Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.NOVA AKVIZICIJA: General Čermak kupuje hotel Krapinske Toplice?http://grude.com/clanak/?i=355584355584Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jan 2022 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-22-cermak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dva su potencijalna kupca, a mnogo veće šanse da realizira kupovinu ima umirovljeni general Hrvatske vojske, Ivan Čermak.<p>&nbsp;</p> <p>Jedinstvena&nbsp;destinacija&nbsp;u Hrvatskom zagorju&nbsp;s&nbsp;jednim od najvećih&nbsp;potencijala&nbsp;kojoj su glavni atributi dobar prometni položaj,&nbsp;blizina glavnog grada Republike Hrvatske, blizina aerodroma i slovenske granice,&nbsp;destinacija&nbsp;koja slovi kao oaza zdravlja, budući da posjeduje resurs hipertermalne vode,&nbsp;koju obogaćuje prirodna i kulturna ba&scaron;tina kao i gostoljubivi stanovnici,&nbsp;uskoro bi mogla sloviti kao novo turističko sredi&scaron;te Krapinsko &ndash; zagorske županije.&nbsp;Ne treba posebno nagla&scaron;avati kako se kontinentalno &ndash; zdravstveni turizam nalazi na top ljestvicama potražnje domaćih i stranih&nbsp;turista, a isto je tako opće poznato kako Hrvatska jo&scaron; uvijek nedovoljno koristi svoje komparativne prednosti za razvoj&nbsp;turističkih proizvoda &scaron;to se,&nbsp;dakako,&nbsp;prelijeva na lokalne samouprave&nbsp;u&nbsp;kojima otužno stoje stari i dotrajali objekti čekajući neke bolje dane.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-01-22-22-01-22-hotel-krapinske-toplice1-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvo se&nbsp;&ldquo;sivilo&rdquo;&nbsp;nadvilo nad&nbsp;općinom Krapinske Toplice, gdje&nbsp;godinama miruje&nbsp;&lsquo;Toplice Hotel&rsquo;&nbsp;u vlasni&scaron;tvu tvrtke &lsquo;Spring spa Hotel&nbsp;d.o.o.&rsquo;&nbsp;koju je osnovalo kinesko poduzeće koje zastupa Yongdong Wu i &lsquo;CSEBA&rsquo;,&nbsp;poslovna asocijacija koja povezuje Kinu sa zemljama jugoistočne Europe,&nbsp;a&nbsp;čiji je predsjednik Mario Rendulić. Hotel je na prodaju,&nbsp;a oglas za isto objavila je tvrtka Colliers na svojoj web stranici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oglas ne izaziva čuđenje, budući da je ovaj objekt&nbsp;s jedne strane&nbsp;samo&nbsp;mrtvi kapital, a druge strane blokada u razvoju same&nbsp;općine.&nbsp;Jo&scaron; grandioznija činjenica jest da je na pomolu nekoliko investitora koji su spremni&nbsp;promijeniti vizuru ovog kraja pa izgleda kako je konačno do&scaron;lo vrijeme&nbsp;za novi biser na kruni općine&nbsp;koja&nbsp;bi&nbsp;se&nbsp;u dogledno vrijeme&nbsp;mogla &rdquo;rije&scaron;iti&rdquo; kompleksa čije&nbsp;će krovi&scaron;te&nbsp;uskoro biti&nbsp;pred raspadom, kojeg&nbsp;će&nbsp;nastaniti&nbsp;&scaron;takori&nbsp;i koji će, kako dani prolaze, zahtijevati sve veća ulaganja.&nbsp;Kako bilo,&nbsp;&lsquo;Toplice Hotel&rsquo; mogao bi&nbsp;postati snažan magnet za&nbsp;neupitno&nbsp;enorman broj posjetitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pregovori u tijeku</strong></p> <p>Pregovori oko kupnje traju&nbsp;&scaron;to&nbsp;potvrđuju&nbsp;i&nbsp;na&scaron;i sugovornici koji se slažu&nbsp;da je &scaron;teta ne iskoristiti ovaj&nbsp;potencijal.&nbsp;Dakako, radi se o milijunskim ciframa, a kako neslužbeno doznajemo, dva su potencijalna kupca, a mnogo veće &scaron;anse da realizira kupovinu ima umirovljeni general Hrvatske vojske,&nbsp;nekada&scaron;nji savjetnik Franje Tuđmana i biv&scaron;i ministar trgovine, brodogradnje i energetike, koji je 90-ih godina krenuo u naftni biznis, a danas je jedan od najbogatijih ljudi Hrvatske.&nbsp;Nije zanemariva ni činjenica da je iz Krapinskih Toplica. Papirologija za kupoprodaju već se, navodno, naveliko priprema, pi&scaron;e <a title="Zagorje international" href="https://www.zagorje-international.hr/2022/01/22/ivan-cermak-kupuje-toplice-hotel-rendulic-cseba-netko-ovo-mora-napraviti" target="_blank">Zagorje international</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godinama građen uspje&scaron;an biznis Ivana Čermaka i činjenica da je u sedam godina upeterostručio dobit kompanije OMV-a, temeljen na povećanju prihoda od gotovo milijardu kuna, bio bi logičan izbor za&nbsp;suočavanje s trenutnom&nbsp;stagnacijom&nbsp;u Krapinskim Toplicama pred kojima stoje&nbsp;mnogobrojna idejna rje&scaron;enja razvitka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poku&scaron;ali smo o interesu za kupnju hotela saznati od samog Ivana Čermaka, no nije nam se javljao na mobitel, međutim, voditeljica odjela za investicijske transakcije u Colliersu, Klara Matić, licencirana agentica za nekretnine, koju smo upitali o zainteresiranim kupcima, obećala nam je odgovor o zainteresiranim kupcima čim dobije sve podatke od prodavatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako nam kaže Mario Rendulić, pregovore vr&scaron;i većinski vlasnik u partnerstvu sa svojim odvjetničkim uredom, a tvrtka&nbsp;&lsquo;CSEBA Development&rsquo;&nbsp;u navedeni proces nije uključena, ali ističe kako je zdravstveni turizam novi trend u cijelom svijetu te da bi prava &scaron;teta bila da Krapinske Toplice ne iskoriste svoj potencijal u tom pogledu. Na pitanje oko akcijskog plana prema realizaciji ovog projekta, kaže kako je&nbsp;provođenje&nbsp;strategije&nbsp;trebalo&nbsp;krenuti prije početka pandemije, no nakon povratka kineske tvrtke u&nbsp;Narodnu Republiku Kinu,&nbsp;ponovni&nbsp;povratak&nbsp;u Hrvatsku&nbsp;i vraćanje na početne postavke postali su gotovo nemogući. Hoće li se hotel ru&scaron;iti i ponovno graditi ili rekonstruirati svejedno je, naveo je Rendulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vrijedno ulaganja</strong></p> <p>&ndash; Žao mi je &scaron;to suvlasnici nisu i&scaron;li u razvoj cijelog tog plana koji je stvarno lijepo zami&scaron;ljen &ndash; sa spa centrom i lječili&scaron;nim dijelom koji bi servisirao smje&scaron;taj pacijenata koji su ili smje&scaron;teni privremeno ili u rehabilitacijskoj bolnici koja nema dovoljno smje&scaron;tajnih kapaciteta. Velika je žalost da to već tako dugo stoji. Bilo je jedno vrijeme natezanja oko ideje da to bude čisti turizam, kako je to praksa u Kini, ali je taj dizajn kasnije zamijenjen stvarno lijepim idejnim rje&scaron;enjem. Do&scaron;ao je covid i tu je sve stalo &ndash; obja&scaron;njava Rendulić i dodaje kako su 2019. godine arhitekti počeli raditi prema ugovoru o projektiranju, a onda je nastupio lockdown.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-01-22-22-01-22-hotel-krapinske-toplice-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svi nekretninski fondovi u Kini doživljavaju novi poraz na trži&scaron;tu. Njihov razvoj je puno slabiji, a situacija u zadnjih dvije, tri godine, u Hong Kongu, drastično se promijenila. Samim time da bi netko od &scaron;efova do&scaron;ao u Hrvatsku, prvo bi trebao četiri tjedna u samoizolaciju, a to vam neće nitko tko ima imalo vi&scaron;e novca. Takvim je ljudima nepojmljivo da si zbog jednog hotela kompliciraju život. To vam je tako &ndash; obja&scaron;njava Rendulić i nastavlja:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Općina je do sada napravila sve moguće planove i trudi se u svakom pogledu, organizirane su konferencije&hellip; Stvarno su se trudili da stave fokus na hotel, ali je jednostavno potreban svježi kapital. Netko ovo mora napraviti. Mi nažalost sa svojih 20 posto udjela vlasni&scaron;tva to ne možemo, ali kada bih ja imao vlastiti kapital, uvjeren sam da ne bi bilo bolje poslovne odluke od te. Koji god investitor do&scaron;ao, neće pogrije&scaron;iti. Svatko ima svoje viđenje Krapinskih Toplica, ali ono &scaron;to je sigurno jest da su prva destinacija u koju bi trebalo uložiti. To je neprikosnovena lokacija &ndash; zaključio je Rendulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da&nbsp;su&nbsp;Krapinske Toplice čuveno i povijesno bogato termalno lječili&scaron;te, ali i jedan od najpitomijih, najprimamljivijih i najidiličnijih &ldquo;zagorskih kvartova&rdquo;, svjesna je i općinska načelnica Gordana Jureković.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Žila kucavica</strong></p> <p>Kako kaže, vizija ovog mjesta kao turističke destinacije jest da se temelji na vlastitim turističkim potencijalima, a poglavito na realnim i potencijalnim turističkim atrakcijama koje su usko vezane uz valorizaciju termalnih voda, ali i uključujući suvremene, moderne atrakcije prema potrebama posjetitelja.&nbsp;Jureković navodi, a kako stoji i u&nbsp;transparentnom, općinskom&nbsp;dokumentu &lsquo;Strate&scaron;ki plan razvoja Općine Krapinske Toplice za razdoblje od 2020. do 2025. godine &lsquo;,&nbsp;cilj je da se stvori prepoznatljiv i poželjan turistički brend kojeg karakterizira ˝zeleno i holističko˝ temeljeno na lakoj cjelogodi&scaron;njoj dostupnosti, ambijentalnosti, ekolo&scaron;koj očuvanosti i održivom trži&scaron;nom pozicioniranju.&nbsp;Osvrnuv&scaron;i se na &lsquo;Toplice Hotel&rsquo; kaže kako&nbsp;je upoznata s činjenicama oko prodaje, ali&nbsp;ima strah po pitanju njegove budućnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;&nbsp;Taj&nbsp;hotel u centru mjesta vidim kao svojevrsnu žilu kucavicu na&scaron;e Općine. Žalosno je gledati&nbsp;da&nbsp;takav objekt&nbsp;propada, da je&nbsp;zatvoren i prazan. Bojim se&nbsp;da ćemo uskoro, ako do&nbsp;prodaje ne dođe, u centru mjesta imati jedno ruglo,&nbsp;&scaron;to&nbsp;sigurno u budućnosti neće privlačiti ni mlade obitelji, ni investitore, a ni turiste. Otvaranjem&nbsp;hotela, cijelo bi mjesto živnulo.&nbsp;Trenutno stanje je takvo da&nbsp;imamo&nbsp;bolnicu s otprilike 800 zaposlenih, i nakon &scaron;to zavr&scaron;i radno vrijeme,&nbsp;dakle iza&nbsp;15&nbsp;sati, Krapinske&nbsp;Toplice ostaju prazne. Tužno je to gledati s obzirom na veliki potencijal koji imamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerujem da je potrebna samo jedna veća investicija da bi i ostali prepoznali svoju priliku u na&scaron;em mjestu i to je moja najveća misija.&nbsp;S druge strane, otvaranjem ovog kompleksa&nbsp;do&scaron;lo bi do,&nbsp;čvrsto&nbsp;vjerujem, pozitivne gospodarske&nbsp;lančane reakcije &ndash;&nbsp;otvorila&nbsp;bi se&nbsp;nova radna mjesta, zaposlili bi se ljudi, Aquae Vivae bi&nbsp;zasigurno&nbsp;ozbiljnije počele razmi&scaron;ljati o izgradnji vanjskih bazena koji nam&nbsp;nedostaju, općinski proračun postao bi barem malo bogatiji te bi budućim investitorima mogli ponuditi&nbsp;vi&scaron;e prilika i&nbsp;mogućnosti u smislu izgradnje infrastrukture nego &scaron;to je to trenutno slučaj &ndash;&nbsp;objasnila je Jureković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;&nbsp;Krapinske Toplice su oduvijek svojevrsni sinonim za uspje&scaron;an spoj zdravlja i turizma u Hrvatskom zagorju i prepoznatljiva destinacija zdravstveno &ndash; lječili&scaron;nog turizma Hrvatske te vjerujem da ćemo, unatoč problemima koji su nas zadesili zbog nekih lo&scaron;ih odluka i politika iz pro&scaron;losti ipak uspjeti Krapinske Toplice ponovno postaviti na vrh turističke karte kontinentalnog turizma &ndash;&nbsp;poručila je za kraj Jureković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-22-cermak.jpgKoliko iznose mirovine u Njemačkoj? Ovo su novi podacihttp://grude.com/clanak/?i=355570355570Grude.com - klik u svijetFri, 21 Jan 2022 14:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-mirovine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istraživanje Saveznog ministarstva socijalnih poslova pokazalo je da otprilike svaki peti umirovljenik u Njemačkoj prima manje od 500 eura mirovine mjesečno, a oko polovina umirovljenika ne dosegne ni iznos od 1.000 eura.<p>&nbsp;</p> <p>Oko 3,4 milijuna starosnih mirovina na kraju 2020. bilo je manje od 500 eura, &scaron;to je, prema informacijama, bilo 19,8 posto. Istraživanje je pokazalo da 49,5 umirovljenika ima mirovinu manju od 1.000 eura mjesečno, a posebno velik broj malih mirovina isplaćuje se na zapadu Njemačke i ženama, pi&scaron;e <a href="https://fenix-magazin.de/rezultati-istrazivanja-sokiraju-evo-koliko-se-mirovine-u-njemackoj/" rel="nofollow" target="_blank">Fenix-magazin.&nbsp;<br /><br /></a></p> <p>Njemački zastupnik Renee Springer zato upozorava kako su vlasti desetljećima provodile neodgovornu mirovinsku politiku.<br /><br /></p> <p>Ministarstvo socijalnih poslova u svojem odgovoru napominje da<strong> niska mirovina i</strong>z obveznog mirovinskog osiguranja malo govori o ukupnim primanjima u starosti.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Ističu da male mirovine proizlaze prvenstveno iz vrlo kratkog vremena doprinosa, na primjer zbog kratke biografije zaposlenja, kao &scaron;to je često bio slučaj za žene u saveznim zemljama ili također zbog promjene <strong>statusa osiguranika</strong> iz zakonskog mirovinskog osiguranja u mirovine državnih službenika. Prema vladinom izvje&scaron;ću o sigurnosti u starosti, niske mirovine su &ldquo;puno če&scaron;će&rdquo; u kućanstvima s visokim primanjima.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>U Njemačkoj živi oko <strong>21 milijun umirovljenika</strong>, a to ne uključuje samo starosne umirovljenike, već i osobe koje primaju obiteljske ili invalidske mirovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-mirovine.jpgJosip Kordić prodaje 'najskuplju hrvatsku vilu': Cijena 18 milijuna eura! Uključuje više objekata, tenisko igralište, vinograd, voćnjak, šumu...http://grude.com/clanak/?i=355472355472Grude.com - klik u svijetSun, 16 Jan 2022 14:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-16-zgrada-josip-kordic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedinstveno zagrebačko imanje na Tuškancu 100, koje obuhvaća i dio parka Cmrok, prodaje se za 18.000.000 eura odnosno 135 milijuna kuna, a od početka 2000-ih godina u vlasništvu je poduzetnika Josipa Kordića. <p><br />Vrtoglava suma, gotovo u iznosu proračuna nekog manjeg grada, ipak ne treba biti iznenađenje jer je riječ o izuzetnoj vrsti nekretnine po atraktivnosti, veličini i lokaciji. Sadrži dvije vile, od kojih u jednoj živi vreme&scaron;ni Josip Kordić, a druga je iznajmljena za rezidenciju jednom veleposlanstvu.</p> <p>Dakle, imanje ima stambenu zgradu-vilu na mjestu nekada&scaron;njeg ljetnikovca, s garažom, pomoćnu zgradu (za poljoprivrednu mehanizaciju), stambenu zgradu vilu (gostinjsku kuću), tenisko igrali&scaron;te, dvori&scaron;te, livadu, vinograd, voćnjak, &scaron;umu i put,... objavio je Jutarnji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-16-zgrada-josip-kordic.jpgNestlé će investirsti u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=355445355445Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jan 2022 05:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-15-nestle.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na tržištu od 10 zemalja zaposleno je više od 8000 ljudi te je otvoreno 5 tvornica. Ulaže se u posao, ali i lokalne zajednice.<p>&nbsp;</p> <p>KitKat, Nescaf&eacute;, Milo, Nestea, Nesquik, Maggi, Herta, Purina, Nespresso... rijetki su koji nisu uživali barem u jednom od ovih proizvoda, ako ne i u svim. Iza ovih brendova stoji Nestl&eacute;, jedna od najvećih tvrtki koja pokriva sve kategorije hrane i pića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svom asortimanu imaju vi&scaron;e od 2000 globalnih i lokalnih brendova te su prisutni u 191 zemlji diljem svijeta, pi&scaron;e Večernji list BiH. Objedinjavanje trži&scaron;ta Ono &scaron;to je nas zanimalo su informacije o dolasku u BiH i činjenici da je ova zemlja dio novog trži&scaron;ta tvrtke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nestl&eacute; na novoformiranom trži&scaron;tu južne i istočne Europe (SEEM - South and Eastern Europe Market) trenutačno zapo&scaron;ljava vi&scaron;e od 8 tisuća ljudi i ima pet tvornica. Novo trži&scaron;te, SEEM, sada čine Rumunjska, Bugarska, BiH, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Severna Makedonija i Crna Gora, Ukrajina i Moldavija - potvrdili su iz &scaron;vicarskog industrijskog giganta za Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, informirali smo se i o mogućnostima proizvodnih pogona ili suradnje s kooperantima u BiH u idućem razdoblju. - Odlukom o objedinjavanju trži&scaron;ta i transformaciji, Nestl&eacute; će nastaviti ulaganja u &scaron;irenje poslovanja na trži&scaron;tu, s fokusom na unaprjeđenje proizvoda te ulaganja u lokalne zajednice u kojima tvrtka djeluje - istaknuli su u izjavi za Večernji list te potvrdili da će o svim daljnjim &scaron;irenjima, investicijama i zapo&scaron;ljavanjima pravovremeno obavijestiti javnost. Na kraju krajeva, radi se o tvrtki prepoznatoj diljem svijeta, stoga nije iznenađenje &scaron;to se u BiH mnogi raspituju i kako doći do novih radnih mjesta, ali i suradnje s Nestl&eacute;om.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među planovima renomirane, globalne tvrtke koja posluje od davne 1886. godine jest do 2030. pomoći 50 milijuna djece kako bi živjeli zdravijim životom, povećati životni standard 30 milijuna ljudi i težiti nultom utjecaju na oneči&scaron;ćenje okoli&scaron;a, a sve to bit će moguće ostvariti upravo u onim sredinama gdje posluju i gdje imaju izravan utjecaj. Upravo ovakve vijesti bude nadu da bi BiH u budućnosti mogla biti važan kotač na europskom trži&scaron;tu. Koliko god to iz ove pozicije nevjerojatno zvučalo, zbog svih problema s kojima se ova zemlja susreće, od ranije strani gospodarstvenici vide Bosnu i Hercegovinu kao svoju priliku i kao novu bazu za proizvodnju i distribuciju, jednu sponu Europe i Kine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O tome je nedavno za Večernji list govorio i dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković, jer se zbog dužine čekanja isporuke određenih roba i materijala, dugotrajnosti u prijevozu, ka&scaron;njenju u lancima opskrbe, BiH pruža prilika te se dio povećanih zahtjeva za dostavom robe i repromaterijala preusmjerava na BiH iz koje se isti mogu dobiti u puno kraćem roku u odnosu na, recimo, Kinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To okretanje k BiH vidim kao priliku u sada&scaron;njem vremenu pojačane potražnje za repromaterijalima i robom, ali i jednim od razloga povećanja izvoza iz BiH. Bez detaljnih analiza strukture izvezene robe, njezine ne samo kvantitete već i kvalitete, jasno je da je pred nama prilika koju sa sobom nosi svaka kriza. Nove tehnologije A ovdje se vrijedi prisjetiti i izjave za Večernjak iz Agencije za strane investicije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pojedini analitičari navode i da je svaka kriza ujedno i prilika. Tako bi bh. ekonomija mogla biti i potencijalna lokacija u eventualnom premje&scaron;tanju dijelova proizvodnje iz Kine i Azije na prostor Europe. Naravno, kao preduvjet nužna je i spremnost za prihvaćanje prilika, pozitivno i fleksibilno poslovno okruženje, uz dostupnu kvalificiranu radnu snagu te svijest o važnosti stranih investicija koje, za nedovoljno razvijenu državu poput BiH, uz deficit vlastitih sredstava, predstavljaju ključni čimbenik razvoja jer, uz kapital, donose nove tehnologije, menadžerska znanja, nova trži&scaron;ta, rast konkurentnosti na svjetskom trži&scaron;tu - istaknuto je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju krajeva, BiH je i u pro&scaron;loj godini ostvarila dobre ekonomske rezultate unatoč tome &scaron;to je kompletna godina bila pandemijska i imali smo raznih situacija koje su dodatno komplicirale ionako složenu opću situaciju u zemlji. Mjesta optimizmu ima, unatoč svim nerije&scaron;enim pitanjima koja gu&scaron;e BiH i ne dopu&scaron;taju joj da konačno krene naprijed i da ekonomija bude među glavnim temama, a ne kao sada, da na red dolazi tek kad se izredaju sve političke rasprave, od onih lokalnih, do onih na najvi&scaron;im razinama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-15-nestle.png40 pitanja samo za vashttp://grude.com/clanak/?i=355420355420Grude.com - klik u svijetThu, 13 Jan 2022 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-05-posao-biznis-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postoje pitanja samo za vas, koja psiholozi na testiranjima postavljaju ne čekajući odgovor.<p><br />Katkad ne daju nikakve upute. Točnije, uputa je da nema upute. Ti&scaron;ina i izostanak uputa svejedno ne&scaron;to govore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matej Sakoman psiholog je i stalni suradnik u Poduzetnikovoj rubrici&nbsp;&ldquo;<strong>Mindset uspjeha</strong>&rdquo;&nbsp;koji ondje otvara brojna pitanja vezana uz organizacijsku kulturu u firmama i potiče poslodavce da posebnu pozornost posvete mentalnom zdravlju svojih zaposlenika i suradnika, prenosi <strong>poduzetnik.biz</strong>.</p> <h4>&nbsp;</h4> <h4><strong>Evo 40 pitanja samo za Vas, na koja&nbsp;odgovore vrijedi potražiti&nbsp;u svojoj nutrini:</strong></h4> <ol type="1"> <li>Jeste li sretni?</li> <li>Koliko volite svoj posao?</li> <li>&Scaron;to volite na sebi?</li> <li>Na kojem ste trenutku u zadnjih 7 dana istinski zahvalni?</li> <li>Kada ste zadnji put učinili ne&scaron;to za sebe?</li> <li>Koje su tri dobre osobine va&scaron;e bolje polovice (ili neke bliske osobe)?</li> <li>Kojoj ste osobi zahvalni, no to joj nikada niste rekli?</li> <li>Kada biste mogli iznova, &scaron;to biste drugačije napravili u zadnjih 30 dana?</li> <li>Kada biste mogli poslati pismo u pro&scaron;lost, u vrijeme kada ste imali osam godina, &scaron;to biste sami sebi napisali?</li> <li>Koji su va&scaron;i životni uspjesi?</li> <li>Koje vas tri stvari vesele?</li> <li>Iako se sve u svijetu neprekidno mijenja, pomislite li da se neka osoba nikada neće promijeniti?</li> <li>Kada biste mogli popraviti jedno područje svog života, koje bi to područje bilo?</li> <li>Kojoj osobi dugujete ispriku?</li> <li>&Scaron;to bi se dogodilo da uložite 20% vi&scaron;e truda u neko područje svog života?</li> <li>Koje su dvije stvari koje možete učiniti za sebe, ne samo zato &scaron;to trebate, već zato &scaron;to želite?</li> <li>Kada biste mogli iznova, &scaron;to biste drugačije napravili tijekom posljednjih 10 godina?</li> <li>Kako možete razveseliti jednu osobu iz svoje obitelji?</li> <li>Hoćete li to provesti u djelo i razveseliti jednu osobu iz svoje obitelji?</li> <li>Kako možete razveseliti jednu osobu iz ureda?</li> <li>Hoćete li to učiniti i stvarno razveseliti jednu osobu iz ureda?</li> <li>Kada biste mogli probati jedno jelo koje nikada niste jeli, &scaron;to biste pojeli?</li> <li>&Scaron;to bi va&scaron;a 8-godi&scaron;nja verzija rekla da vas vidi danas?</li> <li>&Scaron;to mislite, koji bi film ili seriju va&scaron;a bolja polovica voljela gledati s vama?</li> <li>Koje su tri dobre osobine va&scaron;e punice/svekrve?</li> <li>Koje su tri dobre osobine va&scaron;eg &scaron;efa?</li> <li>Kada bi vam netko ponudio 100.000 kn da učinite jedno istinski dobro djelo osobi s kojom ste u stvarno lo&scaron;im odnosima, &scaron;to biste učinili?</li> <li>Koju biste zemlju voljeli posjetiti?</li> <li>Kada biste imali 10 milijuna $ i znali da ćete živjeti jo&scaron; točno 65 godina, &scaron;to biste radili?</li> <li>Pijete li dovoljno vode?</li> <li>Koristite li neki pripravak za imunitet?</li> <li>Kada biste imali 5 minuta da pitate Boga bilo &scaron;to &ndash; &scaron;to biste ga pitali?</li> <li>Kada biste pred žirijem odgovarali na pitanje za milijun dolara &bdquo;Tko si ti?&ldquo;, bez znanja o kriterijima nagrađivanja, &scaron;to biste odgovorili?</li> <li>Koja je osoba iz va&scaron;e obitelji ili loze učinila ne&scaron;to na &scaron;to ste ponosni?</li> <li>Koje je va&scaron;e najdraže stablo ili va&scaron;a najdraža biljka?</li> <li>&Scaron;to mislite &scaron;to se događa u va&scaron;em mozgu kada čitate knjigu o emocionalnoj inteligenciji ili neuroznanosti?</li> <li>Čega se sramite?</li> <li>Čega se bojite?</li> <li>Koja vas riječ najbolje opisuje?</li> <li>&Scaron;to biste radili da možete živjeti vječno?</li> </ol> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-05-posao-biznis-business.jpgHP Mostar: Povećali smo plaće za više od 200 radnika, pokrenuli strateški investicijski projekt i reorganizirali poslovanje u 2021.http://grude.com/clanak/?i=355386355386Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jan 2022 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-11-hrvatska-posta-hp-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cilju transparentnog informiranja javnosti želimo istaći da Društvo financira rukovodstvo dvije sindikalne organizacije..<p>&nbsp;</p> <p>U cilju objektivnog informiranja javnosti, a temeljem objave NSDHP, jednog od dva sindikata koji su organizirani unutar Hrvatske po&scaron;te d.o.o. Mostar, smatramo potrebnim ukazati na poslovne aktivnosti koje su provedene u protekloj godini, a vezane su za izgradnju GPLS-a, dono&scaron;enje novog Pravilnika o radu i usklađivanje s novim Granskim kolektivnim ugovorom.</p> <p><br />Informacije radi, Granski kolektivni ugovor donesen je nakon dugotrajnih pregovora sa sindikatima na razini po&scaron;tanske djelatnosti, a na kojima su sudjelovale Uprave Dru&scaron;tva HP Mostar i JP BH po&scaron;te, predstavnici Vlade FBiH, kao i predstavnici svih reprezentativnih i nereprezentativnih sindikata na razini grane. Iz navedenog je razvidno da su predstavnici NSDHP imali priliku aktivno sudjelovati u kreiranju sadržaja Granskog kolektivnog ugovora, tako da ne želimo komentirati njihovo nezadovoljstvo istim.</p> <p><br />Posebno nagla&scaron;avamo da su novim Granskim kolektivnim ugovorom zadržana sva postojeća prava radnika, a da su temeljem zahtjeva sindikata posebno pobolj&scaron;ani uvjeti za socijalno osjetljive kategorije radnika, poput roditelja djece sa smetnjama u razvoju, kao i razvojačenih branitelja u segmentu prava na dodatne dana godi&scaron;njeg odmora. Isto tako, radnicima koji obolijevaju od te&scaron;kih bolesti omogućena je isplata jednokratnih pomoći dva puta u toku radnog odnosa, dok je starim Granskim kolektivnim ugovorom&nbsp; isto bilo limitirano na jednu isplatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom dono&scaron;enja novog Pravilnika o radu predstavnici NSDHP su sudjelovali u procesu konzultiranja, sukladno zakonskim propisima, pri čemu ističemo da zakonski propisi ne zahtijevaju suglasnost sindikata na konačan tekst Pravilnika o radu.</p> <p><br />&Scaron;to se tiče navoda o netransparentnom tro&scaron;enju sredstava za angažiranje vanjskih konzultanata, vezano za izradu Pravilnika o radu, nagla&scaron;avamo kako se htjelo, pored sudjelovanja internih resursa,&nbsp; angažirati i eksterne stručnjake u cilju izrade &scaron;to kvalitetnijeg dokumenta, kojim će se definirati nova organizacijska struktura i način na koji će Dru&scaron;tvo poslovati u budućnosti. Tro&scaron;kovi angažmana vanjskih konzultanata iznosili su 5.000 KM.</p> <p><br />Imajući u vidu socijalno-ekonomsku situaciju u državi i porast tro&scaron;kova života, a uzimajući u obzir financijske mogućnosti Dru&scaron;tva, novim Pravilnikom o radu dodatno su pobolj&scaron;ana materijalna prava radnika u segmentu naknada za noćni rad, prekovremeni rad i rad&nbsp; u dane tjednog odmora. Unatoč vrlo te&scaron;koj gospodarskoj situaciji uzrokovanoj pandemijom korona virusa, jedan smo od rijetkih poslodavaca koji je omogućio povećanje osnovne plaće za vi&scaron;e od 200 radnika, primarno raspoređenih na radnim mjestima po&scaron;tar i vozač (5 %),te po&scaron;tar za brzu dostavu (10 %).</p> <p><br />Nejasno je zbog čega se problematizira investicija u GPLS kada nam je ista nužna za daljnji rast i razvoj Dru&scaron;tva i uopće opstanak na trži&scaron;tu. Imajući u vidi stalni pad obujma pismovnih po&scaron;iljaka, a u isto vrijeme ogroman trži&scaron;ni potencijal u segmentu logističkih usluga i prijenosa paketa (brza po&scaron;ta), procjena&nbsp; Uprave Dru&scaron;tva je da izgradnja infrastrukturnog objekta (GPLS) stvara pretpostavke za kreiranje novih usluga koje planiramo nuditi na trži&scaron;tu logističkih usluga.<br /><br />Vezano za navode o &bdquo;netransparentnom tro&scaron;enju sredstava&ldquo; nejasno je kako je uopće moguće potro&scaron;iti ne&scaron;to netransparentno kada projekt izgradnje GPLS-a jo&scaron; nije ni započeo (tek su potpisani ugovori o gradnji i nadzoru), a postupak javne nabave kreditnih sredstava je jo&scaron; uvijek u tijeku.</p> <p><br />Kori&scaron;tenje službenih vozila propisano je Pravilnikom o kori&scaron;tenju službenih vozila Dru&scaron;tva, koji je javno dostupan svim radnicima, te je nejasno zbog čega se traže dodatne informacije putem medija. Radi objektivnog informiranja javnosti, nagla&scaron;avamo da samo članovi Uprave Dru&scaron;tva imaju na stalnom raspolaganju službene automobile na 24 h.</p> <p><br />U cilju transparentnog informiranja javnosti želimo istaći da Dru&scaron;tvo financira rukovodstvo dvije sindikalne organizacije, tj. radnike koji su profesionalizirali svoj rad u sindikatima, iako zakonski propisi definiraju mirovanje radno-pravnog statusa za vrijeme obavljanja profesionalne dužnosti u sindikatu. Iz istog je razvidno da i sindikalno rukovodstvo može dati svoj doprinos u smislu smanjivanja tro&scaron;kova Dru&scaron;tva, na način da se financiraju od sindikalne članarine, &scaron;to je i uobičajen način financiranja takvih organizacija. &nbsp;</p> <p><br />Sve pau&scaron;alne i negativne navode rukovodstva NSDHP smatramo &scaron;tetnim za ugled Dru&scaron;tva. Uvjereni smo kako je otvorena komunikacija i dijalog put rje&scaron;avanja svih problema, kao i da se ti procesi trebaju odvijati interno, a ne putem medija.<br /><br /></p> <p><strong>Ured marketinga i korporativnih komunikacija</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-11-hrvatska-posta-hp-mostar.jpgPreminuo Tomislav Grizelj, Gruđanin impresivne biografije koji je izgradio Sarajevohttp://grude.com/clanak/?i=355383355383Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jan 2022 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-11-tomislav-grizelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u 69. godini preminuo Tomislav Grizelj, vlasnik kompanije za termoenergetiku, plinsku tehniku, tretman i transport vode "Grizelj" d.d. i jedan od najuspješnijih bh. biznismena.<p><br />Rad i djelovanje Tomislava Grizelja čiji su korijeni iz Gruda vezani su za Sarajevo vi&scaron;e od tri desetljeća. Portal Grude.com saznaje da je njegov otac rodom iz Sovića u općini Grude, odakle je oti&scaron;ao za Sarajevo.</p> <p><br />Izravno je sudjelovao u plinifikaciji grada Sarajeva, izradi i održavanju strojarskih postrojenja za potrebe ZOI'84.<br /><br /></p> <p>Tijekom rata u BiH i nakon nje sudjelovao je u hitnim sanacijama i obnovi Sarajeva, ali i cijele BiH. Godine 1991. je progla&scaron;en za menadžera godine, a sponzorirao je Konferenciju o obnovi Sarajeva 1994. godine, pi&scaron;e Klix.<br /><br /></p> <p>Bio je na čelu kompanije koja je uz vlastiti "know how" pokrenula proizvodnju za termoenergetiku, gasnu tehniku, tretman i transport vode.<br /><br /></p> <p>Autor je i koautor i sudjelovao je u izradi brojnih standarda, stručnih knjiga, publikacija iz oblasti u kojoj je djelovao, a posebno upravljanja okoli&scaron;em.<br /><br /></p> <p>Dobitnik je priznanja menadžer godine Kantona Sarajevo 2000. godine, Federacije BiH 1997. i 1999. godine, najmenadžer 2002. BiH, a zatim i menadžer desetljeća 2002. i &Scaron;estoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2005. godine.<br /><br /></p> <p>Svoju vezu sa zajednicom je produbio kroz djelovanje u sportskim, kulturnim udruženjima i obrazovnim ustanovama. Njegovo ime je vezano uz Nogometni klub Omladinac, NK Napredak, a posebno uz Sarajevske mažoretkinje, čiji je bio osnivač i pokrovitelj.<br /><br /></p> <p>Svojim gospodarskim i dru&scaron;tvenim angažmanom promovirao je Sarajevo u zemlji i svijetu, a 2004. godine postao je i član Historical Society WHO is WHO.<br /><br /></p> <p>Dobar dio svog vremena posvetio je dru&scaron;tvenom angažmanu i nesebično doprinosio općem dobru putem niza asocijacija. Tijekom karijere obavljao je i dužnost predsjednika Udruge poslodavaca FBiH. Prije tri godine je nominiran za počasnog profesora Akademske unije Oxford.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-11-tomislav-grizelj.jpgJedan od najmoćnijih Gruđana upozorava: Vrijeme je prošlo...http://grude.com/clanak/?i=355371355371Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jan 2022 20:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-elektricna-energija-strujar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Damir Zorić upozorio je da na proizvođačke cijene energenata, na koje ne možemo utjecati, dolazi niz naknada i davanja. <p><br />Vrijeme jeftine energije je pro&scaron;lo i prema tome se moramo ravnati.</p> <p>Ustvrdio je kako su neke monopolističke tvrtke nerealno podizale cijene pokrivajući tako svoje neracionalnosti koje vuku godinama, odgovornost je države da to malo &ldquo;protrese&rdquo;.</p> <p>Država treba intervenirati kada je potrebno, a to je vrijeme, &scaron;to se tiče inflacije, do&scaron;lo. No, Zorić se pritom protivi ograničavanju poslovanja tvrtki koja su spremne preuzeti rizik.</p> <p>Na sjednici GSV-a razmatran je i državni proračun za ovu godinu te projekcije proračuna za 2023. i 2024.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-elektricna-energija-strujar.jpgIskusni pčelari otkrivaju kako prepoznati pravi domaći medhttp://grude.com/clanak/?i=355366355366Grude.com - klik u svijetMon, 10 Jan 2022 14:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-13-med-tegla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S dolaskom hladnijih dana povećava se potrošnja meda. No, zaredalo se nekoliko loših godina kad je riječ o količini proizvodnje - što širom otvara vrata različitim uvoznim, ali i domaćim krivotvorinama. <p>&nbsp;</p> <p>Kako prepoznati pravi domaći med i razlikovati ga od brojnih sirupa, melasa i smjesa koje s pčelama nemaju veze? Otkrivaju nam to iskusni pčelari s krajnjega juga, javlja <a title="HRT" href="https://www.hrt.hr/" target="_blank">HRT</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željko Butjer već se 53 godine bavi pčelama i medom. Danas ima 50-ak ko&scaron;nica. Imao ih je i vi&scaron;e, ali stigle su ga godine, kaže. Iako se nekima čini drukčije, ističe da nije riječ o lakoj zaradi.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja imam po ko&scaron;nici godi&scaron;nje 300 kuna tro&scaron;ka, &scaron;to liječi&scaron;, &scaron;to propane ko&scaron;nica, &scaron;to put tamo-amo - sve ko&scaron;ta. Tako da ljudi govore da je skupo 100 kn. Jest skupo, ali skupo je i od čega se radi, obja&scaron;njava <strong>Željko </strong><strong>Butjer</strong>, pčelar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvijek ima posla, čak i sad tijekom zime kad većina pčela hibernira, gospar Željko priprema se za proljeće.&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pčela vam je kao i žena. Morate uvijek oko nje, ako mislite imati ne&scaron;to od nje koristi ili će vas napustiti žena ili pčela. To je sve ženskoga roda pa sad izvolite &scaron;to ćete raditi, ako vodite računa i radite oko toga imat ćete koristi, ali obogatiti se nećete, opisao je Željko Butjer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron; zbog toga se na trži&scaron;tu sve če&scaron;će mogu naći proizvodi koji ne zadovoljavaju propisanu kvalitetu. Prema nadzoru inspekcije, pro&scaron;le su godine 23 uzorka meda poslana na analizu. Za njih devet utvrđene su nepravilnosti, od čega ih je &scaron;est bilo iz Hrvatske. Ove je godine do sada uzeto 30 uzoraka, utvrđeno je 10 nepravilnosti, od čega ih je polovina hrvatskog podrijetla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Krivotvoreni med može se raditi na različite načine. Ubace unutra ekstrakte ili od kadulje, bilo koji hoćete, to su toliko usavr&scaron;ili da se miris osjeti i mislite da je to pravi med, bio to vrijesak, bila to drača, bilo koji, koliko su to usavr&scaron;ili, upozorava Željko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To nam potvrđuje i Ivo Lopina, iskusni pčelar iz Dubrovačkog primorja. Kaže da je med, uz maslinovo ulje, namirnica koja se najče&scaron;će krivotvori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da vam pravo kažem ni ne znam sve, ali slu&scaron;ao sam da se i od nekakvog kukuruznog sirupa, od &scaron;ećernog sirupa, da se rade ti sastojci koji su slični po izgledu medu, a u biti nemaju veze ni s pčelama ni s pravim medom, podijelio je <strong>Ivo </strong><strong>Lopina</strong>, pčelar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je kristalizacija jedini pouzdan kriterij za prepoznavanje pravog domaćeg meda.&nbsp; &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve vrste meda nemaju jednako vrijeme i dužinu kristalizacije. Ovi medovi koji su umjetni, oni se ne mogu kristalizirati, nemaju to svojstvo, nemaju u sebi te sastojke koji uzrokuju kristalizaciju, nagla&scaron;ava Ivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najbolje se može raspoznati med koji je kristaliziran, da nije u tekućem stanju da možete reći to je med. Jo&scaron; je bolje kad kupujete kod nekoga tko vas nije nikada zafrknuo, to vam je najsigurnije, kaže Željko Butjer, pčelar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato pčelari najveću količinu meda prodaju na kućnom pragu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nisam veliki znalac meda, ali imam povjerenja u ljude jer su to vrijedni ljudi i znam &scaron;to rade, i imam iskustva s njihovim medom. Kome god sam poklonio njihov med, svak mi je rekao da je odličan med, i meni je to, kada imam povjerenja u čovjeka, ne&scaron;to najveće, rekao je <strong>Stipan </strong><strong>Jelavić</strong>, kupac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za one kojima je ipak draži tekući, a ne kristalizirani med - staklenku treba staviti u vruću vodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad se med rastapa, kad ga hoćete otopiti jer vam je draži u tekućem stanju, onda treba voditi računa da temperatura meda ne smije prijeći 40 stupnjeva. Najbolje je između 30-35 stupnjeva da se med zagrije, savjetuje Ivo Lopina, pčelar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za one koji rabe med u čaju i drugim toplim napitcima, ne smijemo ga stavljati u vruće. Najprije treba napitak rashladiti do temperature za piće, pa tek onda rastopiti med u njemu. Na taj će način svi oni sastojci, spojevi i okusi zbog kojih cijenimo pravi med - zadržati kvalitetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-13-med-tegla.jpgĆorluka: Proizvodnja hrane jako je bitna, pregovaramo o kupovini još jedne proizvodne tvrtkehttp://grude.com/clanak/?i=355325355325Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jan 2022 17:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-06-petar-corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>”U pregovorima smo oko akvizicije jedne proizvodne tvrtke u zapadnoj Europi”, izjavio je poduzetnik iz Gruda Petar Ćorluka.<p>&nbsp;</p> <p>Ranije je izjavio da vrijednost investicije iznosi oko 20 milijuna eura.<br /><br /></p> <p>Vlasnik Violete i Laste govorio je u planovima njegove kompanije za 2022. godinu.<br /><br /></p> <p>Grupacija Violeta do sad se bavila proizvodnjom higijenskih potrep&scaron;tina, tekućeg programa i distribucijom poznatih svjetskih brendova. Kao i prethodnih godina, nastavljamo istraživati trži&scaron;te i ulagati u razvoj novih proizvoda te unaprijediti postojeći asortiman. Također, finaliziramo ulaganje u prehrambenu industriju u Čapljini. Tvornica Lasta već je krenula s radom, proizvodnja je u tijeku. Zahtjevi su visoki i sve mora biti spremno kako bi iza&scaron;lo na trži&scaron;te početkom 2022. godine. Svi Lasta proizvodi će biti finalni kad se potvrdi visoki standard kvalitete koji Violeta već ima.<br /><br /></p> <p>U ovoj situaciji smo vidjeli da je domaća proizvodnja hrane jako bitna te nam je cilj zadovoljiti domaće trži&scaron;te svojom cjelokupnom ponudom. Osim ulaganja u proizvodnju hrane, u pripremi su i neke druge investicije u proizvodnju koje bi ojačale na&scaron;u konkurentnost na trži&scaron;tu. Također, u pregovorima smo oko akvizicije jedne proizvodne firme u zapadnoj Europi, kazao je Ćorluka, između ostaloga, u razgovoru za Business Magazine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-06-petar-corluka.jpgInflacija u EU dosegla rekordan nivohttp://grude.com/clanak/?i=355322355322Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jan 2022 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa, a pojačana mjerama koju su ekonomske vlasti uvodile da bi suzbile prvobitnu korona-krizu, u Europskoj uniji doseže svoj vrhunac.<p>&nbsp;</p> <p>Inflacija u eurozoni porasla je u prosincu 2021. godine na 5,0 posto međugodi&scaron;nje, &scaron;to je novi rekordan nivo, prema jučera&scaron;njim preliminarnim podacima statističke službe Europske unije, Eurostata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međugodi&scaron;nja inflacija u monetarnom bloku iznosila je u studenom 4,9 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rastu indeksa potro&scaron;ačkih cijena u eurozoni u prosincu najvi&scaron;e je doprinijelo poskupljenje energenata od 26 posto na godi&scaron;njem nivou, dok su cijene hrane, alkohola i cigareta povećane za 3,2 posto, neenergetskih industrijskih proizvoda za 2,9 posto, a usluga za 2,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e stope inflacije među državama članicama eurozone zabilježene su u prosincu u Estoniji od 12 posto na godi&scaron;njem nivou, i Litvaniji od 10,7 posto, dok su najniže stope registrovane na Malti, 2,6 posto i u Portugalu 2,8 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Visoka stopa rasta potro&scaron;ačkih cijena u eurozoni proteklih mjeseci glavna je tema u menadžerskim krugovima u kojima se raspravlja o tome da li bi Europska centralna banka (ECB) trebala zauzeti agresivniji stav u borbi protiv inflacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ECB je pro&scaron;log mjeseca priopćila da će do kraja ožujka okončati korona program kupovine obveznicama, uveden prije dvije godine kada je izbila pandemija, ali je istovremeno obećala da će nastaviti sa kupovinama u okviru drugog, redovnog programa poticaja tokom 2022. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Euro je ojačao jučer za 0,2 posto prema dolaru, i trgovao se na nivou od oko 1,131 dolara do sredine jutra.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-euri.jpgMinistar Dedić među prvima probao Lastine štrudlehttp://grude.com/clanak/?i=355291355291Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jan 2022 18:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-07-lasta-corluka-ministar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić danas je posjetio poljoprivredne proizvođače i projekte na području Čapljine čiju realizaciju prati i podržava ministarstvo kroz strukturne mjere podrške.<p>&nbsp;</p> <p>Ministar Dedić je obi&scaron;ao pogone tvrtke Lasta, a od vlasnika Petra Ćorluke informiran je da je u novoinstalirane pogone za proizvodnju keksa investirano oko 20 milijuna eura koji mogu odgovoriti najmodernijim zahtjevima europskog i svjetskog trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Lasta ima u planu i sadnju smokve i lje&scaron;njaka, &scaron;to planiramo organizirati u suradnji s kooperantima. Sve navedeno poslužit će nam kao sirovina u ovim pogonima za proizvodnju keksa. Montaža proizvodnih ma&scaron;ina je pri kraju, a to ujedno znači da će proizvodi s traka Laste uskoro pronaći svoje mjesto na domaćem i inozemnom trži&scaron;tu", istaknuo je Ćorluka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-07-lasta-corluka-ministar.jpgPoplava novih hipermarketahttp://grude.com/clanak/?i=355274355274Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jan 2022 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-07-hipermarket.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok najavljuju dodatna poskupljenja na svojim policama na zahtjev industrije i dobavljača, trgovački lanci na našem tržištu neumorno otvaraju nove supermarkete i trgovine. <p><br />Tijekom studenoga i prosinca pro&scaron;le godine, naime, Konzum, Lidl, Kaufland, Plodine i Pevex samo su u Zagrebu i u zagrebačkom prstenu otvorili desetak novih hipermarketa, supermarketa i samoposluga, a kada se pribroje trgovine koje su Studenac, Stanić, Tommy i drugi maloprodajni lanci u istome razdoblju otvorili u drugim dijelovima države, dolazi se do dvadesetak novootvorenih lokacija za kupovinu robe &scaron;iroke potro&scaron;nje.<br /><br /></p> <p>Iako statističku potvrdu za ocjenu da se domaća trgovina nalazi u novoj ekspanziji tek treba pričekati, direktorica konzultantske tvrtke Colliers za Hrvatsku, Sloveniju i BiH Vedrana Likan izrazila nam je uvjerenje da je u tijeku ekspanzija domaće trgovine robom &scaron;iroke potro&scaron;nje koja je, ističe, i najavljena u prija&scaron;njim analizama Colliersa.<br /><br /></p> <p>- U prirodi je trgovine da se nastoji pro&scaron;iriti, a mi smo najavljivali da će vodeći maloprodajni trgovački lanci nakon velikih gradova - Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka - krenuti u &scaron;irenje na manja gradska sredi&scaron;ta. To se sada i događa - komentira na&scaron;a sugovornica, u prilog čijih riječi idu podaci da su novi supermarketi u posljednjih pedesetak dana otvoreni, među ostalim, u Vrbovcu, Križevcima, Svetoj Nedjelji, Donjoj Stubici, Popovači, Vrbovskom, Rakovici, Čabru i na &Scaron;olti.<br /><br /></p> <p>Vedrana Likan posebno skreće pozornost na tendenciju otvaranja novih trgovina u manjim turističkim sredi&scaron;tima zbog očekivanog daljnjeg rasta dolaska turista i njihove potro&scaron;nje, ali dodaje jo&scaron; dva čimbenika koja su doprinijela novoj ekspanziji domaćih trgovaca, koji prije svega nude prehrambene proizvode i drugu robu &scaron;iroke potro&scaron;nje.<br /><br /></p> <p>Prvi je, navodi ona, ulazak talijanskog Eurospina na domaće trži&scaron;te, a drugi je pojačano kreditiranje banaka.<br /><br /></p> <p>- Ako pogledamo da su najjaču aktivnost u otvaranju novih trgovina imali upravo trgovci hranom poput Konzuma, Lidla ili Kauflanda, onda je tu vidljiv utjecaj pojave Eurospina, koji je u prvih godinu dana u Hrvatskoj otvorio petnaestak supermarketa.<br /><br /></p> <p>Uz to, do&scaron;lo je u jo&scaron; nekim slučajevima do ulaska stranog kapitala u domaću maloprodaju, &scaron;to je također doprinijelo investicijama u &scaron;irenje trgovačke mreže - ocjenjuje direktorica Colliersa za Hrvatsku i dodaje kako nije neočekivano da su poslovne banke spremne kreditirati nova ulaganja u trgovinu i da vide mogućnost zarade na takvim projektima.<br /><br /></p> <p>&Scaron;irenje mreže supermarketa i manjih trgovina poklapa se s oporavkom trgovine u pro&scaron;loj godini u odnosu na 2020., koju su obilježili najže&scaron;ći val korone i vi&scaron;emjesečno zatvaranje gospodarstva. Prema podacima DZS-a, promet u trgovini na malo u prvih 11 mjeseci 2021. bio je 15 posto veći u odnosu na isto razdoblje lani, u kojoj se ukupni prihod trgovaca kretao oko 260 milijardi kuna.<br /><br /></p> <p>Kada je u pitanju tajming otvaranja novih supermarketa, prosinac je iz niza razloga idealan za to. Dok se trgovački centri uglavnom otvaraju u proljeće i ranu jesen, kraj godine rezerviran je za nove supermarkete. Na pitanje hoće li se i trgovački centri poput maloprodajnih lanaca nakon velikih gradova upustiti u ekspanziju u manjim gradovima, Likan odgovara potvrdno uz napomenu da je dio centara trenutno vi&scaron;e zaokupljen preslagivanjem svoje ponude nego planovima &scaron;irenja, pi&scaron;e Jutarnji.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-07-hipermarket.jpgPolovni automobili u Njemačkoj skuplji nego ikad! Ni novi ih ne mogu pratiti cijenomhttp://grude.com/clanak/?i=355222355222Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jan 2022 16:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-04-mercedes-123.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na nove automobile čeka se dugo i cijene su visoke. Mnogi građani zato se odlučuju za polovna vozila. <p><br />Ali, u međuvremenu,&nbsp;nema ih&nbsp;dovoljno, pa su i ona poskupjela. Pobolj&scaron;anje nije na vidiku prije 2023., pi&scaron;e <a href="https://www.dw.com/hr/njema%C4%8Dka-polovni-automobili-skuplji-nego-ikad/a-60315036" target="_blank">Deutsche Welle</a>.<br /><br /></p> <p>U Njemačkoj obično postoji velik izbor polovnih automobila. Od ukupnog broja prodanih vozila najvi&scaron;e je polovnih. Ali ponuda se u zadnje vrijeme znatno smanjila.<br /><br /></p> <p>"Trenutno imamo manje polovnih automobila nego kupaca. Polovni automobili postali su rijetka roba", kaže zamjenik predsjednika Sredi&scaron;njeg saveza njemačke automobilske trgovine (ZDK) Thomas Peckruhn.<br /><br /></p> <h3>Neki polovni automobili ko&scaron;taju čak i vi&scaron;e od novih<br /><br /></h3> <p>Za raspoložive polovne automobile mu&scaron;terije moraju zato platiti vi&scaron;e. Prema Peckruhnu, cijene su porasle od pet do deset posto. Čak postoje noviji polovni automobili koji ko&scaron;taju vi&scaron;e od istih novih automobila, jer se na isporuku novih trenutno mnogo dulje čeka.<br /><br /></p> <p>Martin Weiss radi za DAT, organizaciju koja je osnovana 1931. da bi neutralno i objektivno procjenjivala stvarnu vrijednost automobila. On se i&scaron;čuđava kada promatra aktualne trendove u bran&scaron;i.<br /><br /></p> <p>"Trži&scaron;te je poludjelo", kaže on i dodaje da su polovni automobili skuplji nego ikad do sada, "čak i 15 posto vi&scaron;e". Weiss kaže da u pojedinačnim slučajevima cijena može biti jo&scaron; veća. Prije svega automobili s motorima na dizel su sada mnogo skuplji nego u prvim godinama poslije izbijanja skandala s lažnim emisijskim vrijednostima.<br /><br /></p> <h3>Smanjena ponuda, nesta&scaron;ica čipova<br /><br /></h3> <p>Eksploziju cijena izazvali su pandemija i stalan&nbsp;nedostatak čipova za automobilsku elektroniku. Godine 2020. je zbog pandemije registrirano manje novih automobila, dio njih sada nedostaje, kao polovni automobili. Osim toga, firme koje se bave iznajmljivanjem automobila trenutno investiraju manje u vozila, koja će poslije kraćeg vremena biti ponuđena na prodaju.<br /><br /></p> <p>Pao je i broj prijavljivanja novih automobila koje trgovci poslije samo jednog dana deklariraju kao polovne. Peckruhn konstatira da je jednostavno pu&scaron;teno premalo automobila na trži&scaron;te. Budući da kupci zbog nesta&scaron;ice čipova i po godinu dana čekaju na novi automobil, sve če&scaron;će posežu za polovnim automobilima. Tako se dodatno smanjuje ponuda.<br /><br /></p> <h3>Pobolj&scaron;anje nije na vidiku prije 2023.<br /><br /></h3> <p>Te&scaron;ko da bi se situacija mogla popraviti i u ovoj novoj godini. "Povećane cijene polovnih automobila imat ćemo i 2022.", prognozira Peckruhn. I analitičar automobilskog trži&scaron;ta Weiss računa s postupnom normalizacijom trži&scaron;ta najranije 2023. Već pro&scaron;le godine su cijene porasle. Prema proračunima DET-a, Nijemci su za kupovinu polovnog automobila u prosjeku izdvojili 14.730 eura, &scaron;to je 19 posto vi&scaron;e nego 2019. godine. Usporedbe radi, prema istraživanju dnevnog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), polovni automobil je 2001. ko&scaron;tao prosječno 8.310 eura.<br /><br /></p> <h3>Vozila s električnim i hibridnim motorima jeftinija<br /><br /></h3> <p>Nisu svi segmenti trži&scaron;ta polovnih automobila pogođeni poskupljenjima. "Kod električnih automobila ne vidimo rast cijena", kaže Weiss. On obja&scaron;njava da se za kupovinu novih automobila iz ovog segmenta dobivaju znatne državne subvencije, ali i da kupci imaju osjećaj kako kupuju zastarjelu tehnologiju, budući da proizvođači ove automobile iz godine u godinu usavr&scaron;avaju.<br /><br /></p> <p>Najskuplji su polovni automobili kod lokalnih trgovaca i na virtualnim platformama kao &scaron;to su "Auto1" ili "wirkaufendeinauto.de". Povoljno se mogu kupiti polovni automobili na dražbama ili putem privatnih oglasa. U tim slučajevima, kupci bi trebali imati barem osnovno tehničko znanje, inače bi im netko mogao skupo prodati lo&scaron;u robu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-04-mercedes-123.jpegPelet poskupio čak na 500 KM, drva na 120...http://grude.com/clanak/?i=355205355205Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jan 2022 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-04-pelet.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani BiH proteklih dana svjedoče poskupljenju ogrjeva, radilo se o drvetu, peletu ili briketu, a razlog se krije u poskupljenju sirovine, koje u konačnici najviše osjete krajnji potrošači.<p>&nbsp;</p> <p>Cijena peleta po jednoj toni pro&scaron;le godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada njegova cijena iznosi i do 500 KM.<br /><br /></p> <p>Slična je cijena i ogrjevnog drveta, koja je pro&scaron;le zimske sezone iznosila do 90 KM po kubnom metru, dok je danas i do 120 KM.<br /><br /></p> <p>Uz ovu računicu jedan umirovljenik te&scaron;ko može zagrijati svoj prostor bez zaduživanja s obzirom na to da su mu potrebne minimalno tri mirovine samo za energente u vidu drva, dok bi mu za zagrijavanje peletom trebalo dosta vi&scaron;e.</p> <p>Tim povodom ekipa portala Klix.ba razgovarala je s Josipom &Scaron;akićem, gospodarstvenikom iz drvne industrije Srednjobosanske županije, usmjerenog na izvoz ka EU, koji je u razgovoru kazao da je na trži&scaron;tu do&scaron;lo do porasta cijena sirovina i ostalog repromaterijala, cijene rada i struje, ali da pored toga tolika poskupljenja nisu opravdana.<br /><br /></p> <p>"Ako gledamo 2020. godinu i drvno-prerađivačku industriju, proizvodnja je bila drastično smanjena zbog utjecaja pandemije koronavirusa. Sada, nakon lockdowna, je do&scaron;lo do povećane potražnje gotovih proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije pa je povećana proizvodnja. Mnogi su, da bi nadoknadili minus iz prethodnog razdoblja, primorani podizati i cijene svojih proizvoda. Sve se to odrazilo i na cijene peleta, ogrjevnog drva i briketa", kazao je &Scaron;akić.<br /><br /></p> <p>Jedan od proizvođača peleta nam je kazao da je veoma te&scaron;ko na trži&scaron;tu nabaviti sirovinu od koje se pravi pelet te da je i cijena te sirovine danas vi&scaron;a nego pro&scaron;lih godina.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&Scaron;akić kaže da je na povećanje cijena utjecao zakon ponude i potražnje.<br /><br /></p> <p>"Cijena rada je porasla za desetak posto, energija ide do 20 posto, repromaterijali, ali to ne znači da proizvod treba poskupjeti čak 60 posto", dodao je za Klix sugovornik.<br /><br /></p> <p>Na kraju je kazao da je poskupljenjem sirovina i energenata na svjetskom trži&scaron;tu do&scaron;lo i do poskupljenja svih drugih proizvoda kod nas, ali da vjeruje da će uskoro doći do stabilizacije trži&scaron;ta pa čak i do pada cijena proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije.<br /><br /></p> <p>Na kraju se postavlja pitanje &scaron;ta predstavlja ekolo&scaron;ko, a &scaron;ta financijski prihvatljivo grijanje građana BiH u dana&scaron;njem vremenu, kada je u državi umirovljenika minimalna mirovina manja od 400 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-04-pelet.jpegBiH / Građani radije ulažu novac, nego se odlučuju pokrenuti biznishttp://grude.com/clanak/?i=355180355180Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jan 2022 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-konvertibilna-marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U agencijama ističu kako uslijed velike potražnje rastu i cijene stanova, dodajući kako su na poskupljenje četvornog metra tijekom ove godine utjecale i veće cijene građevinskog materijala.<p>&nbsp;</p> <p>Da je ulaganje u nekretnine jedno od najsigurnijih ulaganja i oblika &scaron;tednje, pokazalo se i u vremenu pandemije koronavirusa. Potvrđuju to i brojni statistički podaci o izdanim dozvolama za gradnju nekretnina tijekom ove godine.<br /><br /></p> <p>Prema posljednjem koji je prikazan na stranici Federalnog zavoda za statistiku stoji da je samo u studenome broj izdanih dozvola veći za 1,1 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/gradani-bih-radije-ulazu-u-nekretnine-nego-pokrecu-biznis-1552134" target="_blank">Večernji list</a>. Broj predviđenih stanova za gradnju u studenome u ovoj godini u odnosu na prosječan broj predviđenih stanova za gradnju u 2020. godini veći je za 19,8 posto, a u odnosu na studeni pro&scaron;le godine veći je za 14,7 posto.<br /><br /></p> <p>I upravo ovi podaci pokazuju kolika je zapravo potražnja za stanovima. U agencijama za promet nekretninama diljem BiH ističu da su zadovoljni ovogodi&scaron;njim prometom, ističući da ovakvu potražnju očekuju i u novoj godini. Ističu kako ljudi sve vi&scaron;e kupuju nekretnine jer im to predstavlja jednu od najsigurnijih investicija.<br /><br /></p> <p>''Dobar pokazatelj je porez na nepokretnosti. Oni koji imaju jedan stan oslobođeni su plaćanja tog poreza, dok podaci Porezne uprave u RS-u pokazuju da pet posto ljudi plaća 80 posto poreza na nepokretnosti, &scaron;to znači da u vlasni&scaron;tvu imaju vi&scaron;e nekretnina koje rentiraju ili posluju s njima'', navodi Dragan Milanović, direktor jedne banjolučke agencije za nekretnine za Glas Srpske.<br /><br /></p> <p>Prema njegovim riječima, na&scaron;e financijsko trži&scaron;te je nedovoljno razvijeno, pa se netko tko ima novac radije odlučuje uložiti ga u nekretnine, umjesto da pokreće vlastiti biznis koji sa sobom nosi i određene rizike.<br /><br /></p> <p>''Prodaja stanova ide u jako ranoj fazi gradnje. To je zato &scaron;to je velika potražnja, posebno za manjim stanovima. Vlasnici, i ako ne budu kasnije živjeli u njima, mogu ih lako izdati ili preprodati po znatno vi&scaron;oj cijeni nego &scaron;to su platili dok su bili u izgradnji'', naveo je Milanović za ovaj medij.<br /><br /></p> <p>U agencijama ističu kako uslijed velike potražnje rastu i cijene stanova, dodajući kako su na poskupljenje četvornog metra tijekom ove godine utjecale i veće cijene građevinskog materijala.<br /><br /></p> <p>Tako se cijene četvornog metra stana u gradu na Vrbasu kreću između 2200 na periferiji i do iznad 3500 KM u sredi&scaron;tu grada. Cijene stanova i u Mostaru rasle su prosječno za 10 posto u godini dana. Kako nam je u nedavnom razgovoru rekao agent za nekretnine Franjo Sivrić, cijene će za stanove čija se gradnja planira iznositi i 3000 KM.<br /><br /></p> <p>No, unatoč poskupljenju materijala, tijekom pandemije u BiH ni izgradnja ni potražnja nisu pale, čemu svjedoče i navedeni podaci.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-konvertibilna-marka.jpgPrvi slatkiši s Lastine trake izlaze veoma brzohttp://grude.com/clanak/?i=355173355173Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jan 2022 21:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-03-lasta-strudle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Keksi i štrudle besplatno su dijeljeni kupcima kako bi se dobile povratne informacije o kvaliteti, ali i potražnji. Oboje je ispunilo očekivanja i u Lasti hvataju zamah.<p>&nbsp;</p> <p>U novoj godini će na trpezama bh. građana uskoro ponovno biti &scaron;trudle, čajni kolutići, Linđo i druge čapljinske poslastice iz Tvornice Lasta. Bit će ovo povijesna godina za radnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dugogodi&scaron;nje borbe s lo&scaron;om privatizacijom, vraćaju se u pogone. Da&scaron;ak optimizma u ekonomsko sivilo donio je domaći gospodarstvenik Petar Ćorluka, koji je oživio Lastu, onda kada su svi digli ruke od nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Lasti se radi punom parom. Nova moderna oprema iz Italije, Njemačke i &Scaron;vicarske je montirana i već je obavljena testna proizvodnja. Planirano je da Lasta proizvodnju počne u prvim mjesecima ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Za početak će biti standardni Lastini prepoznatljivi proizvodi - &scaron;trudla, čajni kolutići, Linđo,vafli i slično. To je ne&scaron;to &scaron;to kupci doista dugo čekaju'', kaže za FTV Marija Tolić, voditeljica projekta.<br /><br /></p> <p>S nestrpljenjem čekaju kupci, ali i oni koji će raditi u Lasti. Zapo&scaron;ljavanja će, kažu u tvornici, ići po segmentima i ovisit će o potražnji koja bi dirigirala dinamiku posla i broj smjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, unatoč opremi koja ne zahtijeva vi&scaron;e isključivo manualne radove, broj radnika neće biti mali. Bit će to, poručuju, mala vojska stručnjaka iz svih sfera koja je dijelom već bila na obuci van na&scaron;e zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi posebno očekujemo u izvozu dobre rezultate jer je kapacitet ovdje nekih 15.000 tona. To bh. i regionalno trži&scaron;te ne mogu potro&scaron;iti, ali mi smo već u kontaktu s drugim trži&scaron;tima i već smo poslali uzorke&ldquo;, ističe Petar Ćorluka, vlasnik Tvornice keksa i vafla Lasta Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Keksi i &scaron;trudle besplatno su dijeljeni kupcima kako bi se dobile povratne informacije o kvaliteti, ali i potražnji. Oboje je ispunilo očekivanja i u Lasti hvataju zamah.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim standardnih Lastinih proizovda, bit će tu i mnogo noviteta. Ne samo da su kupili nove strojeve - obnovili su cijeli objekt na koji su postavili i solarne panele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi ćemo sami proizvoditi struju. Vidimo i sada da poskupljuje i plin i struja, tako da će ovdje biti instalirano ukupno megavat i pol struje i mi nećemo ovisiti o cijenama na svjetskom trži&scaron;tu'', dodaje Ćorluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za vlasnika, ali i cijeli tim stručnjaka, Lasta je bila, kažu, veliki izazov, ponajprije zbog činjenice da je jug Hercegovine po njoj bio prepoznatljiv. Sedamdeseti rođendan, čini se, ipak neće dočekati onako kako su joj namijenili lo&scaron;om privatizacijom s početka 2000. godine. Uni&scaron;tena i zaboravljena poput mnogih tvornica u na&scaron;oj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Ffederalna%2Fvideos%2F456698532828677%2F&amp;width=500&amp;show_text=true&amp;height=495&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="500" height="495"></iframe></p> <p>&nbsp;<br />FOTO: Arhiv</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-03-lasta-strudle.jpgBogati u 2021. godini postali još bogatijihttp://grude.com/clanak/?i=355150355150Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jan 2022 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-14-dolari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Desetero najbogatijih ljudi na svijetu 2021. su stekli još 402 milijardi dolara, pokazuju podaci Bloomberga. <p><br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e je zaradio Elon Musk. On je godinu počeo sa 156, a zavr&scaron;io je s 277 milijardi dolara na računu, pokazuje Bloombergov indeks milijardera. Osnivač Tesle i SpaceX-a nedavno je objavio da će platiti vi&scaron;e od 11 milijardi dolara poreza.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Muskova zarada u 2021. je manja od 140 milijardi koliko je stekao godinu prije, no dovoljna da postane daleko najbogatija osoba na svijetu, pi&scaron;e agencija dpa.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza njega je Jeff Bezos, vlasnik Amazona koji je u 2022. u&scaron;ao sa 190 milijardi dolara. To je 'samo' 4.5 milijardi vi&scaron;e nego pro&scaron;le godine.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bezos, 57-godi&scaron;njak koji je u srpnju oti&scaron;ao s položaja &scaron;efa Amazona, tvrtke često kritizirane zbog radnih uvjeta svojih zaposlenika, sada većinu svog vremena provodi na odmoru s djevojkom Lauren Sanchez.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlasnik Facebooka Mark Zuckerberg pro&scaron;le se godine obogatio za 25 milijardi, pa sad ima 128 milijardi dolara.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zuckerberg je pro&scaron;le godine promijenio ime svoje tvrtke iz Facebook u Meta, a protiv kompanije je istupila zviždačica Frances Haugen, optuživ&scaron;i je da je stavila &bdquo;profit iznad ljudi&ldquo;.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnivač Microsofta Bill Gates pro&scaron;lu je godinu započeo sa 139, a zavr&scaron;io sa 132 milijardi dolara. Njegova biv&scaron;a supruga Melinda French Gates, s kojom je u kolovozu zavr&scaron;io 27 godina dug brak, navodno ima 11,4 milijarde dolara.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suosnivač Googlea Larry Page 2021. je u&scaron;ao u klub onih s 12 znamenki na računu, dodav&scaron;i 47 milijardi na svojih 83 milijardi dolara. Njegov kolega Sergey Brin također se upisao na tu listu, zaradiv&scaron;i jo&scaron; 45 milijardi, čime mu se bogatstvo popelo na 125 milijardi dolara.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obogaćivanju američkih milijardera pridružio se i Francuz Bernard Arnault, vlasnik najveće svjetske tvrtke koja trguje luksuznim proizvodima. On je zaradio dodatnih 61 milijardi, pa sada ukupno posjeduje 176 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Arnault je jedini izvan SAD-a koji je u&scaron;ao na Bloombergovu listu milijardera za 2021. godinu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svih deset na toj listi posjeduju vi&scaron;e od 100 milijardi dolara. Jedanaesta na listi, također Francuskinja, je Francoise Bettencourt Meyers, nasljednica L'Oreal carstva, koja ima 94 milijardi dolara te je najbogatija žena na svijetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-14-dolari.jpgPrije točno 20 godina uveden je euro, a RH bi ga trebala uvesti uskorohttp://grude.com/clanak/?i=355147355147Grude.com - klik u svijetSat, 01 Jan 2022 21:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-11-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije točno 20 godina u optjecaj je uvedena zajednička europska valuta eura u 12 država članica koje su tada činile europodručje, a kojemu bi se za točno godinu dana trebala pridružiti i Hrvatska.<p>&nbsp;</p> <p>Euro je kao knjižna valuta uveden tri godine ranije, 1. siječnja 1999. godine, a 1. siječnja 2002. u 12 država EU-a nacionalne valute zamijenjene su eurom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani Austrije, Belgije, Finske, Grčke, Irske, Italije, Luksemburga, Njemačke, Nizozemske, Portugala i &Scaron;panjolske pohrlili su na bankomate u novogodi&scaron;njoj noći 2002. godini. Tada&scaron;nji prelazak na euro bila je najveća zamjena valuta u povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pro&scaron;lo je 20 godina otkad europski građani u svojim džepovima mogu nositi euro, koji nije samo jedna od najmoćnijih valuta na svijetu, nego prije svega simbol europskog jedinstva&rdquo;, izjavila je u povodu obljetnice predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas europodručje koje koristi zajedničku valutu broji 19 država članica EU-a, nakon &scaron;to su se pridružile najprije Slovenija, a onda su slijedile Cipar, Malta, Slovačka, Estonija, Latvija i Litva, koja je zadnja u&scaron;la 2015. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za godinu euro bi trebao biti uveden u Hrvatskoj. Bugarska je najavila da se želi pridružiti godinu dana nakon Hrvatske 1. siječnja 2024. godine. Rumunjska je također najavila da će započeti s pripremama za uvođenje eura, dok Če&scaron;ka, Poljska i Mađarska oklijevaju. U &Scaron;vedskoj su 2003. godine građani na referendumu odbili ulazak u europodručje. Sve države članice EU-a, osim Danske, dužne su uvesti euro, ali ugovorom nisu predviđeni rokovi do kada se moraju pridružiti. Danska je prihvatila Ugovor iz Maastrichta, kojim je uveden euro, tek nakon &scaron;to je omogućeno izuzeće iz obveze uvođenja eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europodručje danas broji vi&scaron;e od 340 milijuna stanovnika i drugo je najveće gospodarstvo na svijetu, na koje otpada 15 posto svjetskog BDP-a. Euro je doživio veliki potres kada je krajem krajem 2009. godine izbila dužnička kriza u Grčkoj. Sljedeće dvije, tri godine, održan je niz izvanrednih sastanaka na vrhu na kojima su čelnici EU-a poku&scaron;avali naći izlaz iz krize i spriječiti ponavljanje sličnih slučajeva. Tada je uveden je niz reformi kojima je pojačano upravljanje zajedničkom valutom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-11-euro.jpgŠok zbog povećanja cijena u Ikei: 'Umalo me infarkt pogodio'http://grude.com/clanak/?i=355128355128Grude.com - klik u svijetFri, 31 Dec 2021 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-ikea.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ikea, jedan od najvećih svjetskih koncerna za prodaju namještaja, ranije je ove godine upozorio kako će cijene njegovih proizvoda rasti zbog uskih grla u otpremi sirovina iz Azije u Europu. Čini se da se to upozorenje počelo ostvarivati posljednjih dana nakon Božića.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi kupci diljem Europe&nbsp;požalili su se da su cijene <strong>naglo porasle</strong>, a navode to i na&scaron;i građani.<br /><br /></p> <p>Ikea je povećala cijenu svog namje&scaron;taja do 50 posto, za &scaron;to okrivljuje povećanje tro&scaron;kova u lancu opskrbe uzrokovano Covid-19 -&nbsp;pi&scaron;e&nbsp;Guardian.<br /><br /></p> <p>- Nažalost, do&scaron;lo je do značajnog<strong> povećanja tro&scaron;kova </strong>u cijelom opskrbnom lancu, uključujući sirovine, transport i logistiku. Kako to jo&scaron; uvijek traje, morali smo povećati cijene mnogih na&scaron;ih proizvoda -&nbsp;objavio je na Twitteru glasnogovornik Ikee.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>- Od početka pandemije, Ikea je uspjela apsorbirati značajno povećanje tro&scaron;kova u cijelom opskrbnom lancu, zadržavajući cijene &scaron;to je moguće nižima i stabilnijima. Sada, kao i mnogi drugi trgovci, morali smo podići cijene kako bismo <strong>ublažili utjecaj </strong>na na&scaron;e poslovanje - priopćili su iz Ikee te dodali:<br /><br /></p> <p>- Povećanje cijena varira, ali ostaje u skladu s onim &scaron;to vidimo na globalnoj razini u Ikei, &scaron;to je otprilike 9 posto prosječnog povećanja u različitim zemljama i asortimanima proizvoda. Pristupačnost ostaje u srcu na&scaron;eg poslovanja, a na&scaron; fokus će uvijek biti na tome da nastavimo nuditi kvalitetan, održiv kućni namje&scaron;taj po pristupačnoj cijeni.<br /><br /></p> <p>Hrvatski kupci također se žale kako su cijene porasle preko noći. Jedna korisnica objavila je u Facebook grupi<strong> 'Ikea second hand Croatia' </strong>da je cijena jednog kreveta u samo nekoliko dana skočila s 2999 kuna na 3499, nakon čega su se oglasili i drugi korisnici.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Potaknuta ovom objavom i&scaron;la sam vidjeti stvari koje imam u ko&scaron;arici i mnogo toga je poskupjelo preko noći - navela je jedna korisnica, a druga je dodala:</p> <p>- I ja isto, umalo me infarkt pogodio.<br /><br /></p> <p>- Prije dva dana&nbsp;smo u Ikei složili smo dva pax ormara i umivaonik s elementima. Trebali smo jučer doći kombijem i platiti. Kako smo bili spriječeni, muž je oti&scaron;ao&nbsp;danas. Kad je do&scaron;ao na&nbsp;info pult po narudžbenicu na temelju tih ponuda ostao je u &scaron;oku... - navela je jo&scaron; jedna korisnica.<br /><br /></p> <p>Svoje iskustvo o&nbsp;<strong>porastu cijena sirovina</strong> podijelila je jo&scaron; jedna korisnica iz spomenute Facebook grupe.<br /><br /></p> <p>- Moj suprug se bavi izradom namje&scaron;taja po mjeri već jako dugi niz godina. Cijene sirovine itekako su skočile, i to neke stvari za 200 posto. Stvarno ne znam zbog čega je do&scaron;lo do toga ali situacija je takva da su svi prisiljeni dizati cijene, u suprotnom radi s velikim&nbsp;minusom. Svi koji su dogovorili posao prije par mjeseci su se itekako usrećili i to za popriličan iznos jer sve &scaron;to se dogovaralo zadnjih mjesec dana je krenulo po novim cijenama budući da dobavljači diktiraju istu - navela je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-ikea.jpgHRT dobio tri nove ravnateljicehttp://grude.com/clanak/?i=355117355117Grude.com - klik u svijetThu, 30 Dec 2021 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-07-hrt_gledanost_02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HRT je organiziran u četiri poslovne jedinice (PJ) na čijem čelu su ravnatelji, a to su: program, produkcija, tehnologija i poslovanje.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon provedenog natječaja, na koji se javio niz iznimno kvalitetnih kandidata, zadovoljstvo mi je objaviti imena novoizabranih ravnatelja, odnosno članova mojeg najužeg tima suradnika, koji će sljedećih pet godina raditi na transformaciji HRT-a i jačanju njegove javne uloge - ovim riječima započinje jutros pristiglo priopćenje koje je, kako zaposlenicima HRT-a tako i javnosti, uputio novi glavni ravnatelj HRT-a <strong>Robert &Scaron;veb</strong>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon uvodnih riječi &Scaron;veb je obznanio imena novih ravnatelja navedenih HRT-ovih poslovnica, dodatno obrazloživ&scaron;i za&scaron;to se odlučio za svakoga od njih.&nbsp;Točnije, umjesto dosada&scaron;nja četiri ravnatelja, HRT će ubuduće, uz &Scaron;veba kao glavnog, voditi tri ravnateljice i jedan ravnatelj.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- <strong>Marija Nemčić</strong> nova je ravnateljica programa HRT-a. Njezin izbor je logičan imajući u vidu njezino dugogodi&scaron;nje iskustvo, profesionalizam i uspjehe, ali i iznimno uvažavanje među kolegama, kako na HRT-u tako i na hrvatskom medijskom trži&scaron;tu. Marija Nemčić radi na HRT-u vi&scaron;e od 30 godina, a u svojoj dosada&scaron;njoj bogatoj karijeri obna&scaron;ala je razne rukovodeće funkcije u programu, produkciji, međunarodnim odnosima i ravnateljstvu HRT-a. Njen profesionalizam, znanje i motivacijsko umijeće dobro su poznati svima na HRT-u, kao i izvan njega. A njezina ključna uloga bit će podizanje kvalitete i kredibiliteta programa i programskih sadržaja HRT-a. Nakon obavljenih intervjua, a prije odluke o imenovanju, sukladno Zakonu, provedeno je izja&scaron;njavanje kreativnih zaposlenika na kojem je Marija Nemčić dobila pozitivno mi&scaron;ljenje 73% radnika koji su pristupili glasovanju - pojasnio je &Scaron;veb za&scaron;to je za novu ravnateljicu programa HRT-a izabrao upravo Mariju Namečić koja na tom mjestu zamjenjuje <strong>Renata Kunića</strong>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom je uslijedilo obja&scaron;njenje izbora <strong>Marije Kosor</strong> za novu ravnateljicu produkcije HRT-a, funkcije kojoj je do sada na čelu bio <strong>Damir Novinić</strong>. </p> <p>&nbsp;</p> <p>- Marija Kosor, koja je novo lice i nova energija u visokom menadžmentu HRT-a, vodit će vrlo zahtjevnu poslovnu jedinicu produkcija HRT-a. Njezino 26 godina dugo radno iskustvo prožeto je radom na velikim i kompleksnim produkcijama igranih i dokumentarnih audiovizualnih djela. A kao producentica potpisuje neke od najkvalitetnijih HRT-ovih ostvarenja, poput dokumentarno-igranih serijala "Dubrovačka Republika" i "Doba Uskoka", koji se upravo prikazuje na programu HRT-a. Kolegica Kosor će imati ključni zadatak u jačanju produkcijske kvalitete cjelokupnog HRT-ova programa - naveo je &Scaron;veb u nastavku obznanjujući i to da na čelu tehnologije HRT-a ostaje dosada&scaron;nji <strong>v. d. ravnatelj Zvonimir Jukica</strong>, koji će, kako stoji u &Scaron;vebovu priopćenju, nastaviti proces tehnolo&scaron;ke transformacije HRT-a te unapređenje postojećih produkcijskih kapaciteta i tehnologije. Time je Jukica jedini od četvorice dosada&scaron;njih ravnatelja poslovnih jedinica HRT-a koji ostaje na svojoj funkciji i od skora uz njegovo se ime i funkciju neće vezati prefiks "biv&scaron;i".&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takva sudbina nije zadesila ni dosada&scaron;njeg v. d. ravnatelja poslovanja <strong>Mislava Stipića</strong>, za kojeg se između ostalog stalno moglo čuti kako je zapravo "pravi vladar" HRT-a, ali onako iz sjene. Stipić, naime, isto odlazi s ravnateljskog mjesta na koje, &Scaron;vebovom odlukom, dolazi <strong>Gordana Grandov</strong>, inače&nbsp;biv&scaron;a rukovoditeljica financija HRT-a koja je oti&scaron;la s HRT-a te ovo imenovanje znači njen povratak na Prisavlje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-&nbsp;Gordana Grandov dolazi na HRT na mjesto ravnateljice poslovanja. Gordana Grandov je iskusna stručnjakinja u financijskoj i medijskoj industriji, sa zavidnom karijerom u Hrvatskoj i inozemstvu. Pritom je njezina prednost &scaron;to <strong>dobro poznaje sustav HRT-a</strong>, gdje je nekada vodila financije, računovodstvo, plan i analizu. U perspektivi novog razvojnog ciklusa koji je pred HRT-om, stabilno financiranje i bolje kori&scaron;tenje EU fondova ključni su za uspje&scaron;nu transformaciju i razvoj HRT-a - obrazložio je &Scaron;veb za&scaron;to je za novu &scaron;eficu poslovanja odabrao ba&scaron; Gordanu Grandov.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezimirajući sve navedeno &Scaron;veb je dodao kako njegov novoizabrani tim ravnateljica i ravnatelja, te ujedno i njegovih najbližih suradnika u menadžmentu HRT-a, na dužnost stupa s prvim radnim danom u novoj 2022. To znači da je novim&nbsp; ravnateljicama i jednom novom-starom ravnatelju <strong>prvi radni dan ponedjeljak 3. siječnja</strong>, dok dosada&scaron;nji v.d. ravnatelji prelaze na nova radna mjesta unutar HRT-a, sukladno njihovim ugovorima o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Na kraju svog obraćanja, &scaron;to je inače prvi put da se glavni ravnatelj HRT-a na ovakav način osobno obraća i pismeno obrazlaže svoje odluke o imenovanjima ljudi u svoj najuži krug suradnika, &Scaron;veb je poručio:&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Uz&nbsp;visoka očekivanja javnosti i institucija koje su nam dale povjerenje, <strong>moramo odgovoriti svim izazovima</strong>, prije svega u jačanju profesionalnosti, ugleda i utjecaja HRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uime javnosti mogli bismo uzvratiti - i&scaron;čekujemo ostvarenje obećanog. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-07-hrt_gledanost_02.jpgTikTok prestigao Google i postao najposjećenija web stranicahttp://grude.com/clanak/?i=355103355103Grude.com - klik u svijetWed, 29 Dec 2021 19:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-27-tiktok.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po prvi put, TikTok je prestigao Facebook i Google te postao najpopularnije web mjesto na internetu.<p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka Cloudflare provela je analizu web prometa za 2021. godinu i otkrila da je TikTok najposjećenija web stranica i najkori&scaron;tenija dru&scaron;tvena mreža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>TikTok je pokrenula kineska startup tvrtka ByteDance 2016. godine, a platforma je od tada neprestano rasla. Svoju &scaron;iru popularnost stekla je u SAD-u 2020. godine, kada je zavr&scaron;ila na sedmom mjestu po popularnosti. Ipak, unatoč konstantnom rastu, platforma nikad nije prestigla 7 mjesto prema Cloudflareovim analizama, no to se sada u 2021. godini promijenilo. </p> <div id="quads-ad21043466" class="quads-location quads-ad21043466" style="float: none; margin: 0px 0 0px 0; text-align: center; padding: 0px 0 0px 0;">&nbsp;</div> <p>Kineska platforma prvi put je zauzela prvo mjesto 17. veljače 2021. godine, a tijekom ožujka je jo&scaron; nekoliko puta dospjela na vrh dnevnog popisa najposjećenijih web stranica. Od 10. kolovoza 2021. godine, TikTok je gotovo preuzeo vodstvo i permanentno postao dnevno najposjećenija web stranica, pi&scaron;e <strong><em>CBS</em>. </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Google je nekoliko puta preuzeo vodeće mjesto tijekom listopada i studenog, ali TikTok je dominirao većinu dana, uključujući i praznike kao &scaron;to su Dan zahvalnosti i Crni Petak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lista 10 najposjećenijih internetskih stranica prema Cloudflareu u 2021. godini izgleda ovako: </strong></p> <ul> <li>1. TikTok</li> <li>2. Google</li> <li>3. Facebook</li> <li>4. Microsoft</li> <li>5. Apple</li> <li>6. Amazon</li> <li>7. Netflix</li> <li>8. YouTube&nbsp;</li> <li>9. Twitter</li> <li>10. WhatsApp</li> </ul> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lista najposjećenijih dru&scaron;tvenih mreža tijekom 2021. godine izgleda ovako: </strong></p> <div class="code-block code-block-5" style="margin: 8px auto; text-align: center; display: block; clear: both;">&nbsp;</div> <ul> <li>1. TikTok</li> <li>2. Facebook</li> <li>3. YouTube</li> <li>4. Twitter</li> <li>5. Instagram</li> <li>6. Snapchat</li> <li>7. Reddit</li> <li>8. Pinterest</li> <li>9. LinkedIn</li> <li>10. Quora</li> </ul>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-27-tiktok.jpgRimac nudi 1000 eura svakome tko preporuči osobu koju odluče zaposlitihttp://grude.com/clanak/?i=355080355080Grude.com - klik u svijetTue, 28 Dec 2021 22:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac traži nove radnike, a kandidate traži putem preporuka. Može ih preporučiti bilo tko.<p>&nbsp;</p> <p>Svatko tko uputi na kandidata kojeg na kraju zaposle u Rimcu dobit će nagradu od 1000 eura &ndash; bez obzira na to je li zaposlen u Rimac Grupi ili ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kako &scaron;irimo rad na projektima za mnoge globalne automobilske tvrtke, &scaron;irimo se i na svim razinama. Svatko tko uputi kandidata kojeg na kraju zaposlimo bit će nagrađen s 1000 eura (bruto) &ndash; bez obzira na to jeste li zaposleni u Rimac Grupi ili ne&rdquo;, napisao je Mate Rimac na Facebooku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Traže iskusne stručnjake za nabavu i logistiku koji mogu preuzeti odgovornost za velike projekte.</p> <p>&ldquo;Upravljanje zahtjevima tako složenih projekata nije&nbsp;za početnike pa vas molimo da ne gubite svoje i na&scaron;e vrijeme preporukama za nekvalificirane ljude&rdquo;, zaključio je Rimac u svojoj objavi na Facebooku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-26-mate-rimac-geneva-20161.jpgVokel: Uz plaće i božićnice svakom radniku po tisuću KM bonusahttp://grude.com/clanak/?i=354995354995Grude.com - klik u svijetFri, 24 Dec 2021 17:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-14-vokel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posuška kompanija Vokel d.o.o. ove godine proslavila je 30 godina rada.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je i ova 30. godina bila uspje&scaron;na, odlučili su svojim radnicima kojih ima ukupno 309 &scaron;irom Bosne i Hercegovine, isplatiti dodatnih 1000 KM.</p> <p>Ovaj bonus je isplaćen pored redovite plaće i božićnice.</p> <p>U ovim izazovnim vremenima vodstvo posu&scaron;kog giganta pokazuje koliko cijeni svoje radnike koji su međuostalim i zaslužni za uspjeh i veliki napredak ovog dru&scaron;tva u proteklim godinama, pi&scaron;e Posu&scaron;je.info.</p> <p>Priče poput ovih inspiriraju i sigurno su misao vodilja kojom trebaju ići svi oni koji se žele baviti poduzetni&scaron;tvom. Biti poduzetnik znači prepoznati kvalitetu radnika i pokazati mu koliko ga cijeni&scaron;. Ovime je uprava Vokela svojim radnicima to uistinu pokazala. Nema sumnje kako će oni to jo&scaron; vi&scaron;e cijeniti jer dobro se dobrim vraća.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-14-vokel.jpgPRIMORAC: Imamo najbolji TV sadržaj i ponudu, digitalizacija - temelj poslovanjahttp://grude.com/clanak/?i=354981354981Grude.com - klik u svijetThu, 23 Dec 2021 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-23-vilim-primorac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na zadovoljstvo obiju strana, nastavljena je suradnja i sa Sveučilištem u Mostaru..<p><br />Predsjednik Uprave HT Eroneta Vilim Primorac u intervjuu za <strong>Večernji list BiH</strong> govori o rezultatima i izazovima ove poslovne godine, novim uslugama, nastavku suradnje sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru, aktivnostima oko infrastrukture i 4G mreže te planovima za budućnost. U iznimno izazovnim gospodarskim i drugim prilikama, Uprava HT Eroneta uspjela je poduzeće održati stabilnim te je jo&scaron; jedna pandemijska, 2021. godina, zavr&scaron;ila pozitivnim rezultatom poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvrćući se na godinu iza nas, predsjednik Uprave Vilim Primorac, ističe:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč pandemiji i izazovima s kojima se susrećemo, uvođenje novih tehnologija i stvaranje pretpostavki za digitalizaciju bosanskohercegovačkog dru&scaron;tva u fokusu je na&scaron;eg poslovanja. Inovativnim ponudama nastojimo svojim korisnicima omogućiti bezuvjetnu komunikaciju i vrhunsku uslugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>HT Eronet stalno ističe važnost ulaganja u ICT usluge i digitalizaciju. &Scaron;to je učinjeno po tom pitanju?</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je izazovna pro&scaron;la, ali i ova godina, pokazala važnost ulaganja u ICT usluge. HT Eronet je tako, kroz svoja poslovna rje&scaron;enja, omogućio neometan rad od kuće svojim poslovnim korisnicima, ali i online obrazovanje za sve na&scaron;e učenike i studente. Kontinuirano ulažemo u modernizaciju i &scaron;irenje prodajne mreže za &scaron;to bolje korisničko iskustvo. Spoznaja o važnosti digitalizacije kao ključne pretpostavke za razvoj dru&scaron;tva, temelj je na&scaron;eg poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Digitalizacija brenda !hej upravo je jedna od aktivnosti kroz koju na&scaron;im korisnicima omogućavamo jednostavnije korisničko iskustvo. Važno je istaknuti kako smo i dalje telekom broj 1 po pitanju sadržaja i ponude TV kanala, koji se pokazao iznimno važnim u vrijeme ostanka doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>HT Eronet ima ključnu prednost, koju nastoji održati i u budućnosti, a to je ponuda za sve korisničke segmente, bez obzira na životne navike i potrebe, kroz &scaron;iroku paletu mobilnih i fiksnih usluga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>I ove godine mnogo se radilo na infrastrukturi, uz potporu tehnolo&scaron;kog partnera Ericssona Nikole Tesle. &Scaron;to je osigurano novim ugovorima?</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije dva mjeseca s Ericssonom Nikolom Teslom sklopili smo ugovor za nadogradnju i pro&scaron;irenje 4G/LTE radijske pristupne mreže. Zahvaljujući novoj ugovorenoj opremi, a po&scaron;tujući najvi&scaron;e sigurnosne standarde, povećat ćemo pokrivenost i kapacitete 4G/4G+ mreže, &scaron;to konkretno za na&scaron;e korisnike znači &ndash; bolje korisničko iskustvo, veće brzine i mogućnost kori&scaron;tenja novih naprednih usluga temeljenih na LTE tehnologiji. To znači najnoviju i najučinkovitiju radijsku tehnologiju na trži&scaron;tu te korak bliže 5G mreži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Na zadovoljstvo obiju strana, nastavljena je suradnja i sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru, koje je strate&scaron;ki partner HT Eroneta.</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je. Prije dvije godine započeli smo suradnju sa Sveučili&scaron;tem u Mostaru i Ericssonom Nikolom Teslom te zajednički pokrenuli projekt prvoga sveučili&scaron;nog Smart Campusa u BiH. U prethodnom razdoblju je implementirano vi&scaron;e pametnih usluga, od kojih izdvajamo Smart parking temeljen na najnovijoj NB IoT tehnologiji. Prije nekoliko dana je, u povodu Dana Sveučili&scaron;ta, predstavljen robot Leo Rover, te organiziran Hackathon za studente. Leo Rover je također dio projekta Smart Campus, a riječ je o pokretnom robotu kojim se upravlja preko LTE mreže HT Eroneta. Ova platforma ima mogućnost pro&scaron;irivanja različitim vrstama senzora i predstavlja platformu za razvoj novih korisničkih slučajeva s primjenom u konkretnim poslovnim sustavima. Veselimo se nastavku suradnje na ovom projektu, ali i na drugima projektima koji su tek u planu kao &scaron;to je npr. realizacija 5G Smart Campusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj nam je zajednički stvarati dru&scaron;tvo znanja, izvrsnosti i kompetencija, &scaron;to su HT Eronet i SUM, kao na&scaron; strate&scaron;ki partner, već potvrdili svojim zajedničkim projektima. Tu ističem i projekt e-&scaron;kole. Po svr&scaron;etku koronakrize, dru&scaron;tvu na kori&scaron;tenje ostat će moderna i sofisticirana digitalna platforma za obrazovanje, čime ćemo realizirati dio na&scaron;e već spomenute misije &ndash; stvaranja dru&scaron;tva znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Po Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, &scaron;to su ključne karakteristike ekonomskog oporavka u Europi i zemlji, unatoč jo&scaron; prisutnim ograničenjima prouzročenih pandemijom koronavirusa?</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije godinu dana s optimizmom smo procjenjivali ekonomski oporavak u Europi i zemlji, pa treba istaknuti kako se on, u skladu s očekivanjima, nakon ranih znakova koncem prvog tromjesečja, intenzivirao tijekom proljeća i ljeta 2021. godine, &scaron;to je osjetnu cjelogodi&scaron;nju stopu rasta ekonomskih aktivnosti, promatranu kroz realni rast BDP-a, posebno izražen na jugoistoku Europe. U skladu s takvim kretanjima u EU i okruženju, kao ključnim partnerima u međunarodnim ekonomskim odnosima, porasla je potražnja za izvoznim proizvodima domaćih poslovnih subjekata, s odrazom na iznimno visoke stope rasta izvoza roba i u prvih deset mjeseci dvoznamenkaste stope godi&scaron;njeg rasta proizvodnje u okviru domaćeg realno-ekonomskog sektora. U isto vrijeme, visokofrekventni pokazatelji ukazuju na vrlo značajan oporavak domaće potražnje, s refleksijama na respektabilan rast osobne potro&scaron;nje kroz robustan porast maloprodaje, ali također i uvoza roba, čemu je s relaksacijom epidemiolo&scaron;kih mjera tijekom ljeta povećana i turistička aktivnost. Imajući u vidu kako svi visokofrekventni pokazatelji nedvojbeno pokazuju zamjetne stope porasta, razvidno je kako će bh. ekonomski rast u 2021. godini kvantitativno prema&scaron;iti vrijednost stope ukupnog rasta u Europskoj uniji. Naravno, jedan od ključnih momenata koji inicijalno dovodi do ovakve dinamike jest postojeća razina ekonomske razvijenosti i izraženiji konvergencijski potencijal rasta prema prosjeku zemalja članica EU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>&Scaron;to to konkretno znači za telekomunikacijski sektor?</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, pobolj&scaron;anja u ekonomskom okruženju odražavaju se i na ukupni porast obujma prometa u okviru telekomunikacijskog sektora, pa uzimajući u obzir uzročno-posljedičnu spregu s drugim dijelovima ekonomskog sustava, ostvaruje se pro-ciklički oporavak prihodovnih kapaciteta ovog sektora. Imajući u vidu ukupan broj korisnika ključnih telekomunikacijskih usluga, onda se, prema dostupnim kvartalnim podacima, primjećuje rast broja korisnika mobilne mreže, kao i prometa u ovom segmentu, a takva kretanja zasigurno obilježavaju i korisnike internetskih usluga, dok je određena korekcija prisutna kod korisnika fiksnih telefonskih usluga. Ovakva kretanja u određenom smislu su i posljedica povećane mobilnosti korisnika pobolj&scaron;anjem epidemiolo&scaron;ke situacije u najvećem dijelu 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>&Scaron;to možemo očekivati od HT Eroneta u idućoj godini?</em></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurni smo kako je ključ uspje&scaron;nog poslovanja oslu&scaron;kivati potrebe korisnika, stoga je nastavak fokusa na korisničko iskustvo, ključ na&scaron;eg poslovanja za 2022. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeren sam kako u nadolazeću godinu ulazimo spremni uhvatiti se uko&scaron;tac s novim izazovima, s jedinstvenom ponudom integriranih rje&scaron;enja, koja pomjeraju granice komunikacija i daju najvi&scaron;u kvalitetu usluga na na&scaron;em trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&nbsp;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Leteći internet i !hej mobilna aplikacija</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le smo godine uveli nove mobilne internetske tarife/ Leteći internet u kojima su novi tarifni modeli L+ i XL+ namijenjeni prijenosu podataka putem 2G/3G/4G tehnologije za sve postpaid korisnike (privatne i poslovne). Tarife su koncipirane na mjesečnoj pretplati u kojoj korisnik dobiva određeni iznos uključenih GB. Aktiviraju se kao zasebna podatkovna tarifa i nije ih moguće aktivirati kao dodatak govornoj tarifi. Također, u sklopu digitalizacije brenda, uveli smo i !hej mobilnu aplikaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Imamo najbolji sportski TV sadržaj</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Moram istaknuti kako smo, produljenjem ugovora s Arena Sport i Sport Klub kanalima, na HOME.TV-u osigurali na&scaron;im korisnicima najbolju ponudu sportskog sadržaja. U ponudu smo uveli i NOVA BH kanal te u ponudi fiksnih usluga tu su novi TRIO paketi (najbolji sadržaj, veće brzine Interneta, uređaji na rate). U tijeku je i IPTV transformacija. Naime, od 1. 12. je u funkciji nova IPTV platforma &scaron;to znači i početak procesa migracije korisnika na novu IPTV platformu kroz zamjenu IPTV STB opreme.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-23-vilim-primorac.jpgPočitelj-Zvirovići: Počelo spajanje najvišeg mosta na koridoru 5Chttp://grude.com/clanak/?i=354934354934Grude.com - klik u svijetTue, 21 Dec 2021 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-29-018-pocitelj-autocesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do sada je urađeno pet faza izgradnje stuba koji se nalazi neposredno kod tunela..<p>&nbsp;</p> <p>Na mostu Počitelj, najimpozantnijoj građevini na cijelom Koridoru 5C u BiH, u petak je počelo betoniranje rasponske konstrukcije na stubu visine 93 metra, jednom od ukupno &scaron;est koji će se protezati u dužini od 970 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Osam dana</strong><br />Početkom tjedna počet će radovi i na drugom stubu visine 92 metra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima Ismeta Hajduka, glavnog inženjera za mostove i objekte talijanske kompanije &ldquo;IRD Engineering&rdquo;, koja vr&scaron;i nadzor nad cijelom dionicom autoceste Počitelj - Zvirovići, za betoniranje jedne rasponske konstrukcije, čija je visina osam metara za svaki stub, dovoljan je dan, međutim, za kompletan taj proces, od armiranja segmenta, ubacivanja kablova, pa do ulijevanja betona, potrebno je osam dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je da će za kompletnu rasponsku konstrukciju biti utro&scaron;eno između 35.000 i 40.000 kubika betona, 8.000 tona armature i 1.500 tona kablova za prednaprezanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su na ovom projektu zabilježena određena ka&scaron;njenja, ponajvi&scaron;e zbog dodatnih istraživanja, Hajduk nagla&scaron;ava to da je zadovoljan kvalitetom dosada&scaron;nje gradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kvaliteta radova je trajna kategorija i najbitnije je to postići. Jer, ako je kvalitet lo&scaron;, to &scaron;to se ne&scaron;to na vrijeme zavr&scaron;i, ne znači ni&scaron;ta - kaže nam Hajduk.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, do sada je urađeno pet faza izgradnje stuba koji se nalazi neposredno kod tunela, na izlazu iz mjesta &Scaron;eva&scaron; Njive, odnosno izgrađeno je 20 od ukupno 88 metara visine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Lažni tunel</strong><br />S druge strane, nakon dodatnih geofizičkih ispitivanja otpočeli su radovi i na iskopima temelja za posljednji stub u neposrednoj blizini željezničke pruge, a čija je visina 66 metara. Najkasnije za mjesec bit će urađena kompletna temeljna konstrukcija od 4,5 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o drugim objektima na ovoj dionici, ugrubo je urađen tunel Počitelj, a trenutno se izvode radovi na drenaži i rasvjeti. Do Nove godine bit će zavr&scaron;en i umjetni ili tzv. lažni tunel.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sto milijuna eura</strong><br />Izgradnja dionice Počitelj - Zvirovići financira se iz sredstava osiguranih u okvir zajma sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB) u visini od 100 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od pet milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, most Počitelj koji će biti jedan od najvi&scaron;ih na prostoru regiona u BiH je jedinstven i po tome &scaron;to se na jednim stubovima grade dva smjera autoceste.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-29-018-pocitelj-autocesta.jpg6 zlatnih pravila za bogaćenje http://grude.com/clanak/?i=354862354862Grude.com - klik u svijetThu, 16 Dec 2021 17:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-novac-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedina stvar koja vas sprječava da budete milijunaš je vaša vlastita ideja o tome što znači biti milijunaš, smatra milijunaš i autor bestselera Phillip Miller.<p>&nbsp;</p> <p>U svojoj knjizi &bdquo;Geldrichtig&ldquo;, on zastupa stav da svako može biti milijuna&scaron; ako nauči da razmi&scaron;lja kao bogata osoba, prenosi<strong> Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Filmovi i priče o &bdquo;brzom bogaćenju&ldquo; navele su ljude da vjeruju da bogati ne rade ni&scaron;ta osim &scaron;to tro&scaron;e novac i da je sav njihov uspjeh posljedica sreće ili slave. Realnost je, prema Milleru, drugačija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postati pravi milijuna&scaron; znači usvojiti svjesni potro&scaron;ački mentalitet: razmi&scaron;ljati o tome da li zaista želite ono &scaron;to ćete kupiti i, ako vam zatreba, postoji li jeftinija alternativa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tednja, izbjegavanje dugova, kontrola impulsa &mdash; samo su neki od koraka koje treba da poduzmete da biste stekli ovaj način razmi&scaron;ljanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miller je za njemački magazin &bdquo;GQ&ldquo; dao svoje savjete za bogaćenje. </p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;tednja je neophodna</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Miller je preporučio da odmah steknete naviku &scaron;tednje i da je primjenjujete u svakom trenutku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;<em>Radi se o tome da razmislite želite li&nbsp;potro&scaron;iti taj novac danas na svoj peti par cipela jer odjednom osjetite da su vam zaista potrebne, a u stvarnosti ćete ih koristiti samo jednom</em>&ldquo;, naveo je Miller.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U početku ćete vjerojatno imati problema da shvatite da u svakom trenutku možete da u&scaron;tedite. Na primjer, Miler se apsolutno protivi da se jede van kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mnogi ljudi ne shvaćaju koliko novca mogu da u&scaron;tede ako odluče da hranu i piće donose od kuće u kancelariju&ldquo;, rekao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miler je objasnio da vas kava u baru može ko&scaron;tati nekoliko dolara, a kod kuće samo nekoliko centi, napominjući da je to vrsta mentaliteta koja se mora postepeno usvajati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji mnogo vi&scaron;e trikova koje možete koristiti da u&scaron;tedite novac u svom svakodnevnom životu. Na primjer, možda bi bilo dobro da razmotrite pretplate na Spotify ili Netflix.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izbjegavajte bilo kakvu vrstu duga</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne kupujte ni&scaron;ta &scaron;to ne možete da priu&scaron;tite. To je jednostavno pravilo koje će vam također pomoći da izbjegnete hirove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Želite pametni telefon, ali nemate novca da ga kupite? Onda ga nemojte kupiti&ldquo;, decidiran je Miller.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogo dugova nastaje kada ljudi postanu zavisni od prolaznog zadovoljstva koje dobivate kupovinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ostavite poruku u novčaniku na kojoj pi&scaron;e &mdash; da li mi je to zaista potrebno? Vremenom ćete početi da postavljate to pitanje, a onda vam poruka vi&scaron;e neće biti potrebna&ldquo;, rekao je Miller.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ako ima&scaron; dugove, ne zabijaj glavu u pijesak</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije potrage za brzim rje&scaron;enjem otplate duga, važno je sagledati situaciju, jer u suprotnom možete napraviti gre&scaron;ku stvaranjem novih dugova da biste otplatili stare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miler je rekao da treba da zapi&scaron;ete sve dugove koje imate. Zatim razmislite o iznosu koji biste mogli da plaćate svakog mjeseca i izračunajte, na osnovu ove brojke, koliko mjeseci bi vam trebalo da otplatite dug. Miler je preporučio da polovinu svog novca iskoristite za plaćanje dugova, a drugu polovinu u&scaron;tedite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi bi savjetovali da otplatite dug prije nego &scaron;to počnete da &scaron;tedite, ali Miler se ne slaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Riječ je o tome da se razmi&scaron;lja kao bogata osoba. Va&scaron;e bogatstvo, koliko god da je, raste kroz &scaron;tednju&ldquo;, dodao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Aktivno kontaktirajte povjeritelje</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Miller savjetuje da budete proaktivni i da kontaktirate svoje povjeritelje prije nego &scaron;to vas oni kontaktiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;To će vas izdvojiti od većine dužnika&ldquo;, obja&scaron;njava Miler.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ne možete da platite, bolje je da to otvoreno saopćite nego da čekate da vas pozovu da traže obja&scaron;njenja za neplaćanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Miler je mi&scaron;ljenja da je bolje biti otvoren i iskren po pitanju financijske situacije, jer će onda druga strana biti spremna na ustupke, kao &scaron;to je produženje perioda plaćanja ili odricanje od kamata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj savjet je jo&scaron; važniji ako dugujete nekome koga poznajete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ako nekome ne&scaron;to dugujete, to će imati negativne efekte u va&scaron;em životu. Novac nije samo sredstvo razmjene, to je energija koja teče&ldquo;, ukazao je Miler.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izbjegavajte lažne statusne simbole</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada pomislite na milijuna&scaron;a, sigurno ćete ga zamisliti kako vozi skup automobil i razmeće se satom koji izgleda vredniji od va&scaron;e kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovi statusni simboli, prema Milleru, nemaju nikakve veze sa milijuna&scaron;kim mentalitetom. Put ka financijskoj slobodi je, prema njegovim riječima, svjesno tro&scaron;enje, a ne velika potro&scaron;nja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zar zaista treba da potro&scaron;ite dvije ili tri mjesečne plaće da biste oti&scaron;li ​​na godi&scaron;nji odmor negdje daleko, kada biste se mogli bolje odmoriti negdje blizu kuće&ldquo;, pitao je Miller.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vježbajte samokontrolu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ne možete da se kontrolirate tijekom rasprodaje, jednostavno nemojte da se &scaron;etate pored prodavnica. Ako je kupovina na mreži va&scaron; porok, možete koristiti aplikacije da privremeno blokirate pristup prodavnicama na mreži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potražite alternative &mdash; ako vam mobilni telefon ne radi, provjerite da li možete da ga popravite prije nego &scaron;to kupite novi, ili od nekog pozajmite stari, pi&scaron;e Business Insider a prenosi Sputnik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-novac-euri.jpgSredišnja banka Engleske se oglasila oko Bitcoina, ovo se neće svidjeti vlasnicima kriptovalutahttp://grude.com/clanak/?i=354839354839Grude.com - klik u svijetWed, 15 Dec 2021 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-15-bitcoin-engleska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Središnja engleska banka (The Bank of England) kazala je da bi bitcoin mogao postati bezvrijedan te da bi ljudi koji ulažu u digitalnu valutu trebali biti spremni da će izgubiti sve.<p>&nbsp;</p> <p>U upozorenju na potencijalne rizike za ulagače&nbsp;sredi&scaron;nja banka dovela je u pitanje postoji li inherentna vrijednost najistaknutije digitalne valute, čija je vrijednost ove godine porasla na blizu 50.000 dolara po komadu.</p> <p>Početkom studenog, bitcoin je dosegao rekordnu vrijednost od 67 tisuća dolara, ali je nakon toga vrijednost drastično pala nakon &scaron;to su se prvi put pojavile vijesti o novoj varijanti koronavirusa, omikronu.&nbsp;</p> <p>Bitcoin je stabilizaciju doživio tek pro&scaron;log tjedna.<br /><br /></p> <h3>"Bitcoin bi teoretski ili u praksi mogao pasti na nulu"<br /><br /></h3> <p>Zamjenik guvernera Sir Jon Cunliffe rekao je da Banka mora biti spremna na rizike povezane s porastom kriptoimovine nakon brzog rasta njene popularnosti.</p> <p>"Cijene mogu prilično varirati i bitcoin bi teoretski ili u praksi mogao pasti na nulu", rekao je Cunliffe za BBC.</p> <p>Trži&scaron;na kapitalizacija kriptoimovine udeseterostručila se od početka 2020. godine na oko 2.5 milijardi dolara &scaron;to predstavlja oko 1 posto globalne financijske imovne. Oko 0.1 posto bogatstva britanskih kućanstava nalazi se u bitcoinu i sličnim kriptovalutama, kao &scaron;to su ethereum i binance coin. Čak 2.3 milijuna ljudi drži neku kriptovalutu, u prosječnom iznosu od oko 330 funti svaki.<br />"Trebaju nam bolji regulatorni okviri i okviri za provedbu zakona"</p> <p>Bankin odbor za financijsku politiku, osnovan nakon financijske krize 2008. godine radi praćenja rizika, rekao je u ponedjeljak da postoji mala izravna prijetnja stabilnosti financijskog sustava Velike Britanije od kriptovaluta. Međutim, odbor je upozorio da bi, uz trenutačni brzi tempo rasta, takva imovina mogla postati vi&scaron;e povezana s tradicionalnim financijskim uslugama i vjerojatno bi predstavljala brojne rizike.</p> <p>Objavljujući svoju redovitu provjeru stanja financijskog sustava, Banka je rekla da bi glavne institucije trebale oprezno pristupiti usvajanju kriptovaluta i da bi trebale obratiti veliku pozornost na njihove razvoje na trži&scaron;tu.</p> <p>"Potrebni su pobolj&scaron;ani regulatorni okviri i okviri za provedbu zakona, kako na domaćoj tako i na globalnoj razini, kako bi se utjecalo na razvoj na ovim brzorastućim trži&scaron;tima te kako bi se upravljalo rizicima te potaknule održive inovacije i zadržalo &scaron;ire povjerenje u integritet i financijski sustav", stoji u priopćenju Sredi&scaron;nje engleske banke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-15-bitcoin-engleska.jpgMate Rimac u elitnom društvu: Jedan je od tri nezaustavljiva u svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=354802354802Grude.com - klik u svijetTue, 14 Dec 2021 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iza Mate Rimca je nedvojbeno povijesna godina, prepuna uspjeha koji su pružili nemjerljiv doprinos konkurentnosti i prepoznatljivosti, ne samo tvrtke Rimac Automobili, nego i čitave Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <div class="single__lead"> <p>Dokumentarni film The Unstoppables američke TV kuće CNBC rađen u suradnji s konzultantsko-revizorskom tvrtkom EY donosi priču o tri nezaustavljiva svjetska poduzetnika s različitih strana svijeta koji stvaraju bolju i održiviju budućnost kroz tehnologiju, inovaciju i stvaranje dugoročne vrijednosti, prenosi <strong>poslovni.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p> </div> <p>To odabrano i prestižno dru&scaron;tvo čine na&scaron; Mate Rimac, korejski poduzetnik JungJin SEO, osnivač biofarmaceutske kompanije Celltrion Group te Carla Walker-Miller, osnivačica energetske kompanije Walker-Miller Energy Services. Sudjelovanje u ovom međunarodno prepoznatom dokumentarcu predstavlja jo&scaron; jedno priznanje Mati Rimcu, hrvatskom inovatoru i EY poduzetniku godine 2017.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovi izvanredni poduzetnici dijele svoja iskustva i vrijedne lekcije o tome kako ostati odlučan u nevolji i kako ideju pretvoriti u uspje&scaron;an posao. Svetu Nedelju i najsuvremeniji proizvodni pogon u Hrvatskoj posjetila je Nicki Shields, CNN-ova novinarka i voditeljica BBC-jeve utrke Formule E, koja je razgovarala s Rimcem u filmu koji se besplatno može pogledati online putem <a href="https://www.cnbc.com/advertorial/unstoppables/" target="_blank">linka</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dokumentarni film &bdquo;The Unstoppables&ldquo; (Nezaustavljivi) slavi tri svjetska poduzetnika koji su prepoznali priliku, bili ambiciozni u tome da je ostvare te ustrajali onda i kada se to činilo nemoguće. Film potvrđuje kako je tako bilo i na Rimčevom poduzetničkom putu kada je ideja električnih automobila bila u povojima i kada se činilo nemoguće proizvesti automobil u Hrvatskoj. Mate Rimac proveo je svoju viziju u djelo, dokazao da se u Hrvatskoj mogu stvarati visokotehnolo&scaron;ki proizvodi i iznenadio svijet svojom globalnom konkurentno&scaron;ću &ndash; kao proizvođač serijskih električnih automobila s najbržim ubrzanjem u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iza Mate Rimca je nedvojbeno povijesna godina, prepuna uspjeha koji su pružili nemjerljiv doprinos konkurentnosti i prepoznatljivosti, ne samo tvrtke Rimac Automobili, nego i čitave Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Svima u Hrvatskoj jasno je &scaron;to Mate Rimac znači za na&scaron;u zemlju. No, možda nije svima jasno koliko je Rimac doista važan u globalnim okvirima. On čini Hrvatsku vrlo bitnom na međunarodnoj karti inovatora-poduzetnika. Ponosni smo &scaron;to je upravo on jedan od pobjednika hrvatskog izdanja programa EY Poduzetnik godine te član neovisnog žirija.&ldquo;, istaknuo je <strong>Berislav Horvat, Country Managing Partner u EY-u Hrvatska.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;The Unstoppables&ldquo; prava je inspiracija za razmi&scaron;ljanje van okvira koja pruža uvid u praktična rje&scaron;enja koja će vam pokazati kako uspjeh dolazi samo ako imate hrabrosti. Hrabrosti za prihvaćanje različitosti, poticanje pripadnosti, smanjenje nejednakosti, izgradnju boljeg okruženja. Tri EY velikana SEO, Rimac i Walker-Miller to dokazuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dokumentarac možete pogledati <a href="https://www.cnbc.com/advertorial/unstoppables/" target="_blank">OVDJE</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpgRekordna inflacija u SAD-u: Što to znači za Europu?http://grude.com/clanak/?i=354769354769Grude.com - klik u svijetSun, 12 Dec 2021 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-12-21-dolar-biden.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podaci o rastu indeksa potrošačkih cijena u SAD-u ne pokazuju signale skorog smirivanja inflacije. U studenome su cijene porasle za 0.8% u odnosu na mjesec prije i 6.8% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći rast cijena od 1982.<p><br />Rasle su cijene svih dobara koja ulaze u indeks potro&scaron;ačkih cijena.</p> <p>Rast cijena hrane iznosi 6.1% u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, &scaron;to je najveći rast od 2008. Energija je u zadnjih 12 mjeseci poskupjela 33.3%, a rast cijene automobilskog goriva od 58.1% je najveći od travnja 1980. i Druge naftne krize.</p> <p>Cijene ostalih roba osim energije i hrane su porasle 0.9% na mjesečnoj i 9.1% na godi&scaron;njoj razini. Nova vozila su poskupjela 11.1%, a rabljena vozila 31.4%. Stanovanje je poskupjelo 3.8%, a zdravstvena skrb 2.1%.</p> <p>Ukupni mjesečni rast indeksa potro&scaron;ačkih cijena od 0.8% i godi&scaron;nji od 6.8% je u skladu s očekivanjima analitičara. Izgleda da su burze već ugradile inflaciju u svoje prognoze pa nije bilo negativne reakcije cijena dionica.</p> <p>Inflacija se mjeri indeksom potro&scaron;ačkih cijena (CPU), koji mjeri prosječnu potro&scaron;nju kućanstava na kupnju dobara i usluga te s obzirom na to koliko određena roba/usluga sudjeluje u ukupnim tro&scaron;kovima kućanstva prilagođava ukupni indeks. Primjerice ako potro&scaron;nja na gorivo iznosi 4%&nbsp;ukupnog mjesečnog tro&scaron;ka prosječnog kućanstva u SAD-u onda će tro&scaron;kovi goriva sudjelovati u ukupnom indeksu 4%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znakovi inflacije su se pojavili već početkom godine kako se gospodarstvo počelo postepeno oporavljati od covid-19 krize. Do travnja je godi&scaron;nja&nbsp;inflacija porasla na 4.2%, a tijekom ljeta se zadržala na oko 5.4%.</p> <p>U listopadu je bila&nbsp;iznad 6%, a kako se godina primiče kraju, sve je izglednija inflacija na razini godine od 7%, koliko nije iznosila od kraja 70-ih i Druge naftne krize. Da bi se suzbila tada&scaron;nja inflacija, bile su potrebne restriktivne monetarne politike tada&scaron;njeg &scaron;efa FED-a (sredi&scaron;nje banke SAD-a) Paula Volckera.</p> <p><br />Rastuća inflacija nije samo problem SAD-a.U Njemačkoj je narasla s 4.5% godi&scaron;nje, koliko je iznosila u desetom mjesecu, na 5.2% godi&scaron;nje u studenome, &scaron;to je rekordna razina od 1992. Statistički ured Ujedinjenog Kraljevstva jo&scaron; nije objavio podatke za studeni, ali inflacija u listopadu iznosi 3.8% na godi&scaron;njoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bank of England, centralna banka UK-a,&nbsp;prije nekoliko dana je upozorila da bi inflacija u narednim mjesecima mogla prijeći razinu od 5%. Francuska bilježi trinaestogodi&scaron;nji maksimum inflacije od 3.4%, a i u Italiji je ubrzala s 3% u listopadu na 3.8% u studenome.<br /><br /></p> <p>Ukratko, inflacija u SAD-u i EU ubrzava. Ni&scaron;ta nije bolje ni u Latinskoj Americi; Meksiko 7.37% godi&scaron;nje, Brazil 10.74% (osamnaestogodi&scaron;nji maksimum). Argentina je zemlja slučaj pa njenu inflaciju od 52.1% ne treba smatrati dijelom svjetskog trenda, nego vi&scaron;e dijelom nacionalne tradicije.<br /><br /></p> <p>Iako ECB i FED mjesecima uvjeravaju da je inflacija prolazna, sve je manje razloga za vjerovati u to. Istinabog, u ECB-ju su prestali koristi izraz "prijelazna" i zamijenili ga s "uglavnom prijelazna" ali to nije dovoljan indikator toga da su shvatili problem inflacije jako ozbiljno, a on to jest. &Scaron;ef američkog FED-a&nbsp;Jerome Powell&nbsp;je pak krajem studenoga javno priznao da je FED bio u krivu po pitanju inflacije te da bi je trebalo prestati opisivati kao "prijelaznu". Najnoviji podaci o intenziviranju rasta inflacije to potvrđuju.<br /><br /></p> <p>Čelnik FED-a Jerome Powell je inače na toj funkciji jo&scaron; od 2012. Tada ga je nominirao za tu funkciju Barack Obama. Ni Donald Trump ga nije htio maknuti, a u studenom ove godine ga je na toj poziciji potvrdio i Biden. U zadnjem saslu&scaron;anju ispred Odbora za Bankarstvo u američkom Senatu je jasno dao do znanja kako "...FED neće sjediti prekriženih ruku i dopustiti da inflacija nastavi rasti u nedogled". U istom govoru je jasno priznao kako je FED krivo procijenio koliko će visoka inflacija trajati i da bi se prema novim prognozama&nbsp;trebala nastaviti kroz 2022.<br /><br /></p> <h3>Inflacija nije prolazna<br /><br /></h3> <p>Glavno opravdanje svih&nbsp;koji su tvrdili da je inflacija prolazni fenomen koji će se smiriti do početka 2022. je argument kako&nbsp;je primarno potaknuta naglim rastom cijene energenata kao nafte i plina. Kako je u studenome cijena nafte od početka mjeseca padala, a mjesečna inflacija u SAD-u ipak iznosila 0.8%, onda je taj argument sve slabiji. Podaci za inflaciju u prosincu će definitivno pokazati koliko je taj argument istinit.<br /><br /></p> <p>Powell smatra da je problem u tome &scaron;to FED (i ostale sredi&scaron;nje banke) nije&nbsp;podcijenio probleme sa strane ponude; točnije kaos u međunarodnim lancima nabave, rast cijene kontejnera i tro&scaron;kova prijevoza, zakrčenost luka i sl. Naime, indeks kontejnerskog prometa je krajem 2019. bio ispod 2000 dolara da bi od kraja 2020. naglo počeo rasti i 2021. dosegao cijene iznad 10.000 dolara. Signal da se situacija u kontejnerskom prometu normalizira je do&scaron;ao u rujnu kada cijena pada ispod 10.000 dolara, no to nije smanjilo rast stope inflacije.<br /><br /></p> <h3>Je li Biden pogor&scaron;ao inflaciju?<br /><br /></h3> <p>Jedno od razilaženja&nbsp;oko teme inflacije je i utjecaj covid-19 stimulansa Bidenove administracije s početka godine vrijednosti 1.9 bilijuna dolara. Build Back Better inicijativa i plan državnih investicija je nedavno odobren u Predstavničkom domu Kongresa, u kojem demokrati drže većinu. Jo&scaron; mora biti izglasan u Senatu, gdje većinu drže republikanci, a ako bude ikakvih izmjena na zahtjev republikanaca, &scaron;to je vrlo vjerojatno, vraća se ponovo na izglasavanje Kongresu. Republikanci tvrde da će Build Back Better, vrijedan 1.75 bilijuna dolara, pogor&scaron;ati prognoziranu ionako visoku inflaciju u 2022., a krive covid-19 stimulans od početka godine za pogor&scaron;avanje inflacije 2021.<br /><br /></p> <p>Ne može se za sve okriviti isključivo&nbsp;Bidenova administracija. Sjeme inflacije je trebalo biti zasađeno prije nego &scaron;to je ona počela rasti u četvrtom mjesecu 2021. FED je početkom ožujka te godine u dva navrata srezao referentne kamatne stope i obavljao druge operacije monetarne ekspanzije kao &scaron;to je kvantitativno popu&scaron;tanje (kupnja financijskih instrumenata privatnih kompanija&nbsp;kao &scaron;to su korporativne obveznice).&nbsp;Započeo je nekoliko programa posuđivanja sredstava bankama kako bi lak&scaron;e kreditirale mala i srednja poduzeća, posuđivao vlastima na lokalnoj razini (malim gradovima i okruzima) itd. Jako ekspanzivna monetarna politika. <br /><br /></p> <p>Fiskalna politika nije zaostajala u svojoj ekspanzivnosti. Prvi stimulans je uveden već 6.3.2021, a iznosio je sitnih 8.3 milijarde dolara, uglavnom za financiranje istraživanja virusa i pomoć lokalnim vlastima u borbi protiv pandemije. 18. istog mjeseca se uvodi drugi paket stimulansa u kojem je bio, među ostalim,&nbsp;1 bilijun dolara lokalnim vlastima za pomoć nezaposlenima. Već&nbsp;za devet dana stiže i treći stimulans, od 2.3 bilijuna dolara za razne svrhe (od lokalnih vlasti, kompanija, fakulteta do radnika -&nbsp;svi su dobili dio) i to je bio famozni stimulans kada je svaka osoba u SAD-u dobila 1200&nbsp;dolara plus 500&nbsp;dolara&nbsp;po djetetu. Tijekom 2020. je uveden i moratorij na studentske kredite, odgodile su se naplate poreza iz plaće i povećala financijska plaćanja nezaposlenima.&nbsp;</p> <p>Biden je samo gradio na čvrstim temeljima.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Inflacija će postati glavna medijska i politička tema<br /><br /></h3> <p>Jedno je sigurno; političari se neće obračunati s inflacijom dok ona ne prestane biti isključivo gospodarski, nego postane i politički problem. To znači&nbsp;kada ljudi shvate da moraju plaćati sve vi&scaron;e za kupnju, a da im plaće ne prate ta poskupljenja, da će i inflacija postati glavna medijska i politička tema.</p> <p>To se možda već i događa u SAD-u pa Bidenovu administraciju podržava tek od 36 do 44% anketiranih. Trumpov prosjek za vrijeme trajanja mandata bio je 41%. S rastom inflacije će se topiti i Bidenova podr&scaron;ka.<br /><br /></p> <h3>Inflacija u Hrvatskoj<br /><br /></h3> <p>Inflacija se lako može preliti i u Hrvatsku. Već je do&scaron;la u EU, a puno država bilježi inflaciju oko ili iznad 5%. Ako se trend nastavi, samo je pitanje vremena kada ćemo gledati takve brojke.</p> <p>U listopadu je inflacija na godi&scaron;njoj razini u Hrvatskoj iznosila 3.8% i bila za 0.5 postotnih bodova veća nego u rujnu, &scaron;to znači da ubrzava. Gospodarstva SAD-a i EU su usko povezana i te&scaron;ko je zamisliti da se inflacija ne seli između njih, a Hrvatska je gospodarski usko povezana s&nbsp;EU pa ne može izbjegavati ekonomska&nbsp;kretanja u njoj.</p> <p>Dobra vijest je da su referentne kamatne stope centralnih banaka na povijesno niskim razinama i monetarne vlasti imaju puno prostora za suzbijanje inflacije, ali pod cijenu gospodarskog rasta.</p> <p><br /><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/rekordna-inflacija-u-sadu-nije-pitanje-hoce-li-se-preliti-na-hrvatsku-nego-kad/2324837.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d" target="_blank"><em><strong>Index.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-12-21-dolar-biden.jpgMate Rimac se pohvalio svojim današnjim uredom, ljudi oduševljenihttp://grude.com/clanak/?i=354710354710Grude.com - klik u svijetFri, 10 Dec 2021 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mate Rimac, osnivač i vlasnik Rimac Automobila, pohvalio se na svom Facebook profilu današnjim uredom.<p>&nbsp;</p> <div id="text" class="break-words mt-3 prose prose-md prose-indigo text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-7">"Lijep ured danas", napisao je Mate uz fotografiju luksuzno uređenog prostora. <p>&nbsp;</p> <center> <div class="fb-post" data-href="https://www.facebook.com/photo/?fbid=10227385027469942&amp;set=a.1959299580708" data-width="552"> <blockquote class="fb-xfbml-parse-ignore" cite="https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10227385027469942&amp;set=a.1959299580708&amp;type=3"> <p>Nice office today</p> Posted by <a href="https://www.facebook.com/mate.rimac">Mate Rimac</a> on&nbsp;<a href="https://www.facebook.com/photo.php?fbid=10227385027469942&amp;set=a.1959299580708&amp;type=3">Friday, December 10, 2021</a></blockquote> </div> </center></div> <div class="break-words mt-3 prose prose-md prose-indigo text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-7">&nbsp;</div> <div class="break-words mt-3 prose prose-md prose-indigo text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-7">Na stoliću ispred njega se nalazi laptop, a na video zidu prikazana su dva automobila uz natpis Bugatti i Rimac. <p>&nbsp;</p> <p>"Svaka čast Mate", "Kapa do poda", "Predivan zimski vrt", "Prekrasno", "Moglo bi se raditi ovako do kraja života", samo su neki od komentara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"A krenulo se iz garaže... Prelijep ured", napisala je pratiteljica čiji je komentar pokupio najvi&scaron;e lajkova.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpgBingo za 7910 radnika isplatio dodatak od 500 KMhttp://grude.com/clanak/?i=354695354695Grude.com - klik u svijetFri, 10 Dec 2021 09:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-05-bingo-natpis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveća tvrtka i trgovački lanac u Bosni i Hercegovini Bingo jučer je isplatio više od 4 milijuna maraka podrške svojim uposlenicima.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je 7.910 radnika dobilo po 500 KM, &scaron;to, zajedno s porezima, iznosi ukupno vi&scaron;e od 4,7 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj jedinstveni vid potpore u BiH dobili su svi uposlenici Binga i sestrinskih tvtrki koji imaju vi&scaron;e od &scaron;est mjeseci radnog staža u ovoj tvrtki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Podr&scaron;ka je važna u svakom segmentu privatnog i poslovnog života pojedinca. Ovo je primarno ljudska podr&scaron;ka, u kriznim i te&scaron;kim vremenima. Podr&scaron;ka, jer se danas zajednički borimo s izazovima i krizom. Podr&scaron;ka, jer ćemo i sutra biti dio istog tima - izjavila je Ljiljana Kunosić, izvr&scaron;na direktorica Binga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Binga kažu da je ovo samo jedna u nizu aktivnosti kojima se uposlenicima nastoje kreirati bolje radno okruženje i bolji opći životni uvjeti, koji su počeli s povećanjem plaće trgovcima za 20 posto u 2020. godini, u izazovnim okolnostima pandemije koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč brojnim neprovjerenim tvrdnjama, iz Binga potvrđuju da njihovi trgovci imaju najvi&scaron;u prosječnu plaću u svom sektoru, koja, uz naknade za ishranu i prijevoz, iznosi vi&scaron;e od 900 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-05-bingo-natpis.jpgMilijarder Branson u Bosnu i Hercegovinu uložio čak 40 milijuna dolarahttp://grude.com/clanak/?i=354687354687Grude.com - klik u svijetThu, 09 Dec 2021 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-09-richard-brenson2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agencija za unaprijeđenje stranih investicija u BiH (FIPA) prije nekoliko dana izabrala je 16 najznačajnijih investitora u BiH za 2020. godinu, a pored brojnih tvrtki, svoje mjesto u "zlatnih 16" našla je i tvrtka britanskog milijardera Richarda Bransona.<p><br />Naime tvrtka Virgin Pulse d.o.o. sa sjedi&scaron;tem u Tuzli, dio je velike svjetske grupacije Virgin čiji je osnivač milijarder Richard Branson. Osnivač tuzlanske tvrtke je Virgin Pulse Inc. iz Massachusettsa, Sjedinjenih Američkih Država, a svoj rad je započela 2018. godine.</p> <p>Vremenom, Virgin Pulse je postala izuzetno značajna tvrtka na bh. trži&scaron;tu, a prema podacima FIPA-e koji su objavljeni i tijekom odabira 16 najznačajnijih investitora, tuzlanska tvrtka broji 530 zaposlenih. Također, navedeno je kako ukupna investicija do sada iznosi oko 40 milijuna KM. <br /><br /></p> <p>Inače, Virgin Pulse d.o.o. Tuzla predstavlja najveći internacionalni ured i djeluje kao čvori&scaron;te za tehničku i operativnu podr&scaron;ku cjelokupnom poslovanju kompanije na globalnoj razini.</p> <p>Među klijentima ove kompanije do sada su se na&scaron;li i brojni svjetski brendovi kao &scaron;to je Coca-Cola, Bank of America Corp., Boeing, Siemens, Nestle i brojni drugi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-09-richard-brenson2.jpgPLAĆE, BOLOVANJE, MINI JOB…: Što se mijenja za radnike od Nove godine u Njemačkoj?http://grude.com/clanak/?i=354670354670Grude.com - klik u svijetThu, 09 Dec 2021 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-22-017_posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neke promjene koje se tiču zaposlenika u Njemačkoj će stupiti na snagu već 1. siječnja 2022. godine. <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to će se promijeniti u pogledu plaće ili bolovanja u 2022. godini? Za zaposlenike će opet biti nekih promjena, bez obzira na to jesu li već zaposleni ili pripravnici. Pregled <a title="fenix magazin" href="https://fenix-magazin.de/place-bolovanje-mini-job-sto-se-mijenja-za-radnike-od-nove-godine-u-njemackoj/" target="_blank">Fenix magazina</a> prikazuje najvažnije promjene:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Povećanja minimalne plaće 01.01.2022</strong></p> <p>Zaposlenici koji su plaćeni prema minimalnoj plaći mogu se veseliti jer će primiti vi&scaron;e novca u 2022. godini. Prema podacima Saveznog ministarstva rada (BAMS), minimalna plaća će 1. siječnja porasti na 9,82 eura po satu. Prije je bila 9,60 eura. Od 1. Srpnja, planirano je daljnje s povećanje na 10,45 eura po sat..</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Veća naknada za &scaron;kolovanje</strong></p> <p>Mnogi pripravnici koji započnu &scaron;kolovanje 2022. također očekuje veća plaća. Zakonski propisana minimalna naknada za obuku povećava se s 550 eura na 585 eura bruto mjesečno. Zatim se povećava na sljedeći način:</p> <p>&nbsp;</p> <p>u 2. godini &scaron;kolovanja: plus 18 posto<br /> u 3. godini &scaron;kolovanja: plus 35 posto<br /> u 4. godini &scaron;kolovanja: plus 40 posto</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Korona bonus</strong></p> <p>Zaposlenici mogu dobiti korona bonus od svog poslodavca do 31. ožujka 2022. To uključuje isplatu do 1.500 eura &ndash; i to bez poreza. Novac se mora isplatiti uz plaću i namijenjen je, između ostalog, ublažavanju dodatnog opterećenja uzrokovanog korona krizom, javlja Njemačka tiskovna agencija (dpa)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Elektronska obavijest o bolovanju poslodavcima od srpnja 2022</strong></p> <p>Potvrdu o nesposobnosti za rad zaposlenika, liječničke ordinacije digitalno &scaron;alju zdravstvenim osigurateljima od 1. listopada 2021. (prijelazno razdoblje je do 31. prosinca).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 1. srpnja 2022. godine bolovanje će se elektroničkim putem slati poslodavcu &ndash; od strane zdravstvenih osiguravajućih dru&scaron;tava. Zaposlenici vi&scaron;e ne moraju sami predavati &ldquo;žutu kartu&rdquo; tvrtki. Pacijenti dobivaju samo tiskani primjerak za vlastitu dokumentaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Promjena za mini posao</strong></p> <p>Novo za mini-poslove: Od 1. siječnja 2022. pri prijavi kratkotrajnih mini poslova potrebno je navesti zdravstveno osiguranje kod kojeg je osoba osigurana. To je priopćio mini-centar za zapo&scaron;ljavanje. Od 2022. poslodavci bi također trebali dobivati povratnu informaciju prilikom prijave ima li zaposlenik drugih kratkoročnih poslova ili ih je već imao u istoj kalendarskoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Snižavanje dobi za glasanje za izbore za radnička vijeća</strong></p> <p>U tvrtkama s radničkim vijećem bit će smanjena i dob za glasanje za izbore za radnička vijeća. Od 2022. godine svoje će glasove moći dati i 16-godi&scaron;njaci. Ranije je minimalna dob bila 18 godina. No, svatko tko želi biti izabran u radničko vijeće mora i dalje imati najmanje 18 godina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-22-017_posao.jpgOhrabruju današnji prizori iz Zračne luke Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=354654354654Grude.com - klik u svijetWed, 08 Dec 2021 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-08-zracna-luka-mostar-spain.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>185 putnika charter linijom za Španjolsku, odletjelo je danas iz mostarske Zračne luke.<p>&nbsp;</p> <p>''Raduje jutro&scaron;nji prizor iz na&scaron;e zračne luke Mostar. Za nas je zračna luka i njezina puna funkcionalnost strate&scaron;ki interes'', poručio je to mostarski gradonačelnik Mario Kordić komentirajući prizore 'uhvaćene' u mostarskoj Zračnoj luci.</p> <p><br /><br />Naime, 185 putnika <strong><a href="https://fr24.com/data/flights/ap5230#2a1ea6c7" target="_blank">charter linijom</a></strong> za &Scaron;panjolsku, odletjelo je danas iz mostarske Zračne luke.</p> <p><br /><br />''Zadnjih pola godine intenzivno radimo na ugovaranju zračnih linija koje trebaju Grad Mostar povezati sa europskim odredi&scaron;tima. Funkcionalna zračna luka omogućit će da iskoristimo sve benefite na&scaron;eg geografskog položaja'', poručio je to Kordić dodajući kako dana&scaron;nje fotografije daju poticaj i ohrabrenje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-08-zracna-luka-mostar-spain.jpgTrump prikupio milijardu dolara za novi biznis http://grude.com/clanak/?i=354626354626Grude.com - klik u svijetTue, 07 Dec 2021 12:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-03-donald_trump.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivši američki predsjednik Donald Trump je objavio da su ulagači obećali milijardu dolara za njegov novi poslovni pothvat – platformu društvenih mreža, prije planiranog izlaska na burzu.<p>&nbsp;</p> <p>Trump Media &amp; Technology Group radi na pokretanju aplikacije za dru&scaron;tvene mreže pod nazivom Truth Social početkom sljedeće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trumpu i dalje zabranjeno otvaranje nalog na Twitteru i Facebooku nakon napada na američki Kapitol u siječnju/januaru, odnosno jer je procijenjeno da je on poticao nasilne demonstrante.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash;<em> Jedna milijarda dolara &scaron;alje važnu poruku Big Techu da se cenzura i politička diskriminacija moraju okončati. Kako se na&scaron;a bilanca &scaron;iri, Trump Media &amp; Technology Group će biti u jačoj poziciji da se bori protiv tiranije Big Techa</em> &ndash; rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trump je najavio planove za pokretanje Truth Sociala ranije ove godine, rekav&scaron;i da će omogućiti razgovor &ldquo;bez diskriminacije na temelju političke ideologije&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trump Media &amp; Technology Group udružila se s firmom Digital World Acquisition u tom pothvatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu su rekli da su osigurali milijardu dolara od &ldquo;raznolike grupe institucionalnih ulagača&rdquo; ne otkrivajući tko su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;tajima, nova kompanija dru&scaron;tvenih medija sada je procijenjena na gotovo 4 milijarde dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To nagla&scaron;ava sposobnost biv&scaron;eg američkog predsjednika da privuče snažnu financijsku podr&scaron;ku usprkos kontroverzi koje se vežu za njega.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-03-donald_trump.jpgŽelite poslati paket? Pronašli smo Brzu poštu dostupnu svima!http://grude.com/clanak/?i=354613354613Grude.com - klik u svijetMon, 06 Dec 2021 20:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-06-hpmostar-brzaposta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ubacite poštu u brzinu više pozivom na 1323<p>&nbsp;</p> <p>Brza po&scaron;ta i dostava na na&scaron;a kućna vrata značajno nam je olak&scaron;ala komunikaciju, kupovinu i dijeljenje posebnih trenutaka s dragim ljudima, ali i slanje poklona prijateljima ili poslovnim partnerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak je i obavljanje poslovnih zadataka i slanje spisa, uzoraka ili izvje&scaron;taja brže i jednostavnije uz brzu po&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako udaljeni i dalje možemo ostati povezani</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da polako koračamo ka mjesecu darivanja, rje&scaron;enje za slanje poslovnih paketa, obiteljskih čestitki ili poklona, pronaći ćemo u pouzdanoj po&scaron;ti s vi&scaron;egodi&scaron;njim iskustvom na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je <a title="Brza po&scaron;ta" href="http://www.brzaposta.ba" target="_blank">Brza po&scaron;ta 1323</a> Hrvatske po&scaron;te Mostar dostupna svima, nudi mogućnosti isporuke od 24 sata i snagu velike mreže poslovnica, a svakom trenutku ima podr&scaron;ku koja je potrebna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova usluga je kreirana oslu&scaron;kujući potrebe korisnika i već 5 godina uspje&scaron;no nam olak&scaron;ava svakodnevnicu. Podjednako je prilagođena i privatnim i poslovnim korisnicima, te je pripomogla da na&scaron;e želje, ali i planovi za budućnost budu dostavljeni na željenu adresu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubacite po&scaron;tu u brzinu vi&scaron;e pozivom na 1323</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preuzimanje va&scaron;e po&scaron;iljke možete dogovoriti pozivom na 1323, posjetom jednoj od poslovnica Hrvatske po&scaron;te Mostar ili putem web stranice <a href="http://www.brzaposta.ba" target="_blank">www.brzaposta.ba</a> slanjem <a href="https://www.brzaposta.ba/nalog-za-prikup-posiljke/" target="_blank">online zahtjeva</a>.</p> <p><br />Velika prednost je i u tome da se put po&scaron;iljke može pratiti u realnom vremenu putem <a href="https://www.brzaposta.ba/pracenje-posiljaka/" target="_blank">web servisa</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Volimo osjećaj ugodnosti i sigurnost da će važan sadržaj na&scaron;ih paketa biti uspje&scaron;no i u zadanom roku dostavljen na željenu adresu.</p> <p><br />Neovisno je li riječ o slanju važnih dokumenata ili poklona,&nbsp;<a title="Brza po&scaron;ta" href="http://www.brzaposta.ba" target="_blank">Brza po&scaron;ta 1323</a> Hrvatske po&scaron;te Mostar će vam u danu prepunom obveza pripomoći da jedan od zadataka zavr&scaron;ite brzo i jednostavno te da ubacite po&scaron;tu u brzinu vi&scaron;e!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-06-hpmostar-brzaposta.jpgIzdrži Elone! Više ne posjeduje nijednu kuću, živi u iznajmljenoj koja košta 'tek' 50 tisuća dolarahttp://grude.com/clanak/?i=354571354571Grude.com - klik u svijetSat, 04 Dec 2021 19:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-04-elon-musk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elon Musk, drugi najbogatiji čovjek svijeta ispunio je svoje obećanje i prodao svoju posljednju kuću te službeno više nema dom.<p>&nbsp;</p> <p>Izvr&scaron;ni direktor Tesle i SpaceXa Elon Musk prodao je u četvrtak svoje imanje u Silicijskoj dolini za 30 milijuna dolara, &scaron;to je 7,5 milijuna dolara manje od prvobitne tražene cijene od 37,5 milijuna dolara.</p> <p>Elon Musk,&nbsp;težak vi&scaron;e od 151 milijardu dolara, ranije je rekao da je imanje od 47 hektara južno od San Francisca njegova posljednja preostala kuća.</p> <p>Musk, kojeg je &scaron;ef Amazona Jeff Bezos preskočio na vrhu Forbesove liste&nbsp;najbogatijih ljudi na svijetu, trenutno živi u kući vrijednoj 50.000 dolara u Boca Chici u Teksasu, u blizini svoje tvornice za proizvodnju raketa.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>"Moj primarni dom je doslovno kuća od 50 tisuća dolara u Boca Chici koju iznajmljujem od SpaceXa. Ipak je nekako sjajno", napisao je Musk na Twitteru.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Novi vlasnik vile Hillsborough u Kaliforniji na adresi 891 Crystal Springs Road nije javno objavljen.</p> <p>Ogromno imanje ima sedam spavaćih soba, sedam kupaonica, glazbenu sobu, veliku plesnu dvoranu i koktel sobu s policama za knjižnicu na uvlačenje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-04-elon-musk.jpgNovo radno vrijeme ugostiteljskih objekata u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=354549354549Grude.com - klik u svijetFri, 03 Dec 2021 17:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-28-konobari_05072013_shutter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Produženo radno vrijeme vrijedi za razdoblje od 3. prosinca 2021. godine do 6. siječnja 2022. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Na temelju članka 13. Pravilnika o radnom vremenu ugostiteljskih objekata na području ŽZH (Narodne novine ŽZH br: 25/19) Gradonačelnik Grada &Scaron;irokog Brijega donio je zaključak o produženju radnog vremena ugostiteljskih objekata na području Grada &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugostiteljski objekti na području Grada &Scaron;irokog Brijega u predblagdansko i blagdansko vrijeme mogu raditi vikendom (petak i subota) od 6 sati ujutro do 1 sat iza ponoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Produženo radno vrijeme vrijedi za razdoblje od 3. prosinca 2021. godine do 6. siječnja 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>"Nagla&scaron;avamo po&scaron;tivanje propisanih mjera protiv koronavirusa od strane nadležnih tijela", priopćeno je iz GU Grada &Scaron;irokog Brijega.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-28-konobari_05072013_shutter.jpgPrvi trgovački lanac u Hrvatskoj uveo mogućnost plaćanja kriptovalutama http://grude.com/clanak/?i=354515354515Grude.com - klik u svijetThu, 02 Dec 2021 12:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-23-bitcoin3.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Konzum od danas kupcima u svojoj online prodavaonici omogućava plaćanje kriptovalutama, čime postaje prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji omogućava takvu vrstu plaćanja.<p>&nbsp;</p> <p>Tako fizičke i pravne osobe, vlasnici kriptovaluta, mogu kupovati i plaćati namirnice, higijenske i kućanske potrep&scaron;tine te druge proizvode iz ponude <strong>Konzumove online prodavnice</strong> s vi&scaron;e od 12.000 artikala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;<em>Uvođenje plaćanja kriptovalutama jo&scaron; je jedan pokazatelj da Konzum neprestano prati svjetske trendove, uvodi inovacije i postavlja standard u maloprodajnom sektoru. Kao najveći trgovački lanac u Hrvatskoj koji je u svojoj povijesti dugoj gotovo 65 godina neprekidno lider na domaćem trži&scaron;tu i po poslovnim rezultatima i po tehnolo&scaron;kim dostignućima, ponosni smo &scaron;to smo predvodnici u jo&scaron; jednom području koje se rapidno razvija i diktira budućnost. Nastavljamo i dalje ulagati u razvoj inovacija i tehnologija kako bismo i dalje ostali prvi izbor na&scaron;im kupcima te kao trgovački lanac nove generacije pružali premium iskustvo kupnje</em>&ldquo;, izjavio je Uro&scaron; Kalinić, član Uprave Konzuma za financije i IT, prenosi <strong>Novac.hr.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Plaćanje kriptovalutama Konzum uvodi u suradnji s hrvatskom fintech kompanijom Electrocoinom i njihovim sustavom <strong>PayCekom</strong>, prvim hrvatskim payment procesorom za kriptovalute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Konzumovoj online prodavaonici za plaćanje će se moći koristiti devet različitih kriptovaluta &ndash; <strong>bitcoin (BTC), ether (ETH), bitcoin cash (BCH), EOS, DAI, ripple (XRP), stellar lumen (XLM), tether (USDT) te USDC.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-23-bitcoin3.gifKUPRES: Skijaška sezona počinje 18. prosincahttp://grude.com/clanak/?i=354490354490Grude.com - klik u svijetWed, 01 Dec 2021 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-20-adria-ski-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova skijaška sezona u Sportsko-rekreacijskom centru "Adria ski" na Čajuši kod Kupresa počinje 18. prosinca, kazao je za Fenu vlasnik tog centra Zvonko Bagarić.<p>&nbsp;</p> <p>Naveo je kako su u tijeku zavr&scaron;ne pripreme, a već ranije su obavljeni neki zahvati na pogonu i vučnicama te na samoj stazi koja je nakon pada snijega već uravnana strojevima za održavanje staza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &nbsp;Trenutno je na stazama oko 20 cm snijega. Međutim, već najavljuju ki&scaron;u i rast temperature zbog čega smo se za otvaranje odlučili kad se najavljuje pad temperature, &scaron;to je preduvjet za kori&scaron;tenje vodenih topova i umjetno zasnježivanje staza - kazao je Bagarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz staze će, kao i ranijih godina, biti postavljene kućice za okrjepu i stolovi na otvorenom te drugi prateći objekti u skladu s propisanim epidemiolo&scaron;kim mjerama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na spomenuto skijali&scaron;te uglavnom dolaze gosti iz Dalmacije i Hercegovine, no pro&scaron;le je godine, ističe Bagarić, zbog dobre ponude i povoljne cijene smje&scaron;taja, bilo mnogo ljubitelja zimskih sportova iz vi&scaron;e država Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene smje&scaron;taja i drugih usluga se, navodi, nisu bitno mijenjale od pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dnevna karta uporabe skijali&scaron;ta za odraslu osobu iznosi 35 maraka, odnosno 25 za osobe mlađe od 14 godina, a poludnevna 25, tj. 20 maraka za mlađe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene iznajmljivanja opreme u skija&scaron;kom centru Adria ski se također nisu mijenjale od pro&scaron;le godine tako da se skija&scaron;ka oprema može iznajmiti po cijeni od 20 maraka za odrasle, odnosno 15 za mlađe osobe, dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Sportsko-rekreacijski centar "Adria ski" raspolaže s 5 ski-liftova, četverosjedom u dužini od 1850 metara, jednom sjede&scaron;nicom (dvosjed) u dužini od 980 metara, dvije "sidro" vučnice u dužini od 1080 i 1150 metara, a ima i jedan baby lift dužine 300 metara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-20-adria-ski-kupres.jpgŽZH: Ugostitelje trajno oslobađaju poreza na potrošnju pićahttp://grude.com/clanak/?i=354455354455Grude.com - klik u svijetTue, 30 Nov 2021 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-25-vino.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U obrazloženju donošenja zakona dalje se navodi kako porez na potrošnju pića predstavlja financijski teret ponajprije za ugostitelje..<p>&nbsp;</p> <p>Ugostitelji s područja Zapadnohercegovačke županije bit će trajno oslobođeni plaćanja poreza na potro&scaron;nju alkoholnih i bezalkoholnih pića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Vlada ZHŽ-a je na prijedlog Ministarstva financija ZHŽ-a u formi nacrta usvojila zakon o izmjenama Zakona o porezima kojem je, između ostaloga, cilj očuvanje radnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se navodi u obrazloženju spomenutog zakonskog rje&scaron;enja, temeljni razlog za dono&scaron;enje zakona o izmjenama Zakona o porezima je trajno ukidanje poreza na potro&scaron;nju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu na području ZHŽ-a te izjednačavanje uvjeta oporezivanja ugostiteljske djelatnosti s ostalim djelatnostima, a &scaron;to za cilj ima smanjenje tro&scaron;kova poslovanja ugostitelja, povećanje potro&scaron;nje te u konačnici očuvanje radnih mjesta i zaposlenosti, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/ugostitelje-trajno-oslobadaju-poreza-na-potrosnju-pica-1543335" rel="noopener" target="_blank">Večernji list BiH. </a></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kriza zbog pandemije </strong></p> <p>Zakon nailazi na odobrenje ugostitelja jer sve jačim razvojem turizma na području ove županije ugostiteljska djelatnost posljednjih godina značajno raste te bilježi veliki broj zaposlenih, a među najpogađenijima su krizom izazvanom pandemijom koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Zakonu o porezima ZHŽ-a koji je Skup&scaron;tina donijela 2009. utvrđene su sljedeće vrste poreza: porez na imovinu, porez na nasljedstva i darove i porez na alkoholna pića u ugostiteljstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Slijedom navedenog pravne osobe i samostalni gospodarstvenici koji pružaju ugostiteljske usluge u ZHŽ-u obvezni su na potro&scaron;nju alkoholnih pića, piva, svih bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kave i čaja plaćati porez na potro&scaron;nju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljstvu, i to na potro&scaron;nju alkoholnih pića po stopi od 5 posto, a na potro&scaron;nju bezalkoholnih pića po stopi od tri posto - navodi se u obrazloženju nacrta zakona o izmjenama Zakona o porezima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjeća se i na činjenicu kako je Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa na području ZHŽ-a i održanju stabilnosti proračuna iz 2020. pravne osobe i samostalne gospodarstvenike koji pružaju ugostiteljske usluge u ZHŽ-u oslobodio obveza plaćanja poreza na potro&scaron;nju alkoholnih pića, piva, svih bezalkoholnih pića i mineralnih voda, kave i čaja tijekom trajanja nesreće progla&scaron;ene odlukom o progla&scaron;enju stanja nesreće na području Zapadnohercegovačke županije prouzročene neposrednom opasno&scaron;ću od pojave koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong> Pomoć i poslovanje </strong></p> <p>U obrazloženju dono&scaron;enja zakona dalje se navodi kako porez na potro&scaron;nju pića predstavlja financijski teret ponajprije za ugostitelje, a ukidanjem tog poreza želi se rasteretiti ove gospodarstvenike i pomoći im u poslovanju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-25-vino.jpgMali dioničari prijete tužbom protiv Mate Rimca, evo o čemu se radi http://grude.com/clanak/?i=354428354428Grude.com - klik u svijetMon, 29 Nov 2021 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-21-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Exit Greyp Bikes, jedan od najvećih u Hrvatskoj dosad, prvi je koji prati glasno negodovanje malih ulagača. <p><br />Prvi se put spominje i mogućnost tužbe protiv tog startupa i odgovornih osoba, uključujući <strong>Matu Rimca</strong>, koji je suvlasnik Greypa i iz čije je tvrtke Rimac Automobila nastao Greyp. Kad je svojevremeno Hrvatski telekom preuzeo Iskon, dana&scaron;nji telekom A1 Hrvatska, koji je također želio preuzeti Iskon, javno je negodovao.<br /><br /></p> <p>Glasni sukobi trži&scaron;nih rivala oko mete akvizicije i nisu neuobičajeni, čak i u Hrvatskoj, ali glasnog negodovanja malih ulagača u hrvatske startupe dosad nije bilo.<br /><br /></p> <p>U petak je bio zadnji dan kad su mali investitori koji su preko njemačke kripto-investicijske platforme Neufund uložili u Rimčev startup Greyp Bikes mogli ostaviti detalje o svojim računima kako bi bili isplaćeni za ulog. Četiri dana ranije Neufund se počeo pripremati za delistiranje Greypa i isplatu njegovih ulagača.<br /><br /></p> <p>Sve se to događa u pozadini priprema za Porscheovo preuzimanje Greypa za iznos veći od 100 milijuna kuna. Na jednom od najvećih startup exita u Hrvatskoj dosad profitirat će svi prethodni ulagači u Rimac Automobile s obzirom na to da su ta tvrtka i Greyp imali gotovo identičnu vlasničku strukturu. Transakcija bi trebala biti zaključena do kraja godine.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Dioničarski ugovor<br /><br /></h3> <p>Jutarnji je ovu priču počeo pratiti kad smo u kolovozu doznali da je Greyp preko Neufunda zatražio glasanje o izlasku malih ulagača iz vlasničke strukture. Bio je to signal da se Mate Rimac priprema za prodaju poslovanja s električnim biciklima.<br /><br /></p> <p>Greypova investicijska runda iz 2019., koja je napravljena preko Neufunda u Njemačkoj izdavanjem kripto-tokena (ETO) i koja je pravno obavljena preko tvrtke Smart Zero koja je suvlasnik Greypa, ostavila je otvorena pitanja s tamo&scaron;njim regulatorom pa je bilo izvjesno da novi vlasnik želi to rije&scaron;iti prije ulaska u suvlasni&scaron;tvo.<br /><br /></p> <p><strong>Kre&scaron;imir Hlede</strong>, operativno prvi čovjek Greyp Bikesa, kaže da transakcija s Porscheom jo&scaron; nije finalizirana.<br /><br /></p> <p>- Prema na&scaron;em dioničarskom ugovoru, pravni dio procesa vezan za isplatu vlasnika tokena na Neufundu morao bi biti okončan do 18. prosinca, &scaron;to znači da će isplata biti nekoliko tjedana nakon toga - kaže Hlede.<br /><br /></p> <p>Poja&scaron;njava da će prvo investitor, Porsche, isplatiti udjele dioničarima Greypa koji svoje udjele prodaju, uključujući tvrtku Smart Zero, koja ima 3,8 posto udjela u Greypu. U njoj su mali dioničari zastupljeni kao kripto-ulagači, odnosno oni su vlasnici Greypova kripto-tokena. Taj dio nije sporan ni Greypu niti malim ulagačima.<br /><br /></p> <h3>Lo&scaron;a karma<br /><br /></h3> <p>Glasno negodovanje je rezultat činjenice da dio malih ulagača ne želi izaći iz suvlasni&scaron;tva Greyp Bikesa. Razloga je vi&scaron;e, ali osnovni je &scaron;to smatraju da je povrat premalen. U Greypu su izračunali da on iznosi oko 40 posto.<br /><br /></p> <p>Novi moment u priči je prijetnja tužbom. Potpisuje ju navodno "Igor Knezevic" koji je ostavio anonimnu mail adresu. Na na&scaron; upit da to komentira nije se odazvao, kao &scaron;to nije niti potvrdio svoj identitet pa tu prijetnju treba uzeti sa zadr&scaron;kom. U Greypu su nam rekli da nemaju informacija o tužbi.<br /><br /></p> <p>- Vjerujemo da za to nema osnove, jer su se Greyp i Smart Zero kroz cijeli postupak konzultirali s pravnim savjetnicima i ispunjavali točno svoje ugovorne obaveze. Žao nam je da su neki od na&scaron;ih ulagača nezadovoljni, ali mi moramo po&scaron;tovati svoje ugovorne obaveze - kaže Hlede.<br /><br /></p> <p>Na LinkedInu Novac.hr, gdje se povela rasprava o ovoj temi, suvlasnik i direktor startupa Orqa <strong>Srđan Kovačević </strong>pi&scaron;e da bi mu ulaganje u Greyp moglo postati najgora investicija dosad. Navodi da je u Greyp uložio u kriptovaluti Ethereumu, čija je vrijednost u međuvremenu skočila 18 puta, a da ga se sad prisilno isplaćuje u eurima.<br /><br /></p> <p>- Ono &scaron;to bi bilo fer je da Mate Rimac kaže: &lsquo;Sori, Porsche, ne mogu izigrati ljude koji su mi dali povjerenje, ili ostaju unutra ili nema deala.&lsquo; Sve ostalo je lo&scaron;a karma - zaključuje Kovačević za <a href="https://novac.jutarnji.hr/novac/aktualno/nezadovoljni-mali-dionicari-prijete-tuzbom-protiv-mate-rimca-doznajemo-o-cemu-se-radi-15126213" target="_blank">Jutarnji list</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-21-mate_rimac.jpgRestoran Edina Džeke u Dubrovniku zatvoren! Radio tek tri mjeseca...http://grude.com/clanak/?i=354394354394Grude.com - klik u svijetSat, 27 Nov 2021 09:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-21-019-dzeko-partner.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Restoran Edina Džeke, Ezza, zatvoren je nakon samo tri mjeseca rada. Vijest je potvrđena na službenoj Instagram stranici restorana, gdje je objašnjeno kako će se vrata za goste ponovno otvoriti tek 2022. godine jer bi im zimi, kako tvrde, bio veliki izazov raditi.<p>&nbsp;</p> <p>"Dragi gosti. Na&scaron; restoran će ponovo biti otvoren u proljeće 2022. godine. Iako smo imali veliku želju da budemo s vama tijekom zimskih praznika, to bi u ovim te&scaron;kim vremenima bio veliki izazov. Radujemo se ponovnom susretu", poručili su.</p> <p>Džeko je restoran otvorio u suradnji s prijateljem Arminom Hadžićem u prostorima nekada&scaron;njeg restorana Takenoko u Dubrovniku.</p> <p>Ipak, cijene u Džekinom restoranu bile su paprene, pa su tamo mogli ručati samo oni ne&scaron;to dubljeg džepa.</p> <p>U cjeniku objavljenom na službenoj stranici restorana vidljivo je da rekord u cijeni drži vino Ch&acirc;teau Petrus, Pomerol, Bordeaux 1995/2001, čija boca ko&scaron;ta vi&scaron;e od 11.000 eura.</p> <p>Najskuplje jelo je Ramstek Wagyu A5 Japan od 250 grama, za koji&nbsp;je potrebno izdvojiti čak 100 eura.</p> <p>Burgeri koji se pripremaju u restoranu ko&scaron;taju 25 eura, a najjeftinije pivo i espresso kava dođu čak četiri eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-21-019-dzeko-partner.jpgNjemačka diže minimalnu satnicu za čak 25 postohttp://grude.com/clanak/?i=354370354370Grude.com - klik u svijetFri, 26 Nov 2021 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-26-olaf-scholz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za skoro dva milijuna radnika u Njemačkoj satnica minimalne plaće bit će povećana za 25 posto. Umjesto dosadašnjih 9,60 eura iznosit će 12 eura.<p><br />Ovo je dogovorila nova koalicijska vlast za koju predstoji da bude potvrđena u parlamentu. Socijaldemokratska partija (SPD), Zeleni i neoliberalni Slobodni demokrati (FDP) su 24. studenoga obznanili da su postigli dogovor za formiranje vlasti. Ranije je dogovoreno da novi kancelar bude socijaldemokrat Olaf Scholz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-26-olaf-scholz.jpgAko želite ulagati novac u neki biznis, činite to pametnohttp://grude.com/clanak/?i=354337354337Grude.com - klik u svijetWed, 24 Nov 2021 18:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-01-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako želi biti slobodna, neovisna o bilo kome, svaka odrasla osoba treba imati svoj novac, svoja primanja, plaću kojom će raspolagati na način na koji sama to želi.<p>&nbsp;</p> <p>Plaća je danas, većini ljudi, ne&scaron;to &scaron;to svakog mjeseca dolazi i &scaron;to služi za hranu, režije, odjeću, obuću i druge osnovne stvari neophodne za život. Međutim, pojedini dio svojih mjesečnih primanja koriste i za putovanje o kojem odavno ma&scaron;taju, za kupovinu odjeće ili obuće koji su malo skuplji, a ima i onih koji svoj novac ulažu u ne&scaron;to dugoročnije, prenosi <strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvi ljudi žele veću neovisnost, žele da u potpunosti upravljaju svojim novcem i da se osiguraju za neke buduće dane, kada možda neće biti tog sigurnog mjesečnog primanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoje i one osobe koje brigu o svom novcu povjeravaju nekom drugom, partneru uglavnom, misleći kako će se on ili ona bolje od njih brinuti i o njihovom novcu, jer nisu sigurni u svoje matematičke, ali i organizacijske sposobnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investiranje novca, pak, u neki poslovni pothvat, posao, projekt ili nekretninu, s ciljem ostvarivanja dodatnog prihoda ili dobiti mnogo je mudrija odluka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako je i vama primamljiva pomisao da pokrenete vlastiti posao, nemojte da vas ne&scaron;to na tom putu pokoleba. Dobro razmislite o tome &scaron;to znate i &scaron;to volite raditi, te kome biste to mogli prodavati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda uspijete neki svoj hobi upakovati kao proizvod ili uslugu i plasirati ga na trži&scaron;te. Moguće je da će to ostati na tome da to bude va&scaron; dodatni poslić od kojeg ćete imati manju korist, ali može se desiti i da se to pretvori u neki ozbiljniji biznis od kojeg ćete imati veliku korist. Poduzetni&scaron;tvo je najče&scaron;ći način izgradnje bogatstva, financijskog osamostaljivanja, ali put do velikog uspjeha vrlo često je i težak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, nemaju svi ideju niti želju da pokrenu vlastiti posao, te i za takve postoji izbor, a to je da ulože u neki već postojeći biznis i da postanu partner u nekom već izgrađenom biznisu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za &scaron;ta god da se odlučite, sigurno je da vam je potrebna mala pomoć u tome, a u nastavku su neki savjeti i pravila koja možete primijeniti u oba slučaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Može se i s manje novca</strong></p> <p>Mnogi smatraju da je za početak ulaganja potreban veliki kapital, međutim, to nije ba&scaron; uvijek tako. Investirati novac u dionice možete početi već s nekoliko stotina maraka. Ako pokrećete vlastiti posao, mudrije je da u početku ulažete manje novca, da se ne razbacujete dok niste sigurni kako stvari stoje. Ako nakon nekog vremena vidite da u tom poslu ima profita i uspjeha, onda uložite jo&scaron; ili pro&scaron;irite poslovanje. Drugim riječima &ndash; slijedite novac.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne odustajte</strong></p> <p>Svaki početak je težak i to trebate znati. Zbog toga, ako od samog početka ne ide sve kako ste zamislili, nemojte da vas to obeshrabri i natjera da odustanete. Zato trebate imati dugoročni plan i ne razmi&scaron;ljati o kratkoročnim neuspjesima i preprekama na putu, oscilacijama cijene. Bolje je napraviti plan za godinu unaprijed i onda pratiti u kojem smjeru idete.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Matematika</strong></p> <p>Ono &scaron;to uvijek trebate imati na umu jeste da tro&scaron;ite manje novca nego &scaron;to zaradite. &Scaron;to je veća razlika između prihoda i tro&scaron;kova, to vi&scaron;e &scaron;tedite i imovina brže raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pametno ulaganje</strong></p> <p>Početnici u investiranju skloni su sav novac uložiti u dionice samo jedne kompanije očekujući da će im ba&scaron; ta kompanija donijeti željenu dobit. Moguće je da se to u nekim slučajevima i desi, ali mnogo je sigurnije ulagati u vi&scaron;e različitih firmi, jer uvijek se vodite onom: Ako u jednoj oblasti posao ne ide ba&scaron; dobro, možda će ba&scaron; u drugoj sve biti odlično.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Racionalizirajte ulaganja</strong></p> <p>Ono &scaron;to je veoma važno u cijeloj ovoj priči jeste da nikada ne tro&scaron;ite novac koji vam je potreban za život, odnosno životne potrebe, hranu, plaćanje računa, rate kredita i slično. Taj dio novca uvijek mora biti osiguran, kako se ne biste hvatali za glavu jer ste novac za osnovne životne potrebe potro&scaron;ili za ne&scaron;to drugo. To se zove racionalizacija ulaganja. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-01-business.jpgFOTO: Hercegovački gigant probio još jedan tunel na autocesti Vchttp://grude.com/clanak/?i=354310354310Grude.com - klik u svijetTue, 23 Nov 2021 13:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-23-vranduk_tunel-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Strojevi Heringa probili su u utorak tunel na dionici autoceste na koridoru Vc što je još jedan važan iskorak u povezivanju BiH s ovim paneuropskom koridorom na području sjeverno od Zenice prema Žepču.<p><br />"Probijen tunel Vranduk", objavio je svome Facebook profilu vlasnik Heringa ing. Ladislav Bevanda koji većinu radova na ovome važnome projektu prati na licu mjesta. Pritom je priložio i dvije fotografije.<br />Tunel Vranduk dug je oko 400 metara i sastavni je dio trasa autoceste poddionica Vranduk &ndash; Ponirak. Ukupna dužina dionice prema projektu iznosi 5.3 km. Izvođač radova je konzorcij kojega uz Hering čini i Azvirt L.L.C iz Azerbejdžana.<br /><br /></p> <p><em><strong>Z.K./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-23-vranduk_tunel-glavna.jpgMostar bogatiji za novi restoran: Političari, poduzetnici, liječnici... uveličali otvaranjehttp://grude.com/clanak/?i=354302354302Grude.com - klik u svijetTue, 23 Nov 2021 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-23-21-hotelbunaotvaranje-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečanu vrpcu novog restorana Hotela Buna prerezali su Mia Gagro, direktorica Hotela i Mario Kordić, gradonačelnik Mostara, piše Bljesak.info.<p><br />Na Buni je u ponedjeljak svečano otvoren <strong><a href="https://www.hotelbuna.com/" target="_blank">Hotel Buna</a></strong> u vlasni&scaron;tvu poznatog <span class="hascheck-corrected" data-error-id="3">poduzetnika</span>&nbsp;Rafaela Rafe Gagre.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanu vrpcu novog restorana Hotela Buna prerezali su Mia Gagro, direktorica Hotela i Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među gostima je bio predsjednik HDZ-a Dragan Čović sa suprugom, ministar pravosuđa BiH Josip Grbe&scaron;a, ministar MUP-a HNK Slađan Bevanda, ministar poljoprivrede HNK <span class="hascheck-error" data-error-id="2">Donko</span> Jović, direktor Elektroprivrede HZ HB Marinko Gilja, direktor ZZO HNŽ Rade Bo&scaron;njak, direktor Kantonalne bolnice "dr Safet Mujić" Zlatko Guzin, zamjenik direktora Aerodroma Mostar Ibrica Berberović, ugledni mostarski liječnik Davor Tomić, te mnogi drugi.<br /><br /></p> <p>Gosti su uživali u bogatoj trpezi i glazbi, a <span class="hascheck-corrected" data-error-id="1">obavljen</span> je i <span class="hascheck-corrected" data-error-id="0">blagoslov</span> hotela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hotel se nalazi na obali rijeke Bune na mjestu prijeratnog hotela koji je bio kultno okupljali&scaron;te Mostaraca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o ekskluzivnom objektu koji raspolaže <span class="hascheck-corrected" data-error-id="4">s 40</span> soba, restoranom, konferencijskom dvoranom i rasprostire se na 3000 kvadrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekonstruirana je poznata vrtna restauracija hotela uz obale rijeke Bune. Kapaciteta je oko 500 mjesta, a krasi je čuveni bunski dolap za navodnjavanje, motiv mnogih umjetničkih djela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrt je uz izvrsnu gastro ponudu idealan za organiziranje raznih događaja, zabavnih programa, svadbenih svečanosti, prezentacija, izložbi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisutni navode da su na otvaranju najavljene brojni zanimljivi događaji u narednom razdoblju, a ono &scaron;to je za lokalno stanovni&scaron;tvo možda i najzanimljivije jeste podatak da će na ovom mjestu biti otvoreno i 25 radnih mjesta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-23-21-hotelbunaotvaranje-3.jpgMate Rimac prodao jos jednu firmu Porscheuhttp://grude.com/clanak/?i=354281354281Grude.com - klik u svijetMon, 22 Nov 2021 17:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački Porsche kupio je većinski udio u Greyp Bikes, hrvatskoj kompaniji za razvoj i proizvodnju električnih bicikala, objavio je upravo na društvenim mrežama Mate Rimac, osnivač Greypa, a vijest je isto tako na svojim stranicama objavio i Porsche.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; <em>Uvijek sam vjerovao da Greyp ima potencijal biti iznimno uspje&scaron;na tvrtka svjetske klase i jedan od lidera u industriji. Super sam ponosan na Greyp tim, na čelu s Kre&scaron;imirom Hledeom, i na ono &scaron;to su izgradili u zadnjih 7 godina. Tim od 100 ljudi nedvojbeno je stvorio najpovezanije i tehnolo&scaron;ki najnaprednije e-bicikle na trži&scaron;tu, pokrenuo serijsku proizvodnju u Svetoj Nedelji i isporučio tisuće bicikala diljem svijeta. Istovremeno, Greyp je bio u sjeni Rimca i nikada nije mogao procvjetati svojim punim potencijalom. Sada započinjemo uzbudljivo novo poglavlje u povijesti tvrtke s Porscheom koji kupuje većinski udio u Greypu </em>&ndash; objavio je Rimac i dodao kako će on ostati manjinski dioničar, prenio je Lider Media.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lutz Meschke, &scaron;ef financija i potpredsjednik uprave Porschea kaže da je ovo potez kojim su se potvrdili kao pionir održive mobilnosti te da dosljedno napreduju u strategiji e-mobilnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Na&scaron;e aktivnosti u sektoru e-bicikala nagla&scaron;avaju na&scaron; dosljedan pristup. Porsche je godinama vodeći ponuđač plug-in hibrida, 2019. lansirali smo prvi potpuno električni Porsche &ndash; Taycan &ndash; a pro&scaron;le godine jedno od tri vozila koje smo isporučili bilo je opremljeno električnim motorom. Na&scaron; je ambiciozni cilj imati CO2 neutralnu bilancu u cijelom lancu vrijednosti do 2030. godine &ndash; kaže Meschke. Inače, Porsche je već ulagao u Greyp, a sad je iskoristio svoje ugovoreno pravo prvokupa, a preuzimanje se očekuje do kraja godine, a cjelokupni proces jo&scaron; uvijek podložan odobrenju regulatornih tijela te jo&scaron; nije pravno finaliziran, poručuju iz Greypa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-16-materimac-greypbike6-1.jpgItalija reciklira 85% papira - godišnje zaradi 4 mlrd. €http://grude.com/clanak/?i=354232354232Grude.com - klik u svijetSat, 20 Nov 2021 18:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-20-papir-otpad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petnaest godina prije predviđenog roka, Italija je, u reciklaži papira, ostvarila svoje planove.<p>&nbsp;</p> <p>Sve &scaron;to kamioni dovezu u dvori&scaron;te pogona za recikliranje papira u predgrađu Rima, obradi se u roku od 48 sati, prenosi <em><strong>HRT.</strong></em></p> <p><br /><br />- Ovdje se nalazimo u samom sredi&scaron;tu reciklaže. U ovoj prostoriji otpad se pretvara u sirovinu. Mi isporučimo papirnoj industriji 200 tona sirovine, recikliranog papira kojim će se poslije koristiti u proizvodnji. Otpadni papir dobivamo od građana ili poduzeća, koji su ga odvojeno prikupili, rekao je<strong> Luigi Lettieri</strong>, generalni direktor tvrtke "Ricicla Centro Italia".</p> <p><br /><br />Recikliranje papira ima dvije prednosti: potrebno je posjeći manje stabala kako bi se do&scaron;lo do sirovine te je manja i emisija ugljikova dioksida. Kada je otpadni papir recikliran, kamionima se odvozi do pogona u kojima će nastati novi proizvod.</p> <p><br /><br />- Imamo tvrtke koje imaju tradiciju u proizvodnji papira. No nedostaje nam sirovine - drveća. S godinama smo naučili kako iskoristiti onaj papir koji bacamo. Razgranali smo sustav prikupljanja papira od sjevera do juga, rekao je generalni direktor UNIRIMA <strong>Francesco Sicilia</strong>.</p> <p><br /><br />Italija će investirati milijune za oporavak gospodarstva nakon pandemije, pa tako i u projekte zelene ekonomije. Dio će ići i u sektor reciklaže papira. Prostora za napredak ima.</p> <p><br /><br />- &Scaron;to Europa mora učiniti? Mora shvatiti da raste potražnja za recikliranim sirovinama. To će otvoriti poslovne mogućnosti mnogim tvrtkama, rekla je <strong>Cinzia Vezzosi</strong>, predsjednica Europske konfederacije industrije reciklaže.</p> <p><br /><br />Italija je ambiciozni plan u reciklaži papira dosegnula 15 godina priije od predviđenog roka. Recikliraju 85% papira. Uspostavila je mrežu malih i srednjih tvrtki, u kojima je zaposleno 20.000 radnika. Iz otpadnog papira uprihode 4 milijarde eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-20-papir-otpad.jpgHercegovačka tvrtka traži radnike penzionere, obilazimo bućališta, tržnice, parkove...http://grude.com/clanak/?i=354221354221Grude.com - klik u svijetSat, 20 Nov 2021 11:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-20-robert-de-niro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Softverska tvrtka iz Mostara NSoft raspisala je zanimljiv oglas, koji je privukao pozornost javnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, NSoft traži inženjere u mirovini, a kako su nam otkrili, potraga za ovim kadrom dosta je izazovna, ali i zabavna.</p> <p>"Ne mogu vam opisati koliko se mi u NSoftu neviđeno zabavljamo radeći na na&scaron;em najnovijem oglasu za inženjere u mirovini. Nije pretjerano te&scaron;ko ciljati preko online oglasa. (Tko zna, dapače.) Uz pravo znanje na Facebook Ads Manageru može&scaron; naciljati da članak '10 znakova da ste u lo&scaron;em braku' izađe samo biv&scaron;oj djevojci koja se nedavno udala i nikome vi&scaron;e. Ali kako 'ciljati' ljude u sedmoj, osmoj, devetoj, a Bogami i desetoj deceniji života?" napisao je Kenan Kurdić, jedan od članova tima koji vodi ovaj projekt, na svom Facebook profilu.</p> <p>Kontaktirali su s Indexa Kenana, koji je detaljnije pojasnio na koje načine poku&scaron;avaju doći do inženjera umirovljenika i predstavljaju im svoj projekt.</p> <p>"U samom planiranju ove kampanje znali smo da se moramo prilagoditi na&scaron;oj ciljnoj skupini i izaći iz okvira kanala komunikacije koje inače koristimo za na&scaron;e ostale oglase. I upravo to smo i uradili, na nekoliko načina. Posebno za ovaj oglas smo kreirali fiksnu telefonsku liniju, i taj broj telefona nam se nalazi na svim promotivnim materijalima. Znamo da većina njih ne koristi pametne telefone i da su nekako navikli stvari rje&scaron;avati putem telefona. Fokusirali smo se prvenstveno na printane medije, a na dru&scaron;tvenim mrežama smo se obraćali njihovim kćerima&nbsp;i unucima da vijest pro&scaron;ire dalje. Napisali smo i pismo, pisano 'old school mostarskim'&nbsp;jezikom, koje smo im u suradnji s Po&scaron;tom poslali na kućne adrese", priča nam Kenan pa poja&scaron;njava da se nisu tu zaustavili.<br /><br /></p> <p>"I, naravno, neizostavan je bio i 'rad na terenu, jer smo jedan dan proveli i obilazeći mjesta u Mostaru na kojima se umirovljenici inače skupljaju - bućali&scaron;ta, tržnice, udruge umirovljenika i parkove. Razgovarali smo s njima uživo, podijelili im promotivni materijal&nbsp;i objasnili cilj na&scaron;eg projekta. Već imamo dosta prijava, a jako je neobično za na&scaron; tim, HR, tj. ljudskih resursa, da sada imamo i životopise pisane rukom, i čak potpisane, a ne poslane putem na&scaron;ih online alata", otkrio je za Index.<br /><br /></p> <p>Zanimalo nas je kako su uopće do&scaron;li na ideju da pokrenu jedan ovakav projekt koji do sada na ovim prostorima nije viđen.</p> <p>"Mostar je u biv&scaron;oj državi bio poznat po industrijskim gigantima kao &scaron;to su Aluminij i Soko, koji su iz relativno malog gradića proizvodili i izvozili u čitav svijet. Danas tih industrijskih &scaron;ampiona nema vi&scaron;e, ali oni i dalje žive u pričama svojih biv&scaron;ih radnika. Upravo su nam ovi ljudi bili inspiracija jer znamo da oni imaju znanje i iskustvo koje na&scaron;a Stark tvrtka&nbsp;može iskoristiti kako bi postala jo&scaron; bolja i uspje&scaron;nija. Na&scaron;a četiri praktikanta će imati zadatak da tijekom dva tjedna prakse naprave izvje&scaron;taj za na&scaron; management u kojem će navesti sve potencijalne prijedloge za unaprjeđenje na&scaron;ih proizvodnih procesa, organizacije rada u firmi&nbsp;i svega ostalog &scaron;to smatraju važnim. Pored toga, želimo čuti i&nbsp;njihove ideje u vezi nekih novih proizvoda koje planiramo razviti", pojasnio je za Index Kenan te otkrio da su se brojni zainteresirani umirovljenici već javili.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Čak smo imali i nekoliko posjeta uživo umirovljenika&nbsp;inženjera, jer,&nbsp;kako oni to kažu, 'mi smo praktični, volimo direktno odmah pitati sve, oči u oči'. Reakcije umirovljenika su jako pozitivne, svi su se obradovali jer netko misli na njih i jer ozbiljno računa na njihovo znanje i iskustvo", kazao&nbsp;nam je Kenan.<br /><br /></p> <p>"NSoft tvrtka&nbsp;posluje već preko 13 godina, a njena 'kćer'&nbsp;tvrtka, Stark, već preko &scaron;est, i iz malog'&nbsp;Mostara smo uspjeli na&scaron;e proizvode plasirati na pet kontinenata, ali, usprkos svemu, znamo da imamo jo&scaron; puno toga pred nama&nbsp;i puno prostora za napredak. Od na&scaron;ih inženjera umirovljenika zaista želimo naučiti, želimo čuti njihovu povratnu informaciju&nbsp;i ne sumnjamo da će nam ona biti jako korisna za sve planove i projekte koje budemo radili u budućnosti", priča nam Kenan te dodaje da&nbsp;su reakcije javnosti bolje od očekivanih.<br /><br /></p> <p>"Pretpostavili smo da će se javnost obradovati i začuditi na&scaron;em projektu, ali su reakcije nadma&scaron;ile na&scaron;a očekivanja i ovim putem zahvaljujemo svima koji su podijelili vijest o na&scaron;oj firmi, kako pojedincima&nbsp;tako i organizacijama i medijima, jer ćemo na ovaj način doći do jo&scaron; većeg broja prijavljenih i svi u NSoftu s nestrpljenjem čekamo njihov prvi radni dan", kaže Kenan uzbuđeno te je jo&scaron; jednom pozvao zainteresirane umirovljenike da se prijave na oglas.<br /><br /></p> <p>"Prijave primamo iz tri izvora. Jedino &scaron;to tražimo je pismo u kojem ćete nam objasniti svoje radno iskustvo&nbsp;i napisati za&scaron;to želite raditi s nama. Prijavu možete poslati po&scaron;tom na adresu 'NSoft d.o.o., Blajbur&scaron;kih žrtava bb, 88000 Mostar', možete je poslati putem na&scaron;e web-stranice i ovog <a href="https://www.nsoft.com/job-application/?job_id=50899" target="_blank">linka</a>, a možete čak i putem telefona i na&scaron;eg broja 036 333 740. S obzirom na to da je ovo na&scaron; pilot-projekt&nbsp;i da prvi put tražimo ovakvu vrstu praktikanata, trenutni fokus nam je samo na Mostaru i okolici, a svi će imati osiguran&nbsp;prijevoz, naravno, hranu, kao i novčanu naknadu za ovu praksu", zaključio je Kenan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-20-robert-de-niro.jpgZbog Njemačke, cijene plina 'eksplodirale' ponovno! Jaka zima bi mogla Europu zaviti u crno, Britanci se pripremaju za najgore scenarijehttp://grude.com/clanak/?i=354168354168Grude.com - klik u svijetThu, 18 Nov 2021 00:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-18-21-plinska-kriza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijena prirodnog plina u Europi ponovno se povećala nakon što je odgođeno pokretanje plinovoda Sjeverni tok 2 od Rusije do Njemačke. <p><br />Njemački regulator u utorak je objavio da je obustavio postupak certifikacije za projekt Sjeverni tok 2 dok &scaron;vicarska tvrtka koja upravlja plinovodom ne osnuje kompaniju u Njemačkoj, po njemačkim propisima. Proces izdavanja dozvola zaustavljen je dok se imovina i ljudi ne "prebace" na novu kompaniju. Odluka je tehnička, a ne politička, ističu Nijemci.</p> <p>Nakon &scaron;to je to objavljeno, europske cijene plina povećale su se i do 12 posto, prenosi agencija Bloomberg. Nizozemski plin skočio je za 9,7 posto, na 87,69 eura po megavatsatu, a britanski za 9,8 posto. U Velikoj Britaniji cijene su skočile i za 17 posto, pi&scaron;e tabloid Daily Mail, potičući nove strahove Britanaca o astronomskim cijenama i zimskim nesta&scaron;icama.</p> <p>Uzrok povećanja cijene plina na burzama u Europi nije samo odugovlačenje s dozvolama u Njemačkoj: povećana je potražnja zbog hladnog vremena, dok se za 10 posto smanjio dotok plina iz Norve&scaron;ke, drugog najvećeg europskog dobavljača nakon Rusije, zbog problema na plinskom polju Troll. Velike količine plina trebat će i Kina zbog odustajanja od ugljena, podsjeća Bloomberg. Daily Mail ocjenjuje da su veleprodajne cijene plina skočile zbog zabrinutosti da Rusija neće povećati isporuke plina alternativnim rutama ako plinovod Sjeverni tok 2 ostane blokiran.</p> <p>Bloomberg prenosi da je <strong>Jeremy Weir</strong>, izvr&scaron;ni direktor glavnog trgovca plinom u Europi, &scaron;vicarske Trafigura grupe, u utorak izjavio da nemaju dovoljno plina i ne skladi&scaron;te ga za zimu. "Postoji stvarna zabrinutost da bismo u Europi mogli imati nesta&scaron;ice ako budemo imali hladnu zimu", upozorio je Weir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon pada isporuke početkom listopada, ruski Gazprom je povećao isporuke goriva za Europu, no one su jo&scaron; daleko ispod pro&scaron;logodi&scaron;nje razine, pi&scaron;e Bloomberg. Tvrtka je u ponedjeljak signalizirala da nema namjere povećati količinu plina koji isporučuje Europi. Političari i energetski stručnjaci i ranije su optuživali Rusiju da je smanjila dotok plina u Europu radi pritiska na Njemačku da izda dozvole za Sjeverni tok 2.</p> <p>Cijena plina ove su godine povećane vi&scaron;e od tri puta jer su europske zalihe plina pale ispod uobičajene zbog pro&scaron;le duge zime. Energetskoj krizi pridonijela je i visoka potražnja za ukapljenim prirodnim plinom u Aziji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka dozvola se odgađa za nekoliko mjeseci i najvjerojatnije neće biti izdana do sljedećeg ljeta, objavio je Frankfurter Allgemeine Zeitung. Kako samo mali dio plinovoda Sjeverni tok 2 prolazi Njemačkom, riječ je o dozvoli za posljednju etapu 1200-kilometarskog plinovoda koji je s oko 10 milijardi eura financirao Gazprom s konzorcijem zapadnoeuropskih kompanija, među kojima su OMV, Wintershall i Shell. Očekuje se da će buduća njemačka vlada podržati pu&scaron;tanje u pogon Sjevernog toka 2, politički kontroverznog projekta koji osuđuju mnogi jer omogućava Rusiji da zaobiđe Ukrajinu u transferu svog plina za Europu. Bez prihoda od tranzita plina, značajnih za BDP, Ukrajina postaje politički jo&scaron; ranjivija.</p> <p>Njemački Zeleni načelno odbijaju Sjeverni tok 2 jer to znači dodatnu odgodu potpunog prelaska na obnovljive izvore energije i jačanje utjecaja Rusije na zemlje zapadne Europe, podsjeća njemačka javna televizija ARD. Socijaldemokrati se, pak, zauzimaju za dodatni plinovod jer jamči veću energetsku sigurnost. No u preliminarnom dokumentu buduće vladajuće koalicije u Njemačkoj (SPD, Zeleni i FDP) plinovod Sjeverni tok 2 ne dovodi se u pitanje. To znači da Zeleni ostaju protiv, ali odlučili su da neće zbog toga ru&scaron;iti vladu.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="se__text"> <h3><strong>Britanci očekuju rekordno skupo grijanje ove zime</strong></h3> <p>Velika Britanija boji se daljnjeg povećanja cijene plina jer su i dosada&scaron;nja gurnula u bankrot dvije manje energetske kompanije, Neon Reef i Social Energy Supply, s ukupno 35.000 kupaca. Analitičari Energyhelplinea kažu da bi britanski energetski regulator Ofgem mogao povećati gornju granicu iznosa računa za kućanstvo za 475 funti, odnosno sa sada&scaron;njih 1277 funti na 1752. Cijene plina u Velikoj Britaniji dodatno su porasle nakon požara na podmorskom električnom kabelu, radi čega je Francuska u rujnu smanjila isporuku Britancima, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/zbog-njemackog-poteza-cijene-plina-eksplodirale-europi-sada-prijete-nestasice-15121847" target="_blank">Jutarnji list</a>.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-18-21-plinska-kriza.jpgELEKTROPRIVREDA HZ HB SLAVI 29. ROĐENDAN: Gilja otkrio što nas čeka u budućnostihttp://grude.com/clanak/?i=354161354161Grude.com - klik u svijetWed, 17 Nov 2021 14:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-03-marinko_gilja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne danas slavi 29. godišnjicu osnutka. <p><br />U gotovo tri desetljeća rada i djelovanja u BiH, napose u 35 općina Federacije BiH u kojima ima svoje potro&scaron;ače, može se kao jedno od rijetkih pohvaliti kontinuiranim uspjehom i iskoracima u poslovanju. Predvodnik je u kori&scaron;tenju &ldquo;zelene energije&rdquo; u BiH, ispunjava sve ciljeve Europske unije, gradi i planira razvijati svoju mrežu, &scaron;iriti poslovanje i ulagati na dobrobit cijele zajednice i dru&scaron;tva. Unatoč pandemiji i lo&scaron;oj godini u hidrolo&scaron;kom smislu, zahvaljujući dobrim mjerama i &scaron;tednji, koje su navrijeme uveli, poslovat će s pozitivnim rezultatom. U povodu dana&scaron;nje obljetnice, projekata koje ovo poduzeće provodi i planira, kao i nezaobilazne teme oko poskupljenja električne energije zbog potresa na svjetskom trži&scaron;tu koji se prelijevaju i u BiH, za <strong>Večernji list BiH </strong>govorio je&nbsp;s mr. sc. Marinkom Giljom, generalnim direktorom Elektroprivrede HZ HB.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kakve rezultate Elektroprivreda HZ HB očekuje u ovoj godini?</strong></p> <p>- U prvom polugodi&scaron;tu ove godine ostvarili smo dobit od oko 20 milijuna KM. Poznato vam je da je tekuća godina u hidrolo&scaron;kom smislu bila jako lo&scaron;a. Uzimajući u obzir navedeno, navrijeme smo poduzeli sve mjere &scaron;tednje i već sada sa zadovoljstvom mogu reći kako ćemo ovu godinu zavr&scaron;iti s pozitivnim poslovnim rezultatom.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p><strong>Koliko je pandemija koronavirusa utjecala na svakodnevni rad poduzeća?</strong></p> <p>- Praktično, već gotovo dvije godine živimo i radimo s koronavirusom. Odmah na početku organizirali smo se i formirali Krizni stožer unutar poduzeća posredstvom kojeg provodimo mjere i preporuke nadležnih institucija i ustanova, tako da pandemija koronavirusa nije imala značajan utjecaj na na&scaron; svakodnevni rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je s razvojnim planovima i strate&scaron;kim projektima?</strong></p> <p>- Kao &scaron;to je poznato, strate&scaron;ko opredjeljenje Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sustava distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Dru&scaron;tva, a sve utemeljeno na načelima održivog razvoja. To, između ostaloga, podrazumijeva razvoj, izgradnju i kori&scaron;tenje obnovljivih izvora energije. U tom smislu Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar trenutačno radi na tridesetak razvojnih projekata obnovljivih izvora energije (energija vjetra, Sunca i vode) koji su u različitim fazama, od početnih do faza visoke pripremljenosti za izgradnju. Uz to, pratimo razvoj i propitujemo mogućnosti primjene novih tehnologija, posebno tehnologije pohrane energije i proizvodnje zelenog vodika. Od proizvodnih projekata u razvoju posebno je potrebno spomenuti one koji su najdalje odmaknuli u pripremi za realizaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vjetroelektrana Poklečani 132 MW. &Scaron;to je u planu i kako ide dinamika?</strong></p> <p>- Planiramo izgraditi vjetroelektranu Poklečani koja će se nalaziti na prostoru općine Posu&scaron;je, na &scaron;irem planinskom području planine &Scaron;titar, sjeveroistočno od Rakitna. Područje obuhvata projekta VE Poklečani iznosi oko 1420 ha i razmatrano je kao prostor za energetsko kori&scaron;tenje potencijala vjetra. Temelj za planiranje i pripremu izgradnje VE Poklečani su analize vjetropotencijala kao nužan preduvjet modeliranju utjecaja svake vjetroelektrane na ukupno poslovanje tvrtke te utjecaja na okoli&scaron; i dru&scaron;tvo. U tu svrhu instalirana su dva mjerna stupa visine 50 metara s kojih se dugi niz godina prikupljaju i obrađuju mjerni podaci. U posljednjih godinu dana postavljen je i treći mjerni stup visine 100 metara, čime će se dobiti jo&scaron; potpunija slika vjetropotencijala na predmetnoj lokaciji. Prema studiji izvodljivosti te studiji vjetra, bit će postavljeno 20 vjetroagregata jedinične snage 6,6 MW. Očekivana godi&scaron;nja proizvodnja iznosi 437 GWh. Za potrebe povezivanja VE Poklečani s prijenosnom mrežom (dalekovod 2 x 220 kV Rama - Posu&scaron;je) bit će izgrađena nova transformatorska stanica TS x/220 kV, čija će pozicija biti u neposrednoj blizini postojećeg 220 kV dalekovoda. Ukupni investicijski tro&scaron;kovi su približno 255 milijuna KM. U 2022. godini planiran je zavr&scaron;etak izrade projektne dokumentacije vjetroelektrane te pripadajuće transformatorske stanice s povezivanjem na EES. Planirani početak proizvodnje je u 2024. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Planirana je, koliko nam je poznato, i izgradnja fotonaponske elektrane Elektroprivrede HZ HB 1 snage 150 MW?</strong></p> <p>- Uz VE Poklečani i druge razvojne projekte, u okviru projektiranja i izgradnje proizvodnih kapaciteta isključivo iz obnovljivih izvora energije JP EP HZ HB d.d. Mostar planira u nekoliko faza izgraditi sunčanu fotonaponsku elektranu EP HZ HB 1 na području gospodarsko-proizvodne zone Dubrava 2, Hodovo, Stolac koja bi u konačnici imala snagu 150 MW. Za potrebe povezivanja FNE EP HZ HB 1 s prijenosnom mrežom (dalekovod 220 kV Mostar 3 - Trebinje, vod 2) bit će izgrađena nova transformatorska stanica TS x/220 kV koja će biti locirana u sjeverozapadnom predjelu zone Dubrava 2 kako bi bila &scaron;to bliže spomenutom dalekovodu. Ključni čimbenici odabira lokacije za izgradnju FNE su sljedeći: povr&scaron;ina zemlji&scaron;ta na kojoj će biti izgrađen FNE EP HZ HB 1 iznosi oko 200 ha i omogućuje izgradnju FNE snage 150 MW, najveća razlika u nadmorskim visinama na cijelom obuhvatu iznosi manje od 30 m, većina terena je ravna i riječ je o povoljnoj lokaciji po pitanju potrebnih građevinskih izravnavanja terena, godi&scaron;nja svota globalne ozračenosti, kao jedan od glavnih indikatora pri odabiru lokacije FNE, za područje predmetne lokacije iznosi 1542 kWh/m2, &scaron;to predstavlja vrlo povoljnu lokaciju u Bosni i Hercegovini za izgradnju FNE, blizina priključnoga dalekovoda DV 220 kV Mostar 3 - Trebinje, vod 2, je približno 3 km, &scaron;to pojednostavljuje povezivanje FNE na EES. Prema idejnom rje&scaron;enju, ukupna nazivna snaga na pragu elektrane iznosi 150 MW, a predviđena proizvodnja električne energije 244 GWh. Temeljem dostupnih trži&scaron;nih cijena materijala, opreme i radova, trenutačna procjena vrijednosti investicije za ukupnu snagu od 150 MW iznosi približno 180 milijuna KM. U 2022. godini planiran je zavr&scaron;etak izrade projektne dokumentacije fotonaponske elektrane te pripadajuće transformatorske stanice s povezivanjem na EES. Planirani početak proizvodnje je u 2024. godini. Uz navedene projekte, nastavit će se izradba studija razvoja distribucijskih mreža i postrojenja te studija prijelaza SN mreže s 10 kV na 20 kV pogonski napon pojedinih poslovnica EP HZ HB. Isto tako, nastavlja se izradba elaborata priključka distribuiranih generatora na distribucijsku mrežu.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Cilj Europske unije je prelazak na &ldquo;zelenu energiju&rdquo; u BiH, gdje je Elektroprivreda HZ HB u tom smislu?</strong></p> <p>- U tom smislu EP HZ HB je lider u BiH jer smo jedino elektroprivredno poduzeće u BiH koje proizvodi samo &ldquo;zelenu energiju&rdquo; iz hidroelektrana i vjetroelektrane, s iznimkom malog dijela od ukupno proizvedene energije koja se proizvede u CHE Čapljina iz crpnoga načina rada, a i to pod specifičnim uvjetima i okolnostima. EP HZ HB će nastaviti proizvoditi energiju samo iz obnovljivih izvora te razvijati i graditi obnovljive izvore - vjetroelektrane, solarne elektrane i hidroelektrane, kao &scaron;to sam i naveo u na&scaron;im razvojnim planovima. Time dajemo svoj puni doprinos ispunjavanju uvjeta koji stoje pred BiH u smislu smanjenja emisije &scaron;tetnih plinova i povećanju udjela obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije. Ali na&scaron; prvi motiv je za&scaron;tita okoli&scaron;a i djelovanje za dobro ovoga prostora, naroda i dru&scaron;tva u cjelini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koliko danas imate potro&scaron;ača električne energije?</strong></p> <p>- Na&scaron;e distributivno i opskrbno područje čini 35 općina i gradova u Federaciji BiH, na tom području imamo gotovo 200.000 aktivnih potro&scaron;ača električne energije. Kontinuirano ulažemo u na&scaron;u distributivnu mrežu na cijelom području i svi na&scaron;i kupci imaju kvalitetnu i dostatnu isporuku električne energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako na rad poduzeća na čijem ste čelu utječe liberalizacija trži&scaron;ta električne energije?</strong></p> <p>- Mi smo spremno dočekali liberalizaciju trži&scaron;ta električne energije u BiH, &scaron;to nam najbolje pokazuju rezultati na tom polju posljednjih godina, koji su iz godine u godinu sve bolji i bolji, &scaron;to nam je jedan od bitnih čimbenika za pozitivno poslovanje Dru&scaron;tva. Energija iz na&scaron;ih obnovljivih proizvodnih izvora, kao i drugi energetski proizvodi koje nudimo iz na&scaron;ih elektrana (pomoćne usluge raznih vrsta, fleksibilni dijagrami isporuke, crpni rad i dr.) postali su hit na trži&scaron;tu. Nadamo se kako će NOS BiH i DERK prepoznati značaj CHE Čapljina za stabilnost kompletne mreže u BiH te napokon valorizirati rad CHE u kompenzacijskom pogonu. Trenutačno se realizira projekt Svjetske banke &ldquo;Studija o likvidnosti trži&scaron;ta u BiH&rdquo; u kojem su uključeni i predstavnici Sektora za trži&scaron;te, &scaron;to bi kao rezultat trebalo dati formiranje burze električne energije u BiH, a poznato je da je Elektroprivreda HZ HB začetnik te ideje, počev&scaron;i od zaključaka s dviju regionalnih energetskih konferencija održanih u Mostaru, kao i Summita energetike u Trebinju. Na&scaron;i predstavnici uključeni su u sve aktivnosti vezane uz ovu tematiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Goruća je tema proteklih dana poskupljenje električne energije, hoće li Elektroprivreda HZ HB podizati cijene?</strong></p> <p>- U vi&scaron;e navrata isticali smo kako cijenu električne energije kućanstvima, odnosno korisnicima univerzalne usluge nećemo povećavati, niti smo podnijeli zahtjev FERK-u za to. Te iako je cijena električne energije na trži&scaron;tu drastično porasla, kako sam rekao u uvodnom dijelu, poduzeli smo potrebne mjere &scaron;tednje i racionalizacije te zahvaljujući tome nismo primorani podizati cijenu energije kućanstvima. Kad je u pitanju gospodarstvo, odnosno potro&scaron;ači koji mogu birati opskrbljivača, konačnu odluku donijet će Vlada Federacije BiH. Aktivno sudjelujemo na tematskim sastancima Vlade Federacije BiH vezanim uz ovu tematiku. Predložili smo modele za na&scaron;e kupce te im ponudili univerzalnu uslugu ili zaključivanje ugovora na trži&scaron;nim osnovama. Ponavljam, konačnu odluku za gospodarstvo i u smislu olak&scaron;ica donosi Vlada Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Elektroprivreda HZ HB slovi kao dru&scaron;tveno odgovorno poduzeće, recite nam ne&scaron;to o tome!?</strong></p> <p>- Tako je, bitan segment na&scaron;e politike poslovanja je dru&scaron;tvena odgovornost, odnosno doprinos dru&scaron;tvenoj zajednici na području na kojem poslujemo. Na&scaron;a dru&scaron;tvena odgovornost ogleda se kroz sponzoriranje različitih kulturnih, sportskih, humanitarnih i drugih projekata važnih za &scaron;iru dru&scaron;tvenu zajednicu. Mi također stipendiramo veliki broj studenata te kontinuirano zapo&scaron;ljavamo mlade obrazovane ljude, čime im osiguravamo ostanak i opstanak u BiH.&bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/necemo-povecavati-cijenu-struje-kucanstvima-a-odluku-za-gospodarstvo-dat-ce-vlada-fbih-1540009" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-03-marinko_gilja.jpgPoznati poduzetnik i političar iz BiH preminuo od srčanog udara: Bio je vlasnik farmaceutske tvrtkehttp://grude.com/clanak/?i=354122354122Grude.com - klik u svijetMon, 15 Nov 2021 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-15-davud-zahirovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlasnik farmaceutske tvrtke Zada Pharmaceuticals Davud Zahirović danas je preminuo u 62. godini života od posljedica srčanog udara.<p>&nbsp;</p> <p>Zahirović je po struci bio stomatolog, ali i vlasnik bh. farmaceutske kompanije Zada Pharmaceuticals. Rođen je 3. ožujka 1959. godine u Gračanici, gdje je zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu, dok je stomatolo&scaron;ki fakultet okončao 1985. godine u Sarajevu.</p> <p>U periodu od 1985. do 1989. godina radio je u Domu zdravlja Gračanica, a godinu dana kasnije otvara privatnu stomatolo&scaron;ku ordinaciju. Potom otvara i veleprodaju lijekova i niz ljekarni, a 2008. i tvornicu lijekova Zada Pharmaceuticals.</p> <p>Bio je član Medžlisa Islamske zajednice Gračanica te Sabora Islamske zajednice. Također, bio je i politički aktivan kroz Stranku demokratske akcije uime koje je bio i vijećnik u Gradskom vijeću Gračanice. Na pro&scaron;lim lokalnim izborima bio je kandidat za gradonačelnika Gračanice.</p> <p>Vijest o Zahirovićevoj smrti potvrdili su iz SDA, navodeći da će vi&scaron;e informacija o sahrani i posljednjem ispraćaju biti dostupno uskoro.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-15-davud-zahirovic.jpgJe li ovo normalno? Otvaranje tvrtke u BiH košta 2300 KM, a u Srbiji samo 200 KMhttp://grude.com/clanak/?i=354076354076Grude.com - klik u svijetSun, 14 Nov 2021 09:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-05-posao-biznis-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otvaranje tvrtke na području BiH stoji 11 puta više nego u Srbiji i Crnoj Gori, a potrebno je i daleko više dokumenata i vremena da bi se počelo s poslovanje u odnosu na regiju, kao i pojedine zemlje EU.<p>&nbsp;</p> <p>Pokazalo je to izve&scaron;će "Analiza barijera razvoja poduzetni&scaron;tva u BiH", objavljena u sklopu projekta Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta, kojeg podržava vlada Norve&scaron;ke, a provodi Razvojni program UNDP-a.</p> <p>Tako tro&scaron;kovi osnivanja tvrtke, kako pokazuje ova analiza, u BiH iznose oko 2300 maraka, u Srbiji 200, a u Crnoj Gori 180 maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-05-posao-biznis-business.jpgVIDEO Zavirite u Lastu: Građevinski radovi gotovi, strojevi instalirani, krenula probna proizvodnjahttp://grude.com/clanak/?i=354031354031Grude.com - klik u svijetFri, 12 Nov 2021 17:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čapljina bi uskoro trebala zamirisati prepoznatljivim slatkim mirisom, prenosi BHRT.<p>&nbsp;</p> <p>Radovi na tvornici keksa i vafla &rdquo;Lasta&rdquo; privode se kraju, a počela je i testna proizvodnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o najkvalitetnijim strojevima na trži&scaron;tu koji su nabavljeni iz Italije, Njemačke i &Scaron;vicarske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je zadovoljiti visoke standarde prehrambene industrije i pružiti jedinstveni i kvalitetan proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvornica bi s radom trebala početi do kraja godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/3y5iCOcwNoM" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-19-lasta_capljina-strudla.jpgFOTO: UG POSUŠJE SLAVI 10 GODINA RADA! I u pandemiji ostvarili značajne rezultatehttp://grude.com/clanak/?i=353994353994Grude.com - klik u svijetThu, 11 Nov 2021 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-11-21-ug-posusje-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečanom sjednicom skupštine, koja je održana 10. studenoga 2021. godine u svadbenom salonu Bagušić, Udruga gospodarstvenika Posušje obilježila je 10. obljetnicu utemeljenja.<p>&nbsp;</p> <p>Sjednicom je predsjedao predsjednik skup&scaron;tine Pero Lončar, a o aktivnostima Udruge u proteklih 10 godina govorio je predsjednik Udruge Damir Vican, koji je zajedno s dopredsjednikom Oliverom Begićem uručio Zahvalnice: utemeljiteljima, predsjednicima i dopredsjednicima Udruge, predsjednicima Upravnog i Nadzornog odbora, tajniku Udruge te svim članovima za suradnju i potporu u radu Udruge.<br /><br /></p> <p>10. obljetnicu članovima UGP-a čestitali su i na sjednici nazočni: predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić, predsjednik Općinskog vijeća Općine Posu&scaron;je Ivan Lončar i glavni tajnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine Miljenko Buhač.<br /><br /></p> <p>Ideja o Udruzi začeta je na hodoča&scaron;ću gospodarstvenika iz Posu&scaron;ja u Svetu zemlju Izrael 2010. godine, a utemeljena je na utemeljiteljskoj skup&scaron;tini održanoj 29. listopada 2011. godine, na kojoj je Veljko Lončar izabran za predsjednika, Franjo &Scaron;irić za dopredsjednika, Marinko &Scaron;ego za predsjednika Upravnog, a Branimir Oreč Nadzornog odbora.<br /><br /></p> <p>Od utemeljenja pa sve do 2020. godine, broj članova Udruge, kao i ukupni prihodi i broj zaposlenih je svake godine rastao. Na desetu obljetnicu od utemeljenja, u listopadu 2021. godine, u Udruzi su 42 člana, a s vlasnički povezanim tvrtkama čine ju 54 gospodarska dru&scaron;tava.<br /><br /></p> <p>I u 2020. godini, u kojoj je poslovanje bilo jako otežano zbog pandemije koronavirusa, članovi UGP-a su uspje&scaron;no poslovali. Ukupni prihodi članova bili su 833 milijuna marka. U ukupnim prihodima svih tvrtki u Posu&scaron;ju, prihodi članova UGP-a sudjeluju s 85 posto. Prosječan broj zaposlenih u tvrtkama članova UGP-a u 2020. bio je 2.250 &scaron;to je 62 posto svih zaposlenih u gospodarskim dru&scaron;tvima u Posu&scaron;ju.<br /><br /></p> <p>Ukupni izvoz članova UGP-a u 2020. bio je 226 milijuna maraka i veći je za 16 milijuna maraka ili 7,5 posto nego u 2019. godini. Povećanje izvoza rezultat je odličnog poslovanja tvrtki iz sektora proizvodnje. U Posu&scaron;ju posluje 23 posto svih tvrtki u Županiji ZH, a u izvozu sudjeluju s visokih 36 posto.<br /><br /></p> <p>Pandemija koronavirusa je značajno utjecala i na aktivnosti Udruge gospodarstvenika Posu&scaron;je. To se, posebice, odnosi na zajednička druženja i poslovno-turistička putovanja u sklopu kojih su članovi Udruge posjetili: Izrael, Italiju, Hrvatsku tri puta (Zagreb, Vukovar, Istru), Njemačku, Suboticu u Srbiji i Boku Kotorsku u Crnoj Gori. U 2020. planirano je bilo putovanje u Pečuh u Mađarskoj, ali zbog koronavirusa ono je odgođeno do daljnjega.<br /><br /></p> <p>Članovi Udruge dali su i daju značajan doprinos u rje&scaron;avanju nekih bitnih pitanja, kako za gospodarstvo, tako i za sve stanovnike Posu&scaron;ja, a kao dru&scaron;tveno odgovorni gospodarstvenici samostalno ili u dogovoru s jo&scaron; nekim kolegama iz Udruge aktivno sudjeluju kroz razna sponzorstva i donacije u svim humanitarnim, kulturnim i sportskim događanjima u Posu&scaron;ju.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kao dru&scaron;tveno-odgovorni gospodarstvenici s na&scaron;im aktivnostima ćemo nastaviti i u idućem periodu. Očekujem, da ćemo zajedničkim radom i u suradnji i uz podr&scaron;ku pojedinaca i institucija tijela javne uprave, na svim razinama, stvoriti bolje poslovno okruženje i povoljnije uvjete poslovanja, &scaron;to će rezultirati jo&scaron; boljim poslovnim rezultatima na&scaron;ih članova, kao i gospodarstva općenito, uz daljnje povećavanje broja zaposlenih te i na taj način stvoriti bolje uvjete za življenje i ostanak na&scaron;ih sumje&scaron;tana, prije svega mladih, u na&scaron;em Posu&scaron;ju&ldquo;, zaključio je svoje obraćanje predsjednik UGP-a Damir Vican.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-11-21-ug-posusje-3.jpgVIDEO: Najveći parni traktor na svijetu obnovljen je i ponovno orehttp://grude.com/clanak/?i=353993353993Grude.com - klik u svijetThu, 11 Nov 2021 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-11-parni-traktor-case.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Case 150 KS je najveći parni traktor na svijetu. Izvorno potječe iz 1905. godine, a proizvedeno je samo devet takvih modela. No, jedan od njih nije ostao samo dio povijesti.<p>&nbsp;<br />Sačuvan je zahvaljujući inženjeru Coreyu Andersonu iz Južne Dakote koji ga je obnovio.</p> <p>U videu na svom YouTube kanalu pokazuje kako sada izgleda, opisuje kako je tekla njegova obnova na temelju izvornih nacrta tvrtke Case. S projektom obnove započeo je 2008.</p> <p>Ovome su inženjeru pomagali prijatelji i volonteri. Isprva je projektirao 3D model u računalnom programu CAD (Computer Aided Drafting) kako bi lak&scaron;e kreirao dijelove. Potom su ih on i njegov tim izradili u ljevaonici u Websteru. Kada su dovr&scaron;eni, prevezeni su u saveznu državu Wyoming na montažu.</p> <p>"Moj je san jo&scaron; od djetinjstva bio raditi na ovome. Znao sam da mi za to treba prostor, oprema i resursi. Stoga sam pokrenuo tvrtku Anderson Industries u svojoj garaži", kazao je za agweek.</p> <p>Nakon osam tisuća radnih sati, njegov je san postao stvarnost. Parni je traktor dovr&scaron;en nakon 10 godina. Cijelu je izradu pratilo vi&scaron;e od 10 tisuća njegovih sljedbenika na Facebooku, a redovno je objavljivao i videe.</p> <p>&Scaron;to se tiče dimenzija, ovaj parni traktor &scaron;irok je 4,5, visok 4,2 i dugačak 8,4 metra. Težak je vi&scaron;e od 34 tone, a motor mu ima 200 okretaja u minuti dok je tlak kotla 180 PSI.</p> <p>Prije pu&scaron;tanja u pogon, ekipa je morala očistiti cijevi, pripremiti loži&scaron;te, drva i ugljen, kotao napuniti vodom, provjeriti pritisak pare i slično. Kako je napomenuo Anderson, od ključne je važnosti za rad kotla generiranje pare kako ne bi do&scaron;lo do nesreća ako se razina vode spusti ispod granice minimuma.</p> <p>Ovaj je traktor već obavio svoju prvu funkciju - oranje i to s dva John Deere pluga spojena u jedan, pi&scaron;e <a href="https://www.agroklub.com/ratarstvo/najveci-parni-traktor-na-svijetu-obnovljen-je-i-ponovno-ore/71662/" target="_blank">Agroklub</a>.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/xU_fshxE3Gk" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-11-parni-traktor-case.jpgŠef poslodavaca u FBiH želi uvoziti radnike, dok mu ovdašnji rade za minimalachttp://grude.com/clanak/?i=353989353989Grude.com - klik u svijetThu, 11 Nov 2021 08:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-03-adnan_smailbegovic_2_110518_tw630.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BiH ima 384 tisuće nezaposlenih radnika, međutim, i dalje je problem s radnom snagom te pojedini poslodavci žele da se pojednostave procedure za uvoz radnika. <p><br />Navodno, radnici iz azijskih zemalja među zainteresiranima su da dođu raditi u BiH, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>.<br /><br /></p> <p><em><strong>Podijelili profit s radnicima<br /><br /></strong></em></p> <p>Poduzetnik koji je želio ostati anoniman, a s kojim komentiramo taj problem, tvrdi da se ovdje radi o licemjerju pojedinih poduzetnika. - Na&scaron;e radnike drže na minimalnoj plaći, doslovno ih tjeraju u Njemačku gdje će imati i do 10 puta veću bruto plaću, a onda se žale kako nema radnika i kako ih treba uvoziti. Pa nema ih kad su otjerali one koji imaju! Neka uzmu primjer ove dvojice poduzetnika iz Mostara, Hrvata i Bo&scaron;njaka, koji su 50% svog profita podijelili radnicima. Zamislite da 10% profita neki poduzetnici iz BiH podijele svojim radnicima, nitko ne bi trebao odlaziti. A ova dvojica su primjer i kako graditi međuljudske odnose u državi. Kod nas se administracija zadovoljava s 800 maraka koliko država dobije po jednoj osobi koja se odrekne bh. državljanstva, umjesto da zagovaraju veće plaće ili da potaknu pokretanje vlastite proizvodnje i ostanka ovdje. Jednostavno, sav ovaj sustav ovako ne može funkcionirati, a ako mi mislimo da će nam stranci biti bolji radnici nego na&scaron;i, onda se nemamo čemu nadati. Skoro svaki na&scaron; radnik je cijenjen u Njemačkoj, međutim, ovdje nije uspio - ogorčen je sugovornik.<br /><br /></p> <p>Ovih dana je i predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović govorio o potrebi da se daju radne dozvole strancima tvrdeći da postoji potencijal da se puno radnika zaposli, čak i deseci tisuća. Ni on nije krio činjenicu da domaćih radnika nema. No, u analizi BHRT-a najbolje je obja&scaron;njeno i za&scaron;to je to tako. Samo u RS-u za minimalac od 540 KM radi 24 tisuće radnika, a u Federaciji je u nekim lokalnim zajednicama situacija i lo&scaron;ija. U nekim trgovinama radnice za mjesec dana rada na crno dobiju oko 400 KM. I jasno je da ovakve stvari tjeraju bh. građane, uz razne druge nepravde kojih je ova zemlja prepuna.<br /><br /></p> <p><em><strong>Stranci neće rije&scaron;iti problem<br /><br /></strong></em></p> <p>Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak rodom iz Gruda, a koji danas živi u Zagrebu, prije nekoliko godina otvoreno je progovorio o želji da se uvozi radnike u Hrvatsku, &scaron;to je bio stav nekih udruga, jer to je kratkoročno rje&scaron;enje. Isto to danas se može primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu, koja je u vi&scaron;estruko goroj situaciji nego njen susjed. - Zapo&scaron;ljavanje stranaca, dok ovda&scaron;nji građani napu&scaron;taju zemlju, uopće ne rje&scaron;ava problem iseljavanja. Time se zamagljuje taj temeljni problem, budući da se ne kreira politika koja bi odgovorila na pitanje &scaron;to će raditi ovda&scaron;nji građani ako se uvezu stranci. Kako će, dakle, ovda&scaron;nje trži&scaron;te rada izgledati za nekoliko godina, kada u inozemstvo ode jo&scaron; vi&scaron;e mladih, s obzirom na to da iseljavanje ne jenjava? Tko će raditi u turizmu, bolnicama, staračkim domovima? U tom slučaju neće nedostajati samo radna snaga, nego će joj nedostajati ljudi, &scaron;to će rezultirati jo&scaron; većim padom nataliteta - govorio je svojedobno Jurčić. I uistinu, radnika je sve manje, ljudi isčezavaju, a zakazuju svi u sustavu. I jo&scaron; ćemo se jednom vratiti na licemjerje pojedinih poduzetnika, o čemu je govorio sugovornik s početka teksta. Vlasnik tvrtke koja djeluje u sektoru obuće, a koji zapo&scaron;ljava 1200 radnika žali se da nema dovoljno ljudi, a jako je puno narudžbi zbog kojih bi mogli udvostručiti kapacitete radnika. Na njegove &ldquo;žalopojke&rdquo; požalio se jedan od biv&scaron;ih radnika te je na dru&scaron;tvenim mrežama napisao podužu objavu. - Koliko se subota radi? Svaka, a nijedna nije plaćena! A ako ne dođe&scaron;, odbije ti 50 KM od plaće. Godi&scaron;njeg ima 10 dana od zakonom zajamčenih 20, a &scaron;to se plaća tiče, one iznose 550 maraka s prijevozom - obznanio je javnosti.<br /><br /></p> <p>Zbog svega ovog svi bismo se trebali dobro zamisliti jer u zemlji u kojoj je potro&scaron;ačka ko&scaron;arica preko 2100 KM, živjeti s plaćom od 550 KM je nemoguće... ili je ipak moguće ako ste &ldquo;čarobnjak&rdquo; za preživljavanje &scaron;to dobar dio stanovnika ove zemlje i jest.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-03-adnan_smailbegovic_2_110518_tw630.jpgMononukleoza, srce, štitnjača... Ančić je pobijedio sve bolesti, danas radi na Wall Streetuhttp://grude.com/clanak/?i=353964353964Grude.com - klik u svijetWed, 10 Nov 2021 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-10-mario-ancic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mario Ančić (37) svojevremeno je bio najbolji junior na svijetu. Igrao je polufinale Wimbledona, osvojio olimpijsku broncu i Davis Cup, bio sedmi na ATP ljestvici. <p><br />Sve to je napravio do 23. godine života, a Hrvatska je u njemu vidjela nasljednika Gorana Ivani&scaron;evića. No, u tim trenucima sudbina je umije&scaron;ala svoje prste i njegovi teniski snovi sru&scaron;ili su se kao kula od karata. <br /><br /></p> <p>Zbog mononukleoze i silnih ozljeda prekinuo je karijeru u 27. godini života i posvetio se novom zvanju. Nekada je baratao bez problema s tenisačima poput Federera i Roddicka, a danas barata milijunskim iznosima. Od 2013. godine živi i radi u SAD-u na Wall Streetu, a nedavno je&nbsp;postao partner u velikom investicijskom fondu koji je pro&scaron;le godine dokapitalizirao hrvatsku tvrtku Infobip s 300 milijuna dolara.&nbsp;O&nbsp;svojoj pro&scaron;losti, sada&scaron;njosti i budućnosti popričao je s Tončicom Čeljuskom u <a href="https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/mario-ancic-u-svom-filmu-hrvatska-ima-dva-jednoroga-rusija-i-italija-nemaju-niti-jednog-3422753?fbclid=IwAR1vfiakjyqMe0OFS6hO6SGDLbIsIOBBB6U52e6Hk461cn4xRbF_Objf7X0" target="_blank">HRT-ovoj emisiji 'U svome filmu'</a>.<br /><br /></p> <p>- Dogodila se sudbina. Život vam podijeli karte, vi igrate s njima. Meni je obrazovanje dalo drugu priliku u životu. U sport se morate fokusirati cijeli. Obrazovanje mi je dalo novi motiv, da se dokažem da mogu raditi ne&scaron;to drugo. Mislim da bi bez te podloge to bilo te&scaron;ko. &nbsp;Svaka ta tranzicija je te&scaron;ka. Iz sporta prelazite u ne&scaron;to potpuno novo. Ta platforma obrazovanja vam itekako pomogne. Sporta&scaron;a se cijeni jer su predani, marljivi, trudite se - priča Ančić.<br /><br /></p> <p>Mario je svoj put morao odabrati negdje drugdje nakon umirovljenja. Jo&scaron; za vrijeme teniske karijere upisao je pravni fakultet u Splitu kojeg je zavr&scaron;io 2008. godine kada je diplomirao na temu iz sportskog prava 'ATP jučer, danas, sutra. Pripravnički staž odradio je u Zagrebu, a onda se preselio u SAD.&nbsp;Magistrirao je na prestižnom fakultetu Columbiji&nbsp;2013. godine, a samo dvije godine kasnije obranio je i doktorat.<br /><br /></p> <p>Jedan od najperspektivnijih tenisača na svijetu pa pripravnik... Kako je to utjecalo na njega?<br /><br /></p> <p>-&nbsp;To vam je malo dovođenje ega u red. Ali opet ću reći da mi je sportsko promi&scaron;ljanje izuzetno pomoglo. Tek nakon karijere sam shvatio koliko mi je sport dao. Kada sam rekao doviđenja sportu. Meni je i sport bio 10 i vi&scaron;e godina uspona, padova, treninga... I u tom sam trenutku isto rekao - ok, ja sam sada na početku. Moram učiti zanat kao &scaron;to sam učio teniski zanat. Trebalo je pregrmiti neke stvari, proći kroz njih. Odradio sam praksu, položio pravosudni ispit i onda totalno neplanski - korak u Ameriku, New York. Većina ljudi s kojom sam pričao, nije im bilo jasno - kazao je Ančić pa nastavio:</p> <p>- Put je zanimljiv, bio je težak u čestim slučajevima, promijenio mi se život iz samog korijena. Vi kao sporta&scaron; ako želite biti najbolji, a to je bio moj cilj, vi se morate maksimalno fokusirati i dati tome. Da je meni netko prije deset godina rekao da ću ja kasnije biti u investicijskoj banci, raditi na Wall Street-u, da ću raditi u investicijskom fondu, ja bih mu rekao da se prijavi na psihijatriju negdje jer u mom svijetu tada je jedino bilo: sljedeći Grand Slam, sljedeća olimpijada, sljedeći turnir, pripreme, kako mogu biti bolji, &scaron;to napraviti, razgovori s trenerima itd. Sport je bio moj život do 23. godine kad je do&scaron;lo do ozljede, kad je do&scaron;lo do bolesti i onda počinje jedna pretvorba u ne&scaron;to potpuno drugo. Nekoliko godina gdje sam bio vi&scaron;e po bolnicama i po rehabilitacijskim centrima nego po borili&scaron;tima za ono &scaron;to sam radio. Do samog kraja odnosno pred sam kraj sam vjerovao da je ta mogućnost oporavka i vraćanje na taj vrhunski nivo za koji sam radio moguć. Međutim, u jednom trenutku morate biti iskreni sa samim sobom i reći si da je vrijeme da krenete u ne&scaron;to drugo - odgovorio je Mario Ančić.</p> <p>Bio je na vrhuncu, samo nebo mu je bilo granica, a u tim trenucima doznao je da boluje od mononukleoze. Cijeli svijet mu se uru&scaron;io.</p> <p>- Nisam bio svjestan u tom trenutku, prvo da se vratimo, moj način razmi&scaron;ljanja je da budem najbolji &scaron;to mogu biti. Da težim tom savr&scaron;enstvu, da težim pobjedi i tu sam ja bio nemilosrdan prema sebi u treninzima i to me guralo, to je bio moj nekakav cilj. Bio sam u Sydneyju na Olimpijskim igrama, kao najmlađi član reprezentacije, bio sam u Ateni, osvojio medalju i nekako sam uvijek zami&scaron;ljao da na kraju karijere imam pet olimpijskih igara na kojima sam nastupao. To je bio nekakav moj "driver". Kada vam se sve to dogodilo, ja sam pristupio tomu sportski, okej, imamo problem i idemo ga rije&scaron;iti.<br /><br /></p> <p>I kada se vratio, spopale su ga mnoge ozljede. Imao je problema s leđima, jednom je ozlijedio rame nakon &scaron;to je uteg pao na njega, a potom su se pojavili problemi sa &scaron;titnjačom, srcem...<br /><br /></p> <p>- Kad vi operirate, kao &scaron;to je Ivica Kostelić među nekima od vrhunskih hrvatskih sporta&scaron;a, kad vi operirate koljeno ili leđa, vi od sutra krenete trenirati. Vi prolazite kroz ozbiljne bolove, ali ste svjesni toga i kroz to idete, znači trenirate. Vama se nije puno toga promijenilo u životu. Ako ste prije trenirali osam sati na terenu, kondicija, teretana, &scaron;to već, dakle vi se trenutno ne možete baviti tenisom, ali opet ste u teretani, radite rehabilitaciju, plivate, sve &scaron;to možete. Međutim kad imate problem sa zdravljem, vi ne možete ni&scaron;ta. Vi morate paziti, slu&scaron;ati doktore, ja sam od toga kad sam imao 23 godine i kad sam osam sati dnevno u treningu, mečevima, bilo tenisu ili kondicijskim treninzima, ja sam bio prisiljen ležati godinu dana u krevetu - kazao je.<br /><br /></p> <p>Bez obzira &scaron;to vi&scaron;e od deset godina nije u teniskom svijetu, i dalje je ostao u jako dobrim odnosima s tenisačima iz svoje generacije. &Scaron;tovi&scaron;e, prije tri godine bio je trener Novaku Đokoviću za vrijeme Wimbledona i zbog toga uzeo godi&scaron;nji. No, u trenerskim vodama se ne vidi.</p> <p>- Ja nisam u trenerskim vodama, ali u tom trenutku je on mijenjao svoj tim i trebao je nekoga tko ga razumije, tko mu je podr&scaron;ka. S kime može pričati o tenisu, a da može pričati i o nekim drugim temama. Ja sam tada radio u Credit Suisseu na Wall Streetu pa sam ih tražio da mi daju dodatni godi&scaron;nji, umjesto tjedan dana, dva tjedna, da budem u Londonu s njim.<br /><br /></p> <p>Njegova karijera kratko je trajala, ali ponosan je na sve &scaron;to je postigao. Igrao je u eri Novaka Đokovića, Rogera Federera i Rafaela Nadala, ponajveće teniske trojke u povijesti.</p> <p>- Sa strane sporta&scaron;a mi je to imponiralo da sam se borio s njima, da sam igrao s njima, da sam ih dobio, da sam gubio, da je bila borba s njima, da sam bio u samom vrhu tog sporta. Kasnije iz toga izađu prijateljstva i druženja. Mi smo imali sličan ritam. U tenisu, va&scaron;a sezona traje skoro jedanaest mjeseci, od Australian Opena u prvom mjesecu do zaključno s dvoranskim turnirima na kraju godine tako da smo mi svi manje vi&scaron;e na sličnim turnirima i bez obzira na to &scaron;to igrate jedan protiv drugoga, nakon godina i godina to ipak shvaćate da je jedno biti na terenu i biti profesionalac, a drugo je biti van terena gdje možete izaći popiti piće i pojesti večeru - kazao je Ančić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-10-mario-ancic.jpgU bh. gradu grade se novi pogoni njemačke tvrtke, zaposlit će do 300 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=353931353931Grude.com - klik u svijetMon, 08 Nov 2021 16:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-08-tvc-gorazde.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je položen kamen temeljac za izgradnju novih proizvodnih pogona tvrtke TVC d.o.o u industrijskoj zoni Vitkovići.<p>&nbsp;</p> <p>Na ovaj način oslužbenjena je izgradnja novog pogona na 7.000 kvadrata i 12.000 kvadrata proizvodnog područja, a da je riječ o značajnoj investiciji svjedoči i najava njemačkog investitora da se u sljedećih nekoliko godina planira izgradnja i novih proizvodnih postrojenja u Goraždu.</p> <p>Podsjetimo, njemačka kompanija TVC registrirala je istoimenu firmu u Goraždu, gdje je već započela proizvodnja medicinskih kreveta i funkcionalnog namje&scaron;taja, a izgradnjom proizvodne hale u industrijskoj zoni Vitkovići ova tvrtka će stvoriti mogućnosti za zapo&scaron;ljavanje od 150 do 300 radnika.</p> <p>Izgradnjom pogona i otvaranjem firme u Goraždu njemački investitor realizira plan &scaron;irenja proizvodnih kapaciteta u Europi, a TVC d.o.o. će biti dio jedne svjetske grupacije koja radi metalne dijelove medicinskih kreveta i pomagala.</p> <p>Dana&scaron;njem svečanom činu nazočila je i premijerka BPŽ Goražde Aida Obuća s članovima Vlade BPŽ.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-08-tvc-gorazde.jpgSenad i Nikola, mostarski poduzetnici, 50 posto profita dijele svojim zaposlenicimahttp://grude.com/clanak/?i=353930353930Grude.com - klik u svijetMon, 08 Nov 2021 16:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-08-senadinikola1-zendev.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski poduzetnici Senad Šantić i Nikola Mirković odlučili su nagraditi svoje zaposlenike tako što će im udijeliti 50 posto ukupnog profita svoje firme.<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;antić je naveo da je briga o radnicima osnovna misija kompanije.</p> <p>"Kada smo osnivali ZenDev, Nikola i ja smo željeli da unaprijedimo kvalitetu života u regiji. Bez na&scaron;ih zaposlenih i njihovog truda ZenDev ne bi bio ono &scaron;to danas jest. Na ovaj način, želimo na&scaron;im radnicima vratiti uslugu za sve ono &scaron;to su oni učinili za nas. Na&scaron; cilj je stvaranje kulture u kojoj će se svaki radnik osjećati odgovornim za uspjeh kompanije te da ih za to proporcionalno nagradimo&rdquo;, napisao je.</p> <p>Ranije ove godine firma je častila sve radnike osmodnevnim putovanjem u Tursku.</p> <p>Prije pet godina &Scaron;antić se vratio u Bosnu i Hercegovinu iz &Scaron;vedske i s&nbsp;prijateljem Mirkovićem osnovao IT kompaniju ZenDev.&nbsp;Danas zapo&scaron;ljavaju vi&scaron;e od 60 mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-08-senadinikola1-zendev.jpgMađarska zemlja partner Mostarskog sajma 2022.http://grude.com/clanak/?i=353920353920Grude.com - klik u svijetMon, 08 Nov 2021 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-08-sajam-mo-2022-madjari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon dvogodišnje stanke Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru nastavlja s radom<p><br />Nakon dvogodi&scaron;nje stanke, uzrokovane pandemijom COVID-19, najznačajnija sajamska manifestacija u BiH, Međunarodni sajam gospodarstva Mostar nastavlja s radom. Stoga nam je veliko zadovoljstvo najaviti održavanje 23. Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, na čijoj organizaciji smo započeli s radom. <br /><br /><br />Pripreme provodimo sukladno novim okolnostima koje nas okružuju i kojima ćemo se prilagođavati.<br /><br />Na 23. međunarodni sajam gospodarstva Mostar 2022. svoje gospodarske potencijale predstaviti će zemlja partner - Mađarska.<br /><br /><br />Međunarodni sajam gospodarstva će biti obogaćen regionalno i međunarodno vrlo značajnim konferencijama, čime se na&scaron;im partnerima i izlagačima na jednom mjestu nudi jedinstvena ponuda i spoj sajamskih i konferencijskih događanja.<br /><br /><br />- Dragi na&scaron;i partneri, izlagači, medijski promotori i posjetitelji, uvjereni u nastavak suradnje i razvoja tradicionalno dobrih odnosa, zahvaljujemo vam na svemu &scaron;to ste dosada&scaron;njih godina učinili za ovu manifestaciju i time pridonijeli u stvaranju pozitivnog i prijateljskog ozračja. Čast nam je pozvati vas da nam budete dragi gosti i podržite nas i na 23. međunarodnom sajmu gospodarstva 2022. u Mostaru, poručuju organizatori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-08-sajam-mo-2022-madjari.jpgEvo kako su se obogatili najmlađi milijarderi s Forbesove liste? http://grude.com/clanak/?i=353870353870Grude.com - klik u svijetFri, 05 Nov 2021 18:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-01-forbes.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najmlađa osoba na Forbesovoj listi 400 najbogatijih Amerikanaca je 29-godišnji Sam Bankman Fried, “težak” je 22 i po milijarde dolara.<div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Na listi najbogatijih ljudi na svijetu posljednjih godina se sve vi&scaron;e nalaze mlađi od 40 godina. Ove godine ih je čak 15, dok ih je prethodne bilo 12. Najmlađa osoba s Forbesove liste ima svega 29 godina, a do ovog vrtoglavog uspjeha do&scaron;ao je baveći se kriptovalutama. Jo&scaron; nekoliko njegovih &ldquo;kolega&rdquo; s liste bave se također rudarenjem virtualnog novca, a pored ove djelatnosti, najvi&scaron;e novca donose socijalne mreže.<br /><br /><br />Najmlađa osoba na Forbesovoj listi 400 najbogatijih Amerikanaca je 29-godi&scaron;nji <strong>Sam Bankman Fried</strong>, &ldquo;težak&rdquo; je 22 i po milijarde dolara. Uspio je zahvaljujući brzom rastu FTX-a, mjenjačnici kriptovaluta koju je osnovao prije dvije godine u Hong Kongu, i vlastitim kripto investicijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nitko osim Marka Zuckerberga, osnivača Facebooka, se nije ovoliko obogatio u dvadesetim godinama. Otprilike polovina njegovog bogatstva vezana je za FTT tokene FTX-a, koji pomažu korisnicima da trguju i dobiju popuste na burzi, pi&scaron;e <strong>Forbes.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu ove godine prioopćio je da premje&scaron;ta sjedi&scaron;te FTX-a iz Hong Konga na Bahame, na kojima je jasnije uređeno trgovanje kripto valutama. Svijet je za njega čuo nakon &scaron;to se logo FTX-a pojavio dresovima bejzbol igrača iz tima MLB, a njegova kompanija je također u svibnju platila 135 milijuna dolara za reklamiranje u ko&scaron;arka&scaron;koj areni Miami Heat.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Izvr&scaron;ni urednik Snapa</strong></p> <p>Drugi na listi je Evan Spiegel 33-godi&scaron;nji izvr&scaron;ni direktor Snapchata. Svoju prvu milijardu zaradio je u 25. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snapchat je aplikacija koju svakog dana koristi oko 293 milijuna ljudi za slanje fotografija i video zapisa koji nestaju po otvaranju. Spiegel je pokrenuo kompaniju s Bobijem Murphyjem, s kojim je zajedno studirao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni posjeduju oko četvrtinu Snapa i imaju glasačke dionice koje im daju kontrolu nad odborom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Kolega iz Snapa</strong></p> <p>Treći na listi jeste Spiegelov kolega sa studija i iz kompanije Bobby Murphy. On posjeduje 15,2 milijarde dolara. Bogatstvo snapovaca se vi&scaron;e nego utrostručilo od pro&scaron;logodi&scaron;njeg, jer su dionice aplikacije za dru&scaron;tvene medije skočile na rekordno visok nivo tokom pandemije koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snap je zabilježio rekordnih 982 milijuna dolara prihoda u drugom kvartalu ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Ponovo kriptovalute</strong></p> <p>Frid Ersmen, četvrtoplasirani 33-godi&scaron;njak posluje s kriptovalutama. On je suosnivač Coinbase Global koja je nastala 2012. godine i napustio je kompaniju 2017. godine, ali je zadržao oko &scaron;est posto svojih akcija, &scaron;to čini većinu njegovog bogatstva. U 2018. godini je sudjelovao u osnivanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paradigme, investicione firme s udjelom u desetinama kriptovaluta, uključujući Coinbase Global i FTX.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Bogatstvo naslijedio</strong></p> <p>Sljedeći na listi je Lucas Walton koji &ldquo;vrijedi&rdquo; 17,2 milijarde dolara. Ovaj 35-godi&scaron;njak je od oca naslijedio aviokompaniju Walton. Njemu pripada trećina očevog imanja i obavlja funkciju predsjednika odbora za program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fondacije obitelji Walton. Donirao je 360.000 dolara za predsjedničku kampanju Joa Bidena i njene zajedničke odbore za prikupljanje sredstava 2020. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Osnovao RobinHood aplikaciju</strong></p> <p>Jedan od starijih s liste, je &nbsp;Baiju Bhatt koji ima čak 35 godina, I na računu 2,9 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedno sa Vladanom Teneviom osnovao je Robinhood aplikaciju, 2013. u kojoj sada posjeduje &scaron;est posto udjela. Primarni izvor prihoda Robinhooda je prodaja narudžbi kupaca velikim trgovačkim firmama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Zuckerberg polako postaje senior</strong></p> <p>Najčujnije ime s ove liste, Mark Zuckerberg osnivač Facebooka, polako, ali sigurno, gubi pravo na epitet najmlađeg milijardera. Dodu&scaron;e, njegovom bogatstvu od 134,5 milijardi dolara jo&scaron; uvijek nitko s liste ne može primaći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcije Facebooka su ostvarile dobit od vi&scaron;e od 50 posto, jer je sveprisutna kompanija za dru&scaron;tvene medije prema&scaron;ila 100 milijardi dolara prihoda u 12 mjeseci, dodajući skoro 50 milijardi dolara Zuckerbergovom bogatstvu i čineći ga jednim od osam najbogatijih na ovogodi&scaron;njem Forbesu 400.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-01-forbes.jpgOtvoren novouređeni HT ERONET centar u Čitlukuhttp://grude.com/clanak/?i=353837353837Grude.com - klik u svijetThu, 04 Nov 2021 12:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-04-eronet-citluk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je, u sklopu čitlučkog Gallery Malla, na Broćanskome trgu 1, svoja vrata otvorio novouređeni HT ERONET centar, a dosadašnji, koji se nalazio u prostorijama Hrvatske pošte, u Ul. kralja Tomislava 77, zatvoren je.<p>&nbsp;</p> <p>Novouređeni HT ERONET centar u Čitluku prostire se na 46 četvornih metara te pruža maksimalno korisničko iskustvo kroz bogatu ponudu mobilnih uređaja vrhunskih brandova. Svoje potrebe tako će, na jednome mjestu, moći rje&scaron;avati i privatni i poslovni korisnici (poslovni kutak).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povodu otvaranja centra, predsjednik Uprave HT ERONET-a Vilim Primorac, nagla&scaron;ava:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zadovoljstvo mi je kazati da smo, unatoč pandemijskim okolnostima u kojima poslujemo već vi&scaron;e od godinu i pol, nastavili s otvaranjem na&scaron;ih novih ili obnovljenih prodajnih centara. Osobito raduje činjenica da smo ovdje, u Čitluku, preselili u novi &ndash; veći i moderniji prostor, opremljen u skladu s na&scaron;im ciljevima &ndash; da se na jedan nov, otvoren i prisan način, jo&scaron; vi&scaron;e približimo korisniku te se predstavimo kroz vizualno potpuno nova i moderna rje&scaron;enja. S na&scaron;im novim konceptom, korisniku je, uz ugodan ambijent, na raspolaganju profesionalno i uslužno prodajno osoblje koje zna prepoznati stvarne korisničke potrebe i ponuditi rje&scaron;enje. Nagla&scaron;avamo i dostupnost svih servisa, visoku prohodnost na prodajnom mjestu, kao i maksimalno skraćenje čekanja na uslugu. Vizualna i moderna rje&scaron;enja, brzo i jednostavno, približit će vam trenutne aktualnosti u domeni ponude usluge i uređaja. Spomenut ću i izdvojeni poslovni kutak&hellip; Nadamo se da će ovo na&scaron;e novo prodajno mjesto u Čitluku biti kutak u koji će se na&scaron;i korisnici uvijek s osmijehom ponovno vraćati.&ldquo;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radno vrijeme novoga HT ERONET centra u sklopu čitlučkog Gallery Malla je &ndash; svakim radnim danom od 8 do 18, subotom od 8 do 13 sati. Nedjelja je neradna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-04-eronet-citluk.jpgI Sberbank odlazi iz BiH i okruženja!http://grude.com/clanak/?i=353836353836Grude.com - klik u svijetThu, 04 Nov 2021 12:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-04-sberbank.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sberbank napušta BiH, podružnicu prodaju grupaciji pod kontrolom srpskog ‘kralja šećera‘. Ruska banka svoju hrvatsku podružnicu odlučila je prodati AIK Banci u vlasništvu Miodraga Kostića...<p><br />Ruski bankarski gigant Sberbank napu&scaron;ta hrvatsko, bosanskohercegovačko, srpsko i mađarsko trži&scaron;te priopćili su u srijedu navečer iz te banke navodeći da su potpisali ugovor o prodaji svojih banaka podružnica grupaciji pod kontrolom srpskog poduzetnika Miodraga Kostića, poznatog i kao 'kralja &scaron;ećera'.<br /><br /></p> <p>- Dana 3. studenog 2021. godine, Sberbank Europe AG potpisao je ugovor s dru&scaron;tvima AIK Banka a.d. Beograd, Gorenjska banka d.d., Kranj i Agri Europe Cyprus Limited o prodaji svojih banaka-podružnica u Bosni i Hercegovini (Sberbank BH d.d. Sarajevo i Sberbank a.d. Banja Luka), Hrvatskoj (Sberbank d.d.), Mađarskoj (Sberbank Magyarorsz&aacute;g Zrt.), Srbiji (Sberbank Srbija a.d. Beograd) i Sloveniji (Sberbank banka d.d.), navodi se u priopćenju.</p> <p>- Ukupna imovina navedenih banaka iznosi 7,329 milijardi eura i upravljaju s ukupno 162 poslovnice te servisiraju oko 600.000 klijenata (podaci za kraj 2020. godine), naveli su u Sberbanku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako stoji u priopćenju, odluku 'o smanjenju svoje geografske prisutnosti u sredi&scaron;njoj i istočnoj Europi' Sberbank je donio kako bi se 'usredotočio na svoja ključna trži&scaron;ta i ispitao nove poslovne modele'.</p> <p>- Sberbank Če&scaron;ka ostaje u vlasni&scaron;tvu Sberbank Europe AG i nastavit će poslovati sukladno usvojenim poslovnim modelom, najavili su.</p> <p>- Nakon detaljne analize nekoliko opcija, transakcija s AIK Bankom, Gorenjskom bankom i Agri Europe Cyprus Limited, pokazala se najatraktivnijom iz perspektive Sberbank Europe AG, navodi se u priopćenju.</p> <p>- Kupci su u značajnoj mjeri prisutni u regiji i imaju jasnu viziju budućeg razvoja te podržavaju daljnji rast banaka, čime se osigurava da će klijenti i dalje moći računati na ​​usluge iste visoke razine kvalitete, poja&scaron;njavaju u Sberbanku.</p> <p>- Zaključenje transakcije podliježe odobrenjima nacionalnih i međunarodnih regulatora, kao i nacionalnih tijela za za&scaron;titu trži&scaron;nog natjecanja, &scaron;to se očekuje u 2022. godini, zaključuje se u priopćenju.</p> <p>Iz ruske banke najavili su ljetos da se namjeravaju za godinu-dvije povući s europskog trži&scaron;ta, kao i da namjeravaju u dvije godine prodati većinski udjel u Fortenovi, u sklopu koje posluje i slovenski Mercator. Banka je, naime, bila najveći kreditor biv&scaron;ega Agrokora, a poslije postizanja nagodbe Agrokorovoh vjerovnika u postupku izvanredne uprave preuzela je kontrolu nad gotovo 40 posto aktive Fortenova grupe TopCo, podružnice Fortenova grupe koja je preuzela poslovanje Agrokora.</p> <p><br />Vijest o ovom preslagivanju na bankarskom trži&scaron;tu odvojenim su priopćenjem potvrdili i iz AIK banke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-04-sberbank.jpgOprah Winfrey: Ovo je razlika između uspješnih ljudi i onih koji sanjaju o uspjehuhttp://grude.com/clanak/?i=353828353828Grude.com - klik u svijetThu, 04 Nov 2021 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-04-oprah.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako niste uspješni koliko biste željeli, ako niste sretni koliko biste željeli, umjesto da “tražite nove mostove”, razmotrite opciju da “srušite stare”.<p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh uglavnom &ldquo;procvjeta&rdquo; kada su u pitanju promjene i nove stvari: nove prilike, nove ideje, nova poznanstva, nove perspektive, novi poduhvati. Ako imate cilj i želite da ga ostvarite, to znači da ćete morati &scaron;to&scaron;ta da žrtvujete i &ldquo;otisnete se u nepoznato&rdquo;.&nbsp;</p> <div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <p><br />Ponekad, uspjeh ne proizilazi iz nečeg novog već iz eliminiranja nečeg starog. Oprah Winfrey kaže sljedeće:</p> <p>&nbsp;</p> <em><strong>&ldquo;Jedna od najtežih stvari u životu jeste da naučite koje mostove treba prijeći a koje sru&scaron;iti&rdquo;.</strong></em> <p>&nbsp;</p> <p>Ako niste uspje&scaron;ni koliko biste željeli, ako niste sretni koliko biste željeli, umjesto da &ldquo;tražite nove mostove&rdquo;, razmotrite opciju da &ldquo;sru&scaron;ite stare&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poput ovih:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brinete o tome &scaron;to drugi ljudi misle o vama</strong></p> <p>Kad god probate ne&scaron;to novo, kad god probate ne&scaron;to čega se ljudi pla&scaron;e da probaju, oni će pričati o vama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I to ne lijepo. Jedini način da spriječite ljude da vas osuđuju ili kritiziraju jeste da radite ono &scaron;to svi ljudi rade. Ali to znači da ćete biti uspje&scaron;ni samo onoliko koliko su i oni uspje&scaron;ni. Umjesto &scaron;to brinete &scaron;to će drugi ljudi reći, budite sretni &scaron;to pričaju o vama. Zato &scaron;to to znači da ste na pravom putu. Va&scaron;em putu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brinete o onome &scaron;to imate, umjesto o onome &scaron;to radite</strong></p> <p>Psiholozi to zovu &ldquo;hedonističkom adaptacijom&rdquo;. Znate li onaj &ldquo;WOW!&rdquo; osjećaj koji imate kada kupite ne&scaron;to novo? On nestane vrlo brzo. Isto je tako i kada kupite novu kuću, novi auto, nov namje&scaron;taj ili novu garderobu. &Scaron;to znači da morate da kupujete jo&scaron; da biste se vratili tom &ldquo;WOW!&rdquo; efektu. &Scaron;to dalje implicira da nikada nećete biti zadovoljni onime &scaron;to imate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osjećaj zadovoljstva koji je dugotrajan dolazi iz &ldquo;djelovanja&rdquo;, ne iz &ldquo;posjedovanja&rdquo;. Da biste se osjećali dobro u svojoj koži, i na kraće i na duže staze, pomozite nekome. Ne mora to biti neko siroma&scaron;an.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možete pomoći svojim zaposlenima da razviju vje&scaron;tine kako bi uspjeli dalje u karijeri. Možete pomoći prijatelju koji se muči da dostigne svoj zadati cilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brinete jer hoćete da pronađete tu jednu VELIKU ideju koja mijenja život i svijet</strong></p> <p>Većina nas nikada neće pronaći tu jednu ideju koja ima snagu da promijeni tok na&scaron;eg života, a možda i svijet. Čak i da pomislimo na tako ne&scaron;to ekskluzivno, imamo li načina i sredstava da je implementiramo i primijenimo? Da li imamo odgovarajuće vje&scaron;tine, znanja, novca? Možda imamo, a možda i nemamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali evo &scaron;to svako od nas sigurno ima: tisuće i tisuće malih ideja. &Scaron;to znači da ne moramo tražiti tu jednu veliku ideju, ako ostvarujemo male ideje jednu po jednu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh je proces. Sreća je proces. S obzirom na to da je osnova svakog procesa djelovanje, a ne misao, prestanite da tražite veliku ideju i radite na ostvarenju malih ideja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brinete oko toga da sve bude savr&scaron;eno</strong></p> <p>Prirodno je da se pla&scaron;ite da &ldquo;zavr&scaron;ite&rdquo; projekt. Kada ste gotovi, ideja ili plan, proizvod ili usluga treba dalje da pliva ili da potone. A posljednje &scaron;to želimo je da na&scaron; trud potone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali ideje, planovi, proizvodi, usluge nikada neće &ldquo;zaplivati&rdquo; ako ih ne zavr&scaron;imo i ne &ldquo;lansiramo&rdquo;. Dajte sve od sebe i zaplovite. Ako brod nije dobar, možete da ga popravite. Ako i dalje ne plovi, možete poku&scaron;ati ne&scaron;to drugo i naučiti ne&scaron;to iz va&scaron;ih gre&scaron;aka i iskustva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brinete o tome jeste li sretni</strong></p> <p>Poku&scaron;ajte ovo: zatvorite oči i zamislite da vam neko oduzme sve &scaron;to trenutno imate &ndash; porodicu, posao, kompaniju, kuću, sve!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se zatim događa? Shvaćate da ste već imali toliko toga &scaron;to je mnogo važnije od onoga &scaron;to trenutno nemate. Shvaćate koliko ste bezbrižni, uspje&scaron;ni i sretni trenutno. Sada otvorite oči. Bukvalno. I jo&scaron; važnije, figurativno. Možda možete biti i sretniji, ali ako promislite o tome, život je već dovoljno dobar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svako veče pred spavanje pomislite na sve &scaron;to imate. Uradite to i nemojte brinuti o tome da li ste sretni ili ne. Zato &scaron;to znate da jeste.</p> <p>&nbsp;</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-04-oprah.jpgBugatti Rimac danas startahttp://grude.com/clanak/?i=353790353790Grude.com - klik u svijetTue, 02 Nov 2021 13:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-06-rimac2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimac Automobili od utorka službeno udružuju snage s Bugatti Automobilima pod nedavno najavljenom tvrtkom Bugatti Rimac, koja postaje dio Rimac Grupe, priopćili su u utorak iz tvrtke Rimac Automobili. <p>Osnivanje nove tvrtke koja ujedinjuje dvije marke podupire proizvođač sportskih automobila Porsche i jedan od najvećih proizvođača automobila na svijetu te dosada&scaron;nji vlasnik Bugattija &ndash; Volkswagen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac Grupa bit će najveći dioničar Bugatti Rimca s 55 posto udjela. Mate Rimac će zadržati svoj udio u Rimac Grupi na 35 posto, Porsche je na 22 posto, Hyundai Motor Group na 11 posto i ostali ulagači na 32 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razvoj i proizvodnja baterijskih sustava, pogonskih sklopova i ostalih komponenti za električna vozila visokih performansi bit će odvojen u novu cjelinu &ndash; Rimac Technology, koja će biti u stopostotnom vlasni&scaron;tvu Rimac Grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bugatti Rimac kombinira jedinstvenost dvaju automobilskih i tehnolo&scaron;kih pionira. Poduzetnički pristup i tehnička stručnost Rimac Automobila te inovacije u sferi električnih vozila visokih performansi, zajedno sa Bugattijevim 112-godi&scaron;njim nasljeđem u dizajnu i inženjeringu te proizvodnji nekih od najpoznatijih svjetskih hiperautomobila, sada su spojeni u vodećoj tvrtki za hiperautomobile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porsche će imati ulogu strate&scaron;kog partnera te imenuje dva člana nadzornog odbora: Olivera Blumea, Predsjednika Porsche AG-a i Lutza Meschkea, zamjenika Predsjednika i financijskog direktora Porsche AG-a", navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao izvr&scaron;ni direktor Rimac Grupe, Mate Rimac vodit će i Bugatti Rimac i novu diviziju, Rimac Technology. Globalno sjedi&scaron;te Bugatti Rimac kompanije nalazi se u dosada&scaron;njem sjedi&scaron;tu Rimac Automobila, ali će s vremenom prijeći u nedavno najavljeni Rimac Campus u Svetoj Nedelji, vrijedan vi&scaron;e od 200 milijuna eura, koji će također biti dom Rimac Technologya. Budući da je gradnja započela, zajedničko istraživanje i razvoj budućih hiperautomobila Rimac Automobili i Bugatti u konačnici će se odvijati u Rimac Campusu &ndash; koji bi trebao biti otvoren 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bugatti Rimac u sklopu nove kompanije počinje poslovati s 435 zaposlenika, od kojih će 300 imati sjedi&scaron;te u Svetoj Nedelji, a 135 u Molsheimu u Francuskoj. Osim toga, 180 ljudi na lokaciji Bugatti Engineeringa u Wolfsburgu podržat će novu tvrtku, od kojih će dio biti integriran u Bugatti Rimac ured u Njemačkoj. Rimac Technology će imati preko 900 zaposlenika. Rimac Grupa time će se sastojati od preko 1.300 zaposlenika na različitim lokacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rimac Automobili i Bugatti nastavit će raditi kao zasebni brendovi i proizvođači, zadržavajući svoje proizvodne pogone u Zagrebu i Molsheimu, kao i distribucijske kanale. Rimac Technology će nastaviti s inovacijama, razvijajući sustave i tehnologije vozila za mnoge globalne proizvođače automobila, s primjenom tehnologije i u budućim modelima Bugatti i Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući prvi dan poslovanja Bugatti Rimac kompanije, Mate Rimac, je istaknuo kako mu je čast &scaron;to će voditi novu kompaniju koja ujedinjuje snage dva brenda i započeti ono &scaron;to će bez sumnje biti uspje&scaron;no, revolucionarno i uzbudljivo novo poglavlje za sve uključene. "Te&scaron;ko je naći bolju kombinaciju od Rimca i Bugattija. Ono &scaron;to svaka strana donosi na stol u smislu tehničke stručnosti, znanja i povijesti razvoja automobila čini savr&scaron;en recept. Agilnost i inovativnost Rimac Automobila savr&scaron;ena su nadopuna Bugattijevoj povijesti u dizajnu i proizvodnji hiperautomobila koje postavljaju nove standarde. Već smo krenuli razvijati nove modele koje jedva čekamo predstaviti javnosti, u pravo vrijeme", istaknuo je Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zamjenik predsjednika Izvr&scaron;nog odbora i član uprave za financije i IT u Porsche AG Lutz Meschke ističe kako je pronađena prava mje&scaron;avina iskustva i znanja, inovativne snage i timskog duha za menadžment nove kompanije, dok predsjednik Uprave Porschea Oliver Blume to spajanje vidi kao savr&scaron;eno rje&scaron;enje za sve uključene. "Zajedno stvaramo automobilsku tvrtku visokih performansi. Uspjeli smo pozicionirati tradicionalni brend Bugatti s njegovom karizmom za budućnost na način koji stvara vrijednost. Bugatti utjelovljuje fascinaciju i strast, a Rimac ima veliku inovativnu snagu i tehnolo&scaron;ko znanje", naveo je Blume.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Spajanje Rimac Automobila s poznatim automobilskim brandom Bugatti Automobiles objavljeno je 5. srpnja ove godine.&nbsp; "S Neverom smo dokazali da možemo razvijati i proizvoditi izvanredne hiperautomobile, koji nisu samo brzi, već također uzbudljivi i kvalitetni. Bugatti, s vi&scaron;e od stoljeća iskustva u inženjerskoj izvrsnosti, također posjeduje jedno od najistaknutijih naslijeđa među automobilskim tvrtkama u povijesti", kazao je tada Mate Rimac.</span><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-06-rimac2.jpgDarovni dućani u BiH i Europi pred gašenjem, cijenu transporta nemoguće pratitihttp://grude.com/clanak/?i=353764353764Grude.com - klik u svijetMon, 01 Nov 2021 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-01-darovni-shop.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europa sve više razmatra mogućnosti kako da Balkan postane nova Azija. Koliko je god to prije nekoliko godina bilo nezamislivo, jasno je da su poremećaji koji su pristigli s koronom prisilili i gospodarstvenike da razmišljaju u smislu prevladavanja prepreka i kriza, a to bi se moglo s regijom koja ima brojni, neiskorišten potencijal za stvaranje ozbiljnog gospodarstva, piše Večernji list BiH. <p><br />Na kraju krajeva, neke tvrtke koje su potekle iz BiH, a važan su igrač na međunarodnoj karti, pokazuju kako je stvarno moguće ovdje praviti ozbiljnu poslovnu priču.<br /><br /></p> <p><strong>Pozitivan primjer<br /><br /></strong></p> <p>I predsjednik Udruge poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović smatra kako će se promijeniti lanci opskrbe i da će se Europa vi&scaron;e okrenuti prema ovoj regiji Balkana i sigurno će gledati zamijeniti dio roba iz Azije, &scaron;to može biti dobra prilika za BiH. - To se već pokazuje, imamo jako dobar i žilav privatni sektor te izvoz već pokazuje znakove pobolj&scaron;anja. Mislim da bilježimo rast izvoza veći od 30% u odnosu na pro&scaron;lu godinu, pa čak i značajan rast u odnosu na pretpandemijsku godinu - kazao je Smailbegović. Ovih dana priča se o pozitivnom primjeru Bosanske Krupe. Načelnik općine Krupa Armin Halitović proteklih je dana govorio o ostvarenom uspjehu tamo&scaron;nje ekonomije koja može biti primjer ostalim lokalnim zajednicama.<br /><br /></p> <p>- Sve je to industrija i realni sektor koji donosi rezultate. Ljudi koji su u biznisu pričaju i dogovaraju se te spominju u kakav su ambijent do&scaron;li i kako posluju te su to najvažnije stvari koje se tiču nas. Investicije u posljednjih 5-6 godina to dokazuju, a veseli nas to &scaron;to su ispitivanja potencijalnih investitora gotovo svakodnevna. U vrijeme korone Bosanska Krupa imala je maksimalan broj od 90 ljudi koji su ostali bez posla. Godinu i pol dana nakon lockdowna Bosanska Krupa ima 10% vi&scaron;e zaposlenih nego prije korone - kazao je spomenuv&scaron;i upravo jednu njemačku tvrtku koja je u pandemiji otvorila svoja vrata u tom mjestu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Manjkavost Azije<br /><br /></strong></p> <p>Za Europu su važni sektori modne i tekstilne industrije, automobilske i kemijske, industrije drvnog namje&scaron;taja, strojarske i drugih industrija koje kontinent mogu zadržati konkurentnim u svjetskim okvirima, bez ovisnosti o Aziji koja je pokazala sve manjkavosti u ovom kriznom razdoblju. Upravo je najvi&scaron;e sirovina nekad stizalo i Kine, ali i drugih proizvoda na kojima su marže bile i do 20 puta veće. Upravo su takve trgovine, koje su često predstavljane kao darovni dućani, u Europi uga&scaron;ene ili su u fazi ga&scaron;enja, a bazirale su se na jeftinim proizvodima kupljenima u Kini, a koje su preprodavale ovdje po vi&scaron;im cijenama, pi&scaron;e Večernjak. Sad kad se prijevoz s 4000 KM popeo na nekih 20.000 KM, shvatili su neisplativost takvih nabava, a vremena za preorijentirati se i nema previ&scaron;e. Iduće razdoblje pokazat će u kojem će smjeru ići svjetska ekonomija. Ako BiH bude znala iskoristiti situaciju, imat će puno važniju ulogu u tome svijetu nego dosad. Međutim, BiH ima druge probleme, prije svega, političke te, ako se njih uspije prebroditi, sigurno će se stvari razvijati u pozitivnijem smjeru, pi&scaron;e Vecernji.ba.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-01-darovni-shop.jpgHercegovačka planina probijat će se 70 mjeseci, gradi se još šest novih tunelahttp://grude.com/clanak/?i=353746353746Grude.com - klik u svijetSun, 31 Oct 2021 08:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-31-planina-radovi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zatvaranje financijske konstrukcije za najzahtjevniji dio autoceste na koridoru Vc, a to je, ugrubo govoreći, prostor od juga Mostara pa do Konjica, preduvjet je za intenziviranje drugih aktivnosti na terenu, a odluka Vlade o početku pregovora o kreditnom zaduženju pokazatelj je kako se ulazi u posljednji dio priprema. <div id="js_content" class="article__body--main_content" data-section-slug="vijesti" data-article-id="1535444"> <p><br />Imati autocestu od Mostara do Konjica koja će uvelike skratiti putovanje i biti ključni dio mozaika u povezivanju Hercegovine s Bosnom, strate&scaron;ki je cilj, a na putu njegova ostvarenja stoje i dva najveća izazova - tunel kroz planinu Prenj, kao i dionica Mostar jug - Mostar sjever, pi&scaron;e Večernji list BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Od Konjica do Mostara<br /><br /></strong></p> <p>Na cijelom prostoru od Ovčara do petlje Mostar jug (koji će biti podijeljen na poddionice Ovčari - ulaz u tunel Prenj, tunel Prenj, tunel Prenj - Mostar sjever te Mostar sjever - Mostar jug) gradit će se 10 mostova, 12 tunela i dvije petlje. Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić naglasio je za 'Večernjak' izniman značaj svih ovih dionica za dovr&scaron;etak koridora Vc, najaviv&scaron;i kako se krajem godine očekuje raspisivanje natječaja. Izgradnja kapitalnog i u strate&scaron;kom smislu najvažnijeg, ali i tehnički najzahtjevnijeg projekta na koridoru Vc - tunela Prenj trebala bi trajati 70 mjeseci, tako da bi ovi radovi bili zavr&scaron;eni sredinom 2027. godine, čime bi se kompletirala izgradnja koridora Vc na teritoriju FBiH. Večernji list imao je uvid u tehničke detalje projekta, a koji pokazuju kako je ključna karakteristika tunela njegova dužina od 10,15 km, prema kojoj spada u duge tunele i podliježe primjeni svih propisanih mjera sigurnosti u tunelima, prema smjernici 2004/54/EC. Izuzev tunela Prenj, ova dionica podrazumijeva pristup sjevernom i južnom portalu tunela pa dužina dionice iznosi oko 12 km. Tunel Prenj najduža je i najsloženija građevina na cijeloj dionici autoceste od Konjica do Mostara; dužina desne tunelske cijevi je 10,165 km, a lijeve 10,160 km. ldejni projekt za tunel Prenj je zavr&scaron;en, u suradnji s vanjskim suradnicima načinjen je program dodatnih istražnih radova, dok je u tijeku realizacija dijela programa koji se odnosi na hidrogeolo&scaron;ka istraživanja i probno IG kartiranje i istraživanje iz programa dodatnih istražnih radova. Ishodovana je prethodna vodna suglasnost, studiju utjecaja na okoli&scaron; odobrilo je Federalno ministarstvo okoli&scaron;a i turizma, održane su javne rasprave te je podnesen zahtjev za izdavanje okoli&scaron;ne dozvole. Kroz WBIF grant započele su aktivnosti za izradu dopune studije utjecaja na okoli&scaron;, kao i prateće dokumentacije vezane uz socijalna i ekolo&scaron;ka pitanja projekta. Provedba projekta planirana je prema žutom FIDIC-u.<br /><br /></p> <p><strong>Mostar sjever - Mostar jug</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Drugi važan segment je dionica Mostar sjever &ndash; Mostar jug, dužine 15,4 km, a prema idejnom projektu, u sastav dionice ulazi petlja Mostar sjever s bočnim naplatnim mjestom, &scaron;est tunela ukupne dužine devet kilometara i &scaron;est relativno kratkih vijadukata/mostova dužine oko dva kilometra, pi&scaron;e Vecernji.ba. Budući da se radi o uvjetima ugovora po crvenom FIDIC-u za dionicu Mostar sjever - Mostar jug, zavr&scaron;etak postupka i potpisivanje ugovora može se očekivati u drugom tromjesečju 2022. godine, dok je planirani rok izgradnje 45 mjeseci. Podsjećamo, Vlada je na posljednjoj sjednici podržala inicijative da kreditnim zaduženjima od po 300 milijuna eura kod EBRD-a i EIB-a budu osigurana sredstva za izgradnju dionice Ovčari - Mostar sjever, dok bi kreditnim zaduženjem kod EBRD-a od 50 milijuna eura trebala biti osigurana sredstva za dionicu Mostar sjever - Mostar jug.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-31-planina-radovi.jpegKinezi grade najveću vjetroelektranu u BIH kod Tomislavgradahttp://grude.com/clanak/?i=353683353683Grude.com - klik u svijetThu, 28 Oct 2021 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-18-vjetroelektrane.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izgradnja vjetroelektrane Ivovik, instalirane snage 84 MW, trebala bi početi iduće godine, rekli su kineski investitori na nedavnom sastanku s lokalnim vlastima općine Tomislavgrad.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Ivovik, čija će izgradnja ko&scaron;tati 130 milijuna eura, bit će najveća vjetroelektrana i dosad najveća investicija u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjetroelektranu Ivovik razvijat će dvije kineske tvrtke &ndash; China National Technical Import &amp; Export Corporation i Powerchina Resources Ltd. Nalazit će se na području Tomislavgrada i Livna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđena godi&scaron;nja proizvodnja električne energije vjetroelektrane Ivovik iznosi 236,6 GWh, prema dosada&scaron;njim izvje&scaron;tajma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo će biti treća vjetroelektrana na području općine Tomislavgrad, priopćeno je iz lokalne administracije nakon sastanka s predstavnicima kineskih investitora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekte izgradnje vjetroelektrana Ivovik i Orlovača pro&scaron;le godine odobrila je Vlada FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom 2020. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) dala je inicijalnu suglasnost za izdavanje energetske dozvole za Ivovik, kao i za vjetroelektranu Orlovaču, snage 42,9 MW, koji se planiraju graditi u općinama Tomislavgrad i Livno. Predviđena godi&scaron;nja proizvodnja električne energije na Orlovači je 99 GWh.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-18-vjetroelektrane.jpgS polica trgovina povlače se dva proizvoda, nemojte ih koristitihttp://grude.com/clanak/?i=353674353674Grude.com - klik u svijetWed, 27 Oct 2021 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog pronalaska nedozvoljenih supstanci povlače se dva proizvoda – suhe smokve i zamrznuta piletina.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog ozbiljnog rizika povlače se suhe smokve iz &Scaron;panjolske zbog prisustva mikrotoksina. Proizvod je distribuiran u Hrvatsku i Sloveniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi proizvod koji se povlači je zamrznuta piletina iz Poljske zbog prisustva patogenih mikroorganizama, u ovom slučaju&nbsp;salmonele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Meso je distribuirano u Hrvatsku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku. Rizik nije ozbiljan, a proizvod vi&scaron;e ne bi trebao biti dostupan na trži&scaron;tu, pi&scaron;e&nbsp;<strong>Dnevnik.hr.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgRazlike u cijenama goriva u Bosni i Hercegovini i do 30 feninga po litruhttp://grude.com/clanak/?i=353661353661Grude.com - klik u svijetWed, 27 Oct 2021 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-23-gorivo_zene.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijena nafte na svjetskom tržištu raste, a u skladu s tim raste i cijena goriva u Bosni i Hercegovini. <p><br />Međutim, to povećanje cijena nije isto na svim mjestima te se na pojedinim benzinskim crpkama u Federaciji BiH litar dizela može kupiti za 2,21 KM, a na nekim drugim za 2,51 KM.<br /><br /></p> <p>Za litar benzina u Federaciji, kažu iz Ministarstva trgovine FBiH, se ne nekim pumpama plaća 2,21, a na nekim 2,46 KM. U Republici Srpskoj, kako je za Klix.ba kazao Dragan Tri&scaron;ić, predsjednik Grupacije za promet nafte i naftnih derivata Privredne komore Republike Srpske, najniže cijene goriva su u regiji Bijeljine i to za benzin 2,32 KM, dok je cijena litra dizela 2,29 KM. U ostalim regijama cijene se kreću od 2,32 do 2,43 za benzin i 2,29 do 2,35 KM za dizel.<br /><br /></p> <p>"Formiranje cijene ovisi od regije u kojoj se nalazi benzinska pumpa, dakle tro&scaron;kovi logistike i destinacije odakle se opskrbljuje gorivom. Formiranje cijene ovisi od niza parametara, a pored navedenog, značajno utječu i tro&scaron;kovi osobnih dohodaka radnika (broj radnika) i ostali tro&scaron;kovi koji utječu na rad jedne benzinske stanice, kao &scaron;to su komunalne naknade, takse za isticanje reklama, naknade za putni pojas i drugo. Dakle, svakako tro&scaron;kovi, ali i konkurencija koja svojim poslovnim aktivnostima može dovesti u situaciju da se radi na pragu rentabilnosti, kao &scaron;to je to slučaj u Bijeljini, gdje tradicionalno imamo niske cijene", kazao je Tri&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Vlade Federacije BiH i Republike Srpske ograničile su maržu distributera u maloprodaji na 0,25 KM po litru i u veleprodaji na 0,06 KM, &scaron;to znači da se marža ne može povećati i to je mehanizam koji je na snagu stupio zbog pandemije i koji koliko-toliko ograničava rast maloprodajnih cijena.<br /><br /></p> <p>"Dakle, to je efikasan mehanizam ograničenja maloprodajne cijene. Smatram da sve zemlje okruženja, kao i zemlje EU, imaju isti problem, da te&scaron;ko mogu utjecati na razvoj situacije, a to je trenutna energetska kriza koja se ogleda u nedostatku svih oblika energije i praktično cijene rastu iz dana u dan, a u lancu se reflektira na sve ostale bran&scaron;e", kaže Tri&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Sve benzinske pumpe, dodao je, imaju kratkoročne zalihe, za 7-15 dana, ovisno od prodaje na dnevnom nivou.<br /><br /></p> <p>"Dugoročne zalihe su moguće jedino u slučaju da se deponiraju velike količine u terminalima, koje bi mogle amortizirati ovakve situacije, ali to je u praksi skoro nemoguće. Kao prvo, to su velike količine goriva i ulaganja u terminale, koje financijski distrubuteri te&scaron;ko mogu planirati i realizirati u poslovnim aktivnostima. Drugo, ova metoda je jako rizična jer se može dogoditi da ako cijene nafte na naftnom trži&scaron;tu stagniraju ili padaju, tada su kompanije u gubitku, tako da nemamo mnogo izbora nego da se benzinske pumpe opskrbljuju kratkoročnim zalihama i da ovisimo od rafinerija i ulaznih cijena. To znači da se povećanja cijena ne mogu zaustaviti, jer je to problem globalnog karaktera, ali mehanizmima kao &scaron;to su ograničenja marži, koliko-toliko se amortizira trži&scaron;te. Kupci moraju shvatiti da je pro&scaron;lo vrijeme jeftine snage, a naročito energije koja potječe od fosilnih energenata, jer oni zagađuju, njihove zalihe su ograničene i automobilska industrija svoje proizvodne kapacitete usmjerava na koncept takozvane zelene energije, koja će u narednim godinama biti sve zastupljenija", kazao je Tri&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Milenko Bo&scaron;ković, predsjednik Udruga prometnika naftnih derivata u FBiH, kazao je kako cijenu goriva benzinske pumpe formiraju na osnovu toga gdje se pumpa nalazi i kakav je promet. Tamo gdje je manji promet, kaže, pumpe vjerovatno žele nižim cijenama privući kupce i na taj način pokriti tro&scaron;kove.<br /><br /></p> <p>"Ograničavanje rasta cijena u smislu da se stavi granica dokle one mogu ići ne dolazi u obzir i ono nije moguće, ukoliko ne želimo da dođemo u jo&scaron; veću krizu. Ograničenjima marži već su cijene ograničene, jedino jo&scaron; država može intervenirati da smanji namete, ali onda bi i to vjerovatno izazvalo neke druge probleme. Znamo da je struktura cijena takva da je startna cijena za dizel 1,05-1,10 KM, a za benzin 1,15 KM, tolika su porezna davanja u strukturi cijene", kazao je Bo&scaron;ković.<br /><br /></p> <p>Cijene se i na svjetskom trži&scaron;tu svakodnevno mijenjaju. Tako je, podsjeća Bo&scaron;ković, zbog pandemije u jednom periodu cijena sirove nafte bila i 35 dolara, a sada je njena cijena 85 dolara.<br /><br /></p> <p>"Mi pamtimo i vremena kada je nafta bila 150 dolara, ali tada nismo imali namete koje imamo sada. Cijene su prije nekoliko godina kod nas dostizale i iznos od 2,56 KM po litru, &scaron;to je i najveći iznos koji pamtim, ali tada nismo imali dodatak za autoceste od 25 feninga, koji sada imamo. Ako usporedimo cijene u zemljama u okruženju, vidjet ćemo da su one ili blizu ili čak 3 KM, a kod nas su jo&scaron; uvijek dosta niže", istaknuo je Bo&scaron;ković.<br /><br /></p> <p>Procjena stručnjaka je da nas očekuje nestabilno razdoblje do kraja godine, odnosno da će cijena nafte nastaviti rasti, &scaron;to će sigurno dovesti i do povećanja cijena goriva u BiH.<br /><br /></p> <p>"Ulazimo u neizvjesnost u 2022. godini, gdje će prvi kvartal biti razdoblje kada bi zemlje OPEC-a trebale dati jasnu preporuku i odgovor da li će se proizvodnja podići na razinu potražnje ili će i dalje ostati na trenutnoj razini, a to znači rast potražnje u narednoj godini i sigurno rast cijena", zaključio je Tri&scaron;ić za Klix.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-23-gorivo_zene.jpgSPREMAJTE ZALIHE, SITUACIJA SE POGORŠAVA IZ DANA U DAN: Noćnoj mori se ne nazire krajhttp://grude.com/clanak/?i=353610353610Grude.com - klik u svijetMon, 25 Oct 2021 09:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-tanken.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što smo i očekivali, cijena barela nafte na londonskom tržištu je porasla i sedmog dana zaredom, dosegnuvši novu najvišu razinu u tri godine.<p><br />S obzirom na ograničenu proizvodnju i veću potražnju, očekuje se da će cijena i dalje rasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Tako je pro&scaron;log tjedna cijena porasla 1 posto, na 85,53 dolara, a u jednom je trenutku dosegnula čak 86,10 dolara, &scaron;to je nova najvi&scaron;a razinu u tri godine.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U isto vrijeme je barel na američkom trži&scaron;tu poskupio 1,7 posto, na 83,76 dolara, &scaron;to je nova najvi&scaron;a razina od listopada 2014. godine.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dok najveći proizvođači nafte i dalje ograničavaju proizvodnju, potražnja za &ldquo;<strong>crnim zlatom</strong>&rdquo;<strong> i ostalim energentima </strong>zbog jakog oporavka gospodarstva kojemu se nitko nije nadao i dalje raste.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U isto vrijeme cijene rastu zbog bojazni od nesta&scaron;ice ugljena i plina u Kini, Indiji i Europi, &scaron;to je potaknulo rast cijena tih energenata te su neki proizvođači struje pre&scaron;li s plina na jeftinije lož ulje i dizel.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <div id="wpipa-1646851-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1646851" data-variation="none">&nbsp;</div> <p style="text-align: justify;">Drugo najveće gospodarstvo svijeta, Kina, je pro&scaron;loga tjedna najavila da će intervenirati kako bi zaustavila rast cijene ugljena i osigurala opskrbu strujom na pragu zime.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <h2 style="text-align: justify;">Cijene će i dalje rasti</h2> <p style="text-align: justify;">Nažalost, Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, predvođeni Rusijom, su početkom listopada odlučili da će u studenome povećati proizvodnju za samo 400 tisuća barela dnevno, kao &scaron;to su i dogovorili ljetos.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Louise Dickson</strong> iz Rystada je istaknula da bi cijene mogle rasti u jako kratkoročnoj perspektivi jer ulagači ba&scaron; i nemaju poticaja za prodaju, s obzirom na globalni manjak u ponudi energenata i činjenicu da OPEC+ samo promatra &scaron;to se događa.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Lo&scaron;e vijesti dolaze iz američkog trži&scaron;ta gdje je ministarstvo energetike objavilo da su zalihe sirove nafte u čvori&scaron;tu u Cushinu pale na 31,2 milijuna barela, &scaron;to je najniža razina od listopada 2018. godine.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Analitičari PVM-a su zaključili da američka potražnja za benzinom doživljava bablje ljeto,&nbsp; ukazujući na najveću potražnju u ovo doba godine od 2007., unatoč visokim cijenama na benzinskim stanicama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-tanken.jpgNOVA PRAVILA: Mijenjat će se oznake roka trajanja na hranihttp://grude.com/clanak/?i=353596353596Grude.com - klik u svijetSun, 24 Oct 2021 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-trgovina-kupovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na mnogim prehrambenim proizvodima doći će do promjene kod datuma roka trajanja kako bi se spriječilo nepotrebno bacanje hrane. Europska unija planira novi zakon za trgovine prehrane, a koji bi trebao stupiti na snagu u idućih nekoliko mjeseci.<p>&nbsp;</p> <p>Prva promjena u novom zakonu bit će usmjerena na hranu koja ima <strong>posebno dug rok trajanja</strong>. Naime, ako se pravilno skladi&scaron;ti, hrana s posebno dugim rokom trajanja neće imati oznaku &ldquo;upotrijebiti do...&rdquo; koja&nbsp;označava krajnji preporučeni datum do kojega možete jesti hranu vrhunske kvalitete. Riječ je o proizvodima poput riže, tjestenine, kave i ulja, navodi <a href="https://fenix-magazin.de/promjene-u-trgovinama-evo-sto-bi-se-uskoro-moglo-promijeniti-u-aldiju-lidlu-rewe-i-drugim-trgovinama-prehrane/" rel="nofollow" target="_blank">Fenix magazin</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle"> <div id="lwdgt-3697" class="lwdgt" data-wid="474"> <div class="lwdgt-container wid-474"> <p>Druga promjena tiče se napomene &ldquo;najbolje upotrijebiti do&hellip;&rdquo; koja označava datum do kojega je hrana na svom vrhuncu po okusu ili kvaliteti. Ta bi se napomena trebala izostaviti ili se zamijeniti drugom oznakom, primjerice &ldquo;često dobro i nakon&hellip;&rdquo;. Međutim, rok upotrebe ostat će za svježu hranu kao &scaron;to su meso, riba i druga kvarljiva roba.<br /><br /></p> <p>Ovakav zakon o prehrambenim proizvodima priprema se zbog rezultata istraživanja koje je proveo Institut Johann Heinrich von Th&uuml;nen (TI) u ime Saveznog ministarstva hrane i poljoprivrede. Rezultati istraživanja pokazali su kako uz 52 posto sve otpadne hrane, veliki dio smeća nastaje u privatnim kućanstvima. Samo u Njemačkoj se svake godine baci oko 12 milijuna tona hrane. Drugi dio čine velike korporacije koje vi&scaron;e ne mogu prodavati svoje proizvode nakon &scaron;to je istekao rok upotrebe.<br /><br /></p> <p>Tvrtka Unilever, koja uključuje brendove kao &scaron;to su Knorr i Langnese, podržava oznaku &ldquo;često dobro i nakon...&rdquo; od 2019. godine. Žele skrenuti pozornost na činjenicu da je hranu i dalje moguće jesti čak i nakon isteka roka za &ldquo;najbolje upotrijebiti do&hellip;&rdquo;.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Savezni ured za hranu i poljoprivredu također je naglasio da datum do isteka roka ne znači da je hranu potrebno baciti. Umjesto toga, označava trenutak u kojem hrana zadržava svoja specifična svojstva pod odgovarajućim uvjetima skladi&scaron;tenja.<br /><br /></p> <p>Europska zastupnica CDU-a Christine Schneider također vidi potrebu za djelovanjem u povodu ogromnog bacanja hrane.<br /><br /></p> <p>&ndash; Proizvodi se jednostavno ne pokvare dan nakon isteka roka. Situacija u kojoj ljudi uzimaju jestivu hranu iz kontejnera pokazuje koliko hitno moramo djelovati &ndash; rekla je političarka.</p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-trgovina-kupovina.jpgŠkoda prekinula proizvodnjuhttp://grude.com/clanak/?i=353555353555Grude.com - klik u svijetFri, 22 Oct 2021 10:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-20-skoda-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Škoda je prekinula proizvodnju u sve svoje tri tvornice u Češkoj zbog nedostatka čipova, poluvodiča te ostalih automobilskih dijelova.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <div class="p-0 w-full mb-8 xl:mb-12 font-semibold xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Ostavili su samo jednu proizvodnu liniju. Zaposlenici su poslani kući i primat će 80 posto svojih prosječnih plaća.</p> </div> <p>Prekid rada u &Scaron;kodi &ndash; novi je pokazatelj te&scaron;koća u kojima su se na&scaron;li svjetski trgovinski lanci.</p> <p>U kompaniji procjenjuju da će se opskrba normalizirati polovicom 2022., pi&scaron;e&nbsp;<strong><a href="https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/skoda-prekinula-proizvodnju-u-svojim-tvornicama-u-ceskoj-radnici-poslani-kucama-3227537" rel="noopener" target="_blank">HRT</a></strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-20-skoda-5.jpgRuski div otvorit će od 50 do 80 trgovina u BiH! http://grude.com/clanak/?i=353511353511Grude.com - klik u svijetWed, 20 Oct 2021 08:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-20-mere-trgovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruski trgovački lanac koji na europskom tržištu djeluje pod nazivom "Mere" proširit će svoje poslovanje i na Bosnu i Hercegovinu, potvrdili su u utorak iz uprave ove tvrtke za BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Bosanskohercegovačka agencija "Express consulting" za rusku je tvrtku obavila registraciju u Općinskom sudu u Sarajevu, uspostaviv&scaron;i gospodarsko dru&scaron;tvo pod nazivom "Eksperttorg".<br /><br /></p> <p>"Prema trenutnim planovima, 'Mere'&nbsp;će u BiH imati od 50 do 80 trgovina", najavio je&nbsp;direktor Express Consultinga Kemal Muratović, istaknuv&scaron;i kako je u njima predviđeno zapo&scaron;ljavanje isključivo državljana BiH.<br /><br /></p> <p>Prva trgovina trebala bi biti otvorena u Sarajevu, a potom je u planu &scaron;irenje prodajne mreže na veće gradove poput Mostara, Banje&nbsp;Luke, Tuzle, Zenice&nbsp;i Bijeljine, javlja Hina.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Mere" na kupce u BiH&nbsp;računa prije svega cjenovnom politikom, najavljujući da&nbsp;će svi artikli u njihovim trgovinama biti u prosjeku 20 posto jeftiniji od konkurencije.&nbsp;Trgovinski lanac koji u Rusiji djeluje&nbsp;pod imenom "Svetofor" u 2020. godini zabilježio je&nbsp;promet veći od 2,2 milijarde eura.<br /><br /></p> <p>Veliki europski trgovinski lanci poput Lidla, Spara ili Aldija do sada se nisu odlučili pokrenuti poslovanje u BiH a u toj zemlji dominiraju trgovine Konzuma ili Mercatora odnosno domaćeg lanca trgovina Bingo koji je u snažnoj ekspanziji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-20-mere-trgovina.jpgMate Rimac bi uskoro u Hrvatskoj mogao postati Hercegovac, krenula hajka na mladog poduzetnikahttp://grude.com/clanak/?i=353492353492Grude.com - klik u svijetTue, 19 Oct 2021 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-19-mate-rimac-201.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što se Mate Rimac jučer požalio da kasni s projektom za koji je od Hrvatske dobio 52,2 milijuna kuna, pa se pravdao Matiji Babiću zbog toga,Index je pobrojao sve ono što je Rimac obećao, a dosad nije ili je ispunio.<p><br />Tako u uvodu teksta stoji da je Mate Rimac, čovjek velike tehničke inteligencije, dosad posijao niz obećanja i kontradiktornih izjava koje upućuju na zaključak da nije li&scaron;en ni iznimnog marketin&scaron;kog talenta:</p> <p><br />U vi&scaron;e je navrata najavljivao projekte koji nisu realizirani ili nisu izvedeni onako kako su zami&scaron;ljeni. Rimčeva obja&scaron;njenja ili je te&scaron;ko dobiti&nbsp;ili se svode na minorizaciju već obećanog u odnosu na ono &scaron;to je tek u planu, ili, pak, primjedbe pripisuje&nbsp;jalu neuspje&scaron;nih.<br /><br /></p> <p>U ovom je času, uz dileme oko Nevere, svakako&nbsp;najintrigantnija najava projekta robotskih taksija u Zagrebu. Mediji su već informirali da će Rimčevi&nbsp;robotaksiji&nbsp;imati matični centar za e-punjenje na zelenoj povr&scaron;ini kod Studentskog doma Stjepan Radić. U Zagrebu, dakako. Doznali smo i da u Rimčevoj viziji Zagreb 2024. godine postaje prvi grad na svijetu sa samovozećim električnim taksijem.<br /><br /></p> <h3>Nema ni parcelu za robotaksije koji bi trebali voziti od&nbsp;2024. godine<br /><br /></h3> <p>Čitatelju se&nbsp;već na prvi pogled iznad glave roje upitnici: na primjer, kako će se ne&scaron;to poput robotaksija prilagoditi postojećoj regulativi i infrastrukturi, čija će biti navedena vozila, kakav je aranžman postignut s Gradom čijim bi ulicama, u ne tako dugom roku, trebala prostrujati revolucionarna novost u automobilskom svijetu?<br /><br /></p> <p>Ako&nbsp;je sada&scaron;nju nedovoljnu zakonsku regulativu i moguće otkloniti u relativno kratkom roku s nekoliko amandmana ili, možda, cijelim novim zakonom, pitanje odnosa Grada i Rimčevih firmi - točnije, firme Project 3 Mobility u čijem je suvlasni&scaron;tvu, uz Rimca, njegove Rimac Automobile te&nbsp;jo&scaron; neke partnere, i KIA - znatno je kompleksnije. Novinski tekstovi o ovoj temi otkrivaju kako između Grada i potencijalnih kreatora robotaksija jo&scaron; nisu ni počeli ozbiljni pregovori o ustupanju ili prodaji navedene parcele. Prije nekoliko mjeseci tjednik Novosti dobio je odgovor iz&nbsp;Project 3 Mobilityja u kojem je, uz ostalo, pisalo:<br /><br /></p> <p>&nbsp;"Budući da se radi o projektu koji je od nacionalnog, ali i &scaron;ireg EU značaja, možemo istaknuti da aktivno surađujemo i komuniciramo sa svim dionicima na različitim nivoima koji uključuju europsku, državnu i od Vas spomenutu gradsku razinu. Vezano uz Va&scaron; upit oko spomenute lokacije budućeg centra mobilnosti, ona jo&scaron; nije predmet bilo kakvog obvezujućeg ugovora s gradskom upravom. Između Grada i Project 3 Mobilityja postoji jedino neobvezujući Sporazum koji ističe zajednički interes na realizaciji projekta te navodi okvirne rokove koji su između ostalog i dostupni javnosti kroz Nacionalni plan oporavka."<br /><br /></p> <p>Unatoč tome, arhitektonski studio 3LHD već je osmislio&nbsp;rje&scaron;enje za centralno spremi&scaron;te robotaksija. Tjednik je objavio i detalj iz sporazuma pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Marka Pejkovića, direktora Project 3 Mobilityja, od 14. veljače 2020. godine. U njemu izražavaju spremnost na suradnju u realizaciji projekta uvođenja nove usluge iz područja mobilnosti, spominju suradnju u implementaciji projekta i apliciranju za EU potpore, uz respektiranje gospodarskih, socijalnih i sigurnosnih interesa Grada Zagreba i njegovih građana.<br /><br /></p> <h3>Krajem pro&scaron;log tjedna s Gradom Zagrebom održao preliminarni sastanak<br /><br /></h3> <p>Pripremajući ovaj tekst Index je kontaktirao Rimac Automobile kao suvlasnika Project 3 Mobilityja te Grad Zagreb. Službene odgovore nismo dobili, tek smo pouzdano doznali da je krajem pro&scaron;log tjedna održan sastanak između dviju strana. Sastanak je bio preliminaran, drugim riječima, na njemu ni&scaron;ta nije odlučeno.<br /><br /></p> <p>I dok projekt realizacije robotaksija nije moguće posve deponirati u ladicu nerealiziranih obećanja, jer jo&scaron; ima vremena za revolucionarni obrat, za homologaciju je kasno. Barem za onaj prvi rok koji je već probijen. Kao &scaron;to smo pisali, Rimac Automobili dobili su 52.2 milijuna kuna za projekt koji je trebao biti gotov&nbsp;do 22. srpnja, ali Rimac je zatražio produženje zbog problema uzrokovanih pandemijom covida-19.<br /><br /></p> <p>I dobio ga je do 30. lipnja 2022. godine, &scaron;to je potvrdio i HAMAG-BICRO, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, te dopunio da Rimac Automobili namjeravaju razviti i homologizirati električni superautomobil koji će biti novitet na globalnom trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <h3>Rimac priznao ka&scaron;njenje i objasnio na čemu trenutno radi<br /><br /></h3> <p>Konačno, ka&scaron;njenje je potvrdio i Rimac. "Kasnimo &ndash; jebiga. Kasni i Mercedes sa AMG Project One 2 godine, Aston Martin kasni 3 godine sa Valkyriem itd. Nismo nikad krili da kasnimo. Istovremeno gradimo firmu, proizvod, proizvodne pogone, procese, tim, strukturu&hellip; Velik je zalogaj. Zar je toliki grijeh kasnit? Bili smo maksimalno transparentni sa cijelim projektom &ndash; na na&scaron;em YouTube kanalu se mogu vidjeti crash-testovi, proizvodnja, razvoj, simulacije&hellip; Garantiram da niti jedan razvoj automobila nije toliko detaljno i transparentno popraćen.<br /><br /></p> <p>Zavr&scaron;avamo homologaciju i pokrenuli smo proizvodnju &ndash; uskoro ćemo pokazati prve aute kupaca. Do sad je proizvedeno 16 prototipova i pred-serijskih automobila. Pro&scaron;li tjedan je krenula proizvodnja auta za kupce dok se istovremeno rade finalni homologacijski testovi. Očekujemo da će homologacija zavr&scaron;iti prije prvih isporuka", zapisao je Rimac u komentaru na Facebooku.<br /><br /></p> <p>U ožujku 2018. godine Rimčev &scaron;ef prodaje Kre&scaron;o Ćorić otkrio je na autoshowu u New Yorku da je prodano "skoro svih" 150 automobila koje planiraju proizvesti, "a čija je osnovna cijena", kako su prenijeli hrvatski mediji, 1.7 milijuna eura. Doznali smo i da&nbsp;kupac "ima mogućnost dodavanja različitih opcija &scaron;to može povećati cijenu vozila do jo&scaron; pola milijuna eura", ali i da unatoč visokoj cijeni ne manjka ljudi zainteresiranih za kupovinu "Rimčeve zvijeri".<br /><br /></p> <p>Objavljeno je i da će proizvodnja modela C_Two početi 2020. godine, a prvi testni modeli trebali su biti proizvedeni 2018. godine.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;la je 2020. godina, jo&scaron; malo pa ćemo napustiti i 2021. godinu, a umjesto proizvodnje modela C_Two dočekali smo demanti. Voditelj prodaje krivo je interpretiran kad je spomenuo skoro 150 prodanih automobila, odnosno, do&scaron;lo je do nekog nesporazuma, obznanio je Rimac početkom ove godine. Pojasnio je da ima zainteresiranih kupaca, ali ih nije mnogo isprobalo prototip, a razlog je, dakako, pandemija, ona otežava putovanja.<br /><br /></p> <p>"Trenutačno se u pogonima Rimac Automobila sklapaju tri modela koji će poslužiti marketingu i prodaji da ih približe krajnjim kupcima, kao i za probne vožnje diljem svijeta. Istodobno će se pojaviti i niz nezavisnih recenzija i testova, a prije početka serijske proizvodnje i prodaje C_Two će dobiti i svoje komercijalno ime, koje neće vi&scaron;e nositi prefiks 'C'&nbsp;(concept)", objavio je Bug početkom ove godine. To ime je Nevera.<br /><br /></p> <h3>Prije sedam godina najavio električne jahte<br /><br /></h3> <p>Na moru se, pak, nismo nagledali Rimčevih električnih jahti čija je proizvodnja najavljena prije sedam godina. "Novi projekt, koji bi trebao ugledati svjetlo dana 2015. godine, a plod je suradnje tri tvrtke: Elana Power Yachta koji je zadužen za tehnički dio projektiranja buduće jahte, Rimac Automobila koji su zaduženi za pogonski dio, te investitora Cadia Yacht S.A.", pisao je Jutarnji list u travnju 2014. godine.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Cilj je napraviti prvu pravu brzu motornu jahtu na električni pogon na svijetu, obja&scaron;njavano je u dnevnom listu.&nbsp;"Kontaktirali su nas iz Cadia Yachta na osnovi na&scaron;ih prija&scaron;njih radova", kazao je&nbsp;Rimac.<br /><br /></p> <p>"Mi naravno nismo uopće razmi&scaron;ljali o brodovima, ali njima se učinila zanimljiva na&scaron;a električna tehnologija koju koristimo u sportskom automobilu i pred nama su postavili izazov da je primijenimo i u nautičkom svijetu. Na&scaron;a snaga su upravo na&scaron;i patenti koje imamo na električne motore i baterije i koje smo već primijenili na gradskim automobilima, biciklima, motociklima, raznim testnim stanicama, a eto sada i na brodovima", pohvalio se Rimac.<br /><br /></p> <p>I, nakon toga, ni riječi vi&scaron;e o električnim jahtama.<br /><br /></p> <p>Od njegove kompanije čekamo obja&scaron;njenje i o sudbini ovog projekta.<br /><br /></p> <h3>Proizveo Concept One i Two<br /><br /></h3> <p>Istodobno, Rimac je dosad kreirao Concept One. Pro&scaron;lo je deset godina otkako je taj automobil predstavljen, razvijao je brzinu od 354 kilometara na sat. Napravljeno ih je osam, jedan je uni&scaron;tio televizijski voditelj Richard Hammond kad je sletio s ceste u &Scaron;vicarskoj. Concept Two navodno bi se ove godine trebao naći u prodaji - serijski primjerci ovog vozila zovu se, kako rekosmo, Nevera, a njihovo ovogodi&scaron;nje predstavljanje dobilo je izda&scaron;nu medijsku pažnju.<br /><br /></p> <p>Rimac je objasnio i kako stvaraju komponente za druge proizvođače.&nbsp;"Budući da nismo imali investitore, morali smo zarađivati od prvog dana. Tada smo shvatili da ljudi ne žele ulagati u tvrtku za hiperautomobile, nego u umjereno poslovanje", kazao je Rimac Večernjem listu. Dakle, proizvodi baterije i pogonske sisteme za druge kompanije.<br /><br /></p> <p>Konačno, ove je godine objavljena informacija&nbsp;o poslovnoj suradnji Rimac Automobila s Bugattijem. "Porsche sada posredno drži većinski vlasnički udio u novoj kompaniji Bugatti Rimac (45% izravno&nbsp;te jo&scaron; oko 13% kada se prevede udio u Rimac Automobilima), a vlasnički udio koji kontrolira proteže se i na Rimac Technology, odjel kompanije koji isporučuje proizvode i usluge konkurenciji poput Aston Martina i koji će se prije ili kasnije odvojiti.<br /><br /></p> <p>Bilo bi iluzorno zaključiti kako se VW tek tako odrekao brenda kao &scaron;to je Bugatti, a nije isključeno da se iza kulisa raspravljalo i o drugim opcijama (poput warrant instrumenata, kojima bi Porsche stekao jo&scaron; neke pogodnosti u slučaju ostvarivanja zacrtanih ciljeva)", napisali smo u srpnju ove godine i objasnili kako ovim potezom Rimac dobiva "svježu financijsku injekciju i vrlo opipljivu potporu jednog od najvećih svjetskih proizvođača automobila. Spominje se zahtjevan pomak u smjeru električnih automobila u koji je VW navodno spreman uložiti 35 milijardi dolara, a dio tog kolača sada bi mogao zgrabiti i Rimac, koji je preuzimanjem dobio i - nevjerojatan publicitet", pi&scaron;e <em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-19-mate-rimac-201.jpg(FOTO) Marija Tolić: Lasta je pred početkom testiranja proizvodahttp://grude.com/clanak/?i=353397353397Grude.com - klik u svijetWed, 13 Oct 2021 14:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-13-21-lasta-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Omiljene štrudle s okusom smokve, čajni kolutići, neodoljivi vafli, keksi i krem štapići uskoro bi ponovno mogli zamirisati Cvijetom Hercegovine.<p>&nbsp;<br />Početni &scaron;ok i nevjericu kada je u pitanju nekada&scaron;nji ponos doline Neretve, zamijenila je jedna od najpozitivnijih gospodarskih priča u državi: grudska &bdquo;Violeta&ldquo; koja diže iz pepela čapljinsku &bdquo;Lastu&ldquo;. Međutim, pitanje koje se postavlja već otkako su sami radovi krenuli jest: Kad će? Posjetili smo tim povodom gradili&scaron;te na rubu Čapljinskog polja, gdje je nekada&scaron;nji gigant već dobrano narastao i visinom i &scaron;irinom.<br /><br /></p> <p>Sunčan dan izmamio je dobro raspoloženje i kod radnika koji su već navikli na znatiželjne poglede i novinare koji ih fotografiraju te su uz pokoju &scaron;alu neometano nastavili s radom. Dok jedni rade na uređenju vanjskog izgleda &bdquo;Laste&ldquo;, drugi su se već ozbiljno zaokupili strojevima.<br /><br /></p> <p>Znatiželja nas je, naime, odvela i u unutra&scaron;njost tvornice, kroz koju nas je provela mlada&nbsp; Ljubu&scaron;anka, voditeljica projekta Marija Tolić. Kroz razgovor za Dnevnik.ba, otkrila nam je kako je projekt u zavr&scaron;noj fazi, kada su u pitanju građevinski radovi i instalacije strojeva, stoga su već i pred početkom testiranja i samih proizvoda.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Svima nam je u cilju da povećamo proizvodnju, a s njom i broj novih radnih mjesta. Naravno, prvo moramo vidjeti kolika će biti potreba proizvodnje i trži&scaron;ta&ldquo;, izjavila je za Dnevnik.ba Tolić.<br /><br /></p> <p>Kroz &scaron;etnju tvornicom imali smo priliku vidjeti raznovrsne strojeve, inače najkvalitetnije na trži&scaron;tu, koji su već sklopljeni i samo čekaju na proizvodnju. Oprema je talijanskog i njemačkog porijekla, dok su trake proizveli &Scaron;vicarci.<br /><br /></p> <p>Iskoristili smo priliku i popeli se i na krov gdje nas je dočekao jo&scaron; jedan atraktivan novitet: postavljeni su solarni paneli koji će omogućiti tvornici da sama proizvodi struju za svoje pogone.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Trenutno se na krov Laste postavlja dovoljno solarnih panela da se opskrbljiva proizvodnja tijekom cijelog dana. Čitava proizvodnja odvijat će se koristeći solarnu energiju&ldquo;, otkrila nam je Tolić.<br /><br /></p> <p>Ni pandemija koronavirusa, koja je jedno vrijeme bila zaustavila skoro cijeli svijet, nije zaustavila ovu veliku investiciju u Cvijet Hercegovine kao ni radove koji se konstantno odvijaju zadnjih dvadesetak mjeseci.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Pandemija je možda malo usporila neke procese, ali nikako ih nije zaustavila. Kroz krizno razdoblje smo možda malo teže komunicirali s dobavljačima i sporije nalazili neke izvođače radova, ali cijeli taj period radovi su se neprestano odvijali. Nadamo se da će ubrzo Čapljina opet mirisati na kekse i vafle&ldquo;, poručila je voditeljica projekta.<br /><br /></p> <p>Faza instalacije tehnologije i strojeva je pri kraju, a zatim slijedi probna faza. Potvrdio nam je to i Petar Ćorluka, vlasnik grudske &bdquo;Violete&ldquo; koji je kupio čapljinsku Lastu i bez obzira na pandemiju koronavirusa ostao ustrajan u pokretanju nekada&scaron;njeg giganta. Plan je bio uložiti 20 milijuna KM u ovaj projekt, no, sudeći prema proračunu, uloženo je i mnogo vi&scaron;e.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Nemam točne podatke iz računovodstva, ali sigurno je uloženo vi&scaron;e od 20 milijuna KM. Proračun je već dobro prema&scaron;en. Sve je dosta i poskupilo, tako se odrazilo i nas&ldquo;, otkriva za Dnevnik.ba Ćorluka.<br /><br /></p> <p>Iako je već velik broj radnika zaposlen na instalacijama, kad krene proizvodnja i prodaja, bit će ih zaposleno jo&scaron; i vi&scaron;e. Međutim, kako Ćorluka ima moderan pristup pokretanju pogona, jednako tako strate&scaron;ki razmi&scaron;lja i o zapo&scaron;ljavanju.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Prije je bilo u socijalizmu: napravi se tvornica, primi se 500 radnika i za dvije godine propadne jer ne bude konkurentna. Mi moramo biti konkurentni i zato u fazama primati radnike i pu&scaron;tati smjene. Danas je konkurencija prejaka, a trži&scaron;te je prezasićeno. Zato je najvažnije osvajanje toga trži&scaron;ta i prodaja proizvoda, proizvoda koji moraju biti kvalitetni i sami po sebi konkurentni. Pro&scaron;la su vremena kad je bilo dovoljno samo napraviti tvornicu i proizvoditi&ldquo;, priča nam Ćorluka.<br /><br /></p> <p>Plan je, dodaje, prvo unaprijediti stare proizvode, napraviti ih &scaron;to boljima i konkurentnijima, a kad to bude prihvaćeno, onda bi mogli pu&scaron;tati i nove proizvode.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Nećemo pu&scaron;tati ni&scaron;ta dok ne bude sto posto usavr&scaron;eno i dok ne budemo apsolutno zadovoljni sa svime. Bolje da bude malo kasnije, ali kako treba, nego požuriti pa da izađemo na trži&scaron;te s bilo kakvim problemima&ldquo;, navodi.<br /><br /></p> <p>Kada će točno čapljinska &bdquo;Lasta&ldquo; krenuti s radom, nije jo&scaron; siguran, no, kada krene, radnih mjesta će sigurno biti za razne struke. Naglasak će posebno biti na zapo&scaron;ljavanju obrazovanih kadrova sa modernim zanimanjima.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Danas je u proizvodnji najmanji broj ljudi. Nije to ni popularno zanimanje jer se zamjenjuje robotima. Međutim, broj novih radnika sigurno neće biti mali jer imaju nova, potrebna zanimanja. Nikad nije potražnja za radnicima bila veća. Nama trebaju informatičari, dizajneri, marketin&scaron;ki stručnjaci, stručnjaci za prodaju, stručnjaci za analize trži&scaron;ta i izvoznih trži&scaron;ta&hellip; Fokus je na tome i da radnik vi&scaron;e doprinese i vi&scaron;e zaradi&ldquo; opisuje nam direktor &bdquo;Violete&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Na pitanje o potencijalnim novim ulaganjima i projektima, Ćorluka navodi kako uvijek istražuju trži&scaron;te gledajući &scaron;to je atraktivno.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Imamo posebne timove ljudi koji rade istraživanja o trži&scaron;tu, o tomu &scaron;to bi nama moglo biti zanimljivo, &scaron;to bi nas ojačalo i &scaron;to bi moglo dovesti do izgradnje novih vrijednosti. Gledamo gdje možemo napraviti prednost&ldquo;, zaključuje.<br /><br /></p> <p>A koliko je svako radno mjesto zlata vrijedno, za potrebe ovog teksta potvrdio nam je i gradonačelnik Grada Čapljine dr. Smiljan Vidić. Nije mogao sakriti radost i zadovoljstvo zbog ovog velikog projekta koji će vratiti Čapljini simbole po kojima je bila prepoznatljiva. On smatra kako je dodatna vrijednost novih radnih mjesta to &scaron;to su ona upravo vezana za proizvodnju.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Jasno da je 'Lasta' ne&scaron;to &scaron;to odmah asocira na Čapljinu, a isto tako kad se kaže Čapljina odmah se sjetimo i 'Laste'. Cijela priča oko stečaja odvila se na najbolji mogući način i mislim da nismo mogli poželjeti boljeg investitora od g. Petra Ćorluke. Otkupljen je i sam brand 'Laste' i nastavit će&nbsp; se proizvoditi upravo oni proizvodi po kojima je bila prepoznatljiva, ali naravno i mnogi drugi&ldquo;, istaknuo je za Dnevnik.ba gradonačelnik Smiljan Vidić.<br /><br /></p> <p>Zaključci gradonačelnika bili su svakako puna podr&scaron;ka Ćorluki kako u administraciji tako i u ljudstvu, istaknuv&scaron;i kako su sve relevantne službe na usluzi.<br /><br /></p> <p>Potpuna rekonstrukcija &bdquo;Laste&ldquo; privodi se kraju, a ostaje nam samo čekati dobro poznati miris keksa i vafla u, kako je najavljeno, nikad kvalitetnijem izdanju.<br /><br /></p> <p><em><strong>Gabrijela Arapović/Dnevnik.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-13-21-lasta-1.jpgPreminuo ugledni čapljinski gospodarstvenik Marijo Vegohttp://grude.com/clanak/?i=353396353396Grude.com - klik u svijetWed, 13 Oct 2021 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-13-marijo-vego.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge i teže bolest, danas, u poslije podnevnim satima preminuo je Marijo Vego, jedan od uglednijih čapljinskih gospodarstvenika.<p>&nbsp;</p> <p>Bio je vlasnik ugostiteljskih objekata u Čapljini, restorana Calipso i noćnog kluba Absolut, restorana u Međugorju..., pi&scaron;e Djaka-city.</p> <p>Posljednji ispraćaj je 15. listopada iz Gradske mrtvačnice Čapljina, a ukop na groblju sv. Franje Asi&scaron;kog u Čapljini.</p> <p><span style="color: #ffffff;"><a style="color: #ffffff;" href="https://eosmrtnice.ba">Osmrtnice</a></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-13-marijo-vego.jpg Prosječna plaća u Elektroprivredi BiH je 1.817 KMhttp://grude.com/clanak/?i=353381353381Grude.com - klik u svijetTue, 12 Oct 2021 14:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-struja-dalekovod1-660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Troškovi plaća i ostalih primanja u Elektroprivredi BiH u prošloj godini iznosili su 174.240.997 KM. Veći dio novca odnosi se na plaće i naknade plata zaposlenima - 149.547.003 KM.<p><br />Slijede tro&scaron;kovi za primanja i naknade kao &scaron;to su topli obrok, prijevoz, regres&hellip; (23.980.056 KM), službena putovanja (122.229 KM) te naknade ostalim fizičkim osobama (591.709 KM).<br /><br /></p> <p>Podaci su to iz izvje&scaron;ća o financijskoj reviziji ovog javnog poduzeća za 2020. godinu, koji je objavio Ured za reviziju institucija u FBiH, a dolazi u jeku strahovanja da bi električna energija u BiH mogla poskupjeti.<br /><br /></p> <p>U njemu se navodi da je na dan 31. 12. 2020. godine bilo 4.223 zaposlenih. Najvi&scaron;a neto plaća isplaćena u kompaniji lani je bila 4.785 KM, najniža prosječna plaća 830 KM, dok je prosječna neto plaća na razini kompanije 1.817 maraka.<br /><br /></p> <p>Poskupljenje struje moglo bi biti različito za velika i mala gospodarska dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Tro&scaron;kovi službenih putovanja i putni tro&scaron;kovi zaposlenih iskazani su u iznosu od 122.229 KM.<br /><br /></p> <p>"Najveći dio se odnosi na naknadu za upotrebu privatnih vozila u službene svrhe u iznosu od 34.443 KM, tro&scaron;kove smje&scaron;taja za službena putovanja u zemlji u iznosu od 27.937 KM i dnevnice za službena putovanja u zemlji 25.844 KM", utvrdili su revizori.<br /><br /></p> <p>Tro&scaron;kovi ostalih primanja i naknada zaposlenih iskazani su u iznosu od 23.980.056 KM, a čine ih:</p> <p>naknade za topli obrok 16.791.872 KM (visina toplog obroka u 2020. godini kretala se u bruto rasponu od 15,01 KM do 15,46 KM po danu).<br /><br /></p> <p>naknade za prijevoz na posao i s posla 2.641.966 KM regres od 2.045.293 KM (u pojedinačnom iznosu od 50% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH) tro&scaron;kovi naknada članovima odbora i komisija 172.832 KM<br /><br /></p> <p>naknada članovima Nadzornog odbora od 140.742 KM i članovima Odbora za reviziju 32.089 KM<br /><br /></p> <p>Revizori su izvje&scaron;će o reviziji financijskih izvje&scaron;ća ocijenili negativno, a kao temelj za to naveli su da na datum bilansa nije izvr&scaron;ena procjena umanjenja vrijednosti sredstava u dijelu ulaganja u zavisna dru&scaron;tva, iskazanih u iznosu od 414.803.402 KM, i investicija u tijeku u iznosu od najmanje 30.516.693 KM, na kojima nije bilo promjena u 2020. godini, kao ni u prethodne dvije godine. Od toga je najznačajnija investicija u HE Vranduk (21.952.783 KM).<br /><br /></p> <p>"To za posljedicu može imati da je nadoknadivi iznos sredstava manji od njihove knjigovodstvene vrijednosti, odnosno da su sredstva i financijski rezultat za 2020. godinu", navode revizori.<br /><br /></p> <p>Također, Elektroprivreda BiH nije izvr&scaron;ila procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse ovisnim dru&scaron;tvima &ndash; rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, koji su stariji od 365 dana. To, kako ocjenjuju revizori, može imati za posljedicu da su za ovaj iznos rashodi potcijenjeni, a imovina (potraživanja) i financijski rezultat precijenjeni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-struja-dalekovod1-660x330.jpgAluminij najavio oživljavanje anodnih postrojenjahttp://grude.com/clanak/?i=353363353363Grude.com - klik u svijetMon, 11 Oct 2021 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-11-aluminij-mostar-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij industrija ispunila je obvezu postizanja maksimalnog proizvodnog kapaciteta Ljevaonice te zapošljavanja minimalno 220 bivših radnika Aluminija.<p>&nbsp;</p> <p>Aluminij industrija d.o.o. Mostar najavila je oživljavanje pogona anoda nakon &scaron;to je ispunila sve uvjet za produženje ugovora o poslovnoj suradnji s Aluminijem d.d. Mostar, doznaje<strong> Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor će, kako navodi bh. izdanje Večernjeg lista, biti produžen na maksimalno razdoblje od 30 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij industrija ispunila je obvezu postizanja maksimalnog proizvodnog kapaciteta Ljevaonice te zapo&scaron;ljavanja minimalno 220 biv&scaron;ih radnika Aluminija. Uz sve to biv&scaron;im radnicima Aluminija osigurane su i veće prosječne plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij industrija tijekom ove godine povećala je proizvodnju trupaca s 3000 tona na 12.500 tona mjesečno, a sve proizvodne količine do kraja ove godine već su ugovorene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je pokrenuto svih deset peći u Ljevaonici, &scaron;to je postignuto nakon modernizacije peći P1 i P2, a za sljedeću godinu najavljeno je aktiviranje anodnih postrojenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tina Aluminija u rujnu ove godine odobrila je davanje u najam pogona tvornice Anoda kompaniji Aluminij industrija, čime će se zaposliti između 50 i 80 novih radnika, &scaron;to znači oživljavanje druge faze. Nakon Ljevaonice, koja je pokrenuta u studenom pro&scaron;le godine te je do sada angažirano 220 ljudi, sada se kreće s drugom fazom - oživljavanje pogona anoda, navodi Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-11-aluminij-mostar-logo.jpgOdnos sa zaposlenicima trebao bi biti prioritet http://grude.com/clanak/?i=353316353316Grude.com - klik u svijetFri, 08 Oct 2021 18:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-23-business_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaposlenici se osjećaju cijenjeno i ulagat će trud još više.<p>&nbsp;</p> <p>Osjećaj ljudske povezanosti je ono &scaron;to pokreće najinovativnija rje&scaron;enja, a dobar lider može biti pokretač takvog procesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenici se osjećaju cijenjeno i ulagat će trud jo&scaron; vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to nekog čini liderom "poseban"&nbsp;je umni sklop, razumijevanje drugih i&nbsp;neprekidan rad na sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Pokažite da ste čovjek, a ne netko iznad svih</strong></p> <p>Kod lidera je najvažnije da&nbsp;pokažu da su ljudi, a ne netko iznad svih.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Lideri trebaju uložiti svoje vrijeme da svoje zaposlenike prvo shvate kao ljude, a zatim to znanje&nbsp;primijene u poslovanju: tako će svi stvoriti&nbsp;dublju&nbsp;povezanost sa kompanijom&nbsp;i njezinom&nbsp;svrhom",</strong>&nbsp;kaže Williams. Tvrdi da je kao vođa neophodno stvoriti vrijeme za odnos sa svojim timom na ljudskoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Osjećaj ljudske povezanosti je ono &scaron;to pokreće najinovativnija rje&scaron;enja -&nbsp;kad se kao&nbsp;vođe&nbsp;povežemo s ljudima&nbsp;postajemo glavni pokretači tog procesa"</strong>, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Potičite usavr&scaron;avanje i učenje</strong></p> <p>Izvr&scaron;ni direktor NICE inContact&nbsp;Paul Jarman&nbsp;vjeruje da je najvažnije učenje i konstantno&nbsp;usavr&scaron;avanje:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Kad ste otvoreni i zauzimate se za sve koji s vama rade&nbsp;svaka je interakcija ujedno i prilika&nbsp;za rast - kako osobni&nbsp;tako i&nbsp;profesionalni",&nbsp;</strong>podijelio je Jarman.&nbsp;<strong>"Ako pristanete na stalno učenje i usavr&scaron;avanje"</strong>,&nbsp;kaže Jarman,<strong>&nbsp;"manje je vjerovano da ćete ikad prihvatiti "stvari kakve su&nbsp;bile"&nbsp;i stari način rada&nbsp;i posao nikad neće nazadovati već će se razvijati."</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Empatijom&nbsp;pobolj&scaron;ajte&nbsp;komunikaciju</strong></p> <p>Većina se lidera slaže da se posao u konačnici svodi na međuljudske odnose. A jedna od glavnih osobina koja pomaže njegovanju tih odnosa je empatija. Izvr&scaron;ni direktor i osnivač D1 Traininga&nbsp;Will Bartholomew&nbsp;oslanja se, kaže, na poticanje empatije kako bi potaknuo rad svojih zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Kad su ljudi skupa po 40 sati tjedno ili vi&scaron;e, postoje naravno i povremena neslaganja. No&nbsp;kad&nbsp;potičete empatično okruženje promovirate razumijevanje drugih gledi&scaron;ta, a to će ublažiti nesuglasice i&nbsp;pomoći će va&scaron;em timu da dođu&nbsp;do bržih rje&scaron;enja"</strong>, rekao je Bartholomew.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bartholomew kaže i da&nbsp;<strong>"uvijek nastoji &scaron;to vi&scaron;e&nbsp;komunicirati i ohrabruje i druge da to rade - &scaron;to će svima pomoći&nbsp;da se bolje razumiju i slažu."</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Razvijajte zdrave odnose</strong></p> <p>Voditeljica kulture raznolikosti u Grant Thorntonu&nbsp;Rashada Whitehead, kaže da lideri trebaju pokazivati da su im ljudi i međuljudski odnosi na prvom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"To je najlak&scaron;e jednostavnim pozdravljanjem&nbsp;zaposlenika sa "dobro jutro", obraćanjem&nbsp;svakome s&nbsp;imenom i kratkim razgovorom s ljudima.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>S tim ćete</strong>",&nbsp;dodaje,&nbsp;<strong>"pokazati da se&nbsp;zanimate za one kojima upravljate i da&nbsp;ne postupate prema njima samo kao prema zaposlenima čija je jedina svrha dovr&scaron;avanje zadataka."</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Dobri lideri započinju&nbsp;zdrave rasprave&nbsp;i razmjene&nbsp;ideja kako bi &scaron;to bolje upoznali članove svog tima ili zaposlenike. Oni traže mi&scaron;ljenje drugih kako bi upoznali i one&nbsp;koji im inače ne prilaze. To pomaže u izgradnji povjerenja među zaposlenicima i jača motivaciju"</strong>, zaključila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-23-business_01.jpgU BiH blokiran 99.761 poslovni računhttp://grude.com/clanak/?i=353261353261Grude.com - klik u svijetMon, 04 Oct 2021 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-05-posao-biznis-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>U novom izvje&scaron;ću o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da je u BiH početkom listopada bio blokiran 99.761 račun poslovnih subjekata te da 54.068 tvrtki ima blokiran bar jedan račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na pro&scaron;lo izvje&scaron;će, broj blokiranih računa poslovnih subjekata povećan je za 328, a broj tvrtki koje imaju bar jedan blokiran račun za 189.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>U novom izvje&scaron;ću, koji sadrži 4.010 stranica, pobrojani su poslovni subjekti iz svih sfera dru&scaron;tvenog života, od privrednih poduzeća, trgovina, frizerskih salona, benzinskih crpki, ljekarni, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, tvrtki. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>U prvom izvje&scaron;ću Centralne banke BiH, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 tvrtke imale bar jedan blokiran bankarski račun.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-05-posao-biznis-business.jpgNjemački gospodarski div izabrao bh. općinu: Rade za Bosch, BMW...http://grude.com/clanak/?i=353223353223Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-02-ringspan_2021_09-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Presijecanjem vrpce, prvi čovjek Bosanske Krupe, Armin Halitović i prvi čovjek njemačkog grada Bad Homburga, Alexander Hetjes, otvorili su novu zgradu Ringspann-a, tvrtke koja je dio korporacije, koja ima sjedišta širom svijeta, a sad i u Bosanskoj Krupi.<p><br />&nbsp;S novim strojevima, novim prostorom za proizvodnju i montažu, Ringspann Bosanska Krupa, u novoj proizvodnoj hali, zapo&scaron;ljava oko 50 radnika, a u prvobitnim planovima, kupnjom zemlji&scaron;ta i potpisivanjem ugovora s općinom Bosanska Krupa, ovaj broj radnika bio je planiran u prosjeku od pet godina. Međutim, dobra struktura rada, ulaganja i uspje&scaron;nost poslovanja, doveli su do toga da je zaposlenje prema&scaron;ilo očekivanja te ciljeve ispunilo već u prvoj godini.<br /><br /></p> <p>&lsquo;&rsquo;Na&scaron;a kompanija se bavi CNC obradom metala i montažom dijelova koje proizvodimo. Na&scaron;i proizvodi se izvoze za EU. Mnogo dijelova radimo za Bosch, BMW i druge kompanije. Ulažemo dosta u mlade, vr&scaron;imo stipendiranje, zapo&scaron;ljavamo mladi kadar. Prosjek na&scaron;e firme je otprilike oko 30 godina, tako da smo jedna jako mlada, ali perspektivna kompanija. Uvjeti rada su zadovoljavajući, plaće su kvalitetne, trudimo se da &scaron;to vi&scaron;e na&scaron;ih sugrađana zapo&scaron;ljavamo da ljudi ostaju ovdje&rsquo;&rsquo; &ndash; kaže generalni direktor kompanije Ringpasnn-a Bosanska Krupa, Nermin Kedić.<br /><br /></p> <p>Gospodarstvenici iz Njemačke, gradonačelnik Bad Homburga te ostali gosti provest će nekoliko dana u Bosanskoj Krupi, gdje će imati priliku malo bolje upoznati ovu općinu, kao i moguće poslovne prilike koje se nude.<br /><br /></p> <p>&lsquo;&rsquo;Drago mi je &scaron;to smo danas otvorili ovu produkcijsku halu koju smo sagradili u kratkom vremenu. Jako smo sretni &scaron;to smo ovdje, gdje smo imali veliku podr&scaron;ku od općine Bosanska Krupa i načelnika, kojem se zahvaljujemo. Jako nam je važna podr&scaron;ka lokalne zajednice i nadamo se da ćemo narednih mjeseci, ali i narednih godina jo&scaron; vi&scaron;e napredovati i zapo&scaron;ljavati&rsquo;&rsquo;, kazao je Fabian Maurer, &scaron;ef kompanije Ringpann Bosanska Krupa.<br /><br /></p> <p>Primarni cilj Ringspanna, kako navode iz ove kompanije, je razvoj i &scaron;irenje. Vjeruju u benefite koji koriste i lokalnoj zajednici i njihovim kupcima, ali i njima samima te tako poku&scaron;avaju da sjedi&scaron;ta svojih firmi postave u mjesta gdje i sami vide dobre poslovne uvjete i mogućnosti rasta i razvoja. Tako su izabrali i Bosansku Krupu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&lsquo;&rsquo;Danas je službeno otvoren ovaj prostor za rad, iako su oni od nove godine ovdje te je čitava ova situacija s koronavirusom malo usporila sam proces. Po nekim projekcijama, trebali su imati oko 30 zaposlenih, a imaju već oko 45 zaposlenja. Ono &scaron;to nas posebno raduje je da su oni spremni za investiranje u pro&scaron;irenje svojih proizvodnih kapaciteta, naravno i nova zapo&scaron;ljavanja. Ono &scaron;to je jo&scaron; dobro jeste da imamo u gostima i gradonačelnika Bad Homburga, gospodina Hetijasa, koji je do&scaron;ao s jo&scaron; gospodarstvenika, s kojima ćemo razgovarati o mogućnostima investiranja u na&scaron;u općinu. Iskustva koja je Ringspann odnio u Njemačku su primjer kako treba i kako ćemo nastaviti raditi i u budućnosti&rsquo;&rsquo;, ističe načelnik Armin Halitović.<br /><br /></p> <p>Ringspann, doo, pripada Ringman korporaciji, koja svoju centralu ima u Bad Homburgu, a sjedi&scaron;ta tvrtki u Singapuru, Južnoj Africi, Južnoj Koreji, &Scaron;panjolskoj i &Scaron;vicarskoj te na američkom kontinentu. Tvrtka je osnovana 1944. godine, u Bad Homburgu, Njemačka. Prema podacima imaju preko 500 zaposlenika u 17 međunarodnih kompanija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-02-ringspan_2021_09-2.jpgBuffet: Ulažite u biznis koji svaka budala može voditihttp://grude.com/clanak/?i=353221353221Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-07-warren-buffett.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, američki investitor Warren Buffet smatra da, umjesto u gazdu, treba ulagati u “biznis koji svaka budala može voditi”.<p>&nbsp;</p> <p>Briljantni i dobro obrazovani menadžeri sinonimi su za kompanije poput Marka Zuckerberga, Elona Muska ili Jeffa Bezosa. Međutim, Buffet smatra da, umjesto u gazdu, treba ulagati u &ldquo;biznis koji svaka budala može da vodi&rdquo;, jer ulaganje u kompaniju na osnovu njihovih lidera, nekada, i nije najbolja opcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U intervjuu koji je dao za Anketni odbor financijske krize 2010. pitali su ga &scaron;to ga privlači u upravljanju Moody`s &ndash; agencije za kreditni rejting, koja je bila u centru debakla hipotekarnih hartija od vrijednosti, kada je pravio svoju početnu investiciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;<em>Nisam ni&scaron;ta znao o upravljanju Moody&rsquo;s. Kada se menadžment s briljantnom reputacijom zakači za posao s ugledom lo&scaron;e ekonomije, to je reputacija biznisa koja ostaje netaknuta</em>&rdquo;, rekao je Buffet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buffet ističe da ako imate dovoljno dobar posao, ako imate monopol nad novinama, ako imate televizijsku stanicu, &ldquo;onda biznis može da pokrene i va&scaron; rođak idiot&rdquo;. On je istakao da ako imate stvarno dobar posao, ne postoji razlika u tome tko ga pokreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, Buffet smatra da bi moglo da bude pametno ulagati u poduzeća koja će donijeti profit, ne obazirući se na to &ldquo;tko pokreće show&rdquo;, pi&scaron;e BIZLife.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-07-warren-buffett.jpgStanić najavio preuzimanje svih dionica Maraskehttp://grude.com/clanak/?i=353187353187Grude.com - klik u svijetThu, 30 Sep 2021 13:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-30-maraska.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Temeljni kapital Maraske iznosi 99,92 milijuna kuna.<p>&nbsp;</p> <p>Stanić Beverages, tvrtka u vlasni&scaron;tvu Stanić Grupe, potpisala je sa Saponijom i Koestlinom, članicama Mepas grupe, 16. rujna kupoprodajni ugovor o kupnji Maraske, čime je stekla 1,4 milijuna dionica ili 98,25 posto udjela u temeljnom kapitalu Maraske. Pritom je 45,3 posto dionica kupila od Koestlina, a 52,90 posto od Saponie. Vrijednost transakcije nije navedena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time je nastala obveza za Stanić Beverages da objavi ponudu za preuzimanje preostalih dionica Maraske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Temeljni kapital Maraske iznosi 99,92 milijuna kuna, podijeljen je na 1.427.405 dionica, nominalne vrijednosti 70 kuna. Iz Stanić Beveragesa kažu da će ponudu za preostale dionice Maraske objaviti u zakonskom roku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Stanić Beverages je proizvođač sokova u Hrvatskoj te vlasnik dviju tvornica u Hrvatskoj i BiH, zajedničkog kapaciteta od 150 milijuna litara godi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2020. Stanić Beverages ostvario je 219 milijuna kuna prihoda od prodaje, &scaron;to je 36,7 posto manje nego u 2019. Pritom je tvrtka zabilježila gubitak od gotovo 19 milijuna kuna, nakon dobiti u 2019. od 3,5 milijuna kuna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-30-maraska.jpegKoliko često mijenjati posao?http://grude.com/clanak/?i=353170353170Grude.com - klik u svijetWed, 29 Sep 2021 18:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas, češće mijenjanje posla, na godinu ili dvije, nije više tabu kao ranije.<p>&nbsp;</p> <p>Koliko dugo treba ostati na jednom poslu? To nije lako pitanje, ali ako sjedite na istom poslu i ako osjećate zasićenost, vrijeme je da ne&scaron;to mijenjate. Preuzmite inicijativu da vidite kakve se mogućnosti nude, prenosi <strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, če&scaron;će mijenjanje posla, na godinu ili dvije, nije vi&scaron;e tabu kao ranije. Ljudi zaista rijeđe ostaju desetljećima kod istog poslodavca, ali to ne znači da je &scaron;iroko prihvatljivo često mijenjati posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječno vrijeme koje plaćeni radnici provode kod istog poslodavca neznatno se smanjilo s 4,2 godine u siječnju 2018. na 4,1 godinu u siječnju 2020, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu četiri godine mogu da vam se učine kao cijeli život ako se svakog radnog dana osjećate potplaćeno, necjenjeno ili isprazno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promijeniti posao poslije godinu dana samo po sebi ne mora biti lo&scaron;e. Međutim, ako imate vi&scaron;e od jednog posla na neodređeno vrijeme, s punim radnim vremenom, na kojem niste uspeli da radite punih 12 mjeseci, to je lo&scaron; znak drugim potencijalnim poslodavcima &ndash; bez obzira na to za&scaron;to ste oti&scaron;li.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog je to &scaron;to je visoka cirkulacija zaposlenih jedan od najvećih tro&scaron;kova koje tvtrka može&nbsp; imati, tako da menadžeri nisu skloni zapo&scaron;ljavanju osoba koje često mijenjaju posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poku&scaron;ajte da ostanete na istom poslu barem dvije godine</strong></p> <p>U idealnom svijetu trebalo bi poku&scaron;ati da ostanete na jednom poslu najmanje dvije godine. Poslodavcima je potrebno vrijeme i novac da pronađu pravog kandidata, pogotovo ako uzmete u obzir njihova ulaganja u obuku i zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim financijskih razloga, drugi veliki problem je to &scaron;to bi se osobe iz kadrovske službe mogle dvoumiti oko va&scaron;e sposobnosti ako imate neuobičajeno veliki broj kratkih epizoda na nizu poslova. Zapitat će se kakva su va&scaron;a prosuđivanja, ciljevi u karijeri i uspje&scaron;nost kao zaposlenog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ako ste na trenutnom poslu suočeni s lo&scaron;im &scaron;efom, stresom ili ste jednostavno promijenili mi&scaron;ljenje o tome kakav posao želite raditi, nema razloga da ne razmi&scaron;ljate o novoj promjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pitanja koja morate postaviti sebi ako često mijenjate posao</strong></p> <p>Kako je do sada izgledala va&scaron;a karijera? Drugim riječima, da li je ovo prvi ili peti put da ste nesretni na poslu? Problem nastaje kada se čini da postoji obrazac kratkih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste radili tri posla za 10 godina, sve je jasno. Većina tvrtki želi zaposlene koji su barem tri do pet godina ostali na jednom poslu, jer to ukazuje na određeni nivo postojanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ostaviti pozitivan utisak</strong></p> <p>Ako prikupite nekoliko kratkotrajnih poslova u svojoj radnoj karijeri, to ne mora značiti da je va&scaron;a potraga za poslom osuđena na propast. Samo budite spremni da prilagodite svoju biografiju i objasnite svoje razloge. Sljedeće strategije mogu vam pomoći da ispričate uvjerljivu priču o karijeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Opi&scaron;ite &scaron;to ste naučili iz svog radnog iskustva</p> <p>- Koncentrirajte se na pozitivne strane</p> <p>- Preusmjerite razgovor na budućnost</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste u nedoumici da li je pravo vrijeme za odlazak, poku&scaron;ajte da ostanete dovoljno dugo na trenutnom poslu kako biste barem mogli da kažete da ste naučili novu vje&scaron;tinu ili stekli dragocjeno iskustvo koje će koristiti va&scaron;em sljedećem poslodavcu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgMilićević pojasnila prednosti novih fiskalnih kasa i obećala subvencioniranjehttp://grude.com/clanak/?i=353135353135Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-25-jelka-milicevic-mikrofon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pravilnikom se zamjenjuju stare za nove fiskalne kase, kojim će se, kako je rečeno, pratiti pojedinačni računi, a ne samo dnevni promet.<p>&nbsp;</p> <p>Dopremijerka i federalna ministrica financija Jelka Milićević rekla je da nije prezentirano koje su prednosti i &scaron;to to znači zamjena novih sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="text" class="break-words mt-3 prose prose-md prose-indigo text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-7"> <p>Pravilnikom se zamjenjuju stare za nove fiskalne kase, kojim će se, kako je rečeno, pratiti pojedinačni računi, a ne samo dnevni promet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prije svega, želimo stvoriti iste uvjete za poslovanje za sve porezne obveznike. To znači da mi ne možemo kazniti ljude koji uredno posluju, prijavljuju prihod i da stvaramo mogućnost ljudima koji to ne čine", kazala je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao primjer uzela je to da recimo porezni obveznik u toku dana ima 150 računa i ti računi se pojedinačno ne vide u Poreznoj upravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na kraju dana prijavim samo svoj dnevni promet. U međuvremenu prije prijavljivanja tog prometa mogu stornirati pola tih računa. Umjesto da je moj prihod 500 KM, ja ću ga prijaviti 250. To je toliko složena procedura provjere da je nemoguće u ovom trenutku provjeriti oko 85.000 kasa koliko ih ima u Federaciji BiH", navela je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novim kasama, odnosno novim sustavima, kaže da će postojati jedna kartica QR, &scaron;to znači da će se svaki račun koji se provuče kroz fiskalnu kasu automatski vidjeti u Poreznoj upravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja kao kupac moći ću provjeriti taj QR kod i vidjeti je li evidentiran u Poreznoj upravi. To znači u realnom vremenu, a istovremeno znači da će Porezna uprava u uredima na svojim platformama moći pratiti ko to stalno smanjuje svoje prihode, stornira i ići će u ciljane kontrole. Ovo je na određeni način za&scaron;tita prihoda Federacije BiH, jer kao građanin, ako platim PDV, nema ga niko pravo zadržati u privatnim džepovima. On mora ići u one namjene u koje se sakuplja. Tako da ja razumijem određene aktivnosti i nerazumijevanje", naglasila je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi pomogli gospodarstvenicima, Vlada je spremna u proračunu prepoznati dio sredstava da subvencionira tro&scaron;kove zamjene tih fisklanih kasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Do polovine 2022. godine zamijenit će se jedna trećina kasa, a naredne dvije godine će ići ostale zamjene fiskalnih kasa. Mi ćemo poduprijeti, subvencionirati i zajednički sudjelovati u zamjeni ovih fiskalnih kasa", poručila je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, zamjena kasa će privrednike ko&scaron;tati, prema procjenama, od 60 do 80 miliona KM, a sav taj novac će otići u ruke privatnika koji prodaju fiskalne kase.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono čega se Milićević nije dotakla u svojoj izjavi, a na čemu inzistiraju i gospodarstvenici u FBiH, je softverska fiskalizacija, koja bi dala identičan učinak kada je riječ o slanju svih računa Poreznoj upravi BiH.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-25-jelka-milicevic-mikrofon.jpgPoznato koliko će rasti minimalna satnica u Njemačkoj i što to znači za Bosnu i Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=353123353123Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 18:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-27-euro-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljevica slavi. Socijalisti su jučer pobijedili na izborima u Njemačkoj, a glavne teme predizborne kampanje, za razliku od Balkana i Bosne i Hercegovine, bile su ekonomske, posebno ona o minimalnoj cijeni rada. <p><br />Prvi cilj pobjednika izbora i najvjerojatnijeg kancelara Olafa Scholza je povećanje minimalne cijene rada, odnosno minimalne satnice s 9,50 na 12 eura. Kako je isticano u kampanji, od toga bi najvi&scaron;e profitirale blagajnice u trgovinama, dostavljači paketa i radnici na sličnim pozicijama.</p> <p><br />To može značiti novi egzodus iz Bosne i Hercegovine.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-27-euro-euri.jpgNajpoznatiji plodovi Meditarana stižu i ove godine u Stolachttp://grude.com/clanak/?i=353117353117Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-27-hercegovacki-plodovi-mediterana-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada se spomene sajam ''Hercegovački plodovi Mediterana'' sve misli vode u Stolac, koji će i ove godine ugostiti brojne izlagače na regionalno poznatoj manifestaciji. <p>&nbsp;</p> <p>Ova poljoprivredna manifestacija održava se u Stocu jo&scaron; od 2008. godine, a namjera od samog početka je da promiče, pokrene i poveća organiziranu proizvodnju sadnica autohtonih sorta &scaron;ipka, smokve i masline, izvozno orijentiranih sorta te njihovih prerađevina te da plodovi mukotrpnog rada koji traje kroz cijelu godinu budu vidljivi i dostupni kupcima.</p> <p><br />Ovogodi&scaron;nji sajam ''Hercegovački plodovi Mediterana'' bit će 13. po redu, a organizatori su pripremili bogat i drukčiji sadržaj sa izlagačima u odnosu na prethodne godine.</p> <p><br />Zanimljiv sadržaj izlagača iz cijele regije i susjednih zemalja očekuje sve posjetitelje, a domaćini ističu kako se posebno raduju posjetiteljima iz Stoca i Hercegovine.</p> <p><br />Stariji će imati priliku okusiti rasko&scaron;nu paletu kvalitetnih prerađevina od &scaron;ipka, smokve, masline, kao i puno drugih mediteranskih artikala poput vina, sira, mesa, ljekobilja, sokova s na&scaron;eg područja, ali i susjednih država, a za najmlađe posjetitelje spreman je, pored ostalog, i bogat zabavni program.</p> <p><br />Početak listopada već tradicionalno rezerviran je za održavanje ove manifestacije, koja će se ove godine održati u petak i subotu, 1. i 2. listopada, na već poznatoj lokaciji - u prostorijama &scaron;kolske sportske dvorane u Stocu.</p> <p><br />Sajamska manifestacija započet će 1. listopada u 10:00 sati prezentacijom tradicionalnih lokalnih kulturnih događanja i festivala sajmova svih 11 lokalnih zajednica uključenih u projekt ''EUnity in diversity'' (EUnity).</p> <p><br />Potom od 11:00 do 12:00 sati slijedi prijam uzvanika i gostiju te svečano otvaranje manifestacije.</p> <p><br />Od 13:30 do 15:00 sati slijedi seminar pod nazivom: Programi i politike EU-a za povećanje održivog razvoja temeljnog na kulturnom turizmu: UNESCO-va Konvencija o za&scaron;titi i promicanju raznolikosti kulturnog izražavanja.<br />Program će za posjetitelje biti otvoren do 18:00 sati kada slijedi dodjela nagrada, a u 19:00 sati i svečano zatvaranje sajma.</p> <p><br />Sve pristutne od 20:00 sati zabavljat će Antoniette Čerkez.</p> <p><br />Sajam će za posjetitelje biti otvoren i u subotu, a vrijedi istaknuti da će od 17:00 do 19:00 sati biti održan nastup folklornih skupina u sklopu projekta ''EUnity in diversity'' (EUnity).</p> <p><br />''Mi smo zajedno s drugim organizacijama stvorili pretpostavku da u ovom dijelu Hercegovine zaživi simbioza na&scaron;ih poljoprivrednika i turističkih organizacija kroz agroturizam. Djelujemo u suradnji sa stručnim turističkim ustanovama, a s ciljem ostvarenja kvalitetnog profita za uložen rad i bolji život. Trinaesti put zaredom, ali nimalo umorni, radujemo se Va&scaron;em dolasku u Stolac'', poručuju organizatori.<br />Ovogodi&scaron;nju manifestaciju organizira Udruga ''Hercegovački plodovi mediterana'' uz podr&scaron;ku Općine Stolac JU ''Radimlja'' i JU ''Centar za kulturu i sport''.<br />Sajamska manifestacija će se održati u skladu sa svim preporučenim epidemiolo&scaron;kim mjerama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-27-hercegovacki-plodovi-mediterana-2021.jpgIz Kine se više ne isplati nabavljati! Transport do Hercegovine čak 20 tisuća KMhttp://grude.com/clanak/?i=353112353112Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 10:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-27-kinezi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospodarstvo cijeloga svijeta uzdrmano je od početka pandemije. Kao da zdravstvena kriza, koja ostavlja itekako traga na ljudima, nije bila dovoljna, dogodila se i ta gospodarska, a situacija je složena u svim branšama, na raznim tržištima.<p><br />&nbsp;Jo&scaron; nema nikakve naznake kada bi se stanje moglo promijeniti nabolje.</p> <p>To je novinar <strong>Večernjaka</strong> komentirao i sa Salemom Ekme&scaron;čićem, uspje&scaron;nim poduzetnikom iz Busovače i potpredsjednikom Skup&scaron;tine Udruge gospodarstvenika Federacije BiH.<br /><br /></p> <p>Kada smo razgovarali u siječnju, na početku ove godine, tema je bila poskupljenje prijevoza kontejnera s robom i sirovinama od Kine do Hrvatske (Rijeka) s 1500 do 2000 eura (3 do 4 tisuće maraka) prije pandemije na 7 do 8 tisuća eura (od 14 do 16 tisuća maraka), kada je pandemija već bila uzela maha. A sada već govorimo o prijevozu kontejnera iz Kine po cijeni od 9 do 10 tisuća eura (od 18 do 20 tisuća KM).<br /><br /></p> <p>- Čak nema ni naznaka nekog smirenja, a prijevoz je općenito poskupio od na&scaron;eg posljednjeg razgovora. Razgovarali smo u svim fazama i onda kad je bio oko 4000 KM i u koroni, kad je poskupio na 16 tisuća KM, a sada cijene dosežu od 18 do 20 tisuća KM te, kada to platite, ne znate kada ćete dobiti robu. Osobno, iako imam i dobru komunikaciju i povjerenje u ljude s kojima radim kao poduzetnik s dugogodi&scaron;njim iskustvom, jo&scaron; mi nema narudžbe iz Kine, a platio sam dva kontejnera, i to prije dva mjeseca. Nema naznaka kada će roba biti utovarena i krenuti prema nama, a znate koliko je to važno jednoj proizvodnoj tvrtki - priča za <strong>Večernji list</strong> Ekme&scaron;čić.<br /><br /></p> <p>Pitamo ga i o mogućnostima da BiH bude nova baza za proizvodnju i distribuciju, jedna spona Europe i Kine kao dio koji ima itekakve perspektive.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Razgovaram puno s ljudima, ali mi nemamo nikakvih stimulativnih mjera kako bismo privukli tako velike tvrtke i strane investitore. Imamo jako nepovoljnu i političku i ekonomsku klimu. Uzmite jedan primjer iz Srbije, gdje se nudi 7 tisuća eura uz obvezu da se radnika zadrži 5 godina te, ako to poslodavac ne čini, tu bankarsku mjenicu vraća. Nema novca. Da ne pričam o komunalnim naknadama koje su besplatne ili dozvolama koje idu po automatizmu. Ovdje se priča o Turskoj i gdje Turska investira te za&scaron;to ih nema kod nas. Pa oni grade tvornice tamo gdje imaju stimulativne mjere. Oni u BiH po&scaron;alju donaciju, ali nema velikih gospodarskih aktivnosti jer nema stimulativnih mjera. Moramo takve stvari razumjeti, a država mora reagirati kako bi se potaknulo investicije - kazao je u razgovoru za Večernji list uspje&scaron;ni poduzetnik i potpredsjednik Skup&scaron;tine Udruge gospodarstvenika Federacije Bosne i Hercegovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-27-kinezi.jpgRimac: 'Investirao sam milijun KM u Livno, neću biti zadovoljan dok ne bude grad kakav je nekad bio'http://grude.com/clanak/?i=353093353093Grude.com - klik u svijetSun, 26 Sep 2021 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-26-mate-rimac-zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U livanjskom Gradskom parku održana je četvrta poslovna konferencija u organizaciji lokalnog Tehnološkog parka Linnovate.<p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja poslovna konferencija u Livnu doživjela je svojevrsnu premijeru kada se radi o inovacijama, riječ je o proizvodu naziva &ldquo;x Tend&rdquo;, simulacijski alat za nekretnine autora Marina Jozića, koji je inače jedan od pokretača samog Parka.<br /><br /></p> <p>"Sustav je namijenjen investitorima koji planiraju graditi objekte nekad u budućnosti. Mi njima kroz sustav,imamo online aplikaciju koja se zove 'x Tend expo' kroz koju njihova prodaja može svojim kupcima nuditi pristup. A ti njihovi kupci mogu kroz na&scaron;u aplikaciju mogu pro&scaron;etati,mogu ma&scaron;tati kako će njihov dom izgledati", kazao je Jozić, prenosi <a href="https://bhrt.ba/livno-predstavljene-inovacije-za-globalno-trziste/" rel="nofollow">BHRT</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Na jednom od panela se predstavila i treća generacija startup-a stasalih u Linnovate-u posljednjih godinu dana: dvije tvrtke iz sektora turizma i jedna koja proizvodi med.<br /><br /></p> <p>"To je o biciklizmu koji je orijentiran na spust s biciklima. Napravio sam posebne staze za tu namjenu sa preprekama sa skokovima. Linnovate mi je pomogao da nećemo neku formu,da to bude legalno, u edukaciji i reklami isto", istaknuo je član Kupres MTB Trailsa Miro Galić.<br /><br /></p> <p>A da sve &scaron;to je Tehnolo&scaron;ki park napravio u posljednje tri godine nije malo, svjedoče njegovi čelni ljudi.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Za sad smo napravili ok stvari. Stvorili neke temelje te investirali gotovo milijun KM. Neke korake smo napravili. Ja neću biti zadovoljan dok Livno ne bude grad kakav je nekad bio", kazao je Mate Rimac inovator i poduzetnik.<br /><br /></p> <p>"Imali smo tri uspje&scaron;ne generacije poslovnih startup-ova. Ukupno prijavljenih 28 ideja od kojih je 13 registriranih poduzeća, firmi,obrta i OPG-ova. Učinkovitost je preko 50 posto. To je iznimno uspje&scaron;no. Mi smo do sada plasirali 155 000 KM. (&hellip;) jedan start up iz turizma je dobio 500 000 KM", naglasila je direktorica Tehnolo&scaron;kog parka Linnovate Ivona Ćorić. &nbsp;<br /><br /></p> <p>U Linnovate Tehnolo&scaron;kom parku vjeruju da će se i drugi prepoznati njihova nastojanja i uključiti u ovaj ovaj projekt bilo kao financijeri, s poslovnom idejom ili nekim drugim načinom.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-26-mate-rimac-zena.jpg12 posto radnika u EU lani radilo od kućehttp://grude.com/clanak/?i=353055353055Grude.com - klik u svijetFri, 24 Sep 2021 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-posao1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Beču, dijelovima Irske, Danske, Francuske, Nizozemske, kao i u Luksemburgu gotovo svaki četvrti zaposleni je radio od kuće. <p><br /><br /></p> <p>Pro&scaron;le godine je zbog uvođenja fizičke distance kao mjere za sprečavanje &scaron;irenja koronavirusa od kuće počelo raditi vi&scaron;e ljudi nego ranije, a prema podacima Eurostata u zemljama Europske unije od kuće je radilo 12 posto zaposlenih između 20 i 64 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je dvostruko vi&scaron;e od godi&scaron;njeg prosjeka za posljednje desetljeće, koji se kreće oko pet do &scaron;est posto.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Najvi&scaron;e su od kuće radili Finci, pa je tako u glavnom gradu Helsinkiju čak 37 posto zaposlenih svoj posao obavljalo od kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Beču, dijelovima Irske, Danske, Francuske, Nizozemske, kao i u Luksemburgu gotovo svaki četvrti zaposleni je pretežito radio od kuće, javlja Tanjug.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Za razliku od ovih zemalja, rad od kuće bio je mnogo manje zastupljen u regijama na istoku i jugu EU, pa je recimo u Hrvatskoj, na Cipru, u Letoniji i Bugarskoj od kuće radilo manje od pet posto zaposlenih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-posao1.jpgSedam koraka s kojima uspjeh u životu sigurno neće izostati http://grude.com/clanak/?i=353044353044Grude.com - klik u svijetThu, 23 Sep 2021 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-uspjeh-success.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za postizanje bilo kojeg uspjeha postoje neki ključni koraci.<p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to jednoj osobi predstavlja uspjeh, drugoj ne mora. Ipak, klasična priča o uspjehu uvijek je definirana postignućima, mobilno&scaron;ću prema gore, onime &scaron;to smo stekli, prenosi Manager.ba<br /><br /><br /></p> <p>Oni koji su stekli primarne simbole uspjeha - dobro plaćen posao, lijep dom, tradicionalan obiteljski život... smatraju se uspje&scaron;nima. Oni koji se ne mogu pohvaliti navedenim stvarima, smatraju se neuspje&scaron;nima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, priča nije tako jednostavna. Uspjeh svatko definira na svoj način. Nekome će to biti dobar posao, a nekome ne&scaron;to sasvim drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, za postizanje bilo kojeg uspjeha postoje neki ključni koraci, a oni su sljedeći:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Odbacivanje standardnog modela zasnovanog na novcu, moći i slavi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ljudi izjednačavaju novac, moć i slavu s uspjehom pa ne čudi da su u stalnoj (često bezuspje&scaron;noj) potrazi za barem jednom od ovih stavki. Ako ste i sami u lovu, imajte na umu da će vam uistinu rijetko neka od ovih stavki u život donijeti sreću kakvu ste očekivali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Izbjegavanje usporedbi s drugima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspoređivanje va&scaron;ih postignuća, bez obzira koliko su ona značajna, s postignućima drugih nije potrebno. Uvijek postoji netko tko je postigao veće uspjehe od vas. Gledajte sebe i ono &scaron;to ste vi napravili, bez usporedbi. I budite zadovoljni napravljenim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Cjelovito sagledavanje samog sebe</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto da se fokusirate samo na karijeru ili privatni život, produktivnije je vidjeti sebe kao potpunu osobu. Svatko od nas je jedinstven na svoj način &scaron;to dovodi do nepobitne činjenice da nitko zapravo nije uspje&scaron;niji od vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Proslava svake pobjede, bez obzira na to koliko velika ili mala ona bila</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi među nama oklijevaju proslaviti neku pobjedu jer kada postignemo ne&scaron;to vrijedno uvijek čekamo da se dogodi ne&scaron;to veće. Umjesto da funkcionirate na ovaj način, uživajte u svakoj zasluženoj pobjedi koja vam se nađe na putu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Prihvaćanje neuspjeha</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Neuspjeh u postizanju željenog cilja posve je normalan. To uvijek imajte na umu kada pomislite da je neuspjeh kraj svijeta. Nije. Uvijek postoje novi poku&scaron;aji, a neuspjeh je dio života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Davanje prioriteta odnosima s drugim ljudima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; model uspjeha u velikoj je mjeri usmjeren na nas same - utemeljen je na individualizmu i služi vlastitim interesima. No, ljudi su prije svega dru&scaron;tveni organizmi &scaron;to sugerira da se uspjeh treba definirati tako da gledamo kako on pobolj&scaron;ava živote drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Ostavljanje nasljeđa</strong></p> <p>Mi smo na Zemlji zapravo relativno kratko i važno je, smatraju stručnjaci, da na&scaron;i životi nastave odjekivati &scaron;to je dulje moguće i nakon na&scaron;eg odlaska.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-uspjeh-success.jpgOvog tjedna poskupjelo gorivo! Loša vijest je da slijedi novo poskupljenjehttp://grude.com/clanak/?i=353036353036Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 23:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na benzinskim crpkama diljem BiH cijene goriva od jučer su više za pet feninga po litru, a, prema najavama naftaša, vozači u narednih desetak dana mogu očekivati dodatno poskupljenje od oko pet feninga.<p>&nbsp;</p> <p>Samo u rujnu Federalnom ministarstvu trgovine stiglo je 610 zahtjeva za korekciju cijena goriva i odnose se na povećanje cijena benzina i dizela te LPG-a u iznosu od 0,05 KM po litru.</p> <p>Ove cijene su u odnosu na ljetni period vi&scaron;e i za 20 feninga po litru.</p> <p>Prosječna maloprodajna cijena benzina po litru u Federaciji Bosne i Hercegovine na jučera&scaron;nji dan iznosila je 2,27 KM, a dizela 2,17 KM, dok za LPG iznosi 1,26 KM.<br /><br /></p> <p>- Ističemo da je Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate. Navedenom odlukom privrednim dru&scaron;tvima koja obavljaju trgovinu naveliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim dru&scaron;tvima koja obavljaju djelatnost trgovine namalo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata - podsjećaju iz Ministarstva.<br /><br /></p> <p>Na svjetskom trži&scaron;tu naftnih derivata evidentan je rast cijena sirove nafte i cijena sirove nafte tipa brent na dan 20. rujna 2021. godine dostigla je cca 75 USD po barelu.</p> <p>Evidentno je da je najveći trend rasta zabilježen kod tečnog naftnog plina (LPG), a osnovni razlog za povećanje cijena su problemi u opskrbi ovim gorivom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-gorivo.jpgOvo su najbogatije obitelji na svijetu u 2021. godini po broju milijardi na računimahttp://grude.com/clanak/?i=352986352986Grude.com - klik u svijetTue, 21 Sep 2021 11:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-21-walton-obitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magazin Bloomberg objavio je listu najbogatijih obitelji na svijetu. Obuhvaća obitelji iz različitih dijelova svijeta koje se bave različitim poslovima.<p>&nbsp;</p> <p>Na ovu listu nije uvr&scaron;tena prva generacija milijardera te je nagla&scaron;eno da lista nije konačna, jer postoje obitelji čije je bogatstvo rasprostranjeno po svijetu te ga je te&scaron;ko pratiti.<br /><br /></p> <p>Prvo mjesto zauzela je obitelj Walton, čije je bogatstvo procijenjeno na 238.2 milijarde dolara. Vlasnici su maloprodajnog lanca Walmart.<br /><br /></p> <p>Na drugom mjestu je obitelj Mars, u čijem je vlasni&scaron;tvu istoimeni brend slatki&scaron;a. Njihovo se bogatstvo procjenjuje na 141.9 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>Zatim slijedi obitelj Koch, čije je bogatstvo procijenjeno na 124.4 milijarde dolara, a u čijem je vlasni&scaron;tvu istoimena naftna kompanija.<br /><br /></p> <p>Na četvrtom mjestu je obitelj Hermes, u čijem je vlasni&scaron;tvu istoimeni brend luksuznih torbi. Imaju bogatstvo od 111.6 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>Slijedi ih obitelj Saud, koja vlada Saudijskom Arabijom, a njihovo se bogatstvo procjenjuje na 100 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>Obitelj Ambani je na &scaron;estom mjestu s bogatstvom od 93.7 milijardi dolara. U njihovom je vlasni&scaron;tvu konglomerat Reliance.<br /><br /></p> <p>Nakon njih slijedi obitelj Wertheimer u čijem je vlasni&scaron;tvu brend Chanel. Imaju bogatstvo od 61.8 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>Obitelj Johnson nalazi se na osmom mjestu s bogatstvom od 61.2 milijarde dolara. U njihovom je vlasni&scaron;tvu financijska kompanija Fidelity Investments.<br /><br /></p> <p>Slijedi obitelj Thomson u čijem je vlasni&scaron;tvu medijska korporacija Reuters. Imaju bogatstvo od 61.1 milijardu dolara.<br /><br /></p> <p>Na desetom mjestu je obitelj Boehringer u čijem je vlasni&scaron;tvu farmaceutska kompanija Boehringer Ingelheim. Njihovo bogatstvo procjenjuje se na 59.2 milijarde dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-21-walton-obitelj.jpgLasta će sama proizvoditi strujuhttp://grude.com/clanak/?i=352975352975Grude.com - klik u svijetMon, 20 Sep 2021 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-20-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tvornici su već sklopljeni strojevi i krenulo se s probnom proizvodnjom slastica.<p>&nbsp;</p> <p>Radovi na tvornici keksa i vafla "Lasta" Čapljina polako se bliže kraju, a dokaz tomu su i postavljeni solarni paneli na krovu tvornice.</p> <p>Tvornica će sama proizvoditi struju za svoje pogone.</p> <p><br />FOTO: Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-20-lasta.jpgIz hercegovačke škole izišli prvi stolari i odmah dobili posaohttp://grude.com/clanak/?i=352932352932Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 21:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-17-stolar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srednja strukovna škola Ruđera Boškovića Ljubuški u novu je školsku godinu ušla sa 149 novih učenika, koliko ih je upisano u prve razrede. <p><br />Upisano je sedam odjela prvih razreda za sedam zanimanja: 23 ekonomska tehničara, 21 ekonomist, 32 tehničara za mehatroniku (razvrstani u dva odjela), 17 agroturističkih tehničara, 34 medicinske sestre / medicinska tehničara, 10 stolara i 12 kuhara, pi&scaron;e Večernji list BiH. Zanimanja stolara i kuhara u trogodi&scaron;njem su trajanju &scaron;kolovanja, a ostala su četverogodi&scaron;nja. Ukupno su u &scaron;koli u 2021./2022. &scaron;kolskoj godini 542 učenika.<br /><br /></p> <p>O njima se brine 77 zaposlenih djelatnika, od kojih su 54 izravno u nastavi, među kojima je 49 profesora i pet vanjskih suradnika. U skupini nenastavnoga osoblja petero je djelatnika koji su tijesno vezani i odgovorni za optimalno i uspje&scaron;no funkcioniranje &scaron;kole i nastavnoga procesa: ravnatelj, pedagog, psiholog i dva voditelja smjene.<br /><br /></p> <p><strong>Kuhari u RH rade u sezoni<br /><br /></strong></p> <p>- Ravnamo se prema zanimanju učenika i potrebama trži&scaron;ta. Pro&scaron;le smo godine ukinuli smjerove automehaničara i vodoinstalatera jer vi&scaron;e nije bilo zainteresiranih učenika za ta zanimanja, a prije tri godine uveli smo smjer stolara. Ove godine iza&scaron;la je prva generacija stolara, njih osam, i pet ih je odmah dobilo posao, iz &scaron;kole na radno mjesto - četiri u Vrgorcu i jedan u Ljubu&scaron;kom. Već dulje od 10 godina u &scaron;koli se izučava zanimanje za kuhara i čim zavr&scaron;e, idu i rade u Hrvatskoj, u turističkoj sezoni. Upućujem poruku roditeljima da su zanati jako važni i poželjni, o tome ih trebamo vi&scaron;e upoznavati i educirati, a &scaron;kola treba uvoditi ona zanimanja koja su tražena na trži&scaron;tu rada. U dogovoru s na&scaron;im gospodarstvenicima i na&scaron;im županijskim Ministarstvom obrazovanja, znanosti, kulture i sporta razmi&scaron;ljamo &scaron;to bismo to u budućnosti novo uveli. Moguće je da to budu računalni tehničar i programer, vidljivo je da to zanima učenike. Od pro&scaron;le godine uključeni smo u projekt &ldquo;Digitalizacija obrazovnog sustava ZHŽ - e-&Scaron;kola&rdquo;. Sad uoči početka nastave dobili smo računalnu opremu, profesori su dobili prijenosna računala, a prije su pro&scaron;li obuku za vođenje e-dnevnika i e-matice - kaže za <strong><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/iz-hercegovacke-skole-skole-izisli-prvi-stolari-i-odmah-dobili-posao-1524140" target="_blank">Vecernji.ba</a></strong> Mila Primorac, ravnateljica SS&Scaron; Ruđera Bo&scaron;kovića Ljubu&scaron;ki. Stolarima i kuharima opće predmete predaju profesori, a stručne i praktične profesori ugostiteljske skupine predmeta, majstori stolari, iskusni kuhari. Učenici, budući stolari obavljaju praksu u Stolariji Brekalo u Ljubu&scaron;kom i Drvnom klasteru Hercegovina u Mostaru, a kuhari u hotelima Bigeste i Hum te privatnim ugostiteljskim objektima u Ljubu&scaron;kom.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Praksa i u SKB-u Mostar<br /><br /></strong></p> <p>Učenici Medicinske &scaron;kole obavljaju praksu u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici u Mostaru i Domu zdravlja u Ljubu&scaron;kom. Predaju im tri doktora medicine, medicinska sestra i tehničar iz Doma zdravlja Ljubu&scaron;ki. U stolarskoj učionici - radionici ekipa Večernjaka zatekla je učenike drugog razreda stolara i njihova majstora voditelja.- Kad je riječ o praktičnoj nastavi, u prvom razredu učenici se upoznaju s alatima i materijalima, u drugom je razrada, a u trećem cjelovita priprema za ulazak u tvrtku, proizvodnju, u majstorstvo, pa i raditi ne&scaron;to samostalno. Kad zavr&scaron;e &scaron;kolovanje, osposobljeni su otprilike 50% za praktični majstorski posao, a daljnje napredovanje odvija se tijekom godina rada - obja&scaron;njava Večernjakovim novinarima voditelj praktične nastave Ivan Brekalo, građevinski inženjer, sa stolarskom prekvalifikacijom, kako bi mogao voditi praktičnu nastavu. Ivan je, s braćom Mariom i Goranom, suvlasnik tvrtke Stolarija Brekalo u Ljubu&scaron;kom koju je osnovao i razvio njihov otac. Kad se zbroje prvi, drugi i treći razred, u &scaron;koli je trenutačno 28 budućih stolara i 56 budućih kuhara. Prema trenutačnim prilikama na trži&scaron;tu rada, prije svega u RH, ne bi se trebali brinuti za posao.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-17-stolar.jpegMentalne vještine koje dijele uspješni lideri http://grude.com/clanak/?i=352928352928Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 18:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-17-business_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samorefleksija znači ostaviti svoj ego po strani..<p>&nbsp;</p> <p>Kako biste bili dobar voditelj nije bitno samo dobro znati posao, bitne su i neke druge vje&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih pet vje&scaron;tina treba imati svaki dobar lider.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tri vrste refleksije</strong></p> <p>Prvi alat reflektira vlastita iskustva. Drugi, reflektira tuđa&nbsp; kroz knjige, različite medije ili izravno učenje. Treće je sposobnost instinktivnog kombiniranja ta dva kako bi se do&scaron;lo do najmudrije odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Morate biti sposobni reflektirati tuđa iskustva kako biste donijeli najmudrije odluke. Oni koji uče od drugih su oni koji će daleko dogurati u poslu, pi&scaron;e&nbsp;24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao vođi, ovako razmi&scaron;ljanje omogućuje vam da ostavite gre&scaron;ke iza sebe, da ih nikada ne počinite - ili da donesete najbolju odluku na temelju nečega &scaron;to je netko drugi naučio. To je mudrost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekima liderstvo ide prirodno od ruke, dok su neki postali najbolji lideri zahvaljujući učenju i iskustvima od drugih.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Samorefleksija</strong></p> <p>Samorefleksija je način na koji stječete mudrost iz vlastitih iskustava. Nedostatak samorefleksije je način na koji ponavljate gre&scaron;ke u nedogled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samorefleksija znači ostaviti svoj ego po strani i iskreno pogledati kako se uklapate u trenutnu sliku. Koje su va&scaron;e prednosti? Gdje se možete pobolj&scaron;ati? Iskreno odgovorite na ova pitanja, a zatim učinite ne&scaron;to po tom pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je vrlo te&scaron;ko za narcisoidne ili arogantne ljude, zbog čega se te osobine nikada ne nalaze u najboljim vođama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slu&scaron;ajte vlastitu intuiciju</strong></p> <p>Dobar vođa svaku svoju odluku preispituje i analizira. Prilikom analize koristi se dostupnim informacijama i intuicijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi poznati lideri govorili su o vrijednosti intuicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Roy Rowan je rekao: "<strong>Taj osjećaj, taj mali &scaron;apat unutar va&scaron;eg mozga, može sadržavati daleko vi&scaron;e informacija - i činjenica i dojmova - nego &scaron;to ćete vjerojatno dobiti satima analizirajući".</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je intuicija dobra, nemojte se nikada na nju oslanjati u potpunosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Nikada nemojte zanemariti sjajan osjećaj intuicije i vlastitog instinkta, ali nikada nemojte vjerovati da je to dovoljno', rekao je Robert Heller.</p> <p><br />Slu&scaron;ajte taj mali glas u sebi koji vas gurka tu ili tamo. Ali filtrirajte taj glas kroz svoj svjesni razum.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razmi&scaron;ljajte kao obični radnik</strong></p> <p>Većina dobrih vođa započeli su svoj posao kao obični radnici. Bili su empatični, gledali su tada&scaron;njeg vođu i učili su od njega. Svoj posao izvr&scaron;avali su najbolje &scaron;to su mogli.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to radnik postane vođa, on zna kako oni ispod njega razmi&scaron;ljaju te ih može motivirati i usmjeriti. On će za to iskoristiti svu svoju snagu jer ih on najbolje razumije jer je bio na istom mjestu. On će vidjeti stvari sa njihovog gledi&scaron;ta i cijenit će sve &scaron;to oni rade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova empatija ključna je za dobro vodstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobar lider zna da kad je jednom na vlasti, njegov posao je služiti potrebama tima kako bi tim mogao odraditi najbolji posao - a ne obrnuto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Budite svoji</strong></p> <p>Gola istina o nečijem karakteru najjasnije se otkriva kada ste u problemima. Lako je biti plemenit kad stvari idu savr&scaron;eno.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lako je učiniti pravu stvar kada nema isku&scaron;enja da učinite ne&scaron;to lo&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, neki lideri gube hrabrost i raspadaju se kada dođe do problema. To se događa jer nemaju čvrstu osnovu o tome tko su i u &scaron;to vjeruju.</p> <p><br />S druge strane, jaki vođe postaju jači u nedaćama. Njihov sud postaje o&scaron;triji.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi se ljudi pitaju &scaron;to bi učinili u te&scaron;koj poslovnoj situaciji ili u nečemu &scaron;to bi se moglo dogoditi. Dobar način da saznate tko ste je taj da dobrovoljno radite te&scaron;ke stvari prije nego &scaron;to do njih dođe. To može biti bilo koji dobrovoljni izazov koji vas uistinu izaziva. Mislite da ne možete trčati? Prijavite se za maraton.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad znate kako reagirate na nedaće, bit ćete puno bolji vođa, pi&scaron;e Your Tango.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-17-business_2.jpg