Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Danas se donosi jedan od najvažnijih zakona za obrtnike!http://grude.com/clanak/?i=351997351997Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jul 2021 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-29-dom-naroda-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izaslanici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH danas će na sjednici razmatrati Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako ga izglasaju bit će omogućeno da stupi na snagu budući da ga je ranije usvojio Zastupnički dom. To će značiti da će obrti imati pravo i na uvoz repromaterijala i izvoz svojih proizvoda odnosno moći će samostalno u svoje ime i za svoj račun obavljati vanjskotrgovinsko poslovanje bez posrednika &scaron;to do sada nije bio slučaj&ldquo;, rekao je u izjavi za Fenu federalni ministar razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta FBiH Amir Zukić.<br /><br /></p> <p>Kaže da su najvažnije prednosti ovog zakona skraćenje procedure i pojednostavljenje registracije obrta te omogućavanje pribavljanja dokumentacije po službenoj dužnosti.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Osim toga, izaslanici će se izja&scaron;njavati o Prijedlogu zakona o posredovanju u prometu nekretnina, predloženim izmjenama Zakona o poljoprivredi, dopunama Zakona o za&scaron;titi od nasilja u obitelji, izmjenama i dopunama Zakona o gospodarskim dru&scaron;tvima te odluci o razrje&scaron;enju i imenovanju članova Povjerenstva za vrijednosne papire Federacije BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-29-dom-naroda-2021.jpgHT ERONET sponzor eventa Connecto 2021.http://grude.com/clanak/?i=351985351985Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jul 2021 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-connecto.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET je i ove, baš kao i prethodnih godina, dao potporu poslovnom eventu Connecto 2021., koji se od 27. do 29. srpnja 2021. godine, održava u INTERA Tehnološkom parku u Mostaru.<p class="MsoNormal" style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;"><span>Na prvom panelu, razgovaralo se o novim trendovima, infrastrukturi i privlačenju investicija, a uime HT ERONET-a, sudjelovao je Denis Zubac, direktor Sektora za marketing i veleprodaju.</span></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;"><span>Zubac je govorio o izazovima koje je donijela globalna epidemija koronavirusa i to u smislu prilagodbe novim načinima komuniciranja i podr&scaron;ke korisnicima te razvoju optičke infrastrukture i trendovima razvoja telekomunikacija.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;"><span>&bdquo;Uvijek se rado odazivamo eventima i konferencijama koje, vrlo kvalitetno, organiziraju kolege iz INTERE. To nam je jako važno, jer smatramo na&scaron;om obvezom pozicionirati se kao predvodnici digitalizacije dru&scaron;tva u Bosni i Hercegovini. Konferencije su uvijek ponajprije mjesto susreta, razmjene iskustava, plasiranja novih ideja i tehnologija. Uz potrebe trži&scaron;ta, to je početna točka da kao kompanija brzo reagiramo, rje&scaron;avamo eventualne izazove i predviđamo trendove, kako bismo korisnicima, među prvima, ponudili zadovoljavajuće opcije&ldquo;, poručio je član Uprave i izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu, Tomislav Ruk.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><span>O detaljima usluga iz ICT područja koje pruža HT ERONET, zainteresirani se mogu informirati na web stranici </span><span style="font-size: 10.0pt;"><a href="http://ictmarketplace.ba" target="_blank" data-saferedirecturl="https://www.google.com/url?q=http://www.ictmarketplace.ba&amp;source=gmail&amp;ust=1627553696478000&amp;usg=AFQjCNE341qA9TSbiG7XAIlsO--3UF8Mwg"><span style="font-size: 11.0pt; font-family: 'Times New Roman',serif; color: blue;">ictmarketplace.ba</span></a></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-connecto.pngKakav se potres dogodio s kriptovalutama? U jednom danu nastao totalni preokrethttp://grude.com/clanak/?i=351948351948Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jul 2021 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-26-bitcoin-valuta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijednost bitcoina porasla je u nedjelju navečer i prvi put nakon sredine lipnja prešla 39.000 dolara jer se tržište počelo oporavljati nakon nedavne prodaje.<p>&nbsp;</p> <p>Kriptovalutom se u 23:05 prema njujor&scaron;kom vremenu trgovalo po cijeni od 38.059,84 dolara. Prema podacima CoinDeska, vrijednost je porasla za gotovo 11 posto u odnosu na isto vrijeme prije 24 sata. Bitcoin je prethodno dosegnuo razinu od 39.544,29 dolara, najvi&scaron;u od 16. lipnja ove godine, pi&scaron;e CNBC.<br /><br /></p> <p>Bitcoinov oporavak povećao je i vrijednost drugih kriptovaluta pa je ether porastao za 5.9 posto, na 2299,55 dolara. Cijelo trži&scaron;te kriptovaluta poraslo je u 24 sata do nedjelje navečer za 114 milijardi dolara, pokazuju podaci Coinmarketcap.com. Oporavak se dogodio nakon &scaron;to je bitcoin nedavno uslijed globalne rasprodaje pao ispod 30.000 dolara, &scaron;to je potaknulo strahove da bi mogao potonuti i dublje.<br /><br /></p> <p>"Mislim da smo vidjeli razdoblje akumulacije na 29.000 do 30.000 dolara, &scaron;to ukazuje na robusnost i potencijalni pomak bitcoina prema 40.000 dolara", rekao je Vijay Ayyar, voditelj poslovnog razvoja na burzi kriptovaluta Luno.<br /><br /></p> <p>Izvr&scaron;ni direktor Twittera Jack Dorsey, izvr&scaron;ni direktor Tesle Elon Musk i izvr&scaron;na direktorica ARK Investa Cathie Wood nedavno su govorili na pomno praćenoj bitcoin-konferenciji pod nazivom The B-Word. Musk je rekao da će Tesla vjerojatno ponovo početi prihvaćati bitcoin u prodaji svojih vozila jer se veći udio rudarenja bitcoina prebacuje na obnovljivu energiju. U svibnju je tvrtka Tesla obustavila prodaju vozila kori&scaron;tenjem kriptovalute zbog zabrinutosti oko "brzo rastuće upotrebe fosilnih goriva za rudarenje bitcoina".<br /><br /></p> <p>Rudarenje bitcoina je energetski intenzivan postupak stvaranja novih valuta, koji uključuje rje&scaron;avanje složenih matematičkih problema. Računalna snaga potrebna za to također tro&scaron;i puno energije.<br /><br /></p> <p>"U Kini se trgovina oporavila, a to &scaron;to su govorili Elon, Jack i Cathie je potaknulo trži&scaron;te", kaže za CNBC Alex Brammer iz Luxor Mininga, baze kriptovaluta za napredne rudare.<br /><br /></p> <p>Bilo je i drugih naslova koji su potaknuli potražnju za bitcoinom. Amazon želi svom odjelu za plaćanja pridodati stručnjake za digitalnu valutu i blockchain, &scaron;to sugerira da bi mogao pomnije proučiti bitcoin i druge kriptovalute. Glasnogovornik Amazona rekao je kako je kompanija "nadahnuta inovacijama koje se događaju u prostoru kriptovaluta i istražuje kako bi to moglo izgledati na Amazonu".<br /><br /></p> <p>Ovi potezi pridonijeli su i takozvanom "short squeezu", ističe inženjer rudarenja bitcoina Brandon Arvanaghi. Investitori koji shortaju bitcoin klade se da će cijena jo&scaron; pasti. Ali ako cijena poraste, ovi investitori nastoje smanjiti gubitke i napustiti svoje shortane pozicije, &scaron;to pomaže postizanju jo&scaron; veće cijene.<br /><br /></p> <p>"Mislim da je skok vrijednost posljedica pretjeranog shortanja", objasnio je Ayyar iz Lunoa.<br /><br /></p> <p>U međuvremenu, neki problemi oko cijene bitcoina počeli su se ra&scaron;či&scaron;ćavati. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci Kina je obnovila svoje mjere protiv kriptovaluta usmjerenih na rudarenje i trgovinu. A zabrinutost zbog ugljičnog otiska rudarenja bitcoina počinje slabiti, prenosi Index.hr.<br /><br /></p> <p>Brammer iz Luxor Mininga rekao je da su nesigurnost oko utjecaja rudarenja na okoli&scaron; i kineske regulatorne zabrinutosti "istro&scaron;ene", zaključuje CNBC.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-26-bitcoin-valuta.jpgVažan i dobar savjet: Kako sačuvati krumpir od klijanjahttp://grude.com/clanak/?i=351910351910Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jul 2021 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-krumpir.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako se krumpir nalazi na svijetlom i vlažnom mjestu, on počinje klijati i brzo gubi svoju čvrstu teksturu i prepoznatljiv okus, pa bi se trebao držati na suhom i tamnom mjestu, poput ostave ili garaže, ali nemaju svi tu mogućnost. <p><br />Ipak, postoji jednostavan način kako spriječiti prebrzo klijanje a potrebna vam je samo <strong>jedna jabuka</strong>, prenosi <a href="https://lifehacker.com/store-potatoes-with-an-apple-to-keep-them-from-sproutin-5954159" rel="nofollow" target="_blank">Lifehacker.<br /></a><br /> <br /> Sve &scaron;to trebate napraviti jest u svoju posudu ili vreću s krumpirom dodati jednu jabuku i to u sredinu. Jabuka proizvodi i ispu&scaron;ta <strong>etilen</strong>, prirodni&nbsp;plin koji sprečava nastanak korijena i proklijavanje krumpira. Međutim, jabuke također utječu na&nbsp;prebrzo sazrijevanje drugog&nbsp;voća i povrća pa ih treba&nbsp;čuvati&nbsp;dalje od njih.<br /><br /></p> <p>Krumpir pohranjen s jabukom ostaje čvrst i bez klica&nbsp;čak i nakon osam tjedana, za razliku od krumpira&nbsp;pohranjenog&nbsp;bez jabuke; a oni su "uglavnom mekani, naborani i tužnog izgleda."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-krumpir.jpegEvo koje lokacije je Lidl izabrao za svoje poslovnice u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=351902351902Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-02-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Inače predstavnici ‘Lidla’ aktivno posljednjih mjeseci traže atraktivne lokacije u BiH..<p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Živinica Samir Kamenjaković potvrdio je informaciju kako je prije 10-tak dana izaslanstvo njemačkog trgovačkog lanaca &lsquo;Lidl&rsquo; koji posluje u većem dijelu Europe te u SAD-u boravilo u Živinicama te tom prilikom iskazali interes za dvije lokacije na kojima bi otvorili svoje objekte, pi&scaron;e Tuzlanski.ba.</p> <p><br /> <br />Izaslanstvo &lsquo;Lidla&rsquo; predvodili su predstavnici ove kompanije iz Zagreba. Distributivni centar &lsquo;Lidla&rsquo; za područje čitave BiH će biti lociran u Sarajevu dok kada je u pitanju Tuzlanski kanton predstavnicima &lsquo;Lidla&rsquo; najinteresantnije je za sada područje Živinica.</p> <p><br /> <br />Upravo u Živinicama imaju u planu otvoriti čak dva objekta odnosno poslovnice koji će se prostirati na povr&scaron;ini od najmanje 10.000 m2 ukupne povr&scaron;ine. Izaslanstvu &lsquo;Lidla&rsquo; koje je boravilo u Živinicama jedna od lokacija koja bi im odgovarala nalazi se uz magistralni put Tuzla-Sarajevo dok bi se drugi objekt nalazio negdje u centru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače predstavnici &lsquo;Lidla&rsquo; aktivno posljednjih mjeseci traže atraktivne lokacije u BiH na kojima bi istovremeno otvorili svoje objekte. Jedan od uvjeta da bi &lsquo;Lidl&rsquo; u nekom mjestu otvorio svoj objekt jeste da taj grad odnosno općina broji minimlano 30.000 stanovnika. Također, od presudnog značaja kompaniji &lsquo;Lidl&rsquo; da bi odlučili svoj objekt otvoriti u nekom gradu jeste njegova geografska pozicija, povezanost sa većim sredinama kao i tempo njegovog razvoja.</p> <p><br /> <br />Osim Živinica &lsquo;Lidl&rsquo; razmatra mogućnost da svoj objekt otvori i na području Brčko distrikta, prenosi Tuzlanski.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-02-lidl.jpgKako izabrati pravo ime za svoj biznis? http://grude.com/clanak/?i=351863351863Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jul 2021 18:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-zena-biznis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako izabrati pravo ime za svoj biznis? <p>&nbsp;</p> <p>Početkom razvoja biznisa, prvi i najvažniji korak je osmi&scaron;ljavanja imena firme. Nedoumica s kojom se susreće svaki poduzetnik koji pokreće svoju biznis ideju. Iako se čini jednostavno, izbor imena nije mala stvar i može umnogome da utječe na budućnost same firme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi korak u kreiranju brenda (marke) je dobar naziv firme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On mora biti lak za pamćenje i mora da izazove jasnu asocijaciju. BScentar donosi nekoliko savjeta kako ga kreirati i postarati se da već nije kori&scaron;ten.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da ovaj posao nije ni malo lak vrlo brzo uvidjet ćete i sami kada probate dati ime svojoj novoj firmi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za početak postavite sebi nekoliko pitanja:</p> <p><strong>1. Je li ime lako pamtljivo?</strong></p> <p><strong>2.Izgovara li se te&scaron;ko?</strong></p> <p><strong>3. Kako zvuči kada ga naglas izgovorite?</strong></p> <p><strong>4. Ima li ime neko skriveno značenje?</strong></p> <p><strong>5. Ima li možda negativno značenje kada se prevede na neki drugi jezik?</strong></p> <p><strong>6. Ograničavam li imenom svoju firmu? (samo na određeni prostor ili zemlju)</strong></p> <p><strong>7. Je li ime smisleno za ono čime će se poduzeće baviti?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro ime firme je, bar za sam početak, pola posla. A nije rijetkost ni da lo&scaron; odabir imena učini da vas ljudi pogre&scaron;no percipiraju i da se to lo&scaron;e odrazi na va&scaron; biznis.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Savjeti za izbor imena</strong></p> <p>1.<strong> Provjerite imena internet stranica</strong> &ndash; Vi, naravno, želite ImeVa&scaron;eFirme.com, ali ako je već zauzeto, možda želite da razmotrite ponovo svoj izbor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. <strong>Pretražite internet</strong> &ndash; Čak i ako nikto nema isto ime, provjerite &scaron;to dobivate kad na pretraživaču ukucate naziv Va&scaron;e firme ili dio naziva. To nužno ne znači da ga nećete koristiti, ali je dobro da znate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. <strong>Komunicirajte s drugima</strong> &ndash; Prođite listu s nekim kome vjerujete. Neka Vam kaže na &scaron;to svako ime asocira i koliko je upečatljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. <strong>Budite kreativni</strong> &ndash; Razmislite kakvu reakciju želite od ljudi kad čuju ime firme. Zapi&scaron;ite asocijacije na papir i poredajte ih po značenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. <strong>Izbjegnite imena bazirana na vlastitim imenima</strong>, npr. Kafana kod Mileta ili Srećkov kafić. Te&scaron;ko se pamte i skoro da je nemoguće od njih napraviti marku/brend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>6. <strong>Izbjegnite i opća imena</strong> koja doslovno opisuju proizvod/uslugu kao Konzultantska Kompanija ili Agencija za nekretnine itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. Generalno, nemojte se služiti ni<strong> geografskim imenima</strong>. Pored toga &scaron;to se te&scaron;ko pamte, imat ćete problem ako se odselite ili pro&scaron;irite. Postoje izuzeci kada želite da stvorite lojalnost na lokalu, npr. kada otvarate lokalni bar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>8. Preporučuje se da imenom ne isključujete <strong>budući proizvodno uslužni asortiman</strong>. Razmi&scaron;ljajte na duge staze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>9. Potrudite se da ime bude <strong>kratko i lako</strong> za izgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>10. Sačinite listu <strong>ključnih riječi</strong> &ndash; Prelistajte internet i kopirajte sva imena koja vam se dopadaju. Indeticirajte svoje favorite i proučite kako su formirali imena. Dok razmi&scaron;ljate o njima, vodite evidenciju svih novih imena i ključnih riječi koje ste smislili u procesu. Te riječi možete smisliti dok razmi&scaron;ljate i o trži&scaron;tu va&scaron;e kompanije, o tome u čemu je va&scaron;a kompanija jedinstvena&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>11. Ubacite <strong>ključne riječi u generator</strong> &ndash; Na internetu postoje online generatori kombinacija riječi. Kada u taj program unesete zadata slova, napravit će vam sve moguće kombinacije riječi sa zadatim slovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako su velike kompanije dobile imena</strong></p> <p><strong>IKEA</strong> je dobila ime po inicijalima njenog osnivača Ingvara Kamprada (I.K.) i farmi u selu u kojem je odrastao (Elmtaryd i Agunnaryd, E.A.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>REEBOK</strong> je dobio ime po riječi &ldquo;rhebok&rdquo; koja je afričko-holandska riječ za jednu vrstu antilope, koja predstavlja oličenje brzine i gracioznosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>LEGO</strong> kombinira danske riječi &ldquo;leg godt&rdquo;, &scaron;to znači &ldquo;igrati dobro&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SKYPE</strong> se prvo zvao &ldquo;Sky Peer-To-Peer&rdquo;, zatim &ldquo;Skyper&rdquo;, da bi se poslije nekog vremena izbacivanjem slova &rsquo;r&rsquo; dobilo sada&scaron;nje svjetski popularno ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva ideja Jeffa Bezosa kada je osnivao <strong>AMAZON</strong> bila je da ime kompanije počinje sa slovom &rsquo;A&rsquo;, kako bi se pojavilo na samom vrhu rječnika. Ime kompaniji dao je jer je Amazon najveća rijeka na svijetu, pa se vodio time da će tako i njegov Amazon biti najveći biznis na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>GOOGLE</strong> je dobio ime po matematičkom terminu googol, za broj koji se sastoji od broja jedan, poslije koga slijedi 100 nula.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PEPSI</strong> je dobio ime po enzimu pepsinu koji je dio recepta za ovo piće, prenosi Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-zena-biznis.jpgBiH se priprema za uvoz radne snage iz inozemstvahttp://grude.com/clanak/?i=341827341827Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jul 2021 19:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-19-hurtic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porazni demografski trendovi toliko su teški da će, ako se nešto drastično ne promijeni, vlast morati "otvoriti vrata" za stranu radnu snagu. Ovo je za naš Klix kazao Zlatko Hurtić, savjetnik premijera Federacije BiH.<p><br />On kaže kako FBiH bilježi rastući trend negativne stope prirasta stanovni&scaron;tva, a da su razlozi brojni, a u posljednje dvije godine pandemija postaje jedan od vodećih uzroka.<br /><br /></p> <p>"Negativne stope prirasta stanovni&scaron;tva bilježe sve županije, a prisutne su i u gradovima s najvećim plaćama, &scaron;to upućuje na zaključak da ekonomska situacija nije dominatan uzrok ovog izrazito negativnog trenda za ekonomiju FBiH. Stabilnost Proračuna FBiH ovisi o stabilnosti isplata mirovina, &scaron;to opet ovisi o očuvanju radnih mjesta i rastu plaća, kao i zdravstveni fondovi. Nedostatak radne snage, na &scaron;to se poslodavci već žale, vodit će nekontroliranom rastu plaća, a samim tim i rastu inflacije sa svim opasnostima koje ona nosi po &scaron;tednju građana i stabilnost domaće valute", kaže on.<br /><br /></p> <p>Dodaje kako je, s obzirom na to da trend rasta negativne stope prirasta stanovni&scaron;tva sve vi&scaron;e podsjeća na fenomen koji je prisutan &scaron;irom Europe, potrebno da sve razine vlasti u FBiH daju svoj doprinos njegovom suzbijanju, počev od izda&scaron;nijeg finansiranja programa podr&scaron;ke vi&scaron;ečlanim obiteljima.<br /><br /></p> <p>"Međutim, posebno zabrinjava &scaron;to veliki broj prijavljenih na zavode za zapo&scaron;ljavanje, iako se vode kao nezaposleni, uopće ne traga za poslom, a na zavode se prijavljuju da bi ostvarili zdravstvenu za&scaron;titu, kao i neka druga prava po osnovu nezaposlenosti", izjavio je.<br /><br /></p> <p>To i ne čudi ako se uzmu u obzir zaključci vi&scaron;e studija Svjetske banke, koje su ustanovile da BiH po stanovniku ima veća izdvajanja za socijalne transfere od većine zemalja u regiji, dodao je.<br /><br /></p> <p>"Međutim, ako se situacija u vezi s prirastom stanovni&scaron;tva nastavi pogor&scaron;avati, ono &scaron;to se nekima sada čini nemogućim postat će realnost, a to je da će FBiH, kao i cijela BiH, po uzoru na brojne europske zemlje, biti prinuđena otvoriti trži&scaron;te rada za 'strane radnike' pa je pripreme u tu svrhu već potrebno započeti", izjavio je za Klix.ba.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, tijekom 2020. godine nije postojala nijedna županija u Federaciji BiH s pozitivnim prirodnim prirastom. U prosjeku, na svaku rođenu osobu u FBiH umrla je 1,51 osoba.<br />Podaci za 2019. i 2020.<br />Porazni demografski podaci u FBiH: Na svaku rođenu osobu umrla 1,51</p> <p>Najgora situacija je bila u Posavskoj županiji (4,47 umrlih), dok je najmanje lo&scaron;a situacija bila u Sarajevskoj (1,25).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-19-hurtic.jpgCijene nafte pale drugi tjedan zaredomhttp://grude.com/clanak/?i=341814341814Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jul 2021 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-28-nafta_gas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,6 posto, na 73,59 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,7 posto, na 71,81 dolar.<p>&nbsp;</p> <p>Na svjetskim su trži&scaron;tima cijene nafte pale i pro&scaron;loga tjedna, drugoga zaredom, jer je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) postigla dogovor o povećanju proizvodnje i jer se trgovci pla&scaron;e usporavanja oporavka gospodarstava od koronakrize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela pro&scaron;loga tjedna pala 2,6 posto, na 73,59 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 3,7 posto, na 71,81 dolar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pad cijena ponajvi&scaron;e je posljedica dogovora OPEC-a i njegovih saveznika, na čelu s Rusijom, o povećanju proizvodnje.</p> <div class="item__ad-center position_item_center_02_top">&nbsp;</div> <p>Naime, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) postigli su kompromis koji bi trebao otvoriti put za dogovor o isporuci vi&scaron;e nafte, &scaron;to bi trebalo ublažiti rast cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovori između članica OPEC-a i saveznika prekinuti su prije desetak dana, nakon &scaron;to se UAE usprotivio prijedlogu Rijada i Moskve o produljenju sporazuma o ograničenju opskrbe za osam mjesec, do kraja 2022.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, pro&scaron;loga je tjedna pronađeno kompromisno rje&scaron;enje koje uključuje povećanje proizvodnje UAE nakon travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve upućuje na zaključak da OPEC+ ide prema potencijalnom kompromisnom sporazumu koji će UAE-u omogućiti prilagodbu osnovice -&nbsp;&nbsp;ocjenjuju analitičari RBC Capitala u bilje&scaron;ci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OPEC je u četvrtak objavio da očekuje da će se svjetska potražnja za naftom iduće godine približiti pretpandemijskoj razini od oko 100 milijuna barela dnevno, predvođena rastom potražnje u SAD-u, Kini i Indiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OPEC+ već vi&scaron;e od godinu dana ograničava proizvodnju kako bi je prilagodio smanjenoj potražnji u pandemiji koronavirusa, a trenutno je smanjena za gotovo &scaron;est milijuna barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritisak na cijene nafte posljedica je i &scaron;irenja delta soja koronavirusa, &scaron;to bi moglo dovesti do novih restrikcija u gospodarstvima, a time i do usporavanja oporavka od koronakrize.</p> <div class="item__ad-center position_item_center_04_top">&nbsp;</div> <p>- Trži&scaron;ta sve vi&scaron;e brine veliki rast broja slučajeva zaraze koronavirusom u azijsko-pacifičkoj regiji, koji su ponovo potaknuli zatvaranje i mogli bi smanjiti potražnju za naftom -&nbsp;&nbsp;kaže Ricardo Evangelista, analitičar u tvrtki ActivTrades.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-28-nafta_gas.jpgDžeko otvara restoranhttp://grude.com/clanak/?i=341806341806Grude.com - klik u svijetSun, 18 Jul 2021 22:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-10-dzeko_dijamant.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kapetan nogometne reprezentacije BiH Edin Džeko zajedno sa suprugom Amrom te bračnim parom Sarah Čerkez i Arminom Hadžićem početkom kolovoza otvara restoran u Dubrovniku, saznaje portal Klix.ba.<p>&nbsp;</p> <p>Glavni kuhar u ovom ekskluzivnom restoranu bit će, kako saznajemo, poznati kuhar Edin Džemat, a ovaj svojevrsni steak house imat će naziv "Ezza". To je postalo jasno i po posljednjim objavama Amre i Edina na dru&scaron;tvenim mrežama.<br /><br /></p> <p>Plan ekipe koja otvara ovaj objekt je da cijela priča preraste u globalni brend. Inače, Džekin partner u ovom projektu Hadžić je vlasnik Wok barova u Sarajevu i Zagrebu.<br /><br /></p> <p>Od ranije je poznato da je Džeko potpisao ugovor za najam poslovnog prostora u elitnom dijelu Dubrovnika, odnosno mjesta u kojem je nekoliko godina bio poznati japanski restoran Takenoko.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, najbolji bh. strijelac u povijesti je u Dubrovniku zajedno sa svojim prijateljem Mihom Obradovićem sredinom 2019. godine otvorio i nargila bar "Ritual".<br /><br /></p> <p>U međuvremenu, Džeko je danas odigrao prvi pripremni meč u dresu Rome, a novi trener Vučice Jose Mourinho mu je vratio kapetansku traku koju mu je u siječnju oduzeo biv&scaron;i trener Paulo Fonseca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-10-dzeko_dijamant.jpgOvo su vodeći ljudi Lidla u BiH, imaju bogato iskustvohttp://grude.com/clanak/?i=341753341753Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jul 2021 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-16-lidl-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je objavljeno da je dugo iščekivani Lidl registriran na tri adrese u našoj zemlji, te da "nečujno provodi aktivnosti za osvajanje bh. tržišta", nameće se pitanje ko su ključni ljudi koji će voditi operacije njemačkog giganta u Bosni i Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>U Upravi Lidla BH ključnu ulogu imat će tri iskusna profesionalca iz vrha menadžmenta u regiji.<br /><br /></p> <p>Direktor Dru&scaron;tva je Allen Halamić. Kako se navodi u registru privrednih subjekata, ovla&scaron;ten je zastupati i predstavljati Dru&scaron;tvo u unutarnjem i vanjskotrgovinskom prometu, zajednički s jednim od izvr&scaron;nih direktora Dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Halamić je dulje od desetljeća u vrhu Uprave Lidla Hrvatska.<br /><br /></p> <p>Bio je voditelj nabave, a ranije voditelj nabave asortimana.<br /><br /></p> <p>Kao član Uprave zapažen je u poslovnom svijetu regije kroz suradnju s proizvođačima, a promovirao je i projekt "Okusi svoj zavičaj" u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>Roland Thomas Schreiber jo&scaron; je jedan član Uprave Lidla u Hrvatskoj, ali je i dio visokog menadžmenta LIDL Njemačka.<br /><br /></p> <p>Schreiber je ranije spominjan kao direktor kompanije u BiH.<br /><br /></p> <p>"Za Lidl, uspjeh nije tajna, uspeh je sustav &ndash; &scaron;to se vidi u svakom segmentu i načinu na koji radimo", kazat će Dean Sudek, budući izvr&scaron;ni direktor Lidl BH koji dolazi iz Srbije.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Dean Sunek, također, ima veliko iskustvo u Lidlu u regiji, a bio je voditelj Lidlova HACCP tima.<br /><br /></p> <p>"Konstantno održavanje kvaliteta uključuje ozbiljnu posvećenost provjeravanju svake faze &ndash; mi, u Lidlu, osiguravamo taj kvalitet i odlaskom kod dobavljača i praćenjem proizvodnog procesa, time &scaron;to svi proizvodi stižu prvo kod nas u Logistički centar, pa tek onda u trgovine, optimalnim čuvanjem proizvoda u komorama sa specifičnim temperaturnim režimima. Prosto, to je jedan zaokružen proces povezanih sustava, zahvaljujući kojem možemo u svakom trenutku garantirati kvalitet robe", kazao je prije dvije godine Sudek.<br /><br /></p> <p>Sudeći po trojcu koji će biti dio Uprave, očito je da Lidl u BiH &scaron;alje iskusne ljude iz visokog menadžmenta, te da su njihove namjerne u na&scaron;oj zemlji veoma ozbiljne.<br /><br /></p> <p>Kao osnivač Lidl BiH naveden je W E-International Zweite GmbH, a temeljni kapital 977,915 KM.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, osim u Sarajevu, Lidl je registrirao poslovnice u Banjoj Luci, u ulici Sime &Scaron;olaje 1a, te Brčkom, na Bulevaru mira 22.<br /><br /></p> <p>Prema ranijim neslužbenim saznanjima portala Akta.ba, potencijalne lokacije ovog njemačkog giganta u Sarajevu su Hadžići, Nedžarići gdje se trenutno nalazi ru&scaron;evni objekat Doma umirovljenika te lokacija na potezu Bojnik &ndash; Butila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-16-lidl-bih.jpgSve više maslinara u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=341714341714Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jul 2021 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-16-masline.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog rasta broja površina koje su zasađene maslinama, proizvođači, odnosno vlasnici maslinika uputili su nedavno Vanjskotrgovinskoj komori prijedlog da BiH postane punopravna članica Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje - IOC.<p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku, kojem su, između ostalih proizvođača, nazočili i predstavnici Udruge &ldquo;Hercegovački plodovi Mediterana&rdquo;, tvrtki Oliva d.o.o. i Luca olive oil, Podruma &ldquo;Vukoje 1982&rdquo; te ravnatelj Federalnoga agromediteranskoga zavoda prof. dr. sc. Marko Ivanković, zaključeno je kako &scaron;to prije treba krenuti smjerom pristupanja Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje zbog velike koristi koju nam to članstvo pruža, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inicijativa i prilika Slična inicijativa stigla je iz Veleposlanstva BiH u Madridu kad su početkom 2020. započele aktivnosti i sastanci s direktorom IOC-a i suradnicima o temi uvjeta za članstvo i pristupanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Punopravno članstvo podrazumijeva pristupanje međunarodnom sporazumu o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. Tu inicijativu zastupnici u Parlamentu BiH uputili su na usvajanje Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvu vanjskih poslova, ističući kako je maslinarstvo nova grana poljoprivredne proizvodnje i prerade koja se u posljednjih desetak godina intenzivno razvija te trenutačno postoji oko 85.000 stabala na oko 350 hektara zemlji&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnici Predrag Kožul i Darijana Filipović u svojoj inicijativi ističu kako je kvaliteta maslinova ulja iz BiH već nerazmjerna kvantiteti i tradiciji proizvodnje i prerade, a maslinari i proizvođači maslinova ulja dobivaju prestižne nagrade za kvalitetu ulja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na web-stranici najboljih maslinovih ulja u svijetu (https:/ibestoliveoils.org) dva su iz BiH. Klimatski i pedolo&scaron;ki uvjeti na jugu BiH daju izvrsne mogućnosti daljnjeg &scaron;irenja nasada i povećanja proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspoloživi kapaciteti</p> <p>Tome idu u prilog i pripremljene zemlji&scaron;ne povr&scaron;ine gdje masline mogu zamijeniti neproduktivne nasade ljekovitoga bilja i nekih drugih kultura te postojanje kapaciteta za preradu maslina i plasiranje gotovog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opći trend povećane potro&scaron;nje maslina i maslinova ulja značajan je za daljnji rast proizvodnje i &scaron;irenje nasada. Članice ove organizacije trenutačno su zemlje EU-a te većina mediteranskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz na&scaron;eg neposrednog okružja članice su Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Albanija. Prema informacijama, članstvo u IOC-u za BiH bi, kao zemlju koja ima prostora i potencijal za snažni rast i &scaron;irenje nasada maslina i razvoj maslinarstva, bilo vi&scaron;estruko korisno - stoji u inicijativi zastupnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku, BiH je u 2015. proizvela 303 tone maslina, tri godine poslije taj je broj udvostručen na 610,3 tone, da bi u 2020. proizvodnja bila uvećana na 985,3 tone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH je na kraju 2020. bilo 71.960 stabala masline sposobnih za rod, &scaron;to je povećanje za vi&scaron;e od 20.000 stabala u odnosu na 2015., kada ih je bilo 50.960. Prosječan rod po stablu bio je pro&scaron;le godine 13,7 kilograma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maslinovo ulje proizvedeno u BiH probija se na kartu svjetskih ulja po kvaliteti, a za &scaron;to je potvrda stigla nedavno kada su dvije etikete osvojile zlatnu i srebrnu medalju na prestižnom natjecanju NYIOOC World Olive Oil održanom u New Yorku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-16-masline.pngVelika zainteresiranost poslodavaca za novom radnom snagomhttp://grude.com/clanak/?i=341703341703Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jul 2021 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-radnici-gradjevina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godina pandemije ostavila je trag na gotovo svim djelatnostima..<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje Bosne i Hercegovine, svakom drugom poslodavcu u Bosni i Hercegovini trebaju novi radnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li takve brojke pokazatelj laganog oporavka gospodarstva u na&scaron;oj zemlji?<br />Godina pandemije ostavila je trag na gotovo svim djelatnostima, pa tako i na starim sarajevskim zanatima. Ublažavanjem mjera i većim brojem turista, posao je krenuo. Kazandžije u starom gradu obi&scaron;ao je i županijski ministar gospodarstva Adnan Delić. Resorno ministarstvo će umjesto dosada&scaron;njih 150, proračun povećati za jo&scaron; 100 tisuća maraka za stare zanate, tvrdi ministar Delić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za unapređenje poslovanja i zapo&scaron;ljavanje novih djelatnika izjasnilo se vi&scaron;e od tisuću poslodavaca u BiH, pokazuje to Izvje&scaron;će istraživanja trži&scaron;ta rada u Bosni i Hercegovini 2020/2021&Prime;, koji je objavila Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p><br />Visoka zainteresiranost poslodavaca za novom radnom snagom jedan je od pokazatelja oporavkа domaćeg gospodarstva, tvrde iz Unije poslodavaca Republike Srpske i Udruge poslodavaca Federacije BiH. Iako ne mogu dati dugoročne prognoze, poslodavci se nadaju kako će ova godina biti mnogo uspje&scaron;nija od prethodne kada su pretrpjeli ogromne gubitke, a neki bili primorani i otpustiti djelatnike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-radnici-gradjevina.jpgŽZH je prosperitetna destinacija za cikloturizamhttp://grude.com/clanak/?i=341693341693Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jul 2021 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-27-biciklijada_posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova županija je izuzetno prosperitetna ciklo turistička destinacija, a kao neke od najveći problema izdvajaju prometnu nekulturu.<p>&nbsp;</p> <p>Projekt Cycling Rural podrazumijeva uvezivanje odnosno mapiranje različitih tematskih biciklističkih staza u ŽZH, uvezivanje sa stazama u Crnoj Gori, konkretno u zaleđu Herceg Novog gdje su tri tematske rute i sa osam tematskih ruta u ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ni velike vrućine nisu zaustavile sve na&scaron;e bicikliste tako da smo, u suradnji s Biciklističkim klubom &Scaron;iroki Brijeg, imali jako uspje&scaron;nu biciklijadu'', rekla je to za Bljesak.info Ana Soldo, ispred Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije o bicilijadi "Borak Cycling Trail" koja je održana krajem lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova biciklijada organizirala se s ciljem promoviranja cikloturističke ponude Hercegovine i njenih turističkih kapaciteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tijekom vožnje sudionici su osim prirodnih ljepota vidjeli i neke kulturne vrijednosti, kao &scaron;to su srednjovjekovni stećci u Provu i Gradcu. Vidjeli su zanimljiv prirodni fenomen Lončarevih njiva, mlinice koje se nalaze u kanjonu Borka, poznata kupali&scaron;ta na Mostarskom blatu ali i endemsku vrstu prikanac'', rekla je pomoćnica ravnatelja za planiranje razvitka i upravljanje razvitkom i opće poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je četvrta u nizu biciklističkih utrka koje su organizirane u sklopu ovog projekta, a prva u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Borak Cycling Trail organiziran je kao rekreativna utrka, no međutim događaj je također bio obogaćen i sa XCM Borak trail utrkom. Zajedno su imale jako puno sudionika, preko 150'', govori Soldo i dodaje kako su ponosni na postignute rezultate te reakcije sudionika. Iskustava sudionika su vrlo pozitivna iz vi&scaron;e razloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prije svega imali smo priliku uživati u ljepotama i osvježenju koje rijeka Li&scaron;tica pruža u ljetnim mjesecima i u samom polju Mostarskog blata koji je prirodno stani&scaron;te mnogih biljnih i životinjski vrsta. Biciklisti sudionici biciklijade u lijepom, duhovitom i prijateljskom ozračju posjetili su i prvi izbor ledeno hladne rijeke Li&scaron;tice gdje je konstantna temperature oko 8 stupnjeva'', rekli su za Bljesak.info iz Biciklističkog kluba &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatraju kako je ova županije izuzetno prosperitetna ciklo turistička destinacija, a kao neke od najveći problema izdvajaju prometnu nekulturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Budući da je proces razvoja kulture dosta spor, a biciklizam je na na&scaron;im prometnicama relativno novija pojava, potreban je protok određenog vremena kako bi se vozači naviknuli jedni na drugi i međusobno po&scaron;tovali'', dodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je jedan u nizu događaja održanih u okviru projekta prekogranične suradnje "Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne ba&scaron;tine Hercegovine i Crne Gore &ndash; Cycling Rural" a koji za cilj ima promociju turističkih atrakcija ove županije. ''Projekt Cycling Rural je nastao kao nadogradnja projekta Ćiro koji je zavr&scaron;en 2018. godine na području HNŽ, te je prepoznat kao poznata cikloturistička destinacija i vezuje se na neke prirodne ljepote. Htjeli smo i u na&scaron;oj županiji napraviti ne&scaron;to slično tomu i tako je krenula cijela priča'', obja&scaron;njava Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt Cycling Rural podrazumijeva uvezivanje odnosno mapiranje različitih tematskih biciklističkih staza u ŽZH, uvezivanje sa stazama u Crnoj Gori, konkretno u zaleđu Herceg Novog gdje su tri tematske rute i sa osam tematskih ruta u ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Osim mapiranja staza, &scaron;to je najvažniji dio u na&scaron;oj županiji, jedan dio se odnosi na infrastrukturne radove na ovim stazama, to su lak&scaron;i zahvati u smislu či&scaron;ćenja staza, podizanja polomljenog kamena i &scaron;ljunka s povr&scaron;inskog dijela makadamskih putova, nasipanje novih, ravnanje i frezanje, či&scaron;ćenje okolnog raslinja i izgradnja dva pje&scaron;ačka mosta na rijeci Li&scaron;tici blizu restorana Borak. Cijela ova &scaron;etnica u &Scaron;irokom Brijegu, koja je započeta kroz jo&scaron; jedan projekt koji financira EU Adriatic Canyoning, zavr&scaron;ena je i sa ova dva mosta. Imamo jedan kompletan plato koji je dosta lijepo uređen i već se koristi u pravom smislu'', obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi kako su reakcije na ovaj vid projektnih aktivnosti zapanjujuće jako dobre, te da je svima zanimljiv i sami proces rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tijekom obilazaka terena i priprema za radove ili za postavljanje turističke cyclo signalizacije ljudi su jako zainteresirani a i puno ih je uključeno u na&scaron;e radionice koje smo imali. Jako je puno aktivnosti koje zahtijevaju publiku i interakciju sa stanovni&scaron;tvom. Rezultati su jako dobri'', govori. Tijekom ljetnih mjeseci planiran je niz događaja, a jedan od njih je radionica u Parku prirode Blidinje 23. ili 24. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Imat ćemo i jako zanimljiv događaj, tzv. putujući sajam, gdje ćemo imati sajamske programe na tri lokacije, u Sarajevu ispred BBI Centra, u Mostaru ispred Mepas Malla i u &Scaron;irokom Brijegu u sklopu Street Food Festivala u &Scaron;irokom Brijegu. Taj dio bit će jako zanimljiv, jer smo kroz projekt uradili jedan način inovativnih prezentacijskih alata i to će biti simulatori koji su povezani na bicikla. Bicikliranjem kroz taj simulator moći ćemo virtualno proći kroz na&scaron;e biciklističke rute u ŽZH'', dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O projektu...</strong></p> <p>U okviru projekta educirano je i licencirano četrdeset biciklističkih vodiča u suradnji s Biciklističkim savezom BiH, a u suradnji s Razvojnom agencijom REDAH provodi se proces certificiranja za "Bike Freandly Concept". Vrijednost projekta je 495 tisuća eura od čega EU financira 400 tisuća. Projekt traje 24 mjeseca i kraj je planiran 1. listopada, a partneri su Grad &Scaron;iroki Brijeg, Grad Ljubu&scaron;ki, Općine Grude i Posu&scaron;je. Nositelj projekta je Ured Vlade ŽZH za Europske integracije i partneri iz Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi. Kroz ove dvije godine u planu je jako puno aktivnosti koje su vezane s razvojem biciklističkog turizma i razvojem aktivnog turizma u ovoj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/JRAnnRmrhLo" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-27-biciklijada_posusje.jpgHT ERONET - Na 4G mrežu za samo 1 KMhttp://grude.com/clanak/?i=341636341636Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jul 2021 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-09-hteronet-4gsim.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlo je prilično vremena od uvođenja 4G mreže u BiH, no mnogim korisnicima još nisu najjasnije prednosti te mreže u odnosu na 3G mrežu, pa iz tog razloga možda oklijevaju zamijeniti svoje SIM kartice novima.<p><br />Ako bismo izdvojili par ključnih prednosti koje bi vas mogle potaknuti da napokon napravite ovaj značajan tehnolo&scaron;ki korak i pređete na 4G, evo najznačajnijih:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>- Do deset puta veća brzina u odnosu na 3G</strong></em><br />Ne morate vi&scaron;e čekati da se pokrene va&scaron; omiljeni YouTube video ili učita složena aplikacija. Sadržaj od 1GB se učitava za manje od jedne minute, tako da možete uživati u svakom streaming servisu (filmovima, glazbi, čitanju, učenju, gamingu&hellip;).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>- Stabilniji Internet u pokretu</strong></em><br />Kakav god posao obavljali izvan ureda, 4G Internet je tu da se posao obavi bez pote&scaron;koća. Napokon možete brzo i bez problema učitati onu veliku datoteku koju vam je kolega poslao e-mailom ili uploadati video i gomilu fotografija po puno većim brzinama nego inače.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>- Velika razlika u kvaliteti i brzini videopoziva</strong></em><br />Uživajte u razgovorima s va&scaron;om rodbinom u inozemstvu na isti način kao &scaron;to i oni uživaju razgovarajući s vama, koristeći istu tehnologiju. Skype, Zoom, Whatsapp i Facetime videopozivi nikad nisu bili bolji, bez zastajkivanja i mutnih lica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako biste mogli uživati u svim prednostima 4G mreže, morat ćete zamijeniti va&scaron;u postojeću SIM karticu.</p> <p><br />HT ERONET je zato, u razdoblju od 1. 7. do 31. 8. 2021. omogućio zamjenu SIM kartica po promotivnoj cijeni od samo 1 KM.</p> <p><br />Odvažite se, pridružite se milijunima korisnika s 4G mrežom i otkrijte prednosti znatno brže i kvalitetnije komunikacije. Va&scaron;i mobiteli su odavno spremni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-09-hteronet-4gsim.jpgFOTO: Pšenica kao pokretačka snaga FBiH, i u Grudama izvrstan urodhttp://grude.com/clanak/?i=341598341598Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jul 2021 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-07-psenica2021-1_4.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne miruje se ovih dana na bosanskohercegovačkim poljanama, u onim predjelima gdje je počela žetva pšenice. A ono što se da naslutiti zadovoljstvo je koje vlada iz više razloga. <p><br />U Seljačkom savezu FBiH govore kako su oni koji su posijali ovu kulturu bez koje je život te&scaron;ko zamisliv zadovoljni.<br /><br /></p> <p>''Godina je bila dobra, ljudi su uglavnom zadovoljni prinosima, a cijena je i dalje visoka. Tu mislimo posebno i na prinose i na kvalitetu žitarica u Hercegovini. Uglavnom se sije za vlastite potrebe i to &scaron;to je do&scaron;lo na urod pokazalo se odličnim za razliku od onih dijelova poput Glamoča, Grahova, gdje je vladala veća su&scaron;a, koja i sada traje, pa su prinosi lo&scaron;iji'', pričaju za Večernji list u Seljačkom savezu FBiH.<br /><br /></p> <h3>Hrana umjesto korova<br /><br /></h3> <p>Obilazeći Hercegovinu, konačno vidimo zadovoljna lica onih koji su sijali ove godine, a kombajnisti, koje se može na prste jedne ruke prebrojiti, imaju pune ruke posla.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-07-21-07-07-psenica2021-11.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kamo sreće da smo ove godine proizvodili na većim povr&scaron;inama. Ovakvi prinosi, kvaliteta, cijena..., godina kakvu bi svaki zemljoradnik potpisao. Umjesto da je sve zasijano, mi i dalje imamo problema sa zemlji&scaron;tem koje je zaraslo u travu i korov. Zakonski bi trebalo urediti problem neobradivih povr&scaron;ina pa bi se puno vi&scaron;e sijalo i sadilo. Žitarice traže veće povr&scaron;ine i one bi savr&scaron;eno rije&scaron;ile problem tog zapu&scaron;tenog zemlji&scaron;ta'', priča mje&scaron;tanin Gruda koji je zadovoljan urodom.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-07-21-07-07-psenica2021-12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju p&scaron;enicu, kako je rekao, skladi&scaron;ti u prostoriju skrivenu od svjetlosti, s niskom razinom vlage i u kojoj temperatura ne smije prelaziti 25 stupnjeva. Kada se govori o važnosti ove kulture u Federaciji BiH, nedavno je za nabavu i njezino skladi&scaron;tenje ovaj entitet izdvojio ne&scaron;to vi&scaron;e od 800 tisuća KM. I stručnjaci ukazuju na važnost robnih rezervi p&scaron;enice te podsjećaju na vrijeme iz ožujka i travnja pro&scaron;le godine kada su granice bile zatvorene i kada smo ovisili sami o sebi. Ni na početku 2020. godine nitko nije mislio da se takva situacija uopće može dogoditi, međutim, dogodila se i zato država uvijek mora biti spremna i motivirati da se robne rezerve stvaraju, tako da se p&scaron;enica i druge potrebne kulture otkupljuju od proizvođača.<br /><br /></p> <p>Važnost izgradnje sustava otkupa, stvaranja zaliha i proizvodnje hrane za svoje potrebe ističu i potro&scaron;ačke udruge.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-07-21-07-07-psenica2021-13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Hoće li se proizvoditi jedna kultura ili stotine kultura za vlastite potrebe ili za prodaju, nije važno, samo neka se proizvodi. Za relativno zdravu prehranu potrebno je osigurati 100 kilograma povrća u jednoj godini po osobi, a ako se ne može osigurati povr&scaron;ina vrta od 250 četvornih metara, može to biti mali vrt, a koji će zadovoljiti sve potrebe i u kojem ćemo proizvesti luk, rajčicu, papriku, krastavce, zelenu salatu... Sve to ne zahtijeva puno rada i truda, a vi&scaron;estruko je korisno'', &nbsp;pričaju u jednoj od udruga. Nedavno su u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane naveli činjenicu da je osiguravanje dovoljnih količina hrane od životnog značaja.<br /><br /></p> <h3>Uzgoj kao kultura življenja<br /><br /></h3> <p>''Strah od gubitka radnog mjesta, a time i priljeva redovitih financijskih sredstava u kućanstvo, dodatno usložnjava situaciju do mjere javljanja panike. Ta panika je veća zbog ograničenja uvoza, nabave, pa i globalne nesta&scaron;ice određenih artikala. U takvim uvjetima osiguravanje dovoljnih količina hrane za izvjesno razdoblje od životnog je značaja '', riječi su jednog od voditelja zavoda u ovom institutu Kasima Velića. <br /><br /> <br /> Naglasio je i kako je nezamislivo da uvozimo neke kulture koje se u potrebnim količinama mogu proizvesti na području BiH.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-07-21-07-07-psenica2021-14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br />''Svoje njive i vrtove ostavili smo uglavnom nezasijane iako iza sebe u bliskoj pro&scaron;losti, tijekom rata početkom devedesetih, imamo neugodno iskustvo nesta&scaron;ice hrane i ovisnosti o humanitarnoj pomoći. Krajnje je vrijeme, radi sebe i svoje obitelji, u kulturu življenja uvesti uzgoj povrća u vlastitom vrtu jer je očito da nije potrebna ni velika povr&scaron;ina ni neki posebni alati'', naglasio je, među ostalim, Velić.<br /><br /></p> <p>Ove godine p&scaron;enica je potvrdila da se može ostvariti izuzetan uspjeh s proizvodnjom u ovoj zemlji, međutim, treba razmi&scaron;ljati dugoročno i graditi ranije spomenuti sustav aktiviranja zapu&scaron;tenog zemlji&scaron;ta i onda se u budućnosti neće morati razmi&scaron;ljati o zatvorenim granicama i imamo li dovoljne količine hrane u zemlji.</p> <p><br /><a href="http://www.vecernji.ba"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-07-psenica2021-1_4.jpegHercegovački Tesla današnjice, Mate Rimac postao šef i u Bugattiuhttp://grude.com/clanak/?i=331579331579Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jul 2021 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-21-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što se i pretpostavljalo neposredno prije prezentacije održane na Tvrđavi Lovrijenac u Dubrovniku, prava je tema prezentacije Rimac Automobila bio – Bugatti.<p>&nbsp;</p> <p>Odnosno Rimac Automobili i Bugatti Automobiles objavili su stvaranje nove kompanije u kojoj će, kako se navodi u priopćenju, udružiti svoja znanja u području dizajna, inovacija i tehnologije. Nova kompanija zvat će se Bugatti Rimac d.o.o. a glavni će joj izvr&scaron;ni direktor, CEO kako se to danas voli zvati u angliziranom slengu, biti sam Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinski je dioničar Rimac Grupa koja će biti većinski dioničar s udjelom od 55 posto dok Porsche zadržava postojeći udio od 24 posto u Rimac Grupi a stiče i udio od 45 posto u novoj kompaniji. U priopćenju se sa strane Rimac Automobila navodi kako se time zavr&scaron;ava transformacija Rimac Automobila iz ambicioznog startupa u 'etabliranog globalnog igrača automobilske industrije'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Doista jest riječ o cijeloj transformaciji Rimac Automobila jer sada postaju Rimac Grupom podijeljenom na dvije kompanije, Bugatti Rimac i Rimac Technology. Sjedi&scaron;te će nove kompanije Rimac Bugatti biti u Hrvatskoj a počinje poslovati od četvrtog tromjesečja ove godine. Rimac Technology bit će neovisni poslovni subjekt za razvoj i proizvodnju komponenti električnog pogona za brojne globalne automobilske kompanije. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Za sve je uključene poslovne entitete ovo velik događaj, o tome svjedoči dolazak u Dubrovnik i čelnih ljudi Porschea, Olivera Blumea, izvr&scaron;nog direktora i Lutza Meschkea, zamjenika predsjednika i financijskog direktora Porschea.</span><br /><br /><span><br /></span></p> <p><span><span>S Matom Rimcom oni su održali prezentaciju na Lovrijencu. - Ovo je uzbudljiv trenutak u kratkoj, ali burnoj povijesti Rimac Automobila. Toliko smo toga pro&scaron;li u tako malo vremena, ali ovaj novi projekt podiže stvari na potpuno novu razinu. Rimac i Bugatti savr&scaron;eno se nadopunjuju. Kao mlada, agilna i brza automobilska i tehnolo&scaron;ka tvrtka osvojili smo povjerenje partnera i snažnu poziciju u industriji električnih tehnologija visokih performansi.</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span> S Neverom smo također dokazali da možemo razvijati i proizvoditi izvanredne hiperautomobile, koji nisu samo brzi, već i uzbudljivi i visoko kvalitetni.&nbsp;Bugatti ima vi&scaron;e od jednog stoljeća iskustva u inženjerskoj izvrsnosti, ali i jednu od najimpresivnijih linija automobila, rekao je Mate Rimac. O budućnosti jedne i druge trgovačke marke, Rimca i Bugattija, kaže se kako će oba branda nastaviti razvijati nove automobile.</span><br /><br /><span><br /></span></span></p> <p><span><span><span>U budućnosti će se globalno sjedi&scaron;te Bugatti Rimac kompanije nalaziti u novom Rimac kampusu, koji će biti i sjedi&scaron;te Rimac Technology tvrtke, kao i proizvodnja tehnologije i komponenti za automobile oba brenda, dok će se sklapanje Bugatti modela nastaviti u Molsheimu u Francuskoj, time nastavjaljući kori&scaron;tenje povijesne lokacije koja je neodvojiva od Bugatti brenda. </span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span>Podsjeća se i kako kampus vrijedan 200 milijuna eura, izgradive povr&scaron;ine 100.000 kvadrata, koji bi trebao biti otvoren 2023. godine, treba biti bazom svih istraživanja i razvoja budućih hiperautomobila Rimca i Bugattija, a ondje će se okupiti 2.500 ljudi. Rimac je nastavio kako je nedavno predstavljen njihov najnoviji hiperautomobil, Nevera, &scaron;to je nai&scaron;lo na pozitivne reakcije stručnih medija i automobilskih entuzijasta u cijelom svijetu, prenosi Večernji list.</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span> - Stoga sam iznimno uzbuđen zbog potencijala koje donosi kombiniranje znanja, tehnologije i vrijednosti ova dva nevjerojatna branda u stvaranju nekih uistinu posebnih projekata u budućnosti. Osim stvaranja novih i uzbudljivih automobila, želimo stvoriti i iznimno uspje&scaron;nu i profitabilnu tvrtku koja će biti uspje&scaron;na i idućih 100 godina, rekao je.</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span> Rimac Grupa nastavit će s inovacijama, stvaranjem vlastitih hiperautomobila i razvojem sustava i tehnologija za brojne svjetske proizvođače automobila. Takva inovativna tehnologija moći će se primijeniti i u budućim Bugatti modelima. - Kombiniramo snažnu Bugattijevu stručnost u poslovanju s hiperautomobilima s ogromnom inovativnom snagom Rimca u vrlo obećavajućem području elektromobilnosti. </span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span>U ovaj zajednički pothvat Bugatti unosi svoj brand bogate tradicije, proizvode koji su ikone, bazu vjernih kupaca i globalnu mrežu zastupstva. Osim tehnologije, Rimac unosi i novi razvojni i organizacijski pristup, rekao je Oliver Blume, direktor i predsjednik uprave Porschea. Njegov zamjenik Lutz Meschke koji je i član Uprave za financije i informatiku rekao je kako su prvi udjel u Rimcu kupili jo&scaron; prije tri godine i od tada ga sukcesivno povećavali.</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span> - To nam je omogućilo da u ranoj fazi izgradimo blizak odnos s Matom i njegovim visokoinovativnim timom. Sada imamo koristi od ulaganja. Rimac nam pomaže svojim znanjem kako bismo uspje&scaron;no uveli u budućnost emotivan i važan brend Grupe. Jako sam ponosan i sretan &scaron;to smo ovo zajedničko ulaganje doveli do kraja unatoč brojnim izazovima. Ovo je važan dan za Bugatti, Porsche i cijelu Volkswagen grupu, kazao je Meschke.</span><span><br /></span></span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-21-mate_rimac.jpgPet zanimanja koja cvjetajuhttp://grude.com/clanak/?i=331546331546Grude.com - klik u svijetSat, 03 Jul 2021 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>LinkedIn je napravio presjek profesija koje bi mogle dominirati u 2021, a izdvajamo prvih pet.<p>&nbsp;</p> <p>Kada je počela korona na proljeće pro&scaron;le godine, gledali smo kako se svijet iz dana u dan mijenja pred na&scaron;im očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada kada je situacija dosta stabilnija, neke promjene ostaju trajne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnoge od njih vezane su upravo za biznis i aktualna zanimanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>LinkedIn je napravio presjek profesija koje bi mogle dominirati u 2021, a izdvajamo prvih pet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. <strong>Radnici</strong> zaposleni u domenu online trgovine i oni koji obavljaju dostavu &ndash; definitivno su jedna od najtraženijih kategorija na trži&scaron;tu rada. Dobra vijest je &scaron;to za ovaj posao nije potrebna neka naročita obuka ili prekvalifikacija, ali je potrebno da budete spretni, brzi, operativni, da ste vozač (ako se bavite dostavom). Na nivou SAD, rast zaposlenja u ovom sektoru je izražen kroz 73 posto od 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. <strong>Bankari</strong> zaduženi za pozajmice i kredite također imaju pune ruke posla ovih mjeseci, uslijed krize koju je nametnula pandemija. S druge strane, niske kamatne stope nagnale su mnoge da uđu u proces kupovine svoje nove ili čak prve kuće/stana. Od 2019, zaposlenje u ovom domenu poraslo je 59 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. <strong>Zdravstvo</strong> je također oblast koja nastavlja napredovati, a posebno imajući u vidu da su maltene sve zemlje svijeta dale obećanje da će u narednim godinama vi&scaron;e ulagati u nju. Naime, u 2021. nagla&scaron;eno se traže farmaceutski tehničari, njegovatelji, medicinske sestre, treneri za zdravlje. Tako je zaposlenje u ovom sektoru skočilo do 34 posto u odnosu na predpro&scaron;lu godinu &ndash; onu prije korone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. <strong>Profesionalci</strong> za razvoj poslovanja i prodaju zauzimaju visoko četvrto mjesto na ovoj listi. Od 2019, potražnja za njima je uvećana do 45 posto u SAD, a primarno se bave financijama, savjetovanjem, konzaltingom, strategijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. <strong>Kreatori</strong> digitalnog sadržaja i stručnjaci za digitalni marketing jedno su od vodećih zanimanja u ovoj godini. Zaposlenje je poraslo 33, odnosno 49 posto od 2019. godine. Kako je tijekom pandemije zaživjela online prodaja, a svijet se &ldquo;prebacio&rdquo; na mreže i internet, tako se dodatno javila potreba za ovim stručnjacima, prenosi Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgPOSUŠJE: Iz Tehnološkog parka izlaze prvi kvalificirani CNC operaterihttp://grude.com/clanak/?i=331523331523Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jul 2021 10:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-02-posusje-cnc-operateri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Tehnološkom parku Posušje dodijeljene su Svjedodžbe o osposobljavanju za zanimanje CNC programer/operater, u skladu s Rješenjem Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke.<p><br />Riječ je o zavr&scaron;enom ciklusu obuke po prvom Javnom pozivu u Tehnolo&scaron;kom parku. Ukupno su bila prijavljena 32 polaznika od kojih su 23 uspje&scaron;no zavr&scaron;ila osposobljavanje. Edukacija je trajala ukupno 150 sati, a polaznici su bili podjeljeni u 4 grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O procesu osposobljavanja koordinator u Tehnolo&scaron;kom parku Stipe Be&scaron;lić je kazao: &bdquo;Mogu reći da je Obuka privukla mnoge mlade osobe koje su se prijavile na program osposobljavanja za CNC programera/operatera. Ovim putem želio bih čestitati svima koji su uspje&scaron;no položili obuke. Do sada su bila raspisana dva Javna poziva za obuke, te na jesen možemo očekivati novi Javni poziv za nove polaznike koji budu zainteresirani.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fondaciju tehnolo&scaron;ki Park pokrenula je Općina Posu&scaron;je, a samu izgradnju i opremanje su potpomogli partneri na projektu. Jedan od njih je i Razvojna agencija ŽZH. Stoga su jučer simbolično svjedodžbe uručili načelnik općine Ante Begić i ravnatelj Agencije Radoslav Luburić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Begić izrazio je zadovoljstvo pokretanjem ovog projekta jer se njime doprinosi i razvoju lokalnog gospodarstva. &bdquo; Vizija pri izgradnji Logističkog centra, odnosno Tehnolo&scaron;kog parka, bila je uključiti se u kreiranje sadržaja kojim će se pomoći jačanju lokalnog gospodarstva. I ova dana&scaron;nja prigoda je potvrda da smo na pravom putu. Mislim da je sudjelovanje u procesu naobrazbe za zanimanja koje trži&scaron;te rada traži ispravan put za osiguranje preduvjeta mladima da ostanu u Posu&scaron;ju. I na tome ćemo svakako nastaviti raditi. Koristim priliku zahvaliti se svim partnerima koji su djelili s nama viziju i doprinjeli izgradnji Tehnolo&scaron;kog parka sa svim modernim strojevima putem kojih se odvija obuka kadrova.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Fondacija Tehnolo&scaron;ki park Posu&scaron;je opremljena je s CNC strojevima kroz projekt Compete Plamet. Projekt je financirla Europska unija kroz program Interreg IPA prekogranične suradnje Hrvatske, BiH i Crne Gore 2014.-2020. Program su provodili JU Razvojna agencija ZHŽ-a, Općina Posu&scaron;je i Razvojna agencija &Scaron;ibensko-kninske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz polaznike koji se obučavaju putem Javnih poziva, u sklopu praktične nastave na CNC strojevima vr&scaron;i se obuka i za učenike Srednje strukovne &scaron;kole Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-02-posusje-cnc-operateri.jpgObjavljeni su motivi za hrvatski euro, glasovati možete i vi €http://grude.com/clanak/?i=331518331518Grude.com - klik u svijetThu, 01 Jul 2021 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-novac-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Motivi hrvatske verzije eura su objavljeni na stranici euro.hr, a možete glasati za motiv koji želite na kovanici. <p><br />Motivi koji se nude su karta Hrvatske, &scaron;ahovnica, kuna, Dubrovnik i glagoljica. Glasati i birati možete <a href="https://euro.hr/" target="_blank">OVDJE, a možete poslati i svoj prijedlog ako vam se ne sviđa niti jedan od ponuđenih.</a><br /><br /></p> <p>Svaki od predloženih motiva možete ocijeniti ocjenama od 1 (jedna zvjezdica) do 5 (pet zvjezdica), pri čemu 1 označuje "uopće mi se ne sviđa", a 5 "najvi&scaron;e mi se sviđa". Svaki motiv može dobiti bilo koju od pet mogućih ocjena, &scaron;to znači da vi&scaron;e motiva, ili svi, može dobiti istu ocjenu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-novac-euro.jpgJP HT D.D. MOSTAR: Ostvaren pozitivan rezultat poslovanja za 2020.http://grude.com/clanak/?i=331492331492Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jun 2021 09:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-30-eronet-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar u 2020. godini ostvarile su pozitivan rezultat.<p>&nbsp;</p> <p>Vidljivo je to, između ostaloga, iz Odluke o usvajanju godi&scaron;njeg izvje&scaron;ća o poslovanju HT-a Mostar za 2020. godinu koja je jednoglasno donesena na dana&scaron;njoj 3. redovitoj sjednici Skup&scaron;tine održanoj u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Godi&scaron;nje izvje&scaron;će o poslovanju uključuje i revizorsko i financijsko izvje&scaron;će te izvje&scaron;će o radu Nadzornog i Odbora za reviziju 2020.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Skup&scaron;tine donesena je i Odluka o raspodjeli ostvarene dobiti poslije oporezivanja za 2020. te Odluka o usvajanju Plana poslovanja za razdoblje 2021. - 2023., priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-30-eronet-logo.jpgU svijetu više od 20 milijuna - milijunašahttp://grude.com/clanak/?i=331477331477Grude.com - klik u svijetTue, 29 Jun 2021 10:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-14-dolari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zemlje s najbogatijim ljudima redom su SAD, Japan, Njemačka i Kina.<p>&nbsp;</p> <p>Broj milijuna&scaron;a &scaron;irom svijeta pre&scaron;ao je granicu od 20 milijuna tijekom 2020. godine, pokazuju novi podaci koje je u utorak objavila konzultantska tvrtka Capgemini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj ljudi čije je bogatstvo vrijedno milijun dolara ili vi&scaron;e povećao se za 6,3 posto, na 20,8 milijuna ljudi, tijekom godine pandemije koronavirusa u svijetu, navodi Capgemini.</p> <p><br />Sveukupno bogatstvo u vlasni&scaron;tvu te skupine ljudi poraslo je za 7,6 posto, za ukupno 80 bilijuna dolara. Veliki dobici stečeni su zahvaljujući većim trži&scaron;nim vrijednostima dionica.</p> <p><br />Zemlje s najbogatijim ljudima redom su SAD, Japan, Njemačka i Kina. U tim četirima državama živi 63 posto svjetskih milijuna&scaron;a.</p> <p><br />Najbrži rast u 2020. godini bio je među superbogatima, onima koji imaju bogatstvo vrijedno najmanje 30 milijuna dolara. Ovaj je klub porastao za 9 posto u 2020. godini.<br />Capgemini prati cijene dionica, obveznice u vlasni&scaron;tvu, alternativna ulaganja, novac i imovinu prilikom procjene vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oslanja se i na podatke međunarodnih organizacija poput Svjetske banke, kao i na podatke anketa bogatih i njihovih financijskih menadžera.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Poredak je uglavnom u skladu s nizom drugih ljestvica svjetskih bogata&scaron;a koje su objavljene u zadnje vrijeme.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-14-dolari.jpg5 vrlo jednostavnih sugestija za povećanje produktivnosti ili kako postići da vam dan stvarno ima 24 satahttp://grude.com/clanak/?i=331470331470Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jun 2021 13:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-26-016_vrijeme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S vremena na vrijeme se upitate kako to da svima drugima dan traje 24 sata, samo je vaš nekako okračao? Kako bi se inače drugačije moglo objasniti da neki ljudi, nakon posla, još stignu učiti njemački, igrati tenis, planinariti i restaurirati stari namještaj? I kako takvi uvijek imaju vremena za prijatelje i kako samo njihova djeca nikada u školu ne dođu bez domaće zadaće. I još imaju i mali vinograd, i malog psa. <p>&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Za razumijevanje ovakvih fenomena vrlo je važno &scaron;to se prije vratiti početnom aksiomu koji glasi: svatko od nas, u svakom danu, na raspolaganju ima 24 sata.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Razlika je u tome kako ćemo ih potro&scaron;iti. Dajemo pet sugestija za postizanje veće produktivnosti: &nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><strong style="box-sizing: border-box;">1. Naučite planirati</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Razumijemo mi da ne moraju svi biti pristalice planova i planiranja. Međutim, probajte i vi razumjeti da postoje valjani razlozi za&scaron;to svako malo naletite na tekstove o značaju planiranja. Potrebno je doslovno par minuta dnevno da nekako, u glavi ili na papiru, evidentirate najvažnije zadaće. Onda kad imate jasnu sliku o tome &scaron;to vas sve u jednom danu čeka, odredite neki redoslijed izvr&scaron;enja! Nećemo ni poku&scaron;ati sugerirati kako napraviti najbolji plan, jer zbilja vjerujemo kako različitim ljudima odgovaraju vrlo različiti načini.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Dok nekima od nas bolje ide da se prvo bavimo najvažnijim radnjama (u pravilu najtežim), neki drugi ljudi na ovaj način ne bi nikada ni&scaron;ta napravili. Nekima od nas bolje ide ako krenemo s najlak&scaron;im zadacima. Naime, odaberemo li početi s lak&scaron;im, velike su &scaron;anse da ćemo u kratkom vremenu postići dobre rezultate. Stvar s dobrim rezultatima jeste da nas oni prirodno motiviraju na prelazak na sljedeću razinu, onu čije osvajanje nosi vi&scaron;e poena.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">S koje strane ćete napasti dnevni raspored je podložno osobnom izboru. Međutim, za mudro iskoristiti sve sate u jednom danu, kakav-takav plan je nužan.</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><strong style="box-sizing: border-box;">2. Naučite upotrebljavati rutinu u svoju korist</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Koje jučera&scaron;nje obveze ste najbrže i najlak&scaron;e obavili? Bit će da su to one koje i ne smatrate obvezama, toliko su rutinske. Uzmite ovako &ndash; ako vlastiti krevet pospremite automatski čim se iz njega podignete, vrlo je vjerojatno da ste od ove radnje vremenom napravili rutinu. Ako to nije tako, nego vam se zatezanje plahti pretvorilo u nevoljku (sigurno mislite i apsolutno nepotrebnu) radnju, pogodnu za odgađanje, onda vjerojatno če&scaron;će legnete u neraspremljen, nego raspremljen krevet. &nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Čini vam se da je primjer trivijalan? &Scaron;to je recimo s izradom izvje&scaron;ća, bilo kakvih? Te&scaron;ko bi se moglo reći da postoje ljudi koji ih obožavaju raditi. Ali zato postoje oni koji su od tog mrskog zadatka napravili rutinu. Njima zavr&scaron;etak sastanka znači početak pisanja izvje&scaron;ća i to bez velikog razmi&scaron;ljanja o smislu i besmislu i izvje&scaron;ća, i posla, i života. Oni taj posao ne mrze i ne odgađaju. Ionako dobro znaju da bi to bilo uzaludno jer &scaron;to se mora, mora se.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Pospremanje kreveta, pisanje izvje&scaron;ća, rad na dizajnu kontrolne table za Rimac C_Two automobil &ndash; princip je apsolutno isti.</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><strong style="box-sizing: border-box;">3. Naučite prepoznati pomagala i smetala</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Svi mi dobro znamo &scaron;to nam sve pomaže pa da nam sat ne otkucava uzaludno. Svi mi jo&scaron; bolje znamo &scaron;to je to &scaron;to nam, bez gre&scaron;ke i svaki put, odvuče fokus s onog &scaron;to radimo nakon čitave jedne minute. Moramo pametno iskoristiti to znanje ...&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Možda ste od onih kojima glazbena podloga svaku radnju čini nekako podno&scaron;ljivijom. Ako je tomu tako, onda imate savr&scaron;eno opravdanje za ulaganje u bežične slu&scaron;alice!&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Ako ste pak kao autorica ovog članka i znate da će vas u ozbiljnom poslu stra&scaron;no ometati pomisao na neki mali, potpuno nevažni i glupi poslić koji jo&scaron; čeka (znamo sve, ali tu nema pomoći), onda obavite te sitnice prije nego li se posvetite najvažnijem zadatku! &nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><br style="box-sizing: border-box;" /><strong style="box-sizing: border-box;">4. Naučite ne biti suvi&scaron;e temeljiti</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Sklonost da &scaron;to god radite, radite onako kako Bog zapovijeda, svakako je za pohvalu. Ali nikako po svaku cijenu i nikako svaki put! Na žalost, raditi temeljito obično znači da taj rad traje i traje.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Jo&scaron; opasnije od poslova koji u va&scaron;im rukama jednostavno nemaju kraja ni konca, jeste potreba da sve radite sami jer ako niste sami uradili, onda nije ni urađeno kako valja ... Ali to je već sasvim druga tema.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Proizvesti najbolju kvalitetu onda kad je nitko nije tražio i nikome ne treba, skoro je jednako pogre&scaron;no kao i isporučiti lo&scaron;u kvalitetu onda kad se tražila najbolja. Vrlo često, stvari mogu samo onako kako mogu! Radije malo zažmirite, i nastavite dalje!</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><br style="box-sizing: border-box;" /><strong style="box-sizing: border-box;">5. Multitasking &ndash; sposobnost koju je možda bolje ne učiti</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Sposobnost istodobnog obavljanja različitih zadaća može biti dobra za produktivnost ali zato lo&scaron;a za sve ostalo. Opet, nismo svi isti i neki od nas, uglavnom žene, vjeruju da je multitasking najbolje ljudsko otkriće nakon vatre.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Neki misle, uglavnom nisu žene u pitanju, da bi multitasking mogao biti jedino dobar za kombiniranje radnji poput izležavanja na plaži i ispijanja koktela.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Bez potrebe da se donosi konačni sud, želimo reći kako multitasking nije za svakoga. &nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Koristite li multitasking kao sredstvo da u ograničenom vremenu postigne vi&scaron;e, vodite računa kako metoda trčanja na sve strane često rezultira da zapravo ne stignete nigdje.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 0px; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin-top: 0px !important; margin-right: 0px !important; margin-left: 0px !important;">I ako nekim čudom stignete, mogla bi u pitanju biti sasvim pogre&scaron;na strana. Počesto, starinska metoda da se novi posao započne tek kad se potpuno okonča prethodni, pokazala se kao bolji saveznik u postizanju i zadržavanju veće produktivnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-26-016_vrijeme.jpgVIDEO: Sejo Brajlović kupio invalidska kolica gošći svog restoranahttp://grude.com/clanak/?i=331429331429Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jun 2021 21:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-25-sejo-brajlovic-pomoc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sejo Brajlović, sarajevski ugostitelj, još je jednom pokazao veliko srce i potvrdio se kao predvodnik pozitivnih, humanitarnih poteza u BiH.<p><br />Ovog puta je poklonio nova invalidska kolica jednoj svojoj go&scaron;ći. Jasminka, koja je zbog bolesti ostala bez noge, imala je invalidska kolica ali koja nisu bila funkcionalna.<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F6lUWRoLWD6%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=1098&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1098"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-25-sejo-brajlovic-pomoc.jpgDeset godina trebalo da Livanjski sir dobije oznaku izvornosti VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=321374321374Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jun 2021 16:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-10-sir-livanjski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Livanjski sir je najveći livanjski brend, pogotovo onaj autohtoni kojeg po staroj recepturi proizvode mali proizvođači.<p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 10 godina trajala je procedura kako bi livanjski autohtoni sir dobio rje&scaron;enje o autohtonosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini je to proizvod koji ima oznaku izvornosti u BiH, s ponosim ističu mali proizvođači sira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte prilog Radiotelevizije Herceg-Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/8v9OT8" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-10-sir-livanjski.jpgGušta se - BiH uvezla 483 tone kave više nego 2020.http://grude.com/clanak/?i=321345321345Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jun 2021 15:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-kava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina je za pet mjeseci ove godine uvezla oko 483 tone kave više nego lani u istom razdoblju.<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, za pet mjeseci ove godine za kavu iz uvoza utro&scaron;eno je vi&scaron;e od 32 milijuna maraka, dok je u istom razdoblju pro&scaron;le godine kavu iz uvoza BiH platila oko 33 milijuna maraka, pi&scaron;u Nezavisne novine.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najvi&scaron;e sirovine za jedan od najpopularnijih napitaka među stanovni&scaron;tvom BiH stiže iz Slovenije, Hrvatske i Italije, kazali su iz UNO BiH. Dodaju kako je, &scaron;to se tiče izvoza ove godine, BiH izvezala 551 kilograme manje nego pro&scaron;le godine za prvih pet mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najvi&scaron;e kave izvezeno je u Sjedinjene Američke Države, Hrvatsku, Veliku Britaniju i Australiju, dodaju iz UNO BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe kako je povećanje uvoza prouzročeno većim obimom rada ugostiteljstva u ovom razdoblju 2021. u odnosu na 2020. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iako je bilo ograničenog zatvaranja u određenim područjima, to nije bilo potpuno i jednako svugdje, kazao je Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>&Scaron;to se tiče pada izvoza, on dodaje kako je riječ o trži&scaron;tima na kojima je, suprotno na&scaron;em području, bilo manje potražnje i potro&scaron;nje kave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ili je do&scaron;lo do pada cijene i pojačane konkurencije iz drugih izvora. Te&scaron;ko je biti konkurentan u međunarodnoj trgovini kavom bez jakih vlastitih brendova i vlastitih izbora sirove kave, kazao je Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da bi se stavljanjem BiH na listu Amazona za domaće proizvođače kave eventualno mogao otvoriti kanal putem kojeg bi domaću kavu plasirali kupcima iz dijaspore lak&scaron;e nego do sada, ovisno o tro&scaron;kovima dostave.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-kava.jpgGrađevinski materijal nikad skuplji! Leko: Mi iz BiH teško možemo utjecati na tohttp://grude.com/clanak/?i=321336321336Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jun 2021 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-10-gradjevinac-1_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene građevinskog materijala na tržištu u BiH drastično su više u odnosu na samo nekoliko mjeseci ranije, a u prodajnim objektima diljem države suočeni su i s nestašicom određenih proizvoda. <p><br />Tako će, prema svemu sudeći, izgradnju, osim pandemije koronavirusa, usporiti i odložiti i poskupljenja koja većina građana ne može podnijeti.<br /><br /></p> <p>Građevinski materijal drastično je poskupio u ovoj godini, potvrdili su nam vlasnici prodajnih objekata na području Bijeljine, kojima najveći problem trenutno predstavlja nedostatak armaturnih mreža i željezne armature koja je u nekoliko navrata poskupjela za čak 74 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Cement je skuplji za 5 do 12 posto, crijep i opekarski proizvodi za deset, a stiropor, koji se koristi kao izolacijski materijal, za čak 50 posto.<br /><br /></p> <p>- Cijene građevinskih materijala formiraju se na svjetskoj razini pa je na ovom, lokalnom, veoma te&scaron;ko utjecati na njih - kazao je za <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/660119/gradevinski-materijal-nikad-skuplji" rel="nofollow" target="_blank">Dnevni Avaz</a> Boris Leko, prodavač na stovari&scaron;tu &ldquo;Brankom&rdquo;.<br /><br /></p> <p>U brojnim prodajnim centrima i tvrtkama u Mostaru i Hercegovini potvrdili su da je na sceni svojevrsna eksplozija rasta cijena građevinskog materijala. Nagla poskupljenja posebno su izražena kada je u pitanju željezo, a, prema riječima Dragana Arapovića, vlasnika mostarske tvrtke koja se bavi prodajom građevinskog materijala, drvena građa u posljednjih nekoliko mjeseci skuplja je za 40 do 50 posto.<br /><br /></p> <p>- Svi proizvodi za građevinarstvo su poskupjeli. Cement je skuplji za 10 posto, cigla i crijep za pet. Vjerovatno je pandemija koronavirusa utjecala na to, jer do&scaron;lo je do poskupljenja na globalnoj razini. Sve je oti&scaron;lo gore, od sirovina do nafte, a na konačnu cijenu utječe i niz drugih čimbenika - kazao je za <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/660119/gradevinski-materijal-nikad-skuplji" rel="nofollow" target="_blank">'Avaz'</a> Arapović.<br /><br /></p> <p>U goraždanskoj firmi &ldquo;Fortex&rdquo; bilježe manju prodaju, ali zbog vi&scaron;ih cijena financijski opseg poslovanja zadržava se na približno istoj razini.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Cijene rastu iz dana u dan, pogotovo kad je riječ o željezu. Ponude dobavljača vrijede jedan dan, a već sutra ne. Trenutno imamo problem s nesta&scaron;icom armaturnih mreža, pa &ldquo;četvorke&rdquo;, naprimjer, neće biti na trži&scaron;tu u narednih mjesec i vi&scaron;e. Prije Nove godine armaturna mreža 8x8 cm ko&scaron;tala je oko 80 maraka, a sad je oko 160 KM. Kvadrat stiropora debljine 10 cm bio je 7 KM, a sad je oko 11 KM - rekao nam je vlasnik tvrtke Mirsad Forto.<br /> &nbsp;<br /><br /> Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je uzrok poskupljenja, s obzirom na to da ekspanzije gradnje bilo čega u BiH nema, rast cijena ulaznih sirovina.<br /><br /></p> <p>- Vjerojatno se samo preuzimaju cijene koje su opravdano porasle izvan BiH, jer u normalnim zemljama se gradi sve ono &scaron;to se odlagalo ili usporavalo tijekom pandemije. Ovaj zamah izvan BiH se događa, prije svega, jer su vlade kreirale povoljnije okruženje i pomogle oporavak gospodarstva, njihovi građani mogu sebi priu&scaron;titi i skuplje proizvode, a znamo koliko je sve to suprotno od situacije u BiH - istakao je Gavran. &nbsp;<br /><br /></p> <p>Kako kaže Gavran, Kina je najavila pu&scaron;tanje velikih količina metala iz svojih rezervi na trži&scaron;te kako bi ublažila ili zaustavila trend poskupljenja, ali je upitno hoće li, kada i koliko takva odluka utjecati na situaciju na bh. trži&scaron;tu. Na stabilizaciju stanja u ovoj oblasti značajnije mogu utjecati samo povećan opseg gradnje i pokretanje velikih infrastrukturnih projekata u BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-10-gradjevinac-1_0.jpgVIDEO Rama: Obitelj iz Njemačke slobodnim uzgojem koka u pokretnoj farmi proizvodi zdrava jajahttp://grude.com/clanak/?i=321322321322Grude.com - klik u svijetThu, 17 Jun 2021 22:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-17-rama-uzgoj-koka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rijetki su ljudi koji svoj san pretvaraju u stvarnost, a sve nas ugodno iznenadi kad se taj san ostvaruje u Rami.<p>&nbsp;</p> <p>Svoj san o pokretanju vlastitog biznisa u Rami imala je&nbsp;obitelj Borić. Svoje odmore provode u Rami, gospođa&nbsp;Lucija,&nbsp;porijeklom Ramkinja, udala se za Bosanca&nbsp;Dragu, a on je, kao pravi ramski zet, zavolio ovaj kraj, pa svaki godi&scaron;nji s obitelji provode u Rami. Iako je rođen u Njemačkoj to mu nije bila prepreka da njeguje svoj jezik, svoje korijene kao ni Luciji.<br /><br /></p> <p>Svaki povratak poslije godi&scaron;njeg&nbsp;te&scaron;ko im pada.<br /><br /></p> <p><em>Uvijek se zapitamo,&nbsp;za&scaron;to ne možemo ostati? Kako bi bilo lijepo da godi&scaron;nji traje cijele godine pa da možemo ostati u Rami</em>, govori nam Lucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dolazeći na godi&scaron;nji&nbsp;htjeli su domaće proizvode, od jaja, povrća, voća i mesa. Često bi kupili neki proizvod od susjeda, ali ni oni nisu imali u dovoljnim količinama traženi proizvod zbog svojih potreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvidjeli su&nbsp;bogatstvo koje ovaj kraj pruža, iskoristili su svoje radno iskustvo i pokrenuli mali posao na obali Ramskog jezera &ndash;&nbsp;farmu jaja Sanbor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod Augsburga gdje žive&nbsp;vidjeli su svoje susjede Nijemce&nbsp;kako rade i bave se uzgojem koka i jaja. Od njih su dobili također inspiraciju za ostvarenje svoga sna.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Rama &ndash; idealno mjesto za ovakav biznis</h4> <p>Idealnim mjestom za to im se učinila Rama,&nbsp;mjesto bez industrije, s netaknutom prirodom.&nbsp;U razgovor se uključio i sin Dominik koji je roditeljima od velike pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Velika je razlika&nbsp;slobodnog i kaveznog uzgoja.&nbsp;Želimo probuditi svijest kod ljudi o važnosti slobodnog uzgoja</em>, navodi Dominik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Dominika velika su im podr&scaron;ka i ostali članovi obitelji,&nbsp;kćerka Katarina i zet Mirko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žele se razlikovati od drugih po svojoj kvaliteti.&nbsp;Ne žele biti konkurencija drugim ljudima koji se bave proizvodnjom jaja, žele trudom i kvalitetnim proizvodom uspjeti. Cilj su im velika trži&scaron;ta i centri koji kod nas trenutno nemaju jaja od koka sa slobodnog uzgoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Cilj nam je postići visoku kvalitetu proizvoda. Želimo da ljudi jedu zdravo, ali i da na&scaron;e koke budu sretne i zadovoljne. Ne želimo mrcvariti životinje.&nbsp;Omogućili smo im puni pansion&nbsp;po europskim standardima</em>, kazao je Drago za portal Rama-Prozor.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p id="caption-attachment-479915"><strong>Jaja u domaćoj proizvodnji s visokom kvalitetom</strong></p> <p>Navode činjenicu da&nbsp;ovdje ljudi plaćaju druge&nbsp;da im pokose travu, a potom tu istu travu zapale.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ovako slobodni uzgoj koka omogućuje poko&scaron;enu travu&nbsp;bez paljenja i bez požara</em>, kaže nam ova obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opremu su nabavili u Njemačkoj, a&nbsp;pokretne staje su pravili u Tomislavgradu. Pioniri su sa ovim pokretnim i slobodnim uzgojem koka u BiH. To je novi trend u ekolo&scaron;koj poljoprivredi i najbolji uzgoj koji trenutno postoji. Novost je pokretnost staja koje pomiču prema potrebi i prema okolnostima.&nbsp;Cilj te pokretnosti jest da koke imaju uvijek svježu travu i da se u bilo kojem trenutku može pobjeći od mogućih parazita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drago ističe kako je&nbsp;ovaj način uzgoja najskuplja moguća varijanta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Međutim, isplati se kad se vidi&nbsp;kako su koke sretne dok se sunčaju na suncu, dok pasu svježu travu ili trče za insektima. Dobro se pazi na to &scaron;to koke jedu. Sve je prirodno, bez dodatnih koncentrata, na prirodnoj bazi</em>, dodaje Drago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jednom četvornom metru po pravilu&nbsp;može biti devet koka u staji.&nbsp;Koko&scaron;i su samo po noći zatvorene, a po danu su vani.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Pokretne kućice/staje</h4> <p>Počeli su s tri pokretne kućice/staje. Ovo im je probno razdoblje. Trenutno imaju oko&nbsp;500 koka, a svaka staja ima dva pijetla. Na kućicama/stajama su ugrađeni solarni paneli koji služe za napon električnom energijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p id="caption-attachment-479909"><strong>Pokretne kućice</strong></p> <p>Svaka staja ima svoj komad zemlje, ograđenu ogradom koja je pod napon kako bi koko&scaron;i bile sigurne od grabežljivaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazujući staje za koke navodi Lucija: &rdquo;Uvjeti kokama su savr&scaron;eni,&nbsp;svaki dan su vani, jedu čiste žitarice, bez GMO hrane i koncentrata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koko&scaron;i imaju osigurane uvjete i zimi. Trenutno u staji živi 166 koka, a staje su opremljene vrhunski, kako kažu &rdquo;hotel za koke&rdquo;. Desna ruka u poslu im je Blagica Jeličić i ona je za početak prva zaposlenica.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Obitelj koja razmi&scaron;lja ekolo&scaron;ki</h4> <p>Da ova obitelj razmi&scaron;lja ekolo&scaron;ki, dokaz su i&nbsp;papirne kutije&nbsp;u koje se jaja pakuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papirologija i prijava obrta nije im pravila velik problem, jer su srećom nai&scaron;li na susretljive ljude koji su im maksimalno pomogli. Glava obitelji, Drago, ističe kako im je cilj raditi kako treba, sve crno na bijelo, ili nikako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S vremenom&nbsp;planiraju zaposliti jo&scaron; ljudi&nbsp;ovisno o potrebama trži&scaron;ta. Zasad su zahvalni susjedu&nbsp;Vinku Uložniku, zvani Đođkan,&nbsp;koji im je iznajmio svoju zemlju na kojoj se nalaze pokretne staje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je san ove obitelji&nbsp;lagano postao stvarnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naziv obrta Sanbor je spojio i&nbsp;Podbor, i obiteljski san i prezime Borić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanima ih posao i dobri ljudi. Svoju energiju ulažu u obitelj, posao i Sanbor. Nisu tražili pomoć lokalne zajednice, maksimalno su dali svoj ulog i svoja sredstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova obitelj misli i na životinje, a svi koji dođu i vide, osjetit će da su ove životinje sretne.</p> <p>&nbsp;</p> <p id="caption-attachment-479903"><strong>Koke su zadovoljne</strong></p> <p>Nama preostaje samo&nbsp;poželjeti im uspjeh u radu.&nbsp;Svi koji se žele uvjeriti u istinitost navedenog, slobodno mogu doći u Podbor i vidjeti kako to žive sretne i slobodne koko&scaron;i te kako se hrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne brinite, nema neugodnih mirisa. Potom se&nbsp;možete uvjeriti u kvalitetu jaja&nbsp;s polja kupujući pravi domaći ramski proizvod u Podboru kod&nbsp;Blagice Jeličić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve informacije možete kontaktirati broj mob.&nbsp;<a title="Call 038763730221 with 3CX Click to Call" href="tel:038763730221" target="">063/730-221</a>, na E-mail&nbsp;<a href="mailto:info@sanbor.ba">info@sanbor.ba</a>, a možete posjetiti i stranicu farme Sanbor&nbsp;<a href="http://sanbor.ba/">Sanbor.