Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Marija Vukoja izabrana za predsjednicu Turističkog klastera Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=372166372166Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2023 20:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-11-marija-vukoja-konferencija-apriori-turizam-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marija je mlada menadžerica koja već godinama rukovodi obiteljskim restoranom ”Hajdučke vrleti”.<p>&nbsp;</p> <h5>Marija Vukoja Lastvić izabrana je za novu predsjedicu Turističkog klastera Hercegovina.</h5> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je na ovu funkciju izabrana na<span>&nbsp;izvanrednoj izbornoj Skup&scaron;tini</span>&nbsp;udruge koja je održana u Visitor Centru na Buni kod Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim putem se želim zahvaliti svim članovima koji su glasovali za mene i ukazali mi svoje povjerenje. Posebno hvala na&scaron;em uvaženom dosada&scaron;njem predsjedniku Stjepanu Primorcu koji je vodio Klaster od prvog dana i doveo nas na snažnu poziciju na kojoj smo danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jako puno posla je preda mnom, osjećam veliku odgovornost i obvezu prema svima vama, i dati ću sve od sebe da napravim dobre rezultate koji će nam svima koristiti u daljnjem razvoju turizma u regiji Hercegovina koja ima potencijal biti jedna od ozbiljnijih destinacija na na&scaron;em trži&scaron;tu, poručila je Marija putem dru&scaron;tvenih mreža. Inače, Marija je mlada menadžerica koja već godinama rukovodi obiteljskim restoranom &rdquo;Hajdučke vrleti&rdquo; koji se nalazi u Parku prirode Blidinje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-11-marija-vukoja-konferencija-apriori-turizam-3.jpgObiteljski hobi uzgoja lješnjaka pretvorila u uspješan posaohttp://grude.com/clanak/?i=372160372160Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2023 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-02-ljesnjaci.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako od jeseni do proljeća traje prerada lješnjaka, i ovih se dana obrezuje nasad lijeske.<p>&nbsp;</p> <p>U Na&scaron;icama se vole pohvaliti kako su grad poduzetnika. Trenutačno ih je 300-injak i broj se stalno povećava. Tako je jedna mlada poduzetnica obiteljski hobi uzgoja lje&scaron;njaka pretvorila u uspje&scaron;an posao, pokrenuv&scaron;i preradum javlja <a title="HRT" href="https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/obiteljski-hobi-uzgoja-ljesnjaka-pretvorila-u-uspjesan-posao-10587038" target="_blank">HRT</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako od jeseni do proljeća traje prerada lje&scaron;njaka, i ovih se dana obrezuje nasad lijeske.</p> <p><br /><br />Upravo zahvaljujući njemu, ova se mlada Na&scaron;ičanka, po struci prehrambena inženjerka, odlučila otisnuti u poduzetničke vode.</p> <p><br />- Kupila sam opremu, sirovinu imam svoju, s OPG-a koji je vlasnik moj suprug, to sve zajedno radimo. Suprug mi je bio velika motivacija i podr&scaron;ka u tome svemu jer je svaki početak težak i ako nemate nikoga tko stoji iza vas, onda vam je jo&scaron; teže, a ja sam blagoslovljena time da nisam sama u tome svemu, rekla je <strong>Jelena Panak Balentić</strong>, vlasnica obrta za proizvodnju i preradu hrane, Na&scaron;ice.</p> <p><br /><br />Od države je dobila poticaj za samozapo&scaron;ljavanje, a potporu daje i grad Na&scaron;ice.</p> <p><br /><br />- Gdje se također potiče zapo&scaron;ljavanje novih djelatnika, samozapo&scaron;ljavanje, potiče nabava strojeva, opreme, alata, kako novim poduzetnicima, odnosno poduzetnicima-početnicima, tako i poduzetnicima u fazi rasta i razvoja, kazala je<strong> Magdalena Vidaković Gelenčer</strong>, pročelnica UO za gospodarstvo i komunalni sustav Grada Na&scaron;ica.</p> <p><br /><br />- Cilj nam je da grad bude partner na&scaron;im obrtnicima, da imamo maksimalnnu suradnju. Drugo, izuzetno nam je važna sinergija između mikro, malih, srednjih i velikih, rekao je <strong>Kre&scaron;imir Ka&scaron;uba,</strong> gradonačelnik Na&scaron;ica.</p> <p><br /><br />Iako Jelena pripada u male obrtnike, planovi su joj - veliki.</p> <p><br /><br />- Htjela sam se prvo pro&scaron;iriti, da se pročuje za mene, da bih mogla ulagati dalje, al' svakako je cilj naći i neki vlastiti prostor, budući da sam trenutno u najmu i naravno pro&scaron;iriti se, daj Bože nekoga zaposliti, rekla je Panak Balentić.</p> <p><br /><br />Nastoji iskoristiti cijelu sirovinu.</p> <p><br /><br />- Planiramo pro&scaron;iriti proizvodnju na iskori&scaron;tavanje ljuske lje&scaron;njaka. To je trenutno u fazi razvoja, rekla je Panak Balentić.</p> <p><br /><br />Planira pro&scaron;iriti proizvodnju, ali i nasade. Zato je zasukala rukave, pa nakon prerade obrezuje i lijesku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-02-ljesnjaci.jpegMilijunaš odlučio donirati 99 posto bogatstvahttp://grude.com/clanak/?i=372155372155Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2023 16:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-01-fiswick.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njegovo bogatstvo procijenjeno je na oko 500 milijuna dolara..<p>&nbsp;</p> <p>Britanac David Fishwick (51), milijuna&scaron; je koji se odlučio na neobičan potez ne bi li motivirao svoju djecu na rad, pi&scaron;e <strong>Daily Star</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imao je skromne početke, nije zavr&scaron;io &scaron;kolu i zaposlio se kao građevinski radnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počeo je zarađivati nakon &scaron;to je osnovao firmu koja se bavila prodajom minibuseva, a bogatstvo je stekao nakon financijske krize 2008, kad je osnovao vlastitu banku koja pomaže lokalnim firmama u napredovanju, a njegova priča pretočena je u Netflixovu seriju "<strong>Bank of Dave</strong>". Prenosi Faktor.</p> <div id="ads_rectangle_inner_text_1">&nbsp;</div> <p>Njegovo bogatstvo procijenjeno je na oko 500 milijuna dolara, no izjavio je kako nema namjeru ostaviti novac svojoj djeci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto toga, odlučio je donirati 99 posto svog bogatstva kako bi njegova djeca ostala motivirana u radu, dodajući kako ih ne želi "opteretiti" svojim bogatstvom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Važno je da djeca marljivo rade jer sam vidio mnogo ljudi koji su postali uspje&scaron;ni i bogati i razmazili su svoju djecu, koja uopće nemaju razumijevanja za novac - objasnio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fiswick je dodao da je nekoć radio tri posla, zbog čega je razvio izvanrednu radnu etiku koju želi prenijeti svojoj djeci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Važno je da imate radnu etiku i mislim da vas naporan rad stavlja tamo gdje će vas sreća pronaći. Moja se djeca ne slažu uvijek s tim, ali su dobra djeca - ispričao je za Daily Star.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-01-fiswick.jpgEkspanzija grudskog giganta! Gradi se nova, najsuvremenija tvornica, a stižu i medenjaci s austrijskim potpisomhttp://grude.com/clanak/?i=372144372144Grude.com - klik u svijetTue, 31 Jan 2023 14:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-31-uspjeh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Ćorluka, poduzetnik iz Gruda, vlasnik Violete i Laste nedavno je kupio firmu u Austriji koja ima preko sto godina tradicije u proizvodnji medenjaka. On kaže da se prilagođavaju različitim industrijama i različitim tržištima i zbog toga opstaju.<p><br />"Kupili smo firmu u Austriji, brend star 110 godina, oni su specijalisti u proizvodnji medenjaka. Mi ćemo te medenjake proizvoditi u Čapljini i proizvodit ćemo ih na solarne panele i bit ćemo konkurentni. Znamo kad dolazimo iz BiH u Austriju onda moramo biti najeftiniji i opet nam ne vjeruju da smo kvalitetni, ali ako to prodajemo pod njihovim brendom onda je to mnogo lak&scaron;e i jednostavnije i može se postići vi&scaron;a cijena", kazao je Ćorluka.</p> <p>Pored ovog, najavio je i gradnju tvornice kartonske ambalaže.</p> <p>"Uvidjeli smo kakvi su problemi sa kartonskom ambalažom i do&scaron;li smo na ideju da gradimo tvornicu. Ona je trenutno u izgradnji i to je investicija koja vrijedi preko 30 milijuna eura i bit će to najsuvremenija tvornica kartonske ambalaže u regiji", poručio je, dodajući da nije bilo Laste da sigurno ne bi bilo ni ove tvornice jer jedna ideja rađa drugu ideju, javlja <a href="https://www.akta.ba/vijesti/bih/158403/petar-corluka-najavio-medenjake-iz-capljine-pod-austrijskim-brendom" rel="nofollow" target="_blank">Akta</a>.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-31-uspjeh.jpgKakva je situacija s električnom energijom u EP HZ HB?http://grude.com/clanak/?i=372123372123Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jan 2023 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-17-ep_hzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usklađivanje s potrebama i zahtjevima Europske unije kada je riječ o energetici posebice dobiva na značaju u vremenima kada je, zbog izmijenjenih geopolitičkih okolnosti na istoku Europe, naglo porasla vrijednost...<p>&nbsp;<br />... dostupnosti obnovljivih izvora energije, a tu se Bosna i Hercegovina, zahvaljujući prirodnim bogatstvima, može nametnuti kao država koja će namirivati sve svoje potrebe za električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora. Na tomu putu najdalje je oti&scaron;lo Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje svu svoju električnu energiju dobiva upravo iz obnovljivih izvora, počev&scaron;i od hidroelektrana, preko prve vjetroelektrane u državi pa do solarnih elektrana. I na tomu se neće stati s obzirom na to da JP Elektroprivreda Hrvatska zajednica Herceg Bosna u ovom trenutku razvija vi&scaron;e projekata iz domene obnovljivih izvora energije na &scaron;irokom prostoru, a kada je riječ o onima koji su u najvi&scaron;em stupnju pripremljenosti, to su vjetroelektrana Poklečani, snage 132 MWh, i solarna elektrana u općini Stolac, ukupne snage 150 MWh. Vrijednost ovih projekata je oko 450 milijuna maraka.<br /><br /></p> <p>Kada je pak riječ o trenutačnoj razini proizvodnje, na ruku im sada idu i vremenske prilike.<br /><br /></p> <p>Nakon te&scaron;ke pro&scaron;le godine, zahvaljujući pobolj&scaron;anju hidrolo&scaron;ke situacije pogonska spremnost je, potvrdila je u razgovoru za Večernji list Marija Buntić, rukovoditeljica Sektora korporativnih komunikacija, na zavidnoj razini.<br /><br /></p> <p>Svi agregati su raspoloživi, kao i pomoćni pogoni koji utječu na moguću evakuaciju vode.<br /><br /></p> <p>- U proteklim danima kratak prekid rada, sukladno naputku Agencije za vodno područje Jadranskog mora, imali smo na hidroelektrani Peć-Mlini kako bismo područja nizvodno za&scaron;titili od poplava. Trenutačno sve elektrane rade sukladno potrebama, a kontinuirano smo u kontaktu sa svim područjima i pratimo razine dotoka vode - dodala je za portal Večernjeg lista BiH Buntić. U pogledu razine pripremljenosti za rad tehničko-tehnolo&scaron;kih kapaciteta, svi proizvodni objekti imaju sve potrebne dozvole, između ostalih, hidroelektrane imaju vodne dozvole kojima je reguliran način rada, odnosno kota razine vode u akumulacijama i ispu&scaron;tanju.<br /><br /></p> <p>Buntić pritom podsjeća kako proizvodni hidropotencijal čine HE Jajce 1 i Jajce 2 (slijev Vrbasa) te slijev Neretve HE Mostar, HE Rama, CHE Čapljina, HE Mostarsko blato i HE Peć-Mlini, a vi&scaron;e od 90% proizvedene energije je hidroenergija.<br /><br /></p> <p>Naravno, kao &scaron;to je vidljivo, u kontekstu daljnjeg unaprjeđenja kapaciteta radi se na povećanju količine proizvedene električne energije i iz drugih izvora, primarno vjetra i sunca, a pritom treba ukazati i na činjenicu da je struka jasna u ocjeni kako prostor za napredak proizlazi i iz činjenice da su područja Hercegovine, kao i jugozapada Bosne, idealni za dobivanje struje upravo iz dvaju navedenih obnovljivih izvora. Uz potrebu da primjere slijede i druge institucije u državi, BiH vrlo brzo može doći na tračnice vlaka koji će ići ubrzanim tempom u skladu s ostvarivanjem ambicioznog plana Europske unije o klimatskoj neutralnosti do 2050. Razvoj obnovljivih izvora energije također je jedan od načina za smanjenje ovisnosti o uvozu te osjetljivosti na poremećaje na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Kako je ne tako davno u blogu napisao &scaron;ef Izaslanstva Europske unije i posebni predstavnik Europske unije u BiH veleposlanik Johann Sattler, zahvaljujući geografskom položaju i prirodnim resursima BiH bi u cijelosti mogla počivati na obnovljivoj energiji sunca, vode i vjetra. &Scaron;tovi&scaron;e, naglasio je on, i dalje bi mogla biti neto izvoznik čiste energije. U tom kontekstu bitno je navesti i kako bi konkretni koraci na ovom planu omogućili da BiH ispuni svoje obveze iz Pari&scaron;kog sporazuma o klimatskim promjenama, Sofijske deklaracije i Ugovora o Energetskoj zajednici.<br /><br /></p> <p>Kada se tomu doda i činjenica da u Europskoj uniji na snagu stupaju stroga pravila o dekarbonizaciji, a koja se ogledaju i kroz potrebu da i BiH &scaron;to prije uđe u europski sustav trgovine &scaron;tetnim plinovima, a istodobno ubrza prelazak na obnovljive izvore energije, jasno je kako cjelokupno bosanskohercegovačko dru&scaron;tvo treba postati svjesno važnosti energetske tranzicije, pi&scaron;e Vecernji.ba. A država je najavila velike promjene, pri čemu svakako treba ukazati i na činjenicu da je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Kri&scaron;to u svojem ekspozeu naglasila potrebu uspostave trgovine &scaron;tetnim plinovima kako bi se smanjilo zagađivanje okoli&scaron;a. Takvo &scaron;to paralelno bi vodilo i daljnjem jačanju konkurentnosti domaćeg, izvozno orijentiranog gospodarstva, odnosno povećanju izvoznih kvota.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-17-ep_hzhb.jpgStolac lider u proizvodnji struje putem solarnih panelahttp://grude.com/clanak/?i=372119372119Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jan 2023 21:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-13-solarna_tomislavgrad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općinska administracija je uvelike olakašala procedure investitorima.<p>&nbsp;</p> <p>Hercegovačko-neretvanska županija, a samim time i područje Stoca, s obzirom na položaj i klimatske uvjete ima preko 2.300 sunčanih sati u godini. Zbog toga se ubraja u sami vrh solarnog potencijala BiH. A upravo je Grad Stolac lider po proizvodnji električne energije dobivene preko solarnih panela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog povećanog interesa investitora, u Stocu već idu ka gradnji pristupnih cesta za nove solarne fotonaponske elektrane. U gradu na rijeci Bregavi dogodio se pravi fotonaponski boom 2019. godine, kada je izdan velik broj dozvola za koncesiju, a sve je počelo od 2010. godine i solara na Hodovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općinska administracija je uvelike olaka&scaron;ala procedure investitorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Regulatorne komisije za energiju Federacije navode kako zaprimaju veći broj zahtjeva za izdavanje dozvola, a poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Federaciji je zasnovano na zajamčenim tarifama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Stoca navodi kako se u vremenu energetske krize ljudi sve vi&scaron;e okreću proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora i to kroz mala kućna postrojenja, a on sa svojim timom već razmi&scaron;lja o novim koracima. U 2021. godini iz 464 solarne elektrane na prostoru Federacije proizvedeno je 55,5 GWh električne energije, dok za pro&scaron;lu godinu podaci jo&scaron; pristižu. A novi zakoni koji su u parlamentarnoj proceduri uvelike će olak&scaron;ati i proizvodnju električne energije kroz manja kućna postrojenja.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/YfvfCZYZba8" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-13-solarna_tomislavgrad.jpgLastini keksi od idućeg tjedna i na policama u Slovenijihttp://grude.com/clanak/?i=372113372113Grude.com - klik u svijetSat, 28 Jan 2023 18:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-28-lasta-logo.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dolaskom Laste na tržište u nekim je kategorijama došlo do apsolutne promjene..<p>&nbsp;</p> <div class="single-intro"> <p>Nakon manje od godinu dana otkako je ponovo otvorena, tvornica keksa i vafla Lasta u Čapljini bilježi odlične reakcije potro&scaron;ača, njihovi pojedini proizvodi već su postali lideri na trži&scaron;tu, a od sljedeće sedmice moći će se naći i na policama trgovačkih centara u Sloveniji.</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Lasta dnevno može proizvesti i do 2 500 000 komada keksa, a godi&scaron;nji kapacitet tvornice trenutno je 13 000 tona. S obzirom na to da su "Lasta keksi" krenuli na trži&scaron;te u februaru 2022., a "Lasta vafli" tek na jesen, iz te tvornice kažu kako su izuzetno zadovoljni reakcijom trži&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Neke kategorije kao &scaron;to su &scaron;trudle i krem &scaron;tapići nadma&scaron;ili su na&scaron;a očekivanja i planove. Pa prema tome, možemo očekivati daljnji rast Lasta udjela na trži&scaron;tu - kazali su u razgovoru za Fenu iz čapljinske tvornice i dodali kako su im kupci potvrdili svoje zadovoljstvo time &scaron;to su pojedini Lasta keksi postali lideri na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dolaskom Laste na trži&scaron;te u nekim je kategorijama do&scaron;lo do apsolutne promjene, a npr. kategorija &scaron;trudli narasla je za 2,5 puta. Njihovi trenutno najprodavaniji proizvodi su &scaron;trudla smokva i krem &scaron;tapići, a kako kažu, ti su proizvodi pokazali najbolje rezultate i najveći su predstavnici prepoznatljivosti Laste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ostali proizvodi također imaju odlične rezultate &scaron;to pokazuju svakodnevne potrebe trži&scaron;ta. Od dominantnih noviteta je &scaron;trudla od čokolade i krem &scaron;tapići bijela čokolada na koje su potro&scaron;ači jako pozitivno reagirali. Kao i do sada, prateći trendove i potrebe potro&scaron;ača donosimo trži&scaron;tu nove proizvode, rađene po najnovijim tehnolo&scaron;kim dostignućima i s vrhunskim sastojcima, a s dozom tradicije tako možemo najaviti da nam uskoro dolazi Linđo sa &scaron;ećerom. Vjerujemo da jedino tako 'Lastu' možemo dugoročno planirati i održati na trži&scaron;tu &ndash; ocjenjuju iz Laste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;avaju i kako, nakon manje od godinu dana, ne mogu govoriti o velikim prihodima jer je, navode, godina iza njih uključivala finalizaciju investicije u proizvodnju, pozicioniranje proizvoda na trži&scaron;te i marketin&scaron;ka ulaganja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No napominju kako je prema prvim brojkama i strate&scaron;kim planovima za dulji vremenski period, Lasta na putu da postane najznačajniji element Violeta prometa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je u pitanju izvoz, ističu kako je prirodno da su se "Lasta" proizvodi nakon BiH ponudili zemljama u regiji, jer je i povijesno to "Lastino stani&scaron;te".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od početka septembra 'Lasta' se prodaje na trži&scaron;tu Hrvatske. Nakon toga Lasta se pro&scaron;irila na trži&scaron;te Crne Gore, a sljedeće sedmice moći će se naći na policama trgovačkih centara u Slovenije. Ovako velik projekat i 'Lasta' kao brand nam ne dozvoljavaju da pravimo ogromne korake, već idemo trži&scaron;te po trži&scaron;te, analiziramo podatke i donosimo odluke za dalje. Cilj nam je &scaron;irenje i dalje u EU, najprije na trži&scaron;te Austrije - rekli su iz Laste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući povećanje tro&scaron;kova proizvodnje, ocjenjuju kako je "Lasta možda poletjela u najgorem mogućem trenutku &scaron;to se toga tiče povećanja cijena sirovina i energenata", no da su im dosada&scaron;nja iskustva u nabavi, transportu i pregovaranju omogućili optimalnu poziciju cijena na trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to nam u tome pomaže jo&scaron; je visoka automatizacija tehnolo&scaron;kog procesa kao i činjenica da električnu struju dobivamo iz 2.000 solarnih panela koji se nalaze na krovu na&scaron;e tvornice. To sve vodi ka konkurentnijem proizvodu", kažu iz čapljinske tvornice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nova radna mjesta</strong></p> <p>Paralelno s rastom asortimana i prodaje u toj tvornici raste i potreba za radnom snagom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim zanimanja u proizvodnji raste broj zaposlenih u vezanim djelatnostima kao &scaron;to su distribucija, prodaja i marketing.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema dosada&scaron;njem iskustvu na jednog radnika u proizvodnji u dana&scaron;nje vrijeme modernog poslovanja, dolazi sedam zaposlenika u lancu, ističu iz Laste te dodaju kako s obzirom na strategiju rasta i razvoja "Laste" broj zaposlenika može samo ići uzlaznom putanjom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Rast prehrambene industrije u BiH</strong></p> <p>Upitani na kraju za mi&scaron;ljenje o prehrambenoj industriji u BiH i može li ona dalje rasti, kažu kako ta industrija može i treba rasti te da potro&scaron;ači trebaju imati domaćeg dobavljača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Violeta grupacija, kao i do sada, ne odustaje od investicija i to nas čini uspje&scaron;nim i drugačijim. Prehrambena industrija u BiH može i treba rasti, potro&scaron;ači trebaju imati domaćeg dobavljača. To nam je pokazala i pandemija koliko je važno imati vlastite izvore proizvoda. Iz svih tih situacija jasno se vidjelo da samo domaća proizvodnja znači trži&scaron;tu stabilnost - zaključuju iz Laste.