Komentarihttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.'Nisu krivi auti nego oni koji ih voze, ali neki sloj ljudi se ne boji zakona...'http://grude.com/clanak/?i=360439360439Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 20:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-22-nesreca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Regija je zgrožena prometnom nesrećom koja se dogodila u subotu kod Mostara, pri čemu je poginulo četvero ljudi.<p>&nbsp;</p> <p>U automobilu Renault Scenic od posljedica nesreće smrtno je stradao bračni par Krstić iz Mostara s devetogodi&scaron;njim sinom, dok im je trogodi&scaron;nja kći zadobila životno opasne ozljede te se liječnici u mostarskoj bolnici bore za njezin život. U BMW-u je smrtno stradao hercegovački biznismen Mate Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udario je u Mercedes, za čijim je volanom bio Mile Doko (31), potom u BMW, kojim je upravljao L.&Scaron;. (22), i na kraju svom silinom u Renault Scenic, u kojem je bila obitelj Krstić, a kretao se iz suprotnog smjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istražuje se je li se radilo o utrkivanju i obijesnoj vožnji dvojca u skupocjenim automobilima, a prve informacije idu u prilog tome. Iako tužiteljstvo već poku&scaron;ava priču svaliti na javnost i medije, kao za&scaron;to izlaze s tim informacijama, oni moraju znati da je svima u ovom slučaju na prvom mjestu istina. Možda neće ni&scaron;ta promijeniti, ali će utjecati na glave onih koji s istim razmi&scaron;ljanjem o utrkivanju sjedaju u automobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sada analiza Vedrana Salvije s Indexa, na temelju svjetskih analiza i statistika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Užasava samo saznanje da je toliko života uni&scaron;teno jer se netko utrkivao. Čovjek je najnormalnije vozio svoju obitelj kući nakon izleta i jednostavno ni&scaron;ta nije mogao učiniti jer postoje oni koji divljaju cestama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno da ne treba generalizirati, najsavjesnijim vozačima može se dogoditi gre&scaron;ka u prometu zbog koje može nastati tragedija, no jedno je pogrije&scaron;iti, a drugo voziti pijan, voziti prebrzo ili se utrkivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dojam je da su krivci za takve prometne nesreće vozači skupocjenih automobila, ponajvi&scaron;e njemačkog trolista - BMW-a, Mercedesa i Audija. A kad bismo dodatno precizirali stanje, čini se da BMW prednjači.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>U Srbiji u BMW-u poginulo četvero mladih ljudi</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je riječ o nedavnim nesrećama, priličnu pozornost privukla je ona koja se 11. rujna dogodila u Srbiji, kada je život u mjestu Surduk izgubilo četvero mladih ljudi. Telegraf je pisao da je vozač BMW-a tijekom neprilagođene brzine pre&scaron;ao u lijevu traku i udario u rubnik, zbog čega se auto prevrnuo od siline udara. Tri osobe su poginule na licu mjesta, a četvrta u bolnici zbog zadobivenih ozljeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne treba ići u susjedstvo kako bismo prona&scaron;li nedavne primjere ovakvih nesreća. Te&scaron;ka prometna nesreće u kojoj je sudjelovao BMW dogodila se i 18. rujna u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na raskrižju Slavonske avenije vozač je skretao u naselje Ivanja Reka, u Ulicu Svetog Ivana, dok je za taj smjer kretanja na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo. Udario je u Mercedes makedonskih registracija, a uslijed naleta oba vozila sletjela su s ceste te je do&scaron;lo do zapaljenja BMW-a. Vozač BMW-a je poginuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji rujanski primjer i iz Vinkovaca. U ovom gradu 27-godi&scaron;njak je u BMW-u sletio s ceste i udario u drvo.&nbsp;S njim je u automobilu bila 20-godi&scaron;nja putnica. Oboje su poginuli.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Pretjecao preko pune linije, poginulo dijete</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Pisali smo u lipnju o prometnoj nesreći koja se dogodila u &Scaron;tefancu. Pijani vozač BMW-a (0.79 promila) pretjecao je teretno i osobno vozilo preko pune linije, udario je u vozilo ispred sebe te potom u bicikl, na kojem se na nogostupu nalazilo dijete. Dijete je poginulo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na hrvatskim prometnicama se utrkuje. Poznat je slučaj iz siječnja. Radi se o nesreći u kojoj su sudjelovala dva automobila - BMW X5 i Porsche Taycan, koji su se navodno utrkivali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je izvijestila policija, do nesreće je do&scaron;lo jer 31-godi&scaron;njak, upravljajući BMW-om X5, nije prilagodio brzinu stanju kolnika i uvjetima na cesti, uslijed čega je u zavoju pre&scaron;ao na lijevu stranu kolnika u trenutku kad ga je s njegove lijeve strane pretjecao Porsche Taycan, kojim je upravljao 27-godi&scaron;njak. Suvozač iz BMW-a je poginuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nerijetke su i nesreće koje skrive vozači Mercedesa. Poznat je slučaj&nbsp;prometne nesreće iz 2021. kod Zadra, u kojoj su smrtno stradala dva mladića. Nesreća se dogodila kad 18-godi&scaron;nji vozač osobnog vozila marke Mercedes nije stao na znak STOP. Udario je u Fiat. Dva mladića iz Fiata su poginula.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od poznatijih i medijski zastupljenijih nesreća je ona koju je 2018. skrivio&nbsp;20-godi&scaron;nji Marin Kamenički. On je u Mercedesu C 63 AMG jurio zagrebačkom Ilicom 200 kilometara na sat te usmrtio dvije ženu, suvozačicu iz Opel Astre u koju je udario te suvozačicu iz svojeg automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj donekle stariji primjer spominjemo upravo zbog "težine" kazne koju je vozač dobio. Prvo je nepravomoćno dobio četiri i pol godine zatvora, &scaron;to mu je kasnije sud povisio na &scaron;est godina zatvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pisali smo tada kako su&nbsp;dvojica mladića u Njemačkoj osuđena za ubojstvo i doživotni zatvor zato &scaron;to su tijekom ilegalnih uličnih utrka u Berlinu udarila&nbsp;auto 69-godi&scaron;njeg umirovljenika, koji je umro na licu mjesta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Nije rađeno istraživanje, Husinec: Vozači BMW-a definitivno skrive najvi&scaron;e prometnih nesreća</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Mogli bismo nabrajati unedogled, ali poanta je jasna - u puno prometnih nesreća sudjeluju vozači skupocjenih automobila i često ne budu adekvatno kažnjeni. Pitali smo Ministarstvo unutarnjih poslova je li ikad rađeno istraživanje o tome. Dakle, zna li se koliko prometnih nesreća skrive vozači pojedinih marki vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekli su nam da takvo istraživanje nikad nije rađeno, a isto su nam odgovorili iz Hrvatskog autokluba. Potvrdio je to za Index i sudski vje&scaron;tak i prometni stručnjak Goran Husinec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nisu mi poznata takva istraživanja, ali su rađena u Europi. Najsvježije &scaron;to znam u Velikoj Britaniji. Na vrhu liste prijestupnika uistinu su vozači BMW-a. Kako to? To je prisutno i kod nas, da su vozači triju marki premium automobila, vrhunskih automobila, to su, uz BMW, jo&scaron; Mercedes i Audi, ujedno oni koji skrive najvi&scaron;e prometnih nesreća", kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitamo ga može li se definitivno reći da su ti vozači krivci za najvi&scaron;e nesreća u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Definitivno. Izuzetno je velik omjer prometnih nesreća koje izazivaju vozači ovih vozila naspram onih manje luksuznih. Pazite, njih je najmanje. Njih nema puno u cjelokupnom hrvatskom voznom parku u odnosu na druge marke, a pogledajte uostalom i koliko se o njihovim nesrećama izvje&scaron;tava.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>"Kad ste zadnji put čuli da je netko s Toyotom skrivio prometnu nesreću?</h3> <p>&nbsp;</p> <p>A uvijek se pojavljuju u vijestima iste marke. BWM, Mercedes, Audi... Kad ste zadnji put čuli da je netko s Toyotom skrivio prometnu nesreću zbog toga &scaron;to je vozio obijesno? Garantiram vam da ćete na prvu moći nabrojati poznate prometne nesreće nastale zato &scaron;to se BMW-om ili Mercedesom vozilo obijesno", objasnio je Husinec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako u Hrvatskoj prometna kultura ne prati tehnolo&scaron;ka dostignuća.</p> <p>"Zato se događa da postoji sloj ljudi koji se jednostavno ne boji zakona. Ti ljudi na neki način izbjegnu ozbiljnije kazne pa se zakona ne boje. Ovo &scaron;to ja znam, prema mom iskustvu, najče&scaron;će se događa u manjim mjestima, gdje su česti primjeri tih lokalnih tajkuna koji maltretiraju mjesto, a policija ih izbjegava jer s njima ne želi imati posla", dodaje Husinec.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>"Nisu krivi auti, nego ljudi koji ih voze"</h3> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče onoga &scaron;to država može učiniti, Husinec je rekao da je jedino rje&scaron;enje da se povećaju kazne, odnosno da se učestalije sankcionira obijesna vožnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Čujem i da su nesreće zato &scaron;to su automobili ovakvi ili onakvi. Čujem da, recimo, da BMW ima najvi&scaron;e nesreća zbog zadnjeg pogona itd. To nema veze. To je iznimno dobar automobil, kao sve ove tri marke. Nesreće nemaju veze s voznim karakteristikama vozila, nego s ljudima koji ih voze", dodao je Husinec.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Istraživanje u Velikoj Britaniji: 17.1 posto vozača BMW-a ima barem jednu osudu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Iako ne postoje istraživanja u Hrvatskoj, postoje ona u Europi, koja potvrđuju riječi Gorana Husineca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija <a href="https://press.gocompare.com/news/bmw-drivers-named-most-dangerous-on-uk-roads" target="_blank">GoCompare Car Insurance</a> otkrila je da 17.1 posto vozača BMW-a ima barem jednu osudu za nepropisnu vožnju. To je vi&scaron;e nego dvostruko od prosjeka za sve modele (8.5 posto). Na drugom mjestu su vozači Audija, a slijede oni Mercedesa i Jaguara.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Među agresivnima u Norve&scaron;koj i vozači Tesle</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedna studija potvrdila je stereotip o vozačima BMW-a kao najagresivnijima u prometu. Istraživanje je provela norve&scaron;ka osiguravajuća kuća Storebrand putem Norstata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak 53% ispitanih smatra da su vozači BMW-ovih automobila najagresivniji. Nakon BMW-a slijede vozači Audija s 37% te, iznenađujuće, Teslini vozači, za koje 30% ispitanih misli da su agresivni. Top 5 zaokružuju jo&scaron; dva luksuzna proizvođača iz Njemačke, Porsche (18%) i Mercedes (15%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scrap Car Comparison proveo je studiju u kojoj je nastojao otkriti kakve automobile najče&scaron;će voze psihopati, sebični i samouvjereni vozači, koji ne mare za ostale sudionike u prometu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitivanjem oko dvije tisuće britanskih vozača uspjeli su definirati idealan automobil prosječnog psihopata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozači BMW-a dobili su najvi&scaron;e bodova, 12.6 od mogućih 36. Njima za petama su vozači Audija s 11.7 bodova, dok osjetno niže sa 7 bodova Fiat drži treće mjesto. Top 5 zaokružili su Mazda sa 6.4 boda i Honda sa 6.3 boda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.carvertical.com/blog/the-most-and-the-least-damaged-cars-in-europe-revealed" target="_blank">Carvertical</a> je napravio istraživanje o automobilima koji su u prometu najo&scaron;tećeniji.&nbsp;Analizirano je gotovo milijun izvje&scaron;ća o povijesti automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lexus zauzima prvo mjesto. Na drugom mjestu su automobili marke Subaru, na trećem Jaguar. BMW je zauzeo četvrto mjesto, a Dacia peto. Kako se navodi u istraživanju, Lexus je pouzdan, ali moćan automobil pa vozači često precijene svoje vozačke vje&scaron;tine, &scaron;to može zavr&scaron;iti katastrofalno. Isto vrijedi i za automobile Jaguar i BMW.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Istraživanje Berkeleyja: Vozači BMW-a rjeđe staju na pje&scaron;ačkom prijelazu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljiv pogled o ovoj temi dao je&nbsp;Engineerine.com, koji se zapitao za&scaron;to se vozače BMW-a smatra najbezobraznijima na cesti. I ako je to istina, za&scaron;to se tako pona&scaron;aju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveli su istraživanje s kalifornijskog Sveučili&scaron;ta Berkeley, koje je otkrilo vezu između neoprezne vožnje i bogatstva.&nbsp;Jednostavno rečeno, veća je vjerojatnost da će bogatiji ljudi biti nepristojni u vožnji.&nbsp;Studija je proučavala kako su se vozači u Kaliforniji pona&scaron;ali kod zaustavljanja i kako su reagirali na pje&scaron;ake na raskrižjima na kojima su bili prisiljeni stati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrili su da je veća vjerojatnost da će vozači skupih vozila, poput BMW-a i Mercedes-Benza, kr&scaron;iti prometne propise prolaskom kroz raskrižja kada nije njihov red za to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paul K. Piff, jedan od istraživača koji su sudjelovali u ovom istraživanju, rekao je:</p> <p>"U na&scaron;oj studiji o pje&scaron;ačkim prijelazima nijedan automobil u kategoriji starijih automobila nije pro&scaron;ao preko pje&scaron;ačkog prijelaza bez zaustavljanja. Uvijek su se zaustavljali radi pje&scaron;aka. Najuočljiviji je bio zaključak da se skupi automobili rjeđe zaustavljaju, a&nbsp;vozači BMW-a bili su najgori."</p> <p><br /><em><strong>Vedran Salvia/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-22-nesreca.jpg'A ona i dalje pita i ne shvaća zašto je u svojoj boli ostavljena, bez mamina zagrljaja... Zašto ju tata i braco ne drže za ruke...'http://grude.com/clanak/?i=360425360425Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-nebo-place.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturni i društveni djelatnik, hrvatski književnik Darko Juka, objavio je potresnu objavu povodom tragedije koja je u crno zavila obitelj Krstić i njihove bližnje, kao i cijelu Hercegovinu koja suosjeća s ovim događajem.<p>&nbsp;</p> <p>Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdarko.juka.90%2Fposts%2Fpfbid02mtGAKV5JG6JucVPrQNfuU9RdhMvGkZXS36L2ctAxANx6RxeNoZuPizTaZ3GjCXrel&amp;show_text=true&amp;width=500" frameborder="0" scrolling="no" width="500" height="553"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Operirana joj o&scaron;tećena jetra, odstranjena prsnuta slezena, spojeni lomovi na malenoj nozi... Ali, ni&scaron;ta ju ne boli koliko to &scaron;to mama ne dolazi... Shrvane joj bake ne mogu obećati da će doći niti joj mogu kazati kako vi&scaron;e ne će doći nikada... A ona i dalje pita i ne shvaća za&scaron;to je u svojoj boli ostavljena, bez mamina zagrljaja... Za&scaron;to ju tata i braco ne drže za ruke...<br />Tri su joj godine! Ona nije smjela upoznati takovu bol! Nije smjela!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina nas je nekada stisnula papučicu gasa... Ja sam i preveć puta... Boli me du&scaron;a misleći na ovo dijete i na njezina iz krila života oteta devetogodi&scaron;njeg brata... Svi bismo na onoj za&scaron;titi od Sunca koju spu&scaron;tamo ponad vjetrobranskoga stakla od danas trebali držati obiteljsku fotografiju Krstića, i oca i majke i sina i preživjele im kćerkice koja pita gdje joj je mama... Trebali bismo ih dobro pogledati svaki put prije nego okrenemo ključ... Da nas njihova topla lica na kraju vožnje vrate doma, i nas i sve koje ćemo susresti na cesti, na cesti koja vreba i čeka na sljedećega koji će, unatoč i usprkos svemu, pijan stisnuti gas...</p> <div dir="auto"> <div id="jsc_c_5" class="d2hqwtrz r227ecj6 ez8dtbzv gt60zsk1" data-ad-comet-preview="message" data-ad-preview="message"> <div class="alzwoclg cqf1kptm siwo0mpr gu5uzgus"> <div class="jroqu855 nthtkgg5">&nbsp;</div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-nebo-place.jpgUtrkivali ste se i ugasili snove djevojčici koja više nikad neće zagrliti svog tatu, poljubiti mamu, igrati se s bracom...http://grude.com/clanak/?i=360412360412Grude.com - klik u svijetSun, 25 Sep 2022 19:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-25-22-obitelj-krstic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pred Borisom i njegovom Marijanom, njihovim devetogodišnjim Robertom, njihovom trogodišnjom kćeri bio je život.<p>&nbsp;</p> <p>Radovali su se svakom novom danu, gledali prema budućnosti.<br /><br /></p> <p>Nažalost, jedna vožnja ugasila je tri života, muža i žene, njihovog sina, a liječnici se bore za život djevojčice koja vi&scaron;e nikad neće imati priliku zagrliti svog tatu, poljubiti mamu, igrati se s bracom...<br /><br /></p> <p>Može se dogoditi, rečenica je koju puno puta čujemo. Međutim, u Hercegovini se događa i to previ&scaron;e puta. Ceste uzimaju živote vi&scaron;e nego Domovinski rat! Da oni koji su dali svoje živote za slobodu hrvatskog naroda mogu progovoriti, kakvu bi poruku poslali? Oni su u ratu hrabro i&scaron;li braniti svoj narod, da bi se danas živjelo ovdje, a ne ginulo i ubijalo iz obijesti.<br /><br /></p> <p>Da, iz obijesti! Već se priča o nekima koji su pobili nedužnu obitelj utrkujući se. Neka iziđu svi detalji o slučaju, neka istražitelji sve ispitaju, a ne traljavo kao u puno slučajeva kada su "zločinci" neokrznuto prolazili jer ih je netko &scaron;titio. Neka se sve sazna o ovom slučaju. Istražitelji tvrde da će kroz dva tjedna biti sve poznato. Očekujemo sve informacije! Tko god je kriv u ovom slučaju neka bude priveden licu pravde. &Scaron;to god, samo neka se konačno sve rasvijetli i sazna jer puno puta u povijesti tragedije u Hercegovini ostale su pod maglom!<br /><br /></p> <p>I ako se dokaže krivnja, da su pijani vozači, jedan ili vi&scaron;e njih, bijesno vozeći ili utrkujući se poslali mladu obitelj u smrt, neka im se uvede i doživotna kazna zatvora. Ne smrtna, jer su zaslužili da čame iza re&scaron;etaka i sjećaju se jedne obitelji kojoj su oduzeli radost, ljubav, snove, život...<br /><br /></p> <p>A Bog neka u svojoj vječnosti daruje stradaloj obitelji ono &scaron;to im je netko, tko je sebi dao za pravo biti gospodar života i smrti ovdje na zemlji, oduzeo.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-25-22-obitelj-krstic.pngBudimo podrška jedni drugima, saslušajmo, savjetujmo i ne okrećimo glavu...http://grude.com/clanak/?i=360196360196Grude.com - klik u svijetThu, 15 Sep 2022 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-05-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Živimo u vremenu kada jedni drugima moramo biti podrška, kada moramo znati reći pravu riječ, podržati jedni druge, utješiti jedni druge.<p><br />Jer ne znamo &scaron;to na&scaron; sugovornik nosi u sebi. I ako nismo psiholozi, pravom riječju možemo učiniti da se netko osjeća bolje. Učinimo to već danas, saslu&scaron;ajmo, savjetujmo i ne okrećimo glavu, tražimo pomoć i razgovor. Tu smo jedni za druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sapienti sat!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Čitateljica/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-05-svijeca.jpgGruđani, Čapljinci, Mostarci, Širokobriježani... pouzdavali su se u papu Ivana Pavla I., on danas postaje blaženikhttp://grude.com/clanak/?i=360009360009Grude.com - klik u svijetSun, 04 Sep 2022 10:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-04-papa-ivan-pavao-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 1978. za novog poglavara Katoliče crkve izabran je papa Ivan Pavao I., nasmiješeni papa, popularan i blizak narodu.<p>&nbsp;</p> <p>Skupina žitelja Hercegovina planirala je novom Papi izložiti Hercegovački slučaj s ciljem njegovog rje&scaron;avanja, da župe koje su osnovali franjevci, a oko kojih se vodi spor, ostanu franjevcima i da prestane kažnjavanje svećenika s obzirom da su u ono vrijeme hercegovački franjevci, svi redom, bili domoljubi i heroji koji su bili uz Gospodina i narod, a ne uz moćnike i imovinu kao 20-ak godina kasnije, kada su na čelu s fra Slavkom Soldom, tada izabranim za provincijala krenuli prodavati svoje župe.<br /><br /></p> <p>Tada se fratre nije moglo kupiti, a među njima je postojao zavjet da će braniti franjevačke župe kao &scaron;to se brani ugroženi dio vlastitog tijela, u prijevodu, bili su spremni umrijeti za Gospodina i svoj katolički puk.<br /><br /></p> <p>Hercegovačka franjevačka provincija, iako pod raznim kaznama, tada je bila jedinstvena, a novi Papa koji je bio prijateljski nastrojen prema svima bio je dodatni motiv da se krene u opoziv spornog Dekreta.<br /><br /></p> <p>Također, učeni ljudi toga vremena saznaju i informaciju da Dekret nikad nije uvr&scaron;ten u službeno glasilo Vatikana, a s obzirom da se u to vrijeme i dublje razmi&scaron;ljalo i analiziralo, sa stručnjacima iz crkvenog prava plan je bio i to izložiti novom Papi jer je tada netko mudar i svjestan nepravde koja se čini hercegovačkim franjevcima odbio uvrstiti nepravedni Dekret u Acta Apostolicae Sedis. To bi uvelike olak&scaron;alo da se nastavi živjeti kako se živjelo.<br /><br /></p> <p>Nažalost, tada&scaron;nja skupina vjernika nikad nije stigla do pape Ivana Pavla I jer je preminuo nakon 33 dana službe. I danas se otvoreno govori o tome, pa čak se i pi&scaron;u knjige da je Ivan Pavao I ubijen jer je želio promjene u Crkvi, ali u pravom smislu, od vatikanskih financija pa i do slučajeva kakav je Hercegovački. Bilo kako bilo, dobri Papa nas je prerano napustio i nije uspio skinuti ljagu sa svog prethodnika Pavla VI. kada je u pitanju odnos prema Hercegovini, a papa Ivan Pavao II koji ga je naslijedio potpisivao je u posljednjim godinama svog života sve ono &scaron;to su mu suradnici gurali pod ruke. Nažalost, ti suradnici bili su duboko kompromitirani i iskoristili su Papu da ispi&scaron;u nove kazne za hercegovačke fratre.<br /><br /></p> <p>Nakon tog kažnjavanja, nažalost, nestalo je one hrabrosti kod franjevaca, a upravo je taj red nekoć usred Hercegovine i na raznim križnim putevima polagao život za Gospodina, ne mareći za ikakve kazne jer znali su, tijelo mogu pogubiti, ali du&scaron;u pravednika nikada!<br /><br /></p> <p>Ivane Pavle I., molimo se i vjerujemo u tvoj zagovor, da će Gospodin usli&scaron;iti u Nebo vapijuće molitve žitelja Hercegovine, nasljednika onih koji su nekoć tebe gledali kao heroja vjere koji će im pomoći raspetljati ovaj gordijski čvor za kojeg tako malo treba... prije svega iskrene želje i razumijevanja biskupa i provincijala da se ne&scaron;to promijeni, a u dana&scaron;njici to (jo&scaron;) ne vidimo.<br /><br /></p> <p>Smjer pape Franje je dobar jer papa Ivan Pavao I. danas postaje blaženik.</p> <p>Blaženiče, zagovaraj za nas pred Gospodinom!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-04-papa-ivan-pavao-1.jpgFOTO: Što to leti u gori zelenoj, grudskoj... ne zna ni blogger Grudehttp://grude.com/clanak/?i=359953359953Grude.com - klik u svijetWed, 31 Aug 2022 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-31-22-helikopter-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutro, ili nije jutro, 11 i nešto, zadnji dan osmog miseca, taman mi počeo godišnji odmor.<p><br />Pijuckam lozu kad čujem ne&scaron;to zuji. Zovnem one svoje na portalu da im kažem tako kad ovi spisatelj kaže da on ba&scaron; slika to, a ako ja imam volje ne&scaron;to napisat on će to sročit da bude kulturno, a opet po na&scaron;ki, da razumi narod.<br /><br /></p> <p>Ja govorim, &scaron;ta ću sročit eno Rusi nas napadaju, em nam zavrnili plin sad udarili na nas. Jo&scaron; me veća muka ujtila kad mi spisatelj reče da nema na nekom (flight) radaru leta.<br /><br /></p> <p>&Scaron;ta li radi taj aviončić, koga li nadzire, a ne znam kako Sveti Izidor gleda na ovo, i njemu je blizu bio... &scaron;to to leti u gori zelenoj, grudskoj... ne zna ni blogger Grude.</p> <p><br />Nemam vam &scaron;ta pametno ovog puta reć, nisam se ni obraća svitu ima dvi godine, a evo učestat ću, a ako znate ko je to letio javite mi da i ja znam. Kaže spisatelj da nisu Rusi... a nisam vi&scaron;e pametan, ne zna se ko pije ni ko plaća... ali zna se ko zavrće plin.</p> <p><br />Nego za kraj da podijelim s vama jednu dobru &scaron;to sam čuo od jednog pajde: Eto mi se počeli sekirat za plin, prije 35 godina nismo znali &scaron;ta je plin, sve kuvali i pekli na drva pa se priko noći pogospodili. E tako ti i je!</p> <p><br />Nećemo se sekirat, lozu za nervozu.</p> <p><br /><em><strong>Blogger Grude/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-31-22-helikopter-grude.jpgNataša Vlašić: Zašto je ljevičar dobio otkaz na lijevom CNN-uhttp://grude.com/clanak/?i=359796359796Grude.com - klik u svijetSun, 21 Aug 2022 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-21-cnn.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otkaz koji je nova uprava američke televizijske kuće CNN uručila Brianu Stelteru, voditelju emisije “Pouzdani izvori”, kao i ukidanje emisije koja je izvještavala o medijima i njihovom radu, znak je da u Americi ipak sve pokreće novac. <p><br />Odnedavni &scaron;ef CNN-a Chris Licht nije zadovoljan brojkama, gledanost ove nekad najcjenjenije američke televizije daleko je ispod one konkurentskih medija, ponajprije Fox Newsa, i naravno da vlasnici CNN-a nisu zadovoljni. Zanimljiv je smjer i obrazloženje uprave za ovu smjenu. Stelter nije prva žrtva preslagivanja, ali je prva koja ukazuje na to da će CNN, a možda i druge velike mainstream medijske kuće, odustati od svrstavanja uz političke tabore i podržavanja o&scaron;tre polarizacije javnosti na liberale i konzervativce, koja se rasplamsala od Trumpove pobjede na izborima 2016. Tome su se prilagodili i mediji, izabrali stranu i rasli. Pad gledanosti i čitanosti, pogotovo mainstream medija, otkad je u Bijelu kuću zasjeo Joe Biden bio je znak &scaron;efovima CNN-a da svrstavanje novinara uz jednu političku opciju novinskim medijima ne donosi kruh. Staro, dobro objektivno izvje&scaron;tavanje temeljno na činjenicama postavili su kao cilj nove uprave. Znakova da će se to dogoditi bilo je i ranije. U lipnju je Licht najavio da će CNN početi manje pristrano, stranački izvje&scaron;tavati. Stelteru, čija su lijevo orijentirana stajali&scaron;ta izazivala bijes konzervativaca, očito to nije uspjelo. Za novinarsku struku i novinare su&scaron;tinski je uvijek dobra vijest da se novinarstvo vraća svojim izvori&scaron;tima, da govori istinu moćnicima, izvje&scaron;tava gledatelje i čitatelje jasnim činjenicama, da propituje stavove koji kolaju u javnosti. Danas kad se klasični mediji moraju nositi s dru&scaron;tvenim mrežama u neravnopravnoj utakmici jer - ni Facebook ni Twitter ni druge platforme, ne snose istinsku odgovornost za javnu riječ - to je jo&scaron; važnije. Ako je CNN krenuo tim smjerom, bit će zanimljivo vidjeti kamo će ga to odvesti. Vjerojatno će izgubiti dio lijeve publike, ali očito je nova uprava odlučila da treba inzistirati na objektivnom, profesionalnom novinarstvu i tako steći svoj dio kolača. Hoće li u tome uspjeti bit će svojevrstan putokaz medijima diljem svijeta. Pokazat će to i je li Amerika već previ&scaron;e polarizirana da bi se vratila u politički centar i hoće li znati prepoznati točno i objektivno informiranje.</p> <p><br /><em><strong>Nata&scaron;a Vla&scaron;ić Smrekar/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-21-cnn.jpgVoljeli ga ili ne, bio je najveća medijska faca koju je Hercegovina dalahttp://grude.com/clanak/?i=359755359755Grude.com - klik u svijetThu, 18 Aug 2022 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-18-mislav-bago-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na vrhuncu moći Ive Sanadera, kada se nitko nije smio suprotstaviti moćnom premijeru, a profesionalnom lopovu, Mislav Bago mu je nakon nekog političkog dociranja rekao:<p><br />- Nećete mi vi gospodine Sanader govoriti &scaron;to je kućni odgoj!<br /><br /></p> <p>Sanader je ostao zabezeknut da bi ga se uopće netko usudio presijeći. Seljačina Željko Kerum nazvao ga je konobarom u jednoj od svojih predstava kada je ovaj lopov koji je ostao dužan svemu i svačemu izgubio jo&scaron; jedne izbore.<br /><br /></p> <p>Mislav Bago bio je rijetka pojava na medijskoj sceni. Politiku je imao u malom prstu, kao vodeći politički analitičar u njegovim analizama su uživali i njegovi neistomi&scaron;ljenici.<br /><br /></p> <p>I on je jo&scaron; jedna potvrda da Hercegovina ne mora dati najomiljenije ljude jer Bago nije bio svima omiljen, ali daje najbolje u svom poslu.<br /><br /></p> <p>Inače, korijeni Mislava Bage su iz Posu&scaron;ja.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=359754&amp;preminuo-je-mislav-bago" target="_self">Povezane vijesti: PREMINUO JE MISLAV BAGO</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-18-mislav-bago-22.jpgPomirenje svih aktera Hercegovačkog slučaja bilo bi povijesno djelo...http://grude.com/clanak/?i=359748359748Grude.com - klik u svijetWed, 17 Aug 2022 20:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-17-22-fra-joze-grbes.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana Večernji list je objavio veliki intervju fra Joze Grbeša, novog hercegovačkog provincijala.<p><br />U nekoj drugoj državi možda bi, uz dužno po&scaron;tovanje na&scaron;em novom provincijalu, taj intervju bio na marginama. Međutim, druge države koliko god unutarcrkvenih problema imale nemaju Međugorski fenomen i Hercegovački slučaj.<br /><br /></p> <p>U intervjuu fra Jozo je govorio o Međugorskom fenomenu, međutim Hercegovački slučaj nije spominjao. Vruć je to krumpir. Oni koji su iskreno govorili o njemu bili su suspendirani poput blagopokojnog fra Rufina &Scaron;ilića, a zbog onih koji su se pretvarali u franjevačkom habitu provincija je vraćena, sve s ciljem otmice župa.<br /><br /></p> <p>Kako će se Slučaj razvijati u vremenu fra Joze Grbe&scaron;a nije poznato, međutim jasno je da hercegovački biskup ne planira prekinuti praksu otimanja župa. Jedan mudri fratar kada je Hercegovina dobila biskupa Petra Palića reče: Dok je svekrva u kući, nevistu se ni&scaron;ta ne pita. Pritom je mislio na to da je Ratko Perić i dalje u Ordinarijatu u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Međutim, Palić se svog prethodnika "rije&scaron;io", ali očito taj sindrom proganjanja i otimanja kao prokletstvo prati hercegovačke biskupe i ne dopu&scaron;ta im izići iz te kože. Simptomatično je da su se svi hercegovački biskupi, koji su proganjali, kajali pred kraj života ili se povjeravali najbližim suradnicima, kao &scaron;to je blagopokojni Petar Čule pred kraj života rekao, a fra Vendelin Karačić vlastoručno potpisao da je ovaj to rekao: Da sam znao na &scaron;to će ovaj Hercegovački slučaj izaći nikad ne bih krenuo u ovo.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Grbe&scaron; u intervjuu se nije na to obazirao, ali dao je zanimljiv odgovor na pitanje: Kakva, po va&scaron;em mi&scaron;ljenju, treba biti suradnja između dijecezanskoga klera i franjevaca u Hercegovini?<br /><br /></p> <p>Bratska. Onakva kakva je danas.<br /><br /></p> <p>Iskreno, odgovor pomalo podsjeća na Stockholmski sindrom gdje se žrtva emocionalno povezuje sa svojim agresorom. Međutim, ako se dublje uđe u bit, možda je odgovor sasvim drukčiji u svojoj srži, a objasnit ćemo i na biblijskim primjerima, a i na stvarnim primjerima dana&scaron;njice.<br /><br /></p> <p>Kajin i Abel braća. Među prvim ljudima koje Gospodin stvori. I odmah u prvim vremenima, nakon &scaron;to su im roditelji zastranili, zastrani i Kajin i ubi svog brata Abela. Ubojstva franjevaca u Hercegovini, onih koji su odlučili ostati na strani istine i boriti se protiv nepravde događaju se na perfidan način, do te mjere da neki od progonitelja, koje je biskupija instalirala u sporne župe, svaku večer mole za oprost, u strahu od Božje odmazde.<br /> <br />&nbsp;<br />Zatim, da se vratimo jo&scaron; malo na biblijske slučajeve "bratske ljubavi", sjetimo se priče o izgubljenom sinu koji napusti svoju obitelj, potro&scaron;i imovinu koju mu je otac dao, spade na prosjački &scaron;tap pa opet dođe oca moliti za milost, i otac mu se smiluje. A brat njegov koji uvijek bija&scaron;e vrijedan i poslu&scaron;an rasrdi se i prepun gorčine razočara se jer je njegovom bratu, rasipniku, dopu&scaron;teno da uopće dođe kući, a kamoli da ga se vrati rame uz rame s njim.<br /><br /></p> <p>Onda dana&scaron;nje vrijeme. Svi mi poznajemo barem jednu obitelj u Hercegovini u kojoj braća ne pričaju zbog nekih nerazrije&scaron;enih sporova, ako ćemo konkretno i oko imovine.<br /><br /></p> <p>E sad se postavlja pitanje, na kakvu je bratsku ljubav mislio fra Jozo Grbe&scaron;?<br /><br /></p> <p>Su&scaron;tinu samo on zna, međutim iz puno stvari je vidljivo da je ovo "bratoubilačka ljubav" u kojoj se zbog crkvene imovine ide do kraja. I činjenica je da je svaki hercegovački provincijal nakon fra Rufina &Scaron;ilića odgovoran zbog mučeni&scaron;tva koje podnose sporne župe. Zbog malo vlasti, da im ime pi&scaron;e u crkvenim knjigama, prodavalo se franjevačke župe. Međutim, ima pisaca i s druge strane i pitanje je tko će prvi napisati knjigu o izdajnicima i herojima, a puno je onih koji one koji sebe smatraju herojima, smatraju izdajnicima...</p> <p><br />Fra Jozi Grbe&scaron;u, najiskrenije, želimo sve najbolje u Hercegovini, međutim on mora konkretnim djelima pokazati da je hercegovački provincijal, a to &scaron;to je izvrstan govornik, te&scaron;ko je pronaći svećenika u Hercegovini da nije, u najmanju ruku, dobar govornik pa to i nije neki rezultat koji dugoročno ostaje. Djela su bitna. Možda je ba&scaron; jedan od kandidata za provincijala imao napisan dokument koji je trebao biti temelj za pomirbu fratara i popova, uz poni&scaron;tenje kazni... Je li takav dokument imao ili ga ima fra Jozo Grbe&scaron;, vrijeme će pokazati... a Bog s nebesa i prolaznost vremena na zemlji poručuju i fra Jozi i don Petru... djela su bitna... pomirenje svih aktera Hercegovačkog slučaja, a svi smo u Hercegovini akteri tog nesretnog slučaja, bilo bi povijesno djelo...<br /><br /><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-17-22-fra-joze-grbes.pngPropali politički projekt, tiskovina, proziva Sveučilište u Mostaru, ali ne spominju stanje u ostatku BiH i Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=359532359532Grude.com - klik u svijetSat, 30 Jul 2022 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-sveuciliste_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Propala tiskovina koju su osnovali HDZ-ovci, pa da bi ih u svoj zagrljaj uzeli Lijanovići čim su im se sa skupocjenim mercedesima pojavili ispred zgrade, a čiji su dugovi višemilijunski, ovih dana prozvala je Sveučilište u Mostaru s naslovnom fotografijom Zorana Tomića.<p><br />Pi&scaron;u o fakultetima na koje se upisalo tek jedno, dvoje studenata na prvom upisnom roku.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je kako i propala tiskovina tvrdi da Sveučili&scaron;te u Mostaru upisuju tek studenti koji nemaju drugog izbora u Hrvatskoj, Europi ili u BiH, a rektora Zorana Tomića koji je transformirao sveučili&scaron;te, nakon niza "ukočenih" rektora koji se uz dužno po&scaron;tovanje nisu slomili da ga osuvremene, prozivaju na političkoj razini.<br /><br /></p> <p>U svemu tome, uspjevaju spomenuti i vile i kućetine izgrađene po jadranskim destinacijama, iako je te&scaron;ko shvatiti kakve veze s tim ima Sveučili&scaron;te u Mostaru, međutim kada se treba politički obračunati s nekim valja ukupusiti sve &scaron;to se može ukupisit, da ogadi&scaron; svima neki projekt, pa makar on imao zdrave temelje.<br /><br /></p> <p>Međutim, s obzirom da je u propaloj tiskovini ostalo jo&scaron; 5 ljudi, ne treba se čuditi njihovim zločestoćama, nego je problem podmetanja da jedino SUM ima manje studenata i da se jedino na SUM-u plaća studiranje (a plaća se svugdje, samo &scaron;to propali kroničari misle da je narod naivan), a svugdje cvijeta med i mlijeko.<br /><br /></p> <p>Zato evo konkretnijih podataka o upisima, iz kojih je jasno isčitati da je propala tiskovina samo htjela politički obračun s rektorom Tomićem jer svi mediji koji su pisali o manje studenata diljem BiH, a kompletne brojke i postoci su porazniji nego na SUM-u, uzeli su i izjave od tih rektora, dali im priliku da objasne situaciju, a propala tiskovina je samo konstatirala i udrobila &scaron;to je jo&scaron; mogla.<br /><br /></p> <p>Univerzitet u Sarajevu, najveći u BiH, godinama bilježi manji broj upisanih studenata, a ove godine su za prvi ciklus predvidjeli 6.136 mjesta. Međutim, upisalo se tek 3.459 studenata, &scaron;to je naravno &scaron;ok za vodstvo sarajevskog sveučili&scaron;ta, ali su svjesni same situacije. - Mogući razlozi smanjenog broja prijavljenih kandidata za upis na fakultete i akademije UNSA-e objektivne su prirode i na njih se ne može utjecati, a nastali su usred demografskog pada, migracija te zbog značajnog broja mladih ljudi koji odlaze na studiranje u inozemstvo, a koji se čak strate&scaron;ki regrutiraju s područja Balkana - naveli su iz UNSA-e. Zatim se u Zenici od planiranih 1035 upisalo tek 442 studenta. - Moram reći, jednostavno, susrećemo se s ozbiljnim problemom nedostaka djece, odnosno nedostatka studenata. Ostaje nam jo&scaron; drugi, rujanski upisni rok kada očekujemo da će se stanje malo popraviti i kada ćemo opet nastaviti agresivniju kampanju za mjesta koja nisu popunjena &ndash; najavljuje rektor Jusuf Duraković.<br /><br /></p> <p>U Banja Luci i Istočnom Sarajevu čak je 1700 mjesta ostalo slobodno, a studijski programi su pred ga&scaron;enjem. Fizika, matematika, poljoprivredne znanosti, književnost... sve su to studiji koje nitko ne želi studirati, nažalost. U Banja Luci je čak trećina uspinih mjesta ostala prazna.<br /><br /></p> <p>- Danas su veće mogućnosti, mladi sve vi&scaron;e odlaze u inozemstvo na studiranje i mi moramo ne&scaron;to poduzeti. Te&scaron;ko je na osnovu jedne godine govoriti o trendovima, ali reorganizacija treba - rekao je Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci.<br /><br /></p> <p>Prvi upisni rok na Tuzlanskom univerzitetu je bio raspisan za 2.177 studenata, a upisano ih je tek 1.137.<br /><br /></p> <p>A sada, s obzirom da se propala tiskovina osvrnula samo na Sveučili&scaron;te u Mostaru, a evo gornje tvrdnje pobijaju priču da je ovdje najgore, preselimo se u Hrvatsku.<br /><br /></p> <p>Zemlja Europske Unije, lider na ovim prostorima s vi&scaron;e od 25 tisuća novih studenata. Ali, na fakultetima je ostalo vi&scaron;e od 14 056 slobodnih mjesta. Manje je 778 studenata na prvom upisnom roku u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Za gotovo 30 studija u Hrvatskoj nema ni 10 prijava budućih studenata.</p> <p><br />Stoga, umjesto da analiziraju zbog čega je sve manje studenata i kako pripomoći da se broj poveća, propala tiskovina koja laže da je na hrvatskom jeziku, a riječi nabacane s brda s dola, politički se obračunava sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru, jednim od simbola Hrvata u BiH. I nije to problem da nema niskih udaraca i da se vi&scaron;emilijunski porezni dužnici, dužnici za tiskaru i slično osvrnu i na druga sveučili&scaron;ta ili univerzitete koji su u kudikamo goroj poziciji.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-sveuciliste_mostar.jpgI Sarajevo se budi! Protiv čega prosvjedujemo? Protiv toga da Hrvati izaberu svog predstavnikahttp://grude.com/clanak/?i=359460359460Grude.com - klik u svijetTue, 26 Jul 2022 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-07-komsic_15.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon sinoćnjeg vašara ispred OHR-a, žitelji Sarajeva se polako dozivaju pameti, pa i oni kojima je sinoćnji cirkus bio prihvatljiv.<p><br />Jer do&scaron;li su SDA-ovci, do&scaron;li su SDP-ovci, DF-ovci... a za&scaron;to su do&scaron;li, pa da svojim glasačima koje mnogi vide kao 4 slova koja ostaju iza imena stranaka objasne da su oni prava opcija koja će ih &scaron;tititi.<br /><br /></p> <p>Međutim, postavilo se pravo pitanje, od koga će ih &scaron;tititi?<br /><br /></p> <p>Navodno su im Hrvati prijetnja. Upravo taj hrvatski narod ni&scaron;ta nije tražio od ove Bosne i Hercegovine nego život u miru, mogućnost poslovanja i da oni koji izlaze na izbore izaberu koga onih hoće, a ne da im Sarajevo odlučuje tko će ih predstavljati, pa onda donositi zakone kojima će osiroma&scaron;ivati njihove općine i županije.<br /><br /></p> <p>Sarajevo koje je ostalo bez povla&scaron;tenih koeficijenata, a i dalje im ih je ostalo ohoho, sada silom želi spriječiti Visokog predstavnika u BiH da donese zakon kojim će Hrvati moći birati svoje predstavnike, kako bi država prestala biti talac raznih profitera.</p> <p><br />Kada su jutros žitelji Sarajeva krenuli na posao i vidjeli one koji su ostali prosvjedovati, i prepoznali ih kao one koji žive na grbači naroda, nakalemljeni na razne proračune, onda su se počeli buditi...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-07-komsic_15.jpgVučića treba pustiti u Hrvatsku i potom ga uhititi!http://grude.com/clanak/?i=359407359407Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jul 2022 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-29-aleksandar-vucic-tanjug.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati kolumnist Milan Ivkošić za Večernji list napisao je najnoviju kolumnu koju prenosimo u cijelosti.<p class="SEClass9"><strong><br />Subota 16. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>ROĐEN SAM I U ZMIJAVCIMA I U ZAGREBU<br /><br /></strong></p> <p>U rodnom sam kraju, u selu Zmijavcima kraj Imotskoga. Već sam pisao o tome kako Zmijavci odavna sliče Zagrebu i Zagreb Zmijavcima, premda su cijeli svemir daleko po značenju, veličini, urbanosti, tradiciji... Ali u svoje dvori&scaron;te i kuću u selu ulazim s istim prijateljstvom i prisno&scaron;ću s prostorom, s istom ljubavi kao u stan u Zagrebu. U toj ljubavi gube se katedrale, gornji gradovi, trgovi bana Jelačića i ostale ljepote, kao &scaron;to se u selu gube seoske "znamenitosti", ta dva moja boravi&scaron;ta ista su, jednako mi historijska. Ljepota dvaju obiteljskih boravi&scaron;ta, dvaju zavičaja prenosi se i na cijeli Zagreb i na cijelo selo, kojih sam u intimi doma nesvjestan kao divlja životinja svoga prirodnog okoli&scaron;a. Odatle i ljubav za ta dva zavičaja, a oba su kao da ih nije stvarala ljudska ruka nego Bog i priroda. Stoga je Zagreb najljep&scaron;i grad na svijetu kao &scaron;to su Zmijavci najljep&scaron;e selo. Može li se živjeti bez osjećaja da smo jedinstveni i neponovljivi u jedinstvenim i neponovljivim arhitekturama, osjećaja da sam rođen u Zagrebu kao i u Zmijavcima, da su mi svi Zagrepčani i Zmijavčani dalji ili bliži rođaci? Kao &scaron;to su mi to i svi Hrvati koji su rodbina i cijelom svijetu u kojem svijetle Zagreb i Zmijavci.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Nedjelja 17. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>MARKO PRIMORAC &ndash; MINISTAR BA&Scaron; ZA ANDREJA PLENKOVIĆA<br /><br /></strong></p> <p>Pravi ministar za Plenkovića! Jo&scaron; Marko Primorac, novi ministar financija, nije dobro namjestio fotelju u koju se uvalio i u kojoj je sjedio toliko hvaljeni Zdravko Marić koji je s nedužno&scaron;ću časne sestre obmanjivao javnost u srozavanju Hrvatske na dno europskih ljestvica kojem je sam uvelike pridonio, a već izjavljuje: "Iz EU nas hvale. Imamo bolji rejting od Italije, Rumunjske i Grčke!" Kao da je on za to u nekoliko dana postao zaslužan, osim toga &scaron;to znači "imati bolji rejting od Italije, Rumunjske i Grčke"? &Scaron;to to znači za toliku sirotinju, za siroma&scaron;nu djecu koja ne mogu platiti obrok u &scaron;kolama, za stotine tisuća umirovljenika koji imaju mirovinu oko mizernih dvije tisuće kuna, za iseljenike koji kreću na put bez povratka i masovno napu&scaron;taju domovinu i njezine rejtinge? Znači jo&scaron; samo jedan orden iz Bruxellesa na prsima Andreja Plenkovića, a on ga nije zaslužio obuzdavanjem pljačke stranih banaka i velikih tvrtki u Hrvatskoj, nego sluganstvom i ulizivanjem EU i onima koji su u toj pljački nemilosrdni. Ova agencija povećala je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva, ona agencija predviđa veći BDP, ulazimo u Schengen, uvodimo euro, a rejtinzi rastu li rastu. Hrvatska siroma&scaron;i i iseljava se, Plenković se napuhuje.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Ponedjeljak 18. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>FENOMEN &ndash; ORB&Aacute;N SVE 'GORI', MAĐARSKOJ SVE BOLJE<br /><br /></strong></p> <p>Godinama u Hrvatskoj nije objavljen pozitivan tekst o Viktoru Orb&aacute;nu. U na&scaron;oj sluganskoj javnosti, navikloj na uvlačenje Hrvatske i njezine vlasti u stražnjicu Bruxellesu, ocrnjivan je u svakom sukobu s EU, a i uporno su pre&scaron;ućivani učinci njegove politike u samoj Mađarskoj. Sada čitamo o tome da se jedna Hrvatica &scaron;okirala cijenama u budimpe&scaron;tanskim prodavaonicama u kojima su ulje, meso, jaja, bra&scaron;no... upola jeftiniji nego u Hrvatskoj, a izrazito su niže i cijene u restoranima. U Hrvatskoj je pak obratno, &scaron;to je hrvatska vlast omiljenija u Europi i &scaron;to nam vi&scaron;e "priznanja" stiže iz EU, hrana i druge potrep&scaron;tine u prodavaonicama sve su skuplje, a Orb&aacute;na mediji sve vi&scaron;e napadaju. Mađarski premijer obuzdao je svemoć zapadnog kapitala u svojoj zemlji i nastoji ga &scaron;to vi&scaron;e upregnuti u nacionalne interese, to je jedini njegov grijeh. Da nema toga grijeha, ne bi bilo ni napada na Orb&aacute;na niti bi Bruxelles hu&scaron;kao mađarsku oporbu na "autokrata". Moćne zemlje EU u onim slabijima pokupovale su banke, strate&scaron;ke državne tvrtke i druga nacionalna dobra i diktiraju im politiku, pogotovo gospodarsku, &scaron;to se najbolje vidi u prodavaonicama. Odatle i &scaron;ok Hrvatice u Budimpe&scaron;ti.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Utorak 19. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>VUČIĆ SE HTIO U&Scaron;ETATI U HRVATSKU KAO I U RATU<br /><br /></strong></p> <p>Odavno neki događaj nije u Srbiji izazvao takvu graju protiv Hrvatske poput odluke na&scaron;e vlasti da srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću zabrani privatni posjet Jasenovcu. Umjesto da kao državni čelnik i &scaron;tićena osoba najavi svoj dolazak i drži se protokola, primitivac i barbar Vučić htio se u&scaron;etati u Hrvatsku ba&scaron; kao &scaron;to je se u ratu u&scaron;etao kao agresor. Zapravo, treba se čuditi &scaron;to na bilo koji način Vučić uopće može doći u na&scaron;u zemlju, premda bi ga u nju trebalo pustiti, uhititi ga i suditi mu kao ratnom zločincu. Ali gdje bi to hrvatskoj vlasti, policiji, tužiteljstvu i pravosuđu palo na pamet! Službenoj Hrvatskoj normalno je da je ratni zločinac predsjednik Srbije, da s njim i njegovom državom imamo normalne odnose, da reagiramo na njegove izjave kao da ne znamo tko je. I ne treba li ići do "najekstremnijih" usporedbi? Na primjer, je li mogao neki zloglasni nacist, koji je činio zla u okupiranim područjima, poslije Drugog svjetskog rata biti izabran za predsjednika Njemačke pa da ga Europa prihvati i da se u&scaron;etava u zemlje žrtve nacizma kako bi odao počast stradalim Nijemcima? Bila bi to fantastika, ali Srbija je uvijek bila fantastična miljenica Zapada.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Srijeda 20. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>RASPRODAJA ZEMLJE JER JE HRVATSKA VLAST &ndash; NEKRETNINA<br /><br /></strong></p> <p>Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su ih kupili stranci. Po nekima to nas ne bi trebalo zabrinjavati jer su "vrijednosti nacije, nacionalne države i obitelji zastarjele i zaostale". Hrvatska je sve manje hrvatska, svakih deset godina gubimo grad veličine Osijeka, prema posljednjem popisu stanovni&scaron;tva deset posto nas je manje, iseljavanje se nastavlja, a ako na temelju podataka izračunamo &scaron;to nas čeka, za dva stoljeća Hrvata vi&scaron;e neće biti. U povijesti su nestajali narodi mnogo veći i slavniji od nas, no ba&scaron; zato &scaron;to smo u siroma&scaron;tvu izloženi opasnostima za nacionalni opstanak, glavni zadatak vlasti trebao bi biti očuvanje nacije. No nema zakonskih prepreka za prodaju nekretnina strancima, nema mjera koje bi zaustavile iseljavanje, nego se nagla&scaron;ava "sloboda kretanja ljudi", nema poticaja za rađanje djece... Hrvatska je neovisna država koja bi zakonima mogla ograničiti ili zabraniti prodaju nekretnina strancima, možda i strožim kriterijima smanjiti iseljavanje, gradnjom besplatnih stanova potaknuti stvaranje i stasanje obitelji, ali ovom zemljom upravljaju volja i interesi EU. Stranci nekretnine kupuju u Hrvatskoj jer je njezina vlast &ndash; nekretnina.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Četvrtak 21. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>MOŽDA BI U BiH BILO BOLJE KAD BI BILO LO&Scaron;IJE<br /><br /></strong></p> <p>Od ponedjeljka, pi&scaron;u mediji, traje propagandna kanonada bo&scaron;njačkih i probo&scaron;njačkih stranaka i medija o tome da visoki predstavnik Christian Schmidt želi nametnuti odluku o izmjenama izbornoga zakona koja bi trebala biti po volji HDZ-a i hrvatske strane u BiH. S ovakvim izbornim zakonom bo&scaron;njačke bi stranke ponovno nametnule hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva i Hrvatima bi presudnim glasovima Bo&scaron;njaka ugurale &scaron;estoricu izaslanika za federalni Dom naroda te bi tako cijeli jedan narod isključile iz vlasti. U međunarodnoj zajednici navodno procjenjuju da bi takav ishod bio poguban za Federaciju BiH, a onda i za BiH, jer poslije političkog istrebljenja Hrvata u Federaciji ne bi vrijedio nijedan argument protiv srpske politike i odcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. No pitanje je trebaju li se Hrvati bojati te opasnosti i ne bi li poslije odlaska Srba i sami lak&scaron;e izi&scaron;li iz te, po svemu sudeći, neodržive državne tvorevine? Dominacija i teror Bo&scaron;njaka nad Hrvatima u BiH bez Srba bili bi nepodno&scaron;ljivi za na&scaron;e sunarodnjake u BiH, za Hrvatsku pa i za svakog razumnog u međunarodnoj zajednici. Možda bi ishod izbora od kakvog se strahuje za Hrvate bio bolji od onog kakav se priželjkuje.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Petak 22. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>NADAJMO SE DA SE MASKE U HRVATSKU NEĆE VRATITI<br /><br /></strong></p> <p>Sjećate li se onih drama oko no&scaron;enja maski protiv zaraze koronom, svađa s "policajcima" u prodavaonicama i drugdje kad ih ne bismo imali i drugih nevolja koje su na sreću prestale? Ne znam jesu li posljedice uklanjanja maski pojačale pandemijsku napast, u podosta zemalja i zdravstvenih institucija u svijetu zahtijeva se da se vrate, no treba se nadati da se to u Hrvatskoj neće dogoditi. Gordan Lauc, profesor biokemije i molekularne biologije te biv&scaron;i član Vladina Znanstvenog savjeta za pandemiju korone, komentira kako su zapravo nastale mjere i za&scaron;to su se donedavno nametale, iako je bilo jasno da nemaju nikakvog dobrog učinka, ali je bilo lo&scaron;eg. Lauc podsjeća da mjere koje su vlade nametale u pandemiji nisu postojale ni u jednom udžbeniku epidemiologije, nikome normalnome nije padalo na pamet da uvodi ne&scaron;to &scaron;to ima veću &scaron;tetu od koristi. Tvrdi da su one "izmi&scaron;ljotina kineske komunističke partije koju su onda njihovi trolovi nametnuli Italiji &scaron;ireći strah po dru&scaron;tvenim mrežama (lažiranim filmićima i sl.)", a potom su se "u priču uključili iskompleksirani znanstvenici i stručnjaci". Lauc citira časopis The Economist koji "donosi vrlo jasnu sliku kataklizmičke &scaron;tete koje smo svi mi zajedno nanijeli djeci".</p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Milan Ivko&scaron;ić - Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-29-aleksandar-vucic-tanjug.jpgKarakteristika ovih izbora je i ta što su stranačka vodstva odlučila umiroviti svoje veteranehttp://grude.com/clanak/?i=359068359068Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jul 2022 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odustajanje Dragana Čovića od kandidature za sve dužnosti, osobito za člana Predsjedništva BiH, iznenadilo je hrvatsku, a razočaralo bošnjačku javnost. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/<a href="https://www.vecernji.ba/kolumne/kako-bez-hrvatskog-i-srpskog-rusitelja-bih-covica-i-dodika-mobilizirati-bosnjacke-glasace-1599585?fbclid=IwAR1LLQKMrSobv8P1Hc4GPPmgzcCWooPjPUPBs08mo3913mffOaFiqaiuvJU" target="_blank">Večernji list</a></strong></p> <p><br />I jedni i drugi upravo su na njegovoj kandidaturi gradili izbornu kampanju. Hrvati kao na političaru koji svojim liderstvom može mobilizirati biračko tijelo, a Bo&scaron;njaci su uvjerili svoju javnost da je Čović njihov veliki protivnik te da se njemu i njegovim suradnicima ne smije dopustiti osvajanje vlasti. Tim argumentima već vi&scaron;e od desetljeća Bo&scaron;njaci Hrvatima biraju njihove predstavnike.<br /> <br /><br /> I &scaron;to sada?! Mogu li Hrvati bez lidera, kao dosad na izborima, mobilizirati blizu 80 posto biračkog tijela i kako-tako suprotstaviti se brojnijim Bo&scaron;njacima i mogu li Bo&scaron;njaci bez "crvene krpe" (Čovića) usmjeriti dio svoje ma&scaron;inerije na otimanje hrvatskih pozicija? U noći 2. listopada, kada budu prebrojavani glasački listići, znat će se snaga i namjere i jednih i drugih. Umnogome će to odlučiti i o budućnosti BiH kao države koja počiva na temeljima triju konstitutivnih naroda.<br /><br /> <br /> Ako Bo&scaron;njaci snagom brojnosti i ovoga puta odluče poniziti Hrvate, onda će do kraja razobličiti svoju politiku. Tada će se vidjeti kako je Čović bio samo alibi, a stvarni cilj je ru&scaron;enje konstitutivnosti naroda i stvaranje unitarne, bo&scaron;njačke države. Odnosno, ako već sada u predizbornoj kampanji Borjana Kri&scaron;to, kao političarka koja se natječe za mjesto člana Predsjedni&scaron;tva, i drugi kandidati iza kojih stoje gotovo sve hrvatske stranke okupljene oko HNS-a budu diskreditirani, onda je jasno kako je personalni obračun s Čovićem kori&scaron;ten isključivo za globalnu strategiju. Bo&scaron;njačkim političarima sada je povijesna prilika to demantirati i iskreno pokazati kako žele sačuvati stabilnost "trono&scaron;ca".<br /><br /> <br /> Jučer su predane sve liste za listopadske izbore. Sredi&scaron;nje izborno povjerenstvo rok za njihovu ovjeru ima do 29. srpnja. Politički subjekti bore se za tri mjesta u Predsjedni&scaron;tvu BiH, 42 mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, 98 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH te za 81 mandat u Narodnoj skup&scaron;tini RS-a, kao i u prosjeku po trideset mjesta u 10 županijskih parlamenata. Usto, predsjednik i dva dopredsjednika RS-a biraju se izravno.<br /><br /> <br /> Za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva, uz Borjanu Kri&scaron;to, opet će se natjecati Željko Kom&scaron;ić. Imaju li Bo&scaron;njaci luksuz odvojiti mu 200 ili 300 tisuća glasova?! Ovoga puta to će biti puno teže. Prvo, diskreditirana je strategija da jedino s "Kom&scaron;ićem" mogu zaustaviti ulazak Čovića u Predsjedni&scaron;tvo, a drugo, i Bo&scaron;njaci imaju svoje jake kandidate. Teže im je u takvoj konkurenciji raspr&scaron;ivati glasove. Jer, za bo&scaron;njačko mjesto u utrci su Bakir Izetbegović iz SDA i Denis Bećirović iz ujedinjene oporbe predvođene SDP-om.<br /><br /> <br /> Bit će burno i u Republici Srpskoj. Milorad Dodik ne ide u utrku za člana Predsjedni&scaron;tva, već njegova najbliža suradnica Željka Cvijanović. Njoj će se suprotstaviti lider srpske oporbe Mirko &Scaron;arović (SDS). On je prije dva desetljeća već bio na toj dužnosti. Dodik će se pak poku&scaron;ati vratiti na svoju staru fotelju predsjednika RS-a. Neće mu biti nimalo lako jer mu se na tom putu "ispriječila" kandidatkinja oporbe Jelena Trivić (PDP).<br /><br /> <br /> Te&scaron;ko je procijeniti hoće li tko iz oporbe na ovim izborima osvojiti vodeća mjesta na razini države, entiteta ili pak županija, ali ono &scaron;to je evidentno, nacionalne stranke su u dva desetljeća od Daytona do posljednjih izbora vi&scaron;e nego prepolovile broj svojih glasača. Primjerice, vodeća bo&scaron;njačka stranka SDA je s 900 tisuća, kada ju je vodio Alija Izetbegović, na posljednjim izborima pala na 250 tisuća. HDZ BiH je s 340 tisuća do&scaron;ao na 150 tisuća, pri čemu treba imati u vidu da se iz te stranke izrodio sestrinski HDZ 1990. te jo&scaron; nekoliko manjih stranaka. Srpski SDS je s 580 tisuća pao na 160 tisuća. Primat u srpskoj politici preuzeo je Dodikov SNSD koji je osvojio 260 tisuća.<br /><br /> <br /> Karakteristika ovih izbora je i ta &scaron;to su stranačka vodstva odlučila umiroviti svoje veterane koji su obilježili post daytonsko političko razdoblje. Među Srbima na državnim listama neće vi&scaron;e biti Nikole &Scaron;pirića, Du&scaron;anke Majkić, Sredoja Novića, Lazara Prodanovića, kod Bo&scaron;njaka &Scaron;efika Džaferovića, Halida Genjca, Adila Osmanovića, Safeta Softića, kod Hrvata Dragana Čovića, Bari&scaron;e Čolaka... Primjetno je kako je za ove izbore na listama veliki broj mladih i žena. Dvije žene, političke veteranke - Borjana Kri&scaron;to i Željka Cvijanović, koje su ostavile dubok trag u politici, mogle bi zasjesti u državno Predsjedni&scaron;tvo. A svi su vjerovali kako su ta mjesta rezervirana za njihove stranačke &scaron;efove Dragana Čovića i Milorada Dodika. Bo&scaron;njačkim, pa i međunarodnim stratezima ni&scaron;ta se lo&scaron;ije nije moglo dogoditi. Kako sada bez hrvatskog i srpskog "ru&scaron;itelja" države mobilizirati bo&scaron;njačke glasače!? Panično se traži novi neprijatelj! &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-covic.jpgFenomen fra Lazara Perice! Evo zašto je postao omiljen u Hrvatskoj, Hercegovini, Bosni...http://grude.com/clanak/?i=359005359005Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jul 2022 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-01-fra-lazar-perica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Lazar Perica jedan je od najpopularnijih svećenika u Hrvatskoj, a status je stekao prosvjedujući protiv raznih, represivnih mjera u prošloj godini.<p><br />Ne ulazeći u to je li ovaj župnik u Bilicama i bolnički kapelan u &Scaron;ibeniku u pravu oko nekih stvari ili ne, ovdje ćemo kratko analizirati tajnu uspjeha zanimljivog fratra.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to fra Lazara velik broj ljudi cijeni i po&scaron;tuje, a nekog drugog, možda po nekim mjerilima puno ekspiditivnijeg svećenika ne? Pa zato &scaron;to ljudi u dana&scaron;njem vremenu trebaju revolucionare. Ustvari, u svim vremenima narod treba revolucionare! A pogotovo one iz svijeta vjere, jer su crkveni ljudi bili najveći revolucionari i mijenjali su svijet. Jer je Krist bio revolucionar, Bogočovjek koji se spustio na Zemlju gre&scaron;ni svijet okrenuti na bolje. <br /><br /></p> <p>Može se ostati u toplini vlastitih domova, kako većina danas i radi, međutim tko će onda pomagati svijetu ili barem mijenjati svoje okruženje, davati sugestije, a po ovom &scaron;to čujemo od fra Lazara Perice u propovijedima, nikakvih zlih misli tu nema, ali mu je borba protiv represije prioritet. <br /><br /></p> <p>Fra Lazaru Perici, čak će i oni koji smatraju da nije u pravu, u nekoj ti&scaron;ini odati mu priznanje jer je on odlučio razdrmati narod, biti uz taj narod, ne popeti se visoko na kaptol pa odozgo vladati i priklanjati se raznim strujama, nego slu&scaron;ati i pohvale i kritike, i sugestivna razmi&scaron;ljanja i davati svoje mi&scaron;ljenje. Ne dvosmisleno kao &scaron;to to neki čine, pa zbunjuju mnoge, nego jasno i jednostavno.<br /><br /></p> <p>I zato, slagali se s njim ili ne, fra Lazar Perica je dobrodo&scaron;la promjena u dana&scaron;njem dru&scaron;tvu, pa i u Crkvi u Hrvata, iako ga ta ista institucija ne favorizira previ&scaron;e i u nekim župama, koje su ga htjele dovesti kao gostujućeg propovijednika, zabranjen je od strane crkvenih glave&scaron;ina.<br /><br /></p> <p>Ovo su te&scaron;ka vremena, ali su i vremena revolucionara koji će pokrenuti svijet...</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-01-fra-lazar-perica.jpgPolitička veteranka ima priliku života... Borjani Krišto protiv Komšića najveća prednost fajt Bakira i Denisahttp://grude.com/clanak/?i=358998358998Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jul 2022 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-01-borjana-kristo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 2010. Željko Komšić osvojio je čak 337 tisuća glasova i Borjana Krišto sa 109 tisuća glasova nije mu, realno, mogla ništa, pa i da je kompletan hrvatski narod, iznad 18 godina i s pravom glasa, za nju glasovao.<p><br />Kom&scaron;ić je već tada bio dobar komad budale koji drugi put uzurpira hrvatsku poziciju bo&scaron;njačkim glasovima, no ono &scaron;to je nakon toga radio spada u anale. Ru&scaron;io je SDP koji ga je stvorio, stvarao DF, glorificirao politiku Bakira Izetbegovića, odužujući mu se jer je prelijevao glasove njemu, i tako dalje.<br /><br /></p> <p>Epska bitka vodila se 2018., kada su se susreli Željko Kom&scaron;ić i Dragan Čović. Kom&scaron;ić je osvojio 225.500 bo&scaron;njačkih glasova, a Čović 154.819 hrvatskih glasova. Uz Čovića, Diana Zelenika uzela je 25.890 glasova, Bori&scaron;a Falatar 16.036 glasova i Jerko Lijanović 6.099 glasova. Da uzmemo u obzir i da su sve to hrvatski glasovi, a nisu jer je za Bori&scaron;u glasovalo uglavnom bo&scaron;njačko biračko tijelo, Čović bi dogurao do 201 tisuće glasova i opet ne bi mogao vratiti uzurpiranu hrvatsku poziciju.<br /><br /></p> <p>Za prvog Bo&scaron;njaka, ako izuzmemo njihovog rekordera po broju glasova Kom&scaron;ića, borili su se Džaferović, Bećirović, Radončić, Hadžikadić, &Scaron;epić i Jerlagić. Džaferović je osvojio 212 tisuća glasova, a Denis Bećirović 194 tisuće glasova. Za&scaron;to je to važno? Zato &scaron;to ovog puta na megdan izlaze Bakir Izetbegović i Denis Bećirović.<br /><br /></p> <p>Kompletna bo&scaron;njačka desnica ujedinila se oko Izetbegovića, a kompletna ljevica i tzv. građani oko Bećirovića. Izetbegović je egoističan tip i ako je u slučaju Kom&scaron;ića mogao motivirati "džamiju" da glasuje za Kom&scaron;ića, u ovom slučaju ipak neće puno riskirati jer bi bio ozbiljan udarac na njegov ego kada bi ga porazio Bećirović, a to se lako može dogoditi jer Radončić koji je imao 75 tisuća glasova na pro&scaron;lim izborima već je dao podr&scaron;ku Bećiroviću. Ako se uzme u obzir i da se Hadžikadić koji je tada imao 58 i pol tisuća glasova planira povući zbog Bećirovića, a već je najavio članstvo, te uzmimo u obzir Nezavisni blok i Stranku za BiH koje su također imale svoje članove i sada podržavaju Bećirovića, dolazimo do brojke od skoro 370 tisuća glasova za Bećirovića. Jasno je, Bakir Izetbegović po svemu gledajući odavno nije bio u težoj situaciji i to građanske opcije osjete.<br /><br /></p> <p>Stoga, ako se uspije mobilizirati hrvatsko biračko tijelo, kao &scaron;to se učinilo u slučaju prije 4 godine kada je hrvatski kandidat imao najvi&scaron;e glasova u povijesti i sru&scaron;io ga je bo&scaron;njački inženjering, a ovog puta nema nijednog kandidata Devedesetke kao u protekla dva izborna ciklusa, mogla bi Borjana Kri&scaron;to konačno pobijediti za Predsjedni&scaron;tvo BiH. Naravno, ako Bakir i Denis mobiliziraju svoje za sebe, a ne za Kom&scaron;ića kako su ih naučili.<br /><br /></p> <p>Politička veteranka ima priliku života, ali je vrijeme da se i ona konačno približi hrvatskom čovjeku u BiH. Oni koji prate politiku tvrde da nema jače u predlaganju zakonskih rje&scaron;enja i usklađivanju s najvi&scaron;im, europskim normama. Međutim, zakoni u BiH se ne po&scaron;tivaju i ostaju puno puta mrtvo slovo na papiru. Također su i nakaradni jer je zbog njih Borjani skočila plaća za jo&scaron; 500 KM proteklih dana. I to je ono &scaron;to treba mijenjati. Hoće li to Borjana Kri&scaron;to moći, ili htjeti zbog nekih svojih stranačkih kolega, ne možemo tvrditi, međutim da bi u Predsjedni&scaron;tvu bila dobar borac za Hrvate u BiH i promjenu izbornog zakona da konačno možemo birati koga hoćemo, a ne samo Borjanu i slične, sigurno bi. A realno, nećemo biti prosti, ali i kandidaturom za Predsjedni&scaron;tvo Borjana je pokazala da ima neke stvari kakve nemaju neke njene mu&scaron;ke kolege kojima se također nudilo da krenu u utrku za Predsjedni&scaron;tvo, ali su odustali...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-01-borjana-kristo.jpgTRESE SE HERCEGOVINA, A JA ZAGLEDAN U RASPELO, pitam se zašto smo slijepi i zašto smo tražeći osjećaj mira i sigurnosti pustili zlo u svijet!?http://grude.com/clanak/?i=358985358985Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jun 2022 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-30-apokalipsa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biskup Athanasius Schneider je ovih dana objavio knjigu o teškim vremenima i prorocima koji su najavili dolazak ratova, gladi, raskola, raznih katastrofa...<p>&nbsp;</p> <p>Čitam dijelove jednog intervjua, gledam u raspelo, a ono zatrese jutros u 8:07.<br /><br /></p> <p>Nisam se puno obazirao. Neugodno je &scaron;to neće da se zaustavi, a ugodno je kad nas Gospodin čuva, omogućio nam je pamet da pravimo jake kuće.<br /><br /></p> <p>A opet ne&scaron;to razmi&scaron;ljam, kako smo tu darovanu nam pamet u drugim stvarima unakazili pa se zapitah za&scaron;to nismo samo ostali na izgradnji kuća.<br /><br /></p> <p>Imamo odnarođene političare na vlasti i u oporbi, a ni s njima nemamo &scaron;anse politički pobijediti u ovoj zemlji, imamo biskupe koji nam proganjaju svećenike, samo se redaju jedan za drugim, imamo i gospodarstvenike koji radnicima daju male plaće, a i radnike nezahvalne i ondje gdje imaju solidne plaće. Čast izuzecima, nego iskustvo me uči da mogu ovako govoriti.<br /><br /></p> <p>E sada da se vratim na tu knjigu. Autor je biskup Athanasius Schneider.<br /><br /></p> <p>To je jedan od biskupa koji, ako su nam već željeli visokog predstavnika - biskupa izvana, bi bio izvanredan za Hercegovinu. Uključiv čovjek svjestan situacije, kojem ne bi bio problem, primjerice, jedan fra Bernard Marić, Bog mu dao vječni mir i gore ga nagradio za sve dobro koje je činio Hercegovini. Zatim i drugi fratri, a pade mi na pamet jo&scaron; jedan grudski, s Ledinca, fra Marinko Leko kojem treći dan ispisa&scaron;e kaznu kad je rekao biskupu da se ne slaže s činjenicom da se četiri petine Mostara otmu franjevcima, a njima ostane jedna petina. Bog neka i njega nagradi!<br /><br /></p> <p>A mi dobivamo isključive biskupe koji će, nažalost, prvo primiti političku elitu u goste i pričati o politici kao da su desetljećima sjedili u parlamentu, a onda ako ikad svećenici dođu na red, dobro dođu... neki koji su im od koristi...<br /><br /></p> <p>I &scaron;to biskup Schneider kaže o ovim vremenima, pa i o ovom potresu koji nas je možda uznemirio, pa i o medijima koji &scaron;ire strah. Pa kaže da se ne pla&scaron;imo i prestra&scaron;iti i uspaničariti. Jer, kako biskup kaže: "Ako mi ne&scaron;to stvara dobar osjećaj i mir od Boga je, a ako je negativno od nečastivog je. A to je ponekad sasvim proma&scaron;eno i upravo se osjećajima sotona koristi da zavedene ljude. Poznam xy primjera onih koji su slijedili i slijede dokazano lažne proroke i duhovne pravce samo na račun toga jer im te poruke/učenja stvaraju dobar osjećaj. Kao i one koji su recimo odbili kr&scaron;ćansku vjeru jer im neke stvari koje su pročitali stvaraju negativan osjećaj."<br /><br /></p> <p>Ističe da smo upravo zbog bijega od paničnih vijesti pustili zlu da se ovako ukorijeni. - Jo&scaron; veći apsurd je kad vidimo povijest čovječanstva ili npr &scaron;to se samo dogodilo u svijetu u zadnjih stotinjak godina; nekoliko ratova, 2 svjetska rata, atomsko oružje, genocidi na sve strane, prirodne katastrofe, ozakonjenja svega i svačega (doslovno smo gori nekoliko puta od Sodome i Gomore) itd. Kako je Gospa rekla u Crkveno priznatom ukazanju u Kibehu:&nbsp; <strong>Svijet je na rubu katastrofe.</strong> To je rekla početkom 80ih. Ako je tada svijet bio na rubu katastrofe, &scaron;to je onda danas? &Scaron;to je tu onda toliko čudno u ovim nekim porukama? Zar ne vidite u kakvom duhovnom stanju se čovječanstvo nalazi? Apsolutno su u skladu sa svime, za mene osobno bi poruke koje bi obećavale med i mlijeko bile zabrinjavajuće i lažne i od samog đavla. Mir hoće doći (kako i svi pravi proroci kao i Pismo govore), ali prije njega nas čekaju jo&scaron; mnoge ne ba&scaron; najljep&scaron;e stvari - kako također Pismo i relevantna ukazanja, sveci i mistici govore - naglasio je.<br /><br /></p> <p>Zatim se osvrnuo na dana&scaron;nje vrijeme. - Pogledajmo samo &scaron;to se dogodilo u svijetu i Crkvi u zadnje 2 god (rat, ogroman broj prirodnih katastrofa raznih vrsta, &scaron;izma u Crkvi, umjetno stvoren virus i sve posljedice koje idu s njim itd kao i za &scaron;to sve ima potencijala.) No velika većina unatoč tome ima tedenciju zatvarati oči i u&scaron;i i kamenovati proroke ako im najave ne&scaron;to negativno (npr. znam neke relevantne proroke koji su pogodili dosta toga &scaron;to se dogodilo u zadnje 2 godine i čega nije bilo na vidiku uopće uoči toga - i unatoč tome opet se nazivaju lažnima i da stra&scaron;e, ljudi kao da ne vide &scaron;to se dogodilo sve zadnje 2 godine i &scaron;to se događa, kao da su doslovno slijepi), želeći da im se očito glade u&scaron;i i govore samo lijepe stvari. Nekad mi je također ironično vidjet osobe koje to rade a recimo žestoki su pobornici npr. Međugorskih ukazanja i poruka i tajni - od kojih su potonje mnoge apokaliptične prirode (&scaron;to ima itekako biblijskog temelja) &scaron;to su i sami vidioci priznali kao i koliko su plakali kada su vidjeli &scaron;to dolazi - i &scaron;to ljudima može stvoriti nemir/strah i prema čemu su oni tom logikom onda oni lažni proroci, no tada se to nekako zanemari i to je u redu - dok ovo drugo nije, kako - pojma nemam, ali dosta kontradiktorno - nagla&scaron;ava.<br /><br /></p> <p>Za kraj je naglasio da je za njega poznata fraza Ivana XXIII - "proroci propasti" - dvosmislena/nejasna. - Ja to zapravo ne razumijem. Uostalom, svi pravi proroci u Bibliji bili su, u tom smislu, <strong>&ldquo;proroci propasti&rdquo;</strong>. Stalno su upozoravali na nadolazeću kaznu, osuđivali grijeh i pozivali na pokajanje. S druge strane, oni koji su proricali napredak, sigurnost i udobnost u Bibliji se nazivaju lažnim prorocima. ...Pravi proroci NISU obećavali izbavljenje od Božje kazne, niti su predviđali samo zemaljsko blagostanje ili mir. Ne, sve se to moglo naći u učenjima lažnih proroka. Pravi proroci su u tom smislu bili proroci propasti. Propast &mdash; &scaron;to bi u ovom slučaju označavalo ozbiljnost situacije. Bog je bio prvi koji je prorekao propast, odmah nakon prvog grijeha, nakon izgona iz Raja. Potpuno ozbiljno, rekao je Adamu da će umrijeti. 'Eva', rekao je, 'rađat će&scaron; djecu u boli'. 'Prah si i u prah će&scaron; se vratiti'. To su riječi koje je čovjek čuo. Dakle, izraz "prorok propasti" ima ne&scaron;to nejasno/dvosmisleno." "Jer doći će vrijeme kad ljudi neće podnositi zdrava nauka nego će sebi po vlastitim požudama nagomilavati učitelje kako im godi u&scaron;ima; od istine će uho odvraćati, a bajkama se priklanjati." (2 Tim, 4)</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-30-apokalipsa.jpegBravo sirotinjo naša dobročiniteljska: Plaće si digli Borjana, Darijana, Nikola, Predrag, Mijo...http://grude.com/clanak/?i=358941358941Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-22-zastupnici.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski zastupnici uz bošnjačke i srpske, koji se svim silama bore da zaštite nacionalne interese svojih građana, digli su svoje krvavo zarađene plaće za još 500 maraka.<p><br />I neka su se malo potkožili i neka su na leđima sirotinje &scaron;togod zaradili jer kako živjeti u dana&scaron;njem vremenu s 5 tisuća maraka mjesečno. Dični na&scaron;i Mijo, Darijana, Borjana, Nikola, Predraže... hvala vam na svim dobročinstvima kojima svakodnevno pomažete narodu i neka ste i sebi zaradili za jo&scaron; koji stan, kada ovako vrijedno radite.<br /><br /></p> <p>Nastavit ćemo vam točiti gorivo po 3,66 KM za litar dizela jer vi to zaslužujete, nemojte glasovati da se snize tro&scaron;arine jer ne treba to nama, mi smo tu zbog vas dobročinitelji na&scaron;i...<br /><br /></p> <p>Nadamo se da ste shvatili da ironiziramo ovaj kriminal i ove političke debilčine i uhljebe. <br /><br /></p> <p>Radi se o političarima iz koalicije: "SDA-HDZ-SNSD-DF-Željko Kom&scaron;ić<br /><br /></p> <p>Oni koji su glasovali za povećanje svojih plaća su: Denis Zvizdić, Neboj&scaron;a Radmanović, Adil Osmanović, Safet Softić, zatim Edin Mu&scaron;ić, Snježana Novaković-Bursać, Ljubica Miljanović, Dragan Bogdanić, Obren Petrović, te &Scaron;emsudin Dedić, Halid Genjac, kao i Mijo Matanović, Darijana Filipović, Borjana Kri&scaron;to, Vlatko Glava&scaron;, Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Jasmin Emrić, Nikola Lovrinović, Alma Čolo te Predrag Kožul.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-22-zastupnici.pngBiH neće u EU! Realno, EU će ili pasti pod 'rusku čizmu' ili plaćati obnovu Ukrajine do iznemoglostihttp://grude.com/clanak/?i=358823358823Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 23:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-06-22-rat-u-ukrajini.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europsko vijeće je odlučilo da Ukrajina i Moldavija dobiju status zemalja članica Europske unije.<p>&nbsp;<br />A BiH koja je također pro&scaron;la krvavi rat nije dobila nikakav status, već samo poziv na rje&scaron;avanje 14 ključnih prioriteta čije rje&scaron;avanje, ruku na srce, mnogima u BiH nije interes.<br /><br /></p> <p>Iako, koliko god to brutalno zvučalo, danas sutra po ovom načelu i Rusija ako osvoji cijelu Ukrajinu ili pak Moldaviju koju drže u &scaron;aci, može postati članica EU, Bosna i Hercegovina to ne može.<br /><br /></p> <p>Međutim, mi u BiH smo naivni, mislimo da nas u EU vole i žele nam dobro, te da nas čekaju u svojoj zajednici ra&scaron;irenih ruku.<br /><br /></p> <p>Naravno da to nije tako, a i pitanje je koliki nam je interes sada ući u tu Europsku uniju.<br /><br /></p> <p>Da budemo do kraja jasni, ne želimo biti dio EU obitelji ako Rusija osvoji Ukrajinu, pa da Rusi kroje sudbinu u toj tvorevini. A s druge strane, ne isplati nam se biti ni dio EU ako ćemo morati slati novac za obnovu Ukrajine, a u BiH pola toga nismo obnovili od rata 90-ih.<br /><br /></p> <p>Vrijeme je da Bosanci i Hercegovci, Hrvati, Srbi i Bo&scaron;njaci počnu razmi&scaron;ljati svojom glavom, ne pričati o međusobnom ratu, nego o međusobnoj suradnji koja je moguća, ma koliko nam pro&scaron;lost bila te&scaron;ka.<br /><br /></p> <p>Nitko nam neće pomoći, osim nas samih.</p> <p><br /><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-06-22-rat-u-ukrajini.jpgMinimalna satnica u Njemačkoj 12 eura! Analitičar: Ne vrijedi taj novac kao prije godinu danahttp://grude.com/clanak/?i=358586358586Grude.com - klik u svijetSun, 12 Jun 2022 09:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-12-salter-banka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. listopada u Njemačkoj stupa na snagu povećanje minimalne satnice na 12 eura. Kancelar Olaf Scholz tako je ispunio obećanje da će, ako dođe na funkciju, povećati minimalnu satnicu, i to za gotovo 15 posto. <p><br />Prema ranijim zakonima, minimalna je satnica krenula od 8,50 eura, onda se povećala na sada&scaron;njih 9,82 eura, a od 1. srpnja prvi će put biti veća od 10 eura, odnosno iznosit će 10,45 eura.<br /> <br /><br /> <strong>Vlada oprez<br /></strong><br /><br /> U listopadu će se stabilizirati na 12 eura i tako će Njemačku učvrstiti kao predvodnicu europskog gospodarstva. I sada dolazi do novog problema. Hoće li ovaj događaj potaknuti nova iseljavanja iz BiH? Za sada vlada oprez u davanju izjava jer je te&scaron;ko prognozirati situaciju u vremenu kada rat bukti na europskom kontinentu, a &scaron;ef Svjetske zdravstvene organizacije, upravo kada smo pomislili da smo se rije&scaron;ili virusa, tvrdi da bi mogla doći jo&scaron; gora verzija. Analitičar koji je za Večernji list anonimno odlučio dati izjavu tvrdi da se može očekivati egzodus, ali ga se nitko ne usudi prognozirati iz jednostavnog razloga. - Pa pogledajte koliko je ljudi oti&scaron;lo. Pola milijuna žitelja iz BiH u ovih je 10 godina sreću potražilo u inozemstvu i ne možemo tvrditi da je ta priča gotova. Mislili smo da će pandemija usporiti iseljavanje, u 2020. je to i učinila, ali samo zbog toga &scaron;to je vladala neizvjesnost oko koronavirusa. Pro&scaron;le je godine nekih 50 tisuća ljudi oti&scaron;lo kada su se stekli uvjeti, pandemija oslabjela i slično. Ove godine pričamo o ratu, ako se ne pro&scaron;iri, onda od 1. listopada možemo očekivati novi egzodus, samo će biti teže nego u ranijim valovima - priča nam sugovornik. A teže će biti jer dolaze novi migranti. - Najava je da bi zbog gladi i nestabilnosti na Bliskom istoku i u Africi nove stotine tisuća ljudi mogle krenuti prema Europi, da ne iskoristim veću brojku. A da ne govorimo o tome da Njemačka već usisava Ukrajince i daje masovno radne dozvole. U toj situaciji radnicima iz BiH neće biti jednostavno. Istina je da su se radnici s ovih prostora dokazali u Njemačkoj u vi&scaron;e od pola stoljeća gastarbajterstva, ali ovo su neka druga vremena. Ne možemo na isti način govoriti o zapo&scaron;ljavanju u miru i u zapo&scaron;ljavanju u ovakvim kriznim vremenima - ističe sugovornik. Kaže i da oni koji planiraju doći u Njemačku moraju dobro promisliti. Kada govorimo o 12 eura, moramo znati da ta vrijednost danas nije jednaka onoj od prije godinu dana.<br /><br /> <br /> <strong>Rekordna inflacija</strong></p> <p><br /> Primjerice, godi&scaron;nja stopa inflacije u Njemačkoj dosegla je u svibnju čak 7,9 posto, i to je najvi&scaron;e jo&scaron; od zime 1973./1974. - Iako je njemački kancelar najavio da traži s poslodavcima i sindikatima rje&scaron;enja kako bi se ublažio učinak rasta cijena i usporila inflacija, moramo biti realni. S plinom, naftom, strujom... može na jesen i zimu izbiti kaos. Poznato je da se u Njemačkoj i Austriji vježbama ljude pripremalo kako preživjeti bez struje. Smatram da se ne treba zalijetati i da treba izvagati sve pozitivne i negativne učinke ove minimalne satnice od 12 eura, pa tek onda napraviti korak prema ostanku ili pak odlasku - zaključio je za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/minimalna-njemacka-satnica-od-12-eura-bih-u-strahu-od-novog-egzodusa-1593982" target="_blank"><strong>Večernji list</strong></a> analitičar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-12-salter-banka.jpgKao vjesnici ljeta projure, mahnu, odlaze na dalek put... neka ih čuva sveti Kristoforhttp://grude.com/clanak/?i=358552358552Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jun 2022 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-10-22-karabaja-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao vjesnici ljeta samo projure, mahnu onima koji ih s ushitom promatraju, odlaze na dalek put...<p><br />Danas bacismo pogled na njih u Grudama. Imaju motoristi, bajkeri... tu neku karizmu, a legende o njima prepričavaju se i onda kad vi&scaron;e nisu među nama. Kao u priči o Karabaji koji je morao dalje, koji nije mogao na nebo otić bez motora...</p> <p><br />Neka ih čuva i zagovara sveti Kristofor, mučenik, za&scaron;titnik vozača i putnika.</p> <p>Jedna od legendi o svetom Kristoforu kaže da je bio mladi div koji je htio služiti najmoćnijem gospodaru. Stoga je najprije služio kralju, pa onda caru, a potom i đavlu, no kad je vidio kako se đavao boji raspela, poželio je služiti Kristu kao najjačem Gospodaru. Neki ga je pustinjak poučio u vjeri, pa je postao kr&scaron;ćanin. Nastanio se pokraj rijeke da bi tako mogao pomagati putnicima pri prelasku. Jedne ga je noći probudio dražestan dječji glasić i zamolio da ga prenese preko rijeke. S lakoćom je Kristofor stavio dječačića na ramena, ali kad je počeo koracati prema drugoj obali rijeke, teret je bivao sve teži te ga je upitao: Za&scaron;to si tako težak? A dječak je odgovorio: &ldquo;Jer nosim grijehe cijelog svijeta&rdquo;. Bio je to sam Isus Krist u liku djeteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka nam zagovor ovog velikog sveca svima bude na pomoći, a osobito onima koji su stalno na cesti... vozačima kamiona, motora, automobila...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-10-22-karabaja-1.jpegHoće li zbog Bandićeve smrti odgovarati SDP-ovci, Možemovci, Juričan, Soroševci...http://grude.com/clanak/?i=358527358527Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jun 2022 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-08-milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osam godina je prošlo od pompoznog uhićenja Milana Bandića u Zagrebu! Dana 14. listopada Milan Bandić, Slobodan Ljubičić i Petar Pripuz uhićeni su nakon višemjesečnog policijskog istraživanja.<p><br />&Scaron;tete koje su pričinili brojale su se u desecima milijuna kuna. USKOK je radio, tvrdilo se da je ovo početak či&scaron;ćenja Zagreba, kraj kriminalne hobotnice...</p> <p><br />Danas, 8 godina poslije, Milan Bandić, najdugovječniji gradonačelnik Zagreba, vi&scaron;e nije među živima, a Petar Pripuz je oslobođen po svim točkama optužnice. Bez istog tog Petra Pripuza ni aktualni gradonačelnik Tomislav Toma&scaron;ević Senf ne može voditi Zagreb jer ovaj upravlja otpadom, ima sve dozvole za otpad i strojeve.</p> <p><br />Od svih velikih afera zbog od afere Agram, nije ostalo ni&scaron;ta, a jedino u čemu se USKOK iskazao je nekoliko zapo&scaron;ljavanja, za koje su drugi optuženi, ali kao Bandić je bio nalogodavac, te kori&scaron;tenje službenog automobila kad je primjerice Milan Bandić treba do Gruda na svinjokolju, ili Mila Horvat na liječenje u Austriju, ili pak jedna od najuspje&scaron;nijih sporta&scaron;ica svih vremena Sandra Perković, prilikom povratka u Zagreb. Koliko je smije&scaron;na optužnica i zbog zapo&scaron;ljavanja govori činjenica da ima i jedna uvjetna kazna, a najvi&scaron;e će u zatvoru provesti Ivan Tolić. "Čak" DEVET MJESECI zatvora.</p> <p><br />Prije godinu dana SDP-ovci, Možemovci, Juričan, Sorosevci... pitali su se hoće li Prica odgovarati za njegovu smrt... s obzirom da se ispostavila da te večeri s Bandićem nije bila Prica, te je i to sud ustvrdio, a evo sada se ispostavlja da čovjek nije bio kriv ni u aferama Agram i Bramgrad, onda se svatko razuman ima pravo zapitati hoće li spomenuta ekipa odgovarati za smrt Milana Bandića.<strong><em> <br /></em></strong></p> <p><strong><em><br /></em></strong>I je li ih stid priznati da su u ovih godinu dana mandata jedino uspjeli otvoriti nekoliko Bandićevih projekata, od žicare do mosta i spomenika...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-08-milan_bandic.jpgDosadila je kuknjava s Jadrana. Ili platite radnika ili radite samihttp://grude.com/clanak/?i=358464358464Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jun 2022 21:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-06-22-sobarica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stvar je postala prilično bizarna – već tjednima slušamo kuknjavu poslodavaca s Jadrana kako "nema sezonaca" i kako "radnici traže previše". Pa evo kratka uputa za sve poslodavce koji misle da radnik traži previše. Možete:<p>&nbsp;</p> <p>a) dati radniku vi&scaron;e novca i osigurati bolje uvjete rada,</p> <p>b) reći "ne dam", uzeti krpu ili kuhaču u ruke i odraditi posao sami.<br /><br /></p> <p>Stvar s trži&scaron;tem, pa i trži&scaron;tem rada, vrlo je jednostavna &ndash; onaj tko prodaje, to je ovdje radnik koji prodaje svoj rad, traži neku cifru, onaj tko kupuje, to je ovdje poslodavac, nudi neku cifru. Ako se nađu, potpisuju ugovor o radu, ako se ne nađu &ndash; nikom ni&scaron;ta. &Scaron;to uopće znači rečenica da "radnici traže previ&scaron;e"? Radnik ima pravo tražiti koliko mu se ćefne &ndash; može za konobarenje tražiti 20.000 kuna. Ako ste ih spremni platiti, doći će vam raditi. Ako niste, onda nećete dobiti radnika. Država naravno tu ima svoje prste u smislu opterećenja rada, ali osnova je sloboda ugovaranja, nitko nije obvezan doći vama raditi za novce koje ste zamislili.<br /><br /></p> <p>Ako va&scaron; poslovni model traži radnika za 5000 kuna, a radnik ko&scaron;ta 15.000 kuna jer mora 5000 platiti skromni smje&scaron;taj u sezoni i zaraditi za razdoblje izvan sezone &ndash; onda imate lo&scaron; poslovni model. Hrvatska je članica Europske unije, dakle svi iz EU ovdje mogu slobodno raditi, a dodatno, državljani Ukrajine su dobili mogućnost rada bez radnih dozvola.<br /><br /></p> <p>Dakle, ima par stotina milijuna ljudi koji mogu doći slobodno raditi u va&scaron; kafić, restoran, &scaron;to već imate &ndash; pa ako ne možete naći sezonskog radnika, da nije onda ipak problem u vama? Možda imate lo&scaron; poslovni model?<br /><br /><br /><strong>Malo ste dosadili kuknjavom<br /><br /></strong></p> <p>Pričamo često ovdje o proma&scaron;ajima države, lopovluku vladajućih, pogre&scaron;nim strategijama i blesavostima lokalnih samouprava, no hajdemo ovaj put o toj priči o sezoncima.<br /><br /></p> <p>Prva stvar &ndash; u svibnju ili lipnju se ne traži sezonska radna snaga. Tada možete naći nekog studenta koji ide zaraditi preko ljeta, ali taj student može biti konobar na plaži gdje će donositi Cole i osrednju kavu, jer ne zna napraviti sladoled-kup ili koktel, a kamoli očistiti ribu gostima i preporučiti odgovarajuće vino uz hranu. Kvalitetan radnik se dogovara za sezonu pola godine ranije.<br /><br /></p> <p>Drugo, da bi mu se isplatila sezona, radnik mora raditi 7-8 mjeseci. Dakle, posao vam treba krenuti u travnju, a zavr&scaron;iti sredinom listopada jer sezonac mora zaraditi za cijelu godinu. Nekih 7-8 mjeseci na moru, pa odmor, pa onda povremeni rad od sv. Nikole do početka korizme, kada se u nas događaju svi mogući domjenci i proslave.&nbsp;<br /><br /></p> <p>To &scaron;to se vas ne tiče &scaron;to on mora zaraditi za cijelu godinu &ndash; ne tiče se ni njega &scaron;to va&scaron;a sezona traje tri mjeseca. Duljina sezone je inače ne&scaron;to &scaron;to se radi strate&scaron;ki, pa oko toga kukajte va&scaron;im načelnicima i turističkim zajednicama. Recimo, pje&scaron;ačke staze koje su nedavno otvorene na nekim na&scaron;im otocima su izvrsna mjera za produljenje sezone, ali kažem, to rje&scaron;avajte s politikom, radnika se ne tiče.<br /><br /></p> <h3>To &scaron;to ljudi radije idu na građevinu nego turizam govori puno<br /><br /></h3> <p>Treće, kuknjava kako su konobari oti&scaron;li u druge djelatnosti, ponajvi&scaron;e u građevinu, govori da ste sami zeznuli stvari &ndash; jasno je, bili ste zatvoreni, bile su naknade od 4000 kuna, mnogima to nije bilo dovoljno, no to da ljudi radije rade na građevini, na otvorenom i suncu, nego da raznose piće i hranu govori da su im radni uvjeti bili užasni. Ne samo plaća nego i smje&scaron;taj.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U građevini se čak i u najže&scaron;ćoj sezoni dobije svaki tjedan poneki dan slobodno &ndash; radi se pet dana, radi se ako je puna sezona jo&scaron; i subota, negdje do ručka, i čovjek ima vremena malo se odmoriti. Koliko je ljudi shvatilo da je čak i fizički naporna građevina bolja od rada u turizmu i ugostiteljstvu, posebno sezonskog, gdje nisu tjednima dobili jedan jedini slobodan dan?&nbsp;<br /><br /></p> <p>Koliko je ovih &scaron;to kukaju kako "nema radnika" tom radniku ponudilo pristojnu privatnu sobu s tu&scaron;em i klimom kako bi se noću mogao primjereno odmoriti? Na kvalitetnom madracu, koji i dolikuje čovjeku koji fizički radi, a ne krevetu koji je ostao od pokojne babe? Koliko ih je ponudilo svaki tjedan barem jedan slobodan dan kada se radnik može naspavati, odmoriti i okupati?<br /><br /></p> <h3>Smijali ste se stručnjacima sa zanatima &ndash; pa se sada snalazite<br /><br /></h3> <p>Koliko je stručnjaka sa zanatskim zanimanjima koji su tražili primjerenu plaću odbijeno zadnjih godina jer su se usudili tražiti koju tisuću kuna vi&scaron;e? Koliko je &scaron;kolovanih kuhara s iskustvom umjesto ugovora o radu dobilo podcjenjivački: "Pih, pa svatko zna kuhati!" Pa evo ako vam svatko zna kuhati &ndash; kuhajte si sami, &scaron;to je to provesti sezonu u prevrućoj kuhinji, bez klime, uz peć za pizzu? Stručnjake, od onih sa zanatima do onih s doktoratima, treba platiti.<br /><br /></p> <p>Čitamo kako se neki užasavaju jer se za či&scaron;ćenje apartmana traži 100 kuna po satu i ne mogu naći nikoga jeftinijeg &ndash; pa &scaron;to da vam kažemo &ndash; ako vam je to puno, odbijte te koji traže 100 kuna i uzmite krpu u ruke. Nema jasnijeg trži&scaron;ta od onog či&scaron;ćenja apartmana plaćenog po satu.<br /><br /></p> <h3>Razmislite malo o odnosu prema radniku<br /><br /></h3> <p>U jednoj Njemačkoj osnova su također male, obiteljske firme. Često radi cijela obitelj i uz nju neki broj radnika. Konkretan slučaj, mala proizvodna firma, dvadesetak ljudi i svakog četvrtka jedan mali obiteljski ritual. U hali se sprema veliki stol, a gazda, vlasnik firme, ujedno i direktor, sjeda na vrh, svi radnici za stolom i gazdarica, supruga vlasnika donosi domaći ručak.<br /><br /></p> <p>Dva sata se priča o poslu, obitelji, svemu &ndash; i gazda uredno pita svakog ima li kakvih problema i je li sve u redu. I zamislite, takav gazda radi dobro, firma radi uspje&scaron;no, &scaron;tovi&scaron;e radnici ne bježe ako im netko ponudi 10% vi&scaron;e. Koliko firmi u Hrvatskoj gradi takav partnerski odnos? Znam ih par, i to ba&scaron; iz ugostiteljstva &ndash; i zamislite, ti nemaju problema s nedostatkom radnika. Već godinama radi ista ekipa.<br /><br /></p> <p>Dragi poslodavci koji tražite sezonce &ndash; možda niste primijetili, ali u&scaron;li smo u Europsku uniju prije skoro 9 godina i radnici mogu tražiti posao gdje im se ćefne. Također, u&scaron;li smo u kapitalizam, ima već vi&scaron;e od 30 godina. A kapitalizam nije kada postoji 1000 jadnika spremnih raditi za minimum u najgorim uvjetima, kapitalizam je kada postoji trži&scaron;te rada.<br /><br /></p> <p>"Radnici traže previ&scaron;e" je samo floskula kojom se opravdava da im premalo nudite. Radnik ima pravo tražiti koliko hoće, vi također nuditi koliko hoćete i ako se nađete &ndash; nađete se. Ako ste niste na&scaron;li, onda mijenjajte poslovni model. Ili radite sami. Nema jednostavnijeg ni po&scaron;tenijeg od trži&scaron;ta. Dobrodo&scaron;li u kapitalizam! Ili jo&scaron; jednostavnije &ndash; dobrodo&scaron;li u slobodno trži&scaron;te na kojem postoji konkurencija.<br /><br /></p> <p><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/dragi-ugostitelji-ili-platite-radnika-ili-radite-sami/2369883.aspx" target="_blank"><em><strong>Goran Vojković/Index.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-06-22-sobarica.jpg'Cijeli život u dva kofera stao, u srcu nosim sve koje volim...'http://grude.com/clanak/?i=357867357867Grude.com - klik u svijetFri, 06 May 2022 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-iseljavanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Cijeli život u dva kofera stao. U jednom koferu nosim uspomene, sjećanja i malo sreće za put. U drugom, onom većem, nosim nadu za bolji svijet, za bolje sutra i za bolji život"...<p><br />...napisao je Bugojanac Ahmed &Scaron;kandrić kada je iz Bosne i Hercegovine krenuo za Njemačku u potrazi za boljim životom.<br /><br /></p> <p>&ldquo;U srcu nosim sve koje volim, a koje ostavljam za sobom, sve one koji će u sjenkama noći dolaziti u moj san da mi kažu koliko im nedostajem i koliko mi nedostaju. A nedostajanja su privilegija onih koji imaju koga da vole, koji imaju čemu da se vrate i koji imaju razlog da se bore. Odlazim iz zemlje koja je obećala sve, a ispunila ni&scaron;ta. Odlazim iz zemlje gdje je život patnja, gdje su tri obroka na dan luksuz, gdje siroma&scaron;ni sanjaju, a bogati žive njihove snove&rdquo;, napisao je mladić iz Bugojna.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Možda jednog dana obećanja postanu stvarnost, laži postanu istina, licemjeri postanu ljudi, a na&scaron;a BiH postane ono &scaron;to je oduvijek trebala biti. Možda se tog dana mnogi od nas vrate&hellip;&rdquo;, napisao je na kraju, prenosi N1. Pola milijuna stanovnika napustilo je BiH u posljednjih desetak godina. Samo pro&scaron;le godine ovaj broj je dostigao 170 tisuća. Odlazi, većinom kvalitetna radna snaga, pa je trži&scaron;te rada pred velikim izazovima. To stvara potrebu za uvozom radne snage.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-iseljavanje.jpgVažno je dobiti ovu bitku za Hrvate u BiH, i pritom ne izazvati III svjetski rathttp://grude.com/clanak/?i=357827357827Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 23:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-22-plenkovic_milanovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zoran Milanović najavio je ovih dana da će staviti veto na ulazak Finske u NATO dok se ne riješi izborno pitanje u BiH, odnosno dok se ne riješi nepravda prema Hrvatima u BiH koja traje još od završetka rata.<p>&nbsp;</p> <p>Da, od zavr&scaron;etka rata!<br /><br /></p> <p>Hrvati u BiH, koliko god to brutalno zvučalo, vrijedili su Bosni i Hercegovini kada je svoje kosti trebalo ugrađivati u njene temelje, a iako i tada najmalobrojniji hrvatski narod bio je najorganiziraniji i najhrabriji u BiH. Čak i najmudriji, međutim, ne znamo koliki je to plus jer su poput lija pozicije uzimali najveći lopovi, a dobar dio njih je, nažalost, i dalje na vlasti.<br /><br /></p> <p>Nakon rata, kad je ubijen Jozo Leutar bilo je jasno da Hrvatima u BiH nema mira, a to im je bila najsnažnija poruka u tzv. miru. Onda početkom tisućljeća kreće proces uni&scaron;tenja Hercegovačke banke, instaliranje Alijanse za promjene, kupovina podobnih Hrvata i njihovo političko pozicioniranje.<br /><br /></p> <p>Zatim se 2006. godine prvi put dogodio Željko Kom&scaron;ić. Proročki danas zvuče riječi Harisa Silajdžića Kom&scaron;iću da će ogaditi Hrvatima Bosnu i Hercegovinu, međutim ovaj je to odlučio napraviti bez obzira na posljedice i tada je s dobivena dva mandata, na valovima bo&scaron;njačkih glasova, vladao od 2006. do 2014. godine.<br /><br /></p> <p>Nekako se činilo da bi, nakon &scaron;to je morao napraviti pauzu od Predsjedni&scaron;tva, Željko Kom&scaron;ić mogao otići u ropotarnicu povijesti, sam se u nju poslati jer je najnesposobniji uhljeb u BiH koji nijedan projekt nije doveo u ovu zemlju, međutim zbog mržnje prema Hrvatima dio Bo&scaron;njaka ga ponovno bira za svog predsjednika, i to nemali dio...<br /><br /></p> <p>Danas, kada cijeli svijet zvecka oružjem pojavljuje se Zoran Milanović.<br /><br /></p> <p>Hrvatska će blokirati ulazak Finske u NATO dok se ne rije&scaron;i izborni zakon u BiH, da Hrvati mogu uvijek izabrati svoje predstavnike, a samim time i održati se u političkom, gospodarskom, ekonomskom, kulturnom, sportskom i svakom drugog smislu.<br /><br /></p> <p>Je li zaigralo srce na ove riječi? Apsolutno. Svi vi znate kako smo svi mi iz Hercegovine gledali na Milanovića i nećemo se lagati, ni trunku nam se nije sviđao dok je bio premijer. I da, bio je Kom&scaron;ićev podupiratelj... i apsolutno nam se sviđa ovakav Milanović, međutim postoji ona stara izreka koju Hrvati u BiH jako dobro znaju: Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada...<br /><br /></p> <p>Je li Milanović promijenio dlaku, a ćud ostavio istom, ali za potrebe dovođenja Mosta na vlast, koji bi mu izglasao i veće ovlasti, čini &scaron;to god treba? Spekulira se. Međutim da je Milanović pokupio simpatije mnogih - definitivno je.<br /><br /></p> <p>Milanović je svjestan da se pobjeda ostvaruje i ucjenama i prijetnjama. Nije mu to nikad bilo strano, naravno, sve po zakonu. Međutim, gdje će to odvesti Hrvate u BiH.<br /><br /></p> <p>Koliko god to čudno zvučalo, ili smije&scaron;no ili bizarno, zatekao nas je komentar jednog čitatelja portala Grude.com: &Scaron;to ako nas Milanović uvuče u III svjetski rat? Svaki dosada&scaron;nji je na neki način vezan za BiH, a I je ovdje i počeo. Sve počinje na Balkanu...<br /><br /></p> <p>Možemo li tvrditi da se sto posto ni&scaron;ta neće dogoditi? Sto posto ne možemo, ali nadamo se da do tolike katastrofe ipak neće doći. Međutim, ovdje je potrebna i Milanovićeva "hrabrost" i Plenkovićeva "diplomacija". Neka na svoj način svijetu objasne u kakvoj je situaciji hrvatski narod u BiH.<br /><br /></p> <p>I da, kao &scaron;to je jedan ugledni umjetnik iz Mostara nedavno rekao, nama nisu prijatelji ni Njemačka ni Vatikan ni Amerika ni Velika Britanija... Moramo se osvijestiti, poslati jasne političke poruke, diplomatskom čizmom zgaziti u svaki kutak svijeta, i ne tražiti prijatelje jer njih u politici nema. Britanci su to najbolje objasnili izrekom: U politici ne postoje vječni prijatelji ili neprijatelji, postoje samo vječni interesi. A interes Hrvata u BiH je jednakopravnost i život u miru s ostalim narodima u BiH! Milanoviću i Plenkoviću, na vama je red, jer da nije bilo Hrvata iz BiH, ne bi bilo ni Hrvatske, tog ste valjda svijesni...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-22-plenkovic_milanovic.jpegFratre ni unutarcrkvena zbivanja nisu štedjela, nanesena im je rana Hercegovačkog slučajahttp://grude.com/clanak/?i=357680357680Grude.com - klik u svijetThu, 28 Apr 2022 16:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-28-fra-jozo-grbes.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Informacija koje je posljednjih mjeseci kružila po crkvenim zakutcima u utorak je ovoga tjedna postala i službena vijest. <p><br />Fra Jozo Grbe&scaron; izabran je za <strong>novog provincijala Hercegovačke franjevačke provincije</strong>. Premda su se za provincijala natjecala jo&scaron; dvojica njegove fratarske braće, činilo se kako je izbor<strong> fra Joze Grbe&scaron;a</strong> unaprijed bio predodređen željom mnogih da upravo on postane novim provincijalom, premda se do njega do&scaron;lo glasovima kapitularaca - fratara koji čine kapitul i koji imaju pravo glasa na njemu.<br /><br /></p> <p>Za one koji ne znaju mnogo o toj vrsti unutarcrkvenih izbora valja reći da se radi o svojevrsnoj crkvenoj demokraciji, kojoj prethodi &scaron;iroka anketa, koja se s vremenom sužava na izbor najpoželjnijih kandidata. Glasovi redovnika ulaze u sve uže krugove, koji se sužavaju na samome<strong> izbornom kapitulu</strong>, koji odlučuje o članovima nove provincijalne uprave. S time da nijedna od tih uprava nije vječna, nego je podložna promjenama. Točnije, provincijal se bira na &scaron;est godina te može biti reizabran na jo&scaron; tri, ali nakon toga vi&scaron;e se ne može kandidirati, nego se traži neko novo ime.<br /><br /></p> <p class="linker-widget-col lw-desktop lw-list lw-row1 last lwc-1">Tako se iz Chicaga u Hercegovinu, nakon 30 godina, vratio fra Joe Grbe&scaron;, dosada&scaron;nji kustos Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji za Kanadu i Ameriku, koja je dio Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Netko će pomisliti kako je Chicago daleko od Hercegovine, ali tu bi tezu najbolje mogla demontirati &scaron;ala Joze Hercegovca iz Božanstvene komedije, koji je upravo fra Jozu Grbe&scaron;a, <strong>kao gosta na Laudatovu koncertu "Progledaj srcem" </strong>najavio da dolazi iz Hercegovačke franjevačke provincije iz Chicaga riječima: "Eto ti &scaron;to smo mi Hercegovci, kad je nama Chicago provincija"! I u toj je &scaron;ali pola istine, barem &scaron;to se tiče fra Joze (Joa) Grbe&scaron;a, koji usprkos činjenici da je odmah nakon &scaron;kolovanja 1993. godine za svećenika zaređen u New Yorku i sve ovo vrijeme proveo u SAD-u, nikada ni minute svojega života nije bio odijeljen od Hrvatske, Hercegovine odnosno onoga &scaron;to se naziva hrvatskim crkvenim i nacionalnim bićem.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo bi bilo proniknuti &scaron;to je nagnalo njegovu redovničku braću da novoga provincijala potraže u Chicagu, a ne u samoj <strong>Hercegovini</strong>. No ta bi tema možda otvorila neke stare priče, pa upravo se u dolasku nekoga s "ruba provincije" može vidjeti želja fratara da u novo vrijeme uđu s posve novim profilom osobe, koja će voditi i predstavljati njihovu provinciju. S time &scaron;to fra Jozo Grbe&scaron; nije nimalo novi i nepoznat hrvatskoj javnosti, a <strong>Chicago</strong> je svojim djelovanjem pretvorio u jedan od najjačih hrvatskih punktova u svijetu i kroz njegovu su američku kuću pro&scaron;le stotine i stotine hrvatskih svećenika i biskupa, političara i javnih djelatnika, s kojima će kao novi provincijal sigurno uspostaviti izravne i otvorene odnose.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovački franjevci su institucija. I toga svatko mora biti svjestan. Ponikli su i izrasli u hercegovačkom kr&scaron;u u mukotrpnoj povijesnoj borbi, &scaron;ibani sa svih strana, izvana i iznutra brojnim ku&scaron;njama i nevoljama. Od turskih vremena, kada su protjerani u <strong>Zaostrog i Živogo&scaron;će </strong>i odande su pastoralizirali svoje vjernike u Hercegovini do zavr&scaron;etka Drugog svjetskog rata kada su ih partizani mučki pobili u &Scaron;irokom Brijegu te je po zatvorima zavr&scaron;ila gotovo trećina fratara.<br /><br /></p> <p>Ni unutarcrkvena zbivanja nisu ih &scaron;tedjela, pa je tzv. <strong>hercegovački slučaj</strong> s preuzimanjem/predajom župa dijecezanskom kleru otvorio ranu, koja ni do dan danas nije zacijelila. No, sve je to, budimo iskreni, nekako kompenzirano milo&scaron;ću međugorskog fenomena, kojega su na leđima mogli iznijeti samo ovakvi fratri kao &scaron;to su hercegovački.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Grbe&scaron; izdanak je loze upravo toga trsa, s time da je posljednja<strong> tri desetljeća života i rada u SAD-u</strong> stekao iskustvo koje mu jamči s jedne strane distancu od lokalnih sitničarenja, a s druge strane duboku uronjenost u hrvatsku stvarnost, u kojoj dijaspora želi sudjelovali, ali nikako naći načina kako to pretočiti u stvarnost.<br /><br /></p> <p>"Tvoja je Hrvatska trn u tvom oku, <strong>obojan bojama tuđih snova</strong>, lažnih mitova, plaćenih pera, govora laži i veličanja nepravedne povijesti. Moja je Hrvatska zemlja pravednika i patnika, Stepinca i Bu&scaron;ića, Radića i Zadre, nesebičnih branitelja, ljubitelja istine, praktičara ljubavi, zagovornika pra&scaron;tanja i svih onih koji nikada mržnju ne upozna&scaron;e", reći će jednom poetski fra Joe Grbe&scaron;.<br /><br /></p> <p>U tome duhu Fra Jozo Grbe&scaron; dolazi i na čelo važnog i snažnog franjevačkog korpusa u hrvatskom narodu i Crkvi. U vremenu u kojemu su se dogodile i <strong>promjene u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji</strong>, koje će mu ići na ruku. Ba&scaron; kao i one u Međugorju, kojim upravlja Vatikan. Pa mu Hercegovina može poželjeti dobrodo&scaron;licu - Fra Joe, dobro se vratio!</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-28-fra-jozo-grbes.pngLice ovog starca Anto Nobilo nikad nije zaboravio! Andrija Artuković ga je pomnožio s nulom za sva vremenahttp://grude.com/clanak/?i=357590357590Grude.com - klik u svijetMon, 25 Apr 2022 00:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-25-artukovic-nobilo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Po šumama i gorama", pjevali su prije koju godinu na jednom druženju Danko Končar, Rade Šerbedžija i Anto Nobilo.<p><br />I iskreno, koga briga &scaron;to su oni pjevali, na kraju krajeva to je bilo njihovo privatno druženje na kojem ih je neki njihov "udba&scaron;" snimio pa poslao medijima, međutim problem tog dru&scaron;tva, a u tekstu je fokus na Nobilu, je taj &scaron;to oni iz komunističkog mentalnog sklopa nikad nisu izi&scaron;li, jugoudba&scaron;ko razmi&scaron;ljanje i paranoja da netko želi "uni&scaron;titi njihovu državu", a Hrvati su je davno razmontirali, nikako da iz njihovih glava iziđu. Može netko tvrditi da u nekoj sjeni Jugoslavija i dalje postoji, međutim ona je pro&scaron;lost, a toliko svima ide na živce da je i oni koji su se kleli u njene institucije nazivaju "biv&scaron;a država".<br /><br /></p> <p>Ali problem je, opet nagla&scaron;avamo, to mentalno razmi&scaron;ljanje koje ne dopu&scaron;ta Hrvatskoj, pa ni Bosni i Hercegovini da krene dalje. Koliko je, primjerice, Anto Nobilo ostao u tom vremenu govori i činjenica da on na Josipa Perkovića gleda kao na komunističkog Jamesa Bonda, a knjiga koju je on o njemu napisao potvrđuje i da je sam Nobilo dosta sumnjičav prema pravosudnom sustavu, a takvi su u onim vremenima bili svi. Čak u knjizi pi&scaron;e da i njega kao odvjetnika prate razni agenti, &scaron;to i nije nemoguće jer udba&scaron;ke metode postoje. Udba je pratila i svoje, te ih ubijala ako im u nečemu nisu bili po mjeri. Jer tko su bili udba&scaron;i? To su uglavnom bili u&scaron;minkani kriminalci, partizančine izi&scaron;le iz &scaron;uma i gora koje je naglo presavrnulo na čitanje knjiga kako bi se dokopali funkcija i djelovali barem malo inteligentno, po&scaron;to su one hrvatske funkcije bile slobodne, jer su sa svojim brojčano nadmoćnijim međunarodnim sponzorima partizani pobili brojne hrvatske intelektualce, srednju klasu, radnike... na Bleiburgu i drugim strati&scaron;tima.<br /><br /></p> <p>Nobilo se, kažu oni koji ga poznaju, samo jednom istinski izdigao izvan komunističkog načina razmi&scaron;ljanja i to dok je branio generala HVO-a i HV-a Tihomira Bla&scaron;kića. Iznosio je činjenice, razotkrio domaćeg SIS-ovca koji je tovario Bla&scaron;kiću, ponio se profesionalno, te kazna nije poni&scaron;tena, ali je smanjena s 45 na 9 godina zatvora, ali &scaron;to se sve radilo hrvatskom generalu u okviru zapovjedne odgovornosti i s kakvim se sustavom i lobiranjem borio, napravljena je velika stvar.<br /><br /></p> <p>Međutim, ubrzo nakon toga, vratio se stari, komunist Nobilo, te se brzo razotkrilo da je i u obrani Bla&scaron;kića imao skrivene namjere, a to je poniziti Franju Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika.<br /><br /></p> <p>Neki će reći da je odgoj u onom režimu, obiteljska pro&scaron;lost, razlog &scaron;to je Nobilo postao takav kakav je, pa je bio i ostao "posljednji jugoslavenski odvjetnik" jer i oni koji možda jesu takvi, kriju to kao zmija noge, a on se jedini ističe.<br /><br /></p> <p>Međutim, oni koji ga bolje poznaju tvrde da ga kao "duh pro&scaron;losti" prati jedno suđenje i jedan starac kojeg tada mladi, glavni tužitelj u dobi od 34 godine poku&scaron;ava predriblati, ali mu nikako ne ide. Starac se zvao Andrija Artuković, ministar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kojeg su jugoslavenske vlasti iz drugog poku&scaron;aja uspjele dovesti na svoje tlo, po&scaron;to ga je Amerika dugo odbijala predati. Te 1984. godine Artuković je imao 85 godina, međutim Jugoslavija je bila nemilosrdna. Potpomognuta udbom dovela je niz lažnih svjedoka čemu je svjedočio i legendarni zagrebački odvjetnik koji je bio i Artukovićev branitelj, Silvije Degen.<br /><br /></p> <p>&ndash; Poku&scaron;avao sam biti objektivan i branio Artukovića utvrdiv&scaron;i da je nesposoban biti na raspravi, tako da je rasprava prekidana svakih pola sata, ali &ldquo;prodani&rdquo; sudski psihijatri utvrdili su da je sposoban braniti se. Optužnica je sadržavala i dio u kojemu stoji da je Artuković bio prisutan prilikom likvidacije. Njegov vozač, 16-godi&scaron;nji Bajram Avdić zvani Bajro, kao izmi&scaron;ljeni svjedok, postao je primjer lažnog svjedočenja, tako da se poznata gostionica na Zrinjevcu prozvala &ldquo;Kod lažnog svjedoka&rdquo;. To je bilo vrlo neobično suđenje. Andrija Artuković, ministar unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske, bio je toliko dementan da je bio uvjeren kako se umjesto na suđenju u Zagrebu nalazi na suđenju za ustanak u Lici (1932. godine), koji su organizirali pripadnici usta&scaron;a &ndash; Hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO), kojoj je na čelu bio Ante Pavelić. Artuković je na raspravi čak znao i zaspati. Zamislite kakav je ego imao tako stari čovjek koji je prevalio 80 godina. Spavao je u onoj kanti u kojoj je bio zakopan, a predsjednik sudskog vijeća govorio mu je: &ldquo;Gospodine Artukoviću, zar vi spavate?&rdquo; a on mu odgovorio: &rdquo;Ja da spavam, a Hrvatska čeka i zove?&rdquo; &ndash; kroz smije&scaron;ak se prisjećao Degen ističući kako je, nakon &scaron;to su ga osudili na smrt, do&scaron;ao do njega i pitao ga je li zadovoljan obranom.<br />&ndash; Sokole moj, Bog će ti platiti &ndash; odgovorio mi je Artuković.<br /><br /></p> <p>Nakon dvije godine suđenja Artuković je 1986. godine osuđen na smrt no presuda zbog njegova zdravstvenog stanja nije izvr&scaron;ena. Umro je u zatvorskoj bolnici. Nikad se nije doznalo gdje je zavr&scaron;ilo njegovo tijelo. Međutim, sin Andrije Artukovića, Radoslav, uvjeren je da jedan čovjek zna gdje su ostaci njegovog oca. - Uvjeren sam da Nobilo zna &scaron;to se dogodilo nakon Artukovićeve smrti 1988. u zatvorskoj bolnici u &Scaron;imunskoj ulici u Zagrebu. Postoje indicije da je kremiran jer su mi neki ljudi u Zagrebu govorili da je jugoslavenska tajna policija Udba u plastičnoj vrećici odnijela ostatke kremiranog čovjeka čiji identitet nisu smjeli otkriti. Dok sam živ, tražit ću istinu o tome i poku&scaron;ati pokopati oca uz majku u hercegovačkom selu Klobuku - kazao je svojevremeno.<br /><br /></p> <p>Poznanici tvrde da Nobila i danas progone Artukovićeve riječi, na suđenju kojem je cilj bio poslati poruku da Jugoslavija neće imati milosti za Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Glavni jugoslavenski tužitelj tada, Anto Nobilo, izrevoltiran pona&scaron;anjem starca Andrije bijesno mu reče: "Artukoviću, neće&scaron; vi&scaron;e doživjeti svoju nezavisnu Hrvatsku!"<br /><br /></p> <p>Starac Artuković smireno odgovori: "Ja neću, ali ti sigurno hoće&scaron;!"<br /><br /></p> <p>I danas bi je taj Nobilo htio krojiti po svojoj mjeri. Ako već nema Jugoslavije, želja mu je jugoslavenska Hrvatska, a u tu svrhu čak je "uzeo" i neke generale... koji sve vi&scaron;e padaju u hrvatskim očima... Možda je ovo vrijeme či&scaron;ćenja, možda će ovi događaji pokazati tko su uistinu bili Generali, heroji poput Blage Zadre, a tko profiteri na hrvatskoj muci...<br /><br /></p> <p>Kako god, Hrvata će biti, hrvatskih područja gdje se vijori barjak sa &scaron;ahovnicom također će biti. I kako proročki reče jedan starac, Nobilo je to dočekao, a i njegovi će potomci gledati istu tu &scaron;ahovnicu. Za kraj, dobro bi bilo da Nobilo kaže gdje su kosti Andrije Artukovića, kako zbog obitelji tako i zbog smiraja vlastite du&scaron;e, da barem malo ispere te grijehe koje je kao sluga komunizma počinio...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-25-artukovic-nobilo.jpgSvete mise koje nije mogla zaustaviti ni pandemija i Kristovi učenici, fratri veći od smrtihttp://grude.com/clanak/?i=357376357376Grude.com - klik u svijetThu, 14 Apr 2022 23:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-10-ljubljenjekriza2020_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bio je to mjesec travanj, a godina 2020. Sto godina nakon fra Gabre Grubišića, čovjeka koji je počeo izgradnju crkve u Grudama, trojica fratara završila su najljepše djelo: Fra Stanko Pavlović, fra Bernard Marić i fra Ante Šaravanja.<p><br />Fra Gabro Grubi&scaron;ić bio je Kristov učenik i zbog vjere mučenik, u Grudama u najtežim vremenima, nakon I Svjetskog rata, u jeku &Scaron;panjolske gripe. &ldquo;Godina 1918. zavr&scaron;ava, ali Bože nas oslobodi ovakve godine. Te godine opremljeno je u župi 267 bolesnika jer su vladale razne bolesti, a moralo se pje&scaron;ačiti. Bilo je dosta i umiranja, ali svećenik nije vodio sprovode. Jedan stariji čovjek i&scaron;ao bi pred mrtvacem koji je no&scaron;en na nosilima, i molio Isusovu krunicu do groblja. Groblje bi obi&scaron;ao i po&scaron;krobio blagoslovljenom vodom. Tada bi se obavio ukop, i poslije toga klečeći bi svi prisutni izmolili 5 Očena&scaron;a za pokojnu osobu i jedan Očena&scaron; za one kojih se nema tko spomenuti. Župniku bi se smrt &scaron;to prije prijavila poradi upisa u maticu umrlih&rdquo;, stoji u fra Gabrinom pisanju.</p> <p><br />Sto dvije godine poslije ista sudbina zadesila je jo&scaron; trojicu Kristovih mučenika na službi u Grudama. Ljude koji su uzora prona&scaron;li u Kristu, na&scaron;em Stvoritelju, Bogočovjeku bez kojih ni nas ovdje ne bi bilo, onom razapetom, ovog Velikog petka izmučenog, ostavljenog od svojih, izdanog od učenika, prijatelja...</p> <p><br />Oni nisu zatvarali crkve, oni nisu bježali od vjernika, oni se nisu krili u mi&scaron;je rupe, slali kuverte svojim župljanima da im po&scaron;alju materijalno, oni nisu izdali Krista.</p> <p><br />U tim danima 2020. kada se savjetovao ostanak kod kuće, oni su bili u crkvi s onim vjernicima koji su im do&scaron;li, s tisućama koji su s njima molili putem interneta, u mislima sa svakim bolesnikom koji je patio u tim danima...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to ovo pi&scaron;emo? Da odgovorimo na pitanje gdje je Krist danas, gdje je Uskrs danas, da se zna tko su ljudi koje je Krist nadahnuo, da se zna da su živjeli i da su dvojica dali život za Krista održav&scaron;i nedjeljom svetu misu, oprostiv&scaron;i se od svijeta kako bi mogli krenuti svom Gospodinu! A prije njih 1940. godine, pohodiv&scaron;i bolesnika razbolio se i fra Gabro Grubi&scaron;ić, pogledao je u nebo, prema svom Gospodinu koji je uzeo i njegovo mučeni&scaron;tvo za župu Grude i zauvijek njegovo djelo sačuvao na ponos Hercegovine, da ga izgrade i dovr&scaron;e jednaki mučenici poput njega!</p> <p><br />Malo je danas onih koji su spremni ponijeti Kristov križ. Nažalost, i među onima koji bi trebali prvi hrliti pomoći! Puno je vi&scaron;e onih koji su spremni odbaciti, izdati i koji su uzore, htjeli to sebi priznati ili ne, prona&scaron;li u onim velikim svećenicima koji su na Veliki petak prije 1989 godina vikali: RASPNI GA, RASPNI GA, JER AKO GA NE POGUBI&Scaron;, CEZAROVU MILOST GUBI&Scaron;!&nbsp; Zemlja se i danas trese!</p> <p><br />A tko su bili dana&scaron;nji Kristovi učenici i mučenici, fratri veći i od smrti? Bili su Ivan dana&scaron;njeg vremena koji je prvi, skupa s Andrijom, po&scaron;ao za Kristom i ostao s Njim sve do Njegove smrti na križu na Veliki petak. Zatim je doživio te&scaron;ko mučeni&scaron;tvo, te je prognan na grčki otok gdje je doživio stra&scaron;na, ali utje&scaron;na viđenja Otkrivenja. A onda ga je Krist pozvao k sebi! Svog vjernog učenika od početka do kraja, u vijeke vjekova!</p> <p><br />Živimo li u vremenima Ivanovih Otkrivenja?</p> <p><br />Čujemo, vidimo, čitamo...</p> <p><br />Zato u ovozemaljskom nemiru, ispunite svoju du&scaron;u mirom. A fra Bernardova i fra Antina nebeska prisutnost ovog Uskrsa osjeti se među vjernicima snažnije nego ikad! Jer umjesto ovozemaljske patnje, u Kristu su prona&scaron;li vječnu pobjedu, a mi u njima zagovornike u Nebu.<br /><br /></p> <p><br /><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2Fcok_zIlxWf%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=462&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="462"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2FcolfOXhBrq%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=462&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="462"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2FcolhTfvpjJ%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=462&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="462"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2FcoljPVY2Lc%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=462&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="462"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-10-ljubljenjekriza2020_glavna.jpgKažu da ne mogu padati cijene u BiH? Pogledajte kako Bingo 'ruši' nedodirljivi Kinder Buenohttp://grude.com/clanak/?i=357311357311Grude.com - klik u svijetMon, 11 Apr 2022 22:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-11-kinder-bueno.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je kultni Kinder Bueno koštao 1 KM? Pa nekad kad se pojavio u BiH, a davno je to bilo, u onom vremenu kad su i marke vrijedile nešto.<p>&nbsp;</p> <p>Danas su druga vremena, cijene lete, prvo pandemija, pa rat... koliko smo tu izliku čuli za poskupljenja ovih dana...<br /><br /></p> <p>I evo dogodi se skandal s Ferrerom koji povlači Kinderove proizvode iz cijele Europe, zatvara tvornicu u Belgiji koja opskrbljuje 7 posto trži&scaron;ta. Smje&scaron;ta li netko Ferreru, tvrtki s najboljom reputacijom na svijetu, ili je ne&scaron;to drugo u pozadini vjerojatno ćemo saznata, barem na kapaljku, u narednim danima, međutim ovdje želimo na ne&scaron;to drugo usmjeriti pozornost.<br /><br /></p> <p>Naime, 'kralj dobrih cijena', najveći trgovački lanac u BiH Bingo često ima zanimljive akcije. I evo u pro&scaron;lom katalogu od 5.4. do 17.4. tu omiljenu slasticu mnogih Kinder Bueno snizili su, i to tri komada, na 2,95 KM. Time smo se vratili na onaj početak kada je ukusni Bueno bio najjeftiniji. I to nije sve, u jeku skandala sa salmonelom, snizili su ga, izvan kataloga, za jo&scaron; 30 feninga, tri komada za 2,65 KM. Dobro ste pročitali da prema ovoj akciji jedan Bueno ko&scaron;ta 88 feninga, a nismo sigurni da je u tom cjenovnom rangu bio dok je pokojni Pietro Ferrero, osnivač, hodao zemljom.<br /><br /></p> <p>Na &scaron;to ovdje želimo obratiti pozornost. Ne nužno na Senada Džambića Binga i njegovu imperiju koja vrijedi vi&scaron;e od pola milijarde maraka i možda činjenicu da prodajom tih proizvoda riskira nečije zdravlje, ili pak na Kinder Bueno od kojeg nas vjerojatno neće odvratiti niti taj salmonela rizik jer smo umorni od stalnih rizika u protekle dvije godine, NEGO na činjenicu da odluka naroda itekako može utjecati na situaciju na trži&scaron;tu i cijenu.<br /><br /></p> <p>Primjerice, sada Kinderove proizvode rijetki kupuju, trgovački lanci ih imaju na zalihama i obarat će cijene kako bi ih rasprodali. Ne radi to neki trgovački lanac jer voli svoje kupce, nego da bi prodao i da bi zaradio. Ako se jedan Bueno prodavao za 1,40 KM, a sada je 88 feninga, pitamo se za&scaron;to nije mogao ostati 1 KM i dalje nego je toliko bio u počecima u BiH pa mu je brže bolje skočila cijena, a na akcijama ga i nismo previ&scaron;e viđali, prije posljednjeg skandala.<br /><br /></p> <p>E sada da tu situaciju usmjerimo na ulje. Ako ne budemo frikovi pa svi pohrlimo u trgovine, pa pokupujemo ulje (a priča da je velikom broju zaliha iz ožujka 2020. istekao rok, jer on je dvije godine, a ako je u nekoj toplijoj prostoriji ba&scaron; je 'zdrav' za konzumaciju) za narednih sto godina, onda neće ni ulju divljati cijena. Isto tako, biljno ulje ima svoju zamjenu, vi u BiH barem to dobro znate jer živjeli su na&scaron;i stari desetljećima bez tog ulja, a i bez Kinder Buena kojem najednom pada cijena kao luda, sada kada je u skandalu, i eto neki su, Bogu hvala, preživjeli i tri rata, izravno sudjelujući čak u njima, preživjeli su i pandemije proteklih stoljeća. Opet ponavljamo, u vremenu kada nije bilo ulja niti Kinder Buena.<br /><br /></p> <p>Zato, ne srljajmo kao guske u maglu... velikim trgovačkim lancima je užitak gledati kako se borite za bocu ulja od 5 - 6 maraka ili za Bueno od 2,65 maraka. Oni su na dobitku... a vi ste bacili novac i sebi dali lažnu nadu da ćete preživjeti s tim proizvodima, ako, primjerice, Vlado baci atomsku ili Kim Jong Un neku svoju bombetinu, a kojem je ionako već prekipjelo &scaron;to je u sjeni ovog prvog. Preživjet ćemo samo ako je bace dovoljno daleko od nas ili ako bude Božja volja da ostanemo jo&scaron; malo patiti se u ovoj dolini suza.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-11-kinder-bueno.jpegZašto nakon odlaska Josipa Kožula više ništa neće biti isto? Živio je za Široki Brijeg...http://grude.com/clanak/?i=357177357177Grude.com - klik u svijetTue, 05 Apr 2022 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-05-josip-kozul.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu je u ponedjeljak navečer malo iza 19 sati iznenada preminuo Josip Kožul.<p>&nbsp;</p> <p>Tekst o jednom od najpoznatijih hercegovačkih gospodarstvenika i vlasniku tvrtke A3 napisao je za portal Vecernji.ba Marko Knezović. Tekst prenosimo u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Te&scaron;ko bi bilo među &Scaron;irokobriježane "baciti" tužniju i bolniju vijest od one koja je&nbsp;kao munja &scaron;aptom prostrujala ulicama grada: Umro je Josip Kožul... Tuga, suze, bol, očaj, nevjerica, katastrofa...<br /><br /></p> <p>Josip je bio na vrhu liste najpopularnijih i najdražih stanovnika grada na Li&scaron;tici, sportsko srce i du&scaron;a, ljudina posebne vrste, mozak, otac i majka ko&scaron;arka&scaron;kog Ponosa Hercegovine, kako mnogi tepaju "najboljemu sportskom klubu u poslijeratnoj BiH".&nbsp;<br /><br /></p> <p>Josip je bio idol &Scaron;irokog Brijega &ndash; mecena, sponzor, stvoritelj i graditelj, ali ne samo u sportu nego i u gospodarstvu, neposredan, tih, miran i priseban u svakoj situaciji, koliko god ona izgledala te&scaron;ka i nerje&scaron;iva.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Od osnutka kluba bio je njegov nezamjenjiv igrač, kapetan, animator i uzor u svakom pogledu... Volio je ko&scaron;arku vi&scaron;e nego i&scaron;ta na svijetu, pa je vjerojatno istina ono &scaron;to su u &scaron;ali i ozbiljno govorili njegovi prijatelji i znanci: Josip bi sam sebi oteo zalogaj iz usta, ako bi ga poželio netko u klubu...<br /><br /></p> <p>Volio je i sve druge sportove u &Scaron;irokom, i svima je pomagao koliko je god mogao. Pa i vi&scaron;e, osobito&nbsp;NK &Scaron;irokom... <br /><br /></p> <p>O pokojnima sve najbolje, stara je izreka. Kad je u pitanju Josip Kožul, treba nadodati: Nakon njega ni&scaron;ta vi&scaron;e neće biti isto...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezane vijesti: <a href="https://grude.com/clanak/?i=357169&amp;sok-u-hercegovini-iznenada-preminuo-uspjesni-sirokobrijeski-poduzetnik-josip-kozul" target="_self">&Scaron;ok u Hercegovini: IZNENADA PREMINUO USPJE&Scaron;NI &Scaron;IROKOBRIJE&Scaron;KI PODUZETNIK JOSIP KOŽUL</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-05-josip-kozul.jpgMIRJANA HRGA: ''Spavaju do podne, ne pitaj ih i ne zahtijevaj ništa. Oni su svoji''http://grude.com/clanak/?i=356827356827Grude.com - klik u svijetTue, 22 Mar 2022 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-21-mirjana-hrga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mirjana Hrga često vrlo otvoreno komentira i kritizira hrvatsko društvo.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je komentirala djecu koja divljavaju u kafićima te da su 'vojnici Domovinskog rata zadnja generacija alfa-mužjaka u Hrvatskoj', Mirjana se osvrnula na jo&scaron; ne&scaron;to &scaron;to ju je zasmetalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Nikad bolji život i nikad vi&scaron;e ludila, u svakom smislu. Korona, potres, rat, kriza, možda bi mogao i 3. svjetski da ne bude dosadno, a ako ne izbije, tu je inflacija, pa možda malo i nesta&scaron;ica, pa nije isključen ni 'par-nepar', a njive neuzorane, masline neobrane, &scaron;tale prazne i jo&scaron; njih par zna ribu upecat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradovi puni 'gospode' i novih zgrada. Pa red je da svatko ima svoj stan....Sramota je biti majstor. A tek živjeti na selu. Borba za sto litara ulja (ako ikako može), 200 kila bra&scaron;na. Glavno da je njemu, a onaj do, ako zakasni neka crkne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, bude li opet neka nacionalna katastrofa, evo ih prvih da pokažu 'veliko srce' i kao stari lopov zaliječi vlastitu pohlepu. Čudne generacije koje najradije do podne spavaju, popodne odmaraju. Ne pitaj ih i ne zahtijevaj ni&scaron;ta. Oni su 'svoji'. Onih par &scaron;to se digne da ne&scaron;to popravi, kao da je dobitnik Nobelove nagrade, a ne vodoinstalater.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;uti&scaron;, sretan da se uopće pojavio jer drugog nema, jer od onih tisuća vi&scaron;ka zavr&scaron;enih ekonomista nikakve koristi. Normalne ljude diže&scaron; na razinu nekada&scaron;njih svetaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron; si mislim koliko nas zna zapaliti vatru ako nestane struje. &Scaron;to ćemo bez Googlea, kako ostati 'pametan' na Facebooku? Nastavi niz. Ludo 21. stoljeće. Zanima me &scaron;to će biti sutra. I prekosutra. Ne usudim se pitati za mjesec dana. A kamoli 'petoljetku', napisala je Mirjana te izazvala odu&scaron;evljenje svojih prijatelja i pratitelja koji su joj poručili da je sve sažela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>'Nisam. Ne usudim se sve spomenuti', zaključila je Hrga.