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/dG7WtP02h3Y" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-17-rama-uzgoj-koka.jpgKako biti siguran da netko posjeduje prave liderske vještine?http://grude.com/clanak/?i=321309321309Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jun 2021 17:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-16-business-woman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lider ne može biti bilo tko, ali bilo tko se može potruditi biti lider, ako to istinski želi. Neke osobe to jednostavno imaju u sebi, ali neki nemaju i željele bi imati, prenosi ictbusiness.info<p>&nbsp;</p> <p>Stoga, za prepoznati tko je kvalitetan lider tima ili cijele kompanije treba obratiti pozornost na četiri bitna znaka. Oni određuju tko ima u sebi tako ne&scaron;to, odnosno, tko je prirodno nadaren za biti liderom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Transparentnost i timska uključenost</strong></p> <p>Morate znati &scaron;to možete i na &scaron;to ste spremni. Zatim to morate znati kontrolirati i usmjeravati. Jer, ako lako gubite živce, te&scaron;ko ćete do uspjeha. Jednako tako, ako lako odustajete, jo&scaron; ćete teže do uspjeha. Sve to morate znati okrenuti na svoju stranu, a nećete moću ukoliko niste svjesni samih sebe. A to možete samo ako imate dovoljno životnog iskustva i mudrosti prepoznati kod sebe ono ključno. I na taj način potaknuti druge. Ali, &scaron;to je možda i bitnije, morate uvijek biti spremni pokazati kako ste ne&scaron;to postigli, u smislu transparentnosti koja označava pristupačnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Osnažene vrijednosti i kulturolo&scaron;ki aspekt</strong></p> <p>Va&scaron;a primanja nisu mjerilo va&scaron;ih vrijednosti, ma koliko god to zvučalo otrcano. Trčati za brojkama u konačnici može donijeti negativne stvari i skrenuti lidere s puta prema istinskom uspjehu. Novac će stići ako se napravi prava stvar. Gledajte prema uspjehu, a koliko pritom zarađujete ostavite ipak donekle po strani. Bitnije je imati jasno određene vrijednosti i kulturolo&scaron;ku osvije&scaron;tenost, zbog koje osoba odskače.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Ljudskost i jedinstvenost u radnoj okolini</strong></p> <p>Jasno je da lideri moraju biti i mentori, ali bitno je i da budu svjesni kako uvijek mogu naučiti od nekog drugog. Koliko god znali, netko će znati vi&scaron;e, makar u jednom području. A upravo to treba upijati, prigrliti i njegovati. Na taj način doživljava se osobni rast, a to vodi prema uspjehu i boljim liderskim sposobnostima. Uz to, tako ne&scaron;to približava lidera zaposlenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Činiti vi&scaron;e s manje</strong></p> <p>Iako smo svi u nekoj mjeri "trenirani" kako se pona&scaron;ati, postoji prostor za konstantni napredat i rast. Dozvolite da se tak prostor ispuni i ponekad izađite iz komforne zone, upustite se u ne&scaron;to novo i sasvim sigurno ćete ne&scaron;to novo i naučiti. Makar se radilo o pogre&scaron;ci... Dakle, budite spremni uz ono &scaron;to imate napraviti &scaron;to vi&scaron;e možete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-16-business-woman.jpgUNICOMPOST - Gruđanka među polaznicima šeste generacije Studentskog poduzetničkog inkubatora u Splituhttp://grude.com/clanak/?i=321290321290Grude.com - klik u svijetTue, 15 Jun 2021 18:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-15-unicompost1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šesta generacija polaznika Studentskog poduzetničkog inkubatora na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu predstavila je početkom lipnja svoje projekte pred žirijem i mentorima, a pobjedu je odnio tim koji stoji iza projekta UniCompoST - Ante Čović-Stanić, Josipa Bračić, Pamela Pinjuh i Zvonimir Jukić.<p>&nbsp;</p> <p><br />Oni razvijaju sustave koji kombiniraju obradu biorazgradivog otpada i indoor uzgoj bilja, a taj je projekt nastavak inicijative koju su krajem 2019. godine pokrenuli Zvonimir Jukić i Ante Čović-Stanić, u to vrijeme studenti Kemijsko-tehnolo&scaron;kog fakulteta u Splitu. Njih dvojica bili su na zavr&scaron;noj godini diplomskog studija kemijske tehnologije, smjer za&scaron;tita okoli&scaron;a kad je Udruga Sunce provodila projekt &ldquo;PAZI&rdquo;. Uključili su se s inicijativom UniCompoST, kojoj se pridružilo jo&scaron; 20 studenata, pi&scaron;e <a title="Jutarnji list" href="https://www.jutarnji.hr" target="_blank">Jutarnji list</a>.</p> <p><br /> <br /> Bio je to njihov dru&scaron;tveno korisni doprinos na području za&scaron;tite okoli&scaron;a, pri čemu su htjeli ukazati na probleme koji nastaju ako se biorazgradivi otpad adekvatno ne zbrinjava i oporabljuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Studenti su tada izradili automatski vođeni reaktorski komposter koji služi kao pilot za eksperimentalno istraživanje i usavr&scaron;avanje mehanizama kompostiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon studija, kao mladi inženjeri Zvonimir Jukić i Ante Čović - Stanić oti&scaron;li su korak dalje. Odlučili su razvijati kompostere prilagođene raznim potrebama, kako one koji se mogu koristiti u svakom kućanstvu i pri tom služiti i za indoor uzgoj bilja, tako i one za veće korisnike poput restorana, supermarketa i drugih.</p> <p><br /> <br /> Zvonimir je već ranije pro&scaron;ao program Studentskog poduzetničkog inkubatora, koji kroz različite edukacije promiče poduzetni&scaron;tvo mladih, a u akademskoj 2020/2021. u program se uključio njegov kolega Ante, kao i studentice ekonomije Pamela Pinjuh i Josipa Bračić. Nastavili su dalje kao tim razvijati UniCompoST sustave, a jedan od njih su nam i pokazali dok smo razgovarali u prostoru Studentskog poduzetničkog inkubatora.<br /><br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-15-21-06-15-unicompost2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /> <br /> Na vrhu pogled mami prekrasno cvijeće vinka, porijeklom s Madagaskara, a unutarnji donji dio služi za kompostiranje. Naravno, cvijeće može biti i druge vrste, ovisno o željama korisnika. Tu je i led svjetiljka kako bi biljka u kućnom uzgoju imala bolje uvjete za rast, kao i mali uređaj za zalijevanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante i Zvonimir kazuju kako za taj manuelni komposter planiraju izraditi i aplikaciju kao podsjetnik kad treba zaliti cvijeće, promije&scaron;ati kompost i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također rade i na automatiziranom sustavu koji bi se koristio u prostorima kao &scaron;to je studentska menza.</p> <p><br /> Nadalje, za urbane sredine planiraju izrađivati mjerne stanice i vrtne kompostere.</p> <p><br /> <br /> - Dugoročno želimo razviti paletu od četiri proizvoda koji mogu zadovoljiti potrebe u urbanim i ruralnim sredinama, te da korisnici ovisno o svojim potrebama mogu izabrati žele li manuelni ili automatizirani uređaj &ndash; ističe Zvonimir.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> - Na početku nam je bio cilj tehnolo&scaron;ko rje&scaron;enje za kompostiranje, a ove godine smo to prilagodili kućanstvima. Oti&scaron;li smo korak dalje tako &scaron;to koristimo indoor tehnologije uzgoja bilja. Na taj način korisnici osim &scaron;to kompostiraju mogu uzgajati biljke. Time se istovremeno rje&scaron;avaju otpada i kompost koriste za uzgoj &ndash; kaže Ante.</p> <p><br /> <br /> -Svi proizvodi se baziraju na konceptu kružne ekonomije, održivog razvoja i klimatske otpornosti. Nema nus proizvoda već imamo kruženje tvari u prirodi, od otpada dobijete gnojivo, gnojivo koristite u uzgoju bilja, od uzgoja bilja imate proizvod, a od proizvoda nakon konzumacije imate ostatke koji su opet polazna točka u kompostiranju &ndash; nagla&scaron;ava Zvonimir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod odabira članova tima u Studentskom poduzetničkom inkubatoru, kažu nam, nisu gledali ekspertizu već su bile važne ljudske karatkteristike, tražili su proaktivne, pouzdane i odgovorne članove. Tako su odabrali Pamelu i Josipu, njih dvije su zadužene za ekonomski dio projekta. Obje ističu kako su puno naučile. Josipi je zadatak bio istraživanje trži&scaron;ta i marketing, a Pameli financije, prate sada sve natječaje i prijavljuju UniCompoST za financiranje.</p> <p><br /> <br /> Kazuju nam kako već surađuju i s jednom komunalnom tvrtkom, a povezali su se i jednom osnovnom &scaron;kolom u Omi&scaron;u radi edukacije o biokompostiranju. te Centrom za odgoj i obrazovanje &ldquo;Juraj Bonači&rdquo; u Splitu kako bi i praktično promicali gospodarenje biorazgradivim otpadom.</p> <p><br /> <br /> Na&scaron;i sugovornici informiraju i kako u Europi godi&scaron;nje nastaje oko 96 milijuna tona biootpada, od čega se samo 25 posto reciklira u kompost. Građanin EU-a u prosjeku proizvede godi&scaron;nje 60-70 kg biootpada, odvojeno prikupljeni biootpad obrađuje se u vi&scaron;e od 2000 kompostana. U poslovima gospodarenja biootpadom zaposlena je 91.000 osoba, a kad bi se biotpad u EU100 posto obrađivao moglo bi se otvoriti jo&scaron; 68.000 radnih mjesta.</p> <p><br /> <br /> U veljači 2021. Europski parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekolo&scaron;ki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potro&scaron;nju materijala za 2030.</p> <p><br /> <br /> Između ostaloga u dijelu rezolucije koja se odnosi na lance lance vrijednosti ključnih proizvoda - hranu, vodu i hranjive tvari, Parlament potiče Komisiju da izradi zakonodavni prijedlog za provedbu cilja smanjenja otpada od hrane za polovinu do 2030. u skladu s obvezama u okviru strategije &bdquo;od polja do stola&rdquo; te na temelju podataka koje su joj dostavile države članice u skladu s Okvirnom direktivom o otpadu.</p> <p><br /> <br /> Ujedno Parlament poziva Komisiju da poduzme mjere za zatvaranje sustava petlje hranjivih tvari u poljoprivredi, smanji ovisnost Europe o uvozu biljnih bjelančevina za hranu za životinje i poveća upotrebu recikliranog životinjskog gnojiva i ostalih organskih hranjivih tvari, kao &scaron;to su kompost i digestat, umjesto sintetičkih gnojiva, uz osiguravanje visoke razine za&scaron;tite zdravlja, okoli&scaron;a i ekosustava.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-15-unicompost1.jpgGuverner HNB-a: Gospodarski rast mogao bi biti i veći od 5,9 postohttp://grude.com/clanak/?i=321272321272Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jun 2021 17:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-14-boris-vujcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u petak je na 9. susretu guvernera i bankara regije koji se održava u Rovinju, rekao da bi gospodarski rast ove godine mogao biti i veći od 5,9 posto, stope iz najnovije projekcije središnje banke.<p>&nbsp;</p> <p data-bind="html:Details.Body">HNB je sredinom travnja revidirao navi&scaron;e projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini, na 5,9 posto, s u prosincu lani&nbsp;projiciranih 4,9 posto&nbsp;i to zahvaljujući očekivanjima snažnijeg oporavka domaće potražnje.</p> <p data-bind="html:Details.Body">&nbsp;</p> <p>"Mislim da sada&scaron;nji podaci pokazuju da smo na putu takvog, ako ne i bržeg oporavka tako da bi iduća projekcija mogla samo povećati tu predviđenu stopu rasta BDP-a. Vidimo da su se neki sektori poput građevinarstva, industrije i trgovine oporavili na razini iznad 2019. godine pogotovo u građevinarstvu, a samo oni koji su pod&nbsp;izravnim <strong>utjecajem mjera</strong>&nbsp;za suzbijanje pandemije i dalje su na znatno nižim razinama nego tada, poput hotelijerstva, ugostiteljstva&nbsp;i prijevoza", rekao je Vujčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da ti sektori u značajnoj mjeri ovise o turističkoj sezoni koju, kako je rekao "isto tako vidi&nbsp;dosta pozitivno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prvi znakovi govore da bi i turistička sezona mogla biti znatno bolja nego 2020. godine i prognoziramo da će biti na razini od otprilike 70 posto prihoda iz 2019.&nbsp;Ako se to ostvari,&nbsp;mislim da će se ove prognoze o brzom rastu BDP-a o kojima govorim isto tako realizirati",&nbsp;istaknuo je Vujčić u izjavi za novinare.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-14-boris-vujcic.jpgKriptovalute su 'kokain kockanja', neki završe i na liječenju zbog ovisnostihttp://grude.com/clanak/?i=321236321236Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jun 2021 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-10-kriptovalute.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Britanac Jake kupio je 2015. godine bitcoin, najpopularniju kriptovalutu. Nakon nekoliko godina našao se se na liječenju u jednoj od bolnica u Velikoj Britaniji koja je specijalizirana za one koji su opsjednuti kockanjem. <p><br />On je za BBC ispričao kako je do&scaron;lo do toga da u trgovanju kriptovalutama izgubi milijunski iznos.<br /><br /></p> <p>Jake je imao probleme u braku i u privatnom životu te je trgovanjem kriptovalutama polagano gubio novac koji je &scaron;tedio. No jednim je potezom uspio je vratiti sve &scaron;to je do tada izgubio i osjetio je snažnu euforiju. To je bio samo početak kraja kojeg nije bio svjestan.<br /><br /></p> <p>Budući da je na svom poslu bio zadužen za milijune funti, za ulaganje je počeo koristiti novac koji nije njegov. Trži&scaron;te kriptovaluta brzo se kretalo i ubrzo je izgubio veliki iznos.<br /><br /></p> <p>&ndash; Bilo je oko dva sata ujutro, vratio sam se u krevet i morao sam leći pokraj supruge. Nije imala pojma o tome &scaron;to radim &ndash; rekao je Jake za BBC.<br /><br /></p> <p>Zbog pronevjere suočen je s kaznenom prijavom, no svojem je poslodavcu uspio vratiti 1,5 milijuna funti uz pomoć obitelji. Sada se nalazi na liječenju od ovisnosti.<br /><br /></p> <p>Podaci pokazuju kako stotine tisuća Britanaca posjeduje kriptovalute, a koliko je to trži&scaron;te opasno, pokazuje i činjenica da je početkom svibnja doseglo najvi&scaron;u vrijednost ikada, a nekoliko tjedana kasnije uslijedio je veliki pad. Kada na ovako promjenjivu trži&scaron;tu ne&scaron;to dobijete, onda je tu riječ o velikom iznosu, no isto vrijedi i za gubitke. Kada krenete gubiti, brzo se nađete na dnu.<br /><br /></p> <p>Stručnjaci navode kako ovisnici o kriptovalutama pokazuju istu vrstu pona&scaron;anja kao i kockari. Tony Marini, vodeći savjetnik u klinici za ovisnost o kriptovalutama u bolnici Castle Craig u Peeblesu, navodi kako sve vi&scaron;e građana &Scaron;kotske dolazi s tim problemom.<br /><br /></p> <p>Marini kaže kako se ovdje radi o "kokainu kockanja" jer se sve odvija tako brzo i dostupno je 24 sata na dan na pametnim telefonima, prijenosnim računalima...<br /><br /></p> <p>U posljednjih nekoliko godina u klinici su liječili vi&scaron;e od 100 osoba zbog ovisnosti o kriptovalutama.<br /><br /></p> <p>&ndash; Postoji mnogo osoba koje trguju kriptovalutama i zarađuju. I svima govore da zarađuju. No, ne čujemo ni&scaron;ta od onih koji gube novac &ndash; poručio je Marini.<br /><br /></p> <p>Novac je izgubila i Jen McAdam. Nasjela je na priču o prilici koja se pruža jednom u životu, a na kraju se radilo o prijevari.<br /><br /></p> <p>&ndash; Novac su uložili prijatelji i obitelj. Zajedno smo izgubili vi&scaron;e od 250 tisuća eura. Nosite užasnu krivnju, sram i žaljenje... &ndash; poručila je Jen koja želi da ljudi znaju za rizike ulaganja. Onima koji se ne razumiju u tu tehnologiju ulaganja poručila je da se klone kriptovaluta.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ako želite ulagati, a nemate nikakvo znanje, vi se kockate. Preuzimate vrlo visok rizik &ndash; rekla je.<br /><br /></p> <p>Glazbenik Cameron upao je u velike financijske probleme pojavom koronavirusa. Nije vi&scaron;e mogao svirati zbog lockdowna koji je bio na snazi u zemlji.<br /><br /></p> <p>&ndash; Svi izvori prihoda potpuno su nestali &ndash; rekao je Cameron i dodao da je odlučio ulagati u trži&scaron;te kriptovaluta koje je tada bilo u rastu. Godinu dana kasnije imao je razloga za osmijeh.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pro&scaron;la je godina zaista bila sjajna i sredstva su se povećala do te mjere da, barem kratkoročno, neću imati nikakvih financijskih briga &ndash; rekao je za BBC.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pro&scaron;le godine nisam mogao ni zamisliti da ću imati ovakve rezerve, ne znam &scaron;to bih mislio. Ovo je veliko olak&scaron;anje &ndash; rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-10-kriptovalute.jpgStiže Lidl u BiH: Već su registrirali tri poslovnice!http://grude.com/clanak/?i=321225321225Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jun 2021 17:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se dolazak njemačkog trgovačkog lanca Lidl u Bosnu i Hercegovinu odvija pod velom tajne, što je u skladu s politikom te kompanije, kako piše Klix.ba, daleko od očiju javnosti odvijaju se aktivnosti za osvajanje bh. tržišta.<p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o rje&scaron;avanju "papirologije", Lidl BiH d.o.o. registriran je na adresi Maglajska 1 u sarajevskoj općini Centar. Kao direktor dru&scaron;tva naveden je Roland Schreiber, a Allen Halamić izvr&scaron;ni je direktor kompanije u na&scaron;oj zemlji. Osnivač je njemački W E-International Zweite GmbH, a kapital Lidla BiH ne&scaron;to je manji od milijun KM, točnije 977.915 KM.<br /><br /></p> <p><strong>Sarajevo, Banja Luka i Brčko<br /><br /></strong></p> <p>Osim u Sarajevu, Lidl je registrirao poslovnice u Banjoj Luci, u ulici Sime &Scaron;olaje 1a te Brčkom, u Bulevaru mira 22. Rukovoditelj obje poslovnice je Allen Halamić.<br /><br /></p> <p>Predstavnici kompanije već su obavili susrete s predstavnicima sarajevskih vlasti, a vezano za lokacije. Kako je neslužbeno potvrđeno za Klix, Vlada Sarajevske županije njemačkom investitoru za potrebe distributivnog centra ponudila je lokaciju na potezu Bojnik &ndash; Butila.<br /><br /></p> <p>Kako su iz izaslanstva Lidla izrazili i zanimanje za lokacije trgovina, Vlada je uputila upit sarajevskim općinama i one su većinom pozitivno odgovorile glede iznalaženja lokacije do 10.000 kvadratnih metara, &scaron;to je prema kriterijima Lidla.<br /><br /></p> <p><strong>Nije isključeno ni Istočno Sarajevo<br /><br /></strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Kao jedna od lokacija spominje se i devastirani Dom umirovljenika u Nedžarićima, općina Ilidža, koji Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje odavno poku&scaron;ava prodati.<br /><br /></p> <p>Indikativnio je da je Vlada FBiH nedavno dala suglasnost za novi poku&scaron;aj prodaje, nakon čega je upućen javni poziv za dostavljanje ponuda putem zatvorenih kuverti. Na prodaju je ponuđena ukupna povr&scaron;ina zemlji&scaron;ta od 17.611 kvadratnih metara s devastriranim objektima, po početnoj cijeni od 10,3 milijuna KM. Nagla&scaron;eno je da je namjena objekta poslovna, a ponude je trebalo dostaviti do 18. svibnja.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Otvaranje ponuda i direktni pregovori s ponuđačima bili su zakazani za 4. lipnja. Međutim, u Zavodu MIO ne otkrivaju detalje. Na upit koliko je ponuda pristiglo, kako su protekli pregovori i kakav je ishod istih, dobili su odgovor tek "da prodaja jo&scaron; nije zaključena".<br /><br /></p> <p>Iako su se vlasti u Sarajevu stavile na raspolaganje da olak&scaron;aju administrativne i tehničke procedure, navodno nije isključeno ni da Lidl poslovanje najprije otpočne u Istočnom Sarajevu.<br /><br /></p> <p>Koliko su ove informacije točne, nije provjereno u Lidlu BH, s obzirom na to da kompanija jo&scaron; nije registrirala ni telefonski broj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgU Billa Gatesa sade se krumpiri i kapula, zemljište mu se vidi iz svemirahttp://grude.com/clanak/?i=321213321213Grude.com - klik u svijetFri, 11 Jun 2021 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-11-bill-gates-6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na zemljištu koje je u vlasništvu jednog od najbogatijih ljudi na svijetu Billa Gatesa uzgajaju se krumpir, mrkva i luk koje Amerikanci jedu svaki dan.<p><br />Prema navodima američke televizije NBC u Billa se uzgaja krumpir od kojeg globalni lanac brze hrane McDonald's pravi pomfrit. Riječ je o krumpiru s poljoprivrednog zemlji&scaron;ta u saveznoj državi Washington čija je povr&scaron;ina tolika da se vidi iz svemira.<br /><br /></p> <p>Gates posjeduje 269.000 hektara zemlji&scaron;ta u 18 saveznih američkih država.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-11-bill-gates-6.jpgHBŽ: Poticaj za domaće mlijeko i jaja na kućnom praguhttp://grude.com/clanak/?i=321192321192Grude.com - klik u svijetThu, 10 Jun 2021 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-jaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Takvu potporu dobilo je ukupno 108 stočara, koji djeluju većinom u sklopu stočarskih farmi ili OPG-ova.<p>&nbsp;</p> <p>Vlada Hercegbosanske županije će i u ovoj godini poticati svoje poljodjelce. Županijsko Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva priprema program potpore poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, kojim se želi pomoći poljodjelcima kako bi se njihov rad olak&scaron;ao i unaprijedio, a rezultati bili kvalitetniji i učinkovitiji. U županijskom proračunu za 2021. godinu predviđeno je i precizirano da je za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji namijenjeno 1,416.000 KM, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sustav &ldquo;krava-tele&rdquo;</strong></p> <p>Ministarstvo je pozvalo zainteresirane proizvođače iz gotovo svih grana poljodjelstva koje se prakticiraju na tom području da se prijave za novčanu potporu, podnesu prijedlog vrste potpore koju traže uz obrazloženje tog prijedloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, i u pro&scaron;loj godini u županijskom proračunu bio je isti iznos od 1,416.000 KM namijenjen za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji. No, rebalansom je povećan na 1,500.000 KM, a isplaćeno je novčanih potpora u ukupnom iznosu od 1,473.451 KM. Potpore koje su odobrene i isplaćene odnose se na uzgoj krava, ovaca, rasplodnih krmača, proizvodnju i otkup kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, proizvodnju sira, na proizvodnju jagodičastog voća, održavanje pčelinjih zajednica, na projekte vezane uz domaće mlijeko i domaća jaja na kućnom pragu, pomoć pojedincima i drugo. Najvi&scaron;e poticaja dano je i najvi&scaron;e novca utro&scaron;eno za potporu poljoprivrednim obrtima u sustavu otkupa kravljeg mlijeka - ukupno 432.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvu potporu dobilo je ukupno 108 stočara, koji djeluju većinom u sklopu stočarskih farmi ili OPG-ova, PD-ova, PG-ova&hellip; Svi su dobili isti iznos potpore - po 4000 KM. Za potporu poljoprivrednim obrtima koji se bave uzgojem krava u sustavu &ldquo;krava-tele&rdquo; isplaćeno je ukupno 16.000 KM, a njih četvero primilo je pojedinačno po 4000 KM. Potporu poljoprivrednim obrtima u iznosu od 3000 KM, koji se bave uzgojem ovaca, dobilo je 10 stočara, isplaćeno im je ukupno 30.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajan iznos novca dodijeljen je u svrhu potpore proizvodnji ovčjeg mlijeka u sustavu otkupa - 122.994 KM. Potporu je dobilo 13 ovčara, kretala se od najmanje 3697 KM do najvi&scaron;e 18.000 KM. Na ime potpore proizvodnji kozjeg mlijeka u sustavu otkupa u pro&scaron;loj godini isplaćeno je 81.397 KM. Iznos se kretao od 2969 KM do najvi&scaron;e 18.000 KM, a potpore je dobilo 10 uzgajivača koza. Na ime potpore proizvodnji livanjskoga sira od ovčjeg mlijeka isplaćeno je 18.000 KM, podijeljena je na &scaron;est proizvođača u visini od 3000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;logodi&scaron;nja ukupna potpora uzgoju rasplodnih krmača iznosila je 44.000 KM, a pojedinačna po 2000 KM. Dobila su je 22 uzgajivača rasplodnih krmača. Potporu proizvodnji konzumnih jaja dobio je samo jedan proizvođač iz Drvara u iznosu od 3000 KM. Za proizvodnju jagodičastog voća dano je 15.269 KM potpore. Dobilo ju je devet proizvođača u visini od 950 KM do 2846 KM. Za sufinanciranje tro&scaron;kova odražavanja pčelinjih zajednica isplaćeno je ukupno 26.700 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p><strong>Novac za 88 peradara</strong></p> <p>Potporu je dobilo 70 pčelara u iznosu od simboličkih 100 KM do najvi&scaron;e 1045 KM. Potpora izvozu sira iznosila je ukupno 65.280 KM, a dobile su je u različitim iznosima tri sirane iz Livna. Za projekt &ldquo;Domaće mlijeko na kućnom pragu&rdquo; poticaj je iznosio ukupno 9999 KM, iznos od po 555,50 KM dobilo je 18 mljekara. Za projekt &ldquo;Domaća jaja na kućnom pragu&rdquo; izdvojeno je 39.996 KM, iznos od po 454,50 KM primilo je 88 peradara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ime neisplaćenog dijela potpore iz 2019. godine za sufinanciranje laboratorijskih pretraga kvalitete mlijeka i tro&scaron;kova prehrane muznih grla u sustavu otkupa kravljeg mlijeka isplaćeno je 512.696 KM.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-jaja.jpgPoziv za uključivanje u online bazu stručnjaka ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=321176321176Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jun 2021 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-18-racunalo_radnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako bi vanjski stručnjak bio uvršten u online bazu moraju biti zadovoljeni određeni kriteriji.<p>&nbsp;</p> <p>Ured Vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) za europske integracije poziva sve zainteresirane konzultante i stručnjake iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji imaju iskustvo i reference za pisanje i provedbu projekata, da se registriraju u online bazu stručnjaka koja je dostupna na web stranici www.eui-zzh.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bosni i Hercegovini se u sljedećem razdoblju otvaraju brojne mogućnosti za financiranje razvojnih projekata kroz konkretne EU programe koji su odobreni kroz IPA II, buduće IPA III programe i programe zajednice, stoga je cilj razvoja online baze stručnjaka omogućiti poslovnim subjektima, organizacijama i institucijama iz ZHŽ-a povezivanje sa stručnjacima koji imaju iskustvo i znanje u pisanju i provedbi projekata, te im na taj način omogućiti lak&scaron;e, bolje i učinkovitije privlačenje sredstava iz EU fondova te drugih vanjskih izvora financiranja", navodi se u priopćenju Ureda Vlade ZHŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi vanjski stručnjak bio uvr&scaron;ten u online bazu moraju biti zadovoljeni određeni kriteriji. Vanjski stručnjak za pisanje i provedbu projekata može biti pravna i fizička osoba, koja je napisala ili provela minimalno dva projekta u posljednjih pet godina, a koja su financirana iz EU ili drugih međunarodnih fondova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, mora dostaviti minimalno jedno pismo preporuke potpisano i ovjereno od korisnika usluga vanjskog stručnjaka na pisanju ili provedbi projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako biste bili uvr&scaron;teni u online bazu stručnjaka potrebno je izvr&scaron;iti online registraciju prema naputku koji se nalazi na web stranici Ureda www.eui-zzh.ba, ispuniti određene kriterije, te prihvatiti određena pravila pona&scaron;anja.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-18-racunalo_radnici.jpgOd srpnja u Neumu velika ponuda stanova, ovo su cijenehttp://grude.com/clanak/?i=321174321174Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jun 2021 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Općinskom sudu Čapljina napokon su oglasili zaključak o prodaji nekretnina sarajevskog „Feroelektra“ u Neumu.<p><br />Tako su početkom ožujka, zbog pogor&scaron;ane epidemiolo&scaron;ke situacije, svega dan uoči prvog roči&scaron;ta za prodaju otkazali postupak za početak svibnja, a u međuvremenu, u cijelu priču su se umije&scaron;ali Općina Neum i Javno pravobraniteljstvo HNŽ-a.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to su njihovi prigovori odbačeni kao neosnovani, Općinski sud u Čapljini je za početak srpnja zakazao javnu prodaju.<br /><br /></p> <p>Kako smo ranije pisali, u sklopu &bdquo;Feroelektrovog&ldquo; odmarali&scaron;ta najvi&scaron;e je stanova povr&scaron;ine 40 metara kvadratnih, ukupno 30, čija pojedinačna cijena iznosi 79.217, 40 KM.<br /><br /></p> <p>Također, prodaju su i četiri stana od 50 kvadrata čija je cijena 99.021,50 KM te jedan čija kvadratura iznosi 49 i koji ko&scaron;ta 97.041.07.<br /><br /></p> <p>Na prodaju su i tri parcele zemlji&scaron;ta povr&scaron;ine 88, 318 i 1.126 metara kvadratnih koje se prodaju po cijeni od 26.400 KM, 95.400 KM te 337.800 KM.<br /><br /></p> <p>Početak javne prodaje je 5. srpnja, a trajat će pet dana, zaključno s 12. srpnja, pi&scaron;e Avaz.ba.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpgPrijedlog od kojeg su u Njemačkoj strepili i radnici iz BiH nije prošao!http://grude.com/clanak/?i=321166321166Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jun 2021 20:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-08-olaf-scholz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici stranaka vodeće demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj odbacili su u utorak prijedlog jedne skupine stručnjaka koji traže da se dob za odlazak u mirovinu podigne na 68 godina starosti.<p><br />&bdquo;Ja se zalažem za to da se vi&scaron;e ne raspravlja o daljnjim podizanjima dobi za odlazak u mirovinu&ldquo;, rekao je vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) na konferenciji svoje stranke na temu gospodarstva.<br /><br /></p> <p>Scholz je znanstvenom vijeću ministarstva gospodarstva koje vladu savjetuje u gospodarskim pitanjima i koje je jučer predložilo podizanje starosne dobi za odlazak u mirovinu sa sada&scaron;njih 67 na 68 godina, predbacio da &scaron;ire &bdquo;horor scenarije&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Jedini cilj ovog scenarija je smanjenje mirovina&ldquo;, rekao je Scholz.<br /><br /></p> <p>Prije njega ovaj prijedlog ekonomista su odbacili i predstavnici većeg koalicijskog partnera, demokr&scaron;ćanske Unije CDU/CSU, prenosi Hina.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Sada je prvo prioritet provođenje podizanja starosne dobi za odlazak u mirovinu na 67&ldquo;, rekao je ministar gospodarstva <strong>Peter Altmaier</strong> (Kr&scaron;ćansko-demokratska unija CDU) te odbacio daljnje korekcije.<br /><br /></p> <p>On je ukazao na reformu mirovinskog sustava iz 2007. koju je donijela prva demokr&scaron;ćansko-socijaldemokratska vlada <strong>Angele Merkel</strong>. Ta reforma predviđa postupno podizanje granice za odlazak u mirovinu na 67 godina starosti do 2031.<br /><br /></p> <p>Znanstveni 'trust mozgova'&nbsp;ministarstva gospodarstva opravdavao je podizanje starosne granice povećanjem životne dobi u Njemačkoj.<br /><br /></p> <p>I drugi vodeći njemački ekonomisti smatraju da mirovine u budućnosti vi&scaron;e neće biti moguće financirati zbog sve starijeg stanovni&scaron;tva i sve manjeg broja onih koji uplaćuju u mirovinski sustav.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Mi&scaron;ljenje po kojem njemački mirovinski sustav nema problema mogu trenutno zastupati samo najtvrdokorniji predstavnici sindikata&ldquo;, rekao je u razgovoru za dnevnik Rheinische Post ekonomist i biv&scaron;i predsjednik tzv. ekonomskog trusta mozgova <strong>Lars Feld</strong>.<br /><br /></p> <p>Opasnost po njemački mirovinski sustav vidi i predstavnik Liberalno-demokratske stranke (FDP) <strong>Christian Duerr </strong>koji je kritizirao ministra financija da uljep&scaron;ava situaciju.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kad predstavnici demografski najjačih godi&scaron;ta odu u mirovinu, javnim blagajnama prijeti stečaj&ldquo;, rekao je Duerr.<br /><br /></p> <p>Ekonomisti vladi predbacuju i da je dodatnim mjerama poput mirovina za majke, socijalnim mirovinama i omogućavanja odlaska u mirovinu pod određenim uvjetima već sa 63 opteretila blagajnu mirovinskog osiguranja.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-08-olaf-scholz.jpgMamići će graditi solarne elektrane po Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=321073321073Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jun 2021 20:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-25-zdravko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Elektroprivredi HZ HB potvrdili su da je spomenuta tvrtka već podnosila zahtjeve u dva hercegovačka grada.<p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka Plavo sunce d.o.o. gdje je jedan o osnivača sin Zdravka Mamića, Mario Mamić, planira izgradnju vi&scaron;e solarnih elektrana na području Hercegovine, pi&scaron;e portal Hercegovina.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka je za sada, pi&scaron;u, zahtjeve podnosila za područje Čitluka i Čapljine, a budući da je Zdravko Mamić nedavno imao sastanak s biv&scaron;im gradonačelnikom Mostara Ljubom Be&scaron;lićem i njihovim dru&scaron;tvom, i to u podrumu mostarskog restorana Pablos, vjeruje se da Mamića zanimaju i lokacije oko Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno je zanimljiva lokacija Polog kod Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marina Deronjić, načelnica Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara rekla je da ju je telefonom kontaktirao predstavnik tvrtke &ldquo;Plavo sunce&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Elektroprivredi HZ HB potvrdili su da je spomenuta tvrtka već podnosila zahtjeve u dva hercegovačka grada, pi&scaron;e novinar K. Perić na portalu Hercegovina.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tvrtka Plavo sunce d.o.o. podnijela je sedam zahtjeva za ishođenje elektroenergetske suglasnosti za izgradnju solarnih elektrana instalirane snage po 999 kW električne energije na području na&scaron;e Poslovnice Čitluk, te tri zahtjeva od kojih dva po 999 kW i jedan 800 kW instalirane snage električne energije na području na&scaron;e Poslovnice Čapljina", kazala je glasnogovornica Elektroprivrede HZ HB Marija Bunitić za portal hercegovina.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi su zahtjevi, dodala je, predani sukladno propisanim procedurama te su sada u fazi izrade elaborati optimalnih tehničkih rje&scaron;enja za priključak, nakon čega će se utvrditi uvjeti i mogućnosti priključenja, sukladno zakonu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-25-zdravko.jpgPet navika uspješnih poduzetnikahttp://grude.com/clanak/?i=321049321049Grude.com - klik u svijetTue, 01 Jun 2021 13:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-01-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka OnDeck nedavno je analizirala radne navike četrdeset istaknutih poslovnih lidera kako bi vidjela kako postižu nadljudske podvige bez izgaranja, ili takozvanog burnout sindroma.<p>&nbsp;</p> <p>Forbes prenosi pet radnih navika najuspje&scaron;nijih ljudi na svijetu koje će promijeniti način na koji pristupate svom danu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Radna navika # 1: Strate&scaron;ki multitasking</strong></p> <p>Iako su studije sugerirale da je multitasking generalno manje efikasan od imanja jednog zadatka, postoji jo&scaron; jedna opcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uključuje posvećivanje blokova vremena sličnim zadacima kako bi se smanjila distrakcija i povećala produktivnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki put kad nas prekidaju, potrebno nam je u prosjeku 15 minuta da se fokus na zadatak ponovo vrati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grupiranje ili kako ga zovu&nbsp;<em>&ldquo;batching&rdquo;,</em>&nbsp;smanjuje količinu &ldquo;smetnji&rdquo; u toku dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki primjeri uključuju obradu sve e-po&scaron;te, telefonskih poziva i drugih komunikacija odjednom ili ažuriranje nekoliko&nbsp;<em>&ldquo;sheetova&rdquo; (radnih listova u Excelu)</em>&nbsp;istovremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da biste prona&scaron;li zadatke koje možete složiti, zapi&scaron;ite sve svoje opće aktivnosti u toku tjedna i identificirajte one koje možete spojiti u jedno, prenosi Manager.ba</p> <h5>&nbsp;</h5> <p><strong>Radna navika # 2: Izbjegavajte sastanke</strong></p> <p>Prema milijarderu investitoru Marku Cubanu, &bdquo;sastanci su gubljenje vremena ukoliko ne zaključite posao.&rdquo; Postoji toliko mnogo načina za komunikaciju u realnom vremenu ili asinkrono da bi svaki sastanak trebao imati trajanje i ispred sebe postavlja ishod prije nego &scaron;to pristanete da odete na njega. Na primjer, ako imate sastanak na kojem vam ljudi daju izvje&scaron;taje o napretku, neka vam umjesto toga po&scaron;alju e-mailom dnevni rezime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako netko želi da zakaže sastanak, zamolite ga da vam prije toga po&scaron;alje e-mail sa svojim pitanjima. Ako to ne uspije, razgovarajte telefonom o tome. Ako se sastanak mora održati, zatražite kopiju dnevnog reda. Zatim dovr&scaron;ite sve &scaron;to je na dnevnom redu prije sastanka. To će eliminirati potrebu da budete na sastanku kako biste umjesto toga mogli da radite na drugom projektu.</p> <h5>&nbsp;</h5> <p><strong>Radna navika # 3: Razvijte rutinu</strong></p> <p>Kako glavna urednica Vogue-a Anna Wintour upravlja svojim zauzetim rasporedom? Ima besprijekorne radne navike. &bdquo;Imam prilično dosljednu strukturu za svoj dan koju slijedim i smatram da to zaista dobro funkcionira za mene.&ldquo; Dnevna rutina Anne Wintour&nbsp;započinje rano, obično između 4 i 5:30 ujutro, kada počinje čitati vijesti iz Engleske i SAD. Poslije toga obično igra tenis i ide na kavu i doručak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Wintour je također poznata po tome &scaron;to svakodnevno nosi sličnu odjeću kako bi smanjila zamor pri odlučivanju. Njeno popodne je uglavnom rezervirano za sastanke, ručkove sa dizajnerima, planiranje događaja ili nastupe u medijima i slično. Tada će u 17 sati krenuti kući sa pripremljenim poslom za tu večer. &bdquo;Veoma mi je važno da sve radim noću i da nitko u tom trenutku ne čeka moje povratne informacije&ldquo;, dodaje Wintour.</p> <h5>&nbsp;</h5> <p><strong>Radna navika # 4: Zapi&scaron;i</strong></p> <p>Na pitanje o stvarima koje uzima gdje god krene, sir Richard Branson je jednu stavku izdvojio kao najvažniju. &ldquo;Možda zvuči smije&scaron;no, ali najvažnija stvar za mene je da uvijek nosim malu bilježnicu u zadnjem džepu. Nikad nisam mogao da napravim Virgin Group bez onih nekoliko komadića papira&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stjecanje svakodnevnih navika pisanja ima vi&scaron;estruke koristi. Kao prvo, stavljanje ciljeva u pisanoj formi povećava vjerovatnost da ćete ih postići. Također pobolj&scaron;ava jasnoću i fokus va&scaron;ih ideja i &scaron;iri va&scaron; um kako biste efikasnije rje&scaron;avali probleme.</p> <h5>&nbsp;</h5> <p><strong>Radna navika # 5: Planirajte svoju kreativnost</strong></p> <p>Kreativnost nije stvar slučajnosti. Da biste to ostvarili, morate marljivo i metodično raditi. Uzmimo pjesnikinju i aktivistkinju za građanska prava Mayu Angelou. Nekada je odlazila u hotelsku sobu da pi&scaron;e &ndash; dolazila je u 6:30 ujutro, pisala do 14:00, a zatim odlazila kući da sve to doradi. Daniel Ek, suosnivač i izvr&scaron;ni direktor kompanije Spotify, vjeruje u to da mora postojati vrijeme za kreativnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ljudi misle da je kreativnost ovaj slobodni duh koji nema granica&ldquo;, kaže Ek. &bdquo;Ne, zapravo najkreativniji ljudi na svijetu planiraju svoju kreativnost. To je ironija. Dakle, i ja poku&scaron;avam da uradim isto&ldquo;. Raspored je sustav koji va&scaron;e ciljeve ostvaruje. Ako sebi ne postavite rutinu, jedina opcija je da se oslonite na motivaciju. Zapamtite, ne možete uvijek računati na inspiraciju, ali možete se osloniti na dosljedan trud.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-01-business.jpgPoskupjeli solarni paneli - došlo do velikog skoka prodaje i ugradnjehttp://grude.com/clanak/?i=321040321040Grude.com - klik u svijetTue, 01 Jun 2021 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-08-solarni-paneli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema dostupnim cjenovnicima, cijena solarnog panela od 20W je 60 maraka, a panela od 250W je 310 maraka.<p>&nbsp;</p> <div class="box">Cijene solarnih panela u BiH u odnosu na pro&scaron;lu godinu povećane su za oko 20 posto, potvrdili su iz tvrtki koje se bave prodajom i ugradnjom solarnih panela, ali navode i da je povećana zainteresiranost klijenata za kupovinu.</div> <div class="col-xs-12 col-md-8 col-article-content "> <div class="rte"> <div id="__xclaimwords_wrapper"> <p><br /><br />Iz ovih tvrtki obja&scaron;njavaju da su cijene porasle zato &scaron;to je do&scaron;lo do vi&scaron;ih cijena na svjetskom trži&scaron;tu, ali i da su tro&scaron;kovi prijevoza veći i do 40 posto nego godinu dana ranije.</p> <p><br /><br />Ističu da je polisilicij, ključna sirovina za proizvodnju solarnih panela, nekoliko puta skuplji u odnosu na vrijednost od prije godinu dana, te dodaju i da cijene čelika, aluminija i bakra takođe rastu.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Veća potražnja</h3> <p>Iz tvrtke "BProdukt" iz Posu&scaron;ja ističu da je u toku ove godine do&scaron;lo do veće tražnje za solarnim panelima.</p> <p><br /><br />"Od početka svibnja do&scaron;lo je do velikog skoka prodaje i ugradnje", ističu iz ove tvrtke . Dodaju da se većina opreme uvozi iz Kine i, kako kažu, do&scaron;lo je do porasta cijene prijevoza do 40 posto u odnosu na lani.</p> <p><br /><br />"&Scaron;to se tiče same cijene solarnih panela, kod nas je ona vi&scaron;a za 15 do 20 posto u odnosu na godinu dana ranije", pojasnili su iz ove firme.</p> <p><br /><br />Kako kažu, najvi&scaron;e ima potražnje za solarnim sistemima za vlastite potrebe.</p> <p><br /><br />"U najavi je poskupljenje struje pa se ljudi odlučuju da stavljaju na svoje objekte mini-elektrane kojima će zadovoljiti vlastite potrebe za električnom energijom", poja&scaron;njavaju iz ovog poduzeća.</p> <p><br /><br />Da je povećan interes za solarne panele potvrdio je i Nesib Mandžić, vlasnik tvrtke "Elektro-test" iz Sarajeva.</p> <p><br /><br />"U posljednjih godinu dana vlada velika zainteresiranost građana, ali sama implementacija ne ide tako brzo zbog neinformiranosti klijenata, a s druge strane oni investitori koji žele ugraditi solarnu elektranu i priključiti se na mrežu - na&scaron;e zakonodavstvo nema opciju primanja i davanja električne energije", ističe Mandžić.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Usklađivanje sa svjetskim trži&scaron;tem</h3> <p>Kako poja&scaron;njava, ako investitor izgradi solarnu elektranu na svom krovu od 10 KW, on želi da tu energiju istovremeno plasira u svoju kuću i za svoje potrebe, a vi&scaron;ak da proda elektrodistribuciji u BiH, ali prema njegovim riječima takva opcija ne postoji pa, kako kaže, sve to koči samu implementaciju razvoja solarnih sistema.</p> <p><br /><br />"Budući da se na svjetskom trži&scaron;tu bilježi skok cijena solarnih panela, mi se moramo uskladiti s tim i morat ćemo da podignemo cijene", kazao je Mandžić i dodao da trenutno rade sa starim zalihama.</p> <p><br /><br />Dodaje da je te&scaron;ko predvidjeti &scaron;to će dalje biti te ističe da u reduciranoj dostavi cijene rastu.</p> <p><br /><br />"Pratimo situaciju u Europi, u europskim lukama, tro&scaron;kovi transporta su značajno porasli zbog raznih mjera, tako da je sve to u konačnici podiglo cijenu solarnih panela", dodao je Mandžić za "Nezavisne".</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Ugradnja na krovove</h3> <p>Ivana Čulić, asistentica na programu energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu, kazala je da je proizvodnja električne energije iz solara ekonomski isplativa jer je cijena panela bila u stalnom opadanju, a tehnologija napreduje, tako da se njihova efikasnost povećava.</p> <p><br /><br />"Građani ugradnjom panela na svoje krovove dobijaju nezavisnost u proizvodnji i potro&scaron;nji, ali i samostalno upravljanje, odnosno &scaron;tednju i racionalno kori&scaron;tenje električne energije", ističe Čulićeva.</p> <p><br /><br />Dodaje da dono&scaron;enje zakona o kori&scaron;tenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, koje je u planu, trebalo bi građanima da omogućiti da proizvode energiju za svoje potrebe, a vi&scaron;ak da plasiraju u mrežu.</p> <p><br /><br />"Tu bi se građani mogli podržati poticajima za investicije, da bi se olak&scaron;ao sam početak proizvodnje energije, a kasnija proizvodnja bi bila ekonomski isplativa", zaključila je Čulićeva.</p> <p><br /><br />Prema dostupnim cjenovnicima, cijena solarnog panela od 20W je 60 maraka, a panela od 250W je 310 maraka.</p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-08-solarni-paneli.jpgGRUDE, POSUŠJE, ČITLUK: Niču nove solarne elektranehttp://grude.com/clanak/?i=320982320982Grude.com - klik u svijetThu, 27 May 2021 19:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-08-solarni-paneli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razdoblje valjanosti izdanih dozvola je 12 godina za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju OIE, odnosno pet godina za dozvole iz sektora naftnog gospodarstva<p>&nbsp;</p> <p>Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine &ndash; FERK na jučera&scaron;njoj redovitoj sjednici izdala je dozvole za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju OIE za pet solarnih fotonaponskih elektrana na području Te&scaron;nja i jednoj solarnoj elektrani na području općine Usora, prenosi manager.