Marijana Zubac: Redovito postiti, moliti te prestati bacati hranu

Razgovarao: Željko Ivković, Katolički tjednik

Marijana je završila dodiplomski studij prehrambene tehnologije na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Mostaru. Diplomski studij završila je 2013. u Zagrebu gdje je stekla zvanje inženjera prehrambenog inženjerstva. Radno iskustvo imala je u stručnoj praksi 2009. u tvrtki Ledo d.o.o. Od 2016. do 2018. bila je direktorica tvrtke Sermon za biotehnologiju i farmaciju.

Nakon tog iskustva osnovala je Nutricentar, nutricionističku kuću u Mostaru, u strateškoj suradnji s Nutrilife Centrom iz Zagreba. Između ostaloga, vodi brigu o tome što u organizam unose mostarski Plemići, tj. nogometaši HŠK-a Zrinjski.

Sada je direktorica Nutricentra i voditeljica za regulaciju tjelesne težine te nam je bila dobar sugovornik glede različitih pitanja o hrani, prehrani te dijetama, ali i duhovnoj dimenziji čovjeka u odnosu na prehrambene navike i budućnosti proizvodnje hrane...

U spomen na dan utemeljenja Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), 16. listopada diljem svijeta obilježava se Svjetski dan hrane. Recite nam koji je značaj i potreba postojanja jednog ovakvog dana u godini?

Važno je ljude napominjati na zanimljiv način koliko je zdrava prehrana važna i kakvu ulogu hrana ima kada je riječ o našem zdravlju. Kada bismo pitali ljude kakvu hrana ulogu ima za čovjeka, vjerojatno bi odgovorili – da preživimo. Nije to baš tako: osim što nam služi za rast i razvoj te nam osigurava energiju, prehrana ima i protektivan učinak. Može nas očuvati od bolesti, pametnim hranjenjem možemo prevenirati razna stanja.

Uz hranu se tuguje i slavi, oko hrane se vrti sve! Obilježavanja ovog tipa podižu svijest, i ako će 1% promijeniti pogled na prehranu – isplati se!

Jedna stara izreka kaže: „Neka vaša hrana bude vaš lijek, a neka vaš lijek bude vaša hrana.“ Koliko ima istine u tome i shvaćaju li ljudi to, ili samo kad je prekasno, to jest kad je zdravlje narušeno?

Tu staru Hipokratovu izreku trebamo iznova ponavljati. U praksi se ljudi uglavnom javljaju po primitku dijagnoze i zato imamo poražavajuće statistike porasta pretilosti. Ono na čemu Nutricentar inzistira je prevencija, sprječavanje da dođe do bolesti.

Zašto čekati dijagnozu kada će do nje vrlo vjerojatno doći ukoliko ne živimo po načelima prirodnog ustroja. Kada nas je Bog stvarao, nije bila zamišljena stolica, prerađena hrana, nedostatak sna, niti stres. Sve to danas radimo. Puno sjedimo, malo se krećemo, jedemo previše mesa, a nedostaje nam svježe voće i povrće. Nismo prilagođeni.

S jedne strane imamo stotine milijuna pretilih ljudi, a s druge se može reći da milijarde ljudi nemaju dovoljno hrane... Koje su trenutno najbitnije teme u području proizvodnje, distribucije i konzumiranja hrane?

Smatram da svaki čovjek treba iskoristiti svoj medijski prostor kako bi rekao svoje mišljenje na ovu temu, barem 16. listopada. Prvo se sjetimo onih koji hranu nemaju, a onda ljudi koji u njoj pretjeruju. Ja vjerojatno sama ništa ne mogu promijeniti na globalnoj razini, ali treba podizati svijest. U ovom trenutku netko umire i grči se od gladi, kako da slavimo dan hrane? Učimo djecu na skromne i zdrave obroke, bez previše izbora. Prestanimo bacati hranu!

Što se tiče proizvodnje hrane, svi su usredotočeni da kvaliteta proizvoda bude viša – izbacuju se šećeri, smanjuju masti, proteini na high. Preusmjerava se uvoz na domaću proizvodnju jer je onemogućen, usporen i skup uvoz nakon koronakrize. Što se tiče konzumacije, inzistira se na povećanju unosa povrća i voća kako bi prehrana bila protektivna te bi imunitet bio jači.

Radite u Nutricentru u Mostaru. Recite nam na što stavljate naglasak u svojoj profesionalnoj karijeri?

Želim ostaviti traga. Bilo je čudno otvoriti nutricionističko savjetovalište prije nekoliko godina. „Naš narod to ne razumije...“, govorili bi, ali kad „naš narod“ ubire metaboličke dijagnoze, onda smo svi uključeni u liječenje. Ljudi se moraju educirati. Ljudi žele drugačije živjeti. Tu nastojim dati svoj doprinos i savjetovati kako lakše do zdrava životnog stila.

U zadnje vrijeme mi je u fokusu savjetovanje modernog čovjeka. Čovjeka u poslu i obiteljskim obvezama. Čovjeka koji nije bolestan, ali se ne osjeća dobro!

Ne možemo očekivati dobro ako nam je ulog rafinirani šećer, pretjerane količine masti i tablete za smirenje. Tijelo ima svoje granice, organi imaju svoj kapacitet i jednostavno je pitanje vremena na kojem će sustavu doći do problema.

Dakle, naglasak je na prevenciji. Želimo zdrave ljude i želimo prevenirati nastanak bolesti. Na taj se način uvelike može i rasteretiti već opterećen zdravstveni sustav.

Gotovo svakodnevno razgovarate s ljudima na temu ishrane... Što je ono najvažnije što im kažete, a što je ono što ljude najviše zanima?

I dalje je glavni motiv dolaska estetika, pa volim reći klijentima da je ljepota nuspojava zdravlja. To im i nije baš privlačno, ali sve drugo je laž. Zaista, kada ste zdravi, imate i vitak struk, čistu kožu, zdravu kosu. To je pravi način razmišljanja, ali i dalje ljude najviše zanimaju tri stvari: brzina rada metabolizma, koliko vremena je potrebno da smršave i zašto treba vagati hranu.

Najzanimljivije je s metabolizmom: npr. ako naši uređaji pokažu da čovjek od 40 godina ima metabolizam koji radi kao da mu je 56, to im bude najjači motiv da se odluče za promjenu. Nekima lakne jer je onda metabolizam krivac za višak kilograma, neki se požele odmah pomladiti, i tako se u tim trenutcima rađa motivacija za promjenom.

Zato im ponavljam da estetika dolazi kao nagrada.

Nutricionizam je grana znanosti koja se sve više širi i dobiva medijski prostor? Prije se uopće nije ovoliko pričalo o zdravoj hrani, dijetama... Odakle dolazi ovaj trend?

Nutricionizam je mlada znanost koja promatra odnos hrane i čovjeka, ali i implikacije koje proizlaze iz tog odnosa. Ne možemo gledati stvari jednosmjerno, npr. masnoća iz današnjeg obroka je štetna i tu se zaustaviti. Stvar je puno dublja. Pretjerivanje u masnoći uzrokovat će višak kilograma, postat ćete osoba koja će se gledati drugim očima, nećete odlaziti na druženja jer se nećete moći odjenuti, niti ponašati komforno i na takav se način utjecaj prehrane širi i na psihološka stanja (depresije), ali i na biokemijska stanja (višak kolesterola, manjak željeza, manjak energije), sve što danas moderan čovjek navodi kao simptome lošeg stanja. Naši klijenti uglavnom svoje stanje opisuju kao: „Nisam bolestan, ali nisam ni dobro. Nemam energije, umoran sam...“

Recite nam više o vašem viđenju utjecaja prehrane na duhovno zdravlje? Možemo li govoriti o hrani u korelaciji s duhovnošću?

Apsolutno, duhovnost i zdravlje su usko povezani. Neduhovan čovjek nije sposoban motivirati druge na pozitive promjene. Samo duhovan čovjek može činiti dobro. Moje osobno razmišljanje je da snaga duhovnosti i predavanja stvari u Božje ruke, bilo poslovnih, privatnih, obiteljskih, pomaže da živimo u svakodnevici. Smatram kako je to u načelu prirodni poredak i kada god to ne radimo, nastupe učinci stresa.