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-28-lasta-logo.pngUmjesto poduzetništvom mi se bavimo političarimahttp://grude.com/clanak/?i=372087372087Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jan 2023 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naša dijaspora je vrlo jaka – ima primjera povratka ljudi i ustroja izvrsnih biznisa..<p>Odgovarajuće potpore politike ekonomiji nikad nije bilo - to &scaron;to je nastalo, nastalo je samoniklo - &ldquo;S vjetrom u prsa, stvoreni su odlični biznisi. Umjesto da ti preduzetnici budu heroji, mi se bavimo politikom i političarima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O radnicima, poslodavcima, ali i onima koji imaju možda i najveću odgovornost kada je riječ o ekonomiji &ndash; za <em><strong>Federalnu TV</strong></em> govorio je sveučili&scaron;ni profesor Aziz &Scaron;unje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovni uzrok pada stranih investicija je politička situacija, kaže &Scaron;unje &ndash; strane investicije su vrlo osjetljive na to. Druga stvar je nedostatak infrastrukture &ndash; puteva, željeznice..., a treća je lo&scaron; poslovni ambijent. Sve se to može promijeniti potezima vlasti, smatra on - ekonomija u BiH je, kao i sve ostalo, talac politike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je riječ o tomu kako zadržati ljude da ne odlaze, &Scaron;unje obja&scaron;njava kako se to može većim plaćama i boljim uvjetima življenja. Dodaje i kako se veliki broj ljudi koji napusti zemlju &ndash; razočara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Država bi morala stvoriti mnogo vi&scaron;e infrastrukture &ndash; ne samo gospodarske nego i poduzetničke. Značajan nositelj razvoja bi moglo biti poticanje poduzetničkih aktivnosti i potpora mladima da uđu u svoje pothvate&rdquo;, kazao je profesor i dodao kako na predavanjima studentima govori da je najbolje da sudbinu uzmu u svoje ruke pokretanjem vlastitih biznisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;unje je govorio i o državnim poduzećima &ndash; nesretnim produzećima koja su pod potpunom političkom kontrolom stranaka na vlasti &ndash; ona traže radikalnu reformu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Izravne strane investicije &ndash; da, ali one ne trebaju biti temelj na&scaron;eg razvitka. Temelj na&scaron;eg razvitka trebaju biti na&scaron;i potencijali, na&scaron;e poduzetni&scaron;tvo, razvoj infrastrukture, reforma državnih poduzeća i tu generiranje otvaranja radnih mjesta&rdquo;, poručio je &Scaron;unje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron;a dijaspora je vrlo jaka, ističe &ndash; ima primjera povratka ljudi i ustroja izvrsnih biznisa: &ldquo;Ljudi će se vraćati kad se ovdje stvori odgovarajući ambijent. Mi u dijaspori imamo potencijal i tu bi se trebao tražiti odgovarajući prostor&rdquo;. &Scaron;unje je podsjetio kako nema baze podataka o tome tko su na&scaron;i u dijaspori &ndash; a nema obitelji koja nema nekog vani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgovarajuće potpore politike ekonomiji nikad nije bilo - to &scaron;to je nastalo, nastalo je samoniklo, tvrdi &Scaron;unje: &ldquo;S vjetrom u prsa, stvoreni su odlični biznisi. Umjesto da ti preduzetnici budu heroji, mi se bavimo politikom i političarima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://media.federalna.ba/storage/2023/januar/22.01.2023/d2%20sunje.mp4" target="_blank"><strong>Cijeli razgovor pogledajte na videu</strong></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgU Chonchi nijedna biljka neće uginutihttp://grude.com/clanak/?i=372078372078Grude.com - klik u svijetWed, 25 Jan 2023 22:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-25-img-20230125-wa0017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pametna posuda choncha na kojoj su radili mladi hercegovci.<p>&nbsp;</p> <p>Ma mnogo mi je biljaka umrlo, katastrofa. Pa je stavim ovdje, pa ondje... Jadne biljke su se napatile pored mene, živi užas, priča Frano Primorac, student varaždinskog FOI-ja. I tako je nastala pametna posuda za biljke naziva <strong>Choncha</strong>, inovativno rje&scaron;enje prvi proizvod mladih studenata varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, koje se temelji na primjeni tehnologije loT (eng. Internet of Things). Razvijali su je devet mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naziv Choncha dobila je po tome kako se naziva posuda u Hercegovini - čonča.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inovativni proizvod sigurno će olak&scaron;ati život biljkama i vlasnicima biljaka. Na trži&scaron;te u kombinaciji s pripadajućom aplikacijom, a koja nakon skeniranja uvjeta u prostoru putem vlastitih senzora korisniku preporučuje optimalne vrste biljaka za taj prostor, a nakon njezine sadnje potpuno automatizirano vodi brigu o biljci na temelju prikupljenih podataka iz njenog okruženja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno, postoji opcija da u Chonchu odmah stavite biljku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tad će vam ona javiti koliko je vlage potrebno biljci, koliko svjetlosti kako ćete je održavati da ne umre obja&scaron;njava Frano, s kojim su na cijelom projektu radili <strong>Hedera Perhaj, Edo Risek, Petar &Scaron;iljeg, Katarina Džajo, Bruno &Scaron;iljeg, Luka Kulier i Ante Bilić.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskoristili su interdisciplinarnost i povezali dosad stečena znanja na fakultetima zajedničkim snagama odlučili registrirati obrt te stupiti u program podr&scaron;ke Startup@FOI.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Chonchu možete naručiti, možete dobiti i popust. Primjena je &scaron;iroka jer dvije trećine ljudi u svijetu ima biljke. Idealna je za studente koji bi željeli imati biljke, ali nemaju sreće, ljude koji žele imati biljke u uredu, za ljude koji nemaju ba&scaron; previ&scaron;e vremena za biljke. O biljci ćete brigu moći voditi i s godi&scaron;njeg odmora - ističe Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijela priča jo&scaron; je u fazi prototipa, a komercijalna cijena Chonche Naravno, u prednarudžbama trebala bi iznositi 45 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi Chonchu lansirali na trži&scaron;te gdje bi bila dostupna i u slobodnoj prodaji, u tijeku je priprema za kickstarter kampanju.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatne informacije pronađite na službenoj stranici <a title="CHONCHA" href="https://www.choncha.eu/hr" target="_blank"><strong>choncha.eu</strong></a> i ostavite svoj email za prednarudžbe.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-25-img-20230125-wa0017.jpgIzvoz iz BiH u Hrvatsku porastao skoro 40 postohttp://grude.com/clanak/?i=372073372073Grude.com - klik u svijetWed, 25 Jan 2023 10:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U BiH se najviše izvozilo naftnih ulja i šećera.<p>&nbsp;</p> <p>Iz Bosne i Hercegovine je tijekom pro&scaron;le godine najvi&scaron;e roba izvezeno u Hrvatsku, a istovremeno je Hrvatska na četvrtom mjestu po izvozu u BiH, pokazali su podaci koje je objavila Agencije za statistiku BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na godinu dana ranije izvoz iz BiH u Hrvatsku je tijekom 2022. godine porastao za 36,7 posto, a najvi&scaron;e je isporučeno električne energije. Ukupno je iz BiH na trži&scaron;te Hrvatske isporučeno 1,36 milijardi eura roba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno je hrvatski izvoz u BiH iznosio 1,45 milijardi eura, po čemu se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu. U BiH se najvi&scaron;e izvozilo naftnih ulja i &scaron;ećera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispred Hrvatske su Italija, s izvozom u vrijednosti 1,81 milijardi eura, a na drugom mjestu se nalazi Srbija, čiji je izvoz u pro&scaron;loj godini u BiH iznosio 1,56 miliona eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bosna i Hercegovina je uspjela pro&scaron;le godine uravnotežiti robnu razmjenu s Hrvatskom, a pokrivenost izvoza uvozom iznosila je 94 posto. Najlo&scaron;iji odnos BiH imala je s Kinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tu zemlju BiH je u 2022. izvezla svega 19.5 miliona eura, a uvezla je roba u vrijednosti 1,18 milijardi eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgNutricionisti: Izbjegavajte kupovati ovu smrznutu hranuhttp://grude.com/clanak/?i=372066372066Grude.com - klik u svijetTue, 24 Jan 2023 13:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-19-pizza-smrznuta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uvijek provjerite oznaku prehrambenih vrijednosti i pronađe opcije s manje natrija.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Postoji mnogo sjajnih opcija koje su pune hranjivih tvari i dijetalnih vlakana, uključujući smrznuti kruh od cjelovitih žitarica, povrće i voće. Međutim, postoje i one koje imaju vrlo malo hranjivih tvari, a visok sadržaj natrija, zasićenih masti i dodanog &scaron;ećera. Trebali bismo težiti da ih jedemo u manjim količinama jer se pokazalo da visok unos ove hrane povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i pretilosti&rdquo;, pi&scaron;e<a href="https://www.index.hr/fit/clanak/nutricionistica-savjetuje-koju-je-smrznutu-hranu-bolje-ne-kupovati/2431124.aspx" rel="noopener noreferrer" target="_blank"> Index Fit.</a></p> <p>&nbsp;</p> <h3>Pizza</h3> <p>Smrznuta pizza je bogata natrijem i zasićenim mastima, a Svanfeldt tvrdi da je, ako se jede u prekomjernim količinama, povezana s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i pretilost.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Peciva</h3> <p>Peciva su idealna za doručak u pokretu, ali su obično bogata zasićenim mastima, koje povećavaju povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti. Sadrže i dodani &scaron;ećer, koji povećava rizik od dijabetesa tipa 2 i pretilosti.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Hrana koja se prži u dubokom ulju</h3> <p>Iako bi mogla biti ukusna, pržena hrana, posebno ona koja je zamrznuta s dodanim konzervansima, ima visok sadržaj zasićenih masti i natrija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Konzumacija velikih količina ove hrane povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i pretilosti&rdquo;, obja&scaron;njava Svanfeldt.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Gotova jela</h3> <p>Brza su i praktična, ali gotova jela obično imaju visok sadržaj zasićenih masnoća i natrija.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Kolači</h3> <p>Ponekad žudimo za slatkim, ali bolje se kloniti smrznutih varijanti. Prema nutricionistici, ovakvi proizvodi imaju ograničenu hranjivu vrijednost, a vi&scaron;ak kalorija i masti može dovesti do debljanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svanfeldt savjetuje da uvijek provjerite oznaku prehrambenih vrijednosti i pronađe opcije s manje natrija, dodanog &scaron;ećera i zasićenih masnoća.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-19-pizza-smrznuta.jpgTvrtka Lager Posušje traži čak 100 radnika!http://grude.com/clanak/?i=372024372024Grude.com - klik u svijetFri, 20 Jan 2023 19:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-lager_po.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijave dostaviti najkasnije do 06.02.2023.<p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka LAGER D.O.O. Posu&scaron;je sa sjedi&scaron;tem u Posu&scaron;ju, Vukovarska 47, zbog povećanog obujma poslovanja, kao i otvaranja novog proizvodnog pogona, traži motivirane i profesionalne kandidate na neodređeno vrijeme za sljedeće radno mjesto:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. MANAGER PRODAJE GRAĐEVINSKIH STROJEVA - za područje Dalmacije ili drugih regija &ndash; vi&scaron;e izvr&scaron;itelja<br />2. MEHANIČAR/MEHANIČAR- MONTER &ndash; 20 izvr&scaron;itelja<br />3. ELEKTRONIČAR/ELEKTRONIČAR - MONTER &ndash; 10 izvr&scaron;itelja<br />4. HIDRAULIČAR/HIDRAULIČAR - MONTER &ndash; 10 izvr&scaron;itelja<br />5. VARILAC / ZAVARIVAČ &ndash; 22 izvr&scaron;itelja<br />6. BRAVAR &ndash; 14 izvr&scaron;itelja<br />7. INŽENJER STROJARSTVA &ndash; 4 izvr&scaron;itelja<br />8. MARKETING MANAGER &ndash; 3 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kvalifikacije potrebne za rad 1-8:</p> <p>&bull; Poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima<br />&bull; Komunikativnost, snalažljivost, sposobnost za rad, timski rad i da osoba nije kažnjavana<br />&bull; Vozačka dozvola B kategorije</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatne kvalifikacije potrebne za Managera prodaje</p> <p>&bull; Obavezno poznavanje građevinskih strojeva <br />&bull; Poželjno poznavanje građevinskih firmi regije za koju se aplicira</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nudimo:<br />visoka stimulativna primanja, Ugovor na neodređeno vrijeme, bonuse, 13-tu plaću, kao i ostale stimulativne nagrade, MOGUĆNOST ZARADE NEOGRANIČENA</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesto rada 2-8: Posu&scaron;je (BiH), Ljubu&scaron;ki (BiH) i Sanski Most (BiH)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomena: Za kandidate izvan mjesta rada nudimo plaćen smje&scaron;taj i prehranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave sa svojim životopisom možete dostaviti osobno i putem po&scaron;te na adresu: <a href="http://www.lager-doo.com" target="_blank">LAGER D.O.O. POSU&Scaron;JE</a>, Vukovarska 47., 88240 Posu&scaron;je, ili na e-mail: <a href="mailto:posao@lager-doo.com" target="_blank">posao@lager-doo.com</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave dostaviti najkasnije do 06.02.2023.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-lager_po.jpgEkonomist tvrdi – Vrhunac inflacije je iza nashttp://grude.com/clanak/?i=372021372021Grude.com - klik u svijetFri, 20 Jan 2023 16:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-28-kartica_shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kolovozu su cijene, u usporedbi s istim razdobljem 2021. bile više za čak 45,8 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Cijene u Njemačkoj treći mjesec za redom usporavaju rast, a stručnjaci smatraju da je vrhunac inflacije pro&scaron;ao, objavio je u petak Savezni ured za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sve vi&scaron;e stvari ukazuju na to da je vrhunac inflacije iza nas&rdquo;, rekao je ekonomist iz banke Hauck Aufhaueser Lampe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je rekao kako pad proizvođačkih cijena uskoro mogao odraziti i na pad maloprodajnih cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pad proizvođačkih cijena</strong></p> <p>Savezni ured za statistiku objavio je u petak kako su proizvođačke cijene u prosincu, u usporedbi sa studenim, pale za 0,4 posto, &scaron;to je treći mjesec za redom da su cijene padale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prosincu su proizvođačke cijene, u usporedbi s istim razdobljem pro&scaron;le godine, bile vi&scaron;e za 21,6 posto. U kolovozu su cijene, u usporedbi s istim razdobljem 2021. bile vi&scaron;e za čak 45,8 posto. Od rujna je tempo porasta cijena počeo padati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cijeloj 2022. cijene su porasle za 32,9 posto, &scaron;to je rekordna vrijednost od uvođenja statistika 1949.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni razlog za rast cijena su cijene energenata koje su porasle nakon ruskog napada na Ukrajinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cijene energije</strong></p> <p>Cijene energenata su u prosincu 2022. bile 41,9 posto vi&scaron;e nego u istom razdoblju 2021.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene plina i nafte su pred kraj godine počele padati, &scaron;to je utjecalo i na smanjenje stope poskupljenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene plina su počele padati nakon otvaranja prvih njemačkih terminala za ukapljeni plin, ali i zbog blaže zime i manje potro&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-28-kartica_shoping.jpgNJEMAČKA: Zatvaraju se H&M, Orsay, Conrad, Primark, Media Markt...http://grude.com/clanak/?i=371994371994Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2023 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-18-hm.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Maloprodaja se već dulje vrijeme bori s padom potražnje u mnogim sektorima. Osim zbog povećane kupnje putem interneta, razne trgovine i robne kuće pogođene su i posljedicama koronavirusa te energetskom krizom. <p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga, sve vi&scaron;e nekad velikih trgovačkih lanaca u Njemačkoj zatvara pojedine poslovnice. Među njima su&nbsp;C&amp;A, Galeria Karstadt Kaufhof, Primark, G&ouml;rtz, Conrad, H&amp;M, Orsay, Conrad i Media Markt.<br /><br /></p> <p>Drugi put u tri godine, lanac robnih kuća Galeria Karstadt Kaufhof nalazi se pred financijskim bankrotom pa zatvaranje prijeti najmanje svakoj trećoj poslovnici.&nbsp;Prema riječima &scaron;efa tvrtke <strong>Miguela M&uuml;llenbacha</strong>, mreža poslovnica od 131 robne kuće trebala bi se &ldquo;smanjiti za najmanje trećinu&rdquo;, navodi <a href="https://fenix-magazin.de/zatvaramo-ca-galeria-primark-gortz-hm-orsay-conrad-media-markt/" rel="nofollow" target="_blank">Fenix magazin</a>.<br /><br /></p> <p>Trgovački lanac C&amp;A&nbsp;već neko vrijeme prolazi kroz veliko restrukturiranje, a za tri je poslovnice već <strong>sigurno kako zatvaraju</strong>.&nbsp;</p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>"Molimo za razumijevanje da ne objavljujemo nikakve podatke o zaposlenicima i precizne podatke ili pozadinu zatvaranja trgovina. Jo&scaron; nije jasno koliko će ukupno biti zatvaranja. Već 2022. C&amp;A je samo u Njemačkoj <strong>zatvorio 13 poslovnica</strong>", priopćili su iz tvrtke.<br /><br /></p> <p>Primark trenutno ima 32 podružnice u Njemačkoj, no već je za dvije potvrđeno zatvaranje.&nbsp;Prodaja im je, naime, posljednjih godina znatno pala -&nbsp;s 926 milijuna eura (2019.) na 380 milijuna eura (2021.).<br /><br /></p> <p>Globalni modni brend H&amp;M u 2022. godini zatvorio je ukupno 240 podružnica diljem svijeta. Planira se jo&scaron; zatvaranja, no nije poznato na kojim lokacijama. &Scaron;to se tiče Orsaya,&nbsp;u lipnju 2022. zatvoreno je svih 197 poslovnica u Njemačkoj.<br /><br /></p> <p>Osim trgovaca tekstilom, pogođeni su i oni koji se bave elektronikom.&nbsp;Conrad Electronic najavio je da će&nbsp;<strong>zatvoriti gotovo sve podružnice</strong> u Njemačkoj te se&nbsp;usredotočiti na svoju online trgovinu.&nbsp;Isto vrijedi i za&nbsp;elektroničkog giganta Media Markt-Saturn. On je u 2021. zatvorio 13 poslovnica te jednu pro&scaron;le godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-18-hm.jpegIzvršeno probno testiranje: Vijadukt kod Mostara izdržao prve kamionehttp://grude.com/clanak/?i=371982371982Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2023 17:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-17-vijadukt-marjanovica-draga-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Probno ispitivanje vijadukta Marjanovića draga dugog 200 metara uspješno je provela tvrtka Hering d.d. Široki Brijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Velebni vijadukt nalazi se iznad naselja Rodoč te će biti dio Južne mostarske obilaznice.<br /><br /></p> <p>Fotografije testiranja objavila je &scaron;irokobrije&scaron;ka tvrtka <a title="HERING" href="https://www.facebook.com/people/Hering-dd-Siroki-Brijeg/100057629612283/" target="_blank"><strong>Hering</strong></a> koja je izvođač radova, a na njima se vidi kako vijaduktom prolazi &scaron;est kamiona kamiona opterećenih tereom.<br /><br /><br /></p> <p>Vijadukt <strong>Marjanovića draga</strong> dio je poddionice Miljkovići (rotor Varda) &ndash; ulaz u tunel Novi &ndash; vijadukt Marijanovića draga kojom su obuhvaćeni radovi na izgradnji trase dužine oko 1,5 km i izgradnja samog vijadukta dužine oko 200 metara.<br /><br /></p> <p>Da bi se obilaznica spojila s magistralom M-17, potrebno je izgraditi i treću dionicu, dužine 3,2 km koja će ići od vijadukta Rodoč do čvori&scaron;ta magistralne ceste. Taj dio ceste predviđen je kao brza cesta s četiri traka, s predviđena dva rotora, prenosi <strong>jabuka.tv</strong><br /><br /></p> <p>Prvi dio južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, zavr&scaron;en je krajem 2019., međutim, za zavr&scaron;etak kompletnog projekta potrebno je zavr&scaron;iti jo&scaron; 8,2 kilometra koji prolaze uglavnom stjenovitim terenom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-17-vijadukt-marjanovica-draga-1.jpgU BiH svaki punoljetan građanin dužan više od 3000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=371955371955Grude.com - klik u svijetSun, 15 Jan 2023 14:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-14-bankomat-novac-bongani-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakodnevni troškovi života rastu iz dana u dan.