Komentarihttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Nikad neizvjesnija zima u Europihttp://grude.com/clanak/?i=353479353479Grude.com - klik u svijetMon, 18 Oct 2021 10:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-07-koeln_neredi_015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok čelnici vlada planiraju svoje putovanje u Bruxelles na Europsko vijeće 21./22. listopada, povijesno visoke cijene energije glavna su preokupacija mnogih od njih.<p>&nbsp;</p> <p>Partneri EURACTIV-a diljem Europe analizirali su raspoloženje u glavnim gradovima bloka jer bi Europa mogla ući u te&scaron;ku zimu za svoje stanovni&scaron;tvo siroma&scaron;no energijom, koje mnogi vide kao prijelomnicu za vodeću politiku Europske komisije - Europski zeleni plan.</p> <p>Jutarnji list pi&scaron;e da EU čeka zimu sa zebnjom: Od nereda strahuje Pariz, Rim želi spriječiti ekonomsko krvoproliće...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-07-koeln_neredi_015.jpgJe li sustav u bolnicama pacijente prepustio same sebi? http://grude.com/clanak/?i=353477353477Grude.com - klik u svijetMon, 18 Oct 2021 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-11-covid-respirator.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije dva dana objavljena je vijest o hitnom slanju trudnice kojoj pluća doslovno nestaju za Zagreb, a razlog je taj što Zagreb ima ECMO aparat.<p><br />Međutim, jučer je Klix objavio da ECMO aparat postoji na sarajevskom KCUS-u, UKC-u u Tuzli i SKB-u u Mostaru. S obzirom da se nitko nije javio iz spomenutih bolničkih centara nameće se zaključak da nema osposobljenih kadrova za rukovanje ovim aparatom. Također, kako vrijeme prolazi sve je vi&scaron;e upitno kakav se kisik koristi u BiH i ima li u BiH dovoljno osposobljenih za rukovanje respiratorom.<br /><br /></p> <p>Također, neki tvrde da se pacijente prerano stavlja na respirator, neke i pri punoj svijesti, a pojavljuju se i priče kako na Covid odjelima pacijenti imaju izuzetno lo&scaron;u njegu, u odnosu na bolnice u Hrvatskoj. Također, ističe se i činjenica da neki bolnički centri u BiH mogu pacijenta priključiti na 15 litara kisika u minuti, dok u Hrvatskoj skoro sve bolnice mogu dati pacijentu i do 60 litara kisika u minuti i tako ih nastoje spasiti od respiratora.</p> <p><br />Koliko god u ovom slučaju krivili bolnice, narod se mora zapitati kolika je njegova krivnja u svemu ovome. Godinama se &scaron;utjelo zbog sumnjivih nabavki i poslovanja u bolnicama, mito se davao liječnicima u svakoj prilici kako bi se "bolje pobrinuo za pacijenta", a da ne pričamo o tome da su u BiH na čelu svih bolnica liječnici, umjesto menadžera koji neće liječiti, ali će pospje&scaron;iti poslovanje i osposobiti &scaron;to vi&scaron;e kadra. Da &scaron;efovi bolnica isprazne svoje džepove napunjene novcem od privatnog, farmaceutskog biznisa, koliko bi se samo liječnika i medicinskih sestara jo&scaron; moglo zaposliti.</p> <p><br />Za kraj ćemo se osvrnuti na izjavu iz jednog intervjua Nikole Zebića jednog od vodećih urologa u klinici u Bayreuthu i jednog od najboljih u Njemačkoj, a koji je rodom iz Kostajnice kod Konjica koja najbolje oslikava stanje u ovoj zemlji.</p> <p>- Problem na prostorima BiH i RH, gdje je mentalitet sličan, je taj &scaron;to, kad jedan liječnik dođe na mjesto &scaron;efa, onda ima takav mentalni sklop da je to njegovo vlasni&scaron;tvo i pona&scaron;a se kao da je Bogom dan. Po mom mi&scaron;ljenju, mnogo bolje bi bilo da taj &scaron;ef misli na odjel, kako ga razviti i kako će dosegnuti bolju razinu te kako će ostali liječnici ostati tu i biti zadovoljni. Jer ne možete zadržati nekoga ako on želi operirati i razvijati se, a da mu ne dopustite to raditi. Samo je pitanje vremena kada će otići ako ima imalo ambicija. A oni koji ni&scaron;ta ne traže, koji nemaju ambicija, bolje bi bilo da ne rade taj posao. Smatram kako su potrebni bolji međuljudski odnosi, važno je pružiti priliku mladima te, naravno, koliko je moguće, treba pobolj&scaron;ati opremu na odjelima i u klinikama. Važna je i financijska strana, koja je u Njemačkoj za liječnika dobra. Mladog čovjeka moguće je zadržati ako mu ponudite opremu kojom će raditi i financijske uvjete koji će ga zadovoljiti jer, ako mu ni&scaron;ta ne ponudite, on će samo tražiti priliku da ode.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-11-covid-respirator.jpegOdlazi Papin izaslanik koji je u Hercegovinu doveo izvanjske biskupe da riješe hercegovački i međugorski slučajhttp://grude.com/clanak/?i=353377353377Grude.com - klik u svijetTue, 12 Oct 2021 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-26-pezzuto-misa-za-hosera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak mons. Luigi Pezzuto napušta Bosnu i Hercegovinu u kojoj je gotovo devet godina bio apostolski nuncij. <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong><em>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</em></strong><br /><br /><br /></p> <p style="text-align: left;">Papa Franjo umirovio ga je prije ne&scaron;to vi&scaron;e od mjesec dana. Navr&scaron;io je 75 godina, a prekjučer je u Međugorju slavio i 50 godina svećenstva, svoju zlatnu misu. Ostavio je dubok trag u provođenju politike Svete Stolice u BiH. Ako kroz nadbiskupa Pezzuta personaliziramo odluke Vatikana, onda možemo reći da je pomladio Crkvu u BiH.<br /><br /></p> <p>Imenovao je nekoliko novih biskupa. Tihom diplomacijom relaksirao je odnose unutar Katoličke crkve, osobito u Hercegovini. Uredio je pastoralno djelovanje u Međugorju. Legalizirao je hodoča&scaron;ća u toj župi i svojim čestim dolascima dao dignitet tamo&scaron;njim vjerskim događanjima, prije svega Mladifestu. Silno se trudio sagraditi mostove s drugim religijama i narodima. Činio je sve da zaživi Temeljni sporazum sa Svetom Stolicom.<br /><br /></p> <p>Međutim, u državi kakva je BiH te&scaron;ko je očekivati da će se to skoro dogoditi. Svakako, to će biti jedan od težih zadataka koje ostavlja svome nasljedniku. Sveti je Otac preko svoga izaslanika Pezzuta dao pomoć u otvaranju centara socijalne animacije i igrali&scaron;ta za migrante u kampu U&scaron;ivak (Sarajevo) i kampu Sedra (Bihać).<br /><br /></p> <p>Kao Papin izaslanik, Luigi Pezzuto svakako će se s ponosom sjećati kako je Svetom Ocu organizirao dolazak u Sarajevo. Uistinu je to bio nezaboravan posjet. Nikada ni prije, a ni poslije tog travnja 2015. Sarajevo nije bilo tako multietnično, multikulturalno i multireligijsko. Tada su Sarajlije i BiH uistinu svijetu pokazali svoju ljep&scaron;u stranu. I kako bi ljudi dobre volje i u državi i izvan nje, poput Svetog Oca i njegova izaslanika, ovu zemlju mogli učiniti normalnijom. Papi je to uspjelo u jednom danu.<br /><br /></p> <p>S koliko je osjetljivosti i balansa za Pezzutova mandata Vatikan vukao poteze može se i&scaron;čitati iz imenovanja biskupa. Primjerice, u Hercegovini su postavljena dva, a ni jedan nije s tog područja. Dapače, nisu ni iz Bosne, čak ni iz Hrvatske. U Međugorju je to bio pokojni Poljak mons. Henryk Hoser, a na čelo Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske (hercegovačke) biskupije imenovan je Janjevac s Kosova Petar Palić. Sveti je Otac znao da će biskupi sa strane lak&scaron;e rje&scaron;avati ta dva za Crkvu i narod osjetljiva &ldquo;slučaja&rdquo; - hercegovački i međugorski. Kompenzaciju za kadrovsko zaobilaženje Hercegovaca Vatikan je nadomjestio time &scaron;to je za nasljednika Vinka Puljića u Vrhbosanskoj nadbiskupiji imenovao mons. Tomu Vuk&scaron;ića iz zapadne Hercegovine, a za kotorskog biskupa u Crnoj Gori mons. Ivana &Scaron;tironju iz istočne Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Sveta Stolica priznala je BiH i s njom uspostavila diplomatske odnose 1992. godine. Prvi apostolski nuncij bio je nadbiskup, sada kardinal, Francesco Monterisi (1993. - 1998.). Njega je naslijedio nadbiskup Giuseppe Leanza (1999. - 2003.) te nadbiskup Santos Abril y Castell&oacute; (2003. - 2005.). Nadbiskup Alessandro D&rsquo;Errico bio je od 2005. do 2012., a nakon njega nadbiskup Luigi Pezzuto. Do dolaska novog nuncija njegove će poslove obavljati otpravnik poslova mons. Amaury Medina Blanco (Venezuela).<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Apostolski nunciji iz hrvatskoga naroda u službi Svete Stolice su nadbiskup Nikola Eterović na službi u Njemačkoj, nadbiskup Petar Rajič u Litvi, Estoniji i Latviji te nadbiskup Ante Jozić u Bjelorusiji. Apostolski nuncij bio je i nadbiskup Martin Vidović koji je svoju službu obavljao u Bjelorusiji od 2004. do 2011. Njima treba pridodati i mons. Josipa Uhača, hrvatskog svećenika u službi Svete Stolice, koji je 1998. imenovan kardinalom, ali je preminuo dan prije svečanoga konzistorija.<br /><br /></p> <p>Prema normama međunarodnoga prava definiranima Bečkom konvencijom iz 1961., apostolski nuncij ima čin izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika s istim prerogativima kao i veleposlanici bilo koje druge zemlje. Njegova je zadaća da se svakodnevno učvr&scaron;ćuju i čine djelotvornijima veze jedinstva koje postoje između Apostolske Stolice i mjesnih crkava. I ne samo katoličkih. Ne mije&scaron;ajući se u njihove ingerencije, pomaže mjesnim biskupima i predlaže Svetoj Stolici imenovanja biskupa. Sveta Stolica ima diplomatske odnose s oko 180 država.<br /><br /></p> <p>Uz to &scaron;to je mons. Pezzuto službovao kao Papin izaslanik u BiH, bio je zadužen i za Crnu Goru. Prije toga bio je nuncij i u Tanzaniji, Monaku, Kongu, Gabonu, Salvadoru i Belizeu te jo&scaron; na službi u Gani, Paragvaju, Novoj Gvineji, Brazilu, Senegalu, Ruandi i Portugalu. U mirovinu se vraća u Squinzano na jugoistok Italije. I odatle će nastaviti promicati vrijednosti za koje se zalagao cijeli život, za mir i suživot u svijetu. Hrvati katolici u BiH uvijek će mu biti zahvalni za sve &scaron;to je učinio u internacionaliziranju istine o njihovu položaju. Koliko su cijenili njegov rad, govori i činjenica da ga je Sveučili&scaron;te u Mostaru proglasilo počasnim doktorom. Grazie, Eccellenza Pezzuto, grazie, amico Luigi!&bull;&nbsp; &nbsp;</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-26-pezzuto-misa-za-hosera.jpgKRISTOVI RATNICI, KRŠĆANI, SU PRVACI SVIJETAhttp://grude.com/clanak/?i=353348353348Grude.com - klik u svijetSun, 10 Oct 2021 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-10-fury-usyk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se boksače najčešće smatra grubima i nepromišljenima, ono što je činjenica da oni koji slušaju njihove izjave izvan ringa čuju razumne i dobre ljude s izuzetno izraženim logičkim razmišljanjem koji šalju snažne poruke.<p>&nbsp;</p> <p>Muhammad Ali, rođen kao Cassius Marcellus Clay, postao je jedan od najvećih proroka Islama u pro&scaron;lom stoljeću. Tim putem nastavio je i Anthony Joshua koji je 2017. nokautirao Vladimira Klička. Međutim, njemu je isprva zasmetalo &scaron;to ga se provlači u tom kontekstu. "Ne želim obja&scaron;njavati te stvari, jer ne osjećam da to moram. Ako želim da budem u džamiji, katoličkoj crkvi ili običnoj crkvi, to je moja odluka. Odem u crkvu, ali nisam kr&scaron;ćanin i glupo je takvu usporedbu raditi", govorio je.<br /><br /></p> <p>Međutim, u posljednje vrijeme do&scaron;lo je vrijeme kr&scaron;ćana na boksačkom tronu.<br />Prije dva tjedna, usred Londona Ukrajinac Oleksandr Usyk uvjerljivo je pobijedio Anthonyija Joshuu i oduzeo mu titule po verzijama WBA, IBF, WBO i IBO.<br /><br /></p> <p>Nakon toga dao je zapanjujuću izjavu. - Želim se zahvaliti Isusu Kristu, sve dolazi od njega - istaknuo je.<br /><br /></p> <p>Tyson Fury noćas je savladao Deontaya Wildera i zadržao titulu WBC-ova prvaka u te&scaron;koj kategoriji. Imao je na glavi kapu "ISUS KRALJ DOLAZI". "Želim zahvaliti Gospodinu i spasitelju Isusu Kristu. Ja ga slavim, a on mi daje ove veličanstvene pobjede", kazao je Fury.<br /><br /></p> <p>Iako će se mnogi zgroziti nad boksom i boksačima, činjenica je da je kod mnogih vjera mlaka! Primat dobivaju Jude i kukavice koji su se spremni odreći Krista i svoje vjere, stoga su ljudi poput Usyka i Furyija, kr&scaron;ćani, itekako potrebni čovječanstvu!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-10-fury-usyk.jpgPoruka iz Gruda: OTETO PROKLETO! Dokumentiranu laž strovalimo u provaliju http://grude.com/clanak/?i=353301353301Grude.com - klik u svijetThu, 07 Oct 2021 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-07-fra-ante-nebo-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župa Grude ispratila je svog fra Antu Šaravanju u zagrljaj Kristu. Više tisuća vjernika prošlo je pored lijesa, molilo i preporučivalo se u molitve fra Ante Šaravanje rođenog za Nebo, za Uskrslog Krista.<p><br />O fra Antinu mučeničkom životu i mučeničkom životu samih Gruda i drugih hercegovačkih župa govorio je fra Antin ministrant, urednik i novinar Željko Andrijanić, te predsjednik <span>Hrvatke akademije znanosti i umjetnosti i predsjednik Napretka iz Mostara fra Andrija Nikić.</span></p> <p><span><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/V7KmRdg958A" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></span></p> <p><br />Andrijanić se u tekstu osvrnuo na veličinu fra Ante &Scaron;aravanje, ali i poslao poruku o Hercegovačkom slučaju zbog kojeg se Krist već pola stoljeća krvavim znojem znoji u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Hvaljen Isus i Marija,<br />Dragi župljani od čitlučkog Dobrog Sela preko Međugorja, Čapljine, župa u Tomislavgradu i Ljubu&scaron;kom pa sve do Gruda, cijela napaćena Hercegovino i svi koji nas gledate putem internet platformi, rodio se za Nebo, na blagdan Svetog Franje, na&scaron; fra Ante &Scaron;aravanja.<br />Izdvojit ću dva događaja kroz protekla tri mjeseca. Sjedim s fra Antom i s fra Stankom i fra Ante mi s osmijehom na licu kaže: Ja se smrti ne bojim, idem svom Gospodinu, a znam da će&scaron; mi između ostalima govor, a moji župljani me lijepo ispratiti. Onog jutra na blagdan Svetog Franje kad se rodio za Nebo, sanjao sam i fra Antu i fra Bernarda. Bez velikih detalja ću vam reći nakon bura i oluja, na kraju sna, sunce je zasjalo i fra Ante je na&scaron;ao svoj mir, a u istom trenutku zavr&scaron;etka sna meni je fra Stanko javio da je fra Ante oti&scaron;ao svom Gospodinu.<br /><br /></p> <p>Župljani, da se danas gleda vjernost Gospodinu, hrabrost u vjeri, srčanost u propovijedima, milost prema drugome, Fra Ante &Scaron;aravanja bi bio i blaženik i svetac. Podr&scaron;ku za te riječi imamo u Gospodinu, jer nama koji smo ga poznavali fra Ante će ostati i blaženik i svet čovjek, mučenik koji je 2000. poslu&scaron;ao glas Gospodnji i krenuo u mučeničke, franjevačke Grude. Krist je uzeo svoj te&scaron;ki križ 33. godine, fra Ante 2000. <strong>Mogao je fra Ante odustati jer je njegovo zdravlje već bilo načeto, mogao je i birati gdje će jer je izdaja i prodaja svog naroda među Hrvatima uvijek nagrađivana i judinim &scaron;kudama i visokim funkcijama! A na&scaron; fra Ante niti je izdao niti je prodao niti je odustao, već je uzeo svoj križ i rekao: Gospodine neka bude volja tvoja. Idem gdje me ti vodi&scaron;. A On ga je doveo u Grude i osnažio da tolike godine poživi i promiče vjeru ne samo u Grudama nego i u cijeloj Hercegovini gdje se tražila njegova pomoć.</strong><br /><br /></p> <p>U zborniku Župe Grude objavljenom jo&scaron; u pro&scaron;lom tisućljeću pi&scaron;e: Na inicijativu fra Ante &Scaron;aravanje 1984. godine kada je uputio pismo "Franjevačkim samostanima i župama u Hercegovini i hercegovačkim misijskim postajama u Europi da bi pomogli izgradnju kuće, svi su se velikodu&scaron;no odazvali...&ldquo; Danas smo u uređenoj crkvi. Najljep&scaron;oj na svijetu kako mnogi kažu. Nađite u &scaron;irem okruženju crkvu pred kojom se u posljednje vrijeme vi&scaron;e novih bračnih parova fotografiralo. Imamo najljep&scaron;i plato. Gledamo župnu kuću lijepu poput samostana. izgradi&scaron;e nam crkvu na&scaron;a četvoricu fratara, župnik fra Stanko, na&scaron; fra Bernard, na&scaron; fra Ante, ni fra Andriju ne zaboravljamo. A možda jo&scaron; važnije dado&scaron;e identitet ovoj mučeničkoj župi.<br /><br /></p> <p>Život neumorno teče. Ne okrenemo se, a čini nam se da je sve već pro&scaron;lo. Međutim, ostaju djela. Iza fra Ante ostaju graditeljski pothvati, propovijedi koje otvaraju vrata Raja onima koji će ih živjeti i poruke koje će nakon njegovog odlaska u Nebo postati jo&scaron; upečatljivije.<br /><br /></p> <p>Župljani, govorim danas u va&scaron;e ime, ali sad ću malo govoriti i kao Željko Andrijanić, fra Antin ministrant, ne toliko zbog vas ovdje u crkvi jer vi ovo &scaron;to ću reći dobro znate, nego zbog onih koji nas putem internet platformi gledaju i slu&scaron;aju, a ne znaju zbog čega nam otimaju župu i za&scaron;to se mi borimo. Upravo mi je fra Ante u onom tamo prijelomnom vremenu rekao: Željko, izaberi neko zanimanje i progovori, a citirao mi je i jednog uglednika izvan na&scaron;e župe koji mu je rekao: stvorite kritičnu masu za slučaj i medijski ga izložite. Slučajno ili je to bilo fra Antino čudo, poslovni put mi se spojio s tim uglednikom. Fra Ante hvala. Fra &Scaron;piro Andrijaniću, hvala tebi na ovom Gospodnjem, svetom oltaru. I reći ću riječi koje nekima nisu drage, ali ne mogu me prekinuti, kako reče dok je primao nagradu za Osobu godine Enis Be&scaron;lagić. A za&scaron;to vam njega spominjem. Prije 5 mjeseci razgovaram s njim i spominjem ugroženost hrvatskog naroda u BiH. Pričamo, i u jednom trenu dođemo na temu Hercegovačkog slučaja i on mi ovo reče: <strong>Brate, tko mene ugrožava u mom Te&scaron;nju ili tebe u tvojim Grudama? Sto posto ste Hrvati, a fratre, one koji su izgradili ovu zemlju, žele vame odatle otjerati. U&scaron;utio sam. U mojim Grudama, u mojoj Hercegovini progone ih i odavde izgone takozvani moji, takozvani na&scaron;i.</strong></p> <p><br />Mi danas pričamo da je svijet u nikad većim problemima jo&scaron; od II svjetskog rata. Spominje se kako su problemi počeli 2015., migrantskom krizom, izraženijim radikalizmom i slično. A nitko ne spominje jednu fotografiju iz te godine... spominjali su je na&scaron; fra Ante, na&scaron; fra Bernard i na&scaron; župnik fra Stanko. Sjetite se onog dječaka u Siriji, tijelo mu izranjeno, nema vi&scaron;e snage, tijelo mu je izranjavano, na umoru je, posljednje riječi mu bijahu:<strong> SVE ĆU VAS REĆI</strong> <strong>BOGU.</strong> &Scaron;to imamo od tada? Intenzivirane ratove, jo&scaron; radikaliziranije skupine, bolesti koje se stoljeće ovako nisu &scaron;irile, nemire na svakom dijelu zemaljske kugle. Pričamo &scaron;to se događa nakon smrti jednog djeteta i riječi: <strong>SVE ĆU VAS REĆI BOGU</strong>.</p> <p><br />U jednoj Hercegovini, neki na pozicijama moći, u jednom ordinarijatu, unijeli su sjeme razdora u narod, slali pisma protiv franjevaca i Međugorja u svijet, na temelju dokumentirane laži prisvajali župe u koje su utkane franjevačke kosti... neka se takvi u svojoj du&scaron;i zapitaju jesu li svjesni da je sada jedan od najboljih propovjednika u Hercegovini, čovjek koji je krenuo iz Dobrog Sela, a onda i iz župe Međugorje sijući ljubav i milosrđe, koji se zaredio 1975. kad je promovirana prevara RP, danas s Gospodinom i onim djetetom koje je reklo <strong>SVE ĆU VAS REĆI BOGU</strong>.</p> <p><br />Dok se crkve u svijetu zatvaraju ova na&scaron;a mučenička i druge mučeničke prepune su vjernika. I mi koji se bavimo javnim poslom, a jo&scaron; vi&scaron;e vi u centrima moći koji možete promijeniti ovo stanje snosite odgovornost i bit ćete odgovorni ako Hercegovinu pretvorite u Njemačku gdje crkve zatvaraju i privatiziraju ili &Scaron;vicarsku gdje bez raznih potvrda vjernike ne pu&scaron;taju na misu ili Francusku gdje vjernike sablažnjavaju, a to ste mogli ovih dana vidjeti.</p> <p><strong>Jedina stvar na temelju koje vi takozvani na&scaron;i nas progonite je dokumentirana laž iz vremena Jugoslavije koju ste ranije gurali uz podr&scaron;ku Hercegovini dalekih moćnika, a koji su danas pod raznim istragama. A dekret o Hercegovačkom slučaju mijenjao se nekoliko puta kroz pro&scaron;lo stoljeće, a vi danas nas uvjeravate: Ne može se promijeniti!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi koji ste novi u tom centru moći, učite na pogre&scaron;kama ovih nedavno smijenjenih. Ne promijenjenih, iako njima ljep&scaron;e zvuči da su promijenjeni, nego smijenjeni. Nisu oni slomili zube na Grudama i drugim mučeničkim župama, kako neki vole reći, nego na Kristu. Krist kažnjava pohlepu i sujetu. Dok su oni kalkulirali s Bogom, ovaj narod je molio i vapio, uzdao se u Boga bez ikakvih kalkulacija, čuvao s ovim mučenicima ovu svetu vjeru. Novi ste! Pitajte prethodnike koliko su nemira osjećali kada bi im se samo spomenula crkva u mučeničkim župama. A za&scaron;to? Postoji izreka <strong>OTETO PROKLETO</strong>. I kada Krist dođe na zemlju ponovno, ta će izreka odjekivati jače od ičega. Otimati na temelju prevare i nametanja kadrova u župu u koju su utkane franjevačke kosti i izgovorene tolike nebu vapijuće molitve ne može zavr&scaron;iti s blagoslovom.<br /><br /></p> <p>Fra Vendelin Karačić prije rođenja u Nebo je napisao: <strong>KRIST SE U HERCEGOVINI VEĆ POLA STOLJEĆA ZNOJI KRVAVIM ZNOJEM.</strong> Puno je ovdje isplakano suza i izgovoreno u nebo vapijućih molitvi da bi Gospodin nijemo promatrao ovo &scaron;to vi neki iz centara moći radite Hercegovini. <strong>Iako nas tlačite, ponižavate, gazite, da bismo zaustavili rat kojeg ste vi započeli, pružamo vam ruku pomirenja da ovu dokumentiranu laž strovalimo u provaliju prije nego &scaron;to Krist koji se ovdje pola stoljeća znoji krvavim znojem sve nas ne potopi</strong>. Neka vam uvijek u primisli bude dječak koji je rekao:<strong> SVE ĆU VAS REĆI BOGU</strong>. Jer život prođe prije nego &scaron;to se nadate, a sve te pozicije moći zbog vas, zbog nas, zbog kojih vas sada u nebesa dižu oni koje smatrate prijateljima, i one će proći.<br /><br /></p> <p>Sveti Franjo Asi&scaron;ki koji je na svoj blagdan bio na Zemlji da povede fra Antu u nebo rekao je: Zapamtite, kad napustite ovu zemlju, sa sobom ne možete ponijeti ni&scaron;ta &scaron;to ste dobili - samo ono &scaron;to ste dali: puno srce, obogaćeno iskrenom službom, ljubavlju, žrtvom i hrabro&scaron;ću.<br />To je fra Ante dao drugima i zato je nama župljanima s osmijehom od uha do uha ove godine govorio: Ja idem svom Gospodinu!<br />Bog se pobrinuo da sačuvamo snimku fra Antine propovijedi ove godine na Uskrs. Strepili smo tada zbog pandemije, a vjernici smo. Onda je on do&scaron;ao pred nas i protresao na&scaron;e misli riječima: <strong>NE BOJTE SE! ISUS JE USKRSNUO.</strong> Postoji ta snimka i poslu&scaron;ajte je u kojoj god situaciji možete.<br /><br /></p> <p>Sačuvali smo i snimku kada je za Veliki petak 2020. vapio za punom crkvom, a domalo svake nedjelje i svetkovine unatoč svemu bija&scaron;e puna, prepuna.<br />Fra Ante, prepuna je vjernika i danas tvoja Crkva kad se opra&scaron;tamo od tebe. I Nebo plače i suosjeća s nama. Ali gore gdje s oka svaka suza nestaje, gdje si ti do&scaron;ao, sunčano je. Raduju ti se tvoji roditelji, tvoje sestre, časna sestra Veselka Veronika, sestra Marija, fra Bernard... brojna obitelj i prijatelji, fratri i ostali svećenici koji su te voljeli i po&scaron;tivali.<br />Tvoj grudski puk kojeg si ispraćao kroz ove godine ku&scaron;nji i patnje, a opet ponosa i radosti u Gospodinu i koji nije znao živjeti bez svog fra Ante opet je s tobom i zamislimo njihovu sreću kad su te vidjeli.<br /><br /></p> <p><strong>Sada si jo&scaron; jači, bez bolesti i bez progona, sada si sa svojim Kristom i sa zborom vjernika. Zagovaraj na nebu fratre na&scaron;, mučeniče na&scaron; da istina dobije glavnu riječ, a Hercegovina mir i svećenike nekad crkvene velikane poput fra Alojzija Mi&scaron;ića i fra Rufina &Scaron;ilića, te poput na&scaron;ih iz Gruda rođenih za Nebo fra Gabre Grubi&scaron;ića, fra Tihomira Zupca čije tijelo pogubi&scaron;e i skri&scaron;e na Križnom putu, fra Andrije &Scaron;oljića, fra Ante Ba&scaron;ića, fra Bernarda Marića i tebe moj fra Ante. Peti franjevče čije tijelo počiva u mučeničkim Grudama, a &scaron;esti na&scaron; mučenik fra Tihomir je u na&scaron;em srcu i du&scaron;i.<br /><br /></strong></p> <p>Fra Ante, vjerujemo da ćemo se kada dođe na&scaron; čas radovati tvojim propovijedima na Nebu, na&scaron;i preci i stari župljani iz Hercegovine već se raduju. A znamo da će&scaron; nadahnuti nekoga da ih čujemo opet i ovdje na zemlji.<br /><br /></p> <p>Na&scaron; mučeniče rođen u Nebu na blagdan Svetog Franje moli za nas sa Uskrslim Kristom i zagovaraj za svoj puk.<br /><br /></p> <p>Pokoj vječni daruj mu Gospodine<br />I svjetlost vječna neka mu svijetli<br />Počivao u miru Božjem<br />Amen<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><strong>Željko Andrijanić, župljanin župe Grude, zajedno sa župljanima</strong></p> <p style="text-align: left;"><strong>___________________________________________________________________</strong></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Predsjednik Hrvatke akademije znanosti i umjetnosti i predsjednik Napretka iz Mostara fra Andrija Nikić u svom govoru je istaknuo kako je fra Antu zaredio papa Pavao VI i kako je omiljeni franjevac i kada su mu fizičke snage bivale slabije, uz molitve za Narod, Crkvu i Provinciju ostavljao je svoju domoljubnu, kr&scaron;ćansku i franjevačku privrženost vjernomu katoličkom narodu.<br /><br /><br />Kad umre fratar, ožalo&scaron;ćeni postaju rodbina! Danas nas je u sveti&scaron;tu Svete Kate u Grudama okupio na&scaron; fra Ante &Scaron;aravanja kako bi zahvalni u vjeri zamolili Stvoritelja da mu oprosti grijehe i nagradi dobra djela. Na svetkovinu Svetog Franje Sestrica smrt je do&scaron;la po fra Antu i preselila ga sa Zemlje u Nebo. Od sada Zemlja je stan njegovih tjelesnih ostataka, a Nebo novi dom vječnoga mira.<br /><br /><br />Napustio nas je i okupio u ovom Sveti&scaron;tu fratar koji je davnoga 22. kolovoza 1949. godine iz Dobrog Sela preko Tepčića krenuo na put. Redale su se njegove životne postaje: Čitluk, Split-Poljud, Humac, Sarajevo, Freiburg-Njemačka i Tomislavgrad (Duvno). <strong>Nakon poziva iz Rima uputio se u Vatikan na svećeničko ređenje papi Pavlu VI.</strong> To je onaj Papa koji je pobjednike Vjeronaučne olimpijade, koje je poučavao fra Jozo Zovko, u vatikanskoj dvorani punoj hodočasnika srdačno i znakovito pozdravio: "Među nama pozdravljam vjeronaučne pobjednike iz Jugoslavije." Taj je pozdrav izazvao burni i dugi pljesak vatikanske dvorane, stoga je sam Sveti Otac Papa blago posredovao kako bi uti&scaron;ao nazočne. Potom je čvrsto, odlučno i poticajno rekao: "Dobro činite &scaron;to ih pozdravljate jer oni dolaze iz Crkve mučenika."<br /><br /><br />Upravo tako - iz mučeničke Hercegovine na svetkovinu svetih Petra i Pavla 29. lipnja, iste 1975. godine. pet hercegovačkih franjevačkih đakova papa Pavao VI. zaredio je za svećenike. Pozvao je sve mladomisnike na služenje i vjernost katoličkom putu. <br /><strong>Fra Ante se vratio u svoju mučeničku Hercegovinu, među patnički puk i fratre koji su i tih godina, uz političko - proživljavali i crkveno kažnjavanje. Djelovao je u Međugorju, Seonici, Čapljini te Grudama kao župnik gdje je tijekom tri godine dovr&scaron;io župnu kuću. Potom djeluje u Čitluku, Bukovici i Veljacima.</strong><br /><strong>U kolovozu 2000. godine fra Ante je ponovno u Grudama. Tada s fra Bernardom Marićem: "Taj je povratak u Grude Božji puk pozdravio velikim pljeskom.</strong> <strong>Drukčije i nije moglo biti. Muke Božjega puka i njegovih svećenika, ujedinjene s Kristovim mukama, tvore veličanstveni liturgijski čin."</strong><br />Međutim, zajedničku radost poku&scaron;ale su prekinuti kazne. Fra Ante i fra Bernard su odgovorili: "Va&scaron;e drakonske kazne, kojima jednostavno zasipljete hercegovačke fratre, viđene kroz suvremene sudbene standarde i Evanđelje, zoran su primjer razorna logičko - etička kaosa u poslu u kojem je to najmanje dopustivo. Pouzdano se zna samo tko je kažnjen. A sve je drugo u tim kaznama upitno: ne zna se, tako, je li uopće učinjeno to &scaron;to je kažnjeno, ni je li kažnjivo to &scaron;to bi moglo biti učinjeno. Iz složena, ostjetljiva i iznimno odgovorna sudskog postupka Vi ste izdvojili pravorijek i jedino se njime bavili. A on je u Va&scaron;em sudovanju uvijek i samo kazna. Iza takva kažnjavanja mogu stajati samo etički zapu&scaron;teni i nedovoljno pokr&scaron;teni crkveno-činovnički moćnici... Kažnjavati, tobožnji, neposluh hercegovačkih fratara i ne spomenuti dekret R.P., mogu samo potpuno neupućeni, i samo oni kojima uopće nije stalo do istine o Dekretu i Božje volje &scaron;to je urezana u tu istinu. Uzaludno se trudite. Kaznama nas ne možete utjerati u pobunu protiv Boga. Ali tim kaznama, izrečenima bez saslu&scaron;anja i suda, možete nam nametnuti iznimno zahtjevan život i postupno nas pretvarati u svjedoke vjere... Puk ima velika oči. U svojim prosudbama... nerijetko je bliži istini od svojih nametnutih vjerskih predstavnika, i vjerniji od njih nalogu &scaron;to ga je Bog urezao u tu istinu... u njemu (puku) golemi je dio pameti, dobrote, i pravne moći Crkve u Hercegovini. Stoga se može reći da je kroz naklonost puka prema fratrima progovorila Crkva u Hercegovini...<br /><br /><br />... Ako nekomu precrtate srce, razum, savjest i volju: &scaron;to je ostalo njemu od njega? Ni&scaron;ta! Izvan tih uopri&scaron;ta, naime, uzaludno je tražiti čovjeka. Crkveno-činovnički moćnici čine upravo to puku i fratrima dulje od triju desetljeća. Surađivati s njima možemo samo kao razoreni kr&scaron;ćani i razoreni ljudi. A takvi Bogu nismo potrebni.<br />Istječe vrijeme na&scaron;e duge i strpljive patnje, Bogom propisane i nadom opravdavane. Tiho i oprezno ulazimo u milosno vrijeme velikih iskoraka."<br />Tako su fra Bernard Marić i fra Ante &Scaron;aravanja zavr&scaron;ile svoje pismo u Grudama 1. studenoga 2001.</p> <p style="text-align: left;"><br /><br />Draga braćo i sestre, uistinu i fra Ante je poput fra Bernarda u nemirnim vremenima Crkve proživio svoj život, svoje franjeva&scaron;tvo i svoje svećeni&scaron;tvo. Nije se predao. I kada su mu fizičke snage bivale slabije, uz molitve za Narod, Crkvu i Provinciju ostavljao je svoju domoljubnu, kr&scaron;ćansku i franjevačku privrženost vjernomu katoličkom narodu.<br />Fra Ante je konačno u Grudama i nitko ga vi&scaron;e iz Gruda ne može ukloniti. Vjerujemo i ponizno molimo Onoga u čije je ruke stavio cijeli svoj život da ga pozove riječima: "Fra Ante, 'slugo dobri i vjerni, uđi u radost Gospodara svoga'.<br />Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!<br />Počivao u miru!<br />Amen.<br /><br /><br /><strong>Fra Andrija Nikić</strong><br /><br /><br />Humac - Grude, 4. - 6. listopada 2021.</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/VXDuuiP1bEM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p style="text-align: left;"><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=353294&amp;-hercegovina-ispratila-svog-fra-antu-saravanju-u-zagrljaj-kristu" target="_self">FOTO: HERCEGOVINA ISPRATILA SVOG FRA ANTU &Scaron;ARAVANJU U ZAGRLJAJ KRISTU<br /></a></p> <p style="text-align: left;"><a href="https://grude.com/clanak/?i=353257&amp;bog-je-pozvao-k-sebi-fra-antu-saravanju-na-blagdan-svetog-franje" target="_self">BOG JE POZVAO K SEBI FRA ANTU &Scaron;ARAVANJU, NA BLAGDAN SVETOG FRANJE </a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-07-fra-ante-nebo-21.jpgStigla je jesen, pastiri zajedno sa stadom napuštaju planinehttp://grude.com/clanak/?i=353286353286Grude.com - klik u svijetWed, 06 Oct 2021 16:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-06-stado-ovce-blidinje3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>PRIČA O ČOBANICI.<p><br />Stigla nam je jesen, po plodovima i bojama najrasko&scaron;nije godi&scaron;nje doba. Pastiri koji su tijekom ljeta boravili na planinama, sada se spu&scaron;taju sa stadom u nizine svojim domovima.</p> <p><br />Hercegovina je pogodna za bavljanje stočarstvom zbog brojnih planinskih ispa&scaron;a, no stočarstvo je svejedno na niskim granama. &nbsp;Nekada su se s planine spu&scaron;tala nepregledna krda ovaca, to su bili dani blagostanja, čitavo selo je živilo nekim novim životom i sve je odisalo dobrim raspoloženjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A nekada je bilo ovako&hellip;<br /> U svaku kuću stigla bi &nbsp;po mi&scaron;ina sira i masla. Na taj način obiteljski jelovnik bio bi raznovrsniji, a &nbsp;pura začinjena (sa samim)&nbsp; talogom od pritopljenog masla, bila je pravi delikates.&nbsp;Naime svi oni koji nisu imali svoja imanja u planini (ovčari), a držali su ovce, preko ljeta davali su ih na čuvanje planinarima. Znalo bi se tih godina na prostoru Dugopolja naći po nekoliko desetaka tisuća ovaca. Veliku pote&scaron;koću čobanicama predstavljale su njive zasijane žitom (ječam i ozimica -raž), a ovcama su bile prava poslastica. Ako bi ih poljar uhvatio u &scaron;teti, kazne su bile drastične.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom ljetne ispa&scaron;e čobanice su čuvale i muzle ovce, a stopanjice su mlijeko u sir i maslo pretvarale. Ovce su bivale na ispa&scaron;i od početka lipnja, pa sve do kraja rujna. Po svakoj ovci, dobivalo se kilo sira i kvarat masla. Planinarima bi ovčari davali novac za &nbsp;kupovinu soli, za ovce na ispa&scaron;i. Protokom vremena i smanjivanjem interesa za uzgoj ovaca, smanjivali su se i prinosi po ovci. Najprije se ukinulo davanje masla,a nedugo zatim i sira. Danas ovčari ne dobivaju ni&scaron;ta, a planinarima za čuvanje po ovci plaćaju 20 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tih davnih vremena imamo nekoliko vrlo traumatičnih iskustava, koje su čobanice proživjele čuvajući velika stada. Neke od tih hrabrih cura koje su mladost provele u planini uz ovce po vrletima Vrana i Čvrsnice, nikada vi&scaron;e nisu poželjele doći &bdquo;na mjesto zločina.&ldquo; Toliko im se &nbsp;taj posao ogadio da bi planinu najradije proklele.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-10-06-21-10-06-stado-ovce-blidinje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čobanice su na vazdanak čuvale stado od 300 do 400 ovaca. Kad bi stado s ipa&scaron;e stiglo u tor na mužu čekao ih je novi mukotrpan posao. Potom bi noću u kolibici spavale jedna s jedne, a druga s druge strane tora. Te drvene kolibice bile poput pseće kućice. Kad bi čobanica legla u nju, noge bi joj gotovo u cijelosti ostajale vani. Ograda tora sastojala se od drvenih kolaca, koji su bili povezani bukovim letvama do visine jednog metra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedne noći tor je napao čopor vukova i sve su ovce uspjeli istjerati vani. U tom metežu čobanice su pustile kerove, koji inače po danu idu s čobanicama i stadom na ispa&scaron;u radi obrane od vukova. Čitavu noć čula se bleka ovaca, lavež pasa i potjera za uljezima, koji su ovce usmjerili prema Vran planini. Kad se razdanilo, čobanice su vabile ovce i tako ih ponovo vratile u tor. Nakon dovr&scaron;etka potjere i brojanja, ovce su na sreću sve bile na okupu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pedesetih godina bilo puno je ajvana u planini, a jedan od većih problema bio je pojenje stoke, osobito ovaca. Pojila za ovce bila su daleko iza Vrana ili na Blidinjskom jezeru. Jedna od čobanica i&scaron;la je ispred stada i vabila ovce, a druga je i&scaron;la iza da koja ovca ne bi zaostala. U povratku s pojila stado i čobanice napala su dva medvjeda. Na jedanput je nastao metež.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čobanice su u prvi mah pomislile da su vuci i počele vikati &bdquo;A pust, a pust&ldquo; Međutim kad su ovce počele praviti stampedo po klekovini, ugledale su dva medvjeda kako ih dave. I životinje su shvatile da se radi o velikoj pogibli, pa su sumanuto počele bježati. Medvjed samo &scaron;apom udari ovcu po stomaku i prospe joj drobinu, a ona jadna poku&scaron;ava uteći i tako slijedeću pa devet komada.&nbsp; Tada su se umije&scaron;ali psi, stalni pratitelji stada, ali medvjedi svejedno nisu uzmicali. Raspr&scaron;eno i uznemireno stado vabeći su poku&scaron;avale prikupiti i &scaron;to prije udaljiti. Kada su se sa stadom već bile dosta odmakle od mjesta događaja,&nbsp; medvjedi su nastavili jesti masakrirane ovce.&nbsp;Kad su ih do&scaron;av&scaron;i u tor poku&scaron;ale musti ni jedna nije imala mlijeka zbog pretrpljenog &scaron;oka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutradan je kućni starje&scaron;ina uzjahao konja i do Duvna, da prijavi nastalu &scaron;tetu. Iako su medvjedi u međuvremenu&bdquo;uklonili&ldquo; dokaze, ostao je po klekovini dio razbacane ovčje drobine.&nbsp; Komisija je izvr&scaron;ila očevid i uskoro je stigla&nbsp; financijska naknada. Jednoglasnom odlukom planinara i vlasnika ovaca, novac je dodijeljen čobanicama kao &bdquo;nadnica za strah&ldquo; Cure su poklon rado prihvatile i novac iskoristile za kupovinu prisvlaka, da bi se mogle urediti kad budu i&scaron;le k misi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iste godine čobanice su sa stadom ovaca i&scaron;le u ispa&scaron;u za Vran. Pri povratku ispred ovaca i&scaron;li su kerovi i najedanput zalajali. Jedna od čobanica s pristojne udaljenosti zviznula je na prste, &scaron;to je očito medvjeda uznemirilo, uspravio se na zadnje noge, pogledao uokolo i uz lavež pasa dao petama vjetra. Kada su se sa stadom primakle mjestu odakle je medvjed pobjegao, ugledale su zastra&scaron;ujući prizor. U klekovini je ležao ubijeni vol s raskomadanim butovima. Obuzeo ih je veliki strah, pa su s ovcama brzo pobjegle u smjeru tora.&nbsp;Nakon &scaron;to su dovr&scaron;ile mužu ovaca, oti&scaron;le su kazati vlasniku &scaron;to mu se desilo s volom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutradan je vlasnik naoružan lovačkom pu&scaron;kom s jo&scaron; jednim susjedom do&scaron;ao na mjesto događaja i ugledao medvjeda gdje razvlači preostale dijelove le&scaron;ine. Toliko su mu se ruke počele tresti od straha da napunjenu pu&scaron;ku nije mogao opaliti, a susjedu je za malo kapa pala s glave. Pobjegli su glavom&nbsp; bez obzira, u strahu za vlastiti život. I medo je u miru mogao dovr&scaron;iti svoj obrok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače su tih godina krda goveda bivala danima bez čobana na ispa&scaron;i za Vranom. Goveda su noć provodila na otvorenom, a &nbsp;njihovi vlasnici su samo povremeno dolazili do njih kad bi im donosili sol. Krdo bi se noću samoorganiziralo tako da bi junice i mladi volovi bili u sredini , a oni stariji i jači&nbsp; ležali su uokolo s rogovima okrenutim prema vani. Tako dobro organiziranom krdu ni čopor vukova nije mogao na&scaron;koditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na cijelom polju možemo zateći pastirske stanove ili ostatke pastirskih skloni&scaron;ta. Karakteristična kolibica za zaklon i čuvanje stoke je pojata, većinom su građene tako da im se krovi&scaron;te spusti do zemlje, a slamnati krov se pritisne drvenim mertecima radi za&scaron;tite od vjetrova.&nbsp;Za razliku od nekada, danas planinskim pa&scaron;njacima pasu malobrojna stada ovaca i krava. Iako ih je sve manje, sigurni smo da ova tradicija neće prestati i da će svake godine, kada se priroda ponovno počne buditi, pastiri zajedno sa svojim stadom oživjeti planinske pa&scaron;njake.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Priča o čobanici preuzeta s dobrkovići.com</em><br /><br /><strong>foto: BlidinjeNET</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-06-stado-ovce-blidinje3.jpgPrevladava mržnja!http://grude.com/clanak/?i=353048353048Grude.com - klik u svijetThu, 23 Sep 2021 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-auto-velez-borac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Višegodišnje frustracije i nepravda, kako na zelenom nogometnom terenu tako i neriješena društvena, politička, nacionalna pitanja, ekonomski problemi, ratne traume, eskalirali su na jednom nogometnom susretu između mostarskoga Veleža i banjolučkog Borca...<p><br />...koji se čak u određenim stvarima počelo uspoređivati sa susretom Dinamo - Zvezda od prije 30 godina u praskozorje jugoslavenskog raspleta, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>. U BiH se inače danima podižu napetosti koje nisu samo vezane uz sport, od zapaljivih izjava raznih političara, javnih osoba, pa i hu&scaron;kanja medija oko izdaje ili prodaje nacionalnih interesa, podjele Bosne, odcjepljenja... Već poslije uvodnih kadrova, nakon &scaron;to su se uključile kamere Arena Sporta, postalo je jasno da će se svakoga trenutka prekinuti utakmica nabijena negativnom energijom ako stvari krenu lo&scaron;e za domaće. Prvi zgoditak koji je banjolučka momčad postigla razmjerno rano stigao je iz sumnjive situacije, &scaron;to je dodatno uzburkalo strasti. No, drugi, postignut u 81. minuti, bio je posve regularan.<br /><br /></p> <p><em><strong>Horor u tunelu<br /><br /></strong></em></p> <p>To nije zaustavilo navijače da uđu na travnjak i prekinu susret. Imalo se dojam kako su se i za&scaron;titari doslovno sklonili kada je manja skupina navijača si&scaron;la s tribina stadiona u Vrapčićima. Tada je delegat natjecanja procijenio da ne postoje sigurnosni uvjeti da se susret nastavi. Naime, službeni predstavnik na susretu Dragomir Đajić iz Istočnog Sarajeva u svom je izvje&scaron;ću napisao kako policija nije mogla jamčiti sigurnost na stadionu, zbog čega je prekinut susret.<br /><br /></p> <p>Nakon toga prava je drama tek slijedila, no ipak ni&scaron;ta nije nagovje&scaron;ćivalo da će epilog biti umalo koban za prvoga djelitelja pravde. Čak su pojedini mediji &ldquo;ispratili&rdquo; glavnog suca susreta Sabriju Topalovića jer je objavljen videozapis, koji se brzo pro&scaron;irio dru&scaron;tvenim mrežama, o odlasku sa stadiona u Vrapčićima u upadljivom sivom Mercedesovu karavanu. To se dogodilo 20-ak minuta nakon okončanja prekinutoga nogometnog susreta. S njim u vozilu bili su četvrti sudac Admir &Scaron;ehović te član Odbora za suce i suđenje u Nogometnom savezu BiH Adnan Alispahić. Pedesetak minuta kasnije, nakon &scaron;to su u pratnji policije napustili Mostar te krenuli kroz tunel Lendava iznad Jablanice, dogodio se napad. Njihovu vozilu zapriječen je prolaz sivim Golfom, nakon čega je iz njega izi&scaron;lo vi&scaron;e osoba koje su palicama i metalnim &scaron;ipkama porazbijale prozore. Nakon toga ubacili su vi&scaron;e baklji u automobil koji je brzo planuo te se pretvorio u buktinju. Topalović i &Scaron;ehović pro&scaron;li su nedirnuti, no ozljede je zadobio supervizor natjecanja Alispahić kojemu je prva pomoć pružena u Jablanici.<br /><br /></p> <p>Ubrzo je na mjesto događaja stigla policija koja je započela tragati za počiniteljima. Prva kvalifikacija ovoga djela je nasilničko pona&scaron;anje, a u cijeli slučaj uključeno je i Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije. Nedugo nakon utakmice objavljeno je i kako se na samome susretu događalo nasilje nad igračima, u čiju su obranu stali igrači Veleža, ali i nad članovima uprave gostujuće momčadi. Najprije se požalio predsjednik Borca Stojan Malba&scaron;ić. On je ustvrdio kako je njega i direktora Dejana Lukendića na poluvremenu utakmice napao jedan domaći navijač. - Kada se zavr&scaron;ilo prvo poluvrijeme, krenuli smo do toaleta, Lukendić je bio ispred mene i samo sam vidio da ga je jedan čovjek udario nogom. Pitao sam ga u čemu je problem, a onda me je odgurnuo i udaljio se. Sve se dogodilo na stepenicama koje su strme. Sreća je &scaron;to nitko nije pao. Incident smo prijavili delegatu utakmice - rekao je Malba&scaron;ić.<br /><br /></p> <p><em><strong>Hasićeva &ldquo;ironija&rdquo;<br /><br /></strong></em></p> <p>Na stadionu je, nakon &scaron;to je izbio kaos, napadnut i igrač Borca Jovo Lukić. - Pobjegao sam s terena i krenuo u tunel te sam tada dobio cipelu u glavu - rekao je Lukić za medije. Posljedice ovoga nasilja za nogometni klub Velež jo&scaron; su se jučer mogle nazrijeti nakon istupa predsjednika Nogometnog saveza BiH Vice Zeljkovića. Pri tome je posebno osudio istup predsjednika Veleža &Scaron;emsudina Hasića. - Hasić mjesecima unatrag u medijima daje zapaljive izjave i ide putem koji nije nogometni, ali to je njegov izbor i sramota. To &scaron;to &ldquo;obrće&rdquo; stotine milijuna KM u zdravstvu i &scaron;to je dobar poduzetnik, zaslužuje čestitke, ali u nogomet je zalutao. Napad koji se dogodio na suce mogao je zavr&scaron;iti tragično i mogle su pasti mrtve glave - dramatično je upozorio Zeljković.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Rezultat toga je da je stadion Veleža suspendiran, a Hasić kažnjen zabranom sudjelovanja u sportu. Hasić, međutim, nije vidio ni&scaron;ta sporno u tome &scaron;to se dogodilo, pa je napad na suce i zapaljenje vozila posprdno okarakterizirao kao probleme s &ldquo;automehaničarem i održavanjem vozila&rdquo;. Dodatno su strasti potaknute nakon &scaron;to se u ovu nasilničku epizodu uključio i SDP-ov visoki dužnosnik Aner Žuljević koji je podržao prekid utakmice, da bi se kasnije ispričavao i obja&scaron;njavao stajali&scaron;te kako zapravo ne podupire nasilje. Upadljivo je kako su se na sve &ldquo;tri&rdquo; strane u BiH, ako u ovome slučaju i postoje, čule različite istine, interpretacije, povodi, ali i dijagnoze stanja. Komentari na dru&scaron;tvenim mrežama daju prostora za zabrinutost. Prevladava mržnja!</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/nasilje-oko-nogometa-tek-je-indikator-tenzija-u-drzavi-bih-1525558" target="_blank"><em><strong>Zoran Kre&scaron;ić/Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-auto-velez-borac.jpgPalić: Nema izbačenih iz svećeničke službe u Hercegovini, slučaj je otvorenhttp://grude.com/clanak/?i=352978352978Grude.com - klik u svijetMon, 20 Sep 2021 17:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-20-palic-mitra.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Palić dao je intervju za jedan mostarski portal Pogled u kojem se osvrnuo na Hercegovački slučaj, te je u odnosu na svojeg prethodnika prvi put bez susprezanja kazao da nema izbačenih iz svećeničke službe u Hercegovini.<p><br />"Svećenici koji mimo svih kanonskih propisa djeluju u nekim župama nisu izbačeni iz svećeničke službe", kazao je među ostalim.<br /><br /></p> <p>Palić je rekao i da je cijela situacija u rukama Kongregacije za nauk vjere, &scaron;to znači da slučaj nikad nije do&scaron;ao do drugog stupnja presude nego je jo&scaron; u postupku. Vrijedi naglasiti i da na potpisima kojima se kažnjavalo hercegovačke franjevce nigdje nema potpisa Pape Ivana Pavla II.<br /><br /></p> <p>Jedino se 2006. godine Papa Benedikt XVI pismeno obratio Ratku Periću, te odbio njegov zahtjev da franjevačke mučenike svede na laički status. To je dokument kojeg birokracija krije već desetljeće i pol kako se ne bi saznalo za taj Ratkov poraz, a &scaron;to bi bio udarac i ratkovcima.<br /><br /></p> <p>Palić je također u odgovoru spomenuo i krivičnu odgovornost svećenika, međutim nije naveo smatra li se otmica krivičnom odgovorno&scaron;ću, s obzirom da upravo njegovi na taj način žele oteti župe koje su franjevci osnovali i u kojima petrovci nikakvog udjela nemaju, a nije jasno precizirao i &scaron;to je konkretno za njega lažno predstavljanje, s obzirom da je upravo Romanis pontificibus predstavljen Vatikanu kao dogovor između franjevaca, biskupa i naroda, &scaron;to je naravno prvoklasna laž pa bi dobro bilo da odgovorne traži upravo u Ordinarijatu u Mostaru ili da preispita cijeli ovaj slučaj.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da biskup Palić izvrsno poznaje politička pitanja u BiH, pa je pitanje kako bi reagirao na to Papa Franjo koji je prije nekoliko dana rekao: Biskup mora biti pastir, ne političar. Međutim, BiH je specifična zemlja i vjerujemo da bi Papa shvatio važnost toga da jedan od čelnih ljudi Crkve u BiH poznaje prilike u političkom svijetu.<br /><br /></p> <p>Također, iz intervjua je vidljivo da biskupu Paliću nije previ&scaron;e drag fra Ivo Pavić kojeg je svrstao u "neke svećenike", te je rekao da mu je stalo da vjernici budu odgojeni i žive od vjere koja je djelotvorna u ljubavi i kojoj su strani razni spektakli. S obzirom da je fra Ivo Pavić jedan od omiljenih franjevaca u BiH, a djeluje na području Bosne, dobro bi bilo da biskup Palić ne otvara i frontove na relaciji hercegovački i bosanski franjevci, s obzirom da dulje vremena na toj relaciji postoje određeni problemi, te ulje na vatru ne treba dolijevati.<br /><br /></p> <p>Unatoč svemu, optimistično je &scaron;to Palić franjevačke mučenike naziva svećenicima, jer je raniji mostarski rukovoditelj tu istinu prikrivao, a dobro je i da znamo da Kongregacija za nauk vjere jo&scaron; nije odradila svoj posao, &scaron;to znači da se vi&scaron;e od dva desetljeća slučaj vodi kao otvoren, odnosno ako toliko vremena nema konačne presude može se preispitivati i zastara slučaja kao i razmatranje protutužbe s obzirom na svu nepravdu koju Ordinarijat u Mostaru čini vi&scaron;e od dva desetljeća na temelju presude koja nije konačna i, &scaron;to je jo&scaron; bitnije, na ranijim dokumentima nema potpisa nijednog od papa.<br /><br /></p> <p>Palić je na kraju krajeva, nov čovjek u Hercegovini koji govori o problemima, a vjerujemo da će uskoro početi razgovarati i s vjernicima, fratrima čiji je slučaj jo&scaron; otvoren, te s ostalim akterima slučaja jer, kao &scaron;to reče Papa Franjo, &ldquo;Kako li je lijepa skromna Crkva koja se ne izolira od svijeta i ne gleda na život iz daljine, već živi u njemu, Crkva bliska stvarnim životima ljudi... Crkva mora biti simbol slobode i prihvaćanja i skromna poput Isusa koji je odbacio sve svjetovno i postao siroma&scaron;an kako bi nas obogatio." To je put Crkve u Hercegovini, uzoriti. Ono &scaron;to je radio va&scaron; prethodnik, ono je za krivičnu odgovornost, od tog &scaron;to je činio franjevcima, zatim Međugorju, ali i &scaron;ire.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-20-palic-mitra.jpgFra Mario Knezović: U ime pandemije ruše savjest, slobodu i ljudska pravahttp://grude.com/clanak/?i=352971352971Grude.com - klik u svijetMon, 20 Sep 2021 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-20-fra_mario_knezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dragi prijatelji, dragi borci za slobodu savjesti i slobodu ljudskih prava.<p>&nbsp;</p> <p>Najprije odlučno želim izreći slijedeću napomenu: Naime, najlak&scaron;e je povr&scaron;nim zaključkom koji je zaodjenut u jednoumnu misao one koji misle drugačije proglasiti &scaron;arlatanima, ljudima bez kompetencije, ljudima bez znanja i tako ih abortirati iz javnoga diskursa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na takvo &scaron;to ne pristajem. Govorim i govorit ću jer pastir svojih du&scaron;a mora se brinuti za stado, kako ono u ovčinjaku tako i ono izvan ovčinjaka. Pastir je pozvan čuvati svoje stado od grabežljivih vukova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato poručujem: Ne želim odlučivati o zdravlju nego o ljudskim slobodama. Najgora stvar koja nam se može dogoditi je podjela i mržnja. Zato i jest smi&scaron;ljeno lansirana podjela po principu na one koji su za cijepljenje ili protiv njega. Govor o slobodi savjesti koju nam je Boga dao i govor o ljudskim slobodama i pravima, koje crpimo iz Ustava i svih pozitivnih zakonskih propisa, ne trpe ratne rovove u koje ljude nasilno trpaju ili progla&scaron;avaju robljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zazirem od podjele na ove ili one. Ne želim u takvu kutiju. Čovjek je biće slobode. Od početka pandemije govorim kako me ne zanima forma i svrstavanje, nego me zanima sadržaj, istina i po&scaron;ten, a ne pristran znanstveni pristup.<br /><br /><br /></p> <p>Ne niječem medicinska dostignuća niti treba pre&scaron;utjeti nadljudski trud medicinskoga osoblja. Hvala im i Bog im ustrajnost dao. Zdrav razum nam govori kako pandemija postoji &ndash; i to ne želim nijekati. No, isto tako zdrav razum nam govori da je pandemija poligon za, u najmanju ruku, mutne procese na svjetskoj sceni. Dakle, ne niječem pandemiju i bol ljudi, ali glasno i o&scaron;tro niječem teror nad ljudskom savjesti koju nam je Bog dao i niječem nametnutu mantru pona&scaron;anja koja se kreira u centrima moći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na javnim skupovima borimo se za zdravo dru&scaron;tvo, zdravo &scaron;kolstvo, zdravu ekonomiju, zdrave medije, zdravo pravosuđe i zdrav razum. Jer ako se u sustav uvuče bolest tada će njezine metastaze biti vidljive na djeci i mladima. Ako u bezuvjetnoj pokornosti i nametnutoj ideologiji straha budemo odgajali djecu i mlade &ndash; tada nam nikakav lijek u budućnosti neće pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao čovjek iz svijeta znanosti čudim se prigovorima nekih znanstvenika o potrebi propitivanja i sumnje u neka znanstvena dostignuća. Zar su neki znanstvenici u&scaron;li u zaborav pa ne znaju kako se znanost temelji i svoj napredak ima upravo zato &scaron;to sumnja potiče nova istraživanja, traži dokaze i empirijske postupke. Znanost koja ne postavlja pitanja i ne sumnja nije znanost nego slijepa ropkinja interesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo bi suludo one, ili ako hoćete nas, koji propituju smatrati neprijateljima znanosti. Nismo na skupovima slobode kako bi negirali znanost nego kako bi dali novi poticaj znanosti koja nehotice može biti zarobljena ideolo&scaron;kim usmjerenjima i misaonim zastranjenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne želimo gaziti činjenice, ali isto tako ne želimo da se gazi ljude koji podastiru drugačije dokaze. Hoćemo istinu koja nije isključivo proizvod laboratorija pod utjecajem globalnoga kapitala. Zato svima mora biti jasno kako oni koji imaju drugačiji stav o pristupu liječenju od Covida nisu neka znanstvena sekta koja se hrani teorijama zavjere. To je podvala na koju ne pristajemo.<br /><br /></p> <p>Pitam javnost: Je li zabranjeno tražiti najbolji put u suradnji sa svima kako bi na&scaron;li najbolji model odupiranja ovoj po&scaron;asti koja je odavno izi&scaron;la iz okvira medicine a pre&scaron;la u ruke politike, kapitala i ja&scaron;e na magaretu novog svjetskoga poretka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao čovjek koji radi u medijima i predaje odnose s javno&scaron;ću ne treba me nitko uvjeravati kako je u mnogim medijima na djelu propaganda, cenzura i blokada drugoga mi&scaron;ljenja. Ako nije tomu tako za&scaron;to govornike ovoga skupa ili sličnih skupova ne možemo čuti u mainstream medijima? Imamo li pravo na jednaka mjerila ili je nečiji metar 100 centimetara, a nečiji 150?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao svećenik znam koliko su opterećene ljudske savjesti i du&scaron;e i zato pozivam: Prestanite vr&scaron;iti mobing, moralno nasilje i ucjene na ljude koji promi&scaron;ljaju cijepiti se ili ne. Prestanite tretirati nazadnima, odgovornima za smrti i bolest one koji se po savjesti i na temelju dostupnih spoznaja ne žele cijepiti. Prestanite unositi podjelu u dru&scaron;tvo. A dobro je znano da je sotona izvor podjela. Nikad neću pristati na podjelu na ove ili one. Po&scaron;tujem sve koji su izabrali cjepivo. Ne treba vas prozivati niti sotonizirati. Bog i vas ljubi. To ste učinili, tako vjerujem, po savjesti i svome uvjerenju. Zato tražim od svih da i oni, koji misle i osjećaju drugačije, ne budu stigmatizirani i eliminirani iz dru&scaron;tva. Imao li pravo na jednako dostojanstvo?</p> <p>Savjest nema alternativu. Sloboda kretanja nema alternativu. Moralno nasilje mora stati. Savjest jest, mora biti i ostati posljednje mjerilo na&scaron;ih odluka. Onoga dana kad se ugu&scaron;i glas savjesti kao krici će se pojaviti razne traume, psihička oboljenja, du&scaron;evne tegobe. Pitam: Je li ideja da jedna vrsta bolesti bude uzrok tolikih drugih oboljenja koji se u strahu i ucjeni rađaju? Pitam: Je li imamo pravo za moralno prihvatljivo i medicinski provjereno cjepivo? Pitam: Na temelju čega se želi posegnuti za cijepljenjem djece?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi ljudi. Isus Krist poručuje: Ne bojte se. U borbi za slobodu savjesti, slobodu izražavanja moramo biti ustrajni. Upravo tako mislimo i na sebe i na druge. Mogu nas svi pre&scaron;utjeti, odbaciti ali je u konačnici najvažnije da nismo pre&scaron;utjeli savjest &ndash; Božji glas u nama i da tako od Boga nismo odbačeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako smo mi, koji o određenim temama promi&scaron;ljamo drugačije, jedini problem dru&scaron;tva onda problema i nema.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/FM" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p><br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-20-fra_mario_knezovic.jpgKatarina Alpeza - Lipi mojihttp://grude.com/clanak/?i=352945352945Grude.com - klik u svijetSat, 18 Sep 2021 19:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-18-13-1_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lipi moji, imati unuku s kroatistike, a da ništa nije rekla ni napisala!? <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: Katarina Alpeza</strong></p> <p>Ne znam, možda bi did Vlado i oprostio, ali njegov brat Vincel sigurno ne bi. Svi smo već upoznati činjenicom da su None i Mađo postali glavni među zadarskim studentima, ali nitko nije upoznat činjenicom da su did i Vincel glavni kod jedne profesorice. S njima dvojicom, pokoj im du&scaron;i, oko Nove godine imala sam jedan dug intervju. Znam da za to jako malo ljudi zna, ali to je bilo za fakultet. Sa svakim sam odvojeno razgovarala i pisala odgovore. Iako je intervju bio namijenjen samo za dida, svi znamo da je Vincel bio jako ponosan na svoju unučad, ali i didovu pa je bio sritan &scaron;to će mi tako pomoć. Imali su trnovit put, ali did kaže da je bez obzira na sve bio uvik sritan. Zanimljivo je da su na jedno pitanje dali identičan odgovor. Obojica su rekla da im nije važno hoće li živit dugo, ali im je važno da budu zdravi i da mogu vladat samim sobom. Profesorica je posebno istakla didovu rečenicu na pitanje o smrti: Smrt je normalna - &scaron;to i pripada staru čoviku. A Vincel je samo nadoda: Jo&scaron; da moremo gangu slu&scaron;at, to naj volimo. E, da je vidio sprovod, Juru, Damira i gangu. Pa bili ste hit dana na Radio Grudama, na fejsu, na internetu, a pokoj va&scaron;im du&scaron;ama poželio je i Mate Bulić. Vidi&scaron; ti na&scaron;ih didova, probili se pravo. Kako ste živili skupa, skupa ste i oti&scaron;li. Ba&scaron; u va&scaron;em stilu. Na&scaron; did je odma mora za Vincelom, ba&scaron; je oti&scaron;ao polako, s mirisima jutra. Ali znam ja za&scaron;to, znam da vi&scaron;e nije mogao čekat, požurio je Vincelu i sad poku&scaron;avaju nekim ganga&scaron;kim duetom zadivit sv. Petra da ih pusti &bdquo;tamo gori&ldquo;. Zaista ne znam gangali se inače u raju, ali znam da sad je sigurno. Znam da vam se veseli gori cila ekipa, i Drina i Ćuće, a evo kažu Franka i Milena da su i ona njihova dvojica. Ali samo želimo reć da vas ni mi nećemo zaboravit. Iva i ja ćemo se uvik sićat na&scaron;ih druženja i odlazaka s vama na sve moguće i nemoguće smotre. Od Kočerina, Dužica i Kne&scaron;polja, na&scaron;e kave u Venecije i nizanja duvana. Nikad ne bi mogla zaboravit neke didove odlaske u Njemačku, a tek vrećice meda bombona, meni najdražeg Montea i džepove uvijek pune bombona i oraha kojima bi nas unučad uvijek privlačio u svoje krilo. O njemu je Jure već dosta reka: &bdquo;Skroman čovjek, radi&scaron;an, bez velike priče, ali od velikih djela. Nije bio nametljiv, nikada se nije isticao, a uvijek bio susretljiv, nasmijan i od &scaron;ale. Umjeren i odmjeren čovjek u svemu. Bio je vrhunski ganga&scaron;&hellip;&ldquo; Na didov i Vincelov intervju i na njihovu ikavicu, profesorica je samo dala peticu i napisala mail: Katarina, stvarno ima&scaron; posebnog dida. Znam da stvar nije bila u mom pisanju, nego u njihovom životu. Drugi dan mi je rekla da je odu&scaron;evljena njima dvojicom i da od mene očekuje knjigu o njihovom životu, kad &bdquo;njihova Kaja&ldquo; bude stvarno profesorice i bude imala vrimena sve to zapisati. Nažalost, moram razočarat profesoricu jer su njih dvojica oti&scaron;li, zajedno, i nekako, svima nama prebrzo bez obzira na njihove godine. Ne brinite, čuvat ćemo vam vinograd, duvan i gangu&hellip;Porosila je i ki&scaron;a. Da ste živi sigurno bi rekli da je to dobro za ovo i za ono. Ali ova ki&scaron;a je bila samo podsjetnik da ste stigli gore i da je malo i nebo zaplakalo. Ovih dana vas vidimo i tražimo u svemu, a posebno Tinin Filip i Mađina Marta, valjda i oni osjete. Ma baba Anica i Mara su stvarno bile prave sretnice s vama tako posebnima. E, da, did mi je reka da nema posebnih želja osim da mu svi dobro i blagoslovljeno živimo. Također je naglasio da se veselio mirovini i povratku na Ledinac ženi i dici. A Vincel je tio i didovu i svoju unučad okupit na neku kavu, to mi je odavno govorio, pa eto valjda ćemo se nekad skupit bez obzira &scaron;to ih vi&scaron;e nema. I jo&scaron; ne&scaron;to Vincele, nadam se da te nećemo razočarat i da ćemo zavr&scaron;it fakultete kako si i tio i bit ti na ponos. Pokazali ste da ste ljudi s velikim i zlatnim slovima i uvik ćete ostat dio na&scaron;e osobnosti i na ponos, a nadam se i mlađima od nas. Pokazali ste da se od malenih stvari grade one velike i velika vam HVALA na tome!</p> <p><br />&bdquo;Ja umirem zbogom selo moje, odavno me crna zemlja zove.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-18-13-1_5.jpgKritike Komšiću i iz Sarajeva: 'Štetočina želi soliti pamet Merkelici'http://grude.com/clanak/?i=352886352886Grude.com - klik u svijetWed, 15 Sep 2021 18:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-15-komsic-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Angela Merkel broji posljednje dane na mjestu najmoćnije osobe Europe. Njemačka kancelarka je kao jednu od lokacija za svoju „oproštajnu žurku“ odabrala Srbiju i njen glavni grad Beograd, gdje se sastala s Aleksandrom Vučićem.<p>&nbsp;</p> <p>Dan poslije Merkel se u glavnom gradu Albanije Tirani sastala s ostalim liderima zapadnog Balkana.<br /><br /></p> <p>To je nakon susreta u Predsjedni&scaron;tvu BiH s novim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom prokomentirao i Željko Kom&scaron;ić, kojem kancelarkino pona&scaron;anje očito nije po volji te je javno zapitao za&scaron;to &bdquo;Merkel dolazi Vučiću na noge&ldquo;.<br /><br /></p> <p>- Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje &scaron;ta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog &scaron;efa, to neće ići. To sam rekao i &Scaron;mitu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema vi&scaron;e gazda na Balkanu - poručio je na kraju Željko Kom&scaron;ić, predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH.<br /><br /></p> <p>Nije propustio priliku ni da &bdquo;naruži&ldquo; Schmidta, za kojeg je rekao da je &bdquo;neupućen&ldquo;.<br /><br /></p> <p>I dok Merkel, kako Kom&scaron;ić kaže, &bdquo;dolazi Vučiću na noge&ldquo;, on u svom stilu daje bahate izjave pune lažne samouvjerenosti kako ne&scaron;to ne može prolaziti i kako nema gazda. A pravo pitanje na koje bi Kom&scaron;ić i njegovi partneri iz SDA trebali odgovoriti je za&scaron;to Merkel dolazi Vučiću na noge, a ne njemu, odnosno njima.<br /><br /></p> <p>Točnije, koji su konkretni učinci njegovog sjedenja u Predsjedni&scaron;tvu koje je, kad uračunamo prethodna dva mandata, već u&scaron;lo u 12. godinu?<br /><br /></p> <p>Tih 12 godina očito nije bilo dovoljno za Kom&scaron;ića da uspostavi bilo kakve ozbiljnije diplomatske odnose s bilo kojim državama ili državnikom svijeta. Članovi Predsjedni&scaron;tva od svjetskih lidera uglavnom nemaju susret ni s kim.<br /><br /></p> <p>Za razliku od Beograda, u Sarajevo odavno već ne dolazi nitko od ozbiljnih državnika, osim povremeno Erdogana da s Dodikom dogovara ozbiljnije projekte, a kod Izetbegovića učvrsti tradicionalnu lojalnost i servilnost.<br /><br /></p> <p>Tipična Kom&scaron;ićeva reakcija na favoriziranje Srbije od Merkel i drugih europskih lidera među Bo&scaron;njacima, nažalost, uglavnom nailazi na infantilne gnjevne reakcije o nepravednom i islamofobičnom svijetu.<br /><br /></p> <p>Da, svijet u kojem živimo možda jeste nepravedan, no sami smo sebi krivi &scaron;to u njemu nismo etablirali bolju poziciju.</p> <p><br /><em><strong>Danijal Hadžović/Avaz</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-15-komsic-21.jpgI jedno je previšehttp://grude.com/clanak/?i=352748352748Grude.com - klik u svijetTue, 07 Sep 2021 13:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-07-bugojno-most.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kod Vrbaskog mosta u Bugojnu pronađena je mrtva beba, vrištali su ovih dana naslovi na bh. portalima, prenoseći informaciju koja je potvrđena iz MUP-a SBŽ.<p>&nbsp;</p> <p>Dok istražitelji tragaju za majkom novorođenčeta, a javnost se zgražava nad sve crnjim sadržajima crnih hronika, te&scaron;ko je oteti se dojmu da smo i u ovom segmentu, kao dru&scaron;tvo, zakazali i da informacije o nasilju nad djecom, pa i slučajevi ubojstava najmlađih vi&scaron;e nisu rijetkost.<br /><br /></p> <p>I jedno je previ&scaron;e, ali i najjednostavnija pretraga arhiva informacija u posljednjih nekoliko godina pokazat će da su slučajevi ubojstava tek rođenog djeteta policiji prijavljivani u skoro svim dijelovima BiH i regije.<br /><br /></p> <p>Načini izvr&scaron;enja i motivi ovih neopisivih tragedija, o kojima smo, također, informirani, možda trebaju ostati unutar sudnica, jer interes javnosti nije da sazna ba&scaron; svaki detalj.<br /><br /></p> <p>Okidačima zbog kojih najče&scaron;će roditelj počini tako užasan čin neka se bave psiholozi. Mnogo ih je u državi koja desetljećima nosi te&scaron;ke posljedice rata i poslijeratnih godina borbe sa životom, za egzistenciju i pravdu, a gdje je briga o psihičkom zdravlju i dobrobiti obitelji na vrlo niskoj razini.<br /><br /></p> <p>O kaznenoj politici u ovakvim slučajevima trebaju se izjasniti pravni eksperti koji trebaju reći je li visina kazne od jedne do pet godina za kazneno djelo čedomorstvo dovoljna da djeluje preventivno. Državne institucije stavove stručnjaka, uz preporuke međunarodnih i domaćih organizacija, trebaju pretočiti u strategije i zakone.<br /><br /></p> <p>Za početak, osigurati jedinstvenu evidenciju ovakvih, ali i svih slučajeva nasilja kojem su djeca u BiH izložena tijekom svog odrastanja, a koja ne postoji, te podržati mjere prevencije i edukacije kroz obrazovne, socijalne, zdravstvene ustanove i druge segmente dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Od bolnih vijesti teži su &scaron;utnja i nezainteresiranost.</p> <p><br /><em><strong>Alen Bajramović/Avaz.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-07-bugojno-most.jpgHerceg Bosna je u proljeće 1994. godine unijela svoje temelje u tadašnju hrvatsko-bošnjačku Federacijuhttp://grude.com/clanak/?i=352573352573Grude.com - klik u svijetSat, 28 Aug 2021 20:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-28-herceg-bosna-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izazovnim vremenima na početku 90-ih godina, u situaciji sloma središnjih institucija BiH, agresiji i napadima na prostore naseljene Hrvatima, političko vodstvo hrvatskog naroda u BiH imalo je mudrosti...<p>&nbsp;<br />..., snage i hrabrosti kroz Hrvatsku zajednicu, a nakon toga i Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu pružiti odgovor na sve izazove te stvoriti temelje za opstanak na prostorima koje je branilo Hrvatsko vijeće obrane.<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Dario Pu&scaron;ić/Večernji list</strong></em></p> <p><br /><br />Danas, u daytonskoj BiH hrvatski narod traži svoja politička prava, a Herceg Bosna, kao oblik organiziranja koji je težio srednjem putu unutar BiH, između unitarizacije i disolucije, bila je odraz težnji za Bosnom i Hercegovinom u kojoj će sva tri naroda biti ravnopravna.<br /><br /></p> <p><strong>Zahvala<br /><br /></strong></p> <p>Ovih dana prisjećamo se 28. godi&scaron;njice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, a tom prilikom izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Glavnog vijeća HZ HB položilo je vijence i zapalilo svijeće pred spomen-obilježje ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, prisjećajući se svih umrlih dužnosnika i utemeljitelja HR HB, kao i svih poginulih branitelja. Ne&scaron;to kasnije na grobu pokojnog predsjednika Mate Bobana također su položeni vijenac i zapaljene svijeće. Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u izjavi medijima kazao je kako se 28 godina nakon utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne s jo&scaron; vi&scaron;e žara i jasnog odnosa prema utemeljiteljima Hrvatske zajednice, a potom i Hrvatske Republike Herceg Bosne prisjećamo tog vremena ponosni. - Svi oni koji su tada imali dovoljno mudrosti, snage i odlučnosti u posebno izazovnom vremenu za Bosnu i Hercegovinu, a i Hrvate u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj donosili su odluke s kojima smo očuvali hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, a time i samu Bosnu i Hercegovinu - poručio je Čović, uputiv&scaron;i veliku zahvalu svima čijim su se sjenama naklonili i za njih pomolili, ali i ohrabrenje svima onima koji danas dvoje oko vrijednosti Domovinskog rata. Domovinski rat je, naglasio je Čović, svetinja za hrvatski narod. - Na njega moramo biti ponosni, biti ponosni na svakog na&scaron;eg branitelja. Oni koji bi željeli &scaron;pekulirati ratom, zločinima u ratu, neka dođu pogledati dugometražni dokumentarni film &ldquo;Zidine&rdquo; koji govori o logorima u Bosni i Hercegovini i stradanju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne, Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane i svih onih koji su bili u takvoj jednoj političkoj, vojnoj i policijskoj strukturi, siguran sam da mi danas ne bismo imali Bosnu i Hercegovinu, niti bi hrvatski narod mogao ma&scaron;tati o svojoj jednakopravnosti na svakom dijelu Bosne i Hercegovine. S te strane, velika hvala svima onima koji su u to vrijeme pokrenuli ovaj veliki projekt - istaknuo je Čović.<br /><br /></p> <p>Također, u sklopu ove obljetnice u ponedjeljak, 30. kolovoza, s početkom u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače bit će prikazana premijera dugometražnog dokumentarnoga filma &ldquo;Zidine&rdquo; o logorima za Hrvate u Domovinskom ratu. Ustroj Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a koja je prethodila Republici, bio je prvenstveno odgovor na nesposobnost tada&scaron;njih državnih institucija BiH za&scaron;tititi svoje građane, u ovom slučaju Hrvate koji su se prvi na&scaron;li na udaru agresije JNA. Kroz Herceg Bosnu Hrvati su dali nemjerljiv doprinos očuvanju teritorijalnoga integriteta Bosne i Hercegovine, dok je u političkom smislu Herceg Bosna bila izraz težnje hrvatskog naroda za stvaranje Bosne i Hercegovine u kojoj će sva tri naroda biti jednakopravna.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Politička prava<br /><br /></strong></p> <p>Herceg Bosna je u proljeće 1994. godine unijela svoje temelje u tada&scaron;nju hrvatsko-bo&scaron;njačku Federaciju, uz nadu kako će taj entitet biti prostor za osiguranje pune institucionalne i teritorijalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Podsjećamo, i sama je Federacija Washingtonskim sporazumom i bila zami&scaron;ljena na taj način, ali je u razdoblju koje je uslijedilo nakon okončanja rata do&scaron;lo do nametanja niza promjena kojima su hrvatskome narodu oduzimana politička prava, a Federacija pretvorena u entitet u kojemu se svaka odluka može vrlo lako donijeti i bez glasova političkih predstavnika Hrvata. Istodobno, erozija političkih prava Hrvata nametnutim promjenama dovela je do situacije u kojoj jedan narod - bo&scaron;njački Hrvatima danas može birati izaslanike u Dom naroda, kao i člana Predsjedni&scaron;tva, a ukinuta je i odredba prema kojoj su u izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH klubovi naroda (bo&scaron;njački i hrvatski) odvojeno kandidirali po jednu osobu, kao i odredba kojom je bila potrebna većina u svakom klubu Doma naroda.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/herceg-bosna-ocuvala-hrvatski-narod-bez-nje-ne-bi-bilo-ni-bih-1518850" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-28-herceg-bosna-grude.jpgDan Herceg Bosne: Dolazi Erdogan, Bakir pravi feštu, a Alijine riječi još odjekujuhttp://grude.com/clanak/?i=352535352535Grude.com - klik u svijetThu, 26 Aug 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-23-018_zastave_hb_grude_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ništa se ne događa slučajno", izreka je koja se toliko puta u životu pokazala točnom.<p><br />Ovog petka je svečanost obilježavanja 28. obljetnice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg &ndash; Bosne,<span> hrvatske upravne jedinice u sklopu<em> Bosne</em> i Hercegovine</span>. Republiku Herceg Bosnu Mate Boban i suradnici utemeljili su 28. kolovoza 1993. godine, a dan ranije 27. kolovoza, trajale su posljednje pripreme za jo&scaron; jedan pothvat naroda koji je branio i obranio dvije domovine. Ta noć zbog ponosa i pozitivne treme bila je besana za hrvatskog čovjeka.<br /><br /></p> <p>Svečanost će početi polaganjem vijenaca u 11:00 sati, kod spomenika ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, Mostar, a u 19:00 sati je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na grobu predsjednika HR HB mr. Mate Bobana.</p> <p><br />Ovog petka na dan svečanosti u povodu utemeljenja Republike Herceg Bosne u Bosnu i Hercegovinu dolazi turski predsjednik <span>Recep Tayyip Erdoğan, a Bakir Izetbegović pravi fe&scaron;tu povodom svatova svoje kćeri. Je li slučajno da jedan od najmoćnijih državnika svijeta dolazi ba&scaron; u danima utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, a svadba kćeri Bakira Izetbegovića ba&scaron; je morala biti na Dan Herceg Bosne. <br /></span></p> <p><span><br /><span>Vrijedi napomenuti da će<span> Erdoğan</span> i Bakir ovog petka otići na grob Alije Izetbegovića, predsjednika Bosne i Hercegovine koji je nekoć govorio kako dragu Herceg Bosnu moramo čuvati, a njegove riječi jo&scaron; odjekuju.<br /><br /></span></span></p> <p><span><span><iframe src="https://www.youtube.com/embed/RvHtJ_gAsos" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></span></span></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-23-018_zastave_hb_grude_glavna.jpgKako je nekada siromašni dječak iz Hercegovine postao gospodar Pacifikahttp://grude.com/clanak/?i=352470352470Grude.com - klik u svijetTue, 24 Aug 2021 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-24-diego-miletic2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Miletić je sa svojim prijateljima s ove strane Jadrana i s one Pacifika te visokim uzvanicima iz Španjolske u subotu proslavio završetak gradnje “tvrđave na moru”. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></p> <p><br />E, ba&scaron; mi se sada morala dogoditi ta viroza. Zbog nje nisam proteklog vikenda čarter-letom mogao iz Zadra do &scaron;panjolskog brodogradili&scaron;ta na svečanost koju je priredio Vjekoslav Diego Miletić. Tamo je krstio svoj peti brod &ldquo;Ivan Pavao II.&rdquo;, najbrži tunolovac na Pacifiku. Zato sada, umjesto fotoreportaže iz Bilbaa, pi&scaron;em kolumnu o na&scaron;em uspje&scaron;nom čovjeku. Zapravo, njegov životni put najbolji je komentar o tome kako se preko trnja dolazi do zvijezda. Diego je tipična iseljenička priča, koju, kao i većinu na&scaron;ih, vi&scaron;e razumije tuđina nego domovina. Uostalom, koliko ljudi uopće zna tko je najveći hrvatski ribar u svijetu?!<br /><br /></p> <p>Miletić je sa svojim prijateljima s ove strane Jadrana i s one Pacifika te visokim uzvanicima iz &Scaron;panjolske u subotu proslavio zavr&scaron;etak gradnje &ldquo;tvrđave na moru&rdquo;. Nakon &ldquo;Kraljice Mira&rdquo;, &ldquo;Međugorja&rdquo;, &ldquo;Dive Marije&rdquo;, &ldquo;Ljubice&rdquo;, njegovoj floti tunolovaca na prostranom Tihom oceanu pridružit će se i &ldquo;Ivan Pavao II.&rdquo;. Prije toga imao je jo&scaron; nekoliko manjih brodova. Imena koja im je davao govore o njegovoj osobnosti, odnosno ljubavi prema majci, rodnoj grudi, naciji i vjeri. Kada zavirite na bilo koji brod, onda ćete se uvjeriti koliko je njegovih dijelova ukrasio hrvatskim i vjerskim znakovljem. Kako i ne bi kada je zbog sna o hrvatskoj domovini morao, kao politički emigrant, pobjeći iz komunističke Jugoslavije.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Rođen je na Neretvi, u selu Grabovica, mjestu između Jablanice i Mostara, gdje je u neima&scaron;tini zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu, a srednju u Splitu. &Scaron;kolovanje je nastavio u Hamburgu. Potom se i zaposlio u tamo&scaron;njem brodogradili&scaron;tu. U početku je radio najlo&scaron;ije plaćene fizičke poslove. Stjecao je iskustva i u strojarskim poslovima. Nakon &scaron;est godina otplovio je za Portoriko u ogromnu tvornicu tune.<br /><br /></p> <p>Tamo je upoznao Bračanina Darka &Scaron;tambuka, &scaron;efa tvrtke koja je prerađivala tunu. S njim je u 18 godina rada i napredovao kao rukovoditelj. Vodio je investicije i razvoj kompanije, odnosno tražio nova trži&scaron;ta i mjesta za gradnju novih tvornica. A onda je 1990. u Ekvadoru gradio tvornicu. Kako tamo svi imaju dva imena, on je svome Vjekoslav dodao Diego. Tri godine kasnije imao je manji brod s prijateljem Talijanom. Nakon godinu dana partnerstva prodao ga je i kupio sebi brod nosivosti od 600 tona. Dao mu je ime &ldquo;Međugorje&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Flota se &scaron;irila, do dana&scaron;njih pet megaplovila. Brodovima upravljaju hrvatske posade, a kapetani su uglavnom iz najribarskijeg mjesta na svijetu, Kalija s otoka Ugljana. Plove pod panamskom odnosno ekvadorskom zastavom. Logistika je u Panami, a u Ekvadoru baza kompanije jer je tamo najvi&scaron;e punktova za prodaju ribe. Usporedbe radi, godi&scaron;nja hrvatska kvota za izlov tune manja je od tisuću tona. Zato se on s prijateljem lovcem na tune generalom Antom Gotovinom &scaron;ali kako ga on &ldquo;pojede za doručak&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Prije sedam godina bio sam u Bilbau na svečanosti kr&scaron;tenja broda &ldquo;Ljubica&rdquo;. Dao mu je ime po svom životnom uzoru, pokojnoj majci. Zaista je bilo impresivno zaviriti u svaki kutak broda, ali jo&scaron; je ljep&scaron;e bilo vidjeti kako na&scaron;eg čovjeka po&scaron;tuju u tuđini. Ko&scaron;tao ga je vi&scaron;e od 30 milijuna dolara. A silno je želio taj novac ostaviti u hrvatskim brodogradili&scaron;tima.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Jučer sam telefonski razgovarao s Diegom. Ponosan je i prepun dojmova. Baskija mu se divi. Njihova tvornica je za &ldquo;Ivana Pavla II.&rdquo; naplatila 40 milijuna dolara. Uspjeh je time veći &scaron;to su ga njihovi radnici izgradili u vrijeme pandemije. Tehnički podaci su impresivni, osobito onaj da mu je kapacitet za zamrzavanje veći od 200 tona ribe dnevno. Hladnjake brzo napune. A kako i ne bi kada razapnu mrežu &scaron;iroko i po nekoliko kilometara. Zamislite samo da je ta mreža te&scaron;ka oko 150 tona.<br /><br /></p> <p>Diegov ponos pomije&scaron;an je i s tugom. Nesretan je &scaron;to svoje brodove ne može graditi na svome Jadranu. Godinama je poku&scaron;avao. Administracija i tromost menadžmenta su ga destimulirali za biznis u Hrvatskoj. Uz brodogradnju, htio je i u bescarinskoj zoni u Pločama izgraditi tvornicu za preradu tune ili pak s bogatim Hrvatima iz dijaspore osnovati banku. Ali&hellip; Hrvatska priča. Jedino &scaron;to mu uspijeva u domovini su donacije. Nesebično mnoge dariva.<br /><br /></p> <p>Danas, brodovi i vlasnik isprepliću svoje životne putove i priče. Kruh od sedam kora zarađuju na nemirnom Tihom oceanu. Poput mnogih hrvatskih mornara i ribara. Nitko i ne zna koliko ih zapravo ima. Možemo li uopće pretpostaviti koliko je njihovih suza i znoja iskapalo u tuđa mora. Nisu se bojali izazova. Veliki Van Gogh jednom je rekao: &ldquo;Ribolovac zna da je more opasno i da je oluja užasna, ali on nikada ne smatra da su te opasnosti dovoljan razlog da ostane na obali&rdquo;. Diego se nikada nije bojao izazova. Jo&scaron; otkako je kao dijete otplovio niz surovu Neretvu. Na morima je preživio sve bure i oluje. Zato danas ima flotu na kraju svijeta. Čija i imena promoviraju domovinu. Mirno ti more, hrvatski kapetane.</p> <p><br /><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-24-diego-miletic2.jpgPoskupjeli ulje, kruh, voće i povrće, poskupljuje meso... Zašto?http://grude.com/clanak/?i=352462352462Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 21:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-trznica-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene hrane u Hrvatskoj zadnjih mjeseci su porasle, dok će neki prehrambeni artikli, poput kruha, o čemu se neki dan pisalo, tek poskupjeti.<p>&nbsp;</p> <p>Ovaj tekst primjenjiv je i na BiH gdje se događaju praktički istovjetna poskupljenja.</p> <p><br />Prema najavama pekara, poskupljenje bi trebalo krenuti od rujna. Najavljeno je kako će poskupjeti i meso, no najvi&scaron;e je poskupjelo voće i povrće.<br /><br /></p> <p>Koji su razlozi tolikog poskupljenja, kada se očekuje normalizacija cijena i &scaron;to nas jo&scaron; čeka na jesen, za Index je otkrio ekonomski analitičar Damir Novotny, koji je rekao da zasad nije do&scaron;lo do drastičnog povećanja cijena, no činjenica je, kaže, da su cijene prehrambenih artikala porasle, a posebno voća i povrća.<br /><br /></p> <p>"U prehrambenom sektoru su u srpnju cijene porasle za oko 0.8 posto. Glavni problem je &scaron;to Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje, ponuda je slaba, a potražnja povećana. U Hrvatsku je do&scaron;ao daleko veći broj turista nego lani, cijene su narasle, osobito u turističkim krajevima. Cijena povrća u Osijeku i Splitu je različita, u Splitu su cijene dvostruko veće nego u Osijeku, a o otocima neću ni govoriti", rekao je Novotny za Index.<br /><br /></p> <p>Navodi da ne rastu cijene onih proizvoda kojih imamo dovoljno.<br /><br /></p> <p>"Recimo, mlijeko ima cijenu kao prija&scaron;njih godina jer je domaća proizvodnja mlijeka veća od potražnje, kao i cijena jaja. Ta dva artikla nemaju tendenciju rasta. &Scaron;to se tiče mesa, raste cijena govedine i teletine, ali piletina i riba ne jer imamo jaku proizvodnju piletine koja ne ovisi o porastu cijena žitarica, pa ni cijena piletine ne raste. Hrvatska je otvoreno trži&scaron;te, a posljednji barometar u EU pokazuje da će biti dovoljno svinjskog mesa jer ga Kina nije pokupovala, a i svinje se lako proizvedu, stoga ne očekujemo rast cijena svinjetine, kao ni ribe", rekao je Novotny za Index.<br /><br /></p> <p>Najveći problem je, dodaje, povrće i ono je najvi&scaron;e poskupjelo.<br /><br /></p> <p>"Nemamo dovoljnu proizvodnju povrća, a cijene su dodatno porasle zbog smanjene proizvodnje u EU zbog velikih su&scaron;a, kao i poplava. Tako je do&scaron;lo do povećanja cijena. Isto tako je narasla i cijena energije, iako se nafta vraća na razine prije 2020.", rekao je Novotny za Index.<br /><br /></p> <p>Navodi da Hrvatska, &scaron;to se tiče cijena kruha, ponajvi&scaron;e ovisi o Njemačkoj i Poljskoj.<br /><br /></p> <p>"Cijene kruha ovise o kretanjima cijena na poljskom i njemačkom trži&scaron;tu, odakle nam stiže niz pekarskih proizvoda kroz trgovačke lance. Hrvatska nema dovoljno p&scaron;enice, a rastu i cijene govedine i teletine, kojih također nemamo dovoljno. No, kako sam rekao, najkritičnije su cijene voća i povrća, iako bih rekao da će se i te cijene malo smiriti nakon turističke sezone", rekao nam je.<br /><br /></p> <p>Predviđa da bi se u budućnosti mogle malo smiriti i cijene povrća zbog veće proizvodnje u Slavoniji i Baranji.<br /><br /></p> <p>"Sad je trend u Slavoniji da su krenuli jače s proizvodnjom povrća, a manje sa p&scaron;enicom. Vjerojatno će se stoga povećati ponuda, &scaron;to će unormaliti cijene. Evo sad Hrvatska ima nekoliko velikih proizvođača rajčice, kojih dosad nije bilo. I proizvodnja svinjskog mesa će porasti. &Scaron;to se tiče ulja, ono je kod nas uvijek veliki problem jer nemamo gotovo nikakvu proizvodnju, a i uljarice su ove godine slabo rodile", rekao je Novotny.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče nedovoljne proizvodnje hrane u Hrvatskoj, Novotny navodi da je nekoliko razloga za to.<br /><br /></p> <p>"Dosta su nam usitnjene poljoprivredne povr&scaron;ine, odnosno premale su za ozbiljnu proizvodnju. Uz to, nemamo dovoljno proizvođača koji su u stanju organizirati proizvodnju, premala su kućanstva koja se bave poljoprivredom. Problem je i s navodnjavanjem tih poljoprivrednih povr&scaron;ina. Bez navodnjavanja ne možete proizvesti nijednu poljoprivrednu kulturu, a iako vode imamo dovoljno, nemamo infrastrukturu za navodnjavanje. Italija i Francuska imaju tu mrežu za navodnjavanje, kojom se bore i protiv poplava, a Hrvatska toga nema ni približno dovoljno", rekao je.<br /><br /></p> <p>Osim hrane, navodi kako poskupljuju i komunalne usluge.<br /><br /></p> <p>"Prikupljanje otpada je postalo skuplje. Povećavaju se zahtjevi za odvojenim prikupljanjem i recikliranjem, &scaron;to izaziva dodatne investicije. Nije se dovoljno investiralo u kapacitete za odvojeno prikupljanje i tretiranje otpada. Hrvatska nema nijednu spalionicu otpada, dok se u velikim gradovima tako rje&scaron;ava otpad koji se ne može reciklirati. Nama to nedostaje, recimo u centru Beča imate dvije spalionice. Bit će potrebno investirati i veliki novac u vodoopskrbu i odvodnju i to će dovesti do povećanja cijena", smatra Novotny.</p> <p>Marin Medak, chef i vlasnik restorana RougeMarin, za Index je rekao da su cijene porasle od prvog lockdowna 2020. i da su nastavile rasti.<br /><br /></p> <p>"U Amsterdamu je na najvećoj burzi mesa za EU skočila cijena zbog rasta cijene transporta i poremećenog upravljanja zalihama. To je uzrokovalo lančanu reakciju već u pro&scaron;loj godini, a su&scaron;a je ove godine stavila točku na i. Ako generalno govorimo o porastu cijena hrane, možemo reći da je porast oko 10&nbsp;posto u odnosu na cijene iz 2019.&nbsp;godine."<br /><br /></p> <p>Podsjetimo da je litra ulja donedavno stajala oko 10 do 11 kuna, a sad ko&scaron;ta 15 kuna,&nbsp;u &scaron;to smo se uvjerili obi&scaron;av&scaron;i nekoliko trgovina.<br /><br /></p> <p>Jadranka Domjanić vlasnica je OPG-a Domjanić te se bavi uzgojem suncokreta i proizvodnjom hladno pre&scaron;anog ulja.<br /><br /></p> <p>"Mi se bavimo uzgojem suncokreta od 2014. godine i na&scaron;a je cijena otpočetka ista, ali samo zato &scaron;to smo proizvođači pa imamo svoju sirovinu. No moram reći kako je i cijena uzgoja suncokreta jako porasla,&nbsp;&scaron;to je i dovelo do rasta cijena ulja u dućanima. Za uzgoj suncokreta potreban vam je repromaterijal od sjemena do mineralnih gnojiva te za&scaron;titnih sredstava. Upravo su cijene tog repromaterijala jako porasle, čime se podigla cijena proizvoda", objasnila nam je Jadranka Domjanić.<br /><br /></p> <h3>Cijene povrća skočile i za 15 kn po kilogramu<br /><br /></h3> <p>Cijene povrća na tržnici su, pak, prema riječima prodavača, dosta veće nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine. Najvi&scaron;e su poskupjele mahune, koje su lani ko&scaron;tale 20 kuna po kilogramu, a sad su i po 35 kuna, poskupjeli su&nbsp;i blitva, zelena salata, grah.<br /><br /></p> <p>Sve nam je to rekao prodavač povrća na Tržnici Utrine koji se dugi niz godina bavi time. Navodi da su glavni krivci za poskupljenje povrća vremenske neprilike i skuplji uvoz.<br /><br /></p> <p>"Kompletno povrće je ove godine poskupjelo najvi&scaron;e zbog vremenskih uvjeta, proizvođači ne pamte ovako lo&scaron;u godinu. Drugi razlog je &scaron;to je sve manje domaćih proizvođača jer ulog je uvijek velik, a dobitak mali. Tako je mladi grah ove godine 20 kuna po kilogramu, a pro&scaron;le godine je u ovo doba bio 12 kuna. Ove godine je bila velika su&scaron;a, uz to se puno robe počelo uvoziti i zato je ta roba puno skuplja. &Scaron;to se tiče ostalih cijena, mahune su ove godine 30-35 kuna, a pro&scaron;le godine su bile 20 kuna. Mlada mrkva je ove godine 12-15 kuna, pro&scaron;le je bila 8 do 10 kuna.<br /><br /></p> <p>Poskupjela je, kaže nam, i zelena salata, i to za osam kuna u usporedbi s lanjskom cijenom.<br /><br /></p> <p>"Sad je cijena po kilogramu 20 kuna, a pro&scaron;le je bila 12 kuna. Blitva isto tako, lani 12, sad 20 kuna. Najveći razlog je bio veliki ulog u navodnjavanje jer se tri puta vi&scaron;e ove godine navodnjavalo, a da ne pričam da je, kada je do&scaron;la ki&scaron;a, do&scaron;lo i nevrijeme s njom i uni&scaron;tilo jako puno usjeva, pogotovo u Slavoniji", rekao nam je Tin, prodavač povrća na Tržnici Utrine.</p> <p><br /><em><strong><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrana-je-dosta-poskupjela-analiticar-nam-otkriva-kad-ce-se-cijene-normalizirati/2299120.aspx" target="_blank">Index</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-trznica-21.jpgKrizni stožer FBiH želi zabraniti i kupovinu kruha onom tko ne igra po njihovim pravilima?http://grude.com/clanak/?i=352460352460Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 20:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-goran-cerkez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najnesposobnijih stožera u Europi, Krizni stožer Federacije BiH koji je sudjelovao u politizaciji koronavirusa i nije ništa radio da na vrijeme osigura stanovništvu cjepivo, dok je FBiH bila u vrhu po smrtnosti, ima nove ideje.<p><br />Pomoćnik ministra zdravstva FBiH Vjekoslava Mandića, da onog ministra zdravstva kojeg ste jednom ili dvaput vidjeli u javnosti otkad je počela pandemija koronavirusa, Goran Čerkez, iako nije epidemiolog, najvi&scaron;e se od fbih stožera&scaron;a eksponira otkad je počela pandemija, te je ovog puta kazao da Krizni stožer FBiH razmatra zabranu ulaska u javne objekte bez potvrde o cjepivu ili negativnom testu ili o preboljenom koronavirusu. Hoće li Goran Čerkez, inače specijalist socijalne medicine, organizacije i ekonomije zdravstvene za&scaron;tite i ima vi&scaron;e od 20 godina iskustva u javnom zdravstvu, s posebnim naglaskom na politici, strategiji i razvoju skrbi u zajednici, omogućiti bh. građanima kao &scaron;to je Njemačka svojima besplatan test pri ulasku u javne objekte ostaje nam za vidjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem prenosimo tekst, izvorni, bez popravljanja pogre&scaron;aka u njemu:<br /><br /></p> <div> <h1 style="text-align: center;">Naknade u Federalnom ministarstvu zdravstva veće od plate</h1> <p><br />s obzirom da revizori čak &scaron;est godina u tom ministarstvu, koje ima Mandića i Čerkeza, pronalaze nepravilnosti i opet nikome ni&scaron;ta. Oni vedre i oblače... a sad vam žele zabraniti i kupnju kruha ako ne igrate po njihovim pravilima.</p> <p><br /><em><strong>Tekst s N1 televizije prenosimo u cijelosti:</strong></em></p> </div> <p>Dok traje panedmija korona virusa, revizori Ureda za reviziju institucija u Federaciji objavljuje svoje redovne finansijske izvje&scaron;taje u kojima utvrđuju nepravilnosti. Jedan od takvih je i finansijski izvje&scaron;taj Federalnog ministarstva zdravstva. U njemu se između ostalog navodi da je Ministarstvo za regrese porto&scaron;ilo skoro 18 hiljada maraka. I sva&scaron;ta jo&scaron; ima.<br /><br /></p> <p>Federalno ministarstvo zdravstva za potrebe isplate naknade komisijama u 2019. godini izdvojilo je 766.926 KM. U poređenju na godinu ranije to je 353.053 KM vi&scaron;e budžetskog novca, pi&scaron;e N1.</p> <p>Najvi&scaron;e sredstava izdvojeno je za komisije za polaganje specijalističkih i stručnih ispita ali i komisiju za dodatke prehrani i druge pripravke. Sve ovo utvrdilo je Ured za reviziju institucija u FBiH koji smatra da se radi o poslovima i zadacima koji su u nadležnosti Ministarstva zdravstva u okviru redovnih radnih zadataka utvrđenih Pravilinkom o unutra&scaron;njoj organizaciji i koji se obavljaju u toku radnog vremena.<br /><br /></p> <p>"Radi se o javnom novcu koji između ostalog treba da se tro&scaron;i transparentno. Ako neko ima radno mjestu i opis poslova i koje treba da obavlja i dolazi svaki dan na posao, on bi kroz taj svoj angažman mogao da obavlja i ove značajne poslove kroz komisije. Mi konkretno iz Ureda za reviziju nijednu komisiju ne plaćamo a ljudi su angažovani u nekoliko komisija. Jer ako radite ne&scaron;to u radno vrijeme za to primate redovnu platu", ispričao je Dževad Nekić, Generalni revizor Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Finansijski izvje&scaron;taj revizora pokazuje da je Vesna Alagić pomoćnica ministra Vjekoslava Mandića za farmaceutiku koji nam je to i potvrdio u telefonskom razgovoru, bila angažovana u 2019. godini u čak devet komisija te kroz 23 rje&scaron;enja o isplati naknade ostvarila primanja u neto iznosu 28.305 KM, za isti period njena neto plata iznosila je samo 331 marku manje - 28.636 KM. Alagić je mjesečno zarađivala 4.745 KM &scaron;to je za godinu dana 56.941 KM budžetskog novca. Njeno ime i prezime nalazi se na listi Komisije za lijekove - Agencije za lijekove BiH.<br /><br /></p> <p>"Apsurdno je da neko ostvari naknadu kroz rad u komisijama isti ili veću nego &scaron;to mu je redovna plata'', kazao je Nekić.<br /><br /></p> <p>Osoba na poziciji Stručne savjetnice za specijalističko usavr&scaron;avanje zdravstvenih radnika i saradnika kroz naknade u 2019. godini dobila 21.730KM, a njena godi&scaron;nja neto plata za isti period iznosila je 17.815 KM. Mjesečna zarada ove osobe iznosila je 3.295 KM, &scaron;to je ukupno za godinu dana 39.545 KM &ndash; novca građana Federacije. Tražili smo i komentar pomoćnika ministra Mandića.<br /><br /></p> <p>"Danas ćemo se držati teme. &Scaron;to se tiče zadnjeg pitanja to ćete morati zatražiti na drugom mjestu. Imate i vrlo jasan odgovor na na&scaron;oj web stranici", naglasio je Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva<br /><br /></p> <p>Na web stranici pi&scaron;e da zbog obimnosti i složenosti posla ovih komisija, isto se ne može obavljati u cijelosti tokom radnog vremena, te se samo zasjedanje komisija obavlja izvan radnog vremena. Ministar sukladno svojim zakonskim obavezama imenovao i zaposlenike Ministarstva kao članove ili sekretare komisija.<br /><br /></p> <p>Kontaktirali smo i ministra Vjekoslava Mandića. Nije želio pred kamere niti dati izjavu, predloživ&scaron;i da možemo prepričati razgovor s njim. Ministar kaže da su svi odgovori na stranici. Priznaje da su naknade za komisije prevelike, ali ističe da niko neće da radi u Ministarstvu za trenutne plate, zaboraviv&scaron;i na naknade. Dodaje da bi volio da je ministar u zemlji koja je finansijski jaka i gdje je sve besplatno.<br /><br /></p> <p>Za kraj navodi da ne želi govoriti o imenima osoba koje su dobile naknade i da ima puno posla sa problemom koronavirusa.<br />Iako skoro već &scaron;est godina revizori Ureda za reviziju dokumentuju nepravilosti premijer Fadil Novalić na pitanje N1 odgovara da je sistem prevelik i da ne može da sve prati. Te začuđujuće ističe da frustrirajuće za njega da neko prima naknade u čak devet komisija. Obećava pred kamerama da će sve ispitati.<br /><br /></p> <p>"Apsolutno sam protiv toga. Evo pozabaviću se time &scaron;to govorite. Bio sam malo odustan... Uostalom uvijek reagiram na medijske napise i va&scaron;u ulogu. Va&scaron;e jeste da otkrivate i sistem je velik i ja tada upravo reagiram", rekao je Federalni premijer Fadil Novalić, prenosi N1.<br /><br /></p> <p>Već dvije godine ne postoji parlamentarna komisija za reviziju na federalnom nivou i Ured postavlja pitanje ima li smisla baviti se izvje&scaron;tajima koji su urađeni prtehodnih godina. Ranije iskustvo pokazuje da se parlamentarci ne bave su&scaron;tinskim problemima iz izvje&scaron;taja, nego samo formalno pređu preko toga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-goran-cerkez.jpgODLAZAK MONS. HOSERA I FRA JOZINA 40. OBLJETNICA ROBIJANJAhttp://grude.com/clanak/?i=352421352421Grude.com - klik u svijetSun, 22 Aug 2021 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-04-fra-jozo-zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od ključnih osoba međugorskog fenomena je i fra Jozo Zovko, župnik u Međugorju kada su počela ukazanja.<p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>Svi koji su očekivali da će se na samu 40. obljetnicu međugorskog fenomena, ba&scaron; na taj dan 25. lipnja, dogoditi ne&scaron;to važno i sudbonosno, ostali su kratkih rukava i pogleda uperena u&nbsp;plavo međugorsko nebo čekajući da im pokaže neki znak.</p> <p><br />No znaci dolaze u vremenu koje se nastavilo nakon obilježavanja obljetnice i ne treba zuriti u nebesko plavetnilo da ih se dohvati. Jedan od njih sigurno je odlazak mons. Henryka Hosera, papina upravitelja međugorske župe, koji je tjelesno preminuo pro&scaron;loga petka u Var&scaron;avi, ali mu je srce i dalje ostalo u Međugorju. Naime, s mons. Hoserom započela je prije četiri godine nova era Međugorja. Do&scaron;av&scaron;i 2017. kao papin izaslanik, a zatim 2018. kao apostolski vizitator, mons. Hoser pokrenuo je procese koji su mu, prvo, skinuli okove nametnute svih pro&scaron;lih desetljeća, a zatim dali novi zamah za vrijeme koje dolazi, jer Hoser je uspio isposlovati da se ukine zabrana hodoča&scaron;ćenja svećenicima, redovnicima i biskupima, čime je, praktički, međugorska vrata otvorio cijeloj Crkvi. Mons. Hoser postao je tako jednom od sredi&scaron;njih osoba međugorskog fenomena i u budućnosti se o Međugorju neće moći razgovarati i razmi&scaron;ljati a da se i njega ne spomene.<br /><br /></p> <p>Jedna od ključnih osoba međugorskog fenomena je i fra Jozo Zovko, župnik u Međugorju kada su počela ukazanja.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Upravo ovih dana, točnije 17. kolovoza, i u njegovu je slučaju obilježena međugorska obljetnica, jer ga je toga dana 1981. rano ujutro uhitila komunistička milicija, odvela u pritvor i uz medijsku harangu, u montiranom sudskom procesu i s lažnim svjedocima, osuđen je na strogi zatvor na tri i pol godine. Samo je umje&scaron;no&scaron;ću i hrabro&scaron;ću njegova odvjetnika Milana Vukovića kazna smanjena, ali to nije umanjilo fra Jozinu ulogu u međugorskom fenomenu.<br /><br /></p> <p>Naime, on je bio i ostao jedan od njegovih stupova. Znala je to dobro i komunistička vlast, procijeniv&scaron;i da će zbivanja u Međugorju, nakon 50-ak dana, najlak&scaron;e zaustaviti uhićenjem župnika. Medije i sud imali su u svojim rukama, na&scaron;li su suradnike u vrhu provincije, prona&scaron;li biskupove mane i od pristalice Međugorja okrenuli biskupa u protivnika, a tisuće i tisuće ljudi najlak&scaron;e će rastjerati ako se udari na fra Jozu Zovka. Dakako, dogodilo se posve suprotno, jer su deseci tisuća nastavili hrliti u Međugorje, a brojke se posljednjih godina mjere u milijunima.<br /><br /></p> <p>Neće biti pretjerano reći da se fra Jozu Zovka može svrstati i u međugorske mučenike jer je podnio najveći progon. Kako politički tako i crkveni te se sada godinama nalazi u &bdquo;crkvenoj samoizolaciji&ldquo;, pod prijetnjom te&scaron;kih suspenzija ako prekr&scaron;i &bdquo;epidemiolo&scaron;ke mjere&ldquo;, koje mu je propisao crkveni vrh. A za&scaron;to? Pa zbog Međugorja, naravno.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>I tu se sada otkriva cijeli paradoks. Naime, umjesto da čovjek koji je podnio najveći progon zbog Međugorja prije 40 godina nakon toga danas bude za oltarom međugorske crkve, on se nalazi u &bdquo;crkvenom pritvoru&ldquo;. I to upravo u vrijeme u kojemu je Međugorju udahnut novi duh pod vodstvom pape Franje, a preko mudrog i poniznog mons. Hosera.<br /><br /></p> <p>Četrdeseta obljetnica međugorskog fenomena tako otkriva da nije ne&scaron;to &scaron;to će se dogoditi u jedan dan ili jedno poslijepodne, nego da će se, poput klupka, razmatati u vremenu koje je pred nama. Odlazak mons. Hosera to je potvrdio. On je prokrčio put svojemu nasljedniku, kojega će opet imenovati papa Franjo i koji će sigurno nastaviti Hoserovim stopama.<br /><br /></p> <p>Potvrđuje se to i kroz i fra Jozinu 40. obljetnicu od dana uhićenja, jer upravo je tada međugorski fenomen trebao biti slomljen i pretvoren u prah i pepeo. A nije. &Scaron;tovi&scaron;e, razvio se u međunarodni pokret koji vi&scaron;e nijedna politička ili slična sila ne može zaustaviti. I da je kadar opstati usprkos svim ku&scaron;njama i preprekama, svim poku&scaron;ajima zatiranja i zabranama. Uostalom, kao i sam onda&scaron;nji međugorski župnik fra Jozo Zovko, koji se toga ponedjeljka 17. kolovoza 1981. nije dao slomiti, pa je i njegova zatvorska obljetnica sastavni dio ove velike četrdesetogodi&scaron;njice.&bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/kolumne/odlazak-mons-hosera-i-fra-jozina-40-obljetnica-robijanja-1517210" target="_blank"><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-04-fra-jozo-zovko.jpgPAD AMERIKE I ZAPADA: Tisuće poginulih vojnika, bilijuni dolara bačeni u vjetar... a zašto?http://grude.com/clanak/?i=352314352314Grude.com - klik u svijetMon, 16 Aug 2021 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-16-talibani2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Afganistan je pao. Pao je prije nego je itko mislio da je to moguće. Pao je nakon dvadeset dugih godina, nakon što je SAD potrošio više od dva bilijuna dolara za ratovanje (po procjeni Sveučilišta Brown)...<p>&nbsp;<br />...nakon &scaron;to je u tom ratu poginulo 2448 američkih vojnika i 3846 civilnih kooperanata ili plaćenika,&nbsp;jo&scaron; oko tisuću savezničkih vojnika i nekih 66 tisuća afganistanskih vojnika.&nbsp;</p> <p>"Padom svakog grada&nbsp;ru&scaron;e se snovi, povijest, budućnost, umjetnost, kultura, život i ljepota. Na&scaron; svijet propada. Molim da netko to zaustavi", napisala je na Twitteru Afganistanka Rada Akbar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njena očajna molba ostala je neodgovorena. Nakon 20 godina surovog rata, nitko nije ostao da spasi&nbsp;ovu nesretnu zemlju. A nije moralo biti tako.</p> <p>"U Kabulu sam i&nbsp;stalno razmi&scaron;ljam, nije moralo biti ovako. Nije bilo neizbježno. Afganistanci, žene, mu&scaron;karci, glazbenici, studenti, znanstvenici i mnogi drugi, marljivo su radili dvadeset godina&nbsp;samo da bi vidjeli kako sve propada", napisao je danas na Twitteru&nbsp;dopisnik NBC-ja Richard Engel.</p> <p>"Amerika se vratila", poručio je Joe Biden trijumfalno&nbsp;u studenom pro&scaron;le godine, nakon pobjede nad Donaldom Trumpom na izborima koju je Trump do kraja osporavao.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neće se, ni u kakvim&nbsp;okolnostima, dogoditi da vidite ljude koje podižu s krova veleposlanstva Sjedinjenih&nbsp;Država&nbsp;iz Afganistana ... Vjerojatnost da će Talibani pregaziti sve i posjedovati cijelu državu vrlo je mala", rekao je Biden, jo&scaron; uvijek projicirajući samouvjerenost, 8. srpnja ove godine, iako je tada već pomalo postajalo jasno da demoralizirana i disfunkcionalna afganistanska vojska neće moći zaustaviti talibane.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda je do&scaron;lo brzo i bolno suočavanje sa stvarno&scaron;ću potpunog poraza.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tijekom 20 godina, koliko je na&scaron;a zemlja bila u ratu&nbsp;u Afganistanu, Amerika je poslala svoje najbolje mladiće i djevojke, uložila gotovo 1 bilijun dolara, obučila preko 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremila ih najsuvremenijom vojnom opremom i održavala zračne snage u sklopu najdužeg rata u povijesti SAD-a. Jo&scaron; jedna godina, ili jo&scaron; pet godina&nbsp;američkog vojnog prisustva ne bi napravili&nbsp;razliku ako afganistanska vojska ne može ili neće držati svoju državu. A beskrajna američka prisutnost usred građanskog sukoba druge zemlje nije mi bila prihvatljiva", napisao je pak Biden u svom službenom priopćenju u subotu, priznajući da je rat u Afganistanu nakon 20 godina definitivno izgubljen i da Amerika tu vi&scaron;e ni&scaron;ta ne može ili ne želi napraviti.<br /><br /></p> <h3>Trump počeo kapitulaciju, Biden je dovr&scaron;io</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Opravdanje za ovaj samonametnuti, potpuno nepotrebni poraz Biden je potražio u potezima svog prethodnika Trumpa: "Kad sam do&scaron;ao na dužnost, naslijedio sam dogovor koji je sklopio moj prethodnik - a za&nbsp;koji&nbsp;je pozvao talibane na pregovore u Camp Davidu uoči 11. rujna 2019. - koji je talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine i nametnuo rok (za povlačenje) za američke snage do 1. svibnja 2021.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neposredno prije nego &scaron;to je napustio dužnost, također je smanjio američke snage na sami minimum od 2500 ljudi. Stoga, kad sam postao predsjednik, suočio sam se s izborom - slijediti dogovor, s kratkim produljenjem kako bismo sigurno povukli na&scaron;e snage i snage na&scaron;ih saveznika, ili pojačati&nbsp;prisutnost i poslati jo&scaron; američkih vojnika da se opet bore u građanskom&nbsp;sukobu u drugoj zemlji. Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedao prisutno&scaron;ću američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih, i neću, ovaj rat prenijeti na petog."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovni sporazum s talibanima na koji se Biden referirao zaista je bio katastrofalno naivan i nepromi&scaron;ljen, ali i tipičan za diplomatske napore Trumpove administracije. Vođen budalastom ambicijom da zavrijedi Nobelovu nagradu za mir za kojom je žudio, Trump je pristao povući američke snage (kao i ostale snage NATO-saveznica)&nbsp;iz zemlje u roku od 14 mjeseci, odnosno do 1. svibnja ove godine, a talibani su se zauzvrat obvezali da neće napadati američke ciljeve, da će pregovarati s međunarodno priznatom vladom u Kabulu i spriječiti da Al Kaida operira na teritoriju pod njihovom kontrolom, kao &scaron;to je bio slučaj dok su bili na vlasti prije američke invazije 2001.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su talibani nastavili sa svojom ofenzivom na teritorij pod kontrolom afganistanske vlade, Trump je smanjio broj američkih vojnika u zemlji na samo 2500 do kraja svog mandata, uz 16 tisuća civilnih kooperanata. Biden je zaista, u neku ruku, doveden pred gotov čin kad je preuzeo vlast. Ali ultimativna odluka svejedno je bila njegova.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Trijumf populističke politike&nbsp;</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Mogao je poni&scaron;titi Trumpov sporazum, ba&scaron; kao &scaron;to je Trump poni&scaron;tavao sporazume i odluke svog prethodnika Baracka Obame. Predsjednik koji je od početka svog mandata nagla&scaron;avao važnost saveznika i multilateralizma mogao&nbsp;je odlučiti da ne može tek tako ostaviti svog saveznika na cjedilu i da će ostaviti američke snage, u najmanjem održivom broju, dok afganistanska vojska ne postane zaista samodostatna i sposobna braniti zemlju od islamističkih militanata.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, objavio je da se američke snage povlače do 11. rujna - bezuvjetno.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je na neki način bio trijumf populističke, povr&scaron;ne i performativne politike, trijumf simbolike i stila nad sadržajem i racionalnim kompromisom, trijumf politike koju je Obama već ustoličio u progresivnom ruhu, a Trump nastavio u svojoj grotesknoj, nacionalističko-populističkoj inačici.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je, svakako, i tragični trijumf antiintervencionizma s desnice i ljevice - ideje da je svaka vojna intervencija u stranoj zemlji neopravdana i nepoželjna, bez obzira na razloge i okolnosti, barem kad je riječ o SAD-u i njegovim zapadnim saveznicima. Kad su Rusija, Iran i njihovi saveznici ti koji vojno interveniraju, dodu&scaron;e, ovi selektivni pacifisti nisu ni izbliza toliko kritični.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Povlačenje Amerike iz uloge "svjetskog policajca"</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ali brojni Amerikanci i nebrojeni drugi diljem svijeta agitirali su za okončanje uloge Amerike kao "svjetskog policajca" i njenih "vječnih ratova" i Biden je, bilo iz iskrenih principa ili kalkuliranog političkog interesa, odlučio prihvatiti taj zahtjev. Spoznaja da bi s Trumpom na vlasti situacija bila praktički ista slaba je utjeha.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Činjenica da je izda&scaron;no naoružavana i obučavana afganistanska vojska, uz časne iznimke, predala zemlju bez borbe, u jedva dva tjedna od prvih pobjeda daleko malobrojnijih talibana, zaista je te&scaron;ko shvatljiva i poslužila je Bidenovoj administraciji kao opravdanje. Argument da se Amerikanci, Britanci, Nijemci i ostali zapadnjaci ne mogu boriti za Afganistan ako se Afganistanci ne žele boriti za njega svakako zvuči uvjerljivo.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali kako profesor međunarodnih odnosa sa Sveučili&scaron;ta u Georgetownu&nbsp;George Miller&nbsp;ističe u svom članku za portal Dispatch, afganistanski vojnici i zapovjednici ustvari su donijeli racionalnu odluku, svjesni da bez američke i zapadne zračne i svake druge podr&scaron;ke naprosto ne mogu pobijediti talibane.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sličan argument iznosi i britanski konzervativni zastupnik i veteran afganistanskog rata&nbsp;Tom Tugendhat.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odluka o povlačenju je poput tepiha izvučenog pod nogama na&scaron;ih partnera. Nema zračne potpore, nema&nbsp;posada za održavanje koje su u stanju servisirati opremu - to su činili američki kooperanti, sad ih vi&scaron;e nema. To znači da je tehnologija koja donosi pobjedu u bitkama i na koju smo naučili Afganistance sad beskorisna. Milijarde dolara imovine protraćene. Umjesto održivog mira, koji se postupno gradi, vidimo bijeg. Naravno da je tako. Obučiti&nbsp;čovjeka da se bori otvorenih očiju, a zatim mu vezati oči&nbsp;prije borbe&nbsp;imat će upravo takav rezultat", konstatirao je Tugendhat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biden sada tvrdi da se SAD povlači iz Afganisana na način koji &scaron;titi "američke vrijednosti i interese", ali svima je jasno da je to laž. Povratak islamističkih ekstremista koji su podržavali i &scaron;titili Osamu bin Ladena i njegove teroriste i koji će sada proglasiti Islamski Emirat Afganistan, u kojem će se prava žena, manjina i ostalih vratiti na srednjovjekovnu razinu, ne može biti u američkom interesu i sigurno nije u skladu s američkim vrijednostima.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Repriza pada Sajgona</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Jednako lažno zvuči inzistiranje američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena da "ovo nije Sajgon", jer je, za razliku od neslavnog poraza u Vijetnamu sedamdesetih, SAD u Afganistanu "ovu misiju zavr&scaron;io", odnosno likvidirao Bin Ladena i neutralizirao Al Kaidu. Paralele kaotičnog i ponižavajućeg pada Kabula 2021. s kaotičnim i ponižavajućim padom Sajgona 1975., stihijske evakuacije vojnika, diplomata i ostalih dok vojno inferiorni neprijatelj slavodobitno ulazi u grad, previ&scaron;e su očite da bi se mogle poreći.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko je poraz Amerike, Zapada i njegovih afganistanskih saveznika nadrealan, možda najbolje svjedoči procjena američke obavje&scaron;tajne zajednice prema kojoj&nbsp;bi talibani mogli izolirati Kabul u roku od 30 dana i zauzeti ga u roku od 90. Ta je procjena objavljena u američkim medijima u srijedu. Kabul je pao točno četiri dana nakon toga - 86 dana prije ove prognoze koja je u trenutku objave zvučala alarmantno i pesimistično.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto pojačanja i podr&scaron;ke afganistanskoj vojsci u rasulu, SAD i Velika Britanija poslali su nekoliko tisuća vojnika da pomognu u evakuaciji svojih diplomata i ostalih državljana koji su u Afganistanu poku&scaron;avali radili na uzaludnom projektu transformacije Afganistana iz disfunkcionalne, korumpirane, religiozno zatucane&nbsp;i plemenski ustrojene zemlje u normalnu, modernu nacionalnu državu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A fotografija uličnog radnika koji bijelom bojom prekriva plakate sa slikama žena možda&nbsp;najbolje svjedoči nestanku tog krhkog&nbsp;i krnjeg modernog dru&scaron;tva u Kabulu i drugim urbanim centrima diljem zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Ekstremisti koji kamenuju žene pobijedili najveću vojnu silu svijeta</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ta je misija sada definitivno izgubljena. U trećem desetljeću 21. stoljeća, iz kaosa proma&scaron;enih američkih i zapadnih odluka i politika izranja zemlja u kojoj će, po svemu sudeći, ponovo biti zabranjeno &scaron;kolovanje i rad za žene koje neće smjeti izlaziti bez mu&scaron;ke pratnje, preljub će se kažnjavati bičevanjem ili kamenovanjem, krađa rezanjem ruku, a glazba,&nbsp;umjetnost i svaki oblik sekularne kulture bit će zabranjeni.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako i Biden i nebrojeni drugi sada tvrde da nije bilo drugog izbora, odnosno da je jedina alternativa bila da američka vojska zauvijek ostane u zemlji, taj zaključak počiva na iskrivljenoj premisi. SAD drži svoje vojne baze i snage u Japanu, Njemačkoj, Južnoj Koreji, Saudijskoj Arabiji i nizu drugih zemalja i desetljećima nakon ratova i kriza zbog kojih je poslala svoje vojnike u te daleke krajeve svijeta. Desetak tisuća američkih i drugih savezničkih vojnika u Afganistanu, uz zračnu, obavje&scaron;tajnu i logističku podr&scaron;ku,&nbsp;vjerojatno bi bili dovoljni da spriječe talibansku ofenzivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, Amerika i Zapad naprosto su se predali. Posljedice će biti dramatične i dalekosežne - i neće ih osjetiti samo ova nesretna zemlja. Nova izbjeglička kriza, preporod islamističkog terorizma i jačanje američkih i europskih suparnika poput Rusije, Irana i Kine izgledne su posljedice ove kapitulacije. O uni&scaron;tenju afganistanskog civilnog dru&scaron;tva da ne govorimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A nije moralo biti tako.</p> <p><br /><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/jedan-od-najgorih-poraza-u-povijesti-zapada/2297424.aspx" target="_blank"><em><strong>Petar Sto&scaron;ić</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-16-talibani2021.jpgPapa traži novog izaslanika da proglasi Međugorje svetištemhttp://grude.com/clanak/?i=352309352309Grude.com - klik u svijetSun, 15 Aug 2021 18:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-09-henryk_hoser.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijest da je preminuo mons. Henryk Hoser prohujala je Međugorjem u petak navečer dok se na vanjskom oltaru odvijala pobožnost klanjanja križu, koja je ondje uvijek petkom nakon večernje mise, na kojoj je i mons. Hoser redovito sudjelovao. <p><br />No njegova nazočnost na takvim molitvama upravo je <strong>pokazivala njegovu poniznu i jednostavnu narav</strong>, jer se nikada nije isticao svojom pojavom, nego se povlačio u zadnje redove, iza svih svećenika, i u ti&scaron;ini obavljao adoraciju.<br /><br /></p> <p><strong>Vjeruje vi&scaron;e nego fratri<br /><br /></strong></p> <p>Tako je do&scaron;ao i u Međugorje prije ne&scaron;to vi&scaron;e od četiri godine. Bez velike pompe i parade, pa nitko ne bi rekao da ga je papa Franjo poslao kao svojega osobnog izaslanika da u turbulentnom međugorskom fenomenu odvoji žito od kukolja. Poniznom redovniku palotincu, mons. Hoseru (79), koji je prije toga<strong> bio u Ruandi</strong> (gdje se Blažena Djevica počela ukazivati u Kibehu u samo &scaron;est mjeseci razmaka od Međugorja i gdje su ukazanja službeno priznata), kao da je sve bilo jasno u 24 sata boravka pod međugorskim nebom. Nevjerojatnom je brzinom pohvatao sve konce, a najvi&scaron;e su ga se tih prvih dana dojmili dugački redovi pred ispovjedaonicama. U nevjerici je vrtio glavom jer u dana&scaron;njem svijetu toga, praktički, vi&scaron;e nema. Znajući da protivnici Međugorja neprestano rovare protiv fenomena, vrlo je brzo papi Franji poslao prvo izvje&scaron;će koje je bilo vi&scaron;e nego pozitivno. Naglasak je, kao &scaron;to je papa i želio, stavio na plodove Međugorja, a to je <strong>sakramentalni život s euharistijom</strong> u sredi&scaron;tu te nizom pobožnosti od krunice do križnoga puta. Dakako, potkrijepljeno dolaskom milijuna hodočasnika u to malo hercegovačko mjesto.<br /><br /></p> <p>Pitali smo jednom znalce međugorskih prilika vjeruje li mons. Hoser u međugorska ukazanja, a oni su nam odgovorili: &ldquo;Ma, pustite ga, vjeruje vi&scaron;e nego fratri!&rdquo; Ta po&scaron;alica, zapravo, otkriva da se Hoser vrlo dobro upoznao s prilikama u Međugorju, pa je i o vidiocima javno govorio kao o posve normalnim, običnim i obiteljskim ljudima, posve u suprotnosti s njihovom slikom u medijima, koji su ih ismijavali i rugali im se. &Scaron;tovi&scaron;e, Hoser to nije mislio samo o vidiocima, nego i o<strong> župljanima Međugorja</strong>, kojima je poslan 2018. kao apostolski vizitator, a s kojima se susretao u njihovim domovima, odlazio im na sprovode, susretao ih je na poljima i u vinogradima. Na prvoj je proslavi za&scaron;titnika Župe sv. Jakova i sebe svrstao u župljane rekav&scaron;i &ldquo;mi Međugorčani&rdquo;. Međutim, to ga stapanje s okolinom u koju je do&scaron;ao nije li&scaron;ilo osjećaja obveze da sudjeluje u rje&scaron;avanju statusa međugorskog fenomena, pa je njegovom zaslugom papa Franjo ukinuo zabranu svećenicima, biskupima i kardinalima da hodočaste u Međugorje. Bio je to gotovo revolucionaran korak, ali se posve uklapao u onu priču koju je vatikanist Andrea Tornielli objavio na svojem blogu netom prije Hoserova dolaska u Međugorje. A radi se o tome da će<strong> Vatikan</strong> priznati prvih sedam dana ukazanja, poslati u Međugorje svojega upravitelja, ukinuti zabranu hodoča&scaron;ćenja svećenicima te Međugorje proglasiti pontifikalnim sveti&scaron;tem. Ostalo je za obaviti ovo posljednje, tj. da se Međugorju službeno prizna status sveti&scaron;ta. Mons. Hoser je i tu imao utjecaja, jer je ove godine Međugorje gurnuo u maratonski molitveni lanac marijanskih (priznatih) sveti&scaron;ta. Njegovom zaslugom prije dvije godine na <strong>Festival mladih </strong>do&scaron;la je sva sila kardinala i nadbiskupa, a lani, kada to nije bilo moguće, papa Franjo mladima je uputio pismo. Kao i ove godine, prije dva tjedna.<br /><br /></p> <p><strong>Nije se dao obeshrabriti</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>U i&scaron;čekivanju daljnjih događaja, papa Franjo zacijelo će u Međugorje poslati nekog novog Hosera, tj. <strong>biskupa istoga profila</strong>, koji će dovr&scaron;iti posao koji je mons. Hoser započeo, a koji je spriječio njegov iznenadni odlazak, premda se znalo da će, zbog preboljene malarije, te&scaron;ko izboriti bitku s koronom i njezinim posljedicama. Vatikan je pratio tijek njegove bolesti i sve lo&scaron;e vijesti koje su posljednjih tjedana stizale u Međugorje,<strong> stizale su i u Rim</strong>. Pa je sigurno otpočela potraga za Hoserovim nasljednikom, čije ime može relativno brzo osvanuti. Jer mu je namijenjena ista misija, tj. put koji je Međugorju zacrtao papa Franjo, a to je status sveti&scaron;ta, kojim će upravljati Sveta Stolica.<br /><br /></p> <p>&Scaron;teta je samo &scaron;to ponizni i dobronamjerni mons. Hoser to nije dočekao. Međugorje stoga s pravom tuguje za mons. Henrykom Hoserom, Poljakom koji je u ove četiri godine postao i napola Hercegovac, jer ga je Hercegovina prihvatila kao svoga sina. Učinila je to najvi&scaron;e stoga &scaron;to je u Međugorje <strong>do&scaron;ao dobronamjerno, otvorena srca i bez ikakvih predrasuda</strong>. Nije se dao obeshrabriti ni podmetanjima ni podilaženjima, stvorio je objektivnu sliku koju je proslijedio Vatikanu, koji upravo zahvaljujući povjerenju u mons. Hosera i misiju koju mu je povjerio sada ima uvid u pravo stanje i zbivanja u Međugorju. Pa će ono moći i u budućnosti donositi obilne plodove kao i dosad.</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-09-henryk_hoser.jpgNAŠ BISKUP HENRYK: Za Hercegovinu je uradio više od mnogih hercegovačkih biskupa, neke je i 'ponizio' svojom dobrotomhttp://grude.com/clanak/?i=352287352287Grude.com - klik u svijetSat, 14 Aug 2021 09:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-05-henryk-hoser.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hercegovinu je došao u srpnju one divne 2018. godine, u danima kada je Hrvatska uzimala srebro u Rusiji, kada smo se svi radovali i živjeli kao jedno.<p><br />Tiho i nenametljivo biskup Henryk Hoser preuzeo je službu u Međugorju, a Hercegovina izmučena od diktature Ratka Perića i njegovih službenika dočekala ga je svim srcem i du&scaron;om. Iako je bio posebni izaslanik za Međugorje, cijelo ovo područje gledalo ga je kao biskupa cijele Hercegovine. Sam njegov dolazak značio je epohalnu promjenu u biskupiji u kojoj je njezin formalni biskup Perić pokrenuo ratove gdje god je stigao, a imajući podr&scaron;ku u onim svećenicima željnima vlasti i moći koji su hranili njegov ego. <br /><br /></p> <p>"Mjesni ordinarij....na temelju brojnih ispitivanja ne drži vjerodostojnim nijedno 'ukazanje', nijednu poruku, nijednu tajnu, nijednu pergamenu", odmah je u priopćenju napisao Perić Hoseru, po istoj onoj &scaron;pranci s kojom je nekad pisao izvje&scaron;ća o Međugorju i franjevcima u komunističkom vremenu, a o čemu je svojevremeno svjedočio Aleksandar Maksimov, jedan od najmoćnijih ljudi KGB-a koji je Perića opisao kao dobrog suradnika.</p> <p><br />Hoser na diktatorske poruke nije odgovarao uvredama niti prijetnjama ili pak kažnjavanjem jer je imao moć učiniti isto ono &scaron;to je Perić činio nedužnim svećenicima koji su se borili protiv laži i nepravde. Hoser je odgovorio diplomatski, da je on imenovan isključivo za pastoralnu stvarnost u Međugorju i da njegova zadaća služi učvr&scaron;ćenju jedinstva Crkve.</p> <p>A onda je, na pamflete Perića i Ratkovaca oko Mladifesta odgovorio porukama koje su odjeknule. &rdquo;Svaki festival ima svoj naslov, svoje ime&hellip; Ove godine smo kao temu izabrali riječi &rdquo;Dođite i vidjet ćete!&rdquo;. To su Isusove riječi koje je uputio kada je razgovarao s učenicima Ivana Krstitelja. Oni ga pitaju: &rdquo;Učitelju, gdje stanuje&scaron;?&rdquo;, a Isus im odgovara: &rdquo;Dođite i vidjet ćete!&rdquo;, a to upravo odgovara onome &scaron;to se naziva <em>fenomen Međugorja</em>. Već gotovo četrdeset godina vladaju kontroverze na temu Međugorja, te se kontroverze odnose na pitanje ukazanja. Riječ je, dakle, ne samo o kontroverzama oko ukazanja, nego i oko same pastoralne djelatnosti. Neki su gorljivi zagovaratelji, a neki su protiv i čak nam osporavaju na&scaron;u pravovjernost, a vrlo adekvatan odgovor je taj: &rdquo;Dođite i vidjet ćete!&rdquo; i onda ćete moći svjedočiti o tome &scaron;to ste vidjeli i doživjeli. Do&scaron;lo je do jednog velikog otvaranja prema Međugorju zahvaljujući jednom dopisu iz Vatikana koji je bio objavljen u svibnju pro&scaron;le godine. Pro&scaron;le godine imali smo veliki broj kardinala, nadbiskupa i biskupa", kazao je mons. Hoser pro&scaron;le godine.<br /><br /></p> <p>Mnoge neistomi&scaron;ljenike je ponižavao svojom dobrotom, željom za dijalogom, brigom za vjernike, snagom duha...</p> <p><br />Iako Perić, očito, nikad neće priznati Međugorje, ono je oduzimanjem Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, a stavljanjem pod izravnu kontrolu Vatikana praktički priznato. Vatikan na Međugorje gleda u duhu nove evangelizacije jer dok u svijetu nestaje molitve, ispovijedi, klanjanja... Međugorje je najveća ispovjedaonica svijeta.</p> <p><br />I veliku ulogu u tome odigrao je na&scaron; biskup Henryk Hoser. Jo&scaron; od vremena Alojzija Mi&scaron;ića (preminuo 1942. godine) nije se čulo da je cijela Hercegovina ijednog biskupa zvala svojim. Biskup Hoser iako je bio zadužen samo za Međugorje, bio je biskup cijele Hercegovine, vratio je nadu malom čovjeku, gestama pokazivao da su mu isti svi vjernici, imao razumijevanja i za Ratkove žrtve, franjevce koji su postali mučenici zahvaljujući njegovom lobiranju za kazne i koji su slika i prilika onih prvih kr&scaron;ćana koji su krenuli za Kristom, ne znajući gdje ih čeka smrt tijela, ali svjesnih da im du&scaron;u pripada Gospodinu i da će ih on zauvijek sačuvati.</p> <p><br />Zato, na&scaron; biskupe Hoseru, hvala! Hoćemo li svi zajedno svojim zvati aktualnog biskupa u Hercegovini pokazat će vrijeme, ali Hoser je dokaz da je to moguće.</p> <p><br />Čuvaj svoju Hercegovinu i budi zagovornik pomirenja i rje&scaron;avanja slučajeva, nestanka kazni i kažnjavanja, kraja nametanja laži i nepravde. I moli da nam Krist, kako blagopokojni fra Vendelin Karačić napisa, oprosti &scaron;to smo dozvolili da se vi&scaron;e od pola stoljeća znoji krvavim znojem u Hercegovini, a do čega je dovelo upravo to nametanje laži i nepravde.</p> <p><br />Počivao u miru biskupe na&scaron;!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-05-henryk-hoser.jpgŠto je grijeh propuštanja uredniče Naših ognjišta?http://grude.com/clanak/?i=352177352177Grude.com - klik u svijetSat, 07 Aug 2021 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-07-nasa-ognjista.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Gabrijel Mioč, glavni urednik Naših ognjišta, dao je intervju u Večernjem listu u kojem je govorio o 50 godina Ognjišta u čijem je stvaranju sudjelovao i koji je prošli mjesec obilježio i proslavio svoju okruglu obljetnicu.<p>&nbsp;</p> <p>Nekda&scaron;nji član udruge "Dobri pastir" koju je utemeljila Udba osvrnuo se i na Hercegovački slučaj. - U toj na&scaron;oj stvarnosti opterećenoj tzv. hercegovačkim slučajem osobno nisam nikad dopustio da Ognji&scaron;ta prijeđu u neku polemiku o tome problemu. Pokojni fra Ferdo Vla&scaron;ić je prije, dok je bio urednik, poku&scaron;avao neke stvari o tome ubaciti u Na&scaron;a ognji&scaron;ta, međutim, kad sam ja preuzeo skrb o novinama, to nikad nisam prakticirao, nisam dopustio tu polemiku. Smatrao sam da ja ta polemika na razini čisto pravnog pitanja, &scaron;to bismo rekli narodski - &ldquo;hajdemo vidjeti mrginje, moj mrginj je tamo, tvoj tamo...&rdquo; Nikad osobno nisam bio za to - da trujem na&scaron; narod time - priča fra Gabrijel Mioč ističući i svoj dobar odnos s Ratkom Perićem, najodgovornijom osobom &scaron;to su Hercegovački slučaj i Međugorski fenomen dovedeni na razinu te&scaron;ke afere koja je unesrećila Hercegovinu.<br /><br /></p> <p>Simptomatično je da fra Gabrijel zato napada Hercegovačku franjevačku provinciju za koju, u odnosu na Ratka Perića, nema lijepih riječi. - Meni osobno uvijek je smetao i te&scaron;ko padao u na&scaron;oj Hercegovačkoj provinciji odnos vrha Provincije prema listu. Kao da Ognji&scaron;ta nisu njihova, nas sviju, nego nekog tamo Duvna i duvanjskoga puka i duvanjskih fratara. Zato &scaron;to izlaze u Duvnu. A nasuprot tomu, apsolutno sam u to siguran jer sam dugo u Ognji&scaron;tima, cijela hrvatska Crkva smatrala je da su Ognji&scaron;ta djelo, odnosno novine hercegovačkih fratara. I u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Rijeci, Splitu, Požegi, Đakovu... Nije ih zanimalo gdje izlaze, u Duvnu ili u Mostaru. Moram priznati i pohvaliti se - imao sam mogućnost, kad god sam htio, kad god sam zaželio, bez najave, doći u svaki Ordinarijat hrvatske Crkve. Doslovce, bio sam predstavnik Na&scaron;ih ognji&scaron;ta, lista hercegovačkih fratara - kazao je. Nakon napada na Provincijalat, opet se osvrnuo na fratre iste te provincije koje je pak pohvalio. - Ali, fratri u hercegovačkim župama i samostanima ipak su bili zdu&scaron;no za Ognji&scaron;ta, svi po redu. Ne mogu dovoljno zahvaliti, ne mogu naći dovoljno riječi kojima ću kazati da su moji fratri u Hercegovini najzaslužniji &scaron;to su Na&scaron;a ognji&scaron;ta trajala i traju toliko dugo - kazao je.<br /><br /></p> <p>Ne znamo je li u zahvali mislio i na neke pokojne svećenike u Hercegovini o kojima slova nije zapisao nakon smrti, a koji su ga itekako gostoljubljivo primali u svoj dom. Je li se fra Gabrijel s ljubavlju odazivao tom pozivu ili je u pitanju bio samo interes da se prodaju Na&scaron;a ognji&scaron;ta valjda samo on zna.<br /><br /></p> <p>Umjesto zaključka, prenijet ćemo s jedne stranice tekst pod nazivom: &Scaron;to je grijeh propu&scaron;tanja?<br /><br /></p> <p>Nažalost, u hrvatskom narodu taj grijeh je svojstven svima, u svim strukturama, a ovdje ga prenosimo jer očito je jedan čovjek imao moć da promijeni neke stvari, osobito onda kad su Na&scaron;a ognji&scaron;ta imala utjecaj. Mogao je pomoći da se dokumentirana laž Romanis pontificibus ispravi, da ta činjenica dođe do svih crkvenih struktura, ali propustio je to učiniti. Onda se ne treba čuditi za&scaron;to je Hercegovačka franjevačka provincija (bila) ogorčena tim listom koji je hvalio Ratka Perića koji je progonio franjevce, a nekih od njenih najboljih svećenika u nekom vremenu, neovisno o vremenu danas, nije se ni na času smrti sjetio.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to je grijeh propu&scaron;tanja?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jakovljeva 4,17 izjavljuje: &bdquo;Onomu dakle koji zna činiti dobro, a ne čini &mdash; grijeh mu je.&ldquo; Grijeh propu&scaron;tanja je grijeh koji je rezultat nečinjenja nečega &scaron;to Božja Riječ uči da bismo trebali činiti. Općenito se koristi u kontrastu odgovarajućeg izraza &bdquo;grijeha počinjenja&ldquo; ili grijeha koje osoba aktivno čini. Pavao suprotstavlja dva pojma u Rimljanima 7,14-20. Osuđuje svoju sklonost ka objema vrstama grijeha. Čini ono &scaron;to ne želi i zna da nije ispravno &ndash; grijeh počinjenja &ndash; a ne čini ono &scaron;to zna da bi trebao činiti i uistinu želi činiti &ndash; grijeh propu&scaron;tanja. Evo slike nove prirode u sukobu s tijelom u kojem ona obitava.<br /><br /></p> <p>U Novom zavjetu klasični je Isusov primjer prikaz dobrog Samarijanca. Nakon &scaron;to su čovjeka pretukli i ostavili u potrebi za pomoći, prva dvojica koja su prolazila &ndash; svećenik i Levit, od kojih su obojica znali da trebaju &ndash; nisu reagirali. Treći čovjek, Samarijanac, zaustavio se kako bi iskazao suosjećanje čovjeku u nevolji (Luka 10,30-37). Isus se poslužio ovim primjerom da nas pouči da i mi trebamo pomagati onima kojima je pomoć potrebna. Čineći to, jasno je dao do znanja da je gre&scaron;no izbjegavati činiti dobro, kao &scaron;to je gre&scaron;no tražiti ono &scaron;to je zlo.<br /><br /></p> <p>Isus nadalje opisuje grijehe propu&scaron;tanja u Mateju 25,31-46. Jarci, oni koje je Krist otpustio, oni su koji su vidjeli druge gladne i žedne, ali im nisu osigurali hranu i vodu. To su oni koji su vidjeli druge kojima je potrebna odjeća, koji su bili bolesni ili u zatvoru, ali nisu učinili ni&scaron;ta da ih odjenu ili utje&scaron;e. Sve su to primjeri grijeha propu&scaron;tanja. Nije počinjen grijeh nad tim potrebitima &ndash; nisu ih namjerno izgladnjeli ili im oduzeli odjeću. Ali grijeh propu&scaron;tanja počinjen je kad su oni koji su im to mogli osigurati odlučili to ne učiniti.<br /><br /></p> <p>Napokon, apostol Pavao sažima izjavu koja obja&scaron;njava za&scaron;to bismo trebali činiti ono &scaron;to je ispravno i suzdržavati se grijeha propu&scaron;tanja: &bdquo;A u činjenju dobra ne posustajmo, jer ćemo u svoje vrijeme žeti ako ne klonemo&ldquo; (Galaćanima 6,9). Kad izvr&scaron;avamo volju na&scaron;ega nebeskog Oca (Matej 12,50), izbjegavamo grijehe propu&scaron;tanja i živimo produktivan, plodonosan život ugodan Bogu (Rimljanima 12,1-2; Ivan 15,1-11).</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-07-nasa-ognjista.jpgEuforija, najveći neprijatelj Hajdukahttp://grude.com/clanak/?i=352017352017Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jul 2021 00:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-30-poljud-hajduk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hajduk je zavidnoj kolekciji europskih debakala pridodao još jedan. Od Tobola je primio četiri komada i kazahstanski klub stavio u "trofejnu" vitrinu uz Shelbourne, Dilu Gori, Debrecen, Gziru i ostale anonimne klubove koji su izbacivali Bijele iz Europe.<p>&nbsp;</p> <p>Neuspjeh nikad nema samo jedan uzrok. Hajduk je znao imati slabe momčadi, njegovi treneri su znali grozno pripremati susrete, a suparnički napadači pogađati ono &scaron;to neće vi&scaron;e nikad u životu. Sve je to doprinijelo bijednom rejtingu kluba s Poljuda u Europi. Ipak, o jednom faktoru se premalo priča.<br /><br /></p> <p>Euforija je u sportu poželjno pogonsko gorivo za navijačke mase i klubove. Problem je kada ona preraste u iluziju, a upravo se to događa Hajduku. Začaranom krugu nerealnih očekivanja i najava ne vidi se kraj. Taj dio Hajdukove kulture velik je problem momčadi i morat će ga prije ili kasnije mijenjati.<br /><br /></p> <p>Nakon poraza od Osijeka analizirali smo igračke i kadrovske probleme u Hajduku. Ova momčad je izrazito talentirana, ali joj nedostaje ravnoteže. Ima ofenzivne bekove i nedokazane stopere, a u veznoj liniji igra s jednim defenzivno orijentiranim igračem i četiri napadača ili polunapadača. Već na početku sezone vidljivo je da te&scaron;ko kontrolira utakmice kada ju suparnik pritisne i prebaci teži&scaron;te igre na njezinu polovicu.<br /><br /></p> <p>Hajduk je u Kazahstanu igrao lo&scaron;e i nije kontrolirao utakmicu u onom periodu u kojem je primio tri brza gola. Ali utakmica ni po čemu nije "trebala" zavr&scaron;iti 3:0. Da su Bijeli ovakav poraz doživjeli samo jednom, mogli bismo ga pripisati nesreći, lo&scaron;em danu ili nekom drugom faktoru koji se u nogometu, tu i tamo, jednostavno dogodi. Međutim, ovo je daleko od iznimke. Hajduk sada ima barem 15-godi&scaron;nju povijest u kojoj je totalni kolaps u Europi postao u većoj mjeri pravilo, a ne iznimka. S obzirom na to da je u tih 15 godina promijenio barem deset ekipa, može se sa sigurno&scaron;ću reći kako problem nije samo u igračima nego barem dijelom u jedinom stalnom stanovniku Poljuda u tom periodu. Njezinom veličanstvu Euforiji.<br /><br /></p> <p>Standardna euforija, koju generiraju navijači Hajduka na početku sezone, daje klubu veliki uzlet u financijskom, marketin&scaron;kom i emocionalnom smislu. Poljud je jedini stadion u Hrvatskoj koji je pristojno ispunjen od samog početka sezone, na njemu vlada odlična atmosfera, a dru&scaron;tvene mreže zakrčene su porukama pozitive kako je ovo konačno "ta" sezona.<br /><br /></p> <p>Takvo navijačko pona&scaron;anje u potpunosti je normalno. Dapače, ono je i poželjno. U situaciji u kojoj Hajduk poku&scaron;ava uhvatiti korak s vi&scaron;estruko jačim Dinamom i nadoknaditi vi&scaron;egodi&scaron;nji izostanak plana i vizije, pozitivno ludilo je impuls koji mu treba da bi se ionako zapaljiva publika dovela do ruba ludila. Problem je kada ta euforija preraste u potpunu iluziju.<br /><br /></p> <p>Nije trebalo puno. Jedna pristojna pobjeda u Europi bila je dovoljna Hajdukovim navijačima da ovaj Hajduk proglase najjačim i najposloženijim u posljednjih 20 godina, Marka Livaju tipom koji mora igrati u prvoj postavi reprezentacije, a Filipa Krovinovića najboljim transferom u povijesti hrvatskog nogometa. Nakon, ponovimo, tri prve utakmice u sezoni, nakon kojih je Hajduk imao po jednu pobjedu, remi i poraz. I u trenucima kada se pobjeđuje, sve doista izgleda besprijekorno i dojam je da je kraj sada već skoro 20-godi&scaron;nje agonije odmah iza ugla. U isto se vrlo lako uvjere i igrači, opijeni glasnim hukom Poljuda i ponudama za ženidbu koje im pristižu iz svih dijelova Dalmacije i svijeta u kojima ima Hajdukovih navijača.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Tu postoje barem dva problema. Prvi je onaj da se preko noći ne može promijeniti ne&scaron;to &scaron;to se krivo radilo dvadeset godina. Drugi je taj da u nogometu, nažalost po njih, ne ide uvijek sve po planu. Euforija koja prerasta u iluziju nepobjedivosti uvijek iznova dovede momčad u situaciju da puca na prvom pravom ispitu.<br /><br /></p> <p>Upravo se to dogodilo u Kazahstanu. Već nakon prvog gola igrači Hajduka blijedo su se gledali i &scaron;irili ruke, a njihov govor tijela dao je domaćoj ekipi do znanja da suparnika ima&nbsp;na konopcima. U deset minuta Hajduk je primio&nbsp;tri gola iz tri &scaron;uta na gol, a nakon toga je i proma&scaron;io penal koji bi vratio stvari na početak. Kratkotrajan pozitivan &scaron;ok koji je donio Sahiti bio je, pokazat će se, samo odgađanje jo&scaron; jedne patnje. Ni u jednom trenutku igrači nisu govorom tijela odavali dojam da se radi o ekipi koja misli da i&scaron;ta ima pod svojom kontrolom. Koliko god je krajnji rezultat &scaron;okantan, Hajduk je u posljednjih sat vremena igre sve koji su gledali utakmicu podsjetio na svoja slična izdanja u kojima je podbačaj već postao očekivan.<br /><br /></p> <p>"Malo je klubova kao Hajduk. Dres Hajduka je težak tonu, nije to lako. Igrao sam u Hajduku, bio sam trener. Nije jedini klub na svijetu, ali nema ih puno takvih. To je u puno stvari pozitivno, ali u puno je i negativno", rekao je Bilić u intervjuu za Index prije godinu dana i savr&scaron;eno opisao kulturu koja vlada oko kluba koji je zadnju titulu prvaka osvojio 2005. godine.<br /><br /></p> <p>Kvaka s euforijom je u tome da ona može poslužiti kao kratkotrajni impuls koji se u sekundi može okrenuti protiv tebe. U Hajduku je euforija postala vi&scaron;egodi&scaron;nja iluzija, a &scaron;to je ta iluzija veća, to je pad na zemlju bolniji. Problem je &scaron;to iza nje nužno slijedi apatija, pa i radikalni emocionalni bumerang. To je logičan psiholo&scaron;ki mehanizam - tamo gdje najvi&scaron;e uloži&scaron;, najvi&scaron;e i očekuje&scaron;. Već do Velike Gospe iluziju nepobjedivosti naslijedi druga vrsta ekstremizma - onaj o igračkom kadru u kojem ni&scaron;ta ne valja, treneru kojeg treba poslati pje&scaron;ke u &Scaron;vedsku ili kakva parola otprije 50 godina kako "trebaju igrati na&scaron;a dica". <br /><br /><br />Manjak racionalnosti je jedan od najvećih problema Hajduka godinama. Tamo gdje nema racija, nema ni suvisle analize &scaron;to treba popraviti ni realnih ciljeva čije je ostvarenje dovoljno izazovno i dovoljno ostvarivo kako bi se održala harmonija u svlačionici i na tribinama. Sve &scaron;to ostaje je bipolaran klub u kojem postoje samo povijesni podvizi i jo&scaron; povjesnije katastrofe. Njezino veličanstvo Euforija jo&scaron; je jednom zavarala Hajdukove navijače.</p> <p><br /><em><strong>Vice Karin/Index</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-30-poljud-hajduk.jpgReport Gojka Drljače: Učinkovitost Pfizera pala na 39 posto, sad se vidi učinkovitost švedskog modelahttp://grude.com/clanak/?i=351896351896Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-23-cijepljenje-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izrael, koji je prvi cijepio skoru cijelu populaciju istim mRNA cjepivom Pfizera i BioNTecha, svojevrsni je masovni eksperiment koji ostatku svijeta govori što može očekivati od imunizacije cjepivom koje se do sada smatralo najboljim. <p style="text-align: right;"><br /><strong><em>Pi&scaron;e: Gojko Drljača/Jutarnji list</em></strong></p> <p><br />Najnovije vijesti o učinkovitosti Pfizerov cjepiva u Izraelu ne ohrabruju: dokazan je daljnji pad učinkovitosti cjepiva kad je u pitanju za&scaron;tita od zaraze, i to na 39 posto. Uzrok je dominacija zaraznijeg delta soja.<br /><br /></p> <p>U prvom razdoblju cijepljenja u Izraelu Pfizerovo cjepivo praktično je zaustavilo &scaron;irenje zaraze jer se u tom pogledu kod originalne alfa varijante pokazalo učinkovito čak 94 posto (od ožujka do svibnja), a po nekim istraživanjima i vi&scaron;e. Nedavno su izraelske zdravstvene vlasti objavile podatak kako je učinkovitost cjepiva kod zaustavljanja blagih oblika zaraze pala na samo 64 posto, a vrlo brzo nakon toga iza&scaron;li su informacijom da su utvrdili 39-postotnu za&scaron;titu.<br /><br /></p> <p>Razina za&scaron;tite od 64 posto bila je utvrđena 6. lipnja i 3. srpnja. Radi se, dakle, o vrlo brzom padu postotka za&scaron;tite od zaraze. Pada i razina za&scaron;tite Pfizerovog cjepiva i od hospitalizacije, ali ne tako dramatično kao za&scaron;tita od zaraze. Trenutačno je procijenjena razina za&scaron;tite od hospitalizacije na 88 posto, a od te&scaron;ke bolesti na jo&scaron; uvijek visokih 91,4 posto.</p> <p><br />Prvi grafikon govori kako u drugom dijelu godine zbog dominacije delta varijante Pfizerova cjepiva vi&scaron;e ne mogu biti jamstvo zaustavljanja &scaron;irenja zaraze, ali drugi grafikon pokazuje da čak i uz značajni rast zaraženih krivulja rasta smrti vi&scaron;e ne prati krivulju slučajeva kao &scaron;to je pratila u ranijim pandemijskim valovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliki je, zapravo, rizik delta varijante? U laboratorijskim uvjetima utvrđeno je kako delta uzrokuje blažu bolest nego ranija južnoafrička beta varijanta, pa i alfa. Praktično sva cjepiva i dalje su i kod delte učinkovita u sprečavanju najtežih ishoda, ali ostaje otvoreno pitanje može li delta u značajnijem postotku razviti tzv. &bdquo;dugi covid&ldquo;. Nova istraživanja pokazuju kako je moguće da zaraženi delta varijantom nose i tisuću puta vi&scaron;e virusa, nego oni zaraženi originalnim virusom. No, to ne znači da će biti bolesniji nego zaraženi alfa i beta varijantom, ali mogu biti zarazniji te duže prenositi virus.<br /><br /></p> <p>Cijepljene osobe koje se zaraze deltom izgleda da su u pravilu bile izložene ekstremno velikim količinama delta varijante. Cijepljeni su, ponovimo i naglasimo, i dalje vrlo dobro za&scaron;tićeni od te&scaron;kih ishoda. U bolnicama apsolutno dominiraju pacijenti koji nisu cijepljeni &ndash; udio necijepljenih među hospitaliziranima razlikuje se po zemljama, ali se kreće između 95-99 posto.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je hrvatski problem zbog &scaron;irenja delta varijante jest činjenica da smo cijepili puno manji udio stare populacije nego oni koji su s programima cijepljenja oti&scaron;li najdalje.<br /><br /></p> <p>Zemlje koje imaju puno cijepljenih različito reagiraju na zarazniju delta varijantu. Britanija se odlučila za potpuno otvaranje, dok su u Izraelu vratili neke epidemiolo&scaron;ke mjere. Ispod je grafikon koji pokazuje kako i pored otvaranja izgleda da stope brzine rasta (gledano na tjednoj razini) u Britaniji pokazuju jasnije znakove usporavanja rasta, nego u Izraelu, ali to ne znači da će se taj trend održati.<br /><br /></p> <p>Iako su &Scaron;veđane tijekom prvog vala pandemije napadali da su zbog slabih epidemiolo&scaron;kih mjera &bdquo;ubojice&ldquo; staraca, &Scaron;vedska je pro broju mrtvih na milijun stanovnika sada među uspje&scaron;nijim europskim zemljama. Ono &scaron;to je pri tome intrigantno je da je bez zatvaranja kafića, restorana i no&scaron;enja maski, &Scaron;vedska uspjela, gledajući broj smrti, imati tijekom cijele pandemije samo dva opasna vala, &scaron;to ukazuje na to kako se uz odgovarajuće bolničke terapije i cijepljenje posljedice zaraze ipak mogu imati pod kontrolom i bez radikalnih epidemiolo&scaron;kih mjera. <br /><br /></p> <p>Trenutačno su smrti u &Scaron;vedskoj, gledajući tjedne prosjeke, praktično na nultoj razini.</p> <p><br /><strong><em>Pi&scaron;e: Gojko Drljača/Jutarnji list</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-23-cijepljenje-21.jpgU ‘velikoj seobi svećenika’ vidi se strategija i politika pojedinih biskupahttp://grude.com/clanak/?i=341843341843Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jul 2021 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-14-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ovoga ljeta, kao i prijašnjih, iz dana u dan stižu vijesti iz biskupija o premještajima svećenika iz jednih u druge župe, odnosno imenovanja i preimenovanja u svećeničkim službama i karijerama.<p style="text-align: right;"><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p> <p><br />Taj prirodni &ldquo;moving&rdquo;, osim te jednogodi&scaron;nje cikličke karakteristike ima i svoju unutarnju narav, jer premda je pristanak na mobilnost jedno od obilježja svećeničkog poziva, te migracije govore i nekim svojim nevidljivim jezikom, jer odražavaju sliku stanja u dotičnoj biskupiji, odnosno sliku &ldquo;politike&rdquo; koju ordinarij i uprava žele provesti u nekom kratkoročnom, ali i dugoročnom razdoblju.<br /><br /></p> <p>Onaj tko pažljivo, iz godine u godinu, prati te trendove, primijetit će pomake. Tako, primjerice, jedna od ovogodi&scaron;njih zanimljivosti ona je da za rektora splitske bogoslovije dolazi riječki svećenik vlč. Đulijano Trdić, &scaron;to su neki svećenici komentirali riječima da su se i &ldquo;rektori počeli dovlačiti izvana&rdquo;. Pritom se misli na dvije stvari. Jedna se odnosi na trend posljednjih godina, koji dominira u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, a to je da se na upražnjene biskupske katedre imenuju za biskupe svećenici iz drugih, a ne matičnih biskupija. A druga otkriva činjenicu da na mjestima, u ovom konkretnom slučaju u splitskoj bogosloviji, postoje sukobi koji se ne mogu prevladati iznutra, nego da je crkvena vlast procijenila da je bolje dovesti nekoga &ldquo;izvana&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Dakako, ta procjena nije mogla proći bez utjecaja &ldquo;biskupa izvana&rdquo;, tj. nadbiskupa koadjutora mons. Dražena Kutle&scaron;e, koji je u Split do&scaron;ao iz Poreča, kako bi naslijedio sada&scaron;njeg nadbiskupa mons. Marina Bari&scaron;ića.
Ili pak promjene u Mostarsko-duvanjskog biskupiji, gdje je mons. Petar Palić, nakon gotovo jednogodi&scaron;nje analize i promatranja, krenuo u personalne promjene tako &scaron;to je uzdanice svojega prethodnika rasporedio na strate&scaron;ki manje važna mjesta, pritom ih ne degradirav&scaron;i, a k sebi privukao one svećenike koji će mu jamčiti kvalitetne informacije s terena, dok u fratarski korpus nije previ&scaron;e zadirao.<br /><br /></p> <p>Iz jednog takvog poteza može se i&scaron;čitati i ono čega nema u drugim profesijama, primjerice u politici, gdje vidimo da nakon promjene političke opcije slijede kadrovske promjene u kojima se samo želi instalirati svoje. Promjene u Crkvi i odluke biskupa donose se, naime, i nakon konkretnih analiza, ali su i plodovi vi&scaron;emjesečnih molitvi i duhovnih pothvata.
Dakako, iskaču i zanimljivosti poput one s povratkom poznatog i popularnog &ldquo;VIP svećenika&rdquo; (Vrlo Interesantan Pop - kako sam za sebe veli) u Gospić sa župa Kompolje i Brlog, gdje je službovao deset godina, pa će biti zanimljivo vidjeti kako je svježi planinski zrak djelovao na toga javno vrlo aktivnog svećenika.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Velika seoba svećenika krenula je, zapravo, s dolaskom mons. Josipa Bozanića za zagrebačkog nadbiskupa, koji je upravo tom polugom već sljedećeg ljeta pokrenuo ono &scaron;to se godinama nije mijenjalo. Mnogi su svećenici dotad desetljećima upravljali svojim župama i ondje su, kako se veli, pustili korijenje.<br /><br /></p> <p>Relikt je to komunizma, koji se, s jedne strane, htio iskorijeniti, ali i potrebe novog nadbiskupa da promijeni strukturu i odnos snaga u biskupiji.
Zakonik kanonskoga prava, sa svoje strane, u kanonu 522 izričito kaže da je &ldquo;potrebno da župnik ima stalnost u službi i zato neka se imenuje na neodređeno vrijeme, a dijecezanski biskup može ga imenovati na određeno vrijeme, ako je to odlukom dopustila biskupska konferencija&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Dakle, ne postoji neki rok koji određuje koliko neki svećenik mora biti na nekoj župi ili u nekoj službi. 
Ovih će se dana nastaviti nizati vijesti iz biskupija i nadbiskupija o imenovanjima i premje&scaron;tajima svećenika i bit će zanimljivo gledati kroz njih strategiju i trendove koje diktiraju hrvatski biskupi. Odnosno, čekati i da se popune upražnjene biskupske katedre u Poreču i Dubrovniku te imenuju koadjutori za one nadbiskupije čiji će nadbiskupi uskoro u mirovinu. A koji bi, u duhu aktualnog trenda, također mogli doći &ldquo;izvana&rdquo;.</p> <p><br /><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-14-petar-palic.jpgPozadina razrješenja najbližih suradnika Ratka Perića u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=341735341735Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jul 2021 15:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-ratko_hanza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana, 28. svibnja Papa Franjo primio je u posjet Petra Palića, biskupa u Hercegovini. <p>&nbsp;</p> <p>Obično, kada se sastaje poglavar Katoličke crkve i netko od biskupa, pa čak i netko od nižerangiranih svećenika, napi&scaron;e se nekoliko rečenica o tom sastanku, iziđe pokoji detalj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovom sastanku se tada znalo samo da je održan.<br /><br /></p> <p>Dana 1. srpnja Palić potpisuje dekrete za nove službe u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Iako jo&scaron; nitko nije to napisao, Palić je s funkcija maknuo najmoćnije ljude Ratka Perića. Svećenik rodom iz općine Grude, a koji je slovio kao desna ruka Ratka Perića razrije&scaron;en je službe generalnog vikara i moderatora Biskupijske kurije, a ostala mu je jedna simbolična funkcija. Službe kancelara Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije razrije&scaron;en je jo&scaron; jedan svećenik koji je slovio kao jedan od ključnih ljudi Ratka Perića. I mogli bismo tako redom o promjenama.<br /><br /></p> <p>Naslov na stranici biskupije glasio je da su to pastoralne promjene u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.</p> <p><br />Međutim lako bi mogle postati i su&scaron;tinske promjene.<br /><br /></p> <p>Iz svega viđenog je jasno da je Petar Palić u Vatikanu tražio odrije&scaron;ene ruke za svoj rad i to mu je omogućeno. Isto to, vrijedi podsjetiti, tražio je i Ratko Perić prije 21 godinu, ali u sasvim drugom smjeru, pa je spletkarenjem i prijetnjama utjerao strah u kosti i petrovcima i franjevcima. Tada su ga jedni petrovci odlučili slijediti u progonima i sijanju zla, a nazvani su ratkovci, te franjevci kojima je bilo do funkcija. Jedino su ga s osmijehom na licu dočekali oni franjevci koje je odlučio progoniti do kraja, svjesni da će dugo nositi svoj križ, neki i doživotno, kao i međugorski vidioci koje je ismijavao na razne načine s ciljem da sru&scaron;i Međugorje, a dogodio se suprotan efekt. Franjevci koje je kažnjavao u statusu su mučenika s obzirom da poput Krista podnose sve pote&scaron;koće i "smrtnu osudu" koju je veliki svećenik i u ovom i u onom vremenu zatražio, a Pilat i u ovom i u onom vremenu potpisao, dok je Međugorje četiri desetljeća kasnije posjećenije i od onih mjesta koja su od ranije službeno priznata kao mjesta Gospinih ukazanja.<br /><br /></p> <p>Kako je vrijeme odmicalo, svjesni da je era Ratka Perića zavr&scaron;ena, ratkovci su pripremali teren i za Petra Palića.<br /><br /></p> <p>Međutim, Palić, iako petrovac, u samoj Hercegovini se mogao uvjeriti da i oni čestiti petrovci i oni čestiti franjevci imaju snažnu podr&scaron;ku naroda tamo gdje su već desetljećima, franjevci i stoljećima, a da franjevački mučenici samo ne žele pustiti ono &scaron;to su njihovi prethodnici, franjevci gradili, a osobito ne žele prihvatiti laž dokumentiranu kao Romanis Pontificibus. To &scaron;to su neki zbog funkcija, očekujući i neke veće, biskupske, prihvaćali laži i besramno se ispričavali nekima koji su kažnjavali njihovu braću, to je stvar na koju se ne može utjecati, ali treba na nju upozoravati.<br /><br /></p> <p>Također, Međugorje su ratkovci predstavljali na način da su svi koji dolaze u to mjesto molitve i Gospinih ukazanja u zabludi, iako je Vatikan priznao prvih sedam Gospinih ukazanja. Perić je čak napisao i novu knjigu gdje je ponovno zaratio s Međugorjem i franjevcima.<br /><br /></p> <p>Bilo je tu i niz drugih stvari koje je biv&scaron;a kurija činila u tajnosti, raznim spletkama i manipulacijama, lažima i prijetnjama, uglavnom se krijući iza Ratka Perića čiji su se javni nastupi uglavnom svodili na to da uđe u sukob s nekim ili rasplamsa neki od postojećih sukoba. Tako su istraživali fotografije portala Grude.com kako bi saznali tko od "legalnih" svećenika posjećuje župu Grude. Na adrese nekih svećenika stizala su uznemirujuća pisma, čak i od tzv. župnih upravitelja u nekim župama. Prijetilo se i nekima od najuglednijih vjerskih književnika kod Hrvata jer nazoče svetim misama u župama koje tzv. upravitelji nisu uspjevali osvojiti, a premda tu nisu ni nogom zgazili niti imaju udjela u ijednom kamenčiću kod mučeničkih župa, oni smatraju da je ta bogata imovina samo njihova. Jednostavno, dok im je u propovijedima za oltarom na usnama bio med, u srcu im je bio jed, a njihova "zaigranost riječima" kad misle da razgovaraju s osobama od povjerenja stigla je na različite načine na vi&scaron;e crkvenih adresa.<br /><br /></p> <p>Da Petar Palić najbližim Ratkovim suradnicima neće biti drag govorile su već prve informacije gdje su se neki od njih žalili za&scaron;to, ako je već petrovac novi biskup, nije mogao biti iz Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Njega pak čeka jo&scaron; puno posla. Ovog puta je pokazao da mu ranija kurija neće krojiti sudbinu u Hercegovini, ali činjenica je da se njegov prethodnik jo&scaron; nalazi blizu i premda nije vi&scaron;e moćan kao nekad dok je vedrio i oblačio Hercegovinom, i dalje ima kakav - takav utjecaj. Do neki dan na web stranici službenog glasila ordinarijata CNAK-a vi&scaron;e je vijesti bilo o aktivnostima Ratka Perića nego Petra Palića, i to dovoljno govori da su i s novim biskupom Ratkove strukture željele upravljati, no ako je suditi po posljednjim razrije&scaron;enjima - neće ići.<br /><br /></p> <p>Moć koja je kori&scaron;tena na barbarski način, kao u vremenu dok su Kajfa i ostali vikali za nedužnog "raspni ga, raspni", polako kopni.<br /><br /></p> <p>I ne treba se nitko naslađivati niti likovati, premda je druga strana itekako likovala dok su onda&scaron;nji moćnici Vatikana koji su nasjeli na spletkarenja ispisivali kazne, i ista je ta druga strana tugovala kad je Papa Benedikt XVI odbio svesti na laički status franjevačke mučenike Hercegovine prije 15-ak godina.<br /><br /></p> <p>Treba trezveno gledati na situaciju i vjerovati da će Petar Palić promijeniti neke stvari i postati biskup cijele Hercegovine i svakog čovjeka u njoj, a to je jednostavno učiniti. Samo treba zatražiti reviziju dokumentirane laži na koju se Hercegovina i dalje poziva, a zove se "Romanis Pontificibus", dokumenta koji je toliko zle krvi stvorio. Nažalost, natrag ne možemo, ali je i danas važno moliti za onoga tko je Vatikanu proturio taj dokument kao dogovor svih aktera u priči, i biskupa i franjevaca i naroda jer je njegova negativna uloga u ovih skoro pola stoljeća otkako se Krist krvavim znojem znoji u Hercegovini, kako napisa blagopokojni fra Vendelin Karačić, izuzetno velika.<br /><br /></p> <p>Vrijeme je da u u Hercegovini svanu neka ljep&scaron;a jutra, dođu neki bolji dani, vedrije noći... a čovjek u čijim rukama je najveća moć i koji može promijeniti tijek povijesti zove se Petar Palić.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-ratko_hanza.jpgJe li Ante Rebić ograničeni primitivac kojeg se ne smije kritizirati?http://grude.com/clanak/?i=331512331512Grude.com - klik u svijetThu, 01 Jul 2021 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-01-ante-rebic-21-cro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ante Rebić redovito izvali neku glupost na društvenim mrežama i nije ništa novo da on potvrdi neke stereotipe o nogometašima.<p><br />Međutim, nakon godina igranja očito i te njegove gluposti na dru&scaron;tvenim mrežama sve su ozbiljnije, a jučera&scaron;njom je objavom zasigurno sebi zatvorio vrata reprezentacije Hrvatske, &scaron;to i nije neki problem da to ne veže neke druge posljedice jer bi isti taj Ante Rebić danas sutra trebao i raditi u hrvatskom nogometu, po&scaron;to za ni&scaron;ta drugo nije pretjerano kvalificiran.<br /><br /></p> <p>Rebić je jučer postao priča dana zbog objave na Instagramu, u kojoj je prozvao izbornika Zlatka Dalića, ali i "TV stručLJake" poput Roberta Prosinečkog i Gorana Vlaovića zbog kritika koje su mu se drznuli uputiti zbog izvedbi na Euru, kako na terenu, tako i pokraj njega dok u neprimjerenom trenutku mijenja kopačke.<br /><br /></p> <p>"Nakon svega, nije ni bitno tko je 'krivac', činjenica da smo zadnje 2-3 godine govno. Osobno mi je žao &scaron;to nismo imali nekoga da iskoristi ovu talentiranu generaciju + dva genijalca (L i M), da napravimo ne&scaron;to (puno) vi&scaron;e na ovom prvenstvu", napisao je Rebić u jednoj objavi na Instagramu, a u idućoj je dodao: "A stručLJaci s TV-a, ostavite gemi&scaron;t prije emisije i navijajte za Hrvatsku. Zajedno smo jači", uz he&scaron;teg robigoraneiostalasamovojsko.<br /><br /></p> <p>Onda se valjda sjetio gafa iz 2014., pa ne samo da je obrisao objave, nego i cijeli Instagram profil.<br /><br /></p> <p>Sjetimo se i 2014. kad je napravio također jedan veliki gaf kada je vrijeđao Italiju, zemlju u kojoj je tada, a u kojoj i danas zarađuje za život.<br /><br /></p> <p>"Gadi mi se", "Najgluplja zemlja na svitu, kunem se&rdquo;, &ldquo;Koja glupa zemlja&rdquo; i &ldquo;Koja gluperda od države&rsquo;&rsquo; samo su neki od komentara koje je ostavio na svom profilu, &scaron;to je,dakako, izazvalo gnjev Talijana.<br /><br /></p> <p>On se tada poku&scaron;ao oprati obja&scaron;njavajući da "nije mislio na Italiju kao zemlju, na klub, suigrače, na ljude koji ovdje žive", nego da mu je zbog ozljede dosadno i&nbsp;da zato stalno visi na dru&scaron;tvenim mrežama pa se na&scaron;alio s prijateljima.<br /><br /></p> <p>"Ni&scaron;ta, očito ću morati paziti &scaron;to pi&scaron;em i koga sve prihvaćam za prijatelja", tada je Rebić doživio prosvjetljenje, iako se opet tako zaletio samo nekoliko mjeseci kasnije, dok je bio na posudbi u RB Leipzigu. Nije puno igrao, pa je objavio fotografiju s klupe i napisao: "Klupa, moja nova pozicija".<br /><br /></p> <p>Rebić za sobom nema dugačku povijesti ratovanja s medijima, ali prije nekoliko godina pred Maksimirom je iznenadio okupljene novinare kad je, davajući izjavu uoči utakmice sa Slovačkom, nakon dobacivanja nekog od suigrača jednostavno oti&scaron;ao.<br /><br /></p> <p>"A izvini, molim te, stvarno. Aj neću ja", odgovorio mu je Rebić i bez riječi zavr&scaron;io razgovor s novinarima.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-01-ante-rebic-21-cro.jpgDvoji li više itko o tome? SRBI SE PRIPREMAJU ZA IZLAZAK IZ BIHhttp://grude.com/clanak/?i=331501331501Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jun 2021 14:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-23-milorad_dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Republika Srpska priprema se za izlazak iz BiH i samo naivni to ne žele vidjeti i ne žele povjerovati u to.<p><br />Milorad Dodik i Srbi nikad nisu bili vi&scaron;e jedinstveni po tom pitanju kao sada. Milijuni su već pregledali njihove reklame na Youtubeu gdje govore o RS-u, Bosni i Hercegovini koja koči njihov napredak, Međunarodnoj zajednici koja ih želi držati "zatvorene" i koja im, kako oni tvrde, presuđuje kao nijednom narodu dosad. Tko bi jo&scaron; "upumpao" toliki novac i natjerao sve balkanske narode i Europu da gleda promotivni video bez nekog cilja. Cilj RS-a je, jasno, izlazak iz BiH.</p> <p><br />Svjesni su, ako se odluče na taj korak, da im strani čimbenici neće moći ni&scaron;ta. Iza sebe imaju Rusiju i Kinu i to im je praktički dovoljno da "prkose cijelom svijetu" jer koliko god Amerikanci bili moćni i koliko god NATO snažan bio, jasno je da neće tek tako udariti na Ruse i Kineze.</p> <p><br />A tko je kriv za to &scaron;to će RS uskoro pokrenuti postupak izlaska iz Bosne i Hercegovine. Službeno Sarajevo ili da prevedemo: Bakir Izetbegović i Željko Kom&scaron;ić. Dva bo&scaron;njačka lidera koji su vedrili i oblačili Sarajevom nisu mogli pogledati dalje iz svoje avlije. Srbe su omalovažavali, Hrvate ponižavali i doveli su ovu državu u stanje nemira. I umjesto da sada, kada vide da im svi konci izmiču iz ruku, Hrvatima pruže ruku i naprave izmjene izbornog zakona da se Hrvati mogu rije&scaron;iti svoje uspavane klike i biti sigurni u svojoj državi da ih nitko neće preglasavati, oni nastavljaju s inat politikom želeći rat do istrijebljenja, želeći da sami ostanu u ovoj državi. </p> <p><br />Kakvi će odnosi snaga biti u budućnosti? Ako se situacija nastavi razvijati u ovom smjeru za Hrvate najlo&scaron;iji. Hrvatima u političkom smislu treba svježa krv, trebaju im lideri koji će udariti &scaron;akom o stol i osnaživati ih i u političkom, ali i u svakom drugom smislu jer je hrvatska politika, nažalost, ostala tek na nekoliko ljudi koji vode "ratove" na vi&scaron;im razinama, međutim ako se i ostvari neka pobjeda, pro&scaron;lost je pokazala da je ona u većini slučajeva pirova, bez nekog dugoročnog, pozitivnog utjecaja na hrvatski narod u BiH. Zato, kada Srbi krenu s procesom izlaska iz BiH, malobrojni Hrvati bit će u izuzetno te&scaron;koj situaciji i morat će izvlačiti sve atome snage da bi opstali na tisućljetnim ognji&scaron;tima. Potrebna je hitna strategija.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-23-milorad_dodik.jpgProvincijal Šteko: Broj 40 je zaokružen broj, znači da predstoji neki novi početakhttp://grude.com/clanak/?i=331439331439Grude.com - klik u svijetSat, 26 Jun 2021 10:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-26-medjugorje-crkva-2021-obljetnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju je svečano proslavljena 40. obljetnica ukazanja Blažene Djevice Marije. Središnju svetu misu predslavio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko uz koncelebraciju 358 svećenika i s mnoštvom vjernika.<p>&nbsp;</p> <p>Njegovu propovijed prenosimo u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Draga braćo i sestre, dragi župljani i hodočasnici!<br /><br /></p> <p>Međugorje, Bijakovići, Podbrdo, Crnica, prije četrdeset godina. Vrijeme je to parnih i neparnih automobilskih pločica, vrijeme bez ulja, bez kave, bez goriva, bez dostatno osnovnih životnih potrep&scaron;tina, vrijeme u kojem se sve događalo u redovima dugih čekanja. Vrijeme je to olovno komunističkoga rafiniranog progona i pritiska po javnim i tajnim službama različita nazivlja. Godina je to 1981. Pred kraj lipnja. Ljeto kakvo samo može biti u Hercegovini. Sunce se igra po uzavrelome kamenjaru, ne dajući naznake da će se povući i dopustiti malo večernje svježine. Cvrkut je ptica ti&scaron;i, ali je tu. Već ponegdje odzvanja i večernja obiteljska molitva. Mno&scaron;tvo djece jo&scaron; nije u svojim kućama. Neki od njih u igri, zajapureni od vrućine, traže koju kapljicu vode. Hlada nema. Ali oni, kako samo djeca znaju i mogu, i u tome vide ljepotu danoga trenutka.<br /><br /></p> <p>Providnost je dopustila da su neki od njih, odjednom, prema njihovu vlastitom svjedočanstvu, doživjeli ne&scaron;to nesvakida&scaron;nje. Kasnije će prenositi detalje i do danas, neslomljivo i nepokolebljivo, svjedočiti isto kao i prvoga dana. Gospa, Kraljica mira, Najsvetije utjelovljenje majke s Djetetom u naručju. Majka svih majki. Podigla je svoju nježnu ruku i tihim pokretima pozvala ih je da joj se približe&hellip;<br /><br /></p> <p>Draga braćo i sestre, ostalo je povijest. Neizbrisiva i prekrasna povijest koja je poprimila svoju jedinstvenu rječitost u fenomenu Međugorja &ndash; koje se potpuno podvrgava Učiteljstvu Crkve, jer samo ono može odlučivati o autentičnosti takve objave.<br /><br /></p> <p>S najvećom pomnjom skupljajući plodove svih milosti koje nam je dobri i milosrdni Bog ovdje izlio, mi u poniznosti i jednostavnosti srca večeras s psalmistom kličemo: Kako li je dragocjena, Bože, dobrota Tvoja nad nama; U Tebi je na&scaron; izvor životni; Tvojom svjetlo&scaron;ću mi svjetlost vidimo. I zakrili dobrotom sve koji Te ovdje &scaron;tuju (usp. Ps 35). Večeras u Međugorju, puni zahvalnosti, blagoslivljajmo Oca i Sina sa Svetim Duhom!<br /><br /></p> <p>Hvala Ti, Gospe, Blažena Djevice Marijo, Majko na&scaron;a, na ovoj milosnoj povijesti. Hvala Ti, Kraljice mira, jer si ponad drače u ovome kamenu utisnula cjelov svoje ljubavi u na&scaron;e živote, obgrlila nas svojim nebeskim zagrljajem i dala nam toplinu svoga majčinskog srca! Hvala Ti za svaki onaj osjećaj mira kada iz užurbane svakodnevnice dođemo pred Tvoj kip i samo zastanemo. Zastanemo i sklopimo ruke zahvalni &scaron;to si ba&scaron; na ovaj na&scaron; napaćeni narod spustila svoju ruku i obgrlila ga svojom dobrotom i milo&scaron;ću. Narod koji je stoljećima zvonio Tvoje anđeoske pozdrave i pozdravljao Te ranom zorom, o podne i u sutone, doživljavajući Tebe, Majku svoju, kako to pi&scaron;e lirski tumač biblijskih tekstova, kao &bdquo;stvorenje u svojoj prvoj časti i u svome konačnom procvatu, kako je iza&scaron;lo iz Boga u zoru svoga izvornog sjaja.&ldquo; (P. Claudel)<br /><br /></p> <p>Majci Crkvi, na čelu s Vrhovnim svećenikom Papom Franjom, koju sinovski ljubimo, zahvalni smo iz dubine svoga bića za dragocjeno iskustvo u kojem smo u ova četiri desetljeća ovdje mogli iskusiti da je Crkva po svojoj naravi ljudska i božanska, vidljivim i nevidljivim stvarnostima obdarena, i da je ljudsko u njoj ipak upravljeno i podređeno božanskome, vidljivo nevidljivome, a ono sada&scaron;nje budućemu gradu za kojim tragamo. (usp. Sacrosanctum concilium, 2: AAS, 56, 98.). Zahvalni smo i za jedinstvenu milost da od svibnja 2019. hodoča&scaron;ća u Međugorje mogu službeno organizirati biskupije i župe, s pratnjom svojih pastira svakog reda i stupnja.<br /><br /></p> <p>Ne možemo ne zahvaliti i svim služiteljima Kristove milosti ovdje, počev&scaron;i od najčasnijega, apostolskog vizitatora po odredbi pape Franje, njegove ekscelencije nadbiskupa Henryka Hosera, pa do svakoga međugorskog ispovjednika i predvoditelja molitveno-liturgijskoga programa. Svojim neumornim i predanim služenjem oni su ovdje vidljivo pokazali da, osobito kr&scaron;ćanska liturgija, ne doziva samo u pamet događaje kojima smo spa&scaron;eni, nego ih ovdje posada&scaron;njuje i uprisutnjuje. (Usp. KKC, 1104) A služitelji otajstava svjedoče da su sami rasli iz milosti koju su posredovali.<br /><br /></p> <p>Hvala osobito vama svjedoci, neslomljivi izravni svjedoci povijesti ove milosti! Vama koji ste se ugledali u Blaženu Djevicu Mariju i u onim trenutcima kada je i Ona morala u sebi ponavljati Elizabetino blaženstvo kroz vlastitu &bdquo;muku srca&rdquo; (usp. Redemptoris Mater, 17), podnoseći razornu moć različitih progona. Nakon svega, s papinskim namjesnikom u ovoj državi i vi možete ponoviti: &bdquo;U Djelima apostolskim čitamo: ... Jer ne možemo ne govoriti &scaron;to vidjesmo i čusmo (Dj 4,20).&ldquo; A onda s njim i dodati: &bdquo;Uistinu, u ovih 40 godina cijeli je svijet mogao utvrditi djelovanje Božje milosti kod mnogih ljudi iz svih sfera života, zanimanja i dobi. Stoga smatram svojom dužno&scaron;ću istaknuti primarnu ulogu koju je fenomen Međugorja odigrao na životnom i duhovnom putu mnogih kr&scaron;ćana, osobito onih koji su ovamo do&scaron;li kao hodočasnici iz cijeloga svijeta.&rdquo; (&Scaron;panjolski kongres o Međugorju 2021.)<br /><br /></p> <p>Hvala vama neumorni hodočasnici i voditelji hodoča&scaron;ća! Evo, četrdeset je godina milosnog događanja u Međugorju koje danas i po vama zrači svojim plodovima i u najudaljenije krajeve svijeta. Nema zemlje u svijetu u kojoj se danas ne govori o Međugorju, nekoć malomu i neznatnom mjestu ove kamenite Hercegovine. Nema zemlje u kojoj se ne govori o međugorskoj Gospi, Kraljici mira.<br /><br /></p> <p>Iz ovoga mjesta već četiri desetljeća rađaju se pozivi na molitvu, sakramentalni život, pokoru i obraćenje za čovječanstvo koje živi u te&scaron;kome i krajnje opasnome stanju, izazvanom ljudskim grijesima. Čovječanstvu koje je prekoračilo svaku mjeru u vrijeđanju Boga i svetinja. Ovaj proročki glas iz Međugorja neumorno zove na obraćenje, ujedinjujući se u onaj drevni Izaijin krik: &bdquo;Prestanite zlo činiti! Učite se dobrim djelima: pravdi težite.&ldquo; (1,16)<br /><br /></p> <p>Zov je to svijetu koji se zapleo u svojoj horizontali i izgubio vertikalnu dimenziju, svoju usmjerenost na Boga. Zov svijetu koji živi praktično kao da Boga nema. Svijetu koji ide prema rubu bezdana svoga bezvjerja.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Bog koji je stvorio svijet iz ljubavi i otkupio ga neizmjernom cijenom muke i smrti svoga Sina, ne prestaje se brinuti za svijet ni onda kada mu ljudi svjesno okreću leđa i udaljavaju se od njega. Zato mu &scaron;alje svoje glasnike da ga upozore na ozbiljnost situacije te na nužnost i neodgodivost obraćenja i krajnji cilj, upravo ono &scaron;to nas uči i Katekizam Katoličke Crkve: &bdquo;Nebo je čovjekov krajnji cilj i ostvarenje njegovih najdubljih težnja, stanje najveće i konačne sreće&ldquo; (br. 1024).<br /><br /></p> <p>Znamo da kroz čitavu ovu spasenjsku povijest Božji glasnici &ndash; anđeli, Blažena Djevica Marija ili sveci &ndash; ne dolaze na svoju inicijativu i na svoju ruku. Dolaze jer ih &scaron;alje Bog. Čitamo, primjerice, u Tobijinoj knjizi kako je anđeo Rafael, preru&scaron;en u čovjeka s imenom Azarja, pratio mladoga Tobiju na dalekome i opasnom putu od Ninive do Ekbate Medijske. Kad je Tobija htio nagraditi svoga pratioca, ovaj mu otkriva da je on anđeo Rafael i pritom mu kaže: &bdquo;Ja ne dođoh jer se meni svidjelo, nego po zapovijedi Boga na&scaron;ega.&ldquo; (Tob 12, 18) To vrijedi za sve donositelje Božjih poruka. Svi oni dolaze po Božjoj volji i odredbi.<br /><br /></p> <p>Crkva nas uči i da: &bdquo;Sav spasonosni utjecaj Blažene Djevice Marije na ljude ne nastaje iz neke nužde, nego iz Božje dobrohotnosti, te izvire iz preobilja Kristovih zasluga&hellip;&ldquo; (LG, 60). A u popratnome komentaru Kongregacije za nauk vjere (2000. god.) o fatimskoj tajni stoji: autoritet privatnih objava, dodu&scaron;e, bitno je različit od &bdquo;jedne javne objave&ldquo;, ali se one pokazuju kao &bdquo;pomoć vjeri upravo time &scaron;to upućuju na jednu božansku objavu&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Postoji i poseban razlog za&scaron;to nam Bog u ovaj na&scaron; povijesni hod na Zemlji &scaron;alje ba&scaron; Blaženu Djevicu Mariju. Naime, &bdquo;Na Golgoti Marija, združujući se sa žrtvom svoga Sina, pruža spasiteljskom djelu svoj majčinski doprinos, koji poprima oblik bolnog rađanja, rađanja novog čovječanstva.&ldquo; (Generalna audijencija sv. Oca, 17. 9. 1997.)<br /><br /></p> <p>U tome duhu, Marijina posredni&scaron;tva u povijesti vezana su uvijek i uz njezine majčinske uloge. Znamo da je dužnost svih roditelja da, jer su svoje dijete Božjom snagom i milo&scaron;ću rodili za ovaj svijet, učine sve &scaron;to je u njihovoj moći da ga rode i za nebo. Tek to je pravi dovr&scaron;etak rađanja djece. Roditelji koji to ne učine, nisu mnogo učinili za svoje dijete, makar mu dali sve drugo.<br /><br /></p> <p>A kolika je tek Marijina majčinska skrb da svu svoju duhovnu djecu donese i na onaj svijet! Zato će ona, videći kako mnoga njezina djeca hodaju na rubu propasti, s Božjim dopu&scaron;tenjem i proviđenjem, nebrojeno puta pružiti svoju ruku kako bi spriječila propast svoje djece. Marijinu ulogu Crkva bez kolebanja priznaje, neprestano je doživljuje i preporučuje srcu vjernik&acirc; da se, poduprti tom materinskom pomoći, jače sjedine s Posrednikom i Spasiteljem. (usp. LG, 62).<br /><br /></p> <p>Nuncij u BiH, u spomenutoj prigodi, veli:&nbsp; &bdquo;Međugorje se doima kao pravi svjetionik upaljen za obraćenje mnogih i zato se radujemo zbog cijelog tog puta koji smo pre&scaron;li kako bismo do&scaron;li do trenutne pastoralne organizacije. (...) Stoga se Međugorje danas profilira kao marijansko i kristolo&scaron;ko sredi&scaron;te, obilježeno kako pečatom Univerzalne Crkve, tako i posebnom skrbi Svetoga Oca. Četiri bitna elementa katoličanstva spajaju se u tom pastoralnom pečatu: Krist, Djevica Marija, Crkva, Papa.&ldquo;<br /><br /></p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Braćo i sestre, danas je 40. obljetnica ustrajne Gospine skrbi nad ovim mjestom i njezinih poruka s ovoga mjesta cijelomu svijetu. U Svetome pismu brojevi imaju ne smo matematičku (ili količinsku) nego i simboličnu vrijednost. Biblija je puna brojeva. Ona se sastoji od 72 manje knjižice, a jedna od njih čak nosi naslov Brojevi. Jedan od najče&scaron;će spominjanih brojeva u Bibliji je upravo broj 40.<br /><br /></p> <p>U biblijskome smislu broj 40 je zaokružen broj, označava ljudsku mjeru, znači da je ne&scaron;to dozrelo, da predstoji neki novi početak. Trajanje nečega tijekom 40 godina dostatno je vrijeme da to obilježi čitavu epohu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ne treba zaboraviti i da kao trajan starozavjetni podsjetnik stoji da su pojedinci među Izabranim narodom, tamo u četrdesetogodi&scaron;njem hodu pustinjom, okretali svoja srca i lica prema Egiptu, mrmljajući i želeći po&scaron;to-poto, i unatoč svemu, imati neko svoje zlatno tele za &scaron;tovanje. Bez sumnje, neki su ljudi uvijek skloni ostaviti put svetosti i okrenuti se teletu. A ovaj svijet danas nudi toliki broj teladi za &scaron;tovanje. Na svakome su koraku, u svakome obliku. Nude nam brza rje&scaron;enja za na&scaron;e probleme, nude nam blje&scaron;tavilo i lažni sjaj.<br /><br /></p> <p>A Gospa je i dalje tu i promatra svoju djecu. I čeka. U svojoj bjelini i jednostavnosti Ona čeka i moli za svoju djecu. Čeka da progledaju srcem i ponovno ga napune izvornom Božjom dobrotom i milo&scaron;ću. Gospa je &bdquo;uz svog Sina najsavr&scaron;enija ikona slobode i oslobođenja čovječanstva i svemira. U nju Crkva mora gledati da bi u punini shvatila značenje svojeg poslanja.&ldquo; (CDF, Libertatis conscientia, 22. 3. 1986., br. 97)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majko i Kraljice mira, na dlanu svoje vjernosti i nevjernosti darujemo Ti večeras svoja srca. I molimo Te: Učini srca na&scaron;a po srcu svome i svoga Sina! Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-26-medjugorje-crkva-2021-obljetnica.jpgFra Jozo Zovko: Simbol Međugorja nije htio potpisati laž kojom se otimaju Grude, Čapljina, župe u Mostaru, Širokom Brijegu, Čitluku...http://grude.com/clanak/?i=331405331405Grude.com - klik u svijetThu, 24 Jun 2021 11:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-24-ratko-fra-jozo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas u 18:00 sati bit će 40 godina otkad se Blažena Djevica Marija prvi put pojavila pred šestero međugorske djece, pred međugorskim vidiocima.<p><br />Ove godine je i tužnih 12 godina otkad je fra Jozo Zovko od strane crkvenih vlasti u Hercegovini predvođenih Ratkom Perićem prognan iz svoje, voljene Hercegovine.<br /><br /></p> <p>A fra Jozo Zovko je najpoznatiji franjevac na svijetu, simbol Međugorja!<br /><br /></p> <p>Ove godine je fra Jozo Zovko proslavio svoj 80. rođendan.<br /><br /></p> <p>Zaređen je 1965. godine, neposredno prije nego &scaron;to će hercegovački biskupi postati simbol okupacije i diktature, mržnje prema franjevcima i želje da petrovci okupiraju ono &scaron;to su franjevci s narodom stvarali i čemu su se Bogu svesrdno molili. Usporedno s tim crkveni oci u Hercegovini postali su i simbol otpora prema Međugorju, unatoč činjenici da su milijuni ljudi tu prona&scaron;li duhovni mir i ozdravljenje i da se milijuni danas u svijetu mole Blaženoj Djevici Mariji, Kraljici mira, po zagovoru Međugorja.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Zovko je bio župnik u Međugorju 1981. godine kada se Gospa pojavila međugorskoj djeci. Na početku, i on je gledao na ovaj događaj s oprezom dok mu se 29. lipnja 1981. godine Gospa nije ukazala u crkvi pod krunicom.<br /><br /></p> <p>Ubrzo kreću žestoki progoni tada&scaron;njeg biskupa Pavla Žanića i jugoslavenskih organizacija, UDBA-e i drugih, nad fra Jozom Zovkom.<br /><br /></p> <p>U srpnju 1981. u pozdravu biskupu Žaniću fra Jozo je izrekao: &bdquo;Molim se da nas vrijeme lažnih nauka i krivih učitelja ne zavede!&rdquo; Vlasti su shvatile da su to poruke upućene njoj, iako je fra Jozo aludirao tu i na biskupa Žanića kada je govorio &bdquo;učitelj ne može biti vuk u janjećoj koži!&rdquo; Vlast se pak prestra&scaron;ila Međugorja pa je fra Jozo osuđen na tri i pol godine zatvora u Foči. Nije se vratio u Međugorje nakon izlaska iz zatvora u kojem mu je te&scaron;ko stradalo zdravlje, već u općinu Grude, u župu Tihaljina. Međutim, ostaje usko povezan s Međugorjem i vidiocima, ignorirajući crkvene moćnike koji su se tome protivili.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Zovko od biskupa je bio omražen i zbog činjenice da nikad nije potpisao laž o dogovoru o predaji župa Grude, Čapljina i onih u Mostaru, &Scaron;irokom Brijegu, Čitluku... Dekret naziva Romanis Pontificibus je, naime, utemeljen na laži i Vatikanu predstavljen kao dogovor svih aktera u priči. Dogovora nikad nije bilo. Samo razgovor koji nije urodio plodom. Nažalost, vjerojatno u svijetu nije zabilježeno da je lokalno vodstvo crkve predalo Vatikanu laž na uvid, te da i danas skoro pola stoljeća od dono&scaron;enja dokumentirane laži nitko nema hrabrosti taj dokument revidirati.<br /><br /></p> <p>Prema pisanju pokojnog fra Vendelina Karačića, jedini dosad koji je to istinski želio učiniti i koji se pokajao &scaron;to ga je izgurao na takav način bio je biskup Petar Čule. &bdquo;Da sam znao na &scaron;to će ovo izać', nikad ne bih počeo. A da nitko ne ostane poražen, najbolje bi bilo da mi se dadnu Jablanica i Ploče, pa da svi odemo na Brig i da se izljubimo.&ldquo; I Vendelin i Čule su danas na istini.<br /><br /></p> <p>Svjedoci onog vremena tvrde i da se biskup Žanić, kada je uvidio &scaron;to se sve događa, pokajao zbog svega. Ali bilo je prekasno, u Hercegovinu je do&scaron;ao Ratko Perić. O njemu najbolje govori izjava jednog od &scaron;efova KGB-a Aleksandra Maksimova koji je u poznim godinama otvorio du&scaron;u: - Uvijek je na sastancima s UDBA-om tema bio na&scaron; komunistički državni sustav i djelovanje crkve protiv njega. I oni i mi smatrali smo da je Papa veliki protivnik komunizma i da je on taj koji podržava sve &scaron;to je protiv nas uključujući i Međugorje. Opet jer drug Lasić (&scaron;ef Druge uprave jugoslavenske Udbe Ivan Lasić Gorankić), na oba sastanka bio vrlo o&scaron;tar i rezolutan po pitanju praćenja i konzekvenci protiv svega &scaron;to je vezano uz Međugorje. I Predojević i Aleksić bili su relativno suzdržani, rekli su da je to Lasićevo područje i da on najvi&scaron;e zna. Lasić je hvalio biskupa rekav&scaron;i da surađuju odlično i da se sve &scaron;to se dogovore, provedu u djelo. Mislim da je i on, kao i Ratko Perić, mrzio franjevce - riječi su Maksimova u intervjuu vezanom za film od Fatime do Međugorja.<br /><br /></p> <p>Tu se jasno vidi kolika je meta bio fra Jozo Zovko. Iako je sam Maksimov smatrao da je fra Jozo nepravedno zatvoren zbog Međugorja, nije se tome protivio. Naprotiv, pod svaku cijenu je želio ugu&scaron;iti Međugorje i onda je sve napravljeno da na čelo biskupije u Hercegovini dođe Ratko Perić koji mu je, prema vlastitom svjedočenju, dao sva jamstva da će on "zavr&scaron;iti" Međugorje. - On je rekao da će surađivati, ali to je uvjetovao na&scaron;im angažmanom kod jugoslavenskih tajnih službi da maksimalno onemoguće franjevce u njihovom djelovanju u Hercegovini. Rekao je da ako mu to obećamo i ispunimo, da će on napraviti sve da se osveti franjevcima za ono &scaron;to oni rade. On je rekao kako su franjevci spremni na sve samo da biskupu otmu ono &scaron;to će morati dati po nekom njihovom crkvenom pravu. Ja to nisam do kraja shvaćao, meni je bilo važno da on spriječi &scaron;irenje ideje antikomunizma u Međugorju. On je stalno govorio kako treba zajedno djelovati, jer su franjevci vrlo uporni, ali i financijski moćni. Smatrao je da se radi o velikoj prevari i da će on napraviti sve da ih se osujeti u tome. Rekao je da ako i ima ne&scaron;to istine u tim "ukazanjima" da će on i taj mali dio uni&scaron;titi i da zna kako - Maksimove su riječi.<br /><br /></p> <p>Posljednja nada Periću je bilo kažnjavanje fratara, na najgrublji način, spletkarenjem i lažima u Rimu, knjigama i dopisima. Nikad se neće saznati koliko je novaca biskupija potro&scaron;ila da Ratko i ratkovci sru&scaron;e Međugorje i franjevce i to se, nažalost, nikad neće istraživati. Utjecaj Ratka Perića doveo je do toga da su 24 hercegovačka fratra kažnjena tako da ne smiju ispovijedati i propovijedati, a među njima je posebno istaknut fra Jozo Zovko kod čijeg imena stoji posebna napomena: &bdquo;Fra Jozo Zovko na području Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije nema nikakve ovlasti vr&scaron;iti svećeničke čine, posebno nema ovlast ispovjedati vjernike&rdquo;. Nažalost, neki zločinci u crkvenim redovima bolje su pro&scaron;li od hercegovačkih mučenika, ali &scaron;to je njihov križ bivao teži oni su jo&scaron; jače prigrlili i krenuli u daljnje aktivnosti.<br /><br /></p> <p>Čak je i slučaj progona fra Joze Zovke popratio i Washington Post tvrdeći da su optužbe protiv Zovka politički motivirane jer se biskupi iz BiH protive priznavanju Međugorja kao sveti&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Unatoč svim ovim stravičnim događajima kakvih nigdje u svijetu nema, Međugorje je opstalo i jače je nego ikad. Svi su pali, i bezbožna Jugoslavija, i KGB i UDBA, i Maksimovi, i Gorankići, i Ratkovi... iako su se smatrali najjačima, većima od Gospodina, polomili su zube na Međugorju i shvatili koliko su bijedni i maleni pored Stvoritelja neba i zemlje.<br /><br /></p> <p>I kako kaže pjesma &scaron;panjolskog salezijanca Ces&aacute;rea Gabar&aacute;ina: "Krist jednom stade na žalu, tražeć ljude za velika djela..." U Hercegovini je Krist na&scaron;ao takve ljude, u fra Jozi Zovki, u progonjenim franjevačkim mučenicima, u Međugorju... ne one koji su ga spremni izdati zbog ovozemaljskih funkcija iste sekunde, nego one koji su spremni trpjeti do kraja. I to je ona prava, Kristova Crkva, trpeća, mučenička, a uvijek pobjednička!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-24-ratko-fra-jozo.jpgNogomet će biti siromašan kad se on iz njega jednog dana povučehttp://grude.com/clanak/?i=331389331389Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jun 2021 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-23-modric-21.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetski mediji natječu se u superlativima za Luku Modrića koji je jučer protiv Škotske odveo Hrvatsku u osminu finala Europskog prvenstva.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je pobijedila 3:1, a Modrić je zabio gol za 2:1 i onda asistirao Peri&scaron;iću za potvrdu pobjede i drugog mjesta u skupini. Dalićeva momčad će u ponedjeljak u Kopenhagenu igrati osminu finala, a protivnika će saznati večeras nakon &scaron;to se odigraju utakmice u skupini E.<br /><br /></p> <p>Hrvatski kapetan odigrao je jo&scaron; jednu veliku utakmicu i opet je potegnuo momčad kad je bilo najvažnije. Najbolji tekst o njegovoj jučera&scaron;njoj predstavi objavio je ugledni portal The Athletic.<br /><br /></p> <p>"Doći će dan, a to će biti uskoro, kad će Luka Modrić morati donijeti odluku o kraju 15-godi&scaron;nje reprezentativne karijere. Sjena iza tih nadarenih nogu sve je duža. Sljedeći dani, a možda i tjedni najvjerojatnije će označiti kraj reprezentativnog puta za igrača koji će u rujnu napuniti 36 godina. Njegov put zavr&scaron;ava. Sigurno. Postojala je opcija da će on zavr&scaron;iti sinoć na Hampden Parku protiv &Scaron;kotske. No, te crne misli će jo&scaron; malo pričekati nakon jo&scaron; jedne briljantne predstave kojom je Modrić odveo Hrvatsku u osminu finala Europskog prvenstva", pi&scaron;e Athletic i dodaje:<br /><br /></p> <p>"Modrić je na Hampden Parku bio nenadma&scaron;an, igrao je na svojoj posebnoj razini. &Scaron;koti su se nadali prolasku nakon &scaron;to im je njihova borbenost donijela izjednačenje pred kraj poluvremena, ali Modrićev fantastičan gol bacio ih je na koljena. U tom odlučujućem trenutku Modrić je pokazao svu svoju bezvremensku genijalnost. Savr&scaron;eni pas i savr&scaron;eni udarac vanjskim dijelom kopačke. Bolji gol takve važnosti te&scaron;ko smo mogli i zamisliti. Maleni veznjak u Glasgowu je bio div. &Scaron;kotska je na trenutke uznemiravala Hrvatsku i tjerala je na pogre&scaron;ke. Ali, ne i Modrića. Tehnički je bio bezgre&scaron;an, savr&scaron;eno pozicioniran i nije se morao tro&scaron;iti da natjerava protivničke igrače. Polako je cijedio energiju iz &Scaron;kota i Clarkeovi igrači bili su istro&scaron;eni puno prije kraja utakmice. S kime god Hrvatska igrala u osmini finala, nitko je se neće bojati kao na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. No, Modrić zaslužuje sav respekt. U vrijeme kad je njegova generacija na zalasku, on je taj koji iskače u ključnim trenucima. Reprezentativni nogomet će biti siroma&scaron;an kad se on iz njega jednog dana povuče".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-23-modric-21.jpegZločinima koje je počinio, “osigurao” je sebi doživotnu robiju, ali BiH ostaje podijeljena dubokohttp://grude.com/clanak/?i=321149321149Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jun 2021 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-22-ratko_mladic_icty.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnji dan bit će još jedan od onih poslijeratnih, “povijesnih”. U Haagu se izriče konačna presuda Ratku Mladiću. Preoptimistično bi bilo očekivati da nakon 30 godina od početka rata presudom osobi pod čijim su zapovjedništvom počinjeni najveći ratni zločini konačno bude stavljena točka na “i” duge, teške, bolne prošlosti ovih prostora.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>Prije tri i pol godine Ratka Mladića, biv&scaron;eg zapovjednika Vojske Republike Srpske, Haa&scaron;ki sud osudio je prvostupanjskom presudom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kr&scaron;enja zakona i običaja ratovanja. Progla&scaron;en je krivim za 10 od 11 točaka optužnice haa&scaron;kog Tužiteljstva. Oslobođen je jedino optužbe za genocid nad Hrvatima i Bo&scaron;njacima u &scaron;est općina u BiH: Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varo&scaron;i, Foči i Vlasenici.<br /><br /></p> <p>Mladić je prvostupanjskom presudom progla&scaron;en krivim i za progone, istrebljenja, ubojstva, deportacije, prisilno premje&scaron;tanje, teroriziranje, protupravne napade na civile te uzimanje talaca. Proces protiv Mladića počeo je u svibnju 2012. godine. Izvedena su 592 svjedoka, predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Optužnica je prvotno podignuta 24. srpnja 1995. Nakon &scaron;to je Mladić bio u bijegu gotovo 16 godina, uhićen je prije 10 godina u Srbiji i prebačen u Haag. Prije, a i poslije toga svjedoci smo potpuno različitih interpretacija njegove ratne uloge i odgovornosti za počinjene zločine. Većina Srba i danas je, unatoč dokazima, sklona tvrdnji da je on heroj, a ne zločinac.<br /><br /></p> <p>Zato je izgledno da će dana&scaron;nja drugostupanjska presuda Mladiću, ma kakva bila, ponovno podići međunacionalne tenzije u BiH. Sigurno je da neće biti svi zadovoljni. Zapravo, zadovoljstvo jednih bit će proporcionalno ljutnji drugih. To je uobičajena slika u BiH kada se dočekuju presude iz Haaga. Budućnost u BiH nikako da pobijedi pro&scaron;lost, a dobrim dijelom i zbog toga &scaron;to suđenja ratnim zločincima nisu zavr&scaron;ena ni tri desetljeća od početka rata. Narodima u BiH, zbog odugovlačenja pravde, ne omogućuje se pomirba. Možda nikada, a sigurno zadugo, tri naroda u BiH neće isto ili slično gledati na rat iz devedesetih, pa ni na odgovornost, zločine i njihove kvalifikacije.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Na terenu&rdquo; je, nažalost, mnogo toga &scaron;to će ratnu pro&scaron;lost držati u sada&scaron;njosti. Mjesec dana nakon presude Mladiću bit će jo&scaron; jedna godi&scaron;njica Srebrenice, pokapat će se žrtve čije se kosti i danas pronalaze po okolnim &scaron;umama, u masovnim grobnicama. Zločin u Srebrenici potvrđen je presudama međunarodnih, domaćih i sudova u regiji. Označen je kao najteži zločin počinjen na europskom tlu nakon II. svjetskog rata.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Nekoliko dana prije presude Mladiću, protekloga vikenda, oči javnosti bile su uprte u dvori&scaron;te starice Fate Orlović u blizini Bratunca u istočnoj Bosni. Sru&scaron;ena je srpska crkva sagrađena u njezinu dvori&scaron;tu koja je izgrađena u vrijeme dok je ona s djecom bila u progonstvu. Vi&scaron;e od 20 godina borila se za njezino ru&scaron;enje, uspjev&scaron;i doći do Europskog suda za ljudska prava. I to ru&scaron;enje nelegalno izgrađene pravoslavne crkve svojevrsna je poruka prije presude Mladiću i godi&scaron;njice Srebrenice.<br /><br /></p> <p>Ratko Mladić ostat će upamćen i kao jedan od rijetkih aktera rata koji je do kraja procesuiran za zločine i u Haagu i pred pravosuđem neke od zemalja gdje su vođeni ratovi devedesetih. On je svoj krvavi pohod imao i u Hrvatskoj kao zapovjednik Kninskog korpusa &ldquo;JNA&rdquo;. Postrojbe pod njegovim zapovjedni&scaron;tvom napadale su &Scaron;ibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i &Scaron;kabrnju, u kojoj su 18. studenoga 1991., istog dana kad je pao Vukovar, ubijena 43 civila i 15 vojnika. U Hrvatskoj je osuđen za dio zločina. Sud u &Scaron;ibeniku u srpnju 1992. Mladića i jo&scaron; &scaron;est osoba osudio je na kaznu zatvora od 20 godina. U prosincu 1995. Županijsko državno odvjetni&scaron;tvo Mladića i jo&scaron; tri osobe optužilo je da su 1991. isplanirali i u siječnju 1993. organizirali ru&scaron;enje brane i hidroelektrane Peruća u cilju potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata i ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno od brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omi&scaron;u. Zbog tih događaja dana&scaron;nja presuda pozorno će se pratiti i u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>Ratna pro&scaron;lost i njezino nasljeđe stvaraju začarani krug iz kojeg narodi u BiH i susjednim zemljama nikako da iziđu. Možda bi oni i htjeli, ali političari se potrude svakom svojom izjavom debelo podcrtati zločine drugih. Tako će biti i danas. Na kraju haa&scaron;kog puta okovi pro&scaron;losti narode na Balkanu drže zarobljenima u vlastitim istinama. U njima ne postoje zločinci. Postoje samo heroji koji su ubijali uime svojih naroda. Mladić je prednjačio. Iako je duboki starac, Mladić će biti jedan od rijetkih Srba koji će konačnu presudu dočekati živ. Njegovi ideolozi Milo&scaron;ević, Kovačević, Dokmanović, Babić, Talić, Deronjić, čekajući kaznu, umrli su u zatvoru ili su počinili samoubojstvo. I Mladić je, zločinima koje je počinio, &ldquo;osigurao&rdquo; sebi doživotnu robiju. &bull;</p> <p><br /><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-22-ratko_mladic_icty.jpg'Perić se iživljavao nad franjevcima i spletkario u Rimu da ih se što strože kazni'http://grude.com/clanak/?i=321098321098Grude.com - klik u svijetFri, 04 Jun 2021 18:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-ratko_hanza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uskoro će godina dana otkad nije na funkciji biskupa, međutim Ratko Perić, čini se, i dalje vedri i oblači u Crkvi u Hercegovini, kako osobno tako i preko svojih poslušnika ratkovaca koje je instalirao u razne službe.<p><br />Unatoč svemu &scaron;to Ratko Perić i ratkovci rade, rijetki su svećenici koji mu smiju u lice reći istinu o njegovom radu.<br /><br /></p> <p>Ovih dana to je učinio fra Drago Bojić s kojim se te&scaron;ko složiti u većini stavova, međutim u opisu Ratka Perića te&scaron;ko mu je pronaći pogre&scaron;ke.</p> <p>Ovih dana govorio je o tzv. biskupu u miru Ratku Periću, koji sebe smatra uzorom crkvenosti, i koji nimalo ne drži do stavova papa i službenih stajali&scaron;ta Katoličke crkve.</p> <p><br />Prenosimo dijelove njegove posljednje kolumne za portal Polis.<br /><br /></p> <p>Čini se da biskup Perić ne vjeruje u &bdquo;dar opra&scaron;tanja&ldquo; i u mogućnost oprosta i da opra&scaron;tanje smatra slabo&scaron;ću. Zaboravlja pritom da je upravo opra&scaron;tanje jedan od najvažnijih zahtjeva/zapovijedi koje Isus stavlja pred svoje učenike. Zaboravlja i da je Papa Ivan Pavao II. svojevremeno tražio oprost za zla koja su pripadnici Katoličke crkve počinili u pro&scaron;losti. I njegov nasljednik, Papa Benedikt XVI., također je često govorio i pisao o opra&scaron;tanju. Sada&scaron;nji Papa Franjo gotovo stalno govori o nužnosti traženja i davanja oprosta. Čini se da biskup Perić, koji sebe smatra uzorom crkvenosti, nimalo ne drži do stavova spomenutih papa i službenih stajali&scaron;ta Katoličke crkve. On i dalje goni po svom, kao da nije bilo ni Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.)<br /><br /></p> <p>Od pro&scaron;le godine Ratko Perić nije vi&scaron;e biskup mostarsko-duvanjske biskupije niti apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanske biskupije. Na njegovo mjesto je imenovan biv&scaron;i hvarski biskup i janjevački Hrvat biskup Petar Palić. U gotovo tridesetogodi&scaron;njem upravljanju mostarskom biskupijom (od 1992. do 2020.), biskup Perić se pokazao neprikladnim za tu odgovornu službu. Riječ je o čovjeku koji se stalno svađa, proizvodi konflikte, nastupa inkvizicijski, bez želje da razumije pozicije i stavove drugih i bez milosrđa prema podređenima. Autoritarni crkveni upravitelj svojim je nerazboritim potezima produbljivao podjele u povjerenim mu biskupijama. Nije uspio otkloniti niti djelomično urediti probleme koje je naslijedio (slučaj s hercegovačkim župama), a gotovo stalno je stvarao nove.<br /><br /></p> <p>Gotovo puna tri desetljeća nemirni &bdquo;biskup u miru&ldquo; Perić se iživljavao u svojoj biskupiji koristeći ovlasti koje mu biskupska služba daje. Zavodio je red, kažnjavao nemilosrdno hercegovačke franjevce, oduzimao im jurisdikciju (zabranjivao im da pastoralno djeluju na prostoru njegove biskupije), spletkario i tužakao ih u Rim kako bi pojačao crkvene sankcije. Nekim franjevcima/svećenicima, uz asistenciju vlastohlepnih hercegovačkih franjevaca (provincijala i članova uprave), u doslovnom smislu je uni&scaron;tio život. Njegovo protivljenje takozvanim međugorskim &bdquo;ukazanjima&ldquo; tiče se ponajvi&scaron;e vlasti i njegovog animoziteta prema hercegovačkim franjevcima te nemogućnosti da kontrolira izda&scaron;ne milodare međugorskih hodočasnika.<br /><br /></p> <p>Stavovi biskupa Perića su i stavovi mnogih drugih hrvatskih biskupa i svećenika, a on se često predstavlja kao njihov predvodnik. Nitko, pa ni politika, nije toliko iskvario hrvatski narod kao njegovi crkveni vođe. Kroz cijelu noviju povijest su ih ugonili u nacionalizam i tradicionalizam, fundamentalizam i duhovnja&scaron;tvo, bez kritičke distance prema zabludama tog naroda u pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti, dokidajući u ime takozvanih tradicionalnih vrednota individualna prava i slobode vjernika, stvarajući od njih bezlične mase infantilnih, ugroženih i isključivih ljudi. Takvo kr&scaron;ćanstvo, nacionalizirano, bojovno i sekta&scaron;ko kr&scaron;ćanstvo nije kr&scaron;ćanstvo koje je navije&scaron;tao Isus iz Nazareta.<br /><br /></p> <p>Kr&scaron;ćanstvo biskupa Perića je kr&scaron;ćanstvo pro&scaron;losti koje može biti privlačno samo onima koji su svjetonazorski, idejno i duhovno zarobljeni u toj pro&scaron;losti. Biskup Perić ne shvaća da biskupska služba nije služba vladanja i kažnjavanja neposlu&scaron;nih, nego služba savjesnog i odgovornog vođenja zajednice, služba služenja i brige za druge. Nije riječ o tome da se pokaže hijerarhijska moć i da se zastra&scaron;uje ljude, nego da se u duhu Evanđelja pokaže milosrdno i pravedno lice Crkve, da se izgrađuje zajednica Isusovih učenika kao zajednica prijatelja, slobode i razlika, zajednica koja je dobrohotna i sućutna prema svim ljudima, ponajprije prema beskućnicima, obespravljenima i potlačenima.<br /><br /></p> <p>Ratko Perić se predstavlja kao neupitni autoritet, jedini ispravni tumač vjere i Evanđelja. Iz njegovih riječi i postupaka odsjeva smrknuto lice Crkve, licemjerne Crkve koja samo kontrolira tuđe grijehe, a s vlastitima se ne želi susresti. Perić svoju biskupsku službu razumijeva prvenstveno kao vladanje nad drugima, kao osiono nadmudrivanje s neistomi&scaron;ljenicima, militarističko utjerivanje u jednoumlje, pretvarajući pritom oltar u svoj vlastiti teatar u kojem proziva i napada svoje neprijatelje. To nije kr&scaron;ćanstvo Isusa iz Nazareta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-ratko_hanza.jpgOve brojke oružje su u rukama onih koji slave nestanak Hrvata katolika iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=320954320954Grude.com - klik u svijetTue, 25 May 2021 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-25-statistika-crkve.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako bi Crkvi u BiH bilo bolje da ne iznosi na službenim stranicama poražavajuće brojke jer tako daju oružje u ruke onima koji slave nestanak Hrvata, Biskupska konferencija odlučila je objaviti statistiku i za prošlu godinu.<p><br />Naravno, vodeći ljudi kod vjernika islamske vjeroispovijesti u BiH kao i vodeći ljudi kod pravoslavaca takve brojke ne objavljuju.</p> <p><br />Pro&scaron;la godina najgora je poslijeratna u BiH. Broj kr&scaron;tenih iznosio je 3.286, a umrlih 7.275. Podsjećanja radi brojke kr&scaron;tenih redovito su bile oko 4 tisuće, a broj umrlih nije prelazio 7 tisuća.</p> <p><br />Katolici iz BiH, nažalost, u velikoj mjeri odlaze zbog političkih, crkvenih i gospodarskih prilika. Rađa ih se sve manje, umire ih sve vi&scaron;e. I to je ono &scaron;to je poznato, a jo&scaron; kad Biskupska konferencija istakne ovakve brojke, onda oni koji žele potpuni nestanak Hrvata katolika slavodobitno sti&scaron;ću ruke, a Hrvate se u ovoj zemlji dodatno demoralizira. Nažalost, najveći broj umrlih i najvi&scaron;e kri&scaron;tenih posljednjih godina dogodio se i u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji koja je ostala i jedina biskupija u kojoj su Hrvati u većini. Ali, stalne podjele, svađe, laži i podmetanja, progoni... kad tad i tu moraju doći na naplatu.</p> <p><br />Zapitajmo se, hoće li nam budući nara&scaron;taji oprostiti &scaron;to se dopustio nestanak hrvatskog naroda, a jo&scaron; vi&scaron;e kako ćemo proći na konačnom sudu jer jedan narod nestaje na čudan i tužan način.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-25-statistika-crkve.jpgNije ni preuzeo dužnost, a Index već amnestira Tomaševića od odgovornosti pljujući po Bandićuhttp://grude.com/clanak/?i=320912320912Grude.com - klik u svijetSat, 22 May 2021 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-22-tomasevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čovjek bez ikakvog radnog iskustva, Bosanac po roditeljima, Tomislav Tomašević bit će, sasvim je izgledno, novi gradonačelnik Zagreba.<p><br />Međutim, osim &scaron;to je aktivist i protivi se, između ostalog, i bilo kakvim projektima, o Toma&scaron;eviću se jako malo zna iako se ovaj propali student prava trudi da se o njemu zna sve. Hrvatski mediji uglavnom uljep&scaron;avaju sliku o njemu pa pi&scaron;u kako je bio odličan student prava nego se ispisao s fakulteta jer ga to nije ispunjavalo pa je oti&scaron;ao studirati politologiju. Ne smijemo ni pomisliti &scaron;to bi hrvatski mediji pisali o nekom drugom kandidatu za gradonačelnika da je rekao kako je promijenio smjer na fakultetu na kojem je bio uspje&scaron;an zato &scaron;to ga to nije ispunjavalo.</p> <p><br />Zanimljivo je i da se Toma&scaron;evića već amnestira krivnje za neuspjeh, pa je Index jutros izi&scaron;ao s naslovom da je Bandić iza sebe ostavio veliki nered, spominjući ljude kojih će se Toma&scaron;ević te&scaron;ko rije&scaron;iti.</p> <p><br />Ako je istina da iza sebe ima Otvoreno dru&scaron;tvo Georga Sorosa onda Toma&scaron;ević ne bi trebao strahovati od nekih tamo pročelnika ili su za takvu organizaciju Lovrić, Laco, Pavle Kalinić, Mirka Jozić i drugi Bandićevi ljudi ipak tvrd zalogaj.</p> <p><br /><em><strong>A.M./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-22-tomasevic.jpgDramatičan pad bitcoina. Nitko ne zna što slijedi i je li to raspad kriptovalutahttp://grude.com/clanak/?i=320886320886Grude.com - klik u svijetThu, 20 May 2021 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-23-bitcoin3.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najnovija provala pesimizma kojoj je u značajnoj mjeri kumovao i nezaobilazni Elon Musk, isprovocirala je dramatičan pad bitcoina, no kratkotrajna rasprodaja tek je privremeno srušila cijenu bitcoina, nanovo otvarajući brojne nedoumice zbog kojih je jako teško odrediti sudbinu kriptovaluta.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Raspad ili korekcija?</strong></p> <p><br />Bitcoin se raspao, likujući tvrdi jedan tabor. Ili ipak ne? Riječ će o uobičajenoj korekciji, spremno će otpovrnuti fanovi, poku&scaron;avajući zatomiti osjećaj nelagode koji budi pogled na grafikon jučera&scaron;njih zbivanja koja nije nimalo objasniti. Uostalom, ni sam fenomen kriptovaluta nije ba&scaron; lako shvatiti. U situaciji kao stvorenoj za citat koji je nekoć davno popularizirao Prljavi Harry ("mi&scaron;ljenje je kao&hellip;"), prognozirati daljnji razvoj događaja posve je deplasirano, a poku&scaron;aji racionalizacije po principu naknadne pameti isuvi&scaron;e su limitirani inicijalnim stavovima dvaju suprotstavljenih strana.<br /><br /></p> <p>Problem je &scaron;to ni jedni ni drugi nemaju nikakav konkretan model koji bi objasnio brojne uspone i padove, a neodređene procjene, li&scaron;ene vremenske dimenzije, nisu od nikakve koristi.<br /><br /></p> <p>Za poklonike kriptovaluta, recentna zbivanja su tek reakcija na poplavu lo&scaron;ih vijesti koje su uzdrmale povjerenje ulagača, ali ne mijenjaju ni&scaron;ta fundamentalno na stvari. Za one koji zastupaju suprotno mi&scaron;ljenje, jučera&scaron;nji kaos je početak (ili nastavak) uru&scaron;avanja piramide koja je usisala ogromnu količinu kapitala i nekima usput napunila džepove.<br /><br /></p> <p><strong>Gdje je istina?</strong></p> <p><br />Istina je vjerojatno negdje na spektru omeđenom tim ekstremima, ali opet - nitko ni približno nema pojma gdje bi tečaj bitcoina mogao biti sutra, za tri dana ili pet mjeseci. Uostalom, ovo nije prvi, a vjerojatno ni zadnji eksces: povijest kriptovaluta isprepletena je dramatičnim oscilacijama koje su u svijetu konvencionalnih financijskih instrumenata rijetka pojava.<br /><br /></p> <p>Ishodi&scaron;te svim nedoumica je činjenica kako je bitcoin te&scaron;ko ukalupiti u konvencionalnu klasifikaciju financijskih instrumenata. Iza bitcoina, objektivno, ne stoji ni&scaron;ta: nikakva obveza izdavatelja poput kredita ili obveznica, nikakva imovina poput dionica i nikakva uporabna vrijednost poput sirovina i roba.<br /><br /></p> <p>Bitcoin ne nudi nikakav prinos poput kamata ili dividendi, a njegova vrijednost, svi usponi i padovi, proizlaze iz odnosa ponude i potražnje koji je, da stvar bude jo&scaron; gora, jako te&scaron;ko kvantificirati. Nije ni čudo da je Robert Shiller iskoristio upravo primjer bitcoina za otvaranje svoje knjige Narrative Economics, opisujući trendove i ideje koje su tijekom duge povijesti ljudskog roda nastajale i nestajale isključivo zahvaljujući percepciji manje ili vi&scaron;e viralnih ideja, često potenciranih marketingom.<br /><br /></p> <p><strong>Kakav je odnos bitcoina i dolara?</strong></p> <p><br />Sistemom eliminacije, valute su jedina kategorija u koju je kriptovalute moguće donekle utrpati. Istini za volju, nije ba&scaron; posve jednostavno predvidjeti ni koliko će iznositi tečaj eura i dolara u bližoj budućnosti, ali na temelju pro&scaron;lih zbivanja moguće je s prilično velikom sigurno&scaron;ću pretpostaviti kako neće iskočiti iz relativno uskog raspona. U posljednjih 12 mjeseci, odnos eura i dolara, najpopularniji cross na deviznom trži&scaron;tu, vrludao je između 1.08 i 1.24 dolara (razlika između donje i gornje granice raspona je otprilike 15%). Za to vrijeme, odnos bitcoina i američkog dolara skakao je između 8500 i 65 tisuća dolara, &scaron;to je raspon od nevjerojatnih 660%, i upravo ta činjenica predstavlja ključnu prepreku za bitcoin i ostale kriptovalute.<br /><br /></p> <p>Bitcoin se od samih početaka poku&scaron;ava etablirati i kao alternativno sredstvo plaćanja koje zaobilazi nadzor državnih i supra-državnih institucija, a onda i parazite poput financijskih posrednika te otuda naglasak na decentralizaciji. Zasad mu je to uspjelo samo u kriminalnom miljeu (iz lako shvatljivih razloga), no poku&scaron;ajte se samo za trenutak staviti u kožu prosječnog vlasnika web shopa koji treba odlučiti želi li bitcoin označiti kao prihvatljivo sredstvo plaćanja, uz bok etabliranim valutama poput dolara ili eura.<br /><br /></p> <p>Dotični John Doe nema kristalnu kuglu da bi vidio budući razvoj događaja; nije mu promakao dugoročno pozitivan trend bitcoina, možda čak uvažava i disruptivni potencijal blockchaina i nove valute koji bi ga u nekom scenariju mogao učiniti bezobrazno bogatim, ali je itekako svjestan potencijalno pogubnih posljedica koju volatilnost bitcoina i naprasni padovi cijene mogu ostaviti na njegovo poslovanje.