Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Počinje odabir izvođača radova za tunel Prenj: Pristiglo osam ponudahttp://grude.com/clanak/?i=360428360428Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 14:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-tunel-prenj.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je istekao rok za prijavu zainteresiranih kompanija za izvođenje radova na izgradnji tunela Prenj. <p>&nbsp;</p> <p>Rok za dostavljanje ponuda je prolongiran za 15 dana nakon &scaron;to je do&scaron;ao veliki broj upita za poja&scaron;njenje tenderske dokumentacije. Ukupno je pristiglo&nbsp;osam&nbsp;ponuda i to:&nbsp;tri&nbsp;od kompanija iz Turske, dvije od kompanija iz Kine, jedna kompanija iz Indije i dva od konzorcija&nbsp;iz Turska i Koreje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder je istakao da danas počinje procedura izbora izvođača radova za izgradnju tunela Prenj koji je ključni objekt za zavr&scaron;etak cijelog Koridora Vc.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Veliki je izazov sudjelovati u realizaciji ovakvog projekta za kojeg mnogi kažu da se može nazvati generacijskim. S obzirom na dobru pripremu projekta i urađene predradnje, vjerujem da ćemo odabrati pouzdanog izvođača radova koji će odnosom iskustva i vje&scaron;tina u radu, stručno i profesionalno izvr&scaron;iti sve predviđene radove u očekivanoj dinamici. Tražit ćemo da rok za zavr&scaron;etak radova i trajanje Ugovora bude pet godina kako bi imali prostora zavr&scaron;iti kompletan Koridor u 2028. godini&ldquo;, kazao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tunel Prenj će biti dužine 10,450 metara. Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi s po dvije trake, u kojima će se promet&nbsp;odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Osim tunela Prenj, ova dionica podrazumijeva pristup sjevernom i južnom portalu tunela, pa se ukupna dužina dionice koja će se graditi povećava na 12 kilometara.</p> <p><br />Nakon pregleda pristiglih prijava i sagledavanja svih detalja vezanih za tehničke i financijske pojedinosti u odnosu na tenderom propisane kriterije zavr&scaron;it će se postupak pretkvalifikacija, odnosno sačinit će se uža lista ponuđača&nbsp;koji ispunjavaju uvjete i prolaze u narednu fazu tendera. Druga faza podrazumijeva dostavljanje financijskih ponuda pretkvalificiranih ponuđača.</p> <p><br />Obzirom na to da su do sada urađena brojna ispitivanja i studije ne očekuju se veće pote&scaron;koće prilikom realizacije ovog projekta. Na prvoj trećini dionice od Konjica prema Mostaru ne&scaron;to su lo&scaron;iji uvjeti iskopa tunela i može se očekivati jedan do dva rasjeda dok ostatak 2/3 prema Mostaru uglavnom se očekuje čvrsta stijena.&nbsp;</p> <p><br />Za realizaciju ovako značajnog projekta angažirani su iskusni inženjeri iz Austrije i Slovenije, za sve oblasti tunelogradnje i sigurnosti. Nagla&scaron;ena je zadaća svih sudionika u realizaciji ugovora &nbsp;s ciljem sigurnosti budućih sudionika u prometu. Važeći standardi za ovaj tunel propisani su europskim standardima i normama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-tunel-prenj.pngLidl počeo graditi prvi objekt u BiH, mnogi ostali iznenađeni odabirom lokacijehttp://grude.com/clanak/?i=360427360427Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 14:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-22-lidl.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Lidl počela je graditi prvi objekt u Bosni i Hercegovini, a koji je lociran na području Republike Srpske, odnosno Bijeljine, što je za mnoge iznenađenje jer se očekivalo da prvo dođu u Federaciju.<p>&nbsp;</p> <p>S ciljem uspostavljanja poslovanja na na&scaron;em trži&scaron;tu, njemačka tvrtke početkom pro&scaron;le godine registrirala je firmu u Bosni i Hercegovini, pod nazivom Lidl BH d.o.o., nakon čega su se pokrenule priče o otvaranju minimalno &scaron;est poslovnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do danas nijedna od njih nije otvorena, ali je bh. kompanija Lidl počela s investiranjem u Bijeljini. Naime, u tom gradu, tačnije na lokaciji u neposrednoj blizni nove autobusne postaje, tuzlanska tvrtka Tehnograd počela je s izvođenjem radova na izgradnji objekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekat izgradnje poslovnog objekta s pratećim građevinama u potpunosti financira kompanija Lidl BH d.o.o., banjalučki Routing potpisan je kao projektant, dok je sarajevski MDC zadužen za nadzor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi su omogućeni na osnovu građevinske dozvole koju je izdala Gradska uprava Bijeljine, a do kraja iduće godine, kako pi&scaron;e Klix, objekt bi trebao biti zavr&scaron;en.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-22-lidl.pngMagistrica s prosjekom 9,7 sedam godina traži posao: Ispostavilo se da je najvažnije kojoj političkoj stranci pripadatehttp://grude.com/clanak/?i=360416360416Grude.com - klik u svijetSun, 25 Sep 2022 20:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-10-biro-nezaposleni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najviše me boli nepravda i to što kao visokoobrazovana ne mogu dobiti pristojan posao u rodnom gradu..<p>&nbsp;</p> <p>Magistrica poljoprivrede Maja Mitrović (30) iz Bratunca sedam godina poku&scaron;ava dobiti posao i raditi ono &scaron;to najbolje zna i za &scaron;to se &scaron;kolovala, ali za nju su vrata svugdje zatvorena, prenosi Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobre ocjene</strong></p> <p>Kaže da je studij na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu zavr&scaron;ila 2015. godine s prosjekom 9,7, a s istom ocjenom na istom fakultetu obranila je magistarski rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, tijekom studija bila je stipendistica Fonda &bdquo;Dr Milan Jelić&ldquo;, jedne od najznačajnijih stipendija u RS, a na master studijima primala je stipendiju Ministarstva prosvjete i kulture RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipendije, dobar prosjek ocjena i razvoj poljoprivrede u bratunačkoj općini, kako kaže, davali su joj nadu da će brzo obaviti i pripravnički staž, a nakon toga se i stalno zaposliti u svojoj struci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dvije godine nakon &scaron;kolovanja u Srednjo&scaron;kolskom centru Srebrenica dobila sam prvi posao, gdje sam radila na odjeljenju poljoprivrednih tehničara. Međutim, nakon zavr&scaron;etka te &scaron;kolske godine zbog nedostatka učenika ostala sam bez posla - kazala nam je Mitrović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Maja dobila preporuku dekana Poljoprivrednog fakulteta Istočno Sarajevo i zavr&scaron;ila &scaron;kolovanje s izuzetnim rezultatima, očekivala je da će to, kaže, nekom biti važno i da će dobiti posao u struci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zanemareno znanje</strong></p> <p>- Ispostavilo se da je najvažnije kojoj političkoj stranci pripadate, a da su znanje i obrazovanje totalno zanemareni i neprihvatljivi. Nakon &scaron;kolovanja radila sam razne poslove. Najvi&scaron;e me boli nepravda i to &scaron;to kao visokoobrazovana ne mogu dobiti pristojan posao u rodnom gradu i &scaron;to mladi moraju napu&scaron;tati Bosnu i Hercegovinu - s razočarenjem je rekla Mitrović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-10-biro-nezaposleni.jpgDječje proslave rođendana troškovima pretvorili u svadbehttp://grude.com/clanak/?i=360409360409Grude.com - klik u svijetSun, 25 Sep 2022 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-25-djeca-rodjendan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sendviči, grickalice, kolači i torta te hrpa djece u dnevnom boravku ili kuhinji - tako su nekada izgledali dječji rođendani.<p>&nbsp;</p> <p>Djeca bi se nakon torte razbježala po dvori&scaron;tu i s prvim mrakom zabava bi bila gotova. Pokoji balon bio je dovoljan da uz neizostavne svjećice razveseli slavljenika i goste. Danas je ta slika znatno drugačija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li djeca zahtjevnija ili samo slijede/slijedimo trendove? Igraonice, animatori, tematske zabave, do u minutu osmi&scaron;ljen program rođendanske zabave.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cijena proslave </strong></p> <p>I ne samo to. Tu su pozivnice, kostimi, odgovarajuće salvete i kapice&hellip; Nije li sama činjenica da mu je rođendan i proslava s prijateljima djetetu i vi&scaron;e nego dovoljna? Proslava dječjega rođendana u igraonicama postao je trend, ali i sve veći luksuz da sada čak dva sata zabave za najmlađe može stajati i do 1000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije nekoliko dana htjeli smo organizirati proslavu drugoga rođendana za na&scaron;u kći. Malo sam se raspitivala među prijateljima i poznanicima koji su to već organizirali o tome koliko ih je ko&scaron;tala proslava. Rekli su mi da će me otprilike sve to ko&scaron;tati malo manje nego svadba - kaže majka djevojčice. Dodaje da gotovo svi u njezinom okruženju organiziraju proslave koje uključuju igraonu ili neki restoran, klauna, kostime, posebne dekoracije, posebnu tortu i druge kolače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kupuju se djeci posebna odijela i haljine, a često sve bude u znaku nekoga lika iz crtića. Suprug i ja mislili smo organizirati neku manju zabavu, ali shvativ&scaron;i koliko to ko&scaron;ta i ne želeći praviti ni&scaron;ta previ&scaron;e, odlučili smo da je najbolje, kao &scaron;to se i nekada slavilo - organizirati kućnu zabavu s nekoliko prijatelja i njihove djece uz tortu i grickalice - kazala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali smo s roditeljima u Sarajevu i Mostaru o cijenama proslava rođendana za djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ove godine smo u igraoni proslavili 4. rođendan na&scaron;e djevojčice. Igraonu, sokove, grickalice i pizze platili smo 500 KM. Tortu 80 KM, djevojku koja je iscrtavala djeci lica 50 KM, fotografa 150 KM. Da smo jo&scaron; dodatno uzeli muffine i kolače, to bi bilo jo&scaron; barem 80 KM. Zabava je bila za desetero djece - kazala nam je ova majka i dodala da je ovogodi&scaron;nji rođendan sa svime iza&scaron;ao oko 1000 KM te naglasila da će peti rođendan definitivno organizirati kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kućna zabava</p> <p>- Za dječje rođendane biramo neku povoljniju varijantu igraonicu gdje nas račun izađe oko 200 KM, plus dodatno nekih 50 KM piće za roditelje ili proslavu u kući. U principu tih 200 KM je minimum, a tro&scaron;kovi se mogu povećati i nekoliko puta vi&scaron;e, &scaron;to ovisi o izboru i mogućnosti roditelja - kazao nam je otac djevojčice iz Mostara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-25-djeca-rodjendan.jpgNATJEČAJ: SKB Mostar traži više djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=360403360403Grude.com - klik u svijetSat, 24 Sep 2022 23:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-skbmostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SKB Mostar objavila je javni natječaj za prijem u radni odnos. Traži se više izvršitelja..<p>&nbsp;</p> <p>Neodređeno vrijeme za radna mjesta:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.Psiholog na Klinici za onkologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>2.Sanitarni inženjer u Odsjeku higijene Službe za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>3.Psiholog na Klinici za dječje bolesti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>4.Inženjer medicinske radiologije na Klinici za onkologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>5.Medicinska sestra/tehničar na Klinikama/Odjelima/Zavodima - 15 izvr&scaron;itelja</p> <p>(Klinika za ortopediju &ndash; 1; Klinika za infektivne bolesti -1; Odjel za plućne bolesti i</p> <p>TBC &ndash; 1;Centar za urgentnu medicinu i hitne prijame &ndash; 1; Odjel za anesteziju,</p> <p>reanimaciju i intenzivno liječenje &ndash; 2; Klinika za urologiju &ndash; 1; Klinika za neurologiju</p> <p>&ndash; 1;Klinika za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu &ndash; 7)</p> <p>&nbsp;</p> <p>6.Instrumentarka u Operacijskom traktu Klinike za kirurgiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>7.Radnik na ma&scaron;inama za uni&scaron;tavanje infektivnih kategorija medicinskog otpada u</p> <p>Službi za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>8.Peračica rublja u RJ Centralna praonica Službe za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>Određeno vrijeme u trajanju do 2 godine u ovisnosti radi li se o zamjeni djelatnika na</p> <p>trudničkom, porodiljskom, dugotrajnom bolovanju i neplaćenom odsustvu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>9.Doktor medicine na Kliničkom zavodu za radiologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>10.Doktor medicine u Centru za urgentnu medicinu i hitne prijame &ndash; 3 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>11.Psiholog na Klinici za psihijatriju &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>12.Inženjer medicinske radiologije na Kliničkom zavodu za radiologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>13.Inženjer medicinske radiologije na Klinici za onkologiju &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>14.Medicinska sestra/tehničar na Klinikama/Odjelima/Zavodima &ndash; 28 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp; &nbsp; &nbsp;(Klinika za dječje bolesti &ndash; 3; Klinika za očne bolesti - 2; Klinika za infektivne bolesti</p> <p>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &ndash; 1; Centar za urgentnu medicinu i hitne prijame &ndash; 1; Odjel za anesteziju,</p> <p>&nbsp; &nbsp; reanimaciju i intenzivno liječenje &ndash; 8; Klinika za kirurgiju &ndash; 4; Klinika za psihijatriju</p> <p>&nbsp; &nbsp; &ndash; 1; Klinika za neurologiju &ndash; 3; Klinika za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu &ndash; 5)</p> <p>&nbsp;</p> <p>15.Instrumentarka u Operacijskom traktu Klinike za kirurgiju &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>16.Laboratorijski tehničar u Kliničkom Zavodu za patologiju, citologiju i sudsku</p> <p>&nbsp; &nbsp; medicinu &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>17.Za&scaron;titar - fizička za&scaron;tita u Službi za&scaron;tite &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>18.Servirka u Službi za prehranu bolesnika &ndash; 3 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>19.Spremačica u Odsjeku za higijensko održavanje prostorija Službe za tehničke</p> <p>&nbsp; &nbsp; djelatnosti &ndash;2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Op&scaron;irnije na&nbsp;<a title="SKB MOSTAR " href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=11002" rel="noopener" target="_blank">LINKU</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-skbmostar.jpgGospodarstvo eurozone palo i u rujnuhttp://grude.com/clanak/?i=360389360389Grude.com - klik u svijetSat, 24 Sep 2022 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-24-gospodarstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijednosti indeksa niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Poslovna aktivnost u eurozoni ponovo je pala u rujnu, treći mjesec zaredom, u okruženju sve izraženijih cjenovnih pritisaka na gospodarstvo i standard građana, pokazalo je u petak mjesečno izvje&scaron;će S&amp;amp;P Globala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u rujnu za 0,7 bodova u odnosu na kolovoz, na 48,2 boda, i na najnižoj je razini u 20 mjeseci, objavila je istraživačka tvrtka S&amp;amp;P Global.</p> <p><br /><br />Vrijednosti indeksa niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.</p> <p><br /><br />Kada se isključe brojke iz razdoblja kada su aktivnosti bile obustavljene zbog strogih pandemijskih ograničenja, rujansko slabljenje PMI-ja najveće je od 2013. godine, ističu u S&amp;amp;P Globalu.</p> <p><br /><br />Pad je produbljen i u proizvodnom i uslužnom sektoru, a dodatno je oslabila i potražnja, treći mjesec zaredom, pritisnuta većim tro&scaron;kova života i sve izraženijim pesimizmom.</p> <p><br /><br />Najteže je u Njemačkoj čiji je PMI u rujnu bio na najnižoj razini od svibnja 2020., uz najveći pad aktivnosti u uslužnom sektoru u ne&scaron;to vi&scaron;e od 13 godina.</p> <p><br /><br />Pala je i aktivnost u industriji, žili kucavici njemačkog gospodarstva, iako ne&scaron;to blaže nego u kolovozu zahvaljujući ublaženim poremećajima u opskrbnim lancima, navodi se u izvje&scaron;ću.</p> <p><br /><br /><strong>Izgledna recesija</strong><br /><br />Na razini eurozone nagli rast cijena energije dodatno je povećao tro&scaron;kove kompanija i ograničio proizvodnju u nekim slučajevima, pa indeksi koji iskazuju kretanje cijena signaliziraju opetovano pojačavanje inflatornih pritisaka.</p> <p><br /><br />- Recesija u eurozoni vrlo je izgledna budući da tvrtke izvje&scaron;ćuju o sve lo&scaron;ijim uvjetima poslovanja i o jačanju cjenovnih pritisaka povezanih s naglim rastom tro&scaron;kova energije, rekao je <strong>Chris Williamson</strong>, glavni poslovni ekonomist u S&amp;amp;P Global Market Intelligenceu.</p> <p><br /><br />- Prva procjena PMI-ja ukazuje na pad gospodarstva od 0,1 posto u trećem kvartalu, dodaje Williamson.</p> <p><br /><br />Zaposlenost je porasla istim tempom kao i u kolovozu, kada je rast bio najslabiji u 17 mjeseci, &scaron;to prema tumačenju S&amp;amp;P Globala odražava sve veću suzdržanost poslodavaca u zapo&scaron;ljavanju.</p> <p><br /><br />U takvim su uvjetima očekivanja poslovnih čelnika za idućih 12 mjeseci naglo pogor&scaron;ana, kliznuv&scaron;i na najnižu razinu od svibnja 2020. Kada se isključi pandemijsko razdoblje, na najnižoj je razini od studenoga 2012. godine.</p> <p><br /><br />Daleko najveće pogor&scaron;anje zabilježeno je u Njemačkoj dok su u Francuskoj očekivanja blago pobolj&scaron;ana, pokazuje izvje&scaron;će.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-24-gospodarstvo.jpgU Hercegovinu stigli prvi radnici iz Nepala! Gazda: Radnicima iz BiH plaće više nisu problem, ali opet odlazehttp://grude.com/clanak/?i=360354360354Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-22-22-nepalci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Trenutno imamo gradilište u Radešinama i s obzirom da nismo mogli ispoštovati ugovorene stvari, morali smo angažirati ljude izvan BiH, jer u Konjicu, pa i dalje, nema dovoljno stručnog građevinskog kadra koji bi mogao obaviti ugovorene radove''...<p>&nbsp;</p> <p>... rekao je za <a href="https://radiokonjic.ba/">Radio Konjic</a> Salih Mustafić, voditelj gradili&scaron;ta.</p> <p><br /> <br /> Naime, firma Bujice je angažirala 12 radnika i jednog kuhara iz Nepala, za rad na gradili&scaron;tu, odnosno u restoranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi smo bili prinuđeni da uvezemo radnike iz Nepala, i cijeli taj proces trajao je pet, &scaron;est mjeseci, ali smo uspjeli sve procedure zavr&scaron;iti i radnici su počeli svoj radni angažman'', rekao je Mustafić.</p> <p><br /> <br /> Ističe da su s radnicima potpisali ugovor na godinu dana, a ukoliko bude potrebe, postoji mogućnost i da se produži.</p> <p><br /> <br /> Naveo je kako nije u mogućnosti govoriti ovisini satnice i plaćama, ali da je ista ugovorena na zadovoljstvo obje strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konjički radio navodi kako su radnici zadovoljni uvjetima rada i boravkom u Konjicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nije mi bilo te&scaron;ko odlučiti se da dođem u BiH, jer sam prije dolaska u Konjic, osam godina radio u Kataru i Saudijskoj Arabiji. Zadovoljan sam uvjetima rada i sviđa mi se ovdje'', kazao je Grande Gurung, a istog mi&scaron;ljenja je i njegov kolega Damai Kami.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zadovoljan sam ovim poslom i sretan sam ovdje'', rekao je Kami.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mustafić kaže kako će problem nedostatka radne snage biti jo&scaron; izraženiji navodeći da država mora poduzeti određene korake kako bi se posljedice ublažile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Bit će to jo&scaron; veći problem, ako država ne&scaron;to ne poduzme. Je li to kroz smanjenje doprinosa prema radnicima, zatim veliki je teret i na firmama, a veliki su i prohtjevi radnika. Tu je i problem manjka &scaron;kolovanih ljudi, odnosno zanatlija u BiH'', rekao je Mustafić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje odlaze li radnici iz BiH odlaze, jer nisu dovoljno plaćeni, Mustafić je kazao da je to možda nekada bio problem, ali sada nije sigurno.</p> <p><br /> <br /> ''To je nekada možda bio slučaj, ali sada, mislim da ljudi odlaze jer misle da će tamo negdje biti bolje, ali nije ni tamo sjajno'', istaknuo je Mustafić za Radio Konjic.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-22-22-nepalci.jpgToni Milun savjetuje kako prebroditi krizuhttp://grude.com/clanak/?i=360351360351Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-22-toni-milun.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobro je podsjetiti ljude da trenutačna kriza neće trajati vječno, ističe Milun.<p>&nbsp;</p> <p>Njegove instrukcije iz matematike na YouTubeu pregledane su vi&scaron;e od 50 milijuna puta, a u javnosti je već godinama prisutan kao zagovornik bolje financijske pismenosti građana. Profesor i financijski vloger <strong>Toni Milun</strong> u emisiji "<a title="HRT" href="https://magazin.hrt.hr/zabava/toni-milun-omiljeni-profesor-matematike-9710548" target="_blank">U svom filmu</a>" na <strong>HRT</strong>-u govorio je o tome jesu li Hrvati financijski pismeni i kako upravljati vlastitim financijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrvati nisu ba&scaron; financijski pismeni, vi&scaron;e smo neodgovorni, iako prema posljednjem istraživanju OECD-a, Hrvati su po financijskom znanju malo iznad prosjeka, ali lo&scaron;i smo po pona&scaron;anju poput impulzivne kupnje i stavovima, rekao je Toni Milun govoreći o tome jesu li Hrvati financijski pismeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo prosječnu plaću koja se ne čini lo&scaron;a, no većina građana ne uspijeva spojiti kraj s krajem i ide u minus te se zadužuje. Milun, govoreći o ključnim problemima s kojima se susreće prosječan građanin Hrvatske, kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prosječna plaća može zavarati, medijalna plaća bolji je pokazatelj, a s medijalnom plaćom u Hrvatskoj doista je te&scaron;ko proživjeti mjesec, pogotovo uz postojeću inflaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro je podsjetiti ljude da trenutačna kriza neće trajati vječno, ističe Milun.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p><strong style="background-color: initial;">Recepti kako preživjeti krizu</strong></p> <p>Osim nekih praktičnih svakodnevnih mogućnosti u&scaron;tede, Milun savjetuje ljudima da ulažu u vlastito znanje i razmotre dodatne mogućnosti zarade. Naglasio je nužnost cjeloživotnog obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za nekoliko godina nestat će neka zanimanja koja su danas sasvim uobičajena, poput vozača kamiona, upozorio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Danas imamo toliko toga, dostupni su brojni tečajevi, mogućnosti za obrazovanje su puno veće nego prije i svi ćemo morati mijenjati se i ulagati u sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući podatak da ljudi visoko pozicioniraju novac na ljestvici vrijednosti, odmah iza zdravlja i obiteljskih odnosa, rekao je da njemu novac nije primaran, nego je uvijek rezultat rada i nije motivator. Motivator mu je neki zanimljiv zadatak koji mora ispuniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad sam shvatio da roditelji ne znaju kako dobro rasporediti djecu na svojim poreznim karticama i da zbog toga plaćaju vi&scaron;e poreza, to mi je bio motivator da se zapitam mogu li ne&scaron;to napraviti, danas postoji besplatna aplikacija koja se zove Toni Milun i sadržava korisne kalkulatore za kvalitetnije upravljanje osobnim financijama.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novac je zaista važan i za međuljudske odnose, slaže se Milun i ističe važnost novca, pogotovo u vrijeme visoke inflacije koja je sada iznad 12 posto godi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako vam plaća nije narasla 10-12 posto, živimo realno slabije nego pro&scaron;le godine, nagla&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o svojim studentskim danima, rekao je da nije bilo lako u skromnim uvjetima kakvi su bili ispočetka. Radio je brojne studentske poslove da zaradi novac, a prona&scaron;ao se u davanju instrukcija iz matematike i fizike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poticaj nekada&scaron;njeg studenta, a danas poslovnog partnera <strong>Nikole Mujdžića Re&scaron;čića</strong> 2011. počeo je snimati videoinstrukcije i tako je do sada snimio gotovo 2000 videa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Milijuni pregleda videoinstrukcija iz matematike</strong></p> <p>- Matematika je te&scaron;ka, zato &scaron;to se ona nadograđuje i potrebno je sustavno učenje, a danas u doba Instagrama sve bismo na brzinu, matematika ne može tako, ako propustimo neko gradivo, primjerice rje&scaron;avanje jednadžbi u 6. razredu osnovne &scaron;kole, u 8. razredu nećemo to znati primijeniti na izračunavanje volumena prizme, rekao je komentirajući da njegove besplatne videoinstrukcije iz matematike trenutačno imaju 20 000 - 30 000 pregleda dnevno.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za videoinstrukcije dostupne na YouTube kanalu dobio je nagradu Ponos Hrvatske. Kao zanimljivost Milun ističe da zna i neke ljude koji su se u zreloj dobi poželjeli znanja iz matematike i gledaju ih za svoj užitak.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući da su svi njegovi materijali besplatni, objasnio je da je već imao stalan posao kada je počeo snimati videa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radio sam to jer mi se činilo zanimljivo, a onda su mi se priključili i studenti. Nisam očekivao, ali nakon nekog vremena počele su mi se javljati tvrtke koje su željele pokloniti radionicu financijske pismenosti svojim zaposlenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moj poslovni model, koji zapravo i ne postoji, jest - dati se u ne&scaron;to i poslije će se javljati tvrtke ili pojedinci kojima je potrebno to znanje, navodi Milun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, financijama se počeo baviti kada je podignuo kredit u &scaron;vicarskim francima, ne znajući &scaron;to može očekivati u budućnosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz Hrvatske udruge banaka priopćili su da su građani krivi jer nemaju dovoljno znanja, navodi Milun i kaže da je tada počeo obilaziti poslovnice banaka i postavljati ekonomski jednostavna pitanja službenicima u bankama na koja su oni trebali znati odgovoriti. Na samo 10% pitanja dobio je ispravne odgovore, navodi, a obi&scaron;ao je 13 banaka.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>O tome je snimio video, no jedan je novinar, prenoseći njegov video, ispustio dvije riječi pa su ga iz Hrvatske udruge banaka prozvali &scaron;arlatanom.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sutradan sam odlučio iskoristiti cijelu situaciju za ne&scaron;to dobro. Informirao sam se i prikupio toliko znanja da me to dovelo do vlastite televizijske emisije "<strong>Financijalac" </strong>i profesionalno me odvelo u drugi smjer, navodi.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p><strong>"Prvo plati budućem sebi" <br /></strong></p> <p>Prema podacima, 50 posto građana Hrvatske je u minusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dok ulazimo u minus živimo malo iznad svojih mogućnosti, međutim taj minus će nas vječno zakopati, osoba koja je 10.000 kn u minusu, tijekom godine plati 1000 kuna kamate. Ona će, dok ne otplati minus, zapravo živjeti ispod svojih mogućnosti, ali prisilno, ističe Milun.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato je važno steći suprotnu naviku - ulaganja u svoju budućnost, bez obzira na to radi li se o ulaganju u investicijski fond ili u dobrovoljnu mirovinsku &scaron;tednju, odmah od prve plaće, kaže Milun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to se znanje ni uspjeh ne može steći preko noći, nego sustavnim radom, tako isto je i s bogaćenjem, ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zaista mislim da se iz svega može izvući ne&scaron;to pozitivno, kad prolazimo te&scaron;ke trenutke samo želimo da oni prođu, ali da nisam bio u te&scaron;koj financijskoj situaciji, nikada ne bih držao instrukcije kroz koje sam toliko naučio o učenicima koji slabije znaju, kako njima prenijeti znanje i tako kad sam počeo snimati videa, bio sam spreman, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bez obzira na sve krize, svijet ide naprijed, u prosjeku svake godine živimo 1-2 posto bolje nego prethodne, dolaskom krize malo to potone, ali nakon toga se opet dižemo i idemo naprijed, zaključio je Milun.</p> </div> <p>&nbsp;</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-22-toni-milun.jpgU 50. godini iznenada preminuo poznati građevinski poduzetnik http://grude.com/clanak/?i=360294360294Grude.com - klik u svijetMon, 19 Sep 2022 21:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-19-tomislav-skara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Splitu je iznenada u pedesetoj godini umro Tomislav Škara, vlasnik poznate građevinske tvrtke "Franto", piše Zadarski.hr.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kara je bio na putu kada mu je pozlilo, prevezen je u splitsku bolnicu, ali ga liječnici nisu uspjeli spasiti.</p> <p>Osnovao je i vodio građevinsku tvrtku koja je, među ostalim, dugi niz godina u Zadru održavala javne prometnice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-19-tomislav-skara.jpgOživljava li 'žuto zlato' ponovno? Za hercegovački duhan zainteresirani British American Tobacco i Philip Morrishttp://grude.com/clanak/?i=360241360241Grude.com - klik u svijetSat, 17 Sep 2022 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-duhan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zlatno doba duhanske industrije u BiH koje su ugasili svjetski duhanski divovi preuzevši tržište je dio povijesti uništene industrije u Bosni i Hercegovini i potencijal turističke ponude za koju se tek treba izboriti.<p>&nbsp;</p> <p>Ovo je tema koja se aktualizirala povodom obilježavanja 70 godina od utemeljenja duhanskog instituta u Mostaru gdje su oživjela sjećanja na zlatno doba duhanske proizvodnje i analiziralo njeno ga&scaron;enje, te iznijele ideje za očuvanje tradicije koja bi mogla biti turistički brend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesor na poljoprivrednom i prehrambenom fakultetu u Sarajevu Hamid Ćustović koji je prvi posao imao na Duhanskom institutu u Mostaru taj period smatra jednim od najljep&scaron;ih u karijeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Duhanari su bili posebni u svakom pogledu, ne samo sa stanovi&scaron;ta proizvodnje nego i sa stanovi&scaron;ta njihovog načina razmi&scaron;ljanja, pristupa, organiziranja posla i svega ostalog. To je bila monopolska kultura koja je dozvoljavala razvoj i koja je napredovala dugo godina, međutim opstanak duhana, nažalost nije vi&scaron;e mogao da se održi. Do&scaron;le su nove tehnologije i pristupi, novi brendovi cigareta i tome slično, a mi u to vrijeme nismo dobili dovoljno podr&scaron;ke da bi prevladali tu situaciju i morali smo da zatvorimo sve kapacitete koji nisu bili mali i da se integriramo i spojimo s tada&scaron;njim Hepokovim istraživačko- razvojnim centrom, kada smo osnovali Institut za poljoprivredu i razvoj", kaže Ćustović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjećajući se tog perioda koji je kako kaže za njega bio poseban u svakom pogledu je zahvalan entuzijastima koji čuvaju tradiciju i kulturu duhana koja je imala veliki značaj u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nažalost tip duhana kojega smo mi proizvodili u Hercegovini vi&scaron;e nije konkurentan na trži&scaron;tu. Zna se da monopol drže velike kompanije i proizvođači stvaraju različite ukuse cigareta i tome slično, a na&scaron; orijentalni duhan nije mogao tome da se prilagodi. Bilo je poku&scaron;aja ovdje da se također uključimo u proizvodnju novih sorti duhana. Taj poku&scaron;aj je bio uspje&scaron;an u Posavini ali ni to se nije uspjelo održati, jer nismo priveli kra&scaron;ka polja kulturi, nije do&scaron;lo do procesa navodnjavanja, nismo imali dobru organizaciju. Mislim da duhanska industrija nije bila zainteresirana da zadrži ovu vrstu duhana i ovaj brenda. Po mom mi&scaron;ljenju je duhanska industrija upropastila proizvodnju duhana na području Hercegovine i ljudi su ostali bez te proizvodnje koja je njima život značila", kaže Ćustović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjeća da je proizvodnja duhana održala Hercegovinu, a najvi&scaron;e siroma&scaron;nije kr&scaron;ko područje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Tada je duhan bio zlata vrijedan, jer se nije morao odmah prodavati na trži&scaron;tu. Mogao se sačuvati za sljedeću godinu i osigurati bolju cijenu. Toga danas nema i naravno da je to sve platio ruralni razvoj i ostanak ljudi na selu i život uopće koji se potpuno promijenio nažalost", zaključio je sarajevski profesor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dugogodi&scaron;nji direktor Instituta i istraživačkog razvojnog centra HEPOK Vladimir Trninić podsjeća da je u povijeti ljudskog dru&scaron;tva bilo perioda kad jedna kultura dominira, ne samo pokrajinom, državom, kontinentom, nego svijetom i da je to u jednom periodu bio i duhan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U jednom periodu je duhan u svjetskim razmjerima bio kultura broj jedan, a Hercegovina je imala tu sreću da je kod nje taj period trajao dosta dugo i duhan je kao robna kultura ostvario mogućnost da su mnoge generacije hercegovačke djece zavr&scaron;ile &scaron;kole, postali veliki znanstvenici i nosioci života u svojoj, ali i ostalim regijama. Ta sreća nažalost 60-tih godina pro&scaron;log stoljeća počinje jenjavati, tako da smo sad do&scaron;li u situaciju u kojoj je duhan sporedna kultura u kojoj nema nekih velikih angažmana ljudi i stanovni&scaron;tva", rekao je Trninić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru Marko Ivanković ističe kako je jako mali broj povr&scaron;ina duhana danas u na&scaron;oj zemlji i da se svodi na svega desetke hektara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Informacije koje sam dobio prije par dana vezano za ukupnu proizvodnju na sjeveru, dakle virdžinskih duhana svela se na 5 hektara u Ora&scaron;ju, &scaron;to je zanemarivo, 50-ak hektara u Bijeljini i u Gradačcu desetak hektara. Dakle ukupno kad pogledate BiH i na&scaron; hercegovački tip duhana i virdžiniske tipove to je proizvodnja u izumiranju i te povr&scaron;ine su svedene na minimum minimuma", kazao je Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga se pokrenula inicijativa u cilju očuvanja tradicije da se u Hercegovini duhan proizvodi kao turistički proizvod u ograničenoj seriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je izvanredna ideja koju poku&scaron;avamo realizirati mi kao nositelji znanstveno-istraživačkog rada u duhanu. Ideje smo plasirali prije svega prema donatorima, cilj je zaokružiti tu proizvodnju i uzeti stvar u svoje ruke. Nama je ciljna grupa za trži&scaron;te rezani duhan koji će biti u različitim pakiranjima od 40, 80, 100,150 grama i mislim da ima svoju trži&scaron;nu ni&scaron;u", kaže Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrdi da su već zainteresirale velike kompanije British American Tobacco i Philip Morris, ali će se vidjeti &scaron;ta će biti od toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"S druge strane Mediteranski agronomski institut iz Barija priprema jedan projekt vezan za na&scaron; duhan, jer su na jugu Italije također uzgajali na&scaron;u sortu i zvali su je Ercegovina. Povezali smo se njima i mislim da ćemo idućih godina napraviti taj projekt i da on ima svoju trži&scaron;nu ni&scaron;u kao premium proizvod, turističke potro&scaron;nje, kao lokalna sorta. On ne može biti konkurencija velikim proizvođačima i može biti jedan unikatni lokalni proizvod za koji se treba izboriti u narednim godinama", objasnio je Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nadi da će se uspje&scaron;no realizirati ta priča on se osvrnuo i na period osnivanja Duhanskog instituta kada su na području BiH djelovale tri tvornice duhana i činjenicu da su sve uga&scaron;ene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U duhanu je sve određeno, duhan je svugdje u svijetu monopol držao, a duhana može biti u primarnoj proizvodnji koliko želi država, i ako ga ne želi nimalo neće ga biti. Dakle sve je određeno i trži&scaron;ta nema. Dolaskom trži&scaron;nih uslova u gospodarstvo BiH većina duhanskih stanica je uga&scaron;ena, a zadnja je uga&scaron;ena u Stocu 2012. godine. Po zakonu se ne možete uzgajati duhan ako nema ugovora za proizvodnju &scaron;to se odnosi i na tvornice. Naravno te tvornice nisu mogle izdržati svjetsku konkurenciju British American Tobacco i Philip Morris i drugih tako da su one zapravo kupljenje od velikih duhanskih divova, a ja bih rekao da je zapravo kupljeno trži&scaron;te jer su one zatvorene i ne proizvode. To je sudbina malih na trži&scaron;tu velikih", zaključio je direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru, pi&scaron;e <a href="https://www.klix.ba/biznis/privreda/kako-su-svjetski-giganti-ugasili-duhansku-proizvodnju-u-bih-i-preuzeli-domace-trziste/220916133" target="_blank">Klix</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-duhan.jpgKvadrat stana u BiH skuplji za 635 maraka u odnosu na 2018.http://grude.com/clanak/?i=360235360235Grude.com - klik u svijetSat, 17 Sep 2022 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-23-018_zgrada_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog nedostatka raspoloživih nekretnina, ali i velikog rasta njihovih cijena, smanjuje se broj prodanih stanova na području Federacije BiH.<p><br /> <strong>Sarajevo, Mostar, Tuzla</strong></p> <p><br /> <br /> Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u drugom tromjesečju ove godine na području Federacije BiH prodana su 232 stana ukupne povr&scaron;ine 14.125 četvornih metara, od čega u Sarajevu 58, a u ostatku entiteta 174 stana. Broj prodanih novih stanova u FBiH je u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječan broj prodanih novih stanova u 2021. godini manji za 8,9 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine manji je za 8,7 posto. Korisna povr&scaron;ina prodanih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na prosječnu korisnu povr&scaron;inu u 2021. godini veća je za 4,4 posto, a u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine veća za 6,8 posto. Isti podaci pokazuju kako je prosječna cijena prodanih novih stanova u drugom tromjesečju ove godine na području ovog bh. entiteta veća za 13 posto u odnosu na prosječnu cijenu prodanih novih stanova u 2021. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna cijena novih stanova početkom ove godine iznosila je 2248 KM po četvornom metru. Usporedbe radi, cijena novih stanova u 2018. godini iznosila je 1613 KM. Prema izvje&scaron;ću o stanju trži&scaron;ta nekretnina u Federaciji BiH za 2021. godinu, prosječna cijena stana na sekundarnom trži&scaron;tu (stara gradnja) u Federaciji BiH iznosila je 1765 KM po m&sup2;. Najveći obujam prometa stanova u 2021. godini registriran je u Novom Gradu Sarajevo, Novom Sarajevu, Centru Sarajevo, Tuzli, Ilidži, Zenici i Mostaru. Sukladno raspoloživim podacima za 2021. godinu, u Federaciji BiH prosječna cijena stana bila je veća za 10% u odnosu na 2020. godinu. Najvi&scaron;e prometovane cijene stanova u Federaciji BiH tijekom 2021. godine su na području općina Centar Sarajevo i Stari Grad Sarajevo, s prosječnom cijenom od 2550 KM po m&sup2;. Najvi&scaron;a ostvarena cijena stana u Federaciji BiH prodanoga u 2021. godini je na području općine Novi Grad Sarajevo i iznosila je 605.000 KM, a korisna povr&scaron;ina tog stana je 155 m&sup2;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Federalnog zavoda za statistiku objasnili su da je prosječna cijena novih prodanih stanova u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine veća za 8,9 posto. - Ukupni indeks proizvođačkih cijena u građevinarstvu i stanogradnji u FBiH u drugom tromjesečju 2022. godine je u usporedbi s prethodnim tromjesečjem veći za 2,7 posto - istaknuli su iz Federalnog zavoda za statistiku.</p> <p><br /> <br /> <strong>Materijal poskupio</strong></p> <p><br /> <br /> Promatrano prema vrsti građevinskih radova, u istom razdoblju indeks cijena za arhitektonske i građevinske radove veći je za 3,1 posto, za vodoinstalaterske i kanalizacijske radove veći je za 1,5 posto, za elektroinstalacijske radove veći je za 1,2 posto, a za strojarsko-instalacijske radove indeks cijena veći je za 1,1 posto. Vrijednost ugovorenih građevinskih radova u inozemstvu u drugom tromjesečju 2022. godine u odnosu na drugo tromjesečje protekle godine veća je za 2,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost izvr&scaron;enih građevinskih radova u inozemstvu u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine manja je za 1,3 posto. Od ukupne vrijednosti izvr&scaron;enih radova u inozemstvu u prvih &scaron;est mjeseci 2022. godine, najveći dio odnosi se na zemlje Europe, i to 99,6 posto. Udio objekata visokogradnje u ukupno izvr&scaron;enim građevinskim radovima iznosi 41,7 posto, a udio objekata niskogradnje 58,3 posto. Isti podaci pokazuju kako je broj prodanih novih stanova u prvom tromjesečju 2022. godine u odnosu na prosječan broj prodanih novih stanova u 2021. godini bio veći za 4 posto, a u odnosu na prvo tromjesečje 2021. godine za 3,9%, pi&scaron;e Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-23-018_zgrada_1.jpgHOTEL AMABASADOR Splitski turizam visoke klase dobio je izvanredno pojačanje u svojoj ponudihttp://grude.com/clanak/?i=360226360226Grude.com - klik u svijetFri, 16 Sep 2022 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-16-hotel-ambasador5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>OTVOREN LUKSUZNI HOTEL AMABASADOR.<p><br />Splitski turizam visoke klase dobio je izvanredno pojačanje u svojoj ponudi &ndash; hotel Ambasador primio je svoje prve goste pro&scaron;loga tjedna. Pravi dragulj u kruni hotelske ponude grada, splitski je Ambasador od početka osmi&scaron;ljen kao spona koja povezuje urbanitet velikog gradskog sredi&scaron;ta i nedirnute ljepote dalmatinskih otoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozicija u srcu grada, na &scaron;etnici s koje se idealno vidi najljep&scaron;a splitska panorama te 'puca' pogled na luku i cijeli splitski arhipelag, razlozi su zbog kojih je obnova Ambasadora - u prvoj inkarnaciji klasičnog djela moderne iz 1937. godine arhitekta Josipa Kodla &ndash; bila od početka pod ogromnim povećalom javnosti. &nbsp;'Stari' je Ambasador bio dijelom kolektivne memorije grada i svaka je promjena neminovno izazivala interes.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ambasador će ponuditi doista vi&scaron;e nego ijedan hotel u bližem okruženju: projekt <strong>Nore Roje,</strong>&nbsp;<strong><strong>Nene Kezića i Emila &Scaron;verka</strong></strong>&nbsp;kategoriziran je kao 5*, sa 101 sobom (uključujući tri apartmana) - od kojih svaka ima otvoreni pogled na grad ili luku. Smje&scaron;ten je na Zapadnoj obali koja spaja Rivu i Dioklecijanovu palaču s jedne, te nautičku ACI marinu, najljep&scaron;e gradske plaže i &scaron;umoviti Marjan s druge strane. Svojim luksuznim, ali decentnim i prije svega udobnim uređenjem poziva na opu&scaron;tenost i prožimanje s duhom Splita, kao srca mediteranskog <em>lifestylea</em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><strong>Interijer </strong></strong>(koji potpisuje <strong><strong>Pero Vuković iz studija ARHIV</strong></strong>) je kreiran uz posebnu pažnju prema prirodnim materijalima. U ključnim akcentima donosi priču o tradiciji i ekskluzivitetu Ambasadora. Tako su, primjerice svi prostori u hotelu, od <em><em>lobbyja</em></em>&nbsp;do soba, dekorirani tipično splitskim povijesnim ili novijim prizorima koje je objektivom zabilježio ili prikupio splitski foto kroničar <strong><strong>Feđa Klarić. </strong></strong>Recepcijski pult, ručni je rad slavonskih majstora stolara, izrađen od crnog hrasta, tzv. Abonosa, izronjenog s dna rijeke Save, starog 1850 godina. Tu je i posveta arhitektonskoj povijesti Hrvatske u vidu stolica koje je oblikovao Bernardo Bernardi, uz niz drugih detalja koje će primijetiti izvježbano oko. Dizajn soba osmi&scaron;ljen je u vrhunskim materijalima i smirujućim neutralnim tonovima koji neće konkurirati vječno živom prizoru izvana. Zajednički prostori orijentirani su konceptualno 'na van', prema onome &scaron;to je najveće bogatstvo Ambasadora &ndash; moru i gradu, od kojih goste dijeli tek uski pojas &scaron;etnice, te na taj način komuniciraju i sa &scaron;etačima, postajući integralni dio gradskog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu hotela nalazi se <strong><strong>Restoran</strong></strong>&nbsp;<strong>M</strong><strong>&eacute;</strong><strong>diteran</strong><strong>&eacute;</strong><strong>e</strong>&nbsp;s ukupno 210 mjesta koji će pod vodstvom chefa Ivice Katića nuditi najbolje od mediteranske kuhinje &ndash; od Libanona do Gibraltara, uz kori&scaron;tenje domaćih organskih namirnica lokalnih OPG-ova i malih proizvođača kao garancije kvalitete proizvoda. Odmah pored je <strong><strong>Bar Split</strong></strong>&nbsp;u kojem dominira impozantni &scaron;ank s odličnim izborom pića, a udobni interijer poziva na druženje. Atraktivnoj ponudi doprinosi i terasa s najljep&scaron;im pogledom, stoga će zasigurno ovaj bar postati i omiljeno okupljanje i brojnih Splićana i Splićanki.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><strong>Otvoreni bazen</strong></strong>&nbsp;s pogledom na grad i luku te pripadajući <strong><strong>Pool bar</strong></strong>&nbsp;jo&scaron; je jedna u nizu efektnih hotelskih prednosti, a posebnost je Ambasadora i multifunkcionalni konferencijski centar kapaciteta 80 osoba. Koncipiran prije svega za poslovna događanja visokog profila, dok je<em><em>&nbsp;</em></em><strong><em><strong><em>rooftop</em></strong></em></strong><strong><strong>&nbsp;bar</strong></strong>&nbsp;zami&scaron;ljen kao ekskluzivni prostor privatnih događanja, za manji broj osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel, dakako, nudi i cijeli niz <em><em>beauty</em></em>&nbsp;i spa usluga na 500 četvornih metara <strong><strong>Hacelia Wellness &amp; Spa</strong></strong>, čiji je koncept osmislila konzultanska <strong><strong>tvrtka Vita Vitalis</strong></strong>. Gostima nudi različite tretmane lica, tijela i kose, masaže, sve uz pomoć ekskluzivne prirodne kozmetike, te izdvojeni fitness centar s cardio spravama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedna značajka po kojoj će se Ambasador isticati u aktualnoj splitskoj hotelskoj ponudi jest <strong><strong>garažni prostor</strong></strong>&nbsp;&scaron;to je rijetkost za hotel u centru grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kako je izgradnja hotela trajala dulje od predviđenog, u najvećoj mjeri usporena poremećajima na globalnom trži&scaron;tu uzrokovanima Covid krizom, tako je i projekt, vrijedan vi&scaron;e od 35 milijuna EUR, bio iznimno zahtjevan za finalizaciju &ndash; kažu u menadžmentu hotela, zahvaljujući svim sudionicima ovoga procesa koji su doveli hotel Ambasador do otvaranja u ovoj turističkoj sezoni. No, trži&scaron;na pozicija ovoga, doista iznimnog hotela, ne sugerira pretjeranu ovisnost o sezonskim kretanjima. Ambasador je osmi&scaron;ljen i izgrađen kako bi tijekom cijele godine ponudio samo najbolje od onoga &scaron;to nudi Split, Dalmacija i Hrvatska &ndash; opu&scaron;teni luksuz, decentnu ljepotu iznutra koja podcrtava onu rasko&scaron;nu izvana, gastronomske vrhunce uz najbolje domaće sastojke, identifikaciju s jedinstvenom destinacijom na turističkoj karti svijeta kakva Split jest&hellip; ukratko, superiorni doživljaj Mediterana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-16-hotel-ambasador5.jpgPeradarstvom se bavi više od 20 tisuća ljudi u BiH, kroz udrugu poslano pismo političarima!http://grude.com/clanak/?i=360208360208Grude.com - klik u svijetThu, 15 Sep 2022 22:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-15-koka_kokoska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruga peradara FBiH, u skladu s odlukom Upravnog odbora, pozvala je sve političke subjekte iz FBiH, koji pretendiraju biti dijelom vlasti nakon Općih izbora 2022., na razgovor i upoznavanje s izbornim programom iz oblasti poljoprivrede, s naglaskom na peradarstvo.<p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge su naglasili kako peradarstvo predstavlja jedan od najuređenijih segmenata poljoprivredne proizvodnje u BiH, u kojem je izravno zaposleno vi&scaron;e od 20.000 ljudi, a koji kroz PDV i druge obaveze godi&scaron;nje uplati u državnu blagajnu vi&scaron;e od 45 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zauzvrat, država u nedovoljnoj mjeri skrbi o ovoj važnoj poljoprivrednoj grani, &scaron;to je peradarstvo dovelo na rub egzistencije. Pogođeni aktualnom krizom i enormnim divljanjem cijena žitarica, cijena pilećeg mesa prelazi realne granice potro&scaron;ačke izdržljivosti u BiH, &scaron;to u nepovoljan položaj dovodi i proizvođače i potro&scaron;ače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kako bi se prejudicirali neželjeni scenariji i osigurala bolja budućnost u ovom sektoru, potrebna je strate&scaron;ka dimenzija kroz politiku poljoprivrede. Stoga, želimo u duhu institucionalizma razgovarati sa svim zainteresiranim političkim subjektima u FBiH, kako bi se pravovremeno upoznali s programima koji se odnose na problematiku koja pogađa na&scaron; sektor", naveli su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;eno je kako je Udruga peradara FBiH nepolitička organizacija koja neće favorizirati niti jednu političku opciju pristranim djelovanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;to ne znači da nećemo, kao članovi udruge i proizvođači, pojedinačno imati svoj stav. Naprotiv. Po&scaron;tovani predstavnici političkih stranaka, budite slobodni obratiti nam se putem e-maila udruzenje.peradara.fbih@gmail.com kako bi dogovorili i realizirali sastanak na navedenu temu. Ignoriranje na&scaron;eg poziva ćemo, također, shvatiti kao poruku", zaključili su.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-15-koka_kokoska.jpgŽZH isplatila 685.595,29 KM poticaja za animalnu proizvodnjuhttp://grude.com/clanak/?i=360192360192Grude.com - klik u svijetThu, 15 Sep 2022 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-31-kraljevic_zzh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz proračuna Županije Zapadnohercegovačke danas je isplaćena novčana potpora za animalnu proizvodnju u visini od 685.595,29 konvertibilnih maraka.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Kako su potvrdili iz Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke od navedenog iznosa za uzgoj muznih krava isplaćeno je 145.200 konvertibilnih maraka, dok je iznos novčane potpore za držanje pčelinjih dru&scaron;tava isplaćen u visini od 142.856 konvertibilnih maraka.<br /><br /></p> <p>Uz navedeno iz županijskog proračuna je isplaćeno i 96.283,20 konvertibilnih maraka za uzgoj brojlera, jednodnevnih pilića i uzgoj koka nesilica za proizvodnju konzumnih jaja. Novčana potpora za proizvodnju svježeg ovčjeg i kozjeg mlijeka &nbsp;iznosi 63.020,88 konvertibilnih maraka , dok je za uzgoj rasplodnih krmača izdvojeno 8.800 konvertibilnih maraka.<br /><br /></p> <p>Za nabavku mehanizacije poljoprivrednicima na području Županije Zapadnohercegovačke je isplaćeno 135.368,41 konvertibilnih maraka, a za proizvodnju u plastenicima i staklenicima 43.066,80 konvertibilnih maraka. Uz navedeno iz županijskog proračuna je danas isplaćena i 51.000 konvertibilnih maraka poticaja koji se između ostaloga odnose na sufinanciranje proizvodnje povrća u za&scaron;tićenom prostoru, financijsku pomoć za poljoprivrednu proizvodnju&hellip;<br /><br /></p> <p>Ovim potezom Vlada ZHŽ-a nastavila je praksu isplate poticaja za poljoprivrednu proizvodnju u godini za koju su namijenjeni, a iznosi novčanih potpora na gotovo svim stavkama su uvećani &scaron;to je rezultat Izmjena i dopuna Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za 2022. godinu koje su usvojene pro&scaron;li mjesec.<br /><br /></p> <p>Prilikom obrazlaganja Izmjena i dopuna Proračuna Županije Zapadnohercegovačke na sjednici Skup&scaron;tine ŽZH dopredsjednik Vlade ŽZH i ministar financija Toni Kraljević je istakao kako su tekući prijenosi za poljoprivredu i ruralni razvitak s 1.700 000,00 KM podignuti na 2.000 000,00 KM. Podsjetimo, pro&scaron;le godine za uzgoj muznih krava izdvojeno je 108.000 KM, proizvodnju svježeg ovčjeg i kozjeg mlijeka 40.501 konvertibilnih maraka. Za držanje pčelinjih dru&scaron;tva poticaji su lani iznosili 119.928 konvertibilnih maraka, a za nabavku mehanizacije 51.289,30 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-31-kraljevic_zzh.jpgSKB Mostar prvi u BiH počeo proizvodnju kapi za oči iz krvihttp://grude.com/clanak/?i=360185360185Grude.com - klik u svijetWed, 14 Sep 2022 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-09-transfuziologija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Transfuzijski centar Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar prvi je u Bosni i Hercegovini započeo proizvodnju kapi za oči iz autolognog seruma, odnosno iz krvi. <p>&nbsp;</p> <p>Pacijentica Martina Zovko, koja je među prvima primila ovu terapiju, Feni je pojasnila kako je njezin primarni problem bio meningeom na mozgu oko očnog živca, kojega je izliječila, ali koji je uzrokovao pogor&scaron;anje vida na desnom oku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svega nekoliko terapija kapima iz autolognog seruma vid joj se značajno pobolj&scaron;ao. - Prema preporuci oftalmologa krenuli smo s ovom terapijom i kod mene se već sada vide pomaci nabolje. Kapi koristim svaki dan, dobila sam upute kako ih trebam čuvati i transportirati do svog mjesta stanovanja. Ja sam defektolog po struci i radim s djecom s posebnim potrebama. Važan mi je vid, a terapija ovim kapima pokazala se izuzetno uspje&scaron;nom - kazala je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako će terapiju koristiti dulje vrijeme, ističe da joj je sada život znatno olak&scaron;an.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prvi u BiH </strong></p> <p>Pročelnica Transfuzijskog centra SKB-a Mostar dr. sc. Jadranka Knežević pojasnila je kako je riječ o autolognim kapima za oči koje se prave iz seruma, odnosno iz krvi. - Ovo radimo prvi put, i to prema pozivu doktorice s Klinike za očne bolesti koja nam je rekla da ima indikacije za nekoliko bolesnika. Od pacijenta smo uzeli krv iz koje smo napravili kapi, odnosno terapiju za tri mjeseca. Kada pacijent potro&scaron;i terapiju, isti proces prolazimo ponovno. Uz prethodni liječnički pregled uzimamo krv koju čuvamo 24 sata. Nakon toga odvajamo serum i napravimo razrjeđenje jedan naprema četiri s fiziolo&scaron;kom otopinom. To prelijevamo u 30 do 36 bočica za bolesnika koje obilježavamo njegovim imenom &ndash; kazala je Knežević u razgovoru za Fenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bočice sa serumom moraju se čuvati zaleđene na temperaturi nižoj od -25 Celzijeva stupnja, a prije pohrane potrebno je provjeriti sterilnost. Terapiju su nedavno počele uzimati dvije pacijentice SKB-a Mostar, a pročelnica ističe kako se uskoro spremaju i na veći posao. - Indikacije za ovaj tip liječenja mogu biti o&scaron;tećenja ili upala rožnice, suhe oči i slično. Terapija se može davati poslije transplantacije rožnice, kod odbacivanja rožnice i u puno drugih situacija kada postoji indikacija za pravljenje takvih kapi. Ako smo jedan posto povećali vid pacijentima, nama je to velika stvar, a posebno bolesniku koji slabije vidi - ustvrdila je doktorica Knežević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bez kontraindikacija </strong></p> <p>Prije uzimanja krvi radi se pregled svakog bolesnika. Testira se na krvlju prenosive bolesti, a na Odjelu se rade i ostali laboratorijski nalazi koji su potrebni za procjenu koliku količinu krvi će uzeti i koliko dugo će pacijent uzimati kapi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako je netko anemičan uzmemo manju dozu. Zato postoje nalazi koji nam pokažu stanje. Mi procijenimo prema malokrvnosti ili punokrvnosti koliko ćemo krvi uzeti. Ne postoji kontraindikacija jer svaki bolesnik dobije svoj serum - navela je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je kazala kako se u nekim zemljama ova terapija radi i alogeno, tj. uzimaju se plazme odnosno serumi od drugih ljudi. - Tu je već riječ o donorima, pa je važno paziti o kojoj krvnoj grupi se radi, je li osoba koja donira u punom zdravlju i slično. Mislim da ćemo i to početi raditi ovdje - ustvrdila je pročelnica Transfuzijskog centra SKB-a Mostar dr. sc. Jadranka Knežević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-09-transfuziologija.jpgZračna luka Mostar i Wizz Air potpisali važan ugovorhttp://grude.com/clanak/?i=360176360176Grude.com - klik u svijetTue, 13 Sep 2022 23:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-28-wizz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Zračne luke Mostar sljedećeg ljeta mogli bi na nekoliko destinacija letjeti zrakoplovi niskotarifne kompanije Wizz Air.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno, Zračna Luka Mostar i WizzAir potpisali su važan ugovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zračna luka Mostar potpisala je važan ugovor s Wizz Airom, najbrže rastućom europskom aviokompanijom, koji će omogućiti redovite izravne letove sljedećeg ljeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ovo će pomoći&nbsp;<span>povezivanju Mostara i cijele regije Hercegovine</span>&nbsp;s poznatim europskim destinacijama, te podržati rast gospodarstva i turizma na&scaron;e regije,</em><span>&nbsp;priopćili su.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-28-wizz.jpgTvrtka iz Livna uvodi četiri dana rada u tjednu i povećava plaćehttp://grude.com/clanak/?i=360168360168Grude.com - klik u svijetTue, 13 Sep 2022 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-13-22-oscar-pharma.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Oskar Pharma iz Livna odlučila je podići ljestvicu kad su u pitanju njeni radnici pa tako uvodi četiri radna dana u tjednu i podiže plaće.<p>&nbsp;</p> <p>Tako će zaposlenici ovog poduzeća pored vikenda imati kao neradni dan i petak. Inače, protekloga vikenda ova tvrtka proslavila je 10. godi&scaron;njicu postojanja i rada.</p> <p>Tom prilikom u Livnu je okupila 350 gostiju &ndash; liječnika, specijalista i farmaceuta kako iz BiH tako iz Hrvatske, Francuske, Njemačke, Austrije i Makedonije, javile su Livnovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-13-22-oscar-pharma.pngWall Street porastao četvrti dan zaredomhttp://grude.com/clanak/?i=360158360158Grude.com - klik u svijetTue, 13 Sep 2022 08:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-27-wallstreet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica porasle četvrti trgovinski dan zaredom jer se ulagači nadaju da će predstojeće izvješće pokazati da inflacijski pritisci u SAD-u popuštaju.<p>&nbsp;</p> <p>Dow Jones ojačao je 0,71 posto, na 32.381 bod, dok je S&amp;P 500 porastao 1,06 posto, na 4.110 bodova, a Nasdaq indeks 1,27 posto, na 12.266 bodova.<br /><br /></p> <p>Pritom su u svih 11 najvažnijih sektora S&amp;P 500 indeksa cijene dionica porasle, a najvi&scaron;e u energetskom i tehnolo&scaron;kom sektoru.<br /><br /></p> <p>A nakon četiri dana rasta indeksi su dosegnuli najvi&scaron;e razine u posljednja dva tjedna.<br /><br /></p> <p>To se zahvaljuje nadi ulagača da inflacijski pritisci u SAD-u popu&scaron;taju, &scaron;to bi moglo navesti američku sredi&scaron;nju banku na usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa.<br /><br /></p> <p>Stoga će u utorak u fokusu ulagača biti izvje&scaron;će o potro&scaron;ačkim cijenama u SAD-u, koje će pokazati koliko su u kolovozu popustili inflacijski pritisci, s obzirom da su u tom mjesecu pale cijene goriva.<br /><br /></p> <p>Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da je inflacija skliznula na 8,1 posto na godi&scaron;njoj razini, s 8,5 posto mjesec dana prije.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Očekuje se usporavanje rasta potro&scaron;ačkih cijena, a ulagači se nadaju da će to dovesti do usporavanja tempa povećanja kamata Feda nakon rujna. Zbog toga su ulagači ovih dana skloniji rizičnijim investicijama&rdquo;, obja&scaron;njava Robert Pavlik, portfelj menadžer u tvrtki Dakota Wealth.<br /><br /></p> <p>Čelnici Feda zasad nimalo ne popu&scaron;taju u o&scaron;troj retorici o suzbijanju inflacije. Predsjednik sredi&scaron;nje banke Jerome Powell poručio je pro&scaron;loga tjedna da je Fed 'snažno predan' tomu da suzbije inflaciju i da će nastaviti zao&scaron;travati monetarnu politiku dok taj cilj ne postigne.<br /><br /></p> <p>Fed podiže kamate od ožujka, a dodatno će ih povećati i na dvodnevnoj sjednici 20. i 21. rujna.<br /><br /></p> <p>Očekuje se novo, treće u nizu, povećanje za 0,75 postotnih bodova, no ulagači se nadaju da će nakon toga Fed usporiti tempo zao&scaron;travanja monetarne politike.<br /><br /></p> <p>I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,66 posto, na 7.473 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,40 posto, na 13.402 boda, a pari&scaron;ki CAC 1,95 posto, na 6.333 boda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-27-wallstreet.jpgKRIZA U FBIH: Evo koliko novca su građani ostavili kladionicamahttp://grude.com/clanak/?i=360135360135Grude.com - klik u svijetMon, 12 Sep 2022 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-04-kladionica_faktor_ba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>od 1. siječnja do 31. kolovoza 2022. godine priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su ukupan promet u iznosu od 1.094.017.556 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Građani Federacije BiH na klađenje su dali milijardu KM, objavio je Dnevni avaz podatke za osam mjeseci ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Naime, iz Porezne uprave stigli su podaci prema kojima je samo u FBiH na igre na sreću, za prvih osam mjeseci, potro&scaron;eno vi&scaron;e od milijardu maraka. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>''Prema službenim evidencijama Porezne uprave FBiH, od 1. siječnja do 31. kolovoza 2022. godine priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su ukupan promet u iznosu od 1.094.017.556 KM'', kazali su iz Porezne uprave FBiH. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Najveći promet, u iznosu od 203.815.760 KM, imale su kladionice na prostoru Tuzlanske županije, stanovnici Hercegovačko-neretvanske županije u kladionicama su ostavili 181.287.512 KM, a u Sarajevskoj županiji 175.566.395 KM. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Priređivači igara na sreću u Srednjobosanskoj županiji imali su promet od 145.387.820 KM, u Zeničko-dobojskoj 133.788.160 KM, a u Unsko-sanskoj županiji 110.184.218 KM.&nbsp;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-04-kladionica_faktor_ba.jpgEkonomija - 2023. obećavahttp://grude.com/clanak/?i=360133360133Grude.com - klik u svijetSun, 11 Sep 2022 20:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-13-stanovi-baustela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posebno važna stavka ekonomskih kretanja u BiH je industrijska proizvodnja, a koja bi u ovoj godini, unatoč izazovima, trebala sačuvati dinamiku oporavka. <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč solidnom oporavku domaće ekonomije u pro&scaron;loj godini uslijed stabilizacije epidemiolo&scaron;kih prilika, novo usložnjavanje odnosa prouzročeno događajima na istoku Europe, ali i poremećenim lancima opskrbe i rastom energenata, doveli su do toga da se u ovoj godini očekuje znatno skromniji ekonomski rast u BiH, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Negativne ekonomske posljedice ovih događanja na svjetsku ekonomiju manifestiraju se kroz trgovinske, financijske, cjenovne &scaron;okove koji neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu. Prema podacima vidljivim iz informacije o perspektivama za BiH 2022. - 2025. godine, koju je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, projekcije ukazuju na to da se do kraja 2022. godine može očekivati realni ekonomski rast od oko 2,1% u odnosu na prethodnu godinu, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Eksterno okruženje </strong></p> <p>To je vidljivo manje u odnosu na realni ekonomski rast od 5,4% koliko je zabilježeno u pro&scaron;loj godini te svakako govori o razmjerima krize koja se reflektira i na domaće gospodarstvo - uvelike ovisno o eksternom okruženju, kako kroz izvozno orijentirane procese tako i kroz nabavu repromaterijala. Međutim, u idućoj, kao i godinama koje dolaze, mogu sečekivati bolje vijesti, no, samo pod pretpostavkom stabilizacije eksternog okruženja i unutarnjih dinamika u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Večernji list imao je uvid u informaciju navedene institucije iz koje se predviđa ekonomski rast od 3,1 posto u idućoj godini, 3 posto u 2024. godini te 3,4 posto u 2025. godini. Tablice pokazuju sljedeće - u ovoj godini realni rast finalne potro&scaron;nje iznosio bi tek 0,5 posto, &scaron;to je znatno manje uz odnosu na pro&scaron;lu godinu kada je bio 3,7%. U 2023. godini do&scaron;lo bi do stanovitog oporavka finalne potro&scaron;nje, a projicirana stopa iznosila bi 1,2% te bi se održala i u 2024. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2025. pak rasla bi do postotka od 1,3 posto. Kada je riječ o realnom rastu investicija, ova godina donijela bi stopu od 2,2%, &scaron;to je manje u odnosu na 2021., no iduća godina donijela bi mnogo bolje vijesti. Stopa bi, naime, porasla na 5,1%, &scaron;to je vi&scaron;e i u odnosu na 2021. godinu kada je iznosila 3,9 posto, a rast bi se onda nastavio i do 2025. g. koja bi trebala donijeti realni rast investicija od respektabilnih 8,5%. Tijekom ovoga razdoblja očekuje se da domaća potražnja kroz privatnu potro&scaron;nju i investicije bude glavni oslonac ekonomskog rasta. Istodobno, reformske mjere koje su usmjerene prema pobolj&scaron;anju poslovnog ambijenta u zemlji trebale bi rezultirati većim investicijskim ulaganjima (domaćim i inozemnim), &scaron;to bi ojačalo privatni sektor, zaposlenost i u konačnici vanjskotrgovinsku robnu razmjenu BiH sa svijetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rast proizvodnje </strong></p> <p>Posebno važna stavka ekonomskih kretanja u BiH je industrijska proizvodnja, a koja bi u ovoj godini, unatoč izazovima, trebala sačuvati dinamiku oporavka. Imajući u vidu ranije navedena međunarodna kretanja i strukturalnu kompoziciju industrijske proizvodnje uz očuvanje stabilnog vanjskog okruženja u glavnim trgovinskim partnerima do kraja 2022., u BiH se može očekivati povećanje fizičkog opsega industrijske proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju 2023. - 2025. godine u BiH se očekuje osjetniji ekonomski napredak u okviru kojega bi događanja u industrijskoj proizvodnji trebala imati sredi&scaron;nju ulogu. Naime, tijekom ovoga razdoblja očekuje se da bi reformske mjere na unaprjeđenju poslovnog ambijenta koje provode nadležne institucije u BiH trebale polučiti mjerljive rezultate, a to bi rezultiralo povećanjem investicijskih ulaganja, veću iskori&scaron;tenost postojećih i pokretanje novih kapaciteta, povećanje broja zaposlenih i jačanje konkurentske pozicije proizvođača iz BiH, a očekivane stope rasta fizičkoga obujma industrijske proizvodnje prema projekciji DEP-a iznosile bi oko 6% na godi&scaron;njoj razini. Takvo &scaron;to imalo bi i pozitivne posljedice na trži&scaron;te rada, pa bi se tako rast obujma investicija i trgovine trebao znatnije odraziti na broj zaposlenih osoba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-13-stanovi-baustela.jpgPlanira se osnivanje poduzeća Plinovod ZHŽ-a! Plinofikaciju preuzima Zapadnohercegovačka županijahttp://grude.com/clanak/?i=360130360130Grude.com - klik u svijetSun, 11 Sep 2022 16:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-21-plinovod.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema ranijim planovima kompanije BH-Gas, izgradnja plinovoda "Južna interkonekcija BiH i Hrvatska" na pravcu Posušje - Novi Travnik, s odvojkom za Mostar, trebala je početi tijekom 2023. godine i biti završena prije kraja 2024. godine, kada je plinovod trebao biti u funkciji. <p><br />No, kako stvari stoje, upravo zbog promjena na čelu kompanije te malverzacija s prijelazom na Turski tok, &scaron;to je očito bila politička priča u funkciji ruskih plinskih lobija, okončanje tog posla ne treba očekivati jo&scaron; najmanje četiri godine, prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi poslovi koji prethode izgradnji ovoga strate&scaron;ki važnog projekta osiguranja energetske neovisnosti te diversificiranja opskrbe plinom odgođeni su ili na čekanju samo zbog toga &scaron;to se aktualno vodstvo kompanije opredijelilo za ispunjavanje želja ruskih i turskih igrača, zbog čega će Federacija BiH platiti i dodatnih vi&scaron;e od 30 milijuna maraka penala zbog jednostranog raskida ugovora s mađarskim plinskim operaterom FGSZ-om.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je taj planirani gubitak, kao i smanjivanje cijena potro&scaron;ačima na &scaron;tetu države, uglavnom na potezu Sarajevo - Zenica, sada u značajnoj mjeri usporio, ali čak i doveo u opasnost realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije između Federacije BiH i Republike Hrvatske. To je, uz podijeljenu nadležnost u oblasti distribucije plina, potaknulo vladu Zapadnohercegovačke županije da donese odluku o osnivanju Javnog poduzeća Plinovod Južna interkonekcija d.o.o., koju je onda uputila u skup&scaron;tinsku proceduru. - S obzirom na to da plinovod "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" većim dijelom prolazi kroz teritorij Zapadnohercegovačke županije, pokreće se procedura osnivanja Javnog poduzeća Plinovod Južna interkonekcija d.o.o. koje će obavljati djelatnost od javnog dru&scaron;tvenog interesa Zapadnohercegovačke županije iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekata plinofikacije i izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u Zapadnohercegovačkoj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd - Imotski - Posu&scaron;je - Tomislavgrad - Zenica, s odvojkom za Mostar, ima strate&scaron;ku važnost za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine jer ona trenutačno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, a preko Republike Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a &scaron;to će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku. Iz Vlade ZHŽ-a obja&scaron;njavaju da plinovod većim dijelom prolazi kroz teritorij Zapadnohercegovačke županije te da županije "imaju nadležnosti za dono&scaron;enje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti te se predlaže osnivanje Javnog poduzeća Plinovod Zapadnohercegovačke županije d.o.o. koje će obavljati djelatnosti od javnog i dru&scaron;tvenog interesa Zapadnohercegovačke županije iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekta plinofikacije, izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u ZHŽ-u."</p> <p>&nbsp;</p> <p>U roku od 15 dana od stupanja na snagu odluke, Vlada ZHŽ-a, koja obavlja ulogu Skup&scaron;tine poduzeća, imenovat će privremeni Nadzorni odbor koji će u roku od 60 dana od dana upisa poduzeća u registar dru&scaron;tva Skup&scaron;tini predložiti njegov statut, prenosi Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlukom su definirana i tijela poduzeća, u &scaron;to spadaju Skup&scaron;tina, Nadzorni odbor, Uprava te Odbor za reviziju. Inače, realizacija projekta "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" označena je kao jedan od najvažnijih strate&scaron;kih infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važnost opskrbe plinom alternativnim pravcima posebno dobiva na značenju nakon početka rata u Ukrajini te ruskog ucjenjivanja Europe sigurnom isporukom plinom. Ponajprije je to važno zbog hrvatskog projekta LNG terminala na Krku koji ima potencijal ispuniti očekivanja BiH. - To bi ujedno bio prvi put da se i područje Hercegovine poveže na plinovod, &scaron;to je do sada bio privilegij samo regije Sarajeva i Zenice, prenosi Večernji list BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-21-plinovod.jpeg''OSJEĆA MORALNU OBVEZU'': Sándor Fasimon podnosi ostavku na mjesto predsjednika Uprave Inehttp://grude.com/clanak/?i=360061360061Grude.com - klik u svijetWed, 07 Sep 2022 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-29-22-ina-pljacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sándor Fasimon ponudio je ostavku na mjesto predsjednika Uprave Ine, objavila je Ina u srijedu.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Unatoč tome &scaron;to nije bio upleten ni u jednu od nezakonitih radnji koje su se nedavno pojavile oko Ine, g. S&aacute;ndor Fasimon ponudio je ostavku na mjesto predsjednika Uprave Ine. G. Fasimon je izjavio da je kao predsjednik tvrtke odgovoran i osjeća moralnu obvezu za sve aktivnosti tvrtke, bez obzira na iskazanu dužnu pažnju&rdquo;, kaže se u obavijesti Ine objavljenoj na Zagrebačkoj burzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje se da će Fasimon nastaviti obna&scaron;ati dužnost predsjednika Uprave Ine do imenovanja njegovog nasljednika &ldquo;kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja dru&scaron;tva&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-29-22-ina-pljacka.jpgVjetrenica bi mogla premašiti rekordnu 2019. godinuhttp://grude.com/clanak/?i=360001360001Grude.com - klik u svijetSat, 03 Sep 2022 10:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-17-vjetrenica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upiti, najave i interes za posjetom, tvrdi Vuletić, ukazuju na mogućnost dvostruko veće posjećenosti i u odnosu na lani..<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;pilju "Vjetrenica" do 1. rujna ove godine posjetilo je 13.000 turista kako domaćih tako i inozemnih, a tamo&scaron;nji menadžment se nada kako će do kraja godine broj posjetitelja dostići predpandemijsku, 2019. godinu kada je bilo registrirano oko 14.000 posjetitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nadamo se da će do kraja godine broj posjetitelja doseći brojku iz 2019. godine, kada je bilo registrirano oko 14.000 turista, ali i prerasti je'', kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj JP "Vjetrenica" Nik&scaron;a Vuletić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upiti, najave i interes za posjetom, tvrdi Vuletić, ukazuju na mogućnost dvostruko veće posjećenosti i u odnosu na lani kada su imali dosta domaćih turista, oko 10.000 pa su i samu promociju usmjerili na domaće trži&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najmanje turista su imali u jeku pandemije koronavirusa, 2020. godine, manje od 6.000.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>U ponudi prvi put i Veliko jezero</h3> <p>Vulitić ističe kako je ove godine za turističke posjete prvi put otvoreno i Veliko jezero.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Puno je interesa, poziva i upita za ovaj izlet pa je pretpostavka da ćemo sljedeću sezonu obilježiti pozitivnim brojem izleta i prihoda. Zato bismo ovo ljeto izlete do jezera mogli nazvati probnim i promotivnim'', ocjenjuje Vuletić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako, veli, interesa ima i uvjeti su stvoreni, tek sljedeću sezonu će se vidjeti rezultati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, napominje kako izlet ovisi o vodostaju zbog čega su ograničeni samo na ljetno razdoblje, odnosno srpanj i kolovoz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tura je organizirana tako da se ide u pratnji stručnog vodiča speleologa &scaron;to ni na koji način ne ugrožava &scaron;pilju. Ide se već postojećom stazom, a preko jezera se prelazi čamcem koji je za tu svrhu ostavljen na 1.300 metara od ulaza i služi također za redovan monitoring uvjeta &scaron;pilje i očitanja logera koji su postavljeni na 30 lokacija u &scaron;pilji'', obja&scaron;njava Vuletić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored &scaron;pilje Vjetrenice i nove ture do Velikog jezera u ponudi je Biospeleolo&scaron;ki muzej, Info edukativni centar, Ćirina staza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče strukture posjetitelja, ravnatelj Vuletić ističe kako su uz domaće goste brojni i oni iz susjednih država, ali da je u zadnje vrijeme sve vi&scaron;e i posjetitelja iz Poljske, Če&scaron;ke, SAD-a, Velike Britanije, pa je ta brojka otprilike izjednačena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Posjetitelji koji su nam bili česti iz Dubrovnika u obilaznoj ruti, sad su znatno rjeđi zbog ceste Stolac'', Neum jer je promet iz Dubrovnika preusmjeren preko Neuma - tvrdi Vuletić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominje da bi brojka posjetitelja bila puno veća da je uvjetnija cesta Slano-Orahov Do i Ravno-Hutovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njemu, jedino rje&scaron;enje opstanka i razvoja je izgradnja spomenutih cesta, i to u &scaron;to skorijem roku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Izgradnja ovih cesta nije samo pitanje infrastrukture potrebne turistima nego i stanovnicima općine kojih je sve manje'', zaključuje Vuletić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-17-vjetrenica.jpgIzrael otvorio Glavni ured Gospodarske komore u Mostaru! Inicijativu pokrenuo moćni šef Aluminijahttp://grude.com/clanak/?i=359975359975Grude.com - klik u svijetThu, 01 Sep 2022 20:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-01-22-izrael-mostar-6.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glavni ured Gospodarske komore Države Izrael u Bosni i Hercegovini otvoren je danas, u četvrtak 1. rujna, u gradu Mostaru. <p><br />Gospodarska komora Države Izrael u Bosni i Hercegovini je neovisna neprofitna organizacija čiji je glavni cilj pružanje potpore poduzećima u BiH i Izraelu, promicanje gospodarske suradnje i olak&scaron;avanje bilateralnih ulaganja između zemalja.