Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Hoće li otkazani letovi u europskim zračnim lukama utjecati na sezonuhttp://grude.com/clanak/?i=358988358988Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jun 2022 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-30-airport-split-grcom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europske zrakoplovne kompanije u posljednje vrijeme, zbog nedostatka radne snage u nekim zračnim lukama, otkazuju sve više letova.<p>&nbsp;</p> <p>Problemi u zračnom prometu sve se vi&scaron;e osjećaju i u Hrvatskoj, &scaron;to naravno nije dobro uoči same &scaron;pice turističke sezone. Pro&scaron;li vikend otkazano je dvadeset letova, a samo je Lufthansina grupacija u srpnju otkazala vi&scaron;e od pedeset letova prema hrvatskim zračnim lukama. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkazano - sve se če&scaron;će pojavljuje na monitorima europskih zračnih luka. Zbog porasta broja zaraženih koronavirusom među osobljem, Austrian Airlines jučer je otkazao dvadeset, a pro&scaron;li vikend čak sto letova.</p> <p><br /><br />- Te&scaron;ko je prognozirati razvoj događaja jer ne znamo kakva će biti situacija s COVID-om, rekla je glasnogovornica Austrian Airlinesa <strong>Yvonne Wachholder</strong>.</p> <p><br /><br />Zbog nedostatka osoblja, njemačka Lufthansa u srpnju je otkazala vi&scaron;e od tri tisuće letova letova. Usto, sve je veći broj zaraženih koronavirusom, a sustav je opteretio i &scaron;trajk kontrolora leta. Zbog njega je pod pritiskom posebno Ryanair u Belgiji i &Scaron;panjolskoj.</p> <p><br /><br />- 2019. Ryanair je imao 2500 letova, a sada imamo vi&scaron;e od tri tisuće, s otprilike jednakim brojem osoblja, istaknuo je pilot Ryanaira u Belgiji <strong>Philip Boyriven</strong>.</p> <p><br /><br />I glavne europske zračne luke suočavaju se s nedostatkom radne snage, a posljedica su gužve, ka&scaron;njenje i otkazivanje letova. Zagrebački aerodrom tih problema nema. I ove godine očekuje dvaput vi&scaron;e putnika nego lani, iako je Lufthansa grupa u srpnju otkazala ukupno 55 povratnih letova za Hrvatsku, od toga najvi&scaron;e za Zagreb - 28.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Problemi se reflektiraju zato &scaron;to aviokompanije mijenjaju svoje rasporede, redove letenja, uzrok čemu je nedostatak osoblja, i onda se to reflektira na nas, evo do&scaron;lo je do nekih otkazivanja, ali s obzirom na broj Lufthansinih letova prema Hrvatskoj, to i nije veliki broj otkazivanja, naglasila je glasnogovornica Zračne luke "Franjo Tuđman" <strong>Lidia Capković Martinek</strong>.</p> <p><br /><br />Britanski niskotarifni prijevoznik EasyJet u srpnju je otkazao petnaest letova za Hrvatsku, među njima i neke na liniji Zadar-Milano. I Eurowings je smanjio broj letova iz Zadra za K&ouml;ln.</p> <p><br /><br />- Mi stvarno imamo izvrsne rezultate za ovu godinu. S krajem mjeseca lipnja, možemo reći da ćemo imati najjači mjesec u povijesti zračne luke, poručio je direktor Zračne luke Zadar <strong>Josip Kli&scaron;manić</strong>.</p> <p><br /><br />S porastom broja putnika na povr&scaron;inu su isplivali svi problemi avioindustrije, koji se djelomično osjećaju i u Hrvatskoj. Istodobno, otvaraju se nove linije. KLM je povećao broj letova za Hrvatsku, norve&scaron;ki avioprijevoznik opet povezuje Zagreb s Kopenhagenom, a obnovljeni su i izravni letovi za Atenu i Tel Aviv.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-30-airport-split-grcom.jpgNatječaj za posao: Mina d.o.o. Grude i caffe bar MG traže djelatnikehttp://grude.com/clanak/?i=358944358944Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-mina_doo_grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Natječaj za posao.<p>&nbsp;</p> <p>Budući da se na&scaron;e poslovanje &scaron;iri, potrebno nam je nekoliko vrijednih i odgovornih ljudi koji su spremni na timski rad na poziciji:<br /><br /></p> <p><strong>Fizički radnik za jednostavne poslove</strong><br />(m) &ndash; vi&scaron;e izvr&scaron;itelja<br />Mjesto rada: Klobuk (Ljubu&scaron;ki) i okolica<br /><br /></p> <p><strong>Opis posla:</strong> pomoćni radovi na poslovima niskogradnje, komunalnih i drugih pomoćnih građevinskih poslova.<br /><br /><br /><strong>Nudimo:</strong> zanimljiv posao, adekvatna i redovna primanja te mogućnost profesionalnog napredovanja i usavr&scaron;avanja uz mogućnost zasnivanja stalnog radnog odnosa<br /><br /><br /><strong>Tražimo:</strong> važeću vozačku dozvolu barem B kategorije (poželjno) i srednju stručnu spremu te profesionalnost, ozbiljnost i odgovornost u radu.<br />Kandidati se mogu prijaviti za razgovor za posao na kontakt broj: 063 397 226 (Antonio)<br /><br /><br /><em><strong>Natječaj ostaje otvoren do popune radnog mjesta.</strong></em><br /><br /><br />Kandidati koji uđu u uži izbor bit će obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Caffe bar MG Klobuk traži djelatnicu</strong></em><br /><br />Caffe bar MG Klobuk raspisuje natječaj za radno mjesto:<br /><br /><br />Djelatnica za rad u caffe baru<br /><br /><br /><strong>Uvjeti koje kandidat mora ispunjavati su:</strong><br />SSS<br />Poznavanje rada na računalu<br />Radno iskustvo poželjno, nije nužno<br />Komunikativnost<br /><br /><br />Sve dodatne informacije možete dobiti na kontakt telefon 063-397-228 (Mate) ili osobno doći u caffe bar MG koja se nalazi u Klobuku (Benzinska postaja Mina).<br /><br /><br /><em><strong>Natječaj je otvoren do popune radnog mjesta.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-mina_doo_grude.jpgValentina Rupčić preuzela predsjedanje Upravnim odborom BHRT-ahttp://grude.com/clanak/?i=358929358929Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 07:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-30-bhrt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na jučerašnjoj sjednici Upravnog odbora BHRT-a izvršena je rotacija na funkciji predsjedatelja ovog tijela.<p>&nbsp;</p> <p>Umjesto Rajka Radovanovića, člana UO iz reda srpskog naroda, koji je predsjedavao proteklih godinu dana, funkciju je preuzela Valentina Rupčić, član UO iz reda hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rotacija je protekla u prijateljskom ozračju uz zajedničku ocjenu svih članova da je Upravni odbor u proteklih godinu dana sve odluke donosio konsenzusom, uvažavajuži prije svega profesionalne principe i interese BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fokus dana&scaron;nje sjednice bio je na daljnjem rje&scaron;avanju financijske situacije, izvje&scaron;tajima interne revizije i potrebe ažurnije procjene poslovnih rizika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U narednom periodu, naglasci u radu Upravnog odbora bit će kao i do sada na finasijskoj konsolidaciji, iznalazenju trajnog rje&scaron;enje za financiranje BHRT- te izradu strate&scaron;kih planova daljeg razvoja, navodi se u priopćenju.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-30-bhrt.jpgPavić d.o.o. Livno zapošljava dva djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=358916358916Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 15:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-15-pavic-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cilju širenja poslovnih aktivnosti firme Pavić d.o.o. Livno objavljuje oglas za zapošljavanje djelatnika/djelatnice za rad na radnim mjestima:<p>&nbsp;</p> <p><strong>1. SHOPPING CENTAR - PRODAVAČ TEHNIKE (M/Ž)</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="text-decoration: underline;">Opis radnog mjesta:</span></p> <p>&bull; Obavljanje poslova vezanih za prodaju bijele tehnike, električnih aparata, elektro materijala i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebne kvalifikacije:</p> <p>&bull; Srednja stručna &scaron;kola elektrotehničkog smjera</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. SPREMAČICA (Ž)</strong></p> <p><span style="text-decoration: underline;">Opis radnog mjesta:</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bull;&nbsp; Obavljanje poslova či&scaron;ćenja i održavanja prostorija</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zainteresirani mogu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.Popuniti obrazac prijave u upravi firme ili na infopultu Shopping Centra Pavić</p> <p>&nbsp;</p> <p>2.Skinuti isti obrazac sa web stranice <span style="text-decoration: underline;"><a href="http://www.pavic-livno.ba" target="_blank">www.pavic-livno.ba</a></span> te popunjen i sa traženim dokumentima i kopijom identifikacijskog dokumenta skenirati i poslati na mail <span style="text-decoration: underline;"><span id="cloak71684"><a href="mailto:info@pavic-livno.ba">info@pavic-livno.ba</a></span></span>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-15-pavic-logo.jpgU Švicarsku nakon olakšanja uvjeta idu i sezonci iz BiH, zarade i do 3000 eura mjesečnohttp://grude.com/clanak/?i=358884358884Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jun 2022 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-26-jagode.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Otišao sam na tri mjeseca na plantažu u Švicarskoj. Trenutačno je berba jagoda u tijeku. Dogovorio sam plaću od 3000 dolara za mjesec dana, a plaćeni su mi smještaj i hrana - govori nam poznanik kojemu smo slučajno vidjeli fotografiju na jednoj od društvenih mreža pa ga kontaktirali da vidimo što radi i gdje je, piše Večernji list BiH. <p><br />U daljnjem razgovoru saznali smo i prethodno navedene detalje.<br /><br /></p> <p><strong>Prijava u Općini<br /><br /></strong></p> <p>Naime, &Scaron;vicarska je ove godine postala itekako popularna za hrvatske državljane jer je od 1. siječnja postignut sporazum o slobodi kretanja, odnosno donesena je odluka da mogu slobodno potražiti posao u &Scaron;vicarskoj, bez posebnih uvjeta i ograničenog broja kvota. A s obzirom na to da mnogi u BiH imaju dvojno državljanstvo, onda im je &Scaron;vicarska itekako privlačna. - Sada vrijede jednostavna pravila, osim pronalazaka poslodavca s kojim ćete potpisati ugovor i koji će zatim za vas poslati upit u Migrationsamt (koji odlučuju o odobrenju radne dozvole), sada jednostavno morate pronaći posao, potpisati ugovor s poslodavcem i to je to. Potom, nakon dolaska u &Scaron;vicarsku, dovoljno se prijaviti u Općini i automatizmom dobiti B dozvolu - navedeno je na stranici "Život u &Scaron;vicarskoj", urednika Gabrijela &Scaron;kore.</p> <p><br />On i supruga su, kako je i sam naveo, prije 5 godina do&scaron;li živjeti i raditi u &Scaron;vicarsku, a zbog učestalih upita oko preseljenja u tu zemlju održavaju i sastanke od sat vremena s onima koji bi također željeli doći. A uz "&Scaron;vicu" koja je konačno olabavila uvjete pa privlači i ovda&scaron;nje radnike, Njemačka je uvijek popularna. Sezonski rad na poljima &scaron;paroga i jagoda dobro je plaćen, a tamo&scaron;nji zakoni žele ga jo&scaron; bolje regulirati kako bi bio dodatno privlačan strancima. O tome je govorila politologinja Franziska Laudenbach iz Centra za rad i politiku Sveučili&scaron;ta u Bremenu. - Potrebno je postojanje zdravstvenog osiguranja za sve sezonske radnike ovdje u Njemačkoj. A važno je i da se po&scaron;tuje minimalna plaća, da su ljudi financijama zadovoljni te da su smje&scaron;teni u prikladan smje&scaron;taj. I potrebno je postrožiti inspekciju i angažirati ljude koji će ići u provjeru po&scaron;tivanja pravila kako bi se spriječilo izrabljivače. Jer jedno je jasno, bez sezonskih radnika poljoprivrednici, koji su vlasnici farmi, ne bi mogli sami odraditi berbu &scaron;paroga, jagoda, drugog voća i povrća - kazala je među ostalim politologinja koja se zalaže za nova zakonska rje&scaron;enja. Poljoprivredni sezonski radnici, koji u Njemačkoj ne rade dulje od 115 dana godi&scaron;nje, izuzeti su od obveznog socijalnog osiguranja, a u tom razdoblju ne moraju im se uplaćivati ni inače obvezni doprinosi za zdravstveno, mirovinsko i osiguranje u slučaju nezaposlenosti. I zato se u zemlji koja ima oko 350 tisuća sezonskih radnika u poljoprivredi takve stvari žele urediti. A nakon &scaron;paroga čija je berba zavr&scaron;ena, sada su aktualne također spomenute jagode. Zatim slijede borovnice, luk, krumpir, &scaron;ećerna repa, p&scaron;enica, kukuruz..., pi&scaron;e Vecernji.ba Žena iz BiH koja je radila na farmi u jednoj općini u saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija radila je po osam sati dnevno, a eventualno je imala sat ili dva prekovremeno. Sve joj je u to vrijeme uredno plaćeno, po minimalcu od 9,50 eura.<br /><br /></p> <p><strong>Satnice od listopada</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>- Bili su mi plaćeni i prekovremeni sati i bonus za dobro odrađeni posao kao i bonus za smje&scaron;taj koji mi nije u cijelosti plaćen, ali sam prezadovoljna. S obzirom na to da u Njemačkoj raste minimalna satnica i ovog ljeta i opet najesen, smatram da će za ovakve poslove biti sve veće zanimanje. Primjerice, ako ste iz BiH i minimalna satnica će biti 12 eura od listopada, iduće sezone možete zaraditi 96 eura dnevno, plus prekovremeno, &scaron;to će sigurno biti plaćeno. U tri mjeseca rada vi&scaron;e ćete zaraditi nego s prosječnom plaćom u BiH i to su činjenice - kazala nam je žena koja je pro&scaron;la ovakvu vrstu rada. Hoće li zanimanje za ovu vrstu posla rasti, ostaje nam za vidjeti, a ono &scaron;to je sigurno jest to da zanimanje za rad bilo kakvog posla vani ne jenjava... - Ne planiram ovdje ostati stalno, ali da mi se svidjelo sve, od prirode do klime zaista jest. Pa ipak, plan mi je kod nas biti devet mjeseci, a onda ovako sezonski vani se umoriti od posla u ta tri mjeseca, ali i zaraditi novac da ga bude za ostatak godine - ispričao nam je sugovornik iz &Scaron;vicarske s početka teksta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-26-jagode.jpgKada on naglo pojeftini, to je nagovještaj svjetske recesije...http://grude.com/clanak/?i=358861358861Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-25-bakrene-cijevi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene bakra najniže su u posljednjih 16 mjeseci - u samo dva tjedna pojeftinio je za više od 11 posto. Daniel Ghali iz financijske tvrtke TD Securities je ukazao da cijene ovog resursa, njegovo pojeftinjenje ukazuje na to da se usporava globalni ekonomski rast.<p>&nbsp;</p> <p>Bakar se koristi u različite svrhe - za proizvodnju električnih žica, za proizvodnju vodovodnih cijevi, itd. Potražnja za njim raste kada se i ekonomija razvija, a potražnja se smanjuje kada se ekonomski razvoj usporava.<br /><br /></p> <p>Cijene bakra su ranije ove godine, nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu, porasle. U Rusiji je četiri posto od ukupne svjetske proizvodnje bakra i sedam posto od ukupne svjetske proizvodnje nikla. Trgovci su bili nervozni da će se dogoditi nesta&scaron;ica ovog metala usred ekonomskog oporavka od pandemije koronavirusa, pa su počeli gomilati njegove zalihe.<br /><br /></p> <p>No, sada, kako se sve vi&scaron;e strahuje od recesije, cijene bakra su sve niže. To se događa u trenutku kada sve ukazuje na to da se ekonomski razvoj usporava. U međuvremenu su cijene goriva i hrane sve vi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Financijska tvrtka S&amp;P Global je objavila da je proizvodnja u privatnom sektoru Sjedinjenih Američkih Država naglo usporila. Tvrtke su pod utoliko većim pritiskom zbog toga &scaron;to je izgledno da će se u Sjedinjenim Američkim Državama nastaviti značajan rast kamatnih stopa kako bi se usporila inflacija.<br /><br /></p> <p>Prema podacima američke organizacije PMI, ekonomski rast u Europi je najniži u posljednjih 16 mjeseci, prenosi Klix.ba. I Kina, koja je ključni motor svjetske ekonomije, bori se protiv izazova, koji su uslijedili nakon pandemije, i posljedica negativnih kretanja na trži&scaron;tu nekretnina.<br /><br /></p> <p>Darwei Kung iz kompanije DWS očekuje da će se ekonomski rast najmnogoljudnije države na svijetu ponovo ubrzati te da će to utjecati i na cijene bakra, ali i drugih potrep&scaron;tina. Smatra da je pitanje vremena kada će se to dogoditi. No, dok se to ne dogodi, cijene bakra bi mogle biti jo&scaron; niže zbog zabrinutosti za ekonomiju, a &scaron;to nagovije&scaron;tava recesiju, prenosi CNN.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-25-bakrene-cijevi.jpgEuroherc: Priče o poskupljenju police nemaju temelj! Država od osiguranja uzme 60 do 65 postohttp://grude.com/clanak/?i=358835358835Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-24-22-euroherc-selimbegovic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Različite interpretacije promjene načina poslovanja osiguravateljskih društava dovele su do zaključaka kako će doći do poskupljenja "registriranja" vozila, a pod tim građani podrazumijevaju cijeli paket usluga i obveza.<p><br />&nbsp;Izvr&scaron;na direktorica Euroherca BiH mr. sc. Belma Selimbegović za<strong> Večernji list BiH</strong> tvrdi da se radi o nagađanjima.<br /><br /></p> <p><strong>Hoće li doći do poskupljenja police osiguranja u FBiH?</strong></p> <p>- Obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti definirano je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, a odluku o tarifi premija, odnosno cijeni police osiguranja donosi Agencija za nadzor osiguranja FBiH i &scaron;to se tiče ovoga obveznog osiguranja do poskupljenja police neće doći tako da su priče o poskupljenju samo nagađanja bez ikakva utemeljenja.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to su u RS-u do sada radili?</strong></p> <p>- U entitetu Republika Srpska također je ista situacija &scaron;to se tiče načina određivanja cijene police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, tj. propisuje ju regulator Agencija za osiguranje RS-a. Međutim, u RS-u zbog velikog broja osiguranja, slabijeg regulatornog nadzora do&scaron;lo je do situacije da pojedina dru&scaron;tva/Krajina osiguranje/ moraju se dokapitalizirati kako bi mogli isplatiti &scaron;tete pa su se dru&scaron;tva za osiguranje u RS-u dogovorila da će primjenjivati zakon i odustati od izvanzakonskih benefita prema osiguranicima, a čime su ugrozili prava o&scaron;tećenih, &scaron;to je svrha ovog osiguranja i &scaron;to je u pojedinim medijima protumačeno kao poskupljenje obveznog osiguranja. Udruga osiguravatelja u FBiH preventivno je poslala upozorenje prema regulatoru u FBiH upravo zato &scaron;to su ova dru&scaron;tva sa sjedi&scaron;tem u RS-u i na području FBiH počela primjenjivati sličnu praksu, a &scaron;to je moglo dovesti do ugrožavanja fondova za o&scaron;tećene te se očekuje reakcija nadležne agencije prema ovim dru&scaron;tvima.<br /><br /></p> <p><strong>Hoće li se ukidati bonus i kako to funkcionira?</strong></p> <p>- Bonus je obvezna kategorija uvjeta i tarife obaveznog osiguranja autoodgovornosti te predstavlja smanjenje osnovne premije za vozilo u slučaju da osiguranik u prethodnom razdoblju nije prouzrokovao ni jedan &scaron;tetni događaj. Umanjenje osnovne premije po osnovi bonusa može iznositi maksimalno 50%. Bonus niti se može niti će se ukidati i svi oni vozači koji nemaju maksimalni bonus, a pro&scaron;lu godinu nisu imali nezgodu imat će veći bonus, odnosno manju premiju osiguranja pri novoj registraciji.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to građani plaćaju registracijom?</strong></p> <p>- Da bi se vozilo registriralo u nadležnom MUP-u, građanin treba uz policu obveznog osiguranja od autoodgovornosti uraditi i platiti i tehnički pregled vozila. Od ostalih davanja plaća: naknadu za uporabu puteva, naknadu za za&scaron;titu voda, naknadu za AMS, porez na imovinu, ekopristojbu, naljepnicu, pristojbu i po potrebi naknadu za potvrdu o registraciji i registracijske tablice ako se mijenjaju. Stoga od iznosa za ukupnu registraciju, kako se to najče&scaron;će govori, za obvezno osiguranje prosječnog vozila otpada 35-40%, a ostalo su dažbine koje se plaćaju državi za razne naknade koje se također neće mijenjati, tako da je jasan zaključak da osiguranje, a ni registracije neće poskupjeti.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-24-22-euroherc-selimbegovic.pngOvo su znakovi da dolazi ozbiljna kriza, ali ovo je i prilika stoljeća za Hrvatehttp://grude.com/clanak/?i=358822358822Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 22:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-23-kriza-prilika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova svjetska kriza je sve izglednija. Recesija će nastupiti gotovo sigurno, a svi se nadaju da će se izbjeći stagflacija.<p>&nbsp;<br />Recesija je usporavanje gospodarske aktivnosti u dužem periodu, najče&scaron;će se tehnički uzimaju dva kvartala (pola godine), ali se može već proglasiti nakon nekoliko mjeseci. Raste nezaposlenost, bruto dru&scaron;tveni proizvod (BDP) pada, smanjuje se industrijska proizvodnja i prodaje se manje u trgovinama. Ne moraju svi uvjeti biti istodobno ispunjeni, ali često dolaze jedan za drugim.<br /><br /></p> <p>Stagflacija je puno teža situacija, u kojoj se uz recesiju paralelno događa visoki rast cijena u gospodarstvu tj. inflacija. Problem se pojavljuje da politike kojima se bori protiv visoke inflacije istodobno pogor&scaron;avaju recesiju, uključujući nezaposlenost, a politike kojima se ublažava recesija pogor&scaron;avaju problem inflacije. Bezizlazna situacija u kojoj se srećom svijet nije na&scaron;ao jo&scaron; od 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća.<br /><br /></p> <p>U zadnje vrijeme se sve vi&scaron;e priča o tome da je recesija izgledna, a postoje i naznake da će se pojaviti stagflacija. Nekoliko je makroekonomskih problema koji to daju naslutiti.<br /><br /></p> <p>Iako su sredi&scaron;nje banke, američke Federalne rezerve (FED), Europska sredi&scaron;nja banka (ECB) i britanska Engleska banka (BOE), većinu 2021. uvjeravale političare, ekonomiste i građane da neće biti inflacije, ipak se u 2022. bilježe povijesne razine, neviđene desetljećima.<br /><br /></p> <p>U svibnju je inflacija u SAD-u iznosila 8.6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine. U odnosu na travanj su cijene rasle za 1 posto, puno vi&scaron;e od očekivanja. Najveća je to stopa inflacije u zadnjih 40 godina, od 1981.<br /><br /></p> <p>Ujedinjeno Kraljevstvo bilježi stopu inflacije od 9 posto, također najvi&scaron;u u zadnjih 40 godina. U Njemačkoj iznosi 7.9 posto, najvi&scaron;e od ranih 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća. Francuska bilježi najveću inflaciju od sredine 80-ih, Italija najveću od 1990. itd.<br /><br /></p> <p>U EU su posebno pogođene baltičke države Estonija, Litva i Latvija sa stopama inflacije od 16 do 20 posto. Dvanaest država članica EU je u svibnju imalo stopu inflacije veću od 10 posto, a među njima je i Hrvatska.<br /><br /></p> <p>6.8 posto u Kanadi, 7.65 posto u Meksiku, 11.73 posto u Brazilu, 11.5 posto Čile, 58 posto Argentina, inflacija je problem Sjeverne i Južne Amerike. Ekstremno visoku inflaciju Argentine se može zanemariti jer se ne radi toliko o inflaciji kao dijelu globalnog trenda nego inflaciji zbog specifično lo&scaron;ih ekonomskih politika s kakvima se ta zemlja "bori" već desetljećima.<br /><br /></p> <p>I ostatak svijeta ima problem s rastom cijena: Indija (7 posto), Australija (7 posto), Južna Koreja (5.4 posto), Južna Afrika (5.9 posto), Egipat (13.5 posto), Rusija (17 posto) itd. Iz mjeseca u mjesec visoka inflacija se &scaron;iri po svijetu.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e je gura rast cijena energenata (nafte, plina i električne energije) te hrane. Iako mnogi smatraju da je za rast cijene kriv rat u Ukrajini, činjenica je da su cijene počele rasti puno prije njegovog izbivanja. Rat u Ukrajini je samo dolio ulje na vatru.<br /><br /></p> <p>Procjena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u lipnju 2021. je bila da će svjetski BDP rasti 4.9 posto u 2022. Već u siječnju 2022. je revidirano za 0.5 postotnih bodova niže, na 4.4 posto. Zadnja je procjena, s početka lipnja, da će svjetski rast BDP-a u 2022. iznositi svega 2.9 posto.<br /><br /></p> <p>Procjena rasta BDP-a se smanjivala usporedno s rastom stope inflacije, a u zadnjem izvje&scaron;ću MMF-a se spominje i opasnost od stagflacije. "Rat u Ukrajini, lockdown u Kini, poremećaji u svjetskoj trgovini i rizik od stagflacije koče rast. Mnogim zemljama će biti te&scaron;ko izbjeći recesiju", rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpass.<br /><br /></p> <p>Stagflacija je situacija u kojoj se gospodarstvo istodobno nalazi u recesiji, &scaron;to znači da raste nezaposlenost i smanjuje se BDP, te postoji visoka inflacija tj. rast cijena. To je problem zbog toga &scaron;to inače politike koje se koriste za borbu protiv recesije i nezaposlenosti istodobno povećavaju stopu inflacije tj. rast cijena, a politike kojima se bori protiv inflacije povećavaju nezaposlenost i smanjuju rast BDP-a.<br /><br /></p> <p>Trenutna situacija u svijetu uvelike podsjeća na 70-e, zadnji put kada se problem stagflacije pojavio. Cijene sirovina rastu, posebno energenata (nafte, plina i električne energije), a tome je prethodilo dugo razdoblje ekspanzivnih monetarnih politika, popularno zvanima "printanje novca".<br /><br /></p> <p>Utjeha može biti u tome &scaron;to neke stvari u ekonomiji bolje stoje nego 70-ih. Financijski sistem je puno otporniji, svijet je manje ovisan o nafti nego prije 50 godina (&scaron;to ne znači da nafta i danas nije iznimno važna), u Europi postoji zajednička valuta, &scaron;to znači da se zemlje neće natjecati u devaluaciji nacionalnih valuta.<br /><br /></p> <p>Sredi&scaron;nje banke također imaju vi&scaron;e alata danas za borbu protiv stagflacije, ali je pitanje volje. Iako su na papiru danas samostalnije u svome radu nego 70-ih, sporo reagiranje na inflaciju budi sumnju.<br /><br /></p> <h3>Rastu kamatne stope sredi&scaron;njih banaka, to nužno usporava gospodarstvo<br /><br /></h3> <p>Iako se već sredinom pro&scaron;le godine primijetilo da inflacija raste, sve do studenog se negirala. Prvo se govorilo da neće biti velikog rasta inflacije, &scaron;to se pokazalo krivo, pa se tvrdilo da je inflacija samo prolazna, i to se pokazalo krivo, pa je postala "uglavnom prolazna", no i to je bilo krivo.<br /><br /></p> <p>Europska sredi&scaron;nja banka (ECB) je najkasnije od svih velikih sredi&scaron;njih banaka priznala postojanje visoke inflacije i debelo kasni u borbi protiv nje. Američki FED je već nekoliko puta ove godine podizao referentne kamatne stope, kao i britanska BOE.<br /><br /></p> <p>ECB je tek najavila dizanje u srpnju ove godine, prvi put u 11 godina, i to tek 25 baznih bodova (0.25 posto). Američki FED je već dva puta ove godine podizao referentnu kamatnu stopu, na trenutnih 1.75 posto, a do kraja godine bi mogla biti i veća od 3 posto.<br /><br /></p> <p>Sredi&scaron;nje banke podižu referentne kamatne stope da bi se borilo protiv inflacije. Nakon podizanja kamatnih stopa sredi&scaron;njih banaka, rastu i kamatne stope kod banaka i drugih financijskih institucija za građane i kompanije, zaduživanje postaje skuplje i na kraju se manje tro&scaron;i.<br /><br /></p> <p>Zbog skupljeg zaduživanja kompanije manje investiraju, a građani manje tro&scaron;e na dugoročna dobra poput automobila i nekretnina. Ukupna gospodarska aktivnost pada, &scaron;to smanjuje rast BDP-a i povećava nezaposlenost, ali smanjuje inflaciju.<br /><br /></p> <p>Poanta je u tome da kompanije i građani manje tro&scaron;e, &scaron;to smanjuje cijene. Stvara se "umjetna" recesija da bi se borilo protiv inflacije. Rast nezaposlenosti je prihvatljiva žrtva za suzbijanje rasta cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>&Scaron;to ako država krene dijeliti novac?</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to se poku&scaron;ava izbjeći je stvaranje uvjeta stagflacije, istodobnog usporavanja gospodarstva (rasta nezaposlenosti) i velikog rasta cijena. Podizanje referentnih kamatnih stopa je način na koji sredi&scaron;nje banke postižu taj cilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali ako istodobno država tj. fiskalna politika počne dijeliti "helikopterski novac" raznim subvencijama tro&scaron;kova inflacije prema građanima i kompanijama, onda su fiskalna i monetarna ekonomija u koliziji. Prva kroz dijeljenje novaca zbog "podmirivanja tro&scaron;kova inflacije" održava inflaciju u budućnosti, a druga je poku&scaron;ava smanjiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo se tako dolazi u situaciju stagflacije, da gospodarstvo pada zbog podizanja kamatnih stopa, a istodobno cijene nastavljaju rasti jer su građani nastavili tro&scaron;iti kao i prije zbog toga &scaron;to im je država praktički subvencionirala inflaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Države se sve skuplje zadužuju, javni dug je jako visok</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Prinosi na države obveznice rastu od početka godine. To znači da države plaćaju sve veću cijenu duga. Do kraja godine su prinosi obveznica većine država Sjeverne Amerike i EU bile blizu nula, ali već se neke penju i na iznad 3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dvije pandemijske godine ja javni dug država jako narastao. Njemačka, poslovično fiskalno konzervativna, je imala dug manji od 60 posto BDP-a 2019., a 2021. je narastao na gotovo 70 posto. Dio rasta se odnosi na pad BDP-a, ali je dug rastao i u apsolutnom iznosu.</p> <p>Dug SAD-a je također narastao na povijesne razine iako se dio toga duga odnosi na dugove različitih državnih institucija i grana vlasti jedne prema drugoj pa je realno manji od proklamiranih 120 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Rast javnog duga - jedan od izvora inflacije</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada nisko zadužena Kina se popela do gotovo 70 posto javnog duga u odnosu na BDP, dok je jo&scaron; 2010. iznosio samo 34 posto BDP-a. Ukupni dug Kine, koji uključuje osim javnog duga i dug kompanija te stanovni&scaron;tva, do&scaron;ao je na istu razinu kao dug SAD-a i eurozone, mjereno udjelom u BDP-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast javnog duga na svjetskoj razini je jedan od izvora trenutne visoke inflacije, ali je eventualno dobra vijest &scaron;to visoke razine javnog duga ozbiljno ograničavaju mogućnosti država da nastave s ekspanzivnim fiskalnim stimulansima, tj. dijeljenjem novca kompanijama i građanima, &scaron;to neki predlažu radi ublažavanja udara inflacije, a ustvari bi je samo produžilo i povećalo.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Kakva je situacija s Hrvatskom (Ali i s BiH)?</h3> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hrvatska i BiH imaju potencijalnu slamku spasa, a to je proces nearshoringa. To znači da se proizvodnja premje&scaron;ta iz udaljenih država poput Kine u geografski bliže države SAD-u i Zapadnoj Europi.<br /><br /></strong></p> <p><em><strong>Branimir Perković/<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/ovo-su-znakovi-da-dolazi-ozbiljna-kriza/2373983.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d" target="_blank">Index.hr</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-23-kriza-prilika.jpgU planu kategorizacija hotela i registracija seoskih gospodarstava u FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=358812358812Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-02-imotski_seoski_turizam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od ciljeva razvoja turizma i turističke ponude na prostoru Federacije BiH u sljedećih pet godina, točnije do 2027. godine, plan povećanja kapaciteta zračnog prometa za 20 posto.<p><br />Turizam u FBiH jedan je od najperspektivnijih sektora ekonomije koji je tokom proteklih pet godina bilježio značajan rast i imao koristi od rastućeg globalnog turističkog trži&scaron;ta i većeg broja turista koji su dolazili u Bosnu u Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utemeljen na kulturnim i povijesnim dobrima i netaknutoj prirodi, avanturistički, vjerski, zdravstveni, ruralni i kulturni turizam je tokom proteklog desetljeća doveo do većeg broja posjeta turista i raznovrsnijih turističkih modela i tako osigurao niz različitih dru&scaron;tveno-ekonomskih pogodnosti za ekonomiju, uključujući nova radna mjesta, privlačenje stranih investicija, promociju poduzetni&scaron;tva i poticanje ulaganja u infrastrukturu. <br /><br /></p> <p>Sa svojom netaknutom prirodom, izvrsnom gastronomskom ponudom, te bogatim kulturnim i povijesnim naslijeđem Federacija BiH se može pohvaliti nekim od dragulja Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana. Raznolikost i broj destinacija, te prirodne atrakcije nude posebna i uzbudljiva iskustva koja mogu potaći dolazak većeg broja turista i povećati ulaganja.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Period od 2022. do 2027. godine obilježava novu fazu razvoja turizma čvrsto utemeljenog na principima održivosti kojima se promovira odgovoran i sveobuhvatan rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od ciljeva razvoja turizma i turističke ponude na prostoru Federacije BiH u sljedećih pet godina, točnije do 2027. godine, planira se povećati kapacitet zračnog prometa za 20 posto.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <blockquote> <p><em>TAKOĐER, BROJ SMJE&Scaron;TAJNIH KAPACITETA &ndash; SOBA TREBA SE POVEĆATI ZA NAJMANJE 20 POSTO&nbsp;TE REALIZIRATI 20 NOVIH TURISTIČKIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA TEMELJENIH NA POTREBAMA TRŽI&Scaron;TA.<br /><br /></em></p> </blockquote> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TURIZAM EKONOMSKI POKRETAČ</strong></p> <p>Tretirajući turizam kao veliki pokretač ekonomskog razvoja i bran&scaron;u u kojoj se mogu otvarati brojna nova radna mjesta, prema planu resornog ministarstva, potrebno je napraviti nekoliko važnih koraka u boljem ogla&scaron;avanju turističke ponude, jačanju stručne radne snage s kojom je ova bran&scaron;a deficitarna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki od njih su da se realizira 20 novih turističkih infrastrukturnih projekata zasnovanih na potrebama trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plan je sve hotele kategorizirati prema Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata i programu kategorizacije nadležnih institucija, uspostaviti sustav kategorizacije banja i lječili&scaron;ta prema kriterijima usklađenim sa priznatim međunarodnim standardima za banjski i welness turizam (poput ISO 17679 i ISO 21426).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je omasoviti registraciju ruralnih smje&scaron;tajnih jedinica (seoskih domaćinstava) na nivou FBiH s ciljem minimalnog obuhvata od 75 posto&nbsp;svih smje&scaron;tajnih jedinica koje ogla&scaron;avaju svoju ponudu online, osmisliti i promovirati 50 novih iskustava za turiste u lokalnim zajednicama &scaron;irom FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unaprijediti i promovirati minimalno 15 lokalnih poljoprivrednih / kulinarskih / gastro / ruralnih turističkih događaja. Unaprijediti postojeće turistički klastere Una-Sana Klaster, Turistički klaster Hercegovina, Visit Blidinje, te uspostaviti nove turistički klastere koji uključuju minimalno tri dodatna za&scaron;tićena područja (Za&scaron;tićena prirodna područja kantona Sarajevo, Za&scaron;tićeni pejzaž Konjuh i spomenik prirode Tajan) sa svrhom upravljanja, monitoringa i promocije najmanje 25 novih ekoturističkih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potrebno je izgraditi najmanje 10 tematskih staza, izgraditi centre za posjetitelje ili slične usluge u turizmu u najmanje pet&nbsp;lokaliteta nasljeđa uspostavljeno ili unaprijeđeno najmanje pet festivala. Izvr&scaron;iti stalnu kategorizaciju ugostiteljskih objekata koji vr&scaron;e uslugu smje&scaron;taja u domaćinstvu i ruralnom turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovakve planove iznijelo je Federalno ministarstvo turizma i za&scaron;tite okoli&scaron;a kroz Strategiju razvoja turizma od 2022. do 2027. godine, koja se, nakon obavljenih javnih konzultacija i prihvaćenih sugestija, tek treba usvojiti na nivou Vlade FBiH i oba doma federalnog Parlamenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se ovi ciljevi ostvarili, FBiH je utvrdila ove mjere u pogledu razvoja turističkih proizvoda koji će se realizirati putem namjenskih mjera i aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina, opredijeljena za ispunjavanje uvjeta na putu ka europskim integracijama, provodi neophodne aktivnosti na usklađivanju zakonodavstva i drugih obaveza koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema reformama koje se nalažu iz procesa europskih integracija, Strategija razvoja turizma FBiH 2022&ndash;2027. doprinosi pozitivnom poticaju poslovnog okruženja, poljoprivrede, za&scaron;tite prirodne sredine, energetske efikasnosti, građevinarstva, trgovine, drugih uslužnih djelatnosti te cjelokupnog gospodarstva FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova strategija doprinosi i euroatlantskim integracijama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-02-imotski_seoski_turizam.jpgHercegovina postaje destinacija za digitalne nomadehttp://grude.com/clanak/?i=358792358792Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jun 2022 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-30-digitalni-nomad-zadar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Projekt "RECOOPER" od travnja ove godine zajednički implementiraju Gospodarska komora FBiH i TP Intera iz Mostara.<p>&nbsp;</p> <p>Privlačenje digitalnih nomada u Hercegovinu, pojedinaca koji za svoje poslovne aktivnosti koriste najmodernije tehnologije i nisu nužno vezani za jednu lokaciju, jedna je od glavnih aktivnosti koje će se u okviru projekta "RECOOPER" provoditi s ciljem oporavka turističkog sektora u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj projekt sufinanciraju Europska unija (EU) i vlada SR Njemačke kroz projekt EU4BusinessRecovery, priopćeno je iz Tehnolo&scaron;kog parka Intera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turistički i ekonomski potencijal koji leži u digitalnim nomadima kao ciljnoj skupini prepoznale su brojne zemlje svijeta, a u posljednjih nekoliko godina i zemlje zapadnog Balkana gdje ni BiH nije izuzetak.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Geografska pozicija, niski tro&scaron;kovi života, sigurnost, zajednica, prirodne ljepote, kulturna ba&scaron;tina, gastronomija i različiti sadržaji samo su neke od karakteristika Hercegovine u kojima digitalni nomadi već neko vrijeme pronalaze razlog za posjetu i boravak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt "RECOOPER" od travnja ove godine zajednički implementiraju Gospodarska komora FBiH i TP Intera iz Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz niz aktivnosti projekt će doprinijeti jačanju kapaciteta turističkih operatera i brendiranju Hercegovine kao destinacije za digitalne nomade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz prve aktivnosti projekta, 20 mikro, malih i srednjih poduzeća koja pružaju usluge smje&scaron;taja, ugostiteljstva, prijevoza, turističkih obilazaka, rekreativnih aktivnosti i drugih, imat će priliku pohađati radionice na kojima će se upoznati s potrebama digitalnih nomada, ali i učiti o digitalnom marketingu, copywritingu, brandingu i prodaji. Oni će s ekspertima raditi i na akcijskom planu na osnovu kojeg će moći prilagoditi svoje usluge potrebama ciljne skupine.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru projekta razvit će se i web platforma, kao sredi&scaron;nja točka na kojoj će digitalni nomadi moći pronaći sve informacije potrebne za njihov boravak, a preko nje će 20 turističkih operatera moći i predstaviti svoje usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz brendiranje Hercegovine kao destinacije za digitalne nomade uz slogan "Work'n'Sunshine", projekt će kroz jednomjesečni pilot program ugostiti pojedince iz ove kategorije i predstaviti im potencijal regije te dodatno ojačati kapacitete uključenih operatera, ali i generalno unaprijediti turističku ponudu i poslovno okruženje u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU4BusinessRecovery je projekt EU-a koji pruža podr&scaron;ku BiH u ublažavanju ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijedan je 13,7 milijuna eura, a zajednički ga financiraju EU (13 milijuna eura) i Savezna Republika Njemačka (700 tisuća eura). Provode ga GIZ, ILO i UNDP od siječnja 2021. do lipnja 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-30-digitalni-nomad-zadar.jpgSvaki treći zaposleni radi na crno, pa i po 20 godinahttp://grude.com/clanak/?i=358789358789Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jun 2022 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-14-hzz_industrija_rad_radnik_05_jpg_688x388_q85_crop_upscale.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pokazatelji u BiH upućuju na to da svaki treći zaposlenik radi "na crno". Angažiranje takvih radnika najčešće je prisutno u manjim poduzećima u oblasti ugostiteljstva i turizma, trgovine, eksploatacije i prerade drva te u uslužnim djelatnostima, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Dakle, poslodavci u BiH ne uplaćuju doprinose za čak 240.000 zaposlenih koji nisu prijavljeni na obvezno osiguranje. Veliki broj njih tako egzistira već godinama. Radnog iskustva im ne nedostaje. Neki ga imaju pet, neki 10, 15, pa i 20 godina, međutim, uplaćenog staža nemaju ni dana. Za državu, zavode za mirovinsko osiguranje oni su tijekom cijelog tog razdoblja nezaposlene osobe i nemaju pravo navr&scaron;etkom 65. godine na ostvarenje mirovine. Mnogi od njih tako dočekaju godine kada njihovi susjedi, prijatelji&hellip;, koji su regularno zaposleni i uplaćuju im se doprinosi, već razmi&scaron;ljaju o mirovini koju oni ne mogu ostvariti te prestankom rada postaju socijalni slučajevi. Kako bi se broj osoba koje nakon 65. godine ovise o humanitarnoj pomoći i socijalnoj naknadi sveo na minimum, u FBiH moguće je da osoba sama sebi uplati staž.