<br /><br /></p> <p>Grafikon prikazuje dnevne oscilacije bitcoina u odnosu na dolar (svjetlija krivulja), pored kojih se kretanje tečaja eura i dolara (tamnija krivulja) doima gotovo - nepomičnim.<br /><br /></p> <p>Samo tijekom jučera&scaron;njeg dana bitcoin se u jednom trenutku spustio na 30 tisuća dolara s početnih 39 tisuća, skliznuv&scaron;i do najniže razine od početka godine, povukav&scaron;i za sobom i cijelu svitu kriptovaluta. I zato se John Doe, kao i ogromna većina njegovih kolega, zasad drži podalje od bitcoina. Iznimka su rijetki avanturisti željni slave i/ili besplatne reklame koji u medijima uživaju status ugrožene vrste.<br /><br /></p> <p><strong>Većina poklonika bitcoina vjeruje u njegov potencijal<br /></strong><br /><br />Drugi problem bitcoina je svojevrsna kvaka 22, jer ogromna većina poklonika bitcoina vjeruje u njegov potencijal rasta i iz tog ga razloga nije sklona tro&scaron;iti. Za&scaron;to bi netko danas potro&scaron;io jedan bitcoin za kupnju Tesla Model Y automobila, ako vjeruje da bi za dva mjeseca ili dvije godine ta kupnja ko&scaron;tala samo 0.50 ili 0.75 bitcoina?<br /><br /></p> <p>Naravno, Tesla u ovoj priči nije rezultat slučajnog odabira - Elon Musk je jedan od najglasnijih i najpoznatijih zagovornika kriptovaluta. Objava kako je kompanija kupila bitcoin u protuvrijednosti vrtoglavih 1.5 milijardi dolara svojedobno je katapultirala najpoznatiju kriptovalutu iznad 60 tisuća dolara, a Musk se prometnuo u najzvučnije ime među malobrojnim avanturistima koji prihvaćaju bitcoin kao legitimno sredstvo plaćanja.<br /><br /></p> <p>Međutim, bilo bi sasvim pogre&scaron;no trpati Muska u isti ko&scaron; s ostalima. Najprije zbog činjenice da Tesla od sredine svibnja vi&scaron;e ne prihvaća bitcoin kao sredstvo plaćanja, a potom i zato &scaron;to je Elon Musk ipak posebna zvjerka.<br /><br /></p> <p>Dobar dio HODLera je spreman upravo njega i njegovo nećkanje na Twitteru, koliko god bilo neuvjerljivo, okriviti za najnoviji pad, zaboravljajući pritom da je Musk bio jedan od ključnih protagonista spektakularnog rasta. I jedno i drugo pokazuje da bitcoin između ostalog karakterizira vrlo nezdrava ovisnost o Elonu Musku. I dok je Tesla, kompanija čije dionice kotiraju na burzi, obvezna prijaviti sve svoje aktivnosti pa i one s bitcoinom, makar u kvartalnom izvje&scaron;ću, nije nevažna činjenica da Musk, ako kupuje i prodaje bitcoin za svoj račun, u svojstvu fizičke osobe, nije obvezan prijaviti - ni&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Ovo potonje može i ne mora biti indikativno, kao uostalom i većina činjenica u ovoj priči. Da i ne spominjemo fenomen stablecoina koji, čini se, stoji na prilično klimavim nogama, &scaron;to je već neka druga tema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga su bilo kakve konkretne prognoze posve deplasirane. Bitcoin vrijedi onoliko koliko su ga kupci spremni platiti. A to je već puno teže objasniti.</p> <p><br /><em><strong>Mario Gatara/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-23-bitcoin3.gifCOVID putovnice stvorit će podjele koje će nadživjeti virushttp://grude.com/clanak/?i=320820320820Grude.com - klik u svijetSun, 16 May 2021 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postoje dva načina da se u ovo pandemijsko nevrijeme od jednog problema naprave dva – jedan je da vlasti potkupljuju protivnike cijepljenja, što pokušavaju u našem susjedstvu, a drugi je da ih se kažnjava ili isključuje, to se najavljuje u drugim dijelovima Europe (i svijeta). <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Mirko Galić/Večernji list</strong></p> <p><br /><br />Ne zna se &scaron;to je teže podnijeti, mrkvu ili batinu. U prvome slučaju, vlasti jedne države ponižavaju svoje državljane jer ih smatraju potkupljivim stvorenjima i odnose se prema njima poput prekupaca koji trže ispod cijene stoku sitnoga zuba. I najsiroma&scaron;niji čovjek u najsiroma&scaron;nijoj državi vrijedi vi&scaron;e od 25 ili 50 eura koliko je država spremna platiti slabim du&scaron;ama da bi se za&scaron;titila od planetarnog zla koje je trenutačno pogubnije od siroma&scaron;tva koje se trajnije naselilo i na Balkanu. Nekad se u takvim trgovinama reklamirao (jeftini) mozak; sad se pazari i s cijelim ljudima. Jedan bi slavni pisac, da je danas živ, rekao da svakim danom i u svakom pogledu sve vi&scaron;e nazadujemo.<br /><br /></p> <p>Zasad nema lijeka ni protiv jednoga ni protiv drugoga zla; u perspektivi, prije će se naći lijek protiv korone nego &scaron;to će se svijet izliječiti od siroma&scaron;tva i zaostalosti. Realna je, stoga, opasnost da će se i ova globalna kriza prelomiti preko leđa slabijih. Siroma&scaron;ni bi mogli nastaviti siroma&scaron;iti, sudi li se po tome kojim se sve državama, ili kontinentima, poklanjaju cjepiva da prežive, i gleda li se s koliko se egoizma vodi borba za autorska prava na cjepivo. Svijet neće nikad naučiti; nije naučio poslije ratova i revolucija, neće naučiti ni poslije pandemije: jedna nesreća, ne razrije&scaron;i li se pravedno, vodi zakonito u novu i veću nepravdu. I u sukobe, jasno. A u drugom slučaju, ako se stvarno napravi &ldquo;cordon saintaire&rdquo; između cijepljenih i necijepljenih građana, izaći ćemo iz ove zdravstvene krize s novom psiholo&scaron;kom podjelom. Crta će biti samo prividno jasna; tko je prebolio COVID ili se cijepio, a tko nije. U stvarnosti, dijelit će ljude, samo po novoj osnovi, a neće ih spajati, kako se to laže otkako su granice izmi&scaron;ljene; nije istina da granice spajaju, one primarno dijele, samo je pitanje koliko su prolazne da bi mogle spajati. Ideal Europe sadrži i slobodu kretanja: uspostavljen je i poseban sustav da se ljudi mogu kretati bez ograničenja.<br /><br /></p> <p>Dok Hrvatska nije u&scaron;la u Uniju, Hrvati su na graničnim prijelazima čekali u redu gdje su putovnice manje vrijedile. Hoće li jedan dio Hrvata i drugih Europljana koji se nisu cijepili opet morati u drugi red? Bio bi to veliki korak unatrag, stvarni, ne samo simbolični. Svaka je podjela nepravedna; nekad su podjele nužne, ali su i tad nepravedne. Ako bi se na kraju ovoga vala uvodili check-pointi s nekim novim putovnicama koje se ne bi tako zvale, uspostavio bi se novi nepravedni poredak u svijetu, a možda bi se, među posljedicama pandemije, pojavio i hladni rat. Ne između država, on je već obnovljen i dobro funkcionira, nego među ljudima. On bi mogao profunkcionirati u vidu socijalne i psiholo&scaron;ke zavisti. Građani prvog reda mogli bi putovati po svijetu, mogli bi zalaziti u restorane, ići u kina i u kazali&scaron;te, uživati u koncertima ili se veseliti na sportskim priredbama. Imali bi na zračnim lukama posebnu kolonu da ne moraju gubiti vrijeme ili, ne daj Bože, mije&scaron;ati se sa svjetinom koja bi imala svoje &scaron;altere, kao nekada, kad su E-putovnice davale pravo prednosti. Stvorila bi se nova povla&scaron;tena elita. A s druge strane bili bi građani drugoga reda, oni bi morali ostajati doma, ili bi stajali u drugim &ndash; možda i dugim &ndash; redovima, sve dok posljednji koronavirus ne napusti na&scaron; planet. Oni nisu bili zaraženi niti su se cijepili da ne bi mogli biti prijenosnici zaraze: smije li ih se zbog toga smatrati krivima? Vrijeme &bdquo;nove normalnosti&ldquo; moglo bi se izokrenuti u doba &bdquo;nove fantastike&ldquo; koja bi nadomje&scaron;tala surovu realnost svakida&scaron;nje nenormalnosti, nastave li se plimni valovi u ciklusima rano proljeće &ndash; kasna jesen.</p> <p>Korona je i lani dala korisnicima pravo na ljetni odmor; ne podnosi, navodno, visoke temperature. Ovoga bi se ljeta turizam mogao jo&scaron; vi&scaron;e osloboditi terorizma, ako se podignu sve obrambene linije, da COVID ne može skakati tek tako s turista na turista. U ostalim godi&scaron;njim dobima nenormalno je postalo normalno: odrasli su već doživjeli da ne moraju ići na posao i da rade od kuće; djeca su pratila nastavu iz vlastitoga doma, pomirena s tim da drugu godinu zaredom zaostaju u znanjima, kulturnjaci su bili sretni ako su imali &scaron;to izvući iz kućnih zaliha da ne budu gladni, Hrvatska je predsjedala Europskom unijom, a da Merkel ili Macron nisu dolazili u Zagreb, niti je Plenković u to vrijeme mogao u Bruxelles. Kad bi svi i&scaron;li linijom manjeg rizika, onda bi bilo dopu&scaron;teno sve &scaron;to nije nemoguće; u tom bismo slučaju iz pandemije mogli zavr&scaron;iti u najgoroj diktaturi, da vlast nameće kako će tko živjeti, ili u divljem sistemu, da čovjek čovjeku postane vuk.<br /><br /></p> <p>Nikad nije bilo lako povući crtu između sigurnosti i slobode; kako je nasilje COVID-19 nad čovjekom raslo ili padalo, tako je i na državnim vagama pretezalo na jednu i na drugu stranu, ovisno o okolnostima, pa se stezalo ili popu&scaron;talo, kako to korona diktira. Ako bi senzori za detektiranje opasnosti bili u crvenom, nastajala je panika, prvo među stručnjacima, a onda i među građanima, a ako bi refleksi popu&scaron;tali, jo&scaron; je vladao strah da virus nije rekao posljednju riječ. Ni sad se ne zna može li se indijski soj virusa do jeseni prebaciti do Europe. Struka radi svoje, vi&scaron;e hrabri ljude da se ne bi upla&scaron;ili, nego &scaron;to ih pla&scaron;i da se ne bi opustili. Čudna neka dijalektika ne dopu&scaron;ta ljudima da znadu danas &scaron;to će raditi sutra. Antivakseri su pokupili od svega pomalo da ne potonu u vlastitim konstrukcijama u koje vjerojatno nisu ni sebe do kraja uvjerili. Možda prva cjepiva nisu savr&scaron;ena; ali dok nema drugih i boljih, i ova su dovoljno dobra. Ako nas čuvaju od najtežih oblika oboljenja i ako &scaron;tite život, onda je to ne&scaron;to &scaron;to ni teoretičari zavjere ne bi smjeli podcjenjivati. Njihovi su argumenti, pravo govoreći, sve slabiji; koliko je ljudi zaraženo i umrlo, kakve je muke pro&scaron;ao svaki čovjek, koje je &scaron;tete pretrpjelo gospodarstvo, kako vegetira kultura&hellip;? Rabelais bi rekao: &bdquo;Znanost bez savjesti nije ni&scaron;ta drugo do li ru&scaron;evina du&scaron;e&ldquo;. Ali, &scaron;to s protivnicima? Oni koji bi ih strpali u neke akademske konklave da bolje nauče lekcije ili u klinike da ozdrave nisu ni&scaron;ta bolji od njih.<br /><br /></p> <p>S drukčijim mi&scaron;ljenjem, ako nije nasilno, treba raspravljati, čak i kad je opasno. Zdravije je i u jeku pandemije vraćati se Voltaireu, osobito kad je najteže, nego ostavljati oponentima prostor da nameću svoje mi&scaron;ljenje. Lak&scaron;e je dokazati da cijepljenje, do daljnjega, nema alternative, nego dokazivati da ga je smislio Bill Gates da bi ovladao svijetom. Da je tako moćan, ne bi mu se raspao brak. Isključivati iz igre one koji dokazuju da je necijepljenje alternativa cijepljenju vodilo bi njihovoj banalizaciji; to bi jačalo njihov autoritet, a ne bi ru&scaron;ilo pokret koji funkcionira vi&scaron;e na iracionalnim pretpostavkama nego na njihovoj racionalnoj obradi. S njima je bolje držati linije otvorenima nego ih ostaviti da funkcioniraju kao sekta koja svijet ne može ni objasniti ni promijeniti. Pred takvim zakonima, kad bi ih prihvatio, čovjek bi trebao stati u svoj kut i čekati da na njega dođe red, ovaj ili onaj. Predajom se ne dobivaju ratovi. Te&scaron;ko je sve ljude uvjeriti da se ba&scaron; sve dogodilo slučajno i da velike pandemije dolaze zakonito svakih stotinu godina. Ali jo&scaron; je teže dokazati da se ni&scaron;ta ne događa, da masovno obolijevaju ljudi koji ne bi preživjeli i da nema COVID-19, niti da bi nemilice umirali zdravi ljudi da i nema vanjskoga napasnika. Svakome je postalo jasno da se pandemije ne mogu suzbiti bez odricanja.<br /><br /></p> <p>Da je postojao čarobni &scaron;tapić, uzeli bi ga najmoćniji da budu jo&scaron; moćniji. Zapravo, u &scaron;kripcu nije lako odlučiti &scaron;to je gore: nagrađivati ljude da rade ne&scaron;to &scaron;to je u njihovu interesu značilo bi poticati sebičnost, a sebičnost je protivna solidarnosti, ili kažnjavati druge ljude zato &scaron;to oni misle da je za njih bolje ono &scaron;to je za druge gore. Korona je svakoga čovjeka suočila s njim samim; iz svoje kože ne može pobjeći nitko, sve dok se ne postigne kolektivna obrana ili ne dostigne imunitet krda. Dva su moguća odgovora dok nema lijeka: ili pustiti ljude da obolijevaju, a Italija, Amerika, Brazil i u posljednje vrijeme Indija dokazuju na tragičan način da je to najgore igranje s ljudima i njihovim životima, ili &scaron;to masovnije cijepiti stanovni&scaron;tvo da se postigne za&scaron;titna kolektivna linija i da se ljudima digne osobni moral. Lako je teoretizirati &scaron;to je bolje drugima; teže je staviti se u njihovu kožu i postaviti neke standarde koji će se moći braniti i kad pandemija prođe. U tome je drama svake vlasti, pa i one Trumpove ili Bolsonarove, koji bi, da je pravi rat u pitanju, odgovarali poslije rata &scaron;to nisu spa&scaron;avali stotine tisuća života. Oni nisu pružali svu pomoć ljudima u nevolji, &scaron;to se u manjim esrećama tretira kao kažnjivo djelo. Moglo se pretpostaviti da će se i Indija naći u dramatičnoj situaciji, &scaron;to zbog mnogoljudnosti, &scaron;to zbog siroma&scaron;tva, &scaron;to zbog nerazvijenog sustava zdravstvene za&scaron;tite, &scaron;to zbog vjerskoga fanatizma. Ako treba dizati novu liniju obrane, cijepljenje u svakom slučaju pruža najveću za&scaron;titu. Svaki pojedinac, cijepljen ili necijepljen, otporan ili neotporan, odlučuje najvi&scaron;e sam o sebi, noseći masku, držeći razmak, perući ruke&hellip; Na državama je da prave razliku između građana koji se pona&scaron;aju odgovorno i građana koji postupaju neodgovorno. Pitanje je mogu li od toga napraviti sustav koji bi se mogao svima obijati o glavu. Jer, svi su postali nestrpljivi, misle na slobodu, a nisu jednako odgovorni. Iskustvo pokazuje da se odgovornost ne može nametnuti kaznama. Ako Europa uvede COVID putovnice, stvorit će podjelu među svojim građanima koja će nadživjeti virus, a zaraziti zdrave temelje na kojima se stvarala zajednica država bez granica. Nije važno kako će se taj dokument zvati, važno je da on građane ne razvrsta u dvije kolone, suprotno svim europskim humanističkim tradicijama koje se temelje na bratstvu, slobodi i jednakosti. Mogu li u jednoj kategoriji biti ljudi kojima će biti dopu&scaron;teno vi&scaron;e nego drugima? Kad bi to moglo potrajati, i kad bi obuhvatilo sva ljudska bića na nekom prostoru, moglo bi se proglasiti da se na vanjskome planu život vraća u normalu. Intimno, u čovjeku, ostat će tragovi i ožiljci, s kojima će se ljudi morati jo&scaron; dugo nositi. Približavamo li se kritičnom stanju na koje je upozoravao francuski pravni teoretičar Antoine Garapon, da se &bdquo;mije&scaron;a ono &scaron;to se može dogoditi s onim &scaron;to se dogodilo&ldquo;. &bdquo;Nemoguće je &ndash; misli on &ndash; osuditi ljude prije nego &scaron;to su ne&scaron;to učinili&ldquo;. &Scaron;to su učinili ljudi koji nisu bili zaraženi koronavirusom? Imali su sreću da virus ne probije njihove obrambene mehanizme: kako dalje &scaron;tititi njih same, a i njihovu okolinu, jer oni su zaražljivi, potencijalno i zarazni? Pedagogijom ili restrikcijama? Kazne nisu dobre ako i kažnjeni u njih ne (po)vjeruju.<br /><br /></p> <p>Istina, Vili Bero&scaron; govori dobrohotno da se o kažnjavanju &bdquo;ne razmi&scaron;lja&ldquo;, ali ne isključuje, znači, da o tome neće i početi razmi&scaron;ljati kad rije&scaron;i probleme &bdquo;Sestara milosrdnica&ldquo;. Morat će mu u tome slučaju priskočiti u pomoć Ivan Malenica da zajednički otkriju po kojem bi se zakonskom paragrafu moglo kažnjavati ljude koji bi mogli prenositi zarazu ako se pandemija produlji. Ugrožavanje zdravlja mogao bi biti razlog za podjelu na cijepljenje i necijepljene građane. Bi li se time ugrozila ljudska prava i slobode? Victor Hugo je umro prije &scaron;panjolske gripe, ali je ostavio uputstvo kako se boriti protiv svake zaraze &ndash; gradnjom &scaron;kola, a ne zatvora. Može li se, ovako ili onako, ikoga kažnjavati zato &scaron;to se nije cijepio, ako cijepljenje nije zakonski obavezno? &Scaron;to uopće treba značiti popis ljudi koji sadrži ne&scaron;to važno za druge, za javnost, ali koji je prije svega intiman, ako ne i privatan podatak. Nisu se svi cijepili pred kamerama, nisu toliko važni niti umi&scaron;ljaju da će povući druge za sobom, ako su već sami uvjereni da se trebaju cijepiti. Ima i drugih podataka o zdravlju i o bolestima, a ne &scaron;ire se s javnoga razglasa. Da netko ne bi pomislio da govorim pro domo sua: cijepio sam se dva puta, nisam i&scaron;ao preko reda. I opet ću se cijepiti bude li potrebno. Neki su se cijepili u diskreciji ili zato &scaron;to ne misle da čine herojsko djelo ili zato &scaron;to ne žele davati publicitet jednoj građanskoj gesti solidarnosti. Ljudski je biti solidaran, osobito sa slabijima. Razumijem one koji se ne mogu cijepiti, razumijem i one koji se ne žele cijepiti. Delikatno je, u svakoj selekciji, odlučiti &scaron;to će biti s onima koji nisu ni u kakvoj skupini, koji su na rubu. A možda su ba&scaron; oni onaj uzorak na kome se tretira humani karakter svakoga dru&scaron;tva, da za&scaron;titi manjinu i kad nema pravo, kad je izabrala da bude u krivu jer ne može biti u pravu.</p> <p><br /><em><strong>Mirko Galić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgImaju li vlastodršci u Hrvatskoj srama!? Hrvatski narode u BiH, budi u nedjelju mudarhttp://grude.com/clanak/?i=320780320780Grude.com - klik u svijetThu, 13 May 2021 22:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-02-glasovanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dolazak u Republiku Hrvatsku iz trećih država u svrhu glasovanja smatrat će se dolaskom iz neodgodivih osobnih razloga, navedeno je iz države Hrvatske.<p><br />Unatoč činjenici da je hrvatski narod iz BiH stvorio dvije države, i BiH i Hrvatsku, u obje države je odnos prema tom narodu maćehinski.</p> <p>O Željku Kom&scaron;iću, pokvarenjaku i personi non grata vi&scaron;e ne treba tro&scaron;iti riječi kada je BiH u pitanju, međutim o Hrvatskoj u kojoj se za prelaske granice brine Davor Božinović po nalogu Andreja Plenkovića sva&scaron;ta se može govoriti. Iako vi&scaron;e od godinu dana maltretiraju ljude zbog koronavirusa, sada kada su izbori ponovno otvaraju granice i nikakav test ne treba, iako će već od ponedjeljka test za prelazak granice biti obvezan. Plenković očito misli da će ponovno Hrvati iz BiH povući kako bi on dobio izbore. Narode, ne budi naivan. Opet ćemo biti dežurni krivci kada Plenković i njemu slični budu bježali za Bruxelles. Jesu li ti ljudi vrijedni riskiranja zdravlja, zapitajmo se!?</p> <p><br /><em><strong>G.V./Čitatelj portala Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-02-glasovanje.jpg'Biskup u miru' uvreda je za mir! U novoj knjizi Ratko Perić demonstrirao mržnju prema franjevcima i Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=280648280648Grude.com - klik u svijetMon, 03 May 2021 21:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-12-ratko_peric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od vladavine Ratka Perića Hercegovina će se još dugo oporavljati, a najgore je što 'biskup u miru', kako stvari stoje, nikad nije ni otišao, te je i dalje 'sa svima' u ratu. <p><br />Ovih dana objavio je i novu knjigu pod nazivom: "Biskup Žanić o Međugorju - Istinom po neistinama". <br /><br />Kao i vi&scaron;e puta dosad, Ratko Perić nastavlja glorificirati sam sebe. Navikli smo od njega da cipelari svoje poslu&scaron;nike ratkovce, ali tajno, a javno one izvan tog sustava... navikli smo da gazi po franjevcima Hercegovine čiji će mu vođa zamalo poljubiti cipele na odlasku i govoriti mu oprosti dok ovaj priprema knjigu protiv njega... ali opet, uvijek nas uspije iznova iznenaditi količinom mržnje.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-03-21-05-03-peric-knjiga.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Ovog puta možda zbog činjenice da nosi titulu "biskup u miru", a mi kao vjerne ovčice ba&scaron; smo očekivali mir.</p> <p><br />Knjigu u kojoj iskaljuje mržnju ovog puta je nazvao po pokojnom čovjeku kojeg želi predstaviti jednako ratobornim i ispunjenim mržnjom, iako je pokojni biskup Žanić u mnogočemu bio bolji čovjek od Ratka Perića, nije pisao knjige prepune mržnje, Međugorje je proučavao s oprezom, a krizmavao je djecu jer je radio za dobro vjernika i sebe, a ne samo za dobrobit svog statusa među elitama.<br /><br /></p> <p>U novoj knjizi Ratko se obračunava s franjevcima od kojih neke koje je upravo on psihički izludio naziva sotonistima, druge preljubnicima, a fra Ivana Dugandžića bi vjerojatno najstrože kaznio, da ne iskoristimo težu riječ, da jo&scaron; ima ikakav utjecaj jer ga je upravo taj međugorski franjevac "motivirao" da mržnjom jo&scaron; jače udari po Međugorju i franjevcima, kako onima iz Hercegovačkog slučaja tako i onima koji su bliski Međugorju. Međugorje pak, tradicionalno, naziva franjevačkom podvalom, međutim ne osvrće se na tisuće čudesnih ozdravljenja po zagovoru Blažene Djevice Marije u Međugorju, nego na činjenicu da nakon 40 godina nema nekog čudesnog znaka... a i slijepac vidi da su znakovi svuda oko nas. <br /><br /><br />Dijelove njegove knjige danas je donio Dnevni list, a osvrnuo se i na Ratkova nasljednika. - Biskup Palić &ldquo;naslijedio je&rdquo; i dva te&scaron;ka pitanja u ovoj biskupiji, &lsquo;Hercegovački slučaj&rsquo; i &lsquo;Međugorski fenomen&rsquo;, dva bremena koja se međusobno isprepleću. Iako za sada, barem &scaron;to se čini u javnosti, novi biskup posebno ne bavi ovom problematikom, ozbiljna rasprava, u kojoj se ne preza ni od međusobnog, &ldquo;bratskog&rdquo; vrijeđanja jo&scaron; se uvijek vodi između tzv. &ldquo;biskupove strane&rdquo; biv&scaron;eg mostarskog biskupa Ratka Perića i pojedinih svećenika &ldquo;međugorske struje&rdquo;. I to knjigama, dokazima, argumentima, transkriptima, audio i video snimkama&hellip; Naime, kao svojevrsni odgovor na knjigu fra Ivana Dugandžića, biv&scaron;eg župnog vikara u Međugorju, &lsquo;Međugorje u očima mjesnih biskupa Žanića i Perića na temelju dostupnih dokumenata&rsquo;, iz tiska je iza&scaron;la knjiga biv&scaron;eg mostarskog biskupa Ratka Perića &lsquo;Biskup Žanić o Međugorju &ndash; Istinom po neistinama&rsquo; - navodi se u tekstu Dnevnog lista.<br /><br /><br />Kako će se biskup Petar Palić ponijeti prema svom slučaju, a radi se o tome da mu biskup u miru unosi nemir u biskupiju pitanje je, ali zasigurno mu nije lako gledati čovjeka koji hu&scaron;ka i potiče na mržnju, a pored sebe one koje je u takvom tonu odgajao i koji sada vr&scaron;e čak i politički pritisak ne bi li se lak&scaron;e domogli Gruda, Čapljine, &scaron;irokobrije&scaron;kih i mostarskih, čitlučkih, te drugih župa koje su odbile poslu&scaron;nost dokumentiranoj laži, a prihvatile vjernost Bogu. Međutim, istaknuti sociolog, filozof i akademik Ivan Marke&scaron;ić u ranijem je tekstu upozorio da se ne nadamo previ&scaron;e ni od Palića jer ga je, prema njegovim riječima, Perić pripremao na službu, te se poznaju već godinama. "Nakon slatkorječivog predstavljanja biskupa Palića hercegovačkim katolicima, e da bi im time kazao da se ne trebaju bojati novoga biskupa jer će njegov nasljednik &ndash; barem tako misli biskup Perić &ndash; nastaviti njegovim stopama i rje&scaron;avati nadolazeća, kao i ona pitanja koja on nije uspio rije&scaron;iti, slijede riječi grube hercegovačke crkvene stvarnosti...", stoji u Marke&scaron;ićevim riječima, a bolje je ne nastavljati dalje jer će se vjernik samo jo&scaron; vi&scaron;e razočarati u elite Ordinarijata u Mostaru i zapitati se radi li se tu o političkim ili vjerskim dužnosnicima.<br /><br /><br />Također, nakon ove Perićeve knjige, pitanje je i kako će se u budućnosti pona&scaron;ati Hercegovačka franjevačka provincija koja pod hitno treba promjene jer ako će se na mržnje i uvrede odgovarati sa stalnim okretanjem obraza po kojima je dopu&scaron;teno &scaron;amarati, onda će Hercegovina uskoro ostati potpuno bez franjevaca. Upravo zbog toga u franjevačkim krugovima govori se o inicijativi da se povuku potpisi predaje župa jer im je dosta da se mržnjom i lažima uzima ono &scaron;to su franjevci i narod stoljećima stvarali. Poziva se na fra Alojzija Mi&scaron;ića i don Marijana Kelavu koji su vodili zajedničku borbu da Grude, Čapljina i druge sporne župe ostanu franjevačke. Naravno, don Marijana Kelavu nijedan ratkovac neće spomenuti u pozitivnom svjetlu, iako je bio vrijedan u napaćenoj Hercegovini. Ali nije otimao tuđe niti je znao izmisliti Dekret pa ga predstaviti Vatikanu kao dogovor iako je bio samo razgovor. Zato ga se u povijesnom kontekstu ne spominje kao pozitivnog svećenika, petrovca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo kako bilo, Ratko Perić napisao je jo&scaron; jednu knjigu koja je dodatni uteg napaćenoj Hercegovini u kojoj se Krist vi&scaron;e od pola stoljeća znoji krvavim znojem.</p> <p><br />Po&scaron;to u knjizi Ratka Perića to ne stoji, zavr&scaron;it ćemo osvrt na njegovu knjigu riječima iz knjige fra Ivana Dugandžića. &ldquo;Sad, kad je zavr&scaron;io njegov mandat, mogu sa žalo&scaron;ću promatrati kako Crkvu u Hercegovini ostavlja u jadnom stanju, punu dubokih i bolnih rana koje treba liječiti i ru&scaron;evina koje treba obnavljati. Ali isto tako mogu radostan biti &scaron;to je Međugorje preživjelo sve njegove otrovne strijele i bezočne napade i dalje predstavlja svjetlo u sumraku Crkve i svijeta&rdquo;.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-12-ratko_peric.jpgMlade od 16 do 24 godine nogomet ne zabavlja dovoljno, radije igraju igrice ili gledaju filmovehttp://grude.com/clanak/?i=280452280452Grude.com - klik u svijetWed, 21 Apr 2021 15:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-21-florentino-perez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je postalo jasno da Superliga neće zaživjeti tako skoro. Prve naznake takvog scenarija su se pojavile kada je izašla vijest da su Chelsea i Manchester City okupili svoje pravne stručnjake s kojima su tražili najbezbolniji izlazak iz Superlige. <p><br />Nakon toga se sve počelo odigravati rapidnom brzinom i uru&scaron;avati poput domina.<br /><br /></p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Ivan Tomić/Vecernji.ba</strong></em><br /><br /></p> <p>Projekt koji su pokrenuli najmoćniji ljudi svjetskoga nogometa je trajao punih 48 sati. Zvuči nevjerojatno. Ono &scaron;to smo vidjeli u ova dva dana je da su čelnici klubova osim postojećih financijskih, na svoja leđa natovarili i ozbiljne reputacijske probleme. Mnogi govore o tome kako je ovo bio način da se UEFA prodrma i da joj se da &bdquo;žuti&ldquo; karton. To možda i jeste istina, no gubita&scaron;i ove priče će imati posljedice po svoj imidž koje neće tako brzo nestati.<br /><br /></p> <p>Potvrdu kraha Superlige je dao jedan od gurua ove ideje, Andrea Agnelli. U svom je intervjuu Repubblici kazao da nije izgledno formiranje lige nakon izlaska &scaron;est engleskih klubova. Veliki je to poraz Juventusovog prvog čovjeka. On i Florentino Perez su označeni kao perjanice projekta. Logično, najveći gnjev je upravo usmjeren prema njima. Iako je njihova ideja bila lo&scaron;a, u svekolikom gnjevu valja čitati između redova i ozbiljno analizirati stvari koje je ovaj dvojac komunicirao u posljednja dva dana. Koji god njihovi razlozi za ovakav projekt bili, neka od obja&scaron;njenja su u potpunosti točna. Prije svega tu govorimo o borbi za pažnju mladih od 16-24 godine starosti. Sve relevantne analize potvrđuju ono &scaron;to su Perez i Agnelli govorili. Mlade 90 minuta nogometne utakmice ne zabavlja dovoljno i okreću se drugim izvorima zabave. U prvom su redu to video igre i online video/film platforme. Podatak kako 40% mladih u tom rasponu starosti nogomet uopće ne zanima je alarmantan. To je ne&scaron;to &scaron;to ne smijemo zaboraviti u moru naslađivanja jer nogomet u ova dva dana nije &bdquo;umro&ldquo;. Pitanje je zapravo umire li nogomet polako.<br /><br /></p> <p>Odgovoriti tom izazovu neće biti lako. Onaj tko daje lakonska rje&scaron;enja je neozbiljan. Upravo su to bili osnivači Superige. Neozbiljni. Ne može se nogomet spasiti na protuprirodnim osnovama. Ranije sam pisao da je dobra zamisao stvaranje jo&scaron; atraktivnijih natjecanja gdje ćemo gledati vi&scaron;e velikih utakmica. U tome svemu ipak mora postojati osjećaj za principima nogometa. Svatko mora imati priliku sanjati da će pobijediti Real, Barcelonu, Juventus ili nekog drugog velikana. Pet mjesta za to nije dovoljno. No, vratimo se na rje&scaron;enja. Ona ne mogu doći kao plod usko zatvorenog kruga ljudi. Rje&scaron;enje je u suradnji i otvorenom dijalogu o novim inicijativama. Nigdje nismo vidjeli da su Superliga&scaron;i iza&scaron;li pred UEFA-u sa svojim prijedlogom reforme europskih natjecanja i pokrenuli diskusiju o tome. Tu i leži jedan od mnogih PR ledenjaka u koje je taj brod udario. Podcijenio je sve oko sebe i očekivao da će ploviti dalje. To se pokazalo kao kobna pogre&scaron;ka.<br /><br /></p> <p><strong>Kuhanje<br /><br /></strong></p> <p>Jednom prilikom dok sam držao predavanje na nogometnoj akademiji Hrvatskog nogometnog saveza, jedan od hrvatskih trenera me pitao uslijed rasprave o PR praksama nogometnih klubova u Europi, kako mogu tvrditi da veliki klubovi rade PR gluposti. Oni bi barem trebali imati cr&egrave;me de la cr&egrave;me PR svijeta u svojim redovima. Nažalost, to često nije slučaj. Nogometni klubovi kao i mnoge druge organizacije često zanemare upravo PR segment u dono&scaron;enju svojih odluka. Puno je onih koji se opravdavajući ovakve inicijative u nogometu pozivaju na američke velike sportove. Ja sam suglasan da bi se nogometne organizacije i dionici mogli ugledati na puno stvari u američkom sportu. Jedna od tih stvari su i odnosi s javno&scaron;ću. U svojoj sam knjizi detaljno prenio razmi&scaron;ljanja jednog od njih, Joesepha Favorita koji ima bogato iskustvo iz NBA lige. Ono &scaron;to on, a i mnogi drugi ponavljaju je to da u dono&scaron;enju važnih odluka PR treba sjediti za tim stolom.<br /><br /></p> <p>Te&scaron;ko mi je povjerovati da su idejni začetnici Superlige ozbiljno radili sa PR stručnjacima na ovome projektu. Ako i jesu, vrlo je moguće da njihove savjete nisu slu&scaron;ali. Osnove PR-a kao struke vam nalažu da je velike projekte potrebno raditi u tri temeljne faze. Pred PR, PR u toku projekta i post PR. Pred PR je zapravo kao i doručak, najvažniji obrok u danu, ili projektu. Pripremanje javnosti na, u ovom slučaju, velike promjene je od esencijalnog značaja. Bojim se da su veliki klubovi pogre&scaron;no procijenili da je načelna priča o Superligi koja traje godinama taj pred PR koji im je potreban. Ne možemo kao pred PR tumačiti priču koja traje predugo da bi bila shvaćena ozbiljno. Javnosti su se potrebne informacije o pokretanju jednog ovakvog projekta morale pu&scaron;tati metodom dripa (kap po kap). To je onaj često zvani probni balon. Nakon toga su vam potrebni opinion makeri koji će kroz svoje djelovanje malo po malo obja&scaron;njavati opravdanost jednog takvog projekta. Potrebno je vrijeme da javnost jednu takvu informaciju procesuira i u konačnici u dovoljnoj mjeri prihvati. Ne mislim da je sama ideja o če&scaron;ćem sudaranju nogometnih giganata priča koju javnost ne bi prihvatila. Uostalom, novi predloženi format Lige prvaka nudi upravo to. Nitko se ne buni protiv toga. Ako promislimo, UEFA je već debelo pripremila teren za jednu takvu odluku. Pred PR faza je odrađena i sada kada je odluka done&scaron;ena, ona se većini ne čini spornom.<br /><br /></p> <p>Izostankom pred PR-a, Superliga je bila osuđena na propast. Agnelli je kasnije obja&scaron;njavao kako su mnoge zamisli te lige krivo protumačene. To je najbolji odraz toga da se priprema nije uradila kako je trebala. Umjesto toga smo dobili grom iz vedra neba koji ni vizualno nije ličio na ne&scaron;to ozbiljno. Zapanjujuća je doza neozbiljnog pristupa u PR smislu. Dokaz je to da se odnosi s javno&scaron;ću podcjenjuju i u najvećim sustavima. Ni oni nisu imuni na razmi&scaron;ljanje kako će javnost pojesti ba&scaron; sve &scaron;to oni skuhaju. Sada vidimo koliko su se prevarili.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je također vidljivo je to da su sada PR službe klubova u punom pogonu. Nastoji se kontrolirati &scaron;teta. Dobar je primjer recimo javno obraćanje većinskog vlasnika Liverpoola, Johna Henryja, koji se posuo pepelom i zatražio oprost navijača, trenera i igrača. Primjer je to dobrog kriznog komuniciranja. Svako izbjegavanje istine u ovom trenutku bi samo pogor&scaron;alo problem. Ono &scaron;to je poučno je to da lideri često PR zovu upomoć onda kada je &scaron;teta već nastala. Uključivanjem PR-a u ranijoj fazi, ta &scaron;teta ne bi postojala ili bi u svakom slučaju imala puno manje razmjere.</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Ivan Tomić/Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-21-florentino-perez.jpgVlč Vajdner: 'Bratić' je premazan svim bojama, prosio za hranu, a vozio auto od 10 tisuća KMhttp://grude.com/clanak/?i=280422280422Grude.com - klik u svijetMon, 19 Apr 2021 18:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-19-danko-puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što su u multietničkoj Bosni i Hercegovini, kako to nalažu dobri komšijski običaji, prije dva tjedna muslimani, pravoslavni i ostali, katolicima čestitali Uskrs, sada je stigla nova “čestitka” koja to nije, ali daje itekako materijala za razmišljanje.<div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <div class="row"> <div class="col-sm-12"> <p class="description lead "><strong>&nbsp;</strong></p> </div> </div> <div class="page-text"> <p><strong>Pi&scaron;e:&nbsp;<em>Josip Vajdner</em>,&nbsp;<a href="https://www.nedjelja.ba/hr/nek-se-zna/primjer-suzivota-koji-to-nije/20274">Katolički tjednik<br /><br /></a></strong></p> <p>Na Treću uskrsnu nedjelju, 18. travnja, pojedini su mediji u BiH (a i &scaron;ire) slavodobitno objavili kako je &ldquo;bratić kardinala Vinka Puljića pre&scaron;ao na islam&rdquo; i &ldquo;odabrao ime Emir&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Informacija&nbsp;o ovomu, koju su bizarni mediji &ndash; jer se drugačije i ne može reći za one koji bez ikakve provjere objavljuju ovako ne&scaron;to &ndash; nije do&scaron;la od nekih &ldquo;besposlenih baba&rdquo;, nego od džemata Kalibunar u Travniku. Kako su prenijeli isti mediji, objavio ju je na Facebook stranici džemata, i na svom profilu, imam&nbsp;<strong>Aljo ef. Cikotić</strong>. Naveo je da su &ldquo;petog dana ramazana bili poča&scaron;ćeni prelaskom na islam dvije osobe koje je Allah uputio&rdquo;. Jedna je izvjesna&nbsp;<strong>Antonija&nbsp;</strong>koja je uzela ime Aj&scaron;a, a druga je &ldquo;kardinalov bratić&rdquo;&nbsp;<strong>Danko Puljić</strong>.<br /><br /></p> <p>No, kako to prečesto biva na ovda&scaron;njim prostorima, istina nije ono &scaron;to je istinoliko, nego ono &scaron;to se podudara sa stvarno&scaron;ću. A stvarnost govori o nečemu sasvim drugom.<br /><br /></p> <p><strong>Za&scaron;to intimu iznositi u javnost?<br /><br /></strong></p> <p>U prvom redu, u demokratskim dru&scaron;tvima &ldquo;svatko ima pravo na slobodu mi&scaron;ljenja, savjesti i vjeroispovijedi; to pravo uključuje&nbsp;<strong>slobodu promjene vjeroispovijedi ili uvjerenja</strong>&nbsp;i slobodu da pojedinačno ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, iskazuje svoju vjeroispovijest ili uvjerenje bogoslužjem, poučavanjem, praktičnim vr&scaron;enjem i obredima&rdquo;, kako se kaže u Čl. 18 Opće deklaracija o ljudskim pravima. &Scaron;to znači da i Danko, i Antonija, i Mehmed, i Jovo&hellip; i tko god, smiju promijeniti vjeroispovijest a da ih za to nitko ne označi otpadnicima ili ne zahtijeva smrtnu kaznu (kamenovanjem) kako se to može vidjeti u (nekim) islamskim državama. Taj bi čin zapravo trebalo vrjednovati kao ne&scaron;to intimne naravi za &scaron;to odgovara samo i jedino dotična osoba. Poglavito, &scaron;to ta ista osoba može već sutradan promijeniti svoje uvjerenje, a sve na istim civilizacijskim principima.<br /><br /></p> <p>Zbog toga se postavlja pitanje za&scaron;to bi jedan takav događaj uopće trebalo pompozno posredovati javnosti, osobito jer, u konkretnom slučaju, nije riječ o javnoj &ldquo;ličnosti&rdquo; nego o potpunom &ldquo;anonimcu&rdquo; (a dat ćemo i naznaku o kakvom)?<br /><br /></p> <p>Jedino &scaron;to se može zdravorazumski ustvrditi jest senzacionalizam i trijumfalizam koji je ponio uvaženoga efendiju Alju, a &ldquo;prirodno&rdquo; su ga dočekali mediji koji žive od takve &ndash; profesionalno komunikolo&scaron;ki kazano &ndash; bijede. Je li u toj storiji efendija obični, kako se u Bosni veli, blećak ili perfidna osoba željna dokazati kako je islam nadmoćan u odnosu na kr&scaron;ćanstvo, to bi trebale provjeriti ponajprije strukture u Islamskoj zajednici BiH koje su ga postavile na to mjesto.<br /><br /></p> <p>Provjeru takvoga nečega zahtijeva dinamika (su)života u ovoj zemlji gdje se dobrano mora voditi računa i o religioznom i o nacionalnom, jer smo odvi&scaron;e puno puta svjedočili problemima i nevoljama koji nastaju na toj podlozi.<br /><br /></p> <p><strong>Blećak i namazani?<br /><br /></strong></p> <p>No, za&scaron;to je efendija Cikotić možda uistinu obični blećak &ndash; &scaron;to ga opet nimalo ne opravdava &ndash; moglo bi se naslutiti ako se vidi tko je zapravo &ldquo;kardinalov bratić&rdquo; Danko.<br /><br /></p> <p>O njemu bi zasigurno puno vi&scaron;e mogle kazati službe čiji je to posao, ali pone&scaron;to mogu na osnovu iskustva reći i pojedini svećenici u Sarajevu. Naime, dotični je osobenjak u doba &ldquo;korone&rdquo; obilazio župne urede i institucije Katoličke Crkve tražeći humanitarnu pomoć. Konkretno, bio je kod župnika na Stupu koji mu je iz župnoga Caritasa dao &scaron;to je u tom trenutku imao. Sve &scaron;to je dobio, Danko je uredno odnio do svoga kombija te začuđenom župniku, koji ga je pitao kako to da traži pomoć a vozi auto od barem 10 000 maraka, &ldquo;objasnio&rdquo; da nije njegov&nbsp;nego &ldquo;kumov&rdquo;. Na pitanje da pokaže prometnu rekao je kako nema jer je &ldquo;na brzinu&rdquo; uzeo vozilo&hellip; A prethodno je već dobio hranu u HKO&nbsp;<em>Kruh Sv. Ante</em>, te se uputio u Caritas Vrhbosanske nadbiskupije.<br /><br /></p> <p>Prema svim realnim pokazateljima, &ldquo;bratić&rdquo; je &ndash; &scaron;to narod kaže &ndash; tip &ldquo;namazan&rdquo; svim bojama. I ne bi začudilo da je &ldquo;prelazak na islam&rdquo; dio njegovih kalkulacija.<br /><br /></p> <p>A s obzirom da se za prelazak na islam ne predviđa nikakvo određeno vremensko razdoblje, nego se&nbsp;osoba samo treba &ldquo;upoznati&rdquo; s islamskim &ldquo;učenjem, vjerovanjem i obredima i prihvati ga dragovoljno&rdquo; izgovarajući &ldquo;&scaron;ehadet&rdquo;&nbsp;(da je samo Allah Bog i da je Muhammed njegov poslanik), očito je kako se za nekoga, pona&scaron;anja i uzusa kakve je očitovao novopečeni Emir, može realno pretpostaviti, da je potpuno nevažno.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to bi se, onda, zbilja moglo podvesti pod ono &scaron;to su već mnogi opisali: &ldquo;Nit su oni &scaron;to dobili, nit smo mi &scaron;to izgubili.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Treba tužiti klevetnike<br /><br /></strong></p> <p>Jedino tko u ovoj priči gubi jest Bosna (a podrazumijeva se i Hercegovina). Jer ovakve nebuloze instantno uzbuđuju duhove &ndash; &scaron;to se može vidjeti po komentarima, i odmažu istinskom suživotu koje mnogi ljudi svih religijskih i nacionalnih predznaka, praktično žive. A bez ikakve se patetike može kazati kako je vrhbosanski nadbiskup&nbsp;<strong>Vinko kard. Puljić&nbsp;</strong>jedna od ikona toga bosanskoga načina življenja svoga, uvažavanja tuđega i ljubavi prema ovoj zemlji. Kao takav očito biva trn u oku onima koji bi BiH željeli vidjeti rasturenu, jedno-nacionaliziranu ili možda islamiziranu. Zbog toga su ovu lažnu vijest prenijeli i ne samo pojedini bo&scaron;njački mediji nego i oni koji se prokazuju &ldquo;ultrahrvatskima&rdquo; (dok se urednik jednoga takvog bez ikakvih skrupula fotografira s osobom koja na glavi nosi&nbsp;četničku kokardu).<br /><br /></p> <p>Zaključno kazano, zanimljivo bi bilo vidjeti:<br /><br /></p> <p>&ndash; kako bi bh. sudstvo reagiralo kada bi vrhbosanski nadbiskup tužio one koju su ovom klevetom oblatili njegovo i ime njegove obitelji (kleveta je u BiH dekriminalizirana &ndash; ne može se zbog nje otići u zatvor, ali se može platiti novčana kazna, koju bi nadbiskup mogao dati Caritasu);<br /><br /></p> <p>&ndash; kako bi reagirala javnost da je netko iz Katoličke Crkve odaslao lažnu vijest da je postao katolikom &ldquo;bratić&rdquo; reisu-l-uleme;<br /><br /></p> <p>&ndash; kakvi bi komentari bili da Danko &ldquo;sutradan&rdquo; odluči opet biti &ldquo;katolik&rdquo;&hellip;<br /><br /></p> <p>&ndash; kako će reagirati Islamska zajednica s obzirom da efendija Aljo Cikotić nije privatna osoba nego dio strukture koja ga je postavila na to mjesto &ndash; drugim riječima, hoće li biti sankcija, neovisno o prezimena (i činjenici da je rođeni brat ministra&nbsp;<strong>Selme</strong>, kako su mnogi primijetili)?<br /><br /></p> <p>Mnogi su mediji prenijeli&nbsp;<a href="https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/demant-vijesti-o-navodnom-prelasku-bratica-i-sestre-kardinala-puljica-na-islam/20271">demanti Vrhbosanske nadbiskupije&nbsp;</a>o cijelom slučaju, ali hoće li itko osjetiti potrebu vrhbosanskom nadbiskupu uputiti javnu ispriku?<br /><br /></p> <p>Bilo kako bilo, svjedočili smo primjeru suživota koji to nije, i nikada neće biti&hellip; i zato se ovakvo ne&scaron;to vi&scaron;e nikada ne bi ni trebalo pojaviti u Bosni i Hercegovini.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-19-danko-puljic.jpgEvo zbog čega bismo danas voljeli biti na ispraćaju princa Philipa, ljudine, zafrkanta i atipičnog aristokratahttp://grude.com/clanak/?i=280377280377Grude.com - klik u svijetSat, 17 Apr 2021 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-17-philip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je pokop princa Philipa, supruga britanske kraljice Elizabete II. Osebujnog 99-godišnjaka pamtit ćemo po brojnim stvarima, a jedna od njih zasigurno je i humor kojeg mu nikad nije nedostajalo. <p><br />U nastavku donosimo izjave kojima je vojvoda od Edinburgha desetljećima nasmijavao, ali i &scaron;okirao javnost.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Britanske žene ne znaju kuhati&rdquo;, rekao je 1966. godine i izazvao val nezadovoljstva kod svojih sunarodnjakinja. &bdquo;Ako ima četiri noge i nije stolica, ako ima dva krila, leti i nije avion, ako pliva a nije podmornica Kinezi će pojesti&rdquo;, ustvrdio je 1986. godine tijekom sastanka organizacije World Wildlife Fund.<br /><br /></p> <p>Nije bio odu&scaron;evljen kako su Vojvoda i Vojvotkinja od Yorka 1988. godine preuredili svoj dom, te je ovaj vrsni poznavatelj dizanja izjavio: &bdquo;Izgleda kao soba prostitutke&rdquo;. Nije &scaron;tedio svoju kćer, princezu Anne čiju je ljubav prema konjima opisao riječima: &bdquo;Ako ne prdi ili ne jede sijeno, nju jednostavno ne zanima&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Svoje stavove o zemljama koje su u pro&scaron;losti kolonizirali Britanci također je vrlo jasno iskazivao na zgražanje mnogih. Tako je 2002. godine posjetio Park aboridžinske kulture u Australiji i jednog poduzetnika upitao: &bdquo;Gađate li se jo&scaron; i dalje strelicama?&rdquo;, na &scaron;to mu je iznenađeni sugovornik odgovorio da to ipak vi&scaron;e ne čine. Iste godine se susreo s Annabel Goldie, koja je vodila konzervativce u &Scaron;kotskoj, a nakon &scaron;to je vidio kravatu s kariranim uzorkom pitao ju je: &bdquo;Imate li gaćice od tog materijala?&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Da ne zna &scaron;to je seksualno uznemiravanje ili kako se s po&scaron;tovanjem odnositi prema ženama pokazao je i 2012. godine na službenom prijemu u Bromleyju kada je jednoj 25-godi&scaron;njoj djevojci rekao: &bdquo;Uhitili bi me da vam raskopčam tu haljinu&rdquo;. &bdquo;Jeste li potomak pirata?, htio je znati u razgovor s poslovnim čovjekom s Kajmanskog otočja, a tijekom razgovora s jednim instruktorom vožnje u &Scaron;kotskoj jako ga je zanimalo:<br /> &bdquo;Kako uspijete da domaći ne piju dok polažu vozački ispit?&rdquo;.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Uvijek je bio spreman čestitati, te je jednom studentu tijekom službenog posjeta Papua Novoj Gvineji 1998. godine rekao: &bdquo;Uspjeli ste da vas ne pojedu?&rdquo;, pritom aludirajući da su plemena koja tamo žive i dalje kanibali. Nisu ostala po&scaron;teđena ni djeca i nakon &scaron;to mu je jedan 13-godi&scaron;nji dječak 2001. godine rekao da mu je životna želja postati astronautom, Philip ga je odmjerio i uz smije&scaron;ak rekao: &bdquo;Predebeo si da bi bio astronaut&rdquo;, dok je Malali Yousafzai rekao: &bdquo;Djeca idu u &scaron;kolu jer njihovi roditelji ne žele da budu kod kuće&rdquo;. Malala, koju su talibani kao 14-godi&scaron;nju djevojčicu poku&scaron;ali ubiti jer je istupala protiv njihova režima i branjenja da se žene obrazuju, samo se nasmijala.<br /><br /></p> <p>Prilikom susreta s gluhonijemim ljudima u Cardiffu 1999. godine rekao je: &bdquo;Gluhi ste? Nije čudo da ste gluhi ako ste u blizini ovog&rdquo;, pritom pokazujući na &scaron;kolski orkestar koji je svirao njemu u čast. Predsjedniku Nigerije Olusegun Obasanjou je 2003. godine tijekom službenog posjeta rekao da u tradicionalnoj odjeći &bdquo;izgleda kao da je spreman za krevet&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Za jedan od najneumjerenijih komentara ipak slovi onaj i 1986. godine kada se tijekom posjeta Kini u Pekingu susreo s Britancima koji tamo studiraju i kojima je zabrinuto priopćio: &bdquo;Ako ovdje ostanete puno duže, pa svima će vam postati kose oči&rdquo;. Nisu ostale po&scaron;teđene ni poznate osobe, te je 2001. godine tijekom nastupa Sir Eltona Johna promrmljao &bdquo;Da mu barem ugase mikrofon&rdquo;, a nakon &scaron;to su mu rekli da Madonna pjeva naslovnu pjesmu filma 'Umri drugi dan' sa zanimanjem je pitao: &bdquo;Hoće li mi trebati<br /> čepići za u&scaron;i?&rdquo;</p> <p><br />Među mrgudima, političarima, kraljevima i njima sličnima, princ Philip bio je ljudina, zafrkant i atipični aristokrat i zato ekipa portala Grude.com izražava sućut uplakanoj obitelji. Da nije ovih mjera, vjerojatno bismo imali i predstavnika na ispraćaju najdražeg lika kraljevske obitelji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-17-philip.jpgViše stotina ljudi diglo glas protiv nasiljahttp://grude.com/clanak/?i=280282280282Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 19:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-premlacivanje-mostar1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Narod je digao glas protiv nasilja. Neviđena brutalnost dvojice policijskih službenika koji su okaljali svoje uniforme nikog nije ostavila ravnodušnim.<p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e stotina ljudi u Mostaru danas reklo je NE nasilju i NE demonstraciji sile nad nemoćnima!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-premlacivanje-mostar1.jpegFra Vlado Ereš: I teče život, teče, teče... Sve se mijenja, a ON ostaje... A s Njime i mi živjet ćemo vječno...http://grude.com/clanak/?i=270142270142Grude.com - klik u svijetSun, 04 Apr 2021 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-04-krscanin-pod-krizem.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još je "jučer" bilo "rođenje", danas teku životni dani, a "sutra" već očekujem usnuće i "uskrsnuće".<p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;">Pi&scaron;e: <strong>Fra Vladimir Vlado Ere&scaron;</strong>, <em>Katolički tjednik</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Jučer hladno i tmurno, danas toplo i vedro, a sutra u nadi očekujem jo&scaron; toplije i vedrije. Jučer "prohodasmo", a danas se već spremamo za "ljep&scaron;e mirovanje" u vječnosti...<br /><br /></p> <p>I teče život, teče, teče... Sve se mijenja, a ON ostaje... A s Njime i mi živjet ćemo vječno...<br /><br /></p> <p>&nbsp;<strong>I zemlja je "tugovala"</strong><br />&nbsp;</p> <p>Kako je divno ovo proljetno vrijeme. Svatko mu se raduje: i priroda i životinje i ptice i ljudi&hellip; Njemu se raduje i na&scaron;a du&scaron;a i na&scaron;e tijelo&hellip; Poletniji smo, svježiji, raspoloženiji, lak&scaron;i, sretniji, ugodniji&hellip; Sve nam, rekli bismo, ide od ruke. Pogledajmo polja, livade, brežuljke, kako se raduju, vesele i "pjevaju". "Izbacili" su iz sebe te stavili na svoja leđa, a nama "pod nos gurnuli" pjesmu cvjetova, mirisa i &scaron;arenila&hellip;</p> <p><br />Poželjeli su poručiti: neka svatko, tko prolazi, &scaron;eta ili se vozi autom osjeti kako svoju radost ne može skriti za sebe nego podijeliti s drugima. Neka cijeli ovaj svijet vidi i doživi ono &scaron;to oni doživljavaju&hellip;Tu osjećajnost tijela i du&scaron;e prenosimo na uskrsne osjećaje pobjede smrti i drugačijeg načina bivovanja pa do u vječnost. Uspavanost zimske idile do&scaron;la je kraju a proljetna živost daje razdraganost.</p> <p><br />Zemlja ne zadržava za sebe svoju radost nego je daruje svakome da se svi divimo u onom &scaron;to je i sama proživjela, a sada poručuje i preporučuje radost, sreću i ponos&hellip;<br /><br /></p> <p>Ali nije bilo tako prije mjesec-dva&hellip;<br /><br /></p> <p>I zemlja je "tugovala", mirovala, čekala&hellip; I priroda se nadala "boljem sutra". Znala je da treba proći "ta kalvarija" da bi se do&scaron;lo do proljeća. Osjećala je da će "svanuti novo vrijeme"&hellip; I trpjela je i nadala se&hellip; Snijeg, ki&scaron;a, hladnoća, vjetar&hellip; i tisuće drugih "jada i muka" pro&scaron;la je da bi ovih dana pokazala svoju proljetnu ljepotu, radost, pjesmu&hellip;<br /><br /></p> <p>Ti joj se divi&scaron;, i ja joj se divim, i cijeli joj se svijet divi: pjesmi životnoga "uskrsnuća" koju pjeva Božja priroda&hellip; O, kako me očarava ta misao i razmi&scaron;ljanje! Kako je to lijepo, blaženo i božanstveno&hellip;<br /><br /></p> <p>Dobri Bože, kako čudesno budi&scaron; život u prirodi, stvorenjima, čovjeku! Kako je lijepo uživati u svemu &scaron;to daje život! Sunce, plavo nebo, cvat i cvjetovi, behar i miris tople proljetne zemlje "pričaju priču" o svom Uskrslom Stvoritelju...<br /><br /></p> <p><strong>Sva hladnoća zimskih dana<br /><br /></strong></p> <p>Po&scaron;tovani čitatelju, nemam ljep&scaron;e slike korizme i uskrsnuća nego ova koju, razmi&scaron;ljajući, pi&scaron;em a Ti, zajedno sa mnom, čita&scaron; ove retke i prati&scaron; me u osjećaju. Zar nije i na&scaron;a korizma, trpljenje, muka koja "je oslonjena" na Njegovu, Isusovu, slična prirodi? Zar nismo i mi s Njim proživjeli kao i na&scaron;a priroda. I, naravno, Njegova priroda: "snjegove, hladnoće, ki&scaron;e&hellip;?!" Zar i mi, kao i ova zima korizmena u nama, ne prolazimo sve muke života - kroz razna trpljenja, pote&scaron;koće i križeve? Zar nismo u hladnim i tmurnim pričama i porukama ove pandemije virusa osjetili svu hladnoću i strepnju zimskih dana? Zar i mi kr&scaron;ćani nismo na putu života, od ustajalosti do zrelosti, od mrtvila do radosti, kao i ova priroda koja nas okružuje?<br /><br /></p> <p>Ona je strpljivo čekala i dočekala "svoje vrijeme"...Svoje zatopljenje, svoj "Uskrs"&hellip; I sada je sretna. Ona je kroz "muke" dozrela za radost&hellip; Ona sada živi i "uživa"&hellip; Zar iz ove slike nije i nama vjernicima slično? Ne mogu se oteti tom dojmu dok, razmi&scaron;ljajući ovo pi&scaron;em, jer pi&scaron;em i za sebe i za Vas, kao i za sve one koji će rado ovo razmi&scaron;ljanje podijeliti s nama&hellip;<br /><br /></p> <p>Zato Ti s rado&scaron;ću i ponosom poručujem: Iza oblaka i ki&scaron;a dolazi lijepo vrijeme (kao &scaron;to trenutno "kupa i miluje" prirodu). Iza muka, križeva, trpljenja i nevolja dolaze dani nade, vedrine i olak&scaron;anja&hellip; Iza ovog iscrpljujućeg i&scaron;čekivanja prestanka djelovanja virusa i&scaron;čekujemo vrijeme zdravije slobode du&scaron;e i tijela&hellip; Iza na&scaron;e korizme dolaze dani uskrsnuća&hellip;<br /><br /></p> <p>On, taj dobri i vječni Bog u Isusu Kristu to nam je pokazao. A zar ne osjećamo ovih dana "tragove" Njegova prolaska. "od trnja do zvijezda&hellip;?!" Kako On, tako će&scaron; i ti, i ja&hellip;<br /><br /></p> <p>Njegova garancija daje i nama nadu u pobjedu zajedno s Njim. Gdje god se okrene&scaron; "primjećuje&scaron;" kako ga ima, kako je prisutan, kako se "&scaron;eće i obilazi", kako pazi i mazi - od prirode do ljudi, od neba do zemlje&hellip;<br /><br /></p> <p><strong>Biti spreman na susret<br /><br /></strong></p> <p>Zato, otvori srce i spremnost da se s Njim susretne&scaron;, bude&scaron;, ide&scaron;, druži&scaron;&hellip; Uskrsnuli je s tobom, sa mnom, s nama. Pa, sretno ti bilo u dru&scaron;tvu s Njim&hellip; Ne boj se, On će ti biti najvjerniji, najdraži, najodaniji i najtrajniji prijatelj! Svi te mogu ostaviti, ali ON ne&hellip; On nema rok trajanja; On nema granica i bezgraničnih sporazuma ni zona; On nema "zabranjenog oružja" ni kemijskih otrova; On nema rasa ni čudnih faca; On nema interesnih grupa ni privilegiranih osoba; On nema "velikih" i "malih"&hellip; On nema izuzetih od pravila ovog svijeta (privilegiranih od zločina, pronevjera i proma&scaron;aja) i onih (malih, koji su krivi &scaron;to su živi)&hellip; U Njega su svi ISTI i isto vrijedni&hellip;<br /><br /></p> <p>Eto, prijatelji proljeća neka vas u tom ozračju dočeka i prati ovogodi&scaron;nje USKRSNUĆE ISUSOVO. Neka u osobnom, obiteljskom, župskom, misijskom ozračju provedemo s Njim, Uskrsnulim, predivne trenutke, kao &scaron;to nas ovo proljeće mami, diže, osvaja&hellip; Neka vam s Njim bude lijepo, najljep&scaron;e&hellip;<br /><br /></p> <div>Uvjeravam vas da je S NJIM TAKO DIVNO BITI I S NJIM SE DRUŽITI. On je tako drag, nezahtijevan i odan prijatelj; On je uvijek nov, mlad, svjež...<br /><br /><br /></div> <div>Vječno pozitivan i druželjubiv; &scaron;to obeća uvijek i ostvari&hellip; On, povjerljiva i ustrajna prijatelja nikad ne razočara&hellip; S njim nikad nisi &bdquo;ostavljen na cjedilu&ldquo;&hellip;<br /><br /><br /></div> <div>Tvoj i moj Bog VJEČNO JE VJERAN, POUZDAN I ŽIV! Zato živimo i mi s Njime i u Njemu&hellip;<br /><br /><br /></div> <div>Neka ti je SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!<br /><br /><br /></div> <div>Blagdan Nade i Života&hellip;<br /><br /><br /></div> <div>Blagdan neprolazne zanimljivosti i zanimljive neprolaznosti&hellip;<br /><br /><br /></div> <div>Blagdan trajnog Mira i Radosti&hellip;<br /><br /><br /></div> <div>Blagdan pozitivne idile: moje, tvoje, na&scaron;e&hellip; uzajamne&hellip;&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-04-krscanin-pod-krizem.jpgPetak je, ali Nedjelja dolazihttp://grude.com/clanak/?i=270101270101Grude.com - klik u svijetFri, 02 Apr 2021 09:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-19-18-06-19-krist_pasija2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki petak je Kristov dan smrti - 14. nisan, koji je tada bio petak, i oduvijek dan žalosti i supatničkog posta, nazvan također post žalost.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Priredila: Josipa Prskalo, Katolički tjednik</strong></em><br /><br /></p> <p>Upravo je taj petak, kratkom meditacijom izvrsno opisao pastor Baptističke Crkve Shadrach Meshach Lockridge.<br /><br /></p> <p>Petak je, Isus se moli, Petar spava, Juda izdaje, ali Nedjelja dolazi.<br /><br /></p> <p>Petak je. Pilat se muči, vijeće kuje zavjeru, svjetina ponižava.<br /><br /></p> <p>Oni ne znaju da Nedjelja dolazi.<br /><br /></p> <p>Petak je. Učenici bježe kao ovce bez pastira. Marija plače. Petar niječe.<br /><br /></p> <p>Ali oni ne znaju, da Nedjelja dolazi.<br /><br /></p> <p>Petak je. Rimljani udaraju mog Isusa, odijevaju ga grimiznim pla&scaron;tem, krune ga trnjem. Ali, oni ne znaju da Nedjelja dolazi.<br /><br /></p> <p>Petak je. Gledam Isusa kako ide prema Kalvariji, njegova krv se prolijeva, Isus se spotiče i pada, i njegov duh je pod bremenom. Ali vidite, to je tek petak, a Nedjelja dolazi.<br /><br /></p> <p>Petak je, svijet pobjeđuje, ljudi se vesele i zlo se cereka.<br /><br /></p> <p>Petak je, vojnici pribijaju ruke moga Spasitelja na križ i podižu ga do zločinaca.<br /><br /></p> <p>Petak je, ali dopustite mi da vam ne&scaron;to kažem, a to je da Nedjelja dolazi.<br /><br /></p> <p>Petak je. Učenici se pitaju &scaron;to se to dogodilo njihovom Kralju. Farizeji likuju jer je njihov plan uspio. Ali oni ne znaju, to je tek petak, a Nedjelja dolazi.<br /><br /></p> <p>Petak je. On visi na križu i osjeća se napu&scaron;ten od svoga Oca, ostavljenim u smrtnoj borbi. Zar ga nitko ne može spasiti?<br /><br /></p> <p>Petak je, ali Nedjelja dolazi.<br /><br /></p> <p>Petak je. Zemlja se trese, nebo je potamnilo, moj Kralj ispu&scaron;ta svoj duh.<br /><br /></p> <p>Petak je, nada je izgubljena, smrt je pobijedila, grijeh je sve osvojio i đavao se samo smije.<br /><br /></p> <p>Petak je. Isus je pokopan, vojnici stražare kraj groba i stijena je navaljena na ulaz.<br /><br /></p> <p>Ali, to je tek petak, a Nedjelja dolazi!<br /><br /></p> <p>No, &scaron;to je nama ovaj petak i kako ga mi živimo? &Scaron;to je nama ovaj dan - jedini u godini kada Crkva ne slavi svetu misu? &Scaron;to je nama ovaj dan prožet postom - i jedini od dva tijekom cijele crkvene godine - kada je on obavezan (uz Čistu srijedu - Pepelnicu)?<br /><br /></p> <p>Već su se u najstarije vrijeme Isusove riječi o vremenu u kojemu učenici poste, jer im je zaručnik, kako je obja&scaron;njeno u priručniku Adolfa Adama Slaviti crkvenu godinu, bio uzet, odnosile na dane smrti i na Kristov grobni mir. Tako je taj post žalost bio duboko ukorijenjen u svijest stare Crkve da ga se na Zapadu katkad prenosilo čak na sve petke i subote tijekom godine. S obzirom na to razumljivo je kako dana&scaron;nja Crkva također čvrsto drži Veliki petak kao dan posta i odricanja.<br /><br /></p> <p>Dok su se prva kr&scaron;ćanska stoljeća odricala posebne liturgije Velikog petka, dotle su se u 4. st., razvile različite forme neeuharstijskog bogoslužja. Tako hodočasnica Eterija izvje&scaron;tava iz Jeruzalema oko 400. godine kako su se ondje na Golgoti okupljali kr&scaron;ćani prije podne i častili Kristov križ, kojega je 320. ponovno prona&scaron;la carica Helena, te su isto tako rano poslije podne odlazili na bogoslužje riječi s čitanjem povijesti muke. Tako se upravo u Jeruzalemu očituje težnja da se Kristov događaj na pravom mjestu i pravovremeno ponovno oblikuje u liturgiji, te kako bi se na taj način utisnuo u svijest vjernika. To bogoslužje u Jeruzalemu postalo je primjerom za Zapad.<br /><br /></p> <p>Ondje je tako bilo najprije riječ o bogoslužju riječi pri čemu je naglasak posebno stavljen na izvje&scaron;taj o muci i paslme. Gdje su mjesne Crkve posjedovale relikvije Svetoga križa, razvilo se potom ondje već rano ča&scaron;ćenje Križa...<br /><br /></p> <p>Zatim je na tragu toga, tijekom srednjeg vijeka nastala najprije iz vrlo jednostavnog pričesnog slavlja vjernika Missa praesanctificatorum, odnosno Misa pretposvećenih darova, budući da su preuzeti neki dijelovi euharistijskog slavlja, ali dakako bez presudne euharistijske molitve.<br /><br /></p> <p>Tako da prema Misal iz 1955., &scaron;to je poslije u bitnom preuzeo i onaj iz 1970., imamo tradicionalna tri dijela: službu riječi, klanjanje križu i slavlje pričesti.<br /><br /></p> <p>Glede samog vremena održavanja ovog bogoslužja ono je orijentirano na vrijeme Kristove smrti popodne oko 15 sati.<br /><br /></p> <p>Kada govorimo o službi riječi, nakon &scaron;to se svećenik i njegova pratnja prostru ili kleknu pred "golim oltarom" i tako ostanu kratko u tihoj molitvi, po podizanju slijedi svećenikova molitva, a zatim svetopisamska čitanja. Posebno je naravno stavljen naglasak na zaključni izvje&scaron;taj o muci koji treba navijestiti na isti način kao na Cvjetnicu.