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o podnositeljima zahtjeva: Proizvodnja električne energije &ldquo;Energy Deljkić&rdquo;, vlasnik Deljkić Nedim iz Te&scaron;nja, INOX-DESIGN d.o.o., HidroRing d.o.o., COMEX d.o.o. i AGENCIJA-ES d.o.o. i za LJEVAKOVIĆ ENERGY, vlasnik Harun Ljevaković iz Usore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodarskom dru&scaron;tvu EOL Petrol d.o.o. Sarajevo izdana je dozvola za trgovinu na veliko naftnim derivatima osim LPG-om, a KOPEX-SARAJLIĆ d.o.o. Srebrenik obnovio je dozvolu za transport naftnih derivata cestovnim prometom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razdoblje valjanosti izdanih dozvola je 12 godina za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju OIE, odnosno pet godina za dozvole iz sektora naftnog gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za SARKOP d.o.o. Srebrenik, ELCOR d.o.o. Grude, BROTIS d.o.o. Čitluk, SP ĆO&Scaron;KOVIĆ d.o.o. Domaljevac i &bdquo;Solarna elektrana Re&scaron;idbegović&ldquo;, vlasnik Nedžad Ra&scaron;idbegović iz Fojnice usvojeni su nacrti dozvola za proizvodnju električne energije i upućeni u postupak opće rasprave, dok je za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju OIE u opću raspravu upućeno 10 nacrta dozvola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o podnositeljima zahtjeva: MADI d.o.o. Te&scaron;anj sa tri solarne fotonaponske elektrane, CORONA PACK d.o.o. Te&scaron;anj, JP &bdquo;TOPLANA&ldquo; d.d. Te&scaron;anj, Proizvodnja električne energije &bdquo;A.M.&ldquo;, vlasnik Mujaković Admir iz Te&scaron;nja, Solarna elektrana &bdquo;BETA&ldquo;, vlasnik Mirjana Vukoja iz Gruda, te Samostalna obrtnička radnja &bdquo;TUK&ldquo;, vlasnik Zoran Buntić iz Posu&scaron;ja sa dvije solarne fotonaponske elektrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za gospodarska dru&scaron;tva JUNUZOVIĆ-KOPEX d.o.o. Lukavac i G-Petrol d.o.o. Sarajevo usvojeni su nacrti dozvola za trgovinu na veliko naftnim derivatima osim LPG-om, a za JUNUZOVIĆ-KOPEX d.o.o. Lukavac i nacrt u postupku obnove dozvole za transport naftnih derivata cestovnim prometom, priopćeno je iz FERK-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-08-solarni-paneli.jpgPodigla se cijena srebrahttp://grude.com/clanak/?i=320972320972Grude.com - klik u svijetThu, 27 May 2021 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-27-srebro-nakit.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nabavna cijena srebra u BiH je u posljednjih godinu dana viša za 20 do 30 posto, potvrdili su oni koji se bave prodajom ovog plemenitog metala. <p>&nbsp;</p> <p>Ističu kako su razlog tome vi&scaron;e cijene na svjetskom trži&scaron;tu, ali dodaju kako su oni na mukama jer ne mogu podizati maloprodajne cijene srebra da ne izgube i ono malo kupaca &scaron;to imaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene srebra divljaju na svjetskom trži&scaron;tu... Naime, srebrom je ovog tjedna na svjetskom trži&scaron;tu trgovano za vi&scaron;e od 28 dolara po unci, dok je pro&scaron;le godine spot cijena bila oko 15,5 dolara za uncu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dario Rajić, vlasnik prodavaonice "Dario srebro" iz Banja Luke, kazao je kako je sigurno do&scaron;lo do povećanja nabavne cijena srebra za 20 do 30 posto u odnosu na godinu dana ranije.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Obara rekorde</h3> <p>"Sigurno je da je razlog vi&scaron;ih cijena u BiH upravo taj &scaron;to cijene srebra na svjetskom trži&scaron;tu dostižu rekorde", kazao je Rajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da radnje koje se bave prodajom srebra, točnije nakita, ne mogu previ&scaron;e podizati cijene jer ionako nemaju kupaca kao &scaron;to je to znalo biti proteklih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi u maloprodaji ne smijemo previ&scaron;e podizati cijene jer je iza nas jako lo&scaron;a godina i ako bi cijene bile visoke - krajnji korisnik ne bi vi&scaron;e ni do&scaron;ao u radnju", ističe Rajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz jedne sarajevske radnje u kojoj prodaju srebro također ističu da je nabavna cijena srebra za godinu dana porasla za 30 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Korekcija u na&scaron;oj radnji &scaron;to se tiče cijena ove godine nije bilo. Ipak, ako se bude nastavio ovakav rast nabavne cijene bit ćemo prinuđeni da podignemo cijene", kazali su iz ove radnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je u prethodnom periodu zabilježen izraženiji rast cijene srebra na svjetskom trži&scaron;tu u odnosu na cijenu zlata potvrdio je i Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Srebro je postalo i predmet ulaganja kao oblik imovine s očekivanim daljim rastom vrijednosti", kazao je Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Interes za ulaganje</h3> <p>Ističe da su takva očekivanja dijelom igrala ulogu i na trži&scaron;tu Bosne i Hercegovine i samim tim povećala interes za srebrom kao ulaganjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada je riječ o izvozu, uzrok bi dijelom mogao biti isti, odnosno da neko uvozi srebro, a potom ga prodaje izvan Bosne i Hercegovine kada mu vrijednost poraste", poja&scaron;njava Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UIO), u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je srebra u vrijednosti od 213.430 KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 94.856 KM nego godinu dana ranije u istom periodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;to se tiče izvoza, BiH je u prava tri mjeseca ove godine izvezla srebra u vrijednosti 165.171 KM, dok je godinu dana ranije to iznosilo 157.661 KM", kazali su iz UNO BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gavran kaže da ako uvozimo srebro kao repromaterijal, a izvozimo nakit i druge proizvode od srebra napravljene u BiH, onda je riječ o dodatnoj koristi za državu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako je suprotno, i netko izvan BiH ostvaruje najveću korist, onda je riječ o jo&scaron; jednom procesu odljeva novca iz na&scaron;e zemlje. Sva su ova kretanja ipak od malog značaja za ukupnu ekonomsku aktivnost u BiH i tek ako neka od aktualnih istraživanja rudnih bogatstava rezultiraju komercijalnim rudarenjem srebra u na&scaron;oj zemlji, npr. na području Vare&scaron;a, onda će ova oblast igrati značajniju ulogu u na&scaron;oj ekonomiji", naveo je Gavran za "Nezavisne".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski analitičar Admir Čavalić iz Tuzle obja&scaron;njava kako je cijena srebra na svjetskom trži&scaron;tu porasla iz vi&scaron;e razloga, a jedan od njih je to &scaron;to investitori poku&scaron;avaju naći način skladi&scaron;tenja vlastitih vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pri padu ekonomskih parametara i općem gubitku vrijednosti potrebno je pronaći ne&scaron;to gdje se može skladi&scaron;titi vrijednost, dok ne prođu krizna vremena. U ovom trenutku srebro se prije svega kupuje zbog čuvanja vrijednosti, &scaron;to obja&scaron;njava veću potražnju", kazao je Čavalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Centralne banke BiH kazali su da oni ne raspolažu niti su kada u svojim rezervama držali srebro te dodaju da nisu upoznati čini li to ijedna centralna banka u svijetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-27-srebro-nakit.jpgViše od 3.000 gospodarskih društava u FBiH nema zaposlenihhttp://grude.com/clanak/?i=320957320957Grude.com - klik u svijetWed, 26 May 2021 09:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-23-direktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Analiza pokazuje smanjenje broja zaposlenih od 16.704 (4,57 posto) u gospodarskim društvima u Federaciji BiH u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Financijsko-informatička agencija (FIA) kreirala je novi modul &bdquo;Profil pravnih osoba u Federaciji BiH&ldquo; koji će omogućiti pregled općih podataka o pravnim osobama, osnivačkoj i upravljačkoj strukturi, vitalnim financijskim pokazateljima te statusu glavnog računa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi modul koji daje pregled financijskih pokazatelja gospodarskih dru&scaron;tava, udruženja i proračunskih korisnika u Federaciji BiH, predstavljen je kroz 13 publikacija. Prema informacijama iz FIA-e, u financijskim izvje&scaron;ćima vi&scaron;e od 3.000 gospodarskih dru&scaron;tava nema zaposlenih radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FIA je pripremila analizu utjecaja pandemije COVID-19 na poslovanje gospodarskih dru&scaron;tava u Federaciji BiH, a za izradu analize kori&scaron;teni su podaci iz Registra financijskih izvje&scaron;ća za 2019. i 2020. godinu. Iako analiza pokazuje kako su gospodarska dru&scaron;tva pretrpjela negativne posljedice uslijed zatvaranja i smanjenje ekonomske aktivnosti, postoji značajan broj dru&scaron;tava na čije poslovanje je pandemija imala pozitivan utjecaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju 2020. godine na trži&scaron;tu FBiH poslovalo je ukupno 23.244 gospodarskih dru&scaron;tava, &scaron;to je za 584 dru&scaron;tva manje nego 2019. godine (23.828 dru&scaron;tava). Vrijednost poslovnih prihoda, koju su gospodarska dru&scaron;tva u Federaciji ostvarila u 2020.godini za 5 milijardi KM su manja nego godinu ranije (50,23 milijarde KM u 2019.godini).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dominiraju prihodi ostvareni na domaćem trži&scaron;tu, dok prihodi od izvoza bilježe pad, stoji u analizi FIA-e. Analiza pokazuje smanjenje broja zaposlenih od 16.704 (4,57 posto) u gospodarskim dru&scaron;tvima u Federaciji BiH u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. U poslovnoj 2020. godini financijska izvje&scaron;ća je dostavilo 34.744 obveznika dok 19.163 obveznika nisu predala svoje financijsko izvje&scaron;će, a 3.049 gospodarskih dru&scaron;tava koja su izvr&scaron;ila zakonsku obvezu predaje financijskih izvje&scaron;ća za 2020. godinu su prezentirala 0 zaposlenih radnika. Iako nekim djelatnostima pandemija nije &scaron;kodila kada je riječ o profitabilnosti i rentabilnosti ulaganja tijekom 2020. godine, za hotelijerstvo i ugostiteljstvo se to ne može reći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodarska dru&scaron;tva iz ovih djelatnosti su pretrpjela najteže posljedice, ali prema analizi bolje nisu pro&scaron;li ni elektroenergetski sektor i javna uprava i obrana. Zaključak analize je da razmjerno nepovoljan poslovni ambijent, pandemija koronavirusa nije dodatno pogor&scaron;ala uz napomenu da zaključak vrijedi samo ako kriza ne potraje dugo. Pored ove analize FIA je kreirala preglede financijskih pokazatelja u Federaciji BiH kroz 13 publikacija koje su besplatno dostupne u elektronskoj formi na web portalu FIA-e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o pregledu poslovanja gospodarskih dru&scaron;tava, udruženja i fondacija te pčroračunskih korisnika na federalnoj razini i poslovanja gospodarskih dru&scaron;tava na području deset županija. Direktor FIA-e Esad Mahmutović je pojasnio da su pokazatelji financijskog poslovanja u ovim publikacijama namijenjeni korisnicima koji imaju interes i bave se financijskim i ekonomskim analizama i planiranjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vjerujemo da će ove publikacije biti od koristi najprije djelatnicima u makroekonomskom planiranju i upravljanju na svim razinama dru&scaron;tvenog uređenja, ali jednako tako i menadžmentu gospodarskih dru&scaron;tava, poslovnim asocijacijama, predstavnicima medija, te stručnoj, znanstvenoj i istraživačkoj javnosti &ndash; naveo je Mahmutović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FIA-a je dodatno unaprijedila svoj web portal pu&scaron;tajući u upotrebu modul &bdquo;Profil pravnih osoba u Federaciji BiH&ldquo;, a sve u cilju olak&scaron;anja dostupnosti informacija, transparentnosti poslovanja i javnog informiranja pravnih i fizičkih osoba. Mahmutović nagla&scaron;ava kako će na ovaj način biti omogućeno korisnicima da besplatno, na jednom mjestu za svaku pravnu osobu u Federaciji BiH vide opće podatke o pravnoj osobi, osnivačku i upravljačku strukturu, 10 &bdquo;zlatnih&ldquo; financijskih pokazatelja kroz tri zadnje financijske godine kao i broj glavnog računa, status i banku u kojoj je otvoren glavni račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pretraživanje pravnih osoba je unaprijeđeno tako da osim prema nazivu i jedinstvenom identifikacijskom broju (JIB), pravne osobe se mogu filtrirati na osnovu geografske lokacije, organizacijske strukture i &scaron;ifre djelatnosti na svim razinama kao i kombiniranjem navedenih filtera - poručuju iz FIA-e.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-23-direktor.jpgRimac dan nakon što je nazvan muljatorom i demagogom: Lucijan Carić je u pravu. Da sam na njegovom mjestu bio bih isto tako skeptičan i sarkastičan. Možda nešto pristojnijihttp://grude.com/clanak/?i=320940320940Grude.com - klik u svijetMon, 24 May 2021 22:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon jučer objavljene vijesti da Rimac Automobili do 2024. planiraju u Zagreb uvesti električne traksije bez vozača, u javnom se prostoru razvila poprilična debata o ovom projektu ali i o samim uspjesima Mate Rimca..<p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>Osnivač tvrtke Rimac automobili kreće u prvi korak prema realizaciji 3,4 milijarde kuna te&scaron;kog projekta za razvoj i uspostavu mreže električnih autonomnih taksija u Zagrebu, pisao je u nedjelju Jutarnji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 2024. Zagreb će postati prvi grad na svijetu u kojem će biti dostupna usluga robotaxi - kori&scaron;tenje samovozećih, električnih taksija putem aplikacije. Zvuči ludo? Ako ćemo vjerovati poduzetniku Mati Rimcu, to će uskoro postati stvarnost, navodi dnevnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako Nedjeljni Jutarnji ekskluzivno doznaje, osnivač tvrtke Rimac Automobili kreće u izgradnju parka, trga, spremi&scaron;ta i punionica električnih, samovozećih taksija, robotaxija, kako ih zovu, na Savi - na livadi prekoputa zagrebačkog Studentskog doma &ldquo;Stjepan Radić&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="textComponent"> <p>U ponedjeljak poslijepodne na Facebooku se oglasio Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Dan nakon svih napada i rantova (i meni je već muka od moje face po medijima i fejsu, mogu mislit kako je vama), kad razmislim, Lucijan Carić je u pravu. I uopće nisam sarkastičan. Da sam ja na njegovom mjestu bih bio isto tako skeptičan i sarkastičan. Možda bih bio ne&scaron;to pristojniji ali to je stvar osobnog stila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takve reakcije su rezultat toga &scaron;to nismo mogli pokazati projekt na način kako smo mislili i kada smo htjeli - sa svim detaljima i backgroundom, nego je objavljen bez na&scaron;eg znanja. Uz naravno generalno nepovjerenje prema meni/firmi (opradvano i neopravdano). Ali dobro, nije bitno, na nama je da dokažemo da možemo isporuciti ono na čemu radimo (koliko god nemoguće zvučalo). Isto tako kroz idućih par mjeseci, mi moramo dokazati da C_Two može sve ono &scaron;to tvrdimo da može, da je homologiran, da ga svjetski relevantni novinari ocjene i da prvi kupci dobiju isporučen auto...Dopustite nam da pokažemo projekt Robotaxija kako treba - jos ne želimo iz raznih razloga. Siguran sam da će mnogi biti odu&scaron;evljeni i da cemo moći odgovoriti na 90+% pitanja', napisao je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpgTržište rada konačno se budi, traže se i ugostiteljihttp://grude.com/clanak/?i=320910320910Grude.com - klik u svijetSat, 22 May 2021 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-konobar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do prije nešto više od godinu dana sve grane u BiH lagano su se kretale uzlaznom putanjom, a onda je stiglo neugodno iznenađenje koje je paraliziralo BiH, ali i puno jače svjetske ekonomije.<p>&nbsp;</p> <p>Koronavirus je tada ekonomsku i socijalnu aktivnost drastično usporio, trži&scaron;te rada lagano je utihnulo, &scaron;to se itekako odrazilo na potražnju za radnom snagom, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pandemija koronavirusa snažno je utjecala na većinu oblasti, a posebno na turizam i ugostiteljstvo, &scaron;to potvrđuju i podaci kojima raspolaže portal mojposao.ba. Koliko je trži&scaron;te rada u BiH tijekom pro&scaron;le godine bilo paralizirano, najbolje pokazuje podatak ovog bh. poslovnog portala, prema čijim je podacima u travnju objavljeno čak 72 posto oglasa manje nego u istom razdoblju godinu prije. Blagi pomak bio je vidljiv tek tijekom ljeta. Trži&scaron;te se počelo buditi tek u kolovozu zahvaljujući popu&scaron;tanju mjera i povoljnijoj epidemiolo&scaron;koj situaciji koju je donijelo ljeto, kada je i broj oglasa rastao. No, trend, kako je rečeno, vrlo brzo se zaustavlja, točnije krajem listopada, kada je ponovno pala potražnja za radnom snagom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, tijekom pro&scaron;le godine najveći pad potražnje za radnicima zabilježen je, kako je i očekivano, u sektoru ugostiteljstva i turizma, gdje je objavljeno 44 posto manje oglasa za posao nego godinu dana prije, zatim u proizvodnji - 38 posto. Kako su neke djelatnosti zabilježile pad, očekivano je bilo da će se u nekima tražiti radnik vi&scaron;e. Iako malobrojne, postoje kategorije zanimanja u kojima je zabilježen rast potražnje za radnicima, a to su policajci koji pružaju za&scaron;titarske usluge, neprofitne organizacije te radnici koji imaju znanja u umjetnosti i dizajnu. U prvom tromjesečju ove godine, kako pokazuju podaci ovog bh. poslovnog portala, trži&scaron;te se lagano oporavlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U siječnju ove godine objavljeno je 41 posto manje oglasa u odnosu na siječanj pro&scaron;le godine. No, ono &scaron;to je svakako važno istaknuti jest da u istom mjesecu pro&scaron;le godine nije bilo zaraženih koronavirusom u BiH, kao ni lockdowna, tako da se tada jo&scaron; uvijek nisu osjetili utjecaji pandemije. Pad objavljenih oglasa u veljači se blago smanjuje, dok je ožujak imao ne&scaron;to bolji rezultat. Naime, kako je rečeno, u ožujku je zabilježen rast potražnje za radnicima od 7 posto u odnosu na 2020. - Osim oglasa, rastu i prijave na na&scaron;em portalu, pa je tako u prvom tromjesečju ove godine na oglase pristiglo vi&scaron;e od 100.000 prijava, &scaron;to je 10% vi&scaron;e nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine - kažu s portala mojposao.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Listajući oglase za posao, vidljivo je da se traže različite bran&scaron;e. Tako se traže radnici u call centru, samostalni zidari, tesari, voditelj gradnje, radnici u proizvodnji, vozači, &scaron;ankeri, konobari, kuhari... Osim poslodavaca iz BiH, i oni iz Hrvatske uvelike su u potrazi za sezonskim radnicima nadajući se boljoj sezoni od pro&scaron;logodi&scaron;nje. Potvrdila je to ranije za Nezavisne Adisa Fazlović, menadžerica marketinga portala mojposao.ba, koja kaže kako je na njihovu portalu ranije objavljeno vi&scaron;e oglasa za sezonske poslove, a najvi&scaron;e su ih davali poslodavci iz RH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-konobar.jpgSada slijedi ono najgorehttp://grude.com/clanak/?i=320892320892Grude.com - klik u svijetFri, 21 May 2021 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-21-trgovina-guzva.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sada slijedi ono najgore, stav je mnogih analitičara, a radi se o činjenici da će inflacija zahvatiti praktički sve pore društva.<p><br />I opet se javlja potreba sadnje i sjetve i važnost proizvodnje hrane za vlastite potrebe.</p> <p><br />Već sada poskupjeli su &scaron;ećer, ulje, higijenske potrep&scaron;tine..., &scaron;to trgovci dijelom opravdavaju sezonskim rastom cijena, a dijelom kao posljedicu povećanih inputa u proizvodnji.<br /><br /></p> <p>Drago Munjiza, direktor Lonia trgovine, kaže da su cijene u maloprodaji u prosjeku rasle 1-2%.<br /><br /></p> <p>&ndash; Najvi&scaron;e su poskupjele cigarete zbog rasta tro&scaron;arina, a &scaron;ećer i proizvodi od žitarica vi&scaron;e od 5% &ndash; obja&scaron;njava Munjiza za Večernji list, koji očekuje da će trgovci dio vi&scaron;ih ulaznih cijena pokriti nau&scaron;trb svoje marže zbog konkurentnosti, a tro&scaron;arine i skuplju sirovinu (kao u primjeru &scaron;ećera) dijelom prenijeti na maloprodaju.<br /><br /></p> <p>&ndash; Početkom sezone redovito poskupljuju i ulazne cijene piva za nekoliko postotaka. No budu li rasle ulazne cijene energenata i goriva, uslijedit će novi val poskupljenja. Higijenske potrep&scaron;tine također su u godinu dana porasle za 10-ak posto &ndash; napominje Munjiza.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se pak tiče mlijeka i mesa, gotovo i nema poskupljenja, tek kod nekih mliječnih proizvoda, dodaje pak direktor Croatiastočara&nbsp;Branko Bobetić.<br /><br /></p> <p>&ndash; No sigurno je da slijede poskupljenja jer cijene inputa u poljoprivrednoj proizvodnji strahovito rastu &ndash; kukuruza, sojine i suncokretove sačme, čak i slame i sijena, &scaron;to će se&nbsp;itekako preliti&nbsp;i na cijene mesa, mesnih i mliječnih prerađevina za krajnjeg korisnika &ndash; drži na&scaron; sugovornik, koji razlog za to vidi i u rapidnom padu svjetskih zaliha kukuruza i soje zadnjih godina. Kad je robe manje, a potražnja je veća &ndash; cijene, naravno, rastu, a rast će i zbog novog sedmogodi&scaron;njeg razdoblja Zajedničke poljoprivredne politike EU koje traži veća ulaganja farmera u &ldquo;zelenu&rdquo; transformaciju i strategiju od polja do stola, smatra Bobetić.<br /><br /></p> <p>Prema statistici FAOstata, cijene hrane u svijetu rastu tako već&nbsp;13. mjesec zaredom, na &scaron;to je utjecao i COVID-19. Kako bilo, kukuruz je na globalnoj razini u travnju bio skuplji čak 67% nego lani u istom mjesecu.<br /><br /></p> <p>Rastu i trži&scaron;ne cijene svinjskih polovica, ali su na razini EU one jo&scaron; uvijek 11% niže nego u lanjskom travnju. Cijena junećih polovica rasla je 10-ak posto, peradi 8%, no u Hrvatskoj je cijena piletine i dalje 2,5% niža nego lani zbog sveprisutnog dampinga i nelojalne konkurencije.<br /><br /></p> <p>&ndash; Tro&scaron;ak&nbsp;prehrane životinja&nbsp;veći je za 25%, a bruto marža farmera manja za 15%. Farmeri to vi&scaron;e neće moći podnijeti stoga od lipnja očekujem znatna poskupljenja &ndash; rekao je za Večernjak Bobetić, dok u trgovci prehrambenim proizvodima u to ne vjeruju.<br /><br /><br /><strong>Osjeti se pad kupovne moći</strong><br /><br /></p> <p>Martin Evačić, direktor NTL-a i HUP-ove Udruge trgovine, kaže da će zbog prevelike konkurencije i međusobne borbe trgovci reagirati samo u slučaju povećanja nabavnih cijena, kao &scaron;to je to slučaj, primjerice, s uljima. Kad je nabavna cijena bila oko 5 kuna, litra je u maloprodaji ko&scaron;tala oko 7, a sad kad je 7-8 kn,&nbsp;konačna cijena&nbsp;je oko 10 kn. Voće i povrće uglavnom je pojeftinilo, dok sezonsku cijenu kroje i lo&scaron;i vremenski uvjeti koji otežavaju proizvodnju. No trgovci su od početka godine suočeni i s padom prometa pa važu svaku znamenku cijene na polici.<br /><br /></p> <p>Nakon lanjske godine koja je za trgovine prehranom bila iznimna, bolja od 2019., u ovoj je manje novca u opticaju, a manja je i kupovna moć građana, s obzirom na to da je dio gospodarstva manje-vi&scaron;e dugo zatvoren, a osjeti se i pad BDP-a &ndash; napominje Evačić. Zbog svega toga on ne očekuje veća poskupljenja prehrambenih proizvoda.<br /><br /></p> <p>&ndash; Inflacija od 1-2 posto na nivou godine&nbsp;nije inflacija&nbsp;&ndash; kazao je.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-21-trgovina-guzva.jpegGrand Hotel Neum biser prošlogodišnjeg turizmahttp://grude.com/clanak/?i=320860320860Grude.com - klik u svijetTue, 18 May 2021 21:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministrica Đapo priznanje je uručila direktoru tog hotela Anti Konjevodu..<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti u Neumu ministrica okoli&scaron;a i turizma Federacije BiH Edita Đapo uručila je Grand Hotelu Neum glavnu nagradu manifestacije Gospodarske komore FBiH "Zvijezde turizma BiH 2020".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministrica Đapo priznanje je uručila direktoru tog hotela Anti Konjevodu, koji je u izjavi za Fenu zahvalio Gospodarskoj komori Federacije BiH na uručenoj nagradi te Federalnom ministarstvu okoli&scaron;a i turizma na pomoći pruženoj turističkom sektoru u vrijeme pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konjevod se osvrnu na pro&scaron;logodi&scaron;nju turističku sezonu, kazav&scaron;i kako je Grand Hotel Neum u srpnju i kolovozu 2020. godine imao jako dobro popunjenost, a ne&scaron;to lo&scaron;iju u lipnju i rujnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zahvaljujući okolnostima mi smo mogli primiti goste kada ostali nisu mogli. Uglavnom se radilo o domaćim gostima, gostima iz Srbije te o manjem broju gostiju iz drugih zemalja, kojih je bilo 5 do 7 posto - kazao je direktor Hotela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju ovogodi&scaron;nja sezona, Konjevod je kazao kako je jo&scaron; mnogo nepoznanica, ali s obzirom da se epidemiolo&scaron;ka situacija u zadnje vrijeme znato popravila, u jedinom bh. gradu na moru nadaju se da bi 2021. godina mogla biti bolja nego pro&scaron;la. Ministrica Đapo kazala je kako je cilj manifestacije "Zvijezde turizma BiH" promovirati različite dijelove BiH i različite oblasti u turizmu, te ujedno nagraditi pojedince i organizacije za njihova dostignuća u toj oblasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njezinim riječima, ovo je dobar vid promocije na&scaron;e zemlje te je dodala kako se nada da će se manifestacija pro&scaron;iriti na čitavu regiju. Za doprinos unaprjeđenju turizma i podizanju kvaliteta turističkih usluga u potkategoriji pojedinac nagrada je pripala Stjepanu Primorcu, voditelju Turističkog klastera Hercegovina i predsjedniku Udruge za turizam pri Gospodarskoj komori Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primorac je kazao kako se raduje priznanju, pogotovo &scaron;to se radi o nagradi koju dodjeljuju ljudi iz struke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova nagrada je satisfakcija za dugogodi&scaron;nji rad u turizmu i u svakom slučaju daje mi impuls i poticaj za daljnji nastavak rada u i&scaron;čekivanju nekih boljih vremena za turizam - poručio je Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajnica Udruženja za turizam Gospodarske komore Federacije BiH Danijela Lovrić podsjetila je da se nagrada Zvijezde turizma BiH dodjeljuje za značajna ostvarenja u podizanju kvaliteta turističkih usluga, rastu i razvoju i promociji turizma u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U ovim te&scaron;kim vremenima kada je turizam posebno pogođen kao i cijela ekonomija, mislimo da je ova nagrada do&scaron;la u najboljem trenutku. Ljudi cijene nagrade, a po broju prijavljenih i nominiranih kandidata mislim da idemo u pravom smjeru - istaknula je Lovrić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nju nagradu "Zvijezde turizma" dobili su i Turistička zajednica Kantona Sarajevo, Klub skakača u vodu "Mostari", turistička agencija "BH Passport", hotel Platani, Čardaci d.o.o., JP Nacionalni park "Una", dok je ravnatelj Turističke zajednice HNŽ-a Andrija Kre&scaron;ić dobio posebno priznanje za životno djelo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpgLockdown izazvao fenomen zadnji put viđen uoči krize 2008.http://grude.com/clanak/?i=320848320848Grude.com - klik u svijetTue, 18 May 2021 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-stambena_zgrada_u_izgradnji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pandemija je izazvala neočekivani rast cijena nekretnina po cijelom svijetu iako se očekivalo upravo suprotno - ponavljanje 2008. godine i pad cijena zbog rasta nezaposlenosti i osobnih bankrota te pojačane prodaje kuća i stanova, stoji u velikoj analizi CNN-a.<p><br />Umjesto toga, trži&scaron;te nekretnina doživjelo je procvat cijena kakav nije zabilježen posljednjih 20 godina u zemljama diljem svijeta, od SAD-a do Njemačke, Kine, Novog Zelanda i Perua. U 37 zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) cijene nekretnina skočile su za u prosjeku 6,7 posto u četvrtom kvartalu 2020. u odnosu na isto tromjesečje 2019. godine.<br /><br /></p> <p>A prema stručnjacima s trži&scaron;ta, ovaj balon neće tako brzo prsnuti. Naime, očekuje se da će pojačana potražnja za kućama trajati ove i iduće godine te da bi 2023. moglo zavladalo zati&scaron;je, no ne i veći pad cijena. Naime, zaduživanje je i dalje jeftino, a očekuje se skok aktivnosti na trži&scaron;tu nakon otvaranja granica.<br /><br /></p> <p>Kako za CNN govori istraživačica trži&scaron;ta Kate Everett-Allen iz konzultantske kuće specijalizirane za nekretnine Knight Frank, razlog za bujanje trži&scaron;ta je pomoć koju su vlade dale vlasnicima kuća privremeno zabranjujući ovrhe te milijardama koje su oti&scaron;le na pomoć radnicima i vlasnicima tvrtki. To je spriječilo gubljenje domova i prodaju drugih nekretnina, ali rasle su i same cijene.<br /><br /></p> <p>"Sve s kućnim uredom i unutar sat vremena od Londona trenutno se prodaje deset posto iznad cijene", kažu iz britanske agencije Fine &amp; Country. Sve je vi&scaron;e domaće potražnje za kućama s dvori&scaron;tem i vrtom izvan prijestolnica poput Londona i Pariza, a po Francuskoj rivijeri sada kupuju i Francuzi, a ne samo stranci. U popularnom turističkom odredi&scaron;tu na jugozapadu Engleske, Ilfracombeu, Lee Hussell iz agencije Webbers prodao je dvije kuće za 100.000 funti iznad trži&scaron;ne cijene.<br /><br /></p> <p>"Ljudi panično kupuju nekretnine. To jo&scaron; nisam vidio", kaže Henry Pryor, agent iz Londona. Cijena kuća u Britaniji porasla je pro&scaron;le godine za 8.5 posto, najvi&scaron;e od 2014. godine.<br /><br /></p> <p>A u Americi se nije toliko kupovalo od 2006. godine. Cijene su skočile za devet posto i dalje rastu, a sada je prosječna cijena američke kuće na rekordnoj razini - oko 330.000 dolara. Agenti tvrde da se nekretnine kupuju vrlo brzo nakon &scaron;to se stave na trži&scaron;te. U najekstremnijim slučajevima postižu se i 70 posto veće cijene od trži&scaron;nih.<br /><br /></p> <p>Isti trend bilježi se od Aucklanda do &Scaron;angaja i M&uuml;nchena do Miamija. Njemački agenti primijetili su isto. "Trži&scaron;te je jako i cijene idu gore", kaže agent Michael Heming. Prema izvje&scaron;taju konzultantske kuće Knight Frank, u Portugalu se kuće kupuju čak i na neviđeno, a cijene su skočile za &scaron;est posto u posljednjem kvartalu 2020. godine. "Mnoge kupnje su napravljene na neviđeno. Nedavno sam prodao kuću Južnoafrikancu u Cascaisu za 3.5 milijuna eura, a čovjek nikada nije posjetio taj grad", kaže Charles Roberts iz Fine&amp;Countryja.<br /><br /></p> <p>U nekim zemljama je situacija na trži&scaron;tu nekretnina tako užarena da su vlade pristupile mjerama "hlađenja". U Novom Zelandu, gdje su cijene skakale za 25 posto, vlada poduzima mjere kako bi smanjila aktivnost ulagača. U kineskim gradovima Pekingu, &Scaron;angaju, Shenzenu i Guangzhou cijene su u ožujku u odnosu na lanjsku godinu bile veće za 12 posto.<br /><br /></p> <p>"Vi&scaron;e od 30 kineskih gradova je pristupilo ograničavajućim mjerama", kaže Michelle Lam, ekonomistica iz Societe Generalea. No, u toj banci očekuju da će niz mjera kineskih regulatora tek malo korigirati cijene. Matthias Holzhey iz &scaron;vicarske banke UBS smatra da bi vlade mogle povećati poreze na zemlji&scaron;ta i transakcije kako bi obuzdale rast, posebice s obzirom na to da će poku&scaron;avati popuniti proračunske deficite nakon pandemije.<br /><br /></p> <p>Međutim, ne očekuje se da će se kamate na kredite puno dizati. Trenutno je u zemljama eurozone prosjek tek 1.3 posto. CNN ističe kako se očekuje da vlade, u poku&scaron;aju da potaknu rast nakon pandemije, jo&scaron; neko vrijeme neće puno dirati jeftino zaduživanje pa će ovaj sektor i dalje "žeti benefite", pi&scaron;e Jutarnji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-stambena_zgrada_u_izgradnji.jpgVELIKI SKOK VIOLETE! U PANDEMIJSKOJ GODINI ČETVRTI S NAJVEĆIM PROFITOM U FBIHhttp://grude.com/clanak/?i=320826320826Grude.com - klik u svijetSun, 16 May 2021 21:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-16-violeta-corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autoceste Federacije BiH tvrtka su s najvećim profitom u 2020. godini, službeni su podaci nakon objava financijskih izvještaja za prošlu godinu u ovom entitetu. <p><br />Javna kompanija za upravljanje autocestama prijavila je skoro dvostruko veći profit od najbližih pratitelja.<br />Zanimljivo je kako je profit Autocesta na istoj razini kao i godinu ranije.</p> <p>Na drugom mjestu je trgovački gingant Bingo sa 68 milijuna prijavljenog profita &scaron;to je 25 milijuna manje nego godinu ranije. Slijedi BH Telecom koji ima 40 milijuna profita, sedam manje nego godinu ranije.<br /><br /></p> <p>Četvrta je Violeta sa 36 milijuna KM profita. Zanimljivo je da je tvrtka iz Gruda zabilježila rast od 11 milijuna maraka u pandemijskoj godini 2020. u odnosu na 2019.<br /><br /></p> <p>Peto mjesto drži visočki Prevent CEE sa skoro 36 milijuna neto profita, a &scaron;esta je najjača domaća kladioničarska kuća Premiere World Sport iz Čitluka sa 35 milijuna. Prevent je novi igrač na listi 10 najprofitablnijih tvrtki u FBiH, pi&scaron;e Klix.<br /><br /></p> <p>Sedmi je kemijski kombinat SSL iz Lukavca s profitom od 27 milijuna KM, osmi Tvornica cementa Kakanj s 24 milijuna KM profita, a deveti CC HBC B-H &scaron;to je naziv tvrtke koja proizvodi u na&scaron;oj zemlji najpopularnije gazirano piće Coca Colu. Njihov neto profit je 22 milijuna KM ili osam milijuna manji nego godinu ranije.</p> <p>Listu "Top 10" zatvara Atlantic Argeta sa 18 milijuna KM profita, jo&scaron; jedan novajlija u ovom dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-16-violeta-corluka.jpgMilijarder Karl-Erivan Haub, vlasnik Obija i Kika, proglašen mrtvim tri godine nakon nestankahttp://grude.com/clanak/?i=320808320808Grude.com - klik u svijetSat, 15 May 2021 17:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-15-karl-erivan_haub.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon tri godine potrage za nestalim milijarderom Karlom-Erivanom Haubom, čelnikom tvrtke Tengelmann, nadležni sud u Njemačkoj ga je proglasio mrtvim. Dio grupacije Tengelman bili su poznati lanci trgovina Obi i Kik.<p>&nbsp;</p> <p>Njegov nestanak je prijavljen dok je boravio na području Alpa u &Scaron;vicarskoj, ispod poznatog vrha Matterhon koji se nalazi na granici s Italijom.<br /><br /></p> <p>Posljednji put je viđen u jutro 7. travnja 2018. dok je sa skijama i ruksakom na leđima hodao prema žičari. Već sljedeće jutro je prijavljen njegov nestanak i to nakon &scaron;to se nije pojavio u hotelu odmarali&scaron;ta Zermatt.<br /><br /></p> <p>Mediji su posljednjih mjeseci objavljivali moguće uzroke njegove smrti. Međutim, sud u Kolnu, gradu u kojem je Haub živio, je ocijenio da ti navodi nisu dokazivi. Odlučio je i to da ne postoje dokazi da je ovaj biznismen živ. Zbog toga je progla&scaron;en mrtvim na dan kada je nestao, 7. travnja 2018. godine.<br /><br /></p> <p>Njegov otac Erivan Haub je osnovao kompaniju Tengelmann. Preminuo je mjesec dana prije nego &scaron;to će se prijaviti nestanak njegovog sina - 6. ožujka 2018. u Sjedinjenim Američkim Državama u 86. godini.<br /><br /></p> <p>Karl-Erivan je imao dva brata, Christiana i Georga. Obojica imaju udio u vlasni&scaron;tvu nad kompanijom. Karl-Erivan i Christian su preuzeli vođenje kompanije 2000. Obojica su se nadmetali ko će imati vi&scaron;e vlasničkog udjela u grupaciji čiji su dio poznati lanci trgovina Obi i Kik. Nakon &scaron;to je prijavljen nestanak Karla-Erivana, od 17. travnja 2018. kompaniju vodi Christian.<br /><br /></p> <p>Christian i Georg su u listopadu pro&scaron;le godine podnijeli zahtjev kod suda da se Karl-Erivan proglasi mrtvim. No, sredinom siječnja ove godine je Georg odustao od ovog zahtjeva. Podno&scaron;enje zahtjeva je kritizirala Katrin Haub, supruga od Karla-Erivana. Međutim, početkom ove godine ona se predomislila, te je zajedno sa svojom djecom pristala na ovaj zahtjev.<br /><br /></p> <p>Nasljednici njegovog bogatstva su pristali prodati vlasnički udio u kompaniji. Nije poznata za koju cijenu će prodati, ali je navodno Christian Haub ponudio 1,1 milijardu eura. Ali, revizorska kuća KPMG je procijenila da dionice vrijede skoro četiri milijarde eura.<br /><br /></p> <p>Žalba na odluku suda o progla&scaron;enju smrti može se podnijeti u roku od mjesec dana. To mogu učiniti podnosioci zahtjeva, kao i svako ko ima pravni interes da se poni&scaron;ti progla&scaron;enje smrti.<br /><br /></p> <p>Karl-Erivan Haub je rođen 2. ožujka 1960. u Washingtonu. Bio je i njemački i američki državljanin, prenosi Euronews.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-15-karl-erivan_haub.jpgPotencijal vjetroelektrana u Hercegovini dvaput veći od potreba cijele BiHhttp://grude.com/clanak/?i=320805320805Grude.com - klik u svijetSat, 15 May 2021 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-24-vjetroelektrane_10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podaci pokazuju da isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh.<p>&nbsp;</p> <p>Samo radi usporedbe, po podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju, u 2019. cijela potro&scaron;nja električne energije u BiH iznosila je 12.330,13 GWh, s tim da se mora imati na umu kako je sredinom te godine uga&scaron;en i mostarski Aluminij, koji je bio najveći potro&scaron;ač električne energije, &scaron;to onda značajno smanjuje ukupnu bilancu u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga vjetroelektrana koju će graditi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne bit će ona na lokaciji Poklečani sjeveroistočno od Posu&scaron;ja, odnosno nedaleko od mjesta Rakitna, s instaliranom snagom 132 megawata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je tek jedna u nizu vjetroelektrana za koje postoje golemi potencijali, ponajprije u Hercegovini i na području koje pokriva Elektroprivreda sa sjedi&scaron;tem u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je to i nedavno istaknuo generalni direktor EP HZ HB Marinko Gilja na temelju studije međunarodne agencije International Renewable Energy Agency (IRENA), urađena je studija procjene potencijala obnovljivih izvora energije na ovom prostoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci pokazuju da isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Samo radi usporedbe, po podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju, u 2019. cijela potro&scaron;nja električne energije u BiH iznosila je 12.330,13 GWh, s tim da se mora imati na umu kako je sredinom te godine uga&scaron;en i mostarski Aluminij, koji je bio najveći potro&scaron;ač električne energije, &scaron;to onda značajno smanjuje ukupnu bilancu u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potencijali vjetroenergije pokazuju, zapravo, da su dvostruko veći od trenutnih potreba cijele Bosne i Hercegovine, uključujući čak i velike potro&scaron;ače, kakva je bazna i metalska industrija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je na obnovljivim izvorima energije cijelo svoje funkcioniranje i utemeljio EP sa sjedi&scaron;tem u Mostaru, a puno je manje to slučaj s EP BiH, a tek djelomično i Elektroprivreda Republike Srpske, kojoj je ipak najveći potencijal dovr&scaron;etak planova vezanih uz Gornje horizonte, uz &scaron;to se veže proizvodnja električne energije od vode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EP Hrvatske zajednice Herceg Bosne radi na 30-ak razvojnih projekata obnovljivih izvora energije koji su u različitim fazama, od kojih su pojedini na početku, dok su drugi u visokoj fazi pripremljenosti za izgradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki problem za realizaciju projekata predstavljaju spore procedure. Treba imati na umu da su vjetroelektrane najče&scaron;će smje&scaron;tene u područjima udaljenim od komunikacijskih infrastruktura, potro&scaron;ača i prijenosne mreže. Zbog toga su tro&scaron;kovi izgradnje vjetroelektrana značajno veći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, s druge strane, ta činjenica predstavlja izvjesnu prednost zbog mogućnosti pokrivanja &scaron;ireg prostora BiH elektroenergetskom mrežom. To onda dugoročno smanjuje energetska ograničenja za izgradnju industrijskih kapaciteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjetroenergija je iznimno isplativa. Naime, u vijeku trajanja od oko 20 godina vjetroturbina ima "faktor iskori&scaron;tenja" između čak 3000% i 8200%. To u prijevodu znači kako turbina proizvede između 30 i čak 82 puta vi&scaron;e energije nego &scaron;to je cijena njene izrade, dostave, kori&scaron;tenja i kasnijeg razmontiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S tim da se ponovno na istome mjestu mogu postaviti novi vjetroagragati bez dodatnog ulaganja u infrastrukturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije nebitno i da izgradnja ovih objekata može u značajnoj mjeri potaknuti i domaću građevinsku operativu. Procjene govore kako se na taj način usmjeri najmanje 20 posto investicije za lokalne izvođače radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog zavidnog potencijala u Bosni i Hercegovini otvaraju se perspektive za razvoj pogona koji bi izrađivali dijelove za vjetroelektrane. I to ne samo za one koje bi se gradilo u BiH nego i cijelom svijetu s obzirom na veliki porast broja vjetroparkova koji se grade.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-24-vjetroelektrane_10.jpgOvo su limeni ljubimci kojima je vrijednost pala za dvije trećine u tri godinehttp://grude.com/clanak/?i=320793320793Grude.com - klik u svijetFri, 14 May 2021 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-22-message-editor_1503342344805-bmw-m5-int.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prikupljani su podaci s britanskog tržišta rabljenih automobila, no situacija je slična na svakom europskom tržištu.<p>&nbsp;</p> <p>Kod kupovine novog automobila uglavnom se gledaju tekući tro&scaron;kovi, poput servisiranja, potro&scaron;nje goriva i tro&scaron;kova registracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim svi ti tro&scaron;kovi u konačnici iznose manje nego iznos koji automobil izgubi na vrijednosti nakon izlaska iz salona u prvih nekoliko godina vlasni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&lsquo;What car?