</p> <p><br /> Ciljevi Komore bit će postignuti uz zalaganje njenog menadžmenta, pravnog tima, koji raspolažu opsežnim znanjem, iskustvima i umrežavanjem oba trži&scaron;ta.</p> <p><br />Komora će pomoći svim vrstama poduzeća u prepoznavanju poslovnih prilika koje im najvi&scaron;e odgovaraju, pomoći će u uspostavljanju sinergijskih veza i poslovnih partnerstava, savjetovat će ih u vezi s odgovarajućim strategijama poslovnog<br /> pozicioniranja u obje zemlje i pomoći će ukloniti barijere &scaron;to je vi&scaron;e moguće i minimizirati rizike umanjivanjem neizvjesnosti, rje&scaron;avanjem pravnih i proceduralnih pitanja, kulturolo&scaron;ke razlika i jo&scaron; mnogo toga. <br /><br /></p> <p>Dodatne podružnice Gospodarske komore Države Izrael u Bosni i Hercegovini trebale bi biti otvorene u Sarajevu i Banjoj Luci.<br /><br /></p> <p><strong>Njegova ekselencija Noah Gal Gendler, veleposlanik Države Izrael u Bosni i Hercegovini:&nbsp;<br /><br /></strong></p> <p>&ldquo;Osnivanje Gospodarske komore Izrael-Bosna i Hercegovina na Zapadnom Balkanu je prijelomni događaj, koji će u svojoj prvoj fazi povećati izloženost ove regije izraelskim poduzetnicima, a kasnije će stvoriti značajna poslovna partnerstva između stranaka.<br /> Čestitke imenovanom predsjedniku Gospodarske komore Izrael-Bosna i Hercegovina, g. Amiru Kabiriju, na ovoj važnoj inicijativi, posebno u danima kada se međunarodna trgovina suočava s velikim izazovima.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Gospodin Amir Gross Kabiri, predsjednik Gospodarske komore Države Izrael u Bosni i Hercegovini:</strong></p> <p><br /> &ldquo;Gospodarska komora Države Izrael u Bosni i Hercegovini služit će kao most između ekonomija dva naroda. Na&scaron; cilj je stvoriti snažne temelje za izraelska ulaganja u područja obnovljive energije, poljoprivrednih tehnologija, proizvodnje i visoke tehnologije.<br /> Inovativnost, kreativnost i odlučnost pozicionirali su Izrael na čelo vodeće globalne ekonomije i nacije u razvoju, unatoč suočavanju s brojnim izazovima. Ove vrijednosti i osobine nalaze se i u BiH, a jedan od ciljeva Komore je da ih uzdigne i promovira, čime ćemo uspostaviti čvrste temelje za buduću suradnju temeljenu na razmjeni znanja, trgovini, investicijama i zajedničkim vrijednostima&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-01-22-izrael-mostar-6.jpegJanjetina u Gojka 40, Kovačevića 45, Udovica 50 KM... fali ugljena, kvalitetne janjetine...http://grude.com/clanak/?i=359969359969Grude.com - klik u svijetThu, 01 Sep 2022 14:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-29-janjetina_perlica-310114.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jablanica je već desetljećima prava oaza za ljubitelje pečenja i većina putnika prema Jadranu ovaj hercegovački gradić bira za mjesto za predah i osvježenje od puta.<p><br />Nažalost, cijene janjetine rastu iz mjeseca u mjesec i ona u jednom restoranu ko&scaron;ta čak 50 KM. Radnici i &scaron;efovi restorana ne vole previ&scaron;e govoriti o cijeni janjetine, a njeno povećanje pravdaju činjenicom da je mnogo teže naći kvalitetnu janjetinu i da je nabavna cijena dosta porasla. Također, ističu da je poskupio i ugljen, pi&scaron;e Faktor.<br /><br /></p> <p>Cijene kilograma janjetine u pojedinim restoranima su: Kod Gojka, Maksumić, Zdrava voda, Komadinovo vrelo 40 KM, Kovačević 45 KM&hellip; Kada se tome dodaju jo&scaron; prilozi i salate koje se posebno naplaćuju, onda je janjetina postala luksuz.<br /><br /></p> <p>Janjetina u poznatom restoranu Udovice, koji se nalazi između Mostara i Čitluka u mjestu Sretnice, jo&scaron; od siječnja ko&scaron;ta 50 KM, a nije isključeno da uskoro bude skuplja jo&scaron; za 5 ili 10 KM.<br /><br /></p> <p>Popularni specijalitet u restoranu Kulin dvor u Semizovcu ko&scaron;ta 45 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-29-janjetina_perlica-310114.jpgZHŽ osniva poduzeće za izgradnju distributivne mreže plinovodahttp://grude.com/clanak/?i=359946359946Grude.com - klik u svijetWed, 31 Aug 2022 15:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-27-plin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Budući da prema projektu plinovod "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" većim dijelom prolazi kroz teritorij ZHŽ-a, ova županija je krenula s osnivanjem Javnog poduzeća "Plinovod Zapadnohercegovačke županije d.o.o." <p><br />Upravo odluka o osnivanju navedenog javnog poduzeća na&scaron;la se na dnevnom redu sjednice Vlade ZHŽ-a, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;</p> <p><br />Kako se navodi u obrazloženju spomenute odluke Zakona o plinovodu "Južna interkonekcija BiH i RH", koji je Vlada Federacije BiH utvrdila u formi prijedloga, uređuju se pitanja od značaja za realiziranje projekta izgradnje plinovoda "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) - Posu&scaron;je (BiH) - Tomislavgrad - &Scaron;uica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik s odvojkom za Mostar.</p> <p><strong><br />Realizacija projekta</strong></p> <p>- Planirana je izgradnja plinske infrastrukture koja uključuje točke interkonekcije plinskih transportnih sustava Bosne i Hercegovine te Republike Hrvatske, cjevovodnu infrastrukturu, objekte na plinovodu (primopredajne postaje, otpremne, prijamne i otpremno-prijamne čistačke stanice, mjerne i mjerno-regulacijske postaje za opskrbljivanje potro&scaron;ača duž glavnog plinovoda i odvojka, instalacije i oprema za nadzor i upravljanje), prateću energetsku infrastrukturu u vidu opskrbljivanja električnom energijom i vodom nadzemnih objekata, putnu infrastrukturu za pristup nadzemnim objektima i trasi plinovoda tijekom gradnje i nakon pu&scaron;tanja u pogon - navodi se u obrazloženju u kojem također stoji kako se za nositelja investicije projekta navedenog plinovoda određuje Gospodarsko dru&scaron;tvo za proizvodnju i transport plina "BH-Gas" d.o.o Sarajevo, a financirat će se iz sredstava međunarodnih institucija osiguranih kroz kreditna zaduženja i grantove te osobnim sredstvima investitora.</p> <p><br />- S obzirom na to da plinovod većim dijelom prolazi kroz teritorij Zapadnohercegovačke županije te kao i uzev&scaron;i u obzir nadležnosti Županije za dono&scaron;enje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije i osiguranje njihove dostupnosti predlaže se osnivanje Javnog poduzeća "Plinovod Zapadnohercegovačke županije d.o.o." koje će obavljati djelatnosti od javnog i dru&scaron;tvenog interesa Zapadnohercegovačke županije iz područja energetike, stvaranja pretpostavki i uvjeta za realizaciju projekta plinofikacije, izgradnje distributivne mreže plinovoda i priključenja na plinsku mrežu u ZHŽ-u - stoji u obja&scaron;njenju ove odluke. U odluci se navodi kako će u roku od 15 dana od njezina stupanja na snagu Vlada ZHŽ-a koja obavlja ulogu Skup&scaron;tine poduzeća imenovati privremeni Nadzorni odbor koji će u roku od 60 dana od dana upisa poduzeća u registar dru&scaron;tva Skup&scaron;tini predložiti njegov statut.</p> <p><strong><br /><br />Kroz četiri županije</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Odlukom su definirana i tijela poduzeća, u &scaron;to spadaju Skup&scaron;tina, Nadzorni odbor, Uprava te Odbor za reviziju. Inače, realizacija projekta "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" označena je kao jedan od najvažnijih strate&scaron;kih infrastrukturnih projekata u oblasti energetike u Federaciji BiH.<br /><br /></p> <p>Projekt spomenutog plinovoda obuhvaća izgradnju plinovoda promjera 500 mm ukupne dužine oko 162 km. Kada je riječ o BiH, plinovod će se protezati kroz 4 županije: Zapadnohercegovačku, Hercegbosansku, Hercegovačko-neretvansku i Srednjobosansku županiju, s glavnom trasom od Posu&scaron;ja do Novog Travnika u duljini od ukupno 114 km te Posu&scaron;je - Mostar u duljini od 48 km.<br /><br /></p> <p>Stručnjaci smatraju da bi opskrba plinom preko Južne interkonekcije osigurala dotok plina u BiH iz vi&scaron;e izvora, a ne samo iz Rusije kao &scaron;to je sada slučaj. Naime, BiH je trenutačno ovisna o samo jednom izvoru opskrbljivanja prirodnim plinom - to je transportni plinovod koji dolazi iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu, a koji je zastario i opterećen je posebice u zimskom razdoblju. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-27-plin.jpgDrastično će skočiti cijena kavehttp://grude.com/clanak/?i=359943359943Grude.com - klik u svijetWed, 31 Aug 2022 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-21-kava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog poremećaja na svjetskom tržištu i viših cijena sirovina, kava će u idućem vremenu dodatno poskupjeti i na tržištu Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, ogromne zalihe zrna kave u Vijetnamu se smanjuju te će to jo&scaron; vi&scaron;e pogurati rastuće globalne cijene te bi se zalihe do kraja rujna mogle prepoloviti u odnosu na prethodnu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da će doći do poskupljenja kave na domaćem trži&scaron;tu potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar i &scaron;ef proizvodnje u "Fabrika Coffee" iz Banja Luke, koji kaže da su cijene kave na burzama abnormalno skočile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Očekuje se da u idućih 15 dana bude poskupljenje sirovina od 10 do 15 posto. Najvjerovatnije će doći i do poskupljenja kave, ali ćemo se mi za na&scaron;e klijente i korisnike potruditi da to bude minimalno i da ovaj period trenutnih cijena održimo &scaron;to je moguće duže", istaknuo je Grbić za Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, sirovine su u odnosu na pro&scaron;lu godinu poskupjele za vi&scaron;e od 35 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Dobavljači govore da bi cijene kave trebalo da se stabiliziraju do listopada, međutim sumnjam u to. Poskupljenje se najvi&scaron;e odnosi na sirovinu za proizvodnju domaće kave jer je u Brazilu do&scaron;lo do vremenskih nepogoda i uni&scaron;teno je vi&scaron;e milijuna vreća kave. Sirovina ima, ali ih je teže nabaviti, međutim mi imamo stalne dobavljače koji se trude da nas uvijek ispo&scaron;tuju", naglasio je Grbić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Momčilo Banjac, direktor "Minea" iz Gradi&scaron;ke, naveo je za "Nezavisne novine" da je poskupljenje kave krenulo jo&scaron; pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zadnjih desetak dana naglo su burzovne cijene kave oti&scaron;le gore, kao i dolar, i mi očekujemo da će cijene kave biti povećane. Jo&scaron; je rano govoriti jer ne znamo kako će se burza pona&scaron;ati idućih dana. Neki pretpostavljaju da će cijene ići gore, a sigurno je da neće ići dolje", kazao je Banjac.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-21-kava.jpgEP HZ HB donosi nove odluke s ciljem nastavka uspješnog poslovanja i jačanja na tržištuhttp://grude.com/clanak/?i=359934359934Grude.com - klik u svijetTue, 30 Aug 2022 16:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-09-21-gilja-ep-hz-hb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava Javnog poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne d.d. Mostar na sjednici održanoj 25. kolovoza donijela je Odluku o utvrđivanju uvjeta za otkup električne energije iz obnovljivih izvora energije priključenih na distribucijsku mrežu Elektroprivrede HZ HB.<p><br />Odluka se odnosi na proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora priključene na distribucijsku mrežu Elektroprivrede HZ HB koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije s Operaterom OIEiUK ili drugim subjektom na elektroenergetskom trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Proizvođač mora posjedovati dozvolu za rad za proizvodnju električne energije izdanu od Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) i rje&scaron;enje o stjecanju statusa kvalificiranog proizvođača.<br /><br /></p> <p>Inicijativu za potpisivanje ugovora s JP &bdquo;Elektroprivreda HZ HB&ldquo; d.d. Mostar podnosit će proizvođači, uz podno&scaron;enje dokaza o ispunjavanju uvjeta.<br /><br /></p> <p>Cijena po kojoj će Elektroprivreda HZ HB otkupljivati električnu energiju utvrđuje se u iznosu od 0,25 KM/kWh.<br /><br /></p> <p><a title="jp ep hzhb" href="https://www.ephzhb.ba/odluka-o-utvrdivanju-uvjeta-za-otkup-elektricne-energije-od-proizvodaca-elektricne-energije-iz-obnovljivih-izvora-prikljucenih-na-distribucijsku-mrezu-jp-elektroprivreda-hz-hb-d-d-m/" target="_blank">Odluka, koju je potpisao generalni direktor ovog poduzeća Marinko Gilja</a>, stupila je na snagu danom dono&scaron;enja i primjenjuje se do 1. siječnja 2024. Godine, priopćeno je iz Elektroprivrede HZ HB.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-08-30-22-08-30-ephzhb-doc1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-08-30-22-08-30-ephzhb-doc2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-08-30-22-08-30-ephzhb-doc3.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-09-21-gilja-ep-hz-hb.jpgHercegovina na korak do rekorda u turizmuhttp://grude.com/clanak/?i=359898359898Grude.com - klik u svijetSun, 28 Aug 2022 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svakom slučaju sezona je jako dobra, a financijski gledano, smatra Krešić, možda će biti bolja od 2019.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Unatoč činjenici da se konkretne brojke o dolascima i noćenjima zbrajaju, već se sada može izvući zaključak kako regija Hercegovine proživljava jednu od najboljih turističkih sezona, a prihodi koji se prikupljaju mogli bi čak i prema&scaron;iti iznose iz 2019. godine, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/hercegovina-na-korak-do-rekorda-u-turizmu-1612602" target="_blank">Večernji list BiH</a>.<br /><br /></p> <p>Turistički radnici, ugostitelji, hotelijeri - svi oni mogu biti zadovoljni brojem gostiju kao i njihovom potro&scaron;njom, a kada se tomu doda i podatak kako je primjetno da turisti ostaju i dulje vremena na ovom prostoru, može se utvrditi kako turistički potencijali Hercegovine konačno dobivaju zasluženu pozornost, a samim time otvaraju i perspektive razvoja niza drugih, uz turizam, usko vezanih grana. <br /><br /><br />Andrija Kre&scaron;ić, ravnatelj Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije, u razgovoru za Večernji list kaže kako su on, kao i kolege u Turističkoj zajednici, zadovoljni dosada&scaron;njim reakcijama i pokazateljima s terena, a razlog je zadovoljstvo turističkih radnika i hotelijera, kao i svih onih koji se bave turizmom na prostoru županije. - Često razgovaram s hotelijerima i oni su zadovoljni. Po svemu sudeći neće se postići brojke iz 2019. godine koja je bila najbolja, ali sve ukazuje na to da će biti vrlo blizu. To je dobro nakon protekle dvije godine - naglasio je Kre&scaron;ić. <br /><br /><br />Dodaje pak kako postoje i oni hrabriji koji prognoziraju da će i postsezona biti dobra te je stoga moguće u konačnici i dostići brojke iz 2019. godine. - I mi se nadamo i voljeli bismo da to tako bude - poručio je Kre&scaron;ić. U svakom slučaju sezona je jako dobra, a financijski gledano, smatra Kre&scaron;ić, možda će biti bolja od 2019., no u konačnici dobiti možda neće biti jer su, nažalost, ulazni parametri poskupjeli. <br /><br /><br />Na upit mijenja li se razdoblje boravka turista u Hercegovini, u smislu njihova duljeg zadržavanja, Kre&scaron;ić kaže kako vjerojatno postoji neki mali pomak u tom smjeru. Među hercegovačkim omiljenim turističkim lokacijama su naravno Neum, ali i Mostar i Međugorje. <br /><br /><br />Davor Ljubić, predsjednik Udruge turizma, hotelijerstva i iznajmljivača soba Međugorje izjavio je nedavno za BHRT kako je kolovoz, kada je riječ o Međugorju, vrhunski popunjen. <br /><br /><br />Iz Mostara također dolaze dobre vijesti. - Mostar već godinama nije prolazan grad - poručuje za N1 Mensud Duraković, voditelj Odjela turističke zajednice Mostar nagla&scaron;avajući da već imaju rezervacije i za sljedeću godinu. Izvrsnoj sezoni svakako su pridonijeli i svjetski poznati mediji, a primjer je CNN koji je Mostar uvrstio među najljep&scaron;e male gradove Europe.<br /><br /></p> <p>Usko vezano za sami turizam je i pitanje razvoja drugih gospodarskih grana, a napose onih koje se odnose na uzgoj domaćih prehrambenih proizvoda. Agroturizam je budućnost, uvjerena je struka, a u sinergiji okusa, mirisa i same turističke ponude koja uključuje prirodnu i kulturnu ba&scaron;tinu kojom Hercegovina obiluje na svakom koraku, moguće je postići zavidne rezultate, a od ovog dijela BiH stvoriti svojevrsni mediteranski biser vrijedan posjećivanja. <br /><br /><br />Uvezivanje turizma i poljoprivrede jedan je od načina kroz koji se kvaliteta turističke ponude može dići na veću razinu, a sve zajedno vodilo bi i otvaranju mogućnosti boljeg brendiranja proizvoda, ali i samih turističkih sredi&scaron;ta koji bi postali nezaobilazne lokacije na svjetskim turističkim kartama.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-neum.jpgS lažnih web adresa kradu osobne podatke, novac i podatke o karticamahttp://grude.com/clanak/?i=359895359895Grude.com - klik u svijetSat, 27 Aug 2022 18:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-13-laptop.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najčešća meta prevare su osobe koje vrše online prodaju ili kupnju te korisnici društvenih mreža.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog digitalizacije, novih tehnologija, online plaćanja i sve &scaron;ire upotrebe interneta i dru&scaron;tvenih mreža, znak i logotip BH Po&scaron;te u posljednje vrijeme često su bili predmet tzv. cyber kriminala, tj. bili su zloupotrijebljeni od strane neovla&scaron;tenih osoba koje su poku&scaron;avale prevariti korisnike interneta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najče&scaron;će su kori&scaron;tene lažne web adrese koje su bile predstavljene kao domene BH Po&scaron;te, a cilj im je bila krađa i zloupotreba osobnih podataka te krađa novca i podataka o bankovnim karticama. S obzirom na to da napadači vrlo brzo nađu nove načine kako bi prevarili korisnike interneta, imamo potrebu informirati vas o tome kako prepoznati zloupotrebu va&scaron;ih podataka na internetu i kako se za&scaron;tititi od moguće prevare zbog koje nastaju velike &scaron;tete - priopćeno je iz BH Po&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prevareni kupci Najče&scaron;ća meta prevare su osobe koje vr&scaron;e online prodaju ili kupnju te korisnici dru&scaron;tvenih mreža kojima se nude lažne poruke, e-mail adrese ili lažne mrežne stranice i profili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da je riječ o prevari, prepoznajemo na osnovi domene koja nije službena i koju dobro treba provjeriti jer se nekada neznatno razlikuje od službene, a često se zloupotrebljava i službeni logotip tvrtke, &scaron;to dodatno otežava otkrivanje prevare. Međutim, ako ne znate prepoznati da je riječ o lažnim stranicama, ipak siguran znak da je riječ o prevari predstavlja zahtjev da ostavite svoje osobne podatke ili podatke va&scaron;ih kartica za plaćanje. Zato napominjemo - gdje god vam traže podatke s bankovnih kartica, morate izvr&scaron;iti provjeru sigurnosti kartičnog plaćanja i validnosti stranice ili profila koji vam se obraća - naveli su iz BH Po&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno upozoravaju korisnike najveće platforme za kupnju i prodaju - OLX.ba te nagla&scaron;avamo da je jedina opcija plaćanja dostupna za korisnike OLX.ba platforme plaćanje pouzećem prilikom dostave po&scaron;iljke. Unatoč brojnim upozorenjima u medijima da "otvore oči" i budu oprezni ako naručuju i kupuju različitu robu putem interneta, novih prevara kupaca u Bosni i Hercegovini je sve vi&scaron;e. To dokazuju i brojna svjedočenja prevarenih kupaca na dru&scaron;tvenim mrežama koji iznova lakovjerno "padaju" na lažne oglase i vjeruju lažnim "online trgovinama".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, na najpopularnijoj dru&scaron;tvenoj mreži Facebooku posljednjih godina nastala je prava poplava stranica preko kojih se prodaju odjeća, obuća i drugi modni artikli. Iznimno povoljne cijene, atraktivne fotografije i opis ponude u kojem se navodi da se radi o odličnoj kvaliteti mame građane &scaron;irom BiH da naručuju i kupuju takve proizvode, međutim, nakon &scaron;to ih plate i preuzmu preko po&scaron;te, dobiju ne&scaron;to potpuno neočekivano.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Instaliranje aplikacija Razvijena infrastruktura platnih transakcija, slabiji interes regulatora te kori&scaron;tenje engleskog jezika idealno su tlo za procvat online kriminala. Zaboravite na princa iz Nigerije kojem treba va&scaron;a pomoć da dođe do milijunskog nasljedstva ili Amerikanca kojem su u inozemstvu sve ukrali, pa mu treba nekoliko tisuća dolara da se vrati kući.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Internetske prijevare evoluirale su na vi&scaron;u razinu: sve vi&scaron;e uključuju kupnju osobnih podataka na dark webu, vrlo razrađene i uvjerljive priče uz lažne internetske stranice, pa je vrlo te&scaron;ko prepoznati da se radi o prijevari. Neobičan slučaj prijevare dogodio se posljednjih mjeseci u Hrvatskoj. Naime, kako su u četvrtak objavili hrvatski mediji, u razdoblju od 21. siječnja do 2. srpnja ove godine, 45-godi&scaron;njakinja iz Podgajaca Podravskih, stupila je u kontakt s nepoznatom osobom putem elektroničke po&scaron;te i aplikacije WhatsApp. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Na nagovor nepoznate osobe instalirala je dvije aplikacije i slala joj kodove navedenih aplikacija, nakon čega je s njezina bankovnog računa, bez njezina znanja i odobrenja, podignuto vi&scaron;e od 71 tisuće kn (vi&scaron;e od 18,5 tisuća KM).&nbsp;</span><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-13-laptop.jpgOve četiri vještine oduševit će svakog poslodavca http://grude.com/clanak/?i=359857359857Grude.com - klik u svijetThu, 25 Aug 2022 09:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-11-business-team.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki poslodavac želi imati zaposlenika koji je spreman na otvorenu komunikaciju s kolegama..<p>&nbsp;</p> <p>Ako ste trenutačno u procesu potrage za poslom ili želite promijeniti radno mjesto, ovi bi vam savjeti mogli biti poprilično korisni. Irska stranica za ponudu i potražnju posla Jobs.ie otkrila je koje vje&scaron;tine gotovo svaki poslodavac želi od potencijalnog zaposlenika. Kako bi va&scaron; sljedeći razgovor za posao pro&scaron;ao sjajno, savjetujemo vam da se potrudite pokazati da posjedujete sljedeće četiri vje&scaron;tine.<br /><br /></p> <p><strong>Motiviranost&nbsp;</strong></p> <p>&ldquo;Kada poslodavac vidi da ste motivirani za rad, instantno je otvoreniji mogućnosti da vas zaposli&rdquo;, kaže Christopher Paye, glavni menadžer Jobs.ie stranice. Potrudite se oko svog CV-a, dođite na vrijeme, naspavajte se i pokažite koliko jako želite određeni posao.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Fleksibilnost&nbsp;</strong></p> <p>Pokažete li da ste spremni na prilagođavanje određenim novostima, drugačijem radnom mjestu, radnom vremenu i slično, dat ćete svima do znanja da je posao va&scaron; prioritet te da ga shvaćate vrlo ozbiljno. Ako ste se, primjerice, selili zbog posla, svakako to navedite prilikom razgovora za posao.<br /><br /></p> <p><strong>Posvećenost detaljima&nbsp;</strong></p> <p>Potrudite se izraditi savr&scaron;en životopis. U njemu nema mjesta gramatičkim pogre&scaron;kama, nepotrebnim stvarima ili neprikladnoj e-mail adresi. &ldquo;Ako uočim gramatičke pogre&scaron;ke u životopisu, odmah ga bacam u smeće, bez obzira na ostale stvari. Ako se netko nije udostojio potruditi oko ovakve sitnice, kakve će tek pogre&scaron;ke raditi na samom poslu?&rdquo; ističe Paye.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Otvorenost i komunikativnost</strong></p> <p>Svaki poslodavac želi imati zaposlenika koji je spreman na otvorenu komunikaciju s kolegama, koji se trudi povezati s bitnim ljudima i koji, prije svega, ima po&scaron;tovanje prema svima. Dobra volja i pristojnost također su uvijek i vi&scaron;e nego dobrodo&scaron;li, kako u radnom okruženju, tako i u životu. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-11-business-team.jpgLjubo Jurčić: Kada dođe kriza, onda je selo bogato!http://grude.com/clanak/?i=359854359854Grude.com - klik u svijetThu, 25 Aug 2022 00:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-18-ljubo_jurcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S obzirom da ga "neki dudeci koji čitaju Index i gledaju RTL" nisu najbolje shvatili, kada je govorio da valja ukiseliti kupus i kupiti svinju sada, ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić dodatno je objasnio svoju izjavu.<p>&nbsp;</p> <p>"Htio sam reći da ovaj novi sustav nije osigurao siguran i stabilan život građanima, pogotovo ne u krizi. Htio sam reći da smo nekad imali paralelni podsustav u doba kriza u sustavu, gdje je kriza tako rje&scaron;avana. Ljudi su to radili po kućama. Ja sam možda zadnja generacija ljudi koji to znaju raditi. Ja ću kiseliti kupus, radim to iz tradicije i meni to nije potrebno, ali oni koji imaju niži dohodak možda nemaju novca, ali imaju svega.<br /><br /></p> <p>Kada dođe kriza, onda je selo bogato, ako ima mesa, povrća, vina, gra&scaron;ka, ima hrane. Ima li novi mobitel ili nema, to nije bitno, bitno je u ovakvim situacijama preživjeti."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-18-ljubo_jurcic.jpgHercegovina se oprostila od svog Mirka Grbešićahttp://grude.com/clanak/?i=359849359849Grude.com - klik u svijetWed, 24 Aug 2022 21:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-24-22-mirko-ispracaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz mrtvačnice u Širokom Brijegu na posljednje počivalište ispraćen je poduzetnik Mirko Grbešić, koji je preminuo dan ranije u sveučilišnoj bolnici u Mostaru.<p><br />Puna dva sata stanovnici &Scaron;irokog Brijega i Hercegovine opra&scaron;tali su se od Grbe&scaron;ića, koji je često ubrajan među najbogatije Hrvate. U &Scaron;irokom Brijegu su bili brojni uglednici,predstavnici, javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Mirko Grbe&scaron;ić bio je vlasnik Brodomerkura, Saponije, Koestlina, Kandita, tržnog centra Mepas Malla u Mostaru, prodajnog centra SMT i niza drugih kompanija u Hrvatskoj i BiH. Bio je poznat i kao humanitarac, a podupirao je i brojne sportske klubove u BiH i Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>Umjesto cvijeća i vijenaca u mrtvačnici su bile postavljene kutije u koje se mogao ubaciti prilog u humanitarne svrhe. Grbe&scaron;ić je pokopan na groblju u svojim Dobrkovićima.</p> <p><br /><em><strong>Foto: Slobodna Dalmacija</strong></em></p> <p><br /><em><strong>Povezane vijesti:</strong></em><a href="https://grude.com/clanak/?i=359836&amp;odlazak-jos-jednog-hercegovackog-giganta-umro-je-mirko-grbesic" target="_self"><em><strong><br /></strong></em> <br /><br /></a></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=359836&amp;odlazak-jos-jednog-hercegovackog-giganta-umro-je-mirko-grbesic" target="_self"><em><strong>ODLAZAK JO&Scaron; JEDNOG HERCEGOVAČKOG GIGANTA! UMRO JE MIRKO GRBE&Scaron;IĆ<br /><br /></strong></em></a></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=359837&amp;in-memoriam-mirko-grbesic-bio-je-ispred-svog-vremena-iz-hercegovine-je-krenuo-osvajati-svijet" target="_self">IN MEMORIAM: Mirko Grbe&scaron;ić bio je ispred svog vremena, iz Hercegovine je krenuo osvajati svijet<br /><br /></a></strong></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=359838&amp;jozo-josip-mirko-hercegovina-u-dvije-godine-ostala-bez-nekih-od-najvecih-gospodarstvenika" target="_self"><strong>Jozo, Josip, Mirko... Hercegovina u dvije godine ostala bez nekih od najvećih gospodarstvenika</strong></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-24-22-mirko-ispracaj.jpgReci im Gruđo! Ljubo objasnio 'dudecima s Indexa i RTL-a' kako preživjeti zimuhttp://grude.com/clanak/?i=359843359843Grude.com - klik u svijetWed, 24 Aug 2022 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-24-ljubo-jurcic-kupus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubo Jurčić, ministar gospodarstva u Račanovoj vladi, saborski zastupnik u doba Milanovića, SDP-ov kandidat za premijera 2007. godine te sveučilišni profesor na zagrebačkoj Ekonomiji građanima je dao metode kako preživjeti zimu, dudeci s Indexa su prijedlog naravno ismijali, ali brojni su ga u komentarima podržali.<p><br />"Objektivno, male su mogućnosti za u&scaron;tedu, ali one postoje, barem po pitanju hrane. Sjetimo se na&scaron;ih starijih &scaron;to su radili", kaže Ljubo Jurčić.<br /><br /></p> <p>Kaže da bi recepti starijih generacija mogli uz malo truda pomoći ljudima i danas. Prenosimo Ljubine zlatne savjete, kako su na&scaron;i stari preživljavali te&scaron;ka vremena. Nažalost, 'dudeci koji čitaju Index i gledaju RTL' te&scaron;ko će prihvatiti te savjete, ali oni ljudi koji su svjesni situacije i Ljubine pameti zasigurno hoće.<br /><br /></p> <p>"Mi, koji smo živjeli u težim vremenima visoke inflacije, pomaknuli smo se sa službenog trži&scaron;ta, krenuli smo u dio gdje su bile manje marže. Snabdijevalo se preko sindikata koji je imao 10 ili 20 posto niže cijene jer su robu naručivali na veliko i bez provizije.<br /><br /></p> <p>Drugi korak je bio taj da su se otvarale linije po kojima su se ljudi opskrbljivali direktno od proizvođača hrane na selu. To su tipično bile svinjske polovice, potom teletina koje su bile čak 50 do duplo jeftinije nego u trgovinama. To se odnosilo i na gra&scaron;ak, krumpir, zapravo na sve od čega čovjek živi", prisjeća se Jurčić. Kaže da se zaobilazeći time trgovačke tro&scaron;kove i maržu dobivala jeftinija hrana.<br /><br /></p> <p>"To nije bila opskrba za tjedan ili dva, nego za dva mjeseca i dulje, a gra&scaron;ak i krumpir kupovali su se za četiri mjeseca. Prije godinu dana govorio sam da ide inflacija, ljudi su se smijali, ali sam rekao da onaj koji ima 50 tisuća kuna, treba uložiti u &scaron;krinju, duboki zamrzivač, pa kupiti hranu po niskim cijenama jer će ona do kraja godine sigurno poskupjeti", kaže za RTL.<br /><br /></p> <p>Nastavlja da je isto savjetovao i za drva te komentirao &scaron;to vlada smanjuje porez na ogrjev. "Ali time će se povećati potražnja pa će cijene porasti vi&scaron;e od onoga &scaron;to će biti smanjeno PDV-om", kaže ovaj ekonomist.<br /><br /></p> <p>Dodaje i da sad nije vrijeme za kupovinu trajnih dobara, perilica, bojlera, vodokotlića... Treba popravljati.<br /><br /></p> <p>"Mrežu usluga treba izgraditi, sada nećemo kupovati zamrzivač od 2000 ili 3000 kuna, popravit ćemo onaj koji imamo. Cipele je jeftinije popraviti za 50 kuna nego kupiti nove za 500 ili 1000 kuna. I ne treba čekati zimu, treba ih sad pođoniti", govori za RTL.<br /><br /></p> <p>Kao planinar iznosi osobno iskustvo da ugažene gojzerice popravlja čim siđe s planine, ne čeka da se ponovno uspne, pa je tako mudrije odmah popraviti zimske cipele, a ne kad 'svi navale'. Slaže se da je umreživanje s majstorima i korak prema održivijem, ne da se odmah kupuje novo, nego da se popravi staro i produlji životni vijek robe.<br />Dotakao se i kiseli&scaron;a<br /><br /></p> <p>"Treba pripremiti zimnicu, uložiti. U moje vrijeme u urbanim sredinama čitave su zgrade mirisale ili smrdjele (kako tko voli) po zimnici. Vino kupiti direktno kod proizvođača, 100 ili 200 litara, u podrumu kuće ukiseliti kupus. Neka jedan to napravi, bit će dovoljno za vi&scaron;e njih", kaže.<br /><br /></p> <p>Recepti roditelja tu bi mogli puno pomoći pa se osvrće na 'stare' dane da je to bio održiviji razvoj. Osobno je radi tradicije i sam zadržao neke navike starijih, uzgaja u rodnom kraju četiri svinje, kaže da posu&scaron;i meso, podijeli tetkama, pozove prijatelje na velika druženja, ne&scaron;to malo ostavi za sebe, pa se to isplati.<br /><br /></p> <p>Dodaje, tu ima smisla ona kad se kaže 'nemam para, a imam punu kuću hrane'. Prisjeća se i anegdote: "Iz sporta smo jedne godine napunili 70 teglica krastavaca, bilo je toga dvije godine &scaron;to za jesti."<br /><br /></p> <p>Objasnio je i koja je tu u&scaron;teda.<br /><br /></p> <p>"S obzirom na to da se ne plaćaju tro&scaron;kovi logistike i nema trgovačke marže, odnosno zarade koju trgovac mora imati, onda je za 'kiseli&scaron;' u&scaron;teda i do 50 posto, gra&scaron;ka od 50 do 100 posto, upola jeftinije je i meso", kaže nesuđeni premijer.<br /><br /></p> <p>Ako se netko odluči povezati s uzgajivačem na selu, možda u Slavoniji, pa dogovoriti svinjsku polovicu, kaže da se to treba napraviti sad, a ne oko Božića kad je navala.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-24-ljubo-jurcic-kupus.jpgJavni poziv za sve zainteresirane iz nevladinog sektora, organizacija i pojedinaca iz ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=359841359841Grude.com - klik u svijetWed, 24 Aug 2022 08:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-25-laptop.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kroz Program izgradnje kapaciteta u pisanju i provedbi projekata u ŽZH treći ciklus obuka u 2022.godini planiran je za nevladin sektor.<p>&nbsp;</p> <p><br />Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije nastavlja sa provedbom je Programa izgradnje kapaciteta u pisanju i provedbi projekata u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p> <p><br />Cilj Programa je izgraditi i ojačati kapacitete županijskih, gradskih i općinskih tijela uprave, kao i svih ostalih zainteresiranih institucija i organizacija i pojedinaca u Županiji Zapadnohercegovačkoj u planiranju, pisanju, pripremi i provedbi projekata, kako bi bili &scaron;to spremniji za učinkovito kori&scaron;tenje dostupnih sredstava iz programa EU.</p> <p><br />Kroz Program izgradnje kapaciteta u pisanju i provedbi projekata u Županiji Zapadnohercegovačkoj treći ciklus obuka u 2022.godini planiran je za nevladin sektor, organizacije i pojedince s naglaskom na mlade za jačanje kapaciteta za pisanje projekata.</p> <p><br />Okvirne teme koje su pokrivene ovom obukom su:<br />Uvod u upravljanje projektnim ciklusom (Project Cycle Management);<br />Pisanje projektnih prijedloga;<br />Priprema logičkog okvira;<br />Priprema proračuna projekta;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priprema specifičnih dokumenata za kori&scaron;tenje pretpristupne pomoći Europske unije;<br />Javne nabavke sukladno PRAG procedurama;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravljanje provedbom projekata i izvje&scaron;tavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirani vremenski okvir za održavanje obuke je 15. rujna -15.listopada 2022.godine, trajat će tri dana, a točan termin obuka dostavit ćemo naknadno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je ova obuka ciljana za nevladin sektor, organizacije i pojedince s naglaskom na mlade molimo Vas da svoje prijave dostavite na sljedeću adresu: info@eui-zzh.ba najkasnije do 01. rujna 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-25-laptop.jpgJozo, Josip, Mirko... Hercegovina u dvije godine ostala bez nekih od najvećih gospodarstvenikahttp://grude.com/clanak/?i=359838359838Grude.com - klik u svijetTue, 23 Aug 2022 16:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-23-22-jozo-mirko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gledamo neke ranije fotografije i svi su nekako tu, u punom naponu snage, spremni još puno dati gospodarstvu Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>A nažalost, kroz samo protekle dvije godine napustila nas je plejada gospodarskih velikana. Samo u &Scaron;irokom Brijegu, od kolovoza 2020. do danas oprostili smo se od Joze Bogdana, Josipa Kožula, a evo danas i od Mirka Grbe&scaron;ića. Ako ćemo gledati taj mini prostor Grude - &Scaron;iroki Brijeg - Posu&scaron;je, koji je dao neke od najuspje&scaron;nijih gospodarstvenika regije, prazni se nažalost ta tromeđa.<br /><br /></p> <p>A Hercegovinu se upravo, puno puta, gledalo kroz prizmu Joze i Mirka, kada je trebalo pomagati sportskim kolektivima, prvi su uskakali, kada je humanost u pitanju i tu su bili među prvima, stvarali su gospodarske brendove koji su bili na ponos od Hercegovine preko Njemačke do cijeloga svijeta, pi&scaron;e portal Grude.com.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br />Povezane vijesti:<br /><br /></strong></em></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=359836&amp;odlazak-jos-jednog-hercegovackog-giganta-umro-je-mirko-grbesic" target="_self"><em><strong>ODLAZAK JO&Scaron; JEDNOG HERCEGOVAČKOG GIGANTA! UMRO JE MIRKO GRBE&Scaron;IĆ<br /><br /></strong></em></a></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=359837&amp;in-memoriam-mirko-grbesic-bio-je-ispred-svog-vremena-iz-hercegovine-je-krenuo-osvajati-svijet" target="_self">IN MEMORIAM: Mirko Grbe&scaron;ić bio je ispred svog vremena, iz Hercegovine je krenuo osvajati svijet<br /><br /></a></strong></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=359838&amp;jozo-josip-mirko-hercegovina-u-dvije-godine-ostala-bez-nekih-od-najvecih-gospodarstvenika" target="_self"><strong>Jozo, Josip, Mirko... Hercegovina u dvije godine ostala bez nekih od najvećih gospodarstvenika</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-23-22-jozo-mirko.jpgIN MEMORIAM: Mirko Grbešić bio je ispred svog vremena, iz Hercegovine je krenuo osvajati svijethttp://grude.com/clanak/?i=359837359837Grude.com - klik u svijetTue, 23 Aug 2022 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-23-22-mirko-grbesic-rip.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Smrt Mirka Grbešića veliki je gubitak za Hercegovinu. Nažalost, proteklih godina uglavnom se opraštamo od svojih veličina.<p><br />Od gospodarstva preko kulture, znanosti, sporta do vjere, niz je onih od kojih smo se oprostili, a nažalost tome nizu pridružio se i Mirko Grbe&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Svoj životni put Mirko je počeo u &Scaron;irokom Brijegu 11. kolovoza 1960. godine. A na poslovni put krenuo je jo&scaron; prije rata. S 29 godina osnovao je tvrtku Mepas. Bilo je to 1989. godine, a krenuo je s proizvodnjom i prodajom Mesa.<br /><br /></p> <p>Godine 1995. otvara zgradu Mepasa s velikim skladi&scaron;nim prostorom u &Scaron;irokom Brijegu, a &scaron;iri se i na Sarajevo, Tuzlu, Banja Luku. Godine 1998. za tada rekordnih 20 milijuna njemačkih maraka kupuje osječku Saponija, zatim bjelovarski Koestlin, osječki Kandit... i hercegovački poduzetnik postaje svjetski brend. Bio je vlasnik i metalne tvrtke Metalac &Scaron;iroki Brijeg, kupio je Marasku i Brodomerkur.<br /><br /></p> <p>Mirko Grbe&scaron;ić bio je gospodarski vizionar, čovjek ispred svog vremena, pi&scaron;e portal Grude.com. Njegov Mepas Mall 2012. u Mostaru, stao je uz bok europskim građevinama.<br /><br /></p> <p>Grbe&scaron;ić je bio financijer brojnih sportskih organizacija i pojedinaca, veliki humanitarac, uvijek spreman pomoći ljudima u nevolji.