<p>&nbsp;</p> <p>I dok je potro&scaron;ačka ko&scaron;arica sve bliža iznosu od 3000 KM, prosječne plaće nisu dovoljne kako bi te tro&scaron;kove pokrile ni 50 posto, a živjeti se mora. Građani su primorani snalaziti se, neki posežu za dizanjem kredita, a neki ulaze u minus na računima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koriste prekoračenja </strong></p> <p>Prema posljednjim podacima, građani Bosne i Hercegovine bankama duguju blizu 11 milijardi KM. Iako podaci službenih financijskih institucija u zemlji govore i o &scaron;tednji od 14 milijardi maraka, većina građana se odriče i onog osnovnog ili se zadužuje da bi to kupila. Vi&scaron;e od pola milijuna građana koristi dopu&scaron;tena prekoračenja na svojim računima, a ona su vi&scaron;a od 310 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svaki punoljetan građanin dužan je vi&scaron;e od 3000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomisti kažu kako &scaron;tednja stanovni&scaron;tva od 14 milijardi KM čini 51 posto bilance banaka. Od tog depozita od 14 milijardi, otprilike 10 milijardi stanovni&scaron;tvo koristi kao kredit.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da pojednostavimo, oni koji &scaron;tede, koji imaju, oni praktički kreditiraju one koji nemaju, tu dolazi do prelijevanja. Jedna kategorija stanovni&scaron;tva dolazi u dužničku krizu - kazao je ekonomist Željko Rička za BHRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski analitičar Zoran Pavlović ranije je za Avaz kazao da građani sami pronalaze rje&scaron;enja da spoje kraj s krajem u nedostatku brige vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nema nikakvih aktivnosti vladajuće koalicije na razini BiH koja bi trebala uraditi ne&scaron;to u smanjivanju opterećenja inflacije i svega &scaron;to nam se događa. Zbog toga građani pribjegavaju zaduživanju kako bi rije&scaron;ili neke od gorućih problema. Po definiciji, to zaduživanje je kod mikrokreditnih organizacija, u bankama uzimaju nenamjenske kredite kojima, zapravo, mogu ili moraju servisirati komunalne obveze ili izvanredne tro&scaron;kove kao &scaron;to je nabava goriva za grijanje, kupnja svega onoga &scaron;to je potrebno djeci koja polaze u &scaron;kolu i ostalo - kazao je Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da se sezonski tro&scaron;kovi ne mogu servisirati iz tekućih u&scaron;teda zato &scaron;to tekuće u&scaron;tede zapravo i ne postoje, zbog čega građani kreditnim sredstvima svladavaju probleme s kojima svaki dan žive. Prema riječima sociologa, &scaron;tednja koju građani BiH imaju na svojim računima ima simbolički karakter.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ta &scaron;tednja, kao način života, vrlo je prisutna kod građana, čak u njihovu mentalitetu življenja. Ali mislim, u ovim uvjetima, s ovim standardom, visinom osobnih primanja, s inflacijom, koja je mnogo veća nego &scaron;to je vidljivo, kako je to jako te&scaron;ko. Tako da nisam siguran da ljudi uopće mogu živjeti solidno, a kamoli &scaron;tedjeti - kaže sociolog Drago Vuković za BHRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pogođena kategorija </strong></p> <p>Zoran Peto&scaron; iz Udruge za za&scaron;titu potro&scaron;ača &ldquo;Don&rdquo; kazao nam je ranije kako su među stanovnicima BiH najpogođeniji umirovljenici koji su već godinama u začaranom krugu dužničkog ropstva iz kojeg je, kaže, nemoguće izići. - Umirovljenici su posebno pogođena kategorija ljudi. Imamo veliki broj osoba koje primaju najniže mirovine i svi moraju biti svjesni da oni ne mogu preživjeti mjesec ako im netko sa strane ne pomogne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok plate režije, lijekove i terapije koji su im nužni da prežive mjesec, &scaron;to mislite koliko im novca ostane za osnovne životne namirnice&hellip; kaže Peto&scaron;. Prema njegovim riječima, određeni broj njih nerijetko poseže i za umirovljeničkim kreditima, &scaron;to ih dovodi u novo dužničko ropstvo. No, osim umirovljenika koji su posebno pogođena kategorija, ne može se reći ni da ostatak bh. stanovnika živi bolje, &scaron;to najbolje govori podatak da je svaki punoljetan bh. građanin dužan 3000 KM.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-14-bankomat-novac-bongani-.jpgPorezni obveznici u FBiH duguju više od 3,1 milijardu marakahttp://grude.com/clanak/?i=371937371937Grude.com - klik u svijetFri, 13 Jan 2023 15:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-22-porez_plata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Porezne uprave FBiH, saldo duga u postupku prinudne naplate s krajem 2022. iznosi više od 3,1 milijardu KM.<p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Uprave &Scaron;erif Isović izjavio je jučer na godi&scaron;njoj press-konferenciji u Sarajevu da je stanje tog duga zabrinjavajuće te precizirao da broj poreznih obveznika u prinudnoj naplati iznosi 78.144, prenosi <strong>FENA. </strong></p> <div class="advertinsidetxt">&nbsp;</div> <p>Dodao je da je Porezna uprava FBiH u protekloj godini prikupila 6,4 milijarde KM javnih prihoda iz svoje nadležnosti, &scaron;to predstavlja rast naplate od 13,7 posto u odnosu na 2021. Isović je objasnio da su doprinosi činili 68,7 posto ukupno prikupljenih prihoda, a prihodi od izravnih poreza 19,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isović je dodao da je, prema podacima PU, u 2022. u FBiH bilo 538.312 zaposlenih, &scaron;to je za jedan posto vi&scaron;e u odnosu na prethodnu godinu. Naglasio je da je Uprava u 2022. izvr&scaron;ila 6742 inspekcijska nadzora u okviru kojih su dodatno utvrđene obveze od 115,306.384 KM i procijenjena utaja poreza od 8,349.038 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Isović je naglasio da značajan problem toj instituciji predstavlja vi&scaron;egodi&scaron;nji nedostatak kadrova jer ima 27 posto manje zaposlenika u odnosu na sistematizirani broj radnih mjesta. Najavio je da će u predstojećem razdoblju kontinuirano promovirati dobrovoljno, pravodobno i točno prijavljivanje i plaćanje poreznih obveza i značaj po&scaron;tivanja poreznih propisa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-22-porez_plata.jpgKraj agonije za uspješnog gospodarstvenika iz Posušja, Damir Vican dočekao pravduhttp://grude.com/clanak/?i=371933371933Grude.com - klik u svijetFri, 13 Jan 2023 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-13-damir-vican.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Agonija Damira Vicana, donedavno predsjednika Udruge gospodarstvenika Posušje i vlasnika tvrtke Miviko, napokon je završena, piše Večernji list BiH, i to pravomoćnom oslobađajućom presudom u slučaju...<p>&nbsp;</p> <p>...u kojem se njegove tvrtke teretilo da su raspolagale protupravno ostvarenom imovinskom koristi Elektrokontakta SA i o&scaron;tetili poduzeće za iznos od 141 tisuću i 627 maraka.<br /><br /></p> <h3><strong>Bez novih prijedloga<br /><br /></strong></h3> <p>I &scaron;est godina nakon optužnice Vican je dočekao pravdu. - Osoba sam koja je 35 godina u gospodarstvu, a da sam htio činiti kaznena djela, ne bih sada imao 150 zaposlenih i ne bih ulagao milijune u državu - kazao je, između ostalog, u obrani, a tu rečenicu ponovio je i nama kada smo s njim kontaktirali nakon &scaron;to smo dobili potvrdu da je oslobođen optužbi. Sud je odbacio optužbe i protiv Damira Vicana, kao i protiv gospodarskih dru&scaron;tava Vican Trade i Miviko.</p> <p><br />U obrazloženju, među ostalim, stoji da djela za koja se terete nisu kaznena djela jer ne sadrže činjenice i okolnosti subjektivne prirode, opis kaznenog djela ne sadrži ni činjenice ni okolnosti koje čine zakonska obilježja kaznenog djela o&scaron;tećenja vjerovnika. Za istaknuti je da su pred ovim sudom izvedeni dokazi koji su izvedeni pred prvostupanjskim sudom u redovitom i ponovljenom postupku nakon ukidanja rje&scaron;enja, a da tužiteljstvo i obrana nisu imali novih prijedloga za izvođenje dokaza, pa iz toga razloga sud je činjenični opis optužnice od tužitelja primio k znanju. No, izmjene nije prihvatio zato &scaron;to su pred ovim sudom izvedeni samo dokazi koji su već izvedeni pred prvostupanjskim sudom u dvama postupcima, a na raspravi pred ovim sudom nije izveden ni jedan novi dokaz koji bi ukazivao na to da se izmijenilo činjenično stanje izneseno u optužnici i da bi slijedom toga bilo potrebno korigiranje činjeničnog opisa.</p> <p><br />Prema svemu sudeći, optužnica nije sadržavala vrijeme počinjenja kaznenog djela te je bila neodređena, pa se optuženi po takvoj optužnici i nije mogao adekvatno braniti. Također, branitelji su ustvrdili da iz činjeničnog opisa djela ne proistječe bilo koja, a posebno druga komponenta izravnog umi&scaron;ljaja, a to je htijenje zakonom propisane posljedice predmetnog djela, odnosa da se o&scaron;teti vjerovnik. Damir Vican je objavio i oglas u Službenim novinama FBiH vezano uz smanjenje kapitala u dru&scaron;tvu Vican Trade te je istim oglasom obavijestio sve vjerovnike da je dru&scaron;tvo spremno izmiriti obveze ili za njih dati osiguranje te je i tako jasno pokazao da na strani optuženih nema govora o tome da želi učiniti ili da čini kazneno djelo. Iz činjeničnog opisa, &scaron;to je na kraju i dokazano, ne proistječe subjektivni odnos jer je s aspekta subjektivnog odnosa prema djelu potrebna izravna namjera, odnosno izravan umi&scaron;ljaj da je počinitelj bio svjestan svih zakonskih obilježja djela te kad je svojom radnjom izvr&scaron;enja djela htio prouzročiti zakonom propisanu posljedicu djela. <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/kraj-agonije-za-uspjesnog-gospodarstvenika-iz-posusja-damir-vican-docekao-pravdu-1649016" target="_blank"><strong>Večernjak</strong></a> podsjeća da je tvrtka Miviko počela kao veletrgovina kabelima i elektromaterijalom europskih proizvođača 2008. godine, a onda od 2010. proizvodi vlastite kabele koje izvozi na najjača europska trži&scaron;ta i radi za neke od najuspje&scaron;nijih tvrtki na Starom Kontinentu. Iz godine u godinu planiraju i &scaron;ire svoju prodajnu mrežu, a imaju i vojsku zadovoljnih zaposlenika.<br /><br /></p> <h3><strong>Pobjeda u pravnoj bitci<br /><br /></strong></h3> <p>Zasigurno, svanut će i Damiru Vicanu jer je proteklih godina, unatoč uspjesima svojih tvrtki i činjenici da ga se cijeni kao poslodavca, te je bio na čelu Udruge poslodavaca Posu&scaron;je, nezgodno se bilo nositi sa slučajem koji jo&scaron; od početka nije bio postavljen ozbiljno, ali trebalo je s tim živjeti i boriti se te na kraju i pobijediti u pravnoj bitci. Na kraju, Vican je istaknuo zadovoljstvo &scaron;to je ovaj proces priveo kraju i &scaron;to može nastaviti isključivo s onim &scaron;to najbolje zna, a to je bavljenje biznisom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-13-damir-vican.jpgVioleta u novom velikom projektuhttp://grude.com/clanak/?i=371926371926Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2023 15:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-12-bilosevac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Violeta", će započeti rekonstrukciju hotela "Hrvatska" koja je prije četiri godine kupljena na Makarskoj rivijeri za nešto više od 46 milijuna kuna.<p><br />Kako pi&scaron;e Slobodna Dalmacija, spomenuta tvrtka je jučer dobila građevinsku dozvolu za planirani projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slobodna navodi da je kupljeno i zemlji&scaron;te na Bilo&scaron;evcu od 30.000 četvornih metara gdje "Violeta" također ima u planu hotel od pet zvijezdica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-12-bilosevac.jpgKroz poticajne projekte Općina Posušje podržala 75 ženahttp://grude.com/clanak/?i=371921371921Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2023 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-11-posusje-srednja-strukovna-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neophodno je više investicijskih prilika za žene poduzetnice, odnosno olakšan pristup financiranju..<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Općina Posu&scaron;je već treću godinu zaredom objavljuje i realizira javni&nbsp;poziv za podno&scaron;enje prijava za poticajne mjere poduzetni&scaron;tvu te općine, i do sada je&nbsp;financijskim bespovratnim sredstvima podržala vi&scaron;e od 102 korisnika, od kojih 75 žena.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz te općine ističu kako su brojni razlozi zbog kojih se žene sve če&scaron;će odlučuju za pokretanje vlastitog posla.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S jedne strane, kako kažu, tu je pristup rukovodećim pozicijama, a s druge mogućnost ravnoteže između poslovnog i privatnog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istovremeno, neophodno je vi&scaron;e investicionih prilika za žene poduzetnice, odnosno olak&scaron;an pristup financiranju, kao i relevantne edukacije, te umrežavanje, naglasili su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenutim javnim pozivom prikupljale su se prijave za tri kategorije poticajnih mjera, i to sufinanciranje tro&scaron;kova osnivanja i registracije poduzetnika &ndash; početnika u gospodarstvu (start up &ndash; ova), podr&scaron;ka očuvanju tradicionalnih i starih obrta i djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost, te podr&scaron;ka ženama poduzetnicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz navedene kategorije poticajnih mjera u trogodi&scaron;njem razdoblju podržano je financijskim bespovratnim sredstvima vi&scaron;e od 102 korisnika (2020. godina 27 korisnika, 2021. godina 45 korisnika, 2022. godina 30 korisnika).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od navedenih korisnika i kroz sve tri mjere u navedenom razdoblju je podržano 75 žena (2020. godina 20 žena, 2021. godina 30 žena, 2022. godina 25 žena), &scaron;to pokazuje značajan udio poduzetničke aktivnosti žena u odnosu na ukupan broj korisnika poticajnih mjera na području općine Posu&scaron;je. Za realizaciju navedenih kategorija poticajnih mjera utro&scaron;eno je preko 42.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&Scaron;aroliki je dijapazon djelatnosti obuhvaćen ovim mjerama, od poljodjelstva, prerade ljekovitog bilja, proizvodnje slastica do zanata poput krojenja i frizerskih usluga, a jedan od benefita za korisnice bila je i besplatna promocija na Međunarodnom sajmu u Mostaru, koja možda doprinese daljnjem poslovanju i van prostora općine Posu&scaron;je&rdquo;, naglasili su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, ovaj poziv za poticajne mjere Općina Posu&scaron;je planira realizirati i u ovoj proračunskoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jednoj od sjednica Općinskog vijeća općine Posu&scaron;je pokrenuta je i ideja o osnivanju Kluba za podr&scaron;ku poduzetni&scaron;tvu žena općine Posu&scaron;je, koji djeluju u vi&scaron;e općina i gradova u BiH, a zami&scaron;ljeni su kao mjesto koje će okupljati žene koje već jesu u poslovanju kao i potencijalne poduzetnice gdje bi imale priliku za edukacije, razgovor, razmjenu ideja i iskustava, kao i pokretanja inicijativa koje su od značaja za lokalni ekonomski razvoj u cjelini, priopćili su iz Općine Posu&scaron;je.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-11-posusje-srednja-strukovna-skola.jpgMušterija će biti tražena robahttp://grude.com/clanak/?i=371898371898Grude.com - klik u svijetTue, 10 Jan 2023 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-kupovina-automobila-nemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponuda automobila će 2023. godine vjerovatno biti veća. Povećat će se i rabat za automobile s motorima na benzin i dizel. Električnim automobilima prijeti pad potražnje<p>&nbsp;</p> <p>Izgledi njemačkih proizvođača automobila na trži&scaron;tu u godini 2023. nisu ružičasti. Direktor privatnog instituta Center Automotive Research (CAR) u Duisburgu Ferdinand Dudenhefer čak kaže kako je &bdquo;slika sumorna&ldquo; kada je riječ o prodaji automobila u Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; uvijek su liste narudžbi poprilično dugačke, ali prema Dudenheferovoj analizi rast prodaje automobila nastao je samo zbog toga jer je svojevremeno do&scaron;lo do poremećaja lanaca opskrbe i nedostajali su poluprovodnici i drugi važni dijelovi, pi&scaron;e <strong><a href="https://www.dw.com/bs/tr%C5%BEi%C5%A1te-automobila-2023-dobitnici-i-gubitnici/a-64184146" target="_blank">Deutsche Welle</a></strong>.</p> <p><br /><strong>MANJA PONUDA SA VEĆIM MARŽAMA</strong></p> <p>Zajedno sa zatvaranjima tijekom pandemije razvila se posebna situacija &ndash; svi proizvođači su pravili manji broj primjeraka automobila nego &scaron;to je prvotno planirano, pa je ponuda opala diljem svijeta. A ono &scaron;to se proizvelo prodavalo se sa velikim maržama. Veliki popusti koji su bili normalni u bran&scaron;i, vi&scaron;e nisu postojali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Tome će doći kraj 2023.&ldquo;, kaže Dudenhefer i obja&scaron;njava: &bdquo;Liste narudžbi će se smanjiti, pa će mu&scaron;terija biti tražena roba. Inflacija i visoke cijene energije kao i recesija dove&scaron;će do blokade kupovine novih automobila. &bdquo;2023. donosi preporod rabata na kupovinu automobila.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>EUROPA KAO GUBITNIK</strong></p> <p>Dudenhefer smatra kako će gubitnik biti Europa. On prognozira mali rast kupovine novih automobila u Njemačkoj, ali očekuje u Francuskoj, Engleskoj, Italiji, kao i u Rusiji kao &bdquo;posebnom slučaju&ldquo; pad prodaje tijekom godine 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nasuprot tome, očekuje porast broja prodatih automobila u Aziji i Sjevernoj Americi. Naime, Kina i Sjedinjene Američke Države pokrenuli su programe za oživljavanje ekonomije koji bi mogli biti dobri i za automobilsku industriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bidenova administracija je donijela Zakon o smanjenu inflacije (Inflation Reduction Act) koji predviđa državne izdatke od 430 milijardi dolara u desetogodi&scaron;njem periodu. Između ostalog, američka vlada svakom kupcu električnog automobila obećava smanjenje poreza za 7500 dolara, ako je automobil proizveden u Sjedinjenim Američkim Državama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična pravila važe za sve ostale bran&scaron;e, a te mjere su usmjerene uglavnom prema Kini. Ali, Njemački savez banaka procjenjuje da je Zakon dovoljno neodređen da bi mogao da isključi i proizvođače automobila iz Njemačke, koji bi onda morali da otvore proizvodne pogone u SAD.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /><strong>BUM ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA</strong></p> <p>U Njemačkoj se znatno povećao broj registriranih električnih automobila. Od lipnja 2020. električni automobili s cijenom koja je ispod 40.000 eura, dobijaju subvencije od države koje iznose 6000 eura, a proizvođači automobila na to dodaju popust od 3.000 eura. Tako se prodaja tih automobila stimulira s ukupno 9.000 eura. Kupci djelimičnih električnih automobila na takozvani hibridni pogon mogu računati sa premijom koja iznosi do 6.750 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema proračunima Instituta CAR, do kraja 2022. broj tih automobila bi mogao da dostigne 28% ukupnog njemačkog trži&scaron;ta. To bi bilo ukupno 720.000 električnih automobila, od toga 326.000 onih sa hibridnim pogonom i 394.000 sa potpunim električnim pogonom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od siječnja 2023. subvencije se smanjuju, a i cijene električne energije su u drastičnom porastu. Ni državna &bdquo;kočnica za cijenu struje&rdquo; ne donosi olak&scaron;anje. Naime, ona važi za 80% potro&scaron;nje električne energije, a punjenje baterija električnih automobila je dodatno opterećenje za energetsku bilancu kućanstva.&nbsp;</p> <p><br /><strong>NEPOVOLJAN VJETAR IZ KINE</strong></p> <p>U Kini, najvećem automobilskom trži&scaron;tu svijeta, njemački proizvođači su izloženi žestokoj konkurenciji. BMW i Mercedes tamo prodaju vi&scaron;e od 30% svojih automobila. Koncern Volkswagen prodaje čak vi&scaron;e od 40% svojih automobila u Kini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, izgleda da dosada&scaron;nja formula uspjeha njemačkih proizvođača automobila u Kini vi&scaron;e ne funkcionira kada je riječ o električnom automobilu. Njemački list &bdquo;Handelsblatt&rdquo; donio je izvje&scaron;taj o tome kako nova kineska firma &bdquo;Human Horizons&rdquo; sa svojim modelom električnog automobila &bdquo;HiPhi X&rdquo; prednjači ispred konkurenata i to u segmentu luksuznih automobila, gdje je profit najveći. Do sada je to bio domen Mercedesa, BMW i Audija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I u drugim segmentima lokalni kineski proizvođači automobila kao &scaron;to su BYD, GAC, Li auto i Nio dobijaju trku s europskom konkurencijom. U međuvremenu i njemački inženjeri koji detaljno testiraju kineske produkte kažu da su ti kineski automobili dobrog kvaliteta, ali su jeftiniji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danijel Reska, stručnjak u američkoj firmi za upravljanje imovinom Alliance Bernstein kaže da se tradicionalna snaga i dobar glas njemačkih proizvođača automobila sa motorima na benzin i dizel ne prenose automatski na električne automobile. Taj trend će se 2023. pojačati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-kupovina-automobila-nemacka.jpgMate Rimac ulaže u avanturistički turizam u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=371888371888Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2023 16:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-09-fotosafari_livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ranije je u Livnu Mate Rimac pokrenuo i tehnološki park Linnovate..