&rsquo;, automobilski online magazin koji se bavi recenzijama automobila, koristeći podatke na trži&scaron;tu rabljenih automobila otkrio je 10 modela koji u prve tri godine gube najveći postotak svoje izvorne cijene. Svi podaci temelje se na primjerima koji su pro&scaron;li vi&scaron;e od 60,000 kilometara, pi&scaron;e <em><strong>autoklub.hr</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prikupljani su podaci s britanskog trži&scaron;ta rabljenih automobila, no situacija je slična na svakom europskom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Citro&euml;n Spacetourer</strong></p> <p>Model: 1.5 Blue HDi 120 Business M, Cijena novog automobila: &pound;37.005, Cijena nakon tri godine: &pound;12.500, Gubitak vrijednosti: &pound;24.505, Zadržana vrijednost: 33.8%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Opel Astra</strong></p> <p>Model: 1.5 Turbo D Sri Nav, Cijena novog automobila: &pound;23.675, Cijena nakon tri godine: &pound;7900, Gubitak vrijednosti: &pound;15.775, Zadržana vrijednost: 33.4%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. BMW Serija 2 Cabrio</strong></p> <p>Model: M240i Nav, Cijena novog automobila: &pound;45.385, Cijena nakon tri godine: &pound;15.075, Gubitak vrijednosti: &pound;30.310, Zadržana vrijednost: 33.2%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. BMW Serija 2 Active Tourer</strong></p> <p>Model: 216d SE, Cijena novog automobila: &pound;29.975, Cijena nakon tri godine: &pound;9200, Gubitak vrijednosti: &pound;18.775, Zadržana vrijednost: 32.9%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Mercedes SL</strong></p> <p>Model: 500 Grand Edition, Cijena novog automobila: &pound;89.235, Cijena nakon tri godine: &pound;29.325, Gubitak vrijednosti: &pound;59.910, Zadržana vrijednost: 32.9%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Peugeot 108</strong></p> <p>Model: 1.0 72 Active, Cijena novog automobila: &pound;12.785, Cijena nakon tri godine: &pound;4000, Gubitak vrijednosti: &pound;8785, Zadržana vrijednost: 31.3%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Mercedes S-klasa Coupe</strong></p> <p>Model: S560 Grand Edition, Cijena novog automobila: &pound;125.010, Cijena nakon tri godine: &pound;36.800, Gubitak vrijednosti: &pound;88.210, Zadržana vrijednost: 29.4%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Fiat 500C</strong></p> <p>Model: 1.0 Mild Hybrid Pop, Cijena novog automobila: &pound;15.910, Cijena nakon tri godine: &pound;4650, Gubitak vrijednosti: &pound;11.260, Zadržana vrijednost: 29.2%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9. Opel Combo Life</strong></p> <p>Model: 1.2 Turbo 130 Elite, Cijena novog automobila: &pound;28.260, Cijena nakon tri godine: &pound;8150, Gubitak vrijednosti: &pound;20.110, Zadržana vrijednost: 28.8%</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10. Audi A8</strong></p> <p>Model: 55 TFSI Quattro Vorsprung, Cijena novog automobila: &pound;106.305, Cijena nakon tri godine: &pound;28.975, Gubitak vrijednosti: &pound;77.330, Zadržana vrijednost: 27.3%</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-22-message-editor_1503342344805-bmw-m5-int.jpgKako je podigao, tako je Musk oborio cijenu bitcoinahttp://grude.com/clanak/?i=320769320769Grude.com - klik u svijetThu, 13 May 2021 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-29-elon-musk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupci više ne mogu plaćati Tesline automobile bitcoinima, objavio je izvršni direktor i osnivač američkog proizvođača električnih automobila Elon Musk, objasnivši oduku ekološkim razlozima. <p>&nbsp;</p> <p>Kompaniju brine sve veća upotreba fosilnih goriva pri rudarenju i transakcijama u bitcoinima, napisao je Musk na Twitteru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kriptovaluta je dobra ideja na mnogim razinama i vjerujemo da ima budućnost, ali cijenu ne smije plaćati okoli&scaron;", objasnio je čelnik Tesle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tesla je počeo prihvaćati plaćanje automobila bitcoinima u ožujku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodno su objavili da su potro&scaron;ili 1,5 milijardi dolara na kupnju bitcoina, &scaron;to je podiglo vrijednost najstarije i najpopularnije kriptovalute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekolo&scaron;ki aktivisti već dugo kritiziraju bitcoin zbog velike potro&scaron;nje struje u "rudarenju", "proizvodnji" novih novčanih jedinica u računalnim procesima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Musk je rekao da Tesla planira obustaviti i prodaju i kupovinu bitcoina dok se potro&scaron;nja struje ne smanji. U poslovnom izvje&scaron;ću za prvo tromjesečje kompanija je izvijestila da je na prodaji bitcoina zaradila gotovo 100 milijuna dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-29-elon-musk.jpgZet Slavko i punica Vida udružili snage i šampioni su u uzgoju limunahttp://grude.com/clanak/?i=320750320750Grude.com - klik u svijetWed, 12 May 2021 08:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-12-slavko-vida.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slavko Vranić, poljoprivredni tehničar iz Nove Topole u Bosanskoj Gradišci, s dugogodišnjim iskustvom, važio je za šampiona u proizvodnji krumpira, kukuruza i raznog drugog povrća.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog nestabilnog trži&scaron;ta na koje je ranije znao plasirati i po 100 tona krompira, Slavko se sve vi&scaron;e opredjeljuje za alternativnu proizvodnju u plastenicima, pa čak i za uzgoj južnog voća.<br /><br /></p> <p>Tako je uzgojio limun koji je već dospio za berbu.<br /><br /></p> <p>- Prije desetak godina posijao sam ga iz sjemenke, pa sam ga uspje&scaron;no ukalemio. Zimi ga držim u zatvorenom, ali osunčanom mjestu, a kad prođu opasnosti od mrazeva, iznosimo ga vani, i to na južnu stranu. Znam do tančina &scaron;ta biljci treba i tako postupam. Od velike koristi mi je i punica Vida. Udružili smo se, punica meni da savjete, a ja njoj limuna za osvježenje, čaj i kolače, i mirna Bosna - govori za Dnevni avaz Vranić.<br /><br /></p> <p>Dok je Slavko &scaron;ampion u tom kraju u uzgoju limuna, njegova supruga Zorana jako je uspje&scaron;na u uzgoju povrća. Ove godine proizvela je rasad brokule, kelja, karfiola i ostalih kupusnjača.<br /><br /></p> <p>U plastenicima Vranići proizvode rano povrće i na taj način dolaze do prihoda.<br /><br /></p> <p>- Kćerka Zorana i zet Slavko su zaista pravi domaćini. &Scaron;to je najvažnije, nisu sebični, pa i ostala rodbina i ja od njihovog rada imamo dosta koristi - govori Vranićeva punica Vida &Scaron;ukalo.<br /><br /></p> <p>Osim južnog voća, Vranić kalemi i uspje&scaron;no uzgaja i autohtono domaće voće, pretežno jabuke, kru&scaron;ke i dunje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-12-slavko-vida.jpgEuropa bi kvarila vino vodom da ga ublaži! Jedna država se oštro usprotivilahttp://grude.com/clanak/?i=310735310735Grude.com - klik u svijetMon, 10 May 2021 11:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-05-vino.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po pisanju talijanskih medija, u Europi se razmatra osmišljavanje proizvodnje vina bez alkohola ili vina s manjim postotkom alkohola, a krajnji cilj takvog prijedloga je promoviranje zdravlja.<p>&nbsp;</p> <p>Ministar poljoprivrede Stefano Patuaneli najavio je da će se Rim protiviti tome, a udruga poljoprivrednika Coldiretti upozorilo je na &ldquo;obmanu potro&scaron;ača&rdquo;, prenosi talijanska novinska agencija Ansa.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Uvođenje djelomičnog i/ili potpunog smanjenja postotka alkohola u vinu, kao nove vinarske prakse predstavlja velik rizik i prilično opasan presedan koji bi ozbiljno ugrozio identitet talijanskih i europskih vina&rdquo;, rekao je u predsjednik Coldiretti-ja Etore Prandini.<br /><br /></p> <p>Prodaja razvodnjenog vina kao kvalitetnog proizvoda dosad je u Europi bila zabranjena, podsjećaju i ostali predstavnici ove industrije.<br /><br /></p> <p>Neki vinopije vole u vino doliti običnu ili mineralnu vodu da se ne bi prebrzo napili, no pravi poznavatelji dobre kapljice piju ga bez ikakvih dodataka.<br /><br /></p> <p>Na policama prodavnica kupci mogu pronaći i vina koja se deklariraju kao bezalkoholna.<br /><br /></p> <p>Italija je prva u svijetu po količini proizvedenog vina, a godi&scaron;nji prihod po posljednjim je podacima iznosio oko 11 milijardi eura.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-05-vino.jpgOvo je najprodavaniji model u Hrvatskoj, samo u travnju prodano ih je 309http://grude.com/clanak/?i=310680310680Grude.com - klik u svijetThu, 06 May 2021 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-06-opel-corsa-2020.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Benzinaca je u dosadašnjem dijelu godine prodano 7,978 ili 54,3 posto, dizelaša 4.067 odnosno 27,7 posto.<p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj je od siječnja do kraja travnja prodano 14.684 novih putničkih automobila, &scaron;to je 32,1 posto vi&scaron;e nego u istom razdoblju lani, dok je samo u travnju prodano 4.165 novih vozila, gotovo trostruko vi&scaron;e u odnosu na lanjski mjesec obilježen posljedicama pandemije, podaci su Promocije plus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dosada&scaron;njem dijelu godine najvi&scaron;e je prodano Volkswagenovih vozila, njih 2.399, pa tako VW ima 16,3 posto udjela u ukupnoj prodaji. Na drugom je mjestu &Scaron;koda sa 1.962 prodana nova vozila i udjelom od 13,3 posto, treći je Renault (856 prodanih i udjel 5,8 posto). Četvrti proizvođač je Suzuki, 839 prodanih vozila i udjel od 5,7 posto u ukupnoj prodaji, peta je Dacia (804 i udjel 5,4 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprodavaniji model u travnju bila je Opel Corsa koje je prodano 309 komada, slijede &Scaron;koda Octavia (227), VW T-Cross (171) i VW T-Roc (136). Na petom je mjestu najtraženijih Dacia Duster sa sa 117 prodanih vozila, prenosi Poslovni.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>Benzinaca je u dosada&scaron;njem dijelu godine prodano 7,978 ili 54,3 posto, dizela&scaron;a 4.067 odnosno 27,7 posto. Električno vozilo odabralo je 175 hrvatskih kupaca ili 1,2 posto, vozila na plinski pogon njih 458 ili 3,1 posto, te hibrida njih 2006 ili 13,7 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-06-opel-corsa-2020.jpgSLUŽBENO: BiH je 2020. zahvatila najgora kriza nakon rata, oporavak neizvjestanhttp://grude.com/clanak/?i=280636280636Grude.com - klik u svijetMon, 03 May 2021 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-03-recesija-kriza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina je u prošloj godini doživjela veliki ekonomski pad zbog pandemije koronavirusa, a uz globalni napredak ove godine, očekuje se i postepeni oporavak zemlje. <p><br />Ovo se navodi u redovitom izvje&scaron;ću Svjetske banke za Zapadni Balkan.<br /><br /></p> <p>Analitičari ove važne međunarodne financijske institucije navode kako politički izazovi, usporen rast ekonomija Europske unije te dugo odgađane reformi predstavljaju rizik za oporavak smanjenog intenziteta.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju &ndash; &scaron;est zemalja Zapadnog Balkana &ndash; očekuje ekonomski rast u 2021., nakon najveće recesije koja je zahvatila regiju tijekom 2020. Nakon ove recesije prouzročene pandemijom COVID-19, koja je rezultirala procijenjenim smanjenjem rasta u regiji od 3,4 posto u pro&scaron;loj godini, očekuje se da će regija Zapadnog Balkana u 2021. ostvariti rast od 4,4 posto. U daljnjem razdoblju se očekuje usporavanje rasta na 3,7 u 2022. i 2023., pri čemu će produžene posljedice pandemije i dalje utjecati na manje investicije i zaposlenost u regiji", navodi se, prenosi Klix.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Izvje&scaron;će obuhvaća i tezu da je Bosnu i Hercegovinu u 2020. zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 posto, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze koronavirusom, pada potro&scaron;nje, investicija i potražnje iz inozemstva. Iako očekuju da će u BiH ekonomski rast u 2021. dostići 2,8 posto, dinamika i tijek oporavka su krajnje neizvjesni, napominje se u izvje&scaron;ću.<br /><br /></p> <p>"Znamo da se dosta toga može i treba učiniti sada, da bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istaknula &ndash; kao &scaron;to su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju. Sada je vrijeme da se radi ne samo na oporavku od krize, već i na razvoju dugoročnih rje&scaron;enja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u razdoblju nakon pandemije", kaže Emanuel Salinas, &scaron;ef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.<br /><br /></p> <p>Izvje&scaron;će preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u pravcu rje&scaron;avanja dugo prisutnih pitanja &ndash; ukorijenjenih strukturalnih i institucionalnih problema. BiH treba omogućiti iskori&scaron;tavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.<br /><br /></p> <p>"Sigurno je da primjećujemo neke pozitivne trendove u regiji, potaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati. Provođenje cijepljenja, uz rast povjerenja, potro&scaron;nje i trgovine, će također pomoći da se održi ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje s pažnjom usmjeravati napore ka uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, za&scaron;titi zdravlja i jačanju ljudskog kapitala", izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.<br /><br /></p> <p>Pandemija je zaustavila desetljeće napretka u povećanju zarada i smanjenju siroma&scaron;tva u svim zemljama regije, a trži&scaron;ta rada na Zapadnom Balkanu, nadoknadila su tek polovicu gubitaka izazvanih pandemijom &ndash; ostavljajući veliki broj nezaposlenih i primoravajući mnoge da potpuno napuste trži&scaron;te rada. Iako se stopa nezaposlenosti smanjila &ndash; sa 13,5 posto u 2019. na 12,6 posto u 2020. &ndash; to je većinom posljedica povećane neaktivnosti, pri čemu je ukupan gubitak radnih mjesta na Zapadnom Balkanu dostigao gotovo 70.000 do kraja 2020.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Dalje, ovi gubici su disproporcionalno pogodili osetljivije grupe stanovni&scaron;tva u regiji, uključujući žene i mlade &ndash; pri čemu je stopa nezaposlenosti među mladima dostigla 33,6 posto u 2020., zaustavljajući petogodi&scaron;nji trend pada.<br /><br /></p> <p>Prema izvje&scaron;ću, javne politike u regiji treba ostati jasno fokusirane na borbu protiv pandemije, ograničavanje socijalnih utjecaja i poticanje oporavka. Sve bi zemlje trebale osigurati da njihovi zdravstveni sustavi imaju adekvatne resurse za nabavku i distribuciju cjepiva, testiranje, liječenje, osobnu za&scaron;titnu opremu i adaptaciju i održavanje zdravstvenih ustanova. Investicije u obrazovanje, digitalizaciju i druge infrastrukturne projekte, kao i zelene inicijative, također trebaju biti prioritet, obzirom da one mogu ubrzati neophodnu tranziciju ka manjoj ovisnosti od ugljika, kako zemlje budu izlazile iz pandemije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-03-recesija-kriza.jpgFOTO: Kakav kompleks u Hercegovini! Vlasnik, bivši Vatreni, tvrdi: Navikao sam na rad i znojhttp://grude.com/clanak/?i=280609280609Grude.com - klik u svijetSat, 01 May 2021 10:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-01-president-capljina-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekadašnji reprezentativni napadač Nikica Jelavić nakon okončanja profesionalne karijere krenuo je u biznis, a da praktično nije napravio nikakvu stanku za odmor i opuštanje. To smo označili kao još jedan sjajan pogodak bivšeg napadača.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, Jelavić je s prijateljem i sada poslovnim partnerom Goranom Su&scaron;kom u petak u Čapljini otvorio luksuzni hotel President. Hotel je sagrađen na mjestu koje jamči dobar posao, u blizini je puta koji vodi prema obližnjoj Hrvatskoj i Jadranskom moru, a nedaleko su za posjetitelje vrlo privlačni Međugorje i Mostar.<br /><br /></p> <p>Samo otvaranje hotela i sve &scaron;to nudi ovo prestižno zdanje u petak&nbsp;je bila tema dana u Hercegovini, a svjedoci tvrde da je President trenutačno najprestižniji i najluksuzniji hotel u Hercegovini, koji ima sedamdeset mjesta za noćenje, restoran, caffe bar, bazen i jo&scaron; mnogo luksuznog sadržaja. Nakratko su Sportske novosti čule i samog Jelavića:</p> <p>- Prezauzet sam svakodnevnim obvezama oko hotela, ali ni&scaron;ta mi nije te&scaron;ko. Navikao sam na rad i znoj... Drago mi je da sve teče kako treba, sretan sam &scaron;to je sve ispalo kako smo i zamislili, ba&scaron; prema željama i planovima moga poslovnog partnera i prijatelja Gorana Su&scaron;ka i mene. No, sada nam predstoji svakodnevni rad da održimo početnu razinu i jo&scaron; je podignemo nabolje, da razvijemo posao, tako da na&scaron;i gosti dolaze i odlaze s osmijehom na licu i željom da ponovo dođu. To nam je obveza i tome ćemo težiti svakoga dana! Ovdje sam rođen, odavde sam krenuo u svijet nogometa i u du&scaron;i sam osjećao obvezu da jednog dana vratim, bar ne&scaron;to, svome zavičaju. Eto, uspjet će se otvoriti tridesetak novih radnih mjesta...<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-01-21-05-01-president-capljina-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-01-21-05-01-president-capljina-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-01-21-05-01-president-capljina-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-01-21-05-01-president-capljina-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-01-21-05-01-president-capljina-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-01-21-05-01-president-capljina-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-01-21-05-01-president-capljina-7.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-01-president-capljina-5.jpgU planu veliki projekt koji ima ogroman potencijal u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=280604280604Grude.com - klik u svijetSat, 01 May 2021 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-01-solarna-energija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina, s prosjekom od dvije tisuće sunčanih sati godišnje, ima ogroman potencijal u proizvodnji solarne energije. <p><br />Taj potencijal je dosad iskori&scaron;ten u malom postotku, jer su investitori preferirali male hidroelektrane. Trendovi u obnovljivim izvorima energije se mijenjaju pa sada sve vi&scaron;e lokalnih zajednica razmi&scaron;lja o efikasnijem kori&scaron;tenju sunčeve energije. Najveći interes za obnovljive izvore energije uočen je u Istočnoj i Zapadnoj Hercegovini te na području Bosanskog Petrovca, Drvara i Grahova.<br /><br /></p> <p>Prazninu u gradskom proračunu suncem planira puniti i grad Mostar. Prema prostornom planu grada, na čak 18 lokacija planira se za izgradnju solarnih elektrana. Prema jednoj studiji, u Mostaru bi se 2025. moglo proizvoditi ukupno oko 100 mw električne energije na godi&scaron;njoj razini. Prvi uvjet za to je olak&scaron;ati izdavanje dozvola potencijalnim investitorima.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Kada je u pitanju solarna energija, imamo dosta zahtjeva koji pristižu svakodnevno. Ono &scaron;to predstavlja mogući problem su regulacijski planovi gdje se takvi objekti mogu graditi. Ne mogu se bas paneli stavljati svugdje, ali je moj koncept i ideja da sutra svaki krov ima solarne panele&rdquo;, rekao je za BHRT gradonačelnik Mostara Mario Kordić.<br /><br /></p> <p>Solarna energija je ekolo&scaron;ki najprihvatljiviji način dobivanja energije. Ove elektrane dugoročno su profitabilne, a sva proizvedena električna energiju prodaje se po zagarantiranoj otkupnoj cijeni, koja je nekoliko puta vi&scaron;a od cijene struje koju kupujemo iz mreže. Zato su za instalaciju mini i mikro solara zainteresirani i brojni građani.<br /><br /></p> <p>Regulatorna komisija za energiju federacije BiH u periodu od 1.1.2020. do 30.3.2021. primila je 147 zahtjeva za izdavanje dozvole za rad u proizvodnji električne energije iz solarnih elektrana. 112 zahtjeva odnosilo se na mikropostrojenja snage do 23kw, 33 zahtjeva za minipostrojenja snage do 150kw, dva zahtjeva za mala postrojenja snage do jedan mw.<br /><br /></p> <p>Po uzoru na zapadne zemlje koje su već krenule u energetsku tranziciju, procedura za instalaciju mini solarnih panela do 23 kw-građanima je dodatno olak&scaron;ana, uz jedan uvjet.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Skraćena procedura je za one koji su mikroproizvođači, na kući imate priključak, koristite električnu energiju, zemlja ili kuća je na vama kao vlasniku i možete investirati u solarnu elektranu, ali ne možete kao fizičko lice, morate osnovati obrt ili tvrtku&rdquo;, kazao je za bhrt.ba Nihad Harba&scaron;, stručnjak za obnovljive izvore energije.<br /><br /></p> <p>Dru&scaron;tvena korist od pokretanja investicijiskog ciklusa u solarnu energiju bila bi vi&scaron;estruka &ndash; pobolj&scaron;ali bi se uvjeti za razvoj industrije i prometna infrastruktura te bi se otvorila nova radna mjesta. Gradski proračun punio bi se od doprinosa, poreza i koncesija, a najvažnije je da bi grad Mostar pokazao razvojnu viziju s nagla&scaron;enom ekolo&scaron;kom komponentnom, te stvorio ambijent za održiv razvoj gospodarstva, &scaron;to bi utjecalo i na pobolj&scaron;anje kvalitete života građana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-01-solarna-energija.jpgBuduće kuhare i konobare čeka stipendija i posaohttp://grude.com/clanak/?i=280582280582Grude.com - klik u svijetThu, 29 Apr 2021 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-20-konobar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gdje ima volje, ima i načina.<p>&nbsp;</p> <p>Buduće kuhare i konobare u Mostaru čeka stipendija i posao Ilustracija Iz Srednje ekonomske i turističko-ugostiteljske &scaron;kole Mostar osmislili su, kako navodi Federalna televizija, mudar projekt kako bi privukli učenike da upi&scaron;u tu &scaron;kolu i osigurali im zaposlenje nakon zavr&scaron;enog &scaron;kolovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, sa svim suradnicima iz hotelijersko-ugostiteljskog sektora dogovorili su stipendiranje učenika - kuhara i konobara koji bi, nakon zavr&scaron;etka &scaron;kolovanja, dobili siguran posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gdje ima volje, ima i načina. U Srednjoj ekonomskoj i turističko-ugostiteljskoj &scaron;koli prona&scaron;li su i jedno i drugo, a sve kako bi olak&scaron;ali svojim učenicima, ponajprije kuharima i konobarima, ali i njihovim roditeljima tim vi&scaron;e jer znamo da danas pronaći siguran posao nije nimalo lako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Na&scaron;i poslovni partneri i sektora ugostiteljstva odlučili su da stipendijama od ove &scaron;kolske godine dodatno motiviraju učenike koji žele postati konobari i kuhari. U ugostiteljskim objektima na&scaron;ih poslovnih partnera učenici bi stjecali dodatno praktično obrazovanje'', obja&scaron;njava Sabina Ćosić, direktorica Srednje ekonomske i ugostiteljsko-turističke &scaron;kole Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz stipendiranje, učenike te &scaron;kole u objektima gdje su obavljali praksu, nakon zavr&scaron;enog &scaron;kolovanja, čekao bi ih i posao. Za učenike je to veliko olak&scaron;anje.<br />''Učenik ove &scaron;kole biti je sasvim odlično, stječemo nova znanja, vrline, praksu koja se odvija u prostorijama &scaron;kole u kuhinji'', kaže Danin Golo&scaron;, jedan od učenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Armin Nezirović pohađa ovu &scaron;kolu: ''Preporučujem svim učenicima da upi&scaron;u ovu &scaron;kolu, nije toliko ni te&scaron;ka. A bukvalno te čeka posao u svojoj struci u svom gradu''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ostalo, to je i cilj. Da mladi ostanu u svom gradu i grade svoje karijere. Posljednjih godina svjedoci smo odlaska mladih, među kojima su i brojni turistički radnici, ponajprije u susjednu Hrvatsku na obavljanje sezonskih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi smo veoma često imali manjak kvalifikovane radne snage, &scaron;to se opet odrazi i na ukupnu ponudu i u ugostiteljstvu i u hotelijerstvu'', ističe Semir Temim, dopredsjednik Turističke zajednice HNŽ-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-20-konobar.jpgPetar Ćorluka dobitnik priznanja za razvoj i doprinos FMCG industriji u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=280574280574Grude.com - klik u svijetWed, 28 Apr 2021 16:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-28-petar-corluka-instore.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imati snove, viziju lidera i vjerovati da ”raditi ono što voliš i to bolje od drugih” je najbolji recept za uspjeh. Po ovom receptu uspjeha danas je Violeta najprepoznatljiviji bh. brend, na čelu s Petrom Ćorlukom.<p>&nbsp;</p> <p>Od malih početaka do regionalnog lidera, Violeta je predanim radom i ulaganjem vrlo brzo postala simbol higijene na ovim prostorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, Violeta zapo&scaron;ljava 1.125 radnika, te raspolaže flotom vi&scaron;e od 340 vozila u vlastitoj distribuciji, s asortimanom koji čini 220 različitih proizvoda. Ono &scaron;to Violetu pored liderske pozicije i bh. giganta izdvaja na trži&scaron;tu jesu i dru&scaron;tvenoodgovorne aktivnosti, koje su najbrojnije i najvrednije u najtežim vremenima, kakvo je ovo vrijeme pandemije Covid-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da struka prepoznaje i vrednuje sve &scaron;to je Petar Ćorluka, zajedno sa svojim timom stvarao od 2001. do danas, dokaz je i priznanje za doprinos i razvoj FMCG industriji, koje mu je u ožujku ove godine dodijeljeno na 7. FMCG RETAIL SUMMIT-u u Sarajevu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo prestižno priznanje nosi posebnu vrijednost, jer ga dodjeljuje vijeće FMCG eksperata InStore magazina, najvećeg regionalnog stručnog magazina orijentiranog na FMCG industriju u cijelosti, pi&scaron;e<em><strong> Instore.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-28-21-04-28-petar-corluka-instore1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada je svojevrsni pečat na uspje&scaron;an rad, rezultate i doprinos industriji, ali i zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za uspje&scaron;no i značajno djelovanje na svakoj poslovnoj sceni potrebna je velika kreativnost; &scaron;to proizlazi iz ljudskog uvida, te kvaliteta koju ćete pružiti svim potro&scaron;ačima i postati konkurentni u samom vrhu. Generacijama je Violeta prepoznata po proizvodnji vrhunskih proizvoda u cijeloj regiji, a mi svakako moramo nastaviti podizati ljestvicu, izjavio je Petar Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biti lider na trži&scaron;tu i priznati menadžer u najvećoj i najvrednijoj industriji, potvrda je vrijednosti i načela koja njeguje Violeta, koja inspirirana svojim potro&scaron;ačima, građanima na&scaron;e zemlje, pi&scaron;e Instore, kreira i stvara visokokvalitetne proizvode i usluge, čineći svakodnevni život boljim i jednostavnijim.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-28-petar-corluka-instore.jpgPrilika za izvoz: Novi aduti su mandarine, krumpir i parkethttp://grude.com/clanak/?i=280562280562Grude.com - klik u svijetWed, 28 Apr 2021 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-26-krumpir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogo je razloga zbog kojih bismo se baš u ovo vrijeme, kad traje još jedna ekonomska kriza, trebali okrenuti izvozu.<p><br />&nbsp;Izvozno orijentirane zemlje brže se oporavljaju od ostalih ekonomija, a njihove recesije traju kraće, zahvaljujući čemu imaju manji broj zatvorenih radnih mjesta. Osim toga, rast izvoza ujedno predstavlja rast BDP-a.<br /><br /></p> <p>Trenutno u Hrvatskoj izvozi samo oko 15% poduzeća, ali ista ta poduzeća zapo&scaron;ljavaju čak 51% zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju oko 66% od ukupnih prihoda od prodaje te u razvoj ulažu čak 73% svih sredstava ulaganih u razvoj. Hrvatska najvi&scaron;e izvozi u Njemačku, Italiju, Sloveniju i BiH, a slijedi ih Mađarska, koja je od pro&scaron;le godine naglo prestigla Austriju.<br /><br /></p> <p>Sve su to uglavnom članice EU, u kojoj se odvija 80% na&scaron;eg izvoza, koji je u prvoj polovici 2020. iznosio je 51,5 milijardi kuna, dok je uvoz iznosio 83,5 milijardi kuna.<br /><br /></p> <p>Hrvatska je pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ila s vi&scaron;kom od oko&nbsp;40.000 tona krumpira, &scaron;to je oko 30% vi&scaron;e od prosjeka, a razlozi&nbsp;tomu mogli&nbsp;bi biti iznadprosječan urod te slabija turistička sezona, zbog koje je potražnja ugostitelja bila manja.&nbsp;Zbog vi&scaron;ka krumpira međimurski i varaždinski proizvođači obratili su se Ministarstvu poljoprivrede za pomoć, nakon čega je postignut&nbsp;trgovinski dogovor s Ukrajinom. Već početkom ove godine u Ukrajinu je isporučeno&nbsp;prvih&nbsp;100 tona krumpira,&nbsp;a u planu je daljnji razvoj ove suradnje. Glavni otkupljivač iz Ukrajine trenutno je Fozzy grupa, ali postoji jo&scaron; zainteresiranih, a dio je izvezen i u Mađarsku.<br /><br /></p> <p>Uzgojem krumpira u Hrvatskoj pro&scaron;le se godine bavilo&nbsp;<span data-mce-mark="1">11.091&nbsp;</span>poljoprivredno gospodarstvo na 6625 hektara povr&scaron;ine, a najznačajnije povr&scaron;ine u proizvodnji krumpira nalazile su se u Međimurskoj, Varaždinskoj te Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.&nbsp;<span data-mce-mark="1">Prednost Hrvatske</span>&nbsp;u odnosu na mnoge države EU je ta &scaron;to možemo proizvoditi mladi&nbsp;krumpir u Istri i Dalmaciji zbog klime i drugdje pomoću folija. Mladi krumpir je od travnja do lipnja moguće plasirati na trži&scaron;te Europske unije, gdje postiže vi&scaron;u cijenu jer se smatra svojevrsnom delicijom, koja se uvijek konzumira svježa.<br /><br /><br /></p> <p>Prema podacima Eurostata, najveći proizvođači krumpira u EU su&nbsp;Njemačka,&nbsp;Francuska&nbsp;i&nbsp;Poljska, koji skupa pokrivaju polovicu sve proizvodnje u EU. Hrvatska se na&scaron;la na 22. mjestu s udjelom od samo&nbsp;0,3%.<br /><br /></p> <p>Interes za kvalitetnim&nbsp;<span data-mce-mark="1">slavonskim hrastom</span>&nbsp;sve je veći u svijetu, posebno kad je riječ o parketima.&nbsp;Mnoge su domaće tvrtke već etablirane na njemačkom trži&scaron;tu, na koje otpada najveći dio hrvatskog izvoza u drvu, a&nbsp;na najvećem svjetskom sajmu drvnih podloga, Domotex, na&scaron;e proizvode sve vi&scaron;e biraju kupci&nbsp;iz&nbsp;<span data-mce-mark="1">Velike Britanije, Irana, Azerbajdžana, Libanona i Japana</span>, koji u potrazi za kvalitetom počinju zaobilaziti Kinu i Poljsku.<br /><br /></p> <p>Iako je pandemija naru&scaron;ila&nbsp;poslovanje drvno-prerađivačkog sektora, većina domaćih parketara unatoč zatvaranjima globalnoga gospodarstva bilježi rast izvoza i prihoda. U prvih osam mjeseci pro&scaron;le godine ostvaren je porast vrijednosti izvoza gotovog parketa od gotovo 40% (s&nbsp;<span data-mce-mark="1">26,9 milijuna eura&nbsp;</span>u istom razdoblju 2019. godine na<span data-mce-mark="1">&nbsp;37,7 milijuna eura</span>&nbsp;u 2020). Paralelno s tim smanjen je uvoz za 14%, s 4,43 milijuna eura u prvih osam mjeseci 2019. na 3,67 milijuna u istom promatranom razdoblju u 2020.<br /><br /></p> <p>Rezultati analize HGK&nbsp;pokazuju da neiskori&scaron;teni&nbsp;<a href="https://www.hbor.hr/izvoz/" target="_blank">izvozni potencijal</a>&nbsp;domaćeg drvnog sektora postoji u 33 zemlje u ukupnom iznosu od 328 milijuna dolara. Najveća&nbsp;vjerojatnost za povećanje izvoza je na trži&scaron;ta&nbsp;<span data-mce-mark="1">Slovenije, Austrije, Kine, SAD-a i Njemačke</span>. Kad bismo iskoristili sve mogućnosti koje nam se nude, vrijednost izvoza povećala bi se za čak 26%.<br /><br /></p> <p>Trenutno izvoz drvnog sektora iznosi 8,1 milijardu&nbsp;kuna, &scaron;to je 7,2% ukupne robne razmjene na&scaron;e zemlje s inozemstvom. Vodeća izvozna trži&scaron;ta su nam Italija (21%), Njemačka (13%) i Slovenija (10%).&nbsp;Drvni sektor u Hrvatskoj zapo&scaron;ljava gotovo 25.000 ljudi u 1790 tvrtki i bilježi prihode od 14 milijardi kuna, odnosno&nbsp;<span data-mce-mark="1">1% BDP-a.<br /><br /></span></p> <p>Kad&nbsp;je riječ o izvozu, najveću dobit donosi nam prerađivačka industrija, koja je u prvoj polovici pro&scaron;le godine donijela&nbsp;<span data-mce-mark="1">45 milijardi</span>&nbsp;kuna, od čega su&nbsp;<span data-mce-mark="1">4,3 milijarde kuna&nbsp;</span>od izvoza prehrambenih proizvoda.<br /><br /></p> <p>Pri tome valja spomenuti velik izvozni potencijal mandarina. Godi&scaron;nje ih proizvedemo oko&nbsp;<span data-mce-mark="1">35.000 tona,&nbsp;</span>a od kraja rujna do kraja prosinca hrvatsko trži&scaron;te prosječno konzumira&nbsp;<span data-mce-mark="1">15.000 tona</span>&nbsp;neretvanske mandarine, &scaron;to znači da se ostatak mora izvesti. Dodatan poticaj za izvoz mandarina&nbsp;je i to &scaron;to&nbsp;se ove godine na europskom i globalnom trži&scaron;tu zbog pandemije očekuje povećana potražnja za agrumima.<br /><br /></p> <p>Mandarine najvi&scaron;e izvozimo na<span data-mce-mark="1">&nbsp;če&scaron;ko i slovačko trži&scaron;te</span>, a potom na slovensko, srpsko i trži&scaron;te BiH. Istočno trži&scaron;te, odnosno Rusija, jo&scaron;&nbsp;nije opcija&nbsp;s obzirom na to da je Putinova zabrana uvoza poljoprivrednih proizvoda, pa i voća, iz EU na snazi jo&scaron; od 2014. godine. Zato nam preostaju zapadna trži&scaron;ta (Njemačka i Velika Britanija), koja su do sada bila rezervirana za uvoz mandarina&nbsp;iz &Scaron;panjolske.<br /><br /></p> <p>Trenutno je u Hrvatskoj glavni otkupljivač mandarini ENNA Fruit, koji je pro&scaron;le&nbsp;sezone&nbsp;otkupio trećinu neretvanskih mandarina&nbsp;i jedini je&nbsp;otkupljivač koji dio proizvoda plasira na udaljenija trži&scaron;ta, kao &scaron;to su britansko, irsko, nizozemsko i austrijsko.<br /><br /></p> <p>Promatrajući ukupan izvoz Republike Hrvatske u 2020., najvi&scaron;e je izvezeno nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od<span data-mce-mark="1">&nbsp;8,3 milijarde kuna</span>, električnih strojeva, aparata i uređaja, u vrijednosti od&nbsp;<span data-mce-mark="1">8,2 milijarde kuna</span>, te medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 7,9 milijardi kuna. Najvi&scaron;e smo&nbsp;<span data-mce-mark="1">uvezli&nbsp;</span>medicinskih i farmaceutskih proizvoda, u vrijednosti od 12,3 milijarde kuna, cestovnih vozila, u vrijednosti od 11,2 milijarde kuna, te nafte i naftnih derivata, u vrijednosti od 9,6 milijardi kuna.<br /><br /></p> <p>No unatoč prilikama&nbsp;mnogi se poduzetnici jo&scaron; nisu odlučili na ovakav iskorak u poslovanju. Najče&scaron;ći razlog je mi&scaron;ljenje da je proces&nbsp;izvoza kompliciran i previ&scaron;e riskantan, no svi zainteresirani na raspolaganju imaju niz tijela državne uprave i nacionalnih te regionalnih poduzetničkih potpornih institucija putem kojih se mogu informirati, kao i&nbsp;HBOR, koji uz svoj&nbsp;<a href="https://izvoz.hbor.hr/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">vodič&nbsp;</a>za izvoz nudi i pomoć iz aspekta financiranja te osiguranja izvoza.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-26-krumpir.jpgIseljenici otvaraju nova radna mjesta u BiH, ulažu milijune u proizvodne pogonehttp://grude.com/clanak/?i=280550280550Grude.com - klik u svijetTue, 27 Apr 2021 12:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-27-diaspora-invest.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marinko Marić, vlasnik kompanije Marić projekti, iz Žepča, jedan je od poduzetnika koji je nakon godina rada u Njemačkoj odlučio uložiti svoj novac i pokrenuti kompaniju u rodnom kraju te danas služi kao primjer mnogima...<p><br />...dok njegova tvrtka, koja se bavi proizvodnjom PVC i aluminijskih otvora, pokazuje kako je moguće, ako postoje vizija i volja, ali i spremnost lokalne zajednice za pomoć, uspje&scaron;no investirati u matičnu sredinu. Ne&scaron;to sjevernije, u općini Lopare, također se mogu pohvaliti dobrom suradnjom s iseljeni&scaron;tvom u realizaciji projekata ostvarenih kroz USAID-ov projekt &ldquo;Diaspora Invest&rdquo;. Mostar je pak već niz godina domaćin vrhunskog događaja koji povezuje iseljeni&scaron;tvo i domovinu. Riječ je o konferenciji &ldquo;Connecto&rdquo;. Iza njega stoji Tehnolo&scaron;ki park INTERA koji je pro&scaron;le godine organizirao konferenciju &ldquo;Connecto 2020.&rdquo;, prvi međunarodni online B2B događaj u Bosni i Hercegovini! Vedran &Scaron;imunović, ravnatelj Tehnolo&scaron;koga parka INTERA, potvrdio je za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/iseljenici-otvaraju-nova-radna-mjesta-u-bih-ulazu-milijune-u-nove-proizvodne-pogone-1487838" target="_blank">Večernji list</a> kako će se Connecto ove godine održati u hibridnoj formi i trajat će od 27. do 29. srpnja.<br /><br /></p> <p><strong>Sinergija<br /><br /></strong></p> <p>A sam događaj vodit će se mi&scaron;lju kako povezati iseljeni&scaron;tvo i zemlju podrijetla na hvalevrijednim projektima u matičnoj državi, uložiti kapital i svježe poslovne ideje sa Zapada u BiH te u konačnici dati svoj doprinos oporavku lokalne zajednice.<br /><br /></p> <p>To je put kojim su mnogi bosanskohercegovački iseljenici do sada pokazali kako se voli rodni kraj te kako mu na najbolji način pomoći. Brojni primjeri, od Ora&scaron;ja na sjeveru do Neuma na jugu, svjedoče kolika je važnost uspostavljanja intenzivne komunikacije između iseljeni&scaron;tva i domovine u cilju produbljivanja suradnje te ostvarenja sinergijskoga djelovanja kako bi se unutar Bosne i Hercegovine otvarala nova radna mjesta. Upravo je vrijeme pandemije pokazalo kolika je vrijednost toga procesa jer se, unatoč značajnom smanjenju fizičkih dolazaka predstavnika iseljeni&scaron;tva u BiH, kao i smanjenju doznaka, nastavilo izravno investiranje. Primjerice, iz USAID-ova projekta &ldquo;Diaspora Invest&rdquo; potvrdili su kako su kroz grant program i tehničku potporu već pomogli vi&scaron;e od 130 kompanija diljem zemlje, a zanimanje nije opalo ni u 2020. godini. Tako njihovo istraživanje pokazuje kako je većina kompanija zadržala isti broj zaposlenih kao u 2019. godini, a veliki broj zadržao je i razinu ulaganja.<br /><br /></p> <p>Vratimo se priči s početka teksta. Marić, vlasnik kompanije Marić projekti, usporedio je način rada u Njemačkoj i BiH te je kazao kako želi vjerovati da svojim radnicima prenosi dobre prakse. Kompanija Marić projekti surađivala je s USAID-ovim projektom &ldquo;Diaspora Invest&rdquo; koji je pomogao u nabavi stroja za rezanje profila, a samo ulaganje prepoznato je i kao jedna od najznačajnijih investicija iseljeni&scaron;tva u ovom dijelu zemlje.<br /><br /></p> <p><strong>Ohrabrivanje<br /><br /></strong></p> <p>Lokalna zajednica u Žepču ohrabruje investicije bh. dijaspore, pa se u posljednjih nekoliko godina pojavilo vi&scaron;e primjera uspje&scaron;ne realizacije ulaganja povratnika iz inozemstva. Njihove priče &scaron;alju važnu poruku kako se vrijednim radom i uporno&scaron;ću može razviti uspje&scaron;an biznis u BiH. Općina Lopare, kao &scaron;to smo naveli, također je jedan od odličnih primjera ulaganja. Portal Diaspora Invest prenosio je nekoliko primjera s terena te općine, a jedan od njih je kompanija Đokić metal, osnovana krajem 2014. godine. Danas ima 17 radnika te radi većinom za izvoz u &Scaron;vicarsku. Vlasnik Radislav Đokić povezuje kompaniju s međunarodnim trži&scaron;tem. Prepoznatljivi su po proizvodnji ograda, a &scaron;ire svoj asortiman. Iz Mostara nam također dolazi jedna odlična priča. Nekada na ljeto pro&scaron;le godine portal Diaspora Invest objavio je reportažu o kompaniji Ekon ImmoGroup, a čiji je mladi tim razvio cijeli sustav za proizvodnju montažnih objekata zahvaljujući dobrim poslovnim vezama sa &scaron;vicarskim trži&scaron;tem. Jasmin Sinanović, prokurist u poduzeću, jedna je od ključnih osoba iza ovog poslovnog pothvata, a on, kao i Haris Hotić, vlasnik kompanije i član bh. dijaspore u &Scaron;vicarskoj, pripadaju novoj generaciji poduzetnika. Primjera je diljem BiH mnogo, a svi oni dokaz su kako se suradnjom i dobrom komunikacijom može doći do rezultata od kojeg će koristi imati &scaron;ira dru&scaron;tvena zajednica, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/iseljenici-otvaraju-nova-radna-mjesta-u-bih-ulazu-milijune-u-nove-proizvodne-pogone-1487838" target="_blank">Večernjak</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-27-diaspora-invest.jpegAluminij krenuo s rješavanjem duga, već platili skoro pola milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=280537280537Grude.com - klik u svijetTue, 27 Apr 2021 08:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-06-aluminij.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij Industries krenuo je s plaćanjem duga zbog kojeg su prošlog tjedna radnici tvrtke MZ Company blokirali ulaz u prostor poduzeća.<p>&nbsp;</p> <p>Prema saznanju portala Grude.com, odmah dan nakon blokade ulaza tvrtke, novo vodstvo Aluminija platilo je 300 tisuća KM tvrtki koja ih je blokirala, a jučer su im dali i dodatnih 150 tisuća KM. Svakog ponedjeljka plaćat će im 150 tisuća KM dok se ne očisti sav dug.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-06-aluminij.jpgĆorluka: Od samih početaka vodimo se originalnošću i nastojimo biti drugačijihttp://grude.com/clanak/?i=280523280523Grude.com - klik u svijetMon, 26 Apr 2021 14:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-01-petar_corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grupacija Violeta, posluje u tri države regije (Hrvatska, BiH i Slovenija), a u kratkom roku stvorili su prepoznatljiv brend i u širem regiji.<p>&nbsp;</p> <p>Petar Ćorluka osnivač je i vlasnik grupacije Violeta iz Gruda, koja sljedeće godine obilježava 20 godina poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grupacija Violeta, posluje u tri države regije (Hrvatska, BiH i Slovenija), a u kratkom roku stvorili su prepoznatljiv brend i u &scaron;irem regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova kompanija vodeći je distributer u BiH i regionalni lider u proizvodnji higijenskih potrep&scaron;tina, čiji se proizvodi danas mogu pronaći u trgovinama &scaron;irom jugoistočne Europe, prenosi ekapija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od samih početaka se vodimo originalno&scaron;ću i nastojimo biti drugačiji. Naglasak stavljamo na visoku tehnologiju i premium kvalitetu, svakodnevno ulažemo u proizvodnju i neprekidno istražujemo potrebe trži&scaron;ta. Jasna i razumljiva poslovna strategija, ulaganje u razvoj proizvoda i zaposlenih je ključni element za svako uspje&scaron;no poslovanje. Kao i u početku, tako i sada nastavljamo temeljiti na&scaron;e poslovanje s ciljem da budemo drugačiji, da uvijek može bolje, uz korak s konkurencijom i istraživanjem trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to se promijenilo na trži&scaron;tu, a kako ste se vi morali mijenjati?</strong></p> <p>- Potrebe trži&scaron;ta su dinamične i aktivne, svakodnevno ih treba pratiti kroz značajne analize i istraživanja. Skladno rezultatima treba kreirati i prilagoditi uvjete i strategiju poslovanja. Ključni prioritet već dugi niz godina u Violeta kompaniji je da služimo i razumijemo na&scaron;e potro&scaron;ače bolje od bilo koga drugog. Značajan broj edukacija i alata koje ulažemo u na&scaron;e zaposlene i proizvodnju daje mogućnost da se na&scaron; tim upozna s potro&scaron;ačima i dobije stvarni uvid potreba trži&scaron;ta. Neprestano ulažemo u automatizaciju svih procesa koristeći prednosti digitalnog doba. Svakodnevno oslu&scaron;kujemo nove potrebe trži&scaron;ta i adaptiramo svoje planove i gradimo u skladu sa njima</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je Va&scaron; "recept" za dugo i uspje&scaron;no poslovanje u BiH i regiji?</strong></p> <p>- Za uspje&scaron;no i značajno djelovanje na svakoj poslovnoj sceni potrebna je velika kreativnost, &scaron;to proizlazi iz ljudskog uvida, te kvaliteta koji ćete pružiti svim potro&scaron;ačima i postati konkurentni u samom vrhu. Generacijama je Violeta prepoznata po proizvodnji vrhunskih proizvoda u cijeloj regiji, a mi svakako moramo nastaviti podizati ljestvicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Jeste li imali trenutaka kada ste mislili da niste dorasli nekom poslovnom ili menadžerskom izazovu?</strong></p> <p>- Svako značajno poslovanje podvrgnuto je brojnim izazovima i nepredviđenim situacijama. Zapravo ti izazovi podstaknu vas na jo&scaron; bolje i aktivnije poslovanje prema zadanim ciljevima. Takve situacije nauče da se mora brzo i efikasno adaptirati svim okolnostima te nastaviti ka realizaciji prethodno postavljenih planova. Vrlo je bitno da nas uspijeh ne ponese i da u svakom trenutku ostanemo ponizni i s obje noge na zemlji. Svjesni smo da svakodnevno treba da se vi&scaron;e i vi&scaron;e dokazujemo potro&scaron;ačima kako bi ostali na razini kojoj želimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Od osnivanja Violete do danas vi&scaron;e puta ste &scaron;irili proizvodni asortiman. Na koji način donosite poslovne odluke, tko vam je najbolji savjetnik?</strong></p> <p>- Aktivnim istraživanjem trži&scaron;ta kreiramo razvoj novih proizvoda i samim time &scaron;irenje postojećeg asortimana. Kooperativno radno okruženje omogućava pojedincima da zajedno uče i rastu, čime dobijamo stručne i kompetentne zaposlene. Uvijek sam otvoren za komunikaciju za sve prijedloge i ideje te praktikujemo demokratski stil upravljanja. Svakodnevno razmijenjujemo ideje i prihvatamo prijedloge koji imaju najjaču argumentaciju. Pratim svaki segment poslovanja i imam vlastiti stav, ali uvijek prihvatam bolja rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to čini jednu firmu uspje&scaron;nom?</strong></p> <p>- Svaka uspje&scaron;na firma ima jasno postavljenu viziju i misiju. Fokus treba biti na stvaranju nečega drugačijeg. Konstantno ulaganje u brend, visoke tehnologije i automatizaciju u proizvodnji, edukacija zaposlenih i negovanje dru&scaron;tveno odgovornog poslovanja je put ka uspjehu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koji su planovi kompanije za sljedeći period?</strong></p> <p>- Grupacija Violeta do sad se bavila proizvodnjom higijenskih potrep&scaron;tina, tekućeg programa i distribucijom poznatih svjetskih brendova. U sljedećem periodu krećemo s prehrambenom industrijom. Nismo do sada imali dodira s proizvodnjom prehrambene industrije, a ovo je prva investicija &scaron;to ne znači da je posljednja. Svakako imamo velike planove za Lastu i u drugim kategorijama iz područja hrane. Svi proizvodi će se unaprediti i pobolj&scaron;ati s novim pakovanjima. U ovoj situaciji smo vidjeli da je domaća proizvodnja hrane jako bitna te nam je cilj zadovoljiti domaće trži&scaron;te svojom cjelokupnom ponudom. Osim ulaganja u proizvodnju hrane, u pripremi su i neke druge investicije u proizvodnju koje bi ojačale na&scaron;u konkurentnost na trži&scaron;tu. Van osnovnog biznisa ulažemo u turizam na hrvatskoj obali. Takođe smo u pregovorima oko akvizicije jedne proizvodne firme u zapadnoj Europi. Uglavnom kod nas nije dosadno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-01-petar_corluka.jpgPostCash – novac iz EU konačno dostupan građanima BiHhttp://grude.com/clanak/?i=280518280518Grude.com - klik u svijetMon, 26 Apr 2021 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-26-pr_banner.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni prijenos novca znatno je olakšan za građane BiH zahvaljujući PostCash mobilnoj aplikaciji. <p>&nbsp;</p> <p>Novac poslan PostCash aplikacijom iz država Europskog gospodarskog pojasa dostupan je u roku od 30 minuta i može se podići u najbližem po&scaron;tanskom uredu u Bosni i Hercegovini.</p> <p><br /><strong>Samo 30 minuta za transfer novca iz inozemstva</strong><br />Primanje novca od prijatelja ili rodbine iz država Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norve&scaron;ke, Lihten&scaron;tajna ili Islanda nikada nije bilo jednostavnije. PostCash mobilna aplikacija omogućava po&scaron;iljatelju da iz svog doma putem kartice koju je izdala banka iz država Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norve&scaron;ke, Lihten&scaron;tajna ili Islanda može poslati novac primatelju u BiH.</p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p><strong>Isplata novca u po&scaron;tanskom uredu bez odbitaka i naknada</strong><br />Procedura podizanja novca je jednostavna. Dovoljno je doći do jednog od preko 395 po&scaron;tanskih ureda u BiH, ponijeti identifikacijski dokument te imati kontrolni broj uputnice koji mu &scaron;alje po&scaron;iljatelj i novac će biti isplaćen. Sve u roku od 30 minuta.<br />Javni po&scaron;tanski operatori u BiH su ovom mobilnom aplikacijom omogućili najvi&scaron;e standarde za&scaron;tite i sigurnosti transfera novca. Naknadu za prijenos novca plaća po&scaron;iljatelj. Isplata novca u po&scaron;tanskim uredima se obavlja po srednjem tečaju, bez naknada za primatelja novca. Na ovaj način, primateljima novca neće biti umanjen iznos isplate zbog mogućih tečajnih razlika ili odbitaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Međunarodni prijenos novca &ndash; pouzdan kao po&scaron;ta</strong></p> <p>PostCash aplikacija je nova dimenzija pouzdanog načina prijenosa koja se temelji na poslovnim ugovorima između po&scaron;tanskih operatora i u skladu je s aktima Svjetske po&scaron;tanske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preuzimanje novca poslanog iz inozemstva PostCash aplikacijom realizira se u najbližem po&scaron;tanskom uredu bez naknada, samo 30 minuta nakon potvrde slanja.<br />Pouzdano slanje uz po&scaron;tino osiguranje &ndash; pogledajte vi&scaron;e na: https://postcash.eu/</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-26-21-04-26-hp_infografika_finalno.png" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-26-pr_banner.pngNovi Aluminij samo prema jednoj tvrtki već napravio dug veći od milijun KMhttp://grude.com/clanak/?i=280468280468Grude.com - klik u svijetFri, 23 Apr 2021 09:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-23-aluminij-blokada-mz-company.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kapija ugašenog mostarskog giganta jučer je bila blokirana, no ne zbog dugova starog poduzeća. <p>&nbsp;<br />Blokirala ju je tvrtka MZ Company zbog dugovanja tvrtke Aluminij Industries, potvrdio je za <strong>hercegovina.info</strong> vlasnik poduzeća MZ Company Merhid Zlomu&scaron;ica.<br /><br /></p> <p><span>Upitan koliko je te&scaron;ko dugovanje Aluminij Industriesa prema njegovu poduzeću, Zlomu&scaron;ica kaže da ono iznosi preko milijun maraka.&nbsp;&nbsp;</span>Za direktora Aluminij Industriesa Amira Grossa Kabirija iznosi te&scaron;ke optužbe. &bdquo;To je jedan prevarant kojeg je dovela federalna Vlada&ldquo;, kaže Zlomu&scaron;ica.&nbsp;<br /><br /></p> <p><span>Očekuje se i očitovanje Aluminij Industriesa. Kako saznajemo, tvrtka MZ Company, koja se bavi prikupljanjem sekundarnih sirovina, prodala je otpad Aluminij Industriesu, ali im jo&scaron; uvijek nije plaćeno.&nbsp;<br /><br /></span></p> <p>Aluminij je uga&scaron;en prije gotovo dvije godine, a 900 ljudi je ostalo bez posla. Aluminij Industries je trebalo biti poduzeće koje bi malo po malo podizalo proizvodnju i vraćalo stare radnike na posao. Međutim, već sada je svima jasno da je nekada&scaron;nji gigant nepovratno uni&scaron;ten.</p> <p><br /><span>&nbsp;Zbog propasti nekada najjačeg hercegovačkog poduzeća formiran je predmet u Tužiteljstvu HNŽ-a, čemu je prethodilo izvje&scaron;će Financijske policije o radu 6 zadnjih direktora.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-23-aluminij-blokada-mz-company.jpgSnažan zamah izvoza podgrijava nade u brži ekonomski oporavakhttp://grude.com/clanak/?i=280450280450Grude.com - klik u svijetWed, 21 Apr 2021 14:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-05-017_izvoz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da svjedočimo ekonomskom zamahu govori i podatak o tome da je i uvoz izašao iz negativnog teritorija i da bilježi oporavak..<p>&nbsp;</p> <p>Bosanskohercegovački izvoz u prvom kvartalu ove godine prema&scaron;io je vrijednost iz istog perioda pretkrizne 2019. godine podgrijavajući nade u mnogo brži oporavak ekonomije nego &scaron;to se to u jednom dijelu pro&scaron;le godine očekivalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ohrabrujući podaci Agencije za statistiku BiH o vanjskotrgovinskoj razmjeni, objavljeni jučer, pokazuju da je izvoz u razdoblju siječanj-ožujak 2021. godine iznosio 3,0 milijarde KM i da je za 16,6 posto veći nego u istom razdoblju lani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je plodan bio ožujak u kojem je ostvaren rekordan izvozni rezuzltat od 1,15 milijardi KM, &scaron;to je čak za 36,2 posto vi&scaron;e nego u istom mjesecu godinu ranije, pi&scaron;e <em><strong>Indikator.ba.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvoz u prvom tromjesečju ove godine je za ne&scaron;to manje od 300 milijuna veći nego u prvom tromjesečju predpandemijske 2019. godine &scaron;to je dobar znak za tokove u zemlju u jo&scaron; uvijek izvanrednim okolnostima uzrokovanim pandemijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da svjedočimo ekonomskom zamahu govori i podatak o tome da je i uvoz iza&scaron;ao iz negativnog teritorija i da bilježi oporavak, te je prvi put u ožujku ove godine imao rast i to čak za 19,7 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo govori da domaća industrija koja se oslanja na uvoz repromaterijala u svojoj proizvodnji ima povećane potrebe za uvozom, a svakako odražava i rast potro&scaron;nje u zemlji. Ne treba, naravno, zanemariti i činjenicu da na vrijednost uvoza utječu i poskupljenje proizvoda usljed poremećenih lanaca vrijednosti, kao i povećanje cijena sirovina poput aluminija i drugih metala, ali i cijena nafte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BH izvoz raste na krilima činjenice da se globalna industrijska ekonomija brzo oporavila 2020. godine, dijelom i zbog azijskih ekonomija i Sjedinjenih Država.<br />Europska industrija u cjelini je imala koristi od toga, a slijedom toga profitirale su i bh. kompanije koje rade za izvoz. Također, zbog pandemije velike europske grupacije umjesto Kine i drugih dalekih zemalja traže dobavljače u bližem okruženju &scaron;to pogoduje i većim narudžbama za na&scaron;a izvozno orijentirana poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su nedavno naveli i iz Vanjskotrgovinske komore BiH, bh. kompanije pokazale su elastičnost na trži&scaron;ne izazove, a metalni i drvoprerađivački sektor najvi&scaron;e su doprinijeli povećanju ukupnog izvoza. Ipak, iako je izvoz motor ekonomskog oporavka, s obzirom da neke pojedine djelatnosti zbog pandemije i dalje trpe, poput turizma, transporta itd, a i da se drugi parametri koji utječu na BDP mogu oporoaviti tek u srednjem roku poput doznaka ili stranih direktnih investicija, ekonomski zamah ipak će imati svoja ograničenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To pojačava i činjenica da je cjepljenje stanovni&scaron;tva u Bosni i Hercegovini spora i u zaostatku za drugim zemljama, ne samo u odnosu na Europu nego i na neposredno okruženje, a &scaron;to će nesumnjivo imati utjecaj i na tempo ekonomskog oporavka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-05-017_izvoz.jpgNestašica cigle stopira radove i u Hercegovini...http://grude.com/clanak/?i=280442280442Grude.com - klik u svijetWed, 21 Apr 2021 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-16-gradjevina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brojne oblasti snažno su pogođene krizom koja i u BiH vlada više od godinu dana. Koronom je “zaražen” i građevinski sektor, koji za posljedicu ima nestašicu, kao i poskupljenje određenih materijala i usluga, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Adaptacija prostora<br /><br /></strong></p> <p>Tako su se građevinari u proteklom vremenu na&scaron;li pred brojnim problemima, a jedan od trenutačnih je nesta&scaron;ica građevinske sitne cigle, za kojom je potražnja, kažu, ogromna. Kako su za Nezavisne rekli u vi&scaron;e trgovina građevnog materijala u RS-u, razlog za to je slaba proizvodnja sitne cigle ili je u zastoju ili im je dobavljači ne mogu dostaviti. Upravo zbog ovog problema, u nepovoljnom položaju na&scaron;li su se trgovci građevnim materijalom koji, iako postoji velika potražnja za ovim proizvodom, nemaju ga mogućnost prodati, ali i kupci koji ne mogu izvoditi radove jer nemaju gdje kupiti ciglu. Iz jedne banjolučke tvrtke koja se bavi nabavom građevnog materijala za Nezavisne su potvrdili kako nemaju sitne cigle, a nadaju se da bi je možda mogli nabaviti za 15-ak dana od dobavljača iz Srbije.<br /><br /></p> <p>- Roba od dobavljača jo&scaron; nam nije stigla. Nedostaje jo&scaron; nekog građevnog materijala, ali to je normalno jer roba dolazi i odlazi kroz kupnju i prodaju. Velika je potražnja za sitnom ciglom - kazali su iz banjolučke tvrtke. - Potražnja za građevnim materijalom raste s obzirom na veliki porast stambene gradnje, posebice u većim gradovima - kazao je Sa&scaron;a Grabovac iz Udruge ekonomista RS-a SWOT. Sitna cigla, kaže Grabovac, ne proizvodi se u većim količinama pa se ljudi snalaze na druge načine. Jedan od razloga zbog kojeg je do&scaron;lo do nedostatka ovog proizvoda možda je i taj &scaron;to zbog pandemije koronavirusa ljudi neće ići na ljetovanje pa vi&scaron;e žele graditi i renovirati vikendice za koje se ovaj građevni materijal najvi&scaron;e koristi, objasnio je za Nezavisne.<br /><br /></p> <p><strong>Rast cijena<br /><br /></strong></p> <p><span>Promatrajući situaciju s drugim materijalom koji je potreban za gradnju, cijene proizvoda od željeza i čelika povećane su i za 60%, a u tvrtkama koje se bave prodajom ovih materijala predviđaju da bi moglo doći i do novih poskupljenja. Direktor Gospodarske komore RS-a ranije je objasnio kako će ova poskupljenja u težak položaj staviti prvenstveno tvrtke koje se bave proizvodnjom čeličnih konstrukcija, ali i one koje koriste armaturno željezo. - Tvrtke koje se bave ovim poslom sigurno će postati nekonkurentne, a u većem problemu mogle bi biti ako su ranije potpisale ugovore koje će poslije te&scaron;ko aneksirati novim, znatno vi&scaron;im cijenama - kazao je Ćorić. Kao jedan od razloga za rast cijena spominje se odnos Kine i SAD-a te EU, koji je uveo odgovarajuće kvote za uvoz čelika. To su globalni procesi na koje države ne mogu utjecati. Rast cijena na ovakav način obja&scaron;njava i za&scaron;to cijene nekretnina rastu umjesto da padaju, a potražnja za stanovima je, kako su ranije kazali, sve veća. - Pandemija koronavirusa nije umanjila potražnju, upravo suprotno, ali problem nastaje jer se slabo gradi. Cijene stanova u novogradnji vi&scaron;e su nego prije, ali i one u starogradnji polako rastu - kazali su nam ranije iz agencija za nekretnine, pi&scaron;e Vecernji.ba.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-16-gradjevina.jpgU BiH oko 1,5 milijun radno sposobnih ni ne traži posaohttp://grude.com/clanak/?i=280380280380Grude.com - klik u svijetSat, 17 Apr 2021 12:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-posao-16.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni i Hercegovini ima oko 1,4 milijuna aktivnog radno sposobnog stanovništva, ali je porazno da ima i oko 1,5 milijun radno sposobnih koji su neaktivni, odnosno ne traže posao.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to to znači i &scaron;to nam govori?</p> <p>- To su ljudi koji ne traže posao ili ne žele raditi, žive od pomoći države, doznaka iz inozemstva, rodbine. To nam je rak rana. Nije problem toliko stopa nezaposlenosti koliko neaktivnost. U svim anketama koje su rađene proteklih godina je visoka stopa neaktivnosti &ndash; kazao je Boris Pupić iz Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH za Faktor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podatci da je oko 1,4 milijun aktivnog i oko 1,5 milijun neaktivnog stanovni&scaron;tva navedeni su u posljednjoj anketi o radnoj snazi koju je objavila Agencija za statistiku BiH, a odnose se na četvrti kvartal 2020. godine. Podatci se, vjerojatno, do danas nisu mnogo promijenili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njenja radi, u aktivno stanovni&scaron;tvo spadaju i zaposleni i oni koji se nalaze na biroima za zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postavlja se pitanje za&scaron;to ovoliko ljudi ne traži posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kod osoba sa 50 i vi&scaron;e godina to su uglavnom zdravstveni razlozi. Ali moram reći da je pogotovo veliki postotak mladih neaktivnih, koji se niti educiraju niti traže posao. Oni su samoizborom neaktivni. Prvo, percepcija mladih je da je za posao potrebna neka veza, a ni ne probaju. Dakle nema&scaron; posao, žali&scaron; se, a ne radi&scaron; ni&scaron;ta da ga dobije&scaron; jer kaže&scaron; da je svaka procedura sumnjiva - stava je sociolog Amer Osmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi problem je, dodao je, &scaron;to mnogi mladi gledaju da napuste BiH pa onda odlažu traženje posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Treća kategorija su oni koji su motivirani da ne rade. Spremni su, ali su roditelji protiv njihove radne aktivnosti u poslovima koji su manje plaćeni, za koje ne treba visoka razina obrazovanja &ndash; istaknuo je Osmić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovor na pitanje za&scaron;to je ovoliko neaktivnih ljudi mogao bi se naći i u idućim podatcima:</p> <p>Prema anketi o radnoj snazi, kada je riječ o starosti neaktivnog stanovni&scaron;tva, njih 36,6 posto su stariji od 65 godina, oko 26,5 posto su oni između 50 i 64 godine, dok je 18,8 posto onih između 25 i 49 godina, a ostatak od 18 posto su mladi od 15 do 24 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 47,7 posto neaktivnog stanovni&scaron;tva ima zavr&scaron;enu samo osnovnu &scaron;kolu ili ni to, 46,3 posto ih je sa srednjom &scaron;kolom i specijalizacijom, a &scaron;est posto sa zavr&scaron;enom vi&scaron;om &scaron;kolom, fakultetom, magistratom ili doktoratom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to je zabrinjavajuće je i to da 133.000 ili 56,5 posto nezaposlenih osoba, dakle onih koji su na birou, posao traži duže od dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Većinom su to nekvalificirane osobe, KV radnici i oni sa srednjom stručnom spremom, a to su te&scaron;ko zapo&scaron;ljive kategorije. Nekvalificirani imaju zavr&scaron;enu samo osnovnu &scaron;kolu ili ni to. Među KV i onih sa srednjom &scaron;kolskom spremom ima puno starijih, iz biv&scaron;eg sustava gdje je industrija bila dominantna grana, a danas je ima manje. Uz to imate i novu tehnologiju i treba dodatna obuka. Ljudi su često obeshrabreni, a ima i onih koji su na biroima u FBiH zbog zdravstvene za&scaron;tite. RS i Brčko distrikt su razdvojili aktivne i neaktivne tražioce posla &ndash; pojasnio je Pupić iz Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-posao-16.jpgU Dalmaciji se otvara luksuzni hotel pod zemljom, noćenje 1.000 eurahttp://grude.com/clanak/?i=280360280360Grude.com - klik u svijetFri, 16 Apr 2021 14:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-16-hotel-pod-zemljom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotel je član vodećih svjetskih hotela i može istovremeno primiti najviše 16 gostiju.<p>&nbsp;</p> <p>Časopis Forbes uvrstio je Villa Nai 3,3 među devet hotela iz snova na Mediteranu koji svoja vrata otvaraju ove godine. A ovaj hotel, izgrađen na Dugom otoku u Hrvatskoj, zaista je ne&scaron;to posebno. I stoga &scaron;to je većinom pod zemljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima dizajnera, hotel sa pet soba i tri apartmana pružit će gostima najautentičniji kontakt s prirodom, jer se nalazi na deset hektara stoljetnog maslinika na Žmanu na jugu ovog dalmatinskog otoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za razliku od hrpe drugih luksuznih hotela u Hrvatskoj koji su narasli uz pomoć stranih investitora, vilu Nai 3.3 "skrivio" je maslinar. Naime, izgradnju je uz pomoć državnih poticaja finansirao međunarodno poznati proizvođač organskog maslinovog ulja, Splićanin Goran Morović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel se ističe uglavnom arhitekturom, velikim dijelom ležeći pod zemljom, &scaron;to samo minimalno &scaron;teti prirodnom okoli&scaron;u. Iskopani kamen uglavnom je kori&scaron;ten za izgradnju, a svaka jedinica će imati zaseban izlaz na privatnu terasu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Villa Nai 3.3. Ima sve &scaron;to hotel s pet zvjezdica može ponuditi - gosti će imati otvoreni beskrajni bazen sa slanom vodom, zatvoreni bazen sa saunama, wellness centar s tretmanima maslinama, sobu za cigare, bar, dva restorana i vanjsko tenisko igrali&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dizajneri su veliku pažnju posvetili detaljima poput posteljine, kvalitetnog namje&scaron;taja, kupaonske opreme i kozmetike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objekt uključuje jo&scaron; manju pre&scaron;u za ulje, butik za prodaju otočnih proizvoda i ku&scaron;aonicu za ku&scaron;anje kućnog maslinovog ulja Nai 3.3, jednog od prvih hrvatskih organskih maslinovih ulja certificiranog u &scaron;vicarskom laboratoriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel je član vodećih svjetskih hotela i može istovremeno primiti najvi&scaron;e 16 gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, cijena je također pet zvjezdica - za noćenje u Villi Nai 3,3 odvojit ćete vi&scaron;e od tisuću eura, a u &scaron;pici turističke sezone čak 2000.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-16-hotel-pod-zemljom.jpgNijemci u kupreški Dolomit ulažu 15 milijuna eura i zapošljavaju 50 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=280314280314Grude.com - klik u svijetWed, 14 Apr 2021 10:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-14-dolomit-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Dolomit d.o.o. iz Kupresa, koja se bavi eksploatacijom i preradom kamena, na dobrom je putu krenuti u smjeru novog i drugačijeg rada i poslovanja, koje bi trebalo donijeti dobre rezultate, na zadovoljstvo vlasnika, zaposlenika i općenito lokalne zajednice.<p><br />Nakon razmjerno dugačkih i detaljnih istraživanja, upoznavanja i pregovaranja, njemačka grupacija Brilliant 3221 GmbH iz Berlina kupila je u cijelosti Dolomit te pravno i praktički formalno preuzela upravljanje i daljnje poslovno vođenje i preslagivanje tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju su u Kupres do&scaron;la četvorica zaposlenika iz grupacije Brilliant 3221 GmbH iz Berlina, na čelu s direktorom Janom Weverom, i u utorak provela prvi radni dan na poslu u Dolomitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pokrenuli smo postojeća proizvodna postrojenja, sve je u funkciji i uspje&scaron;no je započelo, međutim, eksploataciju kamena smo odgodili jer je na kamenolomu snijeg od 40 do 50 cm. Nastavit ćemo čim se vremenske prilike poprave. Plan je nastaviti s dosada&scaron;njom proizvodnjom, razgovarat će se s dosada&scaron;njim i novim kupcima, kaže za Večernji list Tomislav Bagarić, dosada&scaron;nji direktor i jedan od 13 dosada&scaron;njih vlasnika tvrtke Dolomit, koju su u privatizaciji kupili 2000. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bagarić je na čelu Dolomita bio 28 godina, sad će biti glavni savjetnik novog direktora Dolomita Jana Wevera. Dodaje kako sada slijedi razdoblje transformacije, njemački partneri i vlasnici odlučit će kojim tempom i koliko će se radnika zaposliti&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bili smo klasična betonara, radili tzv. grube frakcije za nasipe, za betonare, uglavnom na području Tomislavgrada i Livna, a novi partner će raditi program mikrofrakcija: za žbuke, umjetni kamen, keramička ljepila i za neke druge primjene. Dvije godine pripremali smo za njemačke partnere dokumentaciju, za probu smo izbu&scaron;ili 700 metara u dubinu kako bismo se uvjerili da na&scaron; kamen ima kvalitetu i kvantitetu. Oni su to potvrdili i to je bio temelj za potpisivanje ugovora. Na&scaron;i partneri obećali su uložiti dodatna financijska sredstva koja će donijeti nova zapo&scaron;ljavanja, obja&scaron;njava Bagarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema poslovnom planu, proizvodit će se 300.000 tona različitih proizvoda iz programa mikrofrakcija, veći dio ići će u izvoz, a ostali na trži&scaron;te BiH. Za to će biti potrebno instalirati nova, suvremene proizvodne pogodne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posao će dobiti na&scaron;i mladi ljudi koji žele raditi, a siguran sam kako će nova tvrtka osigurati vrhunske plaće i zaradu kojom će biti zadovoljni, tvrdi Bagarić za Večernjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzeće Dolomit postoji već 80 godina, do rata je zapo&scaron;ljavalo do 150 radnika, a donedavno, prije njemačkog preuzimanja, imalo je 30-ak zaposlenih. Vlada Hercegbosanske županije je u veljači odobrila prijenos stopostotnog vlasničkoga udjela u gospodarskom dru&scaron;tvu Dolomit d.o.o. Kupres na njemačku grupaciju Brilliant 3221 GmbH iz Berlina. Direktor Wever najavio je kako je plan u sljedećih pet godina uložiti 10 do 15 milijuna eura i zaposliti oko 50 domaćih radnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-14-dolomit-kupres.jpgHercegovina na najvećoj europskoj platformi za aktivni turizamhttp://grude.com/clanak/?i=280313280313Grude.com - klik u svijetWed, 14 Apr 2021 09:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-25-priroda_bicikl_rekreacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina kao idealna cikloturistička destinacija, danas je san koji je nikad bliži zahvaljujući grupi entuzijasta koji su vjerovali u svoj san i uporno radili na ostvarenju svojih ciljeva.<p><br />Aktivni turizam, cikloturizam i biciklistička putovanja na duge distance rastući su turistički trend koji je promijenio način na koji mnogi putnici doživljavaju novo odredi&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izazov za bicikliranje kroz ruralne dijelove zemlje, sela, planine, pa i dolinama rijeka i gradovima, praćen sporijim tempom koji dolazi s ovim načinom prijevoza, učinio je vožnju biciklom jednim od najbržerastućih turističkih trendova, novo iskustvo za mnoge putnike koji traže aktivni odmor, jo&scaron; dublje i autentičnije iskustvo s destinacijom u kojoj borave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjesni su ovoga bili članovi udruge &ldquo;HerzegovinaBike&rdquo; dok su tijekom posljednjih godina uporno radili na svojim ciljevima i promovirali Hercegovinu kao idealnu cikloturističku destinaciju, a njihov glas doprio je i do daleke Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ove godine turistička ponuda Hercegovine pronaći će se i na Outdoor Active, najvećoj europskoj platformi za aktivni turizam, a bitno je kazati kako ova platforma broji vi&scaron;e milijuna korisnika aktivnog turizma, korisnika koji su sutra potencijalni posjetioci i na&scaron;e zemlje.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/ePWbaGtZLNg" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To je jedna izvrsna vijest za turizam u na&scaron;oj zemlji. Vijest koja nam u ove tamne dane za turizam i sve turističke djelatnike nekako vraća nadu za bolje sutra i daje ono svjetlo na kraju tunela koje toliko dugo čekamo. Istina je da Outdoor Active &scaron;iri svoju ponudu u kojoj će se naći i turistička ponuda Hercegovine. Zapravo ovo je tema o kojoj razgovaramo jo&scaron; od pro&scaron;le godine, kada smo i&scaron;li u Beograd na njihovu prezentaciju projekta biciklističke rute &ldquo;Beograd Dubrovnik&rdquo;, a koja se na jednom dijelu oslanja na na&scaron;u Ćirinu stazu, nakon čega su i krenuli razgovori o na&scaron;oj suradnji. Svjesni su koliko smo velik posao napravili ovdje u Hercegovini po pitanju razvoja cikloturizma, od Ćirine pruge sa kojom kreće cijela priča, do jako velike mreže biciklističkih staza, BikeFriendly Standarda koji razvijamo sa Redahom, edukacije cikloturističkih vodiča, sve do izvrsnih promotivnih događaja koje organiziramo u Hercegovini&ldquo;, kazao je Toni Zorić, predsjednik udruge HerzegovinaBike.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Iskren da budem na početku na&scaron;ih razgovora nismo ni svjesni bili koliko je jaka ta kompanija sa kojoj razgovaramo, sve dok nismo dobili moderatorske ovlasti na njihovoj platformi kako bi smo istu punili turističkim sadržajima i ponudom iz Hercegovine. I to je već danas realan posao, na&scaron;i članovi udruženja već rade na ovoj platformi i unose turistučku ponudu, staze, smje&scaron;tajne kapacitete, destinacije koje imamo na na&scaron;oj web stranici HerzegovinaBike. Uvjereni smo kako ćemo sutra kada prođe ova situacija sa koronom i kada se turizam vrati u normalno stanje imati jako velik broj turista upravo preko OutdoorActive platforme&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je kazati kako nije samo cikloturizam ponuda koja se nalazi na Outdoor Active, tu je jo&scaron; i puno sadržaja aktivnog oblika turizma, poput planinarenja, zimskih sportova, skijanja, sportova na vodi, sve do smje&scaron;tajnih kapaciteta, gastro ponude, destinacija i drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Jo&scaron; nekoliko udruga kroz projekte surađuje sa OutdoorActive i rade odličan posao unoseći cjelokupnu turističku ponudu Bosne i Hercegovine na ovu njemačku platformu. Kroz projekte preko kojih surađujemo dobili smo priliku da napravimo dobar posao i razvijemo odličnu suradnju koja će u godinama koje su pred nama donijeti jako pozitivne i velike stvari. Svjesni smo, pred nama je velik posao, ali isto tako znamo koliko će ovaj posao biti na sveopće dobro u danima kada turizam ponovo procvjeta i to je ono &scaron;to nam daje elan da radimo i idemo prema naprijed&ldquo;, kazao je Zorić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cikloturizam je hobi koji kombinira turizam i biciklizam, aktivnost se sastoji od otkrivanja novih mjesta, krajolika i mjesta ili čak nerijetko za posjet zemljama i državama koje koriste bicikl kao prijevozno sredstvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-25-priroda_bicikl_rekreacija.jpgHercegovac novi šef Uprave Zagrebačke banke!http://grude.com/clanak/?i=280278280278Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 15:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-ivan-vlaho.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novim predsjednikom Uprave Zagrebačke banke odlukom Nadzornog odbora imenovan je Ivan Vlaho iz Mostara, čiji mandat počinje 1. rujna, izvijestili su danas iz Zagrebačke banke, dok je za članicu Uprave imenovana Jasna Mandac.<p>&nbsp;</p> <p>Nadzorni odbor Zagrebačke banke, kako se navodi u priopćenju, na dana&scaron;njoj je sjednici donio odluku o imenovanju Ivana Vlahe novim predsjednikom Uprave Zagrebačke banke na mandatno razdoblje do isteka tekućeg mandata Uprave Banke, odnosno do 7. veljače 2023.<br /><br /></p> <p>Od 1. rujna 2021., Ivan Vlaho zamijenit će trenutnog predsjednika Uprave Romea Collinu koji nakon 40 uspje&scaron;nih godina u bankarstvu odlazi u mirovinu.<br /><br /></p> <p>"Čestitamo Ivanu na imenovanju i želimo mu puno sreće na novoj poziciji. Sigurni smo kako će njegovo veliko znanje i iskustvo biti od velike koristi Zagrebačkoj banci", istaknuli su glavni direktori UniCreditovog Komercijalnog bankarstva Srednje i istočne Europe Gianfranco Bisagni i Niccolo Ubertalli.<br /><br /></p> <p>"Uspje&scaron;no je vodio banke Grupe UniCredit u srednjoj i istočnoj Europi"<br />Vlaho je, kako navode, uspje&scaron;no vodio banke Grupe UniCredit u srednjoj i istočnoj Europi, pokazujući snažnu predanost i vodstvo. "Njegovo imenovanje dokazuje predanost Grupe razvoju svojih talenata i uspje&scaron;no planiranje programa sukcesije&ldquo;, poručili su Bisagni i Ubertalli.<br /><br /></p> <p>Također, zahvalili su Romeu na doprinosu tijekom njegove karijere i posebno na njegovom zalaganju u daljnjem jačanju vodeće pozicije Zagrebačke banke na hrvatskom trži&scaron;tu u vrlo izazovnim pandemijskim vremenima.<br /><br /></p> <p>"Njegova dokazana iskustva na međunarodnoj bankarskoj sceni, bogato iskustvo u industriji i vodstvu osigurali su uspje&scaron;nu provedbu strategije Grupe i Banke", kazali su.<br /><br /></p> <p>Vlaho, koji je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, karijeru je započeo 2000. kao analitičar rizika u Zagrebačkoj banci u Mostaru, a tijekom gotovo 21 godine rada u UniCreditu obna&scaron;ao je nekoliko funkcija i radio u nekoliko članica UniCredit Grupe.<br /><br /></p> <p>Od 2010. do 2013. bio je predsjednik Uprave UniCredit Bank Banja Luka, od 2013. do 2016. predsjednik&nbsp;Uprave UniCredit Bank Mostar, a 2016. direktor Maloprodaje UniCredita za Srednju i istočnu Europu.<br /><br /></p> <p>2019. Vlaho je imenovan zamjenikom predsjednika Uprave UniCredit Bank u Mađarskoj.<br /><br /></p> <h3>Jasna&nbsp;Mandac umjesto Lorenza Ramajola<br /><br /></h3> <p>Jasna&nbsp;Mandac će, kako se navodi u priopćenju,&nbsp;zamijeniti&nbsp;dosada&scaron;njeg člana Uprave Lorenza Ramajolu, koji će ostati na svojoj poziciji do 1. svibnja 2021., nakon čega će preuzeti novu upravljačku poziciju unutar UniCredit Grupe.<br /><br /></p> <p>Mandac, koja je diplomirala na Ekonomskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagreba, u Zagrebačkoj banci radi od 1997. godine. U 2005. postala je direktorica Financija, dvije godine kasnije, 2007. godine, imenovana je direktoricom Strategije, planiranja, proračuna i kontrolinga, a od rujna 2007. do 2015. preuzela je ulogu direktorice Upravljanja aktivom i pasivom.<br /><br /></p> <p>Od 2015. do 2017. bila je direktorica Trži&scaron;nih, likvidnosnih i operativnih rizika, integracije rizika i interne validacije, a od rujna 2017. članica Uprave zadužena za&nbsp; financije&nbsp;u UniCredit Bulbank, najvećoj banci u Bugarskoj.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Odluke&nbsp;o imenovanju novog predsjednika i članice&nbsp;Uprave podliježe suglasnosti Hrvatske narodne banke, napominju iz&nbsp;Zagrebačke banke.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-ivan-vlaho.jpgBogati su još bogatiji, a Bezos najbogatijihttp://grude.com/clanak/?i=280231280231Grude.com - klik u svijetFri, 09 Apr 2021 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-jeff-bezos-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najviše je napredovao Elon Musk..<p>&nbsp;</p> <p>Jeff Bezos četvrtu je godinu zaredom najbogatiji čovjek u svijetu, objavio je časopis Forbes. Osnivač Amazona 'vrijedi' 177 milijardi dolara, &scaron;to je 64 milijarde vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine zahvaljujući velikom rastu vrijednosti Amazonovih dionica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e je napredovao Elon Musk koji je lani bio tek 35. na listi s 24,6 milijardi dolara imovine. On je samo u proteklih godinu dana zaradio nevjerojatne 126,4 milijarde dolara i s ukupno 151 milijardom 'se lansirao' na drugo mjesto. Najvi&scaron;e to može zahvaliti 700-postotnom rastu cijene dionice Tesle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinski vlasnik najvećeg svjetskog proizvođača luksuzne robe LVMH (Louis Vuitton Mo&euml;t Hennessy) francuski tajkun Bernard Arnault bio je i ostao treći na listi, ali je i on gotovo udvostručio bogatstvo, na 150 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrti je i dalje Bill Gates, osnivač Microsofta, sa 124 milijarde dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Peti je osnivač Facebooka Mark Zuckerberg s 97 milijardi, a slijedi ga najuspje&scaron;niji svjetski investitor Warren Buffett s milijardom manje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivač Oraclea Larry Ellison vrijedi 93 milijarde dolara, dvojica osnivača Googlea Larry Page i Sergey Brin vrijede 91 odnosno 89 milijardi dolara, a prvih deset zaključuje indijski tajkun i najbogatiji Azijac Mukesh Ambani s 84,5 milijarde.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbogatija žena svijeta je vlasnica L'Oreala Fran&ccedil;oise Bettencourt Meyers s 73,6 milijarde dolara i ukupno 12. na listi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Desetorica najbogatijih vrijede 1,15 bilijuna dolara, &scaron;to je za dvije trećine vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjedinjene Države i dalje imaju najvi&scaron;e milijardera, 724, ali ih Kina sustiže sa 698 milijardera. U Europi ih je 628.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-jeff-bezos-2.jpgBraća Pivac počela sa izgradnjom tvornice u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=280221280221Grude.com - klik u svijetFri, 09 Apr 2021 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-pivac_logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradnja milijunskog projekta koji će zapošljavati desetke Ljubušaka započela je ovih dana.<p>&nbsp;</p> <p>Na vi&scaron;e od 20.000 četvornih metara počelo je ravnanje terena za budući pogon koji gradi Mesna industrija Braća Pivac, pi&scaron;e Večernji list. Riječ je o kompleksu u gospodarskoj zoni Mostarska Vrata &ndash; Cerno koji će nakon zavr&scaron;etka sadržavati skladi&scaron;te svježeg mesa, skladi&scaron;te zamrznutoga mesa, pogon rasijecanja, pogon pakiranja svježeg mesa, pogon narezivanja, su&scaron;nicu, proizvodnju mesnih prerađevina, diskont, maloprodaju, administraciju i komercijalu te odjel transporta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U samom početku poslovanja planirano je zapo&scaron;ljavanje od 50 do 70 osoba. Ba&scaron; kao i u proizvodnim pogonima Grupe Pivac na području Hrvatske, i u pogonu čija je gradnja započela u Ljubu&scaron;kom prioritet će biti odvijanje tehnolo&scaron;koga procesa proizvodnje po najvi&scaron;im standardima, u skladu s međunarodnim normama kvalitete i sigurnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Primjenjujemo najmodernije tehnologije proizvodnje svježeg mesa i prerađevina te kontinuirano ulažemo u modernizaciju, nabavu nove opreme, strojeva i transportnih vozila. Ovakvu poslovnu politiku nastavljamo i kada je u pitanju &scaron;irenje djelatnosti na područje BiH. Daljnjim ulaganjima u proizvodne kapacitete i maksimalnim kori&scaron;tenjem domaće sirovine, cilj nam je postati jo&scaron; veći pokretač razvoja gospodarstva na ovim prostorimaa", naveli su iz Mesne industrije Pivac nakon potpisivanja ugovora o kupnji zemlji&scaron;ta s gradonačelnikom Ljubu&scaron;kog Vedranom Markotićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, sredinom listopada pro&scaron;le godine predstavnici Grada Ljubu&scaron;kog i Braće Pivac potpisali su ugovor kojim su nekretnine Gornje brdo u Hra&scaron;ljanima povr&scaron;ine 5856 četvornih metara i Gaj u Cernu povr&scaron;ine 16.052 četvorna metra pre&scaron;le u vlasni&scaron;tvo Mesne industrije Braća Pivac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zamjenu Grad Ljubu&scaron;ki postao je vlasnik nekretnine Gornje brdo povr&scaron;ine 9978 četvornih metara, a također je u gradski proračun uplaćena razlika u trži&scaron;noj cijeni predmetnih parcela, sukladno procjeni ovla&scaron;tenog sudskog vje&scaron;taka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tom prilikom direktor Mesne industrija Braća Pivac Ivica Pivac kazao je kako gradnjom kompleksa u Ljubu&scaron;kom žele, nakon Hrvatske, svoju poslovnu priču pro&scaron;iriti i na BiH. Podsjetio je kako ta poslovna priča obuhvaća sve aspekte proizvodnoga procesa &ndash; od pogona rasijecanja, preko prerade, proizvodnje mesnih prerađevina, su&scaron;nice pa sve do transporta i maloprodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je važno istaknuti da će ovo ulaganje, kroz razvoj proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, ujedno pridonijeti gospodarskom razvoju Ljubu&scaron;kog i cijelog ovog kraja.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-pivac_logo.jpgNema krize za polovne limene ljubimcehttp://grude.com/clanak/?i=280206280206Grude.com - klik u svijetThu, 08 Apr 2021 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-30-volkswagen-emblem.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usprkos pandemiji povećan je uvoz automobila u BiH<p>&nbsp;</p> <p>Trži&scaron;te automobila u BiH polako se oporavlja, usprkos pandemiji uzrokovanoj virusom korona, o čemu govori i najnoviji podatak da je u prva tri mjeseca ove godine uvezeno skoro 1.000 novih i polovnih vozila vi&scaron;e nego u istom razdoblju lani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, u prva tri mjeseca pro&scaron;le godine u zemlju je uvezeno ukupno 10.750 vozila, od čega je 2.238 novih i 8.512 polovnih automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U prva tri mjeseca ove godine uvezeno je 11.699 automobila, od kojih su 9.682 polovna vozila i 2.017 novih", podatak je UNO BiH, koji pokazuje da je do&scaron;lo do porasta uvoza polovnih, ali i do pada uvoza novih četvorotočka&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njihovima podacima, u 2020. godini ukupno su uvezena 40.963 automobila, od čega je bilo 6.910 novih, a 34.053 polovna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Haris Muratović, predsjednik Udruženja zastupnika i trgovaca automobilima pri Gospodarskoj komori FBiH, kazao je za "Nezavisne" da je na&scaron;e trži&scaron;te malo i da je svako povećanje vidljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Možemo konstatirati da je ove godine poslovni ambijent malo bolji nego pro&scaron;le godine, s obzirom na to i da nam je pro&scaron;le godine covid kriza bila totalno nepoznata, i sam psiholo&scaron;ki efekt uvjetovao je da bh. građani prestanu razmi&scaron;ljati o kupovini vozila", kazao je Muratović i dodaje da je ove godine situacija sa virusom korona malo opu&scaron;tenija i, kako kaže, odmah se to odrazilo na sam uvoz, navode Nezavisne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sama najava dolaska cjepiva također ohrabruje, tako da i oni ljudi koji se odlučuju za kupovinu automobila razmi&scaron;ljaju da će i ova pandemija proći brzo", kazao je Muratović i istaknuo da su stručnjaci iz ove oblasti suglasni da dolazi do oporavka trži&scaron;ta automobila i da je realno očekivati da će situacija u narednom periodu biti jo&scaron; povoljnija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pro&scaron;le godine je mjesec dana bio obustavljen rad auto-salona i servisa, tako da je to uzrokovalo neaktivnost servisa, a samim tim je bila zaustavljena i prodaja", ističe Muratović. Dodaje da ove godine nije bilo obustave rada, tako da su saloni nesmetano radili, ali, kakao kaže Muratović, sigurno sa umanjenim kapacitetima u odnosu na 2019. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako tvrdi, realno je očekivati da će rent-a-car kuće u ovoj godini bolje poslovati, jer, kako ističe, već su krenule u nabavku automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pro&scaron;le godine od pojave virusa korona, rent-a-car kuće su otkazale sve nabavke, a kod nas je ovaj segment veoma bitan, jer na godi&scaron;njem nivou sigurno se uvezu oko 2.500 do 3.000 vozila", kazao je Muratović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ekonomski analitičari smatraju da je opravak trži&scaron;ta automobila vidljiv, ali i očekivan i u ovoj godinu. Igor Gavran, ekonomski analitičar, u razgovoru za "Nezavisne" kaže da je postepeni, blagi oporavak prodaje automobila očekivan, jer su, kako kaže, mnogi odgađali nabavku vozila u prethodnoj godini zbog pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Novo pogor&scaron;anje epidemiolo&scaron;ke situacije i usporavanje ekonomske aktivnosti kojima svjedočimo mogli bi ponovno okrenuti trend ka negativnom", kazao je Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz auto-salona ističu da je pandemija virusa korona sigurno utjecala na to da prodaja auta bude smanjena, ali da je situacija bolja nego pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nema nekakvih pravila, jedna mjesec ima kupaca, drugi ne, ali je za nijansu bolje nego pro&scaron;le godine", kazali su.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-30-volkswagen-emblem.jpgUdruga hotelijerstva u Međugorju predlaže negativan antigenski test za strancehttp://grude.com/clanak/?i=280191280191Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 16:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osnivačka Skupština Udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje održana je u utorak u Međugorju, a za predsjednika te udruge izabran je Davor Ljubić.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Upravnog odbora je Mario Vasilj, a članovi su Zoran Jerković i Marinko Ostojić Su&scaron;ac. Za tajnika Udruge je izabran Ante Kozina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je Udruge, između ostalog, zajednički nastup prema tijelima uprave, od općinskih do državnih, zajednički nastup na sajmovima, te dono&scaron;enje prijedloga za bolje poslovanje u vremenu koje dolazi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga je dobrovoljna i mogu joj pristupiti svi koji su zainteresirani za dobrobit hodočasničkog turizma i hotelijerstva u Međugorje, navodi se u priopćenju Udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom skup&scaron;tine bilo je riječi i o temama vezanih za pandemiju koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će novoosnovana Udruga zatražiti od nadležnih tijela da se &scaron;to prije donese propis za ulazak stranaca u BiH, a predlažu da uvjet za ulazak bude negativan antigenski test ili potvrda o cijepljenju, odnosno potvrda o preboljenom covidu- 19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, predloženo je da se uputi zahtjev za otvaranje mobilnog punkta za testiranje hodočasnika u Međugorju te da se u skladu s mogućnostima, subvencionira samo testiranje. Način subvencioniranja bi se trebao žurno dogovoriti, kako bi mogli dostaviti informaciju zainteresiranim hodočasnicima i turistima, naveli su iz Udruge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknut je veliki interes hodočasničkih skupina za dolazak u Međugorje tijekom ove godine, ali zbog trenutnih mjera koje su na snazi &scaron;irom Europe, veliki broj dolazaka je upitan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz to, istaknut je i sigurnosni aspekt i pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera u hotelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge se nadaju da će zajedničkim radom, lak&scaron;e pronaći rje&scaron;enje i izlaz iz te&scaron;ke situacije u kojoj su se na&scaron;li turizam, hotelijerstvo, ugostiteljstvo i promet.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-medjugorje.jpgU Americi fali kečapahttp://grude.com/clanak/?i=280189280189Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-kecap.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SAD se suočava s manjkom kečapa jer je zbog pandemije koronavirusa porasla potražnja za tim popularnim dodatkom hrani, prenosi u srijedu BBC.<p>&nbsp;</p> <p>Heinz, najpoznatija marka kečapa, priopćila je da je po rasta potražnje do&scaron;lo zbog pojačanog trenda dostave ili uzimanja hrane za van.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi uz hranu naručuju vi&scaron;e kečapa u vrećicama koje su zamijenile kečap u bocama na stolovima restorana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka je obećala da će pojačati proizvodnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Heinz je agenciji AFP rekao da je prilagodio proizvodne procese, ali da je "potražnja i dalje veća od ponude".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Wall Street Journalu, cijena kečapa porasla je od siječnja 2020. za 13 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-kecap.jpgEvo koja zanimanja će biti najtraženija u 2021. godinihttp://grude.com/clanak/?i=270166270166Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-19-posao_strrs.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Informacije i komunikacije" tijekom cijele 2020. godine obilježene pandemijom, a sve uslijed povećane digitalizacije poslovnih procesa i jačanja prisustva informacionih tehnologija u društvu generalno – navodi se u istraživanju.<p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini nezaposleno je oko 410.770 osoba, prema posljednjim podacima koje je objavila Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na veljaču pro&scaron;le godine, nezaposlenost u BiH je veća za blizu dva posto, &scaron;to je posljedica smanjene ekonomske aktivnosti uslijed pandemije koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, neka zanimanja su "procvjetala" u ovih godinu dana pandemije i iskristalizirala se kao najtraženija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trži&scaron;te rada se drastično promijenilo u vrijeme pandemije a organiziran rad od kuće, mnogim zanimanjima omogućio je da prežive pandemiju. Istraživanje portala Bolji Posao.com pokazalo je da su u vrijeme pandemije najtraženiji dostavljači, vozači, call agenti, radnici u proizvodnji i programeri &ndash; kazali su za Faktor s portala BoljiPosao.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istakli su da se na prvom mjestu liste najtraženijih zanimanja u doba pandemije koronavirusa nalaze operateri u pozivnom centru jer se povećala potreba za podr&scaron;kom korisnicima putem telefona i online.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nova zanimanja mogla bi da se pojave u domenu digitalizacije- ocijenila je Mirela Isaković, Savjetnik za regrutaciju na BoljiPosao.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenula je da su, iako je pandemija na određeni period zaustavila odliv radne snage, i dalje jako traženi različiti IT profili, zatim vozači za međunarodni prevoz te građevinski radnici. - Trži&scaron;te rada ćemo nastaviti pratiti i nadati se očuvanju radnih mjesta i potrebi za novim zapo&scaron;ljavanjem &ndash; zaključila je Isaković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na na&scaron; upit o najtraženijim profilima u doba pandemije, iz Federalnog zavoda za zapo&scaron;ljavanje su nas uputili na istraživanje trži&scaron;ta rada u FBiH koje su nedavno preveli. Rezultati će neke možda i iznenaditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su najtraženija zanimanja prodavač, &scaron;ivač, vozač, bravar, varilac, obućar, za&scaron;titar, tesar, mesar, call centar operater i slastičar. Istovremeno, najtraženija zanimanja visoke stručne spreme su IT stručnjak, ma&scaron;inski inženjer, građevinski inžinjer, inžinjer elektrotehnike, ekonomista, arhitekt, grafički dizajner, magistar farmacije, komercijalista i veterinar. - Za zanimanja sa fakultetskim obrtazovanjem najveća iskazana potražnja je za IT stručnjacima i ovaj podatak potvrđuje činjenicu rasta broja zaposlenih u djelatnosti</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Informacije i komunikacije" tijekom cijele 2020. godine obilježene pandemijom, a sve uslijed povećane digitalizacije poslovnih procesa i jačanja prisustva informacionih tehnologija u dru&scaron;tvu generalno &ndash; navodi se u istraživanju. Ono &scaron;to bi mnoge moglo zanimati je da će, sudeći prema potrebama poslodavaca koje su iskazali, trgovci biti najtraženiji radnici u 2021. godini, a potom &scaron;ivači koji su pro&scaron;le godine bili najtraženiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Iako je usljed posljedica pandemije sektor ugostiteljstva i hotelijerstva pretrpio velike posljedice, konobari i kuhari su i dalje među zanimanjima sa izraženom potražnjom od poslodavaca &ndash; kažu u Federalnom zavodu za zapo&scaron;ljavanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-19-posao_strrs.jpgNovi/stari gigant u Hercegovini zadržat će postojeće i primiti nove radnike, širiti poslovanje...http://grude.com/clanak/?i=270149270149Grude.com - klik u svijetMon, 05 Apr 2021 09:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-11-posao-dogovor-0952809b95bf1fe194eaff7be8c43255_view_article.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Nomad Foods, američka kompanija sa sjedištem u Velikoj Britaniji i najveća europska tvrtka u segmentu zamrznutih proizvoda, kupio Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od društava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih društava, otvorile su se nove perspektive razvoja, a što je posebice bitno i u kontekstu Hercegovine, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Sigurna radna mjesta<br /><br /></strong></p> <p>Tvornica Ledo Čitluk jedno je od industrijski značajnih poduzeća na prostoru Hercegovine, zapo&scaron;ljava velik broj radnika, a ima iznimno velik značaj za gospodarski razvoj ne samo Čitluka, općine na čijem se prostoru nalazi, već i mnogo &scaron;ire.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o ovoj tvornici, očekivanja su kako će novi vlasnik očuvati ovu razinu poslovanja, pa čak je i podignuti, zadržati sve radnike, ali i omogućiti procese koji će dovesti do novog zapo&scaron;ljavanja.<br /><br /></p> <p>U upravi tvornice Ledo Čitluk uvjereni su kako je ovo zapravo ne&scaron;to najbolje &scaron;to se moglo dogoditi Ledo grupi u cjelini, pa tako i ovoj tvornici.<br /><br /></p> <p><strong>Pero Radman</strong>, direktor tvrtke Ledo d.o.o. Čitluk, u razgovoru za Večernji listi ističe kako je kupnja Ledo grupe najveće priznanje za Ledo i dokaz kako su sve ovo vrijeme poslovali učinkovito.<br /><br /></p> <p>Ovom kupnjom, navodi, otvaraju se brojne nove poslovne prilike za tvornicu iz Čitluka, kao i ostale članice Ledo grupe, a kao posebno značajnu je naveo činjenicu da je kupac jasno poručio kako ulaže u ljude koji imaju veliko iskustvo.<br /><br /></p> <p>To znači kako se mogu očekivati i daljnja ulaganja u proizvodnju i distribuciju, pri čemu će, navodi, biti iskori&scaron;tene komparativne prednosti koje Ledo ima, odnosno ogromno znanje i iskustvo u procesu proizvodnje sladoleda.<br /><br /></p> <p>Sve to vodi k zaključku kako se na ovaj način tvrtkama spomenute grupe iz regije otvaraju nove perspektive u poslovanju.<br /><br /></p> <p>Za kupnju su zainteresirane lokalne vlasti koje očekuju nastavak ulaganja novih vlasnika.<br /><br /></p> <p>Načelnik općine Čitluk&nbsp;<strong>Marin Radi&scaron;ić</strong>&nbsp;optimističan je i očekuje kako će i novi vlasnik tvornice Ledo Čitluk nastaviti poslovati kao i do sada te da će zadržati sve radnike koji rade u tvornici na prostoru općine.<br /><br /></p> <p><strong>Značaj poteza<br /><br /></strong></p> <p>Pritom je naveo kako očekuje i da će doći do pro&scaron;irenja poslovanja, pa i zapo&scaron;ljavanja novih radnika.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, Fortenova grupa d.d. i Nomad Foods Limited potpisali su kupoprodajni ugovor za Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od dru&scaron;tava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih dru&scaron;tava.<br /><br /></p> <p>Vrijednost transakcije iznosi 615 milijuna eura, na bazi bez gotovine i bez dugova, a njezino je zaključenje planirano za treće tromjesečje 2021. godine.<br /><br /></p> <p>Po zaključenju, Nomad Foods postat će vlasnik Poslovne grupe zamrznute hrane, koja obuhvaća vodeći europski portfelj kultnih lokalnih brendova zamrznute hrane sa snažnom prepoznatljivo&scaron;ću među potro&scaron;ačima u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i nekoliko drugih zemalja jugoistočne Europe. S tradicijom duljom od pola stoljeća, Poslovna grupa zamrznute hrane najveći je proizvođač i distributer sladoleda i zamrznute hrane na trži&scaron;tima na kojima posluje.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na&scaron;a Poslovna grupa zamrznute hrane trži&scaron;ni je lider u regiji u kojoj poslujemo i drago mi je da smo u ovom procesu prodaje ostvarili svoj glavni cilj. Cilj je, uz postizanje maksimalne vrijednosti, prije svega bio zaključiti ovu transakciju sa strate&scaron;kim partnerom koji će dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju Poslovne grupe zamrznute hrane te prepoznati punu vrijednost i potencijal ove djelatnosti i njezinih ljudi &ndash; rekao je Fabris Peru&scaron;ko, glavni izvr&scaron;ni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe.<br /><br /></p> <p>Ledo ide u ruke giganta. Naime, Nomad Foods prisutan je u 13 europskih zemalja, a pet najvećih trži&scaron;ta su mu Velika Britanija, Italija, Njemačka, &Scaron;vedska i Francuska, a ovim potezom kreću u pohod na sredi&scaron;nju i istočnu Europu. Značajno je napomenuti kako na europskom trži&scaron;tu zamrznute hrane drže udio od oko 15 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-11-posao-dogovor-0952809b95bf1fe194eaff7be8c43255_view_article.jpgZemljama zapadnog Balkana predviđen ekonomski rast za 4,4 postohttp://grude.com/clanak/?i=270078270078Grude.com - klik u svijetWed, 31 Mar 2021 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-27-ekonomija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zemljama zapadnog Balkana moglo bi doći do ekonomskog rasta od 4,4 posto u ovoj godini ako regija uspješno izađe iz pandemije Covid 19, priopćila je Svjetska banka. <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski rast u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji predviđen je nakon kontrahovanja od 4,8 posto u 2020. godini. U dopuni makroekonomskog izvje&scaron;taja za Europu i Centralnu Aziju, predviđa se da bi ekonomija u zemljama zapadnog Balkana mogla porasti za 3,7 posto u 2022. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uprkos napretku, očekuje se da zarada po glavi stanovnika ostane za 6,5 posto ispod prognoza prije pandemije do 2022. godine", navodi se u dokumentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;ću je nagla&scaron;eno da će glavni preduvjet za rast u regiji biti vraćanje povjerenja potro&scaron;ača i kompanija usljed slabljenja pandemije i smanjene političke nestabilnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zemlje zapadnog Balkana suočene su u ovoj godini sa naglim porastom broja zaraženih virusom korona, ali je u svim zemljama već započeta kampanja cijepljenja, podsjeća Reuters.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-27-ekonomija.jpgNijemci 'patkaju' pare! Usred korone uštedjeli čak 100 milijardi eurahttp://grude.com/clanak/?i=270055270055Grude.com - klik u svijetTue, 30 Mar 2021 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-17-cash.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na prvi pogled, ekonomska kriza uslijed korone dovodi do paradoksalne situacije - mnogi građani Njemačke imaju na računu znatno više novca nego prije godinu dana. <p><br />I - tome se ne nazire kraj. Odnosno, ne predviđa se neki kratkoročni preokret - u pravcu veće potro&scaron;nje.<br /><br /> <br /> &bdquo;Prema podacima Bundesbanke, od siječnja 2020. do siječnja 2021. depoziti privatnih domaćinstava u bankama porasli su za 182 milijarde eura i sada iznose 1,73 bilijuna eura" pi&scaron;nje novinska agencija dpa pozivajući se na statistiku u mjesečnom izve&scaron;taju za ožujak. &bdquo;U svojoj najnovijoj ekonomskoj prognozi ekonomski Institut Ifo sa sjedi&scaron;tem u M&uuml;nchenu povećanje u&scaron;teđevine u 2020. procjenjuje na 100 milijardi eura - i pretpostavlja da će ta suma u prvom kvartalu nastaviti rasti". &bdquo;Mislim da ćemo do sredine godine imati sličnu situaciju kao i cijele pro&scaron;le godine", kaže J&uuml;rgen Gros, predsjednik udruženja GVB, krovne organizacije Volks- i Raiffeisen banki u Bavarskoj, prenosi dpa.<br /><br /></p> <p>Podiže se mnogo manje gotovine Osim toga, tokom pandemije korone znatno manje ljudi je podizalo gotovinu na bankomatima. &bdquo;Kao rezultat korona-krize, potražnja za gotovinom na na&scaron;im ma&scaron;inama opala je za 75 posto", rekao je Kersten Trojanus, izvr&scaron;ni direktor operatera bankomata IC Cash za list Welt am Sonntag.&nbsp;Oko 1.000 od 5.000 bankomata ovog operatera u Njemačkoj već je isključeno iz uporabe, a 200 do 300 je potpuno demontirano, pi&scaron;e Deutsche Welle.<br /><br /> <br /> Banke su takođe zabilježile značajan pad potražnje za gotovinom, pi&scaron;e ovaj list. U Commerzbank, primjerice, navode: &bdquo;U proteklih dvanaest mjeseci zabilježili smo prosječan pad potražnje za gotovinom između deset i 15 posto". &Scaron;tedionice su pro&scaron;log proljeća zabilježile kratkotrajni juri&scaron; na bankomate. Neki potro&scaron;ači su se u početku bojali da možda neće biti dovoljno gotovine tijekom pandemije. Kada su se njihove sumnje pokazale neosnovanima, potražnja za gotovinom se normalizirala.<br /><br /></p> <p>Slično je i kada se radi o kreditima: količina poto&scaron;ačkih kredita je znatno smanjena, a smanjena je i razina ulaženja u minus građana na tekućim računima. Turizam će prifitirati J&uuml;rgen Gros je uvjeren da će se taj trend smanjenog tro&scaron;enja novca nastaviti "jer su ljudi vrlo nesigurni". Djelomično se tu radi i o nedobrovoljnoj &scaron;tednji, smatra Christian Nau, izvr&scaron;ni direktor online-portala Check24. "Potro&scaron;ači naprosto imaju manje mogućnosti za tro&scaron;enje novca. Putovanja gotovo da nisu bila moguća, a i veće nabavke su bile znatno otežane." Uz to su i banke bile znatno suzdržanije u davanju kredita, kaže Nau. Neki ljudi nisu dobijali kredite koje bi prije krize s lakoćom dobili.<br /><br /></p> <p>Stručnjaci su uvjereni da će prije ili kasnije ljudi ponovo početi tro&scaron;iti, ali je jo&scaron; nejasno kada će to biti jer se ne zna koliko dugo će ova kriza trajati. Ali i kada do povećanja potro&scaron;nje dođe, "to neće biti neki veliki boom, jednako kao &scaron;tp kriza neće ni nestati preko noći", smatra Nau. Uz to se neki oblici potro&scaron;nje neće moći nadoknaditi: "Nitko neće ići dva puta tjedno frizeru samo zato jer prije toga pola godine uopće nije mogao ići", kaže Rolf B&uuml;rkl iz nirnber&scaron;ke banke GfK. "No sigurno će biti nekih nadoknađivanja propu&scaron;tenog kada je primjerice riječ o putovanjima. Moguće je da će sada, jer su financijska sredstva na raspolaganju, porasti i potražnja za luksuznijim i skupljim putovanjima", smatra B&uuml;rkl.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>On, međutim, predviđa da će putovanja postati skuplja, budući da će turistička bran&scaron;a poku&scaron;ati bar dio svojih velikih gubitaka nadoknaditi kada se koronska kriza ublaži. "Ljudi su se zaželjeli promjene i žele vidjeti ne&scaron;to drugo, a ne samo svoja četiri kućna zida. Po svoj će prilici, između ostalog i zato jer sada na raspolaganju imaju vi&scaron;e novca, biti spremni i vi&scaron;e platiti", uvjeren je ekonomist Markus Demary iz nstituta njemačke privrede (IW) iz K&ouml;lna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-17-cash.jpgM+ Grupi novo međunarodno priznanje! Glavaš: Još jedan u nizu dokaza uspješnosti naše strategijehttp://grude.com/clanak/?i=270050270050Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-29-tomislav-glavas-mica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brzorastuća BPTO kompanija iz Hrvatske stala je uz bok drugim dobitnicima, među kojima su japanski telekom div NTT, britanski Royal Mail Group, Bank of Ireland i Volkswagen Group UK.<p>&nbsp;</p> <p>M+ Grupa (Meritus ulaganja d.d. &ndash; ZSE:MRUL) je Challenger Provider of the Year prema izboru međunarodnog neprofitnog udruženja Global Sourcing Association (GSA). Hrvatska BPTO kompanija je tako stala uz bok ostalim laureatima &ndash; uspje&scaron;nim svjetskim kompanijama dobitnicama nagrada za tehnologije (NNT), automatizaciju (Royal Mail Group), izvrsnost (Bank of Ireland) i digitalizaciju (Volkswagen Group UK). Nagrade su dodijeljene na globalnoj virtualnoj ceremoniji.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Priznanje koje nam je odalo vodeće udruženje industrije jo&scaron; je jedan u nizu dokaza uspje&scaron;nosti na&scaron;e poslovne strategije, u kojoj smo se usmjerili na pružanje usluga globalnim klijentima sa sjedi&scaron;tima u najrazvijenijim državama Europe i Sjeverne Amerike. Ova nagrada potaknut će nas na jo&scaron; predaniju borbu na trži&scaron;tu te daljnju transformaciju i uvođenje sve većeg broja najsuvremenijih tehnologija u poslovanje&ldquo;, izjavio je Tomislav Glava&scaron;, član Uprave i glavni izvr&scaron;ni direktor M+ Grupe.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ceremonija dodjele bila je zadivljujuća proslava transformativnog odgovora industrije na izazove pandemije i odličnog rada ostvarenog putem partnerstava u cijelom svijetu! Opravdano je da se svi osjećaju ponosno, na svoje organizacije i na industriju u cijelosti&ldquo;, naglasila je Kerry Hallard, CEO Global Sourcing Associationa.<br /><br /></p> <p>Hrvatska brzorastuća BPTO (Business Process and Information Technology Outsourcing &ndash; eksternalizacija poslovnih procesa i informacijskih tehnologija) kompanija M+ Grupa, ujedno je i najveći nezavisni pružatelj BPTO usluga u regiji jugoistočne Europe i Male Azije. M+ Grupa ima sjedi&scaron;te u Zagrebu, a operativno posluje u devet zemalja. Uz Hrvatsku, tu su jo&scaron; i Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Turska, Rumunjska, Mađarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Poslovno djeluje na trži&scaron;tima Europske unije i Sjeverne Amerike. U zadnje četiri i pol godine M+ Grupa je realizirala 15 akvizicija i osigurala diverzificiran portfelj klijenata koje čine vodeći telekomi, financijske, tehnolo&scaron;ke i kompanije za elektroničku trgovinu te kompanije u sektoru robe &scaron;iroke potro&scaron;nje.<br /><br /></p> <p>GSA je poslovno udruženje i profesionalno tijelo globalne industrije nabave. Utemeljitelj je Global Sourcing Standarda, prvog globalnog portfelja najboljih praksi metodologija i akreditacijskih programa koje podržavaju kupci i dobavljači u nabavi.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Poslovni.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-29-tomislav-glavas-mica.jpgPOSLOVNO PREUZIMANJE DESETLJEĆA: Ledo prodan za 615 MIL. EURAhttp://grude.com/clanak/?i=270045270045Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-ledo-zgrada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fortenova grupa d.d. i Nomad Foods Limited potpisali su kupoprodajni ugovor za Poslovnu grupu zamrznute hrane, koja se sastoji od društava Ledo plus d.o.o., Ledo Čitluk i Frikom d.o.o. te nekoliko manjih povezanih društava, priopćili su u ponedjeljak iz Fortenove.<p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost transakcije iznosi 615 milijuna eura, na bazi bez gotovine i bez dugova, a njezino je zaključenje planirano za treće tromjesečje 2021. godine. Po zaključenju, Nomad Foods će postati vlasnikom Poslovne grupe zamrznute hrane, koja obuhvaća vodeći europski portfelj kultnih lokalnih brandova zamrznute hrane sa snažnom prepoznatljivo&scaron;ću među potro&scaron;ačima u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i nekoliko drugih zemalja jugoistočne Europe. S tradicijom duljom od pola stoljeća, Poslovna grupa zamrznute hrane najveći je proizvođač i distributer sladoleda i zamrznute hrane na trži&scaron;tima na kojima posluje.<br /><br /></p> <p>- Ovo je transformacijska transakcija za Fortenova grupu, a sva će se sredstva iskoristiti za smanjenje zaduženosti Grupe i stvaranje Fortenova grupe koja je, nakon mnogo godina, financijski jaka i sposobna punom snagom investirati u sve svoje djelatnosti - rekao je James Pearson, glavni financijski direktor Fortenova grupe.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;a Poslovna grupa zamrznute hrane trži&scaron;ni je lider u regiji u kojoj poslujemo i drago mi je da smo u ovom procesu prodaje ostvarili svoj glavni cilj. Cilj je, uz postizanje maksimalne vrijednosti, prije svega bio zaključiti ovu transakciju sa strate&scaron;kim partnerom koji će dati maksimalan doprinos daljnjem razvoju Poslovne grupe zamrznute hrane te prepoznati punu vrijednost i potencijal ove djelatnosti i njezinih ljudi - poručio je u priopćenju&nbsp;<strong>Fabris Peru&scaron;ko</strong>, glavni izvr&scaron;ni direktor i član Upravnog odbora Fortenova grupe.<br /><br /></p> <p>- Zaključenjem ove transakcije ispunit ćemo ključni preduvjet za optimizaciju kapitalne strukture, &scaron;to će nam omogućiti da snažno investiramo u svoje biznise i potičemo njihov budući rast. Jako sam zahvalan svim ljudima u Poslovnoj grupi zamrznute hrane i Fortenova grupi koji su proteklih &scaron;est mjeseci naporno radili kako bi ovo omogućili. Znajući da će na&scaron;a zamrznuta hrana biti u vrlo dobrim rukama, veselimo se suradnji s Nomad Foodsom kao važnim budućim poslovnim partnerom u ovoj regiji - zaključio je Peru&scaron;ko.<br /><br /></p> <p>Dovr&scaron;enje transakcije ovisi o regulatornim odobrenjima na mjerodavnim trži&scaron;tima te odobrenju dioničara Fortenova grupe. Upravni odbor Fortenova grupe, koji uključuje predstavnike najvećih dioničara, jednoglasno je podržao potpisivanje kupoprodajnog ugovora s Nomad Foods.<br /><br /></p> <p>Inače, kompanija Nomad Foods, sa sjedi&scaron;tem na Britanskim Djevičanskim Otocima, najveći je europski i treći najveći globalni igrač na trži&scaron;tu smrznute hrane. Ono &scaron;to je zanimljivo kod te tvrtke jest &scaron;to u svom portfelju uopće nema sladoled, pa bi akvizicijom Leda osim preuzimanja dominantne uloge na trži&scaron;tu zemalja biv&scaron;e Jugoslavije, dobila i vrlo kvalitetan proizvod koji bi mogla monetizirati kroz svoje već ustanovljene logističke lance u sedam velikih europskih država gdje drži lidersku poziciju u segmentu smrznute hrane.<br /><br /></p> <p>Prodaja nekada&scaron;nje &ldquo;Ledo Grupe&rdquo; tako je postala financijski najjači posao u Hrvatskoj u posljednjih četrnaestak godina, jo&scaron; od državnih javnih ponuda dionica Ine i Hrvatskog telekoma 2007. godine, te znatno vrednija transakcija od 505 milijuna eura te&scaron;ke prodaje Adrisova duhanskog biznisa BAT-u 2015. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-ledo-zgrada.jpg''Ovo je najisplativiji biznis nakon narkobiznisa''http://grude.com/clanak/?i=270042270042Grude.com - klik u svijetMon, 29 Mar 2021 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-02-maslinovo-ulje-400x280.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Državnog inspektorata ističu: utvrđene nesukladnosti ne odnose se na zdravstvenu ispravnost. Nije riječ ni o lažnom ulju. Uzorci maslinova ulja bili su ‘niže kategorije’ od deklarirane.<p><br />U Hrvatskoj potro&scaron;nja maslinova ulja je niska &ndash; po stanovniku iznosi oko dvije litre na godinu. Mnogi će reći da im je maslinovo ulje preskupo, osobito ekstradjevičansko koje se najče&scaron;će krivotvori. Naime, vi&scaron;e od polovine maslinovih ulja koja se na hrvatskom trži&scaron;tu prodaju kao ekstradjevičanska &ndash; to nisu. Od 25 uzoraka &ndash; 14 ih nije zadovoljilo na analizama, objavio je <strong>HRT.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Državnog inspektorata ističu: utvrđene nesukladnosti ne odnose se na zdravstvenu ispravnost. Nije riječ ni o lažnom ulju. Uzorci maslinova ulja bili su &lsquo;niže kategorije&rsquo; od deklarirane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Isključivo su dokazani nedostatci po pitanju označavanja. Maslinovo ulje koje je deklarirano kao ekstra djevičansko maslinovo ulje nije se smjelo deklarirati niti označiti na taj način. Donesena su 4 prekr&scaron;ajna naloga, a mjerodavnim prekr&scaron;ajnim sudovima podneseno je 10 optužnih prijedloga, kaže Željana Brkić, načelnica Sektora za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor Državnog inspektorata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Odgovornost i proizvođača i trgovca</strong></p> <p>Obradila je poljoprivredna inspekcija tri puta vi&scaron;e uzoraka negoli je trebala. Naime, Europska komisija preporučila je da ih Hrvatska pod povećalo stavi osam. Deklaracija je osobna iskaznica proizvoda. Njome proizvođač jamči za svoj proizvod. On je taj koji je stavlja na bocu &ndash; nakon kemijske i senzorske analize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kontrola je najvažnija stvar. Sve &scaron;to ulazi u Hrvatsku treba uzorkovati. Treba se uzeti uzorak iz svakog tanka, ne samo iz prvog. Ako organoleptika pokaže da nije ekstradjevičansko, takvo ulje treba vratiti natrag u državu odakle je do&scaron;lo, smatra maslinar i voditelj panela &scaron;ibenske udruge Olea Damir Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ibenska Udruga senzornih analitičara &ldquo;Olea&rdquo; kvalitetu ulja ocjenjuje vi&scaron;e od desetljeća. Osam neovisnih članova uzorak ku&scaron;a iz tamnih posuda &ndash; jer boja i bistrina ulja nisu važne za kvalitetu. Njihova je preporuka: nađite uljara od povjerenja. Onda ste, kaže Davor Antica, vi&scaron;i stručni suradnik za poljoprivredu &ndash; 100% sigurni da imate kvalitetan proizvod, proizveden u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ekstradjevičansko maslinovo ulje miri&scaron;e na voću, povrću, bilju. Ima ugodan miris. Već kad ga pomiri&scaron;ete ono će vam već dati 99 posto. A kasnije na okus to je ulje gorko. Ta gorčina ne smije biti ružna gorčina, upozorava Damir Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ako vi ulje prodajete za 30 kn. Oduzmite 25 posto, 8 kuna &ndash; to odmah državi dajete. Ostale su 22 kune. Boca, čep, etiketa, oduzmite 7-8 kn. Znači ostalo vam je 14. Opet morate platiti punjenje, radnu snagu, struju, sve ostalo. Ako je njihova zarada 8 do 9 kuna onda to ulje ne vrijedi ni za podmazivanje točkova, kaže voditelj Radnoterapijskog centra &ldquo;Maslinik&rdquo; &Scaron;ibensko-kninske županije Branko Smrček.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Znamo da je nelegalni biznis patvorenja ulja najisplativiji poslije narko biznisa, dodaje Damir Buntić. Stoga traže uljari da se sankcioniraju lovci u mutnom &ndash; &scaron;to prije i &scaron;to o&scaron;trije. I zbog kupaca i zbog svih onih proizvođača koji trži&scaron;nu utakmicu igraju po&scaron;teno, prenosi poslovni.hr</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-02-maslinovo-ulje-400x280.jpgTop 5 poslova koji nastavljaju dominirati, a možete ih raditi od kućehttp://grude.com/clanak/?i=270015270015Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-04-freelance-writer-1024x743.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim što nerijetko podrazumijevaju fleksibilnost u radu, odlično su plaćeni i vrlo traženi u raznim sektorima.<p>&nbsp;</p> <p>U doba pandemije nastupila je "nova normalnost", &scaron;to znači da su ljudi masovno usvajali sve ono &scaron;to im je "do jučer" bilo strano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je svoje mjesto na&scaron;ao i rasprostranjeni rad na daljinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada je vi&scaron;e nego ikada prije jasno da tehnologija vlada 21. stoljećem i da će na trži&scaron;tu rada opstati samo oni koji shvate kako da joj se prilagode, pi&scaron;e <a title="Manager.ba" href="https://manager.ba/savjeti/poslovni-savjeti" target="_blank">Manager.ba</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prekvalifikacija bit će jedan od imperativa nakon krize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste od onih radnika koji vole raditi od kuće, iz udubnosti svog doma, bez fiksnog radnog vremena i ostalih striktnih pravila, onda su ovo zanimanja za vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Web developer</strong></p> <p>Odgovornost: Izgradnja, možda, najvažnijeg alata za prodaju i marketing na repertoaru jednog poduzeća: njihove web stranice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 68.524 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Softverski developer</strong></p> <p>Odgovornost: Razvoj i ažuriranje računalnog softvera, aplikacija i sustava; posjedovanje izraženih vje&scaron;tina programiranja, kao i tehničkog znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 76.526 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Grafički dizajner</strong></p> <p>Odgovornost: Osmi&scaron;ljavanje i realiziranje vizualno privlačnih rje&scaron;enja, bilo da je riječ o web stranicama, logotipima, ambalažama, radu u medijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 45.677 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>UX dizajner</strong></p> <p>Odgovornost: Koliko je proizvod koristan? To je prvo pitanje koje treba da postave. Posjeduju vje&scaron;tine koje presjecaju mnoga polja - marketing, grafički dizajn, pisanje i programiranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 89.038 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Menadžer za dru&scaron;tvene mreže</strong></p> <p>Odgovornost: Strategije za povećanje prisustva brenda i pobolj&scaron;anje sadržaja na raznim kanalima, kao &scaron;to su Instagram, Twitter, Facebook, LinkedIn.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna godi&scaron;nja internacionalna plaća: 50.473 dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-04-freelance-writer-1024x743.jpgČak 4 tisuće vlasnika i zaposlenika tvrtki otišlo se cijepiti u Srbijuhttp://grude.com/clanak/?i=270011270011Grude.com - klik u svijetSat, 27 Mar 2021 12:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-27-cijepljenje-srbija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Belexpo centru u Beogradu danas je započelo cijepljenje u okviru projekta Privredne komore Srbije koja je osigurala 10.000 cjepiva za gospodarstvenike s područja regije, a u projekt je uključena i Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.<p><br /> Cijepljenje u Beogradu vr&scaron;i se danas i u nedjelju, a iz Vanjskotrgovinske komore BiH naglasili su kako se pozivu iz Srbije odazvalo vi&scaron;e od 4.000 gospodarstvenika iz Bosne i Hercegovine među kojima su vlasnici i zaposlenici tvrtki.<br /><br /></p> <p>"VTK BiH zahvaljuje Privrednoj komori Srbije i Vladi Republike Srbije na iskazanoj solidarnosti i omogućenom zajedničkom cijepljenju gospodarstvenika iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije i Crne Gore, a koja dokazuje i pokazuje da je ekonomija ta koja nas i dalje spaja. Budući da će pored 4.000 bh. gospodarstvenika veliki broj njih biti i iz ostalih zemalja regije, Komora upućuje veliku zahvalnost i svim akterima uključenim u uspje&scaron;nu relizaciju ove aktivnosti", navodi se na stranici Vanjskotrgovinske komore.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-27-cijepljenje-srbija.jpegŽeljezo skuplje 50 posto... kuće i zgrade na čekanjuhttp://grude.com/clanak/?i=269963269963Grude.com - klik u svijetWed, 24 Mar 2021 19:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-10-gradjevinac-1_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvođači građevinskoga materijala obavještavaju tvrtke posljednjih dana o tome kako će morati podići svoje cijene i do 25%. <p>&nbsp;</p> <p>To je, nakon &scaron;oka zbog raznih poskupljenja, novi, ovoga puta za građevinski sektor. Naime, cijene sirovina su porasle, pogotovo željeza koje je skuplje i do 50%, zatim čelika i armature. Stiropor i kamena vuna skuplji su do 25%. Kako navodi Lider, električni vodiči od bakra u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine skuplji su za vi&scaron;e od 65%, a od aluminija 35%. Među razlozima za poskupljenje navodi se rast cijena sirovina zbog nedostatka proizvodnje, rast cijena nafte, neplanirani remonti tvornica u svijetu i zatvaranja zbog pandemije, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zbog-rasta-cijena-zeljeza-celika-kuce-i-zgrade-na-cekanju-1478768" target="_blank">Večernji list BiH</a>.<br /><br /></p> <p><strong>Smjer zdravstvene krize<br /><br /></strong></p> <p>- U cijelom svijetu dolazi do rasta cijena i najbolje to vidimo mi koji smo svakodnevno u tom poslu i kojima su potrebne velike količine željeza, čelika i drugih materijala. Dugoročno, sve ovisi o smjeru u kojem će se ova zdravstvena kriza kretati. Industrija eventualno do ljeta može čekati bez &ldquo;eksplozije cijena&rdquo;, uz rast određenih ponuda koje se ne mogu zaustaviti, no, ako na ljeto ne budemo imali jasnu situaciju i kraj zatvaranja u svijetu, onda se problemi nastavljaju. Moramo se nadati kako će se svjetsko gospodarstvo zakotrljati kad se pandemija stavi pod kontrolu, ali i biti svjesni da u ovoj priči mi ne igramo neku važnu ulogu, nego velike sile. Nažalost, kako se svaka kriza prelama preko na&scaron;ih leđa, tako je i s ovom te, iako nismo izravni akteri, najdulje ćemo mi i druge male zemlje osjećati posljedice. Pitanje je hoće li se isplatiti neko vrijeme graditi kuće, zgrade... sve može biti stavljeno na čekanje - priča nam direktor jedne građevinske tvrtke u BiH koja je i u pandemiji neprestano radila. Ovih dana je Pero Ćorić, direktor Gospodarske komore RS-a, za Nezavisne kazao da će ova poskupljenja u jako težak položaj staviti, prije svih, tvrtke koje se bave proizvodnjom čeličnih konstrukcija, kao i građevinske tvrtke koje koriste armaturno željezo.<br /><br /></p> <p><strong>Globalni procesi<br /><br /></strong></p> <p>- Ove tvrtke će sigurno postati nekonkurentne, teže će nalaziti poslove, a posebno će biti u problemima ako su ranije potpisale ugovore koje će kasnije te&scaron;ko aneksirati s novim, značajno povećanim cijenama - kazao je Ćorić. Među razlozima za rast spominje odnose SAD-a i Kine, ali i EU koji je uveo odgovarajuće kvote za uvoz čelika. To su globalni procesi na koje države poput BiH ne mogu utjecati. Mnogi već strahuju da će ova poskupljenja za sobom povući nova, &scaron;to je put u nove probleme s kojima se cijeli svijet suočava. Sve to obja&scaron;njava za&scaron;to cijene nekretnina rastu umjesto da padaju jer je cijeli svijet u krizi. To je objasnio i statičar Miro Zadro koji također ističe da rast cijena ima veze sa svjetskim trži&scaron;tem. - Točnije Kinom koja je povukla velike količine, &scaron;to se u konačnici odrazilo na cjelokupno trži&scaron;te. Druga je priča s poskupljenjem betona - to je lokalni problem. Proizvođači gledaju trži&scaron;te, oslu&scaron;kuju i podižu cijene. Razlika je u povećanju cijena tih sirovina od 30 do 40% u odnosu na prije pola godine, a beton je danas skuplji za oko 10% - objasnio je stručnjak. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-10-gradjevinac-1_0.jpgWall Street pao jer se planira povećanje porezahttp://grude.com/clanak/?i=269947269947Grude.com - klik u svijetWed, 24 Mar 2021 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-19-wall_street_1hina1200.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Wall Streetu su u utorak burzovni indeksi izgubili sve dobitke od prethodnoga dana jer su ulagače zabrinuli planovi vlasti za povećanje poreza kako bi se financirali fiskalni poticaji i nove investicije u infrastrukturu.<p>&nbsp;</p> <p>Dow Jones oslabio je 308 bodova ili 0.94 posto, na 32.423 boda, dok je S&amp;P 500 skliznuo 0.76 posto, na 3910 bodova, a Nasdaq indeks 1.12 posto, na 13.227 bodova.<br /><br /></p> <p>Pad indeksa posljedica je komentara ministrice financija Janet Yellen, koja je u saslu&scaron;anju u Kongresu kazala da je američko gospodarstvo i dalje u krizi zbog pandemije koronavirusa i branila planove budućeg povećanja poreza kako bi se financirali nedavno prihvaćeni fiskalni poticaji vrijedni 1900 milijardi dolara i nove investicije u infrastrukturu.<br /><br /></p> <p>"Najave infrastrukturnih planova vlade uznemirile su investitore koji se ionako pla&scaron;e da je trži&scaron;te dionica na povi&scaron;enim razinama valuacija. Pla&scaron;e se da se na horizontu nazire prodaja dionica i pad cijena, pa se počinje razmi&scaron;ljati o povlačenju s trži&scaron;ta prije toga", kaže Rick Meckler, partner u tvrtki Cherry Lane Investments.<br /><br /></p> <p>Nakon o&scaron;trog pada na početku koronakrize, S&amp;P 500 i Dow Jones porasli su u proteklih godinu dana oko 80 posto, dok je Nasdaq indeks, zahvaljujući snažnom rastu tehnolo&scaron;kog sektora, dvostruko vi&scaron;i.<br /><br /></p> <p>Zbog toga se ulagači pla&scaron;e da su dionice precijenjene i da slijedi pad njihovih cijena, tim vi&scaron;e &scaron;to posljednjih tjedana rastu prinosi na američke državne obveznice.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;loga su tjedna prinosi na 10-godi&scaron;nje obveznice dosegnuli 1.75 posto, najvi&scaron;u razinu u 14 mjeseci, &scaron;to je posljedica očekivanja da će inflacija porasti zbog ubrzanja oporavka gospodarstva i golemih fiskalnih i monetarnih poticaja.</p> <p><br /><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-19-wall_street_1hina1200.jpgPoznati Livnjak 'Sunce hotele' prodao moćnom Arapu čiji biznisi vrijede 50 milijardi eurahttp://grude.com/clanak/?i=269944269944Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-jako-andabak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sunce hotele, tvrtku u većinskom vlasništvu Jake Andabaka, preuzet će tvrtka Eagle Hills Real Estate d.o.o nakon što je danas na Zagrebačkoj burzi objavljena obavijest o nastavku obveze objavljivanja ponude za preuzimanje.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, mediji su donedavno &scaron;pekulirali kako će novi vlasnik Sunce hotela biti američki fond KSL Capital, a upravljanje hotelima istarski Valamar, no danas objavljena ponuda otkriva kako je kupac kompanija čiji je osnivač tvrtka registrirana u Abu Dhabiju.<br /><br /></p> <p>Eagle Hills je kupoprodajnim ugovorom potpisanim 23. ožujka ove godine od Jake Andabaka, Danice Andabak, Ružice Andabak, Ivane Andabak i tvrtke Lucidus d.d. preuzeo 4,1 milijun dionica koje predstavljaju 69.7 posto temeljnog kapitala dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Prema podacima iz obavijesti, kupac je kompanija koja se bavi ulaganjem u nekretnine i razvojem nekretnina s fokusom na trži&scaron;ta Europe, Bliskog istoka i Afrike, a na čelu joj je Mohamed Ali Rashed Alabbar koji trenutno na području UAE, Egipta, Srbije i drugih destinacija upravlja razvojem objekata mje&scaron;ovite upotrebe u vrijednosti 50 milijardi eura.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, riječ je o &scaron;eiku s kojim se, prema pisanju Nacionala, na dan svoje smrti susreo zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te čije je tvrtka trebala graditi zagrebački Manhattan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-jako-andabak.jpgVrhovni sud vratio na početak suđenje Kutli za privatizaciju Slobodne Dalmacijehttp://grude.com/clanak/?i=269941269941Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 19:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-kutle.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrhovni sud djelomično je ukinuo prvostupanjsko rješenje Županijskog suda u Splitu kojim je zbog zastare obustavljen kazneni postupak protiv Miroslava Kutle, Ante Bušića, Tomislava Draguna, Ivice Biočine i Dubravke Vučković u slučaju Slobodna Dalmacija te je postupak vraćen na prvostupanjski sud. <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;i sud je podsjetio da je optužnica protiv nekada&scaron;njeg predsjednika uprave Globus holdinga Miroslava Kutle, biv&scaron;eg predsjednika uprave Slobodne Dalmacije Ante Bu&scaron;ića, suvlasnika &scaron;tedionice Dukat Tomislava Draguna, direktora &Scaron;tedno-kreditne zadruge Slobodne Dalmacije Ivice Biočine i direktorice Ka&scaron;telanske rivijere Dubravke Vučković za zlouporabe položaja i vlasti te zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju podignuta 2005. godine.<br /><br /></p> <p>Petorka je optužena da je iz Slobodne Dalmacije izvukla 21 milijun kuna putem kredita i dionica te da su sudjelovali u prodaju dionica Ka&scaron;telanske rivijere kako bi se financirala ostala poduzeća u sastavu Kutline Globus Grupe.<br /><br /></p> <p>Vrhovni sud je precizirao kako dvije točke optužnice terete četvero optuženika da su od kolovoza 1994. do lipnja 1997. i od 4. studenog 1996. godine počinili zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i poticanje na zlouporabu ovlasti&nbsp; gospodarskom poslovanju, a u vezi sa Zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.<br /><br /></p> <p>Preostale tri točke optužnice se odnose na zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, poticanje na zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju, zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu položaju i ovlasti počinjena 1995., 1997. I 1998. godine, dodao je Vrhovni sud.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;i sud je podsjetio da je prvostupanjski sud obustavio kazneni postupak za prve dvije točke optužnice jer smatra da postoje okolnosti koje isključuju kazneni progon. Prvostupanjski sud je ocijenio da se ne može primijeniti Zakon o nezastarijevanju jer djela za koje je petorka optužena nemaju obilježja ratnog profiterstva. Uz to, prvostupanjski sud je obustavio postupak u ostale tri točke optužnice zbog nastupa zastare, dodao je najvi&scaron;i sud.<br /><br /></p> <p>Vrhovni sud smatra kako prvostupanjski sud nije obrazložio svoje zaključke da postoje smetnje za nastavak kaznenog postupka za dvije točke optužnice kojima se optuženici terete da su počinili kaznena djela u vezi Zakona o nezastarijevanju.<br /><br /></p> <p>''U vi&scaron;e svojih odluka Vrhovni je sud zauzeo pravno shvaćanje da za primjenu Zakona o nezastarijevanju nije dovoljna optužba da su kaznena djela počinjena u vrijeme kad je u Republici Hrvatskoj bio Domovinski rat i da je tada proveden proces pretvorbe. Za primjenu toga zakona potrebno je te okolnosti dovesti u uzročnu vezu s konkretnim optužbama'', pojasnio je najvi&scaron;i sud.<br /><br /></p> <p>Vrhovni sud je dodao da Zakon o nezastarijevanju omogućava vođenje kaznenog postupka i utvrđenja postoji li krivnja optuženika i izvan rokova u kojima nastupa zastara kaznenog progona za osnovno kazneno djelo stavljeno na teret optuženicima.<br /><br /></p> <p>'Kada sud ocijeni da izmjene optužnice koje je učinio državni odvjetnik ne omogućavaju primjenu Zakona o nezastarijevanju, tada treba postupanje za koje se terete optuženici razmotriti u okvirima osnovnoga kaznenoga djela stavljenog na teret optuženicima i za to također dati svoje zaključke, a &scaron;to je prvostupanjski sud propustio učiniti'', nadodao je Vrhovni sud navodeći samo inicijale optuženika.<br /><br /></p> <p>Budući da je u tom dijelu prvostupanjsko rje&scaron;enje bez obrazloženja, Vrhovni sud smatra da se ono ne može ispitati pa je prema zakonu moralo biti ukinuto, dok će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje je upozoren.<br /><br /></p> <p>''Osim toga će obratiti pažnju da se optužnici terete da bi počinili kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije &scaron;to nije istovjetno kaznenim djelima ratnog profiterstva za koja nisu optuženi. Primjenu Zakona o nezastarijevanju treba svakako razmotriti'', zaključio je Vrhovni sud.<br /><br /></p> <p>U lipnju 2009. Vrhovni sud naložio je suđenje petorki u slučaju Slobodna Dalmacija, a odluka je uslijedila nakon &scaron;to je vijeće Županijskog suda u Splitu krajem 2005. obustavilo kazneni postupak. Financijski vje&scaron;taci su tijekom suđenja tvrdili da nema &scaron;tete pa je sud zaključio da nema ni kaznenog djela. Sudac izvjestitelj Dražen Tripalo je smatrao da je u obzir trebalo uzeti i iskaze svjedoka, a ne samo vje&scaron;tačenje, pi&scaron;e Tportal.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-kutle.jpegSezonski radnici idu u Njemačku: Za branje šparoga mogu zaraditi 2500 eurahttp://grude.com/clanak/?i=269932269932Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 15:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-23-sparoge.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj uskoro počinje sezona šparoga. Većina sezonskih radnika na poljima dolazi s istoka Europe. Oni u doba pandemije žive i rade po strogim higijenskim propisima.<p><br />Za poljoprivrednike je ovo već druga sezona u pandemiji. Iako su se ovaj put dobro pripremili, ipak su malo nervozni zbog predstojeće sezone, pi&scaron;e Deutsche Welle.<br /><br /></p> <p>"Ove godine možda malo vi&scaron;e znamo &scaron;to možemo očekivati", oprezan je jedan 32-godi&scaron;nji farmer. "Pro&scaron;le godine u ožujku nismo znali ni&scaron;ta. Selfkant je u okrugu Heinsberg, a to je bilo prvo žari&scaron;te korone u Njemačkoj. Nakon &scaron;to je izbila epidemija, troje od deset sezonskih radnika, koji su u to vrijeme već bili na farmi, odmah je sjelo u automobil i vratilo se kući, u Rumunjsku."<br /><br /></p> <p>Nakon toga je uveden lockdown pa sezonski radnici vi&scaron;e nisu mogli ni doći u Njemačku. Kasnije se i to promijenilo, farmerima je bilo dozvoljeno dovesti radnike, i to o svom tro&scaron;ku. Obitelj Hensgens su karte za radnike ko&scaron;tale 10.000 eura. "Neke su i propale, jer radnici iz Rumunjske nisu znali gdje je aerodrom, a ni kako da do njega dođu. Obično ih minibusevi pokupe kod njihovih kuća i dovezu ovamo", kaže Chris Hensgens.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Studenti na ekskurziji</strong></p> <p><br />Farma &scaron;paroga u vlasni&scaron;tvu obitelji Hensgens je druga po veličini u ovoj regiji na krajnjem zapadu Njemačke. Bez sezonskih radnika, tih 250 hektara ne bi mogli ni obrađivati. Većina sezonskih radnika je iz Rumunjske, a od srpnja do rujna tu su i ukrajinski studenti. Oni su stari između 18 i 25 godina i angažirani su u Ukrajini uz obećanje da će se, nakon radnog vremena, moći malo i provesti u Njemačkoj.<br /><br /></p> <p>"Prije pandemije, studenti su vikendom odlazili u Aachen, K&ouml;ln ili Amsterdam", kaže Chris Hensgens. "Ne možemo ih zaključavati, ali oni bi sad trebali ostati ovdje i, ako je moguće, držati se podalje jedni od drugih."