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><br /><em><strong>Povezane vijesti:</strong></em><a href="https://grude.com/clanak/?i=359836&amp;odlazak-jos-jednog-hercegovackog-giganta-umro-je-mirko-grbesic" target="_self"><em><strong><br /></strong></em> <br /><br /></a></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=359836&amp;odlazak-jos-jednog-hercegovackog-giganta-umro-je-mirko-grbesic" target="_self"><em><strong>ODLAZAK JO&Scaron; JEDNOG HERCEGOVAČKOG GIGANTA! UMRO JE MIRKO GRBE&Scaron;IĆ<br /><br /></strong></em></a></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=359837&amp;in-memoriam-mirko-grbesic-bio-je-ispred-svog-vremena-iz-hercegovine-je-krenuo-osvajati-svijet" target="_self">IN MEMORIAM: Mirko Grbe&scaron;ić bio je ispred svog vremena, iz Hercegovine je krenuo osvajati svijet<br /><br /></a></strong></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=359838&amp;jozo-josip-mirko-hercegovina-u-dvije-godine-ostala-bez-nekih-od-najvecih-gospodarstvenika" target="_self"><strong>Jozo, Josip, Mirko... Hercegovina u dvije godine ostala bez nekih od najvećih gospodarstvenika</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-23-22-mirko-grbesic-rip.jpegU tvornicu u BiH stigli prvi radnici iz Bangladeša! Gazda: Lani mi ih 10 otišlo u Njemačku i Austrijuhttp://grude.com/clanak/?i=359808359808Grude.com - klik u svijetMon, 22 Aug 2022 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-22-22-edin-dacic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Prnjavor je stiglo prvih šest radnika iz Bangladeša za rad u tvornici namještaja Standard koja između ostalih surađuje i sa švedskom IKEA-om.<p><br />Edin Dacić vlasnik i predsjednik upravnog odbora tvornice zadovoljan je &scaron;to su u entitetu Republika Srpska odobrene kvote za uvoz radne snage. Najavio je i dolazak jo&scaron; četiri radnika iz ove zemlje.<br /><br /></p> <p>"Pro&scaron;le godine nam je u ovom razdoblju poslije godi&scaron;njih odmora deset posto zaposlenih iz proizvodnje oti&scaron;lo u Njemačku i Austriju", govori Dacić za televiziju K3. Navodi da je zbog koronavirusa i izolacije u jednom trenutku falilo 20 posto predviđene radne snage.<br /><br /></p> <p>Dacić kaže da su poduzeli napore da nakon 15 godina dovedu radnu snagu iz inozemstva, te da je uspostavljen kontakt preko posredničke agencije iz Srbije s radnicima iz Banglade&scaron;a. Uz radnike kojima je osiguran smje&scaron;taj stigao je i prevoditelj.<br /><br /></p> <p>Kaže da će uskoro dolazak radnika iz inozemstva postati nova realnost u Bosni i Hercegovini.</p> <p><br />Inače ovog gazdu je Direkcija za izbor najmenadžera BiH, Jugoistočne i Srednje Europe proglasila najmenadžerom. A Akta.ba je pisala o balkanskoj karijeri iz snova. Inače, nagrade se mogu kupiti, ali ne i ljudskost i činjenica da je mizernim plaćama ovaj poduzetnik svoje radnike, domaće, otjerao vani, a sada uvozi jeftinu radnu snagu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-22-22-edin-dacic.jpgHercegovački milijarder je na poslu 24 sata dnevno, o njemu se malo toga zna...http://grude.com/clanak/?i=359799359799Grude.com - klik u svijetSun, 21 Aug 2022 15:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-21-misteriozni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Britanska kladioničarska firma Entaina dogovorila je kupovinu 75 posto vlasništva hrvatske kladionice SuperSport od investicijske grupe EMMA Capital. <p><br />Dvije strane su se dogovorile, kako prenose mediji iz Hrvatske, da će svoje udjele unijeti u novoosnovani joint venture Entain CEE, u kojem će svaka imati udjele u odgovarajućem odnosu, tj. 75:25. Realizacija transakcije očekuje se do kraja godine, a njena ukupna vrijednost bit će ukupno 920 milijuna eura.<br /><br /></p> <p>SuperSport je osnovan 2000. godine. Baziran je na sportskom klađenju, ali djeluje i u drugim segmentima poput online casina. Ima 54 posto udjela na hrvatskom trži&scaron;tu, a ima ključne sponzorske ugovore kao &scaron;to su prava na klađenje za sve lige Hrvatskog nogometnog saveza za razdoblje od 2022. do 2026. godine.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;le godine prihodi firme su iznosili oko 950 milijuna kuna (blizu 250 milijuna KM). Neto dobit bila je čak 586 milijuna kuna (vi&scaron;e od 152 milijuna KM), &scaron;to je skok od 27 posto.<br /><br /></p> <p>Prema financijskim izvje&scaron;tajima, Super sport ima oko 1000 radnika čija je prosječna neto plaća lani iznosila oko 6500 kuna (blizu 1700 KM), &scaron;to je za 7 posto vi&scaron;e nego preklani.<br /><br /></p> <p>Inače, kompaniju je osnovao hercegovački poduzetnik Danko Ćorić koji je većinski udjel u firmi prije tri godine prodao če&scaron;kom investitoru EMMA Capital.<br /><br /></p> <p>Ćorić je zadržao manjinski udio i odlučio se posvetiti ulaganjima u turizam.</p> <p>Rođeni &Scaron;irokobriježanin jedan je od najbogatijih Hrvata, a mediji pi&scaron;u kako je riječ o izrazito samozatajnom biznismenu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Da ga sretne&scaron;, mislio bi da postavlja pločice: Izbacivač njemačkih kockarnica, &scaron;ljaker bez formalnog obrazovanja izgradio je carstvo s godi&scaron;njom dobiti do 500 milijuna kuna&rdquo;, napisao je Jutarnji list.<br /><br /></p> <p>Ovaj list navodi kako u javnosti ne postoji nijedna fotografija Danka Ćorića. Hercegovački kralj kladionica, &Scaron;irokobriježanin, osnivač SuperSporta, jedan od najbogatijih Hrvata, o svojem poslovanju i životu nikada nije govorio javno.<br /><br /></p> <p>U novinama o njemu nema ni slovca ni slike. Vrlo malo ljudi uopće zna kako izgleda, a njih jo&scaron; manje može reći da ga zaista dobro poznaje.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Čovjek je duh&rdquo;, pi&scaron;e Jutarnji. Na internetu, pak, te&scaron;ko je naći ijednu aferu, skandal ili optužbu za malverzaciju koja bi se uz njega vezala, jedine vijesti su &scaron;ture i dosadne crtice u poslovnim rubrikama o kupnji, prodaji ili preuzimanju raznih kompanija čiji je vlasnik.<br /><br /></p> <p>Tako je bilo kada je 2019. njegova firma PND Strategija za 153,5 milijuna kuna kupila hotel Maestral u Dubrovniku, posljednju veliku hotelsku kuću u Hrvatskoj u većinskom državnom vlasni&scaron;tvu, ili kada je Dru&scaron;tvo za upravljanje investicijskim fondovima Zodaks Investments u njegovom vlasni&scaron;tvu dobilo odobrenje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) za osnivanje tri fonda, među kojima su prvi puta dva hedge fonda.<br /><br /></p> <p>Mediji su ranije pisali kako je uz SuperSport Ćorić bio vlasnik jo&scaron; nekoliko kompanija među kojima su Puni broj i Minus5 koje su također prodane Britancima, te HOK &ndash; osiguranje, Mobilnet, Posejdon nautika&hellip; Čorić je bio i član uprave Mobilgradnje te suvlasnik kompanije Jahting sport Agana koja upravlja lučicom Agana u Marini kraj Trogira.<br /><br /></p> <p>Oni koji kažu kako ga poznaju tvrde da se radi o čovjeku koji je na poslu 24 sata dnevno i nikada ne odaje svojim pona&scaron;anjem da je na čelu jednog velikog poslovnog carstva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-21-misteriozni.jpgNema više: 'Ako ne želiš ti raditi, ima tko hoće'http://grude.com/clanak/?i=359781359781Grude.com - klik u svijetSat, 20 Aug 2022 09:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-55a392d5-d724-435f-8b3e-45df0a0a0a64-gradjevina-radnici-gradjevinarstvo-718x446.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klasična priča poslodavaca donedavno je bila "Ako ti nećeš, ima tko hoće. Dignem kamen, ispod kamena radnik". <div id="js_content" class="article__body--main_content" data-section-slug="vijesti" data-article-id="1610631"> <p><br />Doslovno je bila borba za svako radno mjesto i tražila se "veza" da se zaposli na bilo kakav posao, pa i onaj gdje je plaća minimalna i radi se "na crno". Danas je situacija znatno drugačija, pi&scaron;e Večernji list BiH. Potražnja za radnom snagom sve je veća. I dalje nedostaju majstori i zanatlije, ali i fizički radnici. Ta situacija znatno je doprinijela ostvarivanju prava radnika, ali i njihovoj pregovaračkoj poziciji, pi&scaron;e portal Večernjeg lista BiH.<br /><br /> <br /> <strong>Samo početak</strong><br /> &nbsp;</p> <div>Poslodavci u FBiH imaju potrebu za novim zapo&scaron;ljavanjem, i to vi&scaron;e od 6300 radnika, ali nedostaje radne snage poput građevinara, ugostitelja i informatičara, podaci su to prikupljeni anketiranjem poslodavaca.<br /><br /> <br /> Trenutačni nedostatak radnika pojedinih zanimanja samo je početak onoga &scaron;to BiH čeka.<br /><br /> <br /> Poslodavci imaju svoje rje&scaron;enje - uvoz radne snage. Iako su u Federaciji Bosne i Hercegovine od 290.000 nezaposlenih jedna trećina, čak i vi&scaron;e od toga, nekvalificirane su osobe koje nemaju nikakvo zanimanje. Oni koji posjeduju znanje i zanimanje odavno odlaze iz BiH.<br /><br /> <br /> - U posljednje vrijeme imamo povećan broj oglasa slobodnih radnih mjesta od poslodavaca u Federaciji BiH, ali sve vi&scaron;e dobivamo signale da poslodavci na domaćem trži&scaron;tu rada ne mogu naći adekvatne radnike. Stoga u posljednje vrijeme bilježimo povećan interes poslodavaca za zapo&scaron;ljavanjem stranaca - rekao je ranije rukovodilac Jedinice za analizu trži&scaron;ta rada u Federalnom zavodu za zapo&scaron;ljavanje Omer Korjenić.<br /><br /> <br /> Tako su u FBiH već izdane radne dozvole državljanima dalekoga Nepala, i to u građevinskom sektoru za zanimanja armirač, betonirac, zidar i tesar, pi&scaron;e Vecernji.ba. I ovog ljeta brojni ugostiteljski radnici odlučili su raditi sezonski posao na Jadranu zbog boljih uvjeta, &scaron;to predstavlja problem vlasnicima restorana, hotela i motela jer je gotovo nemoguća misija pronaći kuhara i konobara. Na Ravnoj planini u blizini Sarajeva vlasnik poslovnog kompleksa Veljko Golijanin nudi plaću od 4500 KM za kvalificiranog kuhara koji bi radio u njihovom objektu. No, nemoguće ga je naći. Raspisali su oglas u kojem mu nude početnu plaću 4500 KM. Ni nakon 20 dana nitko se ozbiljan nije javio. Iako nude dobre uvjete, na ovoj planini imaju problem pronalaska konobara. Zbog toga su uveli nove opcije - samoposluživanje.<br /><br /> <br /> <strong>Stanje na trži&scaron;tu rada<br /></strong><br /> &nbsp; <div>Pojedini poslodavci i u ugostiteljskom sektoru odlučili su se uvesti radnu snagu, tako da su prije nekoliko dana u sarajevskim hotelima počela raditi dvojica kuhara s Mauricijusa. - Jednostavno, ljudi su prisiljeni ovako rije&scaron;iti problem. Imao sam priliku upoznati kolege s Mauricijusa koji sigurno znaju posao, ali im treba vremena da se naviknu na na&scaron;u kuhinju i mentalitet. Naravno, od njih se može naučiti o kuhinji s otočnih zemalja i toplijih krajeva - kazao je krajem pro&scaron;log mjeseca za Faktor Hamid Hadžić, &scaron;ef kuhinje hotela Hills na Ilidži. Ovi primjeri oslikavaju trenutačno stanje na trži&scaron;tu u BiH i potvrda su da je pro&scaron;lo vrijeme kad su poslodavci mogli ucjenjivati radnike nudeći im neljudske i nedostojne uvjete rada. Samo se sada postavlja pitanja jesu li kasno shvatili ili čak jesu li i shvatili da se jedino adekvatnim plaćama i uvjetima rada mogu zadržati radnici. Ako nisu, uskoro bi mogli staviti ključ u bravu.</div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-55a392d5-d724-435f-8b3e-45df0a0a0a64-gradjevina-radnici-gradjevinarstvo-718x446.jpg1.270 stranaca za pola godine dobilo bh radne dozvolehttp://grude.com/clanak/?i=359768359768Grude.com - klik u svijetFri, 19 Aug 2022 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-radnici_20na_20skeli_1305973871.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poslodavcima u Bosni i Hercegovini jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak stručne radne snage, zbog čega se okreću inozemnom tržištu u potrazi za radnicima.<p>&nbsp;</p> <p>Njihove procjene su da na bh. trži&scaron;tu nedostaje gotovo 30.000 radnika. Zbog toga su poslodavci tražili od nadležnih državnih organa definiranje kvota radnih dozvola za zapo&scaron;ljavanje stranih radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim &scaron;to bi začepili kadrovske rupe, poslodavci u pravilu u slučaju angažiranja stranih radnika mogu računati na u&scaron;tedu jer su njihove plaće niže od domaćih radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od procjena poslodavaca službeni podaci ipak su ne&scaron;to optimističniji, prenosi <em><strong>Večernji list</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, podaci prikupljeni anketiranjem poslodavaca s kojima se na tematskoj sjednici upoznala Vlada FBiH govore da poslodavci u FBiH imaju potrebu za novim zapo&scaron;ljavanjem, i to vi&scaron;e od 6300 radnika, a nedostaje radne snage poput građevinara, ugostitelja i informatičara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče radnih dozvola za strance, u Bosni i Hercegovini je u razdoblju 1. 1. - 30. 6. 2022. godine ukupno izdano 1.270 radnih dozvola, i to 461 radna dozvola koja se uračunava u kvotu i 809 radnih dozvola izdanih neovisno o utvrđenoj kvoti, u skladu s člankom 64. i 65. Zakona o strancima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je povećanje u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine za 274 radne dozvole - navode iz Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e radnih dozvola izdano je u sljedećim djelatnostima: 331 građevinarstvo, 191 trgovina, 137 poslovanje nekretninama, 106 u oblasti umjetnost, zabava, rekreacija i 100 za prerađivačku industriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e radnih dozvola izdano je za državljane sljedećih država: Srbija - 253, Turska - 242, Kina - 85, Kuvajt - 60, Banglade&scaron; - 48, UAE - 42, Sirija - 36, Albanija - 35, Hrvatska - 32, Saudijska Arabija - 30. Poduzeća u BiH u nedostatku domaće radne snage, koja je trajno ili privremeno migrirala u okolne zemlje, sve če&scaron;će angažiraju radnike iz drugih zemalja poput Turske, Indije, Banglade&scaron;a, pa i iz Nepala ili Filipina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;će su zaposleni u oblasti poljoprivrede, građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, i to na radnim mjestima za koje, tvrde poslodavci i ekonomska realnost, zbog različitih razloga nema dovoljno domaćih radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaći radnici posljednjih godina sve vi&scaron;e odlaze na Zapad. Prema podacima Eurostata u 2021. godini 33.212 bh. državljana prvi put dobilo je boravi&scaron;nu dozvolu u EU. Trend iseljavanja stanovni&scaron;tva iz BiH nastavljen je unatoč te&scaron;koj situaciji uvjetovanoj lo&scaron;om epidemiolo&scaron;kom slikom uzrokovanom pojavom i &scaron;irenjem koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci iz 2019. godine pokazuju da približno 450.000 državljana BiH boravi u zemljama EU-a, a odlazak prvenstveno mlađe populacije uz povećanje broja umirovljenika dodatno komplicira ekonomsku situaciju u BiH. Prema službenim podacima, samo u Njemačkoj živi 373.000 migranata iz BiH, a taj broj iz dana u dan raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjetar u leđa onima koji razmi&scaron;ljaju o odlasku svakako daju i službeni podaci o stotinama tisuća upražnjenih radnih mjesta u toj državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Masovnost odljeva bh. radne snage te&scaron;ko da će nadoknaditi uvoz iste iz nekih dalekih i siroma&scaron;nih zemalja. I oni kad već odlaze iz svoje domovine radije će birati neke ekonomski i politički stabilnije zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BiH ima sklopljene pravne okvire za zapo&scaron;ljavanje sa Slovenijom, Katarom, Srbijom i Njemačkom (Njemačka samo za medicinare sa srednjom &scaron;kolom), a trenutačno Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH posreduje u dvije države - Slovenija i SR Njemačka - dok iz Katara i Srbije nema radnih ponuda. Posredovanje u Sloveniju i Njemačku odvija se od 2013. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za osobe koje odlaze u inozemstvo mimo Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH, Agencija nema nikakve podatke. Za Njemačku su do sada, od 2013., ukupno izdane 6622 radne dozvole. Brojka od 6622 samo je kap u moru od stvarnog broja onih koji su oti&scaron;li. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-radnici_20na_20skeli_1305973871.jpgTrgovci i ovime varaju kupce! Inflacija je dodatno dala mahahttp://grude.com/clanak/?i=359719359719Grude.com - klik u svijetMon, 15 Aug 2022 10:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-01-trgovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samo rijetki kupci uočili su nešto što je prisutno u trgovinama..<p><br />U sjeni inflacije diljem trgovina u čitavom svijetu zabilježen je tzv. shrinkflation - smanjenje pakiranja, odnosno sadržaja, bez dodatnog snižavanja cijene.&nbsp; <br /><br /></p> <p>Tako primjerice u SAD-u mala kutija Kleenex sad ima 60 maramica, a prije nekoliko mjeseci u istom pakiranju bilo ih je 65.<br /><br /></p> <p>Pakiranje Chobani Flips jogurta smanjilo se sa 150 mililitara na 130 ml. U Velikoj Britaniji, Nestle je smanjio svoju kavu Nescafe Azera Americano sa 100 grama na 90 grama.<br /><br /></p> <p>U Indiji, komad Vim sapuna za suđe se sa 155 grama smanjio na 135 grama, pi&scaron;e <em>Nova.rs</em>.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-has-started inArticlePreroll-dimensions vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci ističu kako smanjivanje količine proizvoda nije ni&scaron;ta novo. Ta se pojava &scaron;iri u vremenima visoke inflacije jer se kompanije bore s rastućim tro&scaron;kovima za sastojke, pakiranje, rad i transport.<br /><br /></p> <p>Globalna inflacija potro&scaron;ačkih cijena u svibnju je narasla za sedam posto, a taj će se tempo vjerojatno nastaviti do rujna, navodi S&amp;P Global.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-01-trgovina.jpgU Hrvatskoj 1,1 milijun turistahttp://grude.com/clanak/?i=359713359713Grude.com - klik u svijetSun, 14 Aug 2022 16:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-07-turisti_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U dosadašnjem dijelu kolovoza u Hrvatskoj je prema podacima sustava eVisitor ostvareno dva milijuna dolazaka i 14,4 milijuna noćenja.<p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na isto razdoblje kolovoza 2019. navedeno predstavlja 86% rezultata u dolascima i 95% rezultata u noćenjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e noćenja u dosada&scaron;njem dijelu kolovoza ostvareno je u Istri, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Kvarneru te u Zadarskoj i &Scaron;ibensko-kninskoj županiji, a gledajući po destinacijama, najvi&scaron;e je noćenja ostvareno u Rovinju, Medulinu, Viru, Poreču, Umagu i Dubrovniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e noćenja u dosada&scaron;njem dijelu kolovoza ostvarili su gosti s trži&scaron;ta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Poljske i Austrije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno u zemlji boravi gotovo 1,1 milijun turista od čega je oko 940.000 stranih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno imamo najvi&scaron;e gostiju s trži&scaron;ta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije. Gledajući po destinacijama trenutno najvi&scaron;e turista boravi u Rovinju, Medulinu, Viru, Umagu i Poreču.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-07-turisti_02.jpgZašto je pojeftinila nafta?http://grude.com/clanak/?i=359665359665Grude.com - klik u svijetWed, 10 Aug 2022 12:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-11-nafta_pad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američke zalihe sirove nafte porasle su za oko 2,2 milijuna barela u tjednu koji je završio 5. kolovoza.<p>&nbsp;</p> <p>Cijene nafte pale su u srijedu nakon &scaron;to su podaci pokazali da su zalihe sirove nafte u SAD-u neočekivano porasle pro&scaron;li tjedan, signalizirajući potencijalni pad potražnje, iako je zabrinutost zbog ponude držala gubitke pod kontrolom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Terminski ugovori za naftu Brent oslabili su 23 centa, ili 0,2 posto, na 96,08 dolara po barelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni za&nbsp;američku naftu West Texas Intermediate pali su 28 centi, ili 0,3 posto, na 90,22 dolara po barelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američke zalihe sirove nafte porasle su za oko 2,2 milijuna barela u tjednu koji je zavr&scaron;io 5. kolovoza, prema trži&scaron;nim izvorima koji se pozivaju na podatke Američkog instituta za naftu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analitičari koje je anketirao Reuters predviđali su da će zalihe sirove nafte porasti za oko 100.000 barela.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-11-nafta_pad.jpgHercegovina postaje poželjna destinacija za digitalne nomadehttp://grude.com/clanak/?i=359664359664Grude.com - klik u svijetWed, 10 Aug 2022 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-18-digitalni-nomadi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Privlačenje digitalnih nomada u Hercegovinu, pojedinaca koji za svoje poslovne aktivnosti koriste najmodernije tehnologije i nisu nužno vezani za jednu lokaciju, trebao bi biti jedan od prioriteta.<p>&nbsp;</p> <p>Zemljopisna pozicija, niski tro&scaron;kovi života, sigurnost, zajednica, prirodne ljepote, kulturna ba&scaron;tina, gastronomija i različiti sadržaji samo su neke od karakteristika Hercegovine u kojima digitalni nomadi već neko vrijeme pronalaze razlog za posjet i boravak, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Privlačenje digitalnih nomada u Hercegovinu, pojedinaca koji za svoje poslovne aktivnosti koriste najmodernije tehnologije i nisu nužno vezani za jednu lokaciju, trebao bi biti jedan od prioriteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pozitivna priča</strong></em></p> <p>Jednu takvu pozitivnu priču objavio je na svom Facebook profilu Amel Lizde, &scaron;ef Ureda za odnose s javno&scaron;ću Federalnog zavoda mirovinsko-invalidskog osiguranja. On je Taylora i Brett iz Kalifornije, digitalne nomade koji putuju Bosnom i Hercegovinom, sreo u gradu na Neretvi te objavio zanimljivu priču o njima uz nekoliko prigodnih fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Upoznajte Taylor i Brett iz San Diega, Kalifornija. Taylor je digitalni nomad, inače je po zanimanju UX designer. Za&scaron;to bi nam ovi ljudi trebali biti zanimljivi? Dva su ključna razloga. Turizam i IT znanje. Fokus, pa i strate&scaron;ki pristup, buduće vlasti mora biti na ovoj skupini ljudi zbog turizma i znanja koje ove skupine donose sa sobom. Turizam - digitalni nomadi su ljudi koji rade na putu, obavljaju posao neovisno o mjestu rada i bave se pretežno digitalnim tehnologijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o ljudima s visokim primanjima, dakle, nisu turisti koji malo tro&scaron;e. Važna im je lijepa lokacija, sadržaj u okolini u kojoj borave i, naravno, brz internet. Digitalni nomadi putuju tijekom cijele godine, &scaron;to je vrlo važno za na&scaron; turizam jer fokus ne bi bio samo na ljetnim mjesecima. Nije dovoljno osloniti se samo na dru&scaron;tvene mreže i prepustiti pojedincima da rade promociju BiH kao poželjne destinacije za digitalne nomade, to mora biti strate&scaron;ki cilj HNŽ-a - naveo je među ostalim Lizde.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ograničavajući zakon</strong></em></p> <p>Digitalni nomadi putuju tijekom cijele godine, a to je itekako važno za na&scaron; turizam. Prema procjenama, trenutačno u svijetu ima oko 35 milijuna digitalnih nomada s kombiniranom mogućno&scaron;ću potro&scaron;nje od 800 milijardi dolara godi&scaron;nje. Prema predviđanjima stručnjaka, u svijetu će do 2035. godine čak milijardu ljudi raditi poslove koji neće biti vezani za urede.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za privlačenja digitalnih nomada potrebno je napraviti administrativne olak&scaron;ice kada je u pitanju dozvola za boravak i rad u BiH. Oni trenutačno u BiH mogu boraviti do tri mjeseca, kao i svi ostali turisti. BiH bi trebala po uzoru na Hrvatsku uvesti vize za ovu kategoriju stranaca koje bi im omogućile dulji boravak i poželjnu destinaciju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-18-digitalni-nomadi.jpgKoristite li metodu 5S u svom poslovanju?http://grude.com/clanak/?i=359645359645Grude.com - klik u svijetMon, 08 Aug 2022 19:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-11-zena-biznis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postoje ljudi koji su prirodno organizirani, uredni i disciplinirani.<p><br />Kod njih je uvijek sve posloženo na logičan način, svaka stvar je na svome mjestu, čista, ispravna i označena, uvijek znaju gdje im je &scaron;to i redovito se rje&scaron;avaju vi&scaron;ka stvari. Ne čuvaju nepotrebne dokumente, ne gomilaju uspomene, bez problema odbacuju staru odjeću. Jednom riječju, ne daju neredu da im se uvuče u život. Radno mjesto im je smirujuće uredan i funkcionalan prostor, a kod kuće su uvijek spremni za iznenadne goste. U njihovom automobilu nema praznih bočica od soka, zaboravljenih džempera i upotrijebljenih papirnatih maramica. Ti ljudi i ne misle da koristite metodu 5S, oni intuitivno rade na takav način, pi&scaron;e <a title="Poslovni savjetnik" href="https://www.poslovni-savjetnik.com/poduzetnistvo/koristite-li-metodu-5s" target="_blank">poslovni-savjetnik.com<br /><br /></a></p> <p>S druge strane, postoje ljudi koji sretno žive u onome &scaron;to oni zovu kreativni nered. Ne smeta im preskakivati preko razbacanih stvari, sklanjati ih kad žele sjesti na stolac, stalno ne&scaron;to tražiti i vesele se kad pri tom pronađu i ne&scaron;to na &scaron;to su već bili zaboravili. Da, ti ljudi žive sretno, iako istini za volju, samo onoliko koliko im to oni oko njih dozvole. Jer ti drugi takvo stanje ne zovu kreativnim neredom već katastrofalnim neredom. Ti drugi kažu, ne postoji kreativni nered, nered na radnom stolu znači i nered u glavi. &Scaron;to može biti polazi&scaron;te za beskrajne uzaludne rasprave.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>I naposljetku, postojimo svi mi koji smo negdje između te dvije krajnosti. Nakratko uspijemo ovladati prostorom i stvarima oko sebe, a onda opet upadnemo u nered. Nama je metoda 5S pojas za spa&scaron;avanje.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="text-decoration: underline;">&Scaron;to je Metoda 5S? </span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatra se da 5S metodologija u ovom obliku dolazi iz Japana. Cilj je kao i uvijek u poslovnom svijetu, povećanje učinkovitosti, glatko odvijanje poslovnih aktivnosti, smanjenje pogre&scaron;aka u radu, povećanje zadovoljstva radnika i u konačnici, u&scaron;tede vremena, resursa i novaca.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvorno se radilo o 5S &ndash; na japanskom su to <em>Seiri, Seiton, Seiso, Seiketsu, Shitsuke</em>, na engleskom <em>Sort, Set in Order, Shine, Standardize, Sustain (Selfdiscipline)</em>. Kasnije je dodan i &scaron;esti S, <em>safety</em>, odnosno sigurnost.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>(Zvuči komplicirano, ali nije. I nije da se nitko prije Japanaca toga nije dosjetio. Očigledna je sličnost metode 5S i CANDO programa <em>(Cleaning up, Arranging, Neatness, Discipline, Ongoing Improvement)</em> o kojem govori američki kralj automobila <em>Henry Ford</em> u svojoj knjizi <em>Today and Tomorrow</em> iz 1926. godine. A <em>Henry Ford</em> je svoje ideje gradio na onome &scaron;to je prije njega zagovarao američki strojarski inženjer <em>Frederick W. Taylor</em> koji je poznat po svojim metodama pobolj&scaron;anja u industrijskoj proizvodnji. Smatra ga se i jednim od prvih konzultanata za upravljanje.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Proces 5S ide u koracima:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li><strong><em>Sort</em></strong><em> (</em><em>Seiri</em><strong><em>)</em></strong> &ndash; odvoji ono &scaron;to treba&scaron; i ono &scaron;to ne treba&scaron;. Makni sve ono &scaron;to ne treba&scaron;</li> <li><strong><em>Set in order</em></strong><em> (Seiton)</em> - posloži preostale predmete na način kako će se koristiti</li> <li><strong><em>Shine</em></strong><em> (Seiso)</em> &ndash; uredi i očisti radno mjesto i održavaj ga takvog</li> <li><strong><em>Standardize</em></strong><em> (Seiketsu)</em> &ndash; osiguraj da se prethodna tri koraka dosljedno koriste kroz cijelu organizaciju, to jest da svatko uredi svoj radni prostor na takav način</li> <li><strong><em>Sustain</em></strong><em> (Shitsuke)</em> &ndash; održavaj uvedene mjere dok ne postanu navika, uvriježeni način pona&scaron;anja.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p><br />&Scaron;esti S, sigurnost, prirodna je posljedica prethodnih pet jer smo u dobro organiziranom i urednom radnom okruženju manje izloženi opasnostima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Evo i malo detaljnije o svakom koraku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em><span style="text-decoration: underline;">Sort</span></em></strong><strong><span style="text-decoration: underline;"> &ndash; razvrstaj</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitajte se, &scaron;to mi sve ovdje treba za obavljanje toga &scaron;to tu radim? Ovo je univerzalno pitanje i vrijedi za sve prostore &ndash; radni stol, kuhinju, kupaonicu, kućnu hobi radionicu ili radno mjesto koje je dio neke tvorničke proizvodnje. Stavite to na jednu stranu. Sve ostalo &scaron;to vam ne treba sklonite na neko privremeno mjesto. Poslije ćete odlučiti &scaron;to s time. Možete to arhivirati, vratiti vlasniku, pokloniti ili baciti, to jest zbrinuti na ekolo&scaron;ki prihvatljiv način.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Stvari koje vam ne trebaju mogu biti zastarjeli dokumenti, pokvareni alati, iskori&scaron;tene bilje&scaron;ke koje vam vi&scaron;e ne trebaju, stari časopisi, tuđi predmeti, informatička oprema kao &scaron;to su stari ekrani, printeri, telefaksi koje vi&scaron;e ne koristite, predmeti osobne prirode. Pa čak i vi&scaron;ak uredskog materijala spada u predmete koje ne trebate. Odredite kolika vam je potrebna tjedna zaliha i sve ostalo pohranite na neko drugo mjesto.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Znači, na radnom stolu odnosno u radnom prostoru ostaje samo ono &scaron;to je potrebno za to &scaron;to tamo radite, za taj korak u procesu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em><span style="text-decoration: underline;">Set in order</span></em></strong><strong><span style="text-decoration: underline;"> &ndash; uspostavi red</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prikupite sve predmete koji su vam potrebni i smjestite ih redom kako se koriste u proizvodnom procesu. Označite bitne alate koje koristite u radu tako da se odmah vidi gdje ih treba odložiti, odnosno da ih svatko može pronaći i vratiti na odgovarajuće mjesto. Ovo je posebno važno za one koji svoje radno mjesto dijele s drugim ljudima.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U dobro uređenim proizvodnim organizacijama proizvodni procesi su razrađeni do zadnjeg detalja, a interdisciplinarni timovi stručnjaka su ergonomski oblikovali i optimirali radni prostor i svaki pokret koji čovjek u njemu izvodi.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U uredima to najče&scaron;će nije tako. Nikakvi timovi stručnjaka neće doći i organizirati va&scaron; radni stol, ladice i ormare i nitko vam neće reći na koju stranu stola trebate staviti telefon, a na koju držač s olovkama. Dodatno, oni koji rade u uredu imaju raznorodnije poslove od radnika na proizvodnim linijama, poslove koji se vi&scaron;e puta dnevno prekidaju pa nastavljaju, a poslovni su procesi manje definirani.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobno, tijekom redovnog &scaron;kolovanja, a niti tijekom uvođenja u posao nikad nisam dobila nikakve upute ni poduku kako se organizirati, a niti ne poznam ikoga tko jest. Sreća je da se ovaj 5S pristup može primijeniti i u uredima i da ga možemo primijeniti sami. Pri tome je dobro promatrati oko sebe kako to drugi rade. Učite i od onih koji su dobro organizirani i od onih koji nisu. Uđite u bilo koju poslovnicu banke u gradu i pogledajte kako rade službenici na &scaron;alterima. Nema nepotrebnih predmeta, sve im je na dohvat ruke, a bave se jednom po jednom strankom i potpuno su usredotočeni na nju.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako i vi možete skloniti sa stola spise na kojima trenutno ne radite, a imati pri ruci sve &scaron;to vam treba za ono na čemu radite. Pisaljke, žute <em>post-it</em> naljepnice, spajalice, klamerice, referentne tablice, kalkulator, telefonske kontakte&hellip; Možda ćete pola sata kasnije raditi na nekom drugom predmetu. Pribilježite do kud ste do&scaron;li na ovome na kojem sad radite, sklonite ga i pripremite se za rad na drugom spisu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Odredite mjesto za spise odnosno predmete koji čekaju da ih uzmete u rad i drugo mjesto za one koje ste obraditi pa ćete ih kad ustanete i krenete do automata za vodu usput ponijeti osobi koja dalje radi na njima. Fizički ograničite prostor i za jedne i za druge jer vas to prisiljava da rje&scaron;avate stvari i sklanjate ono &scaron;to je rije&scaron;eno. Isprobavajte dok ne dobijete optimalni raspored.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em><span style="text-decoration: underline;">Shine</span></em></strong><strong><span style="text-decoration: underline;"> &ndash; usjajaj</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uklonite pra&scaron;inu i prljav&scaron;tinu s radnih povr&scaron;ina, popravite ladicu koja se te&scaron;ko izvlači ili se zaglavila, obložite o&scaron;tre rubove i o&scaron;tećenja na radnom stolu koji bi vas mogli povrijediti, uklonite osu&scaron;ene sobne biljke. Učvrstite izvrnuti rub prostirke, sklonite potrgane trakaste zavjese i pra&scaron;njave slike sa zidova koje vam nisu ni lijepe ni inspirativne.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U čistoj radnoj okolini ne samo da se bolje osjećamo, već se lak&scaron;e snalazimo i lak&scaron;e se otkriju opasnosti, gre&scaron;ke, kvarovi, odstupanja i varijacije.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čistiti, pospremati i sklanjati treba stalno, u hodu, a dobar je običaj na kraju svakog radnog dana dodatno pospremiti radno mjesto.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="text-decoration: underline;">Standardiziraj</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva tri koraka možete odraditi sami za sebe u svom radnom prostoru i nakon toga vam slijedi peti korak - održavanje postignutoga te po potrebi prilagodbe promjenama okolnosti. Jer okolnosti se mijenjaju. Dobit ćete nove radne zadatke, pro&scaron;ireni popis dužnosti, promijenit će se uređaji na kojima radite, dobit ćete suradnika, ili ćete ostati bez pomoćnika. Sve to zahtjeva fino pode&scaron;avanje va&scaron;e radne okoline tako da vas ona i dalje podržava umjesto sputava u onome &scaron;to radite.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, u organizacijama koje su odlučile primijeniti 5S pristup, nakon &scaron;to je taj pristup primijenjen u nekom ograničenom području slijedi standardizacija pristupa kroz cijelu organizaciju.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;će se napi&scaron;u neka pravila, pripreme upute u slikama, postave oznake i natpisi na kutije, police, ladice, pultove i ormare te educiraju ljudi.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom koraku očekujte otpore te očekujte da ćete se morati vratiti na neki prethodni korak i drugačije organizirati stvari. Ono &scaron;to je dobro funkcioniralo na jednom radnom mjestu, ne znači da će i na drugome. Ljudi su različiti. Neki su de&scaron;njaci, a neki ljevaci, neki su visoki i mogu dohvatiti stvari s najgornje police, a nekima trebaju ljestve. No to su manji problemi.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi imaju različite poglede na stvari i različite kriterije &scaron;to se urednosti tiče, a i prirodno nismo skloni promjenama koje nam netko nameće. Upravo zato je važno u prethodnim koracima uključiti &scaron;to vi&scaron;e ljudi i upravo zato je potrebno neke stvari prepustiti onome tko radi na određenom radnom mjestu. Dajte im slobode odlučivanja, dajte im fleksibilnosti, ideja je držati se principa, a ne kruto nametati rje&scaron;enja.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><span style="text-decoration: underline;">Sustain &ndash; održavaj</span></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj korak često predstavlja najveći problem. Nakon početnog entuzijazma i osjećaja da smo napravili ne&scaron;to dobro, da smo počeli ovladavati stvarima, aktivnostima i procesima, slijedi dugoročna svakodnevna ustrajnost koja neminovno dovodi do zamora. Zbog toga se ne bismo trebali osjećati krivima.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Lijenost je prirodna osobina. Sve oko nas je lijeno, sve ima prirodnu tendenciju pokvariti se. Voda ide samo nizbrdo, mačka ne ustaje loviti mi&scaron;a ako ba&scaron; ne mora, a ljudska lijenost je dovela do većine korisnih izuma tijekom povijesti. Kaže se, rad je stvorio čovjeka, a lijenost izumitelja.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad se radi o urednom i učinkovito organiziranom radnom mjestu, ne pazimo li brzo će se vratiti u prija&scaron;nje kaotično stanje.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvedite zato podupiruće mjere koje pomažu održavati svijest, motivaciju i disciplinu. To mogu biti redovite provjere, nagrade za dobro organizirana radna mjesta, nagrade za ideje pobolj&scaron;anja, redoviti razgovori na tu temu sa zaposlenima, razmjena iskustava i dobre prakse, sustavno upućivanje onih koji su se tek pridružili va&scaron;em timu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosljedno kori&scaron;tenje metode 5S donosi mnoge prednosti. U početku nam se čini da gubimo vrijeme. Umjesto da radimo na onome &scaron;to je hitno, &scaron;to moramo obraditi i isporučiti, mi promi&scaron;ljamo kako se bolje organizirati, razvrstavamo i bacamo stvari, čistimo, isprobavamo različite rasporede. Plodovi toga truda dolaze kasnije.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kasnije se pokaže da manje vremena tro&scaron;imo na traženje dokumenata i radnih materijala, &scaron;to znači da smo brži i samim tim produktivniji. Treba nam i manje prostora jer smo uklonili sve &scaron;to nam ne treba, a u čistom, urednom i preglednom prostoru manji je rizik i od nezgoda. Također, kretanje i rukovanje alatima, strojevima i materijalom je lak&scaron;e, smanjene su putanje kretanja, smanjuje se broj zastoja, a samo či&scaron;ćenje i održavanje takvih prostora je lak&scaron;e.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Komunikacija s kolegama je olak&scaron;ana jer je sve jasno označeno i logično raspoređeno, &scaron;to dovodi do manje stresa i umora, povećanja motivacije, samopo&scaron;tovanja i zadovoljstva radom, a brže je i uvođenje u posao novih ljudi. I naposlijetku, uredni, čisti i dobro organizirani prostori sigurno ostavljaju bolji utisak na klijente i povećavaju povjerenje u na&scaron;e sposobnosti da isporučimo kvalitetan proizvod i uslugu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u proizvodnim organizacijama odakle je sve krenulo, metodologija 5S je primjenjiva svuda. U uslužnim djelatnostima, u uredima, a svakako je primjenjiva i u privatnom životu, kod kuće, u kuhinji, u automobilu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Metodologija 5S je stvarno jednostavna, ne zahtjeva neke posebne fizičke ni informatičke alate, često ne traži ni velika materijalna ulaganja. Nekad su potrebne neke građevinske preinake ili nabava polica, ormara, pultova, ali u većini slučajeva već imamo sve &scaron;to nam treba.