<p>&nbsp;</p> <p><strong>Mate Rimac</strong>, osnivač i direktor kompanije Rimac Automobili preko tvrtke Continental Adventure, koja se bavi outdoor turizmom i marketin&scaron;kim uslugama, ulaže u outdoor turizam u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="continental adventure" href="https://www.continentaladventure.net/" target="_blank">Continental Adventure</a> gradi prvi glamping resort u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, a namjerava organizirati jednodnevne i vi&scaron;ednevne izlete. Taj će resort uz smje&scaron;taj i brojne aktivnosti na otvorenom gostima nuditi fotosafari s divljim konjima, kao i izlete na Dinaru.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije je u Livnu Mate Rimac pokrenuo i tehnolo&scaron;ki park Linnovate, u kojemu je nastao niz manjih tvrtki.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-09-fotosafari_livno.jpgIskra gradi megapogon u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=371879371879Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2023 08:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-09-dusan-sesok-iskra.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dušan Šešok, vodeći čovjek Iskre najavio snažan investicijski ciklus u 2023. s naglaskom na Hrvatsku i BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Slovenska proizvodna grupacija Iskra, vlasnik za sad dvije velike hrvatske proizvodne kompanije, s očekivanim ukupnim prihodom u 2022. na razini oko 280 milijuna eura, nastavlja snažni investicijski ciklus novim ulaganjima u 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored redovnih investicija u svim sastavnicama započeto je i ulaganje u projekt izgradnje nove tvornice na građevinskoj parceli od 25.000 m2, u sklopu koje će raditi nova hala veličine 15.000 m2 &ndash; u BiH. Za te se aktivnosti predviđa novo zapo&scaron;ljavanje, a posrijedi je ukupno do 500 zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To znači da će u fazi &scaron;irenja poslovanja Iskre u BiH gdje već radi jedan pogon sa 100 ljudi, realizacijom ovog projekta broj zaposlenika u grupaciji Iskra porasti za oko 30%, odnosno sa sada&scaron;njih 1700 na uskoro oko 2200 ljudi. Može se reći i da Iskra ovime jača vlastiti položaj u regiji i u svijetlu očekivane integracije BiH u Europsku uniju, pi&scaron;e Poslovni.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Planiramo zavr&scaron;etak gradnje nove tvornice do kraja 2023. i zapo&scaron;ljavanje jo&scaron; do 500 ljudi&rdquo;, kazao je za Poslovni dnevnik ugledni slovenski poduzetnik Du&scaron;an &Scaron;e&scaron;ok, u vlasni&scaron;tvu čije obitelji u okviru ove grupacije, pored matice slovenske Iskre i zagrebačke Elke uspje&scaron;no posluje i Iskra brodogradili&scaron;te 1 u &Scaron;ibeniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aktualnim investicijama u obnovljive izvore energije Iskrino brodogradili&scaron;te se kontinuirano unaprjeđuje do ciljanog prvog energetski neovisnog brodogradili&scaron;ta u RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;irenje operativne obale</p> <p>Usto, pripremaju se investicije u iznosu od 15 milijuna eura u dvije nove hale u &Scaron;ibeniku i pro&scaron;irenje operativne obale. Kapaciteti &scaron;ibenskog brodogradili&scaron;ta popunjeni su, kaže &Scaron;e&scaron;ok, do kraja godine, isto tako i kapaciteti Iskre te Elke, i to nakon &scaron;to su ulaganjima u proteklom razdoblju nakon preuzimanja u zagrebačkoj tvornici do&scaron;li na 2000 tona mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se da će do kraja 2023. u Elki biti udvostručeni kapaciteti u odnosu na početno stanje u vrijeme preuzimanja. U narednom razdoblju Elku čeka i preseljenje sa sada&scaron;nje lokacije u Zagrebu, ali svakako blizu postojeće kako bi radnici mogli nastaviti raditi. Paralelno se prema &Scaron;e&scaron;oku odvijaju i aktivnosti s ciljem pro&scaron;irenja poslovnih operacija u Hrvatskoj, a zahvaljujući tome Elki se otvara prostor da po bruto prometu dosegne razinu Iskre, i to naročito jer se procjenjuje da će nakon hrvatskog ulaska u eurozonu ovdje krenuti nova razvojna perspektiva za poduzetnike kojima se poslovanje pojednostavljuje, ali i pojeftinjuje, među ostalim po osnovi anuliranja valutnog rizika i izdataka za naknade radi konverzije koja je bila neizbježna u okolnostima biv&scaron;e valute.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Kako su jo&scaron; u tijeku pregovori oko preuzimanja ne jedne nego nekoliko hrvatskih tvrtki, a u te smo razgovore krenuli sukcesivno kako su se prilike otvarale tijekom 2022., pojedinosti u vezi toga ne mogu iznositi dok se cijeli proces ne okonča&rdquo;, poja&scaron;njava &Scaron;e&scaron;ok koji se, pak, &scaron;to temeljem svog iskustva na funkcijama biv&scaron;eg ministra gospodarstva i financija u dvjema slovenskim vladama, &scaron;to zbog iskustva slovenskog ulaska u područje eura, osvrnuo na problematiku rasta cijena u prvim danima uvođenja eura kao službene valute u RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Tako se pokazuje da i &Scaron;e&scaron;ok zastupa stajali&scaron;te blisko brojnim hrvatskim analitičarima, jer smatra da se trži&scaron;tu treba prepustiti regulacija cijena, umjesto državnog intervencionizma. Za maloprodajne cijene hrane tvrdi da je mije&scaron;anje Vlade kao regulatora nepotrebno te smatra da može donijeti vi&scaron;e &scaron;tete nego koristi, jer u konačnici to može dovesti do pojave nesta&scaron;ice pojedinih roba. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>&Scaron;to se tiče novog projekta, &Scaron;e&scaron;ok iznosi da je posrijedi Iskrino ulaganje na lokaciji u njihovom vlasni&scaron;tvu u gradu Lakta&scaron;i, poznatom i kao termalnom lječili&scaron;tu u sjeverozapadnom dijelu BiH, te najavljuje da se 2024. planira njezino otvaranje i početak rada. U Lakta&scaron;ima će slovenski proizvođač investicijom procijenjenom na oko 15 milijuna eura pro&scaron;iriti proizvodne aktivnosti u svom dominantom elektro biznisu, ali očito s predviđenim ciljem optimizacije u uvjetima nižih tro&scaron;kova poslovanja. Kad je riječ o investicijskom ciklusu, naime, važno je reći i za&scaron;to se fokus Iskre sad seli na Istok. Tamo će na poslovanje utjecati faktori kao &scaron;to je niža cijena električne energije (80 eura po MWH), zatim niži tro&scaron;kovi rada i oporezivanje rada, ali jednako se važnost pridaje generalno povoljnijem poreznom sustavu, uključujući nižu stopu oporezivanja dobiti u odnosu na Sloveniju koja inače ima najveće oporezivanja rada u EU. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Porezi, inflacija, rat </span></p> <p><span>&rdquo;U Republici Srpskoj plaća se porez na dobit po stopi od 10%, a u Sloveniji &ndash; 19%. Ali, aktualne tendencije u sklopu najavljene porezne reforme u smjeru su daljnjeg povećanja poreznog opterećenja dobiti i imovine u Sloveniji, navodno u korist nižih poreza na rad. Kao poduzetnik to smatram neprihvatljivim jer ni jedna država u EU ne diže poreze u ovoj situaciji tako da Slovenija iskače iz postojećih politika u člancima EU. Vode se rasprave i o podizanju minimalne plaće za 100 eura. Držim da se plaće trebaju regulirati kroz odnos ponude i potražnje koji vlada na trži&scaron;tu. Naime, ako se tako administrativno krenu povećavati plaće, to će biti generator za novi ciklus rasta inflacije koja je i inače najveći problem u poslovanju europskih poduzetnika, pa čak i veći od cijene energije&rdquo;, kaže &Scaron;e&scaron;ok. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Iako se u svjetskom BDP-u smanjuje udjel EU gospodarstva, a EU je glavno trži&scaron;te Iskrinih kompanija, &Scaron;e&scaron;ok prognozira da će u 2022. i 2023. doći do stabilizacije i usklađivanja gospodarstva EU s globalnim kretanjima. Ističe da će uz procvat elektro biznisa i zelenih tehnologija europski proizvođači industrijskih roba &scaron;irokog spektra na osnovu rasta potražnje imati osiguranu punu zaposlenost.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Iznosi i da je optimist po pitanju kraja rata u Ukrajini u čemu će veliku ulogu, kako smatra imati Kina, te poručuje: &ldquo;Nadam se da ovaj rat zavr&scaron;iti do sredine godine, ali se bojim inflacijske spirale i pretjeranog zaduživanja sredi&scaron;njih država te eksponencijalnog rasta plaća u javnom sektoru.&rdquo;</span><br /><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-09-dusan-sesok-iskra.jpgHercegovačkih maslina sve više, ulje sve kvalitetnijehttp://grude.com/clanak/?i=371836371836Grude.com - klik u svijetWed, 04 Jan 2023 17:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-23-maslina-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hercegovini se svake godine posadi 10.000 do 15.000 novih stabala, a maslinovo ulje je visokokvalitetno<p>&nbsp;</p> <p>Protekla godina bila je veoma dobra za maslinarstvo u Hercegovini. Direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Marko Ivanković rekao je kako u Hercegovini trenutno ima oko 93.000 stabala masline, od kojih je 81.000 u rodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prema dostupnim podacima, svake se godine u Hercegovini posadi između 10 i 15 tisuća novih stabala masline, &scaron;to je jako dobar trend koji treba zadržati, a prije svega je neophodno zadržati kvalitetu maslinovog ulja, kazao je Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promotivno-ocjenjivačka izložba i znanstveno-stručna radionica Dani masline i maslinova ulja 2022 pokazala je kako osim rasta brojastabala imamo i visokokvalitetno ulje</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odziv na 11. dane masline bio je izuzetno dobar. Imali smo 120 uzoraka, od kojih je samo jedan bio u kategoriji djevičansko ulje, dok ostalih 119 uzoraka spada pod kategoriju ekstra djevičanskog ulja, &scaron;to dovoljno govori o kvaliteti. Drugi pokazatelj kvalitete je taj da smo u odnosu na pro&scaron;lu godinu imali &scaron;est posto uzoraka vi&scaron;e koji po polifenalnom sastavu zadovoljavaju uredbu Komisije (EU) 432/2012 o ljekovitim svojstvima maslinovih ulja, dodao je Ivanković, prenosi Fena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-23-maslina-bih.jpgFilipović: Trgovački lanci pokušavaju prevariti građane, neće proći!http://grude.com/clanak/?i=371822371822Grude.com - klik u svijetTue, 03 Jan 2023 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Trgovački lanci iz mjeseca u mjesec povećavaju cijene. Sada kada uvodimo euro, podižu cijene i pokušavaju prevariti hrvatske građane. To im neće proći.<p><br />Ministar gospodarstva i održivog razvoja <strong>Davor Filipović </strong>susreo s predstavnicima trgovačkih udruženja te direktorima najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, a zbog navoda da su trgovci, s početkom 2023. godine, podigli cijene proizvoda. </p> <p>&nbsp;</p> <p>- Razgovarali smo s predstavnicima trgovačkih lanaca o kontinuiranom rastu cijena hrane i bezalkoholnih pića te o konverziji kune u euro. Inflacija je trenutno 13,5%, na to najvi&scaron;e utječe upravo porast cijena koje se odnose na hranu i bezalkoholna pića, istaknuo je ministar Davor Filipović dodajući da je Vlada osigurala puno toga &scaron;to se tiče pomoći uslijed kriza koje se događaju.</p> <p><br /><br />- Trgovački lanci iz mjeseca u mjesec povećavaju cijene. Sada kada uvodimo euro, podižu cijene i poku&scaron;avaju prevariti hrvatske građane. To im neće proći. Kada pogledajte primjerice u 9. mjesecu, ograničili smo cijenu devet osnovnih proizvoda. Mogli ste čuti od trgovaca kako će propasti i kako će biti nesta&scaron;ice, a ni&scaron;ta od toga se nije dogodilo. Čak sedam od tih devet proizvoda danas imaju nižu cijenu od maksimalne. Do&scaron;lo je do konkurencije, cijene su se spustile. To je jasan pokazatelj da ima prostora za snižavanje, a ne kontinuirano dizanje cijena. Svima koji će ovu situaciju prelaska na euro poku&scaron;ati iskoristiti, to im neće proći, za&scaron;titit ćemo građane, poručio je.&nbsp;</p> <p><br /><br />- Pitao sam ih da netko od njih odgovori kako to da su cijene goriva pale, da mi kažu tko je od njih pojeftinio proizvode. Gdje imamo pad cijena u maloprodaji? Nitko nije odgovorio na to pitanje, dodaje ministar.&nbsp;</p> <p><br /><br /><strong>"Moguće crne liste, sve je na stolu"</strong><br /><br />Očekuje da u narednom periodu počnu smanjivati cijene, a ne ih kontinuirano dizati jer za to, kako kaže, nema potrebe.&nbsp;</p> <p><br /><br />- Državni inspektorat postupa, oni će napraviti izvje&scaron;će. Do&scaron;lo je do povećanja cijena te sve druge institucije će raditi svoj posao, a sve kako bi &scaron;titili građane, navodi ministar odgovarajući i na pitanje je li se sastanak mogao održati ranije, a s obzirom da se upozoravalo da bi moglo doći do zaokruživanja na vi&scaron;e.</p> <p><br /><br />- Postupali smo u dobroj vjeri, vjerujem da su oni na&scaron;i partneri. Poslali smo poruke, vjerujem da će naići na plodno tlo. Vlada ima mehanizme za za&scaron;titu građana. Sve je na stolu. Od crnih lista, do zamrzavanja &scaron;irokog spektra proizvoda. Ba&scaron; sve, rekao je ministar.</p> <p><br /><br /><strong>Državni inspektorat u Petrolu i Croduxu</strong><br /><br />Trgovci su brzo oti&scaron;li sa sastanka, očito su nezadovoljni onime &scaron;to su čuli.</p> <p><br /><br />- Vjerujem da ćemo postići razuman dogovor, svi moraju znati da moraju podnijeti teret krize, kaže ministar gospodarstva i održivog razvoja.&nbsp;</p> <p><br /><br />Govoreći o situaciji u Petrolu i Croduxu, kaže da nemaju jo&scaron; nikakve rezultate, ali da je Državni inspektorat na terenu.</p> <p><br /><br />- Bit će na terenu i u narednim danima, a gdje jo&scaron; idu, to morate pitati glavnog Državnog inspektora, zaključio je ministar. </p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Trgovci: Nismo podigli cijene</strong><br /><br />- Trgovci nisu podigli cijene. Zaokruživali su prema pravilima zaokruživanja. Ako je zadnja znamenka pet ili vi&scaron;e, onda su zaokruživali drugu zaokruživali na vi&scaron;e. Ako je četiri i niže, onda su drugu decimalu zaokruživali na niže, kako je to Vlada u smjernicama rekla,&nbsp; istaknuo je uoči sastanka u Ministarstvu gospodarstva <strong>Martin Ivačić</strong>, predsjednik udruge trgovine pri HUP-u.&nbsp;</p> <p><br /><br />- Čitam danas po portalima da su frizeri povećali cijene usluga, da je kava dva eura, ali ja stvarno ne vidim kakve to veze ima s trgovcima, dodao je.&nbsp;</p> <p><br /><br />Kaže da su dobavljači i proizvođači glavni uzročnici povećanja cijena te da se to događalo prije uvođenja eura.&nbsp;</p> <p><br />- Ne ulazimo u to da li su kalkulacije proizvođača i distributera opravdane ili ne, ali je činjenica da je lako provjerljivo, jesu li trgovci povećali marže. Uđete u karticu artikla, točno vidite nabavnu cijena, marža, PDV te koja je konačna cijena. Činjenica je da je do&scaron;lo do povećanja ulaznih tro&scaron;kova proizvođačima, i sirovina i energije i drugoga, ističe.&nbsp;</p> <p><br /><br /><strong>Josip Zaher </strong>iz Hrvatske gospodarske komore ističe da je napravljen ogroman posao kroz zadnju godinu, posebno zadnja dva dana.&nbsp;</p> <p><br /><br />- Ako je do&scaron;lo do pojedinačnog kr&scaron;enja dogovora, žao mi je &scaron;to se baca ljaga na cijeli proces. Ne treba zaboraviti inflatorni pritisak od preko 13%, a na hrani i pićima od preko 19 ili 20%. To je uzrokovalo dizanje cijene. istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Podsjetimo, sumnja se da su uvođenje eura mnogi iskoristili za zaokruživanje cijena na vi&scaron;e. Premijer <strong>Andrej Plenković</strong> se u ponedjeljak oglasio o tome te najavio sastanak u Vladi.</p> <p><br /><br />- Sazvao sam sastanak s nadležnim ministrima te predstavnicima Porezne uprave, Carinske uprave i Državnog inspektorata vezano uz daljnje aktivnosti kako bismo za&scaron;titili potro&scaron;ače od neopravdanog dizanja cijena. Uvođenje &euro; nije razlog za povećanje cijena roba i usluga, napisao je na Twitteru.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> </div> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="und" dir="ltr">Sazvao sam sastanak s nadležnim ministrima te predstavnicima Porezne uprave, Carinske uprave i Državnog inspektorata vezano uz daljnje aktivnosti kako bismo za&scaron;titili potro&scaron;ače od neopravdanog dizanja cijena. Uvođenje &euro; nije razlog za povećanje cijena roba i usluga.<a href="https://t.co/rLdFAXPl2h">pic.twitter.com/rLdFAXPl2h</a></p> &mdash; Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) <a href="https://twitter.com/AndrejPlenkovic/status/1609918772743127040?ref_src=twsrc%5Etfw">January 2, 2023</a></blockquote> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgPokrenuta platforma MARKET24.Media - Mjesto gdje ste Vi trgovac!http://grude.com/clanak/?i=371818371818Grude.com - klik u svijetMon, 02 Jan 2023 17:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-02-market24.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mogućnost koja Vam daje da svojim sugrađanima ponudite ili se "riješite" nečega na obostranu korist.<p>&nbsp;</p> <p>MARKET24.Media, osmi&scaron;ljena je platforma koja bi trebala olak&scaron;ati povezivanje osoba s ciljem ponude, potražne, razmjene proizvoda i usluga, pripomoći jedni drugima i kao takva nudi jednostavnu i brzu objavu oglasa preko svoje web stranice <a href="https://www.market24.media" target="_self"><strong>https://www.market24.media</strong></a> i jo&scaron; puno toga!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za početak smo se bazirali na područje Županije Zapadnohercegovačke jer i sami smo nastali na tom području koje je puno poduzetnih osoba koje će znati prepoznati i iskoristiti ono &scaron;to ćemo ponuditi kroz sam rast platforme, a Vama na razmi&scaron;ljanje i ideje ostavljamo na koji način ćete to znati odraditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nismo tu da konkuriramo niti jednoj sličnoj platformni koja se bavi klasičnim oglasima, tu smo da budemo posebni i ponudimo ne&scaron;to puno vi&scaron;e, ne&scaron;to &scaron;to oni nemaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Previ&scaron;e planova nećemo otkrivati jer sve ovisi o Vama koji ćete znati iskoristiti <strong>MARKET24</strong> u svoju korist i davati nam daljnje smjernice u pobolj&scaron;anju &scaron;to kvalitetnijeg razvoja i budemo dio Va&scaron;e svakodnevice!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PONUDA/POTRAŽNJA</strong> - mogućnost koja Vam daje da svojim sugrađanima ponudite ili se "rije&scaron;ite" nečega na obostranu korist. Bavite se nekim obrtničkim, građevinskim poslom ili poljoprivredom i domaćom proizvodnjom a želite od svoga rada po&scaron;teno živjeti, svjesni ste kako mnogi traže Va&scaron;e usluge, ponudite se, radite i zarađujte po&scaron;teno za svoj trud i rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>NAJAM</strong> - koliko ste puta tražili mogućnost da u svom mjestu prezentirate kako iznajmljujete kuću, stan, poslovni prostor, zemlji&scaron;te ili isto tražite u najam a Va&scaron;a ponuda ne dolazi do koga treba?</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>BESPLATNO DARUJ</strong> -situacija je takva da nije svatko u mogućnosti kupovati ne&scaron;to novo kako bi zamijenio dotrajalo, a Vi ste upravo odradili renovaciju u svom domu, imate ne&scaron;to &scaron;to nekome može biti od koristi poput namje&scaron;taja, odjeće, higijenskih pomagala, i bez da bacite, možda prvo da razmislite kako bi to nekome dobro do&scaron;lo i uljep&scaron;alo na trenutak "surovu realnost".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PONUDA POSLA</strong> - poduzetnik ste i tražite radnike iz svog mjesta, ovo je prilika da bez ikakvih tro&scaron;kova obavite taj poziv i lijepo prezentirate &scaron;to nudite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je samo jedan dio kako bi Vam približili platformu MARKET24.Media koja je isključivo bazirana na obične ljude kako bi predstavili svoj poduzetnički potencijal, i ne sumnjamo kako će to znati iskoristiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi ćemo biti tu da pripomognemo jer želimo biti ponosni kada uspijete i s Vama dijeliti te dobre i manje dobre trenutke kako ne bi bili sami u ovom svijetu gdje su samo pojedinci "zadovoljni".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kratkim crtama predstavili smo se, iako imamo jo&scaron; puno toga reći i pojasniti vezano za MARKET24.Media, a sada prepu&scaron;tamo Vama da razmislite i vidite na koji način možete iskoristiti &scaron;to Vam nudimo. Ovo je samo početak jednog dobrog prijateljstva gdje ćemo kroz naredne dane prezentirati brojne prijedloge, odgovore i pomoći da vidite kako od malog početka može nastati ne&scaron;to veliko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krenite u Novu 2023. godinu uspjehom, budite ponosni na sebe, svoj rad, svoj trud, povezivanjem s onima koji dijele iste interese, krenite svojom novom platformom MARKET24.Media!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mjesto gdje ste Vi trgovac!</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-02-market24.jpgKredite dizati namjenski, ulagati u projektehttp://grude.com/clanak/?i=371808371808Grude.com - klik u svijetMon, 02 Jan 2023 09:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-novac-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošli smo izazovnu 2022. godinu.