Komentarihttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.''Moj je sin pobijedio rak nakon posjeta Međugorju''http://grude.com/clanak/?i=398384398384Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jun 2024 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-06-01-medjugorje-grudecom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zašto komisija nije ispitala tajanstveni svitak s deset tajni?<p>Obitelj dječaka Stephena Reillyja iz Irske, oboljelog od te&scaron;kog oblika raka, izgubila je svaku nadu da će njihovo dijete preživjeti. Tamo&scaron;nji liječnici nisu mu vi&scaron;e davali nikakve izglede. A onda su sa svojim dječačićem, kojemu je bolest već bila u terminalnoj fazi, odlučili poći u Međugorje, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Nakon povratka kući, pri svakom novom liječničkom pregledu metastaze su bile sve manje vidljive, a začuđeni liječnici ubrzo su kazali kako maleni vi&scaron;e uopće ne treba liječničku pomoć jer &ndash; Stephen je pobijedio rak! Bio je tada 11-godi&scaron;njak, a ozdravio je samo nekoliko tjedana nakon posjeta Međugorju...<br /><br /><br /></p> <p>Jedno je to od brojnih svjedočanstava o čudesnim ozdravljenjima u Međugorju.<br /><br /></p> <p>Od početka Gospinih ukazanja do danas prikupljena je velika dokumentacija s vi&scaron;e od 600 za znanost neobja&scaron;njivih ozdravljenja. Sva su svjedočanstva pohranjena s medicinskim dokazima i čuvaju se u <strong>Informativnom centru &ldquo;Mir&rdquo; Međugorje</strong>.<br /><br /></p> <p>No vratimo se Stephenu Reillyju iz malenoga mjesta Eyrecourta u irskom okrugu Galway, koji je te&scaron;ku bitku s rakom kostiju vodio vi&scaron;e od pet godina. S užasnom dijagnozom on i njegova obitelj suočili su se kad je imao samo &scaron;est godina. Kad je obitelj Reilly odlučila o ozdravljenju obavijestiti javnost, priča je odjeknula cijelim svijetom. Naslovnice tiskovina, posebice one u Irskoj, dru&scaron;tvene mreže, internetski portali, brujali su o jo&scaron; jednom &ldquo;<strong>čudu u Međugorju</strong>&rdquo;.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <div id="bb-iawr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb_iawr" style="position: relative; display: block; overflow: hidden; font-family: arial, helvetica, sans-serif; width: 100%; height: 0px; opacity: 0.01;"> <div id="bb-wr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb-media bb_wrapper bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="position: relative; background-color: #ffffff; border-radius: 10px; width: 100%; height: 338px; max-width: 600px; margin: 0px auto; cursor: auto;" data-flags="{&quot;canControlVolume&quot;:true,&quot;canControlPlaybackRate&quot;:true}" data-volume="0.01" data-softembargoremainingtime="0" data-sid="wh9W88fO3sEw" data-currenttime="0" data-duration="15" data-isready="true" data-autoplaynextremainingtime="0"> <div class="bb-layer bb-content-layer" style="border-radius: 10px;"> <div class="bb-fitme bb-head-layer" style="z-index: 0; width: 600px; height: 338px; position: absolute; left: 0px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"> <div class="bb-head bb-head-html5-video" style="position: absolute; width: 100%; height: 100%; top: 0; left: 0;" data-usemediamanager="true" data-retryonplayfailed="false" data-shouldplayinline="false"><video muted="muted" preload="none" aria-hidden="true" style="max-width: none; max-height: none; display: block; top: 0px; left: 0px; position: absolute; background-color: #ffffff; object-fit: contain; visibility: hidden; transform: scale(1); transform-origin: 0px 0px 0px; height: 100%; width: 100%;" src="https://d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346733-1626698170607498.mp4" controls="controls"></video> <div style="width: 100%; height: 100%; position: absolute; top: 0; left: 0;">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="bb-fitme bb-poster-layer" style="z-index: 0; opacity: 1; transition: opacity 0.25s ease-in-out 0s; width: 600px; height: 338px; position: absolute; left: 0px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"><img style="width: 100%; height: 100%; opacity: 1; transition: opacity 0.25s ease-in-out 0s; display: inline;" src="https://waytogrow.bbvms.com/mediaclip/4346733/pthumbnail/672/379.webp" alt="poster" /></div> <div class="bb-fitme bb-timeline-layer" style="z-index: 0; width: 600px; height: 338px; position: absolute; left: 0px; top: 0px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-subtitle-layer" style="z-index: 0; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> <div class="bb-layer bb-commercial-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-error-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-skin-layer bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="display: block; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-context-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Njegova obitelj zaklinje se kako je Stephen čudesno ozdravio nakon posjeta planetarno poznatom selu u Hercegovini. Stephenov otac Michael ispričao je za medije njihovu životnu priču:<br /><br /><br /></p> <p>&ndash; Stephen je imao &scaron;est godina kad mu je dijagnosticirana te&scaron;ka bolest, vrlo progresivna vrsta raka kostiju koja mu je zahvatila desno koljeno. Od travnja 2011. godine pro&scaron;ao je te&scaron;ku osmomjesečnu terapiju i bio podvrgnut operaciji kako bi mu liječnici uklonili tumor. U prosincu 2012. godine nakon operacije počeo je krvariti. Gotovo smo ga bili izgubili &ndash; prisjeća se Stephenov otac i dodaje:<br /><br /></p> <p>&ndash; Tijekom sljedećih tjedana njegova noga počela je otjecati. Novu godinu ponovno smo dočekali u Gospinoj dječjoj bolnici, gdje smo doznali da se rak vratio. Nakon dva dana pretraga i raznih testiranja, liječnik nam je rekao da se rak pro&scaron;irio na njegova pluća i limfne čvorove i da oni vi&scaron;e ni&scaron;ta ne mogu učiniti.<br /><br /></p> <p>Stephenu su morali amputirati desnu nogu. Dogodilo se to u siječnju 2013. godine. Dva tjedna poslije liječnici su dječaku prona&scaron;li jo&scaron; jedan tumor, ali Michael i njegova supruga Nora, Stephenova majka, nisu odustajali. Nadali su se. Tada su odlučili Stephana odvesti u Međugorje.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Moja supruga Nora rezervirala je karte za putovanje. U Međugorje smo oti&scaron;li u travnju 2013. godine. Kad smo stigli, sina sam u naručju nosio na Brdo ukazanja. Bilo je to prilično strmo područje i te&scaron;ko za penjanje do mjesta gdje se Gospa ukazivala. Sljedećega jutra pridružili smo se skupini hodočasnika koji su se penjali na brdo Križevac, visoko oko 500 metara. Jo&scaron; je teže bilo popeti se na njega. Nosio sam Stephena koliko sam mogao. Obećao sam sebi: ako Stephen preživi, kad-tad odvest ću ga na vrh! &ndash; posvjedočio je za irski časopis <strong><em>Connacht Tribune</em></strong>.<br /><br /></p> <p>No nesvakida&scaron;nje iskustvo u Međugorju tek ih je čekalo. Stephen je svojim roditeljima rekao kako je vidio da se Gospin kip pomiče, a otac Michael posvjedočio je pak kako je i on doživio ne&scaron;to čudesno: vidio je neku vrstu svjetlosti koja se poput divovske ruke nadvila nad Stephenovom glavom.<br /><br /></p> <p>Manje od tjedan dana nakon povratka kući Stephenovi nalazi pokazali su veliki napredak. Njegovo zdravstveno stanje bilo je sve bolje, a onda je progla&scaron;en zdravim: &ldquo;Stephan je pobijedio rak!&rdquo; Tumora vi&scaron;e nije bilo ni u tragovima.<br /><br /></p> <p>Michael i njegov sin nakon čudesnog ozdravljenja odlučili su se ponovno vratiti u Međugorje. Učinili su to već potkraj travnja 2013., samo tri mjeseca nakon &scaron;to je dječaku amputirana noga. Upravo kako je Michael sam sebi i obećao onoga dana kad je bio tu i molio za Stephenovo ozdravljenje.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ispunio sam svoje obećanje. Moj Stephen na brdo Križevac popeo se sa &scaron;takama i uspio je to samo s jednom nogom. Pomogao sam mu samo na nekim nepristupačnim mjestima, gdje sam mu pružio ruku. Bila je to zahvala za ozdravljenje &ndash; posvjedočio je presretni Stephenov otac za <em>Irish</em> <em>Mirror</em>.<br /><br /></p> <p>Inače, stotine čudesnih ozdravljenja koja se pripisuju Međugorju i Kraljici Mira nisu bila samo tjelesna. Hodočasnici iz svih kuteva planeta svjedoče o nestanku fizičkih i psihičkih bolesti, pote&scaron;koća, unutarnjih previranja, du&scaron;evog nemira... Svi oni postali su snažni svjedoci vjere.&nbsp;<br /><br /></p> <p><em>Priča je izvorno objavljena 2019. godine</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-06-01-medjugorje-grudecom.jpgPetar Pralas: HDZ je relativni pobjednik, SDP nije ispunio očekivanja s obzirom na angažman predsjednika Milanovićahttp://grude.com/clanak/?i=397918397918Grude.com - klik u svijetWed, 17 Apr 2024 21:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-04-17-24-petar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika izlaznost mnoge je iznenadila te s tim dokazala postojanost širokog pluralizma u društvu. <p><br />Predsjednik Hrvatskog studentskog politolo&scaron;kog foruma Petar Pralas za Herc.info komentirao je izlazne ankete i prve rezultate izbora za Sabor RH.<br /><br /></p> <p>Komentar prenosimo u cijelosti:<br /><br /><br />Dana 17. Travnja 2024 u Republici Hrvatskoj su održani parlamentarni izbori. Zabilježena je izrazito visoka izlaznost, vi&scaron;e od 50%.<br />Po izlaznoj anketi HDZ je osvojio 65 mandata, SDP 41, DP 14, Možemo 3, MOST 9, IDS 4 i FOKUS 3 mandat. Po izlaznoj anketi nitko nije osvojio većinu, ali je HDZ relativni pobjednik.</p> <p><br /> Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je prije izbora očekivao lak&scaron;u pobjedu, ali sa 67 mandata su najizgledniji pobjednici izbora.</p> <p><br />SDP također nije ispunio očekivanja s obzirom na angažman predsjednika RH Zorana Milanovića. MOST sa osvojenih 9 mandata će biti ključni igrač u sastavljanju vlade. Najveće iznenađenje po izlaznim anketama je bila stranka MOŽEMO s 11 mandata ,ali prvi službeni rezultati s obrađenih 25% listića su pokazali da stranka MOŽEMO ima dosta manje mandata, samo 3, a naglasili su da ni pod koju cijenu ne žele surađivati s HDZ-om. Za kraj ću naglasiti da je velika izlaznost mnoge iznenadila te s tim dokazala postojanost &scaron;irokog pluralizma u dru&scaron;tvu. Uz to ću dodati da i ponavljanje izbora ne treba isključiti.<br /><br /></p> <p>Zanimljiva je noć ispred nas - poručio je mladi intelektualac i politolog!</p> <p><br /><em><strong>Herc.info</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-04-17-24-petar.jpgŽeljan Šimunović: USKRS! Kamen koji odbaciše graditelji poštaše kamen zaglavnihttp://grude.com/clanak/?i=397681397681Grude.com - klik u svijetSun, 31 Mar 2024 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-03-30-24-velika-subota_24.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uskrs bi, pored rečenog, možda mogli promotriti kroz prirodu koja je isto djelo Njegovo. Promotrimo biljke koje u jesen polako „umiru“ da bi u proljeće „uskrsle“<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>USKRS</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong><br />Željan &Scaron;imunović/Grude.com</strong></p> <p style="text-align: center;"><strong>&nbsp;</strong></p> <p>U praznom i otvorenom grobu samo je platno u koje je bilo umotano Isusovo tijelo. Džudije su svjedoci uskrsnuća od straha su popadali u nesvijest. Žene koje su htjele dati pomast zatekle su ovaj prizor, a i učenici koji su dotrčali uvjerili su se da je Isus Krist uskrsnuo od mrtvih. Mučeničkom smrću otkupio je na&scaron;e grije i pobijedio smrt, živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen. Kamen koji odbaci&scaron;e graditelji po&scaron;ta&scaron;e kamen zaglavni. Kr&scaron;ćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina i djela njegovih. Ovaj nadnaravni događaj je stvarni najveći blagdan u povijesti čovječanstva i kr&scaron;ćanstva i moguć je samo onom koji ima nadnaravnu Božju moć.<br /><br /></p> <p>Zato u na&scaron;im obiteljima vlada svečano uskrsno slavlje i ozračje. Kako se čeljad ustaju za prvo jutarnje jelo uzimaju komadić blagoslovljenog jajeta ili pati&scaron;panje da se ''pričeste''. Od ovog Blagoslova ni&scaron;ta nije smjelo baciti ili pasti na zemlju već se sve moralo pojesti. Tog dana narod masovno hrli na svetu misu. U staro vrijeme k misi nisu i&scaron;li samo oni koji, zbog sveopćeg siroma&scaron;tva, nisu imali &scaron;to svečano obući ili bolesni i nemoćni. Kod crkve zvona svečano zvone, ori se ganga, sviraju diple i dvojnice. Radosno se čestita svoj rodbini, prijateljima, znanim i neznanim. Po svr&scaron;etku mise narod jo&scaron; dugo ostaje kod crkve u ugodnom razgovoru i veselom druženju. Djeca obično formiraju svoja vesela dru&scaron;tva i zabavljaju se tucanjem jaja. Običaj je da jedno drži jaje a drugo sa svojim udari. Jaje koje se pri tom razbije mora se dati onomu čije je jaje tvrđe. Tako su se djeca veselila osvojenim jajima, a poraženi bi kontrolirali jeli u pobjednika jaje pravo ili je možda drveno.<br /><br /></p> <p>U tako veselom ozračju čeljad se vraća kući gdje ih čeka svečani objed. Toga dana stopanjice su se posebno trudile da pripreme najbolji objed kako i dolikuje ovoj svetkovini. Nađe se tu svega blaga Božjeg od pr&scaron;uta koji se običnim danom zvao <em>&bdquo;jazuk&ldquo;</em>, pa do pečenog mesa i krumpira ispod sača. Sve se ovo zalijeva rujnim vinom i malo če&scaron;će nego inače nazdravlja. Blaguje se <em>&bdquo;na tanane&ldquo;</em>, pa to traje duže nego svakodnevni objed. Na početku i na kraju objeda obavezno se molitvom zahvaljuje dragom Bogu na darovima koje ćemo blagovati odnosno koje smo blagovali i koje je blagoslovio po Kristu Gospodinu na&scaron;em.<br /><br /></p> <p>Uskrsni ponedjeljak se isto slavio kao svetac i na taj dan bi se slavlje nastavljalo, a naredna nedjelja se zvala Mali Uskrs i u narodu se slavio.<br /><br /></p> <p>Uskrs bi, pored rečenog, možda mogli promotriti kroz prirodu koja je isto djelo Njegovo. Promotrimo biljke koje u jesen polako &bdquo;umiru&ldquo; da bi u proljeće &bdquo;uskrsle&ldquo; i ponovo oživjele. Promotrimo kako pred Uskrs sve buja i cvijećem se kiti. Zar vas to ne podsjeća na Njegovo djelo uskrsnuća? Čije to djelo može biti? Ljudsko svakako nije, a kako bi i bilo kad čovjek, uz sve znanje ovoga svijeta, ne može napraviti ne&scaron;to slično. Ko će ko Bog? &ndash;poznata je uzrečica u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>ZA KRAJ</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U ne tako davno vrijeme takvi su bili tradicijski običaji na&scaron;ih starijih. Dodu&scaron;e kod nas se malo vi&scaron;e slavio Božić, nego Uskrs. Možda je to bilo tako zbog proljetnih radova u polju pa su ljudi bili umorniji nego na Božić kada je zima, kad su se krmenja poklala, ispekla rakija, vino ogorčalo, vagnuo duhan i sav glavni posao posvr&scaron;avao.<br /><br /></p> <p>Tako je bilo, a koliko su se ti običaji promijenili u dana&scaron;nje vrijeme? Svjedoci smo da su se promijenili i da se sve vi&scaron;e zanemaruju vrijednosti tajni na&scaron;ega spasenja, a sve vi&scaron;e pažnje se pridaje običnom poganskom, nekr&scaron;ćanskom folkloru: &bdquo;uskrsnim&ldquo; pilićima, zečevima i sl. Zar smo se stvarno toliko pogubili u pameti, pa smo prigrlili tuđe pogansko-germanske protestantske običaje? Postoji li jo&scaron; i u koga onaj limeni kalup u kojem su na&scaron;e majke i bake pekle onaj kolač u obliku janjeta koje je krasilo uskr&scaron;nji stol? Ne nema ga i niko ga se ne sjeća, a jo&scaron; do nedavno u prodavaonicama se moglo kupiti kolač mali bijeli jaganjac.<br /><br /></p> <p>Slavni Ciceron bi rekao: <em>&bdquo;O tempora, o mores!&ldquo;</em> (O vremena, o običaji!) ili po na&scaron;ki <em>&bdquo;Drugo vrime drugi običaji&ldquo;.</em> Nažalost novo vrijeme donosi nam i neke nove običaje slavljenja Uskrsa bez Isusa, bez duhovnog proči&scaron;ćenja i istinskog slavlja i veselja.<br /><br /></p> <p>U sotoninoj ponudi je svako zlo koje je u suprotnosti Božjim nauku: neograničeni tjelesni užici, medicinski potpomognuta smrt, ubijanje nerođenih, sodomanija i sl. One koji prihvaćaju darove sotone na&scaron;i stariji nisu čak ni zvali imenom, nego bi rekli <em>&bdquo;tamo oni&ldquo;. </em>U dana&scaron;nje vrijeme sve je vi&scaron;e <em>&bdquo;tamo nji&prime;&ldquo;</em> jer se sve vi&scaron;e osoba odriče svog roda i poroda, svoje vjere, nacije i svog zavičajnog podrijetla. Takvi ne znaju jesu li mu&scaron;ko ili žensko, ne poznaju i ne prakticiraju svete sakramente, ne drže do tradicionalnih vrijednosti narodnih običaja, niti do poznatih i priznatih životnih pravila. <em>&bdquo;Tamo oni&ldquo;</em> su prepoznatljivi samo po identitetskim znakovima ukradenim od kr&scaron;ćana. Kr&scaron;ćanskom crvenom bojom života boje svoje zvijezde i crvene karanfile dijele oni koji su svojim nedjelima pokazali koliko im &bdquo;znači&ldquo; ljudski život. Dugine boje, koje je Bog stavio na nebo kao znak saveza sa Noom, ukrali su i stavili na svoje zastave najgori antikristi i sodomisti. <em>&bdquo;Tamo oni&ldquo;</em> se kite tuđim perjem jer nemaju svojih prepoznatljivih znakova identiteta.<br /><br /></p> <p>Zato osudimo ovu pojavu i odbacimo ono &scaron;to nam antikrist nudi u ovo &bdquo;moderno&ldquo; vrijeme. Na&scaron;em katoličkom puku ove neodređene individue nikada nisu bile moralni uzor, niti je prihvaćao njihove &bdquo;vrijednosti&ldquo;. Na&scaron;e vrijednosti su u na&scaron;em vjerskom, nacionalnom, kulturnom, tradicionalnom, običajnom i inom identitetu. Dakle, ako ne želite biti &bdquo;neodređena individua&ldquo;, čuvajte svoj identitet, njegujte svoju tradiciju i ne zaboravite na&scaron;e običaje, te poruku koju oni nose.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sretan Uskrs!</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Grudama, 08. prosinca 2023. Godine Gospodnje<br /><br /></p> <p align="right"><em><strong>Željan &Scaron;imunović/Grude.com<br /><br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-03-30-24-velika-subota_24.jpgŽeljan Šimunović: VELIKA SUBOTA! Zemlja se prestrašila i zašutjela...http://grude.com/clanak/?i=397668397668Grude.com - klik u svijetSat, 30 Mar 2024 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-03-vazmeno-bdijenje-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što je ovo danas? Velika tišina na zemlji, velika šutnja i samoća, velika smirenost, jer Kralj spava. Zemlja se prestrašila i zašutjela...<p><br />Pučki pisac Željan &Scaron;imunović uljep&scaron;ao nam je uskrsne blagdane svojim tekstovima. Danas objavljujemo pretposljednji iz serije, a vezan je za ovaj dan mira, za Veliku subotu.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>VELIKA SUBOTA</strong></p> <p style="text-align: right;"><br /><em><strong>Željan &Scaron;imunović/Grude.com</strong></em></p> <p style="text-align: left;"><br /><br />Uskrsna subota je dan &scaron;utnje i ponizne skru&scaron;ene molitve na spomen Isusu koji je taj dan počivao u grobu. Grobna ti&scaron;ina vlada i u kr&scaron;ćanskim obiteljima, jer je njihov Spasitelj umro i pokopan. Razlog za ti&scaron;inu je jednostavan Isus Krist je mrtav i vjernici (živa crkva) tuguju. Na grobni ulaz navaljena je velika stijena. Licemjerni farizeji po svaku cijenu hoće dokazati da poslije smrti On neće uskrsnuti kako je tvrdio. Zato na njegov grob postavi&scaron;e straže bojeći se da Njegovo tijelo ne odnesu učenici i proglase da je uskrsnuo. Učenici se u strahu skrivaju jo&scaron; od Posljednje večere kad im je rekao: &ldquo;Noćas ćete me svi napustiti, jer pisano je: &bdquo;Udarit ću na pastira i ovce će se razbježati&ldquo;. Ovo je otprilike opis biblijske velikosubotnje stvarnosti.</p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <br />&ldquo;&Scaron;to je ovo danas? Velika ti&scaron;ina na zemlji, velika &scaron;utnja i samoća, velika smirenost, jer Kralj spava. Zemlja se prestra&scaron;ila i za&scaron;utjela, jer je Bog u tijelu usnuo i probudio pomrle od početka svijeta.&rdquo; Ovo je citat je iz &ldquo;Drevne homilije&rdquo;. Mi vjernici skru&scaron;eno molimo Apostolsko vjerovanje: <em>&bdquo;&hellip;.koji je raspet, umro i pokopan, si&scaron;ao nad pakao, treći dan uskrsnuo od mrtvih &hellip;&rdquo;</em> Subota je dakle dan kada je umrli i pokopani Isus Krist si&scaron;ao nad pakao u prebivali&scaron;te mrtvih. Djeca su zanovijetala i propitivala starije <em>&bdquo;&scaron;to je Isus salazijo nad paka i kako će sać kad je mrtav</em>&ldquo;? Obja&scaron;njenje je otprilike bilo <em>&bdquo;Mi samo znamo da je i&scaron;a da izbavi du&scaron;e oni koji su u čistili&scaron;tu, ali o tom pitajte pratra on će van bolje znat kazat&ldquo;.<br /><br /></em></p> <p>Veliku subotu jo&scaron; možemo nazvati i dan i&scaron;čekivanja ili noć bdijenja i čekanja velikog obrata uskrsnuća. Predvečerje dok svjetlo dana prelazi u tamu noći vjernički puk odlazi u crkvu na vazmeno bdijenje. I u crkvi simbolični čin Gospodinove odsutnosti. Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se priče&scaron;ćuje. Sami obred bdijenja počinje kad padne mrak. Vazmeno bdijenje sastoji se od četiri obreda: službe Svjetla, liturgije Božje riječi, Krsne službe i Euharistijske službe.<br /><br /></p> <p>Tijek službe Svjetla ili lucenarija<br /><br /></p> <p>Na početku prvog djela bdijenja neki vjernici su u mračnoj neosvijetljenoj crkvi, a većina je sa svećenikom i ministrantima ispred crkve. Svećenik pali vatru od unaprijed pripremljenih drva. U pro&scaron;losti je svećenik potpaljivao vatru trudom i kresivom. Trud se spravljao od gljive Judinog uha (gubine) koja raste na odumirućem drveću. Kresivo se sastojalo od ognjila kremena (kamena kvarca). Opet simbolika u svjetlucajućim iskrama koje frcaju i padaju na gubinu. Iskre svjetlo Božje pali grje&scaron;nu Sodomu. Žar gubine pali vatru simbol Božje objave i grma koji gori, a dogorjeti ne može. U starom zavjetu vatra se često pojavljuje kao simbol Božije nazočnosti i prethodi značajnim događajima koji će odrediti budućnost čovječanstva. Tako Bog kroz svjetlo vatre na ku&scaron;nju stavlja Abrahama i s njim sklapa savez, objavljuje Mojsiju da je do&scaron;lo vrijeme da povede i izbavi narod iz Egipatskog ropstva, Sodomu i Gomoru uni&scaron;tava u paklu vatre itd.<br /><br /></p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ovim činom započinje služba svjetla ili lucenarij. Svećenik blagoslivlja vatru i u vatri pali luč odnosno već pripremljenu uskrsnu svijeću. Uskrsna svijeća na sebi ima ucrtan križ i simboličnu oznaku A i &Omega; <em>&bdquo;Ja sam početak i svr&scaron;etak&hellip;.&ldquo;, </em>te upisanu tekuću godinu Gospodnju<em>. </em>Upaljena svijeća u procesiji se unosi u župnu crkvu, koja je u mraku, da Božije svjetlo odagna tamu. Ulazeći&nbsp; u crkvu svećenik tri puta izgovara &bdquo;Svjetlo Kristovo&ldquo;, a vjernici odgovaraju &bdquo;Bogu hvala&ldquo;. Tek nakon unosa uskrsne svijeće u crkvu i ministranti pale svoje svijeće i pale se sva svijetla.<br /><br /></p> <p>Nakon postavljanja svijeće, na svijećnjak, svećenik uzima kadionicu (u narodu <em>kandilo</em>) i kadi oltar, svijeću, svete knjige i vjernike. U svjetlu ulomaka iz svetog pisma može se reći da je prvotna namjena paljenja tamjana da simbolizira uzdizanje na&scaron;ih molitava k Bogu. Dim tamjana prikuplja grijehe vjernika, a miris čisti obredni prostor i du&scaron;e vjernika, te uklanjanja zle sile i njihove utjecaje. Zato u na&scaron;em narodu postoji izreka &bdquo;<em>Biži ko vrag od tamjana&ldquo;. </em>Svjetlo, dim i vatra pripadaju istoj cjelini i uspostavljaju mističnu simbiozu egzorcizma i molitvene komunikacije s Bogom. Za vrijeme ovog obreda ne izgovaraju se nikakve riječi molitve, pa vjernici često ne znaju važnost i simboliku kađenja. Na ovaj nedostatak, u pastoralu, te&scaron;ko je dati laički odgovor i obja&scaron;njenje, a i nije tema ovog teksta. S kađenjem zavr&scaron;ava prvi dio obreda bdijenja.<br /><br /></p> <p>Služba riječi<br /><br /></p> <p>Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Crkva je odredila da, u ovom obredu, službena molitva bude čitanje biblijski tekstova osobito psalama (himana). Tako vjernici slu&scaron;aju riječ Božju i kroz psalme hvale i slave Gospodina, razmatraju djela koja je Bog od početka činio. U nekim od ovih psalama poziva se na kajanje za svoje grijehe, u drugima na slavljenje Boga ili pak proriče dolazak Spasitelja svijeta. Svetopisamska čitanja zavr&scaron;avaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini.<br /><br /></p> <p>Krsna služba<br /><br /></p> <p>Krsna služba započinje blagoslovom vode kojem prethode Litanije svih svetih. Nakon toga posvećenom vodom svećenik će krstiti novorođenčad i obraćenike (katekumene). Primanjem ovog sakramenta kr&scaron;tenici se oslobađaju (odriču) istočnog i drugih grijeha nakon čega slijedi ispovijed vjere. Ako nema kandidata za kr&scaron;tenje, tada svećenik &scaron;kropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnih obećanja.<br /><br /></p> <p>Euharistija<br /><br /></p> <p>Euharistijska služba u Vazmenom bdijenju vrhunac je Kristove prisutnosti u ovoj noći jer smo ga doživjeli prisutnog u simbolu uskrsne svijeće, preko prisutnosti u riječi te u kr&scaron;tenju.<br /><br /></p> <p>Tri dana pred Uskrs nisu zvonila crkvena zvona, a umjesto njih čegrtaljke su označavale kad počinju obredi. Počinje slavljenje Uskrsne ponoćne mise i ogla&scaron;avaju se crkvena zvona i orgulje u crkvama koje su ih imale. U na&scaron;em narodu ova misa je nazvana <em>&bdquo;ponoćka&ldquo; </em>iako se često slavi prije ponoći. Za vrijeme ove mise prvi put se, nakon korizme izgovara &bdquo;Aleluja&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Na svr&scaron;etku mise obavlja se blagoslov jela. Običaj je da žene i djevojke na Subotnje bdijenje sa sobom ponesu korpicu u kojoj se nalazi jelo za blagoslov. Prije se na blagoslov nosila samo obojena jaja, a od prije pedesetak godina i &bdquo;pati&scaron;panja&ldquo;, te u dana&scaron;nje vrijeme nerijetko &scaron;unka pečena u kruhu. U dana&scaron;nje vrijeme riječ pati&scaron;panja je &bdquo;out&ldquo; i dobila je &bdquo;moderno&ldquo; ime &bdquo;kuglof&ldquo;. Ko&scaron;arice, odnosno <em>&bdquo;korpice&ldquo;</em> kako su ih nazivali na&scaron;i stariji, bile su prekrivene bijelim vezenim krpicama. Tek na početku blagoslova otkrivao bi se njihov sadržaj.<br /><br /></p> <p>Sa blagoslovom jela zavr&scaron;ava subotnje bdijenje, a svr&scaron;etak svakako mora biti prije zore.<br /><br /></p> <p>U na&scaron;em narodu je ovaj dan jo&scaron; nazivan i Bijela subota &scaron;to je povezano i sa crkvenom tradicijom. Na taj dan kod svih svećenika liturgijska odjeća je bijela. Ovime se hoće reći da Uskrsu prethodi potpuna čistoća srca, misli i djela. U davnoj pro&scaron;losti bjelina je bila boja starosti, kraja, smrti i žalovanja. Crvenilo je bilo znak mladosti i života. Iz tog razloga na bijeloj uskrsnoj zastavi koju Isus uzdiže po izlasku iz groba oslikan je crveni križ kao znak života. U na&scaron;em narodu običaj je bio da se na taj dan jedu samo mlijeko i mliječni proizvodi.<br /><br /></p> <p>Na taj dan bilo je potrebno pripremiti jelo za sutra&scaron;nji blagdan i obojati uskr&scaron;nja jaja. Jaja bi se obično bojala kuhanjem u goljupini od kapule, a u novije vrijeme i raznim umjetnim bojama i kupovnim sličicama. Jaje se oduvijek smatralo zametkom novog života. Rimljani su imali običaj reći &bdquo;ab ovo&ldquo; od jajeta ili u slobodnom prijevodu &bdquo;sve počinje od jajeta&ldquo;. Dakle tradiciju ukra&scaron;avanja uskr&scaron;njih jaja simbolično bi smo mogli povezati sa početkom novoga života &scaron;to ga je Isus svojim životom, mučeničkom smrću i uskrsnućem omogućio.<br /><br /></p> <p><em><strong>Željan &Scaron;imunović/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-03-vazmeno-bdijenje-grude.jpgŽeljan Šimunović: VELIKI PETAK! Kuda Isus sveton nogon staje, Od krvi se trag poznaje...http://grude.com/clanak/?i=397658397658Grude.com - klik u svijetFri, 29 Mar 2024 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-07-20-velikipetak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za vrijeme puta križa i klanjanja ljubio bi se križ koji je tada bio prekriven. Po povratku iz crkve obitelji bi zajednički recitirale neke pobožne pjesmice...<p><br />Veliki petak - jedan od najvećih dana u povijesti čovječanstva! Pučki pisac Željan &Scaron;imunović donosi nam kako se Veliki petak slavio nekad, molitvu odnosno pobožnu recitaciju grudskog puka iz onih vremena, promi&scaron;ljanje...</p> <p style="text-align: center;"><br />VELIKI PETAK</p> <p style="text-align: right;"><br />Pi&scaron;e: Željan &Scaron;imunović - Grude.com</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki petak je sam vrhunac korizmenog posta i za to se, u staro vrijeme, žežinjalo cijeli dan. Žežinjanje (strogi post) je podrazumijevalo samo jedenje suhog kruha i uzimanje vode. Danas se na taj dan jede riba ili bakalar za ručak, pa često puta ručak zna biti svečaniji od običnih dana. Svi bi popili po ča&scaron;u crnog vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Vjerovalo se da se taj dan vino pretvara u krv, pa bi stariji popili i koju ča&scaron;icu vi&scaron;e. Mise se ne slave već od Velikog četvrtka, ali svi koji su mogli i&scaron;li bi na put križa gdje se kantala (pjevala) muka Isusova. Za vrijeme puta križa i klanjanja ljubio bi se križ koji je tada bio prekriven. Po povratku iz crkve obitelji bi zajednički recitirale neke pobožne pjesmice koje su se neznatno razlikovale od sela do sela. U Grudama je ta pobožna recitacija glasila otprilike ovako:<br /><br /></p> <p>Kad Isusa osudi&scaron;e,</p> <p>na rame mu križ stavi&scaron;e,</p> <p>od drveta vrlo tvrda,</p> <p>da ga nosi na vr&acute; brda.<br /><br /></p> <p>Kuda Isus sveton nogon staje,</p> <p>Od krvi se trag poznaje.</p> <p>Svuda krvca teče &scaron; njega,</p> <p>za spasenje svita svega.<br /><br /></p> <p>Za njin mila majka stupa,</p> <p>suzama se ona kupa.</p> <p>"Stani, stani moj sine primili,</p> <p>da ti vidin obraz bili."<br /><br /></p> <p>Utje&scaron;iti majku želi,</p> <p>obazri se Isus, pa joj veli.</p> <p>"Ne plač mila majko moja</p> <p>Jer me boli žalos&prime; tvoja.<br /><br /></p> <p>Ne plač, Majko, radi toga,</p> <p>to je volja Oca moga,</p> <p>jer ne more drugo biti,</p> <p>moran du&scaron;e izbaviti.<br /><br /></p> <p>Na križu ću raspet biti,</p> <p>tebe, Majko, ostaviti.</p> <p>Džudije se tu zgleda&scaron;e,</p> <p>sina s majkom rastavi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Na vr&acute; brda vode njega</p> <p>di krvnici raspe&scaron;e ga.</p> <p>Crna zemlja puca cvili,</p> <p>kad se Isus s du&scaron;on dili.<br /><br /></p> <p>Suce žarko pomrčalo,</p> <p>za Isusom zaplakalo</p> <p>Isuse na&scaron; mili</p> <p>Gri&scaron;niku se meni smili,<br /><br /></p> <p>kad s&prime; ovoga svita pođen,</p> <p>da u nebo sritno dođen,</p> <p>da se uvik mogu</p> <p>klanjat s tobon dragon Bogu.<br /><br /></p> <p>Amen!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obiteljsko okupljanje podrazumijevalo je da netko od ukućana prepričava tijek Otkupiteljeve muke ostali bi to proživljavali i pobožno slu&scaron;ali. Ilustracije radi poku&scaron;ati ćemo &scaron;tiocima prenijeti bar dio spomenute priče:<br /><br /></p> <p>&bdquo;Moj brate, kad se On dragovoljno prida u Žudijske ruke kud su Njega sve vodali i kako su ga mučili. Najprija su Ga odveli nekakvin njijovin vlastima, nekakvom Ani, koji Ga je ispitiva i za sva&scaron;ta ga optuživa. Isus je samo &scaron;utijo i porid toga &scaron;to su Mu i &scaron;amar tuten dali. Ivan i Gospa su iz dvora čuli kako se ovi unutra iživljavaju, ali nisu mogli ni&scaron;ta jerbo su na dvoru bile straže. Jadna mater je samo gorko cvilila i suze lila pogotovu kad su ga pleskali i kad su ga svezana i izmučena jopet otolen oćerali prid nekakvog Kaifa.</p> <p><br />Tute je Isus jopet &scaron;utijo i porid toga &scaron;to su opet nanj sva&scaron;ta nasmrdili ko biva da buni narod protivu vlasti, da govori da poriz ne triba plaćat, da govori da je kralj Židovski. Samo je jednom odgovorijo kad su ga pitali jeli On sin Božiji? &Scaron;ta će ti bit? Kad je On reka &bdquo;Dobro jesi reka i sam, Ja Sin Božji pravi jesam&ldquo; oni Kajif od ida iskida svoje aljine i viče da Ga triba razapet jer je to bogohuljenje i neoprostiv grij. One džudije &scaron;to su se tu skupile samo viču da ga triba propet&prime;. Otolen ga opet jamilo, pa ga ćeraju Pilatu. Usput se ne zna &scaron;ta mu nije radilo bilo, pljuvalo, ću&scaron;kalo, rugalo mu se i sva&scaron;ta. Pilat bija&scaron;e nekakav rimski glave&scaron;ina u Jeruzalemu i moga je radit &scaron;ta oće i kako oće, ali nije ga tijo sudit, nego ga opet posla nekakvom džudijskom sucu Irudu. Moj brte, kad je ga se Irud tuten doveza, te, ako si sin Boži ajde sad od vode napravi vino, ajde sad napravi čudo, ajde sad ovo ono. Isus jopet &scaron;utijo. Najpotlin mu obukli nekakvu luđačku alju, pa ga, da Bog prosti, ko pla&scaron;ilo ponovo ga poslali Pilatu.</p> <p><br />Navalijo oni narod na Pilata da ga sad mora osudit. Unda ti Pilat, da ugodi onoj svitini, zapovidi da ga ljuto izbičuju. Kud su ga god bičevali tu mu je koža pucala i krv sve po zemlji tekla. I to in ne bi dosta, nego smota&scaron;e trnovu krunu i nabi&scaron;e mu na glavu. Sve su mu se rugali da je sad pravi kralj kad ima krunu. Nako izmučena i krvava Pilat ga pokaza onoj svitini nebili se smilovali i rekli da je dosta. Jok! Oni samo viču propni ga, propni ga! Vidi Pilat nema kud, pa i&prime; jopet pita bili volili da pusti Njega kojeme on nije na&scaron;a nikakve krivnje ili Barabu koji je veliki zlikovac i ubojica? Oni svi u glas pu&scaron;ći Barabu! Pu&scaron;ći Barabu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>On in vika da ne mere prolit krv nevina čovika, ali džaba. Oni farizeji viču da Njegovu krv primaju nase i na svoju dicu i samo navaljuju da se propne. Unda Pilat popu&scaron;ća i govori kad ne mere bit po njegovon neka bude po va&scaron;en samo ja oću bit čist od njegove krvi i prid svima opra ruke. Ko bisne zviri, odman tu, nanj navali&scaron;e oni rimski vojnici i natovari&scaron;e mu križ da ga nosi na Kalvariju di će ga raspet. Usput su ga udarali i svakakve pogrde govorili. Tu ti je putom On triput pada pod križon jebo je bijo skroz oslabijo od pusti&prime; udaraca i muka koje su mu zadavali. Kad vi&scaron;e nije moga nosit križ dali ga nekom &Scaron;imunu Sirencu da ga on nosi&hellip;&hellip;&hellip;&hellip;&hellip;&hellip;&hellip;&ldquo;<br /><br /></p> <p>I tako bi se prepričala cijela priča o muci Isusovoj i ono kako mu je Veronika dala svoj rubac da obri&scaron;e krvavo lice i kako je usput sreo majku i žene koje su plakale i kako im je On rekao da ne plaču za Njim, nego da plaču za svojim sinovima koji su ga na smrt dali i to kako su ga velikim čavlima prikovali na križ i sve &scaron;to se događalo dok Isus nije ispustio du&scaron;u i umro. Posebno se nagla&scaron;avalo to kako su toga dana na Kalvariji sa Isusom bili razapeti i dva razbojnika. Kako je onaj &scaron;to je Isusu bio sa lijeve strane govorio da on nije Bog jer da je spasio bi i sebe i njih. Onda opet kako ga je onaj sa desne strane prekoravao i pitao ga zar se on ni Boga ne boji i kako je Isus na pravdi razapet, a oni su to zaslužili. Kako je onda oni desni rekao: &ldquo;Isuse, sjeti me se kada dođe&scaron; u kraljevstvo svoje.&rdquo; A on će mu: &ldquo;Zaista ti kažem: danas će&scaron; biti sa mnom u raju!&rdquo;. Prepričavanje muke nastavilo se sve dok se u detalje ne bi opisala Isusova smrt, skidanje sa križa i pokop. Posebno bi se opisivali detalji oko zadavanja rana i davanja žući za piće. Naglasak je bio i na Majčinoj boli i tuzi koja je ovo sve gledala iz neposredne blizine. Kada bi se govorilo o samom pokopu onda je se obavezno naglasilo da su mu na grob navalili ogromni kamen kojeg ne bi mogao pomaknuti niti jedan čovjek.<br /><br /></p> <p>Iako ove prispodobe muke Isusove, u najmanju ruku, nije umjesno, a možda je i grje&scaron;no, uspoređivati sa politikom ipak bi se tu dale naći nekakve poveznice. Znamo da su svi ovi događaji bili prije prorečeni i pisani, ali zapitajmo se kako bi se proročanstvo ispunilo da se onda&scaron;nji političari farizeji i svećenici nisu pobojali gubitka privilegija vlasti i političke moći? Zapitajmo se kako je do&scaron;lo do toga da se isti ti Židovi u svojoj državi obraćaju stranom vladaru (visokom predstavniku) i od njega zahtijevaju da sudi njihovu sunarodnjaku? Postavlja se pitanje kako je to moguće da taj isti narod, prije samo nekoliko dana, Isusa odu&scaron;evljeno dočekao i blagoslivljao vičući &bdquo;Hosana&ldquo;, a danas opet viču &bdquo;Raspni ga! Raspni ga!&ldquo;? Može li se ova manipulacija s narodnim masama usporediti sa dana&scaron;njim vremenom?<br /><br /></p> <p>Opet i ova zadnja prispodoba sa dva razbojnika itekako se može dovesti u svezu dana&scaron;nje političke ljevice i desnice.&nbsp;<br /><br /></p> <p>No politiku na stranu. Radije ćemo jo&scaron; po &scaron;togod o Velikom petku. Dakle, na ovaj veliki dan nije se radilo o zemlji jer u zemlji počiva tijelo Kristovo. Ovo pravilo imalo je izuzetak na način da je poslije podne bilo dozvoljeno ići kopati kod nekog starijeg i nemoćnog, udovice koja nema odrasle mu&scaron;ke čeljadi odnosno u neke sirotinje. To se čak smatralo dobrim kr&scaron;ćanskim dijelom. Taj dan nisu se pokopavali ni mrtvi i nisu se prakticirali vidljivi znakovi svetih sakramenta osim bolesničkog pomazanja.<br /><br /></p> <p>Uz ovo će biti jo&scaron; potrebno kazati ne&scaron;to o dana&scaron;njem poimanju Kristove muke kod na&scaron;e mladeži iako ni to, kao ni politika nije tema ovog teksta. Naime žalosna je činjenica da dana&scaron;nja mladež muku Isusovu shvaća vi&scaron;e kao holivudski spektakl, umjesto da se potrude i razmotre biblijska događanja i izvuku pouku. Umjesto da ponizno molimo mi, preko raznih medija informiranja, neprestano slu&scaron;amo o tomu koliki je broj turista, koliki je broj noćenja i koliki je ostvareni novčani dobitak. Razni anketari građanima postavljaju pitanja o tome koliko misle potro&scaron;iti, kuda idu za predstojeće blagdane itd. Sve je na trži&scaron;tu, pa i na&scaron; odnos prema vjeri. Eto riječ Uskrs se zamjenjuje sa riječi predstojeći blagdani koji su po prazničnoj inerciji rezervirani za &scaron;oping, zabavna druženja, putovanja i dokolicu. Isus je u drugom planu i sredstvo za podebljanje osobnih ili proračunskih novčanika. Zar ta i takva agresivna promidžba nije ispiranje zdravog mozga i progon na&scaron;e vjere na jedan vje&scaron;t i lukav način? Zar vas ovo ne podsjeća na onaj događaj kada je za vrijeme progona kr&scaron;ćana sv. Petar bježao iz Rima? Sjetite se da je na svom putu sreo Isusa i pitao ga: &bdquo;Quo vadis, Domine&ldquo;? (Kamo ide&scaron;, Gospodine?), a Isus mu odgovorio: &bdquo;Eo Romam iterum crucifigi (Idem u Rim da me ponovo razapnu). Jesmo li mi novi Petar? Postavlja se pitanje &scaron;to se to događa s nama kr&scaron;ćanima, pa da smo dopustili da nam du&scaron;u vi&scaron;e ozari radost &scaron;opinga ili zarade, nego radost otkupljenja na&scaron;ih grijeha i pobjede vječne smrti? Na&scaron;i stari bi rekli &bdquo;Ostupi sotono od kr&scaron;ćene du&scaron;e&ldquo;. Stoga oduprimo se ovoj napasti, odrecimo se sotone i svih djela njegovih i svega sjaja njegova. Vratimo se tradicionalnoj proslavi Uskrsa i na&scaron;im dobrim starim običajima.</p> <p><br /><em><strong>Željan &Scaron;imunović - Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-07-20-velikipetak.jpgŽeljan Šimunović: VELIKI ČETVRTAK - Dušo grišna, u viri budi kripna...http://grude.com/clanak/?i=397651397651Grude.com - klik u svijetThu, 28 Mar 2024 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-03-28-posljednja_vecera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Toga dana objedovalo se soparno (posno) zelje, jer se vjerovalo da je na posljednjoj večeri Isus s učenicima večerao gorko zelje.<p><br />Blagdanski je dan, Veliki četvrtak. Pučki pisac Željan &Scaron;imunović, čije tekstove priprave za Uskrs upijamo, za Grude.com je napisao sve o ovom svetom danu.</p> <p style="text-align: center;"><br /><strong>VELIKI ČETVRTAK<br /><br /></strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Željan &Scaron;imunović/Grude.com</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki četvrtak je dan na koji je počela Isusova muka. Na&scaron;i stari su taj dan počinjali na način da su se prekrstili tri puta i uz to izgovarali:<br /><br /><br /></p> <p>''Du&scaron;o gri&scaron;na,</p> <p>u viri budi kripna!</p> <p>Kad pođe&scaron; s ovog svita,</p> <p>Na oni svit dugin pten i tisnin klancin,</p> <p>Sritnit će te duv nečisti i pitat</p> <p>Jesi' du&scaron;a moja ili Božija?</p> <p>Ti će&scaron; reći:</p> <p>Nisan du&scaron;a tvoja neg Božija</p> <p>Kad san bila na nom svitu,</p> <p>Ja san rekla na blagdanak,</p> <p>Na Veliki četvrtak,</p> <p>Sto amena, sto znamena,</p> <p>sto se puta prikrstila.</p> <p>U jme Oca i Sina i Duva svetoga Amen!''</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toga dana objedovalo se soparno (posno) zelje, jer se vjerovalo da je na posljednjoj večeri Isus s učenicima večerao gorko zelje. Isto tako to zelje se smatralo blagoslovljenim i svaki ukućanin morao ga je objedovati. Zato se ovaj dan jo&scaron; nazivao ''zeljavi četvrtak''. Za potrebe tog objeda žene su nastojale unaprijed pripremiti nekoliko vrsta zelja. Posebno se cijenilo divlje zelje koje bi iskusne žene pronalazile parale po oranicama. Nama djeci sve ovo je bilo zapetljano i nejasno. Nikako, od starijih, nismo mogli saznati jeli jeo zelje ili jaganjca? E ba&scaron; zanovetljivo, ali &scaron;ta ti je vajde pitati matere kad i ona ne zna.<br /><br /></p> <p>Poslije objeda među čeljadi bi počinjala priča i razmatranje ovog biblijskog događaja. Pripovjedač bi sa velikom ozbiljno&scaron;ću opisivao događaj kad je Isus svojim učenicima rekao da će ga jedan od njih izdati. Pri tom bi lo&scaron;e govorio o izdajici Judi koji je za 30 srebrnjaka prodao du&scaron;u i na kraju, kad je shvatio &scaron;to je učinio, izvr&scaron;io samoubojstvo. Posebno se nagla&scaron;avalo to da je Juda i kao izdajnik mogao spasiti svoju du&scaron;u &bdquo;jer je Bog milostiv i pra&scaron;ća i najveći grij, ako se čovik iskreno pokaje&ldquo;. Međutim Juda je izabrao da na najgori način okonča svoj ovozemaljski život i zato je &bdquo;oti&scaron;a u paka&ldquo;. Obavezan dio priče je bio i sam čin ustanovljenja euharistije pri čemu bi se prepričalo kako je Isus lomio kruh i pio vino iz kaleža i kako je apostolima rekao da i svi oni od toga jedu i iz tog kaleža piju jer se on sam u tom utjelovio.</p> <p><br />Ukućani bi skru&scaron;eno slu&scaron;ali i o tomu kako se Isus na Maslinskoj gori &bdquo;molijo i krvavim znojen znojijo dok su njegovi učenici pospali. Mo&scaron; ti mislit kao je to kad su oni brez brige pozaspali, a On in maloprija reka da se bliži čas? Ma zaspali i Petar i ona dvojica &scaron;ta i&prime; je Isus povejo sa sobom unda kad se odmaka malo nastranu da se more s mirom molit. Unda i&prime; Isus dvaput brudijo, ali oni jopet pospu. Unda se Isus povratijo svojin učenicima i sve i&prime; probudijo i reka in da dolazi čas kad će ga pridat u žudijske ruke. Uton ti bani Juda i s njim Žudije i Isus in se dragovoljno prida. I unda ti se svi učenici razbiža&scaron;e samo se Petar lati mača i onome jednom Žudiji osiče uvo. Isus zaustavi Petra i reče mu Nemoj Petre ko se mača laća od mača gine. Slegnu se Isus i jami ono uvo i prisloni ga onom Džudiji i ono prireste koda ni&scaron;ta nije bilo. Jopet je napravijo čudo, ali su ga oni i porid toga ujtili, svezali i odveli. Eto vidite On in za večeron reka da će se svi razbižat kad Njega uvate i tako je i bilo. Kad in je On to govorijo nije in bilo pravo, a posebno Petru. Unda jope Petar govori da ga on ne bi izda ni za živu glavu, a Isus mu govori i ti Petre će&scaron; me tri puta zatajiti prija nego se svane i propivaju pivci. Kokad je tako i bilo&ldquo;. I tako bi priča potrajala do kasnih večernjih sati.<br /><br /></p> <p>Na Veliki četvrtak svaki kr&scaron;ćanin bio je obavezan izmoliti barem jednu Isusovu krunicu i vjerovanje. Dosta ljudi, posebno žena, izmolilo bi po 33 Isusove krunice, u spomen na trideset tri godine Isusova ovozemaljskog života. Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne govori se misa i crkvena zvona ne zvone.&nbsp;<br /><br /></p> <p><em><strong>Željan &Scaron;imunović/Grude.com<br /><br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-03-28-posljednja_vecera.jpgIvana Petrović: Bože mi oprosti, Milanovićev potez podsjeća na 91. i Borisava Jovićahttp://grude.com/clanak/?i=397492397492Grude.com - klik u svijetFri, 15 Mar 2024 22:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-03-15-24-boris-jovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mene ovo, Bože mi oprosti, podsjeća na 91. godinu kad je Boris Jović podnio ostavku na mjesto krnjeg Predsjedništva kako bi izazvao vojni udar.<p><br />Trebao je objaviti datum izbora i za&scaron;utjeti, to je zadaća predsjednika Republike. Međutim, Zoran Milanović, politički kameleon koji je obna&scaron;ao sve funkcije i uvijek se prilagođavao puku kako bi ga taj isti puk birao ponovno, a za kojeg su s Indexa rekli da slabo pamti, sada ide na sve ili ni&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Ivana Petrović, najbolja komentatorica političkih zbivanja u Hrvata, s knedlom u grlu govorila je o ovom potezu bez presedana, u vremenima dok se svijet trese zbog raznih ratova i katastrofa koje pogađaju čovječanstvo.<br /><br /></p> <p>Petrović je Milanovićeve najave usporedila s najavama Borisava Jovića, velikosrpskog ideologa koji je Milo&scaron;eviću bio desna ruka u ratu s Hrvatskom! - Predsjednik spominje neku Vladu nacionalnog spasa u 2024. godine. Mene ovo, Bože mi oprosti, podsjeća na 91. godinu kad je Borisav Jović podnio ostavku na mjesto krnjeg Predsjedni&scaron;tva kako bi izazvao vojni udar, da ne dođe Stipe Mesić. Kažem, Bože mi oprosti. A ovo, predsjednik kandidat na listi, kandidat za premijera, pa će biti i predsjednik. Ja sam to čula samo od Mislava Kolaku&scaron;ića i od nikoga vi&scaron;e. Stvarno, ako izlazimo doista na Međunarodni dan cirkusa, zaslužuje li Hrvatska ovakav cirkus? - zapitala se Ivana Petrović, prenosi Herc.info.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-03-15-24-boris-jovic.jpgŽeljan Šimunović: Korizmeni i uskrsni običaji! ''Od pjesme se nekoć moglo čuti jedino Gospin plač...''http://grude.com/clanak/?i=397349397349Grude.com - klik u svijetTue, 05 Mar 2024 22:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-03-05-krizni-put.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Korizmeni i uskrsni običaji", naziv je teme koja ispunja duh u ovom vremenu dok se katolici pripremaju za najveći kršćanski blagdan - Uskrs. <p><br />Autor tekstova je na&scaron; pučki pisac Željan &Scaron;imunović. S obzirom da su Božićni običaji objavljivani u dijelovima imali tisuće čitanja i reakcija, ne sumnjamo kako će vas i novi tekstovi koje je pripremio obradovati u ovom lijepom vremenu, a one najljep&scaron;e sačuvali smo za Cvjetnu nedjelju, Veliki tjedan i dane Uskrsa.</p> <p><br />U prvom tekstu počet ćemo onim &scaron;to je pro&scaron;lo, te onim &scaron;to je aktualno poput Puta križa, ispovijedi, priče&scaron;ćivanja, pjevanja Gospina plača... a sve to nas dovodi do najvećeg kr&scaron;ćanskog blagdana Uskrsa.</p> <p>&nbsp;<br /><br /></p> <p align="center"><strong>KORIZMENI I USKRSNI OBIČAJI<br /><br /></strong></p> <p style="text-align: right;" align="center"><strong>Za Grude.com: Željan &Scaron;imunović</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>KORIZMA</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pepelnica je početak korizmenog vremena koje traje četrdeset dana (ne računajući nedjelje) prije Uskrsa. <strong>Korizma je u stvari vrijeme duhovne priprave za slavljenje Uskrsa vrijeme koje je nekoć u kr&scaron;ćanskom životu hercegovačkih katolika bilo posebno pobožno vrijeme u godini.</strong> To je vrijeme molitve, velike duhovne obnove i milosrdnih dijela kada bi se u potpunosti trebalo posvetiti Gospodinu i odricati lo&scaron;ih navika, čistiti od grijeha, ispovijedati se i priče&scaron;ćivati. <strong>To su dani kada bi se prisjećali Kristova četrdesetodnevnog posta i boravka u pustinji.</strong> Kako bi se bar donekle poistovjetili sa Njegovom žrtvom vjernici su, za pokoru, prakticirali <strong>strogi post (žežinjanje) ili nemrs</strong>, te pojedinačno odricanje od onoga &scaron;to nam je drago. U narodu je poznata izreka: <em>Nema mrsa do Uskrsa&ldquo;.</em> U novije vrijeme sve vi&scaron;e se prakticira odricane pijenja kave, pu&scaron;enja, uzimanja alkoholnih pića i sl. <strong>Odricanje od ovih tjelesnih užitaka nekako izgleda kao prekomotna žrtva jer ćete te&scaron;ko sresti nekoga tko se odrekao mobitela, gledanja televizije ili se pak žrtvovao i zavjetovao moliti krunicu svaki dan ili kontati Gospin plač.</strong><br /><br /></p> <p>Prije se postilo ''<em>radi pokore za svoje grije i spasenja du&scaron;e''.</em> Korizmeni post počinjao je na Čistu srijedu, kad bi se čitav dan proveo samo o kruhu i vodi. Nekoć su se mnogi &bdquo;natjecali&ldquo; tko će vi&scaron;e postiti o kruhu i vodi (žežinjati). Osobito starija čeljad, koja su imala manje posla, svaki dan molili bi i po vi&scaron;e Isusovih krunica. <strong>Kroz čitavo Korizmeno vrijeme nisu se održavale ženidbe ni udaje, a nije se moglo čuti pjevanje, niti je bilo kakvog veselja i smijeha.</strong> Od pjesme se moglo čuti jedino Gospin plač, iz molitvenika fra. Anđela Nuića, koji poziva <strong>''<em>I nevjeste i djevojke, Plačne pjesme sad pjevajte</em>''</strong>. Sve do iza drugog svjetskog rata ova pjesma bila je javna. Kada su ''osloboditelji'' preuzeli vlast ova pjesma se prenijela u unutra&scaron;njost kuća, ali <strong>nikada nije potpuno utihnula</strong>.<br /><br /></p> <p><strong>Za vrijeme sijela, nakon pjevanja Gospina plača, stariji bi prepričavali muku Isusovu i razne dogodov&scaron;tine iz Biblije.</strong> Ova sijela su bila svojevrsni &bdquo;kviz&ldquo; poznavanja nauka katoličke vjere. Odrasli bi provjeravali znanje mladeži o raznim vjerskim istinama (deset Božjih zapovjedi, pet crkvenih zapovjedi, zapovjedi od naravi, zapovjedi od ljubavi, glavne istine katoličke vjere, sedam smrtnih grijeha, osam blaženstava, sedam darova Duha svetoga, pet stvari prije ispovjedi, tri prije pričesti, sedam sv. sakramenata, vjerovanje, Gospin pozdrav itd.), te bi na temelju datih odgovora pohvalili ili kritizirali znanje ispitanika. Razumije se da jedno sijelo nije moglo obuhvatit sve ove oblasti, pa bi se to nadoknađivalo sljedeći put.<br /><br /></p> <p>Posebno se pazilo da svatko tko može petkom ode u crkvu na Put križa. <strong>Put križa vjernici su veoma ozbiljno shvaćali u smislu razmatranja muke Isusove od trenutka osude na smrt do polaganja u grob.</strong> <strong>Svako se nastojao odazvati Njegovom pozivu</strong> <em><strong>&bdquo;pođi za mnom jer ja sam put, istina i život&ldquo;</strong>. </em>Svatko je nastojao biti dionikom muke Isusove i kroz 14 postaja pratiti Isusa na njegovu križnom putu <em>&bdquo;kako bi i on pratio nas na putu na&scaron;ih životnih križeva</em>&ldquo;. Djeca bi posebno emotivno shvaćala prikaz muke, pa su kasnije starijima postavljala stotine pitanja posebno o zlim ljudima koji su ga onako mučili i razapeli. Stariji su obja&scaron;njavali da su to Žudije, a kad bi mlađi pitali tko su Žudije odgovor je većinom bio Židovi. Nezgoda je bila u tomu &scaron;to je u ljudskoj naravi dano da se stvara mržnja prema nečasnim radnjama i ljudima. Djeci je dugo trebalo obja&scaron;njavati da je Bog htio da bude tako, da je Bog milostiv i pra&scaron;ta i najvećim gre&scaron;nicima itd.<br /><br /></p> <p><strong>Svi vjernici su se posebno pripremali za svetu ispovijed, koja je bila u ranim jutarnjim satima.</strong> Prije ispovjedi, zbog Pričesti, dvadeset-četiri sata nije se smjelo ni&scaron;ta jesti niti piti i&scaron;ta osim vode. U novije vrijeme ovaj period je skraćen na jedan sat s tim da je dozvoljena Pričest iako se nisi ispovjedio, ako nema&scaron; te&scaron;kih grijeha. Stariji vjernici nisu dobro primili ovu crkvenu odluku &bdquo;<em>jer je svaki čovjek grje&scaron;an i du&scaron;a se od grijeha može očistiti samo ispovjedi i iskrenim pokajanjem i tek kao takav si dostojan primiti tijelo Kristovo&ldquo;. </em></p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Za Grude.com: Željan &Scaron;imunović</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-03-05-krizni-put.jpgVakula - 'Ožujak - luđak'http://grude.com/clanak/?i=387298387298Grude.com - klik u svijetSat, 02 Mar 2024 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-16-vakula.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vakula za HRT ističe da će vjerojatno vrlo uskoro klimatolozi DHMZ-a potvrditi da je zima bila rekordno topla..<p><strong>Meteorolog</strong> <strong>HRT</strong>-a <strong>Zoran Vakula</strong> kaže da je, prema preliminarnim prognozama, srednja mjesečna temperatura zraka u veljači ove godine rekordno visoka. Svi su dani u mjesecu gotovo u svim mjestima bili ne&scaron;to topliji od prosječnih.<br /><br /></p> <p>Odstupanja od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991. - 2020. godina su uglavnom od 4 do 6 &deg;C na Jadranu, te od 6 &deg;C do čak 8 &deg;C u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Također je zabilježeno i manje oborine u odnosu na prosjek. Iznimka su sjeverni Jadran i Gorski kotar, gdje je u veljači bilo i za oko 80% vi&scaron;e oborine od prosjeka.<br /><br /></p> <p>Ovakvo je vrijeme u veljači dovelo do toga da je srednje sezonska temperatura zraka visoka kao rijetko kada, ponegdje i kao nikad u povijesti službenih meteorolo&scaron;kih mjerenja. Vakula za HRT ističe da će vjerojatno vrlo uskoro klimatolozi DHMZ-a potvrditi da je zima bila rekordno topla u, primjerice, Osijeku, Gospiću, Rijeci i Dubrovniku, te ponegdje druga najtoplija iza zime 2013./2014., primjerice na meteorolo&scaron;koj postaji Split Marjan ili zime 2006./2007. u zagrebačkom Maksimiru.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je i da je ova zima bila prva s pozitivnom srednjom temperaturom zraka na Zavižanu.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o ožujku, Vakula smatra da je jako velika vjerojatnost jo&scaron; jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosjeka, no unatoč tome, moguća su povremena hladnija razdoblja.<br /><br /></p> <p>Ožujak je poznat po promjenjivosti, odakle i potiče pučka izreka &lsquo;Ožujak - luđak&lsquo;, kaže Vakula.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o proljeću i ljetu, moguće su lokalno značajnije oborine na mjesečnom nivou u proljeće, no na ljeto je veća vjerojatnost za su&scaron;u.<br /><br /></p> <p>Ipak, Vakula ističe da nema sigurnih prognoza i da je najbolje pratiti vremenske prognoze 7 do 10 dana unaprijed, jer u dugoročnim izračunima postoji velika vjerojatnost da će srednja sezonska temperatura zraka biti barem malo veća od prosječne iz posljednjeg klimatolo&scaron;kog niza od 1991. do 2020. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-16-vakula.jpgNiall Ferguson: Prijete tri katastrofehttp://grude.com/clanak/?i=387189387189Grude.com - klik u svijetFri, 23 Feb 2024 15:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-23-niall-ferguson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Trump mogao donijeti ako ponovno postane predsjednik, Ferguson na prvo mjesto stavlja napuštanje NATO saveza. <p>&nbsp;</p> <p>Poznati britansko-američki povjesničar <strong>Niall Ferguson</strong> sa Sveučili&scaron;ta Harvard, dao je intervju za &scaron;vicarski list <span style="text-decoration: underline;"><strong><a href="https://www.nzz.ch/international/niall-ferguson-zu-trump-eine-wiederwahl-waere-fatal-fuer-die-usa-ld.1814268" target="_blank">Neue Z&uuml;rcher Zeitung</a></strong></span> na njemačkom jeziku, u kojem je komentirao aktualne svjetske teme - od SAD-a koji se nalazi pred izborom <strong>Joe Biden</strong> ili <strong>Donald Trump</strong> i posljedicama tog odabira, preko situacije u Ukrajini i ulozi Rusije u svjetskim previranjima pa sve do pitanja Tajvana. <br /><br /></p> <p>Govoreći o izboru između Bidena i Trumpa na izborima u studenome i pitanju tko je bolji za SAD i Zapad, Ferguson kaže kako su američki birači pred te&scaron;kom odlukom - odaberu li Bidena, mogli bi sačuvati republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobjede Trumpa. <br /><br /></p> <p>"Jo&scaron; jedan Bidenov mandat zapečatit će pad Amerike kao supersile i kraj &lsquo;Pax Americane&lsquo;. S druge strane, ako glasači izaberu Donalda Trumpa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, riskiraju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspiju sačuvati imperij jer neprijatelje Amerike puno vi&scaron;e pla&scaron;i Donald Trump nego Joe Biden", rekao je Ferguson.</p> <p><br />Kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokracija, koja bi sigurno mogla preživjeti drugi Trumpov mandat. Povijesno gledano, većina republika nije trajala tako dugo kao SAD i u tom smislu SAD stoje iznenađujuće dobro, no ponovni izbor čovjeka (Trumpa, op.a.) koji eksplicitno kr&scaron;i i poni&scaron;tava ustavne norme, mogao bi biti fatalan korak.<br /><br /></p> <p>Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Trump mogao donijeti ako ponovno postane predsjednik, Ferguson na prvo mjesto stavlja napu&scaron;tanje NATO saveza. Dok je Trump bio predsjednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na &lsquo;vjetropire&lsquo; koji samo uzimaju od Sjedinjenih Država, a ne daju ni&scaron;ta zauzvrat.<br /><br /></p> <h3>&lsquo;Ukrajina s Trumpom je izgubljena&lsquo;<br /><br /></h3> <p>"U prvom mandatu bio je prizemljen od strane generala koje je postavio, poput <strong>Jima Mattisa</strong> i <strong>H. R. McMastera</strong>, koji su ga nekako nagovorili da se pozitivno izja&scaron;njava o NATO-u. No, to ne bi bio slučaj u drugom Trumpovom mandatu jer takvi ljudi vi&scaron;e ne bi bili u vladi".<br /><br /></p> <p>Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trumpom u Bijeloj kući bila izgubljena, &scaron;to bi po njemu bila katastrofa. "Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Zastupničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove sigurnosne situacije u Europi i natjeralo sve europske zemlje da značajno povećaju svoje obrambene proračune, za &scaron;to politički nisu dobro pozicionirane".<br /><br /></p> <p>Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trumpovog mandata ističe pitanje Tajvana. Ferguson upozorava da Trump možda za to uopće ne mari. "Ako čitate memoare (biv&scaron;eg Trumpovog savjetnika) <strong>Johna Boltona</strong>, Trump je u biti ravnodu&scaron;an prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Trump rekao Kini: &lsquo;Možete učiniti Tajvanu ono &scaron;to ste učinili Hong Kongu. Ba&scaron; me briga. Razgovarajmo o tarifama&lsquo;. Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritizira Bidena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trumpova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao".<br /><br /></p> <p>Za scenarij pobjede Trumpa mora se pripremiti i ostatak svijeta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Europa se mora ozbiljno pozabaviti strate&scaron;kom autonomijom, na čemu je prije nekog vremena počeo inzistirati francuski predsjednik <strong>Emmanuel Macron</strong>, no &scaron;to je daleko od realizacije - Japan je, kako navodi, bliži strate&scaron;koj autonomiji nego europske članice NATO-a.<br /><br /></p> <h3>&lsquo;Tajvan je idući&lsquo;<br /><br /></h3> <p>"Vrijeme je da zemlje Europe, velike i male, ozbiljno shvate vlastitu obranu jer vi&scaron;e ne mogu pretpostaviti da će uvijek postojati američki jamac njihove nacionalne sigurnosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju donijeti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Poku&scaron;at će uvjeriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regiji. Mnogo će stoga ovisiti o stavu Trumpa i njegovog tima za nacionalnu sigurnost".<br /><br /></p> <div class="item__ad-center position_item_center_03_top item__ad-center--empty">&nbsp;</div> <p>Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson smatra da Izrael mora poku&scaron;ati iskorijeniti Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. "Gotovo svi lo&scaron;i glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država".<br /><br /></p> <p>Kada je u pitanju palestinsko pitanje, smatra kako je svima u regiji jasno da do dvodržavnog rje&scaron;enja neće doći. "Palestinske vlasti su oksimoron. One nemaju ovlasti i mislim da im se ovlasti ne mogu dati. Povijest nas uči da druge opcije osim internacionalizacije gotovo da i nema. I mislim da Ujedinjeni narodi moraju preuzeti odgovornost za Gazu. Ni&scaron;ta drugo mi se ne čini mogućim. Proći će mnogo godina dok se o palestinskoj samoupravi bude moglo ozbiljno razgovarati. Izrael ne može kontrolirati Gazu preko svoje vojske. Zato preporučujem da se vratimo starim modelima - internacionaliziramo vrlo sporna područja i postavimo zadatak Ujedinjenim narodima da osiguraju red".<br /><br /></p> <p>Kao osoba koja je predvidjela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan &scaron;to predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća točka sukoba.<br /><br /></p> <h3>&lsquo;Namjere Rusije i Kine uvijek su zlonamjerne&lsquo;<br /><br /></h3> <p>Na konstataciju autora intervjua kako se svijet nalazi u novom &lsquo;Hladnom ratu&lsquo; i kako bi Zapad mogao odnijeti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.<br /><br /></p> <p>"Mladi s obje strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to ba&scaron; i ne zanima. To je zato &scaron;to zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Volio bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svijet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi na&scaron;i pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideolo&scaron;kog režima".<br /><br /></p> <p>Također, kako navodi, treba podsjetiti zapadne čelnike na jednu od lekcija klasične povijesti i vječnu istinu o moći - jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci "Ako želi&scaron; mir, pripremi se za rat".<br /><br /></p> <p>Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli <strong>Henry Kissinger</strong>, biv&scaron;i američki ministar vanjskih poslova, tumačio jo&scaron; 70-ih godina, a po Fergusonu vrijedi i danas, a to je strategija detanta.<br /><br /></p> <p>"To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje &scaron;to i jesu. A svjesni smo da su njihove namjere gotovo uvijek zlonamjerne. No, poku&scaron;avamo ih angažirati na način da kupimo vrijeme, a to je vrijeme koje nam najvi&scaron;e treba. Bit će potrebno najmanje deset godina prije nego &scaron;to se Europa bude mogla vjerodostojnije braniti. Sjedinjenim Državama trebat će deset godina da moderniziraju svoje sve vi&scaron;e zastarjele vojne sposobnosti. Trebat će deset godina da se Tajvan uspije obraniti od kineske agresije. Treba nam vremena", zaključuje Ferguson.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-23-niall-ferguson.jpgLaki je malo nervozan! Turudić se riješio Rimac, Mamića, Perkovića, Mustača... da nije red i na njihovog intimusahttp://grude.com/clanak/?i=386966386966Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2024 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-25-zokimilanovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turudić je poslao u njemački, doživotni zatvor Milanovićeve intimuse, međutim Milanović brzo zaboravlja, isto kao što zaboravlja da je bio rigidni komunist dok je bio premijer Hrvatske za koju je govorio da je slučajna država. U prijevodu, zaboravio je i Perkovića i Mustača.<p><br />Laki je malo nervozan! Tim riječima bi se moglo opisati stanje Zorana Milanovića koji je upregao čitav paraobavje&scaron;tajni aparat da diskreditira budućeg &scaron;efa DORH-a Ivana Turudića. Turudić je poslao u njemački, doživotni zatvor Milanovićeve intimuse Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, međutim Milanović zna da hrvatski narod brzo zaboravlja, isto kao &scaron;to zaboravio da je Milanović bio rigidni komunist dok je bio premijer Hrvatske za koju je govorio da je slučajna država. U prijevodu, zaboravio je narod i Perkovića i Mustača. Također, i ti "prijatelji" kako ih nazivaju, Josipa Rimac i Zdravko Mamić, pali su dok je Ivan Turudić &scaron;efovao Sudom u Zagrebu! Sru&scaron;io je i Ivu Sanadera kad je bio najmoćniji, ne u Hrvatskoj nego &scaron;iroko, &scaron;iroko... Pa &scaron;to onda toliko zabrinjava Milanovića da saziva izvanrednu konferenciju? Ne znamo, ali nadamo se da ćemo saznati uskoro, možda kad novi &scaron;ef DORH-a otvori fajlova gdje ima i Milanovića...</p> <p><strong>Objavljene nove poruke<br /><br /></strong></p> <p>Jutarnji list objavio je nove poruke, koje je Rimac razmjenjivala 2017. sa Splićankom Mirjanom Čagalj, dana&scaron;njom potpredsjednicom Hrvatske gospodarske komore, ali i 2018. sa Snježanom Bajan, tada&scaron;njom zamjenicom Općinskog državnog odvjetnika u &Scaron;ibeniku. I ove poruke vezane su uz Turudića.<br /><br /></p> <p>Prema porukama koje je objavio Jutarnji, vidi se da su Rimac i Čagalj razgovarale o sastanku na koji je Rimac i&scaron;la s Turudićem.<br /><br /></p> <p>"Ja ću u utorak u zg na kavu s Turudićem i nazad u sridu na Jahorinu", pi&scaron;e Rimac, a Čagalj odgovara: ".... oho... &scaron;ta s njim? Ana marija? ..."Ili zdravko"?. "AMR", odgovara joj kratko Rimac.<br /><br /></p> <p>AMR iz poruke Josipe Rimac inicijali su biv&scaron;e predstojnice Ureda za područja od posebne državne skrbi Anne Marije Radić, visoke državne službenice optužene da je dodjelom triju stanova obitelji Rimac umjesto jednoga koji im je po zakonu pripadao - zloupotrijebila položaj. U vrijeme kad su Rimac i Čagalj izmjenjivale poruke, protiv Radić je trebalo krenuti suđenje pred Županijskim sudom u Zagrebu, kojemu je Turudić predsjednik.<br /><br /></p> <p>Suđenje je na kraju zavr&scaron;ilo u tri mjeseca. 1. lipnja 2017. izrečena joj je kazna od godinu dana zatvora, koju joj je sud zamijenio radom za opće dobro, te povrat 548.000 kuna, za koliko je pogodujući Rimčevima o&scaron;tetila državu. U ožujku 2021. Vrhovni sud je postrožio presudu Anni Mariji Radić i pravomoćno ju osudio na godinu dana zatvora i povrat novca.<br />Neugodne poruke od Snježane Bajan o Turudiću<br /><br /></p> <p>Rimac je u srpnju 2018. godine primila niz neugodnih poruka od Snježane Bajan koje, kako pi&scaron;e Jutarnji, otkrivaju da ona želi napredovati na Županijsko državno odvjetni&scaron;tvo i očekuje pomoć Josipe Rimac. Ljutita je &scaron;to je kninska sutkinja Ana Jeleč Pecirep uspjela napredovati na Županijski sud u Zagrebu, dok njoj napredovanje ne uspijeva.<br /><br /></p> <p>U porukama joj pi&scaron;e o Turudiću.<br /><br /></p> <p>"Kad se ovako srčano bori za tvoju novokomponiranu prijateljicu kako to nije u prvom stupnju dao sucu koji će na pravdi boga donit oslobađajuću presudu za AMR... Vi&scaron;e te cijenio i Srndać i Cvitan od njega milion puta... jako se potrudio, da su dali oslobađajuću moji se ne bi ni zalili...", pi&scaron;e Bajan i nastavlja: "dopustila si sebi da te on drži za budalu... to je i tvoj najveći problem."<br /><br /></p> <p>Rimac joj kratko odgovara: "Ja tebe odj*****????? A ba&scaron; ti HVALA."<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je Anu Jeleč Pecirep DSV imenovao za kaznenu sutkinju Županijskog suda u Zagrebu, Rimac je slala poruku Turudiću: "Kako si primija ovu iz Knina na županijski sud?" Turudić na to ne odgovara.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-25-zokimilanovic.jpgUnatoč progonu Perića i Palića, Željko Majić izišao je kao biskup i kao pobjednikhttp://grude.com/clanak/?i=386718386718Grude.com - klik u svijetMon, 15 Jan 2024 22:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-15-24-mpp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 2021. godini kreće potpuni progon velečasnog Majića. Majić je u srpnju te godine i službeno razriješen službe generalnog vikara i moderatora Biskupijske kurije.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se dogodi unutar ordinarijata ostaje unutar ordinarijata, barem je to tako bilo desetljećima no u ordinarijatu se već dugo ne &scaron;uti. Godine samovolje i tiranije Ratka Perića, a &scaron;to je prihvatio i njegov nasljednik Petar Palić mnogima su dozlogrdile premda javno neće istupiti i reći &scaron;to ih ti&scaron;ti, odnosno ne smiju jer lako mogu postati "samo" svećenici, iako je to barem u Hercegovini sveta dužnost, kad se vidi &scaron;to ti "samo" svećenici sve rade i za koliko vjernika brinu u dana&scaron;nje vrijeme, a ostala ih je tek &scaron;ačica.<br /><br /></p> <p>No Bog ne ostavlja svoje. I tako je uvijek bilo.<br /><br /></p> <p>Možda je tako i s velečasnim Željkom Majićem, Drinovčaninom, Gruđaninom, koji će za mjesec i pol dana i službeno preuzeti službu banjolučkog biskupa.<br /><br /></p> <p>Majić je vjerojatno najveća žrtva novog biskupa Petra Palića, a sve je počelo jo&scaron; u vremenu Ratka Perića, dok se birao njegov nasljednik.<br /><br /></p> <p>Velečasni Majić vjerojatno nikad neće ispričati za&scaron;to je odbio biskupsku službu u Hercegovini, odnosno nije prihvatio prijedlog Ratka Perića no tada za njega počinju problemi. Postoje dvije verzije priče, a obje definitivno nisu bile po volji Periću. Sugovornik portala Grude.com blizak ordinarijatu ispričao nam je sve &scaron;to je znao o spomenutom slučaju. Prema prvoj verziji,<strong> Majić je odbio službu jer nije htio rje&scaron;avati Hercegovački slučaj, barem ne na način na koji ga Perić i njegova ostav&scaron;tina rje&scaron;avaju</strong>. - To gaženje fratara Majiću se nikad nije sviđalo iako je slovio kao Ratkov prvi čovjek. Na kraju krajeva, on je iz kraja gdje su fratri udarili snažan pečat, on dobro zna &scaron;to kompletan onaj dio Bekije, i te Grude, znače franjevcima, a osobito koliko njima franjevci znače. I iz kuće je ponio riječi da ne bude sudac u Hercegovačkom slučaju. On je podržavao Ratka Perića, a kad je želio izići iz svega toga vi&scaron;e nije bilo ni lako. Poku&scaron;ao je djelovati kao umjerena struja, svjestan koliko je lo&scaron;e ono &scaron;to ordinarijat u Mostaru radi - priča nam sugovornik.</p> <p><br />Prema drugoj verziji, <strong>Majić je planirao okončati Hercegovački slučaj i rat biskupskog ordinarijata protiv Međugorja ako postane biskup</strong>. - Tu ideju Ratko Perić je prozreo ili je vjerojatno imao dou&scaron;nika koji mu je ispričao &scaron;to je posrijedi, jer Majić je namjeravao povesti razgovore o ovim pitanjima i naći trajno rje&scaron;enje koje bi zadovoljilo sve aktere Hercegovačkog slučaja kao i fenomen Međugorja. Jedan franjevac već je imao pripremljen prijedlog po kojem bi se vodili razgovori<strong> i na kraju bi se, kako Čule poetski reče jednom na sastanku s fratrima, svi izljubili na Brigu, a u ovom slučaju na grudskom brigu kod najljep&scaron;e crkve.</strong> Nažalost, Majić nije postao biskup, već je postao dijelom odbačen kao i taj franjevac koji je uvijek tražio rje&scaron;enja, ali takvi danas ne prolaze - priča nam.<br /><br /></p> <p>Uskoro nakon &scaron;to je Majić kao biskup otpisan, Ratko Perić pronalazi onog tko će izvr&scaron;avati njegove želje. Biskup u Hercegovini postaje Petar Palić, a velečasnom Majiću postaje sve gore. <strong>U 2021. godini kreće potpuni progon. Majić je u srpnju te godine i službeno razrije&scaron;en službe generalnog vikara i moderatora Biskupijske kurije.</strong> - Mnogi su tada naivno mislili da Palić dovodi nove kadrove kako bi osvježio biskupiju i napravio korak ka pomirenju. On je u su&scaron;tini sru&scaron;io onog koji je planirao pomiriti zaraćene strane - priča nam sugovornik. Ističe da je Majić stoički podnio sve udarce i poniženja. - On je omiljen svećenik, &scaron;to god o njemu netko pričao pa i dok je bio Ratkova desna ruka znao je razgovarati i bratski se izgrliti i s fratrima s kojima je morao biti na vi zbog Perića. Koliko je u tome bilo iskrenosti ne ulazim, međutim mislim da je Majić ponio iz kuće onu hercegovačku mudrost i čvrsto odlučio poslu&scaron;ati svoju majku da ne bude sudac u Hercegovačkom slučaju jer svjestan je i on na koji način je sve odrađeno, a bogobojaznosti u njemu ima itekako tako da on nikad ne bi mogao biti biskup po volji Ratka Perića. Perić je tražio nekog sličnog sebi tko će nastaviti progone i jo&scaron; ih podmuklije produbiti - tvrdi sugovornik. Perić je na&scaron;ao svog nasljednika, a Majića je dočekala Banja Luka.<br /><br /></p> <p>- Da su ga mogli maknuti na kraj svijeta u ordinarijatu u Mostaru to bi i učinili, međutim velečasni Majić ima snažna poznanstva, a ne zaboravimo i da je on <strong>bliski rođak supruge hrvatskog premijera Andreja Plenkovića</strong>. <strong>Koliko je priželjkivao Banjolučku biskupiju ne znam, ali znam da će ono malo stado imati dobrog biskupa koji će se vi&scaron;e brinuti o vjernicima</strong>, a manje o politici &scaron;to je Komarica radio. <strong>Komarica je kao biskup bio klasični političar, odlikovan 9. januara Ordenom časti RS-a od strane Milorada Dodika</strong>, to kod Majića, vjerujem, nećete vidjeti. A osobno mu želim sreću i zaželio sam mu je. On je unatoč progonima biskupa Perića i Palića izi&scaron;ao kao pobjednik iz ove priče iako ne znamo &scaron;to ga čeka u Banjoj Luci, osobito u ovim turbulentnim vremenima - ispričao nam je sugovornik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-15-24-mpp.jpgFra Bernard Marić, fra Ljudevit Lasta i Franz Beckenbauerhttp://grude.com/clanak/?i=386657386657Grude.com - klik u svijetWed, 10 Jan 2024 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-10-23-lasta-beckenbauer-bernard1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tada Lasti bijaše tek 27 godina, a nekoliko mjeseci ranije postao je svećenik. Fra Lasta je bio mudar i duhovit... ali pokazat će se, nije imao pojma o nogometu, a to pade na plodno tlo kod velikog fra Bernarda...<p style="text-align: right;"><br /><em><strong>Autor: Željko Andrijanić za Herc.info</strong></em></p> <p><br />Nogomet u mnogočemu pokreće svijet pa i danas kad je nekako predimenzioniran u financijskom smislu uvijek iznjedri neku ljepotu zbog koje ga se isplati pogledati. Bliži se kraju i igračka era Modrića, Messija i Ronalda, a opet &scaron;to ih vi&scaron;e umirovljujemo oni izgledaju sve mlađe i poletnije na terenu.<br /><br /></p> <p>Prekjučer je pak oti&scaron;ao jedan od najvećih svih vremena. Franz Beckenbauer se otisnuo u vječnost u 78. godini života. Rođen je 11. rujna, datuma koji će nakon napada u Ameriku zvučati zlokobno u povijesti, i to one 1945. godine kad je jedna Njemačka kapitulirala, a iz pepela se počela dizati nova Zapadna Njemačka.<br /><br /></p> <p>Beckenbauer je bio nogometna ikona nadimka Kaiser (Car), predvodnik najjačeg Bayerna u povijesti (četiri prvenstva i četiri europska pokala od 1969. do 1974.), Njemačke koja je 1972. pokorila Europu, a 1974. i svijet, a o kakvom se nogometnom umjetniku radilo potvrđuje činjenica da je u 37. godini uzeo prvenstvo Njemačke s HSV-om i vjerojatno da je htio mogao osvojiti jo&scaron; pokoju titulu, no odlučio se umiroviti od nogometa, postati trener i zauvijek biti legenda kako zbog nogometnih tako i zbog trenerskih rezultata nakon igračke karijere.<br /><br /></p> <p>No ova priča za bosanskohercegovačke i hrvatske prostore puno je sočnija, nastala je po kazivanjima fratara i prisjećanju autora ovog teksta, a ako u njoj i ima neka pogre&scaron;ka neka je franjevački velikani isprave gore.<br /><br /></p> <p>U ono vrijeme u Grudama je na župi bio fra Bernard Marić. Godina je 1974. Vremena su te&scaron;ka, a fra Bernard u tome vremenu bija&scaron;e progonjen kako od komunističkih vlasti tako i od biskupskih, hercegovačkih vlasti u Ordinarijatu u Mostaru gdje je dobar dio glave&scaron;ina bio produžena ruka komunističkih vlasti. Međutim, iako im fra Bernard kao stožerni stup i vjere i domoljublja nije bio po volji, upravo zbog toga su ga i po&scaron;tivali. Bio je nesalomljiv u svojim stavovima, a i kad su ga ostavili sama, on je nekako uz svog Gospodina vrijeme kratio molitvom, dubokim propovijedima i humorom.<br /><br /></p> <p>A ova priča je nadasve humoristična.<br /><br /></p> <p>Netom zavr&scaron;eno Svjetsko prvenstvo u Njemačkoj 1974. godine, prvak postala Njemačka, preciznije Zapadna Njemačka. Fra Bernard sjedi ispred stare župne kuće, onu koju danas fra Stanko Pavlović pretvara u velebni muzej koji će ostati za buduće nara&scaron;taje Gruda i Hercegovine, i čita novine. Fra Bernard je u tim vremenima bio poznat kao jedan od najnačitanijih svećenika britkog uma koji je uvijek imao prve informacije i odgovor na svako pitanje, pa je vlasti u biskupskom ordinarijatu i boljela glava po&scaron;to njegovu istinu, odnosno život po Gospodinovim pravilima, nisu mogle slomiti njihove podvale.<br /><br /></p> <p>A zbog svega toga i tada&scaron;nje svećenstvo se kod njega dolazilo i informirati. I dođe jedan dan kod njega mladi svećenik fra Ljudevit Lasta koji ga je poznavao i od njega učio, a koji će kasnije postati franjevačka legenda. Tada Lasti bija&scaron;e tek 27 godina, a nekoliko mjeseci ranije postao je svećenik. Fra Lasta je bio mudar i duhovit... ali pokazat će se, nije imao pojma o nogometu, a to pade na plodno tlo kod velikog fra Bernarda.<br /><br /></p> <p>Na naslovnici tada&scaron;njeg tiska bija&scaron;e velika fotografija Franza Beckenbauera i ostalih njemačkih nogometnih legendi koji su osvojili Svjetsko prvenstvo u velikom finalu u Munchenu.<br /><br /></p> <p>- Tko je to? - upitao je fra Lasta izdaleka gledajući novine i čovjeka koji drži neki pehar, pa je stvarno mogao pomisliti da svećenik drži neki sveti predmet u rukama. Fra Bernard ga promotri ispod oka i odluči se "malo" na&scaron;aliti.<br /><br /></p> <p>- Novi franjevački general - ko s nokta će fra Bernard.<br /><br /></p> <p>- Kako mu je ime? - upita fra Lasta.<br /><br /></p> <p>- Franz Beckenbauer - odvrati grudski župnik.<br /><br /></p> <p>Fra Lasta ga znakovito pogleda.<br /><br /></p> <p>- A ima li jo&scaron; i&scaron;ta?<br /><br /></p> <p>- Spominje se da će biti izabran i novi provincijal - reče fra Bernard.<br /><br /></p> <p>- Moguće, a tko će biti?<br /><br /></p> <p>- Gerd M&uuml;ller - odvrati fra Bernard, a tada je provincija imala problema zbog Hercegovačkog slučaja jer su se svi držali kao braća spremna poginuti za Krista pa i nisu mogli birati provincijala, onda je logično bilo da će biti nametnut izvana.<br /><br /></p> <p>- Aha, sve Nijemci znači - reče fra Lasta i brže bolje se pozdravi s fra Bernardom.<br /><br /></p> <p>Priča, odnosno taj pitki fra Bernardov humor vjerojatno bi ostao unutar grudskih zidina da fra Lasta nije krenuo u daljnju distribuciju vijesti. Fra Bernard je pak mislio da je ovaj shvatio &scaron;alu, a ne da nema pojma o tome &scaron;to se povijesno važno dogodilo prethodnog dana i da je Njemačka dominantno osvojila svjetski naslov. Fra Lasta je pak zaključio da ima dobru informaciju jer ju je čuo od fra Bernarda, a i spomenuta imena su nekako zvučala veliko, svećenički.<br /><br /></p> <p>Prvo je fra Lasta oti&scaron;ao na Humac gdje je obavijestio svećenike o novom generalu Franzu Beckenbaueru i provincijalu Gerdu M&uuml;lleru.<br /><br /></p> <p>Priča kaže da su ga svećenici samo promotrili, kogod se nasmijao uvjereni da se &scaron;ali. Kad je do&scaron;ao u Mostar stvar je već bila ozbiljnija. Kogod je mislio i da nije sav svoj. Onda ga jedan fratar povuče na stranu i objasni mu tko su Beckenbauer i M&uuml;ller, a fra Lasta, tada mlad i zelen svjestan da je nai&scaron;ao na Beckenbauera, ali u pravom, fratarskom obliku, u obliku fra Bernarda, zacrvenio, &scaron;to od neugodnosti &scaron;to od ljutnje jer je nasjeo.<br /><br /></p> <p>- Jedno vrijeme nije sa mnom pričao, pa se ohladio i bratski mi oprostio - prisjetit će se fra Bernard u budućnosti, kad je dosta godina pro&scaron;lo od te dogodov&scaron;tine.<br /><br /></p> <p>Moderna vremena donose sve manje ovakvih priča, a i sve manje legendi poput fra Bernarda i fra Laste koje je dovoljno kao takve spomenuti i svi će znati o kome se govori.<br /><br /></p> <p>Danas, vjerojatno, na nekom proplanku u Raju fra Bernard priča Kaiser Franzu i Gerdu M&uuml;lleru kako im je u &scaron;ali dao crkvenu titulu, a kako je fra Lasta to prihvatio kao dobar dan.<br /><br /></p> <p>Neka im je vječna slava i hvala.</p> <p><br /><em><strong>Autor: Željko Andrijanić za Herc.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-10-23-lasta-beckenbauer-bernard1.jpgŽeljan Šimunović: Božićni običaji (5. završni dio)http://grude.com/clanak/?i=386512386512Grude.com - klik u svijetWed, 27 Dec 2023 16:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-27-10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz tekstove pučkog pisca Željana Šimunovića uranjali smo u božićno vrijeme proteklih tjedana. Brojni zaboravljeni običaji oživjeli su uz njegove tekstove.<p>&nbsp;<br />Ostao nam je jo&scaron; peti zavr&scaron;ni dio. Međutim to, vjerujemo, nije kraj dobrog &scaron;tiva kojim će nas Željan &Scaron;imunović darivati. Neka mu poticaj bude broj čitanja jer ste u velikom broju čitali na&scaron;eg pučkog pisca iz mjesta Pocrte u župi i općini Grude. <br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Željan &Scaron;imunović/Grude.com</strong></em></p> <p align="center">SVETI STIPAN I IVAN<br /><br /></p> <p>Drugi dan Božića je Sveti Stipan kad se izjutra uz pozdrav ''<em>valjen Isus</em>'' nadoda ''<em>na dobro vam do&scaron;a Sveti Stipan</em>''. ili ''<em>Ivan</em>'' na Ivanjdan. Svi odgovaraju ''<em>i s tobom Bog da zajedno</em>''. K misi se nosi voće i rakija. Iza mise časti se, piva, a zna se zabaciti i kamena s ramena. Djevojke bi bacale jabuke momcima, a oni bi im uzvraćali. Pored ostalih pjesama, na Stipanjdan, posebno bi se isticala ganga ''<em>Punica je dočekala zeta, svarila mu nogu od pileta</em>''. Novi zetovi bi i&scaron;li u punica, gdje bi ih dočekala grotulja i dobar ručak. Grotulja se sastojala od suhi smokava, oraha, badema, rogača i sl. od kojih bi se napravila velika ogrlica. Ponekad je znala biti ukra&scaron;ena trakicama &scaron;arenog papira. Punica bi zetu prebacila grotulju oko vrata, a zet je darivao punicu ko&scaron;uljkom[1] ili meculetom[2].<br /><br /></p> <p align="center">MLADENCI<br /><br /></p> <p>Mladenci se slave u spomen na dan kada je Herod dao poubijati svu djecu do dvije godine kako bi tako bio ubijen i mali Isus. Na ovaj dan običaj je simboličnog &scaron;ibanja djece kako bi se podsjetilo na bol ubijene nevine dječice. Ovaj obred uglavnom je obavljala majka djeteta, a pri tom bi stalno ponavljala ''<em>Resti u dužinu, u &scaron;irinu, u dužinu, u &scaron;irinu&hellip;&hellip;&hellip;. Slu&scaron;aj, uči, ne svađaj se sa starijim, ne odgovaraj starijim&hellip;</em>''. Naravno da bi djeca bila zbunjena, ali bi im stariji naknadno objasnili smisao ovog postupka i darivali ih nekim sitnim darom. Nakon toga djeca su se blagoslivljala na misama.<br /><br /></p> <p align="center">NOVA GODINA<br /><br /></p> <p>U stara vremena nije se slavila Nova godina, nego se to zvalo &bdquo;Mali Božić&ldquo; ili &bdquo;Mlado Lito&ldquo;. Niko nije čekao ponoć da nastupi nova godina, nego se u zahvalu za primljena dobročinstva tijekom prolazeće godine Bogu molilo, te se od Boga tražilo da i u narednog godini bude na&scaron;a snaga i da nas jača u slabosti. Na samu Novu godinu ponavljalo bi se sve kao na Božić. Razlikovao se samo pozdrav u tom &scaron;to se govorilo ''<em>na dobro vam do&scaron;a Božić i mlado lito''.<br /><br /></em></p> <p align="center">ZA KRAJ<br /><br /></p> <p>Nažalost ovi tradicionalni običaji nisu se održali, ali imaju i danas mjesto u svetkovanju Božića. Pod utjecajem zapadnih materijalističkih vrijednosti, koje mladi s odu&scaron;evljenjem prihvaćaju, izgubili su duhovne vrijednosti. Ta prilagodba, novom vremenu, donijela nam je potro&scaron;ačko božićevanje, koje zaboravlja na čovjekoljublje i istinsku radost. Božićevanje nam se svelo na to da smo za Božić ''dobili ne&scaron;to <em>in</em>", ne&scaron;to novo, ne&scaron;to lipo i skupo, ne&scaron;to "pravo", ali &scaron;to vrijedi kad nas to u srcu ne veseli? &Scaron;to vrijedi dar koji nije <em>out </em>kad nam taj dar u <em>out</em> stavlja obiteljsko zajedni&scaron;tvo? Kako se tomu oduprijeti? Možda netko zna kako Božićne običaje ispravno &bdquo;modernizirati&ldquo;, ali u skladu sa njihovim starim duhovnim i folklornim vrijednostima.</p> <div><br clear="all" /><hr align="left" size="1" width="33%" /> <div> <p>[1] Ko&scaron;uljak &ndash; tradicionalna ženska ko&scaron;ulja</p> </div> <div> <p>[2] Meculet &ndash; Ženska marama</p> </div> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-27-10.jpgŽeljan Šimunović: Božićni običaji (2. dio)http://grude.com/clanak/?i=376327376327Grude.com - klik u svijetSat, 09 Dec 2023 13:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-24-22-stare-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 10. prosinca sjaji i druga svijeća na adventskom vijencu. Druga adventska svijeća simbol je ljubavi. Naziva se još i Betlehemska svijeća ili pomirilica. <p><br />Pučki pisac Željan &Scaron;imunović u vremenu priprave za Božić pripremio je zapise o božićnim običajima. Donosimo drugi dio teksta o vremenu kad se Božić slavilo skromnije, a svečanije i veselije, kojim želimo potaknuti i na povratak iskonu, Božiću kakav se slavio nekad.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>BOŽIĆNI OBIČAJI<br /><br /></strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Za Grude.com: Željan &Scaron;imunović</strong></p> <p style="text-align: right;">&nbsp;</p> <p>U obiteljskom ozračju i zajedni&scaron;tvu obavljala se posebna nutarnja i vanjska priprava za nadolazeći Božić. Nastojalo se ponaosob i zajednički vi&scaron;e moliti i ne grije&scaron;iti. Obavezno je bilo ispovjediti se i pričestiti <em>&bdquo;kako bi čiste du&scaron;e i bez grija dočekali Božić&ldquo;</em>. U te dane zajednička molitva bi se razlikovala od svakodnevne jer bi did ponekad dozvoljavao da zajedničku molitvu predvodi poneko dijete koje on smatra darovitijim i sposobnijim od ostale djece u kući. Odabranom djetetu ostala djeca, obično su, bila zavidna i kad bi ovo u molitvi pogrije&scaron;ilo potajno bi se podsmjehivala uz obavezno &scaron;iljkanje[1] na &scaron;to bi se did naka&scaron;lja i mrko ih pogledao. Djeca bi se isti čas smirila i skru&scaron;eno nastavila moliti.<br /><br /></p> <p>Kad molitva svr&scaron;i uz večeru bi stariji razglabali <em>&bdquo;di je dite pogri&scaron;ilo i kako je tribalo reć' ovo a reklo je drukčije&ldquo;</em>[2]. Predvodnik molitve upijao bi svaku njihovu riječ kako bi drugi put ispravio pogre&scaron;ke, a ostaloj djeci je bilo drago da je ''pametni'' pogrije&scaron;io i potajno su se nadali da će oni drugi put biti izabrani.<br /><br /></p> <p>Da bi duhovna priprava za Božićno veselje bila &scaron;to bolja nastojalo se &scaron;to vi&scaron;e postit (ne mrsiti se) ponekad i žežinjati[3]. Uzdržavalo se i od veselja, pa se već početkom do&scaron;a&scaron;ća pristajalo s uobičajenom gangom i putnjičkim pivanjem. To vrijeme smatralo se pogodnim za obnavljanje kr&scaron;ćanskog nauka kad bi se obično čitao molitvenik (fra. Anđela Nuića) ili Biblija ako je 'ko ima' u kući. Dobro je bilo ako je molitvenik tiskan velikim masnim slovima, pa stariji iz njega mogu čitati i usput provjeravati dječje znanje kr&scaron;ćanskog nauka. Dijete pobjednik ovog svojevrsnog kviza bilo je nagrađeno pohvalama, a ostalim je preporučeno da se vi&scaron;e potrude.<br /><br /></p> <p>Manje važna, ali ipak važna, bila je i vanjska priprava za koju su bili su zaduženi svi ukućani uključujući i malu djecu. Valjalo je obiliti[4] kuću &scaron;to je ''razumljivo'' bio ženski posa'. Mu&scaron;ka dužnost je da, na nekoliko dana prije, zatope živi klak[5] kako bi bio spreman za krečenje. Prije krečenja stopanjica[6] i ostala ženska čeljad moraju temeljito očistiti stojnu kuću. Valjalo je većinu stvari iz kuće iznijeti na dvor[7]. Iznose se sinija[8], stoci, naćve[9], sanduci, tava, bukara, čanjak[10], drvene ka&scaron;ike, burilo[11], stap[12], bronzin[13], kota[14] za mliko, ruta&scaron;i[15] i ostali ogrnjači[16] (gunjevi i biljci), lampa ili petruljača[17], bocuni za petrulje i zeljtan[18], te jo&scaron; neke sitnice &scaron;to je ko imao. U koga je bila lisa[19] iznad ognji&scaron;ta valjalo je očistiti od čađe. Obično se jami kakav matrak[20] pa se s njim dobro promatraka[21]. Ako si imao tavan valjalo ga je grabovom metlom dobro omesti od čađe i paučine. Valjalo je omesti i lug iz kuta iza ognji&scaron;ta, omesti sopu[22], penđžere[23], očisti dolap[24] i na kraju, poslije krečenja, kuću dobro izmesti i malo vodom oribati. Na dvoru se svi sudi, ka&scaron;ike i sinija operu u vriloj vodi i luk&scaron;iji, te isperu u čistoj vodi. Lijepo se opere i uglanjca[25] cilindar i očisti lampa ili lućerda (petruljača ), ostruže tava i bukara te opere u luk&scaron;iji[26]. Ruta&scaron;i i ostali ogrnjači se malo promatrakaju kakvom brstinon[27] pazeći da se ne udara jako kako se ne bi raskinuli. Strožak[28] se dobro protrese i lepu&scaron;ka se po njem lijepo rasporedi. Poslije krečenja sve se stvari vrate unutra.<br /><br /></p> <p>Prije nego se počne krečit po&scaron;alje se neko dijete u selo kod susjeda koji ima četku da je upita i donese. Ručno napravljena četka za krečenje bila je od krmetije dlake, a u nekog je bila i kupovna. Žene bi obilile stojnu kuću iznutra, ali i izdvora (izvana) oko prozora i vrata kako bi ljep&scaron;e izgledala.<br /><br /></p> <p>Mu&scaron;ki bi uvečer razgovarali o tomu &scaron;to treba pribavit' za Božić i &scaron;to je, u svezi toga, najbolje i najpametnije učinit'. Obično bi zaključili da treba kupit' desetak deka prave kave, bocun petrulja, politar ulja, pirmiča (riže), kremena &scaron;ećera, rogača, suvi' smokava i sl. Ako u kući nije bilo ovaca mu&scaron;ki bi se postarali da negdje nabave bravče[29] i to na vrijeme kako bi se moglo malo pojati do Badnjeg dana. Oni bi očistili bunji&scaron;te[30], utovarili đubre u vreće koje bi žene odnijele na barču[31] gdje bi zajedno usadili luk i žbun. Ako se koja podzida bila oborila valjalo je podzidati. Mu&scaron;ki bi u Andrijanića, Vrdoljakovom, Bogutovom ili Primorčevom dućanu (kasnije u zadružnom domu) nabavili bilila[32] za opanke, a žene su morale obiliti misne opanke svoj čeljadi. Stare opanke morale su podpričati[33] Ovi opanci zvali su se pričke ili ako su u ba&scaron; lo&scaron;em stanju pričaline. Do Božića žene su morale okrpiti i oprati robu od svi' ukućana. Zbog sveopćeg siroma&scaron;tva i neima&scaron;tine u stara vremena na svenosnim kla&scaron;njavim[34] hlačama i ko&scaron;uljama ponekad se dala vidjeti zakrpa na zakrpi, dok je misno ruho uglavnom bilo cijelo. Pranje robe bio je poseban obred. Obično bi žene robu na pranje u velikom drvenom &scaron;kavu[35] nosile na najbliži izvor. Pri tom bi se gledale dogovorit' sa konama (susjedama) da zajedno peru kako bi usput mogle koju probesidit'. Robu bi zatopile u vodu i vadile u &scaron;kav, te je posipale luk&scaron;ijom (u novije vrijeme domaćim sapunom) i praknjačom[36] po njoj lupale na posebnoj dasci. Robu su opet ispirale u tekućoj vodi. Sa bijelom misnom robom moralo se posebno pažljivo postupat i nakon pranja potpopit u modričalo[37] kako bi izgledala &scaron;to svečanije. Djeca koja nisu morala ići u čobaniju bila su zadužena da po vas cijeli Boži dan po strani kupe drva kako bi nakupili dovoljno za blagdane. Ponekad bi skupa sa ženama i&scaron;li u drva, pa bi žene ona deblja uprtile u brime a djeca bi &scaron;umicu za otpirivanje[38] nosila u naručju. Djeca su jo&scaron; morala dobro iskidat' pojatu[39] i namirivati 'ajvan.<br /><br /></p> <p>Na svetkovinu Bezgre&scaron;nog začeća stopanjica bi u jednu čanju[40] zalegla p&scaron;enice, tako da do Božića dovoljno naraste. Na Božić bi se u tu čanju stavljale tri blagoslovljene svijeće. U ovom običaju bilo je simbolike plodnosti i rodnosti kako kućne čeljadi tako i nadolazeće godine.<br /><br /></p> <p>U takom ozračju do&scaron;ao bi i Badnji dan.</p> <div><br clear="all" /><hr align="left" size="1" width="33%" /> <div> <p>[1] &Scaron;iljkanje &ndash; zadirkivanje, gurkanje</p> </div> <div> <p>[2] Gdje je dijete pogrije&scaron;ili i kako je trebalo reći ovo, a reklo je drugačije.</p> </div> <div> <p>[3] Žežinjanje &ndash; post o samom kruhu i vodi.</p> </div> <div> <p>[4] Obiliti &ndash; okrečiti, oličiti</p> </div> <div> <p>[5] Klak &ndash; kreč, vapno</p> </div> <div> <p>[6] Stopanjica &ndash; glavna domaćica i kuharica, neformalna voditeljica kućnih poslova.</p> </div> <div> <p>[7] Dvor - vani</p> </div> <div> <p>[8] Sinija &ndash; turski naziv za niski okrugli stol.</p> </div> <div> <p>[9] Naćve &ndash; četvrtasta drvena posuda namjenjena za kuhanje kruha.</p> </div> <div> <p>[10] Čanjak &ndash; okrugla konusna posuda iz koje se zajednički objedovalo.</p> </div> <div> <p>[11] Burilo &ndash; Zatvorena drvena posuda za no&scaron;enje i čuvanje vode.</p> </div> <div> <p>[12] Stap &ndash; drvena naprava koja je služila za mesti mlijeko, odnosno za pravljenje masla.</p> </div> <div> <p>[13] Bronzin &ndash; glinena ili gusana posuda za kuhanje.</p> </div> <div> <p>[14] Kota &ndash; bakarna posuda za kuhanje mlijeka.</p> </div> <div> <p>[15] Ruta&scaron; &ndash; prostirka otkana od starih krpa.</p> </div> <div> <p>[16] Ogrnjač &ndash; ogrtač.</p> </div> <div> <p>[17] Petruljača &ndash; primitivna petrolejska lampa.</p> </div> <div> <p>[18] Zejtin srp. - ulje</p> </div> <div> <p>[19] Lisa &ndash; tavanica pletena od jasenova pruća</p> </div> <div> <p>[20] Matrak &ndash; deblje drveno pomagalo</p> </div> <div> <p>[21] Promatrakatki - promlatiti</p> </div> <div> <p>[22] Sopa &ndash; zidani oblik klupe za sjedenje kod ognji&scaron;ta koji je ponekad znao služiti i kao ležaj za starije čeljade. Ovakav oblik sjedeljki nalazio se također i ispred svih starih kuća.</p> </div> <div> <p>[23] Pendžera tur. &ndash; slijepi prozorčić (udubljenje) u zidu koje je služilo za odlaganje raznoraznih vrijednih stvarčica.</p> </div> <div> <p>[24] Dolap &ndash; primitivni vid kredenca ili vitrine.</p> </div> <div> <p>[25] Uglanjcati - ula&scaron;titi</p> </div> <div> <p>[26] Luk&scaron;ija - lug</p> </div> <div> <p>[27] Brstina &ndash; drveni prut.</p> </div> <div> <p>[28] Strožak &ndash; primitivni madrac napravljen od vreća i ispunjen kuruzovom komu&scaron;inom (lepu&scaron;kom).</p> </div> <div> <p>[29] Bravče .- jednogodi&scaron;nje janje.</p> </div> <div> <p>[30] Bunji&scaron;te &ndash; primitivna kompostana.</p> </div> <div> <p>[31] Barča - vrt</p> </div> <div> <p>[32] Bililo &ndash; jedna vrst bojila za kožu.</p> </div> <div> <p>[33] Podpričati &ndash; zakrpati đonove.</p> </div> <div> <p>[34] Kla&scaron;nje &ndash; hlače od grube kozje kostrijeti.</p> </div> <div> <p>[35] &Scaron;kav &ndash; &scaron;kaf, drvena posuda namijenjena isključivo pranju.</p> </div> <div> <p>[36] Praknjača &ndash; drveno pomagalo za udaranje po robi.</p> </div> <div> <p>[37] Modričalo &ndash; posebna plava zrnca koja robi daju plavkasti ton.</p> </div> <div> <p>[38] Piriti - potpaljivati</p> </div> <div> <p>[39] Iskidat pojatu - očistiti &scaron;talu.</p> </div> <div> <p>[40][40] Čanja &ndash; činija, drvena posudica umanjenica čanjka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=376197" target="_self"><strong>Povezana vijest: Željan &Scaron;imunović: Božićni običaji (1. dio)</strong></a></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-24-22-stare-grude.jpgČestitke Drinovčaninu, Gruđaninu, novom banjolučkom biskupu! Biskupe Željko, predano radi za Hrvate RS-a i sjeti se riječi svoje mudre majkehttp://grude.com/clanak/?i=376319376319Grude.com - klik u svijetFri, 08 Dec 2023 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-08-zeljko-majic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Apostolska nuncijatura u Bosni i Hercegovini je na svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije, u petak 8. prosinca 2023., priopćila da je Papa prihvatio odreknuće od pastoralnog vodstva Banjolučke biskupije mons. Franje Komarice...<p>&nbsp;</p> <p>...te imenovala novog banjolučkog biskupa po&scaron;tovanog don Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije&ldquo;, izvijestila je Katolička tiskovna agencija.<br /><br /></p> <p>U isto vrijeme vijest o imenovanju objavio je Tiskovni ured Svete Stolice.<br /><br /></p> <p>Don Željko Majić rođen je u Drinovcima, u općini Grude, 28. ožujka 1963. Filozofsko-teolo&scaron;ki studij zavr&scaron;io je u Sarajevu, a za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaredio ga je 29. lipnja 1988. u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve biskup Pavao Žanić.&nbsp;</p> <p><br />Obavljao je niz važnih funkciji u biskupiji i bio jedan od prvih suradnika Ratka Perića, čovjeka koji je jedan od najzaslužnijih za eskalaciju Hercegovačkog slučaja i nereda u Crkvi u Hercegovini, kojeg hercegovački biskupi njeguju s koljena na koljeno.</p> <p><br />Majić se mudrije odnosio prema slučaju, odnosno iako nije simpatizirao franjevce, nikad se nije zalijetio niti ih udarao drvljem i kamenjem kao dobar dio prvih Ratkovih, a danas Petrovih ljudi. Vjerojatno su na to utjecale i riječi njegove dobre majke koja ga je mudro savjetovala o Hercegovačkom slučaju, a na &scaron;to je zasigurno utjecala činjenica da je prvi biskup u Hercegovini bio fra Pa&scaron;kal Buconjić čije ime pi&scaron;e zlatnim slovima u povijesti Hrvata.</p> <p><br />Dolaskom Petra Palića na čelo biskupije u Hercegovini, Majić je dobrim dijelom gurnut po strani, međutim iako daleko od Hercegovine, ova funkcija zasigurno je kruna njegovog svećeničkog rada.</p> <p><br />Don Željko, Drinovčaninu, Gruđaninu, čestitke! I sjeti se uvijek riječi svoje dobre majke i nikad nemoj suditi krivo, osobito &scaron;to si dobro upućen u ono u &scaron;to hercegovački biskup nije ili ne želi biti upućen, a to je ta stoljetna bitka naroda grudskog za fratre. Tu se ne radi o nikakvoj mržnji, već o težnji jednog naroda da bude zauvijek s onima koji su ih hrabrili i na putu Gospodnjem čuvali i u najtežim vremenima i u dana&scaron;njim izazovnim vremenima. Budi onaj ponosni, čvrsti kamen zaglavni i uvijek uz Hrvate RS-a, onu &scaron;ačicu vjernika koja sa svojim Kristom čeka neke bolje dane!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-08-zeljko-majic.jpgZatvoreno Sarajevo: Advent u Sarajevu ukinut nakon prijetnji i uvreda 'građana'http://grude.com/clanak/?i=376234376234Grude.com - klik u svijetSun, 03 Dec 2023 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-03-advent23.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovim potezom organizatora, ali i vlasti u Sarajevu dodatno su potaknute sumnje u otvorenost ovoga grada, odnosno, prije svega, njegove epitete europskoga Jeruzalema. <p><br />Prema napisu portala Nedjelja u vlasni&scaron;tvu Vrhbosanske nadbiskupije, sredinom studenoga na Instagramu se pojavio novi profil s oznakom Advent Sarajevo na kojemu se počelo najavljivati da će se ova kr&scaron;ćanska tradicija iz sredi&scaron;nje Europe prenijeti te održati u glavnome gradu zemlje, &scaron;to je, očito, jedne obradovalo, a druge pak iziritiralo. Naime, tada je najavljeno kako će se manifestacija, koju su nazvali "događaj za budućnost", održati na platou preko puta Vijećnice.<br /><br /></p> <p><strong>Božićna kugla<br /></strong><br /> <br /> Očito se radilo o inicijativi nastaloj pod okriljem Winter Festa u Sarajevu, manifestacije koja traje vi&scaron;e desetljeća i koja je ovim potezom napravila veliki iskorak. Naime, posve se podudaraju lokacija i vrijeme događaja od 23. prosinca ove godine do 3. siječnja sljedeće godine u sredi&scaron;tu grada koji, pak, sada ima posve drugi naziv i koji, dapače, slijedi raniju tradiciju. No, u državi u kojoj prevladavaju podjele, mržnja i stalno poticanje straha od drugih i drukčijih sve je dobilo posve drugi epilog. Ovaj su događaj, inače, počeli realizirati kompanija SOS Media i Grad Sarajevo. No, nakon kratkog vremena stvari su počele izmicati nadzoru nakon &scaron;to su se na ovoj dru&scaron;tvenoj mreži s logom događaja počeli redati uvredljivi te čak i prijeteći komentari. Nakon toga uslijedile su dvije modifikacije, odnosno svojevrsne "evolucije" službenoga loga. Na prvome su, uz prepoznatljive simbole Sarajeva, mjesto na&scaron;le i sarajevska katedrala, džamija, ali i zgrade Unitic odnosno popularni Momo i Uzeir te sarajevska žičara. Na prvoj intervenciji nestala je katedrala kao da se doslovno netko &scaron;alio s prepoznavanjem razlika nedostajućih prizora na prvoj odnosnoj drugoj fotografiji. No, očito nije u tome bio problem, nego &scaron;to je na donjem dijelu loga koji je napravljen kao staklena kugla bilo ispisano Advent Sarajevo. U međuvremenu se tom promjenom bez katedrale pohvalio i jedan ekstremistički političar iz Federacije BiH te je izbrisao Advent, a ostavio tek napis Sarajevo. Oti&scaron;ao je i korak dalje navodeći da ovaj događaj treba zvati "Hadvent". Fra Franjo Ninić, franjevac iz Tuzle, također je primijetio korekcije te na svome profilu na Facebooku dao sebi svojstven komentar. - "Advent u Sarajevu", u međuvremenu prekr&scaron;ten u "Sarajevo Winter Fest", kao i svi drugi tzv. adventski produkti "trži&scaron;ne religije" općenito na Zapadu, imaju veze s kr&scaron;ćanskim do&scaron;a&scaron;ćem ili Božićem taman toliko koliko Coca-Cola ima veze s izraelskim terorom nad palestinskim civilima i djecom. Percepcija simbola i njihovih učinaka na dru&scaron;tveni život i komunikaciju među ljudima u BiH je očajna. U jeziku na dru&scaron;tvenim mrežama to je osobito vidljivo. Užas odasvud! - napisao je fra Franjo Ninić.<br /><br /></p> <p><strong>Izbacili i džamiju<br /></strong><br /> <br /> Novinari portala Nedjelja nisu dobili odgovore u Gradskoj upravi oko ovih promjena, a u međuvremenu se na dru&scaron;tvenim mrežama Winter Festa pojavila i videoanimacija Vučka koji se igra snježnom kuglom podno planina prekrivenih snijegom. Sve to pratio je i prikladan tekst kako će se od 23. prosinca do 3. siječnja svi družiti na platou prekoputa Vijećnice na prvom Adventu u Sarajevu: - Tijekom 12 dana moći ćete uživati uz hladne i tople napitke te ku&scaron;ati razna jela koja će za vas pripremati na&scaron;i izlagači. Za dobro ozračje pripremili smo bogati glazbeni program, a za najmlađe posjetitelje predstave i kreativne radionice. Čekamo vas kod Vijećnice.<br /><br /></p> <p>Nakon toga pojavio se i treći logo s natpisom Winter Festa Sarajevo s kojega je nestao natpis Advent Sarajevo, ali su njegovi autori ovaj put izbacili i džamiju s minaretom, no ostao je Sebilj te Gradska vijećnica uz prizore vatrometa koji nalikuju palmama nadvijenim nad grad. Ovim potezom organizatora, ali i vlasti u Sarajevu dodatno su potaknute sumnje u otvorenost ovoga grada, odnosno, prije svega, njegove epitete europskoga Jeruzalema. Vrlo često se od hrvatske i srpske politike mogu čuti komentari da se Sarajevo pretvara u grad jednoga naroda. I ovim potezom dali su povod za takve tvrdnje.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-sarajevu-preko-noci-izbrisali-advent-kao-krscanski-obicaj-pa-se-nakon-brojnih-pritisaka-vratili-zimskome-festivalu-1728797" target="_blank"><strong><em>Večernji list</em></strong></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-03-advent23.jpgŽeljan Šimunović: Božićni običaji (1. dio)http://grude.com/clanak/?i=376197376197Grude.com - klik u svijetFri, 01 Dec 2023 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-25-20-jaslice-crkva-svkate.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počeo je 12. mjesec, prosinac, božićni mjesec, posljednji mjesec u godini. U nedjelju palimo prvu svijeću na adventskom vijencu.<p><br />Tijekom cijelog mjeseca nastojat ćemo uz "more informacija" koje donosimo i prenosimo, posebno isticati duh Božića, duh najradosnijeg blagdana. I počet ćemo božićnim običajima koje je pripremio na&scaron;, kako ga volimo nazivati, pučki pisac Željan &Scaron;imunović. Ovo je samo prvi dio &Scaron;imunovićevih zapisa o božićnim običajima, pa ćemo vas kroz vi&scaron;e tekstova potaknuti na prisjećanje na ona dobra, stara vremena kad se Božić slavilo skromnije, a svečanije i veselije, ali želimo potaknuti i na povratak iskonu, Božiću kakav se slavio nekad.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>BOŽIĆNI OBIČAJI<br /><br /></strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Za Grude.com: Željan &Scaron;imunović<br /></strong></p> <p>PROSLOV<strong> <br /><br /></strong></p> <p>Kad kažemo Bog to je ne&scaron;to samo po sebi neopisivo veliko čiju veličinu i moć ne može zamisliti nijedno ljudsko biće. Ono &scaron;to je toliko veliko i moćno, a uz to jo&scaron; i tajanstveno, u običnim ljudima izaziva strahopo&scaron;tovanje i nije im ba&scaron; privlačno. Takva je ljudska pamet, ako nije imala prilike da upozna na&scaron;eg kr&scaron;ćanskog Boga. Kada se kroz nauk sretne&scaron; s Njim i upozna&scaron; kao da se slijepcu odjedanput otvore vidici cijelog svijeta ili kao da se mozak napuni svim ovozemaljskim mudrostima. Otkrije&scaron; da Bog i nije tako tajanstven. Ta dao nam je oči da gledamo i u&scaron;i da slu&scaron;amo. Kad nam je već dao i mozak samo smo ga trebali bar malo koristiti. I taman kad ti se oči otvore i mozak proradi svojom ovozemaljskom pameti počne&scaron; ponovo mudrovati. Nu, kad je ljudima dao ovoliko znanje koliko li je tek Njegovo znanje i pamet?? Jednostavno je to: Toliko veliko da On zna da je nama običnim ljudima to nezamislivo, pa nam je Sebe odlučio pokazati u obliku čovjeka od krvi i mesa. E velika ti na&scaron;a ljudska pamet spram Njegovom. Eto kolika nam je kad je, da nas ne prestra&scaron;i, veliki Bog Otac odlučio poslati svoga sina u obliku malog nevinog djete&scaron;ca. I rodi se to malo dijete. Majka mu dade ime Isus Krist, a izraelski narod prozva ga Emanuel (heb. Immanu,el &ndash; Bog s nama). I pokaza Bog da je u svojoj veličini mali, da je u svojoj moći nemoćno ubogo malo dijete, da je u svojoj tajanstvenosti dostupan. Postade Bog malo dijete da nas ne prestra&scaron;i. Postade veliki Bog blago, dobro i drago dijete koje nas privlači. Malog Boga i dan na koji se On rodi moj narod od milja nazva Božić. Hrvatski narod iz mog kraja, ravnajući se po onoj latinskoj ime je znak (&bdquo;nomen est omen&ldquo;), prigrli Emanuela ili ti Boga koji je među nama, te svake godine na svoj način proslavlja njegov rođendan.<br /><br /></p> <p>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Da bi za dana&scaron;nje, a i buduće, generacije sačuvali i povratili iz zaborava bar dio tih običaja proslave Božića ovdje ću poku&scaron;ati prikazati neke od njih. O tim običajima, iz bliže pro&scaron;lost, i načinu slavlja pripovijedati ću kako ja to pamtim i na način kako su zborili[1] na&scaron;i stari.<br /><br /></p> <p align="center">VRIJEME PRIPREME I ISČEKIVANJE BOŽIĆA</p> <p align="center">&nbsp;</p> <p>Ne bija&scaron;e to tako davno kada moj kr&scaron;ćanski narod Hercegovine ne poznava&scaron;e riječ &bdquo;advent&ldquo;. Isto tako, u to vrijeme nije poznavao ni &bdquo;adventski vijenac&ldquo;, nije poznavao ni blje&scaron;tavilo svjetlećih ukrasa na božićnom drvcu, niti su djeca dobivala dar od sv. Nikole. Bijahu tada neki drugi običaji nekako bliskiji i&scaron;čekivanju Onoga koji tek treba doći, a manje bliski &bdquo;vjeri&ldquo; ovozemaljskih trgovačkih vrijednosti. Vrijeme od Svete Kate do Božića u narodu se zvalo &bdquo;do&scaron;a&scaron;će&ldquo;[2]</p> <p>Već prve nedjelje do&scaron;a&scaron;ća, po obiteljskom ozračju, počelo se osjećati da dolazi Božić. Zajedničke molitve postaju nekako glasnije i razgovjetnije, a ukućani nekako blaži prema članovima obitelji. Poslije večere čeljad zadovoljno razgovara i zahvaljuje Bogu &scaron;to nam je dao da smo eto i ove godine ubrali dobru ljetinu i u kući ima svega blaga. Eto brate čeljad nam zdrava i živa, marva[3] nam nije krepavala, ambari puni žita, bačve pune vina, ispekla se rakija, zaklalo krmka[4], a &scaron;to je najvažnije nikom nismo dužni. U tom svođenju računa did[5] bi obično naglasio: &bdquo;<em>E moj sinko!! Ko je dužan i na Božić je tužan. Vala dragom Bogu &scaron;to dobro prođosmo na vagi, pa podmirismo pridujam i dug u zadrugi</em>.&ldquo;[6].<br /><br /></p> <p>U dobrom raspoloženju i ozračju dođe i treća nedjelja do&scaron;a&scaron;ća koja se zove Materice. Ovo je, pored Očića (naredne nedjelje do&scaron;a&scaron;ća), najdraži dječji tjedan u godini. Kako i ne bi kad se na taj dan odrasli postanu mala djeca po uzoru na svemogućeg Boga koji je eto na Božić postao mali. Običaj je bio da na taj dan dođe do zamjene uloga i ulogu odraslih preuzmu djeca. Glumeći djecu roditelji, te udate žene i oženjeni ljudi na ove dane, dozvoljavaju svoj djeci da ih ka bajagi zavežu užetom, te mole djecu za oprost svega lo&scaron;eg &scaron;to su im kroz godinu učinili. Djeca ozbiljno shvaćaju ulogu odraslih i nabrajaju &bdquo;grijehe&ldquo;:, &bdquo;<em>Te stalno ste nas grdili i prigovarali, te niste nam dali da skačemo<strong>[7]</strong>, te bili<strong>[8]</strong> ste nas, te gonili<strong>[9]</strong> ste nas da privi&scaron;e<strong>[10]</strong> radimo i zato se morate iskupiti&ldquo;</em>. Kako bi okajali i otkupili svoje &bdquo;grijehe&ldquo;, stariji bez ljutnje i skru&scaron;eno daruju djecu sitnim poklonima (pokojim orahom, bademom, rogačem, kockom &scaron;ećera, a ponekad i sitnim novčićem) na veliku radost djece. Djeca bi ove darove po stotinu puta razgledavala i pregledavala, brojila, te nastojala &scaron;to bolje sakriti jer ih valja sačuvati do Božića i tek onda pojesti i u njima uživat. Obično bi sve skupa dali didu jer njemu najvi&scaron;e vjeruju, a on će ih i najbolje čuvati. Zbog tih sitni dječjih &bdquo;ucjena&ldquo; ovi blagdani su se zvali ''cina''. Od tada su stariji svakog dana morali odgovarati na dječja pitanja koliko jo&scaron; ima do Božića. Djeca su potajno promi&scaron;ljala kako jo&scaron; nije dugo do dana kad će biti svega blaga: oraha, suhih smokava, rogača, badema, kocke &scaron;ećera, a može biti da umjesto &bdquo;divke&ldquo;[11] dobiju i pravu kavu. Ko zna možda baba iz sanduka izvadi onu naranču ili jabuku &scaron;to ih je namijenila ponijeti u svojih kad pođe u rod. <em>&bdquo;More bit, more bit&ldquo;</em> govorila bi djeca, a iz njih je zračila ona nutarnja radost. <em>&bdquo;Uostalom, ako baba i ne dadne naranču, biti će onog lip&scaron;eg i&scaron;aranog kruva i pre&scaron;kovine</em>[12] <em>i neće se meso dilit ko obično&ldquo;. </em></p> <div><br clear="all" /><hr align="left" size="1" width="33%" /> <div> <p>[1] Zboriti - pripovjedati</p> </div> <div> <p>[2] Do&scaron;a&scaron;će &ndash; po Onomu koji dolazi</p> </div> <div> <p>[3] Marva &ndash; domaće životinje</p> </div> <div> <p>[4] Krmak - svinja</p> </div> <div> <p>[5] Did - djed</p> </div> <div> <p>[6] Hvala dragom Bogu &scaron;to dobro prođosmo na otkupu duhana, pa podmirismo predujam i dug u zadruzi.</p> </div> <div> <p>[7] Skakati &ndash; igrati se</p> </div> <div> <p>[8] Biti - tući</p> </div> <div> <p>[9] Goniti - tjerati</p> </div> <div> <p>[10] Privi&scaron;e - previ&scaron;e</p> </div> <div> <p>[11] Divka &ndash; sirotinjska zamjena za pravu kavu od prženog ječma</p> </div> <div> <p>[12] Pre&scaron;kovina &ndash; fri&scaron;ko meso</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-25-20-jaslice-crkva-svkate.jpegMario Galić: Rat u Ukrajini bliži se kraju! http://grude.com/clanak/?i=376171376171Grude.com - klik u svijetWed, 29 Nov 2023 23:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-29-23-zelenski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Putin želi proglasiti kraj rata i pobjedu po mogućnosti što prije te najaviti povratak svih mobiliziranih. Idealno vrijeme za to bilo bi uoči pravoslavnog Božića. Prije toga ruska vojska bi trebala izvojevati zadnju veliku pobjedu. <p><br />Rat u Ukrajini bliži se kraju. Prvi razlog namjera je Putina da proglasi pobjedu prije predsjedničkih izbora u ožujku iduće godine. Pritom će naravno pre&scaron;utjeti da je agresija pokrenuta s ciljem deukranizacije i denacifikacije cijele Ukrajine. S druge strane isticat će se da je na početku agresije Ukrajina bila na sjevernim granicama Krima, a sada je granica na Dnjepru.<br /><br /></p> <p>Iako je Putin agresiju na Ukrajinu između ostalog iskoristio i da bi potpuno zatro i zadnje tragove demokracije, predstojeći izbori mogli bi mu biti popriličan problem. Prije svega zbog rastućeg nezadovoljstva stotine tisuća očeva, majki, žena i članova obitelji svih mobilizirani te onih koji su poginuli ili ostali te&scaron;ki invalidi. Regionalni čelnici uz pomoći tajnih službi i policije za sada uspje&scaron;no suzbijaju sve poku&scaron;aje većih prosvjeda. Pomažu im odredbe kaznenog zakona koje omogućavaju da svako kritiziranje agresije na Ukrajinu i djelovanja političkog vrha bude kažnjeno do pet godina zatvora.<br /><br /></p> <p>Međutim, izbori bi mogli biti prilika svim nezadovoljnicima da iskažu svoje protivljenje. Prema Net Freedoms, ruske vlasti su tijekom 2022. blokirale ili uklonile vi&scaron;e od 610 tisuća web stranica, &scaron;to je najveći godi&scaron;nji ukupni broj u 15 godina. Povrh toga, 779 osoba suočeno je s kaznenim prijavama zbog online komentara i objava, &scaron;to je također rekord. Te su se brojke tijekom 2023. godine značajno povećale.<br /><br /></p> <p>Razina nezadovoljstva je ogromna i mogla bi &bdquo;proključati&rdquo; u svakom trenutku. Samo se čeka povod.<br /><br /></p> <p>Stoga Putin želi proglasiti kraj rata i pobjedu po mogućnosti &scaron;to prije te najaviti povratak svih mobiliziranih. Idealno vrijeme za to bilo bi uoči pravoslavnog Božića. Prije toga ruska vojska bi trebala izvojevati zadnju veliku pobjedu. Zbog toga ne čude masovni ruski napadi na Avdijivku koja nema nikakav vojni značaj, ali zato ima itekako simboličan. Avdijivka je jedan od najvećih simbola ukrajinskog otpora. Iako se nalazi niti sedam kilometara zračne udaljenosti od Donjecka, uspjela se obraniti 2014. i 2022. godine. Zbog te simbolike stotine ruskih vojnika svaki dan stradavaju na njenim prilazima.<br /><br /></p> <p>Putin je itekako voljan barem privremeno (do proljeća) okončati ratna djelovanja u Ukrajini, sa ili bez sporazuma o primirju. No Zelenski ba&scaron; i nije. Iako će ga okolnosti uskoro natjerati na to. Prije svega republikanci u Zastupničkom domu Kongresa koji jasno poručuju da Kijev vi&scaron;e ne može računati na razinu pomoći koju je dobivao do sada. Bez američke pomoći u oružju, streljivu i novcu ukrajinska obrana mogla bi vrlo brzo posustati. Jer europski saveznici ne mogu ispuniti niti ranije preuzete obveze, a kamoli nadoknaditi sve manju američku pomoć. Stoga ne čudi da se u zapadnim medijima sve če&scaron;će pojavljuju informacije da Zapad priti&scaron;će Kijev kako bi pristao na mirovne pregovore s Moskvom.<br /><br /></p> <p>Usprkos tome, Zelenski ne pokazuje da je spreman za bilo kakve pregovore. Dapače, najavljuje nove ofenzive. Ma&scaron;ta o novoj proljetnoj ofenzivi 2024. iako nikome nije jasno s kojim oružjem i streljivom. Zelenski ima jako važan osobni razlog zbog kojeg ne želi primirje - predsjedničke izbore koji bi se trebali održati u ožujku 2024., a na koje se Zelenskom ba&scaron; i ne ide. A najbolji argument za odgađanje izbora mu je da ne mogu biti regularni u ratno vrijeme.<br /><br /></p> <p>Zelenski se, sasvim opravdano, boji da će izbore izgubiti. Najvi&scaron;e ga je strah da bi mu protukandidat mogao biti trenutni glavni zapovjednik ukrajinske vojske, general Valerij Zalužni. Za sada je sigurno da će protukandidat Zelenskom biti njegov biv&scaron;i savjetnik Aleksej Arestovič. Međutim, Arestovič je najavio formiranje stranke ZA (Zalužni-Arestovič) te namjeru da mjesto protukandidata Zelenskom prepusti generalu Zalužnom.<br /><br /></p> <p>Stoga nije čudno da je general Zalužni u zapadnim medijima govorio o neuspjehu ukrajinske ofenzive. Zalužni može mirno kritizirati neuspjeh ofenzive jer ga je Zelenski (iz ponajvi&scaron;e političkih razloga) zaobi&scaron;ao te planiranje i provođenje ofenzive povjerio generalu Oleksandru Sirskom. Sirski se proslavio prvo obranom Kijeva, a potom i oslobađanjem Harkivske oblasti. Dodu&scaron;e, ovaj drugi ukrajinski vojni uspjeh ponajvi&scaron;e je bio posljedica nesposobnosti ruskih zapovjednika.<br /><br /></p> <p>Uspjeh proljetne ofenzive trebao je jo&scaron; vi&scaron;e povećati ugled Sirskog na u&scaron;trb Zalužnog, pa je pokrenuta kampanja pojavljivanja u zapadnim medijima. Neki od tih medija čak su ga proglasili najuspje&scaron;nijim generalom 21. stoljeća.<br /><br /></p> <p>No nije sve i&scaron;lo po planu. Velika proljetno/ljetna ofenziva koja je trebala stići do obala Azovskog mora neslavno je propala, a ugled generala Sirskog se ozbiljno srozao. I jo&scaron; gore, Zelenski ne može optuživati generala Zalužnog za propast ofenzive kad ga je iz nje isključio.<br /><br /></p> <p>Odnos između predsjednika i glavnog zapovjednika dodatno se pogor&scaron;ao kad je novi ministar obrane Rustem Umerov mimo generala Zalužnog smijenio zapovjednika snaga za specijalne operacije, generala Viktora Karenka. Njegovu smjenu ukrajinska javnost je doživjela kao dio političkog obračuna koji ima cilj da se Zalužnom onemogući stvaranje pouzdanog tima pomoću kojeg bi mogao utjecati na vojno-političke procese u zemlji.<br />Tu je i vrlo sumnjiva pogibija bojnika Genadija Čestjakova koji je bio osobni pomoćnik Zalužnog.<br /><br /></p> <p>Iako za sada ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba novinarima izjavljuje kako ne osjeća pritisak sa Zapada da Kijev pokrene mirovne pregovore s Moskvom, već samo spominjanje te mogućnosti priznanje je da takvi pritisci postoje. I jo&scaron; će vi&scaron;e jačati, pi&scaron;e u autorskom tekstu za<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sve-je-blize-kraj-rata-u-ukrajini/2516697.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d" target="_blank"> Index.hr</a> Mario Galić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-29-23-zelenski.jpgPalićevi najbliži 'briljiraju': Jedan istjerao dijete s poteškoćama u razvoju s mise, drugi brane Ratkov rat protiv Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=376042376042Grude.com - klik u svijetTue, 21 Nov 2023 21:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-31-ordinarijat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamislite situaciju da su 1881. godine umjesto fra Paškala Buconjića, prvog biskupa, biskupi postali Ratko Perić ili Petar Palić. <p><br />Bi li postojalo H od Hercegovine ili Hrvatske na ovim prostorima i bi li Kruno Rendulić spominjao prepune crkve vjernika u Hercegovini?<br /><br /></p> <p>Ovih dana, donovi, ili popovi kako ih se naziva u narodu, a za &scaron;to su krivi biskupi koji su ih zadojili mržnjom prema franjevcima, čast izuzecima kojih ima i koji ne mogu doći do izražaja jer su ih negativci potisnuli, ponovno briljiraju.<br /><br /></p> <p>Počet ćemo s incidentom s na&scaron;e strane, a za Biskupski ordinarijat je to ne&scaron;to sasvim normalno, a zove se: Međugorski paradoksi.<br /><br /></p> <p>Tako je naime Crkva na kamenu nazvala tekst u kojem analizira knjigu don Ivana Turudića "Biskup Perić i međugorski fenomen".<br /><br /></p> <p>Odakle potreba vi&scaron;e braniti postupke Ratka Perića, ako je on već biv&scaron;i biskup, ne znamo, ali očito treba prati savjest, kako Ratko pod stare dane tako i oni koji ga slijepo slijede sve ove godine.<br /><br /></p> <p>U tekstu je udrobljeno sva&scaron;ta od strane Bodrožića, Vidića, Raguža i naravno da se jo&scaron; jednom spomenulo to da Hercegovina ima "slučajeva", "fenomena", ima, kako pi&scaron;u, dubia i paradoksa vezanih upravo uz Međugorje.<br /><br /></p> <p>Pi&scaron;u i klevetaju naveliko da je to mučno čitati, a tko ima dobar želudac, na mrežnom izdanju <strong><a href="https://www.cnak.ba/osvrti/medugorski-paradoksi/" target="_blank">Crkve na kamenu</a></strong>, kojoj je &scaron;ef biskup Petar Palić, može pronaći tekst.<br /><br /></p> <p>Ukratko, gospodi iz Ordinarijata koja ovo podržava, kratka poruka: Vidioci su kao djeca i&scaron;li na vje&scaron;tačenje. I to u Jugoslaviji koja da je na&scaron;la i&scaron;ta sporno u njihovom iskazu pro&scaron;irila bi to na sva zvona samo da sebe očuva. Međutim, ni&scaron;ta sporno kod te djece nisu mogli pronaći, a testirali su ih na razne načine. Iz Ordinarijata, koliko znamo, nitko nije i&scaron;ao na nikakva vje&scaron;tačenja niti provjere, međutim od ljudi bliskih ovoj instituciji &scaron;alje se i majke čak i na testiranje na droge.<br /><br /></p> <p>A to je nova priča objavljena na portalu Hercegovina.info.<br /><br /></p> <p>U Gabeli, kod Ordinarijatu mrske Čapljine, župnik je don Vinko Puljić, imenjak i prezimenjak poznatijeg kardinala, a koji nema veze s njim.<br /><br /></p> <p>Mama Matea i njezin dvogodi&scaron;nji sin s pote&scaron;koćama u razvoju do&scaron;li su na svetu misu. Koliko god &scaron;okantno zvučalo mamu i njenog sina istjerao je s mise za njene pokojne roditelje. - Dijete s posebnim potrebama izbacio je iz crkve samo zbog toga &scaron;to se dijete vrtilo u krug i slalo poljupce ljudima. Svećenik već dugo traži od mene da ne dovodim dijete u crkvu, ni na misu pokojnim roditeljima kojima je bila misa u subotu, a jedva da ih je spomenuo, a nas izbacio iz crkve, ljudi iza&scaron;li za mnom da nas vrate, govoreći kako je to na&scaron;a crkva, a ne njegova - priča Matea koja se javila u Biskupski ordinarijat.<br /><br /></p> <p>Kancelar je za Hercegovina.info kazao kako je biskup Palić u pastoralnom poohodu u Posu&scaron;kom dekanatu pa će se nakon zavr&scaron;etka pohoda upoznati detaljno s događajem. Inače, puno je važnije ispitivati stanje u zdravoj župi, nego se baviti problemima. Naviklo se od Ordinarijata.<br /><br /></p> <p>Hercegovina.info zatim je nazvala don Vinka Puljića. Prvo je rekao da dijete nije s posebnim potrebama, kako to bogohulno zvuči, jer je majka kasnije poslala i dokaze o zdravstvenom stanju djeteta. - Prvo dijete nije sa posebnim potrebama. Moja je jedina njegova rečenica upućena njoj bila: "Gospođo, molim vas, uzmite svoje dijete u naručje. Druga stvar, dijete je na sv. misi koju sam imao za Vukovar se valjalo po crkvi i vri&scaron;talo, a ja sam samo rekao, Mama, molim vas, uzmite svoje dijete u naručje i ni&scaron;ta vi&scaron;e, a to mogu potvrditi i Župno pastoralno vijeće koji su bili na misi. To su članovi Župe koji vode život u župi. Samo sam rekao mama uzmite svoje dijete u naručje. Ako drukčije napi&scaron;ete bit će gadno - zaprijetio je novinarima portala <a href="https://www.hercegovina.info/vijesti/bih/gabela-majka-tvrdi-da-je-zupnik-svojim-ponasanjem-otjerao-nju-i-dijete-s-poteskocama-u-razvoju-s-mise-on-negira/219082/" target="_blank"><strong>Hercegovina.info</strong></a> don Vinko.<br /><br /></p> <p>Zatim je upitao novinare portala Hercegovina.info je li možda mama djeteta, Matea, narkoman. Majka je poslala dokaze kako njezin dvogodi&scaron;njak ima vi&scaron;e dijagnoza. ADHD, sumnju na autizam, kasni mu psiho i grafomotorika, za vr&scaron;njacima u razvoju kasni oko godinu dana, te zbog toga idu redovito na terapije. Da bi do kraja poentirala, majka se testirala i na drogu, te proslijedila test kojeg Hercegovina.info također donosi na svojim stranicama. Matea je negativna na drogu.<br /><br /></p> <p>Dijete je, kaže mama Matea, u ustima držalo dudu i nije vri&scaron;talo. nda se svećenik počeo tresti na oltaru i vikati "Bože daj mi strpljenja, ali požuri". Ja sam se prepala kad sam to čula i vidjela i uzela sam dijete koje je počelo plakati i iza&scaron;la sam iz crkve. Nakon toga, navodi da joj je župnik počeo slati i poruke preko platforme Whatsapp u kojima prijeti tužbom za klevetu.<br /><br /></p> <p>Ponavljamo opet, djeca iz Međugorja su i&scaron;la na vje&scaron;tačenje, evo i Matea se testirala na drogu. Je li vrijeme i da neki drugi slično naprave?</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-31-ordinarijat.jpgŠto piše u palestinskim udžbenicima: Od pet Izraelaca ubiješ troje, koliko ih je ostalo za ubiti?http://grude.com/clanak/?i=375652375652Grude.com - klik u svijetSun, 29 Oct 2023 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-12-23-sarajevo-palestina-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tko šalje podatke o ubijenima u Gazi, o 3500 civila koji su stradali? Ministarstvo zdravstva u Gazi, dijela vlade Hamasa! Isti taj izvor je prije nekoliko dana bio skandalozno kompromitiran u vezi s pogrešnom informacijom o navodnom izraelskom bombardiranju bolnice u Gazi.<p><br />Propaganda, od Jutarnjeg lista do Klixa i sličnih s ekstremističkim novinarima, ovih dana prikazuje Izraelce kao bijesne pse koji ubijaju palestinsku djecu.<br /><br /></p> <p>Međutim, znamo da istina nije uvijek onakva kakvu donosi Jurica Pavičić iz Jutarnjeg i njemu slični, a to je izvrsno objasnio u svojoj kolumni za Večernjak Neven Sesardić.<br /><br /></p> <p>Sjetimo se kad su Palestinci iz terorističke organizacije Hamas, koja je pobijedila na izborima u Palestini, prije tri tjedna ubili 260 mladih Židova, te mnoge oteli, silovali su žene i ubijali bebe, te su sve snimali mobitelima. Pohod tih psihopata u Gazi, čast izuzecima, dočekan je velikim slavljem.<br /><br /></p> <p>Golda Meir je davno rekla da su u Gazi bili pronađeni udžbenici za djecu od 7 godina u kojima su bili matematički zadaci tipa: "Imate pet Izraelaca. Ubijete troje. Koliko je ostalo Izraelaca koje treba ubiti?" Slično je i danas. Nedavni masakr slavili su i nastavnici u palestinskim &scaron;kolama koje su pod patronatom Ujedinjenih naroda te ih financiraju SAD i EU.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;to se tiče Gaze, Izrael je bio prinuđen za&scaron;tititi svoje stanovni&scaron;tvo koje je odatle desetljećima izloženo terorističim napadima. Nakon masakra mnogi su se složili da Izrael ima pravo na samoobranu od Hamasa. Problem je, naravno, to &scaron;to se Hamas skriva među civilima i &scaron;to će mnogi od njih izgubiti život u izraelskim napadima na Gazu. S druge strane, najvažniji zadatak vlade Izreaela je da &scaron;titi živote i sigurnost svojih građana. Ona im u postojećoj situaciji te&scaron;ko može reći da odustaje od bilo kakve vojne akcije zato &scaron;to bi uni&scaron;tenje Hamasa zahtijevalo previ&scaron;e kolateralnih civilnih žrtava pa neka se stoga oni sužive s visokom vjerojatno&scaron;ću sličnih ili jo&scaron; gorih masakra u bliskoj budućnosti. Međutim, to je upravo ono &scaron;to se često od izraelskog vodstva de facto zahtijeva: naime, da odustane od jedinog načina koji mu stoji na raspolaganju da za&scaron;titi svoje građane (tj. ulaska u Gazu i vojnog obračuna s Hamasom) - pi&scaron;e Sesardić.<br /><br /></p> <p>I na kraju, tko &scaron;alje podatke o ubijenima u Gazi, o 3500 civila koji su stradali? Ministarstvo zdravstva u Gazi, dijela vlade Hamasa! Isti taj izvor je prije nekoliko dana bio skandalozno kompromitiran u vezi s pogre&scaron;nom informacijom o navodnom izraelskom bombardiranju bolnice u Gazi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-12-23-sarajevo-palestina-1.jpgŠta li joj je više?! Benjamina Karić izvrijeđala Gruđanina, a mislila Imoćanina ili po običaju nije ništa mislilahttp://grude.com/clanak/?i=375561375561Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2023 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-24-benjamina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Benjamina Karić je gradonačelnica Sarajeva, lokalna lapača koja u većini slučajeva ne zna što govori. Glavni grad BiH je zbog nje postao predmet ismijavanja.<p><br />Dovoljno se podsjetiti kad je umjesto Božića, katolicima čestitala "sretan kalendar", da se vidi o kako se umnoj "liderki" radi.<br /><br /></p> <p>I opet je Benjamina proma&scaron;ila cijeli nogomet. Do&scaron;la je na propalestinski skup u Sarajevu, da ugrabi koji pljesak od ispranih mozgova koji kao da nemaju svojih problema nego se svađaju između Palestine i Izraela.<br /><br /></p> <p>I odmah je Benjamina zbog govora doživjela kritike. Izrael ju je upitao za&scaron;to nije osudila terorističke napade Hamasa i činjenicu da Hamas koristi Palestince kao živi &scaron;tit od Izraelaca. A onda slijedi ono najbolje. Zvonimir Milas iz Imotskog je na Twitteru ustvrdio da prista&scaron;e terorističke organizacije Hamas u Sarajevu uživaju podr&scaron;ku sarajevske gradonačelnice Benjamine Karić.<br /><br /></p> <p>Možda čovjek nije ni&scaron;ta slagao jer Benjamina pojma nema koga uopće podržava, no onda se ona uključuje u priču i &scaron;alje žestok odgovor, i to ni vi&scaron;e ni manje nego Zvonku Milasu, državnom tajniku Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, po ocu Gruđaninu, po rođenju Vukovarcu.<br /><br /></p> <p>Tko zna, možda je Benjamini tlak digla ta kombinacija Gruda i Vukovara (veže ih isti datum 18. 11. 1991.) u Zvonku pa ga je odlučila napasti, iako ni Zvonimir nije mala maca, sin je pokojnog Ivana Milasa, jednog od najbližih suradnjima predsjednika Franje Tuđmana.<br /><br /></p> <p>Da mi ne filozofiramo, pročitajte &scaron;to je o Benjamini Karić rekao Almedin &Scaron;i&scaron;ić, poznati novinar.<br /><br /></p> <p>- Dakle ona lujka, mrtva-hladna, napi&scaron;e čitav akt protestne ponjave hrvatskom državnom sekretaru Zvonku Milasu na tvit koji je pisao Zvonimir Milas, potpuno nebitni tvitera&scaron;ki lik (a onda kasnije tu svoju bruku edituje) zato &scaron;to je &scaron;upljeg mozga, &scaron;to je bolesna populistkinja koja se odsudno bori za SDfA bo&scaron;njačko glasačko tijelo pa onda i vjeruje takvim medijima bespogovorno. Kao npr. Seji Numanoviću i politički tačka ba koji je zavalio ko zadnju budalu objaviv&scaron;i, navodno prvi, netačnu vijest (a kasnije i Slobodna Bosna i jo&scaron; neki mediji iz tog spektra). Ne znam da li bi plakao ili bi umiro od &scaron;ege, ali sam i dalje u stanju &scaron;oka i zbog činjenice da nikom ni&scaron;ta za skandal za koji bi u iole uređenoj pravnoj državi takva osoba/zvaničnik istog trena postala biv&scaron;a - napisao je &Scaron;i&scaron;ić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-24-benjamina.jpgJe li ovo uhljeb godine u BiH? Ima 35 godina, ujaka koji mu namješta poslove, putuje gdje hoće...http://grude.com/clanak/?i=375453375453Grude.com - klik u svijetTue, 17 Oct 2023 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-17-vico-zeljkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vico je predsjednik Nogometnog saveza BiH koji smatra da je Portugal poluvrijeme dobio s 0:5 jer im je dosuđen penal u 5. minuti.<p><br />Vico Zeljković je predsjednik Nogometnog saveza BiH. Inače, jednostavnije bi bilo napisati da je nećak lidera RS-a Milorada Dodika, koji s tek 35 godina vedri i oblači bosanskohercegovačkim nogometom.<br /><br /></p> <p>Čime je Vico zaslužio da bude predsjednik Nogometnog saveza BiH? Te&scaron;ko je to reći. Dodik ga je uhljebio, kao &scaron;to uhljebljuje i ostale članove svoje obitelji, bez ikakvih posljedica.&nbsp; <br /><br /><br />U biografiji Vici pi&scaron;e da se bavio i privatnim biznisom. Evo guglajući malo, lik je imao diskoteku. Ima niz nekretnina po BiH, Hrvatskoj, puno njegovih rabota je pod istragom...<br /><br /></p> <p>Prethodno je Dodik dao apsolutnu moć Vicinom tati Spasoji i gledajući prihode tvrtki obitelji Zeljković, radi se o milijunima maraka, a svi su poslovi praktički povezani s politikom.<br /><br /></p> <p>I takav Vico je predsjednik Nogometnog saveza BiH koji smatra da je Portugal poluvrijeme dobio s 0:5 jer im je dosuđen penal u&nbsp; 5. minuti.<br /><br /></p> <p>Dobro, ako zavr&scaron;i&scaron; visoko&scaron;kolsku ustanovu Banja Luka College, ne očekuje se da odi&scaron;e&scaron; prevelikom pameću, ali opet nije red reći da te Portugal 'uni&scaron;tio' zbog penala. Čak se nije morao vaditi ni na neiskusnog, kao izbornika, Savu Milo&scaron;evića kojeg je on doveo jer nije ovako lo&scaron;e uigrana reprezentacija Savino djelo, već splet svega.<br /><br /></p> <p>E sad je li Vico Zeljković uhljeb godine? Prisiljen je, zbog Dodika i njegovih poslova, biti na čelu Saveza države koju ne voli, ali plaća je dobra, ne radi u hladnom, putuje, priča koliko Dodiku odgovara, a ovaj mu zauzvrat daje i nekretnine... moguće da je uhljeb godine.<br /><br /></p> <p>Ali, Bo&scaron;njacima i Hrvatima koji vole nogomet nije preporučljivo da ga tjeraju s funkcije jer će biti okarakterizirani kao radikalni islamisti ili usta&scaron;e, pa zato je bolje ni&scaron;ta ne komentirati već se pozvati na neke međunarodne institucije jer domaće zasigurno neće odraditi svoj posao...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-17-vico-zeljkovic.jpgJoe Šimunić: Ne mogu se ljutiti na Bogahttp://grude.com/clanak/?i=375323375323Grude.com - klik u svijetTue, 10 Oct 2023 18:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-10-joe-simunic-svjedocanstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi moramo svakog dana pronaći snagu ispitati samog sebe, kako možemo biti bolji, kako se možemo popraviti.<p>Biv&scaron;i hrvatski nogometni reprezentativac Josip &Scaron;imunić "svjedočio" je na prvom crkvenom susretu Duhovno-duhovitih večeri na zagrebačkom Svetom Duhu. Progovorio je o obiteljskoj tragediji koja se dogodila prije pet godina.<br /><br /></p> <p>"U životu mi se prije pet godina dogodila tragedija. Supruga i ja smo izgubili... Možda je to pogre&scaron;no rečeno... Na&scaron;a kći je dobila gripu i za tri dana preminula. Preminula je na Uskrs.&nbsp;Za&scaron;to? Kako? Postavlja&scaron; si pitanja, ali to je tako. Tko je kriv? Nitko nije kriv, tako je trebalo biti. A ja vam ovdje svjedočim večeras, da nije bilo dragog Boga i molitve, da nije bilo krunice, prijatelja i obitelji oko nas da nas drže da ne padnemo, ne znam &scaron;to bi bilo...", rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/FeiAl2gMU_4?si=VZH8Z0-aaYZDnvgi" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe><br /><br /><br />"Danas mogu ovdje stati pred vas i svima reći: Bez dragoga Boga, bez Isusa Krista, bez vjere, bez ljubavi, nema apsolutno ni&scaron;ta, nema tu sreće. Koliko god je meni sad bilo te&scaron;ko to izgovoriti, ali to je tako. Svi moramo svakog dana pronaći snagu ispitati samog sebe, kako možemo biti bolji, kako se možemo popraviti", nastavio je.<br /><br /><br /></p> <h3>"Imam utjehu"</h3> <p>"Ja se ne mogu ljutiti na dragog Boga.&nbsp;Dragi Bog mi je dao kćer, dragi Bog ju je uzeo. Ja sam mu zahvalan &scaron;to mi daje snagu da vam mogu danas pričati o njoj", zatim je jo&scaron; dodao.<br /><br /></p> <p>"Meni je osobno jedino, jedino pomoglo kada sam gotovo godinu dana svaku večer molio krunicu i kroz moljenje krunice dobio snagu za ići dalje. Nitko na ovom svijetu neće vratiti moju kćer, ali imam utjehu. Sad je do mene, jednog dana kad preminem, da sam zaslužio otići gore kod nje i biti kod nje. To mi je jo&scaron; jedna dodatna motivacija", zaključio je, prenosi <strong>Index.</strong><br /><br /></p> <p>Luciana &Scaron;imunić, trogodi&scaron;nja kći Josipa &Scaron;imunića i njegove supruge Christine Marie, preminula je 2018. u zagrebačkoj Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-10-joe-simunic-svjedocanstvo.jpgIva Crnjac: O jednoj vječnoj ljubavi s kruvom i šećerom...http://grude.com/clanak/?i=375138375138Grude.com - klik u svijetSat, 30 Sep 2023 22:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-30-iva_crnjac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I tako smo, kroz život Stipe i ja zajedno nastavili. Nismo se nikad ni svađali, a svakin danon se sve više i više volili. Bili smo najsritniji par u selu, brez problema to mogu kazat.<p><br />Iva Crnjac mlada je spisateljica iz &Scaron;irokog Brijega čije priče privlače pozornost. Ove godine je za emotivnu ratnu priču "Krug" nagrađena od strane Ministarstva branitelja Republike Hrvatske, a za portal Herc.info napisala je priču o jednoj ljubavi, u onim, dobrim, starim vremenima...</p> <div class="slikaCl">&nbsp;</div> <p>Upeklo ti je tog dana Sunce, a mene moji poslali pustit krave na pa&scaron;u. Taman proliće bilo, sve dobro pozelenilo, a nekakvo najvruće Sunce s nebesa grijalo. I uprtila se ja s &Scaron;aruljom, Milavom i Zekuljom u polje. Pustit ću i malo da pasu, a ja ću sist u ladovinu i gledat ih. Drago meni bilo vidit ću malo svoju Milku, ta i nju će poslat da krave pusti.</p> <p><br />Sila ja na ledinu, kad eto bržen i Milke, i nju njezini poslali. Besidile mi, pojile ono užine &scaron;to su nan na&scaron;i spremili, pa malo teferičile. Kad siti se ja, Milka mi se bržen udaje, neće mi imat ko dru&scaron;tva pravit ko ona. Na toj ledini bio samo jo&scaron; jedan momak, Stipe Marinkov, al' nismo ti se ne&scaron;to mi s njim mogle. Dodu&scaron;en, nije nan nikad ružne riči reka, a mi bi ga se vazda pasale. Kad mi o vuku, vuk na vrata, iđe Stipe i krave za njin. A meni neki &scaron;ejtan bi, pa reko ajde Stipe vamonare malo, odmori du&scaron;on. Ja sve kontala neće tit, kad zaputi se on k nami i dropi s nami. Pogleda mene Milka nako priko oka, &scaron;ta mi bi. Prvo bi malo nezgodno, pa smo se svi pustili u priču, Stipe nan čak da malo kruva i &scaron;ećera &scaron;to je ponijo sa sobon da se i mi malo zasladimo. Sidili smo vazdan, dok nije vakat bio za potrat krave kući. Oprostili se i svako svojin puten, a ja do kuće dumala &scaron;ta mi bi pa tako momka na pravdi Boga nisan volila.</p> <p><br />I tako, skoro svaki dan, Milka, Stipe i ja čuvali krave, besidili, pričali o svačemu, a Milka i ja tek skontale da je Stipe pravo kr&scaron;an momak. Brezveze ga se pasale dugo vrimena. Domalo se Milka udala, oti&scaron;la svojin poslon, a samo Stipe i ja ostali svaki dan. Jedan dan bi on meni ponijo domaćeg soka od drinjina, drugi dan ja njemu malo mladog sira i kruva, i tako uvik. Lipo nan bilo i bez Milke, okrenila bi se u grobu da me sad čuje, ja joj vazda govorila da nan nije bilo lipo brez nje.<br />Jedan dan do&scaron;a Stipe, nekakav sav pokisa, nikakva avaza od života iz njega.<br />"Moja Danice, oće da me žene..."<br />A meni neko ko da je &scaron;amar plesnio. Nisan ni ja znala &scaron;to mi je zasmetalo tako nabrzinu.</p> <p><br />"Lipa je ona cura, dobra, al'..."<br />"Ma &scaron;ta al'?" upita ja.<br />"Ima jedna koja mi je srcu bliža i pri&scaron;nija."<br />Ja sve duman ko li je ta sritnica, da nije ona Matija Stojanova, vazda je ona u nj blenila, ko tele u &scaron;arena vrata. U tom svom dumanju, ja ni ne upita momka ko je ta. Kad on na me:<br />"Koda me ne&scaron; ni upitat koja je?"<br />"E moj Stipe, nije ti moj posa sve znat, a koja je da je, ta će najsritnija na svitu bit!"<br />Nismo ni progovorili poslen, ne&scaron;to brezveze o kravan, pa svako kući.<br />Meni krivo bilo, sinko moj, a nisan mu tila do znanja dat. Sutra ja u polje, nema ga. Prikosutra opet, nema ga. Kontala da nisan &scaron;togod krivo napravila. Kad ide Stipe treći dan ko s mu&scaron;tulukon.<br />"Neću se ženit."<br />Ja stala, ne znan kud ću sa sobon, pa upita &scaron;to.</p> <p><br />"Volin ja stari momak ostat, ako me ova &scaron;to je ja oću ne tidne, neću se ni ženit, tako san im i kaza, pa mi oni kazali sritno ti, neće li te ta tit..."<br />Ja odman na prvu nekakva veselija, neće se ženit njome, a &scaron;ta ako ga ta druga tidne, opet ja ostado brez njega.<br />"&Scaron;ta je, bona Danice?"<br />Već se on zasekira &scaron;to san se snuždila odjednom.<br />Pa mi se primaka, uzeo moju ruku u svoju, ja se okreni vidit imal' koga da nas ne bi slučajno vidio, pa me on pogleda lipim, smeđin očima.<br />I gleda je on mene tako minut dva, a ja se nisan smila pomaknit. Ne dala majka isusova, pa da kogod naiđe i ugleda nas vake. Onda Stipe progovori.<br />"Jadna ne bila, &scaron;to se manita pravi&scaron;, kad znade&scaron; da si ti ta sretnica?"<br />Ja bez riči ostala. Moj Stipe, &scaron;ta ću znat... Družili smo se mi svaki dan, ta ne bi da san ja znala da bi on mene tija.<br />"Ti bi mene ženija?" ja jedva kroz zube izusti.<br />"Pa eto ako bi ti tila, ja ne bi ima ni&scaron;ta protiv."<br />I zagrli on mene tu, a u taj vakat je i to vrlo bilo nevinčanin.</p> <p><br />Do&scaron;la ja kući, nikad sritnija. A mojin drago bilo, majka rekla da je odman znala, čin san ja svako malo o njemu pričala. Uputila se ja i do Milke, pa da i njoj kažen. Njoj jo&scaron; draže bilo, kaže i ona je odman znala. Kad su svi znali, ne znan &scaron;to mi nisu umili kazat...</p> <p><br />I tako smo, kroz život Stipe i ja zajedno nastavili. Nismo se nikad ni svađali, a svakin danon se sve vi&scaron;e i vi&scaron;e volili. Bili smo najsritniji par u selu, brez problema to mogu kazat. Volili smo se i po&scaron;tovali. Ni&scaron;ta nan nije valilo, a i Bog nas je blagoslovio s sedmero lipe dice i jo&scaron; vi&scaron;e unučadi.<br />A od svega, najdraže nan je po stare dane bilo opet podilit malo kruva sa &scaron;ećeron, ko u lipa vrimena iz na&scaron;e mladosti.</p> <p><br /><em><strong>Iva Crnjac/Herc.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-30-iva_crnjac.jpgHadžović: Dodik je nečovjek! To sam napisao nakon što je bijeg Srba iz RH slavio u Prijedoru gdje su njegovi pobili Bošnjakehttp://grude.com/clanak/?i=374569374569Grude.com - klik u svijetMon, 14 Aug 2023 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-23-milorad_dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je godišnjicu „Oluje“, tj. bježanje Srba iz Hrvatske nakon ove akcije odlučio obilježiti u Prijedoru, gradu u kojem se desio jedan od najvećih masakara nad Bošnjacima u prethodnom ratu, a svega nekoliko dana nakon što je opsovao genocid u Srebrenici, napisao sam da je Dodik nečovjek.<p style="text-align: right;"><br /><strong><em>Pi&scaron;e: Danijal Hadžović/Avaz.ba</em></strong></p> <p><br />I nema bolje riječi koja bolje opisuje njegovo neuračunljivo pona&scaron;anje, političke poteze i izjave osim &ndash; nečovjek. Dodik je odavno probio svako moralno dno i pogazio svaku zehru ljudskosti.<br /><br /></p> <p>Dodikov odgovor na svako moguće pitanje koje se tiče međuetničkih i međuentitetskih odnosa u BiH čini se da je &ndash; uradit ću ba&scaron; ono &scaron;to će najvi&scaron;e uvrijediti i razljutiti ovu drugu stvari. &Scaron;to monstruoznije, to bolje.<br /><br /></p> <p>Upravo tako je i ovaj put postupio kada su njegovi ministri u Vijeću ministara BiH Nenad Ne&scaron;ić i Sta&scaron;a Ko&scaron;arac (kojeg je supruga optuživala za nasilje) odbili glasati za odluku da se u Bosni i Hercegovini proglasi Dan žalosti zbog stravičnog ubojstva tri osobe u krvavom pohodu nabildanog pomahnitalog monstruma.<br /><br /></p> <p>Čak ni nevini ljudski životi, ni tragedija koja je morala potresti svakog čovjeka sa zrnom empatije, nisu Dodiku dovoljan razlog da se ne bavi politički igrarijama i provokacijama.<br /><br /></p> <p>I dok je svojim ministrima dao instrukciju da odbiju proglasiti Dan žalosti na teritoriju čitave BiH (jer blokirat ćemo sve &scaron;to podrazumijeva cjelovitost države), on je progla&scaron;en na teritoriji RS i pritom je Dodik zajedljivo, cinično, pozvao Nermina Nik&scaron;ića da isto učini i u Federaciji BiH.</p> <p><br />I uistinu, skandalozna je, nedopustiva, neodgovorna i jadna činjenica da vlasti u većem entitetu ni nakon četiri dana nisu proglasile Dan žalosti, niti je itko oti&scaron;ao u Gradačac niti se nitko previ&scaron;e uzbuđivao zbog masakra u Gradačcu. Protagonisti trojke imali su ovih dana, preča posla &ndash; &scaron;epuriti se po crvenom tepihu Sarajevo film festivala i veselo se ceriti u kamere.<br /><br /></p> <p>A Dodiku zaista i nije te&scaron;ko s takvim političkim diletantima nasuprot sebe igrati se s državom i ponižavati Bosnu i Hercegovinu i njene građane na svakom koraku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-23-milorad_dodik.jpgZAVRŠEN MLADIFEST: Snažna poruka zajedništva, kako za Crkvu tako i za Hrvatehttp://grude.com/clanak/?i=374419374419Grude.com - klik u svijetMon, 31 Jul 2023 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-17-ecnqaid8_mladifest_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od tih poruka mogla se iščitati već u najavi samoga Mladifesta.<p><em><strong>PI&Scaron;E: Darko Pavičić/Večernji list</strong> </em><br /><br /><br />Ovogodi&scaron;nji Festival mladih u Međugorju, 34. po redu, a koji je najvećim dijelom organizacijski pao na pleća novoga međugorskog župnika fra Zvonimira Pavičića, koji je lanjskog ljeta preuzeo župu sv. Jakova u Međugorju, poslao je vi&scaron;e snažnih poruka za dana&scaron;nje vrijeme, kako za Crkvu tako i za dru&scaron;tvo, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Jedna od tih poruka mogla se i&scaron;čitati već u najavi samoga Mladifesta, tj. kada je na konferenciji za medije najavljeno da će misna slavlja predvoditi apostolski nuncij u BiH mons. Francis Assisi Chullikatt, koji je otvorio Mladifest, zatim sljedećega dana provincijal Hercegovačke franjevačke provincije mons. Jozo Grbe&scaron;, trećega dana međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić te u nedjelju mostarsko-duvanjski biskup i upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, slika je to mjesne Crkve u BiH, koja se okupila za međugorskim oltarom u osobama, odnosno u službama apostolskog nuncija kao najodgovornije osobe u BiH iz vatikanske perspektive, provincijala kao najodgovornijeg iz franjevačkih redova, župnika kao najodgovornije osobe za župu te mjesnog biskupa kao najodgovornijeg za cijelu Mostarsko-duvanjsku biskupiju. Dakako, ne smije se izgubiti iz vida ni odgovorna osoba "iz sjene" ovogodi&scaron;njeg Mladifesta, a to je apostolski vizitator mons. Aldo Cavalli, koji je na početku Mladifesta pročitao pismo pape Franje i tako simbolički i stvarno dao do znanja tko upravlja Međugorjem u ovome trenutku. No, zajedni&scaron;tvo mjesne Crkve, koje se moglo vidjeti na ovaj način na Mladifestu, od iznimnog je značaja za vjerski život, kako u Hercegovini i Međugorju tako i u cijeloj BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Ohrabrujuća je to poruka koja nadilazi stare prijepore i nesporazume koji su bili u mjesnoj Crkvi ne samo oko Međugorja nego i na crkvenim relacijama (dijecezanski kler - fratri) i stoga se s optimizmom može gledati na budućnost da će stari prijepori biti uspje&scaron;no prevladani. Dakako, zahvaljujući upravo ovim nabrojenim osobama i njihovu osobnom stavu i trudu, a koje su se dan za danom na&scaron;le u zajedni&scaron;tvu za međugorskim oltarom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, organizator ovogodi&scaron;njeg Mladifesta kao da namjerno nije htio zvati "svećenike - zvijezde" da drže jutarnje kateheze, nego ih je povjerio javnosti manje poznatim imenima.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <p>No jednako kvalitetnim i zanimljivima bez obzira na to &scaron;to im imena nisu razvikana poput onih nekih popularnih "duhovnih estradnjaka". No, kako bi se dobilo na atraktivnosti i kako bi ipak zasjala jedna zvijezda, na Mladifestu je svjedočio izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, čiji je nastup bio prava duhovno-domoljubna obnova. U svega pola sata Dalić je izrekao najvažnije teme dana&scaron;njeg hrvatskog dru&scaron;tva, a to su vjera, domoljublje, obitelj, roditelji, odnos prema radu, vjera u uspjeh, po&scaron;tenje, upornost i poniznost. Svjedočeći o tome svojim životnim primjerom, on je ohrabrivao mlade da ne pokleknu pred životnim izazovima u svijetu koji nije sklon ovim vrijednostima, nego upravo suprotno, da vjeruju dragome Bogu (kako ga je isključivo oslovljavao) da je uvijek s njima, pa čak i onda kada malo odlutaju s pravoga puta jer će ih vratiti na zacrtanu stazu, do željena cilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalić je, zapravo, bio sredi&scaron;nja osoba ovogodi&scaron;njeg Festivala mladih jer je izgovorio ono &scaron;to u Hrvatskoj nitko nema hrabrosti izgovoriti, a to su autentične vrijednosti hrvatskoga naroda, koje se rastaču iz godine u godinu. S jedne strane pod utjecajem nasljednika komunističkog mentaliteta, a s druge trendovskim uvođenjem liberalnog relativizma, kojemu je cilj redefinirati ključne dru&scaron;tvene pojmove i odnose, a napose one koje je nabrojio hrvatski izbornik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji Mladifest tako je, uza sve ono &scaron;to sam po sebi jest ova tri i pol desetljeća (duhovna obnova, sakramenti, pjesma i ples), Hrvatskoj i Hrvatima poslao snažnu poruku zajedni&scaron;tva. Od one na crkvenoj razini do one na dru&scaron;tvenoj, pa, ako hoćete, i političkoj. I stoga organizatorima, na čelu s novim župnikom fra Zvonimirom Pavičićem, treba čestitati na uspje&scaron;nom pothvatu. Za koji su se, budimo iskreni, mnogi pribojavali da bi mogao doći u sjenu Svjetskog susreta mladih u Portugalu, koji počinje danas. Te je zbog njega i Mladifest bio tjedan dana ranije nego inače. No, unatoč tome, uspio je poslati snažnu poruku koja je ohrabrila mnoga srca i neće se tek tako moći pre&scaron;utjeti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-17-ecnqaid8_mladifest_medjugorje.jpgIvana Marić: Tko u Sebijinu slučaju laže?http://grude.com/clanak/?i=374308374308Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jul 2023 16:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-ivana-maric-analiticarka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da li je netko potplatio profesore?<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Politička analitičarka Ivana Marić se osvrnula na odluku Tužiteljstva SŽ da ne provodi istragu u predmetu provjere vjerodostojnosti indeksa direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, a posebno na dio gdje Tužiteljstvo navodi da su potpisi u njenom indexu autentični.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Dakle, potpisi profesora u Sebijinom indexu su autentični, a na fakultetu u Zagrebu nema nikakvog pisanog traga da je ona te ispite položila. Pitanje je &scaron;to to sad znači. Da li su profesori stavili svoj potpis u index iako nije polagala te ispite kod njih? Da li su to samovoljno uradili ili po nečijoj molbi? Ili je netko na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a zatim i na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, sakrio sve dokaze o njenim položenim ispitima, kao i njenu diplomu &ndash; pita Marić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dalje nastavlja pitati da li je netko potplatio sve profesore da zaborave da je, u to doba, snaha predsjednika susjedne države zahvaćene ratom, kod njih polagala ispit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-I na sve to su se dodatno osigurali tako &scaron;to su svim studentima iz njene generacije zabranili da svjedoče da je ona s njima bila na ispitima ili su im svima u piće sipali ne&scaron;to za amneziju? Ne znam &scaron;to bi moglo biti? Hoće li tužiteljstvo u Hrvatskoj i BiH istražiti tko tu laže i za&scaron;to &ndash; zaključila je.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-ivana-maric-analiticarka.jpgIva Crnjac nagrađena za ratnu priču Krug, donosimo je u cijelostihttp://grude.com/clanak/?i=373987373987Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jun 2023 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-25-23-iva-crnjac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priče Ive Crnjac, koje povremeno možete čitati i na portalu Grude.com, izazivaju sve više pozornosti, a njena posljednja, emotivna, ratna priča "Krug" nagrađena je od strane Ministarstva Branitelja Republike Hrvatske, na čiji natječaj za kratku priču o Domovinskom ratu se i prijavila.<p><br />Mentorica mladoj autorici bila je profesorica Mara Kožul.<br />Uz suglasnost autorice Ive Crnjac, portal Grude.com u cijelosti donosi njenu priču za koju je dobila treću nagradu Ministarstva branitelja RH.</p> <p style="text-align: center;"><br /><strong>Krug</strong></p> <p style="text-align: right;"><strong>Iva Crnjac</strong></p> <p><br /><br />Čujem korake kako prilaze. Zvuk vojničke čizme odzvanja na jesenjem li&scaron;ću. Vi&scaron;e ne čujem ni grmljavinu, a ni sitnu ki&scaron;u koja rominja i pada kroz kro&scaron;nje drveća.<br />-Nekada je ta sitna ki&scaron;ica bila dobrodo&scaron;la za izležavanja jer se nije moglo kopati i pribirati zemlju u vrtlima pripremajući je za duvan. Moglo se i sanjariti bez stra da će se izgubiti vrime uzalud.</p> <p><br />Strah u čovjeku pojača njegova osjetila, a strah koji traje mjesecima postaje svakodnevica pa čovjeku ne bude te&scaron;ko prihvatiti svoju sudbinu. Koraci postaju sve glasniji.<br />-Nisan siguran je li neko na&scaron; ili je njiov.</p> <p><br />Ostao sam sam, u grmu, bez oružja, poku&scaron;avajući umiriti disanje. Većina moje postrojbe nije vi&scaron;e među živima, a ostatak je raspoređen polukružno po prostoru visoravni Krug, sjeveroistočno od Livna, u podnožju planine Cincar. Planina se nalazi između Kupre&scaron;kog, Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja. Ne znam jesu li živi, jesu li ranjeni, sam Bog zna gdje su. Zazivam Boga za njih moleći se da su dobro. Svaki zvuk pucnjave je bolan, bojim se da sam ostao bez jo&scaron; jednog prijatelja, suborca...</p> <p><br />Koraci su sve bliži, osjećam nečiji pogled na sebi.<br />-Ivane, jes to ti? &ndash; poznat glas upita.<br />-E lipi moj Ivane, nada sam se da ću te srist, ko da mi je sam Bog s nebesa reka da si blizu &ndash; reče on tiho.<br />-Tu san &ndash; kratko mu odgovorih, a on sjede kraj mene. I u mraku sam vidio njegovu vojnu uniformu umrljanu krvlju, znajući da nije on taj koji je ranjen. Priča tiho, ujednačenim ritmom, a u glasu mu prepoznajem tugu, nemogućnost mijenjanja situacije. Znam, mrtvi su. Jo&scaron; na&scaron;ih je mrtvo, poginu&scaron;e za svoju domovinu, njene zime i njena ljeta, planinske vrhove i na&scaron;e modro more.<br />Sutradan nastavismo put, oprezni kakvi smo morali biti. U sami sumrak ugledasmo kuću pored puta. Moj prijatelj pokuca, a vrata nam otvori dječak, jedva od dvanaestak godina.</p> <p><br />- Kako je, domaćine? Smimo li ući malo danit du&scaron;on? &ndash; upitam dječaka, a on nam polako od&scaron;krinu vrata. Posjeo nas za stol i izvadio komadiće starog kruha i vode. Nismo se mogli ni sjetiti kad smo zadnji put jeli.</p> <p><br />- Da di su tvoji, ta nisi sam? &ndash; pitao je moj prijatelj dječaka.</p> <p><br />- Čeljadi moja, neman vam ja vi&scaron;e nikoga. Eno neki dan dođo&scaron;e oni njiovi i otra&scaron;e mi ćaću iz kuče, izmuči&scaron;e ga i ubi&scaron;e. Od njega nam ni&scaron;ta ne osta. Ostali mater i ja sami. Mislijo ja, ne more biti veće zlo. Kad eto jučer vrati&scaron;e se, uzeli moju mater, psovali joj njezinu hrvatsku mater, skinuli križ s njenog vrata, i nju odveli iza kuće, zlostavljali je i ubili. Čitavo vrime je Boga zazivala da me spasi. Mene su ostavili živa da se patin, a ja bi volija da su i mene ubili.</p> <p><br />Zaplakasmo za dječakom. Probudi se tako u čovjeku osjećaj bespomoćnosti. Vratili bi mu njegove najdraže, ali znamo da ne možemo. Od djeteta su siroče napravili da nisu ni trepnuli. Gotovo smo mogli vidjeti zlo koje hoda na&scaron;om zemljom i osjetiti za &scaron;to je sve sposobno. Žudio sam za mirom i prestankom krvoprolića moleći se da nijedno dijete ne mora proživjeti sudbinu ovog tužnog dječaka, dok smo se udaljavali prema obroncima planine.<br />Noć je obavila predjel oko nas, zaklon iza kojeg smo se sklupčali pogledavajući samo ponekad, gotovo upla&scaron;eno, u zvjezdano nebo. Uljuljkani gotovo u san osjetili smo neki neobičan zvuk, ugledali sjenke koje su se blago micale na mjesečini.</p> <p><br />- Oću li skončat ovde na Krugu pod Cincarom?<br />- To su diviji konji &ndash; pro&scaron;apta moj prijatelj. Čuja san za livanjske divije konje.<br />Nazirao sam te njihove nagete glave, prelijepe sanjive oči koje kao da su pitale &scaron;to se to događa s ljudima.</p> <p><br /><em><strong>Iva Crnjac</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-25-23-iva-crnjac.jpgFra Vale poručio hercegovačkim gazdama: ''Šta će ti tri stana u Makarskoj...naš narod ovdje treba spašavati''http://grude.com/clanak/?i=373825373825Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jun 2023 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-14-fra-valentin-vukoja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župni vikar u Župi Uznesenja BDM u Širokom Brijegu fra Valentin Vukoja dotaknuo se tri teme: evanđelja po Mateju, molitve za žive i molitve za mrtve.<p>Čuvajmo svoj narod. Nemoj ljubiti novac. Vi koji možete, vi koji imate, evanđelje vam dira u pare, ne ja. Učinite sve&hellip; Pogledajte samo &ndash; četveročlana obitelj: otac, majka i dvoje djece da pojedu za ručak po sedvič od 3 KM je li to 12 KM? Večeru isto toliko, je li to 24 marke puta 30 dana, samo da po dva sendviča dnevno pojedu je li to 720 KM? Gdje je doručak, gdje je &scaron;kola, gdje je sprovod, vjenčanje, drva, struja, telefon i da ne brojim&hellip; Borite se za svoj narod. Ima&scaron; dva puta: da siđe&scaron; u pro&scaron;lost ili da ode&scaron; u povijest. I &scaron;to imam iza tebe reći? Nije se dugo patio; to je sve najljep&scaron;e &scaron;to mogu reći o tebi kad umre&scaron;. A mogao si spasiti svoj narod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ta će ti tri stana u Makarskoj, &scaron;ta će ti kuće po Zagrebu?! Na&scaron; narod ovdje treba spa&scaron;avati i mi se bojimo to reći. Evanđelje koje ne dira u tvoje novce nema veze s tobom iako se ovdje priče&scaron;ćuje&scaron;. Mi smo dužni spasiti svoj puk, svi koji možemo. Vidi koliki ti je prihod, koliki je rashod, koliko treba staviti za unaprijeđenje na&scaron;ih firmi, za pro&scaron;irenje radnih mjesta. Stavi koliko treba meni osobno za život i onda raspodijeli radniku svakome njegovo, da se mi veselimo i da imamo zdravu i veselu starost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>E, ovo ti je u Mateju, sve drugo su priče koje ja ne podnosim. E, zato braćo jer vas ljubim. Ima li većeg dara od onog kada se netko među nama tobom ponosi&hellip; &rdquo;da mi nije bilo njega&rdquo;!, kazao je, između ostalog, popularni fra Vale koji je na kraju svoje homilije nagrađen aplauzom okupljenih vjernika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/3S8YC-0TPxQ" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe><br /><br /><br /><strong>FOTO/VIDEO: Maria Vision Medjugorje</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-14-fra-valentin-vukoja.jpgVIDEO: OVO JE ODGOVOR NADBISKUPA UZINIĆA KOJEG ĆE HERCEGOVINA DUGO PAMTITI, A CRKVA ANALIZIRATI, iako bi ga mnogi rado zataškalihttp://grude.com/clanak/?i=373799373799Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jun 2023 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-11-23-uzinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako ga hercegovački svećenici, bilo da se radi o fratrima ili popovima, pretjerano ne vole, nadbiskup Mate Uzinić i danas je mnogima očitao lekciju svojim nastupom u "Nedjeljom u 2".<p><br />Jer Uzinić progovara o temama koje će mnogi pre&scaron;utjeti. Neki će u Hercegovini reći da je preliberalan u nekim stvarima, međutim, njima za informaciju, on je policiji i sudu dostavljao informacije o "nemoralnim" radnjama u crkvi, konkretno i o pedofiliji, pa da je tako preliberalan kao &scaron;to oni pričaju, vjerojatno bi mnoge stvari pre&scaron;utio. Njega ovih dana neki koji nisu postali svećenici optužuju da im je on onemogućio da to postanu, međutim, njegov krimen je jedino &scaron;to nije dopu&scaron;tao da svatko postane svećenik, iako i sam priznaje da je prema nekima bio blag. Jesu li u Hercegovini, ti koji nisu liberali nego se izja&scaron;njavaju kao konzervativci ili su bezlični pa se ne izja&scaron;njavaju, napravili i&scaron;ta slično Uziniću, a nije da kod nas nije bilo anomalija? Naravno da nisu, već se puno toga guralo pod tepih. Možda je lak&scaron;e ne govoriti o te&scaron;kim temama jer tko bi riskirao biskupsku palicu ili palicu franjevačkog provincijala, lak&scaron;e je govoriti, lagati se, da je sve u redu, a sa strane "ubijati" izranjena tijela hercegovačkih svećenika, gaziti i po mrtvima ako će to donijeti rezultat.</p> <p><br />Hercegovački svećenici, biskupe, provincijalu, franjevci, petrovci, fratri, popovi... razmislite malo o riječima nadbiskupa Uzinića. On se ne pla&scaron;i za svoju fotelju, a i sam je danas u emisiji rekao, da je opet spreman biti i župnik i kapelan i običan svećenik ili ni&scaron;ta od toga, ako Gospodin tako odluči. Zapitajte se, osobito vi na pozicijama, jeste li spremni izići iz raznih rukovođenja ovozemaljskim dobrima, a posvetiti se isključivo Gospodinu i svom narodu, bez skrivenih interesa... jeste li spremni biti prognani zbog istine, za Krista, poput fra Joze Zovke i drugih koji vi&scaron;e nisu među živima?<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/xk0Sd0BpohA" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-11-23-uzinic.jpgJergović o Ibrahimoviću: Nema nikoga od koga nije on bio bolji, nikoga s kime bi se nadmetao, nego sam stoji na sredini pustoga igralištahttp://grude.com/clanak/?i=373781373781Grude.com - klik u svijetSat, 10 Jun 2023 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-10-zlatan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Malo prije desete godišnjice smrti velikoga pisca Mirka Kovača, nogometaš Milana Zlatan Ibrahimović objavio je kraj svoje igračke karijere.<p>&nbsp;</p> <p>Pi&scaron;e: <a href="https://www.24sata.hr/sport/tko-igra-za-raju-i-zanemaruje-taktiku-zavrsit-ce-karijeru-u-nizerazrednom-vratniku-hoce-ako-nije-zlatan-915527" target="_blank"><strong><em>Miljenko Jergović/24sata.hr<br /><br /></em></strong></a></p> <p>Fizički i dalje moćan, snažniji i okretniji od većine dvostruko mlađih suigrača i suparnika, ovaj ahasver, pobunjenik i osamljenik u svome talentu, danas sasvim odgovara introspektivnom opisu jednoga njegovog dalekog rođaka po zemlji: &ldquo;Četrdeset mi je godina, ružno doba: čovjek je jo&scaron; mlad da bi imao želja a već star da ih ostvaruje. Tada se u svakome gase nemiri, da bi postao jak navikom i stečenom sigurno&scaron;ću u nemoći &scaron;to dolazi. A ja tek činim &scaron;to je trebalo učiniti davno, u bujnom cvjetanju tijela, kad su svi bezbrojni putevi dobri, a sve zablude korisne koliko i istine. &Scaron;teta &scaron;to nemam deset godina vi&scaron;e pa bi me starost čuvala od pobuna, ili deset godina manje pa bi mi bilo svejedno. Jer trideset godina je mladost, to sad mislim, kad sam se nepovratno udaljio od nje, mladost koja se ničega ne boji, pa ni sebe.&rdquo; Pritom, Zlatanu su skoro i četrdeset i dvije, i nema u toj igri, jedinoj metafizici njegova života, ničega vi&scaron;e &scaron;to bi ga privlačilo. Nema nikoga od koga nije on bio bolji, nikoga s kime bi se nadmetao, nego sam stoji na sredini pustoga igrali&scaron;ta, i nisu mu toliko opterećenje te njegove godine u tijelu i nogama, u kostima i u mi&scaron;ićima, nego mu je opterećenje vi&scaron;ak sjećanja. Sve čega bi se mogao sjetiti u igri, Zlatan Ibrahimović je ostvario. Sve mu se već dogodilo. On je, kažu statističari, jedan od samo dvojice igrača koji su davali golove u svakoj od devedeset minuta utakmice. Drugi je Cristiano Ronaldo.<br /><br /></p> <p>Pritom, Zlatan je svih godina karijere govorio jezikom kojim vi&scaron;e nitko ne govori, a razumiju ga tek malobrojni. Pa bi tako rekao: &ldquo;Ne kupujem ženi poklone. Već ima Zlatana.&rdquo; I jo&scaron; bi rekao: &ldquo;Svjetsko prvenstvo bez mene je bezveze za gledanje.&rdquo; A nakon &scaron;to je neko vrijeme nogomet igrao u Americi, Zlatan bi rekao: &ldquo;Do&scaron;ao sam, vidio i osvojio. Hvala navijačima LA Galaxyja koji su učinili da se opet osjećam živo. Htjeli ste Zlatana i dobili ste ga. Nema na čemu. Sad se vratite gledanju baseballa.&rdquo; One posljednje večeri, dok je držao opro&scaron;tajni govor, a navijači protivničke Verone su mu zviždali, rekao je: &ldquo;Nastavite zviždati. Ovo &scaron;to me vidite vam je najveći trenutak u godini.&rdquo; Zadržavao je suze, i tu, ipak, nije ostao na visini. Da jest, rekao bi da im je ovo najveći trenutak u životu. I nipo&scaron;to ne bi pogrije&scaron;io.<br /><br /></p> <p>Jezik koji je govorio Zlatan Ibrahimović, i koji su - premda ne do kraja - napisane obje njegove memoarske knjige, kojim vi&scaron;e nitko ne govori, a razumiju ga tek malobrojni, uglavnom oni koji su izvan svoga jezika rasuti po svim kontinentima svijeta, i konzervirane čuvaju sve njegove riječi, geste i stilove, nije, kao &scaron;to bi netko krivo pomislio, ispunjen neprimjerenim hvalisanjem. Nije Zlatan budala tipa Elona Muska, nije on ni besmrtni tragičar poput Muhameda Alija, koji bi se hvalio time &scaron;to je jači od drugih i veći od vremena u kojem živi. Zlatan je mangup s igrali&scaron;ta DTV Partizan, u nekoj od bosanskih i jugoslavenskih provincija sedamdesetih i ranih osamdesetih godina. On je najbolji u raji, onaj o kojem će se pričati priče, i koji će za života preći u legendu, koja će, ta legenda, biti temelj nekoga lokalnog, varo&scaron;kog, kasabskog, kvartovskog identiteta. On je gubitnički genij, upravo zato &scaron;to je njegova mjera lokalna. Kao djeca smo u gradovima na&scaron;ih grubih djetinjstava upoznali mnoge nalik Zlatanu, mnoge koji su poslužili kao uzor njegova jezika i stila, i ostalo nam je da se, u trenucima najvećih životnih uzbuđenja i dostignuća, zauvijek s njima uspoređujemo. Nisu moja mjera Knausgaard ni Coppola, moja je mjera jedan Bato, koji je za okladu iz tri &scaron;uta pogađao stativu, prečku i drugu stativu, a kad bi pričao kako je džepario po talijanskim kolodvorima, slu&scaron;ao bih ga, i ne znam za čim sam vi&scaron;e žalio, &scaron;to u životu neću biti Johan Cruijff, ili &scaron;to neću biti džeparo&scaron; po Italiji.<br /><br /></p> <p>Zlatan je od starijih naučio tako govoriti, od bosanskih emigranata po Malm&ouml;u, od oca grubijana i narodnog pjevača, od majke Dalmatinke i čistačice, i od njezina dru&scaron;tva. U tom svijetu koji je iz Jugoslavije oti&scaron;ao davno prije rata, jo&scaron; se uvijek govorilo Batinim jezikom. I sve su legende bile lokalne, a svi geniji bili su gubitnički. Za njih je, i za mene, Zlatan Ibrahimović Nadu Topčagić doveo u San Remo. Dok je silazio na pozornicu, pratio ga je njezin glas i taj vječni, zadimljeni, mamurni kafanski evergrin &ldquo;Jutro je&rdquo;. Talijani, vjerojatno, nisu pojma imali &scaron;to se to događa. Ženski glas kao iz pakla, mračniji od najmračnijih balkanluka koje bi mogao ponuditi genij Emira Kusturice, kao da su se usred lajpci&scaron;ke katedrale za izvođenja fuge Johana Sebastiana Bacha iz dubine lađe začule vuvuzele. Za Talijane je, a jo&scaron; mnogo vi&scaron;e za neki na&scaron; ovda&scaron;nji svijet, to bio poraz jedne glazbene povijesti i jedne velike popkulturne civilizacije dvadesetog stoljeća. Ali za svu balkansku bijedu okupljenu oko zahoda na svim europskim glavnim kolodvorima, bio je to trenutak velike pobjede. I za mene, naravno, premda Nadu Topčagić ne volim ni čuti ni vidjeti, a pjesma &ldquo;Jutro je&rdquo; može me podsjetiti samo na nevolje pripadanja i podrijetla, na nevolje zavičaja koji se od nas odmetnuo i ostavio nas same na svijetu. Zlatan se, međutim, zalizane kose i u džiberskom bijelom sakou, s crnim platnenim cvijetom u zapučku, pobjedonosno osmjehivao, jer mu je uspjelo ne&scaron;to &scaron;to rijetkima od nas uspijeva, da lokalnim učini cijeli svijet, da planet svede na bosansku kasabu i da na trenutak, tek jednom u životu, sve sjajne pozornice ovoga svijeta, milanske skale i njujor&scaron;ke metropolitene, zamijeni pozornicama oko zahoda svih europskih glavnih kolodvora.<br /><br /></p> <p>Da nije postao to &scaron;to jest, da nije postao jedan od autentičnijih velikana u povijesti nogometne igre, Zlatan Ibrahimović ležao bi vjerojatno po &scaron;vedskim zatvorima. Kao adolescent krao je po gradu bicikle. Ali ne toliko da bi na njima zaradio. Opijao se adrenalinskim &scaron;okovima sitnih razbojni&scaron;tava. Pamti kako je ukrao jedan vojni bicikl: ehej, ukrao je bicikl &Scaron;vedske armije! Samo usput je trenirao nogomet. Kad mu je bilo petnaest, htio je postati doker, lučki radnik, lik kao iz romana Jacka Londona. Ne, nije Zlatan čitao Londona, ali to je bio njegov život, i to je bila njegova imaginacija. Trener, vjerojatno užasnut, mentalitetom, porivima i osjećajima tog gastarbajterskog djeteta, uspio ga je nagovoriti da ostane pri nogometu. Nama, kojima se Zlatanova priča prikazuje kao jedna od velikih popkulturnih legendi na&scaron;ih života, a pogotovu nama koji u toj legendi nalazimo ne&scaron;to &scaron;to je tako duboko upisano u na&scaron;e izgubljene zavičaje i u na&scaron;a nikad prerasla djetinjstva, sretna je okolnost &scaron;to Zlatan nije postao doker i karijerni razbojnik, ali valja znati da bi i tad on bio isto ovo &scaron;to je danas. Samo &scaron;to vijesti o njemu ne bi stizale do nas.<br /><br /></p> <p>Otpočetka bilo je tako važno da Zlatan Ibrahimović slučajno ne zaigra za Bosnu i Hercegovinu, ili za Hrvatsku. Da je to učinio, ne bi ni&scaron;ta bilo od njegove legende. Da je to učinio, na gubitku bi bili svi koji razumiju njegov jezik. Uostalom, nije Zlatan ni Bo&scaron;njak, ni Hrvat. Zlatan je, kao &scaron;to je to vi&scaron;e puta isticao, &Scaron;veđanin. A tu njegovu &scaron;vedskost doživjet ćemo kao svoju vlastitu, dok bi Zlatanovo bo&scaron;nja&scaron;tvo i hrvatstvo doživjeli kao laž. Da bi čovjek bio ono &scaron;to jest, mora biti vrlo pažljiv prema onome &scaron;to nije. A Zlatan Ibrahimović, koliko god bio amblematska figura na&scaron;ega svijeta, ni na koji način nije njegov nacionalni ili reprezentacijski predstavnik. Zlatan u dresu Luke Modrića? Zlatan u dresu Edina Džeke? Ne daj, dragi Bože, jer to bi bio potpuni poraz, to bi bio pristanak na laž o sretnim zavr&scaron;ecima jedne gubitničke priče. Utje&scaron;no je u ovakvom svijetu svim svojima biti stranac. Zlatan je nama stranac, premda smo mi Zlatanu domaći.<br /><br /></p> <p>Zlatan govori: &ldquo;Ono &scaron;to John Carew radi s loptom, ja mogu s narančom&rdquo;. Carew danas je glumac u lo&scaron;im filmovima, nekad dobar norve&scaron;ki igrač, koji se poku&scaron;avao narugati Zlatanu. I doista, u toj igri za raju, u sakrivanju lopte, u zabijanju golova kakve svijet nikada vi&scaron;e neće vidjeti, u &scaron;karicama s trideset i pet metara razdaljine, u čudu zbog samoga čuda, sa Zlatanom neusporedivi ostaju svi velikani iz povijesti ove igre. Pjesma kaže: &ldquo;Ko igra za raju i zanemaruje taktiku/ zavr&scaron;i&rsquo;će karijeru u nižerazrednom Vratniku&rdquo;. Hoće, ako nije Zlatan! Ovaj tekst posvećujem Mirku Kovaču, kojemu sam ga, u mislima, otpočetka do kraja i izgovorio.</p> <p><br />Pi&scaron;e: <a href="https://www.24sata.hr/sport/tko-igra-za-raju-i-zanemaruje-taktiku-zavrsit-ce-karijeru-u-nizerazrednom-vratniku-hoce-ako-nije-zlatan-915527" target="_blank"><strong><em>Miljenko Jergović/24sata.hr</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-10-zlatan.jpgSvjedočanstvo najtraženije hrvatske manekenke: Kako sam spasila dušu i u Cenacolu susrela Isusahttp://grude.com/clanak/?i=373708373708Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2023 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-05-iva-brcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iva Brčić je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća bila, uz Tanju Dragović i Ninu Morić, jedna od najpoznatijih i najtraženijih hrvatskih manekenki. <p>&nbsp;</p> <p>Moglo bi se reći da je imala sve: snimala je reklame za najveće svjetske brendove, živjela u M&uuml;nchenu, Milanu, Ateni, Sydneyu, Miamiju, New Yorku&hellip; Putovala je po cijelom svijetu, nosila najskuplje modne marke i družila se s brojnim slavnim osobama. Njezino lijepo lice smije&scaron;ilo se s billboarda i reklamnih panoa u najvećim svjetskim metropolama. Činilo se kao da živi svoje snove, poput zvijezde filma o djevojčici iz neke postkomunističke zemlje koja je ostvarila zavidnu karijeru na Zapadu. Pa sada živi ono o čemu ostali mogu samo sanjati. Međutim, Iva se odjednom povukla te nestala s naslovnica i celebrity rubrika. Godinama se pričalo kako se &bdquo;zatvorila&ldquo; u Cenacolo i tamo doživjela &bdquo;misterioznu promjenu&ldquo;. Iva Brčić stoga sada javno progovara o svojem obraćenju. Svoju životnu priču do sada je dijelila s krizmanicima, mladima, članovima raznih molitvenih i obiteljskih zajednica u Crkvi. Međutim, napokon je osjetila kako je sazrjelo vrijeme za novi korak: javno posvjedočiti o tome kako ju je Isus, premda obasjanu svjetlima reflektora, izvukao iz tame.<br /><br /></p> <p><strong>Spona koja je nedostajala<br /><br /></strong></p> <p>Iva svoje svjedočanstvo uvijek započinje činjenicom da je odrastala kao dijete razvedenih roditelja &scaron;to je, kako kaže, njezinom dječjem srcu nanijelo prve rane. Rođena je 1977. godine u Zagrebu. Njezini roditelji su živjeli u civilnom braku i razveli su se u njezinoj petoj godini. &bdquo;Kao djevojčica sam se često pitala za&scaron;to nije uspio njihov brak. Sada mi je sve jasno i vi&scaron;e ih ne osuđujem. Oni nisu poznavali Gospodina, nisu živjeli sakramentalno, nisu se znali ljubiti ni opra&scaron;tati jedan drugome. Nisu znali ono &scaron;to ja danas znam. Između sebe nisu imali Gospodina i ta im je spona silno nedostajala&ldquo;, započinje svoju priču. Kao dijete razvedenih roditelja često se selila pa je živjela u raznim zagrebačkim kvartovima: Folnegovićevom naselju, Slobo&scaron;tini, Pe&scaron;ćenici i Novom Čiču. U &scaron;koli je često bila predmet zadirkivanja jer je bila dijete razvedenih roditelja, &scaron;to onda, za razliku od danas, nije bilo toliko uobičajeno. &bdquo;To mi je jako smetalo. Jako je važno imati prijatelja, nekoga svoga&hellip; Danas sam okružena s mnogo ljudi koji me vole i žele mi dobro, s mnogo pravih prijatelja, a u djetinjstvu sam se često osjećala usamljena. Premda su me roditelji, bake i djedovi voljeli, duboko u sebi osjećala sam se neprihvaćenom. Nisam osjećala njihovu ljubav pa sam bila istovremeno tužna i ljuta&ldquo;, priznaje. Tu je ljubav prona&scaron;la u suvremenom plesu. U osmom razredu je samoinicijativno primila sve sakramente jer je htjela biti kao i ostali razredni prijatelji.<br /><br /></p> <p><strong>Susret sa modnim scoutom<br /><br /></strong></p> <p>Savjesna djevojčica i odlična učenica počela je pokazivati bunt. U vi&scaron;im razredima osnovne &scaron;kole počela je bježati iz &scaron;kole kako bi &bdquo;ispala faca&ldquo;, odnosno svidjela se drugima. &bdquo;Znala sam da to nije dobro, da se protivi nekom nutarnjem glasu, mojoj savjesti, ali ja sam samo htjela imati prijatelje&ldquo;, kaže. Onda se dogodilo da je početkom devedesetih prilično samozatajnu djevojku, koja se odijevala u traperice i jednostavne majice, na plaži u Crikvenici primijetio modni scout. Mu&scaron;karac je pristupio Ivinoj majci i predložio da se njezina lijepa kći krene baviti modelingom. &bdquo;To me uopće nije zanimalo. Međutim, čovjek je ponavljao kako će mi taj posao omogućiti odlazak iz Hrvatske, u kojoj je tada započinjao rat, ali i dobre prihode. Pozvao me je na casting u Zagreb. Sve to mi je bilo potpuno strano jer se tada nisam bavila svojom vanj&scaron;tinom. Nisam se promatrala u ogledalu ni bila svjesna da sam ne&scaron;to posebno lijepa&hellip;&ldquo;, priznaje. Majka ju je ohrabrila da se odazove na casting u zagrebačkom hotelu International. Bio je to prestižni casting tri modne agencije (Ricardo Gay iz Milana, Ford iz Pariza&hellip;). U dvorani su se okupile brojne &bdquo;sređene&ldquo; manekenke, a Iva se na castingu pojavila u jednostavnim trapericama, s kosom na razdjeljak i bez &bdquo;booka&ldquo;. Pred žirijem se pravdala kako ne zna &scaron;to ovdje radi i da se ona samo želi baviti suvremenim plesom. Uskoro su uslijedili pozivi iz brojnih najvećih svjetskih modnih agencija. &bdquo;Doslovno sam mogla birati. Zvali su me iz Pariza, Tokija, Milana, M&uuml;nchena&hellip; Ja sam se odlučila za M&uuml;nchen. Tako sam već u drugom razredu srednje &scaron;kole započela uspje&scaron;nu karijeru modela i počela zarađivati ozbiljan novac&ldquo;, kaže. Međutim, priznaje kako se sa svijetom glamura susrela jo&scaron; ranije, kada je kao plesačica u bendu Sanje Doležal sudjelovala na prvoj hrvatskoj Dori. Tamo se zaljubila u jednog glazbenika, starijeg od sebe, i zbog njega probala marihuanu. &bdquo;To je bila klasična priča&hellip; Ponudio mi je joint i ja sam popustila kako pred njim ne bih ispala stra&scaron;ljiva klinka. Koliko se sjećam, to je bilo prvi puta da sam zbog nekoga drugoga napravila ne&scaron;to mimo svoje savjesti i volje. Trava mi se uopće nije svidjela. Jo&scaron; i danas se sjećam onog ružnog osjećaja koji me pratio na putu prema kući. Dakle, imala sam svijest da sam učinila ne&scaron;to lo&scaron;e, ali sam se silno htjela drugima svidjeti. Tako je sve započelo. Jer, kada jednom krene&scaron;, onda vi&scaron;e nema povratka&hellip;&ldquo;, tvrdi.<br /><br /></p> <p><strong>Opasni horizonti<br /><br /></strong></p> <p>Sljedećih sedam godina bavila se <em>modelingom</em> i postala jedna od najuspje&scaron;nijih hrvatskih manekenki. Prvih nekoliko mjeseci je na snimanja putovala iz Zagreba, a kada su se ona zaredala, Iva se morala ispisati se iz zahtjevne XVI. gimnazije i preseliti se u inozemstvo. Najprije je živjela u M&uuml;nchenu, a zatim u Ateni, Milanu, Sydneyu, New Yorku, i Miamiju. &bdquo;Honorari su bili odlični. Za jedno snimanje sam mogla zaraditi mjesečnu plaću svojih roditelja. Primanja su kasnije postala jo&scaron; znatno bolja. Kako je moj životni standard rastao, počela sam se okruživati s ljudima koji u meni nisu vidjeli djevojku željnu ljubavi, nego izvor novca&hellip;&ldquo;, kaže. Jo&scaron; je u Zagrebu, odnosno prije odlaska iz Hrvatske, počela eksperimentirati s raznim supstancama. Vjerovala je da će u inozemstvu prekinuti s lo&scaron;im navikama, ali vani su joj se, kako kaže, otvorili jo&scaron; &bdquo;opasniji horizonti&ldquo;. &bdquo;Svi su mislili kako živim fantastično, jer sam puno zarađivala i putovala, bila okružena uspje&scaron;nim i lijepim ljudima, sama sebi ugađala, izlazila na mondena mjesta te skupocjenim poklonima kupovala prijateljstva i naklonost. Drugima sam dijelila skupe darove, kupovala avionske karte za Ibizu i Ameriku. Odjednom sam se na&scaron;la okružena mno&scaron;tvom ljudi. Zavaravala sam se kako sam uspjela ostvariti svoj san: napokon imam prijatelje! To mi je bilo važnije od svih naslovnica i jumbo plakata s mojim licem&ldquo;, kaže. Iva je, tako, u samo nekoliko godina potpuno promijenila životni standard. Djevojka s Folke iz traperica i klompi uskočila je u skupocjene &scaron;tikle.<br /><br /></p> <p>Priznaje da je s vremenom postala opterećena svojom vanj&scaron;tinom i na sebi vidjela samo lijepo lice. U tom je razdoblju bila uvjerena kako nikada neće roditi jer &bdquo;trudnoća izobličava tijelo&ldquo;, nego će &bdquo;posvojiti neko siroto dijete iz Afrike&ldquo;. Svakodnevno se vagala i opsesivno brojala kalorije. Kaže kako je znala danima gladovati, doslovno bi dan preživjela na tanjuru juhe i jednoj jabuci. &bdquo;Nisam imala anoreksiju ili bulimiju, ali sam svakako imala nekakav poremećaj prehrane. Primjerice, u Americi bi gladovala danima, a onda bi se vratila kući, u Zagreb, gdje bi se onako izgladnjela natrpavala hranom. Osim toga, nastojeći zadržati besprijekornu liniju i definiciju mi&scaron;ića, dva puta dnevno je vježbala u teretani, naravno uz prisutnost privatnog trenera. Svoj je život podredila isključivo izgledu. Snimala je modne kataloge i kampanje za vrhunske svjetske brendove, kao &scaron;to su Gap, S Oliver, Niveu, Reebok, Marco Polo, Triumph, Schwartzkopf, Redken, Everlast, Target&hellip;<br /><br /></p> <p>Njezini su dani bili iznimno stresni. Ponekad se morala buditi u četiri sata ujutro kako bi stigla na let za drugi grad/državu, gdje je imala dogovoreno snimanje, a onda bi se istu večer vraćala kući. S vremenom je postala razmažena, sama sebi neprepoznatljiva. Djevojka koja se donedavno nije zamarala materijalnim i živjela skromno, odjednom se pretvorila u pomalo razmaženu bogata&scaron;icu. Primjerice, prljavu odjeću nikada nije prala nego bi je ostavljala beskućnicima, a sebi bi počastila novom. Imala je na raspolaganju i privatnog &scaron;ofera koji ju je vozio na <em>castinge</em>. Živjela je u izobilju, uživajući u izlascima, skupocjenim darovima, ali i supstancama. &bdquo;U tom svijetu su vrijednosti izokrenute. Najvažniji su novac, slava i vanj&scaron;tina. Svi se &lsquo;&scaron;aketaju&rsquo; i podmeću jedni drugima kako bi postali uspje&scaron;niji. U takvom okruženju sam htjela ili ne htjela polako postajala poput drugih. Važna mi je bila &scaron;minka, konstantno naslikavanje, kupovina dijamanata, brendirane robe i skupocjenih torbi&ldquo;, kaže. Tek bi se ponekad, kada bi ulovila trenutak mira, upitala koji je smisao svega toga. &bdquo;Ja samo zarađujem, kupujem, tro&scaron;im i bacam. Postoji li neki smisao? Za&scaron;to uopće živim? Postoji li neki Bog? U toj potrazi za smislom, odnosno za duhovno&scaron;ću, Iva je naletjela na jednu budisticu, djevojku koja je &bdquo;drukčije pričala, drukčije se pona&scaron;ala i bila nekako posebna&ldquo;. Njih dvije su se počele družiti i dijeliti iskustva. Iva se toliko odu&scaron;evila njezinim pričama o odvojenosti od materije da se ubrzo, kako kaže, proglasila budisticom.<br /><br /></p> <p><strong>Ma&scaron;ina za &scaron;tancanje novaca<br /><br /></strong></p> <p>Iva je 1999. godine bila na vrhuncu karijere. Jo&scaron; uvijek je živjela u Miamiju, snimala velike modne kampanje i agenciji prihodila ogromne svote novca. Onda je doživjela moždani udar. Te se večeri vratila s noćnog izlaska, a već sljedećeg jutra trebala je putovati privatnim avionom na snimanje u Kolumbiju. Iva je otvorila voćnu salatu, sjela na kauč i krenula jesti, ali odjednom se sru&scaron;ila se na pod. Njezin cimer je začuo snažan udarac, uletio je u Ivinu sobu, podigao s poda te, ne znajući da je djevojka doživjela moždani udar, smjestio je na krevet. Probudila se nakon 32 sata. Shvatila je da ne može pokrenuti desnu ruku, a ni u ogledalu se vi&scaron;e nije mogla prepoznati. &bdquo;Ni&scaron;ta mi nije bilo jasno. Tko je ta žena? Gdje se nalazim? Kakav je ovo ocean ispred mene? Bila sam potpuno izgubljena&hellip;&ldquo; Ubrzo je zavr&scaron;ila u bolnici gdje su je liječnici upozorili da mora promijeniti životne navike jer joj se inače &bdquo;ne pi&scaron;e dobro&ldquo;. Priznaje kako se tada, u 22. godini života, dobrano prepala za svoj život. Znala je da se mora promijeniti. &bdquo;Agencija me razočarala reakcijom na moje stanje. Jedino im je bilo važno da nastavim raditi i donositi novac. Govorili su mi kako klijenti nikako ne smiju primijetiti da sam ozlijeđena. Nije ih bilo briga za mene. Za njih sam bila samo lijepo lice&hellip; Ma&scaron;ina koja &scaron;tanca novac&ldquo;, obja&scaron;njava.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; je kratko vrijeme nastavila raditi. Međutim, njezino srce je postajalo sve nemirnije. Sve je vi&scaron;e razmi&scaron;ljala da treba promijeniti život. Približio se Božić 1999. godine. Iva ga je proslavila u Miamiju, daleko od svoje obitelji. Na Badnje večer joj je pozvonio susjed, inače praktični vjernik i pristojan dečko, te ju je pozvao na ponoćku. Iva mu je odbrusila: &bdquo;Zar si ti zaboravio da sam ja budistica?&ldquo; Dečko se blago nasmijao i ponovio poziv. Uvjerio ju je kako misa traje samo sat vremena i da će joj ostati dovoljno vremena za provod. &bdquo;Ne mogu vam ni opisati koliko sam mu zahvalna &scaron;to me pozvao na svetu misu. Na misi su me dotakle svećenikove riječi o Ljubavi koja dolazi, Ljubavi koja se rodila za nas. Počela sam plakati jer sam osjetila ne&scaron;to novo, ne&scaron;to &scaron;to do sada nikada nisam osjetila&hellip;&ldquo;, obja&scaron;njava. U sebi je osjetila čežnju da se spasi i pobjegne od svijeta u kojem se na&scaron;la. Iva je danas sigurna kako je tada, na samu Badnju večer, taj maleni Isus, djete&scaron;ce u jaslicama, u&scaron;lo u njezino srce i počelo voditi njezin život.<br /><br /></p> <p><strong>&ldquo;Idem se spasiti&rdquo;<br /><br /></strong></p> <p>Tjedan dana kasnije svijet je u&scaron;ao u novi milenij. Iva je na dočeku nove godine 2000. godine ugostila prijatelje iz Hrvatske. Dru&scaron;tvo se provelo. Iva se nakon toga se spakirala, otkazala stan u Miamiju i prvim avionom pobjegla u Hrvatsku. U Zagrebu se nakon nekoliko dana javila profesoru Sakomanu, priznala mu da je ovisnica i zavr&scaron;ila na bolničkom liječenju. &bdquo;Nisam bila ovisna samo o supstancama, nego i o vanj&scaron;tini, o svom izgledu i novcu&hellip; U Americi sam imala sve &scaron;to sam mogla poželjeti, ali nisam imala ni&scaron;ta. Ni&scaron;ta od toga me nije moglo zadovoljiti i usrećiti. Bila sam depresivna&ldquo;, kaže. U bolnicu Sestara Milosrdnica u&scaron;la je početkom veljače 2000. godine. Na odjelu nije bilo slobodnog kreveta, pa joj je jedan dečko (zove se Slaven Skazlić i uskoro će biti zaređen za svećenika u zajednici Cenacolo) ustupio svoj krevet, a on se preselio na madrac. Iva se odjednom na&scaron;la među &bdquo;običnim i normalnim&ldquo; ljudima, potpuno drukčijima od onih na koje je navikla, ljudima s istim problemima. Na svetkovinu Gospe Lurdske odjel su posjetile časne sestre koje su ovisnicima pričale o Božjoj ljubavi. Kako je Božja ljubav neizmjerna te kako smo svi stvoreni da budemo slobodni i sretni. Bog nas ljubi takve kakvi jesmo. &bdquo;Te su riječi u meni pokrenule lavinu suza. Ja nikada nisam bila slobodna. Uvijek sam se trudila svidjeti drugima, a nikada nisam bila ono &scaron;to jesam. Svi me vole zbog mojih novaca. Tko sam uopće ja? Ja samo želim biti sretna&hellip;&ldquo; Njezine suze je primijetila jedna mlada časna sestra koja je Ivu zagrlila i poklonila joj krunicu. Iva se prisjeća kako je toga dana osjetila želju za molitvom pa je Slavena zamolila da joj na papirić napi&scaron;e osnovne katoličke molitve.<br /><br /></p> <p>Nakon nekoliko dana uslijedila je kriza. Iva se počela propitkivati je li možda pogrije&scaron;ila kada je napustila unosan posao i zatvorila se u bolnicu. U vrtlogu te&scaron;kih misli pomislila je kako bi najpametnije rje&scaron;enje bilo oduzeti si život. &bdquo;Bože, ako ti postoji&scaron;, ako si zaista sama ljubav, hajde napravi ne&scaron;to!&ldquo; rekla je. U tom je trenutku netko pokucao na vrata bolesničke sobe. Bila je to ona mlada časna sestra. Ponovno ju je zagrlila i poručila: &bdquo;Prolazila sam ovim hodnicima i osjetila snažan poticaj u srcu da ti kažem kako će te Bog spasiti. Samo Mu vjeruj&ldquo;. To je bio njezin prvi susret sa živim Bogom. Čuo je njezine molitve i pokazao joj da nije sama na svijetu. Nakon toga je krenuo put izlječenja njezina tijela, ali i srca. U bolnici je ostala mjesec dana. Nakon toga se, uz svesrdnu podr&scaron;ku roditelja, počela pripremati za ulazak u zajednicu Cenacolo u Italiji. &bdquo;Moram priznati da mi se početku uopće nije svidjela ta ideja. Znala sam da je najstroža zajednica, u kojoj nema TV-a i radija, ne smije se pu&scaron;iti te se neprestano radi i moli. Ne zaboravimo i to da sam tada jo&scaron; uvijek bila kao neka budistica&hellip;&ldquo;, kaže. Iva je devet vikenda s roditeljima redovito odlazila na kolokvije (pripreme za ulazak u Cenacolo) u Međugorje. Onda je jednom prilikom, boraveći u Međugorju, uzela razglednicu u ruke i agenciji u Americi poslala pismo. &bdquo;Nemojte vi&scaron;e računati na mene. Vi&scaron;e se neću vratiti. Idem se spasiti.&ldquo;<br /><br /></p> <p><strong>Ora et labora<br /><br /></strong></p> <p>U zajednicu Cenacolo Iva Brčić konačno je u&scaron;la 1. lipnja 2000. godine. Preselila je u talijansko mjesto Spinetta, u kuću gdje je živjela s jo&scaron; jedanaest djevojaka. U početku je imala ozbiljnih problema s privikavanjem na novi život. &bdquo;Stvarno je bilo jako te&scaron;ko&hellip; Morate razumjeti da sam se nedugo prije toga vratila iz New Yorka, gdje sam na snimanjima nosila dijamantne Tifanny ogrlice, a onda sam odjednom pre&scaron;la u drugu krajnost. Naime, u zajednici se živi s nekoliko najosnovnijih komada odjeće: par majica i hlača, malo donjeg rublja&hellip; Imala sam jo&scaron; četkicu za zube, a &scaron;ampon i kremu za lice dijelila sam s drugim sestrama. Međutim, s vremenom me je počeo odu&scaron;evljavati život sa esencijalnim, ta jednostavnost, odnosno sloboda koju ona donosi&ldquo;, priznaje. U Cenacolu se živi prema starom redovničkom principu &bdquo;ora et labora&ldquo; (radi i moli). Djevojke se bude u &scaron;est sati ujutro, u pola sedam se okupljaju na molitvi krunice, svetoj misi ili dnevnim čitanjima. Nakon toga je doručak, a posao počinje u osam sati ujutro. Radi se u paru jer svaka djevojka pri ulasku u zajednicu dobiva svojeg anđela čuvara, djevojku koja dulje boravi u zajednici. Djevojke rade u vrtu, u koko&scaron;injcu, glačaju, peru rublje, čiste i metu okućnicu, bave se izradom rukotvorina od kojih žive. &bdquo;Sestre su me najprije odu&scaron;evile svojom dobroćudno&scaron;ću, milosrđem i jednostavno&scaron;ću. Živjele su potpuno drukčije od onog lažnog, umjetnog i plastičnog svijeta na koji sam do tada bila navikla&ldquo;, kaže.<br /><br /></p> <p>U Cenacolu je često razmi&scaron;ljala o svetom Pavlu, obraćeniku koji je morao pasti kako bi se podigao i krenuo za Gospodinom. &bdquo;Bio mi je poticajan jer je kao gre&scaron;an čovjek postao apostol naroda.&ldquo; Međutim, koliko god se vrlo lako mogla poistovjetiti s biv&scaron;im gre&scaron;nikom, priznaje da joj je ipak bilo te&scaron;ko prihvatiti vjeru, Boga, Isusa, Duha Svetoga i Gospu. Njezin duhovnik, padre Francesco Peyron, neprestano joj je ponavljao da ne odustaje, neka traga, bude uporna, redovito moli i odlazi na klanjanja. I sve će doći na svoje. Iva se na njegov poticaj noću počela redovito sudjelovati na klanjanju pred Presvetim. U početku je samo sjedila i nijemo promatrala, a kasnije je dotaknuta Božjim prisustvom proplakala. Zatim je počela moliti. Gospodinu se obraćala tek s nekoliko riječi, poput nesigurnog djeteta koje ne zna kako izreći &scaron;to ga muči. Riječi su s vremenom postajale rečenice. Kratki vapaji su se pretvorili u konkretne molitve. &bdquo;U toj kapeli sam svoje srce otvorila Gospodinu i počela mu se povjeravati. Govorila sam mu istinu, kako se zaista osjećam, &scaron;to me ljuti, kako mi je ponekad te&scaron;ko, da ne mogu izdržati, ali da unatoč svemu tome želim biti dijete Božje. Pred Presvetim sam pro&scaron;la sve najbolnije trenutke svojeg života, od začeća, rođenja, rastave roditelja, modelinga&hellip;&ldquo;, priča. Sjedila je u kapelici, promatrala Presveti Oltarski Sakrament i plakala shvativ&scaron;i da je Gospodin uvijek bio uz nju. Za&scaron;titio ju je kada je kao beba preživjela težak porod, sačuvao je neozlijeđenom kada je pala s drveta, spasio joj život u te&scaron;koj prometnoj nesreći i iscijelio je nakon moždanog udara. &bdquo;U Cenacolu sam shvatila da me moj Isus nikada nije napu&scaron;tao. Cijelo vrijeme me je držao za ruku, čuo je moje vapaje, i&scaron;čupao me iz grijeha i doveo do Cenacola&ldquo;, svjedoči.<br /><br /></p> <p><strong>Vježbanje srca<br /><br /></strong></p> <p>U talijanskoj kući Iva je provela tri godine, a onda i devet mjeseci u Lurdu. Kaže da su plodovi boravka u Cenacolu nebrojeni. Tamo je naučila pra&scaron;tati: prvenstveno sebi za sve njezine krive odabire i lo&scaron;e odluke, ali i roditeljima i svima koji su je povrijedili. &bdquo;Moje obraćenje je započelo na onoj misi u Americi, a nastavilo se u Međugorju i u Cenacolu. U zajednici je krenuo moj put s Gospodinom. Drugi najvažniji dar Cenacola jest spoznaja da je ljubav najvažnija. Bez ljubavi je sve uzaludno&hellip; Prije sam vježbala bicepse i kvadricepse, a u Cenacolu sam dugo vremena vježbala svoje srce, vježbala sam ljubav. U Cenacolo sam u&scaron;la malog, ranjenog i zatvorenog srca, a iza&scaron;la sam svjesna silne i spasonosne snage ljubavi. Nema većeg dara od ljubavi! Samo želim ljubiti i živjeti za druge&ldquo; kaže.<br /><br /></p> <p>U četiri godine Cenacola, napokon je prestala promatrati sebe isključivo kroz vanj&scaron;tinu. Priznaje nam da je u početku koristila svaku situaciju, bilo to pred kupaonskim ogledalom ili prozorskim staklom, kako bi se promatrala. Čak su se ostale djevojke znale tome nasmijati. Iva se prisjeća prvog &scaron;i&scaron;anja u zajednici, kada ju je frizerka o&scaron;i&scaron;ala doslovno &bdquo;na kahlicu&ldquo;, koje je, kako kaže, &bdquo;jedva preživjela&ldquo;. U kapelici je Isusu često ponavljala kako nije zadovoljna sa sobom i da &bdquo;si vi&scaron;e nije lijepa&ldquo;. Duhovnik ju je upitao zbog čega želi biti lijepa. Hoće li zaista da je ljudi pamte po njezinoj ljepoti? &Scaron;to želi da ljudi jednom, kada je vi&scaron;e ne bude, govore o Ivi? Da je bila lijepa? &bdquo;Tada sam zaplakala. Shvatila sam da iza sebe želim ostaviti ne&scaron;to drugo: da se priča kako sam bila dobra žena, osoba, prijateljica&hellip;&ldquo; Iva je krenula uranjati u svoje dubine, u ono &scaron;to je očima skriveno. &bdquo;Počela sam raditi na sebi. Analizirala sam svoje postupke i molila Gospodina da me mijenja. U svemu mi je bila uzor majka Marija&ldquo;, kaže. Obja&scaron;njava nam kako je u Cenacolu prisutna marijanska duhovnost, mole se tri krunice u danu i puno se govori o Mariji, o toj novoj Evi, mladoj ženi koja je pokazala silno pouzdanje u Boga, povjerovala je Duhu Svetom, potpuno se podredila Božjoj volji, sve je prihvaćala. Iva se htjela približiti tom idealu, novoj Evi, ženi savr&scaron;ene vjere. Zbog toga je često molila, klanjala se i vapila Gospodinu da je mijenja. Premda je duhovno napredovala, sestre u zajednicu znale su joj reći kako je jo&scaron; uvijek previ&scaron;e opterećena svojom vanj&scaron;tinom. Tijekom boravka u Lurdu molila je Gospu da joj pomogne u tom, kako ga je nazvala, &bdquo;mrtvljenju vanj&scaron;tine&ldquo;. Iz straha da će ostati nepromijenjena previ&scaron;e je doslovno shvatila duhovnikove riječi o nevažnosti vanj&scaron;tine. Smatrala je da se uopće ne bi smjela uređivati. Nakon nekoliko godina molitve i rada na sebi spoznala je kako ipak treba prihvatiti svoju ljepotu kao Božji dar, ali tu vanj&scaron;tinu nikako ne smije, kao nekada, stavljati u prvi plan. &bdquo;Čovjek je duhovno, intelektualno, ali i tjelesno biće. Ta tri aspekta moraju biti u skladu. Istovremeno se dogodilo da nas je sestra Elvira potaknula da u svoj dnevni ritam uvedemo gimnastiku, a u slobodno vrijeme i trčanje. Tako sam naposljetku shvatila da čovjek ne smije jedan aspekt zapostaviti, a drugi razvijati. Sve mora biti u ravnoteži&ldquo;, obja&scaron;njava. Danas smatra kako i svojom vanj&scaron;tinom, decentno i uredno odjevena, može pokazati i kako je lijepo biti majka četvero djece.<br /><br /></p> <p><strong>Poziv na majčinstvo<br /><br /></strong></p> <p>Međutim, prije nego &scaron;to se udala i ostvarila kao majka, Iva je razmi&scaron;ljala o posvećenom životu, da kao misionarka pomaže djeci s ulice o kojoj se Zajednica Cenacolo brine. Stoga je napisala pismo sestri Elviri, osnivačici zajednice, u kojem joj je izrazila želju svoga srca. Nakon toga je dosta dugo čekala poziv u misije, ali do njega nikada nije do&scaron;lo. Zajednica ju je poslala u &scaron;kolu molitve te se pripremala za ulazak u novicijat. &bdquo;Međutim, shvatila sam da neprestano razmi&scaron;ljam o majčinstvu&hellip; Sjećam se kako sam u na&scaron;em vrtu ugledala dvije spojene rajčice, jednu veliku i jednu malu, odmah sam pomislila na majku i dijete. Ta pomisao me je ispunila neopisivom srećom&ldquo;, obja&scaron;njava. Na jednom klanjanju je čak zaplakala promatrajući mladu trudnicu. Priznaje nam kako ju je rastužila pomisao da kao redovnica nikada neće biti majka, roditi i dojiti bebu. Svoju tugu je podijelila s duhovnikom. Svećenik joj je poručio da Bog želi njezinu puninu te da može ljubiti i živjeti za Isusa i kao majka. &bdquo;Trebalo je proći nekoliko godina kako bih shvatila da me Gospodin poziva na majčinstvo te da ona djevojka, koja nekada prije nije htjela ostati trudna kako ne bi ugrozila svoje tijelo, počne čeznuti za djecom&ldquo;, kaže.<br /><br /></p> <p>Budućeg supruga upoznala je u zajednici Cenacolo. Dugo je molila za marljivog i pobožnog supruga. &bdquo;Mladena sam upoznala na jednom susretu&hellip; Istog trenutka sam shvatila kako je vrijedan jer jer imao kvrgave ruke od te&scaron;kog rada. Osim toga, nosio je izlizane traperice, a to je bio dokaz da puno vremena provodi na koljenima u molitvi&ldquo;, obja&scaron;njava. Mladen se razlikovao od svih mladića koje je do tada susrela. Nije ju promatrao kao biv&scaron;u manekenku. &Scaron;tovi&scaron;e, u kontaktu s Ivom pona&scaron;ao se poprilično sramežljivo. &bdquo;Bio je drugačiji i nije čudo da sam kasnije dugo razmi&scaron;ljala o njemu&ldquo;, kaže. Nakon tri godine boravka u Zajednici, Iva je do&scaron;la u Zagreb posjetiti roditelje i tada se ponovno susrela s Mladenom koji je već bio iza&scaron;ao iz Zajednice. &ldquo;Nas dvoje svakoga dana molili krunicu i odlazili na mise te smo cijeloga mojeg boravka u Zagrebu neprestano razgovarali o svim mogućim temama&ldquo;, prisjeća se. Zajednica je nakon nekoliko dana Ivu poslala na devet mjeseci u Lurd kako bi potvrdila svoj redovnički poziv, za koji ona, kako nam priznaje, jo&scaron; uvijek nije bila sigurna. &bdquo;Molila sam Gospodina da mi kaže &scaron;to mi je činiti. Ubrzo sam osjetila da doista nisam stvorena za redovnicu, nego za sakrament braka&hellip; Premda oko sebe nisam imala primjere dobrih brakova, jer moji roditelji nisu živjeli s Bogom, u zajednici sam ozdravila i shvatila da želim biti u braku. Želim čitavog života voljeti jednu osobu. Gospu sam zamolila da mi pomogne s Mladenom jer sam osjetila da ga je Bog stavio na moj put, ali jo&scaron; nisam znala za&scaron;to&hellip;&ldquo;, priča. Nakon devetomjesečnog boravka u Lurdu, Iva je sestri Elviri napisala novo pismo u kojem joj je objasnila kako je napokon sigurna da želi brak. Sestra Elvira je blagoslovila Ivinu i Mladenovu vezu, pa je djevojka iza&scaron;la iz Zajednice i zbog Mladena se vratila u Zagreb. Njihovi su susreti u početku bili prijateljski, zajedno su molili i odlazili na svete mise, a onda su se vrlo brzo zaručili. Vjenčali su se na blagdan svetog Maksimilijana Kolbea, 14. kolovoza 2004. godine.<br /><br /></p> <p><strong>Na&scaron;i su grobovi ostali prazni<br /><br /></strong></p> <p>Bračni život su započeli skromno, odnosno bez ikakve materijalne sigurnosti, ali oslonjeni na Božju providnost, onu &bdquo;providenzu&ldquo; koju su u Cenacolu živjeli. &bdquo;Novac od mojeg modelinga se davno rastopio, nismo imali stalne poslove, nego smo se morali po&scaron;teno potruditi kako bi stvorili dom&hellip; Srećom, u Cenacolu smo naučili da za sve trebamo zasuknuti rukave i pomučiti se. Nismo se pla&scaron;ili posla i vjerovali smo kako će Gospodin blagosloviti na&scaron; trud&hellip;&ldquo;, obja&scaron;njava. Od prvog dana braka bili su otvoreni za život pa im je Bog vrlo brzo poslao sina Luku, a uskoro i drugog sina Brunu. Za treće dijete su molili u Međugorju: &bdquo;Molimo te za djevojčicu i obećajemo ti da ćemo je nazvati po tebi, Marijo&hellip;&ldquo; Točno devet mjeseci kasnije rodila se Miriam, a četiri godine kasnije rodilo se i njihovo najmlađe dijete David. &bdquo;Čudesno je to kako je Bog odgovorio na svaku moju čežnju. U&scaron;ao je u moj život, promijenio moje vrijednosti, presložio prioritete, stvorio nove navike i želje. Nekada davno sam se iz sebičnih poriva grozila trudnoće, a sada sam majka četvero djece. Gospodin me u Cenacolu toliko snažno promijenio, vratio me na tvorničke postavke, kao da je ponovno dozvao onu malu Ivu, djevojčicu koju je život kasnije pokvario. Toliko me je promijenio da sam se, bez obzira na iskustva s brojnim naslovnicama modnih časopisa, kada sam bila stilizirana i na&scaron;minkana, najljep&scaron;om osjećala kao trudnica&ldquo;, priznaje.<br /><br /></p> <p>Nakon izlaska iz Cenacola, Iva je kratko vrijeme radila u autoindustriji, nakon toga kao pomoćnik u nastavi djeci s te&scaron;koćama. U posljednje vrijeme se u potpunosti posvetila odgoju svoje djece, a u slobodno vrijeme izrađuje unikatne krunice i nakit, po &bdquo;recepturi&ldquo; koju je naučila jo&scaron; u Cenacolu.<br /><br /></p> <p>Svoj život dijeli na dva dijela: onaj predmilenijumski, kada je imala slavu i bogatstvo, te onaj nakon toga, možemo ga nazvati postmilenijumskim, kada je u Cenacolu susrela Isusa. Taj susret ju je istinski promijenio, obogatio i unio smisao u njezin život. &bdquo;Prije dvadeset i tri godine nisam mogla zamisliti da će moj život krenuti u ovom smjeru. Nisam se mogla zamisliti u braku. Ponekad bih možda pomislila kako bi bilo zgodno posvojiti, ali nikako ne roditi dijete. Osim toga, nisam mogla zamisliti da ću biti okružena brojnim istinskim prijateljima&ldquo;, kaže. Bračni par Brčić je godinama na zagrebačkom Svetom Duhu vodio susrete biv&scaron;ih članova zajednice Cenacolo, tzv. eksovaca, a nakon toga su pokrenuli obiteljsku zajednicu u župi sv. Luke Evanđelista u zagrebačkom naselju Travno. Iva je prije nekoliko godina u&scaron;la u karizmatsku zajednicu &bdquo;Nanovo rođeni&ldquo;. &bdquo;Ljudi mi često govore da smo Mladen i ja drukčiji, da nekako &lsquo;svijetlimo&rsquo;. Mi smo oboje korjenito promijenjeni ljudi jer smo u Cenacolu susreli živoga Boga, doživjeli smo ne&scaron;to posebno, bili smo na izvoru života, osjetili smo pravu Ljubav. Ljubav koju sada želimo dijeliti s drugima, možda i kroz ovo svjedočanstvo, u susretima bližnjima, ali i onima koje nam Gospodin treba staviti na put. Pozvani smo da svjedočimo ono &scaron;to smo doživjeli u susretu s Isusom. Zahvaljujući Njemu na&scaron;i su grobovi ostali prazni&ldquo;, zavr&scaron;ava Iva Brčić.<br /><br /></p> <p><strong><em>Ovaj tekst je originalno objavljen u Glasniku Srca Isusova i Marijina. <br /></em>Preuzeto s Bitno.net</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-05-iva-brcic.jpgNovo čudo po zagovoru velikog fra Slavka Barbarićahttp://grude.com/clanak/?i=373650373650Grude.com - klik u svijetWed, 31 May 2023 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-21-fra-slavko-barbaric-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Moj suprug je oslobođen alkoholizma", svjedoči hodočasnica iz Međugorja čiji se suprug u korizmi zauvijek ostavio ovog poroka.<div class="itemBody"> <div class="itemIntroText"> <p><span>&nbsp;</span></p> </div> <div class="itemFullText"> <p>Na adresu portala <strong>medjugorje-info.com</strong> pristiglo je jo&scaron; jedno čudesno svjedočanstvo o usli&scaron;anoj molitvi.<br /><br /></p> <p>Njegov grob danas posjećuje mno&scaron;tvo hodočasnika koji njegovom zagovoru preporučaju svoje pote&scaron;koće i upravo ovdje na posljednjem zemaljskom počivali&scaron;tu najpoznatijeg međugorskog fratra Slavka Barbarića dogodilo se jo&scaron; jedno čudo. Donosimo vam svjedočanstvo Ruže iz Zagreba i njenog supruga.<br /><br /></p> <p>Zovem se Ruža Jeleč i živim u Remetincu u Zagrebu. Ovim putem želim podijeliti svoje svjedočanstvo s vama. Po zagovoru pokojnog fra Slavka Barbarića doživjela sam čudo da je moj suprug oslobođen alkoholizma i do sad nije popio ni kap alkohola već četvrtu godinu. Prije četiri godine bila sam na hodoča&scaron;ću Kraljici mira u Međugorju sa voditeljem Dragecom iz molitvene zajednice Bezgre&scaron;nog Začeća -Tre&scaron;njevka. Dragec nas je prvi dan hodoča&scaron;ća odveo na grob fra Slavka Barbarića koji je bio njegov dobar prijatelj za svog života. Sjećam se da nam je rekao da zamolimo fra Slavka za čudo da nam On izmoli kod Kraljice Mira to čudo. Ja sam zatvorila oči i zamolila ga ovako: 'Fra Slavko, ti si Hercegovac i zna&scaron; kakav je moj muž Bosanac, grub je i pije. Ti zna&scaron; kako je meni s njim. Molim te zamoli Gospu da ga oslobodi od alkoholizma i da ne bude u stanju nikada vi&scaron;e popiti ni kap.<br /><br /></p> <p>Nakon hodoča&scaron;ća vratili smo se u Zagreb a Dragec nam je, sjećam se, putem napomenuo kako će nam fra Slavko dati &scaron;to smo ga tražili jer ga je on to zamolio. Nakon povratka iz Međugorja te nedjelju, u utorak ujutro u 10 sati moj muž je posvjedočio nečem nadnaravnom. Na velikom drvetu obližnje lipe kraj zgrade u kojoj živimo vidio je ples sunca kroz kro&scaron;nju i bijeli veliki križ u suncu. Vidio je i&nbsp; Gospu svu u u bijelom kako &scaron;iri ruke. Ta se pojava izmjenjivala u treperavom bijelom jarkom svjetlu a zlatno svjetlo koje je isijavalo iz Gospe do&scaron;lo je do prozora i u&scaron;lo kroz staklo u stan. Suprug je stajao kraj prozora jer je u duhu bio pozvan vidjeti &scaron;to to "blica" kroz staklo. U tom trenutku kad je odmaknuo zavjesu da vidi zlatno svjetlo iz bijele pojave koja je ličila na Gospu ,bio je uronjen u to zlatno svjetlo blaženog izraza lica.<br /><br /></p> <p>U jednom je trenutku dok je snimao s mobitelom ovaj neobičan događaj rekao je: "Pogledajte&nbsp;ljudi kako se sunce igra sa mnom na dana&scaron;nji dan 24.studenog". Znam da je rekao datum preminuća pokojnog fra Slavka Barbarića a tog dana kad je gledao tu nebesku pojavu nije bio uopće studeni nego je bio listopad. Kad mi je to pokazao na mobitelu odmah sam znala da je posrijedi čudo izmoljeno po fra Slavku Barbariću jer moj suprug pio jo&scaron; samo do korizme sljedeće godine i odlučio postiti od pića te vi&scaron;e nikad nije popio ni kap alkohola od tad. Sad živi zdrav život i dobar je suprug. To je moje svjedočanstvo za koje sam osjećala potrebu da posvjedočim u zahvalu Gospi i fra Slavku za tu milost i čudo dobiveno od njih.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Ruža Jeleč iz Zagreba/medjugorje-info.com</strong></p> </div> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-21-fra-slavko-barbaric-3.jpgMilas: Samo je u Rimu mogla proći Kutlešina disertacija 'Hercegovačkog slučaja' upitne kvalitete, iz vremena kad je on bio Perićev megafonhttp://grude.com/clanak/?i=373349373349Grude.com - klik u svijetTue, 09 May 2023 13:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-09-kutlesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekoliko poznanika mi je zamjerilo što sam novog zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutlešu nazvao “vatikanskim agentom” odnosno “Franjinim čovjekom”. Kao da je to nešto loše.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Dalibor Milas/Express/<a href="https://www.tockazarez.hr/prvi-medijski-istup-nadbiskupa-kutlese/?fbclid=IwAR3N4Wl-Rk5DRlZUgqUo2f9PYxmfzTnjCPm17WcijZ6XVCS2kxeDZqgPgeI" target="_blank">Točkazarez</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jer biti &ldquo;čovjek pape Franje&rdquo; u kontekstu Crkve u Hrvatskoj i ne bi trebalo predstavljati nekakvu uvredu. Ali opet sam se na trenutak zamislio i pomislio da sam novog (i jo&scaron; uvijek nekompromitiranog) nadbiskupa hrvatske metropole obilježio i prije nego &scaron;to je progovorio. Onda sam pogledao njegov intervju za Hrvatsku katoličku mrežu i shvatio da nisam bio daleko od istine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o prilično uravnoteženom i programskom razgovoru. U razgovoru se moglo primijetiti da nadbiskup pomno bira svoje riječi, ali i da se na pitanja unaprijed pripremao. Iako ga je katolička voditeljica pogledavala kao utjelovljenog Isusa i cijelo vrijeme teto&scaron;ila na trenutke čak i strahujući da ga možda određenim pitanjem nije povrijedila, Kutle&scaron;a je ovim naručenim razgovorom potvrdio da će mu odnos s (pravim) medijima predstavljati jedan od najvećih izazova njegova mandata na Kaptolu. Svaki (službeni) stav novog zagrebačkog nadbiskupa Kutle&scaron;e je na liniji rimske kurije i pape Franje. Kao da u pojedinim trenucima slu&scaron;amo vatikanskog nuncija s hercegovačkim naglaskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to je očito riječ o unaprijed dogovorenom i pomno isplaniranom intervjuu, u kojem će Kutle&scaron;a nastojati razjasniti sve nedoumice koje su posljednjih mjeseci provocirale javnost, kao &scaron;to su primjerice njegov odnos prema Međugorju i činjenica da je na čelo Zagreba opet do&scaron;ao &bdquo;stranac&ldquo;, Kutle&scaron;a je dobio prolaznu ocjenu. U medijima se proteklih mjeseci doista potencirao njegov navodno negativni stav prema Međugorju te kako bi se Kutle&scaron;a kao zagrebački nadbiskup trebao &bdquo;drugačije postaviti prema Međugorju&ldquo;. Potrebno je njegov stav o Međugorju promatrati u karijerističkom smislu. Kada je Kutle&scaron;a bio mlađahni svećenik u Mostaru, onda se trebalo dokazati pred već tada prilično beskompromisnim (i sad već umirovljenim) biskupom Perićem. Tko se god na bilo koji način suprotstavio Periću, mogao je zaboraviti na crkvenu karijeru. Kutle&scaron;a je bio ne&scaron;to mudriji od svojih kolega te mu je ona famozna knjiga o Međugorju kao prijevari bila ulaznica u krug ljudi od najvećeg povjerenja temperamentnog biskupa Perića. Kutle&scaron;a je kasnije i doktorirao u Rimu na tzv. Hercegovačkom slučaju i njegovoj poveznici s tzv. Međugorskim fenomenom. Riječ je o disertaciji upitne kvalitete koja je vjerojatno samo u Rimu mogla proći kao nekakav znanstveni rad. No Kutle&scaron;a kao zagrebački nadbiskup (i Franjin igrač) u nedavnom intervjuu jasno nagla&scaron;ava da je u kontekstu Međugorja ovdje riječ ne samo o dvije različite biskupije nego i o dvije različite države. Iz njegovih se riječi lako može zaključiti da se sada nalazi na liniji Vatikana i da mu iz ove perspektive nikad ne bi palo na um biti megafon hostilnog Ratka Perića. Simptomatično je bilo i da se o slučajevima pedofilije i Sinodalnog puta izrazio vatikanski korektno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najproblematičniji istup u ovom inače jako opreznom intervjuu je glorificiranje Kuharićevog izraza &bdquo;Crkva u Hrvata&ldquo;. Sintagma &bdquo;Crkva u Hrvata&ldquo;, koja, pored Katoličke crkve u Hrvatskoj, obuhvaća i Katoličku crkvu u Bosni i Hercegovini, kao i Katoličku crkvu u &bdquo;hrvatskoj dijaspori&ldquo;. Ovim se pojmom poku&scaron;alo pod zajednički nazivnik svesti sve katolike (i Hrvate) u onda&scaron;njim jugoslavenskim republikama. Koristiti sintagmu &bdquo;Crkva u Hrvata&ldquo; nakon raspada Jugoslavije problematično je i sadržava ekskluzivniji prizvuk, jer već se u samom nazivu nalazi isključivost prema onima koji su katolici a nisu Hrvati. U skladu s tim radilo bi se i o &bdquo;hrvatskoj vjeri&ldquo;. Rektor KS-a u Zagrebu Željko Tanjić, po vokaciji inače fundamentalni teolog, ukazuje na pogubnost ovog termina te u jednom svom ranijem članku upozorava da izraz &bdquo;Crkva u Hrvata&ldquo; nikako ne odgovara teolo&scaron;koj, eklezijalnoj i novoj dru&scaron;tveno-političkoj situaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je naglasiti da katolicizam na području zapadnog Balkana funkcionira kao marker hrvatskog nacionalnog identiteta. U određenim krugovima jo&scaron; uvijek vlada stav da je katolicizam na zapadnom Balkanu zapravo &bdquo;religija na granici&ldquo;. Hrvatski katolicizam je stoga stoljećima bio definiran kao &bdquo;predziđe kr&scaron;ćanstva&ldquo; te zami&scaron;ljen u stanju neprestane opasnosti, &scaron;to ga je učinilo izrazito defenzivnim i opreznim. Hrvati su, u skladu s tim, bili uvjereni da imaju posebnu povijesnu misiju i da su kao narod odabrani od Boga, &scaron;to se u svakodnevici te&scaron;ko može osjetiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada poku&scaron;amo sažeti dojmove nakon prvog Kutle&scaron;inog javnog istupa, onda je doista te&scaron;ko ne zapitati se &scaron;to je to ovdje zapravo svježe, zdravije i drugačije od svega onoga &scaron;to smo s Kaptola gledali i slu&scaron;ali posljednjih dvadesetak godina?</p> <p><br /><em><strong>Pi&scaron;e: Dalibor Milas/Express/Točkazarez</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-09-kutlesa.jpgJosip Ćorluka, nenametljivi mladić, tihi obiteljski čovjek, veliki vjernikhttp://grude.com/clanak/?i=373112373112Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2023 15:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-21-23-josip-corluka.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na uzvratnoj utakmici polufinala Kupa Zrinjski - Tuzla City (4:0) Mostarci su još jednom pokazali sjajnu igru. Zrinjski se zasluženo našao u finalu, piše u autorskom tekstu Matej Damjanović, urednik sporta u Večernjem listu BiH.<p><br />Ovo finale igra se 17. svibnja, a zapravo će to biti gradski derbi Zrinjskog i Veleža, jako zanimljiva utakmica u ostatku sezone. Na spomenutoj utakmici u Čitluku desni bek Zrinjskog Josip Ćorluka zabilježio je 100. nastup u dresu s lentom. Opet je Ćorluka bio jedan od najboljih igrača u momčadi, zabilježio je asistenciju, imao i ključna dodavanja prilikom nekih drugih pogodaka. Ćorluka je, po na&scaron;em sudu, najbolji desni bek u ligi. Sjajno igra u oba smjera. Ipak, njegova statistika u napadu je takva da je ovaj nogometa&scaron;, kao desni bek, praktički uspje&scaron;niji od najvećeg broja krilnih nogometa&scaron;a u bh. ligi. Ćorluka je ove sezone zabio 2 gola, zabilježio 8 asistencija na domaćoj sceni. U prvenstvu je na 23 utakmice zabio gol te podijelio 6 asistencija, u Kupu na trima nastupima ima gol i 3 asistencije. Ovaj nogometa&scaron; ima sjajnu suradnju s Nemanjom Bilbijom, vodećim strijelcem lige. Njih dvojica su i najubojitiji tandem lige. Tandem bek - napadač velika je rijetkost u modernom nogometu, ali Ćorluka i Bilbija to u praksi jesu. Nogometa&scaron;ima Zrinjskog zbog stila igre nekad bude te&scaron;ko pokazati koliko su fizički dominantni, posebno protiv slabijih ekipa u ligi.<br /><br /></p> <p>Većina momčadi u ligi protiv Zrinjskog igra varijante bunkera. U tim slučajevima igrači Zrinjskog nekada nemaju prostor za sakupljanje impresivnih brojki u trčanju na skraćenom prostoru za igru.<br /><br /></p> <p>Ipak, to nije slučaj s Ćorlukom. Upravo zbog toga &scaron;to je fizički i trkački impresivan, ostatku njegove momčadi lak&scaron;e je igrati s igračem koji pruža takvu podr&scaron;ku u oba smjera. Ima iznimnu moć ponavljanja. Osim &scaron;to je to golim okom vidljivo, to jo&scaron; bolje otkrivaju GPS podaci. Gotovo svaku utakmicu trči vi&scaron;e od 11 kilometara, a &scaron;to je važnije, nerijetko ima vi&scaron;e od 1000 metara visokog intenziteta trčanja (preko 20 km/h), od čega je 300 metara u punom sprintu (iznad 25 km/h). To je statistika trčanja koju imaju igrači grupne faze Lige prvaka na Ćorlukinoj poziciji. Ćoruka sigurno nije najbolji bh. igrač na svojoj poziciji, ali je svakako vrijedan igrač koji bi morao imati bolji tretman kako izbornika tako i medija. Nepravedno je zapostavljen kada se vode razgovori o reprezentaciji. Ćorlukin je "problem" vjerojatno i to &scaron;to je riječ o, prije svega, nenametljivom mladiću, tihom obiteljskom čovjeku, velikom vjerniku. Takvi u dana&scaron;nje vrijeme, nažalost, rijetko dobiju zasluženu pozornost.</p> <p><br /><em><strong>Matej Damjanović/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-21-23-josip-corluka.pngFra Jozo Zovko: Ovo je vrijeme kada pobjeđuje molitvahttp://grude.com/clanak/?i=372940372940Grude.com - klik u svijetFri, 07 Apr 2023 13:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-02-fra-jozo-zovko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je Veliki petak. Drama današnjeg dana dogodila se prije gotovo 2000 godina. Raspet je Isus Krist, Božji sin, Mesija, jedna od tri božanske osobe. <p><br />Danas nema svete mise, već su obredi Velikog petka. Zvona s crkava neće se ogla&scaron;avati. Sve je u znaku blažene ti&scaron;ine, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>. Večeras je na televiziji film "Pasija" redatelja Mela Gibsona, koji prikazuje posljednjih 12 sati Isusova života. Glavni glumac u filmu je Jim Caviezel. Kad je 2004. igrao glavnu ulogu, imao je 33 godine, kao i Isus Krist kada je razapet na križ. Glumca je udario grom tijekom snimanja filma. Pravo je čudo &scaron;to je preživio. Siguran je Caviezel i da filma "Pasija" ne bi bilo bez Međugorja, &scaron;to je svojedobno i ispričao. Njegov veliki prijatelj je i fra Jozo Zovko s kojim smo razgovarali uoči blagdana Uskrsa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Blagoslov vjernicima</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jozo Zovko nedavno je proslavio 82. rođendan. Pitamo ga za zdravlje i zadovoljni smo onim &scaron;to čujemo. - Dobro je, hvala Bogu - odgovara na prvu. Podsjećamo ga da na dana&scaron;nji dan Večernji list BiH obilježavaju i fotografije sa seta filma "Pasija" i onda se osvrćemo na njegovo prijateljstvo s Jimom Caviezelom, jednim od najpoznatijih glumaca. - Jim upravo snima film "Uskrsnuće", a u Hrvatsku dolazi u svibnju, gdje ima nastup. Do mene neće doći na Badiju, nego će mladima i svima koji budu nazočili govoriti u Zagrebu, a mi se čujemo telefonski - otkriva nam fra Jozo. Kaže nam kako uskoro počinju i seminari.<br /><br /></p> <p>- Trenutačno sam u Zagrebu pa idem na Badiju. Počinju seminari. Imat ću ih 10 i s vjernicima provesti dane u &scaron;utnji, postu i molitvi. Na seminare dolaze vjernici iz cijeloga svijeta, a najvi&scaron;e iz Latinske Amerike jer je vladala pandemija COVID-19 pa nisu mogli doći. Sad su pale zabrane i ljudi su odu&scaron;evljeno krenuli u Međugorje i k meni ovdje, a kazao sam im i da možemo početi sa seminarima - priča za Večernji list fra Jozo. Kažemo mu i s kolikom se rado&scaron;ću o njemu govori u BiH, kao, uostalom, u cijelome svijetu jer fra Jozo Zovko jedan je od najpoznatijih franjevaca i karizmatika ikad.</p> <p><br />Radosno nam uzvraća čestitkama i lijepim željama u povodu Uskrsa. - Ja bih ovom prigodom pozdravio sve i zaželio svima veliki mir, uskrsni mir i onu uskrsnu radost koju samo Isus daje onima koji ga ljube i koji mu se otvore. Gospa nas je pripremala 42 godine da možemo gledati ovu nevolju, a da ostanemo pri sebi, da ugradimo u ovaj svijet ono &scaron;to mu nedostaje, a ba&scaron; to je taj mir Božji. Ljudi se utječu i pribjegavaju oružju i oružjem misle zaustaviti prodor nasilja, mržnje, oholosti, sebičnosti. Ovo je vrijeme kada pobjeđuje molitva. Kad pobjeđuje Isus s onima koji ga ljube, koji mu se otvore. Svom dragom cijelom hrvatskom narodu zaista želim čestitati Uskrs, da to ne bude korak u prazno, nego korak Isusu koji čeka kraj groba, praznoga, da nam kaže: - Ja sam, ne bojte se. Govori Tomi: - Pogledaj mi ruke, ne budi nevjeran, nego vjeran. I Toma je plačući rekao: - Ti si moj Bog i moj Gospodin. Dragi moji, Isus nosi biljege iz kojih teku vjera, ljubav, mir. Molimo uskrslog Gospodina da ga svako srce susretne, napose oni koji su se umorili bez njega, oni koji su na povratku Ocu. Dragi Isuse, blagoslovi na&scaron; narod i daruj nam sretan i blagoslovljen Uskrs, blagoslovi na&scaron;e bolesnike, blagoslovi na&scaron;u mladež, blagoslovi na&scaron;e roditelje, treba&scaron; nam Gospodine i mir nam podari. Amen - zaključio je fra Jozo Zovko za Večernji list jo&scaron; jednom svima čestitav&scaron;i Uskrs.<br /><br /></p> <p><em><strong>Pomažu fra Jozo, vlč. Sudac...<br /><br /></strong></em></p> <p>A &scaron;to se tiče spomenutog filma "Uskrsnuće", Jim Caviezel je svojedobno rekao da će to biti najveći film svih vremena. Film u kojem se Mel Gibson ponovno pojavljuje kao redatelj, a Caviezel kao glavni glumac fokusirat će se na 24 sata Isusove muke te događaje koji su se odvijali u tri dana između razapinjanja i samog uskrsnuća. - Iznimno je jak doživljaj moći glumiti u filmu "Pasija", koji je postao film za sva vremena. Smatrao sam kako je to zavr&scaron;eno.<br /><br /></p> <p>Najednom sam nazvao Mela Gibsona i pitao ga hoće li nakon "Pasije" snimati film o uskrsnuću Isusa Krista. Ako se film radi, mora biti jasno da ga ja ne mogu snimati bez Krista. Srećom, on dobro zna &scaron;to mogu glumeći ulogu Isusa. Za takav film potrebno je mnogo, mnogo moliti. Nikada ne bih mogao snimati "Muku Kristovu" da nije bilo Međugorja. Ne bi bilo filma, ne bi bilo moje uloge Isusa u tom filmu bez Međugorja. Uloga Isusa koju sam glumio jest Isus. U Međugorju sam se za nju pripremao moleći krunicu. Nikada nisam molio krunicu prije Međugorja. Ne mogu ni&scaron;ta učiniti, ne mogu glumiti ulogu Isusa bez Duha Svetoga. Ne mogu igrati ulogu Isusa, a da mi Njegova Majka ne pokaže put. Ne mogu to učinit bez neba i svetaca koji mi pomažu. Sveti Franjo i padre Pio; fra Jozo i vlč. Sudac. Svi veliki sveci, svi posvećeni na Zemlji&hellip; - kazao je, među ostalim, glumac koji će svoje nadahnuće za nastavak snimanja pronaći i u ovim, svetim danima.<br /><br /></p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/fra-jozo-zovko-cujem-se-s-jimom-caviezelom-koji-snima-uskrsnuce-i-odrzavam-seminare-hvala-bogu-dobro-sam-1670529?fbclid=IwAR1h6HirdtjKTXZeuWsq9vMwRUAaEJPimOQ5_bsOWYH20iinOTWKI76yTZ4" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-02-fra-jozo-zovko.jpegIvana Marić: Presuda Fadilu Novaliću i ostalima vraća vjeru u pravosuđehttp://grude.com/clanak/?i=372913372913Grude.com - klik u svijetWed, 05 Apr 2023 14:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-05-ivana-maric-analiticarka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon izricanja prvostupanjske presude Fadilu Novaliću, Fahrudinu Solaku i Fikretu Hodžiću, u slučaju „Respiratori“, politička analitičarka Ivana Marić komentirala je ovaj slučaj.<p><br />- Presuda je jako zanimljiva i mislim da je jako dobra, jer su građani u potpunosti izgubili povjerenje u pravosuđe nakon svih presuda koje su bile i u slučaju "Memić", "Asim Sarajlić" i mnoge druge. Ovo na neki način vraća vjeru u pravosuđe i pokazuje da postoji mogućnost da će osuditi neke političare za malo značajnije slučajeve korupcije.<br /><br /></p> <p>Iako ova presuda nije pravomoćna, dobra je za podizanje morala građana i jo&scaron; jednom da pokaže da SDA ne može držati ovakvog premijera FBiH - rekla je Marić.<br /><br /></p> <p>Dodala je da je sramota da građani imaju premijera koji je četiri godine u nekom tehničkom mandatu, a sada je osuđen na kaznu od četiri godine i to za te&scaron;ko djelo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-05-ivana-maric-analiticarka.jpgŠTO AKO PALIĆ STVARNO ODE? Hercegovina bez biskupa ili možda dvije biskupije za rješavanje 'slučaja' i 'fenomena'http://grude.com/clanak/?i=372905372905Grude.com - klik u svijetWed, 05 Apr 2023 00:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-26-22-peric-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijeli svijet vrije, a izuzetak nije ni naša Hercegovina, umorna i napaćena od tuđih vladara, a i od svojih, do te mjere da se čovjek nekad zapita je li nam manje zla želio taj krvnik i tuđin, za kojeg znaš da ti želi zlo, ili domaći čovjek.<p><br />Ovih dana objavljena je vijest da biskup Petar Palić napu&scaron;ta Hercegovačku biskupiju, odnosno Mostarsko - duvanjsku i Trebinjsko - mrkansku, da budemo precizni. Vijest je objavljena pod upitnikom. Službene potvrde jo&scaron; nema, a u Crkvi u Hercegovini, sve je moguće. Činjenica je da je Petar Palić uzeo vruć krumpir i da se nedugo nakon preuzimanja funkcije žalio na situaciju kakva ga je dočekala u Biskupskom ordinarijatu.</p> <p><br /> Budimo realni, moć Ratka Perića bila je izuzetno jaka, a da bi rije&scaron;io Hercegovački slučaj i Međugorski fenomen, ili barem relaksirao situaciju, u Hercegovinu je morao doći biskup s karakterom i gardom pobjednika, koji će i Ratku Periću objasniti da njegov diktatorski stil nije primjeren Crkvi, ne oslikava Kristovu crkvu. Ne kažemo da biskup Petar Palić nije (bio) dobro rje&scaron;enje, međutim njegova politika (bila) je linija manjeg otpora, odnosno ne zamjeriti se Ratku Periću i njegovim popovima, a s franjevcima, pogotovo onima koji su na čelnim funkcijama Provincije može kako hoće jer se oni, uglavnom, ne zamjeraju nikome. Primjerice, pro&scaron;li provincijal tražio je oprost od Ratka Perića pa se 90 posto svećenika u Hercegovini pitalo, kakav to on oprost traži i je li on ne&scaron;to veliko sagrije&scaron;io, pa preko leđa drugih pere neki svoj grijeh.<br />&nbsp;</p> <p>Premda je Palić pokrenuo i promjene u župama u kojima su petrovci, one su uglavnom bile kozmetičke prirode, a i on je bliže sebi držao one koji podržavaju rat protiv kažnjenih fratara i Međugorja, a one koji bi da se konačno ovo rije&scaron;i držao je daleko od sebe.</p> <p><br />Petar Palić u početku je pogrije&scaron;io &scaron;to se snažno oslonio na Ratka Perića i njegovu ostav&scaron;tinu i tako u njegovim rukama ostavio stvarnu moć upravljanja Crkvom u Hercegovini, a sebe samo na papiru postavio na tu funkciju. Na kraju krajeva, samo da je surađivao s Bogom i narodom, sve bi nedaće lak&scaron;e podnosio jer narod je u kažnjenim fratrima prepoznao istinske mučenike, one koji su bili spremni dati život za raspetog Krista, a u onima u Ordinarijatu, pa i u vodstvu Hercegovačke provincije, uglavnom je vidio one velike svećenike koji su prije 1990 godina lažno optužili i razapeli Krista.</p> <p><br />&Scaron;to će se dalje događati, nije poznato. Možda ne bi bilo lo&scaron;e da Crkva u Hercegovini poku&scaron;a funkcionirati bez biskupa na papiru, jer ako je Hercegovačka franjevačka provincija mogla funkcionirati bez vodstva desetljećima, a sve zato &scaron;to nije htjela prihvatiti otmicu župa na temelju laži znane kao Romanis Pontificibus, onda i Biskupija neće propasti jer nema svog vodećeg čovjeka. Tko zna, možda bi konačno tada prodisala jer očito biskupi koje se nameće Hercegovini nisu u stanju sagledati realnu sliku.</p> <p><br />Ili da se provede plan Vatikana iz dvije tisućitih da se Hercegovina podijeli na dvije biskupije, da se nepravedne kazne ukinu, pa da konačno vjernici, franjevci i petrovci, ma gdje god bili, krenu zajedno u bolje sutra. Jer hrvatskog naroda ionako nestaje, a ova podjela je itekako doprinijela tom nestanku. I nije slučaj samo u Hercegovini. Znamo mi &scaron;to se događa i u ostalim dijelovima BiH i Hrvatske, međutim u Hercegovini se probleme nije ba&scaron; moglo gurati pod tepih, kako se to čini negdje drugdje. No &scaron;to kada ispod tepiha postane pretijesno. U Hercegovini problemi postoje, rje&scaron;avat će ih se nekako, ali &scaron;to će se drugdje događati?</p> <p><br />Petru Paliću želimo samo najbolje, &scaron;to god on odlučio i neka ga prati Božja milost. Vjerovali smo da će upravo on rije&scaron;iti Hercegovački slučaj, s fratrima se pojaviti na oltaru u crkvi svete Kate, svrgnuti laž i nepravdu zvanu Romanis Pontificibus, poni&scaron;titi kazne ispisane u Ordinarijatu u Mostaru i poslane u Vatikan, a koje papa Ivan Pavao II nikad neće vidjeti niti potpisati. Danas su na tim kaznama dva potpisa, a nijedan nije Papin!</p> <p><br />Međutim, zasad, je stvarnost drukčija.</p> <p><br />Božja providnost će djelovati, a kad On donosi odluku, ona je uvijek najbolja za sve.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-26-22-peric-palic.jpgPetar Palić gost Opće skupštine Njemačkog sinodalnog puta (za kojeg je papa Franjo rekao da je beskoristan, štetan i ideološki zatrovan)http://grude.com/clanak/?i=372829372829Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2023 23:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-29-23-palic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Palić gost pete opće skupštine Sinodalnog puta u Frankfurtu, vijest je koja je osvanula na fratellanza.net.<p><br />Kad bi biskup posjećivao sve župe u Hercegovini i čuo glas vjernika te&scaron;ko bi se na&scaron;ao na Sinodalnom putu u Njemačkoj.</p> <p><br />Inače, peta opća skup&scaron;tina Sinodalnog puta u Njemačkoj, koja je raspravljala od 9. do 11. ožujka 2023., kako pi&scaron;e <a href="http://fratellanza.net/petar-palic-gost-pete-opce-skupstine-sinodalnog-puta-u-frankfurtu/" target="_blank">Fratellanza.net</a>, izglasala je nekoliko dokumenata, među kojima su dokument o mogućnosti propovijedanja laika, kvalificiranih žena i mu&scaron;karaca, dokument kojim se poziva Papu da razmotri pitanje obveze celibata za svećenike te tekst o slavlju blagoslova homoseksualnih parova, a govorilo se i o posvećivanju pažnje interseksualnim i transseksualnim osobama, o boljoj za&scaron;tititi odraslih žena od zlostavljanja, o strožem postupanju prema zlostavljačima itd.<br /><br /></p> <p>Prema pisanju Fratellanze, biskup i predsjednik Njemačke biskupske konferencije Georg B&auml;tzing osvrnuo se i na međunarodne goste i promatrače na 5. općoj sinodskoj skup&scaron;tini, a među kojima je bio i Petar Palić. Inače, upravo je taj biskup Georg B&auml;tzing zamjerio Papi kritike "Sinodalnog puta u Njemačkoj" za kojeg je papa Franjo rekao da je beskoristan, &scaron;tetan i ideolo&scaron;ki zatrovan. B&auml;tzing je replicirao istaknuv&scaron;i da je Papin "način vođenja Crkve putem intervjua krajnje upitan". Za&scaron;to je Petar Palić nazočio jednom takvom događaju i slu&scaron;ao B&auml;tzinga koji kritizira Papu i Njemačku vodi nekim svojim putem vjerojatno zna samo Petar Palić, ali je nevjerojatna &scaron;utnja vjerskih dužnosnika u BiH. Primjerice, da je kažnjeni fra Jozo Zovko oti&scaron;ao s otoka na koji je prognan i do&scaron;ao u Međugorje iz kojeg je otjeran na njega bi se sasulo drvlje i kamenje, Vatikan bi odmah bio obavije&scaron;ten, međutim kada hercegovački biskup ode na Sinodalni put u Njemačkoj, a koji se totalno kosi s Vatikanom, zavlada "omerta". Jasno je da su hercegovački biskupi izgubili kredibilitet davno i da se njihova moć ogleda jedino u papirima kojima ma&scaron;u i bez kojih ih nitko ne bi doživljavao, međutim ovakva &scaron;utnja u konzervativnijoj Hercegovini je po mnogo čemu simptomatična.<br /><br /></p> <p>Također, pitanje je i kako na ovaj postupak gleda Ratko Perić, biskup u miru, a kojeg se smatralo izrazito konzervativnim i koji je zbog manjih prekr&scaron;aja znao kritizirati ostale biskupe.<br /><br /></p> <p>Prenosimo tekst: Petar Palić gost pete opće skup&scaron;tine Sinodalnog puta u Frankfurtu (fratellanza.net)<br /><br /></p> <p><strong>Pozornost prema Sinodalnom putu &bdquo;nije smanjena, ona raste&ldquo;, istaknuo je biskup Georg B&auml;tzing, predsjednik Njemačke biskupske konferencije, na konferenciji za novinare u Frankfurtu. Osvrnuo se i na međunarodne goste i promatrače na 5. općoj sinodskoj skup&scaron;tini, koja je također nai&scaron;la na veliko zanimanje predstavnika medija, izvjestio je tada <a href="https://www.vaticannews.va/de/kirche/news/2023-03/synodaler-weg-reform-baetzing.html">Vatican News</a>.<br /><br /></strong></p> <p>Synodaler Weg je objavio i izjave nekoliko međunarodnih gostiju opće skup&scaron;tine Sinodalnog puta u Njemačkoj, koja je raspravljala od 9. do 11. ožujka te izglasala nekoliko dokumenata.</p> <p>Među gostima je bio i biskup Petar Palić iz BiH koji je odgovorio na par pitanja, a &scaron;to je objavljeno u vi&scaron;e videozapisa. O prvim dojmovima (<a href="https://www.facebook.com/100080995945905/videos/1390495941707553/?__so__=permalink">video</a>) biskup Palić je rekao: &bdquo;Mislim da je ovo jedno drugo iskustvo za nas, iako nam je i sinodalni proces na razini cijele Crkve pomogao da se malo otvorimo i malo uključimo vjernike laike u cjelokupan život Crkve&ldquo;. <br /><br /></p> <p>U videu kojeg je 11. ožujka objavila Njemačka biskupska konferencija, u opisu stoji &bdquo;Na Sinodalnom putu raspravlja se o mnogim temama. U videu gosti iz cijelog svijeta govore koliko su im teme važne&ldquo;. Tu mostarsko-duvanjski biskup kaže (<a href="https://youtu.be/NhbuyOM9r5s">video</a>): &bdquo;Za koga to radimo, tko je ova skupina koja se za ovo zanima, da tako kažem, kojoj su ova pitanja zanimljiva? I naravno, kada se ovdje sve vidi, postoji jo&scaron; nekoliko drugih pitanja na koja, za sada, ne mogu sam sebi osobno naravno (<em>osmijeh</em>) odgovoriti u ovim raspravama. Ali, također, razumijem da je dru&scaron;tvena situacija, naravno također i sekularizacija i sve to i ti problemi koje Crkva u Njemačkoj ima, ono na &scaron;to mora odgovoriti&ldquo;.<br /><br /></p> <p>U videu objavljenom 14. ožujka jedno od pitanja je bilo &bdquo;&Scaron;to će ponijeti kući iz Frankfurta?&ldquo; (<a href="https://www.facebook.com/DerSynodaleWeg/videos/250718047284800/?extid=CL-UNK-UNK-UNK-AN_GK0T-GK1C&amp;mibextid=1YhcI9R">video</a>). Biskup Palić je odgovorio: &bdquo;Otvorenu raspravu o pitanjima koja nas ti&scaron;te ili o pitanjima koja su jo&scaron; otvorena. I naravno ovaj zajednički hod, zajednički put, i naravno da i laici imaju određenu odgovornost za Crkvu. Naravno da treba dobro argumentirati i dobro odgovoriti koliko smo i u kojem smislu odgovorni za Crkvu&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Nakon zavr&scaron;etka Sinodalnog puta &ndash; koji je raspravljao o četiri glavne teme: spolni moral, način života svećenika, moć i dioba vlasti te uloga žena u Crkvi &ndash; razmatranje reformi u Katoličkoj crkvi nastavit će se u &bdquo;Sinodskom odboru&ldquo; (&bdquo;<a>Synodaler Ausschuss</a>&ldquo;). O tome je u subotu odlučila opća sinodalna skup&scaron;tina Sinodalnog puta, koja je u Frankfurtu za to tijelo izabrala dodatnih 20 članova. <br /><br /></p> <p>Sinodski odbor broji ukupno&nbsp;<a href="https://www.dbk.de/fileadmin/Synodalerweg/presse_2023/2023-SW046a-Synodaler-Ausschuss-Mitglieder.pdf">74 člana</a>. Njih 27 su njemački dijecezanski biskupi, a 27 je iz krovne katoličke laičke organizacije ZdK, među kojima je i teologinja dr. sc. Valentina Sudić, rođena u Slavonskom Brodu. Prema statutu, trebalo je većinom glasova izabrati dodatnih 20 osoba. Među izabranim članovima je i pomoćni biskup iz Essena Ludger Schepers. Od izabranih, dvanaest je mu&scaron;karaca, sedam žena i jedan nebinarni član.<br /><br /></p> <p>Peta opća skup&scaron;tina Sinodalnog puta u Njemačkoj, koja je raspravljala od 9. do 11. ožujka 2023., izglasala je nekoliko dokumenata, među kojima su dokument o mogućnosti propovijedanja laika, kvalificiranih žena i mu&scaron;karaca, dokument kojim se poziva Papu da razmotri pitanje obveze celibata za svećenike te tekst o slavlju blagoslova homoseksualnih parova, a govorilo se i o posvećivanju pažnje interseksualnim i transseksualnim osobama, o boljoj za&scaron;tititi odraslih žena od zlostavljanja, o strožem postupanju prema zlostavljačima itd. <br /><br /></p> <p>U tekstu preambule njemački se Sinodalni put svrstava u doprinos svjetskoj Sinodi 2021.-2024. na koju je papa Franjo pozvao sve katolike. Razmatranje reformi u Katoličkoj crkvi u Njemačkoj nastavit će se u Sinodskom odboru (synodaler weg; dbk; fratellanza.net)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-29-23-palic.jpgFRA ANTE MARIĆ: Istina je za stol sjelahttp://grude.com/clanak/?i=372310372310Grude.com - klik u svijetTue, 21 Mar 2023 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Opet je došla obljetnica Širokog Brijega.<p>&nbsp;</p> <p>Taj dan, 7. veljače. Od 1945., kad je zločin počinjen, do ove, 2023. godine Gospodnje pro&scaron;lo je sedamdeset i osam godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Narod pamti</strong></p> <p>No, Istina je uvijek ostala sjediti za stolom. &Scaron;utjela je i riječi progovarala nije, ali je ostala ono &scaron;to jest. Istina. A sjedila je za stolom Franjevačkog samostana Gospina uznesenja na nebo u &Scaron;irokom Brijegu. Sjedila je za stolom Hercegovačke franjevačke provincije. Sjedila je za stolom tolikih ucviljenih obitelji. Sjedila je Istina u svojoj Hercegovini i samo &scaron;utjela. Njoj je taj dan sedmoga veljače tisuću devet stotina četrdeset i pete ostao u du&scaron;i, u sjećanju. Ostao je njenom memorijom.</p> <p><br />I titraju pred očima slike. Istinite slike koje su se u du&scaron;u urezale. Fratri &Scaron;irokog Brijega, njih dvanaestorica u samostanu tog jutra, 7. veljače, otvaraju svoja vrata i primaju partizane. I čim su partizani u&scaron;li u samostan, fratre su u zbornicu stjerali, svukli iz sobe starog i bolesnog fra Marka Barbarića, osamdesetogodi&scaron;njaka na smrtnoj postelji. Fratri su bili svjesni da su to smrtni časi. Jedan drugome daje odrje&scaron;enje, moli za oprost. Molitva se nebesima diže. I odvode ih jednog po jednog u vrt, pred strme stube ratnog skloni&scaron;ta. Ubijaju ih u potiljak iz revolvera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Padaju pogođeni u otvor ratnog skloni&scaron;ta. U habitima su na kojima se &scaron;ire krvave mrlje. I ubi&scaron;e jednog po jednog:</p> <p>&nbsp;</p> <p>fra Marka Barbarića Lesku (1), fra Stanka Kraljevića (2), fra Ivu Sli&scaron;kovića (3), fra Krstu Kraljevića (4), fra Arkanđela Nuića (5), fra Dobroslava &Scaron;imovića (6), fra Tadiju Kožula (7), fra Borislava Pandžića (8), fra Žarka Leventića (9), fra Viktora Kosira (10), fra Stjepana Majića (11) i fra Ludovika Rado&scaron;a (12).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijela su im polili benzinom i zapalili. Potom su skloni&scaron;te zatrpali i nikome nisu dali da mu priđe. Sve te godine. A Istina samo sjedi za stolom Samostana na &Scaron;irokom Brijegu i Hercegovine i Provincije i tolikih ucviljenih kuća. Zna Istina i za druge ubijene hercegovačke fratre. Da su jo&scaron; prije tog 7. veljače tamo u svibnju 1942. na Kupresu mučili i ubili fra Stjepana Naletilića (13), župnika Kongore, i brata njegova rođenog Marjana i Mati&scaron;u Penavića, brijača sa &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa onda fra Križu Galića (14), pobožnog i dobrog fratra u miru, starca, u Međugorju u župnom uredu na 30. listopada 1944. Dana 28. siječnja 1945. s Humca odvode fra Maksimilijana Jurčića (15), pomoćnog me&scaron;tra novaka i duhovnog pomoćnika, i ubijaju ga u Vrgorcu. I tijelo mu je nađeno. I ukopano u &scaron;irokobrije&scaron;koj bazilici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A čekao je fra Makso na Belića gumnu &scaron;ezdeset i četiri godine. U ljut ukopan. Strtih kostiju i probijene lubanje. S krunicom svojom u naručju. S Istinom se Boga molio. Pa 1. su veljače 1945. godine župnika Čapljine fra Petra Sesara (16) ubili, a za grob mu se do danas ne zna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A harni se Mostarski Gradac te veljače 1945. pod debelim snježnim ogrtačem smrzavao. Partizanske su horde u župnom uredu uhitile i na putu prema Gosut&scaron;i bezdu&scaron;no dan prije pokolja na &Scaron;irokom Brijegu ubile fra Kre&scaron;imira Pandžića (17), fra Leopolda Augustina Zupca (18), fra Rolanda Zlopa&scaron;u (19), fra Zvonka Grubi&scaron;ića (20), fra Rudu Jurića (21) i fra Kornelija Su&scaron;ca (22). Na padini im tijela u snijeg krvav ukopali. Puk im mjesto mučeni&scaron;tva do danas priznaje i &scaron;tuje. I u Gradnićima su i u Čitluku ubili fra Filipa Ga&scaron;para (23), fra Ćirila Ivankovića (24) i Jaku Križića (25). Kosti im u Padodvoru u Čitluku u miru počivaju. A Istina sjedi za stolom i sve zna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U hidrocentralu su se podno Brijega uz plahu rječicu Li&scaron;ticu sklonili da bi se od topovskih granatiranja samostana za&scaron;titili fra Andrija Jelčić (26), fra Bonifacije Majić (27), fra Radoslav Vuk&scaron;ić (28), fra Fabijan Paponja (29), fra Leonardo Rupčić (30), fra Miljenko Ivanković (31), fra Melhior Prlić (32), fra Fabijan Kordić (33). Dana su se 8. veljače do crkve na Brijeg popeli i sve im je bilo jasno. I njih su partizani uhitili i odveli u smjeru Splita. Tek su u Zagvozdu kosti fra Melhiorove pronađene i identificirane. Ostalima je, kao i fra Mariofilu Sivriću (34), koji je s njima bio, grob nepoznat. Poznato je samo da su ih partizani ubili. I sjedi Istina za stolom i pamti sve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fratre iz Veljaka i Ljubu&scaron;kog ubili su na različitim mjestima. Fra Julijana Kožula (35) i fra Zdenka Zupca (36) u Zagvozdu. I tijela su im identificirana i pokopani su u &Scaron;irokom Brijegu. Fra Martina Soptu (37) i fra Slobodana Lončara (38) na Tomića Njivi u Ljubu&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I njihova su tijela identificirana i pokopana u &Scaron;irokom Brijegu. Za grob se fra Pa&scaron;ke Martinca (39), pobožnog i svetoga fratra, do danas ne zna. Zna se samo da su ga partizani ubili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Izbična su 11. veljače 1945. od oltara odveli fra Marka Dragićevića (40), fra Nevinka Mandića (41) i fra Bonu Andačića (42). Partizani su provalili u crkvu s oružjem, prekinuli svetu misu i odveli ove fratre. Narod je nijemo gledao i Bogu se molio. Istina sve zna. Mi im za grobove ne znamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A u Mostar kad su u Samostan sv. Petra i Pavla u&scaron;li, opet su fratre, kao i u &Scaron;irokom Brijegu, u dnevni boravak &ndash; zbornicu sve zatvorili. Tu mučili i psovali. Te između njih uzeli oca provincijala fra Lea Petrovića (43), gvardijana fra Grgu Vasilja (44), starce i fratre u miru fra Bernardina Smoljana (45), fra Rafu Prusinu (46), fra Jozu Bencuna (47) te župnika iz Ploča fra Kažimira Bebeka (48) i profesora hrvatskog jezika s Franjevačke klasične gimnazije u &Scaron;irokom Brijegu fra Nenada Venancija Pehara (49). Odveli su ih i nikad se vi&scaron;e nisu vratili. A bila je Čista srijeda, 14. veljače 1945. Istina zna sve. Da su ih mučili, ponižavali, ubili i u rijeku Neretvu ubacili. Mi im za grobove ne znamo. Istina sjedi za stolom i slu&scaron;a &scaron;umove hirovite Neretve. A Neretva moru istinu kazuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ponosna Istina</strong></p> <p>I sve im to po Hercegovini nije bilo dosta. Dana 20. svibnja svraćaju partizani u župni ured u Kočerin i ubijaju fra Valentina Zovku (50) i fra Andriju Topića (51). O tome daske iz kreveta i plahta fra Andrijina krvlju svjedoče. A majka je fra Andrijina i sestra fra Valina &Scaron;ima sve to gledala i za život njihov molila. I nikad imena krvnika nije rekla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Zagrebu su partizani ubili fra Radoslava Glava&scaron;a (52). Kad i gdje mu je grob, do danas ne znamo. A Istina sjedi za stolom i sve zna. Kod Krapine su, u Lepoj Bukvi u Maceljskim &scaron;umama, s desecima tisuća drugih ubijeni fra Metod Puljić (53), fra Darinko Mikulić (54), fra Julijan Petrović (55). A na Križnom putu su ubijeni i zauvijek nestali hercegovački franjevci fra Bono Jelavić (56), fra Bruno Adamčik (57), fra Anđelko Nuić (58), fra Branko &Scaron;u&scaron;ak (59), fra Jenko Vasilj (60), fra Emil Stipić (61), fra Dane Čolak (62), fra Tihomir Zubac (63), fra Lujo Milićević (64), fra Svetislav Markotić (65), fra Ante Majić (66). To je Istina. I ona sjedi za stolom. I kazivat će sve &scaron;to zna. U svoje vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom sedmom danu veljače u &Scaron;irokom Brijegu, kad hrast pred crkvom tek naslućuje proljeće i kad vjetrovi s Čvrsnice i Čabulje briju kro&scaron;nje brije&scaron;kih borova i čempresa, Istina sjedi dostojanstvenija nego ikad. Ponosna na svoju djecu. I sretna da su do konca ustrajali. I to bija&scaron;e njihov spas. Crkva izbraja obljetnice. Svakim svojim kamenom. I s Istinom stamena i čvrsta stoji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoji pred crkvom hrast koji je također sve vidio. I Istina uvijek na njih kao na svjedoke računa. Narod će opet doći skloni&scaron;tu u samostanski vrt u &Scaron;irokom Brijegu. Sklopiti ruke i moliti. Stajat će u crkvi pred fratarskim grobovima i znati da ih ni polovina ukopana nije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da su im grobovi, kao i njihovim vjernicima do danas nepoznati. Usput su uz Križne puteve posijani. Sve o tome zna samo Istina. Istina sjedi za stolom Samostana u &Scaron;irokom Brijegu, za stolom Hercegovačke franjevačke provincije, za stolom Hercegovine i pozorno u život gleda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/Ivwa12wMVk0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpgBiskup Radoš dobio svoj 'Hercegovački slučaj' u župi Sveti Martin na Murihttp://grude.com/clanak/?i=372709372709Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2023 14:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-29-boze-rados.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hercegovini nije lako biti biskup, ili je pošto čelni čovjek Crkve u Hercegovini ne mora rješavati nijedan problem, a ako ga pak produbljuje imat će podršku establišmenta.<p>&nbsp;</p> <p>Vjerojatno je tako lak&scaron;e, jer ako progoni&scaron; Gruđane, Mostarce, &Scaron;irokobriježane, Čapljince... establi&scaron;ment te podržava. Samo ne smije&scaron; tražiti ili, ne dao Bog, donijeti neko rje&scaron;enje za dobrobit svih aktera Hercegovačkog slučaja i Međugorskog fenomena.<br /><br /></p> <p>Mnogi su, upravo zato &scaron;to nisu mogli ići zajedno s establi&scaron;mentom koji progoni svećenike ili čeka njihovu mučeničku smrt, odbili užarenu stolicu u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Varaždinski biskup vlč Bože Rado&scaron; je, iako to crkvena vodstva službeno nisu potvrdila, među prvima odbio čelnu poziciju biskupije u Hercegovini, a kad se vidjelo da nitko od domaćih ne želi biti podupiratelj progona, otmice i laži, onda se krenulo tražiti biskupe izvana. Znamo kako je zavr&scaron;ilo.<br /><br /></p> <p>Međutim, Bože Rado&scaron; je, &scaron;to smo i spomenuli, prihvatio funkciju u Varaždinu.<br /><br /></p> <p>Mislio je sve će biti jednostavnije, nema tu zadrtih Hercegovaca kojima je dragi Bog na prvome mjestu, a onda ovozemaljske službe, ali ispostavilo se da tvrdih oraha ima svugdje.<br /><br /></p> <p>Morao je razmi&scaron;ljati i o tome da je Hercegovac, a takvima se te&scaron;ko pra&scaron;ta gdje god u Hrvatsku do&scaron;li. Tako su ga nedavno "napali" vjernici jer je, prema mi&scaron;ljenju nekih, u propovijedi kritizirao molitvu krunice na Trgu bana Jelačića, a kakva je haranga pokrenuta, i sam velečasni Bože kasnije se pravdao kako nije mislio na molitelje, nego na propovijed koja je bila aktualna tog dana pa je izvlačenje ispalo stvarno nemu&scaron;to. I taman kad se situacija oko tog slučaja smirila, evo novog slučaja oko kojeg se tolika pra&scaron;ina podigla da je biskup morao intervenirati pismom vjernicima. U pitanju je župa Sveti Martin na Muri.<br /><br /></p> <p>Naime, vi&scaron;e od 150 kuća ostalo je bez blagoslova ove godine jer su se vjernici pobunili protiv novog župnika Mladena Gorupića. Prema njihovim riječima, on je u vremenu te&scaron;ke financijske situacije krenuo u projekt uređenja župne kuće vrijednog 130 tisuća eura. Međutim, Medjimurski.hr tvrdi da razlog nije financijske prirode, nego se taj dio župljana pobunio protiv premje&scaron;tanja prečasnog Ivana Hercega, ranijeg župnika.<br /><br /></p> <p>U cijelu situaciju upetljale su se i "seoske priče", a kad to krene o svećenicima onda se vi&scaron;e ne zna ni tko pije ni tko plaća.<br /><br /></p> <p>Biskup Rado&scaron;, po&scaron;to je odbio gasiti vatru u Hercegovini, ili ne činiti ni&scaron;ta već biti Ratkov poslu&scaron;nik, sada mora gasiti vatru u Svetom Martinu na Muri pa je ovih dana uputio op&scaron;irno pismo vjernicima.<br /><br /></p> <p>Čak je i pozvao da se ne uzima novac za projekt od župljana, već, biskupija ima novca pa će oni, izgleda, to rije&scaron;iti. &ndash; U svakom slučaju volio bih da tu stvar dovr&scaron;imo zajedno, da se vi&scaron;e nikomu ne zamjera i nikoga od vjernika dodatno ne opterećuje i poziva na materijalno sudjelovanje , a sve kako bi zajednica prona&scaron;la svoj mir. Time bi smo tu stvar priveli kraju i nakon materijalne obnove zajedno se posvetili u potpunosti onom bitnijem a to su pastoralna i evangelizacijska briga o duhovnom rastu župne zajednice &ndash; zamolio je biskup Rado&scaron;.<br /><br /></p> <p>Iako su biskupski ordinarijati prepuni novca, i u ovom slučaju poku&scaron;at će proći neokrznuto pa se već Općina Sveti Martin na Muri isprsila da se zavr&scaron;i župni dvor, a da se mje&scaron;tane smek&scaron;a kada je u pitanju novi župnik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-29-boze-rados.jpegDon Ivan Štironja i odnos prema Grudama: Na vrijeme je postao svjestan što hercegovački biskupi rade. Morao je otići da bi uspiohttp://grude.com/clanak/?i=372150372150Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2023 10:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-01-ivan-stironja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je objavljena vijest da je don Ivan Štironja, Hercegovac, novi porečki i pulski biskup.<p><br />Velika je čast ukazana hercegovačkom svećeniku, nakon &scaron;to je prije dvije godine imenovan za biskupa u Kotoru, u Crnoj Gori.<br /><br /></p> <p>Monsinjor &Scaron;tironja je krenuo iz župe Prenj, kao jedno od desetero djece u obitelji, a sama ta činjenica naučila ga je poniznom i skromnom životu.<br /><br /></p> <p>Kasnije se, odlučiv&scaron;i postati svećenik, obrazovao na brojnim studijima i pro&scaron;ao misijsku djelatnost u Tanzaniji (1988. 1992.), a nakon toga je djelovao u Hamiltonu u župi Oakville u Kanadi (1993. - 1996.) gdje se pokazao kao jako vrijedan, te se obraćao hrvatskim vjernicima na radiju Torontu.<br /><br /></p> <p>Njegova biografija je puno bogatija, nego držat ćemo se sadržaja važnog za ovu temu.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to monsinjor &Scaron;tironja nije mogao biti biskup u Hercegovini, ali zato svugdje drugdje je? Pa vjerojatno zato &scaron;to nije Ratko Perić niti njegova slika i prilika.<br /><br /></p> <p>Koliko je drukčiji od ostalih podanika biv&scaron;eg, a i sada&scaron;njeg biskupa Petra Palića, potvrđuje činjenica da je ili sam monsinjor ili pak njegov biograf maknuo iz svoje biografije sramotnu instalaciju koju mu je nametnuo Ratko Perić, a radi se o funkciji tzv. župnog upravitelja u Grudama. Jučer na vjerskim portalima koji su prenijeli vijest, a i svjetovnima o tome nema ni riječi.<br /><br /></p> <p>Sumnjamo da se netko prevario pa tu informaciju slučajno izostavio jer bila bi ba&scaron; prevelika slučajnost da se samo Grude izostave iz biografije.<br /><br /></p> <p>Vraćamo se na početne riječi, monsinjor &Scaron;tironja je mudar svećenik. I tada kada mu je Ratko Perić priu&scaron;tio sramotu, odmah je bio svjestan da otmica župa nije kr&scaron;ćanski potez, a pogotovo u kontekstu vremena u kojem se Grude željelo oteti franjevcima na temelju lažnog dokumenta Romanis Pontificibus. Tko iole razmi&scaron;lja, a don &Scaron;tironja razmi&scaron;lja, zna da se na temelju laži ne može ne&scaron;to prisvajati, jer famozni RP dekret utemeljen je na laži, dogovoru koji nikad nije postignut. Priča kaže da je jedan od tzv. župnih upravitelja Gruda Ratku Periću svojedobno rekao: "Biskupe, ovo ne može proći. Ti ljudi odani su franjevcima. Ne znam koji je na&scaron; cilj, ali trebali bismo živjeti u miru i vrata Gruda će nam uvijek biti otvorena. Na kraju krajeva, to je na&scaron;a župa. &Scaron;to nas briga tko će u njoj služiti, samo neka vlada red i neka nas tu dočekuju s rado&scaron;ću, a ne ovako!"<br /><br /></p> <p>Neki tvrde da su to upravo &Scaron;tironjine riječi upućene Periću, neki ih pripisuju nekome od ostalih tzv. upravitelja, međutim tko god to bio, većina ih isto razmi&scaron;lja, a ovaj se usudio to reći Periću, a usudi li se to itko od dana&scaron;njih instaliranih reći Paliću, ili je strahovlada veća nego u Perićevo vrijeme, o tom po tom.<br /><br /></p> <p>Don Ivan &Scaron;tironja je iz biografije maknuo jednu tamnu mrlju jer njemu ne priliči da bude ikakav instalirani kadar i da izvr&scaron;ava nečije prljave radnje. Na kraju krajeva kako povijesti objasniti da su u vrijeme njegovog upravljanja, crkvu izgradila trojica fratara. U povijesnim knjigama bilo bi zbunjujuće i sramotno čitati o takvom upravljanju i zato je don Ivan pametno postupio.<br /><br /></p> <p>Zato i nije imenovan hercegovačkim biskupom jer za tu funkciju ipak treba gaziti sve pred sobom, a don &Scaron;tironja tako nije mogao. Zato je i oti&scaron;ao u mirnije okruženje, kao i brojni drugi kojima je dozlogrdila ova sramota servirana iz Ordinarijata u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Don Ivane, sretno i da s ljubavlju i razumijevanjem, a prije svega s Gospodinom u srcu, rje&scaron;avate slučajeve Poreča, Pule... jer ni tamo ne teku med i mlijeko.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-01-ivan-stironja.jpgPAPA BENEDIKT I HERCEGOVAČKI SLUČAJ! PRAVEDNIK ZGROŽEN POTEZIMA HERCEGOVAČKIH BISKUPAhttp://grude.com/clanak/?i=361793361793Grude.com - klik u svijetSat, 31 Dec 2022 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-31-benedikt-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Čule i njegovi nasljednici Hercegovini su donijeli neviđeno zlo i rasulo, a opet Bog se potrudi da to zlo nikad ne pomete Njegov narod.<p><br />Hercegovački slučaj, ta sramotna priča utemeljena na lažima biskupije i podvali Vatikanu kako su se franjevci, petrovci i narod dogovorili oko župa koje je biskupija sa snažnim angažmanom jugoslavenskih službi željela staviti pod svoju kontrolu i lažnim svjedočenjima izbaciti fratre koji su tu dali nemjerljiv doprinos, i danas je aktualan. Iako bi ljudi koji se prave Amerikanci, poput hercegovačkog provincijala fra Joze Grbe&scaron;a, rekli da je taj slučaj zavr&scaron;en, on je aktualniji vi&scaron;e nego ikad. Jer da je on zavr&scaron;en ne bi tisuće vjernika hrlile na svete mise u mučeničke župe, a isto tako oni koji su oteli njihove župe prespavali bi tu barem na jednu noć, a ne bježali strahujući od Božje odmazde jer se nemilosrdno gazi Njegova riječ.</p> <p><br />Papa Benedikt XVI s nekim svećenicima mučenicima bio je u dobrim odnosima, nekima je i predavao, s nekima razgovarao.</p> <p><br />Kada je do&scaron;ao na čelo Katoličke crkve donekle je bio upoznat s Hercegovačkim slučajem, međutim kakva je to zmija otrovnica najbolje je shvatio kada mu je 2006. do&scaron;lo pismo iz Hercegovačke biskupije. Ratko Perić je tražio da se kažnjene svećenike svede na laički status. Papa ne samo da je odbio takvu mogućnost već je bio i zgrožen na koji način se sijeku glave onima koji su uz Krista u Hercegovini. Papina odbijenica, iz poznatih razloga Ratku Periću i njemu sličnima, nikad nije objavljena. Tada je postao i svjestan na koji je način prevaren Ivan Pavao II u čijoj eri su svećenici kažnjeni, a zanimljivo je da na nijednoj u Hercegovačkoj biskupiji napisanoj kazni, nema potpisa nijednog Pape.</p> <p><br />Nažalost, snaga Benedikta XVI je polako kopnila i slučaj nikad nije uspio dovesti do kraja. Papi Franji danas se također servira priča iz Hercegovačke biskupije, a njegova odluka ili odluka njegovog nasljednika bit će onakva kakvu potpi&scaron;e Petar Palić, aktualni biskup.</p> <p><br />Je li njemu interes da prestanu nepravde, laži i otmice, na to pitanje nemamo odgovor. Međutim, znamo da Hercegovina može biti zahvalna svom Benediktu XVI, svecu na&scaron;eg vremena. Vrijeme će pokazati koliko je velik bio.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=361791&amp;zbogom-veliki-covjece-preminuo-je-papa-benedikt-xvi" target="_self">Povezane vijesti: ZBOGOM VELIKI ČOVJEČE! PREMINUO JE PAPA BENEDIKT XVI</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-31-benedikt-grude.jpgČak 4 hrvatska svećenika preminula u nepunih tjedan dana: Ovo otvara brojna pitanjahttp://grude.com/clanak/?i=361737361737Grude.com - klik u svijetSun, 25 Dec 2022 23:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-15-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preč. Antun Sente (58), fra Željko Tolić (59), vlč Slavko Starčević (65), don Ljubo Planinić (65). Radi se o svećenicima koji su preminuli u nepunih tjedan dana.<p>&nbsp;</p> <p>Velečasni Antun preminuo je priče&scaron;ćujući vjernike, velečasni Slavko je iznenada preminuo u župnom domu u Buku, a djelovao je i kao du&scaron;ebrižnik, kod fra Željka bolest je stigla iznenada kao i kod don Ljube.<br /><br /></p> <p>O svima njima njihovi župljani imaju samo riječi hvale, revno su obavljali svoju službu, a njihove smrti mnoge su iznenadile.<br /><br /></p> <p>Ovakvi događaji ponovno otvaraju pitanja o težini svećeničkog poziva u dana&scaron;nje vrijeme i koliko biskupi brinu za svoje pastire. A čini se kako im je u ovom trenutku bitnije ono materijalno.</p> <p>Ovih dana jedan od svećenika objavio je na svom Facebook profilu da je dobio financijske smjernice koliko će odsad naplaćivati sprovod, koliko vjenčanje, koliko kr&scaron;tenje... koliko ide župi, a koliko biskupiji. Razlog je uvođenje eura u Hrvatskoj i biskupije daju nove smjernice.<br /><br /></p> <p>S obzirom da čitamo sve intervjue, pa i božićne poruke uvaženih i manje uvaženih biskupa nigdje nismo vidjeli da je ijedan od njih ovih dana zabrinut za svećenike koji imaju i previ&scaron;e posla u dana&scaron;nje vrijeme, a o mnogočemu daju svoja mi&scaron;ljenja, pa i neka koja je pomalo te&scaron;ko razumijeti.<br /><br /></p> <p>Od Hercegovačke biskupije vjernici odavno ne očekuju neko razumijevanje jer je ustaljena praksa da Hercegovina od dolaska Čule nema vjerskog poglavara koji će brinuti za vjernike, a ne brinu ni za svećenike koje su spremni, a i progone ih do smrti, ako su izabrali poslu&scaron;nost Bogu umjesto biskupima. Međutim, iznenađuje od biskupija u Hrvatskoj da se vi&scaron;e računa ne povede o umornim svećenicima, a jo&scaron; vi&scaron;e o svećenicima koji trpe i pate jer oni su Bogu posvećeni ljudi koji ne nose samo svoj križ, nego i svih svojih župljana koji s njima dijele svoju bol, kako bi Bog posredovao u obnovi njihovih du&scaron;a.<br /><br /></p> <p>Stoga, red je se zapitati &scaron;to se događa i razmisliti malo o pote&scaron;koćama s kojima se svećenici suočavaju. I nije samo na biskupima da o tome razmisle i progovore, nego je i na vjernicima da imaju vi&scaron;e razumijevanja. Primjerice, ako se netko pričestio na misi ponoćki, i nema previ&scaron;e logike da isto to čini na božićnoj svetoj misi, ili da se ispovijeda u posljednji tren, tik pred Božić. Ili pak, u Hercegovini je ovih dana zabilježen slučaj da je svećenik s oltara zamolio one koji su se ispovijedili prije tjedan dana da to ne čine već da puste one koji se nikako nisu ispovijedili da to učine.<br /><br /></p> <p>Svi moramo imati vi&scaron;e razumijevanja, počev&scaron;i od biskupa koji moraju shvatiti da su unatoč titulama oni u ovom trenutku puno dalje od dragog Boga negoli svećenik u župi sa samo pedeset vjernika.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-15-svijeca.jpgŽeljko Andrijanić: Božićna priča fra Bože Ćorićahttp://grude.com/clanak/?i=361727361727Grude.com - klik u svijetSat, 24 Dec 2022 13:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-24-22-stare-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Božić 1942. je pred vratima. Fra Božidar se zagledao prema bekijskom polju. Duboko je uzdahnuo. Naslijedio je fra Gabrine muke, a četničko-partizanska banda odnijela je sve što je mogla odnijeti, ubila koga je stigla, a još će.<p><br />- Bože moj, lijepog mog mjesta, a &scaron;to će od njega ostati. Nestaju ljudi, nestaju prezimena grudska - povika s kamenog zida, ispred Kamene ljepotice, crkve svete Kate u Grudama, odakle Bog najbolje čuje vapaj svog naroda. Fra Bogdan Ćubela je oti&scaron;ao iz župe. Fra Božidaru je u ispomoć do&scaron;ao fra Gracijan Raspudić.<br /><br /></p> <p>Boljela ga je bol njegovog naroda. Prije nekoliko dana pokopao je čovjeka od 40 godina koji je bolovao od tifusa, a kako stvari stoje ovih će dana i njegovog sina od 20 godina. Mnoge grudske obitelji imaju i po nekoliko bolesnika.<br /><br /></p> <p>- Bože moj, nemam kad ni pisati, a volim to raditi. Umiru mi župljani, a godine smrti jo&scaron; nisu zavr&scaron;ile, vidim po svemu. Ne tražim da mi olak&scaron;a&scaron; križ. Moj je i ponosno ga nosim, samo te molim da mi da&scaron; snage da ga mogu nositi - molio se Gospodinu zagledan u daljinu. Pogledom je tražio Biokovo, pa se spu&scaron;tao prema Imotskom, vraćao preko Gorice, zaustavio pogleda u Pocrtama, Pe&scaron;iji... onda se osvrnuo na Ružiće, pogledao prema Dragićini, zatim &scaron;to dalje i dalje, a hladan vjetar pričao je svoju, božićnu priču u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>"Nad nama pletu neke čudne niti, Hrvat je opet tako te&scaron;ko biti...", u glavi je čuo Mato&scaron;eve stihove.<br /><br /></p> <p>U posljednjem izvje&scaron;ću napisao je da u Grudama nema nevjernika. To je ono &scaron;to ga je radovalo.<br /><br /></p> <p>- Bože moj, pa ostat će kogod valjda - hrabrio se riječima.<br /><br /></p> <p>Netko mu je i&scaron;ao ususret.<br /><br /></p> <p>- Ne&scaron;to pratre i za tebe za Božić. Taman je do&scaron;la nova roba u trgovinu braće Andrijanić, mislimo mi na svog pratra - reče župljanin Ivan i čestita mu Božić.<br /><br /></p> <p>Fra Božidar ga zagrli i iskrenog mu srca zahvali.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;ta će ovo bit moj pratre?<br /><br /></p> <p>- Dragi Bog zna, a ja znam da on svoj narod neće ostavit - kao s nokta će fra Bože, a Badnji dan pred Božić 1942. vraćao ga je u pro&scaron;lost, na ono &scaron;to je fra Gabro pisao, na dokument kojeg su stari Gruđani potpisali 1857. godine da daju zemlju fratrima i nastavljaju s fratrima koji ih prati&scaron;e jo&scaron; od drevne Imote.<br /><br /></p> <p>- Puno je ovuda vojske pro&scaron;lo kroz stoljeća, puno je bilo i juda i kajina, ali narod nikad nije pao i uvijeke je ostao dosljedan! Bilo je te&scaron;kih proljeća i stoljeća, bit će ih jo&scaron; težih, ali hrvatski, katolički puk je opstao - zaključi fra Božidar.<br /><br /></p> <p>- Moj pratre, tebe ne muče ovi ratovi? - nasmija se župljanin koji ga je pohodio.<br /><br /></p> <p>- U povjerenju ću ti reć &scaron;ta mene muči, a napisat ću u izvje&scaron;ću da se zna. Žene puno nariču na sprovodima, valjalo bi malo odvadit. Mise za pokojnika se pokupe prije negoli ga se iznese iz kuće. Kako je počelo, morat ću ga ja nakon obreda ubacivat u zemlju - nasmija se fra Bože.<br /><br /></p> <p>- Pratre, to ću ja prenijet župljanima. Ne sekiraj se.<br /><br /></p> <p>- I ja ću moj Ivane - nasmija se fra Bože.<br /><br /></p> <p>I mrak se pomalo bližio. Bekijsko polje kao da je vraćalo one du&scaron;e koje je Gospodin uzeo k sebi. Kao da je sam Krist si&scaron;ao na ovu grudu, prvi put spomenutu 1575. godine, a staru otkad je svijeta. Fra Bože se ohrabrio.<br /><br /></p> <p>- Mogu nam tijelo pogubiti Ivane, a du&scaron;u neće nikada. Progonili su ovaj kraj i njihovi i na&scaron;i, od njihovih znamo &scaron;ta misle, a ovo &scaron;to nam rade na&scaron;i, to boli. Ali neka. Bog sve providi i okrene na dobro. Nama su Njegovi putovi nekad neshvatljivi, a opet na kraju vidimo da je u pravu - govorio je fra Bože.<br /><br /></p> <p>Umor vi&scaron;e nije osjećao iako ni sam ne zna koliko je tog prosinca bolesnika ispovijedio, pomazao, ispratio na posljednji počinak. Bog mu je dao snagu i rekao da će sve biti u redu.<br /><br /></p> <p>- Fra Bože, unosit ćemo badnjak - viknu s praga stare župne kuće fra Gracijan Raspudić.<br /><br /></p> <p>- Ivane, idi i pozdravi sve u Andrijanićima - reče fra Bože.<br /><br /></p> <p>- Bog te blagoslovio pratre, &scaron;ta tribadne tu smo - reče Ivan i krenu prema kući.<br /><br /></p> <p>U statistici, zapisa fra Bože, sva grudska prezimena: Andrijanići, Brnadići, Čale, Bu&scaron;ići, Ćorluke, Evići, Ivankovići, Knezovići, Logare, Marići, Mikulići, Milo&scaron;i, Rado&scaron;i, Spajići, &Scaron;imići, &Scaron;imunovići, Pe&scaron;orde, Tolići, Vranje&scaron;i, Vrlići, Zadre, Zorići, Zovke i Zucići. Zatim dragićka: Bandići, Bilo&scaron;i, Bo&scaron;njaci, Dedići, Kature, Leke, Mikulići, Palci, &Scaron;imići i Zadre.<br /><br /></p> <p>- Bože moj, otkako je rat nema voća osim vinove loze. A opet se radujemo i radovat će se ovaj ponosni puk jo&scaron; puno desetljeća, stoljeća - reče fra Bože i započe na glas krunicu ispred crkve svete Kate u Grudama, Kamene ljepotice koju započe fra Gabro, a u mirnodopskom vremenu zavr&scaron;it će je trojica velikih fratara. Fra Božidar Ćorić je u prosincu 1943. iscrpljen i umoran prestao pisati. Gledao je svog fra Tihomira Zupca, grudskog mučenika kojem je ovo bila prva i jedina župa, kapelana koji zauvijek nestaje u koloni smrti, na Bleiburgu.</p> <p><br />Fra Božidar je nakon Gruda i zbog djelovanja u Grudama dvije godine proveo u komunističkim zatvorima, pretrpio je brojne patnje. Preminuo je pred Božić 1964. godine u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Te&scaron;ka su vremena bila. A za Hercegovinu nikad nije bilo lakih vremena. I opet ju je Bog sačuvao!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Željko Andrijanić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-24-22-stare-grude.jpgBožićna priča Ive Crnjachttp://grude.com/clanak/?i=361638361638Grude.com - klik u svijetFri, 16 Dec 2022 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-16-jaslice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lipo didovo, ja ti dan danas ne znan šta ti je taj did božićnjak i svi oni bakrači što ih on za sobon vuče. <p><br />Nit' san ikad zna. Tvom didu je sad osamdeset i peta, a i dalje ne viruje da namisto malog Isusa, toga dida i njegove poklone, narod pod bor stavlja. Umisto da lipo božićkuju, oni čekaju da on kakav poklon donese, taman ko da oće, nego svakom ditetu mater il' ćaća pod bor poklon gurnu, pa kažu donijo onaj jer si dobar bio. Kad tamo ono najpoganije dite iz čitava sela najvi&scaron;e pod boron ima. Lipo didovo, u na&scaron;e ti vrime nije bilo takvi kindžurija, sevab je bio kakav đemper dobit, da ne trče&scaron; vazda u istom. Al' eto, ne valja Boga žalostit, ta znan ja kako je mome ćaći bilo, sa sedan godina ga otpremi&scaron;e gore u Slavoniju, pa je gore mora božićkovat, tio ne tio. Nije on, lipo moje, ima &scaron;ta ni za pojist ovdi, pa dobri fra Didak, pokoj mu du&scaron;i, otpremi ga gore i spasi ga od jada &scaron;to je hara ovdan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priča bi meni moj ćaća uvik kako mu je te&scaron;ko bez njegove matere bilo, ostavit kuću, selo, ajvan. Zna je da je i materi te&scaron;ko samoj brez njega, a i ćaća mu pogini u onom tužnon ratu. Pa su ti njega, sinko moj, poslali gore da priživi. Nije ti u njemu života bilo brez njegove Ercegovine, krivio bi ti se on gorikare svaku večer, plaka za materon i za kućon, a nit matere nit kuće. Bija ti je on male&scaron;an, al' je dobro zna da nije džaba u Slavoniju poslat. Ta vi&scaron;e mu bilo ža matere negoli njega samog. Ni&scaron;ta osim njega nije ni imala. Imali su nji dvoje &scaron;togod ajvana, kravu smakni&scaron;e, bržen i one dvi ovce, grijota je i živinu izgladnjivat, samo in eto ostade ćuko, nek' ima ko kuću čuvat kad bi oni kmisi oti&scaron;li. Oni su ti imali nji dvoje, i dosta in to i bilo, samo da su imali &scaron;togod za pojist, ni to ne bi udilo. Sinko moj, kako se njegova mater obradovala kad je čula da će dicu od gladi spa&scaron;avat, znala je da će jednog jedinog njezina sinčića dobri fra Didak spasit. Beli je tužna bila, vi&scaron;e je zafaljivala Bogu &scaron;to će joj dite priživit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kruničala je ona svaku večer za svoje dite, za dobro njegovo. A i on je za nju molijo, ta tako ga je ona i naučila, kad ne zna&scaron; &scaron;ta će&scaron;, sidi i čena&scaron;e jami, prosvitlit će te Bog. I molio je i plaka on dugo vrimena, pomaga ovin &scaron;to su ga jamili, sitio bi se i za nji dikoji očena&scaron; izmolit, ta jamili su ga koda je njiovo dite. Al' džaba sve lipote slavonske, nije to njegov kamen ercegovački i gotovo. Božićkova ti je on tako sa njima, sve dok nije do&scaron;a mu&scaron;tuluk da more nazad u svoj rodni kraj. Nije ti se taj mislija, uprtio se i nazad kući. Eee, lipo didovo... Moj ćaća, a tvoj pradid je do&scaron;a kući. Samo eto &scaron;to, samo kuća bi na mistu. Nije zateka ni mater ni ćuku prid njon. U&scaron;a je u kuću, a kuća prazna. Nije bilo mirisa nevena ni cmilja ni lavande. Vratija se on kući, al' kuća prazna. Prid Božić je vazdan bila puna. Iza&scaron;a je odma iz nje, po&scaron;a puten iza kuće, plaka je čitavin puten do greblja, tamo se prikrstija i jamija čena&scaron;e u ruke. Sitija se materine priče o tome kako Bog prosvitljuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato, lipo didovo, dobro zapamti ovo &scaron;to ću ti sad kazat:<br />"Od ćaće san naučija da čovik ne smi bit nezafalan, da triba Bogu zafaljivat na tome &scaron;ta si svaki Božić sa svojon familijon dočeka, da ne&scaron; imat većeg poklona od svoje familije. Mom ćaći je Božić ko taki bija najbitniji. Nikakav drugi nije postoja. Tako san i ja radija, i tako govorin, ko i ćaća ti, a ako Bog da, i ti će&scaron; tako svojin unucima i dici ispripovidat. Sritan ti Božić, najlip&scaron;e didovo, i nemoj zaboravit priče od svog dida, a pamtit one brezvezne od onog dida božićnjaka."</p> <p>&nbsp;</p> <p>(Iva Crnjac, prosinac, 2022)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-16-jaslice.jpgBožićna čarolija Martine Leventićhttp://grude.com/clanak/?i=361594361594Grude.com - klik u svijetMon, 12 Dec 2022 14:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-12-img-20221212-wa0008.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U životu je najlakše opisati nešto šta možemo vidjeti očima, možemo reći kakvu boju ima, je li malo ili veliko i kakav oblik ima ali kako nekome objasniti riječima nešta šta osjećamo? Nešto šta je u nama i očima nevidljivo. A kako opisati osjećaj sreće i zadovoljnosti, šta je to zapravo?<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Martina Leventić</strong></em></p> <p>Svaki događaj u na&scaron;em životu, svaka rečenica nas promjeni na neki način, poslije nekih stvari nismo isti i ne razmi&scaron;ljamo isto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja sam 2019 godine odlučila da želim početi socijalnu godinu u osnvnoj &scaron;koli. Tokom te cijele godine sam shvatila, da sam bila vi&scaron;e slijepa od jednog slijepca. Ovaj svijet, zapravo na&scaron;a generacija nas je naučila da svaki na&scaron; pokret moramo podjelit sa dru&scaron;tvenim mrežama, da moramo voziti skupa auta i nositi skupu garderobu da bi nas neko primjetio ili da budemo bolji od drugih koji možda to nemaju, a zapravo nam ni&scaron;ta od toga u životu nije potrebno niti nas može učiniti zapravo istinski sretnim i zadovoljnim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz moju socijalnu godinu sam doživjela mnogo situacija nakon kojih ja nisam vi&scaron;e bila ista osoba. Situacija poput, da djeca dolaze sa ozlijedama u &scaron;kolu, bez hrane, na minus stupnjevima bez jakne. Djeca koja su napustila svoju domovinu, sve &scaron;ta im je srcu drago. Napustili svoje prijatelje i obitelj zbog rata i do&scaron;li u jedan njima nepoznat svijet, frustrirani i puni straha.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voljela bi potaknuti svakoga da se prisjeti koliko mu je zapravo dobro, pa čak ponekad previ&scaron;e dobro. A svega &scaron;ta je previ&scaron;e, to samo izgubi svoj smisao i svoju vjerijednost. Previ&scaron;e novca, previ&scaron;e natrpanih obaveza, previ&scaron;e hrane, previ&scaron;e odjeće u ormaru, previ&scaron;e briga i informacija..</p> <p><br />Skupi sat nam ne može pokloniti vi&scaron;e vremena u životu ni vratit neke uspomene, jedno skupo i brzo auto nam neće pokazati pravi put u životu, skupa garderobe nas neće bolje ugrijati. Previ&scaron;e svega, a čemu to sve. Čemu vila kada spavamo na kraju dana na madracima, čemu toliko toga oko nas kada smo u du&scaron;i prazni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan meni jako drag Fratar, je napisao jedan citat koji me je potaknuo.<br />&bdquo;Kad čovjek očisti svrhu vidi da mu malo treba i da su male stvari dovoljne. Vidimo koliko možemo živjeti jednostavniji, manje opterećen život, jer ionako sve najvažnije ne može se platiti novcem. Tada nam se otvore oči srca da možemo bolje primijetiti i na&scaron;e bližnje koji su u potrebi. &bdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>I jo&scaron; jedan stih kojeg se prisjetim jako često koji kaže, stvoreni smo za mnogo vi&scaron;e. Taj stih i mnogo doživljenih situacija u toj 2019 godini me prisjete na moje djetinstvo. Na jedno djetinstvo, puno pažnje, ljubavi i podr&scaron;ke u svakom trenutku. Moja najveća želja je moju zahvalnost pokazati dijelima. Možda neću moći vratiti svojim roditeljima svu tu podr&scaron;ku i ljubav koju su oni meni pružili, ali mogu kada mi se god pruži prilika jednom čovjeku ili djetetu donijeti radost, iskoristit tu priliku. Jer na&scaron;e malo, nekome znači puno, a mi ljudi imamo toliko sreće u životu pa imamo i svega previ&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi moji, ne možemo biti savr&scaron;eni ali svako od nas može svakim novim danom biti bolji čovjek nego jučer.<br /><br /><br />Dodajmo da je Martina mlada djevojka koja živi u Njemačkoj, ali je uvijek mislima i ''jednom nogom'' u Hercegovini.</p> <p><br /><br />Ovih dana učinila je jedno plemenito djelo darovav&scaron;i jednoj obitelji svoju sobu.<br /><br /><br />Bravo Martina!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-12-img-20221212-wa0008.jpgDalić je uspio, Hrvatskoj unatoč. O toj pobjedi treba znati samo dvije riječihttp://grude.com/clanak/?i=361573361573Grude.com - klik u svijetSat, 10 Dec 2022 08:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-10-zlatko-dalic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O Zlatku Daliću pisat će se znanstvene analize, tumačit će stručnjaci raznih profila njegov epski put s reprezentacijom Hrvatske, mentalnu snagu i zrelost kojom su s najvećeg svjetskog tunira, pred nekoliko milijardi gledatelja, ispratili moćni Brazil. Opet 'na penale', opet ta mala, neslomljiva Hrvatska.<p>&nbsp;</p> <p>Od 1998. godine reprezentacija na velikom turniru jo&scaron; nije odigrala nokaut utakmicu bez drame&nbsp;produžetaka ili penala, a u&nbsp;sinoćnji trijumf stala je svaka od njih: svaki&nbsp;proma&scaron;eni penal i svaki zicer koji su&nbsp;zapucali,&nbsp;<strong>Rakitićeva</strong> lopta u prsa Casillasu i neobja&scaron;njivo povlačenje&nbsp;u krilo <strong>Pletikosi</strong> protiv Australije, a&nbsp;tek ono Pletino ispucavanje prema Semihu Senturku i preuranjeno slavlje u Beču: sve je to naplatila Dalićeva Hrvatska.<br /><br /></p> <p>Nije se poklopilo i&nbsp;nije stvar&nbsp;sreće ili nesreće, već težak proces&nbsp;pretvaranja iskustva bolnih&nbsp;poraza&nbsp;u&nbsp;pobjede: one nogometne i životne,&nbsp;osobne i pobjede za narod. To je razlika između onoga kako je <strong>Luka Modrić </strong>pucao penal protiv Turske 2008. i onog&nbsp;koji je zabio&nbsp;protiv Danske 2018. godine, nakon &scaron;to je proma&scaron;io prvi. Ulog je bio puno veći i osobniji od&nbsp;rezultata&nbsp;nogometne utakmice, a Modrić ga opet nije izveo dobro. Ovaj put, u&scaron;lo je. I nije bilo&nbsp;pitanje&nbsp;sreće.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Naravno da se sjetio&nbsp;sinoć tog detalja, dok je usred slavlja tje&scaron;io slomljenog <strong>Neymara</strong>, i da je upravo s tim riječima do&scaron;ao kasnije do hrvatskih novinara koji su gledali kako skup zvijezda te&scaron;kih&nbsp;preko milijardu eura pada&nbsp;pod pritiskom iskustva, kvalitete i zajedni&scaron;tva&nbsp;Dalićeve&nbsp;i <strong>Modrićeve</strong>&nbsp;ekipe. Ona vrijedi na papiru&nbsp;triput manje, pa kako joj onda uspijeva dvaput u nizu doći do polufinala Svjetskog prvenstva i vraćati&nbsp;se protiv favorita za naslov nakon gola u 105. minuti? Koja je tajna nevjerojatnog, čudesnog uspjeha hrvatskih nogometa&scaron;a i Modrićeve generacije koji&nbsp;su Hrvatsku odveli u svjetski vrh i tamo&nbsp;zadržali?<br /><br /></p> <p>U čemu su <strong>Hrvati</strong> jo&scaron; tako dobri, u čemu smo to, godinama već,&nbsp;svjetski vrh?<br /><br /></p> <p>U državi b<strong>ez sustava</strong>, koja od osamostaljenja nije bila u stanju donijeti upotrebljiv, po&scaron;ten i sveobuhvatan zakon o sportu, u zemlji koja je desetljećima asistirala u rasturanju hrvatske reprezentacije i njezinom pretvaranju u samoposlugu i poligon privatnog bogaćenja, reprezentacija koja godinama ni kod kuće ni u gostima nije mogla igrati pred publikom zbog straha od nereda, i momčad koju su sabotirali svastikama i podobnim stručnjacima koji su se kalili na klupi nacionalne selekcije - sve ih je uspjela pobijediti.<br /><br /></p> <p>Reprezentacija Hrvatske uspjela je Hrvatskoj unatoč. I zato će danas brojne stručne analize o Daliću i Hrvatskoj ostati nedorečene.&nbsp; Zato će bez teksta ostati i oni koji misle da u sudaru protiv Brazila Dalić nije imao &scaron;to izgubiti. Da je izbornik Hrvatske tako razmi&scaron;ljao, da je odlučio otići onda kad je to bilo najkomotnije i dok je bio na vrhunsku moći, Hrvatska sinoć ne bio opet iza&scaron;la na ulice i slavila.<br /><br /></p> <p>Ne bi bilo dočeka ni analiza i o Hrvatskoj danas ne bi pisao opet cijeli svijet, samo da je Dalić razmi&scaron;ljao onako kako sugeriraju drugi. <strong>Neovisan stručnjak</strong> - to su dvije riječi ključne riječi koje treba uklesati u temelj svake analize ovog podviga Hrvatske. I to je primjer iz kojeg Hrvatska dalje mora učiti.<br /><br /></p> <p>Ne iznenađuju me kritike onih sad već manje od četiri milijuna hrvatskih izbornika, koji će nakon nule protiv <strong>Maroka</strong> prosipati kako Dalić nema pojma, a njegova Hrvatska igra na krilima sreće. Nitko Hrvata ne može podcijeniti kao &scaron;to on može podcijeniti sebe, nitko ne može tako umanjiti na&scaron;e uspjehe i obezvrijediti na&scaron;e znanje, u tome su Hrvati branitelji naslova. &nbsp;<br /><br /></p> <p>No iznenađuje me ipak koliko je je kratka na&scaron;a kolektivna memorija - zar je jedna nogometna nacija s toliko 'stručnjaka' odjednom zaboravila sve one posrtaje, jednosmjerne utakmice i sva bolna ispadanja Hrvatske, zar smo mi oduvijek&nbsp; svjetski vrh i ba&scaron; nikad nismo strahovali da nam klupski nogomet juri u amaterizam, a najbolja generacija Hrvatske na čelu s Modrićem u potpunu propast, pripremajući se za utakmice reprezentacije u osječkoj sudnici - pa iako krcata kvalitetom, ali bez igre, izbornika, navijača i vjere da će bilo &scaron;to od toga ikad vi&scaron;e biti drugačije. Tako je izgledala Modrićeva Hrvatska kad ju je na aerodromu prije ključne utakmice generacije, na užarenom terenu u <strong>Kijevu</strong>, preuzeo Zlatko Dalić.<br /><br /></p> <p>Tiho je&nbsp;desetak&nbsp;godina ranije, taj Livnjak oti&scaron;ao iz hrvatskog nogometa gdje je&nbsp;kratko radio, kao trener Varaždina, Belupa i Rijeke, ali i to je bilo dovoljno dugo da se Dalić&nbsp;odluči na&nbsp;duži i teži put, u pustinji, daleko od Hrvatske. Poziv je do&scaron;ao u najdelikatnijem trenutku za hrvatski nogomet, kad su se od reprezentacije odmicali svi i dok je jo&scaron; malo&nbsp;tko&nbsp;u nju jo&scaron; vjerovao. Dalića je prvi nazvao <strong>Robert Markulin, </strong>dugogodi&scaron;nji operativac HNS-a i Slaven Belupa i Hrvatska je tako dobila svog prvog neovisnog izbornika u povijesti, prvog koji nije bio produžena ruka raznih lobija i koji je pred nositeljima igre <strong>Reala, Barcelone i Juventusa </strong>mogao čista obraza reći - do&scaron;ao sam sam, a otići ću onda kada to ja budem htio.<br /><br /></p> <p>- Kod mene će svi imati isti tretman. Nema zabrana, a nema&nbsp;ni&nbsp;<strong>bojkota</strong>. Ovo je reprezentacija Hrvatske i reprezentacija svih nas.<br /><br /></p> <p>I mnogi su jako dobro znali snagu tih riječi, znali su i&nbsp;kako je&nbsp;do&scaron;ao i tko ga je zvao, ali nisu mu to nikad smjeli&nbsp;javno honorirati, pa su se pravili da zapravo&nbsp;nije bilo&nbsp;važno. A bilo je od presudne važnosti za Hrvatsku, zemlju u kojoj znanje nije dovoljno. Prvo treba pobijediti one koji ni&scaron;ta ne znaju, na tome padaju i najsposobniji.<br /><br /></p> <p>Padali su i tako igrači Hrvatske, koji su u&nbsp;svom poslu bili najbolji na svijetu, a&nbsp;na okupljanju reprezentacije <strong>pretvarali</strong> su se&nbsp;u luzere koji odjednom ne razumiju&nbsp;izbornika,&nbsp;njegovu taktiku' ni&nbsp;osnovne zadaće. Koliko ih je samo Modrić s tim <strong>&scaron;alabahterom</strong> morao smijeniti pred kamerama nakon utakmice...&nbsp; Dalić mu je odmah dao do znanja da to vi&scaron;e&nbsp;neće raditi. Ponudio je njegovoj ekipi povjerenje i slobodu u igri, a fokus kritika i očekivanja nacije, uvijek gladne heroja kojima će se&nbsp;klanjati i koje će kasnije razapinjati, prebacio je na sebe.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Postato je njihov najveći za&scaron;titnik, kritike,&nbsp;uvrede i podcjenjivanja&nbsp;pretvorio je u njihov motiv, a od epskih&nbsp;poraza&nbsp;u<strong>&nbsp;Beču, Poljskoj&nbsp;i Francuskoj&nbsp;</strong>temelj za buduće pobjede. Sinoć je s Hrvatskom&nbsp;upisao najveću u povijesti: protivnik nikad nije bio teži, ulog nikad veći, a reprezentacija Hrvatske nikad nije odigrala zreliju predstavu. Dalić je&nbsp;pogodio sve: izmjenama s klupe prelomio je susret, dobio je ono &scaron;to je tražio s Marijom Pa&scaron;alićem u prvoj postavi, preživio je jo&scaron; jedne penale i stvorio turnirsku momčad, koja zna igrati na rezultat i pobijediti kad ne igra najbolje. U te&scaron;kim trenucima, kad je primao &scaron;est komada u Ligi nacija ili kad je ispao s Eura od <strong>&Scaron;panjolske</strong> s etiketom gubitnika, Dalić je iz inata odlučio ostati. Mislila sam da je to katastrofalan potez, takve bitke ne vode se u reprezentaciji, a klupa Hrvatske ne smije služiti za osobna dokazivanja.<br /><br /></p> <p>I ja sam ga podcijenila, iako sve znam: i koliko mu je stalo, i koliko je tvrdoglav i koji&nbsp;su njegovi&nbsp;motivi.&nbsp;S ujedinjenom reprezentacijom&nbsp;ujedinila se i cijela zemlja, a Dalić je tu moć iskoristio puno &scaron;ire od nogometnog terena. Bio je predvodnik akcije povratka reprezentacije u <strong>Split</strong>, pred nekoliko milijardi gledatelja prije finala u Rusiji govorio je kako u njemu igra momčad koja kod kuće jo&scaron; nema po&scaron;teni stadion. Zlobnici su tada govorili da se vi&scaron;e bavi politikom nego nogometom, nazivali ga manekenom koji snima reklame i koji je u <strong>Rusiji</strong> imao sreće. Rugali su mu se jer promovira poniznost i igra na zajedni&scaron;tvo, a to su crte modernog lidera danas.&nbsp;Likovali su kad je primio &scaron;est komada u Ligi nacija i&nbsp;nazvao&nbsp;to natjecanje nebitnim. No Dalić je priznao gre&scaron;ku i odveo Hrvatsku na Final Four.<br /><br /></p> <p>Potvrdio je da&nbsp;nije bezgre&scaron;an i da ga uopće ne zanima takav mit, već je spreman&nbsp;preuzeti&nbsp;odgovornost, priznati&nbsp;gre&scaron;ku pa je li&scaron;en ega i ta&scaron;tine popraviti:&nbsp;jednu po jednu, skalp po skalp, korak po korak, utakmicu po utakmicu. Takvog izbornika na terenu slijedi cijela momčad, jer on je jedan od njih,<strong> ne kasta iznad. </strong>I to će mu vi&scaron;estruko vratiti, kao Modrić onim &scaron;printom u 109. minuti, s 37 na leđima. A to jo&scaron; nije kraj.</p> <p><br /><em><strong>Dea Redžić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-10-zlatko-dalic.jpegI dalje postoji scenarij 'savršene oluje', evo što nas otprilike čeka u 2023. godinihttp://grude.com/clanak/?i=361500361500Grude.com - klik u svijetSun, 04 Dec 2022 20:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-04-dolar-gori.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završava kaotična godina, puna globalnih šokova koji temeljito mijenjaju svijet. Geopolitička preslagivanja, rast napetosti i nesigurnosti te rješavanje problema samonametnutih u prošlosti obilježili su 2022. <p><br />Tijekom godine su započela tri makroekonomska problema, koji će obilježiti i sljedeću godinu.<br /><br /></p> <p>To su rat u Ukrajini, inflacija i borba protiv nje i gospodarsko usporavanje Kine. Svaki od njih ima nekoliko utjecaja i svi su oni međusobno povezani. Prognoze svjetskog ekonomskog rasta su od početka 2022. drastično smanjene za skoro sve države na svijetu, a u nekima su se već pojavili signali da je kriza na vratima. Kako je godina prolazila, konsenzus oko toga da će 2023. biti krizna je postajao sve veći.<br /><br /></p> <p>MMF je u svom izvje&scaron;ću iz listopada ove godine prognozirao da će svjetski BDP 2022. rasti za 3.2 posto, &scaron;to je puno manje od prognoze od godinu dana ranije, kada je prognoziran rast BDP-a od 4.9 posto. To je treći najmanji rast u vi&scaron;e od dva desetljeća, a rast je bio manji samo 2009. (financijska kriza) i 2020. (pandemija).<br /><br /></p> <p>Za ovu godinu je MMF relativno optimističan i predviđa pad BDP-a u samo sedam država na svijetu (zanemare li se pacifičke otočne države); Ukrajini, Libiji, &Scaron;ri Lanci, Bjelorusiji, Rusiji, Haitiju i Sudanu. Projekcije za 2023. su ne&scaron;to pesimističnije, ali s obzirom na globalne &scaron;okove koji su nastali ili nastavljeni u 2022., za očekivati je da će se brzo sve prognoze revidirati na niže.<br /><br /></p> <h3>Najveći problem - rast cijena<br /><br /></h3> <p>Većina razvijenog svijeta desetljećima nije imala visok opći rast cijena u gospodarstvu, pa je visoka inflacija bila &scaron;ok. Toliko je nevjerojatno zvučala ideja o visokoj inflaciji u SAD-u i Zapadnoj Europi da su i sredi&scaron;nje banke cijelu drugu polovicu 2021. uvjeravale ekonomiste da će se početi smanjivati prije kraja godine, da je prolazna.<br /><br /></p> <p>Ali opći rast cijena nije bio prolazan, pa su sredi&scaron;nje banke SAD-a i EU (FED i ESB) kasnile s politikama kojima bi se borilo protiv inflacije. Početkom 2022. su prekinute politike kvantitativnog popu&scaron;tanja, kolokvijalno poznate kao "tiskanje novca", i počelo je podizanje referentnih kamatnih stopa. Ideja iza tih politika je da se gospodarstvo "ohladi", smanjivanje investicija i potro&scaron;nje da bi se tako zaustavio rast cijena.<br /><br /></p> <p>Sredi&scaron;nje banke su tijekom financijske krize 2008. spustile referentne kamatne stope na gotovo 0 posto, čime se poku&scaron;alo stimulirati gospodarstvo. Ali to nije bilo dovoljno, pa se uvode politike tzv. kvantitativnog popu&scaron;tanja, &scaron;to je bio povijesni novitet (bar u tim razmjerima).<br /><br /></p> <p>To je ono &scaron;to se popularno naziva "tisanje novca": sredi&scaron;nje banke kupuju državne obveznice, korporativne obveznice i druge financijske instrumente, efektivno upumpavajući svježi novac u gospodarstvo.<br /><br /></p> <p>Ali te operacije su bile puno manje nego za vrijeme pandemije 2020., kada se tako poku&scaron;avalo održati na životu gospodarstvo koje je zbog protupandemijskih mjera većim dijelom prisilno zaustavljeno.<br /><br /></p> <p>S tim se prestaje tek sredinom travnja 2022., kada se inflacija već rasplamsala u SAD-u i EU, ali i veliko broju ostalih zemalja svijeta (Kanada, Meksiko, Brazil, Indija, Rusija...). Već sredinom godine rast cijena probija vi&scaron;edesetljetne rekorde.<br /><br /></p> <h3>Borba protiv inflacije uzrokuje krizu<br /><br /></h3> <p>Restriktivne monetarne politike sredi&scaron;njih banaka, zaustavljanje kvantitativnog popu&scaron;tanja i podizanje referentnih kamatnih stopa će dovesti do recesije. To im je i namjena, da "hlađenjem" gospodarstva dovedu do smanjenja investicija i potro&scaron;nje, a time do prestanka rasta cijena.<br /><br /></p> <p>U SAD-u, čija je sredi&scaron;nja banka FED ranije počela s borbom protiv rasta cijena od Europske sredi&scaron;nje banke (ECB), inflacija je već počela padati. U listopadu je iznosila 7.7 posto u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, &scaron;to je pad za pola postotnog boda u odnosu na rujan. U eurozoni je također počela padati, s 10.6 posto u listopadu na 10 posto u studenom.<br /><br /></p> <p>Ako se pad nastavi, izbjeći će se stagflacija, tj. situacija visokog rasta cijena uz nizak ili negativan ekonomski rast. SAD i Europa se nisu nalazili u takvoj situaciji jo&scaron; od 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća. Vjerojatnost izbjegavanja recesije je vrlo mala, ali to je ipak puno bolje od stagflacije, iz koje je izlaz jako bolan.<br /><br /></p> <h3>Recesija je gotovo sigurna<br /><br /></h3> <p>Ako se inflacija u 2023. smanji i time izbjegne stagflacija, recesiju će biti te&scaron;ko izbjeći. Sami alati kojima se bori protiv inflacije, a time i stagflacije, djeluju prorecesijski. Rast referentnih kamatnih stopa znači da je tro&scaron;ak zaduživanja veći za državu, kompanije i građane, a to dovodi do pada investicija i potro&scaron;nje. Manje investicija znači manje radnih mjesta.<br /><br /></p> <p>Trži&scaron;te rada u SAD-u i EU je jo&scaron; uvijek iznenađujuće jako, a stope nezaposlenosti niske. Istodobno pokazuje znakove pregrijavanja, jako puno radnika se nakon dvije pandemijske godine nije vratilo na trži&scaron;te rada, a realne plaće padaju pod utjecajem visoke inflacije.<br /><br /></p> <p>Slične makroekonomske okolnosti u pro&scaron;losti pokazuju kako visoka inflacija smanjuje realne plaće, a smanjivanje inflacije vraća pozitivan realni rast plaća, ali uz rast nezaposlenosti. Može se očekivati da će se upravo tako odvijati situacija u 2023.; nakon visoke inflacije, niske nezaposlenosti i pada realnih plaća u 2022., sljedeće godine će se smanjiti inflacija, vratiti rast realnih plaća, ali i rasti stopa nezaposlenosti.<br /><br /></p> <h3>Rat u Ukrajini dodaje novu nesigurnost<br /><br /></h3> <p>Iako ga se krivi za rast cijena i visoku stopu inflacije, rat u Ukrajini je samo intenzivirao proces koji je započet jo&scaron; u travnju 2021. Dugoročni podaci jednostavno ne podupiru tezu da je inflacija dominantno rezultat rata.<br /><br /></p> <p>Nekoliko je razloga za to; inflacija u EU je počela rasti sredinom 2021. (u SAD-u mjesec-dva mjesec ranije), cijena barela sirove nafte je pre&scaron;la pretpandemijske razine jo&scaron; krajem 2021., a indeks svjetskih cijena hrane jasno pokazuje da cijene rastu jo&scaron; od 2020. a od travnja 2022. čak padaju.<br /><br /></p> <p>To ne znači da rat u Ukrajini nije imao utjecaj na rast cijena i općenito pogor&scaron;avanje svjetske ekonomske situacije, samo da nije glavni čimbenik. Posebno to vrijedi za EU, koja je desetljećima gradila svoju energetsku ovisnost o Rusiji, za &scaron;to sada plaća cijenu.</p> <div class="js-slot-container" data-css-class="dfp-inarticle" data-disclaimer="true">&nbsp;</div> <p>Terminske cijene prirodnog plina na burzi u Nizozemskoj, glavnoj u Europi, trenutno iznose oko 140 eura po MWh za isporuke u siječnju i veljači 2023., dok su u ljetnim mjesecima iznosile od 200 do 345 eura po MWh. Skladi&scaron;ta u EU su dobro popunjena, a prognozira se i relativno topla zima.<br /><br /></p> <p>Trenutne cijene su ipak nekoliko puta veće nego u vrijeme prije pandemije i rata u Ukrajini, &scaron;to je dovelo do velikog rasta cijena električne energije diljem članica EU. Visoka cijena električne energije će kućanstva prisiliti na slabije grijanje, &scaron;to će rezultirati većim brojem umrlih od posljedica zime nego &scaron;to je to bilo uobičajeno prethodnih godina.<br /><br /></p> <p>Rat ima ozbiljne ekonomske posljedice za EU, s vi&scaron;im cijenama energije, slabijim potro&scaron;ačkim povjerenjem, rastom tro&scaron;kova proizvodnih inputa i poremećajem dobavnih pravaca. Ukrajina se od nezakonite ruske aneksije Krima 2014. ekonomski povezala s EU, posebno nakon potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini 2016. Rat je poremetio gospodarstvo te zemlje, koje je isporučivalo neke bitne komponente za industriju EU, primjerice automobilsku.</p> <h3>Europljanima će pasti standard...<br /><br /></h3> <p>Ali čak i da se rat ubrzo prekine, odnos EU prema energentima iz Rusije je nepovratno poremećen. Nakon godina ga&scaron;enja nuklearnih elektrana, &scaron;to je samo povećalo ovisnost o Rusiji i povećalo smrtnost od oneči&scaron;ćenja zraka na kontinentu, počinje preporod takvog načina dobivanja energije. Nuklearna energija se od 2022. smatra "zelenom", a sve je jasnije da energetska budućnost EU ovisi o njoj.<br /><br /></p> <p>Opcije za zamjenu ruske nafte i plina postoje, ali su skuplje. Zbog toga se očekuje da ni 2023. neće po pitanju energenata biti puno bolja za EU, a pred sezonu jesen/zima će se pojaviti isti problem kao i ove, visoke cijene električne energije. Zemlje EU imaju fiskalne mogućnosti da ublaže udar na najranjivije skupine u dru&scaron;tvu, ali s obzirom na to da su kamate na dug narasle zbog borbe protiv inflacije podizanjem referentnih kamatnih stopa, to će biti skupo.<br /><br /></p> <p>Također treba paziti da se ne pretjera u fiskalnim davanjima, jer bi se to kosilo s borbom protiv inflacije. Mnoge zemlje koje se suočavaju s rastom cijena hrane i energije uvode cjenovne kontrole, ali takve politike treba izbjegavati jer neće rije&scaron;iti temeljni problem, dok će stvoriti neravnoteže na trži&scaron;tu i poremetiti cjenovni mehanizam. Svaka cjenovna kontrola samo povećava potražnju dok smanjuje ili eliminira cjenovni poticaj rasta ponude, &scaron;to rezultira nesta&scaron;icama.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>...a Afrikanci će doslovno gladovati<br /><br /></h3> <p>Siroma&scaron;ne zemlje Afrike, koja ovise o uvozu hrane, već su te&scaron;ko pogođene ratom u Ukrajini. Razlog za to je &scaron;to Rusija i Ukrajina uglavnom izvoze p&scaron;enicu u siroma&scaron;ne zemlje Afrike i Azije. Zbog rasta cijena žitarica, koje su velik dio prehrane u mnogim siroma&scaron;nim zemljama, rast neuhranjenosti i rizik od gladi su se već dogodili, a nastavit će se i u 2023.<br /><br /></p> <p>Unatoč skoro potpunom otpisu dugova država Afrike početkom prije dva desetljeća, razina javnog duga je opet jako visoka s obzirom na razinu ekonomskog razvoja tih zemalja. Prosječno stanovni&scaron;tvo u njima tro&scaron;i 40 posto svog prihoda na hranu, negdje i vi&scaron;e od 50 posto, pa rast cijena hrane ima katastrofalne posljedice na njihov standard. Razvijenim zemljama će pasti standard u 2023., ali Afrika će gladovati.</p> <div class="js-slot-container" data-css-class="dfp-inarticle" data-disclaimer="true">&nbsp;</div> <h3>Usporavanje Kine će imati reperkusije za cijeli svijet<br /><br /></h3> <p>Kina je zadivljujuće ekonomski napredovala od 80-ih, kada je većina stanovni&scaron;tva bila jednu prirodnu katastrofu udaljena od gladi. To joj je omogućilo da postane druga najveća ekonomija na svijetu, jedna od geopolitičkih sila i neformalna tvornica svijeta.<br /><br /></p> <p>Ali taj impresivan gospodarski rast je usporio zadnjih godina, a godine dvocifrenog godi&scaron;njeg rasta BDP-a su pro&scaron;lost (zadnja takva godina je 2010.). MMF procjenjuje da će rast BDP-a u 2022. biti 3.2 posto, najmanje od 1976. izuzme li se pandemijska 2020. Za 2023. se predviđa rast od 4.4 posto, najmanje od 1991. izuzmu li se pandemijska 2020. i 2022.<br /><br /></p> <p>Ne samo da su pro&scaron;li dani dvocifrenog rasta BDP-a, nego će se Kina narednih godina boriti i da ostvari rast od 5 posto.Dva su direktna razloga za to; inzistiranje na "zero covid" strategiji i zatvaranje milijunskih gradova/regija zbog nekoliko desetaka slučajeva te problemi u nekretninskom sektoru.<br /><br /></p> <p>Nakon masovnih prosvjeda protiv politika strogog lockdowna, najavljeno je postepeno popu&scaron;tanje mjera kroz 2023., &scaron;to ulijeva optimizam za gospodarski rast. To je bitno i u kontekstu problema inflacije u EU i SAD-u, jer veća industrijska proizvodnja u Kini djeluje pozitivno na smanjivanje rasta cijena. Slabljenje proizvodnje u Kini 2023. bi otežalo borbu protiv inflacije.<br /><br /></p> <h3>Moguć katastrofalni utjecaj kolapsa nekretninskog sektora u Kini<br /><br /></h3> <p>Nekretnine čine između 20 i 30 posto BDP-a Kine, zavisno o procjenama i kori&scaron;tenoj metodologiji. To je daleko vi&scaron;e nego u Europi i SAD-u, pa bi kolaps nekretninskog sektora imao katastrofalan utjecaj. Kriza bi se brzo prelila na financijski sektor, a s njega na ostatak gospodarstva Kine. To bi osjetio cijeli svijet.<br /><br /></p> <p>Nekoliko velikih nekretninskih kompanija u Kini tijekom 2022. nije moglo vratiti svoje dugove, cijene padaju, vi&scaron;e od dvjesto projekata je zaustavljeno. Zbog toga su deseci tisuća Kineza prestali otplaćivati kredite koje su u bankama podigli za kupnju nekretnina, a s kojima su nekretninske kompanije planirale početi graditi već kupljene nekretnine.<br /><br /></p> <p>Zbog dugova i općenito lo&scaron;e poslovne situacije su mnogi projekti zaustavljeni, iako su prostori u nekretninama već plaćeni. Kineske sredi&scaron;nje i regionalne vlasti su počele s politikama koje bi trebale pomoći u oporavku nekretninskog sektora, da bi se spriječilo &scaron;irenje krize na druge dijelove gospodarstva.<br /><br /></p> <p>Ako Kina ne prekine s politikama strogog lockdowna 2023. i ne uspije spriječiti &scaron;irenje nekretninske krize, pad njenog gospodarstva će se negativno odraziti na ostatak svijeta. Problem joj stvara i natjecanje u tehnolo&scaron;kom sektoru između nje i SAD-a i Tajvana.<br /><br /></p> <p>Veliki dijelovi kineske industrije, od elektronike do automobilskog sektora, ovisi o naprednim čipovima. SAD je uveo restrikcije na izvoz takvih čipova, a tim restrikcijama se pridružio i Tajvan. Natjecanje između te dvije sile zasigurno ne može dovesti do povoljnog globalnog ekonomskog okruženja.</p> <div class="js-slot-container" data-css-class="dfp-inarticle" data-disclaimer="true">&nbsp;</div> <h3>Hrvatska ovisi o tome &scaron;to će se događati u EU<br /><br /></h3> <p>Hrvatska može biti relativno zadovoljna s ekonomskom situacijom u 2022. Naravno, na posljedice rata u Ukrajini nije mogla utjecati. MMF nam prognozira rast BDP-a od 5.9 posto u ovoj godini, ali već u 2023. povratak na rast od 3.5 posto. To bi bio isti intenzitet rasta kao pretpandemijske 2019.<br /><br /></p> <p>Inflacija bi se trebala smanjivati, kao i u ostatku EU. Njena ekonomska sudbina je kao maloj otvorenoj ekonomiji vezana za EU, posebice glavne vanjskotrgovinske partnere Njemačku i Italiju. Slabljenje industrijske proizvodnje u tim državama će dovesti do pada potražnje za proizvodima hrvatske industrije, a prerađivačka industrija zapo&scaron;ljava najvi&scaron;e ljudi u Hrvatskoj (da, vi&scaron;e od trgovine ili ugostiteljstva).<br /><br /></p> <p>Sama Hrvatska nije ni&scaron;ta napravila da pobolj&scaron;a svoju ekonomsku poziciju unutar EU ili u svijetu. Za &scaron;okove nastale nakon pandemije, poput nearshoringa, tj. povratka industrije u Europu, ne priprema se.<br /><br /></p> <p>Od 2023. će početi iskori&scaron;tavati financijsku stabilnost fiskalno konzervativnih zemalja EU, poput Njemačke, pa će prinosi na državne obveznice biti manji nego da nije u&scaron;la u eurozonu. Već sada se puno jeftinije zadužuje od država koje nisu u eurozoni, poput Poljske, Če&scaron;ke, Mađarske i Rumunjske.<br /><br /></p> <h3>Svijet čeka nesigurna godina<br /><br /></h3> <p>MMF je u svojoj prognozi za 2023. i 2024. izdvojio četiri glavna faktora koja će djelovati prema smanjenju BDP-a u toj godini, u slučaju ostvarenja pesimističnog scenarija.To su: financijski uvjeti (jačanje dolara i veće kamate na dug), visoka cijena nafte, problemi s nekretninskim sektorom u Kini, i smanjen proizvodni output zbog poremećaja na trži&scaron;tu rada.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Prema pesimističnom scenariju bi najveću negativnu razliku u odnosu na prosječni scenarij prognote rasta ekonomije ostvarila Kina, primarno zbog problema s vlastitim nekretninskim sektorom. Pesimistični scenarij pretpostavlja pogor&scaron;avanje situacije s nekretninskim sektorom Kine, s izraženijim negativnim utjecajem u 2024. nego u 2023.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>I dalje postoji scenarij "savr&scaron;ene oluje"<br /><br /></h3> <p>Nastavak rasta cijena nafte je negativan rizik za sve, i prema pesimističnom scenariju bi podjednako smanjio rast BDP-a razvijenim zemljama, zemljama u razvoju te Kini. Pogor&scaron;avanje financijskih uvjeta, &scaron;to je odnosi na jačanje dolara i rast cijene duga, u pesimističnom scenariju najvi&scaron;e pogađa zemlje u razvoju, u 2024. čak i vi&scaron;e nego 2023.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Svijet i Hrvatsku čeka nesigurna godina, u kojoj je blaga i kratkotrajna recesija sigurna, a postoji mogućnost duboke i dugotrajne recesije. No sve su recesije bolje od stagflacije, situacije u kojoj cijene rastu a nema (značajnog) ekonomskog rasta.<br /><br /></p> <p>Inflacija je počela padati, pa je stagflacija možda izbjegnuta. Ali uvijek postoji opasnost da se trend preokrene, &scaron;to bi stagflaciju učinilo vjerojatnijom. A to je ekonomska verzija "savr&scaron;ene oluje", iz koje je izlaz jako težak i bolan.<br /><br /></p> <p><em><strong>Branimir Perković/<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sljedece-godine-nam-stize-savrsena-oluja/2417453.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d" target="_blank">Index</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-04-dolar-gori.jpgPopovska privatizacija don Josipa Radoša, don Stipe Gale i nekoliko judahttp://grude.com/clanak/?i=361371361371Grude.com - klik u svijetFri, 25 Nov 2022 22:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-25-22-rados.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Popovska privatizacija župe Raskrižje traje već dulje godina i još od jednog od najboljih svećenika don Stjepana Ravlića nedostaje netko tko će se posvetiti isključivo svojim župljanima.<p><br />Takozvani novi koje su instalirali Ratko Perić i Petar Palić uglavnom izazivaju sablazan kod vjernika.<br /><br /></p> <p>Don Josip Rado&scaron; je vjerski agresor koji vi&scaron;e razmi&scaron;lja o župljanima župe Grude koji ga nikad neće prihvatiti, jer Gruđani imaju svoj stav i čuvaju du&scaron;u za koju su svjesni da je potrebnija vi&scaron;e nego tijelo. Također, nisu ovjekovječene jude koje se na prste može nabrojiti. Međutim, don Josip i slični njemu će sijati sjeme zla kad god im padne na um uz podr&scaron;ku onih koji će to sjeme zalijevati jer im to odgovara.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Tako je tzv. svećenik, jer je te&scaron;ko zvati svećenikom onog koji sije mržnju i razdor, večeras organizirao priredbu svetkovinu svete Kate koju je predvodio don Stipe Gale, djelatnik Petra Palića o kojem Google ne zna ni&scaron;ta. Toliko o njegovim propovijedima jer iako nemamo lijepo mi&scaron;ljenje o Googleu, ako netko zna bilo &scaron;to govoriti, prepozna ga ta tražilica, a kamoli ako je svećenik vrijedan i marljiv. Ovaj očito nije.<br /><br /></p> <p>Nesvakida&scaron;nji program nam je poslan izravno od župljanina koji je protiv toga da Cerov Dolac postane mjesto podjele i koji je svjestan da su Cerovčanima identitet i kulturu, jasno hrvatsku i katoličku, dali franjevci, a petrovci su naslijedili župu čisto da se napravi neka podjela (čitaj, moralo se petrovce pustiti gdje god su zatražili), stoga bi bolje bilo da čuvaju one vjernike za čije im je du&scaron;e brinuti, a ne se boriti za one koji se sablažnjavaju nad njihovim otmicama koje su zajedno s nekoliko plaćenika i izdajnika potpisali jednom davno lažući Vatikanu da je kompletan puk s franjevačkom provincijom tako odredio. Župljanin se pita &scaron;to bi bilo da svaka župa uvede svečanu proslavu blagdana susjedne župe i koja bi svrha toga bila nego inat, jer vjere u tom činu apsolutno nema.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Tzv. kancelar don Gale, djelatnik Ordinarijata u Mostaru, predvodio je svetu misu.<br /><br /></p> <p>Nakon sramote koja je priređena pro&scaron;le godine, kada su najavljivali blagdan svete Kate i kada je nasljedniku Ratka Perića na noge do&scaron;lo 15-ak župljana vezanih za župu Grude, ove godine su promotori don Josipa Rado&scaron;a bili skromniji, ali su i s ovom najavom, koja je do&scaron;la nama od župljanina Raskrižja, postali predmet ismijavanja.<br /><br /></p> <p>Međutim, nije problem &scaron;to don Josip i njemu slični ismijavaju sebe, već &scaron;to oni žaloste dragoga Boga takvim inat misama i promocijom mržnje među vjernicima.<br /><br /></p> <p>Dokad će On to trpjeti ne znamo, međutim vidimo koliko same vjernike žaloste prikaze poput don Josipa i sličnih koji žele razjediniti Hercegovinu i samo je pitanje tko stoji iza ovakvih poteza... ako je ordinarijat u Mostaru onda se bojimo da se cijeloj Hercegovini ne pi&scaron;e dobro.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-25-22-rados.pngKrešić: Komšić je karcinom BiH društva VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=361218361218Grude.com - klik u svijetSun, 13 Nov 2022 18:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-23-zoran-kresic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinar Zoran Krešić je komentirao trenutnu političku situaciju u BiH<p><br />Gost Dnevnika RTV Herceg-Bosne bio je jedan od najboljih političkih analitičara u regiji i novinar Večernjeg lista, Zoran Kre&scaron;ić.<br /><br /><br /></p> <p>Zoran Kre&scaron;ić je komentirao trenutnu političku situaciju u BiH i formiranje nove vlasti u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HDZ-a BiH je prvi sastanak o mogućem formiranju vlasti imao sa strankama Trojke, Kre&scaron;ić to smatrao kao jasan pokazatelj da će ta koalicija biti u vlasti iduće četiri godine.</p> <p><br />HDZ BiH nije birao ovog partnera, on se sam po sebi izabrao iz razloga &scaron;to je SDA, posljednjih godina pojačana s DF, jako radikalizirao političke odnose te zagadila odnose između Hrvata i Bo&scaron;njaka, izjavio je Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Kom&scaron;ićevo pismo glavnom tajniku NATO saveza kako hrvatski vojnik ne može doći u Bosnu i Hercegovinu, Kre&scaron;ić je kazao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kom&scaron;ić je politički karcinom koji te&scaron;ko zagađuje odnose. On jako &scaron;teti odnosima između Hrvata i Bo&scaron;njaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednu ruku može se razumjeti kako netko ne želi vidjeti vojnike koje imaju obilježja crven-bijel-plav sa &scaron;ahovnicom.</p> <p><br />S druge strane u BiH se nalaze vojnici Nizozemske i nitko ni Majke Srebrenice ni Kom&scaron;ić nije prosvjedovao &scaron;to su tu vojnici Nizozemske koji su jednako krivi kao i vojnici postrojbe Ratka Mladića koji su počinili zločin genocida u Srebrenici, izjavio je Kre&scaron;ić<br /><br /></p> <p>Vi&scaron;e u videoprilogu;<br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/mUbETaAzInQ" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-23-zoran-kresic.jpgMladene, oprosti namhttp://grude.com/clanak/?i=361006361006Grude.com - klik u svijetSat, 29 Oct 2022 22:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-29-img_20221029_223525.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Opet smo pali na testu ljudskosti! Vidiš li ovog momka? Znaš li tko je on?<p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;ao je natočiti gorivo za 30 maraka i vidio oglas za posao. Odlučio je poku&scaron;ati. Ispunjavao je prijavnicu, radnik benziske uzeo je mobitel i započeo je ono &scaron;to počesto radimo. Snimao je momka i trljao mu sol u ranu.</p> <p>Da bude glavni baja podjelio je video i započelo je ismijavanje, blaćenje i gaženje ovog mladog čovjeka koji je tražio posao i borio se koliko je mogao.<br />Nije izdržao virtualno nasilje i oduzeo si je život.</p> <p>Tuga do neba!</p> <p>Nikad se ne naslađuj patnji slabijeg i ne gradi svoju sreću na patnji drugih.</p> <p>Zastani čovječe i budi od koristi ako ne može&scaron; pomoći ostavi ljude na miru.</p> <p>Dragi Mladene počivaj u miru i oprosti nam!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preuzeto sa: <strong>Župa svetog Ivana Krstitelja Podhum - Livno</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-29-img_20221029_223525.jpgDan je žena na selu, onih koje su sačuvale Hercegovinu, rađale petero ili desetero djece, a radile od jutra do sutra http://grude.com/clanak/?i=360767360767Grude.com - klik u svijetSat, 15 Oct 2022 14:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-15-devetnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas se obilježava Međunarodni dan žena na selu - dama koje su svoj život posvetile obitelji, kućanstvu, poljoprivredi, stočarstvu...<p>&nbsp;</p> <p>Na području na&scaron;e općine Grude i &scaron;ireg dijela Hercegovine takvih žena sve je manje, međutim onima koje bilo &scaron;to rade u vrtu treba odati priznanje jer barem proizvedu hranu za potrebe svoje obitelji.<br /><br /></p> <p>Sjetimo se na&scaron;ih baka i prabaka, onih koje su rađale od petero do desetero djece i radile od jutra do sutra, a opet su imale vi&scaron;e zadovoljstva nego dobar dio dana&scaron;njih žena.<br /><br /></p> <p>Mnoge su i same kasnije podizale i odgajale tu djecu, ostajale bez muževa čije su kosti ostale na križnim putevima!<br /><br /></p> <p>I ni&scaron;ta im nije bilo te&scaron;ko jer su s pouzdanjem u Gospodina i&scaron;le smjelo naprijed!<br /><br /></p> <p>Nitko dana&scaron;nje žene i djevojke ne tjera da prolaze tu kalvariju, već samo da zapamte taj primjer jer ne znamo kada će se povijest ponoviti, a bez hrabrih heroina kakve su bile na&scaron;e bake, prabake... nema opstanka! Bake, prabake, &scaron;ukunbake, hvala Vam, a hvala i Vama dana&scaron;nje žene koje cijenite njihov put!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-15-devetnica.jpgAndrijanić: Nakon ovog mandata, to je dugih 16 godina bez Hrvata. I to ne doprinosi nikakvom napretkuhttp://grude.com/clanak/?i=360632360632Grude.com - klik u svijetWed, 05 Oct 2022 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-05-22-uvodnik-socijaldemokrati.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Državni vrh Bosne i Hercegovine i ove godine je ostao bez konstitutivnog, hrvatskog naroda, dok Bošnjaci daju dvoje svojih predstavnika, a Srbi jednog.<p><br />I svi pripadaju socijaldemokratskim strankama, ali samo na papiru, &scaron;to u kolumni u Večernjem listu analizira Željko Andrijanić.<br /><br /></p> <p><strong>Socijaldemokrati na čelu države, ali taj politički pravac njeguju samo na papiru</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je BiH zemlja apsurda, uvjeravamo se redovito, a na izborima to nekako najbolje shvatimo. Jer kako drukčije protumačiti činjenicu da je politička ljevica u ovoj zemlji najradikalnija opcija.</p> <p><br />I&scaron;čitava se to iz poruka koje se &scaron;alju, ali i iz poteza onda kada uzmu vlast u svoje ruke pa žele konstitutivni narod pretvoriti u manjinu. Da se razumijemo, na političkoj sceni kod Bo&scaron;njaka razlike između ljevice i desnice nema kada je u pitanju odnos prema onim narodima koje bi najradije prebacili preko granice, konkretno Hrvatima, a sreća je &scaron;to se i među njima nađe netko razuman pa poruči da je vrijeme da se stane na loptu, kao &scaron;to je Haris Silajdžić svojedobno govorio Željku Kom&scaron;iću da će Hrvatima ogaditi Bosnu i Hercegovinu ili Zlatko Lagumdžija koji istom tom političaru u posljednje vrijeme poručuje da je ogadio ljudima koncept građanske države, ali jo&scaron; je veća sreća &scaron;to međunarodna zajednica barem za jedan promil uviđa kako unitarizam svih bo&scaron;njačkih opcija nije rje&scaron;enje za budućnost BiH.</p> <p><br />A ono &scaron;to je činjenica nakon ovogodi&scaron;njih izbora je da prvi put u povijesti socijaldemokrati u potpunosti kontroliraju Predsjedni&scaron;tvo BiH. Denis Bećirović, član SDP-a i kandidat sedam oporbenih stranaka naziva "Ujedinjeni za slobodnu Bosnu i Hercegovinu", novi je bo&scaron;njački član Predsjedni&scaron;tva. Željko Kom&scaron;ić, biv&scaron;i SDP-ovac i predsjednik Demokratske fronte, glasovima Bo&scaron;njaka izabran je za hrvatskoga člana Predsjedni&scaron;tva.Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata izabrana je na mjesto srpskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH i prva je žena ikad izabrana u tu instituciju.</p> <p><br />Negdje drugdje pričali bismo o idealnom timu ljevice. U ovakvoj državi očekuje nas spoj nespojivog. Bećirović i Kom&scaron;ić kao biv&scaron;i stranački kolege možda kliknu, međutim, nakon prvog Denisova govora, ako se bude držao svojih riječi, vodit će politiku pomirenja među narodima u BiH, politiku suradnje sa susjedima, raditi na ekonomskom progresu zemlje, a Kom&scaron;ić, koji je kampanju gradio na "ratu" s Hrvatima u BiH i Hrvatskoj, način koji je, barem verbalno, najavio Bećirović ne želi niti shvatiti niti pratiti. Cvijanović će pak braniti interese RS-a i na sve &scaron;to bude zadiralo u taj entitet, a toga će biti preko glave, stavljat će veto, kao &scaron;to je i Milorad Dodik radio tijekom četiri godine.</p> <p><br />Sve u svemu, Predsjedni&scaron;tvo se politički itekako zacrvenjelo, a hoće li se narod crvenjeti zbog vladavine ove institucije, uskoro ćemo vidjeti. Jer jedan remetilački čimbenik ostao je unutra, a Hrvati ponovno nisu mogli izabrati svog predstavnika. Nakon ovog mandata, to je 16 dugih godina bez Hrvata. I to ne doprinosi nikakvom napretku. &bull;</p> <p><br /><em><strong>Željko Andrijanić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-05-22-uvodnik-socijaldemokrati.jpgNEKA VIDE DA NAS IMA!http://grude.com/clanak/?i=360551360551Grude.com - klik u svijetSat, 01 Oct 2022 22:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-01-svijece-hzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetlost svijeća zapaljenih uz velebni spomenik podignut u Parku hrvatskih velikana u spomen na sve hrvatske branitelje, koji su svoje živote položili na oltar domovine, u mraku opominje: opstojnost Hrvata na vlastitim ognjištima nikada nije bila ugroženija!<p><br />Opominju i du&scaron;e ona 2484 hrvatska civila i 5919 hrvatskih branaitelja poginulih u Domovinskome ratu u BiH. Ali i svih onih, stradalih u ovo mirnodopsko vrijeme, koji vi&scaron;e nisu među nama. Kao i du&scaron;e onih iz svih ratova, palih predaka od Bleiburga do drugih strati&scaron;ta hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao da progovaraju iz plamičaka koji osvjetljavaju hrvatsku trobojnicu crven-bijeli-plavi.<br /><br /></p> <p>U nedjelju je za Hrvate u BiH - biti ili ne biti.<br /><br /></p> <p>Samo zajedni&scaron;tvo, koje, uz masovni izlazak na birali&scaron;ta, hrvatski narod treba pokazati na općim izborima 2. listopada, može ga, iako je konstitutivan, spasiti od uzurpacije ustavnih prava, u konačnici i izbacivanja sa svih razina vlasti, &scaron;to bi značilo početak koncepta tzv. građanske države, u prijevodu, države u kojoj su Hrvati manjina, dok ne nestanu!<br /><br /></p> <p>STOGA, U NEDJELJU "NEKA VIDE DA NAS IMA!"</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-01-svijece-hzhb.jpgBlogger Grude: Vrime je...http://grude.com/clanak/?i=360507360507Grude.com - klik u svijetThu, 29 Sep 2022 17:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-29-smederevac-2022.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Punih 99 godina špareti smederevac griju kuće po ovoj našoj Hercegovini, a i puno šire. Neću kazivat da ga imamo u kući 60 godina, ali more bit da ga imamo i duže.<p>&nbsp;</p> <p>I vozim ja tako prema Međugorju, kad isprid mene duja, i ciče i miče, a i ja za njom polako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvo sam mislio da me vid vara kad kaže žena, vidi&scaron; li ti ovo, &scaron;tednjak. Kako nisam razumio nju, ispravio sam je. Smederevac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je vrime tog skupog peleta, danas ovliko, sutra onliko, driblaju cijenom vi&scaron;e nego bingo petkom, pa onda neki &scaron;pareti na tač, kažu isto ko i mobitel, upre&scaron; pa se upali. A u nas u kući i dalje je smederevac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažem ja ženi: Vrime je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za &scaron;ta je vrime?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da uzmemo novi smederevac, onog je vrime izgrizlo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I guglam malo, jedan su od tri najjača u Europi proizvođača. Ne pi&scaron;u puno o firmi jer zna se kako je skončao osnivač tvornice i da im ne bi ba&scaron; bilo mista tamo di proizvode ovaj &scaron;paret, da se zna njegova pozadina. Zato neka rade u ti&scaron;ini i prave smederevce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A ja sam drva već pripremio, za ruski plin, za pelet od tauzenke, za peći na tač se ne sekiram.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Blogger Grude/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-29-smederevac-2022.jpeg'Nisu krivi auti nego oni koji ih voze, ali neki sloj ljudi se ne boji zakona...'http://grude.com/clanak/?i=360439360439Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 20:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-22-nesreca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Regija je zgrožena prometnom nesrećom koja se dogodila u subotu kod Mostara, pri čemu je poginulo četvero ljudi.<p>&nbsp;</p> <p>U automobilu Renault Scenic od posljedica nesreće smrtno je stradao bračni par Krstić iz Mostara s devetogodi&scaron;njim sinom, dok im je trogodi&scaron;nja kći zadobila životno opasne ozljede te se liječnici u mostarskoj bolnici bore za njezin život. U BMW-u je smrtno stradao hercegovački biznismen Mate Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udario je u Mercedes, za čijim je volanom bio Mile Doko (31), potom u BMW, kojim je upravljao L.&Scaron;. (22), i na kraju svom silinom u Renault Scenic, u kojem je bila obitelj Krstić, a kretao se iz suprotnog smjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istražuje se je li se radilo o utrkivanju i obijesnoj vožnji dvojca u skupocjenim automobilima, a prve informacije idu u prilog tome. Iako tužiteljstvo već poku&scaron;ava priču svaliti na javnost i medije, kao za&scaron;to izlaze s tim informacijama, oni moraju znati da je svima u ovom slučaju na prvom mjestu istina. Možda neće ni&scaron;ta promijeniti, ali će utjecati na glave onih koji s istim razmi&scaron;ljanjem o utrkivanju sjedaju u automobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A sada analiza Vedrana Salvije s Indexa, na temelju svjetskih analiza i statistika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Užasava samo saznanje da je toliko života uni&scaron;teno jer se netko utrkivao. Čovjek je najnormalnije vozio svoju obitelj kući nakon izleta i jednostavno ni&scaron;ta nije mogao učiniti jer postoje oni koji divljaju cestama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno da ne treba generalizirati, najsavjesnijim vozačima može se dogoditi gre&scaron;ka u prometu zbog koje može nastati tragedija, no jedno je pogrije&scaron;iti, a drugo voziti pijan, voziti prebrzo ili se utrkivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dojam je da su krivci za takve prometne nesreće vozači skupocjenih automobila, ponajvi&scaron;e njemačkog trolista - BMW-a, Mercedesa i Audija. A kad bismo dodatno precizirali stanje, čini se da BMW prednjači.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>U Srbiji u BMW-u poginulo četvero mladih ljudi</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je riječ o nedavnim nesrećama, priličnu pozornost privukla je ona koja se 11. rujna dogodila u Srbiji, kada je život u mjestu Surduk izgubilo četvero mladih ljudi. Telegraf je pisao da je vozač BMW-a tijekom neprilagođene brzine pre&scaron;ao u lijevu traku i udario u rubnik, zbog čega se auto prevrnuo od siline udara. Tri osobe su poginule na licu mjesta, a četvrta u bolnici zbog zadobivenih ozljeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne treba ići u susjedstvo kako bismo prona&scaron;li nedavne primjere ovakvih nesreća. Te&scaron;ka prometna nesreće u kojoj je sudjelovao BMW dogodila se i 18. rujna u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na raskrižju Slavonske avenije vozač je skretao u naselje Ivanja Reka, u Ulicu Svetog Ivana, dok je za taj smjer kretanja na semaforu bilo upaljeno crveno svjetlo. Udario je u Mercedes makedonskih registracija, a uslijed naleta oba vozila sletjela su s ceste te je do&scaron;lo do zapaljenja BMW-a. Vozač BMW-a je poginuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji rujanski primjer i iz Vinkovaca. U ovom gradu 27-godi&scaron;njak je u BMW-u sletio s ceste i udario u drvo.&nbsp;S njim je u automobilu bila 20-godi&scaron;nja putnica. Oboje su poginuli.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Pretjecao preko pune linije, poginulo dijete</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Pisali smo u lipnju o prometnoj nesreći koja se dogodila u &Scaron;tefancu. Pijani vozač BMW-a (0.79 promila) pretjecao je teretno i osobno vozilo preko pune linije, udario je u vozilo ispred sebe te potom u bicikl, na kojem se na nogostupu nalazilo dijete. Dijete je poginulo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I na hrvatskim prometnicama se utrkuje. Poznat je slučaj iz siječnja. Radi se o nesreći u kojoj su sudjelovala dva automobila - BMW X5 i Porsche Taycan, koji su se navodno utrkivali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je izvijestila policija, do nesreće je do&scaron;lo jer 31-godi&scaron;njak, upravljajući BMW-om X5, nije prilagodio brzinu stanju kolnika i uvjetima na cesti, uslijed čega je u zavoju pre&scaron;ao na lijevu stranu kolnika u trenutku kad ga je s njegove lijeve strane pretjecao Porsche Taycan, kojim je upravljao 27-godi&scaron;njak. Suvozač iz BMW-a je poginuo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nerijetke su i nesreće koje skrive vozači Mercedesa. Poznat je slučaj&nbsp;prometne nesreće iz 2021. kod Zadra, u kojoj su smrtno stradala dva mladića. Nesreća se dogodila kad 18-godi&scaron;nji vozač osobnog vozila marke Mercedes nije stao na znak STOP. Udario je u Fiat. Dva mladića iz Fiata su poginula.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od poznatijih i medijski zastupljenijih nesreća je ona koju je 2018. skrivio&nbsp;20-godi&scaron;nji Marin Kamenički. On je u Mercedesu C 63 AMG jurio zagrebačkom Ilicom 200 kilometara na sat te usmrtio dvije ženu, suvozačicu iz Opel Astre u koju je udario te suvozačicu iz svojeg automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj donekle stariji primjer spominjemo upravo zbog "težine" kazne koju je vozač dobio. Prvo je nepravomoćno dobio četiri i pol godine zatvora, &scaron;to mu je kasnije sud povisio na &scaron;est godina zatvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pisali smo tada kako su&nbsp;dvojica mladića u Njemačkoj osuđena za ubojstvo i doživotni zatvor zato &scaron;to su tijekom ilegalnih uličnih utrka u Berlinu udarila&nbsp;auto 69-godi&scaron;njeg umirovljenika, koji je umro na licu mjesta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Nije rađeno istraživanje, Husinec: Vozači BMW-a definitivno skrive najvi&scaron;e prometnih nesreća</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Mogli bismo nabrajati unedogled, ali poanta je jasna - u puno prometnih nesreća sudjeluju vozači skupocjenih automobila i često ne budu adekvatno kažnjeni. Pitali smo Ministarstvo unutarnjih poslova je li ikad rađeno istraživanje o tome. Dakle, zna li se koliko prometnih nesreća skrive vozači pojedinih marki vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekli su nam da takvo istraživanje nikad nije rađeno, a isto su nam odgovorili iz Hrvatskog autokluba. Potvrdio je to za Index i sudski vje&scaron;tak i prometni stručnjak Goran Husinec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nisu mi poznata takva istraživanja, ali su rađena u Europi. Najsvježije &scaron;to znam u Velikoj Britaniji. Na vrhu liste prijestupnika uistinu su vozači BMW-a. Kako to? To je prisutno i kod nas, da su vozači triju marki premium automobila, vrhunskih automobila, to su, uz BMW, jo&scaron; Mercedes i Audi, ujedno oni koji skrive najvi&scaron;e prometnih nesreća", kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitamo ga može li se definitivno reći da su ti vozači krivci za najvi&scaron;e nesreća u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Definitivno. Izuzetno je velik omjer prometnih nesreća koje izazivaju vozači ovih vozila naspram onih manje luksuznih. Pazite, njih je najmanje. Njih nema puno u cjelokupnom hrvatskom voznom parku u odnosu na druge marke, a pogledajte uostalom i koliko se o njihovim nesrećama izvje&scaron;tava.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>"Kad ste zadnji put čuli da je netko s Toyotom skrivio prometnu nesreću?</h3> <p>&nbsp;</p> <p>A uvijek se pojavljuju u vijestima iste marke. BWM, Mercedes, Audi... Kad ste zadnji put čuli da je netko s Toyotom skrivio prometnu nesreću zbog toga &scaron;to je vozio obijesno? Garantiram vam da ćete na prvu moći nabrojati poznate prometne nesreće nastale zato &scaron;to se BMW-om ili Mercedesom vozilo obijesno", objasnio je Husinec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako u Hrvatskoj prometna kultura ne prati tehnolo&scaron;ka dostignuća.</p> <p>"Zato se događa da postoji sloj ljudi koji se jednostavno ne boji zakona. Ti ljudi na neki način izbjegnu ozbiljnije kazne pa se zakona ne boje. Ovo &scaron;to ja znam, prema mom iskustvu, najče&scaron;će se događa u manjim mjestima, gdje su česti primjeri tih lokalnih tajkuna koji maltretiraju mjesto, a policija ih izbjegava jer s njima ne želi imati posla", dodaje Husinec.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>"Nisu krivi auti, nego ljudi koji ih voze"</h3> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče onoga &scaron;to država može učiniti, Husinec je rekao da je jedino rje&scaron;enje da se povećaju kazne, odnosno da se učestalije sankcionira obijesna vožnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Čujem i da su nesreće zato &scaron;to su automobili ovakvi ili onakvi. Čujem da, recimo, da BMW ima najvi&scaron;e nesreća zbog zadnjeg pogona itd. To nema veze. To je iznimno dobar automobil, kao sve ove tri marke. Nesreće nemaju veze s voznim karakteristikama vozila, nego s ljudima koji ih voze", dodao je Husinec.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Istraživanje u Velikoj Britaniji: 17.1 posto vozača BMW-a ima barem jednu osudu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Iako ne postoje istraživanja u Hrvatskoj, postoje ona u Europi, koja potvrđuju riječi Gorana Husineca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Studija <a href="https://press.gocompare.com/news/bmw-drivers-named-most-dangerous-on-uk-roads" target="_blank">GoCompare Car Insurance</a> otkrila je da 17.1 posto vozača BMW-a ima barem jednu osudu za nepropisnu vožnju. To je vi&scaron;e nego dvostruko od prosjeka za sve modele (8.5 posto). Na drugom mjestu su vozači Audija, a slijede oni Mercedesa i Jaguara.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Među agresivnima u Norve&scaron;koj i vozači Tesle</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedna studija potvrdila je stereotip o vozačima BMW-a kao najagresivnijima u prometu. Istraživanje je provela norve&scaron;ka osiguravajuća kuća Storebrand putem Norstata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak 53% ispitanih smatra da su vozači BMW-ovih automobila najagresivniji. Nakon BMW-a slijede vozači Audija s 37% te, iznenađujuće, Teslini vozači, za koje 30% ispitanih misli da su agresivni. Top 5 zaokružuju jo&scaron; dva luksuzna proizvođača iz Njemačke, Porsche (18%) i Mercedes (15%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scrap Car Comparison proveo je studiju u kojoj je nastojao otkriti kakve automobile najče&scaron;će voze psihopati, sebični i samouvjereni vozači, koji ne mare za ostale sudionike u prometu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispitivanjem oko dvije tisuće britanskih vozača uspjeli su definirati idealan automobil prosječnog psihopata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozači BMW-a dobili su najvi&scaron;e bodova, 12.6 od mogućih 36. Njima za petama su vozači Audija s 11.7 bodova, dok osjetno niže sa 7 bodova Fiat drži treće mjesto. Top 5 zaokružili su Mazda sa 6.4 boda i Honda sa 6.3 boda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.carvertical.com/blog/the-most-and-the-least-damaged-cars-in-europe-revealed" target="_blank">Carvertical</a> je napravio istraživanje o automobilima koji su u prometu najo&scaron;tećeniji.&nbsp;Analizirano je gotovo milijun izvje&scaron;ća o povijesti automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lexus zauzima prvo mjesto. Na drugom mjestu su automobili marke Subaru, na trećem Jaguar. BMW je zauzeo četvrto mjesto, a Dacia peto. Kako se navodi u istraživanju, Lexus je pouzdan, ali moćan automobil pa vozači često precijene svoje vozačke vje&scaron;tine, &scaron;to može zavr&scaron;iti katastrofalno. Isto vrijedi i za automobile Jaguar i BMW.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Istraživanje Berkeleyja: Vozači BMW-a rjeđe staju na pje&scaron;ačkom prijelazu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljiv pogled o ovoj temi dao je&nbsp;Engineerine.com, koji se zapitao za&scaron;to se vozače BMW-a smatra najbezobraznijima na cesti. I ako je to istina, za&scaron;to se tako pona&scaron;aju?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveli su istraživanje s kalifornijskog Sveučili&scaron;ta Berkeley, koje je otkrilo vezu između neoprezne vožnje i bogatstva.&nbsp;Jednostavno rečeno, veća je vjerojatnost da će bogatiji ljudi biti nepristojni u vožnji.&nbsp;Studija je proučavala kako su se vozači u Kaliforniji pona&scaron;ali kod zaustavljanja i kako su reagirali na pje&scaron;ake na raskrižjima na kojima su bili prisiljeni stati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrili su da je veća vjerojatnost da će vozači skupih vozila, poput BMW-a i Mercedes-Benza, kr&scaron;iti prometne propise prolaskom kroz raskrižja kada nije njihov red za to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paul K. Piff, jedan od istraživača koji su sudjelovali u ovom istraživanju, rekao je:</p> <p>"U na&scaron;oj studiji o pje&scaron;ačkim prijelazima nijedan automobil u kategoriji starijih automobila nije pro&scaron;ao preko pje&scaron;ačkog prijelaza bez zaustavljanja. Uvijek su se zaustavljali radi pje&scaron;aka. Najuočljiviji je bio zaključak da se skupi automobili rjeđe zaustavljaju, a&nbsp;vozači BMW-a bili su najgori."</p> <p><br /><em><strong>Vedran Salvia/Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-22-nesreca.jpg'A ona i dalje pita i ne shvaća zašto je u svojoj boli ostavljena, bez mamina zagrljaja... Zašto ju tata i braco ne drže za ruke...'http://grude.com/clanak/?i=360425360425Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-nebo-place.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturni i društveni djelatnik, hrvatski književnik Darko Juka, objavio je potresnu objavu povodom tragedije koja je u crno zavila obitelj Krstić i njihove bližnje, kao i cijelu Hercegovinu koja suosjeća s ovim događajem.<p>&nbsp;</p> <p>Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fdarko.juka.90%2Fposts%2Fpfbid02mtGAKV5JG6JucVPrQNfuU9RdhMvGkZXS36L2ctAxANx6RxeNoZuPizTaZ3GjCXrel&amp;show_text=true&amp;width=500" frameborder="0" scrolling="no" width="500" height="553"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Operirana joj o&scaron;tećena jetra, odstranjena prsnuta slezena, spojeni lomovi na malenoj nozi... Ali, ni&scaron;ta ju ne boli koliko to &scaron;to mama ne dolazi... Shrvane joj bake ne mogu obećati da će doći niti joj mogu kazati kako vi&scaron;e ne će doći nikada... A ona i dalje pita i ne shvaća za&scaron;to je u svojoj boli ostavljena, bez mamina zagrljaja... Za&scaron;to ju tata i braco ne drže za ruke...<br />Tri su joj godine! Ona nije smjela upoznati takovu bol! Nije smjela!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većina nas je nekada stisnula papučicu gasa... Ja sam i preveć puta... Boli me du&scaron;a misleći na ovo dijete i na njezina iz krila života oteta devetogodi&scaron;njeg brata... Svi bismo na onoj za&scaron;titi od Sunca koju spu&scaron;tamo ponad vjetrobranskoga stakla od danas trebali držati obiteljsku fotografiju Krstića, i oca i majke i sina i preživjele im kćerkice koja pita gdje joj je mama... Trebali bismo ih dobro pogledati svaki put prije nego okrenemo ključ... Da nas njihova topla lica na kraju vožnje vrate doma, i nas i sve koje ćemo susresti na cesti, na cesti koja vreba i čeka na sljedećega koji će, unatoč i usprkos svemu, pijan stisnuti gas...</p> <div dir="auto"> <div id="jsc_c_5" class="d2hqwtrz r227ecj6 ez8dtbzv gt60zsk1" data-ad-comet-preview="message" data-ad-preview="message"> <div class="alzwoclg cqf1kptm siwo0mpr gu5uzgus"> <div class="jroqu855 nthtkgg5">&nbsp;</div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-nebo-place.jpgUtrkivali ste se i ugasili snove djevojčici koja više nikad neće zagrliti svog tatu, poljubiti mamu, igrati se s bracom...http://grude.com/clanak/?i=360412360412Grude.com - klik u svijetSun, 25 Sep 2022 19:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-25-22-obitelj-krstic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pred Borisom i njegovom Marijanom, njihovim devetogodišnjim Robertom, njihovom trogodišnjom kćeri bio je život.<p>&nbsp;</p> <p>Radovali su se svakom novom danu, gledali prema budućnosti.<br /><br /></p> <p>Nažalost, jedna vožnja ugasila je tri života, muža i žene, njihovog sina, a liječnici se bore za život djevojčice koja vi&scaron;e nikad neće imati priliku zagrliti svog tatu, poljubiti mamu, igrati se s bracom...<br /><br /></p> <p>Može se dogoditi, rečenica je koju puno puta čujemo. Međutim, u Hercegovini se događa i to previ&scaron;e puta. Ceste uzimaju živote vi&scaron;e nego Domovinski rat! Da oni koji su dali svoje živote za slobodu hrvatskog naroda mogu progovoriti, kakvu bi poruku poslali? Oni su u ratu hrabro i&scaron;li braniti svoj narod, da bi se danas živjelo ovdje, a ne ginulo i ubijalo iz obijesti.<br /><br /></p> <p>Da, iz obijesti! Već se priča o nekima koji su pobili nedužnu obitelj utrkujući se. Neka iziđu svi detalji o slučaju, neka istražitelji sve ispitaju, a ne traljavo kao u puno slučajeva kada su "zločinci" neokrznuto prolazili jer ih je netko &scaron;titio. Neka se sve sazna o ovom slučaju. Istražitelji tvrde da će kroz dva tjedna biti sve poznato. Očekujemo sve informacije! Tko god je kriv u ovom slučaju neka bude priveden licu pravde. &Scaron;to god, samo neka se konačno sve rasvijetli i sazna jer puno puta u povijesti tragedije u Hercegovini ostale su pod maglom!<br /><br /></p> <p>I ako se dokaže krivnja, da su pijani vozači, jedan ili vi&scaron;e njih, bijesno vozeći ili utrkujući se poslali mladu obitelj u smrt, neka im se uvede i doživotna kazna zatvora. Ne smrtna, jer su zaslužili da čame iza re&scaron;etaka i sjećaju se jedne obitelji kojoj su oduzeli radost, ljubav, snove, život...<br /><br /></p> <p>A Bog neka u svojoj vječnosti daruje stradaloj obitelji ono &scaron;to im je netko, tko je sebi dao za pravo biti gospodar života i smrti ovdje na zemlji, oduzeo.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-25-22-obitelj-krstic.pngBudimo podrška jedni drugima, saslušajmo, savjetujmo i ne okrećimo glavu...http://grude.com/clanak/?i=360196360196Grude.com - klik u svijetThu, 15 Sep 2022 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-05-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Živimo u vremenu kada jedni drugima moramo biti podrška, kada moramo znati reći pravu riječ, podržati jedni druge, utješiti jedni druge.<p><br />Jer ne znamo &scaron;to na&scaron; sugovornik nosi u sebi. I ako nismo psiholozi, pravom riječju možemo učiniti da se netko osjeća bolje. Učinimo to već danas, saslu&scaron;ajmo, savjetujmo i ne okrećimo glavu, tražimo pomoć i razgovor. Tu smo jedni za druge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sapienti sat!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Čitateljica/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-05-svijeca.jpgGruđani, Čapljinci, Mostarci, Širokobriježani... pouzdavali su se u papu Ivana Pavla I., on danas postaje blaženikhttp://grude.com/clanak/?i=360009360009Grude.com - klik u svijetSun, 04 Sep 2022 10:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-04-papa-ivan-pavao-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 1978. za novog poglavara Katoliče crkve izabran je papa Ivan Pavao I., nasmiješeni papa, popularan i blizak narodu.<p>&nbsp;</p> <p>Skupina žitelja Hercegovina planirala je novom Papi izložiti Hercegovački slučaj s ciljem njegovog rje&scaron;avanja, da župe koje su osnovali franjevci, a oko kojih se vodi spor, ostanu franjevcima i da prestane kažnjavanje svećenika s obzirom da su u ono vrijeme hercegovački franjevci, svi redom, bili domoljubi i heroji koji su bili uz Gospodina i narod, a ne uz moćnike i imovinu kao 20-ak godina kasnije, kada su na čelu s fra Slavkom Soldom, tada izabranim za provincijala krenuli prodavati svoje župe.<br /><br /></p> <p>Tada se fratre nije moglo kupiti, a među njima je postojao zavjet da će braniti franjevačke župe kao &scaron;to se brani ugroženi dio vlastitog tijela, u prijevodu, bili su spremni umrijeti za Gospodina i svoj katolički puk.<br /><br /></p> <p>Hercegovačka franjevačka provincija, iako pod raznim kaznama, tada je bila jedinstvena, a novi Papa koji je bio prijateljski nastrojen prema svima bio je dodatni motiv da se krene u opoziv spornog Dekreta.<br /><br /></p> <p>Također, učeni ljudi toga vremena saznaju i informaciju da Dekret nikad nije uvr&scaron;ten u službeno glasilo Vatikana, a s obzirom da se u to vrijeme i dublje razmi&scaron;ljalo i analiziralo, sa stručnjacima iz crkvenog prava plan je bio i to izložiti novom Papi jer je tada netko mudar i svjestan nepravde koja se čini hercegovačkim franjevcima odbio uvrstiti nepravedni Dekret u Acta Apostolicae Sedis. To bi uvelike olak&scaron;alo da se nastavi živjeti kako se živjelo.<br /><br /></p> <p>Nažalost, tada&scaron;nja skupina vjernika nikad nije stigla do pape Ivana Pavla I jer je preminuo nakon 33 dana službe. I danas se otvoreno govori o tome, pa čak se i pi&scaron;u knjige da je Ivan Pavao I ubijen jer je želio promjene u Crkvi, ali u pravom smislu, od vatikanskih financija pa i do slučajeva kakav je Hercegovački. Bilo kako bilo, dobri Papa nas je prerano napustio i nije uspio skinuti ljagu sa svog prethodnika Pavla VI. kada je u pitanju odnos prema Hercegovini, a papa Ivan Pavao II koji ga je naslijedio potpisivao je u posljednjim godinama svog života sve ono &scaron;to su mu suradnici gurali pod ruke. Nažalost, ti suradnici bili su duboko kompromitirani i iskoristili su Papu da ispi&scaron;u nove kazne za hercegovačke fratre.<br /><br /></p> <p>Nakon tog kažnjavanja, nažalost, nestalo je one hrabrosti kod franjevaca, a upravo je taj red nekoć usred Hercegovine i na raznim križnim putevima polagao život za Gospodina, ne mareći za ikakve kazne jer znali su, tijelo mogu pogubiti, ali du&scaron;u pravednika nikada!<br /><br /></p> <p>Ivane Pavle I., molimo se i vjerujemo u tvoj zagovor, da će Gospodin usli&scaron;iti u Nebo vapijuće molitve žitelja Hercegovine, nasljednika onih koji su nekoć tebe gledali kao heroja vjere koji će im pomoći raspetljati ovaj gordijski čvor za kojeg tako malo treba... prije svega iskrene želje i razumijevanja biskupa i provincijala da se ne&scaron;to promijeni, a u dana&scaron;njici to (jo&scaron;) ne vidimo.<br /><br /></p> <p>Smjer pape Franje je dobar jer papa Ivan Pavao I. danas postaje blaženik.</p> <p>Blaženiče, zagovaraj za nas pred Gospodinom!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-04-papa-ivan-pavao-1.jpgFOTO: Što to leti u gori zelenoj, grudskoj... ne zna ni blogger Grudehttp://grude.com/clanak/?i=359953359953Grude.com - klik u svijetWed, 31 Aug 2022 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-31-22-helikopter-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutro, ili nije jutro, 11 i nešto, zadnji dan osmog miseca, taman mi počeo godišnji odmor.<p><br />Pijuckam lozu kad čujem ne&scaron;to zuji. Zovnem one svoje na portalu da im kažem tako kad ovi spisatelj kaže da on ba&scaron; slika to, a ako ja imam volje ne&scaron;to napisat on će to sročit da bude kulturno, a opet po na&scaron;ki, da razumi narod.<br /><br /></p> <p>Ja govorim, &scaron;ta ću sročit eno Rusi nas napadaju, em nam zavrnili plin sad udarili na nas. Jo&scaron; me veća muka ujtila kad mi spisatelj reče da nema na nekom (flight) radaru leta.<br /><br /></p> <p>&Scaron;ta li radi taj aviončić, koga li nadzire, a ne znam kako Sveti Izidor gleda na ovo, i njemu je blizu bio... &scaron;to to leti u gori zelenoj, grudskoj... ne zna ni blogger Grude.</p> <p><br />Nemam vam &scaron;ta pametno ovog puta reć, nisam se ni obraća svitu ima dvi godine, a evo učestat ću, a ako znate ko je to letio javite mi da i ja znam. Kaže spisatelj da nisu Rusi... a nisam vi&scaron;e pametan, ne zna se ko pije ni ko plaća... ali zna se ko zavrće plin.</p> <p><br />Nego za kraj da podijelim s vama jednu dobru &scaron;to sam čuo od jednog pajde: Eto mi se počeli sekirat za plin, prije 35 godina nismo znali &scaron;ta je plin, sve kuvali i pekli na drva pa se priko noći pogospodili. E tako ti i je!</p> <p><br />Nećemo se sekirat, lozu za nervozu.</p> <p><br /><em><strong>Blogger Grude/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-31-22-helikopter-grude.jpgNataša Vlašić: Zašto je ljevičar dobio otkaz na lijevom CNN-uhttp://grude.com/clanak/?i=359796359796Grude.com - klik u svijetSun, 21 Aug 2022 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-21-cnn.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otkaz koji je nova uprava američke televizijske kuće CNN uručila Brianu Stelteru, voditelju emisije “Pouzdani izvori”, kao i ukidanje emisije koja je izvještavala o medijima i njihovom radu, znak je da u Americi ipak sve pokreće novac. <p><br />Odnedavni &scaron;ef CNN-a Chris Licht nije zadovoljan brojkama, gledanost ove nekad najcjenjenije američke televizije daleko je ispod one konkurentskih medija, ponajprije Fox Newsa, i naravno da vlasnici CNN-a nisu zadovoljni. Zanimljiv je smjer i obrazloženje uprave za ovu smjenu. Stelter nije prva žrtva preslagivanja, ali je prva koja ukazuje na to da će CNN, a možda i druge velike mainstream medijske kuće, odustati od svrstavanja uz političke tabore i podržavanja o&scaron;tre polarizacije javnosti na liberale i konzervativce, koja se rasplamsala od Trumpove pobjede na izborima 2016. Tome su se prilagodili i mediji, izabrali stranu i rasli. Pad gledanosti i čitanosti, pogotovo mainstream medija, otkad je u Bijelu kuću zasjeo Joe Biden bio je znak &scaron;efovima CNN-a da svrstavanje novinara uz jednu političku opciju novinskim medijima ne donosi kruh. Staro, dobro objektivno izvje&scaron;tavanje temeljno na činjenicama postavili su kao cilj nove uprave. Znakova da će se to dogoditi bilo je i ranije. U lipnju je Licht najavio da će CNN početi manje pristrano, stranački izvje&scaron;tavati. Stelteru, čija su lijevo orijentirana stajali&scaron;ta izazivala bijes konzervativaca, očito to nije uspjelo. Za novinarsku struku i novinare su&scaron;tinski je uvijek dobra vijest da se novinarstvo vraća svojim izvori&scaron;tima, da govori istinu moćnicima, izvje&scaron;tava gledatelje i čitatelje jasnim činjenicama, da propituje stavove koji kolaju u javnosti. Danas kad se klasični mediji moraju nositi s dru&scaron;tvenim mrežama u neravnopravnoj utakmici jer - ni Facebook ni Twitter ni druge platforme, ne snose istinsku odgovornost za javnu riječ - to je jo&scaron; važnije. Ako je CNN krenuo tim smjerom, bit će zanimljivo vidjeti kamo će ga to odvesti. Vjerojatno će izgubiti dio lijeve publike, ali očito je nova uprava odlučila da treba inzistirati na objektivnom, profesionalnom novinarstvu i tako steći svoj dio kolača. Hoće li u tome uspjeti bit će svojevrstan putokaz medijima diljem svijeta. Pokazat će to i je li Amerika već previ&scaron;e polarizirana da bi se vratila u politički centar i hoće li znati prepoznati točno i objektivno informiranje.</p> <p><br /><em><strong>Nata&scaron;a Vla&scaron;ić Smrekar/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-21-cnn.jpgVoljeli ga ili ne, bio je najveća medijska faca koju je Hercegovina dalahttp://grude.com/clanak/?i=359755359755Grude.com - klik u svijetThu, 18 Aug 2022 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-18-mislav-bago-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na vrhuncu moći Ive Sanadera, kada se nitko nije smio suprotstaviti moćnom premijeru, a profesionalnom lopovu, Mislav Bago mu je nakon nekog političkog dociranja rekao:<p><br />- Nećete mi vi gospodine Sanader govoriti &scaron;to je kućni odgoj!<br /><br /></p> <p>Sanader je ostao zabezeknut da bi ga se uopće netko usudio presijeći. Seljačina Željko Kerum nazvao ga je konobarom u jednoj od svojih predstava kada je ovaj lopov koji je ostao dužan svemu i svačemu izgubio jo&scaron; jedne izbore.<br /><br /></p> <p>Mislav Bago bio je rijetka pojava na medijskoj sceni. Politiku je imao u malom prstu, kao vodeći politički analitičar u njegovim analizama su uživali i njegovi neistomi&scaron;ljenici.<br /><br /></p> <p>I on je jo&scaron; jedna potvrda da Hercegovina ne mora dati najomiljenije ljude jer Bago nije bio svima omiljen, ali daje najbolje u svom poslu.<br /><br /></p> <p>Inače, korijeni Mislava Bage su iz Posu&scaron;ja.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=359754&amp;preminuo-je-mislav-bago" target="_self">Povezane vijesti: PREMINUO JE MISLAV BAGO</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-18-mislav-bago-22.jpgPomirenje svih aktera Hercegovačkog slučaja bilo bi povijesno djelo...http://grude.com/clanak/?i=359748359748Grude.com - klik u svijetWed, 17 Aug 2022 20:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-17-22-fra-joze-grbes.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovih dana Večernji list je objavio veliki intervju fra Joze Grbeša, novog hercegovačkog provincijala.<p><br />U nekoj drugoj državi možda bi, uz dužno po&scaron;tovanje na&scaron;em novom provincijalu, taj intervju bio na marginama. Međutim, druge države koliko god unutarcrkvenih problema imale nemaju Međugorski fenomen i Hercegovački slučaj.<br /><br /></p> <p>U intervjuu fra Jozo je govorio o Međugorskom fenomenu, međutim Hercegovački slučaj nije spominjao. Vruć je to krumpir. Oni koji su iskreno govorili o njemu bili su suspendirani poput blagopokojnog fra Rufina &Scaron;ilića, a zbog onih koji su se pretvarali u franjevačkom habitu provincija je vraćena, sve s ciljem otmice župa.<br /><br /></p> <p>Kako će se Slučaj razvijati u vremenu fra Joze Grbe&scaron;a nije poznato, međutim jasno je da hercegovački biskup ne planira prekinuti praksu otimanja župa. Jedan mudri fratar kada je Hercegovina dobila biskupa Petra Palića reče: Dok je svekrva u kući, nevistu se ni&scaron;ta ne pita. Pritom je mislio na to da je Ratko Perić i dalje u Ordinarijatu u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Međutim, Palić se svog prethodnika "rije&scaron;io", ali očito taj sindrom proganjanja i otimanja kao prokletstvo prati hercegovačke biskupe i ne dopu&scaron;ta im izići iz te kože. Simptomatično je da su se svi hercegovački biskupi, koji su proganjali, kajali pred kraj života ili se povjeravali najbližim suradnicima, kao &scaron;to je blagopokojni Petar Čule pred kraj života rekao, a fra Vendelin Karačić vlastoručno potpisao da je ovaj to rekao: Da sam znao na &scaron;to će ovaj Hercegovački slučaj izaći nikad ne bih krenuo u ovo.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Grbe&scaron; u intervjuu se nije na to obazirao, ali dao je zanimljiv odgovor na pitanje: Kakva, po va&scaron;em mi&scaron;ljenju, treba biti suradnja između dijecezanskoga klera i franjevaca u Hercegovini?<br /><br /></p> <p>Bratska. Onakva kakva je danas.<br /><br /></p> <p>Iskreno, odgovor pomalo podsjeća na Stockholmski sindrom gdje se žrtva emocionalno povezuje sa svojim agresorom. Međutim, ako se dublje uđe u bit, možda je odgovor sasvim drukčiji u svojoj srži, a objasnit ćemo i na biblijskim primjerima, a i na stvarnim primjerima dana&scaron;njice.<br /><br /></p> <p>Kajin i Abel braća. Među prvim ljudima koje Gospodin stvori. I odmah u prvim vremenima, nakon &scaron;to su im roditelji zastranili, zastrani i Kajin i ubi svog brata Abela. Ubojstva franjevaca u Hercegovini, onih koji su odlučili ostati na strani istine i boriti se protiv nepravde događaju se na perfidan način, do te mjere da neki od progonitelja, koje je biskupija instalirala u sporne župe, svaku večer mole za oprost, u strahu od Božje odmazde.<br /> <br />&nbsp;<br />Zatim, da se vratimo jo&scaron; malo na biblijske slučajeve "bratske ljubavi", sjetimo se priče o izgubljenom sinu koji napusti svoju obitelj, potro&scaron;i imovinu koju mu je otac dao, spade na prosjački &scaron;tap pa opet dođe oca moliti za milost, i otac mu se smiluje. A brat njegov koji uvijek bija&scaron;e vrijedan i poslu&scaron;an rasrdi se i prepun gorčine razočara se jer je njegovom bratu, rasipniku, dopu&scaron;teno da uopće dođe kući, a kamoli da ga se vrati rame uz rame s njim.<br /><br /></p> <p>Onda dana&scaron;nje vrijeme. Svi mi poznajemo barem jednu obitelj u Hercegovini u kojoj braća ne pričaju zbog nekih nerazrije&scaron;enih sporova, ako ćemo konkretno i oko imovine.<br /><br /></p> <p>E sad se postavlja pitanje, na kakvu je bratsku ljubav mislio fra Jozo Grbe&scaron;?<br /><br /></p> <p>Su&scaron;tinu samo on zna, međutim iz puno stvari je vidljivo da je ovo "bratoubilačka ljubav" u kojoj se zbog crkvene imovine ide do kraja. I činjenica je da je svaki hercegovački provincijal nakon fra Rufina &Scaron;ilića odgovoran zbog mučeni&scaron;tva koje podnose sporne župe. Zbog malo vlasti, da im ime pi&scaron;e u crkvenim knjigama, prodavalo se franjevačke župe. Međutim, ima pisaca i s druge strane i pitanje je tko će prvi napisati knjigu o izdajnicima i herojima, a puno je onih koji one koji sebe smatraju herojima, smatraju izdajnicima...</p> <p><br />Fra Jozi Grbe&scaron;u, najiskrenije, želimo sve najbolje u Hercegovini, međutim on mora konkretnim djelima pokazati da je hercegovački provincijal, a to &scaron;to je izvrstan govornik, te&scaron;ko je pronaći svećenika u Hercegovini da nije, u najmanju ruku, dobar govornik pa to i nije neki rezultat koji dugoročno ostaje. Djela su bitna. Možda je ba&scaron; jedan od kandidata za provincijala imao napisan dokument koji je trebao biti temelj za pomirbu fratara i popova, uz poni&scaron;tenje kazni... Je li takav dokument imao ili ga ima fra Jozo Grbe&scaron;, vrijeme će pokazati... a Bog s nebesa i prolaznost vremena na zemlji poručuju i fra Jozi i don Petru... djela su bitna... pomirenje svih aktera Hercegovačkog slučaja, a svi smo u Hercegovini akteri tog nesretnog slučaja, bilo bi povijesno djelo...<br /><br /><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-17-22-fra-joze-grbes.pngPropali politički projekt, tiskovina, proziva Sveučilište u Mostaru, ali ne spominju stanje u ostatku BiH i Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=359532359532Grude.com - klik u svijetSat, 30 Jul 2022 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-sveuciliste_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Propala tiskovina koju su osnovali HDZ-ovci, pa da bi ih u svoj zagrljaj uzeli Lijanovići čim su im se sa skupocjenim mercedesima pojavili ispred zgrade, a čiji su dugovi višemilijunski, ovih dana prozvala je Sveučilište u Mostaru s naslovnom fotografijom Zorana Tomića.<p><br />Pi&scaron;u o fakultetima na koje se upisalo tek jedno, dvoje studenata na prvom upisnom roku.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je kako i propala tiskovina tvrdi da Sveučili&scaron;te u Mostaru upisuju tek studenti koji nemaju drugog izbora u Hrvatskoj, Europi ili u BiH, a rektora Zorana Tomića koji je transformirao sveučili&scaron;te, nakon niza "ukočenih" rektora koji se uz dužno po&scaron;tovanje nisu slomili da ga osuvremene, prozivaju na političkoj razini.<br /><br /></p> <p>U svemu tome, uspjevaju spomenuti i vile i kućetine izgrađene po jadranskim destinacijama, iako je te&scaron;ko shvatiti kakve veze s tim ima Sveučili&scaron;te u Mostaru, međutim kada se treba politički obračunati s nekim valja ukupusiti sve &scaron;to se može ukupisit, da ogadi&scaron; svima neki projekt, pa makar on imao zdrave temelje.<br /><br /></p> <p>Međutim, s obzirom da je u propaloj tiskovini ostalo jo&scaron; 5 ljudi, ne treba se čuditi njihovim zločestoćama, nego je problem podmetanja da jedino SUM ima manje studenata i da se jedino na SUM-u plaća studiranje (a plaća se svugdje, samo &scaron;to propali kroničari misle da je narod naivan), a svugdje cvijeta med i mlijeko.<br /><br /></p> <p>Zato evo konkretnijih podataka o upisima, iz kojih je jasno isčitati da je propala tiskovina samo htjela politički obračun s rektorom Tomićem jer svi mediji koji su pisali o manje studenata diljem BiH, a kompletne brojke i postoci su porazniji nego na SUM-u, uzeli su i izjave od tih rektora, dali im priliku da objasne situaciju, a propala tiskovina je samo konstatirala i udrobila &scaron;to je jo&scaron; mogla.<br /><br /></p> <p>Univerzitet u Sarajevu, najveći u BiH, godinama bilježi manji broj upisanih studenata, a ove godine su za prvi ciklus predvidjeli 6.136 mjesta. Međutim, upisalo se tek 3.459 studenata, &scaron;to je naravno &scaron;ok za vodstvo sarajevskog sveučili&scaron;ta, ali su svjesni same situacije. - Mogući razlozi smanjenog broja prijavljenih kandidata za upis na fakultete i akademije UNSA-e objektivne su prirode i na njih se ne može utjecati, a nastali su usred demografskog pada, migracija te zbog značajnog broja mladih ljudi koji odlaze na studiranje u inozemstvo, a koji se čak strate&scaron;ki regrutiraju s područja Balkana - naveli su iz UNSA-e. Zatim se u Zenici od planiranih 1035 upisalo tek 442 studenta. - Moram reći, jednostavno, susrećemo se s ozbiljnim problemom nedostaka djece, odnosno nedostatka studenata. Ostaje nam jo&scaron; drugi, rujanski upisni rok kada očekujemo da će se stanje malo popraviti i kada ćemo opet nastaviti agresivniju kampanju za mjesta koja nisu popunjena &ndash; najavljuje rektor Jusuf Duraković.<br /><br /></p> <p>U Banja Luci i Istočnom Sarajevu čak je 1700 mjesta ostalo slobodno, a studijski programi su pred ga&scaron;enjem. Fizika, matematika, poljoprivredne znanosti, književnost... sve su to studiji koje nitko ne želi studirati, nažalost. U Banja Luci je čak trećina uspinih mjesta ostala prazna.<br /><br /></p> <p>- Danas su veće mogućnosti, mladi sve vi&scaron;e odlaze u inozemstvo na studiranje i mi moramo ne&scaron;to poduzeti. Te&scaron;ko je na osnovu jedne godine govoriti o trendovima, ali reorganizacija treba - rekao je Goran Trbić, dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci.<br /><br /></p> <p>Prvi upisni rok na Tuzlanskom univerzitetu je bio raspisan za 2.177 studenata, a upisano ih je tek 1.137.<br /><br /></p> <p>A sada, s obzirom da se propala tiskovina osvrnula samo na Sveučili&scaron;te u Mostaru, a evo gornje tvrdnje pobijaju priču da je ovdje najgore, preselimo se u Hrvatsku.<br /><br /></p> <p>Zemlja Europske Unije, lider na ovim prostorima s vi&scaron;e od 25 tisuća novih studenata. Ali, na fakultetima je ostalo vi&scaron;e od 14 056 slobodnih mjesta. Manje je 778 studenata na prvom upisnom roku u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Za gotovo 30 studija u Hrvatskoj nema ni 10 prijava budućih studenata.</p> <p><br />Stoga, umjesto da analiziraju zbog čega je sve manje studenata i kako pripomoći da se broj poveća, propala tiskovina koja laže da je na hrvatskom jeziku, a riječi nabacane s brda s dola, politički se obračunava sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru, jednim od simbola Hrvata u BiH. I nije to problem da nema niskih udaraca i da se vi&scaron;emilijunski porezni dužnici, dužnici za tiskaru i slično osvrnu i na druga sveučili&scaron;ta ili univerzitete koji su u kudikamo goroj poziciji.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-sveuciliste_mostar.jpgI Sarajevo se budi! Protiv čega prosvjedujemo? Protiv toga da Hrvati izaberu svog predstavnikahttp://grude.com/clanak/?i=359460359460Grude.com - klik u svijetTue, 26 Jul 2022 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-07-komsic_15.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon sinoćnjeg vašara ispred OHR-a, žitelji Sarajeva se polako dozivaju pameti, pa i oni kojima je sinoćnji cirkus bio prihvatljiv.<p><br />Jer do&scaron;li su SDA-ovci, do&scaron;li su SDP-ovci, DF-ovci... a za&scaron;to su do&scaron;li, pa da svojim glasačima koje mnogi vide kao 4 slova koja ostaju iza imena stranaka objasne da su oni prava opcija koja će ih &scaron;tititi.<br /><br /></p> <p>Međutim, postavilo se pravo pitanje, od koga će ih &scaron;tititi?<br /><br /></p> <p>Navodno su im Hrvati prijetnja. Upravo taj hrvatski narod ni&scaron;ta nije tražio od ove Bosne i Hercegovine nego život u miru, mogućnost poslovanja i da oni koji izlaze na izbore izaberu koga onih hoće, a ne da im Sarajevo odlučuje tko će ih predstavljati, pa onda donositi zakone kojima će osiroma&scaron;ivati njihove općine i županije.<br /><br /></p> <p>Sarajevo koje je ostalo bez povla&scaron;tenih koeficijenata, a i dalje im ih je ostalo ohoho, sada silom želi spriječiti Visokog predstavnika u BiH da donese zakon kojim će Hrvati moći birati svoje predstavnike, kako bi država prestala biti talac raznih profitera.</p> <p><br />Kada su jutros žitelji Sarajeva krenuli na posao i vidjeli one koji su ostali prosvjedovati, i prepoznali ih kao one koji žive na grbači naroda, nakalemljeni na razne proračune, onda su se počeli buditi...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-07-komsic_15.jpgVučića treba pustiti u Hrvatsku i potom ga uhititi!http://grude.com/clanak/?i=359407359407Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jul 2022 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-29-aleksandar-vucic-tanjug.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati kolumnist Milan Ivkošić za Večernji list napisao je najnoviju kolumnu koju prenosimo u cijelosti.<p class="SEClass9"><strong><br />Subota 16. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>ROĐEN SAM I U ZMIJAVCIMA I U ZAGREBU<br /><br /></strong></p> <p>U rodnom sam kraju, u selu Zmijavcima kraj Imotskoga. Već sam pisao o tome kako Zmijavci odavna sliče Zagrebu i Zagreb Zmijavcima, premda su cijeli svemir daleko po značenju, veličini, urbanosti, tradiciji... Ali u svoje dvori&scaron;te i kuću u selu ulazim s istim prijateljstvom i prisno&scaron;ću s prostorom, s istom ljubavi kao u stan u Zagrebu. U toj ljubavi gube se katedrale, gornji gradovi, trgovi bana Jelačića i ostale ljepote, kao &scaron;to se u selu gube seoske "znamenitosti", ta dva moja boravi&scaron;ta ista su, jednako mi historijska. Ljepota dvaju obiteljskih boravi&scaron;ta, dvaju zavičaja prenosi se i na cijeli Zagreb i na cijelo selo, kojih sam u intimi doma nesvjestan kao divlja životinja svoga prirodnog okoli&scaron;a. Odatle i ljubav za ta dva zavičaja, a oba su kao da ih nije stvarala ljudska ruka nego Bog i priroda. Stoga je Zagreb najljep&scaron;i grad na svijetu kao &scaron;to su Zmijavci najljep&scaron;e selo. Može li se živjeti bez osjećaja da smo jedinstveni i neponovljivi u jedinstvenim i neponovljivim arhitekturama, osjećaja da sam rođen u Zagrebu kao i u Zmijavcima, da su mi svi Zagrepčani i Zmijavčani dalji ili bliži rođaci? Kao &scaron;to su mi to i svi Hrvati koji su rodbina i cijelom svijetu u kojem svijetle Zagreb i Zmijavci.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Nedjelja 17. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>MARKO PRIMORAC &ndash; MINISTAR BA&Scaron; ZA ANDREJA PLENKOVIĆA<br /><br /></strong></p> <p>Pravi ministar za Plenkovića! Jo&scaron; Marko Primorac, novi ministar financija, nije dobro namjestio fotelju u koju se uvalio i u kojoj je sjedio toliko hvaljeni Zdravko Marić koji je s nedužno&scaron;ću časne sestre obmanjivao javnost u srozavanju Hrvatske na dno europskih ljestvica kojem je sam uvelike pridonio, a već izjavljuje: "Iz EU nas hvale. Imamo bolji rejting od Italije, Rumunjske i Grčke!" Kao da je on za to u nekoliko dana postao zaslužan, osim toga &scaron;to znači "imati bolji rejting od Italije, Rumunjske i Grčke"? &Scaron;to to znači za toliku sirotinju, za siroma&scaron;nu djecu koja ne mogu platiti obrok u &scaron;kolama, za stotine tisuća umirovljenika koji imaju mirovinu oko mizernih dvije tisuće kuna, za iseljenike koji kreću na put bez povratka i masovno napu&scaron;taju domovinu i njezine rejtinge? Znači jo&scaron; samo jedan orden iz Bruxellesa na prsima Andreja Plenkovića, a on ga nije zaslužio obuzdavanjem pljačke stranih banaka i velikih tvrtki u Hrvatskoj, nego sluganstvom i ulizivanjem EU i onima koji su u toj pljački nemilosrdni. Ova agencija povećala je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva, ona agencija predviđa veći BDP, ulazimo u Schengen, uvodimo euro, a rejtinzi rastu li rastu. Hrvatska siroma&scaron;i i iseljava se, Plenković se napuhuje.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Ponedjeljak 18. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>FENOMEN &ndash; ORB&Aacute;N SVE 'GORI', MAĐARSKOJ SVE BOLJE<br /><br /></strong></p> <p>Godinama u Hrvatskoj nije objavljen pozitivan tekst o Viktoru Orb&aacute;nu. U na&scaron;oj sluganskoj javnosti, navikloj na uvlačenje Hrvatske i njezine vlasti u stražnjicu Bruxellesu, ocrnjivan je u svakom sukobu s EU, a i uporno su pre&scaron;ućivani učinci njegove politike u samoj Mađarskoj. Sada čitamo o tome da se jedna Hrvatica &scaron;okirala cijenama u budimpe&scaron;tanskim prodavaonicama u kojima su ulje, meso, jaja, bra&scaron;no... upola jeftiniji nego u Hrvatskoj, a izrazito su niže i cijene u restoranima. U Hrvatskoj je pak obratno, &scaron;to je hrvatska vlast omiljenija u Europi i &scaron;to nam vi&scaron;e "priznanja" stiže iz EU, hrana i druge potrep&scaron;tine u prodavaonicama sve su skuplje, a Orb&aacute;na mediji sve vi&scaron;e napadaju. Mađarski premijer obuzdao je svemoć zapadnog kapitala u svojoj zemlji i nastoji ga &scaron;to vi&scaron;e upregnuti u nacionalne interese, to je jedini njegov grijeh. Da nema toga grijeha, ne bi bilo ni napada na Orb&aacute;na niti bi Bruxelles hu&scaron;kao mađarsku oporbu na "autokrata". Moćne zemlje EU u onim slabijima pokupovale su banke, strate&scaron;ke državne tvrtke i druga nacionalna dobra i diktiraju im politiku, pogotovo gospodarsku, &scaron;to se najbolje vidi u prodavaonicama. Odatle i &scaron;ok Hrvatice u Budimpe&scaron;ti.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Utorak 19. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>VUČIĆ SE HTIO U&Scaron;ETATI U HRVATSKU KAO I U RATU<br /><br /></strong></p> <p>Odavno neki događaj nije u Srbiji izazvao takvu graju protiv Hrvatske poput odluke na&scaron;e vlasti da srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću zabrani privatni posjet Jasenovcu. Umjesto da kao državni čelnik i &scaron;tićena osoba najavi svoj dolazak i drži se protokola, primitivac i barbar Vučić htio se u&scaron;etati u Hrvatsku ba&scaron; kao &scaron;to je se u ratu u&scaron;etao kao agresor. Zapravo, treba se čuditi &scaron;to na bilo koji način Vučić uopće može doći u na&scaron;u zemlju, premda bi ga u nju trebalo pustiti, uhititi ga i suditi mu kao ratnom zločincu. Ali gdje bi to hrvatskoj vlasti, policiji, tužiteljstvu i pravosuđu palo na pamet! Službenoj Hrvatskoj normalno je da je ratni zločinac predsjednik Srbije, da s njim i njegovom državom imamo normalne odnose, da reagiramo na njegove izjave kao da ne znamo tko je. I ne treba li ići do "najekstremnijih" usporedbi? Na primjer, je li mogao neki zloglasni nacist, koji je činio zla u okupiranim područjima, poslije Drugog svjetskog rata biti izabran za predsjednika Njemačke pa da ga Europa prihvati i da se u&scaron;etava u zemlje žrtve nacizma kako bi odao počast stradalim Nijemcima? Bila bi to fantastika, ali Srbija je uvijek bila fantastična miljenica Zapada.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Srijeda 20. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>RASPRODAJA ZEMLJE JER JE HRVATSKA VLAST &ndash; NEKRETNINA<br /><br /></strong></p> <p>Od 10 nekretnina prodanih u Zagrebu i na obali u protekle dvije godine sedam su ih kupili stranci. Po nekima to nas ne bi trebalo zabrinjavati jer su "vrijednosti nacije, nacionalne države i obitelji zastarjele i zaostale". Hrvatska je sve manje hrvatska, svakih deset godina gubimo grad veličine Osijeka, prema posljednjem popisu stanovni&scaron;tva deset posto nas je manje, iseljavanje se nastavlja, a ako na temelju podataka izračunamo &scaron;to nas čeka, za dva stoljeća Hrvata vi&scaron;e neće biti. U povijesti su nestajali narodi mnogo veći i slavniji od nas, no ba&scaron; zato &scaron;to smo u siroma&scaron;tvu izloženi opasnostima za nacionalni opstanak, glavni zadatak vlasti trebao bi biti očuvanje nacije. No nema zakonskih prepreka za prodaju nekretnina strancima, nema mjera koje bi zaustavile iseljavanje, nego se nagla&scaron;ava "sloboda kretanja ljudi", nema poticaja za rađanje djece... Hrvatska je neovisna država koja bi zakonima mogla ograničiti ili zabraniti prodaju nekretnina strancima, možda i strožim kriterijima smanjiti iseljavanje, gradnjom besplatnih stanova potaknuti stvaranje i stasanje obitelji, ali ovom zemljom upravljaju volja i interesi EU. Stranci nekretnine kupuju u Hrvatskoj jer je njezina vlast &ndash; nekretnina.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Četvrtak 21. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>MOŽDA BI U BiH BILO BOLJE KAD BI BILO LO&Scaron;IJE<br /><br /></strong></p> <p>Od ponedjeljka, pi&scaron;u mediji, traje propagandna kanonada bo&scaron;njačkih i probo&scaron;njačkih stranaka i medija o tome da visoki predstavnik Christian Schmidt želi nametnuti odluku o izmjenama izbornoga zakona koja bi trebala biti po volji HDZ-a i hrvatske strane u BiH. S ovakvim izbornim zakonom bo&scaron;njačke bi stranke ponovno nametnule hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva i Hrvatima bi presudnim glasovima Bo&scaron;njaka ugurale &scaron;estoricu izaslanika za federalni Dom naroda te bi tako cijeli jedan narod isključile iz vlasti. U međunarodnoj zajednici navodno procjenjuju da bi takav ishod bio poguban za Federaciju BiH, a onda i za BiH, jer poslije političkog istrebljenja Hrvata u Federaciji ne bi vrijedio nijedan argument protiv srpske politike i odcjepljenja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. No pitanje je trebaju li se Hrvati bojati te opasnosti i ne bi li poslije odlaska Srba i sami lak&scaron;e izi&scaron;li iz te, po svemu sudeći, neodržive državne tvorevine? Dominacija i teror Bo&scaron;njaka nad Hrvatima u BiH bez Srba bili bi nepodno&scaron;ljivi za na&scaron;e sunarodnjake u BiH, za Hrvatsku pa i za svakog razumnog u međunarodnoj zajednici. Možda bi ishod izbora od kakvog se strahuje za Hrvate bio bolji od onog kakav se priželjkuje.<br /><br /></p> <p class="SEClass9"><strong>Petak 22. srpnja<br /><br /></strong></p> <p><strong>NADAJMO SE DA SE MASKE U HRVATSKU NEĆE VRATITI<br /><br /></strong></p> <p>Sjećate li se onih drama oko no&scaron;enja maski protiv zaraze koronom, svađa s "policajcima" u prodavaonicama i drugdje kad ih ne bismo imali i drugih nevolja koje su na sreću prestale? Ne znam jesu li posljedice uklanjanja maski pojačale pandemijsku napast, u podosta zemalja i zdravstvenih institucija u svijetu zahtijeva se da se vrate, no treba se nadati da se to u Hrvatskoj neće dogoditi. Gordan Lauc, profesor biokemije i molekularne biologije te biv&scaron;i član Vladina Znanstvenog savjeta za pandemiju korone, komentira kako su zapravo nastale mjere i za&scaron;to su se donedavno nametale, iako je bilo jasno da nemaju nikakvog dobrog učinka, ali je bilo lo&scaron;eg. Lauc podsjeća da mjere koje su vlade nametale u pandemiji nisu postojale ni u jednom udžbeniku epidemiologije, nikome normalnome nije padalo na pamet da uvodi ne&scaron;to &scaron;to ima veću &scaron;tetu od koristi. Tvrdi da su one "izmi&scaron;ljotina kineske komunističke partije koju su onda njihovi trolovi nametnuli Italiji &scaron;ireći strah po dru&scaron;tvenim mrežama (lažiranim filmićima i sl.)", a potom su se "u priču uključili iskompleksirani znanstvenici i stručnjaci". Lauc citira časopis The Economist koji "donosi vrlo jasnu sliku kataklizmičke &scaron;tete koje smo svi mi zajedno nanijeli djeci".</p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Milan Ivko&scaron;ić - Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-29-aleksandar-vucic-tanjug.jpgKarakteristika ovih izbora je i ta što su stranačka vodstva odlučila umiroviti svoje veteranehttp://grude.com/clanak/?i=359068359068Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jul 2022 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-covic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odustajanje Dragana Čovića od kandidature za sve dužnosti, osobito za člana Predsjedništva BiH, iznenadilo je hrvatsku, a razočaralo bošnjačku javnost. <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;"><strong>Pi&scaron;e: Jozo Pavković/<a href="https://www.vecernji.ba/kolumne/kako-bez-hrvatskog-i-srpskog-rusitelja-bih-covica-i-dodika-mobilizirati-bosnjacke-glasace-1599585?fbclid=IwAR1LLQKMrSobv8P1Hc4GPPmgzcCWooPjPUPBs08mo3913mffOaFiqaiuvJU" target="_blank">Večernji list</a></strong></p> <p><br />I jedni i drugi upravo su na njegovoj kandidaturi gradili izbornu kampanju. Hrvati kao na političaru koji svojim liderstvom može mobilizirati biračko tijelo, a Bo&scaron;njaci su uvjerili svoju javnost da je Čović njihov veliki protivnik te da se njemu i njegovim suradnicima ne smije dopustiti osvajanje vlasti. Tim argumentima već vi&scaron;e od desetljeća Bo&scaron;njaci Hrvatima biraju njihove predstavnike.<br /> <br /><br /> I &scaron;to sada?! Mogu li Hrvati bez lidera, kao dosad na izborima, mobilizirati blizu 80 posto biračkog tijela i kako-tako suprotstaviti se brojnijim Bo&scaron;njacima i mogu li Bo&scaron;njaci bez "crvene krpe" (Čovića) usmjeriti dio svoje ma&scaron;inerije na otimanje hrvatskih pozicija? U noći 2. listopada, kada budu prebrojavani glasački listići, znat će se snaga i namjere i jednih i drugih. Umnogome će to odlučiti i o budućnosti BiH kao države koja počiva na temeljima triju konstitutivnih naroda.<br /><br /> <br /> Ako Bo&scaron;njaci snagom brojnosti i ovoga puta odluče poniziti Hrvate, onda će do kraja razobličiti svoju politiku. Tada će se vidjeti kako je Čović bio samo alibi, a stvarni cilj je ru&scaron;enje konstitutivnosti naroda i stvaranje unitarne, bo&scaron;njačke države. Odnosno, ako već sada u predizbornoj kampanji Borjana Kri&scaron;to, kao političarka koja se natječe za mjesto člana Predsjedni&scaron;tva, i drugi kandidati iza kojih stoje gotovo sve hrvatske stranke okupljene oko HNS-a budu diskreditirani, onda je jasno kako je personalni obračun s Čovićem kori&scaron;ten isključivo za globalnu strategiju. Bo&scaron;njačkim političarima sada je povijesna prilika to demantirati i iskreno pokazati kako žele sačuvati stabilnost "trono&scaron;ca".<br /><br /> <br /> Jučer su predane sve liste za listopadske izbore. Sredi&scaron;nje izborno povjerenstvo rok za njihovu ovjeru ima do 29. srpnja. Politički subjekti bore se za tri mjesta u Predsjedni&scaron;tvu BiH, 42 mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, 98 mandata u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH te za 81 mandat u Narodnoj skup&scaron;tini RS-a, kao i u prosjeku po trideset mjesta u 10 županijskih parlamenata. Usto, predsjednik i dva dopredsjednika RS-a biraju se izravno.<br /><br /> <br /> Za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva, uz Borjanu Kri&scaron;to, opet će se natjecati Željko Kom&scaron;ić. Imaju li Bo&scaron;njaci luksuz odvojiti mu 200 ili 300 tisuća glasova?! Ovoga puta to će biti puno teže. Prvo, diskreditirana je strategija da jedino s "Kom&scaron;ićem" mogu zaustaviti ulazak Čovića u Predsjedni&scaron;tvo, a drugo, i Bo&scaron;njaci imaju svoje jake kandidate. Teže im je u takvoj konkurenciji raspr&scaron;ivati glasove. Jer, za bo&scaron;njačko mjesto u utrci su Bakir Izetbegović iz SDA i Denis Bećirović iz ujedinjene oporbe predvođene SDP-om.<br /><br /> <br /> Bit će burno i u Republici Srpskoj. Milorad Dodik ne ide u utrku za člana Predsjedni&scaron;tva, već njegova najbliža suradnica Željka Cvijanović. Njoj će se suprotstaviti lider srpske oporbe Mirko &Scaron;arović (SDS). On je prije dva desetljeća već bio na toj dužnosti. Dodik će se pak poku&scaron;ati vratiti na svoju staru fotelju predsjednika RS-a. Neće mu biti nimalo lako jer mu se na tom putu "ispriječila" kandidatkinja oporbe Jelena Trivić (PDP).<br /><br /> <br /> Te&scaron;ko je procijeniti hoće li tko iz oporbe na ovim izborima osvojiti vodeća mjesta na razini države, entiteta ili pak županija, ali ono &scaron;to je evidentno, nacionalne stranke su u dva desetljeća od Daytona do posljednjih izbora vi&scaron;e nego prepolovile broj svojih glasača. Primjerice, vodeća bo&scaron;njačka stranka SDA je s 900 tisuća, kada ju je vodio Alija Izetbegović, na posljednjim izborima pala na 250 tisuća. HDZ BiH je s 340 tisuća do&scaron;ao na 150 tisuća, pri čemu treba imati u vidu da se iz te stranke izrodio sestrinski HDZ 1990. te jo&scaron; nekoliko manjih stranaka. Srpski SDS je s 580 tisuća pao na 160 tisuća. Primat u srpskoj politici preuzeo je Dodikov SNSD koji je osvojio 260 tisuća.<br /><br /> <br /> Karakteristika ovih izbora je i ta &scaron;to su stranačka vodstva odlučila umiroviti svoje veterane koji su obilježili post daytonsko političko razdoblje. Među Srbima na državnim listama neće vi&scaron;e biti Nikole &Scaron;pirića, Du&scaron;anke Majkić, Sredoja Novića, Lazara Prodanovića, kod Bo&scaron;njaka &Scaron;efika Džaferovića, Halida Genjca, Adila Osmanovića, Safeta Softića, kod Hrvata Dragana Čovića, Bari&scaron;e Čolaka... Primjetno je kako je za ove izbore na listama veliki broj mladih i žena. Dvije žene, političke veteranke - Borjana Kri&scaron;to i Željka Cvijanović, koje su ostavile dubok trag u politici, mogle bi zasjesti u državno Predsjedni&scaron;tvo. A svi su vjerovali kako su ta mjesta rezervirana za njihove stranačke &scaron;efove Dragana Čovića i Milorada Dodika. Bo&scaron;njačkim, pa i međunarodnim stratezima ni&scaron;ta se lo&scaron;ije nije moglo dogoditi. Kako sada bez hrvatskog i srpskog "ru&scaron;itelja" države mobilizirati bo&scaron;njačke glasače!? Panično se traži novi neprijatelj! &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-covic.jpgFenomen fra Lazara Perice! Evo zašto je postao omiljen u Hrvatskoj, Hercegovini, Bosni...http://grude.com/clanak/?i=359005359005Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jul 2022 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-01-fra-lazar-perica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Lazar Perica jedan je od najpopularnijih svećenika u Hrvatskoj, a status je stekao prosvjedujući protiv raznih, represivnih mjera u prošloj godini.<p><br />Ne ulazeći u to je li ovaj župnik u Bilicama i bolnički kapelan u &Scaron;ibeniku u pravu oko nekih stvari ili ne, ovdje ćemo kratko analizirati tajnu uspjeha zanimljivog fratra.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to fra Lazara velik broj ljudi cijeni i po&scaron;tuje, a nekog drugog, možda po nekim mjerilima puno ekspiditivnijeg svećenika ne? Pa zato &scaron;to ljudi u dana&scaron;njem vremenu trebaju revolucionare. Ustvari, u svim vremenima narod treba revolucionare! A pogotovo one iz svijeta vjere, jer su crkveni ljudi bili najveći revolucionari i mijenjali su svijet. Jer je Krist bio revolucionar, Bogočovjek koji se spustio na Zemlju gre&scaron;ni svijet okrenuti na bolje. <br /><br /></p> <p>Može se ostati u toplini vlastitih domova, kako većina danas i radi, međutim tko će onda pomagati svijetu ili barem mijenjati svoje okruženje, davati sugestije, a po ovom &scaron;to čujemo od fra Lazara Perice u propovijedima, nikakvih zlih misli tu nema, ali mu je borba protiv represije prioritet. <br /><br /></p> <p>Fra Lazaru Perici, čak će i oni koji smatraju da nije u pravu, u nekoj ti&scaron;ini odati mu priznanje jer je on odlučio razdrmati narod, biti uz taj narod, ne popeti se visoko na kaptol pa odozgo vladati i priklanjati se raznim strujama, nego slu&scaron;ati i pohvale i kritike, i sugestivna razmi&scaron;ljanja i davati svoje mi&scaron;ljenje. Ne dvosmisleno kao &scaron;to to neki čine, pa zbunjuju mnoge, nego jasno i jednostavno.<br /><br /></p> <p>I zato, slagali se s njim ili ne, fra Lazar Perica je dobrodo&scaron;la promjena u dana&scaron;njem dru&scaron;tvu, pa i u Crkvi u Hrvata, iako ga ta ista institucija ne favorizira previ&scaron;e i u nekim župama, koje su ga htjele dovesti kao gostujućeg propovijednika, zabranjen je od strane crkvenih glave&scaron;ina.<br /><br /></p> <p>Ovo su te&scaron;ka vremena, ali su i vremena revolucionara koji će pokrenuti svijet...</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-01-fra-lazar-perica.jpgPolitička veteranka ima priliku života... Borjani Krišto protiv Komšića najveća prednost fajt Bakira i Denisahttp://grude.com/clanak/?i=358998358998Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jul 2022 00:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-01-borjana-kristo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 2010. Željko Komšić osvojio je čak 337 tisuća glasova i Borjana Krišto sa 109 tisuća glasova nije mu, realno, mogla ništa, pa i da je kompletan hrvatski narod, iznad 18 godina i s pravom glasa, za nju glasovao.<p><br />Kom&scaron;ić je već tada bio dobar komad budale koji drugi put uzurpira hrvatsku poziciju bo&scaron;njačkim glasovima, no ono &scaron;to je nakon toga radio spada u anale. Ru&scaron;io je SDP koji ga je stvorio, stvarao DF, glorificirao politiku Bakira Izetbegovića, odužujući mu se jer je prelijevao glasove njemu, i tako dalje.<br /><br /></p> <p>Epska bitka vodila se 2018., kada su se susreli Željko Kom&scaron;ić i Dragan Čović. Kom&scaron;ić je osvojio 225.500 bo&scaron;njačkih glasova, a Čović 154.819 hrvatskih glasova. Uz Čovića, Diana Zelenika uzela je 25.890 glasova, Bori&scaron;a Falatar 16.036 glasova i Jerko Lijanović 6.099 glasova. Da uzmemo u obzir i da su sve to hrvatski glasovi, a nisu jer je za Bori&scaron;u glasovalo uglavnom bo&scaron;njačko biračko tijelo, Čović bi dogurao do 201 tisuće glasova i opet ne bi mogao vratiti uzurpiranu hrvatsku poziciju.<br /><br /></p> <p>Za prvog Bo&scaron;njaka, ako izuzmemo njihovog rekordera po broju glasova Kom&scaron;ića, borili su se Džaferović, Bećirović, Radončić, Hadžikadić, &Scaron;epić i Jerlagić. Džaferović je osvojio 212 tisuća glasova, a Denis Bećirović 194 tisuće glasova. Za&scaron;to je to važno? Zato &scaron;to ovog puta na megdan izlaze Bakir Izetbegović i Denis Bećirović.<br /><br /></p> <p>Kompletna bo&scaron;njačka desnica ujedinila se oko Izetbegovića, a kompletna ljevica i tzv. građani oko Bećirovića. Izetbegović je egoističan tip i ako je u slučaju Kom&scaron;ića mogao motivirati "džamiju" da glasuje za Kom&scaron;ića, u ovom slučaju ipak neće puno riskirati jer bi bio ozbiljan udarac na njegov ego kada bi ga porazio Bećirović, a to se lako može dogoditi jer Radončić koji je imao 75 tisuća glasova na pro&scaron;lim izborima već je dao podr&scaron;ku Bećiroviću. Ako se uzme u obzir i da se Hadžikadić koji je tada imao 58 i pol tisuća glasova planira povući zbog Bećirovića, a već je najavio članstvo, te uzmimo u obzir Nezavisni blok i Stranku za BiH koje su također imale svoje članove i sada podržavaju Bećirovića, dolazimo do brojke od skoro 370 tisuća glasova za Bećirovića. Jasno je, Bakir Izetbegović po svemu gledajući odavno nije bio u težoj situaciji i to građanske opcije osjete.<br /><br /></p> <p>Stoga, ako se uspije mobilizirati hrvatsko biračko tijelo, kao &scaron;to se učinilo u slučaju prije 4 godine kada je hrvatski kandidat imao najvi&scaron;e glasova u povijesti i sru&scaron;io ga je bo&scaron;njački inženjering, a ovog puta nema nijednog kandidata Devedesetke kao u protekla dva izborna ciklusa, mogla bi Borjana Kri&scaron;to konačno pobijediti za Predsjedni&scaron;tvo BiH. Naravno, ako Bakir i Denis mobiliziraju svoje za sebe, a ne za Kom&scaron;ića kako su ih naučili.<br /><br /></p> <p>Politička veteranka ima priliku života, ali je vrijeme da se i ona konačno približi hrvatskom čovjeku u BiH. Oni koji prate politiku tvrde da nema jače u predlaganju zakonskih rje&scaron;enja i usklađivanju s najvi&scaron;im, europskim normama. Međutim, zakoni u BiH se ne po&scaron;tivaju i ostaju puno puta mrtvo slovo na papiru. Također su i nakaradni jer je zbog njih Borjani skočila plaća za jo&scaron; 500 KM proteklih dana. I to je ono &scaron;to treba mijenjati. Hoće li to Borjana Kri&scaron;to moći, ili htjeti zbog nekih svojih stranačkih kolega, ne možemo tvrditi, međutim da bi u Predsjedni&scaron;tvu bila dobar borac za Hrvate u BiH i promjenu izbornog zakona da konačno možemo birati koga hoćemo, a ne samo Borjanu i slične, sigurno bi. A realno, nećemo biti prosti, ali i kandidaturom za Predsjedni&scaron;tvo Borjana je pokazala da ima neke stvari kakve nemaju neke njene mu&scaron;ke kolege kojima se također nudilo da krenu u utrku za Predsjedni&scaron;tvo, ali su odustali...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-01-borjana-kristo.jpgTRESE SE HERCEGOVINA, A JA ZAGLEDAN U RASPELO, pitam se zašto smo slijepi i zašto smo tražeći osjećaj mira i sigurnosti pustili zlo u svijet!?http://grude.com/clanak/?i=358985358985Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jun 2022 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-30-apokalipsa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biskup Athanasius Schneider je ovih dana objavio knjigu o teškim vremenima i prorocima koji su najavili dolazak ratova, gladi, raskola, raznih katastrofa...<p>&nbsp;</p> <p>Čitam dijelove jednog intervjua, gledam u raspelo, a ono zatrese jutros u 8:07.<br /><br /></p> <p>Nisam se puno obazirao. Neugodno je &scaron;to neće da se zaustavi, a ugodno je kad nas Gospodin čuva, omogućio nam je pamet da pravimo jake kuće.<br /><br /></p> <p>A opet ne&scaron;to razmi&scaron;ljam, kako smo tu darovanu nam pamet u drugim stvarima unakazili pa se zapitah za&scaron;to nismo samo ostali na izgradnji kuća.<br /><br /></p> <p>Imamo odnarođene političare na vlasti i u oporbi, a ni s njima nemamo &scaron;anse politički pobijediti u ovoj zemlji, imamo biskupe koji nam proganjaju svećenike, samo se redaju jedan za drugim, imamo i gospodarstvenike koji radnicima daju male plaće, a i radnike nezahvalne i ondje gdje imaju solidne plaće. Čast izuzecima, nego iskustvo me uči da mogu ovako govoriti.<br /><br /></p> <p>E sada da se vratim na tu knjigu. Autor je biskup Athanasius Schneider.<br /><br /></p> <p>To je jedan od biskupa koji, ako su nam već željeli visokog predstavnika - biskupa izvana, bi bio izvanredan za Hercegovinu. Uključiv čovjek svjestan situacije, kojem ne bi bio problem, primjerice, jedan fra Bernard Marić, Bog mu dao vječni mir i gore ga nagradio za sve dobro koje je činio Hercegovini. Zatim i drugi fratri, a pade mi na pamet jo&scaron; jedan grudski, s Ledinca, fra Marinko Leko kojem treći dan ispisa&scaron;e kaznu kad je rekao biskupu da se ne slaže s činjenicom da se četiri petine Mostara otmu franjevcima, a njima ostane jedna petina. Bog neka i njega nagradi!<br /><br /></p> <p>A mi dobivamo isključive biskupe koji će, nažalost, prvo primiti političku elitu u goste i pričati o politici kao da su desetljećima sjedili u parlamentu, a onda ako ikad svećenici dođu na red, dobro dođu... neki koji su im od koristi...<br /><br /></p> <p>I &scaron;to biskup Schneider kaže o ovim vremenima, pa i o ovom potresu koji nas je možda uznemirio, pa i o medijima koji &scaron;ire strah. Pa kaže da se ne pla&scaron;imo i prestra&scaron;iti i uspaničariti. Jer, kako biskup kaže: "Ako mi ne&scaron;to stvara dobar osjećaj i mir od Boga je, a ako je negativno od nečastivog je. A to je ponekad sasvim proma&scaron;eno i upravo se osjećajima sotona koristi da zavedene ljude. Poznam xy primjera onih koji su slijedili i slijede dokazano lažne proroke i duhovne pravce samo na račun toga jer im te poruke/učenja stvaraju dobar osjećaj. Kao i one koji su recimo odbili kr&scaron;ćansku vjeru jer im neke stvari koje su pročitali stvaraju negativan osjećaj."<br /><br /></p> <p>Ističe da smo upravo zbog bijega od paničnih vijesti pustili zlu da se ovako ukorijeni. - Jo&scaron; veći apsurd je kad vidimo povijest čovječanstva ili npr &scaron;to se samo dogodilo u svijetu u zadnjih stotinjak godina; nekoliko ratova, 2 svjetska rata, atomsko oružje, genocidi na sve strane, prirodne katastrofe, ozakonjenja svega i svačega (doslovno smo gori nekoliko puta od Sodome i Gomore) itd. Kako je Gospa rekla u Crkveno priznatom ukazanju u Kibehu:&nbsp; <strong>Svijet je na rubu katastrofe.</strong> To je rekla početkom 80ih. Ako je tada svijet bio na rubu katastrofe, &scaron;to je onda danas? &Scaron;to je tu onda toliko čudno u ovim nekim porukama? Zar ne vidite u kakvom duhovnom stanju se čovječanstvo nalazi? Apsolutno su u skladu sa svime, za mene osobno bi poruke koje bi obećavale med i mlijeko bile zabrinjavajuće i lažne i od samog đavla. Mir hoće doći (kako i svi pravi proroci kao i Pismo govore), ali prije njega nas čekaju jo&scaron; mnoge ne ba&scaron; najljep&scaron;e stvari - kako također Pismo i relevantna ukazanja, sveci i mistici govore - naglasio je.<br /><br /></p> <p>Zatim se osvrnuo na dana&scaron;nje vrijeme. - Pogledajmo samo &scaron;to se dogodilo u svijetu i Crkvi u zadnje 2 god (rat, ogroman broj prirodnih katastrofa raznih vrsta, &scaron;izma u Crkvi, umjetno stvoren virus i sve posljedice koje idu s njim itd kao i za &scaron;to sve ima potencijala.) No velika većina unatoč tome ima tedenciju zatvarati oči i u&scaron;i i kamenovati proroke ako im najave ne&scaron;to negativno (npr. znam neke relevantne proroke koji su pogodili dosta toga &scaron;to se dogodilo u zadnje 2 godine i čega nije bilo na vidiku uopće uoči toga - i unatoč tome opet se nazivaju lažnima i da stra&scaron;e, ljudi kao da ne vide &scaron;to se dogodilo sve zadnje 2 godine i &scaron;to se događa, kao da su doslovno slijepi), želeći da im se očito glade u&scaron;i i govore samo lijepe stvari. Nekad mi je također ironično vidjet osobe koje to rade a recimo žestoki su pobornici npr. Međugorskih ukazanja i poruka i tajni - od kojih su potonje mnoge apokaliptične prirode (&scaron;to ima itekako biblijskog temelja) &scaron;to su i sami vidioci priznali kao i koliko su plakali kada su vidjeli &scaron;to dolazi - i &scaron;to ljudima može stvoriti nemir/strah i prema čemu su oni tom logikom onda oni lažni proroci, no tada se to nekako zanemari i to je u redu - dok ovo drugo nije, kako - pojma nemam, ali dosta kontradiktorno - nagla&scaron;ava.<br /><br /></p> <p>Za kraj je naglasio da je za njega poznata fraza Ivana XXIII - "proroci propasti" - dvosmislena/nejasna. - Ja to zapravo ne razumijem. Uostalom, svi pravi proroci u Bibliji bili su, u tom smislu, <strong>&ldquo;proroci propasti&rdquo;</strong>. Stalno su upozoravali na nadolazeću kaznu, osuđivali grijeh i pozivali na pokajanje. S druge strane, oni koji su proricali napredak, sigurnost i udobnost u Bibliji se nazivaju lažnim prorocima. ...Pravi proroci NISU obećavali izbavljenje od Božje kazne, niti su predviđali samo zemaljsko blagostanje ili mir. Ne, sve se to moglo naći u učenjima lažnih proroka. Pravi proroci su u tom smislu bili proroci propasti. Propast &mdash; &scaron;to bi u ovom slučaju označavalo ozbiljnost situacije. Bog je bio prvi koji je prorekao propast, odmah nakon prvog grijeha, nakon izgona iz Raja. Potpuno ozbiljno, rekao je Adamu da će umrijeti. 'Eva', rekao je, 'rađat će&scaron; djecu u boli'. 'Prah si i u prah će&scaron; se vratiti'. To su riječi koje je čovjek čuo. Dakle, izraz "prorok propasti" ima ne&scaron;to nejasno/dvosmisleno." "Jer doći će vrijeme kad ljudi neće podnositi zdrava nauka nego će sebi po vlastitim požudama nagomilavati učitelje kako im godi u&scaron;ima; od istine će uho odvraćati, a bajkama se priklanjati." (2 Tim, 4)</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-30-apokalipsa.jpegBravo sirotinjo naša dobročiniteljska: Plaće si digli Borjana, Darijana, Nikola, Predrag, Mijo...http://grude.com/clanak/?i=358941358941Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 10:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-22-zastupnici.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski zastupnici uz bošnjačke i srpske, koji se svim silama bore da zaštite nacionalne interese svojih građana, digli su svoje krvavo zarađene plaće za još 500 maraka.<p><br />I neka su se malo potkožili i neka su na leđima sirotinje &scaron;togod zaradili jer kako živjeti u dana&scaron;njem vremenu s 5 tisuća maraka mjesečno. Dični na&scaron;i Mijo, Darijana, Borjana, Nikola, Predraže... hvala vam na svim dobročinstvima kojima svakodnevno pomažete narodu i neka ste i sebi zaradili za jo&scaron; koji stan, kada ovako vrijedno radite.<br /><br /></p> <p>Nastavit ćemo vam točiti gorivo po 3,66 KM za litar dizela jer vi to zaslužujete, nemojte glasovati da se snize tro&scaron;arine jer ne treba to nama, mi smo tu zbog vas dobročinitelji na&scaron;i...<br /><br /></p> <p>Nadamo se da ste shvatili da ironiziramo ovaj kriminal i ove političke debilčine i uhljebe. <br /><br /></p> <p>Radi se o političarima iz koalicije: "SDA-HDZ-SNSD-DF-Željko Kom&scaron;ić<br /><br /></p> <p>Oni koji su glasovali za povećanje svojih plaća su: Denis Zvizdić, Neboj&scaron;a Radmanović, Adil Osmanović, Safet Softić, zatim Edin Mu&scaron;ić, Snježana Novaković-Bursać, Ljubica Miljanović, Dragan Bogdanić, Obren Petrović, te &Scaron;emsudin Dedić, Halid Genjac, kao i Mijo Matanović, Darijana Filipović, Borjana Kri&scaron;to, Vlatko Glava&scaron;, Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Jasmin Emrić, Nikola Lovrinović, Alma Čolo te Predrag Kožul.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-22-zastupnici.pngBiH neće u EU! Realno, EU će ili pasti pod 'rusku čizmu' ili plaćati obnovu Ukrajine do iznemoglostihttp://grude.com/clanak/?i=358823358823Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 23:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-06-22-rat-u-ukrajini.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europsko vijeće je odlučilo da Ukrajina i Moldavija dobiju status zemalja članica Europske unije.<p>&nbsp;<br />A BiH koja je također pro&scaron;la krvavi rat nije dobila nikakav status, već samo poziv na rje&scaron;avanje 14 ključnih prioriteta čije rje&scaron;avanje, ruku na srce, mnogima u BiH nije interes.<br /><br /></p> <p>Iako, koliko god to brutalno zvučalo, danas sutra po ovom načelu i Rusija ako osvoji cijelu Ukrajinu ili pak Moldaviju koju drže u &scaron;aci, može postati članica EU, Bosna i Hercegovina to ne može.<br /><br /></p> <p>Međutim, mi u BiH smo naivni, mislimo da nas u EU vole i žele nam dobro, te da nas čekaju u svojoj zajednici ra&scaron;irenih ruku.<br /><br /></p> <p>Naravno da to nije tako, a i pitanje je koliki nam je interes sada ući u tu Europsku uniju.<br /><br /></p> <p>Da budemo do kraja jasni, ne želimo biti dio EU obitelji ako Rusija osvoji Ukrajinu, pa da Rusi kroje sudbinu u toj tvorevini. A s druge strane, ne isplati nam se biti ni dio EU ako ćemo morati slati novac za obnovu Ukrajine, a u BiH pola toga nismo obnovili od rata 90-ih.<br /><br /></p> <p>Vrijeme je da Bosanci i Hercegovci, Hrvati, Srbi i Bo&scaron;njaci počnu razmi&scaron;ljati svojom glavom, ne pričati o međusobnom ratu, nego o međusobnoj suradnji koja je moguća, ma koliko nam pro&scaron;lost bila te&scaron;ka.<br /><br /></p> <p>Nitko nam neće pomoći, osim nas samih.</p> <p><br /><em><strong>Glava/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-06-22-rat-u-ukrajini.jpgMinimalna satnica u Njemačkoj 12 eura! Analitičar: Ne vrijedi taj novac kao prije godinu danahttp://grude.com/clanak/?i=358586358586Grude.com - klik u svijetSun, 12 Jun 2022 09:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-12-salter-banka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. listopada u Njemačkoj stupa na snagu povećanje minimalne satnice na 12 eura. Kancelar Olaf Scholz tako je ispunio obećanje da će, ako dođe na funkciju, povećati minimalnu satnicu, i to za gotovo 15 posto. <p><br />Prema ranijim zakonima, minimalna je satnica krenula od 8,50 eura, onda se povećala na sada&scaron;njih 9,82 eura, a od 1. srpnja prvi će put biti veća od 10 eura, odnosno iznosit će 10,45 eura.<br /> <br /><br /> <strong>Vlada oprez<br /></strong><br /><br /> U listopadu će se stabilizirati na 12 eura i tako će Njemačku učvrstiti kao predvodnicu europskog gospodarstva. I sada dolazi do novog problema. Hoće li ovaj događaj potaknuti nova iseljavanja iz BiH? Za sada vlada oprez u davanju izjava jer je te&scaron;ko prognozirati situaciju u vremenu kada rat bukti na europskom kontinentu, a &scaron;ef Svjetske zdravstvene organizacije, upravo kada smo pomislili da smo se rije&scaron;ili virusa, tvrdi da bi mogla doći jo&scaron; gora verzija. Analitičar koji je za Večernji list anonimno odlučio dati izjavu tvrdi da se može očekivati egzodus, ali ga se nitko ne usudi prognozirati iz jednostavnog razloga. - Pa pogledajte koliko je ljudi oti&scaron;lo. Pola milijuna žitelja iz BiH u ovih je 10 godina sreću potražilo u inozemstvu i ne možemo tvrditi da je ta priča gotova. Mislili smo da će pandemija usporiti iseljavanje, u 2020. je to i učinila, ali samo zbog toga &scaron;to je vladala neizvjesnost oko koronavirusa. Pro&scaron;le je godine nekih 50 tisuća ljudi oti&scaron;lo kada su se stekli uvjeti, pandemija oslabjela i slično. Ove godine pričamo o ratu, ako se ne pro&scaron;iri, onda od 1. listopada možemo očekivati novi egzodus, samo će biti teže nego u ranijim valovima - priča nam sugovornik. A teže će biti jer dolaze novi migranti. - Najava je da bi zbog gladi i nestabilnosti na Bliskom istoku i u Africi nove stotine tisuća ljudi mogle krenuti prema Europi, da ne iskoristim veću brojku. A da ne govorimo o tome da Njemačka već usisava Ukrajince i daje masovno radne dozvole. U toj situaciji radnicima iz BiH neće biti jednostavno. Istina je da su se radnici s ovih prostora dokazali u Njemačkoj u vi&scaron;e od pola stoljeća gastarbajterstva, ali ovo su neka druga vremena. Ne možemo na isti način govoriti o zapo&scaron;ljavanju u miru i u zapo&scaron;ljavanju u ovakvim kriznim vremenima - ističe sugovornik. Kaže i da oni koji planiraju doći u Njemačku moraju dobro promisliti. Kada govorimo o 12 eura, moramo znati da ta vrijednost danas nije jednaka onoj od prije godinu dana.<br /><br /> <br /> <strong>Rekordna inflacija</strong></p> <p><br /> Primjerice, godi&scaron;nja stopa inflacije u Njemačkoj dosegla je u svibnju čak 7,9 posto, i to je najvi&scaron;e jo&scaron; od zime 1973./1974. - Iako je njemački kancelar najavio da traži s poslodavcima i sindikatima rje&scaron;enja kako bi se ublažio učinak rasta cijena i usporila inflacija, moramo biti realni. S plinom, naftom, strujom... može na jesen i zimu izbiti kaos. Poznato je da se u Njemačkoj i Austriji vježbama ljude pripremalo kako preživjeti bez struje. Smatram da se ne treba zalijetati i da treba izvagati sve pozitivne i negativne učinke ove minimalne satnice od 12 eura, pa tek onda napraviti korak prema ostanku ili pak odlasku - zaključio je za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/minimalna-njemacka-satnica-od-12-eura-bih-u-strahu-od-novog-egzodusa-1593982" target="_blank"><strong>Večernji list</strong></a> analitičar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-12-salter-banka.jpgKao vjesnici ljeta projure, mahnu, odlaze na dalek put... neka ih čuva sveti Kristoforhttp://grude.com/clanak/?i=358552358552Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jun 2022 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-10-22-karabaja-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao vjesnici ljeta samo projure, mahnu onima koji ih s ushitom promatraju, odlaze na dalek put...<p><br />Danas bacismo pogled na njih u Grudama. Imaju motoristi, bajkeri... tu neku karizmu, a legende o njima prepričavaju se i onda kad vi&scaron;e nisu među nama. Kao u priči o Karabaji koji je morao dalje, koji nije mogao na nebo otić bez motora...</p> <p><br />Neka ih čuva i zagovara sveti Kristofor, mučenik, za&scaron;titnik vozača i putnika.</p> <p>Jedna od legendi o svetom Kristoforu kaže da je bio mladi div koji je htio služiti najmoćnijem gospodaru. Stoga je najprije služio kralju, pa onda caru, a potom i đavlu, no kad je vidio kako se đavao boji raspela, poželio je služiti Kristu kao najjačem Gospodaru. Neki ga je pustinjak poučio u vjeri, pa je postao kr&scaron;ćanin. Nastanio se pokraj rijeke da bi tako mogao pomagati putnicima pri prelasku. Jedne ga je noći probudio dražestan dječji glasić i zamolio da ga prenese preko rijeke. S lakoćom je Kristofor stavio dječačića na ramena, ali kad je počeo koracati prema drugoj obali rijeke, teret je bivao sve teži te ga je upitao: Za&scaron;to si tako težak? A dječak je odgovorio: &ldquo;Jer nosim grijehe cijelog svijeta&rdquo;. Bio je to sam Isus Krist u liku djeteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka nam zagovor ovog velikog sveca svima bude na pomoći, a osobito onima koji su stalno na cesti... vozačima kamiona, motora, automobila...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-10-22-karabaja-1.jpegHoće li zbog Bandićeve smrti odgovarati SDP-ovci, Možemovci, Juričan, Soroševci...http://grude.com/clanak/?i=358527358527Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jun 2022 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-08-milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osam godina je prošlo od pompoznog uhićenja Milana Bandića u Zagrebu! Dana 14. listopada Milan Bandić, Slobodan Ljubičić i Petar Pripuz uhićeni su nakon višemjesečnog policijskog istraživanja.<p><br />&Scaron;tete koje su pričinili brojale su se u desecima milijuna kuna. USKOK je radio, tvrdilo se da je ovo početak či&scaron;ćenja Zagreba, kraj kriminalne hobotnice...</p> <p><br />Danas, 8 godina poslije, Milan Bandić, najdugovječniji gradonačelnik Zagreba, vi&scaron;e nije među živima, a Petar Pripuz je oslobođen po svim točkama optužnice. Bez istog tog Petra Pripuza ni aktualni gradonačelnik Tomislav Toma&scaron;ević Senf ne može voditi Zagreb jer ovaj upravlja otpadom, ima sve dozvole za otpad i strojeve.</p> <p><br />Od svih velikih afera zbog od afere Agram, nije ostalo ni&scaron;ta, a jedino u čemu se USKOK iskazao je nekoliko zapo&scaron;ljavanja, za koje su drugi optuženi, ali kao Bandić je bio nalogodavac, te kori&scaron;tenje službenog automobila kad je primjerice Milan Bandić treba do Gruda na svinjokolju, ili Mila Horvat na liječenje u Austriju, ili pak jedna od najuspje&scaron;nijih sporta&scaron;ica svih vremena Sandra Perković, prilikom povratka u Zagreb. Koliko je smije&scaron;na optužnica i zbog zapo&scaron;ljavanja govori činjenica da ima i jedna uvjetna kazna, a najvi&scaron;e će u zatvoru provesti Ivan Tolić. "Čak" DEVET MJESECI zatvora.</p> <p><br />Prije godinu dana SDP-ovci, Možemovci, Juričan, Sorosevci... pitali su se hoće li Prica odgovarati za njegovu smrt... s obzirom da se ispostavila da te večeri s Bandićem nije bila Prica, te je i to sud ustvrdio, a evo sada se ispostavlja da čovjek nije bio kriv ni u aferama Agram i Bramgrad, onda se svatko razuman ima pravo zapitati hoće li spomenuta ekipa odgovarati za smrt Milana Bandića.<strong><em> <br /></em></strong></p> <p><strong><em><br /></em></strong>I je li ih stid priznati da su u ovih godinu dana mandata jedino uspjeli otvoriti nekoliko Bandićevih projekata, od žicare do mosta i spomenika...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-08-milan_bandic.jpgDosadila je kuknjava s Jadrana. Ili platite radnika ili radite samihttp://grude.com/clanak/?i=358464358464Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jun 2022 21:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-06-22-sobarica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stvar je postala prilično bizarna – već tjednima slušamo kuknjavu poslodavaca s Jadrana kako "nema sezonaca" i kako "radnici traže previše". Pa evo kratka uputa za sve poslodavce koji misle da radnik traži previše. Možete:<p>&nbsp;</p> <p>a) dati radniku vi&scaron;e novca i osigurati bolje uvjete rada,</p> <p>b) reći "ne dam", uzeti krpu ili kuhaču u ruke i odraditi posao sami.<br /><br /></p> <p>Stvar s trži&scaron;tem, pa i trži&scaron;tem rada, vrlo je jednostavna &ndash; onaj tko prodaje, to je ovdje radnik koji prodaje svoj rad, traži neku cifru, onaj tko kupuje, to je ovdje poslodavac, nudi neku cifru. Ako se nađu, potpisuju ugovor o radu, ako se ne nađu &ndash; nikom ni&scaron;ta. &Scaron;to uopće znači rečenica da "radnici traže previ&scaron;e"? Radnik ima pravo tražiti koliko mu se ćefne &ndash; može za konobarenje tražiti 20.000 kuna. Ako ste ih spremni platiti, doći će vam raditi. Ako niste, onda nećete dobiti radnika. Država naravno tu ima svoje prste u smislu opterećenja rada, ali osnova je sloboda ugovaranja, nitko nije obvezan doći vama raditi za novce koje ste zamislili.<br /><br /></p> <p>Ako va&scaron; poslovni model traži radnika za 5000 kuna, a radnik ko&scaron;ta 15.000 kuna jer mora 5000 platiti skromni smje&scaron;taj u sezoni i zaraditi za razdoblje izvan sezone &ndash; onda imate lo&scaron; poslovni model. Hrvatska je članica Europske unije, dakle svi iz EU ovdje mogu slobodno raditi, a dodatno, državljani Ukrajine su dobili mogućnost rada bez radnih dozvola.<br /><br /></p> <p>Dakle, ima par stotina milijuna ljudi koji mogu doći slobodno raditi u va&scaron; kafić, restoran, &scaron;to već imate &ndash; pa ako ne možete naći sezonskog radnika, da nije onda ipak problem u vama? Možda imate lo&scaron; poslovni model?<br /><br /><br /><strong>Malo ste dosadili kuknjavom<br /><br /></strong></p> <p>Pričamo često ovdje o proma&scaron;ajima države, lopovluku vladajućih, pogre&scaron;nim strategijama i blesavostima lokalnih samouprava, no hajdemo ovaj put o toj priči o sezoncima.<br /><br /></p> <p>Prva stvar &ndash; u svibnju ili lipnju se ne traži sezonska radna snaga. Tada možete naći nekog studenta koji ide zaraditi preko ljeta, ali taj student može biti konobar na plaži gdje će donositi Cole i osrednju kavu, jer ne zna napraviti sladoled-kup ili koktel, a kamoli očistiti ribu gostima i preporučiti odgovarajuće vino uz hranu. Kvalitetan radnik se dogovara za sezonu pola godine ranije.<br /><br /></p> <p>Drugo, da bi mu se isplatila sezona, radnik mora raditi 7-8 mjeseci. Dakle, posao vam treba krenuti u travnju, a zavr&scaron;iti sredinom listopada jer sezonac mora zaraditi za cijelu godinu. Nekih 7-8 mjeseci na moru, pa odmor, pa onda povremeni rad od sv. Nikole do početka korizme, kada se u nas događaju svi mogući domjenci i proslave.&nbsp;<br /><br /></p> <p>To &scaron;to se vas ne tiče &scaron;to on mora zaraditi za cijelu godinu &ndash; ne tiče se ni njega &scaron;to va&scaron;a sezona traje tri mjeseca. Duljina sezone je inače ne&scaron;to &scaron;to se radi strate&scaron;ki, pa oko toga kukajte va&scaron;im načelnicima i turističkim zajednicama. Recimo, pje&scaron;ačke staze koje su nedavno otvorene na nekim na&scaron;im otocima su izvrsna mjera za produljenje sezone, ali kažem, to rje&scaron;avajte s politikom, radnika se ne tiče.<br /><br /></p> <h3>To &scaron;to ljudi radije idu na građevinu nego turizam govori puno<br /><br /></h3> <p>Treće, kuknjava kako su konobari oti&scaron;li u druge djelatnosti, ponajvi&scaron;e u građevinu, govori da ste sami zeznuli stvari &ndash; jasno je, bili ste zatvoreni, bile su naknade od 4000 kuna, mnogima to nije bilo dovoljno, no to da ljudi radije rade na građevini, na otvorenom i suncu, nego da raznose piće i hranu govori da su im radni uvjeti bili užasni. Ne samo plaća nego i smje&scaron;taj.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U građevini se čak i u najže&scaron;ćoj sezoni dobije svaki tjedan poneki dan slobodno &ndash; radi se pet dana, radi se ako je puna sezona jo&scaron; i subota, negdje do ručka, i čovjek ima vremena malo se odmoriti. Koliko je ljudi shvatilo da je čak i fizički naporna građevina bolja od rada u turizmu i ugostiteljstvu, posebno sezonskog, gdje nisu tjednima dobili jedan jedini slobodan dan?&nbsp;<br /><br /></p> <p>Koliko je ovih &scaron;to kukaju kako "nema radnika" tom radniku ponudilo pristojnu privatnu sobu s tu&scaron;em i klimom kako bi se noću mogao primjereno odmoriti? Na kvalitetnom madracu, koji i dolikuje čovjeku koji fizički radi, a ne krevetu koji je ostao od pokojne babe? Koliko ih je ponudilo svaki tjedan barem jedan slobodan dan kada se radnik može naspavati, odmoriti i okupati?<br /><br /></p> <h3>Smijali ste se stručnjacima sa zanatima &ndash; pa se sada snalazite<br /><br /></h3> <p>Koliko je stručnjaka sa zanatskim zanimanjima koji su tražili primjerenu plaću odbijeno zadnjih godina jer su se usudili tražiti koju tisuću kuna vi&scaron;e? Koliko je &scaron;kolovanih kuhara s iskustvom umjesto ugovora o radu dobilo podcjenjivački: "Pih, pa svatko zna kuhati!" Pa evo ako vam svatko zna kuhati &ndash; kuhajte si sami, &scaron;to je to provesti sezonu u prevrućoj kuhinji, bez klime, uz peć za pizzu? Stručnjake, od onih sa zanatima do onih s doktoratima, treba platiti.<br /><br /></p> <p>Čitamo kako se neki užasavaju jer se za či&scaron;ćenje apartmana traži 100 kuna po satu i ne mogu naći nikoga jeftinijeg &ndash; pa &scaron;to da vam kažemo &ndash; ako vam je to puno, odbijte te koji traže 100 kuna i uzmite krpu u ruke. Nema jasnijeg trži&scaron;ta od onog či&scaron;ćenja apartmana plaćenog po satu.<br /><br /></p> <h3>Razmislite malo o odnosu prema radniku<br /><br /></h3> <p>U jednoj Njemačkoj osnova su također male, obiteljske firme. Često radi cijela obitelj i uz nju neki broj radnika. Konkretan slučaj, mala proizvodna firma, dvadesetak ljudi i svakog četvrtka jedan mali obiteljski ritual. U hali se sprema veliki stol, a gazda, vlasnik firme, ujedno i direktor, sjeda na vrh, svi radnici za stolom i gazdarica, supruga vlasnika donosi domaći ručak.<br /><br /></p> <p>Dva sata se priča o poslu, obitelji, svemu &ndash; i gazda uredno pita svakog ima li kakvih problema i je li sve u redu. I zamislite, takav gazda radi dobro, firma radi uspje&scaron;no, &scaron;tovi&scaron;e radnici ne bježe ako im netko ponudi 10% vi&scaron;e. Koliko firmi u Hrvatskoj gradi takav partnerski odnos? Znam ih par, i to ba&scaron; iz ugostiteljstva &ndash; i zamislite, ti nemaju problema s nedostatkom radnika. Već godinama radi ista ekipa.<br /><br /></p> <p>Dragi poslodavci koji tražite sezonce &ndash; možda niste primijetili, ali u&scaron;li smo u Europsku uniju prije skoro 9 godina i radnici mogu tražiti posao gdje im se ćefne. Također, u&scaron;li smo u kapitalizam, ima već vi&scaron;e od 30 godina. A kapitalizam nije kada postoji 1000 jadnika spremnih raditi za minimum u najgorim uvjetima, kapitalizam je kada postoji trži&scaron;te rada.<br /><br /></p> <p>"Radnici traže previ&scaron;e" je samo floskula kojom se opravdava da im premalo nudite. Radnik ima pravo tražiti koliko hoće, vi također nuditi koliko hoćete i ako se nađete &ndash; nađete se. Ako ste niste na&scaron;li, onda mijenjajte poslovni model. Ili radite sami. Nema jednostavnijeg ni po&scaron;tenijeg od trži&scaron;ta. Dobrodo&scaron;li u kapitalizam! Ili jo&scaron; jednostavnije &ndash; dobrodo&scaron;li u slobodno trži&scaron;te na kojem postoji konkurencija.<br /><br /></p> <p><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/dragi-ugostitelji-ili-platite-radnika-ili-radite-sami/2369883.aspx" target="_blank"><em><strong>Goran Vojković/Index.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-06-22-sobarica.jpg'Cijeli život u dva kofera stao, u srcu nosim sve koje volim...'http://grude.com/clanak/?i=357867357867Grude.com - klik u svijetFri, 06 May 2022 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-iseljavanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Cijeli život u dva kofera stao. U jednom koferu nosim uspomene, sjećanja i malo sreće za put. U drugom, onom većem, nosim nadu za bolji svijet, za bolje sutra i za bolji život"...<p><br />...napisao je Bugojanac Ahmed &Scaron;kandrić kada je iz Bosne i Hercegovine krenuo za Njemačku u potrazi za boljim životom.<br /><br /></p> <p>&ldquo;U srcu nosim sve koje volim, a koje ostavljam za sobom, sve one koji će u sjenkama noći dolaziti u moj san da mi kažu koliko im nedostajem i koliko mi nedostaju. A nedostajanja su privilegija onih koji imaju koga da vole, koji imaju čemu da se vrate i koji imaju razlog da se bore. Odlazim iz zemlje koja je obećala sve, a ispunila ni&scaron;ta. Odlazim iz zemlje gdje je život patnja, gdje su tri obroka na dan luksuz, gdje siroma&scaron;ni sanjaju, a bogati žive njihove snove&rdquo;, napisao je mladić iz Bugojna.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Možda jednog dana obećanja postanu stvarnost, laži postanu istina, licemjeri postanu ljudi, a na&scaron;a BiH postane ono &scaron;to je oduvijek trebala biti. Možda se tog dana mnogi od nas vrate&hellip;&rdquo;, napisao je na kraju, prenosi N1. Pola milijuna stanovnika napustilo je BiH u posljednjih desetak godina. Samo pro&scaron;le godine ovaj broj je dostigao 170 tisuća. Odlazi, većinom kvalitetna radna snaga, pa je trži&scaron;te rada pred velikim izazovima. To stvara potrebu za uvozom radne snage.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-iseljavanje.jpgVažno je dobiti ovu bitku za Hrvate u BiH, i pritom ne izazvati III svjetski rathttp://grude.com/clanak/?i=357827357827Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 23:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-22-plenkovic_milanovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zoran Milanović najavio je ovih dana da će staviti veto na ulazak Finske u NATO dok se ne riješi izborno pitanje u BiH, odnosno dok se ne riješi nepravda prema Hrvatima u BiH koja traje još od završetka rata.<p>&nbsp;</p> <p>Da, od zavr&scaron;etka rata!<br /><br /></p> <p>Hrvati u BiH, koliko god to brutalno zvučalo, vrijedili su Bosni i Hercegovini kada je svoje kosti trebalo ugrađivati u njene temelje, a iako i tada najmalobrojniji hrvatski narod bio je najorganiziraniji i najhrabriji u BiH. Čak i najmudriji, međutim, ne znamo koliki je to plus jer su poput lija pozicije uzimali najveći lopovi, a dobar dio njih je, nažalost, i dalje na vlasti.<br /><br /></p> <p>Nakon rata, kad je ubijen Jozo Leutar bilo je jasno da Hrvatima u BiH nema mira, a to im je bila najsnažnija poruka u tzv. miru. Onda početkom tisućljeća kreće proces uni&scaron;tenja Hercegovačke banke, instaliranje Alijanse za promjene, kupovina podobnih Hrvata i njihovo političko pozicioniranje.<br /><br /></p> <p>Zatim se 2006. godine prvi put dogodio Željko Kom&scaron;ić. Proročki danas zvuče riječi Harisa Silajdžića Kom&scaron;iću da će ogaditi Hrvatima Bosnu i Hercegovinu, međutim ovaj je to odlučio napraviti bez obzira na posljedice i tada je s dobivena dva mandata, na valovima bo&scaron;njačkih glasova, vladao od 2006. do 2014. godine.<br /><br /></p> <p>Nekako se činilo da bi, nakon &scaron;to je morao napraviti pauzu od Predsjedni&scaron;tva, Željko Kom&scaron;ić mogao otići u ropotarnicu povijesti, sam se u nju poslati jer je najnesposobniji uhljeb u BiH koji nijedan projekt nije doveo u ovu zemlju, međutim zbog mržnje prema Hrvatima dio Bo&scaron;njaka ga ponovno bira za svog predsjednika, i to nemali dio...<br /><br /></p> <p>Danas, kada cijeli svijet zvecka oružjem pojavljuje se Zoran Milanović.<br /><br /></p> <p>Hrvatska će blokirati ulazak Finske u NATO dok se ne rije&scaron;i izborni zakon u BiH, da Hrvati mogu uvijek izabrati svoje predstavnike, a samim time i održati se u političkom, gospodarskom, ekonomskom, kulturnom, sportskom i svakom drugog smislu.<br /><br /></p> <p>Je li zaigralo srce na ove riječi? Apsolutno. Svi vi znate kako smo svi mi iz Hercegovine gledali na Milanovića i nećemo se lagati, ni trunku nam se nije sviđao dok je bio premijer. I da, bio je Kom&scaron;ićev podupiratelj... i apsolutno nam se sviđa ovakav Milanović, međutim postoji ona stara izreka koju Hrvati u BiH jako dobro znaju: Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada...<br /><br /></p> <p>Je li Milanović promijenio dlaku, a ćud ostavio istom, ali za potrebe dovođenja Mosta na vlast, koji bi mu izglasao i veće ovlasti, čini &scaron;to god treba? Spekulira se. Međutim da je Milanović pokupio simpatije mnogih - definitivno je.<br /><br /></p> <p>Milanović je svjestan da se pobjeda ostvaruje i ucjenama i prijetnjama. Nije mu to nikad bilo strano, naravno, sve po zakonu. Međutim, gdje će to odvesti Hrvate u BiH.<br /><br /></p> <p>Koliko god to čudno zvučalo, ili smije&scaron;no ili bizarno, zatekao nas je komentar jednog čitatelja portala Grude.com: &Scaron;to ako nas Milanović uvuče u III svjetski rat? Svaki dosada&scaron;nji je na neki način vezan za BiH, a I je ovdje i počeo. Sve počinje na Balkanu...<br /><br /></p> <p>Možemo li tvrditi da se sto posto ni&scaron;ta neće dogoditi? Sto posto ne možemo, ali nadamo se da do tolike katastrofe ipak neće doći. Međutim, ovdje je potrebna i Milanovićeva "hrabrost" i Plenkovićeva "diplomacija". Neka na svoj način svijetu objasne u kakvoj je situaciji hrvatski narod u BiH.<br /><br /></p> <p>I da, kao &scaron;to je jedan ugledni umjetnik iz Mostara nedavno rekao, nama nisu prijatelji ni Njemačka ni Vatikan ni Amerika ni Velika Britanija... Moramo se osvijestiti, poslati jasne političke poruke, diplomatskom čizmom zgaziti u svaki kutak svijeta, i ne tražiti prijatelje jer njih u politici nema. Britanci su to najbolje objasnili izrekom: U politici ne postoje vječni prijatelji ili neprijatelji, postoje samo vječni interesi. A interes Hrvata u BiH je jednakopravnost i život u miru s ostalim narodima u BiH! Milanoviću i Plenkoviću, na vama je red, jer da nije bilo Hrvata iz BiH, ne bi bilo ni Hrvatske, tog ste valjda svijesni...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-22-plenkovic_milanovic.jpegFratre ni unutarcrkvena zbivanja nisu štedjela, nanesena im je rana Hercegovačkog slučajahttp://grude.com/clanak/?i=357680357680Grude.com - klik u svijetThu, 28 Apr 2022 16:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-28-fra-jozo-grbes.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Informacija koje je posljednjih mjeseci kružila po crkvenim zakutcima u utorak je ovoga tjedna postala i službena vijest. <p><br />Fra Jozo Grbe&scaron; izabran je za <strong>novog provincijala Hercegovačke franjevačke provincije</strong>. Premda su se za provincijala natjecala jo&scaron; dvojica njegove fratarske braće, činilo se kako je izbor<strong> fra Joze Grbe&scaron;a</strong> unaprijed bio predodređen željom mnogih da upravo on postane novim provincijalom, premda se do njega do&scaron;lo glasovima kapitularaca - fratara koji čine kapitul i koji imaju pravo glasa na njemu.<br /><br /></p> <p>Za one koji ne znaju mnogo o toj vrsti unutarcrkvenih izbora valja reći da se radi o svojevrsnoj crkvenoj demokraciji, kojoj prethodi &scaron;iroka anketa, koja se s vremenom sužava na izbor najpoželjnijih kandidata. Glasovi redovnika ulaze u sve uže krugove, koji se sužavaju na samome<strong> izbornom kapitulu</strong>, koji odlučuje o članovima nove provincijalne uprave. S time da nijedna od tih uprava nije vječna, nego je podložna promjenama. Točnije, provincijal se bira na &scaron;est godina te može biti reizabran na jo&scaron; tri, ali nakon toga vi&scaron;e se ne može kandidirati, nego se traži neko novo ime.<br /><br /></p> <p class="linker-widget-col lw-desktop lw-list lw-row1 last lwc-1">Tako se iz Chicaga u Hercegovinu, nakon 30 godina, vratio fra Joe Grbe&scaron;, dosada&scaron;nji kustos Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji za Kanadu i Ameriku, koja je dio Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. Netko će pomisliti kako je Chicago daleko od Hercegovine, ali tu bi tezu najbolje mogla demontirati &scaron;ala Joze Hercegovca iz Božanstvene komedije, koji je upravo fra Jozu Grbe&scaron;a, <strong>kao gosta na Laudatovu koncertu "Progledaj srcem" </strong>najavio da dolazi iz Hercegovačke franjevačke provincije iz Chicaga riječima: "Eto ti &scaron;to smo mi Hercegovci, kad je nama Chicago provincija"! I u toj je &scaron;ali pola istine, barem &scaron;to se tiče fra Joze (Joa) Grbe&scaron;a, koji usprkos činjenici da je odmah nakon &scaron;kolovanja 1993. godine za svećenika zaređen u New Yorku i sve ovo vrijeme proveo u SAD-u, nikada ni minute svojega života nije bio odijeljen od Hrvatske, Hercegovine odnosno onoga &scaron;to se naziva hrvatskim crkvenim i nacionalnim bićem.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo bi bilo proniknuti &scaron;to je nagnalo njegovu redovničku braću da novoga provincijala potraže u Chicagu, a ne u samoj <strong>Hercegovini</strong>. No ta bi tema možda otvorila neke stare priče, pa upravo se u dolasku nekoga s "ruba provincije" može vidjeti želja fratara da u novo vrijeme uđu s posve novim profilom osobe, koja će voditi i predstavljati njihovu provinciju. S time &scaron;to fra Jozo Grbe&scaron; nije nimalo novi i nepoznat hrvatskoj javnosti, a <strong>Chicago</strong> je svojim djelovanjem pretvorio u jedan od najjačih hrvatskih punktova u svijetu i kroz njegovu su američku kuću pro&scaron;le stotine i stotine hrvatskih svećenika i biskupa, političara i javnih djelatnika, s kojima će kao novi provincijal sigurno uspostaviti izravne i otvorene odnose.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovački franjevci su institucija. I toga svatko mora biti svjestan. Ponikli su i izrasli u hercegovačkom kr&scaron;u u mukotrpnoj povijesnoj borbi, &scaron;ibani sa svih strana, izvana i iznutra brojnim ku&scaron;njama i nevoljama. Od turskih vremena, kada su protjerani u <strong>Zaostrog i Živogo&scaron;će </strong>i odande su pastoralizirali svoje vjernike u Hercegovini do zavr&scaron;etka Drugog svjetskog rata kada su ih partizani mučki pobili u &Scaron;irokom Brijegu te je po zatvorima zavr&scaron;ila gotovo trećina fratara.<br /><br /></p> <p>Ni unutarcrkvena zbivanja nisu ih &scaron;tedjela, pa je tzv. <strong>hercegovački slučaj</strong> s preuzimanjem/predajom župa dijecezanskom kleru otvorio ranu, koja ni do dan danas nije zacijelila. No, sve je to, budimo iskreni, nekako kompenzirano milo&scaron;ću međugorskog fenomena, kojega su na leđima mogli iznijeti samo ovakvi fratri kao &scaron;to su hercegovački.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Grbe&scaron; izdanak je loze upravo toga trsa, s time da je posljednja<strong> tri desetljeća života i rada u SAD-u</strong> stekao iskustvo koje mu jamči s jedne strane distancu od lokalnih sitničarenja, a s druge strane duboku uronjenost u hrvatsku stvarnost, u kojoj dijaspora želi sudjelovali, ali nikako naći načina kako to pretočiti u stvarnost.<br /><br /></p> <p>"Tvoja je Hrvatska trn u tvom oku, <strong>obojan bojama tuđih snova</strong>, lažnih mitova, plaćenih pera, govora laži i veličanja nepravedne povijesti. Moja je Hrvatska zemlja pravednika i patnika, Stepinca i Bu&scaron;ića, Radića i Zadre, nesebičnih branitelja, ljubitelja istine, praktičara ljubavi, zagovornika pra&scaron;tanja i svih onih koji nikada mržnju ne upozna&scaron;e", reći će jednom poetski fra Joe Grbe&scaron;.<br /><br /></p> <p>U tome duhu Fra Jozo Grbe&scaron; dolazi i na čelo važnog i snažnog franjevačkog korpusa u hrvatskom narodu i Crkvi. U vremenu u kojemu su se dogodile i <strong>promjene u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji</strong>, koje će mu ići na ruku. Ba&scaron; kao i one u Međugorju, kojim upravlja Vatikan. Pa mu Hercegovina može poželjeti dobrodo&scaron;licu - Fra Joe, dobro se vratio!</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-28-fra-jozo-grbes.pngLice ovog starca Anto Nobilo nikad nije zaboravio! Andrija Artuković ga je pomnožio s nulom za sva vremenahttp://grude.com/clanak/?i=357590357590Grude.com - klik u svijetMon, 25 Apr 2022 00:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-25-artukovic-nobilo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Po šumama i gorama", pjevali su prije koju godinu na jednom druženju Danko Končar, Rade Šerbedžija i Anto Nobilo.<p><br />I iskreno, koga briga &scaron;to su oni pjevali, na kraju krajeva to je bilo njihovo privatno druženje na kojem ih je neki njihov "udba&scaron;" snimio pa poslao medijima, međutim problem tog dru&scaron;tva, a u tekstu je fokus na Nobilu, je taj &scaron;to oni iz komunističkog mentalnog sklopa nikad nisu izi&scaron;li, jugoudba&scaron;ko razmi&scaron;ljanje i paranoja da netko želi "uni&scaron;titi njihovu državu", a Hrvati su je davno razmontirali, nikako da iz njihovih glava iziđu. Može netko tvrditi da u nekoj sjeni Jugoslavija i dalje postoji, međutim ona je pro&scaron;lost, a toliko svima ide na živce da je i oni koji su se kleli u njene institucije nazivaju "biv&scaron;a država".<br /><br /></p> <p>Ali problem je, opet nagla&scaron;avamo, to mentalno razmi&scaron;ljanje koje ne dopu&scaron;ta Hrvatskoj, pa ni Bosni i Hercegovini da krene dalje. Koliko je, primjerice, Anto Nobilo ostao u tom vremenu govori i činjenica da on na Josipa Perkovića gleda kao na komunističkog Jamesa Bonda, a knjiga koju je on o njemu napisao potvrđuje i da je sam Nobilo dosta sumnjičav prema pravosudnom sustavu, a takvi su u onim vremenima bili svi. Čak u knjizi pi&scaron;e da i njega kao odvjetnika prate razni agenti, &scaron;to i nije nemoguće jer udba&scaron;ke metode postoje. Udba je pratila i svoje, te ih ubijala ako im u nečemu nisu bili po mjeri. Jer tko su bili udba&scaron;i? To su uglavnom bili u&scaron;minkani kriminalci, partizančine izi&scaron;le iz &scaron;uma i gora koje je naglo presavrnulo na čitanje knjiga kako bi se dokopali funkcija i djelovali barem malo inteligentno, po&scaron;to su one hrvatske funkcije bile slobodne, jer su sa svojim brojčano nadmoćnijim međunarodnim sponzorima partizani pobili brojne hrvatske intelektualce, srednju klasu, radnike... na Bleiburgu i drugim strati&scaron;tima.<br /><br /></p> <p>Nobilo se, kažu oni koji ga poznaju, samo jednom istinski izdigao izvan komunističkog načina razmi&scaron;ljanja i to dok je branio generala HVO-a i HV-a Tihomira Bla&scaron;kića. Iznosio je činjenice, razotkrio domaćeg SIS-ovca koji je tovario Bla&scaron;kiću, ponio se profesionalno, te kazna nije poni&scaron;tena, ali je smanjena s 45 na 9 godina zatvora, ali &scaron;to se sve radilo hrvatskom generalu u okviru zapovjedne odgovornosti i s kakvim se sustavom i lobiranjem borio, napravljena je velika stvar.<br /><br /></p> <p>Međutim, ubrzo nakon toga, vratio se stari, komunist Nobilo, te se brzo razotkrilo da je i u obrani Bla&scaron;kića imao skrivene namjere, a to je poniziti Franju Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika.<br /><br /></p> <p>Neki će reći da je odgoj u onom režimu, obiteljska pro&scaron;lost, razlog &scaron;to je Nobilo postao takav kakav je, pa je bio i ostao "posljednji jugoslavenski odvjetnik" jer i oni koji možda jesu takvi, kriju to kao zmija noge, a on se jedini ističe.<br /><br /></p> <p>Međutim, oni koji ga bolje poznaju tvrde da ga kao "duh pro&scaron;losti" prati jedno suđenje i jedan starac kojeg tada mladi, glavni tužitelj u dobi od 34 godine poku&scaron;ava predriblati, ali mu nikako ne ide. Starac se zvao Andrija Artuković, ministar u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj kojeg su jugoslavenske vlasti iz drugog poku&scaron;aja uspjele dovesti na svoje tlo, po&scaron;to ga je Amerika dugo odbijala predati. Te 1984. godine Artuković je imao 85 godina, međutim Jugoslavija je bila nemilosrdna. Potpomognuta udbom dovela je niz lažnih svjedoka čemu je svjedočio i legendarni zagrebački odvjetnik koji je bio i Artukovićev branitelj, Silvije Degen.<br /><br /></p> <p>&ndash; Poku&scaron;avao sam biti objektivan i branio Artukovića utvrdiv&scaron;i da je nesposoban biti na raspravi, tako da je rasprava prekidana svakih pola sata, ali &ldquo;prodani&rdquo; sudski psihijatri utvrdili su da je sposoban braniti se. Optužnica je sadržavala i dio u kojemu stoji da je Artuković bio prisutan prilikom likvidacije. Njegov vozač, 16-godi&scaron;nji Bajram Avdić zvani Bajro, kao izmi&scaron;ljeni svjedok, postao je primjer lažnog svjedočenja, tako da se poznata gostionica na Zrinjevcu prozvala &ldquo;Kod lažnog svjedoka&rdquo;. To je bilo vrlo neobično suđenje. Andrija Artuković, ministar unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske, bio je toliko dementan da je bio uvjeren kako se umjesto na suđenju u Zagrebu nalazi na suđenju za ustanak u Lici (1932. godine), koji su organizirali pripadnici usta&scaron;a &ndash; Hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO), kojoj je na čelu bio Ante Pavelić. Artuković je na raspravi čak znao i zaspati. Zamislite kakav je ego imao tako stari čovjek koji je prevalio 80 godina. Spavao je u onoj kanti u kojoj je bio zakopan, a predsjednik sudskog vijeća govorio mu je: &ldquo;Gospodine Artukoviću, zar vi spavate?&rdquo; a on mu odgovorio: &rdquo;Ja da spavam, a Hrvatska čeka i zove?&rdquo; &ndash; kroz smije&scaron;ak se prisjećao Degen ističući kako je, nakon &scaron;to su ga osudili na smrt, do&scaron;ao do njega i pitao ga je li zadovoljan obranom.<br />&ndash; Sokole moj, Bog će ti platiti &ndash; odgovorio mi je Artuković.<br /><br /></p> <p>Nakon dvije godine suđenja Artuković je 1986. godine osuđen na smrt no presuda zbog njegova zdravstvenog stanja nije izvr&scaron;ena. Umro je u zatvorskoj bolnici. Nikad se nije doznalo gdje je zavr&scaron;ilo njegovo tijelo. Međutim, sin Andrije Artukovića, Radoslav, uvjeren je da jedan čovjek zna gdje su ostaci njegovog oca. - Uvjeren sam da Nobilo zna &scaron;to se dogodilo nakon Artukovićeve smrti 1988. u zatvorskoj bolnici u &Scaron;imunskoj ulici u Zagrebu. Postoje indicije da je kremiran jer su mi neki ljudi u Zagrebu govorili da je jugoslavenska tajna policija Udba u plastičnoj vrećici odnijela ostatke kremiranog čovjeka čiji identitet nisu smjeli otkriti. Dok sam živ, tražit ću istinu o tome i poku&scaron;ati pokopati oca uz majku u hercegovačkom selu Klobuku - kazao je svojevremeno.<br /><br /></p> <p>Poznanici tvrde da Nobila i danas progone Artukovićeve riječi, na suđenju kojem je cilj bio poslati poruku da Jugoslavija neće imati milosti za Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Glavni jugoslavenski tužitelj tada, Anto Nobilo, izrevoltiran pona&scaron;anjem starca Andrije bijesno mu reče: "Artukoviću, neće&scaron; vi&scaron;e doživjeti svoju nezavisnu Hrvatsku!"<br /><br /></p> <p>Starac Artuković smireno odgovori: "Ja neću, ali ti sigurno hoće&scaron;!"<br /><br /></p> <p>I danas bi je taj Nobilo htio krojiti po svojoj mjeri. Ako već nema Jugoslavije, želja mu je jugoslavenska Hrvatska, a u tu svrhu čak je "uzeo" i neke generale... koji sve vi&scaron;e padaju u hrvatskim očima... Možda je ovo vrijeme či&scaron;ćenja, možda će ovi događaji pokazati tko su uistinu bili Generali, heroji poput Blage Zadre, a tko profiteri na hrvatskoj muci...<br /><br /></p> <p>Kako god, Hrvata će biti, hrvatskih područja gdje se vijori barjak sa &scaron;ahovnicom također će biti. I kako proročki reče jedan starac, Nobilo je to dočekao, a i njegovi će potomci gledati istu tu &scaron;ahovnicu. Za kraj, dobro bi bilo da Nobilo kaže gdje su kosti Andrije Artukovića, kako zbog obitelji tako i zbog smiraja vlastite du&scaron;e, da barem malo ispere te grijehe koje je kao sluga komunizma počinio...</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-25-artukovic-nobilo.jpgSvete mise koje nije mogla zaustaviti ni pandemija i Kristovi učenici, fratri veći od smrtihttp://grude.com/clanak/?i=357376357376Grude.com - klik u svijetThu, 14 Apr 2022 23:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-10-ljubljenjekriza2020_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bio je to mjesec travanj, a godina 2020. Sto godina nakon fra Gabre Grubišića, čovjeka koji je počeo izgradnju crkve u Grudama, trojica fratara završila su najljepše djelo: Fra Stanko Pavlović, fra Bernard Marić i fra Ante Šaravanja.<p><br />Fra Gabro Grubi&scaron;ić bio je Kristov učenik i zbog vjere mučenik, u Grudama u najtežim vremenima, nakon I Svjetskog rata, u jeku &Scaron;panjolske gripe. &ldquo;Godina 1918. zavr&scaron;ava, ali Bože nas oslobodi ovakve godine. Te godine opremljeno je u župi 267 bolesnika jer su vladale razne bolesti, a moralo se pje&scaron;ačiti. Bilo je dosta i umiranja, ali svećenik nije vodio sprovode. Jedan stariji čovjek i&scaron;ao bi pred mrtvacem koji je no&scaron;en na nosilima, i molio Isusovu krunicu do groblja. Groblje bi obi&scaron;ao i po&scaron;krobio blagoslovljenom vodom. Tada bi se obavio ukop, i poslije toga klečeći bi svi prisutni izmolili 5 Očena&scaron;a za pokojnu osobu i jedan Očena&scaron; za one kojih se nema tko spomenuti. Župniku bi se smrt &scaron;to prije prijavila poradi upisa u maticu umrlih&rdquo;, stoji u fra Gabrinom pisanju.</p> <p><br />Sto dvije godine poslije ista sudbina zadesila je jo&scaron; trojicu Kristovih mučenika na službi u Grudama. Ljude koji su uzora prona&scaron;li u Kristu, na&scaron;em Stvoritelju, Bogočovjeku bez kojih ni nas ovdje ne bi bilo, onom razapetom, ovog Velikog petka izmučenog, ostavljenog od svojih, izdanog od učenika, prijatelja...</p> <p><br />Oni nisu zatvarali crkve, oni nisu bježali od vjernika, oni se nisu krili u mi&scaron;je rupe, slali kuverte svojim župljanima da im po&scaron;alju materijalno, oni nisu izdali Krista.</p> <p><br />U tim danima 2020. kada se savjetovao ostanak kod kuće, oni su bili u crkvi s onim vjernicima koji su im do&scaron;li, s tisućama koji su s njima molili putem interneta, u mislima sa svakim bolesnikom koji je patio u tim danima...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;to ovo pi&scaron;emo? Da odgovorimo na pitanje gdje je Krist danas, gdje je Uskrs danas, da se zna tko su ljudi koje je Krist nadahnuo, da se zna da su živjeli i da su dvojica dali život za Krista održav&scaron;i nedjeljom svetu misu, oprostiv&scaron;i se od svijeta kako bi mogli krenuti svom Gospodinu! A prije njih 1940. godine, pohodiv&scaron;i bolesnika razbolio se i fra Gabro Grubi&scaron;ić, pogledao je u nebo, prema svom Gospodinu koji je uzeo i njegovo mučeni&scaron;tvo za župu Grude i zauvijek njegovo djelo sačuvao na ponos Hercegovine, da ga izgrade i dovr&scaron;e jednaki mučenici poput njega!</p> <p><br />Malo je danas onih koji su spremni ponijeti Kristov križ. Nažalost, i među onima koji bi trebali prvi hrliti pomoći! Puno je vi&scaron;e onih koji su spremni odbaciti, izdati i koji su uzore, htjeli to sebi priznati ili ne, prona&scaron;li u onim velikim svećenicima koji su na Veliki petak prije 1989 godina vikali: RASPNI GA, RASPNI GA, JER AKO GA NE POGUBI&Scaron;, CEZAROVU MILOST GUBI&Scaron;!&nbsp; Zemlja se i danas trese!</p> <p><br />A tko su bili dana&scaron;nji Kristovi učenici i mučenici, fratri veći i od smrti? Bili su Ivan dana&scaron;njeg vremena koji je prvi, skupa s Andrijom, po&scaron;ao za Kristom i ostao s Njim sve do Njegove smrti na križu na Veliki petak. Zatim je doživio te&scaron;ko mučeni&scaron;tvo, te je prognan na grčki otok gdje je doživio stra&scaron;na, ali utje&scaron;na viđenja Otkrivenja. A onda ga je Krist pozvao k sebi! Svog vjernog učenika od početka do kraja, u vijeke vjekova!</p> <p><br />Živimo li u vremenima Ivanovih Otkrivenja?</p> <p><br />Čujemo, vidimo, čitamo...</p> <p><br />Zato u ovozemaljskom nemiru, ispunite svoju du&scaron;u mirom. A fra Bernardova i fra Antina nebeska prisutnost ovog Uskrsa osjeti se među vjernicima snažnije nego ikad! Jer umjesto ovozemaljske patnje, u Kristu su prona&scaron;li vječnu pobjedu, a mi u njima zagovornike u Nebu.<br /><br /></p> <p><br /><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2Fcok_zIlxWf%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=462&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="462"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2FcolfOXhBrq%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=462&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="462"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2FcolhTfvpjJ%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=462&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="462"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2FcoljPVY2Lc%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=462&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="462"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-10-ljubljenjekriza2020_glavna.jpgKažu da ne mogu padati cijene u BiH? Pogledajte kako Bingo 'ruši' nedodirljivi Kinder Buenohttp://grude.com/clanak/?i=357311357311Grude.com - klik u svijetMon, 11 Apr 2022 22:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-11-kinder-bueno.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je kultni Kinder Bueno koštao 1 KM? Pa nekad kad se pojavio u BiH, a davno je to bilo, u onom vremenu kad su i marke vrijedile nešto.<p>&nbsp;</p> <p>Danas su druga vremena, cijene lete, prvo pandemija, pa rat... koliko smo tu izliku čuli za poskupljenja ovih dana...<br /><br /></p> <p>I evo dogodi se skandal s Ferrerom koji povlači Kinderove proizvode iz cijele Europe, zatvara tvornicu u Belgiji koja opskrbljuje 7 posto trži&scaron;ta. Smje&scaron;ta li netko Ferreru, tvrtki s najboljom reputacijom na svijetu, ili je ne&scaron;to drugo u pozadini vjerojatno ćemo saznata, barem na kapaljku, u narednim danima, međutim ovdje želimo na ne&scaron;to drugo usmjeriti pozornost.<br /><br /></p> <p>Naime, 'kralj dobrih cijena', najveći trgovački lanac u BiH Bingo često ima zanimljive akcije. I evo u pro&scaron;lom katalogu od 5.4. do 17.4. tu omiljenu slasticu mnogih Kinder Bueno snizili su, i to tri komada, na 2,95 KM. Time smo se vratili na onaj početak kada je ukusni Bueno bio najjeftiniji. I to nije sve, u jeku skandala sa salmonelom, snizili su ga, izvan kataloga, za jo&scaron; 30 feninga, tri komada za 2,65 KM. Dobro ste pročitali da prema ovoj akciji jedan Bueno ko&scaron;ta 88 feninga, a nismo sigurni da je u tom cjenovnom rangu bio dok je pokojni Pietro Ferrero, osnivač, hodao zemljom.<br /><br /></p> <p>Na &scaron;to ovdje želimo obratiti pozornost. Ne nužno na Senada Džambića Binga i njegovu imperiju koja vrijedi vi&scaron;e od pola milijarde maraka i možda činjenicu da prodajom tih proizvoda riskira nečije zdravlje, ili pak na Kinder Bueno od kojeg nas vjerojatno neće odvratiti niti taj salmonela rizik jer smo umorni od stalnih rizika u protekle dvije godine, NEGO na činjenicu da odluka naroda itekako može utjecati na situaciju na trži&scaron;tu i cijenu.<br /><br /></p> <p>Primjerice, sada Kinderove proizvode rijetki kupuju, trgovački lanci ih imaju na zalihama i obarat će cijene kako bi ih rasprodali. Ne radi to neki trgovački lanac jer voli svoje kupce, nego da bi prodao i da bi zaradio. Ako se jedan Bueno prodavao za 1,40 KM, a sada je 88 feninga, pitamo se za&scaron;to nije mogao ostati 1 KM i dalje nego je toliko bio u počecima u BiH pa mu je brže bolje skočila cijena, a na akcijama ga i nismo previ&scaron;e viđali, prije posljednjeg skandala.<br /><br /></p> <p>E sada da tu situaciju usmjerimo na ulje. Ako ne budemo frikovi pa svi pohrlimo u trgovine, pa pokupujemo ulje (a priča da je velikom broju zaliha iz ožujka 2020. istekao rok, jer on je dvije godine, a ako je u nekoj toplijoj prostoriji ba&scaron; je 'zdrav' za konzumaciju) za narednih sto godina, onda neće ni ulju divljati cijena. Isto tako, biljno ulje ima svoju zamjenu, vi u BiH barem to dobro znate jer živjeli su na&scaron;i stari desetljećima bez tog ulja, a i bez Kinder Buena kojem najednom pada cijena kao luda, sada kada je u skandalu, i eto neki su, Bogu hvala, preživjeli i tri rata, izravno sudjelujući čak u njima, preživjeli su i pandemije proteklih stoljeća. Opet ponavljamo, u vremenu kada nije bilo ulja niti Kinder Buena.<br /><br /></p> <p>Zato, ne srljajmo kao guske u maglu... velikim trgovačkim lancima je užitak gledati kako se borite za bocu ulja od 5 - 6 maraka ili za Bueno od 2,65 maraka. Oni su na dobitku... a vi ste bacili novac i sebi dali lažnu nadu da ćete preživjeti s tim proizvodima, ako, primjerice, Vlado baci atomsku ili Kim Jong Un neku svoju bombetinu, a kojem je ionako već prekipjelo &scaron;to je u sjeni ovog prvog. Preživjet ćemo samo ako je bace dovoljno daleko od nas ili ako bude Božja volja da ostanemo jo&scaron; malo patiti se u ovoj dolini suza.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-11-kinder-bueno.jpegZašto nakon odlaska Josipa Kožula više ništa neće biti isto? Živio je za Široki Brijeg...http://grude.com/clanak/?i=357177357177Grude.com - klik u svijetTue, 05 Apr 2022 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-05-josip-kozul.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Širokom Brijegu je u ponedjeljak navečer malo iza 19 sati iznenada preminuo Josip Kožul.<p>&nbsp;</p> <p>Tekst o jednom od najpoznatijih hercegovačkih gospodarstvenika i vlasniku tvrtke A3 napisao je za portal Vecernji.ba Marko Knezović. Tekst prenosimo u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Te&scaron;ko bi bilo među &Scaron;irokobriježane "baciti" tužniju i bolniju vijest od one koja je&nbsp;kao munja &scaron;aptom prostrujala ulicama grada: Umro je Josip Kožul... Tuga, suze, bol, očaj, nevjerica, katastrofa...<br /><br /></p> <p>Josip je bio na vrhu liste najpopularnijih i najdražih stanovnika grada na Li&scaron;tici, sportsko srce i du&scaron;a, ljudina posebne vrste, mozak, otac i majka ko&scaron;arka&scaron;kog Ponosa Hercegovine, kako mnogi tepaju "najboljemu sportskom klubu u poslijeratnoj BiH".&nbsp;<br /><br /></p> <p>Josip je bio idol &Scaron;irokog Brijega &ndash; mecena, sponzor, stvoritelj i graditelj, ali ne samo u sportu nego i u gospodarstvu, neposredan, tih, miran i priseban u svakoj situaciji, koliko god ona izgledala te&scaron;ka i nerje&scaron;iva.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Od osnutka kluba bio je njegov nezamjenjiv igrač, kapetan, animator i uzor u svakom pogledu... Volio je ko&scaron;arku vi&scaron;e nego i&scaron;ta na svijetu, pa je vjerojatno istina ono &scaron;to su u &scaron;ali i ozbiljno govorili njegovi prijatelji i znanci: Josip bi sam sebi oteo zalogaj iz usta, ako bi ga poželio netko u klubu...<br /><br /></p> <p>Volio je i sve druge sportove u &Scaron;irokom, i svima je pomagao koliko je god mogao. Pa i vi&scaron;e, osobito&nbsp;NK &Scaron;irokom... <br /><br /></p> <p>O pokojnima sve najbolje, stara je izreka. Kad je u pitanju Josip Kožul, treba nadodati: Nakon njega ni&scaron;ta vi&scaron;e neće biti isto...</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Povezane vijesti: <a href="https://grude.com/clanak/?i=357169&amp;sok-u-hercegovini-iznenada-preminuo-uspjesni-sirokobrijeski-poduzetnik-josip-kozul" target="_self">&Scaron;ok u Hercegovini: IZNENADA PREMINUO USPJE&Scaron;NI &Scaron;IROKOBRIJE&Scaron;KI PODUZETNIK JOSIP KOŽUL</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-05-josip-kozul.jpgMIRJANA HRGA: ''Spavaju do podne, ne pitaj ih i ne zahtijevaj ništa. Oni su svoji''http://grude.com/clanak/?i=356827356827Grude.com - klik u svijetTue, 22 Mar 2022 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-21-mirjana-hrga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mirjana Hrga često vrlo otvoreno komentira i kritizira hrvatsko društvo.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je komentirala djecu koja divljavaju u kafićima te da su 'vojnici Domovinskog rata zadnja generacija alfa-mužjaka u Hrvatskoj', Mirjana se osvrnula na jo&scaron; ne&scaron;to &scaron;to ju je zasmetalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Nikad bolji život i nikad vi&scaron;e ludila, u svakom smislu. Korona, potres, rat, kriza, možda bi mogao i 3. svjetski da ne bude dosadno, a ako ne izbije, tu je inflacija, pa možda malo i nesta&scaron;ica, pa nije isključen ni 'par-nepar', a njive neuzorane, masline neobrane, &scaron;tale prazne i jo&scaron; njih par zna ribu upecat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradovi puni 'gospode' i novih zgrada. Pa red je da svatko ima svoj stan....Sramota je biti majstor. A tek živjeti na selu. Borba za sto litara ulja (ako ikako može), 200 kila bra&scaron;na. Glavno da je njemu, a onaj do, ako zakasni neka crkne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, bude li opet neka nacionalna katastrofa, evo ih prvih da pokažu 'veliko srce' i kao stari lopov zaliječi vlastitu pohlepu. Čudne generacije koje najradije do podne spavaju, popodne odmaraju. Ne pitaj ih i ne zahtijevaj ni&scaron;ta. Oni su 'svoji'. Onih par &scaron;to se digne da ne&scaron;to popravi, kao da je dobitnik Nobelove nagrade, a ne vodoinstalater.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;uti&scaron;, sretan da se uopće pojavio jer drugog nema, jer od onih tisuća vi&scaron;ka zavr&scaron;enih ekonomista nikakve koristi. Normalne ljude diže&scaron; na razinu nekada&scaron;njih svetaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron; si mislim koliko nas zna zapaliti vatru ako nestane struje. &Scaron;to ćemo bez Googlea, kako ostati 'pametan' na Facebooku? Nastavi niz. Ludo 21. stoljeće. Zanima me &scaron;to će biti sutra. I prekosutra. Ne usudim se pitati za mjesec dana. A kamoli 'petoljetku', napisala je Mirjana te izazvala odu&scaron;evljenje svojih prijatelja i pratitelja koji su joj poručili da je sve sažela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>'Nisam. Ne usudim se sve spomenuti', zaključila je Hrga.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-21-mirjana-hrga.jpgVozač o iskustvima iz Italije: Sijmo, sadimo, osvijestimo se dok ne bude kasno...http://grude.com/clanak/?i=356651356651Grude.com - klik u svijetTue, 15 Mar 2022 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-15-poljoprivreda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čitatelj portala Grude.com, dugogodišnji vozač kamiona na međunarodnim rutama, obratio nam se s molbom da objavimo njegovo viđenje situacije u proteklim tjednima.<p><br />Pismo prenosimo u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Po&scaron;tovani prijatelji, čitatelji... proteklih dana boravio sam u europskim državama, ponajvi&scaron;e u Italiji. I nije mi cilj &scaron;iriti paniku nego samo otvoriti oči i vama, kao &scaron;to sam sam sebi otvorio oči. Situacija nije dobra, problemi su s isporukom goriva, bra&scaron;na i drugih potrep&scaron;tina koje nam svakodnevno trebaju. Problema će biti i ubuduće jer &scaron;to vam god govorili kompletna energetska mreža naslonjena je na Rusiju, to vam ne pričam napamet, nego to čujem od Talijana koji su stava da se i s ovim sankcijama trebalo pametnije postupati ili barem na vrijeme stvarati neku alternativu ruskim energentima.<br /><br /></p> <p>Pitam ih: &Scaron;to se može učiniti da se ova situacija premosti? Kažu mi: Sijati i saditi. I stvarno, tko redovito vozi na rutama po Italiji primjetit će da se u tamno&scaron;njim pokrajinama koja su tradicionalno poljoprivredna sije i sadi jo&scaron; vi&scaron;e. Italiji je to i u genima, oni su uz &Scaron;panjolsku mediteranski, poljoprivredni div, međutim ono &scaron;to je jo&scaron; važnije svjesni su proizvodnje hrane, sjetve i sadnje.</p> <p><br />Pogledajte Hercegovinu od prije 40 godina, pogledajte je sad. Donja strana ceste bila je poljoprivredno zemlji&scaron;te, sadio se duhan, kukuruz, vinova loza... a danas imamo sve osim poljoprivrednih zemlji&scaron;ta. Preko noći je nestalo hrane i za vlastite potrebe. "&Scaron;ta mi se isplati sadit, kad sve ima u trgovini...", omiljena je uzrečica novokomponirane gospode preobražene nakon rata. Za&scaron;to mi nismo ni mediteranski mrav, a kamoli div? Zato &scaron;to ne razmi&scaron;ljamo kao &Scaron;panjolci i Talijani. Oni nikad neće reći "&scaron;ta mi se isplati sadit", oni će i za gnojivo naći rje&scaron;enje, izborit će se za sebe, ujedinit će se pa pokrenuti bunt, a mi ni glas nećemo dignuti jer "nam se ne isplati sadit, ima u trgovini..." Da na&scaron;i stari ustanu ili bi nas se odrekli ili bi nas pretukli pa natjerali na njivu.</p> <p><br />Osvijestimo se dok ne bude kasno...</p> <p><br /><em><strong>Čitatelj/Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-15-poljoprivreda.jpgZagrepčani se sve više s nostalgijom sjećaju Milana Bandića: 'Nije bilo reda? Bilo je itekakvog reda...'http://grude.com/clanak/?i=356565356565Grude.com - klik u svijetFri, 11 Mar 2022 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-milan_bandic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bespilotna letjelica noćas je pala u Zagrebu, a od političkih predstavnika Hrvatske i Grada Zagreba noćas nigdje nikoga.<p><br />Tomislav Toma&scaron;ević, najveći kritičar pokojnog gradonačelnika Milana Bandića svojevremeno, osim &scaron;to je otvorio Bandićev projekt Sljemensku žičaru, uglavnom rezultata nema, &scaron;to je i svojstveno tzv. aktivistima, zelenima i sličnima. Upravo su takvi i doveli Europu u situaciju da ovisi o energentima Rusije koja proteklih tjedana drži Stari kontinent kao svog taoca.</p> <p><br />Da je živ, Milan Bandić noćas bi bio na terenu s građanima, družio se s prepla&scaron;enim studentima, bdio bi nad svojim Zagrebom. - Nije bilo reda? Bilo je itekakvog reda dok je Bandić hodao Zemljom - komentira se jutros u glavnom gradu svih Hrvata koji je, &scaron;to će vrijeme jo&scaron; vi&scaron;e pokazivati, najsigurniji bio za vladavine Milana Bandića, najdugovječnijeg gradonačelnika.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br /></strong></em><strong>Povezane vijesti:<br /><br /></strong></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356558&amp;nesto-je-palo-s-neba-u-zagrebu-sumnja-se-na-letjelicu" target="_self">Ne&scaron;to je palo s neba u Zagrebu, sumnja se na letjelicu...<br /><br /></a></strong></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356560&amp;prve-grafije-pada-predmeta-koji-je-napravio-veliku-rupu-u-zagrebu" target="_self">Prve fotografije pada predmeta koji je napravio veliku rupu u Zagrebu<br /><br /></a></strong></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356561&amp;vidjeli-padobran-crveno-svjetlo-gusti-dim-policija-sve-blokirala" target="_self">'Vidjeli padobran, crveno svjetlo, gusti dim... policija sve blokirala'<br /></a></strong></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=356561&amp;vidjeli-padobran-crveno-svjetlo-gusti-dim-policija-sve-blokirala" target="_self"><br /></a><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356562&amp;sto-god-je-palo-napravilo-je-ogromnu-rupu-ostetilo-automobile-siri-se-cudan-miris" target="_self">&Scaron;to god je palo napravilo je ogromnu rupu, o&scaron;tetilo automobile, &scaron;iri se čudan miris...</a></strong></p> <p><strong><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=356563&amp;strucnjak-tvrdi-u-zagrebu-se-srusila-bespilotna-letjelica-koja-je-doletjela-iz-ukrajine" target="_self">Stručnjak tvrdi: U Zagrebu se sru&scaron;ila bespilotna letjelica koja je doletjela iz Ukrajine</a></strong></p> <p><strong><br /></strong><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=356564" target="_blank">Studenti spasili biciklista pored kojeg je pala letjelica, gu&scaron;io se od dima</a></strong></p> <p><strong><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=356565&amp;zagrepcani-se-sve-vise-s-nostalgijom-sjecaju-milana-bandica-nije-bilo-reda-bilo-je-itekakvog-reda" target="_self">Zagrepčani se sve vi&scaron;e s nostalgijom sjećaju Milana Bandića: 'Nije bilo reda? Bilo je itekakvog reda...'</a></strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-milan_bandic.jpgPrimjer Ukrajine pokazuje koliko je BiH nebitna! I ne, Biden se ne budi misleći na BiH! Okrenimo se sebihttp://grude.com/clanak/?i=356354356354Grude.com - klik u svijetTue, 01 Mar 2022 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-01-joe-biden-bona.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Dan koji se mora i treba slaviti.<p style="text-align: right;"><br /><a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/umjesto-cestitke-sta-je-to-nezavisna-bosna-i-hercegovina/220228167" target="_blank"><em><strong>Pi&scaron;e: Klix.ba</strong></em></a></p> <p style="text-align: left;"><br />Svakog 1. ožujka postavljaju se ista pitanja i daju &scaron;ablonski odgovori. Bosna i Hercegovina je u procesu raspada Jugoslavije raspisala referendum, a vi&scaron;e od 60 posto građana je glasalo za nezavisnu državu.<br /><br /></p> <p>Umjesto slavlja i lovorika, BiH je utonula u rat. Ne zato &scaron;to je htjela, već &scaron;to je morala. Demokratski izabrana nezavisnost morala se krvavo odbraniti.<br /><br /></p> <p>I danas će u javnom prostoru biti prisutno mnogo folklora, mahat će se zastavama, slu&scaron;at ćemo govore. Na dru&scaron;tvenim mrežama čitat ćemo raznorazne statuse. Bit će tu i ljepote i duhovitosti, ali pomalo i patetike.<br /><br /></p> <p>Redat će se rečenice kako je Europa zaboravila i u odlučujućim trenucima okrenula leđa BiH. Javni prostor popunit će prekaljeni politički akteri iz 1990-ih koji će prepričavati sjećanja.<br /><br /></p> <p>Takav pristup tapkanja u mjestu, slu&scaron;anja jednih te istih fraza u dru&scaron;tvu rađa i jednu vrstu političke dosade. Red patriotizma, red sjećanja, red osuda licemjerne Europe, red obećanja.<br /><br /></p> <p>A za&scaron;to se javlja osjećaj političke dosade. Građani su suvi&scaron;e dugo čekali da osjete tu nezavisnost. Da osjete nezavisno pravosuđe, po&scaron;tene natječaje, po&scaron;teno zapo&scaron;ljavanje, nezavisno i od politike odvojeno zdravstvo i jo&scaron; mnogo toga.<br /><br /></p> <p>Izgrađen je mit da smo najvažniji, i međunarodnoj zajednici i svjetskoj pravdi i svjetskoj povijesti. A to samopuzdanje je i&scaron;lo do tog nivoa da je BiH i nas manje od tri milijuna prva pomisao Joeu Bidenu kada se probudi ujutro.<br /><br /></p> <p>I onda nas jedno jutro probudi totalna agresija Rusije na Ukrajinu. Jedna nezavisna država je brutalno napadnuta sa svih strana. &Scaron;ok i nevjerica i red paralela kako je to isto prije 30 godina pro&scaron;la i Bosna i Hercegovina.<br /><br /></p> <p>Slijedi milion pitanja, kako je to moguće. Gdje je svjetska pravda, gdje je svijet. E taj i takav svijet koji će donijeti pravdu u svaku avliju vjerovatno nikad nije ni postojao, samo su izgrađeni mitovi da je on tu negdje.<br /><br /></p> <p>Primjer Ukrajine je dokaz koliko je BiH i sve u vezi BiH siću&scaron;no i na svjetskim političkim stolovima davno zaboravljeno, maknuto u stranu.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to u takvim okolnostima ostaje je da se nezavisnost posmatra konkretnije, kroz stvaranje stanja u kojem će građani u svakom segmentu živjeti i doživjeti izborenu nezavisnost. Gdje će biti malo manje samosažaljevanja, a mnogo vi&scaron;e rada i samopo&scaron;tovanja. Gdje će biti mnogo vi&scaron;e strategija i planiranja. Gdje politička podmetanja i krize neće biti izgovor. Gdje će kritika biti prihvaćena kao &scaron;ansa. Gdje će postojati razumljivi i racionalni nacionalni ciljevi.<br /><br /></p> <p>To je država gdje političke stranke zarad političke dobiti kratkog vijeka neće izdavati državu. Gdje će se znati crvena linija koja se ne prelazi i principi koji se ne izdaju.<br /><br /></p> <p>I da, Dan nezavisnosti uprkos svim manjkavostima treba slaviti, jače nego ikad. Ali onda taj nacionalni ponos sutra treba pretočiti i u djela. Sretan Dan nezavisnosti svim građanima BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-01-joe-biden-bona.jpegNajpopularniji bošnjački portal 'pumpa' NATO da se zakuha u BiH! Iznose nevjerojatne gluposti u svojim analizamahttp://grude.com/clanak/?i=356325356325Grude.com - klik u svijetMon, 28 Feb 2022 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-28-22-dodik-klix2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najpopularniji bošnjački portal u BiH objavio je vijest: Putinov čovjek na Balkanu: Ne želi NATO, a sankcije su njegovo srednje ime...<p>&nbsp;</p> <p>Naravno, misle na Milorada Dodika. U rijetko kojoj analizi će najpopularniji bo&scaron;njački portal okrznuti Bakira Izetbegovića i Željka Kom&scaron;ića, a kojih je cijela Bosna i Hercegovina taoc.<br /><br /></p> <p>Dodika se može smatrati bilo kakvim, međutim za razliku od Bakira Izetbegovića riječ 'rat' se kod njega rijetko spominje, međutim najpopularniji bo&scaron;njački portal tvrdi da je Dodik najbolja slika Zapadu kakva bi ova država bila da se Dodika pita.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to je najnevjerojatnije, Dodika se i pita jer je član Predsjedni&scaron;tva BiH, a njegova stranka je uz SDA najjača u Bosni i Hercegovini.<br /><br /></p> <p>A najgluplja stvar u kompletnoj analizi najpopularnijeg bo&scaron;njačkog portala je da Milorad Dodik ne želi u NATO. Pa upravo je Milorad Dodik potpisao program reformi dokumentu ANP koji predviđa članstvo u NATO-u. Također, BiH je time ispunila sve uvjete za ulazak u NATO predajom programa reformi, a jedini razlog za&scaron;to ova zemlja jo&scaron; nije u NATO-u jer Bosnu i Hercegovinu NATO zemlje drže na čekanju.</p> <p><br />Puno je plaćenika koji će ovih mjeseci poku&scaron;ati zakuhati situaciju u BiH. Bliže se i izbori &scaron;to je idealna podloga za pokrenuti ne&scaron;to! Stoga, narodi Bosne i Hercegovine ne nasjedajte!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-28-22-dodik-klix2.jpg'Živio je za Dinamo, divio se Torcidi i bio najbolji komentator Formule jedan ikad'http://grude.com/clanak/?i=356204356204Grude.com - klik u svijetTue, 22 Feb 2022 23:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-23-ivica-blazicko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivica Blažičko odlazi u mirovinu. Nakon Drage Ćosića, a slušajući danas dio onih koji poput mrtvih puhala nešto komentiraju, bio je jedan od najboljih.<p>&nbsp;</p> <p>I da, navijao je za Dinamo. Oni koji prate nogomet znaju koliko je Blažičko bio strastven i koliko se davao u svom tom navijanju i komentiranju, srcem. A ono &scaron;to je najbitnije, nije mrzio nijedan hrvatski klub. Jo&scaron; se pamti kultno divljenje Torcidi na jednoj utakmici Hajduka i Dinama. "Ako u Liverpoolu svi &scaron;utimo i divimo se kad pjeva "You'll never walk alone", onda svi trebamo za&scaron;utjeti i diviti se Poljudu kada pjeva o djedovima koji su tu sidro bacili i sve nas vezali...", kazivao je, a ispred TV ekrana netko je snimio Zdravka Mamića dok psuje: E j**** ti mater Blažičko.</p> <p><br />I nije imao dlake na jeziku, iskren do kraja... pa onda kada to i nije popularno bilo.<br /><br /></p> <div>- Osobno Bandića pamtim kao susjeda s Pe&scaron;čenice, vladao je Zagrebom 20 godina. Počasni je predsjednik Dinama, a u medijskome prostoru se sada kotrljaju svakakve priče o njegovoj veličini i važnosti. Politički bleferi koji u životu nisu dobili nijedne izbore, bolje im je da &scaron;ute. Pametniji su kad &scaron;ute nego kad govore - kazao je prije godinu dana i okrenuo "ljevicu" protiv sebe.<br /><br /></div> <p>A njegovo komentiranje Formule jedan i poznavanje svih trkača u du&scaron;u, a onda ta doza napetosti koju je svojim glasom znao unijeti u domove dok vozači prave krugove Monzom, Indianapolisom, Melbourneom...</p> <p><br />Blažičko, doktore, odmori se.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-23-ivica-blazicko.jpgUgledni vjerski novinar pozvao Mostarsku biskupiju da prestane voditi ratovehttp://grude.com/clanak/?i=356074356074Grude.com - klik u svijetThu, 17 Feb 2022 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-24-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da će se nova era Međugorja nastaviti i nakon smrti mons. Henryka Hosera, nitko nije sumnjao, no da će na njegovo mjesto doći njegov blizanac, to nitko nije mogao slutiti. <p><br />Dakako, <strong>mons. Aldo Cavalli</strong> nije njegov rođeni brat blizanac. Hoser je Poljak, a Cavalli Talijan. Jedan je redovnik, drugi dijecezanski svećenik. Obojica teolozi, a jedan od njih liječnik te obojica dio diplomatske službe Vatikana, pa su se čak jednom skoro i susreli u Africi... <br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Pi&scaron;e: Darko Pavičić/Večernji list<br /><br /></strong></em></p> <p>No, u stvarnom se životu nikada nisu vidjeli, a imaju toliko toga zajedničkoga da ih je Međugorje, nakon pro&scaron;lonedjeljne nastupne mise mons. Cavallija, novog Papina upravitelja za Međugorje, prepoznalo kao &ldquo;duhovne blizance&rdquo;. Odnosno, evanđeoskom jednostavno&scaron;ću kojom je odisao mons. Hoser, na isti je način mons. Cavalli osvojio srca župljana i hodočasnika.<br /><br /></p> <p><strong>Papa Franjo</strong> očigledno s velikom pažnjom bira svećenike koje će poslati u Međugorje. Sam mons. Cavalli na tome mu je javno i zahvalio rekav&scaron;i kako je ovu službu s rado&scaron;ću prihvatio na zalasku svojega života, ba&scaron; kao i mons. Hoser. Dakle, u Međugorje mora doći netko iskusan. Ne samo po godinama i pastoralnom iskustvu, nego i duhovno iskusan, a duhovni se kapital ubire upravo u poznim godinama. Stoga, duhovnom kapitalcu niti ne trebaju neke posebne upute &scaron;to će i kako činiti kada ga se negdje uputi. &ldquo;Ide&scaron; tamo, budi tamo, mirno, spokojno i uravnoteženo, budi tamo i prati ljude. I to je to&rdquo;, rekao je papa Franjo mons. Cavalliju na susretu nakon imenovanja, kojega su objavili i službeni vatikanski mediji, &scaron;to se može protumačiti kao vidljivi znak da je Vatikanu stalo da u svijet izađe zajednička slika srdačnog susreta Pape i nadbiskupa Cavallija. Znak je to nedvojbene Papine podr&scaron;ke njegovoj misiji.<br /><br /></p> <p>Bilo je nagađanja da se nakon smrti mons. Hosera neće tragati za novim međugorskim vizitatorom iz Vatikana, već da bi se jurisdikcija mogla vratiti u Mostar, nakon umirovljenja međugorskog protivnika <strong>mons. Ratka Perića</strong>, donedavnog mostarsko-duvanjskog biskupa. No, Vatikan želi u Hercegovini imati svojega čovjeka, &scaron;to govori o tome da do kraja kani provesti plan uspostave tzv. pontifikalnog sveti&scaron;ta u Međugorju, kako je bilo najavljeno jo&scaron; prije pet godina. A mons. Cavalli taj je značaj dodatno potvrdio drugoga dana svojega dolaska intervju Radio Miru Međugorje rekav&scaron;i kako &ldquo;Papa predstavlja sveopću Crkvu i stoga &scaron;alje izaslanika, a izaslanik s Papom predstavlja sveopću Crkvu&rdquo;. Dakle, tko se sretne s Papinim izaslanikom u Međugorju, kao da se sreo sa samim Svetim Ocem.<br /><br /></p> <p>Mons. Cavalli svojom pojavom to i potvrđuje, jer njegova otvorenost, srdačnost i jednostavnost plijeni i osvaja ljude ba&scaron; kao &scaron;to to svojim stilom čini sam papa Franjo. Odnosno, kao &scaron;to je u istome duhu činio i mons. Hoser, kojega je mons. Cavalli čak u svojoj propovijedi povezao s tumačenjem evanđelja i svrstao ga među one koji u raju gledaju lice Božje te <strong>zamolio fratre da ne uklone njegovu fotografiju iz župnih odaja</strong>. Golemo je to po&scaron;tovanje! Ali i vidljiva naznaka smjera u kojemu će se kretati Međugorje sljedećih mjeseci i godina.<br /><br /></p> <p>No, čini se kako to nije svima jasno i kao da ima jo&scaron; onih koji bi vodili ratove oko međugorskog fenomena. Tako se u ponedjeljak, dan nakon Cavallijeve inauguracijske mise u Međugorju, na internetskim stranicama &ldquo;Crkve na kamenu&rdquo;, službenog glasila Mostarske biskupije, pojavio tekst protiv Međugorja u duhu napada svih pro&scaron;lih 40 godina. Koji veli, između ostaloga, kako &ldquo;<strong>&rsquo;međugorski fenomen&rsquo; unosi razdor među vjernike</strong>, jer fanatici ne govore o istini, niti ih istina &lsquo;ukazanja&rsquo; toliko zanima, nego da bi privukli takozvane &lsquo;hodočasnike&rsquo;, ne sustežu se od vrijeđanja biskupa, od udaranja na njegov moralan život, na izmi&scaron;ljenu izdajničku ulogu&rdquo;. Citati su to iz posljednje knjige mons. Perića o biskupu Žaniću, no servirani su upravo u vrijeme dolaska Papina čovjeka u Međugorje. Zacijelo nimalo slučajan tajming. Ali u svakom slučaju nepotreban i neprimjeren. Ba&scaron; kao i onda&scaron;nja opaska biskupa Perića mons. Hoseru, kojemu je, kada mu je svratio u Mostar na putovanju prema Međugorju, poručio kako &ldquo;na temelju brojnih ispitivanja ne drži vjerodostojnim nijedno &lsquo;ukazanje&rsquo;, nijednu poruku, nijednu tajnu, nijednu pergamenu&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Kao i da su u &ldquo;ta nevjerodostojna ukazanja &lsquo;međugorskog fenomena&rsquo; uključena i ona navodna u prvih sedam ili deset dana&rdquo;. A o kojima se pozitivno izjasnilo Međunarodno istražno povjerenstvo Svete Stolice za Međugorje, koje je 2010. osnovao <strong>papa Benedikt XVI.</strong> i čiji je nalaz sada kod pape Franje. Istoga toga pape Franje, koji u Međugorje prvo &scaron;alje Poljaka Hosera, a sada njegova &ldquo;blizanca&rdquo; Talijana Cavallija. Za&scaron;to? Zbog svih plodova međugorskog fenomena u ovih 40 godina, koje službena Crkva ne može ignorirati.</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-24-medjugorje.jpgU Danima pobijenih franjevaca, Puljić se prisjetio 'mučenika' Perića, Komarice i svog prezimenjaka...http://grude.com/clanak/?i=356066356066Grude.com - klik u svijetWed, 16 Feb 2022 23:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-16-22-naslov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetim misnim slavljem u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru 14. veljače obilježena je godišnjica pobijenih fratara ali i vjernika Grada Mostara i okolice koji su žrtve II. svjetskog rata te rata i poraća Domovinskog rata.<p>&nbsp;</p> <p>Među stradalim franjevcima bili su fra Leo Petrović, fra Jozo Bencun, fra Rafo Prusina, fra Bernardin Smoljan, fra Grgo Vasilj, fra Kažimir Bebek i fra Nenad Pehar koje su na Svetog Valentina 1945. partizani odveli na Neretvu, ubili i bacili u vodu.<br /><br /></p> <p>Tjedan ranije Hercegovina se u &Scaron;irokom Brijegu prisjećala se ubijenih franjevaca, mučenika. Ukupno ih je 66 palo kao žrtva zloglasnog, komunističkog režima.<br /><br /></p> <p>Ovog tjedna održavala se zajednička sjednica biskupa Hrvatske i BiH. Uz stalno naricanje nad sudbinom hrvatskog naroda u BiH, za kojeg se od strane političkog vrha uglavnom ni&scaron;ta konkretno ne čini da ostane i da se spasi na tisućljetnim ognji&scaron;tima, biskupi su neizravno pozvali da se glasuje za HDZ BiH na idućim izborima, bez spominjanja odgovornosti te stranke za političke neuspjehe, a naravno nisu spomenuli ni svoju odgovornost s obzirom na sve nevolje koje su priredili franjevačkim župama, osobito u vremenu Ratka Perića, a nema nekih znakova da će se situacija mijenjati i u vremenu Petra Palića, od kojeg su vjernici očekivali barem nadu u bolje sutra, da će mijenjati svijest i o biskupima u Hercegovini koji nisu na dobrom glasu i o političarima koji desetljećima opstaju na istoj priči, dok Hrvata nestaje, pi&scaron;e portal <a href="https://otpor.media/zavjet-sutnje-je-na-snazi-jer-su-sinovi-zlocinaca-i-dalje-zivi-neki-su-cak-na-vodecim-funkcijama/" target="_blank">Otpor.media</a>.<br /><br /></p> <p>Uz sve to, umjesto da se prisjeti pobijenih franjevaca, 66 ih je bilo, zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi u katedrali u Mostaru pričao je o mučeni&scaron;tvu biskupa Ratka Perića i biskupa Franje Komarice, te kardinala Vinka Puljića. Koliko je poznato, oni se dobro osjećaju, živi su i zdravi, a ni dlaka im nije pala s glave u svom tom &ldquo;mučeni&scaron;tvu&rdquo;, dok su oni koji su upozoravali na njihove pogre&scaron;ke, ili mrtvi ili žestoko kažnjeni.<br /><br /></p> <p>Citirat ćemo za kraj fra Danka Perutinu koji je predvodio misu za pobijene franjevce i žrtve zloglasnog režima u Mostaru. &ldquo;Zavjet &scaron;utnje je na snazi jer su sinovi zločinaca i dalje živi, neki su čak na vodećim funkcijama.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Hoće li se Hercegovina, odnosno hrvatski narod u BiH ikad osloboditi tog zavjeta &scaron;utnje, tih zločinaca i njihovih nasljednika, dobro je pitanje. Nažalost, zasad nema naznaka promjenama, odnosno dok god bogatstvo ide ispred Boga, a u vi&scaron;e slučajeva u Hercegovini tako se postupalo u svim profesijama koje mogu utjecati na dru&scaron;tvo, u zemlji Humskoj, kako napisa blagopokojni fra Vendelin Karačić, nema mirna plova&hellip;</p> <p><br /><a href="https://otpor.media/zavjet-sutnje-je-na-snazi-jer-su-sinovi-zlocinaca-i-dalje-zivi-neki-su-cak-na-vodecim-funkcijama/" target="_blank"><em><strong>Otpor.media</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-16-22-naslov.jpgOtvaraju se milijunske prilike za tvrtke iz Gruda i Širokog Brijegahttp://grude.com/clanak/?i=356037356037Grude.com - klik u svijetTue, 15 Feb 2022 17:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-018_cere_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgradnja brze ceste koja će s jedne strane povezati Mostar, a s druge Imotski, odnosno Zagvozd, iznimna je prilika za dvije lokalne zajednice na prostoru zapadne Hercegovine - Široki Brijeg i Grude...<p><br />...koje će se prolaskom novog, moglo bi se reći i međunarodno značajnog prometnog koridora, naći u prilici dodatno unaprijediti svoje ionako nadaleko poznato poduzetničko okruženje, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Osim bržeg prijevoza ljudi, nova će cesta, zbog činjenice da će se spajati s jedne strane s koridorom Vc koji ide dolinom Neretve, a s druge s autocestom koja prolazi kroz Hrvatsku, značiti i otvaranje novih perspektiva domaćim gospodarstvenicima u Hercegovini, a napose onima iz &Scaron;irokog Brijega i Gruda koji su uvelike izvozno orijentirani.<br /><br /></p> <p><strong>Brojke na terenu<br /><br /></strong></p> <p>Gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević ističe kako svaka prometnica koja se gradi ima svoj značaj, a u ovom konkretnom slučaju brza prometnica spajat će dvije autoceste te će navedeni projekt imati značaj za cijeli prostor zapadne Hercegovine, ali i &scaron;ire. Ona će dijelom omogućiti obilaženje tranzita, a kako ističe Kraljević, buduća brza cesta od Mostara do granice s RH omogućit će brzi priključak na autoceste - i na jednu i na drugu. Odnosno na koridor Vc s jedne, a autocestu koja prolazi Republikom Hrvatskom s druge strane.<br /><br /></p> <p>- Sigurno će se raditi o prometnici velikoga značaja - naglasio je gradonačelnik Kraljević.<br /><br /></p> <p>Načelnik općine Grude Ljubo Grizelj potvrdio je za Večernji list kako se dio buduće brze ceste koja će prolaziti kroz prostor ove općine realizira u dužini oko 20 kilometara, a &scaron;to je polovina dionice Polog -granica s RH.<br /><br /></p> <p>Na području općine Grude nalazi se i GP Gorica - Vinjani Donji koji je jedan od najfrekventnijih graničnih prijelaza južno od Gradi&scaron;ke kada je u pitanju broj putnika, osobnih automobila, kao i broj teretnih kamiona.<br /><br /></p> <p>Grizelj je iznio podatke kako oko milijun putnika, a na temelju referentne 2019., prijeđe preko ovoga prijelaza u jednom smjeru, a tu je i oko 70 tisuća kamiona u oba smjera, odnosno 35 tisuća u jednom smjeru. Sve su to brojke koje dovoljno govore o važnosti navedenog graničnog prijelaza, ali i prilično ilustrativno govore o važnosti buduće brze ceste za promet ljudi i roba. Grizelj ističe kako je Općina Grude životno zainteresirana da se realizira projekt brze ceste kako bi se najprije olak&scaron;ao život mjesnog stanovni&scaron;tva, ali i kako bi se zadržala konkurentska pozicija grudskoga gospodarstva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Grizelj pritom podsjeća kako grudsko gospodarstvo sudjeluje u ukupnim rezultatima Federacije dvostruko iznad prosjeka. A posebno su, zaključuje, zainteresirani da se precizno definira spojna točka na samom graničnom prijelazu kako bi cesta nastavila od granice prema Zagvozdu na bazi tako utvrđene spojne točke. Drugim riječima, interes je da brza cesta Zagvozd - Imotski zavr&scaron;i na prijelazu Vinjani.<br /><br /></p> <p>O važnosti projekta za BiH i Hrvatsku govori i činjenica da je nedavno u posjetu gradovima i općinama u ZHŽ-u boravilo izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije predvođeno županom Blaženkom Bobanom.<br /><br /></p> <p><strong>Sastanak<br /><br /></strong></p> <p>Domaćin je bio načelnik općine Grude Ljubo Grizelj, a sastanku su nazočili zamjenici župana Stipe Čogelja i Ante &Scaron;o&scaron;ić, pročelnik Ureda župana Davor Pavić, zamjenik pročelnika Ureda župana Ivan Baćak, ravnatelj JU RERA S. D. Jozo Sarač, predsjednik Vlade ZHŽ-a Zdenko Ćosić, ministar prostornog uređenja i za&scaron;tite okoli&scaron;a ZHŽ-a Miroslav Ramljak, gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević, gradonačelnik Ljubu&scaron;kog Vedran Markotić, načelnik općine Posu&scaron;je Ante Begić i direktor Razvojne agencije HERAG Rade Luburić. Na sastanku je posebice istaknut značaj projekta brze ceste za prostor zapadne Hercegovine, ali i ovoga dijela Hrvatske, pi&scaron;e Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-018_cere_4.jpgNovi nadbiskup stigao u Međugorje, a RTV Herceg Bosne snima petrovce u Cimuhttp://grude.com/clanak/?i=355995355995Grude.com - klik u svijetSun, 13 Feb 2022 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-13-aldo-cavalli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvu svetu misu sa župljanima i hodočasnicima misu u Međugorju nadbiskup Aldo Cavalli slavi danas u 11 sati u crkvi sv. Jakova u Međugorju.<p><br />RTV Herceg Bosne za koju su politički predstavnici Hrvata u BiH lobirali da im se uplaćuje marka putem računa za struju prenosi svetu misu petrovaca na uzurpiranom Cimu koji je oduvijek bio franjevački.<br /><br /></p> <p>I ranije su pojedini novinari ove televizije otvoreno bili na strani petrovaca u borbi za župe koje su utemeljili i u kojima su (g)radili franjevci, međutim ovo već prevr&scaron;ava mjere dobrog ukusa. Da novi apostolski vizitator i nadbiskup Cavalli koji brine o jednom od najvećih mjesta molitva na svijetu nije dobrodo&scaron;ao na televiziju koja se spominjala i u kontekstu nacionalne kod Hrvata uistinu je žalosno.</p> <p><br />Prvu svetu misu Alda Cavallija pak na svojim Facebook stranicama i na radijskoj postaji donosi Radio Mir Međugorje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-13-aldo-cavalli.jpgJosip Muselimović: I opominjući članak Željka Andrijanića potvrda da se gase posljednje lanternehttp://grude.com/clanak/?i=355954355954Grude.com - klik u svijetThu, 10 Feb 2022 23:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-10-josip-muselimovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Desetog prosinca 1961. godine Ivi Andriću, "Bosancu s dna kace", kako je za sebe znao reći, dodijeljena je Nobelova nagrada za književnost. <p style="text-align: right;"><br /><strong>Pi&scaron;e: Josip Muselimović - Odvjetnik, književnik, akademik</strong></p> <p><br />Brzinom munje vijest je obi&scaron;la cijeli svijet. Iz sata u sat vijest je ponavljana u televizijskim i radijskim emisijama i programima.<br /><br /></p> <p>Ne zbog toga &scaron;to književni opus Ive Andrića ne zaslužuje najveće književno priznanje, nego pomalo &ndash; iz drugih razloga. Naime, Ivo Andrić potječe iz male i nemoćne zemlje, iz malog i nepoznatog bosanskog grada, a uza sve, čovjek je "zanimljive" diplomatske karijere. Kada književnik takva podrijetla i curriculuma pokori književni svijet, onda je to vijest &ndash; poput atomske bombe.<br /><br /></p> <p>Na popisu onih koji su se nadali okititi najvećim priznanjem, bilo je književnika iz velikih država iza kojih su moćni politički, dru&scaron;tveni i kulturni lobiji. To je činjenica koja se ne može zanemariti. Zapravo, ona je vrlo važna karika na putu do velikog, zvjezdanog trona.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Na Nobelovo prijestolje Ivo Andrić popeo se bez dru&scaron;tvene potpore. Popeo se sam sa svojim romanima i pričama! Prijam kod predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita, priča se, bio je kurtoazne naravi. Svjedoci govore da se najvi&scaron;e i najduže razgovaralo o vremenskoj prognozi i predstojećoj turističkoj sezoni. Istina, malo i o reumi, i&scaron;ijasu i drugim nevoljama koje znaju zahvatiti ljude treće dobi.<br /><br /></p> <p>Razgovaralo se i o drugim stvarima koje se nisu doticale velikog kulturnog događaja i priznanja jugoslavenskoj kulturnoj sceni. Josip Broz Tito svoju suzdržanost pravdao je prijateljstvom s Miroslavom Krležom. Njegov prijatelj nije uspio u tom natjecanju. Ostao je bez Nobelove nagrade!<br /><br /></p> <p>Sve se mora razumjeti!<br /><br /></p> <p>Početak 1962. godine bilo je vrijeme najveće slave Ive Andrića. Stizali su pozivi sa svih strana. Iz zemlje i inozemstva. Jedan za drugim! Zvali su gradovi, sveučili&scaron;ta, udruženja književnika.<br /><br /></p> <p>Svatko.<br /><br /></p> <p>Nekoliko mjeseci nakon dodjele Nobelove nagrade, Ivo Andrić bio je pozvan na otvorenje izložbe poznatog suvremenog likovnog umjetnika. Po zidovima beogradske galerije slike su bile poredane, uredno opremljene i savr&scaron;eno osvijetljene.<br /><br /></p> <p>Na ulazu u galeriju Andrić je bio svečano dočekan. Ravnatelj je uputio nekoliko riječi dobrodo&scaron;lice. Mlada djevojka, iz po&scaron;tovanja odjevena u ukra&scaron;enu bosansku odjeću, predala je buket cvijeća. Televizijske kamere i novinari, poput mu&scaron;ica za vrijeme vrelih ljetnih dana, trčkarali su lijevo i desno da zabilježe svaki trenutak i naprave &scaron;to bolje snimke i fotografije.<br /><br /></p> <p>Sa &scaron;e&scaron;irom u ruci, nobelovac je i&scaron;ao od slike do slike. Skidao je i stavljao naočale. Primicao se i odmicao od postavljenih slika. Želio je &scaron;to bolje vidjeti boje i poteze, motive i poruke. Nakon svega, prijateljima je, da nitko drugi ne bi mogao čuti, rekao:<br /> "Od ovih mazarija i crni đavao glavu bi okrenuo. Na ovim platnima nema predjela. Nema likova. Nema ni&scaron;ta osim razbacanih i razmazanih boja. I boje su crne i te&scaron;ke."<br /><br /></p> <p>Izložba mu se nije svidjela.<br /><br /></p> <p>Tako nekako je i sa suvremenom poezijom. Nisam ja pozvan suditi, jo&scaron; manje ocjenjivati. Ipak&hellip; Postoje pjesmice koje je te&scaron;ko razumjeti, a jo&scaron; teže shvatiti &scaron;to je pjesnik želio poručiti. Međutim, postoji druga poezija, ona koja se pamti, čita, recitira i koja odjekuje poput moćne artiljerije.<br /><br /></p> <p>Davno sam pročitao i zapamtio kultnu pjesmu znamenitog bosanskohercegovačkog i hrvatskog pjesnika Mire Petrovića (1955.). Pjesma se zove "Moj stric Mijo" i počinje:</p> <p>On, potiho, otvara vrata na kojim pi&scaron;e Skup&scaron;tina općine Ljubu&scaron;ki&hellip;<br /><br /></p> <p>Eto, s tom samo jednom pjesmom pokorio je pjesnički svijet i za mlada života zagazio u čitanke, monografije i antologije. Pod tim svodovima ostat će za sva vremena.<br /><br /></p> <p>Ne postoji profesija bez cehovskog jala i zavisti. Među pjesnicima možda i najvi&scaron;e. Nekada Vesna Parun, Dragutin Tadijanović, Tonko Maroević, Jevrem Brković, a danas živući Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Veselko Koroman, Luko Paljetak, Avdo Sidran, književna pera prvoga reda, svatko na svoj način, s po&scaron;tovanjem pi&scaron;u i govore o Miri Petroviću, magu pjesničke riječi, uredniku i velegraditelju kulturne scene. Pi&scaron;u i govore o čovjeku poetske uzvi&scaron;enosti, ljudske poniznosti i franjevačke skromnosti.<br /><br /></p> <p>Jednom prigodom, u prepunoj dvorani mostarskog Centra za kulturu, Avdo Sidran, veliki pjesnik, svoje obraćanje počeo je riječima:</p> <p>- Hvala vam, dragi Mostarci. Hvala na ovolikom broju i ovakvoj posjećenosti. Posebno sam poča&scaron;ćen &scaron;to mojoj poetskoj večeri prisustvuje pjesnik Miro Petrović.<br /><br /></p> <p>Dvoranom se prolomio buran &ndash; ba&scaron; buran pljesak.<br /><br /></p> <p>S pjesnikovom suprugom Angelom ponosno sam oslu&scaron;kivao odu&scaron;evljenje i pljesak mostarske publike. Pjesnik je, oborena pogleda i urođene mirnoće, ispratio ovacije sugrađana. Svoj mir nisu izdržavali uredno ispeglani mato&scaron;evski brkovi. Samo su oni lagano podrhtavali i radovali se.<br /><br /></p> <p>Gastarbajterstvo je usud ovih prostora.<br /><br /></p> <p>U pjesmi "Iseljenik", polemični Antun Gustav Mato&scaron; (1873. &ndash; 1914.), vodeći hrvatski pjesnik, novelist, esejist i putopisac, prije stotinu godina, pjevao je o pogubnom dru&scaron;tvenom trenutku. Jer, mlado i staro, učeno i neuko, kr&scaron;teno i nekr&scaron;teno, tražilo je svoj mir i sigurnost u drugim, dalekim zemljama. U potrazi za boljim životom i sigurnim prostorom, ljudi su odlazili do kuda su vlakovi vozili, brodovi plovili i zrakoplovi letjeli. Amerika, Novi Zeland i Australija postale su njihove nove, druge domovine.<br /><br /></p> <p>Tako A. G. Mato&scaron; pjeva:</p> <p>Na dalek evo krećem put,</p> <p>Spram ružnih tuđih strana,</p> <p>Od bola puca moj grud,</p> <p>U srcu pi&scaron;ti rana:</p> <p>Oj, zbogom, kućo,</p> <p>Drago selo, zbogom,</p> <p>Ja ostah samac,</p> <p>Sam sa mojim Bogom.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Sa grunta moga tjera me dug,</p> <p>Za lihvara zaplijeni&scaron;e mi plug,</p> <p>K'o slijepac hajde u novi svijet,</p> <p>Da budem novo roblje,</p> <p>I ne znam gdje ću i samac mrijet,</p> <p>Jer tuđinski nas glođe pas,</p> <p>A konop nam za vratom,</p> <p>Dok zemlja na&scaron;a ima samo groba.</p> <p>No &scaron;to će meni tuđi krov,</p> <p>Sloboda tuđeg kraja.</p> <p>Po narodu si svome sve,</p> <p>Bez njega nitko</p> <p>Slobodu traži gdje ti zbori mlijeko majke.<br /><br /></p> <p>U vrijeme nastanka ovih stihova domovina Antuna Gustava Mato&scaron;a nije imala samostalnost, politički, odgojni, gospodarski i duhovni okvir. Sve se može razumjeti!<br /><br /></p> <p>Međutim, te&scaron;ko je razumjeti vrijeme s početka ovog stoljeća. Država kojoj je Svevi&scaron;nji dao sve &ndash; tisuću kilometara plavog mora, tisuću kristalnih otoka, samostalnost i suverenitet, a opet ljudi odlaze. Odlaze u kolonama, s jasnom porukom &ndash; nikada vi&scaron;e natrag.<br /><br /></p> <p>Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, nigdje iskrene potpore. Iz najbližeg okruženja stižu poniženja &ndash; "prvo sapun pa onda parfem".<br /><br /></p> <p>A Bosna, s njom i Hercegovina, zemlja je poniznih, radinih i čestitih ljudi, nobelovskih visina. U pro&scaron;lom mjesecu putovao sam Livanjskim poljem, La&scaron;vanskom dolinom i Popovim poljem.<br /><br /></p> <p>Tuga!</p> <p>Ni čovjeka na njivi, ni pastira za stadom.</p> <p>Pusto&scaron;!</p> <p>Od bola puca moj grud, u srcu pi&scaron;ti rana, pjeva A. G. Mato&scaron;.<br /><br /></p> <p>U ponedjeljak, 31. siječnja, s Mladenom Bevandom, predsjednikom Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, po&scaron;ao sam u Skopaljsku Gračanicu. S uzoritim kardinalom Vinkom Puljićem po&scaron;li smo predstaviti veličanstvenu monografiju &ndash; "U srcu rajskog kraja".<br /><br /></p> <p>Dva domaćina, dva svećenika i dva brata &ndash; Ilija i Tadija Ivo&scaron;, ljudi su blage naravi, tople bosanske du&scaron;e i vesela osmijeha. Pri prvom susretu svakog čovjeka moraju odu&scaron;eviti i osvojiti. Na putu smo zastali u Uskoplju i sreli se s Josipom Mlakićem, znamenitim književnikom, koji polako, a sigurno, korača prema visinama svog zemljaka Ive Andrića.<br /><br /></p> <p>U nevezanom razgovoru začela se te&scaron;ka i bolna priča o odlascima. Tako Josip Mlakić pripovijeda:</p> <p>"Prije pet godina moja kći iz Uskoplja po&scaron;la je na studij veterine u Zagreb. U godini njezine mature u Uskoplju je bilo vi&scaron;e od stotinu učenika hrvatske nacionalnosti. Danas ih je samo petnaestak. Ni&scaron;ta bolje stanje nije u bo&scaron;njačkom i srpskom narodnom korpusu."<br /><br /></p> <p>Bosanski lonac ključa.<br /><br /></p> <p>Sve prazniji &ndash; ključa!<br /><br /></p> <p>U petak, 4. siječnja uz jutarnju kavu čitam omiljeni Večernji list. Na petoj stranci vidim opominjući članak novinara Željka Andrijanića:</p> <p>"Ljudi su umorni od pro&scaron;losti. U posljednjih 10 godina Bosna i Hercegovina oprostila se od pola milijuna ljudi. Puno vremena je uzalud potro&scaron;eno. Nade u bolje sutra sve je manje."<br /><br /></p> <p>Nakon sarajevskih i neumskih propalih razgovora, u na&scaron;oj zemlji gase se posljednje lanterne.</p> <p><br /><strong>Pi&scaron;e: Josip Muselimović - Odvjetnik, književnik, akademik</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-10-josip-muselimovic.jpegNjemački biskupi kreću svojim putem! Pobuna sve veća! Je li novac u pozadini raskola? Kölnska nadbiskupija bogatija od Vatikana!http://grude.com/clanak/?i=355948355948Grude.com - klik u svijetThu, 10 Feb 2022 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-10-njemacki-sinodalni-put.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednjom općom skupštinom sinodalnog puta, njemačka crkvena kriza postigla je novu razinu. Naime, većina biskupa u Njemačkoj izglasala je da želi promjenu nauke po pitanjima koja nisu bliska aktualnom nauku Katoličke crkve.<p style="text-align: justify;"><br />&nbsp;Augsbur&scaron;ki teolog, autor knjige i inicijator Youcata, <strong>Bernhard Meuser </strong>upozorava na drmatično stanje njemačke crkve,&nbsp;&nbsp;za <a href="https://www.kath.net" rel="noopener" target="_blank"><strong>kath.net</strong></a>, i žestoko je ustao protiv tamno&scaron;njih biskupa.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Prema njegovom mi&scaron;ljenju, rimokatoličku biskupi u Njemačkoj uskoro i formano neće biti takvi, već će krenuti s "Njemačkom katoličkom crkvom".</p> <p style="text-align: justify;"><br />Stoga je on poslao pismo 3000 biskupa diljem svijeta. &ldquo;Činjenica da je papa Leo X. jednom odbacio teze Martina Luthera kao nebitne &lsquo;redovničke prepirke&rsquo; možda je bila pogre&scaron;ka s najozbiljnijim posljedicama u crkvenoj povijesti. Točno 500 godina kasnije, Rimokatolička crkva ponovno je na točki da umanji i zanemari teolo&scaron;ku raspravu u jednoj ne tako dalekoj zemlji kao njemački problem. Sljedeći raskol u kr&scaron;ćanstvu je pred vratima. I vratit će se iz Njemačke. Ovaj put zarazit će sve mjesne crkve duhom pobune i izdaje evanđelja ako univerzalna crkva sada ne potvrdi temelje jedne, svete, katoličke i apostolske vjere i iznova je ne predstavi vjernicima.&rdquo;<br /><br />Meuser tvrdi da su reagirali biskupi iz Amerike, Australije, Indije... - Važno je znati da Učiteljstvo Crkve nije samo u Rimu. Povjereno je zajedni&scaron;tvu biskupa. Ova zajednica je uznemirena &ndash; i to ne samo zbog na&scaron;e male dobrovoljne inicijative.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>Može li se pročitati &scaron;to ste napisali biskupima?<br /><br /></strong></p> <p style="text-align: justify;">Meuser: O da. Sve &scaron;to trebate učiniti je otići na www.neueranfang.online , gdje ćete pronaći kampanju #Sedam pitanja. Tamo se također možete prijaviti za newsletter kako biste uvijek dobivali najnovije vijesti. Preporučio bih ga svima koji, poput nas, vide &ldquo;zlostavljanje&rdquo; u njemačkom sinodalnom putu. Srećom, sve vi&scaron;e katolika počinje vidjeti svjetlo. A luda stvar je da nas puno evanđeoskih kr&scaron;ćana podržava u na&scaron;em otporu. Podsjećaju nas na propast njihove vjerske zajednice kroz &ldquo;samosekularizaciju&rdquo; i mole nas: &ldquo;Nemojte napraviti istu gre&scaron;ku!&rdquo;<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>Dakle, vi ste grupa otpora?<br /><br /></strong></p> <p style="text-align: justify;">Meuser: U međuvremenu jesmo. Pokretačka snaga njemačkog sinodalnog puta su funkcioneri i ljevičarski teolozi, a neki od sinodalista &scaron;irom otvaraju usta, za koje se može sa sigurno&scaron;ću pretpostaviti da nikada nisu vidjeli katekizam iznutra, a vjerojatno čak i bogomolju rijetko kada gledano iznutra. Nema ni duha ni snage i sru&scaron;it će se poput kuće od karata kada se dim ugasi i pokroviteljstvo crkvenog poreza presu&scaron;i. Deset godina nakon Pirove pobjede obići ćemo ru&scaron;evine. Tada je vrijeme za obnovljenu crkvu onih koji u sredi&scaron;te stavljaju Isusa &ndash; a to već čine sa spokojem i unutarnjom rado&scaron;ću. Nagla&scaron;avam: Ovo se događa preko denominacijskih granica! Oni koji sada traže Isusa prepoznaju se kao učenici. Ja mislim da je nije tako te&scaron;ko prepoznati Božji rukopis u događajima. Bog ne grije&scaron;i. A možda je ono &scaron;to nam se trenutno čini katastrofalnim i zaprepa&scaron;ćujućim čudesan obrat milosti.</p> <p style="text-align: justify;"><br />Međutim, postavlja se i pitanje je li novac u pozadini svega. Nadbiskupija u njemačkom gradu Kolnu jo&scaron; je 2015. objavila da raspolaže bogatstvom vrijednim oko 3,35 milijarde eura, &scaron;to je čini bogatijom od Vatikana.</p> <p style="text-align: justify;"><br />Papa Franjo jo&scaron; je tada poku&scaron;ao staviti tamno&scaron;nju nadbiskupiju pod kontrolu, međutim u K&ouml;lnskoj nadbiskupiji tada su isticali svojdobrotvorni i pastoralni rad na kojeg se tro&scaron;i vi&scaron;e od polovine bogatstva... <br />Kako god bilo iz svih kriza - ma koliko pohlepnih i diktatorski nastrojenih nadbiskupa, biskupa i nekih drugih lica na funkcijama bilo - Crkva će izići nesalomljiva i jo&scaron; jača jer Crkva nisu funkcije, Crkva je Krist, Crkva je narod Božji!</p> <p style="text-align: justify;"><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-10-njemacki-sinodalni-put.jpgProfesori marksizma u Hercegovačkom slučajuhttp://grude.com/clanak/?i=355808355808Grude.com - klik u svijetFri, 04 Feb 2022 00:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-04-crnac-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Profesori marksizma uvijek su bili zanimljive pojave u Hercegovini. U onim vremenima sijali su strah, bili okorjeli komunisti, izjašnjavali se i kao besbošci za potrebe druga Tita i partije.<p><br />Međutim, zapuha&scaron;e neki novi vjetrovi, profesori marksizma postado&scaron;e uglednici na visokim funkcijama pi&scaron;e hercegovački portal sa sjedi&scaron;tem u &Scaron;irokom Brijegu<a href="https://otpor.media/profesori-marksizma-u-hercegovackom-slucaju/" target="_blank"> Otpor.media</a>.</p> <p><br />Proteklih dana objavljen je tekst o razrije&scaron;enju &ldquo;Hercegovačkog slučaja&rdquo;, a autor je, tko bi rekao, profesor marksizma koji je preobukao dres u vremenu demokratskih promjena inicijala M. B., ravnatelj Gimnazije u &Scaron;irokom Brijegu.<br /><br /></p> <p>I dočekao je svojih pet minuta da se opet vrati na marksizam pa da može protiv franjevaca. Neće puno, da se fratri s Briga ne uznemire, ali hoće do te mjere da slavodobitno ustvrdi da u Crnač dolaze petrovci (u narodu, popovi) i da u Hercegovini pu&scaron;u neki novi vjetrovi.</p> <p><br />Međutim, kao marksist nije puno učio o zakonima u Vatikanu s obzirom da je ustvrdio kako je: Papina odluka nepromjenjiva!<br /><br /></p> <p>Podsjećanja radi, samo u &lsquo;Hercegovačkom slučaju&rsquo; odluke su se tri puta mijenjale, do posljednjeg &ldquo;Romanis Pontificibusa&rdquo; kojeg se ne može pronaći u službenom glasilu &ldquo;Acta Apostolicae Sedis&rdquo; jer nije ni uvr&scaron;ten.<br /><br /></p> <p>Proma&scaron;io je novinar/ravnatelj, a najbolja titula mu je ta iz Jugoslavije da je marksist, a koji se u novini bavi raznim temama, &ldquo;ceo fudbal&rdquo; jer je niz primjera kroz stoljeća kako su se mijenjali vatikanski zakoni, dekreti, bule&hellip; na kraju krajeva, biskup u Hercegovini ima Zakonik kanonskog prava prema kojem može primijeniti novu odluku i imenovati, primjerice, franjevca u Crnču, vratiti fratre u sustav, ali očito ne postoji želja. Jo&scaron; ako marksisti podupiru da se franjevce Hercegovine jo&scaron; jednom ubije kao 1945., onda zasigurno ni od biskupa neće biti želje da im pomogne.</p> <p><br />&nbsp;Ono &scaron;to marksisti dobro znaju. Ovu situaciju iz Crkve prenijeti i na državu. Svjesni su oni da se njihovo vrijeme vraća. U Crkvi Hrvate se ni&scaron;ta nije pitalo, a Nijemce i Francuze se itekako pita, pogotovo sada kada ih nestaje mogu odlučivati &scaron;to će, jer Hrvati su mali narod, može im se lako slomiti kičma, misle, a možda i vide&hellip; Hrvate se ni&scaron;ta neće pitati ni u političkoj situaciji, oko Izbornog zakona i budućnosti Hrvata u BiH. Sve je negdje već zapisano. Samo će spustiti glavu kada za to dođe vrijeme. Ako se ne&scaron;to ne promijeni u glavama njihovih lidera&hellip; a marksisti znaju da se ni&scaron;ta neće promijeniti&hellip; jer hrvatstvo dobrog dijela onih koji se danas busaju u prsa je na razini marksista&hellip;<br /><br /></p> <p><a href="https://otpor.media/profesori-marksizma-u-hercegovackom-slucaju/" target="_blank"><strong>OTPOR.Media</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-04-crnac-22.jpgTuđman je želio kardinala u Grudama, Puljić je suosjećao s fratrima i ovim narodomhttp://grude.com/clanak/?i=355705355705Grude.com - klik u svijetSun, 30 Jan 2022 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-30-kardinal-puljic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kardinal Vinko Puljić, sada nadbiskup u miru, bio je među najpozitivnijim osobama proteklih desetljeća u BiH. Bio je duhovnik blizak narodu.<p>&nbsp;</p> <p>Iako, nažalost, u župama u općini Grude nikad nije predvodio svetu misu, s ovim pukom duboko je suosjećao u svim vremenima. - Pozdravi mi fratre - govorio bi između ostalog vjernicima iz župe Grude koji bi mu dolazili i kazivali da su iz župe kojoj identitet dado&scaron;e fra Stanko, fra Bernard i fra Ante. Bio je svjestan patnje ovda&scaron;njih fratara i ovog puka, ali i toga da su mu zbog hercegovačkih biskupa bile svezane ruke. Iako je nadbiskup, praktički, &scaron;ef svim biskupima ni on nema neograničene ovlasti u biskupijama koje imaju svog upravitelja, a u vi&scaron;e navrata poku&scaron;avao je hercegovačke biskupe motivirati da oslu&scaron;kuju bilo naroda, uspostave suradnju i krenu graditi Crkvu za dobrobit svih, hercegovački biskupi uglavnom ga nisu slu&scaron;ali, a njihovi kruti stavovi žalostili su ga u vi&scaron;e navrata.<br /><br /></p> <p>Zanimljiva je i priča o dr. Franji Tuđmanu koji je Nadbiskupiju planirao iz Sarajeva premjestiti u Grude. Iako antihrvatski čimbenik Ivo Kom&scaron;ić u novoj knjizi pi&scaron;e kako se to planiralo na silu, iz mržnje prema Sarajevu, činjenica je da je dr. Tuđman brinuo o kardinalu i svećenicima Sarajeva, a Grude kao glavni grad Herceg Bosne bile su logična opcija za ovaj čin. To se nije dogodilo, kardinal je ostao u Sarajevu, preživio razne napade, prijetnje, mržnju... i oprostio svima. Kardinale, odmori se, zaslužio si!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-30-kardinal-puljic.jpg