<br /><br /></p> <p>Ali u praksi je to najče&scaron;će nemoguće: "To ponekad izgleda kao da su na ekskurziji. Popiju piće nakon posla, a nakon dva piva te&scaron;ko je pridržavati se pravila uvedenih zbog korone."</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pun pansion</strong></p> <p><br />Pridržavanje strogih higijenskih pravila je logistički izazov za sve na farmi. U svakoj kući u kojoj stanuju sezonski radnici nalaze se četverokrevetne sobe, zajednička kuhinja, dnevni boravak i sanitarni čvorovi. Ali u njih se sada može smjestiti samo jedan dio radnika, najvi&scaron;e dvoje po sobi. Za ostale su iznajmljeni kontejneri s dodatnim sanitarnim prostorijama. To ko&scaron;ta 30.000 eura. Jo&scaron; 9000 eura mora se platiti osoblju za či&scaron;ćenje koje redovito dezinficira toalete, hodnike i kuhinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da radnici vi&scaron;e ne bi smjeli sami odlaziti u kupovinu, a i zbog pravila da maksimalno sedam osoba može istovremeno biti u kuhinji, odnosno blagovaonici, Hensgensi su "centralizirali" ručak. "Kuhar, koji inače radi u na&scaron;em restoranu, sada kuha za cijeli tim", kaže Arne Hensgens. A radnici onda uzmu ručak i jedu u svojoj sobi.<br /><br /></p> <h3>Dolazak samo uz negativni test<br /><br /></h3> <p>I ove godine radnici bi trebali biti podijeljeni u skupine, odnosno grupe koje rade i žive zajedno&nbsp;i međusobno se ne mije&scaron;aju. Pojedine skupine odlaze i vraćaju se s polja po određenom rasporedu, a na putevima kojima se kreću, odnosno u hodnicima postavljene su prepreke kako ne bi do&scaron;li u kontakt. "Pomaže ako se &scaron;to manje ljudi susreće po tim stazama", kaže 25-godi&scaron;nji Arne, inače inženjer poljoprivrede. Također, radnici prilikom ulaska u Njemačku moraju predočiti negativan test na koronu, a nekoliko dana kasnije ponovno se testiraju na farmi.<br /><br /></p> <p>Braća Hensgens svjesna&nbsp;su da će ove godine morati redovito (i često) testirati radnike, vjerojatno o vlastitom tro&scaron;ku. Kada se pro&scaron;le godine na plantažama jagoda u Bavarskoj pojavila korona, i u Selfkantu su testirali sve radnike. To ih je ko&scaron;talo 7000 eura. "Jedan od na&scaron;ih radnika bio je pozitivan", kaže Chris Hensgens. Srećom, on je živio sam u jednom kontejneru i tamo je ostao u karanteni 14 dana. "To smo platili mi, a tro&scaron;kove je trebala nadoknaditi država. Ali, taj novac do danas nismo dobili."<br /><br /></p> <h3>Osiguranje za sezonske radnike<br /><br /></h3> <p>&Scaron;to bi se dogodilo kad&nbsp;bi se neki sezonski radnik ozbiljno razbolio? "Onda bi bio prebačen u bolnicu, jer smo za sve na&scaron;e ljude sklopili privatno zdravstveno osiguranje", kaže Arne Hensgens. Ali to je izuzetak, poljoprivredni sezonski radnici&nbsp;koji u Njemačkoj ne rade vi&scaron;e od 70 dana godi&scaron;nje&nbsp;izuzeti su od sklapanja obaveznog osiguranja. U tom razdoblju ni radnik ni poslodavac ne moraju plaćati inače obavezne doprinose za zdravstveno, mirovinsko i osiguranje u slučaju nezaposlenosti.<br /><br /></p> <p>U 2020. godini to je razdoblje produženo na čak 115 dana, tako da su se sezonci rjeđe morali "smjenjivati". Farmeri bi voljeli da to tako bude i ove godine, ali Ministarstvo rada u Berlinu to blokira. "Pri svakom produženju rokova, čak i privremenom, moraju se plaćati socijalna osiguranja", potvrdilo je Ministarstvo na upit DW-a.<br /><br /></p> <h3>Uvjeti rada<br /><br /></h3> <p>Odluku Ministarstva podržava i Sindikat radnika zaposlenih u sektoru građevinarstva, poljoprivrede i za&scaron;tite okoli&scaron;a. Oni zahtijevaju da sezonski radnici u poljoprivredi budu zaposleni od prvog dana, i da moraju uplaćivati doprinose za socijalno osiguranje. Sindikat tvrdi da su posebno istočnoeuropski radnici suočeni s "nepodno&scaron;ljivim uvjetima", da često moraju raditi i po 13 sati dnevno te da primaju "lo&scaron;e plaće".<br /><br /></p> <p>Na farmi &scaron;paroga obitelji Hensgens radni dan traje između osam i devet sati, a plaćeni su po (zakonom propisanom) minimalcu od 9.50 eura na sat, plus bonus koji ovisi od količine &scaron;paroga, odnosno jagoda koje uberu. Radnik od toga plaća 200 eura za povratnu kartu kući, a za smje&scaron;taj jo&scaron; devet eura dnevno. "Ovisno od učinka, na&scaron;i ljudi mogu mjesečno zaraditi i do 2500 eura", kaže Arne Hensgens. "Obično se kaže da svatko može brati jagode. Ali to nije istina. Kod nas dolaze ljudi koji to stvarno znaju raditi i mi puno toga poduzimamo kako bismo ih doveli ovamo, a i kako bismo ih ovdje zadržali."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-23-sparoge.jpgTP Linnovate dosad pokrenuo pet poduzeća i dva obrta i otvorio 13 radnih mjesta i obećavaju još 30-ak novihhttp://grude.com/clanak/?i=269925269925Grude.com - klik u svijetTue, 23 Mar 2021 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-26-linnovate_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijedna ekipa iz Tehnološkog parka Linnovate u Livnu u protekle dvije godine otkad djeluju, pokrenula je pet poduzeća i dva obrta koja su stvorila 13 novih radnih mjesta, a u ovoj godini obećavaju još 30-ak novih. <p>&nbsp;</p> <p>Stajali nisu ni za vrijeme pandemije - od toga da su se aktivno sa svojim potencijalima uključili za softwersku potporu praćenja stanja potreba uzrokovanih covidom te stavili na raspolaganje sve svoje mreže u svijetu za eventualnu nabavku potrebne opreme, do toga da su konstantno radili na nastavku dobro započetih aktivnosti oko stvaranja novih mladih tvrtki na području Hercegbosanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trenutno se u Tehnolo&scaron;kom parku Linnovate održava i treća startup akademija, gdje znanje o otpočinjanju ali i upravljanju konkretnim biznisom usvaja novih osam startupa - kazala je u razgovoru za Fenu članica Upravnog odbora Linnovate prof.dr.sc. Žana Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjećajući se kako je sve počelo i kako je nastao Tehnolo&scaron;ki park Linnovate, Mrkonjić se osvrnula na 2017. godinu te inicijativu entuzijasta iz Livna - Marina Jozića, Bože Perića i Bernardina Ćenana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odlazak mladih ljudi, gospodarstvo na izdisaju, besperspektivnost za one koji su ostali, stvorila je ideju u trojici Livnjaka, od kojih su dvojica zbog boljih poslovnih mogućnosti i sami odselili iz svog rodnog grada, da pokrenu u Livnu Tehnolo&scaron;ki park - istakla je Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo takva institucija, složili su se, bi mogla pridonijeti gospodarskom razvoju, tehnolo&scaron;kom napretku, koji bi stimulirao poduzetničke i investicijske aktivnosti, koji bi motivirao mlade i sve koje nemaju hrabrosti, novca, ali i znanja o poslovanju da pokrenu svoje ideje i pretvore ih u komercijalne biznise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Znali su, kako je to i inače, praksa u Bosni i Hercegovini da će ih u njihovom naumu te&scaron;ko podržati lokalne i županijske institucije vlasti, u &scaron;to su se vrlo brzo i uvjerili - kazala je Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada&scaron;nje strukture vlasti, dodala je, ostale su potpuno nijeme na napore da i sami podupru ovakvu instituciju u svom gradu, županiji. No, jednako tako su znali da postoji jedna adresa kojoj neće biti svejedno i koja zna &scaron;to znači nemati potporu, boriti se i sa silama i hridima i uspjeti, a to je Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bezrezervno ih je podržao i stavio sve svoje resurse na raspolaganje, od vlastite obiteljske kuće u kojoj je trenutno smje&scaron;ten Tehnolo&scaron;ki park Linnovate, do financijske potpore koja je iznjedrila stvaranje i utemeljenje investicijskog fonda 'Linnovate Loan Fond', koji je do danas podržao četiri startupa u iznosu od 68.000 maraka - nagla&scaron;ava Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas je to institucija koja je stvorila povjerenje ljudi koji žele vlastitim naporima kreirati svoju poslovnu budućnost. Na tom putu im, uz angažirane stručnjake, pomaže i cijeli Upravni odbor koji se stavio na raspolaganje od Karoline Brdar, prof.dr.sc. Žane Mrkonjić, Marina Jozića, prof.dr.sc. Stipe Čelara, Bernardina Ćenana, Ante Rimca, do Bernarde Jozić i Ivone Ćorić. Da su na dobrom putu govori i iskustvo utemeljenih tvrtki koje su već ostvarile solidne rezultate na domaćem, ali i inozemnom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedinci, ali i tvrtke koje je prepoznao i s kojima surađuje Tehnolo&scaron;ki park izazvali su i zanimanja novih investicija i investitora. Tako je već na pomolu otvaranje 30-ak novih radnih mjesta samo u ovoj godini, a vizija Tehnolo&scaron;kog parka Linnovate je postati regionalno prepoznatljiv kreator poticajnog, inovacijskog, tehnolo&scaron;kog i poslovnog sustava za stvaranje inovativnog i konkurentnog poduzetni&scaron;tva i perspektivniju budućnost regije, kaže Mrkonjić. No na tom putu i dalje smatraju da je nužno umrežavanje sa svim relevantnim institucijama kojima je u cilju gospodarski razvoj i budućnost ove regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dvije i pol godine bile su dovoljne da Tehnolo&scaron;ki park u Livnu pokaže da je imao i ima ozbiljne namjere i da tu nema mjesta za bilo kakvo interesno &scaron;pekuliranje i lažni altruizam. Uz dosada&scaron;nje rezultate to se da zaključiti i iz nedavnog susreta s novoizabranim gradonačelnikom Darkom Čondrićem i njegovim prvim suradnicama koji je istaknuo važnost sinergijskog djelovanja grada i institucije kakav je Tehnolo&scaron;ki park Linnovate - napominje Mrkonjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezimiranje dosad učinjenog od strane Tehnolo&scaron;kog parka u Gradu Livnu, tj. obostrano davanje prijedloga za jačanje daljnje suradnje, rezultiralo je i konkretnim dogovorom. Tehnolo&scaron;kom parku Livnu, jedan dio tro&scaron;kova, koji će se opet odnositi na usluge koje će park servisirati kako gradu, tako i poduzetnicima, na godi&scaron;njoj razini, trebalo bi se pokrivati iz proračuna grada Livna - istaknula je članica Upravnog odbora Linnovate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako Tehnolo&scaron;ki park svoje savjetodavne usluge, pomoć pri izradi projekata, potom novih proizvoda i usluga, provedbi planova pozicioniranja na domaćem i ino-trži&scaron;tu, organiziranju edukacija, stručnih treninga, tematskih konferencija, posredničkih B2B događanja, investicijskih foruma i ostalih događanja u cilju jačanja istraživačkih i razvojnih kapaciteta poslovnog sektora ne obavlja samo za građane i poduzetnika Livna, već sve zainteresirane s područja cijele Županije, iz spomenutog parka očekuju kako će novoizabrani premijer Hercegbosanske županije imati puno vi&scaron;e razumijevanje od svog prethodnika i poput Čondrića pokazati da HBŽ može na bolji način, zajednički iskoristiti puno bolje svoje potencijale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- No, dotad, danas već osnažena institucija, na čelu s globalno priznatim poduzetnikom Matom Rimcem kreće u osnaživanje i pobolj&scaron;anje svoje pozicije kod međunarodnih institucija, vlada i donatora koji će u Tehnolo&scaron;kom parku prepoznati istinsku želju za ekonomskim osnaživanjem i razvojem ove regije - zaključuje Mrkonjić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-26-linnovate_0.jpgJurković: Neum se priprema za početak sezone, hoteli otvaraju 1. svibnjahttp://grude.com/clanak/?i=269897269897Grude.com - klik u svijetSun, 21 Mar 2021 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-21-neum-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neum i turistički djelatnici pripremaju se za početak turističke sezone, hoteli bi svoja vrata trebali otvoriti početkom svibnja i nadamo se da će epidemiološka situacija biti povoljna, a sezona vrlo dobra, kazao je u razgovoru za Fenu načelnik Neuma Dragan Jurković.<p><br />-Dosada&scaron;njih godina, kada je situacija bila normalna, pripreme bi u ovo vrijeme bile u punom zamahu, dok sada imamo, da tako kažem, stidljive pripreme, ali ipak očekujemo i nadamo se da će se u dogledno vrijeme situacija s koronavirusom smiriti i da će sezona biti uspje&scaron;na &ndash; istaknuo je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema trenutnim informacijama kojima raspolaže, hoteli bi svoja vrata trebali otvoriti od 1. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Sve to jo&scaron; uvijek ovisi o epidemiolo&scaron;kim mjerama i broju zaraženih. Prema informacijama hotelijera, postoje već neki upiti za rezervacije, ali sve oči uprte su u &scaron;irenje koronavirusa, tako da službenih podataka jo&scaron; uvijek nemam &ndash; kazao je neumski načelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako se već krenulo s promocijom Neuma s ciljem privlačenja turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U zadnjih mjesec dana susreo sam se s gradonačelnikom Novog Sada i gradonačelnikom Beograda, te smo uspostavili jako dobre odnose i nadamo se da ćemo na tim temeljima graditi suradnju za dalje. Kroz iduće razdoblje, također u sklopu promocije Neuma i turizma u Neumu, planiramo obilazak i bh. gradova i opet ističem kako se nadam da će ova sezona biti jako dobra &ndash; naglasio je načelnik Jurković.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/2Ys8iKlsOk4" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio turističkih djelatnika smatra da je pro&scaron;la sezona bila uspje&scaron;na, dok drugi dio smatra kako je ona bila prosječna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-S obzirom na to kakvi su uvjeti bili, smatramo da je sezona na neki način bila uspje&scaron;na iako se ne može usporediti s 2019. godinom. Ipak, ne bi bilo dobro ako bi se epidemiolo&scaron;ka situacija pogor&scaron;ala i ne znamo kako bi se s tim nosili, o toj opciji čak i ne razmi&scaron;ljamo i ne želimo se ni nadati da od ove sezone neće biti ni&scaron;ta. Ako se to na kraju dogodi, bit ćemo u jako te&scaron;koj situaciji u kojoj bez većih razina vlasti nećemo moći djelovati ni pomoći na&scaron;im gospodarstvenicima &ndash; istaknuo je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče općinskog proračuna, 2020. godina bila je relativno stabilna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Punjenje proračuna za 2021. godinu za sada ide po planu, u projekcijama proračuna za ovu godinu u obzir smo uzeli situaciju s porezima, gdje smo imali niže planirane prihode, međutim nekim novim turističkim naknadama očekujemo povećanje prihoda unutar Proračuna, koji je veći u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nji &ndash; kazao je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako Neum ima velike turističke kapacitete, ali i neiskori&scaron;tene potencijale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Kao neiskori&scaron;tene potencijale naveo bih zaleđe Neuma i razvoj ruralnog turizma, na koje se planiramo bazirati u jednoj strategiji jer za taj dio postoji sve vi&scaron;e upita ljudi koji ovamo dolaze na ljetovanje i žele to maksimalno iskoristiti &ndash; naglasio je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik je također napomenuo kako će veliku važnost za Neum u budućnosti predstavljati magistralna prometnica od Stoca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Dio zavr&scaron;ene magistralne ceste Stolac-Neum, odnosno pu&scaron;tanje u funkciju tunela &ldquo;Žaba&rdquo; pokazalo je koliko je ta infrastruktura važna i bitna. U narednih mjesec dana očekujemo zavr&scaron;etak poddionice Broćanac-Prapratnica, tako da ćemo u funkciji imati 18 kilometara magistralne ceste od Hutova do Neuma. Zavr&scaron;etak preostalih 10 kilometara do Stoca očekujemo negdje do kraja 2021. godine i to će nam uvelike pomoći, jer putna infrastruktura je jako važna i Neum se treba otvoriti prema unutra&scaron;njosti, a godinama je bio prometno izoliran &ndash; istaknuo je Jurković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je za početak svibnja planirano i otvaranje novog hotela &ldquo;Marea&rdquo;, u kojem će, prema najavama vlasnika, biti zaposleni ljudi iz Neuma.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-21-neum-1.jpgMijo Pašalić izgradio stanove za svoje radnike: Kvadrat će ih koštati upola manje...http://grude.com/clanak/?i=269889269889Grude.com - klik u svijetSun, 21 Mar 2021 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-21-mijo_pasalic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mijo Pašalić, vlasnik tvrtke Apfel, u Makarskoj je sagradio dvije zgrade sa stanovima koje su u pola cijene otkupili njegovi radnici koji nisu imali riješeno stambeno pitanje i do neki dan bili su podstanari. <p><br /><strong>Rije&scaron;io je tako egzistencijalno pitanje</strong> za trinaestero svojih zaposlenika. S obzirom na to da za sličan slučaj nismo čuli u vi&scaron;e od 30 godina postojanja hrvatske države, a nije nam poznato da je ne&scaron;to slično učinio bilo koji poslodavac u okruženju, oti&scaron;li smo u Makarsku i razgovarali s Mijom Pa&scaron;alićem<strong> i njegovim sinom Matkom</strong>, izvr&scaron;nim direktorom Apfela.<br /><br /></p> <p>&ndash; Danas ba&scaron; obilježavamo 25 godina Apfela. Ovo je obiteljska tvrtka, a svi mi, cijela obitelj, imamo pravilo pona&scaron;anja i poslovanja, a to je da puno toga vraćamo lokalnoj zajednici, odnosno Makarskoj i Makarskoj rivijeri. Tu funkcioniramo, tu ostvarujemo najveći profit i <strong>smatramo da je normalno da dio i vratimo</strong>. Mislim da tako treba funkcionirati i, bit ću iskren, to nam je zapravo i gu&scaron;t &ndash; kaže Mijo Pa&scaron;alić, koji je i ranije preko raznih udruga dosta pomagao javnom životu u Makarskoj, bilo u sportu, bilo u kulturi, bilo u humanitarnim akcijama. Međutim,<strong> odlučili su napraviti iskorak </strong>i, unatoč kriznoj godini koja je iza svih nas i neizvjesnoj budućnosti, konkretno pomoći svojim radnicima u rje&scaron;avanju glavnog egzistencijalnog, stambenog pitanja koje nisu mogli sami rije&scaron;iti.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"><span class="image_wrapper"><img class="rwd" src="https://www.vecernji.hr/media/img/3d/ba/497f056cca44cedead9d.jpeg" alt=" | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL" /> <span class="article__figure_caption--author"> <span> Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL </span> </span> </span> <span class="article__figure_caption--description"> <span> 15.03.2021., Makarska - Mijo Pasalic, vlasnik tvrtke Apfel, sagradio dvije stambene zgrade za svoje djelatnike. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL <br /><br /></span> </span> </span></p> <p>&ndash; Makarska je vrlo skupa i mnogi ljudi unatoč tome &scaron;to rade ne mogu rije&scaron;iti svoje stambeno pitanje ako im mama i tata to nisu rije&scaron;ili. Do&scaron;li smo na ideju da pomognemo svojim radnicima tako da mi sagradimo dvije stambene zgrade i da za njih cijena bude prihvatljiva. <strong>Nas je kvadrat stana do&scaron;ao oko 1450 eura, samo zemlji&scaron;te ko&scaron;talo nas je 250 eura po kvadratu, a na&scaron;e radnike kvadrat stana ko&scaron;tat će upola manje nego nas: od 650 do 950 eura</strong> &ndash; kaže Mijo Pa&scaron;alić, koji je jako sretan &scaron;to je 13 obitelji njegovih radnika rije&scaron;ilo stambeno pitanje. Već su potpisali ugovore i postali vlasnici stanova od po 60 četvornih metara u dvije novogradnje, a cijela tvrtka neki dan imala je radnu akciju uređenja okoli&scaron;a.<br /><br /></p> <p>Uvjeti koje su radnici morali zadovoljiti da im tvrtka osigura stan su jednostavni.<br /><br /></p> <p>&ndash;<strong> Prvi uvjet je da su kvalitetni radnici, a drugi je da nemaju rije&scaron;eno stambeno pitanje</strong>. To su dva glavna uvjeta, a onda idu godine radnog staža i broj članova obitelji. <strong>Prijavilo nam se 26 radnika</strong>, a mi smo do sada odabrali 13 obitelji. Imali smo nekoliko nivoa razgovora i do&scaron;li smo do prave slike tko zaista ima problema i treba mu pomoć &ndash; govori Matko Pa&scaron;alić. Ovaj pothvat nije bio nimalo jednostavan.<br /><br /></p> <p>&ndash; Znao sam da će biti problema u realizaciji, ali nisam očekivao da će ih biti ba&scaron; toliko. Ljudi su imali silnih problema, mnogi su bili zaduženi. Banke su užasno krute u pristupu i Matko i ja razgovarali smo s na&scaron;e dvije poslovne banke pola godine da bismo ispregovarali uvjete za svoje radnike.<strong> Do&scaron;li smo do povoljnih 1,99 ili 2% kamate</strong>, a onda smo se suočili s problemom da je velika većina od 13 odobrenih radnika već bila zadužena u banci i kreditno nesposobna. Onda smo im pomogli u eliminiranju starih dugova, nekima smo povećali plaće. Iako smo isprva odlučili da im cijena kvadrata bude 950 eura, za neke obitelji morali smo dodatnim olak&scaron;icama tu cijenu sniziti jer drukčije ljudi ne bi mogli vraćati kredite. Nerije&scaron;eno stambeno pitanje imaju ljudi koji imaju probleme &ndash; kaže Mijo Pa&scaron;alić. Teren su kupili prije dvije godine, a graditi su počeli prije točno godinu dana, uoči korone. Sada je sve gotovo. Radnici su uknjiženi kao vlasnici i trenutačno opremaju svoje prve nekretnine.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ja im u &scaron;ali kažem da je moja naredba da za Uskrs moraju spavati u stanu &ndash; govori Mijo Pa&scaron;alić. Prema ugovorima s bankama, kredite za stanove vraćat će 15 godina, a rate im se kreću od 150 do 250 eura, &scaron;to je znatno jeftinije od cijene najma podstanarskog stana u Makarskoj.<br /><br /></p> <p>&ndash; Imamo kolegicu koja j<strong>e 16 godina bila podstanarka i plaćala je 500 eura</strong> pa sad izračunajte 16 godina puta 12 mjeseci puta 500 eura, koliko je to velik iznos &ndash; ističe Matko Pa&scaron;alić. Nisu radnicima postavljali nikakve uvjete, osim da trebaju živjeti u svojim stanovima, a ako ih odluče prodati, moraju ih prvo ponuditi Apfelu. Nisu im postavili ni uvjet da moraju ostati raditi kod njih.<br /><br /></p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"><span class="image_wrapper"><img class="rwd" src="https://www.vecernji.hr/media/img/72/0a/029a22b1bf86fb2dd220.jpeg" alt=" | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL" /> <span class="article__figure_caption--author"> <span> Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL </span> </span> </span> <span class="article__figure_caption--description"> <span> 15.03.2021., Makarska - Mijo Pasalic, vlasnik tvrtke Apfel, sagradio dvije stambene zgrade za svoje djelatnike. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL <br /><br /></span> </span> </span></p> <p>&ndash; U prosjeku ovi radnici kod nas su oko 12-13 godina pa, ako im je bilo dobro svih ovih godina, vjerujemo da će ostati i dalje &ndash; kaže Matko, a Mijo dodaje da je svima to prva nekretnina i presretan je &scaron;to su ljudi osjetili da konačno imaju ne&scaron;to svoje.<br /><br /></p> <p>Inače, tvrtka Apfel bavi se opremanjem hotela, restorana i kafića ugostiteljskom opremom: od profesionalnih kuhinja, &scaron;ankova, stolova, stolaca pa sve do ča&scaron;a, &scaron;to rade u cijeloj Hrvatskoj. Drugi segment posla, koji obavljaju isključivo na Makarskoj rivijeri, je distribucija hrane, pića i potro&scaron;nog materijala prema tim restoranima, kafićima i hotelima.<br /><br /></p> <p>&ndash; Po tome smo također malo drukčiji jer smo jo&scaron; <strong>1996. godine donijeli odluku da u ovom segmentu zbog obujma posla nećemo izlaziti iz Makarske rivijere</strong>. Htjeli smo, &scaron;to se kaže, u svom selu biti lideri i to nam uspijeva &ndash; obja&scaron;njava Mijo Pa&scaron;alić, koji potječe iz obližnjih Tučepa i cijeli je život u turističkoj bran&scaron;i. Za koronagodinu koja je iza nas kaže da je bila na 60% u odnosu na 2019. godinu, ali taj rezultat nije ga obeshrabrio u nakani da radnicima rije&scaron;i stambeno pitanje.<br /><br /></p> <p>&ndash; Godina nije sjajna, ali nije ni tragična. U okviru planova koje smo sebi zacrtali nadamo se da će 2021. biti na razini od 80% u odnosu na 2019. Svi nam govore da smo u tome preoptimistični, međutim ja sam siguran da će turističke sezone biti. Makarska rivijera je lijepa, imamo brojne prednosti, kao i jako puno nekretnina koje su u vlasni&scaron;tvu stranaca. Iskreno se nadam da ćemo sve to znati iskoristiti i da ćemo ipak sezonu odraditi dobro &ndash; smatra Mijo Pa&scaron;alić. Apfel zapo&scaron;ljava u prosjeku 135 ljudi izvan sezone, ali sa sezoncima ljeti ih bude znatno vi&scaron;e. Primjerice, rekordne 2019. imali su 202 radnika.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nismo smanjivali broj zaposlenika u vrijeme krize, nikome nismo smanjili plaću, čak smo ih i povećavali &ndash; govori nam Matko Pa&scaron;alić, koji je u očevoj tvrtki počeo raditi jo&scaron; dok je bio učenik.<br /><br /></p> <p>&ndash; <strong>Ja sam počeo s 13 godina raditi sezonski, kada su bili &scaron;kolski praznici</strong>. Krenuo sam od najnižih poslova u skladi&scaron;tu, na ambalaži, na dostavi robe, vozio sam kombi, radio sam sve kako bih razumio procese koji se odvijaju u tvrtki. Studirao sam u Zagrebu ekonomiju, ali u Apfelu također radio ljeti. Fakultet sam zavr&scaron;io s 23 godine i bilo mi je malo rano vratiti se pa sam se zaposlio u Zagrebu i tamo radio pet godina. Znate kako je, bio sam jako mlad, a Makarska nema kino, noćni život, sportske aktivnosti također su malo ograničene, sve &scaron;to mi je tada bilo jako važno. Ali, prije sedam godina oženio sam se i vratio sa suprugom iz Zagreba u Makarsku. Imamo dvoje djece, sestra također dvoje, pa otac i majka imaju četvero unučadi za sada. Sada vidim da je Makarska izvrsna za obiteljski život &ndash; govori Matko, koji je danas izvr&scaron;ni direktor, a njegova sestra Mija, također diplomirana ekonomistica, direktorica Odjela sitnog inventara i ugostiteljske opreme.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"><span class="image_wrapper"><img class="rwd" src="https://www.vecernji.hr/media/img/9e/8a/643aeb4588c492f891f1.jpeg" alt=" | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL" /> <span class="article__figure_caption--author"> <span> Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL </span> </span> </span> <span class="article__figure_caption--description"> <span> 15.03.2021., Makarska - Mijo Pasalic, vlasnik tvrtke Apfel, sagradio dvije stambene zgrade za svoje djelatnike. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL <br /><br /></span> </span> </span></p> <p>&ndash; Jedino supruga nije u tvrtki, ona je u prosvjeti, donedavno je bila ravnateljica &scaron;kole. Sada, kao prava žena, ona nadgleda sve ovo &scaron;to mi radimo. &Scaron;alim se, ali super je, sve je dobro ispalo, &scaron;to nismo mogli znati 1996., kada smo počinjali. Znali smo jedino da ne smijemo propasti. <strong>Radio sam 13 godina u hotelima Tučepi</strong> i odmah nakon rata shvatio da mi ovdje od turizma moramo i trebamo živjeti. Odlučio sam otići u privatnike. Nismo imali mogućnosti dizanja kredita ni hipoteke. Te&scaron;ko je bilo predvidjeti dokle će to ići, ali danas sam vrlo zadovoljan &ndash; dodaje Mijo Pa&scaron;alić.<br /><br /></p> <p>On je projekt stanova za radnike javno predstavio tek kada su zgrade bile sagrađene, sva administrativna pitanja rije&scaron;ena i kada su njegovi radnici već postali vlasnici stanova koje je za njih napravio.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nisam pristalica najavljivanja projekata. Mi smo htjeli sve zavr&scaron;iti pa da onda to damo u javnost. Ne volim biti kao političari pa da najavljujem, a onda ni&scaron;ta ne bude. Malo sam se bojao i kako će sve to skupa izaći u javnost, jer medijima je bitno samo tko je koga ubio i koliko je ukrao, a pozitivne stvari rijetko se objavljuju. Međutim, ba&scaron; sam odu&scaron;evljen kako su mediji ovo prenijeli. Priča je predobra i jako te&scaron;ko ostvariva jer je u Makarskoj apsolutno sve skupo. O tome bi političari na razini grada i Makarske rivijere trebali razmi&scaron;ljati jer ove su cijene za na&scaron;e mlade ljude previsoke. Trebali bi na državnom ili gradskom zemlji&scaron;tu mladim ljudima pomoći. Sigurno bi postigli puno vi&scaron;e pozitivnih političkih poena kada bi se usmjerili na rje&scaron;avanje životnih problema mladih ljudi i obitelji koje se za rje&scaron;avanje egzistencijalnih problema moraju oslanjati na mamu i tatu &ndash; govori Mijo, a mi pitamo Matka Pa&scaron;alića kako je on kao mladi čovjek rije&scaron;io svoje stambeno pitanje.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&ndash; <strong>Ako me pitate imam li kredit, imam, a tata je pomogao, kao i svima</strong>, pa sam Bogu hvala i ja rije&scaron;io svoj stambeni problem &ndash; odgovara nam mladi izvr&scaron;ni direktor Apfela.<br /><br /></p> <p>Mijo Pa&scaron;alić inicijator je i velike humanitarne akcije &ldquo;Makarska rivijera i prijatelji za Petrinju&rdquo;, koja je ujedinila brojne makarske poduzetnike, obrtnike i građane u želji da &scaron;esteročlanoj obitelji Božidara Boltužića iz Jabukovca sagrade novu kuću, a sru&scaron;e staru, te&scaron;ko o&scaron;tećenu u potresu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Dan nakon potresa na&scaron;ao sam se sa svoja dva prijatelja <strong>Jo&scaron;kom &Scaron;arićem i Jovicom &Scaron;eganom</strong> te smo odlučili da idemo u akciju. Krenuli smo zvati i odmah se okupilo 20 poduzetnika i obrtnika s Makarske rivijere. Svi su rekli: &ldquo;Idemo!&rdquo; Sru&scaron;it ćemo staru kuću i iz temelja napraviti novu &ndash; govori Mijo i dodaje da nije mogao ni naslutiti koliko je te&scaron;ko to realizirati.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nai&scaron;li smo na stotinu problema u državnoj administraciji. Problem je u tome jer želimo raditi po zakonu, a zakon nije predvidio da postoje, pod navodnicima, luđaci koji će pokloniti kuću od temelja do krova. Zakon predviđa da država rje&scaron;ava stambena pitanja ili da pojedinci sami sebi grade kuću, ali ne predviđa da će netko nekome donirati kuću. Mučimo se već mjesecima, pro&scaron;la je već cijela vječnost s neučinkovitom državnom administracijom. Prvo nisu donijeli u Saboru odluku na vrijeme, pa je onda trebalo proći jo&scaron; x dana da to bude zakonski, pa onda poslije toga ovi raznorazni podakti... Sve skupa je nevjerojatno, ne mogu to ni opisati. Imam puno godina i iskustva, ali nisam znao da je to tako. Ali ipak, mi ćemo konačno <strong>6. travnja početi s ru&scaron;enjem i s građenjem</strong>. Imamo osiguranu veliku većinu sredstava, ljudi doniraju i sve nas čini pomalo nervoznima to &scaron;to stalno moramo čekati da se netko gore u državnoj administraciji sjeti da bi i njima bio plus da se konačno jedna kuća napravi od temelja do krova &ndash; pripovijeda nam Mijo Pa&scaron;alić. Do obitelji Božidara Boltužića do&scaron;li su preko poslovnih prijatelja u Petrinji, koji su im dali nekoliko prijedloga. Njih trojica inicijatora oti&scaron;la su na područje Petrinje i tamo odlučila pomoći Boltužićima.</p> <p><span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"><span class="image_wrapper"><img class="rwd" src="https://www.vecernji.hr/media/img/e4/78/969429fdf18006ece152.jpeg" alt=" | Autor : Ivo Cagalj/PIXSELL" /> <span class="article__figure_caption--author"> <span> Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL </span> </span> </span> <span class="article__figure_caption--description"> <span> 15.03.2021., Makarska - Mijo Pasalic, vlasnik tvrtke Apfel, sagradio dvije stambene zgrade za svoje djelatnike. Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL <br /><br /></span> </span> </span></p> <p>&ndash; To je jedna super obitelj koja se uglavnom bavi poljoprivredom i stočarstvom. Odlučili smo se za njih i mislim da nismo pogrije&scaron;ili. Dobri su ljudi i iskreno se nadam da će za nekoliko mjeseci oni spavati u svojoj novoj kući. Akcija je uzela veliki zamah, ima nas vi&scaron;e od 25 obrtnika i tvrtki koji žele donirati u opremi, u radovima ili u novcu. Sve je svjetski posloženo, ali nikako da kompletiramo dokumentaciju i rije&scaron;imo administraciju &ndash; govori Mijo.<br /><br /></p> <p>S obzirom na to kako je kolege ponukao da svi zajedno krenu u humanitarnu akciju, pitamo ga &scaron;to kažu njegovi prijatelji poduzetnici na inicijativu za gradnju stanova za radnike, hoće li ga i u tome slijediti.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ne mogu govoriti u njihovo ime, ne znam, ali znam da su komentari odlični. Iskreno, jako je te&scaron;ko to sve dogurati do kraja, a to i oni vide &ndash; govori Mijo Pa&scaron;alić. Pitali smo ga kako državna administracija gleda na taj neuobičajen potez, da poduzetnik gradi stanove koje će prodavati ispod cijene. Je li ga i tu administracija zaustavljala?<br /><br /></p> <p>&ndash; Nije, ba&scaron; moram reći da su u makarskoj Poreznoj upravi, na čelu s ravnateljem Ivanom Milasom, reagirali upravo onako kako ja očekujem da reagira državna administracija.<strong> Ba&scaron; su ljudski reagirali</strong>, oni znaju da kod nas u Apfelu nema prijevare, postoje ugovori. To je dokaz da, kada je mlad, otvoren i pametan čovjek na čelu institucije poput Porezne uprave, ona može odigrati vrlo pozitivnu ulogu. Reagirao je ljudski, odu&scaron;evio se i nastojao nam pomoći. Drago mi je da ste me to pitali i da ga mogu pohvaliti jer neke druge institucije nisu se pretrgle od pozitivnog razmi&scaron;ljanja. Međutim, generalno govoreći, iznenadio me toliko pozitivnih reakcija. Nevjerojatno je odakle se sve ljudi javljaju, to me odu&scaron;evilo &ndash; govori Mijo Pa&scaron;alić, koji, priznaje, u javnim istupima zna biti vrlo kritičan prema državnim službama.<br /><br /></p> <p>&ndash; Imamo uistinu skup i neučinkovit državni aparat. Ne mogu se načuditi da to nitko među onima koji odlučuju u Zagrebu ne vidi. Država nam je jako komplicirano postavljena i stranački nastrojena, neovisno koja je opcija na vlasti. Često budem na sve to skupa vrlo ljutit jer ne idemo naprijed. Srećom, ova Hrvatska toliko je lijepa i dobra da se ne može uni&scaron;titi, ali žao mi je &scaron;to nitko u tom državnom aparatu ne razumije koliko je sve &scaron;to želi&scaron; raditi komplicirano i kako te&scaron;ko sve funkcionira. Time sam jako nezadovoljan. Ja sam za to da se županije gotovo pa ukinu. One su glavni generator neučinkovitosti, uz te silne agencije u državi pa ministarstva, dupliranje funkcija, sve je to nepotrebno<strong>. Uspje&scaron;an državnik bit će onaj tko to reducira</strong> &ndash; poručuje Mijo Pa&scaron;alić.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/mijo-pasalic-izgradio-stanove-za-svoje-radnike-kvadrat-ce-ih-kostati-upola-manje-1477945" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-21-mijo_pasalic.jpegLjekovito magareće mlijeko iz Gruda kupuju i Švicarci, Francuzi, Šveđanihttp://grude.com/clanak/?i=269879269879Grude.com - klik u svijetSat, 20 Mar 2021 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-20-magarica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obitelj Grizelj iz Sovića u Grudama bavi se već godinama proizvodnjom ljekovitog magarećeg mlijeka za kojim vlada velika potražnja pa ga tako prodaju i u Švicarskoj, Švedskoj i Francuskoj.<p>&nbsp;</p> <p>Prvu magaricu Ante Grizelj nabavio je 2010. godine, a danas on i dvojica braće, sa suprugama i djecom, skrbe o 120 grla.<br /><br /></p> <p>Jedna litra magarećeg mlijeka ko&scaron;ta 50 maraka, a Grizelj ističe kako je to realna cijena za proizvod koji je itekako ljekovit i vi&scaron;estruko koristan za zdravlje ljudi.<br /><br /></p> <p>Njegova ljekovitost, nagla&scaron;ava, pokazala se na mnogim primjerima kako iz njegove obitelji tako i kod velikog broja kupaca koji dolaze iz raznih europskih zemalja.<br /><br /></p> <p>"Mlijeko je dobro kao prirodni lijek za mnoge probleme di&scaron;nog sustava, a u posljednje vrijeme ljudi ga masovno kupuju zbog koronavirusa jer se očito pokazalo kao dobro rje&scaron;enje. Rekao bih da čisti pluća bolje od sirupa, a ima čak 60 posto vi&scaron;e vitamina od svih drugih mlijeka", kazao je Grizelj.<br /><br /></p> <p>Dodao je kako je magareće mlijeko, zbog toga &scaron;to se ne može dobiti u velikim količinama, jako ljekovito i traženo na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>"Jedna magarica, i to samo ona koja ima mladunče, daje od dva i pol do tri decilitra mlijeka dnevno. Tako da dnevno uspijemo proizvesti &scaron;est do sedam litara mlijeka. Naravno, to ovisi i od raznih drugih okolnosti, vremenskih uvjeta, stanja u kojem se životinja nalazi", istaknuo je Grizelj i naveo da se radi o jako zahtjevnome poslu koji nimalo nije lagan.<br /><br /></p> <p>Ističe kako ga je ugodno iznenadila potražnja, kao i sama mjesta otkud sve narudžbe za mlijeko dolaze.<br /><br /></p> <p>"Osim po domaćem trži&scaron;tu, svoj proizvod brzom po&scaron;tom &scaron;aljemo i u mnoge druge zemlje kao &scaron;to su Crna Gora, Srbija, &Scaron;vicarska, &Scaron;vedska i Francuska", kaže Grizelj.<br /><br /></p> <p>Nagla&scaron;ava kako su za proizvodnju magarećeg mlijeka odlučio kada se u njegovu ljekovitost uvjerio na primjeru iz svoje obitelji.<br /><br /></p> <p>"Prije 20 godina godine kad sam se krenuo baviti ovim poslom, imao sam samo jednu magaricu (&hellip;) Sin mog brata imao je velike probleme s bronhitisom i te&scaron;ko je disao, no kada god bi uslijed otežanog disanja popio mlijeko bilo bi mu mnogo bolje i lak&scaron;e, tako da sam se iz tog primjera uvjerio u njegovu ljekovitost", izjavio je Grizelj.<br /><br /></p> <p>Magareće mlijeko, za koje kažu da je najsličnije majčinom mlijeku, ne može se naći po trgovinama već jedino po obiteljskim farmama kao &scaron;to je i ova obitelji Grizelj.</p> <p><br /><em><strong>Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-20-magarica.jpegFreelance: Uzimanje egzistencije u vlastite rukehttp://grude.com/clanak/?i=269876269876Grude.com - klik u svijetSat, 20 Mar 2021 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-11-freelancer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema dostupnim podacima samozaposlenih u Bosni i Hercegovini u 2019. godini je bilo oko osam stotina.<p>&nbsp;</p> <p>U praksi, ispostavilo se, puno vi&scaron;e. U vrijeme pandemije ovaj je broj dodatno i vrlo brzo porastao, jer se freelancingu okreću ne samo osobe koje su sticajem okolnosti ostale bez redovnog zaposlenja, nego i oni koji su odlučili da svoju egzistenciju uzmu u svoje ruke u, da iskoristimo ublažen termin, nesigurna vremena po posloprimce, prenosi Klix.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednje vrijeme, točnije u godinu dana otkada je počela pandemija i sa prelaskom na alternativne načine rada poput kućnih ureda koje većina odgovornih kompanija koje su to u mogućnosti i prakticira, stavljeno je novo svjetlo na osnovne principe rada freelancera. U prethodnim godinama, ovaj način poslovanja - iako vrlo popularan u svijetu, kod nas je nailazio na podijeljena i skeptična mi&scaron;ljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to se najče&scaron;će percipira osnovnom predno&scaron;ću freelancinga jest činjenica da freelanceri samostalno organiziraju svoje radno vrijeme i obaveze koje će ispuniti u tom vremenskom periodu. Konkretno, ovo znači da freelancer može raditi u bilo koje doba dana, sa bilo koje lokacije na kojoj ima stabilnu internet vezu. Ipak, koliko god ovo osobama koje imaju određenu satnicu i vremenski okvir unutar kojeg moraju biti na radnom mjestu zvuči dobro, u praksi su stvari drugačije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nemati radno vrijeme znači upravo to: prosječan freelancer vrlo vjerovatno radi puno vi&scaron;e sati nego osoba sa standardnim, "od 9 do 5" ugovorom. Umjesto jednog, freelanceri imaju po jednog &scaron;efa u svakom klijentu od kojeg preuzimaju posao, pa tako u teoriji može biti onoliko &scaron;efova koliko klijenata možete uzeti u svoj freelancerski portfolio. Suprotno uvjerenju, ba&scaron; zbog nepostojećeg određenog radnog vremena freelanceri moraju imati izuzetnu samodisciplinu, duboko ukorijenjenu radnu naviku i usađenu odgovornost prema poslu i poslodavcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, preuzimanje posla za nekoliko klijenata, &scaron;to je najče&scaron;ća praksa freelancera jer time osiguravaju financijsku stabilnost, znači i isto &scaron;to bi značio i rad na nekoliko radnih mjesta, sa svim obavezama koje oni nose. No, govoreći o financijskoj stabilnosti, čest izazov koji se postavlja pred freelancere je, neočekivano i malo poznato, zapravo činjenica da pored davanja koja izdvajaju kroz različite poreze, dio svojih honorara izdvajaju i za bankovne tro&scaron;kove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, većina banaka u zemlji naplaćuje prilive iz inozemstva, &scaron;to freelancerima predstavlja dodatno opterećenje. Banke u zemlji u pravilu obračunavaju i do 3% provizije za uplate iz inozemstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zapadnim zemljama se tvrtke, poduzetnici i institucije sve vi&scaron;e okreću trži&scaron;tu freelancera, jer postoji određena garancija da će usluga koju će dobiti biti najbliže butik usluzi, odnosno servisu u najvećoj mjeri prilagođenom njihovim potrebama. Freelanceri, za razliku od agencija, ne rade generičke ponude i poslove, nego uslugu prilagođavaju svakom pojedinačnom klijentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini, dodu&scaron;e, jo&scaron; uvijek postoji određena skepsa, no stvari se rapidno mijenjaju u posljednje vrijeme. Ipak, institucije koje bi trebale urediti ovu granu jo&scaron; uvijek ni&scaron;ta ozbiljnije ne rade po tom pitanju. Iako, na inzistiranje Udruženja freelancera u BiH koje je osnovano nakon pritiska za plaćanjem poreza retroaktivno i bez olak&scaron;ica, postoje određeni pomaci, oni su u odnosu na snagu koju samozapo&scaron;ljavanje ima u cilju smanjenja nezaposlenosti u zemlji minorni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, vi&scaron;e nego ikada ranije, je neophodna institucionalna podr&scaron;ka i pomoć da bi se ovo trži&scaron;te uredilo i napravilo koherentnim ekosistemom koji privređuje i osigurava radna mjesta, a bez tro&scaron;ka i napora po nadležne institucije, sa naplaćenim porezom. Sve &scaron;to je potrebno da bi ovaj ekosistem prodisao vlastitim plućima i postao ravnopravan na trži&scaron;tu rada je razumijevanje i dobra volja donositelja odluka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-11-freelancer.jpgBraća Pivac demantiraju: Ne prodajemo Krašhttp://grude.com/clanak/?i=269873269873Grude.com - klik u svijetSat, 20 Mar 2021 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-20-kras-dorina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mesna industrija „Braća Pivac“ ima udio veći od 52 posto, odnosno nadpolovičnu većinu u odlučivanju glavne skupštine dioničara “Kraša”.<p>&nbsp;</p> <p>Mediji su spekulirali da se &ldquo;Kra&scaron;&rdquo; prodaje srbijanskom biznismenu Neboj&scaron;i &Scaron;aranoviću, odnosno njegovoj firmi &ldquo;Kapa Star&rdquo;, koji je &ldquo;bacio oko&rdquo; na vodećeg hrvastskog konditora prije dvije godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ti napisi su apsolutno netočni. Takve su glasine u rangu jednako netočnih tvrdnji, koje se također tu i tamo povlače u javnosti, da smo radnike prisilili da prodaju dionice &ndash; rekao je za &ldquo;Jutarnji list&rdquo; Ivica Pivac, suvlasnik i predsednik uprave obiteljske tvrtke &ldquo;Braća Pivac&rdquo;, prenosi Manager.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je naveo da je kompanija, od kada je prije deset godina prvi put počela da kupuje dionice &ldquo;Kra&scaron;a&rdquo;, uvijek isticala da to čini jer smatra da je to vrijedna i prosperitetna kompanija s velikim potencijalom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na&scaron; cilj i interes kao većinskog vlasnika &ldquo;Kra&scaron;a&rdquo; je dalje jačanje i razvoj, a ne prodaja. Uostalom, to smo već i dokazali kod preuzimanja drugih kompanija u &ldquo;Grupi Pivac&rdquo;, u koje smo dodatno investirali i tako ih ojačali te pobolj&scaron;ali njihovu poziciju na trži&scaron;tu &ndash; dodao je Ivica Pivac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mesna industrija &bdquo;Braća Pivac&ldquo; ima udio veći od 52 posto, odnosno nadpolovičnu većinu u odlučivanju glavne skup&scaron;tine dioničara &ldquo;Kra&scaron;a&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-20-kras-dorina1.jpgFBIH: PRODUŽEN MORATORIJ NA KREDITEhttp://grude.com/clanak/?i=269835269835Grude.com - klik u svijetThu, 18 Mar 2021 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agencija za bankarstvo FBiH produžila je mogućnost podnošenja zahtjeva za moratorij na otplatu kredita koji može trajati do 30. lipnja ove godine za fizičke i pravne osobe i ostale posebne mjere koje mogu trajati do 31. prosinca 2021.<p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je da je odluka donesena zbog izuzetno lo&scaron;e epidemiolo&scaron;ke situacije koja ograničava poslovne aktivnosti.</p> <p>Mahmuzić je naveo da se osnovni kriteriji za primjenu privremenih mjera nisu mijenjali.</p> <p>Dodao je da će Agencija nastaviti pratiti situaciju u FBiH i u skladu s tim donositi eventualne nove mjere.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpg