ZATVORENI ŠIMIĆEVI SUSRETI - Vinku Grubišiću Godišnja nagrada DHK HB Antun Branko Šimić, akademiku Veselku Koromanu Nagrada za životno djelo FOTOGALERIJA

Datum objave: 26.04.2024   Broj čitanja: 1169
Danas je u Grudama, na svečanoj Akademiji u sklopu 61. Šimićevih susreta, Vinku Grubišiću dodijeljena Godišnja nagrada DHK HB Antun Branko Šimić.
ZATVORENI ŠIMIĆEVI SUSRETI - Vinku Grubišiću Godišnja nagrada DHK HB Antun Branko Šimić, akademiku Veselku Koromanu Nagrada za životno djelo FOTOGALERIJA

Danas je u Grudama, na svečanoj Akademiji u sklopu 61. Šimićevih susreta, Vinku Grubišiću dodijeljena Godišnja nagrada DHK HB Antun Branko Šimić.


Na natječaj za dodjelu Godišnje nagrade DHK HB Antun Branko Šimić, raspisan 15. siječnja 2024., prijavila su se trideset i tri autora s trideset i četiri djela objavljena prošle, 2023., godine. Prosudbeno povjerenstvo, Mato Nedić, predsjednik, te članovi Ružica Soldo i Ljubo Krmek, nakon višekratnih konzultacija, načinilo je uži izbor djela o kojima su raspravljali, a taj izbor izgleda ovako:
1. Marina Čapalija, Terze rime, pjesme
2. Zdenka Čavić, Vok je pojel Crvenkapo (Hrvatska vu satire i šale), pjesme
3. Vinko Grubišić, Eugene Ionesco – život i djelo, monografija
4. Marina Katinić Pleić, Tisuću i jedno more, pjesme
5. Ljerka Mikić, U korijenima, sonetni vijenci


Prosudbeno povjerenstvo za Godišnju nagradu DHK HB Antun Branko Šimić jednoglasno je predložilo Upravnomu odboru DHK HB, a Upravni odbor usvojio prijedlog i odlučio da godišnju nagradu dodijeli Vinku Grubišiću za književnu monografiju naslovljenu Eugene Ionesco – život i djelo, koju je 2023. godine objavilo poduzeće Alfa d.d. iz Zagreba.


Pored dodjele Godišnje nagrade DHK HB Antun Branko Šimić, danas je akademiku Veselku Koromanu uručena Nagrada Antun Branko Šimić za životno djelo.
Akademik Veselko Koroman, inače prvi predsjednik DHK HB i prvi glavni urednik časopisa DHK HB Osvit, svojim životom i radom, od prve objavljene knjige pjesama Grad prema sjeveru (Mostar, 1957.) do danas, duboko je obilježio i zadužio hrvatsku i bosanskohercegovačku književnost i kulturu te Upravni odbor DHK HB smatra da zaslužuje ovu časnu Nagradu.
Veselko Koroman (Radišići, Ljubuški, 7. travnja 1934.) pjesnik je, pripovjedač, romanopisac, esejist, književni kritičar, putopisac, književni povjesničar i antologičar. Nakon završene pučke škole u Ljubuškom, Srednje ekonomske i Više pedagoške u Mostaru, na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao književnost i filozofiju. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor, uređivao časopise Život i Osvit. Redoviti je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zbog političkih razloga (zbog teksta „U cara Trajana kozje uši”) 1972. oduzeto mu je uredničko, a dano korektorsko mjesto u nakladnom poduzeću Svjetlost. Nakon pada komunističkog sustava u Svjetlosti obavlja uredničke poslove. Po izlasku iz opkoljenoga Sarajeva radi kao savjetnik za kulturu i znanost u Predsjedništvu Hrvatske Zajednice i Hrvatske Republike Herceg Bosne, zatim u Županiji zapadnohercegovačkoj.
Najprije je član bivšega Udruženja književnika Bosne i Hercegovine, zatim Hrvatskoga centra PEN-a, Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Društva hrvatskih književnika. Dobitnik je Poletove nagrade za prozu, Udruženja književnika Bosne i Hercegovine za poeziju, Goranova vijenca za ukupni književni rad, Povelje sa Zlatnim grbom općine Ljubuški za životno djelo, te nagradā Dubravko Horvatić, Maslinov vijenac, Dobrojutro more, Didak za životno djelo i Bosanski stećak. Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu nominiralo ga je 2017. i 2018. za Nobelovu nagradu. Pjesme su mu uvrštene u osamdeset antologija, kao i u čitanke, velik broj pjesama preveden mu je na petnaestak europskih jezika. Bavi se istraživanjem hrvatske književne baštine u BiH (antologije Hrvatska proza Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas, 1995.; Hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine od Lovre Sitovića do danas, 1996.; Hrvatska drama Bosne i Hercegovine od Matije Divkovića do danas, 2007.).
Jedan je od potpisnika (S. Bašić, V. Koroman, V. Lukić, M. Marjanović, N. Martić, V. Pavlović i M. Pešorda) teksta „Kad ćemo odgovoriti Grgi Gamulinu” 1971., poznatoga kao „Pismo sedmorice“ i „Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku“.



Prije svečane Akademije članovi DHK HB Mario Raguž (Zagreb), Ivan Babić (Zagreb), Bernardina Crnogorac (Makarska) i Bruno Majić (Ljubuški) te Željko Ivanković i Josip Mlakić posjetili su grudske škole i u ugodnom druženju s učenicima prezentirali svoj rad i rad DHK HB.


FOTOGALERIJA

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2006-2024
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO