Biznis

Ugašen gospodarski div iz BiH! Više od 100 radnika bez posla!

Grude.com - klik u svijet — Sun, 10 Dec 2023 09:28:00 GMT

Tvrtka za proizvodnju silicij-metala Metalleghe Silicon u Jajcu ovog je tjedna uručila otkaze za više od stotinu radnika. Gotovo godinu uprava tvrtke i lokalna zajednica tražili su pomoć, upozoravajući da će ih visoka cijena električne energije ugasiti. I ugašena je, a radnici uz otpremnine upućeni na biro za zapošljavanje, piše Federalna televizija.

Nakon skoro dva desetljeća proizvodnje tvrtka u italijanskom vlasništvu, koja je prošle godine bila među deset najvećih izvoznika iz Bosne i Hercegovine, godinu koja je na izmaku počela je prvo neproduženjem nekoliko desetaka ugovora na određeno vrijeme. Zatim je proizvodnja ugašena, a radnici dolazili u krug tvornice, vjerujući u njen spas. Sve do ovog tjedna.

- Sve te mjesece radnicima su isplaćivane plaće iako ništa nismo radili. Poslodavac nije poslovao. Na kraju ove godine i resursi poslodavca su se istrošili, pa je morao povući drastičnu mjeru - dati otkaze svim zaposlenicima - govori bivši radnik Sanjin Žuna.

- Nešto što je simbol grada, što je radilo i proizvodilo jedno stoljeće, donoseći sigurnost jednom dijelu stanovništva koje se naslanjao na rad ove tvornice – danas ne radi - ističe Edin Hozan, načelnik Općine Jajce (SDA).

Direktorica tvrtke Jelena Kuridža nije željela pred kameru, dok je u pisanom odgovoru istaknula kako će sva zakonska prava otpuštenih radnika ispoštovati. Prvi čovjek Jajca kaže sve je moglo biti drugačije.

- Možemo govoriti o cijeni električne energije, cijeni proizvoda koji su oni proizvodili itd. Međutim, rekao bih da je stvarni razlog nebriga institucija države, vlasti da pomognu ovakvim subjektima - dodaje Hozan.

Međutim, upravo je Hozanova SDA jedna od najzaslužnijih za gašenje tvrtke s obzirom da su donedavno bili vječno u vlasti...

U ponovno pokretanje proizvodnje želi vjerovati Marko Glavaš, koji je među malobrojnim radnicima kojima otkaz nije uručen.

- Trenutno je ostala uprava, inžinjeri i administracija i iskreno se nadam i vjerujem da će se iduće godine nešto promijenit, pa da će se stvoriti uvjeti da se ponovo pokrene proizvodnja - kaže on.

No, gašenjem posljednje tri od pet peći koje je u okviru nekadašnjeg giganta Elektrobosne opsluživalo više od tri tisuće radnika i koji je bio simbol grada gasi se i nada da će proizvodnja ponovo oživjeti, prenosi Avaz.

Bravo Grbešići! Hercegovački poduzetnici podigli plaće za 25 posto! Radnicima za Božić 470 eura!

Grude.com - klik u svijet — Fri, 08 Dec 2023 12:46:00 GMT

A kako stvari stoje i idu tim putem. Tijekom ove godine plaće zaposlenika Saponije i Kandita značajno su povećane, neto plaće su u ukupnoj razini veće za 25 posto u odnosu na prošlu godinu, prenosi Herc.info.

Deterdžentsko - toaletna industrija Saponia i konditorska tvrtka Kandit, iz sastava Mepas Grupe, danas su izvijestile da su tijekom ove godine povećale neto plaće svojim zaposlenicima za 25 posto u odnosu na prošlu godinu.

"Tijekom ove godine plaće zaposlenika Saponije i Kandita značajno su povećane, neto plaće su u ukupnoj razini veće za 25 posto u odnosu na prošlu godinu", navodi se u priopćenju te dodaje kako je poseban naglasak stavljen na proizvodno i logističko-distributivni sektor.

Tvrtke ističu da je to prvi korak u dugoročnom ulaganju u ljudske potencijale te naglašavaju ključnu ulogu zaposlenika za daljnji razvoj kompanija. U priopćenju se navodi kako je Mepas Grupa investirala u zadnjih desetak godina u Saponiju oko 75 milijuna eura, a u Kandit oko 45 milijuna eura za razvoj poslovanja.

Snažan fokus na inovacijama i poslovnom razvoju rezultirao je rastom efikasnosti i prihoda za obje tvrtke, kazali su. Napominju i kako će obje tvrtke u prosincu isplatiti dar za djecu u iznosu od 40 eura te božićnicu u iznosu od 270 eura po zaposleniku. Dodatno, zaposlenici će biti nagrađeni za radne rezultate iznosom od 200 eura.

Uspješni mladi grudski poduzetnik ulaže u Makarsku

Grude.com - klik u svijet — Tue, 05 Dec 2023 22:26:00 GMT

Uspješni poduzetnik i dobitnik Emmyja iz Gruda Stjepan Čajić investitor je u novi hotel koji bi trebao niknuti u Makarskoj pored hotela Aminess Khalani Beach.

Osnivač i vlasnik tvrtke Stype jedan je od rijetkih Hrvata koji je dobio nagradu za televizijske produkcije u kategoriji Engineering, Science&Technology, a lani je pristupio dugu Varteksa kako bi ga spasio.

Ovaj Gruđanin, inače inženjer zagrebačkog FER-a i dobitnik zlata na Londonskom sajmu inovacija, drži 14,5 posto dionica te se nakon Nenada Bakića koji je najveći pojedinačni dioničar svrstava u sam vrh.

Na pitanje zašto se odlučio na ulaganje u Vartkes Čajić je za Lider kratko izjavio: Mislim da je dosta hrvatskih dionica podcijenjeno, između ostalih i Varteks. Udio od 7,4 posto je možda neka vijest, ali vrijednost tog postotka u apsolutnom iznosu na burzi je dosta mala, rekao je Čajić tada.

Njegov vodeći proizvod Stype kit (sustav za praćenje položaja kamere u 3D prostoru), koriste vodeće svjetske televizijske kuće poput Fox Sportsa, BBC-a, MTV-a, ESPN-a i mnogih drugih.

Građevinska dozvola ishođena je u travnju, a kako piše Makarska Danas, hotel bi trebao imati heliodrom, a kakvi su planovi ovog IT-ovca u Makarskoj, uskoro bi trebalo biti poznato.

Podnositelj zahtjeva za dozvolu bio Hotel Romana d.o.o. čiji su osnivači donedavno bili Aminess i Robert Sulić, sin Marinka Sulića Bobite, međutim, trenutno u sudskom registru stoji ime hercegovačkog tehnološkog poduzetnika Stjepana Čajića.

Rekordne cijene zlata, predviđa se daljnji rast

Grude.com - klik u svijet — Tue, 05 Dec 2023 08:08:00 GMT

Cijene zlata su na putu da dosegnu nove najviše razine sljedeće godine i mogle bi ostati iznad razine od 2.000 dolara, rekli su analitičari, navodeći geopolitičku nesigurnost, vjerojatno slabiji američki dolar i moguća smanjenja kamatnih stopa.

Cijene žutog metala rasle su dva uzastopna mjeseca s izraelsko – palestinskim sukobom koji je potaknuo potražnju za sigurnom imovinom, dok su očekivanja smanjenja kamatnih stopa pružila dodatnu podršku. Zlato obično ima dobre rezultate tijekom razdoblja ekonomske i geopolitičke nesigurnosti zbog svog statusa pouzdane pohrane vrijednosti.

Očekivano povlačenje i USD-a i kamatnih stopa tijekom 2024. ključni su pozitivni pokretači za zlato, rekao je za CNBC voditelj tržišne strategije UOB-a, Globalna ekonomija i istraživanje tržišta, Heng Koon How. Procijenio je da bi cijene zlata mogle doseći i do 2.200 dolara do kraja 2024. godine.

Promptne cijene zlata porasle su u ponedjeljak na novi rekord od 2.110,8 dolara po unci prije nego što su posustale. Trenutno se trguje po 2.084,59 USD.

U petak je zlato dotaknulo 2.075,09 dolara nadmašivši dragocjeni unutardnevni rekord od 2.072,5 dolara od 7. kolovoza 2020., prema podacima LSEG-a.

Bart Melek, voditelj robnih strategija u TD Securities, očekuje da će cijene zlata u drugom tromjesečju 2024. u prosjeku iznositi 2.100 USD, pri čemu će snažne kupnje središnje banke djelovati kao ključni katalizator u povećanju cijena.

Prema nedavnom istraživanju Svjetskog vijeća za zlato, 24 posto svih središnjih banaka namjerava povećati svoje zlatne rezerve u sljedećih 12 mjeseci, budući da su sve više pesimistični u pogledu američkog dolara kao rezervne imovine.

To znači potencijalno veću potražnju službenog sektora u godinama koje dolaze, rekao je Melek, prenosi SEEbiz.

Mogući zaokret politike od strane Fed-a 2024. također bi mogao biti argument, dodao je.

Niže kamatne stope imaju tendenciju da oslabe dolar, a mekši dolar čini zlato jeftinijim za međunarodne kupce i tako povećava potražnju.

Mostarska zraačna luka u prvih pol godine

Grude.com - klik u svijet — Mon, 04 Dec 2023 11:16:00 GMT

Zračna luka Mostar je u proteklih šest mjeseci evidentirala više od 20 tisuća putnika što smatraju velikim uspjehom s obzirom da imaju redovitu liniju samo za Zagreb, a na uzlaznoj putanji poslovanja uskoro se planira uvođenje i redovitog leta za Beograd.

Direktor mostarske zračne luke Marko Đuzel za Klix.ba kaže kako je do njegovog dolaska na čelo te zračne luke, od početka ove godine zabilježeno svega 600 putnika, dok je od 15. svibnja, kada je preuzeo rukovodeću ulogu, do danas evidentirano preko 20 tisuća putnika.

"Nisu to neke brojke, ali kako je bilo ranije za nas su veoma značajne", kazao je Đuzel navodeći kako na putu uspona mostarskog aerodroma ima niz planova koji se tek trebaju realizirati.

Na tom putu su značajna 1,3 milijuna KM koje je za njih izdvojila Vlada Federacije BiH, jer kako Đuzel kaže, dio sredstva planiraju usmjeriti za održavanje jedine redovite linije sa Zagrebom, na kojoj tri puta tjedno leti avion Croatia Airlinesa čitave godine.

Ističe kako je ta linija već u prodaji za cijelu godinu te je broj putnika iz dana u dan sve veći.

"Zbog toga ćemo na tu liniju potrošiti jedan dio sredstva koji nam nedostaje, a ostali na tehničke pripreme za iduću sezonu kako bi bili što konkurentniji. Na tome intenzivno radimo i po prvi put u povijesti dobili smo certifikat, odnosno međunarodno odobrenje za odleđivanje zrakoplova, a prije mjesec dana smo dobili i certifikat za gorivo, tako da ćemo taj tehnički segment popuniti, a veći dio sredstava koristiti za subvencioniranje novih ruta", kazao je Đuzel.

Među novim linijama je prije svega uspostava redovite zračne veze s Beogradom i po njegovim riječima su pregovori u završnoj fazi, tako da se uskoro očekuje raspisivanje natječaja za odabir zrakoplovne tvrtke.

"Dosta smo ograničeni i ja sam izravan kad smo u biranju zrakoplovne tvrtke, jer mostarska zračna luka ima puno limitacija, kad se govori o terenu polijetanju i slijetanju, tako da ne možemo pregovarati sa svakim", pojasnio je prvi čovjek Zračne luke Mostar.

Zbog toga su se, po njegovim riječima, u pregovorima okrenuli prema klasičnim kompanijama.

"Radimo na tome da dogovorimo Beograd s povoljnim uvjetima i čestim frekvencijama i blizu smo dogovora, ali sve ovisi isključivo od raspoloživih zrakoplova", rekao je te otkrio kako bi putnike na ovoj relaciji najvjerojatnije prevozila zrakoplovna tvrtka Air Serbia.

Pored toga se vode pregovori i za linije tijekom sezone, jer kako kaže, samo charter letovi su zabilježili oko 10 tisuća putnika, te se namjerava pored onih postojećih veza, proširiti povezanost s novim destinacijama.

Ističe, kako ne treba zaboraviti, da sa mostarske zračne luke tri godine nije ništa letjelo te je mnogo posla koji se još treba uraditi da bi došao na svoje, pa se tako uz pregovore intenzivno radi na tehničkim pripremama zračnih luka, kako bi bio poželjan za što više zrakoplovnih tvrtki.

"Zračna luka Mostar je zaista specifična u odnosu na ostale. Iako svi pričaju da je Mostar najbolji teritorij s najviše ljetnih dana, nije to baš tehnički tako i imamo još mnogo posla", zaključio je Đuzel.

Obveznici PDV-a hitno se moraju registrirati za novi način predavanja PDV prijava

Grude.com - klik u svijet — Sat, 02 Dec 2023 23:56:00 GMT

Od ukupnog broja, 53.775 PDV obveznika u Bosni i Hercegovini, do danas je samo 12,35 posto obveznika registriralo u Upravi za neizravno oporezivanje zastupnika koji će od početka 2024. godine predavati PDV prijave na novi način.

Iz Uprava za neizravno oporezivanje upozoravaju sve PDV obveznike, s obzirom da uskoro istječe zakonski predviđeni rok za predaju PDV prijava potpisanih novim kvalificiranim elektronskim potpisom, da se što prije informiraju poduzmu odgovarajuće korake, te izbjegnu prekršajne sankcije. Kako bi obveznici neizravnih poreza koristili elektronske usluge Uprave za neizravno oporezivanje uz upotrebu kvalificiranog elektronskog potpisa, kao što je podnošenje PDV prijava ovjerenih na novi način, neophodno je da svaki obveznik prvo zaključi Ugovor o korištenju informacijskog sustava za elektronsko poslovanje sa Upravom za neizravno oporezivanje. To je prvi korak koji mora ispuniti svaki PDV obveznik.

Ovjeren i potpisan Ugovor o korištenju informacijskog sustava za elektronsko poslovanje sa Upravom za neizravno oporezivanje svaki obveznik podnosi nadležnom pripadajućem regionalnom centru UNO (Banjaluka, Sarajevo, Mostar i Tuzla).

Pored toga svaki porezni obveznik mora izvršiti prijavu zastupnika - fizičkog lica koje će u ime obveznika obavljati elektronsko poslovanje sa UNO (podnositi PDV prijave korištenjem kvalificirane elektronske potvrde). Zastupnik može biti osoba zaposlena kod poreznog obveznika, ili knjigovođa koji priprema PDV prijave za veći broj poreznih obveznika.

U svakom slučaju zastupnik je fizičko lice koje mora imati kvalificiranu elektronsku potvrdu, a to može dobiti kod Uprave za neizravno oporezivanje.

UNO je certifikovano tijelo za izdavanje kvalificiranih elektronskih potvrda i kao ovjerovatelj Uprava izdaje kvalificirane elektronske potvrde fizičkim licima i fizičkim licima zaposlenim kod poreznih obveznika.

Zahtjevi za izdavanje kvalificiranih elektronskih potvrda također se podnose nadležnom regionalnom centru UNO.

Obveza podnošenja PDV prijava upotrebom kvalificirane elektronske potvrde za sve PDV obveznike nastupa od poreznog perioda siječanj 2024. godine i zato svi PDV obveznici moraju poduzeti neophodne korake kako bi bili u mogućnosti da u zakonski predviđenom roku ispune svoje obveze, priopćeno je iz Uprave za neizravno oporezivanje

Održan Gospodarski forum ŽZH u Ljubuškom

Grude.com - klik u svijet — Wed, 29 Nov 2023 23:33:00 GMT

Vlada Županije Zapadnohercegovačke organizator je Gospodarskog foruma koji se održao danas u Ljubuškom.

Osnovni cilj susreta je ostvariti intenzivniju suradnju Vlade i gospodarskih subjekata.

Također, u fokusu ovog foruma su pitanja od zajedničkog interesa ove županije te na koji način poboljšati uvjete za daljnji razvitak gospodarstva i bolji život svih građana, prenosi RTV Herceg Bosne.

Hrvatica otvorila pekaru u Njemačkoj i posao procvjetao: Radila dotad razne poslove

Grude.com - klik u svijet — Tue, 28 Nov 2023 23:11:00 GMT

Hrvatica Lana Poljak preselila se u Njemačku gdje uspješno vodi jednu pekaru koju je otvorila sa samo 24 godine. Na TikToku je objasnila kako je to uspjela te tvrdi da nije morala uložiti svoj novac.

- Kad sam stigla u Njemačku imala sam 20 godina, nisam znala njemački i počela sam raditi u firmama za čišćenje. Tu sam radila tri godine. Kasnije sam se bavila brigom o starijim osobama, išla s njima u trgovinu, doktora i tako. Onda sam kao dodatni posao nedjeljom uzela posao u pekari i tu sam od svoje tadašnje šefice saznala da se može preuzeti franšiza za pekaru od velike tvrtke Ihle. Ja sam se nadobudno odlučila prijaviti. Znači otvaram svoju firmu, brinem se o radnicima, plaćam poreze. Apsolutno sve sama vodim. A od njih dobijem sve potrebno za pokretanje posla - ispričala je ona, prenosi Slobodna Dalmacija.

Ispričala je kako su ona i dečko radili po cijele dane za loše plaće, ali su odlučili probati nešto novo.

- Nismo znali ni koliko ćemo zarađivati ni ništa. Njemački mi je bio na razini A2. A kao računali smo da nam bar ostane 3000 eura mjesečno i bili bi zadovoljni. Prijavila sam se, pozvali su me razgovor, sve je prošlo super, vidjeli su da sam motivirana - ispričala je te dodala kako su joj rekli da mora imati polog od 35 tisuća eura kao garanciju da će uzimati robu.

- Mi smo rekli ok, idemo u banku po kredit. Ali u banci su nam rekli da nema potrebe za kreditom, da će oni jamčiti za taj naš posao i dali su nam neku potvrdu koju smo priložili. U tvrtki Ihle su prihvatili. Dakle, nije nam trebao kredit - ispričala je te dodala kako su nakon toga potpisali ugovor i išli na obuku dva mjeseca ona i dečko.

- Otvorili smo svoju firmu u Bavarskoj, konzorcij Ihle nam je dao na na upravljanje svoju jednu poslovnicu, mi smo preuzeli radnike, poreze, organizaciju posla, čišćenje, sve sve, kao da je naše. Sve je bilo stresno na početku, jer ako je netko na bolovanju vi morate naći zamjenu, kad dođu inspekcije ja odgovaram jer je tvrtka moja, moja zarada ali i odgovornost. Ali stalno sam imala podršku od predstavnika te velike tvrtke. Poslije se uhodate i sve krene... Meni je to s 24 godine bilo jako strašno, ali krenuo nam je super. Ja sam u Njemačkoj krenula u poduzetničke vode na najsigurniji i najjednostavniji mogući način. Zamislite da sam sama otvarala svoju pekaru, pa naći prostor, opremu, pekare... Sigurno bi me koštalo 200.000 eura. Ovako ništa nisam uložila, samo sam preuzela franšizu - istaknula je mlada Hrvatica.

Ante Rebić kupio robnu kuću u centru Imotskog

Grude.com - klik u svijet — Sun, 26 Nov 2023 12:16:00 GMT

Turbulentni period u Bešiktašu je iza Ante Rebića. Bivši hrvatski reprezentativac asistirao je u svakoj posljednje tri službene utakmice, a zabio je i prekrasan gol u prijateljskom susretu protiv Sakaryaspora. Njegovo nogometno znanje nikad nije niti bilo sporno, no umijeće na zelenom travnjaku nije tema ovog teksta, već poduzetnički pothvat nogometaša iz Imotske krajine.

Naime, Rebić je kupio kultnu robnu kuću u centru Imotskog, takozvanu "Imu", koja je posljednja dva desetljeća bila u uhodanoj rutini u vlasništvu braće Žužul, široj javnosti poznatima po građevinskoj firmi "Skladgradnja" i vlasništvu RNK Split, piše Slobodna Dalmacija.

Nogometaš koji je napustio reprezentaciju zbog prozivanja izbornika Zlatka Dalića okrečio je Imu, promijenio fasadne obloge, dodao moderni marketinški štih i otvorio veliki kafić s dječjom igraonicom.

Upravo je to trebalo šoping-centru u središtu grada, jer je posljednje "generalno" renoviranje bilo prije gotovo dva desetljeća, odnosno 2004. godine, piše SD.

Inače, radi se o prostoru ukupne površine veće od 3000 četvornih metara na četiri etaže. Ima je ima svojih uspona i padova, ali nikada nije potpuno izgubila svoju poziciju trgovačkog središta za žitelje Imotskoga. U kuloarima se posljednjih godina pričalo i otvaranju hotela pod okriljem robne kuće, no ta kuća zasad nije zaživjela. Ipak, s potencijalom kakav posjeduje i vlasnikom koji je spreman uložiti... Možda se i to dogodi.

Čak 95 posto proizvoda koji se uvoze u BiH iz Kine moglo bi pojeftiniti

Grude.com - klik u svijet — Sat, 25 Nov 2023 17:12:00 GMT

U 2023. godini shvatili smo što znači obezvrijeđen novac i opet se prisjetili kako smo za onih 100 maraka nekad kupovali hranu za cijeli mjesec, a danas za toliko dobijemo polupraznu vrećicu s nekoliko komada mesa, mlijekom, jajima i tako dalje. Što se tiče inflacije u BiH, do kraja godine Centralna banka BiH predviđa inflaciju od 6,3 posto, a očekivani rast realnog BDP-a ostao je 1,6 posto. Centralna banka BiH u iduće dvije godine očekuje oporavak ekonomske aktivnosti i slabljenje inflatornih pritisaka.

Oprezan pogled u budućnost

- Rast cijena hrane još je prilično izražen i značajno doprinosi kretanju ukupne inflacije. Velik dio inflatornih pritisaka trenutačno je posljedica rasta cijena koje nisu pod utjecajem rasta cijena hrane i energenata na stranom tržištu - naveli su iz CB-a BiH. Realni ekonomski rast trebao bi se intenzivirati tek 2025. godine, i to pri stopi od 3,5 posto. Sve institucije s oprezom gledaju na iduću godinu, što je i logično jer vremena kad se sa sigurnošću nešto predviđalo već su iza nas. Godine 2019. očekivao se dolazak desetljeća blagostanja. Pa nas je pokosila pandemija i paralizirala svijet. Onda je 2021. na naplatu počelo stizati uvođenje "lockdowna". Upravo kad smo u 2022. očekivali napredak, Rusija je povela veliki rat u Ukrajini. Ove godine Hamas je izveo teroristički napad na Izrael pa je on uzvratio ravnanjem Gaze, a sada je postignuto primirje. Sve to igra ulogu u projekcijama i za 2024. godinu. Svjetska banka pak ističe da će se ekonomski rast na zapadnom Balkanu ubrzati, ali sporo i neravnomjerno. Direktorica Xiaoqing Yu kazala je kako ohrabruje činjenica da ovaj dio Europe nastavlja ostvarivati napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Europe, međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidirao i prerastao u održivi rast.

U izvješću je naglašeno da je, unatoč svemu, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo rasti te da je prosječna stopa zaposlenosti u okružju dosegnula novu najvišu vrijednost u povijesti od gotovo 48 posto, a od sredine 2022. do sredine 2023. otvoreno je 103.000 novih radnih mjesta. Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. BiH, jasno, ako želi nastaviti rast, ne smije biti samo promatrač svjetskih događaja, već tražiti rješenja da se što prije izvuče iz krize. Važno je postići kvalitetnu suradnju koja će ekonomski osnažiti zemlju.

Jedan od ciljeva mogao bi biti dogovor s Kinom, o čemu se nedavno i razgovaralo, a u kontekstu činjenice da je Srbija potpisala ugovor o slobodnoj trgovini s Kinom. Osobito je to važno jer iz te zemlje stižu pozitivni signali za suradnju s BiH. Iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH istaknuli su da su opredijeljeni za nastavak jačanja političke i ekonomske suradnje s Kinom kao pouzdanim partnerom.

Pogodnosti za gospodarstvo

- Vezano uz to, u idućem razdoblju inicirat ćemo pokretanje procedure za potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i Kine, prvenstveno zbog pogodnosti za domaći gospodarski sektor - najavljeno je, a što bi zasigurno bio korak naprijed za BiH. Time bi se omogućio promet bez carine za čak 95 posto proizvoda. Niz je stvari na kojima treba raditi, a koje bi itekako pomogle ekonomskom razvitku BiH u kriznim vremenima, piše Večernji list.

Najava: Renomirana imena iz svijeta biznisa na Gospodarskom forumu ŽZH

Grude.com - klik u svijet — Fri, 24 Nov 2023 19:42:00 GMT

Vlada Županije Zapadnohercegovačke organizator je Gospodarskog foruma koji će se održati 29. studenoga 2023. godine (srijeda) s početkom u 16 sati u prostorijama Hotela Bigeste, Ljubuški.

Osnovni cilj susreta je ostvariti intenzivniju suradnju Vlade i gospodarskih subjekata u okviru svih pitanja od zajedničkog interesa te poboljšati uvjete za daljnji razvitak gospodarstva i bolji život svih građana u Županiji.

U programu Gospodarskog foruma Županije Zapadnohercegovačke održat će se dvije panel rasprave. Prva panel rasprava na temu „Mogućnosti, potrebe i izazovi privatnog sektora u Županiji Zapadnohercegovačkoj“ okupit će govornike iz privatnog sektora, vlasnike vodećih tvrtki iz Županije po broju zaposlenih i visini prihoda. U panel raspravi na navedenu temu će sudjelovati Petar Ćorluka, vlasnik Violeta d.o.o. Grude, Damir Pavković, vlasnik Mesne industrije Rakitno d.o.o. Posušje, Ladislav Bevanda, vlasnik Hering d.o.o. Široki Brijeg, Stjepan Primorac, direktor hotela Bigeste d.o.o. Ljubuški i Miljenko Crnjac, vlasnik MCI d.o.o. Široki Brijeg, a moderator panel rasprave bit će novinar Boris Čerkuč.

„Kreiranje pozitivnog poslovnog okruženja u Županiji Zapadnohercegovačkoj“ tema je druge panel rasprave, na kojoj će sudjelovati predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović, ministar gospodarstva Dario Sesar, ministrica obrazovanja, znanosti, kulture i športa Daniela Perić, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislav Pejić te ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Zvonimir Širić.

Cilj panel rasprave s predstavnicima Vladinog sektora je istražiti što sve Vlada Županije, zajedno s resornim ministarstvima, a u suradnji s poduzetnicima, može osigurati s ciljem kreiranja još boljih uvjeta za daljnji razvoj gospodarstva u Županiji.

Prezentaciju na temu „Izazovi i očekivanja u energetskom sektoru“ održat će Drago Bago, generalni direktor JP Elektroprivreda HZHB. Uslijedit će prezentacija pod naslovom „Programi Razvojne banke F BiH“, koju će održati Dalibor Milinković, izvršni direktor za projekte i razvoj u Razvojnoj banci.

Gospodarski forum Županije Zapadnohercegovačke je poslovni susret na kojem će poduzetnici dobiti priliku razmijeniti međusobna iskustva, uspostaviti bliže kontakte te postaviti izravna i važna pitanja o kojima će se zajedno razgovarati kroz konstruktivan dijalog. Također, poduzetnici će imati priliku ukazati na važne poduzetničke teme i izazove s kojima se privatni sektor svakodnevno susreće te predložiti moguća rješenja.

Čović: Roditelji trebaju poticati djecu da upisuju škole od kojih će moći živjeti

Grude.com - klik u svijet — Sun, 19 Nov 2023 10:46:00 GMT

U Širokom Brijegu održana je 22. sjednica Vlada Zapadnohercegovačke županije. Na dnevnom redu sjednice našlo se 17 točaka a Vlada je usvojila Periodično izvješće o izvršenju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2023. godine. Riječ je o redovnom tromjesečnom izvješćivanju Vlade o izvršenju Proračuna od strane Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke.

Usvojeno je i Godišnje izvješće o razvoju s Izvješćem o provedbi Strategije za 2022. godinu. Gospodarski i društveni razvoj Županije Zapadnohercegovačke u prethodnoj godini, kao i trendovi u odnosu na prethodne tri godine odnosno razdoblje od 2020. do 2022. godine, prikazani su u ovom Izvješću kroz praćenje odabranih pokazatelja i trendova koji se u pojedinim segmentima uspoređuju s Federacijom Bosne i Hercegovine i drugim županijama u FBiH.

Prema indeksu razvijenosti u FBiH, Županija Zapadnohercegovačka se treću godinu zaredom nalazi na drugom mjestu s indeksom razvijenosti 1,09.

Razgovarali smo s premijerom Vlade ŽZH Predragom Čovićem o cjelokupnom stanju u Županiji, gospodarstvu, poljoprivredi i razvoju ove Županije o točkama dnevno reda i rebalansu Proračuna. Više u prilogu PRO TV

LIDL NIJE MEĐU TOP 10: Ovo je sada najpopularnija marka u Njemačkoj

Grude.com - klik u svijet — Thu, 16 Nov 2023 18:39:00 GMT

Kao i svake godine, grupa za analizu podataka YouGov i ove je godine provela istraživanje kako bi rangirala najpopularnije marke u Njemačkoj. Američki pružatelj usluga plaćanja PayPal i ove je godine osigurao prvo mjesto s rezultatom od 50,3 boda.

Drogerija dm napredovala je jedno mjesto i sad se nalazi na drugom mjestu sa 48 bodova.

Top 3 zaokružuje tvrtka igračaka Lego – Danci su također napredovali jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu. Bosch je, pak, izgubio jedno mjesto s 45,9 bodovnih bodova i ovoga puta završio na četvrtom mjestu, proizvođač Galaxyja Samsung zauzeo je peto mjesto, kao i prošle godine, s 44,5 bodova, a slijedi ga Nivea s 40,9 bodovnih bodova.

Iznenađenje na 6. mjestu: DHL je prvi put od početka istraživanja ušao među prvih 10 i osigurao 7. mjesto sa 40,8 bodova Ostali plasmani u prvih 10: Rossmann (38,5 bodova), Miele (38,5 bodova ) i Ravensburger (38,3 boda).

Poredak je naručio “Handelsblatt” te pokriva ukupno 33 kategorije, uključujući maloprodaju, automobilsku industriju, tehnologiju i elektroniku te pružatelje usluga.

Radnici smatraju da minimalna plaća treba biti 1000KM, poslodavci da će propasti

Grude.com - klik u svijet — Wed, 15 Nov 2023 17:30:00 GMT

Minimalna plaća morala bi biti 1000 KM već godinama, poručuju radnici i predstavnici Sindikata. Predstavnici vlasti u Federaciji BiH već nekoliko mjeseci najavljuju usvajanje seta fiskalnih zakona koji bi rezultirao podizanjem minimalne plaće na iznos od 1000 KM, a koja trenutačno iznosi nešto manje od 600 KM, piše Večernji list BiH.

O potrebi smanjenja doprinosa i poreza na dohodak poslodavci i ekonomisti govore već godinama, ali nikada nekog značajnog i konkretnog pomaka nije bilo.

Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te ostali porezi dio su velikog tereta za gospodarstvenike, pa tako ukupna izdvajanja na plaću jednog radnika iznose čak 70 posto. Takvim pristupom godinama su se punili proračuni, vlast se hvalila kako ima rekordne proračune, a radnici su primali nedovoljno i da prežive.

Povećanje i poruka

Federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović nedavno je najavio kako će u FBiH od početka iduće godine minimalna plaća iznositi 1000 KM. - Službeno mogu s ovog mjesta poslati poruku, a to je da od 1. siječnja 2024. godine Federacija BiH počinje s primjenom velikog seta fiskalnih zakona. Imat ćemo najveću minimalnu plaću u regiji u iznosu od 1000 KM - rekao je.

U Republici Srpskoj već je danima glavna tema obećanje predsjednika RS-a Milorada Dodika da će od Nove godine u RS-u minimalac biti 1050 KM. Ako je suditi prema reakcijama poslodavaca na zahtjeve za povećanje minimalnih plaća, u BiH granica ne postoji - u oba se entiteta gospodarstvenici žale da će gospodarstvo propasti ako minimalne radničke plaće dosegnu 1000 KM.

Borbu za plaću od 1000 KM sindikati u Federaciji BiH počeli su još prije pet godina, kad je 1000 KM bio solidan iznos. U međuvremenu su kriza i inflacija, realno, gotovo prepolovile taj dugo sanjani iznos. Hoće li minimalna plaća od 1. siječnja 2024. godine uistinu biti povećana na 1000 KM u Federaciji?

Vremena do Nove godine sve je manje. Standard radnika opada, a radna snaga odlazi. Iz federalne Vlade najavljivali su donošenje seta fiskalnih zakona u tom roku iako još nisu dospjeli ni u parlamentarnu proceduru.

- Mislim da to nije realno, pogotovo ako se priča o proširenju osnovice, smanjenju doprinosa, o jednom fiskalnom paketu, a to su četiri zakona. Nema šanse da se ti zakoni donesu do Nove godine, a od donošenja do stupanja na snagu mora proći šest mjeseci - ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.

Borba za radnike

Sindikalisti upozoravaju da vrijeme istječe. Priča o povećanju minimalne plaće sve je neizvjesnija, kao i učinci tog poteza jer će u plaću ući i ostala primanja. Nitko se ne bogati tako brzo i ne žali tako glasno kao poslodavci u BiH i na cijelom području bivše Jugoslavije - kaže za Srpskainfo Selvedin Šatorović, lider Saveza samostalnih sindikata BiH.

Čak i u regionalnim okvirima BiH je, dodaje, posebno naklonjena poslodavcima i uvijek spremna izaći im u susret subvencijama i olakšicama.

- Čim se spomene povećanje minimalca, svi se zadaju u brigu kako će to poslodavci preživjeti. A nitko se ne pita kako radnik preživljava s 300 eura mjesečno - kaže Šatorović. Dodaje kako je krajnje vrijeme da se vlasti u oba entiteta "dozovu u pamet" i konačno stanu na stranu svojih građana, a ne na stranu kapitala, kao do sada.

- Ako ne bude tako, egzodus će se nastaviti. Mi smo mala zemlja, nismo Indija, Kina ili Turska pa da sebi možemo dopustiti ovoliko iseljavanje - kaže Šatorović i dodaje: - Tko ne može svom radniku osigurati plaću od 1000 maraka, neka zatvori tvrtku i zaposli se kod nekog sposobnijeg tko to može.

Hercegovina je spremna za solarne elektrane ogromnog kapaciteta

Grude.com - klik u svijet — Mon, 13 Nov 2023 16:35:00 GMT

Hercegovina, regija na jugu Bosne i Hercegovine, spremna je za razvoj solarnih elektrana ogromnog kapaciteta, tvrdi Farooq Sher, izvanredni profesor Sveučilišta Nottingham Trent, nakon dvije godine istraživanja kapaciteta i potencijala obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.

On je za pv magazin rekao kako je Hercegovina savršena za velike solarne elektrane ali i izrazio dvojbu zbog velike ovisnosti o uglju kao trenutnom temelju energetske proizvodnje.

“Potencijal za zamjenu uglja obnovljivim izvorima energije postoji – ali samo ako vlasti promjene određene politike”, rekao je.

Sher je do ovog zaključka došao nakon dvije godine istraživanja obnovljivih izvora energije u regiji. Rezultate je nedavno objavio u Renewable and Sustainable Energy Reviews, u koautorsko studiji Perspektive potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini.

Studija istražuje hidroenergiju, energiju vjetra, sunca, geotermalnu i bioenergiju. Navodi kako u trenutnom odnosu izvora energije u Bosni i Hercegovini industrija uglja i lignita proizvodi više od polovine (60%) električne energije, hidroelektrane 35%, a vjetroelektrane samo 2%.

Prošle godine instalirano 107 MW

Prema posljednjim objavljenim podacima Međunarodne asocijacije za obnovljivu energiju (IRENA), Bosna i Hercegovina prošle godine instalirala skromnih 107 MW solarnih kapaciteta. Sher smatra kako je BiH spremna za više solarne energije, jer ima snažan potencijal zbog svoje klime. Hercegovina je posebno optimalna za solarnu energiju jer ima 2.400 sati godišnje sunčeve svjetlosti s količinom zračenja od 1.500 kWh/m2 godišnje.

IRENA objavila vlastitu ocjenu o spremnosti Bosne i Hercegovine za obnovljive izvore energije. Smatra kako je, unatoč energetskoj sigurnosti i neovisnosti, Bosna i hercegovina opterećena zagađenjem zraka i utjecajem na zdravlje sadašnjih izvora energije zbog sagorijevanja fosilnih goriva i drveta.

Razlog za nedovoljnu iskorištenost Sher vidi u visokom početnom trošku ulaganja u solarne izvore energije, te nedostatku legislative zbog činjenice kako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije.

Cilj 42.5% do 2030. godine

Obveza prekida subvencioniranja javih elektroprivrednih poduzeća

U izvještaju IRENA-e utvrđeno je kako se Bosna i Hercegovina obvezala poštovati zakonodavstvo EU – s glavnim ciljem od 42,5% udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine. U to bi bilo uključeno ukidanje subvencija javnom energetskom sektoru, cijene energije sukladne troškovima proizvodnje i cijeni uglja, te zahtjeve za očuvanje okoliša.

Prema Sherovoj studiji, Bosna i Hercegovina provela je tek polovinu zakonodavnih reformi EU o obnovljivoj energiji. "Iako Bosna i Hercegovina ima bračnu vezu s ugljem" kaže, on bi mogao biti ukinut u narednih 50 godina uz učinkovitije istraživanje obnovljivih izvore energije.

Planovi za gradnju više od 180 solarnih elektrana

Znakove kako se to već doghađa, vidi u sadašnjim aktivnostima. Vjetroelektranama, od kojih su dvije završene, a planirane su još četiri s predviđenom proizvodnjom od 936,17 GWh energije. U Bosni i Hercegovini planira se izgradnja 390 hidroelektrana, 35 ih je u izgradnji. trenutno hidroelektrane proizvode ukupno 9.000 GWh energije. U izgradnji ili radu su 182 solarne elektrane.

Sher se nada kako će vlasti u Bosni i Hercegovini uvidjeti i iskoristiti potencijal, te kako će im njegova studija pomoći na tom putu.

Zdravko Mamić ekspresno nadoknadio štetu mještanima hercegovačkog naselja, a za koju su krivi njegovi solari

Grude.com - klik u svijet — Sat, 11 Nov 2023 19:00:00 GMT

Usred kišnih oborina u naselju Međine kod Mostara bujične poplave je izazvala voda koja se skupila na gradilištu solarne elektrane, te mještanima navrla u podrume i uništila zimnice, ljekovito bilje, ogrjev i putnu infrastrukturu, potvrđeno je za Klix.ba.

Predsjednik udruge Međine Alen Maksumić nam kaže da su štete procijenjene na oko 10 tisuća KM i da je investitor solarnih elektrana u rekordnom roku pristupio sanaciji, te oštećenim mještanima isplatio procijenjenu novčanu naknadu.

Za nastalu situaciju iz ove udruge krive gradske vlasti koje su investitorima izdale dozvole bez pripremljenog terena za oborinske vode.

"Znamo da je to od solara, ali ne možemo kriviti investitore ni izvođače radova, jer su oni odmah pristupili rješavanju problema. U roku od dva sata su građevinske mašine bile na terenu i sanacija se već privodi kraju, a u roku od osam sati svim oštećenim mještanima je isplaćena novčana naknada za procijenjenu štetu i ljudi su zadovoljni time", kazao je Maksumić za Klix.ba.

Ističe da su zadnji put velike bujične poplave zabilježene 1963. godine, kad je bilo ogoljeno brdo na kojem se grade solari, ali da investitori nisu mogli znati za problem, jer ih nitko nije upozorio na to kad su zemlju uzeli pod koncesiju, a kako nije bilo velikih kiša, problem nije detektiran.

"Znalo se za potok u selu, ali ovo je bilo iznenađenje, jer je voda prošla svojim tokom kojim je prošla 1963. godine, te mještanima koji su sagradili građevine u koritu potoka nanio vodu i blato, ali su investitori jako brzo reagirali", pojasnio je Maksumić.

Tvrdi da su na mjestu gdje se pojavio problem već bili hidrolozi i geolozi, te se krenulo sa izgradnjom upojnih bunara i propusnih brana kako se ovakva situacija ne bi više dogodila.

Naselje Međine broji oko 200 stanovnika, a udruga je, kako tvrde, u ime njih 90 posto, koji su stavili svoj potpis na peticiju, sklopilo sporazum o suradnji s investitorom, koji se obavezao da će kontinuirano ulagati u njihovo mjesto i tada se krenuo graditi bazena za pitku vodu, koje to naselje udaljeno sedam kilometara od grada nema, kao svjedok zanemarenosti gradskih struktura.

Koncesiju za gradnju solarne elektrane na brdu iznad Međina između ostalih dobile su tvrtka "Lena" i "Plavo sunce", čiji je većinski vlasnik Zdravko Mamić.

Zanimljivo je da na ovoj lokaciji solarnu elektranu za vlastite potrebe planira graditi i Grad Mostar.

Pri zapošljavanju vještine postaju važnije od diplome

Grude.com - klik u svijet — Thu, 09 Nov 2023 11:59:00 GMT

Kompanije u sve većoj mjeri odbacuju tradicionalne kriterije kod zapošljavanja, što ponajprije znači da se ne koncentriraju na diplome kandidata, već vještine koje mogu ponuditi, piše ICT Business.

Zapravo, LinkedIn izvješćuje da je pristup zapošljavanju “na prvom mjestu vještine” također povećao broj potencijalnih kandidata kod poslodavca za gotovo deset puta nego dok je kao kriterij postojala diploma.

No, što je pokrenulo ovu promjenu u prioritetima zapošljavanja i kako se to može iskoristiti u bližoj budućnosti? Naime, američko gospodarstvo premašilo je predviđanja i u svibnju je pokrenulo novih 339.000 radnih mjesta. Samo, nema dovoljno raspoloživih radnika da ih popune.

Najnoviji podaci pokazuju da postoji 9,9 milijuna otvorenih radnih mjesta diljem zemlje, ali samo 5,8 milijuna nezaposlenih radnika. Konkretnije, kad bi svaka nezaposlena osoba u SAD-u pronašla posao, i dalje bi bilo više od četiri milijuna otvorenih radnih mjesta.

Neki stručnjaci ukazuju na ubrzano starenje radne snage. Povrh ovog fenomena, mnogo onih koji su izgubili posao tijekom pandemije koronavirusa nikada se nije vratilo. Stopa sudjelovanja radne snage trenutno iznosi 62,6 posto, što je pad u odnosu na 63,4 posto iz veljače 2020.

Europsko se tržište oporavlja: Hoće li pojeftiniti rabljena vozila?

Grude.com - klik u svijet — Tue, 07 Nov 2023 11:14:00 GMT

Situacija se u autoindustriji sada popravlja, pa cijena rabljenih vozila u Hrvatskoj već nekoliko mjeseci stagnira. Dobra je to vijest za one koji si novi auto ne mogu priuštiti.

- Uvijek je bolje novi, ali ni od rabljenih s garancijom ne treba zazirati, kaže kupac u jednoj od najvećih međimurskih autokuća. Automobile uvoze iz Njemačke i Belgije.

- Kod kupnje rabljenog auta nije samo cijena glavni faktor, treba paziti na stanje vozila, pogledati kilometražu, jer cijena rabljenih vozila, pogotovo vani, je znatno niža ako ima puno kilometara i ako nije održavano u vlastitom servisu, napominje Augustin Jasenović, direktor autokuće.

U jednoj od najvećih međimurskih autokuća rabljene automobile uvoze iz Njemačke i Belgije.

- Najviše se traže vozila rabljena od tri do pet godina, jer to su uglavnom kupci koji uzimanju na leasing i u tom segmentu se najbolje pronađu s mogućnošću otplate, jer čim su vozila starija, kraći je rok financiranja, pa su velike rate i to je loše za kupca, kaže Jasenović.

Cjelokupno europsko tržište automobila polako se oporavlja.

- Ove godine je došlo do stabilizacije cijena i više nema rasta cijena rabljenih vozila, ona stagnira, jer se dosta brže dolazi i do novih vozila i taj rok od 400 do 500 dana smanjuje se od 100 do 150 dana, zaključuje Jasenović.

Prema trenutačno dostupnim podacima, čak 80 posto rabljenih vozila na hrvatske je ceste uvezeno izvana.

Rekordan urod mandarina, problem niska cijena

Grude.com - klik u svijet — Sat, 04 Nov 2023 10:13:00 GMT

Berba mandarina u neretvanskom kraju, na usitnjenim parcelama okruženima vodom, lopočima i liskama, donosi veliko uzbuđenje. Brodovi natovareni kištrama preplavljuju kanale i jure prema otkupnim centrima. Posada su uglavnom prijatelji, kumovi i rodbina vlasnika plantaža. To je poseban trenutak za lokalno stanovništvo i znak da je stigla sezona mandarina.

Petar Bjeliš iz Opuzena bavi se proizvodnjom mandarina više od 20 godina, a njegovi roditelji imaju nasade još od 70-ih godina prošlog stoljeća. Sadnju je započeo Petrov pokojni djed. U to vrijeme svi su radili u nekim firmama, a uz posao su se bavili i mandarinama. S vremenom su se proširili i uzgoj mandarina im je postao primaran.

U berbi sudjeluje cijela obitelj

"Danas imamo oko 6 hektara zemlje. Pola nasada je na vodi, a pola je na kopnu. Mi to radimo obiteljski, svi beremo, moja supruga, otac, majka i teta. U berbi nam pomaže tek nekoliko radnika, a tijekom godine sve radimo sami", govori Petar.

Berba na njegovoj plantaži započela je krajem rujna i trajat će sve do sredine prosinca, budući da imaju sorte od ranijih do kasnijih.

Nakon što se poberu, mandarine se prevoze čamcima do otkupnog centra tvrtke Enna Fruit u Opuzenu. Ovaj moderni centar prostire se na 11.000 četvornih metara, sa 6.000 kubnih metara kondicioniranog prostora. Opremljen je za prijem i pripremu različitih vrsta voća i povrća, s posebnim naglaskom na mandarine, lubenice, jagode i kupusnjače. Impresivan je i najmoderniji kalibrator za mandarine kapaciteta 35 tona na sat.

"Mi prvo uberemo mandarine pa ih nakrcamo u brodice i dovezemo u centar. To onda dalje ide u hladnjaču i na kalibriranje. Većina ide za izvoz u Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Češku. Prije smo puno izvozili u Rusiju, ali otkad je embargo prebacili smo se na druga tržišta", objašnjava Petar.

Dobar urod, mala cijena

Ove je godine urod mandarina u dolini Neretve jako dobar, možda čak i rekordan. Posljednji takav zabilježen je 2016. godine. Petar i njegova obitelj će imati oko 250 tona, što je duplo više nego lani. No, problem je u maloj otkupnoj cijeni.

"Sve nam je poskupilo, cijene rada i repromaterijala su skočile, a otkupna cijena je ostala ista kao i prethodnih godina. Za prvu klasu je 40 centi po kilogramu, a druga klasa je 20 centi. To je loše", rekao je Bjeliš.

Neretvanska mandarina je nevjerojatno tražena roba, s obzirom na to da sazrijeva čak mjesec dana prije španjolskih i turskih mandarina. No, kako ističe Bjeliš, iako je oznaka izvornosti dobivena, nije dovoljno promovirana. Da bi ostvarila svoj puni potencijal, potrebno je da se proizvođači i lokalne zajednice organiziraju i zajedno promoviraju ovu voćku. Na taj način, neretvanska mandarina može postići veću cijenu na međunarodnom tržištu i donijeti korist svima uključenima u proizvodnju.

Slatka i sočna neretvanska mandarina

"Naša mandarina slađa je i ukusnija od uvoznih. U turskima ćete naći špicu kao kod klementina. Naša ima tanju koru i zato ne traje dugo, ali ima više soka u plodu nego talijanska, turska ili španjolska", zaključio je Petar Bjeliš.

FOTO: PIXSELL

GP Toming stavljen na prodaju

Grude.com - klik u svijet — Fri, 03 Nov 2023 17:52:00 GMT

Osnivač GP Tominga iz Drinovaca kod Gruda, Miro Tomas, oglasio je u prodaju 100% udjela u tvrtki javnim nadmetanjem - dražbom.

Prema odluci o prodaji od 31.10. ove godine, Miro Tomas, kao jedini član, u ime skupštine društva oglasio je prodaju stopostotnog udjela u gospodarskom društvu Toming d.o.o.

Dražba je zakazana za 29. siječnja naredne godine, a zainteresirani kupci će, nakon uplate jamčevine od 50.000 KM, moći steći uvid u poslovne knjige i izvršiti dubinsku analizu nakon 27. studenoga ove godine.

Društvo GP Toming d.o.o. je osnovano 1995. godine sa osnovnom djelatnosti graditeljstva, a od 2012. godine intenzivno ulaže u izgradnju solarnih elektrana i počinje baviti proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Trenutno u svom portfelju, ima elektrane instalirane snagu od 14.066 kWp što ga svrstava u najveće proizvođače iz obnovljivih izvora energije na području Bosne i Hercegovine.

GP Toming je na kraju prošle godine imala imovinu vrijednu 30,7 milijuna KM, ostvarila godišnji promet od 19,0 milijuna KM i dobit od 7,2 milijuna KM. Krajem prošle godine u Timingu je radilo je 14 uposlenih.

Manager.ba

Broj stranih radnika nadmašio broj nezaposlenih

Grude.com - klik u svijet — Tue, 31 Oct 2023 18:13:00 GMT

Prošle su skoro pune tri godine od ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika u Republici Hrvatskoj, za koji su poslodavci godinama lobirali, kako bi manjak ili slab interes domaćih radnika nadomjestili strancima.

Pitanja o tome koliko će to smanjiti ili usporiti rast plaća u Hrvatskoj i dalje je otvoren, no u javnom prostoru sada sve izraženija postaje i briga za prava tih radnika u Hrvatskoj, kvalitetu standarda života koji im se tu pruža i briga o njihovom integriranju u hrvatsko društvo, jer, njihov broj kontinuirano raste.

Prije liberalizacije tržišta rada, država je već povećavala broj dozvola koje na godišnjoj razini poslodavci mogu koristiti za “uvoz” stranih radnika, a one su se podizale s nekoliko tisuća, da bi sada njihov broj premašio 130 tisuća. Nadmašio je i broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (trenutno ih je manje od 110 tisuća).

Prije deset godina, u godini u kojoj je Hrvatska postala punopravna članica EU, prema podacima MUP-a od 329 novih radnih dozvola za koje su poslodavci mogli po godišnjoj kvoti aplicirati, izdano je bilo 168 novih dozvola, dok je još bilo produženo 1881 dozvola unutar kvote i 992 izvan kvote.

Pred samu liberalizaciju kvota je povećana na oko 78,5 tisuća dozvola, ali zbog korone one tijekom 2020. nisu sve iskorištene. Već protekle dvije godine broj intenzivno stranaca raste, a u ovoj godini, do početka listopada, MUP je izdao više od 133 tisuća dozvola za boravak i rad strancima koji dolaze iz trećih zemalja.

Skoro kako nema djelatnosti ili područja Hrvatske u kojoj se ne sreće strane radnike, a strane radnike vidimo čak i u poslovima pojedinih državnih poduzeća poput Hrvatske pošte, no najveći dio dozvola izdan je u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu. To su i prije otvaranja tržišta za strane radnike bila uska grla na tržištu rada.

Prihvatljivi strancima

U graditeljstvu je trenutno zaposleno gotovo 51 tisuća stranaca, u turizmu i ugostiteljstvu više od 40 tisuća, dok su za poslove u sektoru industrije izdane 17,5 tisuća dozvola, u prometu gotovo 8 tisuća i u trgovini gotovo 4 tisuće.

Iako je među domaćom populacijom uvriježeno da je Hrvatska neatraktivno tržište za radnike, što svjedoči i migracija radnika u druge europske zemlje na kojima ostvaruju veće prihode, no značajan je udjel stranih radnika kojima je Hrvatska prihvatljiva. Od ukupno izdanih 133 tisuće na produljenje ranije odobrenih dozvola odnosi se njih 29 tisuća. Najveći dio čine nove dozvole, nešto manje od 86 tisuća, a broj sezonaca je nešto više od 16 tisuća.

Sve više radnika iz dalekih zemalja

Nekadašnju percepciju porijekla stranih radnika koji dolaze iz bazena susjednih država sve više zamjenjuju oni koji dolaze iz “egzotičnih” zemalja, a prvenstveno Nepala, Indije i Filipina. Ipak, radnici iz BiH i Srbije i dalje čine najveći dio stranaca – u Hrvatskoj ih radi ukupno 51 tisuća.

Nepalci su treći po brojnosti, ukupno ih je u Hrvatskoj nešto više od 16 tisuća, a po 11 tisuća dozvola izdano je Makedoncima i radnicima iz Indije. Iz Filipina, čiji je dolazak u Hrvatsku jako dobro organiziran, stiglo je 8 tisuća radnika, jednako koliko i iz Kosova, a tek neznatno manje, oko 6 tisuća, dozvole u Hrvatskoj dobili su radnici iz Turske.

Očekivano, najviše dozvola izdano je na području zagrebačke policijske postaje, na čijem je području krajem rujna registrirano bilo više od pola milijuna radno aktivnih stanovnika, kao i najniže stope registrirane nezaposlenosti (3,3% na području Zagreba i 3,6% u zagrebačkom “prstenu”). Za stranim radnicima najviše posežu poslodavci u Istri, na čijem je području nešto iznad 100 tisuća radno aktivnih i koja ima najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, tek 2%.

I sve ostale turističke županije na obali zapošljavaju velik broj radnika iz trećih zemalja, u usporedbi s veličinom i brojem stanovnika više nego u kontinentalnom dijelu, dok je zanimljivo da jedna od najmanje naseljenih i slabije razvijenih županija, Ličko-senjska, nije na samom dnu po brojnosti zapošljavanja stranih radnika.

Štoviše, u šest županija su policijske uprave izdale manje dozvola za boravak i rad stranaca. Redom su to županije koje bilježe i s najveće stope nezaposlenosti, što potvrđuje slabe aktivnosti tamošnjeg gospodarstva. Donekle iznenađuje Karlovačka županija, koja očito potrebe za radnicima pokriva iz domaće populacije, dok su na samom začelju već godinama Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija.

Veća potreba

Poslodavci u Hrvatskoj procjenjuju da su potrebe za “uvozom” radnika i veće, te da će trend povećanja njihovog broja i nadalje rasti.

Kolika je, pak, fluktuacija radnika koji dolaze iz trećih zemalja, koliko dugo ostaju kod hrvatskih poslodavaca, kao i u kojem broju nakon dobivanja dozvola MUP-a odlaze dalje u druge zemlje EU, službenih podataka za sada nema.

FOTO: Ilustracija

Javni poziv za dodjelu sredstava EU za ublažavanje utjecaja energetske krize

Grude.com - klik u svijet — Mon, 23 Oct 2023 17:41:00 GMT

Na osnovu Odluke o usvajanju Programa utroška sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim razinama vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 46/23) i Odluke o raspisivanju Javnog poziva za raspodjelu sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim razinama vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio- ekonomskog utjecaja energetske krize, broj: 05-11/13-1964/23 od 16.10.2023. godine, federalni ministar rada i socijalne politike objavljuje

J A V N I P O Z I V
ZA DODJELU SREDSTAVA S POZICIJE TEKUĆEG TRANSFERA DRUGIM RAZINAMA VLASTI I FONDOVIMA – PODRŠKA EUROPSKE UNIJE BOSNI I HERCEGOVINI U CILJU UBLAŽAVANJA NEGATIVNOG SOCIO-EKONOMSKOG UTJECAJA ENERGETSKE KRIZE

I. PREDMET JAVNOG POZIVA

I.1. Predmet Javnog poziva je dodjela sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim razinama vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio- ekonomskog utjecaja energetske krize u ukupnom iznosu od 64.534.646,00 KM (slovima: šezdesetčetiri milijuna petstotina trideset i četiri tisuće šeststotina četrdeset i šest konvertibilnih maraka).

I.2. Sredstva iz podtačke I.1. ovoga Javnog poziva namijenjena su za provedbu Akcijskog plana / Mape puta za Ugovor o paketu energetske potpore za državu i izgradnju otpornosti u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III za 2023. godinu) u dijelu koji se odnosi na mjeru podrške energetski siromašnim domaćinstvima/kućanstvima s ciljem prevazilaženja rasta troškova grijanja u grijnoj sezoni 2022/2023. godina (u daljnjem tekstu: Program mjera podrške).

I.3. Raspodjela sredstava s pozicije navedenog Tekućeg transfera vršit će se sukladno općim i posebnim kriterijima utvrđenim Odlukom o usvajanju Programa utroška sredstava s pozicije Tekućeg transfera drugim razinama vlasti i fondovima – Podrška Europske unije Bosni i Hercegovini u cilju ublažavanja negativnog socio-ekonomskog utjecaja energetske krize (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 46/23) (u daljnjem tekstu: Odluka o usvajanju Programa utroška).

II. SVRHA I CILJ PROGRAMA MJERA PODRŠKE

II.1. Svrha Programa mjera podrške je ublažavanje negativnih posljedica globalne ekonomske krize, koje su izazvale poskupljenja energenata u grijnoj sezoni 2022/2023. godina, te dodatno opteretile kategorije energetski siromašnih domaćinstava/kućanstava na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

II.2. Osnovni cilj koji se kroz provedbu Programa mjera podrške želi postići je osiguranje minimuma financijske podrške za najmanje 109.000 korisnika iz kategorije energetski siromašnih domaćinstava/kućanstava.

III. PRAVO NA DODJELU SREDSTAVA

III.1. Pod uvjetima utvrđenim ovim Javnim pozivom pravo na dodjelu sredstava mogu ostvariti sljedeće kategorije energetski siromašnih domaćinstava/kućanstava:

a) Kategorija 1: Domaćinstva/kućanstva u kojima žive materijalno neosigurane i za rad nesposobne odrasle osobe koje nemaju prijeko potrebnih sredstava za izdržavanje, nesposobne su za rad i ne mogu osigurati sredstva za život po nekom drugom osnovu, a kojima je u 12. mjesecu 2022. godine isplaćeno pravo na stalnu novčanu pomoć prema propisima iz oblasti socijalne zaštite.
b) Kategorija 2: Domaćinstva/kućanstva u kojima žive djeca koja su, zaključno s 31.05.2023. godine, ostvarila pravo na dječji dodatak po osnovu Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 52/22).
c) Kategorija 3: Domaćinstva/kućanstva u kojima su najviše dva člana korisnici prava na mirovinu po propisima o mirovinsko-invalidskom osiguranju u iznosu koji nije viši od iznosa zajamčene mirovine za 12. mjesec 2022. godine prema podacima Federalnog zavoda za mirovinsko- invalidsko osiguranje i to pod uvjetom da nisu korisnici razmjerne mirovine s inozemstvom i da nijedan odrasli član domaćinstva/kućanstva tokom 2022. godine nije ostvarivao dodatna primanja po osnovu radnog odnosa.
d) Kategorija 4: Domaćinstva/kućanstva u kojima su tokom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjeli sa samo jednim roditeljem koji u tom razdoblju nije ostvarivao prihode koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak ili nije ostvarivao primanja po osnovu radnog odnosa u iznosu višem od iznosa najniže plaće u Federaciji u 2022. godini (543,00 KM).

III.2. Kategorije domaćinstava/kućanstava navedene u podtački III.1. ovoga Javnog poziva ne mogu ostvariti pravo na dodjelu sredstava po osnovu istoga ukoliko su ostvarila pravo na podršku mjerama energetske efikasnosti stambenih objekata kroz Javni poziv raspisan od strane Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine.

III.3. Domaćinstvo/kućanstvo koje se eventualno može svrstati u dvije ili više kategorija domaćinstava/kućanstava navedenih u podtački III.1. ovoga Javnog poziva pravo na podršku po ovom Javnom pozivu može ostvariti po samo jednom osnovu.

IV. TEMELJNI PREDUVJET ZA DODJELU SREDSTAVA

IV.1. Potpisivanje sporazuma o suradnji na realiziranju Programa mjera podrške između jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo) predstavlja temeljni preduvjet za raspodjelu sredstva utvrđenih Odlukom o usvajanju Programa utroška, kao i za provedbu svih drugih neophodnih aktivnosti vezanih za Program mjera podrške.

IV.2. Federalno ministarstvo će na svojoj službenoj web stranici objaviti listu jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) koje su potpisale sporazum o suradnji na realiziranju Programa mjera podrške iz podtačke IV.1. ovoga Javnog poziva.

V. OPĆI KRITERIJI ZA DODJELU SREDSTAVA

V.1. Domaćinstva/kućanstva koja se budu prijavila za dodjelu sredstava po osnovu ovoga Javnog poziva moraju ispunjavati sljedeće opće kriterije:

a) članovi domaćinstava/kućanstava iz bilo koje od kategorija domaćinstava/kućanstava utvrđenih podtačkom III.1. ovoga Javnog poziva moraju biti državljani Bosne i Hercegovine;
b) članovi domaćinstava/kućanstava iz bilo koje od kategorija domaćinstava/kućanstava utvrđenih potačkom III.1. ovoga Javnog poziva moraju imati prijavljeno prebivalište na području Federacije u jedinicama lokalne samouprave (općinama ili gradovima) koje s Federalnim ministarstvom imaju potpisan sporazum naveden u tački IV. ovoga Javnog poziva i
c) nijedan odrasli član domaćinstava/kućanstava iz kategorija domaćinstava/kućanstava utvrđenih podtačkom III.1. alineje b), c) i d) ovoga Javnog poziva ne može imati registriranu samostalnu djelatnost.

V.2. Provjera ispunjenosti općeg kriterija u pogledu obavljanja registrirane samostalne djelatnosti od strane svih odraslih članova domaćinstava/kućanstava iz kategorija domaćinstava/kućanstava

utvrđenih podtačkom III.1. alineje b), c) i d) ovoga Javnog vršit će se kroz evidencije Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

VI. POSEBNI KRITERIJI ZA DODJELU SREDSTAVA

VI.1. Pored prethodno navedenih općih kriterija, domaćinstva/kućanstva koja se budu prijavila za dodjelu sredstava moraju ispunjavati i posebne kriterije iz podtačke III.1. ovoga Javnog poziva utvrđene za svaku pojedinu kategoriju, koji će se dokazivati i provjeravati uvidom u relevantnu dokumentaciju, kao i kroz evidencije nadležnih institucija.

VI.2. Isplaćena stalna novčana pomoć prema propisima iz oblasti socijalne zaštite u 12. mjesecu 2022. godine predstavlja posebni kriterij za kategoriju domaćinstava/kućanstava u kojima žive materijalno neosigurane i za rad nesposobne odrasle osobe koje nemaju prijeko potrebnih sredstava za izdržavanje, nesposobne su za rad i ne mogu osigurati sredstva za život po nekom drugom osnovu. Provjera navedenog kriterija vrši se kroz Jedinstvenu elektronsku bazu podataka (SOTAC).

VI.3. Ostvareno pravo na dječji dodatak zaključno s 31.05.2023. godine predstavlja posebni kriterij za kategoriju domaćinstava/kućanstava u kojima žive djeca koja su po osnovu Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 52/22) ostvarila pravo na dječji dodatak. Provjera navedenog kriterija vrši se kroz Jedinstvenu elektronsku bazu podataka (SOTAC).

VI.4. Korištenje prava na mirovinu od strane najviše dva člana domaćinstva/kućanstva u iznosu koji nije viši od iznosa zajamčene mirovine za 12. mjesec 2022. godine predstavlja posebni kriterij za domaćinstva/kućanstva u kojima živi ova kategorija potencijalnih korisnika i to pod uvjetom:

a) da nisu korisnici razmjerne mirovine s inozemstvom što se provjerava kroz evidencije Federalnog zavoda za mirovinsko-invalidsko osiguranje i
b) da nijedan odrasli član domaćinstva/kućanstva tokom 2022. godine nije ostvarivao dodatna primanja po osnovu radnog odnosa što se provjerava kroz evidencije Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

VI.5. Nepostojanje prihoda koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak ili neostvarivanje primanja po osnovu radnog odnosa u iznosu višem od iznosa najniže plaće u Federaciji u 2022. godini (543,00 KM) od strane samohranog roditelja predstavlja posebni kriterij za domaćinstva/kućanstva u kojima su tokom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjeli sa samo jednim roditeljem. Provjera navedenog kriterija vrši se kroz evidencije Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

VII. POTREBNA DOKUMENTACIJA

VII.1. Prilikom prijave na ovaj Javni poziv potrebno je da svi podnositelji prijave prilože sljedeću opću dokumentaciju:

a) Čitko popunjen i potpisan Prijavni obrazac koji je sastavni dio ovoga Javnog poziva. Predmetni Prijavni obrazac će se u elektronskoj formi besplatno moći preuzeti s web stranice Federalnog ministarstva rada i socijalne politike (www.fmrsp.gov.ba u rubrici pod nazivom “Javni konkursi”) ili u printanoj formi u prostorijama općinskih ili gradskih organa uprave. Sastavni dio Prijavnog obrasca predstavlja i izjava podnositelja prijave u kojoj pod punom, moralnom, kaznenom i materijalnom odgovornošću izjavljuje da niti on niti ostali članovi zajedničkog domaćinstva/kućanstva nisu aplicirali niti će aplicirati za korištenje sredstava po osnovu Javnog poziva raspisanog od strane Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine kroz koji se dodjeljuju sredstva za podršku mjerama energetske efikasnosti stambenih objekata.

b) CIPS-ove prijavnice za sve članove zajedničkog domaćinstva/kućanstva iz kojih će se moći utvrditi činjenice u pogledu državljanstva i prebivališta.

c) Izjavu o broju članova zajedničkog domaćinstva/kućanstva (kućna lista) koja treba biti ovjerena od strane općinskog ili gradskog organa uprave.

d) Dokaz o otvorenom bankovnom računu iz kojega se vidi vlasništvo nad računom kao i broj računa (kopija).

VII.2. Pored dokumentacije utvrđene podtačkom VII.1. ovoga Javnog poziva, podnositelji prijave iz kategorije domaćinstava/kućanstava u kojima su tokom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, uslijed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjeli sa samo jednim roditeljem trebaju priložiti i dokaz o ovim činjenicama (smrtni list drugog roditelja ili rodni list djeteta u kojemu je upisana činjenica nepoznatog identiteta drugog roditelja).

VII.3. Prilikom prijave na ovaj Javni poziv potrebno je obratiti pažnju na sljedeće:

a) Ukoliko nije drugačije naznačeno ovim Javnim pozivom, sva navedena dokumentacija treba biti ne starija od šest mjeseci u originalu ili ovjerenoj kopiji.
b) Ukoliko se kroz sve kasnije faze postupka dodjele sredstava po osnovu ovoga Javnog poziva ili Odluke o usvajanju Programa utroška, uključujući i isplatu, utvrdi da određeno domaćinstvo/kućanstvo nije ispunjavalo uvjete po ovom Javnom pozivu ili da mu sredstva nisu trebala biti odobrena ili isplaćena, tada institucije nadležne za provedbu ovoga Javnog poziva (Federalno ministarstvo ili jedinice lokalne samouprave) imaju pravo zahtijevati povrat istih i poduzimati sve druge pravne radnje na povratu neosnovano isplaćenih sredstava.

VIII. POSTUPAK PODNOŠENJA PRIJAVE NA JAVNI POZIV

VIII.1. U roku i na način koji su definirani ovim Javnim pozivom, prijave za dodjelu sredstava po osnovu Odluke o usvajanju Programa utroška podnose se jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) prema mjestu prebivališta podnositelja prijave sa svom potrebnom dokumentacijom utvrđenom tačkom VII. ovoga Javnog poziva.

VIII.2. Prilikom zaprimanja prijava po ovom Javnom pozivu, jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) će provjeriti formalnu ispravnost i potpunost tražene dokumentacije, te, u roku koji ne može biti duži od datuma kada se Javni poziv zaključuje, zatražiti njezinu dopunu ukoliko utvrde da je ista nepotpuna ili otklanjanje formalnih nedostataka ukoliko utvrde da je ista formalno neispravna.

VIII.3. Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) neće zaprimati prijave i dokumentaciju podnositelja prijave koji ima prebivalište na teritoriju druge jedinice lokalne samouprave (općine ili grada).

VIII.4. Ukoliko prijavu podnosi neuka, neupućena ili nedovoljno informirana osoba, jedinica lokalne samouprave (općina ili grad) će joj pružiti neophodnu stručnu podršku u pogledu popunjavanja prijavnog obrasca i pribavljanja potrebne dokumentacije.

VIII.5. Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) će svaku podnesenu prijavu uredno evidentirati i, po potrebi, izdati dokaz o njenom zaprimanju koji obavezno treba sadržavati datum kada je prijava podnesena, odnosno zaprimljena.

VIII.6. Dokazi iz prethodne tačke trebaju biti ovjereni pečatom jedinice lokalne samouprave (općine ili grada).

VIII.7. Na osnovu zaprimljene dokumentacije, jedinice lokalne samouprave (općine ili gradovi) unose potrebne podatke u posebno kreiranu elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka koju osigurava Federalno ministarstvo.

VIII.8. Rok za unošenje potrebnih podataka od strane jedinica lokalne samouprave (općina ili gradova) teče od dana objavljivanja ovoga Javnog poziva i završava se danom zaključavanja elektronske aplikacije, odnosno digitalne baze podataka od strane Federalnog ministarstva.

IX. POSTUPAK PROVJERE I KREIRANJA PRIVREMENIH LISTI

IX.1. Postupak provjere i kreiranja privremenih listi kvalificiranih domaćinstava/kućanstava po osnovu ovoga Javnog poziva provodi Federalno ministarstvo.

IX.2. Postupak provjere kvalificiranih domaćinstava/kućanstava po osnovu ovoga Javnog poziva obuhvaća analiziranje podataka unesenih u elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka iz podtačke VIII.7. ovoga Javnog poziva, te njihovu usporedbu s podacima iz službenih evidencija nadležnih institucija kako bi se utvrdila kvalificiranost domaćinstva/kućanstva za dodjelu sredstava prema općim i posebnim kriterijima utvrđenim ovim Javnim pozivom.

IX.3. Nakon okončanja postupka iz prethodne tačke pristupa se kreiranju privremenih listi kvalificiranih domaćinstava/kućanstava prema utvrđenim općim i posebnim kriterijima pri čemu se navedena domaćinstva/kućanstva razvrstavaju prema kategorijama utvrđenim podtačkom III.1. ovoga Javnog poziva i jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) u kojima imaju prebivalište.

IX.4. Zainteresiranim građanima će biti omogućen pristup privremenim listama kvalificiranih domaćinstava/kućanstava kroz elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka kroz koju će, preko matičnog broja potencijalnog korisnika iz neke od kategorija domaćinstava/kućanstva utvrđenih tačkom III.1. ovoga Javnog poziva, moći provjeriti kvalificiranost svoga domaćinstva/kućanstva za dodjelu sredstava.

IX.5. Građani koji provjerom iz prethodne tačke utvrde da se ne nalaze na privremenoj listi kvalificiranih domaćinstava/kućanstava moći će jedinici lokalne samouprave (općini ili gradu) podnijeti pisani prigovor kojim će uputiti zahtjev za dodatnu provjeru ispunjenosti općih i posebnih kriterija utvrđenih ovim Javnim pozivom.

IX.6. Razdoblje u kojemu će se moći podnositi prigovori iz prethodne tačke je pet radnih dana od dana kreiranja privremenih listi kvalificiranih domaćinstava/kućanstava pri čemu će javnost biti naknadno infomirana o preciznom datumu od kojega navedeno razdoblje počinje teći.

IX.7. U slučaju podnošenja prigovora, podnositelj je obvezan priložiti dokaz o priznavanju prava ili statusa na osnovu kojega traži da se izvrši dodatna provjera.

IX.8. Prigovor uz koji ne bude priložen dokaz o priznavanju prava ili statusa na osnovu kojega se isti podnosi smatrat će se nepotpunim.

IX.9. Zaprimljene prigovore jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) također unose u elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka.

IX.10. Na osnovu ispravno podnesenih prigovora, vrši se dodatna provjera ispunjenosti općih i posebnih uvjeta utvrđenih ovim Javnih pozivom kroz službene evidencije nadležnih institucija, te se kreira lista predmetnih zahtjeva koja sadržava informacije o rezultatima izvršenih dodatnih provjera.

IX.11. Pristup informacijama o rezultatima izvršenih dodatnih provjera bit će podnositeljima prigovora, kao i jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) privremeno omogućen kroz elektronsku aplikaciju, odnosno digitalnu bazu podataka iz podtačke VIII.7. ovoga Javnog poziva.

IX.12. Nakon okončanja postupka dodatnih provjera niti jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) niti Federalno ministarstvo neće zaprimati dodatne prigovore, odnosno neće posebno rješavati po istima.

X. UTVRĐIVANJE KONAČNIH LISTI I RASPODJELA SREDSTAVA

X.1. Konačne liste kvalificiranih domaćinstava/kućanstava po osnovu ovoga Javnog poziva utvrđuje Federalno ministarstvo nakon provedenog postupka analiziranja podataka unesenih u elektronsku aplikaciju, te njihove usporedbe s podacima iz službenih evidencija nadležnih institucija, uključujući i postupak zaprimanja prigovora i s time povezanih dodatnih provjera ispunjenosti općih i posebnih kriterija utvrđenih Javnim pozivom

X.2. Na temelju podataka o ukupnom broju kvalificiranih domaćinstava/kućanstava i ukupno raspoloživih sredstava utvrđenih Odlukom o usvajanju Programa utroška sačinjava se prijedlog iznosa novčane pomoći po jednom domaćinstvu/kućanstvu, kao i visine transfera koji će se doznačiti svakoj pojedinoj jedinici lokalne samouprave (općini i gradu) prema ukupnom broju kvalificiranih domaćinstava/kućanstava s područje njihove mjesne nadležnosti.

X.3. Prilikom sačinjavanja prijedloga iz prethodne tačke, Federalno ministarstvo se rukovodi Odlukom o usvajanju Programa utroška prema kojom su, u skladu s procentualnom zastupljenošću potencijalnih korisnika iz pojedinih kategorija energetski siromašnih domaćinstava/kućanstava, sredstva u ukupnom iznosu od 64.534.646,00 KM raspoređena na sljedeće lotove:

a) Lot 1: Na kategoriju utvrđenu podtačkom III.1. alineja c) ovog Javnog poziva raspoređuje se 66% ukupnog iznosa ili 42.592.866,36 KM pri čemu maksimalni okvirni iznos novčane pomoći po jednom domaćinstvu/kućanstvu ne može biti viši od 300,00 KM;
b) Lot 2: Na kategorije utvrđene podtačkom III.1. alineje a), b) i d) ovog Javnog poziva raspoređuje se 34% ukupnog iznosa ili 21.941.779,64 pri čemu maksimalni okvirni iznos novčane pomoći po jednom domaćinstvu/kućanstvu ne može biti viši od 600,00 KM.

X.4. Ukoliko prilikom sačinjavanja prijedloga iznosa novčane pomoći po jednom domaćinstvu/kućanstvu, kao i visine transfera koji će se doznačiti jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima), Federalno ministarstvo utvrdi postojanje viška neiskorištenih sredstava u okviru jednog od lotova utvrđenih podtačkom IX.5. ovoga Javnog poziva, tada će Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) predložiti njihovo raspoređivanje na drugi lot kako bi se osigurao potpuni utrošak odobrenih sredstava.

X.5. Prijedlog iz prethodne tačke dostavlja se na usvajanje Vladi Federacije.

X.6. Nakon što prijedlog Federalnog ministarstva iz podtačke IX.4. ovoga Javnog poziva bude usvojen od strane Vlade Federacije, isti se javno objavljuje.

X.7. Na temelju akta Vlade Federacije kojim je odobrila prijedlog Federalnog ministarstva iz podtačke
IX.4. ovoga Javnog poziva, prema jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) vrši se doznačavanje odobrenih sredstava s pozicije Tekućeg transfera koji je predmet Odluke o usvajanju Programa utroška.

X.8. Doznačavanje sredstava iz podtačke IX.9. ovoga Javnog poziva vrši se na one bankovne račune o kojima su jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) dostavile podatke.

X.9. Nakon doznačavanja sredstava s pozicije Tekućeg transfera koji je predmet Odluke o usvajanju Programa utroška na njihove račune, jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) vrše pojedinačne isplate novčane pomoći na bankovne račune kvalificiranih domaćinstava/kućanstava u visini utvrđenoj aktom Vlade Federacije kojim je odobrila prijedlog Federalnog ministarstva iz podtačke IX.4. ovoga Javnog poziva.

XI. NAČIN JAVNOG OBJAVLJIVANJA I ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVE

XI.1. Obavijest o Javnom pozivu će biti objavljena u dnevnim listovima “Dnevni avaz” i “Večernji list”, a njegov integralni tekst na službenoj web stranici Federalnog ministarstva (www.fmrsp.gov.ba), a po mogućnosti i na web stranicama kantonalnih ministarstava i jedinica lokalne samouprave (općina i gradova).

XI.2. Rok za podnošenje prijava po ovom Javnom pozivu teče od 23.10. pa do zaključno s 10.11.2023. godine.

XI.3. Jedinice lokalne samouprave (općine i gradovi) nemaju obvezu vraćati dokumentaciju zaprimljenu od strane podnositelja prijave po ovom Javnom pozivu.

JAVNI POZIV ZA DODJELU SREDSTAVA S POZICIJE TEKUĆEG TRANSFERA DRUGIM RAZINAMA VLASTI I FONDOVIMA – PODRŠKA EUROPSKE UNIJE BOSNI I HERCEGOVINI U CILJU UBLAŽAVANJA NEGATIVNOG SOCIO-EKONOMSKOG UTJECAJA ENERGETSKE KRIZE

Energetska pomoć – prijavni obrazac

Glavnu riječ u ekonomiji Hrvatske imaju Ćorluka, Grgić, Grbešići, Pipunić, Moralić... svi iz Bosne i Hercegovine

Grude.com - klik u svijet — Sun, 22 Oct 2023 10:31:00 GMT

BiznisInfo.ba je izdvojio samo neke od najuspješnijih poduzetnika u RH čiji su projekti trenutno aktualni, ili koji su dali nemjerljiv doprinos razvoju hrvatske ekonomije. Kako će se vidjeti, oni dolaze iz svih krajeva BiH i spadaju među najbogatije i najuspješnije ljude u Hrvatskoj ali i cijelom Balkanu.

Marko Pipunić, vlasnik Žito grupe, investicijom od 46 milijuna eura ulazi u zdravstveni biznis. Ove sedmice su završena i otvorena dva velika projekta Žito grupe, ukupne vrijednosti 46 milijuna eura – specijalna bolnica i hotel u Čepinu u Slavoniji.

BiznisInfo.ba podsjeća da se 62-godišnji Marko Pipunić smatra najmoćnijim čovjekom u Slavoniji. On je rođen u Bosni i Hercegovini gdje je živio sve do rata i gdje se i počeo baviti biznisom. Tek početkom rata seli u Hrvatsku.

Pipunića mediji vole nazivati “kraljem žita”, “kraljem pršuta” ili “najmoćnijim Slavoncem”.

Mepas grupa iz Širokog Brijega vlasnik je nekih od najpoznatijih hrvatskih kompanija, a ovih dana su u procesu kompletiranja vlasništva, odnosno istiskivanja manjinskih dioničara. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobria je 12. 10. 2023. godine ponudu širokobriješkog Mepasa za preuzimanje preostalih dionica splitskog Brodomerkura.

Mepas je u vlasništvu obitelji Grbešić odnosno šest nasljednika pokojnoga vlasnika Mirka Grbešića. U prošloj godini ostvario je oko 85 milijuna eura prihoda. Sličan proces istiskivanja preostalih dioničara događa se i u bjelovarskom Koestlinu.

RALU Logistika, transportno-logistička kompanija u vlasništvu biznismena Luke Rajića, ušla je u novi investicijski ciklus vrijedan 15 milijuna eura. Proširit će skladišne kapacitete u poslovnoj zoni Dragošička u Rugvici (kod Zagreba) te otvoriti 100 novih radnih mjesta.

Luka Rajić je biznismen rođen u Konjicu za koji je i danas čvrsto vezan.

Rajić je, prema podacima iz 2016., nalazio među 300 najbogatijih Švicaraca, a bio je drugi po bogatstvu u Hrvatskoj (odmah iza tadašnjeg vlasnika Agrokora Ivice Todorića).

Mate Rimac je čovjek kojeg ne treba posebno predstavljati. Osnivač je firme Rimac Automobila koja danas posluje u suradnji s čuvenim Bugattijem, kroz zajedničku firmu Bugatti Rimac.

Enver Moralić, Bosanac koji živi u Hrvatskoj, je multimilijunaš i vlasnik više kompanija, među kojima je i vinarija “Kutjevo”. Moralić je rođen u Kotor Varošu (BiH), srednju školu je završio u Banjaluci, a početkom šezdesetih na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu diplomirao agronomiju.

Dubravko Grgić iz Ljubuškog važi za balkanskog “kralja osiguranja”. Grgić stoji iza Agram grupe koja, a svoj poslovni put je započeo upravo iz Ljubuškog odakle se proširio na cijelu BiH, Hrvatsku, a potom i druge europske zemlje.

Petar Ćorluka iz Gruda je vlasnik Violete koja je regionalni lider u branši papira za domaćinstvo, a osim u BiH ima tvornicu i u Hrvatskoj. Osim toga, Ćorluka u posljednje vrijeme intenzivno investira u hotelijerstvo na Jadranu.

Grupacija Lager iz Posušja investirala je i izgradila vjetroelektranu u Hrvatskoj VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina. Kada je gradnja počela prije nekoliko godina, mediji su pisali da je riječ o najvećoj vjetroelektrani u Hrvatskoj i generalno jednom od najvećih projekata u toj zemlji.

Vrijednost projekta bila je vrtoglavih 1,8 milijardi kuna (237 milijuna eura). Za usporedbu, Pelješki most je koštao Hrvatsku nešto više od dvije milijarde kuna. Vlasnik Lagera je Milenko Bašić.

Zagrebačka firma Stanić Beverages u vlasništvu je Svjetlana Stanića iz Bosne i Hercegovine. Osnovna djelatnost firme je proizvodnja voćnih sokova pod robnom markom Juicy koju je Stanić prije desetak godina preuzeo od hrvatske firme Jamnica. Osim toga, nedavno je ova firma od Pivovarne Laško Union kupila brendove pića Sola i Zala.

Tvrtka iz Posušja preuzela većinsko vlasništvo tvrtke u Sarajevu

Grude.com - klik u svijet — Fri, 20 Oct 2023 09:04:00 GMT

Tvrtka z Posušja preuzela je 79,2-postotno vlasništvo u PAK Centru od konzultantske tvrtke Nova Capital d.o.o. Sarajevo koja je u vlasništvu Kasima Mujana, piše Indikator.ba.

Mujan je zadržao pojedinačni udio koji odranije ima PAK Centru od 17,3 posto. Inače, ukupni kapital PAK Centra iznosi 2.337.245,00 KM, a društvo ukupno ima 19 suvlasnika.

Pak Centar je najveći proizvođač instant napitaka u Bosni i Hercegovini i jedan od vodećih u regiji. Posluje na tržištu od 1970 godine kao dio sustava UPI-ja, a nakon rata i privatizacije tvrtka je preuzeta na burzi 2004. godine i od tada je napravljen zaokret u poslovanju.

Osnovna djelatnost kompanije je proizvodnja vitaminskih instant napitaka i robnih marki za velike trgovačke lance u regiji. Značajan dio proizvodnje instant napitaka je usmjeren ka izvozu na strana tržišta. Osim vitaminskih napitaka, proizvodni program PAK Centra čine i kava, čajevi, zrnasti i praškasti program i drugi proizvodi.

Kompanija je u 2022. godini imala vrijednost poslovanja od 4,9 milijuna KM i financijski rezultat od 542,1 tisuću KM. Zapošljavala je 36 radnika na kraju prošle godine.

Tvrtka DARA Posušje se bavi trgovinom, a u vlasništvu je Krasnodara, Slavena, Josipa i Mirka Petrovića.

Mepas u potpunosti preuzeo Brodomerkur

Grude.com - klik u svijet — Tue, 17 Oct 2023 11:19:00 GMT

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je ponudu širokobriješkog Mepasa za preuzimanje preostalih dionica splitskog Brodomerkura. Ponuda nije uvjetovana. Mepas je u vlasništvu obitelji Grbešić odnosno šest nasljednika pokojnoga vlasnika Mirka Grbešića. U prošloj godini ostvario je oko 85 milijuna eura prihoda. Sličan proces istiskivanja preostalih dioničara događa se i u bjelovarskom Koestlinu, piše Indikator.

Podsjetimo, nakon što je polovicom kolovoza širokobriješki Mepas kupio 3727 dionica splitskog Brodomerkura u kojem je ova tvrtka dugi niz godina bila većinski vlasnik, Mepas je postao vlasnik 95 527 dionica Brodomerkura što je 96, 17 posto udjela u temeljnom kapitalu Brodomerkura. Prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava Mepas je bio obvezan objaviti ponudu za preuzimanje što je i učinio objavom na stranicama Zagrebačke burze. Ponuda se odnosila na preuzimanje preostalih dionica ili takozvano istiskivanje. Preostali dioničari dobit će 252, 17 eura po dionici.

Mepas ima sjedište u Širokom Brijegu. Glavna djelatnost na tržištu Bosne i Hercegovine mu je distribucija robe široke potrošnje. Robu isporučuje na preko 5000 prodajnih mjesta, ima četiri distributivna centra a zapošljava 386 radnika u Bosni i Hercegovini. Mepas je u Mostaru izgradio veliki poslovno prodajni centar i hotel. U Hrvatskoj je osim Brodomerkura vlasnik osječke Saponije i Kandita, bjelovarskog Koestlina i odnedavno hotela Park u Makarskoj. Mepas je bio vlasnik zadarske Maraske koju je prije nešto više od godinu dana preuzela tvrtka Stanić Beverages, poduzetnika Svjetlana Stanića.

Prema podacima Financijske agencije Brodomerkur je u prošloj godini ostario prihod u iznosu od 239 milijuna kuna. Ostvario je dobit nešto manju od 4,5 milijuna kuna. U 2022. godini imao je 149 radnika. Temeljni kapital Brodomerkura vrijedan nešto više od 25 milijuna eura.

Brodomerkur se, inače, bavi prodajom i distribucijom industrijskih proizvoda, tehničke robe i robe široke potrošnje. Ima devet prodajnih centara. Nekada je to bila jedna od najvećih dalmatinskih tvrtki. Početkom ljeta iz krugova bliskih Pevexu poslovnim krugovima su se puštali spinovi kako su u završnoj fazi pregovori o preuzimanju Brodomerkura sa strane Pevexa.

Grudska tvrtka će u Mostaru graditi dvije solarne elektrane ukupne snage od 150 MW

Grude.com - klik u svijet — Sun, 15 Oct 2023 22:57:00 GMT

Federalno ministarstvo prostornog uređenja stavilo je na uvid idejne projeke solarnih elektrana na području grada Mostara Lena 1/75 i Lena 2/75 u postupku izdavanja rješenja o urbanističkoj suglasnosti za izgradnju navedenih elektrana.

Solarna elektrana Lena 1/75 instalirane snage 75 MW planirana je na lokciji Miljkovići, a Lena 2/75 istovjetne instalirane snage na lokaciji Polog na području grada Mostara.

Iza projekta stoji tvrtka Solar Lena d. o. o. Grude.

Marko Andrijanić: Enikon širi proizvodnju u Vukovaru, otvorit ćemo još najmanje 100 radnih mjesta

Grude.com - klik u svijet — Fri, 13 Oct 2023 21:19:00 GMT

Enikon Aerospace koji u Gospodarskoj zoni Vukovar proizvodi komponente interijera putničkih i poslovnih zrakoplova, najavio je u petak proširenje proizvodnje i zapošljavanje novih 100 djelatnika, javlja HRT.

- U 90 posto Airbusovih aviona su dijelovi koji su prošli kroz proizvodni proces naše tvrtke. U Vukovaru ćemo u idućem razdoblju otvoriti najmanje dodatnih 100 radnih mjesta čime bi do sredine 2025. godine u pogonu u Vukovaru radilo oko 150 djelatnika, rekao je direktor i vlasnik tvrtke Enikon Aerospace Marko Andrijanić.

Istaknuo je potporu i razumijevanje gradskih vlasti.

Kaže da je uoči samog početka rada tvrtke izbila pandemija koronovirusa što je srušilo prometa u avioindustriji od 70 posto, ali nikada nije posumnjao u otpočinjanje proizvodnje u Vukovaru.

Enikon Aerospace danas zapošljava 500-tinjak djelatnika na proizvodnim lokacijama u Hrvatskoj, Mađarskoj i Njemačkoj od kojih 50 radi u vukovarskom pogonu.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava ustvrdio je kako je tijekom pandemije koronavirusa upravo avioindustrija bila među najizloženija udarima i restrikcijama.

- Međutim, uspjeli smo i prošli testni prag te Enikon Aerospace može opstati i opstaje u Vukovaru, a danas najavljujemo novu investiciju i zapošljavanja, rekao je Penava.

Kaže da investicije sve češće pristižu u Vukovar navodeći za primjer nedavno otvorenje trgovačkog centra u čiju je gradnju uloženo 13 milijuna eura, te otvoreno 50 radnih mjesta.

- Ne praveći razliku između radnih mjesta, uvijek stavljamo naglasak na proizvodnju i zato nam je ovo toliko bitno, jer stvaramo pozitivno ozračje za dolazak novih investitora u Vukovar, rekao je Penava.

Poslodavci: Ako minimalac bude 1000 KM, a ne smanje se davanja na doprinose, 60 000 radnika će na ulicu

Grude.com - klik u svijet — Thu, 12 Oct 2023 09:53:00 GMT

Vlada FBiH u novom sazivu ušla je u pripremu seta fiskalnih zakona i mogu službeno reći da će FBiH u 2024. imati najvišu minimalnu plaću u regiji, 1.000 KM, odnosno 500 EUR, izjavio je u Kotoru na konferenciji Core Days federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović.

- Imat ćemo i najniža opterećenja na rad i plaću u iznosu od 28% što će biti velika poruka investitorima, kako domaćim tako i stranim, ali i svim ostalima u regiji da pokušamo dostići taj standard i da postanemo atraktivni za strana ulaganja - dodao je.

Mijatović je istaknuo i da ekonomski izazovi koji su pred nama, a koji nemaju veze sa nama, a to su ratna događanja u Ukrajini, a sada i na Bliskom Istoku, inflacija i recesija u Europi, ostavit će posljedice i po našu ekonomiju u dogledno vrijeme.

-To je još jedan dodatni razlog da moramo još snažnije surađivati kako unutar naših zemalja dizanjem standarda, ali isto tako i suradnjom na relaciji Sarajevo, Podgorica, Beograd, Tirana, Priština i Skoplje. To je ključ razvoja naših ekonomija.

Predsjednik Udruženja poslodavaca u FBiH Adnan Smailbegović je rekao da su opterećenja na plaću ogromna, da se nada da će se smanjiti i u konačnici omogućiti povećanje plaća radnicima.

– Kada je riječ o minimalnoj plaći od 1000 KM, smatram da je to pod današnjim uvjetima neodrživo i nemoguća misija. Mislim da bi imali najmanje 50 000 do 60 000 radnih mjesta manje. Ali ako gledamo to u paketu sa smanjenjem doprinosa i drugim poticajima, mislim da je to nešto što bi se moglo dostići, dodao je Smailbegović.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić izjavio je da radna grupa već nekoliko mjeseci radi na setu zakona iz fiskalne reforme, kao i da bi u ponedjeljak trebala biti završna sesija da bi se uobličili prijedlozi. Rješenja su uglavnom završena i radi se na tehničkim detaljima.

Pada proizvodnja vina u EU: Italija više nije najveći globalni proizvođač?

Grude.com - klik u svijet — Wed, 11 Oct 2023 17:04:00 GMT

Proizvodnja vina u Europskoj uniji ove bi se godine mogla smanjiti za šest posto, procijenila je Europska komisija. Razlog su nepovoljne vremenske prilike koje su negativno utjecale na berbu u Italiji i Španjolskoj, stoji u u najnovijem izvješću o kratkoročnim izgledima poljoprivredne proizvodnje.

Francuska se vraća na vrh

Prema prvim procjenama, EU bi ove godine trebala proizvesti oko 150 milijuna hektolitara vina s padom proizvodnje od 12 posto u Italiji i 14 posto u Španjolskoj.

Ekstremni vremenski uvjeti i gljivične bolesti poharali su ove godine vinograde u Italiji, koja će izgubiti status najvećeg svjetskog proizvođača vina, a Francuska će se nakon osam godina vratiti u sam vrh, procjenjuju u Bruxellesu.

Francusko ministarstvo poljoprivrede procijenilo je pak krajem prošlog tjedna da će se proizvodnja vina u toj zemlji ove godine zadržati na prošlogodišnjoj razini i biti tri posto veća od petogodišnjeg prosjeka, a koji iznosi 46 milijuna hektolitara. Pritom će biti zabilježene velike razlike među regijama. EK predviađa da će Francuska proizvesti 45 milijuna hektolitara vina, za jedan posto više nego lani.

Oporavak proizvodnje očekuje se i u Njemačkoj, uz procijenjenu stopu rasta od 16 posto i to zahvaljujući dovoljnoj količini oborina u ključnim fazama rasta. Gotovo ista stopa rasta proizvodnje bi trebala biti zabilježena u Portugalu odakle dolaze izvješća o dobroj kvaliteti grožđa.

Kupovna moć slaba, pada prodaja

Konzumacija vina, posebno crnog bi se mogla smanjiti za 1,5 posto jer se potrošači okreću drugim pićima, posebno pivu. Osim toga, ističu u Komisiji, kupovna moć EU građna je slabija.

Manja je i inozemna potražnja, što u EK objašnjavaju slabijom kupovnom moći na nekim izvoznim tržištima te solidnim zalihama, nakon rekordnog izvoza na pojedina tržišta u protekle dvije godine.

Stagnacija izvoza, manji uvoz

"U sezoni 2023/2024. izvoz vina iz EU mogle bi potaknuti niže cijene, iako bi paralelno mogla ojačati konkurencija proizvođača izvan EU, i to u segmentu jeftinijih", smatraju u Komisiji koja stoga prognozira stagnaciju izvoza ove sezone. Ipak, pozitivne rezultate očekuju u izvozu pjenušaca.

Što se tiče uvoza, očekuje se pad za 4,3 posto, a u odnosu na petogodišnji prosjek za 18 posto, na šest milijuna hektolitara.

Konzum s tržišta povlači popularni Munchmallow

Grude.com - klik u svijet — Mon, 09 Oct 2023 15:49:00 GMT

Konzum je obavijestio kupce kako s polica trgovina povlači proizvode Munchmallow family 210g i Munchmallow 105g. Obavijest se odnosi na sve proizvode čiji su rokovi trajanja zaključno s 15. veljače sljedeće godine. Proizvođač je Jaffa d.o.o Crvenka, Maršala Tita 245, 25220 Crvenka, Republika Srbija.

Na službenim stranicama lanca naveli su da se proizvod povlači zbog 'promijenjenih organoleptičkih svojstava proizvoda'.

'Molimo kupce da provjere jesu li kupili navedeni proizvod, da ga vrate u najbližu Konzum prodavaonicu gdje će im biti vraćen novac. Ispričavamo se kupcima na neugodnosti, no u interesu nam je da svi proizvodi koje stavljamo na tržište budu usklađeni s najvišim kriterijima kvalitete i zdravstvene ispravnosti', zaključili su iz lanca.

U 328 kontrola na području Federacije BiH otkrivena 63 radnika na crno

Grude.com - klik u svijet — Sat, 07 Oct 2023 09:08:00 GMT

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su 05.10.2023. godine na širem području Federacije BiH izvršili 328 inspekcijskih nadzora tzv. akcija kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva, trgovine, pekarstva i druge uslužne djelatnosti.

U izvršenim kontrolama otkrivena su 63 neprijavljena radnika, 111 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, 11 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 10 objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanja fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja, zapečaćena su 32 objekata i izdata su 164 prekršajna naloga s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 525.450,00 KM.

Porezna uprava poziva sudove da blagovremeno i u zakonom propisanom iznosu izriču sankcije kako bi iste imale brži i veći preventivni učinak - priopćeno je iz te institucije.

Perišić benz Grude traži djelatnicu u caffe baru

Grude.com - klik u svijet — Thu, 05 Oct 2023 00:10:00 GMT

PERIŠIĆ d.o.o. Grude raspisuje natječaj za radno mjesto :

Djelatnica za rad u caffe baru, u sklopu benzinske postaje

Kandidatkinja treba imati slijedeće kvalifikacije :

SSS;
Komunikativnost;
Poznavanje rada na računalu;
Radno iskustvo poželjno, nije nužno;

Zainteresirane kandidatkinje mogu se prijaviti na natječaj svakim radnim danom od 8-16h na adresi :

PERIŠIĆ d.o.o. Grude (benzinska postaja br.1)

Blage Zadre 2

88340 Grude

Ili na email: tin@perisicbenz.com

Kontakt osoba Tin Ševo 063/662-908

Natječaj za posao ostaje otvoren do 15. listopada, 2023.

Zatvara se proizvodni pogon Leda u Čitluku

Grude.com - klik u svijet — Wed, 04 Oct 2023 10:33:00 GMT

Zatvara se proizvodnja u tvornici Ledo u Čitluku, potvrđeno je za Bljesak.info iz ove tvrtke.

''Nakon pažljivog razmatranja, donijeli smo odluku da zatvorimo proizvodni pogon u Čitluku u BIH, s 1.prosincem ove godine. Očekujemo da će ova odluka rezultirati gubitkom 52 radna mjesta koji se nalaze u Bosni i Hercegovini i naš je prioritet pružiti podršku kolegama na koje ova odluka direktno utječe'', rekli su za Bljesak.info.

Ova tvrtka, kako su naveli, ukupno zapošljava oko 3.500 kolega na tržištima Adriatic regije, uključujući i nekoliko stotina zaposlenika u području logistike, prodaje, marketinga i drugih funkcija koji će nastaviti raditi u Ledu u Bosni i Hercegovini.

''Proizvode za Bosnu i Hercegovinu nastaviti će proizvoditi naše druge proizvodne lokacije'', naveli su.

Podsjećamo, prije tri godine Ledo je prestao proizvoditi sladolede u Čitluku te je radila samo pakirnica voća i povrća te ribe. Ledo Čitluk bio je u sastavu Agrokora Zagreb, potom dijelom Fortanove, a prije dvije godine prodan je kompaniji Nomad Foodsu, vodećem europskom proizvođaču smrznute hrane.

U BiH blokirano 103.097 računa tvrtki

Grude.com - klik u svijet — Tue, 03 Oct 2023 11:57:00 GMT

Središnja banka Bosne i Hercegovine (SBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa firmi u BiH.

U novom izvješću o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa SBBiH navedeno je da je u BiH početkom listopada bilo blokirano 103.097 (102.799) računa firmi te da 56.307 (56.166) firmi ima blokiran bar jedan račun.

Ukupan broj blokirani računa firmi u odnosu na mjesec ranije uvećan je za 298, a broj firmi koje imaju blokiran bar jedan račun povećan je za 141.

U novom izvješću, koji sadrži 4.153 stranice (18 više nego prošlo izvješće) pobrojane su firme iz svih sfera društvenog života, od gospodarskih poduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih crpki, apoteka, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, firmi. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.

U prvom izvješću Središnje banke BiH, objavljenom početkom studenog 2012. godine, broj blokiranih računa firmi u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankovni račun.

Mate Rimac u Livnu: 'Cilj je da ovaj kraj ne umre'

Grude.com - klik u svijet — Mon, 02 Oct 2023 16:59:00 GMT

Cilj konferencije je široj publici predstaviti rad Linnovatea, privući nove korisnike, učvrstiti poslovne veze i poznanstva, ali i ostvariti nova s mnogobrojnim domaćim i međunarodnim javnim i privatnim institucijama/organizacijama.

Jedan od panelista na ovoj konferenciji bio je i Livnjak Mate Rimac, jedan od najuspješnijih poduzetnika s ovih područja koji je suosnivač Linnovatea u Livnu.

Kako je rekao Rimac, cilj je da ovaj kraj ne umre u potpunosti, da to nekako okrenemo da ide u smjeru rasta, da se vrati dio ljudi i da ovi iz dijaspore dođu i donesu neka svoja iskustva i možda kapital. Kroz Linnovate pokušavamo pomoći ljudima koji već imaju svoje projekte ili žele imati, da oni brže mogu stasati, da se mogu brže razvijati, pomažemo im financijski, ali i savjetom i kroz projekte i da se oni mogu prijaviti na druge stvari, rekao je Rimac u izjavi za RTV Herceg-Bosne.

Prema njegovim riječima, već imaju dosta dobre rezultate, već se dosta toga pokrenulo, stvorilo dosta radnih mjesta.

Inače, brojni gospodarstvenici prepoznali su važnost Linnovatea i uključili se u ovu priču. Do sada su iz ovog projekta posao pokrenula 24 startupa.

Kvesić: Mostar dobiva dječju bolnicu kakve nema na Starom kontinentu

Grude.com - klik u svijet — Sun, 01 Oct 2023 11:44:00 GMT

Radovi na novoj zgradi Klinike za dječje bolesti SKB-a Mostar došli su do kraja, a ostalo je još opremanje prostorija te uređenje partera i ulaza.

Po riječima direktora SKB-a Mostar Ante Kvesića, da su sredstva s federalne i županijske prebačena na vrijeme, u novu zgradu su mogli useliti još prije tri mjeseca.

Naime, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) ranije je donijela odluku o kreditnom zaduženju u iznosu od 13 milijuna maraka za financiranje projekta izgradnje, obnove i opremanja triju bolnica u HNŽ, a od tog iznosa 7 milijuna namijenjeno je za opremanje i dovršetak izgradnje Klinike za dječije bolesti.

''Nama je zbog korone i povećanja cijena na svjetskim tržištima Vlada FBiH prije osam, devet mjeseci dodijelila sedam milijuna maraka za završetak građevinskih radova i to je taman ono što je zatvaralo cijelu priču. Da su ta sredstva, uz ona od kredita Hercegovačko-neretvanskoj županiji od 7 milijuna maraka za opremu ove klinike, prebačena na vrijeme, mi bismo prije tri mjeseca preselili u novu zgradu'', naglasio je Kvesić.

Priča u ladici

Nažalost, kako dodaje, iz nekakvih čudnih razloga ta priča je još uvijek u ladici i jedne i druge institucije.

''Dakle, Federalna vlada nam još uvijek nije prebacila 7 milijuna KM, čekaju rebalans, a županijska, isto tako još nije formirana, a i oni čekaju rebalans. Natječaj za opremu i namještaj smo još davno pripremili i sad smo ga i objavili, nadajući se da će se u narednih mjesec dana rebalans i usvojiti te da ćemo imati taj novac na dispoziciji, i onaj sa federalnog, a i sa županijske razine. Ukoliko se te dvije stvari konačno dogode, ove godine ćemo biti unutar nove pedijatrije'', ustvrdio je Kvesić.

Nova zgrada pedijatrije ima pet etaža: suteren, prizemlje i tri kata. U suterenu su smješteni tehnički prostori, čisteći servis, garderoba, dvorana za sastanke, dok će u prizemlju biti prijem pacijenata, sadržaji specijalističko konzilijarnih djelatnosti, te dnevna bolnica.

Stacionarni sadržaji pedijatrije bit će smješteni na prvom i drugom katu, dječja kirurgija je također na drugom katu, dok su stacionarni sadržaji neonatološkog odjela i jedinice intenzivnog liječenja smješteni na trećem katu.

''Riječ je o deset tisuća kvadrata nove savremene zgrade koja izgleda prekrasno. Unutar nje je 95 soba od kojih svaka ima jedan dječiji krevet, krevet za majku i sanitarni čvor. Znači, sve su jednokrevetne sobe, a u nekakvim ekstremnim, vanrednim uvjetima možemo ih pretvoriti u dvo ili trokrevetne sobe. Tu je i suvremena intenzivna njega. To zbilja izgleda dobro i uistinu sam ponosan na ono što smo napravili'', kaže direktor SKB-a Mostar.

Kakve nema na Starom kontinentu.

Do sada je u izgradnju utrošeno oko 20 milijuna maraka, a kada se uračunaju i sredstva koje trebaju uplatiti Federalna i Vlada HNK za opremu klinike, vrijednost ovog projekta iznosit će oko 34 milijuna maraka.

Govoreći o značaju nove zgrade za Mostar i Hercegovinu, Kvesić ističe kako je sadašnja pedijatrija stara 70 godina i dosta neuvjetna te da je jedan od svakodnevnih problema nedostatak prostora, pogotovo ako moraju zadržati majku uz dijete.

Naglašava kako Mostar s novom zgradom pedijatrije dobija dječiju bolnicu kakve nema na Starom kontinentu.

''Sadašnja pedijatrija funkcionira na 1500 kavdaratnih metara, a nova ih ima 10 tisuća. Obišao sam puno dječijih bolnica, takve nema u Europi'', poručio je Kvesić.

Proizvodnja biljnih proteina će se dodatno poticati?

Grude.com - klik u svijet — Thu, 28 Sep 2023 11:07:00 GMT

Zastupnici u Europskom parlamentu ovaj su mjesec pozvali na povećanje proizvodnje biljnih proteina u Europskoj uniji. Naime, više od dvije trećine stočne hrane s visokim sadržajem proteina koja se koristi u EU - uvozi se.

Pandemija COVID-19, a nakon toga i ruska invazija na Ukrajinu pokazali su da EU treba diversificirati svoje lance opskrbe kako stočnom, tako i hranom za ljude, da bi smanjila ovisnost o uvozu, pojasnili su u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj prilikom usvajanja nacrta rezolucije Europske strategije za promicanje proteinskih usjeva.

Osim toga, od proizvodnje biljnih proteina koristi ima i klima zbog čega bi države članice, poručuju zastupnici, trebale razmotriti uvođenje eko programa za mahunarke i travnjake te osigurati namjenske fondove, piše Agro klub.

Hrvatska soja je tražena roba

A da po novom programskom razdoblju od 2023. do 2027. sve leguminoze imaju dodatne potpore kroz nove sheme, jer se njihov uzgoj potiče prvenstveno zbog mogućnosti besplatne asimilacije dušika iz zraka, zna proizvođač Siniša Hrgović, dipl.ing.agr koji kaže da kada je riječ o uzgoju biljnih proteina, najčešće se radi o kulturama kao što su leguminoze koje imaju povećan sadržaj proteinskog dijela bjelančevina u svom zrnu. Na našim je prostorima to uglavnom soja.

"Poticanje ovog uzgoja je interesantno proizvođačima koji ovakve kulture neće uzgajati samo kao postrne, za zelenu gnojidbu ili kakav drugi segment, nego i kao glavnu kulturu čiji je cilj sjeme koje se može izuzetno dobro iskoristiti u proteinskom dijelu. Naša soja je veoma tražena na europskom tržištu jer je GMO free, može se dobro plasirati i prodati te je takva i puno interesantnija kao izvor proteina za ljudsku prehranu", naglasio je Hrgović.

Dobra godina za bob

Također kao važnu činjenicu ističe kako u našoj zemlji sve više raste proizvodnja boba, kojega i on uzgaja, a nakon što je s radom krenula tvornica Nutris u Novom Senkovcu. "Bob ima nešto veći udio proteina od soje, nutritivno je kvalitetniji i zahvalniji od nje. Njegova je proizvodnja kod nas u velikoj ekspanziji, samim tim što proizvođači imaju zagarantiranu proizvodnu cijenu koja im je ove godine bila relativno profitabilna u odnosu na druge kulture, a to će sigruno utjecati na povećanje hektara pod njom", komentira te kaže kako bob omogućava i dodatne prihode u okviru eko shema jer se radi i o leguminozi i o povrću.

Ova je godina za tu kulturu bila dobra, što po prinosima, što po cijeni pa ovaj ratar očekuje da bi se proizvodnja nagodinu čak mogla s 2.000 ha udvostručiti na 4.000 ha. Otkriva da bi bob čak mogao postati sedma, osma kultura u ukupnoj proizvodnji u Hrvatskoj, a što se uklapa u EU cilj povećanja proizvodnje ovakvih biljnih vrsta. Kaže kako u njima leži i veliki potencijal kada jer riječ o humanoj prehrani tim više što su veganski prehrambeni proizvodi sve traženiji, a oni se većinom temelje na leguminozama.

Domaća soja za domaći tofu

Dokaz tome je Vegefino, brend veganskih proizvoda u kojima se, primjerice, koristi isključivo hrvatska soja. Direktor tvrtke, Tin Pažur, otkriva nam da ju već godinama kupuju u Slavoniji, u Divoševcima. "Godišnje kupimo tonu, tonu i pol. Nisu to velike količine, ali postoje drugi proizvođači u Hrvatskoj koji više rade sa sojom jer su bazirani na tofuu dok mi za naše proizvode kombiniramo više toga. Ječam nam je također baza za dio proizvoda. I njega uglavnom kupujemo od domaćih proizvođača, a dio u Mađarskoj", kazuje dodavši da je glutensko brašno (koje se pravi od pšenice, op.a.) jedina sirovina koju u cijelosti kupuju van Hrvatske, budući da ju kod nas nitko ne pravi u zadovoljavajućim količinama i na pravi način.

Pažur koji prati ovo tržište godinama, ističe kako su osim soje, sve više dominantni proteini graška i graha. "Riječ je o trendu koji dolazi iz inozemstva, a vidjet ćemo kako će se lokalni proizvođači kojih stvarno nema puno, prilagođavati jer svaka nova sirovina uzrokuje određenu promjenu u tehnološkim procesima proizvodnje", kometira te pojašnjava da je do ovog momenta došlo jer je industrija primjetila da dio potrošača izbjegava gluten. Dodaje da bi se moglo diskutirati o tome koliko je to opravdano.

No, potražnja za ovom vrstom proizvoda sve više raste. "Mi smo mali proizvođači. Imamo recepturu za 20 proizvoda, a trenutno ih proizvodimo 13 jer više ne stižemo. Posebno ljeti kada veća količina ide na Jadran."

Kaže da se najviše traže njihovi ćevapi, burgeri, faširanci, kulen i češnjovka te za blagdan šunkica. "Mogli bismo udeseterostručiti proizvodnju i opet bi sve prodali prije Uskrsa i Božića", naglašava te dodaje kako oni u prozvodnji ne koriste nikakve egzotične namirnice niti začine.

"Želimo poznate okuse lokalne kuhinje na koje su naši ljudi navikli. Od začina koristimo sol, papar, papriku, češnjak, luk i to je to. Nema kardamona, ili nečeg iz dalekog istoka. Smatramo da su osim teksture, drugi dio ključa začini." To znači da u češnjovku u kojoj je gluten dominantan, idu začini kao i u običnu verziju dok je kulen jedan od najkompleksnijih njihovih proizvoda. "On je kombinacija glutena, tofua svježeg i dimljenog, u njega dosta ulažemo. Jedino kod šunke osim glutena i soli za mariniranje koristimo soja sos jer za njega ne postoji zamjena", zaključio je.

Klimatske promjene idu na ruku ratarima?

U današnjoj poljoprivrednoj proizvodnji jedan od najznačajnijih faktora su klimatske promjene koje imaju velik utjecaj na uzgoj kultura s većim udjelom biljnih proteina. Soja i bob imaju dug period cvatnje te su ugroženi tijekom ljetnih mjeseci kada ih znaju pogoditi i suša, i velika količina oborina i oluje što onemogućava njihovu oplodnju.

"Kod boba su se vremenske prilike izuzetno dobro poklopile pa su prinosi čak i nešto veći od prinosa soje. Klimatske promjene koje idu prema povišenju temperature za kontinentalnim područjima možda će čak i pogodovati ozimim formama boba jer su zime blage, a on je dosta osjetljiv na surovu zimu kakve kod nas već godinama nije bilo", kaže nam Hrgović te dodaje da je i bobu, naravno, potrebna voda, ali puno manje od soje.

Ističe da se uz dobar izbor sorata te oplemenjivanje, može doći do onih koje će biti najkompatibilnije za kontinentalni dio Hrvatske budući da je bob mediteranska biljka. Također, voda je faktor koji može značajno osigurati stabilnost, povišenje i kvalitetu prinosa. "Pokusima koje smo provodili vidjeli smo da voda u jarim formama dala potencijale prinosa koji su značajno veći od soje, između pet i šest tona. Ove godine imamo nekoliko proizvođača koji su u normalnoj proizvodnji, bez navodnjavanja jer je proljeće bilo dosta kišno, dosegnuli tu količinu", otkriva.

Dodaje i da je za bob izuzetno bitno vrijeme cvatnje te oprašivanje jer je stranooplodan te su mu potrebne pčele, bumbari i drugi insekti, a ako su klimatski uvjeti loši, tada se to značajno odrazi na prinos. S druge strane, soja je samooplodna, ali ovisna o vodi pa je u velikoj prednosti onaj tko ju može navodnjavati.

U jednoj godini dvije kulture

Hrgović kazuje kako je trend u modernoj ratarskoj proizvodnji takav da sve više proizvođača imaju rane ozime kulture, ječma i druge, za "skidanje" u zelenu silažu, nakon čega siju rane sorte soje, obično s tri nule vegetacijske zriobe. "Nju koriste za proizvodnju zrna što znači da u jednoj godini imaju dvije kulture. Naravno da je tu navodnjavanje faktor broj jedan, ali u godinama kada se poklopi, da u osmom i devetom imamo dovoljno kiše, ti prinosi ne da su ekonomski opravdani nego su čak i bolji od prinosa u konvencionalnoj proizvodnji", poručuje te ponavlja da ovu mogućnost posebno koriste oni koji imaju navodnjavanje.

Budući da će se u Europskoj uniji još više poticati ovakva proizvodnja, možemo očekivati da će takva struktura sjetve biti sve uobičajenija.

Naime, u nacrtu strategije se ističe kako poljoprivrednici moraju biti u njezinu središtu, a da im Komisija treba pomoći da pretvore svoje usjeve u atraktivne proizvode za hranu i stočnu hranu povećanjem otpornosti usjeva, prinosa i kvalitete proteina. Poručili su i da se moraju smanjiti nepotrebna regulatorna opterećenja, a kako bi se poboljšala održivost, potrebne su mjere EU-a kao primjerice, da se proizvodi stajskog gnoja i otpad prehrambene industrije kvalificiraju kao zamjena za kemijska gnojiva.

Broj zaposlenih na bolovanju na najvišoj razini u posljednjih 13 godina

Grude.com - klik u svijet — Wed, 27 Sep 2023 08:41:00 GMT

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da je broj zaposlenika koji uzimaju bolovanje porastao na "najviša razina u posljednjih 13 godina" te otkrilo da je stres jedan od glavnih faktora koji uzrokuju izostanak s posla, javlja Anadolija.

U istraživanju koje je proveo "Chartered Institute of Personal and Development (CIPD)" analizirano je bolovanje i zdravlje 6,5 milijuna zaposlenih na 918 radnih mjesta.

Kao rezultat istraživanja, konstatirano je da je stres bio jedan od glavnih faktora porasta izostanaka na radnom mjestu u prošloj godini, u čak 76 posto slučajeva.

Zaposleni su u prosjeku uzimali 5,8 dana bolovanja i nisu dolazili na posao u 2019. godini, prije izbijanja COVID-19, a utvrđeno je da je ta brojka prošle godine iznosila 7,8 dana i da je "porasla na najvišu razinu od 2010.".

Ponovni slučajevi COVID-19 i dugotrajna epidemija su među faktorima koji su doveli do odlaska zaposlenih na odmor, a navedeno je da su mnogi ljudi naveli da je glavni razlog bolovanja ''kriza troškova života''.

Istraživanje je obuhvatilo i savjete poslodavcima da "trebaju ponuditi više podrške kako bi se zaposleni vratili na posao", jer kompanije upozoravaju na stalne poteškoće u zapošljavanju i nedostatak kvalificiranog osoblja.

Mostar parking traži direktora

Grude.com - klik u svijet — Tue, 26 Sep 2023 08:23:00 GMT

JP "Mostar Parking" d.o.o. Mostar u ponedjeljak je raspisalo natječaj za izbor i imenovanje direktora društva, a tu poziciju trenutno obavlja Ivan Barbarić.

Natječaj traje do 7. listopada, a traži se osoba sa visokom stručnom spremom.

Izbor kandidata za direktora Društva vrši Nadzorni odbor na temelju objavljenog javnog natječaja, sukladno općim i posebnim uvjetima.

Uvjete za direktorsku poziciju možete pročitati OVDJE.

BiH spremno napustiti čak 81 posto IT stručnjaka

Grude.com - klik u svijet — Sun, 24 Sep 2023 10:19:00 GMT

Prema analizama, IT industrija u BiH nezaustavljivo raste unatoč krizi, a s njom i zarade zaposlenih. Prosječna plaća naših IT stručnjaka iznosi čak 2200 KM, a zarade programera idu i do nevjerojatnih 6280 KM mjesečno, piše Večernji list BiH.

Stručnjaci predviđaju da će zarade nastaviti rasti. IT sektor u BiH stvara oko 500 milijuna KM prihoda godišnje. S druge strane, mladi sve više napuštaju BiH u potrazi za boljim poslovnim mogućnostima, a među onima koji odlaze veliki je broj IT stručnjaka. Portal Paylab početkom 2017. godine proveo je istraživanje s fokusom na IT stručnjake, koje je obuhvatilo baltičke zemlje, Balkan i središnju Europu, u nastojanju da ispita njihovu spremnost za rad u inozemstvu. Istraživanje pokazuje da je čak 78% IT stručnjaka spremno napustiti regiju ako im se pruži prilika za rad u inozemstvu.

Istraživanjem su obuhvaćena 4343 IT stručnjaka, softverska inženjera, tehnička stručnjaka i programera iz 11 zemalja središnje i istočne Europe. U istraživanje je bila uključena i Bosna i Hercegovina, odnosno Kolektiv – posao.ba s najvećim portalom za istraživanje plaća u Bosni i Hercegovini www.plata.ba. IT stručnjaci iz zemalja središnje Europe i Balkana otvoreni su za privlačne poslovne mogućnosti i iskazuju relativno visoku spremnost putovati u inozemstvo radi posla. Samo 22% ispitanika zaposlenih u IT sektoru potpuno isključuje rad u inozemstvu. U BiH postotak IT stručnjaka koji su spremni na preseljenje zbog posla, uključujući i one koji bi se preselili samo na kraće vrijeme, doseže čak 81%.

Trećina ispitanika iz regije bila bi voljna putovati u inozemstvo zbog posla na kraće razdoblje, od najviše nekoliko mjeseci, dok bi se 30% Bosanaca i Hercegovaca zbog atraktivne poslovne ponude preselilo na dulje vrijeme, navodi se u analizi portala posao.ba. Kao jedan od najvažnijih i najprivlačnijih razloga za rad u inozemstvu ispitanici su naveli veće plaće u zapadnoj Europi, koje su nerijetko dvostruko više od onih koje inače zarađuju u svojoj zemlji. I dok su plaće i povlastice koje zapadne kompanije nude presudne za 57% ispitanika iz regije, atraktivne opcije za osobni i profesionalni razvoj na drugom su mjestu.

Osobe zaposlene u IT sektoru također privlače tehnički izazovi koji im pružaju priliku raditi s kvalitetnim tehnologijama i sudjelovati u zanimljivim i važnim projektima. Neke IT kompanije idu čak tako daleko da nude mogućnost spajanja članova obitelji, a sve kako bi privukle vrhunske IT stručnjake.

Osim što negativno djeluje na operativno poslovanje IT industrije, odlazak stručnog IT kadra iz Bosne i Hercegovine ima za posljedicu i potencijalno velike ekonomske gubitke. U studiji koja je provedena u Sarajevskoj županiji navodi se da odlazak jednog senior softver developera iz BiH uzrokuje izravnu i neizravnu štetu od 4 milijuna KM, dok je gubitak prouzročen odlaskom stručnog IT kadra u posljednjih 12 mjeseci procijenjen na više od 300 milijuna KM.

Podjednako zabrinjava i podatak da broj IT stručnjaka koji su napustili Bosnu i Hercegovinu u proteklih 12 mjeseci premašuje ukupan broj studenata upisanih na sve fakultete koji educiraju IT kadar u Sarajevskoj županiji.

Internet trgovinu u BiH će obavljati samo registrirani trgovci?

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Sep 2023 09:14:00 GMT

Vlada Federacije BiH u izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH predlaže, između ostalog, da se e-trgovci prilikom oglašavanja obavežu da se identificiraju kao fizičko lice ili registrirani trgovac.

Naime, tijekom pandemije virusa korona i zatvaranja skoro svega, u Bosni i Hercegovini je procvjetala elektronska trgovina, te se građani sve više odlučuju da kupuju preko interneta.

Iz Ministarstva trgovine FBiH su za federalne medije rekli da radna grupa finalizuje Prijedlog prednacrta Zakona o unutrašnjoj trgovini u ovom entitetu, prenose Nezavisne novine.

Registracija

"Prodaju na daljinu može organizirati samo trgovac koji se registrirao za tu vrstu trgovine, te dobije šifru djelatnosti od nadležnog registarskog suda. Ovako piše u novom tekstu zakona. Nije moguće kontrolirati sve koji preko društvenih mreža ponude prodaju proizvoda, te je prijedlog da se e-trgovci prilikom oglašavanja obavežu da se identificiraju kao fizičko lice ili registrirani trgovac. Registrirani trgovac ima obavezu da naznači registarski broj, a na kupcima je da odluče hoće li kupiti od e-trgovca koji nije ostavio podatke za eventualne žalbe ili reklamaciju ukoliko žele sigurnu trgovinu", naveli su iz Ministarstva trgovine FBiH.

Kako je ranije rečeno, Nacrt zakona o unutarnjoj trgovini FBiH pred članovima Vlade Federacije BiH bi trebao biti do kraja ove godine, nakon čega će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku u Parlamentu FBiH, rekao je za "Nezavisne novine" da nije moguće uraditi navedeno u kontekstu koji se spominje razumijevajući globalne trendove i ono što se događa u inozemstvu.

"Ovim se veća mogućnost daje ponuđačima koji mogu biti fizička, pravna lica i slično. Naravno, zakon još nije došao do Vlade FBiH, ni do parlamentarne procedure, i vidjet ćemo u kojem će obliku doći. Svakako ide kao Nacrt zakona, tako da vjerujem da će se dosta stvari izmijeniti", kazao je Čavalić.

Zaštita potrošača

Prema njegovim riječima, zakonom treba zaštititi potrošača, ali tu treba napraviti balans da se ne ide u načelnu zaštitu po cijenu da se uništi razvoj online platformi koje su omogućile za brojne građane da ostvare određeni prihod, ali i potrošače da dobiju ono što je potrebno.

"Zloupotrebe postoje, ali urušavanje tržišnih odnosa ne može biti lijek za zaustavljenje datih zloupotreba. Moraju se tražiti neki drugi modeli", naglasio je Čavalić.

Inače, izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH se planira i uvođenje neradne nedjelje u prodajnim objektima, te se razmatra mogućnost uvođenja samouslužnih pumpi.

U Hercegovini zasađeno preko 100 000 stabala masline

Grude.com - klik u svijet — Mon, 18 Sep 2023 16:38:00 GMT

U Stocu ima oko 20 000 stabala masline, a tome je doprinijela i stolačka udruga "Hercegovački plodovi Mediterana" koja, kroz istoimeni sajam koji se već 15 godina održava u listopadu, aktivno potiče njihovu sadnju.

Sajam je zaslužan i za pokretanje uljare u koju početkom listopada stižu maslinari iz cijele Hercegovine da prerade masline.

Ova godina će biti malo slabija urodom nego lani, ali će ulje, kažu u Udruzi, biti vrhunske kvalitete. - Radimo na brendu hercegovačkog maslinovog ulja. Kad dobijemo taj brend, jer imamo svoje prednosti i nad istarskim, usudiću se reći, neka me netko ispravi ako griješim, i nad damatinskim uljima. Imamo neke svoje kvalitete koje ćemo pokazati i dokazati, jer evo prošle godine smo ušli i u međunarodni registar proizvođača maslinovih ulja kao država Bosna i Hercegovina, navodi Zoran Raič iz Udruge Hercegovački plodovi Mediterana, javlja BHT.

Posljednjih nekoliko godina, kaže Raič, država sve više potiče poljoprivredni razvoj, pa i maslinarstvo. U Hercegovini je sada 100 000 stabala, odnosno 400 hektara nasada maslina, s tendencijom rasta. Godišnje se proizvede 280 000 litara ekstra djevičanskog ulja.

Kvaliteti uglavnom parira i cijena, pa se ove godine, s obzirom na inflaciju, očekuje da će litar ulja iznositi čak i više od 30 KM.

HP Mostar organizirala akciju čišćenja rijeke Radobolje

Grude.com - klik u svijet — Fri, 15 Sep 2023 15:38:00 GMT

Ova akcija je dio kampanje PostEurop-a, krovne organizacije javnih poštanskih operatera u Europi, koja ove godine slavi 30. godišnjicu postojanja.

Kao jedan od pratećih programa u sklopu obilježavanja ovog značajnog datuma, javni poštanski operateri diljem Europe su se uključivali u obilježavanje World Cleanup Day, odnosno organizirali akcije čišćenja prirodnog okoliša u zajednici u kojoj žive.

Ovo je prilika da se europski javni poštanski operateri pridruže nastojanjima organizacija i volontera diljem svijeta u borbi protiv problema globalnog otpada, te istovremeno promoviraju čišći i zdraviji okoliš.

Obilježavajući 30. obljetnicu PostEuropa, želimo naglasiti važnost uloge poštanske industrije, koja se sa svojom impresivnom mrežom proteže po cijelom kontinentu, čak i do najudaljenijih mjesta, a koju čini više od 50 javnih poštanskih operatera s oko 2 milijuna radnika. Unatoč proživljenoj dubokoj transformaciji, poštanska industrija naučila se prilagoditi, biti otporna i ostati relevantna u današnjem društvu, poručili su iz HP Mostar.

Stoga se Hrvatska pošta Mostar rado pridružila ovoj akciji, pokazujući kako je poštanska mreža, izuzev pružanje poštanskih, financijskih i drugih usluga i u najudaljenijim krajevima društvene zajednice, također mreža koja može učiniti puno za svoju zajednicu i kroz volonterski rad.

Radnici HP Mostar čišćenjem rijeke pokazali su snagu timskog rada i važnost društvene odgovornosti poduzeća u stvaranju održive budućnosti. Poduzimajući mjere za zaštitu okoliša, radnici Pošte ne samo da jačaju svoje timske veze, već i inspiriraju druge da slijede njihov primjer, ocjenjuju organizatori.

Po završetku akcije čišćenja rijeke Radobolje, posađene su dvije sadnice stabla masline u dvorištu Centra za stara i iznemogla lica u Mostaru.

Slogan ove kampanje je "Together we can do more!" što smo kao kolektiv u HP Mostar i pokazali, poručili su.

KRIZA: Volkswagen smanjuje broj radnika

Grude.com - klik u svijet — Fri, 15 Sep 2023 14:08:00 GMT

Automobilski div Volkswagen (VW) objavio je da će smanjiti broj radnih mjesta u tvornici električnih automobila u Zwickauu u matičnoj Njemačkoj zbog slabe potražnje, piše Hina.

Bez posla će nakon isteka 12-mjesečnog ugovora ostati 269 radnika, izvijestio je u četvrtak VW. Detalji će biti utvrđeni idućih dana u dogovoru s radničkim vijećem.

Kompanija navodi da gasi radna mjesta zbog “aktualne situacije na tržištu”. Smatra se da je potražnja za električnim automobilima slaba zbog visoke inflacije i ukidanja državnih poticaja. Automobili na električni pogon skuplji su od inačica s unutarnjim izgaranjem.

Tvornica u Zwickauu sastavlja isključivo električne automobile za VW i za njegove podružnice Audi i Cupru. Zapošljava ukupno 10.700 radnika, uključujući njih 2.200 na određeno vrijeme, koji bi također mogli ostati bez posla.

''Volkswagen je i dalje 100 posto uvjeren da treba nastaviti putem prema električnoj mobilnosti'', naglasio je glasnogovornik, dodavši da nisu mijenjali planove. Budućnost tvornice u Zwickauu sigurna je, dodao je, najavivši nova ulaganja.

Pogon je prvi u VW-u počeo proizvoditi električna vozila, VW modele ID.3, ID.4 i ID.5, Audijeve Q4 e-tron i Q4 Sportback te Cuprin Born. Proizvodnja automobila s motorima na unutarnje izgaranje prekinuta je 2020.

Unatoč slobodnim kapacitetima u tvornici u Zwickauu, kompanija planira proizvoditi Q4 e-tron i VW ID.3 i u drugim tvornicama.

''Od kraja 2023. proizvodit ćemo Q4 e-tron i u Bruxellesu i u Zwickauu'', rekla je glasnogovornica Audija.

Vlada ŽZH po prvi put uplatila poticaje poduzetnicima početnicima i ženama poduzetnicama

Grude.com - klik u svijet — Thu, 14 Sep 2023 18:46:00 GMT

Prema informacijama iz Ministarstva financija ŽZH, danas je isplaćen dio sredstava planiran za poticanje gospodarstva, kao i manji dio za poljoprivrednu proizvodnju.

Kako je za Fenu potvrdila ministrica financija i dopredsjednica Vlade ŽZH, Blagica Leko, po prvi put Županija Zapadnohercegovačka je isplatila poticaje novoosnovanim poslovnim poduzetnicima-početnicima te ženama poduzetnicama u ukupnom iznosu od 100.000 KM.

Prema njenim riječima, za poduzetnike početnike izdvojeno je 50.000 KM, a jednak iznos isplaćen je i kroz poticaj za razvoj i jačanje ženskog poduzetništva. Riječ je o isplati na temelju Odluke Vlade ŽZH o donošenju Programa utroška sredstava „Tekući prijenosi za poticanje razvoja gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke„ utvrđenih županijskim proračunom za ovu godinu, sukladno kojoj je Ministarstvo gospodarstva ŽZH ranije ove godine raspisalo javne pozive.

Pored navedenog, danas su pušteni nalozi za isplatu poticaja za podizanje nasada maslina i vinove loze. Prema podacima Ministarstva financija ŽZH maslinarima i vinarima s područja ove županije na račune je uplaćeno ukupno 29.610,36 konvertibilnih maraka.

Tijekom prošlog mjeseca isplaćeni su poticaji za animalnu proizvodnju, za što je iz proračuna ove županije izdvojeno ukupno 536.667,42 maraka.

Cijene hrane u svijetu padaju, u BiH ne

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Sep 2023 08:48:00 GMT

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), porast zaliha utjecao je na pad cijena. Tako je u kolovozu indeks svjetskih cijena u prosjeku iznosio 121,4 poena, što je za 2,1 posto manje u odnosu na srpanj i 24 posto manje od rekorda koji je dostigao u ožujku 2022. godine.

"Cijene biljnih ulja smanjene su u kolovozu za 3,1 posto. Svjetske cijene suncokretovog ulja opale su za skoro osam posto, a pad cijene bilježe i sojino i palmino ulje", priopćili su iz ove organizacije.

Prema njihovim podacima, smanjene su i vrijednosti indeksa cijena žitarica za 0,7 posto u odnosu na srpanj, dok je s druge strane zabilježen rast cijena šećera i riže. Pad cijena bilježe i mliječni proizvodi, kao i meso, čije su cijene niže za tri posto.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe da su cijene na svjetskom nivou odavno niže, ali da nema nade da će u BiH doći do njihovog smanjenja cijena.

"Kod nas je evidentno da neće doći do smanjenja cijena i da ovdje nitko više i ne razmišlja o građanima i onom broju građana koji jako teško preživljava. Ovo ne traje šest mjeseci, ovo traje već tri-četiri godine kako je došlo do drastičnog povećanja. Vidjeli smo da su samo pojedine pumpe imale nešto nižu cijenu goriva kada je cijena barela nafte bila nešto jeftinija na svjetskoj burzi", rekla je Marić.

Kako je istakla, u BiH ne postoji politička volja po ovom pitanju, pa su tako i svi pokušaji uvođenja mjera propali.

"Ovdje nije došlo do povećanja plaća i mirovina u ovom srazmjeru kako je došlo do povećanja cijena. I kada dođe do pada, još uvijek ćemo teško preživljavati. Ako se ne bude o tome razmišljalo, zaista dovodimo veliki broj građana u poziciju preživljavanja", navela je Marić.

Da bi najavljeni rast cijene nafte mogao imati negativne posljedice po cijene hrane, smatraju u Udruženju DON, a mišljenje dijeli i Dragan Gligorić, ekonomski analitičar za međunarodnu monetarnu ekonomiju, koji ističe da bi zbog rasta cijene nafte moglo doći do usporavanja ili čak onemogućavanja pada cijena hrane.

Kako on navodi, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cijene hrane su u srpnju ove godine u Republici Srpskoj pale za 1% u odnosu na prethodni mjesec.

"Analiza podataka o cijeni hrane u posljednjih godinu dana pokazuje da postoji uzlazni trend u Republici Srpskoj, ali ostaje da vidimo što će nam pokazati podaci za kolovoz, kada ćemo moći da zaključimo da li slijedi definitivno obrnuti trend, to jeste trend pada. Ono što smo mogli da zaključimo iz iskustva jeste da cijene brzo rastu u slučaju rasta troškova ili pod utjecajem drugih faktora na strani ponude i tražnje, dok su 'ljepljive' i rigidne na dolje", istaknuo je Gligorić, pišu Nezavisne.

Evo koliko radne snage u BiH ne radi?

Grude.com - klik u svijet — Mon, 11 Sep 2023 16:44:00 GMT

U drugom kvartalu ove godine u Bosni i Hercegovini radnu snagu je činilo milijun i 364 tisuća osoba od kojih je 1,184 milijuna (86,9 posto) zaposlenih i 179 tisuća (13,1 posto) nezaposlenih osoba.

Prema podacima dobivenim putem Ankete o radnoj snazi koja je provedena u drugom kvartalu, odnosno u razdoblju travanj-lipanj ove godine, broj zaposlenih osoba se povećao za 0,8 posto, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 0,7 posto u usporedbi s prethodnim kvartalom, pokazuju podaci iz istraživanja Agencije za statistiku BiH.

Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini u drugom kvartalu ove godine iznosio je 1,515 milijuna i smanjio se za 0,5 posto u odnosu na prethodni kvartal.

U drugom kvartalu ove godine, stopa aktivnosti je bila 47,4 posto, stopa zaposlenosti 41,2 posto, stopa nezaposlenosti 13,1 posto i stopa neaktivnosti 52,6 posto.

U tom periodu, od ukupne radne snage 66,5 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 26 posto starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 6,3 posto starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,2 posto ima 65 i više godina.

Od ukupnog broja nezaposlenih osoba 64,5 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 21,3 posto starosnoj grupi od 50 do 64, dok 13,9 posto starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 0,3 posto ima 65 i više godina.

Struktura zaposlenih osoba prema grupama područja djelatnosti pokazuje da je najveće učešće zaposlenih osoba u uslužnim djelatnostima 57,3 posto, zatim u industriji i građevinarstvu 35,2 posto i u poljoprivredi, šumarstvu i ribolovu 7,5 posto.

Anketa o radnoj snazi u BiH se provodi kontinuirano prema novoj, redizajniranoj metodologiji usklađenoj sa novom regulativom Europskog parlamenta i Vijeća, koja je stupila na snagu 1. siječnja 2021. godine. Anketa je provedena na uzorku koji je u drugom kvartalu ove godine obuhvatio 10.713 domaćinstava.

Euro slabi prema dolaru osmi tjedan, evo kakve su prognoze

Grude.com - klik u svijet — Mon, 11 Sep 2023 11:40:00 GMT

Euro je na putu da i osmi uzastopni tjedan zabilježi klizanje u odnosu na dolar kako ulagači reagiraju na sve veći jaz između usporavanja gospodarstva eurozone i snažnijeg rasta u SAD-u.

Zajednička valuta izgubila je više od 5 posto od sredine srpnja, a s njom se u petak poslijepodne trgovalo za 1,0707 dolara. Kontinuiran pad odražava sumnje ulagača hoće li Europska središnja banka ponovno povećati kamatne stope na sastanku ovog četvrtka usred očitijih signala pogoršanja ekonomske situacije.

Privlačnost dolara
Industrijska proizvodnja u Njemačkoj, tradicionalnom motoru rasta 20 zemalja eura, pala je treći mjesec zaredom u srpnju. U međuvremenu su zahtjevi za naknade za nezaposlene u SAD-u neočekivano pali, što je najnoviji znak otpornosti tržišta rada.

To će vjerojatno potaknuti Federalne rezerve da duže drži kamatne stope višima, povećavajući privlačnost dolara. Vrijednost europskih dionica u petak je ostala nepromijenjena, nakon sedmodnevnog nizanja gubitaka, piše Financial Times.

“Podaci iz SAD-a su neumoljivi i dolaze u vrijeme kada je europski proizvodni sektor vrlo slab. Postoje sumnje u to može li ECB ugurati još jedno konačno povećanje”, rekao je voditelj FX strategije u ING-u Chris Turner. Tržišta izvedenica klade se na oko 35 posto šanse da ECB 14. rujna podigne svoju kamatnu stopu na depozite s 3,75 posto na 4 posto.

Šanse su se smanjile nakon redanja loših pokazatelja posljednjih tjedana. BDP eurozone u drugom tromjesečju smanjen je s 0,3 posto na 0,1 posto, a poslovne ankete ukazuju na daljnje usporavanje u kolovozu.

“Izgledi za gospodarstvo nisu dobri i to bi trebalo donijeti još dezinflacije”, rekao je bivši zaposlenik ECB-a, koji sada radi kao ekonomist u francuskoj banci Natixis, Dirk Schumacher. Previđa da će se ECB odlučiti za pauzu u kojoj ne podiže stope, ali jasno daje do znanja da je još uvijek vrlo zabrinut zbog inflacije i spreman nastaviti s pooštravanjem postanu li inflatorni pritisci tvrdoglaviji.

“To bi držalo tržište više na nogama, umjesto porasta stopa, za koji bi ulagači odmah pretpostavili da je posljednji”, rekao je Schumacher.

Naznake recesije
Dio ulagača misli da će prijeteći znakovi recesije u Europi otežati namjeru ECB-a da još jednom podigne troškove zaduživanja, čak i ako smatra da je to potrebno za njezino približavanje targetiranih dva posto. Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne cijene energije i hrane, iznosi 5,3 posto.

Daljnje slabljenje zajedničke valute moglo bi Frankfurtu zakomplicirati obaranje inflacije povećanjem troškova uvoza, poput energije i prehrambenih proizvoda. Povećanje cijene nafte nakon što su Saudijska Arabija i Rusija prošlog tjedna produžile smanjenje proizvodnje također je doprinijelo cjenovnim pritiscima.

Nafta tipa Brent porasla je iznad 90 dolara po barelu, na najvišu razinu od studenog prošle godine. Među ulagačima se sve više mogu čuti razmišljanja da europodručje ulazi u razdoblje stagflacije, kombinacije visoke inflacije i stagnantnog rasta ekonomije.

1000 tona paprike iz Hercegovine ide diljem Europe i svijeta

Grude.com - klik u svijet — Sat, 09 Sep 2023 09:11:00 GMT

Uz modernu tvornicu koja je pri kraju gradnje u Kruševu nadomak Mostara, okupili su nekoliko desetaka kooperanata, braniteljskih zadruga, OPG-ova i individualnih proizvođača rajčice i paprike s područja Širokog Brijega, Ljubuškog, Čitluka, Čapljine, Livna, Stoca i drugih dijelova Hercegovine. Tvrtka, osim suradnje s hercegovačkim poljoprivrednicima, ima i oko 16 hektara vlastitih nasada.

Prema podacima iz tvrtke, ove je godine premašen prošlogodišnji prinos od 450 tona i sada se očekuje više od 1000 tona najkvalitetnije rog-paprike, što je oko jedne četvrtine proizvodnje Marinadina strateškog partnera Podravke, hrvatske prehrambene industrije europskih razmjera. I upravo ta suradnja dviju tvrtki donosi preporod u Hercegovinu. Sve više hercegovačkih obitelji počinje uzgajati rajčicu i papriku za potrebe Marinade i Podravke. Kapitalni projekt oživio je hercegovačka kraška polja, a brojne obitelji, umjesto odlaska u inozemstvo u potrazi za boljim životom, ostaju i počinju novi posao.

Među jednim od najistaknutijih je peteročlana obitelj Čolak iz Ljubuškoga, koja je i ove godine ostvarila izvrstan rezultat i Marinadi isporučila stotine tona najkvalitetnije rajčice i rog-paprike koje će u Podravkinim proizvodima pronaći put do najizbirljivijih potrošača diljem EU-a. Suvremeni proizvodni pristup, navodnjavanje sustavom "kap po kap" uz odgovarajuće tretmane i obilje sunca, rezultirao je već prepoznatljivim najkvalitetnijim proizvodima. Prema predviđanjima, a na temelju dosadašnje prakse, i iduće sezone očekuju se nove površine zasađene paprikom i rajčicom.

- Uz kontrolirani nadzor, u Hercegovini se mogu proizvesti velike količine povrća, ovdje nikad nije bio problem proizvesti robu, problem je uvijek bio otkup. Na ovaj način u suradnji s Marinadom i Podravkom rješava se taj gorući problem otkupa poljoprivrednih proizvoda – rekao je za Večernjak magistar agronomije Antonio Ćorić, direktor proizvodnje u Marinadi.

Zahvaljujući još uvijek očuvanom tlu, zraku i vodi, proizvodnja hrane u Hercegovini ima sjajnu budućnost. To su strateški prepoznale Marinada i Podravka. Uz najviše ekološke standarde, primjenom čistih tehnologija, bez uporabe opasnih kemikalija, uporabom suvremenih tehnoloških dostignuća u prehrambenoj industriji, uz uštedu energije, postižu se vrhunski dosezi u proizvodnji hrane po najvišim europskim standardima.

Upravo to je rezultat suradnje ove vodeće hercegovačke prehrambene tvrtke i brenda Podravka i još jedan korak u prekograničnoj suradnji. Tako Hercegovina postaje i nova poljoprivredna regija. Ono što je nekad zauzimao duhan, koji su Hercegovci uzgajali "za ljutu muku", kako nam kaže jedan sugovornik iz Marinade, to je sada proizvodnja hrane.

Prema procjenama, od suradnje s Marinadom u plasmanu i otkupu proizvoda u Hercegovini prihod ostvaruju deseci obitelji, otvoreno je nekoliko stotina radnih mjesta.

Većina Nijemaca smatra da se više ne isplati raditi

Grude.com - klik u svijet — Wed, 06 Sep 2023 10:06:00 GMT

U ponedjeljak je pozornost javnosti privukla vijest o tome da je skladištar iz Bad Oeynhausena na zapadu Njemačke dao otkaz nakon što je saznao za najnovije povećanje naknade za nezaposlene.

Većina Nijemaca smatra da se više ne isplati raditi s obzirom na sve veće državne potpore, pokazuje istraživanje javnog mnijenja objavljeno u utorak.

Prema anketi koju je za dnevnik Bild proveo institut INSA, 52 posto ispitanih ne smatra da se rad isplati, 40 posto misli suprotno, a osam posto je odbilo odgovoriti na pitanje.

U ponedjeljak je pozornost javnosti privukla vijest o tome da je skladištar iz Bad Oeynhausena na zapadu Njemačke dao otkaz nakon što je saznao za najnovije povećanje naknade za nezaposlene.

Ta se pomoć po najnovijoj odluci vlade od 1. siječnja 2024. povećava za 61 euro te će za samca iznositi 563 eura mjesečno. Tomu treba pridodati i to da država za primatelje pomoći preuzima sve troškove stanovanja i zdravstveno osiguranje.

Skladištar koji je dao otkaz tvrdi da uz malo "rada na crno" i državnu pomoć mjesečno može zaraditi više nego na poslu.

Dnevnik Bild je izračunao da zaposleni koji radi za minimalnu satnicu (trenutno 13,90€) zaradi oko 2000 eura bruto te da mu nakon odbitaka za porez, mirovinsko i zdravstveno osiguranje te nakon što plati stanarinu s režijama ostane oko 600 eura, neznatno više od naknade za nezaposlene.

Najviše onih koji smatraju da se odlazak na posao više ne isplati su birači desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD). Da se rad isplati smatraju birači stranaka vladajuće koalicije, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), Zelenih i Liberalno-demokratske stranke (FDP).

Ministar financija Christian Lindner je prošlog tjedna rekao da povlastice ne bi smjele djelovati obeshrabrujuće na one koji žele raditi. "Najbolji način da se izađe iz siromaštva je biti zaposlen", rekao je Lindner.

Predsjednik najveće oporbene stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz je izjavio kako oni koji odlaze na posao na kraju mjeseca moraju imati više u džepu nego oni koji primaju državnu potporu.

Mladić rođen u Njemačkoj pokrenuo biznis u BiH: Roditelji su bili velika podrška, izvoz mjeri u tonama

Grude.com - klik u svijet — Wed, 30 Aug 2023 15:22:00 GMT

Kadulja, lipa, zova, šipak, kopriva, uva, kunica, list kupine, verem, sušeno šumsko voće, borovnica, brusnica, smreka, zatim gljive, začini skupljaju se širom BiH, u “Bonaturi” obrađuju i u različitim oblicima prodaju u BiH i Europi.

Ovo je priča Jusufa Ahmetlića, rođenog izvan BiH.

Jusuf Ahmetlić rođen je u Njemačkoj, gdje je odrastao, školovao se i završio ekonomski fakultet, prenosi Biznis Info.

“Dobili smo srijemoš iz Bosne, koji slovi kao kvalitetan i veoma zdrav, što nas je navelo da razmišljamo i o drugim prirodnim resursima. Istražili smo što naša priroda nudi došli na ideju da pokrenemo proizvodnju u Bosni i Hercegovini, u rodnom kraju svojih roditelja”, priča Ahmetlić.

Bio je to razlog da ga načelnik Općine Tešanj posjeti u njegovoj kompaniji i da razgovara s njim o iskustvima pokretanja biznisa.

Jusuf je rođen 1994. godine.

“Odrastao sam u Njemačkoj ali sam uvijek bio vezan za Bosnu i Hercegovinu. Nastojao sam napraviti neku pozveznicu BiH sa Njemačkom, jer volim i jednu i drugu državu. Imamo veliko prirodno bogatstvo u ljekovitom bilju, a s druge strane postoji interes na njemačkom tržištu za takvim proizvodima. Otac i majka su bili cijelo vrijeme podrška i zajedno smo uspjeli pokrenuti i kreirati jednu respekatibilnu kompaniju”, ističe Jusuf.

Danas Bonatura izvozi više desetina tona ljekovitog bilja i šumskih plodova većinom, tj. 95%, u Njemačku, Austriju i Švicarsku. Osim prirodnih blagodeti koje Bosna i Hercegovina nudi, Jusuf je iskoristio i svoje komunikacijske vještine, jer govori četiri jezika, a koje se odlično uklapaju u način poslovanja na ovim tržištima. Kupci su proizvođači začina, čajeva te farmaceutske kuće.

Bonatura je razvila mrežu sakupljača ljekovitog bilja i šumskih plodova po čitavoj Bosni i Hercegovini. Za sada se radi o više od 200 registriranih berača i njihovih obitelji koje žive od toga. Najviše se izvozi kadulja, lipa, zova, šipak, kopriva, uva, kunica, list kupine, verem, itd.

“Imamo oko 100 različitih proizvoda. Osim bilja, tu je i sušeno šumsko voće, borovnica, brusnica, smreka, zatim gljive, začini, itd. Važno je istaknuti da se radi o 100% organskim i samoniklim proizvodima, i kako mi to volimo naglasiti, prirodno i zdravo iz ekološko najčistijih dijelova Bosne i Hercegovine, sa obronaka masiva naših planinskih ljepotica i prelijepih dolina. Bosna i Hercegovina spada u red kontinentalno – mediteranskih zemalja, u najvećem dijelu nezagađena štetnim industrijskim utjecajima. Zato nam je veoma važno da razvijamo ekološku svijet kao nešto što je bitno za sve nas. Svjesni smo naših prednosti, a hvala Bogu, toga su svjesni i naši kupci”, objašnjava Jusuf.

Bonatura trenutno broji sedam zaposlenih sa tendencijom rasta i proširenja kapaciteta. Zajedno sa sakupljačima i kooperantima svi oni isporučuju više od 100 tona proizvoda na tržište. Svim zainteresiranim kupcima proizvodi će biti dostavljeni izravno na upit.

“Vi ste Bosna i Hercegovina u malom. Iz svakog njenog dijela pronašli ste ono najbolje. Drago nam je da smo danas ovdje. Ovdje je riječ o inovativnom biznisu, u kojem su se spojili mladost i znanje. Razlog za dodatno zadovoljstvo je taj što je Jusuf Ahmetlić i njegova obitelj sa njihovom Bonaturom primjer koji unatoč trendu odlaska, zapravo prkosi svemu onome negativnom što često vidimo i čujemo oko nas. Jusuf je dokaz da to nije tako. Jusuf je rođen u Njemačkoj, obrazovao se tamo, stekao znanje i na osnovu vlastite procjene ocijenio da su šanse za uspjeh korištenjem konkurentskih prednosti koje pružaju Tešanj i Bosna i Hercegovina, veće i bolje. Odlučio se za pokretanje biznisa u svojoj domovini i to je ono što ga svrstava u sve one mlade i uspješne ljude koji čine budućnost Tešnja i Bosne i Hercegovine”, poručio je na kraju razgovora sa Jusufom Ahmetlićem načelnik Općine Tešanj Suad Huskić.

Projektom “I oni su budućnost Tešanja” Općina predstavlja mlade i uspješne ljude. Cilj je promovirati kako njihova profesionalna i životna postignuća tako i univerzalne vrijednosti. Projektom se želi pokazati da Tešanj kao lokalna zajednica ima svijetlu budućnost u kojem itekako ima mjesta i za mlade i uspješne ljude koji grade jedno društvo u kojem uspjeh nije nikakvo ‘čudo’, već pravilo i normalna stvar do koje se dolazi znanjem i zalaganjem.

Više o kompaniji Bonatura d.o.o. možete saznati na https://bonatura.ba/ BONATURA d.o.o. obiteljska je tvrtka sa sjedištem u Tešnju. Osnovana je 2016. godine s ciljem da bogatoresursnu i nezagađenu prirodu Bosne i Hercegovine predstavi njemačkom i europskom tržištu.

Osnovna djelatnost je sakupljanje, otkup od iskusnih sakupljača, prerada i prodaja šumskih plodova, ljekovitog bilja i gljiva. U objektu cca. 1500m2, koji raspolaže sa više rashladnih komora, sušarom, sjeckalom i mnogim drugim pratećim inventarom koji čini profesionalnu liniju za obradu, obrađuju se i suše prvoklasne sirovine po HACCP standardu. Tvrtka posjeduje i OK certifikat koji garantira da su njeni proizvodi organski.

Svaki treći radnik u Hrvatskoj ne može si priuštiti odlazak na odmor

Grude.com - klik u svijet — Mon, 28 Aug 2023 09:18:00 GMT

U Hrvatskoj je postotak čak i veći te si to ne može priuštiti gotovo trećina građana, javlja HRT.

Čak 38 milijuna ljudi zaposlenih građana u Europskoj uniji (gotovo 20%) ne može otputovati tjedan dana na odmor jer si to od svojih primanja ne može priuštiti.

Najveći broj zaposlenih ljudi koji si ne mogu priuštiti odmor nalazi se u Rumunjskoj (43%), Grčkoj (37%), Mađarskoj (34%), Italiji (31%), Hrvatskoj (31%) i Cipru (30%).

Prosječna cijena odmora u EU od četiri ili više noći je 2967 eura što je povećanje od 600 eura. Prosječna cijena aranžmana u Hrvatskoj je 881 euro, a mjesečna minimalna plaća je 624 eura. Povećanje cijene aranžmana u odnosu na 2017. godinu je 246 eura.

Poražavajući su i podaci od lani kada si, prema podacima Eurostata, više od polovine Hrvata (51,3%) u dobi od 16 godina nadalje, nije moglo priuštiti jednotjedni godišnji odmor izvan mjesta u kojem žive.

Započnite svoju karijeru u svijetu CNC tehnologija

Grude.com - klik u svijet — Fri, 25 Aug 2023 17:21:00 GMT

U svijetu gdje se tehnologija neprestano mijenja i gdje je stvaranje proizvoda na cijeni, jeste li se ikada zapitali kako i vi možete biti dio industrijske revolucije?

Ako ste osoba koja voli kreirati, proizvoditi i biti dio inženjerskih čuda, CNC obrada metala je vaša prilika kroz koju se možete istaknuti.

Životna promjena je udaljena samo 90 sati od vas

INTERA Tehnološki Park iz Mostara otvara vrata svima zainteresiranima da postanu CNC operateri ili programeri, dva od najtraženijih zanimanja u regiji i šire. Naša obuka već 10 godina u kontinuitetu pruža priliku da uronite u svijet CNC obrade metala, radeći na profesionalnim industrijskim strojevima visoke kvalitete kao što su CNC tokarilica HAAS ST10 i CNC glodalica HAAS MiniMill.

Ne brinite, bez obzira na vaše predznanje, naša obuka je prilagođena upravo početnicima. U trajanju od 90 školskih sati, kroz tri mjeseca, polaznici će proći kroz teorijske osnove i praktičnu obuku.

Mnogi naši bivši polaznici su zaposleni u domaćim i stranim poduzećima i s nama su podijelili svoja iskustva.

"Zahvaljujući diplomi koju sam stekao završetkom obuke CNC operatera 2022. godine u INTERA TP, zaposlen sam u jednoj od najboljih i najpoznatijih firmi u svijetu iz automobilske industrije. Živim i radim u Njemačkoj i super sam se snašao. Zahvaljujem se profesorima i osoblju INTERA TP što su me na najbolji način uveli u svijet CNC tehnologija u kojem sam se potpuno pronašao. ", rekao je Toni Martinović iz Mostara.

"Tražio sam da postanem CNC operater. Čuo sam od prijatelja da u Mostaru ima najkvalitetnija obuka CNC operatera. Kad sam provjerio na internetu i raspitao se, odlučim 2018. godine upisati obuku CNC operatera u INTERA TP, u 300 km udaljenom Mostaru. Nakon završetka obuke zaposlio sam se u Odžaku. Radim kao CNC operater i programer u firmi koja se bavi proizvodnjom vozila. Poslodavac mi je priznao diplomu, a znanja koja sam stekao na obuci bila su i više nego dovoljna za samostalno rukovanje pravim industrijskim CNC mašinama. Ne namjeravam ići u inozemstvo. Nimalo se ne kajem što sam se opredijelio za CNC tehnologije i što sam obuku završio u INTERA TP.'', osvrnuo se Minel Kadrić iz Odžaka.

Još više dojmova i iskustava iz prve ruke možete čuti na besplatnim probnim predavanjima.

Zainteresirani?

Prijavite se za besplatna probna predavanja koja će se održati u petak, 08.09.2023. godine i saznajte više o tome što vas čeka tijekom obuke (ništa ne boli niti vas išta košta). Tijekom ovih predavanja video linkom će se javiti neki od bivših polaznika naših obuka koji će podijeliti svoja iskustva i koje ćete moći osobno pitati sve što Vas zanima kroz individualne i grupne konsultacije.

Da biste rezervirali svoje mjesto na probnim predavanjima prijavite se putem maila htec@intera.ba ili online forme.

Ne zaboravite da je broj polaznika ograničen. Stoga požurite i napravite korak kojim svoju profesionalnu karijeru možete dovesti na novu razinu!

Novi ciklus obuke CNC operatera počinje 18.09.2023. godine.

Ne propustite ovu priliku, a ako ovo nije za vas obavijestite svoje prijatelje i susjede koji su vješti u rukovanju strojevima jer će vam biti zahvalni!

Bilo da ste osoba koja voli stvarati, voli inženjering ili proizvodnju, naša obuka je vaša prilika da se istaknete i postanete dio budućnosti proizvodnje. U svijetu gdje je inovacija ključna, CNC obrada metala postaje nezaobilazna vještina. Pridružite se INTERA Tehnološkom Parku i započnite svoju CNC avanturu!

Želimo naglasiti da naša obuka nije samo o učenju; ona je o stvaranju. Ovdje ćete dobiti priliku neposredno raditi na najsuvremenijim strojevima, pretvarajući svoje ideje u stvarnost.

Radit ćete na strojevima kao što su CNC tokarilica HAAS ST10 i CNC glodalica HAAS MiniMill stječući praktično iskustvo koje je neprocjenjivo na tržištu rada, a uz vaš entuzijazam izvrsna je podloga za sve druge vrste CNC strojeva.

Tijekom obuke bit ćete izloženi raznim projektima koji će vam pomoći da razumijete širinu i dubinu CNC obrade.

Osim same obuke, bit ćete dio zajednice entuzijasta i profesionalaca s pristupom dodatnim resursima i podršci nakon završetka obuke.

Ne želite uzaludno „trošiti“ svoje dragocjeno vrijeme i novac na kojekakve on-line obuke CNC operatera koje ne pružaju doticaj s pravim industrijskim CNC strojevima. Vjerujemo da tražite obuku CNC operatera tijekom koje ćete steći praktična znanja i iskustva koja će biti primjenjiva sutra na novom radnom mjestu u razvijenom tehnološkom okruženju.

Naša obuka je ''hands-on''. Nećete samo slušati; bit ćete u središtu akcije, radeći na stvarnim projektima od prvog dana.

Nadamo se kako ćete donijeti pravu odluku.

Za više informacija, molimo vas pročitajte i generalne informacije na linku ili nas kontaktirajte na htec@intera.ba.

Ovih 7 vrsta zaposlenika nikad neće napredovati na poslu

Grude.com - klik u svijet — Fri, 25 Aug 2023 13:32:00 GMT

Istražili smo koje vrste zaposlenika nikad neće napredovati na poslu i što mogu učiniti da okrenu situaciju u svoju korist.

1. Vječni pesimist

Pesimisti jako teško napreduju na poslu jer u svemu vide negativnosti te teško prihvaćaju poslovne izazove. Ne vole izlaziti iz svoje komfor zone te im nedostaje entuzijazma za poslovni razvoj i rad na sebi.

Zbog ovakvog stava i pristupa poslu, poslodavci ih rijetko razmatraju za nagrade i bonuse. Ako pripadate ovom tipu zaposlenika, dajte si šansu da probate nešto novo i otvorite vrata izazovima. Tko zna, možda Vam se svidi.

2. Ne zna za timski rad

Timski igrači u poslu će puno prije dobiti unapređenje nego netko tko sve zasluge pripisuje sebi. Netko tko koristi svoj tim i njihove rezultate za vlastitu promociju će teško napredovati jer će se njihove prave namjere vremenom otkriti. Ako mislite da ste sigurni i da šefovi nikad neće otkriti da preuzimate tuđe zasluge, varate se.

Pokušajte se staviti na mjesto ljudi koji se zaista trude i ne dobiju nikakve zasluge za to pa će Vam biti jasno kako se osjećaju. Nažalost, u svim organizacijama ima ovakvih pojedinaca no sve njihove tajne isplivaju na površinu te im na kraju bude žao što su igrali prljavo. U redu je boriti se za sebe no pobrinite se da to ne radite preko tuđih leđa.

3. Sramežljivac

Neki ljudi su prirodno sramežljivi i imaju manjak samopouzdanja te nažalost teško dolaze do izražaja na radnom mjestu. Možda imaju iste ili bolje kvalitete od kolege koji je po prirodi extrovert no nikad nećete napredovati jer ne znate predstaviti svoj rad na način koji će biti zapažen.

Ovakav način razmišljanja ih koči da preuzmu vodstvo i iznesu svoje ideje. Istina je da im zbog toga fali liderskih vještina no uz prave mentore i podršku ostalih kolega, mogu zasjati i ostaviti sve u čudu.

4. Nezainteresirani

Ne trebamo pretjerano objašnjavati zašto ovakva vrsta zaposlenika nikad neće napredovati na poslu. Oni jednostavno ne vide smisao u onome što rade niti ih taj posao ispunjava. Budući da su davno izgubili motivaciju za razvoj karijere, potraga za nekim drugim poslom isto ne dolazi i obzir.

Rade samo ono što moraju i to često s puno grešaka. Zbog ovakvog odnosa prema radnim obvezama, poslodavci ih ne uzimaju u obzir za povišice i unaprjeđenja te vječno ostaju depresivni bez borbe da se izbore za sebe. Ovakav stav nije dobar ni za organizaciju ni njih same te bi možda bilo bolje kad bi imali podršku kolega i dodatan poticaj da naprave nešto dobro za sebe.

5. Buntovnik

Ovo je još jedna vrsta zaposlenika koji neće napredovati na poslu zbog nemogućnosti kontroliranja svog bijesa. Ovakvi pojedinci imaju eksplozivne reakcije svaki put kad nešto ne ide po planu i njihova okolina se zbog toga osjeća neugodno.

Sigurno smo da nijedan šef ne bi volio u timu imati nekoga tko se ponaša kao dijete od 3 godine za vrijeme ispada bijesa, zar ne? Zbog stalnih scena, nadređeni ih rijetko uzimaju u obzir za povišice, slanje na edukacije ili napredak na poslu. Osobe koje su sklone ovakvim reakcijama bi prvo treble poraditi na kontroli bijesa pa tek onda raditi na tome da zasluže povjerenje svojih nadređenih.

6. Pametnjaković

Za rad je potrebno znanje no neki ljudi ga predstavljaju na potpuno pogrešne načine. U organizacijama možete pronaći ljude koji se vole miješati u sve bez obzira koliko znaju o toj temi. Oni uvijek imaju svoje viđenje stvari iako ih kolege ne pitaju za mišljenje. Ovakav pristup ih čini iritantnim te zbog toga ne napreduju na poslu.

Čak ih i kolege izbjegavaju na pauzama jer se u njihovom društvu osjećaju loše zbog stalne potrebe za dominacijom. Neki od njih nisu ni svjesni greške koju čine te bi im trebalo objasniti da uz malo drukčiji stav i njihova karijera može poći uzlaznom putanjom.

7. Loša komunikacija

Ako smatrate da ste zaslužili promaknuće, bitno je izložiti šefu sve razloge zašto bi ga trebali dobiti. Ako imate lošu komunikaciju s njim i očekujete da Vam čita misli, stvari će ići malo teže. Zaposlenici kojima komunikacija nije jača strana često dugo vremena ostanu na istom radnom mjestu te prolaze kroz razne frustracije jer ne napreduju.

Rade prekovremeno, završavaju sve obaveze na vrijeme i kod nekih čak dođe do burnout-a zbog količine posla koji preuzmu na sebe. Nemogućnost predstavljanja svojih rezultata na dobar način ih vuče na dno, te često upadaju u depresiju iz koje se teško izvlače. Ovaj problem se može riješiti jedino većom aktivnošću na zajedničkim sastancima i izražavanje svojih želja i potreba na sastancima s nadređenima.

Da zaključimo

Nadamo se da Vi ne spadate u jednu od ovih 7 vrsta zaposlenika koji ne napreduju na poslu. Ako ste se pak pronašli u našim redovima, imajte na umu da se većina ovih karakteristika može promijeniti uz trud, razvoj i pravu podršku. Uz ovakav zreo pristup, samo je pitanje dana kad ćete postati nezamjenjivi i kad će Vaša karijera krenuti uzlaznom putanjom!

Cilj poslodavaca je zadovoljan radnik, ali povećanja plaće nema

Grude.com - klik u svijet — Sat, 19 Aug 2023 12:18:00 GMT

U našoj zemlji je nešto više do 344 tisuće nezaposlenih, od toga 275 tisuća u Federaciji, a poslodavci traže više tisuća radnih dozvola za strance.

Stječe se utisak da poslodavci u Bosni i Hercegovini nikako da se pomire sa činjenom da radnicima moraju povećati plaće. U suprotnom, stanovnici čine sve da napuste zemlju i nađu posao tamo gdje će biti adekvatno plaćeni i živjeti dostojanstveno.

Svi bismo dali više novaca radnicima, ali…
Inače, ovih dana može se primijetiti kako manje prodavnice, pekare, ćevabdžinice obavještavaju kupce da zaposlenici koriste kolektivni godišnji odmor, što ranijih godina nije bio slučaj. Na terenu je sve evidentniji nedostatak radne snage ili radnici više ne žele da rade za male plaće.

Vi upotrebljavate riječ “kako poslodavci nisu spremni povećati plaće radnicima”. Kod mene u poduzeću to ne odgovara istini. Svi bismo mi dali više novaca radnicima. Jer, zadovoljan radnik je recept za prosperitet firme. Međutim u mom biznisu imate damping cijene (plasiranje proizvoda na tržište po preniskim cijenama) kroz ovu inflaciju koja traje 1,5 godinu a moji inputi (materijalni troškovi) su porasli za nekih 150 posto.

Imate i konkurenciju koja drži cijene roba na cijeni od prije inflacije i kako onda da se povećaju plaće? Naravno da zaslužuju radnici, ali kako da ih podignem? Govorim iz kuta poslodavaca koji imaju probleme godinama, pandemija, inflacija…Kako pomoći i radnicima i poduzeću od gašenja firme, govori Edin Ibrahimpašić, direktor Bihaćke pivovare za Faktor.

Dodaje kako se ne može ništa generalizirati.

Mi ne želimo da nam džep ostane dovoljno dubok na štetu radnika. Sve je poraslo u cijenama. Nemaju ljudi. Svaki od poslodavaca je građanin koji ide u prodavnicu, nabavlja fasungu, mora naliti goriva u vozilo, ali ne može se iz ove kože, govori Ibrahimpašić.

Kojekakva školovanja
Osvrnuo se na nezaposlene na biroima.

Imate dosta ljudi koji rade na crno ali su na birou, koji su vani koristeći blagodati 90 dana bezviznog režima prema Europskoj uniji. Tako da odu na tri mjeseca i vrate se. Gledaju da što bolje iskoriste taj period ili da dođu do papira koji bi im omogućili ostanak u nekoj zapadnoj zemlji.

U čitavoj masi nezaposlenih postoje određene grupacije sa kompetencijama koje mi trebamo, ali kojima su otvorena vrata u zapadnoj Europi, prije svega u Njemačkoj, Austriji. Njemačka je država koja najviše “guta” naših radno sposobnih ljudi, pri tome mislim na šofere. Tu je i odluka Njemačke da priznaje sve kategorije položene u Bosni i Hercegovini vozačkog ispita, tako da više nije potrebno za teška motorna vozila dodatno polaganje u Njemačkoj, kaže Ibrahimpašić i dodaje:

Kod nas imate kojekakva školovanja ljudi sa kojima ne mogu nigdje raditi, za kojima nema potrebe. Strukovnih škola nema, ne postoje i onda su poslodavci primorani da prave nekakvu prekvalifikaciju da dodatno obuče ljude, ali naposljetku i oni odu vani. Također, kroz kratkoročne mjere pokušavamo zadržati ljude ali nema sluha Vlade Federacije BiH, ne znamo kome da se obratimo, govori Ibrahimpašić.

Iz Faktora su ga upitali kako gleda na šamaranje radnica kada traže da im se isplati zarađena plaća, kao što je uradio vlasnik hotela Jablanica.

Mi smo to osudili. To nije poslodavac. To je… To je užas šta se dogodilo. Imate masu toga gdje se za to ne zna, ali to apsolutno osuđujemo, ali ne znam kako stati ukraj tome. Jednostavno, društvo je toliko zaglibilo u nekakve negativne smjerove i svjedočimo svaki dan da perspektiva nije nimalo lijepa i iz tih razloga ljudi bježe vani. Ali ne želim, ne volim čuti da se generaliziraju stvari , poslodavci ili sindikat, radnici. Anomalije treba promatrati kao izdvojen slučaj, a ne kao pravilo, govori Ibrahimpašić.

Mesna industrija Lijanović u predstečaju

Grude.com - klik u svijet — Fri, 18 Aug 2023 10:07:00 GMT

Trgovački sud u Zagrebu otvorio je predstečaj nad Mesnom industrijom Lijanović te je imenovao Jelenu Stankus-Tkalec za povjerenicu predstečajne nagodbe, a ročište za ispitivanje tražbina vjerovnika zakazao je za 4. prosinca, javlja HRT.

Sudska odluka uslijedila je nakon prijedloga zastupnika Mesne industrije Lijanović i dostavljene sve potrebne dokumentacije za otvaranje predstečajnog postupka uključivši i očevidnik prema kojemu su neizvršene osnove za plaćanje krajem srpnja iznosile 18.528 eura te je račun bio blokiran nešto manje od 60 dana.

Rješenjem su pozvani i Lijanovićevi vjerovnici da Financijskoj agenciji u roku od 21 dan od dostave rješenja prijave svoje tražbine, ali i zastupnici tog dužnika da vjerovnicima i povjereniku omoguće uvid u isprave iz kojih proizlaze tražbine navedene u popisu imovine i obveza.

Mesna industrija Lijanović d.o.o. osnovana je krajem 2012. s nešto više od 500.000 kuna temeljnog kapitala i sa sjedištem u zagrebačkoj Ulici kneza Borne. Osnivač društva je Lijanović s.r.o., tvrtka registrirana u Češkoj, a kao direktor i zastupnik istaknut je Stipe Ivanković Lijanović.

FOTO: Ilustracija

Čovjek koji je predvidio recesiju 2008. uložio milijardu i 600 milijuna KM na krah Wall Streeta

Grude.com - klik u svijet — Wed, 16 Aug 2023 21:52:00 GMT

Putem svog fonda kupio je pravo na prodaju imovine po određenoj cijeni od fonda koji prati S&P 500 i 739 milijuna dolara u opcijama protiv fonda koji prati Nasdaq, odnosno uložio je više od 90 posto svog portfelja na pad tržišta.

Najzanimljivije od svega je da S&P 500 i Nasdaq 100 ove godine bilježe velike dobitke. Jedan je rastao za 16, a drugi za 38 posto.

Ipak, ako se uzme u obzir da je 2008. predvidio kolaps tržišta nekretnina i profitirao od krize drugorazrednih kredita i kolapsa velikih financijskih entiteta, onda ga ne treba podcijeniti. Njegova predviđanja opisana su u knjizi Big short, a u filmu ga je glumio Christian Bale.

Grude.com

Uskoro ćete tvrtku u FBiH moći registrirati online

Grude.com - klik u svijet — Mon, 14 Aug 2023 10:51:00 GMT

Federalni ministar pravosuđa Vedran Škobić je u Općinskom sudu u Travniku službeno pustio u rad integrirani online sustav za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Registrirati tvrtku koristeći nove tehnologije te izbjegavajući vrijeme čekanja na šalterima, kao i papirologiju - vizija je kojom se vlasti u Federaciji BiH vode kada je riječ o olakšavanju pokretanja biznisa, a kada se tomu dodaju i najavljene reforme u poreznom sustavu kojima će se smanjiti opterećenja na rad, jasno je da se ovaj entitet intenzivno priprema za snažniji investicijski zamah.

Ovoga ljeta mogli smo svjedočiti pokretanju iznimno važnog projekta koji će budućim investitorima uvelike olakšati procedure i skratiti vrijeme potrebno za registraciju poduzeća, javlja Večernji list.

Pušten u promet integrirani online sustav Naime, federalni ministar pravosuđa Vedran Škobić je u Općinskom sudu u Travniku službeno pustio u rad integrirani online sustav za registraciju poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine. Projekt provodi Međunarodna financijska korporacija (IFC), članica Grupacije Svjetske banke, a financira švicarsko Tajništvo za ekonomske poslove. Vrijednost sustava za registraciju u Federaciji BiH iznosi 2,3 milijuna KM. Tada je objašnjeno i kako je kroz projekt pružena tehnička pomoć Federalnom ministarstvu pravosuđa i 10 općinskih sudova u procesu digitalne transformacije registracijskog postupka u Federaciji.

Digitaliziranje cijelog procesa registracije Značaj ovoga projekta se, među ostalim, ogleda i kroz činjenicu da je riječ o sveobuhvatnom pristupu kojim je omogućen pregled i unaprjeđenje zakonskog okvira u cilju omogućavanja digitaliziranja postupka registracije poslovnih subjekata, kao i kreiranja programskog rješenja.

Projekt također utire put i procesu digitalizacije - sustav, naime, ne podrazumijeva samo postupak registracije već kreira i osnovu za daljnju digitalnu transformaciju s obzirom na to da se u potpunosti oslanja na postojeću infrastrukturu za interoperabilnost i rješenja vezana uz uporabu elektroničkog potpisa. Najavljeno je da će se, nakon Općinskog suda u Travniku, sustav provesti u Općinskom sudu u Mostaru i Sarajevu, a zatim i u ostatku Federacije Bosne i Hercegovine.

Program Vlade FBiH Ovaj potez svakako je u skladu s programom rada nove Vlade Federacije koja je kao jedan od strateških ciljeva postavila ubrzan ekonomski razvoj temeljen na povećanju produktivnosti i zaposlenosti, a u okviru kojega je naglasak na povećavanju digitaliziranosti ekonomije, transferu i razvoju tehnologija, razvoju poslovnog privatnog sektora, podršci izvozu i stvaranju proizvoda više dodane vrijednosti.

U kontekstu ciljeva Ministarstva pravosuđa istaknuto je i kako se uvođenjem elektroničke registracije poslovnih subjekata u značajnoj mjeri poboljšava poslovno okruženje u Federaciji BiH i olakšava pokretanje te osnivanje društava. Proces ubrzanja procedura za registraciju poslovnih subjekata važan je segment poboljšanja poslovne klime.

Drugi, isto tako važan, dio odnosi se na smanjenje fiskalnog opterećenja rada, odnosno snižavanje stope doprinosa, a što će, očekuje se, otvoriti prostor za rast plaća u Federaciji BiH, ali i otvaranje novih radnih mjesta. Potezi federalnih vlasti, koje u fokusu imaju ekonomiju, svakako bi trebali otvoriti prostor za snažniji investicijski rast, a što je osobito važno u vremenu kada se očekuje smanjena gospodarska aktivnosti uslijed borbe protiv inflacijskih pritisaka.

FBiH svakako računa i na potrebu europskih kompanija da imaju geografski bliže lokacije za realizaciju svojih poslovnih ideja.

Risorious – Novi standard oporavka u Imotskom

Grude.com - klik u svijet — Tue, 08 Aug 2023 16:02:00 GMT

Ovdje, na čelu s magistrom fizioterapije Ivicom Karoglanom, uložili smo strast i znanje kako bismo stvorili jedan od modernijih centara za rehabilitaciju. Nadahnuti prethodnim iskustvom želimo vam pružiti vrhunsku skrb i potporu na vašem putu oporavka.

U Risoriousu vjerujemo u snagu inovacije. Naš centar koristi najmodernije metode i tehnologije kako bismo vam omogućili brži i učinkovitiji oporavak. Svojim stručnim znanjem osiguravamo da dobijete najbolju moguću terapiju prilagođenu vašim potrebama.

Svaka osoba ima jedinstvene potrebe i ciljeve oporavka. U Risoriousu, svaki tretman i terapija prilagođeni su baš vama. Naš tim stručnjaka s pažnjom sluša vaše potrebe i stvara personalizirani program oporavka kako bi se postigli najbolji mogući rezultati. S našim suosjećajnim pristupom, ovdje ćete se osjećati podržano i inspirirano na svakom koraku.

Naša je misija obnoviti vašu životnu ravnotežu i kvalitetu života. Kroz sveobuhvatne tretmane i terapije, potičemo vaš napredak prema zdravlju i sreći. Risorious je vaša destinacija na putu prema oporavku, snazi i samopouzdanju.

Prigrlite nove mogućnosti oporavka i krenite na put prema obnovi u Risoriousu. Budite dio naše posvećene zajednice i dopustite nam da vam pomognemo ostvariti vaše ciljeve.

Kontaktirajte nas na +385923030517 i dogovorite svoj termin ili putem instagram profila.

Ako u BiH zarađujete na Instagramu, Facebooku, morate platiti porez

Grude.com - klik u svijet — Mon, 07 Aug 2023 08:25:00 GMT

Svi koji posluju s Facebookom, Googleom, YouTubeom, Instagramom prodajući prostor za oglase ili pak koriste te servise za digitalnu prezentaciju, a uglavnom je riječ o portalima, pa čak i influencerima, mogli bi se naći u problemu zbog neplaćanja poreza za poslovanje s inozemnim kompanijama koji Porezna uprava Federacije BiH ne oprašta, piše Večernji list BiH.

Čak i kada je riječ o kompanijama s kojima BiH ima sporazum o oslobađanju od dvostrukog oporezivanja, dužne su platiti 10 posto na iznos koji ostvare. Razlog je, dakako, u prilično zaostalom sustavu naplate poreza, različitom tumačenju važnosti međunarodnih i domaćih propisa te famoznome obrascu OP-820 koji se, primjerice u Hrvatskoj ili Srbiji, koristi za oslobađanje plaćanja poreza po odbitku. No, ne i u BiH.

Bez valjanog objašnjenja. Na to je u intervjuu za portal Akta upozorio izvršni direktor u društvu koje često organizira savjetovanja i seminare za snalaženje "u šumi" nejasnih poreznih propisa FEB d. d. Denis Zukić. On kaže kako na plaćanja prema Facebooku ili Googleu, iako se formalno obavljaju iz Irske, s kojom Bosna i Hercegovina ima potpisan sporazum o sprječavanju dvostrukog oporezivanja, nije moguće izbjeći plaćanje poreza po odbitku.

Obrazac OP-820

- Ako promatramo ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, onda jesu. Ako promatramo našu poreznu praksu i odgovore nadležnih institucija, kao što su Porezna uprava FBiH i Federalno ministarstvo financija, onda su, nažalost, sve isplate prema Facebooku ili Googleu oporezive porezom po odbitku. Razlog je u nemogućnosti ispunjenja uvjeta koji nameće obrazac za oslobađanje plaćanja poreza, tj. obrazac OP-820. Na predmetni obrazac primatelj prihoda (Facebook ili Google) treba staviti svoj potpis da je on krajnji korisnik prihoda. To je nemoguće.

Zamislite samo koliko na dnevnoj razini Facebook i Google izdaju faktura za svoje usluge, pa sad bi za te fakture trebali imati zaposlene koji će potpisivati određene porezne obrasce drugih poreznih sustava. Naravno da ga, ako pošaljete obrazac OP-820 na potpis Facebooku ili Googleu, nećete dobiti natrag potpisan - ističe Zukić. Dodaje kako se na internetu ipak mogu pronaći univerzalne izjave Facebooka i Googlea, no takve dokumente porezne vlasti u Federaciji BiH ne prihvaćaju kao vjerodostojne.

- Često na internetu možete pronaći univerzalne izjave međunarodnih korporacija kojima potvrđuju da su oni krajnji korisnici prihoda za sve fakture koje izdaju. Međutim, našim poreznim tijelima to nije dovoljno, već zahtijevaju potpis na obrascu OP-820. Mišljenja sam da to nije u redu jer je međudržavni ugovor po snazi jači od bilo kojeg lokalnog propisa te, ako je jasno navedeno da su određene isplate oslobođene obračuna poreza, to tako treba i biti te porezne vlasti trebaju u tom slučaju izaći u susret obveznicima i olakšati prijavu oslobađanja plaćanja poreza - smatra ovaj porezni stručnjak.

On predlaže i način na koji je moguće legalizirati trenutačnu rupu u propisima te olakšati život ljudima koji zarađuju od digitalnih usluga.

- Postoji tu nekoliko mogućnosti. Prva bi bila prihvaćanje univerzalne izjave koju možete pronaći na internetu. Nadalje, moguće je sastaviti popis inozemnih pravnih osoba prema kojima, uz primjenu međudržavnih ugovora, nema obveze plaćanja poreza po odbitku i podnošenja ovjerenog obrasca OP-820 - smatra izvršni direktor u društvu FEB d. d. Ključnim za promjenu sadašnje prakse i olakšavanje života onima koji posluju sa stranim kompanijama smatra promjenu odnosa prema obrascu OP-820.

Zukić, međutim, objašnjava da posve sigurno Facebook, Google, YouTube neće prilagođavati svoje poslovanje te uplaćivati, primjerice, 10 posto više na ostvarenu naknadu te da onda teret izmirivanja obveza ide na stranu korisnika iz BiH. - Facebook i fakturira iz Irske jer je poznato da su sva plaćanja prema toj državi oslobođena obračuna poreza po odbitku. Njih u Facebooku ne zanima to što lokalni propisi zahtijevaju potpisivanje nekih obrazaca za oslobađanje, oni jednostavno naplate 100% fakturiranog iznosa. U tom slučaju su pravne osobe iz FBiH obvezne platiti dodatnih 11,11% poreza na vlastiti teret. Dakle, mnogo dodatnog poreznog opterećenja nastaje zbog nekih formalnih stvari koje se odnose na obrazac OP-820.

Jasno je da ovdje ima osnove za reagiranje, bilo da je to iz Udruge poslodavaca ili neke druge zainteresirane strane, jer opet naglašavam da je, prema međunarodnom ugovoru, isplata Facebooku i Googleu oslobođena obračuna poreza, a da je lokalni propis kočnica u primjeni međudržavnog ugovora - ponavlja izvršni direktor u društvu FEB d. d. Denis Zukić. Objasnio je i zašto uopće postoji porez po odbitku.

Teret na pravnoj osobi iz FBiH

- Porez po odbitku zamišljen je tako da, primjerice, inozemna pravna osoba za izvršenu uslugu na teritoriju FBiH ispostavi fakturu pravnoj osobi u FBiH na iznos od 1000 eura. Prilikom plaćanja fakture pravna osoba iz FBiH će od iznosa od 1000 eura obustaviti 10% (100 eura) te inozemnoj pravnoj osobi isplatiti naknadu od 90% fakturiranog (900 eura). Obustavljeni iznos od 100 eura pravna osoba iz FBiH uplaćuje u federalni ili županijski proračun kao javni prihod - objašnjava.

Dodaje kako strane kompanije ne prihvaćaju umanjenja fakturiranog iznosa. U tom slučaju Zakon o porezu na dobit i njegov prateći pravilnik omogućili su obračun poreza po odbitku na vlastiti teret isplatitelja osobe iz FBiH uz primjenu preračunatih stopa. A taj obračun onda završi na štetu pravne osobe iz Federacije BiH. Tako je ova pravna osoba zapravo dodatno porezno opterećena, no ne postoji način da ju se oslobodi plaćanja dvostrukih obveza.

EP HZHB na polugodištu u plusu 53,6 milijuna KM

Grude.com - klik u svijet — Thu, 03 Aug 2023 10:15:00 GMT

JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar okončala je prvo polugodište 2023. godine sa rekordnom dobiti od 53,6 milijuna KM. Financijski rezultat je 2,5 puta bolji nego u istom periodu godinu ranije kada je dobit bila 19,7 milijuna KM.

Elektroprivreda HZHB je ostvarila u vremenu siječanj - srpanj ukupan prihod od 247,4 milijuna KM, što je 19 posto više nego godinu ranije. Istovremeno, ukupni rashodi bili su 193,7 milijuna KM i bili su za oko 3 posto veći nego na polugodištu 2022. godine.

Prošlu godinu EP HZHB okončala je sa gubitkom od 81 milijun KM, a u travnju je smijenjena uprava na čelu sa Marinkom Giljom i postavljena nova koju predvodi Drago Bago.

Tvrtka ima ukupno 2339 zaposlenih.

Pivci su zbog progona Turaka napustili područje Gruda, njihovi potomci postali su najuspješniji biznismeni

Grude.com - klik u svijet — Tue, 01 Aug 2023 07:42:00 GMT

Pivcu je pozlilo oko 17 sati na plaži gdje su ga pokušali reanimirati, ali je umro na putu prema splitskoj bolnici. Imao je 71 godinu.

Priča o Mesnoj industriji Pivac započela je u gradiću Vrgorcu u Dalmatinskoj zagori 1952. godine. Kompanija je, kako se navodi na njezinim internetskim stranicama, počela kao mali obiteljski obrt, a s godinama je izrasla u jednu od vodećih mesnih industrija u Hrvatskoj. Tvrtka ima 250 maloprodajnih poslovnica diljem zemlje. Osim Mesne industrije Braća Pivac, Grupa Pivac obuhvaća još dvije mesno-prerađivačke tvrtke - PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda.

Mesna industrija Braća Pivac izvijestila je u siječnju 2020. da je prešla prag od 50 posto dionica u Krašu. Mediji su u rujnu 2021. izvijestili su da je Mesna industrija Braće Pivac kupac velikog paketa dionica Podravke koje je prodao Erste plavi mirovinski fond. Grupa Pivac u vlasništvu je pokojnog Ivice i brata Nevena Pivca te njihovog nećaka Miljenka.

Također, vrijedi naglasiti da su korijeni Pivaca iz Gruda. Njihovi pretci napustili su ovo područje u 19. stoljeću, pod progonom Turaka o čemu postoje priče koje se prenose s koljena na koljeno.

Razmatra se uvođenje neradne nedjelje na razini Federacije BiH

Grude.com - klik u svijet — Sat, 29 Jul 2023 09:04:00 GMT

Razmatra se mogućnost uvođenja neradne nedjelje na razini Federacije BiH, kazao je u razgovoru za Fenu ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević istaknuvši pri tom kako ne smatra dobrim parcijalno po općinama i gradovima rješavati ta pitanja, što se trenutačno događa.

- U svakodnevnom razgovoru i s predstavnicima sindikata, ali i s predstavnicima poslodavaca iz oblasti trgovine, dobivamo informaciju kako ta parcijalna rješenja nisu dobra i da se treba raditi u tom smjeru da se objedini taj tržišni prostor Federacije kako bi se pitanje neradne nedjelje riješilo na razini Federacije jednako – ocijenio je ministar Hasičević.

Nedjelja dan za obitelj

O tome kakve su dobiti, a koje posljedice neradne nedjelje, federalni ministar trgovine navodi kako se vode rasprave o tome te da postoje i dobre i moguće loše strane tog rješenja.

- Razgovarali smo prije svega sa Sindikatom trgovačkih radnika, Udruženjem poslodavaca, predstavnicima trgovačkih društava i razgovarali smo s udruženjima potrošača kako bismo upravo dobili informaciju o tome koje su to prednosti, a koje su mane. One prednosti koje navodi i Sindikat, a za koje se i ja slažem i mislim da će se svi složiti svi s time, jeste da nedjelja mora postati taj obiteljski dan, prije svega ako uzmemo u obzir činjenicu da podaci Zavoda za statistiku zaključno s 31. prosinca govore da je 149 tisuća radnika uposleno u trgovini na razini u BiH, a oko 99 tisuća u Federaciji i da su od toga 72 posto žene. Onda se postavlja pitanje što se dobiva time što žene zaposlene u trgovini dobivaju neki neradni dan koji nije nedjelja, ako ne mogu biti sa svojom obitelji – naveo je ministar Hasičević.

Po njegovim riječima, druga strana koja govori u pozitivnom smislu potrebe donošenja ovakve odluke jeste i informacija koju su dobili s terena u razgovoru s poslodavcima. Njima i zbog nedostatka radne snage i zbog njihovog uvažavanja potreba svojih radnika bi, kako je kazao ministar, odgovaralo takvo jedno rješenje jer se pokazalo da u gradovima u kojima je već uvedena neradna nedjelja nije utjecalo direktno na pad prometa ili nešto slično.

- Ono što se navodi kao negativno i što smo mogli vidjeti u nekim javnim istupima, mislim da se svodi opet na neko političko pitanje, a ovdje ne bi trebalo da se 'političari' da kažem tako, zato što se govori o tome da, ukoliko postoji mogućnost da to ne bude na teritoriju BiH da će biti prelijevanje prometa iz Federacije u Republiku Srpsku i slično. Međutim, zadnji slučaj je Goražde, koje je od 7. srpnja čini mi uvelo neradnu nedjelju (…) Sve veći broj gradova ide u tom smjeru čak kada govorimo o Republici Srpskoj imamo Bijeljinu, Doboj i sve više njih, sudjeluje u tome da se neradna nedjelja na razini Republike Srpske, na cijelom teritoriju, proglasi neradnom – istaknuo je ministar Hasičević navodeći kako je tamo i pritisak sindikata veliki.

Kazao je kako se u Federaciji BiH radi na potrebnim zakonskim rješenjima.

Uvesti sve nedjelje neradne

Novi Prijedlog zakona o unutarnjoj trgovini, kako je naveo ministar Hasičević, obuhvaća i ta pitanja pri čemu se osluškuju odjeci s terena ali i iskustva drugih, poput susjedne Hrvatske.

- Tako da smo mi po uzoru, a i na praksu i propise Republike Hrvatske taj član uredili s tim da trenutno se ide u tom smjeru da će sve neradne nedjelje biti neradne, tako da neće biti izuzetaka. Recimo, u Hrvatskoj je zbog potrebe turističke sezone 16 nedjelja ostavljeno da se izabere, odnosno poslovni subjekti odrede kojih je to 16 nedjelja koje će raditi. Mi smo u razgovorima na terenu ipak došli do zaključka da će to biti kompletno neradne nedjelje i da će se odnositi na teritorij cijele Federacije – kazao je federalni ministar trgovine.

Naglasio je kako postoje tu izuzeci određenih trgovina kao što su suvenirnice, pekarnice, benzinske crpke, dežurne ljekarne i slično, koje će biti izuzete od takve vrste odluke kao i ono što bude odredio Federalni štab Civilne zaštite u slučaju neke elementarne i druge nepogode.

FEAL otvorio nove pogone u Širokom Brijegu, slijede Ljubuški i Karlovac

Grude.com - klik u svijet — Tue, 25 Jul 2023 12:37:00 GMT

Jedna od najjačih bh. kompanija, FEAL iz Širokoga Brijega, otvorila je u tom gradu 14 milijuna eura (oko 28 milijuna maraka) vrijedne nove pogone za prešanje i obradu aluminija te proizvodnju dijelova u raznim industrijskim granama, a za sljedeću su godinu najavili otvaranje nove tvornice u Karlovcu, a u priopćenju je najavljeno i otvaranje pogona u Ljubuškom.

Prema informacijama iz FEAL-a, u novim pogonima nedaleko središta kompanije u Širokome Brijegu ugrađena je nova linija za prešanje visoke snage 3500 tona. Novi pogoni namijenjeni su u najvećem dijelu industrijskom asortimanu proizvoda. Radi se o šestoj liniji za prešanje profila unutar tvrtke FEAL, čijim puštanjem u rad se kapacitet proizvodnje raznih aluminijskih profila i proizvoda povećava za dodatnih 15.000 tona godišnje. U nove pogone investirano je 28 milijuna maraka (14 milijuna eura), a u punom kapacitetu proizvodnje bit će angažirano 50 radnika.

Ova će tvrtka uskoro otvoriti nove pogone kod Ljubuškog u kojima će se proizvoditi aluminijski profili i konstrukcije za solarne elektrane.

U Hrvatskoj je trenutačno u tijeku izgradnja posve novog proizvodnog pogona u Karlovcu. U toj će se tvornici, dodali su u priopćenju, od idućeg ljeta nalaziti pogoni za prešanje, plastificiranje i strojnu obradu građevinskih profila za potrebe tržišta Hrvatske i šire.

Grupacija širokobriješki FEAL, koji svoje pogone i urede ima u više europskih zemalja, dugi niz godina jedan je od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini. Većinu svojih proizvoda plasiraju na tržište Europske unije, posebno Njemačke, Austrije i Švicarske.

Posuški div preuzeo njemačku tvrtku koja u BiH realizira projekt težak 120 milijuna KM

Grude.com - klik u svijet — Mon, 24 Jul 2023 17:22:00 GMT

Lager je preuzeo tvrtku koja je bila u vlasništvu istoimene njemačke kompanije čiji je vlasnik investitor Berthold Brentrup, piše BiznisInfo.ba.

Firmi Promondis Energy iz Sanskog Mosta nedavno su službeno uručena rješenja odnosno urbanističke suglasnosti za izgradnju solarnog parka Bjelajski Vaganac na području općine Bosanski Petrovac.

Radi se o tri solarne elektrane, pojedinačne snage 29,5 megavata (MW).

Bivši vlasnik tvrtke Promondis Energy je još prije tri godine počeo pregovore oko investicije u solarni park ukupne snage 88,5 MW na području Unsko-sanske županije. Projekat je vrijedan 60-ak milijuna eura.

Tvrtka Lager iz Posušja probila se na visoko treće mjesto po neto dobiti, odnosno čistoj zaradi u 2022. godini u Federaciji BiH.

Ova tvrtka je u prošloj godini zaradila čak 64,9 milijuna maraka.

Lager je niz godina regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva.

Osim toga, posljednjih godina pokrenuli su realizaciju nekoliko projekata u energetskom sektoru.

Između ostalog, Lager je investirao i izgradio najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj – VE “Krš-Pađene” na području Grada Knina.

Hrvatska i Japan potpisali sporazum o izravnoj zračnoj liniji

Grude.com - klik u svijet — Fri, 21 Jul 2023 14:36:00 GMT

Hrvatska i Japan potpisali su sporazum o zračnom prometu koji će omogućiti uspostavu redovite izravne zračne linije i intenzivniju gospodarsku suradnju između dviju zemalja, priopćilo je hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Sporazum su potpisali u Tokiju hrvatski ministar vanjskih poslova i japanski šef diplomacije Yoshimasa Hayashi prvog dana dvodnevnog radnog posjeta Gordana Grlića Radmana Japanu.

"Izravni zračni promet značajno će pridonijeti turističkoj razmjeni dviju država te olakšati ostvarivanje međusobne gospodarske, ali i ostalih oblika suradnje. Jednako tako, to će pridonijeti ne samo jačanju suradnje Hrvatske s Japanom nego i s drugim državama na Dalekom istoku, a posebno državama članicama Saveza država Jugoistočne Azije (ASEAN)", navodi se u priopćenju MVEP-a.

Ministri su razgovarali o jačanju prijateljskih odnosa dviju država koje ove godine obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, a koje je dodatno osnažilo nedavno otvaranje počasnog konzulata Republike Hrvatske u Osaki.

Grlić Radman je najavio da će Hrvatska sudjelovati na EXPO 2025. u Osaki, istaknuvši kako je članstvo u OECD-u jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske, a Japan na tom putu daje punu podršku Hrvatskoj.

"Vidimo prostor za unaprjeđenje odnosa u području razvojne suradnje u trećim zemljama, poglavito u Ukrajini i na zapadnom Balkanu, ali i u zemljama u kojima je Japan intenzivno angažiran sa svojim projektima razvojne suradnje, kao na primjer u jugoistočnoj ili istočnoj Aziji", kazao je Grlić Radman, stoji u priopćenju MVEP-a.

Ministri su razgovarali i o odnosima s EU i NATO-om, ruskoj agresiji na Ukrajinu, situaciji na Indopacifiku te u jugoistočnoj Europi, pri čemu je Grlić Radman istaknuo da će Hrvatska zajedno s ukrajinskom vladom u listopadu u Zagrebu biti domaćin Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini, na kojoj je predviđeno i sudjelovanje Japana.

Prvog dana posjeta, ministar se susreo i s predsjednikom Zaklade Nippon Yoheijem Sasakawom, koja ima značajan doprinos u promicanju dijaloga i suradnje na globalnoj razini. Razgovarali su o uspostavi suradnje Zaklade s vladinim i nevladinim akterima iz Hrvatske, kao i korištenju stručnosti Zaklade u projektima na Zapadnom Balkanu.

Rastu cijene goriva u Federaciji BiH

Grude.com - klik u svijet — Mon, 17 Jul 2023 16:28:00 GMT

Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji BiH na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi 2,57 maraka po litru, a za dizel 2,49 maraka po litru.

Prema obavjestima o promjeni cijena i marži koje su benzinske crpke dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u razdoblju od 14. do 17. srpnja, zaprimljene su ukupno 73 obavijesti o promjeni cijena i marži te se iste odnose na 52 promjene cijena dizela, te 21 promjenu cijena premium bezolovnog benzina 95.

Na svim navedenim OPC obrascima cijene su više za 0,05 maraka po litru goriva.

Iz Federalnog ministarstva trgovine napominju da je Vlada Federacije BiH na njihov prijedlog donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate.

Navedenom Odlukom gospodarskim društvima koja obavljaju trgovinu na veliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 maraka po litru derivata, a gospodarskim društvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 maraka po litru derivata.

Predmetna Odluka je na snazi i primjenjuje se od 3. travnja 2021. godine.

Još su podsjetili da su sve informacije o cijenama naftnih derivata dostupne putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine "FMT FBIH oil info", u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših.

"Korištenjem navedene aplikacije potrošači imaju jednostavan pristup pregledu važećih cijena, kao i pregledu najnižih cijena na benzinskim crpkama. Navedeno omogućuje građanima da u svrhu zaštite njihovih ekonomskih interesa, kupovinu obave po nižim cijenama i svoje potrošačko povjerenje poklone distributerima goriva koji su u svoju poslovnu politiku integrirali socijalno odgovorno ponašanje", zaključili su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Mnogi vjeruju da će biti sretni ako napornim radom postanu uspješni, no je li to zaista tako?

Grude.com - klik u svijet — Thu, 13 Jul 2023 09:16:00 GMT

Sretniji ljudi su zadovoljniji svojim poslom te dobivaju veću društvenu podršku od suradnika te bolje ocjene učinka od nadređenih.

Stručnjaci kaži da takvi ljudi ostavljaju bolji dojam, a time nesvjesno utječu na to kako ih ljudi gledaju i doživljavaju.

U jednoj studiji procjenjivala se produktivnost prodajnih agenata i ispostavilo se da su oni pozitivniji bili i uspješniji, prodali su 37 posto više polica osiguranja od manje pozitivnih kolega. Pokazalo se i da sretniji ljudi češće imaju bolja primanja, manje izostaju s posla i nisu skloni dati otkaz kao oni koji se osjećaju nesretno.

Druga studija je otkrila da su sretni 18-godišnjaci imali veću šansu pronaći brže posao i raditi u na prestižnijim i više zadovoljavajućim poslovima. Također, ljudi vedrije naravi tijekom studija, kasnije u životu su imali veće prihode.

Što je prvo, sreća ili uspjeh?

Stručnjaci priznaju kako je u konačnici zapravo teško odgovoriti na pitanje - što je prvo, sreća ili uspjeh?

Na primjer, neki od vrlo poznatih i uspješnih ljudi bili su sve samo ne veseli i optimistični. Povijest pokazuje da depresivni pojedinci poput Abrahama Lincolna i Winstona Churchilla mogu ostvariti nevjerojatne podvige.

I negativne i pozitivne emocije su prilagodljive situacijama pa tako postoji vrijeme kada ste tužni, ali i vrijeme kada ste sretni - sve su to normalne i prihvatljive ljudske emocije koje samo još jednom potvrđuju da smo svi ljudi koji imaju emocije.

Filozof Bertrand Russell je 1951. godine rekao nešto što ovu temu može sažeti u dvije rečenice: 'Dobar život, kako ja to zamišljam, je sretan život. Ali, ne mislim da ćeš, ako si dobar, biti sretan; mislim da ćeš, ako si sretan, biti i dobro', prenosi Business Insider.

Preporuke Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poslodavcima zbog visokih temperatura

Grude.com - klik u svijet — Wed, 12 Jul 2023 12:27:00 GMT

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, shodno najavama visokih temperatura u srpnju, a u okviru svojih nadležnosti u oblasti zaštite na radu, izdaje preporuke poslodavcima da svoje poslovne aktivnosti usklade s trenutnim vremenskim prilikama i poduzmu sve neophodno kako bi zaštitili svoje radnike.

Resorno ministarstvo apelira na poslodavce da razmotre mogućnost prekida obavljanja poslova i radova na otvorenom u periodu od 12.00 do 17.00 sati, te shodno svojim rasporedima i rokovima, a kako poslovi ne bi trpjeli nastave ih poslije 17.00 sati.

Ukoliko zbog organizacije rada ovu preporuku nije moguće ispoštovati na ovaj način, Ministarstvo preporučuje poslodavcima da radnicima koji obavljaju poslove na otvorenom, početak radnog vremena pomjere na šest sati ujutro.

Iz resornog ministarstva poslodavcima se preporučuje i da za vrijeme visokih temperatura radnicima s dijagnosticiranim kroničnim oboljenjima omoguće korištenje godišnjeg odmora, kao i korištenje odsustava u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić apelira na poslodavce da usklade svoje poslovne aktivnosti i izvođenje radova na otvorenom shodno preporukama kako bi zaštitili svoje ljude koji su najvrjedniji resurs, te podsjeća da se sve može nadoknaditi osim dobrih i kvalitetnih radnika.

- Preporučujemo poslodavcima da pronađu najbolji mogući način da se poslovne aktivnosti nesmetano odvijaju, ali i da zdravlje radnika ne trpi. Svako od poslodavaca shodno utvrđenoj organizaciji rada sigurno može pronaći model po kojem će moći ispoštovati preporuke Ministarstva u pogledu rasporeda radnih sati, korištenja godišnjih odmora, dopusta i sve drugo što će doprinijeti kvalitetnom obavljanju poslova i zaštiti radnika - naveo je ministar Delić.

Iz Ministarstva preporučuju da poslodavci, shodno svojim mogućnostima, osiguraju adekvatnije odijevanje radnika u ustanovama, poduzećima, kao i organima vlasti, te drugim pravnim licima, kao i adekvatno odijevanje na službenim događajima (sjednice parlamenta, vlade i slično), a prilagođeno visokim temperaturama.

Preporuke Federalnog ministarstva za rad i socijalne politiku temelje se na odredbi člana 9. stav 5. Zakona o zaštiti na radu ("Službene novine Federacije BiH", broj: 79/20), priopćeno je iz ovog Ministarstva.

HTZ dobio prvi kolektivni ugovor u povijesti, i rastu im plaće

Grude.com - klik u svijet — Tue, 11 Jul 2023 13:28:00 GMT

Radnicima Hrvatske turističke zajednice porast će plaća prvi put od 2009. godine, najavio je danas Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), u objavi u kojoj otkrivaju da je potpisan prvi Kolektivni ugovor u povijesti HTZ-a, kojim se reguliraju materijalna i ostala prava radnika.

Kolektivni ugovor rezultat je višemjesečnih pregovora Sindikalne podružnice Sindikata u HTZ-u i vodstva HTZ-a. Odredbe Ugovora primjenjuju se na sve radnike nacionalne krovne turističke organizacije, kažu u STUH-u.

„Želja nam je da HTZ bude mjesto u kojem će raditi najbolji stručnjaci u turističkoj promociji, u zdravom i kompetetivnom poslovnom okruženju i radnim uvjetima dostojnim moderne nacionalne turističke organizacije”, izjavila je nakon potpisivanja Ugovora sindikalna povjerenica STUH-a u HTZ-u Slavija Jačan Obratov.

Sindikalna podružnica STUH-a u HTZ-u osnovana je prije dvije godine i broji 40 članova. Jedna od prvih sindikalnih inicijativa bila je pokretanje pregovora s poslodavcem kako bi se potpisao prvi kolektivni ugovor u više od 30 godina postojanja HTZ-a.

„Sindikalna podružnica STUH-a u HTZ-u je od svog osnutka bila konstruktivan partner i svojim smo prijedlozima pridonijeli uspostavljanju dijaloga između poslodavca i radnika i pokrenuli proces kolektivnog pregovaranja s ciljem poboljšanja materijalnih i ostalih prava radnika”, kazala je Jačan Obratov.

Evo zašto tvrtke u BiH sve više traže radnike starije od 50 godina

Grude.com - klik u svijet — Mon, 10 Jul 2023 17:45:00 GMT

Svjesni smo da su mnogi mladi napustili BiH, međutim, nije to jedini razlog što su u nekim firmama najbrojniji radnici 50 plus, a i što je sve više onih 65 plus koji su u mirovini, ali još rade, tvrdi Večernji list.

Naime, firme ih traže i zbog toga što su stručni, kvalitetni i neće otići. U BiH pak ni jedna kompanija ne želi eksplicitno objasniti radnicima od 20, 30, 40 godina da su im (pre)mladi, neiskusni ili da strahuju da će brzo otići, no nakon oglasa firme iz Hrvatske moglo bi svašta biti.

Proteklih dana jedna kompanija iz Zagreba tražila je za obavljanje uredskih poslova čak 25 godina iskustva. S obzirom na to da se jedna mlada dama pobunila zbog tog oglasa, iz firme su brutalno iskreno odgovorili.

– Ne želimo mlade ljude, tražimo starije, 50 plus. Imali smo dosta situacija kad smo zaposlili mlade ljude koji bi ostali godinu dana, a onda bi se predomislili i otišli. Ciljano smo stavili 25 godina radnog iskustva jer tražimo takvu osobu. I da smo stavili pet godina iskustva, ne bismo uzeli mlade ljude – otvoreno su objasnili.

Ekonomski analitičar i profesor jedne međunarodne znanstvene organizacije iz Tuzle Damir Bećirović ističe da je sve veći broj radnika iznad 50 i 65 godina u BiH izravna posljedica odlaska radno aktivnog stanovništva s ovog područja posljednjih nekoliko godina.

Prvenstveno nam radno stanovništvo uzima Njemačka u cilju očuvanja konkurentnosti te je ta zemlja značajno otvorila tržište rada ne samo za radnike iz Republike Hrvatske, koji su dio Europske unije, nego i ostalih država zapadnog Balkana. U ovakvim uvjetima razumljivo je da se poslodavci okreću onim kategorijama za koje su bili potpuno nezainteresirani nekada, a to su ponajprije radnici od 50 i više godina, naglašava Bećirović za Večernji list.

U nekim branšama je sve više umirovljenika.

Istina, to je naročito primjetno, osobito u sektoru prometa. Možete vidjeti da se ljudi svakodnevno vraćaju iz mirovine u aktivan rad. Ima tu i financijskih pogodnosti, pogotovo za poslodavce jer ne moraju plaćati pune doprinose, a također, mnogi od tih radnika su po svom iskustvu jako stručni.

– Danas je jako teško pronaći stručnog i obučenog radnika. A ono što je problem je što, kada ga obučite, kada stekne edukaciju i iskustvo, on kao takav postane tražena roba i vani te mnogo lakše odlazi. Znači, iz nužde su poslodavci počeli uzimati starije radnike jer znaju – stručni su i za te ljude je sigurno da će ostati ovdje, ističe Bećirović.

Potpisan Kolektivni ugovor za JP HT d.d. Mostar

Grude.com - klik u svijet — Wed, 05 Jul 2023 16:10:00 GMT

Nakon što je Vlada Federacije BiH dala suglasnost za zaključivanje Pojedinačnog kolektivnog ugovora, danas je u prostorijama HT-a Mostar i službeno potpisan Kolektivni ugovor za JP Hrvatske telekomunikacije d. d. Mostar.

Kolektivni ugovor je, uime Uprave HT-a, potpisao predsjednik Uprave dr. sc. Goran Kraljević, a uime Sindikata – predsjednik Sindikata Saša Živković.

Ovaj je ugovor zaključen na rok od dvije godine, a bit će objavljen i u Službenim novinama Federacije BiH.

Violeta Grude gradi novi pogon

Grude.com - klik u svijet — Tue, 04 Jul 2023 18:59:00 GMT

U ovom trenutku je u tijeku montaža armirano-betonske montažne konstrukcije, a radove izvodi tvrtka Širbegović inženjering iz Gračanice.

BiznisInfo.ba je još u studenom prošle godine najavio da će kompanija Violeta otvoriti novi suvremeni proizvodni pogon u Grudama, ali iz kompanije tada nisu htjeli otkriti o kakvom se pogonu radi.

Kasnije se otkrilo da je riječ o tvornici kartonske ambalaže, vrijedne 30 milijuna eura, koja će biti na svjetskom nivou.

Podsjetimo da je Violeta 2019. kupila tvornicu slatkiša Lasta Čapljina, čiji se proizvodi već nalazi na policama marketa širom BiH i regije. Potom je Violeta lani preuzela i firmu u Austriji Schmid Maissau. Riječ je o brendu poznatih austrijskih medenjaka koji je star čak 110 godina.

Nova tvornica katronske ambalaže logičan je iskorak. Tu će, između ostalog, proizvoditi ambalaža za Lastu, ali i za druge kompanije, čime će se zaokruživati proizvodni proces.

Podsjetimo da je i Violeta sama po sebi regionalni lider u proizvodnji higijenskog papira, ali i sredstava za pranje i čišćenje.

Vlasnik Violete i Laste, Petar Ćorluka, govorio je nedavno o planovima otvaranja tvornice kartonske ambalaže u Grudama.

– Nakon otvaranja tvornice Lasta uvidjeli smo kakvi su problemi s kartonskom ambalažom i došli smo na ideju da gradimo tvornicu. Ona je trenutno u izgradnji i bit će to najsuvremenija tvornica kartonske ambalaže u regiji. Kapacitet tvornice će biti negdje oko 50.000 ili 60.000 tona obrade kartona, do kraja godine bi trebala početi proizvodnja. U rujnu 2023. dolazi oprema u tvornicu za proizvodnju kartonske ambalaže – rekao je tada Ćorluka.

Kompanija Violeta, također, uskoro kreće s gradnjom trgovačkog centra koji će se nalaziti u centru Gruda, ali i hotela visoke kategorije s popratnim sadržajem u istom gradu. Ovo je još jedna od investicija hercegovačkog giganta koji ulaže u raznim oblastima, uključujući hotelijerstvo.

Kako saznaje BiznisInfo.ba, Violeta je prošle godine ostvarila rekordne prihode od čak 372 milijuna KM, što je za čak 90 milijuna KM više nego godinu ranije.

Fotografije možete pogledati OVDJE.

Umirovljenici mogu primati mirovinu i nastaviti raditi

Grude.com - klik u svijet — Tue, 04 Jul 2023 11:28:00 GMT

Do 9. svibnja ove godine, prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju, primati mirovinu i raditi mogle su osobe koje su otišle u punu mirovinu, s navršenih 65 godina života ili 40 godina staža. To je promijenjeno presudom Ustavnog suda Federacije BiH.

- Nakon presude Ustavnog suda FBiH od 9.5.2023. godine kojom su osporene dosadašnje odredbe Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, pravo biti u obveznom osiguranju i istovremeno primati mirovinu imaju svi korisnici mirovine, izuzev korisnika obiteljske mirovine i mirovine ostvarene po Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata - izjavio je za Faktor Tomislav Kvesić, glasnogovornik Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

- Dakle, može raditi i primati mirovinu i onaj tko je otišao u prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku, itd, zaključio je.

Na pitanje hoće li to automatski značiti kako će konstantno dolaziti do promjene u ostvarenom stažu kod onih koji budu radili Kvesić je odgovorio:

- Hoće. Nakon minimalno šest mjeseci novog staža može se tražiti ponovni izračun visine mirovine.

I ove godine s Autohercom na more

Grude.com - klik u svijet — Wed, 28 Jun 2023 18:19:00 GMT

Autoherc Grude organizira ljetne vožnje na more svake subote i nedjelje.

Polazak je u 7:00 h ispred Srednje škole i na stanici u Grudama, ide se preko Gorice za Makarsku. Povratak iz Makarske je predviđen u 19:00 h.

CIJENA POVRATNE KARTE IZNOSI 20,00 KM.

Nudimo vam organiziranu, ugodnu i sigurnu vožnju, sa klimatiziranim autobusima do Makarske rivijere.

Obavezna rezervacija za izlet na kontakt broj: 063 328 186

Prvi polazak je planiran već od ove nedjelje 02.7.2023.

I OVO LJETO UŽIVAJTE U MORSKIM RADOSTIMA.

VAŠ AUTOHERC – GRUDE

Prekvalifikacijom osigurati vozače tvrtkama u BiH

Grude.com - klik u svijet — Wed, 28 Jun 2023 08:13:00 GMT

Sporadičnim programima prekvalifikacija za profesionalne vozače u BiH pokušava se nadomjestiti sve izraženiji nedostatak tog kadra, a domaći prijevoznici tvrde da te obuke samo osiguravaju dodatnu radnu snagu za zapadno tržište te da takvi potezi nisu rješenje za njihove nagomilane probleme.

Vanjskotrgovinska komora BiH raspisala je nedavno javni poziv za upis na programe početnog i periodičnog stručnog osposobljavanja vozača u međunarodnom cestovnom prijevozu, a kandidati se mogu prijaviti do 14. srpnja.

- Naš cilj je zaposlenima u domaćim kompanijama pružiti stručne edukacije i kvalifikacije kako bi unaprijedili poslovanje i ojačali konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu - rekli su u Vanjskotrgovinskoj komori za Glas Srpske i dodali da su od Ministarstva prometa i veza BiH dobili odobrenje za obavljanje poslova obuke vozača.

Predsjednik Udruge prometa i veza Gospodarske komore RS-a i potpredsjednik Unije poslodavaca RS-a Dejan Mijić kaže kako je u Edukativnom centru Gospodarske komore u tijeku obuka za prekvalifikaciju jedne skupine vozača te da je pokrenuta i inicijativa da Zavod za zapošljavanje RS-a osigura novac za financiranje tih prekvalifikacija i troškove polaganja vozačkog ispita.