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-21-mirjana-hrga.jpgVozač o iskustvima iz Italije: Sijmo, sadimo, osvijestimo se dok ne bude kasno...http://grude.com/clanak/?i=356651356651Grude.com - klik u svijetTue, 15 Mar 2022 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-15-poljoprivreda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitatelj portala Grude.com, dugogodišnji vozač kamiona na međunarodnim rutama, obratio nam se s molbom da objavimo njegovo viđenje situacije u proteklim tjednima.<p><br />Pismo prenosimo u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Po&scaron;tovani prijatelji, čitatelji... proteklih dana boravio sam u europskim državama, ponajvi&scaron;e u Italiji. I nije mi cilj &scaron;iriti paniku nego samo otvoriti oči i vama, kao &scaron;to sam sam sebi otvorio oči. Situacija nije dobra, problemi su s isporukom goriva, bra&scaron;na i drugih potrep&scaron;tina koje nam svakodnevno trebaju. Problema će biti i ubuduće jer &scaron;to vam god govorili kompletna energetska mreža naslonjena je na Rusiju, to vam ne pričam napamet, nego to čujem od Talijana koji su stava da se i s ovim sankcijama trebalo pametnije postupati ili barem na vrijeme stvarati neku alternativu ruskim energentima.<br /><br /></p> <p>Pitam ih: &Scaron;to se može učiniti da se ova situacija premosti? Kažu mi: Sijati i saditi. I stvarno, tko redovito vozi na rutama po Italiji primjetit će da se u tamno&scaron;njim pokrajinama koja su tradicionalno poljoprivredna sije i sadi jo&scaron; vi&scaron;e. Italiji je to i u genima, oni su uz &Scaron;panjolsku mediteranski, poljoprivredni div, međutim ono &scaron;to je jo&scaron; važnije svjesni su proizvodnje hrane, sjetve i sadnje.</p> <p><br />Pogledajte Hercegovinu od prije 40 godina, pogledajte je sad. Donja strana ceste bila je poljoprivredno zemlji&scaron;te, sadio se duhan, kukuruz, vinova loza... a danas imamo sve osim poljoprivrednih zemlji&scaron;ta. Preko noći je nestalo hrane i za vlastite potrebe. "&Scaron;ta mi se isplati sadit, kad sve ima u trgovini...", omiljena je uzrečica novokomponirane gospode preobražene nakon rata. Za&scaron;to mi nismo ni mediteranski mrav, a kamoli div? Zato &scaron;to ne razmi&scaron;ljamo kao &Scaron;panjolci i Talijani. Oni nikad neće reći "&scaron;ta mi se isplati sadit", oni će i za gnojivo naći rje&scaron;enje, izborit će se za sebe, ujedinit će se pa pokrenuti bunt, a mi ni glas nećemo dignuti jer "nam se ne isplati sadit, ima u trgovini..." Da na&scaron;i stari ustanu ili bi nas se odrekli ili bi nas pretukli pa natjerali na njivu.</p> <p><br />Osvijestimo se dok ne bude kasno...</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-15-poljoprivreda.jpgZagrepčani se sve više s nostalgijom sjećaju Milana Bandića: 'Nije bilo reda? Bilo je itekakvog reda...'http://grude.com/clanak/?i=356565356565Grude.com - klik u svijetFri, 11 Mar 2022 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bespilotna letjelica noćas je pala u Zagrebu, a od političkih predstavnika Hrvatske i Grada Zagreba noćas nigdje nikoga.<p><br />Tomislav Toma&scaron;ević, najveći kritičar pokojnog gradonačelnika Milana Bandića svojevremeno, osim &scaron;to je otvorio Bandićev projekt Sljemensku žičaru, uglavnom rezultata nema, &scaron;to je i svojstveno tzv. aktivistima, zelenima i sličnima. Upravo su takvi i doveli Europu u situaciju da ovisi o energentima Rusije koja proteklih tjedana drži Stari kontinent kao svog taoca.</p> <p><br />Da je živ, Milan Bandić noćas bi bio na terenu s građanima, družio se s prepla&scaron;enim studentima, bdio bi nad svojim Zagrebom. - Nije bilo reda? Bilo je itekakvog reda dok je Bandić hodao Zemljom - komentira se jutros u glavnom gradu svih Hrvata koji je, &scaron;to će vrijeme jo&scaron; vi&scaron;e pokazivati, najsigurniji bio za vladavine Milana Bandića, najdugovječnijeg gradonačelnika.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br /></strong></em><strong>Povezane vijesti:<br /><br /></strong></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356558&amp;nesto-je-palo-s-neba-u-zagrebu-sumnja-se-na-letjelicu" target="_self">Ne&scaron;to je palo s neba u Zagrebu, sumnja se na letjelicu...<br /><br /></a></strong></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356560&amp;prve-grafije-pada-predmeta-koji-je-napravio-veliku-rupu-u-zagrebu" target="_self">Prve fotografije pada predmeta koji je napravio veliku rupu u Zagrebu<br /><br /></a></strong></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356561&amp;vidjeli-padobran-crveno-svjetlo-gusti-dim-policija-sve-blokirala" target="_self">'Vidjeli padobran, crveno svjetlo, gusti dim... policija sve blokirala'<br /></a></strong></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=356561&amp;vidjeli-padobran-crveno-svjetlo-gusti-dim-policija-sve-blokirala" target="_self"><br /></a><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356562&amp;sto-god-je-palo-napravilo-je-ogromnu-rupu-ostetilo-automobile-siri-se-cudan-miris" target="_self">&Scaron;to god je palo napravilo je ogromnu rupu, o&scaron;tetilo automobile, &scaron;iri se čudan miris...</a></strong></p> <p><strong><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=356563&amp;strucnjak-tvrdi-u-zagrebu-se-srusila-bespilotna-letjelica-koja-je-doletjela-iz-ukrajine" target="_self">Stručnjak tvrdi: U Zagrebu se sru&scaron;ila bespilotna letjelica koja je doletjela iz Ukrajine</a></strong></p> <p><strong><br /></strong><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356564" target="_blank">Studenti spasili biciklista pored kojeg je pala letjelica, gu&scaron;io se od dima</a></strong></p> <p><strong><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=356565&amp;zagrepcani-se-sve-vise-s-nostalgijom-sjecaju-milana-bandica-nije-bilo-reda-bilo-je-itekakvog-reda" target="_self">Zagrepčani se sve vi&scaron;e s nostalgijom sjećaju Milana Bandića: 'Nije bilo reda? Bilo je itekakvog reda...'</a></strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-milan_bandic.jpgPrimjer Ukrajine pokazuje koliko je BiH nebitna! I ne, Biden se ne budi misleći na BiH! Okrenimo se sebihttp://grude.com/clanak/?i=356354356354Grude.com - klik u svijetTue, 01 Mar 2022 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-01-joe-biden-bona.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dan koji se mora i treba slaviti.<p style="text-align: right;"><br /><a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/umjesto-cestitke-sta-je-to-nezavisna-bosna-i-hercegovina/220228167" target="_blank"><em><strong>Pi&scaron;e: Klix.ba</strong></em></a></p> <p style="text-align: left;"><br />Svakog 1. ožujka postavljaju se ista pitanja i daju &scaron;ablonski odgovori. Bosna i Hercegovina je u procesu raspada Jugoslavije raspisala referendum, a vi&scaron;e od 60 posto građana je glasalo za nezavisnu državu.<br /><br /></p> <p>Umjesto slavlja i lovorika, BiH je utonula u rat. Ne zato &scaron;to je htjela, već &scaron;to je morala. Demokratski izabrana nezavisnost morala se krvavo odbraniti.<br /><br /></p> <p>I danas će u javnom prostoru biti prisutno mnogo folklora, mahat će se zastavama, slu&scaron;at ćemo govore. Na dru&scaron;tvenim mrežama čitat ćemo raznorazne statuse. Bit će tu i ljepote i duhovitosti, ali pomalo i patetike.<br /><br /></p> <p>Redat će se rečenice kako je Europa zaboravila i u odlučujućim trenucima okrenula leđa BiH. Javni prostor popunit će prekaljeni politički akteri iz 1990-ih koji će prepričavati sjećanja.<br /><br /></p> <p>Takav pristup tapkanja u mjestu, slu&scaron;anja jednih te istih fraza u dru&scaron;tvu rađa i jednu vrstu političke dosade. Red patriotizma, red sjećanja, red osuda licemjerne Europe, red obećanja.<br /><br /></p> <p>A za&scaron;to se javlja osjećaj političke dosade. Građani su suvi&scaron;e dugo čekali da osjete tu nezavisnost. Da osjete nezavisno pravosuđe, po&scaron;tene natječaje, po&scaron;teno zapo&scaron;ljavanje, nezavisno i od politike odvojeno zdravstvo i jo&scaron; mnogo toga.<br /><br /></p> <p>Izgrađen je mit da smo najvažniji, i međunarodnoj zajednici i svjetskoj pravdi i svjetskoj povijesti. A to samopuzdanje je i&scaron;lo do tog nivoa da je BiH i nas manje od tri milijuna prva pomisao Joeu Bidenu kada se probudi ujutro.<br /><br /></p> <p>I onda nas jedno jutro probudi totalna agresija Rusije na Ukrajinu. Jedna nezavisna država je brutalno napadnuta sa svih strana. &Scaron;ok i nevjerica i red paralela kako je to isto prije 30 godina pro&scaron;la i Bosna i Hercegovina.<br /><br /></p> <p>Slijedi milion pitanja, kako je to moguće. Gdje je svjetska pravda, gdje je svijet. E taj i takav svijet koji će donijeti pravdu u svaku avliju vjerovatno nikad nije ni postojao, samo su izgrađeni mitovi da je on tu negdje.<br /><br /></p> <p>Primjer Ukrajine je dokaz koliko je BiH i sve u vezi BiH siću&scaron;no i na svjetskim političkim stolovima davno zaboravljeno, maknuto u stranu.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to u takvim okolnostima ostaje je da se nezavisnost posmatra konkretnije, kroz stvaranje stanja u kojem će građani u svakom segmentu živjeti i doživjeti izborenu nezavisnost. Gdje će biti malo manje samosažaljevanja, a mnogo vi&scaron;e rada i samopo&scaron;tovanja. Gdje će biti mnogo vi&scaron;e strategija i planiranja. Gdje politička podmetanja i krize neće biti izgovor. Gdje će kritika biti prihvaćena kao &scaron;ansa. Gdje će postojati razumljivi i racionalni nacionalni ciljevi.<br /><br /></p> <p>To je država gdje političke stranke zarad političke dobiti kratkog vijeka neće izdavati državu. Gdje će se znati crvena linija koja se ne prelazi i principi koji se ne izdaju.<br /><br /></p> <p>I da, Dan nezavisnosti uprkos svim manjkavostima treba slaviti, jače nego ikad. Ali onda taj nacionalni ponos sutra treba pretočiti i u djela. Sretan Dan nezavisnosti svim građanima BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-01-joe-biden-bona.jpegNajpopularniji bošnjački portal 'pumpa' NATO da se zakuha u BiH! Iznose nevjerojatne gluposti u svojim analizamahttp://grude.com/clanak/?i=356325356325Grude.com - klik u svijetMon, 28 Feb 2022 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-28-22-dodik-klix2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najpopularniji bošnjački portal u BiH objavio je vijest: Putinov čovjek na Balkanu: Ne želi NATO, a sankcije su njegovo srednje ime...<p>&nbsp;</p> <p>Naravno, misle na Milorada Dodika. U rijetko kojoj analizi će najpopularniji bo&scaron;njački portal okrznuti Bakira Izetbegovića i Željka Kom&scaron;ića, a kojih je cijela Bosna i Hercegovina taoc.<br /><br /></p> <p>Dodika se može smatrati bilo kakvim, međutim za razliku od Bakira Izetbegovića riječ 'rat' se kod njega rijetko spominje, međutim najpopularniji bo&scaron;njački portal tvrdi da je Dodik najbolja slika Zapadu kakva bi ova država bila da se Dodika pita.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to je najnevjerojatnije, Dodika se i pita jer je član Predsjedni&scaron;tva BiH, a njegova stranka je uz SDA najjača u Bosni i Hercegovini.<br /><br /></p> <p>A najgluplja stvar u kompletnoj analizi najpopularnijeg bo&scaron;njačkog portala je da Milorad Dodik ne želi u NATO. Pa upravo je Milorad Dodik potpisao program reformi dokumentu ANP koji predviđa članstvo u NATO-u. Također, BiH je time ispunila sve uvjete za ulazak u NATO predajom programa reformi, a jedini razlog za&scaron;to ova zemlja jo&scaron; nije u NATO-u jer Bosnu i Hercegovinu NATO zemlje drže na čekanju.</p> <p><br />Puno je plaćenika koji će ovih mjeseci poku&scaron;ati zakuhati situaciju u BiH. Bliže se i izbori &scaron;to je idealna podloga za pokrenuti ne&scaron;to! Stoga, narodi Bosne i Hercegovine ne nasjedajte!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-28-22-dodik-klix2.jpg'Živio je za Dinamo, divio se Torcidi i bio najbolji komentator Formule jedan ikad'http://grude.com/clanak/?i=356204356204Grude.com - klik u svijetTue, 22 Feb 2022 23:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-23-ivica-blazicko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivica Blažičko odlazi u mirovinu. Nakon Drage Ćosića, a slušajući danas dio onih koji poput mrtvih puhala nešto komentiraju, bio je jedan od najboljih.<p>&nbsp;</p> <p>I da, navijao je za Dinamo. Oni koji prate nogomet znaju koliko je Blažičko bio strastven i koliko se davao u svom tom navijanju i komentiranju, srcem. A ono &scaron;to je najbitnije, nije mrzio nijedan hrvatski klub. Jo&scaron; se pamti kultno divljenje Torcidi na jednoj utakmici Hajduka i Dinama. "Ako u Liverpoolu svi &scaron;utimo i divimo se kad pjeva "You'll never walk alone", onda svi trebamo za&scaron;utjeti i diviti se Poljudu kada pjeva o djedovima koji su tu sidro bacili i sve nas vezali...", kazivao je, a ispred TV ekrana netko je snimio Zdravka Mamića dok psuje: E j**** ti mater Blažičko.</p> <p><br />I nije imao dlake na jeziku, iskren do kraja... pa onda kada to i nije popularno bilo.<br /><br /></p> <div>- Osobno Bandića pamtim kao susjeda s Pe&scaron;čenice, vladao je Zagrebom 20 godina. Počasni je predsjednik Dinama, a u medijskome prostoru se sada kotrljaju svakakve priče o njegovoj veličini i važnosti. Politički bleferi koji u životu nisu dobili nijedne izbore, bolje im je da &scaron;ute. Pametniji su kad &scaron;ute nego kad govore - kazao je prije godinu dana i okrenuo "ljevicu" protiv sebe.<br /><br /></div> <p>A njegovo komentiranje Formule jedan i poznavanje svih trkača u du&scaron;u, a onda ta doza napetosti koju je svojim glasom znao unijeti u domove dok vozači prave krugove Monzom, Indianapolisom, Melbourneom...</p> <p><br />Blažičko, doktore, odmori se.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-23-ivica-blazicko.jpgUgledni vjerski novinar pozvao Mostarsku biskupiju da prestane voditi ratovehttp://grude.com/clanak/?i=356074356074Grude.com - klik u svijetThu, 17 Feb 2022 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-24-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da će se nova era Međugorja nastaviti i nakon smrti mons. Henryka Hosera, nitko nije sumnjao, no da će na njegovo mjesto doći njegov blizanac, to nitko nije mogao slutiti. <p><br />Dakako, <strong>mons. Aldo Cavalli</strong> nije njegov rođeni brat blizanac. Hoser je Poljak, a Cavalli Talijan. Jedan je redovnik, drugi dijecezanski svećenik. Obojica teolozi, a jedan od njih liječnik te obojica dio diplomatske službe Vatikana, pa su se čak jednom skoro i susreli u Africi... <br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Darko Pavičić/Večernji list<br /><br /></strong></em></p> <p>No, u stvarnom se životu nikada nisu vidjeli, a imaju toliko toga zajedničkoga da ih je Međugorje, nakon pro&scaron;lonedjeljne nastupne mise mons. Cavallija, novog Papina upravitelja za Međugorje, prepoznalo kao &ldquo;duhovne blizance&rdquo;. Odnosno, evanđeoskom jednostavno&scaron;ću kojom je odisao mons. Hoser, na isti je način mons. Cavalli osvojio srca župljana i hodočasnika.<br /><br /></p> <p><strong>Papa Franjo</strong> očigledno s velikom pažnjom bira svećenike koje će poslati u Međugorje. Sam mons. Cavalli na tome mu je javno i zahvalio rekav&scaron;i kako je ovu službu s rado&scaron;ću prihvatio na zalasku svojega života, ba&scaron; kao i mons. Hoser. Dakle, u Međugorje mora doći netko iskusan. Ne samo po godinama i pastoralnom iskustvu, nego i duhovno iskusan, a duhovni se kapital ubire upravo u poznim godinama. Stoga, duhovnom kapitalcu niti ne trebaju neke posebne upute &scaron;to će i kako činiti kada ga se negdje uputi. &ldquo;Ide&scaron; tamo, budi tamo, mirno, spokojno i uravnoteženo, budi tamo i prati ljude. I to je to&rdquo;, rekao je papa Franjo mons. Cavalliju na susretu nakon imenovanja, kojega su objavili i službeni vatikanski mediji, &scaron;to se može protumačiti kao vidljivi znak da je Vatikanu stalo da u svijet izađe zajednička slika srdačnog susreta Pape i nadbiskupa Cavallija. Znak je to nedvojbene Papine podr&scaron;ke njegovoj misiji.<br /><br /></p> <p>Bilo je nagađanja da se nakon smrti mons. Hosera neće tragati za novim međugorskim vizitatorom iz Vatikana, već da bi se jurisdikcija mogla vratiti u Mostar, nakon umirovljenja međugorskog protivnika <strong>mons. Ratka Perića</strong>, donedavnog mostarsko-duvanjskog biskupa. No, Vatikan želi u Hercegovini imati svojega čovjeka, &scaron;to govori o tome da do kraja kani provesti plan uspostave tzv. pontifikalnog sveti&scaron;ta u Međugorju, kako je bilo najavljeno jo&scaron; prije pet godina. A mons. Cavalli taj je značaj dodatno potvrdio drugoga dana svojega dolaska intervju Radio Miru Međugorje rekav&scaron;i kako &ldquo;Papa predstavlja sveopću Crkvu i stoga &scaron;alje izaslanika, a izaslanik s Papom predstavlja sveopću Crkvu&rdquo;. Dakle, tko se sretne s Papinim izaslanikom u Međugorju, kao da se sreo sa samim Svetim Ocem.<br /><br /></p> <p>Mons. Cavalli svojom pojavom to i potvrđuje, jer njegova otvorenost, srdačnost i jednostavnost plijeni i osvaja ljude ba&scaron; kao &scaron;to to svojim stilom čini sam papa Franjo. Odnosno, kao &scaron;to je u istome duhu činio i mons. Hoser, kojega je mons. Cavalli čak u svojoj propovijedi povezao s tumačenjem evanđelja i svrstao ga među one koji u raju gledaju lice Božje te <strong>zamolio fratre da ne uklone njegovu fotografiju iz župnih odaja</strong>. Golemo je to po&scaron;tovanje! Ali i vidljiva naznaka smjera u kojemu će se kretati Međugorje sljedećih mjeseci i godina.<br /><br /></p> <p>No, čini se kako to nije svima jasno i kao da ima jo&scaron; onih koji bi vodili ratove oko međugorskog fenomena. Tako se u ponedjeljak, dan nakon Cavallijeve inauguracijske mise u Međugorju, na internetskim stranicama &ldquo;Crkve na kamenu&rdquo;, službenog glasila Mostarske biskupije, pojavio tekst protiv Međugorja u duhu napada svih pro&scaron;lih 40 godina. Koji veli, između ostaloga, kako &ldquo;<strong>&rsquo;međugorski fenomen&rsquo; unosi razdor među vjernike</strong>, jer fanatici ne govore o istini, niti ih istina &lsquo;ukazanja&rsquo; toliko zanima, nego da bi privukli takozvane &lsquo;hodočasnike&rsquo;, ne sustežu se od vrijeđanja biskupa, od udaranja na njegov moralan život, na izmi&scaron;ljenu izdajničku ulogu&rdquo;. Citati su to iz posljednje knjige mons. Perića o biskupu Žaniću, no servirani su upravo u vrijeme dolaska Papina čovjeka u Međugorje. Zacijelo nimalo slučajan tajming. Ali u svakom slučaju nepotreban i neprimjeren. Ba&scaron; kao i onda&scaron;nja opaska biskupa Perića mons. Hoseru, kojemu je, kada mu je svratio u Mostar na putovanju prema Međugorju, poručio kako &ldquo;na temelju brojnih ispitivanja ne drži vjerodostojnim nijedno &lsquo;ukazanje&rsquo;, nijednu poruku, nijednu tajnu, nijednu pergamenu&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Kao i da su u &ldquo;ta nevjerodostojna ukazanja &lsquo;međugorskog fenomena&rsquo; uključena i ona navodna u prvih sedam ili deset dana&rdquo;. A o kojima se pozitivno izjasnilo Međunarodno istražno povjerenstvo Svete Stolice za Međugorje, koje je 2010. osnovao <strong>papa Benedikt XVI.</strong> i čiji je nalaz sada kod pape Franje. Istoga toga pape Franje, koji u Međugorje prvo &scaron;alje Poljaka Hosera, a sada njegova &ldquo;blizanca&rdquo; Talijana Cavallija. Za&scaron;to? Zbog svih plodova međugorskog fenomena u ovih 40 godina, koje službena Crkva ne može ignorirati.</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-24-medjugorje.jpgU Danima pobijenih franjevaca, Puljić se prisjetio 'mučenika' Perića, Komarice i svog prezimenjaka...http://grude.com/clanak/?i=356066356066Grude.com - klik u svijetWed, 16 Feb 2022 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-16-22-naslov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetim misnim slavljem u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru 14. veljače obilježena je godišnjica pobijenih fratara ali i vjernika Grada Mostara i okolice koji su žrtve II. svjetskog rata te rata i poraća Domovinskog rata.<p>&nbsp;</p> <p>Među stradalim franjevcima bili su fra Leo Petrović, fra Jozo Bencun, fra Rafo Prusina, fra Bernardin Smoljan, fra Grgo Vasilj, fra Kažimir Bebek i fra Nenad Pehar koje su na Svetog Valentina 1945. partizani odveli na Neretvu, ubili i bacili u vodu.<br /><br /></p> <p>Tjedan ranije Hercegovina se u &Scaron;irokom Brijegu prisjećala se ubijenih franjevaca, mučenika. Ukupno ih je 66 palo kao žrtva zloglasnog, komunističkog režima.<br /><br /></p> <p>Ovog tjedna održavala se zajednička sjednica biskupa Hrvatske i BiH. Uz stalno naricanje nad sudbinom hrvatskog naroda u BiH, za kojeg se od strane političkog vrha uglavnom ni&scaron;ta konkretno ne čini da ostane i da se spasi na tisućljetnim ognji&scaron;tima, biskupi su neizravno pozvali da se glasuje za HDZ BiH na idućim izborima, bez spominjanja odgovornosti te stranke za političke neuspjehe, a naravno nisu spomenuli ni svoju odgovornost s obzirom na sve nevolje koje su priredili franjevačkim župama, osobito u vremenu Ratka Perića, a nema nekih znakova da će se situacija mijenjati i u vremenu Petra Palića, od kojeg su vjernici očekivali barem nadu u bolje sutra, da će mijenjati svijest i o biskupima u Hercegovini koji nisu na dobrom glasu i o političarima koji desetljećima opstaju na istoj priči, dok Hrvata nestaje, pi&scaron;e portal <a href="https://otpor.media/zavjet-sutnje-je-na-snazi-jer-su-sinovi-zlocinaca-i-dalje-zivi-neki-su-cak-na-vodecim-funkcijama/" target="_blank">Otpor.media</a>.<br /><br /></p> <p>Uz sve to, umjesto da se prisjeti pobijenih franjevaca, 66 ih je bilo, zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi u katedrali u Mostaru pričao je o mučeni&scaron;tvu biskupa Ratka Perića i biskupa Franje Komarice, te kardinala Vinka Puljića. Koliko je poznato, oni se dobro osjećaju, živi su i zdravi, a ni dlaka im nije pala s glave u svom tom &ldquo;mučeni&scaron;tvu&rdquo;, dok su oni koji su upozoravali na njihove pogre&scaron;ke, ili mrtvi ili žestoko kažnjeni.<br /><br /></p> <p>Citirat ćemo za kraj fra Danka Perutinu koji je predvodio misu za pobijene franjevce i žrtve zloglasnog režima u Mostaru. &ldquo;Zavjet &scaron;utnje je na snazi jer su sinovi zločinaca i dalje živi, neki su čak na vodećim funkcijama.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Hoće li se Hercegovina, odnosno hrvatski narod u BiH ikad osloboditi tog zavjeta &scaron;utnje, tih zločinaca i njihovih nasljednika, dobro je pitanje. Nažalost, zasad nema naznaka promjenama, odnosno dok god bogatstvo ide ispred Boga, a u vi&scaron;e slučajeva u Hercegovini tako se postupalo u svim profesijama koje mogu utjecati na dru&scaron;tvo, u zemlji Humskoj, kako napisa blagopokojni fra Vendelin Karačić, nema mirna plova&hellip;</p> <p><br /><a href="https://otpor.media/zavjet-sutnje-je-na-snazi-jer-su-sinovi-zlocinaca-i-dalje-zivi-neki-su-cak-na-vodecim-funkcijama/" target="_blank"><em><strong>Otpor.media</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-16-22-naslov.jpgOtvaraju se milijunske prilike za tvrtke iz Gruda i Širokog Brijegahttp://grude.com/clanak/?i=356037356037Grude.com - klik u svijetTue, 15 Feb 2022 17:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-018_cere_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgradnja brze ceste koja će s jedne strane povezati Mostar, a s druge Imotski, odnosno Zagvozd, iznimna je prilika za dvije lokalne zajednice na prostoru zapadne Hercegovine - Široki Brijeg i Grude...<p><br />...koje će se prolaskom novog, moglo bi se reći i međunarodno značajnog prometnog koridora, naći u prilici dodatno unaprijediti svoje ionako nadaleko poznato poduzetničko okruženje, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Osim bržeg prijevoza ljudi, nova će cesta, zbog činjenice da će se spajati s jedne strane s koridorom Vc koji ide dolinom Neretve, a s druge s autocestom koja prolazi kroz Hrvatsku, značiti i otvaranje novih perspektiva domaćim gospodarstvenicima u Hercegovini, a napose onima iz &Scaron;irokog Brijega i Gruda koji su uvelike izvozno orijentirani.<br /><br /></p> <p><strong>Brojke na terenu<br /><br /></strong></p> <p>Gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević ističe kako svaka prometnica koja se gradi ima svoj značaj, a u ovom konkretnom slučaju brza prometnica spajat će dvije autoceste te će navedeni projekt imati značaj za cijeli prostor zapadne Hercegovine, ali i &scaron;ire. Ona će dijelom omogućiti obilaženje tranzita, a kako ističe Kraljević, buduća brza cesta od Mostara do granice s RH omogućit će brzi priključak na autoceste - i na jednu i na drugu. Odnosno na koridor Vc s jedne, a autocestu koja prolazi Republikom Hrvatskom s druge strane.<br /><br /></p> <p>- Sigurno će se raditi o prometnici velikoga značaja - naglasio je gradonačelnik Kraljević.<br /><br /></p> <p>Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj potvrdio je za Večernji list kako se dio buduće brze ceste koja će prolaziti kroz prostor ove općine realizira u dužini oko 20 kilometara, a &scaron;to je polovina dionice Polog -granica s RH.<br /><br /></p> <p>Na području općine Grude nalazi se i GP Gorica - Vinjani Donji koji je jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza južno od Gradi&scaron;ke kada je u pitanju broj putnika, osobnih automobila, kao i broj teretnih kamiona.<br /><br /></p> <p>Grizelj je iznio podatke kako oko milijun putnika, a na temelju referentne 2019., prijeđe preko ovoga prijelaza u jednom smjeru, a tu je i oko 70 tisuća kamiona u oba smjera, odnosno 35 tisuća u jednom smjeru. Sve su to brojke koje dovoljno govore o važnosti navedenog graničnog prijelaza, ali i prilično ilustrativno govore o važnosti buduće brze ceste za promet ljudi i roba. Grizelj ističe kako je Općina Grude životno zainteresirana da se realizira projekt brze ceste kako bi se najprije olak&scaron;ao život mjesnog stanovni&scaron;tva, ali i kako bi se zadržala konkurentska pozicija grudskoga gospodarstva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Grizelj pritom podsjeća kako grudsko gospodarstvo sudjeluje u ukupnim rezultatima Federacije dvostruko iznad prosjeka. A posebno su, zaključuje, zainteresirani da se precizno definira spojna točka na samom graničnom prijelazu kako bi cesta nastavila od granice prema Zagvozdu na bazi tako utvrđene spojne točke. Drugim riječima, interes je da brza cesta Zagvozd - Imotski zavr&scaron;i na prijelazu Vinjani.<br /><br /></p> <p>O važnosti projekta za BiH i Hrvatsku govori i činjenica da je nedavno u posjetu gradovima i općinama u ZHŽ-u boravilo izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije predvođeno županom Blaženkom Bobanom.<br /><br /></p> <p><strong>Sastanak<br /><br /></strong></p> <p>Domaćin je bio načelnik općine Grude Ljubo Grizelj, a sastanku su nazočili zamjenici župana Stipe Čogelja i Ante &Scaron;o&scaron;ić, pročelnik Ureda župana Davor Pavić, zamjenik pročelnika Ureda župana Ivan Baćak, ravnatelj JU RERA S. D. Jozo Sarač, predsjednik Vlade ZHŽ-a Zdenko Ćosić, ministar prostornog uređenja i za&scaron;tite okoli&scaron;a ZHŽ-a Miroslav Ramljak, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević, gradonačelnik Ljubu&scaron;kog Vedran Markotić, načelnik općine Posu&scaron;je Ante Begić i direktor Razvojne agencije HERAG Rade Luburić. Na sastanku je posebice istaknut značaj projekta brze ceste za prostor zapadne Hercegovine, ali i ovoga dijela Hrvatske, pi&scaron;e Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-018_cere_4.jpgNovi nadbiskup stigao u Međugorje, a RTV Herceg Bosne snima petrovce u Cimuhttp://grude.com/clanak/?i=355995355995Grude.com - klik u svijetSun, 13 Feb 2022 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-13-aldo-cavalli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvu svetu misu sa župljanima i hodočasnicima misu u Međugorju nadbiskup Aldo Cavalli slavi danas u 11 sati u crkvi sv. Jakova u Međugorju.<p><br />RTV Herceg Bosne za koju su politički predstavnici Hrvata u BiH lobirali da im se uplaćuje marka putem računa za struju prenosi svetu misu petrovaca na uzurpiranom Cimu koji je oduvijek bio franjevački.<br /><br /></p> <p>I ranije su pojedini novinari ove televizije otvoreno bili na strani petrovaca u borbi za župe koje su utemeljili i u kojima su (g)radili franjevci, međutim ovo već prevr&scaron;ava mjere dobrog ukusa. Da novi apostolski vizitator i nadbiskup Cavalli koji brine o jednom od najvećih mjesta molitva na svijetu nije dobrodo&scaron;ao na televiziju koja se spominjala i u kontekstu nacionalne kod Hrvata uistinu je žalosno.</p> <p><br />Prvu svetu misu Alda Cavallija pak na svojim Facebook stranicama i na radijskoj postaji donosi Radio Mir Međugorje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-13-aldo-cavalli.jpgJosip Muselimović: I opominjući članak Željka Andrijanića potvrda da se gase posljednje lanternehttp://grude.com/clanak/?i=355954355954Grude.com - klik u svijetThu, 10 Feb 2022 23:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-10-josip-muselimovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Desetog prosinca 1961. godine Ivi Andriću, "Bosancu s dna kace", kako je za sebe znao reći, dodijeljena je Nobelova nagrada za književnost. <p style="text-align: right;"><br /><strong>Pi&scaron;e: Josip Muselimović - Odvjetnik, književnik, akademik</strong></p> <p><br />Brzinom munje vijest je obi&scaron;la cijeli svijet. Iz sata u sat vijest je ponavljana u televizijskim i radijskim emisijama i programima.<br /><br /></p> <p>Ne zbog toga &scaron;to književni opus Ive Andrića ne zaslužuje najveće književno priznanje, nego pomalo &ndash; iz drugih razloga. Naime, Ivo Andrić potječe iz male i nemoćne zemlje, iz malog i nepoznatog bosanskog grada, a uza sve, čovjek je "zanimljive" diplomatske karijere. Kada književnik takva podrijetla i curriculuma pokori književni svijet, onda je to vijest &ndash; poput atomske bombe.<br /><br /></p> <p>Na popisu onih koji su se nadali okititi najvećim priznanjem, bilo je književnika iz velikih država iza kojih su moćni politički, dru&scaron;tveni i kulturni lobiji. To je činjenica koja se ne može zanemariti. Zapravo, ona je vrlo važna karika na putu do velikog, zvjezdanog trona.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Na Nobelovo prijestolje Ivo Andrić popeo se bez dru&scaron;tvene potpore. Popeo se sam sa svojim romanima i pričama! Prijam kod predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, priča se, bio je kurtoazne naravi. Svjedoci govore da se najvi&scaron;e i najduže razgovaralo o vremenskoj prognozi i predstojećoj turističkoj sezoni. Istina, malo i o reumi, i&scaron;ijasu i drugim nevoljama koje znaju zahvatiti ljude treće dobi.<br /><br /></p> <p>Razgovaralo se i o drugim stvarima koje se nisu doticale velikog kulturnog događaja i priznanja jugoslavenskoj kulturnoj sceni. Josip Broz Tito svoju suzdržanost pravdao je prijateljstvom s Miroslavom Krležom. Njegov prijatelj nije uspio u tom natjecanju. Ostao je bez Nobelove nagrade!<br /><br /></p> <p>Sve se mora razumjeti!<br /><br /></p> <p>Početak 1962. godine bilo je vrijeme najveće slave Ive Andrića. Stizali su pozivi sa svih strana. Iz zemlje i inozemstva. Jedan za drugim! Zvali su gradovi, sveučili&scaron;ta, udruženja književnika.<br /><br /></p> <p>Svatko.<br /><br /></p> <p>Nekoliko mjeseci nakon dodjele Nobelove nagrade, Ivo Andrić bio je pozvan na otvorenje izložbe poznatog suvremenog likovnog umjetnika. Po zidovima beogradske galerije slike su bile poredane, uredno opremljene i savr&scaron;eno osvijetljene.<br /><br /></p> <p>Na ulazu u galeriju Andrić je bio svečano dočekan. Ravnatelj je uputio nekoliko riječi dobrodo&scaron;lice. Mlada djevojka, iz po&scaron;tovanja odjevena u ukra&scaron;enu bosansku odjeću, predala je buket cvijeća. Televizijske kamere i novinari, poput mu&scaron;ica za vrijeme vrelih ljetnih dana, trčkarali su lijevo i desno da zabilježe svaki trenutak i naprave &scaron;to bolje snimke i fotografije.<br /><br /></p> <p>Sa &scaron;e&scaron;irom u ruci, nobelovac je i&scaron;ao od slike do slike. Skidao je i stavljao naočale. Primicao se i odmicao od postavljenih slika. Želio je &scaron;to bolje vidjeti boje i poteze, motive i poruke. Nakon svega, prijateljima je, da nitko drugi ne bi mogao čuti, rekao:<br /> "Od ovih mazarija i crni đavao glavu bi okrenuo. Na ovim platnima nema predjela. Nema likova. Nema ni&scaron;ta osim razbacanih i razmazanih boja. I boje su crne i te&scaron;ke."<br /><br /></p> <p>Izložba mu se nije svidjela.<br /><br /></p> <p>Tako nekako je i sa suvremenom poezijom. Nisam ja pozvan suditi, jo&scaron; manje ocjenjivati. Ipak&hellip; Postoje pjesmice koje je te&scaron;ko razumjeti, a jo&scaron; teže shvatiti &scaron;to je pjesnik želio poručiti. Međutim, postoji druga poezija, ona koja se pamti, čita, recitira i koja odjekuje poput moćne artiljerije.<br /><br /></p> <p>Davno sam pročitao i zapamtio kultnu pjesmu znamenitog bosanskohercegovačkog i hrvatskog pjesnika Mire Petrovića (1955.). Pjesma se zove "Moj stric Mijo" i počinje:</p> <p>On, potiho, otvara vrata na kojim pi&scaron;e Skup&scaron;tina općine Ljubu&scaron;ki&hellip;<br /><br /></p> <p>Eto, s tom samo jednom pjesmom pokorio je pjesnički svijet i za mlada života zagazio u čitanke, monografije i antologije. Pod tim svodovima ostat će za sva vremena.<br /><br /></p> <p>Ne postoji profesija bez cehovskog jala i zavisti. Među pjesnicima možda i najvi&scaron;e. Nekada Vesna Parun, Dragutin Tadijanović, Tonko Maroević, Jevrem Brković, a danas živući Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Veselko Koroman, Luko Paljetak, Avdo Sidran, književna pera prvoga reda, svatko na svoj način, s po&scaron;tovanjem pi&scaron;u i govore o Miri Petroviću, magu pjesničke riječi, uredniku i velegraditelju kulturne scene. Pi&scaron;u i govore o čovjeku poetske uzvi&scaron;enosti, ljudske poniznosti i franjevačke skromnosti.<br /><br /></p> <p>Jednom prigodom, u prepunoj dvorani mostarskog Centra za kulturu, Avdo Sidran, veliki pjesnik, svoje obraćanje počeo je riječima:</p> <p>- Hvala vam, dragi Mostarci. Hvala na ovolikom broju i ovakvoj posjećenosti. Posebno sam poča&scaron;ćen &scaron;to mojoj poetskoj večeri prisustvuje pjesnik Miro Petrović.<br /><br /></p> <p>Dvoranom se prolomio buran &ndash; ba&scaron; buran pljesak.<br /><br /></p> <p>S pjesnikovom suprugom Angelom ponosno sam oslu&scaron;kivao odu&scaron;evljenje i pljesak mostarske publike. Pjesnik je, oborena pogleda i urođene mirnoće, ispratio ovacije sugrađana. Svoj mir nisu izdržavali uredno ispeglani mato&scaron;evski brkovi. Samo su oni lagano podrhtavali i radovali se.<br /><br /></p> <p>Gastarbajterstvo je usud ovih prostora.<br /><br /></p> <p>U pjesmi "Iseljenik", polemični Antun Gustav Mato&scaron; (1873. &ndash; 1914.), vodeći hrvatski pjesnik, novelist, esejist i putopisac, prije stotinu godina, pjevao je o pogubnom dru&scaron;tvenom trenutku. Jer, mlado i staro, učeno i neuko, kr&scaron;teno i nekr&scaron;teno, tražilo je svoj mir i sigurnost u drugim, dalekim zemljama. U potrazi za boljim životom i sigurnim prostorom, ljudi su odlazili do kuda su vlakovi vozili, brodovi plovili i zrakoplovi letjeli. Amerika, Novi Zeland i Australija postale su njihove nove, druge domovine.<br /><br /></p> <p>Tako A. G. Mato&scaron; pjeva:</p> <p>Na dalek evo krećem put,</p> <p>Spram ružnih tuđih strana,</p> <p>Od bola puca moj grud,</p> <p>U srcu pi&scaron;ti rana:</p> <p>Oj, zbogom, kućo,</p> <p>Drago selo, zbogom,</p> <p>Ja ostah samac,</p> <p>Sam sa mojim Bogom.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Sa grunta moga tjera me dug,</p> <p>Za lihvara zaplijeni&scaron;e mi plug,</p> <p>K'o slijepac hajde u novi svijet,</p> <p>Da budem novo roblje,</p> <p>I ne znam gdje ću i samac mrijet,</p> <p>Jer tuđinski nas glođe pas,</p> <p>A konop nam za vratom,</p> <p>Dok zemlja na&scaron;a ima samo groba.</p> <p>No &scaron;to će meni tuđi krov,</p> <p>Sloboda tuđeg kraja.</p> <p>Po narodu si svome sve,</p> <p>Bez njega nitko</p> <p>Slobodu traži gdje ti zbori mlijeko majke.<br /><br /></p> <p>U vrijeme nastanka ovih stihova domovina Antuna Gustava Mato&scaron;a nije imala samostalnost, politički, odgojni, gospodarski i duhovni okvir. Sve se može razumjeti!<br /><br /></p> <p>Međutim, te&scaron;ko je razumjeti vrijeme s početka ovog stoljeća. Država kojoj je Svevi&scaron;nji dao sve &ndash; tisuću kilometara plavog mora, tisuću kristalnih otoka, samostalnost i suverenitet, a opet ljudi odlaze. Odlaze u kolonama, s jasnom porukom &ndash; nikada vi&scaron;e natrag.<br /><br /></p> <p>Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, nigdje iskrene potpore. Iz najbližeg okruženja stižu poniženja &ndash; "prvo sapun pa onda parfem".<br /><br /></p> <p>A Bosna, s njom i Hercegovina, zemlja je poniznih, radinih i čestitih ljudi, nobelovskih visina. U pro&scaron;lom mjesecu putovao sam Livanjskim poljem, La&scaron;vanskom dolinom i Popovim poljem.<br /><br /></p> <p>Tuga!</p> <p>Ni čovjeka na njivi, ni pastira za stadom.</p> <p>Pusto&scaron;!</p> <p>Od bola puca moj grud, u srcu pi&scaron;ti rana, pjeva A. G. Mato&scaron;.<br /><br /></p> <p>U ponedjeljak, 31. siječnja, s Mladenom Bevandom, predsjednikom Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, po&scaron;ao sam u Skopaljsku Gračanicu. S uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem po&scaron;li smo predstaviti veličanstvenu monografiju &ndash; "U srcu rajskog kraja".<br /><br /></p> <p>Dva domaćina, dva svećenika i dva brata &ndash; Ilija i Tadija Ivo&scaron;, ljudi su blage naravi, tople bosanske du&scaron;e i vesela osmijeha. Pri prvom susretu svakog čovjeka moraju odu&scaron;eviti i osvojiti. Na putu smo zastali u Uskoplju i sreli se s Josipom Mlakićem, znamenitim književnikom, koji polako, a sigurno, korača prema visinama svog zemljaka Ive Andrića.<br /><br /></p> <p>U nevezanom razgovoru začela se te&scaron;ka i bolna priča o odlascima. Tako Josip Mlakić pripovijeda:</p> <p>"Prije pet godina moja kći iz Uskoplja po&scaron;la je na studij veterine u Zagreb. U godini njezine mature u Uskoplju je bilo vi&scaron;e od stotinu učenika hrvatske nacionalnosti. Danas ih je samo petnaestak. Ni&scaron;ta bolje stanje nije u bo&scaron;njačkom i srpskom narodnom korpusu."<br /><br /></p> <p>Bosanski lonac ključa.<br /><br /></p> <p>Sve prazniji &ndash; ključa!<br /><br /></p> <p>U petak, 4. siječnja uz jutarnju kavu čitam omiljeni Večernji list. Na petoj stranci vidim opominjući članak novinara Željka Andrijanića:</p> <p>"Ljudi su umorni od pro&scaron;losti. U posljednjih 10 godina Bosna i Hercegovina oprostila se od pola milijuna ljudi. Puno vremena je uzalud potro&scaron;eno. Nade u bolje sutra sve je manje."<br /><br /></p> <p>Nakon sarajevskih i neumskih propalih razgovora, u na&scaron;oj zemlji gase se posljednje lanterne.</p> <p><br /><strong>Pi&scaron;e: Josip Muselimović - Odvjetnik, književnik, akademik</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-10-josip-muselimovic.jpegNjemački biskupi kreću svojim putem! Pobuna sve veća! Je li novac u pozadini raskola? Kölnska nadbiskupija bogatija od Vatikana!http://grude.com/clanak/?i=355948355948Grude.com - klik u svijetThu, 10 Feb 2022 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-10-njemacki-sinodalni-put.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednjom općom skupštinom sinodalnog puta, njemačka crkvena kriza postigla je novu razinu. Naime, većina biskupa u Njemačkoj izglasala je da želi promjenu nauke po pitanjima koja nisu bliska aktualnom nauku Katoličke crkve.<p style="text-align: justify;"><br />&nbsp;Augsbur&scaron;ki teolog, autor knjige i inicijator Youcata, <strong>Bernhard Meuser </strong>upozorava na drmatično stanje njemačke crkve,&nbsp;&nbsp;za <a href="https://www.kath.net" rel="noopener" target="_blank"><strong>kath.net</strong></a>, i žestoko je ustao protiv tamno&scaron;njih biskupa.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Prema njegovom mi&scaron;ljenju, rimokatoličku biskupi u Njemačkoj uskoro i formano neće biti takvi, već će krenuti s "Njemačkom katoličkom crkvom".</p> <p style="text-align: justify;"><br />Stoga je on poslao pismo 3000 biskupa diljem svijeta. &ldquo;Činjenica da je papa Leo X. jednom odbacio teze Martina Luthera kao nebitne &lsquo;redovničke prepirke&rsquo; možda je bila pogre&scaron;ka s najozbiljnijim posljedicama u crkvenoj povijesti. Točno 500 godina kasnije, Rimokatolička crkva ponovno je na točki da umanji i zanemari teolo&scaron;ku raspravu u jednoj ne tako dalekoj zemlji kao njemački problem. Sljedeći raskol u kr&scaron;ćanstvu je pred vratima. I vratit će se iz Njemačke. Ovaj put zarazit će sve mjesne crkve duhom pobune i izdaje evanđelja ako univerzalna crkva sada ne potvrdi temelje jedne, svete, katoličke i apostolske vjere i iznova je ne predstavi vjernicima.&rdquo;<br /><br />Meuser tvrdi da su reagirali biskupi iz Amerike, Australije, Indije... - Važno je znati da Učiteljstvo Crkve nije samo u Rimu. Povjereno je zajedni&scaron;tvu biskupa. Ova zajednica je uznemirena &ndash; i to ne samo zbog na&scaron;e male dobrovoljne inicijative.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>Može li se pročitati &scaron;to ste napisali biskupima?<br /><br /></strong></p> <p style="text-align: justify;">Meuser: O da. Sve &scaron;to trebate učiniti je otići na www.neueranfang.online , gdje ćete pronaći kampanju #Sedam pitanja. Tamo se također možete prijaviti za newsletter kako biste uvijek dobivali najnovije vijesti. Preporučio bih ga svima koji, poput nas, vide &ldquo;zlostavljanje&rdquo; u njemačkom sinodalnom putu. Srećom, sve vi&scaron;e katolika počinje vidjeti svjetlo. A luda stvar je da nas puno evanđeoskih kr&scaron;ćana podržava u na&scaron;em otporu. Podsjećaju nas na propast njihove vjerske zajednice kroz &ldquo;samosekularizaciju&rdquo; i mole nas: &ldquo;Nemojte napraviti istu gre&scaron;ku!&rdquo;<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>Dakle, vi ste grupa otpora?<br /><br /></strong></p> <p style="text-align: justify;">Meuser: U međuvremenu jesmo. Pokretačka snaga njemačkog sinodalnog puta su funkcioneri i ljevičarski teolozi, a neki od sinodalista &scaron;irom otvaraju usta, za koje se može sa sigurno&scaron;ću pretpostaviti da nikada nisu vidjeli katekizam iznutra, a vjerojatno čak i bogomolju rijetko kada gledano iznutra. Nema ni duha ni snage i sru&scaron;it će se poput kuće od karata kada se dim ugasi i pokroviteljstvo crkvenog poreza presu&scaron;i. Deset godina nakon Pirove pobjede obići ćemo ru&scaron;evine. Tada je vrijeme za obnovljenu crkvu onih koji u sredi&scaron;te stavljaju Isusa &ndash; a to već čine sa spokojem i unutarnjom rado&scaron;ću. Nagla&scaron;avam: Ovo se događa preko denominacijskih granica! Oni koji sada traže Isusa prepoznaju se kao učenici. Ja mislim da je nije tako te&scaron;ko prepoznati Božji rukopis u događajima. Bog ne grije&scaron;i. A možda je ono &scaron;to nam se trenutno čini katastrofalnim i zaprepa&scaron;ćujućim čudesan obrat milosti.</p> <p style="text-align: justify;"><br />Međutim, postavlja se i pitanje je li novac u pozadini svega. Nadbiskupija u njemačkom gradu Kolnu jo&scaron; je 2015. objavila da raspolaže bogatstvom vrijednim oko 3,35 milijarde eura, &scaron;to je čini bogatijom od Vatikana.</p> <p style="text-align: justify;"><br />Papa Franjo jo&scaron; je tada poku&scaron;ao staviti tamno&scaron;nju nadbiskupiju pod kontrolu, međutim u K&ouml;lnskoj nadbiskupiji tada su isticali svojdobrotvorni i pastoralni rad na kojeg se tro&scaron;i vi&scaron;e od polovine bogatstva... <br />Kako god bilo iz svih kriza - ma koliko pohlepnih i diktatorski nastrojenih nadbiskupa, biskupa i nekih drugih lica na funkcijama bilo - Crkva će izići nesalomljiva i jo&scaron; jača jer Crkva nisu funkcije, Crkva je Krist, Crkva je narod Božji!</p> <p style="text-align: justify;"><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-10-njemacki-sinodalni-put.jpgProfesori marksizma u Hercegovačkom slučajuhttp://grude.com/clanak/?i=355808355808Grude.com - klik u svijetFri, 04 Feb 2022 00:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-04-crnac-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Profesori marksizma uvijek su bili zanimljive pojave u Hercegovini. U onim vremenima sijali su strah, bili okorjeli komunisti, izjašnjavali se i kao besbošci za potrebe druga Tita i partije.<p><br />Međutim, zapuha&scaron;e neki novi vjetrovi, profesori marksizma postado&scaron;e uglednici na visokim funkcijama pi&scaron;e hercegovački portal sa sjedi&scaron;tem u &Scaron;irokom Brijegu<a href="https://otpor.media/profesori-marksizma-u-hercegovackom-slucaju/" target="_blank"> Otpor.media</a>.</p> <p><br />Proteklih dana objavljen je tekst o razrije&scaron;enju &ldquo;Hercegovačkog slučaja&rdquo;, a autor je, tko bi rekao, profesor marksizma koji je preobukao dres u vremenu demokratskih promjena inicijala M. B., ravnatelj Gimnazije u &Scaron;irokom Brijegu.<br /><br /></p> <p>I dočekao je svojih pet minuta da se opet vrati na marksizam pa da može protiv franjevaca. Neće puno, da se fratri s Briga ne uznemire, ali hoće do te mjere da slavodobitno ustvrdi da u Crnač dolaze petrovci (u narodu, popovi) i da u Hercegovini pu&scaron;u neki novi vjetrovi.</p> <p><br />Međutim, kao marksist nije puno učio o zakonima u Vatikanu s obzirom da je ustvrdio kako je: Papina odluka nepromjenjiva!<br /><br /></p> <p>Podsjećanja radi, samo u &lsquo;Hercegovačkom slučaju&rsquo; odluke su se tri puta mijenjale, do posljednjeg &ldquo;Romanis Pontificibusa&rdquo; kojeg se ne može pronaći u službenom glasilu &ldquo;Acta Apostolicae Sedis&rdquo; jer nije ni uvr&scaron;ten.<br /><br /></p> <p>Proma&scaron;io je novinar/ravnatelj, a najbolja titula mu je ta iz Jugoslavije da je marksist, a koji se u novini bavi raznim temama, &ldquo;ceo fudbal&rdquo; jer je niz primjera kroz stoljeća kako su se mijenjali vatikanski zakoni, dekreti, bule&hellip; na kraju krajeva, biskup u Hercegovini ima Zakonik kanonskog prava prema kojem može primijeniti novu odluku i imenovati, primjerice, franjevca u Crnču, vratiti fratre u sustav, ali očito ne postoji želja. Jo&scaron; ako marksisti podupiru da se franjevce Hercegovine jo&scaron; jednom ubije kao 1945., onda zasigurno ni od biskupa neće biti želje da im pomogne.</p> <p><br />&nbsp;Ono &scaron;to marksisti dobro znaju. Ovu situaciju iz Crkve prenijeti i na državu. Svjesni su oni da se njihovo vrijeme vraća. U Crkvi Hrvate se ni&scaron;ta nije pitalo, a Nijemce i Francuze se itekako pita, pogotovo sada kada ih nestaje mogu odlučivati &scaron;to će, jer Hrvati su mali narod, može im se lako slomiti kičma, misle, a možda i vide&hellip; Hrvate se ni&scaron;ta neće pitati ni u političkoj situaciji, oko Izbornog zakona i budućnosti Hrvata u BiH. Sve je negdje već zapisano. Samo će spustiti glavu kada za to dođe vrijeme. Ako se ne&scaron;to ne promijeni u glavama njihovih lidera&hellip; a marksisti znaju da se ni&scaron;ta neće promijeniti&hellip; jer hrvatstvo dobrog dijela onih koji se danas busaju u prsa je na razini marksista&hellip;<br /><br /></p> <p><a href="https://otpor.media/profesori-marksizma-u-hercegovackom-slucaju/" target="_blank"><strong>OTPOR.Media</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-04-crnac-22.jpgTuđman je želio kardinala u Grudama, Puljić je suosjećao s fratrima i ovim narodomhttp://grude.com/clanak/?i=355705355705Grude.com - klik u svijetSun, 30 Jan 2022 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-30-kardinal-puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kardinal Vinko Puljić, sada nadbiskup u miru, bio je među najpozitivnijim osobama proteklih desetljeća u BiH. Bio je duhovnik blizak narodu.<p>&nbsp;</p> <p>Iako, nažalost, u župama u općini Grude nikad nije predvodio svetu misu, s ovim pukom duboko je suosjećao u svim vremenima. - Pozdravi mi fratre - govorio bi između ostalog vjernicima iz župe Grude koji bi mu dolazili i kazivali da su iz župe kojoj identitet dado&scaron;e fra Stanko, fra Bernard i fra Ante. Bio je svjestan patnje ovda&scaron;njih fratara i ovog puka, ali i toga da su mu zbog hercegovačkih biskupa bile svezane ruke. Iako je nadbiskup, praktički, &scaron;ef svim biskupima ni on nema neograničene ovlasti u biskupijama koje imaju svog upravitelja, a u vi&scaron;e navrata poku&scaron;avao je hercegovačke biskupe motivirati da oslu&scaron;kuju bilo naroda, uspostave suradnju i krenu graditi Crkvu za dobrobit svih, hercegovački biskupi uglavnom ga nisu slu&scaron;ali, a njihovi kruti stavovi žalostili su ga u vi&scaron;e navrata.<br /><br /></p> <p>Zanimljiva je i priča o dr. Franji Tuđmanu koji je Nadbiskupiju planirao iz Sarajeva premjestiti u Grude. Iako antihrvatski čimbenik Ivo Kom&scaron;ić u novoj knjizi pi&scaron;e kako se to planiralo na silu, iz mržnje prema Sarajevu, činjenica je da je dr. Tuđman brinuo o kardinalu i svećenicima Sarajeva, a Grude kao glavni grad Herceg Bosne bile su logična opcija za ovaj čin. To se nije dogodilo, kardinal je ostao u Sarajevu, preživio razne napade, prijetnje, mržnju... i oprostio svima. Kardinale, odmori se, zaslužio si!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-30-kardinal-puljic.jpgFra Ante Vučković: A što ako su sjeme i zemlja još uvijek mudriji...http://grude.com/clanak/?i=355680355680Grude.com - klik u svijetFri, 28 Jan 2022 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-28-zemlja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mk 4, 26-34 Kako u malo stane veliko? Kako se u sjemenu krije stablo? Najčudesnije u stvorenju možda leži u tome da svaki plod u sebi nosi svoje sjeme. <p><br />Toga nema ni u čemu &scaron;to mi ljudi stvaramo. Jedno računalo ne nosi u sebi sjeme budećega računala. Jedan bicikl nikada na svijet neće donijeti neki drugi bicikl. To &scaron;to svaka jabuka i &scaron;ljiva ima, nemaju na&scaron;a tehnička čudesa.<br /><br /></p> <p>Zaboravili smo svijet promatrati otvorenih očiju. To &scaron;to nam je neprestano pred očima vi&scaron;e ne vidimo. &Scaron;to se če&scaron;će divimo svojim tehničkim ostvarenjima to manje vidimo čudesnost Božjih stvorenja. Sve manje imamo izravnog iskustva sa sjemenom i zemljom, a sve če&scaron;će s tehničkim proizvodima. Sve če&scaron;će opažamo druge kako ne vide svijet oko sebe jer im je pogled zarobio zaslon u ruci. Do&scaron;li smo do toga da vi&scaron;e nemamo slika kojima bismo usporedili kraljevstvo Božje. Kad pogledao filmove i serije koji oblikuju nara&scaron;taj koji nas već pomalo zamjenjuje, opažamo kako su prepuni apokaliptičkih tonova, strahova od umjetne inteligencije i tehničkih rje&scaron;enja iza kojih se kriju najprizemnije ljudske strasti kao &scaron;to su moć i nasilje.<br /><br /></p> <p>Kojim prispodobama govoriti takvom nara&scaron;taju? Je li do&scaron;lo vrijeme da vježbamo post od zaslona i učimo ponovo blizinu jednih s drugima i zajedničku blizinu zemlji? Jesmo li već nepovratno zapustili sjeme i zemlju i prepustili ih tehnici i profitu? Prijeti li nam na&scaron; neshvatljivi nemar prema zemlji da posve izgubimo i odnos s Isusovim slikama o kraljevstvu Božjemu? Nije li Bogu bliža &scaron;etnja po polju s mladim nara&scaron;tajem nego li liturgija na zaslonu i dru&scaron;tvenim mrežama?<br /><br /></p> <p>Možda nas post od hrane može naučiti i važnosti posta od zaslona, informacija i algoritama. A &scaron;to ako se u sjemenu i zemlji jo&scaron; uvijek krije čudesna blizina kraljevstva Božjega? A &scaron;to ako su sjeme i zemlja jo&scaron; uvijek mudriji od na&scaron;ih vlada, znanstvenika i influencera? Slutim da post krije vi&scaron;e odgovora nego &scaron;to stanu u jednu malu kolumnu o Riječi i postu.</p> <p><br /><em><strong>Fra Ante Vučković/Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-28-zemlja.jpgDR. JURE BURIĆ: Prestanite već jednom plašiti narod!http://grude.com/clanak/?i=355565355565Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jan 2022 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-30-zastitna-maskica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao da vam je cilj strašiti, a ne umirivati narod. Širite strah, a ne optimizam.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: Dr Jure Burić</strong></p> <p>U toj silnoj želji va&scaron;ih nakaradnih htijenja sami sebi &ldquo;skačete u usta&rdquo; Broj zaraženih vrtoglavo vam raste, a broj onih po bolnicama i na respiratorima pada?!<br /><br /></p> <p>U čem je onda problem? Zarazit će se očito svi ili većina ljudi koji će onda steći imunitet, puno bolji od ovoga &ldquo;<strong>umjetnog</strong>&rdquo;- cjepivom. Smijete li to potvrditi ili i dalje mislite kako je samo i isključivo cjepivo jedini spas?!<br /><br /><br />Ukoliko je ovaj virus prirodni, a ja osobno sa dugogodi&scaron;njim liječničkim iskustvom od samo početka mislim da je &ldquo;<strong>ljudskih ruku djelo</strong>&rdquo;, onda bi za&scaron;tita nakon preboljevanja bolesti trebala biti bolja i sigurnija. Samo nemojte nam trvrditi kako su mutacije problem. Ako i jesu, onda se postavlja opravdano pitanje: pratite li vi va&scaron;im cjepivima mutacije ili jesu li one &ldquo;općenito učinkovite&rdquo;?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Volio bih da se o ovim problemima povede javna znanstvena rasprava</strong>. Ovako samo svojom nedoslijedno&scaron;ću dajete &ldquo;vjetar u leđa&rdquo; antivakserima i kojekakvim googlovcima koji misle da kada pročitaju nekolike rečenice medicinske literature da su diplomirali na medicinskom fakultetu, prenosi <em><strong>Fenix Maganzin</strong></em>.<br /><br /></p> <p>Urazumite se već jednom vi koji sve ovo &ldquo;slijepo&rdquo; vodite. Postupiti i zdravorazumski i svom napaćenom narodu dajte malo optimizma, a ne da ga iz dana u dan samo &ldquo;hranite&rdquo; strahom, poručuje dr. Burić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-30-zastitna-maskica.jpegZašto bi Papa vjerovao narodu čiji su ga biskupi prevarili u više navrata?http://grude.com/clanak/?i=355487355487Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jan 2022 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-17-22-papa-komsic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trubili su proteklih godina Papi Franji kako je Željko Komšić nelegitiman, kako ga Hrvati nisu birali, kako je ovakav, onakav...<p><br />Međutim, Papa Franjo danas mrtvo - hladno o Kom&scaron;iću reče da je dobar čovjek, narazgovara&scaron;e se, razmijenili su i darove. A pisalo se proteklih dana kako će upravo Papa Franjo i njegova administracija kritizirati Željka Kom&scaron;ića.<br /><br /></p> <p>A za&scaron;to bi Papa kritizirao Kom&scaron;ića? Zato &scaron;to mu je to možda proteklih mjeseci rekao netko od vjerskih dužnosnika iz BiH. Naravno da ne, jer Papa očito vi&scaron;e Hrvatima u BiH ne vjeruje.<br /><br /></p> <p>Podsjećanja radi, vjerski dužnosnici u BiH, konkretno hercegovački biskupi u vi&scaron;e navrata su prevarili pape.</p> <p><br />Počelo je 60-ih godina pro&scaron;log stoljeća kad su Papi podmetnuli razgovor o raspodjeli župa kao dogovor, i stavili lažne potpise u ime naroda i franjevaca. Tada je na čelu biskupije bio Petar Čule. Papa je to odmah shvatio i nikad nije taj lažni dogovor Romanis Pontificibus uvrstio u službeno vatikansko glasilo <strong><em>Acta Apostolicae Sedis</em></strong>. Niti tada&scaron;nji sv. Pavao VI. niti ijedan Papa kasnije taj lažni dogovor nisu uvrstili u službene dokumente.</p> <p><br />Kasnije se biskup Čule pokajao zbog svega, a to je posvjedočio blagopokojni fra Vendelin Karačić. &bdquo;Da sam znao na &scaron;to će ovo izać', nikad ne bih počeo. A da nitko ne ostane poražen, najbolje bi bilo da mi se dadnu Jablanica i Ploče, pa da svi odemo na Brig i da se izljubimo.&ldquo;<br /><br /></p> <p>- Tom ključnom izjavom biskupa Čule vi&scaron;e smo se puta poslužili i fra Jozo i moja malenkost u razgovorima o hercegovačkom slučaju, kao i u barem jednom razgovoru - dobro se sjećam! - s biskupom Žanićem. Da je istinito ovo &scaron;to sam napisao potvrđujem zakletvom i vlastoručnim potpisom, prizivajući za svjedoka presveto Trojstvo: Oca i Sina i Duha Svetoga. Tako je, tako mi Bog pomogao! - napisao je fra Vendelin Karačić.</p> <p><br />Međutim, bilo je kasno.</p> <p><br />Kasnije su se laži gomilale, prvo prema Međugorju gdje su prednjačili biskupi blagopokojni Žanić koji je od početnog podupiratelja djece iz Međugorja postao neprijatelj mjesta ukazanja Blažene Djevice Marije i dana&scaron;nji, živući Ratko Perić koji i danas pi&scaron;e knjige protiv Međugorja.</p> <p><br />Situacija je eskalirala do te mjere da je Papa morao Međugorje oduzeti Hercegovini i staviti ga izravno pod Svetu Stolicu. U međuvremenu se pojavio i film "Od Fatime do Međugorja" koji izravno diskreditira hercegovačke biskupe.</p> <p>Ovih dana govori se o tome kako je lažirana posljednja želja jednog fratra i sve to pod direktivom Ordinarijata u Mostaru.</p> <p><br />I ako se zna da je većina problema, prevara Pape i Vatikana, krenula iz Hercegovine, a hrvatsko političko vodstvo u BiH je iz Hercegovine, onda je jasno da Papa ni vatikanska administracija neće olako povjerovati da je Kom&scaron;ić, koji je uistinu negativac kojeg biraju Bo&scaron;njaci, uistinu negativac.</p> <p><br />Da nisu samo hercegovački biskupi problem potvrđuje i biskup Franjo Komarica koji je 9. siječnja na, zakon kaže neustavni, Dan Republike Srpske primio Orden Republike Srpske, dok je isto odlikovanje odbio muftija Edhem Čamdžić zbog svega &scaron;to se radi i &scaron;to se radilo Bo&scaron;njacima u Republici Srpskoj. Kasnije je Komarica, kako mu se bliži funkcionerski kraj, promijenio ploču pa postao protivnik Milorada Dodika, međutim lako je sada pričati kad su Hrvati već napustili ta tisućljetna ognji&scaron;ta, a Komarica vi&scaron;e nema nikakvu odgovornost.<br /><br /><br /><strong>Da zaključimo, Papu su prevarili i lagali njegovi prvi suradnici u Bosni i Hercegovini. Strah od Boga ovdje je, očito prevladan, a ako smo se kao narod doveli u tu poziciju, samo je pitanje kakva nas kazna čeka!</strong></p> <p><strong><br />Ili se mijenjajmo, postanimo jedinstveni, pokajmo se za laži i nepravde kroz cijelo pro&scaron;lo stoljeće do danas ili se pomirimo s tim da smo sami sebe sahranili.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-17-22-papa-komsic.jpegRukopis Gordane Iličić je cjelovita komparativna studija političkog sustava u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=355459355459Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jan 2022 20:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-09-gordanailicic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izdvojeno iz recenzije dr. sc. Mile Lasića u studiji Gordane Iličić “Politika u Bosni i Hercegovini. Normativni model teorije demokratske nestabilnosti”, Pressum, Sveučilište u Mostaru, 2020. <p><br />Bio sam korecenzent komparativne politolo&scaron;ke studije dr. sc. Gordane Iličić &ldquo;Politika u BiH. Normativni model teorije demokratske nestabilnosti&rdquo;, u dru&scaron;tvu uglednoga profesora politologije FPZ-a u Zagrebu Branka Caratana i mentora profesorice Iličić tijekom izrade njezine doktorske disertacije. Ne trebam ni obja&scaron;njavati: bio sam poča&scaron;ćen ovom ponudom. Jer, rukopis uvažene politologinje Iličić je cjelovita komparativna studija političkog sustava u BiH, u kojoj je predmet istraživanja konzistentno sagledan, te izložen kao jasna struktura u pet umreženih poglavlja na otprilike 300 stranica. K tomu, u ovoj studiji je demonstrirano i vrhunsko poznavanje domaće i svjetske literature koja se tiče teorija nacija i nacionalizma, te posebice upućenost u demokratske metode upravljanja razlikama u vi&scaron;enacionalnim zajednicama, inclusive u metode federalizma i konsocijacije, dok su preostale dvije metode iz ovog seta (tzv. hegemonistička kontrola i intervencija &ldquo;treće strane&rdquo;) s pravom zanemarene, jer su sve upitnije u vremenima kulturolo&scaron;kog senzibilizma i novog liberalizma.<br /><br /></p> <p><strong>Inovativni prijedlozi</strong><br /><br /></p> <p>Uostalom, u studiji izneseni nalazi i prijedlozi su i usporedivi i provjerljivi, kao &scaron;to i zahtijevaju visoki metodolo&scaron;ki standardi u svim dru&scaron;tvenim znanostima, pa i u politologiji, u politolo&scaron;kim komparativnim studijama ovoga tipa. Drugim riječima, autorica Iličić se koristi i isku&scaron;anim metodama i odgovarajućom literaturom i odgovarajućim izvorima, navodeći i argumentaciju autora koji su skeptični prema upravljanju nacionalnim razlikama, ili prema konceptu multikulturalizma i interkulturalizma. Posve je druga stvar &scaron;to se u BiH neće da znade ili uglavnom i ne zna za razliku između demokratskih metoda upravljanja razlikama i onih nedemokratskih, počev od genocida i nasilnog premje&scaron;tanja stanovni&scaron;tva do perfidne nasilne asimilacije i drugih.<br /><br /></p> <p>Rukopis kolegice Iličić ima i inovativni karakter, posebice kad kritički propituje i teorije i prakse tzv. većinske demokracije i tzv. konsenzualnih demokracija, pa je zato nadmoćan onim studijama u BiH koje jednostrano veličaju modele tzv. većinske demokracije vs. modeli federalizacije i konsocijacije. I osobno sam čvrsto uvjeren da se do političke zajednice u vi&scaron;enacionalnoj zemlji kakva je BiH i ne može stići bez demokratskih metoda upravljanja razlikama, &scaron;to podrazumijeva i doslovce njihovu primjenu u svakoj administrativnoj jedinici i u cijeloj BiH&hellip;<br /><br /></p> <p>Imao sam potrebu, pak, uz ovu načelnu preporuku dodati i par zapažanja uz predgovor i sva četiri poglavlja koja slijede. Načelno kazano, autorica ove izvrsne studije dr. sc. Gordana Iličić je posvjedočila je i cjelinom i pojedinim dijelovima sjajnu stručnu i znanstvenu politolo&scaron;ku izobrazbu te sposobnost komparacije upravo temeljem dobroga uvida u vrhunsku literaturu o nacijama i nacionalizmu.<br /><br /></p> <p>No, najvažnije je &scaron;to se tim putom i na tim temeljima pozabavila uspje&scaron;no s demokratskim metodama upravljanja razlikama, posebice federalizmom i konsocijativnom demokracijom, čime se, implicitno, odredila i naspram nedemokratskih metoda eliminiranja razlikama u vi&scaron;enacionalnim zemljama kakva je i BiH. S krasnom ambicijom da se BiH usporedi, prvo, s onim vi&scaron;enacionalnim zemljama koje su upravo preko konsocijacijskih (i federalističkih) metoda upravljanja razlikama postale zrele demokracije, ili barem pripremljene za tzv. većinske demokracije, kakav je slučaj i Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Republike Austrije, pa potom i &Scaron;vicarskom Konfederacijom (Konfederatio Helvetica), koja je upravo preko metoda suglasne demokracije (Konkordanz) od sebe napravila zemlju tzv. izvr&scaron;nog federalizma (Vollzugsfoederalismus) i uzoritom zemljom u svakom pogledu.<br /><br /></p> <p>Dragocjena su, naravno, i ukazivanja autorice Gordane Iličić na metode upravljanja razlikama u Kraljevini Belgiji, vi&scaron;enacionalnoj zemlji članici EU-a, kao i zemlji klasičnog &ldquo;zamrznutog konflikta&rdquo; kakva je Cipar, čiji je tzv. grčki dio članica EU-a. I ovdje se radi i o izravnom i o implicitnom odgovoru svima onima u BiH koji nakaradno tumače proces pristupanja EU tako &scaron;to forsiraju notorne neistine kako preuzimanje acquisa podrazumijeva i centralizacije i unitarizacije. I na kraju, nije nevažno &scaron;to je u ovoj studiji stručno problematizirana i tzv. etnička demokracija u Izraelu.<br /><br /></p> <p>Sve su pobrojane predradnje u prvom poglavlju studije dr. sc. Gordane Iličić bile potrebne, dakle, kako bi se u iduća četiri poglavlja mogla pozabaviti eksplicitno BiH, smje&scaron;tajući s pravom i &ldquo;case study&rdquo; ove zemlje u kontekst totalno podijeljenih i nefunkcionalnih zemalja-država. U drugom dijelu studije, naslovljenom &ldquo;Struktura dru&scaron;tva i etnički rascjepi&rdquo; znalački je, pak, ukazano na povijesne i političke kontekstualizacije, koje su i vodile užasnim međusobnim konfrontacijama u tzv. jugoslavenskim ratovima (1991. - 1995.). Oni su u BiH i definitivno od postojećih razlika u vjerozakonskom pogledu i proizveli &ldquo;zaka&scaron;njele nacije&rdquo;, nesposobne da se oforme u &ldquo;nacije države&rdquo;, ili da razumiju svoju sudbinu unutar vi&scaron;enacionalne međunarodno priznate i unutarnje jo&scaron; uvijek nepriznate zemlje. Za pohvaliti su i posebice odjeljci trećeg poglavlja s reinterpretacijama mirovne konferencije o Jugoslaviji u organizaciji biv&scaron;e Europske zajednice (incl. 10 mi&scaron;ljenja Badinterova povjerenstva), pa potom i osvrti na mahom problematične intervencije tzv. međunarodne zajednice u BiH, počev od Cutilierovog plana pa do Washingtonskog sporazuma. Jednako se ozbiljno mogu vrednovati i dijelovi četvrtog poglavlja studije Gordane Iličić posvećeni posljedicama nesavr&scaron;enoga i dijelom nedorečenoga Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.<br /><br /></p> <p><strong>&rdquo;Mission Impossible&rdquo;</strong><br /><br /></p> <p>U petom dijelu studije, profesorica komparativnih politika u međunarodnim odnosima, uvažena kolegica Gordana Iličić, pokazala je, pak, sposobnost sinteze, dotaknuv&scaron;i vrlo stručno i par službenih postdaytonskih inicijativa za promjene Ustava BiH (Travanjski paket, Prudski sporazum, Butmirski proces). Ovo mogu posvjedočiti i kao član Stručne skupine za promjene Ustava FBiH koju je početkom 2013. formirala američka administracija da bi na kraju te godine i ta administracija odustala od bilo kakvih ustavnih promjena u BiH. Otuda je i &ldquo;mrka kapa&rdquo; za bilo kakve bitnije promjene ustavne materije u BiH. Stoga su skoro istovjetni i moji i skeptični nalazi profesorice Iličić glede ustavnih promjena u BiH: one su do daljnjega &ldquo;mission impossible&rdquo;...&bull;</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-09-gordanailicic.jpgLauc: Ovo više stvarno nema smislahttp://grude.com/clanak/?i=355273355273Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jan 2022 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-28-lauc-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Obnavljanje cjepljenja” svakih nekoliko mjeseci nema nikakve imunološke logike. <p>&nbsp;</p> <p>Veliki sam pobornik cijepljenja, no ovo vi&scaron;e stvarno nema smisla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema nikakve sumnje da je cijepljenje starih i rizičnih značajno smanjilo smrtnost od COVID-19. Treća doza cjepiva također pomaže kod starijih i rizičnih, no priča tu staje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Obnavljanje cjepljenja&rdquo; svakih nekoliko mjeseci nema nikakve imunolo&scaron;ke logike. To onda nije cjepivo, već neki oblik lijeka koji održava visoku razinu određenih protutijela u cirkulaciji.</p> <div class="code-block code-block-3">&nbsp;</div> <p>Kakve će biti posljedice takvog eksperimenta na imunitet protiv ovog virusa ne zna nitko i bilo koga prisiljavati na taj eksperiment je izvan pameti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisiljavati djecu, mlade i one koji su preboljeli COVID-19 na taj tip trajne terapije protivi se temeljnim etičkim postavkama medicine, komentirao je znanstvenik Gordan Lauc na facebooku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-28-lauc-2021.jpgPoruka filma Don't Look Up: Našu civilizaciju će kapitalizam koštati glavehttp://grude.com/clanak/?i=355088355088Grude.com - klik u svijetWed, 29 Dec 2021 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-29-dont-look-up.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nimalo ne čudi da je pitka i pametna crna komedija Don't Look Up ovih dana jedan od najvećih hitova Netflixa. <p><br />Jo&scaron; kad tome dodate DiCaprija u ulozi seksi znanstvenika, otkačenu Meryl Streep kao američku predsjednicu (ne&scaron;to kao Hillary Trump) i standardno sjajnog Marka Rylancea &ndash; čiji bi se lik komotno mogao zvati Elon Jobs &ndash; zabava je zajamčena.</p> <p><br /><strong>Par vrlo jasnih poruka<br /><br /></strong></p> <p>A filmu bi svakako odgovarao i naslov Idiocracy 2: Final Showdown. Samo &scaron;to se ovaj put idiokracija ne stavlja u budućnost udaljenu od nas par stoljeća, nego praktički u sada&scaron;nji trenutak. Ne treba vam puno da shvatite onu bazičnu poruku o nespremnosti na&scaron;e civilizacije da se jedinstveno pozabavi s pogibeljnim problemom. Inspiraciju za ovakav zaključak autori (McKay i Sirota) očito su crpili iz svega onoga &scaron;to nam se događa posljednjih godina, a osobito tijekom ove pandemije.<br /><br /></p> <p>Narod je prikazan kao nespreman za shvaćanje ozbiljnosti situacije, mediji se bave samo temama koje upravo taj narod želi &ndash; a na dru&scaron;tvenim mrežama dominiraju stupidni memovi i komentari mržnje. Na vrhu svega toga je nesposobna (američka, ali ne samo američka) administracija, čija je glavna preokupacija kako dobiti glasove na izborima.&nbsp;&nbsp;<br /><br /></p> <p>Stoga i NASA (srećom, samo u ovom filmu) na svom čelu ima anesteziologinju, a znanstvenici do javnosti mogu doprijeti jedino ako su zgodni kao Leonardo DiCaprio. Administracija kreće u rje&scaron;avanje krize isključivo iz PR-ovskih razloga, prave jedan posvema&scaron;nji domoljubni spektakl, a onda odustaju&nbsp;jer misle da su na&scaron;li bolje rje&scaron;enje.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Glavna poruka obara s nogu&nbsp;<br /><br /></h3> <p>A to "bolje rje&scaron;enje" nas i vodi iznenađujućoj glavnoj poruci koja je gotovo pa marksistička &ndash; ovoj civilizaciji neće doći glave nesposobna američka administracija, komercijalni mediji, dru&scaron;tvene mreže, neobrazovani narod, pa čak ni komet veličine Mount Everesta.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Neće nam, kao u Idiokraciji, glave doći ni činjenica da se idioti bolje razmnožavaju od intelektualaca.<br /><br /></p> <p>Nama će, kažu autori, presuditi kapitalizam.<br /><br /></p> <p>I definitivno nemaju u vidu&nbsp;samo neke hiperbogate beskrupulozne biznismene, koji mogu zapovijedati čak i američkoj predsjednici, nego cijelu onu kapitalističku logiku u kojoj je profit doslovce važniji od sudbine cijelog čovječanstva. Mene je osobno oborila s nogu spoznaja da se takva poruka, koju uopće nije te&scaron;ko uvidjeti, nalazi u jednom srednjestruja&scaron;kom i komercijalnom američkom filmu. Da su živi, Marx, Engels i Lenjin vjerojatno bi nakon gledanja pobjedonosno izjavili: "Nismo li vam to već rekli?"<br /><br /></p> <h3>Sudbina naroda i sudbina elite<br /><br /></h3> <p>A da je tomu tako, autori samo jo&scaron; vi&scaron;e nagla&scaron;avaju usporedbom sudbine običnih ljudi i dru&scaron;tvene elite. Onim prvima na raspolaganju ostaje samo molitva za hrabro prihvaćanje sudbine. Jest da se može učiniti kako je ta scena molitve neki poku&scaron;aj autora da se dopadnu onoj američkoj religijskoj većini, ali je satira očita. Molitvu vodi mladić koji decidirano veli da mu se nije dopalo evangeličko kr&scaron;ćanstvo &scaron;to vlada (i hara) Amerikom, nego je na&scaron;ao svoj put k Bogu. U molitvi mu se pridružuju i potpuni nevjernici, a satira postaje jo&scaron; očitija kad se uvidi kontrast s elitom koja se nikome ne moli&nbsp;jer je dovoljno bogata da plati sebi spas.&nbsp;<br /><br /></p> <p>A tu elitu autori na kraju bespo&scaron;tedno prikazuju kao gomilu gologuzih glupana s trbu&scaron;inama te je konačna sudbina (također gologuze) američke predsjednice ujedno i presuda cijelom jednom sustavu. <br /><br /></p> <h3>Val filmskog antikapitalizma<br /><br /></h3> <p>Ovaj film zapravo nije izuzetak, nego očito imamo trend koji se u zadnje vrijeme sve vi&scaron;e zahuktava. Pogledajte indijski Bijeli tigar, prepoznat ćete vrlo radikalnu poruku kako rije&scaron;iti problem kapitalizma &ndash; toliko radikalnu da bi se i osnivači marksizma pomalo snebivali. Tu je svakako i superpopularna (i superkvalitetna) serija Squid Game, u kojoj na piku nisu samo neki izopačeni američki bogata&scaron;i. Isto tako ćete i u fenomenalnoj animiranoj seriji Arcane lako prepoznati jaki antielitistički naboj i kritiku dru&scaron;tva baziranog na žudnji za profitom.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Sad je taj trend do&scaron;ao i do obala Amerike, a nama ostaje vidjeti hoće li gledatelji na kraju sve to shvatiti kao puku zabavu.</p> <p><br /><em><strong>Željko Porobija/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-29-dont-look-up.jpg'BUDIMO GOSPODINOVI! Preko našeg blagoslova, izgubljeni se mogu vratiti'http://grude.com/clanak/?i=355022355022Grude.com - klik u svijetSat, 25 Dec 2021 23:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-23-crkva_svete_kate.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snažne i jasne poruke, možda i jače nego ikad, čule su se iz crkvi diljem Bosne i Hercegovine.<p><br />Vjernici su svjesni da žive u nikad neizvjesnijim vremenima i da su pred njima brojni izazovi. U snažnoj propovijedi o tome je ovog Božića u crkvi Svete Kate u Grudama i u crkvi Svetog Jure u Dragićini govorio i fra Stanko Pavlović.</p> <p><br /><em><strong>Propovijed grudskog župnika prenosimo u cijelosti:</strong></em></p> <p><br />Draga braćo i sestre, na dobro vam do&scaron;ao Božić i sveto porođenje Isusovo.<br /><br /></p> <p>Drago mi je da niste zaboravili sinoć na badnjak. A badnjaci su ono &scaron;to su donijeli pastiri koji su bdjeli, koji su bili budni oko svojih stada, one noći kad se Isus rodio. I u &scaron;tali je bilo naloženo malo vatre, da ugrije Isusa. Eto to je badnjak. I zato se badnjaci unose i zato se badnjaci lože. U onom vremenu velika većina Betlehemaca spavala je. U povijesti ovoga svijeta, u Božjoj povijesti, u na&scaron;em životu, ima stvari koje su samo jednom i neponovljive vi&scaron;e. I ne možemo ih nikada vi&scaron;e dostići. Zato valja biti budan, zato valja paziti, zato valja paziti na glavne stvari svojega života, zato valja biti praktično vjeran i odan Gospodinu. Njima koji su prespavali onu noć u Betlehemu bilo je u tom trenutku komotno, ni&scaron;ta ih nije ko&scaron;talo, ali jesu li bili sretni, je li im bilo dobro zato &scaron;to je pro&scaron;ao mimo njih najvažniji događaj u povijesti, a to je Gospodinov dolazak na zemlju!?</p> <p><br />Draga braćo i sestre, velika većina vjernika i danas spava! Mi živimo u nezgodnim i odgovornim vremenima. Ali se ne smijemo vladati kao oni koji daju ton ovome svijetu! Jer njihov ton nije Božji ton! Mi budimo vjerni onomu koji se rodio radi nas i svih na&scaron;ih! Unatoč prljavom svijetu vrijede i danas čestitost, po&scaron;tenje i čistoća, na to nas Gospodin obvezuje! Bit će jo&scaron; luđih odluka i postupaka ovih velikih! Neka ih bude, ali mi se držimo Gospodina! S Njegovim rođenjem počelo se ostvarivati ono &scaron;to je Gospodin za nas predodredio u svojoj božanskoj ljubavi.</p> <p>&nbsp;<br />Gospodin Bog nije nam mogao biti bliže nego rodiv&scaron;i se i postav&scaron;i čovjekom za nas. U ovom ludom svijetu, mi budimo Gospodinovi! I onda kad smo Gospodinovi, onda smo na pravome mjestu, onda nema krivih koraka. Onda kad smo Gospodinovi, tek onda smo ispunjeni. Kad smo Gospodinovi, onda i uživamo pravu sreću u svom životu, i na ovome svijetu. Gluma i glumci, i takozvani moćnici, nisu na Gospodinovoj strani. Nisu sretnici. Nego su unesrećeni i unesrećuju druge. A mi, zahvalimo Gospodinu &scaron;to je zapalio vatru milosti u na&scaron;im srcima. I čuvajmo vatru te milosti i vatru tog blagoslova. Dakle, preko na&scaron;eg blagoslova izgubljeni se mogu vratiti!<br /><br /></p> <p>Isusovo rođenje nas ozbiljno opominje, nadahnjuje i podsjeća na to da imamo život vječni! Njegovo sveto rođenje je realnije nego &scaron;to smo mi sami! Gospodin je veći nego &scaron;to smo mi sami. Pa zato, imajmo duha Božjega, tim vi&scaron;e &scaron;to ga drugi nemaju.<br /><br /></p> <p>U Americi, jedna bogata agentica nekretninama izgubila je veću sumu novca, a jedan beskućnik na&scaron;ao je 10 tisuća dolara, za običnog čovjeka veliki novac. Ovaj beskućnik bio je moralan i razlikovao je dobro od zla. Nije mu palo na pamet da zadrži taj novac koji bi mu jako dobro do&scaron;ao. Nego je oti&scaron;ao na policiju, predao novac, predstavio se. I trajalo je to dosta. I nakon godinu dana bogata agentica nekretninama susretne ga, sazna tko je on i rasplaka se. Podsjetila se na mlađu verziju sebe jer kao djevojka s djetetom i ona je bila beskućnica. Pri tom susretu, on nije ni&scaron;ta očekivao. Za njega je dobro djelo bila dovoljna nagrada. A ona mu je odlučila plaćati stan godinu dana. I u međuvremenu potaknula ga da se krene kao čovjek usavr&scaron;avati i financirala mu &scaron;kolovanje. I on je upravo tim činom počeo ostvarivati svoje životne snove.<br /><br /></p> <p>Draga braćo i sestre, ne moramo doživjeti dramu života. Ali ako nam se dogodi. Valja biti Gospodinov, valja biti moralan, valja biti vjeran, i Njemu i sebi! Gospodin i u nemogućim situacijama izvodi sve na dobro. Ova žena o kojoj govorim nije zaboravila u čemu se sve ona nalazila. A beskućnik da je bio sebičan i pohlepan ne bi doživio &scaron;to mu je dragi Bog namjenio.<br /><br /></p> <p>Zato draga braćo i sestre, velik je Gospodin &scaron;to je do&scaron;ao k nama i rodio se za nas da mi ne budemo pusto&scaron; ovoga svijeta, nego da budemo prava Božja bića koja znaju živjeti, ljubiti, dijeliti... ljubav, čistoća, vjernost, po&scaron;tenje... po tome nas Gospodin usrećuje, oplemenjuje, blagoslivlja! Snagu daju dobra djela!<br /><br /></p> <p>Vjerujmo u Gospodina, ljubimo Gospodina, ustrajmo u Gospodinu. Neka nas ne zbuni ovaj prljavi svijet. Nema životne sreće i dubokog, istinskog zadovoljstva bez Gospodina. Evo to je ono &scaron;to je Gospodin htio i &scaron;to želi nama i od nas.<br /><br /></p> <p>I samo jo&scaron; jedno: Bogu hvala &scaron;to smo Gospodinovi i &scaron;to u ovom vremenu i svijetu, u ovom životu, jesmo Njegovi! A tko je Njegov ne boji se ni sada&scaron;njosti, ni sutra&scaron;njosti, ne boji se ovoga života niti vječnoga života. Zato, ostanimo Gospodinovi, ljubimo Gospodina, vjerni budimo, nepokolebljivi budimo, čvrsti budimo, kao granit u ljubavi i vjernosti, u molitvi i žrtvi, u odanosti, i Nebu i svojima. I opet, kad smo malodu&scaron;ni, nemojmo zaboraviti, &scaron;to je ljudima nemoguće - Bogu je moguće, Bogu je moguće i u na&scaron;em, i u mom i u tvom životu! Neka nas milost Božja jo&scaron; vi&scaron;e ojača, da budemo jo&scaron; gorljiviji s Njim i za Njega i s puno vi&scaron;e ljubavi u svim na&scaron;im obiteljima.<br /><br /></p> <p><em><strong>Amen.</strong></em></p> <p><em><strong><br />Fra Stanko Pavlović - Na Božić 2021. godine</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-23-crkva_svete_kate.jpgFra Antina božićna priča: Fratre, ja ću biti uz tebe, nećeš umrijeti sam...http://grude.com/clanak/?i=354994354994Grude.com - klik u svijetFri, 24 Dec 2021 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-22-0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Božić je bio u teškim mislima. Nije znao kamo. Sve je ovog adventa bilo nekako usiljeno, nekako kao da se ne događa.<p dir="ltr">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;" dir="ltr"><strong>Božića priča fra Ante Marića za Večernji list, u spomen na sve svećenike preminule u vremenu pandemije</strong></p> <p dir="ltr"><br />&nbsp;<br />Kao da je iza neke zavjese, iza nečeg tako složenog, te&scaron;kog. Kao da si trebao skinuti neki veo sa svega. Sa zemlje, s neba, neki veo sa svakog lica.<br /><br /></p> <p dir="ltr">A misli&scaron; da i nema razloga da bude tako. Sve se uspelo nekom standardu, nekoj razini, nečem &scaron;to je samo po sebi razumljivo. Eto, i nakiti su tu, svjetlucaju cijeli kvartovi, ulice su dobile svoje božićne ukrase. Ba&scaron; je Advent u gradu. Na svakom koraku.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Tuga kroči ispod svih tih svjetlećih ukrasa. Tuga je sjela na klupu pred jaslicama. Uvila se u svoj ogrtač, debeo i izda&scaron;an. Tupo gleda preda se.<br /><br /></p> <p dir="ltr">S njim sam tolike Božiće proslavio&hellip;<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p dir="ltr">Teku misli. Advent izmiče, stiže Badnjak. A njega nema. I ne samo njega, tolikih nema.<br /><br /></p> <p dir="ltr">No, on je bio jedinstven. Ne samo zato &scaron;to je bio fratar i ne samo zato &scaron;to je bio svećenik već jednostavno zato &scaron;to je bio jedinstven. On, da je bio i vozač autobusa, bio bi jedinstven, da je bio i pilot, bio bi jedinstven, da je bio pekar, rudar, političar, da je bio nogometa&scaron;, bio bi neponovljivo jedinstven. &Scaron;to god da je bio, bio bi jedinstven.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Tako ti ispred očiju teče jedno davno vruće ljeto. Uzeo je trojicu studenata - bogoslova u svoju "volciku" i tek kad su krenuli, pitao je:</p> <p dir="ltr">- Kamo želite?!</p> <p dir="ltr">- Na more!</p> <p dir="ltr">Zagalamili su.</p> <p dir="ltr">- Može!</p> <p dir="ltr">- Dubrovnik?!</p> <p dir="ltr">Galame ona trojica. A on:</p> <p dir="ltr">- Samo Dubrovnik i ni&scaron;ta vi&scaron;e!<br /><br /></p> <p dir="ltr">I cijeli je dan posvetio njima. Pre&scaron;li su cijele stare zidine harne Raguze, obi&scaron;li Stradunom sve znamenitosti i crkve, samostane i Male braće i Dominikanski. I s pjesmom se navečer vraćali u uzavrelu Hercegovinu. Te fotografije sačuvane do danas govore o njemu.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Svoju je prvu pripravu za prvu svetu pričest organizirao o Božiću. Snijeg, bijel i čaroban, i djeca u bjelini, nevina i tek zakoračila u život. Prva sveta ispovijed. Svi su se čudili, otkud prve svete pričesti u ta doba, pred Božić, na hladnoći, nečuveno. No, svi i dandanas pričaju o toj prvoj svetoj pričesti. Jedinstvenoj i neponovljivoj, ba&scaron; kakav je bio i on, neponovljiv i jedinstven. Da je prva sveta pričest bila u uobičajeno vrijeme, tko bi je spominjao. Bila bi samo jedna od tolikih u nizu.<br /><br /></p> <p dir="ltr">I pričao je o svom selu, o junacima svoga djetinjstva, o sirotim ženama, ljudima koji ni&scaron;ta nemaju. Ljudima koje nitko nije mogao uni&scaron;titi ba&scaron; zato &scaron;to ni&scaron;ta osim sebe nisu imali. Njegov je Brko živio sam u svojoj kući koja je bila tek jedna puka prostorija. No, puna života. Puna vjere u život. Gojio je krme. I kad god dođe u zadrugu da kupi mekinje, vele da jo&scaron; nisu stigle. Pa tako danima. I kad Brko vi&scaron;e ni&scaron;ta nije imao dati svom krmetu, dođe u zadrugu i pita:</p> <p dir="ltr">- Imate li žvakaći?</p> <p dir="ltr">- Imamo!</p> <p dir="ltr">- Daj mi žaku!</p> <p dir="ltr">- Čega žaku?!</p> <p dir="ltr">- Žvakaći, rek'o si da imate!</p> <p dir="ltr">- Imamo, ali &scaron;to će ti tolike žvakaće?!</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p dir="ltr">- Dat ću gudi da se zabavlja dok vam mekinje ne stignu!</p> <p dir="ltr">Samo je jedan od događaja koje nam je pričao u na&scaron;im čestim druženjima. Božići su bili posebno opričani, do&scaron;a&scaron;ća, božićni običaji, Očići i Materice, sijanje p&scaron;enice. Na duhovnim vježbama, koje smo toliko puta zajedno činili, davao je tom vremenu posebni ton.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Uh, ima&scaron; li ono o franjevačkoj krunici. To mi se tako svidjelo.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Godine su ostavljale svoga traga, ali duha nisu ni malo umanjile. Duh je bio nedodirnut. Pa i onda kad je iz bolnice izlazio s te&scaron;kim dijagnozama i kad su se tjelesne mogućnosti smanjivale. Gledao je oko sebe. Braća su samo umirala. Vjernici su samo umirali. Tako je sumorno smrt kročila životom. I onda ga je jednog dana zaboljelo. Zavr&scaron;io je na COVID odjelu. Gledao je po ljudima koji se na krevetima bore za dah. Gledao je sestre i liječnike odjevene poput svemirskih bića. U skafanderima, s te&scaron;kim uređajima za disanje na ustima. Zavr&scaron;io je na respiratoru.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Glavom su mu prolazili toliki susreti s ljudima. Sve od one Bijele snježne nedjelje i prve svete pričesti do posljednje svete mise od prije neki dan. Glavom mu je prolazila priča o svećeniku njegovih godina, starcu, na COVID odjelu u Bergamu kako čita Bibliju umirućima držeći ih za ruke.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Bože, hoću li usamljen umrijeti?!<br /><br /></p> <p dir="ltr">Nije mu misao ni pro&scaron;la du&scaron;om, a k njegovu je krevetu kročila liječnica sva u za&scaron;titnom odijelu, skafanderu s maskom na licu. Stajala mu je sučelice i gledala ga. Prepoznala. Molila je. I on je molio. Onda mu je pri&scaron;la do uzglavlja i zagrlila ga. &Scaron;aptala mu je:</p> <p dir="ltr">- Kolike si samo u svom svećeničkom životu ispratio u vječnost. Pun ljubavi i sućuti. Ja ću biti uz tebe. Neće&scaron; umrijeti sam.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Sagnula se i zagrlila ga. Stopila je svoje disanje s njegovim. Svoje bilo s njegovim. &Scaron;aptala mu:<br /><br /></p> <p dir="ltr">- Ti si ovo zaslužio. Stotinu puta zaslužio. Neću dopustiti da te u posljednjim trenucima života iznevjerimo.<br /><br /></p> <p dir="ltr">A njemu je bilo ne&scaron;to toplo oko srca. Kao da je sav teret spao s njegova tijela i njegove du&scaron;e. Poletan kao ptica. Penje se laganim korakom ponad njihove kuće. Pre&scaron;ao je preko puta i opet okrenuo uzbrdo. Put njihove ograde. U ruci mu sjekira. Ona mala, očeva.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Valja badnjake usići!<br /><br /></p> <p dir="ltr">Do&scaron;ao je među hra&scaron;će. Vjetar &scaron;umi čarobnu melodiju hrastovim suhim li&scaron;ćem. Čuju se udari sjekire. Sva tri je usjekao. Silazi niz ogradu, opet prelazi put i, evo ga, ulazi u kuću. Sva je čeljad uz ognji&scaron;te. I djed je tu koji je davno umro, i otac koji je nestao na Križnom putu, tu je majka koja je umrla u bolnici. Svi su tu. Da, zato su tu jer je on tek nejaki dječak. Čuje se miris sarme i kiselog kupusa. No, nitko se ne mrsi. Badnjak je strogi post i nemrs. Ostavio je badnjake pred pragom te se vratio po prvi. Unosi ga i radosno kliče:</p> <p dir="ltr">- Faljen Isus i Marija!</p> <p dir="ltr">- Uvike bio faljen!</p> <p dir="ltr">- Čeljadi, na dobro van do&scaron;la Badnja noć i sutra&scaron;nje porođenje Isusovo!</p> <p dir="ltr">- I s tobom Bog dao zajedno!<br /><br /></p> <p dir="ltr">Sav sretan &scaron;to se nije pomeo, sjeda djedu u krilo, a on ga miluje. Zagrlio ga i ljubi u tjeme. Majka ih sve posipa p&scaron;enicom, a otac nazdravlja iz bukare. Poče tiha božićna pjesma, a vani pada gusti snijeg.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Sjeo je među njih. S osmijehom, sretan. Sve ih gleda. Ta dugo djeda nije vidio, ni oca. Ne zna ni gdje mu je grob, a evo ga sada tu na svojoj stolici u njihovoj kući na svom mjestu za obiteljskim stolom. Divota jedna. Majka krepka, hoda cijelo vrijeme od jednoga do drugoga i svakom ne&scaron;to daje ili ga nečim nuka. Uvijek je takva. Želi svima ugoditi, a njoj kako bude.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Ulazi drugi i treći badnjak. Gore na njihovu ognji&scaron;tu i pucketaju. Du&scaron;e griju. Srce milinom ispunjaju. Sad će svi krenuti na polnoćku. Kući će samo majka ostati i čekati ih da se vrate gladni od cjelodnevnog posta i nemrsa.<br /><br /></p> <p dir="ltr">Liječnica je dugo držala njegovu glavu u zagrljaju i milovala ga svojom rukom. Njegove su oči otvorene nekim veselim pogledom gledale put visina. Ustala je, stala kraj kreveta te počela moliti za pokoj njegove du&scaron;e. Ispod najlona se vide suze na njezinu licu. Njezine su se naočale zamaglile.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-22-0.jpgŠto ako počne rat u BiH?http://grude.com/clanak/?i=354792354792Grude.com - klik u svijetMon, 13 Dec 2021 21:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-13-21-hvo-hrvati.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Neće rat", "Tko će ratovati", "Neka pošalju svoju djecu u rat", "Prvo ćemo napasti političare"...<p><br />Te rečenice posljednjih mjeseci slu&scaron;amo u BiH. A kada god takve stvari slu&scaron;amo nije dobro. Jer priča se o ratu. Koliko god se činilo kao "nemoguća misija", činjenica je da je Balkan 'bure baruta', sukobi su kao 'dobar dan', a Bosna i Hercegovina je polazi&scaron;te i svjetskih ratova, a kamoli lokalnih, područje s kojeg na ovaj ili onaj način sve počinje, nažalost, uglavnom negativno.</p> <p>Iako iz ove perspektive lijepo zvuči kako nema tko ratovati. To je prvo koristio Alija Izetbegović kada je napad na hrvatsko selo Ravno nazvao ratom koji "nije na&scaron; rat", iako je bio, kao predsjednik Bosne i Hercegovine, i predsjednik Hrvata Ravnog koji su na području BiH. Podcijeniti rat u svim vremenima je pogubno jer divljaci koji žele prisvojiti tuđe ne spavaju nikada. Ni 90-ih godina Hrvati nisu osvajali ničije, branili su svoje, međutim životinje su se probudile u agresorima i odjednom se moralo ratovati, prvo protiv Srba, a kasnije protiv muslimana.</p> <p>Međutim, pitanje iz naslova u BiH je, nažalost, realno. Jasno je da se između Srba i Bo&scaron;njaka, kao dva naroda koja su u stalnom konfliktu u BiH, vodi ozbiljna prepirka koja može rezultirati ratom. Ali, &scaron;to će u tom slučaju Hrvati? Saveznici u Bosni i Hercegovini ne postoje, ne treba se zavaravati. Postoje oni koji žele &scaron;to bolju poziciju za svoj narod. Srbe zanima srpski narod, Bo&scaron;njake muslimanski narod, a Hrvati su malobrojni, podijeljeni između sebe, proeuropski orijentirani, a mogli bi najgore nastradati u balkanskoj krčmi.</p> <p><br />Samo da rata ne bude... ali, oči moraju biti &scaron;irom otvorene.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-13-21-hvo-hrvati.jpgIndexu, Klixu: Bakir Izetbegović je kao Slobodan Milošević nekad i zato BiH klizi prema ratuhttp://grude.com/clanak/?i=354725354725Grude.com - klik u svijetSat, 11 Dec 2021 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-11-21-bake-slobo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ide li Bosna i Hercegovina prema novom ratu? Ako je suditi po ponašanju bošnjačkih lidera, upravo oni je guraju u rat.<p>&nbsp;</p> <p>Iako Emir Suljagić, Klix, Index i slični žele nametnuti tezu da Milorad Dodik gura Bosnu i Hercegovinu u rat, stvar je itekako drukčija.</p> <p>Naime, vodeća bo&scaron;njačka politika od rata na ovamo uvijek je imala podr&scaron;ku stranaca. Tako su, kroz izmjenu izvornog zakona, razvla&scaron;ćivali Hrvate i Srbe u BiH. Po&scaron;to su Hrvati bili malobrojniji i nisu imali svoj entitet lak&scaron;e je bilo dovesti do ovoga danas, a to je da Bo&scaron;njaci imaju dva člana Predsjedni&scaron;tva, a samo zahvaljujući trećem, Miloradu Dodiku, može se uložiti veto da Džaferović, stari udba&scaron; i hostesa mudžahedinima i Kom&scaron;ić potpuno ne zgaze Hrvate u političkom smislu. Naravno, Dodik čuva sebe i svoj narod, a to ide na ruku Hrvatima koje vi&scaron;e nema tko &scaron;tititi u Predsjedni&scaron;tvu BiH.</p> <p><br />Bakir Izetbegović danas se pona&scaron;a kao Slobodan Milo&scaron;ević prije raspada Jugoslavije. Želio je sve, želio je Veliku Srbiju, želio je rat. Jedini koji danas u BiH otvoreno spominje rat je Bakir Izetbegović, a želi i bo&scaron;njačku državu s potpunom dominacijom. Unatoč tome &scaron;to ga i dio njegovih sunarodnjaka ne podržava i poziva ga da se dogovori s Hrvatima, da im ne bira člana Predsjedni&scaron;tva, da ne uzurpira ono &scaron;to je Daytonom Srbima zajamčeno, on je odlučio ići svojim putem te otvoreno poručuje Hrvatima da nikad neće izabrati svog člana Predsjedni&scaron;tva BiH niti dobiti svoj entitet, a Srbima da će se Bo&scaron;njaci organizirati, ne navodeći zbog čega će se organizirati.</p> <p><br />Situacija nije dobra, a ona priča kako nema tko ratovati... tu priču je Alija Izetbegović pričao i kad je rat počeo, a za napad na Hrvate je govorio kako "nije ovo na&scaron; rat"... a onda je doveo i mudžahedine jer je bio nemoćan protiv malobrojnijih Hrvata.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-11-21-bake-slobo.jpgGruđanin u kolumni prozvao one koji sada planiraju 'spašavati' svijet, a desetljećima su bili najveći zagađivačihttp://grude.com/clanak/?i=354665354665Grude.com - klik u svijetThu, 09 Dec 2021 00:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-09-21-srbija-prosvjed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Električni automobili će definitivno pomoći bogatom dijelu stanovništva, bogati gradovi će biti bez smoga, i spasit će se puno života. U isto vrijeme u nekoj Boliviji, Čileu, Argentini ili Zimbabweu bit će uništen ekosustav, a dolinama će teći ''Crvene Rijeke''. <p style="text-align: right;"><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Kapetan i poduzetnik Andrija &Scaron;imić za <a href="https://www.glasistre.hr/svijet/najveci-ulagaci-u-obnovljivu-energiju-su-isti-oni-koji-su-desetljecima-zagadivali-planet-zar-stvarno-mislite-da-ce-ga-sada-krenuti-spasavati-762778" target="_blank">Glas Istre</a></strong></em></p> <p>Rijetko tko nije vidio film Titanic, voljela ga je moja generacija, a vidim da je i dalje popularan. Svatko ima svoj trenutak po kojem će pamtiti film, nekima je to udar broda u santu leda, nekima je spa&scaron;avanje s broda i sviranje gudačkog kvarteta melodije ''Bliže o Bože moj'', a većini je ljubavna priča koja se proteže kroz cijeli film. Scena koja je na mene ostavila najsnažniji utisak je trenutak nakon udara u santu leda, kada Thomas Andrews, čovjek koji je dizajnirao Titanic dolazi na most broda zajedno sa Kapetanom Smithom i Brucom Ismay, direktorom White Star Linea, i poku&scaron;a shvatiti &scaron;to se događa. Smith pokazuje Andrewsu kolika je &scaron;teta na brodu, vide da je voda u&scaron;la u 5 vodonepropusnih odjeljaka. Kapetan Smith i Andrews se pogledaju u stravi, znajući da je sve gotovo, dok se Ismay dere i pita kada se može krenuti dalje sa putovanjem. Andrews mu kaže da nema dalje, da je nedvojbeno da će brod potonuti. Titanic ne može potonuti, dere se u panici Ismay. Titanic je napravljen od čelika, garantiram vam da može potonuti, i hoće, to je matematička činjenica, odgovara mu očajni Andrews.<br /><br /></p> <p>Nevjerojatno je koliko je taj dijalog simboličan i danas aktualan.<br /><br /></p> <p>Ismay je simbol kapitalizma, brže, vi&scaron;e, jače, svake godine trebamo rasti da bi bili uspje&scaron;ni, uspjeh pod svaku cijenu, pojedinac je nevažan.<br /><br /></p> <p>Kapetan Smith smo mi, ljudi koji provode odluke na&scaron;ih Ismayja, i svi krivimo Smitha za potonuće Titanica, ali ne zaboravimo da je Ismay naredio Smithu da obori rekord u brzini prelaska Atlantika. Imamo i Andrewsa, znanstvenika koji upozorava da stvari neće funkcionirati, jer on je napravio sve kalkulacije i one su katastrofične, ali njega nitko ne slu&scaron;a. Za savjet ga pitaju samo u trenutku kada je sve prekasno.<br /><br /></p> <p>U ovu na&scaron;u priču na scenu dolazi i netko tko pola sata prije udara broda u santu leda upozorava da će se to dogoditi, govori svima gdje je santa, u nadi da će ga netko čuti. Taj netko u ovoj na&scaron;oj priči dolazi iz Srbije.<br /><br /></p> <p>Kod susjeda se ovaj tjedan događa ne&scaron;to &scaron;to je presudno ne samo za njihovo područje, nego za cijeli ekosustav. Događa se prvi pravi nacionalni ekolo&scaron;ki ustanak. Ako uspiju u svom otporu, postoji ogromna mogućnost da spase cijeli planet.<br /><br /></p> <p>Prije nego sam krenuo istraživati činjenice za ovaj tekst nazvao sam mog dragog prijatelja i jednog od najvećih novosadskih sinova i pitao ga da li u ovoj priči ne&scaron;to smrdi. Rekao je: "Nemoj da te odvrati od srži priče trenutno prepucavanje vlasti i oporbe i neredi koji se događaju oko teme Rio Tinta, ovaj dio problema oko lokalnih ljudi i ekolo&scaron;kih problema je stvaran i opasan, pi&scaron;i, neka se zna istina".<br /><br /></p> <p>Kompanija Rio Tinto (u prijevodu Crvena Rijeka, sarkastično, zar ne) otkupila je prava za rudarenje u Zapadnoj Srbiji.<br /><br /></p> <p>Rudariti će litij, ili ''bijelo zlato'' kako tepaju ovom kemijskom elementu.<br /><br /></p> <p>O Rio Tintu neću puno. To je druga najveća rudarska kompanija na svijetu, vlasnik je najvećeg rudnika zlata na svijetu. Otkad je jasno koliku važnost će imati litij u ljudskim životima, svoje interese su prebacili i na rudarenje litija.<br /><br /></p> <h3>Neisplativost recikliranja<br /><br /></h3> <p>Najveći pojedinačni dioničar Rio Tinta je Chinalco, kineska državna kompanija, a Kina je najveći proizvođač litijskih baterija na svijetu. Pametnom dovoljno, dosta o Rio Tintu, 'ajmo mi o litiju.<br /><br /></p> <p>Litij je trenutno percipiran u svijetu kao novi spasitelj planeta Zemlje, superheroj, najveća zvijezda zelene obnovljive energije.<br /><br /></p> <p>Da vas samo podsjetim, prije 150 godina isto su govorili za ugljen.<br /><br /></p> <p>Kao &scaron;to znate, litijum-ionske baterije se ugrađuju u električne automobile, koji bi trebali promijeniti nepovoljnu ekolo&scaron;ku situaciju u svijetu, jer statistika kaže da automobili proizvode 60% ugljičnog dioksida u atmosferi.<br /><br /></p> <p>Litij je najlak&scaron;i metal koji se nalazi na na&scaron;em planetu i nikada ga se ne može naći čistoga, uvijek se nalazi ukomponiran u neki mineral zajedno sa ostalim kemijskim elementima. I tu počinje malo mračnija priča o na&scaron;em superheroju. Litij se rudari iz zemlje, princip je isti kao i za druge vrijedne metale. Ne dolazi u čistom obliku, već sa ostalim mineralima od kojeg treba biti oči&scaron;ćen. I eto problema.<br /><br /></p> <p>Za izrudariti jednu tonu litija, stvoriti će se 70 tona neupotrebljive zemlje i također znatne količine radioaktivnog otpada. Uz gore navedeno, za stvoriti tonu litija treba potro&scaron;iti oko 2.000 tona vode. Rudarenjem se oslobađaju i ogromne količine ugljičnog dioksida i radioaktivnog materijala u atmosferu.<br /><br /></p> <p>Sa jednom tonom litija moguće je proizvesti oko 100 baterija električnih automobila.<br /><br /></p> <p>Elon Musk predviđa da će do 2028. godine svijet biti u mogućnosti proizvesti godi&scaron;nje oko 30 milijuna električnih automobila. U brojkama bi to značilo da će rudarenje litija proizvesti godi&scaron;nje 21 milijun tona neupotrebljive zemlje, 30.000 tona radioaktivnog otpada, te 600 milijuna tona zagađene vode.<br /><br /></p> <p>Predviđeno je da će do 2050. godine na planetu Zemlji biti oko jedna milijarda električnih automobila. I u trenutku matematički shvatite da je ova situacija jednostavno neodrživa. Potreba za litijem će biti ogromna, rudarenja će biti sve intenzivnija, a rje&scaron;enja za ekologiju djelomična jer baterije u prosjeku traju oko deset godina. Rreciklaža litija iz baterija je potpuno ekonomski neisplativa, jeftinije je rudariti. I tako se na&scaron; superheroj litij, budući spasitelj ljudskog roda, pretvara u silovatelja planeta Zemlje.<br /><br /></p> <p>Električni automobili će definitivno pomoći bogatom dijelu stanovni&scaron;tva, bogati gradovi će biti bez smoga, i spasit će se puno života. U isto vrijeme u nekoj Boliviji, Čileu, Argentini ili Zimbabweu bit će uni&scaron;ten ekosustav, a dolinama će teći ''Crvene Rijeke''. Njima će bit jo&scaron; gore, jer kad se izrudari litij, kompanije će otići sa tog područja, a ostat će silovana zemlja, jo&scaron; siroma&scaron;niji seljaci sa zagađenim rijekama i neobradivom zemljom. I vjerujte mi, neće si moći priu&scaron;titi novu Teslu da bi se vozili po selu, neće imati niti novaca, niti priključak za struju da pune auto. Krenut će sa svojim konjem ili magarcem prema rijeci, da se blago napoji, ali voda neće biti pitka.<br /><br /></p> <p>Koliko god to neugodno bilo za javnost, jer u ovom trenutku se borimo s pandemijom, ljudi moraju znati važne činjenice, jer prema onome &scaron;to nas čeka ako ne progledamo, pandemija je kap u moru.<br /><br /></p> <h3>Potro&scaron;nja ugljena i plina<br /><br /></h3> <p>Kada gledamo pojedinačno električni automobil, i onaj s unutarnjim sagorijevanjem, nema nikakve dvojbe da je električni bolji za okoli&scaron;. Ali kada zagrebemo malo vi&scaron;e po povr&scaron;ini, shvatimo da se baterije za te iste automobile ne rade od poljskog cvijeća ili od suza jednoroga, one se rade te&scaron;kim rudarenjem, za koji smo davno ustanovili i svi se složili da uni&scaron;tava ekosustav na najmanje 300 godina. Moramo shvatiti da trenutno u svijetu samo 28% električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, dok ostatak dolazi od ugljena i plina. Povećanje potrebe za električnom energijom će i povećati potro&scaron;nju ugljena i plina.<br /><br /></p> <p>Kina, koja je najveći proizvođač ''zelene'' električne energije u svijetu, je ujedno i najveći potro&scaron;ač ugljena, tro&scaron;i ga koliko i sve ostale zemlje u svijetu zajedno. Zeleno i zagađenje prate jedno drugo u stopu. Ako se električni automobil napaja električnom energijom koju je proizvela elektrana na ugljen, koliko je taj automobil uistinu zelen?!<br /><br /></p> <p>U 2021. godini SAD je odobrio proračun od 550 milijardi dolara za razvoj obnovljivih izvora energije, tako da će to ubrzo postati najunosniji posao na svijetu. Već sada im netko mora reći da ovakav način ne funkcionira, da se ubrzano treba krenuti prema novim i zelenijim otkrićima, siguran sam da su već izmi&scaron;ljena, skrivena u nekoj ladici. Nevjerojatno je bitno da se krene u pravom smjeru, jer ako provjerite tko su najveći ulagači u obnovljivu energiju, otkrit ćete da je to ona ista ekipa koja je desetljećima zagađivala planet. Da li stvarno mislite da će ga krenuti spa&scaron;avati? Pa nisu ljudi ovce. Pa ne može mu&scaron;karac koji je prebio ženu, ali ju je nakon toga njihovim zajedničkim automobilom odveo na prvu pomoć, na kraju ispasti junak. Ne ide to tako stari, ne u ovoj priči&hellip;<br /><br /></p> <p>Srbi su to ovih dana jasno dali do znanja.''NO PASARAN&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-09-21-srbija-prosvjed.jpgFra Mario Knezović: Nema Božića, nema muška i ženska, a EU hoće da im vjerujemo VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=354653354653Grude.com - klik u svijetWed, 08 Dec 2021 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-15-framarioseminar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Božić je Božić i za ljude koji nisu vjernici kao ja, i za ljude koji su vjernici”, rekao je hrvatski predsjednik.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Je li TEORIJA ZAVJERE i to &scaron;to je čista istina da Europska komisija kaže da se ne upotrebljava riječ Božić?&rdquo; pita se se poznati svećenik fra Mario Knezović u propovjedi u kojoj je govorio u oku&scaron;aju da se &ldquo;u imeme poltiočke korektostnozi u komuniciji u EU ne koristi riječ Božić nego samo &lsquo;sretni praznici&rdquo;, a&nbsp; ljudi ne zovu krsnim imjenom. Primjerice da se umjesto Ivan i Marija kaže Malika i Julio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Je li TEORIJA zavjere ili istina i to da kažu nema vi&scaron;e mu&scaron;ki ili ženski spol, nego ne&scaron;to neutralno? Takvi koji nam daju sotonske preporuke hoće da vjerujemo da se brinu za na&scaron;e zdravlje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosta je vi&scaron;e. Prikrivanju je do&scaron;ao kraj. Istina se razotkrije i onda kad se sva zemaljska mudrost i moć uplete u promoviranje laži&rdquo;, kazao&nbsp; je fra Mario.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nikada nam nitko ne može niti će zabraniti na&scaron; najveći blagdan Bozić. Molimo zajedno protiv zla koje hoće da nas sve porobi. Bog je uz nas dragi vjernici, a hvala na&scaron;em dragom fra M.Knezoviću i drugim dobrim svećenicima koji nisu napustili svoje stado&rdquo;, pi&scaron;u mu vjernici.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="heateor_sss_sharing_container heateor_sss_horizontal_sharing"> <div class="heateorSssClear">Europska komisija je pripremila pa&nbsp; povukla interne smjernice o uključivoj komunikaciji u kojoj se preporučuje kori&scaron;tenje rodno neutralnih termina i izbjegavanje spominjanja Božića ili izraza krsno ime nakon &scaron;to je njihov sadržaj dospio u javnost i podigao dosta pra&scaron;ine.</div> <div class="heateorSssClear"> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pripremi pa povukli smjernice</strong></p> <p>&ldquo;Svrha moje inicijative za izradu smjernica kao internog dokumenta za komunikaciju osoblja Komisije u obavljanju njihova posla bila je postizanje važnog cilja: ilustrirati raznolikost europske kulture i pokazati uključivu prirodu Komisije prema svim slojevima dru&scaron;tva i vjerskim uvjerenjima europskih građana.</p> <p>&nbsp;</p> </div> </div> <p>Međutim, objavljena verzija smjernica ne odgovara svrsi. To nije zreo dokument i ne zadovoljava sve standarde kvalitete Europske komisije&rdquo;, izjavila je povjerenica za jednakost&nbsp;<strong>Helena Dalli</strong> nakon &scaron;to je sadržaj dokumenta otkrio talijanski list Il Giornale i nakon &scaron;to se Helena Dalli javno osramotila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najsporniji savjet u tim smjernicama glasi da se u komunikaciji &ldquo;izbjegava pretpostaviti da su svi kr&scaron;ćani&rdquo;. &ldquo;Ne slave svi kr&scaron;ćanske blagdane i svi kr&scaron;ćani ne slave te blagdane na iste datume&rdquo;, kaže se u smjernicama i preporučuje da se izbjegavaju izrazi poput &ldquo;božićno vrijeme može biti stresno&rdquo; i umjesto toga da se kaže &ldquo;blagdansko vrijeme može biti stresno&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U smjernicama je naveden čitav niz primjera izraza koje treba izbjegavati i preporuke &scaron;to koristiti umjesto toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U na&scaron;oj komunikaciji nikad ne treba pretpostaviti da su svi heteroseksualci, da se svi identificiraju sa spolom po rođenju&rdquo;, kaže se u smjernicama. Stoga se preporučuje da se ne koristi izraz &ldquo;dva spola&rdquo;, da se govor ne započinje s &ldquo;dame i gospode&rdquo; i umjesto toga se preporučuje započeti s &ldquo;dragi kolege&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preporučuje se da se u formularima koristi izrazi ime ili uobičajeno ime, umjesto krsno ime. Kada se pripovijeda neka priča preporučuje se da se ne koriste tipična imena iz jedne religije, nego da se primjerice umjesto Ivan i Marija kaže Malika i Julio.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rekacija Vatikana</strong></p> <p>Na objavu do9kumenta iz Bruxellesa vatikanski državni tajnik, kardinal <strong>Pietro Parolin,</strong>&nbsp;reagirao je pitanjem znači li to &ldquo;poni&scaron;tavanje kr&scaron;ćanskog identiteta na&scaron;e Europe&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Naravno, znamo da Europa svoje postojanje i svoj identitet duguje brojnim doprinosima, ali svakako ne možemo zaboraviti da je jedan od njezinih glavnih doprinosa, ako ne i glavni, samo kr&scaron;ćanstvo&rdquo;, izjavio je kardinal Parolin.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>I Milanović ih ismijava</strong></p> <p>I hrvatski predsjednik <strong>Zoran Milanović&nbsp;</strong> komentirao je&nbsp; objavljene pa povučene smjernice o komunikaciji u institucijama EU-a, u kojima se spominje da bi trebalo izbjegavati spominjanje Božića te izbjegavati kori&scaron;tenje krsnih imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo; U Europskoj komisiji dijele smjernice kako bi se trebali zvati praznici. To sve dolazi iz iste prljave kuhinje.&nbsp; Ovi pametnjakovići iz Bruxellesa svu tradiciju koju ima Europa poku&scaron;avaju pretopiti u kulturu totalne različitosti, to je &scaron;tetno. Europa ima svoju povijest, Božić u Europi je Božić. &Scaron;to da se spominje, Oktobarska revolucija? Europa je kulturolo&scaron;ki kr&scaron;ćanski kontinent. Temelji dobrog i lo&scaron;eg u Europi su kr&scaron;ćanski&rdquo;, pojasnio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Božić je Božić i za ljude koji nisu vjernici kao ja, i za ljude koji su vjernici&rdquo;, rekao je hrvatski predsjednik</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslu&scaron;ajte propovijed koju je na Kočerinu izgovorio fra Mario Knezović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/ntySBnw_DXk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-15-framarioseminar.jpgProf. dr. sc. Alemka Markotić PRIZNALA EKSPERIMENTIRANJE NA DJECIhttp://grude.com/clanak/?i=354347354347Grude.com - klik u svijetThu, 25 Nov 2021 17:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-05-alemka_markotic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prof. dr. sc. Alemka Markotić između ostalog iznijela je šokantnu potvrdu da se ovim cjepivom zapravo eksperimentira na djeci. <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana svjedoci smo nevjerojatne moći medija. U onome &scaron;to objave, kako objave, &scaron;to istaknu, a &scaron;to namjerno pre&scaron;ute, vidljivo je kako je jako te&scaron;ko dobiti vjerodostojnu sliku onoga &scaron;to se stvarno dogodilo. A jo&scaron; je vidljivija prljava namjera medija da se stvarni događaj protumači onako kako odgovara &bdquo;naređenoj istini&ldquo; koju moraju prikazati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PROSVJED PRETVOREN U NAPAD NA NOVINARA</strong></p> <p>Tako je npr. u svim glavnim medijima, veliki mirni prosvjed od subote 20. 11. 2021. u Zagrebu na kojem je sudjelovalo oko 80 000 građana protiv covid propusnica, za slobodu odluke čovjeka na cijepljenje ili ne (jer je i znanstveno dokazano kako i cijepljene osobe isto tako prenose virus), svedeno na vijest o napadu na novinara i na čovjeka koji se istom rukom poče&scaron;ao po stražnjici, a zatim po licu. Ove dvije slike izbačene u prvi plan preko medija su obojale cijeli ovaj dostojanstveni događaj u ne&scaron;to primitivno, divljačko i vrijedno svake osude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>EMISIJA IZDVOJENO PRETVORENA U IZRUGIVANJE</strong></p> <p>Drugi primjer je način izvje&scaron;tavanja o izjavama koje su u ovotjednoj emisiji IZDVOJENO na Laudato TV izrekli oni koji su gostovali: prof. dr. sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', Zagreb, i članica Nacionalnog stožera za borbu protiv COVID-19; prof. dr. sc. mons. Vladimir Dugalić, tajnik Komisije 'Iustitia et pax' HBK-a, i mr. sc. vlč. Robert &Scaron;reter, teolog; dr. sc. mons. Želimir Puljić, predsjednik HBK-a i zadarski nadbiskup; prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac s Katedre obiteljskog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu te Kre&scaron;imir Planinić, odvjetnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. dr. sc. Alemka Markotić između ostalog iznijela je &scaron;okantnu potvrdu da se ovim cjepivom zapravo eksperimentira na djeci. Evo njezine izjave koju zapravo niti jedan glavni medij u zemlji nije prenio, osim pojedinaca na dru&scaron;tvenim mrežama:</p> <p>"Kažu treba ispitati cjepivo. A na čijoj djeci ćemo ispitati (cjepivo)? Brojna cjepiva su rađena u zapadnim zemljama i ispitivana u siroma&scaron;nim područjima Azije i Afrike, na sirotinjskoj djeci.</p> <p>Na nečijoj djeci se to mora ispitati, da bi moje dijete bilo sigurno kad primi (cjepivo). Pa na čijoj ćemo?</p> <p>Sad se ispituje i na europskoj, i na američkoj, i na drugoj djeci, a ne samo na afričkoj i azijskoj."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovdje je zapravo doneseno priznanje da se cjepiva ispituju na djeci i da se sada cjepiva osim na afričkoj, ispituju i na američkoj i europskoj i drugoj djeci. Iz čega proizlazi da ona i cijeli stožer sudjeluju u provođenju pokusa na nama i na&scaron;oj djeci. To je protivno čl.23 Ustava RH , Zakonima, europskim konvencijama, svim etičkim normama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mediji su sve to pre&scaron;utili podsmje&scaron;ljivo prenoseći samo izjavu mr. sc. vlč. Robert &Scaron;retera koji je vidio kako se metalna žlica priljepljuje trojici njegovih prijatelja nakon cijepljenja, tako da je opet cijela vijest o dotičnoj emisiji izgledala kao da su oni koji se protive obaveznom cijepljenju potpuni luđaci i teoretičari zavjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ZAKLJUČAK</strong></p> <p>Pojam &bdquo;medij&ldquo; dolazi od riječi medium - dakle sredina. Sredina između događaja i primatelja. Na način kako mediji prikazuju dana&scaron;nju situaciju u zemlji i svijetu oko covid pandemije, vidljivo je da tu nema sredine, nego se isključivo ide na stranu podilaženja vladajućih. Dedukcijski ispada kako onda sigurno isto tako rade i u većini drugih izvje&scaron;tavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Paula Tomić</strong></p> <p>U prilogu dio iz emisije IZDVOJENO u kojem dr. Alemka izgovara citirani tekst</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/iWBUVojpeyg" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-05-alemka_markotic.jpgKome god Hrvatska na bilo koji način smeta, Hercegovina mu je omiljena meta!http://grude.com/clanak/?i=354219354219Grude.com - klik u svijetSat, 20 Nov 2021 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-10-frano-vukoja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što su na stadionu Hajduka, slavnog splitskog nogometnog kluba, koji je, kako piše u monografiji “splitskih bilih”, dobio ime po Andrijici Šimiću, hajdučkom harambaši iz Alagovca kod Gruda...<p style="text-align: right;"><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Frano Vukoja - Večernji list</strong></em></p> <p><br />... vatreni pobijedili Ruse i tako se izravno plasirali na Svjetsko prvenstvo 2022., zaorila se i pjesma &ldquo;Moja Hercegovina&rdquo;, jedna od uspje&scaron;nica Mate Bulića koji je dugogodi&scaron;nji prijatelj s izbornikom Zlatkom Dalićem. Ali ne lezi, vraže! Nekima je pjesma o kamenu, kr&scaron;u, maslini, vinu, gangi i Neretvi, hitu koji se pjeva ne samo u Hercegovini, jako zaparala u&scaron;i. Na Poljudu su Hercegovci zdu&scaron;no pjevali i Mi&scaron;inu &ldquo;Poljubi zemlju&rdquo; i Markovu &ldquo;Lijepa li si&rdquo; i hit Alena Nižetića &ldquo;Dalmacijo, moja ružo procvala&rdquo;, a Dalmatinci i Hrvati iz čitave Lijepe Na&scaron;e i dijaspore s njima Matinu &ldquo;Moja Hercegovina&rdquo;. Na poljudskom stadionu bilo je mno&scaron;tvo navijača iz Hercegovine, po podacima o prodaji ulaznica, i vi&scaron;e od polovine. Na graničnim prijelazima pitali su navijače vatrenih iz Hercegovine:</p> <p>- Je li itko ostao u Hercegovini?</p> <p>- Je baba Luca koja čuva dicu - odgovorio je jedan Ero s ovoga svijeta.<br /><br /></p> <p>Prema nekim demografskim procjenama, u RH živi oko milijun Hrvata podrijetlom iz BiH (možda i milijun i 300 tisuća), ponajvi&scaron;e Hercegovaca. Brojni njihovi potomci smatraju se &ldquo;fetivim&rdquo; Hercegovcima. Novi predsjednik Matice hrvatske i najizvođeniji dramatičar Miro Gavran smatra se Hercegovcem iako je rođen u RH (Gornjoj Trnavi kod Nove Gradi&scaron;ke) jer mu je otac iz Posu&scaron;ja, a majka iz Ljubu&scaron;koga. A takvih je primjera na stotine tisuća. Hercegovina i Dalmacija, pa tako i čitava RH, vezani su kao pupčanom vrpcom. Brojni građani RH vuku podrijetlo iz Hercegovine, ali i iz Bosne, područja koja su stoljećima demografski hranila Lijepu Na&scaron;u. Prodor Osmanlija u 15. stoljeću natjerao je katolike Huma i Zahumlja na bijeg u Dalmaciju. Dr. fra Robert Jolić ističe da prezimena Herceg, Hero, Herakovića ili Vla&scaron;ić nedvojbeno upućuju na hercegovačko podrijetlo. Brojni su zbjegovi katolika tijekom stoljeća osmanske vlasti. Nenad Vekarić, istražujući podrijetlo pelje&scaron;kih rodova, zaključio je da, od njih 77 kod kojih postoji sačuvana predaja o starom podrijetlu, čak 60 posto upućuje na Bosnu i Hercegovinu. Slično je s dubrovačkim i splitskim područjem, dolinom Neretve, Hvarom, Visom&hellip; Ako je pokojni Bandić, biv&scaron;i gradonačelnik Zagreba, bio Hercegovac, Toma&scaron;ević, koji ga je naslijedio, je iz znane bosanske loze Toma&scaron;evića.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Vjerujemo da predsjedniku Milanoviću pjesma o Hercegovini na Poljudu nije zaparala u&scaron;i jer su mu korijeni u Livnu i Rami, ali ni Zvoni Bobanu koji je podrijetlom iz Bobanove Drage kod Gruda. Iz sveg grla pjesmu o Hercegovini pjevao je kapetan Luka Modrić koji je igrao za mostarski Zrinjski. Onaj tko je bio zadužen za razglas pustio je pjesmu nakon &scaron;to je Dalić pustio suzu radosnicu. Dok je Mostarac Bogdanović nedavno plakao od tuge nakon poraza hrvatske ko&scaron;arka&scaron;ke reprezentacije protiv Njemačke. I plače hercegovački gorostas od 100 kila i 100 milijuna godi&scaron;nje jer je izgubila njegova Hrvatska!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa se pitamo kako to da nikome ne smeta to &scaron;to Hercegovci Hrvatskoj donose medalje, a smeta im njihova omiljena pjesma. Pa Borna Sosa, koji je asistirao ruskom reprezentativcu za autogol, odrastao je uz pjesmu &ldquo;Moja Hercegovina&rdquo; jer mu je ćaća iz Gruda. Lino Červar inzistirao je na tome da hrvatska rukometna reprezentacija prvi krug Europskog rukometnoga prvenstva 2018., održanog u Hrvatskoj, igra u Splitu zbog velikog broja Hercegovaca među kaubojima. Nikome nije smetalo to &scaron;to su kauboji nakon osvojenog srebra na Europskom rukometnom prvenstvu pjevali: &ldquo;Željko Musa, Željko Musa, zabio je zadnji gol!&rdquo; Taj Musa je Ljubu&scaron;ak, a rodila ga je &Scaron;irokobriježanka.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Hercegovci su odležali puno godina zatvora zbog pjevanja domoljubnih hrvatskih pjesama, a sad bi ih neki najradije zatvorili zbog pjevanja pjesme o maslinama i vinu. A s njima i ostale Hrvate koji znaju koliko su hercegovački Hrvati doprinijeli stvaranju hrvatske države, ali i BiH. Trebalo je goloruk stati pred 150 tenkova i oklopnjaka JNA u Pologu. Ljevičar Denis Kulji&scaron; napisao je u svojoj knjizi da su, uz Tuđmana, za stvaranje hrvatske države najzaslužniji &Scaron;u&scaron;ak i fra Jozo Zovko. Naravno, uz branitelje čiji je simbol Blago Zadro, rođen u Ledincu između &Scaron;irokog i Gruda. Možda su ba&scaron; zato onima kojima Hrvatska na bilo koji način smeta, Hercegovci omiljena meta! Mogu govoriti i pisati &scaron;to hoće, ali nitko im od Hrvata dobre volje neće vjerovati. Kad je jedan komesar nakon Drugog svjetskog rata držao predavanje u jednom hercegovačkom selu i poku&scaron;ao nazočne uvjeriti da nema Boga, upitao ih je:</p> <p>- Kako možete vjerovati u ono &scaron;to ne vidite?</p> <p>- Evo ja tebe vidim, a ni&scaron;ta ti ne virujem - uzvratio je jedan Ero s ovoga svijeta. &bull;</p> <p><br /><em><strong>Frano Vukoja - Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-10-frano-vukoja.jpgKome smeta HERCEGOVINA na Poljudu? Oni su HRVATSKU učinili boljom. I oni su HERCEGOVCIhttp://grude.com/clanak/?i=354127354127Grude.com - klik u svijetTue, 16 Nov 2021 00:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-16-screenshot_20211116_002355.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlo je već četvrt stoljeća otkad su se u hrvatskom javnom prostoru pojavili stereotipi o Hercegovcima.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Jednom nam je pokojni Fabijan &Scaron;ovagović koji ima zeta Hercegovca, glumca Dragana Despota, kazao kako je svako uopćavanje daleko od logike i onkraj pameti. Ali neki &bdquo;&scaron;oveni&ldquo; pravili su se pametnijima od legendarnog &bdquo;&Scaron;ove&ldquo;. No proteklih godina tiho je na javnu scenu stupila nova paradigma o Hercegovcima, koja razbija spomenute stereotipe i animozitete.<br /><br /></p> <p style="text-align: right;">Pi&scaron;e: Frano Vukoja / Večernji list<br /><br /></p> <p>Inače, stereotip je u tiskarstvu metalna ploča odlivena u matrice, odnosno kopija tiskarskog sloga. U običnom razgovoru, pojam stereotip (po francuskoj riječi stereotype) označava ne&scaron;to &scaron;to je konvencionalno, formalizirano, vrlo pojednostavljeno mi&scaron;ljenje o nečemu bez racionalne podloge. Vrlo su opasni stereotipi o čitavim narodima i rasama, a oni koji ih &scaron;ire nerado prihvaćaju činjenicu da u toj njihovoj raboti ima previ&scaron;e nacionalizma, čak i &ndash; fa&scaron;izma. Žrtvama stereotipa često je humor na svoj račun jedan od obrambenih mehanizama.<br /><br /></p> <p>Animozitet, prema rječnicima, znači neprijateljsko raspoloženje prema čemu ili nekomu, nesno&scaron;ljivost, odbojnost, ogorčenost. Postoje animoziteti prema rasama, boji kože, narodima, religijama, svjetonazorima, političkim i drugim opredjeljenjima. A kako je danas sa stereotipom i animozitetom prema Hercegovcima? Gotovo da nitko u hrvatskom javnom prostoru nije pokazao ni trunke jala ili zluradosti kad je prije nekoliko godina Hercegovka Marija Pejčinović Burić izabrana na novu potpredsjednicu i ministricu vanjskih i europskih poslova Vlade RH. Svi se u Hrvatskoj vesele uspjesima Hercegovca Marina Čilića koji se vinuo u sam vrh svjetskog tenisa. Livnjak Mate Rimac svojim električnim vozilima vozi sve Hrvate u četvrtu industrijsku revoluciju. Kad su Karlovčani birali Ljubu&scaron;aka Damira Mandića za svoga gradonačelnika, uopće im nije smetalo to &scaron;to je Hercegovac. U Zagrebu je bilo sasvim normalno to da Milan Bandić, Ero s ovoga svijeta, bude doživotni gradonačelnik. Hrvatski televizijski kanali svakodnevno izvje&scaron;tavaju svoje gledatelje o tome koliko je Mostarac Bojan Bogdanović u Americi dao ko&scaron;eva, imao skokova i asistencija.<br /><br /></p> <p>Puno je toga &scaron;to jo&scaron; ide u prilog tvrdnji kako su stereotipi prema Hercegovcima gotovo stvar pro&scaron;losti. Postoji i mi&scaron;ljenje da je tomu doprinio i silazak s političke scene nekih ljudi koji su te stereotipe o Hercegovcima plasirali. Ranih 90-ih godina pro&scaron;log stoljeća u nekim politikantskim kuhinjama skuhana je neukusna popara koja je &bdquo;smrdjela&ldquo; na vrlo opasni &scaron;ovinizam, ksenofobiju. Krenula je politikantska hajka prema tom važnom dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa, počela je antihercegovačka kampanja. Za mnoge u Hrvatskoj Hercegovci su bili primitivni konzervativci, ruralni desničari, zatucani i neuki ognji&scaron;tari, grmalji, &scaron;verceri, bjeločarapa&scaron;i s mobitelom u Mercedesu. Na najvi&scaron;oj razini nisko se govorilo o navodnom hercegovačkom lobiju, pa i navodnoj hercegovačkoj mafiji, o tome kako su Hercegovci opljačkali Hrvatsku, kako ugodno žive na račun Hrvatske i slično.<br /><br /></p> <p>Sve to znalo se koristiti i u predizbornim kampanjama. Govorilo se da su pojedinci dobivali i izbore na antihercegovačkoj kampanji. Stipe Mesić jednom je na televiziji kazao kako Hercegovce treba naučiti loviti ribu (a ne im je davati), a nedugo zatim Hercegovci su u Čapljini organizirali Svjetsko prvenstvo u ribolovu! No Mesić je na televiziji kazao i to kako on ne može imati ni&scaron;ta protiv Hercegovaca jer je otac njegova unuka Hercegovac. Krenuli su i neukusni, neprimjereni vicevi na račun Hercegovaca, a Gojko &Scaron;u&scaron;ak je uzvratio: &bdquo;Nikada nećete moći mrziti Hercegovce onoliko koliko Hercegovci vole Hrvatsku!&ldquo; Znakovito je to da nijedan od brojnih stereotipa i predrasuda o Hercegovcima nije imao neko značajnije logično upori&scaron;te.<br /><br /></p> <p>Danas pak oni kod kojih predrasude o Hercegovcima jo&scaron; pomalo tinjaju često budu jednostavno zbunjeni &bdquo;drugom stranom medalje&rdquo;. Hercegovce se vezalo za bijele čarape, a crno na bijelo vide da su Hercegovci zapravo perjanice hrvatskog bijelog sporta &ndash; Čilić i Dodig. Jo&scaron; uvijek pomalo vjeruju u to da su svi Hercegovci zadrti desničari, a onda saznaju da je jedan &bdquo;okorjeli&ldquo; ljevičar Predrag Matvejević &ndash; Mostarac. Slu&scaron;aju na televiziji ljevičara Dragana Markovinu, a onda saznaju da je rođen u Mostaru. Jo&scaron; postoji pokoji otac koji sina uči kako su Hercegovci neuki primitivci, a onda mu nastavnik kaže da je otac hrvatske moderne književnosti A. B. &Scaron;imić, Hercegovac iz Drinovaca, koji se &scaron;kolovao u &Scaron;irokom Brijegu, u kojem je 70-ih godina 19. stoljeća postojao studij filozofije i bogoslovije. Kad se počne govoriti o bardovima hrvatskog novinstva, neizostavan je Veselko Tenžera koji je rođen u Rami-Prozoru (&scaron;kola u Uzdolu kod Rame nosi Tenžerino ime).<br /><br /></p> <p>Hercegovce se vezalo uglavnom za HDZ, a dugo su Hercegovci Josip Leko, Ljubo Jurčić i Milan Bandić bili među vodećim ljudima u SDP-u. Neki su, unatoč svemu, poučavali djecu kako su Hercegovci tupasti, zatucani, neuki, a onda klinci na HTV-u gledaju kako hrvatski sveznadar Mirko Miočić u Milijuna&scaron;u za džoker-nazovi pozove Ljubu&scaron;aka Radoslava Dodiga, kralja kultne Kviskoteke. A djeca se ne daju dugo varati. Idemo dalje. Hrvatska ko&scaron;arka&scaron;ka reprezentacija priprema se za kvalifikacije za Europsko prvenstvo, a značajnu ulogu imat će Hercegovci, uz Bogdanovića, Zubac, Bender i jo&scaron; poneki gorostas. Sjećamo se fantastičnog izdanja &Scaron;irokobriježanina Planinića u kvalifikacijama za Olimpijadu. Navijači hrvatskih ko&scaron;arka&scaron;kih klubova Hercegovce ko&scaron;arka&scaron;e doživljavaju kao svoje.<br /><br /></p> <p>Među hrvatskim &bdquo;kaubojima&ldquo; brojni su rukometa&scaron;i iz Hercegovine. S tribina se često skandiralo Mirku Aliloviću, tako će se skandirati i nekim novim hercegovačkim klincima među &bdquo;kaubojima&ldquo;. U Hrvatskoj se nedovoljno zna da je mostarski Zrinjski (i bez svog biv&scaron;eg igrača Luke Modrića) jedan od najjačih klubova u BiH, da je NK &Scaron;iroki Brijeg biv&scaron;i osvajač Kupa BiH, da je NK GO&Scaron;K iz Gabela u&scaron;ao onomad u Premijer ligu BiH. Brojni Hercegovci igrali su i igraju u hrvatskim nogometnim klubovima, za očekivati je da će novi Hercegovci zakucati na vrata &bdquo;vatrenih&ldquo; i naslijediti slavne Hercegovce s majicom &bdquo;kockastih&ldquo;. Sveučili&scaron;te u Mostaru ima oko 16.000 studenta, od čega petinu čine studenti iz Hrvatske. Oni svakako kod svojih u Dalmaciji, Slavoniji i drugdje u Hrvatskoj doprinose novoj, ljep&scaron;oj slici Hercegovine.<br /><br /></p> <p>U Mostar stižu i profesori sa sveučili&scaron;ta u Hrvatskoj, koji su svoje kolege uvjerili kako su stereotipi o Hercegovcima bez ikakve racionalne osnove, a animozitet prema sunarodnjacima u Hercegovini jako &scaron;tetan. Na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu znatan je postotak talentiranih studenata iz Hrvatske. Mnogi u Hrvatskoj Hercegovinu su doživljavali kao zemlju golog kr&scaron;a, a njome teku rijeke, pružaju se ravnice koje, zahvaljujući klimi, mogu davati i tri ljetine godi&scaron;nje. Hercegovina ima 20-ak jezera, među kojima je i Bu&scaron;ko jezero, jedno od najvećih umjetnih akumulacija u Europi, i Hutovo blato, jedno od najvećih zimovali&scaron;ta ptica u Europi.<br /><br /></p> <p>Kad se jedan Zagrepčanin obi&scaron;ao gotovo čitavu Hercegovinu, upitao je: &bdquo;Dobro, a gdje je taj kamenjar?&ldquo; Mnogi koji iz Hrvatske dođu na hercegovačke festivale, kao &scaron;to su Mediteran Film Festival i West Herzegowina Fest u &Scaron;irokom Brijegu te Mostarsko proljeće, Mostar Film Festival ili manifestaciju izbora osoba godine Večernjakov pečat u Mostaru, Hercegovinu dožive sasvim suprotno od onoga &scaron;to se godinama namatalo. Isto je tako i na festivalu animiranog filma NAFF u Neumu, hercegovačkom gradiću na Jadranu, kao i kad Zagrepčani ili Splićani dođu na skijanje na skijali&scaron;te Risovac u parku prirode Blidinje.<br /><br /></p> <p>Međugorje je jedno od najpoznatijih marijanskih sveti&scaron;ta na svijetu, pohode ga mnogi hodočasnici. Oni su u svojim sredinama svakako doprinijeli razbijanju stereotipa o Hercegovini. Isto je tako i s onima koji su posjetili kulturno-povijesnu jezgru &Scaron;irokog Brijega. Franjevačka galerija u &Scaron;irokom ima fundus od četiri tisuće slika najrecentnijih slikara. Humačka ploča koja se čuva u muzeju samostana na Humcu kod Ljubu&scaron;kog spada među najstarije spomenike pismenosti u BiH, pisana je na hrvatskom jeziku starohrvatskom ćirilicom s pet slova glagoljice. Mostar nije samo Stari most, tu je Austro-Ugarska posijala europsko sjeme. Hrvati Mostara jo&scaron; su u 19. stoljeću imali svoje novine, tiskaru&hellip;<br /><br /></p> <p>Mostarac Milivoj Uzelac jedan je od najistaknutijih hrvatskih slikara ekspresionista. Hercegovina je hrvatskoj umjetnosti dala niz značajnih slikara, grafičara, kipara, od Gabrijela Jurkića i Virgilija Nevjestića do Sofije Naletilić Penavu&scaron;e i Mladena Galića te brojnih drugih, a Akademija likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu rađa nova imena u svijetu umjetnosti. Hercegovački Hrvati daju značajan doprinos ukupnoj hrvatskoj kulturi. U Mostaru postoji Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, u koje je učlanjen znatan broj uglednih pisaca koji djeluju u Hrvatskoj. U Mostaru djeluje i Hrvatsko narodno kazali&scaron;te. Posljednjih godina u Mostaru se snimaju značajni hrvatski filmovi. Film &bdquo;Obrana i za&scaron;tita&ldquo; Mostarca Bobe Jelčića, koji se snimao u Mostaru, u Puli je osvojio sedam Zlatnih arena! Pro&scaron;le godine u Mostaru je snimljen film &bdquo;Mrtve ribe plivaju na leđima&ldquo; u režiji Kristijana Milića, producent je Mostarac glumac Slaven Knezović, a u filmu glumi niz glumaca iz Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Katolička crkva u Hercegovini dala je veliki doprinos razvoju prosvjete i kulture, a hercegovački svećenici imali su zapažene uloge u političkom životu BiH, ali i &scaron;ire. Mnogi u Hrvatskoj znaju za djelovanja Pa&scaron;kala Buconjića, Grge Martića, Nikole Mandića, Didaka Buntića, a sve vi&scaron;e saznaju kolika je golema uloga Katoličke crkve u očuvanju hrvatstva u Hercegovini i čitavoj BiH. U hrvatskoj javnosti nedovoljno se vrednovala uloga fra Joze Zovka u priznanju Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Hercegovci su dali veliki doprinos u Domovinskom ratu, a &Scaron;irokobriježanin Gojko &Scaron;u&scaron;ak bio je ratni ministar obrane. Blago Zadro, simbol Domovinskog rata, rođen je u Ledincu, selu između Gruda i &Scaron;irokog Brijega, a krsni kum bio mu je Ilija Leko, otac Josipa Leke. Brojni su Hercegovci kao generali vodili hrvatske postrojbe u oslobodilačkim akcijama, među poginulim hrvatskim ratnicima značajan je postotak Hrvata iz Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Mnogi u Hrvatskoj znaju za bogate poduzetnike Hercegovce Dubravka Grgića, Cirila Zovka, Mirka Grbe&scaron;ića, Anđelka Leku, Milana Artukovića, Luku Rajića, Darinka Bagu, Borislava &Scaron;kegru, Marinka Zadru i druge, ali manje znaju to da su neki od njih spa&scaron;avali hrvatske tvrtke od propadanja. Dobro bi bilo da znaju i to da su kompanije Feal &Scaron;irokobriježanina Joze Bogdana, Grafotisak Gruđanina Stipe Vranje&scaron;a i Violeta Petra Ćorluke, također iz Gruda, ogledni primjeri europskog poslovanja. Takvi gospodarstvenici na tragu su nove hercegovačke paradigme. U svijetu postoje brojni Hercegovci koji su oti&scaron;li trbuhom za kruhom i stvorili poslovna carstva, kao &scaron;to su John Blažević, Steve Bubalo, Diego Miletić, Anton Kika&scaron;&hellip;<br /><br /></p> <p>Sveučili&scaron;na klinička bolnica u Mostaru je među najopremljenijim bolnicama u Europi, a trebala bi postati jedna od najkvalitetnijih u pružanju zdravstvenih ustanova u &scaron;irem okruženju. U tome dr. Anti Kvesiću, ravnatelju bolnice, podr&scaron;ku daju brojni ugledni liječnici Hercegovci koji djeluju u Zagrebu, ali i drugi renomirani liječnici iz čitave Hrvatske. Ako je suditi i po tome da Mostarku Ornelu Vi&scaron;ticu izaberu za najljep&scaron;u Hrvaticu, a &Scaron;irokobriježanina Gorana Bogdana hrvatske dame biraju za jednog od najpoželjnijih mu&scaron;karaca, može se zaključiti da su neracionalni stereotipi o Hercegovcima izgubili bitku s realno&scaron;ću. No stereotipni vrag ne spava, uvijek će se naći netko tko će Hercegovce u glazbenom smislu vezati samo za gangu jer ne zna, ili ne želi znati, da je Hercegovka Blaženka Cigić Milić bila prvakinja Opere zagrebačkog HNK, da je Zagrebačkom filharmonijom rukovodio Mostarac Miljenko Puljić, da je Čapljinac Niko Pavlović vodio zagrebačko kazali&scaron;te Komedija u vrijeme hit-mjuzikla i rock-opera ovog kazali&scaron;ta, da je Hercegovac Matko Raguž utemeljio zagrebački Teatar Exit, da su u Međugorju pred tisućama Hercegovaca pjevali Jose Carreras, Andrea Bocelli&hellip;<br /><br /></p> <p>Mediji ipak čine svoje pa rijetko tko u Hrvatskoj ne zna pjevati onu &bdquo;Kamen, kr&scaron; i maslina&hellip;&ldquo; Mate Bulića ili &bdquo;Hercegovinu u srcu&ldquo; Hercegovca Ranka Bobana. Rijetki u Hrvatskoj znaju da akademik Veselko Koroman, po najrecentnijim autoritetima književnosti jedan od najvećih hrvatskih pjesnika, on je iz Ljubu&scaron;kog koji se nalazi u dolini hrvatskih pjesnika, &scaron;to se prostire od Tinova Imotskog, preko &Scaron;imićevih Drinovaca do Popova polja Anđelka Vuletića. Kad bi se u hrvatskoj kulturnoj javnosti vi&scaron;e pisalo i govorilo o kulturnim projektima u Hercegovini te umjetnicima Hercegovcima, svakako bi slika Hercegovine bila puno ljep&scaron;a. Lijep primjer bilo je izvođenje prve hrvatske opere u BiH &bdquo;Diva Grabovčeva&ldquo; u Lisinskom.<br /><br /></p> <p>Nadamo se da će kazali&scaron;na publika u Hrvatskoj vidjeti pokoju predstavu mostarskog HNK. Nisu svi Hercegovci anđeli, naravno, ali ih se sve trpalo u isti vražji ko&scaron;, sotoniziralo, stigmatiziralo. William Perry, američki ministar obrane u mandatu Billa Clintona, na pogrebu Gojka &Scaron;u&scaron;ka kazao je: &bdquo;Ono &scaron;to je Shakespeare rekao u jednoj svojoj drami o jednom velikom Rimljaninu, kažem danas za jednog velikog Hrvata: Oti&scaron;ao je čovjek kakvog vi&scaron;e nećemo imati!&ldquo; Strani emisari koji su pohodili zemlje biv&scaron;e Jugoslavije slagali su se oko toga da je &Scaron;u&scaron;ak bio najvjerodostojniji političar na tom prostoru, ali nitko iz toga nije &bdquo;zaključio&ldquo; po &bdquo;logici&ldquo; stereotipa kako su Hercegovci, eto, najveći džentlmeni.<br /><br /></p> <p>Mnogi u Hrvatskoj sve vi&scaron;e saznaju kako su hercegovački Hrvati demografski hranili Hrvatsku, da je znatan postotak Zagrepčana, Slavonaca i Dalmatinaca rođenjem ili podrijetlom iz Hercegovine, sve su vi&scaron;e svjesni toga koliko je taj dio hrvatskog nacionalnog korpusa bitan kao zaleđe tanke &bdquo;kifle&ldquo; na jugu Republike Hrvatske. Mnogi se uglednici hrvatskog života, iako nisu rođeni u Hercegovini, već &bdquo;samo&ldquo; njihovi roditelji, ponose svojim podrijetlom. Poznati hrvatski dramski pisac Miro Gavran čiji su roditelji iz Hercegovine (otac iz Rastovače kod Posu&scaron;ja, majka iz Ljubu&scaron;kog) napisao je roman &bdquo;Nekoliko ptica i jedno nebo&ldquo;, posvećen fra Didaku Buntiću, i tako povezao Hercegovinu i rodnu Slavoniju.<br /><br /></p> <p>I u istočnom dijelu Hercegovine rođeni su neki velikani koji su dali veliki doprinos hrvatskoj kulturi, spomenimo samo Fadila Hadžića i Du&scaron;ana Vukotića, jedinog hrvatskog oskarovca. Nedovoljno se znade i to da su upravo Hercegovci i njihove tvrtke vrlo bitne u plasmanu hrvatskih roba u BiH, gdje RH ostvaruje veliki suficit u robnoj razmjeni. Mnogi znaju da vlasti RH pomažu kulturne projekte Hrvata u BiH, neki im zbog toga zamjeraju, a ne znaju da RH puno vi&scaron;e dobiva od vode iz Bu&scaron;kog jezera za HE Orlovac. Ima jo&scaron; puno sličnih primjera na relaciji Hrvatska &ndash; Hercegovina, kada bi se rasvijetlili na pravilan način, sve stereotipi o Hercegovini potpuno bi se razvodnili i nestali.<br /><br /></p> <p>Ako blijede sjećanja, sjaje predrasude. Tako su mnogi zaboravili značaj hercegovačkih studenata u hrvatskom proljeću, znatan broj njih ležao je po zatvorima. Hercegovci u iseljeni&scaron;tvu bili su među najproganjanijima od komunističkih vlasti. Netko će zaključiti kako su upravo pripadnici tih vlasti i smislili stereotipe o Hercegovcima i posijali sjeme animoziteta. Ima mi&scaron;ljenja da taj animozitet ima klicu jo&scaron; od sukoba između A. B. &Scaron;imića i Miroslava Krleže. Hercegovac &Scaron;imić jednom je dobro &bdquo;oprao&ldquo; i &bdquo;potkačio&ldquo; Krležin književni uradak i tako se zamjerio nesuđenom nobelovcu. Umjesto Krleže Nobelovu nagradu dobio je Ivo Andrić, sva sreća da Andrić nije Hercegovac. U svojoj kolumni &bdquo;Opet ti Hercegovci&ldquo; Večernjakov kolumnist Milan Ivko&scaron;ić pi&scaron;e kako je jednom zgodom Miroslav Krleža u povodu nekog teksta upitao jednog svoga gosta: &bdquo;Odakle je taj Tenžera?&ldquo; Upitani je odgovorio da je Tenžera iz Konjica (a Tenžera je zapravo iz Rame-Prozora, relativno blizu Konjica), na &scaron;to je Krleža navodno kazao: &bdquo;Opet ti Hercegovci!&ldquo; Tako je naslovljena i zajednička knjiga kolumni Milana Ivko&scaron;ića i Zdenka Ćosića, trenutačno predsjednika Vlade Županije zapadnohercegovačke.<br /><br /></p> <p>Stare ratne sjekire između ponajvećih hrvatskih književnika davno su zakopane, uvjereni smo da je tako i s onima koje su iskopane prije četvrt stoljeća, koje Hrvatima nisu i&scaron;le ni na čast ni na nacionalni ponos. Mnogi u RH ne zavide svojim sunarodnjacima u Hercegovini i čitavoj BiH na njihovom političkom položaju, sve se vi&scaron;e solidariziraju s njima.<br /><br /></p> <p>U biv&scaron;oj državi zapadnohercegovačke općine bile su najnerazvijenije u nerazvijenoj BiH, sada spadaju među najrazvijenije u BiH. Nije vrag da su Hercegovci opljačkali Sarajevo i ostale dijelove Bosne &ndash; svi pokazatelji raspodjele novčanih sredstava govore suprotno. Hercegovina bi se trebala i dalje razvijati, ne samo zbog sebe već i zbog Hrvatske. Ona je za Hrvatsku važan most. Hrvati s obje strane granice povezani su sustavom spojenih posuda na vi&scaron;e razina, od nacionalne i političke do gospodarske, kulturne, geostrate&scaron;ke&hellip; Netko je htio polupati lončiće, sreća da su, poput Hercegovaca, i lončići tvrđi od kamena.&nbsp;<br /> <em><strong>&nbsp;&nbsp;</strong></em></p> <p><em><strong>Frano Vukoja / Večernji list</strong></em></p> <p><em><strong>Foto: Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-16-screenshot_20211116_002355.jpgHoće li Uprava Filozofskog fakulteta u Mostaru uvesti burku?http://grude.com/clanak/?i=354038354038Grude.com - klik u svijetSat, 13 Nov 2021 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-13-hidzab.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da su šefovi fakulteta u velikoj mjeri odnarođeni u BiH to je sasvim jasno, međutim da na Filozofskom fakultetu u Mostaru nisu nikako sa studentima i studenticama, to je nevjerojatno.<p>&nbsp;</p> <p>Upravo to se može isčitati iz njihovog pisma da studenti, a pogotovo studentice Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru ne po&scaron;tuju kodeks o odijevanju.</p> <p>Kako je u Facebook objavi navela nepotpisana studentska predstavnica o odijevanju studenata razgovaralo se u srijedu na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća fakulteta. To je jedan od dva zaključka sjednice koja se, kako navodi predstavnica, tiču studenata. Obavijest o načinu oblačenja je, tvrdi ona, Upravi vrlo kritična.</p> <p>Oni pak koji su često na Filozofskom fakultetu, sa studentima i studenticama predložili su Upravi da uvede burku jer te&scaron;ko je ustvrditi kako im drukčije ugoditi s obzirom da se studentice i studenti lijepo i pristojno oblače, a ako ima izuzetaka uvijek ih se može upozoriti, a ne bacati ljagu na kompletnu akademsku zajednicu.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-13-hidzab.jpeg'Crkva na kamenu' prenijela kolumnu u kojoj napada Crkvu da šutihttp://grude.com/clanak/?i=353966353966Grude.com - klik u svijetWed, 10 Nov 2021 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-10-cnak-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Crkva na kamenu', čiji je utemeljitelj Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija, prenijela je kolumnu Ružice Razum koja je napala Crkvu da šuti u vremenu pandemijskog totalitarizma.<p>&nbsp;</p> <p>Na početku, ono &scaron;to je neshvatljivo je za&scaron;to glasilo napada svoju instituciju i za&scaron;to sama Crkva na kamenu ne progovori o totalitarizmu za koji smatra da je na snazi, nego prenosi komentare iz Hrvatske koji spadaju u domenu teorija zavjere, a neke je uistinu u dana&scaron;nje vrijeme ogavno slu&scaron;ati.<br /><br /></p> <p>Tako u kolumni Razumove stoji da je pandemija unaprijed bila planirana i da iza svega stoje, a tko bi drugi, nego Bill i Melinda Gates. Međutim i ovo je novi pothvat jer konačno nije kriv sam Bill, nego i žena (koja je usput rečeno postala biv&scaron;a) Melinda.<br /><br /></p> <p>Kolumnistica Razum kaže i da prava opasnost nije u virusu nego u moćnicima ovoga svijeta, a tu su problem i &scaron;utljivi liječnici, ali i &scaron;utljivi crkveni ljudi, pi&scaron;e u kolumni koju prenosi Crkva na kamenu.<br /><br /></p> <p>Cjepivo, iako se cijepio i sam Papa Franjo pa i mjesni biskup Petar Palić, kolumna koju prenosi Crkva na kamenu naziva eksperimentalnim i jo&scaron; koje&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Da stvar bude zanimljivija Crkva na kamenu čak sebe na dnu potpisuje i kao izvor uz portal Narod.<br /><br /></p> <p>I uistinu, da treba propitkivati treba, ali da ovakve budala&scaron;tine može prenijeti portal koji izdaje i vjerski časopis, uistinu je nevjerojatno.<br /><br /></p> <p>Pored toliko pismenih, crkvenih ljudi u Hercegovini, Crkva na kamenu traži teoretičare zavjera iz Hrvatske s kojom, ako ćemo govoriti o mjerama mi u Hercegovini nemamo nikakve veze, da pričaju o pandemiji.<br /><br /></p> <p>A možda je i lak&scaron;e o tome nego o stvarnim problemima kojih je itekako u mjesnoj crkvi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-10-cnak-21.jpgJe li Udba danas jača nego ikad? 'Ti su ljudi ugrađeni u stupove ovog društva'http://grude.com/clanak/?i=353739353739Grude.com - klik u svijetSat, 30 Oct 2021 22:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-30-udba-drugovi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ima ih oko nas i mislim da ih ima previše. Taj tekst napisan je prije 40 godina, ali sve matrice ostale su iste, govorio je u intervjuu za Večernji list Dušan Kovačević (72), srpski akademik, književnik, dramski pisac, scenarist i redatelj...<p><br />..., autor kultnih filmova i predstava &ldquo;Balkanski &scaron;pijun&rdquo;, &ldquo;Maratonci trče počasni krug&rdquo;, &ldquo;Ko to tamo peva&rdquo; i drugih, na pitanje žive li i danas Ilije Čvorovići oko nas.</p> <div>Premda &ldquo;Balkanski &scaron;pijun&rdquo; &ndash; zapravo &scaron;kolska lekcija o paranoji, kolektivnoj svijesti koju kreiraju režimske vlasti &ndash; portretira ljude i pojave iz pro&scaron;log stoljeća na na&scaron;im prostorima u vrijeme tzv. budnosti i opreznosti jer, prema čuvenoj krilatici, neprijatelj nikada ne spava, priča o prestravljenom malom čovjeku i njegovim progoniteljima iz represivnog aparata nije incident, tvrdi Kovačević. To je mnogo ra&scaron;irenija pojava, u mnogim segmentima, čak i danas.<br /> <div>&nbsp;</div> <div><br />Tako je i Zdravko Mustač (79), biv&scaron;i čelnik jugoslavenske tajne službe, a u prvim godinama nakon progla&scaron;enja hrvatske neovisnosti i visoki dužnosnik hrvatskog obavje&scaron;tajnog sustava, oglasio predstavkom koju je iz zatvora u Glini, gdje služi doživotnu kaznu zbog ubojstva emigranta Stjepana Đurekovića, uputio hrvatskim državnim institucijama. Na 300 stranica požalio se na nepravdu, bezakonje i jo&scaron; &scaron;to&scaron;ta, no nije propustio obračunati se ni sa sivom eminencijom hrvatskog sudstva Vladimirom &Scaron;eksom, nazivajući ga &ldquo;udba&scaron;kim &scaron;piclom&rdquo;, drugim riječima &ndash; &scaron;pijunom.</div> <div>&nbsp;</div> <div>I onda se ovih dana govori o tome kako je Europska Komisija naredila da se otvore arhivi UDBA-e i KOS-a da se sazna sva istina o tom vremenu... ako to i bude službena odluka, samo je pitanje vremena kada će visoki dužnosnici priču okrenuti u ne&scaron;to drugo, primjerice rat, a netko će u pozadini skrivati i trajno uni&scaron;tavati dokumente nekda&scaron;njih Udba&scaron;a.</div> <div>&nbsp;</div> <div><br /> <div>Za mnoge, Udba je godinama pritajena neformalna mreža upućenih u tajne, s mnogim važnim vezama u zemlji i inozemstvu i financijski potpuno osigurana, koja zakulisno nadzire i usmjerava sve važne procese u državi. Uistinu, je li Udba u svoje vrijeme bila toliko moćna i jesu li njezini pipci obgrlili Hrvatsku I BiH čak i 30 godina nakon samostalnosti?</div> <div>&nbsp;</div> <div><br /> <div>Ivan Zvonimir Čičak o Udbi kaže. &ndash; Cijeli život bio sam proganjani pas u svim režimima, a vlastodr&scaron;ci su samo mijenjali dresove &ndash; kaže na početku razgovora za Večernji list. Prvi susret s Udbom imao je kada mu je bilo 18 godina.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;</div> <div> <p>&ndash; Bio je Veliki petak ujutro 14. travnja 1966. kada sam prvi put uhićen. Ispitivali su me tri-četiri dana, navodno zbog veza s emigracijom. Jedan pjevač iz zbora u crkvi u Petrovoj tražio je od moga oca, koji je radio na aerodromu, da nekom pilotu preda neko pismo za Njemačku, &scaron;to je on odbio. Naravno, tada su me poku&scaron;ali vrbovati i tjerali da prijavljujem sve &scaron;to je protiv ustavnog poretka. Budući da sam bio tako mlad, ujutro bi me odvezli i navečer vratili kući na spavanje. Nakon toga su tražili da se nađemo u nekoj birtiji i tada sam im rekao da ne znam ni&scaron;ta, da prestanu s tim, da me ili uhite ili ostave na miru i nikada vi&scaron;e u životu nisam službeno razgovarao ni s kim iz Udbe &ndash; prisjeća se Čičak, dodajući da je puno godina kasnije u jednom intervjuu &scaron;to ga je <strong>Nikola &Scaron;tedul</strong> dao za Večernji list otkrio da se Udba naročito trudila oklevetati one koji nikada nisu pristali na suradnju.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Jedan od takvih bio je i Čičak, stoga mu je Udba disala za vratom desetljećima. Posebna <strong>meta</strong> bio im je u vrijeme Hrvatskog proljeća početkom 1970-ih.</p> <p>&ndash; Uhićeno je nas 11, plus Bruno Bu&scaron;ić i cijela plejada studenata, a na sud me sproveo mladi djelatnik Udbe, kasnije &scaron;ef osiguranja predsjednika Tuđmana, Mate Lau&scaron;ić. U vrijeme kada je bio &scaron;ef osiguranja na Univerzijadi, zabranio mi je prodavanje kravata. U stopu su me pratili i 1980-ih, najvi&scaron;e zbog političkih aktivnosti, jer sam bio čas u Beogradu na suđenju disidentima, čas u Ljubljani, čas u Sarajevu. Moja ideja bila je povezati sve opozicijske snage u ru&scaron;enje komunizma, ali onda se hajdemo u miru razići. Pitajte Kekića, on tvrdi da sam bio nemoguć za praćenje &ndash; kaže Čičak, pa se prisjeća kako je bježao <strong>agentima </strong>sredi&scaron;tem Zagreba kroz prolaze između zgrada, dok je u Splitu jureći pred Udbom pro&scaron;ao kroz crveno i izazvao prometnu nesreću. Tih je godina, 1987., opet zavr&scaron;io u zatvoru, na dva mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Bila je to priprema da me se ukloni prije<strong> demokratskih promjena</strong>, imam i dokaze za to, a dignuli su me, k&rsquo;o fol, za utaju poreza. Postoji fotografija kako sam izgledao nakon 14-dnevnog &scaron;trajka glađu: kao kostur &ndash; sjeća se.</p> <p>Potom priča kako postoje dva razdoblja moći Udbe, prije i poslije pada <strong>Aleksandra Rankovića</strong>, sredi&scaron;nje figure jugoslavenskog obavje&scaron;tajnog i sigurnosnog aparata.</p> <p>&ndash; Nakon njegova pada sredinom 1960-ih morali su posmicati masu tih ljudi, smanjiti aparat i malo se modernizirati, i to su doista i napravili. Bilo je to vrijeme kad su krenule neke <strong>liberalne ideje</strong> i tada je unutar Udbe nastao sukob, ali ne na nacionalnoj liniji, nego tih demodiranih kadrova i ovih novih &ndash; priča Čičak.</p> <p>&nbsp;</p> <div>Kaže da su udba&scaron;i danas stari ljudi, s vi&scaron;e od 70 godina života, već zahrđali. &ndash; Međutim, koristeći svoje znanje i tehnologiju, i danas imaju stanovite utjecaje kroz vlastite potomke, nasljednike i prijatelje koji sada vladaju &ndash; kaže Čičak, dodajući da je samo deset posto zaposlenika hrvatske Udbe uoči Domovinskog rata oti&scaron;lo u mirovinu te da je manji broj pre&scaron;ao na hrvatsku stranu nastavljajući raditi svoj posao, ali s predznakom hrvatske države. <br /><br /></div> <div> <p>&ndash; Meni tu ni&scaron;ta nije sporno, to je napravila i Njemačka, gdje je pukovnik Gestapoa postao &scaron;ef njemačke obavje&scaron;tajne službe dugi niz godina &ndash; domeće Čičak.<br /><br /></p> <p>Lustracija, kako kaže, ide od vrha ili ne ide. - Ne treba ići samo prema suradnicima Udbe, nego prema onima koji su ih vrbovali, kao i prema onima koji su određivali političke smjernice, odnosno prema ljudima iz državnog aparata. No, kako se mogla ikada provesti lustracija kada su novu hrvatsku državu uspostavila tri pukovnika Udbe? Konkretno, Tuđman je bio u KOS-u, a Boljkovac i Manolić u Udbi i pritom je od 1948. do 1965. &scaron;ef svih zatvora i logora u Hrvatskoj &ndash; podsjeća Čičak, kojeg žalosti &scaron;to do dana dana&scaron;njeg nitko nije objavio ni jednu<strong> temeljitu analizu</strong> &scaron;to je bila Ozna i &scaron;to je bila Udba.<br /><br /></p> <p>I negda&scaron;nji kotačić u Udbinu mehanizmu, Željko Kekić, danas u demokratskoj Hrvatskoj također vidi <strong>krakove </strong>biv&scaron;e tajne službe.</p> <p>&ndash; Početak ovog rusvaja koji sada imamo u državi počiva upravo u vremenima tranzicije između stare i nove tajne službe 90-ih. Neki moji kolege, da ne kažem suradnici, izuzetno su se dobro umrežili u tom trenutku i dok smo mi bili na fronti do 1995., oni su savr&scaron;eno odradili sve &scaron;to treba odraditi u Zagrebu, u administraciji, u zakonodavstvu, u arhivima, u dokumentaciji i svemu i oni su praktički danas gospodari ove države &ndash; tvrdi Željko Kekić, dodajući kako <strong>mnoge od njih</strong> i danas gleda na javnoj, političkoj i dru&scaron;tvenoj sceni.<span class="widgetWrap"><span class="related_article"><a class="related_article__link" href="https://www.vecernji.hr/vijesti/tudman-je-znao-da-stranku-osniva-i-s-udbasima-1418045"><span class="related_article__data_wrap"><span class="related_article__lead_text"><br /><br /></span></span></a></span></span></p> <p>&ndash; Da, s nekima sam i dobar, da budem iskren, on zna da ja znam, ali mi tu ne možemo ni&scaron;ta, takav je život, sustav je tako složen. Ako ih javno prozovem, sudski će me oderati, sto posto. To je mahom sada već neka druga generacija, od nas 850 udba&scaron;a pitanje je je li nas 400 živo. Ja sam zadnja generacija, a imam gotovo 60 godina. Međutim, tu vam se vi&scaron;e ne radi o <strong>klasičnom &scaron;pijuniranju</strong>, ti su ljudi ugrađeni u stupove ovog dru&scaron;tva i ja ih vidim na pozicijama ministara, &scaron;efova velikih firmi, kao moćne privatnike u ovoj državi, to su ljudi svih mogućih zanimanja. Oni su tu i Hrvatska je na neki način njihova država, a ne država branitelja koji su se za nju borili &ndash; zaključio je Željko Kekić.&nbsp;</p> </div> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-30-udba-drugovi.jpegŽuta kuća u Makarskoj je više od kuće: Ona je spomenik jednom vremenuhttp://grude.com/clanak/?i=353677353677Grude.com - klik u svijetWed, 27 Oct 2021 20:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-27-zuta-kuca-makarska-1996.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako odavno već nije žuta, objekt na Gradskoj plaži u Makarskoj, odmah uz more, kultni je objekt.<p><br />Legenda kaže da su upravo Hercegovci ustalili taj naziv Žuta kuća, kao mjesto susreta, jer se najlak&scaron;e bilo pronaći pored tada jo&scaron; žute kuće, a upravo je i neslužbeni naziv Gradske plaže postao Žuta kuća.</p> <p>Ovih dana priča se o tome da će ona otići u povijest.</p> <p>Nezadovoljnika je mnogo. Jedni se &scaron;ale kako se neće znati snaći u Makarskoj ako se sru&scaron;i žuta kuća, drugi, ozbiljniji smatraju da je to ru&scaron;enje uspomena, neki mole da se barem sačuva zid...</p> <p>Čak se najavljuje i da će u Gradsku upravu slati i pisma kako bi na neki način žuta kuća ostala sačuvana.</p> <p>Žuta kuća je spomenik jednom vremenu. Susretali su se tu prijatelji, poznanici, zemljaci, neznanci, pisale su se tu životne priče, ljubavne priče koje ostaju za sva vremena...&nbsp; iako joj je boja odavno izblijedila... Žuta kuća je vi&scaron;e od kuće...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-27-zuta-kuca-makarska-1996.jpegNikad neizvjesnija zima u Europihttp://grude.com/clanak/?i=353479353479Grude.com - klik u svijetMon, 18 Oct 2021 10:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-07-koeln_neredi_015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok čelnici vlada planiraju svoje putovanje u Bruxelles na Europsko vijeće 21./22. listopada, povijesno visoke cijene energije glavna su preokupacija mnogih od njih.<p>&nbsp;</p> <p>Partneri EURACTIV-a diljem Europe analizirali su raspoloženje u glavnim gradovima bloka jer bi Europa mogla ući u te&scaron;ku zimu za svoje stanovni&scaron;tvo siroma&scaron;no energijom, koje mnogi vide kao prijelomnicu za vodeću politiku Europske komisije - Europski zeleni plan.</p> <p>Jutarnji list pi&scaron;e da EU čeka zimu sa zebnjom: Od nereda strahuje Pariz, Rim želi spriječiti ekonomsko krvoproliće...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-07-koeln_neredi_015.jpgJe li sustav u bolnicama pacijente prepustio same sebi? http://grude.com/clanak/?i=353477353477Grude.com - klik u svijetMon, 18 Oct 2021 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-11-covid-respirator.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije dva dana objavljena je vijest o hitnom slanju trudnice kojoj pluća doslovno nestaju za Zagreb, a razlog je taj što Zagreb ima ECMO aparat.<p><br />Međutim, jučer je Klix objavio da ECMO aparat postoji na sarajevskom KCUS-u, UKC-u u Tuzli i SKB-u u Mostaru. S obzirom da se nitko nije javio iz spomenutih bolničkih centara nameće se zaključak da nema osposobljenih kadrova za rukovanje ovim aparatom. Također, kako vrijeme prolazi sve je vi&scaron;e upitno kakav se kisik koristi u BiH i ima li u BiH dovoljno osposobljenih za rukovanje respiratorom.<br /><br /></p> <p>Također, neki tvrde da se pacijente prerano stavlja na respirator, neke i pri punoj svijesti, a pojavljuju se i priče kako na Covid odjelima pacijenti imaju izuzetno lo&scaron;u njegu, u odnosu na bolnice u Hrvatskoj. Također, ističe se i činjenica da neki bolnički centri u BiH mogu pacijenta priključiti na 15 litara kisika u minuti, dok u Hrvatskoj skoro sve bolnice mogu dati pacijentu i do 60 litara kisika u minuti i tako ih nastoje spasiti od respiratora.</p> <p><br />Koliko god u ovom slučaju krivili bolnice, narod se mora zapitati kolika je njegova krivnja u svemu ovome. Godinama se &scaron;utjelo zbog sumnjivih nabavki i poslovanja u bolnicama, mito se davao liječnicima u svakoj prilici kako bi se "bolje pobrinuo za pacijenta", a da ne pričamo o tome da su u BiH na čelu svih bolnica liječnici, umjesto menadžera koji neće liječiti, ali će pospje&scaron;iti poslovanje i osposobiti &scaron;to vi&scaron;e kadra. Da &scaron;efovi bolnica isprazne svoje džepove napunjene novcem od privatnog, farmaceutskog biznisa, koliko bi se samo liječnika i medicinskih sestara jo&scaron; moglo zaposliti.</p> <p><br />Za kraj ćemo se osvrnuti na izjavu iz jednog intervjua Nikole Zebića jednog od vodećih urologa u klinici u Bayreuthu i jednog od najboljih u Njemačkoj, a koji je rodom iz Kostajnice kod Konjica koja najbolje oslikava stanje u ovoj zemlji.</p> <p>- Problem na prostorima BiH i RH, gdje je mentalitet sličan, je taj &scaron;to, kad jedan liječnik dođe na mjesto &scaron;efa, onda ima takav mentalni sklop da je to njegovo vlasni&scaron;tvo i pona&scaron;a se kao da je Bogom dan. Po mom mi&scaron;ljenju, mnogo bolje bi bilo da taj &scaron;ef misli na odjel, kako ga razviti i kako će dosegnuti bolju razinu te kako će ostali liječnici ostati tu i biti zadovoljni. Jer ne možete zadržati nekoga ako on želi operirati i razvijati se, a da mu ne dopustite to raditi. Samo je pitanje vremena kada će otići ako ima imalo ambicija. A oni koji ni&scaron;ta ne traže, koji nemaju ambicija, bolje bi bilo da ne rade taj posao. Smatram kako su potrebni bolji međuljudski odnosi, važno je pružiti priliku mladima te, naravno, koliko je moguće, treba pobolj&scaron;ati opremu na odjelima i u klinikama. Važna je i financijska strana, koja je u Njemačkoj za liječnika dobra. Mladog čovjeka moguće je zadržati ako mu ponudite opremu kojom će raditi i financijske uvjete koji će ga zadovoljiti jer, ako mu ni&scaron;ta ne ponudite, on će samo tražiti priliku da ode.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-11-covid-respirator.jpegOdlazi Papin izaslanik koji je u Hercegovinu doveo izvanjske biskupe da riješe hercegovački i međugorski slučajhttp://grude.com/clanak/?i=353377353377Grude.com - klik u svijetTue, 12 Oct 2021 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-26-pezzuto-misa-za-hosera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak mons. Luigi Pezzuto napušta Bosnu i Hercegovinu u kojoj je gotovo devet godina bio apostolski nuncij. <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong><em>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</em></strong><br /><br /><br /></p> <p style="text-align: left;">Papa Franjo umirovio ga je prije ne&scaron;to vi&scaron;e od mjesec dana. Navr&scaron;io je 75 godina, a prekjučer je u Međugorju slavio i 50 godina svećenstva, svoju zlatnu misu. Ostavio je dubok trag u provođenju politike Svete Stolice u BiH. Ako kroz nadbiskupa Pezzuta personaliziramo odluke Vatikana, onda možemo reći da je pomladio Crkvu u BiH.<br /><br /></p> <p>Imenovao je nekoliko novih biskupa. Tihom diplomacijom relaksirao je odnose unutar Katoličke crkve, osobito u Hercegovini. Uredio je pastoralno djelovanje u Međugorju. Legalizirao je hodoča&scaron;ća u toj župi i svojim čestim dolascima dao dignitet tamo&scaron;njim vjerskim događanjima, prije svega Mladifestu. Silno se trudio sagraditi mostove s drugim religijama i narodima. Činio je sve da zaživi Temeljni sporazum sa Svetom Stolicom.<br /><br /></p> <p>Međutim, u državi kakva je BiH te&scaron;ko je očekivati da će se to skoro dogoditi. Svakako, to će biti jedan od težih zadataka koje ostavlja svome nasljedniku. Sveti je Otac preko svoga izaslanika Pezzuta dao pomoć u otvaranju centara socijalne animacije i igrali&scaron;ta za migrante u kampu U&scaron;ivak (Sarajevo) i kampu Sedra (Bihać).<br /><br /></p> <p>Kao Papin izaslanik, Luigi Pezzuto svakako će se s ponosom sjećati kako je Svetom Ocu organizirao dolazak u Sarajevo. Uistinu je to bio nezaboravan posjet. Nikada ni prije, a ni poslije tog travnja 2015. Sarajevo nije bilo tako multietnično, multikulturalno i multireligijsko. Tada su Sarajlije i BiH uistinu svijetu pokazali svoju ljep&scaron;u stranu. I kako bi ljudi dobre volje i u državi i izvan nje, poput Svetog Oca i njegova izaslanika, ovu zemlju mogli učiniti normalnijom. Papi je to uspjelo u jednom danu.<br /><br /></p> <p>S koliko je osjetljivosti i balansa za Pezzutova mandata Vatikan vukao poteze može se i&scaron;čitati iz imenovanja biskupa. Primjerice, u Hercegovini su postavljena dva, a ni jedan nije s tog područja. Dapače, nisu ni iz Bosne, čak ni iz Hrvatske. U Međugorju je to bio pokojni Poljak mons. Henryk Hoser, a na čelo Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske (hercegovačke) biskupije imenovan je Janjevac s Kosova Petar Palić. Sveti je Otac znao da će biskupi sa strane lak&scaron;e rje&scaron;avati ta dva za Crkvu i narod osjetljiva &ldquo;slučaja&rdquo; - hercegovački i međugorski. Kompenzaciju za kadrovsko zaobilaženje Hercegovaca Vatikan je nadomjestio time &scaron;to je za nasljednika Vinka Puljića u Vrhbosanskoj nadbiskupiji imenovao mons. Tomu Vuk&scaron;ića iz zapadne Hercegovine, a za kotorskog biskupa u Crnoj Gori mons. Ivana &Scaron;tironju iz istočne Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Sveta Stolica priznala je BiH i s njom uspostavila diplomatske odnose 1992. godine. Prvi apostolski nuncij bio je nadbiskup, sada kardinal, Francesco Monterisi (1993. - 1998.). Njega je naslijedio nadbiskup Giuseppe Leanza (1999. - 2003.) te nadbiskup Santos Abril y Castell&oacute; (2003. - 2005.). Nadbiskup Alessandro D&rsquo;Errico bio je od 2005. do 2012., a nakon njega nadbiskup Luigi Pezzuto. Do dolaska novog nuncija njegove će poslove obavljati otpravnik poslova mons. Amaury Medina Blanco (Venezuela).<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Apostolski nunciji iz hrvatskoga naroda u službi Svete Stolice su nadbiskup Nikola Eterović na službi u Njemačkoj, nadbiskup Petar Rajič u Litvi, Estoniji i Latviji te nadbiskup Ante Jozić u Bjelorusiji. Apostolski nuncij bio je i nadbiskup Martin Vidović koji je svoju službu obavljao u Bjelorusiji od 2004. do 2011. Njima treba pridodati i mons. Josipa Uhača, hrvatskog svećenika u službi Svete Stolice, koji je 1998. imenovan kardinalom, ali je preminuo dan prije svečanoga konzistorija.<br /><br /></p> <p>Prema normama međunarodnoga prava definiranima Bečkom konvencijom iz 1961., apostolski nuncij ima čin izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika s istim prerogativima kao i veleposlanici bilo koje druge zemlje. Njegova je zadaća da se svakodnevno učvr&scaron;ćuju i čine djelotvornijima veze jedinstva koje postoje između Apostolske Stolice i mjesnih crkava. I ne samo katoličkih. Ne mije&scaron;ajući se u njihove ingerencije, pomaže mjesnim biskupima i predlaže Svetoj Stolici imenovanja biskupa. Sveta Stolica ima diplomatske odnose s oko 180 država.<br /><br /></p> <p>Uz to &scaron;to je mons. Pezzuto službovao kao Papin izaslanik u BiH, bio je zadužen i za Crnu Goru. Prije toga bio je nuncij i u Tanzaniji, Monaku, Kongu, Gabonu, Salvadoru i Belizeu te jo&scaron; na službi u Gani, Paragvaju, Novoj Gvineji, Brazilu, Senegalu, Ruandi i Portugalu. U mirovinu se vraća u Squinzano na jugoistok Italije. I odatle će nastaviti promicati vrijednosti za koje se zalagao cijeli život, za mir i suživot u svijetu. Hrvati katolici u BiH uvijek će mu biti zahvalni za sve &scaron;to je učinio u internacionaliziranju istine o njihovu položaju. Koliko su cijenili njegov rad, govori i činjenica da ga je Sveučili&scaron;te u Mostaru proglasilo počasnim doktorom. Grazie, Eccellenza Pezzuto, grazie, amico Luigi!&bull;&nbsp; &nbsp;</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-26-pezzuto-misa-za-hosera.jpgKRISTOVI RATNICI, KRŠĆANI, SU PRVACI SVIJETAhttp://grude.com/clanak/?i=353348353348Grude.com - klik u svijetSun, 10 Oct 2021 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-10-fury-usyk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se boksače najčešće smatra grubima i nepromišljenima, ono što je činjenica da oni koji slušaju njihove izjave izvan ringa čuju razumne i dobre ljude s izuzetno izraženim logičkim razmišljanjem koji šalju snažne poruke.<p>&nbsp;</p> <p>Muhammad Ali, rođen kao Cassius Marcellus Clay, postao je jedan od najvećih proroka Islama u pro&scaron;lom stoljeću. Tim putem nastavio je i Anthony Joshua koji je 2017. nokautirao Vladimira Klička. Međutim, njemu je isprva zasmetalo &scaron;to ga se provlači u tom kontekstu. "Ne želim obja&scaron;njavati te stvari, jer ne osjećam da to moram. Ako želim da budem u džamiji, katoličkoj crkvi ili običnoj crkvi, to je moja odluka. Odem u crkvu, ali nisam kr&scaron;ćanin i glupo je takvu usporedbu raditi", govorio je.<br /><br /></p> <p>Međutim, u posljednje vrijeme do&scaron;lo je vrijeme kr&scaron;ćana na boksačkom tronu.<br />Prije dva tjedna, usred Londona Ukrajinac Oleksandr Usyk uvjerljivo je pobijedio Anthonyija Joshuu i oduzeo mu titule po verzijama WBA, IBF, WBO i IBO.<br /><br /></p> <p>Nakon toga dao je zapanjujuću izjavu. - Želim se zahvaliti Isusu Kristu, sve dolazi od njega - istaknuo je.<br /><br /></p> <p>Tyson Fury noćas je savladao Deontaya Wildera i zadržao titulu WBC-ova prvaka u te&scaron;koj kategoriji. Imao je na glavi kapu "ISUS KRALJ DOLAZI". "Želim zahvaliti Gospodinu i spasitelju Isusu Kristu. Ja ga slavim, a on mi daje ove veličanstvene pobjede", kazao je Fury.<br /><br /></p> <p>Iako će se mnogi zgroziti nad boksom i boksačima, činjenica je da je kod mnogih vjera mlaka! Primat dobivaju Jude i kukavice koji su se spremni odreći Krista i svoje vjere, stoga su ljudi poput Usyka i Furyija, kr&scaron;ćani, itekako potrebni čovječanstvu!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-10-fury-usyk.jpgPoruka iz Gruda: OTETO PROKLETO! Dokumentiranu laž strovalimo u provaliju http://grude.com/clanak/?i=353301353301Grude.com - klik u svijetThu, 07 Oct 2021 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-07-fra-ante-nebo-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župa Grude ispratila je svog fra Antu Šaravanju u zagrljaj Kristu. Više tisuća vjernika prošlo je pored lijesa, molilo i preporučivalo se u molitve fra Ante Šaravanje rođenog za Nebo, za Uskrslog Krista.<p><br />O fra Antinu mučeničkom životu i mučeničkom životu samih Gruda i drugih hercegovačkih župa govorio je fra Antin ministrant, urednik i novinar Željko Andrijanić, te predsjednik <span>Hrvatke akademije znanosti i umjetnosti i predsjednik Napretka iz Mostara fra Andrija Nikić.</span></p> <p><span><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/V7KmRdg958A" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></span></p> <p><br />Andrijanić se u tekstu osvrnuo na veličinu fra Ante &Scaron;aravanje, ali i poslao poruku o Hercegovačkom slučaju zbog kojeg se Krist već pola stoljeća krvavim znojem znoji u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Hvaljen Isus i Marija,<br />Dragi župljani od čitlučkog Dobrog Sela preko Međugorja, Čapljine, župa u Tomislavgradu i Ljubu&scaron;kom pa sve do Gruda, cijela napaćena Hercegovino i svi koji nas gledate putem internet platformi, rodio se za Nebo, na blagdan Svetog Franje, na&scaron; fra Ante &Scaron;aravanja.<br />Izdvojit ću dva događaja kroz protekla tri mjeseca. Sjedim s fra Antom i s fra Stankom i fra Ante mi s osmijehom na licu kaže: Ja se smrti ne bojim, idem svom Gospodinu, a znam da će&scaron; mi između ostalima govor, a moji župljani me lijepo ispratiti. Onog jutra na blagdan Svetog Franje kad se rodio za Nebo, sanjao sam i fra Antu i fra Bernarda. Bez velikih detalja ću vam reći nakon bura i oluja, na kraju sna, sunce je zasjalo i fra Ante je na&scaron;ao svoj mir, a u istom trenutku zavr&scaron;etka sna meni je fra Stanko javio da je fra Ante oti&scaron;ao svom Gospodinu.<br /><br /></p> <p>Župljani, da se danas gleda vjernost Gospodinu, hrabrost u vjeri, srčanost u propovijedima, milost prema drugome, Fra Ante &Scaron;aravanja bi bio i blaženik i svetac. Podr&scaron;ku za te riječi imamo u Gospodinu, jer nama koji smo ga poznavali fra Ante će ostati i blaženik i svet čovjek, mučenik koji je 2000. poslu&scaron;ao glas Gospodnji i krenuo u mučeničke, franjevačke Grude. Krist je uzeo svoj te&scaron;ki križ 33. godine, fra Ante 2000. <strong>Mogao je fra Ante odustati jer je njegovo zdravlje već bilo načeto, mogao je i birati gdje će jer je izdaja i prodaja svog naroda među Hrvatima uvijek nagrađivana i judinim &scaron;kudama i visokim funkcijama! A na&scaron; fra Ante niti je izdao niti je prodao niti je odustao, već je uzeo svoj križ i rekao: Gospodine neka bude volja tvoja. Idem gdje me ti vodi&scaron;. A On ga je doveo u Grude i osnažio da tolike godine poživi i promiče vjeru ne samo u Grudama nego i u cijeloj Hercegovini gdje se tražila njegova pomoć.</strong><br /><br /></p> <p>U zborniku Župe Grude objavljenom jo&scaron; u pro&scaron;lom tisućljeću pi&scaron;e: Na inicijativu fra Ante &Scaron;aravanje 1984. godine kada je uputio pismo "Franjevačkim samostanima i župama u Hercegovini i hercegovačkim misijskim postajama u Europi da bi pomogli izgradnju kuće, svi su se velikodu&scaron;no odazvali...&ldquo; Danas smo u uređenoj crkvi. Najljep&scaron;oj na svijetu kako mnogi kažu. Nađite u &scaron;irem okruženju crkvu pred kojom se u posljednje vrijeme vi&scaron;e novih bračnih parova fotografiralo. Imamo najljep&scaron;i plato. Gledamo župnu kuću lijepu poput samostana. izgradi&scaron;e nam crkvu na&scaron;a četvoricu fratara, župnik fra Stanko, na&scaron; fra Bernard, na&scaron; fra Ante, ni fra Andriju ne zaboravljamo. A možda jo&scaron; važnije dado&scaron;e identitet ovoj mučeničkoj župi.<br /><br /></p> <p>Život neumorno teče. Ne okrenemo se, a čini nam se da je sve već pro&scaron;lo. Međutim, ostaju djela. Iza fra Ante ostaju graditeljski pothvati, propovijedi koje otvaraju vrata Raja onima koji će ih živjeti i poruke koje će nakon njegovog odlaska u Nebo postati jo&scaron; upečatljivije.<br /><br /></p> <p>Župljani, govorim danas u va&scaron;e ime, ali sad ću malo govoriti i kao Željko Andrijanić, fra Antin ministrant, ne toliko zbog vas ovdje u crkvi jer vi ovo &scaron;to ću reći dobro znate, nego zbog onih koji nas putem internet platformi gledaju i slu&scaron;aju, a ne znaju zbog čega nam otimaju župu i za&scaron;to se mi borimo. Upravo mi je fra Ante u onom tamo prijelomnom vremenu rekao: Željko, izaberi neko zanimanje i progovori, a citirao mi je i jednog uglednika izvan na&scaron;e župe koji mu je rekao: stvorite kritičnu masu za slučaj i medijski ga izložite. Slučajno ili je to bilo fra Antino čudo, poslovni put mi se spojio s tim uglednikom. Fra Ante hvala. Fra &Scaron;piro Andrijaniću, hvala tebi na ovom Gospodnjem, svetom oltaru. I reći ću riječi koje nekima nisu drage, ali ne mogu me prekinuti, kako reče dok je primao nagradu za Osobu godine Enis Be&scaron;lagić. A za&scaron;to vam njega spominjem. Prije 5 mjeseci razgovaram s njim i spominjem ugroženost hrvatskog naroda u BiH. Pričamo, i u jednom trenu dođemo na temu Hercegovačkog slučaja i on mi ovo reče: <strong>Brate, tko mene ugrožava u mom Te&scaron;nju ili tebe u tvojim Grudama? Sto posto ste Hrvati, a fratre, one koji su izgradili ovu zemlju, žele vame odatle otjerati. U&scaron;utio sam. U mojim Grudama, u mojoj Hercegovini progone ih i odavde izgone takozvani moji, takozvani na&scaron;i.</strong></p> <p><br />Mi danas pričamo da je svijet u nikad većim problemima jo&scaron; od II svjetskog rata. Spominje se kako su problemi počeli 2015., migrantskom krizom, izraženijim radikalizmom i slično. A nitko ne spominje jednu fotografiju iz te godine... spominjali su je na&scaron; fra Ante, na&scaron; fra Bernard i na&scaron; župnik fra Stanko. Sjetite se onog dječaka u Siriji, tijelo mu izranjeno, nema vi&scaron;e snage, tijelo mu je izranjavano, na umoru je, posljednje riječi mu bijahu:<strong> SVE ĆU VAS REĆI</strong> <strong>BOGU.</strong> &Scaron;to imamo od tada? Intenzivirane ratove, jo&scaron; radikaliziranije skupine, bolesti koje se stoljeće ovako nisu &scaron;irile, nemire na svakom dijelu zemaljske kugle. Pričamo &scaron;to se događa nakon smrti jednog djeteta i riječi: <strong>SVE ĆU VAS REĆI BOGU</strong>.</p> <p><br />U jednoj Hercegovini, neki na pozicijama moći, u jednom ordinarijatu, unijeli su sjeme razdora u narod, slali pisma protiv franjevaca i Međugorja u svijet, na temelju dokumentirane laži prisvajali župe u koje su utkane franjevačke kosti... neka se takvi u svojoj du&scaron;i zapitaju jesu li svjesni da je sada jedan od najboljih propovjednika u Hercegovini, čovjek koji je krenuo iz Dobrog Sela, a onda i iz župe Međugorje sijući ljubav i milosrđe, koji se zaredio 1975. kad je promovirana prevara RP, danas s Gospodinom i onim djetetom koje je reklo <strong>SVE ĆU VAS REĆI BOGU</strong>.</p> <p><br />Dok se crkve u svijetu zatvaraju ova na&scaron;a mučenička i druge mučeničke prepune su vjernika. I mi koji se bavimo javnim poslom, a jo&scaron; vi&scaron;e vi u centrima moći koji možete promijeniti ovo stanje snosite odgovornost i bit ćete odgovorni ako Hercegovinu pretvorite u Njemačku gdje crkve zatvaraju i privatiziraju ili &Scaron;vicarsku gdje bez raznih potvrda vjernike ne pu&scaron;taju na misu ili Francusku gdje vjernike sablažnjavaju, a to ste mogli ovih dana vidjeti.</p> <p><strong>Jedina stvar na temelju koje vi takozvani na&scaron;i nas progonite je dokumentirana laž iz vremena Jugoslavije koju ste ranije gurali uz podr&scaron;ku Hercegovini dalekih moćnika, a koji su danas pod raznim istragama. A dekret o Hercegovačkom slučaju mijenjao se nekoliko puta kroz pro&scaron;lo stoljeće, a vi danas nas uvjeravate: Ne može se promijeniti!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi koji ste novi u tom centru moći, učite na pogre&scaron;kama ovih nedavno smijenjenih. Ne promijenjenih, iako njima ljep&scaron;e zvuči da su promijenjeni, nego smijenjeni. Nisu oni slomili zube na Grudama i drugim mučeničkim župama, kako neki vole reći, nego na Kristu. Krist kažnjava pohlepu i sujetu. Dok su oni kalkulirali s Bogom, ovaj narod je molio i vapio, uzdao se u Boga bez ikakvih kalkulacija, čuvao s ovim mučenicima ovu svetu vjeru. Novi ste! Pitajte prethodnike koliko su nemira osjećali kada bi im se samo spomenula crkva u mučeničkim župama. A za&scaron;to? Postoji izreka <strong>OTETO PROKLETO</strong>. I kada Krist dođe na zemlju ponovno, ta će izreka odjekivati jače od ičega. Otimati na temelju prevare i nametanja kadrova u župu u koju su utkane franjevačke kosti i izgovorene tolike nebu vapijuće molitve ne može zavr&scaron;iti s blagoslovom.<br /><br /></p> <p>Fra Vendelin Karačić prije rođenja u Nebo je napisao: <strong>KRIST SE U HERCEGOVINI VEĆ POLA STOLJEĆA ZNOJI KRVAVIM ZNOJEM.</strong> Puno je ovdje isplakano suza i izgovoreno u nebo vapijućih molitvi da bi Gospodin nijemo promatrao ovo &scaron;to vi neki iz centara moći radite Hercegovini. <strong>Iako nas tlačite, ponižavate, gazite, da bismo zaustavili rat kojeg ste vi započeli, pružamo vam ruku pomirenja da ovu dokumentiranu laž strovalimo u provaliju prije nego &scaron;to Krist koji se ovdje pola stoljeća znoji krvavim znojem sve nas ne potopi</strong>. Neka vam uvijek u primisli bude dječak koji je rekao:<strong> SVE ĆU VAS REĆI BOGU</strong>. Jer život prođe prije nego &scaron;to se nadate, a sve te pozicije moći zbog vas, zbog nas, zbog kojih vas sada u nebesa dižu oni koje smatrate prijateljima, i one će proći.<br /><br /></p> <p>Sveti Franjo Asi&scaron;ki koji je na svoj blagdan bio na Zemlji da povede fra Antu u nebo rekao je: Zapamtite, kad napustite ovu zemlju, sa sobom ne možete ponijeti ni&scaron;ta &scaron;to ste dobili - samo ono &scaron;to ste dali: puno srce, obogaćeno iskrenom službom, ljubavlju, žrtvom i hrabro&scaron;ću.<br />To je fra Ante dao drugima i zato je nama župljanima s osmijehom od uha do uha ove godine govorio: Ja idem svom Gospodinu!<br />Bog se pobrinuo da sačuvamo snimku fra Antine propovijedi ove godine na Uskrs. Strepili smo tada zbog pandemije, a vjernici smo. Onda je on do&scaron;ao pred nas i protresao na&scaron;e misli riječima: <strong>NE BOJTE SE! ISUS JE USKRSNUO.</strong> Postoji ta snimka i poslu&scaron;ajte je u kojoj god situaciji možete.<br /><br /></p> <p>Sačuvali smo i snimku kada je za Veliki petak 2020. vapio za punom crkvom, a domalo svake nedjelje i svetkovine unatoč svemu bija&scaron;e puna, prepuna.<br />Fra Ante, prepuna je vjernika i danas tvoja Crkva kad se opra&scaron;tamo od tebe. I Nebo plače i suosjeća s nama. Ali gore gdje s oka svaka suza nestaje, gdje si ti do&scaron;ao, sunčano je. Raduju ti se tvoji roditelji, tvoje sestre, časna sestra Veselka Veronika, sestra Marija, fra Bernard... brojna obitelj i prijatelji, fratri i ostali svećenici koji su te voljeli i po&scaron;tivali.<br />Tvoj grudski puk kojeg si ispraćao kroz ove godine ku&scaron;nji i patnje, a opet ponosa i radosti u Gospodinu i koji nije znao živjeti bez svog fra Ante opet je s tobom i zamislimo njihovu sreću kad su te vidjeli.<br /><br /></p> <p><strong>Sada si jo&scaron; jači, bez bolesti i bez progona, sada si sa svojim Kristom i sa zborom vjernika. Zagovaraj na nebu fratre na&scaron;, mučeniče na&scaron; da istina dobije glavnu riječ, a Hercegovina mir i svećenike nekad crkvene velikane poput fra Alojzija Mi&scaron;ića i fra Rufina &Scaron;ilića, te poput na&scaron;ih iz Gruda rođenih za Nebo fra Gabre Grubi&scaron;ića, fra Tihomira Zupca čije tijelo pogubi&scaron;e i skri&scaron;e na Križnom putu, fra Andrije &Scaron;oljića, fra Ante Ba&scaron;ića, fra Bernarda Marića i tebe moj fra Ante. Peti franjevče čije tijelo počiva u mučeničkim Grudama, a &scaron;esti na&scaron; mučenik fra Tihomir je u na&scaron;em srcu i du&scaron;i.<br /><br /></strong></p> <p>Fra Ante, vjerujemo da ćemo se kada dođe na&scaron; čas radovati tvojim propovijedima na Nebu, na&scaron;i preci i stari župljani iz Hercegovine već se raduju. A znamo da će&scaron; nadahnuti nekoga da ih čujemo opet i ovdje na zemlji.<br /><br /></p> <p>Na&scaron; mučeniče rođen u Nebu na blagdan Svetog Franje moli za nas sa Uskrslim Kristom i zagovaraj za svoj puk.<br /><br /></p> <p>Pokoj vječni daruj mu Gospodine<br />I svjetlost vječna neka mu svijetli<br />Počivao u miru Božjem<br />Amen<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><strong>Željko Andrijanić, župljanin župe Grude, zajedno sa župljanima</strong></p> <p style="text-align: left;"><strong>___________________________________________________________________</strong></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Predsjednik Hrvatke akademije znanosti i umjetnosti i predsjednik Napretka iz Mostara fra Andrija Nikić u svom govoru je istaknuo kako je fra Antu zaredio papa Pavao VI i kako je omiljeni franjevac i kada su mu fizičke snage bivale slabije, uz molitve za Narod, Crkvu i Provinciju ostavljao je svoju domoljubnu, kr&scaron;ćansku i franjevačku privrženost vjernomu katoličkom narodu.<br /><br /><br />Kad umre fratar, ožalo&scaron;ćeni postaju rodbina! Danas nas je u sveti&scaron;tu Svete Kate u Grudama okupio na&scaron; fra Ante &Scaron;aravanja kako bi zahvalni u vjeri zamolili Stvoritelja da mu oprosti grijehe i nagradi dobra djela. Na svetkovinu Svetog Franje Sestrica smrt je do&scaron;la po fra Antu i preselila ga sa Zemlje u Nebo. Od sada Zemlja je stan njegovih tjelesnih ostataka, a Nebo novi dom vječnoga mira.<br /><br /><br />Napustio nas je i okupio u ovom Sveti&scaron;tu fratar koji je davnoga 22. kolovoza 1949. godine iz Dobrog Sela preko Tepčića krenuo na put. Redale su se njegove životne postaje: Čitluk, Split-Poljud, Humac, Sarajevo, Freiburg-Njemačka i Tomislavgrad (Duvno). <strong>Nakon poziva iz Rima uputio se u Vatikan na svećeničko ređenje papi Pavlu VI.</strong> To je onaj Papa koji je pobjednike Vjeronaučne olimpijade, koje je poučavao fra Jozo Zovko, u vatikanskoj dvorani punoj hodočasnika srdačno i znakovito pozdravio: "Među nama pozdravljam vjeronaučne pobjednike iz Jugoslavije." Taj je pozdrav izazvao burni i dugi pljesak vatikanske dvorane, stoga je sam Sveti Otac Papa blago posredovao kako bi uti&scaron;ao nazočne. Potom je čvrsto, odlučno i poticajno rekao: "Dobro činite &scaron;to ih pozdravljate jer oni dolaze iz Crkve mučenika."<br /><br /><br />Upravo tako - iz mučeničke Hercegovine na svetkovinu svetih Petra i Pavla 29. lipnja, iste 1975. godine. pet hercegovačkih franjevačkih đakova papa Pavao VI. zaredio je za svećenike. Pozvao je sve mladomisnike na služenje i vjernost katoličkom putu. <br /><strong>Fra Ante se vratio u svoju mučeničku Hercegovinu, među patnički puk i fratre koji su i tih godina, uz političko - proživljavali i crkveno kažnjavanje. Djelovao je u Međugorju, Seonici, Čapljini te Grudama kao župnik gdje je tijekom tri godine dovr&scaron;io župnu kuću. Potom djeluje u Čitluku, Bukovici i Veljacima.</strong><br /><strong>U kolovozu 2000. godine fra Ante je ponovno u Grudama. Tada s fra Bernardom Marićem: "Taj je povratak u Grude Božji puk pozdravio velikim pljeskom.</strong> <strong>Drukčije i nije moglo biti. Muke Božjega puka i njegovih svećenika, ujedinjene s Kristovim mukama, tvore veličanstveni liturgijski čin."</strong><br />Međutim, zajedničku radost poku&scaron;ale su prekinuti kazne. Fra Ante i fra Bernard su odgovorili: "Va&scaron;e drakonske kazne, kojima jednostavno zasipljete hercegovačke fratre, viđene kroz suvremene sudbene standarde i Evanđelje, zoran su primjer razorna logičko - etička kaosa u poslu u kojem je to najmanje dopustivo. Pouzdano se zna samo tko je kažnjen. A sve je drugo u tim kaznama upitno: ne zna se, tako, je li uopće učinjeno to &scaron;to je kažnjeno, ni je li kažnjivo to &scaron;to bi moglo biti učinjeno. Iz složena, ostjetljiva i iznimno odgovorna sudskog postupka Vi ste izdvojili pravorijek i jedino se njime bavili. A on je u Va&scaron;em sudovanju uvijek i samo kazna. Iza takva kažnjavanja mogu stajati samo etički zapu&scaron;teni i nedovoljno pokr&scaron;teni crkveno-činovnički moćnici... Kažnjavati, tobožnji, neposluh hercegovačkih fratara i ne spomenuti dekret R.P., mogu samo potpuno neupućeni, i samo oni kojima uopće nije stalo do istine o Dekretu i Božje volje &scaron;to je urezana u tu istinu. Uzaludno se trudite. Kaznama nas ne možete utjerati u pobunu protiv Boga. Ali tim kaznama, izrečenima bez saslu&scaron;anja i suda, možete nam nametnuti iznimno zahtjevan život i postupno nas pretvarati u svjedoke vjere... Puk ima velika oči. U svojim prosudbama... nerijetko je bliži istini od svojih nametnutih vjerskih predstavnika, i vjerniji od njih nalogu &scaron;to ga je Bog urezao u tu istinu... u njemu (puku) golemi je dio pameti, dobrote, i pravne moći Crkve u Hercegovini. Stoga se može reći da je kroz naklonost puka prema fratrima progovorila Crkva u Hercegovini...<br /><br /><br />... Ako nekomu precrtate srce, razum, savjest i volju: &scaron;to je ostalo njemu od njega? Ni&scaron;ta! Izvan tih uopri&scaron;ta, naime, uzaludno je tražiti čovjeka. Crkveno-činovnički moćnici čine upravo to puku i fratrima dulje od triju desetljeća. Surađivati s njima možemo samo kao razoreni kr&scaron;ćani i razoreni ljudi. A takvi Bogu nismo potrebni.<br />Istječe vrijeme na&scaron;e duge i strpljive patnje, Bogom propisane i nadom opravdavane. Tiho i oprezno ulazimo u milosno vrijeme velikih iskoraka."<br />Tako su fra Bernard Marić i fra Ante &Scaron;aravanja zavr&scaron;ile svoje pismo u Grudama 1. studenoga 2001.</p> <p style="text-align: left;"><br /><br />Draga braćo i sestre, uistinu i fra Ante je poput fra Bernarda u nemirnim vremenima Crkve proživio svoj život, svoje franjeva&scaron;tvo i svoje svećeni&scaron;tvo. Nije se predao. I kada su mu fizičke snage bivale slabije, uz molitve za Narod, Crkvu i Provinciju ostavljao je svoju domoljubnu, kr&scaron;ćansku i franjevačku privrženost vjernomu katoličkom narodu.<br />Fra Ante je konačno u Grudama i nitko ga vi&scaron;e iz Gruda ne može ukloniti. Vjerujemo i ponizno molimo Onoga u čije je ruke stavio cijeli svoj život da ga pozove riječima: "Fra Ante, 'slugo dobri i vjerni, uđi u radost Gospodara svoga'.<br />Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!<br />Počivao u miru!<br />Amen.<br /><br /><br /><strong>Fra Andrija Nikić</strong><br /><br /><br />Humac - Grude, 4. - 6. listopada 2021.</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/VXDuuiP1bEM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p style="text-align: left;"><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=353294&amp;-hercegovina-ispratila-svog-fra-antu-saravanju-u-zagrljaj-kristu" target="_self">FOTO: HERCEGOVINA ISPRATILA SVOG FRA ANTU &Scaron;ARAVANJU U ZAGRLJAJ KRISTU<br /></a></p> <p style="text-align: left;"><a href="https://grude.com/clanak/?i=353257&amp;bog-je-pozvao-k-sebi-fra-antu-saravanju-na-blagdan-svetog-franje" target="_self">BOG JE POZVAO K SEBI FRA ANTU &Scaron;ARAVANJU, NA BLAGDAN SVETOG FRANJE </a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-07-fra-ante-nebo-21.jpgStigla je jesen, pastiri zajedno sa stadom napuštaju planinehttp://grude.com/clanak/?i=353286353286Grude.com - klik u svijetWed, 06 Oct 2021 16:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-06-stado-ovce-blidinje3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>PRIČA O ČOBANICI.<p><br />Stigla nam je jesen, po plodovima i bojama najrasko&scaron;nije godi&scaron;nje doba. Pastiri koji su tijekom ljeta boravili na planinama, sada se spu&scaron;taju sa stadom u nizine svojim domovima.</p> <p><br />Hercegovina je pogodna za bavljanje stočarstvom zbog brojnih planinskih ispa&scaron;a, no stočarstvo je svejedno na niskim granama. &nbsp;Nekada su se s planine spu&scaron;tala nepregledna krda ovaca, to su bili dani blagostanja, čitavo selo je živilo nekim novim životom i sve je odisalo dobrim raspoloženjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A nekada je bilo ovako&hellip;<br /> U svaku kuću stigla bi &nbsp;po mi&scaron;ina sira i masla. Na taj način obiteljski jelovnik bio bi raznovrsniji, a &nbsp;pura začinjena (sa samim)&nbsp; talogom od pritopljenog masla, bila je pravi delikates.&nbsp;Naime svi oni koji nisu imali svoja imanja u planini (ovčari), a držali su ovce, preko ljeta davali su ih na čuvanje planinarima. Znalo bi se tih godina na prostoru Dugopolja naći po nekoliko desetaka tisuća ovaca. Veliku pote&scaron;koću čobanicama predstavljale su njive zasijane žitom (ječam i ozimica -raž), a ovcama su bile prava poslastica. Ako bi ih poljar uhvatio u &scaron;teti, kazne su bile drastične.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom ljetne ispa&scaron;e čobanice su čuvale i muzle ovce, a stopanjice su mlijeko u sir i maslo pretvarale. Ovce su bivale na ispa&scaron;i od početka lipnja, pa sve do kraja rujna. Po svakoj ovci, dobivalo se kilo sira i kvarat masla. Planinarima bi ovčari davali novac za &nbsp;kupovinu soli, za ovce na ispa&scaron;i. Protokom vremena i smanjivanjem interesa za uzgoj ovaca, smanjivali su se i prinosi po ovci. Najprije se ukinulo davanje masla,a nedugo zatim i sira. Danas ovčari ne dobivaju ni&scaron;ta, a planinarima za čuvanje po ovci plaćaju 20 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tih davnih vremena imamo nekoliko vrlo traumatičnih iskustava, koje su čobanice proživjele čuvajući velika stada. Neke od tih hrabrih cura koje su mladost provele u planini uz ovce po vrletima Vrana i Čvrsnice, nikada vi&scaron;e nisu poželjele doći &bdquo;na mjesto zločina.&ldquo; Toliko im se &nbsp;taj posao ogadio da bi planinu najradije proklele.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-10-06-21-10-06-stado-ovce-blidinje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čobanice su na vazdanak čuvale stado od 300 do 400 ovaca. Kad bi stado s ipa&scaron;e stiglo u tor na mužu čekao ih je novi mukotrpan posao. Potom bi noću u kolibici spavale jedna s jedne, a druga s druge strane tora. Te drvene kolibice bile poput pseće kućice. Kad bi čobanica legla u nju, noge bi joj gotovo u cijelosti ostajale vani. Ograda tora sastojala se od drvenih kolaca, koji su bili povezani bukovim letvama do visine jednog metra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedne noći tor je napao čopor vukova i sve su ovce uspjeli istjerati vani. U tom metežu čobanice su pustile kerove, koji inače po danu idu s čobanicama i stadom na ispa&scaron;u radi obrane od vukova. Čitavu noć čula se bleka ovaca, lavež pasa i potjera za uljezima, koji su ovce usmjerili prema Vran planini. Kad se razdanilo, čobanice su vabile ovce i tako ih ponovo vratile u tor. Nakon dovr&scaron;etka potjere i brojanja, ovce su na sreću sve bile na okupu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pedesetih godina bilo puno je ajvana u planini, a jedan od većih problema bio je pojenje stoke, osobito ovaca. Pojila za ovce bila su daleko iza Vrana ili na Blidinjskom jezeru. Jedna od čobanica i&scaron;la je ispred stada i vabila ovce, a druga je i&scaron;la iza da koja ovca ne bi zaostala. U povratku s pojila stado i čobanice napala su dva medvjeda. Na jedanput je nastao metež.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čobanice su u prvi mah pomislile da su vuci i počele vikati &bdquo;A pust, a pust&ldquo; Međutim kad su ovce počele praviti stampedo po klekovini, ugledale su dva medvjeda kako ih dave. I životinje su shvatile da se radi o velikoj pogibli, pa su sumanuto počele bježati. Medvjed samo &scaron;apom udari ovcu po stomaku i prospe joj drobinu, a ona jadna poku&scaron;ava uteći i tako slijedeću pa devet komada.&nbsp; Tada su se umije&scaron;ali psi, stalni pratitelji stada, ali medvjedi svejedno nisu uzmicali. Raspr&scaron;eno i uznemireno stado vabeći su poku&scaron;avale prikupiti i &scaron;to prije udaljiti. Kada su se sa stadom već bile dosta odmakle od mjesta događaja,&nbsp; medvjedi su nastavili jesti masakrirane ovce.&nbsp;Kad su ih do&scaron;av&scaron;i u tor poku&scaron;ale musti ni jedna nije imala mlijeka zbog pretrpljenog &scaron;oka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutradan je kućni starje&scaron;ina uzjahao konja i do Duvna, da prijavi nastalu &scaron;tetu. Iako su medvjedi u međuvremenu&bdquo;uklonili&ldquo; dokaze, ostao je po klekovini dio razbacane ovčje drobine.&nbsp; Komisija je izvr&scaron;ila očevid i uskoro je stigla&nbsp; financijska naknada. Jednoglasnom odlukom planinara i vlasnika ovaca, novac je dodijeljen čobanicama kao &bdquo;nadnica za strah&ldquo; Cure su poklon rado prihvatile i novac iskoristile za kupovinu prisvlaka, da bi se mogle urediti kad budu i&scaron;le k misi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iste godine čobanice su sa stadom ovaca i&scaron;le u ispa&scaron;u za Vran. Pri povratku ispred ovaca i&scaron;li su kerovi i najedanput zalajali. Jedna od čobanica s pristojne udaljenosti zviznula je na prste, &scaron;to je očito medvjeda uznemirilo, uspravio se na zadnje noge, pogledao uokolo i uz lavež pasa dao petama vjetra. Kada su se sa stadom primakle mjestu odakle je medvjed pobjegao, ugledale su zastra&scaron;ujući prizor. U klekovini je ležao ubijeni vol s raskomadanim butovima. Obuzeo ih je veliki strah, pa su s ovcama brzo pobjegle u smjeru tora.&nbsp;Nakon &scaron;to su dovr&scaron;ile mužu ovaca, oti&scaron;le su kazati vlasniku &scaron;to mu se desilo s volom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutradan je vlasnik naoružan lovačkom pu&scaron;kom s jo&scaron; jednim susjedom do&scaron;ao na mjesto događaja i ugledao medvjeda gdje razvlači preostale dijelove le&scaron;ine. Toliko su mu se ruke počele tresti od straha da napunjenu pu&scaron;ku nije mogao opaliti, a susjedu je za malo kapa pala s glave. Pobjegli su glavom&nbsp; bez obzira, u strahu za vlastiti život. I medo je u miru mogao dovr&scaron;iti svoj obrok.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače su tih godina krda goveda bivala danima bez čobana na ispa&scaron;i za Vranom. Goveda su noć provodila na otvorenom, a &nbsp;njihovi vlasnici su samo povremeno dolazili do njih kad bi im donosili sol. Krdo bi se noću samoorganiziralo tako da bi junice i mladi volovi bili u sredini , a oni stariji i jači&nbsp; ležali su uokolo s rogovima okrenutim prema vani. Tako dobro organiziranom krdu ni čopor vukova nije mogao na&scaron;koditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na cijelom polju možemo zateći pastirske stanove ili ostatke pastirskih skloni&scaron;ta. Karakteristična kolibica za zaklon i čuvanje stoke je pojata, većinom su građene tako da im se krovi&scaron;te spusti do zemlje, a slamnati krov se pritisne drvenim mertecima radi za&scaron;tite od vjetrova.&nbsp;Za razliku od nekada, danas planinskim pa&scaron;njacima pasu malobrojna stada ovaca i krava. Iako ih je sve manje, sigurni smo da ova tradicija neće prestati i da će svake godine, kada se priroda ponovno počne buditi, pastiri zajedno sa svojim stadom oživjeti planinske pa&scaron;njake.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Priča o čobanici preuzeta s dobrkovići.com</em><br /><br /><strong>foto: BlidinjeNET</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-06-stado-ovce-blidinje3.jpgPrevladava mržnja!http://grude.com/clanak/?i=353048353048Grude.com - klik u svijetThu, 23 Sep 2021 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-auto-velez-borac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Višegodišnje frustracije i nepravda, kako na zelenom nogometnom terenu tako i neriješena društvena, politička, nacionalna pitanja, ekonomski problemi, ratne traume, eskalirali su na jednom nogometnom susretu između mostarskoga Veleža i banjolučkog Borca...<p><br />...koji se čak u određenim stvarima počelo uspoređivati sa susretom Dinamo - Zvezda od prije 30 godina u praskozorje jugoslavenskog raspleta, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>. U BiH se inače danima podižu napetosti koje nisu samo vezane uz sport, od zapaljivih izjava raznih političara, javnih osoba, pa i hu&scaron;kanja medija oko izdaje ili prodaje nacionalnih interesa, podjele Bosne, odcjepljenja... Već poslije uvodnih kadrova, nakon &scaron;to su se uključile kamere Arena Sporta, postalo je jasno da će se svakoga trenutka prekinuti utakmica nabijena negativnom energijom ako stvari krenu lo&scaron;e za domaće. Prvi zgoditak koji je banjolučka momčad postigla razmjerno rano stigao je iz sumnjive situacije, &scaron;to je dodatno uzburkalo strasti. No, drugi, postignut u 81. minuti, bio je posve regularan.<br /><br /></p> <p><em><strong>Horor u tunelu<br /><br /></strong></em></p> <p>To nije zaustavilo navijače da uđu na travnjak i prekinu susret. Imalo se dojam kako su se i za&scaron;titari doslovno sklonili kada je manja skupina navijača si&scaron;la s tribina stadiona u Vrapčićima. Tada je delegat natjecanja procijenio da ne postoje sigurnosni uvjeti da se susret nastavi. Naime, službeni predstavnik na susretu Dragomir Đajić iz Istočnog Sarajeva u svom je izvje&scaron;ću napisao kako policija nije mogla jamčiti sigurnost na stadionu, zbog čega je prekinut susret.<br /><br /></p> <p>Nakon toga prava je drama tek slijedila, no ipak ni&scaron;ta nije nagovje&scaron;ćivalo da će epilog biti umalo koban za prvoga djelitelja pravde. Čak su pojedini mediji &ldquo;ispratili&rdquo; glavnog suca susreta Sabriju Topalovića jer je objavljen videozapis, koji se brzo pro&scaron;irio dru&scaron;tvenim mrežama, o odlasku sa stadiona u Vrapčićima u upadljivom sivom Mercedesovu karavanu. To se dogodilo 20-ak minuta nakon okončanja prekinutoga nogometnog susreta. S njim u vozilu bili su četvrti sudac Admir &Scaron;ehović te član Odbora za suce i suđenje u Nogometnom savezu BiH Adnan Alispahić. Pedesetak minuta kasnije, nakon &scaron;to su u pratnji policije napustili Mostar te krenuli kroz tunel Lendava iznad Jablanice, dogodio se napad. Njihovu vozilu zapriječen je prolaz sivim Golfom, nakon čega je iz njega izi&scaron;lo vi&scaron;e osoba koje su palicama i metalnim &scaron;ipkama porazbijale prozore. Nakon toga ubacili su vi&scaron;e baklji u automobil koji je brzo planuo te se pretvorio u buktinju. Topalović i &Scaron;ehović pro&scaron;li su nedirnuti, no ozljede je zadobio supervizor natjecanja Alispahić kojemu je prva pomoć pružena u Jablanici.<br /><br /></p> <p>Ubrzo je na mjesto događaja stigla policija koja je započela tragati za počiniteljima. Prva kvalifikacija ovoga djela je nasilničko pona&scaron;anje, a u cijeli slučaj uključeno je i Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije. Nedugo nakon utakmice objavljeno je i kako se na samome susretu događalo nasilje nad igračima, u čiju su obranu stali igrači Veleža, ali i nad članovima uprave gostujuće momčadi. Najprije se požalio predsjednik Borca Stojan Malba&scaron;ić. On je ustvrdio kako je njega i direktora Dejana Lukendića na poluvremenu utakmice napao jedan domaći navijač. - Kada se zavr&scaron;ilo prvo poluvrijeme, krenuli smo do toaleta, Lukendić je bio ispred mene i samo sam vidio da ga je jedan čovjek udario nogom. Pitao sam ga u čemu je problem, a onda me je odgurnuo i udaljio se. Sve se dogodilo na stepenicama koje su strme. Sreća je &scaron;to nitko nije pao. Incident smo prijavili delegatu utakmice - rekao je Malba&scaron;ić.<br /><br /></p> <p><em><strong>Hasićeva &ldquo;ironija&rdquo;<br /><br /></strong></em></p> <p>Na stadionu je, nakon &scaron;to je izbio kaos, napadnut i igrač Borca Jovo Lukić. - Pobjegao sam s terena i krenuo u tunel te sam tada dobio cipelu u glavu - rekao je Lukić za medije. Posljedice ovoga nasilja za nogometni klub Velež jo&scaron; su se jučer mogle nazrijeti nakon istupa predsjednika Nogometnog saveza BiH Vice Zeljkovića. Pri tome je posebno osudio istup predsjednika Veleža &Scaron;emsudina Hasića. - Hasić mjesecima unatrag u medijima daje zapaljive izjave i ide putem koji nije nogometni, ali to je njegov izbor i sramota. To &scaron;to &ldquo;obrće&rdquo; stotine milijuna KM u zdravstvu i &scaron;to je dobar poduzetnik, zaslužuje čestitke, ali u nogomet je zalutao. Napad koji se dogodio na suce mogao je zavr&scaron;iti tragično i mogle su pasti mrtve glave - dramatično je upozorio Zeljković.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Rezultat toga je da je stadion Veleža suspendiran, a Hasić kažnjen zabranom sudjelovanja u sportu. Hasić, međutim, nije vidio ni&scaron;ta sporno u tome &scaron;to se dogodilo, pa je napad na suce i zapaljenje vozila posprdno okarakterizirao kao probleme s &ldquo;automehaničarem i održavanjem vozila&rdquo;. Dodatno su strasti potaknute nakon &scaron;to se u ovu nasilničku epizodu uključio i SDP-ov visoki dužnosnik Aner Žuljević koji je podržao prekid utakmice, da bi se kasnije ispričavao i obja&scaron;njavao stajali&scaron;te kako zapravo ne podupire nasilje. Upadljivo je kako su se na sve &ldquo;tri&rdquo; strane u BiH, ako u ovome slučaju i postoje, čule različite istine, interpretacije, povodi, ali i dijagnoze stanja. Komentari na dru&scaron;tvenim mrežama daju prostora za zabrinutost. Prevladava mržnja!</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/nasilje-oko-nogometa-tek-je-indikator-tenzija-u-drzavi-bih-1525558" target="_blank"><em><strong>Zoran Kre&scaron;ić/Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-auto-velez-borac.jpgPalić: Nema izbačenih iz svećeničke službe u Hercegovini, slučaj je otvorenhttp://grude.com/clanak/?i=352978352978Grude.com - klik u svijetMon, 20 Sep 2021 17:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-20-palic-mitra.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Palić dao je intervju za jedan mostarski portal Pogled u kojem se osvrnuo na Hercegovački slučaj, te je u odnosu na svojeg prethodnika prvi put bez susprezanja kazao da nema izbačenih iz svećeničke službe u Hercegovini.<p><br />"Svećenici koji mimo svih kanonskih propisa djeluju u nekim župama nisu izbačeni iz svećeničke službe", kazao je među ostalim.<br /><br /></p> <p>Palić je rekao i da je cijela situacija u rukama Kongregacije za nauk vjere, &scaron;to znači da slučaj nikad nije do&scaron;ao do drugog stupnja presude nego je jo&scaron; u postupku. Vrijedi naglasiti i da na potpisima kojima se kažnjavalo hercegovačke franjevce nigdje nema potpisa Pape Ivana Pavla II.<br /><br /></p> <p>Jedino se 2006. godine Papa Benedikt XVI pismeno obratio Ratku Periću, te odbio njegov zahtjev da franjevačke mučenike svede na laički status. To je dokument kojeg birokracija krije već desetljeće i pol kako se ne bi saznalo za taj Ratkov poraz, a &scaron;to bi bio udarac i ratkovcima.<br /><br /></p> <p>Palić je također u odgovoru spomenuo i krivičnu odgovornost svećenika, međutim nije naveo smatra li se otmica krivičnom odgovorno&scaron;ću, s obzirom da upravo njegovi na taj način žele oteti župe koje su franjevci osnovali i u kojima petrovci nikakvog udjela nemaju, a nije jasno precizirao i &scaron;to je konkretno za njega lažno predstavljanje, s obzirom da je upravo Romanis pontificibus predstavljen Vatikanu kao dogovor između franjevaca, biskupa i naroda, &scaron;to je naravno prvoklasna laž pa bi dobro bilo da odgovorne traži upravo u Ordinarijatu u Mostaru ili da preispita cijeli ovaj slučaj.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da biskup Palić izvrsno poznaje politička pitanja u BiH, pa je pitanje kako bi reagirao na to Papa Franjo koji je prije nekoliko dana rekao: Biskup mora biti pastir, ne političar. Međutim, BiH je specifična zemlja i vjerujemo da bi Papa shvatio važnost toga da jedan od čelnih ljudi Crkve u BiH poznaje prilike u političkom svijetu.<br /><br /></p> <p>Također, iz intervjua je vidljivo da biskupu Paliću nije previ&scaron;e drag fra Ivo Pavić kojeg je svrstao u "neke svećenike", te je rekao da mu je stalo da vjernici budu odgojeni i žive od vjere koja je djelotvorna u ljubavi i kojoj su strani razni spektakli. S obzirom da je fra Ivo Pavić jedan od omiljenih franjevaca u BiH, a djeluje na području Bosne, dobro bi bilo da biskup Palić ne otvara i frontove na relaciji hercegovački i bosanski franjevci, s obzirom da dulje vremena na toj relaciji postoje određeni problemi, te ulje na vatru ne treba dolijevati.<br /><br /></p> <p>Unatoč svemu, optimistično je &scaron;to Palić franjevačke mučenike naziva svećenicima, jer je raniji mostarski rukovoditelj tu istinu prikrivao, a dobro je i da znamo da Kongregacija za nauk vjere jo&scaron; nije odradila svoj posao, &scaron;to znači da se vi&scaron;e od dva desetljeća slučaj vodi kao otvoren, odnosno ako toliko vremena nema konačne presude može se preispitivati i zastara slučaja kao i razmatranje protutužbe s obzirom na svu nepravdu koju Ordinarijat u Mostaru čini vi&scaron;e od dva desetljeća na temelju presude koja nije konačna i, &scaron;to je jo&scaron; bitnije, na ranijim dokumentima nema potpisa nijednog od papa.<br /><br /></p> <p>Palić je na kraju krajeva, nov čovjek u Hercegovini koji govori o problemima, a vjerujemo da će uskoro početi razgovarati i s vjernicima, fratrima čiji je slučaj jo&scaron; otvoren, te s ostalim akterima slučaja jer, kao &scaron;to reče Papa Franjo, &ldquo;Kako li je lijepa skromna Crkva koja se ne izolira od svijeta i ne gleda na život iz daljine, već živi u njemu, Crkva bliska stvarnim životima ljudi... Crkva mora biti simbol slobode i prihvaćanja i skromna poput Isusa koji je odbacio sve svjetovno i postao siroma&scaron;an kako bi nas obogatio." To je put Crkve u Hercegovini, uzoriti. Ono &scaron;to je radio va&scaron; prethodnik, ono je za krivičnu odgovornost, od tog &scaron;to je činio franjevcima, zatim Međugorju, ali i &scaron;ire.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-20-palic-mitra.jpgFra Mario Knezović: U ime pandemije ruše savjest, slobodu i ljudska pravahttp://grude.com/clanak/?i=352971352971Grude.com - klik u svijetMon, 20 Sep 2021 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-20-fra_mario_knezovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dragi prijatelji, dragi borci za slobodu savjesti i slobodu ljudskih prava.<p>&nbsp;</p> <p>Najprije odlučno želim izreći slijedeću napomenu: Naime, najlak&scaron;e je povr&scaron;nim zaključkom koji je zaodjenut u jednoumnu misao one koji misle drugačije proglasiti &scaron;arlatanima, ljudima bez kompetencije, ljudima bez znanja i tako ih abortirati iz javnoga diskursa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na takvo &scaron;to ne pristajem. Govorim i govorit ću jer pastir svojih du&scaron;a mora se brinuti za stado, kako ono u ovčinjaku tako i ono izvan ovčinjaka. Pastir je pozvan čuvati svoje stado od grabežljivih vukova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato poručujem: Ne želim odlučivati o zdravlju nego o ljudskim slobodama. Najgora stvar koja nam se može dogoditi je podjela i mržnja. Zato i jest smi&scaron;ljeno lansirana podjela po principu na one koji su za cijepljenje ili protiv njega. Govor o slobodi savjesti koju nam je Boga dao i govor o ljudskim slobodama i pravima, koje crpimo iz Ustava i svih pozitivnih zakonskih propisa, ne trpe ratne rovove u koje ljude nasilno trpaju ili progla&scaron;avaju robljem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zazirem od podjele na ove ili one. Ne želim u takvu kutiju. Čovjek je biće slobode. Od početka pandemije govorim kako me ne zanima forma i svrstavanje, nego me zanima sadržaj, istina i po&scaron;ten, a ne pristran znanstveni pristup.<br /><br /><br /></p> <p>Ne niječem medicinska dostignuća niti treba pre&scaron;utjeti nadljudski trud medicinskoga osoblja. Hvala im i Bog im ustrajnost dao. Zdrav razum nam govori kako pandemija postoji &ndash; i to ne želim nijekati. No, isto tako zdrav razum nam govori da je pandemija poligon za, u najmanju ruku, mutne procese na svjetskoj sceni. Dakle, ne niječem pandemiju i bol ljudi, ali glasno i o&scaron;tro niječem teror nad ljudskom savjesti koju nam je Bog dao i niječem nametnutu mantru pona&scaron;anja koja se kreira u centrima moći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na javnim skupovima borimo se za zdravo dru&scaron;tvo, zdravo &scaron;kolstvo, zdravu ekonomiju, zdrave medije, zdravo pravosuđe i zdrav razum. Jer ako se u sustav uvuče bolest tada će njezine metastaze biti vidljive na djeci i mladima. Ako u bezuvjetnoj pokornosti i nametnutoj ideologiji straha budemo odgajali djecu i mlade &ndash; tada nam nikakav lijek u budućnosti neće pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao čovjek iz svijeta znanosti čudim se prigovorima nekih znanstvenika o potrebi propitivanja i sumnje u neka znanstvena dostignuća. Zar su neki znanstvenici u&scaron;li u zaborav pa ne znaju kako se znanost temelji i svoj napredak ima upravo zato &scaron;to sumnja potiče nova istraživanja, traži dokaze i empirijske postupke. Znanost koja ne postavlja pitanja i ne sumnja nije znanost nego slijepa ropkinja interesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo bi suludo one, ili ako hoćete nas, koji propituju smatrati neprijateljima znanosti. Nismo na skupovima slobode kako bi negirali znanost nego kako bi dali novi poticaj znanosti koja nehotice može biti zarobljena ideolo&scaron;kim usmjerenjima i misaonim zastranjenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne želimo gaziti činjenice, ali isto tako ne želimo da se gazi ljude koji podastiru drugačije dokaze. Hoćemo istinu koja nije isključivo proizvod laboratorija pod utjecajem globalnoga kapitala. Zato svima mora biti jasno kako oni koji imaju drugačiji stav o pristupu liječenju od Covida nisu neka znanstvena sekta koja se hrani teorijama zavjere. To je podvala na koju ne pristajemo.<br /><br /></p> <p>Pitam javnost: Je li zabranjeno tražiti najbolji put u suradnji sa svima kako bi na&scaron;li najbolji model odupiranja ovoj po&scaron;asti koja je odavno izi&scaron;la iz okvira medicine a pre&scaron;la u ruke politike, kapitala i ja&scaron;e na magaretu novog svjetskoga poretka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao čovjek koji radi u medijima i predaje odnose s javno&scaron;ću ne treba me nitko uvjeravati kako je u mnogim medijima na djelu propaganda, cenzura i blokada drugoga mi&scaron;ljenja. Ako nije tomu tako za&scaron;to govornike ovoga skupa ili sličnih skupova ne možemo čuti u mainstream medijima? Imamo li pravo na jednaka mjerila ili je nečiji metar 100 centimetara, a nečiji 150?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao svećenik znam koliko su opterećene ljudske savjesti i du&scaron;e i zato pozivam: Prestanite vr&scaron;iti mobing, moralno nasilje i ucjene na ljude koji promi&scaron;ljaju cijepiti se ili ne. Prestanite tretirati nazadnima, odgovornima za smrti i bolest one koji se po savjesti i na temelju dostupnih spoznaja ne žele cijepiti. Prestanite unositi podjelu u dru&scaron;tvo. A dobro je znano da je sotona izvor podjela. Nikad neću pristati na podjelu na ove ili one. Po&scaron;tujem sve koji su izabrali cjepivo. Ne treba vas prozivati niti sotonizirati. Bog i vas ljubi. To ste učinili, tako vjerujem, po savjesti i svome uvjerenju. Zato tražim od svih da i oni, koji misle i osjećaju drugačije, ne budu stigmatizirani i eliminirani iz dru&scaron;tva. Imao li pravo na jednako dostojanstvo?</p> <p>Savjest nema alternativu. Sloboda kretanja nema alternativu. Moralno nasilje mora stati. Savjest jest, mora biti i ostati posljednje mjerilo na&scaron;ih odluka. Onoga dana kad se ugu&scaron;i glas savjesti kao krici će se pojaviti razne traume, psihička oboljenja, du&scaron;evne tegobe. Pitam: Je li ideja da jedna vrsta bolesti bude uzrok tolikih drugih oboljenja koji se u strahu i ucjeni rađaju? Pitam: Je li imamo pravo za moralno prihvatljivo i medicinski provjereno cjepivo? Pitam: Na temelju čega se želi posegnuti za cijepljenjem djece?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi ljudi. Isus Krist poručuje: Ne bojte se. U borbi za slobodu savjesti, slobodu izražavanja moramo biti ustrajni. Upravo tako mislimo i na sebe i na druge. Mogu nas svi pre&scaron;utjeti, odbaciti ali je u konačnici najvažnije da nismo pre&scaron;utjeli savjest &ndash; Božji glas u nama i da tako od Boga nismo odbačeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako smo mi, koji o određenim temama promi&scaron;ljamo drugačije, jedini problem dru&scaron;tva onda problema i nema.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/FM" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p><br /><br /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-20-fra_mario_knezovic.jpgKatarina Alpeza - Lipi mojihttp://grude.com/clanak/?i=352945352945Grude.com - klik u svijetSat, 18 Sep 2021 19:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-18-13-1_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lipi moji, imati unuku s kroatistike, a da ništa nije rekla ni napisala!? <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pi&scaron;e: Katarina Alpeza</strong></p> <p>Ne znam, možda bi did Vlado i oprostio, ali njegov brat Vincel sigurno ne bi. Svi smo već upoznati činjenicom da su None i Mađo postali glavni među zadarskim studentima, ali nitko nije upoznat činjenicom da su did i Vincel glavni kod jedne profesorice. S njima dvojicom, pokoj im du&scaron;i, oko Nove godine imala sam jedan dug intervju. Znam da za to jako malo ljudi zna, ali to je bilo za fakultet. Sa svakim sam odvojeno razgovarala i pisala odgovore. Iako je intervju bio namijenjen samo za dida, svi znamo da je Vincel bio jako ponosan na svoju unučad, ali i didovu pa je bio sritan &scaron;to će mi tako pomoć. Imali su trnovit put, ali did kaže da je bez obzira na sve bio uvik sritan. Zanimljivo je da su na jedno pitanje dali identičan odgovor. Obojica su rekla da im nije važno hoće li živit dugo, ali im je važno da budu zdravi i da mogu vladat samim sobom. Profesorica je posebno istakla didovu rečenicu na pitanje o smrti: Smrt je normalna - &scaron;to i pripada staru čoviku. A Vincel je samo nadoda: Jo&scaron; da moremo gangu slu&scaron;at, to naj volimo. E, da je vidio sprovod, Juru, Damira i gangu. Pa bili ste hit dana na Radio Grudama, na fejsu, na internetu, a pokoj va&scaron;im du&scaron;ama poželio je i Mate Bulić. Vidi&scaron; ti na&scaron;ih didova, probili se pravo. Kako ste živili skupa, skupa ste i oti&scaron;li. Ba&scaron; u va&scaron;em stilu. Na&scaron; did je odma mora za Vincelom, ba&scaron; je oti&scaron;ao polako, s mirisima jutra. Ali znam ja za&scaron;to, znam da vi&scaron;e nije mogao čekat, požurio je Vincelu i sad poku&scaron;avaju nekim ganga&scaron;kim duetom zadivit sv. Petra da ih pusti &bdquo;tamo gori&ldquo;. Zaista ne znam gangali se inače u raju, ali znam da sad je sigurno. Znam da vam se veseli gori cila ekipa, i Drina i Ćuće, a evo kažu Franka i Milena da su i ona njihova dvojica. Ali samo želimo reć da vas ni mi nećemo zaboravit. Iva i ja ćemo se uvik sićat na&scaron;ih druženja i odlazaka s vama na sve moguće i nemoguće smotre. Od Kočerina, Dužica i Kne&scaron;polja, na&scaron;e kave u Venecije i nizanja duvana. Nikad ne bi mogla zaboravit neke didove odlaske u Njemačku, a tek vrećice meda bombona, meni najdražeg Montea i džepove uvijek pune bombona i oraha kojima bi nas unučad uvijek privlačio u svoje krilo. O njemu je Jure već dosta reka: &bdquo;Skroman čovjek, radi&scaron;an, bez velike priče, ali od velikih djela. Nije bio nametljiv, nikada se nije isticao, a uvijek bio susretljiv, nasmijan i od &scaron;ale. Umjeren i odmjeren čovjek u svemu. Bio je vrhunski ganga&scaron;&hellip;&ldquo; Na didov i Vincelov intervju i na njihovu ikavicu, profesorica je samo dala peticu i napisala mail: Katarina, stvarno ima&scaron; posebnog dida. Znam da stvar nije bila u mom pisanju, nego u njihovom životu. Drugi dan mi je rekla da je odu&scaron;evljena njima dvojicom i da od mene očekuje knjigu o njihovom životu, kad &bdquo;njihova Kaja&ldquo; bude stvarno profesorice i bude imala vrimena sve to zapisati. Nažalost, moram razočarat profesoricu jer su njih dvojica oti&scaron;li, zajedno, i nekako, svima nama prebrzo bez obzira na njihove godine. Ne brinite, čuvat ćemo vam vinograd, duvan i gangu&hellip;Porosila je i ki&scaron;a. Da ste živi sigurno bi rekli da je to dobro za ovo i za ono. Ali ova ki&scaron;a je bila samo podsjetnik da ste stigli gore i da je malo i nebo zaplakalo. Ovih dana vas vidimo i tražimo u svemu, a posebno Tinin Filip i Mađina Marta, valjda i oni osjete. Ma baba Anica i Mara su stvarno bile prave sretnice s vama tako posebnima. E, da, did mi je reka da nema posebnih želja osim da mu svi dobro i blagoslovljeno živimo. Također je naglasio da se veselio mirovini i povratku na Ledinac ženi i dici. A Vincel je tio i didovu i svoju unučad okupit na neku kavu, to mi je odavno govorio, pa eto valjda ćemo se nekad skupit bez obzira &scaron;to ih vi&scaron;e nema. I jo&scaron; ne&scaron;to Vincele, nadam se da te nećemo razočarat i da ćemo zavr&scaron;it fakultete kako si i tio i bit ti na ponos. Pokazali ste da ste ljudi s velikim i zlatnim slovima i uvik ćete ostat dio na&scaron;e osobnosti i na ponos, a nadam se i mlađima od nas. Pokazali ste da se od malenih stvari grade one velike i velika vam HVALA na tome!</p> <p><br />&bdquo;Ja umirem zbogom selo moje, odavno me crna zemlja zove.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-18-13-1_5.jpgKritike Komšiću i iz Sarajeva: 'Štetočina želi soliti pamet Merkelici'http://grude.com/clanak/?i=352886352886Grude.com - klik u svijetWed, 15 Sep 2021 18:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-15-komsic-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Angela Merkel broji posljednje dane na mjestu najmoćnije osobe Europe. Njemačka kancelarka je kao jednu od lokacija za svoju „oproštajnu žurku“ odabrala Srbiju i njen glavni grad Beograd, gdje se sastala s Aleksandrom Vučićem.<p>&nbsp;</p> <p>Dan poslije Merkel se u glavnom gradu Albanije Tirani sastala s ostalim liderima zapadnog Balkana.<br /><br /></p> <p>To je nakon susreta u Predsjedni&scaron;tvu BiH s novim visokim predstavnikom Christianom Schmidtom prokomentirao i Željko Kom&scaron;ić, kojem kancelarkino pona&scaron;anje očito nije po volji te je javno zapitao za&scaron;to &bdquo;Merkel dolazi Vučiću na noge&ldquo;.<br /><br /></p> <p>- Nemam dileme da u institucijama u Berlinu nedostaju neke informacije, samo je pitanje &scaron;ta je cilj te politike. Ako je cilj praviti od Srbije regionalnog &scaron;efa, to neće ići. To sam rekao i &Scaron;mitu. Možemo biti jednaki i samo na toj osnovi možemo razgovarati. Nema vi&scaron;e gazda na Balkanu - poručio je na kraju Željko Kom&scaron;ić, predsjedavajući Predsjedni&scaron;tva BiH.<br /><br /></p> <p>Nije propustio priliku ni da &bdquo;naruži&ldquo; Schmidta, za kojeg je rekao da je &bdquo;neupućen&ldquo;.<br /><br /></p> <p>I dok Merkel, kako Kom&scaron;ić kaže, &bdquo;dolazi Vučiću na noge&ldquo;, on u svom stilu daje bahate izjave pune lažne samouvjerenosti kako ne&scaron;to ne može prolaziti i kako nema gazda. A pravo pitanje na koje bi Kom&scaron;ić i njegovi partneri iz SDA trebali odgovoriti je za&scaron;to Merkel dolazi Vučiću na noge, a ne njemu, odnosno njima.<br /><br /></p> <p>Točnije, koji su konkretni učinci njegovog sjedenja u Predsjedni&scaron;tvu koje je, kad uračunamo prethodna dva mandata, već u&scaron;lo u 12. godinu?<br /><br /></p> <p>Tih 12 godina očito nije bilo dovoljno za Kom&scaron;ića da uspostavi bilo kakve ozbiljnije diplomatske odnose s bilo kojim državama ili državnikom svijeta. Članovi Predsjedni&scaron;tva od svjetskih lidera uglavnom nemaju susret ni s kim.<br /><br /></p> <p>Za razliku od Beograda, u Sarajevo odavno već ne dolazi nitko od ozbiljnih državnika, osim povremeno Erdogana da s Dodikom dogovara ozbiljnije projekte, a kod Izetbegovića učvrsti tradicionalnu lojalnost i servilnost.<br /><br /></p> <p>Tipična Kom&scaron;ićeva reakcija na favoriziranje Srbije od Merkel i drugih europskih lidera među Bo&scaron;njacima, nažalost, uglavnom nailazi na infantilne gnjevne reakcije o nepravednom i islamofobičnom svijetu.<br /><br /></p> <p>Da, svijet u kojem živimo možda jeste nepravedan, no sami smo sebi krivi &scaron;to u njemu nismo etablirali bolju poziciju.</p> <p><br /><em><strong>Danijal Hadžović/Avaz</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-15-komsic-21.jpgI jedno je previšehttp://grude.com/clanak/?i=352748352748Grude.com - klik u svijetTue, 07 Sep 2021 13:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-07-bugojno-most.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kod Vrbaskog mosta u Bugojnu pronađena je mrtva beba, vrištali su ovih dana naslovi na bh. portalima, prenoseći informaciju koja je potvrđena iz MUP-a SBŽ.<p>&nbsp;</p> <p>Dok istražitelji tragaju za majkom novorođenčeta, a javnost se zgražava nad sve crnjim sadržajima crnih hronika, te&scaron;ko je oteti se dojmu da smo i u ovom segmentu, kao dru&scaron;tvo, zakazali i da informacije o nasilju nad djecom, pa i slučajevi ubojstava najmlađih vi&scaron;e nisu rijetkost.<br /><br /></p> <p>I jedno je previ&scaron;e, ali i najjednostavnija pretraga arhiva informacija u posljednjih nekoliko godina pokazat će da su slučajevi ubojstava tek rođenog djeteta policiji prijavljivani u skoro svim dijelovima BiH i regije.<br /><br /></p> <p>Načini izvr&scaron;enja i motivi ovih neopisivih tragedija, o kojima smo, također, informirani, možda trebaju ostati unutar sudnica, jer interes javnosti nije da sazna ba&scaron; svaki detalj.<br /><br /></p> <p>Okidačima zbog kojih najče&scaron;će roditelj počini tako užasan čin neka se bave psiholozi. Mnogo ih je u državi koja desetljećima nosi te&scaron;ke posljedice rata i poslijeratnih godina borbe sa životom, za egzistenciju i pravdu, a gdje je briga o psihičkom zdravlju i dobrobiti obitelji na vrlo niskoj razini.<br /><br /></p> <p>O kaznenoj politici u ovakvim slučajevima trebaju se izjasniti pravni eksperti koji trebaju reći je li visina kazne od jedne do pet godina za kazneno djelo čedomorstvo dovoljna da djeluje preventivno. Državne institucije stavove stručnjaka, uz preporuke međunarodnih i domaćih organizacija, trebaju pretočiti u strategije i zakone.<br /><br /></p> <p>Za početak, osigurati jedinstvenu evidenciju ovakvih, ali i svih slučajeva nasilja kojem su djeca u BiH izložena tijekom svog odrastanja, a koja ne postoji, te podržati mjere prevencije i edukacije kroz obrazovne, socijalne, zdravstvene ustanove i druge segmente dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Od bolnih vijesti teži su &scaron;utnja i nezainteresiranost.</p> <p><br /><em><strong>Alen Bajramović/Avaz.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-07-bugojno-most.jpgHerceg Bosna je u proljeće 1994. godine unijela svoje temelje u tadašnju hrvatsko-bošnjačku Federacijuhttp://grude.com/clanak/?i=352573352573Grude.com - klik u svijetSat, 28 Aug 2021 20:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-28-herceg-bosna-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izazovnim vremenima na početku 90-ih godina, u situaciji sloma središnjih institucija BiH, agresiji i napadima na prostore naseljene Hrvatima, političko vodstvo hrvatskog naroda u BiH imalo je mudrosti...<p>&nbsp;<br />..., snage i hrabrosti kroz Hrvatsku zajednicu, a nakon toga i Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu pružiti odgovor na sve izazove te stvoriti temelje za opstanak na prostorima koje je branilo Hrvatsko vijeće obrane.<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Dario Pu&scaron;ić/Večernji list</strong></em></p> <p><br /><br />Danas, u daytonskoj BiH hrvatski narod traži svoja politička prava, a Herceg Bosna, kao oblik organiziranja koji je težio srednjem putu unutar BiH, između unitarizacije i disolucije, bila je odraz težnji za Bosnom i Hercegovinom u kojoj će sva tri naroda biti ravnopravna.<br /><br /></p> <p><strong>Zahvala<br /><br /></strong></p> <p>Ovih dana prisjećamo se 28. godi&scaron;njice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, a tom prilikom izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i Glavnog vijeća HZ HB položilo je vijence i zapalilo svijeće pred spomen-obilježje ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, prisjećajući se svih umrlih dužnosnika i utemeljitelja HR HB, kao i svih poginulih branitelja. Ne&scaron;to kasnije na grobu pokojnog predsjednika Mate Bobana također su položeni vijenac i zapaljene svijeće. Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u izjavi medijima kazao je kako se 28 godina nakon utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne s jo&scaron; vi&scaron;e žara i jasnog odnosa prema utemeljiteljima Hrvatske zajednice, a potom i Hrvatske Republike Herceg Bosne prisjećamo tog vremena ponosni. - Svi oni koji su tada imali dovoljno mudrosti, snage i odlučnosti u posebno izazovnom vremenu za Bosnu i Hercegovinu, a i Hrvate u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj donosili su odluke s kojima smo očuvali hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, a time i samu Bosnu i Hercegovinu - poručio je Čović, uputiv&scaron;i veliku zahvalu svima čijim su se sjenama naklonili i za njih pomolili, ali i ohrabrenje svima onima koji danas dvoje oko vrijednosti Domovinskog rata. Domovinski rat je, naglasio je Čović, svetinja za hrvatski narod. - Na njega moramo biti ponosni, biti ponosni na svakog na&scaron;eg branitelja. Oni koji bi željeli &scaron;pekulirati ratom, zločinima u ratu, neka dođu pogledati dugometražni dokumentarni film &ldquo;Zidine&rdquo; koji govori o logorima u Bosni i Hercegovini i stradanju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Da nije bilo Hrvatske Republike Herceg Bosne, Hrvatske zajednice Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane i svih onih koji su bili u takvoj jednoj političkoj, vojnoj i policijskoj strukturi, siguran sam da mi danas ne bismo imali Bosnu i Hercegovinu, niti bi hrvatski narod mogao ma&scaron;tati o svojoj jednakopravnosti na svakom dijelu Bosne i Hercegovine. S te strane, velika hvala svima onima koji su u to vrijeme pokrenuli ovaj veliki projekt - istaknuo je Čović.<br /><br /></p> <p>Također, u sklopu ove obljetnice u ponedjeljak, 30. kolovoza, s početkom u 19 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače bit će prikazana premijera dugometražnog dokumentarnoga filma &ldquo;Zidine&rdquo; o logorima za Hrvate u Domovinskom ratu. Ustroj Hrvatske zajednice Herceg Bosne, a koja je prethodila Republici, bio je prvenstveno odgovor na nesposobnost tada&scaron;njih državnih institucija BiH za&scaron;tititi svoje građane, u ovom slučaju Hrvate koji su se prvi na&scaron;li na udaru agresije JNA. Kroz Herceg Bosnu Hrvati su dali nemjerljiv doprinos očuvanju teritorijalnoga integriteta Bosne i Hercegovine, dok je u političkom smislu Herceg Bosna bila izraz težnje hrvatskog naroda za stvaranje Bosne i Hercegovine u kojoj će sva tri naroda biti jednakopravna.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Politička prava<br /><br /></strong></p> <p>Herceg Bosna je u proljeće 1994. godine unijela svoje temelje u tada&scaron;nju hrvatsko-bo&scaron;njačku Federaciju, uz nadu kako će taj entitet biti prostor za osiguranje pune institucionalne i teritorijalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Podsjećamo, i sama je Federacija Washingtonskim sporazumom i bila zami&scaron;ljena na taj način, ali je u razdoblju koje je uslijedilo nakon okončanja rata do&scaron;lo do nametanja niza promjena kojima su hrvatskome narodu oduzimana politička prava, a Federacija pretvorena u entitet u kojemu se svaka odluka može vrlo lako donijeti i bez glasova političkih predstavnika Hrvata. Istodobno, erozija političkih prava Hrvata nametnutim promjenama dovela je do situacije u kojoj jedan narod - bo&scaron;njački Hrvatima danas može birati izaslanike u Dom naroda, kao i člana Predsjedni&scaron;tva, a ukinuta je i odredba prema kojoj su u izboru predsjednika i potpredsjednika FBiH klubovi naroda (bo&scaron;njački i hrvatski) odvojeno kandidirali po jednu osobu, kao i odredba kojom je bila potrebna većina u svakom klubu Doma naroda.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/herceg-bosna-ocuvala-hrvatski-narod-bez-nje-ne-bi-bilo-ni-bih-1518850" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-28-herceg-bosna-grude.jpgDan Herceg Bosne: Dolazi Erdogan, Bakir pravi feštu, a Alijine riječi još odjekujuhttp://grude.com/clanak/?i=352535352535Grude.com - klik u svijetThu, 26 Aug 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-23-018_zastave_hb_grude_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ništa se ne događa slučajno", izreka je koja se toliko puta u životu pokazala točnom.<p><br />Ovog petka je svečanost obilježavanja 28. obljetnice utemeljenja Hrvatske Republike Herceg &ndash; Bosne,<span> hrvatske upravne jedinice u sklopu<em> Bosne</em> i Hercegovine</span>. Republiku Herceg Bosnu Mate Boban i suradnici utemeljili su 28. kolovoza 1993. godine, a dan ranije 27. kolovoza, trajale su posljednje pripreme za jo&scaron; jedan pothvat naroda koji je branio i obranio dvije domovine. Ta noć zbog ponosa i pozitivne treme bila je besana za hrvatskog čovjeka.<br /><br /></p> <p>Svečanost će početi polaganjem vijenaca u 11:00 sati, kod spomenika ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, Mostar, a u 19:00 sati je polaganje vijenaca i paljenje svijeća na grobu predsjednika HR HB mr. Mate Bobana.</p> <p><br />Ovog petka na dan svečanosti u povodu utemeljenja Republike Herceg Bosne u Bosnu i Hercegovinu dolazi turski predsjednik <span>Recep Tayyip Erdoğan, a Bakir Izetbegović pravi fe&scaron;tu povodom svatova svoje kćeri. Je li slučajno da jedan od najmoćnijih državnika svijeta dolazi ba&scaron; u danima utemeljenja Hrvatske Republike Herceg Bosne, a svadba kćeri Bakira Izetbegovića ba&scaron; je morala biti na Dan Herceg Bosne. <br /></span></p> <p><span><br /><span>Vrijedi napomenuti da će<span> Erdoğan</span> i Bakir ovog petka otići na grob Alije Izetbegovića, predsjednika Bosne i Hercegovine koji je nekoć govorio kako dragu Herceg Bosnu moramo čuvati, a njegove riječi jo&scaron; odjekuju.<br /><br /></span></span></p> <p><span><span><iframe src="https://www.youtube.com/embed/RvHtJ_gAsos" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></span></span></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-23-018_zastave_hb_grude_glavna.jpgKako je nekada siromašni dječak iz Hercegovine postao gospodar Pacifikahttp://grude.com/clanak/?i=352470352470Grude.com - klik u svijetTue, 24 Aug 2021 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-24-diego-miletic2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Miletić je sa svojim prijateljima s ove strane Jadrana i s one Pacifika te visokim uzvanicima iz Španjolske u subotu proslavio završetak gradnje “tvrđave na moru”. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></p> <p><br />E, ba&scaron; mi se sada morala dogoditi ta viroza. Zbog nje nisam proteklog vikenda čarter-letom mogao iz Zadra do &scaron;panjolskog brodogradili&scaron;ta na svečanost koju je priredio Vjekoslav Diego Miletić. Tamo je krstio svoj peti brod &ldquo;Ivan Pavao II.&rdquo;, najbrži tunolovac na Pacifiku. Zato sada, umjesto fotoreportaže iz Bilbaa, pi&scaron;em kolumnu o na&scaron;em uspje&scaron;nom čovjeku. Zapravo, njegov životni put najbolji je komentar o tome kako se preko trnja dolazi do zvijezda. Diego je tipična iseljenička priča, koju, kao i većinu na&scaron;ih, vi&scaron;e razumije tuđina nego domovina. Uostalom, koliko ljudi uopće zna tko je najveći hrvatski ribar u svijetu?!<br /><br /></p> <p>Miletić je sa svojim prijateljima s ove strane Jadrana i s one Pacifika te visokim uzvanicima iz &Scaron;panjolske u subotu proslavio zavr&scaron;etak gradnje &ldquo;tvrđave na moru&rdquo;. Nakon &ldquo;Kraljice Mira&rdquo;, &ldquo;Međugorja&rdquo;, &ldquo;Dive Marije&rdquo;, &ldquo;Ljubice&rdquo;, njegovoj floti tunolovaca na prostranom Tihom oceanu pridružit će se i &ldquo;Ivan Pavao II.&rdquo;. Prije toga imao je jo&scaron; nekoliko manjih brodova. Imena koja im je davao govore o njegovoj osobnosti, odnosno ljubavi prema majci, rodnoj grudi, naciji i vjeri. Kada zavirite na bilo koji brod, onda ćete se uvjeriti koliko je njegovih dijelova ukrasio hrvatskim i vjerskim znakovljem. Kako i ne bi kada je zbog sna o hrvatskoj domovini morao, kao politički emigrant, pobjeći iz komunističke Jugoslavije.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Rođen je na Neretvi, u selu Grabovica, mjestu između Jablanice i Mostara, gdje je u neima&scaron;tini zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu, a srednju u Splitu. &Scaron;kolovanje je nastavio u Hamburgu. Potom se i zaposlio u tamo&scaron;njem brodogradili&scaron;tu. U početku je radio najlo&scaron;ije plaćene fizičke poslove. Stjecao je iskustva i u strojarskim poslovima. Nakon &scaron;est godina otplovio je za Portoriko u ogromnu tvornicu tune.<br /><br /></p> <p>Tamo je upoznao Bračanina Darka &Scaron;tambuka, &scaron;efa tvrtke koja je prerađivala tunu. S njim je u 18 godina rada i napredovao kao rukovoditelj. Vodio je investicije i razvoj kompanije, odnosno tražio nova trži&scaron;ta i mjesta za gradnju novih tvornica. A onda je 1990. u Ekvadoru gradio tvornicu. Kako tamo svi imaju dva imena, on je svome Vjekoslav dodao Diego. Tri godine kasnije imao je manji brod s prijateljem Talijanom. Nakon godinu dana partnerstva prodao ga je i kupio sebi brod nosivosti od 600 tona. Dao mu je ime &ldquo;Međugorje&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Flota se &scaron;irila, do dana&scaron;njih pet megaplovila. Brodovima upravljaju hrvatske posade, a kapetani su uglavnom iz najribarskijeg mjesta na svijetu, Kalija s otoka Ugljana. Plove pod panamskom odnosno ekvadorskom zastavom. Logistika je u Panami, a u Ekvadoru baza kompanije jer je tamo najvi&scaron;e punktova za prodaju ribe. Usporedbe radi, godi&scaron;nja hrvatska kvota za izlov tune manja je od tisuću tona. Zato se on s prijateljem lovcem na tune generalom Antom Gotovinom &scaron;ali kako ga on &ldquo;pojede za doručak&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Prije sedam godina bio sam u Bilbau na svečanosti kr&scaron;tenja broda &ldquo;Ljubica&rdquo;. Dao mu je ime po svom životnom uzoru, pokojnoj majci. Zaista je bilo impresivno zaviriti u svaki kutak broda, ali jo&scaron; je ljep&scaron;e bilo vidjeti kako na&scaron;eg čovjeka po&scaron;tuju u tuđini. Ko&scaron;tao ga je vi&scaron;e od 30 milijuna dolara. A silno je želio taj novac ostaviti u hrvatskim brodogradili&scaron;tima.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Jučer sam telefonski razgovarao s Diegom. Ponosan je i prepun dojmova. Baskija mu se divi. Njihova tvornica je za &ldquo;Ivana Pavla II.&rdquo; naplatila 40 milijuna dolara. Uspjeh je time veći &scaron;to su ga njihovi radnici izgradili u vrijeme pandemije. Tehnički podaci su impresivni, osobito onaj da mu je kapacitet za zamrzavanje veći od 200 tona ribe dnevno. Hladnjake brzo napune. A kako i ne bi kada razapnu mrežu &scaron;iroko i po nekoliko kilometara. Zamislite samo da je ta mreža te&scaron;ka oko 150 tona.<br /><br /></p> <p>Diegov ponos pomije&scaron;an je i s tugom. Nesretan je &scaron;to svoje brodove ne može graditi na svome Jadranu. Godinama je poku&scaron;avao. Administracija i tromost menadžmenta su ga destimulirali za biznis u Hrvatskoj. Uz brodogradnju, htio je i u bescarinskoj zoni u Pločama izgraditi tvornicu za preradu tune ili pak s bogatim Hrvatima iz dijaspore osnovati banku. Ali&hellip; Hrvatska priča. Jedino &scaron;to mu uspijeva u domovini su donacije. Nesebično mnoge dariva.<br /><br /></p> <p>Danas, brodovi i vlasnik isprepliću svoje životne putove i priče. Kruh od sedam kora zarađuju na nemirnom Tihom oceanu. Poput mnogih hrvatskih mornara i ribara. Nitko i ne zna koliko ih zapravo ima. Možemo li uopće pretpostaviti koliko je njihovih suza i znoja iskapalo u tuđa mora. Nisu se bojali izazova. Veliki Van Gogh jednom je rekao: &ldquo;Ribolovac zna da je more opasno i da je oluja užasna, ali on nikada ne smatra da su te opasnosti dovoljan razlog da ostane na obali&rdquo;. Diego se nikada nije bojao izazova. Jo&scaron; otkako je kao dijete otplovio niz surovu Neretvu. Na morima je preživio sve bure i oluje. Zato danas ima flotu na kraju svijeta. Čija i imena promoviraju domovinu. Mirno ti more, hrvatski kapetane.</p> <p><br /><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-24-diego-miletic2.jpgPoskupjeli ulje, kruh, voće i povrće, poskupljuje meso... Zašto?http://grude.com/clanak/?i=352462352462Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 21:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-trznica-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene hrane u Hrvatskoj zadnjih mjeseci su porasle, dok će neki prehrambeni artikli, poput kruha, o čemu se neki dan pisalo, tek poskupjeti.<p>&nbsp;</p> <p>Ovaj tekst primjenjiv je i na BiH gdje se događaju praktički istovjetna poskupljenja.</p> <p><br />Prema najavama pekara, poskupljenje bi trebalo krenuti od rujna. Najavljeno je kako će poskupjeti i meso, no najvi&scaron;e je poskupjelo voće i povrće.<br /><br /></p> <p>Koji su razlozi tolikog poskupljenja, kada se očekuje normalizacija cijena i &scaron;to nas jo&scaron; čeka na jesen, za Index je otkrio ekonomski analitičar Damir Novotny, koji je rekao da zasad nije do&scaron;lo do drastičnog povećanja cijena, no činjenica je, kaže, da su cijene prehrambenih artikala porasle, a posebno voća i povrća.<br /><br /></p> <p>"U prehrambenom sektoru su u srpnju cijene porasle za oko 0.8 posto. Glavni problem je &scaron;to Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje, ponuda je slaba, a potražnja povećana. U Hrvatsku je do&scaron;ao daleko veći broj turista nego lani, cijene su narasle, osobito u turističkim krajevima. Cijena povrća u Osijeku i Splitu je različita, u Splitu su cijene dvostruko veće nego u Osijeku, a o otocima neću ni govoriti", rekao je Novotny za Index.<br /><br /></p> <p>Navodi da ne rastu cijene onih proizvoda kojih imamo dovoljno.<br /><br /></p> <p>"Recimo, mlijeko ima cijenu kao prija&scaron;njih godina jer je domaća proizvodnja mlijeka veća od potražnje, kao i cijena jaja. Ta dva artikla nemaju tendenciju rasta. &Scaron;to se tiče mesa, raste cijena govedine i teletine, ali piletina i riba ne jer imamo jaku proizvodnju piletine koja ne ovisi o porastu cijena žitarica, pa ni cijena piletine ne raste. Hrvatska je otvoreno trži&scaron;te, a posljednji barometar u EU pokazuje da će biti dovoljno svinjskog mesa jer ga Kina nije pokupovala, a i svinje se lako proizvedu, stoga ne očekujemo rast cijena svinjetine, kao ni ribe", rekao je Novotny za Index.<br /><br /></p> <p>Najveći problem je, dodaje, povrće i ono je najvi&scaron;e poskupjelo.<br /><br /></p> <p>"Nemamo dovoljnu proizvodnju povrća, a cijene su dodatno porasle zbog smanjene proizvodnje u EU zbog velikih su&scaron;a, kao i poplava. Tako je do&scaron;lo do povećanja cijena. Isto tako je narasla i cijena energije, iako se nafta vraća na razine prije 2020.", rekao je Novotny za Index.<br /><br /></p> <p>Navodi da Hrvatska, &scaron;to se tiče cijena kruha, ponajvi&scaron;e ovisi o Njemačkoj i Poljskoj.<br /><br /></p> <p>"Cijene kruha ovise o kretanjima cijena na poljskom i njemačkom trži&scaron;tu, odakle nam stiže niz pekarskih proizvoda kroz trgovačke lance. Hrvatska nema dovoljno p&scaron;enice, a rastu i cijene govedine i teletine, kojih također nemamo dovoljno. No, kako sam rekao, najkritičnije su cijene voća i povrća, iako bih rekao da će se i te cijene malo smiriti nakon turističke sezone", rekao nam je.<br /><br /></p> <p>Predviđa da bi se u budućnosti mogle malo smiriti i cijene povrća zbog veće proizvodnje u Slavoniji i Baranji.<br /><br /></p> <p>"Sad je trend u Slavoniji da su krenuli jače s proizvodnjom povrća, a manje sa p&scaron;enicom. Vjerojatno će se stoga povećati ponuda, &scaron;to će unormaliti cijene. Evo sad Hrvatska ima nekoliko velikih proizvođača rajčice, kojih dosad nije bilo. I proizvodnja svinjskog mesa će porasti. &Scaron;to se tiče ulja, ono je kod nas uvijek veliki problem jer nemamo gotovo nikakvu proizvodnju, a i uljarice su ove godine slabo rodile", rekao je Novotny.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče nedovoljne proizvodnje hrane u Hrvatskoj, Novotny navodi da je nekoliko razloga za to.<br /><br /></p> <p>"Dosta su nam usitnjene poljoprivredne povr&scaron;ine, odnosno premale su za ozbiljnu proizvodnju. Uz to, nemamo dovoljno proizvođača koji su u stanju organizirati proizvodnju, premala su kućanstva koja se bave poljoprivredom. Problem je i s navodnjavanjem tih poljoprivrednih povr&scaron;ina. Bez navodnjavanja ne možete proizvesti nijednu poljoprivrednu kulturu, a iako vode imamo dovoljno, nemamo infrastrukturu za navodnjavanje. Italija i Francuska imaju tu mrežu za navodnjavanje, kojom se bore i protiv poplava, a Hrvatska toga nema ni približno dovoljno", rekao je.<br /><br /></p> <p>Osim hrane, navodi kako poskupljuju i komunalne usluge.<br /><br /></p> <p>"Prikupljanje otpada je postalo skuplje. Povećavaju se zahtjevi za odvojenim prikupljanjem i recikliranjem, &scaron;to izaziva dodatne investicije. Nije se dovoljno investiralo u kapacitete za odvojeno prikupljanje i tretiranje otpada. Hrvatska nema nijednu spalionicu otpada, dok se u velikim gradovima tako rje&scaron;ava otpad koji se ne može reciklirati. Nama to nedostaje, recimo u centru Beča imate dvije spalionice. Bit će potrebno investirati i veliki novac u vodoopskrbu i odvodnju i to će dovesti do povećanja cijena", smatra Novotny.</p> <p>Marin Medak, chef i vlasnik restorana RougeMarin, za Index je rekao da su cijene porasle od prvog lockdowna 2020. i da su nastavile rasti.<br /><br /></p> <p>"U Amsterdamu je na najvećoj burzi mesa za EU skočila cijena zbog rasta cijene transporta i poremećenog upravljanja zalihama. To je uzrokovalo lančanu reakciju već u pro&scaron;loj godini, a su&scaron;a je ove godine stavila točku na i. Ako generalno govorimo o porastu cijena hrane, možemo reći da je porast oko 10&nbsp;posto u odnosu na cijene iz 2019.&nbsp;godine."<br /><br /></p> <p>Podsjetimo da je litra ulja donedavno stajala oko 10 do 11 kuna, a sad ko&scaron;ta 15 kuna,&nbsp;u &scaron;to smo se uvjerili obi&scaron;av&scaron;i nekoliko trgovina.<br /><br /></p> <p>Jadranka Domjanić vlasnica je OPG-a Domjanić te se bavi uzgojem suncokreta i proizvodnjom hladno pre&scaron;anog ulja.<br /><br /></p> <p>"Mi se bavimo uzgojem suncokreta od 2014. godine i na&scaron;a je cijena otpočetka ista, ali samo zato &scaron;to smo proizvođači pa imamo svoju sirovinu. No moram reći kako je i cijena uzgoja suncokreta jako porasla,&nbsp;&scaron;to je i dovelo do rasta cijena ulja u dućanima. Za uzgoj suncokreta potreban vam je repromaterijal od sjemena do mineralnih gnojiva te za&scaron;titnih sredstava. Upravo su cijene tog repromaterijala jako porasle, čime se podigla cijena proizvoda", objasnila nam je Jadranka Domjanić.<br /><br /></p> <h3>Cijene povrća skočile i za 15 kn po kilogramu<br /><br /></h3> <p>Cijene povrća na tržnici su, pak, prema riječima prodavača, dosta veće nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine. Najvi&scaron;e su poskupjele mahune, koje su lani ko&scaron;tale 20 kuna po kilogramu, a sad su i po 35 kuna, poskupjeli su&nbsp;i blitva, zelena salata, grah.<br /><br /></p> <p>Sve nam je to rekao prodavač povrća na Tržnici Utrine koji se dugi niz godina bavi time. Navodi da su glavni krivci za poskupljenje povrća vremenske neprilike i skuplji uvoz.<br /><br /></p> <p>"Kompletno povrće je ove godine poskupjelo najvi&scaron;e zbog vremenskih uvjeta, proizvođači ne pamte ovako lo&scaron;u godinu. Drugi razlog je &scaron;to je sve manje domaćih proizvođača jer ulog je uvijek velik, a dobitak mali. Tako je mladi grah ove godine 20 kuna po kilogramu, a pro&scaron;le godine je u ovo doba bio 12 kuna. Ove godine je bila velika su&scaron;a, uz to se puno robe počelo uvoziti i zato je ta roba puno skuplja. &Scaron;to se tiče ostalih cijena, mahune su ove godine 30-35 kuna, a pro&scaron;le godine su bile 20 kuna. Mlada mrkva je ove godine 12-15 kuna, pro&scaron;le je bila 8 do 10 kuna.<br /><br /></p> <p>Poskupjela je, kaže nam, i zelena salata, i to za osam kuna u usporedbi s lanjskom cijenom.<br /><br /></p> <p>"Sad je cijena po kilogramu 20 kuna, a pro&scaron;le je bila 12 kuna. Blitva isto tako, lani 12, sad 20 kuna. Najveći razlog je bio veliki ulog u navodnjavanje jer se tri puta vi&scaron;e ove godine navodnjavalo, a da ne pričam da je, kada je do&scaron;la ki&scaron;a, do&scaron;lo i nevrijeme s njom i uni&scaron;tilo jako puno usjeva, pogotovo u Slavoniji", rekao nam je Tin, prodavač povrća na Tržnici Utrine.</p> <p><br /><em><strong><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrana-je-dosta-poskupjela-analiticar-nam-otkriva-kad-ce-se-cijene-normalizirati/2299120.aspx" target="_blank">Index</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-trznica-21.jpgKrizni stožer FBiH želi zabraniti i kupovinu kruha onom tko ne igra po njihovim pravilima?http://grude.com/clanak/?i=352460352460Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 20:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-goran-cerkez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najnesposobnijih stožera u Europi, Krizni stožer Federacije BiH koji je sudjelovao u politizaciji koronavirusa i nije ništa radio da na vrijeme osigura stanovništvu cjepivo, dok je FBiH bila u vrhu po smrtnosti, ima nove ideje.<p><br />Pomoćnik ministra zdravstva FBiH Vjekoslava Mandića, da onog ministra zdravstva kojeg ste jednom ili dvaput vidjeli u javnosti otkad je počela pandemija koronavirusa, Goran Čerkez, iako nije epidemiolog, najvi&scaron;e se od fbih stožera&scaron;a eksponira otkad je počela pandemija, te je ovog puta kazao da Krizni stožer FBiH razmatra zabranu ulaska u javne objekte bez potvrde o cjepivu ili negativnom testu ili o preboljenom koronavirusu. Hoće li Goran Čerkez, inače specijalist socijalne medicine, organizacije i ekonomije zdravstvene za&scaron;tite i ima vi&scaron;e od 20 godina iskustva u javnom zdravstvu, s posebnim naglaskom na politici, strategiji i razvoju skrbi u zajednici, omogućiti bh. građanima kao &scaron;to je Njemačka svojima besplatan test pri ulasku u javne objekte ostaje nam za vidjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem prenosimo tekst, izvorni, bez popravljanja pogre&scaron;aka u njemu:<br /><br /></p> <div> <h1 style="text-align: center;">Naknade u Federalnom ministarstvu zdravstva veće od plate</h1> <p><br />s obzirom da revizori čak &scaron;est godina u tom ministarstvu, koje ima Mandića i Čerkeza, pronalaze nepravilnosti i opet nikome ni&scaron;ta. Oni vedre i oblače... a sad vam žele zabraniti i kupnju kruha ako ne igrate po njihovim pravilima.</p> <p><br /><em><strong>Tekst s N1 televizije prenosimo u cijelosti:</strong></em></p> </div> <p>Dok traje panedmija korona virusa, revizori Ureda za reviziju institucija u Federaciji objavljuje svoje redovne finansijske izvje&scaron;taje u kojima utvrđuju nepravilnosti. Jedan od takvih je i finansijski izvje&scaron;taj Federalnog ministarstva zdravstva. U njemu se između ostalog navodi da je Ministarstvo za regrese porto&scaron;ilo skoro 18 hiljada maraka. I sva&scaron;ta jo&scaron; ima.<br /><br /></p> <p>Federalno ministarstvo zdravstva za potrebe isplate naknade komisijama u 2019. godini izdvojilo je 766.926 KM. U poređenju na godinu ranije to je 353.053 KM vi&scaron;e budžetskog novca, pi&scaron;e N1.</p> <p>Najvi&scaron;e sredstava izdvojeno je za komisije za polaganje specijalističkih i stručnih ispita ali i komisiju za dodatke prehrani i druge pripravke. Sve ovo utvrdilo je Ured za reviziju institucija u FBiH koji smatra da se radi o poslovima i zadacima koji su u nadležnosti Ministarstva zdravstva u okviru redovnih radnih zadataka utvrđenih Pravilinkom o unutra&scaron;njoj organizaciji i koji se obavljaju u toku radnog vremena.<br /><br /></p> <p>"Radi se o javnom novcu koji između ostalog treba da se tro&scaron;i transparentno. Ako neko ima radno mjestu i opis poslova i koje treba da obavlja i dolazi svaki dan na posao, on bi kroz taj svoj angažman mogao da obavlja i ove značajne poslove kroz komisije. Mi konkretno iz Ureda za reviziju nijednu komisiju ne plaćamo a ljudi su angažovani u nekoliko komisija. Jer ako radite ne&scaron;to u radno vrijeme za to primate redovnu platu", ispričao je Dževad Nekić, Generalni revizor Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Finansijski izvje&scaron;taj revizora pokazuje da je Vesna Alagić pomoćnica ministra Vjekoslava Mandića za farmaceutiku koji nam je to i potvrdio u telefonskom razgovoru, bila angažovana u 2019. godini u čak devet komisija te kroz 23 rje&scaron;enja o isplati naknade ostvarila primanja u neto iznosu 28.305 KM, za isti period njena neto plata iznosila je samo 331 marku manje - 28.636 KM. Alagić je mjesečno zarađivala 4.745 KM &scaron;to je za godinu dana 56.941 KM budžetskog novca. Njeno ime i prezime nalazi se na listi Komisije za lijekove - Agencije za lijekove BiH.<br /><br /></p> <p>"Apsurdno je da neko ostvari naknadu kroz rad u komisijama isti ili veću nego &scaron;to mu je redovna plata'', kazao je Nekić.<br /><br /></p> <p>Osoba na poziciji Stručne savjetnice za specijalističko usavr&scaron;avanje zdravstvenih radnika i saradnika kroz naknade u 2019. godini dobila 21.730KM, a njena godi&scaron;nja neto plata za isti period iznosila je 17.815 KM. Mjesečna zarada ove osobe iznosila je 3.295 KM, &scaron;to je ukupno za godinu dana 39.545 KM &ndash; novca građana Federacije. Tražili smo i komentar pomoćnika ministra Mandića.<br /><br /></p> <p>"Danas ćemo se držati teme. &Scaron;to se tiče zadnjeg pitanja to ćete morati zatražiti na drugom mjestu. Imate i vrlo jasan odgovor na na&scaron;oj web stranici", naglasio je Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva<br /><br /></p> <p>Na web stranici pi&scaron;e da zbog obimnosti i složenosti posla ovih komisija, isto se ne može obavljati u cijelosti tokom radnog vremena, te se samo zasjedanje komisija obavlja izvan radnog vremena. Ministar sukladno svojim zakonskim obavezama imenovao i zaposlenike Ministarstva kao članove ili sekretare komisija.<br /><br /></p> <p>Kontaktirali smo i ministra Vjekoslava Mandića. Nije želio pred kamere niti dati izjavu, predloživ&scaron;i da možemo prepričati razgovor s njim. Ministar kaže da su svi odgovori na stranici. Priznaje da su naknade za komisije prevelike, ali ističe da niko neće da radi u Ministarstvu za trenutne plate, zaboraviv&scaron;i na naknade. Dodaje da bi volio da je ministar u zemlji koja je finansijski jaka i gdje je sve besplatno.<br /><br /></p> <p>Za kraj navodi da ne želi govoriti o imenima osoba koje su dobile naknade i da ima puno posla sa problemom koronavirusa.<br />Iako skoro već &scaron;est godina revizori Ureda za reviziju dokumentuju nepravilosti premijer Fadil Novalić na pitanje N1 odgovara da je sistem prevelik i da ne može da sve prati. Te začuđujuće ističe da frustrirajuće za njega da neko prima naknade u čak devet komisija. Obećava pred kamerama da će sve ispitati.<br /><br /></p> <p>"Apsolutno sam protiv toga. Evo pozabaviću se time &scaron;to govorite. Bio sam malo odustan... Uostalom uvijek reagiram na medijske napise i va&scaron;u ulogu. Va&scaron;e jeste da otkrivate i sistem je velik i ja tada upravo reagiram", rekao je Federalni premijer Fadil Novalić, prenosi N1.<br /><br /></p> <p>Već dvije godine ne postoji parlamentarna komisija za reviziju na federalnom nivou i Ured postavlja pitanje ima li smisla baviti se izvje&scaron;tajima koji su urađeni prtehodnih godina. Ranije iskustvo pokazuje da se parlamentarci ne bave su&scaron;tinskim problemima iz izvje&scaron;taja, nego samo formalno pređu preko toga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-goran-cerkez.jpgODLAZAK MONS. HOSERA I FRA JOZINA 40. OBLJETNICA ROBIJANJAhttp://grude.com/clanak/?i=352421352421Grude.com - klik u svijetSun, 22 Aug 2021 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-04-fra-jozo-zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od ključnih osoba međugorskog fenomena je i fra Jozo Zovko, župnik u Međugorju kada su počela ukazanja.<p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>Svi koji su očekivali da će se na samu 40. obljetnicu međugorskog fenomena, ba&scaron; na taj dan 25. lipnja, dogoditi ne&scaron;to važno i sudbonosno, ostali su kratkih rukava i pogleda uperena u&nbsp;plavo međugorsko nebo čekajući da im pokaže neki znak.</p> <p><br />No znaci dolaze u vremenu koje se nastavilo nakon obilježavanja obljetnice i ne treba zuriti u nebesko plavetnilo da ih se dohvati. Jedan od njih sigurno je odlazak mons. Henryka Hosera, papina upravitelja međugorske župe, koji je tjelesno preminuo pro&scaron;loga petka u Var&scaron;avi, ali mu je srce i dalje ostalo u Međugorju. Naime, s mons. Hoserom započela je prije četiri godine nova era Međugorja. Do&scaron;av&scaron;i 2017. kao papin izaslanik, a zatim 2018. kao apostolski vizitator, mons. Hoser pokrenuo je procese koji su mu, prvo, skinuli okove nametnute svih pro&scaron;lih desetljeća, a zatim dali novi zamah za vrijeme koje dolazi, jer Hoser je uspio isposlovati da se ukine zabrana hodoča&scaron;ćenja svećenicima, redovnicima i biskupima, čime je, praktički, međugorska vrata otvorio cijeloj Crkvi. Mons. Hoser postao je tako jednom od sredi&scaron;njih osoba međugorskog fenomena i u budućnosti se o Međugorju neće moći razgovarati i razmi&scaron;ljati a da se i njega ne spomene.<br /><br /></p> <p>Jedna od ključnih osoba međugorskog fenomena je i fra Jozo Zovko, župnik u Međugorju kada su počela ukazanja.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Upravo ovih dana, točnije 17. kolovoza, i u njegovu je slučaju obilježena međugorska obljetnica, jer ga je toga dana 1981. rano ujutro uhitila komunistička milicija, odvela u pritvor i uz medijsku harangu, u montiranom sudskom procesu i s lažnim svjedocima, osuđen je na strogi zatvor na tri i pol godine. Samo je umje&scaron;no&scaron;ću i hrabro&scaron;ću njegova odvjetnika Milana Vukovića kazna smanjena, ali to nije umanjilo fra Jozinu ulogu u međugorskom fenomenu.<br /><br /></p> <p>Naime, on je bio i ostao jedan od njegovih stupova. Znala je to dobro i komunistička vlast, procijeniv&scaron;i da će zbivanja u Međugorju, nakon 50-ak dana, najlak&scaron;e zaustaviti uhićenjem župnika. Medije i sud imali su u svojim rukama, na&scaron;li su suradnike u vrhu provincije, prona&scaron;li biskupove mane i od pristalice Međugorja okrenuli biskupa u protivnika, a tisuće i tisuće ljudi najlak&scaron;e će rastjerati ako se udari na fra Jozu Zovka. Dakako, dogodilo se posve suprotno, jer su deseci tisuća nastavili hrliti u Međugorje, a brojke se posljednjih godina mjere u milijunima.<br /><br /></p> <p>Neće biti pretjerano reći da se fra Jozu Zovka može svrstati i u međugorske mučenike jer je podnio najveći progon. Kako politički tako i crkveni te se sada godinama nalazi u &bdquo;crkvenoj samoizolaciji&ldquo;, pod prijetnjom te&scaron;kih suspenzija ako prekr&scaron;i &bdquo;epidemiolo&scaron;ke mjere&ldquo;, koje mu je propisao crkveni vrh. A za&scaron;to? Pa zbog Međugorja, naravno.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>I tu se sada otkriva cijeli paradoks. Naime, umjesto da čovjek koji je podnio najveći progon zbog Međugorja prije 40 godina nakon toga danas bude za oltarom međugorske crkve, on se nalazi u &bdquo;crkvenom pritvoru&ldquo;. I to upravo u vrijeme u kojemu je Međugorju udahnut novi duh pod vodstvom pape Franje, a preko mudrog i poniznog mons. Hosera.<br /><br /></p> <p>Četrdeseta obljetnica međugorskog fenomena tako otkriva da nije ne&scaron;to &scaron;to će se dogoditi u jedan dan ili jedno poslijepodne, nego da će se, poput klupka, razmatati u vremenu koje je pred nama. Odlazak mons. Hosera to je potvrdio. On je prokrčio put svojemu nasljedniku, kojega će opet imenovati papa Franjo i koji će sigurno nastaviti Hoserovim stopama.<br /><br /></p> <p>Potvrđuje se to i kroz i fra Jozinu 40. obljetnicu od dana uhićenja, jer upravo je tada međugorski fenomen trebao biti slomljen i pretvoren u prah i pepeo. A nije. &Scaron;tovi&scaron;e, razvio se u međunarodni pokret koji vi&scaron;e nijedna politička ili slična sila ne može zaustaviti. I da je kadar opstati usprkos svim ku&scaron;njama i preprekama, svim poku&scaron;ajima zatiranja i zabranama. Uostalom, kao i sam onda&scaron;nji međugorski župnik fra Jozo Zovko, koji se toga ponedjeljka 17. kolovoza 1981. nije dao slomiti, pa je i njegova zatvorska obljetnica sastavni dio ove velike četrdesetogodi&scaron;njice.&bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/kolumne/odlazak-mons-hosera-i-fra-jozina-40-obljetnica-robijanja-1517210" target="_blank"><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-04-fra-jozo-zovko.jpgPAD AMERIKE I ZAPADA: Tisuće poginulih vojnika, bilijuni dolara bačeni u vjetar... a zašto?http://grude.com/clanak/?i=352314352314Grude.com - klik u svijetMon, 16 Aug 2021 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-16-talibani2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Afganistan je pao. Pao je prije nego je itko mislio da je to moguće. Pao je nakon dvadeset dugih godina, nakon što je SAD potrošio više od dva bilijuna dolara za ratovanje (po procjeni Sveučilišta Brown)...<p>&nbsp;<br />...nakon &scaron;to je u tom ratu poginulo 2448 američkih vojnika i 3846 civilnih kooperanata ili plaćenika,&nbsp;jo&scaron; oko tisuću savezničkih vojnika i nekih 66 tisuća afganistanskih vojnika.&nbsp;</p> <p>"Padom svakog grada&nbsp;ru&scaron;e se snovi, povijest, budućnost, umjetnost, kultura, život i ljepota. Na&scaron; svijet propada. Molim da netko to zaustavi", napisala je na Twitteru Afganistanka Rada Akbar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njena očajna molba ostala je neodgovorena. Nakon 20 godina surovog rata, nitko nije ostao da spasi&nbsp;ovu nesretnu zemlju. A nije moralo biti tako.</p> <p>"U Kabulu sam i&nbsp;stalno razmi&scaron;ljam, nije moralo biti ovako. Nije bilo neizbježno. Afganistanci, žene, mu&scaron;karci, glazbenici, studenti, znanstvenici i mnogi drugi, marljivo su radili dvadeset godina&nbsp;samo da bi vidjeli kako sve propada", napisao je danas na Twitteru&nbsp;dopisnik NBC-ja Richard Engel.</p> <p>"Amerika se vratila", poručio je Joe Biden trijumfalno&nbsp;u studenom pro&scaron;le godine, nakon pobjede nad Donaldom Trumpom na izborima koju je Trump do kraja osporavao.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neće se, ni u kakvim&nbsp;okolnostima, dogoditi da vidite ljude koje podižu s krova veleposlanstva Sjedinjenih&nbsp;Država&nbsp;iz Afganistana ... Vjerojatnost da će Talibani pregaziti sve i posjedovati cijelu državu vrlo je mala", rekao je Biden, jo&scaron; uvijek projicirajući samouvjerenost, 8. srpnja ove godine, iako je tada već pomalo postajalo jasno da demoralizirana i disfunkcionalna afganistanska vojska neće moći zaustaviti talibane.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A onda je do&scaron;lo brzo i bolno suočavanje sa stvarno&scaron;ću potpunog poraza.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tijekom 20 godina, koliko je na&scaron;a zemlja bila u ratu&nbsp;u Afganistanu, Amerika je poslala svoje najbolje mladiće i djevojke, uložila gotovo 1 bilijun dolara, obučila preko 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremila ih najsuvremenijom vojnom opremom i održavala zračne snage u sklopu najdužeg rata u povijesti SAD-a. Jo&scaron; jedna godina, ili jo&scaron; pet godina&nbsp;američkog vojnog prisustva ne bi napravili&nbsp;razliku ako afganistanska vojska ne može ili neće držati svoju državu. A beskrajna američka prisutnost usred građanskog sukoba druge zemlje nije mi bila prihvatljiva", napisao je pak Biden u svom službenom priopćenju u subotu, priznajući da je rat u Afganistanu nakon 20 godina definitivno izgubljen i da Amerika tu vi&scaron;e ni&scaron;ta ne može ili ne želi napraviti.<br /><br /></p> <h3>Trump počeo kapitulaciju, Biden je dovr&scaron;io</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Opravdanje za ovaj samonametnuti, potpuno nepotrebni poraz Biden je potražio u potezima svog prethodnika Trumpa: "Kad sam do&scaron;ao na dužnost, naslijedio sam dogovor koji je sklopio moj prethodnik - a za&nbsp;koji&nbsp;je pozvao talibane na pregovore u Camp Davidu uoči 11. rujna 2019. - koji je talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine i nametnuo rok (za povlačenje) za američke snage do 1. svibnja 2021.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neposredno prije nego &scaron;to je napustio dužnost, također je smanjio američke snage na sami minimum od 2500 ljudi. Stoga, kad sam postao predsjednik, suočio sam se s izborom - slijediti dogovor, s kratkim produljenjem kako bismo sigurno povukli na&scaron;e snage i snage na&scaron;ih saveznika, ili pojačati&nbsp;prisutnost i poslati jo&scaron; američkih vojnika da se opet bore u građanskom&nbsp;sukobu u drugoj zemlji. Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedao prisutno&scaron;ću američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih, i neću, ovaj rat prenijeti na petog."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mirovni sporazum s talibanima na koji se Biden referirao zaista je bio katastrofalno naivan i nepromi&scaron;ljen, ali i tipičan za diplomatske napore Trumpove administracije. Vođen budalastom ambicijom da zavrijedi Nobelovu nagradu za mir za kojom je žudio, Trump je pristao povući američke snage (kao i ostale snage NATO-saveznica)&nbsp;iz zemlje u roku od 14 mjeseci, odnosno do 1. svibnja ove godine, a talibani su se zauzvrat obvezali da neće napadati američke ciljeve, da će pregovarati s međunarodno priznatom vladom u Kabulu i spriječiti da Al Kaida operira na teritoriju pod njihovom kontrolom, kao &scaron;to je bio slučaj dok su bili na vlasti prije američke invazije 2001.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su talibani nastavili sa svojom ofenzivom na teritorij pod kontrolom afganistanske vlade, Trump je smanjio broj američkih vojnika u zemlji na samo 2500 do kraja svog mandata, uz 16 tisuća civilnih kooperanata. Biden je zaista, u neku ruku, doveden pred gotov čin kad je preuzeo vlast. Ali ultimativna odluka svejedno je bila njegova.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Trijumf populističke politike&nbsp;</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Mogao je poni&scaron;titi Trumpov sporazum, ba&scaron; kao &scaron;to je Trump poni&scaron;tavao sporazume i odluke svog prethodnika Baracka Obame. Predsjednik koji je od početka svog mandata nagla&scaron;avao važnost saveznika i multilateralizma mogao&nbsp;je odlučiti da ne može tek tako ostaviti svog saveznika na cjedilu i da će ostaviti američke snage, u najmanjem održivom broju, dok afganistanska vojska ne postane zaista samodostatna i sposobna braniti zemlju od islamističkih militanata.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, objavio je da se američke snage povlače do 11. rujna - bezuvjetno.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je na neki način bio trijumf populističke, povr&scaron;ne i performativne politike, trijumf simbolike i stila nad sadržajem i racionalnim kompromisom, trijumf politike koju je Obama već ustoličio u progresivnom ruhu, a Trump nastavio u svojoj grotesknoj, nacionalističko-populističkoj inačici.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je, svakako, i tragični trijumf antiintervencionizma s desnice i ljevice - ideje da je svaka vojna intervencija u stranoj zemlji neopravdana i nepoželjna, bez obzira na razloge i okolnosti, barem kad je riječ o SAD-u i njegovim zapadnim saveznicima. Kad su Rusija, Iran i njihovi saveznici ti koji vojno interveniraju, dodu&scaron;e, ovi selektivni pacifisti nisu ni izbliza toliko kritični.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Povlačenje Amerike iz uloge "svjetskog policajca"</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ali brojni Amerikanci i nebrojeni drugi diljem svijeta agitirali su za okončanje uloge Amerike kao "svjetskog policajca" i njenih "vječnih ratova" i Biden je, bilo iz iskrenih principa ili kalkuliranog političkog interesa, odlučio prihvatiti taj zahtjev. Spoznaja da bi s Trumpom na vlasti situacija bila praktički ista slaba je utjeha.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Činjenica da je izda&scaron;no naoružavana i obučavana afganistanska vojska, uz časne iznimke, predala zemlju bez borbe, u jedva dva tjedna od prvih pobjeda daleko malobrojnijih talibana, zaista je te&scaron;ko shvatljiva i poslužila je Bidenovoj administraciji kao opravdanje. Argument da se Amerikanci, Britanci, Nijemci i ostali zapadnjaci ne mogu boriti za Afganistan ako se Afganistanci ne žele boriti za njega svakako zvuči uvjerljivo.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali kako profesor međunarodnih odnosa sa Sveučili&scaron;ta u Georgetownu&nbsp;George Miller&nbsp;ističe u svom članku za portal Dispatch, afganistanski vojnici i zapovjednici ustvari su donijeli racionalnu odluku, svjesni da bez američke i zapadne zračne i svake druge podr&scaron;ke naprosto ne mogu pobijediti talibane.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sličan argument iznosi i britanski konzervativni zastupnik i veteran afganistanskog rata&nbsp;Tom Tugendhat.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Odluka o povlačenju je poput tepiha izvučenog pod nogama na&scaron;ih partnera. Nema zračne potpore, nema&nbsp;posada za održavanje koje su u stanju servisirati opremu - to su činili američki kooperanti, sad ih vi&scaron;e nema. To znači da je tehnologija koja donosi pobjedu u bitkama i na koju smo naučili Afganistance sad beskorisna. Milijarde dolara imovine protraćene. Umjesto održivog mira, koji se postupno gradi, vidimo bijeg. Naravno da je tako. Obučiti&nbsp;čovjeka da se bori otvorenih očiju, a zatim mu vezati oči&nbsp;prije borbe&nbsp;imat će upravo takav rezultat", konstatirao je Tugendhat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biden sada tvrdi da se SAD povlači iz Afganisana na način koji &scaron;titi "američke vrijednosti i interese", ali svima je jasno da je to laž. Povratak islamističkih ekstremista koji su podržavali i &scaron;titili Osamu bin Ladena i njegove teroriste i koji će sada proglasiti Islamski Emirat Afganistan, u kojem će se prava žena, manjina i ostalih vratiti na srednjovjekovnu razinu, ne može biti u američkom interesu i sigurno nije u skladu s američkim vrijednostima.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Repriza pada Sajgona</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Jednako lažno zvuči inzistiranje američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena da "ovo nije Sajgon", jer je, za razliku od neslavnog poraza u Vijetnamu sedamdesetih, SAD u Afganistanu "ovu misiju zavr&scaron;io", odnosno likvidirao Bin Ladena i neutralizirao Al Kaidu. Paralele kaotičnog i ponižavajućeg pada Kabula 2021. s kaotičnim i ponižavajućim padom Sajgona 1975., stihijske evakuacije vojnika, diplomata i ostalih dok vojno inferiorni neprijatelj slavodobitno ulazi u grad, previ&scaron;e su očite da bi se mogle poreći.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko je poraz Amerike, Zapada i njegovih afganistanskih saveznika nadrealan, možda najbolje svjedoči procjena američke obavje&scaron;tajne zajednice prema kojoj&nbsp;bi talibani mogli izolirati Kabul u roku od 30 dana i zauzeti ga u roku od 90. Ta je procjena objavljena u američkim medijima u srijedu. Kabul je pao točno četiri dana nakon toga - 86 dana prije ove prognoze koja je u trenutku objave zvučala alarmantno i pesimistično.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto pojačanja i podr&scaron;ke afganistanskoj vojsci u rasulu, SAD i Velika Britanija poslali su nekoliko tisuća vojnika da pomognu u evakuaciji svojih diplomata i ostalih državljana koji su u Afganistanu poku&scaron;avali radili na uzaludnom projektu transformacije Afganistana iz disfunkcionalne, korumpirane, religiozno zatucane&nbsp;i plemenski ustrojene zemlje u normalnu, modernu nacionalnu državu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A fotografija uličnog radnika koji bijelom bojom prekriva plakate sa slikama žena možda&nbsp;najbolje svjedoči nestanku tog krhkog&nbsp;i krnjeg modernog dru&scaron;tva u Kabulu i drugim urbanim centrima diljem zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Ekstremisti koji kamenuju žene pobijedili najveću vojnu silu svijeta</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ta je misija sada definitivno izgubljena. U trećem desetljeću 21. stoljeća, iz kaosa proma&scaron;enih američkih i zapadnih odluka i politika izranja zemlja u kojoj će, po svemu sudeći, ponovo biti zabranjeno &scaron;kolovanje i rad za žene koje neće smjeti izlaziti bez mu&scaron;ke pratnje, preljub će se kažnjavati bičevanjem ili kamenovanjem, krađa rezanjem ruku, a glazba,&nbsp;umjetnost i svaki oblik sekularne kulture bit će zabranjeni.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako i Biden i nebrojeni drugi sada tvrde da nije bilo drugog izbora, odnosno da je jedina alternativa bila da američka vojska zauvijek ostane u zemlji, taj zaključak počiva na iskrivljenoj premisi. SAD drži svoje vojne baze i snage u Japanu, Njemačkoj, Južnoj Koreji, Saudijskoj Arabiji i nizu drugih zemalja i desetljećima nakon ratova i kriza zbog kojih je poslala svoje vojnike u te daleke krajeve svijeta. Desetak tisuća američkih i drugih savezničkih vojnika u Afganistanu, uz zračnu, obavje&scaron;tajnu i logističku podr&scaron;ku,&nbsp;vjerojatno bi bili dovoljni da spriječe talibansku ofenzivu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, Amerika i Zapad naprosto su se predali. Posljedice će biti dramatične i dalekosežne - i neće ih osjetiti samo ova nesretna zemlja. Nova izbjeglička kriza, preporod islamističkog terorizma i jačanje američkih i europskih suparnika poput Rusije, Irana i Kine izgledne su posljedice ove kapitulacije. O uni&scaron;tenju afganistanskog civilnog dru&scaron;tva da ne govorimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A nije moralo biti tako.</p> <p><br /><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/jedan-od-najgorih-poraza-u-povijesti-zapada/2297424.aspx" target="_blank"><em><strong>Petar Sto&scaron;ić</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-16-talibani2021.jpgPapa traži novog izaslanika da proglasi Međugorje svetištemhttp://grude.com/clanak/?i=352309352309Grude.com - klik u svijetSun, 15 Aug 2021 18:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-09-henryk_hoser.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijest da je preminuo mons. Henryk Hoser prohujala je Međugorjem u petak navečer dok se na vanjskom oltaru odvijala pobožnost klanjanja križu, koja je ondje uvijek petkom nakon večernje mise, na kojoj je i mons. Hoser redovito sudjelovao. <p><br />No njegova nazočnost na takvim molitvama upravo je <strong>pokazivala njegovu poniznu i jednostavnu narav</strong>, jer se nikada nije isticao svojom pojavom, nego se povlačio u zadnje redove, iza svih svećenika, i u ti&scaron;ini obavljao adoraciju.<br /><br /></p> <p><strong>Vjeruje vi&scaron;e nego fratri<br /><br /></strong></p> <p>Tako je do&scaron;ao i u Međugorje prije ne&scaron;to vi&scaron;e od četiri godine. Bez velike pompe i parade, pa nitko ne bi rekao da ga je papa Franjo poslao kao svojega osobnog izaslanika da u turbulentnom međugorskom fenomenu odvoji žito od kukolja. Poniznom redovniku palotincu, mons. Hoseru (79), koji je prije toga<strong> bio u Ruandi</strong> (gdje se Blažena Djevica počela ukazivati u Kibehu u samo &scaron;est mjeseci razmaka od Međugorja i gdje su ukazanja službeno priznata), kao da je sve bilo jasno u 24 sata boravka pod međugorskim nebom. Nevjerojatnom je brzinom pohvatao sve konce, a najvi&scaron;e su ga se tih prvih dana dojmili dugački redovi pred ispovjedaonicama. U nevjerici je vrtio glavom jer u dana&scaron;njem svijetu toga, praktički, vi&scaron;e nema. Znajući da protivnici Međugorja neprestano rovare protiv fenomena, vrlo je brzo papi Franji poslao prvo izvje&scaron;će koje je bilo vi&scaron;e nego pozitivno. Naglasak je, kao &scaron;to je papa i želio, stavio na plodove Međugorja, a to je <strong>sakramentalni život s euharistijom</strong> u sredi&scaron;tu te nizom pobožnosti od krunice do križnoga puta. Dakako, potkrijepljeno dolaskom milijuna hodočasnika u to malo hercegovačko mjesto.<br /><br /></p> <p>Pitali smo jednom znalce međugorskih prilika vjeruje li mons. Hoser u međugorska ukazanja, a oni su nam odgovorili: &ldquo;Ma, pustite ga, vjeruje vi&scaron;e nego fratri!&rdquo; Ta po&scaron;alica, zapravo, otkriva da se Hoser vrlo dobro upoznao s prilikama u Međugorju, pa je i o vidiocima javno govorio kao o posve normalnim, običnim i obiteljskim ljudima, posve u suprotnosti s njihovom slikom u medijima, koji su ih ismijavali i rugali im se. &Scaron;tovi&scaron;e, Hoser to nije mislio samo o vidiocima, nego i o<strong> župljanima Međugorja</strong>, kojima je poslan 2018. kao apostolski vizitator, a s kojima se susretao u njihovim domovima, odlazio im na sprovode, susretao ih je na poljima i u vinogradima. Na prvoj je proslavi za&scaron;titnika Župe sv. Jakova i sebe svrstao u župljane rekav&scaron;i &ldquo;mi Međugorčani&rdquo;. Međutim, to ga stapanje s okolinom u koju je do&scaron;ao nije li&scaron;ilo osjećaja obveze da sudjeluje u rje&scaron;avanju statusa međugorskog fenomena, pa je njegovom zaslugom papa Franjo ukinuo zabranu svećenicima, biskupima i kardinalima da hodočaste u Međugorje. Bio je to gotovo revolucionaran korak, ali se posve uklapao u onu priču koju je vatikanist Andrea Tornielli objavio na svojem blogu netom prije Hoserova dolaska u Međugorje. A radi se o tome da će<strong> Vatikan</strong> priznati prvih sedam dana ukazanja, poslati u Međugorje svojega upravitelja, ukinuti zabranu hodoča&scaron;ćenja svećenicima te Međugorje proglasiti pontifikalnim sveti&scaron;tem. Ostalo je za obaviti ovo posljednje, tj. da se Međugorju službeno prizna status sveti&scaron;ta. Mons. Hoser je i tu imao utjecaja, jer je ove godine Međugorje gurnuo u maratonski molitveni lanac marijanskih (priznatih) sveti&scaron;ta. Njegovom zaslugom prije dvije godine na <strong>Festival mladih </strong>do&scaron;la je sva sila kardinala i nadbiskupa, a lani, kada to nije bilo moguće, papa Franjo mladima je uputio pismo. Kao i ove godine, prije dva tjedna.<br /><br /></p> <p><strong>Nije se dao obeshrabriti</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>U i&scaron;čekivanju daljnjih događaja, papa Franjo zacijelo će u Međugorje poslati nekog novog Hosera, tj. <strong>biskupa istoga profila</strong>, koji će dovr&scaron;iti posao koji je mons. Hoser započeo, a koji je spriječio njegov iznenadni odlazak, premda se znalo da će, zbog preboljene malarije, te&scaron;ko izboriti bitku s koronom i njezinim posljedicama. Vatikan je pratio tijek njegove bolesti i sve lo&scaron;e vijesti koje su posljednjih tjedana stizale u Međugorje,<strong> stizale su i u Rim</strong>. Pa je sigurno otpočela potraga za Hoserovim nasljednikom, čije ime može relativno brzo osvanuti. Jer mu je namijenjena ista misija, tj. put koji je Međugorju zacrtao papa Franjo, a to je status sveti&scaron;ta, kojim će upravljati Sveta Stolica.<br /><br /></p> <p>&Scaron;teta je samo &scaron;to ponizni i dobronamjerni mons. Hoser to nije dočekao. Međugorje stoga s pravom tuguje za mons. Henrykom Hoserom, Poljakom koji je u ove četiri godine postao i napola Hercegovac, jer ga je Hercegovina prihvatila kao svoga sina. Učinila je to najvi&scaron;e stoga &scaron;to je u Međugorje <strong>do&scaron;ao dobronamjerno, otvorena srca i bez ikakvih predrasuda</strong>. Nije se dao obeshrabriti ni podmetanjima ni podilaženjima, stvorio je objektivnu sliku koju je proslijedio Vatikanu, koji upravo zahvaljujući povjerenju u mons. Hosera i misiju koju mu je povjerio sada ima uvid u pravo stanje i zbivanja u Međugorju. Pa će ono moći i u budućnosti donositi obilne plodove kao i dosad.</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-09-henryk_hoser.jpgNAŠ BISKUP HENRYK: Za Hercegovinu je uradio više od mnogih hercegovačkih biskupa, neke je i 'ponizio' svojom dobrotomhttp://grude.com/clanak/?i=352287352287Grude.com - klik u svijetSat, 14 Aug 2021 09:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-05-henryk-hoser.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hercegovinu je došao u srpnju one divne 2018. godine, u danima kada je Hrvatska uzimala srebro u Rusiji, kada smo se svi radovali i živjeli kao jedno.<p><br />Tiho i nenametljivo biskup Henryk Hoser preuzeo je službu u Međugorju, a Hercegovina izmučena od diktature Ratka Perića i njegovih službenika dočekala ga je svim srcem i du&scaron;om. Iako je bio posebni izaslanik za Međugorje, cijelo ovo područje gledalo ga je kao biskupa cijele Hercegovine. Sam njegov dolazak značio je epohalnu promjenu u biskupiji u kojoj je njezin formalni biskup Perić pokrenuo ratove gdje god je stigao, a imajući podr&scaron;ku u onim svećenicima željnima vlasti i moći koji su hranili njegov ego. <br /><br /></p> <p>"Mjesni ordinarij....na temelju brojnih ispitivanja ne drži vjerodostojnim nijedno 'ukazanje', nijednu poruku, nijednu tajnu, nijednu pergamenu", odmah je u priopćenju napisao Perić Hoseru, po istoj onoj &scaron;pranci s kojom je nekad pisao izvje&scaron;ća o Međugorju i franjevcima u komunističkom vremenu, a o čemu je svojevremeno svjedočio Aleksandar Maksimov, jedan od najmoćnijih ljudi KGB-a koji je Perića opisao kao dobrog suradnika.</p> <p><br />Hoser na diktatorske poruke nije odgovarao uvredama niti prijetnjama ili pak kažnjavanjem jer je imao moć učiniti isto ono &scaron;to je Perić činio nedužnim svećenicima koji su se borili protiv laži i nepravde. Hoser je odgovorio diplomatski, da je on imenovan isključivo za pastoralnu stvarnost u Međugorju i da njegova zadaća služi učvr&scaron;ćenju jedinstva Crkve.</p> <p>A onda je, na pamflete Perića i Ratkovaca oko Mladifesta odgovorio porukama koje su odjeknule. &rdquo;Svaki festival ima svoj naslov, svoje ime&hellip; Ove godine smo kao temu izabrali riječi &rdquo;Dođite i vidjet ćete!&rdquo;. To su Isusove riječi koje je uputio kada je razgovarao s učenicima Ivana Krstitelja. Oni ga pitaju: &rdquo;Učitelju, gdje stanuje&scaron;?&rdquo;, a Isus im odgovara: &rdquo;Dođite i vidjet ćete!&rdquo;, a to upravo odgovara onome &scaron;to se naziva <em>fenomen Međugorja</em>. Već gotovo četrdeset godina vladaju kontroverze na temu Međugorja, te se kontroverze odnose na pitanje ukazanja. Riječ je, dakle, ne samo o kontroverzama oko ukazanja, nego i oko same pastoralne djelatnosti. Neki su gorljivi zagovaratelji, a neki su protiv i čak nam osporavaju na&scaron;u pravovjernost, a vrlo adekvatan odgovor je taj: &rdquo;Dođite i vidjet ćete!&rdquo; i onda ćete moći svjedočiti o tome &scaron;to ste vidjeli i doživjeli. Do&scaron;lo je do jednog velikog otvaranja prema Međugorju zahvaljujući jednom dopisu iz Vatikana koji je bio objavljen u svibnju pro&scaron;le godine. Pro&scaron;le godine imali smo veliki broj kardinala, nadbiskupa i biskupa", kazao je mons. Hoser pro&scaron;le godine.<br /><br /></p> <p>Mnoge neistomi&scaron;ljenike je ponižavao svojom dobrotom, željom za dijalogom, brigom za vjernike, snagom duha...</p> <p><br />Iako Perić, očito, nikad neće priznati Međugorje, ono je oduzimanjem Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, a stavljanjem pod izravnu kontrolu Vatikana praktički priznato. Vatikan na Međugorje gleda u duhu nove evangelizacije jer dok u svijetu nestaje molitve, ispovijedi, klanjanja... Međugorje je najveća ispovjedaonica svijeta.</p> <p><br />I veliku ulogu u tome odigrao je na&scaron; biskup Henryk Hoser. Jo&scaron; od vremena Alojzija Mi&scaron;ića (preminuo 1942. godine) nije se čulo da je cijela Hercegovina ijednog biskupa zvala svojim. Biskup Hoser iako je bio zadužen samo za Međugorje, bio je biskup cijele Hercegovine, vratio je nadu malom čovjeku, gestama pokazivao da su mu isti svi vjernici, imao razumijevanja i za Ratkove žrtve, franjevce koji su postali mučenici zahvaljujući njegovom lobiranju za kazne i koji su slika i prilika onih prvih kr&scaron;ćana koji su krenuli za Kristom, ne znajući gdje ih čeka smrt tijela, ali svjesnih da im du&scaron;u pripada Gospodinu i da će ih on zauvijek sačuvati.</p> <p><br />Zato, na&scaron; biskupe Hoseru, hvala! Hoćemo li svi zajedno svojim zvati aktualnog biskupa u Hercegovini pokazat će vrijeme, ali Hoser je dokaz da je to moguće.</p> <p><br />Čuvaj svoju Hercegovinu i budi zagovornik pomirenja i rje&scaron;avanja slučajeva, nestanka kazni i kažnjavanja, kraja nametanja laži i nepravde. I moli da nam Krist, kako blagopokojni fra Vendelin Karačić napisa, oprosti &scaron;to smo dozvolili da se vi&scaron;e od pola stoljeća znoji krvavim znojem u Hercegovini, a do čega je dovelo upravo to nametanje laži i nepravde.</p> <p><br />Počivao u miru biskupe na&scaron;!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-05-henryk-hoser.jpgŠto je grijeh propuštanja uredniče Naših ognjišta?http://grude.com/clanak/?i=352177352177Grude.com - klik u svijetSat, 07 Aug 2021 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-07-nasa-ognjista.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Gabrijel Mioč, glavni urednik Naših ognjišta, dao je intervju u Večernjem listu u kojem je govorio o 50 godina Ognjišta u čijem je stvaranju sudjelovao i koji je prošli mjesec obilježio i proslavio svoju okruglu obljetnicu.<p>&nbsp;</p> <p>Nekda&scaron;nji član udruge "Dobri pastir" koju je utemeljila Udba osvrnuo se i na Hercegovački slučaj. - U toj na&scaron;oj stvarnosti opterećenoj tzv. hercegovačkim slučajem osobno nisam nikad dopustio da Ognji&scaron;ta prijeđu u neku polemiku o tome problemu. Pokojni fra Ferdo Vla&scaron;ić je prije, dok je bio urednik, poku&scaron;avao neke stvari o tome ubaciti u Na&scaron;a ognji&scaron;ta, međutim, kad sam ja preuzeo skrb o novinama, to nikad nisam prakticirao, nisam dopustio tu polemiku. Smatrao sam da ja ta polemika na razini čisto pravnog pitanja, &scaron;to bismo rekli narodski - &ldquo;hajdemo vidjeti mrginje, moj mrginj je tamo, tvoj tamo...&rdquo; Nikad osobno nisam bio za to - da trujem na&scaron; narod time - priča fra Gabrijel Mioč ističući i svoj dobar odnos s Ratkom Perićem, najodgovornijom osobom &scaron;to su Hercegovački slučaj i Međugorski fenomen dovedeni na razinu te&scaron;ke afere koja je unesrećila Hercegovinu.<br /><br /></p> <p>Simptomatično je da fra Gabrijel zato napada Hercegovačku franjevačku provinciju za koju, u odnosu na Ratka Perića, nema lijepih riječi. - Meni osobno uvijek je smetao i te&scaron;ko padao u na&scaron;oj Hercegovačkoj provinciji odnos vrha Provincije prema listu. Kao da Ognji&scaron;ta nisu njihova, nas sviju, nego nekog tamo Duvna i duvanjskoga puka i duvanjskih fratara. Zato &scaron;to izlaze u Duvnu. A nasuprot tomu, apsolutno sam u to siguran jer sam dugo u Ognji&scaron;tima, cijela hrvatska Crkva smatrala je da su Ognji&scaron;ta djelo, odnosno novine hercegovačkih fratara. I u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Rijeci, Splitu, Požegi, Đakovu... Nije ih zanimalo gdje izlaze, u Duvnu ili u Mostaru. Moram priznati i pohvaliti se - imao sam mogućnost, kad god sam htio, kad god sam zaželio, bez najave, doći u svaki Ordinarijat hrvatske Crkve. Doslovce, bio sam predstavnik Na&scaron;ih ognji&scaron;ta, lista hercegovačkih fratara - kazao je. Nakon napada na Provincijalat, opet se osvrnuo na fratre iste te provincije koje je pak pohvalio. - Ali, fratri u hercegovačkim župama i samostanima ipak su bili zdu&scaron;no za Ognji&scaron;ta, svi po redu. Ne mogu dovoljno zahvaliti, ne mogu naći dovoljno riječi kojima ću kazati da su moji fratri u Hercegovini najzaslužniji &scaron;to su Na&scaron;a ognji&scaron;ta trajala i traju toliko dugo - kazao je.<br /><br /></p> <p>Ne znamo je li u zahvali mislio i na neke pokojne svećenike u Hercegovini o kojima slova nije zapisao nakon smrti, a koji su ga itekako gostoljubljivo primali u svoj dom. Je li se fra Gabrijel s ljubavlju odazivao tom pozivu ili je u pitanju bio samo interes da se prodaju Na&scaron;a ognji&scaron;ta valjda samo on zna.<br /><br /></p> <p>Umjesto zaključka, prenijet ćemo s jedne stranice tekst pod nazivom: &Scaron;to je grijeh propu&scaron;tanja?<br /><br /></p> <p>Nažalost, u hrvatskom narodu taj grijeh je svojstven svima, u svim strukturama, a ovdje ga prenosimo jer očito je jedan čovjek imao moć da promijeni neke stvari, osobito onda kad su Na&scaron;a ognji&scaron;ta imala utjecaj. Mogao je pomoći da se dokumentirana laž Romanis pontificibus ispravi, da ta činjenica dođe do svih crkvenih struktura, ali propustio je to učiniti. Onda se ne treba čuditi za&scaron;to je Hercegovačka franjevačka provincija (bila) ogorčena tim listom koji je hvalio Ratka Perića koji je progonio franjevce, a nekih od njenih najboljih svećenika u nekom vremenu, neovisno o vremenu danas, nije se ni na času smrti sjetio.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to je grijeh propu&scaron;tanja?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jakovljeva 4,17 izjavljuje: &bdquo;Onomu dakle koji zna činiti dobro, a ne čini &mdash; grijeh mu je.&ldquo; Grijeh propu&scaron;tanja je grijeh koji je rezultat nečinjenja nečega &scaron;to Božja Riječ uči da bismo trebali činiti. Općenito se koristi u kontrastu odgovarajućeg izraza &bdquo;grijeha počinjenja&ldquo; ili grijeha koje osoba aktivno čini. Pavao suprotstavlja dva pojma u Rimljanima 7,14-20. Osuđuje svoju sklonost ka objema vrstama grijeha. Čini ono &scaron;to ne želi i zna da nije ispravno &ndash; grijeh počinjenja &ndash; a ne čini ono &scaron;to zna da bi trebao činiti i uistinu želi činiti &ndash; grijeh propu&scaron;tanja. Evo slike nove prirode u sukobu s tijelom u kojem ona obitava.<br /><br /></p> <p>U Novom zavjetu klasični je Isusov primjer prikaz dobrog Samarijanca. Nakon &scaron;to su čovjeka pretukli i ostavili u potrebi za pomoći, prva dvojica koja su prolazila &ndash; svećenik i Levit, od kojih su obojica znali da trebaju &ndash; nisu reagirali. Treći čovjek, Samarijanac, zaustavio se kako bi iskazao suosjećanje čovjeku u nevolji (Luka 10,30-37). Isus se poslužio ovim primjerom da nas pouči da i mi trebamo pomagati onima kojima je pomoć potrebna. Čineći to, jasno je dao do znanja da je gre&scaron;no izbjegavati činiti dobro, kao &scaron;to je gre&scaron;no tražiti ono &scaron;to je zlo.<br /><br /></p> <p>Isus nadalje opisuje grijehe propu&scaron;tanja u Mateju 25,31-46. Jarci, oni koje je Krist otpustio, oni su koji su vidjeli druge gladne i žedne, ali im nisu osigurali hranu i vodu. To su oni koji su vidjeli druge kojima je potrebna odjeća, koji su bili bolesni ili u zatvoru, ali nisu učinili ni&scaron;ta da ih odjenu ili utje&scaron;e. Sve su to primjeri grijeha propu&scaron;tanja. Nije počinjen grijeh nad tim potrebitima &ndash; nisu ih namjerno izgladnjeli ili im oduzeli odjeću. Ali grijeh propu&scaron;tanja počinjen je kad su oni koji su im to mogli osigurati odlučili to ne učiniti.<br /><br /></p> <p>Napokon, apostol Pavao sažima izjavu koja obja&scaron;njava za&scaron;to bismo trebali činiti ono &scaron;to je ispravno i suzdržavati se grijeha propu&scaron;tanja: &bdquo;A u činjenju dobra ne posustajmo, jer ćemo u svoje vrijeme žeti ako ne klonemo&ldquo; (Galaćanima 6,9). Kad izvr&scaron;avamo volju na&scaron;ega nebeskog Oca (Matej 12,50), izbjegavamo grijehe propu&scaron;tanja i živimo produktivan, plodonosan život ugodan Bogu (Rimljanima 12,1-2; Ivan 15,1-11).</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-07-nasa-ognjista.jpgEuforija, najveći neprijatelj Hajdukahttp://grude.com/clanak/?i=352017352017Grude.com - klik u svijetFri, 30 Jul 2021 00:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-30-poljud-hajduk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hajduk je zavidnoj kolekciji europskih debakala pridodao još jedan. Od Tobola je primio četiri komada i kazahstanski klub stavio u "trofejnu" vitrinu uz Shelbourne, Dilu Gori, Debrecen, Gziru i ostale anonimne klubove koji su izbacivali Bijele iz Europe.<p>&nbsp;</p> <p>Neuspjeh nikad nema samo jedan uzrok. Hajduk je znao imati slabe momčadi, njegovi treneri su znali grozno pripremati susrete, a suparnički napadači pogađati ono &scaron;to neće vi&scaron;e nikad u životu. Sve je to doprinijelo bijednom rejtingu kluba s Poljuda u Europi. Ipak, o jednom faktoru se premalo priča.<br /><br /></p> <p>Euforija je u sportu poželjno pogonsko gorivo za navijačke mase i klubove. Problem je kada ona preraste u iluziju, a upravo se to događa Hajduku. Začaranom krugu nerealnih očekivanja i najava ne vidi se kraj. Taj dio Hajdukove kulture velik je problem momčadi i morat će ga prije ili kasnije mijenjati.<br /><br /></p> <p>Nakon poraza od Osijeka analizirali smo igračke i kadrovske probleme u Hajduku. Ova momčad je izrazito talentirana, ali joj nedostaje ravnoteže. Ima ofenzivne bekove i nedokazane stopere, a u veznoj liniji igra s jednim defenzivno orijentiranim igračem i četiri napadača ili polunapadača. Već na početku sezone vidljivo je da te&scaron;ko kontrolira utakmice kada ju suparnik pritisne i prebaci teži&scaron;te igre na njezinu polovicu.<br /><br /></p> <p>Hajduk je u Kazahstanu igrao lo&scaron;e i nije kontrolirao utakmicu u onom periodu u kojem je primio tri brza gola. Ali utakmica ni po čemu nije "trebala" zavr&scaron;iti 3:0. Da su Bijeli ovakav poraz doživjeli samo jednom, mogli bismo ga pripisati nesreći, lo&scaron;em danu ili nekom drugom faktoru koji se u nogometu, tu i tamo, jednostavno dogodi. Međutim, ovo je daleko od iznimke. Hajduk sada ima barem 15-godi&scaron;nju povijest u kojoj je totalni kolaps u Europi postao u većoj mjeri pravilo, a ne iznimka. S obzirom na to da je u tih 15 godina promijenio barem deset ekipa, može se sa sigurno&scaron;ću reći kako problem nije samo u igračima nego barem dijelom u jedinom stalnom stanovniku Poljuda u tom periodu. Njezinom veličanstvu Euforiji.<br /><br /></p> <p>Standardna euforija, koju generiraju navijači Hajduka na početku sezone, daje klubu veliki uzlet u financijskom, marketin&scaron;kom i emocionalnom smislu. Poljud je jedini stadion u Hrvatskoj koji je pristojno ispunjen od samog početka sezone, na njemu vlada odlična atmosfera, a dru&scaron;tvene mreže zakrčene su porukama pozitive kako je ovo konačno "ta" sezona.<br /><br /></p> <p>Takvo navijačko pona&scaron;anje u potpunosti je normalno. Dapače, ono je i poželjno. U situaciji u kojoj Hajduk poku&scaron;ava uhvatiti korak s vi&scaron;estruko jačim Dinamom i nadoknaditi vi&scaron;egodi&scaron;nji izostanak plana i vizije, pozitivno ludilo je impuls koji mu treba da bi se ionako zapaljiva publika dovela do ruba ludila. Problem je kada ta euforija preraste u potpunu iluziju.<br /><br /></p> <p>Nije trebalo puno. Jedna pristojna pobjeda u Europi bila je dovoljna Hajdukovim navijačima da ovaj Hajduk proglase najjačim i najposloženijim u posljednjih 20 godina, Marka Livaju tipom koji mora igrati u prvoj postavi reprezentacije, a Filipa Krovinovića najboljim transferom u povijesti hrvatskog nogometa. Nakon, ponovimo, tri prve utakmice u sezoni, nakon kojih je Hajduk imao po jednu pobjedu, remi i poraz. I u trenucima kada se pobjeđuje, sve doista izgleda besprijekorno i dojam je da je kraj sada već skoro 20-godi&scaron;nje agonije odmah iza ugla. U isto se vrlo lako uvjere i igrači, opijeni glasnim hukom Poljuda i ponudama za ženidbu koje im pristižu iz svih dijelova Dalmacije i svijeta u kojima ima Hajdukovih navijača.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Tu postoje barem dva problema. Prvi je onaj da se preko noći ne može promijeniti ne&scaron;to &scaron;to se krivo radilo dvadeset godina. Drugi je taj da u nogometu, nažalost po njih, ne ide uvijek sve po planu. Euforija koja prerasta u iluziju nepobjedivosti uvijek iznova dovede momčad u situaciju da puca na prvom pravom ispitu.<br /><br /></p> <p>Upravo se to dogodilo u Kazahstanu. Već nakon prvog gola igrači Hajduka blijedo su se gledali i &scaron;irili ruke, a njihov govor tijela dao je domaćoj ekipi do znanja da suparnika ima&nbsp;na konopcima. U deset minuta Hajduk je primio&nbsp;tri gola iz tri &scaron;uta na gol, a nakon toga je i proma&scaron;io penal koji bi vratio stvari na početak. Kratkotrajan pozitivan &scaron;ok koji je donio Sahiti bio je, pokazat će se, samo odgađanje jo&scaron; jedne patnje. Ni u jednom trenutku igrači nisu govorom tijela odavali dojam da se radi o ekipi koja misli da i&scaron;ta ima pod svojom kontrolom. Koliko god je krajnji rezultat &scaron;okantan, Hajduk je u posljednjih sat vremena igre sve koji su gledali utakmicu podsjetio na svoja slična izdanja u kojima je podbačaj već postao očekivan.<br /><br /></p> <p>"Malo je klubova kao Hajduk. Dres Hajduka je težak tonu, nije to lako. Igrao sam u Hajduku, bio sam trener. Nije jedini klub na svijetu, ali nema ih puno takvih. To je u puno stvari pozitivno, ali u puno je i negativno", rekao je Bilić u intervjuu za Index prije godinu dana i savr&scaron;eno opisao kulturu koja vlada oko kluba koji je zadnju titulu prvaka osvojio 2005. godine.<br /><br /></p> <p>Kvaka s euforijom je u tome da ona može poslužiti kao kratkotrajni impuls koji se u sekundi može okrenuti protiv tebe. U Hajduku je euforija postala vi&scaron;egodi&scaron;nja iluzija, a &scaron;to je ta iluzija veća, to je pad na zemlju bolniji. Problem je &scaron;to iza nje nužno slijedi apatija, pa i radikalni emocionalni bumerang. To je logičan psiholo&scaron;ki mehanizam - tamo gdje najvi&scaron;e uloži&scaron;, najvi&scaron;e i očekuje&scaron;. Već do Velike Gospe iluziju nepobjedivosti naslijedi druga vrsta ekstremizma - onaj o igračkom kadru u kojem ni&scaron;ta ne valja, treneru kojeg treba poslati pje&scaron;ke u &Scaron;vedsku ili kakva parola otprije 50 godina kako "trebaju igrati na&scaron;a dica". <br /><br /><br />Manjak racionalnosti je jedan od najvećih problema Hajduka godinama. Tamo gdje nema racija, nema ni suvisle analize &scaron;to treba popraviti ni realnih ciljeva čije je ostvarenje dovoljno izazovno i dovoljno ostvarivo kako bi se održala harmonija u svlačionici i na tribinama. Sve &scaron;to ostaje je bipolaran klub u kojem postoje samo povijesni podvizi i jo&scaron; povjesnije katastrofe. Njezino veličanstvo Euforija jo&scaron; je jednom zavarala Hajdukove navijače.</p> <p><br /><em><strong>Vice Karin/Index</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-30-poljud-hajduk.jpgReport Gojka Drljače: Učinkovitost Pfizera pala na 39 posto, sad se vidi učinkovitost švedskog modelahttp://grude.com/clanak/?i=351896351896Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-23-cijepljenje-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izrael, koji je prvi cijepio skoru cijelu populaciju istim mRNA cjepivom Pfizera i BioNTecha, svojevrsni je masovni eksperiment koji ostatku svijeta govori što može očekivati od imunizacije cjepivom koje se do sada smatralo najboljim. <p style="text-align: right;"><br /><strong><em>Pi&scaron;e: Gojko Drljača/Jutarnji list</em></strong></p> <p><br />Najnovije vijesti o učinkovitosti Pfizerov cjepiva u Izraelu ne ohrabruju: dokazan je daljnji pad učinkovitosti cjepiva kad je u pitanju za&scaron;tita od zaraze, i to na 39 posto. Uzrok je dominacija zaraznijeg delta soja.<br /><br /></p> <p>U prvom razdoblju cijepljenja u Izraelu Pfizerovo cjepivo praktično je zaustavilo &scaron;irenje zaraze jer se u tom pogledu kod originalne alfa varijante pokazalo učinkovito čak 94 posto (od ožujka do svibnja), a po nekim istraživanjima i vi&scaron;e. Nedavno su izraelske zdravstvene vlasti objavile podatak kako je učinkovitost cjepiva kod zaustavljanja blagih oblika zaraze pala na samo 64 posto, a vrlo brzo nakon toga iza&scaron;li su informacijom da su utvrdili 39-postotnu za&scaron;titu.<br /><br /></p> <p>Razina za&scaron;tite od 64 posto bila je utvrđena 6. lipnja i 3. srpnja. Radi se, dakle, o vrlo brzom padu postotka za&scaron;tite od zaraze. Pada i razina za&scaron;tite Pfizerovog cjepiva i od hospitalizacije, ali ne tako dramatično kao za&scaron;tita od zaraze. Trenutačno je procijenjena razina za&scaron;tite od hospitalizacije na 88 posto, a od te&scaron;ke bolesti na jo&scaron; uvijek visokih 91,4 posto.</p> <p><br />Prvi grafikon govori kako u drugom dijelu godine zbog dominacije delta varijante Pfizerova cjepiva vi&scaron;e ne mogu biti jamstvo zaustavljanja &scaron;irenja zaraze, ali drugi grafikon pokazuje da čak i uz značajni rast zaraženih krivulja rasta smrti vi&scaron;e ne prati krivulju slučajeva kao &scaron;to je pratila u ranijim pandemijskim valovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliki je, zapravo, rizik delta varijante? U laboratorijskim uvjetima utvrđeno je kako delta uzrokuje blažu bolest nego ranija južnoafrička beta varijanta, pa i alfa. Praktično sva cjepiva i dalje su i kod delte učinkovita u sprečavanju najtežih ishoda, ali ostaje otvoreno pitanje može li delta u značajnijem postotku razviti tzv. &bdquo;dugi covid&ldquo;. Nova istraživanja pokazuju kako je moguće da zaraženi delta varijantom nose i tisuću puta vi&scaron;e virusa, nego oni zaraženi originalnim virusom. No, to ne znači da će biti bolesniji nego zaraženi alfa i beta varijantom, ali mogu biti zarazniji te duže prenositi virus.<br /><br /></p> <p>Cijepljene osobe koje se zaraze deltom izgleda da su u pravilu bile izložene ekstremno velikim količinama delta varijante. Cijepljeni su, ponovimo i naglasimo, i dalje vrlo dobro za&scaron;tićeni od te&scaron;kih ishoda. U bolnicama apsolutno dominiraju pacijenti koji nisu cijepljeni &ndash; udio necijepljenih među hospitaliziranima razlikuje se po zemljama, ali se kreće između 95-99 posto.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je hrvatski problem zbog &scaron;irenja delta varijante jest činjenica da smo cijepili puno manji udio stare populacije nego oni koji su s programima cijepljenja oti&scaron;li najdalje.<br /><br /></p> <p>Zemlje koje imaju puno cijepljenih različito reagiraju na zarazniju delta varijantu. Britanija se odlučila za potpuno otvaranje, dok su u Izraelu vratili neke epidemiolo&scaron;ke mjere. Ispod je grafikon koji pokazuje kako i pored otvaranja izgleda da stope brzine rasta (gledano na tjednoj razini) u Britaniji pokazuju jasnije znakove usporavanja rasta, nego u Izraelu, ali to ne znači da će se taj trend održati.<br /><br /></p> <p>Iako su &Scaron;veđane tijekom prvog vala pandemije napadali da su zbog slabih epidemiolo&scaron;kih mjera &bdquo;ubojice&ldquo; staraca, &Scaron;vedska je pro broju mrtvih na milijun stanovnika sada među uspje&scaron;nijim europskim zemljama. Ono &scaron;to je pri tome intrigantno je da je bez zatvaranja kafića, restorana i no&scaron;enja maski, &Scaron;vedska uspjela, gledajući broj smrti, imati tijekom cijele pandemije samo dva opasna vala, &scaron;to ukazuje na to kako se uz odgovarajuće bolničke terapije i cijepljenje posljedice zaraze ipak mogu imati pod kontrolom i bez radikalnih epidemiolo&scaron;kih mjera. <br /><br /></p> <p>Trenutačno su smrti u &Scaron;vedskoj, gledajući tjedne prosjeke, praktično na nultoj razini.</p> <p><br /><strong><em>Pi&scaron;e: Gojko Drljača/Jutarnji list</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-23-cijepljenje-21.jpgU ‘velikoj seobi svećenika’ vidi se strategija i politika pojedinih biskupahttp://grude.com/clanak/?i=341843341843Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jul 2021 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-14-petar-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ovoga ljeta, kao i prijašnjih, iz dana u dan stižu vijesti iz biskupija o premještajima svećenika iz jednih u druge župe, odnosno imenovanja i preimenovanja u svećeničkim službama i karijerama.<p style="text-align: right;"><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p> <p><br />Taj prirodni &ldquo;moving&rdquo;, osim te jednogodi&scaron;nje cikličke karakteristike ima i svoju unutarnju narav, jer premda je pristanak na mobilnost jedno od obilježja svećeničkog poziva, te migracije govore i nekim svojim nevidljivim jezikom, jer odražavaju sliku stanja u dotičnoj biskupiji, odnosno sliku &ldquo;politike&rdquo; koju ordinarij i uprava žele provesti u nekom kratkoročnom, ali i dugoročnom razdoblju.<br /><br /></p> <p>Onaj tko pažljivo, iz godine u godinu, prati te trendove, primijetit će pomake. Tako, primjerice, jedna od ovogodi&scaron;njih zanimljivosti ona je da za rektora splitske bogoslovije dolazi riječki svećenik vlč. Đulijano Trdić, &scaron;to su neki svećenici komentirali riječima da su se i &ldquo;rektori počeli dovlačiti izvana&rdquo;. Pritom se misli na dvije stvari. Jedna se odnosi na trend posljednjih godina, koji dominira u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, a to je da se na upražnjene biskupske katedre imenuju za biskupe svećenici iz drugih, a ne matičnih biskupija. A druga otkriva činjenicu da na mjestima, u ovom konkretnom slučaju u splitskoj bogosloviji, postoje sukobi koji se ne mogu prevladati iznutra, nego da je crkvena vlast procijenila da je bolje dovesti nekoga &ldquo;izvana&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Dakako, ta procjena nije mogla proći bez utjecaja &ldquo;biskupa izvana&rdquo;, tj. nadbiskupa koadjutora mons. Dražena Kutle&scaron;e, koji je u Split do&scaron;ao iz Poreča, kako bi naslijedio sada&scaron;njeg nadbiskupa mons. Marina Bari&scaron;ića.
Ili pak promjene u Mostarsko-duvanjskog biskupiji, gdje je mons. Petar Palić, nakon gotovo jednogodi&scaron;nje analize i promatranja, krenuo u personalne promjene tako &scaron;to je uzdanice svojega prethodnika rasporedio na strate&scaron;ki manje važna mjesta, pritom ih ne degradirav&scaron;i, a k sebi privukao one svećenike koji će mu jamčiti kvalitetne informacije s terena, dok u fratarski korpus nije previ&scaron;e zadirao.<br /><br /></p> <p>Iz jednog takvog poteza može se i&scaron;čitati i ono čega nema u drugim profesijama, primjerice u politici, gdje vidimo da nakon promjene političke opcije slijede kadrovske promjene u kojima se samo želi instalirati svoje. Promjene u Crkvi i odluke biskupa donose se, naime, i nakon konkretnih analiza, ali su i plodovi vi&scaron;emjesečnih molitvi i duhovnih pothvata.
Dakako, iskaču i zanimljivosti poput one s povratkom poznatog i popularnog &ldquo;VIP svećenika&rdquo; (Vrlo Interesantan Pop - kako sam za sebe veli) u Gospić sa župa Kompolje i Brlog, gdje je službovao deset godina, pa će biti zanimljivo vidjeti kako je svježi planinski zrak djelovao na toga javno vrlo aktivnog svećenika.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Velika seoba svećenika krenula je, zapravo, s dolaskom mons. Josipa Bozanića za zagrebačkog nadbiskupa, koji je upravo tom polugom već sljedećeg ljeta pokrenuo ono &scaron;to se godinama nije mijenjalo. Mnogi su svećenici dotad desetljećima upravljali svojim župama i ondje su, kako se veli, pustili korijenje.<br /><br /></p> <p>Relikt je to komunizma, koji se, s jedne strane, htio iskorijeniti, ali i potrebe novog nadbiskupa da promijeni strukturu i odnos snaga u biskupiji.
Zakonik kanonskoga prava, sa svoje strane, u kanonu 522 izričito kaže da je &ldquo;potrebno da župnik ima stalnost u službi i zato neka se imenuje na neodređeno vrijeme, a dijecezanski biskup može ga imenovati na određeno vrijeme, ako je to odlukom dopustila biskupska konferencija&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Dakle, ne postoji neki rok koji određuje koliko neki svećenik mora biti na nekoj župi ili u nekoj službi. 
Ovih će se dana nastaviti nizati vijesti iz biskupija i nadbiskupija o imenovanjima i premje&scaron;tajima svećenika i bit će zanimljivo gledati kroz njih strategiju i trendove koje diktiraju hrvatski biskupi. Odnosno, čekati i da se popune upražnjene biskupske katedre u Poreču i Dubrovniku te imenuju koadjutori za one nadbiskupije čiji će nadbiskupi uskoro u mirovinu. A koji bi, u duhu aktualnog trenda, također mogli doći &ldquo;izvana&rdquo;.</p> <p><br /><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-14-petar-palic.jpgPozadina razrješenja najbližih suradnika Ratka Perića u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=341735341735Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jul 2021 15:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-ratko_hanza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana, 28. svibnja Papa Franjo primio je u posjet Petra Palića, biskupa u Hercegovini. <p>&nbsp;</p> <p>Obično, kada se sastaje poglavar Katoličke crkve i netko od biskupa, pa čak i netko od nižerangiranih svećenika, napi&scaron;e se nekoliko rečenica o tom sastanku, iziđe pokoji detalj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O ovom sastanku se tada znalo samo da je održan.<br /><br /></p> <p>Dana 1. srpnja Palić potpisuje dekrete za nove službe u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Iako jo&scaron; nitko nije to napisao, Palić je s funkcija maknuo najmoćnije ljude Ratka Perića. Svećenik rodom iz općine Grude, a koji je slovio kao desna ruka Ratka Perića razrije&scaron;en je službe generalnog vikara i moderatora Biskupijske kurije, a ostala mu je jedna simbolična funkcija. Službe kancelara Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije razrije&scaron;en je jo&scaron; jedan svećenik koji je slovio kao jedan od ključnih ljudi Ratka Perića. I mogli bismo tako redom o promjenama.<br /><br /></p> <p>Naslov na stranici biskupije glasio je da su to pastoralne promjene u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.</p> <p><br />Međutim lako bi mogle postati i su&scaron;tinske promjene.<br /><br /></p> <p>Iz svega viđenog je jasno da je Petar Palić u Vatikanu tražio odrije&scaron;ene ruke za svoj rad i to mu je omogućeno. Isto to, vrijedi podsjetiti, tražio je i Ratko Perić prije 21 godinu, ali u sasvim drugom smjeru, pa je spletkarenjem i prijetnjama utjerao strah u kosti i petrovcima i franjevcima. Tada su ga jedni petrovci odlučili slijediti u progonima i sijanju zla, a nazvani su ratkovci, te franjevci kojima je bilo do funkcija. Jedino su ga s osmijehom na licu dočekali oni franjevci koje je odlučio progoniti do kraja, svjesni da će dugo nositi svoj križ, neki i doživotno, kao i međugorski vidioci koje je ismijavao na razne načine s ciljem da sru&scaron;i Međugorje, a dogodio se suprotan efekt. Franjevci koje je kažnjavao u statusu su mučenika s obzirom da poput Krista podnose sve pote&scaron;koće i "smrtnu osudu" koju je veliki svećenik i u ovom i u onom vremenu zatražio, a Pilat i u ovom i u onom vremenu potpisao, dok je Međugorje četiri desetljeća kasnije posjećenije i od onih mjesta koja su od ranije službeno priznata kao mjesta Gospinih ukazanja.<br /><br /></p> <p>Kako je vrijeme odmicalo, svjesni da je era Ratka Perića zavr&scaron;ena, ratkovci su pripremali teren i za Petra Palića.<br /><br /></p> <p>Međutim, Palić, iako petrovac, u samoj Hercegovini se mogao uvjeriti da i oni čestiti petrovci i oni čestiti franjevci imaju snažnu podr&scaron;ku naroda tamo gdje su već desetljećima, franjevci i stoljećima, a da franjevački mučenici samo ne žele pustiti ono &scaron;to su njihovi prethodnici, franjevci gradili, a osobito ne žele prihvatiti laž dokumentiranu kao Romanis Pontificibus. To &scaron;to su neki zbog funkcija, očekujući i neke veće, biskupske, prihvaćali laži i besramno se ispričavali nekima koji su kažnjavali njihovu braću, to je stvar na koju se ne može utjecati, ali treba na nju upozoravati.<br /><br /></p> <p>Također, Međugorje su ratkovci predstavljali na način da su svi koji dolaze u to mjesto molitve i Gospinih ukazanja u zabludi, iako je Vatikan priznao prvih sedam Gospinih ukazanja. Perić je čak napisao i novu knjigu gdje je ponovno zaratio s Međugorjem i franjevcima.<br /><br /></p> <p>Bilo je tu i niz drugih stvari koje je biv&scaron;a kurija činila u tajnosti, raznim spletkama i manipulacijama, lažima i prijetnjama, uglavnom se krijući iza Ratka Perića čiji su se javni nastupi uglavnom svodili na to da uđe u sukob s nekim ili rasplamsa neki od postojećih sukoba. Tako su istraživali fotografije portala Grude.com kako bi saznali tko od "legalnih" svećenika posjećuje župu Grude. Na adrese nekih svećenika stizala su uznemirujuća pisma, čak i od tzv. župnih upravitelja u nekim župama. Prijetilo se i nekima od najuglednijih vjerskih književnika kod Hrvata jer nazoče svetim misama u župama koje tzv. upravitelji nisu uspjevali osvojiti, a premda tu nisu ni nogom zgazili niti imaju udjela u ijednom kamenčiću kod mučeničkih župa, oni smatraju da je ta bogata imovina samo njihova. Jednostavno, dok im je u propovijedima za oltarom na usnama bio med, u srcu im je bio jed, a njihova "zaigranost riječima" kad misle da razgovaraju s osobama od povjerenja stigla je na različite načine na vi&scaron;e crkvenih adresa.<br /><br /></p> <p>Da Petar Palić najbližim Ratkovim suradnicima neće biti drag govorile su već prve informacije gdje su se neki od njih žalili za&scaron;to, ako je već petrovac novi biskup, nije mogao biti iz Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Njega pak čeka jo&scaron; puno posla. Ovog puta je pokazao da mu ranija kurija neće krojiti sudbinu u Hercegovini, ali činjenica je da se njegov prethodnik jo&scaron; nalazi blizu i premda nije vi&scaron;e moćan kao nekad dok je vedrio i oblačio Hercegovinom, i dalje ima kakav - takav utjecaj. Do neki dan na web stranici službenog glasila ordinarijata CNAK-a vi&scaron;e je vijesti bilo o aktivnostima Ratka Perića nego Petra Palića, i to dovoljno govori da su i s novim biskupom Ratkove strukture željele upravljati, no ako je suditi po posljednjim razrije&scaron;enjima - neće ići.<br /><br /></p> <p>Moć koja je kori&scaron;tena na barbarski način, kao u vremenu dok su Kajfa i ostali vikali za nedužnog "raspni ga, raspni", polako kopni.<br /><br /></p> <p>I ne treba se nitko naslađivati niti likovati, premda je druga strana itekako likovala dok su onda&scaron;nji moćnici Vatikana koji su nasjeli na spletkarenja ispisivali kazne, i ista je ta druga strana tugovala kad je Papa Benedikt XVI odbio svesti na laički status franjevačke mučenike Hercegovine prije 15-ak godina.<br /><br /></p> <p>Treba trezveno gledati na situaciju i vjerovati da će Petar Palić promijeniti neke stvari i postati biskup cijele Hercegovine i svakog čovjeka u njoj, a to je jednostavno učiniti. Samo treba zatražiti reviziju dokumentirane laži na koju se Hercegovina i dalje poziva, a zove se "Romanis Pontificibus", dokumenta koji je toliko zle krvi stvorio. Nažalost, natrag ne možemo, ali je i danas važno moliti za onoga tko je Vatikanu proturio taj dokument kao dogovor svih aktera u priči, i biskupa i franjevaca i naroda jer je njegova negativna uloga u ovih skoro pola stoljeća otkako se Krist krvavim znojem znoji u Hercegovini, kako napisa blagopokojni fra Vendelin Karačić, izuzetno velika.<br /><br /></p> <p>Vrijeme je da u u Hercegovini svanu neka ljep&scaron;a jutra, dođu neki bolji dani, vedrije noći... a čovjek u čijim rukama je najveća moć i koji može promijeniti tijek povijesti zove se Petar Palić.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-ratko_hanza.jpgJe li Ante Rebić ograničeni primitivac kojeg se ne smije kritizirati?http://grude.com/clanak/?i=331512331512Grude.com - klik u svijetThu, 01 Jul 2021 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-01-ante-rebic-21-cro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ante Rebić redovito izvali neku glupost na društvenim mrežama i nije ništa novo da on potvrdi neke stereotipe o nogometašima.<p><br />Međutim, nakon godina igranja očito i te njegove gluposti na dru&scaron;tvenim mrežama sve su ozbiljnije, a jučera&scaron;njom je objavom zasigurno sebi zatvorio vrata reprezentacije Hrvatske, &scaron;to i nije neki problem da to ne veže neke druge posljedice jer bi isti taj Ante Rebić danas sutra trebao i raditi u hrvatskom nogometu, po&scaron;to za ni&scaron;ta drugo nije pretjerano kvalificiran.<br /><br /></p> <p>Rebić je jučer postao priča dana zbog objave na Instagramu, u kojoj je prozvao izbornika Zlatka Dalića, ali i "TV stručLJake" poput Roberta Prosinečkog i Gorana Vlaovića zbog kritika koje su mu se drznuli uputiti zbog izvedbi na Euru, kako na terenu, tako i pokraj njega dok u neprimjerenom trenutku mijenja kopačke.<br /><br /></p> <p>"Nakon svega, nije ni bitno tko je 'krivac', činjenica da smo zadnje 2-3 godine govno. Osobno mi je žao &scaron;to nismo imali nekoga da iskoristi ovu talentiranu generaciju + dva genijalca (L i M), da napravimo ne&scaron;to (puno) vi&scaron;e na ovom prvenstvu", napisao je Rebić u jednoj objavi na Instagramu, a u idućoj je dodao: "A stručLJaci s TV-a, ostavite gemi&scaron;t prije emisije i navijajte za Hrvatsku. Zajedno smo jači", uz he&scaron;teg robigoraneiostalasamovojsko.<br /><br /></p> <p>Onda se valjda sjetio gafa iz 2014., pa ne samo da je obrisao objave, nego i cijeli Instagram profil.<br /><br /></p> <p>Sjetimo se i 2014. kad je napravio također jedan veliki gaf kada je vrijeđao Italiju, zemlju u kojoj je tada, a u kojoj i danas zarađuje za život.<br /><br /></p> <p>"Gadi mi se", "Najgluplja zemlja na svitu, kunem se&rdquo;, &ldquo;Koja glupa zemlja&rdquo; i &ldquo;Koja gluperda od države&rsquo;&rsquo; samo su neki od komentara koje je ostavio na svom profilu, &scaron;to je,dakako, izazvalo gnjev Talijana.<br /><br /></p> <p>On se tada poku&scaron;ao oprati obja&scaron;njavajući da "nije mislio na Italiju kao zemlju, na klub, suigrače, na ljude koji ovdje žive", nego da mu je zbog ozljede dosadno i&nbsp;da zato stalno visi na dru&scaron;tvenim mrežama pa se na&scaron;alio s prijateljima.<br /><br /></p> <p>"Ni&scaron;ta, očito ću morati paziti &scaron;to pi&scaron;em i koga sve prihvaćam za prijatelja", tada je Rebić doživio prosvjetljenje, iako se opet tako zaletio samo nekoliko mjeseci kasnije, dok je bio na posudbi u RB Leipzigu. Nije puno igrao, pa je objavio fotografiju s klupe i napisao: "Klupa, moja nova pozicija".<br /><br /></p> <p>Rebić za sobom nema dugačku povijesti ratovanja s medijima, ali prije nekoliko godina pred Maksimirom je iznenadio okupljene novinare kad je, davajući izjavu uoči utakmice sa Slovačkom, nakon dobacivanja nekog od suigrača jednostavno oti&scaron;ao.<br /><br /></p> <p>"A izvini, molim te, stvarno. Aj neću ja", odgovorio mu je Rebić i bez riječi zavr&scaron;io razgovor s novinarima.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-01-ante-rebic-21-cro.jpgDvoji li više itko o tome? SRBI SE PRIPREMAJU ZA IZLAZAK IZ BIHhttp://grude.com/clanak/?i=331501331501Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jun 2021 14:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-23-milorad_dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Republika Srpska priprema se za izlazak iz BiH i samo naivni to ne žele vidjeti i ne žele povjerovati u to.<p><br />Milorad Dodik i Srbi nikad nisu bili vi&scaron;e jedinstveni po tom pitanju kao sada. Milijuni su već pregledali njihove reklame na Youtubeu gdje govore o RS-u, Bosni i Hercegovini koja koči njihov napredak, Međunarodnoj zajednici koja ih želi držati "zatvorene" i koja im, kako oni tvrde, presuđuje kao nijednom narodu dosad. Tko bi jo&scaron; "upumpao" toliki novac i natjerao sve balkanske narode i Europu da gleda promotivni video bez nekog cilja. Cilj RS-a je, jasno, izlazak iz BiH.</p> <p><br />Svjesni su, ako se odluče na taj korak, da im strani čimbenici neće moći ni&scaron;ta. Iza sebe imaju Rusiju i Kinu i to im je praktički dovoljno da "prkose cijelom svijetu" jer koliko god Amerikanci bili moćni i koliko god NATO snažan bio, jasno je da neće tek tako udariti na Ruse i Kineze.</p> <p><br />A tko je kriv za to &scaron;to će RS uskoro pokrenuti postupak izlaska iz Bosne i Hercegovine. Službeno Sarajevo ili da prevedemo: Bakir Izetbegović i Željko Kom&scaron;ić. Dva bo&scaron;njačka lidera koji su vedrili i oblačili Sarajevom nisu mogli pogledati dalje iz svoje avlije. Srbe su omalovažavali, Hrvate ponižavali i doveli su ovu državu u stanje nemira. I umjesto da sada, kada vide da im svi konci izmiču iz ruku, Hrvatima pruže ruku i naprave izmjene izbornog zakona da se Hrvati mogu rije&scaron;iti svoje uspavane klike i biti sigurni u svojoj državi da ih nitko neće preglasavati, oni nastavljaju s inat politikom želeći rat do istrijebljenja, želeći da sami ostanu u ovoj državi. </p> <p><br />Kakvi će odnosi snaga biti u budućnosti? Ako se situacija nastavi razvijati u ovom smjeru za Hrvate najlo&scaron;iji. Hrvatima u političkom smislu treba svježa krv, trebaju im lideri koji će udariti &scaron;akom o stol i osnaživati ih i u političkom, ali i u svakom drugom smislu jer je hrvatska politika, nažalost, ostala tek na nekoliko ljudi koji vode "ratove" na vi&scaron;im razinama, međutim ako se i ostvari neka pobjeda, pro&scaron;lost je pokazala da je ona u većini slučajeva pirova, bez nekog dugoročnog, pozitivnog utjecaja na hrvatski narod u BiH. Zato, kada Srbi krenu s procesom izlaska iz BiH, malobrojni Hrvati bit će u izuzetno te&scaron;koj situaciji i morat će izvlačiti sve atome snage da bi opstali na tisućljetnim ognji&scaron;tima. Potrebna je hitna strategija.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-23-milorad_dodik.jpgProvincijal Šteko: Broj 40 je zaokružen broj, znači da predstoji neki novi početakhttp://grude.com/clanak/?i=331439331439Grude.com - klik u svijetSat, 26 Jun 2021 10:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-26-medjugorje-crkva-2021-obljetnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju je svečano proslavljena 40. obljetnica ukazanja Blažene Djevice Marije. Središnju svetu misu predslavio je provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko uz koncelebraciju 358 svećenika i s mnoštvom vjernika.<p>&nbsp;</p> <p>Njegovu propovijed prenosimo u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Draga braćo i sestre, dragi župljani i hodočasnici!<br /><br /></p> <p>Međugorje, Bijakovići, Podbrdo, Crnica, prije četrdeset godina. Vrijeme je to parnih i neparnih automobilskih pločica, vrijeme bez ulja, bez kave, bez goriva, bez dostatno osnovnih životnih potrep&scaron;tina, vrijeme u kojem se sve događalo u redovima dugih čekanja. Vrijeme je to olovno komunističkoga rafiniranog progona i pritiska po javnim i tajnim službama različita nazivlja. Godina je to 1981. Pred kraj lipnja. Ljeto kakvo samo može biti u Hercegovini. Sunce se igra po uzavrelome kamenjaru, ne dajući naznake da će se povući i dopustiti malo večernje svježine. Cvrkut je ptica ti&scaron;i, ali je tu. Već ponegdje odzvanja i večernja obiteljska molitva. Mno&scaron;tvo djece jo&scaron; nije u svojim kućama. Neki od njih u igri, zajapureni od vrućine, traže koju kapljicu vode. Hlada nema. Ali oni, kako samo djeca znaju i mogu, i u tome vide ljepotu danoga trenutka.<br /><br /></p> <p>Providnost je dopustila da su neki od njih, odjednom, prema njihovu vlastitom svjedočanstvu, doživjeli ne&scaron;to nesvakida&scaron;nje. Kasnije će prenositi detalje i do danas, neslomljivo i nepokolebljivo, svjedočiti isto kao i prvoga dana. Gospa, Kraljica mira, Najsvetije utjelovljenje majke s Djetetom u naručju. Majka svih majki. Podigla je svoju nježnu ruku i tihim pokretima pozvala ih je da joj se približe&hellip;<br /><br /></p> <p>Draga braćo i sestre, ostalo je povijest. Neizbrisiva i prekrasna povijest koja je poprimila svoju jedinstvenu rječitost u fenomenu Međugorja &ndash; koje se potpuno podvrgava Učiteljstvu Crkve, jer samo ono može odlučivati o autentičnosti takve objave.<br /><br /></p> <p>S najvećom pomnjom skupljajući plodove svih milosti koje nam je dobri i milosrdni Bog ovdje izlio, mi u poniznosti i jednostavnosti srca večeras s psalmistom kličemo: Kako li je dragocjena, Bože, dobrota Tvoja nad nama; U Tebi je na&scaron; izvor životni; Tvojom svjetlo&scaron;ću mi svjetlost vidimo. I zakrili dobrotom sve koji Te ovdje &scaron;tuju (usp. Ps 35). Večeras u Međugorju, puni zahvalnosti, blagoslivljajmo Oca i Sina sa Svetim Duhom!<br /><br /></p> <p>Hvala Ti, Gospe, Blažena Djevice Marijo, Majko na&scaron;a, na ovoj milosnoj povijesti. Hvala Ti, Kraljice mira, jer si ponad drače u ovome kamenu utisnula cjelov svoje ljubavi u na&scaron;e živote, obgrlila nas svojim nebeskim zagrljajem i dala nam toplinu svoga majčinskog srca! Hvala Ti za svaki onaj osjećaj mira kada iz užurbane svakodnevnice dođemo pred Tvoj kip i samo zastanemo. Zastanemo i sklopimo ruke zahvalni &scaron;to si ba&scaron; na ovaj na&scaron; napaćeni narod spustila svoju ruku i obgrlila ga svojom dobrotom i milo&scaron;ću. Narod koji je stoljećima zvonio Tvoje anđeoske pozdrave i pozdravljao Te ranom zorom, o podne i u sutone, doživljavajući Tebe, Majku svoju, kako to pi&scaron;e lirski tumač biblijskih tekstova, kao &bdquo;stvorenje u svojoj prvoj časti i u svome konačnom procvatu, kako je iza&scaron;lo iz Boga u zoru svoga izvornog sjaja.&ldquo; (P. Claudel)<br /><br /></p> <p>Majci Crkvi, na čelu s Vrhovnim svećenikom Papom Franjom, koju sinovski ljubimo, zahvalni smo iz dubine svoga bića za dragocjeno iskustvo u kojem smo u ova četiri desetljeća ovdje mogli iskusiti da je Crkva po svojoj naravi ljudska i božanska, vidljivim i nevidljivim stvarnostima obdarena, i da je ljudsko u njoj ipak upravljeno i podređeno božanskome, vidljivo nevidljivome, a ono sada&scaron;nje budućemu gradu za kojim tragamo. (usp. Sacrosanctum concilium, 2: AAS, 56, 98.). Zahvalni smo i za jedinstvenu milost da od svibnja 2019. hodoča&scaron;ća u Međugorje mogu službeno organizirati biskupije i župe, s pratnjom svojih pastira svakog reda i stupnja.<br /><br /></p> <p>Ne možemo ne zahvaliti i svim služiteljima Kristove milosti ovdje, počev&scaron;i od najčasnijega, apostolskog vizitatora po odredbi pape Franje, njegove ekscelencije nadbiskupa Henryka Hosera, pa do svakoga međugorskog ispovjednika i predvoditelja molitveno-liturgijskoga programa. Svojim neumornim i predanim služenjem oni su ovdje vidljivo pokazali da, osobito kr&scaron;ćanska liturgija, ne doziva samo u pamet događaje kojima smo spa&scaron;eni, nego ih ovdje posada&scaron;njuje i uprisutnjuje. (Usp. KKC, 1104) A služitelji otajstava svjedoče da su sami rasli iz milosti koju su posredovali.<br /><br /></p> <p>Hvala osobito vama svjedoci, neslomljivi izravni svjedoci povijesti ove milosti! Vama koji ste se ugledali u Blaženu Djevicu Mariju i u onim trenutcima kada je i Ona morala u sebi ponavljati Elizabetino blaženstvo kroz vlastitu &bdquo;muku srca&rdquo; (usp. Redemptoris Mater, 17), podnoseći razornu moć različitih progona. Nakon svega, s papinskim namjesnikom u ovoj državi i vi možete ponoviti: &bdquo;U Djelima apostolskim čitamo: ... Jer ne možemo ne govoriti &scaron;to vidjesmo i čusmo (Dj 4,20).&ldquo; A onda s njim i dodati: &bdquo;Uistinu, u ovih 40 godina cijeli je svijet mogao utvrditi djelovanje Božje milosti kod mnogih ljudi iz svih sfera života, zanimanja i dobi. Stoga smatram svojom dužno&scaron;ću istaknuti primarnu ulogu koju je fenomen Međugorja odigrao na životnom i duhovnom putu mnogih kr&scaron;ćana, osobito onih koji su ovamo do&scaron;li kao hodočasnici iz cijeloga svijeta.&rdquo; (&Scaron;panjolski kongres o Međugorju 2021.)<br /><br /></p> <p>Hvala vama neumorni hodočasnici i voditelji hodoča&scaron;ća! Evo, četrdeset je godina milosnog događanja u Međugorju koje danas i po vama zrači svojim plodovima i u najudaljenije krajeve svijeta. Nema zemlje u svijetu u kojoj se danas ne govori o Međugorju, nekoć malomu i neznatnom mjestu ove kamenite Hercegovine. Nema zemlje u kojoj se ne govori o međugorskoj Gospi, Kraljici mira.<br /><br /></p> <p>Iz ovoga mjesta već četiri desetljeća rađaju se pozivi na molitvu, sakramentalni život, pokoru i obraćenje za čovječanstvo koje živi u te&scaron;kome i krajnje opasnome stanju, izazvanom ljudskim grijesima. Čovječanstvu koje je prekoračilo svaku mjeru u vrijeđanju Boga i svetinja. Ovaj proročki glas iz Međugorja neumorno zove na obraćenje, ujedinjujući se u onaj drevni Izaijin krik: &bdquo;Prestanite zlo činiti! Učite se dobrim djelima: pravdi težite.&ldquo; (1,16)<br /><br /></p> <p>Zov je to svijetu koji se zapleo u svojoj horizontali i izgubio vertikalnu dimenziju, svoju usmjerenost na Boga. Zov svijetu koji živi praktično kao da Boga nema. Svijetu koji ide prema rubu bezdana svoga bezvjerja.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Bog koji je stvorio svijet iz ljubavi i otkupio ga neizmjernom cijenom muke i smrti svoga Sina, ne prestaje se brinuti za svijet ni onda kada mu ljudi svjesno okreću leđa i udaljavaju se od njega. Zato mu &scaron;alje svoje glasnike da ga upozore na ozbiljnost situacije te na nužnost i neodgodivost obraćenja i krajnji cilj, upravo ono &scaron;to nas uči i Katekizam Katoličke Crkve: &bdquo;Nebo je čovjekov krajnji cilj i ostvarenje njegovih najdubljih težnja, stanje najveće i konačne sreće&ldquo; (br. 1024).<br /><br /></p> <p>Znamo da kroz čitavu ovu spasenjsku povijest Božji glasnici &ndash; anđeli, Blažena Djevica Marija ili sveci &ndash; ne dolaze na svoju inicijativu i na svoju ruku. Dolaze jer ih &scaron;alje Bog. Čitamo, primjerice, u Tobijinoj knjizi kako je anđeo Rafael, preru&scaron;en u čovjeka s imenom Azarja, pratio mladoga Tobiju na dalekome i opasnom putu od Ninive do Ekbate Medijske. Kad je Tobija htio nagraditi svoga pratioca, ovaj mu otkriva da je on anđeo Rafael i pritom mu kaže: &bdquo;Ja ne dođoh jer se meni svidjelo, nego po zapovijedi Boga na&scaron;ega.&ldquo; (Tob 12, 18) To vrijedi za sve donositelje Božjih poruka. Svi oni dolaze po Božjoj volji i odredbi.<br /><br /></p> <p>Crkva nas uči i da: &bdquo;Sav spasonosni utjecaj Blažene Djevice Marije na ljude ne nastaje iz neke nužde, nego iz Božje dobrohotnosti, te izvire iz preobilja Kristovih zasluga&hellip;&ldquo; (LG, 60). A u popratnome komentaru Kongregacije za nauk vjere (2000. god.) o fatimskoj tajni stoji: autoritet privatnih objava, dodu&scaron;e, bitno je različit od &bdquo;jedne javne objave&ldquo;, ali se one pokazuju kao &bdquo;pomoć vjeri upravo time &scaron;to upućuju na jednu božansku objavu&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Postoji i poseban razlog za&scaron;to nam Bog u ovaj na&scaron; povijesni hod na Zemlji &scaron;alje ba&scaron; Blaženu Djevicu Mariju. Naime, &bdquo;Na Golgoti Marija, združujući se sa žrtvom svoga Sina, pruža spasiteljskom djelu svoj majčinski doprinos, koji poprima oblik bolnog rađanja, rađanja novog čovječanstva.&ldquo; (Generalna audijencija sv. Oca, 17. 9. 1997.)<br /><br /></p> <p>U tome duhu, Marijina posredni&scaron;tva u povijesti vezana su uvijek i uz njezine majčinske uloge. Znamo da je dužnost svih roditelja da, jer su svoje dijete Božjom snagom i milo&scaron;ću rodili za ovaj svijet, učine sve &scaron;to je u njihovoj moći da ga rode i za nebo. Tek to je pravi dovr&scaron;etak rađanja djece. Roditelji koji to ne učine, nisu mnogo učinili za svoje dijete, makar mu dali sve drugo.<br /><br /></p> <p>A kolika je tek Marijina majčinska skrb da svu svoju duhovnu djecu donese i na onaj svijet! Zato će ona, videći kako mnoga njezina djeca hodaju na rubu propasti, s Božjim dopu&scaron;tenjem i proviđenjem, nebrojeno puta pružiti svoju ruku kako bi spriječila propast svoje djece. Marijinu ulogu Crkva bez kolebanja priznaje, neprestano je doživljuje i preporučuje srcu vjernik&acirc; da se, poduprti tom materinskom pomoći, jače sjedine s Posrednikom i Spasiteljem. (usp. LG, 62).<br /><br /></p> <p>Nuncij u BiH, u spomenutoj prigodi, veli:&nbsp; &bdquo;Međugorje se doima kao pravi svjetionik upaljen za obraćenje mnogih i zato se radujemo zbog cijelog tog puta koji smo pre&scaron;li kako bismo do&scaron;li do trenutne pastoralne organizacije. (...) Stoga se Međugorje danas profilira kao marijansko i kristolo&scaron;ko sredi&scaron;te, obilježeno kako pečatom Univerzalne Crkve, tako i posebnom skrbi Svetoga Oca. Četiri bitna elementa katoličanstva spajaju se u tom pastoralnom pečatu: Krist, Djevica Marija, Crkva, Papa.&ldquo;<br /><br /></p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Braćo i sestre, danas je 40. obljetnica ustrajne Gospine skrbi nad ovim mjestom i njezinih poruka s ovoga mjesta cijelomu svijetu. U Svetome pismu brojevi imaju ne smo matematičku (ili količinsku) nego i simboličnu vrijednost. Biblija je puna brojeva. Ona se sastoji od 72 manje knjižice, a jedna od njih čak nosi naslov Brojevi. Jedan od najče&scaron;će spominjanih brojeva u Bibliji je upravo broj 40.<br /><br /></p> <p>U biblijskome smislu broj 40 je zaokružen broj, označava ljudsku mjeru, znači da je ne&scaron;to dozrelo, da predstoji neki novi početak. Trajanje nečega tijekom 40 godina dostatno je vrijeme da to obilježi čitavu epohu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ne treba zaboraviti i da kao trajan starozavjetni podsjetnik stoji da su pojedinci među Izabranim narodom, tamo u četrdesetogodi&scaron;njem hodu pustinjom, okretali svoja srca i lica prema Egiptu, mrmljajući i želeći po&scaron;to-poto, i unatoč svemu, imati neko svoje zlatno tele za &scaron;tovanje. Bez sumnje, neki su ljudi uvijek skloni ostaviti put svetosti i okrenuti se teletu. A ovaj svijet danas nudi toliki broj teladi za &scaron;tovanje. Na svakome su koraku, u svakome obliku. Nude nam brza rje&scaron;enja za na&scaron;e probleme, nude nam blje&scaron;tavilo i lažni sjaj.<br /><br /></p> <p>A Gospa je i dalje tu i promatra svoju djecu. I čeka. U svojoj bjelini i jednostavnosti Ona čeka i moli za svoju djecu. Čeka da progledaju srcem i ponovno ga napune izvornom Božjom dobrotom i milo&scaron;ću. Gospa je &bdquo;uz svog Sina najsavr&scaron;enija ikona slobode i oslobođenja čovječanstva i svemira. U nju Crkva mora gledati da bi u punini shvatila značenje svojeg poslanja.&ldquo; (CDF, Libertatis conscientia, 22. 3. 1986., br. 97)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majko i Kraljice mira, na dlanu svoje vjernosti i nevjernosti darujemo Ti večeras svoja srca. I molimo Te: Učini srca na&scaron;a po srcu svome i svoga Sina! Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-26-medjugorje-crkva-2021-obljetnica.jpgFra Jozo Zovko: Simbol Međugorja nije htio potpisati laž kojom se otimaju Grude, Čapljina, župe u Mostaru, Širokom Brijegu, Čitluku...http://grude.com/clanak/?i=331405331405Grude.com - klik u svijetThu, 24 Jun 2021 11:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-24-ratko-fra-jozo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas u 18:00 sati bit će 40 godina otkad se Blažena Djevica Marija prvi put pojavila pred šestero međugorske djece, pred međugorskim vidiocima.<p><br />Ove godine je i tužnih 12 godina otkad je fra Jozo Zovko od strane crkvenih vlasti u Hercegovini predvođenih Ratkom Perićem prognan iz svoje, voljene Hercegovine.<br /><br /></p> <p>A fra Jozo Zovko je najpoznatiji franjevac na svijetu, simbol Međugorja!<br /><br /></p> <p>Ove godine je fra Jozo Zovko proslavio svoj 80. rođendan.<br /><br /></p> <p>Zaređen je 1965. godine, neposredno prije nego &scaron;to će hercegovački biskupi postati simbol okupacije i diktature, mržnje prema franjevcima i želje da petrovci okupiraju ono &scaron;to su franjevci s narodom stvarali i čemu su se Bogu svesrdno molili. Usporedno s tim crkveni oci u Hercegovini postali su i simbol otpora prema Međugorju, unatoč činjenici da su milijuni ljudi tu prona&scaron;li duhovni mir i ozdravljenje i da se milijuni danas u svijetu mole Blaženoj Djevici Mariji, Kraljici mira, po zagovoru Međugorja.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Zovko je bio župnik u Međugorju 1981. godine kada se Gospa pojavila međugorskoj djeci. Na početku, i on je gledao na ovaj događaj s oprezom dok mu se 29. lipnja 1981. godine Gospa nije ukazala u crkvi pod krunicom.<br /><br /></p> <p>Ubrzo kreću žestoki progoni tada&scaron;njeg biskupa Pavla Žanića i jugoslavenskih organizacija, UDBA-e i drugih, nad fra Jozom Zovkom.<br /><br /></p> <p>U srpnju 1981. u pozdravu biskupu Žaniću fra Jozo je izrekao: &bdquo;Molim se da nas vrijeme lažnih nauka i krivih učitelja ne zavede!&rdquo; Vlasti su shvatile da su to poruke upućene njoj, iako je fra Jozo aludirao tu i na biskupa Žanića kada je govorio &bdquo;učitelj ne može biti vuk u janjećoj koži!&rdquo; Vlast se pak prestra&scaron;ila Međugorja pa je fra Jozo osuđen na tri i pol godine zatvora u Foči. Nije se vratio u Međugorje nakon izlaska iz zatvora u kojem mu je te&scaron;ko stradalo zdravlje, već u općinu Grude, u župu Tihaljina. Međutim, ostaje usko povezan s Međugorjem i vidiocima, ignorirajući crkvene moćnike koji su se tome protivili.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Zovko od biskupa je bio omražen i zbog činjenice da nikad nije potpisao laž o dogovoru o predaji župa Grude, Čapljina i onih u Mostaru, &Scaron;irokom Brijegu, Čitluku... Dekret naziva Romanis Pontificibus je, naime, utemeljen na laži i Vatikanu predstavljen kao dogovor svih aktera u priči. Dogovora nikad nije bilo. Samo razgovor koji nije urodio plodom. Nažalost, vjerojatno u svijetu nije zabilježeno da je lokalno vodstvo crkve predalo Vatikanu laž na uvid, te da i danas skoro pola stoljeća od dono&scaron;enja dokumentirane laži nitko nema hrabrosti taj dokument revidirati.<br /><br /></p> <p>Prema pisanju pokojnog fra Vendelina Karačića, jedini dosad koji je to istinski želio učiniti i koji se pokajao &scaron;to ga je izgurao na takav način bio je biskup Petar Čule. &bdquo;Da sam znao na &scaron;to će ovo izać', nikad ne bih počeo. A da nitko ne ostane poražen, najbolje bi bilo da mi se dadnu Jablanica i Ploče, pa da svi odemo na Brig i da se izljubimo.&ldquo; I Vendelin i Čule su danas na istini.<br /><br /></p> <p>Svjedoci onog vremena tvrde i da se biskup Žanić, kada je uvidio &scaron;to se sve događa, pokajao zbog svega. Ali bilo je prekasno, u Hercegovinu je do&scaron;ao Ratko Perić. O njemu najbolje govori izjava jednog od &scaron;efova KGB-a Aleksandra Maksimova koji je u poznim godinama otvorio du&scaron;u: - Uvijek je na sastancima s UDBA-om tema bio na&scaron; komunistički državni sustav i djelovanje crkve protiv njega. I oni i mi smatrali smo da je Papa veliki protivnik komunizma i da je on taj koji podržava sve &scaron;to je protiv nas uključujući i Međugorje. Opet jer drug Lasić (&scaron;ef Druge uprave jugoslavenske Udbe Ivan Lasić Gorankić), na oba sastanka bio vrlo o&scaron;tar i rezolutan po pitanju praćenja i konzekvenci protiv svega &scaron;to je vezano uz Međugorje. I Predojević i Aleksić bili su relativno suzdržani, rekli su da je to Lasićevo područje i da on najvi&scaron;e zna. Lasić je hvalio biskupa rekav&scaron;i da surađuju odlično i da se sve &scaron;to se dogovore, provedu u djelo. Mislim da je i on, kao i Ratko Perić, mrzio franjevce - riječi su Maksimova u intervjuu vezanom za film od Fatime do Međugorja.<br /><br /></p> <p>Tu se jasno vidi kolika je meta bio fra Jozo Zovko. Iako je sam Maksimov smatrao da je fra Jozo nepravedno zatvoren zbog Međugorja, nije se tome protivio. Naprotiv, pod svaku cijenu je želio ugu&scaron;iti Međugorje i onda je sve napravljeno da na čelo biskupije u Hercegovini dođe Ratko Perić koji mu je, prema vlastitom svjedočenju, dao sva jamstva da će on "zavr&scaron;iti" Međugorje. - On je rekao da će surađivati, ali to je uvjetovao na&scaron;im angažmanom kod jugoslavenskih tajnih službi da maksimalno onemoguće franjevce u njihovom djelovanju u Hercegovini. Rekao je da ako mu to obećamo i ispunimo, da će on napraviti sve da se osveti franjevcima za ono &scaron;to oni rade. On je rekao kako su franjevci spremni na sve samo da biskupu otmu ono &scaron;to će morati dati po nekom njihovom crkvenom pravu. Ja to nisam do kraja shvaćao, meni je bilo važno da on spriječi &scaron;irenje ideje antikomunizma u Međugorju. On je stalno govorio kako treba zajedno djelovati, jer su franjevci vrlo uporni, ali i financijski moćni. Smatrao je da se radi o velikoj prevari i da će on napraviti sve da ih se osujeti u tome. Rekao je da ako i ima ne&scaron;to istine u tim "ukazanjima" da će on i taj mali dio uni&scaron;titi i da zna kako - Maksimove su riječi.<br /><br /></p> <p>Posljednja nada Periću je bilo kažnjavanje fratara, na najgrublji način, spletkarenjem i lažima u Rimu, knjigama i dopisima. Nikad se neće saznati koliko je novaca biskupija potro&scaron;ila da Ratko i ratkovci sru&scaron;e Međugorje i franjevce i to se, nažalost, nikad neće istraživati. Utjecaj Ratka Perića doveo je do toga da su 24 hercegovačka fratra kažnjena tako da ne smiju ispovijedati i propovijedati, a među njima je posebno istaknut fra Jozo Zovko kod čijeg imena stoji posebna napomena: &bdquo;Fra Jozo Zovko na području Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije nema nikakve ovlasti vr&scaron;iti svećeničke čine, posebno nema ovlast ispovjedati vjernike&rdquo;. Nažalost, neki zločinci u crkvenim redovima bolje su pro&scaron;li od hercegovačkih mučenika, ali &scaron;to je njihov križ bivao teži oni su jo&scaron; jače prigrlili i krenuli u daljnje aktivnosti.<br /><br /></p> <p>Čak je i slučaj progona fra Joze Zovke popratio i Washington Post tvrdeći da su optužbe protiv Zovka politički motivirane jer se biskupi iz BiH protive priznavanju Međugorja kao sveti&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Unatoč svim ovim stravičnim događajima kakvih nigdje u svijetu nema, Međugorje je opstalo i jače je nego ikad. Svi su pali, i bezbožna Jugoslavija, i KGB i UDBA, i Maksimovi, i Gorankići, i Ratkovi... iako su se smatrali najjačima, većima od Gospodina, polomili su zube na Međugorju i shvatili koliko su bijedni i maleni pored Stvoritelja neba i zemlje.<br /><br /></p> <p>I kako kaže pjesma &scaron;panjolskog salezijanca Ces&aacute;rea Gabar&aacute;ina: "Krist jednom stade na žalu, tražeć ljude za velika djela..." U Hercegovini je Krist na&scaron;ao takve ljude, u fra Jozi Zovki, u progonjenim franjevačkim mučenicima, u Međugorju... ne one koji su ga spremni izdati zbog ovozemaljskih funkcija iste sekunde, nego one koji su spremni trpjeti do kraja. I to je ona prava, Kristova Crkva, trpeća, mučenička, a uvijek pobjednička!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-24-ratko-fra-jozo.jpgNogomet će biti siromašan kad se on iz njega jednog dana povučehttp://grude.com/clanak/?i=331389331389Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jun 2021 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-23-modric-21.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetski mediji natječu se u superlativima za Luku Modrića koji je jučer protiv Škotske odveo Hrvatsku u osminu finala Europskog prvenstva.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je pobijedila 3:1, a Modrić je zabio gol za 2:1 i onda asistirao Peri&scaron;iću za potvrdu pobjede i drugog mjesta u skupini. Dalićeva momčad će u ponedjeljak u Kopenhagenu igrati osminu finala, a protivnika će saznati večeras nakon &scaron;to se odigraju utakmice u skupini E.<br /><br /></p> <p>Hrvatski kapetan odigrao je jo&scaron; jednu veliku utakmicu i opet je potegnuo momčad kad je bilo najvažnije. Najbolji tekst o njegovoj jučera&scaron;njoj predstavi objavio je ugledni portal The Athletic.<br /><br /></p> <p>"Doći će dan, a to će biti uskoro, kad će Luka Modrić morati donijeti odluku o kraju 15-godi&scaron;nje reprezentativne karijere. Sjena iza tih nadarenih nogu sve je duža. Sljedeći dani, a možda i tjedni najvjerojatnije će označiti kraj reprezentativnog puta za igrača koji će u rujnu napuniti 36 godina. Njegov put zavr&scaron;ava. Sigurno. Postojala je opcija da će on zavr&scaron;iti sinoć na Hampden Parku protiv &Scaron;kotske. No, te crne misli će jo&scaron; malo pričekati nakon jo&scaron; jedne briljantne predstave kojom je Modrić odveo Hrvatsku u osminu finala Europskog prvenstva", pi&scaron;e Athletic i dodaje:<br /><br /></p> <p>"Modrić je na Hampden Parku bio nenadma&scaron;an, igrao je na svojoj posebnoj razini. &Scaron;koti su se nadali prolasku nakon &scaron;to im je njihova borbenost donijela izjednačenje pred kraj poluvremena, ali Modrićev fantastičan gol bacio ih je na koljena. U tom odlučujućem trenutku Modrić je pokazao svu svoju bezvremensku genijalnost. Savr&scaron;eni pas i savr&scaron;eni udarac vanjskim dijelom kopačke. Bolji gol takve važnosti te&scaron;ko smo mogli i zamisliti. Maleni veznjak u Glasgowu je bio div. &Scaron;kotska je na trenutke uznemiravala Hrvatsku i tjerala je na pogre&scaron;ke. Ali, ne i Modrića. Tehnički je bio bezgre&scaron;an, savr&scaron;eno pozicioniran i nije se morao tro&scaron;iti da natjerava protivničke igrače. Polako je cijedio energiju iz &Scaron;kota i Clarkeovi igrači bili su istro&scaron;eni puno prije kraja utakmice. S kime god Hrvatska igrala u osmini finala, nitko je se neće bojati kao na Svjetskom prvenstvu u Rusiji. No, Modrić zaslužuje sav respekt. U vrijeme kad je njegova generacija na zalasku, on je taj koji iskače u ključnim trenucima. Reprezentativni nogomet će biti siroma&scaron;an kad se on iz njega jednog dana povuče".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-23-modric-21.jpegZločinima koje je počinio, “osigurao” je sebi doživotnu robiju, ali BiH ostaje podijeljena dubokohttp://grude.com/clanak/?i=321149321149Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jun 2021 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-22-ratko_mladic_icty.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnji dan bit će još jedan od onih poslijeratnih, “povijesnih”. U Haagu se izriče konačna presuda Ratku Mladiću. Preoptimistično bi bilo očekivati da nakon 30 godina od početka rata presudom osobi pod čijim su zapovjedništvom počinjeni najveći ratni zločini konačno bude stavljena točka na “i” duge, teške, bolne prošlosti ovih prostora.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>Prije tri i pol godine Ratka Mladića, biv&scaron;eg zapovjednika Vojske Republike Srpske, Haa&scaron;ki sud osudio je prvostupanjskom presudom na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kr&scaron;enja zakona i običaja ratovanja. Progla&scaron;en je krivim za 10 od 11 točaka optužnice haa&scaron;kog Tužiteljstva. Oslobođen je jedino optužbe za genocid nad Hrvatima i Bo&scaron;njacima u &scaron;est općina u BiH: Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varo&scaron;i, Foči i Vlasenici.<br /><br /></p> <p>Mladić je prvostupanjskom presudom progla&scaron;en krivim i za progone, istrebljenja, ubojstva, deportacije, prisilno premje&scaron;tanje, teroriziranje, protupravne napade na civile te uzimanje talaca. Proces protiv Mladića počeo je u svibnju 2012. godine. Izvedena su 592 svjedoka, predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Optužnica je prvotno podignuta 24. srpnja 1995. Nakon &scaron;to je Mladić bio u bijegu gotovo 16 godina, uhićen je prije 10 godina u Srbiji i prebačen u Haag. Prije, a i poslije toga svjedoci smo potpuno različitih interpretacija njegove ratne uloge i odgovornosti za počinjene zločine. Većina Srba i danas je, unatoč dokazima, sklona tvrdnji da je on heroj, a ne zločinac.<br /><br /></p> <p>Zato je izgledno da će dana&scaron;nja drugostupanjska presuda Mladiću, ma kakva bila, ponovno podići međunacionalne tenzije u BiH. Sigurno je da neće biti svi zadovoljni. Zapravo, zadovoljstvo jednih bit će proporcionalno ljutnji drugih. To je uobičajena slika u BiH kada se dočekuju presude iz Haaga. Budućnost u BiH nikako da pobijedi pro&scaron;lost, a dobrim dijelom i zbog toga &scaron;to suđenja ratnim zločincima nisu zavr&scaron;ena ni tri desetljeća od početka rata. Narodima u BiH, zbog odugovlačenja pravde, ne omogućuje se pomirba. Možda nikada, a sigurno zadugo, tri naroda u BiH neće isto ili slično gledati na rat iz devedesetih, pa ni na odgovornost, zločine i njihove kvalifikacije.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Na terenu&rdquo; je, nažalost, mnogo toga &scaron;to će ratnu pro&scaron;lost držati u sada&scaron;njosti. Mjesec dana nakon presude Mladiću bit će jo&scaron; jedna godi&scaron;njica Srebrenice, pokapat će se žrtve čije se kosti i danas pronalaze po okolnim &scaron;umama, u masovnim grobnicama. Zločin u Srebrenici potvrđen je presudama međunarodnih, domaćih i sudova u regiji. Označen je kao najteži zločin počinjen na europskom tlu nakon II. svjetskog rata.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Nekoliko dana prije presude Mladiću, protekloga vikenda, oči javnosti bile su uprte u dvori&scaron;te starice Fate Orlović u blizini Bratunca u istočnoj Bosni. Sru&scaron;ena je srpska crkva sagrađena u njezinu dvori&scaron;tu koja je izgrađena u vrijeme dok je ona s djecom bila u progonstvu. Vi&scaron;e od 20 godina borila se za njezino ru&scaron;enje, uspjev&scaron;i doći do Europskog suda za ljudska prava. I to ru&scaron;enje nelegalno izgrađene pravoslavne crkve svojevrsna je poruka prije presude Mladiću i godi&scaron;njice Srebrenice.<br /><br /></p> <p>Ratko Mladić ostat će upamćen i kao jedan od rijetkih aktera rata koji je do kraja procesuiran za zločine i u Haagu i pred pravosuđem neke od zemalja gdje su vođeni ratovi devedesetih. On je svoj krvavi pohod imao i u Hrvatskoj kao zapovjednik Kninskog korpusa &ldquo;JNA&rdquo;. Postrojbe pod njegovim zapovjedni&scaron;tvom napadale su &Scaron;ibenik, Zadar, Vrliku, Kijevo i &Scaron;kabrnju, u kojoj su 18. studenoga 1991., istog dana kad je pao Vukovar, ubijena 43 civila i 15 vojnika. U Hrvatskoj je osuđen za dio zločina. Sud u &Scaron;ibeniku u srpnju 1992. Mladića i jo&scaron; &scaron;est osoba osudio je na kaznu zatvora od 20 godina. U prosincu 1995. Županijsko državno odvjetni&scaron;tvo Mladića i jo&scaron; tri osobe optužilo je da su 1991. isplanirali i u siječnju 1993. organizirali ru&scaron;enje brane i hidroelektrane Peruća u cilju potpunog potapanja civilnih i gospodarskih objekata i ugrožavanja nastanjenih stanovnika nizvodno od brane i rijeke Cetine u Sinju, Trilju i Omi&scaron;u. Zbog tih događaja dana&scaron;nja presuda pozorno će se pratiti i u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>Ratna pro&scaron;lost i njezino nasljeđe stvaraju začarani krug iz kojeg narodi u BiH i susjednim zemljama nikako da iziđu. Možda bi oni i htjeli, ali političari se potrude svakom svojom izjavom debelo podcrtati zločine drugih. Tako će biti i danas. Na kraju haa&scaron;kog puta okovi pro&scaron;losti narode na Balkanu drže zarobljenima u vlastitim istinama. U njima ne postoje zločinci. Postoje samo heroji koji su ubijali uime svojih naroda. Mladić je prednjačio. Iako je duboki starac, Mladić će biti jedan od rijetkih Srba koji će konačnu presudu dočekati živ. Njegovi ideolozi Milo&scaron;ević, Kovačević, Dokmanović, Babić, Talić, Deronjić, čekajući kaznu, umrli su u zatvoru ili su počinili samoubojstvo. I Mladić je, zločinima koje je počinio, &ldquo;osigurao&rdquo; sebi doživotnu robiju. &bull;</p> <p><br /><em><strong>Jozo Pavković/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-22-ratko_mladic_icty.jpg'Perić se iživljavao nad franjevcima i spletkario u Rimu da ih se što strože kazni'http://grude.com/clanak/?i=321098321098Grude.com - klik u svijetFri, 04 Jun 2021 18:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-ratko_hanza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uskoro će godina dana otkad nije na funkciji biskupa, međutim Ratko Perić, čini se, i dalje vedri i oblači u Crkvi u Hercegovini, kako osobno tako i preko svojih poslušnika ratkovaca koje je instalirao u razne službe.<p><br />Unatoč svemu &scaron;to Ratko Perić i ratkovci rade, rijetki su svećenici koji mu smiju u lice reći istinu o njegovom radu.<br /><br /></p> <p>Ovih dana to je učinio fra Drago Bojić s kojim se te&scaron;ko složiti u većini stavova, međutim u opisu Ratka Perića te&scaron;ko mu je pronaći pogre&scaron;ke.</p> <p>Ovih dana govorio je o tzv. biskupu u miru Ratku Periću, koji sebe smatra uzorom crkvenosti, i koji nimalo ne drži do stavova papa i službenih stajali&scaron;ta Katoličke crkve.</p> <p><br />Prenosimo dijelove njegove posljednje kolumne za portal Polis.<br /><br /></p> <p>Čini se da biskup Perić ne vjeruje u &bdquo;dar opra&scaron;tanja&ldquo; i u mogućnost oprosta i da opra&scaron;tanje smatra slabo&scaron;ću. Zaboravlja pritom da je upravo opra&scaron;tanje jedan od najvažnijih zahtjeva/zapovijedi koje Isus stavlja pred svoje učenike. Zaboravlja i da je Papa Ivan Pavao II. svojevremeno tražio oprost za zla koja su pripadnici Katoličke crkve počinili u pro&scaron;losti. I njegov nasljednik, Papa Benedikt XVI., također je često govorio i pisao o opra&scaron;tanju. Sada&scaron;nji Papa Franjo gotovo stalno govori o nužnosti traženja i davanja oprosta. Čini se da biskup Perić, koji sebe smatra uzorom crkvenosti, nimalo ne drži do stavova spomenutih papa i službenih stajali&scaron;ta Katoličke crkve. On i dalje goni po svom, kao da nije bilo ni Drugog vatikanskog koncila (1962.-1965.)<br /><br /></p> <p>Od pro&scaron;le godine Ratko Perić nije vi&scaron;e biskup mostarsko-duvanjske biskupije niti apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanske biskupije. Na njegovo mjesto je imenovan biv&scaron;i hvarski biskup i janjevački Hrvat biskup Petar Palić. U gotovo tridesetogodi&scaron;njem upravljanju mostarskom biskupijom (od 1992. do 2020.), biskup Perić se pokazao neprikladnim za tu odgovornu službu. Riječ je o čovjeku koji se stalno svađa, proizvodi konflikte, nastupa inkvizicijski, bez želje da razumije pozicije i stavove drugih i bez milosrđa prema podređenima. Autoritarni crkveni upravitelj svojim je nerazboritim potezima produbljivao podjele u povjerenim mu biskupijama. Nije uspio otkloniti niti djelomično urediti probleme koje je naslijedio (slučaj s hercegovačkim župama), a gotovo stalno je stvarao nove.<br /><br /></p> <p>Gotovo puna tri desetljeća nemirni &bdquo;biskup u miru&ldquo; Perić se iživljavao u svojoj biskupiji koristeći ovlasti koje mu biskupska služba daje. Zavodio je red, kažnjavao nemilosrdno hercegovačke franjevce, oduzimao im jurisdikciju (zabranjivao im da pastoralno djeluju na prostoru njegove biskupije), spletkario i tužakao ih u Rim kako bi pojačao crkvene sankcije. Nekim franjevcima/svećenicima, uz asistenciju vlastohlepnih hercegovačkih franjevaca (provincijala i članova uprave), u doslovnom smislu je uni&scaron;tio život. Njegovo protivljenje takozvanim međugorskim &bdquo;ukazanjima&ldquo; tiče se ponajvi&scaron;e vlasti i njegovog animoziteta prema hercegovačkim franjevcima te nemogućnosti da kontrolira izda&scaron;ne milodare međugorskih hodočasnika.<br /><br /></p> <p>Stavovi biskupa Perića su i stavovi mnogih drugih hrvatskih biskupa i svećenika, a on se često predstavlja kao njihov predvodnik. Nitko, pa ni politika, nije toliko iskvario hrvatski narod kao njegovi crkveni vođe. Kroz cijelu noviju povijest su ih ugonili u nacionalizam i tradicionalizam, fundamentalizam i duhovnja&scaron;tvo, bez kritičke distance prema zabludama tog naroda u pro&scaron;losti i sada&scaron;njosti, dokidajući u ime takozvanih tradicionalnih vrednota individualna prava i slobode vjernika, stvarajući od njih bezlične mase infantilnih, ugroženih i isključivih ljudi. Takvo kr&scaron;ćanstvo, nacionalizirano, bojovno i sekta&scaron;ko kr&scaron;ćanstvo nije kr&scaron;ćanstvo koje je navije&scaron;tao Isus iz Nazareta.<br /><br /></p> <p>Kr&scaron;ćanstvo biskupa Perića je kr&scaron;ćanstvo pro&scaron;losti koje može biti privlačno samo onima koji su svjetonazorski, idejno i duhovno zarobljeni u toj pro&scaron;losti. Biskup Perić ne shvaća da biskupska služba nije služba vladanja i kažnjavanja neposlu&scaron;nih, nego služba savjesnog i odgovornog vođenja zajednice, služba služenja i brige za druge. Nije riječ o tome da se pokaže hijerarhijska moć i da se zastra&scaron;uje ljude, nego da se u duhu Evanđelja pokaže milosrdno i pravedno lice Crkve, da se izgrađuje zajednica Isusovih učenika kao zajednica prijatelja, slobode i razlika, zajednica koja je dobrohotna i sućutna prema svim ljudima, ponajprije prema beskućnicima, obespravljenima i potlačenima.<br /><br /></p> <p>Ratko Perić se predstavlja kao neupitni autoritet, jedini ispravni tumač vjere i Evanđelja. Iz njegovih riječi i postupaka odsjeva smrknuto lice Crkve, licemjerne Crkve koja samo kontrolira tuđe grijehe, a s vlastitima se ne želi susresti. Perić svoju biskupsku službu razumijeva prvenstveno kao vladanje nad drugima, kao osiono nadmudrivanje s neistomi&scaron;ljenicima, militarističko utjerivanje u jednoumlje, pretvarajući pritom oltar u svoj vlastiti teatar u kojem proziva i napada svoje neprijatelje. To nije kr&scaron;ćanstvo Isusa iz Nazareta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-ratko_hanza.jpgOve brojke oružje su u rukama onih koji slave nestanak Hrvata katolika iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=320954320954Grude.com - klik u svijetTue, 25 May 2021 14:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-25-statistika-crkve.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako bi Crkvi u BiH bilo bolje da ne iznosi na službenim stranicama poražavajuće brojke jer tako daju oružje u ruke onima koji slave nestanak Hrvata, Biskupska konferencija odlučila je objaviti statistiku i za prošlu godinu.<p><br />Naravno, vodeći ljudi kod vjernika islamske vjeroispovijesti u BiH kao i vodeći ljudi kod pravoslavaca takve brojke ne objavljuju.</p> <p><br />Pro&scaron;la godina najgora je poslijeratna u BiH. Broj kr&scaron;tenih iznosio je 3.286, a umrlih 7.275. Podsjećanja radi brojke kr&scaron;tenih redovito su bile oko 4 tisuće, a broj umrlih nije prelazio 7 tisuća.</p> <p><br />Katolici iz BiH, nažalost, u velikoj mjeri odlaze zbog političkih, crkvenih i gospodarskih prilika. Rađa ih se sve manje, umire ih sve vi&scaron;e. I to je ono &scaron;to je poznato, a jo&scaron; kad Biskupska konferencija istakne ovakve brojke, onda oni koji žele potpuni nestanak Hrvata katolika slavodobitno sti&scaron;ću ruke, a Hrvate se u ovoj zemlji dodatno demoralizira. Nažalost, najveći broj umrlih i najvi&scaron;e kri&scaron;tenih posljednjih godina dogodio se i u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji koja je ostala i jedina biskupija u kojoj su Hrvati u većini. Ali, stalne podjele, svađe, laži i podmetanja, progoni... kad tad i tu moraju doći na naplatu.</p> <p><br />Zapitajmo se, hoće li nam budući nara&scaron;taji oprostiti &scaron;to se dopustio nestanak hrvatskog naroda, a jo&scaron; vi&scaron;e kako ćemo proći na konačnom sudu jer jedan narod nestaje na čudan i tužan način.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-25-statistika-crkve.jpgNije ni preuzeo dužnost, a Index već amnestira Tomaševića od odgovornosti pljujući po Bandićuhttp://grude.com/clanak/?i=320912320912Grude.com - klik u svijetSat, 22 May 2021 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-22-tomasevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čovjek bez ikakvog radnog iskustva, Bosanac po roditeljima, Tomislav Tomašević bit će, sasvim je izgledno, novi gradonačelnik Zagreba.<p><br />Međutim, osim &scaron;to je aktivist i protivi se, između ostalog, i bilo kakvim projektima, o Toma&scaron;eviću se jako malo zna iako se ovaj propali student prava trudi da se o njemu zna sve. Hrvatski mediji uglavnom uljep&scaron;avaju sliku o njemu pa pi&scaron;u kako je bio odličan student prava nego se ispisao s fakulteta jer ga to nije ispunjavalo pa je oti&scaron;ao studirati politologiju. Ne smijemo ni pomisliti &scaron;to bi hrvatski mediji pisali o nekom drugom kandidatu za gradonačelnika da je rekao kako je promijenio smjer na fakultetu na kojem je bio uspje&scaron;an zato &scaron;to ga to nije ispunjavalo.</p> <p><br />Zanimljivo je i da se Toma&scaron;evića već amnestira krivnje za neuspjeh, pa je Index jutros izi&scaron;ao s naslovom da je Bandić iza sebe ostavio veliki nered, spominjući ljude kojih će se Toma&scaron;ević te&scaron;ko rije&scaron;iti.</p> <p><br />Ako je istina da iza sebe ima Otvoreno dru&scaron;tvo Georga Sorosa onda Toma&scaron;ević ne bi trebao strahovati od nekih tamo pročelnika ili su za takvu organizaciju Lovrić, Laco, Pavle Kalinić, Mirka Jozić i drugi Bandićevi ljudi ipak tvrd zalogaj.</p> <p><br /><em><strong>A.M./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-22-tomasevic.jpgDramatičan pad bitcoina. Nitko ne zna što slijedi i je li to raspad kriptovalutahttp://grude.com/clanak/?i=320886320886Grude.com - klik u svijetThu, 20 May 2021 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-23-bitcoin3.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najnovija provala pesimizma kojoj je u značajnoj mjeri kumovao i nezaobilazni Elon Musk, isprovocirala je dramatičan pad bitcoina, no kratkotrajna rasprodaja tek je privremeno srušila cijenu bitcoina, nanovo otvarajući brojne nedoumice zbog kojih je jako teško odrediti sudbinu kriptovaluta.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Raspad ili korekcija?</strong></p> <p><br />Bitcoin se raspao, likujući tvrdi jedan tabor. Ili ipak ne? Riječ će o uobičajenoj korekciji, spremno će otpovrnuti fanovi, poku&scaron;avajući zatomiti osjećaj nelagode koji budi pogled na grafikon jučera&scaron;njih zbivanja koja nije nimalo objasniti. Uostalom, ni sam fenomen kriptovaluta nije ba&scaron; lako shvatiti. U situaciji kao stvorenoj za citat koji je nekoć davno popularizirao Prljavi Harry ("mi&scaron;ljenje je kao&hellip;"), prognozirati daljnji razvoj događaja posve je deplasirano, a poku&scaron;aji racionalizacije po principu naknadne pameti isuvi&scaron;e su limitirani inicijalnim stavovima dvaju suprotstavljenih strana.<br /><br /></p> <p>Problem je &scaron;to ni jedni ni drugi nemaju nikakav konkretan model koji bi objasnio brojne uspone i padove, a neodređene procjene, li&scaron;ene vremenske dimenzije, nisu od nikakve koristi.<br /><br /></p> <p>Za poklonike kriptovaluta, recentna zbivanja su tek reakcija na poplavu lo&scaron;ih vijesti koje su uzdrmale povjerenje ulagača, ali ne mijenjaju ni&scaron;ta fundamentalno na stvari. Za one koji zastupaju suprotno mi&scaron;ljenje, jučera&scaron;nji kaos je početak (ili nastavak) uru&scaron;avanja piramide koja je usisala ogromnu količinu kapitala i nekima usput napunila džepove.<br /><br /></p> <p><strong>Gdje je istina?</strong></p> <p><br />Istina je vjerojatno negdje na spektru omeđenom tim ekstremima, ali opet - nitko ni približno nema pojma gdje bi tečaj bitcoina mogao biti sutra, za tri dana ili pet mjeseci. Uostalom, ovo nije prvi, a vjerojatno ni zadnji eksces: povijest kriptovaluta isprepletena je dramatičnim oscilacijama koje su u svijetu konvencionalnih financijskih instrumenata rijetka pojava.<br /><br /></p> <p>Ishodi&scaron;te svim nedoumica je činjenica kako je bitcoin te&scaron;ko ukalupiti u konvencionalnu klasifikaciju financijskih instrumenata. Iza bitcoina, objektivno, ne stoji ni&scaron;ta: nikakva obveza izdavatelja poput kredita ili obveznica, nikakva imovina poput dionica i nikakva uporabna vrijednost poput sirovina i roba.<br /><br /></p> <p>Bitcoin ne nudi nikakav prinos poput kamata ili dividendi, a njegova vrijednost, svi usponi i padovi, proizlaze iz odnosa ponude i potražnje koji je, da stvar bude jo&scaron; gora, jako te&scaron;ko kvantificirati. Nije ni čudo da je Robert Shiller iskoristio upravo primjer bitcoina za otvaranje svoje knjige Narrative Economics, opisujući trendove i ideje koje su tijekom duge povijesti ljudskog roda nastajale i nestajale isključivo zahvaljujući percepciji manje ili vi&scaron;e viralnih ideja, često potenciranih marketingom.<br /><br /></p> <p><strong>Kakav je odnos bitcoina i dolara?</strong></p> <p><br />Sistemom eliminacije, valute su jedina kategorija u koju je kriptovalute moguće donekle utrpati. Istini za volju, nije ba&scaron; posve jednostavno predvidjeti ni koliko će iznositi tečaj eura i dolara u bližoj budućnosti, ali na temelju pro&scaron;lih zbivanja moguće je s prilično velikom sigurno&scaron;ću pretpostaviti kako neće iskočiti iz relativno uskog raspona. U posljednjih 12 mjeseci, odnos eura i dolara, najpopularniji cross na deviznom trži&scaron;tu, vrludao je između 1.08 i 1.24 dolara (razlika između donje i gornje granice raspona je otprilike 15%). Za to vrijeme, odnos bitcoina i američkog dolara skakao je između 8500 i 65 tisuća dolara, &scaron;to je raspon od nevjerojatnih 660%, i upravo ta činjenica predstavlja ključnu prepreku za bitcoin i ostale kriptovalute.<br /><br /></p> <p>Bitcoin se od samih početaka poku&scaron;ava etablirati i kao alternativno sredstvo plaćanja koje zaobilazi nadzor državnih i supra-državnih institucija, a onda i parazite poput financijskih posrednika te otuda naglasak na decentralizaciji. Zasad mu je to uspjelo samo u kriminalnom miljeu (iz lako shvatljivih razloga), no poku&scaron;ajte se samo za trenutak staviti u kožu prosječnog vlasnika web shopa koji treba odlučiti želi li bitcoin označiti kao prihvatljivo sredstvo plaćanja, uz bok etabliranim valutama poput dolara ili eura.<br /><br /></p> <p>Dotični John Doe nema kristalnu kuglu da bi vidio budući razvoj događaja; nije mu promakao dugoročno pozitivan trend bitcoina, možda čak uvažava i disruptivni potencijal blockchaina i nove valute koji bi ga u nekom scenariju mogao učiniti bezobrazno bogatim, ali je itekako svjestan potencijalno pogubnih posljedica koju volatilnost bitcoina i naprasni padovi cijene mogu ostaviti na njegovo poslovanje.<br /><br /></p> <p>Grafikon prikazuje dnevne oscilacije bitcoina u odnosu na dolar (svjetlija krivulja), pored kojih se kretanje tečaja eura i dolara (tamnija krivulja) doima gotovo - nepomičnim.<br /><br /></p> <p>Samo tijekom jučera&scaron;njeg dana bitcoin se u jednom trenutku spustio na 30 tisuća dolara s početnih 39 tisuća, skliznuv&scaron;i do najniže razine od početka godine, povukav&scaron;i za sobom i cijelu svitu kriptovaluta. I zato se John Doe, kao i ogromna većina njegovih kolega, zasad drži podalje od bitcoina. Iznimka su rijetki avanturisti željni slave i/ili besplatne reklame koji u medijima uživaju status ugrožene vrste.<br /><br /></p> <p><strong>Većina poklonika bitcoina vjeruje u njegov potencijal<br /></strong><br /><br />Drugi problem bitcoina je svojevrsna kvaka 22, jer ogromna većina poklonika bitcoina vjeruje u njegov potencijal rasta i iz tog ga razloga nije sklona tro&scaron;iti. Za&scaron;to bi netko danas potro&scaron;io jedan bitcoin za kupnju Tesla Model Y automobila, ako vjeruje da bi za dva mjeseca ili dvije godine ta kupnja ko&scaron;tala samo 0.50 ili 0.75 bitcoina?<br /><br /></p> <p>Naravno, Tesla u ovoj priči nije rezultat slučajnog odabira - Elon Musk je jedan od najglasnijih i najpoznatijih zagovornika kriptovaluta. Objava kako je kompanija kupila bitcoin u protuvrijednosti vrtoglavih 1.5 milijardi dolara svojedobno je katapultirala najpoznatiju kriptovalutu iznad 60 tisuća dolara, a Musk se prometnuo u najzvučnije ime među malobrojnim avanturistima koji prihvaćaju bitcoin kao legitimno sredstvo plaćanja.<br /><br /></p> <p>Međutim, bilo bi sasvim pogre&scaron;no trpati Muska u isti ko&scaron; s ostalima. Najprije zbog činjenice da Tesla od sredine svibnja vi&scaron;e ne prihvaća bitcoin kao sredstvo plaćanja, a potom i zato &scaron;to je Elon Musk ipak posebna zvjerka.<br /><br /></p> <p>Dobar dio HODLera je spreman upravo njega i njegovo nećkanje na Twitteru, koliko god bilo neuvjerljivo, okriviti za najnoviji pad, zaboravljajući pritom da je Musk bio jedan od ključnih protagonista spektakularnog rasta. I jedno i drugo pokazuje da bitcoin između ostalog karakterizira vrlo nezdrava ovisnost o Elonu Musku. I dok je Tesla, kompanija čije dionice kotiraju na burzi, obvezna prijaviti sve svoje aktivnosti pa i one s bitcoinom, makar u kvartalnom izvje&scaron;ću, nije nevažna činjenica da Musk, ako kupuje i prodaje bitcoin za svoj račun, u svojstvu fizičke osobe, nije obvezan prijaviti - ni&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Ovo potonje može i ne mora biti indikativno, kao uostalom i većina činjenica u ovoj priči. Da i ne spominjemo fenomen stablecoina koji, čini se, stoji na prilično klimavim nogama, &scaron;to je već neka druga tema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga su bilo kakve konkretne prognoze posve deplasirane. Bitcoin vrijedi onoliko koliko su ga kupci spremni platiti. A to je već puno teže objasniti.</p> <p><br /><em><strong>Mario Gatara/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-23-bitcoin3.gifCOVID putovnice stvorit će podjele koje će nadživjeti virushttp://grude.com/clanak/?i=320820320820Grude.com - klik u svijetSun, 16 May 2021 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postoje dva načina da se u ovo pandemijsko nevrijeme od jednog problema naprave dva – jedan je da vlasti potkupljuju protivnike cijepljenja, što pokušavaju u našem susjedstvu, a drugi je da ih se kažnjava ili isključuje, to se najavljuje u drugim dijelovima Europe (i svijeta). <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Mirko Galić/Večernji list</strong></p> <p><br /><br />Ne zna se &scaron;to je teže podnijeti, mrkvu ili batinu. U prvome slučaju, vlasti jedne države ponižavaju svoje državljane jer ih smatraju potkupljivim stvorenjima i odnose se prema njima poput prekupaca koji trže ispod cijene stoku sitnoga zuba. I najsiroma&scaron;niji čovjek u najsiroma&scaron;nijoj državi vrijedi vi&scaron;e od 25 ili 50 eura koliko je država spremna platiti slabim du&scaron;ama da bi se za&scaron;titila od planetarnog zla koje je trenutačno pogubnije od siroma&scaron;tva koje se trajnije naselilo i na Balkanu. Nekad se u takvim trgovinama reklamirao (jeftini) mozak; sad se pazari i s cijelim ljudima. Jedan bi slavni pisac, da je danas živ, rekao da svakim danom i u svakom pogledu sve vi&scaron;e nazadujemo.<br /><br /></p> <p>Zasad nema lijeka ni protiv jednoga ni protiv drugoga zla; u perspektivi, prije će se naći lijek protiv korone nego &scaron;to će se svijet izliječiti od siroma&scaron;tva i zaostalosti. Realna je, stoga, opasnost da će se i ova globalna kriza prelomiti preko leđa slabijih. Siroma&scaron;ni bi mogli nastaviti siroma&scaron;iti, sudi li se po tome kojim se sve državama, ili kontinentima, poklanjaju cjepiva da prežive, i gleda li se s koliko se egoizma vodi borba za autorska prava na cjepivo. Svijet neće nikad naučiti; nije naučio poslije ratova i revolucija, neće naučiti ni poslije pandemije: jedna nesreća, ne razrije&scaron;i li se pravedno, vodi zakonito u novu i veću nepravdu. I u sukobe, jasno. A u drugom slučaju, ako se stvarno napravi &ldquo;cordon saintaire&rdquo; između cijepljenih i necijepljenih građana, izaći ćemo iz ove zdravstvene krize s novom psiholo&scaron;kom podjelom. Crta će biti samo prividno jasna; tko je prebolio COVID ili se cijepio, a tko nije. U stvarnosti, dijelit će ljude, samo po novoj osnovi, a neće ih spajati, kako se to laže otkako su granice izmi&scaron;ljene; nije istina da granice spajaju, one primarno dijele, samo je pitanje koliko su prolazne da bi mogle spajati. Ideal Europe sadrži i slobodu kretanja: uspostavljen je i poseban sustav da se ljudi mogu kretati bez ograničenja.<br /><br /></p> <p>Dok Hrvatska nije u&scaron;la u Uniju, Hrvati su na graničnim prijelazima čekali u redu gdje su putovnice manje vrijedile. Hoće li jedan dio Hrvata i drugih Europljana koji se nisu cijepili opet morati u drugi red? Bio bi to veliki korak unatrag, stvarni, ne samo simbolični. Svaka je podjela nepravedna; nekad su podjele nužne, ali su i tad nepravedne. Ako bi se na kraju ovoga vala uvodili check-pointi s nekim novim putovnicama koje se ne bi tako zvale, uspostavio bi se novi nepravedni poredak u svijetu, a možda bi se, među posljedicama pandemije, pojavio i hladni rat. Ne između država, on je već obnovljen i dobro funkcionira, nego među ljudima. On bi mogao profunkcionirati u vidu socijalne i psiholo&scaron;ke zavisti. Građani prvog reda mogli bi putovati po svijetu, mogli bi zalaziti u restorane, ići u kina i u kazali&scaron;te, uživati u koncertima ili se veseliti na sportskim priredbama. Imali bi na zračnim lukama posebnu kolonu da ne moraju gubiti vrijeme ili, ne daj Bože, mije&scaron;ati se sa svjetinom koja bi imala svoje &scaron;altere, kao nekada, kad su E-putovnice davale pravo prednosti. Stvorila bi se nova povla&scaron;tena elita. A s druge strane bili bi građani drugoga reda, oni bi morali ostajati doma, ili bi stajali u drugim &ndash; možda i dugim &ndash; redovima, sve dok posljednji koronavirus ne napusti na&scaron; planet. Oni nisu bili zaraženi niti su se cijepili da ne bi mogli biti prijenosnici zaraze: smije li ih se zbog toga smatrati krivima? Vrijeme &bdquo;nove normalnosti&ldquo; moglo bi se izokrenuti u doba &bdquo;nove fantastike&ldquo; koja bi nadomje&scaron;tala surovu realnost svakida&scaron;nje nenormalnosti, nastave li se plimni valovi u ciklusima rano proljeće &ndash; kasna jesen.</p> <p>Korona je i lani dala korisnicima pravo na ljetni odmor; ne podnosi, navodno, visoke temperature. Ovoga bi se ljeta turizam mogao jo&scaron; vi&scaron;e osloboditi terorizma, ako se podignu sve obrambene linije, da COVID ne može skakati tek tako s turista na turista. U ostalim godi&scaron;njim dobima nenormalno je postalo normalno: odrasli su već doživjeli da ne moraju ići na posao i da rade od kuće; djeca su pratila nastavu iz vlastitoga doma, pomirena s tim da drugu godinu zaredom zaostaju u znanjima, kulturnjaci su bili sretni ako su imali &scaron;to izvući iz kućnih zaliha da ne budu gladni, Hrvatska je predsjedala Europskom unijom, a da Merkel ili Macron nisu dolazili u Zagreb, niti je Plenković u to vrijeme mogao u Bruxelles. Kad bi svi i&scaron;li linijom manjeg rizika, onda bi bilo dopu&scaron;teno sve &scaron;to nije nemoguće; u tom bismo slučaju iz pandemije mogli zavr&scaron;iti u najgoroj diktaturi, da vlast nameće kako će tko živjeti, ili u divljem sistemu, da čovjek čovjeku postane vuk.<br /><br /></p> <p>Nikad nije bilo lako povući crtu između sigurnosti i slobode; kako je nasilje COVID-19 nad čovjekom raslo ili padalo, tako je i na državnim vagama pretezalo na jednu i na drugu stranu, ovisno o okolnostima, pa se stezalo ili popu&scaron;talo, kako to korona diktira. Ako bi senzori za detektiranje opasnosti bili u crvenom, nastajala je panika, prvo među stručnjacima, a onda i među građanima, a ako bi refleksi popu&scaron;tali, jo&scaron; je vladao strah da virus nije rekao posljednju riječ. Ni sad se ne zna može li se indijski soj virusa do jeseni prebaciti do Europe. Struka radi svoje, vi&scaron;e hrabri ljude da se ne bi upla&scaron;ili, nego &scaron;to ih pla&scaron;i da se ne bi opustili. Čudna neka dijalektika ne dopu&scaron;ta ljudima da znadu danas &scaron;to će raditi sutra. Antivakseri su pokupili od svega pomalo da ne potonu u vlastitim konstrukcijama u koje vjerojatno nisu ni sebe do kraja uvjerili. Možda prva cjepiva nisu savr&scaron;ena; ali dok nema drugih i boljih, i ova su dovoljno dobra. Ako nas čuvaju od najtežih oblika oboljenja i ako &scaron;tite život, onda je to ne&scaron;to &scaron;to ni teoretičari zavjere ne bi smjeli podcjenjivati. Njihovi su argumenti, pravo govoreći, sve slabiji; koliko je ljudi zaraženo i umrlo, kakve je muke pro&scaron;ao svaki čovjek, koje je &scaron;tete pretrpjelo gospodarstvo, kako vegetira kultura&hellip;? Rabelais bi rekao: &bdquo;Znanost bez savjesti nije ni&scaron;ta drugo do li ru&scaron;evina du&scaron;e&ldquo;. Ali, &scaron;to s protivnicima? Oni koji bi ih strpali u neke akademske konklave da bolje nauče lekcije ili u klinike da ozdrave nisu ni&scaron;ta bolji od njih.<br /><br /></p> <p>S drukčijim mi&scaron;ljenjem, ako nije nasilno, treba raspravljati, čak i kad je opasno. Zdravije je i u jeku pandemije vraćati se Voltaireu, osobito kad je najteže, nego ostavljati oponentima prostor da nameću svoje mi&scaron;ljenje. Lak&scaron;e je dokazati da cijepljenje, do daljnjega, nema alternative, nego dokazivati da ga je smislio Bill Gates da bi ovladao svijetom. Da je tako moćan, ne bi mu se raspao brak. Isključivati iz igre one koji dokazuju da je necijepljenje alternativa cijepljenju vodilo bi njihovoj banalizaciji; to bi jačalo njihov autoritet, a ne bi ru&scaron;ilo pokret koji funkcionira vi&scaron;e na iracionalnim pretpostavkama nego na njihovoj racionalnoj obradi. S njima je bolje držati linije otvorenima nego ih ostaviti da funkcioniraju kao sekta koja svijet ne može ni objasniti ni promijeniti. Pred takvim zakonima, kad bi ih prihvatio, čovjek bi trebao stati u svoj kut i čekati da na njega dođe red, ovaj ili onaj. Predajom se ne dobivaju ratovi. Te&scaron;ko je sve ljude uvjeriti da se ba&scaron; sve dogodilo slučajno i da velike pandemije dolaze zakonito svakih stotinu godina. Ali jo&scaron; je teže dokazati da se ni&scaron;ta ne događa, da masovno obolijevaju ljudi koji ne bi preživjeli i da nema COVID-19, niti da bi nemilice umirali zdravi ljudi da i nema vanjskoga napasnika. Svakome je postalo jasno da se pandemije ne mogu suzbiti bez odricanja.<br /><br /></p> <p>Da je postojao čarobni &scaron;tapić, uzeli bi ga najmoćniji da budu jo&scaron; moćniji. Zapravo, u &scaron;kripcu nije lako odlučiti &scaron;to je gore: nagrađivati ljude da rade ne&scaron;to &scaron;to je u njihovu interesu značilo bi poticati sebičnost, a sebičnost je protivna solidarnosti, ili kažnjavati druge ljude zato &scaron;to oni misle da je za njih bolje ono &scaron;to je za druge gore. Korona je svakoga čovjeka suočila s njim samim; iz svoje kože ne može pobjeći nitko, sve dok se ne postigne kolektivna obrana ili ne dostigne imunitet krda. Dva su moguća odgovora dok nema lijeka: ili pustiti ljude da obolijevaju, a Italija, Amerika, Brazil i u posljednje vrijeme Indija dokazuju na tragičan način da je to najgore igranje s ljudima i njihovim životima, ili &scaron;to masovnije cijepiti stanovni&scaron;tvo da se postigne za&scaron;titna kolektivna linija i da se ljudima digne osobni moral. Lako je teoretizirati &scaron;to je bolje drugima; teže je staviti se u njihovu kožu i postaviti neke standarde koji će se moći braniti i kad pandemija prođe. U tome je drama svake vlasti, pa i one Trumpove ili Bolsonarove, koji bi, da je pravi rat u pitanju, odgovarali poslije rata &scaron;to nisu spa&scaron;avali stotine tisuća života. Oni nisu pružali svu pomoć ljudima u nevolji, &scaron;to se u manjim esrećama tretira kao kažnjivo djelo. Moglo se pretpostaviti da će se i Indija naći u dramatičnoj situaciji, &scaron;to zbog mnogoljudnosti, &scaron;to zbog siroma&scaron;tva, &scaron;to zbog nerazvijenog sustava zdravstvene za&scaron;tite, &scaron;to zbog vjerskoga fanatizma. Ako treba dizati novu liniju obrane, cijepljenje u svakom slučaju pruža najveću za&scaron;titu. Svaki pojedinac, cijepljen ili necijepljen, otporan ili neotporan, odlučuje najvi&scaron;e sam o sebi, noseći masku, držeći razmak, perući ruke&hellip; Na državama je da prave razliku između građana koji se pona&scaron;aju odgovorno i građana koji postupaju neodgovorno. Pitanje je mogu li od toga napraviti sustav koji bi se mogao svima obijati o glavu. Jer, svi su postali nestrpljivi, misle na slobodu, a nisu jednako odgovorni. Iskustvo pokazuje da se odgovornost ne može nametnuti kaznama. Ako Europa uvede COVID putovnice, stvorit će podjelu među svojim građanima koja će nadživjeti virus, a zaraziti zdrave temelje na kojima se stvarala zajednica država bez granica. Nije važno kako će se taj dokument zvati, važno je da on građane ne razvrsta u dvije kolone, suprotno svim europskim humanističkim tradicijama koje se temelje na bratstvu, slobodi i jednakosti. Mogu li u jednoj kategoriji biti ljudi kojima će biti dopu&scaron;teno vi&scaron;e nego drugima? Kad bi to moglo potrajati, i kad bi obuhvatilo sva ljudska bića na nekom prostoru, moglo bi se proglasiti da se na vanjskome planu život vraća u normalu. Intimno, u čovjeku, ostat će tragovi i ožiljci, s kojima će se ljudi morati jo&scaron; dugo nositi. Približavamo li se kritičnom stanju na koje je upozoravao francuski pravni teoretičar Antoine Garapon, da se &bdquo;mije&scaron;a ono &scaron;to se može dogoditi s onim &scaron;to se dogodilo&ldquo;. &bdquo;Nemoguće je &ndash; misli on &ndash; osuditi ljude prije nego &scaron;to su ne&scaron;to učinili&ldquo;. &Scaron;to su učinili ljudi koji nisu bili zaraženi koronavirusom? Imali su sreću da virus ne probije njihove obrambene mehanizme: kako dalje &scaron;tititi njih same, a i njihovu okolinu, jer oni su zaražljivi, potencijalno i zarazni? Pedagogijom ili restrikcijama? Kazne nisu dobre ako i kažnjeni u njih ne (po)vjeruju.<br /><br /></p> <p>Istina, Vili Bero&scaron; govori dobrohotno da se o kažnjavanju &bdquo;ne razmi&scaron;lja&ldquo;, ali ne isključuje, znači, da o tome neće i početi razmi&scaron;ljati kad rije&scaron;i probleme &bdquo;Sestara milosrdnica&ldquo;. Morat će mu u tome slučaju priskočiti u pomoć Ivan Malenica da zajednički otkriju po kojem bi se zakonskom paragrafu moglo kažnjavati ljude koji bi mogli prenositi zarazu ako se pandemija produlji. Ugrožavanje zdravlja mogao bi biti razlog za podjelu na cijepljenje i necijepljene građane. Bi li se time ugrozila ljudska prava i slobode? Victor Hugo je umro prije &scaron;panjolske gripe, ali je ostavio uputstvo kako se boriti protiv svake zaraze &ndash; gradnjom &scaron;kola, a ne zatvora. Može li se, ovako ili onako, ikoga kažnjavati zato &scaron;to se nije cijepio, ako cijepljenje nije zakonski obavezno? &Scaron;to uopće treba značiti popis ljudi koji sadrži ne&scaron;to važno za druge, za javnost, ali koji je prije svega intiman, ako ne i privatan podatak. Nisu se svi cijepili pred kamerama, nisu toliko važni niti umi&scaron;ljaju da će povući druge za sobom, ako su već sami uvjereni da se trebaju cijepiti. Ima i drugih podataka o zdravlju i o bolestima, a ne &scaron;ire se s javnoga razglasa. Da netko ne bi pomislio da govorim pro domo sua: cijepio sam se dva puta, nisam i&scaron;ao preko reda. I opet ću se cijepiti bude li potrebno. Neki su se cijepili u diskreciji ili zato &scaron;to ne misle da čine herojsko djelo ili zato &scaron;to ne žele davati publicitet jednoj građanskoj gesti solidarnosti. Ljudski je biti solidaran, osobito sa slabijima. Razumijem one koji se ne mogu cijepiti, razumijem i one koji se ne žele cijepiti. Delikatno je, u svakoj selekciji, odlučiti &scaron;to će biti s onima koji nisu ni u kakvoj skupini, koji su na rubu. A možda su ba&scaron; oni onaj uzorak na kome se tretira humani karakter svakoga dru&scaron;tva, da za&scaron;titi manjinu i kad nema pravo, kad je izabrala da bude u krivu jer ne može biti u pravu.</p> <p><br /><em><strong>Mirko Galić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgImaju li vlastodršci u Hrvatskoj srama!? Hrvatski narode u BiH, budi u nedjelju mudarhttp://grude.com/clanak/?i=320780320780Grude.com - klik u svijetThu, 13 May 2021 22:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-02-glasovanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dolazak u Republiku Hrvatsku iz trećih država u svrhu glasovanja smatrat će se dolaskom iz neodgodivih osobnih razloga, navedeno je iz države Hrvatske.<p><br />Unatoč činjenici da je hrvatski narod iz BiH stvorio dvije države, i BiH i Hrvatsku, u obje države je odnos prema tom narodu maćehinski.</p> <p>O Željku Kom&scaron;iću, pokvarenjaku i personi non grata vi&scaron;e ne treba tro&scaron;iti riječi kada je BiH u pitanju, međutim o Hrvatskoj u kojoj se za prelaske granice brine Davor Božinović po nalogu Andreja Plenkovića sva&scaron;ta se može govoriti. Iako vi&scaron;e od godinu dana maltretiraju ljude zbog koronavirusa, sada kada su izbori ponovno otvaraju granice i nikakav test ne treba, iako će već od ponedjeljka test za prelazak granice biti obvezan. Plenković očito misli da će ponovno Hrvati iz BiH povući kako bi on dobio izbore. Narode, ne budi naivan. Opet ćemo biti dežurni krivci kada Plenković i njemu slični budu bježali za Bruxelles. Jesu li ti ljudi vrijedni riskiranja zdravlja, zapitajmo se!?</p> <p><br /><em><strong>G.V./Čitatelj portala Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-02-glasovanje.jpg