<br /><br /></p> <p>Drugi glavni dio liturgije Velikog petka tvori klanjanje svetom križu.<br /><br /></p> <p>Najprije se (pokriveni) križ svečano pokaže vjernicima podizanjem i otkrivanjem u tri dijela, koje prate riječi Evo drvo križa, na kome je visio Spas svijeta... Potom pristupaju kler i vjernici te se klanjanju Svetom križu - poklone se, poljube križ ili časte nekom drugom gestom...<br /><br /></p> <p>Po klanjanju slijedi sveta pričest.<br /><br /></p> <p>Molitva nad narodom, pri kojoj svećenik ispruža ruke nad zajednicom, spominje također smrt i uskrsnuće u jednom dahu te moli za Božji narod opro&scaron;tenje i utjehu, učvr&scaron;ćenje vjere i vječno otkupljenje.<br /><br /></p> <p>Na kraju, jo&scaron; jednom ne zaboravimo: Petak je ali Nedjelja dolazi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-19-18-06-19-krist_pasija2.jpg'Februarka' nije rekla ni riječ o slučaju građanke N. P. http://grude.com/clanak/?i=269912269912Grude.com - klik u svijetMon, 22 Mar 2021 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-22-jelena_veljaca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne znam ništa o Nataliji Prici. Ništa privatno, ništa javno ni tajno, ništa službeno ni neslužbeno. Ne znam gdje radi niti znam obiteljsku pozadinu. <p>&nbsp;</p> <p>Sve me to uopće ne zanima. Vjerojatno nam se putovi apsolutno nikada nisu ukrižali. Jedno smo drugom potpuni stranci. Čak sam i pričekao neko vrijeme da vidim na &scaron;to će sve izaći taj uragan podru&scaron;tvljenja njezine privatnosti i nižerazredni tračeraj koji ju je stavio u epicentar jedne smrti. <strong>Briga me s kim je bila u službenim, a s kim u neslužbenim vezama</strong>. Svatko od nas, ako smo doista slobodni u razmi&scaron;ljanju i liječeni od predrasuda, i u tome ima pravo na vlastiti izbor; brak bez avantura ili avanture bez ili uz brak.<br /><br /></p> <p>Moralizirati u oba slučaja stavlja nas u poziciju parasudbene vlasti koja će na križ lažnog morala pribiti svakog onog tko se u datom trenutku ne povinuje malograđaninu koji je samog sebe imenovao u porotu prijekog suda. Smrt jednog gradonačelnika nadi&scaron;la je njegov život u simbolici <strong>samozadovoljavanja mase</strong> inferiornim voajerizmom u kojem je ulogu glavnog objekta odigrala žena čiju zagonetnost javne funkcije nismo mogli izmjeriti doslovnim parametrima dru&scaron;tvene moći. Ispalo je da sve ono &scaron;to joj nisu imali hrabrosti izreći tijekom postojanja moćne za&scaron;titničke sjene iza njezine figure iživjeli su post mortem u naglom napadu općeg osvetničkog &bdquo;&scaron;tihanja&ldquo; po njezinoj intimi. <strong>Nagađanja o seksualnim i aseksualnim pozadinama</strong> njena dru&scaron;tvenog uspona, o braku, vezama, ormarima, garderobi, cijenama onoga &scaron;to nosi, zar vam je to doista bilo zabavno? U kojoj je mjeri to bila relevantna vijest i do koje mjere vijest uopće biva dio općeg značaja da bi se mogli smatrati informiranim, a od koje da bi se mogli smatrati deformiranim? Čekao sam sve ovo vrijeme da vidim hoće li netko stati u obranu ove žene.<br /><br /></p> <p>Netko od silnog broja aktivistica i aktivista koji su i za puno manje stvari skakali ljudima u oči. Netko od tih za&scaron;titarki, &ldquo;februarki&rdquo;, političarki, moralnih predatorki i uzničarki savjesti, saborskih zastupnica i saborskih prijestupnica, policajki, majki, rodilja, podvodilja, sigurnih kuća i glavnih stanova, životohoda&scaron;a i crvenoko&scaron;ulja&scaron;a, čudnovatih podrepa&scaron;a. Ali nitko ni&scaron;ta. Ni da &bdquo;cnezu&ldquo;, &scaron;tono kaže Bačkizagre Stuhpa.<strong> &Scaron;utnja i prepu&scaron;tanje Price </strong>vjetrometini iživljavanja sve dok se nasilje samo sebe ne zasiti i postane mu dosadno prekapati po ko&scaron;arama s donjim ve&scaron;om. Prljavim. Ne mogu razumjeti kako nije bilo potrebe da netko, makar od dežurnih u hitnoj moralnoj službi, nije na&scaron;ao za shodno stati u obranu prava osobi, pa bila to i žena, je l&rsquo;, da arak vlastita života kroji po kriteriju slobodne volje odraslih ljudi, pod uvjetom da na to nije bila prisiljena i da ona nikoga nije prisilila na isto. Odgovornost za svoje postupke, to bi trebao biti glavni sadržaj odraslosti, a jednako vrednovanje jednakih postupaka svih nas u dru&scaron;tvu morao bi biti glavni sadržaj odraslosti dru&scaron;tva. Pa umjesto da je netko iz udruga i sigurnih kuća rekao:<strong> &bdquo;OK, ali, brate mili, čekajte, sad je stvarno dosta, prekrda&scaron;ili ste i pustite ženu na miru&ldquo;</strong>, &scaron;utnja je pokazala kako očito u prostoru definiranja koncepta nasilja postoje olakotne i otegotne okolnosti. Je li N. Prica izgubila pravo na bilo kakav oblik javne potpore zbog toga &scaron;to je navodno radila, zbog toga s kim je to navodno radila, zbog toga &scaron;to nam se navodno nije sviđala, zbog toga &scaron;to to nije bilo u trendu, zbog toga &scaron;to smo je već prije kolektivno previ&scaron;e zamrzili da bismo na afteru mogli principijelno stati na njenu stranu, a da ne bismo pomislili kako ona na&scaron; obzir ne zaslužuje.<br /><br /></p> <p>Pitanja su to na koja odgovor ne treba davati jer je bjelodano da je i ovaj dio na&scaron;eg susramlja arbitrarna kategorija, kako o osobnom nahođenju, a ne o principijelnim manirima ovisi hoćemo li se oko nečega/nekoga angažirati ili nećemo. Jesu li za to predodređene udruge odbile podići svoj glas u njezinu obranu zbog straha od rizika za njih same u toj stvari ili su se pobojale za svoju apanažu ako podvrisnu za nepopularnu personu ili su jednostavno odlučile da to nije slučaj vrijedan <strong>njihova mediokritetstva</strong>? Slika žene koja odlazi s groblja, a kolona trči za njom vi&scaron;e je nego mahnit prizor progonjenja u kojoj privatnost moramo promatrati kao ekvivalent popularnosti; žalit ćemo i suosjećati samo s onima za koje će to biti popularno činiti. Besmisleno je moralnim skrupulama obja&scaron;njavati pravo gomile da ra&scaron;čereči pojedinca, jer se u toj gunguli vrlo lako potkrade &bdquo;nenamjerna&ldquo; pogre&scaron;ka u kojoj stradaju nevini. Dobro, reći će netko, ali &scaron;to ako u za&scaron;titu treba uzeti i ne-nevine, one čije su ruke ne-nevinije od drugih? Upravo tako, to i jesu najveći ispiti pameti svake zajednice <strong>koja neće dopustiti da masa presuđuje rezonom najnižih strasti</strong>, nego će sustav, za to osposobljen i napokon plaćen, uzeti stvar u svoje ruke i utvrditi ili krivicu ili nevinost. Moralna leproznost nije dijagnoza nego indignacija, a kako &bdquo;dijagnoza ne znači ozdravljenje&ldquo;, tako pravo na primjeren tretman svoje privatnosti ima svatko tko se u jednom trenutku nađe u čisto kvantitativno inferiornom položaju.<br /><br /></p> <p><strong>Sablazan nad sudbinama jadnih glumica koje su &scaron;uteći grabile milijune</strong>, a onda se osvijestile da su bile napastovane nije ni&scaron;ta manje opravdana od istog takvog tretmana N. Price i njezine uloge u javnom životu grada koji je posrnuo puno prije no &scaron;to je ova žena postala obasjana suncima dru&scaron;tvenih zvijezda. Zagreb je prestao biti grad u trenutku kada su to dobrovoljno odlučili njegovi stanovnici i <strong>svetiti se zbog toga &scaron;utnjom N. Prici maloumna je gesta mentaliteta</strong> koji će sutra opet jednako biti spreman podariti se novom Satrapu da svojim disbalansom dostojno reprezentira kolektivni kukavičluk. Nije nam nitko, a ponajmanje ova žena kriv &scaron;to nemamo vi&scaron;e nikakvih kriterija da bismo znali znači živjeti u dru&scaron;tvu uravnoteženih. Ovdje je sve vendeta, milo za drago ili, kao &scaron;to je to divno sročio nepoznati, ali ingeniozni grafiter kod nadvožnjaka u Savskoj: Svi smo mi kako kad! N. Pricu je trebalo za&scaron;tititi ne samo zbog nje nego od nas i zbog nas.<br /><br /></p> <p>Nitko ne zavređuje pražnjenje pojedinačnih ili kolektivnih frustracija preko tuđih leđa. Pogotovo onih neza&scaron;tićenih. Barem bi to kr&scaron;ćani-katolici trebali znati, ti moralni pretorijanci dru&scaron;tva kad je ba&scaron; njihov Učitelj hitao na večere i s carinicima i s bludnicama jer je njima najvi&scaron;e i trebala njegova pomoć. Dvije tisuće godina kasnije mi smo odlučili pomagati jedino ako je to sigurno i ako će nam angažman u nečem takvom priskrbiti javne poene i sinekuricu. Ovdje je sve dru&scaron;tvena mreža, ovdje je sve dru&scaron;tvena umreženost. Dobro je činiti dobro, ako je to za nas dobro. Istina kao temeljni supstrat dru&scaron;tva zanima nas kao prilagodba, ne kao izazov. Gađenje je preslaba riječ kojom bih mogao izraziti ono &scaron;to osjećam prema zlobnoj nasladi kolektiva nad izloženim pojedincem/kom. Sve se svodi na i&scaron;čekivanje u busiji na novu žrtvu koju ćemo krvoslijediti kao u onom vicu kad partizani čekaju Nijemce u zasjedi, a kad ovi nikako da stignu, netko od najnestrpljivijih u sačeku&scaron;i zabrinuto pita:<strong> &bdquo;A &scaron;to ih nema? Da im se nije ne&scaron;to dogodilo?!&rdquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Goran Gerovac/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-22-jelena_veljaca.jpgUz svaki trijumf ide i neki prstohvat tragike kojeg bi i Baba Vanga teško objasnilahttp://grude.com/clanak/?i=269890269890Grude.com - klik u svijetSun, 21 Mar 2021 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-07-bruno_petkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bio je kraj kolovoza 1997. godine. Više od dva sata prošlo je od drame svih drama s Newcastleom, a u pothodniku na Glavnom kolodvoru navijači su još sjedili na stubama i plakali. <p>&nbsp;</p> <p>Iskreno, prolazile su mi te scene pred očima u trenucima kad je <strong>Tottenham </strong>krenuo po svoje. I kad se pred najvećom &scaron;picom Spursa poslije Garyja Linekera otvorio nebranjeni gol kao Zagreb kad ga gleda&scaron; s krematorija. Dominik Livaković nije dao da jo&scaron; jednom sve ode u pepeo. I da godinama oplakujemo novi Ketsbajin pucanj u srce, umjesto da slavimo jednu zaista posebnu generaciju Dinama. Ako dopu&scaron;tate, najveću od rata do danas.<br /><br /></p> <p>Prosinečki, Cvitanović, Marić, Viduka, Mujčin... igrali su <strong>spektakularno</strong>, ali nisu vidjeli proljeće. Kao &scaron;to ni hrvatski klupski nogomet već 22 godine nije vidio ne&scaron;to &scaron;to se zove četvrtfinale. A &scaron;to znači kad si u četvrtfinalu, možda će najbolje opisati svojedobno intimno priznanje jednog beogradskog novinara.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dao bih sve <strong>Đokovićeve </strong>titule za jedan četvrtfinale Svjetskog prvenstva...</p> <p>Uz sarkastičan <strong>dodatak</strong>:</p> <p>&ndash; Pa tko može <strong>četiri sata </strong>gledati kako ne&scaron;to nalik piletu leti preko mreže!?<br /><br /></p> <p><strong>Nogomet </strong>je ipak nogomet, sve drugo su samo sportovi i tu se ni&scaron;ta neće promijeniti ni u sljedećih sto godina.<br /><br /></p> <p><strong>Gospodin</strong> <strong>Posebni </strong>nije prvi put stigao u Maksimir, &scaron;to ždrijebom, a &scaron;to poslom, dolazio je i prije, premda se ba&scaron; sada i on mogao uvjeriti da je Dinamo poseban klub. Jer, uz svaki njegov veliki, dugo sanjani trijumf ide i neki prstohvat tragike za koje bi te&scaron;ko i Baba Vanga, da je živa, na&scaron;la obja&scaron;njenje. Kad je ova ista generacija nakon gotovo pola stoljeća uvela &ldquo;malo d&rdquo; u europsko proljeće, magla je u Maksimiru bila takva da je većina gledatelja uglavnom po zvukovima raspoznavala da padaju golovi. Kad je 1997. na istom mjestu razbijen Partizan, klub je nosio neželjeno ime. Kad je te legendarne 1967. Dinamo u polufinalu otpuhao Eintracht, junak večeri pao je usred momčadskog slavlja s balkona i vi&scaron;e se nikad na toj razini nije vratio nogometu. Da ne govorimo da se klub odmah razi&scaron;ao i s trenerom potpisnikom čuvenog trijumfa koji nismo imali prilike gledati, ali smo o njemu godinama s uživanjem čitali. Sad kad je u Maksimiru pao na koljena veći klub od Leedsa, nije bilo publike da u tome uživa.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Mislav</strong> <strong>Or&scaron;ić </strong>otplesao je pred očima nogometne Europe &ldquo;Lamzin valcer&rdquo; za nove generacije. Da je bilo publike, mogao je nakon trećeg gola napraviti isto &scaron;to i veliki &Scaron;tef koji je razbiv&scaron;i Nijemce ra&scaron;irio ruke zapitav&scaron;i sve oko sebe &ldquo;jel trebam jo&scaron; kaj?&rdquo;. Tottenham je te&scaron;ko nokautirala nova verzija Arjena Robbena, ali jo&scaron; vi&scaron;e momčad koja se znalački izdigla iznad svega &scaron;to je okružuje i prati ojačav&scaron;i kroz sve potrese koje Maksimir tresu sezonski, a ne jednom u stoljeću. Jednog su trenera silno voljeli, a izgubili su ga čim je izbila pandemija. Drugog su trenera naknadno prihvatili i dosegli s njim vrhunac kad je sudski bat opalio mur na navodni kraj jedne ere u povijesti kluba, a trenera poslao u smjeru Remetinca. Da priča&scaron; nekom tko ne zna &scaron;to je Dinamo, te&scaron;ko da bi vjerovao.<br /><br /></p> <p>A Dinamo je, kako nam je znao reći danas umirovljeni večernjakovac Zvonko Vukelić, na&scaron; <strong>Manchester United</strong>. Dinamo je klub koji svatko voli na svoj način. Netko iz interesa, netko s figom u džepu, a tek rijetki cijeli život i bezrezervno, tako da su mu spremni oprostiti sve. Klub zbog kojeg su se, kako je to jednom rekao Mirko Bari&scaron;ić, gubile političke karijere, a uvjerili smo se da se može izgubiti i sloboda. Klub oko kojeg se često nećemo složiti ni s najboljim prijateljem. Ali ćemo ga uvijek pratiti. I čekati dan kad ćemo opet sjesti na tribinu i uživati u svakom trenutku, ne misleći na komentare.<br /><br /></p> <p>Samo u ovoj za svijet zlosretnoj &ldquo;sezoni 2020./21.&rdquo; Dinamo je izgubio <strong>tri legende </strong>zbog kojih su generacije Zagrepčana voljele plavu boju, gubile noći zbog nje i vraćale joj se kao jedinoj dragoj kad bi ih s vremenom naljutila. Slaven Zambata, Krasnodar Rora i Cico Kranjčar nisu dočekali da vide taj plavi orkestar u njegovoj najvećoj noći, ali ako su poslali dolje za tu priliku jo&scaron; malo svoje genijalnosti... Dečki, jo&scaron; jednom &ndash; fala!<br /><br /></p> <p>Sezonu poslije one mitske 1982., kad je Dinamo u zadnjim kolima ostao bez druge titule u nizu, <strong>Ćiro Blažević </strong>rekao je igračima u svlačionici: &ldquo;Gorko ćete se kajati zbog ovoga &scaron;to ste propustili! I tko zna kad ćete vi&scaron;e imati ovakvu priliku...&rdquo;. Te&scaron;ko da će Damir Krznar posegnuti danas za tako te&scaron;kim riječima, ali po viđenom protiv Tottenhama, ovu generaciju plavih pita se kad povijest zavr&scaron;ava jednako kao i sljedećeg protivnika.<br /><br /></p> <p><em><strong>Mladen Miletić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-07-bruno_petkovic.jpegGospa će preko Međugorja spasiti cijeli svijet i slomiti svu đavolsku siluhttp://grude.com/clanak/?i=269883269883Grude.com - klik u svijetSat, 20 Mar 2021 17:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć legnem tužna zbog velikog zla koje je zadesilo cijeli svijet i stiglo u moj grad Mostar, kao i zbog svakodnevnog svjedočenja u vremenu zatvaranja crkvi i utišavanja zajedničke molitve u Božjim hramovima.<p><br />Jučer je prvi put u povijesti zatvoreno i sveti&scaron;te u Lourdesu i s tom tužnom mi&scaron;lju utonuh u san.<br /><br /></p> <p>Unatoč zatvaranju, 30 kapelana koji služe u sveti&scaron;tu započele su jučer posebnu devetnicu Blaženoj Djevici Mariji kako bi se molili za cijeli svijet.<br /><br /></p> <p>Jutros se budim u 4:19 sati iz sna s mi&scaron;lju:<br /><br /></p> <p>&ldquo;Gospa će preko Međugorja spasiti cijeli svijet i slomiti svu đavolsku silu&rdquo;<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; uvijek sanjiva i pomalo zbunjena &scaron;to se budim ba&scaron; s tom mi&scaron;lju, odlučim ustati i o tom razmi&scaron;ljati, ujedno to i razmi&scaron;ljanje zapisati.<br /> Onda se sjetim da su to upravo riječi koje sam davno jo&scaron; kao dijete čula, a izgovarao ih je moj djed.<br /> Moram priznati da nisam bila svjesna težine i moći tih riječi tada.<br /> Moj djed je od prvog ukazanja Blažene Djevice Marije, pa sve do svoje smrti (preko trideset godina) postio svaku srijedu i petak o kruhu i vodi.<br /> Živio vjeru!<br /> Svakodnevno zazivajući u molitvama Blaženu Djevicu Mariju.<br /> I moja pokojna baka koju sam zvala majkom je živjela tako. Zapravo je utonula u vječni san s krunicom u ruci.<br /> Svakodnevno su nas za života podsjećali i učili na važnost molitve, slavljenja Boga i Majke Božje.<br /> Nikada i nikome nisu poželjeli zlo, a kamo li ga učinili.<br /> S njima sam i prije gotovo četrdeset godina oti&scaron;la prvi put bosa pje&scaron;ke u Međugorje.<br /><br /></p> <p>Sada se opet vraćam na misao s kojom se budim &ldquo;Gospa će preko Međugorja spasiti cijeli svijet i slomiti svu đavolsku silu&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Shvaćam da je to nepobitna činjenica!<br /><br /></p> <p>Majka Mira je odabrala Međugorje pored tisuće i tisuće drugih mjesta na cijelom svijetu.<br /> Mogla se ukazati gdje god poželi na svijetu, ali je odabrala skromno brdo u kamenjaru bez ikakvog luksuza, ali čisto i neokaljano grijesima.<br /> Ta milost je ispro&scaron;ena molitvama, vjerom i žrtvom na&scaron;ih starijih koji NIKADA nisu gubili nadu i vjeru i koji su iznad svega uvijek stavljali Boga i Majku Božju ispred svega.<br /> Kao &scaron;to nas ne dao Bog može pratiti grijeh na&scaron;ih predaka, tako isto nas mogu pratiti iskrena molitva i žrtva.<br /><br /></p> <p>Ne, ne pripisujemo sebi te zasluge jer nismo odoljeli mnogim ku&scaron;njama s kojima se kroz život susretali.<br /> Često svjesno ili nesvjesno smo zanemarivali Boga i stavljali ga &ldquo;na čekanje&rdquo;!<br /><br /></p> <p>Pa sama pomisao da svetu nedjelju nismo ostavili kao Dan Gospodnji nam to potvrđuje.<br /> Na&scaron;i tržni centri su tada najprometniji, a ljudi u njima rade jer u suprotnom se ne bi mogli prehraniti.<br /> Da ne kažem koliko smo bezobzirni, nesebični i često pohlepni mislili samo na sebe.<br /> Nismo tje&scaron;ili ucviljene, nismo razumijevali nesretne, nismo pružali ruke onima koji su ih trebali&hellip;.<br /> Materijalno je uzelo moć nad mnogim životima.<br /> Naravno, uvijek postoje oni koji su se vi&scaron;e i če&scaron;će odupirali i borili protiv toga,ba&scaron; kao &scaron;to su to činili na&scaron;i stariji.<br /> Oni koji su svojim iskrenim molitvama iz srca i iskrenim žrtvama isprosili milost Božju.<br /><br /></p> <p>Sretni smo &scaron;to Svevi&scaron;nji Isus Krist i Majka Božja nisu kao mi ljudi da sve vagaju i ne opra&scaron;taju.<br /> Oni traže samo iskreno pokajanje za grijehe koje smo učinili , obraćanje srcem i molitvu.<br /> Upravo je to ono &scaron;to će spasiti nas i cijeli svijet.<br /><br /></p> <p>Majka Mira je odabrala ovaj komadić zemlje u kamenu i kr&scaron;u koji je vjekovima pokorno molio i kojeg je ta vjera nebrojeno puta spasila i na pravi put izvezla.<br /> I dok se zatvaraju crkve diljem svijeta,. preko internetskih stranica uživo sv.Misa iz Međugorja dopire u domove svugdje na svijetu.<br /><br /></p> <p>BOŽJA RIJEČ SE ČUJE.<br /><br /></p> <p>Koliko god nam bilo te&scaron;ko, koliko god strah onemogućavao da budemo pribrani u ovim zaista te&scaron;kim vremenima &ndash; MOLIMO I NE BOJMO SE.<br /> Bog uvijek iznađe način da sve okrene na dobro.<br /> U Boga ne postoji nemoguće!<br /> Samo molimo skru&scaron;eno i iz srca i molitve će na&scaron;e biti usli&scaron;ene.<br /> Molimo, vjerujmo, ne bojmo se i činimo dobro.<br /> Naravno, pridržavajmo se ujedno i svih uputa koje su izdale nadležne službe u cilju suzbijanja i &scaron;irenja zaraze.<br /> Neka nas vodi misao koja postaje stvarnost -Gospa će preko Međugorja spasiti cijeli svijet i slomiti svu đavolsku silu<br /><br /></p> <p>Slava Tebi Kriste<br /> Amen<br /><br /></p> <p>Kolumna na&scaron;e kolumnistice napisana na dana&scaron;nji dan prije točno godinu dana i danas je možda jo&scaron; aktualnija nego kada je napisana.<br /><br /></p> <p>Daniela &Scaron;kegro/HERCEGOVINA.in</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpgTaktičko savršenstvo 'modrih' Mamić je pripremio, a Krznar odradiohttp://grude.com/clanak/?i=269846269846Grude.com - klik u svijetThu, 18 Mar 2021 21:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-18-mamic-krznar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Joseu Mourinhu nije bilo svejedno! Portugalski stručnjak ustao je s klupe u 60. minuti, osjetio kako stvari ne idu po njegovim planu. <p>&nbsp;</p> <p>Da, stari lisac je to predosjetio, samo dvije minute kasnije Dinamo je poveo. I to kako, Mislav Or&scaron;ić je nogometni velemajstor, taj će na isti način zabiti Varaždinu, Hajduku ili - Tottenhamu. Bombu u ra&scaron;lje!<br /><br /></p> <p>Navijači "modrih" večeras mogu i moraju biti ponosni, ba&scaron; ponosni. Dinamo je na koncu "razbio" Tottenham. Na isti način na koji su ih "spursi" pomeli u Londonu, pa i jo&scaron; jače od toga. Da, kod Tottenhama se na početku vidjela "razina vi&scaron;e", te kako je riječ o skupu nevjerojatno talentiranih nogometa&scaron;a, ali se kod Dinamo osjetilo da je to - prava momčad. Zagrepčani su znali &scaron;to i kako žele, sve je izgledalo sjajno.<br /><br /></p> <p>Damir Krznar sa svojim je stožerom, ali i Zoranom Mamićem koji je i pripremao ovu utakmicu, odradio fantasičan posao. Dinamo je mijenjao sustave i sisteme igre, igrao s trojicom igrača u zadnjoj liniji (Lauritsen, Theophile, Franjić) u fazi napada, ali i četvoricom obrambenih igrača (tada bi se spu&scaron;tao Ristovski) u fazi obrane. Na kraju izludio Tottenham, zasluženo pobijedio, &scaron;to pokazuje i konačna statistika.<br /><br /></p> <p>Mislav Or&scaron;ić tako večeras nije bio klasični krilni, već je po lijevoj strani "radio" kao bočni igrač, tu zaustavljao nalete Auriera. Bartol Franjić je bio "policijac" na Lameli. Argentinac često sa desnog krila ulazi u sredinu, Franjić ga ni tada ne bi pu&scaron;tao iz vida, a njegova bi leđa zatvarao Or&scaron;ić. Sve je izgledalo komplicirano, ali funkcioniralo sjajno.<br /><br /></p> <p>Dinamo se branio na zanimljiv način, Majer i Ivanu&scaron;ec su bili blizu gostujućih zadnjih veznih (Sissoko i Winks), tako bi na bočnim pozicijama ostajala rupa. Zagrepčani su s vi&scaron;kom veznih igrača (tu su jo&scaron; bili Ademi i Jakić) popunili sredi&scaron;njicu terena, tu Tottenhamu odzueli puno vi&scaron;e drugih i odbijenih loptu nego u Londonu.<br /><br /></p> <p>Hrvatski prvak je, kao &scaron;to su "plavi" planirali, dugo čuvao "nulu", pa u nastavku podigao linije i krenuo na sve ili ni&scaron;ta. A onda se Mislav Or&scaron;ić pobrinuo za spektakl, dokazao kako u njegovoj "desnici" ima municije za velike stvari. Zabio jedan, pa drugi, odveo utakmicu u produžetak. A onda eurogolom protiv igrača vrijednih 100-injak milijuna eura,&nbsp;potvrdio najbolju utakmicu karijere.</p> <p><br /><em><strong>Hrvoje Tironi/24sata.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-18-mamic-krznar.jpegHoće li nakon Hercegovca na čelo Zagreba doći Bosanac ili drugi “nepoželjni dotepenac”http://grude.com/clanak/?i=269787269787Grude.com - klik u svijetTue, 16 Mar 2021 08:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-16-tomasevic-filipovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nedavno sam ostao iznenađen nepodnošljivošću jednog dotepenca (doseljenika), koji se iz jednog ruralnog dijela Hrvatske doselio preko Save u Novi Zagreb, prema dotepencu – purgeru iz središta Zagreba koji je u njegov kvart došao nakon potresa. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em><br /><br /></p> <p>On, koji tečno govori hrvatski, ne razumije njegov purgerski rječnik, a smeta mu i nametanje njegovih gospo&rsquo;skih manira. Ovakav apsurd uistinu nisam mogao ni pretpostaviti. Domorodac je nepoželjan dotepencu na periferiji svoga rodnog grada. Pitao sam se: jesu li to malograđani zatvorili malograđanski krug?! Jesu li oni, poput &ldquo;vi&scaron;ih rasa&rdquo;, legalizirali kriterij da nitko nema pravo doći živjeti u kvartove koje su &ldquo;osvojili&rdquo;?<br /><br /></p> <p>Smrt Milana Bandića i kampanja za izbor gradonačelnika jo&scaron; vi&scaron;e su naglasili priču o doseljenicima u Hrvatskoj. Svim kandidatima istražuje se obiteljsko stablo. Bitno je koje mu je &ldquo;koljeno&rdquo; rođeno u tom gradu. &Scaron;to je tih koljena manje, onda ste, pejorativno, u Zagrebu dotepenac, u Splitu Vlaj, negdje drugdje ste &Scaron;perac, Bezjak, bodul, gedža, kaurin&hellip; Jo&scaron; veći vam je hendikep ako su vam preci iz Hercegovine ili Bosne. Tada riskirate da vas neka gospoda koja su, zapravo, urbani rasisti, doživljavaju kao ruralnog dotepenca kao &scaron;to neki bijeli rasisti prokazuju crnce.<br /><br /></p> <p>Sličan je odnos prema do&scaron;ljacima i u BiH. Sarajlije su frustrirani &scaron;to su im grad u poraću naselili, odnosno &ldquo;poseljačili&rdquo;, Sandžaklije, Mostarcima smetaju &Scaron;kutori, u Banjoj Luci nisu dobrodo&scaron;li izbjeglice iz Krajine&hellip; Jo&scaron; kada se tomu pridodaju sirijski i drugi migranti, osobito u Bihaću, ili Arapi koji se naseljavaju posvuda po BiH, slika o nepodno&scaron;ljivosti jo&scaron; je izraženija.<br /><br /></p> <p>Hrvati su se kroz povijest iz različitih razloga stalno nekamo selili. Nekada ponajvi&scaron;e zbog siroma&scaron;tva i politike. Danas se odlazi u potrazi za boljim životom. Zbog toga se procjenjuje da u iseljeni&scaron;tvu ima vi&scaron;e od tri, a neki kažu i četiri milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Rijetko ćete čuti da ih u Sydneyu, Chicagu ili pak Frankfurtu gledaju poprijeko zato &scaron;to nisu tamo rođeni. Doživljavaju ih kao dobre ili lo&scaron;e radnike, stručnjake ili ljude. &Scaron;tovi&scaron;e, za razliku od domovine, mnogima su sposobnosti prepoznate i valorizirane tek u dijaspori. Apsurdno je da su Hrvati u tuđini cijenjeni kao gastarbajteri, a u vlastitoj se domovini dio njih međusobno ne podnosi.<br /><br /></p> <p>Smije&scaron;no je kada neki misle da je grad samo onih koji su u njemu rođeni. Zemlji&scaron;te na kojemu grad izrasta i zrak koji udi&scaron;u priroda je dodijelila onima koji će ga izgrađivati i napose onima koji će uredno plaćati poreze. Oni, ma gdje da su rođeni, prema tim kriterijima imaju pravo na svaki grad u svijetu. I na koncu, zgrade su fikcija. Najdojmljivije je to u svom izvje&scaron;ću u ratnom Vukovaru izrekao Sini&scaron;a Glava&scaron;ević: &ldquo;Grad &ndash; to ste vi.&rdquo;<br /><br /></p> <p>&Scaron;to bi ti veliki gradovi bili bez doseljenika? Bili bi siroma&scaron;niji za barem polovinu stanovnika, za brojna kulturna, sportska, znanstvena i druga dostignuća kojima se ti isti ponose. Osim toga, glavni gradovi država i regija nisu samo mjesto u kojemu je smje&scaron;tena lokalna vlast. Oni imaju veliki privilegij da su tamo regionalne i državne institucije. Zagreb je Hrvatska u malom, Sarajevo BiH u malom. Pogoduje to lokalnim ljudima da dominantno rade u zajedničkim državnim službama. I zato veliki ili glavni gradovi moraju biti zahvalniji i &scaron;iri u pogledima. Pa i kada je u pitanju izbor gradonačelnika.<br /><br /></p> <p>Primjera radi, izvjesno je da će gradonačelnik Sarajeva postati Bogić Bogićević. I u mnogočemu isključivo Sarajevo vjerojatno će prihvatiti do&scaron;ljaka Srbina rođenog u Ugljeviku u Republici Srpskoj. Ima jo&scaron; mnogo onih koji nisu rođeni u gradu u kojemu su pobijedili za (grado)načelnika na lokalnim izborima u BiH.<br /><br /></p> <p>Jednako tako je i u Hrvatskoj. Uostalom, u bitki za gradonačelnika Zagreba i s lijeve i s desne strane natječu se dvojica Bosanaca: jedan, Davor Filipović (HDZ), rođen je u Sarajevu, a drugom, rođenom Zagrepčaninu Tomislavu Toma&scaron;eviću (Možemo), očevi su korijeni u Bosanskoj Posavini. Eto, tako bi nakon Hercegovca u sljedećem razdoblju Zagrebom mogao vladati Bosanac. Vjerojatno i drugi kandidati imaju korijene izvan metropole. Upravo njihovo i podrijetlo njihovih roditelja iz svih hrvatskih krajeva govori o &scaron;irini glavnog grada. Njegovu su kulturu uvažavanja, prije svega, izgradili urbani autohtoni žitelji čiji preci tamo žive stoljećima. Zato je Zagreb velik i &scaron;irok.<br /><br /></p> <p>Sada&scaron;nji kandidati zapravo su reprezenti do&scaron;ljaka i domicilnih koji čine bogatstvo milijunskoga grada. Ako nakon Hercegovca na čelo metropole bude izabran Zagrepčanin koji je otvoren za do&scaron;ljake ili pak Bosanac, Slavonac, Dalmatinac ili bilo koji drugi dotepenac koji se kandidirao, moći će se zaključiti kako su i ovoga puta urbani rasisti poraženi. Uostalom, i dosada&scaron;njih &scaron;est Bandićevih pobjeda potvrda je njihove malobrojnosti. Jer, grad nisu oni. Grad &ndash; to ste vi. Vi koji plaćate porez.&bull;</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-16-tomasevic-filipovic.jpgZašto su Hrvati iz BiH, koji imaju čak tri domovine, u svakoj (ne)poželjni strancihttp://grude.com/clanak/?i=259688259688Grude.com - klik u svijetTue, 09 Mar 2021 10:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-09-hrvatska-zastava-proslava.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trebalo bi se vratiti u prošla, pa i daleka, stoljeća kako bi se cjelovitije mogla sagledati uloga Hrvata iz Bosne i Hercegovine u stvaranju hrvatske države koja ove godine slavi 30 godina svoje samostalnosti. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Oduvijek se tamo živjelo, umiralo i sanjalo Hrvatsku. Granica ih nije razdvajala. Samo je pojačavala ljubav prema matičnoj domovini. Kroz povijest svome su narodu darovali velik broj velikana, od ratnika do znanstvenika. Oni su, iako rođeni u drugoj državi, svojim natprosječnim dostignućima ojačavali nacionalni i kulturni identitet domovine. Dug bi bio popis onih koji su se ugradili u hrvatske državne temelje.<br /><br /></p> <p>U devedesetima pro&scaron;loga stoljeća nacionalni zanos dosegnuo je vrhunac. Hrvati iz BiH osjetili su - sada ili nikada. U BiH su se organizirali politički kroz hrvatsku (demokratsku) zajednicu. Znali su da će se za državu ipak morati izboriti oružjem i krvlju. Dijaspora je odmah krenula u akciju naoružavanja vojske.<br /><br /></p> <p>Mnogi iz BiH među prvima su odjenuli odore &ldquo;zengi&rdquo;. Od Dubrovnika do Vukovara nije bilo boji&scaron;nice na kojoj nisu branili i oslobađali zemlju. Tisuće njih dale su život ili dio tijela za neovisnu Hrvatsku. Istodobno su morali braniti i svoje prostore. Ratovali su kako bi očuvali teritorij BiH. Zbog toga su utemeljili i Herceg Bosnu i Hrvatsko vijeće obrane. U ratu su izgubili vi&scaron;e od 3200 života civila i vojnika. Oko 320 tisuća ih je prognano. Gotovo polovina naroda.<br /><br /></p> <p>Mjesecima su trajale operacije na bh. teritoriju kako bi se s njega moglo krenuti u konačno oslobađanje dijelova Hrvatske. Zbog umreženosti dvaju naroda neke je političke i vojne bitke u ratu bilo lak&scaron;e premjestiti u BiH kako bi se rasteretila, a potom i oslobodila okupirana područja u RH. Nakon sporazuma Tuđmana i Izetbegovića HV je legalno u BiH s HVO-om oslobađao okupirana područja.<br /><br /></p> <p>U ratu je Hrvatska humanitarno i vojno pomagala svom i drugim narodima u BiH. Smjestila je desetke tisuće izbjeglica. U poraću je financirala mnoge projekte važne za opstanak Hrvata u BiH. Dolaskom Andreja Plenkovića financijska pomoć značajno je povećana, a političko-diplomatska ofenziva osnažena.<br /><br /></p> <p>Jednako kao i u ratu tako i u miru Hrvati iz BiH, ekonomski ustupajući neke svoje resurse, pomagali su Hrvatskoj. Također, bili su golemi bazen iz kojeg je Hrvatska crpila radnu i intelektualnu snagu. Uostalom, u RH živi vi&scaron;e od milijun onih koji su podrijetlom iz te države. BiH je uvijek bila demografski izvor iz kojeg se Hrvatska oporavljala. Tako su stvarane ne samo nacionalne nego i rodbinske, zavičajne veze koje samo dodatno jačaju zajedni&scaron;tvo Hrvata s obiju strana tisuću kilometara duge granice.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-waiting vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-loading-spinner" dir="ltr"><span class="vjs-control-text">Video Player is loading.</span></div> </div> </div> <p>Danas su Hrvati iz BiH jedini narod koji živi izvan svoje treće domovine - Europske unije. Dobit od tog državljanstva pretvorila se u suprotnost. Putovnice EU potaknule su ih na novo iseljavanje.<br /><br /></p> <p>Uz emotivne veze, Hrvatska se kroz svoje sunarodnjake gospodarski &scaron;iri u BiH. U toj državi djeluje vi&scaron;e od 200 hrvatskih tvrtki. Hrvatska je vodeći investitor u BiH u poslijeratnom vremenu. Od rata do danas trgovinska razmjena iz godine u godinu rasla je i u 2019., uoči pandemije, dosegnula 2,5 milijardi eura. Hrvatska godi&scaron;nje izvozi u BiH proizvoda u vrijednosti većoj od 1,7 milijardi eura i kao takva glavni joj je trgovinski partner. Nije zanemariv ni uvoz iz BiH koji godi&scaron;nje dostiže 750 milijuna eura. Svakako, i ove brojke najzornije ilustriraju koliko se i na takav način osnažuje neovisnost RH i jača ekonomska i svaka druga povezanost dviju država, a time i Hrvata.<br /><br /></p> <p>Kao u ratu vojnici tako u miru mnogi uspje&scaron;ni Hrvati iz BiH ugrađuju svoje kamenčiće u modernu Hrvatsku. Dio zločeste javnosti svoj narod iz BiH ne sudi po njima. Kroz nekolicinu nesposobnih stvara se iskrivljena slika o cijelom jednom narodu. Učinili su ih nepoželjnima. U tako nametnutim stereotipima uspje&scaron;ne gospodarstvenike, znanstvenike, liječnike, sporta&scaron;e i druge iz BiH javnost ne percipira kao Hercegovce i Bosance. Iz BiH su tek kada su dio skandala. Tada se nagla&scaron;ava njihovo podrijetlo. Kada su uspje&scaron;ni, onda su &ldquo;samo&rdquo; Hrvati, bez zemljopisne odrednice.<br /><br /></p> <p>U proslavu triju desetljeća samostalnosti moderne Hrvatske utkana su i sva stoljeća u kojima se sanjala domovina s obiju strana Save, Dinare&hellip; Ugrađeni su mnogi životi i velike vizije hrvatskih velikana. Među njima i nemalog broja Hrvata iz BiH. Danas imaju domovinu (RH) u kojoj ne žive, a u vlastitoj (BiH) su podstanari. Ponajvi&scaron;e zbog toga &scaron;to su svoju ljubav potro&scaron;ili na Hrvatsku i premalo emocija ostavili za svoju BiH. Maćehinski odnos tjera ih u &ldquo;svoju&rdquo; treću (EU) domovinu. Kojoj također pripadaju. S hrvatsko-europskom putovnicom dom pronalaze kao domaći državljani u tuđini jedne od članica EU. Imaju tri države, a u svakoj su ipak (ne)poželjni stranci.&bull;&nbsp; &nbsp;&nbsp;</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-09-hrvatska-zastava-proslava.jpegTko je Palićev nasljednik na Hvaru: Primjer je biskupa kakve želi papa Franjohttp://grude.com/clanak/?i=259651259651Grude.com - klik u svijetSat, 06 Mar 2021 22:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-06-don-ranko-vidovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što se i očekivalo, Vatikan je početkom ove godine počeo popunjavati biskupska mjesta koja su ostala prazna od lani, pa je tako ovoga tjedna objavljeno...<p>&nbsp;</p> <p>... da je don Ranko Vidović, župnik Gospe od Otoka iz Solina, imenovan biskupom Hvarske biskupije kojom je od rujna administrirao njezin biv&scaron;i biskup mons. Petar Palić, koji je postao mostarsko-duvanjski biskup. <br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><strong><em>Pi&scaron;e: Darko Pavičić/Večernji list</em></strong></p> <p><br />Vidovićevo imenovanje, s druge strane, nije bilo u duhu onih informacija koje su kolale crkvenim krugovima nakon &scaron;to su se ispraznile biskupske katedre. Odnosno, kao po običaju, spominjala su se neka imena, a Vatikan se odlučio za neko posve drugo, o kojemu &bdquo;dobro informirani&ldquo; kuloari nisu &scaron;u&scaron;kali. Međutim, ono &scaron;to se nakon svake objave takvog imenovanja analizira je potez i poruka koju Sveta Stolica i Papa žele poslati imenovanjem novoga ordinarija neke biskupije.<br /><br /></p> <p>U tome svjetlu sam don Ranko Vidović legitimirao se odmah na svom prvom koraku i u prvoj izjavi za medije rekao da će u Hvarskoj biskupiji raditi na tome &bdquo;da svi budemo braća i sestre, da budemo prijatelji i jedni drugima dar, a ne kamen spoticanja&ldquo;. I da će mu prvi korak biti doći u Hvarsku biskupiju i &bdquo;biti normalan, biti čovjek, živjeti s tamo&scaron;njim ljudima kao vjernik i ostvariti one prve odnose, pristupiti svakome kao čovjek čovjeku, kao svećenik svećeniku, kao otac onima koji su mu povjereni, biti jedan od njih, biti normalan&ldquo;.<br /><br /></p> <p><strong>Specijalci u plivanju<br /><br /></strong></p> <p>Na doskočicu zna li plivati duhovito je odgovorio da su oni s mora &bdquo;specijalci u plivanju&ldquo; i ispričao anegdotu iz svoga djetinjstva. Budimo iskreni, dosad jo&scaron; nitko prije njega ni&scaron;ta slično nije napravio.<br /><br /></p> <p>Dakle, biti normalan. I Vatikan se očito ravnao po tim kriterijima. Biti čovjeku čovjek, svećeniku svećenik i otac onima koji su mu povjereni. Tako po mjerama pape Franje mora izgledati dana&scaron;nji biskup. Uostalom i sam je Franjo takav. I bez obzira na to &scaron;to Hvarska biskupija nije velika ni broj na, ovakvim potezom Sveta Stolica izravno nagovje&scaron;tava kakve biskupe u Hrvatskoj želi u budućnosti.<br /><br /></p> <p>Bez biskupa su, nakon Hvara, ostale Porečko-pulska biskupija i Dubrovačka biskupija, pa je za očekivati da će uskoro uslijediti objave imena i za Poreč i Dubrovnik, zacijelo nakon Uskrsa. U isto vrijeme priprema se ređenje novog kotorskog biskupa mons. Ivana &Scaron;tironje 7. travnja u Kotoru. Kotorska biskupija pripada korpusu Crkve u Hrvata, a &Scaron;tironja dolazi iz Studenaca iz Hercegovine, pa je i to svojevrsna poruka Vatikana u integriranju hrvatskog i katoličkog tijela u biskupiji, u kojoj je i jedno i drugo posve devastirano.<br /><br /></p> <p><strong>Novi krug imenovanja<br /><br /></strong></p> <p>Popunjavanjem te dvije biskupije bit će zavr&scaron;en ovaj krug biskupskih imenovanja, no vrlo uskoro uslijedit će novi, tražit će se nasljednik dvojici nadbiskupa i jednom biskupu: mons. Želimiru Puljiću (74) i kardinalu Josipu Bozaniću (72) te mons. Antunu &Scaron;kvorčeviću (74). Odluči li se Vatikan za istu logiku po kojoj je na&scaron;ao nasljednike nadbiskupima u Rijeci i Splitu, može se očekivati imenovanje koadjutora (biskupa s pravom nasljedstva) i u Zagrebu i u Zadru, jer riječ je o važnim hrvatskim biskupijskim sredi&scaron;tima. Također, Vatikan je u Split i Rijeku poslao već zaređene biskupe za koadjutore, &scaron;to bi mogao učiniti i u Zadru i Zagrebu. A to znači da bi neke manje biskupske katedre mogle ostati prazne, pa bi se među klerom i dalje nastavila potraga za biskupom koji želi biti normalan, čovjeku čovjek, svećeniku svećenik i otac svima koji su mu povjereni. To budi veliku nadu u osvježavanje hrvatskog episkopata.</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-06-don-ranko-vidovic.jpegNakon duge karijere, bez dana odmora otišao je na vječni počinak. NEPORAŽENhttp://grude.com/clanak/?i=259573259573Grude.com - klik u svijetTue, 02 Mar 2021 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-02-bandic-komemoracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveći feniks hrvatske politike koji je toliko puta “padao” ovaj put neće ustati i reći ono svoje: “Idemo delati!” Nakon duge političke kampanje bez dana odmora otišao je na vječni počinak. Neporažen.<p style="text-align: right;">&nbsp;<br /><em><strong>Pi&scaron;e: Marinko Jurasić/Večernji list</strong></em><br /><br /></p> <p>Politika u Zagrebu i Hrvatskoj nakon odlaska Milana Bandića vi&scaron;e neće biti ista. Već se mijenjaju izborni programi. &Scaron;to god mislili o Bandiću sa svim njegovim vrlinama i manama, jakostima i slabostima, oti&scaron;ao je jedan i jedini, neponovljivi, možda i najveći političar kojeg smo imali nakon dr. Franje Tuđmana. Iako nikad nije uspio postati &ldquo;gradonačelnikom Hrvatske&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Mnogi jo&scaron; traže formulu kako, ali jedino je njemu, i to toliko puta, uspjelo spustiti na zemlju i HDZ i SDP. Mnogi su dolazili i odlazili, kojekakve političke veličine i družbe i uz medijsku podr&scaron;ku uzaludno su ga dva desetljeća poku&scaron;avale sru&scaron;iti. Politologiju je studirao, ali uz urođeni politički instinkt, neiscrpnu energiju i radi&scaron;nost, socijalnu umje&scaron;nost i empatičnost, nitko nije bolje od njega izbrusio politički zanat. Samo izniman politički talent mogao je tolike godine opstati unatoč posrnućima, skandalima, stvarnim i izmi&scaron;ljenim aferama, procesima, grijesima i upitnicima.<br /><br /></p> <p>Dugačak je red malih i velikih koji su mu na nečemu zahvalni, ali i onih koji nisu mogli odoljeti njegovu &scaron;armu te su mu zahvalnost i simpatije u ogromnom broju iskazivali svake četiri godine na izborima u Zagrebu. I ba&scaron; svaki put taj je red uvijek bio dulji od onoga u kojem su bili oni kojima je njegov način upravljanja Zagrebom bio neprihvatljiv, uhljebnički, klijentelistički, rođački, trgovački, pa i kriminalan. Ali Milan Bandić oti&scaron;ao je potpuno nevin sa svojom maksimom &ldquo;neka institucije rade svoj posao&rdquo;. I sam je jednom rekao: &ldquo;Tko u hrvatskoj politici ne&scaron;to vrijedi, bio je najmanje tri mjeseca u zatvoru.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Bio je populist kakvog vi&scaron;e nikad nećemo imati, sa svim dobrim i lo&scaron;im &scaron;to to nosi. Tko god ne&scaron;to znači u politici i gospodarstvu, mnogi velikani sporta, umjetnosti i znanosti, imaju neke uspomene, iskustva i sjećanja iz druženja ili susreta s njim. Ali nitko nije niti će ikada, usuđujemo se tvrditi, poput njega visoku politiku približiti &ldquo;malom čovjeku&rdquo; te ga nadma&scaron;iti po broju neposrednih susreta s običnim ljudima.<br /><br /></p> <p>Tijekom dva desetljeća vođenja metropole postao je politički fenomen i stvorio politički brend BM365. Bio je purger, a &ldquo;dotepenec&rdquo;, k tomu iz Hercegovine. Komunist, a vjernik. Imao je seksističkih ispada, a okružio se ženama vi&scaron;e od ikoga. Bio je počasni građanin Srebrenice, umalo i Sarajeva, pa je zbog &ldquo;trećeg entiteta&rdquo; ostao bez tih počasti. Dok je zbog počasnog doktorata u Zagrebu akademska zajednica digla bunu, Ivo Josipović u tomu nije vidio problem jer ga je smatrao najzaslužnijim za zgradu Muzičke akademije. Koliko je bio kontroverzan, vidi se i po tomu tko mu i kakve &ldquo;epitafe&rdquo; ispisuje.<br /><br /></p> <p>Njegova je smrt probudila ljudskost i kod njegovih najvećih protivnika koji za njegova života nisu birali riječi kojima bi ga &ldquo;nakitili&rdquo;, ali ima i iznimki kod kojih su probuđene morbidne strasti i patologija. Jo&scaron; godinama će se analizirati i vrednovati stvarna Bandićeva ostav&scaron;tina.<br /><br /></p> <p>Radio je i grije&scaron;io, ali kao &scaron;to je jednom prigodom govoreći o svojoj &ldquo;ljubavi, Rudiju&rdquo; rekao da i retriver, poput njega, &ldquo;ima najbolju ćud na svijetu, karakterno je dobar, njega se ne može rije&scaron;iti, on je tako pametan i mudar, topal, uvuče vam se pod kožu&rdquo;, čini se da se u tomu krije i dio tajne njegova uspjeha. To &scaron;to si je Milan Bandić mogao dopustiti vi&scaron;e si nitko neće moći priu&scaron;titi, a &ldquo;Idemo delati&rdquo; zauvijek će imati samo ono originalno značenje koje mu je on dao!</p> <p><br /><em><strong>Marinko Jurasić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-02-bandic-komemoracija.jpgProgonjeni franjevac i karizmatik fra Jozo Zovko: Poštuje ga cijeli svijet, a njegovi sunarodnjaci možda najmanjehttp://grude.com/clanak/?i=259569259569Grude.com - klik u svijetTue, 02 Mar 2021 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-04-fra-jozo-zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Jozo Zovko je hercegovački karizmatik i jedan od najomiljenijih franjevaca na svijetu. Postao je simbol napaćene Hercegovine, "Međugorskog fenomena" i "Hercegovačkog slučaja". <p><br />Bio je progonjen od komunističkih vlasti i od Ratka Perića, te njegovih najbližih suradnika koji su i danas aktivni u službi, a koji su ga i potpuno udaljili od Hercegovine s ciljem da ovladaju franjevačkim područjima i Međugorjem.</p> <p>Iako i danas hode istim putem, izazivaju sablazan kod vjernika dok fra Jozo Zovko i dalje uživa status jednog od najvećih koji je hodao Hercegovom zemljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jutros je o njemu objavljena kolumna Joze Pavkovića koja nosi naslov: Međugorski karizmatik fra Jozo Zovko pomažući ratnoj siročadi dobio 8500 kumova.</p> <p>Kolumnu iz Večernjeg lista prenosimo u cijelosti</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><em><strong>Međugorski karizmatik fra Jozo Zovko pomažući ratnoj siročadi dobio 8500 kumova.</strong></em></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kuga, glad, ratovi... desetljećima se smjenjuju u svom smrtonosnom pohodu. Svaka od tih katastrofa iznjedrila je svoje heroje. U Hercegovini dvojicu velikana, svećenika, vizionara - fra Didaka Buntića i fra Jozu Zovku. Jednog u Prvom, a drugog u posljednjem, Domovinskom ratu i poraću. Poput svjetionika, svaki u svojem dobu, rastjerivali su tamu beznađa. Ova dva franjevca ostat će upamćena po velikim djelima. Osobito po skrbi za djecu.<br /><br /></p> <p>U vrijeme Prvog svjetskog rata zavladale su &scaron;uga, su&scaron;a i glad. Fra Didak je tada uspio petnaestak tisuća neuhranjene djece preseliti iz siroma&scaron;ne Hercegovine u žitnu Slavoniju i Srijem. Mnogi su zbog toga preživjeli.<br /><br /></p> <p>Nepuno stoljeće poslije - opet rat. Srpski tenkovi uzorali su &ldquo;Didakovu&rdquo; Slavoniju. Hercegovci su suosjećali sa svojom golorukom braćom. Jedne večeri u samostanu u &Scaron;irokom Brijegu fra Jozo Zovko gledao je potresno televizijsko izvje&scaron;će iz ranjene Slavonije. Četverogodi&scaron;nje dijete plačući je govorilo: &ldquo;Nemam vi&scaron;e ni mame ni tate, nemam nikoga, ne znam kamo ću&hellip;&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ovo dijete zove mene. Ono ima mene. Ne mogu kazati da nisam čuo, da nisam vidio, da nisam svjedok tih suza&rdquo;, suznih očiju, poput tog djeteta, razmi&scaron;ljao je fra Jozo. Njegov plač podsjetio ga je na ra&scaron;irene ruke Slavonije kada je primala izgladnjelu i uplakanu fra Didakovu sirotinju. Sada oni u ovom ratu trebaju pomoć kao djeca iz Bosne i Hercegovine u onom Prvom svjetskom ratu. Hercegovački franjevac, poput Mojsija, krenuo je s Brijega pomoći izvesti svoj narod iz ropstva.<br /><br /></p> <p>Između ostaloga, utemeljio je Međunarodno kumstvo djeteta Hrvatske i Herceg Bosne. Jedno u Zagrebu, drugo u &Scaron;irokom Brijegu. Animirao je prijatelje Međugorja iz cijeloga svijeta. &Scaron;irio je ljubav u vremenu zla. Svakodnevno se povećavao broj onih koji su se odazivali njegovu pozivu: budi kum, pomozi ratnom siročetu koje nema jednog ili oba roditelja. Brojka je dosegnula do 8500 djece u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Neki će ove godine, kao i Međunarodno kumstvo, napuniti 30 godina. Svi oni, uz svoje skrbnike, i fra Jozu doživljavaju svojim kumom. Ima li netko veću obitelj na svijetu?!<br /><br /></p> <p>Priča o Međunarodnom kumstvu zapravo je priča o fra Jozi. Jednako kao i priča o Međugorju. Jedna drugu upotpunjuju. Najzornije svjedoči činjenica da su se mnogi hodočasnici koji su dolazili u Međugorje vraćali u Italiju, Ameriku, Njemačku, Australiju... kao kumovi nekoj od djece iz Viteza, Osijeka, Vukovara, Dervente...<br /><br /></p> <p>Ratnih i poslijeratnih godina organizirao je duhovne obnove za djecu i njihove majke, ponajvi&scaron;e iz sredi&scaron;nje Bosne, na otoku Lopudu i Jakljanu. U 12 godina, koliko su trajale, nazočilo im je vi&scaron;e od 13.000 djece s preživjelim roditeljima. A onda je 2004. godine Hrvatski fond za privatizaciju odbio produljiti ugovor o najmu. Udruga je nastavila rad na otoku Badiji kod Korčule, koji je Hrvatska u potpuno devastiranu stanju vratila franjevcima.<br /><br /></p> <p>Kako su godine prolazile, fra Jozi je, uz Međugorje, misija sve vi&scaron;e postala briga za ratnu siročad. Osobito djevojčice bez očeva. Za njih je izgradio Zavod Svete obitelji u &Scaron;irokom Brijegu. U njemu je svoj drugi dom na&scaron;lo dvjestotinjak djevojaka. Ba&scaron; kao poslije i djeca s pote&scaron;koćama.<br /><br /></p> <p>A onda je fra Jozo morao napustiti Hercegovinu. Hodočasnici su ostali u &scaron;oku &scaron;to s najpoznatijim franjevcem svijeta vi&scaron;e neće moći zajednički moliti u njegovu Međugorju i Zavodu Svete obitelji u &Scaron;irokom Brijegu. Simbol tih dvaju čuda možda ove godine čak neće moći u svom rodnom mjestu i svojoj župi slaviti tri desetljeća &ldquo;kumstva&rdquo; i četiri desetljeća ukazanja. Iscrpljen, naru&scaron;ena zdravlja, premjestio se u samostan na Dubravi u Zagrebu i na Badiju. Odlazak nije shvatio kao progon iako je i na to naučio. Jo&scaron; u Međugorju. Komunističke su mu vlasti 1981. godine sudile, nevino ga osudile i strpale u zatvor u Foči. Unatoč uklanjanju za&scaron;titnog znaka Međugorja, nije uspio naum tada&scaron;njih vlasti da ugase hodočasničko mjesto. Jednako su i Međunarodno kumstvo djeteta i mnoge druge udruge preživjele zahvaljujući upravo plodovima Kraljice Mira. I fra Jozi.<br /><br /></p> <p>Jedan od najvećih Hrvata u povijesti danas živi u ti&scaron;ini zagrebačkog samostana. O fra Jozi su snimani filmovi i pisane knjige. S njim su susret tražile mnoge svjetski poznate osobe. Dva je puta za vrijeme rata govorio u Vijeću sigurnosti Skup&scaron;tine Ujedinjenih naroda, Europskom parlamentu. Poku&scaron;avao je zaustaviti rat, siroma&scaron;tvo, mržnju i &scaron;iriti dobročinstvo i Gospine poruke. Hranio se plodovima Međugorja: obraćenjima i čudesnim ozdravljenjima.<br /><br /></p> <p>Po&scaron;tuje ga cijeli svijet. Njegovi sunarodnjaci možda najmanje. Na to se nije ni obazirao. Uostalom, mnogi velikani za života nisu bili shvaćeni. Oni koji jesu, znaju da žive s Mojsijem na&scaron;eg doba.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-04-fra-jozo-zovko.jpg'Brzi' sojevi usporavaju! Report Gojka Drljače daje nadu da je kraj pandemije blizuhttp://grude.com/clanak/?i=259472259472Grude.com - klik u svijetTue, 23 Feb 2021 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-04-coviddddd.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još sredinom ovog mjeseca vrlo ozbiljne institucije, kao što je European center for disease prevention i control (ECDC), dramatično su upozoravali donosioce odluka na nove, opasnije sojeve virusa zbog kojih treba usporiti popuštanje epidemioloških mjera ili ih čak pooštriti.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je ECDC u tzv. Rapid risk assessmentu objavljenom 15. veljače poručila kako je u vi&scaron;e EU zemalja primijećen značajni pad incidencije SARS-CoV-2 infekcija, ali su upozorili kako je jo&scaron; prerano za procjene učinka cijepljenja najugroženijih skupina na usporavanje hospitalizacija i smrti te su naglasili strahovanja od tri soja virusa koji su otkriveni u Velikoj Britaniji (B.1.1.7), Južnoj Africi (B.1.35) i Brazilu (P.1).<br /><br /></p> <p>Napisali su kako se donosioci odluka zbog tih mutacija ne trebaju osvrtati na anti-lockdown prosvjede i nezadovoljstvo građana zbog strogih mjera. Pozabavili su se pomalo sa svakom mutacijom koja se počela &scaron;iriti u europskim zemljama. Tako su za južnoafričku mutaciju B.1.351 istakli kako se počela &scaron;iriti u vi&scaron;e europskih zemalja te su upozorili kako je povezana s novim značajnim probojima zaraze, &scaron;to će dovesti do nove opterećenosti bolnica i povećanja broja smrti.<br /><br /></p> <p>No, u Britaniji je, recimo, uz njihov zarazniji soj očigledan trend pada broja slučajeva, tako da britanski premijer Boris Johnson najavljuje objavu plana potpunog izlaska iz epidemiolo&scaron;kih mjera u četiri faze. Taj plan napu&scaron;tanja zabrana je i pored pada slučajeva ekstremno oprezan i spor. U međuvremenu, znanstvenike je iznenadilo koliko je &bdquo;zarazniji&ldquo; i &bdquo;opasniji&ldquo; južnoafrički soj počeo usporavati zarazu u Južnoj Africi.<br /><br /></p> <p>Vrlo utjecajni američki znanstvenik autor, liječnik, profesor molekularne medicine i glavni urednik Medscapea, Eric Topol, objavio je tweet s grafikonom koji govori da se u Južnoj Africi broj slučajeva uz B.1.351 strmoglavio te ustvrdio kako &bdquo;nema dokaza&ldquo; da je ta varijanta zaraznija. Taj pad broja slučajeva uz tobože zarazniju mutaciju, naglasio je Topol, dogodio se bez cijepljenja.</p> <p><br /><em><strong>Gojko Drljača/Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-04-coviddddd.jpgJesu li nazivi mjesta na Marsu posuđeni iz BiH zato što oboje nema atmosferuhttp://grude.com/clanak/?i=259464259464Grude.com - klik u svijetTue, 23 Feb 2021 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-23-mars-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijeli je svijet prošlog četvrtka strahovao hoće li se rover Perseverance nakon 200 dana i 466 milijuna prijeđenih kilometara uspjeti spustiti na Mars. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em><br /><br /></p> <p>Točnije, na lokaciju Jezero, koja ima vrlo sličan reljef kao istoimena općina u BiH. Nakon &ldquo;sedam minuta užasa&rdquo;, kako je označen najrizičniji dio operacije ulaska, spu&scaron;tanja i slijetanja, istodobno se u 21.58 prolomio pljesak u sjedi&scaron;tu NASA-e u Kaliforniji i jednoj maloj osnovnoj &scaron;koli u BiH. Na tim dvjema lokacijama prijenos se pratio organizirano.<br /><br /></p> <p>Mnogi su mislili kako je &scaron;ala kada je ne&scaron;to vi&scaron;e od dvije godine objavljena vijest da je Međunarodna astronomska unija jo&scaron; 2007., zbog sličnosti mjesta gdje se rijeka ulijeva u Plivsko jezero na lokaciji ade kod Jezera, dala ime krateru na Marsu upravo po toj maloj općini u blizini Jajca. Znanstvenici vjeruju kako je prije 3,5 milijardi godina sličan krater na Marsu bio dom rijeci koja se ulijevala u jezero i stvarala talog u delti u obliku lepeze.<br /><br /></p> <p>Posudili su znanstvenici i imena bh. rijeka i po njima nazvali ta područja na Marsu. Nadomak kratera Jezero ucrtana je dolina Neretva, korito kojim je nekada davno tekla voda. Jugozapadno od Jezera pronaći ćemo dolinu Una, sjeverno je dolina Sava, a istočno od kratera Hartwell dolina Pliva. Zanimljivo je da u tom NASA-inu projektu sudjeluju dvije Hrvatice: Tanja Bosak i Sarah Milkovich. Rover će na tom području najmanje jednu marsovsku godinu (687 zemaljskih dana) istraživati je li na njemu bilo živih bića. Bude li ih, eto prilike stanovnicima Jezera i građanima BiH za humano preseljenje. Na Crvenom planetu već imaju svoju zemlju. I trenutačno na nju nitko nema pretenzije.<br /><br /></p> <p>Ako pak odluče tamo živjeti, na Mars ne smiju prenijeti svoje ratoborne navike. Na to su se službeno obvezali sporazumom od siječnja pro&scaron;le godine u Sarajevu, u kojemu su potpisali da neće okupirati Mjesec ni druga nebeska tijela. Dakle, ni Mars. Barem tako pi&scaron;e u dokumentu ratificiranom u Parlamentarnoj skup&scaron;tini BiH. Ovim su ugovorom obećali i da u svemiru neće koristiti nuklearno naoružanje. Prihvatili su i načela kojima se uređuje djelovanje zemalja u istraživanju i kori&scaron;tenju svemira. U ugovoru stoji da svemir, uključujući Mjesec, Mars i druga nebeska tijela, nije predmet nacionalnog prisvajanja na osnovi zahtjeva za suverenitet, kori&scaron;tenje ili okupaciju ili bilo kojim drugim sredstvima. Nakon ratifikacije ugovora budući astronauti iz BiH mogu koristiti opremu i svemirska vozila kada odluče poslati izaslanike u svemir.<br /><br /></p> <p>Eto, BiH je stvorila sve formalne pretpostavke da krene po nebeskim prostranstvima. Neki od njezinih građana, poput Neboj&scaron;e Stanojevića, već odavno su to počeli i bez mirnodopskog sporazuma. Stanojević je vođa svjetskog tima Synergy Moon za slanje robota Tesla na Mjesec. U ožujku 2014. u pustinji u Kaliforniji uspje&scaron;no je obavljeno testno lansiranje rakete za polijetanje na odredi&scaron;te. Sa simpatijama je primljena i tada&scaron;nja Neboj&scaron;ina najava da će s raketom i robotom na Mjesec biti lansiran i bosanski burek.<br /><br /></p> <p>Uz burek na Mjesecu, u svemir je 2017. poslan livanjski sir. Projektom Space Cheese, koji je realizirala livanjska strukovna &scaron;kola, na visinu od 35 tisuća metara sa sredi&scaron;njeg trga u tom gradu lansiran je balon u kojemu je i njihov specijalitet. Sarajevska studentica, stipendistica fondacije Futures Ajla Džanko i njezina mentorica Amna Dervi&scaron;agić, koje su postale dio NASA-ina programa Cubes in Space, u svemir lansiraju ljudske dlake. Među desecima tisuća prijava pristiglih iz različitih krajeva svijeta njihov prijedlog odobren je za let raketom.<br /><br /></p> <p>I Gruđanka Anamarija Pejić na kazahstanskom kozmodromu u Bajkonuru radi na projektu lansiranja većeg broja satelita koji u orbitu odlaze kako bi stvorili 5G mrežu, odnosno brzi internet koji će se moći spajati i u Sahari.<br /><br /></p> <p>Moglo bi se jo&scaron; nabrojiti dosta veza između BiH i svemira. Mnogi su kupili i parcele na Mjesecu. Marsovci su čak i &ldquo;posjećivali&rdquo; BiH. Naime, od 1984. u malom hercegovačkom mjestu Izbično kraj &Scaron;irokog Brijega godinama se pojavljivao na tvrdoj ledini, daleko od ikakvih putova, zagonetni elipsasti trag. U nedostatku dokaza proradila je ma&scaron;ta o posjetu &ldquo;malih zelenih&rdquo;. Bila je to senzacija tih godina koju je, nakon Međugorja i Troje, zata&scaron;kavala biv&scaron;a država. U to su vrijeme i Marsovci bili nepodobni. Sada je u misiji isprike za nedomaćinstvo zemaljaca rover stigao do izvanzemaljaca. Koji stanuju na bh. dijelu Marsa &ndash; Jezeru. U uzvratni posjet. Bez ljudi. Možda su i oni u Izbično dolazili bez posade.<br /><br /></p> <p>Ako se otkrije da ima živih bića na Marsu, onda se vi&scaron;e neće moći reći kako nema života u BiH. Ima ga, barem na Crvenom planetu. Na njihovu Jezeru. Manje je važno &scaron;to na Marsu, kao ni u Bosni i Hercegovini, nema atmosfere.&bull;&nbsp; &nbsp;</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-23-mars-2021.jpgŠTO ĆEMO S RH? Zatvorili granice, uvode 'embargo' na proizvode iz BiH...http://grude.com/clanak/?i=249389249389Grude.com - klik u svijetWed, 17 Feb 2021 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska od 1. ožujka planira novo ublažavanje mjera, pa iako je zaraženih u BiH, barem onih s hrvatskim državljanstvom, manje nego prošlog ljeta pred izbore, o otvaranju granica bez testova nema govora.<p>&nbsp;</p> <p>Također, uz to, u ti&scaron;ini se uvodi "embargo" na kupovinu proizvoda u BiH. Tako će kupac iz RH u BiH moći kupiti proizvoda najvi&scaron;e za 300 kuna (75 KM) umjesto dosada&scaron;njih 2200 kuna (550 KM), &scaron;to znači da se neće vi&scaron;e moći ni isplatiti dolaziti i tro&scaron;iti u ovoj zemlji.</p> <p><br />Protumjera nema, iako se Hrvatska i prema svojim državljanima u BiH i prema svima ostalima sve vi&scaron;e pona&scaron;a kao ravnodu&scaron;na maćeha, odnosno možda je se uvijek i pona&scaron;ala, a tek sada to vidimo na pravi način. Pred izbore puna su usta Hrvata u BiH, europske budućnosti i svega ostalog. Nakon izbora vi&scaron;e nas nitko i ne spominje...</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgOd novina, preko portala do televizije – kako smo rasli do Večernji TV-a u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=249370249370Grude.com - klik u svijetTue, 16 Feb 2021 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-16-vecernji-tv-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovih 22.500 dana, odnosno šezdeset jednu i pol godinu otkako je otisnut prvi Večernji list, dosad je izišlo više od 20.000 brojeva. <p>&nbsp;</p> <p>U njima su ispisani milijuni novinskih kartica, objavljene stotine tisuća fotografija, priča, komentara, reportaža, intervjua... Nekada je papir bio najvažnije komunikacijsko sredstvo. A onda su se počeli rađati novi mediji. 
Je li uopće prvi glavni urednik Večernjeg lista Tomislav Golubović mogao i pretpostaviti kada je te srijede, 1. srpnja 1959. godine, potpisao prvi broj novina da će se iz njih izroditi stotine drugih projekata? Koji nisu samo na papiru. Novine su postale platforma za izdavanje brojnih publikacija, knjiga, nagradnih igara, konferencija, izložbi, raznih manifestacija, turističkih patrola, humanitarnih akcija&hellip; Tom popisu u veljači 1999. godine pridodan je i internetski portal. Od tada, u ove 22 godine, Večernjak je prednjačio u digitalnoj revoluciji za koju danas nitko ne može reći kada će i gdje zavr&scaron;iti. Uz konstantan razvoj tehnologije i tehnike mediji će se sigurno nastaviti transformirati i razvijati. Večernji list već je pokazao kako ide ukorak s vremenom. &Scaron;tovi&scaron;e, na čelu je kolone.
Među prvima izgradio je i internetsku televiziju koja funkcionira uz portal vecernji.hr. I tu nije kraj, jer nove tehnolo&scaron;ke mogućnosti stvaraju i nove izazove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svim tim digitalnim promjenama, dobri stari papir je preživio. Dapače. Upravo na novinskoj platformi Večernjeg lista danas čvrsto stoje i tisak, i portal, i televizija. I svi drugi projekti. Međusobno se nadopunjuju i učvr&scaron;ćuju. U takvu obitelj stiže jo&scaron; jedan član iz BiH. S emitiranjem započinje Večernji TV Bosna i Hercegovina, čiju ćete prvu emisiju sutra od 11 sati moći gledati preko na&scaron;ih portala vecernji.ba i vecernji.hr. O ozbiljnosti ove TV kuće svjedoče i prvi gosti iz različitih dru&scaron;tvenih sfera koji će govoriti kako oni i njihove institucije funkcioniraju u vrijeme korone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernjakova televizija u BiH prirodan je i logičan iskorak u razvoju na&scaron;e medijske kuće. U sinergiji s na&scaron;om tiskovinom, Večernjim listom, i sve popularnijim portalom vecernji.ba, Večernji TV omogućit će nam pozicionirati se kao nezaobilazan čimbenik na medijskoj sceni u Bosni i Hercegovini. Večernji TV konvergira i s na&scaron;im portalom u Hrvatskoj, vecernji.hr, te je ujedno i podcast digitalnim platformama, odnosno dru&scaron;tvenim mrežama. Pokretanjem Večernji TV-a otvara se prostor i za suradnju s drugim medijskim kućama, i to ne samo u razmjeni sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim medijske, Večernji TV imat će i znatno &scaron;iru, dru&scaron;tvenu i edukativnu ulogu. Naime, ovim projektom Večernji list BiH dodatno produbljuje suradnju sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru. U kampusu je opremljen prostor koji će, uz studio koji se nalazi u bh. redakciji, služiti i za praksu studentima novinarstva, ali i za snimanje emisija. Posebno značenje ima u ovo vrijeme pandemije kada se veći dio nastave i prakse održava online.
Internetska televizija u BiH dolazi u Večernjakovu obitelj koja je u Bosni i Hercegovini već desetljećima nezaobilazna u medijskom prostoru. Jo&scaron; od 1970. godine postoji tiskano izdanje za BiH, a od 2001. i posebne novine &ndash; Večernji list BiH. Unutar te redakcije osmi&scaron;ljen je i Večernjakov pečat, koji je u ovih 20 godina postao jedan od najvećih dru&scaron;tvenih događaja. Uz to, Večernjak je organizator brojnih okruglih stolova, konferencija, tribina, nakladnik knjiga, magazina, sveučili&scaron;nih novina&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je, uz Dnevni avaz, najutjecajniji tiskani medij u BiH. U vi&scaron;enacionalnoj državi prednjači u promoviranju svih univerzalnih vrijednosti, osobito europskih. Snažan je zagovaratelj jednakopravnosti konstitutivnih naroda i za&scaron;titnik najmalobrojnijeg. Iako objavljuje ozbiljne članke, bez imalo žutila, portal svakim danom povećava broj čitatelja. Takav će biti i koncept internetske televizije koja će se emitirati upravo preko vecernji.ba. Nikako se neće žuriti s količinom sadržaja samo zato da bi se popunilo program, a ni sa žutilom kako bi se povećalo gledanost, odnosno broj klikova. Emitirat će se samo onda kada sugovornici ili pak novinari imaju ne&scaron;to reći. To je pomalo rizičan pristup u vremenu kada su trivijalnosti, svađe i izmi&scaron;ljene afere postale dominantan sadržaj u medijskom prostoru, ne samo BiH i Hrvatske već i cijelog svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Siguran sam kako će takav ozbiljan, odgovoran i profesionalan koncept pridobivati sve vi&scaron;e onih zasićenih žutilom koje je preplavilo medije i dru&scaron;tvene mreže. Publici, ali i novinarima, urednicima i vlasnicima medija tomu se nije lako oduprijeti. Borba na medijskom trži&scaron;tu sve je že&scaron;ća i beskrupuloznija. Bez obzira na neodoljivi zov trivijalnosti, Večernjakove novine, portal i televizija trasirali su teži, trnovitiji put do uspjeha. Ozbiljno i provjereno. Ako poput svoje obitelji Večernji TV profesionalno krene preko trnja, stići će do zvijezda. Ma koliko daleko one bile u dana&scaron;njem medijskom svemiru.</p> <p><br /><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-16-vecernji-tv-bih.jpgSkandinavci lopove iz BiH slali na psihijatriju!http://grude.com/clanak/?i=249130249130Grude.com - klik u svijetMon, 01 Feb 2021 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-01-kleptoman.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor Jazz festivala, kolumnist i društveni kroničar Edin Zubčević podsjetio je proteklih dana u svojoj kolumni na portalu Nomad.ba na priče koje su vezane za ljude iz BiH koji su u ratu izbjegli u skandinaviju.<p><br />Taj dio u kojem je Edin povezao tada&scaron;nju zbilju s ovom danas prenosimo u cijelosti.</p> <p>Jo&scaron; smo u ratu čuli anegdote i priče, iz Skandinavije, o navodnim natpisima u prodavnicama koji na na&scaron;em jeziku mole na&scaron;e migrante da ne kradu. Uhvaćene u krađi nisu vodili u policijsku stanicu već psihijatru. Bilo je nedokučivo za&scaron;to neko ko je bježeći od smrtne nevolje nakon &scaron;to je u tuđoj zemlji dobio ne samo utoči&scaron;te, već stan, novac, priliku za &scaron;kolovanje&hellip; za&scaron;to kad sve to ima ipak &ndash; krade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaključak je bio da Bosanci i Hercegovci (a i drugi izbjegli i prognani iz na&scaron;eg kom&scaron;iluka) kradu zato &scaron;to mogu. Tako i nama političari rade sve &scaron;to mogu. Osobno preferiram da ih se prvo vodi u policiju i da im se sudi, pa tek onda eventualno psihijatru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-01-kleptoman.pngAgenda 21 - spas ili prokletstvo?http://grude.com/clanak/?i=249115249115Grude.com - klik u svijetSun, 31 Jan 2021 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-31-agenda21_cover.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovim turbulentnim vremenima, teorije zavjere dobile su na svojoj težini, popularnosti, važnosti i neminovnosti. Vrlo često kada krenem s optimizmom pričati o sljedećoj godini, kao protuargument mi se servira sljedeći naziv - Agenda 21! O čemu je riječ i je li to spas ili prokletstvo, probat ću jednostavno dočarati u nadolazećim odlomcima.<p>&nbsp;</p> <p>Pi&scaron;e: Robert Mateković/HRT</p> <p>&Scaron;to je Agenda 21? Tijekom svjetske konferencije o okoli&scaron;u i održivom razvoju koja se održala u Rio de Janeiru 1992. godine, Ujedinjeni narodi dali su potporu inicijativama koje su predlagale model funkcioniranja za 21. stoljeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je nazvan Agenda 21, a potpisale su ga 172 zemlje članice Ujedinjenih naroda, koje su obećale primjenjivati ekolo&scaron;ku, ekonomsku i socijalnu politiku s ciljem postizanja održivoga razvoja. Ista je zami&scaron;ljena kao globalna strategija koja se provodi na lokalnoj razini i koja uključuje sve sektore zajednice: socijalni, kulturni, gospodarski i okoli&scaron;ni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ciljevi UN-ove agende ugrubo se mogu ra&scaron;članiti na održivost okoli&scaron;a, socijalnu pravednost i ekonomsku ravnotežu. Neki od preciznijih ciljeva su za&scaron;tita atmosfere, upravljanje zemlji&scaron;nim resursima, čuvanje &scaron;uma, borba protiv su&scaron;e, održivi razvoj planinskih područja, kvaliteta i opskrba resursa slatke vode, racionalno upravljanje otrovnim kemikalijama i, da ne dužim, uglavnom je jasno na kojem se tragu nastavlja navedeni niz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od glavnih stavki toga plana je pomaći siroma&scaron;nim zemljama od kojih se očekuje da u zamjenu za ponuđenu financijsku pomoć budu odgovornije prema okoli&scaron;u. Zanimljiva je informacija da članice/zemlje nisu bile obvezne potpisati agendu, nego je to formirano u smislu preporuke, &scaron;to se sudskom terminologijom naziva &ldquo;soft law&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I gdje je tu problem? Iako godinama imamo teoretičare koji govore negativno o tome summitu, ovogodi&scaron;nja situacija erektirala je ideje protivnika Agende 21, dok se Covid-19 situacija protumačila kao začetak provedbe iste ili je predstavljena kao predigra za provedbu toga davno smi&scaron;ljenog plana. Koji su mogući negativni aspekti?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razvojem tehnologije smanjuje se potreba za radnicima u proizvodnim procesima, jer ljudski rad zamjenjuje robotika, automatika i informatika te ljudi postaju beskorisni potro&scaron;ači zemaljskih resursa. Danas na svijetu živi oko 7,3 milijarde ljudi i vrlo brzo će taj broj prijeći 8 milijardi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno je cilj Agende, ekonomskim i drugim sredstvima uni&scaron;titi ljude te smanjiti populaciju za 50%. Protivnici toga UN-ova plana tvrde kako je korona smi&scaron;ljeni početak provedbe zavr&scaron;noga dijela tog procesa - zbog "lažne epidemije" gubimo poslove, prava kretanja i odlučivanja. Onemogućavanje stanovni&scaron;tva u dono&scaron;enju vlastitih odluka i stvaranje krize zbunjuje te će demotivirati ljude do točke masovne apatije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema pristalicama Antiagenda teorije, trenutačno smo u procesu stvaranja globalnoga ekonomskog kolapsa u kojem će doći do potpunog uni&scaron;tenja svjetske ekonomije, odnosno resetiranja kako bi se lak&scaron;e uvela nova valuta i monopol. Cilj je i kontrola nad geopolitičkom scenom, nad svim državama svijeta koje će posljedično nakon krize svojom slobodnom voljom pristati na Novi svjetski poredak. Agenda 21, spas ili prokletstvo?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako generalno ne vjerujem u taj crni scenarij, prostodu&scaron;ni sam glazbenik i radijski čovjek te nemam odgovore na takva kompleksna pitanja. Za&scaron;to sam onda uopće pisao o ovome? Iz razloga &scaron;to i mene kao laika ovakve stvari zagrebu, zabrinu i zamisle. Ako povr&scaron;no gledamo razvoj civilizacije od Srednjega vijeka naovamo, unatoč svim strahotama ipak možemo govoriti o progresu; civilizacijskom, tehnolo&scaron;kom, moralnom, ljudskom&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Je li vrijeme za Novi mračni srednji vijek koji će nas putem kompjutora i straha otjerati u crnu civilizacijsku rupu? Ne znam, ali premda je masa sklona manipulaciji, duh pojedinaca i intelektualne elite je oduvijek bilo te&scaron;ko uni&scaron;titi, zgaziti i izbrisati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako uistinu postoje globalne mračne sile, potcjenjuju ljudsku, kulturolo&scaron;ku i zemljopisnu različitost. Island i Poljska koje su nakon velike krize 2008. godine rekle &ldquo;ne&rdquo; bankama i MMF-u, prednjačile su u razvoju i napretku, izuzev&scaron;i se iz globalnih rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Individualaca i buntovnika će uvijek biti. Poanta ovih posljednjih rečenica je da i u eventualnim najgorim mogućim scenarijima, uvijek će biti duhovnih gerilaca iz sjene koji će spa&scaron;avati svijet i svjetlati obraz ljudskoj populaciji. Kao vječiti optimist, nemam argument, imam nadu. Imam vjeru u kolektivnu svijest, duhovnost i bazičnu potrebu za socijalizacijom koja posljedično stvara empatiju pa zatim i bolje dru&scaron;tvo. Zvučim li kao ostarjeli hipik? Vjerojatno da, ali svi potencijalni zlotvori ovoga na&scaron;eg dragog Globusa mogu mi oduzeti sve, ali duh i sjećanja ne.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-31-agenda21_cover.gifU bolnici Dubrava slavio se odlazak jedne od sestara u Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=249090249090Grude.com - klik u svijetSat, 30 Jan 2021 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-30-dubrava-slavlje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danima već čekam na što će izaći afera sa slavljem u bolnici u Dubravi. Jako je važno kako će javnost na nju reagirati...<div class="article__content"> <p>&nbsp;</p> <p>...i &scaron;to će nakon prvotnog &scaron;oka, izgubljenosti i izbezumljenosti, u čemu smo se skoro svi zatekli kada smo vidjeli medicinske sestre i njihove kolege kako u bolničkom podrumu slave uz harmoniku i gitaru, biti onaj konačni dojam i utisak, iz kojeg ćemo onda izvlačiti vlastite životne pouke. Jer se ono &scaron;to smo vidjeli nipo&scaron;to ne tiče samo medicinskih sestara iz kužne bolnice na kraju grada, nego se tiče cjelokupne zajednice, i svakog od nas u njoj.<br /><br /></p> <p>★ ★ ★<br /><br /></p> <p>Evo kako je to i&scaron;lo: najprije je senzacionalistička televizijska postaja objavila snimku. Privatno snimljenu, lo&scaron;eg kvaliteta, te samim tim zloslutnu. Tako izgledaju snimke priprema za teroristički napad, rasparčavanje dječje pornografije, dilanje druge, dogovaranje najprljavijih korupciona&scaron;kih poslova&hellip; Ljudi su se, prirodno, uznemirili.&nbsp;<br /> Zatim su na sve reagirali prvosvećenici borbe protiv covida-19. Je li to bio profesor općenarodne obrane i dru&scaron;tvene samoza&scaron;tite Davor Božinović, ili pobožni katolici bogomoljci Capak i Markotićka, ili je prvi kamenom zamahnuo ministar Bero&scaron;, unjkavi biskup iz kakve ne ba&scaron; jako dobre humorističke serije, kojeg, pak, u živom životu znamo po indiskretnim otočkim fotografiranjima s estradnim zvijezdama. Tko god da je od njih bio, a barem jedan jest, taj je, sasvim logično, izrazio gotovo sav hajkački potencijal naj&scaron;irih narodnih masa, tojest vlastite izborne baze. On je, a bit će da je to, ipak, bio otočki plejboj sakralnog glasa, Bero&scaron;, glasno potvrdio sav gnjev i sav užas &scaron;to su ga pred prizorom razveseljenih medicinskih sestara osjetile sve potencijalne žrtve zaraze covidom-19. On je, ministar, potvrdio da je sve to neprimjereno.&nbsp;<br /> &Scaron;to je, zapravo, neprimjereno? To me od prvog dana zanima. I to me, moram priznati, sve vi&scaron;e uznemirava i obespokojuje. To &scaron;to su medicinske sestre i oni momci koji u bolnici rade uglavnom te&scaron;ke fizičke poslove slavili u neposrednom tjelesnom kontaktu i bez za&scaron;titnih maski? Kako to može biti neprimjereno ako se oni redovito testiraju i ako je temeljna pretpostavka njihova posla da nisu zaraženi, a ne slave negdje na javnom mjestu, među drugim ljudima, nego upravo tu, u bolnici? Pokazali su i oprez, i obzir kad nisu oti&scaron;li slaviti kod nekoga u stan. Ili je, možda, neprimjereno, kao &scaron;to to čujemo na tim groznim televizijama, i kao &scaron;to čitamo na tim hajkačkim i hejterskim portalima, upravo to &scaron;to su slavili u bolnici, na mjestu na kojem se ljudi bore za život i na kojem umiru? Tu bi se, valjda, slijedimo li Bero&scaron;a i Markotićku, trebali čuti samo zdravomarije, očena&scaron;i i glasovi posljednjih ispovijedi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>★ ★ ★<br /><br /></p> <p>Tu bi, valjda, trebala vladati svečana predgrobna atmosfera, da bolesnici shvate kako će im biti kad prve lopate zemlje počnu po njima padati? Tako to, naime, ispada, sudeći prema toj nevjerojatnoj vi&scaron;ednevnoj kampanji koja se vodi protiv sestara slavljenica. Ili se tu, slijedeći duh srednjovjekovne epidemije kuge, i načina na koji Glavni stožer civilne artikulira duhovne i ine potrebe u borbi protiv epidemije, radi o potrebi da se ispred bolnice u Dubravi spaljuju vje&scaron;tice, onako kako su se za epidemija kuge masovno spaljivale prije nekoliko stoljeća?<br /> Naravno, glasovi iz podruma nisu se čuli na odjeljenju. Bolesnici od covida-19, ili od bilo čega drugog, nisu mogli čuti kako njihove sestre pjevaju pjesmu &ldquo;Zelene oči&rdquo; Mijata Božovića, koju je proslavila Hanka Paldum, prvi put ju otpjevav&scaron;i prije četrdeset i koju godinu. Ta je pjesma jedan od evergrina generacija koje su živjele i umirale u Hrvatskoj, i u nekoliko okolnih zemalja. Uz nju se sastaje i rastaje, živi i umire. Pa ako, recimo, sad, mimo duhovne bijede hrvatskih medijskih denuncijanata, i mimo besmislene duhovne i du&scaron;evne stege Božinovića i dru&scaron;tva, zamislim ljude koji se bore za dah na covid odjelima svih na&scaron;ih bolnica, čini mi se da bi većina pacijenata bila sretna da čuje pjesmu Hanke Paldum. Uključujući i one koji je, poput mene, inače ne slu&scaron;aju i ne pjevaju. U toj je pjesmi njihov život, a ne rastanak sa životom. Kao &scaron;to u toj slici medicinskih sestara koje zaigrane u nekom &scaron;niclerovskom kolu pjevaju &ldquo;Zelene oči&rdquo;, nakon &scaron;to su se ubijale od rada po smjenama dugim i po dvadeset i četiri sata, ima nečega utje&scaron;nog, životnog, besmrtnog i neiskorjenjivog. Nečega &scaron;to samo može&scaron; spaliti na lomači. Ali onda spaljujući njih, spali i sve njihove bolesnike.<br /><br /></p> <p>★ ★ ★<br /><br /></p> <p>Ali ne, ne uznemiravaju mene svih ovih dana neprimjerene, histerične i nedostojanstvene reakcije hrvatskih medija. Ne uznemiravaju me ni stožernici, naročito oni molitveni pozeri među njima. Sve je to nedorasli ljudski jad i bijeda, koji ne umije drukčije nego u hajku. Mogu se samo nasmijati toj potrebi sakraliziranja bolničkog prostora i pretvaranja bolničkog rituala u koncelebriranu misu, ako već ne može biti ratno popri&scaron;te. Bolnica bi trebala biti vedro mjesto, jer se život i zdravlje, kada se za njih borimo, izražavaju vedrinom, a ne mrakom. Mrak je smrt, mrak je grob, mrak je država koja je cijepila sebe, pa sad nema cjepiva za građane. Ljudi bi se radovali. Žene bi nakon dvadeset četiri sata dnevno plesale kolo i pjevale uz Hanku. Imate neki problem s tim?<br /> Ono &scaron;to me uznemirava, i zbog čega se od ove priče ne mogu odvojiti, ono &scaron;to me pla&scaron;i i duboko rastužuje povod je slavlju medicinskih sestara. Slavile su jer je jedna među njima dobila posao u Njemačkoj. Ne, nisu tu novci u pitanju. Nije tu u pitanju bolji život za njihovu djecu. One bi negdje gdje se naprosto živi normalno. U vedrini, a ne u mraku. Činjenica da je u Njemačkoj spas poraznija je nego ikad. One odlaze da vi&scaron;e nikad ne čuju glasove svojih dana&scaron;njih progonitelja. Umjesto da trči za svakom od njih, pitajući &scaron;to je pogrije&scaron;io i može li jo&scaron; &scaron;to učiniti za nju, ministar Bero&scaron; se priključuje hajci. Eto, to je uznemirujuće.</p> <p><br /><em><strong>Miljenko Jergović/24sata.hr</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-30-dubrava-slavlje.jpegHoće li švedski model biti konačni pobjednik epidemijskog maratona?http://grude.com/clanak/?i=249021249021Grude.com - klik u svijetTue, 26 Jan 2021 11:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-26-korona-maraton.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Je li moguće da će se švedski model epidemiološke obrane od pandemije na kraju iscrpljujućeg maratona pokazati uspješnijim od politike tvrdog lockdowna kakvu su primijenile mnoge europske zemlje? <p><br />Koliko god mnogi poricali značaj rasta okuženosti stanovni&scaron;tva, činjenica je da je ta okuženost bitna jer ipak može voditi prema usporavanju &scaron;irenja zaraze.<br /><br /></p> <p>Ako se prati razvoj epidemiolo&scaron;ke situacije, može se primijetiti kako je u lipnju, nakon prvog vala, &scaron;irenje zaraze u &Scaron;vedskoj praktično stalo, a &scaron;to se može vidjeti iz postotka pozitivnih &Scaron;veđana testiranih na antitijela. U tom trenutku procjenjivalo se kako je veliki udio stanovnika &Scaron;vedske već stekao prirodni imunitet zahvaljujući visokom "tamnom broju" tj. puno vi&scaron;em broju okuženih od potvrđenog broja slučajeva.<br /><br /></p> <p>Međutim, s dana&scaron;njim spoznajama logičnija je hipoteza o visokom utjecaju sezonalnosti na &scaron;irenje SARS-CoV-2 virusa tj. prije bismo mogli reći da je ljeto 2020., a ne okuženost, jako usporilo &scaron;irenje zaraze u &Scaron;vedskoj. U srpnju 2020. tako je postotak pozitivnih na antitijela bio samo 15 posto. Pri ovome treba voditi računa da nakon zaraze broj antitijela vremenom značajno pada. Tako se u kolovozu broj pozitivnih na antitijela u &Scaron;vedskoj stabilizirao na jo&scaron; nižih 10 posto testiranih građana &Scaron;vedske te je ostao na toj razini sve do listopada, a od tad je počeo rasti 1-2 postotna poena svaki tjedan. U drugom tjednu siječnja 2021. godine udio pozitivnih na antitijela u &Scaron;vedskoj tako je dosegao oko 40 posto, &scaron;to konačno ukazuje na vrlo visoku razinju okuženosti.<br /><br /></p> <p>Graf ispod puno govori o trendu &scaron;irenja zaraze u &Scaron;vedskoj po udjelu pozitivnih kod testiranja na antitijela.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-26-21-01-26-graf-svedska.jpg" alt="" width="640px" /></p> <div class="se-embed se-embed--photo"> <p>Valja obratiti pažnju kako u je u prvoj fazi pandemije broj pozitivnih na antitijela bio puno vi&scaron;i u odnosu na onaj koji bi dobili iz slučajnog uzorka, dok je u kasnijoj fazi ta razlika manja&nbsp;te se mora razmi&scaron;ljati o svojevrsnoj točki infleksije. Ono &scaron;to je važno primijetiti u zadnjih nekoliko tjedana u &Scaron;vedskoj je vrlo značajan&nbsp;pad broja hospitaliziranih, kao i udjela pozitivnih na PCR testovima. Drugim riječima, moguće je da je &Scaron;vedska napokon na razini okuženosti koja će joj jamčiti značajno usporavanje&nbsp;zaraze te provođenje cijepljenja bez daljnjeg dramatičnog rasta broja smrti.<br /><br /></p> <p>Do kraja drugog tjedna siječnja u &Scaron;vedskoj je od covida umrlo ne&scaron;to vi&scaron;e od 10.000 ljudi. Ako uzmemo da je najmanje 40 posto &Scaron;veđana inficirano, to znači da je smrtnost oko 0,25 posto, tj. tek ne&scaron;to vi&scaron;a nego globalna smrtnost (IFR -&nbsp;infection fatality rate) koju je izračunao profesor&nbsp;<strong>John Ioannidis</strong>. To je smrtnost niža nego u mnogim razvijenim europskim zemljama.<br /><br /></p> <p>Pri ovome valja voditi računa da su do ovoga trenutka mnoge zemlje s dugim strogim epidemiolo&scaron;kim mjerama pro&scaron;le puno gore nego &Scaron;vedska. Veći broj mrtvih na milijun redom u EU imaju Belgija, Slovenija, Če&scaron;ka, Velika Britanija, Italija, Bugarska, Mađarska, &Scaron;panjolska, Hrvatska i Francuska. Posebno je dramatično u Belgiji i Sloveniji, koje imaju oko 700 odnosno 600 smrti na milijun&nbsp;vi&scaron;e nego &Scaron;vedska. S druge strane, uspje&scaron;na Austrija, gdje su jako dugo zaključani te imaju ekstremno stroge mjere, stigla je na 825 mrtvih na milijun&nbsp;i približava se &Scaron;vedskoj.<br /><br /></p> <p>Grafikon ispod govori kako &Scaron;vedska upravo bilježi najveći pad broja slučajeva tjedan na tjedan. &Scaron;vedska je prema zadnjem podatku tu na -30,4 posto, dok je Slovenija na -10,3 posto, a Belgija čak bilježi rast od +3,7 posto.<br /><br /></p> <p>Kako će zavr&scaron;iti epidemiolo&scaron;ki maraton?</p> <p><br /><em><strong>Gojko Drljača/Jutarnji list</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-26-korona-maraton.jpgZašto Hrvatska i BiH imaju puno manje slučajeva nego Slovenija i Irska s dugim i strogim mjerama?http://grude.com/clanak/?i=248905248905Grude.com - klik u svijetTue, 19 Jan 2021 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-19-report-covid-19121.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnji podatak o novom padu broja zaraženih od 31 posto ukazuje kako bi ozbiljnije trebalo otvoriti razgovore o popuštanju pojedinih epidemioloških mjera.<p>&nbsp;</p> <p>Iako se u situaciji dok u Njemačkoj, koja ima puno manji broj zabilježenih mrtvih na milijun stanovnika od COVID-19 zaraze nego Hrvatska, upravo razgovara o značajnom dodatnom zao&scaron;travanju jako strogih mjera, koje su njemački mediji već nazvali mega-lockdown, ostaje otvoreno pitanje koliko su radikalne epidemiolo&scaron;ke mjere doista jamstvo sigurnosti, te možemo li si mi u Hrvatskoj priu&scaron;titi mjere kao bogata Njemačka? Povratak mladih sporta&scaron;a na treninge, čini se, uopće vi&scaron;e ne bi trebao ostati sporan, niti otvaranje terasa kafića, ako uz normalni rad shopping centara imamo veliki pad broja slučajeva i, &scaron;to je najvažnije, novih hospitalizacija.<br /><br /></p> <p>Vrlo je nejasno &scaron;to se može dobiti radikalnom epidemiolo&scaron;kom politikom. Ako pogledamo trenutačnu epidemiolo&scaron;ku situaciju u Če&scaron;koj, Sloveniji i Irskoj, možemo lako uočiti kako te zemlje s vrlo dugim i strogim mjerama i dalje imaju relativno visok broj novih slučajeva na milijuna stanovnika. Če&scaron;ka na 18. siječnja broji 773 slučaja na milijuna, Slovenija 726, a Irska 674 slučaja na milijun. Irska se zbog vrlo strogih mjera donedavno predstavljala kao europski epidemiolo&scaron;ki uzor, a sada mnogi stručnjaci pogor&scaron;anje epidemiolo&scaron;ke situacije u toj zemlji pravdaju kratkotrajnim popu&scaron;tanjem mjera za blagdane. No, tu ostaje pitanje, &scaron;to se dobiva s jako strogim mjerama, ako ih ne možete malo relaksirati niti nakon duge provedbe? Isti narativ primjenjuje se i za Če&scaron;ku koja je nakon strelovitog rasta slučajeva i smrti uvela strogi lockdown, malo ga popustila, pa doživjela eksploziju slučajeva.<br /><br /></p> <p>Ako pogledamo grafikon ispod, možemo vidjeti kako teza o isplativosti strogih mjera nema čvrste temelje.&nbsp;<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-01-19-21-01-19-report-covid-19121.png" alt="" width="640px" /></p> <p>Ako gledamo epidemiolo&scaron;ke podatke Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine, vidjet ćemo da su sredinom rujna bile u vrlo sličnim pozicijama po broju novih slučajeva na milijun, kao i Če&scaron;ka, Slovenija i Irska. Taj broj se kod svih spomenutih zemalja kretao od 120 do samo 10 slučajeva na milijun. Od 15. rujna do danas Če&scaron;ka, Irska i Slovenija u prosjeku su imale puno strože mjere, a Slovenija i puni kontinuitet radikalnijih mjera u odnosu na Hrvatsku, BiH i Srbiju. Kako je onda moguće da s 18. siječnjem Srbija bilježi 269 slučajeva na milijun, Hrvatska 170, a BiH samo 60 slučajeva na milijun stanovnika tj. daleko manje slučajeva nego zemlje sa strogim mjerama? I kako je moguće da su se prije ne&scaron;to vi&scaron;e od tjedan dana (na 10. siječnja) Če&scaron;ka, Slovenija i Irska na&scaron;le na novom vrhuncu slučajeva od 1322 do 975 slučajeva?<br /><br /></p> <p>Posebno je zanimljiv slučaj BiH, koja je među europskim zemljama s najblažom epidemiolo&scaron;kom politikom, a sada im zaraza praktično jenjava.<br /><br /></p> <p>Postoje li doista uvjerljivi dokazi da je epidemiolo&scaron;ki radikalizam učinkovit ili stvara dojam lažne sigurnosti u i&scaron;čekivanju cjepiva?</p> <p><br /><em><strong>Gojko Drljača/Jutarnji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-19-report-covid-19121.pngTko plaća migrante u BiH?http://grude.com/clanak/?i=248862248862Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jan 2021 14:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-25-migranti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glavna tajnica Saveza za bolju budućnost BiH (SBB) Sanela Prašović-Gadžo, koja je i federalna zastupnica te članica Povjerenstva za sigurnost Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, objavila je šokantne podatke o tome koliko je novca uplaćeno...<div class="article__body--main_content" data-section-slug="vijesti" data-article-id="1461427"> <p>&nbsp;</p> <p>... izravno migrantima iz zemalja njihova polaska, &scaron;to sugerira o postojanju sustava za organiziranje ovoga migracijskoga vala. 
- Iznos od 5,8 milijuna maraka transferiran je migrantima iz Pakistana, Afganistana, Maroka, Iraka i Irana, a koji nelegalno borave u BiH u protekle tri godine (2018., 2019. i 2020.) - napisala je na svome FB profilu Pra&scaron;ović-Gadžo.<br /><br /></p> <p><strong>Dosluh s Pakistanom<br /><br /></strong></p> <p>Objasnila je da je to dio podataka do kojih je do&scaron;la preko Agencije za bankarstvo, ali i Western Uniona, preko kojega se isplaćuju najveći novčani iznosi. S obzirom na to da nitko od migranata ne posjeduje dokumente jer na taj način osiguravaju svoj status i boravak u BiH, postavlja se pitanje kako dolaze do toga novca. Zato je razrađen sustav koji se odvija preko pojedinaca u BiH, ali i, očito, uz pre&scaron;utnu potporu dijela bosanskohercegovačkih vlasti. U najmanju je ruku zanimljivo, kada se usporede podaci, &scaron;urovanje koje je imao bo&scaron;njački član bh. Predsjedni&scaron;tva &Scaron;efik Džaferović s vlastima, a posredno i migrantima iz Pakistana, koji nije ni sigurnosno ni bilo kako drukčije pogođena zemlja, pi&scaron;e portal Vecernji.ba. Zanimljivo je da je tijekom 2020., kako otkriva federalna zastupnica, najvi&scaron;e novca u BiH za osobe koje nelegalno dolaze u BiH uplaćeno iz Maroka, čak 791.677 maraka. Iste godine iz Iraka je preko Western Uniona transferirano 502.526 maraka. Iz Afganistana migrantima je uplaćeno 387.080, a iz Pakistana je 2020. Western Unionom u BiH migrantima uplaćeno 278.033 marke. Pra&scaron;ović-Gadžo posebno prijepornim smatra &scaron;to se vlasti BiH prave nevje&scaron;te ili prikrivaju podatke. 
&ldquo;No, uz ukupne milijunske iznose, iznimno je važno da policijske agencije i Služba za poslove sa strancima BiH odgovore na pitanje: Jesu li znali za novčane doznake preko Western Uniona i, ako su znali, kako onda nisu iskoristili tu mogućnost i utvrdili identitete osoba koje nelegalno prelaze državnu granicu i borave u BiH i pritom većina odbija pokazati dokumente? Ako nisu znali, sada znaju, pa ću svima u sustavu nadležnosti uputiti na sjednici Povjerenstva za sigurnost poziv da počnu raditi svoj posao&rdquo;, napisala je ona.<br /><br /></p> <p><strong>Tran&scaron;e od 50.000 maraka</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>SBB-ova zastupnica otkrila je i to da su iznosi koji su kroz jednu tran&scaron;u dolazili po jednoj osobi bili i po 20, 30, pa čak i u dvjema tran&scaron;ama u mjesec dana 50 tisuća maraka! 
&ldquo;Policijske agencije imaju saznanja i da su taj novac za migrante preuzimali državljani BiH, a potom novac davali migrantima&rdquo;, navodi ona. I sve to bez ikakva nadzora, odnosno nisu bili predmet istraga i provjera, s čime bi se vjerojatno suočili svi državljani BiH da im kojim slučajem na taj način pristižu golemi novčani iznosi, pi&scaron;e Večernji list. 
&ldquo;Veliki iznosi (deseci tisuća maraka) kroz jednu tran&scaron;u stizali su i iz država EU-a kao &scaron;to su Belgija, Grčka... i uplaćivani su osobama u BiH, a potom su taj novac preuzimali migranti&rdquo;, upozorila je federalna zastupnica i članica Povjerenstva za sigurnost Sanela Pra&scaron;ović-Gadžo. &bull;<br /><br /></p> <div class="article__body_banner_article_bottom">&nbsp;</div> <div class="article__extra_content"> <div class="article__extra_content_title"> <h2>Tko plaća preko Western Uniona<br /><br /></h2> </div> <div class="article__extra_content_text"> <p>Povjerenstvo za sigurnost usvojilo je i zaključak kojim se pozivaju nadležne agencije u BiH da izvr&scaron;e nadzor svih novčanih tokova koji se odnose na transfere novca koji dolaze u BiH preko Western Uniona iz onih država iz kojih dolaze migranti koji borave u BiH, navela je Pra&scaron;ović-Gadžo. Uz to, zatraženo je od svih institucija da uspostave učinkovit sustav koordinacije i usklade aktivnosti kontrole boravka i kretanja migranata kako bi oni prestali biti sigurnosna i svaka druga prijetnja građanima BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/migrantima-iz-iraka-irana-uplaceno-58-milijuna-km-1461427" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-25-migranti.jpgČitatelj moli FBI da uzme Trumpu mobitel, strahuje za rodbinuhttp://grude.com/clanak/?i=248711248711Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jan 2021 23:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-06-trump-tvita.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kaos u Americi smirio se tek nakon što je Donald Trump tweetao (objavio poruku na društvenoj mreži Tweeter) prosvjednicima da se smire.<p>&nbsp;</p> <p>A prije toga kaos je započeo kad je Trump uzeo svoj mobitel i tweetao svojim prista&scaron;ama "da polude".</p> <p><br />S obzirom na dramatičnu situaciju čitatelj portala Grude.com javio se FBI-u kako bi im predložio da Trumpu uzmu mobitel. - Zapucat će i na vas i na sve ostale, a imam rodbine u Americi koja mi &scaron;alje pare, zato vas molim učinite ne&scaron;to - poručio je.</p> <p><br />Dosad se američke predsjednike trebalo držati dalje od gumba za atomsku bombu, međutim Donald je oti&scaron;ao korak dalje pa ih ubuduće treba držati dalje i od mobitela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-06-trump-tvita.jpgFra Ante Marić: U POSUŠJU I RAKITNU PLAČ GORKI SE ČUJEhttp://grude.com/clanak/?i=248688248688Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jan 2021 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-15-fra_ante_maric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već sutoni i zore prekrivaju to prvo jutro prvog dana nove, 2021. godine Gospodnje. Roditelji su pretrnula srca i duše lomili ruke. Majke su neutješno kukale. <p>&nbsp;</p> <p>I onda se Hercegovina slila 3. siječnja 2021. godine u Posu&scaron;je na Martića križ da bi zemlji predala tijela Mirele Rezo i Stjepana Jukića. Jecalo je nebo, zemlju je bol kidala.<br /><br /></p> <p>Dan poslije, 4. siječnja kod crkve sv. Ivana Krstitelja u Rakitnu sastalo se &scaron;est bijelih križeva. Križeva s imenima Mie Soldo, Stipe Romića, Ivana Miličevića, Stipe Pavkovića, Žane Pavković i Marije Pavković. I &scaron;est bijelih buketa ruža. Prelijepi i radosni osmijesi s njihovih slika, njihove zdrave oči &scaron;to su budućnost na trepavicama nosile.<br /><br /></p> <p>Na ukopu je, uz roditelje i obitelji, rekao bi čovjek, cijela Hercegovina. Otac biskup Petar predvodi sveto misno slavlje, a oni, umrli, anđeli Božji, slu&scaron;aju s neba njegove riječi. Tu je i njihov krstitelj fra &Scaron;imun, župniku fra Marinku se kida srce. Spremao ih je i za prvu sv. pričest i za svetu krizmu. Oci provincijali Bosne Srebrene i Hercegovine fra Jozo i fra Miljenko.<br /><br /></p> <p>Nikad u Rakitnu nije bilo toliko ljudi. I nikada ljudi u Rakitnu nisu bili tako tužni. Nisu se sramili jedan drugog zbog suza, uzdaha, jecaja. Odzvanjaju stihovi pjesme koja želi uliti snagu u svu tu tugu: &ldquo;I ni jedan koji živi i vjeruje u mene neće umrijeti nikada&rdquo;. Ba&scaron; nikada. Toliko je ljubavi tu u crkvenom dvori&scaron;tu, tu pod padinama Čvrsnice.<br /><br /></p> <p>A kada je na koncu, na onom zadnjem ophodu prema vječnom počinku, zazvonilo zvono sv. Ivana, potekao je jecaj, gorak plač. &ldquo;Čuj! U Rami se kukanje čuje i gorak plač: Rahela oplakuje sinove svoje i neće da se utje&scaron;i za djecom, jer njih vi&scaron;e nema.&rdquo; Pi&scaron;e tako prorok Jeremija. (Jr 31,15) Zvono sv. Ivana breca tugu, a puk plače, i samo plače. Ljesovi teku svojoj vječnosti.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>I onda su k Petrovića groblju krenuli Žana, Marija i Stipe Pavković. Silni ih uzdasi ispraćaju, jecaji vele riječ opro&scaron;taja. Ivankovića groblje čeka svoju djecu Ivana Miličevića i Stipu Romića. Groblje Stećci u Dupovcima svoju najdražu Miju Soldo. Mladost im tužna kliče: &ldquo;Zbogom, na&scaron;i najdraži!&rdquo;<br /><br /></p> <p>Suton je pao na Rakitno, na groblja. Svijeće s nebom razgovaraju. Pucketaju. Griju srce. Toče svoje vo&scaron;tane suze i za dragom djecom tuže.&bull;</p> <p><br /><em><strong>Fra Ante Marić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-15-fra_ante_maric.jpg'Ujedinili ste nas, neka suze teku! Ne treba ih ni žaliti ni susprezati'http://grude.com/clanak/?i=248658248658Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jan 2021 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-03-21-01-03-tribistovo_paljenje_svijeca_grude13.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana jecaj zvona odzvanja u Posušju, u Bosni i Hercegovini, Europi, u cijelom svijetu. Kako ne bi jecala i zvona i ljudi kada nas je samo u jednoj noći napustila tolika mladost?<p>&nbsp;</p> <p>Na nebo se preselilo osam mladih ljudi čiji je život tek trebao početi. Nema te osobe kojoj ovih dana suza nije potekla, kojoj se grlo nije steglo. Događaj koji se velikom brzinom ra&scaron;irio svemirom i na kratko vrijeme ujedinio cijeli svijet u tuzi i žalosti. I oni koji vode države i običan čovjek sjedinili su se u tuzi i potpori onima koji su izgubili sve &scaron;to imaju - svoju djecu. Neka suze teku! Ne treba ih ni žaliti ni susprezati. Ta, napustio nas je cvijet mladosti! O, Bože, za&scaron;to ba&scaron; mladost? Zar nas ni onako nije sve manje i manje? Napustio nas je cijeli jedan razred mladih u vremenima kada vapimo za svakim mladim životom.<br /><br /></p> <p>Vi, anđeli svojih roditelja, svoga naroda i mjesta, napustili ste ovaj zemaljski život iako ste iza sebe ostavili veliku tugu, za trenutak ste skrenuli pozornost svih ljudi na ovim prostorima i za jedno vrijeme, nadam se ne tako kratko, ujedinili sve narode i političare da se sjete kako je život tako kratak i prolazan i da se ne isplati tro&scaron;iti energiju na besmislice. Nitko ovih dana ne govori o te&scaron;kom životu, o pravima naroda i vjera, o pogre&scaron;kama, o plaćama, mirovinama; pozornost svih skrenuli ste na sebe ukazujući kako život zna biti okrutan, a vrijeme smrti nije definirano ni godinama, ni životnim statusom, a ni zdravstvenim stanjem.<br /><br /></p> <p>Vi ste skrenuli pozornost i svim svojim vr&scaron;njacima kako nas u životu vrebaju razne opasnosti i samo čekaju malu pogre&scaron;ku koja često postaje tako kobna. Va&scaron; život nije pro&scaron;ao nezapažen. Napustili ste nas prerano, ostavili ste uplakane i neutje&scaron;ne roditelje, rodbinu, pa i mno&scaron;tvo svijeta, ali ste tijekom dvadesetak godina svoga prekratkog života na ovom svijetu donijeli toliko radosti svojim roditeljima i prijateljima. Ako je moguće, neka to bude utjeha va&scaron;im najbližima. Neka vam je pokoj vječni!&bull;</p> <p><br /><em><strong>Pero Zelenika/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-03-21-01-03-tribistovo_paljenje_svijeca_grude13.jpgHERCEGOVINO NE ZAUSTAVLJAJ SUZE, ONE DANAS MORAJU TEĆIhttp://grude.com/clanak/?i=248610248610Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jan 2021 16:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-01-posusje-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječi utjehe teško je pronaći. Samo suze i jecaji, tuga i bol. Osam mladih života je ugašeno i nema tih riječi koje sada mogu utješiti ponajprije njihove obitelji i bližnje, a zatim i sve ostale.<p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina danas plače, kao &scaron;to Tribistovo njeno ispunjeno suzama plače, kao &scaron;to je svako jezero ispunjeno danas nebeskim suzama.</p> <p>Prenosimo pjesmu koju je napisao poznati hercegovački pjesnik koji živi i radi u Belgiji Velimir Velo Raspudić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fvelimir.raspudic%2Fposts%2F3974692185874297&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=647&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="647"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-01-posusje-2021.jpgZašto je prvo polje crveno, a ne bijelo?http://grude.com/clanak/?i=238612238612Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jan 2021 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-01-zastava.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da nije bilo NDH i srpske agresije, možda bi danas na zastavi RH bio povijesni hrvatski grb s početnim bijelim poljem.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Zvonimir Despot/Večernji list</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;No imali smo NDH koja je u svojoj zastavi koristila hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem, imali smo srpsku agresiju, imali smo srpsku propagandu kako je novu hrvatsku vlast progla&scaron;avala usta&scaron;kom, koja je optuživala da će nova samostalna hrvatska država biti sljedbenica NDH. I predsjednik Franjo Tuđman osobno je na kraju presudio da će na novoj službenoj zastavi RH hrvatski grb početi s crvenim poljem.<br /><br /></p> <p>I tako imamo već 30 godina dana&scaron;nju zastavu RH. Da, 30 godina, jer je Hrvatski sabor 21. prosinca 1990. donio Zakon o državnom grbu, zastavi i himni. Mnogi danas ne znaju kako je do&scaron;lo do novog rje&scaron;enja zastave RH. O tome je detaljno pisao akademik Nik&scaron;a Stančić 2007. godine u časopisu &ldquo;Grb i zastava&rdquo;, glasniku Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog dru&scaron;tva. Tako je Stančić javnost upoznao kako je sve krenulo: &ldquo;Priča o nastanku dana&scaron;njeg grba Republike Hrvatske započinje nedugo nakon prvih slobodnih izbora u Hrvatskoj, u svibnju 1990. god. na primanju nakon otvorenja izložbe o Ivanu Mažuraniću u Povijesnom muzeju Hrvatske (danas Hrvatski povijesni muzej).<br /><br /></p> <p>Izložbu je otvorio dr. Franjo Tuđman, novoizabrani predsjednik Predsjedni&scaron;tva tada jo&scaron; uvijek Socijalističke Republike Hrvatske, a otvorenju je prisustvovao i dr. Žarko Domljan, predsjednik Sabora izabranog na izborima u travnju te godine. Nakon otvorenja uprava je priredila skromno primanje za uži krug uzvanika, a bio sam među uzvanicima kao recenzent kataloga izložbe. Dr. Tuđmana sam, dakako, kao povjesničara poznavao od ranije, a i dr. Žarka Domljana kao dotad člana sveučili&scaron;nog Instituta za povijest umjetnosti. Tijekom razgovora upitao sam dr. Žarka Domljana razmi&scaron;lja li se negdje u političkim krugovima o novom grbu.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Akademik Stančić je oformio povjerenstvo koje je trebalo načiniti elaborate sa svim argumentima te ga predati Tuđmanu kako bi on na kraju donio političku odluku. U međuvremenu, Sabor je 25. srpnja 1990. proglasio amandmane na Ustav dotada&scaron;nje SR Hrvatske, proglasio je državnu suverenost RH i ukinuo je dotada&scaron;nja socijalistička obilježja, pa je umjesto zvijezde, na hrvatsku trobojnicu vraćen tradicionalni hrvatski grb s početnim bijelim poljem. Poslije progla&scaron;enja amandmana ispred zgrade Sabora na jarbol je podignuta nova hrvatska zastava s povijesnim grbom. I tako do danas kod dijela ljudi je pak u spomenutom tekstu pojasnio heraldička pravila: &ldquo;U elaboratima povjerenstva konstatirano je da po strogim heraldičkim pravilima početnom polju pripada boja metala (tj. bijela boja koja je ustvari zamjena za izvorno srebrnu boju, dok je crvena ustvari boja krvi), te bi po njima hrvatski grb trebao započinjati bijelim poljem.<br /><br /></p> <p>Međutim, heraldika u provedbi nikada nije bila sasvim dosljedna, te se tijekom stoljeća u prikazima hrvatskog grba neprestano izmjenjivalo crveno i bijelo početno polje, dok se konačno nije u praksi ustalilo crveno početno polje, uključiv&scaron;i u 20. st. u praksi Hrvatske seljačke stranke koja je u međuratnom razdoblju faktički imala ulogu hrvatskog nacionalnog pokreta. Povjerenstvo je bilo jedinstveno u podržavanju te tradicije.</p> <p>S druge strane, smatrao sam, a tako i članovi povjerenstva koji su se o tome izja&scaron;njavali, da bi u tom osjetljivom prijelomnom vremenu na kraju 1990., kada je trebalo dobro mjeriti svaki korak kako se ni s čim ne bi omelo proces osamostaljivanja i stvaranja demokratske Hrvatske, uzakonjivanje državnog grba s početnim bijelim poljem bio znak nadovezivanja te države na kratko trajnu tradiciju NDH, &scaron;to bi neminovno imalo unutra&scaron;nje i vanjske političke implikacije.&rdquo;<br /><br /></p> <p>I onda je dao do znanja kako je kod Tuđmana pala konačna odluka: &ldquo;Dr. Tuđman je vrlo pažljivo slu&scaron;ao moja obja&scaron;njenja u kojima nisam zalazio u političke implikacije izbora početnog polja grba. Bilo je zapravo pred jednom eminentno političkom odlukom, svjestan svih implikacija odluke prihvaćanju bijelog početnog polja, ali očigledno o tome jo&scaron; nije bio donio konačnu odluku i &ndash; rekao bih &ndash; tražio je povijesnu argumentaciju koja bi opravdavala dono&scaron;enje protivne odluke. Usvom izlaganju sam iznosio heraldička načela koja su govorila u prilog početnog bijelog polja te podatke o tradiciji tijekom koje se ustalilo crveno početno polje i koja je početnom crvenom polju davala povijesni legitimitet. U argumentaciji, jednako kao &scaron;to je stajalo i u elaboratu, tumačeći tu tradiciju pozivao sam se na najstariji sačuvani hrvatski grb koji je nastao u samoj Hrvatskoj, tj. na grb s pečata Cetinske diplome. Prepričao sam Bojničićeva stajali&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Dr. Tuđman me nakon toga ozbiljno pogledao i upitao: &ldquo;Stančiću, je li to točno?&rdquo; Bio je to očigledno trenutak kada sam se morao konačno odlučiti. Vidio sam da ga i dr. Domljan napeto promatra. Nakon mog potvrdnog odgovora kratko je zastao i malo oklijevajući, ne sasvim odlučnim glasom ali očigledno rije&scaron;iv&scaron;i se dotada&scaron;njih dilema, rekao: &ldquo;Dobro, neka početno polje bude crveno.&rdquo; Akademik Miroslav &Scaron;utej osmislio je iznad &scaron;tita krunu s pet malih &scaron;titova na kojima su najstariji poznati grb Hrvatske, te grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. I tako je nastala dana&scaron;nja zastava RH. Oni pak koji u nekim prigodama u zemlji izbacuju zastavu s početnim bijelim poljem u grbu, ne po&scaron;tuju dana&scaron;nju zastavu, jer grb s početnim crvenim smatraju komunističkim, &scaron;to je obična neistina, i zapravo često potiho koketiraju s usta&scaron;tvom</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-01-zastava.jpegDinamo i Hajduk dva su kluba bratska, njima se ponosi čitava Hrvatskahttp://grude.com/clanak/?i=238579238579Grude.com - klik u svijetTue, 29 Dec 2020 22:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-petrinja-humanost-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao na glavnoj fotografiji izgledaju ujedinjeni Hrvati, onda kada je najpotrebnije.<p>&nbsp;</p> <p>Sisak, Petrinja, Glina, Zagreb ujedinili su sve Hrvate, od matice Hrvatske do Herceg Bosne, pa zatim sve do cijeloga svijeta.<br /><br /></p> <p>Nakon potresa na teren su krenuli i Bad Blue Boysi i Torcida, naizgled nepomirljive navijačke skupine Dinama i Hajduka ujedinili su se u humanosti, rasči&scaron;ćavaju teren, dopremaju pomoć, prikupljaju je... pomoć prikupljaju i osiječka Kohorta i riječka Kantrida.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-petrinja-humanost-2020.jpgMnogo je još detalja o kardinalu Stepincu nepoznatohttp://grude.com/clanak/?i=238480238480Grude.com - klik u svijetTue, 22 Dec 2020 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-22-stepinac_sudjenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tko zna koliko manje važnih detalja o kardinalu Stepincu još nije poznato ako do sada nije bilo poznato ni koje je rimske crkve trebao biti naslovnikom. <p>&nbsp;</p> <p>Nigdje od biografija i knjiga vezanih za njegov život, pa ni u kauzi za njegovu beatifikaciju i eventualnu kanonizaciju nije napisano koju je rimsku crkvu trebao preuzeti da je do&scaron;ao 12. siječnja 1953. u Rim primiti kardinalska obilježja. Kada je hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić počeo istraživati koju je rimsku crkvu papa Pio XII. namijenio Stepincu, dobivao je različite odgovore, od onih da je nepoznata jer nije do&scaron;ao u Rim pa do toga da je zapravo bio progla&scaron;en &ldquo;in pectore&rdquo;.<br /><br /></p> <p>To znači da je neki kardinal u prsima ili bolje kazati <strong>u srcu pape</strong>, ali njegovo ime ne može izreći kako mu ne bi stvorio pote&scaron;koće u državi u kojoj nije bio dobro viđen. Takvih slučajeva bilo je vi&scaron;e tijekom povijesti, ali to se nije moglo odnositi na Stepinca po&scaron;to je <strong>Pio XII.</strong> obznanio 29. studenoga 1952. imena novih 24 kardinala, a među njima je bio i zagrebački nadbiskup. Zanimljivo je da ni u vatikanskom godi&scaron;njaku pokraj imena kardinala Stepinca nije napisano ime crkve koju je trebao preuzeti, odnosno na mjestu titularne crkve bile su samo tri točkice.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to kardinali postaju i <strong>naslovnici rimskih crkava</strong>? Kardinali biraju novog papu i pripadnici su rimskog klera, a da bi bili u rimskom kleru postaju i naslovnici neke od rimskih crkvi. Za&scaron;to je Pio XII. za Stepinca odredio crkvu <strong>San Paolo alla Regola</strong>? Pravi razlog se ne zna, ali može se s dosta velikom vjerojatno&scaron;ću kazati da je to učinio kako bi spojio sudbinu svetog Pavla i kardinala Stepinca. Naime, na prostoru na kojem je kasnije izgrađena crkva bilo je mjesto gdje je početkom prvog stoljeća bio zatvoren, pa u kućnom pritvoru sv. Pavao.<br /><br /></p> <p>Kada je Pio XII. progla&scaron;avao Stepinca kardinalom, zagrebački je nadbiskup bio<strong> u kućnom pritvoru</strong>. Pelicarićevom uporno&scaron;ću, ali i zbog činjenice da je papa Franjo otvorio arhive iz razdoblja pape Pija XII., otkrili smo koje je crkve Stepinac trebao biti titular. Činjenica da se to sada otkrilo, a da su i prethodno mnogi hrvatski znanstvenici kopali po vatikanskom arhivu i nisu vjerojatno ni tražili taj detalj, pokazuje i koliko se stvari ne zna o Stepincu.</p> <p><br /><em><strong>Silvije Toma&scaron;ević/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-22-stepinac_sudjenje.jpgJe li vrijeme da se Palić odrekne Perićeve ostavštine?http://grude.com/clanak/?i=238432238432Grude.com - klik u svijetSun, 20 Dec 2020 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-20-peric-majic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biskup Petar Palić pozvao je građane Mostara na izbore kako bi Mostar ostao stolni hrvatski grad, što on u načelu i je kao sjedište hrvatskih institucija u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>I nije ovo politički osvrt na Petrove riječi, nego iznosimo činjenicu da novi biskup u Hercegovini dobro razumije politička zbivanja u ovoj zemlji i da se za njih pripremao jer ovo nije normalna zemlja u kojoj je potrebno razumijevati samo jedan segment dru&scaron;tva, a svaki drugi ignorirati. I zato je Palić dobar na početku svog mandata. Međutim, treba ići dalje.<br /><br /></p> <p>Naredno vrijeme će pokazati koliko je biskup Petar Palić spreman razumjeti i crkvena pitanja u svojoj biskupiji na koja je, zasigurno, u dubini du&scaron;e već tražio odgovore. Dolaskom u Međugorje, pokazao je koliko mu je važan svaki vjernik. Iako je Međugorje pod posebnom upravom Svete Stolice, ono je i dalje na području Mostarsko-duvanjske biskupije. Drugi test će biti 'hercegovački slučaj', ali kako stvari stoje biskup Petar Palić će se morati odreći ostav&scaron;tine Ratka Perića, te ljudi mržnje i "rata" koji žele sru&scaron;iti svaku mogućnost suživota i zajedni&scaron;tva katolika, kao &scaron;to je jedan njegov pomoćnik s područja općine Grude koji sada prikuplja poene s ciljem &scaron;to većeg približavanja novom biskupu koji ga, za razliku od svog prethodnika, ne vodi na svaki sastanak, a &scaron;to ovaj priželjkuje. Tako vjernicima koji traže potvrdu uvaljuje dokument kojim se moraju odreći fratara iz spornih župa hercegovačkog slučaja, ako žele dobiti potvrdu za neki čin. Bijeda i jad nekoga tko sebe zove svećenikom, a tko se obilato pla&scaron;i gubitka moći nakon odlaska ranijeg biskupa kojeg je hranio svojom mržnjom i puno puta u sjeni bio vi&scaron;estruko gori od njega. Većinom se sve pripisivalo Ratku Periću, a bilo je itekako gorih oko njega.</p> <p><br />Zna i taj svećenik da je 'hercegovački slučaj' nastao kao plod laži jer Dekret Romanis pontificibus lažno se temelji na dogovoru biskupa, naroda i franjevaca, a prava je istina da se nitko s nikim nije dogovorio kako je predstavljeno, nego su započeti razgovori u kojima su hercegovačka strana i hrabri fratri toga vremena tražili da franjevci ostanu u Grudama, Čapljini, Mostaru, &Scaron;irokom Brijegu, Čitluku... odnosno u župama iz tih općina i gradova. Međutim, svjestan je moći u tim župama da je spreman i surađivati s lažima tog dokumenta da bi ih osvojio.</p> <p><br />Biskup Petar Palić treba svakog vjernika. Mudrosti sigurno ima da je toga i sam svjestan. Osobito je važan svaki vjernik u BiH. Sigurno je i spominjući Mostar htio motivirati žitelje ovog napaćenog grada da iziđu na izbore i ne dopuste njegov gubitak jer ako Mostar padne i hrvatski narod u BiH polako će početi padati pod "građansku", u prijevodu velikobo&scaron;njačku čizmu. A ako se to dogodi bit će svjestan da je u tome itekako pomogla i ranija administracija mostarske biskupije koja se odricala vjernika Cima, Ilića, Bune... a i danas ta administracija iz sjene želi vući konce.</p> <p><br />Ako Hrvati ostanu na vlasti u Mostaru, onda treba vjerovati i poticati biskupa Palića da krene u proces ujedinjenja vjernika jer, uz dužno po&scaron;tovanje politici, prvi čovjek Crkve u Hercegovini važniji je za vjernike od bilo koga. Od njega će ovisiti i budućnost hrvatskog naroda u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-20-peric-majic.jpgNakon tragikomičnog filma o Bandiću njemački vlasnik želi ugasiti RTL televiziju?http://grude.com/clanak/?i=238420238420Grude.com - klik u svijetFri, 18 Dec 2020 22:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-18-kumek.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras je na RTL televiziji prikazan film "Kumek", a ako nije bilo jasno ranije, sada je. Ako je ovaj film najjači dokaz protiv Milana Bandića, onda za zagrebačkog gradonačelnika nema straha za svibanj 2021. kada se održavaju izbori u hrvatskoj metropoli.<p>&nbsp;</p> <p>Dario Juričan jo&scaron; je jednom potvrdio izvrstan smisao za lo&scaron; humor i dojam je da je trebao angažirati svjetonazoru bliskog vicmahera Stipu Mesića da bi fore, shvatljive samo Juričanu, mogle proći i kod običnog naroda.</p> <p><br />Poku&scaron;ao je i s golotinjom i užasnim psovkama, ismijavanjem religije... i to je sve &scaron;to može zadovoljiti Juričanove istomi&scaron;ljenike jer stvari koje ljudi ne znaju, a koje nisu dokazane, uopće nema. Za gledatelje iz Hercegovine najzanimljiviji je trebao biti pogled na Bandićevu rodnu općinu Grude. Iako Juričan tvrdi da je bio i u Grudama, snimke u duhanu Juričan je mogao napraviti bilo gdje, a kadar s benzinskom crpkom u sredi&scaron;tu Gruda pokazuje da je možda ovom redatelju netko dostavio arhivske snimke, a da ih on nije snimao, jer je snimljena crpka zatvorena već godinama. Također, Juričan je namjerno uzeo najružnije kadrove iz općine Grude iz ranijih godina (većina ih preuređena osim hotela Grude koji je lani dobio privatnog vlasnika i uskoro se očekuju radovi) kako bi sramoćenje bilo &scaron;to uvjerljivije, međutim filmom za koji je dobio kvalitetan iznos novca uspio je samo sebe osramotiti. Iako je govorio da je najveći strah osjećao dok je snimao u Grudama, strahovati je mogao jedino, ako je već bio tu, od ugriza nekog poskoka u duhanu, jer sugovornika nitko nije vidio. Također, na snimkama nema ni silne Bandićeve imovine koju bi i Gruđani, koje Juričan stalno proziva, voljeli vidjeti da vide čime raspolaže najdugovječniji gradonačelnik Zagreba.</p> <p><br />&Scaron;to se samog naslova mog maila tiče, Nijemci bi uistinu mogli razmisliti o ga&scaron;enju RTL televizije koja nije stavila ni oznaku da film koji sadrži golotinju i psovke ne bi trebali gledati mlađi od 18, 15 ili 12 godina. S obzirom na kvalitetu filma, oznaka je ipak trebala biti: Zabranjeno gledanje mlađima od 120 godina jer RTL i na Sam u kući stavlja upozorenja...</p> <p><br />P.S. Iako je ostalo jo&scaron; nekoliko minuta do kraja filma, većina gledatelja ga nije mogla odgledati do kraja. Kada smo mislili da nema ni&scaron;ta očajnije od 2020. godine pojavi se milijunski film Kumek... Ako Juričanu smetaju Hercegovci, pitanje je kako on komentira činjenicu da je čovjek kojeg on podupire, Tomislav Toma&scaron;ević, podrijetlom iz Bosne (urođeni psihički problem nekih likova je da ako mrze ljude iz Hercegovine, onda jo&scaron; vi&scaron;e mrze ljude iz Bosne), a rođak mu je glavni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Toma&scaron;ević kojeg bi zasigurno zgrozio ovakav uradak prepun odvratne psovke koja se na RTL televiziji servira nekoliko dana prije Božića.</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-18-kumek.jpgPalić poručio: Svi smo se našli ogoljeni, ali 'Ne bojte se' odjekuje svijetomhttp://grude.com/clanak/?i=238410238410Grude.com - klik u svijetFri, 18 Dec 2020 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Božićna poruka apostolskoga upravitelja Hvarske biskupije mons. Petra Palića, biskupa mostarsko-duvanjskoga i apostolskoga upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije.<p>&nbsp;</p> <p>Svake godine na Božićnoj danjoj misi odjekuju isti odlomci Božje Riječi: &bdquo;Kako su ljupke po gorama noge glasono&scaron;e radosti koji navje&scaron;ćuje mir, ogla&scaron;uje sreću, navje&scaron;ćuje spasenje&hellip;&ldquo; (Iz 53,7).<br /><br /></p> <p>Noge onih, koji žure po gorama, sve su drugo, samo ne ljupke. One su prljave i pra&scaron;njave, jer su ljudi bili bosi ili u sandalama. Te su noge pune rana, s pokojim trnom, a ipak prorok Izaija govori o ljupkim nogama. Međutim, u sredi&scaron;tu promi&scaron;ljanja je glasono&scaron;a i poruka koju on nosi. A ta poruka hrabri srce, čini du&scaron;u radosnom i izaziva sjaj u očima. Poruka koju glasono&scaron;a nosi je poruka mira, utjehe i spasenja. Nekoliko stoljeća kasnije bit će to poruka anđela pastirima: &bdquo;Ne bojte se! Evo, javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio spasitelj &ndash; Krist Gospodin! I evo vam znaka: naći ćete novorođenče povijeno gdje leži u jaslama.&ldquo; (Lk 2, 10-12)<br /><br /></p> <p>I ove ćemo godine taj pro&scaron;li događaj na novi način navijestiti i o njemu slu&scaron;ati. Stajat ćemo pred jaslicama i promatrati novorođenče. Vjerojatno se negdje uopće neće moći slaviti božićna polnoćka i neće biti uobičajeno raspjevana. Različiti sadržaji po gradovima, kojima je ovaj blagdan bio zaogrnut i koji su odvlačili na&scaron; pogled od glavnog sadržaja ovoga blagdana, izostat će. U poznatoj priči &bdquo;Carevo novo ruho&ldquo; jedino je dijete u svojoj iskrenosti i nevinosti imalo hrabrosti i reklo istinu: &bdquo;Car je gol!&ldquo;<br /><br /></p> <p>Božić je gol! Pandemija je pomogla da Božićno otajstvo bude oslobođeno mnogih usputnih sadržaja, koji zadnjih godina svojim blje&scaron;tavilom zamračuju njegovu bit i odvlače pozornost od bitnog. Ostaje nam zaustaviti se pred Riječju koja je Tijelom postala u Isusu iz Nazareta i vjerom ispovjediti da je to novorođeno dijete na&scaron; Spasitelj &ndash; Krist Gospodin.<br /><br /></p> <p>Nisu ove godine samo uvjeti i okolnosti slavlja drukčiji. Ljudi, na&scaron;a braća i sestre trebali su proći i proživjeti toliko toga: brige, strahovi, možda čak i smrt rođaka ili prijatelja. Svi smo se na&scaron;li ogoljeni. I upravo u toj ogoljenosti, bespomoćnosti, strahu odjekuje poruka anđela: Ne bojte se! Spasitelj vam se rodio!<br /><br /></p> <p>Maleno Dijete u jaslama sa svojim djetinjim, nemoćnim pogledom na&scaron; je Bog i izvor je na&scaron;e nove snage i radosti. Prepoznajmo i posvjedočimo bližnjima pravoga Boga u Božiću.<br /><br /></p> <p>Sretan Božić i Božjim blagoslovom ispunjena nova 2021. godina!<br /><br /></p> <p>✠ Petar Palić, biskup mostarsko duvanjski i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanske biskupije, apostolski upravitelj Hvarske biskupije</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-petar-palic.jpgKolumna Gruđanina koju vrijedi pročitati: Ono što Covid-19 radi nama u zadnjih godinu dana, MI RADIMO NAŠEM PLANETU ZEMLJI ZADNJIH 100 GODINAhttp://grude.com/clanak/?i=238333238333Grude.com - klik u svijetMon, 14 Dec 2020 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-29-andrija-simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Andrija Šimić iz stare loze Šimića, hajduka, iz Gruda u Hercegovini, rođen u Kostreni, Riječanin, pomorac, kapetan, poduzetnik, ovih je dana objavio kolumnu u Glasu Istre koju portal Grude.com, uz njegovu suglasnost, prenosi u cijelosti.<p>&nbsp;</p> <p><br />Ne navigam već 15 godina. Navigacija mi ponekad fali toliko da me samo pomorac može razumjeti. S njima se družim i dalje, oni su sada moj pogled dalje od horizonta, dalje od ekrana mog ''pametnog telefona'' kojem sve manje vjerujem.<br /><br /></p> <p>Najbolji razgovori su uvijek s legendarnim prijateljem Kre&scaron;om, kapetanom i jednim od najinteligentnijih ljudi koje znam. Pretresamo sve pomorske teme i tako dobijem informacije koje me zanimaju. Nakon na&scaron;eg zadnjeg razgovora, na izlasku iz kafića me upitao: "Vidim da si uz kavu naručio smeđi &scaron;ećer, jel' sve u redu?" Je, sve je OK, kažem mu, od stresa mi se sve malo poremetilo, pa mi je i &scaron;ećer malo povi&scaron;en, i zato pazim. Kužim, odgovara mi Kre&scaron;o. Radi malu pauzu, i kaže: "Imao sam jednog prijatelja, jako je pazio na &scaron;ećer, ali nije pazio na gradski autobus! Jednom ga je pogazio nekoliko metara dalje od kafića. Otvori oči stari!"<br /><br /></p> <p>Naravno da Kre&scaron;o nema prijatelja kojeg je pogazio autobus. Samo mi je uputio simboličnu poruku. Počeo sam razmi&scaron;ljati - &scaron;to je moj autobus?<br /><br /></p> <p>Mislio sam prvo da je to Covid-19, danima sam bio uvjeren u to. No kad sam malo zagrebao ispod povr&scaron;ine, shvatio sam da Covid-19 nije niti među prvih pet.<br /><br /></p> <p>Autobus na koji moram dobro paziti, autobus koji dolazi i prijeti da će pogaziti ne samo mene, nego i sve nas, klimatske su promjene. Problem tog autobusa je da ga se jo&scaron; ne bojimo, jer mu samo u daljini vidimo upaljena duga svijetla. Olako si kažemo i lažemo, naivno se uvjeravamo da nema &scaron;anse da dođe do nas. Prije ili kasnije, glupo se uvjeravamo, skrenut će lijevo ili desno i pogaziti nekog drugog.<br /><br /></p> <p>Objasnit ću vam za&scaron;to sam, uz sve probleme koji nas priti&scaron;ću, apsolutno siguran da su klimatske promjene u ovom trenutku na&scaron; najveći, nadolazeći, prijeteći ''autobus''. Planeta Zemlja, na&scaron; dragi dom, jako je mala i krhka. Da bi vam dočarao koliko je mala, ne trebate ići daleko, uzmite dvogled, skoknite do Rovinja po sunčanom danu, odite na Molo Grande i gledajte prema horizontu u smjeru Venecije.<br /><br /></p> <p>Vidjet ćete brodove koji plove, ali ih nećete vidjeti kompletne i u potpunosti, već samo njihov gornji dio. Izgledat će vam kao da su potonuli i samo dio njih viri van, iznad povr&scaron;ine mora. To je radi zakrivljenosti zemlje, taj brod koji ide prema Veneciji već je iza horizonta, lagano se kotrlja prema svojoj sljedećoj luci. Možete li zamisliti koliko je Zemlja mala kad već pogledom iz Rovinja prema Veneciji imamo dokaz da nije ravna ploča! Samo se vi smijte, ali milijuni ljudi u svijetu jo&scaron; uvijek vjeruju da je zemlja ravna ploča!<br /><br /></p> <p>Zemlja je toliko mala da sam u ovih 45 godina svojih putovanja često sretao svoje prijatelje na drugim dijelovima kugle zemaljske, na mjestima na kojima sam bio siguran da nema &scaron;anse da naletim na ikoga poznatog. U mjestu Ilo, u pustinji na jugu Perua, sreo sam svog prijatelja Leona, s kojim sam i&scaron;ao u osnovnu i srednju &scaron;kolu! Tada mi je to izgledalo nevjerojatno, sada vi&scaron;e nije.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to sam vam poku&scaron;ao dočarati koliko je zemlja mala, poku&scaron;ati ću objasniti koliko je krhka.<br /><br /></p> <p>Godine 1750. populacija planeta Zemlje je bila 750 milijuna stanovnika, 200 godina kasnije populacija je bila 4 milijarde, a danas nas ima oko 8 milijardi. Za dvadesetak godina će nas biti 10 milijardi.</p> <p>Klimatske promjene se događaju toliko brzo, da smo postali tužni svjedoci. Zadržat ću se na moru, jer to je tema o kojoj najvi&scaron;e znam i čiji sam svjedok. Događaji na moru su ciklički, na&scaron; planet je bio točan kao najbolji &scaron;vicarski sat. Postoji jedna pomoć nautičarima koja se zove Routeing chart. To je nautička karta vjetrova i morskih struja koja je stoljećima koristila pomorcima da planiraju svoje pomorske rute i navigaciju, informirajući ih koje će vjetrove imati na svojim putovanjima. Recimo, izvadiv&scaron;i kartu za mjesec prosinac za Sjeverni Atlantik, točno si znao &scaron;to te čeka. Te su karte danas nepouzdane, ne govore točno ni smjer vjetra, ni struja, ni njihovu jačinu. Harmonija se poremetila.<br /><br /></p> <p>Kada sam počeo navigati, prolazak sjeverozapadnim prolazom je bio skoro pa nemoguć, a danas mi kolege govore da prolaze bez većih problema i da će to ubrzo postati uobičajena ruta. Arktički led se smanjio u ljetnim mjesecima za 50 posto, a predviđanja su da će za dvadesetak godina, u ljetnim mjesecima, potpuno nestati. Pojavljivat će se samo zimi.<br /><br /></p> <p>Možda sam oti&scaron;ao previ&scaron;e u svijet, vraćam se nama i na&scaron;im problemima.<br /><br /></p> <p>Venecija je uložila ogromna sredstva u Mose (branu protiv poplava). Siguran sam da je dizajniran bez gre&scaron;ke i da je napravljen po nacrtima. Problem je u tome &scaron;to nitko nije predvidio da će plimni valovi biti ovako veliki te da će jugo biti ovako snažno, tako da se bojim da Mose za par godina neće građanima Venecije biti od nekakve pomoći. Hrvatska obala je bila svjedok velikih poplava, pojave koje su se događale svakih 20 do 30 godina sada će nam se početi događati po nekoliko puta u godini.<br /><br /></p> <p>Monaco je prije dvadesetak godina napravio predivni moderni vanjski lukobran za koji je bio siguran da će ga &scaron;tititi od valova sljedećih 300 godina. Nažalost, neće. Tome već sada svjedočimo.</p> <p>Prije dvije godine valovi su sru&scaron;ili luku Rapallo u Liguriji, luku koja je stoljećima odolijevala vjetrovima i valovima te napravila lukobran koji može podnijeti val od 6 metara. No nitko prije predvidio da će 2018. valovi biti veći od 10 metara.<br /><br /></p> <p>'Ajmo opet u daleki svijet. Zemlja ima dva plućna krila, jedno je amazonska ki&scaron;na &scaron;uma, a drugo je jugoistočna azijska &scaron;uma. Oko 75 posto života na Zemlji se odvijalo u tim &scaron;umama. Danas je posječeno vi&scaron;e od 50 posto tih &scaron;uma.<br /><br /></p> <p>Zemlja ima i krvne žile, a to su rijeke. U 2020. godini u vi&scaron;e od 60 posto rijeka voda je toliko zagađena da je ne možemo piti.<br /><br /></p> <p>Nevjerojatno je i &scaron;to smo napravili životinjskom svijetu. U 2020. godini samo je 35 posto zemljinog teritorija ostala divljina, sve ostalo smo pokorili.<br /><br /></p> <p>Mi činimo 30 posto sisavaca na zemlji, oko 10 posto životinja smo pustili u divljini, a 60 posto životinjskog svijeta uzgajamo na farmama da bi ih kasnije pojeli.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to Covid-19 radi nama u zadnjih godinu dana, mi radimo na&scaron;em planetu Zemlji zadnjih 100 godina. Napadamo joj pluća i krvožilni sustav, tamo gdje je najslabija, diže joj se tjelesna temperatura i tako se bori protiv nas, a mi se kao virus množimo misleći da ćemo je pobijediti. Ali nećemo, majka priroda je jača od svega. Dokaz tome je bio prvi lockdown, sjećate se kako se nakon samo 30 dana priroda oporavila i to zahvaljujući tome &scaron;to smo je prestali gu&scaron;iti.<br /><br /></p> <p>Ovim tekstom samo sam naveo probleme, nisam dao rje&scaron;enja jer ih ne znam. Vjerojatno vas samo želim potaknuti na razmi&scaron;ljanje. Onaj autobus s početka priče ide prema nama, sad mu ne vidim samo svijetla, već i koje je boje. I sve je brži!<br /><br /></p> <p>Možda ovaj tekst u Istri čita neka nova Greta Thunberg, osoba koja će promijeniti svijet. Tako se nadam da je tako&hellip; Stara pomorska poslovica kaže da se u mračnoj noći zvijezde najbolje vide, čak i one najmanje sjaje najljep&scaron;im sjajem&hellip;.</p> <p><br /><em><strong>ZA GLAS ISTRE PI&Scaron;E KAPETAN ANDRIJA &Scaron;IMIĆ</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-29-andrija-simic.jpgIvkošić uništio 'da crkneš od smijeha' Juričanahttp://grude.com/clanak/?i=238166238166Grude.com - klik u svijetSat, 05 Dec 2020 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-05-miln-jurican.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati kolumnist Večernjeg lista Milan Ivkošić u svojoj tjednoj kolumni spustio je na zemlju redatelja, koji se jedini uz Severinu divi svojim filmovima, Darija Juričana.<p>&nbsp;</p> <p>To je učinio povodom gostovanja Juričana u emisiji u kojoj se smijao svojim forama koje su, kako stvari stoje, samo njemu bile smije&scaron;ne. Toliko je bio dosadan ponavljajući iste fraze da se u jednom trenutku činilo da će Aleksandar Stanković otići iz emisije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Subota 28. studenoga: Plenković bježi u potkrovlje, Mesić oblači svoju mu&scaron;kost</strong></p> <p>Trebalo bi napisati knjigu o tome kako su se &scaron;titili vrhunski hrvatski političari. Plenković je od vlastite žene koja je zaražena virusom korona u samoizolaciju pobjegao u potkrovlje stana, odakle vodi sjednice Vlade, videom. Ne smije sići na ručak pa mu se jelo vjerojatno ostavlja pred vratima potkrovlja, a s obitelji valjda komunicira mobitelom. Neko će vrijeme naciji zacijelo nedostajati njegova markantna pojava, a i njemu divljenje koje tom pojavom izaziva. Valjda gore ima kupaonicu, no ne zna se je li i on u ove zimske dane, kad u potkrovlju zna biti iznimno ledeno, za&scaron;titio i svoju mu&scaron;kost. Pogledajte kako ju je &scaron;titio Stipe Mesić. Čitamo naslov uz koji je i slika na kojoj su tri vesele žene: &ldquo;Mi smo Ličanke koje pletu nakurnjake, Stipe Mesić jednom je kod nas uzeo najvećega&rdquo;. Za one koji ne znaju &ndash; nakurnjak je vunena zimska obleka za mu&scaron;ko spolovilo i mo&scaron;nje koja se plela i nosila u Lici (ne znamo je li i negdje drugdje), a danas se izrađuje uglavnom kao suvenir. Osim Mesića, nakurnjake su u spomenutih Ličanki uzimali i Ivo Josipović, Ivo Sanader, Petar Čobanković... Pa ako neki bezobrazni čitatelj kaže da su nam političari k..., neka zna da se i takvi dobro za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nedjelja 29. studenoga: Juričan bi se htio zvati Milan Bandić i biti kao Bandić</strong></p> <p>Dario Juričan mnogima je duhovit i veliki borac protiv pokvarenih moćnika, Kutle, Todorića, Bandića... Ali je i &ldquo;autor&rdquo; neduhovitih uvreda, neutemeljenih optužbi i jako izbirljiv u opanjkavanju ljudi pa lijeve kriminalce ne dira. Kakva je to duhovitost kad Bandića na HTV-u vrijeđa kao zombija, kukavicu, starog i ofucanog djedicu, sijača laži... S njim bi u zatvor, premda nema presude, a kad kaže da je &ldquo;upropastio Zagreb&rdquo;, vjerojatno bi htio na njegovo mjesto kako bi ga jo&scaron; vi&scaron;e upropastio. Po čemu to znamo da bi &ldquo;vratio grad ljudima&rdquo;? Ni po čemu, osim po neprijateljstvu prema onima koji ga vode i po pripadnosti ultraljevičarima koji se &ldquo;seru na Bleiburg&rdquo;. Osobe koje vrijeđaju poput Juričana obično imaju skrivene sklonosti i osobine koje pripisuju drugima, zato se valjda i kandidirao za Pantovčak pa njegovo zauzimanje za korupciju u predizbornoj kampanji treba i tako čitati. Imali smo obilje nevinih javnika koji su grmjeli protiv kriminala i nepravdi, a kad bi osvojili vlast, postajali su &scaron;ampioni nepodop&scaron;tina. Juričanova neusli&scaron;ana želja da se zove Milan Bandić zacijelo je želja da se bude kao Milan Bandić. No, kome na žalost, kome na sreću, Bandić je samo jedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ponedjeljak 30. studenoga: Hoćemo li u Jadranu barem slijediti Talijane</strong></p> <p>O gospodarskom pojasu na Jadranu pisao sam valjda onoliko puta koliko se spominjao u javnosti pa ću tako i nastaviti. Jer, Talijani u na&scaron;em ZERP-u, od kojeg smo odustali, ulove godi&scaron;nje ribe za 200 milijuna eura, a i veliko je bogatstvo energenata u podmorju. Nedavno je saborski zastupnik iz Suverenista Marko Milanović Litre upozorio kako talijanski parlament upravo pi&scaron;e nacrt zakona kojim bi proglasio isključivi gospodarski pojas te zahtijevao da to učini i Hrvatska. Najustrajniji zagovornik gospodarskog pojasa, nekad prava&scaron;, sada samo znanstvenik Tonči Tadić, na to je rekao: &ldquo;Navijam da Talijani proglase gospodarski pojas na Jadranu jer će to onda napokon učiniti i Hrvatska&rdquo;. Kad je riječ o gospodarskom pojasu, posljednjih dvadeset godina povijest je sramoćenja i kukavstva hrvatskih vlasti. Račan se zauzimao za za&scaron;tićeni ekolo&scaron;ko-ribolovni pojas &ndash; ZERP, dakle, za ograničenu inačicu koju bi prihvatila i Europska unija. Odluku je ostavio Sanaderu koji se, premda se kao oporbenjak u Saboru pjenio zahtijevajući progla&scaron;enje gospodarskog pojasa, ZERP-a odrekao, a od tada do danas vladajući se njime i nisu bavili. Kao &scaron;to se u svom sluganstvu prema EU ničim za Hrvatsku bitnim bavili nisu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Utorak 1. prosinca: Građani, prijavite susjede Bero&scaron;evoj Udbi!</strong></p> <p>Ministar zdravstva Vili Bero&scaron; rekao je da bi policija u domove građana ulazila isključivo na dojavu da je u njima &ldquo;koronaparty&rdquo;, ne i samoinicijativno. Građane je pozvao da prijave takva okupljanja, a kad je riječ o Crkvi, kazao je kako prijedlog poslan u saborsku proceduru ne predviđa iznimke među pravnim osobama koje se kažnjavaju za kr&scaron;enje mjera. A i Crkva je pravna osoba. Ministar, dakle, poziva građane da budu potkazivači kao da živimo u policijskoj državi. Jer, za&scaron;to bi tulumi među grijesima bili iznimka, neka vlast pozove građane da prijave svakoga zatečenog u protudržavnoj &ldquo;raboti&rdquo;.</p> <p>Premijer Plenković je kad&scaron;to znao poručiti oporbi, kad bi se drznula reći &scaron;to osobito ružno o vlasti, da on to &ldquo;vi&scaron;e neće dopustiti&rdquo;, &scaron;to je također policijska prijetnja. Jer, ako &ldquo;neće dopustiti&rdquo;, znači da će silom spriječiti ili kažnjavati. I zdravstvena i politička vlast pokazale su potpunu nemoć u borbi protiv koronavirusa pa se zacijelo iz te nemoći od građana cinkera i policije traži da se obračunaju s &ldquo;neprijateljima države&rdquo;, pa i s Crkvom. Jednako je sramotno potkazivanje &ldquo;Udbi&rdquo; kao &scaron;to je sramotno i &scaron;to vlast ponižava građane stvarajući &ldquo;udba&scaron;ko ozračje&rdquo; u kojem bi ih upotrebljavala.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Srijeda 2. prosinca: Iz banaka se milijarde iznose u inozemstvo</strong></p> <p>Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine zaradile su oko tri milijarde kuna, od toga Zaba trećinu, milijardu. Obradovat će se svaki hrvatski patriot kad to pročita, pogotovo zato &scaron;to zna da će taj novac zarađen na hrvatskom gospodarstvu i građanima otići u matične zemlje inozemnih banaka, a drugih u Hrvatskoj gotovo i nema. Za svotu samo koju milijardu veću najveće su hrvatske banke prodane strancima, a prije toga su sanirane s vi&scaron;e od osamdeset milijardi kuna! Vjerojatno u svijetu nema takva primjera, a pogotovo nema onih koji su se rukama i nogama borili za to da novac hrvatskih poreznih obveznika potro&scaron;en za sanaciju banaka bude u svoti koja će se od stranih kupaca tražiti pri prodaji toga nacionalnog bogatstva. I danas su živi Hrvati koji su se nakon prodaje banaka koju su srčano zagovarali preko noći obogatili za desetke milijuna eura obilno unovčiv&scaron;i od stranaca dionice koje su na početku privatizacije u svojim bankama kao menadžeri kupili budza&scaron;to. Naravno, nitko ih poslije nije pozivao na odgovornost, dapače, ugledni su građani u zemlji čije su bogatstvo rasprodavali za svoje osobne interese. I to moćnim zemljama Europske unije za kojom smo toliko čeznuli.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Četvrtak 3. prosinca: Za&scaron;to je Sučić planuo u vukovarskom kafiću</strong></p> <p>Sa zaka&scaron;njenjem sam pročitao (samo?) u Slobodnoj Dalmaciji za&scaron;to je državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Stjepan Sučić planuo u kafiću u Vukovaru malo nakon &scaron;to je počela vrijediti zabrana rada kafića zbog korone. &ldquo;Jedan od policajaca koji je legitimirao Sučićeve bećare&rdquo;, pi&scaron;e Dalmacija, &ldquo;bio je srpske nacionalnosti, navodno pripadnik nekada&scaron;nje milicije pobunjenih Srba, &scaron;to je Sučiću kao Vukovarcu kojemu su u ratu ubili oca i majku zasmetalo.&rdquo;</p> <p>A pi&scaron;e i ovo: &ldquo;Kada je vidio da specijalci u policijsku postaju u lisicama dovode njegova prijatelja Krunoslava &Scaron;eremeta, ravnatelja vukovarskog Memorijalnog centra kojemu je u ratu nestao otac &ndash; i da ga privodi upravo taj policajac srpske nacionalnosti &ndash; Sučić je u bijesu gurnuo vrata. Ona su udarila u otvoreni ormarić u drugoj sobi, a staklo na vratima je puklo.&rdquo; Ta priča baca novo svjetlo na incident i svakom će normalnom hrvatskom patriotu Sučićevo pona&scaron;anje izgledati prirodno. Ali nije izgledalo prirodno Sučićevu ministru Medvedu i premijeru Plenkoviću koji su ga ishvalili i prisilili na ostavku, &scaron;to jednostavno znači da njihov sramotan odnos prema Domovinskom ratu i njegovim žrtvama &scaron;titi &ndash; milicija srpske &ldquo;krajine&rdquo;!!!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Petak 4. prosinca: Smrt liječnice u Zaraznoj stra&scaron;na opomena dru&scaron;tvu</strong></p> <p>Premda sam se zauzimao za to da se ne diskriminiraju žrtve koronavirusa, da se ne govori o starima i bolesnima samo kao o brojevima, a o mlađima se pi&scaron;e posebno, s imenom i prezimenom, sada bih i sam napravio jednu iznimku i pisao o jednoj žrtvi virusa od kojeg i nije bolovala. Potresla me vijest o samoubojstvu jedne liječnice u Zaraznoj bolnici Fran Mihaljević koja se brinula o pacijentima oboljelim od COVID-19. Ubila se jer, kako kažu njezini kolege, &ldquo;velik broj smrti kojima je posljednjih mjeseci svjedočila &ndash; vi&scaron;e nije mogla podnijeti&rdquo;. Cijela bolnica plače jer je riječ o izvanrednoj osobi, &ldquo;krajnje predanoj poslu&rdquo; koja je &ldquo;i prije toga godinama sudjelovala u svim aktivnostima klinike&rdquo;. Tragedija je i posljedica, kako kaže predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana &Scaron;mit, &ldquo;nenormalnih uvjeta, kada se radno vrijeme pretvara u kompletan život, odnosno struka preuzima kontrolu nad va&scaron;im životom&rdquo;. Ova je smrt, usudio bih se reći, spomenik jednoj profesiji koja u ovo vrijeme ima nacionalnu ulogu i nacionalne zasluge, kao &scaron;to ih zapravo uvijek ima, ali ih dru&scaron;tvo ne cijeni i ne vrednuje kako dolikuje. Sudbina nezaboravne liječnice stra&scaron;na je opomena takvom dru&scaron;tvu</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-05-miln-jurican.jpegOvo je slika godine! DINAMO JE OPET DONIO OSMIJEH NA LICEhttp://grude.com/clanak/?i=238146238146Grude.com - klik u svijetThu, 03 Dec 2020 21:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-03-dinamo-2020-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prozivali su kad je Zoran Mamić preuzeo klupu Brunu Petkovića da je trom i spor, Livakovića da je kikser, strance da su preskupi...<p>&nbsp;</p> <p>A danas, 3. prosinca, taj Dinamo sa silno kritiziranim Zoranom Mamićem kao trenerom osigurao je novo proljeće u Europi nakon pretpro&scaron;le sezone i to upisav&scaron;i se zlatnim slovima u Europi jer je već nakon četvrtog kola igranja u skupini bio jedina momčad koja nije primila gol u europskim skupinama. U petom kolu to se nastavilo, Dinamo je slavio u Nizozemskoj rezultatom 0:2, za 11. bod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u ovom pandemijskom vremenu jedan klub veličanstveno se borio za hrvatski nogomet i donio je osmijeh na lice navijačima umornima od ove godine!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-03-dinamo-2020-1.jpegPismo čitateljice: Zašto nas treba ubiti bez čipiranjahttp://grude.com/clanak/?i=238112238112Grude.com - klik u svijetTue, 01 Dec 2020 12:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitateljica portala Grude.com poslala nam je svoj komentar na aktualnu situaciju, a koji prenosimo u cijelosti.<p>&nbsp;</p> <p>Ljudi su nezahvalna vrsta koju bih najradije usporedila sa stokom, nego ne bih vrijeđala životinje. Mi smo ta tvorevina koja je svog Stvoritelja željela ubiti prije skoro dvije tisuće godina i onda se nemamo čemu isčuđavati.<br /><br /></p> <p>Kmečimo oko cjepiva jer na&scaron; mali beznačajni, smrdljivi život želi kontrolirati neki tamo Bill Gates po&scaron;to su njemu zanimljive neke strvine iz neke Hercegovine ili Bosne ili Dalmacije. Nemamo mi nikakvih dokaza, knjige od 200 stranica za nas su mučeni&scaron;tvo u rangu onog koje su preživjeli na&scaron;i stari na Bleiburgu Bog im pokoj dao, ali znamo da nas žele otrovati, porobiti, ubiti... iako pojma nemamo za&scaron;to bi nas neki genij, koji je zaradio milijarde i milijarde, želio ubiti, ali po&scaron;to mi sve znamo i po&scaron;to nam je ugrožen komoditet uvjereni smo da nas netko želi ubiti.<br /><br /></p> <p>Da nas kr&scaron;ćanski mučenici iz Biblije koje tako često citiramo vide tako prestra&scaron;ene zgrozili bi se nad nama i rekli: De nemojte nas citirati, ako je moguće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa gdje će nam uskratiti ovo malo slobode od 23 sata navečer do 5 sati ujutro... Pa umjesto da su ti koji hodaju u to doba odavno već na psihijiatriji, takvi jo&scaron; imaju pravo glasa ovdje kod nas. Naravno, to &scaron;to nam je najvi&scaron;e stradalih bilo upravo u tom razdoblju, i to vi&scaron;e nego dok je rat trajao, to nikog ne zanima, važno je samo da ti koji hodaju od 23 sata do 5 sati ujutro imaju slobodu.<br /><br /></p> <p>I kud će Hrvatska ba&scaron; nama zatvorit granicu. Kriza je svjetska, lajemo na sve oko sebe, ali ba&scaron; smo mislili u Imotski u Lidla kupit litar onog mlijeka od 4 kune, puno svih mogućih otrova jer nećemo uzeti taj litar u susjeda koji ima kravu i provjereno mlijeko jer je skuplje za koju marku. Gorivo, inače, do Lidla ne plaćamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I izludit ćemo psihički. Nisu izludile na&scaron;e majke koje su nas po 10 odgajale dok su muževi bili u nekom progonstvu. Bile su i gladne i žedne i umorne i slomljene... ali ne, one ne znaju kako je nama, mi ćemo izludit psihički jer ne možemo hodati od 23 sata do 5 ujutro ili ne možemo u Lidla...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bože, baci i meteor i budi precizan!</p> <p>Hvala!<br /><br /></p> <p><em><strong>Čitateljica/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgKomentar čitatelja: Analiza rezultata lokalnih izbora u općini Grudehttp://grude.com/clanak/?i=237982237982Grude.com - klik u svijetMon, 23 Nov 2020 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-13-019-grudska-panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na adresu portala Grude.com stigla je politička analiza vezana za lokalne izbore u ovoj općini, a koju prenosimo u cijelosti.<div>&nbsp;</div> <div>Iza nas su jo&scaron; jedni lokalni izbori i s odmakom od tjedan dana može se napraviti analiza i pregled rezultata u općini Grude.<br /><br /><br /></div> <div>Gruđani su izabrali načelnika kao i 25 vijećnika u novi saziv Općinskog vijeća. <br /><br /> <p style="text-align: justify;">Novi četverogodi&scaron;nji mandat je osvojio Ljubo Grizelj, a u vijeću će participirati 5 političkih subjekata: HDZ, HRS, HSP, SDP i HSS.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Kampanja se vodila u vrlo čudnim okolnostima u kojima su politički subjekti morali po&scaron;tovati sve propisane mjere vezane za za&scaron;titu od COVID 19. Stoga se kampanja bazirala na obilazak mje&scaron;tana s ograničenim brojem ljudi i kampanju putem dru&scaron;tvenih mreža. <br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Ono &scaron;to se može zaključiti je da nije bio pretjeran broj plakata kao dosada&scaron;njih godina niti rastro&scaron;nih skupova, &scaron;to je sigurno za pohvaliti.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Izbor načelnika ove godine je bio jednostavan jer dosada&scaron;nji načelnik Ljubo Grizelj nije imao protukandidata, te je prema dosada&scaron;njim preliminarnim rezultatima ostvario 3.365 glasova bez uračunatih glasova putem po&scaron;te. Također treba zapaziti kako je Grizelj dobio i glasove oporbe budući da ima veći broj glasova od stranke, dok je primjetan i određeni broj nevažećih praznih listića &scaron;to navodi na zaključak da su neki glasači oporbe zbog činjenice da nije bilo protukandidata, na ovakav način izrazili svoju volju. <br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&Scaron;to se tiče izbora načelnika, izbor je bio potpuno jasan i već unaprijed poznat ali ostaje nejasno zbog čega oporba nije bila u stanju kandidirati protukandidata na ovim izborima.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&Scaron;to se tiče izbora vijećnika, Gruđani su imali priliku birati vijećnike sa liste 7 političkih subjekata. Od 7 političkih subjekata 5 će ih sudjelovati u radu OV u naredne 4 godine, i to: HDZ &ndash; 17 vijećnika, HRS &ndash; 3 vijećnika, HSP &ndash; 2 vijećnika, SDP &ndash; 2 vijećnika i HSS &ndash; 1 vijećnik. <br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">HDZ &ndash; 17 vijećnika (2.981 glasova)<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;">HDZ BiH će i u naredne 4 godine imati apsolutnu većinu u OV Grude. Ako se analiziraju rezultati iz 2016. godine može se primijetiti da će HDZ imati jednog vijećnika manje ali i dalje podr&scaron;ku od 68%. HDZ ovim pokazuje da ima stabilno biračko tijelo i da su uspjeli i ovog puta dobiti podr&scaron;ku oko 3.000 glasova, bez obzira na manju izlaznost ali i problem s pandemijom. Ono &scaron;to se može primijetiti u sastavu vijećnika koji su izabrani u OV s liste HDZ-a je i činjenica da su neki kandidati dobili zavidan broj preferencijalnih glasova te su na takav način u&scaron;li u OV. Bez obzira na to, HDZ će i naredne 4 godine činiti većinu u OV Grude.<br /><br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">HRS &ndash; 3 vijećnika (481 glasova)<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;">Republikanci prvi put nastupaju na lokalnim izborima u Grudama i s<span>&nbsp; </span>rezultatom od skoro 500 glasova i 3 vijećnika daje im pravo za zadovoljstvo. Ostaje samo pitanje jesu li oni osobno zadovoljni rezultatom budući da su u kampanji bili najprisutniji, pogotovo na dru&scaron;tvenim mrežama i jesu li zbog toga očekivali bolji rezultat. Također je nejasno hoće li neovisni kandidati s liste HRS-a biti neovisni u OV ili će djelovati stranački u okviru HRS-a. Jedno je sigurno, HRS će biti glasna oporba. Također je za očekivati da će oporbeno djelovanje dobiti i novu dimenziju u smislu da će se sjednice OV emitirati uživo putem platformi dru&scaron;tvenih mreža, snimati različiti video uradci i sve ono &scaron;to smo i mogli vidjeti u kampanji.<br /><br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">Koalicija HSP &ndash; 2 vijećnika (348 glasova)<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;">Rezultat HSP-a kontinuirano pada jo&scaron; od 2008. godine kada su imali podr&scaron;ku od 22% i osvojenih 6 mandata, a u odnosu na 2016. godinu HSP je izgubio dodatno jedno vijećničko mjesto. Razlog vi&scaron;e za nezadovoljstvo je i činjenica da je lista koalicijska tj. sastavljena je od 3 stranke i to: Hrvatska stranka prava BiH, HSP BiH i HSP Dr. Ante Starčević, a rezultat im je na svega 8%. Pozitivna stvar za njih u cijeloj priči može biti početak okupljanja prava&scaron;kih opcija i stvaranja podloge za budućnost.<br /><br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">SDP &ndash; 2 vijećnika (314 glasova)<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;">SDP već tradicionalno sudjeluje u radu Općinskog vijeća Grude. SDP s 2 mandata može biti zadovoljan jer imaju dvostruko veći broj glasova nego na izborima 2016. godine kada su bili zastupljeni s jednim vijećnikom. Ako se analizira rezultat SDP-a može se vidjeti da je SDP imao rast na određenim biračkim mjestima, kao &scaron;to je Tihaljina ali i pad izbornog rezultata na nekima od njih. Ostaje za vidjeti kako će se SDP postaviti prema većini u OV Grude.<br /><br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">HSS &ndash; 1 vijećnik (163 glasa)<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;">HSS je ostao parlamentarna stranka u OV Grude. U proteklom mandatu HSS je imao također jednog vijećnika, ali veći broj glasova. Rezultat HSS-a je po svemu sudeći trebao biti bolji budući da je HSS na proteklim izborima za mjesnu zajednicu pobijedio HDZ u MZ Tihaljina, ali na ovim izborima se to pokazalo ne toliko važno jer se veliki broj kandidata iz Tihaljine na vi&scaron;e različitih listi borio za ulazak u OV i ti glasovi nisu bili kanalizirani na listu HSS-a.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">HDZ 1990 &ndash; 0 mandata (69 glasova)<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;">HDZ 1990 je dobio svega 70-ak glasova i daleko je od praga ulaska u OV. Stranka koja je bila lider oporbe dugo godina, ali i glavni pretendent za preuzimanje vlasti, danas je u Grudama svedena na margine, ponajvi&scaron;e zbog činjenice da su se ljudi koji su vodili Devedesetku u Grudama pasivizirali ili vi&scaron;e ne sudjeluju u političkom životu.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><span style="text-decoration: underline;">HDU &ndash; 0 mandata (15 glasova)<br /><br /></span></p> <p style="text-align: justify;">HDU je stranka koja nema značajniju ulogu u Grudama sa osvojenih svega 15 glasova.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ono &scaron;to se može na kraju zaključiti je da je apsolutni pobjednik izbora HDZ BiH s osvojenom načelničkom pozicijom i većinom u OV. Oporba je raspodijelila 8 mandata na način kako su motivirali svoje birače. Imamo pojavu nekih novih političkih opcija koje se trebaju jo&scaron; dokazivati, a imamo i stranke koje su u potpunosti nestale s političke scene Gruda kao &scaron;to je HDZ 1990, a od ranije je to i Narodna stranka radom za boljitak.</p> <p style="text-align: justify;"><br /><em><strong>U naslovu maila stoji: Analiza Grude</strong></em></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-13-019-grudska-panorama.jpgSelmo Cikotić stavio je metu na čelo svakom bh. građaninu, ništa bolji nije ni Šefik Džaferovićhttp://grude.com/clanak/?i=227936227936Grude.com - klik u svijetThu, 19 Nov 2020 01:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-19-selmo-sefik-marokanac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što je stavljao mete na čelo Hrvatima u Bugojnu, SDA-ov Selmo Cikotić, ministar (ne)sigurnosti BiH, sada metu na čelo stavlja svakom poštenom bh. građaninu.<p>&nbsp;</p> <p>Njegova neodgovornost i izjave poput one da je "deportacija migranata iz BiH nečija seksi ideja" i da su oni "kao turisti koji tro&scaron;e novac u ovoj zemlji" dali su krila migrantima, a jedan od njih, koji je već osuđivan u BiH zbog droge, a nikad nije deportiran iz ove zemlje, u utorak navečer ubio je mladog Jasmina Berovića (36) i te&scaron;ko ozlijedio njegova brata, ugostitelja u Otesu kod Sarajeva.</p> <p>U normalnoj državi osumnjičenik za ratne zločine ne bi smio ni biti ministar sigurnosti, a kamoli da bi ostao na dužnosti nakon &scaron;to njegov državljanin na ovako brutalan način bude ubijen od nekog tko na njegovom teritoriju ilegalno obitava. I ono &scaron;to je najgore, ubojica i njegovi suradnici u ubojstvu su u bijegu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ovog ubojstva oglasili su se iz SBB-a čiji je predsjednik Fahrudin Radončić, biv&scaron;i ministar sigurnosti u BiH koji je u te&scaron;kim uvjetima svoj posao radio dobro.</p> <p><br /><em><strong>Priopćenje prenosimo u cijelosti...<br /></strong></em></p> <p>Migrantska kriza već mjesecima potresa cijelu državu i postaje sigurnosni problem broj jedan, ali odgovorni iz vlasti ostaju bez bilo kakve ozbiljne i efikasne reakcije.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Naprotiv, ne samo da se ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić jo&scaron; uvijek nije javno ni oglasio, a kamoli ne&scaron;to poduzeo, već zajedno s njegovim nadređenim &Scaron;efikom Džaferovićem, članom predsjedni&scaron;tva BiH, od samog početka aktivno radi na, u najmanju ruku, relativizaciji cijelog problema</strong>.<br /><br /></p> <p>Pitanje je sada kako će na takav odnos gledati obitelj i prijatelji ubijenog mladića?<br /><br /></p> <p>Tragičan događaj u Otesu samo potvrđuje koliko su bili važni stavovi i inicijativa Fahrudina Radončića, biv&scaron;eg ministra sigurnosti da su potrebne ključne i hitne mjere brze deportacije ilegalnih migranata, njihovo izmje&scaron;tanje izvan urbanih sredina u privremene smje&scaron;tajne kapacitete i hitno zapo&scaron;ljavanje vi&scaron;e od tisuću graničnih policajaca.<br /><br /></p> <p>Ta Radončićeva strategija i plan bili su apsolutno opravdani i neophodni, ali su nai&scaron;li na protivljenje političkog vrha SDA i Džaferovića, koji su odabrali politiku prema kojoj su ilegalni migranti &bdquo;dobrodo&scaron;li turisti u BiH koji će nadoknatiti potro&scaron;nju tokom pandemije&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Također, Radončićeve namjere su opisivali kao &bdquo;seksi ideje&ldquo;, a kao alternativu su ponudili samo paradnu posjetu Pakistanu.<br /><br /></p> <p>Najveća odgovornost za situaciju u kojoj su se građani na&scaron;li je na vrhu SDA i Džaferoviću koji su, umjesto interesima građana, punu podr&scaron;ku dali ambasadorima država iz kojih dolaze ilegalni migranti, ohrabrujući ih na taj način da dolaze u BiH.<br /><br /></p> <p>Naročito je ružna podvala da se ovo pitanje može može rije&scaron;iti ugovorima o readmisiji s Pakistanom, jer je svakome jasno da to Pakistan neće po&scaron;tovati kao &scaron;to to ne rade ni druge zemlje iz kojih dolaze migranti.<br /><br /></p> <p>Radončićev stav da se ne radi o samo o humanitarnom, nego primarno sigurnosnom pitanju, važnom za građane BiH, ali i cijelu Europu,, presudan je za bilo kakvo rije&scaron;avanje ili odgovor na ovaj veliki izazov.<br /><br /></p> <p>Dok god ministar sigurnosti bude smatrao ilegalne migrante turistima, a prava rije&scaron;enja &bdquo;seksi idejama&ldquo;, to će građanima govoriti da ta politika neće i ne želi pružiti sigurnost građanima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-19-selmo-sefik-marokanac.jpgHrvatska zajednica Herceg - Bosna temelj opstanka Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=227858227858Grude.com - klik u svijetFri, 13 Nov 2020 14:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-13-hercegbosna-zastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom cijelog ovog razdoblja hrvatski politički predstavnici sudjelovali su u tijelima vlasti BiH kao i u pripremama i organiziranju referenduma za neovisnost BiH..<p><br />Utemeljenje HZ HB bila jedna u nizu odluka Hrvatske demokratske zajednice tada političkog pokreta koji je na prvim demokratskim izborima dobio apsolutnu podr&scaron;ku hrvatskog naroda u BiH, u cilju priprema za obranu od otvorene agresije na na&scaron;u zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodno je donesena odluka Predsjedni&scaron;tva HDZ-a BiH iz kolovoza 1991., o formiranju 8 regionalnih zajednica, unutar kojih su osnovani krizni stožeri za obranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska zajednica Bosanska Posavina utemeljena je 12. studenog 1991., kada je iz Travničke regionalne zajednice pokrenuta inicijativa za spajanjem Travničke i Hercegovačke regionalne zajednice, &scaron;to je realizirano 18. studenog 1991., utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne, na području 30 općina u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U siječnju 1992. utemeljene su Hrvatske zajednice Usora, Soli i Vrhbosna, a potpuno udruživanje svih ovih zajednica u jedinstvenu zajednicu HZ HB provedeno je odlukom na sjednici Predsjedni&scaron;tva HDZ-a i HVO-a 24. listopada 1992. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom cijelog ovog razdoblja hrvatski politički predstavnici sudjelovali su u tijelima vlasti BiH kao i u pripremama i organiziranju referenduma za neovisnost BiH, tako da bi bez sudjelovanja utemeljitelja HZ HB bilo upitno međunarodno priznanje BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva odluka HZ HB donesena je 5 mjeseci kasnije, 8. travnja 1992., kada je osnovano Hrvatsko vijeće obrane, koje je prema članku 2. &bdquo;Odluke o formiranju Hrvatskog vijeća obrane&ldquo; bilo zaduženo brinuti se o za&scaron;titi hrvatskog naroda, kao i drugih naroda u ovoj zajednici, napadnutih od bilo kojeg agresora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HZ HB danas? Poslije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma Hrvatska Republika Herceg Bosna, kao područna cjelina i HVO-e, kao njezina oružana sastavnica ugrađeni su u Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1997., osnovana je Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao krovna organizacija, udruga koja okuplja ustanove i institucije s ciljem za&scaron;tite hrvatskog identiteta, jezika i kulture u Bosni i Hercegovini, registrirana kod nadležnih tijela, u skladu sa zakonom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utemeljitelji ili članovi Udruge HZ HB danas su Sveučili&scaron;te u Mostaru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, predstavnici Katoličke crkve u BiH, udruge proistekle iz Domovinskog rata, HKD Napredak, Matica hrvatska, Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Hrvatski svjetski kongres, udruga Prsten i drugi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na sastav članica jasno je kako HZ HB danas nije politička organizacija, jer se većina njezine aktivnosti, bilo samostalno ili u suradnji s članicama odvija na kulturnom i znanstvenom planu, kroz poticanje i realiziranje projekata od povijesnog, znanstvenog ili umjetničkog značaja za hrvatsku kulturu u BiH, stoji u priopćenju HZ HB povodom 29. obljetnice utemeljena.</p> <p>&nbsp;<br />Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-13-hercegbosna-zastava.jpgHoće li se biskup Palić u 'Hercegovačkom slučaju' voditi riječima svećenika za čiju dušu je predvodio misno slavlje?http://grude.com/clanak/?i=227720227720Grude.com - klik u svijetTue, 03 Nov 2020 12:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-14-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biskup Petar Palić ljetos je preuzeo dužnost biskupa dijela Mostarsko-duvanjske biskupije i trajnog upravitelja Trebinjsko-mrkanske biskupije.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Za&scaron;to dijela?</strong> <br />Zato &scaron;to novi biskup jo&scaron; ne djeluje na području cijele biskupije.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to se o njemu zasad može reći?</strong><br />Da je otvoren za razgovore. Ruku na srce, jo&scaron; nije razgovarao s onima s kojima bi trebao da se Hercegovački slučaj, koji očito postoji, rije&scaron;i, međutim sastanci s mnogim vjerskim dužnosnicima, zatim i političkim dužnosnicima, predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, premijerom HNŽ-a Nevenkom Hercegom, gradonačelnikom Mostara Ljubom Be&scaron;lićem pokazuju da je biskup zainteresiran za razgovor. Iako su mu u komentarima na jednom portalu zamjerili jer se "sastaje s političarima", novi biskup se mora upoznati i s političkom situacijom Hrvata u BiH.<br /><br /></p> <p>Prije nekoliko dana novi biskup predvodio je misno slavlje i molitvu za fra Vendelina Karačića, znamenitog franjevca čijem je prethodniku upravo on slao snažne poruke. Upozorio je fra Vendelin povodom <a href="https://www.grude.com/clanak/?i=64737&amp;potresno-pismo-fra-vendelina-karacica-krist-se-u-hercegovini-punih-50-godina-znoji-krvavim-znojem" target="_blank">50 godina Hercegovačkog slučaja</a> biskupa, ali i sve ostale na <strong>ravnodu&scaron;nost, nemilosrđe, nedosljednost, ozakonjene poluistine i službene neistine, izostanak duhovne skrbi za "odlutale", tvrdokornost, izostanak poku&scaron;aja nositelja vlasti i moći da se iznađe mogućnost za popravak žalosnog stanja, slijepa primjena slova zakona na &scaron;tetu razbora, taktičnosti i ljubavi, negledanje naroda Božjega kao glavnine živoga tijela Mističnoga Krista...</strong><br /><br /></p> <p>Biskup Palić i ovih dana je o predaji određenih župa na upravu dijacezanskom biskupu govorio kao o odluci Svete Stolice. Zna dobro novi biskup da ljudi u Hercegovini nisu maloumni, nisu nerazboriti i nerazumni i da znaju da je to odluka Svete Stolice. Međutim, <strong>vide ti umni i razboriti Hercegovci koliko je promjena papa Franjo unio u Crkvu</strong>. <strong>I od novog biskupa očekuju da unosi promjene</strong>, a ne negativnosti kakve je fra Vendelin spominjao u svom pismu. Onima koje je njegov prethodnik odbacio, novi biskup citira neke "poslu&scaron;ne" franjevce. Međutim, ti umni i razboriti Hercegovci dobro znaju vrijednosti i takvih "poslu&scaron;nih" franjevaca i ako ih se bude pitalo, većinu njih nikad ne bi pustili u župu zbog mlitavosti njihove vjere. Ili <strong>da citiram jednog dijacezanskog svećenika koji je jednog franjevca, koji je napadao svoju braću, zalijepio riječima: - Da su takvi kao vi bili franjevci 1945., o fra Leu Petroviću i 65 subraće danas ne bismo ni&scaron;ta znali! Srećom, oni su bili heroji vjere, do kraja poslu&scaron;ni Uskrslom Kristu!</strong><br /><br /></p> <p>Stoga, novi biskup je osvježenje sam po sebi jer tko god je do&scaron;ao nakon 28 godina vladavine kakva je prije bila, osvježenje je. Međutim, on se ne treba tro&scaron;iti na intervjue u kojima će ponavljati ono &scaron;to nije dovelo do nikakvog rje&scaron;enja kroz pola stoljeća. On se treba osvrnuti na ono zbog čega Hercegovina plače. <strong>Dok se u svijetu zatvaraju crkve, progonjeni franjevci iz mučeničkih župa okupljaju vjernike čiji broj, unatoč svemu, raste. Ako je Papa mogao donijeti promjene u cijelu veliku Crkvu, onda i biskup može barem u dio male Hercegovine</strong>, a Vatikan će prihvatiti svaku njegovu odluku. Kao &scaron;to je Papa Benedikt XVI odbio "kažnjene fratre" 2006. godine svesti na laički status, tako im dana&scaron;nji Papa Franjo može vratiti sva prava, kao i prava napaćenih franjevačkih župa koje su i kao takve sačuvale vjeru na ovom tvrdom kamenu. <strong>Je li vrijeme da prestane, kako fra Vendelin pi&scaron;e, slijepa primjena slova zakona na &scaron;tetu razbora, taktičnosti i ljubavi?</strong> Ili, ako jo&scaron; nije vrijeme neka se zakon ponovno analizira. Jer zakon koji je utemeljen na laži, a <strong>Romanis Pontificibus</strong> za koji je navedeno da je nastao kao dogovor biskupa, franjevaca i naroda uistinu je <strong>utemeljen na laži jer nikakvog dogovora nije bilo</strong>, onda se može razgovarati o preinakama zakona. <strong>Papa Franjo kao vrhovni poglavar Crkve bio bi najsretniji da se slučaj zatvori na radost naroda</strong>, stoga pozivati se na odluke Svete Stolice, u dana&scaron;njem slučaju, nakon toliko uzaludno potro&scaron;enog vremena je bespotrebno i beskorisno. Jer da su te odluke bile dogovorene, a kako je predstavljeno u onom vremenu kad ih se donosilo, slučaj bi odavno bio zavr&scaron;en...</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-14-petar-palic.jpgLomile te bure i oluje, teško brime od kada se rodi, ali još se tvoja pjesma čuje i ona te kroz nevolje vodi...http://grude.com/clanak/?i=227651227651Grude.com - klik u svijetWed, 28 Oct 2020 23:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-28-starica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što pokreće napaćene ruke ako nisu sa kamena geni...<p style="text-align: center;"><br /><strong>PRKOS ŽIVOTU - Velimir Velo Raspudić</strong><br /><br />Težak teret na leđima nosi&scaron;<br />pa te on crnoj zemlji vuče.<br />Dok ponosno životu prkosi&scaron;<br />jo&scaron; u tebi hrabro srce tuče!</p> <p style="text-align: center;"><br />Lomile te bure i oluje,<br />te&scaron;ko brime od kada se rodi,<br />ali jo&scaron; se tvoja pjesma čuje<br />i ona te kroz nevolje vodi.</p> <p style="text-align: center;"><br />Dok gledam ove tvoje muke,<br />pitam se &scaron;to je u toj ženi!?<br />&Scaron;to pokreće napaćene ruke,<br />ako nisu sa kamena geni?</p> <p style="text-align: center;"><br />Ti si ponos na&scaron;eg kamenjara,<br />stablo &scaron;to se buri slomit ne da!<br />Vinogradu ona loza stara,<br />&scaron;to je svatko sa divljenjem gleda!</p> <p style="text-align: center;"><br />Temelje si ovoj zemlji dala,<br />to mi kaže svaka bora tvoja.<br />Pred život ponosno si stala<br />i prkosi&scaron; mu, starčice moja!</p> <p style="text-align: center;"><br /><em><strong>Velimir Velo Raspudić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-28-starica.jpgLiječnik iz HNŽ-a s pravom primiruje paniku u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=217641217641Grude.com - klik u svijetTue, 27 Oct 2020 19:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-24-covid-1999.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a Erdin Alajbegović jučer je izjavio da postoji mogućnost da je HNŽ stekao kolektivni imunitet na koronavirus.<p>&nbsp;</p> <p>Iako izjava nema znanstveno upori&scaron;te, postoji mogućnost da je dr. Alajbegović htio smiriti totalnu paniku koja vlada oko novog virusa. Činjenica je da je nov, nepredvidljiv i da je nakon &scaron;panjolske gripe najmasovnija zdravstvena po&scaron;ast koja je poharala svijet, međutim činjenica je i da, hvala Bogu, nije pomorio cijeli svijet, da je ljudski organizam danas jači nego prije sto godina, stoga i kompletnu situaciju treba primiriti. Onom tko se pridržava mjera, a vidimo puno takvih i kod nas u Hercegovini, ne treba stalno "trubiti" da koronavirus postoji jer će se razuman čovjek čuvati ako ni&scaron;ta zbog sebe jer nas umori i borba s običnom prehladom, a kamoli s nečim &scaron;to može biti puno jače od prehlade. <br /><br /></p> <p>Stoga, dr. Alajbegoviću kapa do poda jer je dao jednu umirujuću izjavu u vremenu kada se dosta njegovih kolega bavi matematikom i statistikom.<br /><br /></p> <p>Također, dr. Alajbegović je dao jo&scaron; jednu zanimljivu izjavu jučer za Bljesak. Rekao je da PCR na Covid 19 može pokazati pozitivitet na jo&scaron; 64 vrste bakterija, gljivica, virusa...<br /><br /></p> <p>Ako je suditi prema tome, pitanje je koliko su ovi testovi pouzdani?<br /><br /></p> <p>Dobro bi bilo da nam netko dadne odgovor.</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj portala Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-24-covid-1999.jpgLjudi su rođeni pozitivni, no to su kroz život zaboravilihttp://grude.com/clanak/?i=217603217603Grude.com - klik u svijetSun, 25 Oct 2020 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-25-osmijeh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako posljednjih dana češće nego obično čujem riječ “depresija” ponovno ću se poslužiti knjigom “Bolest kao put” jer odlično objašnjava depresiju, njezine uzroke i načine dokidanja:<div class="article__body--main_content"><br /> <p>&ldquo;Riječ depresija izvodi se iz latinske riječi deprimo, &scaron;to znači ti&scaron;tati ili potiskivati. Iz toga se nameće pitanje &scaron;to to ti&scaron;ti depresivnu osobu, odnosno &scaron;to to ona potiskuje?! Kao odgovor pronalazimo 3 tematska područja:<br /><br /></p> <p>1. Agresivnost &ndash; agresija koja nije usmjerena prema van pretvara se u tjelesnu bol. Agresija, koja se blokira u svom izražaju (tu ne mislim da se treba izbacivati tako da verbalno vrijeđamo, tučemo ili bilo kako drugačije ugrožavamo druge osobe &ndash; postoje načini kako se bezbolno i sigurno agresija može izraziti), usmjerava se prema unutra i po&scaron;iljatelja čini primateljem. U psihičkom području potisnuta agresija vodi do depresije. Depresivna osoba izbjegava sve &scaron;to ne nailazi na javno priznanje i poku&scaron;ava besprijekornim životom prikriti svoje agresivne i destruktivne impulse, jer je agresija dru&scaron;tveno neprihvatljiva, kao i svaka pomisao da bismo je mogli osjećati.<br /><br /></p> <p>2. Odgovornost &ndash; depresija je najekstremniji oblik odbijanja odgovornosti. Depresivna osoba vi&scaron;e ne djeluje, nego vegetira, vi&scaron;e je mrtva nego živa. Unatoč svom protivljenju da se aktivno sučeli sa životom, depresivna osoba i dalje se preko stražnjih vrata osjećaja krivnje konfrontira s temom odgovornosti. Strah od preuzimanja odgovornosti stoji u prvom planu kod svih depresija koje se javljaju upravo onda kad bi pacijent trebao započeti novu fazu života, &scaron;to je npr. jasno i iz porodiljske depresije.<br /><br /></p> <p>3. Odustajanje, usamljenost, starost, smrt. U depresiji pacijent je prisiljen sučeliti se smrtnim polom života. Sve živo, poput kretanja, promjene, dru&scaron;tvenosti i komunikacije izmiče depresivnoj osobi i realizira se suprotni pol živog: apatija, ukočenost, usamljenost, razmi&scaron;ljanja o smrti. Konflikt se sastoji u jednako velikom strahu od života i smrti. Aktivan život donosi sa sobom krivnju i odgovornost, a upravo to depresivna osoba želi izbjeći. Preuzimanje odgovornosti znači odustajanje od projekcija i prihvaćanje vlastite samoće. Depresivna osoba se boji toga i stoga treba ljude za koje će se grčevito uhvatiti. Rastanak ili smrt takve odnosne osobe može često postati povodom za depresijom.<br /><br /></p> <p>Čovjek je tako sam, a ne želi živjeti sam i preuzeti odgovornost.</p> <p>Depresija čini iskrenim &ndash; nesposobnost da se živi i umre izvlači na svjetlo dana.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Mislim da ne postoji čovjek koji nikada nije iskusio depresiju na svojoj koži. Svi mi se ponekad nađemo u nekoj životnoj situaciji kada nas je strah krenuti dalje, kada bismo najradije opet bili maleno dijete o kojem skrbi netko drugi. To nije sramota, niti je nenormalno stanje. Strah i odgovornost idu ruku pod ruku. Dok ne moramo prihvatiti odgovornost, nemamo straha, jer ne činimo ni&scaron;ta čime bismo ga izazvali.<br /><br /></p> <p>Čim krenemo ne&scaron;to činiti, odmah se javi &ldquo;paket&rdquo; ograničavajućih osjećaja kojem je namjera ili nas ograničiti ili učvrstiti u na&scaron;oj želji za akcijom. Sve je stvar percepcije. Nema osobe koja se ne boji novog, ali se ustrajne ili uspje&scaron;ne osobe razlikuju od depresivnih po tome &scaron;to se usuđuju suočiti sa strahom i uzeti odgovornost za svoj život u svoje ruke. Oni drugi se to ne usuđuju, jednostavnije im je lak&scaron;e neko vrijeme se povući od života. Ako je to samo na neko vrijeme, dok ne prikupimo snagu, onda je i to dobro, jer depresijom toliko smanjimo na&scaron;e životne aktivnosti da organizam ima vremena prikupiti dovoljno snage kako bi krenuo sa životom punom parom onog trenutka kada to sami odlučimo.<br /><br /></p> <p>Nije mi drago vidjeti da se depresivne osobe liječe antidepresivima. Oni ih zadržavaju u stanju neživljenja ili življenja bez osjećaja, bez goriva koje nam čini život životnim. Antidepresivi nas čine ovisnima i odvikavanje je bolno i dugotrajno. Bilo bi daleko kvalitetnije osobi pomoći da se suoči sa svojim strahom, bolom, potisnutom agresijom,&hellip; i da ih otpusti i krene dalje kada za to bude spremna. To je istinska pomoć.<br /><br /></p> <p>Antidepresiv nije istinska pomoć u većini slučajeva. Naravno da uvijek postoje izuzeci od pravila, poglavito kod osoba koje potisnutu agresiju usmjeravaju prema sebi &scaron;to iziskuje suicidalne misli. Takva osoba će u stanju pojačane energije tijela iskoristiti svaku priliku da počini ono čime je zaokupljena, a to je suicid. Takve osobe ne mogu biti bez antidepresiva ukoliko nisu u procesu liječenja bez nadzora, jer one smisao svog života vide u užitku smrti u kojoj vide oslobođenje. No, to su granični slučajevi, a postaju granični zato &scaron;to se nisu procesuirali na vrijeme, zato &scaron;to je osoba predugo živjela potiskujući svoju agresiju.<br /><br /></p> <p>I tu dolazimo do toga da živimo prema tuđim ili dru&scaron;tvenim mjerilima, a ne prema sebi. Odmalena nas uče da nije dobro iskazivati ljutnju, bijes, bilo kakve negativne osjećaje. Dijete u dobi od dvije godine prolazi fazu agresivnosti, &ldquo;ne fazu&rdquo; u kojoj ispituje granice, uči očitavati svoje emocije, odnositi se prema njima. Ne daj Bože da se tako ne&scaron;to desi vani, pred prijateljima, rodbinom, slučajnim prolaznicima &hellip; obično nas bude sramota jer kakvi smo roditelji kad ne možemo ukrotiti vlastito dijete i koje nije poput djeteta sa Pampers reklama. Odmah krivnja jer nismo dovoljno dobri roditelji, nemoć jer nam se to događa i sada &ldquo;svi&rdquo; vide kakvi smo &ldquo;grozni i nemoćni&rdquo; roditelji.<br /><br /></p> <p>Naravno da ne dozvoljavamo djetetu izraziti se, izbaciti iz sebe negativni naboj, nego ga umirujemo, udarimo, vri&scaron;timo na njega jednakim intenzitetom kao i ono na nas, ignoriramo ga,&hellip; Neugodna nam je njegova agresija jer se ne znamo nositi niti sa svojom, nitko nas to nikada nije naučio. Agresija koja se iskaže oslobađa, čini protočnim, otvorenim za življenje u skladu sa sobom. Ona je ionako samo izraz toga da ne živimo sebe, da smo duboko u sebi nesretni jer ne slu&scaron;amo svoje srce i svoje tijelo.<br /><br /></p> <p>Agresija se može izraziti u miru svoje sobe ili doma ili negdje u prirodi gdje smo za&scaron;tićeni i sami. Tko je rekao da ne možete vri&scaron;tati iz petnih žila u dubokoj &scaron;umi ili na proplanku? Tko je rekao da ne možete boksati u prazno sve ono &scaron;to vas ti&scaron;ti ili ljuti, udarati zrak svojim rukama i nogama, zami&scaron;ljajući da udarate izvor svoje agresije? Možete lupati jastukom po podu ili krevetu, trgati bilježnicu koja vam ne treba, &scaron;arati iz sve snage olovkom po papiru,&hellip; dajte si ma&scaron;ti na volju.<br /><br /></p> <p>Agresija se savr&scaron;eno &ldquo;čisti&rdquo; sportom, zato su sporta&scaron;i uglavnom pozitivne osobe, jer vi&scaron;ak svoje potisnute agresivne energije isprazne kroz pojačanu fizičku aktivnost. Iz tog razloga i djeca brzo prerađuju svoju agresiju, jer su aktivna, često vani, zaokupljena. Agresija se često &ldquo;ispucava&rdquo; i na stadionima prilikom nogometnih ili drugih utakmica. E, sad i tu vidimo sva&scaron;ta, &scaron;to isto govori o slici dru&scaron;tva i količini potisnute agresije jer sve manje postaje dovoljno samo navijati glasno, derući se iz petnih žila, nego se moraju bacati rakete, paliti stolice, tući ljudi oko sebe,&hellip;<br /><br /></p> <p>Nije problem agresija, nego njezina dru&scaron;tvena etiketa, da ju je pogre&scaron;no osjećati, a jo&scaron; pogre&scaron;nije iskazivati. Da, slažem se, ne treba je iskazivati tako da se time ugrožavaju drugi, ali izbaciti je iz sebe kad smo sami sa sobom ne samo da je poželjno, nego životodajno. Zapamtite, nema lo&scaron;e emocije, jer emocija je samo emocija. Postoji samo lo&scaron; odnos prema emociji, a najlo&scaron;iji je potiskivanje ili negiranje. To činimo zato &scaron;to je dru&scaron;tveno prihvatljivo, ali pritom zaboravljamo da je na&scaron;oj du&scaron;i neprihvatljivo i da to rađa konflikte unutar nas samih. Ti konflikti nas čine nesretnima i nezdravima. Put njihovog rje&scaron;avanja je u iskrenosti prema sebi. To znači priznati sam sebi kako se osjećamo svakog trenutka svog života i suočiti se sa time. Suočavanje je put dokidanja emocije i otvaranje za ono pozitivno u nama. Ljudi su rođeni pozitivni, no to su kroz život zaboravili. Da bi se toga sjetili, trebaju iskreno proći kroz sve svoje nametnute negativnosti da bi do&scaron;li do srži svog bića koje je ljubav i dobrota, kreativnost i snaga, radost i zadovoljstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/kolumne/depresija-ne-postoji-covjek-koji-je-nije-iskusio-1441059" target="_blank"><em><strong>Bojana Svalina/Večernji list</strong></em></a></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-25-osmijeh.jpgProbao sam novu 'pošast' koja sustiže alkohol, cigarete i kavuhttp://grude.com/clanak/?i=217492217492Grude.com - klik u svijetSat, 17 Oct 2020 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-17-betel-orah.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po mnogima najmanje logična ovisnost plod je žvakanja betel oraha, ploda areka (Areca catechu) palme. Ulice Pacifika, jugoistočne i južne Azije doslovno su preplavljene ostacima prožvakanih oraščića.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Drevna tradicija žvakanja oraha<br /><br /></strong></p> <p>Iako je označen kao iznimna zdravstvena opasnost (rak usne &scaron;upljine), stimulativni efekt arekolina nalik nikotinu milijune dnevnih korisnika ohrabruje ka daljnjoj uporabi unatoč vidljivim deformacijama zubnog mesa. Stimulacija je rezultat kumulativnog djelovanja vi&scaron;e tanina i alkaloida koji zbirno simboliziraju ljubav i brak putem opojnog stimulusa. Do te mjere da se odbijanje žvakanja s domaćinom smatra uvredom. Kako je pu&scaron;enje cigareta kao i žvakanje oraha očito nemoguće zabraniti zakonodavci su se koncentrirali na zabranu pu&scaron;enja na javnim mjestima i kažnjavanje pljuvanja ostataka oraha. No kvaka je zapravo u efektu djelovanja - betel radnike motivira na sretniji i duži boravak na radnom mjestu.<br /><br /></p> <p>Betel iliti areka orah zapravo ni nije pravi orah već voćno sjeme bobičastog oblika. Na ulici se može kupiti u su&scaron;enoj, usitnjenoj i svježoj ambalaži, a potonju prepoznajemo po zelenom plodu čiju 'ko&scaron;ticu' bez problema prerežemo nožem, te žutu ili narančastu unutra&scaron;njost posu&scaron;imo i uz dodatnu aromu (limeta, klinčić, kardamom) žvačemo. Ceremonija pripreme naziva se Paan i razlikuje se od tradicije do tradicije. Arheolo&scaron;ki dokazi sežu do 4000 godina u pro&scaron;lost na području Tajlanda, Indonezije i Filipina. Legenda kaže da je kraljevska loza misteriozne Civilizacije Doline Inda (Harappa, Mohenjo Daro) prva započela s ritualom žvakanja. Sve ovo su razlozi za&scaron;to će i ubuduće biti iznimno te&scaron;ko zabraniti ovaj običaj.<br /><br /></p> <p><strong>Razlozi za&scaron;to je betel adiktivan logični su i jednostavni<br /><br /></strong></p> <p>Kako je za pretpostaviti da su mnogi od vas u svom posjetu navedenim zemljama probali betel najbolja opcija prilikom posjeta Amsterdamu bila mi je kupovina tinkture, izolata ili ekstrakta ora&scaron;čića. Uzeo sam 100x ekstrakt, prvenstveno zbog želje da osjetim efekte na pravi način i potvrdim/opovrgnem brojne kolege koji (dez)informacijama stvaraju priličnu kakofoniju različitih (često i suprotstavljenih) efekata. Psihoaktivne supstance nisu zabranjene u Hrvatskoj, a betel ora&scaron;čić nema nikakve veze s mu&scaron;katnim ora&scaron;čićem (koji sadrži metoksisafrol iliti miristicin, halucinogeni delirijant). Arekolin je glavna psihoaktivna supstanca i riječ je o nikotinskoj kiselini &scaron;to dovoljno govori o stimulativnom efektu.<br /><br /></p> <p>No tu su i alkaloidi poput arekaidina, guvacina i drugih koji su inhibitori GABA preuzimanja, &scaron;to daje novu dimenziju običnoj stimulaciji i 'dizanju' - blagi delirij nalik muskimolu iz muhare i blagu euforiju nalik GHB-u. Kao &scaron;to možete vidjeti u videu, rafinirani prah dodaje se u kavu radi maskiranja okusa, ispija se i relativno brzo osjetite prve efekte. A oni uključuju &scaron;iroki osmijeh, blagu toplinu, relaksaciju, nalet balansirane energije i euforije... Prilično usporedivo s barbituratima ili GBL-om (prekursor GHB-a), ne samo po efektima već i po dužini trajanja. Naravno, ne treba zaboraviti da sam probao 100x ekstrakt pa je za pretpostaviti da bi za slično djelovanje i trajanje na ulici konstantno trebali žvakati orah za orahom. Zato nastupaju i kancerogenost i adiktivnost i ritualna repetitivnost kao s cigaretama. Sreća u nesreći je &scaron;to seljaci na Pacifiku ne traže ni&scaron;ta snažnije...<br /><br /></p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/kolumne/probao-sam-novu-posast-koja-sustize-alkohol-cigarete-i-kavu-1439151" target="_blank"><em><strong>Ratko Martinović/Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-17-betel-orah.jpgTzv. studentski prosvjed: Transparenti na bošnjačkom jeziku, prijenos na N1 i Naša strankahttp://grude.com/clanak/?i=217479217479Grude.com - klik u svijetFri, 16 Oct 2020 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-16-nasa-stranka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više je indikativnih situacija vezanih za tzv. studenske prosvjede u Mostaru. Ističemo tzv. jer su to bili prosvjedi koji nisu dobili policijsko odobrenje, organizirani od grupe političkih stranaka, a pokazala su se uličarskim i nimalo akademskim. <p>&nbsp;</p> <p>Ako je Rondo nekada bilo guvno onda je ovo bila &bdquo;pevaljka na guvnu&ldquo; niskih strasti i niskog pona&scaron;anja. No, stil i način pona&scaron;anja ostavimo po strani važnije je pitanje za&scaron;to prosvjedi, tko ih je stvarno organizirao i u koju svrhu, pitaju se <strong><a href="https://www.facebook.com/hrvatskiaktivisti" target="_blank">Hrvatski aktivisti</a></strong>, koji su poslali pismo na redakcijski mail.</p> <p><br />Činjenice. Prosvjede je organizirala Na&scaron;a stranka, kolokvijalno stranka mije&scaron;anih brakova, građanska opcija koja bi Hrvate ugu&scaron;ila u ča&scaron;i vode. Scenarij političkog djelovanja već viđen 2014. godine kada su isti ti palili zgrade u zapadnom Mostaru. Ovoga puta to su samo radili preko studenata s ciljem, destabiliziranjem Sveučili&scaron;ta, te kao nastavak obračuna s pozicijom Hrvata u BiH.</p> <p><br />Kako tumačiti činjenicu da se u transparentima koristio bo&scaron;njački jezik, da je vi&scaron;e bilo bo&scaron;njačkih medija i novinara nego studenata. Da je N1 izravno prenosio događaj. Dakle, sve upućuje na jasnu strategiju i plan osmi&scaron;ljen u centrali Na&scaron;e stranke u Sarajevu i Mostaru.</p> <p><br />A to &scaron;to se naivno zaigrao i dečko sa &Scaron;irokog Brijega samo govori koliko su Hrvati naivni i kako ne prepoznaju već viđene rukopise.</p> <p><br />Poku&scaron;aj destabilizacije Sveučili&scaron;ta u Mostaru uklapa se u plan slabljenja Hrvata u BiH i njegovog iseljavanja i svođenja na nacionalnu manjinu. Sveučili&scaron;te u Mostaru i KBC Mostar ostali su najsnažniji stupovi ostanka i opstanka Hrvata. Te institucije koje prkose organizacijom i kvalitetom svakako su kost u grlu &bdquo;građana&ldquo; i traže se modeli njihova slabljenja i dovođenja u poziciju ovisnosti.</p> <p><br />Model ulice koji je dobro poznat bo&scaron;njački model sigurno će se nastaviti. To su klasične predizborne u zemljama gdje nema ni reda ni demokracije. Nažalost često podržani od nekih stranih agenata.</p> <p><br />Zanimljiva je jo&scaron; jedna slika u mozaiku &bdquo;zaigrane mladeži&ldquo;. Medijski pokrovitelji ove manifestacije bila su dva hercegovačka portala kojima se upravlja izvan Hercegovine, a koji su nedavno promijenili vlasnike. Za jedan portal kojeg se karakterizira kao hrvatski ima jo&scaron; težih kvalifikacija, a to je da ga je preuzeo tajkun iz Istočnog Mostara.</p> <p><br />Sve u svemu previ&scaron;e indikacija ili bolje reći previ&scaron;e činjenica koji upućuju na već viđenu ali destruktivnu praksu &bdquo;građana&ldquo;. Cilj je uni&scaron;titi ili pak destabilizirati sve &scaron;to je hrvatsko. Borba se nastavlja.</p> <p><br /><strong><a href="https://www.facebook.com/hrvatskiaktivisti" target="_blank">Hrvatski aktivisti</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-16-nasa-stranka.jpgNaša stranka Mostar podržala svog organizatora studentskih prosvjedahttp://grude.com/clanak/?i=217463217463Grude.com - klik u svijetWed, 14 Oct 2020 19:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-14-studenti-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da u BiH ništa ne može proći bez politike, potvrdio je i današnji studentski prosvjed u Mostaru čiji su organizatori na izbornim listama i bore se za sjedanje u vijećničke fotelje svojih lokalnih zajednica.<p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;nji prosvjed u Mostaru podržala je i Na&scaron;a stranka, građanski politički koncept kojem je cilj sru&scaron;iti dominaciju Hrvata u Mostaru, odnosno žele odlazak hrvatskog gradonačelnika i hrvatske većine u Gradskom vijeću Mostara. Da ne kriju političku podr&scaron;ku prosvjedima, potvrđuje i fotografija s jednim od organizatora, Markom Vračevićem koji je jo&scaron; uvijek, prema pisanju stranice "Hrvatski aktivisti" u bazi HDZ-a BiH, međutim bit će na listi za Gradsko vijeće Na&scaron;e stranke u Mostaru. S obzirom da se HDZ BiH nije izjasnio oko prosvjeda, očito je da će se od svog člana morati oprostiti jer je otkrio tzv. građanski koncept. S obzirom da mladi političar nosi i transparent s natpisom "nemamo za germe", Hrvatski aktivisti pozvali su te dvije stranke na odgovornost i pomoć svom članu.</p> <p><br />Novi prosvjed najavljen je već za 10 dana, a samo naivan ne može shvatiti da je cilj gurnuti prosvjede &scaron;to bliže izborima kako bi se dohvatio pokoji izborni poen. Isti scenarij redovito se viđa pred izbore u BiH, a najgore je bilo 2014. kada su tzv. građani zapalili zgradu HDZ-a BiH i razbili lik Blažene Djevice Marije u istoj toj zgradi. Za njihovo dobro, bolje bi bilo da, ako tzv. građanski aktivisti već planiraju prosvjedovati, ovog puta budu odgovorniji nego 2014. jer ru&scaron;ilački pohod na grad ne može donijeti nikome dobro. Osobito, ako iza njega stoje političke opcije. Jer, Mostar je grad svih njegovih građana, a ne nikakvih tzv. građanskih koncepata koji ga događanjem naroda žele vratiti u pro&scaron;lost!</p> <p><br /><em><strong>Pismo na redakcijski mail uputio čitatelj iz Mostara koji se potpisao kao Ultras</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-14-studenti-mostar.jpgNaša stranka uključila se u tzv. Studentski prosvjed u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=217377217377Grude.com - klik u svijetFri, 09 Oct 2020 08:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-09-nasa-stranka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svako vrijeme izrodi svoje politikante, pa tako i ovo vrijeme koronavirusa u kojem su ključne figure na sarajevskom portalu Klix.ba najavile prosvjede u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Organizatori prosvjeda su, kako se navodi na Klixu koji redovito pred izbore Mostar stavlja u fokus svojih zbivanja, Marko Vračević i Dario Hrkać.