Navodi da bi time trajno bilo riješeno pitanje nezaposlenosti skupine građana koji teško dolaze do posla. S druge strane, predsjednik Udruge za unutarnji i međunarodni promet RS-a Nikola Grbić smatra da programi obuke i prekvalifikacija nemaju nikakvog smisla te da se tako samo osiguravaju vozači zapadnim kompanijama.

- Nažalost, nitko nam ne može osigurati potreban broj vozača jer oni neprestano odlaze na Zapad, a razlog su mnogo veće plaće. Što nam vrijedi da školujemo vozače kad im ne možemo osigurati plaću veću od 2000 KM, dok u Njemačkoj njihova primanja prelaze 4000 eura. Ako nam već misle pomoći, institucije na razini BiH trebaju se dogovoriti i smanjiti fiskalne i parafiskalne namete, odreći se dijela trošarina na gorivo, izglasati nižu cestarinu i jeftiniju registraciju kamiona - priča Grbić.

Mostar na dvodnevnoj konferenciji očekuje domaće i regionalne influensere

Grude.com - klik u svijet — Mon, 26 Jun 2023 14:43:00 GMT

Prva regionalna Konferencija odgovornog influensanja (KOI) bit će održana od 30. lipnja do 1. srpnja u Mostaru, a okupit će poznate domaće i regionalne influensere.

Konferencija će ponuditi dva dana interaktivnih razgovora, radionica i diskusija, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare.

Komunikacijska službenica Agencije lokalne demokratije (LDA) Mostar Selma Žuljević kazala je kako konferencija želi dati mladima Mostara, ali i BiH priliku da kroz izravne razgovore s influenserima kao što su Renato Erceg, Crni Ante, Luka Bojanović- Bojanče, Nikolina Pavičević, Branislava Antović Aleksić i drugi razgovaraju o strategijama za kreiranje sadržaja koji će njegovati njihov osobni brend kojeg kasnije mogu koristiti za kreiranje pozitivnih promjena u društvu.

- Nadamo se da će mladi tijekom dva dana usvojiti vještine koje će biti od koristi, prvenstveno za njih same, a onda i za širu lokalnu zajednicu te da ćemo kroz influensere koji djeluju odgovorno na društvenim mrežama pokazati da internet nije ni dobar ni loš, odnosno da sve ovisi od toga kako koristimo platforme i kako percipiramo sadržaj koji nam se plasira putem njih - kazala je Žuljević.

Nevena Pandža, magistrica nutricionizma, influenserica koja stoji iza profila "Nutricioniziraj se" naglasila je kako i sama koristi internet kao veliki prostor povezivanja, učenja, promoviranja svog rada, ali da sve češće uočava sadržaj iz svoje struke koji nije zasnovan na znanstvenim činjenicama.

- Na konferenciji ćemo razgovarati kako naša riječ i ono što javno plasiramo na javni prostor poput interneta ima težinu i treba biti odgovorno postavljeno te svaki savjet odmjeren i zasnovan na stručnim, znanstvenim informacijama. Zbog toga se zahvaljujem organizatorima na pozivu da s mladima razmijenim mišljenja i znanja o individualnoj i društvenoj odgovornosti koju trebamo imati - poručila je Pandža.

Direktorica Projekta "Mostar - Prostori koji pokreću" Veronika Jelinkova istaknula je kako taj projekt snažno podržava inicijative koje okupljaju mlade i koje otvaraju prostor za dijalog.

- Smatramo da će ova konferencija značajno doprinijeti mlađim generacijama koje će koristiti medije i kreirati sadržaj u smjeru razvijanja njihovog pozitivnog i etičnog pristupa sadržajima - kazala je Jelinkova.

Konferenciju organizira Agencija lokalne demokratije Mostar, u suradnji sa Mostar Summer Fest, kroz Projekt Mostar – Prostori koji pokreću. Nositelj projekta je People in Need (PIN), češka neprofitna, nevladina organizacija koja pruža humanitarnu i razvojnu pomoć u više od 30 misija širom svijeta.

Zajedno sa PIN-om, ravnopravni članovi konzorcija su Everyday Peace Indicators (EPI), Omladinski Kulturni centar Abrašević (OKC Abrašević), Agencija lokalne demokratije iz Mostara (LDA Mostar) i Udruženje građana Nešto Više (NV). Projekat financira Vlada Ujedinjenoga Kraljevstva.

Konferencija odgovornog influensanja bit će održana u Gastro Pubu Gonzales, a ulaz je slobodan.

Zdravku Mamiću Federacija BiH dozvolila novi biznis!

Grude.com - klik u svijet — Thu, 22 Jun 2023 14:43:00 GMT

Kako je priopćeno iz Vlade FBiH, istovremeno je data i prethodna suglasnost resornom ministarstvu u postupku izdavanja Energetske dozvole za izgradnju deset fotonaponskih elektrana investitora "Plavo sunce", instalirane nazivne snage po 4MW, odobrene snage priključenja po 4 MW, planirane godišnje proizvodnje električne energije od po 6,35GWh.

Spomenute fotoelektrane se planiraju graditi na lokalitetu katastarske općine Polog, Grad Mostar.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je zaduženo da pristupi aktivnostima, propisanim Uredbom o postupku, kriterijima, formi i sadržaju zahtjeva za izdavanja energetske dozvole za izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih proizvodnih postrojenja, na izdavanju Energetske dozvole.

Domagoj Andrijanić: Obrti u FBiH danas zapošljavaju 57.350 osoba, setom mjera borimo se protiv iseljavanja

Grude.com - klik u svijet — Wed, 21 Jun 2023 19:09:00 GMT

Međutim, svakako treba istaknuti činjenicu da je zbog prepoznavanja rada menadžmenta Obrtničke komore FBiH, kao krovne institucije, i menadžmenta županijskih komora sve veći broj dragovoljnih članova iz ostalih gospodarskih subjekata, posebice društava s ograničenom odgovornošću i turističkih djelatnosti.

Nedostaci zakona

Obrtnička komora FBiH želi doprinijeti u procesu oporavka i modernizacije ekonomije u cilju jačanja održivog, učinkovitog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta te stvaranja održivog društvenog okruženja.

Ovih dana njezino vodstvo imalo je radni sastanak sa zamjenikom premijera FBiH i ministrom razvoja, poduzetništva i obrta Vojinom Mijatovićem u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu. Glavni tajnik Obrtničke komore FBiH Domagoj Andrijanić za Večernji list je nakon sastanka govorio o mnogim temama koje je Obrtnička komora, kao pozitivan pokretač gospodarskih procesa u ovom entitetu, pokrenula ili ih planira. Jedna od tema sastanka bila je i primjena zakonskih odredbi koje se tiču obrtništva.

- Kao što je javnost i upoznata, Dom naroda FBiH je 9. rujna 2021. usvojio Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima, čime su stvorene sve pretpostavke za njegovo stupanje na snagu te je on objavom u Službenim novinama FBiH broj 75/21 od 30. rujna 2021. godine i stupio na snagu. Ključne novine koje je normirao zakon su pitanje vanjskotrgovinskog poslovanja za obrtnike, skraćena je procedura i pojednostavljena registracija obrta, pri registraciji obrta prikuplja se manje papirologije, ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika, predviđen je obrtni registar, predviđen je prestanak obrta po sili zakona i niz drugih izmjena. Danas, nešto više od godinu i pol otkako je na snazi, primjetni su i određeni nedostaci na kojima bi se trebalo raditi kako bi zakon u cijelosti bio praktičan i primjenjiv te potpuno usklađen s današnjim gospodarskim okruženjem. Neka od pitanja bila su usmjerena prema provedbi majstorskog ispita, dvojnog sustava obrazovanja gdje su obrtničke komore neizostavni dio gospodarstva i obrazovnih institucija pri praktičnoj provedbi dvojnog sustava obrazovanja, kupoprodaje obrta i slično. Također se govorilo i o problematici usuglašavanja rješenja u obrtništvu, poticajnim i grant sredstvima za obrtnike i gospodarstvenike, obrtnog registra koji će dati točne pokazatelje u obrtništvu. Uz rečeno, govorilo se i o drugim zakonskim normiranjima, a koja se izravno odnose na obrtnike, kao što su zdravstvena zaštita, zaštita na radu, pitanje srednjeg stručnog obrazovanja i slično - naveo je Andrijanić.

Spomenuo je i niz mjera pomoći obrtnicima, koje je najavilo Ministarstvo, ponajprije uspostave obrtnog registra kako bi se svakodnevno znao broj obrtnika u Federaciji BiH, kao i uvođenja obrtničkih kartica u svim županijama, a kojima obrtnici ostvaruju određene pogodnosti. - Ministar je informirao predstavnike obrtničkih komora i o planovima da se do kraja godine donesu novi zakoni o porezu na dohodak i o doprinosima, koji će donijeti značajno smanjenje obveza na plaću te povećanje minimalne plaće. Također, istaknuo je namjeru Vlade FBiH za ispunjenje strateških ciljeva, među kojima su svakako i povećanje broja obrtnika u FBiH, gospodarstvenika općenito, zatim njihova zaštita, kao i zaustavljanje odlaska mladih iz zemlje - navodi. Na tu se temu glavni tajnik Andrijanić posebno osvrnuo.

- Obrtnička komora FBiH već godinama upozorava na odlazak mladih i radno sposobnih ljudi. Naravno, ni obrtništvo nije imuno na taj zbilja krucijalni problem u zemlji, pa i u regiji. Danas se suočavamo s nedostatkom ljudskih resursa u određenim područjima, na što smo upozoravali proteklih godina, što su analitički pokazatelji koje smo proveli i govorili. Imamo kronične nedostatke iz područja građevinarstva, ugostiteljstva, turizma, ali i ostalih obrtničkih i srodnih djelatnosti, kao i starih i tradicionalnih zanata. Nažalost, negativni trend odlaska u zemlje EU-a i ostale zapadnoeuropske zemlje u stalnom je rastu i potrebno je učiniti ogromne napore kako bi se taj trend smanjio. Naravno, mobilnost radne snage uobičajen je gospodarski čimbenik, međutim, ovdje je riječ o nečemu sasvim drugom, svjedoci smo odlazaka cjelokupnih obitelji, što u konačnici u gotovo svim segmentima gospodarskog i društvenog života ima negativan utjecaj. Razmjenom iskustava i praksi s ostalim zemljama iz okruženja vidimo kako je ovo i regionalni problem. Obrtnička komora FBiH je, nažalost, na takav trend upozoravala u proteklom razdoblju te smo, koliko nam nadležnosti dopuštaju, pokušali i pokušavamo kroz izmjene zakonske legislative, uspostavljanje brze i odgovorne administracije i pogodnosti za obrtnike napraviti stabilno poslovno okruženje.

Ne postoji digitalizacija koja će zamijeniti kuhara, konobara, turističkog vodiča, managera..

Grude.com - klik u svijet — Fri, 16 Jun 2023 16:51:00 GMT

Preko 100 sudionika privatnog turističko – ugostiteljskog sektora, obrazovnih i vladinih institucija sudjelovalo je na najznačajnijoj turističkoj konferenciji ove godine koju je organizirao Turistički klaster Hercegovina. Program konferencije „Edukacija i zadržavanje radne snage u turizmu i ugostiteljstvu“ hrabro se uhvatio u koštac s najznačajnijim problemom koji radnici u turizmu i ugostiteljstvu imaju na terenu.

Poslodavci su tijekom programa konferencije istaknuli kako je važno smanjiti doprinose na plaće koji su u BiH dosegli gotovo 70% kako bi se dio tog financijskog davanja prelio u korist zaposlenika.

„Svi smo pomalo krivi za nedostatak kvalitetnih ljudi u turizmu – a turizam čine ljudi. Ne postoji digitalizacija koja će zamijeniti čovjeka na terenu; kuhara, konobara, turističkog vodiča, managera, kazala je Marija Vukoja, doktorandica na Sveučilištu u Rijeci, menadžerica restorana Hajdučke Vrleti na Blidinju i predsjednica Turističkog klastera Hercegovina. Vukoja je dodala kako je jedini put ka autentičnosti i uspjehu kroz strateško promišljanje i djelovanje.

Panel diskusija na konferenciji je ponudila primjere dobre prakse koje poslodavci osiguravaju radnicima kako bi ih zadržali. Čuli smo kako je radnicima važno osigurati stjecanje drugog dohotka kroz otkup poljoprivrednih proizvoda od djelatnika restorana. Naveden je i primjer smještaja u domaćinstvu djelatnika hotela preko dodatka na plaću za terenski i prekovremeni rad. Istaknuta je važnost jačanja timskog duha kroz zajedničko druženje zaposlenika kroz sportska i zabavna druženja, kao i uvažavanje specifičnih potreba djelatnika.

Mladim ljudima treba pružiti priliku da se što ranije uključe u svijet rada i uče od mentora uz poštenu plaću. To je model dualnog obrazovanja "karika koja nedostaje" na ovim prostorima.

„Stručno obrazovanje usklađeno s potrebama tržišta rada važan je instrument za stvaranje prilika za mlade ljude – prvenstveno prilika za prvo radno iskustvo te kasnije ostvarenje uspješne karijere. Brojni su primjeri dobre prakse u Bosni i Hercegovini koji su vezani uz učenje kroz rad tj. praktičnu nastavu kod poslodavca, dualni elementi ili ferijalna praksa, no uvijek ima prostora za unapređenje, istakla je Viktoria Kuzmits, austrijska izaslanica za obrazovanje iz OeAD-a - Austrijske agencije za obrazovanje i internacionalizaciju za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, Ured u Sarajevu. Iskustva zemalja u regiji i iskustva iz Austrije pokazuju kako srednje stručno obrazovanje bilo ono u dualnom ili školskom obliku može biti uspješno samo ukoliko postoji snažan sustav i suradnja kroz javno-privatno partnerstvo. Svi sudionici od javnih ustanova: škole, ministarstva, pedagoški zavodi do privatnih privrednih firmi i socijalnih partnera moraju biti uključeni i igrati aktivnu ulogu u stručnom obrazovanju, dodala je Kuzmits.

Obrazovanje je ključ uspjeha i jedino obrazovan i stručan kadar ima priliku napredovati na radnom mjestu i birati uvjete za rad. Jedinstveni program Specijalista odjela hrane i pića koji se već 12 godina izvodi na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci predstavlja za hrvatsko gospodarstvo prepoznatljiv brand i ključ uspjeha u procesu edukacije i obrazovanja turističko – ugostiteljskih djelatnika. Ključno uvodno predavanje na konferenciji održao je prof. dr. sc. Slobodan Ivanović, redoviti profesor u trajnom zvanju, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci koji je predstavio program „Specijalist odjela hrane i pića“.

„Probirljivo i zahtjevno turističko tržište traži isključivo kvalitetan i inovativan turistički proizvod. Hotelijeri i ugostitelji to ne mogu zanemariti. Proces edukacije kroz cjeloživotno obrazovanje omogućuje polaznicima razvoj ključnih vještina kao što su rješavanje problema, inovativnost, kreativno i kritičko mišljenje, te razvoj strategija, ali i generičkih vještina poput vještina komuniciranja, prezentacije, timskoga rada i širokog spektra socijalnih vještina“, istakao je prof. dr. sc. Slobodan Ivanović.

Regija Hercegovina je prije par godina provodila edukaciju „Specijalist odjela hrane i pića“ kroz koji je prošlo preko 200 učenika, a koji je bio financijski podržan od Japanske agencije za međunarodnu suradnju JICA i proveden od strane REDAH Asocijacije za regionalni razvoj. Kroz EU i projekte međunarodnih organizacija u BiH je moguće ponovno pokrenuti takve programe kako bi se u obrazovni proces uključilo što više dionika te kako bi program bio povoljniji krajnjim korisnicima. Važno je nastaviti dalji proces edukacije kako bi se stvorila još kvalitetnija usluga na potpuno zadovoljstvo gosta te time ljudima osigurao povratak u Mostar grad povijesti, kulture i ljepote, te bogate gastronomsko - enološke ponude.

Problem s radnom snagom koji je bio tema konferencije u organizaciji Turističkog klastera Hercegovina je kompleksan i značajan. Problem dolazi od demografskih poremećaja i naglog starenja stanovništva na europskom kontinentu. Pronatalitetna politika je dio rješenja zajedno sa stvaranjem uvjeta za povratak mladih ljudi iz inozemstva.

Elektroprivreda HZHB će izgradnjom nove vjetroelektrane proširiti proizvodne kapacitete povećati godišnju proizvodnju za oko 20 posto

Grude.com - klik u svijet — Thu, 15 Jun 2023 09:05:00 GMT

Elektroprivreda HZHB podnijela je zahtjev Ministarstvu okoliša Federacije BiH za provedbu preliminarne procjene utjecaja na okoliš (EIA) projekta izgradnje vjetroelektrane snage 132 MW.

Projekt Poklečani, koji će se razvijati u općini Posušje, obuhvatit će 20 vjetroagregata snage po 6,6 MW, izjavilo je Ministarstvo okoliša Federacije BiH.

U prva četiri mjeseca 2023. godine u Federaciji BiH je proizvedeno 138 GWh elekrične energije iz vjetroelektrana.

Vlada Federacije BiH je na sjednici 6. listopada 2022. godine podržala inicijativu da kreditnim zaduženjima budu osigurana sredstva u ukupnom iznosu do 150 milijuna eura za realizaciju projekta Vjetroelektrane Poklečani.

Riječ je o kreditima od po 75 milijuna eura kod Europske investicijske banke (EIB) i KfW-a.

Očekuje se godišnja proizvodnja od oko 436,96 GWh električne energije.

Proširenje kapaciteta

Kako piše Adria Bloomberg, prva instalirana snaga vjetra u BiH puštena je u rad 2018. godine. Prognozira se da će do 2030. godine kumulativna instalirana snaga vjetra u BiH biti preko 1.000 MW.

Elektroprivreda HZHB će izgradnjom ove vjetroelektrane proširiti proizvodne kapacitete za 14,6 posto te povećati godišnju proizvodnju za približno 20 posto. Na ovaj način planiraju reducirati ovisnost o hidrološkim uvjetima i cijenama električne energije na tržištu.

Gledajući kratki rok, elektroprivrede su izgubile utrku s privatnicima što se tiče proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), smatra Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Technology.

Opterećeni dugovima

Elektroprivreda HZHB završila je 2022. godinu u minusu od 81 milijun maraka, što je utjecalo na to da akumulirani gubitak kompanije dostigne 185,8 milijuna KM. Rad ove elektroprivrede godinama je opterećen dugovanjima Aluminija, koji je bio i njihov najveći potrošač. Najveći dug ima upravo Aluminij Mostar.

Prema financijskom izvješću ove Elektroprivrede, prihodi iz ugovora s kupcima donijeli su im tokom prošle godine 401,5 milijuna KM, što je pad u odnosu na godinu ranije, kada su po istom osnovu prihodovali 474,6 milijuna KM. Pali su im i ostali prihodi i dobici sa 21,8 na 19,7 milijuna KM.

Prema Nacionalnom planu za energiju i klimu (NECP) BiH, planirano je gašenje zastarjelih blokova termoelektrana snage 400 MW.

"Određeni blokovi, poput Bloka 3 u Tuzli i jednog bloka u Kaknju, preći će na biomasu", rekao je Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U ovom dokumentu se također navodi da će u pogon biti pušteno više od 2.000 MW iz obnovljivih izvora energije te se najveći porast očekuje u fotonaponskim elektranama s više od 1.500 MW.

ENTRIO – Event platforma za sve!

Grude.com - klik u svijet — Wed, 14 Jun 2023 15:27:00 GMT

Nakon Hrvatske i Slovenije, na tržište BiH ušla je franšiza Entrio, platforma za online-first prodaju ulaznica za sve vrste evenata: od koncerata, konferencija, raznih seminara, stručnih skupova, komercijalnih ili nekomercijalnih događaja u kojima organizatori vode ili trebaju voditi brigu o svim svojim posjetiteljima ili gostima.

Naime, Entrio je vodeća ticketing platforma u Hrvatskoj, koja prodaje ulaznice za preko 2.000 događanja godišnje i jedini regionalni self-service sustav za organizaciju događanja, distribuciju ulaznica i registraciju posjetitelja. Entrio je pokrenut 2011. s ciljem transformacije event industrije u digitalni svijet, a do danas se pozicionirao kao ključni igrač na regionalnom tržištu, s tehnološki najnaprednijim rješenjima, te s preko 600.000 prodanih ulaznica godišnje (2022.) za brojne događaje u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj gori i šire. Od 2018. ima otvorene urede u Zagrebu i Ljubljani te mrežu od preko 400 partnerskih prodajnih mjesta u Hrvatskoj i Sloveniji.

Neki od Entriovih najznačajnijih klijenata su Ultra Europe festival, Outlook i Dimensions festivali, EXIT, SeaStar, Ferragosto, Garden Tisno, Weekend Media Festival, Infobip, Reboot, Tvornica Kulture, Boogaloo, HALA, Noa Zrće, 24 sata, RTL, Red Bull te brojni drugi koncerti, festivali, konferencije, predstave i ostali događaji…

Na www.entrio.ba već je moguće kupiti prve ulaznice za koncerte Jelene Rozge, Vanne, Tomislava Bralića i Klape Intrade.

Studentski san pokretača platforme Entrio, Berislava Marszaleka, pretvorio se u danas najprestižniju online platformu za prodaju ulaznica. Naime, još davne 2011. godine Berislav Marszalek je zajedno sa kolegama došao na ideju kupovine ulaznica i organiziranja događaja, koncerata iz vlastitog doma, ureda ili pak klupe u parku. Od studentskog sna došao je do najbrže rastuće all-in-one ticketing platforme.

Entrio se plasirao na tržište iako online kupovina tada nije bila ni približno popularna kao danas, a o organizaciji koncerata online da ni ne govorimo!

Entrio svojom platformom omogućuje brzo pokretanje prodaje ulaznica, integriranje prodaje s društvenim mrežama, te napokon omogućuje i svojim posjetiteljima pružanje kvalitetnije usluge i olakšan proces kupnje. A ukoliko želite iznenaditi nekoga ulaznicom Entrio je mislio i na to, pa Vam pruža mogućnost i kupnje poklon bona te korištenje opcije “pošalji ulaznicu prijatelju”.

Platforma Entrio omogućava organizaciju koncerata, događaja, kako fizičkih tako i virtualnih i hibridnih te kupnju ulaznica iz udobnosti vlastitog doma u samo par klikova. Bilo da je riječ o koncertu omiljenog benda ili o festivalskom kampu, u samo par klikova i bezgotovinsko plaćanje ulaznica stiže u digitalnom obliku na Vaš mail.

Najveće prednosti Entrio platforme su te što organizator može u stvarnom vremenu pregledavati detaljne statistike o dosadašnjoj prodaji i posjećenosti stranice te shodno tome reagirati - povećavati ili snižavati cijenu ulaznica, pustiti novi set ulaznica u prodaju, odlučiti se za dodatno ciljano oglašavanje ili promijeniti podatke o samom događaju. Organizatorima je na raspolaganju i besplatna Android aplikacija za skeniranje ulaznica.

Entrio marketing alat i organizatoru omogućuju da prodaju integrira i na vlastite web i druge stranice te tiskane materijale putem QR kodova. Entrio web aplikacija za stvaranje, organizaciju i promociju događaja plasirana je kako bi svim organizatorima, ali i korisnicima značajno olakšala i ubrzala organizaciju evenata ili kupovinu željenih ulaznica. Želite započeti prodaju ulaznica u 3 u noći ili u 7 sati ujutro? To je sada moguće!

Posjetiteljima pak Entrio omogućava potpuno novi pristup kupovini i dostavi ulaznica – online. Nema više potrebe za traženjem prodajnih mjesta, čekanjem u dugim redovima na ulazu ili čekanjem na dostavu ulaznica koje možda nikad niti ne dođu. Entrio ulaznica je posjetitelju dostupna odmah nakon izvršenog plaćanja karticom, a s obzirom da se nalazi na njegovom mobitelu ne može je ni izgubiti. Kupac ne mora isprintati ulaznicu, dovoljno je da na ulazu na događaj pokaže QR kod na mobitelu!

S obzirom da je kupovina putem interneta u porastu, vrijedi spomenuti da je platforma Entrio izdala preko 3 milijuna ulaznica, s više od 14.000 događaja, s ukupnim brojem preko 500.000 korisnika.

Ne sumnjamo da će Entrio.ba kao all-in-one platforma za organizaciju događaja, koncerata, kupovine ulaznica postati neizostavan partner prilikom organizacije bilo kakvih evenata ili kupovine ulaznica u Bosni i Hercegovini.

Blidinje: U subotu sajam domaćih proizvoda

Grude.com - klik u svijet — Fri, 09 Jun 2023 14:16:00 GMT

Tijekom događaja bit će održana radionica od strane talijanskog agronoma Francesca Sotille i bugarske savjetnice za biodiverzitet parkova prirode Dessislave Dimitrove, na kojoj će proizvođači, ali i drugi učesnici moći čuti iskustva rada i djelovanja parkova u ove dvije zemlje.

Isti dan bit će prezentirana i turistička mapa tradicionalnih proizvoda ovoga područja.

Događaj počinje u 11 sati na platou ispred upravne zgrade u Masnoj luci.

Sajam organizira Slow Food Trebinje Hercegovina zajedno sa talijanskom nevladinom organizacijom Comitato Internazionale per lo Sviluppo dei Popoli (CISP), u okviru projekta “Natur BosniaHerzegovina zaštićena područja i održivi razvoj", priopćili su organizatori.

Eurozona ušla u recesiju, međutim šire europsko gospodarstvo izbjeglo pad

Grude.com - klik u svijet — Fri, 09 Jun 2023 09:43:00 GMT

U prva tri mjeseca ove godine gospodarski učinak u eurozoni pao je za 0,1 posto u usporedbi s prethodnim kvartalom, prema revidiranim službenim podacima objavljenim u četvrtak. U četvrtom kvartalu 2022. proizvodnja je također pala za 0,1%. Recesija se obično definira kao dva uzastopna tromjesečja ekonomske kontrakcije, piše CNN.

Međutim, šire europsko gospodarstvo izbjeglo je pad. Diljem Europske unije bruto domaći proizvod porastao je 0,1% u prvom tromjesečju nakon pada od 0,2% krajem prošle godine.

Komentirajući podatke za eurozonu, glavni ekonomist za Europu u Capital Economicsu Andrew Kenningham, rekao je da je potrošnja kućanstava teško pogođena visokim cijenama i rastućim kamatama.

Ali moglo je biti i gore, s obzirom na razmjere šoka po dohotke nakon što su usklađeni s inflacijom, napisao je na Twitteru Frederik Ducrozet, voditelj makroekonomskog istraživanja u Pictet Wealth Managementu.

Inflacija u eurozoni porasla je prošle godine kada je ruska invazija Ukrajine dovela do skoka cijena energije. Iako popušta, ostaje i dalje visoka, s ukupnim potrošačkim cijenama u svibnju za 6,1% višim nego prije godinu dana. Oštar pad državne potrošnje bio je još jedan ključni pokretač pada BDP-a početkom ove godine.

I eurozona i cijela EU sada zaostaju za američkim gospodarstvom. BDP preko Atlantika porastao je 0,3% u prvom tromjesečju nakon povećanja od 0,6% krajem prošle godine, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na godišnjoj razini, favoriziranoj u Sjedinjenim Američkim Državama, američko je gospodarstvo poraslo 1,3% u razdoblju od siječnja do ožujka u usporedbi s prethodnim tromjesečjem.

Ranije službene procjene gospodarskog učinka eurozone ukazivale su na blagi porast u prvom tromjesečju. Revizija naniže u četvrtak bila je uglavnom posljedica sniženja rasta u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, te u Irskoj, primijetio je Claus Vistesen, glavni ekonomist eurozone u Pantheon Macroeconomicsu.

Njemački BDP pao je 0,3% u prva tri mjeseca 2023. godine, u usporedbi s ranijom procjenom nultog rasta, budući da je prošlogodišnji šok cijena energije uzeo danak na potrošnju kućanstava.

Dokazi o recesiji u eurozoni zakomplicirat će zadatak Europske središnje banke kada se sljedeći tjedan sastane kako bi odredila kamatne stope. Inflacija je i dalje više od tri puta veća od ciljane, ali dalje podizanje stopa kako bi se usporila moglo bi naštetiti gospodarstvu.

"Mislimo da će se BDP vjerojatno ponovno smanjiti u drugom tromjesečju budući da se učinci pooštravanja monetarne politike nastavljaju pokazivati", rekao je Kenningham iz Capital Economicsa.

FOTO: MAKARSKA DOBIVA GRAD U GRADU! Pogledajte kako će izgledati Hills Residence

Grude.com - klik u svijet — Tue, 06 Jun 2023 20:44:00 GMT

ali i profitabilne investicije. Ako tražite nekretninu koja kombinira luksuz, praktičnost, a da je na pravom mjestu, stanovi u Makarskoj su idealno rješenje. U ovom najatraktivnijem gradu na Jadranu pravi se poseban projekt kakvog još nema na Makarskoj rivijeri. Luksuzni stambeni projekt s tri zgrade s po 40 stanova, 144 garažna mjesta, dva caffe bara, bazenima, jacuzzijima, spa centrom, dječjom igraonom... i još mnogo toga. Prvi objekt već je počeo s gradnjom u ožujku, a prodaja stanova u svibnju. Ova novogradnja u Makarskoj izgrađuje se prema najvišim standardima. Svaki stan je dizajniran da pruža maksimalnu udobnost i luksuz, uz velike terase s pogledom na more. Kvaliteta gradnje, kombinirana s luksuznim sadržajima, čini ovaj kompleks jedinstvenim mjestom za život i odmor. Idealna je za obitelji, a zbog svojih sadržaja izgleda kao mali grad u gradu. A stan u Makarskoj nije samo udoban dom ili mjesto za odmor nego i prava investicija. Zahvaljujući sve većoj popularnosti Makarske kao turističke destinacije, iznajmljivanje stana može vam donijeti velike prihode.

Kolike su cijene stanova i kvadrature:

Cijene se kreću od 3200 - 3800 eura, a veliki su od 45 do 85 metara četvornih

Kako do informacija?

Kontakt broj: 00385 99 631 4888

Tvrtka Luxury gradnja prisutna je i u zemljama regije gdje su već prepoznati po kvaliteti, projektima i atraktivnim lokacijama gradnje. O njihovoj kvaliteti dovoljno govori podatak da se većina stanova proda odmah na početku. A kako kažu iz tvrtke Luxury gradnja - zadovoljni klijenti najbolja su im referenca. Luxury gradnja objekte gradi na sljedećim lokacijama:

Hrvatska: Zadar Privlaka i Sukošan, sada u Makarskoj
Crna Gora: Podgorica
BiH: Posušje i uskoro Široki Brijeg

Izaberite stan i već iduće godine zahvaljujući jedinstvenom projektu tvrtka Luxury gradnja uživajte u svom domu u Makarskoj.

Sve detalje pogledajte na https://luxurygradnja.com/ i već danas napravite korak i dogovorite svoju životnu investiciju.

Bezbrižna komunikacija internetom u inozemstvu bez neželjenih troškova

Grude.com - klik u svijet — Tue, 06 Jun 2023 10:39:00 GMT

Za bezbrižnu komunikaciju u inozemstvu, bilo da je riječ o poslovnom putovanju, kratkom bijegu za vikend ili godišnjem odmoru, ERONET ima jednostavno rješenje - Internet roaming opcije.

Opcije nude povoljno surfanje u gotovo 40 zemalja Europe i svijeta, vrlo jednostavno se aktiviraju, a tijekom promotivnog razdoblja od 5.6. do 31.8.2023. Eronet postpaid korisnici dobivaju dupli Internet promet u opcijama Roaming 5 DANA i Roaming 30 DANA po istoj cijeni.

Roaming Internet DAN služi za brza javljanja dok ste u tranzitu (100 MB za 2 KM), Roaming Internet 5 DANA u promotivnom razdoblju nudi 500 MB za 5 KM, a Roaming Internet 30 DANA čak 2 GB prometa za 15 KM, također tijekom promotivnog razdoblja.

Željenu opciju je jednostavno aktivirati putem USSD koda: *555*6#

Opcije se mogu koristiti u Hrvatskoj, Sloveniji, Bugarskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji, Malti, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Švicarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Ukrajini, Rumunjskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Luksemburgu, Danskoj, Švedskoj, Finskoj, Norveškoj, Grčkoj, Turskoj, Izraelu, Saudijskoj Arabiji, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Rusiji, SAD-u, Kanadi, Južnoj Koreji, Hong Kongu, Kini, i Alžiru.

Kako bi korisnici bili doista bezbrižni na putovanju i zaštićeni od visokih računa, opcije dolaze s postavljenom zaštitom od neželjenih troškova jer se nakon isteka trajanja opcije ili potrošnje svih megabajta uključenih u opciju automatski onemogućava korištenje mobilnog interneta u roamingu (do trenutka aktivacije nove opcije ili korištenja roaminga po standardnom cjeniku).

Računalni stručnjak Ameriku zamijenio BiH! U planini otvorio farmu!

Grude.com - klik u svijet — Sun, 04 Jun 2023 18:20:00 GMT

Neće na ovoj olimpijskoj ljepotici biti čaršija, ali su dobri izgledi da postane lokacija s najkvalitetnijim grlima salersa, barem u našoj zemlji piše.

Izravno iz genetskog centra u Francuskoj, prošle godine deset grla stiglo je na ovu farmu. Sada ih je 17, a uskoro će na svijet stići još dvoje mladih.

Vlasnik farme, Edvin Lović, dolazi iz IT sektora, i čini se sve je iskodirao do perfekcije.

Više od dva desetljeća živio je vani, u Njemačkoj i Americi, i u svojoj ideji ostaje ustrajan.

- Imam malu djecu koja su haustorčad (odrasla u zgradi, op. a.), nije mi se nikako sviđalo to što se boje mačke, psa, kokošku kad su vidjeli bila je prava frka. Počeli smo istraživati šta ćemo, gdje ćemo. Ako biram između mora i Bjelašnice i krava, meni je ovo veće zadovoljstvo, kako ću napraviti lakše, bolje i kvalitetnije - pojašnjava Lović kako je došao na ideju o osnivanju farme.

S koferima vratio se u domovinu i započeo biznis, koji mu još uvijek pravi minus, ali kako kaže, računao je na ulaganja tri-četiri godine.

Dodaje da farmu drži iz ljubavi i hobija, ali za kratko vrijeme se pokazalo da ima perspektivu i gura svoju pozitivnu priču koja će, nada se, svima omogućiti neki bolji pristup.

- Gledao sam po Montani, Kanadi i drugim državama kako opstaju, gdje su uvjeti puno suroviji nego kod nas. Provjerio sam i poticajne mjere u BiH i rekao sebi - ovo je nemoguće da ne uspije - priča Lović i dodaje kako postoje planovi za širenje.

Ove godine ih nisu uspjeli realizirati, ali naredne hoće, sigurni su. Plan je uvesti još oko 40 junica, isključivo salers u sistemu su krava -tele, nikakva muža, čisto meso.

Dvije kupljene parcele odmah su uz zakupljeno državno zemljište od 2.000 hektara za koje plaćaju pašarinu.

Tu je i nadstrešnica, izgrađena bez betona, jer strogo vode računa da bude što manje šljunka i cementa na imanju, a govedima je važno samo da se sklone s vjetrometine.

Prvu zimu i snijeg od metar i po preživjeli su bez ikakvih problema. Važno, priča sugovornik Agrokluba, da sijeno i hranu osiguraju na vrijeme.

- Gledam da minimalno dajemo žitarica, samo kada su baš ekstremni uvjeti, zbog temperature tijela dodajemo kukuruz, a tražimo da on bude što više u organskom opsegu i ječam, ali to je vrlo malo, silažu nikako ne koristimo - navodi Edvin.

Iako medijski nisu eksponirani, za njih se nadaleko čulo, pa je ih tako nedavno turistički posjetio i NBA košarkaš i bh. reprezentativac Jusuf Nurkić.

Iako, igrač Portlanda nije potencijalna mušterija, ni njih ne manjka. Vlasnik kaže da ga potražnja već brine jer neće moći udovoljiti svim zahtjevima.

- Potražnja je tolika da ja zaista ne znam šta da radim, ženska grla planiram ostaviti sebi, a muška ćemo vidjeti hoće li ići za rasplod. Nije to još veliki broj, ali jako puno upita imam, to je sam pokazatelj da nemamo viška kapaciteta - kaže Edvin.

Krave ovdje ne muzu ni za vlastite potrebe, jer su grla poludivlja, telad su uz majku šest-sedam mjeseci, dok god je laktacijski period. Iako su na planini problema s divljači nemaju.

Lani je bilo divljih svinja, ali su to riješili električnim pastirom, a susreta sa medvjedima i vukovima nisu imali, piše Agroklub.ba.

- Nama je ovdje zaista lijepo, čovjek se samo treba truditi - ističe Lović.

Ministarstvo gospodarstva ŽZH sufinancira izgradnju bazena

Grude.com - klik u svijet — Tue, 30 May 2023 23:15:00 GMT

Vlada ŽZH na prijedlog Ministarstva gospodarstva donijela je Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđenih ovogodišnjim Proračunom ŽZH za 2023. godinu, a namijenjenih financiranju projekata u privatnom sektoru kao potpora razvoju poduzetništva na području ŽZH.

Ukupna vrijednost programa je 700.000 KM, što je u odnosu na prethodne godine značajno povećanje proračunom osiguranih financijskih sredstava za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva na području Županije Zapadnohercegovačke.

Program ima višestruke ciljeve usmjerene prema očuvanju postojećih radnih mjesta, stvaranju uvjeta za novo zapošljavanje kroz povećanje gospodarske aktivnosti samozapošljavanja, poticanja ciljanih skupina mladih i žena da se uključe u poduzetnički sektor, te povećanje broja poslovnih subjekata.

Ministarstvo gospodarstva naglašava da su ove godine u okviru programa izdvojena sredstva u iznosu od 230.000 KM, usmjerena za projekte poslovnih subjekata iz oblasti turizma i ugostiteljstva, i to poslovni subjekti koji spadaju u skupinu ugostiteljski objekti u domaćinstvu ili ugostiteljski objekti u seoskom domaćinstvu (kuće za odmor), s naglaskom za izgradnju novih bazena, a sve u svrhu razvoja Županije Zapadnohercegovačke kao atraktivne destinacije za ruralni i aktivni turizam.

S ciljem uključivanja žena u poduzetnički sektor, programom su osigurana financijska sredstva u iznosu od 50.000 KM za poticaj razvoja ženskog poduzetništva.

I u ovoj godini Ministarstvo gospodarstva ŽZH nastavlja provedbu programa razvoja gospodarstva putem subvencije kamata za poduzetničke kredite, te će u okviru programa biti izdvojena financijska sredstva u iznosu od 300.000 KM.

U 2023. godini Ministarstvo gospodarstva će nastaviti s programom započetim u prošloj godini iz razloga pozitivnih reakcija na ovaj program – program potpore poduzetnicima početnicima s ciljem povećanja broja novoosnovanih subjekata malog gospodarstva na području Županije Zapadnohercegovačke te stvaranje novih radnih mjesta. Za ovaj program izdvojena su financijska sredstva u iznosu od 50.000 KM.

Ove godine dio financijskih sredstava usmjeren je za refundiranje dijela troškova u pripremi i prijavi projekata na otvorene javne pozive i natječaje iz programa Europske unije i drugih međunarodnih izvora financiranja koji su na raspolaganju Bosni i Hercegovini u iznosu od 20.000 KM.

Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke kao nositelj ovog Programa, ovim putem obavještava sve poslovne subjekte privatnog sektora s područja Županije Zapadnohercegovačke da su objavljeni Javni pozivi u svrhu realizacije provedbe Programa, te ukoliko ispunjavaju tražene uvjete da se prijave putem Javnih poziva koji su objavljeni na web stranici Ministarstva gospodarstva: www.mg-zzh.com, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva.

Novi iskorak regionalnog lidera inspriran sve većim potrebama potrošača FOTO

Grude.com - klik u svijet — Mon, 29 May 2023 11:35:00 GMT

Predviđa se da će globalno tržište jednokratnih higijenskih proizvoda sa 173,57 milijardi dolara u 2022. narasti na 273,44 milijarde dolara do 2029., uz stopu rasta od 6,7%. Istovremeno, veličina globalnog tržišta proizvoda za čišćenje 2022. iznosila je 106,33 milijarde dolara, a očekivana stopa daljeg rasta projicira se na 4,4%. No te brojke nikoga ne bi trebale čuditi budući da se radi o proizvodima koji se upotrebljavaju svakodnevno i nužni su u domaćinstvima, zbog čega je ova industrija izuzetno kompetitivna i ulaže znatne napore kako bi osigurala stabilnu potrošačku bazu.

U uistinu velikoj ponudi renomiranih inozemnih proizvođača, na BiH tržištu ističe se i jedan regionalni igrač. U samo dvije decenije postojanja, Violeta d.o.o. postala je sinonim za kvalitetu i sastavni dio brojnih domaćinstava.

Pristup kreiranja proizvoda za potrošače i njihove potrebe formula je uspjeha koji godinama prati ovaj, sada već mnogima, omiljeni brend. Tako su i u razvoju novog deterdženta za pranje posuđa - koji je upravo ovih dana stigao na police trgovina - potrošači ponovo bili fokus.

Naime, u anketama koje su prethodile razvoju linije istaknuli su da im je u tom procesu najvažnije vrijeme pranja i postojanost pjene, te je na temelju tih naoko jednostavnih zahtjeva nastao 'Vio'.

Prilikom predstavljanja koncepta potrošačima 'Vio' je dobio najveće ocjene: 89% ih je navelo da izgleda atraktivno, 86% ocijenilo snažnim i efikasnim, za njih 82% pravi je ekspert za čišćenje, a 80% ga smatra inovativnim brendom. Na tzv. blind testu se čak pokazao jednako kvalitetnim kao i prvi vodeći proizvod na hrvatskom tržištu!

„Zahvaljujući novim, poboljšanim formulama, odnosno većem postotku aktivnih sastojaka koji efikasno uklanjaju masnoću i najtvrdokornije mrlje, pranje suđa postaje jednostavan i brz posao. Pjena mu je 30% snažnija u odnosu na prethodne Violeta proizvode. Dermatološki je testiran, nema umjetnih bojila već samo prirodne sastojke. Šipak, organski badem, lavanda i morska so ili limun i soda bikarbona – sve su to kombinacije koje garantira učinkovitost. Dizajn bočice je ergonomski, a dolazi u pakovanjima od 450 ml i 900 ml kako bi se zadovoljile potrebe većih i manjih kućanstva“, poručuju iz Violete.

Slogan koji prati lansiranje novog proizvoda 'Snažan, a nježan' ima zapravo dvojako značenje koje će biti jasnije svima koji pogledaju njihov novi TV spot - trenutno aktualan na malim ekranima - u kojem, za razliku od očekivanoga, glavnu ulogu ima muškarac. Naravno, slogan govori o osnovnim karakteristikama proizvoda, ali i aludira na to kako ni takozvanim mačo muškarcima uobičajeni kućanski poslovi nisu ispod časti. Naprotiv, jasno se ističe kako se kućanski poslovi ne bi trebali dijeliti na ženske i muške.

„Pri predstavljanju proizvoda domaćim potrošačima htjeli smo novi, svježiji pristup, odmak od ustaljenih načina prezentacije u kojem žena pere suđe i sretna je jer ima dobar proizvod. Zanemarivanje predrasuda rezultirao je kampanjom u kojoj je glavni lik muškarac. Jer, zašto muškarac ne bi prao suđe?“, kažu u Violeti.

Baš kao što nas je prije 20 godina na prvu osvojila simpatična „teta Violeta“ i njeno „Čudo jedno“ zbog koje su proizvodi prepoznatljive ljubičaste ambalaže vrlo brzo zauzeli police kuhinja i kupatila u BiH, u Violeti vjeruju i da će muškarac koji sa zadovoljstvom pere suđe ostati zapamćen kao prvi regionalni iskorak u odmaku od tradicionalnih postavki podjele poslova na muške i ženske.

Kako to izgleda, pogledajte u nastavku:

Kako razviti biznis dok radite svakodnevni posao?

Grude.com - klik u svijet — Sat, 27 May 2023 12:13:00 GMT

Mnogi ljudi sanjaju o napuštanju svakodnevnog posla (od 8 do 16), i pokretanju vlastitog biznisa. Međutim, mnogi uspješni poduzetnici su održali svoj posao sve dok nisu došli do trenutka kad je otkaz postao manje riskantan. To prijelazno razdoblje je stresno i komplicirano, pogotovo ako ne uživate na poslu. No ipak ne mora biti toliko teško.

Iako je važno biti ambiciozan, sama ambicija nije dovoljna za napredak. Ključno je u tranzicijskom razdoblju održati motivaciju i polet. U prijelaznom razdoblju također je lako skrenuti s kursa, i obeshrabriti se.

Kako razviti biznis dok radite svakodnevni posao?

1. Razjasnite si razlog zašto želite pokrenuti biznis
Kad se uistinu zapitate “zašto ovo želim”, napravili ste važan prvi korak. Možda vas motivira misao da ste sami svoj šef, možda financijska neovisnost, ili pak slobodno vrijeme, kreativna ekspresija, češća mogućnost rada od kuće, ili pomaganje drugima. Koji god odgovor bio, iznimno je bitno znati što vas inspirira, jer ćete tako lakše održati fokus i predanost prema cilju kada stvari zaguste.

2. Predajte se svom snu
Želja i predanost su dvije sasvim različite stvari. Kad se predate svojem snu, vi se njemu obvezujete dok ne uspijete. Idete “all in”, pronalazite rješenja za prepreke, i ne odustajete bez obzira na sve. Prvo to obećajte sebi, potom obznanite svojim bližnjima.

3. Stvorite osobnu viziju biznisa
Razmislite o tome što želite uključiti u svoj biznis za godinu dana, i to zapišite. Budite jako određeni i detaljni. Detaljno opišite svoj idealan dan – koje aktivnosti uključuje, tko su vam klijenti/mušterije, koliko klijenata imate, i kolika su vam mjesečna primanja.

Tu viziju pročitajte naglas svako jutro i večer, a usto se fokusirajte na konačan rezultat – vaš biznis u procvatu. Koncentriranjem na ishod, lakše ćete donositi svakodnevne odluke, i ignorirati negativne misli koje povremeno naviru.

4. Pridružite se skupini istomišljenika
Ovakva udruženja možete pronaći na internetu, a baziraju se na međusobnoj podršci, smišljanju ideja, dijeljenju savjeta, i zajedničkom prevladavanju prepreka. Takve skupine vam mogu pomoći da ostanete motivirani i odgovorni.

5. Predajte se učenju
Učite, i istražujte sve što je relevantno za vaš biznis. Internet pruža pregršt korisnih informacija o razvijanju uspješnog biznisa. Otiđite na predavanja, i po mogućnosti pronađite mentora. Slušajte podcaste i audioknjige dok putujete do posla. Što više naučite, to ćete lakše postati stručnjakom u vašem području, a osim toga ćete biti samopouzdaniji, motiviraniji, i na posljetku uspješniji.

6. Na vašem svakodnevnom poslu ostanite pozitivni
Svaki dan se posjetite na jedan pozitivan aspekt vašeg posla. Možda uživate u društvu kolega, ili dobivate slobodne dane za blagdane. Možda je kava dobra, ili vam je sjedalica udobna.

Ključno je gledati dobre stvari. Što se više fokusirate na pozitivne strane trenutne situacije, to ćete više uspjeha prenijeti na sve ostale aspekte života, uključujući i novi biznis. Negativne misli vam sišu energiju, i otežavaju put do snova.

7. Postavljajte svakodnevne ciljeve
Poduzimajte male, mjerljive korake svaki dan dok budete gradili biznis, i shvatite da će biti razdoblja kad vam se čini da uopće ne napredujete. Većina posla, u početku, će biti monotoni zadaci. Shvatite da je i to dio izgradnje biznisa. Međutim, uz svakodnevni rad, rezultati će doći. Što više budete napredovali, to ćete steći više samopouzdanja i odlučnosti koji vas tjeraju naprijed.

Uz ovih sedam postupaka, uspjet ćete ostati fokusirani, motivirani, i predani ostvarenju snova. Osim toga, vrijeme provedeno na poslu će vam prolaziti brže.

BiH dobila prvu nacionalnu sigurnosnu markicu za online shoping

Grude.com - klik u svijet — Wed, 24 May 2023 17:39:00 GMT

Svrha markice je da pruži dodatna uvjeravanja kupcima da je obavljanje online transakcije kod certificiranih bh. online trgovaca sigurno i pouzdano, to jeste da potvrdi da je eComm asocijacija izvršila uvid u procese i način obavljanja online transakcija i da svojom markicom potvrđuje da predmetni trgovac ispunjava tražene standarde u online poslovanju, sličnim onim koje vrijede i u zemljama EU.

Rast internet trgovine

Internet trgovina u Bosni i Hercegovini bilježi konstantan rast proteklih godina, jer sve veći broj potrošača uviđa pogodnosti online kupovine. Ipak, provedena istraživanja o navikama potrošača na zapadnom Balkanu ukazuju na to da potrošači kod nas još uvijek nemaju željeni nivo povjerenja u online trgovinu, što predstavlja najznačajniju prepreku razvoju ove industrijske grane kako u regiji, tako i u BiH.

''Trustmark kao alat za unaprjeđenje povjerenja je već standard u ostatku Europe, a mi ga prvi donosimo i na naše tržište. Imajući u vidu da je nedostatak povjerenja jedna od najvećih prepreka online trgovine u našoj zemlji, eComm asocijacija se odlučila aktivno uključiti u rješavanju ovog ključnog izazova za razvoj online trgovine u našoj zemlji. Vjerujemo da će se kupci s vremenom, kako budu prepoznavali naš 'Trust eComm' logo, odlučivati češće za online u odnosu na tradicionalnu kupovinu. U konačnici, nadamo se da ćemo ovim internet poslovanje u BiH, u cjelini, učiniti transparentnijim i sigurnijim za sve uključene strane'', rekla je Alma Ahmić, direktorica eComm, uz napomenu da svi aktivni članovi eComm asocijacije uslugu certifikacije ostvaruju pod značajno povoljnijim uvjetima i imaju prioritet u odnosu na ostale internet trgovce.

U procesu certifikacije, eComm asocijacija će, kako se navodi, detaljno provjeravati usklađenost svih trgovaca koji koriste Trust eComm logo s traženim standardom koji vrijedi u EU, što podrazumijeva da će oni morati jasno, detaljno i precizno naznačiti sve informacije o svojim proizvodima i uslugama, te dostupnim kanalima korisničke podrške, politikama povrata robe i novca, kao i ostalim uslugama koje pružaju kupcima u BiH.

Povjerenje kupaca

''Vjerujemo da ćemo ovim povećati stupanj povjerenja naših kupaca u internet kupovinu, te jačati imidž naših online trgovaca, a oni stvoriti kvalitetnu razliku u odnosu na svoju konkurenciju'', rekao je Elvis Pivić, član Upravnog odbora eComm asocijacije, priopćeno je iz Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u BiH

eComm asocijacija također poziva sve zainteresirane poduzetnike da se informiraju o procesu certifikacije, te da iskoriste ovu priliku kao sredstvo za unapređenje svog poslovanja i podizanje razine povjerenja potrošača u sigurnost online usluga koje im pružaju.

Više informacija o Trust eComm certifikaciji na web-stranici www.ecomm.ba ili kontaktirati korisničku podršku na trust@ecomm.ba.

Asocijacija za internet trgovinu “eComm” u BiH je osnovana krajem 2021. godine s ciljem aktivnog zagovaranja najboljih praksi i rješenja za uređenje eCommerce industrije u BiH. Okuplja 50 aktivnih članova/članica i kontinuirano radi na edukaciji, unapređivanju sigurnosti, praktičnosti i pouzdanosti bh. online trgovine.

Gospodarstvenici traže povećanje PDV praga na 100.000KM

Grude.com - klik u svijet — Tue, 23 May 2023 10:35:00 GMT

S obzirom na inflaciju, ali i činjenicu da BiH ima najmanji prag za ulazak u PDV sustav od 50.000 KM, nužno je izmijeniti Zakon o PDV-u i taj prag podići na minimalno 100.000 KM, stav je gospodarstvenika i ekonomista.

Inicijativa za podizanje praga za ulazak u PDV sustav postoji već nekoliko godina, a prije nekoliko dana i Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, uputio je pismo predstavnicima institucija Republike Srpske i BiH u kojem je zatražio hitno donošenje odluke o povećanju praga za osnovicu ulaska u PDV sustav.

"Prag treba podići jer je 50.000 KM izuzetno mali iznos, posebno u vrijeme povećane inflacije, i treba ići u pravcu podizanja tog praga. Bilo je riječi da to treba biti 100.000 i to je realno, ali ni to nije prevelik iznos i treba ići ka tome. Povećanjem praga za ulazak u PDV sustav pomoglo bi se i malim gospodarstvenicima i početnicima, a daj Bože da se oni brzo razvijaju i pređu tu granicu. U vrijeme inflacije, povećanih cijena energije i rasta ostalih cijena iznos od 50.000 KM je zaista mali", rekao je za "Nezavisne novine" Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske.

U ovom trenutku, u odnosu na okruženje, u Bosni i Hercegovini prag za ulazak u PDV sustav je daleko najmanji. U Hrvatskoj u PDV sustav ulaze oni gospodarstvenici koji imaju godišnji promet od 300.000 kuna, odnosno 39.816 eura ili 77.642 KM dok je u Srbiji taj prag oko 133.000 KM, a u Sloveniji 50.000 eura.

"Ulazak u PDV sustav značajno komplicira poslovanje malim gospodarstvenicima i mnogi, da ne bi ušli u sustav, skreću promet i neslužbeno ugovaraju poslove crnim kanalima i na taj način i država gubi prihod. Također i taj prag od 50.000 otežava zapošljavanje jer, ako neki mali gospodarstvenik želi da zaposli nekoga, to ga dovodi do tog praga i on ide za tim da nekoga angažira na crno. S obzirom na inflaciju i ostale okolnosti, taj prag bi trebao biti 100.000", rekao je Saša Grabavac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT.

On kaže da bi se podizanjem praga za ulazak u PDV sustav značajno smanjila potreba za administriranjem u UNO jer bi se smanjio broj manjih gospodarskih subjekata koji jedva prelaze prag, a postoji ogromna procedura za vođenje svakoga od njih.

"UNO bi na taj način bio rasterećen i mogao bi se baviti drugim stvarima koje značajnije utiču na ekonomiju", naglasio je Grabovac za "Nezavisne novine".

Podsjećanja radi, još 2019. godine izrađen je novi Nacrt zakona o PDV-u, međutim još nije došao na odlučivanje u parlament BiH jer nije prošao Upravni odbor UNO-a.

Nedavno su "Nezavisnim novinama" rekli da su okončane javne konzultacije u vezi sa ovim zakonom i da se trenutno radi na usklađivanju, i to između Direkcije za europske integracije i Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine.

"Nakon toga Nacrt zakona o PDV-u trebao bi biti dostavljen Upravnom odboru UNO BiH na izjašnjavanje, a potom dalje u proceduru u Vijeća ministara BiH te u Parlamentarnu skupštinu BiH", rekli su nam u Uredu predsjedavajućeg Upravnog odbora UNO BiH.

U samom nacrtu neće biti velikih izmjena u odnosu na postojeći Zakon o PDV-u koji je u primjeni od 1. siječnja 2006. godine. U BiH će i dalje biti jedinstvena stopa PDV-a koja će iznositi 17 posto, a predviđeno je povećanja praga za ulazak u PDV sustav sa 50.000 na 75.000 K

Lasta Čapljina traži radnike, ovo su uvjeti

Grude.com - klik u svijet — Sat, 20 May 2023 17:17:00 GMT

Ukoliko želite postati dio tima Lasta Čapljina, u potrazi smo za radnicima u procesu proizvodnje koji su motivirani, odgovorni, komunikativni i spremni na timski rad:

Operater u proizvodnji (m/ž) – više izvršitelja (Mjesto rada: Čapljina)

Opis posla: Operater na stroju odgovoran je za stabilan rad stroja, kvalitetu proizvoda, sigurnost na stroju, brine o čistoći dijelova stroja i okolice stroja.

Operateri su zaduženi i za vizualnu kontrolu gotovih proizvoda, navedeno je u oglasu.

Uvjeti:

Minimalno srednja stručna sprema (SSS).
Poželjan smjer mehatronika/mehanika/elektrotehnika ali nije uvjet.
Visok stupanj odgovornosti, samostalnosti i inicijative u radu. Zanimanje za rad na strojevima i spremnost na rad u smjenama.
Radno iskustvo nije uvjet.

Detaljnije možete pogledati OVDJE.

Iznenadni odlazak 'kralja pekarnica', imao je još niz ideja, ušao u nove biznise

Grude.com - klik u svijet — Sat, 20 May 2023 12:55:00 GMT

Za sebe će reći da su oni bili " pioniri smrznute proizvodnje u Hrvatskoj". Na tržište ubrzo uvode novine kao što su peciva sa sjemenkama, kornspitz, lisnata peciva i drugo. Posao odlično ide, pa se 1995. godine sele na lokaciju u Radničkoj cesti, a sedam godina kasnije u zagrebačkoj Planinskoj ulici grade najmoderniju tvornicu pekarskih proizvoda.

"Prvu smo smrznutu proizvodnju počeli raditi za Emmezetu kao prvi šoping-centar u Zagrebu, a nakon toga krenula je suradnja s Kauflandom, Lidlom i Sparom. Pratili smo ih od prvog dana te napravili puno zajedničkih proizvoda i projekata", govorio je Parać nakon uspješnog proboja na tržište.

"Lidl je tu prodaju podigao na najvišu razinu, a slijedi ga i domaći lanac Plodine prateći nove trendove pa tako i oni uspješno kreću s 'Back off' pečenjem u svojim hipermarketima."

Nakon pekarstva okreće se biznisu s nekretninama

U ožujku 2018. godine Parać i partneri jačaju kompaniju te s poljskim Enterprise Investorom sklapaju ugovor o stjecanju 65 posto udjela u Pan-Peku. Ipak, tri godine kasnije potpuno izlazi iz Pan-Peka te prodaje preostalih 35 posto vlasništva Pan-Peka Poljacima.

Nakon pekarstva okreće se biznisu s nekretninama te s partnerom iz Pan-Peka Vinkom Čilašem osniva tvrtku Tim-nekretnine. Krajem prošle godine u prvom redu do mora u Turnju kod Zadra počinje graditi četiri vile i zgrade s po dva kata.

Pokrenuta nova kampanja ''Kupujmo domaće-kupujmo zvijezde''

Grude.com - klik u svijet — Sat, 20 May 2023 09:15:00 GMT

Udruženje "Kupujmo i koristimo domaće-kvalitetno proizvedeno u BiH" zajedno sa članicama pokrenulo je jedanaestu kampanju sa ciljem promocije naših firmi i njihovih proizvoda/usluga pod nazivom "Kupujmo domaće-kupujmo zvijezde".

Kampanja počinje 20. svibnja i traje do kraja godine, a u kampanji sudjeluje dvanaest firmi iz svih dijelova BiH - Sarajeva, Brčkog, Bihaća, Širokog Brijega, Čitluka, Čapljine i Istočnog Sarajeva.

Tim povodom, snimljeno je osam spotova, a u proteklih devet godine producirano je ukupno 106 spotova. Spotovi će biti emitirani na tv-stanicama, prikazivanje zajedničkog banera sa logotipima firmi na najčitanijim portalima, youtube kanalu, city light-ovima, billboardima te brendiranim vozilima GRAS-a, priopćeno je iz Udruženja Kupujmo i koristimo domaće.

Trikovi online prodaje zbog kojih na kraju potrošite više

Grude.com - klik u svijet — Wed, 17 May 2023 08:20:00 GMT

Iako toga možda niste svjesni, definitivno ste više puta bili pod utjecajem marketinga kada ste neplanirano potrošili više novaca jer neki trikovi kojima se koriste online dućani dokazano funkcioniraju.

Bez obzira na to čitate li njihove e-mailove ili ulazite na njihove web-stranice, brendovi će, prije ili kasnije, doći do vas i izmamiti kupovinu. Sigurno vam je poznat i trenutak u kojem shvatite da ste napunili košaricu na web-stranici više nego što ste planirali samo da biste dobili taj poklon proizvod ili uštedjeli na poštarini, piše ljepotaizdravlje.hr.

Kako ne biste bili žrtva marketinga, donosimo trikove kojima se služe online trgovine kako biste vi potrošili više.

Trikovi online dućana zbog kojih na kraju potrošite više

Sve počinje s temom

Jeste li primijetili da neki online dućani non-stop imaju sniženja? Ne samo povodom Uskrsa, Božića, Dana žena i slično već i povodom početka proljeća, polaska u školu i slično. Na ovaj način nas tjeraju da vjerujemo da ćemo propustiti jedinstvenu i važnu ponudu. Također često imaju “samo ovaj vikend” besplatnu poštarinu. Tako čak i ako niste planirali, kupite nešto samo jer su vam dobro predstavili ponudu, odnosno uvjerili vas da ćete nešto propustiti ako odmah ne reagirate.

Izgleda da ste nešto zaboravili

Na kraju popustite i stavite stvari u košaricu, ali vas nešto omete i zaboravite je naručiti? Ne brinite se, vaš omiljeni online dućan podsjetit će vas barem jednom putem e-maila da ste zaboravili nešto u košarici. Ili će vam stići obavijest da dodate još xx eura do besplatne poštarine, ili će vam predložiti proizvod koji super ide uz ono što planirate naručiti. I dobro će zaraditi na tome!

Bestseleri

Svi volimo najbolje proizvode i važno nam je da je ono na što potrošimo novac kvalitetno i ima vrijednost. A brednovi to vrlo dobro znaju i pamte. Zbog toga se trikovi online dućana svode i na bestselere – jasno će vam naznačiti na njihovoj stranici što je najbolje ili što je najprodavanije. Također, čak će napraviti paket najprodavanijih proizvoda. A zapravo to uopće ne mora biti istina. Riječ “najbolje” djeluje poput čarolije na nas, i online dućani to dobro znaju i koriste.

Pažnja, popusti

Znate kad kažu da nešto “iskače iz paštete”? E pa to je još jedan od trikova. Listat ćete društvene mreže i svaki put naletjeti na barem jedan njihov oglas. Koliko god vam se činilo da su dosadni, ovo zapravo funkcionira. Većina ljudi ni ne primijeti objavu ako je vidi jednom. Prema jednom istraživanju, potrebno je da osoba vidi u prosjeku šest puta proizvod da bi se odlučila na kupovinu. Zato kad čitamo zanimljive priče o brendu i beneficije proizvoda, polako mu postajemo bliži. Sve dok ne poželimo tu narukvicu za sebe.

Poziv na akciju

Cijela sponozirana reklama, objava na društvenim mrežama ili vizualni prikazi na web-stranici dućana uvijek će se svoditi na poziv na akciju, a on je najčešće kupovina. Poziv ciljanoj radnji može biti prikazan na tipki, vezi ili slici. Najčešće u svim varijantama odjednom, jer je vjerojatnije da ćemo prijeći na ono što nas je najviše privuklo. Ne “Saznaj više“, već “Izaberi narukvicu“.

Kad sljedeći put otvorite stranicu online prodavnice, analizirajte je i pogledajte koje alate koristi. Budite svjesni različitih manipulacija i nemojte olako “padati” u njihovu zamku. Budite svjesni i promišljajte kritički jer pametan kupac može učiniti veliku razliku, a svi mi svojim svakodenvnim izborima kreiramo svijet u kojem živimo.

Kordić: Dolazak Hiltona veliki dobitak za grad na Neretvi

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 May 2023 09:30:00 GMT

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić za N1 ističe kako je dolazak Hiltona veliki dobitak za grad na Neretvi.

“Sretni smo i zadovoljni da se ovo događa. Kad vidite vizit kartu kompanije koja dolazi shvatate da je to jedan veliki svjetski brend, kompanija koja je među 100 najpoželjnijih i to je veliki dobitak za Mostar, za turizam, za promociju i vidljivost Mostara na svjetskoj karti turističkih destinacija“, kazao je Kordić.

Ističe kako se radi o hotelu visoke kategorije, s pet zvjezdica i sa zavidnim sadržajem.

“U hotelu će biti više restorana, prelijepa terasa koja gleda na Neretvu te bazeni. Sve ono što treba Mostaru dolazi s Hiltonom“, istaknuo je Kordi napominjući da će izgradnjom hotela i dio Mostara oko Musale dobiti izgled kakav zaslužuje.

I predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić napominje kako dolazak Hiltona svrstava Mostar među top destinacije.

“O Hiltonu ne treba posebno govoriti, isto kao i o našoj Neretvi za koju toliko čekamo da se konačno popravi i počne primati prve goste. I sada će ponovno biti simbol Mostara. Svi znate što znači Hilton u ugostiteljstvu i što će to značiti za Mostar – mi smo time, što se tiče turizma i hotelskih kapaciteta, top destinacija za sve probrane turiste“, istaknuo je Marić za N1.

I gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić navodi da će Hilton obogatiti turističku ponudu države.

“Značajno će utjecati na pozicioniranje BiH kao izuzetne turističke destinacije koja gostima ima puno toga za ponuditi što potvrđuje dolazak Hiltona na čak dvije prekrasne lokacije u našoj državi – u našem Sarajevu i u Mostaru. Hampton by Hilton Sarajevo City Centre će značajno obogatiti i upotpuniti turističku ponudu s vrhunskim sadržajem i uslugom. Izgradnja ova dva hotela otvorit će nove mogućnosti za zapošljavanje i edukaciju radne snage u turizmu, ugostiteljstvu i srodnim djelatnostima”, kazala je Karić za N1.

I ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Nasiha Pozder ističe kako je raduje dolazak Hiltona.

"Dolazak Hiltona će pomoći da našu turističku ponudu imamo na atraktivnijem i zavidnijoj razini, a i značit će za osnaživanje našeg gospodarstva. Radujem se da imamo priliku biti u rangu sa ostalim svjetskim turističkim metropolama i destinacijama, jer većina turista bira ovakve hotele, ako se ne odluče za neke naše druge atrakcije“, kazala je Pozder.

Luksuzna jahta proizvedena u brodogradilištu u Vitezu otpremljena za Costa Ricu

Grude.com - klik u svijet — Sat, 13 May 2023 18:30:00 GMT

Iz kompanije su joj poželjeli sretan put. Riječ je o jahti Derubis 44 fly.

Također su, u objavi, spomenuli partnere, odnosno brojne domaće kompanije s kojima su sarađivali na izradi ove luksuzne jahte.

Uspješna priča Derubis Yachts počela je prije nešto više od 20 godina. Godine 2019, pokreće se proizvodnja katamarana i u Bosni i Hercegovini, općina Vitez. Dvanaest godina nakon nagrađivanih modela 37 fly „pleasure“ i 37 „work“ version, završen je razvoj za pokretanje proizvodnje modela Derubis 44 fly.

Dugogodišnje iskustvo i znanje rezultiralo je kreiranjem broda za charter za ukupno 8 + 4 osoba, sa četiri dvokrevetne kabine i pomoćnim ležajima, te četiri odvojene velike kupaonice s tuš kabinama. Novi model od ukupno 13.50 m dužine, predstavlja najluksuznije i najkomfornije izdanje broda u svojoj klasi do sada. Vanjski izgled ove jahte krase 3 palube, sa osam sjedećih mjesta na fly bridge-u i dva sunčališta.

Jablaničko jezero dobiva turistički kompleks

Grude.com - klik u svijet — Fri, 12 May 2023 17:52:00 GMT

U dvorani za sjednice Općinskog vijeća Jablanica u četvrtak je održana Centralna Javna rasprava o Nacrtu izmjene Regulacijskog plana Jablaničko jezero na potezu "Vila – Viseći most", Ostrožac, piše Akta.ba.

Javnu raspravu, kojoj je prisustvovalo oko 20 prisutnih i zainteresiranih građana, predstavnici MZ Ostrožac, vijećnici Općinskog vijeća, zainteresirani investitori, predstavnici Općine Jablanica i drugi, ispred Službe otvorila je uvodnim izlaganjem Minela Mešić-stručni savjetnik za poslove urbanizma, a ispred nositelja izrade "ECOPLAN" d.o.o. prisutnima su se obratili Marina Jeličić i Grgo Šarić.

Sudionicima javne rasprave prezentiran je Nacrt izmjena Regulacijskog plana Jablaničko jezero na potezu 'Vila – Viseći most' i istaknuto da javna rasprava ostaje otvorena do 13. svibnja 2023. godine, do kada građani mogu dostaviti primjedbe i prijedloge, te da će sve pristigle primjedbe biti razmotrene i na iste će biti odgovoreno od strane Nositelja pripreme i Nositelja izrade izmjena Plana.

Prema izmjena Nacrta Na Jablaničkom jezeru planira se gradnja turističkog kompleksa, odnosno hotela sa plažama i drugim sadržajima na potezu "Vila – Viseći most", koje su u proceduri.

Kompleks bi se gradio na lokaciji Ostrožac kako bi se iskoristio turistički potencijal ove lokacije. Planirana je i gradnja hotela visokog ranga, spratnosti i Po+Su+P+3 sa svim potrebnim sadržajima. Previđa se uređenje zelene površine, staze i stepeništa, prostori za igru djece, prostori za sportove na pijesku i slično.

Unutar zone javnih sadržaja smještaju se hotelski sadržaji kao što je recepcija, restoran i slično, a mogu se smjestiti i poslovni sadržaji čije poslovanje je u skladu s osnovnom namjenom objekta i nadopunjuju je, kao što su uredskih prostora, trgovina, ordinacija, ugostiteljstva, osobna njega i slično.

U cilju cjelogodišnjeg aktiviranja smještajnih kapaciteta potrebno je unutar hotela planirati i kapacitete za prihvat većih skupina za sastanke, seminare i slično koji će podržavati poslovanje van ljetne sezone, navodi se u regulacijskom planu.

Drugi planirani objekt je objekt potpuno iste namjene kao i objekt hotela i služi kao dopuna prvom u smislu smještajnih kapaciteta i ostalih pratećih servisnih funkcija. Ovaj objekt je znatno manjeg gabarita, ali smješten bliže obali i poslovno će više biti orijentiran na obalu i sezonu, dok se poslovanjem odnosno ponudom prvo objekt više oslanja na položaj uz Magistralnu cestu i cjelogodišnje potrebe korisnika seminari, trgovina, zdravstvene usluge, bavljenje sportom, osobna njega…

Uz parcelu unutar koje je panirana gradnja turističkog naselja planirana je i građevinska parcela kojom se rezervira prostor za moguću izgradnju trafostanice. Obveza izgradnje iste regulirati će se uvjetima nadležne elektrodistribucije.

Ivernea Grude - natječaj za posao

Grude.com - klik u svijet — Fri, 12 May 2023 10:11:00 GMT

IVERNEA d.o.o. Grude objavljuje NATJEČAJ za popunu radnog mjesta

STOLAR - MONTER NAMJEŠTAJA - 1 izvršitelj

Mjesto rada- Grude

Kandidati trebaju ispunjavati sljedeće uvjete:
• SSS
• Poželjno iskustvo na poslovima proizvodnje i montaže namještaja, ali nije uvjet
• Vozačka dozvola B kategorije

Nudimo Vam rad u pozitivnoj radnoj atmosferi, adekvatna primanja, kao i mogućnost stalnog radnog odnosa.

Životopis poslati na: iverneagrude@gmail.com

Za sve dodatne informacije mob: 063464626