Dakle, nakon stresa, nesanice, nemira, negativnih emocija, pogreške iz brzine, često slijedi i prejedanje. Post zato ima učinak pročišćavanja i duše i tijela.

Katolička Crkva određuje samo dva dana kada je zapovijedan post i nemrs, ali također preporuča se umjerenost za vrijeme korizme i došašća te izbjegavanje mesa svakoga petka. Kakav je stav znanosti prema postu općenito?

I znanost i vjera podržavaju post. Kod obiju je razlog rasterećenje, sloboda duše i tijela. Treba nam odmor, rasterećenje. Što je tijelo opterećenije, to češće treba raditi post. Preporučam da se post radi u kontroliranoj koordinaciji sa stručnjacima kako ne bi došlo do iscrpljivanja. Puno je benefita koje post donosi. Ne pridaje se previše važnost materijalnom i fizičkom uzimanju hrane. Tijelo se počinje hraniti u duhovnosti, ali ako osoba koja posti ne razumije što post zapravo jest, onda se samo izgladnjuje i čeka da otkuca kraj posta kako bi se prejela.

Jedan od vrlo često zaboravljenih, ili ignoriranih, grijeha jest neumjerenost u jelu i piću. Ako izuzmemo bolesti koje za posljedicu imaju gojaznost, zašto je teško, pa čak i vjernicima, objasniti kako je prejedanje grijeh, a uz to donosi mnoge bolesti koje mogu biti fatalne?

Osobno ne volim biti kritična i gledati stvari samo s jedne strane. Ali odgovorni smo za svoje tijelo, sigurno ćemo nekada morati odgovarati za nemar prema njemu, pa možemo reći da je prejedanje grijeh. Vjerujte mi, često osoba u tom trenutku nije svjesna svog problema, dakle prejedanje je samo akcija kojom krije emociju ili problem. Mislim da Bog to ne gleda tako, nego nam uvijek daje priliku da koristimo razum i da se kroz edukativne spoznaje mijenjamo. Nikada to ne radite na svoju ruku, savjetujte se sa stručnjakom o prehrani.

I molitva pomaže! Kroz molitvu se pronalazi smiraj. Tada nema epizoda pretjerivanja u bilo čemu, pa ni u hrani.

S obzirom da je priroda sve više onečišćena, mnogi govore o tome kako će u doglednoj budućnosti biti veoma teško kultivirati zdravu hranu. Je li to istina?

Što će biti u budućnosti, nitko ne zna. Kao što je pandemija koronavirusa pomrsila mnoge planove, tako se može dogoditi opet neka situacija prema kojoj ćemo naslutiti nešto ili bolje ili gore. Dakle, neke stvari ne možemo predvidjeti. Ono čime raspolažemo: da se definitivno nekorektno i neprirodno ponašamo u našem prirodnom staništu.

Ako nam je zemlja stvorena za hodanje, sadnju i uživanje (hodanje po pijesku, plivanje u moru...), zašto onda ta ista zemlja mora ponijeti našu plastiku, kemikalije i goriva? Zašto sutra da naše dijete bude uskraćeno za bilo koji vid uživanja u prirodi?  

Prema nekim statistikama, jedan stanovnik BiH proizvede 352 kg komunalnog otpada godišnje. Ne možemo očekivati da će nas priroda nagraditi ako ne popravimo naše ponašanje prema njoj.

Što će, prema vašem mišljenju, biti središnje teme glede pitanja ishrane u budućnosti?

Središnje teme u budućnosti prehrane biti će plant based prehrana, odnosno ekstremno povećavanje konzumacije biljne hrane, a da se pri tome ne pretjeruje s mesom. Potrebna nam je revitalizacija. Naravno, bit će novosti i po pitanju sirove hrane, kukaca kao izvora proteina, te kapsuliranih obroka.

Katolički tjednik