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su objasnili iz Zavoda MIO, iznos dobrovoljnog osiguranja u 2022. iznosi 259,93 KM mjesečno. To osiguranje regulira se u Zavodu MIO sklapanjem ugovora i uplaćuje se mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>- Dobrovoljno osiguranje može uplaćivati svaka osoba starija od 15 i mlađa od 65 godina, a koja ima prebivali&scaron;te u FBiH i koja nije u obveznom osiguranju, odnosno nije u radnom odnosu - naveli su iz Zavoda MIO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasili su kako je pri osobnom uplaćivanju staža potrebno donijeti potvrdu o prebivali&scaron;tu, liječničku potvrdu i osobnu iskaznicu. Osoba koja želi sama sebi uplaćivati staž popunjava izjavu u kojoj, između ostaloga, navodi kako se ne nalazi na redovitom &scaron;kolovanju, kao i da nije osigurana obveznim mirovinskim osiguranjem na neki drugi način&hellip; Dobrovoljni staž ide od trenutka predaje dokumentacije, a iz Zavoda MIO nagla&scaron;avaju kako pri uplati ove vrste osiguranja nije potrebna tvrtka kao posrednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osoba se registrira, dobije odluku o dobrovoljnom osiguranju i taj staž računa se kao mirovinski, odnosno redoviti - zaključili su iz Zavoda MIO.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Uplatom 15 godina dobrovoljnog mirovinskog staža osoba navr&scaron;etkom 65. godine može ostvariti minimalnu mirovinu koja trenutačno u FBiH iznosi 410,08 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednostavnim izračunom - ako osoba tijekom 15 godina uplati 46.787,40 KM, &scaron;to godi&scaron;nje iznosi 3119,16 KM, nakon 65. rođendana doživotno može mjesečno primati iznos najniže mirovine koja će u idućem razdoblju, prema najavama iz Vlade, rasti. Do kraja ove godine iznos najniže mirovine porast će za ne&scaron;to vi&scaron;e od 12 KM te će iznositi 423 KM. Iz Vlade su najavili izvanredno povećanje mirovina u visini od 3,5%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povećanje je najavljeno u ovom mjesecu, a umirovljenici će uvećane mirovine dobiti u srpnju. U travnju su sve mirovine, izuzev najvi&scaron;ih, uvećane za 7,5%</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-14-hzz_industrija_rad_radnik_05_jpg_688x388_q85_crop_upscale.jpgOd subote skuplji i taksihttp://grude.com/clanak/?i=358776358776Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 18:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-06-taxi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 25. lipnja 2022. godine doći će do povećanja cijena taksi usluga koja će biti minimalna i jedinstvena na području Federacije Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>U narednom razdoblju taksi prijevoznici će izvr&scaron;iti prepravke cijena, dok će početkom srpnja biti održani novi sastanci na kojem će se razmatrati novo povećanje cijena, a u skladu s&nbsp;rastom naftnih derivata na svjetskom trži&scaron;tu i ostalih poskupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovom prilikom želimo se zahvaliti i građanima koji su nam dali punu podr&scaron;ku i razumijevanje kroz provedeno anketiranje na terenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nova cijena taksi usluga je: Start 2,5 KM, jedan kilometar vožnje 1,50 KM, jedan sat čekanja 15,00 KM. Prijevoz prtljage po komadu iznosit će 5,00 KM.</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena vožnje u razdoblju od 22 do 05 sati i vožnja nedjeljom i u dane blagdana ostaje ista.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-06-taxi.jpgFOTO: Freyja chefa Josipa Tomasa iz Drinovaca najbolji restoran na Makarskoj rivijerihttp://grude.com/clanak/?i=358773358773Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 17:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-21-22-tomas-freya-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Makarska rivijera pati od težeg paradoksa. Prepuna je mjesta u kojima se može jesti, ali zapravo nema restorana. <p><br />Tek je nekoliko iznimaka, poput precizno formatiranog street fooda Pentola u samoj Makarskoj i veoma dobrog gastrononomskog bistroa Freyja u susjednim Tučepima, u obiteljskom hotelu Tamaris.<br /><br /></p> <p>Freyjin chef <strong>Josip Tomas</strong> relativno je mlad. Do svoje 26. godine gospodin Tomas (rodom iz Drinovaca, općina Grude) stigao je kuhati u prvoj postavi Noela sa chefom Goranom Koči&scaron;em i u Dubravkinom putu. Prijavio se za stažiranje u Eleven Madisonu, ali je ondje zbog pandemije proveo tek desetak dana.<br /><br /></p> <p>Freyja je ugodna hotelska terasa na samoj plaži: maestral ublažava lipanjsku vrućinu, more i tamaris intenzivno miri&scaron;u, a sunce zalazi kroz kro&scaron;nje stvarajući atraktivne svjetlosne efekte. Jelovnik se sastoji od dva degustacijska menija i dvadesetak a la carte jela, koja uključuju svježu oboritu ribu i izbor steakova.<br /><br /></p> <p>Tasting meni otvara se odličnim, ekstraktnim, pet dana odležanim brancinom u umaku od kefira s pinjolima i uljem od čilija. Slijede jo&scaron; intenzivniji pečeni obrazi tune na kremi od humusa. Dimljeni gnudi na izvrsnom raguu od pancete i boba definitivno su najbolje jelo koje smo probali u Freyji, dostojno Esplanadina Le Bistroa.<br /><br /></p> <p>Sporo pečena janjetina bila je ukusna, topila se u ustima, ali je patila od vi&scaron;ka ne ba&scaron; jestive masnoće koju je trebalo očistiti. Predesert od jagoda bio je izvrstan, pun čistih, svježih i simpatičnih voćnih okusa.<br /><br /></p> <p>Josip Tomas zna kuhati. Osim par manjih pogre&scaron;aka, njegova je hrana tehnički kompetentna i jako hedonistička, a Freyja je vjerojatno najbolji restoran na Makrskoj rivijeri.<br /><br /></p> <p>Vinska karta nije lo&scaron;a i neobično je jeftina. Birin Grk ko&scaron;ta 280, a Simčičeva Rebula Opoka 410 kuna. Zanimljivo je da Freyja drži nekoliko međimurskih vina poput &Scaron;tamparova Urban Whitea i pu&scaron;ipela Dvanaj&scaron;čak-Kozol. Servis je prilično profesionalan.</p> <p><br /><a href="https://plavakamenica.hr/2022/06/21/freyja-chefa-josipa-tomasa-vjerojatno-je-najbolji-restoran-na-makarskoj-rivijeri/" target="_blank"><em><strong>Plava Kamenica</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-21-22-tomas-freya-1.jpegVuković: Dolazi nam recesija! Gotovo sigurnohttp://grude.com/clanak/?i=358756358756Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 22:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-20-22-vukovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ekonomist Vuk Vuković piše na Facebooku da nam gotovo sigurno dolazi recesija. Međutim, predviđa da Hrvatsku čeka prilično dobra sezona, a onda slijedi polako prelijevanje posljedica sa svjetskih tržišta.<p>&nbsp;</p> <p>"Dolazi nam recesija? Gotovo sigurno. Pro&scaron;li tjedan, kao reakcija na veću nego očekivanu inflaciju, američki Fed digao je referentnu kamatu na 1.75%, a već idući mjesec ona će biti na 2.5%. Do kraja godine očekivanja su da bude oko 3.5%!" pi&scaron;e Vuković na Facebooku. Pita se koliko će iznositi kamate građanima za stambene kredite, pet, &scaron;est ili jo&scaron; vi&scaron;e posto.<br /><br /></p> <h3>"Kolike će građanima biti kamate za stambene kredite? 5, 6 ili jo&scaron; vi&scaron;e posto?"<br /><br /></h3> <p>"Paralelno, povrati na američke 10-godi&scaron;nje obveznice su 3.2%, &scaron;to znači da za svako novo zaduživanje američka država plaća kamatu od 3.2%. Slično je sa brojnim drugim državama; ECB je imala izvanredni sastanak pro&scaron;li tjedan jer je prinos na talijanske obveznice skočio preko 4%. Pitanje: ako je referentna stopa Feda preko 3%, i ako se države zadužuju za preko 3%, koliko će biti kamate građanima za stambene kredite? Ili firmama za investicijske projekte? 5%? 6%? Jo&scaron; veće?" pita se Vuković.<br /><br /></p> <h3>"&Scaron;to čeka Hrvatsku? Prilično dobra sezona"<br /><br /></h3> <p>Na koncu zaključuje da nam recesija sigurno dolazi, ali najavljuje prilično dobru sezonu za Hrvatsku.</p> <p>"Kad tro&scaron;kovi zaduživanja rastu, pada potro&scaron;nja i padaju investicije. S time da ti tro&scaron;kovi rastu dok građanima dramatično pada raspoloživi dohodak zbog - inflacije. Recesija? Sigurno. Stagflacija (pad rasta + inflacija)? Izvjesno. &Scaron;to čeka Hrvatsku? Prilično dobra sezona, a nakon toga polako prelijevanje posljedica sa svjetskih trži&scaron;ta", zaključuje na&scaron; ugledni ekonomist.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-20-22-vukovic.jpgAUTOPUT: Ovog ljeta pušta se novih 7 kilometara, za 2 godine od Hercegovine do Žepčahttp://grude.com/clanak/?i=358735358735Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 07:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-04-autocesta.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>– Za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.<p>&nbsp;</p> <p>- Pred nama su godine značajnog povećanja obima gradnje i velikih ulaganja u zavr&scaron;etak autoceste na Koridoru Vc. Trenutno imamo aktivno osam gradili&scaron;ta, na kojima se gradi jo&scaron; blizu 40 kilometara autoceste. Ukupna investicijska vrijednost tih radova iznosi oko 1,14 milijardi maraka, rekao je za Avaz Elmedin Voloder, direktor &ldquo;Autocesta FBiH&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ukoliko uspijemo realizirati sve &scaron;to je planirano, a već smo puno toga i uradili, rok do 2028. koji su naveli premijer i resorni ministar je realan, uz uvjet izgradnje tunela Prenj u razdoblju od &scaron;est godina. U narednih &scaron;est do deset mjeseci planiramo ugovaranje i početak izgradnje novih 85 kilometara i to su poslovi u vrijednosti od 2,5 milijardi KM &ndash; kaže Voloder.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važno je, tvrdi, da je financiranje autoceste na Koridoru Vc zaokruženo, osim dionice od Bradine do Ovčara, ali da je već Europska investicijska banka (EIB) pokazala interes za financiranje 50 posto od ukupnih sredstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&ndash; Očekujemo da će Vlada FBiH u skorije vrijeme potpisati sporazume i za navedenu dionicu, &scaron;to znači da ćemo moći započeti s aktivnostima na svim dionicama na Koridoru Vc koje su ostale da se izgrade. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Na&scaron; plan je da sjeverni dio Koridora kroz Bosnu, od Sarajeva do Doboja, zavr&scaron;imo do kraja 2025. godine &ndash; ističe Voloder. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ovoga ljeta u promet će biti pu&scaron;tena dionica Tarčin &ndash; Ivan, u dužini od 6,9 kilometara. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&ndash; Za dvije godine građani će se moći voziti autocestom bez prekida u dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Popriku&scaron;a nadomak Žepča. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Trenutno imamo u izgradnji tri projekta brzih cesta ukupne dužine 12 kilometara. Investicija ovih radova iznosi 188 milijuna maraka. Odabrani su strate&scaron;ki putni pravci za cestovno umrežavanje Federacije: Ora&scaron;je &ndash; Tuzla, Bihać &ndash; Cazin &ndash; Kladu&scaron;a &ndash; Republika Hrvatska, Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; Republika Hrvatska, La&scaron;va &ndash; Travnik &ndash; Jajce i Prača &ndash; Goražde.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-04-autocesta.jpegEuropske tvrtke su pred bankrotom! Jučerašnji dan imao je karakteristike koje se rijetko viđajuhttp://grude.com/clanak/?i=358692358692Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jun 2022 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-17-22-recesija-wall-street.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američke i azijske dionice potonule su tijekom jučerašnjeg trgovinskog dana, a pad vrijednosti vlasničkih udjela imao je karakteristike koje se rijetko viđaju. <p><br />Kod najvažnijeg američkog indeksa - S&amp;P 500 - tijekom četvrtka padale su skoro sve njegove sastavnice te je sveukupno potonuo 3,3 posto. Time je S&amp;P 500 oko 24 posto ispod svog vrhunca u siječnju te je dojam da bi se uru&scaron;avanje dioničkog trži&scaron;ta moglo ubrzati zbog sve vi&scaron;e najava recesije i zao&scaron;travanja monetarne politike centralnih banaka. Novim padom, američko trži&scaron;te dionica definitivno je već duboko na 'medvjeđem' teritoriju. Naime, početak medvjeđeg trži&scaron;ta grubo je definiran kao pad od 20 posto od vrhunca.<br /><br /></p> <p>Ako se ovaj trend pada nastavi, S&amp;P 500 bi do kraja sljedećeg tjedna mogao biti na minus -30 posto od vrhunca. Pri tome je tehnolo&scaron;ki orijentirani indeks Nasdaq Composite tijekom četvrtka pao 4 posto, &scaron;to potvrđuje suroviji trend među tech dionicama. Potop na američkom trži&scaron;tu pratile su s ne&scaron;to blažim padom azijske burze; južnokorejski Kospi pao je 1,7 posto, kineski CSI 300 izgubio je 0,4 posto, a japanski Topix 2 posto. Isti pad zabilježio je australski S&amp;P/ASX.<br /><br /></p> <p>Prema tumačenjima analitičara dionička trži&scaron;ta nisu toliko potonula zbog vrlo značajnog dizanja kamata Federalnih rezervi od 0,75 postotnih poena nego nakon &scaron;to su vidjela da su putem odlučnog zao&scaron;travanja monetarne politike krenule i &scaron;vicarska, kao i britanska centralna banka. &Scaron;vicarci su u četvrtak po prvi put digli kamate od financijske krize 2007., te izgleda kako ciljaju na jaki franak jer aprecijacijom tečaja mogu sravniti pritiske uvozne inflacije. Bank of England također nije imala izbora nego također zao&scaron;triti monetarnu politiku jer je u Britaniji inflacija dosegla 11 posto. Sve to ukazuje na značajno dizanje cijene financiranja, a sve su realniji rizici recesije, koju najavljuje niz poslovnih lidera i ekonomista.<br /><br /></p> <p>I dalje se i&scaron;čekuje da Europska sredi&scaron;nja banka počne zao&scaron;travati monetarnu politiku, ali trenutačno postoji samo najava &scaron;efice ESB-a, Christine Lagarde, da će donijeti odluku u srpnju. Pomalo čudno, ali umjesto da je fokusirana na inflaciju, &scaron;efica ESB-a inzistira na kreiranju novog 'anti-fragmentacijskog instrumenta' koji će onemogućiti rast razlike (spreadova) u cijeni zaduživanja PIGS zemalja (Portugal, Italija, Grčka, &Scaron;panjolska) u odnosu na zemlje koje bolje kontroliraju svoje fiskalne putanje. Vi&scaron;e poslovnih medija zabilježilo je pomalo neobičnu poruku C. Lagarde europskim ministrima u kojima kaže kako ESB namjerava limitirati rast razlike (spredova) u cijeni zaduživanja.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; nije jasno kako Lagarde namjerava limitirati rast prinosa na državna izdanja obveznica te hoće li primjena tog do sada neviđenog instrumenta u fiskalnoj i monetarnoj povijesti biti selektivna ili će se odnositi na sve članice. Međutim, ta izjava implicira netrži&scaron;no pona&scaron;anje za koje de facto ESB nema mandat. Uz to, limitiranje cijene zaduživanja slično je kao kad kažete da ćete zbog rasta cijena limitirati cijenu jogurta; ako proizvođačima ne nadoknadite razliku do očekivane profitabilnosti, neće biti jogurta na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Inače, 'trži&scaron;ta medvjeda' od Drugog svjetskog rata zabilježena su samo 14 puta, uključujući ovo zadnje. Prosječno trži&scaron;te medvjeda traje 19 mjeseci prije nego se zaustavi trend pada. Zadnje medvjeđe trži&scaron;te uzrokovano pandemijom odnosno lockdownom trajalo je samo 33 dana te je po tome bilo vrlo specifično, ba&scaron; kao i ekonomski život uz epidemiolo&scaron;ke mjere. Zadnje prethodno trži&scaron;te medvjeda, ono uzrokovano financijskom krizom 2007. godine, trajalo je 17 mjeseci, a S&amp;P 500 je zaronio 51,9 posto.<br /><br /></p> <p>Za razliku od aktualnog medvjeđeg trži&scaron;ta, tijekom pandemije investitori su se mogli 'sakriti' u kripto ulaganja, meme i neke high tech dionice, nekretnine&hellip; Ali sada se čini kako nema sigurnih luka.<br /><br /></p> <p>Teoretski S&amp;P 500 jo&scaron; uvijek je, gledajući posljednjih pet godina, u lijepom plusu ako se računaju dividende, ali će se na izlazak iz medvjeđeg trži&scaron;ta možda morati čekati 2-3 godine.<br /><br /></p> <p>U četvrtak su padale i europske dionice. Europe Stoxx 600 pao je 2,5 posto, DAX oko 3,1 posto, a londonski FTS 100 3,1 posto.<br /><br /></p> <p>Na medvjeđem trži&scaron;tu ne treba očekivati pad svaki dan nego trend pada. Primjerice, futuresi na američke dionice ukazuju kako bi se danas mogle pone&scaron;to oporaviti.<br /><br /></p> <p>Sam rast tro&scaron;kova zaduživanja predstavljat će ogroman pritisak na rezultat europskih kompanija. FT-ova analiza najvećih nefinancijskih kompanija u Europi i Britaniji utvrdilo je kako čak 6 posto kompanija može pokriti manje od dvostrukog iznosa kamata koje im dospijevaju. Ako kamate narastu za polovinu, broj kompanija koje te&scaron;ko mogu servisirati kamate narasti će na 10 posto. Ako se kamate udvostruče, &scaron;to je realno, oko 16 posto europskih biznisa bit će u zoni opasnosti. Ako pak dođe do recesije i pada zarada od 25 posto, čak 20 posto kompanija bit će ugroženo.</p> <p><br /><a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/strah-od-recesije-doveo-do-novog-potopa-ugrozen-je-ogroman-broj-europskih-kompanija-15211542" target="_blank"><strong>Gojko Drljača/Jutarnji list</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-17-22-recesija-wall-street.pngRambo iz Visokog kupio 2000 tegli zaplijenjene Nutelle po vrhunskoj cijenihttp://grude.com/clanak/?i=358669358669Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-nutella.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rambo Huseinović, iz Visokog pokupovao je svu Nutellu koja se prodavala u Upravi za neizravno oporezivanje BiH u Banja Luci.<p><br />Dao je najbolju ponudu za vi&scaron;e od dvije tisuće tegli namaza kojeg je Uprava ponudila na izravnu prodaju jer mu u kolovozu istječe rok.<br /><br /></p> <p>Rambo je predstavnik firme ''Market Stop Shop'' i njegova ponuda za popularni namaz bila je 9.175 maraka. Praktično, po tegli oko četiri i pol marke, &scaron;to je odlična cijena jer se inače prodaju za osam do desert maraka. javlja ATV, prenosi Akta.ba.<br /><br /></p> <p>"Imamo neku novčanu korist, naravno." "Jeste li pravili usporedbu da istu količinu Nutelle kupujete po redovnoj cijeni, koliko bi vas ko&scaron;talo?", "Ko&scaron;talo bi znatno vi&scaron;e, naravno. Ko&scaron;talo bi najmanje 14.000, 15.000 KM, mada je ovo krajnji rok upotrebe do osmog mjeseca, tako da se mora dati po nekoj nižoj cijeni", rekao je Rambo Huseinović, predstavnik firme "Stop shop" iz Visokog.<br /><br /></p> <p>Oko 2.000 teglica čokoladnog namaza s lje&scaron;njakom dobilo je novog vlasnika. Njihova gramaža je od 450 gr do 1 kg i kreću put Visokog.<br /><br /></p> <p>U skladi&scaron;te UIO u Zalužanima "Nutella" je dospjela kao carinska zaplijena carinika jer po&scaron;iljka nije imala dokumentaciju.<br /><br /></p> <p>"Možemo prodavati robu gdje su postupci pred nadležnim sudovima okončani i gdje se u tim odlukama sudova kaže da mi tu robu izložimo prodaji", obja&scaron;njava Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO BIH.<br /><br /></p> <p>Ako postupak pred sudom nije zavr&scaron;en, kao u slučaju oduzete Nutelle, UNO lako kvarljivu ili robu pred istekom roka prodaje, dobijeni novac uplaćuje na poseban račun. Pravo sudjelovanja danas su imala pravna lica s teritorija BiH. A ovoga će biti jo&scaron;. Dodu&scaron;e, možda ne Nutelle, ali svoje kupce trebalo bi da nađu ostale stvari koje su oduzete i stoje u skladi&scaron;tu Uprave. Tamo su, između ostalih, automobili, kombi koji je prevozio migrante, bijela tehnika, automobilske gume, obuća, gazirani napici i slatki&scaron;i.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-nutella.jpgUdruga ''Prsten'' predlaže rješenja za ekonomsku situaciju u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358662358662Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jun 2022 23:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-24-udruga-prsten-2022.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon izlaganja bit će upriličena panel-rasprava na kojoj će svi sudionici konferencije moći aktivno sudjelovati sa svojim pitanjima i komentarima.<p>&nbsp;</p> <p><span>Kako pobolj&scaron;ati gospodarsku situaciju u Bosni i Hercegovini u svjetlu aktualnih događaja - ključno je pitanje, a znanstveni pristup tematici put je za dono&scaron;enje najboljih rje&scaron;enja.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Udruga bosanskohercegovačkih Hrvata &ldquo;Prsten&rdquo; organizira znanstveno-stručnu konferenciju &ldquo;Utjecaj proteklih i trenutačnih globalnih kriza na gospodarska zbivanja u Bosni i Hercegovini&rdquo;. Skupu će nazočiti dužnosnici iz reda hrvatskoga naroda, gospodarstvenici najvećih hrvatskih kompanija, predstavnici bankarskog sektora, članovi ekonomskog vijeća UBHH &ldquo;Prsten&rdquo; i rukovodstvo UBHH &ldquo;Prsten&rdquo;. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Navedena konferencija bit će upriličena sutra&nbsp;u 15 sati u Fran&scaron;iznom centru u Vitezu. U radnom dijelu konferencije predviđena su izlaganja Berislava Kutle, predsjednika Udruge banaka BiH, Marinka Čavare, predsjednika Federacije BiH, dr. sc. Vjekoslava Vukovića, dopredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH i člana Ekonomskog vijeća UBHH &ldquo;Prsten&rdquo;, Svjetlana Stanića, predsjednika UBHH &ldquo;Prsten&rdquo; i predsjednika Uprave Stanić grupacije. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Nakon izlaganja bit će upriličena panel-rasprava na kojoj će svi sudionici konferencije moći aktivno sudjelovati sa svojim pitanjima i komentarima. Ovaj događaj bit će izvrsna prilika za razmatranje aktualnih ekonomskih tema na domaće gospodarstvo, a očekuje se kako će ovom prilikom biti donesene i određene smjernice u cilju pobolj&scaron;anja ekonomske situacije u BiH jačanjem postojećih potencijala. Nakon radnog dijela, organiziran je gala ručak u restoranu Fran&scaron;iznog centra.</span><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-24-udruga-prsten-2022.jpgVioleta Grude raspisuje natječajhttp://grude.com/clanak/?i=358601358601Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jun 2022 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-10-violeta_logo_final_png.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radno iskustvo nije uvjet.<p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>VIOLETA d.o.o.</strong><br /><strong>Stjepana Radića 21</strong><br /><strong>88340 Grude</strong><br /><strong>Bosna i Hercegovina</strong></p> <p style="text-align: center;">Budući da se na&scaron;e poslovanje &scaron;iri, potrebno nam je nekoliko vrijednih i pozitivnih ljudi, koji su</p> <p style="text-align: center;">spremni na odgovoran i timski rad na poziciji:</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Operater u proizvodnji</strong><br /><strong>(m/ž) vi&scaron;e izvr&scaron;itelja</strong><br /><strong>Mjesto rada: Grude</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Opis posla:</strong> Operater na stroju odgovoran je za stabilan rad stroja, produktivnost u smjeni,</p> <p style="text-align: center;">brine o sigurnosti na stroju, o čistoći dijelova stroja i okolice stroja.<br />Operateri su zaduženi i za vizualnu kontrolu gotovih proizvoda.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Sam proces proizvodnje možete vidjeti na sljedećem linku:</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/R6KHfQG4Ff8" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><br /><strong>Tražimo:</strong> Srednju stručnu spremu (SSS), poželjno tehničko usmjerenje.<br />Visok stupanj odgovornosti, samostalnosti i inicijative u radu, timski rad.<br />Zanimanje za rad na strojevima i spremnost na rad u smjenama.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Radno iskustvo nije uvjet.</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Poželjno, ali nije uvjet za rad, poznavanje engleskog jezika kao i osnove informatike.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Nudimo:</strong> Zanimljiv i dinamičan posao u tvornici uređenoj prema svjetskim standardima, rad u<br />opu&scaron;tenoj i stimulativnoj atmosferi, adekvatna primanja i bonuse te mogućnost</p> <p style="text-align: center;">profesionalnog napredovanja i usavr&scaron;avanja.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Zainteresirani kandidati se mogu prijaviti putem sljedećeg linka:<br /><a title="Violeta Grude" href="https://violeta-doo.talentlyft.com/o/tAtagN" target="_blank">https://violeta-doo.talentlyft.com/o/tAtagN</a></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Prijavi se i pridruži na&scaron;em timu!</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Natječaj ostaje otvoren do 30.06.2022.<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Va&scaron;a Violeta!</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-10-violeta_logo_final_png.pngStrah od gubitka posla je prošlost, radnici sve češće daju otkazehttp://grude.com/clanak/?i=358597358597Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jun 2022 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-29-stres_posao_zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radnici sve češće daju otkaze jer poslodavci ne pristaju na njihove zahtjeve za većom plaćom i boljim uvjetima rada..<p><br />Poslodavci ukazuju na nedostatak kvalificirane radne snage u BiH. Sve je manje kvalitetnih radnika koji istovremeno u sve većem broju napu&scaron;taju BiH. <br /><br /><br />O razlozima bismo mogli dugo. Ali onaj koji ne smijemo zanemariti je da rad i znanje ko&scaron;taju, ali se, nažalost, kod nas slabo naplaćuju, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.<br /><br /></p> <p>Godinama su radnici u realnom sektoru bili ucijenjeni, a često im je parola bila "ako ti neće&scaron; raditi, ima tko hoće". Međutim, stanje se okrenulo, radnika je sve manje, a i oni koji su tu, ne žele raditi za mizernu plaću i bez osnovnih radničkih prava. Radije se odlučuju na odlazak iz BiH. Već u prva dva mjeseca ove godine u okviru Sporazuma o zapo&scaron;ljavanju koji Državna agencija za rad realizira sa Slovenijom, radnu dozvolu dobilo je oko tri tisuće bh. državljana raznih zanimanja. Stoga bi pitanje zaustavljanja odlazaka radne snage napokon trebalo postati primarno. A pitanje je, ono koje ni nadležne ni poslodavce, čini se, ne zanima mnogo - hoće li se oni koji idu uopće vratiti? Ili je karta bila u jednom smjeru?! Ugostiteljstvo je u posljednje vrijeme bran&scaron;a u kojoj je sve teže naći radnika. U jednom ugostiteljskom objektu u Sarajevu kavu će vam poslužiti ni manje ni vi&scaron;e nego radiolog. Da je posla sve vi&scaron;e, a radnika sve manje, vrlo dobro znaju vlasnici ugostiteljskih objekata &scaron;irom BiH.<br /><br /></p> <p>- Četiri mjeseca sam tražila radnika. Javilo mi se samo troje, a i oni se ne vide u kafiću. Trenutačno sam na&scaron;la radnicu i zadovoljna sam. Ali ona će me vjerojatno brzo napustiti jer je po struci ing. radiologije - kazala je za Novu BH vlasnica sarajevskog kafića.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Strah od gubitka posla u RS-u postao je pro&scaron;lost jer domaći radnici, svjesni nedostatka radne snage na trži&scaron;tu, sve če&scaron;će posežu za otkazom jer poslodavci ne pristaju na njihove zahtjeve za većom plaćom i boljim uvjetima rada. Službene statistike ili istraživanja o pojavi ovih trendova u BiH nema, ali sudeći prema dojmovima poslodavaca i predstavnika sindikata, i domaći radnici mnogo lak&scaron;e donose odluku za uzimanje radne knjižice od poslodavca jer su svjesni da će olako naći drugo zaposlenje.<br /><br /></p> <p>Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mi&scaron;ić tvrdi da je i u RS-u ovaj globalni trend sve izraženiji te da radnici sve če&scaron;će daju otkaz kako bi oti&scaron;li kod poslodavaca gdje mogu zaraditi vi&scaron;e ili u druge zemlje.<br /><br /></p> <p>- Najbolji primjer je Kotor Varo&scaron; gdje je zbog manjka radnika izražena pojava "preotimanja" radne snage među konkurentskim tvrtkama. Boljim plaćama i uvjetima rada sebi osiguravaju kadar. To jo&scaron; nije masovno svugdje u RS-u, ali i te&shy; kako hvata zalet i podiže cijenu rada - kaže Mi&scaron;ić i dodaje da su prelasci radnika zbog boljih uvjeta rada posebno izraženi u IT sektoru i zdravstvu, kao i među VK majstorima u svim granama prerađivačke industrije, pi&scaron;e Glas Srpske. Veseli je &scaron;to su radnici konačno shvatili da su najvažnija karika u stvaranju dobiti.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>- Radnici su se probudili. Postali su svjesni toga da imaju prava i u velikoj mjeri već pregovaraju o cijeni rada. Tomu je, pored nedostatka radne snage uslijed masovnog odlaska stanovni&scaron;tva u inozemstvo, doprinijela i pandemija koja je pokazala da kapital bez radnika i njihova rada ne može opstati i dati rezultate. Svijest radnika u RS-u definitivno je drugačija u odnosu na pet, deset godina unazad - rekla je Mi&scaron;ić i prisjetila se kako su prije sedam godina u pregovorima za veće plaće poslodavci govorili da ne mora raditi tko ne želi jer ih na zavodima za zapo&scaron;ljavanje čeka vojska nezaposlenih koji hoće raditi i za manje novca, nagla&scaron;avajući da su takav odnos i priča sada pro&scaron;lost.<br /><br /></p> <p>I predsjednik Unije udruge poslodavaca RS-a Sa&scaron;a Trivić tvrdi da ljudi mijenjaju poslodavce kad nađu posao s većom plaćom i boljim uvjetima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-29-stres_posao_zena.jpgSvečano otvaranje Neumskog ljeta 2022.http://grude.com/clanak/?i=358550358550Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jun 2022 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano otvaranje Neumskog ljeta 2022. bit će upriličeno u četvrtak, 16. lipnja s početkom u 19.30 sati u Grand Hotelu Neum u Neumu.<p><br /><br />Uz nazočnost političkih predstavnika Hrvata, predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine i predsjednika Hrvatskog narodnog sabora Dragana Čovića, pemjera Vlade HNŽ-a Neveneka Hercega, gradonačelnike i načelnike susjednih općina i gradova, svečanosti će nazočiti i državni tajnik u Ministarstvu za turizam Republike Hrvatske Tonči Glavina, federalna ministrica turizma Edita Đapo, te&nbsp; brojni uglednici iz dru&scaron;tveno-političkog života, uz domaćina načelnika općine Neum Dragana Jurkovića, priopćeno je iz Ureda načenika Neuma.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpg(FOTO) OTVORENA NOVA TRGOVINA ELEKTROMATERIJALOM, RASVJETOM I ALATIMA: KUPCIMA NUDE NAJBOLJE PROIZVODEhttp://grude.com/clanak/?i=358547358547Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jun 2022 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-10-22-tehnoel_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trgovina elektromaterijalom, rasvjetom i alatima Tehnoel otvorila je nedavno svoja vrata Ulici pobijenih franjevaca 38 (Obilaznica) u Širokom Brijegu.<p><br />Svojim kupcima Tehnoel nudi bogat asortiman rasvjetnih tijela kao i modularni program Lendava Modys.<br /><br /><br />Kod rasvjetnih tijela izdvajaju se moderni lusteri i plafonjere kao i vrhunska LED ugradbena rasvjeta brendova Sparx i Horoz. <br /><br /><br />Uz to, u Tehnoelu možete pronaći sve &scaron;to vam je potrebno od elektromaterijala poput kablova, osigurača (Schneider, Schrack, Eti), bužira kao i razne alate koji će obogatiti va&scaron;e kućanstvo.<br /><br /><br />Radno vrijeme Tehnoela je od ponedjeljak do subote od 8:00 do 17:00 sati. Sve dodatne informacije možete dobiti na broj telefona 039/704-406 ili posjetite trgovinu Tehnoel koja se nalazi na &scaron;irokobrije&scaron;koj Obilaznici gdje će vam ljubazno osoblje biti na raspolaganju.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-10-22-tehnoel_1.jpgIKEA povlači mnogima omiljen proizvod. Provjerite imate li ga kod kućehttp://grude.com/clanak/?i=358489358489Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jun 2022 08:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-ikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>IKEA je objavila da povlači METALLISK kuhalo za espresso za kuhalište od 0,4 l sa sigurnosnim ventilom od nehrđajućeg čelika i oznakom datuma između 2040 i 2204 jer proizvod može prsnuti tijekom upotrebe.<p><br />"IKEA potiče sve kupce koji posjeduju METALLISK kuhalo za espresso za kuhali&scaron;te od 0,4 l sa sigurnosnim ventilom od nehrđajućeg čelika i oznakom datuma između 2040 i 2204 (ggtt) da proizvod<strong> prestanu upotrebljavat</strong>i te da se jave tvrtki IKEA kako bi dobili povrat cjelokupnog iznosa. <br /><br /></p> <p>&ldquo;Sigurnost je najveći prioritet tvrtke IKEA i stoga povlačimo METALLISK kuhalo za espresso sa sigurnosnim ventilom od nehrđajućeg čelika i oznakom datuma između 2040 i 2204 (ggtt) zbog<strong> povećane opasnosti </strong>od prsnuća proizvoda tijekom upotrebe. Rizik je povećan nakon promjene materijala i konstrukcije sigurnosnog ventila, stoga su povlačenjem obuhvaćeni samo proizvodi sa sigurnosnim ventilom od nehrđajućeg čelika (srebrne/sive boje). Povlačenjem nisu zahvaćene druge jedinice&rdquo;, priopćili su.<br /><br /></p> <p>METALLISK kuhalo za espresso sa sigurnosnim ventilom od nehrđajućeg čelika i oznakom datuma između 2040 i 2204 (ggtt) moguće je vratiti u robnu kuću IKEA i tako ostvariti povrat cjelokupnog iznosa. Pri tome<strong> nije potrebno </strong>priložiti dokaz o kupovini (račun).<br /><br /></p> <p>IKEA se ispričava na potencijalnim neugodnostima koje može uzrokovati ovo povlačenje", navode u priopćenju. Poznata kompanija objavila je obavijest o povlačenju i na dru&scaron;tvenim mrežema.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FIKEAHrvatska%2Fphotos%2Fa.259691260905374%2F1940765476131269%2F%3Ftype%3D3&amp;show_text=true&amp;width=500" frameborder="0" scrolling="no" width="500" height="726"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-ikea.jpgHRVATSKA: Trošarine za benzin manje 40 lipa, za dizel 20http://grude.com/clanak/?i=358462358462Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jun 2022 17:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-15-tankanje11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer je naveo da je država ukupno do sada smanjila trošarine s 86 kn na 3,06 kn..<p>&nbsp;</p> <div class="p-0 w-full mb-8 xl:mb-12 font-semibold xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Na telefonskoj sjednici donijeli smo dvije uredbe: Uredbu o izmjeni uredbe o visini tro&scaron;arine na energente i električnu energiju te Uredbu o utvrđivanju najvi&scaron;ih maloprodajnih cijena naftnih derivata. Prva je u nadležnosti ministra financija, a druga u nadležnosti ministra gospodarstva, rekao je premijer Andrej Plenković nakon telefonske sjednice Vlade.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="xl:mb-12 mb-8 xl:w-85 w-full embed-parent">&nbsp;</div> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>U petak je najavljeno da ćemo održati sjednicu, objasnio je, kako bi na vrijeme poduzeli dodatne mjere koje će smanjiti i ublažiti rast cijena goriva i time spriječiti dodatni udar na standard građana.</p> <p><br /><br />- Odlučili smo dodatno smanjiti tro&scaron;arine na benzinsko i na dizelsko gorivo. Ukupno sniženje tro&scaron;arina sada iznosi 80 lipa po litri bezolovnog motornog benzina. Do sada smo već jedno intervenirali i smanjili tro&scaron;arinu za 40 lipa, sada ju smanjujemo za dodatnih 40 lipa po litri motornog benzina. Za dizelsko gorivo smo smanjili već ranije za 20 lipa i sada je smanjujemo za dodatnih 20 lipa, dodao je.</p> <p><br /><br />Premijer je naveo da je država ukupno do sada smanjila tro&scaron;arine s 86 kn na 3,06 kn na litru benzinskog goriva, te sa 3,06 kn na 2,66 kn za litru dizelskog goriva.</p> <p><br /><br />Pored uredbe o tro&scaron;arinama, dodao je premijer, novom uredbom se uvodi 14-dnevno obračunsko razdoblje, pa će se cijene naftnih derivata mijenjati svakih 14 dana.</p> <p><br /><br />- Prateći ovo razdoblje energetske krize, procijenili smo da bi sada bilo povoljnije za građane da se cijena mijenja svaka dva tjedna.</p> <p><br /><br />- Na ovakav način izračuna, donijet će se maksimalna moguća u&scaron;teda građanima, rekao je.</p> <p><br /><br />Uredba će biti na snazi idućih 30 dana, nakon toga će ponovno procijeniti situaciju da Vlada vidi &scaron;to se jo&scaron; može učiniti. </p> <p><br />- Idemo ograničiti najvi&scaron;u maržu energetskog subjekta koja se smanjuje za 10 lipa, dodao je.</p> <p><br /><br />U&scaron;teda koja je ostvarena zbog dosada&scaron;njih intervencija, ističe Plenković, iznosi za benzin 2,28 kn po litri, za dizel 2,72 kn po litri, a za plavi dizel 1,42 kn po litri.</p> <p><br /><br />- Stupanjem na snagu Uredbe maksimalne maloprodajne cijene naftnih derivata, iznosit će 13,08 kn po litri za dizel, 13,50 za benzin, te 9,45 za plavi dizel. Po 50-litrenom spremniku goriva, u&scaron;teda za benzin iznosi oko 140 kn, za dizel 136 kn i za plavi dizel 71 kn, objasnio je.</p> <p><br /><br />Sve cijene, naglasio je Plenković, na benzinskim postajama vrijedit će od srijede, jer moraju imati pravno jedan dan stanke od stupanja nove uredbe na snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>- Vlada je danas produžila uredbe koje je promijenila prije 3 mjeseca, s tim da je ponovno intervenirala u visini marže i u visini tro&scaron;arine. Vlada se u protekla 3 mjeseca odrekla 150 mil. kn tro&scaron;arina, danas je to opet napravila, javila je za Dnevnik u podne<strong> Silvana Skočajić.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Filipović: Sugrađani mogu biti sigurni da će Vlada biti uz njih&nbsp;<br /></strong><br />Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da će Vlada i dalje pratiti situaciju i biti potpora sugrađanima i gospodarstvenicima. </p> <p><br />- U svemu tome treba voditi računa da su poremećaji uzrokovani globalnim kretanjima i situacijama na koje Vlada ne može izravno utjecati, rekao je. HEP Toplinarstvo najavljuje poskupljenje toplinske energije, Filipović je rekao da su svi svjesni da su ovo izvanredne okolnosti i da se situacija mijenja iz dana u dan.</p> <p><br /><br />- Sve ono &scaron;to bude u na&scaron;oj moći, mi ćemo napraviti. Međutim, nitko ne može znati &scaron;to će se događati u nekom idućem periodu. Sugrađani mogu biti sigurni da će Vlada biti uz njih, dodao je.</p> <p><br /><br />- S obzirom na izvanredne okolnosti, naravno da se razmi&scaron;lja o svim opcijama - u izvanrednim situacijama sve je na stolu, rekao je ministar Filipović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Marić o proračunu: Prihodi su dobri&nbsp;<br /></strong><br />Ministar financija <strong>Zdravko Marić</strong>&nbsp;naglasio je da je na&scaron; paket mjera jači nego u drugim zemljama EU-a.</p> <p><br /><br />- Mi ćemo sve na&scaron;e mjere prilagođavati. Vidite da pronalazimo rje&scaron;enja koja su zakonom moguća, rekao je.</p> <p><br /><br />&Scaron;to se tiče proračuna, Marić je rekao da su prihodi dobri.</p> <p><br /><br />- &Scaron;to se tiče PDV-a za prvih 5 mjeseci, porast je gotovo 15%. &Scaron;to se tiče doprinosa, dvoznamenkasta je stopa rasta. Možemo biti zadovoljni i porezom na dobit, iako u ovom trenutku nije usporedivo jer smo zbog COVID-a imali kasniji obračun, slična stvar je i s tro&scaron;arinama, dodao je.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-15-tankanje11.jpgMamić prodaje kuću i stan da vrati novac hercegovačkom kralju kladionicahttp://grude.com/clanak/?i=358446358446Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jun 2022 08:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-05-zdravko_mamic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poduzetnik Renato Korać, vlasnik lanca kladionica u BiH, koji je Zdravku Mamiću posudio 44,5 milijuna kuna kojima je podmirio dug državi, upisao se kao fiducijarni vlasnik Mamićeve vile na Tuškancu i luksuznog stana na Cvjetnom trgu.<p><br />No, doznajemo da je riječ o uvjetnom vlasni&scaron;tvu na temelju sporazuma o posudbi &scaron;est milijuna eura te da poduzetnik Korać nije zainteresiran za preuzimanje <br />nekretnina.<br /><br /></p> <p>Kre&scaron;o Vukoja, direktor u Koraćevim tvrtkama, kaže da je rok za podmirenje duga do kraja lipnja 2022.<br /><br /></p> <p>- Gospodin Korać nije zainteresiran za preuzimanje tih nekretnina, nego je upisan dok se ne podmiri potraživanje. Rok ćemo najvjerojatnije produljiti jer nekretnine jo&scaron; nisu prodane,..., objavljeno je u premium izdanju Jutarnjeg lista.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-05-zdravko_mamic.jpgPreporuka stanovništvu BiH: Postojeće kredite zamijenite onima s fiksnom kamatomhttp://grude.com/clanak/?i=358422358422Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jun 2022 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-24-kutle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je Središnja američka banka (FED) već dva puta ove godine podigla referentnu kamatnu stopu, Europska središnja banka sličan će potez prvi put napraviti, najvjerojatnije, u srpnju.<p>&nbsp;</p> <p>To bi se, nakon nekog vremena, prelilo i na kreditna zaduženja građana, a najbolje će proći oni koji imaju kredite s fiksnom kamatnom stopom.<br /><br /></p> <p>Berislav Kutle, predsjednik Udruge banaka BiH, kazao je za &bdquo;Avaz&ldquo; da precizni podaci o rastu kamata ne postoje te da se ne može napraviti dugoročna prognoza.<br /><br /></p> <p>- Jedno je sigurno - Europska sredi&scaron;nja banka će u 7. odnosno 9. mjesecu povećati kamatu za 0,5 posto, &scaron;to znači da će kamata na depozite biti nula, ali povećanje te kamatne stope ne može utjecati na promjenu kamatnih stopa u BiH - rekao je Kutle.<br /><br /> &nbsp;<br /> Međutim, upozorava na jo&scaron; jednu pojavu vezanu za depozite.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>- U dugoročnijem periodu se može dogoditi, ako se ne budu povećavale kamatne stope na depozite, a inflacija ostane ista, da svako tko ima depozite na računu banke gubi osam do deset posto vrijednosti novca i onda će te depozite nastojati pretvoriti u ne&scaron;to drugo, od stanova pa nadalje. Onda s te pozicije postoji realna mogućnost da banke povećavaju kamatne stope na depozite ako im bude nedostajalo depozita za kredite - pojasnio je za Dnevni avaz Kutle.<br /><br /></p> <p>Preporučio je građanima da radi svoje sigurnosti &scaron;to prije postojeće kredite zamijene onima s fiksnom kamatnom stopom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-24-kutle.jpgEvo koliko novca bi uvijek trebalo imati kod kućehttp://grude.com/clanak/?i=358394358394Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jun 2022 08:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-konvertibilna-marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stručnjaci za prava potrošača preporučuju da je novac najsigurnije čuvati u sefu.<p>&nbsp;</p> <p>Za hitne slučajeve ne biste kod kuće trebali imati samo važne prehrambene proizvode, nego i ne&scaron;to gotovog novca. Postoji preporuka za točan iznos po kućanstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački ured za civilnu za&scaron;titu i pomoć u katastrofama (BBK) kreirao je listu za 10-dnevnu hitnu opskrbu koju bi svaki građanin trebao imati kod kuće u slučaju kriznih situacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Novac čuvajte u sefu</strong></p> <p>Opskrba za hitne slučajeve uključuje svakodnevne namirnice poput vode ili riže, ali i lijekove i gotovinu. Iako postoji precizan popis BKA za namirnice, postoji relativno malo informacija o količini gotovine za hitne slučajeve. BKA vodič samo spominje da trebate imati &ldquo;dovoljnu količinu gotovine kod kuće&rdquo;, ali ne navodi točan iznos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Austrijske vlasti preporučuju &ldquo;500 eura po kućanstvu u malim novčanicama&rdquo;. Važno je da ne ostavljate gotovinu za hitne slučajeve u stanu ispod madraca ili knjiga, pi&scaron;e&nbsp;<strong><a href="https://fenix-magazin.de/gotovina-za-hitne-slucajeve-ovoliko-novca-uvijek-morate-imati-kod-kuce/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Fenix-magazin</a></strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci za prava potro&scaron;ača preporučuju da je novac najsigurnije čuvati u sefu. Ako kod kuće nemate sef, potražite &scaron;to bolje skrovi&scaron;te.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imajte na umu da voda ili vlaga mogu o&scaron;tetiti papirni novac, pa ga dobro za&scaron;titne. Važnost gotovog novca pokazala se kada je u cijeloj Njemačkoj do&scaron;lo do problema u kartičnom plaćanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupci nisu mogli platiti karticom u trgovinama poput Aldija, Edeke i dm-a. Problem s kartičnim plaćanjem je trajao danima, a do danas nije u potpunosti rije&scaron;en.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zaliha novca u ratno vrijeme? Mnogi korisnici Facebooka imaju jasno mi&scaron;ljenje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi korisnici pi&scaron;u na Facebooku da imaju financijsku pričuvu kod kuće. &ldquo;Uvijek i apsolutno isključivo plaćam gotovinom na blagajni&rdquo;, pi&scaron;e jedan korisnik. Druga korisnica dodaje da za takvu mjeru nema nikakve financijske rezerve. &ldquo;Ne mogu ostaviti novac od svoje male mirovine&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-konvertibilna-marka.jpgJP Morgan: Gospodarski uragan je na vidiku i ide prema nama! Bolje se pripremitehttp://grude.com/clanak/?i=358361358361Grude.com - klik u svijetThu, 02 Jun 2022 10:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-02-wall-street-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvršni direktor je rekao da će se "religiozno" posvetiti dobrim plaćama kako bi zadržao svoje najbolje radnike.<p><br />Izvr&scaron;ni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon predviđa gospodarski "uragan" uzrokovan ratom u Ukrajini, rastućim inflacijskim pritiscima i povećanjem kamatnih stopa američkih federalnih rezervi, prenosi <a href="https://edition.cnn.com/2022/06/01/economy/jamie-dimon-jpmorgan-chase-economy/index.html" target="_blank">CNN</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U govoru na konferenciji u Bernsteinu koristio se meteorolo&scaron;kim rječnikom. "Trenutno je povremeno sunčano, stvari izgledaju dobro. Svi misle da federalne rezerve to mogu podnijeti. Međutim, uragan je na vidiku i ide prema nama. Ne znamo radi li se o manjoj ili superoluji. Bolje se pripremite", rekao je Dimon.<br /><br /></p> <p>Dodao je da se JPMorgan Chase priprema za lo&scaron;e ishode. Dimon je rekao da sredi&scaron;nja banka mora povisiti stope zbog porasta cijena stanova i drugih inflacijskih pritisaka. Naglasio je kako jo&scaron; uvijek misli da je američki bankarski sustav u "odličnom stanju" i da može izdržati te izazove.<br /><br /></p> <p>Dimon je također rekao da će JPMorgan Chase učiniti sve da privuče talente kako bi ostao na vrhu financijskog svijeta. Izvr&scaron;ni direktor je rekao da će se "religiozno" posvetiti dobrim plaćama kako bi zadržao svoje najbolje radnike.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-02-wall-street-22.jpgScholz najavio opću borbu protiv poskupljenja u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=358358358358Grude.com - klik u svijetThu, 02 Jun 2022 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-njemacka_zastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka vlada, zaposlenici i poslodavci trebali bi krenuti u zajedničku borbu protiv poskupljenja, najavio je kancelar Olaf Scholz. <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Zajedno sa socijalnim partnerima želimo razgovarati o tome kako se nositi s trenutnim kretanjem cijena&rdquo;, rekao je u srijedu u Bundestagu. Poslodavci i sindikati pozdravili su inicijativu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Situacija je izvanredna i zahtijeva ciljane napore, rekao je kancelar. Konkretnije o rokovima i planu nije govorio, prenosi <strong>DPA</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Mi poslodavci znamo koja je na&scaron;a odgovornost&rdquo;, rekao je Rainer D&uuml;ger, čelnik Udruge poslodavaca. &ldquo;Udruge poslodavaca i sindikati uvijek su konstruktivno tražili rje&scaron;enja u prethodnim krizama. To ćemo činiti i dalje&rdquo;, dodao je D&uuml;ger.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozitivni signali stigli su i iz sindikata. Predsjednica Saveza njemačkih sindikata Jasmin Fahimi rekla je da je socijalno partnerstvo &ldquo;kralježnica na&scaron;eg trži&scaron;nog gospodarstva&rdquo; i da to posebno dobro može pokazati kada je kriza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Cilj zajedničke akcije trebao bi biti rasterećenje kućanstava i gospodarstva te izgradnja otpornije i održivije ekonomije&rdquo;, rekla je Fahimi. No, istaknula je, pregovori o kolektivnim ugovorima &ldquo;neće se voditi u uredu kancelara&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poskupljenja koja već mjesecima opterećuju Nijemce nisu prestala. Potro&scaron;ačke cijene u svibnju bile su 7,9 posto vi&scaron;e nego u istom mjesecu pro&scaron;le godine, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-njemacka_zastava.jpgHrvatska je spremna za eurohttp://grude.com/clanak/?i=358350358350Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jun 2022 18:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-01-eurinovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska ispunjava kriterije konvergencije, a Europska komisija je zaključila da je spremna postati 20. članica europodručja od 1. siječnja 2023.<p>&nbsp;</p> <p>- Svaka čast Hrvatskoj! Danas je Hrvatska napravila značajan korak prema uvođenju eura, na&scaron;e zajedničke valute. Manje od desetljeća nakon ulaska u EU, Hrvatska je sada spremna za ulazak u euro 1. siječnja 2023. - rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da će ulazak u eurozonu ojačati hrvatsko gospodarstvo, koristiti građanima, poduzećima i dru&scaron;tvu općenito, te da će euro jačati ulaskom Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europska sredi&scaron;nja banka i Europska komisija objavile su u srijedu izvje&scaron;će o konvergenciji, ocjenjujući napredak država članica u ispunjavanju kriterija koje moraju ispuniti da bi prihvatile euro. Izvje&scaron;će pokriva sedam zemalja - Bugarsku, Če&scaron;ku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i &Scaron;vedsku. Danska ima trajno izuzeće od obveze usvajanja eura i nije obuhvaćena izvje&scaron;ćem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europska sredi&scaron;nja banka i Europska komisija pripremaju svaka svoja dvogodi&scaron;nja izvje&scaron;ća o konvergenciji, koja su komplementarna. Ova izvje&scaron;ća čine osnovu za odluku Vijeća o tome ispunjava li neka zemlja uvjete za euro. Istovremeno s objavom Izvje&scaron;ća o konvergenciji, Komisija je objavila prijedlog Odluke Vijeća i prijedlog Uredbe o pristupanju Hrvatske europodručju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne čimbenike relevantne za gospodarsku integraciju i konvergenciju, uključujući razvoj platne bilance i integraciju trži&scaron;ta robe, rada i financijskih trži&scaron;ta, Komisija smatra Hrvatsku prihvatljivom za euro - rekao je izvr&scaron;ni organ EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O izvje&scaron;ću i prijedlozima Euroskupina će raspravljati na sastanku 16. lipnja, a iznijet će preporuku Vijeću za ekonomska i financijska pitanja (ECOFIN), za koje se očekuje politička suglasnost sljedećeg dana, 17. lipnja. Zatim će političku suglasnost dati čelnici država članica na svom summitu 23. i 24. lipnja, a potom će Europski parlament dati mi&scaron;ljenje o tim prijedlozima na plenarnoj sjednici od 4. do 7. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konačnu odluku o usvajanju zakona donijet će ECOFIN na sjednici 12. srpnja. Tada će se donijeti uredba o ulasku Hrvatske u europodručje i uredba o konačnom tečaju po kojem će se kuna mijenjati za euro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izvje&scaron;ću se navodi da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna kriterija konvergencije te da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima Ugovora o EU i Statuta Europskog sustava sredi&scaron;njih banaka. Za ulazak u eurozonu potrebno je zadovoljiti kriterije konvergencije, tzv "Maastrichtski kriteriji".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-01-eurinovac.jpgLivnjak u zadnjem krugu investicija prikupio POLA MILIJARDE EURAhttp://grude.com/clanak/?i=358342358342Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jun 2022 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-01-mate-rimac-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac Grupa je u zadnjem krugu investicija prikupila 500 milijuna eura, priopćeno je iz kompanije. <p><br />Time trži&scaron;na vrijednost tvrtke prema&scaron;uje 2 milijarde eura. Novi ulagači su svjetski poznate kompanije SoftBank i Goldman Sachs. Dosada&scaron;nji ulagači Porsche i InvestiIndustrial sudjelovali su i u ovom krugu investicija.<br /><br /></p> <p>Goldman Sachs je poznata američka investicijska banka s vi&scaron;e od 150 godina povijesti, a SoftBank je japanska multinacionalna korporacija fokusirana na investiranje u tehnolo&scaron;kom sektoru. Obje kompanije su zvučna investicijska imena koja nose i određeni prestiž.<br /><br /></p> <p>Svježi kapital bit će iskori&scaron;ten za nastavak rasta tvrtke, povećanje proizvodnog kapaciteta i dodatno zapo&scaron;ljavanje, navodi se u priopćenju Rimac Grupe.<br /><br /></p> <p>Posebni će fokus biti na &scaron;irenju poslovanja kompanije Rimac Technology, dijela Rimac Grupe koji se bavi proizvodnjom tehnolo&scaron;kih komponenti za druge proizvođače, kao &scaron;to su baterije za električne automobile, električni pogonski sklopovi, komponente korisničkog sučelja itd.<br /><br /></p> <p>"Poča&scaron;ćeni smo potporom značajnih novih investitora kao &scaron;to su SoftBank Vision Fund 2 i Goldman Sachs Asset Management, koji vjeruju u na&scaron;u viziju. Zahvalni smo i Porscheu i InvestIndustrialu koji su i dosad igrali važnu ulogu u na&scaron;em uspjehu, a sada su pojačali svoju potporu novim ulaganjem", istaknuo je Mate Rimac.<br /><br /></p> <p>Ususret javnoj objavi održana je i online medijska konferencija, na kojoj je Mate Rimac govorio o pojedinostima novog kruga investicija i planovima, ali se i osvrnuo na pro&scaron;lost kompanije.<br /><br /></p> <p>Napomenuo je da trenutno u Rimac Grupi ima oko 1500 zaposlenika, dok je prije 12 godina bio samo jedan - on sam. Od početka godine zaposleno je dodatnih 300 ljudi, a očekuje se da će taj broj do kraja godine narasti na 700.<br /><br /></p> <p>Grupacija posluje, bilo proizvodno ili razvojno-tehnolo&scaron;ki, na četiri lokacije u Zagrebu te po jednoj u Splitu i Osijeku. No u principu je riječ o međunarodnoj kompaniji, koja osim u Hrvatskoj, ima urede ili pogone u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj.<br /><br /></p> <p>Planira se daljnje &scaron;irenje, posebno nakon nedavne uspje&scaron;ne investicije od pola milijarde dolara. Fokus je uvijek na tome da se nađe kadar u Hrvatskoj, rekao je Mate Rimac, ali je u ovoj fazi razvoja kompanije naglasak stavljen na zapo&scaron;ljavanje stranaca jer je jako važno imati ljude s dugogodi&scaron;njim iskustvom u industriji.<br /><br /></p> <p>Kako takva industrija u Hrvatskoj praktički do sada nije postojala, zapo&scaron;ljavanje stranaca je jedini način za provođenje "seniorizacije", zapo&scaron;ljavanja ljudi s velikim iskustvom. U proizvodnji su, pak, gotovo svi Hrvati, dok za razvoj jednostavno nema dovoljno kadra u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>Posebno je zanimljivo, tvrdi Mate Rimac, &scaron;to se Englezi često odlučuju na preseljenje u Hrvatsku iako Grupa ima ured u Engleskoj, gdje radi stotinjak ljudi. Navodno dolaze cijele obitelji, a radi se o visokoobrazovanom kadru od kojeg Hrvatska može imati samo koristi.<br /><br /></p> <p>Pohvalio se i da kompanija rapidno raste, udvostručujući se svakih godinu i pol do dvije godine. Krajem 2021. Rimac Automobili i Bugatti udružili su se u jednu tvrtku Bugatti Rimac. No svaka kompanija je nastavila razvijati svoje modele. Proizvedeni automobili Bugatti su prema tvrdnjama Mate Rimca rasprodani, a narudžbe su popunjene do 2025.<br /><br /></p> <p>Priznaje probleme oko isporuke Nevere, koja debelo kasni, ali najavljuje da će početi uskoro. Podsjeća na to da je Nevera pro&scaron;la sve testove, da je vi&scaron;estruko nagrađivana te da je najbrži električni automobil na svijetu. Serijska proizvodnja je navodno već počela na Jankomiru, a prve isporuke kreću za nekoliko tjedana, kaže Rimac.<br /><br /></p> <p>Rimac Technology, koji proizvodi komponente električnih vozila za druge proizvođače, zavr&scaron;ava izgradnju novog Rimac Kampusa. To bi kompaniji trebalo omogućiti da proizvodi desetke tisuća komponenti godi&scaron;nje, u rasponu od hibridnih baterijskih sustava do cijelih platformi za druge proizvođače.<br /><br /></p> <p>Mate Rimac je navode o tome da Rimac Grupa ovisi o državnim i EU subvencijama nazvao smije&scaron;nima jer je tijekom svog postojanja primila sto puta veću vrijednost investicija od privatnih kompanija nego &scaron;to je dobila subvencija od EU i Hrvatske. A te investicije kompanija je vi&scaron;estruko vratila u državni proračun RH, a preko njega i u proračun EU.<br /><br /></p> <p>Po pitanju svjetskih problema s trgovinskim lancima te nabavom sirovina i komponenti, navodi da ne proizvode masovno pa im je to manji problem nego najvećim tvrtkama za proizvodnju automobila. No priznaje da i oni imaju određene probleme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekad plate deset, pa i trideset puta vi&scaron;e za neke jednostavne komponente kojih manjka na trži&scaron;tu jer je najgore za poslovanje da proizvodnja stoji. Neke trgovce su time obogatili, priznaje. Poseban problem su električne komponente iz Kine zbog jo&scaron; uvijek aktualnog lockdowna u toj državi, koji je paralizirao velik dio gospodarstva.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče same cijene struje, to im ne igra veliku ulogu. Energenti u ukupnim tro&scaron;kovima sudjeluju manje od 1 posto te ih njihova cijena ne zabrinjava. Puno je važnije da ne kasne, tvrdi Mate Rimac.<br /><br /></p> <p>Malo su pomicali rokove izgradnje kampusa u Svetoj Nedelji zbog rasta cijena građevinskog materijala i nemogućnosti nabave. Sam kampus bi trebao biti gotov za godinu dana, a opremanje će trajati dodatnih 12 mjeseci.<br /><br /></p> <p>Za izlazak na burzu ne postoje konkretni planovi, kompanija mora za to biti stabilnija i "predvidljiva", tvrdi mate Rimac. Hoće li to biti za tri ili pet godina, ne želi nagađati, ali kaže da se razmi&scaron;lja u tim okvirima.<br /><br /></p> <h3>Investitori su jako zadovoljni<br /><br /></h3> <p>Ovaj investicijski krug je bio iznimno uspje&scaron;an, o čemu dovoljno govori iznos od 500 milijuna eura. Navodno je bilo pet puta vi&scaron;e interesa nego &scaron;to je Rimac Grupa namjeravala uzeti investicija.<br /><br /></p> <p>Porscheu je ovo četvrti put da investira u Rimčeve kompanije, &scaron;to je, prema njegovim tvrdnjama, rijetkost jer se velike kompanije u većini slučajeva razočaraju nakon investiranja u male tvrtke. Sudeći prema izjavama, i novi investitori su zadovoljni.<br /><br /></p> <p>"Svjedočimo brzom rastu potražnje za elektrifikacijom u industriji koja se suočava sa značajnim izazovima u prilagodbi tehnolo&scaron;kim promjenama. Rimac se brzo etablirao kao vodeći EV tehnolo&scaron;ki partner globalnoj automobilskoj industriji u tranziciji prema električnoj budućnosti. Sretni smo &scaron;to možemo podržati Matu i njegov tim u daljnjem uspjehu i podizanju Rimca na novu razinu", rekao je Jimi Macdonald, investitor za SoftBank.<br /><br /></p> <p>Ulaganje poznatih svjetskih kompanija u visokotehnolo&scaron;ku proizvodnju je u bilo kojem trenutku dobra vijest za Hrvatsku, posebno u nadolazećoj te&scaron;koj svjetskoj gospodarskoj situaciji. Proizvodnja u Hrvatskoj za izvoz u ostatak EU ima prostora za rast jer tek 65 posto vrijednosti uvoza proizvoda Hrvatska pokriva svojim izvozom, pi&scaron;e <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/rimac-grupa-dobila-golemu-investiciju-cak-pola-milijarde-eura/2368635.aspx?index_vid=9891&amp;index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d" target="_blank">Index.hr</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-01-mate-rimac-22.jpgŠirokobriješki biznismen kupio Tvornicu duhana Mostar za više od 5 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=358272358272Grude.com - klik u svijetFri, 27 May 2022 22:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-21-tvornica-duhana-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>On je kao treći ponuđeni kupac izvršio uplatu novčanih sredstava Općinskom sudu Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik &scaron;irokobrije&scaron;ke firme Mikra-Matic za pet milijuna i 10 tisuća KM, u petak je službeno kupio Tvornicu duhana Mostar i okončao dugogodi&scaron;nju trakavicu oko prodaje biv&scaron;eg hercegovačkog giganta, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je kao treći ponuđeni kupac izvr&scaron;io uplatu novčanih sredstava Općinskom sudu Mostar, nakon &scaron;to su od investicije u najvećem hercegovačkom gradu odustala dva kupca koja su na javnoj dražbi bila ponudila najvi&scaron;e novaca. Najveću ponudu od &scaron;est milijuna KM za mostarsku tvornicu duhana je bio ponudio biznismen iz Dubaija Jassim Abdullah Ibrahim Alhuwai, dok je sa ponudom od 5,5 milijuna KM drugi ponuđeni kupac bio vlasnik firme Komochem d.o.o iz Visokog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su ova dva investitora iz za sada nepoznatih razloga odustala od kupovine, mostarski sud je fabriku ponudio biznismenu iz &Scaron;irokog Brijega koji je platio ponuđeni iznos i postao vlasnik nekada&scaron;njeg hercegovačkog giganta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biv&scaron;a radnica Aida Kajtaz kaže kako se ova vijest brzinom svjetlosti &scaron;iri među biv&scaron;im radnicima koji godinama čekaju ostvarivanje svojih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od radosti sam jo&scaron; u &scaron;oku i ne zaista mogu da vjerujem da je do&scaron;ao kraj na&scaron;e dugogodi&scaron;nje agonije. Konačno ćemo ostvariti svoja prava", kaže Kajtaz za Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, proizvodnja u tvornici koja je s kapacitetima na 20 duluma zemlje radila i u najtežim ratnim vremenima okončana je 2007. godine. Kasnije su uslijedile borbe radnika za svoja prava, ali i opstanak poduzeća u kojem su proveli radni vijek. Iza TDM-a je ostalo 19 milijuna KM duga, od čega 10 potražuje Porezna uprava, a ostalo drugi povjeritelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je veliki dug prema 130 biv&scaron;ih radnika. Procijenjena vrijednost kompleksa TDM-a iznosila je čak 21 milijun. No, zbog niza tužbi i dugovanja, nekretnine jednog od četiri najstarija poduzeća u BiH, u kojem Federalna vlada raspolaže sa 67 posto državnog kapitala, trebale su prema posljednjoj odluci Općinskog suda u Mostaru biti prodane za tri milijuna KM.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-21-tvornica-duhana-mostar.jpgIzbornik Dalić osnovao tvrtku u rodnom Livnuhttp://grude.com/clanak/?i=358263358263Grude.com - klik u svijetFri, 27 May 2022 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-14-dalic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zlatko Dalić pokreće biznis u rodnom Livnu.<p>&nbsp;</p> <p>Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić osnovao je tvrtku u rodnom Livnu.<br /><br /></p> <p>Tvrtka je osnovana na 25. svibnja pod nazivom LI 2018 d.o.o. i jo&scaron; uvijek nije poznato čime će se baviti, niti ima otvorene račune, pi&scaron;e&nbsp;<strong>Akta.ba</strong>.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Za direktora tvrtke je imenovan Zdenko Propadalo, također iz Livna.<br /><br /></p> <p>Inače, Zlatko Dalić često boravi i odmara kod roditelja u Livnu. U vi&scaron;e intervjua je isticao da ne kani jo&scaron; dugo biti na trenerskim klupama.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nakon Hrvatske, jo&scaron; možda ugovor ili dva i to je to. Želim nadoknaditi vrijeme s obitelji&rdquo;, znao je kazati Zlatko Dalić.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-playing" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Novi ugovor koji ga veže sa Savezom važi do UEFA Europskog prvenstva 2024. godine.<br /><br /></p> <p>Nakon toga, možda&nbsp;postane najveći investitor svog rodnog kraja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-14-dalic.jpgKinder povukao više od 3.000 tona svojih proizvodahttp://grude.com/clanak/?i=358258358258Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 23:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-07-kinder-schoko-bons.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od 3.000 tona Kinder proizvoda povučeno je s tržišta zbog straha od salmonele, rekao je dužnosnik tvrtke za francuske novine Le Parisien u četvrtak.<p><br />Ovaj potez o&scaron;tetit će kompaniju za nekoliko desetaka milijuna eura.</p> <p>Čelnik Ferrero Francea Nicolas Neykov rekao je da je zagađenost do&scaron;la &ldquo;iz filtera smje&scaron;tenog u posudi za maslac&rdquo;, u tvornici u Arlonu u Belgiji. Rekao je da su zarazu mogli uzrokovati ljudi ili sirovi materijal.<br /><br /></p> <p>Ferrero, koji je povukao nekoliko serija Kinder Surprise čokoladnih jaja i drugih proizvoda s polica u &Scaron;panjolskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je da su povučeni i drugi Kinder proizvodi proizvedeni u Arlonu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-07-kinder-schoko-bons.jpgCharter letom iz Irske u Mostar sinoć došlo 170 turista i hodočasnikahttp://grude.com/clanak/?i=358240358240Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 12:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-26-mostarairport-charter-irska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zrakoplov Croatia Airlinesa Airbus A320 sinoć je sletio u mostarsku zračnu luku. Ovo je prvi let u nizu charter letova, koji će iz Irske prometovati prema Mostaru!<p>&nbsp;</p> <p><span data-v-088b9c4a="">Zrakoplov je poletio iz Corka, a u mostarsku zračnu luku sletio je sinoć ne&scaron;to iza ponoći sa 170 turista i hodočasnika koji će posjetiti Mostar, Međugorje i na&scaron;u prelijepu Hercegovinu, priopćeno je iz Zračne luke Mostar</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-26-mostarairport-charter-irska.jpgSredišnje banke zbog inflacije podižu kamate, dolar ojačaohttp://grude.com/clanak/?i=358233358233Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-04-wall_street.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na azijskim se burzama danas trguje oprezno jer se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava dok središnje banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope. <p><br />MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu 0,1 posto, nakon jučera&scaron;njeg rasta.<br /><br /></p> <p>Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Australiji pale između 0,1 i 0,4 posto. U Južnoj Koreji i &Scaron;angaju porasle su pak, između 0,1 i 0,6 posto. Na samom početku trgovanja MSCI indeks bio je u plusu jer je ulagače ohrabrio jučera&scaron;nji rast cijena dionica na Wall Streetu.<br /><br /></p> <p>No, ubrzo je taj indeks promijenio smjer jer nema ba&scaron; previ&scaron;e razloga za kupnju dionica, dok se rast najvećih svjetskih gospodarstava usporava, a sredi&scaron;nje banke istodobno zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.<br /><br /></p> <p>Jutros su monetarne vlasti Južne Koreje ponovno, drugi mjesec zaredom, povećale ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, na 1,75 posto, &scaron;to se i očekivalo. A jučer objavljeni zapisnik s nedavne sjednice Feda pokazao je da su čelnici američke sredi&scaron;nje banke spremni za daljnje povećanje cijene novca.<br /><br /></p> <p>Zapisnik je pokazao da većina čelnika Feda smatra da bi i na sjednicama u lipnju i srpnju bilo prikladno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova i da je gospodarstvo dovoljno snažno da to izdrži.<br /><br /></p> <p>"Jednoglasnost je dobra, to znači da nema nesigurnosti oko toga &scaron;to treba dalje učiniti u kraćem razdoblju. A do rujna će Fed imati dovoljno gospodarskih pokazatelja da procijeni &scaron;to je potrebno dalje poduzeti", kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.<br /><br /></p> <p>Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvi&scaron;im razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice.<br /><br /></p> <p>Do kraja godine ključne kamate mogle bi se kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto, procjenjuje se na trži&scaron;tu. To će izazvati usporavanje rasta gospodarstva, a na to upućuju i svi posljednji pokazatelji. Ulagači se ipak nadaju da će Fed suzbiti inflaciju, i to uz 'mekano prizemljenje' gospodarstva, a ne recesiju.<br /><br /></p> <p>Stoga će idućih dana u fokusu biti makroekonomski pokazatelji. U četvrtak će biti objavljeni revidirani podaci o bruto domaćem proizvodu (BDP) SAD-a u prvom tromjesečju, a analitičari očekuju manji pad od 1,4 posto na anualiziranoj razini, koliko je pokazala prva procjena.<br /><br /></p> <p>U petak će, pak, biti objavljeno izvje&scaron;će o osobnoj potro&scaron;nji, koje će pokazati koliko je snažna potro&scaron;nja, ali i to je li u ožujku inflacija dosegnula svoj vrhunac, kao &scaron;to neki drugi pokazatelji sugeriraju.<br /><br /></p> <h3>Dolar ojačao, cijene nafte porasle<br /><br /></h3> <p>A na valutnom je trži&scaron;tu vrijednost dolara prema ko&scaron;arici valuta blago porasla.<br /><br /></p> <p>Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih &scaron;est najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 101,97 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 101,92 boda.<br /><br /></p> <p>Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučera&scaron;njih 126,85 na 127,35 jena.<br /><br /></p> <p>Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0695 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0715 dolara.<br /><br /></p> <p>Cijene nafte, pak, blago su porasle nakon jučera&scaron;njeg pada. Cijena barela na londonskom trži&scaron;tu ojačala je 0,03 posto, na 114,08 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel poskupio 0,16 posto, na 110,50 dolara.</p> <p><br /><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-04-wall_street.jpgPutovi Grude će održavati puteve u Ljubuškomhttp://grude.com/clanak/?i=358165358165Grude.com - klik u svijetMon, 23 May 2022 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-11-putovi-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grad Ljubuški svake godine izdvaja značajna sredstva..<p>&nbsp;</p> <p>U naredne tri godine o stanju, funkcionalnosti i urednosti lokalnih cesta i gradskih ulica na području Ljubu&scaron;kog, brigu će voditi firma Putovi Grude koja je pobijedila na tenderu, prenosi Ljportal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za taj trogodi&scaron;nji posao Grad Ljubu&scaron;ki će Putovima Grude isplatiti 2.000.100 KM bez PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Ljubu&scaron;ki svake godine izdvaja značajna sredstva za popravak i obnovu svojih lokalnih cesta, za nove asfaltne dionice u mjesnim zajednicama, za preuređenje i dotjerivanje gradskih ulica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj godini u gradskom proračunu za usluge popravaka i održavanja cesta, planiran je iznos od 900.000 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-11-putovi-grude.jpgDiljem svijeta je inflacija na povijesnim razinama, tonemo prema stagflacijihttp://grude.com/clanak/?i=358153358153Grude.com - klik u svijetSun, 22 May 2022 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-22-wall-street.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stagflacija je jedna od najgorih situacija koje se mogu dogoditi nekom gospodarstvu. Događa se kada u isto vrijeme rastu cijene, tj. postoji problem inflacije, i gospodarski rast usporava, ili se gospodarstvo čak smanjuje. <p><br />Time može nastati problem da istodobno rastu nezaposlenost i cijene, &scaron;to je dvostruki problem.<br /><br /></p> <p>Problem rasta inflacije je od kraja pro&scaron;le godine sve očitiji, a svaki mjesec se probijaju povijesni rekordi. Hrvatska je u travnju imala stopu inflacije od 9.4 posto u odnosu na travanj pro&scaron;le godine. To je najveći rast cijena od devedesetih, veći nego i u 2008. kada je najvi&scaron;a stopa bila 8.4 posto.<br /><br /></p> <p>Rast cijena u nekim kategorijama je probio psiholo&scaron;ku granicu od 10 posto. Najvi&scaron;i rast je u kategoriji prijevoza, za 16.4 posto, cijena hrane je narasla za čak 12.8 posto, a u rast u kategoriji usluga u restoranima i hotelima iznosi 11.1 posto.<br /><br /></p> <p>Istodobno su smanjene prognoze rasta gospodarstva Hrvatske. Europska komisija je Hrvatskoj u veljači prognozirala godi&scaron;nji rast BDP-a od 4.8 posto, a procjena je nedavno snižena na 3.4 posto. Stopa zaposlenosti bi trebala narasti za 1.5 posto. Prema toj prognozi, Hrvatska bi izbjegla katastrofu stagflacije.<br /><br /></p> <p>Ali u istoj prognozi se predviđa stopa inflacije od 6.1 posto, &scaron;to je sve manje izgledno. S obzirom na ostala gospodarska kretanja u svijetu, rast inflacije bi se mogao nastaviti, a i gospodarski rast. Od početka godine su svjetske institucije poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) smanjile prognoze rasta za praktički sve zemlje na svijetu.<br /><br /></p> <p>Ako se taj trend nastavi do kraja godine, a inflacija ne stavi pod kontrolu, svijet i Hrvatska će zapasti u problem stagflacije, &scaron;to je jedan od najvećih ekonomskih problema, čije je rje&scaron;avanje jako te&scaron;ko i jako bolno.<br /><br /></p> <p>Inflacija je definitivno veliki ekonomski problem, ali postoje relativno efikasni alati kojima se može boriti protiv nje. Glavna sredi&scaron;nja banka na svijetu, američki FED, već je počela borbu protiv nje podizanjem referentnih kamatnih stopa. Europski ECB malo kasni, ali se očekuje da će i on početi provoditi istu politiku.<br /><br /></p> <p>Podizanje referentnih kamatnih stopa bi trebalo "ohladiti" gospodarstvo podizanjem kamatnih stopa na dug. Kako je zbog rasta kamatnih stopa zaduživanje skuplje, kompanije i građani uzimaju manje kredita, a time se smanjuje potro&scaron;nja u gospodarstvu. To znači manju potražnju za proizvodima i uslugama, manje se toga kupuje, a time se smanjuje rast cijena. Istodobno rastu kamate na &scaron;tednju pa su ljudi vi&scaron;e spremni &scaron;tedjeti, a manje tro&scaron;iti.<br /><br /></p> <p>Negativna strana tog procesa je da se time usporava gospodarstvo. Manja potro&scaron;nja znači da se kupuje manje proizvoda i usluga kompanija, padaju prodaja i proizvodnja, i na kraju raste nezaposlenost. Rast nezaposlenosti je cijena koju gospodarstvo plaća da bi se borilo protiv rasta cijena.<br /><br /></p> <p>Ali &scaron;to će se dogoditi ako unatoč rastu kamatnih stopa, rastu cijene zaduživanja i manjoj potro&scaron;nji, i u konačnici rastu nezaposlenosti, cijene nastave rasti? Stagflacija, savr&scaron;ena oluja, izlaz iz koje je puno teži nego izlaz iz jedne od dvije situacije koje čine stagflaciju, sporog (ili negativnog) rasta gospodarstva koje uzrokuje rast nezaposlenosti s jedne strane, i rasta cijena s druge.<br /><br /></p> <p>Visoka inflacija je sama po sebi jako negativna pojava jer smanjuje realnu kupovnu moć plaća. U Hrvatskoj su već u nekim mjesecima realne plaće počele padati zbog istodobnog rasta cijena. Plaće rastu brojčano, ali je sve skuplje pa se time cijeli rast poni&scaron;tava.<br /><br /></p> <p>Ali nezaposlenost je relativno niska za hrvatske pojmove, 7.5 posto, &scaron;to je na pretpandemijskoj razini. U SAD-u je nezaposlenost niskih 3.6, također blizu pretpandemijske razine. Stopa nezaposlenosti u EU je povijesno vi&scaron;a nego u SAD-u, ali i tu je na 6.2 posto, manje nego prije pandemije.<br /><br /></p> <p>Općenito govoreći, nezaposlenost trenutno nije problem, i zbog toga su sredi&scaron;nje banke spremne riskirati rast nezaposlenosti da bi se borile protiv rasta cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stagflacije su rijetke, ali jako opasne. Uspoređujući posljednji put kada su SAD i Europa bili u stagflaciji, sedamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, jako je puno sličnosti s dana&scaron;njom situacijom.<br /><br /></p> <p>U razdoblju koje je prethodilo tada&scaron;njoj stagflaciji sredi&scaron;nje banke su provodile ekspanzivne fiskalne i monetarne politike, efektivno "pumpajući" gospodarstvo novcem da bi se održao gospodarski rast. To je u skladu s ekonomskom teorijom da sredi&scaron;nje banke moraju intervenirati u gospodarstvo da bi održavale nisku nezaposlenost i stvarale gospodarski rast.<br /><br /></p> <p>Međutim, dogodio se naftni &scaron;ok, rast cijena nafte. To je dovelo do dodatnog rasta inflacije jer se rast cijena nafte prenio na rast cijena svih ostalih proizvoda i usluga. Nastao je problem istodobno relativno visoke nezaposlenosti&nbsp; i rasta cijena. Inflacija se do 1980. popela na vi&scaron;e od 13 posto, dok je nezaposlenost cijelo desetljeće bila od 6 do 11 posto, povijesno jako visoko za SAD. Sredi&scaron;nja banka je ipak jo&scaron; uvijek držala niske kamatne stope (za to vrijeme) da ne bi dodatno pogor&scaron;ala problem nezaposlenosti.<br /><br /></p> <p>Poznati ekonomist Milton Friedman je u to vrijeme tvrdio da je inflacija tj. rast cijena "uvijek i svuda monetarni fenomen", &scaron;to znači da inflacija postoji primarno zbog toga &scaron;to sredi&scaron;nje banke "printaju" novac, tehnički rečeno - vode ekspanzivnu monetarnu politiku. Za dokazivanje da se nezaposlenost i rast cijena mogu "usklađivati" samo kratkoročno, u roku manjem od pet godina, 1976. je dobio i Nobelovu nagradu za ekonomiju.<br /><br /></p> <p>1979. je američka sredi&scaron;nja banka poslu&scaron;ala njegove savjete, radikalno podigla kamatne stope te prestala usklađivati nezaposlenost i rast cijena, a to je do 1983. smanjilo inflaciju na 3 posto. Nezaposlenost je naglo narasla, ali se za nekoliko godina drastično smanjila. SAD je iza&scaron;ao iz pakla stagflacije. Osim kratkotrajno 1990., SAD vi&scaron;e nikada nije imao godi&scaron;nju inflaciju veću od 5 posto. Sve do ove godine.<br /><br /></p> <p>Diljem svijeta je inflacija na povijesnim razinama. U Ujedinjenom Kraljevstvu je 9 posto, najvi&scaron;e u 40 godina. U Njemačkoj iznosi 7.4 posto, &scaron;to je najvi&scaron;e od ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. Francuska stopa inflacije je 4.8 posto, najvi&scaron;e od sredine 80-ih. &Scaron;panjolska (8.3 posto), Nizozemska (9.6 posto), Austrija (7.2 posto), Mađarska (9.5 posto)... Inflacija se Europom &scaron;iri kao divlji požar. Najgora je situacija u baltičkim državama, Litvi, Latviji i Estoniji, gdje stopa inflacije iznosi između 13 posto u Latviji i 19 posto u Estoniji.<br /><br /></p> <p>Izvan Europe je isti problem. Za travanj je inflacija u SAD-u iznosila 8.3 posto, &scaron;to je čak blagi pad u odnosu na ožujak i tračak nade da se stagflacija u svijetu ipak može izbjeći. U Kanadi je stopa inflacije 6.7 posto, najvi&scaron;e od 1991., a za razliku od SAD-a raste na mjesečnoj razini.<br /><br /></p> <p>Latinska Amerika također ima problema s rastom cijena. Meksiko (7.68 posto), Brazil (12.13 posto), Čile (10.5 posto), Kolumbija (9.2) i ostale zemlje prolaze kroz iste probleme kao Sjeverna Amerika i Europa. Ekstremno visoke stope inflacije u Argentini od 52.3 posto i Venezueli od 222.3 posto treba zanemariti jer su rezultat politika u samim tim državama, a ne svjetskog trenda.<br /><br /></p> <p>Da je fenomen rasta cijena globalni dokazuje podatak da i države u Aziji prolaze kroz isti problem kao Europa, Sjeverna Amerika i Latinska Amerika. U Indiji je stopa 7.79 posto, Južnoj Koreji 4.8 posto, Pakistanu 13.4 posto itd.<br /><br /></p> <p>Problem ne postoji u svakoj državi na svijetu, ali je dovoljno ra&scaron;iren da se može okarakterizirati kao globalna kriza rasta cijena.<br /><br /></p> <h3>Ako se nastavi gospodarsko usporavanje, a cijene nastave rasti, situacija će postati alarmantna<br /><br /></h3> <p>Sredinom travnja je Svjetska banka smanjila prognozu rasta svjetskog gospodarstva s 4.1 posto na 3.2 posto. U razlozima za usporavanje se navode nove varijante covida-19 i pojavljivanja pandemije u nekim državama (pri čemu se primarno misli na Kinu), nastavak rasta inflacije, ukidanje monetarnih i fiskalnih stimulansa, rast cijena sirovina, rast cijena hrane, rat u Ukrajini i nastavak problema u svjetskoj trgovini.<br /><br /></p> <p>Neformalna "tvornica svijeta", Kina, prema prognozama će rasti najmanje od 1990., ako se izuzme pandemijska 2020. Komunistička partija je ciljala rast BDP-a od 5.5 posto, ali je od početka lockdowna to drastično revidirano naniže. Najveće investicijske banke sada predviđaju rast od 4.5 posto, a neke su procjene i manje od 4 posto.<br /><br /></p> <p>Trenutno se Hrvatska i svijet ne nalaze u stagflaciji jer gospodarstvo raste. Ali ako se nastavi trend smanjivanja gospodarskog rasta i istodobnog rasta cijena, dvije sastavnice stagflacije, stvorit će se savr&scaron;ena oluja iz koje će izlaz biti težak i bolan, pi&scaron;e <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatskoj-i-svijetu-prijeti-opasnost-od-stagflacije-nocne-more-ekonomista/2365364.aspx?index_tid=220897&amp;index_ref=naslovnica_vijesti_najnovije_d" target="_blank">Branimir Perković</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-22-wall-street.jpgZašto su Hrvati iznenađeni što im nedostaju konobari, kuhari…http://grude.com/clanak/?i=358144358144Grude.com - klik u svijetSat, 21 May 2022 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-22-ugostitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uoči nove turističke sezone u Hrvatskoj opet svjedočimo novim žalopojkama oko nedostatka radne snage u sektoru ugostiteljstva.<p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se da će tako i ovog ljeta manjkati približno 35 tisuća konobara, kuhara, sobara, recepcionera i drugih profila turističke bran&scaron;e. No krajnje je napadna činjenica to da pritužbe ugostiteljskih poslodavaca nekako uvijek prati svojevrsna iznenađenost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi su na određeni način zatečeni, premda navlas istu situaciju zasigurno možemo očekivati i dogodine. O čemu je točno riječ? Naravno, enigme nema: hrvatski državljani u naponu radnog vijeka masovno odlaze u zapadnije države EU-a, jer su im plaće u RH premalene. Nema vi&scaron;e radne snage u Slavoniji, koja se u ljetnim mjesecima doslovce slijevala na Jadran, ali nema je ni u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji. Iscrpljen je kadrovski bazen u neposrednom susjedstvu, pa se sve vi&scaron;e poseže za popunom iz Azije, kao i ranije u sektoru građevinarstva: Nepal, Filipini, Indija, itd, pi&scaron;e Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvijek isto čuđenje</p> <p>Nisu pomogli ni pregovori za dopune Kolektivnog ugovora na granskoj razini. Plaće su malo porasle, očito nedovoljno, ali poslodavci tvrde da za veće nemaju mogućnosti. Također, nisu u poziciji dizati cijene koje je inflacija ionako povisila, pa se često mogu čuti zamjerke državi koja se bi se navodno mogla odreći dijela svojih prihoda. No to je ionako već opće mjesto poslodavačkih kritika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ipak ne bih rekao da je u tome tajna uspjeha&ldquo;, rekao je o tome za DW Damir Kre&scaron;ić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Država bi mogla učiniti ne&scaron;to drugo&rdquo;, kaže on, &bdquo;ali ne bez suradnje s poslodavcima i sindikatima &ndash; najprije izraditi strategiju za kompletno gospodarstvo. Pritom odgovoriti na pitanje koliko trebamo radnika iz koje struke. Inače, godinama sam uzalud upozoravao na taj problem u turizmu. No pristup nam je stihijski, a čuđenje svaki put isto, mada je i problem isti. Čudni smo ustvari mi koji se tako čudimo.