<br /><br /></p> <p>I dobro je da se prosvjeduje, ako za to ima opravdanih razloga, međutim u doba pandemije koronavirusa, kada se cijeli svijet zatvara, dvojac iz Hercegovine, želi sve otvoriti i na fakultet dovući tisuće i tisuće studenata.<br /><br /></p> <p>Uistinu, niti je odgovorno, a niti je intelektualno od strane vrlih studenata koji žele privući pozornosti i svoj politički put dodatno ojačati.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to ba&scaron; politički put? Pa izbori su u Mostaru, a ovo je idealna prilika za Na&scaron;u stranku da tzv. Studentski prosvjed iduće srijede pretvori u svoj politički skup, a Klix i slični mediji dodatno će nabrijati atmosferu. Ako se nađe tu i pokoja usijana glava kao 2014., kada je trebalo paliti hrvatske institucije i razbijati svetinje, kud će&scaron; bolje za Na&scaron;u i slične stranke.<br /><br /></p> <p>U prilogu vam dostavljam fotografiju "organizatora prosvjeda" iz Na&scaron;e stranke.</p> <p><br />Podsjetimo, BH BLOK MOSTAR, SDP BIH, NA&Scaron;A STRANKA zajedno izlaze na izbore u Mostaru. Marko Vračević je kandidat Na&scaron;e stranke za Gradsko vijeće Grada Mostar i kako za Klix tvrdi "ovi protesti nemaju političku pozadinu"<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/20-10-09-20-10-09-nasa-stranka2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><em><strong>Tekst i fotografija poslani na mail adresu portala info@grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-09-nasa-stranka.jpgCNN: EVO ŠTO NAS ČEKA http://grude.com/clanak/?i=217337217337Grude.com - klik u svijetTue, 06 Oct 2020 19:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-10-06-zivot.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Nenormalna" 2020. godina, obilježena pandemijom koronavirusa koja je ubila više od milijun ljudi diljem svijeta, polako se bliži kraju. Hoće li nam 2021. konačno donijeti tako željeni povratak na normalno?<p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, odgovor je da se&nbsp;stvari vjerojatno nikad neće vratiti "natrag na normalno", pi&scaron;e analitičar <a href="https://edition.cnn.com/2020/09/30/health/back-to-normal-bias-wellness/index.html?utm_medium=social&amp;utm_content=2020-10-04T13%3A28%3A05&amp;utm_term=link&amp;utm_source=fbCNN&amp;fbclid=IwAR02qOCtMSef1uoCJdasPKDZO2p8QtHS5bnFBSg611J6R0XvVNX-t74gNSY" target="_blank">CNN-a </a>Nick Patton Walsh, barem u smislu povratka u&nbsp;svijet kakvog se sjećamo iz siječnja ove godine i prije njega. No jo&scaron; uvijek ne znamo hoće li promjene koje su nastupile od siječnja do danas, a koje često zovemo "novo normalno", biti trajne.&nbsp;</p> <p>Ne znamo hoćemo li i dalje raditi od kuće - ako imamo mogućnosti za to ili u međuvremenu nismo ostali bez posla zbog koronakrize, naravno. Ne znamo hoćemo li i dalje ići u trgovine &scaron;to rjeđe, noseći maske. Ne znamo hoće li rukovanje i grljenje ostati rijetkost, kao ni hoće li se većina međuljudskih interakcija, umjesto uživo, obavljati preko videopoziva.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Pristranost prema normalnosti zbog koje vjerujemo da će se sve vratiti na staro<br /><br /></h3> <p>"Pet godina promjene u &scaron;est mjeseci" je fraza koja se često koristi u opisu ove pandemije. Nemoguće je reći kolike je živote pandemija covida-19 preokrenula, od onih koji su se sami razboljeli, preko onih koji su ostali bez posla ili im je biznis ili obrt propao, do onih kojima su bližnji umrli, a da ih nisu mogli pozdraviti uživo posljednji put.&nbsp;</p> <p>No psiholozi upozoravaju da je priželjkivanje povratka na staro, odnosno "staro normalno", potencijalno &scaron;tetno. Ljudsku sklonost vjerovanju da je promjena privremena i da će budućnost nalikovati na pro&scaron;lost psiholozi često zovu pristranost prema normalnosti, koju u pravilu prati i pristranost prema optimističnom tumačenju, bez obzira na činjenice.<br /><br /></p> <p>Pristranost prema normalnosti, ukratko, označava predrasudu, odnosno kognitivnu pristranost zbog koje vjerujemo da će se stvari nastaviti po starom ili da će se vratiti na staro, ako je u međuvremenu promjenu postalo nemoguće poricati. Zbog toga se pristranost prema normalnosti ponekad naziva i efekt noja, po uvriježenoj (ali pogre&scaron;noj) predodžbi da nojevi zabijaju glavu u pijesak. Naravno, postoji i suprotna pristranost, ona prema najgorem scenariju.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>"Političari koji se prave da je 'normalno' iza ugla zavaravaju sami sebe&nbsp;ili svoje sljedbenike"<br /><br /></h3> <p>A ljudi koji vjeruju da će se ono čega se sjećaju kao normalno vratiti često zbog toga odbijaju pripremiti se za dalekosežne promjene ili prilagoditi se istima - kako u svojim navikama i pona&scaron;anju, tako i u stavovima. Pona&scaron;anje i&nbsp;stav većine svjetskih vlada, ali i građana&nbsp;u siječnju, veljači i početkom ožujka, bilo je, nažalost, primjer takve pristranosti prema normalnosti i optimizmu. Dragocjeno vrijeme koje se moglo iskoristiti za izgradnju izvanrednih medicinskih ustanova i gomilanje zaliha za&scaron;titne opreme, respiratora, lijekova i testova na covid-19 te izradu sveobuhvatnih epidemiolo&scaron;kih planova uglavnom je bilo potraćeno.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Političari koji se prave da je 'normalno' iza ugla zavaravaju sami sebe ili svoje sljedbenike, ili oboje. Ljudi koji su pretrpjeli tragedije na kraju se vrate na prija&scaron;nji nivo sreće. Ali mislim da je s covidom-19 malo drukčije, jer se stalno pravimo da će zavr&scaron;iti brzo. Tako da nema potrebe da trajno promijenimo svoj odnos prema tome", kaže Thomas Davenport, istaknuti profesor informacijske tehnologije i menadžmenta na Babson College u Massachusettsu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Davenport kao mogući primjer pristranosti prema normalnosti navodi odbijanje ljudi da nose maske jer vjeruju da je to prolazni i nepotrebni trend. <br /><br /><span id="dfp-DIA-text" class="ad-unit-text"></span></p> <h3>Hedonistička adaptacija&nbsp;zbog koje se uspijevamo prilagoditi<br /><br /></h3> <p>Ipak, ljudi imaju i drugu kognitivnu tendenciju, onu koju psiholozi zovu "hedonistička adaptacija": sposobnost uma da brzo prihvati ne&scaron;to &scaron;to nas je u početku paraliziralo. Ta prilagodba ima evolucijske korijene iz vremena kad su se ljudi svakodnevno morali nositi s predatorima.<br /><br /></p> <p>"Kad vam se događaju bilo&nbsp;dobre, bilo lo&scaron;e stvari, prvo osjećate intenzivne emocije. Zatim se prilagodite i vratite na početno stanje. Ta je tendencija mnogo moćnija kod pozitivnih događaja. Ljudi se ne prilagode tako potpuno negativnim promjenama u svojim životima", obja&scaron;njava istaknuta profesorica psihologije na University of California, Sonja Lyubomirsky.<br /><br /></p> <p>Hedonistička adaptacija omogućuje nam da se, naprimjer, "prilagodimo maskama kao novom normalnom", a zatim ih odbacimo kad vi&scaron;e ne budu potrebne i "prilagodimo natrag na staro normalno", dodaje Lyubomirsky.<br /><br /></p> <p>"Ako je riječ o pravoj navici, ona se može zaista održati. Sada peremo ruke če&scaron;će bez da uopće razmi&scaron;ljamo o tome. To je ne&scaron;to &scaron;to bi definitivno moglo ostati s nama", ističe Lyubomirsky. Na sličan način je generacija koja je odrasla za vrijeme Velike depresije tridesetih ili u neko drugo vrijeme masovne gladi i oskudice stekla naviku &scaron;tednje hrane koju su često zadržali čitavog života.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Život je u su&scaron;tini niz promjena i prilagodbi, zaključuje ova profesorica psihologije za CNN: "Ustvari smo otporniji nego &scaron;to mislimo."<br /><br /></p> <p>Tako nam se i promjene uslijed pandemije, kao i druge promjene u životu, u početku mogu činiti dramatičnije i teže podno&scaron;ljive nego &scaron;to jesu. U kontekstu "novog normalnog", koje ćemo u budućnosti vjerojatno doživljavati naprosto kao normalno, brzo ćemo vidjeti koliko smo zaista&nbsp;otporni, zaključuje Patton Walsh.</p> <p><br /><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-10-06-zivot.jpgFRANJO MEĐU VUKOVIMAhttp://grude.com/clanak/?i=217245217245Grude.com - klik u svijetWed, 30 Sep 2020 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-19-frane.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Napokon na hrvatskom! Tako bi se najkraće mogao sažeti pogled na knjigu „Franjo među vukovima“, koju je prije pet godina objavio ugledni vatikanist Marco Politi, a ovaj tjedan izlazi i u Hrvatskoj u nakladi Figulusa iz Koprivnice. <p><br />Naime, osim &scaron;to pregledno sažima prve godine pontifikata pape Franje i u naslovu aludira na susret sv. Franje s vukom u Gubbiu i pape Franje s &bdquo;vukovima&ldquo;, tj. njegovim protivnicima, vrlo slojevito otkriva plan poglavara Katoličke crkve za promjenu cijele Crkve, od njezina vrha do dna.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Odmah na konklavi Franjo je pokazao prva odstupanja od tradicionalnih pravila. Pri presvlačenju odbija halju od bijele vune (roketu), mozzetu i stolu. Odbija također zlatni križ i zadržava svoj željezni. Zahtijeva jedino bijelu papinsku tuniku, koju je Ivan Pavao II. učinio simbolom noseći je na svojim&nbsp;putovanjima&nbsp;svijetom. Odjeven u papinske paramente (liturgijsko ruho), prima od kardinalā obećanje poslu&scaron;nosti stojeći, a ne sjedeći na prijestolju. &bdquo;Želio je zagrljaj&ldquo;, izričito primjećuje jedan od nazočnih kardinala. No, najprije se uputio k indijskomu kardinalu u invalidskim kolicima koji se nalazio u kutu Sikstinske kapele, kako bi ga zagrlio&ldquo;, prisjeća se prvih trenutaka nakon Franjina izbora, dodajući kako je Bergogliov stil odmah postao prepoznatljiv već u njegovim prvim komentarima.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Njegov je govor neposredan, gotovo pučki, snažne duhovnosti, s idejom jedne dinamične Crkve. Neki kardinali frkću nosom uspoređujući ga s uzvi&scaron;enim formulacijama Benedikta XVI. No jednostavan i iskren Bergogliov govor proizlazi iz želje da pokrene vode. Franjo je ledolomac, komentirao je katolički spisatelj iz Sjedinjenih Država Michael Novak. Za obnovu je potrebno razbiti fosilizirane sheme. Franjo želi Crkvu u pokretu, koja se ne zatvara unutar svoje ograde zbog&nbsp;straha&nbsp;od nedaća. &bdquo;Kažem vam: tisuću puta mi je draža Crkva koja je doživjela nezgodu, nego bolesna Crkva! Crkva koja ima hrabrosti riskirati da izađe&ldquo;, ponovio je jo&scaron; mnogo puta u idućim mjesecima&ldquo;, pi&scaron;e Politi, opisujući kako je Franjina odora jednostavna bijela reverenda, &scaron;to je bio povod za prve kritike.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kada je nakon izbora oblačio papinsku odjeću i odbio crveni ogrtač, rekao je ravnatelju papinskih liturgijskih slavlja mons. Guidu Mariniju: &bdquo;Ne hvala, to Vi obucite&hellip; karneval je zavr&scaron;io!&ldquo; Ta je apokrifna rečenica kružila među njegovim klevetnicima. Te&scaron;ko je zamisliti da jedan papa isusovac koristi tako nepristojan jezik. Dan nakon izbora Rimljani primjećuju da papa ne nosi klasične crvene cipele, purpurnu Pradu, zbog kojih je Ratzinger bio na udaru&nbsp;medija. Njegove su cipele crne, stare i izno&scaron;ene. To su ortopedske cipele kakve nose župnici i kakve je nosio u Buenos Airesu, u Nadbiskupskoj kuriji i u siroma&scaron;nim četvrtima. Na ruci ima običan sat. Križ je na prsima željezni. Ne želi zlato na prstima.</p> <p>&bdquo;Ribarev prsten&ldquo;, koji će mu kardinal Sodano pokloniti u ime Kardinalskoga zbora, bit će srebrni&ldquo;, pi&scaron;e Politi i podsjeća da papa radije živi u malome hotelskom apartmanu br. 201, jede u zajedničkoj blagovaonici, sjedi za stolom s drugima, dopu&scaron;tajući bilo komu da sjedi s njim. &bdquo;&lsquo;Tako ga je teže otrovati&rsquo;, &scaron;ale se u Buenos Airesu. &lsquo;Ljudi me mogu vidjeti i živim normalnim životom&hellip; imam javnu jutarnju misu, jedem u&nbsp;blagovaonici&nbsp;sa svima&hellip; nisam izoliran&rsquo;, pi&scaron;e jednomu argentinskom svećeniku. Svakoga prijepodneva oko 10 sati Franjo odlazi u Apostolsku palaču radi poslovnih sastanaka, a poslijepodne ostaje u&nbsp;svojemu uredu u Domu svete Marte. Može ga se susresti u dizalu ili dok ide po kavu iz aparata, tražeći sitni&scaron; u džepu.</p> <p>Dva svećenika, susrećući ga prvih dana u dizalu, pozdravljaju ga mucajući, ne znajući trebaju li požuriti van ili mu poljubiti ruku. Ne odgovara mu biti odijeljen od svijeta: &bdquo;Ne mogu živjeti sam&hellip; ne mogu&hellip; zbog psihijatrijskih razloga&ldquo;, &scaron;aljivo obja&scaron;njava&ldquo;, citira ga Politi, dodajući kako je Franjin nekonvencionalni stil u službi, prije svega, jednoga lucidnog plana, a to je &bdquo;ru&scaron;enje imperijalnoga oblika&nbsp;papinstva, carskoga polubožanskog apsolutizma, hranjenoga aurom nepogre&scaron;ivosti, koji se stoljećima taložio na papinskome dvoru i krije se u samome poganskom naslovu Petrovih nasljednika: vrhovni svećenik&ldquo;.</p> <p>&bdquo;Sve ono &lsquo;sveto&rsquo; i glamurozno, dodano početnoj ulozi rimskoga biskupa, ne proizlazi iz kr&scaron;ćanstva, a jo&scaron; manje iz radosne vijesti. &bdquo;Sve ono &scaron;to se povezuje s Dioklecijanom definiralo se kao &lsquo;sveto&rsquo;: edikti, spavaća soba, straža, vikarijat palače&ldquo;, pi&scaron;e povjesničar Giovanni Filoramo, prisjećajući se obreda kasnoga Rimskog Carstva.</p> <p>&bdquo;Onomu koji je nazočio carskoj audijenciji bila je dozvoljena &lsquo;adoracija purpura&rsquo;, poruba carskoga ogrtača.&ldquo; Otuda potječe crvena boja papinskih čarapa i ogrtača. Crvena boja krvi i simbolična spremnost za mučeni&scaron;tvo nemaju nikakve veze s tim. To je crvena boja apsolutne moći. Prostracija kardinala pred papom poni&scaron;tavanje je podložnika pred rimskim carem i pred perzijskim kraljem kraljeva. &bdquo;Sveta Rota&ldquo;, &bdquo;Sveta Inkvizicija&ldquo;, &bdquo;svete palače&ldquo;, &bdquo;audijencije s ljubljenjem ruke&ldquo;, &bdquo;svete kongregacije&ldquo;, &bdquo;ljubljenje papinske papuče&ldquo;, odražavaju prakse istočnih apsolutnih monarhija u kojima je gesta vladara bila vrhovni zakon. &bdquo;Crkveni su poglavari često bili narcisi kojima su njihovi dvorani laskali i zlobno ih poticali. Dvor je guba papinstva&ldquo;, povjerava Franjo Eugeniju Scalfariju, osnivaču novina &bdquo;La Repubblica&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; prije pedeset godina bilo je moguće vidjeti pape na nosiljkama oko kojih ma&scaron;u flabelumima, nasljeđem egipatskih faraona&ldquo;, navodi Politi, obja&scaron;njavajući da papa, kako bi sru&scaron;io imperijalnu Crkvu, namjerava upotrijebiti saveznike i suradnike iz raznih crkvenih sektora, &bdquo;pogotovo stoga &scaron;to se reforma Kurije, kao glavni adut struje koja ga je izabrala, u Franjinoj viziji ne smije ograničiti tek na puku reviziju funkcija u ime učinkovitosti&ldquo;. &bdquo;Sve do Ratzingerova pontifikata Kurija je uvijek bila prikazivana kao struktura koja je na usluzi papinskoj vlasti. Franjo mijenja terminologiju. On iznosi namjeru da je pretvori u instrument u zajedničkoj službi pape i biskupa. Bergoglio je itekako svjestan da pokreće uznemirujući proces jer je Kurija, koja djeluje u ime vrhovnoga svećenika, stoljećima bila &scaron;tovana kao snaga koja je upravljala katoličkim zajednicama cijeloga svijeta&ldquo;, pi&scaron;e Politi.<br /><br /></p> <p>On veli kako je u Franjinoj naravi biti &bdquo;blizak&ldquo; te da &bdquo;Karol Wojtyla, kojega su čak i u trenutku smrti oplakivali kao oca i djeda, koji je odavao dojam da se obraća svakomu u mno&scaron;tvu, ipak je očuvao svoj kraljevski autoritet i u osobnome kontaktu nije brisao razlike u položaju&ldquo;. &bdquo;Franjo poni&scaron;tava svaku barijeru. Blizak je poput rođaka, razoružava iskreno&scaron;ću kojom podsjeća na evanđeoske zapovijedi, propovijeda milosrđe i poziva ljude da se ne pla&scaron;e nježnosti. U dvorani za&nbsp;audijencije&nbsp;djeca mogu ići k njemu dok drži govor. Poput ujaka, prolazi im rukom kroz kosu i ne uznemiruje se ako se tko od njih popne na papinski stolac. Jedini autoritet koji postoji i vlada u Crkvi &ndash; podsjeća &ndash; jest Krist, čiji je on učenik&ldquo;, pi&scaron;e Politi, citirajući kardinala Taurana da se &bdquo;Ivana Pavla II. dolazilo vidjeti, Benedikta XVI. slu&scaron;ati, Franju dodirnuti&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Franji se, kaže on, ne sviđa kler koji nije na visini svojega poslanja i koj&nbsp;se gubi u lovu na materijalna dobra. &bdquo;Boli me kada vidim časnu sestru ili svećenika u najnovijemu modelu automobila, ne može to tako&ldquo;, poručuje grupi novaka i sjemeni&scaron;taraca koje je primio u audijenciju, &bdquo;automobil je potreban za posao, za kretanje&hellip; no uzmite neki jednostavan. Ako poželite neki dobar automobil, pomislite na djecu koja umiru od gladi&ldquo;, citira papu i dodaje da su Franjo i Ivan Pavao II. jedini pape koji su radili. &bdquo;U dobi od trinaest godina zarađivao je za život u tvornici čarapa, a potom je pre&scaron;ao u kemijski laboratorij. &lsquo;Bio sam&nbsp;za&scaron;titar&nbsp;u diskoteci&rsquo;, neočekivano je povjerio župljanima u Župi svetoga Ćirila Aleksandrijskoga na periferiji Rima. Bergoglio je sa sedamnaest godina imao pravu djevojku i plesao je milongu i tango. Ne onaj beskrvni tango, srednjoeuropski, koji je i Wojtyla naučio zajedno s valcerom, kao &scaron;to je bio običaj među mladima iz dobrih obitelji u vremenu između dva svjetska rata.</p> <p>Bio je to argentinski tango, pun senzualnosti&ldquo;, pi&scaron;e i konstatira kako je u Vatikanu i među crkvenom hijerarhijom &scaron;irom svijeta neizmjerno zadovoljstvo zbog papine popularnosti, koja se reflektira na Crkvu. &bdquo;Međutim, iza kulisa raste nezadovoljstvo zbog načina na koji Franjo svakodnevno demontira ikonu papinstva i sliku nedodirljiva vladara Katoličke Crkve. Franjin način djelovanja previ&scaron;e je &lsquo;pučki&rsquo;, optužuju ga. Ista je optužba prije vi&scaron;e od pedeset godina bila upućena Ivanu XXIII., čiju su seosku dobrohotnost ismijavali u usporedbi s preuzvi&scaron;eno&scaron;ću Pija XII.&ldquo;, pi&scaron;e Politi, podsjećajući na Franjin stav koji je oduvijek imao i kao nadbiskup i koji svojim svećenicima želi utuviti u glavu, a to je da svećenik ne smije biti činovnik, nego mora znati postupati sa&nbsp;savjestima&nbsp;polazeći od njihove konkretne situacije, pružati &bdquo;puno milosrđa u ispovjedaonici&ldquo;, olak&scaron;ati pristup sakramentima, &bdquo;odmah dati Božje stvari onima koji ih zatraže&ldquo;. I dati besplatno, jer svećenik nije vlasnik Božjih dobara, nego njegov posrednik. Svećenici znaju da je Jorge strog prema onima koji &ndash; crkvenim pravilima, raznim zaprekama i birokracijom &ndash; opterećuju svoje odnose s vjernicima.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Radije bih ja umro, nego da tebe ubiju&rdquo;, rekao je dok je bio nadbiskup u Buenos Airesu svome svećeniku kojemu je mafija prijetila smrću i život mu je doista visio o koncu. &bdquo;U stvarnosti nema ničega ideolo&scaron;kog u papinu stavu. Bergoglio je uvijek bio protiv marksistički obilježene teologije oslobođenja&ldquo;, obja&scaron;njava Franjinu poziciju Politi, odbijajući tako&nbsp;teze&nbsp;o isusovcu-marksistu Bergogliu.</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Vecernji.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-19-frane.jpgMeđuhrvatski, međukatolički i drugi sukobi izrastaju iz sljepila onih čiji pogled često ne dopire dalje od ''svoga križa''http://grude.com/clanak/?i=217045217045Grude.com - klik u svijetTue, 15 Sep 2020 11:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-15-katedrala-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina je prepuna križeva. Simboliziraju stradanja tijekom povijesti, ali i odanost katoličkoj vjeri. <p style="text-align: right;"><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p><br />Pod njima se i tugovalo i slavilo. Kao jučer, kada je na svetkovinu Uzvi&scaron;enja Sv. Križa mons. Petar Palić ustoličen za novog mostarsko-duvanjskog biskupa i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog. Preuzeo je službu od Ratka Perića, koji je gotovo tri desetljeća bio na čelu tih dviju biskupija. Nazočnost brojnih vjerskih i političkih uglednika na katedralnom trgu, među kojima i hrvatskog premijera, govori o važnosti toga događaja za katolički puk ovoga kraja. Iako su se nad primopredajom nadvili slučaj i fenomen, &ldquo;hercegovački&rdquo; i &ldquo;međugorski&rdquo;, svečanost je ipak zrcalila bratsku ljubav vjernika i svećenika.<br /><br /></p> <p>Upravo je katedrala u Mostaru mjesto gdje se treba nadahnjivati zajedni&scaron;tvom i ponosom. I ona je tijekom povijest pro&scaron;la svoj križni put. Da se sagradi, nije htjela nijedna vlast. Osobito komunistička. Zbog katedrale se robijalo, patilo, umiralo... Vlasti su se bojale vjerskih objekata kao simbola koji označavaju rivalstvo, provokaciju i antagonizam prema drugim vjerama i ideologijama. Burna je povijest tijekom koje su se svećenici u Hercegovini borili za označavanje katoličkih simbola. Lak&scaron;e je bilo sagraditi crkve nego za njih dobivati dozvole.<br /><br /></p> <p>Za prvu katedralu u Mostaru biskup Bari&scaron;ić ishodio ju je 1862. od turskih vlasti. Sagrađena je za deset godina. Potom je pripojena mostarskom franjevačkom samostanu i počela služiti kao franjevačka crkva. Stoga je biskup Pa&scaron;ko Buconjić za novu prvostolnicu prona&scaron;ao zemlji&scaron;te na Rondou (u sredi&scaron;tu grada). Na gradili&scaron;te je dovezao klesani kamen, vapno i drugi materijal. Tu je stajalo vi&scaron;e od 40 godina. Čim je Biskupiju preuzeo Petar Čule, angažirao je arhitekte. Ponudio mu se čak i Ivan Me&scaron;trović.<br /><br /></p> <p>Rat, a potom i komunističke vlasti, zaustavio je gradnju katedrale. Biskupa su 1948. uhitili i osudili na 11 i pol godina stroge tamnice u Zenici. Dok je robijao, Crkvi su oduzeli zemlji&scaron;te i na njemu sagradili dom kulture. Danas je to Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače. Čim je izi&scaron;ao iz zatvora, Čule je nastavio svoju misiju. Nije uspio vratiti zemlji&scaron;te, ali je dobio drugo, močvaru na periferiji grada. Na njoj je 1975. i postavljen temeljni kamen. Prije toga biskup je vodio rat za arhitektonsko rje&scaron;enje. Katedrala nije smjela biti vi&scaron;a od obližnjeg Partizanskog groblja. Čak nije pomoglo ni to &scaron;to je autor groblja Bogdan Bogdanović uvjeravao da 32 metra visoka katedrala neće smetati njegovu spomeniku. Morala je biti skraćena za 12 metara. Sagrađena je za pet godina. Upravo je na jučera&scaron;nji dan 1980. godine san mnogih katolika ove biskupije postao stvarnost kada je biskup Petar Čule posvetio katedralu i predao upravu Biskupije biskupu Pavlu Žaniću. Dva desetljeća bila je po&scaron;teđena novih nevolja. U posljednjem ratu te&scaron;ko je stradala. Ređenje novog biskupa (koadjutora) Ratka Perića prije 28 godina, također na jučera&scaron;nji dan, održano je u Neumu jer se zbog opasnosti od razaranja nije moglo održati u mostarskoj prvostolnici. S mirom je započela obnova. Tada je katedrala konačno dobila i zvonik.<br /><br /></p> <p>Kao i njegovih &scaron;est prethodnika, Petar Palić od jučer je na čelu dviju biskupija. U Mostarskoj-duvanjskoj kao biskup, a u Trebinjsko-mrkanskoj kao apostolski trajni upravitelj. Biskupije mu prelaze granice Hercegovine. Ima i tri otočića: Bobar, Supetar i Mrkan. Ove &ldquo;hercegovačke biskupije&rdquo; imaju oko 200 tisuća vjernika. O njima skrbi 220 dijecezanskih svećenika i franjevaca. Pedesetak dijecezanskih i franjevačkih bogoslova priprema se naslijediti one &scaron;to odlaze u mirovinu. Biskupije imaju vi&scaron;e od 80 župa. Nažalost, sve su praznije. Kao i iz svih drugih područja, cijele obitelji odlaze u europske ili prekooceanske zemlje. Ostavljaju zemlju, kuće i svoje crkve koje su s ljubavlju gradili. S demokracijom nije stigla samo sloboda već i zov Zapada. Crkve, samostani, katedrala, groblja... čekaju ih barem za Božić.<br /><br /></p> <p>Kada su već svećenici i vjernici u biv&scaron;em sustavu bili prisiljeni sagraditi katedralu koja &ldquo;ne str&scaron;i&rdquo;, čim je zavr&scaron;io rat, počeli su nicati visoki križevi i zvonici. Najvi&scaron;i je na poru&scaron;enoj franjevačkoj crkvi koja se nalazi malo podalje od biskupove katedrale. Nadvio se nad mostarskom panoramom visinom od čak 106 metara. Trenutačno je to najvi&scaron;i toranj u Hrvata. Jer potres je privremeno skratio vrhove tornjeva zagrebačke katedrale koji su bili za metar vi&scaron;i od onoga na mostarskoj franjevačkoj crkvi. S tih visina može se vidjeti daleko. Nažalost, zbog &ldquo;hrvatske magle&rdquo; pogled često ne dopire dalje od &ldquo;svoga križa&rdquo;. U takvu sljepilu izrastaju brojni međuhrvatski, međukatolički i drugi sukobi. Jučera&scaron;nje zajedni&scaron;tvo ispod niskog zvonika katedrale kao da je najavilo neka bolja, ljep&scaron;a vremena. Mostar je ionako &ldquo;grad svjetlosti&rdquo;. Petar Palić učinit će ga jo&scaron; sjajnijim. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-15-katedrala-mostar.jpgOprostiti, ali nikad zaboravitihttp://grude.com/clanak/?i=217025217025Grude.com - klik u svijetMon, 14 Sep 2020 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-31-ordinarijat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U našem narodu, po katoličkoj nauci, postoji izreka: Oprostiti, ali nikad zaboraviti! Tako je i u ovom slučaju. <p>&nbsp;</p> <p>Danas, Ratko Perić nakon 28 godina odlazi s funkcije biskupa Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije. Sve poluge moći koje je imao, a one nisu bile nimalo slabe, koristio je protiv Međugorja i franjevačkih župa, na kraju priznav&scaron;i da je čak 70 posto svog vremena uložio da rije&scaron;i Fenomen Međugorja i Hercegovački slučaj. Umjesto mira i blagostanja nakon te&scaron;kog ratnog vihora, nastavljeni su ratovi, mržnja, prijetnje i uvrede...<br /><br /></p> <p>&Scaron;to nas u budućnosti čeka nitko ne može do kraja prognozirati. Teolog i svećenik koji je zbog progona napustio Hercegovinu Dalibor Dado Milas napisao je jo&scaron; pro&scaron;le godine da Katoličkoj crkvi u Bosni i Hercegovini tek predstoji suočavanje sa svim skandalima i problemima koje je stara biskupska garda godinama uspje&scaron;no gurala pod tepih, misleći da nekome tako čini uslugu. - No, sve će to izaći na vidjelo kad se oni maknu sa svojih prijestolja. Već sad suosjećam s njihovim nasljednicima zbog tereta s kojim će se, ni krivi ni dužni, morati naučiti nositi. "Oci jedo&scaron;e kiselo grožđe, sinovima trnu zubi." (Jr 31, 29) - napisao je Milas.<br /><br /></p> <p>Međutim, vjerujemo da nova biskupska garda na području BiH neće imati previ&scaron;e problema, samo se mora paziti hijena oko sebe koje će istinu željeti predstaviti na svoj način. Jer, kad se sve stavi u kontekst Hercegovine, i oko Ratka Perića redovito su bili samo poslu&scaron;nici, možda bi i on u nekim slučajevima drukčije postupao da nije bilo karijerista koji su umjesto vjere puno puta birali vlast i župe u koje su utkane krv, znoj i suze onih koji su ih osnivali. Pa su ga tako jo&scaron; vi&scaron;e motivirali da koristi svoju moć i udara bez milosti. Perić odlazi, ali oni ostaju, možda jo&scaron; opasniji jer je, umjesto nekom od njih, služba pripala biskupu i svećeniku iz Janjeva. A neki su se već žalili na tu činjenicu jer je, prema njima, bilo logično da "dijacezanski svećenik iz Hercegovine postane novi biskup". Također, oni novom biskupu neće proturiječiti. Ne zato &scaron;to oni to ne znaju, već zbog straha da ih ne po&scaron;alje u neku minijaturnu župu, gurne ih dalje od centra moći, iz Mostara, a onda mnoge želje i planovi padaju u vodu. Premda, ako oni već nisu i&scaron;li miroljubljivo ne mora značiti da će taj ratoborni put birati i neki drugi koji nisu kao oni.</p> <p><br />U na&scaron;em narodu, po katoličkoj nauci, postoji izreka: Oprostiti, ali nikad zaboraviti! Tako je i u ovom slučaju. Oprostit ćemo mi Ratku i njegovim suradnicima na svakoj laži, prevari, izdaji, izgovorenoj riječi... ali zaboraviti nikad. Jer grudska, franjevačka ljepotica za koju je zemlji&scaron;te dodijeljeno 1857. godine izrastala je na krvi, znoju i suzama svojih franjevaca i svog napaćenog naroda, a izrasta i danas ljep&scaron;a nego ikad dok je lome bure i oluje, a ne mogu je slomiti. Boljelo je sve ove godine, boljelo je čuti da je 70 posto vremena potro&scaron;eno da se rije&scaron;i Fenomen Međugorja i Hercegovački slučaj, a trebalo je samo malo vi&scaron;e razumijevanja, razgovora i zajedničkih aktivnosti da se ukaže na nepravdu koju je donio i taj sporni dekret "Romanis pontificibus" o kojem pi&scaron;e da je utemeljen na dogovoru, a istina je drukčija. Dogovora nikad nije bilo, samo su pokrenuti razgovori u kojima je narod molio da župa Grude ostane franjevcima. Vatikanu je sve predstavljeno drukčije! Povijesna nepravda!</p> <p>Biskupu Petru Paliću želimo da bude Petar na&scaron;ih dana, da iskorijeni zlu krv koja se nagomilala, da bude čovjek dijaloga i pomirbe i da sjeme mržnje, koje će nastaviti sijati oni koji to ne bi trebali, pretvori u sjeme ljubavi i dobrote.</p> <p><br />Ratku Periću želimo ugodno provedenu starost i mirovinu. I sve mu opra&scaron;tamo...</p> <p><br /><em><strong>Župljanin župe Grude/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-31-ordinarijat.jpg'Ja sam Mladenka Zadro iz Grabovice i zauvijek ću imati četiri godine'http://grude.com/clanak/?i=216965216965Grude.com - klik u svijetWed, 09 Sep 2020 19:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-09-dijete-srece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Moje ime je Mladenka Zadro, ja sam vam iz sela Grabovica. Zapravo, bila sam iz Grabovice kraj Mostara.<p><br />Znate li vi kako je to bilo malo i lijepo selo. Nije nas ba&scaron; bilo puno, mene su svi voljeli a ja sam vam volila leptire.<br />Znate li koliko je Grabovica imala leptira?<br />Blago njima, letjeli su slobodni.<br />Ja vam vi&scaron;e ne živim u Grabovici.<br />Ne zivim tamo od rane jeseni devedeset i treće godine. Ono vrijeme kad je grožđe najslađe a a smokvi ima najvi&scaron;e. Ne znam vam ja koji je to točno mjesec jer imam samo četri godine, taman sam ih napunila.<br /><br /></p> <p>Ne znam ni pisati ni pravilno pričati, netko moju priču mora prenjeti.<br /><br /></p> <p>Moju priču znaju moja braća, moja velika braća Goran i Zoran.<br /><br /></p> <p>Taman je bila Mala Gospa!<br /><br /></p> <p>Ne&scaron;to se čudno događalo u mojoj Grabovici, morali smo &scaron;utjeti i davat sve &scaron;to su nas pitali ti ljudi koji nisu iz na&scaron;eg sela.<br /><br /></p> <p>Mama se nije bojala, ona vam je hrabra, zapravo bila je hrabra.<br />Prvo je moj tata sa djedom i bakom oti&scaron;ao tim ljudima ne&scaron;to pokazati.<br />Čula sam glasove i pucnjeve, boje ne znam al pucnjeve znam. Znam vam razliku izmedju pu&scaron;ke i pi&scaron;tolja. Ovo je bila pu&scaron;ka.<br /><br /></p> <p>Moja braća su rekli mami i meni da se moramo sakriti. Mama im je rekla držeći me čvrsto za ruku i milujuć drugom rukom moju pletenicu "Ma dajte djeco, neće vojska ubijat civile"<br />O kako se prevarila moja mama. Prvi put u životu nije bila u pravu.<br /><br /></p> <p>Pozvali su tada mamu i mene a braća su se sakrila. Moji Goran i Zoran koji su jedini sve vidjeli i pričaju moju, odnosno na&scaron;u priču.<br /><br /></p> <p>Mama i ja smo do&scaron;le, o Bože kako me je grlila!<br />Jako, čvrsto, otkucaje njezinog srca sam osjetila u svom dlanu, sudarao se sa mojim... Ti&scaron;ina je bila, mislim da su nam svi čuli otkucaje srca<br /><br /></p> <p>On stoji i gleda,ima pu&scaron;ku!<br />Mi stojimo i gledamo!<br />Nemamo pu&scaron;ku, mama ima moju ruku u jednoj a pletenicu mi je priljubila uz lice drugom rukom!<br /><br /></p> <p>Sad se već tresem, osjećam kako se mami znoje dlanovi.<br />On gleda, ne znam o čemu je razmi&scaron;ljao.<br />Podigao je pu&scaron;ku, osjetila sam toplinu i čula mamu, ne znam jel to bio vrisak!<br />Onaj njezin otkucaj srca u mom dlanu je nestao! Srce joj je puklo kad me vidjela, bila sam prekrivena krvlju i pletenice su mi bile crvene.<br />Moje pletenice koje mi je moja hrabra mama isplela taj dan.<br />Srce joj je puklo tada a tijelo su joj ubili kratko nakon mene.<br /><br /></p> <p>Nema vam Grabovica vi&scaron;e leptira, i oni su ubijeni taj dan.<br /><br /></p> <p>Dođem tako braći u san i sretnem sve svoje sumje&scaron;tane. Kaže mama da nas je 33 na nebu.<br />Ja vam ne znam brojati.<br />Bila sam premala za &scaron;kolu, i sad sam vam premala.<br /><br /></p> <p>Ja vam imam četiri godine i tepam. Ne znam sva slova.<br />Najdraža boja mi je roza i svjetlo plava.<br />Crvenu ne volim.<br /><br /></p> <p>Ja sam Mladenka Zadro iz Grabovice i zauvijek ću imati četiri godine.<br />Zamislite me i sjetite me se nekad. U molitvi, u pogledima djece,u pletenicama kćerki, u leptiru kad zamahne krilima, u najljep&scaron;em grožđu i smokvama.<br /><br /></p> <p>Za moje ubojstvo nije odgovarao onaj tko ga je naredio!<br /><br /></p> <p>Kaže mama da svi znaju tko je on.<br /><br /></p> <p>Ja vam mojoj mami vjerujem.</p> <p><br /><em><strong>Napisala: Marija Pinjuh</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-09-dijete-srece.jpgSRETAN ROĐENDAN KARDINALE! Voli stolni tenis, sjajno imitira, a osmijeh ga nikad nije napuštaohttp://grude.com/clanak/?i=216946216946Grude.com - klik u svijetTue, 08 Sep 2020 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kardinal Vinko Puljić, čovjek dijaloga i pomirbe danas slavi 75. rođendan. <p><br />Kolumnu Joze Pavkovića u Večernjem listu BiH na portalu Grude.com prenosimo u cijelosti, a napisana je povodom kardinalova rođendana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić danas navr&scaron;ava 75 godina života. Stekao je uvjete za mirovinu u koju sigurno neće jo&scaron; dugo otići.<br /><br /></p> <p>On će tek u pisanome obliku poslati pismo Papi u kojemu će staviti svoj mandat na raspolaganje. To je zakonska obveza svakog biskupa. Međutim, taj propis ni na koji način ne obvezuje Papu da odmah, po automatizmu, umirovi biskupa i postavi njegova imenovanog nasljednika (koadjutora). U sarajevskoj nadbiskupiji to je Tomo Vuk&scaron;ić. On je početkom ove godine imenovan za Puljićeva nasljednika. Sudeći prema dosada&scaron;njoj praksi, primopredaja će pričekati nekoliko godina. Primjera radi, bl. Alojzije Stepinac bio je nadbiskup koadjutor vi&scaron;e od tri godine, kardinal Franjo Kuharić ostao je u službi također tri godine nakon kanonske dobi, mostarski biskup Petar Čule čak sedam i pol godina. Cijelo vrijeme s njim je bio njegov nasljednik - koadjutor Pavao Žanić. Na koncu, i biskup Ratko Perić, nakon vi&scaron;e od godinu i pol otkako je navr&scaron;io 75 godina, tek za tjedan dana odlazi u mirovinu, a na njegovo mjesto dolazi Petar Palić.<br /><br /></p> <p>Uz rođendan, Puljić slavi i 50 godina svećenstva, 30 godina biskupstva i 26 godina otkako je kardinal. On, i kada ode u mirovinu, ostaje u časti kardinalstva jer ona nije vezana za službu (sarajevskog nadbiskupa), već za osobu.<br /><br /></p> <p>Težak je životni i svećenički hod Vinka Puljića. Rodio se kad je zavr&scaron;io II. svjetski rat, u komunističkim vremenima &scaron;kolovao se za svećenika, biskup postaje uoči posljednjeg rata, a kardinal u ratnom, opkoljenom Sarajevu. Prije nego &scaron;to se rodio, njegov otac Ivan kao mladić preselio se iz Bune kraj Mostara u Priječane kod Banje Luke. S dvjema suprugama (prva mu je umrla) imao je čak 21 dijete. Dakle, kardinal je po ocu Ivanu Hercegovac, djetinjstvo i mladost proveo je u Bosni, na dana&scaron;njem teritoriju Republike Srpske, &scaron;kolovao se u Hrvatskoj, a posljednjih desetljeća nadbiskup je vrhbosanski. Vjerojatno su ga i te zemljopisne odrednice Mostara, Banje Luke, Zagreba, Đakova i Sarajeva izgradile čovjekom mostova.<br /><br /></p> <p>Kardinala je snažno obilježio i rat, odnosno njegov boravak u opkoljenom Sarajevu. Tom gradu svojom je nazočno&scaron;ću davao nadu, ali i multietničnost i multikonfesionalnost. Nakon rata (1998.) Srbi u Derventi poku&scaron;ali su ga ubiti. Verbalni napadi brojnih radikala traju do danas. Posljednji su bili prije nekoliko mjeseci kada je držao misu za žrtve Bleiburga. Često je i na meti političara. Čak su neki međunarodni predstavnici od Pape tražili da ga smijeni. Nikada se nije libio prigovoriti na nepravde ili lo&scaron;e poteze i svojih i &ldquo;tuđih&rdquo;. Upozoravao je političare da, kada crtaju granice, ne precrtaju čovjeka te gotovo glasom očajnika jaukao kako Hrvate žele žive zakopati. Nažalost, uza sva njegova upozorenja, precrtan je ne samo čovjek nego i njegov narod. Od 800 tisuća Hrvata, koliko ih je živjelo prije rata u BiH, samo je njegova sarajevska nadbiskupija u ratu i poraću od 528 tisuća katolika izgubila njih dvije trećine.<br /><br /></p> <p>Glas protiv nepravdi kardinal je dizao od američkog Kongresa do općinskih vijeća. U Vatikanu ga prepoznaju po &ldquo;trpećoj Crkvi&rdquo;. To su bile prve riječi koje mu je papa Franjo izrekao odmah nakon izbora. Vinko Puljić sudjelovao je dva puta na konklavama na kojima se biralo papu Benedikta i papu Franju. Wojtyli i Franji bio je domaćin u Sarajevu.<br /><br /></p> <p>Mnoge kontroverze prate kardinala. Često se spominje kako Hercegovci prema &ldquo;bosanskom kardinalu&rdquo; imaju rezervu, a činjenica je da su (i) njegov poziv za glasanje za neovisnu BiH (1992.) plebiscitarno prihvatili. Osim toga, tamo ga dočekuju s odu&scaron;evljenjem. Tvrdi se da nije za Međugorje, a on otpočetka upozorava da se tamo treba urediti pastoralna skrb za hodočasnike. Također, s franjevcima je uvijek imao korektne, prijateljske odnose. S hrvatskim predstavnicima vlasti trudio se imati korisnu suradnju. Unatoč svemu, mnogi su ga htjeli kompromitirati.<br /><br /></p> <p>Kardinala sam imao prigodu upoznavati u raznim prigodama, ponajvi&scaron;e na na&scaron;im čestim zajedničkim kavama &ldquo;dočeku&scaron;ama&rdquo;. Uvijek iznova odu&scaron;evljavao me svojom jednostavno&scaron;ću. U njima sam saznavao kako je rado igrao stolni tenis, kao sjemeni&scaron;tarac glumio u predstavama... I danas, kada se malo opusti, rado pokazuje svoje imitatorske vje&scaron;tine. Sjajno imitira tajnice. U djetinjstvu su ga zvali Smje&scaron;ko. Taj njegov karakteristični osmijeh nikada ga nije napu&scaron;tao. Pa čak ni onda kada sam ga, večer uoči mise za Bleiburg, dok su ga čuvali brojni specijalci, &scaron;alom poku&scaron;ao malo relaksirati: &ldquo;Uzoriti, možda i ne bi bilo lo&scaron;e da vas likvidiraju. Mi Hrvati potvrdili bismo status žrtve, a vi ionako navr&scaron;avate 75. Jo&scaron; bi vas proglasili svecem. Sveti Vinko Puljić, pa to dobro zvuči!&rdquo; Uz smijeh mi je rekao: &ldquo;Mnogi su već odavno htjeli da &scaron;to prije odem gore, na nebo.&rdquo; Uzoriti, neka vas jo&scaron; na zemlji. Mnogi se mole za va&scaron;e zdravlje i dug život. I žele vam sretan rođendan!&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-kardinal_vinko_puljic.jpgFra Mate Logara: Korona je u vjerskom životu donijela i neke dobre stvarihttp://grude.com/clanak/?i=216740216740Grude.com - klik u svijetWed, 26 Aug 2020 11:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-26-fra-mate-logara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Mate Logara napisao je na svom Facebook profilu zanimljiv osvrt. Je li koronavirus donio neke dobre stvari za sobom i je li pomogla u životu vjernika?<p><br />Status fra Mate prenosimo u cijelosti:</p> <p>Kad svećenik želi biti u centru pažnje, onda je on egoist i nedorastao. I vidio sam to mnogo puta, kad svećenik od sakramenta radi &bdquo;&scaron;ou&ldquo;. On je u centru, i svi pričaju o njemu. Nekad je to ljudima zanimljivo i privlačno. Ali u ako se ispravno gleda &ndash; to je katastrofa.<br />To je predstava koja s Bogom nema veze.<br />S druge strane prijeti ista opasnost.<br />Ako su u centru krizmanik, pričesnik, mladomisnik ili mladenci &ndash; a ne Bog i njegova milost &ndash; ispravno formiranog svećenika mora bolit srce kad vidi na &scaron;to takvi sakramenti sliče. Budu filmska kulisa u kojoj je najvažnije kako će sve izgledati na slikama ili DVD-u. Naravno da tu Boga i kr&scaron;ćanstva nema. Niti je predviđeno da ih bude.<br /><br /></p> <p>I mnogo je puta bilo te&scaron;ko sačuvati dostojanstvo svetoga obreda kad ga žele ukrasti egoistični svećenik ili jo&scaron; egoističniji slavljenik.<br /><br /></p> <p>Hvala Bogu, neki znakovi napretka se ipak vide. U vjerskom je smislu Korona donijela neke dobre stvari.<br /><br /></p> <p>Evo 3 primjera: Misa, kr&scaron;tenje, vjenčanje.<br /><br /></p> <p>1. Sad na misi ne mora&scaron; tumačit kako se treba pona&scaron;ati, da u crkvi ne valja pričati, da se treba pokloniti pri ulasku i izlasku&hellip; Dolaze uglavnom oni kojima je stalo da dođu. Korona je bila neki katalizator: Onima kojima nije ni bilo važno dolaziti ili koji su dolazili &bdquo;čisto radi reda&ldquo; &ndash; oni ne dolaze. Onima kojima je važno doći &ndash; dolaze. Ima manje ljudi, ali vi&scaron;e reda.<br /><br /></p> <p>2. Nedavno sam imao jedno kr&scaron;tenje u malom krugu ljudi, bilo nas svega 10-ak. Onako: Skromno, ugodno &ndash; ba&scaron; sakramentalno. I ba&scaron; mi je bilo lijepo. Bez da sam i&scaron;ta spominjao &ndash; neki su od njih rekli da im je to bilo jedno od najljep&scaron;ih kr&scaron;tenja na kojima su bili. A nije bilo ni&scaron;ta &bdquo;posebno&ldquo;. Nekoliko rečenica uvoda i sakrament kako pi&scaron;e u obredniku. Sakramenti su lijepi po sebi i bez posebnih &bdquo;ukrasa&ldquo; i kiča. Lijepi su kad smo usmjereni na sakrament &ndash; na vidljive znakove nevidljive Božje ljubavi. I kad nam je to dosta. I ručak je bio vrlo lijep i ukusan, a bez da je bio centar svega.<br /><br /></p> <p>3. I u vjenčanjima bi napokon moglo doći do pozitivnih promjena. Spletom okolnosti i promjenom načina života, do&scaron;lo je do toga da mnogi kr&scaron;ćanski parovi (pa i oni koji drže do vjere) prije braka žive zajedno. Dokazivanje i uvjeravanje da kr&scaron;ćani to sebi ne mogu dopustiti nije davalo velikih rezultata. Redovito bi odgovor bio: &bdquo;Svakako se mislimo vjenčati, ali termin za svatovsku dvoranu imamo tek za godinu i pol dana, pa ćemo tada imati i vjenčanje&ldquo;. Moju opasku: &bdquo;Ajde se vi vjenčajte sada, pa svatove pravite za godinu i pol dana&ldquo; nitko nije uzimao u obzir. Bilo je sasvim normalo da smo sakrament podredili vanjskoj proslavi, da je ono sveto postalo privjesak svjetovnog, i da duže vremena živimo u grijehu. I vidi apsurda: Pripremamo se za sakrament vjenčanja &ndash; a zbog načina života prije vjenčanja ne smijemo pristupiti drugim sakramentima! (Parovi koji nevjenčano žive ne mogu na ispovijed i pričest.)<br />Čak su i neki svećenici (posebno iz Njemačke) govorili da mi koji smo govorili protiv takve prakse &bdquo;ne razumijemo kako dana&scaron;nji svijet živi&ldquo;. Hvala Bogu, sada već znam za neke primjere gdje će vjenčanje biti sada u malom krugu, a svatovi nakon nekog vremena &ndash; &bdquo;kad se smiri situacija&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Tako je Korona uspjela ono &scaron;to mi svećenici nismo: Istrgnula je sveti sakrament ženidbe iz okova vanjske proslave i ponovno ga učinila (barem za vjernike) onim &scaron;to doista jest: Lijepi vidljivi znak nevidljive Božje milosti, sakrament koji je dosta sam za sebe, koji može postojati i bez velike vanjske proslave i slavlja.<br />Vjerniku je sakrament dosta. Ostalo može biti, ali ne mora. No, onome tko nema vjere (bez obzira bio svećenik ili slavljenik) potrebno je puno toga izvanjskoga, treba mu čitava predstava da ispuni prazninu koja se u sakramentima pojavljuje ako nema vjere.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-26-fra-mate-logara.jpgBlogger Grude: Od 3. miseca bio 5 miseci u izolacijihttp://grude.com/clanak/?i=216625216625Grude.com - klik u svijetTue, 18 Aug 2020 23:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-18-drunkest.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čeljadi evo 8. je misec, lito se približava kraju, dica se spremaju za u školu priko kompjutera i na noge, žena laje kako je nisam vodio na more nijedne nedilje, u firmi nikom nije jasno kako sam proveo 5 miseci u samoizolaciji od 3. miseca.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Blogger Grude/Grude.com (Pi&scaron;e po na&scaron;ki pa nemojte &scaron;ta zamirit)</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>A evo desi se, kako tako. I nije ta samoizolacija &scaron;to se ne da ni izgovorit najgore &scaron;to mi se moglo desit. Jadna ti majka &scaron;ta me je potralo tamo početkom miseca.<br /><br /></p> <p>Pet dana u tjednu svatovi bili. Taman se ja mislio vratit na posa, zovem u firmu, po običaju mi se niko ne javlja nekolko puta, pa se javi ona čistačica dosadna. Svi govore čistačica, ja mislim da je njena firma samo se prikriva. Di sam, kud sam, govorim joj da napu&scaron;ćam samoizolaciju i da ću u firmu u oni tamo ponediljak, a to je bio utorak, ona laje, boli je k**** i za me i za to kad ću se ja vratit. Ja joj govorim boli tebe, boli li gazdu. I ajde u toj raspravi prođe vrimena i vrimena, ona me zabilježi da ću na posa i po redu ću &scaron;ta mi se desilo.<br /><br /></p> <p>Utorak, svatovi u Duvnu. Do&scaron;li na&scaron;i sa svi strana. To puca se, svakakvog oružja ima, dica bacaju crvene petarde, sve puno eura, ponio i ja i govorim svima da radim u Dortmundu, prikucajem aute i varam državu, svi me neugodno gledaju. I ajde nekako sam dobro bio do 5 popodne, kad donese nam prid crkvom u boci ono za ruke. Ja mislio po starinski kruži boca, potegnem jedan, dva, tri guca. Kad ono žena u krivljavinu, meni se zamrači nebo sve gledam kad će kogod na gornjim vratim prid mene. Ende. Budim se, Bili Brig bolnica, kad &scaron;ta je, otrova se alkoholom. Nikad, odma sam reka dokturici, nikad. Kaže ona meni, jeste gospodine, to je 60 posto alkohola. "Ženo, pio sam ga i 200 posto. Nije do alkohola nego do onog &scaron;to jo&scaron; mi&scaron;aju u onu tekućinu." Tek kad sam joj to objasnio skontala je.<br /><br /></p> <p>Srida, nado&scaron;a ja, svatovi u nas u Grudama. Ajde velim neću ni&scaron;ta pit, bit će sad dobro. Žena mi obukla odijelo, isti Fred Kremenko u njem. Počele te dnevne procedure, vidim žena ima neki sprej razbacuje se amo tamo. Kažem joj, daj i meni toga, ona dadne. I ajde, kako sam malo mezio i sedam tanjira čorbanca manio, sitim se da sam viđa mlađariju kako sprejaju usta da ne smrdi. Otvorio ja usta, &scaron;pricam, vidim pola svatova se okrenilo prema meni. Ona moja vrisnu opet ko da je ugledala vola. Vidim godi meni okus, prskam ja i dalje kad najednom isto ko i jučer. Crnjadina prid očima.<br /><br /></p> <p>Opet Mostar, opet ista scena, dokturica zgrožena, pita me za&scaron;to opet i opet alkohol i ja joj kažem nije do alkohola. Kako nije opet, pita me. Ja kažem, lipo. "Ja nisam naučija pit priko tjedna, ja pijem četvrtkom, petkom, subotom i nediljom kad je dobar ručak, ovi novi običaji su mi skroz poremetili ritam. Ili vratite svatove kako triba ili će&scaron; me svaki dan gledat ovde u bolnici."<br /><br /></p> <p>Vidim pogleda me, nije joj svejedno, kad zovnu nekog pajdu. Domalo, zove mene rodijak u trećem kolinu i kaže, rodijače odgodio sam svatove, tek dogodine, peti misec. Je li subota, pitam ga? Kaže, da&scaron;ta je nego subota. Vidila dokturica da nije meni do &scaron;ale, nek joj dođu jo&scaron; četvorica ovakvi morat će bolnicu renovirat. I tako poslali me na kućni oporavak, kad stiglo sutradan i kaže mi žena. Zovu da je odgodilo sve svatove, krizme, pričesti, rođendan u koje smo morali ić. Neću da ispadne sam ja za to zaslužan, a opet volim se pohvalit. "Znam ženo, to sam ja sredio."</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Blogger Grude/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-18-drunkest.jpgPavković o nepoznatim detaljima: Da nije bilo Oluje, Bihać bi bio Srebrenicahttp://grude.com/clanak/?i=216395216395Grude.com - klik u svijetTue, 04 Aug 2020 08:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-04-oluja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatima iz BiH gotovo nitko ni u jednoj državi ne želi odati priznanje za zasluge. Naprotiv! Optužuje ih se. A oni su u BiH branili svoj teritorij, a u RH u rat su odlazili samo s jednim ciljem, izboriti se za neovisnu Hrvatsku.<h1 class="article__title">&nbsp;</h1> <h1 class="article__title"><span style="font-size: small;">Nepoznata &ldquo;Oluja&rdquo;: &Scaron;to se sve događalo uoči i nakon akcije s druge strane Dinare<br /><br /></span></h1> <p style="text-align: right;"><span style="font-size: small;">Pi&scaron;e: Jozo Pavković</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati u BiH odluku predsjednika Hrvatske da odlikuje četiri gardijske brigade HVO-a i Specijalnu policiju Herceg Bosne doživjeli su kao ispravljanje nepravde prema njihovim zaslugama u &lsquo;Oluji&rsquo;. Oni su, zajedno s HV-om, na temelju Splitskog sporazuma, koji su potpisali Tuđman i Izetbegović, oslobađali zaleđe Dinare. Iako se o &lsquo;Oluji&rsquo; dosta zna, osobito o ulasku u Knin, ipak su mnoge akcije i događaji prije i poslije jo&scaron; uvijek nedovoljno istraženi i valorizirani. Posebice ono &scaron;to se događalo na teritoriju BiH.<br /><br /></p> <p>Zapravo, oslobađanje Hrvatske počelo je akcijom &lsquo;Cincar&rsquo; (1994.) kada je oslobođen Kupres. U operaciji &lsquo;Zima &lsquo;94.&rsquo; Srbi su poraženi u jednomjesečnoj akciji na Dinari. U potpunosti je osmi&scaron;ljena u HVO-u, Operativnoj skupini Livno, a ne, kako se u jednom dokumentarcu tvrdi, negdje drugdje. U proljeće &lsquo;95. u akcijama &lsquo;Skok 1&rsquo;, &lsquo;Skok 2&rsquo; i &lsquo;Ljeto &lsquo;95.&rsquo; znatno je povećan oslobođeni prostor. Srpskim snagama, razvučenim po Livanjskom polju i te&scaron;kim terenima Dinare, otupljena je mogućnost ofenzive na enklavu Bihać. I tamo su 5. korpus Armije i HVO na dugoj crti uz sebe vezali srpske snage. Zbog toga su Srbi pripremali akciju &lsquo;Mač&rsquo;. VRS na čelu s generalom Milom Mrk&scaron;ićem planirao je konačno, poput Srebrenice, zavr&scaron;iti priču i s bihaćkom enklavom, a nakon toga srpsku vojsku pregrupirati prema Karlovcu i Sisku.<br /><br /></p> <p>Taktičko nadmudrivanje, odnosno prava drama uoči i nakon &lsquo;Oluje&rsquo;, događalo se u zaleđu Knina, na bosanskohercegovačkoj boji&scaron;nici. Srbi su 5. kolovoza planirali izvesti veliku akciju &lsquo;Vaganj &lsquo;95.&rsquo; s 80.000 vojnika i vratiti golema područja koja su prije toga zaposjeli HV i HVO. No, preduhitrila ih je &lsquo;Oluja&rsquo;. A o akciji dan prije &lsquo;Oluje&rsquo; na području &Scaron;ipova gotovo se ni&scaron;ta ne zna. Tada je (3. 8. 1995.) strate&scaron;kom varkom oslabljena srpska obrana Knina: čak tri brigade HVO-a (1., 2. i 3. gardijska) i ostale specijalne postrojbe HVO-a s vi&scaron;e od 10.000 vojnika i pričuve izvele su fingirani napad na &Scaron;ipovo i Vitorog. To je zavaralo srpske snage i natjeralo ih na pregrupiranje vjerujući kako idu u obranu tih područja. Dolaskom na te kote vi&scaron;e nisu imali mogućnost pomoći oslabljenim i uzdrmanim prvim crtama srpske vojske iznad Knina. Niti su vi&scaron;e znali kamo bi. Dok su postrojbe HVO-a za sebe vezivale goleme srpske trupe oko &Scaron;ipova i druge kote koje tada nisu bile cilj &lsquo;Oluje&rsquo; - &lsquo;Oluja&rsquo; je krenula.<br /><br /></p> <p>No, operacija &lsquo;Vaganj&rsquo; imala je svoj krvavi nastavak. Nakon &lsquo;Oluje&rsquo; zavladala je euforija, slavilo se, popustio je oprez na nekim prvim crtama, a elitne 4. i 7. gardijska HV-a oti&scaron;le su na odmor. Čak i Gotovina, koji je od Tuđmana dobio sedam slobodnih dana za ženidbu. U takvom ambijentu, tjedan nakon &lsquo;Oluje&rsquo;, srpska vojska kreće u odgođeni osvetnički &lsquo;Vaganj &lsquo;95.&rsquo;. U noći 12. kolovoza specijalne postrojbe VRS uspjele su probiti obranu na strate&scaron;ki važnom predjelu Derala te presjeći komunikaciju Grahovo - Knin. Sva težina ovih srpskih napada sručila se na 141. brigadu HV-a s većinom mladim pripadnicima iz Splita i Ka&scaron;tela. Tada je poginulo 20, a vi&scaron;e od 50 hrvatskih vojnika ranjeno. No, brzim dolaskom 4. i 7. gardijske na boji&scaron;nicu, pod Ademijevim zapovijedanjem, uoči Velike Gospe vraćaju izgubljene položaje. I stižu nadomak Drvara. Nekoliko tjedana poslije hrvatske snage akcijama &lsquo;Maestral&rsquo; i &lsquo;Južni potez&rsquo; stigle su pred Banju Luku.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; puno toga događalo se na teritoriju BiH. Uostalom, u to vrijeme oba ministra obrane, i RH i Herceg Bosne (Gojko &Scaron;u&scaron;ak i Vlado &Scaron;oljić), bila su iz &Scaron;irokog Brijega. Tri tjedna prije &lsquo;Oluje&rsquo; oni su u rodnoj &Scaron;u&scaron;kovoj kući s jo&scaron; pet dana&scaron;njih generala razrađivali pojedinosti akcije kodnog naziva &lsquo;Kozjak &lsquo;95.&rsquo;, poslije nazvane &lsquo;Oluja&rsquo;. &Scaron;u&scaron;ak im je tu priopćio imena trojice visokopozicioniranih vojnih i civilnih dužnosnika koji ne smiju znati pojedinosti plana oslobađanja. Rekao im je i za&scaron;to je Tuđman neke zapovjednike razvlastio. Srpski agresori kao da su znali da je &lsquo;Oluja&rsquo; dogovarana i u &Scaron;irokom Brijegu pa su ga bombardirali u trenutku kada je Hrvatska vojska ulazila u Knin. Jednako kao i Zagreb u osveti za &lsquo;Bljesak&rsquo;.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; puno toga ostat će nepoznato o ulozi Hrvata iz BiH u &lsquo;Oluji&rsquo; i mnogim drugim rati&scaron;tima. Tisuće ih je poginulo ili ranjeno. &lsquo;Oluja&rsquo; je spasila Bihać od vi&scaron;estruko većeg pokolja od srebreničkog. I donijela Dayton, odnosno barem krhki mir u BiH. Zato i čude reakcije nezahvalnih bo&scaron;njačkih političara iz Sarajeva na odlikovanje postrojbi HVO-a. Zaboravili su - da je nije bilo, Bihać bi bio Srebrenica.<br /><br /></p> <p>Hrvatima iz BiH gotovo nitko ni u jednoj državi ne želi odati priznanje za zasluge. Naprotiv! Optužuje ih se. A oni su u BiH branili svoj teritorij, a u RH u rat su odlazili samo s jednim ciljem, izboriti se za neovisnu Hrvatsku. Nije li sramotno &scaron;to im i danas, umjesto zahvalnosti, &scaron;alju uvrede? Unatoč svemu, oni jo&scaron; uvijek vjeruju u mirnodopsku &lsquo;Oluju&rsquo;, koja će &lsquo;otpuhati&rsquo; laži, nezahvalnosti i stereotipe.&bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-04-oluja.jpgMamić: E moj Hajduče...http://grude.com/clanak/?i=206175206175Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jul 2020 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-30-zdravko_mamic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zdravko Mamić se oglasio na Facebooku nakon što je Hajduk izgubio 3:2 od Rijeke te odigrao najgoru sezonu u povijesti.<p>&nbsp;</p> <p>"Sinoć smo u nikad zanimljivijoj zavr&scaron;nici HT Prve lige svjedočili jednoj povijesnoj činjenici, koja me osobno iz racionalnih razloga žalosti. Sinoć je jedan veliki hrvatski sportski brend HNK Hajduk iz Splita dotaknuo dno i zacementirao svoje 5. mjesto na tablici u ovoj sezoni - sezoni u kojoj su u Europi uspjeli ispasti od malte&scaron;kih ribara i kuhara, od Gorice u osmini finala iz kupa, te su kao krunu sezone uspjeli dogurati do 5. mjesta u ligi. U ligi u kojoj ih od zagrebačkih kvartova nije pobijedilo jo&scaron; jedino Vrapče, samo zato &scaron;to ne igra u prvoj ligi. Klub je to koji godi&scaron;nje tro&scaron;i 20 milijuna eura, a zadnjeg igrača je za ozbiljni iznos, mimo projekta obitelji Vla&scaron;ić, stvorio i prodao u pro&scaron;lom desetljeću, dok su zadnje ozbiljne novčane nagrade za nastupe u Europi dobili prije uvođenja eura u upotrebu. Klub je to moralnih vertikala i sjajnih kvazi stručnjaka koji su drugima spremni suditi o svemu - od novinarstva do politike. Klub je to koji je od grada koji ima gotovo pet puta manje stanovnika od Zagreba u posljednjih 10 godina dobio 450 milijuna kuna, a nastup u skupinama europskih natjecanja im je rjeđi od pojave Halleyjevog kometa. Klub je to koji se svake godine i na svakoj skup&scaron;tini skriva iza navijača i izmi&scaron;lja neprijatelje koji ih onemogućuju u obavljanju posla u kojem su sve lo&scaron;iji i lo&scaron;iji. Klub je to koji će za svoju nesposobnost stvaranja igrača okriviti čudne likove iz Hercegovine. A nisu ni svjesni da im nema Dinama, Zdravka Mamića i ljudi koji znaju raditi s talentiranom djecom da bi ove godine kvalifikacije za Europa Ligu sa svojim zaslugama, radom i rezultatima vidjeli samo na televiziji, jer ih ni na PlayStationu nema. E moj Hajduče..."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-30-zdravko_mamic.jpgBiskup Palić suradnjom i dijalogom želi na svojoj strani i franjevačke mučenike iz Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=206071206071Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jul 2020 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Petar Palić već je u svom prvom govoru pokazao kako je dobar “student”. Iz njegova obraćanja osjetilo se kako suradnjom i dijalogom na svojoj strani želi imati one koji su iz rakursa njegova prethodnika krivi za neposlušnost. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p style="text-align: left;"><em><strong><br />Hercegovce predstavljaju i dalje Janjevci: Glasnović odlazi, a dolazi im biskup Palić<br /></strong></em></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Dvojica Janjevaca s Kosova, političar Željko Glasnović i biskup Petar Palić, proteklog su tjedna bila najvažnija vijest u Hercegovini. Upravo dok jedan odlazi i neće ih vi&scaron;e predstavljati u Hrvatskom saboru, drugi dolazi i bit će na čelu Crkve u Hercegovini.&nbsp;<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">Veliko je iznenađenje da je Vatikan za mostarsko-duvanjskog biskupa i trajnog upravitelja trebinjsko-mrkanskog imenovao biskupa Petra Palića. Dio javnosti odmah je počeo propitivati koliko se čovjek s Kosova može snaći u zamr&scaron;enim nesporazumima franjevaca i biskupovih svećenika oko raspodjele župa.<br /><br /></p> <p>Čak je aktualni biskup Ratko Perić slikovito usporedio kako je taj &ldquo;hercegovački slučaj&rdquo;, poput Anatomije na prvoj godini medicinskog fakulteta, najopsežniji i najzahtjevniji ispitni predmet koji studente zaustavlja ili propu&scaron;ta u vi&scaron;e godine studija. Slično je i u ovoj, Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, gdje je to neizostavan predmet na kojem već 140 godina petorica dijecezanskih biskupa, od 1881. do sada, muku muče i polažu ga kao da je klasifikacijski &ndash; rade na ravnomjernoj raspodjeli župa, odnosno vjernika pod upravom dijecezanskog svećenstva i redovničko/franjevačkog klera, uz decizije i dekrete Apostolske Stolice. Poručuje mu Ratko Perić: &ldquo;I Tebe (Petre Paliću) taj slučaj dočekuje i na njemu će&scaron; vježbati svoje bogooblične i stožerne kreposti&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ne samo na njemu. Biskupija je suočena s jo&scaron; jednim nerije&scaron;enim slučajem &ndash; Međugorjem. On je tim lak&scaron;i jer je Papa to hodočasničko mjesto &ldquo;izdvojio&rdquo; iz biskupije i uspostavio &ldquo;crkveni distrikt&rdquo; na čijem je čelu Poljak, nadbiskup Henryk Hoser.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarsko-duvanjska i trebinjsko-mrkanska biskupija, koju preuzima biskup Palić, veća je od Hercegovine. Mostarski dio prostire se od Bune do Duvna, od Konjica do Gabela Polja, uključujući Nevesinje s Fočom, Čajničem, Kalinovikom, Ulogom i Gackom, svega 66 župa. A trebinjski od Stjepan Krsta do Neuma i od Domanovića do Trebinja s 15 župa i biskupijskim sredi&scaron;tem u Stocu. Trebinjska povijesno ima tri otočića u Jadranu: Bobaru, Supetar i Mrkan po kojem je nazvana i mrkanska; bila je pod upravom iz Dubrovnika od 1819. do 1890., a od tada do danas pod Mostarom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vatikan nikako nije smatrao da je rođenom Janjevcu hendikep &scaron;to će u ovako prostranoj i podjelama opterećenoj biskupiji polagati težak ispit. Dapače. To mu može biti prednost. Nije involviran u problem. Neopterećen, s distance, lak&scaron;e će ga proučiti. I položiti. Petar Palić već je u svom prvom govoru pokazao kako je dobar &ldquo;student&rdquo;. Iz njegova obraćanja osjetilo se kako suradnjom i dijalogom na svojoj strani želi imati one koji su iz rakursa njegova prethodnika krivi za neposlu&scaron;nost. Dubrovačkom diplomacijom koju je tamo izučio na početku svoje svećeničke službe već ih je pridobio nagla&scaron;avanjem povezanosti hercegovačkog franjevca i njegovih Janjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, krajem 19. stoljeća u Janjevu kao župnik pastoralno je djelovao fra Franjo Brkić, redovnik, franjevac podrijetlom iz Rasna kraj &Scaron;irokoga Brijega. Ostavio je tamo duboke tragove. U Janjevu je i preminuo, a pokopan je u župnoj crkvi. I danas, među starijim Janjevcima i onima koji poznaju povijest Hrvata na tom području, živi uspomena na njega. Petar Palić ističe da duhovna ba&scaron;tina iz koje je niknuo sigurno počiva na djelu i poslanju fra Franje Brkića, biskupa Careva i fra Antuna Maroevića, kao i mnogih drugih svetih i ustrajnih Božjih pastira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno s imenovanjem hvarskog biskupa za mostarskog, Vatikan je za koadjutora (nasljednika) splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Bari&scaron;ića imenovao Dražena Kutle&scaron;u. Prije nekoliko mjeseci za Vrhbosansku nadbiskupiju za nasljednika Vinka Puljića ustoličen je Tomo Vuk&scaron;ić. Dakle, Vatikan je u ovoj godini za dvojicu nadbiskupa u Dalmaciji i Bosni imenovao Hercegovce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednjih desetljeća Crkvau svijetu obogaćena je brojnim svećenicima iz BiH koji djeluju u različitim crkvenim službama. Osim u BiH i Hrvatskoj, ima ih u zemljama Europe i obiju Amerika te u Australiji, Aziji i Africi. Među njima čak je 14 živućih biskupa koji su rođeni ili čiji su korijeni iz BiH (Vinko Puljić, Tomo Vuk&scaron;ić, Ratko Perić, Franjo Komarica, Pero Sudar, Marko Semren, Bože Rado&scaron;, Dražen Kutle&scaron;a, Zdenko Križić, Ilija Janjić, Berislav Grgić, Petar Raič, Ivan Ćurić i Želimir Puljić). A od te četrnaestorice biskupa čak devetorica, izravno ili neizravno, podrijetlom su iz Hercegovine. I osim Perića, ostalu osmoricu Crkva je poslala na službu u druge krajeve. Neke blizu, a neke vrlo daleko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi biskupi podrijetlom iz Hercegovine veoma su uspje&scaron;ni. Apsurd je da se jedino u njihovu rodnom mjestu i s njihovim autoritetom ne može uspostaviti crkvena hijerarhija. Zato tamo &scaron;alju Janjevca. Vatikan je uvidio da Hercegovci ne mogu rje&scaron;avati &ldquo;hercegovački slučaj&rdquo;. A &ldquo;u svom selu nitko ne može biti pop&rdquo;. Osobito ne u Hercegovini. &bull;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-petar-palic.jpg