<br /><br /></p> <p>No to ne znači da je ovaj proces lako provesti i da je lako postignuto održavati. Nije. Treba imati vje&scaron;tine, strpljenja i upornosti. Povremeno ćete posustati, povremeno će se nakupiti nereda, povremeno će vam se činiti da je sve uzalud. Izdržite takvo razdoblje, ne dozvolite da traje predugo i vratite se stanje reda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-11-zena-biznis.jpgBenzin ispod 3 KMhttp://grude.com/clanak/?i=359626359626Grude.com - klik u svijetSat, 06 Aug 2022 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-15-tankanje11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima sa aplikacije Federalnog ministarstva trgovine, cijene benzina i dizela su zadnjih dana u padu.<p>&nbsp;</p> <p>U Mostaru minimalna cijena dizela je ista i iznosi 3,11 KM za litar i niža je za 10 feninga dok je najvi&scaron;a 3,41 KM po litri. Cijena benzina se kreće od 2,86 do 3,51 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Litar dizela u Sarajevu ko&scaron;ta od 3,16 do 3,41 KM i cijena je niža za 5 feninga u odnosu na početak tjedna. Cijene benzina u u padu i kreću se od 2,96 do 3,31 KM po litri i niže su za 10 do 20 feninga, ovisno o pumpi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Tuzli cijena dizela se kreće od 3,11 do 3,41 KM po litri, a benzina od 2,91 do 3,56 KM. U Zenici cijena dizela varira od 3,11 do 3,36 KM, a benzina od 2,91 do 3,36 KM po litri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Vanjskotrgovinske komore prije godinu cijena litre dizela bila je 2,28 KM, a benzina 2,16 KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-15-tankanje11.jpgU Ravnom se gradi vjetropark i solarne elektrane, vrijednost investicija je oko 100 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=359588359588Grude.com - klik u svijetWed, 03 Aug 2022 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-24-vjetroelektrane_10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>On napominje kako je ova gradnja vjetroparka i solarnih panela od velikoga značaja za gospodarski razvoj..<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Općina Ravno zaključila je nedavno dva ugovora o izgradnji vjetroparka i solarnih elektrana i to, na lokacijama Velja Međa te Golubov kamen u blizini naselja Ivanica, na razdoblje od 30 godina u svrhu proizvodnje električne energije u vjetroelektranama. Vrijednost investicija je po obuhvatu spomenutih lokacija oko 100 milijuna eura, kako za jedan tako i za drugi ugovor. &nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na području naselja Velja Međa, ubuhvata 280 hektara povr&scaron;ine, planirana je izgradnja kombinacija vjetroelektrana i solarnih panela, snage veće od 100 MW za proizvodnju električne energije, dok bi na lokaciji Golubov kamen, povr&scaron;ine oko 260 hektara, gdje je planirana izgradnja solarnih panela, snaga bila od 80 do 100 MW za proizvodnju električne energije - pojasnio je u razgovoru za Fenu voditelj Službe za prostorno uređenje i graditeljstvo Općine Ravno Josip Raguž.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On napominje kako je ova gradnja vjetroparka i solarnih panela od velikoga značaja za gospodarski razvoj kako za tu općinu, tako i za cijelu Hercegovačko-neretvansku županiju. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Naime, za zakup po dio dobiva i Općina i županija, a sama Općina Ravno ima benefit kada govorimo i o kWh proizvedene električne energije, te bi godi&scaron;nje po jednom ugovoru Općina dobivala minimum 300 do 400 tisuća maraka - ističe Raguž, napominjući kako to opet ovisi o količini proizvedene električne energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po sada&scaron;njim izračunima, navodi on, vrijednost investicija je po obuhvatu spomenutih lokacija oko 100 milijuna eura, kako za jedan tako i za drugi ugovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za ugovor na lokaciji Velja Međa, općina Ravno javila se tvrtka Ventus industria, partner njemačke kompanije WPD koja je jedna od vodećih svjetskih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije, dok je za područje Golubov kamen interes pokazala Winter Wind Tomislavgrad, poznata vrhunska tvrtka iz koncerna &scaron;irokobrije&scaron;koga Feala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditelj Službe za prostorno uređenje i graditeljstvo Općine Ravno dodaje na kraju da su sada u fazi ishodovanja potrebnih dokumenata i dozvola, a sukladno ugovorima o zakupu, vjetropark i solarne elektrane bi trebalo staviti u funkciju i krenuti s proizvodnjom električne energije u roku od pet godina.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-24-vjetroelektrane_10.jpgOd danas brže carinjenje robahttp://grude.com/clanak/?i=359557359557Grude.com - klik u svijetMon, 01 Aug 2022 21:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-10-carina-granica-granicni-prelaz-horgos-1338816614-156252.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Procedura za dobijanje i korištenje digitalnog kvalificiranog potpisa UNO je vrlo jednostavna.<p>&nbsp;</p> <p>Od danas u BiH počinje primjena "Novog provoznog računalnog sustava" (NCTS) na nacionalnom nivou. To konkretno znači da se za sve postupke provoza roba carinske deklaracije podnose isključivo elektronski u sustav Uprave za neizravno oporezivanje, a svaka provozna prijava mora biti ovjerena novim digitalnim kvalificiranim potpisom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahtjev za dobijanje digitalnog kvalificiranog potpisa kod UNO podnosi se u nadležnom regionalnom centru Uprave gdje poreski obveznik ima sjedi&scaron;te, a procedura za dobijanje i kori&scaron;tenje digitalnog kvalificiranog potpisa UNO je vrlo jednostavna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina elektronski provozni postupak mora koristiti godinu dana na nacionalnom nivou, nakon čega može aplicirati da postane punopravna članica NCTS konvencije. Tada će i gospodarstvenici iz BiH imati olak&scaron;ane procedure sa puno manjim čekanjima na svim granicama zemalja gdje se roba provozi. To konkretno znači u&scaron;tedu vremena i novca za poslovnu zajednicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava za neizravno oporezivanje je ranije upozorila sve carinske zastupnike - &scaron;peditere da hitno podnesu zahtjev kod UNO za dobivanje digitalnog kvalificiranog potpisa, kojim će od 1. kolovoza 2022. godine ovjeravati svoje provozne carinske prijave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod onih carinskih zastupnika koji ne budu na vrijeme osigurali digitalni kvalificirani potpis Uprave, može doći do zastoja u radu prilikom obrade elektronskih tranzitnih prijava.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-10-carina-granica-granicni-prelaz-horgos-1338816614-156252.jpgCijene nafte u srpnju pale drugi mjesec zaredomhttp://grude.com/clanak/?i=359546359546Grude.com - klik u svijetMon, 01 Aug 2022 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-28-nafta_gas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene je podržalo i slabljenje dolara jer na taj način nafta postaje jeftinija za kupce koji koriste druge valute.<p>&nbsp;</p> <p>Na svjetskim su trži&scaron;tima pro&scaron;loga tjedna cijene nafte porasle, no u cijelom srpnju pale su drugi mjesec zaredom jer bi usporavanje rasta svjetskog gospodarstva moglo dovesti do slabljenja potražnje za energentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena barela na londonskom trži&scaron;tu porasla je pro&scaron;loga tjedna 0,7 posto, na 103,97 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel poskupio 4,1 posto, na 98,62 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome, u srpnju je barel na londonskom trži&scaron;tu pojeftinio oko 4, a na američkom trži&scaron;tu gotovo 7 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podr&scaron;ku cijenama, posebice u SAD-u, pružili su pro&scaron;loga tjedna podaci da su zalihe sirove nafte u toj zemlji pale za 4,5 milijuna barela, dok je potražnja za benzinom u SAD-u porasla za 8,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene je podržalo i slabljenje dolara jer ne taj način nafta postaje jeftinija za kupce koji koriste druge valute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, negativno je na cijene nafte utjecalo izvje&scaron;će tvrtke Baker Hughes o rastu aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u 23. mjesec zaredom. U srpnju je, naime, broj tih postrojenja porastao za njih 11.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Negativno na cijene utječe i slabljenje najvećih svjetskih gospodarstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;loga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u drugom tromjesečju skliznuo 0,9 posto na anualiziranoj razini, drugo tromjesečje zaredom, dok su analitičari očekivali blagi rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda neki smatraju da se ne radi o recesiji jer nisu pali svi gospodarski segmenti, a trži&scaron;te rada i dalje je snažno, činjenica je da je BDP pao dva tromjesečja zaredom na kvartalnoj razini, &scaron;to, po uobičajenoj definiciji, predstavlja recesiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira radi li se o recesiji ili usporavanju rasta gospodarstva, potražnja za energentima mogla bi pasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporen je i rast kineskog gospodarstva, najvećeg uvoznika nafte u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;loga je tjedna vladajuća Komunistička partija sa sjednice poručila da se ne mogu očekivati novi snažni poticaji gospodarstvu. Uz to, čelnici vladajuće stranke izostavili su iz priopćenja ciljanu razinu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,5 posto, koliko se planiralo prije, te su samo naveli da će se u ovoj godini truditi postići najbolji mogući rezultat u gospodarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je izazvalo zabrinutosti u vezi drugog po veličini svjetskog gospodarstva, koje je već dulje vrijeme pod pritiskom zbog krize na nekretninskom trži&scaron;tu i 'zatvaranja' gradova kako bi se suzbilo &scaron;irenja koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, američka sredi&scaron;nja banka ponovno je pro&scaron;loga tjedna zbog visoke inflacije agresivno povećala ključne kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, drugi mjesec zaredom, &scaron;to će dodatno usporiti rast najvećeg svjetskog gospodarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok su zbog potencijalnog slabljenja potražnje cijene nafte pod pritiskom, podr&scaron;ku im pruža slabost ponude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga će ovoga tjedna u fokusu trgovaca biti sastanak Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih partnera na čelu s Rusijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se da će se raspravljati o mogućem blagom povećanju proizvodnje, no hoće li do toga doći, te&scaron;ko je reći jer neke članice te organizacije ionako zbog zastarjelih kapaciteta i drugih razloga ne uspijevaju ispuniti postojeće kvote.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon snažnog skoka početkom godine zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija protiv Rusije, u posljednja dva mjeseca cijene su nafte pone&scaron;to pale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga sada u anketi Reutersa analitičari očekuju da će prosječna cijena barela u ovoj godini na londonskom trži&scaron;tu iznositi 105,75 dolara, a na američkom 101,28 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su u pro&scaron;loj godini porasle vi&scaron;e od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajvi&scaron;e zbog rata u Ukrajini, skočile oko 40 posto</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-28-nafta_gas.jpgAna se vratila iz Austrije i pokrenula proizvodnju gljivahttp://grude.com/clanak/?i=359531359531Grude.com - klik u svijetSat, 30 Jul 2022 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-30-ana-zeko-gljive.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ana Zeko ima tek 21 godinu, živi i radi u Uskoplju.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;ene srednje medicinske &scaron;kole odlazi u Austriju, gdje je radila kao medicinska sestra. No, uslijed pojave korone ostaje bez posla i vraća se u svoj rodni grad, gdje pokreće proizvodnju gljiva - &scaron;ampinjona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sestra mi živi već pet godina u Austriji te sam se za to odlučila i ja. Međutim, kada sam tamo ostala bez posla, shvatila sam da imam veću mogućnost da uspijem i opstanem u svojoj zemlji nego u inozemstvu, pa sam se vratila. Po povratku sam dvije godine radila u jednom lokalnom restoranu, i primjetila veliku potražnju za gljivama, a nedostatak istih na trži&scaron;tu", kaže Ana za <a title="agroklub" href="https://www.agroklub.ba/prehrambena-industrija/mlada-ana-zeko-ima-velike-planove-sama-proizvodi-sampinjone/79116/?fbclid=IwAR1jIJ37AVjXJqUl5A9UMkw06mRCAMeJKqkDS-9ZzZ3-hxGhUM2ErmHnx_o" rel="noopener" target="_blank">Agroklub</a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se dobro raspitala i istražila trži&scaron;te, saznala je da na području Srednjobosanske županije nitko ne proizvodi gljive, najbliži proizvođači su u Zeničko-dobojskoj. Do&scaron;la je do kontakta jednog proizvođača iz Zenice, koji se bavi i prodajom komposta za rast gljiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Svaki je početak &nbsp;težak, ali za sada sam zadovoljna količinom dobivenog proizvoda i cijenom prodatog. Dobila sam par većih ponuda te s vremenom želim pro&scaron;iriti proizvodnju. Za sada moje proizvode uzimaju lokalni restorani i prodavnice voća i povrća, ali svakako mogu reći da je moja mjesečna proizvodnja jo&scaron; uvijek dosta manja od potražnje", dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za pokretanje proizvodnje &scaron;ampinjona potreban je kompost, uređaji za stvaranje uvjeta za rast i dostavno vozilo. Do sada je gljive proizvodila u podrumu veličine 10 m2, gdje gljive imaju dovoljno prirodne vlage i u garaži veličine 30 m2, gdje je morala postaviti uređaj za stvaranje vlage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije ne&scaron;to vi&scaron;e od mjesec dana prijavila je se i u obuku "Pokreni svoj posao", koju realizira Općina Gornji Vakuf-Uskoplje sa Udruženjem "Link" iz Mostara. Na kraju obuke, najuspje&scaron;niji polaznici će dobiti grant sredstva, kako bi prijavili obrt i pokrenuli vlastiti biznis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Planiram izgradnju nove prostorije u zemlji, zbog boljih uvjeta i pro&scaron;irenja proizvodnje. Trenutno sve radim sama, kada bih pro&scaron;irila posao, javila bi se potreba za dostavljačem i jo&scaron; jednim beračem, pored mene", ističe ova mlada djevojka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna vreća komposta ko&scaron;ta 12 KM, a iz nje se može dobiti &scaron;est - sedam kilograma &scaron;ampinjona. Kompostu su potrebna dva tjedna da dozriju te nakon toga se otvara i prekriva zemljom. Potrebno je dosta vlage pri rastu i nakon sedam do 10 dana počinju prvi plodovi. Kada se oberu i zadnji plodovi, kompost koji ostaje može se bez ikakve bojazni iskoristiti kao prirodno đubrivo za vrt, &scaron;to i Ana radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je potrebno za uspje&scaron;an uzgoj &scaron;ampinjona?</strong></p> <p>"Pa mogu reći da je proizvodnja relativno zahtjevna, potrebno je dosta vremena da shvati&scaron; kakvi uvjeti zapravo pogoduju za uzgoj. Potrebno je da sam uvijek tu, jer &scaron;ampinjoni ne podnose niti &nbsp;previ&scaron;e visoku, a ni previ&scaron;e nisku temperaturu. Mogu reći da se isplati, ali na veće količine. Ja bih u svakom slučaju preporučila svakome da poku&scaron;a", poručuje entuzijastična Ana.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-30-ana-zeko-gljive.jpgElektroprivreda HZHB Mostar na polugodištu sa dobiti od 19,75 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=359523359523Grude.com - klik u svijetFri, 29 Jul 2022 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-02-elektroprivredahzhb-nova-grada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elektroprivreda HZHB Mostar zabilježila je na polugodištu dobit od 19,75 milijuna KM, pokazuje financijski izvještaj tvrtke objavljen na Sarajevskoj burzi.<p>&nbsp;</p> <p>Financijski rezultat skoro je identičan pro&scaron;logodi&scaron;njem kada je dobit bila 19,97 milijuna KM.<br /><br /></p> <p>Poslovni prihodi narasli su na 4,4 posto na 199,5 milijuna KM, dok su poslovni rashodi imali rast od 3,1 posto na 170,9 milijuna KM.<br /><br /></p> <p>Tvrtka je imala značajniji gubitak od financijskih aktivnosti usljed većih rashoda kamata koji su iznosili 7,2 mil. KM u odnosu na 3,3 milijuna KM godinu ranije.<br /><br /></p> <p>EP HZHB zapo&scaron;ljavala je na kraju polugodi&scaron;ta 2.292 radnika.<br /><br /></p> <p>Tvrtka je nedavno zatražila pomoć Vlade FBiH jer strahuje da bi zbog lo&scaron;ih hidroelo&scaron;kih uvjeta mogla imati te&scaron;koća s opskrbom potro&scaron;ača, te je tražila obustavu izvoza struje za obje federalne elektroprivrede i nabavu struje po trži&scaron;noj cijeni od sarajevske Elektroprivrede BiH.<br /><br /></p> <p>Elektroprivreda BiH se izjasnila da ne može udovoljiti zahtjevu dok su iz Vlade FBiH kazali da će podržati Elektroprivredu HZHB ukoliko bude bilo potrebno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-02-elektroprivredahzhb-nova-grada.jpgPlenković posjetio tvornicu Lasta u Čapljinihttp://grude.com/clanak/?i=359446359446Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jul 2022 17:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-25-plenkoviclasta2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plenković je nakon Mostara posjetu Bosni i Hercegovini nastavio u Čapljini.<p><br />''U vrijeme krize koja vlada u svijetu već neko vrijeme, velika je stvar da jedna tvrtka iz Bosne i Hercegovine kreće sa izvozom na trži&scaron;te Europske unije'', poručio je u tvornici keksa i vafla ''Lasta'' hrvatski premijer Andrej Plenković.<br /><br /><br /></p> <p>Plenkovića su u ''Lasti'' ugostili vlasnik tvrtke Petar Ćorluka i čapljinski gradonačelnik dr. Smiljan Vidić.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, vlasnik ''Violete'' Petar Ćorluka kupio je prije par godina ''Lastu'' koje je bila u stečaju te u tvrtku uložio 22 milijuna eura.<br /><br /><br /></p> <p>Danas ''Lasta'' radi punim kapacitetom, a osim &scaron;to proizvodi kekse i kreće sa izvozom na trži&scaron;te EU, važno je napomenuti kako je Ćorluka kupio i tvrtku za proizvodnju medenjaka iz Austrije, odakle je proizvodnju preselio u Čapljinu.<br /><br /></p> <p>''Ovo je proizvodni pogon je potpuno obnovljen, sa novim asortimanom, tehnologijom i dizajnom, ali sa starom tradicijom. Lasta je 1952. godine osnovana i ove godine slavimo 70 rođendan Laste. Ona je radila i prije nego &scaron;to sam ja rođen, ali mi smo to puno unaprijedili i sada ćemo pro&scaron;iriti trži&scaron;te. Lasta je u Sloveniji bila broj 1, tako da na to trži&scaron;te krećemo od 1. rujna, a na trži&scaron;te Hrvatske od 15. rujna'', rekao je za <a title="Bljesak info" href="https://bljesak.info/gospodarstvo/industrija/plenkovic-posjetio-lastu/389309" target="_blank">Bljesak.info</a> Petar Ćorluka.</p> <p><br />U Lasti sada radni jedna smjena, ali kada krene izvoz radit će se u tri smjene i utrostručit će se broj ljudi.</p> <p><br />''Na&scaron;e peći peku na struju koji sami proizvodimo iz solarnih panela. U Europi je velika neizvjesnost po pitanju struje i svega, jer je 98 posto peći na plin, a mi smo imali sreću i opredijelili se na plin, potom se orjentirali na solare, tako da budemo neovisni sa energentima'', rekao je Ćorluka.</p> <p><br />Plenkovićevom posjetom zadovoljan je i čapljinski gradonačelnik dr. Smiljan Vidić.<br /><br /><br />''Sama posjeta gospodina Plenkovića 'Lasti' i Čapljini govori o dobroj suradnji koja traje par desetljeća. Samo ću spomenuti da mi ovdje na području Čapljine imamo &scaron;est potpuno novih naselja gdje su do&scaron;li prognani ljudi iz Bosne i sjeverne Hercegovine, a jedinu pomoć dala nam je tada Vlada RH. Ta suradnja se u zadnjih nekoliko godina transformirala u ne&scaron;to drugo, a prije svega mislim na projekte prekogranične suradnje, IPA fondove i slično, tako da je ova prigoda i za mene dobra da zahvalim ne samo Vladi premijera Plenkovića, nego i svim prija&scaron;njim Vladama RH'', rekao je Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-25-plenkoviclasta2.jpgRadi ukupno 20 poslova, nazivaju ga najvrjednijim čovjekom u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=359444359444Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jul 2022 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-25-22-osman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osmana Durakovića Bilija iz sela Glavice kod Bugojna nazivaju "najvrjednijim čovjekom u Bosni i Hercegovini".<p>&nbsp;<br /> Osman se već godinama bavi poljoprivredom, a na svom imanju uzgaja različite vrste voća te cvijeće. Radi 20 poslova te ističe da sve uglavnom sam radi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Nemam pomoćnika. Pomoć mi treba samo kod branja plodova, dok kod kopanja, ko&scaron;enja i su&scaron;enja ne", ispričao je Duraković u videointervjuu za YouTube kanal Srednja Bosna Danas.<br /><br /></p> <h3>Sve stiže<br /><br /></h3> <p>Posjeduje dvije hladnjače i bavi se otkupom plodova maline, kupine, borovnice, gljiva te se uz to bavi i proizvodnjom voća i &scaron;umskih plodova. Ima vlastito&nbsp;mrijestili&scaron;te za ribe, hladnjače, su&scaron;are i priznao je da sve to uspijeva stići uz pomoć kćeri i supruge.<br /><br /></p> <p>Ističe da je "jedini čovjek koji usprkos 60 navr&scaron;enih godina ne priželjkuje mirovinu", a s radom ne prestaje čak ni zimi.<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/pGwsMwVs2JM" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-25-22-osman.jpgŠto se mijenja i za radnike iz BiH u Njemačkoj od 1. kolovoza?http://grude.com/clanak/?i=359410359410Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jul 2022 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-29-017_njemacka_posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Niz je slučajeva kada bi ovdašnji ljudi došli u Njemačku, našli prvi posao, a onda ostali bez plaće ili nekih drugih primanja koja im po zakonu pripadaju. <p><br />Stanovnik mjesta pored Stuttgarta, a rodom iz zapadne Hercegovine, koji je želio ostati anoniman, kaže nam da je te&scaron;ko pronaći čovjeka da se bar jednom nije opekao, pi&scaron;e Večernji list BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Nova pravila<br /></strong><br /> <br /> - Rijetki su koji dolaze, a da im je sve rije&scaron;eno i dogovoreno pa se redovito događaju neke prevare, odnosno nepo&scaron;tivanja onoga &scaron;to je dogovoreno. I zanimljivo je da su među onima koji tako rade ljudi s Balkana. Čujem o puno slučajeva da je Hrvat izvarao Hrvata, Bo&scaron;njak Bo&scaron;njaka, Srbin Srbina i, međusobno, naravno. A ima i slučajeva kada te kombinacije postanu najbolji prijatelji. Drukčiji je ovdje mentalitet, svima je cilj zaraditi, a nekima i prevariti i dodatno zaraditi. Ali sada bi se to trebalo promijeniti - priča nam sugovornik. Naime, od 1. kolovoza u Njemačkoj trebala bi na snagu stupiti nova pravila koja se pripremaju već dvije godine. - Bit će transparentnije zapo&scaron;ljavanje. Poslodavci će sve uvjete rada morati pismeno formulirati, potpisati i predati zaposleniku, a neće mu kao &scaron;to su neki dosad činili, pričati da sve uplaćuju, a onda se ispostavi da većina obveza nije izmirena. Radnik će uvijek biti upoznat sa svojim stanjem - ističe na&scaron; sugovornik.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-29-017_njemacka_posao.jpgAndrej Plenković stiže u posjet tvornici Lasta Čapljinahttp://grude.com/clanak/?i=359377359377Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jul 2022 21:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-18-1lasta-otvaranje-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Republike Hrvatske G. Andrej Plenković i njegov tim doći u ponedjeljak u posjet novootvorenoj tvornici keksa i vafla Lasta u Čapljini.<p><br /><br /><span lang="HR">U vrijeme krize kakva vlada već duže vrijeme važno je naglasiti kako će se Lasta proizvodi već od 8. mjeseca ove godine izvoziti na trži&scaron;te EU i tako jedna pozitivna vijest će sigurno biti zanimljiva javnosti.<br /><br /><br />Podsjetimo, <a title="Lasta Čapljina" href="https://grude.com/clanak/?i=358068&amp;-otvorena-je-lasta-corluka-ekskluzivno-kupili-smo-tvrtku-u-austriji-staru-110-godina" target="_blank">Lasta Čapljina</a> je nakon preuzimanja od strane grudskog brenda Violeta, službeno otvorena 18. svibnja.<br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-18-1lasta-otvaranje-22.jpgPostCash aplikacija - za siguran digitalni transfer novca iz EUhttp://grude.com/clanak/?i=359349359349Grude.com - klik u svijetThu, 21 Jul 2022 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-21-1200x800.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godišnje se iz inozemstva u BiH pošalje preko 2,51 milijarda KM. <p>&nbsp;</p> <p>Novčane doznake stižu najče&scaron;će iz zemalja zapadne Europe i Skandinavije i čine oko 8% bruto domaćeg proizvoda zemlje, a podaci o preko 2,51 milijardu KM-ova poslanih u BiH iz inozemstva govore u prilog tome da će trend nastaviti rasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novac se &scaron;alje u povodu rođenja djeteta, za diplome ili vjenčanja kao i pomoć u te&scaron;kim trenucima, ali u velikom broju slučajeva, poslani novac predstavlja i jedini izvor sredstava za preživljavanje.</p> <p><br />Nekada se na po&scaron;iljke s novcem iz inozemstva čekalo tjednima, pa i mjesecima, u redovima banaka, na autobusnim i željezničkim kolodvorima... Danas je situacija posve drugačija, transfer novca se obavlja digitalnim kanalima i svoj novac možete imati u rukama samo 30 minuta nakon uplate.</p> <p><br />Dovoljno je da po&scaron;iljatelj ima pametni telefon, internet konekciju i<a title="postcash hp mostar" href="https://www.post.ba/financijske-usluge/postcash-aplikacija" target="_blank"> PostCash mobilnu aplikaciju</a>. Riječ je o novoj usluzi slanja i primanja novca koju je HP Mostar uvela kako bi građanima omogućila siguran, brz i jednostavan prijenos novca iz država Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norve&scaron;ke, Lihten&scaron;tajna i Islanda.</p> <p><br /><strong>Uz PostCash mobilnu aplikaciju sigurno, brzo i jednostavno po&scaron;aljite novac obitelji i prijateljima</strong></p> <p><br />Prema procjenama, u inozemstvu živi skoro jednak broj državljana BiH kao u domovini. Obiteljske i prijateljske veze s dijasporom su neraskidive i snažne, te u većini slučajeva praćene financijskom podr&scaron;kom.</p> <p><br /><a title="postcash" href="https://postcash.eu/" target="_blank">PostCash</a> je mobilna aplikacija za slanje novca u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru te Srbiju iz država Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, Norve&scaron;ke, Lihten&scaron;tajna i Islanda. Po&scaron;iljatelju omogućava da iz udobnosti vlastitog doma, putem kartice koju je izdala banka iz država Europskog gospodarskog pojasa, po&scaron;alje novac primatelju u BiH. Kartična transakcija provodi se prema protokolima s najvećim sigurnosnim standardima.</p> <p><br />Procedura podizanja novca je vrlo jednostavna. Dovoljno je da primatelj novca posjeti jedan od preko <a title="hp mostar" href="https://www.post.ba/financijske-usluge/postcash-aplikacija" target="_blank">395 po&scaron;tanskih ureda u BiH</a>, ponese identifikacijski dokument, kaže broj uputnice koji mu po&scaron;alje po&scaron;iljatelj i novac će mu biti isplaćen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to, ova usluga HP Mostar ima dodatni značaj i predstavlja novi, jednostavniji i brži način da obradujete one do kojih vam je stalo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-21-1200x800.pngMate Rimac ulaže u sasvim drugu vrstu biznisahttp://grude.com/clanak/?i=359316359316Grude.com - klik u svijetTue, 19 Jul 2022 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz privatne korisnike, stoji u priopćenju, pridružila su se i velika poduzeća..<p>&nbsp;</p> <p>Direktor Rimac Grupe Mate Rimac investirao je u prve virtualne vrtove u svijetu - Gruntek vrtove kraj Čazme, a to je i Rimčeva prva privatna investicija u zelena rje&scaron;enja izvan autoindustrije, navode u srijedu iz Gruntek vrtova.</p> <div class="article-banner">&nbsp;</div> <p>Ulaganje, čija visina nije navedena, iskoristit će se&nbsp;za novu fazu razvoja vrtova u Hrvatskoj, kao i za pripremu za ulazak na inozemno trži&scaron;te, stoji&nbsp;u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gruntek vrtovi su prvi virtualni vrtovi u svijetu, koji omogućuju korisnicima da preko web aplikacije digitalno sade i upravljaju&nbsp;vrtom, a potom uživaju u povrću koje je uzgojeno prema ekolo&scaron;kim standardima pod budnim okom tehnologa i stručnim timom poljoprivrednika.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Krajem 2020. godine, Gruntek se prvi pojavio na hrvatskom trži&scaron;tu s takvim rje&scaron;enjem. Uz nedostatak povrća iz pouzdanog izvora, vremena i prostora za individualni uzgoj, ideja je kroz nekoliko mjeseci postala stvarnost u okolici Čazme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ta tvrtka ima velike planove za ostvarenje zelene i održive budućnosti. Uz dodatni razvoj usluge na hrvatskom trži&scaron;tu, pripremaju plan za &scaron;irenje na inozemno trži&scaron;te, za početak u Austriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivač Grunteka&nbsp;Tino Prosenik istaknuo je da nove generacije djece ne znaju odakle dolazi rajčica ili krastavac na njihov stol, &scaron;to je samo jedan od razloga za&scaron;to su njihovi najveći korisnici upravo obitelji s mlađom djecom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Klinci uživaju na Grunteku u prirodi na otvorenom te na uređenom dječjem igrali&scaron;tu dok roditelji pripremaju ro&scaron;tilj s povrćem iz njihovog&nbsp;vrta. Korisnici su nas prepoznali i dali nam veliko povjerenje&rdquo;, naveo&nbsp;&nbsp;je Prosenik.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Prilagodbom poslovnog modela, korisnici se mogu pridružiti u bilo kojem trenutku sezone jer najam vrta na Grunteku traje godinu dana. Uz privatne korisnike, stoji u priopćenju, pridružila su se i velika poduzeća koja su unajmila eko vrtove u humanitarne svrhe ili kao dodatni benefit za svoje zaposlenike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosenik otkriva da im je u&nbsp;planu unapređenje web aplikacije, koja će korisnicima omogućiti puno veći broj mogućnosti, dok je iduća međunarodna destinacija Beč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Novi val investicije će nas dodatno potaknuti na &scaron;irenje u inozemstvu, a iznimna nam je čast &scaron;to nam se Mate pridružuje u &scaron;irenju na&scaron;e zelene priče&rdquo;, &nbsp;kaže Prosenik, dodav&scaron;i kako je&nbsp;budućnost zdrave prehrane upravo u optimalnoj proizvodnji za potrebe kućanstva, bez dodatnih posrednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to ovu priču čini jo&scaron; &ldquo;zelenijom&rdquo; je zero waste, zero plastic i minimalni CO2 footprint. Na Grunteku se povrće pakira u drvene ka&scaron;ete, bez plastičnih pakiranja, a povrće s vrta ide direktno korisnicima, čime se stvara minimalan CO2 otisak.&nbsp;U Grunteku su se, ističu,&nbsp;pobrinuli da nijedna ko&scaron;arica povrća ne propadne, već ju korisnici mogu proslijediti svojim najbližima, donirati u humanitarne svrhe dječjim domovima u Zagrebu ili pučkoj kuhinji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpgVioleta Grude raspisala natječaj za posaohttp://grude.com/clanak/?i=359298359298Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jul 2022 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-violeta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Želiš biti dio suvremene firme koja proizvodi brendove iz našeg djetinjstva, firme koja spaja tradiciju i prati nove trendove?<p>&nbsp;</p> <p>Pozicija tehnologa u kontroli kvalitete u <strong>Lasti</strong> ili <strong>Violeti</strong> može biti tvoj sljedeći poslovni izazov!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TEHNOLOG U KONTROLI KVALITETE (M/Ž)</strong><br /><strong>Mjesto rada: Čapljina (1 izvr&scaron;itelj)</strong><br /><strong>Mjesto rada: Grude (1 izvr&scaron;itelj)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U potrazi smo za vi&scaron;e mladih, ambicioznih i odgovornih osoba.<br />Ako:<br />Ima&scaron; VSS/ V&Scaron;S smjer kemijska ili prehrambena tehnologija<br />Ima&scaron; oko za detalje<br />Odlično govori&scaron; engleski jezik<br />Poznaje&scaron; rad na računalu i MS Office alate<br />Dobro si organiziran/na i spreman/na si raditi u dinamičnom okruženju</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onda ti ova pozicija nudi priliku da:<br />Prati&scaron; kontrolu kvalitete proizvoda i ulaznih sirovina<br />Kontrolira&scaron; proces proizvodnje<br />Testira&scaron; nove proizvode i sirovine<br />Obrađuje&scaron; reklamacije potro&scaron;ača</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od nas može&scaron; očekivati:<br />Rad u uzbudljivom okruženju sa ljudima koji vole svoj posao i funkcioniraju kao tim<br />Mnogobrojne benefite, pored poticajnog radnog okruženje s najnovijom tehnologijom i uvjetima rada, tu su i brojne druge pogodnosti za na&scaron;e zaposlenike<br />Ulaganje u edukacije i razvoj kroz rad sa svjetskim stručnjacima</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijavi se i pridruži na&scaron;em timu!</p> <p>Zainteresirani kandidati svoj životopis mogu poslati putem linka:<br /><a title="Violeta Grude" href="https://violeta-doo.talentlyft.com/o/uzUagN" target="_blank">https://violeta-doo.talentlyft.com/o/uzUagN</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 29.07.2022.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati koji uđu u uži izbor će biti obavije&scaron;teni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-violeta.jpgOve kuće rekordno su se prodavale u vrijeme pandemije, a trend se nastavlja iz više razlogahttp://grude.com/clanak/?i=359292359292Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jul 2022 10:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-18-montazna-kuca.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije pandemije montažne kuće stajale su oko 18 tisuća maraka, a sada im je cijena od 24 do 30 tisuća KM. <p><br />Mnogo toga je poskupjelo u odnosu na to razdoblje, tako da smo i mi morali podići cijene. Međutim, smatram kako su i proizvodi koji su danas u kućama jo&scaron; kvalitetniji - priča za Vecernji.ba radnik tvrtke iz BiH koja se bavi proizvodnjom i prodajom montažnih kuća.<br /><br /></p> <p>Na drvenu konstrukciju jamstvo se daje do 40 godina. Doznaje se i koje su prednosti ovakve kuće. - Prije svega, na&scaron;i građevinari su profesionalci i dugo su u ovom poslu. Mnogo je radnika koji vi&scaron;e ne mogu raditi visoke objekte, zgrade i kuće s vi&scaron;e katova, onda se pridružuju na&scaron;em timu i rade fantastične stvari. Također, na&scaron;i će arhitekti potpuno besplatno kreirati idejni projekt za vas ili vas savjetovati prema va&scaron;em projektu. Smatramo da je ovo budućnost i da će ovakvih kuća u idućem razdoblju biti sve vi&scaron;e. Moramo naglasiti da u vremenu pandemije imamo rekordnu prodaju zato &scaron;to oživljavaju sela, ona uz bilo kakva jezera ili rijeke, na nekim samotnim područjima - priča sugovornik.<br /><br /></p> <p>Na pitanje koliko je potrebno da projekt bude zavr&scaron;en, kaže da sve ovisi koju kuću odaberete.<br /><br /></p> <p>- Mjesec do tri, ovisno o tome kakvu kuću odaberete. Na kraju imate objekt u kojem su zavr&scaron;eni svi radovi - od molerskih do elektromontažnih. Također, na&scaron;i stručnjaci će postaviti laminat, pločice, instalirati sanitariju. Praktički imate gotov dom koji ćete platiti manje nego klasičnu kuću, a dugoročno ste u svom domu -. kaže za Vecernji.ba radnik tvrtke koja se bavi izradom montažnih kuća, a koja daje i popuste ako je riječ o nekoj većoj kući, iznad 100 kvadrata. Vrijedi istaknuti i da je u BiH zbog količine i kvalitete drva cijena niža nego u drugim zemljama. Primjerice, u Hrvatskoj po kvadratu stoje i do 600 eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-18-montazna-kuca.pngUdarni vikend u Neumu: Traži se mjesto višehttp://grude.com/clanak/?i=359274359274Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jul 2022 21:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-31-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi udarni vikend pred ovogodišnju špicu donio i ogromne gužve..<p>&nbsp;</p> <p>Neum, jedini bh. grad na moru se uoči same &scaron;pice turističke sezone, koja se, računa od 20. srpnja, već pretvorio u ko&scaron;nicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je prvi udarni vikend pred ovogodi&scaron;nju &scaron;picu donio i ogromne gužve na neumskim plažama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotelijeri su zadovoljni dosada&scaron;njim tijekom sezone. Iako popunjenost smje&scaron;tajnih kapaciteta nije stopostotna, ipak, mjesta zadovoljstvu ima, osobito jer su rezervacije od idućeg tjedna obećavajuće. Iako ima i stranih gostiju, uvjerljivo, kako je to i uobičajeno, prednjače domaći turisti iz svih krajeva BiH, od Zenice, Tuzle, Lukavca, Sarajeva do Prijedora, pi&scaron;e Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ma&scaron;a iz Prijedora kaže kako je stigla u Neum na produženi vikend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Lijepo je ovdje. Neum mi se svidio pro&scaron;le godine kad sam i prvi put do&scaron;la u ovaj grad. Cijene su prihvatljive, ni&scaron;ta nije puno drugačije u odnosu na druge gradove. Može se pristojno ručati za 10 KM, a uostalom, ovo je ipak turističko mjesto - kaže ona. Ono &scaron;to se danas moglo vidjeti u Neumu su prepune plaže i kafići.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-31-neum.jpgIde se u izgradnju zahtjevne dionice autoceste u BiH koja će se povezat s Hrvatskomhttp://grude.com/clanak/?i=359269359269Grude.com - klik u svijetSat, 16 Jul 2022 10:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-16-autocesta-mostar-sjever-mostar-jug.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Početak izvođenja radova trebao bi biti u prvom dijelu sljedeće godine, a rok za dovršetak je tri godine.<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Vlasti u Federaciji BiH raspisale su međunarodni natječaj za izgradnju 14.2 kilometra duge dionice autoceste na koridoru Vc kod Mostara, u vrijednosti oko 350 milijuna eura, čijim će se dovr&scaron;etkom veći dio BiH povezati s Jadransko-jonskim te koridorom X, koji prolaze kroz Hrvatsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javno poduzeće Autoceste Federacije BiH u petak je pozvalo izvođače radova da dostave ponude za izgradnju jedne od najzahtjevnijih dionica autoceste na paneuropskome koridoru Vc, koji povezuje Budimpe&scaron;tu, Sarajevo i Ploče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt izgradnje dionice Mostar sjever &ndash; Mostar jug vrijedan je 350 milijuna eura, naveli su u priopćenju iz Autocesta federacije BiH, koja je investitor. Izgradnja te dionice planira se financirati iz sredstava osiguranih kod Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), komercijalnih banaka, bespovratnih sredstava Europske unije i vlastitih sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dužina dionice je 14.2 kilometra. Na tome dijelu autoceste predviđena je izgradnja petlje Mostar sjever, pet tunela ukupne dužine oko &scaron;est kilometara i deset vijadukata te mostova ukupne dužine oko dva kilometra. Dužina otvorene trase je oko &scaron;est kilometra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak izvođenja radova trebao bi biti u prvom dijelu sljedeće godine, a rok za dovr&scaron;etak je tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema navodima iz Autocesta Federacije BiH, s dva velika infrastrukturna projekta kao &scaron;to su tunel Prenj i dionica Mostar sjever &ndash; Mostar, jug Bosne i Hercegovine bit će u potpunosti povezan s europskim cestovnim koridorima i to na sjeveru s koridorom X, a na jugu s Jadransko-jonskom autocestom, &scaron;to će donijeti izravnu korist za cijelo dru&scaron;tvo.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-16-autocesta-mostar-sjever-mostar-jug.jpgSlovenski Lek 20 godina pogrešno obračunavao naknade na plaće zaposlenihhttp://grude.com/clanak/?i=359246359246Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jul 2022 13:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-01-eurinovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postoji opravdana sumnja da su nepravilnosti u isplati plaća događale i prije 2003. godine, što ni Lek zapravo nije negirao..<p>&nbsp;</p> <p>Slovensko farmaceutsko poduzeće &ldquo;Lek&rdquo; iz Ljubljane niz je godina pogre&scaron;no obračunavalo naknade na plaće zaposlenih čiji sindikat ocjenjuje da je na taj način o&scaron;tećeno&nbsp;najmanje 3.000 zaposlenih koji su u prosjeku&nbsp;mjesečno zakidani za sto eura ili vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako javljaju slovenski mediji, gre&scaron;ka u&nbsp;načinu obračuna naknada za bolovanje i druge oblike plaćane odsutnosti s posla, ali i pogre&scaron;ke kod obračuna dodataka za rad u smjeni, za službene praznike&nbsp;i za rad u posebnim uvjetima, utvrđena je kad je novoangažirani knjigovodski servis izveo dubinsku reviziju sustava obračuna plaća, o čemu su zaposleni od strane uprave obavije&scaron;teni&nbsp;prije nekoliko mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici njihova sindikata izjavili su za televizijsku postaju Kanal A da su platne liste koje su radnici&nbsp;dobivali svaki mjesec bile &ldquo;tako kompleksne&rdquo; da nitko od njih nije znao ocijeniti ispravnost&nbsp;izračuna plaće, zbog čega to&nbsp;do sada nisu problematizirali premda su sumnje u zakidanju na plaćama postojale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Revizija je sada utvrdila da su se nepravilnosti u obračunu plaća događale od 2003, a sindikat zaposlenih smatra da je to vjerojatno trajalo i duže razdoblje prije toga, potvrdila&nbsp;je odvjetnica zaposlenih u drugom najvećem slovenskom farmaceutu koji je u vlasni&scaron;tvu &scaron;vicarske skupine Novartis.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odvjetnica o&scaron;tećenih radnika Rosana Lemut Strle izjavila je da se nada kako će u pregovorima s tvrtkom doći do kompromisnog rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da uprava tvrtke za sada pristaje na od&scaron;tetu samo za nepravilne isplate u zadnjih pet godina, &scaron;to je inače predviđena zakonska obveza poslodavca za takve slučajeve, te da bi se moglo naći kompromisno rje&scaron;enje bez sudske tužbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji opravdana sumnja da su nepravilnosti&nbsp;u isplati plaća događale i prije 2003. godine, &scaron;to ni Lek zapravo nije negirao, kazala je odvjetnica Rosana Lemut Strle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavnici zaposlenih tvrde kako se sumnja da je na taj način o&scaron;tećeno&nbsp;oko tri tisuće zaposlenih, da im se pri isplati mjesečno tako zakidalo u prosjeku stotinu eura, a nekima i vi&scaron;e, te da bi ukupna tako nanesena &scaron;teta mogla dosegnuti oko sto milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-01-eurinovac.jpgNJEMAČKA: Lufthansa otkazuje 2000 letovahttp://grude.com/clanak/?i=359229359229Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jul 2022 18:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-13-lufthansa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lufthansa ovog ljeta otkazuje dodatnih 2000 letova iz Frankfurta i Muenchena, priopćio je vodeći njemački prijevoznik, navodeći kao razlog nedostatak osoblja u zračnim lukama kao i tekuću pandemiju covida-19.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>"Lufthansa je provela brojne mjere i zapo&scaron;ljava dodatno osoblje gdje god je to moguće kako bi osigurala najveću moguću stabilnost rasporeda letova i tako svojim putnicima ponudila najbolju moguću sigurnost planiranja", rekao je prijevoznik za Reuters.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;trajkovi za sigurnost letova, vremenske nepogode i, posebice, povećana stopa zaraze koronavirusom dodatno su opteretili sustav", navodi se, čime se potvrđuje ranije izvje&scaron;će dnevnika Bild.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkazivanja dolaze povrh 770 najavljenih za tjedan od 8. do 14. srpnja, rečeno je. Lufthansa je objavila da su dodatna otkazivanja utjecala na letove posebno u prometnim poslijepodnevnim i večernjim satima.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-13-lufthansa.jpgTomislavgrad: Nomadski pčelari ugrožavaju domaćehttp://grude.com/clanak/?i=359227359227Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jul 2022 17:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-14-pcelari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Udruge pčelara "Duvanjski vrisak" iz Tomislavgrada kažu kako su i oni upoznati sa zahtjevom lokalnih pčelara te da o tom pitanju postoji i odluka Općinskog vijeća.<p>&nbsp;</p> <p>Pčelari iz naseljenih tomislavgradskih mjesta - Mandino Selo, Lipa, Kongora i Borčani uputili su otvoreno pismo predsjedniku Vlade Hercegbosanske županije Ivanu Vukadinu i načelniku općine Tomislavgrad Ivanu Buntiću u kojim zahtijevaju da ih se za&scaron;titi od, kako kažu,&nbsp; nomadskih pčelara koji iz drugih općina dovoze svoje pčelinje zajednice na njihovo područje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode, od predsjednika Vlade Hercegbosanske županije i načelnika općine traže za&scaron;titu od nelegalnog pčelarenja i vlasnika pčelinjih zajednica koji dovoze svoje pčele iz drugih općina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominju kako se na njihovom području nalazi oko 350 pčelinjih zajednica koje nemaju dozvolu općine Tomislavgrad, tj. potrebne dozvole za ispa&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>" (...) Dovoženjem pčelinjih zajednica na na&scaron;e područje odnosno njihovom ispa&scaron;om ugrožava se rad i pravi ogromna &scaron;teta na&scaron;im lokalnim pčelarima", ističu spomenuti pčelari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Udruge pčelara "Duvanjski vrisak" iz Tomislavgrada kažu kako su i oni upoznati sa zahtjevom lokalnih pčelara te da o tom pitanju postoji i odluka Općinskog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Općinsko vijeće Tomislavgrad donijelo je Odluku o načinu i uvjetima kori&scaron;tenja pčelinje pa&scaron;e i visini naknade za uporabu pa&scaron;njaka za seleće pčelinjake na području općine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tome, da bi vlasnici pčelinjih zajednica s područja drugih općina dovezli svoje zajednice na područje općine Tomislavgrad trebaju imati potrebite dozvole koje se mogu dobiti u nadležnoj općinskoj službi uz obvezan veterinarski pregled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlozi dono&scaron;enja ove odluke su, dodaje se, vođenje evidencije selećih pčelinjaka kao i za&scaron;tita domaćih pčelara te stvaranje plana rasporeda pčelinjih zajednica u sezonskoj ispa&scaron;i.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda postoji takva odluka, stav nekih pčelara i članova spomenute udruge je da treba naći kompromis po ovom pitanju&nbsp;jer i oni također sele svoje pčelinje zajednice van svoga područja u druge općine, najče&scaron;će južno prema Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-14-pcelari.jpgCvjećari u problemima: Građani cvijeće kupuju sve rjeđe, obično za pokopehttp://grude.com/clanak/?i=359221359221Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jul 2022 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-08-tulipan_lala_cvijet_aa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bez obzira na statistiku, cvjećari kažu da bilježe slabije poslovanje nego proteklih godina, zbog čega određene količine moraju i bacati.<p>&nbsp;</p> <p>Iako podaci UNO-a BiH pokazuju da je za 6 mjeseci ove godine uvezeno za oko 3 mil. KM vi&scaron;e cvijeća nego u istom razdoblju lani, iz cvjećarnica diljem RS-a poručuju da im ruže ne cvjetaju jer građani na njihova vrata mahom kucaju samo kada idu na pokope.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima UNO-a, BiH je u prvom polugodi&scaron;tu ove godine uvezla oko 9,7 mil. kg cvijeća u vrijednosti većoj od 15,7 mil. KM, dok je lani u istom razdoblju iz inozemstva stiglo 8,7 milijuna kg u vrijednosti većoj od 12,7 mil. KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira na statistiku, cvjećari kažu da bilježe slabije poslovanje nego proteklih godina, zbog čega određene količine moraju i bacati. U banjolučkoj cvjećarnici &ldquo;Tamaris&rdquo; rekli su da građani, kada idu na proslave, sve manje kupuju cvijeće za dar nego &scaron;to je to bilo prije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Cvijeće ide u razdoblju kada su svadbe, ali, nažalost, najvi&scaron;e se prodaje za pokope. Robu moramo uvesti, a hoćemo li mi nju baciti ili prodati, pitanje je - rekli su u cvjećari. Nije se jednom dogodilo, kažu, da uvezu 50 ruža, a da prodaju samo 30. - To je roba koja ne može stajati, a moramo je u svakom trenutku imati u radnji. Do&scaron;lo je takvo vrijeme da ne uzimamo ni četvrtinu robe koju smo nekada uzimali - rekli su u ovoj cvjećarnici dodajući da su svi cvjećari morali podići cijene jer je cvijeće, ali i ostali repromaterijal, poskupio za oko 50%. I u trebinjskoj cvjećarnici &ldquo;Iris&rdquo; potvrđuju da građani cvijeće kupuju uglavnom kada se dogodi smrtni slučaj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-08-tulipan_lala_cvijet_aa.jpgNačelnik iz BiH radi 30 duluma zemlje, ovih je dana na kombajnu, a netko ga je pokušao i ubitihttp://grude.com/clanak/?i=359163359163Grude.com - klik u svijetSun, 10 Jul 2022 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-10-22-sofradzija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Simpatije javnosti načelnik Općine Foča u FBiH Mujo Sofradžija pobrao je nakon što se samostalno kandidirao na izborima i pobijedio, ali unatoč svim problemima koji su ga čekali na ovoj dužnosti svoje Cvilinsko polje nije napustio, piše Dnevni avaz.<p><br />Sofradžija je započeo, a uskoro će i nastaviti žetvu žita s desetaka duluma zemlje zemlje koje je nastavio obrađivati nakon radnog vremena.<br /><br /></p> <p>- Ja to radim godinama na oko 30 duluma. Započeo sam žetvu ječma, ali ki&scaron;a je malo prekinula radove. Imam jo&scaron; 10-12 duluma p&scaron;enice, pa onda kukuruz. Ono &scaron;to sam obrađivao ranije ni&scaron;ta nisam smanjio &ndash; kaže Sofradžija.<br /><br /></p> <p>- Kad dođu na neku poziciju ljudi se često osile, a kod nas je problem &scaron;to političari dođu iz kavane. Ljudi koji nemaju ni&scaron;ta iza sebe, nisu imali ni marke, dođu na odgovornu funkciju, dobiju povlastice i nemaju osjećaj &scaron;ta znači svojim radom zaraditi za život. Pohasaju. Žalosno je &scaron;to su se pametni ljudi, domaćini povukli iz politike &ndash; kazao nam je Sofradžija.<br /><br /></p> <p>A da političkim oponentima nije drag potvrđuje i priča od neki dan. Sofradžija kaže da je oko 10.30 krenuo za Goražde i da je pukim slučajem izbjegao tragediju.<br /><br /></p> <p>Na službenom automobilu, koji je dan ranije normalno vraćen iz Sarajeva, na jednom od točkova svi &scaron;arafi bili su odvrnuti. Slučaj je prijavio policiji.<br /><br /></p> <p>- Ovo već nije bila prijetnja, već konkretno djelo, isto kao da te neko pucao iz pu&scaron;ke pa proma&scaron;io. Bilo je i ranije sva&scaron;ta, zadnjih pet - &scaron;est mjeseci, puno &scaron;utim o tim stvarima. Sad osjećam potrebu da to i kažem neka znaju i građani. Motiv su najvjerojatnije ova politička previranja i moja neutralnost, jer ne želim da se priključim nijednoj političkoj opciji. Mislim da je to glavni povod &ndash; ističe Sofradžija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-10-22-sofradzija.jpgElon Musk povukao ponudu od 44 milijarde eura za Twitterhttp://grude.com/clanak/?i=359143359143Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jul 2022 00:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-09-musk.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elon Musk ostvario je prijetnje koje je najavio te objavio kako povlači ponudu vrijednu 44 milijarde dolara za kupnju Twittera. Kao razlog je naveo višestruka kršenja ugovora o preuzimanju.<p><br />Dana&scaron;njom&nbsp;objavom&nbsp;privodi se kraju dugotrajna&nbsp;saga&nbsp;nakon &scaron;to je najbogatija osoba na svijetu u travnju odlučila kupiti <strong>Twitter</strong>, pi&scaron;e <strong><a href="https://www.bbc.com/news/business-62102821" rel="nofollow" target="_blank">BBC</a></strong>.<br /><br /></p> <p>Musk je odustao od dogovora jer Twitter nije uspio pružiti dovoljno informacija o broju botova i <strong>lažnih računa</strong>.<br /><br /></p> <p>Poslovni magnat tako će se suočiti&nbsp;s jednom&nbsp;milijardom dolara naknade za raskid i mogućom tužbom zbog odustajanja, tako da će biti zanimljivo pratiti posljedice ove, nove odluke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-09-musk.jpegI BiH ostaje bez Facebooka i Instagrama? Ostalo još mjesec dana za dogovorhttp://grude.com/clanak/?i=359140359140Grude.com - klik u svijetFri, 08 Jul 2022 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-facebook-for-grief.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europljani uskoro mogu ostati bez Facebooka i Instagrama zbog odluke irskog regulatornog tijela da obustavi prijenos podataka europskih korisnika u SAD, saznaje Politiko.<p><br />Irski organ za za&scaron;titu podataka (DPC), koji ima veliki uticaj na poslovanje giganata iz Silicijumske doline u EU, počeo je u veljači razmatrati zakonitost takozvanih &bdquo;standardnih ugovornih klauzula&ldquo; (SCC) koje koriste Facebook, Google i drugi tehnolo&scaron;ki giganti za legalan prijenos korisničkih podataka iz EU u SAD.<br /><br /></p> <p>Irsko regulatorno tijelo za za&scaron;titu podataka je zatim preduzelo novi korak u presudi koja bi mogla da izazove glavobolje za Metu i da je primora da promjeni način poslovanja. Makar u Europi.<br /><br /></p> <p>DPC je jo&scaron; 2020. godine izdao privremenu odredbu kojom se osporavaju Metini mehanizmi za prijenos podataka europskih korisnika u SAD. Odluka je donijeta nakon istrage koja je otkrila da su podaci koji se nalaze na serverima američkih kompanija lako dostupni američkim obavje&scaron;tajnim službama.<br /><br /></p> <p>Slučaj je usredsređen na transatlantski pakt o prijenosu podataka koji je poni&scaron;tio Sud pravde Europske unije 2020. godine zbog zabrinutosti kada je u pitanju sigurnost osobnih podataka nakon &scaron;to se prenesu u SAD. EU i SAD su poku&scaron;ale da postignu sporazum, ali su pregovori usporili, a razmjena podataka je stavljena na čekanje. Odluka se ne odnosi samo na Metu, već i na brojne druge kompanije koje podatke europskih korisnika čuvaju na serverima u SAD.<br /><br /></p> <p>Odluka DPC-a mogla bi u potpunosti da blokira razmjenu podataka između EU i SAD i time spriječi poslovanje Facebooka i Instagrama u Europi. Meta tvrdi da je poslovanje bez prijenosa podataka praktično nemoguće, a europski regulatori žele natjerati kompaniju da svoje podatke čuva na serverima u Europi.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da korisnici WhatsAppa, aplikacije koja je takođe u vlasni&scaron;tvu Mete, ne bi trebalo da osjete ovu blokadu jer, kako obja&scaron;njava DPC, ovi podaci se obrađuju drugačije.<br /><br /></p> <p>Istovremeno, DPC je ove nedjelje nastavio istragu i obavjestio druga europska regulatorna tijela o svojoj odluci. Europski zvaničnici u Europskom odboru za za&scaron;titu podataka imaju mjesec dana da potvrde ili odbiju odluku DPC.<br /><br /></p> <p>Ukoliko potvrde, građani EU bi prije kraja ljeta mogli da ostanu bez Facebooka i Instagrama, ali i bez brojnih drugih online usluga.<br /><br /></p> <p>Pregovarači EU i SAD do sada nisu uspjeli da dogovore novi sporazum koji bi omogućio nastavak transfera podataka. Meta je jo&scaron; u veljači upozorila da neće biti u mogućnosti da pruža usluge u Europi ukoliko se obustavi prijenos. Kasnije je kompanija to demantirala i dodala da nema namjeru da napusti Europu, ali da mora da se pronađe odgovarajući model kako bi nastavili uspje&scaron;no poslovati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-facebook-for-grief.jpgEuro je na najnižoj razini u povijesti!http://grude.com/clanak/?i=359113359113Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jul 2022 16:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-11-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Euro je ovog tjedna nastavio pad u odnosu na dolar te je pao na najniži nivo u posljednjih 20 godina i približio se paritetu s dolarom, trgujući i ispod 1.02 dolara za 1 euro.<p><br />U srijedu navečer eurom se trgovalo 1.0165 dolara, prije nego se u četvrtak ujutro oporavio na malo vi&scaron;e od 1.02 dolara.<br /><br /></p> <p>Zajednička valuta Eurozone je u konstantnom padu jer su se povećali strahovi od moguće recesije zbog energetske nesigurnosti i prijetnje da Rusija dodatno ograniči isporuke plina u Europsku uniju.<br /><br /></p> <p>Izgledi ekonomskog usporavanja u Europi bacaju sumnju na to hoće li Europska sredi&scaron;nja banka moći dovoljno poo&scaron;triti monetarnu politiku da ograniči rekordnu inflaciju.<br /><br /></p> <p>Deutsche bank je istakla da su problemi Europe veći od moguće nesta&scaron;ice plina istaknuv&scaron;i francuske probleme s proizvodnjom električne energije.<br /><br /></p> <p>Ekonomski analitičar George Saravelos sugerirao je da bi pad mogao biti i jo&scaron; ekstremniji jer američko gospodarstvo ulazi u tehničku recesiju &scaron;to će dodatno produbiti pritisak na razmjenu eura i dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-11-euro.jpgPOJEFTINILA PILETINA!http://grude.com/clanak/?i=359112359112Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jul 2022 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-16-piletina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Piletina u BiH pojeftinila je za dvadesetak posto u odnosu na proljeće, a s obzirom na to da cijene žitarica na svjetskim burzama polako padaju očekuje se dodatni pad cijene u narednom periodu, rekao je predsjedatelj Koordinacijskog tijela za živinarstvo i peradarstvo BiH Predrag Miličić.<p>&nbsp;</p> <p>On nagla&scaron;ava da se trži&scaron;te donekle smirilo u odnosu na proljeće kada je do&scaron;lo do enormnog rasta cijene piletine, te je kilogram pilećeg bijelog mesa ko&scaron;tao i do 16 KM.<br /><br /></p> <p>"Do&scaron;lo je do pada cijena, &scaron;to je poprilično relaksiralo džepove potro&scaron;ača. To je posljedica, prije svega, jako siroma&scaron;nog trži&scaron;ta i pada prometa. Osim toga, situacija je pobolj&scaron;ana i kada je riječ o proizvodnji stočne hrane, s obzirom na to da su ukinute potpune zabrane uvoza", rekao je Miličić.<br /><br /></p> <p>On je istaknuo da ohrabruju i posljednje informacije sa svjetskih burzi da cijene žitarica, koje su u proteklom periodu dostigle povijesni maksimum, polako padaju.<br /><br /></p> <p>"To nam daje za pravo da se nadamo da će i cijene gotovih proizvoda jo&scaron; padati. Kada je riječ o cijenama konzumnih jaja, one nisu ni blizu mogle da isprate rast ulaznih komponenti, imajući u vidu i vi&scaron;ak proizvodnje na cijelom području BiH, tako da tek u drugom dijelu godine očekujemo normalizaciju cijena jaja", rekao je Miličić.<br /><br /></p> <p>On je ukazao da se, prema trenutnim cijenama jaja, proizvođači nalaze na nuli, pa čak i u minusu, &scaron;to je, kako kaže, nekolicinu farmi već dovelo do zatvaranja.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Miličić, koji je i direktor kompanije "Agreks" iz Donjeg Žabara - jedine koja u BiH ima dozvolu za izvoz jaja za preradu u Europsku uniju, kaže da su protekla dva mjeseca bila izuzetno te&scaron;ka.<br /><br /></p> <p>"Uspjeli smo sav vi&scaron;ak poslati na ino-trži&scaron;te. U devet po&scaron;iljki izvezli smo ukupno 2,72 milijuna komada jaja u Hrvatsku i Italiju za preradu", rekao je Miličić za "Glas Srpske" naglasiv&scaron;i da je ovaj plasman u dobroj mjeri pomogao svim ostalim proizvođačima u BiH, jer da su svi morali da se bore za komad domaćeg trži&scaron;ta, cijene i minusi bili bi jo&scaron; drastičniji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-16-piletina.jpgHrvatska izgubila spor protiv MOL-a, mogla bi platiti milijardehttp://grude.com/clanak/?i=359084359084Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jul 2022 08:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-25-015_sanader.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo je druga arbitraža koju je Hrvatska izgubila od MOL-a.<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će morati platiti između 250 i 300 milijuna dolara (između 1,83 i 2,2 milijarde kuna) s kamatama nakon &scaron;to je na Međunarodnom centru za rje&scaron;avanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) izgubila spor protiv MOL-a, doznaje Večernji list. MOL je pokrenuo postupak 2013. kada je tužio hrvatsku Vladu jer nije ispo&scaron;tovala obveze iz glavnog ugovora o plinskom poslovanju i dodataka. MOL je isprva tražio milijardu dolara od&scaron;tete, odnosno 6,5 milijardi kuna.<br /><br /></p> <p>Mađari su tužili hrvatsku Vladu zbog kr&scaron;enja ugovora o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine. Prema tome, država je trebala otkupiti podzemno skladi&scaron;te plina Okoli, &scaron;to je i učinjeno, ali nije preuzela trgovinu plinom, &scaron;to je također bilo ugovoreno. Godinu dana kasnije, Vlada Jadranke Kosor odustala je od plinskog biznisa zbog posla sumnjive prirode koji &scaron;teti Hrvatskoj. Hrvatska se obvezala otkupljivati od Ine domaći plin po ruskoj formuli cijena po kojoj bi država ostvarivala dugogodi&scaron;nje ogromne gubitke.<br /><br /></p> <p>Ovo je druga arbitraža koju je Hrvatska izgubila od MOL-a. Prva je bila u &Scaron;vicarskoj pred Komisijom Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), koju je pokrenula Vlada Zorana Milanovića 2014. kao odgovor na MOL-ovu tužbu iz Washingtona.<br /><br /></p> <p>Krajem 2016. godine Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi odlučio je kako dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni da dokažu da su ugovori potpisani 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti. Odmah nakon toga, na Badnjak 2016. godine, premijer Andrej Plenković izjavio je da je Vlada odlučila u svoje vlasni&scaron;tvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog udjela koji u njoj ima MOL.<br /><br /></p> <p>No ubrzo nakon toga Hrvatska je dobila pljusku i od &scaron;vicarskog Saveznog suda, koji je odbio zahtjev za poni&scaron;tenje arbitraže koju je Hrvatska izgubila od MOL-a. Uz to, Hrvatskoj je navedeni sud odredio i plaćanje 200.000 &scaron;vicarskih franaka sudskih tro&scaron;kova i 250.000 franaka tro&scaron;kova druge strane, &scaron;to je ukupno oko 2,9 milijuna kuna.<br /><br /></p> <p>Hrvatska je početkom siječnja pokrenula poptupak, kako je najavio tada&scaron;nji ministar Ćorić, pred Vrhovnim saveznim sudom u &Scaron;vicarskoj kako bi osporila arbitražu iz 2016.<br /><br /></p> <p>Riječ je o &scaron;vicarskom saveznom zakonu o privatnom pravu, znanom kao PILA (Private International Law Act), te se njime određuju i &scaron;vicarski propisi o međunarodnoj arbitraži. Savezni sud ne odlučuje o meritumu slučaja i ne ulazi u pojedinosti nego o tome je li postupak kompromitiran te treba li ukinuti arbitražnu odluku.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-25-015_sanader.jpgInženjer medicinske radiologije iz BiH umjesto bolnice izabrao plastenik i poljoprivreduhttp://grude.com/clanak/?i=359082359082Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jul 2022 00:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-06-22-ilija-juric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lipanj je očito sretan mjesec za Iliju Jurića (31) iz Velike Kosnice u koju je s roditeljima kao dječak doselio iz BiH, a kojemu se nekoliko dana prije nego što smo mu javili da je ušao u uži izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika u RH rodio sin Franko. <p><br />Slavilo se danima na obiteljskom imanju nedaleko od zračne luke, a kada smo do&scaron;li, brižna majka Barbara "bedinala" je u dvori&scaron;tu ispod kro&scaron;nje javora svoje čedo pod budnim okom ponosnih djeda i bake.<br /><br /></p> <p>Anto i Ruža tu su se u okolici Velike Gorice skrasili u ratnim godinama nakon izbjegli&scaron;tva iz BiH, iz okolice Gračaca, i malo-pomalo napravili poznati OPG Jurić koji je proteklih 19 godina postao sinonim za inovativne proizvode iz plasteničke proizvodnje, presadnice, cvijeće i začinsko bilje. Anto je prvi u Hrvatskoj krenuo u proizvodnju stevije, a upravo kada je posao krenuo, EU je uvela propise koji zabranjuju prodaju praha od stevije koji je kao zaslađivač bio spas za mnoge &scaron;ećera&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Skloni eksperimentiranju s egzotičnim biljkama, Jurići su mnogima otkrili i rabarbaru, a oko njihova &scaron;tanda na Floraartu na Bundeku uvijek se okupi mno&scaron;tvo hobista i profesionalaca da vide &scaron;to je novo.<br /><br /></p> <p>Ilija nam za početak kaže da se na izbor odlučio prijaviti kako bi svojim primjerom pokazao mladima da poljoprivreda ne mora biti nužno vezana za traktore, oranice i to neko klasično viđenje rada i života na selu.<br /><br /></p> <p>- Rad u poljoprivredi može biti zanimljiv, inovativan i drugačiji. Moji roditelji se cijeli život bave poljoprivredom kao primarnom djelatno&scaron;ću, tako da smo moje sestre i ja od malih nogu dane provodili u plasteniku i pomažući njima. Uvijek pamtim ljetne praznike koje smo provodili u plastenicima kako bismo si dodatno "zaradili " za ljetovanje. To mi je kao klincu bilo užasno, ali danas kada gledam na to, mislim da je genijalno. Otac nas je na taj način naučio da cijenimo svaku kunu koju sami zaradimo - priča Ilija.<br /><br /></p> <p>No, Anto nije htio da mu se djeca bave tim zahtjevnim poslom koji iziskuje puno odricanja i ostavlja čovjeku malo slobodnog vremena. Kaže nam kako je glavni savjet sinu bio da njega ne slu&scaron;a ba&scaron; puno. Ali, ovaj ga, izgleda, ba&scaron; tada nije poslu&scaron;ao.<br /><br /></p> <p>- Roditelji su nas usmjeravali u &scaron;kolovanje pa sam tako ja zavr&scaron;io medicinsku &scaron;kolu, a poslije na Visokom zdravstvenom učili&scaron;tu za inženjera medicinske radiologije. Ali, ljubav prema poljoprivredi i želja za stvaranjem nečega drugačijeg bila je puno jača, tako da sam, umjesto bijele kute i bolnice, odabrao čizme i plastenik - obja&scaron;njava Ilija.<br /><br /></p> <p>A kako jabuka ne pada daleko od stabla, i on se uhvatio istraživanja po očevu savjetu koji je ipak prihvatio.<br /><br /></p> <p>- Treba imati ideju i uvijek pronaći ne&scaron;to novo i zanimljivo, ne&scaron;to &scaron;to bi moglo postati trend. Na&scaron; svijet voli domaće i novo. Treba biti dobro informiran o onome &scaron;to se u bogatom svijetu bilja događa, pa kako sam za sebe napravi&scaron; tako će ti i biti - ponavlja Anto svoju korisnu lekciju.<br /><br /></p> <p>I eto Ilije prije pet godinau svijetu jestivog cvijeća, mikropovrća i raznog egzotičnog bilja za restorane.<br /><br /></p> <p>Projekt je nazvao "Tukan Greens", a kako je tukan južnoamerička ptica velikog kljuna, pitamo ga za&scaron;to je odabrao to ime. Kaže kako je pročitao neki savjet stručnjaka za marketing koji kaže kako je dobro da ime tvrtke nema previ&scaron;e dodirnih točaka s djelatno&scaron;ću kojom se bavi jer se time dobiva dodatni faktor iznenađenja kod korisnika usluga.<br /><br /></p> <p>Do osnutka njegove tvrtke domaći su majstori kuhinje, chefovi, jestivo bilje nabavljali samo iz uvoza, a kako smo turistička zemlja, pravo je čudo da se nitko nije toga dosjetio. Lokalno je, svježe i dostupno kuharima u Velikoj Kosnici, koju su pohodili mnogi od njih te razgovarajući s Ilijom i oni njemu prenijeli svoja iskustva o nečemu novom iz edukacija po svjetskim restoranima.<br /><br /></p> <p>Slična je stvar i s barmenima i začinima za koktele koji su sve vi&scaron;e u modi, a pružaju neslućene mogućnosti kreativnog miksanja okusa.<br /><br /></p> <p>- U ponudi imamo vi&scaron;e od 30 raznih jestivih cvjetova i listova koji se koriste u hrani ili koktelima. Uzgajamo razno začinsko i ljekovito bilje koje nije uobičajeno, pa tako imamo vi&scaron;e vrsta menti, kao &scaron;to su menta s aromom jagode, jabuke, grejpa, banane, čokoladna menta tamnih listova i arome kao poznate čokoladice after eight, specijalnu mentu za mojito koktele. Imamo i nekoliko vrsta bosiljka, od klasičnog genovese tipa do napolitanskog, tajlandskog s aromom anisa, s aromom cimeta i aromom limuna - nabraja Ilija pa se okreće prema kuharima.<br /><br /></p> <p>- U posljednje je vrijeme veliki trend azijske kuhinje kod nas, a imamo i biljku koja se zove shiso. Njezino li&scaron;će jedinstvene arome koristi se za sushije i mnoga druga azijska jela. Jedan od na&scaron;ih najpopularnijih proizvoda je Buzz Button, jestivi cvijet sličan tučku od kamilice koji, kada ga pojedete, izaziva trnce u ustima i svako piće koje probate ima potpuno drugačiji okus - pokazuje nam Ilija neke od tih biljaka.<br /><br /></p> <p>Kako nam je bila zanimljivija Antina bosanska &scaron;ljivovica, ni&scaron;ta od toga nismo probali, ali bit će prilike.<br /><br /></p> <p>Možda već uskoro na novom imanju u Vrbovcu gdje na hektaru zemlje dižu nove plastenike i planiraju investirati oko 100.000 eura koje je Ilija spomenuo u prijavi. Sada&scaron;njih pedesetak poslovnih partnera iz restorana i barova rastu iz mjeseca u mjesec i nema sumnje da će se povećavati, kao i količine bilja. Ilija se nada kako će biti i dovoljno lokalnog stanovni&scaron;tva za zapo&scaron;ljavanje jer posla će biti. Nakon &scaron;to smo upoznali ovaj kreativni dvojac, ne sumnjamo da bi iz njihova laboratorija mogla izaći neka nova ideja.<br /><br /></p> <p><a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/inzenjer-medicinske-radiologije-umjesto-bolnice-odabrao-plastenik-uzgajamo-jestive-cvjetove-i-listove-za-restorane-15218935" target="_blank"><em><strong>Jutarnji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-06-22-ilija-juric.jpgEuropski parlament podržao uvođenje eura u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=359072359072Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jul 2022 13:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-novac-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europski parlament u utorak je u Strasbourgu velikom većinom glasova podržao pristupanje Hrvatske eurozoni, izvijestila je Hina.<p>&nbsp;</p> <p>Europski je parlament s 539 glasova od 632 prisutna zastupnika prihvatio izvje&scaron;će o uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. u kojem se ocjenjuje da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanje eurozoni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suzdržano je bilo 48, a protiv je glasalo 45 zastupnika. Oni su uglavnom iz desnih zastupničkih klubova koji su ulazak Hrvatske u eurozonu krtizirali i u raspravi održanoj u ponedjeljak na plenarnoj sjednici parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europski parlament prije pristupanja članice EU-a daje mi&scaron;ljenje o preporuci Komisije a posljednji korak bit će usvajanje prijedloga na sastanku EU-ovog Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja. Prethodno je ulazak Hrvatske u eurozonu podržalo Europsko vijeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euro će od iduće godine postati službena hrvatska valuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prihvaćanjem eura, Hrvatska se pridružuje Eurosustavu, koji čine Europska sredi&scaron;nja banka i sredi&scaron;nje banke država članica europodručja, a guverner Hrvatske narodne banke ulazi u Upravno vijeće Europske sredi&scaron;nje banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska također automatski postaje i članica bankovne unije, sustava za nadzor i sanacije banaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;ću rumunjskog zastupnika Siegfrieda Muresana iz Europske pučke stranke (EPP), koje su zastupnici usvojili u utorak, ocjenjuje se da &ldquo;Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura &scaron;to je rezultat ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora hrvatske vlade i hrvatskog naroda&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsku vladu se poziva da osigura da uvođenje eura ne dovede do umjetnog povećanja cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pristupanje Hrvatske europodručju snažan je politički signal održivosti i privlačnosti jedinstvene valute Unije. Dvadeset godina nakon uvođenja prvih novčanica euro je simbol europske snage i jedinstva. Zahvaljujući svojoj velikoj predanosti ispunjavanju uvjeta, Hrvatska je spremna pristupiti europodručju 1. siječnja 2023., manje od desetljeća nakon pristupanja EU-u. S tim će datumom cijelo europodručje pozdraviti svoju dvadesetu članicu", navodi se u obrazloženju pozitivne ocjene EP-a spremnosti Hrvatske da usvoji euro.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-novac-euri.jpgU Imotskoj krajini u prvoj polovici godine 121 posto više turističkih noćenjahttp://grude.com/clanak/?i=359058359058Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jul 2022 18:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-modro-jezero-imotski-gospin-dolac--1024x576.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke..<p>&nbsp;</p> <p>Prema podatcima iz sustava e-visitor, u prvih &scaron;est mjeseci ove godine u smje&scaron;tajnim objektima Imotske krajine boravilo je 3.030 gostiju koji su ostvarili 19.177 noćenja. Povećanje je to od 92% u dolascima te 121% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada smo imali 8.611 noćenja u prvih &scaron;est mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i proteklih godina najbrojniji su gosti iz Njemačke koji su ostvarili 8.608 noćenja, zatim slijede gosti iz Poljske sa 2.517 noćenja i Hrvatske s 1512 noćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudeći prema rezervacijama, iz Turističke zajednice Imota očekuju jako dobre rezultate i u tri najizda&scaron;nija turistička mjeseca koja nam slijede.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-modro-jezero-imotski-gospin-dolac--1024x576.jpgSAMO JOŠ I TO - Banke u BiH počele povećavati rate kreditahttp://grude.com/clanak/?i=359056359056Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jul 2022 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-krediti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Među zaduženim građanima ima i onih koji su već jednom prošli sličnu fazu..<p>&nbsp;</p> <p>Na mobilnoj aplikaciji banke u kojoj imam stambeni kredit saznao sam da mi je od 1. srpnja rata kredita veća za 12 konvertibilnih maraka. Ovo je za Srpskainfo rekao jedan Banjolučanin kojem je jedna komercijalna banka prije tri godine odobrila stambeni kredit na 25 godina. Njegova kamatna stopa je promjenjiva, odnosno vezana za kretanje Euribora. Takve kamatne stope su gotovo kod svih građana koji otplaćuju dugoročni kredit.</p> <p><br /> <br /> Budući da je Europska centralna banka počela s restriktivnijom monetarnom politikom zbog obuzdavanja galopirajuće inflacije, do&scaron;lo je do rasta Euribora, koji je negativan od rujna 2015. godine.</p> <p><br /> <br /> Samim tim banke su počele usklađivati svoje poslovanje s rastom Euribora, a usklađivanje kredita se obično radi na &scaron;estomjesečnoj razini.</p> <p><br /> <br /> To znači da će navedeni Banjolučanin narednih &scaron;est mjeseci, odnosno do kraja godine plaćati ratu kredita veću za 12 KM, &scaron;to znači da će za pola godine njegov otplatni plan biti veći za 72 KM. Njegova rata je bila 501, a od 1. srpnja će biti 513 KM.</p> <p><br /> <br /> Iduće usklađivanje bit će početkom iduće godine, a po svemu sudeći, opet će doći do rasta rate kredita jer će, po očekivanjima, Euribor rasti otprilike sve dok inflacija ne bude obuzdana.</p> <p><br /> <br /> Među zaduženim građanima ima i onih koji su već jednom pro&scaron;li sličnu fazu kada je prije vi&scaron;e od 10 godina rastao Euribor, pa su nakon gotovo desetljeće imali konstantan pad rata.</p> <p><br /> <br /> &ndash; Stambeni kredit sam uzela 2008. godine i tada je Euribor rastao neko vrijeme zbog čega je i meni rata kredita rasla. Onda je uslijedio pad i već nekoliko godina otplaćujem nižu ratu od one koja je bila na početku otplate. Sada će mi rata opet porasti, ali srećom na kraju sam otplate pa sam spokojnija. Nikako ne bih bila u koži onima koji su na početku otplate kredita &ndash; priča Sanja M. iz Banja Luke.</p> <p><br /> <br /> Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Pale, kaže kako smo svjedoci da je u posljednje vrijeme do&scaron;lo do rasta kamatnih stopa na međubankarskom novčanom trži&scaron;tu.</p> <p><br /> <br /> &ndash; Sad kad je Euribor postao pozitivan, ulazi u obračun. Nije to nikakva prevara, to manje-vi&scaron;e ima u svim ugovorima koje banke imaju s građanima i gospodarstvom. Unesena je takva kaluzula &ndash; ističe Đogo.</p> <p><br /> <br /> Ono na &scaron;to jo&scaron; treba obratiti pažnju, napominje on, jeste koliko se često usklađuju kamatne stope sa Euriborom. Najče&scaron;će je &scaron;estomjesečno, mada može da bude i na godi&scaron;njoj, pa i mjesečnoj razini. Sve ovisi kako su građani to definirali u ugovoru s bankom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-krediti.jpgMamić u Hercegovini otvara farme, i to kakve... njegova kćer Iva vodi projekthttp://grude.com/clanak/?i=359039359039Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jul 2022 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-03-22-mamic-farme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U farme solarnih ćelija u Hercegovini uloženo je 40 milijuna kuna. Vodi ih tvrtka Plavo sunce u kojoj je suvlasnica mlađa kći Zdravka Mamića Iva, piše danas Jutarnji list.<p>&nbsp;</p> <p>Kada zavr&scaron;i investicijski ciklus, u deset godina zaradit će 100 milijuna kuna, ističe dnevnik u reportaži iz Hercegovine gdje pravomoćno osuđeni bjegunac od hrvatskog pravosuđa Zdravko Mamić, kako navode, gradi svoje poslovno carstvo.<br /><br /></p> <p>Iva je najmlađa od troje Mamićeve djece, ima stariju sestru Luciju i brata Marija, Zdravkova sina iz prvog braka. Ima tek 24 godine, a iza sebe bogatu akademsku i poslovnu karijeru, pi&scaron;e Jutarnji list.<br /><br /></p> <p>Ona je suvlasnica poduzeća Plavo sunce iz Čitluka u kojem ima 50 posto poslovnog udjela. Među partnerima osnivačima je prije nje bio brat Mario, međutim umjesto njegova osvanulo je nedavno njezino ime.<br /><br /></p> <p>Poduzeće ima temeljni kapital od 9.501.000 konvertibilnih maraka (oko 40 milijuna kuna), prokuristica poduzeća Iva Mamić s adresom u Vukovarskoj ulici u sredi&scaron;tu Međugorja ima kontrolni paket s vi&scaron;e od 50 posto, ostali suvlasnici su Mirjana Gagro i Ivanka Ostojić, obje s područja Čitluka, svaka s uloženih 1.425.500 KM, te Marinko Barbarić s kapitalom od 1.900.200 KM, koji je ujedno direktor.<br /><br /></p> <p>Barbarić je vlasnik jedne od najpoznatijih hercegovačkih za&scaron;titarskih tvrtki, Delta security. Poslovni objekt na adresi Gospodarska zona Tromeđa II broj 3 ujedno je sjedi&scaron;te Plavog sunca.<br /><br /></p> <p>Ovo zapravo nije priča o Ivi Mamić, kao &scaron;to ne bi bila ni priča o Mariju Mamiću, čije je ime bilo prvotno ispisano u "privrednom registru" susjedne nam države, već o njihovu ocu Zdravku Mamiću, koji, to je gotovo sigurno, stoji iza ovog velebnog ulaganja. Dok bježi od optužbi iz Hrvatske za krađu 116 milijuna Dinamovih kuna i zatvorske kazne od &scaron;est i pol godina, Mamić se posvetio ozbiljnom poslu - izgradnji solarnih farmi!<br /><br /></p> <p>Umjesto na me&scaron;etarenju igračima, ili paralelno s tim, Mamić će milijune okretati na vrlo ozbiljnom poslu, proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.<br /><br /></p> <p>Njegovih sedam megavata dat će mu godi&scaron;nje gotovo 1.3 milijuna eura pa će svoju investiciju moći isplatiti već za četiri godine. U idućih petnaestak godina dru&scaron;tvo bi tako moglo uprihoditi čistih 150 milijuna kuna.<br /><br /></p> <p>Navode i da je zet HDZ-ovca Dragana Čovića povezan s tvrtkom koja je zatražila dozvole za 9 solarnih elektrana, a u obnovljive izvore ulagala su i braća Džidić koja drže Arena fitness centar, vi&scaron;e benzinskih postaja, klubove..., pi&scaron;e Jutarnji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-03-22-mamic-farme.jpgLJUBUŠKI RANI: Poljoprivrednici zadovoljnihttp://grude.com/clanak/?i=359040359040Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jul 2022 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-27-krompir_u_gajbi_11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubuški rani krumpir jedan je od brendova tog kraja i prepoznatljiv je na cijelom tržištu Bosne i Hercegovine i šire. <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine proizvelo se od osam do 10 tisuća tona mladog krumpira. Poljoprivrednici su usprkos enormnim poskupljenjima, zadovoljni i cijenom i količinom i kvalitetom, u odnosu na pro&scaron;lu godinu kada su bilježili gubitke. I grad Ljubu&scaron;ki i Županija Zapadnohercegovačka, uz podr&scaron;ku europskih projekata, posljednjih godina su poljoprivredu podigli na veći nivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;ni radovi</p> <p>U Ljubu&scaron;kom se ovih dana obavljaju zavr&scaron;ni radovi na vađenju mladog krumpira, pi&scaron;e BHRT. Poljoprivredni proizvođači iz Ljubu&scaron;kog ove su godine zasadili oko 350 hektara mladog krumpira. U poljoprivrednoj zadruzi kažu da će, za razliku od pro&scaron;le godine kad su bili na nuli, ove godine cijene opravdati sadnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je jedna od rijetkih godina da smo 99% zadovoljni i količinom i kvalitetom i cijenom, poklopilo se sve, jest da je sve poskupjelo, repromaterijal, sve je poskupjelo, ulazni tro&scaron;kovi su do neba skočili, i cijena je relativno dobra bila pa se ne&scaron;to i zaradilo", kazao je poljoprivrednik i predsjednik Zadruge "Plodovi zemlje" Ljubu&scaron;ki Dubravko Vukojević.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Vukojević je posadio 17 duluma, &scaron;to je otprilike tri tone mladog krumpira. Ova godina je bila iznimno rodna, pa se pomoć traži iz drugih sredina, jer ovom kraju, kaže, sve vi&scaron;e nedostaje radne snage. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>"Pa ide, zadovoljni smo s gazdama, zadovoljni s cijenom, a gazde zadovoljne sa prinosom", naglsio je radnica Rajka Kralj iz Ljubinja. Poticaji&nbsp; Većina ljubu&scaron;kog mladog krumpira se proda na trži&scaron;tu BiH. Trećina se izvozi u EU, uglavnom u Hrvatsku i dijelom u Sloveniju, &scaron;to je uveliko pomoglo njegovom brendiranju. Poljoprivrednici s područja Ljubu&scaron;kog pro&scaron;le godine ostvarili su poticaje u iznosu većem od 2,3 milijuna maraka.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Zavr&scaron;eni su brojni projekti iz oblasti poljoprivrede u čijoj realizaciji su sudjelovali Grad Ljubu&scaron;ki, Vlada ŽZH, resorno federalno ministarstvo te partneri iz EU. Uz pomoć Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj zavr&scaron;en je projekt vodonatapni kanala u Ljubu&scaron;kom u dužini od 185 kilometara, &scaron;to čini 70% ukupnog vodonatapnog sustava u BiH. S radom je lani počeo i sabirno-distributivni centar na Bijači. Time su poljoprivrednici dobili sve uvjete za skladi&scaron;tenje, sortiranje i pakiranje krumpira i zajednički plasman prema kupcima, &scaron;to znači i bržu i bolju prodaju.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Osim po kvaliteti, mladi krumpir iz Ljubu&scaron;kog danas se izdvaja na trži&scaron;tu i po unikatnom brendiranom pakiranju.&nbsp;</span><a href="https://bljesak.info/gospodarstvo/poljoprivreda/ljubuski-poljoprivrednici-99-posto-smo-zadovoljni-kolicinom-kvalitetom-i-cijenom-uroda/387313"><br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-27-krompir_u_gajbi_11.jpgDavid Beckham izvrcao svoj prvi med! http://grude.com/clanak/?i=359029359029Grude.com - klik u svijetSat, 02 Jul 2022 16:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-02-22-beckham.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši engleski nogometaš David Beckham iznenadio je svoje pratitelje na društvenim mrežama kada se pohvalio svojim prvim vađenjem meda.<p>&nbsp;</p> <p>Objavio je video na Instagramu kako bi pokazao plodove svog rada kao pčelara. "Tko je znao da ću biti toliko uzbuđen zbog mog prvog vađenja meda. Sve je počelo tako &scaron;to smo Cruzie (njegov sin op.a.) i ja, prije tri godine postavili na&scaron;u prvu ko&scaron;nicu tijekom karantene. Tako smo uzbuđeni i ovo je tako ukusno. Moje pčele su dale plodove," navodi se u poruci koju je Beckham objavio na svom Instagram profilu. Pčele drži na jednoj od svojih farmi u Velikoj Britaniji.</p> <p>&nbsp;</p> <blockquote class="instagram-media" style="background: #FFF; border: 0; border-radius: 3px; box-shadow: 0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width: 540px; min-width: 326px; padding: 0; width: calc(100% - 2px);" data-instgrm-captioned="" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/tv/Cfe-0waolKr/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14"> <div style="padding: 16px;"> <div style="display: flex; flex-direction: row; align-items: center;">&nbsp;</div> <div style="padding: 19% 0;">&nbsp;</div> <div style="display: block; height: 50px; margin: 0 auto 12px; width: 50px;">&nbsp;</div> <div style="padding-top: 8px;"> <div style="color: #3897f0; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: 550; line-height: 18px;">Pogledajte ovu objavu na Instagramu.</div> </div> <p style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; line-height: 17px; margin-bottom: 0; margin-top: 8px; overflow: hidden; padding: 8px 0 7px; text-align: center; text-overflow: ellipsis; white-space: nowrap;"><a style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: normal; line-height: 17px; text-decoration: none;" href="https://www.instagram.com/tv/Cfe-0waolKr/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" target="_blank">Objavu dijeli David Beckham (@davidbeckham)</a></p> </div> </blockquote> <script type="text/javascript" src="//www.instagram.com/embed.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-02-22-beckham.jpgGallery Mall u Čitluku bogatiji za Sinsay radnjuhttp://grude.com/clanak/?i=359010359010Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jul 2022 16:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-01-si_sm_ss22_lato_1200x1200_citluk_bih_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otvaranje Sinsay radnje u Gallery Mall-u 6.7.2022.<p>&nbsp;</p> <p><br />U srijedu, 6.7.2022. SiNSAY će otvoriti novu trgovinu u Gallery Mall-u u Čitluku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljubitelji SiNSAY brenda će u novom prostoru pronaći &scaron;iroku paletu modne odjeće i modnih dodataka za žene i mu&scaron;karce, kao i kolekciju za najmlađe, koja zbog svog kvaliteta i pristupačnosti i dalje osvaja srca SiNSAY kupaca. Dizajn karakteriziraju boje i uzorci u skladu s najnovijim trendovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelokupnu ponudu brenda odlikuju izuzetno atraktivne cijene. SiNSAY vas poziva da 6.7.2022. posjetite Gallery Mall. Povodom otvaranja, kupce će dočekati brojne atrakcije i modne inspiracije, među kojima će svaki ljubitelj trendova pronaći ne&scaron;to za sebe.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-01-si_sm_ss22_lato_1200x1200_citluk_bih_1.jpgAlarmantno na Wall Streetu, zabilježen najveći pad cijena dionica u posljednjih 50 godinahttp://grude.com/clanak/?i=359002359002Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jul 2022 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-01-22-wall-street-down.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pale su cijene dionica na Wall Streetu, pa su tako i burzovni indeksi završili u minusu, kako na mjesečnoj, tako i na kvartalnoj razini, dok je ovo najlošije prvo polugodište u posljednjih 50 godina.<p><br />Dow Jones oslabio je jučer 253 boda ili 0,82 posto, na 30.775 bodova, dok je S&amp;P 500 skliznuo 0,88 posto, na 3.785 bodova, a Nasdaq indeks 1,33 posto, na 11.028 bodova.<br /><br /></p> <p>U cijelom prvom polugodi&scaron;tu Dow Jones potonuo je vi&scaron;e od 15 posto, S&amp;P 500 vi&scaron;e od 20, a Nasdaq indeks gotovo 30 posto. To je za S&amp;P 500 indeks najlo&scaron;ije prvo polugodi&scaron;te od 1970. godine, za Dow Jones od 1962., a za Nasdaq najgore od kada postoji, prenosi Hina.<br /><br /></p> <p>Kako je inflacija u SAD dosegnula najvi&scaron;e razine u 40 godina, Fed je odgovorio agresivnim povećanjem kamatnih stopa, a to su učinile ili najavile i mnoge druge sredi&scaron;nje banke u svijetu.<br /><br /></p> <p>Zbog toga će se, dakako, usporiti rast svjetskog gospodarstva, a moguća je i recesija. U prvom je tromjesečju američko gospodarstvo pale na kvartalnoj razini, a ni makroekonomski podaci u drugom tromjesečju nisu sjajni.</p> <p><br />- Od početka godine raste inflacija, dok se rast gospodarstva usporava. Fed zao&scaron;trava financijske uvjete kako bi suzbio inflaciju i paniku na trži&scaron;tima. No, mislim da je 'mekano' prizemljenje gospodarstva malo vjerojatno. Čini mi se da smo zapravo već uronili u recesiju, a jedino je pitanje koliko će biti duboka - kaže Pol Kim Paul, direktor Simplifyja.<br /><br /></p> <p>Jučer objavljeni podaci ukazali su na blagi pad raspoloživog dohotka u SAD, slabljenje potro&scaron;nje, i dalje visoku inflacije te blagi rast nezaposlenosti.<br /><br /></p> <p>I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,96 posto, na 7.169 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,69 posto, na 12.783 boda, a pari&scaron;ki CAC 1,80 posto, na 5.922 boda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-01-22-wall-street-down.jpgČeznete za garderobom u spavaćoj sobi? Otkrijte 5 savjeta kako to učinitihttp://grude.com/clanak/?i=359001359001Grude.com - klik u svijetFri, 01 Jul 2022 09:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-01-22-komoda-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Garderoba već odavno nije luksuz o kojem većina žena može samo sanjati. Uz malo spretnosti možete je napraviti i u maloj spavaćoj sobi. <p><br /><strong>Pravilno uređena garderoba trebala bi biti funkcionalna, pregledna i &scaron;to je najvažnije, prilagođena va&scaron;im potrebama. Bez obzira na to, planirate li novu garderobu ili samo želite renovirati staru, svatko će pronaći da&scaron;ak inspiracije u na&scaron;em malom izboru.</strong><br /><br /><br />Cipele imate pohranjene u cipelaru, ne&scaron;to odjeće u ormaru, a ne&scaron;to opet u <a href="https://favi.hr/proizvodi/kategorija/komode" target="_blank">komodi u spavaćoj sobi</a>? Garderoba će stvoriti prostor u kojem ćete sve pronaći na jednom mjestu i lijepo razvrstano. Pametno dizajniran<br />garderobni sustav može tada funkcionirati ne samo kao svlačionica, već i za spremanje posteljine ili sezonske odjeće.<br /><br /><br /><strong>Kako izgraditi garderobu u spavaćoj sobi?</strong><br /><br /><br />Garderoba bi trebala biti &scaron;iroka najmanje 1,5 metar, a duljinu odaberite prema mogućnostima prostora spavaće sobe. Odlično rje&scaron;enje je krevet smjestiti u sredinu sobe i prostor iza njega odvojiti pregradom, ormarom ili kliznim vratima. Tako ćete jednim potezom stvoriti zasebnu garderobu bez rezanja i izgradnje. Ako imate veliku spavaću sobu, nemojte &scaron;tedjeti na prostoru. S velikim ogledalom, toaletnim stolićem ili tabureom, garderoba će postati mjesto gdje se možete posvetiti samo sebi.<br /><br /><br /><strong>Napravite svlačionicu po mjeri</strong></p> <p><br />Prilagodite garderobni sustav svojim potrebama. Kada ga birate, razmislite o tome kako slažete svoju odjeću, &scaron;to zauzima najvi&scaron;e mjesta u va&scaron;em ormaru i koje komade želite vidjeti. Gornja polica je prikladna za odlaganje sezonske odjeće, a odjeću koju najče&scaron;će nosite poželjno je staviti u visini očiju. Iskoristite donji dio garderobe za cipele i ladice, gdje možete pospremiti dodatke, donje rublje i majice. &Scaron;to pliće ladice odaberete, to će ormar biti organiziraniji.<br /><br /><br /><strong>Odaberite odgovarajuću opremu garderobe</strong></p> <p><br />Opremu garderobe odaberite prema njezinom sadržaju. Ljubiteljicama torbica trebat će dovoljno polica, naprotiv, kolekcionarima sunčanih naočala bit će neophodne ladice s organizatorima. Odjeća obje&scaron;ena isključivo na vje&scaron;alice je nepregledna, police sa &scaron;tosevima majica se lo&scaron;e održavaju. Zlatna sredina je uravnotežena kombinacija ladica, polica i vje&scaron;alica za odjeću. Želite li svoju odjeću za&scaron;tititi od pra&scaron;ine, spremite je u kutije ili dodajte klizna vrata svom garderobnom sistemu.<br /><br /><br /><strong>Poigrajte se s bojama</strong><br /><br /><br />Poku&scaron;ajte urediti garderobu u svijetlim nijansama koje male prostore čine prozračnijima. Pod, boja zidova i oprema bi trebali, naravno, odgovarati stilu u kojem je spavaća soba namje&scaron;tena. Sobu možete učiniti ugodnom komadom &scaron;arenog tepiha, zanimljivom tapetom i &scaron;arenim kutijama za odlaganje stvari.</p> <p><br /><strong>Rasvijetlite u svom ormaru</strong></p> <p><br />Budući da garderobu u spavaćoj sobi obično imate tamo gdje nema prozora, važno je pri planiranju voditi računa o dovoljnoj rasvjeti. Najbolje rje&scaron;enje u ovom slučaju je kombinacija spot LED-a na policama i glavne rasvjete, koja prostoriju preplavljuje ravnomjernim svjetlom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-01-22-komoda-1.jpgHoće li otkazani letovi u europskim zračnim lukama utjecati na sezonuhttp://grude.com/clanak/?i=358988358988Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jun 2022 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-30-airport-split-grcom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europske zrakoplovne kompanije u posljednje vrijeme, zbog nedostatka radne snage u nekim zračnim lukama, otkazuju sve više letova.<p>&nbsp;</p> <p>Problemi u zračnom prometu sve se vi&scaron;e osjećaju i u Hrvatskoj, &scaron;to naravno nije dobro uoči same &scaron;pice turističke sezone. Pro&scaron;li vikend otkazano je dvadeset letova, a samo je Lufthansina grupacija u srpnju otkazala vi&scaron;e od pedeset letova prema hrvatskim zračnim lukama. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkazano - sve se če&scaron;će pojavljuje na monitorima europskih zračnih luka. Zbog porasta broja zaraženih koronavirusom među osobljem, Austrian Airlines jučer je otkazao dvadeset, a pro&scaron;li vikend čak sto letova.</p> <p><br /><br />- Te&scaron;ko je prognozirati razvoj događaja jer ne znamo kakva će biti situacija s COVID-om, rekla je glasnogovornica Austrian Airlinesa <strong>Yvonne Wachholder</strong>.</p> <p><br /><br />Zbog nedostatka osoblja, njemačka Lufthansa u srpnju je otkazala vi&scaron;e od tri tisuće letova letova. Usto, sve je veći broj zaraženih koronavirusom, a sustav je opteretio i &scaron;trajk kontrolora leta. Zbog njega je pod pritiskom posebno Ryanair u Belgiji i &Scaron;panjolskoj.</p> <p><br /><br />- 2019. Ryanair je imao 2500 letova, a sada imamo vi&scaron;e od tri tisuće, s otprilike jednakim brojem osoblja, istaknuo je pilot Ryanaira u Belgiji <strong>Philip Boyriven</strong>.</p> <p><br /><br />I glavne europske zračne luke suočavaju se s nedostatkom radne snage, a posljedica su gužve, ka&scaron;njenje i otkazivanje letova. Zagrebački aerodrom tih problema nema. I ove godine očekuje dvaput vi&scaron;e putnika nego lani, iako je Lufthansa grupa u srpnju otkazala ukupno 55 povratnih letova za Hrvatsku, od toga najvi&scaron;e za Zagreb - 28.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Problemi se reflektiraju zato &scaron;to aviokompanije mijenjaju svoje rasporede, redove letenja, uzrok čemu je nedostatak osoblja, i onda se to reflektira na nas, evo do&scaron;lo je do nekih otkazivanja, ali s obzirom na broj Lufthansinih letova prema Hrvatskoj, to i nije veliki broj otkazivanja, naglasila je glasnogovornica Zračne luke "Franjo Tuđman" <strong>Lidia Capković Martinek</strong>.</p> <p><br /><br />Britanski niskotarifni prijevoznik EasyJet u srpnju je otkazao petnaest letova za Hrvatsku, među njima i neke na liniji Zadar-Milano. I Eurowings je smanjio broj letova iz Zadra za K&ouml;ln.</p> <p><br /><br />- Mi stvarno imamo izvrsne rezultate za ovu godinu. S krajem mjeseca lipnja, možemo reći da ćemo imati najjači mjesec u povijesti zračne luke, poručio je direktor Zračne luke Zadar <strong>Josip Kli&scaron;manić</strong>.</p> <p><br /><br />S porastom broja putnika na povr&scaron;inu su isplivali svi problemi avioindustrije, koji se djelomično osjećaju i u Hrvatskoj. Istodobno, otvaraju se nove linije. KLM je povećao broj letova za Hrvatsku, norve&scaron;ki avioprijevoznik opet povezuje Zagreb s Kopenhagenom, a obnovljeni su i izravni letovi za Atenu i Tel Aviv.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-30-airport-split-grcom.jpgNatječaj za posao: Mina d.o.o. Grude i caffe bar MG traže djelatnikehttp://grude.com/clanak/?i=358944358944Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-mina_doo_grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Natječaj za posao.<p>&nbsp;</p> <p>Budući da se na&scaron;e poslovanje &scaron;iri, potrebno nam je nekoliko vrijednih i odgovornih ljudi koji su spremni na timski rad na poziciji:<br /><br /></p> <p><strong>Fizički radnik za jednostavne poslove</strong><br />(m) &ndash; vi&scaron;e izvr&scaron;itelja<br />Mjesto rada: Klobuk (Ljubu&scaron;ki) i okolica<br /><br /></p> <p><strong>Opis posla:</strong> pomoćni radovi na poslovima niskogradnje, komunalnih i drugih pomoćnih građevinskih poslova.<br /><br /><br /><strong>Nudimo:</strong> zanimljiv posao, adekvatna i redovna primanja te mogućnost profesionalnog napredovanja i usavr&scaron;avanja uz mogućnost zasnivanja stalnog radnog odnosa<br /><br /><br /><strong>Tražimo:</strong> važeću vozačku dozvolu barem B kategorije (poželjno) i srednju stručnu spremu te profesionalnost, ozbiljnost i odgovornost u radu.<br />Kandidati se mogu prijaviti za razgovor za posao na kontakt broj: 063 397 226 (Antonio)<br /><br /><br /><em><strong>Natječaj ostaje otvoren do popune radnog mjesta.</strong></em><br /><br /><br />Kandidati koji uđu u uži izbor bit će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Caffe bar MG Klobuk traži djelatnicu</strong></em><br /><br />Caffe bar MG Klobuk raspisuje natječaj za radno mjesto:<br /><br /><br />Djelatnica za rad u caffe baru<br /><br /><br /><strong>Uvjeti koje kandidat mora ispunjavati su:</strong><br />SSS<br />Poznavanje rada na računalu<br />Radno iskustvo poželjno, nije nužno<br />Komunikativnost<br /><br /><br />Sve dodatne informacije možete dobiti na kontakt telefon 063-397-228 (Mate) ili osobno doći u caffe bar MG koja se nalazi u Klobuku (Benzinska postaja Mina).<br /><br /><br /><em><strong>Natječaj je otvoren do popune radnog mjesta.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-mina_doo_grude.jpgValentina Rupčić preuzela predsjedanje Upravnim odborom BHRT-ahttp://grude.com/clanak/?i=358929358929Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 07:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-30-bhrt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora BHRT-a izvršena je rotacija na funkciji predsjedatelja ovog tijela.<p>&nbsp;</p> <p>Umjesto Rajka Radovanovića, člana UO iz reda srpskog naroda, koji je predsjedavao proteklih godinu dana, funkciju je preuzela Valentina Rupčić, član UO iz reda hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rotacija je protekla u prijateljskom ozračju uz zajedničku ocjenu svih članova da je Upravni odbor u proteklih godinu dana sve odluke donosio konsenzusom, uvažavajuži prije svega profesionalne principe i interese BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fokus dana&scaron;nje sjednice bio je na daljnjem rje&scaron;avanju financijske situacije, izvje&scaron;tajima interne revizije i potrebe ažurnije procjene poslovnih rizika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U narednom periodu, naglasci u radu Upravnog odbora bit će kao i do sada na finasijskoj konsolidaciji, iznalazenju trajnog rje&scaron;enje za financiranje BHRT- te izradu strate&scaron;kih planova daljeg razvoja, navodi se u priopćenju.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-30-bhrt.jpgPavić d.o.o. Livno zapošljava dva djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=358916358916Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 15:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-15-pavic-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cilju širenja poslovnih aktivnosti firme Pavić d.o.o. Livno objavljuje oglas za zapošljavanje djelatnika/djelatnice za rad na radnim mjestima:<p>&nbsp;</p> <p><strong>1. SHOPPING CENTAR - PRODAVAČ TEHNIKE (M/Ž)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">Opis radnog mjesta:</span></p> <p>&bull; Obavljanje poslova vezanih za prodaju bijele tehnike, električnih aparata, elektro materijala i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebne kvalifikacije:</p> <p>&bull; Srednja stručna &scaron;kola elektrotehničkog smjera</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. SPREMAČICA (Ž)</strong></p> <p><span style="text-decoration: underline;">Opis radnog mjesta:</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bull;&nbsp; Obavljanje poslova či&scaron;ćenja i održavanja prostorija</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani mogu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.Popuniti obrazac prijave u upravi firme ili na infopultu Shopping Centra Pavić</p> <p>&nbsp;</p> <p>2.Skinuti isti obrazac sa web stranice <span style="text-decoration: underline;"><a href="http://www.pavic-livno.ba" target="_blank">www.pavic-livno.ba</a></span> te popunjen i sa traženim dokumentima i kopijom identifikacijskog dokumenta skenirati i poslati na mail <span style="text-decoration: underline;"><span id="cloak71684"><a href="mailto:info@pavic-livno.ba">info@pavic-livno.ba</a></span></span>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-15-pavic-logo.jpgU Švicarsku nakon olakšanja uvjeta idu i sezonci iz BiH, zarade i do 3000 eura mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=358884358884Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jun 2022 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-26-jagode.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Otišao sam na tri mjeseca na plantažu u Švicarskoj. Trenutačno je berba jagoda u tijeku. Dogovorio sam plaću od 3000 dolara za mjesec dana, a plaćeni su mi smještaj i hrana - govori nam poznanik kojemu smo slučajno vidjeli fotografiju na jednoj od društvenih mreža pa ga kontaktirali da vidimo što radi i gdje je, piše Večernji list BiH. <p><br />U daljnjem razgovoru saznali smo i prethodno navedene detalje.<br /><br /></p> <p><strong>Prijava u Općini<br /><br /></strong></p> <p>Naime, &Scaron;vicarska je ove godine postala itekako popularna za hrvatske državljane jer je od 1. siječnja postignut sporazum o slobodi kretanja, odnosno donesena je odluka da mogu slobodno potražiti posao u &Scaron;vicarskoj, bez posebnih uvjeta i ograničenog broja kvota. A s obzirom na to da mnogi u BiH imaju dvojno državljanstvo, onda im je &Scaron;vicarska itekako privlačna. - Sada vrijede jednostavna pravila, osim pronalazaka poslodavca s kojim ćete potpisati ugovor i koji će zatim za vas poslati upit u Migrationsamt (koji odlučuju o odobrenju radne dozvole), sada jednostavno morate pronaći posao, potpisati ugovor s poslodavcem i to je to. Potom, nakon dolaska u &Scaron;vicarsku, dovoljno se prijaviti u Općini i automatizmom dobiti B dozvolu - navedeno je na stranici "Život u &Scaron;vicarskoj", urednika Gabrijela &Scaron;kore.</p> <p><br />On i supruga su, kako je i sam naveo, prije 5 godina do&scaron;li živjeti i raditi u &Scaron;vicarsku, a zbog učestalih upita oko preseljenja u tu zemlju održavaju i sastanke od sat vremena s onima koji bi također željeli doći. A uz "&Scaron;vicu" koja je konačno olabavila uvjete pa privlači i ovda&scaron;nje radnike, Njemačka je uvijek popularna. Sezonski rad na poljima &scaron;paroga i jagoda dobro je plaćen, a tamo&scaron;nji zakoni žele ga jo&scaron; bolje regulirati kako bi bio dodatno privlačan strancima. O tome je govorila politologinja Franziska Laudenbach iz Centra za rad i politiku Sveučili&scaron;ta u Bremenu. - Potrebno je postojanje zdravstvenog osiguranja za sve sezonske radnike ovdje u Njemačkoj. A važno je i da se po&scaron;tuje minimalna plaća, da su ljudi financijama zadovoljni te da su smje&scaron;teni u prikladan smje&scaron;taj. I potrebno je postrožiti inspekciju i angažirati ljude koji će ići u provjeru po&scaron;tivanja pravila kako bi se spriječilo izrabljivače. Jer jedno je jasno, bez sezonskih radnika poljoprivrednici, koji su vlasnici farmi, ne bi mogli sami odraditi berbu &scaron;paroga, jagoda, drugog voća i povrća - kazala je među ostalim politologinja koja se zalaže za nova zakonska rje&scaron;enja. Poljoprivredni sezonski radnici, koji u Njemačkoj ne rade dulje od 115 dana godi&scaron;nje, izuzeti su od obveznog socijalnog osiguranja, a u tom razdoblju ne moraju im se uplaćivati ni inače obvezni doprinosi za zdravstveno, mirovinsko i osiguranje u slučaju nezaposlenosti. I zato se u zemlji koja ima oko 350 tisuća sezonskih radnika u poljoprivredi takve stvari žele urediti. A nakon &scaron;paroga čija je berba zavr&scaron;ena, sada su aktualne također spomenute jagode. Zatim slijede borovnice, luk, krumpir, &scaron;ećerna repa, p&scaron;enica, kukuruz..., pi&scaron;e Vecernji.ba Žena iz BiH koja je radila na farmi u jednoj općini u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija radila je po osam sati dnevno, a eventualno je imala sat ili dva prekovremeno. Sve joj je u to vrijeme uredno plaćeno, po minimalcu od 9,50 eura.<br /><br /></p> <p><strong>Satnice od listopada</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>- Bili su mi plaćeni i prekovremeni sati i bonus za dobro odrađeni posao kao i bonus za smje&scaron;taj koji mi nije u cijelosti plaćen, ali sam prezadovoljna. S obzirom na to da u Njemačkoj raste minimalna satnica i ovog ljeta i opet najesen, smatram da će za ovakve poslove biti sve veće zanimanje. Primjerice, ako ste iz BiH i minimalna satnica će biti 12 eura od listopada, iduće sezone možete zaraditi 96 eura dnevno, plus prekovremeno, &scaron;to će sigurno biti plaćeno. U tri mjeseca rada vi&scaron;e ćete zaraditi nego s prosječnom plaćom u BiH i to su činjenice - kazala nam je žena koja je pro&scaron;la ovakvu vrstu rada. Hoće li zanimanje za ovu vrstu posla rasti, ostaje nam za vidjeti, a ono &scaron;to je sigurno jest to da zanimanje za rad bilo kakvog posla vani ne jenjava... - Ne planiram ovdje ostati stalno, ali da mi se svidjelo sve, od prirode do klime zaista jest. Pa ipak, plan mi je kod nas biti devet mjeseci, a onda ovako sezonski vani se umoriti od posla u ta tri mjeseca, ali i zaraditi novac da ga bude za ostatak godine - ispričao nam je sugovornik iz &Scaron;vicarske s početka teksta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-26-jagode.jpgKada on naglo pojeftini, to je nagovještaj svjetske recesije...http://grude.com/clanak/?i=358861358861Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-25-bakrene-cijevi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene bakra najniže su u posljednjih 16 mjeseci - u samo dva tjedna pojeftinio je za više od 11 posto. Daniel Ghali iz financijske tvrtke TD Securities je ukazao da cijene ovog resursa, njegovo pojeftinjenje ukazuje na to da se usporava globalni ekonomski rast.<p>&nbsp;</p> <p>Bakar se koristi u različite svrhe - za proizvodnju električnih žica, za proizvodnju vodovodnih cijevi, itd. Potražnja za njim raste kada se i ekonomija razvija, a potražnja se smanjuje kada se ekonomski razvoj usporava.<br /><br /></p> <p>Cijene bakra su ranije ove godine, nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu, porasle. U Rusiji je četiri posto od ukupne svjetske proizvodnje bakra i sedam posto od ukupne svjetske proizvodnje nikla. Trgovci su bili nervozni da će se dogoditi nesta&scaron;ica ovog metala usred ekonomskog oporavka od pandemije koronavirusa, pa su počeli gomilati njegove zalihe.<br /><br /></p> <p>No, sada, kako se sve vi&scaron;e strahuje od recesije, cijene bakra su sve niže. To se događa u trenutku kada sve ukazuje na to da se ekonomski razvoj usporava. U međuvremenu su cijene goriva i hrane sve vi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Financijska tvrtka S&amp;P Global je objavila da je proizvodnja u privatnom sektoru Sjedinjenih Američkih Država naglo usporila. Tvrtke su pod utoliko većim pritiskom zbog toga &scaron;to je izgledno da će se u Sjedinjenim Američkim Državama nastaviti značajan rast kamatnih stopa kako bi se usporila inflacija.<br /><br /></p> <p>Prema podacima američke organizacije PMI, ekonomski rast u Europi je najniži u posljednjih 16 mjeseci, prenosi Klix.ba. I Kina, koja je ključni motor svjetske ekonomije, bori se protiv izazova, koji su uslijedili nakon pandemije, i posljedica negativnih kretanja na trži&scaron;tu nekretnina.<br /><br /></p> <p>Darwei Kung iz kompanije DWS očekuje da će se ekonomski rast najmnogoljudnije države na svijetu ponovo ubrzati te da će to utjecati i na cijene bakra, ali i drugih potrep&scaron;tina. Smatra da je pitanje vremena kada će se to dogoditi. No, dok se to ne dogodi, cijene bakra bi mogle biti jo&scaron; niže zbog zabrinutosti za ekonomiju, a &scaron;to nagovije&scaron;tava recesiju, prenosi CNN.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-25-bakrene-cijevi.jpgEuroherc: Priče o poskupljenju police nemaju temelj! Država od osiguranja uzme 60 do 65 postohttp://grude.com/clanak/?i=358835358835Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-24-22-euroherc-selimbegovic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Različite interpretacije promjene načina poslovanja osiguravateljskih društava dovele su do zaključaka kako će doći do poskupljenja "registriranja" vozila, a pod tim građani podrazumijevaju cijeli paket usluga i obveza.<p><br />&nbsp;Izvr&scaron;na direktorica Euroherca BiH mr. sc. Belma Selimbegović za<strong> Večernji list BiH</strong> tvrdi da se radi o nagađanjima.<br /><br /></p> <p><strong>Hoće li doći do poskupljenja police osiguranja u FBiH?</strong></p> <p>- Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti definirano je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, a odluku o tarifi premija, odnosno cijeni police osiguranja donosi Agencija za nadzor osiguranja FBiH i &scaron;to se tiče ovoga obveznog osiguranja do poskupljenja police neće doći tako da su priče o poskupljenju samo nagađanja bez ikakva utemeljenja.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to su u RS-u do sada radili?</strong></p> <p>- U entitetu Republika Srpska također je ista situacija &scaron;to se tiče načina određivanja cijene police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, tj. propisuje ju regulator Agencija za osiguranje RS-a. Međutim, u RS-u zbog velikog broja osiguranja, slabijeg regulatornog nadzora do&scaron;lo je do situacije da pojedina dru&scaron;tva/Krajina osiguranje/ moraju se dokapitalizirati kako bi mogli isplatiti &scaron;tete pa su se dru&scaron;tva za osiguranje u RS-u dogovorila da će primjenjivati zakon i odustati od izvanzakonskih benefita prema osiguranicima, a čime su ugrozili prava o&scaron;tećenih, &scaron;to je svrha ovog osiguranja i &scaron;to je u pojedinim medijima protumačeno kao poskupljenje obveznog osiguranja. Udruga osiguravatelja u FBiH preventivno je poslala upozorenje prema regulatoru u FBiH upravo zato &scaron;to su ova dru&scaron;tva sa sjedi&scaron;tem u RS-u i na području FBiH počela primjenjivati sličnu praksu, a &scaron;to je moglo dovesti do ugrožavanja fondova za o&scaron;tećene te se očekuje reakcija nadležne agencije prema ovim dru&scaron;tvima.<br /><br /></p> <p><strong>Hoće li se ukidati bonus i kako to funkcionira?</strong></p> <p>- Bonus je obvezna kategorija uvjeta i tarife obaveznog osiguranja autoodgovornosti te predstavlja smanjenje osnovne premije za vozilo u slučaju da osiguranik u prethodnom razdoblju nije prouzrokovao ni jedan &scaron;tetni događaj. Umanjenje osnovne premije po osnovi bonusa može iznositi maksimalno 50%. Bonus niti se može niti će se ukidati i svi oni vozači koji nemaju maksimalni bonus, a pro&scaron;lu godinu nisu imali nezgodu imat će veći bonus, odnosno manju premiju osiguranja pri novoj registraciji.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to građani plaćaju registracijom?</strong></p> <p>- Da bi se vozilo registriralo u nadležnom MUP-u, građanin treba uz policu obveznog osiguranja od autoodgovornosti uraditi i platiti i tehnički pregled vozila. Od ostalih davanja plaća: naknadu za uporabu puteva, naknadu za za&scaron;titu voda, naknadu za AMS, porez na imovinu, ekopristojbu, naljepnicu, pristojbu i po potrebi naknadu za potvrdu o registraciji i registracijske tablice ako se mijenjaju. Stoga od iznosa za ukupnu registraciju, kako se to najče&scaron;će govori, za obvezno osiguranje prosječnog vozila otpada 35-40%, a ostalo su dažbine koje se plaćaju državi za razne naknade koje se također neće mijenjati, tako da je jasan zaključak da osiguranje, a ni registracije neće poskupjeti.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-24-22-euroherc-selimbegovic.pngOvo su znakovi da dolazi ozbiljna kriza, ali ovo je i prilika stoljeća za Hrvatehttp://grude.com/clanak/?i=358822358822Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 22:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-23-kriza-prilika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova svjetska kriza je sve izglednija. Recesija će nastupiti gotovo sigurno, a svi se nadaju da će se izbjeći stagflacija.<p>&nbsp;<br />Recesija je usporavanje gospodarske aktivnosti u dužem periodu, najče&scaron;će se tehnički uzimaju dva kvartala (pola godine), ali se može već proglasiti nakon nekoliko mjeseci. Raste nezaposlenost, bruto dru&scaron;tveni proizvod (BDP) pada, smanjuje se industrijska proizvodnja i prodaje se manje u trgovinama. Ne moraju svi uvjeti biti istodobno ispunjeni, ali često dolaze jedan za drugim.<br /><br /></p> <p>Stagflacija je puno teža situacija, u kojoj se uz recesiju paralelno događa visoki rast cijena u gospodarstvu tj. inflacija. Problem se pojavljuje da politike kojima se bori protiv visoke inflacije istodobno pogor&scaron;avaju recesiju, uključujući nezaposlenost, a politike kojima se ublažava recesija pogor&scaron;avaju problem inflacije. Bezizlazna situacija u kojoj se srećom svijet nije na&scaron;ao jo&scaron; od 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća.<br /><br /></p> <p>U zadnje vrijeme se sve vi&scaron;e priča o tome da je recesija izgledna, a postoje i naznake da će se pojaviti stagflacija. Nekoliko je makroekonomskih problema koji to daju naslutiti.<br /><br /></p> <p>Iako su sredi&scaron;nje banke, američke Federalne rezerve (FED), Europska sredi&scaron;nja banka (ECB) i britanska Engleska banka (BOE), većinu 2021. uvjeravale političare, ekonomiste i građane da neće biti inflacije, ipak se u 2022. bilježe povijesne razine, neviđene desetljećima.<br /><br /></p> <p>U svibnju je inflacija u SAD-u iznosila 8.6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U odnosu na travanj su cijene rasle za 1 posto, puno vi&scaron;e od očekivanja. Najveća je to stopa inflacije u zadnjih 40 godina, od 1981.<br /><br /></p> <p>Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi stopu inflacije od 9 posto, također najvi&scaron;u u zadnjih 40 godina. U Njemačkoj iznosi 7.9 posto, najvi&scaron;e od ranih 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća. Francuska bilježi najveću inflaciju od sredine 80-ih, Italija najveću od 1990. itd.<br /><br /></p> <p>U EU su posebno pogođene baltičke države Estonija, Litva i Latvija sa stopama inflacije od 16 do 20 posto. Dvanaest država članica EU je u svibnju imalo stopu inflacije veću od 10 posto, a među njima je i Hrvatska.<br /><br /></p> <p>6.8 posto u Kanadi, 7.65 posto u Meksiku, 11.73 posto u Brazilu, 11.5 posto Čile, 58 posto Argentina, inflacija je problem Sjeverne i Južne Amerike. Ekstremno visoku inflaciju Argentine se može zanemariti jer se ne radi toliko o inflaciji kao dijelu globalnog trenda nego inflaciji zbog specifično lo&scaron;ih ekonomskih politika s kakvima se ta zemlja "bori" već desetljećima.<br /><br /></p> <p>I ostatak svijeta ima problem s rastom cijena: Indija (7 posto), Australija (7 posto), Južna Koreja (5.4 posto), Južna Afrika (5.9 posto), Egipat (13.5 posto), Rusija (17 posto) itd. Iz mjeseca u mjesec visoka inflacija se &scaron;iri po svijetu.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e je gura rast cijena energenata (nafte, plina i električne energije) te hrane. Iako mnogi smatraju da je za rast cijene kriv rat u Ukrajini, činjenica je da su cijene počele rasti puno prije njegovog izbivanja. Rat u Ukrajini je samo dolio ulje na vatru.<br /><br /></p> <p>Procjena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u lipnju 2021. je bila da će svjetski BDP rasti 4.9 posto u 2022. Već u siječnju 2022. je revidirano za 0.5 postotnih bodova niže, na 4.4 posto. Zadnja je procjena, s početka lipnja, da će svjetski rast BDP-a u 2022. iznositi svega 2.9 posto.<br /><br /></p> <p>Procjena rasta BDP-a se smanjivala usporedno s rastom stope inflacije, a u zadnjem izvje&scaron;ću MMF-a se spominje i opasnost od stagflacije. "Rat u Ukrajini, lockdown u Kini, poremećaji u svjetskoj trgovini i rizik od stagflacije koče rast. Mnogim zemljama će biti te&scaron;ko izbjeći recesiju", rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpass.<br /><br /></p> <p>Stagflacija je situacija u kojoj se gospodarstvo istodobno nalazi u recesiji, &scaron;to znači da raste nezaposlenost i smanjuje se BDP, te postoji visoka inflacija tj. rast cijena. To je problem zbog toga &scaron;to inače politike koje se koriste za borbu protiv recesije i nezaposlenosti istodobno povećavaju stopu inflacije tj. rast cijena, a politike kojima se bori protiv inflacije povećavaju nezaposlenost i smanjuju rast BDP-a.<br /><br /></p> <p>Trenutna situacija u svijetu uvelike podsjeća na 70-e, zadnji put kada se problem stagflacije pojavio. Cijene sirovina rastu, posebno energenata (nafte, plina i električne energije), a tome je prethodilo dugo razdoblje ekspanzivnih monetarnih politika, popularno zvanima "printanje novca".<br /><br /></p> <p>Utjeha može biti u tome &scaron;to neke stvari u ekonomiji bolje stoje nego 70-ih. Financijski sistem je puno otporniji, svijet je manje ovisan o nafti nego prije 50 godina (&scaron;to ne znači da nafta i danas nije iznimno važna), u Europi postoji zajednička valuta, &scaron;to znači da se zemlje neće natjecati u devaluaciji nacionalnih valuta.<br /><br /></p> <p>Sredi&scaron;nje banke također imaju vi&scaron;e alata danas za borbu protiv stagflacije, ali je pitanje volje. Iako su na papiru danas samostalnije u svome radu nego 70-ih, sporo reagiranje na inflaciju budi sumnju.<br /><br /></p> <h3>Rastu kamatne stope sredi&scaron;njih banaka, to nužno usporava gospodarstvo<br /><br /></h3> <p>Iako se već sredinom pro&scaron;le godine primijetilo da inflacija raste, sve do studenog se negirala. Prvo se govorilo da neće biti velikog rasta inflacije, &scaron;to se pokazalo krivo, pa se tvrdilo da je inflacija samo prolazna, i to se pokazalo krivo, pa je postala "uglavnom prolazna", no i to je bilo krivo.<br /><br /></p> <p>Europska sredi&scaron;nja banka (ECB) je najkasnije od svih velikih sredi&scaron;njih banaka priznala postojanje visoke inflacije i debelo kasni u borbi protiv nje. Američki FED je već nekoliko puta ove godine podizao referentne kamatne stope, kao i britanska BOE.<br /><br /></p> <p>ECB je tek najavila dizanje u srpnju ove godine, prvi put u 11 godina, i to tek 25 baznih bodova (0.25 posto). Američki FED je već dva puta ove godine podizao referentnu kamatnu stopu, na trenutnih 1.75 posto, a do kraja godine bi mogla biti i veća od 3 posto.<br /><br /></p> <p>Sredi&scaron;nje banke podižu referentne kamatne stope da bi se borilo protiv inflacije. Nakon podizanja kamatnih stopa sredi&scaron;njih banaka, rastu i kamatne stope kod banaka i drugih financijskih institucija za građane i kompanije, zaduživanje postaje skuplje i na kraju se manje tro&scaron;i.<br /><br /></p> <p>Zbog skupljeg zaduživanja kompanije manje investiraju, a građani manje tro&scaron;e na dugoročna dobra poput automobila i nekretnina. Ukupna gospodarska aktivnost pada, &scaron;to smanjuje rast BDP-a i povećava nezaposlenost, ali smanjuje inflaciju.<br /><br /></p> <p>Poanta je u tome da kompanije i građani manje tro&scaron;e, &scaron;to smanjuje cijene. Stvara se "umjetna" recesija da bi se borilo protiv inflacije. Rast nezaposlenosti je prihvatljiva žrtva za suzbijanje rasta cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>&Scaron;to ako država krene dijeliti novac?</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to se poku&scaron;ava izbjeći je stvaranje uvjeta stagflacije, istodobnog usporavanja gospodarstva (rasta nezaposlenosti) i velikog rasta cijena. Podizanje referentnih kamatnih stopa je način na koji sredi&scaron;nje banke postižu taj cilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali ako istodobno država tj. fiskalna politika počne dijeliti "helikopterski novac" raznim subvencijama tro&scaron;kova inflacije prema građanima i kompanijama, onda su fiskalna i monetarna ekonomija u koliziji. Prva kroz dijeljenje novaca zbog "podmirivanja tro&scaron;kova inflacije" održava inflaciju u budućnosti, a druga je poku&scaron;ava smanjiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo se tako dolazi u situaciju stagflacije, da gospodarstvo pada zbog podizanja kamatnih stopa, a istodobno cijene nastavljaju rasti jer su građani nastavili tro&scaron;iti kao i prije zbog toga &scaron;to im je država praktički subvencionirala inflaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Države se sve skuplje zadužuju, javni dug je jako visok</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Prinosi na države obveznice rastu od početka godine. To znači da države plaćaju sve veću cijenu duga. Do kraja godine su prinosi obveznica većine država Sjeverne Amerike i EU bile blizu nula, ali već se neke penju i na iznad 3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dvije pandemijske godine ja javni dug država jako narastao. Njemačka, poslovično fiskalno konzervativna, je imala dug manji od 60 posto BDP-a 2019., a 2021. je narastao na gotovo 70 posto. Dio rasta se odnosi na pad BDP-a, ali je dug rastao i u apsolutnom iznosu.</p> <p>Dug SAD-a je također narastao na povijesne razine iako se dio toga duga odnosi na dugove različitih državnih institucija i grana vlasti jedne prema drugoj pa je realno manji od proklamiranih 120 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Rast javnog duga - jedan od izvora inflacije</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada nisko zadužena Kina se popela do gotovo 70 posto javnog duga u odnosu na BDP, dok je jo&scaron; 2010. iznosio samo 34 posto BDP-a. Ukupni dug Kine, koji uključuje osim javnog duga i dug kompanija te stanovni&scaron;tva, do&scaron;ao je na istu razinu kao dug SAD-a i eurozone, mjereno udjelom u BDP-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast javnog duga na svjetskoj razini je jedan od izvora trenutne visoke inflacije, ali je eventualno dobra vijest &scaron;to visoke razine javnog duga ozbiljno ograničavaju mogućnosti država da nastave s ekspanzivnim fiskalnim stimulansima, tj. dijeljenjem novca kompanijama i građanima, &scaron;to neki predlažu radi ublažavanja udara inflacije, a ustvari bi je samo produžilo i povećalo.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Kakva je situacija s Hrvatskom (Ali i s BiH)?</h3> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatska i BiH imaju potencijalnu slamku spasa, a to je proces nearshoringa. To znači da se proizvodnja premje&scaron;ta iz udaljenih država poput Kine u geografski bliže države SAD-u i Zapadnoj Europi.<br /><br /></strong></p> <p><em><strong>Branimir Perković/<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-su-znakovi-da-dolazi-ozbiljna-kriza/2373983.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d" target="_blank">Index.hr</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-23-kriza-prilika.jpgU planu kategorizacija hotela i registracija seoskih gospodarstava u FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=358812358812Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-02-imotski_seoski_turizam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od ciljeva razvoja turizma i turističke ponude na prostoru Federacije BiH u sljedećih pet godina, točnije do 2027. godine, plan povećanja kapaciteta zračnog prometa za 20 posto.<p><br />Turizam u FBiH jedan je od najperspektivnijih sektora ekonomije koji je tokom proteklih pet godina bilježio značajan rast i imao koristi od rastućeg globalnog turističkog trži&scaron;ta i većeg broja turista koji su dolazili u Bosnu u Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utemeljen na kulturnim i povijesnim dobrima i netaknutoj prirodi, avanturistički, vjerski, zdravstveni, ruralni i kulturni turizam je tokom proteklog desetljeća doveo do većeg broja posjeta turista i raznovrsnijih turističkih modela i tako osigurao niz različitih dru&scaron;tveno-ekonomskih pogodnosti za ekonomiju, uključujući nova radna mjesta, privlačenje stranih investicija, promociju poduzetni&scaron;tva i poticanje ulaganja u infrastrukturu. <br /><br /></p> <p>Sa svojom netaknutom prirodom, izvrsnom gastronomskom ponudom, te bogatim kulturnim i povijesnim naslijeđem Federacija BiH se može pohvaliti nekim od dragulja Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Raznolikost i broj destinacija, te prirodne atrakcije nude posebna i uzbudljiva iskustva koja mogu potaći dolazak većeg broja turista i povećati ulaganja.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Period od 2022. do 2027. godine obilježava novu fazu razvoja turizma čvrsto utemeljenog na principima održivosti kojima se promovira odgovoran i sveobuhvatan rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od ciljeva razvoja turizma i turističke ponude na prostoru Federacije BiH u sljedećih pet godina, točnije do 2027. godine, planira se povećati kapacitet zračnog prometa za 20 posto.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <blockquote> <p><em>TAKOĐER, BROJ SMJE&Scaron;TAJNIH KAPACITETA &ndash; SOBA TREBA SE POVEĆATI ZA NAJMANJE 20 POSTO&nbsp;TE REALIZIRATI 20 NOVIH TURISTIČKIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA TEMELJENIH NA POTREBAMA TRŽI&Scaron;TA.<br /><br /></em></p> </blockquote> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TURIZAM EKONOMSKI POKRETAČ</strong></p> <p>Tretirajući turizam kao veliki pokretač ekonomskog razvoja i bran&scaron;u u kojoj se mogu otvarati brojna nova radna mjesta, prema planu resornog ministarstva, potrebno je napraviti nekoliko važnih koraka u boljem ogla&scaron;avanju turističke ponude, jačanju stručne radne snage s kojom je ova bran&scaron;a deficitarna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih su da se realizira 20 novih turističkih infrastrukturnih projekata zasnovanih na potrebama trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plan je sve hotele kategorizirati prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata i programu kategorizacije nadležnih institucija, uspostaviti sustav kategorizacije banja i lječili&scaron;ta prema kriterijima usklađenim sa priznatim međunarodnim standardima za banjski i welness turizam (poput ISO 17679 i ISO 21426).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je omasoviti registraciju ruralnih smje&scaron;tajnih jedinica (seoskih domaćinstava) na nivou FBiH s ciljem minimalnog obuhvata od 75 posto&nbsp;svih smje&scaron;tajnih jedinica koje ogla&scaron;avaju svoju ponudu online, osmisliti i promovirati 50 novih iskustava za turiste u lokalnim zajednicama &scaron;irom FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unaprijediti i promovirati minimalno 15 lokalnih poljoprivrednih / kulinarskih / gastro / ruralnih turističkih događaja. Unaprijediti postojeće turistički klastere Una-Sana Klaster, Turistički klaster Hercegovina, Visit Blidinje, te uspostaviti nove turistički klastere koji uključuju minimalno tri dodatna za&scaron;tićena područja (Za&scaron;tićena prirodna područja kantona Sarajevo, Za&scaron;tićeni pejzaž Konjuh i spomenik prirode Tajan) sa svrhom upravljanja, monitoringa i promocije najmanje 25 novih ekoturističkih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je izgraditi najmanje 10 tematskih staza, izgraditi centre za posjetitelje ili slične usluge u turizmu u najmanje pet&nbsp;lokaliteta nasljeđa uspostavljeno ili unaprijeđeno najmanje pet festivala. Izvr&scaron;iti stalnu kategorizaciju ugostiteljskih objekata koji vr&scaron;e uslugu smje&scaron;taja u domaćinstvu i ruralnom turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakve planove iznijelo je Federalno ministarstvo turizma i za&scaron;tite okoli&scaron;a kroz Strategiju razvoja turizma od 2022. do 2027. godine, koja se, nakon obavljenih javnih konzultacija i prihvaćenih sugestija, tek treba usvojiti na nivou Vlade FBiH i oba doma federalnog Parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se ovi ciljevi ostvarili, FBiH je utvrdila ove mjere u pogledu razvoja turističkih proizvoda koji će se realizirati putem namjenskih mjera i aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina, opredijeljena za ispunjavanje uvjeta na putu ka europskim integracijama, provodi neophodne aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva i drugih obaveza koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema reformama koje se nalažu iz procesa europskih integracija, Strategija razvoja turizma FBiH 2022&ndash;2027. doprinosi pozitivnom poticaju poslovnog okruženja, poljoprivrede, za&scaron;tite prirodne sredine, energetske efikasnosti, građevinarstva, trgovine, drugih uslužnih djelatnosti te cjelokupnog gospodarstva FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova strategija doprinosi i euroatlantskim integracijama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-02-imotski_seoski_turizam.jpgHercegovina postaje destinacija za digitalne nomadehttp://grude.com/clanak/?i=358792358792Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jun 2022 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-30-digitalni-nomad-zadar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt "RECOOPER" od travnja ove godine zajednički implementiraju Gospodarska komora FBiH i TP Intera iz Mostara.<p>&nbsp;</p> <p>Privlačenje digitalnih nomada u Hercegovinu, pojedinaca koji za svoje poslovne aktivnosti koriste najmodernije tehnologije i nisu nužno vezani za jednu lokaciju, jedna je od glavnih aktivnosti koje će se u okviru projekta "RECOOPER" provoditi s ciljem oporavka turističkog sektora u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj projekt sufinanciraju Europska unija (EU) i vlada SR Njemačke kroz projekt EU4BusinessRecovery, priopćeno je iz Tehnolo&scaron;kog parka Intera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turistički i ekonomski potencijal koji leži u digitalnim nomadima kao ciljnoj skupini prepoznale su brojne zemlje svijeta, a u posljednjih nekoliko godina i zemlje zapadnog Balkana gdje ni BiH nije izuzetak.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Geografska pozicija, niski tro&scaron;kovi života, sigurnost, zajednica, prirodne ljepote, kulturna ba&scaron;tina, gastronomija i različiti sadržaji samo su neke od karakteristika Hercegovine u kojima digitalni nomadi već neko vrijeme pronalaze razlog za posjetu i boravak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt "RECOOPER" od travnja ove godine zajednički implementiraju Gospodarska komora FBiH i TP Intera iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz niz aktivnosti projekt će doprinijeti jačanju kapaciteta turističkih operatera i brendiranju Hercegovine kao destinacije za digitalne nomade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz prve aktivnosti projekta, 20 mikro, malih i srednjih poduzeća koja pružaju usluge smje&scaron;taja, ugostiteljstva, prijevoza, turističkih obilazaka, rekreativnih aktivnosti i drugih, imat će priliku pohađati radionice na kojima će se upoznati s potrebama digitalnih nomada, ali i učiti o digitalnom marketingu, copywritingu, brandingu i prodaji. Oni će s ekspertima raditi i na akcijskom planu na osnovu kojeg će moći prilagoditi svoje usluge potrebama ciljne skupine.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru projekta razvit će se i web platforma, kao sredi&scaron;nja točka na kojoj će digitalni nomadi moći pronaći sve informacije potrebne za njihov boravak, a preko nje će 20 turističkih operatera moći i predstaviti svoje usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz brendiranje Hercegovine kao destinacije za digitalne nomade uz slogan "Work'n'Sunshine", projekt će kroz jednomjesečni pilot program ugostiti pojedince iz ove kategorije i predstaviti im potencijal regije te dodatno ojačati kapacitete uključenih operatera, ali i generalno unaprijediti turističku ponudu i poslovno okruženje u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU4BusinessRecovery je projekt EU-a koji pruža podr&scaron;ku BiH u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedan je 13,7 milijuna eura, a zajednički ga financiraju EU (13 milijuna eura) i Savezna Republika Njemačka (700 tisuća eura). Provode ga GIZ, ILO i UNDP od siječnja 2021. do lipnja 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-30-digitalni-nomad-zadar.jpgSvaki treći zaposleni radi na crno, pa i po 20 godinahttp://grude.com/clanak/?i=358789358789Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jun 2022 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-14-hzz_industrija_rad_radnik_05_jpg_688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pokazatelji u BiH upućuju na to da svaki treći zaposlenik radi "na crno". Angažiranje takvih radnika najčešće je prisutno u manjim poduzećima u oblasti ugostiteljstva i turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drva te u uslužnim djelatnostima, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Dakle, poslodavci u BiH ne uplaćuju doprinose za čak 240.000 zaposlenih koji nisu prijavljeni na obvezno osiguranje. Veliki broj njih tako egzistira već godinama. Radnog iskustva im ne nedostaje. Neki ga imaju pet, neki 10, 15, pa i 20 godina, međutim, uplaćenog staža nemaju ni dana. Za državu, zavode za mirovinsko osiguranje oni su tijekom cijelog tog razdoblja nezaposlene osobe i nemaju pravo navr&scaron;etkom 65. godine na ostvarenje mirovine. Mnogi od njih tako dočekaju godine kada njihovi susjedi, prijatelji&hellip;, koji su regularno zaposleni i uplaćuju im se doprinosi, već razmi&scaron;ljaju o mirovini koju oni ne mogu ostvariti te prestankom rada postaju socijalni slučajevi. Kako bi se broj osoba koje nakon 65. godine ovise o humanitarnoj pomoći i socijalnoj naknadi sveo na minimum, u FBiH moguće je da osoba sama sebi uplati staž.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su objasnili iz Zavoda MIO, iznos dobrovoljnog osiguranja u 2022. iznosi 259,93 KM mjesečno. To osiguranje regulira se u Zavodu MIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>- Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina, a koja ima prebivali&scaron;te u FBiH i koja nije u obveznom osiguranju, odnosno nije u radnom odnosu - naveli su iz Zavoda MIO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasili su kako je pri osobnom uplaćivanju staža potrebno donijeti potvrdu o prebivali&scaron;tu, liječničku potvrdu i osobnu iskaznicu. Osoba koja želi sama sebi uplaćivati staž popunjava izjavu u kojoj, između ostaloga, navodi kako se ne nalazi na redovitom &scaron;kolovanju, kao i da nije osigurana obveznim mirovinskim osiguranjem na neki drugi način&hellip; Dobrovoljni staž ide od trenutka predaje dokumentacije, a iz Zavoda MIO nagla&scaron;avaju kako pri uplati ove vrste osiguranja nije potrebna tvrtka kao posrednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osoba se registrira, dobije odluku o dobrovoljnom osiguranju i taj staž računa se kao mirovinski, odnosno redoviti - zaključili su iz Zavoda MIO.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Uplatom 15 godina dobrovoljnog mirovinskog staža osoba navr&scaron;etkom 65. godine može ostvariti minimalnu mirovinu koja trenutačno u FBiH iznosi 410,08 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavnim izračunom - ako osoba tijekom 15 godina uplati 46.787,40 KM, &scaron;to godi&scaron;nje iznosi 3119,16 KM, nakon 65. rođendana doživotno može mjesečno primati iznos najniže mirovine koja će u idućem razdoblju, prema najavama iz Vlade, rasti. Do kraja ove godine iznos najniže mirovine porast će za ne&scaron;to vi&scaron;e od 12 KM te će iznositi 423 KM. Iz Vlade su najavili izvanredno povećanje mirovina u visini od 3,5%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povećanje je najavljeno u ovom mjesecu, a umirovljenici će uvećane mirovine dobiti u srpnju. U travnju su sve mirovine, izuzev najvi&scaron;ih, uvećane za 7,5%</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-14-hzz_industrija_rad_radnik_05_jpg_688x388_q85_crop_upscale.jpgOd subote skuplji i taksihttp://grude.com/clanak/?i=358776358776Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 18:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-06-taxi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 25. lipnja 2022. godine doći će do povećanja cijena taksi usluga koja će biti minimalna i jedinstvena na području Federacije Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>U narednom razdoblju taksi prijevoznici će izvr&scaron;iti prepravke cijena, dok će početkom srpnja biti održani novi sastanci na kojem će se razmatrati novo povećanje cijena, a u skladu s&nbsp;rastom naftnih derivata na svjetskom trži&scaron;tu i ostalih poskupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovom prilikom želimo se zahvaliti i građanima koji su nam dali punu podr&scaron;ku i razumijevanje kroz provedeno anketiranje na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nova cijena taksi usluga je: Start 2,5 KM, jedan kilometar vožnje 1,50 KM, jedan sat čekanja 15,00 KM. Prijevoz prtljage po komadu iznosit će 5,00 KM.</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena vožnje u razdoblju od 22 do 05 sati i vožnja nedjeljom i u dane blagdana ostaje ista.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-06-taxi.jpgFOTO: Freyja chefa Josipa Tomasa iz Drinovaca najbolji restoran na Makarskoj rivijerihttp://grude.com/clanak/?i=358773358773Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 17:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-21-22-tomas-freya-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Makarska rivijera pati od težeg paradoksa. Prepuna je mjesta u kojima se može jesti, ali zapravo nema restorana. <p><br />Tek je nekoliko iznimaka, poput precizno formatiranog street fooda Pentola u samoj Makarskoj i veoma dobrog gastrononomskog bistroa Freyja u susjednim Tučepima, u obiteljskom hotelu Tamaris.<br /><br /></p> <p>Freyjin chef <strong>Josip Tomas</strong> relativno je mlad. Do svoje 26. godine gospodin Tomas (rodom iz Drinovaca, općina Grude) stigao je kuhati u prvoj postavi Noela sa chefom Goranom Koči&scaron;em i u Dubravkinom putu. Prijavio se za stažiranje u Eleven Madisonu, ali je ondje zbog pandemije proveo tek desetak dana.<br /><br /></p> <p>Freyja je ugodna hotelska terasa na samoj plaži: maestral ublažava lipanjsku vrućinu, more i tamaris intenzivno miri&scaron;u, a sunce zalazi kroz kro&scaron;nje stvarajući atraktivne svjetlosne efekte. Jelovnik se sastoji od dva degustacijska menija i dvadesetak a la carte jela, koja uključuju svježu oboritu ribu i izbor steakova.<br /><br /></p> <p>Tasting meni otvara se odličnim, ekstraktnim, pet dana odležanim brancinom u umaku od kefira s pinjolima i uljem od čilija. Slijede jo&scaron; intenzivniji pečeni obrazi tune na kremi od humusa. Dimljeni gnudi na izvrsnom raguu od pancete i boba definitivno su najbolje jelo koje smo probali u Freyji, dostojno Esplanadina Le Bistroa.<br /><br /></p> <p>Sporo pečena janjetina bila je ukusna, topila se u ustima, ali je patila od vi&scaron;ka ne ba&scaron; jestive masnoće koju je trebalo očistiti. Predesert od jagoda bio je izvrstan, pun čistih, svježih i simpatičnih voćnih okusa.<br /><br /></p> <p>Josip Tomas zna kuhati. Osim par manjih pogre&scaron;aka, njegova je hrana tehnički kompetentna i jako hedonistička, a Freyja je vjerojatno najbolji restoran na Makrskoj rivijeri.<br /><br /></p> <p>Vinska karta nije lo&scaron;a i neobično je jeftina. Birin Grk ko&scaron;ta 280, a Simčičeva Rebula Opoka 410 kuna. Zanimljivo je da Freyja drži nekoliko međimurskih vina poput &Scaron;tamparova Urban Whitea i pu&scaron;ipela Dvanaj&scaron;čak-Kozol. Servis je prilično profesionalan.</p> <p><br /><a href="https://plavakamenica.hr/2022/06/21/freyja-chefa-josipa-tomasa-vjerojatno-je-najbolji-restoran-na-makarskoj-rivijeri/" target="_blank"><em><strong>Plava Kamenica</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-21-22-tomas-freya-1.jpegVuković: Dolazi nam recesija! Gotovo sigurnohttp://grude.com/clanak/?i=358756358756Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 22:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-20-22-vukovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ekonomist Vuk Vuković piše na Facebooku da nam gotovo sigurno dolazi recesija. Međutim, predviđa da Hrvatsku čeka prilično dobra sezona, a onda slijedi polako prelijevanje posljedica sa svjetskih tržišta.<p>&nbsp;</p> <p>"Dolazi nam recesija? Gotovo sigurno. Pro&scaron;li tjedan, kao reakcija na veću nego očekivanu inflaciju, američki Fed digao je referentnu kamatu na 1.75%, a već idući mjesec ona će biti na 2.5%. Do kraja godine očekivanja su da bude oko 3.5%!" pi&scaron;e Vuković na Facebooku. Pita se koliko će iznositi kamate građanima za stambene kredite, pet, &scaron;est ili jo&scaron; vi&scaron;e posto.<br /><br /></p> <h3>"Kolike će građanima biti kamate za stambene kredite? 5, 6 ili jo&scaron; vi&scaron;e posto?"<br /><br /></h3> <p>"Paralelno, povrati na američke 10-godi&scaron;nje obveznice su 3.2%, &scaron;to znači da za svako novo zaduživanje američka država plaća kamatu od 3.2%. Slično je sa brojnim drugim državama; ECB je imala izvanredni sastanak pro&scaron;li tjedan jer je prinos na talijanske obveznice skočio preko 4%. Pitanje: ako je referentna stopa Feda preko 3%, i ako se države zadužuju za preko 3%, koliko će biti kamate građanima za stambene kredite? Ili firmama za investicijske projekte? 5%? 6%? Jo&scaron; veće?" pita se Vuković.<br /><br /></p> <h3>"&Scaron;to čeka Hrvatsku? Prilično dobra sezona"<br /><br /></h3> <p>Na koncu zaključuje da nam recesija sigurno dolazi, ali najavljuje prilično dobru sezonu za Hrvatsku.</p> <p>"Kad tro&scaron;kovi zaduživanja rastu, pada potro&scaron;nja i padaju investicije. S time da ti tro&scaron;kovi rastu dok građanima dramatično pada raspoloživi dohodak zbog - inflacije. Recesija? Sigurno. Stagflacija (pad rasta + inflacija)? Izvjesno. &Scaron;to čeka Hrvatsku? Prilično dobra sezona, a nakon toga polako prelijevanje posljedica sa svjetskih trži&scaron;ta", zaključuje na&scaron; ugledni ekonomist.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-20-22-vukovic.jpgAUTOPUT: Ovog ljeta pušta se novih 7 kilometara, za 2 godine od Hercegovine do Žepčahttp://grude.com/clanak/?i=358735358735Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 07:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-autocesta.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>– Za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.<p>&nbsp;</p> <p>- Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u zavr&scaron;etak autoceste na Koridoru Vc. Trenutno imamo aktivno osam gradili&scaron;ta, na kojima se gradi jo&scaron; blizu 40 kilometara autoceste. Ukupna investicijska vrijednost tih radova iznosi oko 1,14 milijardi maraka, rekao je za Avaz Elmedin Voloder, direktor &ldquo;Autocesta FBiH&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ukoliko uspijemo realizirati sve &scaron;to je planirano, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli premijer i resorni ministar je realan, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u razdoblju od &scaron;est godina. U narednih &scaron;est do deset mjeseci planiramo ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara i to su poslovi u vrijednosti od 2,5 milijardi KM &ndash; kaže Voloder.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je, tvrdi, da je financiranje autoceste na Koridoru Vc zaokruženo, osim dionice od Bradine do Ovčara, ali da je već Europska investicijska banka (EIB) pokazala interes za financiranje 50 posto od ukupnih sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&ndash; Očekujemo da će Vlada FBiH u skorije vrijeme potpisati sporazume i za navedenu dionicu, &scaron;to znači da ćemo moći započeti s aktivnostima na svim dionicama na Koridoru Vc koje su ostale da se izgrade. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Na&scaron; plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, zavr&scaron;imo do kraja 2025. godine &ndash; ističe Voloder. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ovoga ljeta u promet će biti pu&scaron;tena dionica Tarčin &ndash; Ivan, u dužini od 6,9 kilometara. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&ndash; Za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Popriku&scaron;a nadomak Žepča. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Trenutno imamo u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara. Investicija ovih radova iznosi 188 milijuna maraka. Odabrani su strate&scaron;ki putni pravci za cestovno umrežavanje Federacije: Ora&scaron;je &ndash; Tuzla, Bihać &ndash; Cazin &ndash; Kladu&scaron;a &ndash; Republika Hrvatska, Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; Republika Hrvatska, La&scaron;va &ndash; Travnik &ndash; Jajce i Prača &ndash; Goražde.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-autocesta.jpegEuropske tvrtke su pred bankrotom! Jučerašnji dan imao je karakteristike koje se rijetko viđajuhttp://grude.com/clanak/?i=358692358692Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jun 2022 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-17-22-recesija-wall-street.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američke i azijske dionice potonule su tijekom jučerašnjeg trgovinskog dana, a pad vrijednosti vlasničkih udjela imao je karakteristike koje se rijetko viđaju. <p><br />Kod najvažnijeg američkog indeksa - S&amp;P 500 - tijekom četvrtka padale su skoro sve njegove sastavnice te je sveukupno potonuo 3,3 posto. Time je S&amp;P 500 oko 24 posto ispod svog vrhunca u siječnju te je dojam da bi se uru&scaron;avanje dioničkog trži&scaron;ta moglo ubrzati zbog sve vi&scaron;e najava recesije i zao&scaron;travanja monetarne politike centralnih banaka. Novim padom, američko trži&scaron;te dionica definitivno je već duboko na 'medvjeđem' teritoriju. Naime, početak medvjeđeg trži&scaron;ta grubo je definiran kao pad od 20 posto od vrhunca.<br /><br /></p> <p>Ako se ovaj trend pada nastavi, S&amp;P 500 bi do kraja sljedećeg tjedna mogao biti na minus -30 posto od vrhunca. Pri tome je tehnolo&scaron;ki orijentirani indeks Nasdaq Composite tijekom četvrtka pao 4 posto, &scaron;to potvrđuje suroviji trend među tech dionicama. Potop na američkom trži&scaron;tu pratile su s ne&scaron;to blažim padom azijske burze; južnokorejski Kospi pao je 1,7 posto, kineski CSI 300 izgubio je 0,4 posto, a japanski Topix 2 posto. Isti pad zabilježio je australski S&amp;P/ASX.<br /><br /></p> <p>Prema tumačenjima analitičara dionička trži&scaron;ta nisu toliko potonula zbog vrlo značajnog dizanja kamata Federalnih rezervi od 0,75 postotnih poena nego nakon &scaron;to su vidjela da su putem odlučnog zao&scaron;travanja monetarne politike krenule i &scaron;vicarska, kao i britanska centralna banka. &Scaron;vicarci su u četvrtak po prvi put digli kamate od financijske krize 2007., te izgleda kako ciljaju na jaki franak jer aprecijacijom tečaja mogu sravniti pritiske uvozne inflacije. Bank of England također nije imala izbora nego također zao&scaron;triti monetarnu politiku jer je u Britaniji inflacija dosegla 11 posto. Sve to ukazuje na značajno dizanje cijene financiranja, a sve su realniji rizici recesije, koju najavljuje niz poslovnih lidera i ekonomista.<br /><br /></p> <p>I dalje se i&scaron;čekuje da Europska sredi&scaron;nja banka počne zao&scaron;travati monetarnu politiku, ali trenutačno postoji samo najava &scaron;efice ESB-a, Christine Lagarde, da će donijeti odluku u srpnju. Pomalo čudno, ali umjesto da je fokusirana na inflaciju, &scaron;efica ESB-a inzistira na kreiranju novog 'anti-fragmentacijskog instrumenta' koji će onemogućiti rast razlike (spreadova) u cijeni zaduživanja PIGS zemalja (Portugal, Italija, Grčka, &Scaron;panjolska) u odnosu na zemlje koje bolje kontroliraju svoje fiskalne putanje. Vi&scaron;e poslovnih medija zabilježilo je pomalo neobičnu poruku C. Lagarde europskim ministrima u kojima kaže kako ESB namjerava limitirati rast razlike (spredova) u cijeni zaduživanja.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; nije jasno kako Lagarde namjerava limitirati rast prinosa na državna izdanja obveznica te hoće li primjena tog do sada neviđenog instrumenta u fiskalnoj i monetarnoj povijesti biti selektivna ili će se odnositi na sve članice. Međutim, ta izjava implicira netrži&scaron;no pona&scaron;anje za koje de facto ESB nema mandat. Uz to, limitiranje cijene zaduživanja slično je kao kad kažete da ćete zbog rasta cijena limitirati cijenu jogurta; ako proizvođačima ne nadoknadite razliku do očekivane profitabilnosti, neće biti jogurta na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Inače, 'trži&scaron;ta medvjeda' od Drugog svjetskog rata zabilježena su samo 14 puta, uključujući ovo zadnje. Prosječno trži&scaron;te medvjeda traje 19 mjeseci prije nego se zaustavi trend pada. Zadnje medvjeđe trži&scaron;te uzrokovano pandemijom odnosno lockdownom trajalo je samo 33 dana te je po tome bilo vrlo specifično, ba&scaron; kao i ekonomski život uz epidemiolo&scaron;ke mjere. Zadnje prethodno trži&scaron;te medvjeda, ono uzrokovano financijskom krizom 2007. godine, trajalo je 17 mjeseci, a S&amp;P 500 je zaronio 51,9 posto.<br /><br /></p> <p>Za razliku od aktualnog medvjeđeg trži&scaron;ta, tijekom pandemije investitori su se mogli 'sakriti' u kripto ulaganja, meme i neke high tech dionice, nekretnine&hellip; Ali sada se čini kako nema sigurnih luka.<br /><br /></p> <p>Teoretski S&amp;P 500 jo&scaron; uvijek je, gledajući posljednjih pet godina, u lijepom plusu ako se računaju dividende, ali će se na izlazak iz medvjeđeg trži&scaron;ta možda morati čekati 2-3 godine.<br /><br /></p> <p>U četvrtak su padale i europske dionice. Europe Stoxx 600 pao je 2,5 posto, DAX oko 3,1 posto, a londonski FTS 100 3,1 posto.<br /><br /></p> <p>Na medvjeđem trži&scaron;tu ne treba očekivati pad svaki dan nego trend pada. Primjerice, futuresi na američke dionice ukazuju kako bi se danas mogle pone&scaron;to oporaviti.<br /><br /></p> <p>Sam rast tro&scaron;kova zaduživanja predstavljat će ogroman pritisak na rezultat europskih kompanija. FT-ova analiza najvećih nefinancijskih kompanija u Europi i Britaniji utvrdilo je kako čak 6 posto kompanija može pokriti manje od dvostrukog iznosa kamata koje im dospijevaju. Ako kamate narastu za polovinu, broj kompanija koje te&scaron;ko mogu servisirati kamate narasti će na 10 posto. Ako se kamate udvostruče, &scaron;to je realno, oko 16 posto europskih biznisa bit će u zoni opasnosti. Ako pak dođe do recesije i pada zarada od 25 posto, čak 20 posto kompanija bit će ugroženo.</p> <p><br /><a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/strah-od-recesije-doveo-do-novog-potopa-ugrozen-je-ogroman-broj-europskih-kompanija-15211542" target="_blank"><strong>Gojko Drljača/Jutarnji list</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-17-22-recesija-wall-street.pngRambo iz Visokog kupio 2000 tegli zaplijenjene Nutelle po vrhunskoj cijenihttp://grude.com/clanak/?i=358669358669Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-nutella.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rambo Huseinović, iz Visokog pokupovao je svu Nutellu koja se prodavala u Upravi za neizravno oporezivanje BiH u Banja Luci.<p><br />Dao je najbolju ponudu za vi&scaron;e od dvije tisuće tegli namaza kojeg je Uprava ponudila na izravnu prodaju jer mu u kolovozu istječe rok.<br /><br /></p> <p>Rambo je predstavnik firme ''Market Stop Shop'' i njegova ponuda za popularni namaz bila je 9.175 maraka. Praktično, po tegli oko četiri i pol marke, &scaron;to je odlična cijena jer se inače prodaju za osam do desert maraka. javlja ATV, prenosi Akta.ba.<br /><br /></p> <p>"Imamo neku novčanu korist, naravno." "Jeste li pravili usporedbu da istu količinu Nutelle kupujete po redovnoj cijeni, koliko bi vas ko&scaron;talo?", "Ko&scaron;talo bi znatno vi&scaron;e, naravno. Ko&scaron;talo bi najmanje 14.000, 15.000 KM, mada je ovo krajnji rok upotrebe do osmog mjeseca, tako da se mora dati po nekoj nižoj cijeni", rekao je Rambo Huseinović, predstavnik firme "Stop shop" iz Visokog.<br /><br /></p> <p>Oko 2.000 teglica čokoladnog namaza s lje&scaron;njakom dobilo je novog vlasnika. Njihova gramaža je od 450 gr do 1 kg i kreću put Visokog.<br /><br /></p> <p>U skladi&scaron;te UIO u Zalužanima "Nutella" je dospjela kao carinska zaplijena carinika jer po&scaron;iljka nije imala dokumentaciju.<br /><br /></p> <p>"Možemo prodavati robu gdje su postupci pred nadležnim sudovima okončani i gdje se u tim odlukama sudova kaže da mi tu robu izložimo prodaji", obja&scaron;njava Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO BIH.<br /><br /></p> <p>Ako postupak pred sudom nije zavr&scaron;en, kao u slučaju oduzete Nutelle, UNO lako kvarljivu ili robu pred istekom roka prodaje, dobijeni novac uplaćuje na poseban račun. Pravo sudjelovanja danas su imala pravna lica s teritorija BiH. A ovoga će biti jo&scaron;. Dodu&scaron;e, možda ne Nutelle, ali svoje kupce trebalo bi da nađu ostale stvari koje su oduzete i stoje u skladi&scaron;tu Uprave. Tamo su, između ostalih, automobili, kombi koji je prevozio migrante, bijela tehnika, automobilske gume, obuća, gazirani napici i slatki&scaron;i.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-nutella.jpgUdruga ''Prsten'' predlaže rješenja za ekonomsku situaciju u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358662358662Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jun 2022 23:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-24-udruga-prsten-2022.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon izlaganja bit će upriličena panel-rasprava na kojoj će svi sudionici konferencije moći aktivno sudjelovati sa svojim pitanjima i komentarima.<p>&nbsp;</p> <p><span>Kako pobolj&scaron;ati gospodarsku situaciju u Bosni i Hercegovini u svjetlu aktualnih događaja - ključno je pitanje, a znanstveni pristup tematici put je za dono&scaron;enje najboljih rje&scaron;enja.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata &ldquo;Prsten&rdquo; organizira znanstveno-stručnu konferenciju &ldquo;Utjecaj proteklih i trenutačnih globalnih kriza na gospodarska zbivanja u Bosni i Hercegovini&rdquo;. Skupu će nazočiti dužnosnici iz reda hrvatskoga naroda, gospodarstvenici najvećih hrvatskih kompanija, predstavnici bankarskog sektora, članovi ekonomskog vijeća UBHH &ldquo;Prsten&rdquo; i rukovodstvo UBHH &ldquo;Prsten&rdquo;. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Navedena konferencija bit će upriličena sutra&nbsp;u 15 sati u Fran&scaron;iznom centru u Vitezu. U radnom dijelu konferencije predviđena su izlaganja Berislava Kutle, predsjednika Udruge banaka BiH, Marinka Čavare, predsjednika Federacije BiH, dr. sc. Vjekoslava Vukovića, dopredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH i člana Ekonomskog vijeća UBHH &ldquo;Prsten&rdquo;, Svjetlana Stanića, predsjednika UBHH &ldquo;Prsten&rdquo; i predsjednika Uprave Stanić grupacije. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Nakon izlaganja bit će upriličena panel-rasprava na kojoj će svi sudionici konferencije moći aktivno sudjelovati sa svojim pitanjima i komentarima. Ovaj događaj bit će izvrsna prilika za razmatranje aktualnih ekonomskih tema na domaće gospodarstvo, a očekuje se kako će ovom prilikom biti donesene i određene smjernice u cilju pobolj&scaron;anja ekonomske situacije u BiH jačanjem postojećih potencijala. Nakon radnog dijela, organiziran je gala ručak u restoranu Fran&scaron;iznog centra.</span><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-24-udruga-prsten-2022.jpg