&ldquo; Kre&scaron;ić stoga tumači da rje&scaron;enje leži u dugoročnoj pripremi obrazovnog sustava, nakon definiranja sektorskih potreba. Uz to treba dodatno regulirati trži&scaron;te rada, da radnici dobiju primjerenu naknadu za svoj rad, umjesto situacije u kojoj mnogi radije prihvaćaju dohodak na ruke, iliti &bdquo;na crno&ldquo;, jer tako dobiju vi&scaron;e. Uostalom, ako je riječ o svega tri ili četiri mjeseca rada godi&scaron;nje, ne može ni biti riječi o stabilnom zaposlenju i strate&scaron;kom rje&scaron;enju za ma čiju egzistenciju. Onda bi logično bilo da radnici odlaze u Irsku i za jednaku plaću, ali na stalno zaposlenje, a kamoli za duplo veću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planska proizvodnja kadra</p> <p>&bdquo;Suočili smo se među ostalim s izvjesnim nedostacima angažmana radne snage iz Azije u hrvatskom turizmu. Pokazuje se da nisu dobro rje&scaron;enje za na&scaron;e ugostitelje, ali sad već nemamo mnogo izbora, barem ne za ovu i sljedeću sezonu. Pritom nemam ni&scaron;ta protiv tih ljudi s drugog kontinenta, da budem jasan. Oni mogu biti marljiviji ili po&scaron;teniji radnici od nas samih, nema tu pravila, dakle, ne govorim o tome. Problem je uslužna industrija u kojoj hrvatski radnik ovdje uvijek nudi kvalitetnije autentično iskustvo domaćinstva&ldquo;, drži Kre&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sličan način niti hrvatska recepcionerka ili konobarica ne bi na Filipinima bila uspje&scaron;nija radnica od domicilne snage. Ravnatelj IZT-a poja&scaron;njava da turizam jednostavno podrazumijeva kontakt, lokalno iskustvo, razumijevanje konteksta, kulturolo&scaron;ku uklopljenost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zato nam je neophodna planska proizvodnja kadra&ldquo;, zaključuje on, &bdquo;uz adekvatne uvjete kako bismo zadržali radnike, jasno, jer ćemo ih u protivnom uzalud &scaron;kolovati.&ldquo; Budućnost se ne gradi na uvozu Te&scaron;ko će se dugoročno zadržati i radnike iz susjednih zemalja čiji odlazak danas mori tamo&scaron;nje poslodavce u drugim sektorima. Posljednjih tjedana tako su odjekivale i desperatne konstatacije iz BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bojan Domić, ministar obrazovanja, znanosti i mladih Kantona Sredi&scaron;nja Bosna, naglasio je da toj državi treba temeljita prilagodba obrazovnog sustava kako ne bi ostala bez radno aktivnog stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske, izjavio je da nema grane kojoj u ovom trenu ne nedostaje radna snaga. Privukla ju je, naime, gravitacijska sila hrvatskog turističkog trži&scaron;ta rada. Tako iz Trebinja, grada s oko 30 tisuća stanovnika, ljeti i po dvije tisuće ljudi odlazi na rad u tridesetak kilometara udaljeni Dubrovnik, dok trebinjski poslodavci u raznim sektorima ostaju bez zaposlenih. Taj se susjedov problem nije vidio iz Hrvatske, sve dok hrvatsko trži&scaron;te nije zastenjalo uslijed iste nevolje. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&bdquo;Budućnost se ipak ne gradi na uvozu radne snage, a bez domaćih radnika nema ni održivog razvoja&ldquo;, smatra Goran Rihelj, urednik i komentator turističkog portala HrTurizam.hr. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&bdquo;Godinama se upozoravalo na problem malih plaća u turizmu&rdquo;, dodao je on za DW, &bdquo;kao i jako lo&scaron;im radnim uvjetima. No vladala je mantra &ndash; ako neće&scaron; ti, ima tko hoće na burzi. Sada se to vratilo kao bumerang. Otvorile su se granice, i balon je pukao, a sad se svi čude. To odavno vi&scaron;e nije izazov, nego strate&scaron;ki problem kojem nismo strate&scaron;ki pristupili. No kako stalni sezonac može planirati i graditi svoju budućnost, obitelj, kupiti stan, automobil? Kako netko može raditi sedam dana u tjednu, bez dana slobodnog, a pričamo o turizmu gdje je usluga imperativ?&rdquo; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>A onda jo&scaron; i infrastruktura </span></p> <p><span>Rihelj nagla&scaron;ava da su turističke kompanije svakako pod raznim pritiscima, ali se ne može glavnina tereta svaljivati na zaposlenike:</span></p> <p><span> &bdquo;Oni su baza u direktnom kontaktu s gostima, kostur cijele priče. A da ne pričamo o kvaliteti. Stra&scaron;no je pala zbog kadra koji nije educiran i nema iskustvo. Pitam se kako opravdati cijenu smje&scaron;taja s lo&scaron;om uslugom i izvedbom.&rdquo; Ovaj turističko-medijski analitičar citirao je zatim kolegicu Marinelu Dropulić Ružić, a na tragu jednog marketin&scaron;kog slogana: &bdquo;Država &lsquo;puna života&rsquo; treba brinuti da ima djelatnike &lsquo;pune života&rsquo;.&ldquo; No dometnuo je i da se, pored radno-trži&scaron;ne problematike koja u RH ide pod ruku s općedemografskom, hrvatski turizam suočava s krizom neodržavane i nerazvijene infrastrukture, komunalne i prometne, itd. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&ldquo;S pravom se zato postavlja pitanje: Treba li nam daljnji razvoj kada cijela infrastruktura ne može podnijeti niti sada&scaron;nji broj turista&rdquo;, postavio je pitanje Goran Rihelj. Jasno je bar to da za Hrvatsku neće biti ni razvoja ni održanja statusa quo bez rje&scaron;avanja položaja radnika u turizmu.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-22-ugostitelj.jpgOdržane obuke iz poduzetništva i pisanja biznis planahttp://grude.com/clanak/?i=358133358133Grude.com - klik u svijetSat, 21 May 2022 08:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-21-cgs-obuka-poduzetnistvo-livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centar za građansku suradnju će financijski podržati provedbu jednog biznis plana..<p>&nbsp;</p> <p>Centar za građansku suradnju iz Livna u partnerstvu s Udruženjem građanki ''Grahovo'' iz Bosanskog Grahova, u okviru projekta ''Snaga lokalnog &ndash; Zajedno za lokalni razvoj'' održao je dvije dvodnevne obuke iz poduzetni&scaron;tva, socijalnog poduzetni&scaron;tva i pisanja biznis/poslovnog plana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Posu&scaron;ju je održana obuka za sve zainteresirane predstavnike/ce udruga i pojedince sa područja Županije Zapadnohercegovačke, a u Livnu za sve zainteresirane s područja Hercegbosanske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obuke su održane kao motivacija za pokretanje poduzetni&scaron;tva i socijalnog poduzetni&scaron;tva te za razvoj poslovnih ideja, izrada nacrta biznis planova s ciljem mogućnosti realizacije ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon održanih obuka, zainteresirane udruge/udruženja/nevladine organizacije/organizacije civilnog dru&scaron;tva će raditi na finaliziranju biznis plana kroz mentorski rad sa ekspertom, prof. dr. Sa&scaron;om Petkovićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju procesa, Centar za građansku suradnju će financijski podržati provedbu jednog biznis plana i pokretanja dru&scaron;tvenog poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna udruga/nevladina organizacija/organizacija civilnog dru&scaron;tva će biti podržana sredstvima u iznosu od 4.500 dolara plus doprinos zajednice. Podr&scaron;ka će biti pružena u vidu materijala i/ili opreme, usluga potrebnih za pripremu i pokretanje dru&scaron;tvenog poduzeća, tj. provedbu poslovnog plana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razvoj poduzetni&scaron;tva na prostoru navedena dva kantona/županije otvara mogućnosti za osnivanje malog i/ili srednjeg poduzetni&scaron;tva, &scaron;to bi značajno doprinijelo lokalnom razvoju, posebno zapo&scaron;ljavanju žena i mladih i njihovom ostanku na ovom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preduvjet stvaranju povoljnog poduzetničkog ekosustava u ovom dijelu BiH jesu edukacije, informiranje potencijalnih poduzetnika o načinima i mogućnostima dolaska do ideje i realizaciji iste, ali i sustavna podr&scaron;ka od lokalnih aktera i struktura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petogodi&scaron;nji projekt ''Snaga lokalnog &ndash; Zajedno za lokalni razvoj'' implementira Centar za građansku suradnju iz Livna u partnerstvu s Udruženjem građanki ''Grahovo'' iz Bosanskog Grahova uz podr&scaron;ku Američke agencije za međunarodni razvoj &ndash; USAID.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-21-cgs-obuka-poduzetnistvo-livno.jpgNadzorni odbor JP Autoceste FBiH imenovao novu Upravuhttp://grude.com/clanak/?i=358126358126Grude.com - klik u svijetFri, 20 May 2022 18:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-08-izgradnja-autoceste-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnjoj sjednici Nadzornog odbora JP Autoceste FBiH donesena je odluka o imenovanju Uprave koja će tvrtku voditi u četverogodišnjem mandatu.<p>&nbsp;</p> <p>Nadzorni odbor imenovao je Elmedina Volodera za direktora, a na novi mandat imenovani su i dosada&scaron;nji članovi Uprave E&scaron;ef Džafić, izvr&scaron;ni direktor za projektiranje i građenje i Ajman &Scaron;o&scaron;e, izvr&scaron;ni direktor za opće, pravne i kadrovske poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi članovi Uprave su Kristijan Milas na poziciji izvr&scaron;nog direktora za ekonomsko-financijske poslove i Mirko Rogić na poziciju izvr&scaron;nog direktora za upravljanje i održavanje, priopćeno je iz JP Autoceste FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-08-izgradnja-autoceste-1.jpgHP Mostar za kampanju ''Ubacite poštu u brzinu više'' osvojila Digital Cup u kategoriji integriranih kampanjahttp://grude.com/clanak/?i=358118358118Grude.com - klik u svijetFri, 20 May 2022 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-20-najbolja_integrirana_kampanja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrada Digital Cup dodjeljuje se tvrtkama i brendovima za digitalne kampanje..<p>&nbsp;</p> <p><br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar s kampanjom &bdquo;Ubacite po&scaron;tu u brzinu vi&scaron;e&ldquo; osvojila je nagradu Digital Cup u kategoriji integrirane kampanje na prvom Social Media Summitu održanom u Sarajevu.</p> <p><br />Nagrada Digital Cup dodjeljuje se tvrtkama i brendovima za digitalne kampanje iz pro&scaron;le godine koje su izi&scaron;le iz granica uobičajenog i proizvele najefektniju komunikaciju prema ciljanim grupama. Kampanja &bdquo;Ubacite po&scaron;tu u brzinu vi&scaron;e&ldquo; ostvarila je važne ciljeve u jačanju brenda usluge Brza po&scaron;ta 1323 te izgradnji povjerenja kod korisnika. Cilj Hrvatske po&scaron;te Mostar je napraviti digitalnu transformaciju i dru&scaron;tvene mreže koristiti kao važan kanal komunikacije s na&scaron;im korisnicima.</p> <p><br />Prvi Social Media Summit okupio je regionalne lidere iz digitalne sfere koji su kroz zanimljiva predavanja govorili o dru&scaron;tvenim mrežama koje su postale dominantna sila protoka informacija u modernom životu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-20-najbolja_integrirana_kampanja.jpgLidl jutros nije ustao na lijevu nogu: Ostaju u Bosni, ali ih nema u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=358111358111Grude.com - klik u svijetFri, 20 May 2022 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-05-22-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najpoznatija trgovina u Europi mogla bi ostati u BiH, nakon niza dosadnih priopćenja o njihovom odlasku čime se vjerojatno željelo dobiti na reklami tvrtke.<p><br />Raspisali su natječaj za posao u Sarajevu i to za tri pozicije, dvije su vezane za IT sektor i jedna za odjel ljudskih resursa.</p> <p>Mjesto rada je Sarajevo. Lidl je, također, registriran i u Banja Luci te Brčkom. Nažalost, nema ih u Hercegovini...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-05-22-lidl.jpgLASTA OD DANAS LETI! SVE SPREMNO ZA GOSPODARSKI DOGAĐAJ GODINE U HERCEGOVINIhttp://grude.com/clanak/?i=358066358066Grude.com - klik u svijetWed, 18 May 2022 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-18-22-lasta-otvaranje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvornica slastica, keksa i vafla, čapljinska Lasta, u vlasništvu tvrtke Violeta iz Gruda, danas svečano otvara svoja vrata.<p>&nbsp;</p> <p>Na mjestu događaja danas je i ekipa portala Grude.com, a sve je spremno za najsvečaniji trenutak, kada je gospodarstvo u pitanju, u ovoj godini u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Na krilima dobrog, kako glasi novi Lastin slogan, Lasta ponovno leti i donosi slatke zalogaje svima!<br /><br /></p> <p>Nazočnima će se obratiti prvi čovjek Violete Petar Ćorluka, te tim koji stoji iza Laste.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-18-22-lasta-otvaranje.jpegInflacija se otela kontroli, u Nizozemskoj, Austriji... već prešla 20 postohttp://grude.com/clanak/?i=358064358064Grude.com - klik u svijetWed, 18 May 2022 00:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-18-inflacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Otela se kontroli, imamo nekoliko zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta, poput Nizozemske, Španjolske, Austrije i Litve, gdje je stopa rasta inflacije trenutno preko 20 posto. Ovo je sada već značajan rast", rekla je.<p><br />Maru&scaron;ka Vizek s Ekonomskog instituta gostovala je u <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mislav-bago-raspravlja-o-inflaciji-i-uvodjenju-eura-s-maruskom-vizek-s-ekonomskog-instituta---724627.html?itm_source=HomeTopRow&amp;itm_medium=Dnevnik&amp;itm_campaign=Naslovnica" target="_blank">Dnevniku Nove TV</a>. Na pitanje o tome jesu li se stope inflacije otele kontroli, Vizek je odgovorila da jesu.<br /><br /></p> <p>"Otela se kontroli, imamo nekoliko zemalja u kojima su zabilježene jako velike stope rasta, poput Nizozemske, &Scaron;panjolske, Austrije i Litve, gdje je stopa rasta inflacije trenutno preko 20 posto. Ovo je sada već značajan rast", rekla je.<br /><br /></p> <p>"Neizvjesnost je zaista velika, upravo tako. Ne znamo kako će se odviti rat u Ukrajini, svjedočimo poremećajima u opskrbljivanju, ne znamo kakva će biti situacija s pandemijom na jesen, Kina je poluzatvorena - inflacijska spirala je tu. Jedini način na koji se inflacija inače gasi jest povećavanjem kamatnih stopa, a vidimo da po tom pitanju Europska centralna banka - zaostaje", rekla je.<br /><br /></p> <p>Hoće li, i kako to utjecati na Hrvatsku, Vizek je rekla da hoće. "Povećavanje kamatnih stopa će se apsolutno preliti na Hrvatsku, zato &scaron;to su izvori sredstava većine hrvatskih banaka u eurima, kao i na&scaron;a &scaron;tednja - dakle, direktno utječe na na&scaron;e tro&scaron;kove financiranja", rekla je.<br /><br /></p> <p>"Imat ćemo manje u novčanicima, ali to i jest poanta, da manje tro&scaron;imo, jer time u biti smanjujemo inflacijske pritiske. Međutim, istovremeno smanjujemo gospodarski rast ili čak možemo uzrokovati recesiju".<br /><br /></p> <h3>Kaže da je zamrzavanje cijena lo&scaron;a ideja<br /><br /></h3> <p>Kaže da se država ne bi trebala uplitati u djelovanje trži&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>"Po pričama, odnosno po onome &scaron;to u struci zovemo anegdotalnim dokazima, čini se da se to i događa, da jedan dio poduzetnika sada preventivno podiže cijene, kako ne bi bili javno prozvani u trenutku kada uvedemo euro. Unatoč tome, država se ne bi trebala administrativno uplitati u djelovanje trži&scaron;ne ekonomije", rekla je.<br /><br /></p> <p>S obzirom na to da se u Hrvatskoj bilježe najvi&scaron;e stope inflacije od 90-ih, postoji i mogućnost da premijer Andrej Plenković zamrzne rast cijena. O tome je li to dobra ideja, Vizek je rekla da nije.<br /><br /></p> <p>"Da, to definitivno nije dobra ideja. Postoji mogućnost povećavanja kamatnih stopa za kontroliranje rasta inflacije, i u tom trenutku moramo birati želimo li manju stopu inflacije ili manju stopu gospodarskog rasta", rekla je.<br /><br /></p> <p>"Zamrzavanje cijena onemogućava trži&scaron;tu da adekvatno radi svoj posao. Cijene su signal poduzetnicima o tome &scaron;to se treba proizvoditi i kako, a zamrzavanje cijena samo onemogućuje efektivnu regulaciju trži&scaron;ne ekonomije", dodala je.<br /><br /></p> <h3>Tamna strana ovisnosti o turizmu<br /><br /></h3> <p>Činjenica je da gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a dolazi od turizma. O tome koje su negativne strane toga, Vizek je izložila rezultate projekta Uplift. "Putem analiza koje su napravljene u sklopu tog projekta, jasno je pokazano da se u situacijama ovakve ovisnosti o turizmu ranjivost jedinica lokalne samouprave &scaron;iri na unutra&scaron;njost", rekla je.<br /><br /></p> <p>"Veća turistička aktivnost, kraća turistička sezona, sve to utječe negativno na to mogu li si stanovnici tih jedinica priu&scaron;titi stanovanje. Ne samo to, već utječe na pojavu brzorastućih poduzeća, ali i na manje stope fakultetski obrazovanih pojedinaca. Jedan kolega je pokazao da - &scaron;to je intenzivnija turistička aktivnost u jedinicama lokalne samouprave, to su tamo&scaron;nja djeca manje sklona ići na fakultet", rekla je.<br /><br /></p> <p>"Moramo jako dobro razmisliti o jednom i drugom, o posljedicama sada&scaron;nje situacije, kako bismo do&scaron;li do ideje i implementacije održivog turizma", dodala je Vizek.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-18-inflacija.jpg5 savjeta za efikasno upravljanje vremenom i uspješno obavljanje svih obavezahttp://grude.com/clanak/?i=358060358060Grude.com - klik u svijetTue, 17 May 2022 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-29-stres_posao_zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kašnjenje s projektima, propuštanje rokova i popis obaveza koji je svakim danom sve duži — ta su iskustva prečesta kako u svakodnevnom životu, tako i na poslu.<p>&nbsp;</p> <p>Dobijete li nekad osjećaj se kao da nemate dovoljno vremena u danu? Svi imamo ista 24 sata &ndash; pa za&scaron;to se čini da neki ljudi svojim vremenom postižu vi&scaron;e od drugih? Odgovor: dobro upravljanje vremenom, prenosi <strong>klik.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ljudi hrabro poku&scaron;avaju ispuniti ciljeve kako bi &ldquo;bolje upravljali vremenom&rdquo;, &ldquo;bili produktivniji&rdquo; i &ldquo;usredotočili se na ono &scaron;to je važno&rdquo;. Razvojni ciljevi poput ovih doista su važni za uspjeh u karijeri, a i u privatnom životu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravljanje vremenom je proces organiziranja i planiranja kako biste uspje&scaron;no podijelili svoje vrijeme između različitih aktivnosti. Usvojite ovaj proces i na kraju ćete raditi pametnije, a ne teže, da biste učinili vi&scaron;e za manje vremena &ndash; čak i kada je vremena malo, a pritisak je velik.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="banner_article_1" class=" ads text-left">&nbsp;</div> <h2>1.&nbsp; Uvidite na &scaron;to tro&scaron;ite svoje vrijeme</h2> <p>Ako želite optimizirati svoje osobno upravljanje vremenom, prvo morate shvatiti kamo to vrijeme ide. Poku&scaron;ajte marljivo bilježiti svoje vrijeme u tjedan dana prateći svoje dnevne aktivnosti. Ova revizija će vam pomoći:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&middot; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Odredite koliko možete postići u jednom danu</p> <p>&middot; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Identificirajte aktivnosti koje vam uzimaju mnogo vremena</p> <p>&middot; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Usredotočite se na aktivnosti koje vam donose najveći povrat</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok provodite ovu reviziju vremena, postat će prilično jasno koliko va&scaron;eg vremena tro&scaron;ite na neproduktivne misli, razgovore i aktivnosti. Dobit ćete točniji uvid u to koliko vam vremena treba za određene vrste zadataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, na ovaj način možete lako odrediti doba dana kada ste najproduktivniji - da znate kada raditi na svojim projektima koji zahtijevaju najvi&scaron;e fokusa i kreativnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, ukoliko mnogo vremena tro&scaron;ite na pripremu jela te kupovinu namirnica, možete napraviti tjedni raspored obroka za svaki dan. Ovakva organizacija u&scaron;tedjet će vam vrijeme jer sve namirnice možete kupiti na tjednoj bazi, a i osjetit ćete manje pritiska &scaron;to se tiče svakodnevnog smi&scaron;ljanja &scaron;to pripremiti taj dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, poneki dan u tjednu možete kupiti gotovo ili smrznuto jelo koje je moguće naći u mnogim trgovinama.</p> <h2>&nbsp;</h2> <h2>2. Napravite dnevni raspored &ndash; i držite ga se</h2> <p>Ovaj korak je apsolutno ključan za uspje&scaron;nu organizaciju vremena na poslu. Nemojte ni poku&scaron;avati započeti dan bez organiziranog popisa obaveza. Prije nego &scaron;to napustite posao za taj dan, napravite popis najhitnijih zadataka za sljedeći dan. Ovaj korak vam omogućuje da krenete čim stignete u ured.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stavljanje svega na papir spriječit će vas da noću ležite budni i prevrćete zadatke koji vam prolaze kroz mozak. Umjesto toga, va&scaron;a podsvijest radi na va&scaron;im planovima dok spavate, &scaron;to znači da se ujutro možete probuditi s novim uvidima za radni dan.</p> <h2>&nbsp;</h2> <h2>3. Mudro odredite prioritete</h2> <p>Dok organizirate svoj popis obaveza, određivanje prioriteta je ključno za uspje&scaron;no upravljanje vremenom. Započnite uklanjanjem zadataka koje uopće ne biste trebali obavljati. Zatim identificirajte tri ili četiri najvažnija zadatka i prvo ih obavite - na taj način ćete biti sigurni da ste rije&scaron;ili osnovne stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procijenite svoj popis obveza i provjerite jeste li ga organizirali na temelju važnosti zadatka, a ne njegove hitnosti. Važne odgovornosti podupiru postizanje va&scaron;ih ciljeva, dok hitne odgovornosti zahtijevaju trenutnu pozornost i povezane su s postizanjem tuđih ciljeva.</p> <h2>&nbsp;</h2> <h2>4. Uklonite smetnje</h2> <p>Dru&scaron;tveni mediji, pregledavanje weba, suradnici, tekstualne poruke, trenutne poruke - ometanja mogu biti neograničena. Ključ za osobno upravljanje vremenom je proaktivnost u njihovom rje&scaron;avanju.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="banner_article_4" class=" ads text-left">&nbsp;</div> <p>Zatvorite sve kartice osim onih na kojima trenutno radite. Isključite obavijesti o razmjeni poruka, stavite <strong>mobitel</strong> sa strane i ostavite svoje osobne telefonske pozive za vrijeme pauze.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>5. Uračunajte pauze</h2> <p>Jedan od ugodnijih savjeta za upravljanje vremenom za posao: Neka pauze budu dio va&scaron;eg rasporeda. Kada zavr&scaron;ite zadatak, dajte si vremena da udahnete. Uzmite male pauze da napunite baterije, bilo da je to kratka &scaron;etnja, igranje ping-ponga, meditacija, itd.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-29-stres_posao_zena.jpgPojačane kontrole trgovaca koji su vršili promet u BiH koristeći usluge ''brzih pošta''http://grude.com/clanak/?i=357998357998Grude.com - klik u svijetFri, 13 May 2022 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-04-postar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razlog za pojačane kontrole ovih obveznika su sumnje u neprijavljivanje kompletno ostvarenog prometa.<p>&nbsp;</p> <p>Uprava za neizravno oporezivanje 25. svibnja 2022. godine započinje intenzivne kontrole svih obveznika koji su obavljali promet u Bosni i Hercegovini koristeći usluge &ldquo;brzih po&scaron;ta&rdquo;. Razlog za pojačane kontrole ovih obveznika su sumnje u neprijavljivanje kompletno ostvarenog prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U analizama koje su upravo zavr&scaron;ene u UNO do&scaron;lo se do zaključka da veći broj obveznika, znatan dio prometa dobara u Bosni i Hercegovini, ostvaruje kori&scaron;tenjem usluga kurirskih poslova, odnosno poslova &ldquo;brze po&scaron;te&rdquo;. Vodeći se određenim pokazateljima u ovom segmentu poslovanja, Uprava se obratila Agenciji za po&scaron;tanski promet u BiH u cilju pribavljanja spiska ovla&scaron;tenih lica koja imaju licencu za obavljanje po&scaron;tanskih usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="body-main-wrap" class="left relative tabs-top-marg body-top-pad"> <div class="body-main-out relative"> <div class="body-main-in"> <div id="body-main-cont" class="left relative"> <div id="post-main-wrap" class="left relative"> <div class="post-wrap-out1"> <div class="post-wrap-in1"> <div id="post-left-col" class="relative"> <div id="content-area" class="post-2321788 post type-post status-publish format-standard has-post-thumbnail hentry category-biznis tag-brza-posta tag-uio"> <div class="post-cont-out"> <div class="post-cont-in"> <div id="content-main" class="left relative"> <p>Po dobivanju liste lica koja se bave navedenom djelatno&scaron;ću zatražena je dostava podataka o korisnicima usluga brze po&scaron;te i načinima plaćanja po&scaron;iljki. Na osnovu svih dobivenih informacija i podataka kreirana je lista obveznika, koji će biti predmet pojačanih kontrola od 25. svibnja 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovu dobivenih informacija NIO je izvr&scaron;ila identifikaciju lica koja u ovom trenutku nisu obveznici PDV-a u BiH, a koji su ostvarili promet (naplatu po preduzeću za isporučene po&scaron;iljke kod svih po&scaron;ta u BiH), na godi&scaron;njem nivou iznad 50.000,00 KM. Ova lica su već morala podnijeti zahtjev za registraciju i ulazak u sistem PDV-a u BiH.</p> <div class="code-block code-block-2"> <div id="fokus_ba__article_break_1" data-google-query-id="COeksI-Y3PcCFd7juwgdQbIKzg"> <div id="google_ads_iframe_/59475406/Fokus_ba_article_break_1_0__container__">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Pored toga, UNO je izvr&scaron;ila identifikaciju obveznika PDV-a koji su već registrirani u Upravi, ali je analizom utvrđeno da su ostvarili promet znatno veći u odnosu na promet koji su iskazali i prijavili u svojim PDV prijavama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inspektori UNO će kontrole provoditi u prostorijama obveznika/lica, koji su identificirani da su prodavali dobra koristeći, između ostalog, i usluge &ldquo;brzih po&scaron;ta&rdquo; u BiH. UNO poziva sve obveznike PDV-a, koji su u prethodnom periodu vr&scaron;ili promet dobara na način da su koristili i usluge &ldquo;brzih po&scaron;ta&rdquo;, da jo&scaron; jednom pregledaju svoje knjigovodstvene evidencije i ukoliko uoče nepravilnosti da eventualno izmijene svoje PDV-e prijave. Također, pozivamo obveznike koji nisu u sustavu PDV-a, a koji su pre&scaron;li prag oporezivog prometa u iznosu od 50.000 KM, da hitno podnesu zahtjev za registraciju u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza u UNO.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovakav način će obveznici izbjeći prekr&scaron;aje i kazne u predstojećim kontrolama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Inspektori UNO će pojačane kontrolne aktivnosti provesti na području cijele Bosne i Hercegovine. Aktivnosti na terenu počinju 25.5.2022. godine i provodit će se, sa većim ili manjim intenzitetom, do kraja 8 (osmog) mjeseca 2022. godine.</span></p> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-04-postar.jpgSvečano otvaranje tvornice Lasta u Čapljinihttp://grude.com/clanak/?i=357980357980Grude.com - klik u svijetWed, 11 May 2022 15:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-11-22-03-21-10.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čapljinska tvornica keksa i vafla Lasta u srijedu, 18. svibnja svečano će otvoriti svoja vrata.<p>&nbsp;</p> <p>Od početka godine u Lasti koju je kupila i iz pepela podigla tvrtka Violeta Grude je počela proizvodnja i distribucija Lasta proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S ciljem i željom da podjele dio pozitivne energije i primjerom poku&scaron;aju utjecati na druge da stvaraju i ostaju u na&scaron;oj državi, iz Lastina tima pripremaju svečano otvorenje u srijedu 18. svibnja s početkom u 11.30 kada će se mnogim uzvanicima iz svijeta biznisa zemlje i regije, te medijima obratiti Petar Ćorluka, te tim koji stoji iza proizvoda Laste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Na krilima dobrog</strong></em>, kako glasi novi Lastin slogan, Lasta ponovno leti i donosi slatke zalogaje svima!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-11-22-03-21-10.pngBilo trade slavi 30. rođendan! I daruje lude popuste, nagrade, te vrhunsku zabavu uz roštilj i pivohttp://grude.com/clanak/?i=357960357960Grude.com - klik u svijetTue, 10 May 2022 14:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-10-22-bilo-trade-30.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna od najuspješnijih domaćih tvrtki, tvrtka Bilo Trade, slavi 30 godina svog postojanja, a evo što su prirpemili.<p><br />Grude &ndash; 19.05.-21.05.2022.<br />&Scaron;iroki Brijeg &ndash; 26.05.-28.05.2022.<br />Ljubu&scaron;ki &ndash; 9.06.-11.06.2022.<br />Livno &ndash; 23.06.-25.06.2022.<br /><br /><br />Posjetite na&scaron;e poslovnice, kroz ta tri dana nudimo vam lude rođendanske popuste!<br />Zadnji dan (subota) od 11:00 - 13:00 bit će besplatan ro&scaron;tilj i piva!<br />Ludi popusti do -50%, s tim da je cijeli asortiman na -10%!</p> <p><br />Pronađite HTZ opremu po pristupačnim cijenama, Krause ljestve na -25%, Bizotto siva, metalna polica po cijenu 69,60 KM samo ta tri dana!<br /><br />Bravo unutarnja boja 15 L - samo 20,50KM!<br /><br />TKK pur pjena -20% i jo&scaron; mnooogooo toga!<br /><br />A sve to popratit će velika nagradna igra, sa izvlačenjem posljednjeg dana proslave. <br />Posjetite nas i proslavite s nama!</p> <p><br />Hvala vam &scaron;to nas podržavate ovih velikih 30 godina!</p> <p><br /><a href="https://www.facebook.com/bilotrade/posts/8159713934054459" target="_blank"><em><strong>Bilo Trade</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-10-22-bilo-trade-30.jpgNišta od još jednog pokušaja prodaje Tvornice duhana Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=357954357954Grude.com - klik u svijetTue, 10 May 2022 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-13-cigarete.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biznismen iz Dubaija nije uplatio šest milijuna KM..<p>&nbsp;</p> <p>Trakavici u vezi s prodajom Fabrike duhana Mostar (FDM), jednog od četiri najstarija poduzeća u BiH i u kojem Federalna vlada raspolaže sa 67 posto državnog kapitala, nema kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema kraja ni agoniji 130 radnika koji vi&scaron;e od desetljeća čekaju na rje&scaron;enje svog statusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni su sve nade polagali upravo u prodaju kompleksa poduzeća, nekretnina koje se prostiru na povr&scaron;ini od 19.903 kvadratna metra, a koja je prije vi&scaron;e od mjesec održana putem javne licitacije u Općinskom sudu Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, zapravo svjedoče istom scenariju kao i 2019. godine, kada je, nakon tada&scaron;nje licitacije i odustajanja prvorangiranog i drugorangiranog ponuđača, plasirana priča da će nekretnine FDM-a, procijenjene na 21 milijun KM, kupiti Mirsad Rahimić, mostarski poduzetnik s adresom u &Scaron;vicarskoj, za 3,5 milijuna KM, pi&scaron;e Avaz</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je bio tada razlog odustajanja Rahimića, javnosti i radnicima nikada nije razja&scaron;njeno, kao &scaron;to ni sada nema informacija o tome zbog čega Ibrahim Jasim Abdulah Ibrahim Alhuvai iz Dubaija nije u datom roku uplatio &scaron;est milijuna maraka, koliko je ponudio 22. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Općinskom sudu dostavio izvod iz registra u zadanom roku od tri dana, novac nije uplatio. U međuvremenu je, potvrđeno je Avazu iz odvjetničkog ureda koji zastupa radnike, odustao drugorangirani ponuđač &bdquo;Komochem&ldquo; d.o.o. iz Visokog, koji je ponudio 5,5 milijuna maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sud je 27. travnja oglasio zaključak o prodaji nepokretnosti nekretnina FDM-a trećem ponuđaču &bdquo;Mikra-Matić&ldquo; iz &Scaron;irokog Brijega, koji je ponudio iznos od pet milijuna i 10.000 KM, a koje treba uplatiti u roku od 30 dana - rečeno je iz Suda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da je Rahimić i ovaj put sudjelovao u licitaciji, ali, kako je potvrđeno, i on je odustao, i to kao peti na rang-listi, s ponudom od 4,8 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radnici ovog davno propalog poduzeća su u procesu naplate zastupljeni sa 40 posto, a ostatak se najvećim dijelom odnosi na Poreznu upravu FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-13-cigarete.jpgEurowings odustao od direktne linije Mostar-Düsseldorfhttp://grude.com/clanak/?i=357935357935Grude.com - klik u svijetMon, 09 May 2022 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-04-eurowings-stjuardesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je Eurowings za ovu sezonu najavio promet na direktnoj liniji Mostar-Düsseldorf, to se ipak neće dogoditi.<p>&nbsp;</p> <p>Eurowings je prekinuo prodaju karata između dva grada. Usluge su se trebale nastaviti 30. lipnja i izvoditi dva puta tjedno do kraja kolovoza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad je, po prvi put, uveo i autobusnu liniju za Zračnu luku. Tako je Mostar ostao bez jedine komercijalne linije nakon vi&scaron;e od dvije godine, a Zračnoj luci Mostar ostaju čarter linije.</p> <div class="code-block code-block-1" style="margin: 8px auto; text-align: center; display: block; clear: both;">&nbsp;</div> <p><em>Uskoro bi trebale započeti i charter operacije iz Poljske, Mađarske, Italije i Jordana. Čarter letovi iz Italije (Palermo i Catanija) od 31. srpnja do 3. rujna, letovi iz Amanna (Jordan) od 3. svibnja do 1. rujna, te letovi na relaciji Katowice &ndash; Mostar od 21. lipnja do 30. rujna,</em> kazao je u nedavnom razgovoru za Fenu Ivan Ljubić, direktor Zračne luke Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Imamo jo&scaron; mnogo upita, ali ne i konfirmacija iz ostalih gradova odnosno destinacija iz Italije, &Scaron;panjolske, Irske te očekujemo uspje&scaron;nu sezonu i oporavak Zračne luke Mostar,</em> naglasio je Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, za Zračnu luku Mostar je početkom veljače isplaćen prvi milijun KM Vlade HNŽ-a Gradu Mostaru, a premijer HNŽ-a Nevenko Herceg najavio je kako će u Mostar dovesti &lsquo;niskotarifne kompanije&rsquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-04-eurowings-stjuardesa.jpgCijene smještaja na Jadranu mnoge će šokiratihttp://grude.com/clanak/?i=357932357932Grude.com - klik u svijetMon, 09 May 2022 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-05-turizam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hoće li poskupljenja dio domaćih turista, kojih je lani na našem moru bilo više od 2,3 milijuna i zamalo kao rekordne 2019., usmjeriti prema jeftinijem smještaju ili možda čak i odvratiti od odlaska na more, tek će se vidjeti.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Na hrvatskoj&nbsp; je obali svake godine sve vi&scaron;e skupih hotela, apartmana, restorana i sve manje mjesta dostupnih za prosječni hrvatski džep. To nije promijenila ni pandemija pa će ove godine jadranske cijene mnoge neugodno iznenaditi, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.hr/vijesti/cijene-na-jadranu-mnoge-ce-iznenaditi-prosle-sezone-rasle-su-minimalno-no-ovog-ljeta-idu-i-do-50-posto-1584941?fbclid=IwAR1o-nw2JFp2s-GySV3ph3NNdJ7EmZW79RcmdWgZHAnt_rU3duAyaJgGYs8" rel="noopener" target="_blank">Večernji list<br /><br /></a></p> <p>Protekle dvije sezone, zbog smanjenje potražnje, rasle su minimalno, a ovog će ljeta boravak u nekim hotelima u &scaron;pici biti skuplji i paprenih 50 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Da, ove godine svjedočimo znatnom rastu cijena smje&scaron;tajnih i ugostiteljskih objekata. Analize pokazuju da je smje&scaron;taj u jadranskim hotelima i kampovima u prosjeku poskupio 20 do 25 posto u odnosu na lani, a zbog znatno povećane potražnje i zasad dobrog tempa rezervacija za glavnu sezonu cijene će u izuzetnim slučajevima rasti i do 50 posto &ndash; potvrđuje konzultantica Sanja Čižmar, direktorica 505 savjetovanja.<br /><br /></p> <p>Rastuća inflacija i rast gotovo svih ulaznih tro&scaron;kova, od namirnica do energije i tro&scaron;kova rada, nisu domaćinima ostavili puno manevarskog prostora. Poskupljenja su u pravilu veća u objektima sa složenijom uslugom, pogotovo kad je uključena hrana, pa su korekcije skokovitije u hotelima nego u obiteljskom smje&scaron;taju.<br /><br /></p> <p>&ndash; No hotelsko-turistički sektor Hrvatske nije osamljen u podizanju cijena. Slični su trendovi prisutni u većini mediteranskih zemalja tako da ne vjerujem da ćemo cjenovnim pozicioniranjem znatnije odskakati od drugih destinacija na Mediteranu. U konačnici, zbog općeg vala rasta cijena svih vrsta robe i usluga potro&scaron;ači i očekuju povi&scaron;enje cijena. Ipak, bit će umjetnost pratiti trži&scaron;na kretanja i tome aktivno prilagođavati cijene kako bi se očuvala konkurentnost &ndash; ističe dr. Čižmar.<br /><br /></p> <p>Hoće li poskupljenja dio domaćih turista, kojih je lani na na&scaron;em moru bilo vi&scaron;e od 2,3 milijuna i zamalo kao rekordne 2019., usmjeriti prema jeftinijem smje&scaron;taju ili možda čak i odvratiti od odlaska na more, tek će se vidjeti.<br /><br /></p> <p>Konzultant specijaliziran za obiteljski smje&scaron;taj Nedo Pinezić vjeruje da će za mnoge rje&scaron;enje biti u pravilu od hotela pristupačniji zimmer frei.<br /><br /></p> <p>&ndash; Poskupljenja su najveća u onim objektima koji protekle dvije godine nisu dirali cijene, a u obiteljskom smje&scaron;taju često ne prelaze 10%. Sreća je i da imamo lepezu za svaki džep, od premium i standardne do low budget ponude &ndash; kaže Pinezić koji podsjeća da cijene dodatno rastu kako se približava glavni dio sezone.<br /><br /></p> <p>&ndash; Cijene su trenutačno tridesetak posto niže nego &scaron;to će biti od srpnja nadalje, a u udarna dva-tri ljetna tjedna ćemo vjerojatno svjedočiti i dodatnim poskupljenjima. Recimo, noćenje u apartmanu za četvero s tri zvjezdice, koje je nekad bilo 80 eura, prije pandemije do&scaron;lo je do sto eura, sada će biti 110 do 130 eura, a u &scaron;pici vjerojatno i dosta iznad toga. Na dijelovima obale s većom koncentracijom objekata niže kvalitete može se, naravno, proći povoljnije.<br /><br /></p> <p>Iako praktički vi&scaron;e nema rivijere bez barem jednog de luxe hotela, pravilo je da je to lak&scaron;e naći zonu povoljnijih cijena &scaron;to se obalom spu&scaron;ta južnije. Recimo, na crikveničkoj rivijeri, nekim otocima, kao i u manjim mjestima makarskog područja, kamo masovno gravitiraju i gosti iz BiH, nema koncentracije skupih hotela kao u Istri, a puno je i pristupačnog obiteljskog smje&scaron;taja.<br /><br /></p> <p>&ndash; Rezervacije nakon zastoja zbog Ukrajine opet pristižu, ali jug se i dalje najslabije puni. Za Brač, Korčulu, makarsku rivijeru... trenutačno ima popusta od otprilike 30 posto za pojedina razdoblja tijekom cijele sezone. Za boravke sada u svibnju ima akcijskih cijena duž obale. Većina domaćih gostiju, inače, prvo i gleda ima li &scaron;to na akciji. No sve je to relativno.<br /><br /></p> <p>Na srednjem i južnom Jadranu može se proći jeftinije sa smje&scaron;tajem, ali kad pribrojite tro&scaron;ak cestarina, tunelarine ili trajekta, recimo, Korčula, za koju trenutačno ima popusta i do 35 posto, može ispasti skuplja nego odmor u Crikvenici za koju ima popusta do deset posto &ndash; kazuje Dalibor Čanaglić, produkt-menadžer agencije Palma Travel.<br /><br /></p> <p>Sve u svemu, kamo god da se krene, za smje&scaron;taj će gotovo u pravilu trebati barem nekoliko stotina kuna vi&scaron;e nego lani. Uz lijepe izuzetke poput novaljskog gdje će domaćini bračnom paru iz Zagreba koji je pro&scaron;le godine krajem svibnja studio-apartman za noć plaćao 215 kuna ove godine u istom terminu naplatiti samo pet kuna vi&scaron;e.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-05-turizam.jpgNeum u sezonu ulazi s drugačijom ponudom – šetnica, kućice, novi sadržaji..VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=357875357875Grude.com - klik u svijetFri, 06 May 2022 10:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-06-neum-caportal.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hotelijeri, ugostitelji i općenito turistički radnici u Neumu očekuju da ova ljetna sezona bude bolja od prethodne tri koje je obilježila pandemija koronavirusa.<p><br />Iz Udruge hotelijera Neum ističu za Čapljinski portal kako se svojim angažmanom trude da turistima ponude ne&scaron;to vi&scaron;e nego dosada&scaron;njih godina.<br /><br /><br /></p> <p>Na tom tragu urađene su i &scaron;etnice kroz Neum, kućice koje će biti na &scaron;etnicama bit će unificirane, radi se na dodatnom sadržaju za turiste&hellip;<br /><br /></p> <p>O pripremama za sezonu, očekivanjima te svemu onome &scaron;to je pred jedinim bh. gradom na moru razgovarali smo sa <strong>Darijom Maslaćem (Hotel Vapore) i Branimirom Butiganom (Grand Hotel Neum).<br /><br /></strong></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/ZYACR5c5Jqo" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-06-neum-caportal.jpgKoja od tri kultna Lastina keksa želite probati?http://grude.com/clanak/?i=357872357872Grude.com - klik u svijetFri, 06 May 2022 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-06-lasta-proizvodi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na krilima dobrog stigla nam je Lasta i odlučila krenuti s novom kampanjom.<p><br />Potaknuti svakodnevnim upitima potro&scaron;ača o dobro poznatim tradicionalnim okusima tvornica slatkih proizvoda je odlučila vratiti prepoznatljive kekse u nepca slatkoljubaca.<br /><br /><br /></p> <p>Bira se između tri čuvena keksa: Lasta deserta, krem &scaron;tapića i Linđe.<br /><br /></p> <p>Prisjetite se slatkih zalogaja koji bude nostalgiju te dajte svoj virtualni glas jednom od tri omiljena keksa kojeg će Lasta prvog vratiti na police marketa.<br /><br /></p> <p>Koji će se keks prvi vratiti na police ovisi o tebi jer može&scaron; odabrati i poslati svoj glas do 20. svibnja. Okusi no&scaron;eni nostalgijom kroz generacije uskoro ponovno u tvom domu.<br /><br /></p> <p>Odaberi svoj slatki izbor na <a title="Lasta Čapljina" href="https://www.questionpro.com/a/TakeSurvey?tt=U1ZcLJ8KeTqcH1BpOnatEMNjSAFyuKTt" target="_blank">linku.&nbsp;</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-06-lasta-proizvodi.jpgLidl ili se reklamira, ili ni sami ne znaju što žele, ili ih netko reketari... Sada tvrde da ostaju u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=357853357853Grude.com - klik u svijetThu, 05 May 2022 20:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-24-lidl-trgovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je danas Agencija za unaprijeđenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) izjavila da imaju neslužbene informacije da Lidl napušta tržište BiH i sve resurse i investicijske kapacitete pozicionira u Turskoj, oglasili su se iz ove kompanije.<p>&nbsp;</p> <p>Kompanija Lidl BH želi pojasniti kako su netočne vijesti i natpisi u medijima o napu&scaron;tanju trži&scaron;ta Bosne i Hercegovine. Na ovaj način želimo opovrgnuti neistinite tvrdnje koje se plasiraju te naglasiti da i dalje aktivno tražimo lokacije za Lidl trgovine &scaron;irom BiH.<br /><br /></p> <p>Također, dodali su da intenzivno nastavljaju s planom zapo&scaron;ljavanja i &scaron;irenjem svog tima.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, FIPA je danas potvrdila Feni kako od Lidla nije dobila službenu obavijest o napu&scaron;tanju trži&scaron;ta BiH, no da neslužbeno doznaju da će nakon napu&scaron;tanja na&scaron;eg trži&scaron;ta, sve resurse i investicijske kapacitete pozicionirati u Turskoj.<br /><br /></p> <p>"Lidl nas nije službeno obavijestio o napu&scaron;tanju trži&scaron;ta BiH, iako su proces registracije zavr&scaron;ili i bili u postupku pronalaženja lokacija za njihove markete. Međutim iz medija smo saznali da se oni ipak povlače iz BiH, jer su nezadovoljni određenim postupcima na&scaron;ih institucija prema jednom tako velikom investitoru kao &scaron;to je Lidl", kazali su iz FIPA-e.<br /><br /></p> <p>Napomenuli su kako FIPA nije imala direktan kontakt u postupku njihove registracije na trži&scaron;tu BiH, ali su aktivno pratili proces njihovog dolaska tijekom 2021. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-24-lidl-trgovina.jpgSLUŽBENO: LIDL NAPUŠTA BIH! Evo u koju zemlju odlaze, nakon što su sve kod nas registriralihttp://grude.com/clanak/?i=357847357847Grude.com - klik u svijetThu, 05 May 2022 13:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-05-22-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Agencije za unaprijeđenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) naveli su da od "Lidla" nisu dobili službenu obavijest o napuštanju tržišta BiH...<p><br />..., ali da neslužbeno saznaju da će nakon napu&scaron;tanja na&scaron;eg trži&scaron;ta, njemački trgovački lanac sve resurse i investicijske kapacitete pozicionirati u Turskoj.<br /><br /></p> <p>- "Lidl" nas nije službeno obavijestio o napu&scaron;tanju trži&scaron;ta BiH, iako su proces registracije zavr&scaron;ili i bili u postupku pronalaženja lokacija za njihove markete. Međutim, iz medija smo saznali da se oni ipak povlače iz BiH, jer su nezadovoljni određenim postupcima na&scaron;ih institucija prema jednom tako velikom investitoru kao &scaron;to je "Lidl" &ndash; kazali su iz FIPA-e.<br /><br /></p> <p>Napomenuli su da FIPA nije imala direktan kontakt u postupku njihove registracije na trži&scaron;tu BiH, ali su aktivno pratili proces njihovog dolaska tokom 2021. godine.<br /><br /></p> <p>Naglasili su kako su neslužbeno saznali da su iz te kompanije, kao razloge napu&scaron;tanja na&scaron;eg trži&scaron;ta, naveli presporu administraciju, previsoke cijene zemlji&scaron;ta na lokacijama za investiranje, te nefleksibilnost u komunikaciji s institucijama od kojih su tražili dozvole.<br /><br /></p> <p>- Također, neslužbeno smo obavije&scaron;teni da će kompanija nakon napu&scaron;tanja na&scaron;eg trži&scaron;ta, sve resurse i investicijske kapacitete pozicionirati u Turskoj - rekli su iz FIPA-e.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-05-22-lidl.jpgUgostitelji u BiH u problemimahttp://grude.com/clanak/?i=357836357836Grude.com - klik u svijetThu, 05 May 2022 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-22-ugostitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dugogodišnji problem koji je sada malo izraženiji.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Ugostiteljski radnici u regiji pripremaju se za predstojeću ljetnu turističku sezonu, a posljednjih dana vlasnici hotela, motela, restorana i drugih ugostiteljskih objekata u Bosni i Hercegovini imaju problema s nedostatkom radne snage koja odlazi na Jadran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Hrvatska i Crna Gora manjak radnika u sezoni rje&scaron;avaju uvozom iz BiH. Najvi&scaron;e trpe gradovi na granici, a najteže je u Trebinju, gdje bi čak 1.800 stanovnika od ukupno 30.000 trebalo da ode na privremeni rad u Dubrovnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je dugogodi&scaron;nji problem i mi imamo dnevnu migraciju radnika. Mnogi konobari, spremačice, pomoćni radnici u kuhinji u sezoni rade u Dubrovniku, a potom se vraćaju u Trebinje svaki dan. Jednostavno, ugostitelji ne mogu ni približno platiti radnike kao u Dubrovniku. Sezoncima je odlično jer primaju dobre plaće u Dubrovniku, a tro&scaron;e u Trebinju, gdje je sve jeftinije - kaže za Faktor jedan od vlasnika restorana u Trebinju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, ističe da je to dugogodi&scaron;nji problem koji je sada malo izraženiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sa ovim se srećem već 40 godina. U sezoni radnici uvijek odlaze prema Jadranu. Sada je čak i Hercegovina interesantna. Svako ima pravo da ide i da bira bolje. To je njegova privatna stvar. Postavljam pitanje &scaron;to smo učinili mi kao vlasnici da ih zadržimo u sezoni. Ne možemo osuđivati nekog &scaron;to ide gdje mu je bolje. Ove cijene koje nude u Hrvatskoj su stvarno lo&scaron;e. Za sobaricu 685 eura i za kuhara 800 eura. To imaju i u Bosni. Tamo rade 24 sata i gdje je tu odvojenost od obitelji - kazao je za Faktor Amir Hadžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hamid Hadžić već godinama slovi kao jedan od na&scaron;ih najboljih kuhara. U bogatoj karijeri kuhao je za Billa Clintona, Kirka Douglasa, Angelinu Jolie, Juana Antonia Samarancha, Recepa Tayyipa Erdogana... Kako kaže, BiH ima veliki problem nedostatka kvalitetnih kuhara koji je sve veći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ostalo nam je jo&scaron; malo stručnog kadra. Imamo i nedostatak edukacija. Buduće generacije kuhara nemaju gdje naučiti, ali ni od koga da to urade. &Scaron;kole nemaju kabinete i one su najmanje krive za ovu situaciju. Dijete sa 15 godina po&scaron;aljemo u restoran da nauči 10 jela, a umjesto toga daju mu da pere lonce i &scaron;erpe. Djeca u startu zamrze zanat i od 60 učenika 35 nikad vi&scaron;e ne uđe u kuhinju poslije &scaron;kolovanja. Naravno da se i plaće trebaju povećati u BiH, ali se i stalno mora učiti. To je dug proces. Imam 57 godina i jo&scaron; učim zanat. Većina na&scaron;ih kuhara nisu sazreli za Jadran, ali plaće od 2.000 eura su primamljive. Na&scaron;i kuhari idu u Hrvatsku za 2.000 eura, a njihovi u Irsku i &scaron;irom Europe za 5.000 eura. To je zakon ponude i potražnje &ndash; kaže Hadžić koji je &scaron;ef kuhinje u hotelu Hills na Ilidži, pi&scaron;e <em><strong>Faktor</strong></em>.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-22-ugostitelj.jpgBlokirano više od 100.000 računa, frizeri, benzinske, zadruge..http://grude.com/clanak/?i=357824357824Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 18:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-16-stres_muskarac_posao_briga_ilustracija_pixabay.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>U novom izvje&scaron;taju o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da je u BiH krajem travnja bilo blokirano 100.792 računa poslovnih subjekata te da 54.762 tvrtke imaju blokiran bar jedan račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na prethodni mjesečni izvje&scaron;taj (kraj ožujka), broj blokiranih računa poslovnih subjekata smanjen je za 28, a broj tvrtki koje imaju bar jedan blokiran račun povećan je za 81.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novom izvje&scaron;taju, koji sadrži 4.048 stranica , pobrojani su poslovni subjekti iz svih sfera dru&scaron;tvenog života, od gospodarskih poduzeća, prodavnica, frizerskih salona, benzinskih pumpi, ljekarni, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, tvrtki. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom izvje&scaron;taju Centralne banke BiH, objavljenom početkom studenog 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 tvrtke imale bar jedan blokiran bankarski račun.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-16-stres_muskarac_posao_briga_ilustracija_pixabay.jpgHOME.TV slavi 10. rođendan!http://grude.com/clanak/?i=357816357816Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-04-trio_rodjendan_1200x1200-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HOME.TV se u posljednjih deset godina kontinuirano razvijao.<p>&nbsp;</p> <p>HOME.TV ove godine navr&scaron;ava 10 godina. Upravo zbog toga, korisnike očekuje prava slavljenička ponuda HT ERONET-a i to s poklonom! Ponuda se odnosi na sve privatne korisnike, koji u promotivnom razdoblju od 1.5. do 30.6. 2022. godine, potpi&scaron;u Ugovor za jedan od TRIO paketa na 24 mjeseca. Njih naime očekuje besplatno kori&scaron;tenje PLUS paketa kanala, a ono traje u mjesecu aktivacije TRIO paketa i cijeli naredni mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PLUS paket uključuje čak dvadeset dodatnih kanala s puno dobre zabave, uključujući i &scaron;est Arena Sport kanala s bogatim sportskim sadržajem, kojem je te&scaron;ko konkurirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HOME.TV se u posljednjih deset godina kontinuirano razvijao, te je danas među vodećim IPTV platformama digitalne televizije u BiH, sa bogatim paketima TV kanala različitog programskog sadržaja i dodatnim uslugama, poput Snimalice i Videoteke. Samo u ovoj godini, platforma je nadograđena novim korisničkim sučeljem, a ponuda upotpunjena HD kanalima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-04-trio_rodjendan_1200x1200-1.jpgPolovno auto u Njemačkoj danas je skuplje za 27 posto nego što je bilo lani u istom ovom razdobljuhttp://grude.com/clanak/?i=357801357801Grude.com - klik u svijetTue, 03 May 2022 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-25-018_kramar_automobili_11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene polovnih automobila u Njemačkoj su rekordno visoke, a razlog za to jesu problemi u globalnom lancu opskrbe.<p>&nbsp;</p> <p>Nesta&scaron;ica čipova i drugih dijelova primorali su proizvođače poput Mercedesa i Volkswagena da uspore proizvodnju, a na trži&scaron;tu je sve manje novih vozila. Inflacija je dodatni pritisak.<br /><br /></p> <p>Cijene polovnih automobila u Njemačkoj, koja je najveće automobilsko trži&scaron;te u Europi, su pro&scaron;li mjesec vi&scaron;e za 27 posto, u odnosu na isti period pro&scaron;le godine. Prosječna cijena je vi&scaron;a nego ikada te iznosi 31.801 euro.<br /><br /></p> <p>Međutim, proizvođači ostvaruju značajne profite, unatoč spomenutim problemima. Uzrok toga je rast cijena. Polovnih automobila je osjetno manje, jer se brže prodaju. U prosjeku se prodaju za 73 dana, a godinu ranije su se prodavali za 103 dana.<br /><br /></p> <p>Inflacija u Njemačkoj raste i najvi&scaron;a je od ujedinjenja zemlje 90-ih godina, prenosi Bloomberg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-25-018_kramar_automobili_11.jpgELEKTRO MILAS - OGLAS ZA POSAOhttp://grude.com/clanak/?i=357795357795Grude.com - klik u svijetTue, 03 May 2022 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-03-22-elektro-milas.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog povećanog opsega posla i kontinuiranog ulaganja u proizvodne kapacitete, poduzeće ELEKTRO-MILAS d.o.o. Ljubuški objavljuje sljedeći:<p><br />OGLAS ZA POSAO<br /><br /></p> <p>Djelatnik za sklapanje elektro-ormara (m/ž) &ndash; (vi&scaron;e izvr&scaron;itelja)<br /><br /></p> <p>Opis posla<br /><br /></p> <p>&ndash; pripremne radnje za izradu elektro-ormara i izrada elektro-ormara<br />&ndash; spajanje i održavanje elektroopreme<br /><br /></p> <p>Mjesto rada: Ljubu&scaron;ki<br /><br /></p> <p>Uvjeti<br /><br /></p> <p>&ndash; poželjno iskustvo u izradi elektro-ormara, spajanju elektro-opreme (nije uvjet)<br />&ndash; poželjno poznavanje čitanja jednopolnih i tropolnih shema (nije uvjet)<br />&ndash; preuzimanje odgovornosti za dobivene radne zadatke i pridržavanje zadanih rokova<br />&ndash; visok stupanj organiziranosti, preciznosti i pedantnosti u izvr&scaron;avanju poslova<br />&ndash; internet, kori&scaron;tenje elektroničkom po&scaron;tom<br /><br /></p> <p>Stručna sprema: SSS (elektro struke)<br /><br /></p> <p>Pogodnosti<br /><br /></p> <p>&ndash; stalni radni odnos uz probni rad od 3 mjeseca<br />&ndash; redovita i stimulativna primanja<br />&ndash; mogućnost dodatnih &scaron;kolovanja i osposobljavanja<br />&ndash; rad u stimulativnom, prijateljskom i dinamičnom okruženju<br />&ndash; osiguravamo vrhunske uvjete rada prema europskim standardima uz rad na siguran način (osiguravamo radnu i za&scaron;titnu opremu renomiranih proizvođača)<br /><br /></p> <p>Prijave na posao moraju sadržavati životopis, kopiju &scaron;kolske diplome i mogu se dostaviti putem e-maila adriana@elektromilas.com ili putem po&scaron;te na sljedeću adresu:<br /><br /></p> <p>ELEKTRO-MILAS d.o.o. Ljubu&scaron;ki<br />Sestre Silvije Antić 4, 88320 Ljubu&scaron;ki<br /><br /></p> <p>Kandidate koji ispunjavaju uvjete natječaja pozvat ćemo na informativni razgovor koji će se održati u prostorijama tvrtke u Ljubu&scaron;kom.<br /><br /></p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 20.05.2022.g.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-03-22-elektro-milas.pngGrađevinski materijal skuplji za 30 postohttp://grude.com/clanak/?i=357783357783Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 18:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-13-stanovi-baustela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovoj betonskoj smjesi odnosno svježem betonu cijena je porasla za 5,9 posto..<p>&nbsp;</p> <p>Pored životnih i drugih namirnica u BiH, u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na pro&scaron;lu godinu poskupio je i građevinski materijal do 30 posto, potvrđeno je iz Federalnog zavoda za statistiku.<br /><br /></p> <p>"Najveći rast zabilježen je kod električnih provodnika za napon &lt;= 1000 V, bez konektora (kablovi) i to za 29,2 posto. Toplovaljane &scaron;ipke za armiranje betona skuplje su za 12,7 posto, dok je portland cement skuplji za 10,2 posto", kazali su iz spomenutog zavoda.<br /><br /></p> <h3>Stiropor skuplji za 9,1 posto</h3> <p>Navode kako je stiropor skuplji za 9,1 posto, dok će građevinci čvrste cijevi i crijeva od polimera etilena platiti vi&scaron;e za 7,3 posto.<br /><br /></p> <p>Zabilježena su i povećanja cijena kamena za 7 posto, i to onog koji se obično koristi za agregate za beton, za nasipanje cesta ili željezničkih pruga te za druga nasipanja.<br /><br /></p> <p>Gotovoj betonskoj smjesi odnosno svježem betonu cijena je porasla za 5,9 posto, a poskupile su i bitumenske mje&scaron;avine na bazi prirodnog i umjetnog agregata i bitumena ili prirodnog asfalta kao veziva te cijevi od cementa, betona ili umjetnog kamena od 2,5 do 5 posto.<br /><br /><br /></p> <p>"Aktualni poremećaji u kretanju cijena i odnosima cijena, koji su prvenstveno manifestirani kroz rast cijena osnovnih životnih namirnica, kako u BiH tako i u cijelom svijetu, rezultat su globalne ekonomske krize prvenstveno uzrokovane pandemijom covida-19, a zatim i ratom u Ukrajini", kazali su iz Federalnog ministarstva trgovine.<br /><br /></p> <h3>Pod kontrolom?</h3> <p>Podsjetili su kako je Vlada Federacije BiH jo&scaron; pro&scaron;le godine donijela Odluku o izmjeni Odluke o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.<br /><br /></p> <p>Odlukom je propisano, kako kažu iz ministarstva, da su pravne i fizičke osobe koje se bave proizvodnjom, trgovinom na veliko i trgovinom na malo obvezne utvrditi i primjenjivati marže tako da iste ne prelaze visinu marži tih proizvoda u procentualnom iznosu na dan 31. prosinca 2020. godine.<br /><br /></p> <p>"Popis osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda koja je sastavni dio Odluke sadrži 17 stavki i &scaron;iroko obuhvaća pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode koji su najvažniji za za&scaron;titu životnog standarda i ekonomskih interesa građana u Federaciji BiH. U većim trgovačkim lancima ova lista obuhvaća nekoliko stotina artikala", dodali su iz Ministarstva trgovine FBiH, naglasiv&scaron;i kako je Odluka jo&scaron; uvijek na snazi.<br /><br /></p> <p>Napomenuli su kako kontrolu nad primjenom ovih odluka vr&scaron;e federalni i županijski trži&scaron;ni inspektori u kontinuitetu, sve dok su navedene odluke na snazi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-13-stanovi-baustela.jpgHyundai prekida projekte s Rimac grupomhttp://grude.com/clanak/?i=357775357775Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-02-rimac-hyundai.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hyundai Motor prekida suradnju na projektima s Rimac grupom, navode izvori, nakon što je hrvatski proizvođač produbio veze s Porscheom, piše Automotiive News Europe.<p>&nbsp;</p> <p>Hyundai i sestrinska tvrka Kia Motors&nbsp;zajedno su uložili <strong>80 milijuna eura</strong> u Rimac Automobile&nbsp;2019. godine i tako preuzeli 12% dionica hrvatske startup tvrtke, javlja Večernji list.<br /><br /></p> <p>Nakon toga&nbsp;Hyundai je predstavio&nbsp;dva projekta, dva konceptna ekolo&scaron;ka <strong>sportska automobila</strong> iz portfelja svog sportskog podbrenda "N" :&nbsp;električni sportski automobil Prophecy N &nbsp;i&nbsp;sportski automobil na gorive ćelije Nexo N.<br /><br /></p> <p>Hyundaijev odnos s Rimcem se zakomplicirao&nbsp;jer se hrvatska tvrtka <strong>dodatno povezala</strong> s&nbsp;Porscheom. U zadnjih godinu dana njemački proizvođač sportskih automobila je s 10% udjela u Rimac grupi stigao je do 24% udjela. Uz to, u sklopu partnerstva s Porsheom, Rimac grupa je preuzela upravljanje proizvođačem superautomobila Bugattijem od Volkwsagen grupe, koja je vlasnik Porschea.<br /><br /></p> <p>Ipak, izvori kažu da će&nbsp;Hyundai i Rimac okončati projekt električnog sportskog automobila, a očekivani datum lansiranja automobila je <strong>početak 2023. godine</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radimo na dva projekta&nbsp;s Hyundaijem, a jedan je već <strong>ostvaren</strong>. Nekoliko drugih budućih inicijativa su u fazi&nbsp;dijaloga", rekla je&nbsp;glasnogovornica Rimac Automobila&nbsp;Automotive Information Europe.<br /><br /></p> <p>Rimac je&nbsp;zanijekao da je Porscheov pojačan utjecaj unutar tvrtke izazvao <strong>razdor </strong>s Hyundaijem.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&ldquo;Hyundai je pružao podr&scaron;ku u transformaciji korporacije tijekom posljednjih 12 mjeseci &ndash; zajedno s izdvajanjem Rimac know-how-a i povezivanjem s&nbsp;Bugattijem pod potpuno novom tvrtkom&nbsp;Bugatti Rimac&rdquo;, kažu u Rimac Automobilima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-02-rimac-hyundai.jpeg‘Dragi kupci, smanjujemo vam napolitanke, pekmeze, cedevitu, ali stavljamo više cijene. Uživajte!‘http://grude.com/clanak/?i=357761357761Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-02-cedevita.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekad su u filmovima smanjivali djecu, a sad po trgovinama isto rade s proizvodima. Eh da, jedino što je ovo prvo ipak bilo izmišljeno i komedija, a ovo drugo je baš jako stvarno, uznemirujuće i nimalo smiješno.<p><br />Dobro, moram priznati da sam prvo ipak umrla od smijeha kad sam prije koji tjedan do&scaron;la u trgovinu kupiti Keune &scaron;ampon i regenerator, a koji su nedavno doživjeli redizajn. Dobili su nove bočice i ambalažu, no dizajn je te&scaron;ko mogao prikriti za potro&scaron;ače onu najveću i naj&scaron;okantniju promjenu &ndash; proizvod se količinski smanjio za 20 posto, ali mu je cijena, kad se sve skupa preračuna, narasla za 71 posto &scaron;to mi je u dosada&scaron;njem iskustvu jedno od najradikalnijih poskupljenja na koje sam naletjela. <br /><br /></p> <p>Da skratim priču &ndash; Keune &scaron;ampon koji je donedavno bio pakiran u bočicu od 250 ml i ko&scaron;tao 56.90 kuna, u novoj varijanti ima 200 mililitara te ko&scaron;ta 77.90 kuna, a iako ga proizvođači predstavljaju kao posve novi proizvod, sastojci na pozadini su identični, iako navedeni malo drugačijim redoslijedom &scaron;to znači da su se izmjenili neki omjeri.<br /><br /></p> <p>" Gledajte, Keune proizvodi u Hrvatskoj su bili znatno jeftiniji nego na drugim trži&scaron;tima, a nakon &scaron;to smo napravili redizanj, podignuta je cijena. Nikako nije riječ o istim proizvodima, novi &scaron;amponi su novi proizvod, sa sastojcima koje sada nabavljamo od novih i kvalitetnijih dobavljača, i na&scaron;i korisnici to sigurno primjećuju", kazali su nam iz zagrebačke tvrtke Keune Adriatic.<br /><br /></p> <p>Bilo bi lijepo kad bi na&scaron; popis proizvoda koji se smanjuju ovdje stao, no trži&scaron;te je posljednjih mjeseci preplavljeno sve većim brojem artikala kojima se smanjuju gramaže i litraže, a nerijetko to bude upakirano u priču o redizajnu kojom bi trebala biti blagoslovljena činjenica da je dio proizvoda dobio noge, ali jo&scaron; vi&scaron;e da mu je cijena ostala ista &ndash; ili čak porasla.<br /><br /></p> <p>Kao &scaron;to se dogodio sa Cedevitom, pićem koje je nekad, između ostaloga, dolazilo u pakiranju od kilograma.<br /><br /></p> <p>No, onda mu je proizvođač (Atlantic grupa) odlučio podariti novu ambalažu koja uključuje i čep za "praktičnije doziranje", ali je iz paketa nestalo 100 grama čime je on sada dostatan za napraviti 11.5 umjesto 13 litara pića.<br /><br /></p> <p>U trenutku kad se dogodila ova "dizajnerska intervencija"; novo je pakiranje Cedevite na police trgovina izbačeno po istoj cijeni koja je nekada vrijedila za kilogram praha pa su potro&scaron;ači time bili o&scaron;tećeni, a proizvođači profitirali.<br /><br /></p> <p>I slučaj Soko &Scaron;tarka, također u vlasni&scaron;tvu Atlantic grupe, pokazuje da u&scaron;tede često poku&scaron;avaju napraviti na leđima potro&scaron;ača.<br /><br /></p> <p>Njihove omiljene napolitanke s rumom tako su sa 180 smanjene na 135 grama na način da su iz paketa "nestale" četiri napolitanke, a kako to ne bi bilo vidljivo na prvu, ambalaža je ostala jednake veličine, dok su mjesta na kojima nedostaju napolitanke "nadoknađena" plastikom.<br /><br /></p> <p>U Atlanticu obja&scaron;njavaju kako je ta promjena napravljena jo&scaron; 2020. godine na djelu asortimana napolitanki bananica, rum i kokos, kad je gramatura smanjena usred porasta cijena inputa, a sve zbog "zadržavanja cjenovne konkurentnosti pojedinačnog pakiranja".<br /><br /></p> <p>Drugim riječima, proizvod je količinski smanjen, ali mu je cijena zadržana na starom nivou iako potro&scaron;ač dobiva manje proizvoda, a iako su građani zbog toga ljuti, finanicijski rezultati nekih od najjačih međunarodnih kompanija pokazuju kako im se takva taktika zasad nije obila o glavu.<br /><br /></p> <p>Coca &ndash; Cola je tako ovih dana objavila kako je usprkos inflaciji u prvom kvartalu 2022. godine ostvarila najveće prihode i zaradu od 2016. godine, a jedan od načina kako je to postignuto upravo je dobra stara taktika smanjivanja proizvoda.<br /><br /></p> <p>Dakle, planetarno popularna kompanija na trži&scaron;te je izbacila manje bočice napitka koje je onda ponudila po ne&scaron;to povoljnijoj cijeni, ali je time u konačnici prodaju uspjela povećati za osam posto te tako financijske brojke zadržati na razinama na kojima su prvotno bile i najavljene, usprkos obustavi poslovanja u Rusijij.<br /><br /></p> <p>Coca cola se tako vodila logikom prema kojoj vjeruje kako ima proizvod za kojeg će potro&scaron;ači uvijek pristati izdvojiti novac, i zasad to funkcionira OK, iako bi se dalo diskutirati hoće li se takva filozofija kompaniji isplatiti dugoročno.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; jedna domaća kompanija također je posegnula za taktikom smanjivanja proizvoda.<br /><br /></p> <p>Riječ je o Podravki koja je na ljeto 2021. godine na trži&scaron;te najednom izbacila pekmeze i džemove znatno manje od onih na koje su kupci bili naviknuti.<br /><br /></p> <p>" Novi pekmez sam kupila prije nekoliko dana i vjerojatno ne bih niti primjetila razliku da nisam kojim slučajem sačuvala staru staklenku. Pogledajte samo kakvo je to drastično smanjenje proizvoda", požalila mi se prije koji mjesec jedna čitateljica te poslala fotografiju.<br /><br /></p> <p>Na njoj dvije staklenke Podravkinog pekmeza od &scaron;ljiva - stara i nova - s time da ova prva ima 850, a ova druga 660 grama.<br /><br /></p> <p>Dakle, iz novog je pakiranja pekmeza nestalo 190 grama proizvoda, ali se cijena nije proporcionalno smanjila, kaže nam čitateljica.<br /><br /></p> <p>Iz Podravke su nam pojasnili kako se promjena u gramaži dogodila tijekom ljeta 2021. godine, no ne zbog razloga koji bi se obja&scaron;njavali u&scaron;tedama.<br /><br /></p> <p>" Promjena gramature događala se kao odgovor na trendove konzumacije džemova i pekmeza koji proizlaze iz mnogo &scaron;irih globalnih promjena životnog stila i prehrambenih navika općenito. Kod džemova i pekmeza ti se trendovi ogledaju u promjenama u načinu i učestalosti konzumacije, &scaron;to ima direktan utjecaja i na količinu koju prosječno kućanstvo potro&scaron;i u određenom vremenskom razdoblju", kažu u toj kompaniji te dodaju kako redovito nastoje pakiranja prilagoditi potrebama kupaca i relevantnoj potražnji na trži&scaron;tu zbog čega je pokrenuto uvođenje novih, atraktivnih pakiranja Podravka pekmeza nižih gramatura.<br /><br /></p> <p>" Time je taj proizvod, između ostalog, dobio ambalažu koja nosi veću razinu praktičnosti, dodane vrijednosti te simbolizira bogatu tradiciju i vrhunsku kvalitetu Podravka pekmeza", tvrde u ovoj kompaniji.<br /><br /></p> <p>Hoće li im se dugoročno takva praksa isplatiti, vidjet će se po reakcijama potro&scaron;ača, no najave iz Atlantic grupe već daju naznake kako se neki od proizvođača, na temelju povratne informacije svojih kupaca, sada vraćaju starim gramažama.<br /><br /></p> <p>" Trenutno je u tijeku proces dodatnog unapređenja receptura, redizajna i &scaron;irenja portfelja novim okusima, a na police se, upravo zbog povratne informacije potro&scaron;ača koje sustavno oslu&scaron;kujemo i pitamo za mi&scaron;ljenje &ndash; na jesen vraćaju napolitanke u "kadicama" od 180 grama u čitavom asortimanu", otkrili su nam.<br /><br /></p> <p>Kako će izgledati cijena proizvoda, zasad nije poznato, no očito je kako će mi&scaron;ljenje potro&scaron;ača u inflaciji napokon biti važnije nego ikad, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dragi-kupci-smanjujemo-vam-napolitanke-pekmeze-i-sampone-ali-stavljamo-vise-cijene-uzivajte-15191785" target="_blank">Jutarnji list</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-02-cedevita.jpgLidl odustao od BiH!http://grude.com/clanak/?i=357759357759Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S Dominikom Raškajem, PR Marketing Managerom za Posao.hr i tvrtku Boljiposao.com u BiH, razgovarali smo o aktualnostima u regiji, ali i trenutim krizama u cijelom svijetu, prenosi Novac.hr. <p>&nbsp;</p> <p>"S obzirom na krize koje se događaju u svijetu, mislili smo da nas vi&scaron;e ni&scaron;ta ne može iznenaditi, ali očigledno je nekako s velikim &scaron;okom nedavno do&scaron;la vijest o obustavi ruskog plina prema Poljskoj i Bugarskoj. Gazprom je spreman obustaviti i ostalim "neprijateljskim" zemljama isporuku plina ako ne budu plaćali u ruskim rubljama. Međutim, određene zemlje poput Italije, Poljske i Estonije nisu pretjerano zabrinute jer su diplomatskim putem preko susjednih zemalja rije&scaron;ili pitanje opskrbe plinom, a to se pak ne može reci za Austriju i Njemačku koje su, napominjem, jake gospodarske sile u Europi koje trenutno jako ovise o ruskom plinu. Ja ne bih želio ulaziti u detalje i komentirati trenutni energetski sukob Zapada i Rusije, ali i Ukrajine i Rusije, jer nisam kompetentna osoba za to, no očigledno je da se za javnost plasiraju jedne informacije, a da ispod stola svako za svoj interes lobira", kaže Ra&scaron;kaj.<br /><br /></p> <h3>Nezgodan trenutak<br /><br /></h3> <p>"Ono &scaron;to mene najvi&scaron;e zabrinjava, s obzirom na to da surađujemo s brojnim tvrtkama iz Europe, jeste kako će prebroditi situaciju ako dođe do obustave isporuke plina, jer u 70% slučajeva tvrtke za proizvodnju su pogonjene plinom. Na koji način se planira pomoći tim istim tvrtkama ? Gledajte, svi mi imamo rokove za svoje obaveze, pa tako ako zakasnimo s izvr&scaron;enjima ugovorne obaveze plaćamo penale pa tako je i u proizvodnji. Kupca iz neke druge države neće interesirati problemi s kojima se suočava poslodavac i zahtijevat će vremenski točnu isporuku određenih proizvoda jer u konačnici jedno vuče drugo u ka&scaron;njenju. Ovo je zaista jedan nezgodan trenutak u koji su stavljeni brojni poslodavci jer su njihovi problemi trenutno stavljeni pod tepih. Nije lako tek tako naći zamjenu koja je ujedno sigurno i pet puta skuplja od trenutne, a isto tako svjedoci smo brojnih poskupljenja ostalih energenata koji utiču na cjelokupno poslovanje", tvrdi Ra&scaron;kaj</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>"Uz to, nekako ispod radara prolazi lockdown u Kini koji dodatno uni&scaron;tava ekonomiju cijelog svijeta. Jednim dijelom i svi mi sami smo odgovorni za to jer smo se oslonili na Kinu koja je trenutno jedna velika tvornica za cijeli svijet u proizvodnji raznih dijelova za razne segmente, a trenutno sve stoji. Brojne tvrtke su obustavile daljnju proizvodnju i radnici su poslani na privremeni kolektivni godi&scaron;nji odmor. Ono &scaron;to mi vidimo kao tvrtka Posao.hr jest veliki potencijal za ulaganje u Hrvatsku koja je koliko - toliko manje ovisna o ruskom plinu i može pružiti brojne druge izvore energije za proizvodnju.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <h3>"BiH je idealno trži&scaron;te"<br /><br /></h3> <p>Uz to, u najboljoj trenutnoj poziciji su Srbija i poglavito BiH. S tim da je BiH trenutno nemarom i nepotrebnim izjavama lokalnih političara koji se bave nacionalnim temama izgubila jednog od najvećih investitora, točnije Lidl, &scaron;to su i oni sami precizirali u priopćenju za javnost. Upravo to cijelo ovo vrijeme upozoravam - kako nesmotrene izjave lokalnih političara koji se bave nacionalnim temama mogu na&scaron;tetiti novim potencijalnim investitorima kojima je BiH upravo idealno trži&scaron;te, &scaron;to je u interesu i samim građanima koji bi prona&scaron;li sigurno i stabilno poslovno okruženje s kvalitetnim primanjima. Ponavljam, bez obzira na povećanu inflaciju, investiranje se mora nastaviti kako bi se spriječila jo&scaron; gora kriza", nagla&scaron;ava Ra&scaron;kaj.<br /><br /></p> <p>"Najbolji je trenutno primjer Turska koja vodi jako dobru politiku u cilju rasta gospodarstva i vode se motom "It's nothing personal Europe, it's just a good business". Dakle, ne zamjerite, ali posao je posao. Mi također kontinuirano nastavljamo promovirati domaće trži&scaron;te i savjetovati poslodavce kako na &scaron;to bolji način doći do kvalitetne radne snage. Ovim putem molim i građane da ne nasjedaju na prevare koje se pojavljuju putem sms poruka, ali i dru&scaron;tvenih mreža gdje se nude razni poslovi. Vjerujem da je dio građana očajan u pronalasku posla pa nerijetko nasjedne na prevaru, ali molim vas da posao pronalazite samo putem službenih web portala i tvrtki koje se bave posredovanjem u zapo&scaron;ljavanju. Samo tako ćete naći sigurno i kvalitetno radno mjesto", zaključuje Ra&scaron;kaj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgDao otkaz u Njemačkoj, napustio plaću od 5.000 KM i vratio se u BiH, te osnovao tvrtkuhttp://grude.com/clanak/?i=357758357758Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-02-edvin-valentic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvadesetdvogodišnji Edvin Valentić rođen je u Njemačkoj, pa se vratio u BiH, a onda je opet poput velikog broja mladih ljudi, otišao i raditi u Njemačku nakon što je u Bosni i Hercegovini završio srednju školu. <p><br />Ali za razliku od mnogih mladih koji su u Njemačkoj i ostali, Edvin je izabrao drugačiji put.<br /><br /></p> <p>Dao je otkaz u tvrtki u kojoj je radio i zaputio se u Bosnu i Hercegovinu s ciljem da ovdje osnuje tvrtku.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- U Bosnu i Hercegovinu sam se vratio 1. travnja pro&scaron;le godine. Iako su mnogi mislili da se &scaron;alim, bio sam ozbiljan. Odlučio sam dati otkaz u tvrtki u kojoj sam radio i vratiti se u Bosnu i Hercegovinu, poku&scaron;ati u životu napraviti ne&scaron;to vi&scaron;e, ispričao je Valentić za <a href="https://www.biznisinfo.ba/dao-je-otkaz-u-njemackoj-i-vratio-se-u-bih-danas-ima-svoju-firmu-i-zeli-dokazati-da-kvalitet-moze-pobijediti-korupciju/" rel="nofollow"><strong>Biznisinfo</strong></a>.<br /><br /></p> <p>Iako je u Njemačkoj imao plaću od oko 5.000 KM i kako kaže, posao iz snova, u toj zemlji nije se vidio.<br /><br /></p> <p>- Radio sam u &scaron;ljunkari, bio sam serviser i vozač pretovarnih strojeva i bagera. Kad sam dao otkaz svi su se &scaron;okirali. Međutim, meni Njemačka nije odgovarala, nisam se tu vidio, smatrao sam da mogu napraviti vi&scaron;e, da mogu raditi sam za sebe, objasnio je Edvin.<br /><br /></p> <p>U početku je Edvin je imao viziju da će u BiH osnovati mali obrt, no kontakti koje je ostvario svega tri dana prije nego &scaron;to će napustiti Njemačku odredili su da stvari krenu u drugom pravcu i da ubrzo postane generalni zastupnik uspje&scaron;ne njemačke kompanije "Lutze Group" za BiH i zemlje regije - Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru.<br /><br /></p> <p>Ova grupacija se bavi plastičnim inžinjeringom i održavanjem transportnih sustava u sektoru strojarstva i postrojenja za kompanije koje se bave "krupnim" transportom i transportom gumenim trakama na okretanje u te&scaron;koj industriji i same njihove reparacije.<br /><br /></p> <p>&ndash; Tri dana prije isteka otkaznog roka u tvrtki gdje sam radio do&scaron;li su radnici da ne&scaron;to poprave. Kad sam vidio kako rade zapitao sam se postoji li u BiH ne&scaron;to ovako. Malo sam istraživao i vidio da je većinom riječ o kineskoj i turskoj robi &scaron;to je značajna razlika u kvaliteti u odnosu na njemačku opremu i alate. Tehnologije koje koristi &ldquo;Lutze Group&rdquo; jo&scaron; uvijek nisu bile prisutne na Balkanu &ndash; priča Valentić.<br /><br /></p> <p>Odmah sutradan ih je pitao jesu li zainteresirani pro&scaron;iriti trži&scaron;te.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nazovem, predstavim sebe i svoju viziju i kažem da želim ove tehnologije dovesti u BiH. Odmah su se složili i rekli da im treba za ovu regiju netko tko priča njemački jezik &ndash; kaže Valentić.<br /><br /></p> <p>Do&scaron;ao je u Bosnu i Hercegovinu i umjesto prvobitno plairanog obrta ovorio d.o.o. Tako je nastala tvrtka Valex company.<br /><br /></p> <p>Ugovor iz njemačke kompanije stigao je za dva dana, a odmah je dogovoreno da iz Bosne i Hercegovine pokriva i susjedne zemlje.<br /><br /></p> <p>Valex Company sada ima zastupni&scaron;tvo za opremu i reparaciju transportnih sustava &ndash; od vijaka preko tehničkih guma, trakastih trasportera u svim dimenijama, ljepila za hladne i tople vulkanizacije.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Ova oprema i alati za reparaciju primjenjuju se u svim industrijama gdje postoje transportni sustavi &ndash; najvi&scaron;e u rudnicima i energetskim postrojenjima, ali i prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, u &scaron;ljunkarama, betonarama, na zračnim lukama&hellip;<br /><br /></p> <p>Jedina je kompanija na na&scaron;em trži&scaron;tu koja ima najnovnije tehnologije za ove namjene njemačke kvalitete.<br /><br /></p> <p>&ndash; Valex Company d.o.o. Zenica osnovana je kao dru&scaron;tvo koje vr&scaron;i posredovanje između klijenata s teritorija Bosne i Hercegovine i njemačkog proizvođača &bdquo;Lutze Group&ldquo; koji svoje proizvode plasiraju &scaron;irom Europe, od Nizozemske preko Belgije do Francuske i &scaron;ire &nbsp;&ndash; kaže Valentić.<br /><br /></p> <p>Najpopularniji proizvodi &bdquo;Lutze Group&ldquo; su LUWIREP&reg; materijali za popravku, s dvokomponentnim razvijenim sustavom za popravku transportnih traka i za&scaron;titu od habanja i kori&scaron;tenja.<br /><br /></p> <p>Najznačajniji među njima su LUWIREP&reg; 70, osmi&scaron;ljen i dizajniran za popravku gumenih traka i za&scaron;titu od habanja, te LUWIREP&reg; 85 smjese za popravku i jačanje PU za&scaron;titnih ploča i premaza, te izravnavanje prijelaza. &nbsp;<br /><br /></p> <p>&ndash; Dru&scaron;tvo je specijalizirano za reparaciju gumenih pokretnih traka, zatim nabavku svih vrsta traka i valjaka, ljepila za vulkanizaciju, strugače/čistače i druge sitne proizvode namijenjene reparaciji &ndash; kaže Valentić.<br /><br /></p> <p>A nakon nekoliko manjih poslova, Valex company je nedavno dobila i svoj prvi veći posao na koji je Valentić izuzetno ponosan.<br /><br /></p> <p>&ndash; Prvi veliki posao koji smo dobili je u Elektroprivredi i iako ni ovdje nije riječ o nekom prevelikom iznosu, mogu reći da je to posao na koji sam izuzetno ponosan. Otkako sam počeo raditi, susretao sam se i s korupcijom i s različitim mi&scaron;ljenjima ljudi o tome kako se može i treba raditi. A ja to neću, ja hoću da dokažem da se može po&scaron;teno raditi. Uspio sam dobiti posao u tvrtki gdje su svi mislili da je to nemoguće i u kojoj nikog ne poznajem i to na sasvim regularan način. Vidio sam da za kvaliteta ima nade i da će vremenom biti jači od korupcije u ovoj državi. To je moto mojih njemačkih partnera, a i moj &ndash; da kvaliteta stvara razliku &ndash; priča nam Valentić.<br /><br /></p> <p>Valentić ostaje u BiH da dalje razvija posao.<br /><br /></p> <p>&ndash; Vratio sam se jer volim Bosnu i Hercegovinu i na&scaron; narod bez obzira &scaron;to ovdje ima puno vi&scaron;e problema nego u Njemačkoj. Volim slobodu koje u Njemačkoj nema. Mnogi ne cijene BiH dok iz nje ne odu &ndash; zaključuje Valentić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-02-edvin-valentic.pngOd tri velike investicije u Hercegovini, dvije su Zdravka Mamića...http://grude.com/clanak/?i=357743357743Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 20:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-21-zdravko_mamic_velika_819302976.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od lipnja 2018., kada je pobjegao u Hercegovinu dan prije nego mu je na Županijskom sudu u Osijeku izrečena kazna od šest i pol godina zatvora za izvlačenje 116 milijuna kuna iz Dinama, Zdravko Mamić se u rodnom kraju prometnuo u najvećeg investitora.<p>&nbsp;</p> <p>Pravomoćnu presudu Vrhovnog suda, koji mu je potvrdio kaznu, dočekao je u međugorskom hotelu &ldquo;Villa Regina&rdquo;, ali su mu hotelski apartmani postali pretijesni pa je prije ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu dana počeo graditi velebnu kuću u mjestu Hra&scaron;ljani, na samom rubu Ljubu&scaron;koga. Taj kraj svi nazivaju Oaza u kamenu jer je kuća u blizini rijeke Trebižat i prekrasnog vodopada Kravica u neposrednoj blizini sveti&scaron;ta Studenci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije se doznalo da Mamić petnaestak kilometara od svoje nove kuće u mjestu Zvirovići, tristotinjak metara preko puta benzinske crpke, gradi i fotonsku solarnu elektranu, načičkanu stotinama solarnih panela, ali o tom potom.<br /><br /></p> <p>&ndash; Mamić vam neće živjeti u toj kući, on je sebi kupio u Međugorju stan u blizini hotela &ldquo;Leone&rdquo; i njemu se iz Međugorja ne ide. Tu će stanovati njegov brat Zoran sa svojom obitelji, a investitor te kuće je Zdravkov sin Mario &ndash; reko&scaron;e za <a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/bjegunac-pred-hrvatskim-pravosudem-u-susjednoj-bih-siri-biznis-na-vile-i-solarne-elektrane-mamic-je-u-hrvatskoj-prodavao-igrace-a-u-hercegovini-ce-struju-1188784">Slobodnu Dalmaciju</a> upućeni u ovu priču, koji su sve to čuli od Zdravkovih prijatelja s kojima se on svako jutro nalazi u međugorskom kafiću &ldquo;Forum&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Naravno, uz informaciju je i&scaron;lo i upozorenje novinaru <a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/bjegunac-pred-hrvatskim-pravosudem-u-susjednoj-bih-siri-biznis-na-vile-i-solarne-elektrane-mamic-je-u-hrvatskoj-prodavao-igrace-a-u-hercegovini-ce-struju-1188784">Slobodne</a> da &ldquo;ne čudija s tekstovima jer i Mamić treba negdje živjeti, pogotovo &scaron;to je on na ovim prostorima slobodan čovjek&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Nitko neće reći od koga su Mamići kupili zemlju na kojoj se gradi kuća, ali da su imali ukusa za izabrati lokaciju, to svakako.<br /><br /></p> <p>Kada smo fotoreporter Ante Čizmić i ja do&scaron;li pred kuću obitelji Mamić, koja će imati tristotinjak kvadrata stambenog prostora, ispred objekta zatekli smo parkirani kombi firme &ldquo;MGI Ekus&rdquo;, dok su se unutar kuće čuli udarci i razgovor par radnika, pi&scaron;e novinar Slobodne.<br /><br /></p> <p>Ako će kuća ostati na ovoj razini i neće se graditi prvi i drugi kat, onda su se kameni zidovi ispred nje učinili poprilično visoki. Boje li se Mamići i ovdje nekog atentata i napada na njih, pita se reporter.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to bi onda gradili kuću pored ceste, i to na osami? Mamići samo na sjeverozapadnoj strani vile imaju susjede na adresi Hra&scaron;ljani 102 i onda treba proći stotinjak metara do dvije susjedne kuće.<br /><br /></p> <p>Jednima su zvonili, ali nitko nije otvarao, u drugoj susjednoj kući nije bilo žive du&scaron;e, dok se iz treće na izlazu pojavio gospodin koji reče da je krenuo na posao. Bio je ljubazan dok ga nisu upitali o novim susjedima Mamićima.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ne interesira nas ni&scaron;ta i ni&scaron;ta nemamo za reći&rdquo;, odvratio je i u&scaron;ao u auto.<br /><br /></p> <p>Fotoreporter Ante odmah je uočio da se u okviru vile, ali s istočne strane, nalazi neko igrali&scaron;te jer su iznad zidova kuće izvirili ko&scaron;evi za basket. Naknadno je dvojac zaključio da je to polivalentno igrali&scaron;te s oznakama i za tenis i za mali nogomet, kao i za ko&scaron;arku. Okoli&scaron; već krasi nekoliko palmi.<br /><br /></p> <p>Prostrani bazen su Mamići smjestili do spomenutih susjeda na sjeverozapadnoj strani vile, gdje osim te jedne kuće apsolutno nema ni&scaron;ta i nikoga.<br /><br /></p> <p>Iako su u Međugorju uvjeravali da će kuća biti gotova do kraja &scaron;estog mjeseca, to se ipak činilo preoptimistično jer tu ima jo&scaron; uvijek dosta posla.<br /><br /></p> <p>S desne strane kuće prema zapadu je u kamenu napravljeno postolje s kipom svetog Ante.<br /><br /></p> <p>U Međugorju i Čitluku nemoguće je nagovoriti nekoga da se slika za novine i javno kaže ne&scaron;to o Zdravku i Zoranu Mamiću, pi&scaron;e <a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/bjegunac-pred-hrvatskim-pravosudem-u-susjednoj-bih-siri-biznis-na-vile-i-solarne-elektrane-mamic-je-u-hrvatskoj-prodavao-igrace-a-u-hercegovini-ce-struju-1188784">Slobodna Dalmacija.<br /></a></p> <p>&ndash; Dosta mi vas je svih koji dolazite i ovdje progoniti Zdravka i njegovu obitelj &ndash; odbrusi jedan mladić, umalo napustiv&scaron;i kafić u kojem su novinari poku&scaron;ali s njima započeti razgovor.<br /><br /></p> <p>Nazvali su novinari i Zdravka Mamića, poku&scaron;avali ga dobiti dva puta, a kada se nije javio, poslali su mu i poruku. Htjeli su ga, kažu, pitati za&scaron;to nisu gradili kuću na svojoj djedovini u mjestu Zidine kod Tomislavgrada, ali je odbio razgovarati.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ma javit će se on, mislimo da je danas i&scaron;ao u Tomislavgrad poslom, a stalno je u zadnje vrijeme s onim vlasnikom Premier kladionica i onim ljudima iz za&scaron;titarske agencije &ldquo;Delta security&rdquo; &ndash; reko&scaron;e dva mje&scaron;tanina Međugorja u strogom povjerenju.<br /><br /></p> <p>Od tri velike investicije, Mamićeve su, po priči Hercegovaca, dvije.<br /><br /></p> <p>Inače, cijeli kraj trenutno je prenapučen građevinskim strojevima koji vrlo aktivno rade pristupne ceste za trasu koridora Vc (Ploče &ndash; Budimpe&scaron;ta).<br /><br /></p> <p>To je najveća investicija, a odmah iza njih su, govore upućeni, dvije Mamićeve. Kuća je &scaron;ala mala u odnosu na ono &scaron;to Mamić planira i gradi u Zvirovićima.<br /><br /></p> <p>&ndash; U Dinamu je prodavao igrače, a ovdje će prodavati struju iz solarne energije &ldquo;Elektrobosni&rdquo;. On uvijek ne&scaron;to prodaje &ndash; reko&scaron;e na obližnjoj autopumpi prije nego su novinari krenuli na gradili&scaron;te u Zvirovićima, gdje je u izgradnji veliko solarno postrojenje.<br /><br /></p> <p>Do njega se dolazi makadamskim putem, a ispred buduće fotonske solarne elektrane stoji visoka tabla sa svim podacima, na kojoj nema traga o Zdravku Mamiću kao investitoru.<br /><br /></p> <p>Investitor je firma &ldquo;Plavo sunce&rdquo; d.o.o. iz Čitluka, projektant je firma &ldquo;Albatros&rdquo; d.o.o. iz &Scaron;irokog Brijega, a izvođač &ldquo;Tera Technics &rdquo; d.o.o. iz &Scaron;irokog Brijega, dok nadzor vr&scaron;i onaj tko je i projektant, a to je firma &ldquo;Albatros&rdquo;. Treba spomenuti da tri građevinske dozvole na jedinstvenom objektu ima firma investitor &ldquo;Plavo sunce&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Na tabli je početak radova označen datumom 1. ožujka, a zavr&scaron;etak radova je 1. rujna ove godine. Je li točno da se iza svega on krije kao investitor, &scaron;to svi govore, pokazat će vrijeme, ali da se Zdravko zagrijao na &ldquo;radnu temperaturu&rdquo; i ovdje, kao dok je bio u Dinamu, to je neosporno.<br /><br /></p> <p>A i ljudi u Međugorju i okolici o njemu ne govore ni&scaron;ta, kao ni zaposlenici Dinama dok je tamo vladao. Zdravko autoritetom dobro ustrojava, a investicijama i mijenja svoju okolinu.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da, osim spomenute pravomoćne presude, ima jo&scaron; najmanje dvije nove optužnice zbog izvlačenja novca iz transfera nogometa&scaron;a u Dinamu, ali kako nedavno otkriva Nacional, on i dalje nastavlja sa sličnom praksom. Kako pi&scaron;e tjednik, postoje dokazi da su u najmanje dva slučaja kupoprodaje igrača pro&scaron;le godine milijunski iznosi za navodne posredničke usluge uplaćeni na račun njemu bliskih tvrtki i osoba u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Navodno braća Mamići &scaron;uruju s tvrtkom DI &amp; DŽ, u vlasni&scaron;tvu braće Ivice i Damira Džidića, vrlo imućnih i utjecajnih. S Ivicom su braća Mamić viđena često u javnosti. Braća Džidić imaju Arena fitness centar, vi&scaron;e benzinskih postaja, pa i noćni klub &ldquo;Taboo&rdquo;, opisan kao &ldquo;najluksuzniji bar u Bosni i Hercegovini&rdquo;, u kojemu je Zdravko Mamić često snimljen na zabavama.<br /><br /></p> <p>Tvrtka &ldquo;Plavo sunce&rdquo; d.o.o. iz Čitluka za sada je, pi&scaron;u bh. portali, zahtjeve za gradnju vi&scaron;e solarnih elektrana podnosila za područje Čitluka i Čapljine. Navodno je Zdravko Mamić jo&scaron; lani imao sastanak s biv&scaron;im gradonačelnikom Mostara Ljubom Be&scaron;lićem. Govorilo se da je održan u podrumu mostarskog restorana &ldquo;Pablos&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Spekuliralo se da mu je zanimljiva lokacija Polog kod Mostara. Marina Deronjić, načelnica Odjela za urbanizam i građenje Grada Mostara, izjavila je da ju je telefonom kontaktirao predstavnik tvrtke &ldquo;Plavo sunce&rdquo;.<br /><br /></p> <p>U Elektroprivredi su također potvrdili da je spomenuta tvrtka već podnosila zahtjeve u dva hercegovačka grada, objavio je svojedobno portal Hercegovina.info.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Tvrtka &lsquo;Plavo sunce&rsquo; d.o.o. podnijela je sedam zahtjeva za ishođenje elektromagnetske suglasnosti za izgradnju solarnih elektrana instalirane snage po 999 kW električne energije na području na&scaron;e Poslovnice Čitluk, te tri zahtjeva, od kojih dva po 999 kW i jedan 800 kW instalirane snage električne energije, na području na&scaron;e Poslovnice Čapljina&rdquo;, kazala je glasnogovornica Elektroprivrede HZ HB Marija Bunitić spomenutom portalu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-21-zdravko_mamic_velika_819302976.jpgElon Musk nakon twittera želi kupiti srpsku tvornicu koja proizvodi vodu sa prirodnim jodomhttp://grude.com/clanak/?i=357648357648Grude.com - klik u svijetWed, 27 Apr 2022 18:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-musk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tesla je pisanim putem iskazala zanimanje za suradnju sa tvrtkom iz Srbije.<p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka &ldquo;Tesla Motors&rdquo; u vlasni&scaron;tvu Elona Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, obratila se novosadskom proizvođaču mineralne vode &ldquo;Minaqua&rdquo; za zahtjevom za suradnju, koja bi uključivala i kupovinu dijela te tvrtke, potvrdila je danas za portal Biznis.rs predstavnica Minaque Tatjana Malba&scaron;a, prenosi Nova.rs.<br /><br /></p> <p>-Da, Tesla je pisanim putem iskazala zanimanje za suradnju sa na&scaron;om tvrtkom, koja bi uključila i akviziciju jednog dijela tvrtke, kazala je Malba&scaron;a.<br /><br /></p> <p>Prema njenim riječima, srpska tvrtka će ozbiljno razmotriti ponudu, jer su njeni dioničari zaposleni i njihove obitelji, kao i strani partner, ali se svakako spremaju uzorci vode za slanje Tesla Motorsu.<br /><br /></p> <p>Malba&scaron;a, direktorica tvrtke Minaqua, rekla je za Biznis.rs da je Tesla pored njih, kontaktirala i jo&scaron; nekoliko tvrtki u Europi koje imaju vodu sa prirodnim jodom, te da će za nekoliko nedjelja biti poznato vi&scaron;e detalja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-musk.jpgGrađani u BiH kupuju meso za 2 KM, mesnice pred zatvaranjemhttp://grude.com/clanak/?i=357633357633Grude.com - klik u svijetWed, 27 Apr 2022 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-meso.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada građanima nije lako, onda nije lako ni vlasnicima objekata. Jer, kada mušterije nemaju novca da plate robu, onda se ne isplati ni prodavati robu.<p>&nbsp;</p> <p>Sve je to, naravno, jedna lančana reakcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poskupljenja u svijetu koja se događaju od trenutka ruske agresije na Ukrajinu, građani Bosne i Hercegovine dobro osjete po svom džepu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna od životnih namirnica čija je cijena oti&scaron;la u nebesa je meso. Cijene su toliko visoke da mesari, barem neki, vi&scaron;e nemaju kome prodavati meso po novim cijenama. Zato se pojedine mesnice po Sarajevu odlučuju zaključati svoja vrata - zauvijek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna takva je ona u Nedžarićima čija vlasnica za portal&nbsp;Radiosarajevo.ba&nbsp;kaže da radi od 2008. godine, ali je prinuđena zaključati radnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudi mi dođu i traže meso za 2 KM. Mene je stid da ih pitam za&scaron;to žele meso za dvije marke, kada im ne mogu za taj novac dati ni "&scaron;ačicu". Meni je nabavna cijena za neko meso npr. 11 KM, a prodajem ga za 13. Ljudi me neki pitaju 'može li meni ostati ista cijena kao ranije'. Pa, kako kad ga i ja plaćam skuplje?", priča vlasnica mesnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, smatra da će cijene nastaviti&nbsp; rasti i da se stagnacija očekuje tek u rujnu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ali, ne očekujem ni tada da će pasti, već samo da će stati rast", kazala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da nema namjeru otvarati ponovno radnju, čak i ako nabavne cijene počnu padati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ne vjerujem. Imam obitelj, moram sebi tražiti neki drugi posao. Za godinu, dvije, tko živ - tko mrtav", kaže vlasnica mesnice iz Nedžarića za portal Radiosarajevo.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-meso.jpgDOM VITA: Natječaj za posaohttp://grude.com/clanak/?i=357621357621Grude.com - klik u svijetTue, 26 Apr 2022 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-06-dsc_1184.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Suvremeno opremljeni dom Vita je u potrazi za vrijednom, komunikativnom i pozitivnom osobom, koja je odgovorna i spremna na timski rad.<p><br />MEDICINSKA SESTRA/TEHNIČAR (m/ž)<br />Mjesto rada: Grude<br />Na&scaron; idealan kandidat/ kandidatkinja ima položen stručni ispit i vozačku dozvolu B kategorije.<br />Radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima je dobrodo&scaron;lo, ali nije uvjet.<br />Nudimo Vam rad u opu&scaron;tenoj i stimulativnoj atmosferi, adekvatna primanja, kao i mogućnost stalnog radnog odnosa.<br /><br /></p> <p>Raduje Vas i ispunjava rad s osobama treće životne dobi, želite unaprijediti i nadograđivati svoje znanje?<br />Prijavite se i pridružite timu doma Vita!<br />Zainteresirani kandidati mogu se prijaviti putem linka:</p> <p><a href="https://violeta-doo.talentlyft.com/o/sA4agN" target="_blank">https://violeta-doo.talentlyft.com/o/sA4agN<br /><br /></a></p> <p>Natječaj ostaje otvoren do 10.05.2022.<br />Kandidati koji uđu u uži izbor biti će obavije&scaron;teni.<br /><br /></p> <p>Za vi&scaron;e informacija posjetite na&scaron;u stranicu: www.vita-dom.com<br />Va&scaron; dom Vita!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-06-dsc_1184.jpgNajbogatiji čovjek na svijetu kupio je Twitter!http://grude.com/clanak/?i=357609357609Grude.com - klik u svijetMon, 25 Apr 2022 22:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-25-musk-twitt.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elon Musk, vlasnik Tesla Motorsa i SpaceX-a te najbogatiji čovjek na svijetu, kupio je društvenu mrežu Twitter za 44 milijarde dolara.<p>&nbsp;</p> <p>Twitter je večeras objavio kako je prihvatio Muskovu ponudu.<br /><br /></p> <p>"Twitter potvrđuje da je postigao definitivan dogovor o kupoprodaji. Kompaniju će u cijelosti akvizirati entitet u vlasni&scaron;tvu Elona Muska za 54.20 dolara po dionici. Transakcija se procjenjuje na oko 44 milijarde dolara. Po dovr&scaron;enju transakcije, Twitter će postati privatna kompanija", objavio je večeras Twitter.<br /><br /></p> <p>"Dioničari Twittera će, u skladu s postignutim dogovorom dobiti 52.20 dolara za svaku dionicu Twittera koju posjeduju u trenutku dogovorene transakcije. Kupovna cijena je 38% veća od burzovne cijene dionice Twittera na 1. travnja 2022., posljednjeg dana trgovine dionicama prije nego &scaron;to je gospodin Musk objavio da je kupio udio od oko 9% Twittera", navodi se u priopćenju kompanije.<br /><br /></p> <p>Musk je tako postao vlasnik platforme koju smatra "javnim digitalnim mjestom na kojem će se raspravljati o vitalno važnim sadržajima za čovječanstvo", navedeno je u priopćenju. "Sloboda govora je temelj demokracije", rekao je Musk.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, Elon Musk je početkom travnja kupio 9.2% Twittera. Nakon ove objave vrijednost dionica Twittera porasla je za vi&scaron;e od 25%. Musk je postao jedan od najvećih dioničara tvrtke i sad posjeduje četiri puta vi&scaron;e dionica od osnivača Twittera Jacka Dorseyja. Dorseyjev udio je 2.25%.<br /><br /></p> <p>Tjedan dana nakon &scaron;to je kupio dionice, Musk je dao ponudu za kupnju Twittera te je rekao da će, u slučaju da njegova ponuda ne bude prihvaćena, "razmisliti o svojoj poziciji dioničara".<br /><br /></p> <p>"Odlučio sam ulagati u Twitter jer vjerujem u njegov potencijal da bude platforma za slobodu govora diljem svijeta, a smatram da je sloboda govora dru&scaron;tveni imperativ za funkcionalnu demokraciju", napisao je Musk u prijavi financijskom regulatoru, prenosi BBC.<br /><br /></p> <p>"Međutim, nakon &scaron;to sam investirao, shvatio sam da tvrtka u sada&scaron;njoj formi neće ni napredovati ni služiti ovom dru&scaron;tvenom imperativu. Twitter mora postati privatna kompanija. On ima ogroman potencijal, a ja ću ga osloboditi", dodao je.<br />Ima vi&scaron;e od 80 milijuna pratitelja na Twitteru.<br /><br /></p> <p>Musk je jedan od najpopularnijih korisnika Twittera, s vi&scaron;e od 80 milijuna pratitelja. Često objavljuje i detalje o svojim tvrtkama, zbog čega je u vi&scaron;e navrata bio optužen za manipuliranje trži&scaron;tem, a protiv njega je bilo pokrenuto i nekoliko istraga.<br /><br /></p> <p>U tjednima prije nego &scaron;to je preuzeo 9% dionica, Musk je objavljivao o Twitteru i algoritmima koji upravljaju platformom.<br /><br /></p> <p>24. ožujka je napisao kako je zabrinut zbog de facto pristranosti u algoritmu koji ima veliki učinak na javni diskurs i podijelio anketu u kojoj je pozvao svoje pratitelje da glasaju o tome treba li taj algoritam biti otvorenog koda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-25-musk-twitt.jpgOGLAS ZA POSAO: EMERUS TRAŽI RADNIKEhttp://grude.com/clanak/?i=357593357593Grude.com - klik u svijetMon, 25 Apr 2022 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-25-native_emerus_2.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Emerus d.o.o., sa sjedištem u Industrijskoj zoni Knešpolje u Širokom Brijegu, objavila je natječaj za više radnih mjesta. Prenosimo ga u cijelosti.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>OGLAS ZA POSAO:</strong><br /><br /></p> <p style="text-align: center;"><strong>Električar na održavanju, 3 izvr&scaron;itelja</strong></p> <p style="text-align: center;"><strong>Mehaničar na održavanju, 2 izvr&scaron;itelja</strong><br /><br /></p> <p><em>Emerus d.o.o. je proizvođač ispre&scaron;anih aluminijskih profila za razne industrijske bran&scaron;e. Objedinjujemo sve procese na jednom mjestu: ispre&scaron;avanje, plastifikaciju, anodizaciju, strojnu obradu i pakiranje, prilagođeno zahtjevima kupaca. Na&scaron; mladi i ambiciozni tim stručnjaka nije vezan za stare načine razmi&scaron;ljanja i rada, već smo uvijek otvoreni za nove ideje i puni kreativne energije.</em></p> <p><em>Na&scaron; glavni cilj jest osigurati dugoročno zadovoljstvo na&scaron;ih klijenata koji podrazumijevaju besprijekornu kvalitetu proizvoda i usluga. Kroz pouzdanost, točnost, brzo reagiranje na upite i nove okolnosti na trži&scaron;tu osiguravamo povjerenje postojećih klijenata i gradimo nove poslovne odnose. Pored toga, želimo optimizirati na&scaron;e radne procese pomoću organizacije, modernizacije i digitalizacije, vodeći računa o na&scaron;im djelatnicima, okoli&scaron;u i sve dinamičnijim zahtjevima trži&scaron;ta.<br /><br /></em></p> <p>U potrazi za kvalitetnim kadrom koji bi adekvatno popunio na&scaron;e nove potrebe u odjelu Tehnologije, odlučili smo otvoriti natječaj za radna mjesta električara i mehaničara na održavanju.</p> <p>Tražimo osobe koje su dobri timski radnici i odgovorno obavljaju svoje dužnosti.<br /><br /><br /></p> <p style="text-align: center;"><strong>Električar na održavanju, 3 izvr&scaron;itelja :<br /><br /></strong></p> <p><strong>Opis radnog mjesta:</strong></p> <ul> <li>Montaža i demontaža elektro opreme</li> <li>Polaganje instalacija jake i slabe struje</li> <li>Funkcionalno ispitivanje el. komponenti kao i cjelokupnog sustava</li> <li>Ožičenje razvodnih ormara prema jednopolnoj shemi</li> <li>Polaganje elektro instalacija kao i instalacija računalne mreže</li> <li>Dokumentiranje izvr&scaron;enih aktivnosti i izvje&scaron;tavanje prema voditeljima projekta<br /><br /></li> </ul> <p><strong>&Scaron;to nudimo:</strong></p> <ul> <li>Stručno uvođenje od strane mentora</li> <li>Otvorenost za ideje i prijedloge za pobolj&scaron;anje poslovanja</li> <li>Praćenje napretka zaposlenika</li> <li>Svakodnevni kuhani obroci<br /><br /></li> </ul> <p><strong>&Scaron;to trebamo:</strong></p> <ul> <li>SSS elektrotehničkog smjera</li> <li>Poželjno iskustvo na sličnim pozicijama</li> <li>snalaženje u čitanju elektro shema</li> <li>poželjno znati napraviti start/stop trofaznog asinkronog motora preko sklopke i tipkala<br /><br /><br /></li> </ul> <p style="text-align: center;"><strong>Mehaničar na održavanju, 2 izvr&scaron;itelja :<br /><br /></strong></p> <p><strong>Opis radnog mjesta:</strong></p> <ul> <li>preventivno održavanje strojeva i tehnolo&scaron;kih linija</li> <li>dijagnostika i otklanjanje kvarova na strojevima</li> <li>montaža i demontaža jednostavnijih sredstava rada</li> <li>vođenje evidencije o provedenim aktivnostima<br /><br /></li> </ul> <p><strong>&Scaron;to nudimo:</strong></p> <ul> <li>Stručno uvođenje od strane mentora</li> <li>Otvorenost za ideje i prijedloge za pobolj&scaron;anje poslovanja</li> <li>Praćenje napretka zaposlenika</li> <li>Svakodnevni kuhani obroci<br /><br /></li> </ul> <p><strong>&Scaron;to trebamo:</strong></p> <ul> <li>SSS strojarskog smjera</li> <li>Poželjno iskustvo u radu s hidrauličkim sustavima</li> <li>Poželjno iskustvo u radu s pneumatskim sustavima</li> <li>Poželjno iskustvo na sličnim pozicijama<br /><br /></li> </ul> <p><strong>Način prijave:</strong></p> <p>Ako se pronalazite u ovom oglasu i smatrate da je na&scaron;e okruženje ba&scaron; ono &scaron;to vam odgovara, očekujemo va&scaron;u prijavu na na&scaron;em mailu: <a href="ljudski.resursi@emerus.eu%20" target="_blank">ljudski.resursi@emerus.eu<br /><br /></a></p> <p><strong>Trajanje natječaja:</strong></p> <p>25.04.-02.05.2022.<br /><br /></p> <p><strong>Lokacija rada:</strong></p> <p>Industrijska zona Kne&scaron;polje, &Scaron;iroki Brijeg</p> <p>Nepotpune prijave nećemo uzimati u obzir.</p> <p>Kontaktirat ćemo samo kandidate koji uđu u uži izbor.</p> <p>Vi&scaron;e o nama možete saznati na na&scaron;oj web stranici: <a href="http://www.emerus.eu/ba/" target="_blank">www.emerus.eu/ba/</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-25-native_emerus_2.pngKutle: Ne očekuje se ponašanje kamatne stope u skladu sa inflacijomhttp://grude.com/clanak/?i=357575357575Grude.com - klik u svijetSun, 24 Apr 2022 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-24-kutle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle izjavio je za Fenu da se u BiH, S obzirom na sve političke okolnosti, ne očekuje ponašanje kamatne stope u skladu sa inflacijom – na kreditnoj kao ni na depozitnoj strani.<p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da će rekordna inflacija donijeti mnogo problema, naročito BH. građanima, jer izravno utječe na smanjenje njihovog životnog standarda.<br /><br /></p> <p>-Ona bi morala dovesti do povećanja kamate na kredite, kao i depozite s druge strane. Kažem morala, a ipak neće jer definicija novca i realnost su skoro na suprotnim stranama &ndash; istaknuo je Kutle.<br /><br /></p> <p>Naveo je da bankarski sektor u BiH i u ovoj godini nastavlja sa svojim uspje&scaron;nim radom.<br /><br /></p> <p>-To znači da ispunjava sve svoje obveze prema klijentima, zaposlenima, dru&scaron;tvenoj zajednici i djelimično prema investitorima, odnosno vlasnicima kapitala &ndash; pojasnio je Kutle.<br /><br /></p> <p>Naglasio je da se kreditne aktivnosti nastavljaju na pro&scaron;logodi&scaron;njoj razini, bez značajnijih povećanja.<br /><br /></p> <p>-Ta povećanja nisu ni mogla biti očekivana u ovakvim globalnim okolnostima, ali i političkoj nestabilnosti u samoj BiH &ndash; smatra Kutle.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-24-kutle.jpgBiH ima ogroman potencijal u turizmuhttp://grude.com/clanak/?i=357570357570Grude.com - klik u svijetSat, 23 Apr 2022 23:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-19-bicikl-rural.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BiH ima mnoge ljepote, i planine i more i netaknutu prirodu..<p>&nbsp;</p> <p>Krajem pro&scaron;log milenija pojavila se pjesma Petra Gra&scaron;e koja je u sebi sadržavala i potrese i nemire, a i rat. Iako je to bila laganija pop pjesma za &scaron;ire mase, slu&scaron;ajući je iz ove perspektive djeluje klincima iz onog vremena kao da je predvidjela i pandemiju i sukob od kojeg se ledi krv u žilama, a odvija se nekoliko stotina kilometara od na&scaron;ih prostora, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, njezini stihovi govore i: Za&scaron;to ne bi ja i ti, daleko od sviju negdje pobjegli? I upravo otkad je krenuo kaos 2020. godine, počelo se i "bježati", ali iz gradskih sredina, s asfalta kojim jure automobili, onamo gdje tih zvukova koji remete san nema.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kolovanje kadrova</p> <p>Opusto&scaron;ena sela u kojima su stare, ru&scaron;evne kuće opet hit, a i nastambe koje su nekad bile dom, opet se u to pretvaraju, te nasljednici onih koji su tu nekada čuvali svoj mir ispravljaju pogre&scaron;ke i aktiviraju te kuće za život. A ono &scaron;to je najzanimljivije, neki su u tim starim kućama prepoznali dodatni izvor prihoda jer osim &scaron;to povremeno i oni u njima odmaraju, oni ih i iznajmljuju. Podsjetit ćemo na predavanje Nedjeljka Pinezića u Grudama netom prije pandemije, kada je koronavirus već vrebao iz prikrajka, ali tada nismo o njemu, uglavnom, ni&scaron;ta znali. Bilo je to u studenome 2019. kada je govorio za područje Hercegovine, a može se primijeniti i u &scaron;ire okvire, da ona može biti "mala &Scaron;vicarska", a onda je sve objasnio na temelju malih &scaron;vicarskih, talijanskih, njemačkih, austrijskih gradova...</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čuli ste za Saalbach. Početkom 20. stoljeća imali su jako velik pad stanovni&scaron;tva, na 1000, a onda su u 40 godina radili na promociji zimskog turizma. Povećao se broj ljudi, kvaliteta života se pobolj&scaron;ala, infrastruktura popravila... Zatim mali planinski grad Ettal. Sami su organizirali mljekaru pa ljudi s tih prostora uzgajaju autohtono govedo, a od njih se i otkupljuje mlijeko. Milijun i pol litara mlijeka se proda godi&scaron;nje, a godi&scaron;nje ih posjeti 60 tisuća ljudi. Od toga imaju prihode milijun i pol eura pa je mala, krhka sredina sačuvana od depopulacije. I ljudi koji rade u tvrtkama tu imaju barem dvije krave i bave se stočarstvom. Zatim, ako govorimo o Južnoj &Scaron;tajerskoj. Spojili su poljoprivredu, brendirali proizvode, a nakon 10 godina porastao je broj stanovnika i imaju čak vi&scaron;e članova obitelji od austrijskog prosjeka za 17 posto. U &scaron;kolama se tamo obrazuju kadrovi koji trebaju tom prostoru i često nema visokih &scaron;kola.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U talijanskoj regiji Trentino svi moraju nositi marketin&scaron;ki znak te regije i najveći su proizvođač najkvalitetnijih sorti jabuka. Imaju vi&scaron;e malih obiteljskih hotela koji počivaju na tri elementa: jedno je arhitektura, drugo hrana i treće užitak u prirodi. Nezgodan kraj pretvorili su u "Pepeljugu" - kazao je na tom predavanju Pinezić i naglasio kako je važno da se ljudi ruralnih područja drže zajedno te da vole svoj kraj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je hercegovački mentalitet i svoj kraj objasnio kao važan za uspjeh turizma ovdje. Na kraju krajeva, BiH ima mnoge ljepote, i planine i more i netaknutu prirodu. A i iz nekih "udaljenijih krajeva" sve je blizu. Svjetlija budućnost Za&scaron;to je ovo sve važno? Zato &scaron;to je Svjetsko vijeće za putovanje i turizam (WTTC) objavilo da će u idućem desetljeću u turizmu biti otvoreno 126 milijuna novih radnih mjesta te će svako treće novo radno mjesto biti povezano s tim sektorom. A gledajući ovu i iduću godinu, WTTC predviđa svjetliju budućnost s obzirom na to da će i BDP i zaposlenost dostići razinu prije pandemije do iduće godine...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, sve prognoze temelje se na cjelokupnom smirivanju situacije jer zdravstvena kriza je pod kontrolom ili vi&scaron;e ne predstavlja prijetnju za zdravlje kao dok smo se suočavali s izvornim COVID-19 i njegovim nasljednicima do omikrona, međutim, rat jo&scaron; traje...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira na to, ako BiH nastavi ulagati u ovaj sektor, može biti turistička oaza za mnoge, država u kojoj će mnogi tražiti bijeg od zbilje koja okružuje neke od najjačih zemalja Europe i svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-19-bicikl-rural.jpgCGS Livno organizira obuke iz poduzetništva i društvenog poduzetništva za predstavnike udruga i pojedince s područja ŽZH i HBŽhttp://grude.com/clanak/?i=357531357531Grude.com - klik u svijetFri, 22 Apr 2022 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-22-cgslivno--javni-poziv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obuke su besplatne za sve sudionike..<p>&nbsp;Centar za građansku suradnju iz Livna u partnerstvu s Udruženjem građanki &bdquo;Grahovo&ldquo; iz Bosanskog Grahova, u okviru projekta &bdquo;Snaga lokalnog &ndash; Zajedno za lokalni razvoj&ldquo; organizira obuku iz poduzetni&scaron;tva, socijalnog poduzetni&scaron;tva i pisanja biznis/poslovnog plana.</p> <div class="style-82 style-local-16-m14 position-relative h-element" data-colibri-id="16-m14"> <div class="colibri-post-content h-global-transition-all"> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna dvodnevna obuka će biti održana u Livnu za Hercegbosansku županiju, a druga će biti održana u Posu&scaron;ju za Zapadnohercegovačku županiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obuke se organiziraju za predstavnike udruga/udruženja/nevladinih organizacija/organizacija civilnog dru&scaron;tva, za neformalne grupe i pojedince kao motivacija za pokretanje poduzetni&scaron;tva i socijalnog poduzetni&scaron;tva te za razvoj poslovnih ideja, izrada nacrta poslovnih planova s ciljem mogućnosti realizacije ideje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razvoj poduzetni&scaron;tva na prostoru navedene županije otvara mogućnosti za osnivanje malog i/ili srednjeg poduzetni&scaron;tva, &scaron;to bi značajno doprinijelo lokalnom razvoju, zapo&scaron;ljavanju mladih i njihovom ostanku na ovom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podr&scaron;ka za provedbu poslovnih planova će se dodjeljivati samo za socijalno poduzetni&scaron;tvo i bit će u vlasni&scaron;tvu udruga građana ili nevladinih udruga, a ne pojedinaca. Ove nevladine organizacije će imati priliku &scaron;iriti poduzetnički duh u svojim zajednicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi dan obuke organizirat će se za predstavnike lokalnih dionika i pojedince koji će moći sudjelovat kako bi unaprijedili svoja znanja i vje&scaron;tine o osnovnim elementima, važnosti i mogućnostima poduzetni&scaron;tva i socijalnog poduzetni&scaron;tva. Teme prvog dana edukacije:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; &Scaron;to je poduzetni&scaron;tvo i socijalno poduzetni&scaron;tvo; oblici, razlike između tradicionalnog i socijalnog poduzetni&scaron;tva;</p> <p>&ndash; Institucionalni i pravni okvir poduzetni&scaron;tva i socijalnog poduzetni&scaron;tva u BiH;</p> <p>&ndash; Socijalno poduzetni&scaron;tvo i nevladine organizacije; Važnost ulaganja u jačanje kapaciteta nevladinih organizacija, kao i institucija koje bi trebale sustavno podržavati socijalno poduzetni&scaron;tvo i/ili socijalna poduzeća i zadruge;</p> <p>&ndash; Nove linije za promicanje dru&scaron;tveno-poduzetničkih inicijativa: aktivno uključivanje poslovnog sektora i daljnji napori na podizanju medijske vidljivosti organizacija koje se bave socijalnim poduzetni&scaron;tvom;</p> <p>&ndash; Primjeri uspje&scaron;nog rada nevladinih organizacija koje ciljaju na žene, mlade i osobe s invaliditetom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi dan obuke bit će organiziran za one koji su pro&scaron;li osnovnu obuku radi daljnjeg usavr&scaron;avanja znanja i vje&scaron;tina o mogućim pitanjima koja se javljaju kao nastavak prvog dana obuke, kao &scaron;to su:</p> <p>&ndash; Motivacija i razvoj poslovnih ideja za poduzetni&scaron;tvo (poduzeće) i mogućnosti realizacije ideje;</p> <p>&ndash; Trži&scaron;te roba i usluga, prikupljanje podataka o potencijalnom trži&scaron;tu i prodaji proizvoda/usluga;</p> <p>&ndash; Kako osnovati dru&scaron;tveno poduzeće ili poduzeće (proizvodno ili uslužno);</p> <p>&ndash; Osnove socijalnog poduzetni&scaron;tva, sposobnost preuzimanja rizika i odgovornosti;</p> <p>&ndash; Osnovna obrtna sredstva i financijska sredstva;</p> <p>&ndash; Izrada poslovnog plana (radionica);</p> <p>&ndash; Kako prikupiti početna sredstva za provedbu poslovnog plana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon održanih obuka, zainteresirane udruge/udruženja/nevladine organizacije/organizacije civilnog dru&scaron;tva će imati priliku finalizirati svoj biznis/poslovni plan kroz mentorski rad sa ekspertom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju procesa, Centar za građansku suradnju će financijski podržati provedbu jednog biznis plana i pokretanja dru&scaron;tvenog poduzeća (prikupiti ćemo zavr&scaron;ene biznis planove u dogovorenom roku i formirati peteročlanu komisiju/povjerenstvo za dodjelu bespovratnih sredstava).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna udruga/nevladina organizacija/organizacija civilnog dru&scaron;tva će biti podržana sredstvima u iznosu od 4.500$. Podr&scaron;ka će biti pružena u vidu materijala i/ili opreme, usluga potrebnih za pripremu i pokretanje dru&scaron;tvenog poduzeća, tj. provedbu poslovnog plana. Ostali lokalni akteri će biti pozvani da podrže osnivanje dru&scaron;tvenog poduzeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obuke su besplatne za sve sudionike/ce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva pitanja koja se tiču ovoga poziva za sudjelovanje trebaju biti dostavljena na e-mailove: Ivona Mi&scaron;ković, cgs-li@tel.net.ba, telefon/faks: 034202770 i Danka Zelić, danka.zelic@tel.net.ba, mob: 063332294.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator snosi tro&scaron;kove prijevoza, osvježenja i ručka za sve sudionike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici/ce će 5 dana prije početka obuke dobiti sve potrebne tehničke informacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva dvodnevna obuka će biti održana 29. i 30. travnja 2022. godine &nbsp;u sali za sastanke u PTC Forum, Livno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>REGISTRACIJU ZA HERCEGBOSANSKU ŽUPANIJU MOŽETE IZVR&Scaron;ITI NA <a title="CGS Livno" href="https://forms.gle/54V2wx9KkJSiQb4a7" target="_blank">LINKU</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga dvodnevna obuka će biti održana 9. i 10. svibanja 2022. godine u sali za sastanke u Restoranu Astoria, Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>REGISTRACIJU ZA ZAPADNOHERCEGOVAČKU ŽUPANIJU MOŽETE IZVR&Scaron;ITI NA <a title="CGS Livno" href="https://forms.gle/xTYRLyXMVHxVZrJ3A" target="_blank">LINKU</a>.</p> </div> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-22-cgslivno--javni-poziv.jpgLager zapošljava 21 djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=357519357519Grude.com - klik u svijetThu, 21 Apr 2022 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-lager_po.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijave dostaviti najkasnije do 30.04.2022.<p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka LAGER D.O.O. Posu&scaron;je sa sjedi&scaron;tem u Posu&scaron;ju, Vukovarska 47, zbog povećanog obujma poslovanja traži motivirane i profesionalne kandidate za sljedeća radna mjesta:<br /><br /></p> <ul> <li><strong>DIPLOMIRANI PRAVNIK &ndash; 1 IZVR&Scaron;ITELJ</strong></li> <li><strong>DIPLOMIRANI EKONOMISTA &ndash; 1 IZVR&Scaron;ITELJ</strong></li> <li><strong>MEHANIČAR &ndash; 3&nbsp; IZVR&Scaron;ITELJA</strong></li> <li><strong>ELEKTRONIČAR &ndash; 3&nbsp; IZVR&Scaron;ITELJA</strong></li> <li><strong>HIDRAULIČAR &ndash; 3 IZVR&Scaron;ITELJA</strong></li> <li><strong>RUKOVATELJI STROJEVIMA (BAGERI/DAMPERI) &ndash; 10 IZVR&Scaron;ITELJA<br /><br /></strong></li> </ul> <p><strong>Kvalifikacije potrebne za rad:</strong></p> <ul> <li>Poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima</li> <li>Dobro poznavanje rada na računalu</li> <li>Vozačka dozvola B kategorije ili druga odgovarajuća<br /><br /></li> </ul> <p><strong>Dodatne vje&scaron;tine i kompetencije potrebne za uspje&scaron;no obavljanje poslova:</strong></p> <ul> <li>Spremnost za učenje</li> <li>Fleksibilnost u poslu</li> <li>Organiziranost i upornost<br /><br /></li> </ul> <p>Napomena: Za potencijalne kandidate koji rade izvan mjesta sjedi&scaron;ta Dru&scaron;tva nudimo mogućnost plaćenog smje&scaron;taja i prehrane.<br /><br /></p> <p>Prijave sa svojim životopisom možete dostaviti osobno i putem po&scaron;te na adresu: LAGER D.O.O. POSU&Scaron;JE, Vukovarska 47., 88240 Posu&scaron;je, ili na e-mail: <a href="mailto:lager@lager-doo.com">lager@lager-doo.com</a> .</p> <p><br />Prijave dostaviti najkasnije do 30.04.2022.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-lager_po.jpgU gradiću u BiH gradi se Hobit naseljehttp://grude.com/clanak/?i=357446357446Grude.com - klik u svijetMon, 18 Apr 2022 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-18-hobitton.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Kad bi veći broj ljudi cijenio dom više od zlata, ovaj svijet bio bi sretnije mjesto." To je rečenica iz kultnog Tolkienova djela "Hobit", prema kojem je i Peter Jackson snimio trilogiju koja je mjesecima bila kinohit.<p>&nbsp;<br />A jedan dom posebno se svidio svima koji su gledali film. Riječ je o kućici u kojoj nas je dočekao Bilbo Baggins. Skrivena, obrasla travom, kao neka bačva, a opet čarobna, nestvarno lijepa svima nam se urezala u sjećanje i zasigurno nas potaknula na razmi&scaron;ljanje kako bi lijepo bilo jednoga dana, ili isti tren, maknuti se od dinamike ovoga svijeta u neko brda&scaron;ce ili planinsko mjesto, gdje ćemo ući u takvu kućicu i potpuno se prepustiti miru kakav je i sam glavni lik osjećao nakon brojnih pustolovina u kojima je dobro pobijedilo zlo, a &scaron;to se prenosi praktički kroz sva djela legendarnog Tolkiena, gorljivog katolika koji nam je približio onaj ljep&scaron;i svijet. pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.<br /></strong><br /> <br /> <strong>Obitelj u službi Hobbitona</strong></p> <p><br /> Ovo je bio samo uvod u djelo inspirirano upravo takvim životom i "Hobitom" kao pričom koja je mnoge odu&scaron;evila i nadahnula. Naime, Marija Miličević iz Kre&scaron;eva, direktorica tvrtke Vrela-kop, inženjerka geologije i djevojka koja, uz svoje obveze, zna raditi i na kopu te rukovoditi bagerom, gradi Hobbiton, selo u kojem će se nalaziti hobitske kućice, a uz vrijednu obitelj, koja se također uključila u projekt, jedan san postaje stvarnost. Kako se odlučila na to, govorila je u izjavi za Večernji list.</p> <p><br />- Unatrag dvije godine planiram pokrenuti vlastiti mali biznis u turističke svrhe. S obzirom na to da sam i sama naklonjena prirodi i avanturizmu te unikatnim lokacijama, ideja je bila jedinstven smje&scaron;taj. U početku nisam shvaćena ozbiljno, međutim, moja upornost bila je jača. Najveći problem bio mi je odabrati lokaciju, zato kasnim čitavu godinu s projektom. Tada sam dobila ideju malo oživiti i seoski turizam. Sada imam zaista veliku potporu. Najveću ulogu imaju roditelji i sestre. Milijana je arhitektica i umjetnica te sve moje ideje pretvara u nacrte. Vedrana radi na unutarnjem dizajnu sa mnom. I tako smo dobile plan - priča za Večernji list Marija. Ono &scaron;to je jo&scaron; zanimljivo u ovoj priči je da je mlada poduzetnica ulogu dizajnera dodijelila svojim pratiteljima na Instagramu. - Tu sami glasuju za dizajn jedne kućice - priča nam.</p> <p><br />Obja&scaron;njava nam za&scaron;to se odlučila za projekt hobitskih kućica. - Spojila sam ljubav prema rudarstvu, prirodi i seoskom turizmu. Kre&scaron;evo je malo rudarsko mjesto gdje su nekada podzemne prostorije rudnika bile dom mnogih rudara - otkiva nam. Doznajemo i da će unikatne kućice u Kre&scaron;evu, ali i u čitavoj BiH, pa i &scaron;ire, biti potpuno ručno rađene. - Smje&scaron;taj će imati kapacitet do 4 osobe po kućici. Mali dnevni boravak pregradom odvojen od kreveta, kuhinjica, trpezarija, toalet te, naravno, ro&scaron;tilj. Trenutačno su u planu dvije, a zatim jo&scaron; tri. S obzirom na to da imam vi&scaron;ečlanu obitelj koja se bavi građevinom dugi niz godina, sve će biti ručni rad. Kre&scaron;evo ima prekrasne poglede na planine, pa će biti jo&scaron; ljep&scaron;e uživati u pogledu iz jacuzzija - nagla&scaron;ava nam Marija.</p> <p><br />Kazala nam je i gdje će se one nalaziti. - Kućice će biti u na&scaron;em obiteljskom voćnjaku na brežuljku s pogledom na ranč jelena lopatara. Imam toliko ideja o uređenju da ne znam odakle krenuti - kroz smijeh nam govori. Ističe &scaron;to joj je krajnji cilj. - Ono &scaron;to zaista želim ostvariti je bogat sadržaj za odmor u prirodi. Gosti će moći uživati u miru, pogledu i privatnosti. Planiram sve zavr&scaron;iti do ljeta, a o otvorenju ćete biti pravodobno obavije&scaron;teni - nagla&scaron;ava mlada poduzetnica iz Kre&scaron;eva. I tako oni koji budu htjeli, u lijepom će Kre&scaron;evu moći osjetiti da&scaron;ak "Hobita", djela, a to u ovim danima posebno lijepo zvuči, koje je, po mnogima, najbiblijskiji filmski spektakl, a koji evocira biblijski tekst iz treće ruke.<br /> <br /><br /> <strong>Bijeg od megalomanije</strong></p> <p><br /> A koliko god ovakve kućice nama zvučale novo, ovaj trend vani je počeo prije vi&scaron;e od desetljeća, odnosno nakon nekretninskog sloma i Velike recesije iz 2008. Ubrzo se u Americi razvio dru&scaron;tveni pokret koji je želio probuditi svijest stanovni&scaron;tva da napusti megalomanski stil života koji odvodi ljude u propast, da se prestane s gomilanjem (nepotrebnih) stvari i stanovanjem u ogromnim kućama, a to je bila ujedno i poruka onima koji su zbog takvih nekretnina, kojih se nisu željeli rije&scaron;iti, na kraju potpuno bankrotirali, ostali na ulici, zavr&scaron;ili bez ičega. Tako je racionalizacija prostora prosječnu američku kuću smanjila za desetak četvornih metara.</p> <p><br />I onda je do&scaron;ao "Hobit" pa se sve vi&scaron;e Europljana počelo pitati &scaron;to će im glomazni penthouse apartmani, stanovi..., za&scaron;to ne bi mir potražili negdje izvan gradske vreve. Trend zaživljava te, kako Mariji želimo da zaživi njezina ideja u Kre&scaron;evu, tako bi nam drago bilo da se netko nakon odmora u takvoj kućici odluči za sličan pothvat. Pandemija je potaknula obnovu starih, zapu&scaron;tenih kuća, a sada&scaron;nje stanje moglo bi potaknuti izgradnju kućica koje su i ekolo&scaron;ki prihvatljive.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-18-hobitton.jpgNeradna nedjelja u Mostaru već postala plutajuća, mijenja se za ponedjeljak, utorak...http://grude.com/clanak/?i=357427357427Grude.com - klik u svijetSun, 17 Apr 2022 18:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-17-neradna-nedjelja-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Mostaru je danas počela primjena Odluke o radnom vremenu subjekata u kojima pravne i fizičke osobe obavljaju djelatnost na području Grada.<p>&nbsp;</p> <p>U fokusu ove odluke je zabrana rada nedjeljom, s jedne strane, a s druge to &scaron;to je data mogućnost poslovnim subjektima da uz odobrenje, umjesto nedjelje, izaberu neki drugi dan kao neradni.<br /><br /></p> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>I, dok su u najvećem tržnom centru Mepas u Mostaru, a nakon svojevrsnog pritiska radnika odlučili ne raditi nedjeljom, u jednom drugom su, Plazi, unatoč protivljenju uposlenih, kao neradni dan odabrali ponedjeljak, a ima i onih koji su odlučili da neće raditi utorkom.<br /><br /></p> <p>Tako se u Mostaru već "skovao" novi naziv, umjesto neradna - plutajuća nedjelja.<br /><br /></p> <p>Inače, prema ovoj odluci, nedjeljom neće raditi kiosci, trgovine na veliko i malo u kojima se vrpi promet neprehrambenim proizvodima, a njihovo radno vrijeme ostalim danima je od 7 do 21 sat. Trgovinama koje se bave prodajom suvenira dozvoljen je rad nedjeljom i blagdanima od osam do 24 sata, a to se, također, odnosi na tradicionalne obrte i zanate, pi&scaron;e Avaz.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-17-neradna-nedjelja-mostar.jpgUSPJEŠNE PODUZETNIČKE PRIČE - Od industrije do hrane, stvaraju milijunske vrijednostihttp://grude.com/clanak/?i=357415357415Grude.com - klik u svijetSat, 16 Apr 2022 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-07-lasta-corluka-ministar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošloga tjedna iz Posušja je stigla jedna iznimno lijepa poslovna priča koja je unijela optimizam, a toliko potreban u vremenu gospodarske krize...<p>&nbsp;</p> <p>Proizvodi od metala koji idu na trži&scaron;ta Europske unije, dijelovi za Boeing i Airbus, plastična ambalaža za farmaceutsku industriju, PVC stolarija, sirevi i svježe mlijeko..., ovo su samo neki od proizvoda koji u ovom trenutku nastaju u brojnim proizvodnim pogonima malih i srednjih poduzeća diljem lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini, a koje su se pokazale kao uspje&scaron;ne oaze gospodarskog rasta u državi koja je konstantno opterećena političkim krizama, pi&scaron;e <a title="Vecernji list" href="https://www.vecernji.ba/" target="_blank">vecernji.ba</a><br /><br /></p> <p><strong>Realizacija ideja</strong></p> <p>Unatoč tomu, upravo su općine i gradovi pokazali kako mogu na učinkovit način iskoristiti ne tako veliki dijapazon zakonskih i ustavnih nadležnosti te se nametnuti kao predvodnici investicijskih ciklusa pri čemu veliki dio lokalnih samouprava koristeći mjere olak&scaron;ica, ali i dostupnosti službi za svakog potencijalnog investitora, uspijeva staviti podići na vi&scaron;u razinu dostupne potencijale. Grad Mostar u posljednjem razdoblju postaje istinsko gospodarsko sredi&scaron;te regije, pri čemu veliki doprinos daju poduzetnici koji pokreću proizvodne pogone s kojima nastupaju na domaćem i međunarodnim trži&scaron;tima, nudeći ne&scaron;to novo i svježe, a nastalo promjenom najsuvremenijih proizvodnih tehnologija. <br /><br /><br />Na čelu novog gospodarskog uspona Mostara, ali i regije Hercegovine je tvrtka Aluminij Industrija Mostar, koja je u vlasni&scaron;tvu M. T. Abraham Grupe, a koja je unijela prijeko potrebnu svježinu i pozicionirala Mostar na mapu uspje&scaron;nih gospodarskih sredina. Pro&scaron;loga tjedna iz Posu&scaron;ja je stigla jedna iznimno lijepa poslovna priča koja je unijela optimizam, a toliko potreban u vremenu gospodarske krize, poremećenih lanaca opskrbe i sveprisutnih poskupljenja. Privatni investitori sa svježim idejama i odlučno&scaron;ću pokrenuti, odnosno pro&scaron;iriti postojeće kapacitete te pružiti mogućnost za nova zapo&scaron;ljavanja, ali i dostupnost općinskih službi i produktivan odnos kao posljedica suradnje, i u ovom su se slučaju pokazali kao ključni za privlačnu poslovnu klimu.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Iza priče stoji poznata tvrtka Femis iz Posu&scaron;ja, a koja je već dulje vrijeme prepoznatljivo ime u europskim okvirima kada je riječ o obradi metala, odnosno proizvodnji armaturnih mreža, a ovih dana pustila je u pogon novu proizvodnu liniju vrijednu tri milijuna konvertibilnih maraka. Zadovoljstvo predstavljanjem ovog, za posu&scaron;ko gospodarstvo vrlo vrijednog ulaganja nije krio ni načelnik općine Posu&scaron;je Ante Begić, a koji je posebno naglasio činjenicu da u dana&scaron;njem vremenu domaći gospodarstvenici &scaron;ire poslovanje. Posu&scaron;je se inače može pohvaliti nizom mjera u sufinanciranju tro&scaron;kova osnivanja i registracije poduzetnika - početnika u gospodarstvu, a sve zajedno vodi kontinuiranom gospodarskom rastu.<br /><br /></p> <p>U susjednoj općini - Tomislavgradu također rade na privlačenju novih investicija, a kako je nedavno potvrdio načelnik Ivan Buntić, neke od prednosti su sufinanciranje kupnje zemlji&scaron;ta do 1 KM/m2 za proizvodne objekte, kao i osiguravanje infrastrukture. Upravo je početak ove godine donio jednu uspje&scaron;nu gospodarsku priču s kojom su stigla i nova radna mjesta - otvoren je novi proizvodni pogon hrvatsko-&scaron;vedske tvrtke Metus čija je osnovna djelatnost proizvodnja liftova, dok je u fazi otvaranja i pogon austrijske tvrtke Kovac Čelik d. o. o., specijalizirane za obradu čelika.<br /><br /></p> <p>Sredi&scaron;nja Bosna također se može pohvaliti nizom uspje&scaron;nih lokalnih zajednica, a jedna od njih, Kre&scaron;evo, proživljava svojevrsni ekonomski bum.<br /><br /></p> <p><strong>Izvoz</strong></p> <p>Načelnik Renato Pejak podsjetio je kako zahvaljujući austrijskoj grupaciji domaći poduzetnik gradi hotel u ovoj općini, a lani je&nbsp;izgradio proizvodni pogon koji se bavi proizvodnjom plastične ambalaže za farmaceutsku i prehrambenih industriji. Na tomu se neće stati budući da se otvara i tvrtka za proizvodnju PVC i aluminijske stolarije samo za izvoz. A na krajnjem jugu zemlje, u Čapljini se i dalje govori o kapitalnom projektu pokretanja proizvodnje u novim pogonima tvornice Lasta, čiji proizvodi već jedno vrijeme uveseljavaju brojne kupce diljem zemlje. Iza priče stoji Petar Ćorluka, vlasnik Violete iz Gruda koji je uložio značajna sredstva u modernizaciju pogona, a gradonačelnik Smiljan Vidić imao je samo riječi pohvale za investiciju. <br /><br /><br />Čapljina ide dalje te ima velike planove u kontekstu omogućavanja povoljnih uvjeta za nove investicije, a tomu je dokaz i gospodarska zona Zvirovići u kojoj je zavr&scaron;ena sva infrastruktura, a imajući u vidu njezinu odličnu poziciju, očekivanja su kako će ona privući nove investicije. Lokalne zajednice, kao &scaron;to je vidljivo, mjesta su žive gospodarske djelatnosti, a zahvaljujući raspoloživim mjerama uspijevaju se nametnuti i biti prepoznate u &scaron;irem investicijskom kontekstu.<br /><br /><br />FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-07-lasta-corluka-ministar.jpgU autoindustriji zaposleno 11.000 osoba u BiH, a 80 % sirovina je iz Rusije...http://grude.com/clanak/?i=357401357401Grude.com - klik u svijetSat, 16 Apr 2022 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-16-auto-industrija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je netko prije koju godinu pričao da će rabljenim automobilima, pritom ne mislimo na oldtimere, ovim tempom rasti cijena, automobilski bi ga stručnjaci vjerojatno proglasili neznalicom, međutim, splet okolnosti doveo je takvog raspleta. <p><br />Prvo je pandemija usporila razvoj automobilske industrije, a proizvođači su te&scaron;ko dolazili do dijelova, kako zbog usporenog prijevoza koji je zbog korone s nekoliko tjedana pomjeren na nekoliko mjeseci čekanja, tako i zbog poskupljenja materijala jer ni tradicionalno jeftina Kina iz koje se uvozilo od igle do lokomotive vi&scaron;e nije tako jeftina, pi&scaron;e Večernji list BiH.<br /> <br /><br /> <strong>Te&scaron;ka pozicija<br /><br /></strong></p> <p>I kao točka na "i" sada se dogodio i rat u Ukrajini koji je pokrenula Rusija, a sankcije osjeća cijeli svijet. Već dugo ne stoji ona izreka: Ne može gore. A u ovom slučaju, iako se čini da je najgore na snazi po automobilsku industriju, može se dogoditi i kineska invazija na Tajvan, najvećeg proizvođača čipova na svijetu koji se koriste u automobilskoj industriji, a gdje su tek ljudske žrtve koje su najveći gubitak za dru&scaron;tvo. Ako aktualnu situaciju sagledamo iz bh. perspektive, dosta je ovda&scaron;njih tvrtki koje rade dijelove za najveće automobilske gigante od Volkswagena do Mercedesa te su i oni u te&scaron;koj poziciji. Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore RS-a, ovih je dana za BHRT govorio o jednoj od najtežih situacija u automobilskoj industriji. - Ima tu vi&scaron;e razloga. Nije samo nedostatak poluprovodnika i čipova. Osnovni je razlog smanjenje proizvodnje u autoindustriji, ali kroz koronu pokidani su lanci opskrbe, a jo&scaron; je isto tako važno &scaron;to su kod ostalih repromaterijala cijene povećane i za 40 do 50 posto - ispričao je. Također, jedna velika bh. tvrtka koja proizvodi dijelove za autoindustriju čak 80 posto sirovine nabavlja iz Rusije. Problem s nekim sirovinama rije&scaron;ili su tako &scaron;to će ih nabaviti iz Europe ili Kine, ali isporuka traje mjesecima, čak i do pola godine.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Koliki je "potres" u cijelome svijetu, zorno oslikava izjava Thomasa Peckruhna, predsjednika Sredi&scaron;njeg saveza njemačke automobilske trgovine koji je rekao da trenutačno "obećana zemlja" ima manje rabljenih automobila nego kupaca te su takva vozila postala rijetka roba. Za raspoložive rabljene automobile kupci moraju zato platiti vi&scaron;e, pi&scaron;e Večernjak. Prema Peckruhnu, cijene su porasle od pet do deset posto. Čak postoje noviji rabljeni automobili koji ko&scaron;taju vi&scaron;e od istih novih automobila, jer se na isporuku novih trenutačno mnogo dulje čeka, potvrdio je za Deutsche Welle. Martin Weiss koji radi za jednu od najstarijih organizacija koja se bavi procjenom i stvarnom vrijednosti automobila &scaron;okiran je aktualnim trendovima. - Trži&scaron;te je poludjelo.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Prve analize govorile su da će se situacija smiriti 2023. godine, međutim, one su iznesene prije aktualnog rata na Starom kontinentu. Kako stvari stoje, u ovoj bran&scaron;i nas čeka jo&scaron; izazovnih situacija, a kamo sreće da je samo u ovoj..., pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-autoindustriji-zaposleno-11-000-osoba-u-bih-strahuje-se-za-posao-1579240" target="_blank">Vecernji.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-16-auto-industrija.jpgCijene goriva bit će manje i do 30 feninga po litruhttp://grude.com/clanak/?i=357394357394Grude.com - klik u svijetFri, 15 Apr 2022 18:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Ministarstva napominju da sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije.<p>&nbsp;</p> <p>Prema obavje&scaron;tenjima o promjeni cijena i marži (OPC obrasci), koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u posljednjih dana ovo ministarstvo zaprimilo je 730 obavijesti o promjeni cijena i marži i iste se odnose na smanjenje cijene benzina i dizela u iznosu od 0,05 KM/litru do 0,30 KM/litru, potvrđeno je Faktoru iz ove federalne institucije.<br /><br /></p> <p>Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na 15. travnja u Federaciji Bosne i Hercegovine je sljedeći:</p> <p>&ndash; Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 &ndash; BMB 95 iznosi od 2,46 do 3,11 KM/litru;</p> <p>&ndash; DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 3,01 do 3,31 KM/litru.</p> <p><br />Istovremeno, prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u FBiH za Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 &ndash; BMB 95 iznosi 2,85 KM/litru, za DIZEL BAS EN 590 (10 ppm) 3,10 KM/litru.</p> <p><br />Ističemo da je Vlada FBiH na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela Odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate, kojom je propisala privrednim dru&scaron;tvima koja obavljaju trgovinu na veliko maksimalnu visinu marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim dru&scaron;tvima koja obavljaju djelatnost trgovine na malo naftnim derivatima maksimalnu visinu marže u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata. Predmetna Odluka je na snazi i primjenjuje se od 03. travnja 2021. godine &ndash; navodi se u u odgovoru Faktoru iz Federalnog ministarstva trgovine.<br /><br /></p> <p>Iz Ministarstva napominju da sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najvi&scaron;ih. Za Android uređaje mobilna aplikacija je dostupna na platformi Google Play Store i za Apple mobilne uređaje iPHONE i iPAD na App Store servisu. Također, aplikacija se može preuzeti i putem linka ili skeniranjem QR koda koji su postavljeni na web stranici Federalnog ministarstva trgovine: www.fmt.gov.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgMario Ravlić: Meso će ove godine silno poskupjeti... svinjetina čak 69 postohttp://grude.com/clanak/?i=357392357392Grude.com - klik u svijetFri, 15 Apr 2022 15:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-15-mario-ravlic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grupacija Ravlić obiteljska je tvrtka s tradicijom duljom od 60 godina. Sastoji se od Mesne industrije Ravlić i Agro Ravlić i spada među veće tvrtke u industriji prerade mesa. <p><br />Nova ulaganja i složeno stanje na trži&scaron;tu komentirao je Mario Ravlić, predsjednik Uprave Mesne industrije Ravlić. On je predsjednik Grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa Hrvatske gospodarske komore.<br /><br /></p> <p>Mesna industrija Ravlić dovr&scaron;ava jednu i započinje drugu investiciju.- Radi se o dosad najvećem investicijskom ciklusu u vrijednosti od gotovo 75 milijuna kuna, u koji ubrajamo tri velika kapitalna projekta. <br /><br /></p> <p>Među ostalim, u tiskanom izdanju magazina Globus ustvrdio je: &lsquo;Meso će ove godine silno poskupjeti, a svinjetina najvi&scaron;e, čak 69 posto!&lsquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-15-mario-ravlic.jpgVaš posao raste onoliko koliko rastete VI!http://grude.com/clanak/?i=357365357365Grude.com - klik u svijetThu, 14 Apr 2022 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-uspjeh-success.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preuzimanje odgovornosti za vaš posao znači osvještavanje da vi imate slobodu izbora i odluka vezanih za vaš posao u bilo kojim okolnostima.<p>&nbsp;</p> <h4><strong>RAST VA&Scaron;EG BIZNISA OVISI O VA&Scaron;EM OSOBNOM RASTU!</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerovatno ste već čuli da je va&scaron; posao raste onoliko koliko rastete vi. Možda vam to ima smisla, pogotovo ako ste poduzetnik. Znate da ima smisla, jer ste u va&scaron;em poslu glavni i odgovorni upravo Vi. No, ovisi li uspjeh poslovanja uvijek o vama?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, na rast poslovanja utječe jako puno faktora, trži&scaron;te, dobavljači, kupci, država i zakon. Uz to, porezi, konkurenti i drugi. Kad vam se dogodi promjena nekog eksternog faktora koji nije u va&scaron;im rukama, na&scaron;teti va&scaron;em poslovanju, pitat ćete se &ldquo;Ovo je odraz mog osobnog rasta?&rdquo;. Nije, naravno. To su okolnosti, čak i kad značajno na&scaron;tete i kad značajno idu na ruku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za rast biznisa važan je mentalni sklop</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to dugoročno utječe na va&scaron; poslovni uspjeh je va&scaron; mentalni sklop koji određuje kako ćete se nositi s okolnostima. A to je puno važnije i jedina je garancija uspjeha na duže staze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><span style="font-family: 'Calibri',sans-serif;">Preuzimanje odgovornosti za va&scaron; posao znači osvje&scaron;tavanje da vi imate slobodu izbora i odluka vezanih za va&scaron; posao u bilo kojim okolnostima.</span></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ponekad nam se čini da ba&scaron; i nemamo puno izbora. Nađemo se u situacijama gdje se čini da smo stjerani u kut, i nemamo ba&scaron; puno manevarskog prostora, odnosno opcija koje su povoljne za nas, a koje su nam dostupne. &Scaron;ta tada?</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Coaching&nbsp;je izvrstan za takve izazove, jer vam između ostalog pomaže da dođete do rje&scaron;enja i ideja do kojih sami ne biste do&scaron;li. Također da bolje evaluirate opcije koje imate, dobijete jasnoću oko onoga &scaron;to vam je zaista važno, a tada i poduzmete određene akcije koje će vas odvesti korak dalje u željenom pravcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fleksibilnost je nužnost</strong></p> <p>Rast poslovanja je zaista odraz va&scaron;eg osobnog rasta. Izazova je uvijek bilo i bit će. Život nas stalno zove naprijed, promjena je jedina stalna, a ono sljedeće &scaron;to vam dolazi u susret i &scaron;to vas ba&scaron; snažno pogodi. Zbog čega vam se čini da ste se na&scaron;li pred nepremostivom preprekom, predstavlja va&scaron;u sljedeću priliku za rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerujem da je danas fleksibilnost nužnost, pogotovo za poduzetnike koji žele dugoročno uspje&scaron;no voditi i &scaron;iriti poslovanje. Čvrsti stavovi i otpor promjenama ne prolaze. Val promjena je tu, i s vremenom postaje sve brži i intenzivniji. Nemamo izbora nego ići s njim. Pitanje je samo hoćemo li biti predvodnici tog vala, ili će nas njegova sila povući za sobom, a vlastitu ćemo nefleksibilnost platiti poslovnim slomom?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Promjenom ograničavajućih uvjerenja do željenih rezultata</strong> </p> <p>Jedna od najvažnijih promjena kada je osobni razvoj u pitanju je promjena uvjerenja. Za&scaron;to? Jer uvjerenja određuju va&scaron;e djelovanje, va&scaron;e izbore i odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada me ljudi pitaju kako da osvijeste uvjerenja koja ih ograničavaju, uvijek ih usmjerim da obrate pažnju na akcije koje poduzimaju. Na&scaron;e akcije jesu odraz na&scaron;ih vrijednosti i uvjerenja. Kada vjerujemo da će nam ne&scaron;to zaista pomoći, onda to i poduzimamo. Kada odgađamo ili ne poduzimamo ne&scaron;to, iako sebi možda govorimo da to trebamo i da je to korisno, postoji uvjerenje u nama koje nije u skladu s tim. Kao performance coachu, jedan od glavnih mojih zadataka je otkriti vrijednosti i uvjerenja klijenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo zbog konfliktnih vrijednosti i ograničavajućih uvjerenja sami sebi postajemo najveći saboteri. No, gledajući iz na&scaron;eg poznatog kuta, nikako nam nije jasno &scaron;to to propu&scaron;tamo, odnosno gdje grije&scaron;imo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjerenja najče&scaron;će dobijemo ili naslijedimo od na&scaron;eg okruženja i najužeg kruga ljudi među kojima smo odrasli. No ono &scaron;to je važno naglasiti jest da smo uvijek (svjesno ili nesvjesno) na ta uvjerenja pristali. Iako su na mnoga na&scaron;a uvjerenja velik utjecaj imali roditelji, pitajte se imate li ba&scaron; sva uvjerenja koja imaju i va&scaron;i roditelji? Naravno da nemate. Znači da ste ipak neka odbacili. Jednako tako možemo odbaciti i ona koja smo usvojili, a koja nas danas sabotiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kada nemoguće postane moguće</strong></p> <p>Roger Bannister je atletičar i neurolog koji je 1954. pretrčao milju u manje od 4 minute i oborio svjetski rekord. Zanimljivost ove priče je ta &scaron;to su do tada znanstvenici i doktori tvrdili da je to nemoguće. Obja&scaron;njavali su da ljudsko tijelo ne bi moglo podnijeti teret tolikog opterećenja. No, Bannistar je svjesno ignorirao ova uvjerenja, te se mentalno pripremio da obori rekord. Bio je svjestan moći pozitivnog mentalnog stava, &scaron;to je i danas presudno za pobjedu kod vrhunskih sporta&scaron;a. Bi li se Bannistar uopće usudio trenirati, a zatim i otrčati presudnu utrku s takvim rezultatom da prethodno nije vjerovao da je moguće? Te&scaron;ko. Ono &scaron;to je zanimljivo je da je njegov rekord trajao samo 46 dana! Čim je on pokazao da je moguće i &ldquo;slomio&rdquo; ustaljena uvjerenja, i drugi ljudi su povjerovali da je moguće. Ako je mogao on, mogu i oni.<br /><br /></p> <p>Da, lak&scaron;e je kada je netko već uspio u onome &scaron;to želite vi postići.<strong>&nbsp;No, i tada, ukoliko se ne uhvatite uko&scaron;tac s internim saboterom, čut ćete ga kako vam govori: &ldquo;Da, možda oni mogu, ali ja sigurno ne.&rdquo; Ili ne&scaron;to slično tome. A onda ćete to potkrijepiti dokazima</strong>. Ovakva uvjerenja treba preispitati, jer osvje&scaron;tavanjem se oni vrlo lako mijenjaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na&scaron; mozak je džungla</strong></p> <p>Na&scaron; je mozak kao jedna ogromna džungla, s bezbroj mogućih neuronskih veza i puteva. Zamislite džunglu kojom prvi puta prolazi čovjek &ndash; nije mu ba&scaron; ugodno ni zabavno, zar ne? Potrebno je uložiti trud da bi iza&scaron;ao iz nje. No, svaki sljedeći prolaznik će se već lak&scaron;e snaći, jer put postaje sve vi&scaron;e poznati i utaban. Nakon nekog vremena, staza je prilično očita i poznata i nitko vi&scaron;e ne bira &ldquo;novi&rdquo; put, već automatski bira poznatu stazu. Tako i na&scaron; mozak funkcionira. Kada jednom usvojimo uvjerenje, svakim novim potvrđivanjem jačamo postojeću stazu. Da bismo promijenili uvjerenje, potrebno je birati novi, neutabani put, &scaron;to nije najugodnije u početku, no kada znate da vas taj novi put vodi tamo zaista gdje želite biti, onda je i vrijedno truda, zar ne?<br /><br /></p> <p><em>Autorica: Dijana Juric, performance coach. Vi&scaron;e o njoj i njene tekstove možete pronaći na&nbsp;</em><a href="http://dijanajuric.com/"><em>dijanajuric.com</em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-uspjeh-success.jpgCGS Livno nudi besplatnu pravnu pomoć radnicima i sindikatimahttp://grude.com/clanak/?i=357326357326Grude.com - klik u svijetTue, 12 Apr 2022 13:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-12-cgslivno-bpp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centar za građansku suradnju obaviještava radnike i sindikate s područja 4 kantona/županije (USŽ, HBŽ, ŽZH i HNŽ) da su im i ove godine dostupni besplatni pravni savjeti i pomoć.<p>&nbsp;</p> <p>Besplatnu pravnu pomoć i savjetovanje možete potražiti:<br />- svakog utorka i četvrtka od 11:00 do 14:00 sati (prostorije Centra za građansku<br />suradnju &ndash; zgrada Livnoputova)<br />- putem e-maila: bpp.cgs@gmail.com<br />- putem telefona: 034 202 770</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu ove aktivnosti nudimo pravne savjete i pomoć radnicima i sindikatima koji imaju problem s ostvarivanjem prava iz radnoga odnosa. Također, nudimo mogućnost da se postave pitanja vezana za radnička prava, koja će biti javno objavljena, te će na njih biti odgovoreno u rubrici PITANJA I ODGOVORI na stranici koalicijasindikata.ba a samim tim će koristiti sindikatima i radnicima u budućem radu.<br /><br /><br />Besplatnu pravnu pomoć provodi Centar za građansku suradnju Livno kroz projekt<br />&bdquo;Zajedno za radnička prava&ldquo; koji podržava Međunarodni Olof Palme Centar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-12-cgslivno-bpp.jpgU tjedan dana u BiH ugašeno 37 tvrtkihttp://grude.com/clanak/?i=357321357321Grude.com - klik u svijetTue, 12 Apr 2022 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-29-stres_posao_zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Likvidacijski ili stečajni postupak otvoren je kod 23 poduzeća, dok je taj postupak završen kod 14 subjekata..<p>&nbsp;</p> <p>U Bosni Hercegovini je u proteklom tjednu propalo jo&scaron; 37 poduzeća. Prema najnovijim podacima iz sudskih registara, likvidacijski ili stečajni postupak otvoren je kod 23 poduzeća, dok je taj postupak zavr&scaron;en kod 14 subjekata.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među tvrtkama kod kojih je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije su ''MERMER-CLM'' Travnik, ''Engineering &amp; Manufactoring All Lifts International and Trade'' Te&scaron;anj, ''Turistička agencija Bosnia Travels'' Sarajevo ''Gasprodukt'' Sarajevo, ''G&amp;I'' Sarajevo, ''Paper Plane'', ''Divit'', ''SWEDISH HOUSE'', ''Prava priča&hellip;'' Sarajevo i druge, pi&scaron;e Capital.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na popisu tvrtki kod kojih je okončan stečajni ili likvidacijski postupak nalaze se ''Centar za edukaciju i obrazovanje odraslih Srebrenik'' Srebrenik, ''HELVETIA'' Tuzla, ''TWEETY BOJE'' Sarajevo, ''AVENEW'' Sarajevo, ''SEP NOVA'' Posu&scaron;je, ''ALCON PHARMACEUTICALS BH'', ''Tayra'', ''HISE A&amp;A'', ''DT'' Trn-Lakta&scaron;i.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Ova poduzeća su brisana iz sudskog registra i ne postoje vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-29-stres_posao_zena.jpgCvitković: Mostarski sajam u potpunosti opravdao i premašio sva očekivanjahttp://grude.com/clanak/?i=357296357296Grude.com - klik u svijetMon, 11 Apr 2022 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-27-sajam-mo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po štandu na Mostarskom sajmu u prosjeku sklopljeno 50 do 60 ugovora o poslovnoj suradnji.<p>&nbsp;</p> <p>Mostarski sajam u pet dana okupio je oko 750 izlagača iz 20 zemalja svijeta, možemo reći da je po &scaron;tandu u prosjeku sklopljeno preko 50 ugovora o poslovnoj suradnji, prezadovoljni smo i mislim da je ovogodi&scaron;nji sajam dobar temelj za budućnost te da se na ovoj podlozi može graditi impozantna stvar, kazao je u razgovoru za Fenu glasnogovornik Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru Oliver Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;to reći o ovogodi&scaron;njem sajmu nego da smo prezadovoljni, prvo činjenicom da se sajam održao, jer poznato je u kakvim smo ga uvjetima organizirali. Prije pola godine nitko nije mogao ni sanjati da će ovdje doći 50.000 ljudi, da će se sklapati prijateljstva, nove poslovne suradnje i slično. Jako smo zadovoljni posjetom, a ono &scaron;to je najvažnije, reakcije izlagača su izvanredne, svi su zadovoljni, uspjeli su sklopiti posao i, &scaron;to je najvažnije, opravdali su svoj dolazak na Mostarski sajam", kazao je Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zemlja partner ovogodi&scaron;njeg sajma bila je Mađarska, koja je trebala tu ulogu imati i 2020. godine, no tada Sajam nije održan zbog panedmije covid-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mađari su nam ostali vjerni, do&scaron;li su ove godine i podržali nas s četrdesetak svojih izlagača, predstavili su svoju kulturu i tradiciju, ostvarili niz poslovnih ugovora o suradnji, &scaron;to nas iznimno raduje, te su nam najavili dolazak i sljedeće godine", naveo je Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je po &scaron;tandu na Mostarskom sajmu u prosjeku sklopljeno 50 do 60 ugovora o poslovnoj suradnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imamo vijesti da će nakon sajma biti otvoreno stotinu novih radnih mjesta za neke ljude koji su tu potpisivali ugovore. Da je samo jedno novo radno mjesto otvoreno nakon ovog sajma, mi bismo bili zadovoljni. Sajam je u potpunosti opravdao i prema&scaron;io sva na&scaron;a očekivanja", ocijenio je Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako nije bilo lako u postojećim okolnostima organizirati jedan ovakav međunarodni događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo uradili čudo nad čudima, a to ne bismo mogli da nije bilo predstavnika Hrvatske gospodarske komore, Privredne komore Srbije, Gospodarske komore FBiH i Vanjskotrgovinske komore BiH. Sve su to na&scaron;i prijatelji preko kojih smo uspjeli dovući veliki broj izlagača i polučiti ovaj impozantan uspjeh. Mislim da je ovogodi&scaron;nji sajam dobar temelj za ubuduće i mislim da se na ovoj podlozi može graditi impozantna stvar", istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodjelom nagrada najuspje&scaron;nijim izlagačima u petak je zatvoren službeni dio Sajma, a dana&scaron;nji, zadnji dan bio je rezerviran za dječji program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ocjenjivali smo izgled &scaron;tanda, posjećenost i ono &scaron;to su izlagači ostvarili na Mostarskom sajmu. Abraham Grupa ove godine pomjerila je granice izlaganja činjenicom da su spojili kulturu i industriju na način da su na sajam doveli neka od impozantnih djela slikarstva u vrijednosti od 200 milijuna maraka koje je svaki posjetitelj mogao vidjeti. Danas smo imali dječji dan za na&scaron;e najmlađe, s puno pjesme, plesa, zabave, a održala se također i modna revija, dakle zastor na ovogodi&scaron;nju manifestaciju spustili smo u revijalnom tonu", kazao je Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozvao je sve izlagače da i sljedeće godine dođu na Mostarski sajam koji će, kako najavljuju organizatori, ako ne bude problema s pandemijom, biti organiziran na jo&scaron; vi&scaron;oj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Izazovna su vremena, te&scaron;ko je bilo &scaron;to planirati jer nitko ne zna &scaron;to će biti sutra, ali mi smo optimisti, idemo s nadom da ćemo organizirati sajam i da ćemo se vidjeti i dogodine", poručio je glasnogovornik Međunarodnog sajma gospodarstva Oliver Cvitković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-27-sajam-mo.jpgSlužbeno priopćenje Kindera oko povlačenja proizvoda iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=357287357287Grude.com - klik u svijetSun, 10 Apr 2022 16:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-10-ferrero_kinder_schokobons_125g.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odabrani Kinder proizvodi, proizvedeni u Belgiji, dobrovoljno se povlače iz prodaje u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz kompanije Ferrero. <p><br />- Ferrero surađuje s nadležnim tijelima za sigurnost hrane zbog moguće povezanosti s pojedinim prijavljenim slučajevima salmonele izvan teritorija BiH. Iako prilikom stavljanja Kinder proizvoda na trži&scaron;te ni jedan proizvod nije bio pozitivan na salmonelu i nismo zaprimili ni jednu pritužbu potro&scaron;ača, sve to shvaćamo vrlo ozbiljno jer nam je za&scaron;tita potro&scaron;ača uvijek na prvom mjestu. Ferrero je, kao mjeru opreza, odlučio dobrovoljno povući iz prodaje u BiH proizvod Kinder Schoko-Bons s određenim LOT brojevima proizveden u Belgiji.</p> <p><br />Riječ je o nekoliko LOT-ova Kinder Schoko-Bons White, točnije dva LOT-a pakiranja od 200 g te dvanaest LOT-ova pakiranja od 46 i 125 g proizvoda Kinder Schoko-Bons. Svi ostali Ferrerovi proizvodi, uključujući Kinder proizvode, nisu zahvaćeni ovim dobrovoljnim povlačenjem iz prodaje. Surađujemo s na&scaron;im distributerom kako bismo osigurali da navedeni Kinder proizvodi vi&scaron;e ne budu u prodaji. Ako imate neki od navedenih Kinder proizvoda, savjetujemo vam da ih ne konzumirate. Zadržite Kinder proizvod i kontaktirajte Ferrerov Odjel za odnose s potro&scaron;ačima koji će vam rado pomoći - priopćeno je iz kompanije, prenosi Večernji list.<br /><br /></p> <p>Ranije su dužnosnici Europskog centra za prevenciju i kontrolu oboljenja izjavili da je pokrenuta istraga o brzom &scaron;irenju epidemije salmonele kod 134 djece. Kako navode, sve upućuje na to da salmonela ima veze s nekim Kinder proizvodima, među kojima su i popularna Kinder Surprise jaja. Zbog toga su mnoge europske države odlučile povući neke Ferrero i Kinder proizvode sa svog trži&scaron;ta, uključujući Belgiju, Francusku, Njemačku, Irsku, Luksemburg i Veliku Britaniju. Iako se prehrambeni proizvodi s trži&scaron;ta povlače iz predostrožnosti, obično to izazove uznemirenost i strah kod kupaca. Tijekom pro&scaron;le godine s bh. trži&scaron;ta povučeno je nekoliko takvih proizvoda. Podsjetimo, pro&scaron;log ljeta s trži&scaron;ta BiH povučene su različite serije sladoleda Snickers, Twix, Bounty i M&amp;M's zbog utvrđene prisutnosti pesticida. Također, povučen je zaleđeni proizvod oslić bez glave i repa Hubsi zbog parazita. U sladoledima je utvrđena prisutnost etilen-oksida u aditivu koji je kori&scaron;ten u proizvodnji, a iz Agencije za sigurnost hrane BiH naveli su da ih je o tome obavijestio punomoćnik dru&scaron;tva Mars.</p> <p><br />Opozvani su sladoledi različitog isteka roka i LOT-a. Kako su objasnili, pravilnikom o prehrambenim aditivima propisano je da se etilen-oksid ne smije koristiti za sterilizaciju aditiva, pa, u skladu s tim, nije dopu&scaron;teno stavljanje na trži&scaron;te BiH prehrambenih proizvoda u čijem je proizvodnom procesu kori&scaron;ten. Proizvod oslić bez glave i repa Hubs povučen je zbog utvrđene prisutnosti parazita iz porodice Anisakidae. Navedeni proizvod podrijetlom je iz &Scaron;panjolske. Također, Agencija za sigurnost hrane BiH u rujnu pro&scaron;le godine obavije&scaron;tena je da je DM - drogerie markt d. o. o. iz predostrožnosti s trži&scaron;ta povukao dm Bio mljeveni badem. Proizvod je povučen s trži&scaron;ta jer se ne može isključiti mogućnost prisutnosti povećane razine aflatoksina u pojedinim pakiranjima. Istog mjeseca povučen je jedan LOT Jane Vitamin naranča Happy, pakiranja od 1,5 l, zbog mogućnosti prisutnosti etilen-oksida u voćnoj bazi koja je kori&scaron;tena u proizvodnji. Agencija za sigurnost hrane BiH, posredstvom Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje, u travnju pro&scaron;le godine obavije&scaron;tena je da je u BiH isporučen proizvod "organski pesto", podrijetlom iz Italije, u kojem je utvrđena prisutnost komada stakla te kao takav predstavlja rizik za zdravlje potro&scaron;ača, pi&scaron;e<a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/ferrero-dobrovoljno-povlaci-iz-prodaje-u-bih-dio-kinder-proizvoda-1577762" target="_blank"> Večernjak</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-10-ferrero_kinder_schokobons_125g.jpgSKB Mostar prima 58 novih djelatnika http://grude.com/clanak/?i=357277357277Grude.com - klik u svijetSun, 10 Apr 2022 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-skbmostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilišna klinička bolnica Mostar objavila je javni natječaj u kojemu traži 58 novih zaposlenika. Natječaj se odnosi za prijem u radni odnos djelatnika na određeno i neodređeno vrijeme.<p>&nbsp;</p> <p>Traži se vi&scaron;e<strong>&nbsp;liječnika, medicinskih sestra, serviserki, spremačica.</strong></p> <p><br />Za koja mjesta je poziv otvoren, pročitajte u nastavku.</p> <h4><strong><br />Neodređeno vrijeme za radna mjesta:</strong></h4> <p>1. Psiholog na Klinici za psihijatriju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />2. Informatičar u Centru za informatiku &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />3. Samostalni referent za fakturiranje u Jedinici za fakturiranje Službe za gospodarsko-financijske poslove &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />4. Samostalni referent građevinarstva u Službi za tehničke djelatnosti- 1 izv&scaron;itelj<br />5. Medicinska sestra/tehničar na Klinikama/Odjelima/Zavodima &ndash; 19 izvr&scaron;itelja (Klinika za kirurgiju &ndash; 9; Klinika za neurokirurgiju -3; Klinika za infektivne bolesti &ndash; 2; Klinika za ORL i MFK &ndash; 2; Centar za urgentnu medicinu i hitne prijeme- 3; )<br />6. Medicinska sestra/primalja na Klinici za ginekologiju i porodni&scaron;tvo &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />7. Recepcionar u RJ Centralna recepcija Službe za pravne i opće poslove &ndash; 3 izvr&scaron;itelja<br />8. Referent za&scaron;tite na radu u Odsjeku za za&scaron;titu na radu Službe za&scaron;tite &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />9. Za&scaron;titar &ndash; fizička za&scaron;tita u Službi za&scaron;tite &ndash; 4 izvr&scaron;itelja<br />10. Odgovorni rukovalac boca pod tlakom u Službi za tehničke djelatnosti-1 izvr&scaron;itelj<br />11. Rukovalac kotlova Odsjeka za energetiku Službe za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />12. Skladi&scaron;tar u Službi za prehranu bolesnika &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />13. Kv zidar u RJ građevinske i vodoinstalaterske radionice Službe za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />14. Peračica laboratorijskog posuđa u Zavodu za laboratorijsku dijagnostiku-1 izvr&scaron;itelj<br />15. Servirka u Službi za prehranu bolesnika &ndash; 2 izvr&scaron;itelja<br />16. Spremačica u Odsjeku za higijensko održavanje prostorija Službe za tehničke djelatnosti &ndash; 4 izvr&scaron;itelja<br /><br /></p> <h4><strong>Određeno vrijeme u trajanju do dvije godine u ovisnosti radi li se o zamjeni djelatnika na trudničkom, porodiljskom, dugotrajnom bolovanju i neplaćenom odsustvu:</strong></h4> <p>17. Doktor medicine u Centru za urgentnu medicinu i hitne prijeme &ndash; 2 izvr&scaron;itelja<br />18. Doktor medicine na Klinici za kirurgiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />19. Doktor medicine na Klinici za neurokirurgiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />20. Doktor medicine u Centru za dijalizu Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />21. Inženjer medicinske radiologije u Zavodu za nuklearnu medicinu &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />22. Biolog u Zavodu za laboratorijsku dijagnostiku &ndash; 1 izvr&scaron;itelj<br />23. Medicinska sestra/tehničar na Klinikama/Odjelima/Zavodima &ndash; 5 izvr&scaron;itelja (Klinika za dječje bolesti &ndash; 1; Klinika za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu &ndash; 3; Klinika za infektivne bolesti &ndash; 1; )<br />24. Spremačica u Odsjeku za higijensko održavanje prostorija Službe za tehničke djelatnosti &ndash; 4 izvr&scaron;itelja<br />25. Peračica rublja u R.J. Centralna praonica Službe za tehničke djelatnosti&ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p><br />Sve detalje natječaja pogledajte&nbsp;<strong><a title="SKB Mostar" href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=10273" target="_blank">OVDJE.</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-skbmostar.jpgHrvatska posta Mostar dobila priznanje za najuspješniji nastup na 23. Međunarodnom sajmu gospodarstva Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=357267357267Grude.com - klik u svijetSat, 09 Apr 2022 12:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-09-priznanje_nastup.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Ovogodišnji Sajam od posebnog je značaja za cijelu BiH ali i Hrvatsku poštu Mostar kojoj je, na ceremoniji održanoj u petak, direktorica Mostarskog Sajma Dalfina Bošnjak uručila priznanje za najuspješniji nastup.<p>&nbsp;</p> <p>Nastup Hrvatske po&scaron;te Mostar na Sajmu bio je usmjeren na promociju usluge Brza po&scaron;ta 1323, mobilne aplikacije za slanje novca PostCash, internet trgovine ePostShop, filatelije, te artikala iz asortimana Devia dodatne opreme za mobitele, ali i otvoren za brojne sastanke i druženja sa suradnicima i korisnicima na&scaron;ih usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Uprave Dru&scaron;tva HP Mostar Mate Rupčić ovim povodom rekao je:</p> <p>"<em>Drago nam je &scaron;to smo imali priliku izlagati na ovogodi&scaron;njem Sajmu gospodarstva. Tijekom dvije godine pandemije Po&scaron;ta je uvijek bila na raspolaganju svim korisnicima, a ovih sajamskih dana ponovo smo u pozitivnom okruženju prezentirali na&scaron;e usluge. Priznanje za najuspje&scaron;nijeg izlagača samo je potvrda cjelokupnog rada usmjerenog na izgradnju Po&scaron;te budućnosti</em>.&bdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-09-priznanje_nastup.jpgDalmatinka o kupovini u Hercegovini: Ništa se više tamo ne isplati, cijene kao i kod nas...http://grude.com/clanak/?i=357259357259Grude.com - klik u svijetSat, 09 Apr 2022 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-09-trgovina-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dalmatincima za odlazak u šoping Bosna i Hercegovina uopće više nije privlačna, jer su cijene istovjetne onima u Hrvatskoj. Ako želite kupiti jeftiniju hranu, pravac Mađarska, savjet je Hrvatima. Ovo javlja Slobodna Dalmacija.<p>&nbsp;</p> <p>Priču o cijenama prvenstveno u Federaciji BiH ilustriraju izjavama izvjesne gđe Ane, Splićanke, za koju tvrde da je sto posto informirana s obzirom na to da već godinama svakih 10-ak dana odlazi u Hercegovinu posjetiti obitelj. &ldquo;Ni&scaron;ta se vi&scaron;e u Hercegovini ne isplati kupovati, cijene su iste kao kod nas... ma nitko odavde nema nikakvog razloga sjesti u auto i otići tamo (FBiH)&rdquo;, izjavila je gđa iz Splita.<br /><br /></p> <p>Ona kaže da su ljudi u BiH &ldquo;umjetnici preživljavanja&rdquo;. Cijena litre ulja ponegdje je 4,5 konvertibilnih maraka, &scaron;to je 18 kuna, opisuje. &ldquo;Brutalno je skupo&rdquo;, ističe. I gorivo (u BiH) nije vi&scaron;e tako pristupačno, litra malo boljeg dizela je 12 kuna. U BiH je mlijeko skuplje nego u Splitu, dodaje. Tako da se sada dolazi iz BiH u &scaron;oping u Metković, situacija se totalno okrenula za razliku od nekad kad su Dalmatinci hrlili u &scaron;oping kod prvih susjeda. Čak su i Pampers pelene za bebe jeftinije kod nas nego u BiH, govori gđa.<br /><br /></p> <p>Među proizvodima za koje se sjetila da su u BiH jeftiniji su kruh (normalan dobar kruh se može kupiti za 5, 6 kuna, navodi), jeftiniji su odlasci u kafiće i restorane (dvoje može bogovski ručati, kako kaže, za 150 kuna, &scaron;to u Hrvatskoj ne možete nigdje), lijekovi (ali ih se preko granice može prenijeti koliko je potrebno za osobnu uporabu). Ista stvar je i s mesom, koje je jeftinije u BiH, ali je nedopu&scaron;tena namirnica prilikom prelaska granice, a i količine duhana su limitirane.<br /><br /></p> <p>Na granici prilikom ulaska u Hrvatsku nema cile-mile, tako ispada iz njezine priče. Kaže da su carinske kontrole ozbiljne. List opisuje porast cijena ulja u BiH, pozivajući se na podatke federalnog Ministarstva trgovine. U siječnju pro&scaron;le godine cijena litre ulja u Federaciji bila je oko 2,40 KM, u ožujku 2,65, a danas ovisno o trgovini od 3,50 do 4,20 KM. U članku se navodi i da bh. mediji pi&scaron;u kako se stanovnici BiH &ldquo;već tjednima osjećaju kao meta bezočne pljačke trgovaca, koji su pod krinkom ukrajinske krize i poremećaja na svjetskom trži&scaron;tu vrtoglavo digli cijene životnih namirnica, njihove sumnje potvrdili su inspektori koji su u Federaciji BiH otkrili brojna nezakonita poskupljenja osnovnih životnih namirnica u vodećim trgovačkim lancima u BiH&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Dodajmo ovdje da je i u Hrvatskoj ulje u zadnjih nekoliko mjeseci najvi&scaron;e poskupjelo, oko 32 posto. Hrvatska udruga za za&scaron;titu potro&scaron;ača u petak je pozvala Državni inspektorat na obavljanje nadzora nad cijenama hrane jer su utvrdili da nakon odluke Vlade RH o smanjenju PDV-a s 13 na 5 posto na jestiva ulja i masti nije do&scaron;lo do očekivanog smanjenja cijena. Cijena ulja u hrvatskim trgovinama je ostala ista 17,99 kuna po litri.<br /><br /></p> <p>Ljudi se pitaju za&scaron;to nije do&scaron;lo do očekivanog smanjenja cijena brojnih proizvoda usprkos odluci Vlade i padu stope PDV-a. &ldquo;Hrvati su u očaju, poko&scaron;eni sve većim cijenama u trgovinama&rdquo;, konstatira splitski list s početka ovog teksta. Gdje se može jeftinije kupovati? U susjednoj Mađarskoj, jer su ondje vlasti zamrznule cijene goriva i 6 osnovnih prehrambenih proizvoda, &scaron;ećera, mesa, ulja, mlijeka i dr.<br /><br /></p> <p>Cijena &ldquo;koja obara&rdquo; je cijena piletine, 1 kg pilećeg bataka sa zabatkom u Mađarskoj je moguće kupiti za Hrvatima nevjerojatnih 11,38 kuna (3 KM), pi&scaron;u, a uskrsna &scaron;unka za 27,8 kuna (7 KM) po kilogramu. Za neupućene, za kilogram uskrsne &scaron;unke u zagrebačkim trgovinama treba iske&scaron;irati duplo vi&scaron;e, tj. 54,99 kuna (14 KM), isto kao i za pileće batake koji ko&scaron;taju 26 kuna (oko 7 KM) po kilogramu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-09-trgovina-22.jpgHT Eronetu posebno sajamsko priznanje za uspješnu prezentacijuhttp://grude.com/clanak/?i=357254357254Grude.com - klik u svijetFri, 08 Apr 2022 22:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-08-hteronet-tea-priznanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT Eronet jedan je od najuspješnijih izlagača na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. <p><br />Potvrđeno je to priznanjem i zahvalnicom za promociju gospodarstva i doprinos organizaciji 23. Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2022. koje je direktorici Korisničke podr&scaron;ke HT Eroneta, inače koordinatorici ovogodi&scaron;njeg sajamskog nastupa Tei Be&scaron;lić Bari&scaron;ić, uručila direktorica Sajma Dalfina Bo&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sadržajan nastup, s posebnim naglaskom na odličan panel &bdquo;Inovacija u fokusu &ndash; Nova generacija mogućnosti&ldquo; i testiranje 5G mreže, kao i promocija nove IPTV platforme, osnovni su naglasci ovogodi&scaron;njeg sajamskog nastupa HT Eroneta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O svemu tome, direktorica Be&scaron;lić Bari&scaron;ić kaže:</p> <p>&bdquo;Iznimno sam ponosna na cjelokupni tim HT Eroneta koji je omogućio interaktivan i i zanimljiv &scaron;tand. Uspjeli smo pokazati dosta inovacija koje smo uveli prethodnih godina te najavili ono &scaron;to dolazi. Trudimo se u svakome trenutku poslovanja osigurati najbolji korisnički doživljaj. Smatram da smo uistinu na ovome sajmu i pokazali da rastemo s najboljima, a ovo priznanje to najbolje potvrđuje&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-08-hteronet-tea-priznanje.jpgPredstavnici Pošta razgovarali o cijeni uslugahttp://grude.com/clanak/?i=357232357232Grude.com - klik u svijetThu, 07 Apr 2022 22:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-07-radni_sastanak1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon sastanka sudionici su posjetili izložbene prostore javnih poštanskih operatera na Međunarodnom sajmu gospodarstva koji se trenutno održava u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>U Mostaru je u srijedu održan sastanak predstavnika uprava tri javna po&scaron;tanska operatera (Hrvatske po&scaron;te Mostar, BH Po&scaron;te Sarajevo, Po&scaron;ta Srpske Banja Luka) i Agencije za po&scaron;tanski promet BiH. Na radnom sastanku govorilo se o dosada&scaron;njoj suradnji javnih po&scaron;tanskih operatera vezano za zajedničke projekte, suradnji javnih po&scaron;tanskih operatera i Agencije za po&scaron;tanski promet, te o uvjetima i cijenama pružanja univerzalnih po&scaron;tanskih usluga.</p> <p><br />Cijena za pružanje univerzalne po&scaron;tanske usluge nije se mijenjala od 2013. godine., iako su tro&scaron;kovi pružanja usluga uslijed kumulirane inflacije kontinuirano rasli.<br />Prema službenim podacima Centralne banke BiH procijenjena stopa inflacije samo u I. polugodi&scaron;tu 2022. godine iznosi 9,2 %, a uvažavajući složenu ekonomsku situaciju za očekivati je i rast u budućem razdoblju.</p> <p><br />Prethodno navedeno ima značajan utjecaj na poslovanje javnih po&scaron;tanskih operatera, kao i buduće održivo obavljanje univerzalne po&scaron;tanske usluge. Javni po&scaron;tanski operateri su se složili o potrebi poduzimanja aktivnosti korekcije cijena univerzalnih po&scaron;tanskih usluga, u cilju amortiziranja negativnog inflacijskog utjecaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sastanka sudionici su posjetili izložbene prostore javnih po&scaron;tanskih operatera na Međunarodnom sajmu gospodarstva koji se trenutno održava u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-07-radni_sastanak1.jpgKultna mostarska pizzerija nakon 30 godina zatvara svoja vratahttp://grude.com/clanak/?i=357225357225Grude.com - klik u svijetThu, 07 Apr 2022 16:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-07-22-mostar-rovinj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon 30 godine zatvara se kultni mostarski kafić/pizzerija svih vremena - Rovinj zatvara svoja vrata.<p><br />&ldquo;Svi smo svjesni vremena u kojem živimo, do&scaron;la su te&scaron;ka vremena, za običnog čovjeka a pogotovo male gospodarstvenike koji ne mogu istrpiti povećanje nameta prema državi i porast cijena artikala za rad iz dana u dan je sve veća.<br /><br /></p> <p>Samim tim, poskupljenjem na&scaron;ih usluga znatno je utjecalo na promet. Te&scaron;kog srca smo donijeli ovu odluku i zatvaranje objekta je bilo neminovno i neodrživo&rdquo;, izjavio je Zijad Kreso vlasnik objekta za portal <a href="https://crna-hronika.info/zatvara-se-kultna-picerija-u-mostaru-poslije-30-godina-rada-rovinj-zatvara-svoja-vrata/351779"><strong>Crna-Hronika.<br /></strong></a></p> <p>Rovinj je uvijek bilo kultno mjesto Mostaraca, Mostarki i svih dobrih ljudi bez obzira na vjeru i naciju.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Poslije rata se krenulo opet iz početka, pro&scaron;lo je dosta godina uspje&scaron;nog poslovanja na na&scaron;u radost i radost na&scaron;ih radnika. Pandemija nam je donijela velike probleme i s njom se nismo mogli izboriti. Kroz razgovor s prijateljima i ostalim gospodarstvenicima mislim da ce biti jo&scaron; zatvaranja objekata u Mostaru.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče radnika, ja vjerujem da će se snaći. Od nas imaju sve preporuke. Kroz poslovanje zadnjih 30 godina nismo imali puno zamjena radnika, &scaron;to znači da su svi bili dugogodi&scaron;nji radnici s po 15 godina i vi&scaron;e staža.<br /><br /></p> <p>Idealna prilika da čestitam odlazak u mirovinu koju je zaradila kod nas, na&scaron;oj prvoj lopati punih 28 godina (kroz smijeh govori Zijad Kreso vlasnik objekta za portal<strong> Crna-Hronika)</strong> Mensuri Peco.<br /><br /></p> <p>Žena koja je bila ikona Rovinja. Ostale neću izdvajati, uvijek će imati posebno mjesto u na&scaron;im srcima jer oni su bili 7. član na&scaron;e obitelji.<br /><br /></p> <p>Prostor je u na&scaron;em privatnom vlasni&scaron;tvu i vjerovatno će ići pod najam.<br /><br /></p> <p>Želim da se zahvalim na povjerenju, za sve ove godine. Rovinj će nedostajati svima. Na na&scaron;oj FB stranici smo objavili da smo zatvorili lokal i veliki broj na&scaron;ih gostiju je iskreno tužno, razočarano, iznenađeno&rdquo;, naveo je na svom Facebook profilu Zijad Kreso, vlasnik navedenog objekta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-07-22-mostar-rovinj.jpgDobavljači i u situaciji pada potražnje, što bi u normalnim ekonomskim odnosima potaknulo pad cijena, neće ih moći snižavatihttp://grude.com/clanak/?i=357194357194Grude.com - klik u svijetWed, 06 Apr 2022 08:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-06-mladen-jambrovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iverpan, hrvatska tvrtka koja se bavi prodajom materijala i proizvoda za izradu namještaja po mjeri i uređenje doma, prošlu je poslovnu godinu zaključila s rastom prometa od 26%, odnosno za 30 milijuna kuna u odnosu na 2020., ostvarivši ukupan prihod od oko 150 milijuna kuna. <p><br />U Iverpanu su zadovoljni jer su uspjeli udovoljiti potražnji kupaca i partnera te ostvariti snažan rast ulaganja kao i reorganizacije poslovanja, ističe u intervjuu za Večernji list predsjednik uprave Mladen Jambrović.<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Imate li problema s opskrbom?</strong></p> <p>Izazovi koji se javljaju u zadnje dvije godine rijetki su u gospodarskoj praksi. Isprva, bila je to nesigurnost vezana uz trži&scaron;te i potražnju, načine prodaje... Pojavili su se logistički problemi, pa totalni poremećaj u lancu nabave i rast transportnih tro&scaron;kova, produljenje rokova&hellip; Nabava je i dalje jedan od najvećih izazova jer se mora planirati jako unaprijed. A sada je tu, u na&scaron;em susjedstvu, i rat. Ukrajina je bila veliki <strong>izvor</strong> <strong>sirovina</strong> za razne bran&scaron;e u Europi. Opskrba je prekinuta potpuno i naglo. Kad se to dogodi u situaciji kad su opskrbni lanci jo&scaron; previ&scaron;e nategnuti, nema brzog prebacivanja na nove kanale dobave.</p> <p>Većina gospodarskih subjekata u ovoj situaciji ima strategiju da ne traži, ali ni ne prihvaća nove kupce. A u gospodarskom okruženju su se pojavili veliki igrači koji moraju naći sirovinu pod svaku cijenu. Trenutačno, s jedne strane imate veliku potražnju na trži&scaron;tu, a s druge prilično velike manjkove sirovine - i logično je da cijene divljaju. Dobavljači nas upozoravaju da čak i u situaciji pada potražnje, &scaron;to bi u normalnim ekonomskim odnosima potaknulo pad cijena, oni neće moći snižavati cijene. Dosad smo se relativno uspje&scaron;no nosili s time, povećali zalihe i počeli planirati uz pomoć kristalne kugle..., ali koliko ćemo biti uspje&scaron;ni ubuduće, te&scaron;ko je reći.<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Koliko su poskupjeli tro&scaron;kovi poslovanja?</strong></p> <p>U prosjeku je riječ o povećanju od oko 22%. Samo za zaposlene povećanje tro&scaron;ka je bilo 18%, odnosno oko<strong> 3,7 milijuna kuna</strong> u odnosu na 2020. I prva dva mjeseca ove godine bilježili smo rast prodaje i prometa i to otprilike 28%. Dijelom je to rezultat potaknut i rastom cijena, ali dijelom i fizičkim obujmom prodaje. No, vjerojatno tako neće ostati cijelu godinu. Već takav rast i rezultat u prva dva mjeseca su anomalija jer tek slijede tradicionalno jaki mjeseci u na&scaron;em sektoru.<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Puno ste i ulagali...</strong></p> <p>U <strong>digitalizaciju</strong> i obnovu strojnog parka uložili smo vi&scaron;e od 20 milijuna kuna. Izgradili smo i ne&scaron;to vi&scaron;e od 1000 četvornih metara novog skladi&scaron;nog prostora uz centralnu proizvodnju, uložili u obnovu prodajnih prostora u centrima u Zagrebu, Varaždinu, Zadru&hellip; &Scaron;irimo se i na jo&scaron; jednu jadransku destinaciju gradnjom novog centra u gospodarskoj zoni Kukuljanovo kraj Rijeke, za &scaron;to ćemo se, vrlo vjerojatno, prijaviti na sufinanciranje iz fondova EU. To će značiti i nova zapo&scaron;ljavanja, a nastavljamo i s ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju. Upravo smo potpisali ugovor za izgradnju solarne elektrane snage cca 307 kWp (&scaron;to je otprilike 1 MW godi&scaron;nje) u koju ćemo uložiti oko 1,5 milijuna kuna.<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Koliko ste sad "zeleni"?</strong></p> <p>Iverpan je nastao prije 30 godina s idejom da učini domove ugodnim mjestima za život koji će istovremeno imati pozitivni zdravstveni i ekolo&scaron;ki utjecaj na čovjeka i okoli&scaron;. Zbog toga smo već na samom početku odabrali zelenu kao svoju za&scaron;titnu boju. Vođeni tom vizijom, birali smo provjerene svjetske proizvođače koji zadovoljavaju najstrože <strong>ekolo&scaron;ke kriterije</strong> i ujedno nude visoke estetske i funkcionalne karakteristike. U proizvodnim procesima nastojimo smanjiti potro&scaron;nju energije i sačuvati okoli&scaron; pa se u zelinskom pogonu grijemo s vi&scaron;kom piljevine koja nastaje kod obrade pločastih materijala, spomenuli smo i izgradnju solarne elektrane...<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Računate li na natječaje iz NPOO-a?</strong></p> <p>Kod odabira financiranja gledamo vi&scaron;e faktora &ndash; od na&scaron;eg novčanog tijeka, cijene kapitala, mogućnosti subvencija te potrebnoj brzini reakcije u nekom projektu. Ovisno o tim parametrima odlučujemo se za izvore financiranja. Ako je ne&scaron;to dugoročno i nije vezano uz rokove onda se prijavljujemo na <strong>EU projekte</strong>, ali uglavnom se oslanjamo na na&scaron;u poslovnu banku s kojom imamo jako dobru suradnju, a koja prilično brzo reagira na na&scaron;e potrebe. Primjerice, solarna elektrana je bila prijavljena na natječaj za subvenciju iz EU fondova. Osnovne smo uvjete zadovoljili, ali je ponestalo novca. Neki drugi projekti su bili prioritetniji. Izgubili smo određeno vrijeme za pripremu, prijavu i čekanje na odluku&hellip; - i sad zaključili da ćemo je financirati iz vlastitih sredstava.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p class="SEClass2"><strong>Koja su vam trži&scaron;ta u fokusu?</strong></p> <p>Budući da radimo poluproizvode prema narudžbi na&scaron;ih partnera koji ih pretvaraju u <strong>finalni proizvod</strong>, na&scaron; primarni fokus je hrvatsko trži&scaron;te.<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Koliko se zaokret prema online prodaji pokazao dobrim?</strong></p> <p>Kad su nam bili zatvoreni prodajni prostori zbog lockdowna, tada smo se okrenuli online prodaji. U ovom na&scaron;em dijelu opreme za uređenje interijera i izradu namje&scaron;taja online sa sigurno&scaron;ću mogu kupovati profesionalci &ndash; stolari, i mogu se kupovati određeni proizvodi poput laminatnih podova, sudopera, slavina, drobilica&hellip; Moramo biti prisutni u digitalnom prodajnom segmentu, ali ne smijemo zaboraviti da se konačna odluka ipak donosi u fizičkom kontaktu s materijalom, u prodajnom prostoru. Jer jedino tu možete dotaknuti, vidjeti pravu boju, pa čak i pomirisati neke na&scaron;e materijale i dokučiti kako će se uklopiti u va&scaron; dom.<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Kakvi su trendovi u uređenju doma?</strong></p> <p>Sjajni dekori polako gube bitku pred mat materijalima čija je prodaja u 2021. narasla za 100%. Živimo sve brže i ljudi danas ne žele tro&scaron;iti sate na či&scaron;ćenje doma, a jo&scaron; manje na česte popravke. Zato biraju materijale na kojima se ne vide tragovi, otporni su na udarce i ogrebotine... Osjeća se <strong>trend</strong> potražnje za ekolo&scaron;kim materijalima, u čijoj proizvodnji je upotrijebljeno manje energije i manja je emisija CO2&hellip;<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Da se ubrzala obnova nakon potresa, bi li u va&scaron;em biznisu danas bilo vi&scaron;e posla?</strong></p> <p>Vjerojatno bi bilo ne&scaron;to vi&scaron;e posla. Međutim, čini nam se da je obnova krenula, ali da se financira iz vlastitih izvora, a ne iz onoga &scaron;to je obećala Europa ili na&scaron;a država. Jer, ljudi moraju negdje živjeti, moraju to srediti, popraviti, opremiti&hellip;<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Zato ste multifunkcionalnim i ekolo&scaron;kim namje&scaron;tajem opremili tri zagrebačka vrtića stradala u potresu...<br /></strong></p> <p>Pokrenuli smo <strong>humanitarni projekt</strong> izrade kreativnih interijerskih rje&scaron;enja u koji smo uključili tri tima hrvatskih dizajnera, projektanata i stolara. U projektu koji smo nazvali 'Živim u bojama' sudjelovala su vrtići - Marku&scaron;evec, Izvor i Iskrica koji su pretrpjeli najveća o&scaron;tećenja. Kako bismo djeci uljep&scaron;ali svakodnevicu, osmislili su namje&scaron;taj koji istovremeno može biti pomični paravan, didaktička igračka, mjesto za hranjenje i spremi&scaron;te.</p> <p>Namje&scaron;taj je rađen od ekolo&scaron;kog MDF-a u boji. Osim primarnog, humanitarnog cilja, željeli smo svima pokazati da u Hrvatskoj ima kreativnosti i izvan IT businessa i promovirati hrvatske dizajnere i stolare. Drago mi je da je proizvođač MDF-a u boji, kompanija Foresco iz Južne Koreje to prepoznala i u svoj svjetski katalog uvrstila fotografije dječjeg namje&scaron;taja osmi&scaron;ljenog i napravljenog u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p class="SEClass2"><strong>Kakvi su planovi?</strong></p> <p>Trenutno je bilo &scaron;to jako te&scaron;ko planirati. Svakako ćemo i dalje raditi na digitalizaciji i automatizaciji proizvodnih procesa, internih logističkih procesa, praćenju učinaka na&scaron;ih djelatnika i nagrađivanju sukladno ostvarenim učincima&hellip; Razvojno smo okrenuti internim procesima kako bismo ojačali i omogućili kompaniji da brže i kvalitetnije reagira na bilo kakav izazov koji se pred nju postavi.</p> <p>&nbsp;<br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/konacna-se-odluka-ipak-donosi-u-fizickom-kontaktu-s-materijalom-u-prodajnom-prostoru-1576665" target="_blank"><strong><em>Večernji list</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-06-mladen-jambrovic.jpegU zlatno doba ovaj hercegovački gigant zapošljavao je 6200 radnika... imali su stanove, odmor, zimnicu...http://grude.com/clanak/?i=357190357190Grude.com - klik u svijetTue, 05 Apr 2022 23:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-05-22-djuro-salaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tekstilni kombinat "Đuro Salaj" u Mostaru, koji je prije rata slovio za najveću predionicu pamuka na Balkanu i zapošljavao oko šest tisuća radnika te prehranjivao više od 25 tisuća građana najvećeg grada na Neretvi, danas budi nostalgiju među bivšim radnicima.<p>&nbsp;</p> <p>Sjećanja na dane kad je mostarska tekstilna industrija radila punom parom su uzburkala emocije i biv&scaron;em potpredsjedniku uprave te tekstilne tvornice Osmanu Zoranu Poturu, koji se nakon 20 godina vratio iz Amerike i prvi put nakon rata s na&scaron;om ekipom u&scaron;ao u krug nekada&scaron;njeg giganta.<br /><br /></p> <p>Ne krijući tugu zbog stanja koje je zatekao, priznaje nam kako u njegovom životnom hodogramu "Đuro Salaj", kao i za brojne Mostarce koji su radili u toj tvornici, ima posebno važno mjesto.<br /><br /></p> <p>"Znao sam svaki pedalj kompleksa i po danu i po noći. Kao tridesetogodi&scaron;njak sam 1981. godine izabran za potpredsjednika cijele tvornice i kako sam bio mladi potpredsjednik nosilaca razvoja, jer je "Đuro Salaj" bila najveća predionica pamuka na Balkanu, dolazio sam u obilazak i po danu i po noći", priča Potur za <a href="https://www.klix.ba/biznis/privreda/sjecanje-na-privrednog-giganta-kako-je-u-mostaru-unistena-najveca-predionica-pamuka-na-balkanu/220305038" target="_blank">Klix.ba</a>, pokazujući nam zgradu uprave na samom ulazu u kompleks koji ima oko 30 objekata.<br /><br /></p> <p>Prisjeća se vremena kad je na tom prostoru bilo zaposleno 6.200 radnika i kad se radilo u tri smjene kako bi se posao stizao obaviti, a radnici ostvarivali svoja zakonom propisana prava.<br /><br /></p> <p>"Imali smo sve linije proizvodnje. Ovdje bi nam stizale bale pamuka s broda iz Ploča, tu bi se pamuk če&scaron;ljao, pravilo predivo, od kojeg se tkala tkanina, pa i&scaron;la na dorađivanja, bijeljenje ili bojenje, a potom u konfekciju", obja&scaron;njava nam nekada&scaron;nji potpredsjednik tvornice pokazujući mjesta na kojima su se te aktivnosti obavljale. Nagla&scaron;ava kako su imali četiri konfekcije i zaokružen koncept, po kojem se dobro poslovalo.<br /><br /></p> <p>"Tada su se u 'Đuri Salaju' radnicima dijelili stanovi. Imali smo svoje odmarali&scaron;te gdje su radnici odlazili, &scaron;to danas tvrtke nemaju, a veoma je važno. Taj odmor su radnici plaćali na &scaron;est rata, tako da je i onaj s najmanjim primanjima s troje ili četvero djece odlazio bez problema. Pored toga, imali smo nabavku zimnice koja se, također, plaćala na rate, &scaron;to je sa socijalnog aspekta veoma važno", priča nam jedan od čelnih ljudi mostarske tvornice iz njenog "zlatnog doba".<br /><br /></p> <p>Sve to je, kako nagla&scaron;ava, ono čega danas u gospodarstvu nema, jer je na sceni, kako kaže, "igra prevara" u kojoj se radnicima uskraćuju njihova prava kako na beneficije tako i plaće koje se u većem djelu prikazuju kroz topli obrok da bi se izbjeglo plaćanje poreza. To, prema njegovim riječima, kristalno jasno obja&scaron;njava i razlog raspada "Đure Salaja", kao i ostalih mostarskih giganata "Sokola", "Hepoka", "Fabrike duhana" i "Aluminija".<br /><br /></p> <p>"Nezainteresiranost da se održe sistemi koji su dobro radili vlada da bi se pokazalo kako u vrijeme socijalizma ni&scaron;ta nije valjalo, iako i danas ljudi kupuju i prodaju tisuće stanova iz tog doba, jer se od tada malo &scaron;ta izgradilo", nagla&scaron;ava Potur.<br /><br /></p> <p>Tvrdi da je "Đuro Salaj" imao uvjete da i dalje opstane kao tekstilni kombinat i da je bilo mnogo načina, ali da se to jednostavno nije željelo.<br /><br /></p> <p>"Naravno, ne&scaron;to se moglo smanjiti, reducirati i promijeniti. Bile su alternative i za promjenu proizvodnog programa i za nove djelatnosti. Mogle su se napraviti velike plantaže gljiva 'tartufa', koje su veoma skupe, a bilo je i jo&scaron; mnogo ideja o kojima se bi se satima moglo pričati. Radeći vani to sam vidio i kao jednu vrhunsku bescarinsku zonu, jer smo imali 17 kilometara puteva u okviru asfalta unutra u kombinatu s vi&scaron;e od 30 velikih zgrada s visokim plafonima, koje su imale grijanje. Tu je mogla biti fantastična bescarinska zona, gdje bi roba dolazila i brzo izlazila, izmaknuta iz grada, odmah uz magistralni put", poja&scaron;njava nam potpredsjednik uprave nekada&scaron;njeg tekstilnog giganta neke od ideja koje su se mogle realizirati.</p> <div class="bg-gray-100">&nbsp;</div> <p>Međutim, kako kaže, jasno je da ni&scaron;ta od toga nije bilo u interesu onih koji su do&scaron;li na vlast i koji su u potpunosti uni&scaron;tili proizvodnju neuspje&scaron;nom poslijeratnom privatizacijom.<br /><br /></p> <p>"Sve je to razvaljeno i razbijeno da se pokaže kako iz onog vremena ni&scaron;ta ne valja i da bi se dana&scaron;nji tajkuni i političari domogli prostora koji su razvaljeni i ružno izgledaju za malo novca. Prodali staro željezo, koji milijun sklonili sebi u džep, a propadalo ono &scaron;to se gradilo 50 godina", zaključio je Potur u razgovoru za Klix.ba.<br /><br /></p> <p>Prema poslijeratnoj evidenciji, "Đuro Salaj" je u svom vlasni&scaron;tvu imao vi&scaron;e od pet stotina stambenih jedinica raznih kategorija. Tijekom rata većina je pogona u mostarskom naselju Vrapčići bila sačuvana, ali poslijeratna privatizacijska pljačka u BiH nije mimoi&scaron;la ni pamučnu industriju, pa je nakon neuspje&scaron;nih privatizacija proizvodnja potpuno uni&scaron;tena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-05-22-djuro-salaj.jpgNa orahu i lješnjaku u BiH se može dobro zaraditihttp://grude.com/clanak/?i=357186357186Grude.com - klik u svijetTue, 05 Apr 2022 20:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-28-orah.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posebna prednost proizvodnje ogleda se u skladištenju plodova, koji na suhom mjestu mogu ostati i godinu dana, a da ne izgube kvalitetu.<p>&nbsp;</p> <div class="content"> <div class="moz-reader-content reader-show-element"> <div id="readability-page-1" class="page"> <div id="js_content" data-section-slug="vijesti" data-article-id="1576547"> <p>Za potrebe domaćeg trži&scaron;ta na teritoriju BiH proizvede se samo 10% potrebnih količina lje&scaron;njaka i ora&scaron;astih plodova, dok se 90% uvozi. Upravo to daje domaćim proizvođačima priliku za plasman proizvoda bez ikakvih problema.<br /><br /></p> <p>Posebna prednost proizvodnje ogleda se u skladi&scaron;tenju plodova, koji na suhom mjestu mogu ostati i godinu dana, a da ne izgube kvalitetu, pi&scaron;e <strong>agroklub.ba</strong><br /><br /></p> <p>''Ako imate prazne, neiskori&scaron;tene i zapu&scaron;tene livade, zasadite ih lje&scaron;njakom, orahom ili kestenom'', savjetuje Evelin Genjac, magistar agronomije iz Visokog, koji se već 11 godina bavi uzgojem i prodajom sadnica ora&scaron;astih plodova.<br /><br /></p> <p>Pet godina brzo prođe, a lje&scaron;njak tad obilno nagrađuje uloženo strpljenje i ideju. Cijena ora&scaron;astih plodova drži se na oko 20 KM po kilogramu već 25 godina te je i vi&scaron;e nego stabilna za siguran uzgoj. Genjac od 2015. godine ima i rasadnik u kojem proizvodi sadnice lje&scaron;njaka, kestena, oraha i pistacije, a u ponudi su i stručne usluge projektiranja nasada te sadnje i instaliranja sustava navodnjavanja.<br /><br /></p> <p>U njegovu timu nalaze se inženjeri i magistri poljoprivrede, ljudi s dugogodi&scaron;njim iskustvom, kalemari, proizvođači, &scaron;to potvrđuju i zavidni rezultati koje su postigli za ovih sedam godina otkako su osnovali rasadnik. Iza njih stoji vi&scaron;e od 50 podignutih plantaža lje&scaron;njaka i oraha u BiH, a svojim klijentima nude siguran otkup proizvoda preko suradnika iz EU-a.<br /><br /></p> <p>''Sadni materijal s certifikatom smo uvozili iz Mađarske, Turske i Srbije, ali u posljednjih nekoliko godina u suradnji s partnerskim rasadnicima razvili smo na&scaron;e sadnice u Bosni i Hercegovini. Uzgajanje ora&scaron;astih plodova ima veliku prednost. Ne zahtijeva mnogo truda prilikom održavanja niti mnogo prskanja kroz za&scaron;titna sredstva'', dodaje za agroklub.ba.<br /><br /></p> <p>Lje&scaron;njak nije zahtjevna kultura, potrebno je da pH kiselost tla bude blago kisela, oko &scaron;est, i da zemlji&scaron;te ima srednje vrijednosti mikro i makroelemenata kao &scaron;to su du&scaron;ik, fosfor, kalij te humusa i organske tvari. Zemlji&scaron;ta na području BiH uglavnom zadovoljavaju parametre, no potrebno je uraditi analizu kako bi znali sa sigurno&scaron;ću. Na jedan dulum staje oko 80 sadnica lje&scaron;njaka.<br /><br /></p> <p>U budućnosti planiraju zaokružiti kompletan proces uzgoja ora&scaron;astih plodova - od sadnice do plasiranja. Na taj bi način iskoristili svaki segment ploda, bez bacanja ičega, žele iskoristi čak i ljusku od koje bi pravili pelet, a na izradi strojeva za proizvodnju peleta već rade.<br /><br /></p> <p>''Stvaramo krug jakih i povjerljivih proizvođača diljem Bosne i Hercegovine, s rasadnicima sadnica prve klase, otkupnim stanicama i savjetodavnim službama agronoma. Na osnovi svega ovoga možemo slobodno reći da su lje&scaron;njak i ora&scaron;asti plodovi kulture nove generacije i budućnost u BiH'', ističe ovaj magistar agronomije iz Visokog.<br /><br /></p> <p>Proizvodni pogoni za preradu ora&scaron;astih plodova smje&scaron;teni su u Ilija&scaron;u. U &scaron;irokoj lepezi proizvoda na bazi lje&scaron;njaka su: lje&scaron;njakovo ljekovito ulje, lje&scaron;njakovo bra&scaron;no, lje&scaron;njakova krema, lje&scaron;njakov maslac, hurme od lje&scaron;njaka, lje&scaron;njak u medu, mje&scaron;avina ora&scaron;astih plodova u medu i bombonijere od lje&scaron;njaka.</p> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-28-orah.jpgHrvatska pošta Mostar na Međunarodnom sajmu gospodarstvahttp://grude.com/clanak/?i=357171357171Grude.com - klik u svijetMon, 04 Apr 2022 22:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-11-hrvatska-posta-hp-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar jedan je od izlagača na ovogodišnjem Sajmu gospodarstva u Mostaru. Kao i do sada na našem štandu sve posjetitelje očekuju brojne zanimljivosti i noviteti. <p><br /><span style="font-size: 11pt; font-family: Arial;"><strong>HP Mostar</strong> priredit će i&nbsp; druženje s medijima &bdquo;<strong>Powered by Devia</strong>&ldquo; koje će se održati u četvrtak, 7.4.2022. godine u 11 sati na njihovu &scaron;tandu u <strong>paviljonu 2 na poziciji D5</strong>.<br /><br /></span><span style="font-size: 11pt; font-family: Arial;"><br />U sklopu druženja upoznati će nas s asortimanom <strong>Devia</strong> dodatne opreme za mobitele za koju vjerujemo da će biti zanimljiva i korisna mnogima posjetiteljima.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-11-hrvatska-posta-hp-mostar.jpgSve je spremno za Mostarski Sajam 2022.http://grude.com/clanak/?i=357167357167Grude.com - klik u svijetMon, 04 Apr 2022 18:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-04-mostarskisajam2022.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bez puno priče i velike pompe u južnom mostarskom naselju Rodoč teku završne pripreme za 23. izdanje Međunarodnog sajma gospodarstva 2022., koji se otvara u utorak, 5. travnja i trajat će pet dana, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Sajam u Mostaru nije se održavao jo&scaron; od 2019. godine kada je zemlja partner bila NR Kina i kada je ova manifestacija doživjela veliki uzlet. Međutim, već godinu kasnije stiglo je te&scaron;ko prizemljenje uzrokovano pandemijom koronavirusa. Sve je bilo spremno, Mađarska je trebala biti zemlja partner i doslovo nekoliko dana prije otvaranja sajam je morao biti otkazan da bi potom sve stalo.<br /><br /> <br /> <strong>Lego-kocke</strong></p> <p>Vijest o ponovnom održavanju sajma kod stanovnika Mostara i Hercegovine primljena je s velikim odobravanjem. Kao da označava nekakav povratak normalnom životu koji smo vodili prije pandemije koronavirusa.<br /><br /> <br /> - Da je barem vi&scaron;e ovakvih događanja, bilo bi i vi&scaron;e posla, ne bi ljudi i&scaron;li trbuhom za kruhom u inozemstvo - kazao nam je Sini&scaron;a, montažer koji radi na uređivanju &scaron;tandova na sajmu. Inače, za vrijeme sajma na poslovima oko uređenja bude angažirano oko tisuću ljudi.<br /><br /> <br /> &Scaron;tandovi se slažu kao lego-kocke i paviljoni sajma poprimaju izgled pravog malog grada. Također, uređuje se okoli&scaron; oko sajma, kosi se trava i sadi cvijeće&hellip; Sve mora biti spremno do utorka kad se održava svečanost otvaranja sajma i kad će Mostar ponovno biti u sredi&scaron;tu javnosti regije.<br /><br /> <br /> U Mostar dolaze brojna izaslanstva iz zemlje i svijeta. Bit će to mali summit ministara vanjskih poslova regije, predvođen mađarskim ministrom vanjskih poslova P&eacute;terom Szijj&aacute;rt&oacute;m koji će se na otvaranju obratiti uime zemlje partnera Mađarske. Nakon toga političari će sajam prepustiti gospodarstvenicima zbog kojih je, uostalom, i sve ovo i organizirano. I u uredima Uprave sajma je živo. Privode se kraju zadnje pripreme oko protokola i dočeka gostiju.<br /><br /> <br /> - Na ovome radimo već pola godine. Odluku o održavanju sajma donijeli smo jo&scaron; pro&scaron;le godine za vrijeme velike pandemije. Krenuli smo oprezno oslu&scaron;kujući vijesti o pandemiji, ali, eto, na koncu se ispostavilo da smo dobro uradili. Jer da i ove godine nismo organizirali Mostarski sajam, tko zna bi li ga vi&scaron;e i bilo. Ljudi su se jednostavno poželjeli ovakvih i sličnih događanja. Dosta im je života na daljinu. Sajam ponovno vraća vjeru u normalan život, a mi stvaramo ozračje gdje će se poslovni ugovori ponovno sklapati uz čvrsti stisak ruke, a ne preko aplikacija - optimistična je direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bo&scaron;njak.<br /><br /> <br /> <strong>Zabavni program</strong></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>U sajmu su zadovoljni jer su unatoč te&scaron;koj situaciji koju je dodatno pogor&scaron;ala ruska invazija na Ukrajinu uspjeli popuniti sve izložbene kapacitete. Bit će tu izlagača iz nekoliko zemalja svijeta, ponajvi&scaron;e iz Mađarske koja je zemlja partner Mostarskog sajma. Uz izlagače iz te zemlje na sajmu će biti prisutni i izlagači iz cijele regije.<br /><br /> <br /> Na sajmu će biti organizirano nekoliko značajnih konferencija o ulaganju, od kojih ističemo konferenciju &ldquo;Mogućnost suradnje između Mađarske i BiH u području industrije, za&scaron;tite okoli&scaron;a i poljoprivrede&rdquo;, koja će biti održana prvoga dana sajma, a ciljani B2B sastanci održavat će se na mađarskim &scaron;tandovima svakoga sajamskog dana. Srijeda je rezervirana za veliki Mostarski ekonomski forum na kojem će sudjelovati predstavnici zemalja Jadransko-jonske regije. Tu su i brojne konferenciju o temi energetike, turizma, novih tehnologija i marikulture. &ldquo;Imamo vi&scaron;e od deset konferencija, okruglih stolova i foruma. Nismo nikad kao ove godine imali toliki broj konferencija, a i interes svih zemalja koje sudjeluju na sajmu je veliki. To na&scaron;em sajmu daje dodanu vrijednost&rdquo;, kaže Bo&scaron;njak. Naravno neće izostati ni bogati kulturno-zabavni program s puno pjesme i plesa, a tu su i dvije veliki podsajamske manifestacije Sajam turizma i Sajam knjige koji uvijek privuku veliki broj posjetitelja. U sklopu Sajma turizma drugi dan sajma bit će posvećen vinima i gastronomiji, gdje će posjetitelji moći ku&scaron;ati gastronomske specijalitete Mađarske i Hercegovine, sve uz dobru kapljicu vina pristiglih na Mostarski sajam.<br /><br /> <br /> Mađarska kao zemlja partner uključila se s doista zanimljivim programom, a jedan dio će se održavati po cijelom gradu gdje će se na&scaron;i sugrađani moći upoznati s mađarskom kulturom i tradicijom. Iako se održava u izazovnim vremenima, sajam ponovno &scaron;irom otvara svoja vrata i poziva na druženje sve građane Mostara, ali i cijele regije. Organizatori vas pozivaju da dođete jer će svatko na sajmu moći pronaći ne&scaron;to za sebe. Pa tko voli, neka izvoli.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-04-mostarskisajam2022.jpgCijene nafte prošloga tjedna potonule 13 postohttp://grude.com/clanak/?i=357156357156Grude.com - klik u svijetMon, 04 Apr 2022 08:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-16-naftanafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem veljače cijene su nafte snažno porasle, što potiče rast inflacije u svijetu.<p>&nbsp;</p> <p>Na svjetskim su trži&scaron;tima cijene nafte pro&scaron;loga tjedna o&scaron;tro pale, nakon &scaron;to je predsjednik SAD-a <strong>Joe Biden</strong> najavio prodaju rekordnih 180 milijuna barela nafte iz strate&scaron;kih rezervi kako bi spriječio daljnji rast cijena 'crnog zlata'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena barela na londonskom trži&scaron;tu potonula je pro&scaron;loga tjedna 13,5 posto, na 104,39 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 12,9 posto, na 99,27 dolara.</p> <p><br /><br />Najveći tjedni pad cijena nafte u posljednje dvije godine uslijedio je nakon &scaron;to je predsjednik Biden najavio da će tijekom &scaron;est mjeseci, počev&scaron;i od svibnja, na trži&scaron;te plasirati milijun barela dnevno iz strate&scaron;kih rezervi kako bi se spriječio daljnji rasta cijena 'crnog zlata'.</p> <p><br /><br />To će biti treći put u posljednjih &scaron;est mjeseci da SAD koristi svoje strate&scaron;ke rezerve, ali i najveće otpu&scaron;tanje nafte u gotovo 50-godi&scaron;njoj povijesti tih zaliha.</p> <p><br /><br /><strong>Napad na inflaciju<br /></strong><strong><br /></strong>Od početka napada Rusije na Ukrajinu krajem veljače cijene su nafte snažno porasle, &scaron;to potiče rast inflacije u svijetu.</p> <p><br /><br />A to bi moglo natjerati sredi&scaron;nje banke na agresivno zao&scaron;travanje monetarne politike, &scaron;to bi izazvalo usporavanje oporavka svjetskog gospodarstva.</p> <p><br /><br />-Te&scaron;ka vremena zahtijevaju radikalne mjere. Bidenova administracija očito smatra da skok cijena nafte opravdava potez koji će ozbiljno stanjiti strate&scaron;ke zalihe. U idućih &scaron;est mjeseci kapat će nam po milijun barela nafte (dnevno), &scaron;to je znak da se ne očekuje skoro rje&scaron;enje ukrajinske krize koja je smanjila opskrbu naftom, kazala je <strong>Susannah Streeter</strong> iz Hargreaves Lansdowna.</p> <p><br />Članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) u petak su, također, najavile plasman nafte iz strate&scaron;kih rezervi, no jo&scaron; se nisu dogovorile o količinama. O tome će odlučiti idućih tjedana.</p> <p><br /><br />Kratkoročno će to pritisnuti cijene nafte, slažu se analitičari, no pitanje je &scaron;to će biti dugoročnije.</p> <p><br /><br /><strong>Intervencije nisu trajno rje&scaron;enje<br /></strong><br />Nadolazeća poplava američkih barela ne mijenja činjenicu da će trži&scaron;te te&scaron;ko osigurati dovoljnu opskrbu u idućim mjesecima. Američka najava blijedi pred procjenama će sankcije i zazor kupaca s trži&scaron;ta izbaciti tri milijuna barela ruske nafte dnevno, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.</p> <p><br /><br />Analitičari Goldman Sachsa smatraju, pak, da će taj potez uravnotežiti trži&scaron;te nafte u ovoj godini, ali nije trajno rje&scaron;enje.</p> <p><br /><br />- To će, ipak, i dalje biti otpu&scaron;tanje zaliha nafte, a ne trajan izvor opskrbe za godine koje dolaze. Takvo oslobađanje zato neće rije&scaron;iti strukturni deficit u opskrbi koji se stvarao godinama, smatraju analitičari Goldman Sachsa.</p> <p><br /><br />Vodeći proizvođači okupljeni u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njihovi saveznici, uključujući Rusiju, zaključili su pro&scaron;loga tjedna da će u svibnju povećati proizvodnju za samo 432.000 barela dnevno, unatoč pritisku Zapada da na trži&scaron;te plasiraju znatno vi&scaron;e nafte.</p> <p><br /><br />U fokusu trgovaca bili su pro&scaron;loga tjedna i pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.</p> <p><br /><br />Rusija izvozi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno, od čega otprilike polovica ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci pla&scaron;e da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.</p> <p><br /><br /><strong>Od početka godine cijene nafte veće za 30 posto<br /></strong><strong><br /></strong>Analitičari JPMorgana pi&scaron;u u osvrtu na situaciju na trži&scaron;tu da zadržavaju svoje procijene prosječne cijene barela u drugom tromjesečju na 114 dolara i 101 dolar u drugoj polovici godine.</p> <p><br /><br />- Ključno je da oslobađanje zaliha nafte nije trajni izvor opskrbe i ako nasukani ruski bareli budu u prosjeku veći od 1 milijun barela dnevno iduće godine, to će ostaviti 2023. u dubokom deficitu, &scaron;to će značiti da je na&scaron;a procjena cijene od 98 dolara po barelu preniska, poručili su analitičari te banke.</p> <p><br /><br />Nakon &scaron;to su u pro&scaron;loj godini porasle vi&scaron;e od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile vi&scaron;e od 30 posto.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-16-naftanafta.jpgRestorani svaki tjedan mijenjaju cjenike zbog poskupljenjahttp://grude.com/clanak/?i=357146357146Grude.com - klik u svijetSun, 03 Apr 2022 16:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-03-restoran-menu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako dvije osobe, primjerice u Mostaru, žele otići na ručak ili večeru u restoranu srednje klase, obrok će platiti 50 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Porcija janjetine u restoranima koja je nekad iznosila oko 7 KM danas je iznad 13 KM, kilogram pečenja prije je bio oko 30 KM, a sada je 10 KM skuplji, mala porcija krumpira ide i do četiri marke, kupus salata se plaća vi&scaron;e od 3,50 KM&hellip; nove su to cijene u bh. ugostiteljskim objektima koje je enorman skok osnovnih životnih namirnica natjerao na korigiranje cjenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko stoji obrok - Isti restorani iz tjedna u tjedan mijenjaju cijene jela, svaki put za marku-dvije idu gore - kazao je to Glasu Srpske Zlatan Tatić, član Upravnog odbora Udruge poslodavaca trgovine turizma i ugostiteljstva RS-a. Na poskupljenje je, dodaje, u velikoj mjeri utjecalo enormno povećanje cijene suncokretovog ulja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nije ni čudo &scaron;to u restoranima u Njemačkoj bri&scaron;u pomfrit iz jelovnika, takvo ne&scaron;to nije isključeno ni kod nas. Za sada balansiramo nekako, ali vjerujem da ako cijena ulja nastavi rasti, pomfrit će ili biti izbačen iz jelovnika ili biti nenormalno skup. Realnije bi bilo u tom slučaju izbrisati to jelo iz ponude nego da dižemo cijenu u nedogled jer pomfrit je uvijek bio najjeftiniji - istaknuo je Tatić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima sarajevskog ugostitelja, ova poskupljenja nikome nisu donijela dobro. - Mi svi ugostitelji kao da živimo u nekoj neslanoj &scaron;ali. Kada se konačno poslovanje ustabililo, stigla nam je korona. Sada, kada se činilo da i toj nesreći dolazi kraj, "pogodio" nas je rat. Cijene osnovnih životnih namirnica uvelike su iznad granica podno&scaron;ljivosti, a tu su i sva ostala poskupljenja. Brojnim ugostiteljima je poslovanje upitno, svi smo bili primorani dignuti cijene - priča sarajevski ugostitelj, koji za sada jo&scaron; uvijek ne planira krumpir izbaciti iz ponude. No, u slučaju da dođe do izbacivanja krumpira iz jelovnika, povrtlari bi mogli gledati reprizu 2020. kada je oko 50 posto roda krumpira zavr&scaron;ilo na odlagali&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se kreću cijene u restoranima u BiH, provjerili smo u podacima portala Numbeo, najveće svjetske baze podataka o tro&scaron;kovima života. Kako je prikazano, razlika u cijeni za obrok u jeftinijim restoranima u tri grada u BiH ne&scaron;to je vi&scaron;a od jedne marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Mostaru i Sarajevu obrok u jeftinijem restoranu, prema podacima navedenoga portala, stoji 8 KM, dok je cijena obroka po istim parametrima u Banjoj Luci 9,50 KM. Ako dvije osobe, primjerice u Mostaru, žele otići na ručak ili večeru u restoranu srednje klase, obrok će platiti 50 KM. Isto toliko stoji i u Sarajevu dok će u Banjoj Luci platiti 45 KM.</p> <p>.</p> <p>Oni koji uz obrok žele popiti domaće pivo od 0,5 l, u sarajevskim i mostarskim restoranima platit će 3 KM, dok je u Banjoj Luci jeftinije za jednu marku. Cijena uvoznog piva ne&scaron;to je skuplja u odnosu na domaće. Prema podacima Numbea, boca uvoznog piva od 0,33 KM u restoranima u Mostaru i Banjoj Luci prosječno stoji 3 KM, a u Sarajevu 3,50 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najskuplji cappuccino je u Sarajevu i stoji oko 2,70, a najjeftiniji u Banjoj Luci oko 1,80 KM. Boca popularnog soka Pepsi od 0,33 l u Mostaru stoji oko 2,70 KM, u Sarajevu oko 2,80 KM, a u Banjoj Luci oko 1,80 KM. Voda je, prema podacima, najskuplja u Banjoj Luci, a tamo&scaron;nji stanovnici ili turisti je plaćaju 1,50 KM, u Mostaru oko 1,90, a u Sarajevu oko 1,40 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provjerili smo i cijene konkretnih obroka. Primjerice, u Mostaru i Banjoj Luci pileći fileti stoje oko 10 KM, dok se u Sarajevu mogu pojesti po cijeni od 7 KM. Omlet u Mostaru i Banjoj Luci prosječno stoji oko 6 KM, u Sarajevu oko 5 KM. Cijene pizza u Mostaru kreću se od oko 10 KM pa navi&scaron;e, u Sarajevu od 8 KM, a u Banjoj Luci jednako kao i u Mostaru. Lazanje bolognese uglavnom stoje oko 12 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to kažu procjene </strong></p> <p><span>Iako su, prema usporedbama od vremena prije korone do danas, cijene obroka u ugostiteljskim objektima rasle gotovo dvostruko, ugostitelji se ipak nadaju boljim vremenima i stabilizaciji cijena osnovnih životnih namirnica kao i građani koje svakodnevno na policama trgovačkih centara dočekaju nove cijene. Inače, tro&scaron;kovi života bh. građana drastično su rasli, a prema procjenama Numbea, četveročlanoj obitelji za mjesec dana života treba 2877,80 KM i to bez stanarine. Usporedimo li tro&scaron;kove života i prosječnu plaću koja je ne&scaron;to veća od 1000 KM, jasno je, jedva sastavljaju kraj s krajem, a odlasci u restorane zasigurno im nisu na listi prioriteta.</span><br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-03-restoran-menu.jpg