<p>&nbsp;</p> <p>U veljači nas je zadesio rat na europskom kontinentu upravo kada smo razmi&scaron;ljali o nekoj stabilnosti nakon najtežih valova pandemije koronavirusa, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vraćanje kredita</p> <p>U studiju BHRT-a gostovao je Admil Nukić, pomoćnik direktora za superviziju banaka u Agenciji za bankarstvo Federacije BiH. Na početku je spomenuo &scaron;to nas čeka u novoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na razini eurozone slijedi jedno razdoblje pojačanog kreditnog rizika. BiH je imala takva razdoblja 2008. i 2014. i svjesni smo da se događaji s EU mogu prelijevati na na&scaron;e trži&scaron;te i zbog toga agilno poduzimamo mjere da bi se ti rizici ublažili. I mi smo u ovoj godini poduzeli mjere koje će u najmanju ruku ublažiti te rizike kako u FBiH tako i u RS-u - istaknuo je Nukić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je i kako u razdoblju pandemije nismo imali rast portfelja i na temelju toga ne očekuje se eskalacija kreditnih balona, kako se nekad ranije događalo. - Moramo biti zainteresirani za sve &scaron;to nam donosi 2023. godina, ali iz na&scaron;e perspektive rizici su jo&scaron; uvijek pod kontrolom - istaknuo je. Govorio je i o problematičnim kreditima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Od 100 korisnika kredita, imate između 2 i 5 onih koji u razdoblju vraćanja kredita imaju pote&scaron;koće, je li to zbog promjena prihoda, ostanka bez posla ili nekog drugog razloga. Postotak problematičnih kredita je oko 5 posto i on se kontinuirano smanjuje od 2014. prema ovamo. Činjenica je da inflacija, rast režija, rast tro&scaron;kova života, vr&scaron;e udar na proračun i sve to za 1 posto korisnika kredita može u jednom trenutku predstavljati problem - istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glede kredita, značajnih događaja na početku godine neće biti. - U prvom tromjesečju zadržat će se ambijent povoljnih kamatnih stopa, a za ostatak godine iz ove perspektive ne možemo dati jasne prognoze. Činjenica je da se veći dio kreditnog portfelja klasificira u potro&scaron;ačke kredite, međutim, nije nužno svaki kredit iskori&scaron;ten za potro&scaron;nju. Dosta ih se koristi za nabavu vozila, renoviranje stambenih objekata, dio je revolving karaktera. Građani se kontinuirano zadužuju da održe svoj kućni proračun, međutim, ni u tom dijelu kreditnog portfelja ne bi trebalo očekivati ni&scaron;ta dramatično u idućoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni ekonomski ambijent u BiH ne mora biti nužno lo&scaron;iji u odnosu na tekuću godinu - objasnio je. Kazao je i da je BiH jedan ambijent propu&scaron;tenih prilika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi imamo propu&scaron;tene potencijale. U nadolazećoj ekonomskoj krizi u idućoj ili idućim godinama mi imamo potencijal proći sa &scaron;to manje &scaron;tete, ali to podrazumijeva neke nove ekonomske zahvate i kori&scaron;tenje postojećih potencijala koji su sada neiskori&scaron;teni. Od bankarskog sustava mi praktički godinama imamo kreditni potencijal koji nije iskori&scaron;ten i nadamo se nekim značajnim iskoracima, infrastrukturnim projektima, nečemu &scaron;to bi dalo dodatnu vrijednost - istaknuo je Nukić.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Propale investicije</span></p> <p><span> Agencija za bankarstvo FBiH inzistira da se banke pona&scaron;aju odgovorno i to je zakonskim okvirima dobro definirano. - Međutim, vi kao mlad čovjek morate postaviti sebi jasne prioritete. Ako je to stambeno pitanje, onda se morate prilagoditi. Jer često se kredit koristi za neke potrebe koje nisu u prvom redu prioriteta. Svakako ne smije se zanemariti one koji su u slučaju socijalne potrebe, ali praksa je pokazala da je najveći problem kad se takve potrebe koriste za kupnju vozila, stanova, propale investicije koje nemaju poseban smisao... </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Odgovorno namjensko zaduženje je poruka, ako vam treba stambena nekretnina, uzmite stambeni kredit na razdoblje u kojem ga možete vraćati - naglasio je sugovornik.</span><br /><span><br /></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-novac-konvertibilne-marke.jpgMISOFT, NAJBOLJA PONUDA NA TRŽIŠTUhttp://grude.com/clanak/?i=352318352318Grude.com - klik u svijetSun, 01 Jan 2023 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-16-biznis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na tržištu se pojavilo poduzeće Misoft koje nudi najbolju marketinšku uslugu svojim klijentima kao i pregršt drugih mogućnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Iskusni stručnjaci iz IT i PR industrije rade na održavanju Va&scaron;ih Web, Facebook i Instagram stranica, Linkedin profila i YouTube kanala, te promiču ciljeve Va&scaron;e tvrtke i plasiraju ih u javnost kroz stručno napisane tekstove, fotografije i snimke, a sve po najboljim cijenama na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Uz novinare koji desetljećima rade ovaj posao, u na&scaron;em timu nalaze se i spikeri koji će posuditi glas za Va&scaron;u radijsku ili televizijsku reklamu, profesionalni fotografi i snimatelji koji će zahvaljujući fotoaparatima, kamerama i dronovima predstaviti Va&scaron; rad javnosti, montažeri koji će sve to spojiti u savr&scaron;enu cjelinu.<br /><br /></p> <p>Komuniciramo i s Va&scaron;im potencijalnim klijentima putem dru&scaron;tvenih mreža, omogućujući tako Vama da se bavite svojom osnovnom djelatno&scaron;ću.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; je niz toga &scaron;to nudi Misoft, a sve detalje možete saznati kroz komunikaciju s nekim od na&scaron;ih stručnjaka.<br /><br /></p> <p>Javite se na mail <strong>misoftgrude@gmail.com</strong> sa zahtjevom za suradnju i javit će Vam se netko iz na&scaron;ega tima koji će osmisliti najbolju ponudu i pozicionirati Va&scaron;u tvrtku ili obrt na čelnu poziciju po uspje&scaron;nosti poslovanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-16-biznis.jpgPOSLJEDNJA VEČER ZA MCDONALD'S U BIH: Ogromne gužve ispred drive in restoranahttp://grude.com/clanak/?i=361787361787Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2022 20:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-30-22-drive-in-mcdonalds.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetski lanac brze hrane McDonald's večeras prestaje s radom u BiH. Kako saznajemo, partneri McDonald's-a u BiH su još prije mjesec dana ostali bez licence za vođenje ovog popularnog svjetskog lanca restorana brze hrane.<p>&nbsp;<br />Planirali su da posao održe do sredine siječnja naredne godine, ali od toga neće biti ni&scaron;ta.</p> <p>Ova vijest očigledno će pogoditi mnoge građane Bosne i Hercegovine. Posljednji dan rada, tako je privukao ogroman broj građana, koji žele iskoristiti posljednju priliku da jedu u ovom restoranu u BiH, pi&scaron;e Avaz.</p> <p>Ispred McDonald's-ovih drive in restorana ogromne su gužve.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-30-22-drive-in-mcdonalds.jpgLJUBUŠKI: Instalirano pet agrometeoroloških stanicahttp://grude.com/clanak/?i=361784361784Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2022 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-30-ljubuski-agrometeoroloske-stanice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na pet lokacija na području Grada Ljubuškog u srijedu je instalirano pet agrometeoroloških stanica kojima je omogućeno digitalno upravljanje zemljištem za veće prinose u poljoprivredi.<p>&nbsp;</p> <p>Crnopod, Studenci, Pregrađe, &Scaron;ipovača i Plantaža u Ljubu&scaron;kom su lokacije postavljenih stanica kojima će se pratiti različiti parametri i na osnovu toga donositi preporuke za različite agronomske aktivnosti i intervencije na poljoprivrednim povr&scaron;inama, javlja <a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="https://radioljubuski.ba/index.php/2022/12/29/instalirano-pet-agrometeoroloskih-stanica/" target="_blank">Radio Ljubu&scaron;ki</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanice imaju prognozne modele za bolesti za 21 poljoprivrednu kulturu. Opremljene su senzorima za mjerenje brzine i smjera vjetra, vlažnosti lista, količine padalina, solarne radijacije te mjere temperature zemlji&scaron;ta, temperature zraka i vlažnost zraka. Prateći softver meteo stanice pruža mogućnost prikazivanja, obrade i analize prikupljenih podataka sa meteo stanice, sa ciljem predviđanja oboljenja, pojave &scaron;tetočina i planiranja radova (sjetva, za&scaron;tita biljaka, žetva/berba, ishrana biljaka, pristupačnost terenu, obrada tla). U sklopu softvera postoji i modul za globalnu vremenska meteorolo&scaron;ku prognozu, sa prikazom do sedam dana unaprijed, sa parametrima temperature zraka, vjerojatnoćom padalina, brzine i smjera vjetra, relativne vlažnostizraka, zračnog tlaka i sunčevog zračenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Instaliranje stanica je dio projekta &bdquo;Digitalizacija općinskog upravljanja zemlji&scaron;tem&ldquo;. Cilj projekta je unaprjeđenje kapaciteta lokalnih samouprava u području digitalnog upravljanja zemlji&scaron;tem i to kroz unaprjeđenje transparentnosti u procesu digitalnog upravljanja zemlji&scaron;tem, modernizaciju usluga koje pružaju lokalne samouprave i regionalnu razmjenu iskustava u ovom području.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Regionalni projekt &ldquo;Digitalizacija općinskog upravljanja zemlji&scaron;tem&rdquo; provode GIZ i tvrtka TeleGroup, u partnerstvu s Mrežom za povoljno poslovno okruženje koju predstavljaju NALED, REDAH, Gospodarska komora Republike Srpske i Gospodarska komora Crne Gore u okviru programa develoPPP njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-30-ljubuski-agrometeoroloske-stanice.jpgMcDonald's odlazi iz Mostara nakon 10 godina radahttp://grude.com/clanak/?i=361779361779Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2022 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-30-mcdonalds-mostar.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>McDonald's u Mostaru zatvara svoja vrata. Kako se saznaje iz više izvora, poslovnica u Mepas Mallu od 8. siječnja neće biti na raspolaganju građanima, a nije isključena opcija ni da poslovnica bude zatvorena i ranije. <p>&nbsp;</p> <p>Ista sudbina će pogoditi i poslovnicu Drive-in na Bi&scaron;ću polju, odnosno cijelu BiH jer se ovaj brend povlači iz čitave zemlje. BiH je treća zemlja na svijetu iz koje se McDonald's povlači. Druge dvije su, pretpostavljate, Rusija i Bjelorusija. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-30-mcdonalds-mostar.pngBiH ove godine uvezla kave za 130 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=361773361773Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2022 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-13-kava_jutro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je kava jedno od omiljenijih pića građana Bosne i Hercegovine, potvrđuje podatak da je u prvih 11 mjeseci ove godine uvezeno 18 tisuća tona ovog napitka.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je za <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/797199/crni-napitak-znacajno-poskupio-bih-ove-godine-uvezla-kafe-za-130-miliona-km" rel="nofollow">Avaz </a>rečeno iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH, kava je plaćena 130,9 milijua KM. Radi se o uvozu pržene ili nepržene kave, s kofeinom ili bez kofeina, ljuske i opne kave.<br /><br /></p> <p>Ipak, koronavirus i invazija Rusije na Ukrajinu za posljedicu su imali povećanje cijena gotovo svih namirnica. Da je 2022. godina bila financijski te&scaron;ka za građane, vidi se i prema podacima UNO. U razdoblju uvoza pro&scaron;le godine kava je bila značajno jeftinija.<br /><br /></p> <p>Pa su tako u 2021. godini u BiH uvezene 22 tisuće tona kave koja je plaćena 97 milijuna KM. U prvih 11 mjeseci ove godine uvezeno je 18 tisuća tona kave koja je plaćena 33,7 milijuna vi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Radi se o cijenama koje su prijavljene prilikom uvoza u BiH, &scaron;to znači da je ove godine vrijednost kave na samom uvozu bila značajno vi&scaron;a u odnosu na pro&scaron;lu godinu.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e kave uvezeno je iz Brazila (gotovo 9.452.769 kg) koja je plaćena 70 milijuna KM. Zatim smo najvi&scaron;e uvozili iz Indije, Italije, Vijetnama, Slovenije, Ugande&hellip;<br /><br /></p> <p>Danas 500 grama kave na akciji iznosi oko 8 KM, ista ta kava, također na akciji, iznosila je 6,50 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-13-kava_jutro.jpgSve je više solarnih naponskih elektrana širom BiHhttp://grude.com/clanak/?i=361766361766Grude.com - klik u svijetThu, 29 Dec 2022 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-08-solarni-paneli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki interes investitora za solarne elektrane pokazuje da je konkretnija financijska podrška neophodna.<p>&nbsp;</p> <p>U jeku sve veće potražnje za energijom na globalnom planu, obnovljivi izvori energije, vjetro i solarne elektrane su prepoznate kao jedno od učinkovitih rje&scaron;enja da se nadoknadi nedostajuća energija, prije svih električna. Kao u Europi i cijelom svijetu, sve je vi&scaron;e solarnih naponskih elektrana koje se u posljednje vrijeme intenzivno instaliraju &scaron;irom BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;egodi&scaron;nji zastoj u ovom sektoru, a potom i nedovoljno tehničke i financijske podr&scaron;ke za razvoj obnovljivih izvora energije, osudio je investitore da se na različite načine snalaze kako bi osigurali sredstva i priveli kraju investicije u ovom sektoru, javlja&nbsp;<em><strong><a href="https://www.federalna.ba/sve-je-vise-solarnih-naponskih-elektrana-u-bih-investitori-se-snalaze-9qvwu" rel="nofollow">F</a>TV</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz obrtna sredstva većina investitora je prisiljena posegnuti za komercijalnim kreditima koji su zbog povećanja kamatnih stopa uglavnom nepovoljni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prinuđeni smo se koristiti na&scaron;im sredstvima, eventualno kreditnu podr&scaron;ku banke, ali tu nemamo olak&scaron;ice u vidu subvencija, kaže Nadina Mulalić, investitor u obovljive izvre energije iz Te&scaron;nja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Almir Mujaković iz kompanije Green Energy, kaže kako su gospodarstvenici prinuđeni snalaziti se, svatko na svoj način - osobnim sredstvim, sredstvima iz obrta, kreditnim sredstvima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad su krediti u pitanju u ovo vrijeme ekonomskske krize nastojimo pronaći najpovoljnije izvore financiranja, kaže Mujaković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kreditna sredstva su zbog v&scaron;ih kamata i nedosatka subvencija uglavnom nepovoljna. Izuzetak su donekle komercijalne banke koje u suradnji sa Europskom bankom za obnovu i razvoj kroz dva programa osiguravaju kreditna sredstva za realizaciju projekata u ovoj oblasti.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki interes investitora za solarne elektrane pokazuje da je konkretnija financijska podr&scaron;ka neophodna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Podr&scaron;ka koju pružamo omogućava klijentu da investira u različite vrste energetski efikasne opreme, a zatim i u solarne elektrane, ali u smislu onih elektrana koje se koriste za vlastitu potro&scaron;nju. Komercijalni dio pokrivamo kroz neke druge garantne linije, kaže Ines Amitović, službenik komercijalne banke za poslovanje sa srednjim poduzećima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za fizičke osobe uz podr&scaron;ku EBRD-a na raspolaganju su kreditne linije koje građanima uz instaliranje solarnih elektrana za vlastite potrebe i ostalih projekata energetske efikasnosti poput zamjene stolarije, uređenja fasade, krova i ostalih projekata ove prirode osigurava subvenciju, odnosno povrat sredstava do 20 posto.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Investitori u obnovljive izvore energije za sada na ovo ne mogu računati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-08-solarni-paneli.jpgAmerički milijarder uvjeren je kako zna zbog čega su ljudi danas nesretnihttp://grude.com/clanak/?i=361758361758Grude.com - klik u svijetWed, 28 Dec 2022 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-28-charlie-munger.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki milijarder, 98-godišnji Charlie Munger kaže kako ljudi ne znaju biti sretni. Veli kako se danas puno bolje živi nego nekada, a ljudi su nesretniji.<p>&nbsp;</p> <p>Dugogodi&scaron;nji investicijski partner je o osjećaju sreće govorio na godi&scaron;njem sastanku medijske kompanije Daily Journal, u kojoj je direktor. Naprosto, ističe kako ne razumije za&scaron;to ljudi danas nisu zadovoljniji onime &scaron;to imaju, jer je to neusporedivo s te&scaron;kim razdobljima u povijesti kad se doista te&scaron;ko živjelo i bilo malo razloga za sreću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj skoro stogodi&scaron;njak na skupu se prisjetio 30-ih godina pro&scaron;log stoljeća kada je tek postao punoljetan. Ispričao je da je to bilo vrijeme kada su se Amerikanci borili da prežive uslijed te&scaron;ke ekonomske krize koja je poznata kao Velika depresija. Munger se požalio da nažalost prevladava zavist koja je pokretački faktor mnogih ljudi. Kako tvrdi, život tisućama godina prije početka 19. stoljeća bio je prilično brutalan, kratak i ograničen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nije bilo tiskarskog stroja, klimatizacije, moderne medicine", napomenuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mungerov osjećaj o prevelikoj zavisti nije nimalo neutemeljen. U nedavnom istraživanju u SAD-u je utvrđeno da 75 posto ljudi osjeća zavist prema drugome.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navodi <a href="https://www.cnbc.com/2022/12/27/charlie-munger-stop-complaining-about-wealth-inequality-life-quality.html" target="_blank">CNBC,</a> dru&scaron;tvene mreže poput Facebooka, Instagrama i Twittera posebno su učinkovite u izazivanju osjećaja zavisti ili ljubomore. Korisnici ovih dru&scaron;tvenih mreža se često gledaju objave ljudi koji pokazuju samo odabrane objave uljep&scaron;anih situacija s pozitivnim događanja u njihovim životima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američki milijarder pak na sastanku kompanije Daily Journal podsjetio je na razmi&scaron;ljanje harvardskog psihologa Stevena Pinkera koji je tvrdio da se kvaliteta života &scaron;irom svijeta dramatično pobolj&scaron;ala u posljednja dva stoljeća. Pinker je u prilog ovoj tvrdnji isticao duži životni vijek i smanjenje globalnog siroma&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kritičari Pinkerova rada kažu da su njegova stajali&scaron;ta pretjerano pojednostavljena i da ne upućuju na negativne aspekte modernog života, od rastuće nejednakosti u bogatstvu do stalnog postojanja nasilja i političke nestabilnosti &mdash; faktora koji neumitno izazivaju ljudsku patnju. Munger pak smatra kako nejednakost u prihodima nije tolika velika kolikom se predstavlja, a političare koji su tražili da se bogata&scaron;e dodatno oporezuje naziva idiotima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niz američkih političara, poput Bernieja Sandersa i Elizabeth Warren, pozivaju na to da se ultrabogate treba vi&scaron;e oporezovati. A Munger je pun kao &scaron;ipak. Vrijednost njegova bogatstva se procjenjuje na 2.2 milijarde dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Milijarder je i prije izražavao skepticizam prema vi&scaron;im porezima za bogate, čak je pro&scaron;le godine tvrdio da je određena nejednakost nužan aspekt slobodnog trži&scaron;nog gospodarstva. Na godi&scaron;njem sastanku Daily Journala ove godine, dodao je da je zabrinutost većine ljudi zbog nejednakosti u bogatstvu i kritika iznimno bogatih motivirana zavi&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne mogu promijeniti činjenicu da je puno ljudi vrlo nesretno i da se osjećaju vrlo zlostavljano nakon &scaron;to se sve pobolj&scaron;alo za oko 600 posto, jer jo&scaron; uvijek postoji netko tko ima vi&scaron;e&rdquo;, poručio je 98-godi&scaron;nji Munger.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-28-charlie-munger.jpgKako ostati zdrav kada sjedite više od osam sati, pet dana u tjednuhttp://grude.com/clanak/?i=361750361750Grude.com - klik u svijetWed, 28 Dec 2022 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-17-ured-sjedenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Malim promjenama na dnevnom nivou i novom rutinom lako možete steći dobre navike. <p>&nbsp;</p> <p>Sjedenje od osam pa i vi&scaron;e sati dnevno ispred kompjutera, pet dana u tjednu tijekom cijele godine ima veliki utjecaj na va&scaron;e zdravlje. Rad u uredu od devet do pet može biti stresan i iscrpljujuć, ali to ne znači da trebate zanemariti svoje zdravlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malim promjenama na dnevnom nivou i novom rutinom lako možete steći dobre navike, pi&scaron;e portal <strong>she.hr</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo nekih savjeta kako da ostanete zdravi:</p> <h3>Doručak</h3> <p>Ako započnete svoj dan zdravim doručkom, osjećat ćete se bolje tijekom cijelog dana. Vjerojatno je primamljivo da usput pijete kavu i jedete neko pecivo iz pekare, ali morate isplanirati vrijeme za pravi doručak. Ako ne doručkujete redovno, osjećat ćete se umorno, bit ćete neraspoloženi i dekoncentrirani.</p> <h3>&nbsp;</h3> <h3>Pijte dosta vode</h3> <p>Ako ste žedni, osjećat ćete se umorno. Nerijetko grije&scaron;imo i žeđ zamjenjujemo osjećajem gladi. Umjesto da popijete jo&scaron; jednu kavu ili ponovno pojedete pecivo, svakih pola sata popijte vode. Ako ste ipak gladni i nakon &scaron;to ste popili vodu, jedite voće, orahe, bademe, lje&scaron;njaci&hellip;</p> <h3>&nbsp;</h3> <h3>Sjedite uspravno</h3> <p>Kada sjedite po cijeli dan vrlo je lako iskriviti i vrat i kičmu. Ako vas često bole leđa i vrat, onda vjerojatno ne sjedite lijepo. Ekran treba biti u nivou va&scaron;ih očiju kako biste sjedili uspravno.</p> <h3>&nbsp;</h3> <h3>Krećite se</h3> <p>Ako ste neko tko se ne miče od stola cijeli dan, onda će vas vjerojatno sve boljeti nakon dužeg vremena. Ako nemate vremena ili ne volite teretane, pro&scaron;etajte kad god možete, izbjegavajte lift, idite stepenicama i ustanite s vremena na vrijeme.</p> <h3>&nbsp;</h3> <h3>Ručajte van ureda</h3> <p>Lako vas zanese količina posla i onda preskočite ručak. Ali nemojte to raditi. Time &scaron;to ćete izaći iz ureda i otići na ručak pravite i fizičku pauzu i pauzu za um. Važno je da ne jedete za stolom u uredu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-17-ured-sjedenje.jpgViše ne pristaju na minimalac i ponižavajuće uvjetehttp://grude.com/clanak/?i=361725361725Grude.com - klik u svijetSat, 24 Dec 2022 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-baustela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekada su radnici u BiH bezuspješno tražili posao, a sada brojni poslodavci bezuspješno traže radnike, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Stotine tisuća njih oti&scaron;lo je izvan zemlje. Dok poslodavci traže liberalizaciju uvoza strane radne snage, u isto vrijeme preko granice odlazi domaća kvalificirana radna snaga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, veliki broj njih jo&scaron; uvijek ne shvaća da radnike treba cijeniti, a prije svega po&scaron;teno platiti. Jo&scaron; uvijek nude uvjete nedostojne čovjeka, ali sad je stanje znatno drugačije &ndash; na te uvjete radnici ne žele pristati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Bri&scaron;u ih s evidencije</strong> </em></p> <p>Da nezaposleni ne žele pristati na posao pod svaku cijenu, svjedoče podaci Zavoda za zapo&scaron;ljavanje RS-a, s čije je evidencije ove godine obrisano 48 osoba koje su odbile ponuđeno zaposlenje u struci jer su bile nezadovoljne plaćom i uvjetima rada. U Zavodu kažu da svake godine određeni broj osoba obri&scaron;u s evidencije jer neopravdano odbiju ponuđeno radno mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le i pretpro&scaron;le godine iz tog razloga obrisano je po 47 nezaposlenih, a do kraja studenoga ove godine 25 radnika KV struke, njih 12 s VSS te devet NK radnika. &ndash; Razlozi za odbijanje posla su različiti, počev&scaron;i od nezadovoljstva visinom plaće, uvjetima rada do nejavljanja na intervju poslodavcu &ndash; naveli su u Zavodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na osnovi podnesenih prijava poslodavaca, u Zavodu kažu da nezaposlenu osobu pozovu u Zavod, upoznaju je sa zahtjevima tvrtke i upućuju na razgovor. &ndash; Ako se osoba iz neopravdanih razloga ne javi na razgovor poslodavcu ili odbije konkretni posao u mjestu prebivali&scaron;ta ili na udaljenosti od 50 kilometara od mjesta prebivali&scaron;ta, koji odgovara njezinim stručnim kvalifikacijama i radnim sposobnostima, bri&scaron;e se s evidencije i nema pravo ponovno se prijaviti idućih pola godine &ndash; objasnili su u Zavodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su da osoba može odbiti posao i da neće biti brisana s evidencije ako radno mjesto ne odgovara njezinim stručnim kvalifikacijama i ako je ponuđeni posao na udaljenosti većoj od 50 km od mjesta prebivali&scaron;ta. &ndash; Imam puno razumijevanje za radnike koji ne žele prihvatiti posao za ponuđenu najnižu plaću &ndash; kazao je za Glas Srpske potpredsjednik Saveza sindikata RS za gospodarstvo Danko Ružičić i dodao da privatni sektor radnike angažira da rade sve i sva&scaron;ta, a ne, isključivo, poslove u struci te da se novozaposlenima mahom nudi 650 KM, to jest najniža plaća u RS. On je istaknuo i da radnik ima puno pravo odbiti ponuđeni ugovor ako isti nije u skladu sa Zakonom o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Angažiraju umirovljenike</strong></p> <p>Svaki poslodavac će vam danas reći da BiH ima veliki problem s nedostatkom radnika. No, koliko je situacija zapravo dramatična, možda najbolje govori nedavno objavljen oglas za posao u Banjoj Luci, kojim se za stalni ili povremeni rad traže &ldquo;vitalni umirovljenici&rdquo; raznih zanimanja te pokoji umirovljenik ili &ldquo;nezaposlena gospođa&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslodavci moraju biti svjesni da je zadovoljan zaposlenik najbolji zaposlenik i samo kao takav može dati najbolje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajnje je vrijeme da se radnika počne cijeniti i adekvatno plaćati. vaki poslodavac će vam danas reći da Bosna i Hercegovina ima veliki problem s nedostatkom radnika. Od nekada&scaron;nje nemogućnosti da radnici pronađu posao, situacija na trži&scaron;tu sada je obrnuta: poslodavci ne mogu pronaći radnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je vi&scaron;e deficitarnih zanimanja. BiH je čak počela uvoziti radnu snagu iz Indije, Nepala, Banglade&scaron;a&hellip;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-baustela.jpgNjemačka tvrtka otvara svoje pogone u BiH: Do kraja 2023. zaposlit će oko 250 radnikahttp://grude.com/clanak/?i=361707361707Grude.com - klik u svijetFri, 23 Dec 2022 07:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-23-vlak-igracka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baviti će se proizvodnjom električnih lokomotiva, vagona i vlakova za kolekcionare.<p>&nbsp;</p> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>Investitor iz Njemačke planira u industrijskoj zoni u Novoj Topoli kod Bosanske Gradi&scaron;ke početkom iduće godine otvoriti tvrtku u kojoj će za početak zaposliti 40 radnika, izjavila je Srni generalni konzul BiH u Minhenu Vera Sajić.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ponosna sam &scaron;to sam ličnim zalaganjem i trudom dovela investitora iz Njemačke koji će u industrijskoj zoni u Novoj Topoli uskoro zaposliti 40 radnika, a potom, kako su mi rekli namjeravaju svake sedmice zapo&scaron;ljavati po jo&scaron; pet radnika do kraja 2023. godine. &Scaron;to znači oko 250 radnika",rekla je Sajić.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="col-sm-12 naslov-u-clanku"> <h3>Registracija firme zavr&scaron;ena</h3> </div> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>Ona je istakla da je registracija tvrtke zavr&scaron;ena, da je zakupljen poslovni prostor, te da u siječnju pristižu strojevi iz Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajić je navela da će se investitor ovdje baviti proizvodnjom električnih lokomotiva, vagona i vlakova za kolekcionare, kao i dodatne opreme &ndash; staza, mostova i tunela i druge dekoracije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Riječ je o proizvodima za kolekcionare, električnim vlakovima na daljinsko upravljanje i pratećoj opremi koje kupuju kolekcionari i koji ko&scaron;taju vi&scaron;e od tisuću eura", rekla je Sajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je dodala da je sa investitorom počela razgovore u listopadu, te da im je dostavljala sve informacije o porezima, energentima i organizirala sastanke sa gradonačelnicima Lakta&scaron;a i Bosanske Gradi&scaron;ke Miroslavom Bojićem i Zoranom Adžićem, te direktorom Privredne komore RS Perom Ćorićem.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="col-sm-12 naslov-u-clanku"> <h3>Htjeli ulagati u Bugarsku</h3> </div> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>"Investitor je razmi&scaron;ljao da ulaže u Bugarsku, ali sam uspjela da predstavim sve na&scaron;e prednosti i potencijale i investitor je sada kod nas. Inače, želja mi je bila pri polasku u Minhen da dovedem bar jednog investitora i evo uspjela sam. Nažalost, epidemija virusa korona mi je uzela vi&scaron;e od pola mandata, jer je Njemačka, sjetimo se, bila pod te&scaron;kim zaključavanjem", rekla je Sajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona je dodala da investitor u njemačkoj pokrajini Hesen posjeduje dvije tvornice koje se bave elektronikom, te da su ranije imali i tvornice u Kini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ukoliko budu zadovoljni, kažu mi, sve svoje investicije bi usmjerili kod nas. Dobra strana ove investicije je &scaron;to će tražiti podizvođače sa domaćeg terena, tako da će u zbiru benefit od ove investicije biti znatno veći", stakla je Sajić.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-23-vlak-igracka.jpgEvo čega se građani najviše boje kod uvođenja eurahttp://grude.com/clanak/?i=361698361698Grude.com - klik u svijetThu, 22 Dec 2022 11:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-12-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Raspoloživi podaci potvrđuju da je zaokruživanje cijena na atraktivne razine doista prevladavajuća praksa u domaćim maloprodajnim lancima.<p>&nbsp;</p> <p>Najveća bojazan potro&scaron;ača povezana s uvođenjem eura odnosi se na mogućnost povećanja cijena, pri čemu se zaokruživanje cijena ističe kao jedan od mogućih razloga, navodi se u novom HNBlogu Mogući učinci zaokruživanja cijena prehrambenih proizvoda pri uvođenju eura na inflaciju autora Ivana Mužića i Andreje Pufnik.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doista, pri preračunavanju trenutnih atraktivnih cijena u eure dosad je prevladala namjera da kunske cijene ostanu na atraktivnim razinama. Kad bi trgovci nakon preračunavanja sve cijene prehrambenih proizvoda u eurima povećali na sljedeću atraktivnu razinu, to bi povećalo cijene hrane za 2,2%, bezalkoholnih pića za 2,6% te cijene alkoholnih pića za 1,8%, pi&scaron;e na HNBlogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doprinos rastu ukupne inflacije zbog zaokruživanja cijena hrane te pića u takvom pesimističnom scenariju iznosio bi oko 0,5 postotnih bodova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, zbog konkurencije na trži&scaron;tu, vrlo je malo vjerojatno da će svi trgovci sve cijene zaokruživati navi&scaron;e, pa se može očekivati znatno manji porast cijena zbog njihova zaokruživanja na atraktivne razine u eurima u usporedbi s prikazanim pesimističnim scenarijem, na &scaron;to upućuju i iskustva zemalja koje su već uvele euro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, trenutno povi&scaron;ena inflacija mogla bi umanjiti potrebu za eventualnim dodatnim povećanjem cijena kako bi dostigle nove atraktivne razine, jer bi se to vrlo vjerojatno moglo postići u okviru redovitih prilagodbi cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autori su objasnili i da se u praksi razlikuju tri vrste atraktivnih cijena:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>psiholo&scaron;ke cijene</strong>&nbsp;(engl. psychological) jesu one kojima se koristi vjerujući da kupci manje pozornosti pridaju znamenkama iza decimalnog zareza, za razliku od znamenki koje prethode decimalnom zarezu (npr. 9,90 kuna ili 9,99 kuna)<br /> <strong>frakcijske cijene</strong>&nbsp;(engl. fractional) jesu one koje pojednostavljuju vraćanje ostatka (npr. 15,50 ili 6,75 kuna)<br /> <strong>egzaktne cijene</strong>&nbsp;(engl. exact) jesu cijeli brojevi i obično se rabe za veće iznose (npr. 55 ili 120 kuna).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspoloživi podaci potvrđuju da je zaokruživanje cijena na atraktivne razine doista prevladavajuća praksa u domaćim maloprodajnim lancima. Čak 95,7% cijena analiziranih prehrambenih proizvoda iz domaćih maloprodajnih lanaca zavr&scaron;ava znamenkom 9, a dodatnih 2,8% cijena zavr&scaron;ava znamenkom 0, dok na sve ostale zavr&scaron;ne znamenke (osim 9 i 0) otpada samo 1,5% svih cijena. Promatraju li se obje znamenke iza decimalnog zareza, vidljivo je da vi&scaron;e od 77,5% cijena prehrambenih proizvoda zavr&scaron;ava znamenkama 99 te jo&scaron; 10% znamenkama 49, poručuju autori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako trgovci od početka rujna cijene iskazuju u kuni i euru, i nadalje dominira praksa atraktivnog određivanja cijena u kunama. Udio atraktivnih cijena prehrambenih proizvoda u kunama od početka godine nije se znatnije mijenjao, &scaron;to je u skladu s jo&scaron; uvijek zanemarivim udjelima atraktivnih cijena u eurima (u listopadu je taj udio iznosio samo 0,2% naspram 98% atraktivnih cijena u kunama).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je način preračunavanja cijena u eure jasno reguliran, to ne isključuje mogućnost da trgovci naknadno prilagođavaju cijene iskazane u eurima, kao &scaron;to su i dosad mijenjali kunske cijene. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predviđeno je preračunavanje cijena iz kuna u euro primjenom punog iznosa fiksnog tečaja konverzije te zaokruživanjem dobivenog iznosa u skladu s matematičkim pravilima zaokruživanja (i to na dvije decimale, a na temelju treće decimale). Dakle, cijene se ne bi smjele zaokruživati navi&scaron;e u većoj mjeri nego &scaron;to to matematička pravila nalažu. Ipak, ne može se isključiti mogućnost da trgovci tijekom vremena nastoje zaokružiti cijene na atraktivne razine u eurima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga se kao pesimističan scenarij simulira zaokruživanje svih cijena navi&scaron;e, do prve sljedeće atraktivne razine, primjenom sljedećih pravila:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- psiholo&scaron;ke cijene u kunama nakon preračunavanja u eure zaokružuju se na prvu vi&scaron;u psiholo&scaron;ku cijenu u eurima</p> <p>&nbsp;</p> <p>- frakcijske/egzaktne cijene u kunama nakon preračunavanja u eure zaokružuju se na prvu vi&scaron;u frakcijsku/egzaktnu cijenu u eurima</p> <p>&nbsp;</p> <p>- cijene koje nisu atraktivne u kunama ostavljaju se u eurima kao neatraktivne (ne zaokružuju se navi&scaron;e).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrana i pića komponente su kod kojih je simulirani učinak konverzije na cijene izraženiji nego za ostatak potro&scaron;ačke ko&scaron;arice zbog velikog udjela atraktivnih cijena te velikog broja relativno niskih cijena (za koje je izračunati učinak konverzije relativno visok). Kod ostalih komponenti indeksa potro&scaron;ačkih cijena kod kojih je udio atraktivnih cijena niži i/ili udio relativno vi&scaron;ih cijena znatniji, mogući učinak konverzije na cijene je niži. Nadalje, administrativno regulirane cijene (uključujući energente), koje čine 22% potro&scaron;ačke ko&scaron;arice za izračun HIPC-a (odnosno 25% za izračun IPC-a), preračunavat će se prema propisanim pravilima, pa bi spomenute cijene nakon konverzije trebale ostati nepromijenjene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iskustva zemalja koje su uvele euro pokazala su da je stvarni učinak zaokruživanja cijena pri konverziji domaće valute u euro bio znatno manji od rezultata simulacija u kojoj se pretpostavlja da se sve atraktivne cijene zaokružuju navi&scaron;e. Konkurencija je bitan činitelj koji je odvraćao trgovce od podizanja cijena, a ograničavajuće na rast cijena djelovala je i obveza dvojnog isticanja cijena u trgovinama. Primjerice, u Nizozemskoj se procjenjivalo da bi u spomenutom pesimističnom scenariju učinak konverzije na IPC i HIPC mogao iznositi oko 0,7 odnosno 0,9 postotnih bodova, dok je iz analize provedene nakon konverzije vidljivo da je učinak konverzije na rast IPC-a bio znatno manji (od 0,2 do 0,4 postotna boda).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trenutnom okružju povi&scaron;ene inflacije, cijene bi nove atraktivne razine mogle dostići i bez vidljivog učinka na inflaciju. Trgovci bi cijene mogli određivati na novim atraktivnim razinama u okviru redovitih cjenovnih prilagodbi. Tako je procijenjeni učinak zaokruživanja jednak otprilike mjesecu i pol prosječnog porasta cijena prehrambenih proizvoda zabilježenog u proteklih godinu dana, dok bi cijene za otprilike 80% tih proizvoda mogle dostići novu atraktivnu razinu unutar dva mjeseca nastave li rasti nepromijenjenim intenzitetom. Trenutno povi&scaron;ena inflacija stoga bi, pomalo paradoksalno, mogla umanjiti potrebu za eventualnim dodatnim povećanjem cijena kako bi dostigle novu atraktivnu razinu, pi&scaron;e&nbsp;<a title="HNB" href="https://www.hnb.hr/-/moguci-ucinci-zaokruzivanja-cijena-prehrambenih-proizvoda-pri-uvodjenju-eura-na-inflaciju" rel="noopener" target="_blank">HNBlog</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-12-euro.jpgPlaće IT-jevaca su rekordne kod kuće, a manje od prosjeka u EUhttp://grude.com/clanak/?i=361693361693Grude.com - klik u svijetWed, 21 Dec 2022 18:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-01-programe_nnn_bih_30112016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>IT je najpropulzivnija hrvatska industrija, raste brže od prosjeka hrvatskoga gospodarstva a njezin značaj i doprinos nacionalnoj bruto dodanoj vrijednosti (BDV-u) odnosno bruto domaćem proizvodu (BDP-u) svake godine je veći. <p>&nbsp;</p> <p>Pokazala je to i analiza IT sektora koju su izradili u Hrvatskoj gospodarskoj komori - Pregled stanja hrvatske IT industrije u 2021. i predstavili je početkom prosinca.</p> <p><br /> Kako stoji u dokumentu, spram posljednjih raspoloživih podataka (2021.) IT industrija u BDV-u ima udio od 2,5 posto. Prema podacima iz godi&scaron;njih financijskih izvje&scaron;taja poduzetnika, u 2021. godini IT sektor sudjelovao je u hrvatskome nefinancijskom sektoru s 4,5 posto poduzeća, 3,9 posto zaposlenih, 3,7 posto prihoda te 6,3 posto izvoza, stoji u analizi.</p> <p><br /> Kada se radi o broju IT poduzeća, on posljednjih godina raste. U 2021. zabilježen je iznadprosječan rast od 12,1 posto te je bilo ukupno 707 IT poduzeća vi&scaron;e nego godinu dana prije te 50,2 posto poduzeća vi&scaron;e nego prije pet godina. Bilo ih je 6547 &scaron;to je udio u RH od 4,5 posto. Najbrojnija su poduzeća u segmentu pružatelja IT usluga. U 2021. godini bilo ih je 5740, odnosno 87,7 posto IT tvrtki pripadalo je uslužnim IT poduzećima, dok unutar te kategorije, 65,4 posto njih bavi se računalnim programiranjem. Dakle, računalno programiranje najče&scaron;ća je IT djelatnost; za nju, kao osnovnu djelatnost, registrirano je 57,4 posto svih IT poduzeća. U godi&scaron;njoj je usporedbi najvi&scaron;e porastao broj mikropoduzeća, za njih 700, koja su i najbrojnija u IT sektoru. S druge strane, broj srednjih i velikih IT poduzeća gotovo stagnira tijekom godina zbog čega njihov udio u ukupnom broju IT tvrtki pada (s 1,8 posto u 2017. na 1,3 posto u 2021.). Najvi&scaron;e velikih i srednjih IT tvrtki ima u djelatnosti računalnog programiranja (pet velikih i 28 srednjih), kod kojih nema promjena u posljednjih pet godina.</p> <p><br /> Rast IT industrije vidljiv je i po broju zaposlenih koji se kontinuirano povećava. U 2021. godi&scaron;nji je rast bio iznadprosječan (10,8 posto) te je bilo 39.689 zaposlenih odnosno 3868 zaposlenih vi&scaron;e nego godinu dana prije. U godi&scaron;njoj je usporedbi najvi&scaron;e porastao broj zaposlenih u mikropoduzećima (za 1592), dok je najmanji porast zabilježen kod velikih poduzeća (za 477). No, kako se broj velikih poduzeća nije mijenjao, prosječan broj zaposlenih u jednom velikom poduzeću porastao je za 37 zaposlenih, &scaron;to ocrtava njegovo &scaron;irenje, stoji u analizi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Računalno programiranje najznačajnija je i najveća IT djelatnost i prema kriteriju radne snage: u njemu je zaposleno 20.100 radnika &scaron;to je 64,6 posto zaposlenosti uslužnog IT sektora, odnosno 50,6 posto cijele IT industrije. U skupini IT proizvođača zaposleno je 6500 ljudi, od čega samo u jednom poduzeću (Ericsson Nikola Tesla d. d.) 2600 odnosno 40,4 posto zaposlenih cijele skupine IT proizvođača. Budući da se Ericsson Nikola Tesla d. d. u travnju 2022. preregistrirao u uslužni IT sektor, treba napomenuti da će skupni podaci za razdoblje od 2022. nadalje za IT proizvođače biti znatno drukčiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prihodi hrvatske IT industrije iznosili su 32,2 milijarde kuna te su od 2017. do 2021. porasli vi&scaron;e od 57 posto. Najveći doprinos ukupnom rastu prihoda IT industrije u posljednjih pet godina dala su mala poduzeća, čiji je prihod porastao za vi&scaron;e od 70 posto (četiri milijarde kuna) te je u 2021. iznosio rekordnih 9,7 milijardi kuna. Rast EBITDA-e bio je 31,4 posto u odnosu na 2021., odnosno s 2,18 milijardi kuna u 2017. narastao je na 4,56 milijardi kuna u 2021. godini, &scaron;to je rast od 109 posto u promatranom razdoblju.</p> <p><br /> Izvoz je rastao 26,3 posto spram 2021. i vi&scaron;e je nego dvostruko vi&scaron;i od rasta iz prethodne godine te iznad petogodi&scaron;njega prosjeka. IT industrija je u 2021. na inozemnom trži&scaron;tu uprihodila 11,9 milijardi kuna, odnosno 37,1 posto ukupnih poslovnih prihoda ostvarila je izvozom. Pritom najveći udio izvoza u poslovnim prihodima imaju uslužna IT poduzeća (40,4 posto), ne&scaron;to manje proizvodna (39,2 posto) te najmanje trgovinska (18,1 posto). Najveći doprinos rastu prihoda od izvoza u IT industriji u posljednjih pet godina dolazi od malih IT poduzeća čiji su prihodi od izvoza porasli za 2,2 milijarde kuna, odnosno povećali su se za vi&scaron;e od 2,5 puta te su u 2021. iznosili 3,6 milijardi kuna. U 2021. prosječan udio izvoza u prihodima IT industrije iznosio je ne&scaron;to vi&scaron;e od 37 posto. Najveći udio izvoza u prihodima u 2021. imala su velika poduzeća s udjelom izvoza od čak 43 posto u prihodima. Podaci za 2021. pokazuju da je Hrvatska izvezla računalnih usluga u vrijednosti od 966,8 milijuna dolara, &scaron;to je bilo 12,2 posto vi&scaron;e nego godinu prije te ujedno i rekordno visoko. Godi&scaron;nji nominalni izvoz raste uzastopno od 2014. godine, prosječno se godi&scaron;nje povećavajući za 19 posto. U posljednjih pet godina 64 posto izvoza realizirano je u Europi (od čega 44,6 posto u Europskoj uniji i 27,1 posto u eurozoni) te 9,4 posto u SAD-u. Ostala su trži&scaron;ta mala; Azija čini četiri posto, Afrika 0,3 posto, a Australija 0,04 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno s ostalim pokazateljima raste i prosječna neto plaća u IT industriji, a u 2021. iznosila je 9565 kuna. Iznos prosječne plaće u 2021. u IT industriji porastao je 24,7 posto nominalno (za 1897 kuna) u odnosu na stanje prije pet godina. Kako je inflacija u tome razdoblju iznosila 5,1 posto, realni rast prosječne neto plaće u promatranih pet godina u IT industriji iznosio je 18,7 posto. Pritom je najvi&scaron;a dinamika rasta ostvarena u 2021. (8,4 posto nominalno). Znatno ubrzanje rasta plaća u 2021. godini vidljivo je kod IT tvrtki svih veličina, no najvi&scaron;e kod velikih, gdje je godi&scaron;nja stopa povećana 2,5 puta.</p> <p><br /> IT industrija isplaćuje znatno vi&scaron;e neto plaće od hrvatskoga prosjeka te ta razlika kontinuirano raste. Prosječna plaća u IT industriji 2021. bila je vi&scaron;a od prosječne plaće cijeloga nefinancijskoga sektora za 50 posto, dok je pet godina prije bila vi&scaron;a za 42 posto. Odnosno, prosječna neto plaća u IT industriji kontinuirano brže raste, a posebno je nagla&scaron;ena vi&scaron;a dinamika rasta u posljednje dvije godine, &scaron;to možemo povezati i s pritiscima na rast plaća zbog nagla&scaron;enog nedostatka radne snage u području IT industrije, stoji u analizi IT industrije. No, valja znati da je prosječna bruto plaća samo 40,9 posto prosjeka EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podatku iz strukturnih statistika Eurostata za 2020., prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u usporedivom dijelu IT industrije (djelatnost J62 računalno programiranje) bila je na 40,9 posto prosjeka EU 27. Prema podacima, vidljivo je da su od 2019. do 2021. prosječne bruto plaće u IT sektoru porasle za 10 posto u kunama, odnosno 8,7 posto u eurima te su 2021. prvi put pre&scaron;le vrijednost od 2000 eura. Kako se iz prija&scaron;njih razdoblja vidi, prosječna bruto plaća u hrvatskome IT sektoru postupno konvergira prosjeku EU (odnosno raste brže od prosjeka EU), &scaron;to bi značilo da se u 2021. vjerojatno nastavila kretati prema 45 posto. Ipak, to je jo&scaron; uvijek vrlo nisko te svrstava Hrvatsku među europske zemlje s najnižim prosječnim bruto plaćama (najnižima u EU), &scaron;to hrvatske IT tvrtke čini slabo konkurentnima na europskom trži&scaron;tu rada za privlačenje kvalitetne radne snage. &Scaron;to se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na 68,5 posto prosjeka EU 27, u Bugarskoj na 47,2 posto, a u Mađarskoj na 45,9 posto.</p> <p><br /> Kada se pak radi o rastu investicija, u posljednjih pet godina IT tvrtke ukupno su investirale 2,8 milijardi kuna. Najdinamičniji godi&scaron;nji rast u 2021. zabilježen je kod malih (69 posto) i mikro (53,6 posto) IT poduzeća, dok su velika uložila manje nego prethodne godine (-19 posto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaganje u istraživanje i razvoj ključna je komponenta buduće konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Preduvjet za povlačenje sredstava iz europskih fondova čija je namjena ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije jest strategija pametne specijalizacije (S3). Dosada&scaron;nja strategija pametne specijalizacije (2014. - 2019.) odnosila se na pet područja i 13 potpodručja, a IT industrija bila je prisutna kao horizontalna mjera koja se mogla uključiti u sva odabrana područja i potpodručja. S novom revizijom pametne specijalizacije za razdoblje od 2021. do 2029. godine dodat će se novo područje - digitalni proizvodi i platforme, koje će se odnositi na ICT industriju, &scaron;to bi trebalo dodatno potaknuti razvoj IT sektora i njegovu transformaciju s uslužnih na proizvodne tvrtke. Inače, ukupni izdaci za istraživanje i razvoj u IT industriji porasli su s 301,6 milijuna kuna u 2017. godini na 867,6 milijuna kuna u 2021. godini, odnosno rasli su po prosječnoj godi&scaron;njoj stopi od 30,2 posto.</p> <p><br /> Najveća je boljka IT industrije nedostatak kvalitetne radne snage, stoga je i provedena anketa u sklopu analize industrije. Razmatrana su tri aspekta, privlačenje i zadržavanje kvalitetnoga kadra, potom kultura poduzeća kao faktor u privlačenju talenata te utjecaj hibridnih modela rada na uključenost, motivaciju i produktivnost zaposlenika. Iz ankete se mogu izlučiti dva primarna faktora koja pridonose privlačenju i zadržavanju kvalitetnoga kadra, a to su financijsko nagrađivanje i sve ostale prednosti povezane s financijama te faktori koji se odnose na ravnotežu privatnog i poslovnog života odnosno hibridne modele rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako većina ispitanika smatra da novi hibridni oblici rada ne utječu na uključenost, motivaciju i produktivnost zaposlenika, ne može se zanemariti broj onih koji izražavaju sumnju u to da novi hibridni oblici rada neće imati negativnih utjecaja na uključenost, motivaciju i produktivnost zaposlenika. Također, iz ankete su vidljivi različiti stavovi poslodavaca i zaposlenika o novim hibridnim oblicima rada, pri čemu se može i&scaron;čitati zabrinutost poslodavaca za organizacijske performanse u svjetlu nove organizacije rada.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-01-programe_nnn_bih_30112016.jpgHNB: Rast BDP-a u 2023. godini 1,4 posto, inflacije za 7,5 postohttp://grude.com/clanak/?i=361676361676Grude.com - klik u svijetMon, 19 Dec 2022 17:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-11-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 6,3 posto, a u 2023. za 1,4 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih 10,5 posto u idućoj godini mogla usporiti na 7,5 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene danas na godišnjem brifingu za novinare.<p>&nbsp;</p> <p>Time je HNB na vi&scaron;e revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, ali i inflacije u ovoj i idućoj godini, javlja<strong> HRT.</strong></p> <p><br /><br />Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom listopada, kada je za 2022. prognozirao gospodarski rast od 5,5 posto, a jedan posto u 2023.</p> <p><br /><br />Prema toj prija&scaron;njoj prognozi, pak, rast inflacije u ovoj godini prognoziran je na 10,3 posto, a 6,7 posto u idućoj.</p> <p><br /><br />Kako stoji u sažetku najnovijih HNB-ovih makroekonomskih kretanja i prognoza, slabiji izgledi globalnog gospodarskog rasta i nagla&scaron;eni inflatorni pritisci, koji su potaknuli sredi&scaron;nje banke diljem svijeta na brzo i snažno poo&scaron;travanje monetarne politike i pogor&scaron;avanje uvjeta financiranja, počeli su se sve vi&scaron;e odražavati i na hrvatsko gospodarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U trećem tromjesečju ove godine hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je relativno blago usporavanje u odnosu na prethodno tromjesečje, uz rast od 5,2 posto, a u četvrtom ovogodi&scaron;njem tromjesečju očekuje se nastavak usporavanja godi&scaron;nje realne dinamike, pri čemu je ocijenjeno da bi zbog vrlo snažnog rasta u prvoj polovini godine gospodarska aktivnost na razini cijele 2022. mogla porasti za 6,3 posto.</p> <p><br /><br />- S obzirom na to da se povratak gospodarske aktivnosti na putanju rasta očekuje tek u drugoj polovini sljedeće godine, stopa rasta BDP-a u 2023. mogla bi snažno usporiti, na 1,4 posto, naveli su iz sredi&scaron;nje banke.</p> <p><br /><br />Pod utjecajem visokih cijena energenata i drugih sirovina, zastoja u globalnim lancima nabave i osnažene potražnje u uslužnom sektoru, inflacija bi u 2022. mogla znatno ubrzati, na 10,5 posto.</p> <p><br />Uz postupno smanjivanje uvozne inflacije te cijena uvoznih energenata i drugih sirovina, inflacija bi se u 2023. mogla sniziti na na 7,5 posto.</p> <p><br /><br />- Pritom prevladavaju negativni rizici i uz projekciju gospodarskog rasta i uz projekciju inflacije, napisali su iz HNB-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-11-euro.jpgPepco ulazi na tržište BiHhttp://grude.com/clanak/?i=361644361644Grude.com - klik u svijetFri, 16 Dec 2022 15:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-16-pepco.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj lanac ima više od 3.000 prodavaonica od Estonije na sjeveru Europe do Italije na jugu i od Španjolske na zapadu do Bugarske na istoku.<p>&nbsp;</p> <p>Pepco, maloprodajni lanac trgovina sa brzim rastom vrijednosti, najavio je planove za pokretanje poslovanja u Bosni i Hercegovini, pri čemu će prve trgovine biti otvorene na jesen 2023. godine. Bosna i Hercegovina će biti 19. trži&scaron;te za Pepco brend. Ovaj lanac ima vi&scaron;e od 3.000 prodavaonica od Estonije na sjeveru Europe do Italije na jugu i od &Scaron;panjolske na zapadu do Bugarske na istoku. Ove godine Pepco je također uspje&scaron;no otvorio svoje prve trgovine u Njemačkoj i Grčkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pepco je jedinstveni maloprodajni lanac diskontnih trgovina sa raznolikom ponudom, kako proizvoda za dom, tako i odjeće za cijelu obitelj sa oko 500 kategorija, a sve po veoma niskim cijenama. Niske cijene su ključna snaga Pepco prodavnica, kako ističe većina njegovih kupaca (65%). Oni redovno posjećuju Pepco trgovine i 2/3 kupovina planiraju unaprijed, ali u isto vrijeme neki kupci posjećuju ove trgovine iz zadovoljstva, bez posebnog plana kupovine. Pepco prodavaonice su povoljne i nude profesionalnu, prijateljsku uslugu. Njihov indeks zadovoljstva kupaca iznosi 88%, &scaron;to se ogleda u redovno osvajanim nagradama kao &scaron;to su Zvijezde kvaliteta usluge. Nakon trži&scaron;nog uspjeha u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, Pepco u početku cilja na područje Sarajeva i Banje Luke za svoje prve trgovine, a nakon njih slijedi dalje &scaron;irenje u zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pepco prodavnice zauzimaju vi&scaron;e od milijun kvadratnih metara prodajnog prostora &scaron;irom Europe. U Bosni i Hercegovini, kompanija želi surađivati sa vlasnicima nekretnina i agentima kako bi osigurala dugoročni zakup prostora od 450 do čak 700+ kvadratnih metara u maloprodajnim i trgovačkim centrima u gradovima i mjestima s vi&scaron;e od 15.000 stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Otvaranje Pepco prodavnica u Bosni i Hercegovini je sljedeći važan korak na putu rasta na&scaron;eg brenda. Prateći rezultate istraživanje trži&scaron;ta i uočavajući veliko interesovanje u &nbsp;balkanskim zemljama poput Slovenije, Hrvatske i Srbije, također očekujemo da ćemo steći popularnost među kupcima u Bosni i Hercegovini. Pepcove vodeće cijene na trži&scaron;tu, kvalitet proizvoda kao i &scaron;iroka ponuda odjeće i kućnih potrep&scaron;tina govore sami za sebe &ndash; svakog dana negdje u Europi otvorimo novu Pepco prodavaonicu, a mjesečno u prosjeku obavljamo 28 milijuna transakcija&rdquo;, kaže Anca Radu, regionalna direktorica maloprodaje lanca Pepco i dodaje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Od 2010. godine, Pepco je povećao broj zaposlenih za 1000% uz održavanje nevjerovatno visoke stope zadržavanja osoblja. Fokusiramo se na stvaranje mogućnosti za na&scaron;e kolege da rastu s nama, kako na profesionalnom, tako i na osobnom nivou. Zato nam je prioritet zaposliti ljude koji su strastveni, entuzijastični i žele da razviju svoje vje&scaron;tine i doprinesu razvoju kompanije.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pepco trenutno &scaron;irom Europe zapo&scaron;ljava vi&scaron;e od 24.000 kolega i kolegica i pruža im obimnu obuku kako bi pobolj&scaron;ao njihov doprinos poslovanju i razvio svoje dugoročne karijere, uz fleksibilne radne obrasce i beneficije za zaposlene. Mnogi zaposleni u Pepcu na vi&scaron;im rukovodećim pozicijama započeli su karijeru radeći u trgovinama. Kompanija planira u početku zaposliti nekoliko desetina djelatnika za pokretanje poslovanja u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to kaže moto brenda &ldquo;Osjetite kvalitet, volite cijenu&rdquo;, Pepco osigurava obiteljima sve &scaron;to im je potrebno i &scaron;to žele za svoje domove po povoljnim cijenama, uključujući dječiju, mu&scaron;ku i žensku odjeću, modne dodatke, obuću, kozmetiku, igračke, kućanske potrep&scaron;tine, ukrase i druge tekstilne proizvode za dom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e detalja o brendu, mogućnostima zapo&scaron;ljavanja i potencijalnoj saradnji sa vlasnicima nekretnina dostupno je na web stranici&nbsp;<a title="Pepco" href="http://www.pepco.ba/" rel="noopener" target="_blank"><span style="text-decoration: underline;">www.pepco.ba</span></a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pepco je zajedno sa brendovima Poundland i Dealz dio Pepco grupe sa sjedi&scaron;tem u Ujedinjenom Kraljevstvu, koja je iza&scaron;la na burzu 2021. godine na Var&scaron;avskoj burzi pod oznakom: PCO. Domet Grupe se proteže izvan Europe zajedno sa globalnim dobavljačem, PGS, koji ima urede smje&scaron;tene strate&scaron;ki &scaron;irom južne i istočne Azije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-16-pepco.jpgOdržan Razvojni forum na temu ''Turizam u funkciji razvoja ŽZH – Stanje i perspektive''http://grude.com/clanak/?i=361575361575Grude.com - klik u svijetSat, 10 Dec 2022 12:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-10-razvojni_forum_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na forumu su također predstavljeni aktualni i budući projekti u turizmu.<p>&nbsp;</p> <p>Razvojni forum Županije Zapadnohercegovačke koji organizira Ured Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije održan je 09. prosinca 2022. godine u 10 sati u Ljubu&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasak ovogodi&scaron;njeg foruma bio je na razvoju turizma u Županiji Zapadnohercegovačkoj kao i u cijeloj Hercegovini, odnosno postojeće stanje, turistički rezultati u 2022. godini kao i pogled u budućnost po pitanju razvoja turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici foruma bili su predstavnici javnog sektora iz općina, gradova i županija, predstavnici privatnog sektora i turističkih udruženja i organizacija te predstavnici organizacija koje se bave razvojem ili promocijom turizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovaralo se o temama vezanim za razvoj i rezultate turizma u 2022. godini, institucionalnim i pravnim okvirima za daljnji razvoj turizma te promociji Hercegovine kao turističke regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na forumu su također predstavljeni aktualni i budući projekti u turizmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni zaključci Razvojnog foruma &bdquo;Turizam u funkciji razvoja Županije - Stanje i perspektive&ldquo; ogledaju se u preporukama za realizaciju planova u razvoju i promociji turizma kroz institucionalnu koordinaciju triju županija, zajedničku promociju kao i zajednički nastup na sajmovima te zajednički razvoj sadržaja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-10-razvojni_forum_3.jpgEvo kako prepoznati lažne eurehttp://grude.com/clanak/?i=361559361559Grude.com - klik u svijetFri, 09 Dec 2022 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-11-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Budući da se mnogi prvi put od Nove godine susreću s novčanicama eura, važno je znati i kako izbjeći krivotvorine. <p><br />Euri su izrađeni od 100-postotnog pamuka, karakteristična su svojstva &scaron;u&scaron;kavost, elastičnost, čvrstoća, hrapavost papira te dugotrajnost i velika otpornost na savijanje, javlja N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska narodna banka objavila je niz fotografija i trikova kako provjeriti jesu li prave novčanice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U optjecaju su dvije serije euronovčanica. Prva se serija sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se jo&scaron; naziva i serija Europa, ima iste apoene, osim apoena od 500 eura. Taj se apoen vi&scaron;e ne tiska, no i dalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedničke značajke obje serije euronovčanica jesu: naziv valute ispisan različitim pismima; na licu novčanice otisnuti su inicijali naziva Europske sredi&scaron;nje banke; ondje se nalazi i potpis predsjednika/ce ECB-a; svaka novčanica ima serijski broj.", prenosi Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za lak&scaron;u provjeru autentičnosti HNB preporučuje četiri koraka: osjeti, pogledaj, nakreni, provjeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osjetite papir i reljefnost novčanice.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte novčanicu prema svjetlu i provjerite ima li vodeni znak i za&scaron;titnu nit, prozirnu brojku i prozor s portretom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakrenite euronovčanicu i provjerite hologram; brojku koja mijenja boju; sjajnu traku i prozor s portretom. Na novčanicama postoji i mikropismo koje se provjerava kori&scaron;tenjem povećala. Dodatna svojstva moguće je provjeriti kori&scaron;tenjem UV lampe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalje provjere uz videoupute možete naći na stranicama <a title="HNB" href="https://euro-edukacija.hnb.hr/courses/course-v1:HNB+NPO_Razina1+2022/courseware/84185bc8dee54631bf58e2044cc6f2ab/d10cd6ed1fad42ac86bf094e09fb1d2d/" rel="nofollow" target="_blank"><strong>HNB-a</strong></a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-11-euro.jpgPoštanskih 5 – Vama na usluzi!http://grude.com/clanak/?i=361533361533Grude.com - klik u svijetWed, 07 Dec 2022 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-07-hpmostar-postanskih5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pošta je siguran i pouzdan partner s dugogodišnjim iskustvom i znanjem.<p><br />&Scaron;iroka lepeza usluga koje Po&scaron;ta nudi kako bi bila na usluzi korisnicima u svakodnevnim aktivnostima, transformaciji poslovanja i doprinosu razvoja cjelokupnog gospodarstva ugrađena je u koncept <a title="HP Mostar" href="https://www.post.ba/postanskih-5-vama-na-usluzi/1669888242" target="_blank">Po&scaron;tanskih 5 - Po&scaron;alji, Primi, Posjeti, Plati i Pitaj</a>.<br /><br /><br /><strong>Po&scaron;tanskih 5 &ndash; Vama na usluzi</strong><br />Oslu&scaron;kujući potrebe trži&scaron;ta, ponudili smo komplet usluga za na&scaron;e korisnike. Ako &scaron;aljete pismo, paket ili novac sigurni smo da je Hrvatska po&scaron;ta Mostar pravo mjesto za vas. Usluga slanja Brza po&scaron;te 1323 ili slanja novca unutar BiH nikada nije bila pristupačnija.</p> <p><br />Kroz Po&scaron;alji, Primi, Posjeti, Plati i Pitaj obuhvaćene su usluge dostupne u mreži od preko 80 po&scaron;tanskih ureda, ali i online.</p> <p><br />Po&scaron;ta je siguran i pouzdan partner s dugogodi&scaron;njim iskustvom i znanjem koje u kombinaciji s novim tehnologijama stvara sigurnu okolinu za privatne i za poslovne korisnike.</p> <p><br /><strong>Potrebe korisnika kao prioritet u svakodnevnom poslovanju</strong><br />Na temelju iskustva, kvalitetne infrastrukture i razgranate distribucijske mreže, Hrvatska po&scaron;ta Mostar svojim korisnicima omogućava svakodnevni prijenos i isporuku pisama, paketa kao i uslugu brze po&scaron;te koja isporučuje po&scaron;iljke unutar 24 sata na području cijele Bosne i Hercegovine. Uz sve navedeno Po&scaron;ta pruža i veliki broj financijskih, maloprodajnih, marketin&scaron;kih, digitalnih i drugih usluga, koje predstavljaju važan segment u funkcioniranju trži&scaron;ta.</p> <p><br />Na izazove trži&scaron;ta Hrvatska po&scaron;ta Mostar odgovara novim projektima i uslugama. Zahvaljujući kvaliteti i efikasnosti u poslovanju, brojni korisnici su Po&scaron;tu prepoznali kao pouzdanog partnera koji doprinosi unaprjeđenju njihovog poslovanja, ali i boljitku cjelokupne zajednice. Po&scaron;alji, Primi, Posjeti, Plati i Pitaj - Po&scaron;tanskih 5 Vama na usluzi!</p> <p><br />Sve informacije možete pronaći na <a title="HP Mostar" href="http://www.post.ba" target="_blank">www.post.ba</a>, preko besplatnog info telefona 080 088 088 ili na dru&scaron;tvenim mrežama <a title="HP Mostar" href="https://www.facebook.com/HrvatskapostaMostar" target="_blank">Hrvatske po&scaron;te Mostar</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-07-hpmostar-postanskih5.jpgKapital Lidla u BiH povećan na skoro 100 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=361530361530Grude.com - klik u svijetWed, 07 Dec 2022 08:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-02-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo je gotovo dvostruko povećanje kapitala njemačkog investitora u BiH..<p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka Lidl BiH d.o.o. povećala je svoj kapital na skoro 100 milijuna KM, točnije na 98.769.415,00 KM, javlja Akta.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je gotovo dvostruko povećanje kapitala njemačkog investitora u BiH, jer je ranije stanje iznosilo 49.873.665,00 KM. Podsjetimo, prvo povećanje kapitala dogodilo se u veljači ove godine kada je osnivač Lidla, njemački WE-International Zweite GmbH povećao kapital tvrtke sa 10.757.065 KM na gotovo 50 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka tvrtka Lidl, koja je pro&scaron;le godine registrirala svoju tvrtku u Bosni i Hercegovini, za sada gradi jedan objekt u Bijeljini i skladi&scaron;no-distribucijski centar u Kiseljaku. Prema ranijim medijskim najavama, Lidl u Bosni i Hercegovini je planirao otvaranje najmanje &scaron;est prodajnih centara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-02-lidl.jpgVisina plaće najvažnija prilikom odabira poslahttp://grude.com/clanak/?i=361469361469Grude.com - klik u svijetSat, 03 Dec 2022 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-razgovor-za-posao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ranije su to bili međuljudski odnosi..<p>&nbsp;</p> <p>Iz godine u godinu sve je veći egzodus radne snage iz BiH. Od zemlje s ogromnom nezaposlenosti do&scaron;li smo u situaciju da sad vlada nedostatak radne snage, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>.<br /><br /></p> <p>Dok poslodavci poručuju da su trgovci i ugostiteljski djelatnici najtraženiji zato &scaron;to malo tko želi raditi te poslove, iz udruga koje okupljaju ova zanimanja tvrde kako su niske plaće jedan od glavnih razloga &scaron;to ljudi izbjegavaju te bran&scaron;e.<br /><br /></p> <p><em><strong>Daju otkaze</strong></em></p> <p>Klasična priča poslodavaca u BiH bila je: "Ako neće&scaron; ti, ima tko hoće. Dignem kamen, ispod kamena radnik". Danas je stanje potpuno suprotno, poslodavci očajnički traže radnike kojih na trži&scaron;tu vi&scaron;e nema. Međutim, veliki broj njih jo&scaron; uvijek ne shvaća da vi&scaron;e nema onih koji su spremni raditi za mizerne plaće.<br /><br /></p> <p>- I u mojoj tvrtki bila je identična priča. Doslovno je vladala borba za radno mjesto i tražilo se vezu da se zaposli (privatnik je u pitanju). Ako se, pak, uspijete zaposliti, častite cijelu tvrtku jer ste upali tamo gdje rijetki upadnu. Nekoliko godina poslije, s obzirom na to da vlasnik nije dizao plaće već 3-4 godine, ljudi odlaze, i to ne žele ispo&scaron;tovati ni otkazni rok. Danas daju otkaz, sutra žele da ih se odjavi u Poreznoj upravi. Ono o čemu se nije moglo ni sanjati je da je jedan radnik dao otkaz prvog radnog dana. Čujem i priče da u nekim tvrtkama čitave smjene daju otkaz - iskustvo je jednog od bh. radnika.<br /><br /></p> <p>Da je visina plaće na prvom mjestu prilikom izbora posla, potvrđuje i istraživanje portala mojposao.ba o regionalnom trži&scaron;tu rada. Iako su pro&scaron;le godine na prvom mjestu liste čimbenika kojima se vodimo prilikom odabira novog posla bili međuljudski odnosi, ove godine inflacija je očito odradila svoje, pa je visina plaće građanima BiH postala najvažnija pri odabiru posla. Visina plaće na prvom je mjestu stanovnicima svih zemalja regije, osim Slovenije, gdje su i ove godine prevagnuli dobri međuljudski odnosi.<br /><br /></p> <p>- Kao i pro&scaron;lih godina, ispitanici iz BiH najradije bi radili za privatnu kompaniju u stranom vlasni&scaron;tvu, a u najmanjoj mjeri za privatnu kompaniju u domaćem vlasni&scaron;tvu, dok bi četvrtina ispitanika najradije pokrenula vlastiti posao, a otprilike toliko njih radilo bi u državnom sektoru - priopćili su s portala mojposao.ba.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje &scaron;to je, po njihovu mi&scaron;ljenju najvažnije za dobivanje posla, odnosno čime mogu osvojiti potencijalnog poslodavca, najvi&scaron;e ispitanika iz BiH, trećina njih, smatra da su to znanja i vje&scaron;tine te njihovo radno iskustvo i motivacija i želja za zaposlenjem. Manji postotak smatra kako je za dobivanje posla važna sreća (sedam posto) te da su važni dobri kontakti i poznanstva (pet posto).<br /><br /></p> <p><em><strong>Inflacija i plaće</strong></em></p> <p>Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za kolovoz 2022. godine iznosila je 1145 KM, a u rujnu 1154 KM. Kako su naveli, to pokazuje nominalan rast za 9,9 posto u odnosu na prosinac 2021. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za kolovoz 2022. u odnosu na kolovoz 2021. godine nominalno je vi&scaron;a za 13,7 posto. U listopadu 2021. iznosila je 1007 KM, a u odnosu na listopad 2020. nominalno je vi&scaron;a za 4,8 posto.<br /><br /></p> <p>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za listopad 2020. iznosila je 961 KM i predstavlja nominalan rast od 3,1 posto u odnosu na isti mjesec 2019. U listopadu 2019. prosječna neto plaća iznosila je 932 KM, a u odnosu na listopad 2018. nominalno je vi&scaron;a za 4,2 posto. Na stranici Agencije za statistiku BiH navedeno je kako je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u siječnju 2018. iznosila 870 KM.<br /><br /></p> <p>Dakle, prosjek plaće 2018. bio je 870 KM, a danas iznosi 1154 KM, &scaron;to je za 284 KM vi&scaron;e. S druge strane, rasli su i tro&scaron;kovi građana. Sindikalna potro&scaron;ačka ko&scaron;arica za četveročlanu obitelj u rujnu 2022. iznosila je 2852,37 KM. Pokrivenost sindikalne potro&scaron;ačke ko&scaron;arice prosječnom plaćom je 40 posto, &scaron;to pokazuje da su tro&scaron;kovi mnogo veći od prihoda. U siječnju 2018. potro&scaron;ačka ko&scaron;arica iznosila je 1883 KM, &scaron;to je za 969 KM manje u odnosu na onu iz rujna ove godine. Brojke jasno pokazuju za&scaron;to je ljudima pri odabiru novog posla na prvom mjestu visina plaće pa tek onda ostalo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-razgovor-za-posao.jpgEvo kolika će u 2023. biti boravišna pristojba u ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=361463361463Grude.com - klik u svijetFri, 02 Dec 2022 17:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-08-sobarica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak 1. prosinca 2022. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Zdenka Ćosića, u Širokom Brijegu je održana 142. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.<p>&nbsp;</p> <p>Na ovoj sjednici Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na prijenos Ugovora o koncesiji za eksploataciju prirodnog (arhitektonsko-građevnog) i tehničko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju &bdquo;Kusačko brdo&ldquo; leži&scaron;te &bdquo;Tvrda ljut&ldquo; Grad &Scaron;iroki Brijeg s gospodarskog dru&scaron;tva &bdquo;Proin 21&ldquo; d. o. o. &Scaron;iroki Brijeg na gospodarsko dru&scaron;tvo &bdquo;Dinarakamen&ldquo; d. o. o. &Scaron;iroki Brijeg;</p> <p><br />Odluku o redovitom godi&scaron;njem popisu imovine, obveza i potraživanja Županije Zapadnohercegovačke na dan 31. 12. 2022. godine;</p> <p><br />Odluku o utvrđivanju visine boravi&scaron;ne pristojbe za 2023. godinu. Boravi&scaron;na pristojba za svako ostvareno noćenje u smje&scaron;tajnom objektu (po osobi) iznosi 2.00 KM, dok godi&scaron;nja pau&scaron;alna boravi&scaron;na pristojba za osobe koje pružaju ugostiteljske usluge smje&scaron;taja u domaćinstvu iznosi 60.00 KM po svakom krevetu iz smje&scaron;tajne jedinice. Ova Odluka će se primjenjivati od 1. siječnja 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je prihvatila Periodično izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke u razdoblju od 1. siječnja do 30. rujna 2022. godine, koje je izradilo Ministarstvo financija Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-08-sobarica.jpegNeum dogodine u turizmu želi prestići 2019.http://grude.com/clanak/?i=361426361426Grude.com - klik u svijetTue, 29 Nov 2022 19:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon još jedne iznimno uspješne turističke sezone, Neum nastavlja s procesima koji za cilj imaju daljnje obogaćivanje i podizanje kvalitete ponude. <p>&nbsp;</p> <p>Lokalne vlasti i turistički radnici spremni su iskoristiti sve ono dobro iz prethodnih sezona, ali i unaprijediti stanje kako bi 2023. godina prestigla onu rekordnu, 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik općine Neum Dragan Jurković nedavno je za <strong>Večernji list</strong> potvrdio kako su već otvorili i neka nova trži&scaron;ta, a &scaron;to im dodatno pomaže u cijeloj situaciji. Ilustrativno je i da su u 2022. imali sezonu praktički do 1. studenoga, a pritom treba uputiti i na činjenicu da im je želja imati od 150 do 170 dana aktivnog boravka, odnosno sezone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to je vrlo bitno u cijeloj priči je da se Neum povećanjem kvalitete usluge, smje&scaron;taja i svega onoga &scaron;to je gostu važno pozicionirao na vi&scaron;u razinu, a mi aktivno radimo na tomu da po kvaliteti konkuriramo ostalim gradovima koji se nalaze na jadranskoj obali. Za sada nam to dobro ide i nadamo se, ako Bog da, kako ćemo iduće godine dostići i 2019. godinu po broju noćenja - naglasio je Jurković govoreći o očekivanjima od iduće godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brza prometnica do Stoca jedan je od elemenata koji su već u ovoj godini, a iduće se očekuje i jo&scaron; vi&scaron;e, podignuli razinu turističke ponude, ali i donijeli nove perspektive razvoja zaleđa Neuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želja općinskih vlasti je udvostručiti proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, napose maslina, i stvoriti novi brend Neuma, odnosno spojiti poljoprivredu i turizam u zajedničku priču koja će donijeti niz pogodnosti za sve one koji su usmjereni na razvoj OPG-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpgHrvatska: Rad nedjeljom plaćat će se 50 posto više http://grude.com/clanak/?i=361411361411Grude.com - klik u svijetMon, 28 Nov 2022 16:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-konobar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sada je prosjek dodatnog plaćanja rada nedjeljom 37 posto, u državnim službama je oko 35 posto.<p>&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">Od 1. siječnja iduće godine rad nedjeljom morat će se plaćati 50 posto vi&scaron;e, rekao je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća ministar rada i mirovinskog sustava <strong>Marin Piletić</strong>. Prijedlog je to vladajućih koji će biti uvr&scaron;ten u konačni prijedlog nacrta Zakona o radu koji će Vlada usvojiti na ovotjednoj sjednici, prenosi <strong>RTL.</strong></p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">"Na ovaj način želimo naglasiti da je Vlada sebi dala jasan zadatak da se definira koliko rad nedjeljom treba vrijediti po satu", naglasio je Piletić.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">S ovakvim prijedlogom suglasni su i sindikati i poslodavci.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">Sada je prosjek dodatnog plaćanja rada nedjeljom 37 posto, u državnim službama je oko 35 posto. Problem je i &scaron;to u privatnom sektoru samo 20 posto tvrtki ima kolektivne ugovore kojima se regulira rad nedjeljom, a sada će svi biti obavezni jer će takva odredba biti u Zakonu o radu.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: <strong>Ilustracija</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-konobar.jpgLidl u velikim problemima u BiH, a još nisu ni otvorilihttp://grude.com/clanak/?i=361388361388Grude.com - klik u svijetSun, 27 Nov 2022 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-05-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački lanac Lidl nije odustao od otvaranja prodavnica u BiH, ali se taj proces ne odvija predviđenom dinamikom.<p>&nbsp;<br />Prvobitno je planirano da se prodavnice otvore već ove godine, ali sada je upitno da li će se to dogoditi prije 2024. godine.<br /><br /></p> <p>Lidl se u BiH suočava s neočekivanim problemima koji su dijelom razlog ka&scaron;njenja otvaranja prodavnica, izvje&scaron;tava BiznisInfo.ba.<br /><br /></p> <p>Trenutno se, bar koliko je poznato, gradi samo jedan objekat, i to onaj u Bijeljini, ali on neće biti otvoren prije nego &scaron;to bude izgrađeno barem desetak objekata &scaron;irom BiH.<br /><br /></p> <p>Lidl se u BiH suočio s dvostrukim problemom koji bi mu bukvalno mogao "pojesti zaradu" u na&scaron;oj zemlji. S jedne strane, to su ekstremno niske marže s kojim će morati poslovati, a s druge strane tu su drastično narasli tro&scaron;kovi poslovanja, &scaron;to se prvenstveno ogleda u rastu plata i otežanom pronalasku radne snage.<br />Marže svedene na minimum<br /><br /></p> <p>Lidl je napravio bum na svjetskom trži&scaron;tu prvenstveno zato &scaron;to je poslovao s niskim maržama (postotak zarade po proizvodu) čime je iz igre izbacivao velike igrače koji su imali značajno veću zaradu po proizvodu.<br /><br /></p> <p>No, problem u BiH je &scaron;to je je ovo jedno od najsiroma&scaron;nijih dru&scaron;tava u Europi u kojoj prisutni lanci već rade s minimalnim maržama. Dakle, Lidl će morati ići čak i niže o toga čime će njegova zarada već biti znatno umanjena.<br /><br /></p> <p>Naravno, to su imali na umu kada su se odlučili ući na ovo trži&scaron;te. Ono &scaron;to tada nisu planirali je velika ekonomska kriza koja je izazvana ratom u Ukrajini, koja je dovela do velike inflacije i dodatno ispraznila novčanike građana.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kupovna moć ljudi je manja nego ikada, &scaron;to navodi većinu ljudi da bukvalno paze na svaku marku koju tro&scaron;e. Ljudi kupuju samo ono osnovno i dobro mjere gdje je &scaron;ta jeftinije. S druge strane, proizvodi su sve skuplji pa su lanci prinuđeni maksimalno snižavati vlastitu maržu da ne bi izgubili kupce &ndash; kaže sugovornik portala BiznisInfo koji radi u ovom sektoru.<br /><br /></p> <p>S druge strane, tro&scaron;kovi poslovanja su porasli. Prvo s čime će se Lidlu suočiti u na&scaron;oj zemlji bit će neplanirano veliki tro&scaron;kovi izgradnje objekata. Ovaj lanac je poznat po tome &scaron;to gradi svoje vlastite objekte.<br /><br /></p> <p>Cijene građevinskog materijal ove godine su na rekordnom nivou, a porasle su i plate radnika u građevini. Stoga je izgradnja objekata skuplja nego ikad pa mnogi i odustaju od planiranih investicija.<br /><br /></p> <p>Naravno, gigant poput Lidla neće zbog toga odustati od izgradnje, ali pravi izazov će biti pronalazak dovoljnog broja trgovaca koji će raditi u njihovim objektima. Mnoge kompanije u BiH ne uspijevaju naći čak ni mnogo manji broj radnika, iako nude solidna primanja. Lidl će trebati vi&scaron;e stotina radnika za svoje objekte, pa je pitanje kako će ih uspjeti naći.<br /><br /></p> <p>Čak i lanci koji niz godina posluju u BiH, suočili su se s velikim problemom nedostatka radnika. Stoga su mnogi od njih značajno podigli primanja i generalno popravili odnos prema uposlenicima.<br /><br /></p> <p>&shy;Da bi Lidl prona&scaron;ao i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, trajno zadržao toliki broj radnika, morat će ponuditi veoma unosna primanja, znatno veća nego &scaron;to je to bilo prije dvije do tri godine. Tro&scaron;kovi plaća najveći su izdatak u radu maloprodajnih lanaca.<br />Hoće li tro&scaron;kovi pojesti svu zaradu<br /><br /></p> <p>Dakle, kompanija će se u BiH suočiti s naraslim tro&scaron;kovima poslovanja s jedne strane, a s druge strane potro&scaron;ačima čija je ionako slaba kupovna moć dodatno oslabljena krizom i inflacijom, te konkurencijom koja već posluje s veoma niskim maržama.<br /><br /></p> <p>Na tom uskom prostoru Lidl će morati tražiti &scaron;ansu za vlastitu zaradu, u jednom od najsiroma&scaron;nijih dru&scaron;tava u Euvropi. Hoće li je naći &ndash; vjerovatno da; hoće li ona biti onakva kakvoj su se nadali &ndash; sigurno ne. Stoga i ne čudi &scaron;to Nijemci ba&scaron; i ne žure s otvaranjem objekata.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-05-lidl.jpgRadiopostaja ''Mir Međugorje'' proslavila 25. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=361380361380Grude.com - klik u svijetSat, 26 Nov 2022 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-26-radio-mir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije 25 godina, u programu Radiopostaje Mir Međugorje, izgovorene su prve riječi: “Hvaljen Isus i Marija dragi slušatelji, nalazite se na valovima Radiopostaje Mir Međugorje”. <p>&nbsp;</p> <p>Radiopostaja Mir Međugorje svojim programom je privukla veliki broj slu&scaron;atelja iz BiH, ali i iz cijeloga svijeta, prenosi <em><strong>RTV Herceg-Bosne.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte vi&scaron;e u videu u nastavku:</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/Irc57mcyK4w" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-26-radio-mir.jpgUvoz vode i bezalkoholnih pića u BiH tri puta veći od izvozahttp://grude.com/clanak/?i=361335361335Grude.com - klik u svijetTue, 22 Nov 2022 11:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-22-vrucina1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Bosne i Hercegovine je u prva tri kvartala izvezeno voda i bezalkoholnih pića u vrijednosti od oko 34,1 milijun KM, što je više za 8,29 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 111,7 milijuna KM, što je više za 8,4 odsto u odnosu na devet mjeseci lani.<p>&nbsp;</p> <p>Iz Vanjskotrgovinske komore BiH rečeno je da ovaj sektor u devet mjeseci bilježi deficit od 77,6 milijuna KM (deficit lani iznosio 58 milijuna KM), dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 30,5 posto (pokrivenost u devet mjeseci pro&scaron;le godine 35,2 posto).&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost izvoza prirodne mineralne vode, gazirane i negazirane iz BiH u devet mjeseci iznosila 5,4 milijuna KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 24,2 posto od izvoza u istom periodu 2021. godine, prenosi <strong>Srna</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se posmatra izvoz količinski, u devet mjeseci izvezeno je 17,5 milijuna litara, &scaron;to je povećanje od 19,4 posto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost izvoza bezalkoholnih pića, u spomenutom periodu iznosila je 28,7 milijuna KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 5,7 posto u odnosu na devet mjeseci pro&scaron;le godine, a kada se posmatra izvoz količinski, u devet mjeseci, izvezeno je 39,2 milijuna litara, &scaron;to je manje za 2,7 milijuna litara u odnosu na isti period 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Iz podataka se zaključuje da je količinski robna razmjena manja. Kada je ova kategorija robe u pitanju, radi se samo o povećanju prosječne izvozne cijene &ndash; poja&scaron;njavaju iz Vanjskotrgovinske komore.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost uvoza prirodne mineralne vode, gazirane i negazirane, u prva tri kvartala iznosila je 22,3 milijuna KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 13,1 posto od uvoza u referentnom periodu pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posmatrano količinski, u devet mjeseci uvezeno je 43,2 milijuna litara, &scaron;to predstavlja povećanje od 7,3 posto u odnosu na isti period lani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost uvoza bezalkoholnih pića, u devet mjeseci iznosio je 89,4 milijuna KM, &scaron;to je vi&scaron;e za 28,2 posto u odnosu na isti period 2021. godine, a kada se uvoz posmatra količinski, u prva tri tromjesečja u BiH je uvezeno 73,8 milijuna litara, &scaron;to je povećanje od 16,4 posto u odnosu na godinu ranije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-22-vrucina1.jpgDok trgovci kupe kajmak, farme se zatvarajuhttp://grude.com/clanak/?i=361285361285Grude.com - klik u svijetFri, 18 Nov 2022 13:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-13-mlijekov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je proizvodnja mlijeka u narednom razdoblju upitna, cijene na policama ne prestaju rasti.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Iako je cijena litre mlijeka na policama trgovina dostigla 2,70 KM, mljekari su već duže vrijeme nezadovoljni i upozoravaju da je proizvodnja u padu. Sve je veći broj onih koji se odlučuju zatvoriti farme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su kazali za <strong>AVAZ</strong>, otkupna cijena mlijeka je niska i iznosi od 75 do 90 feninga po litru. Glavni krivac za neviđene cijene mlijeka su trgovci, koji zadovoljno trljaju ruke jer, kako ističu, oni su ti koji određuju cijenu proizvoda, a najteže je proizvođačima i potro&scaron;ačima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa iz USŽ, proizvodnjom mlijeka se bavi već 20 godina, a na farmi ima 120 muznih krava. Kako kaže, pro&scaron;la godina bila mu je najteža od kada se bavi ovim poslom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Cijena sirovina za proizvodnju mlijeka veća je od 100 do 300 posto. Na&scaron;li smo se u nezavidnoj situaciji, očekivali smo pomoć države koju nismo dobili. Dodatna sredstva od PDV-a i akciza skupljaju se u proračunima, proračuni se prelijevaju, a poljoprivredni proizvođači u ovoj te&scaron;koj, izvanrednoj situaciji nisu dobili ni&scaron;ta &ndash; ističe Veladžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je, kaže nam, proizvodnja mlijeka u narednom razdoblju upitna, cijene na policama ne prestaju rasti. Građani vr&scaron;e pritisak na farmere da im prodaju mlijeko na kućnom pragu kako bi platili manje.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-13-mlijekov.jpgZHŽ po glavi stanovnika lani izvezao robe za 5277 KM više nego Federacija BiHhttp://grude.com/clanak/?i=361238361238Grude.com - klik u svijetMon, 14 Nov 2022 21:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-23-zupanija_zapadnohercegovacka_zgrada_jabukatv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prosječan izvoz po glavi stanovnika u Federaciji BiH u 2021. godini iznosio 4413 KM, a u Zapadnohercegovačkoj županiji 9690 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Izvoz po glavi stanovnika u Zapadnohercegovačkoj županiji tijekom pro&scaron;le godine iznosio je 9690 konvertibilnih maraka, odnosno bio je veći od federalnog prosjeka za 5277 konvertibilnih maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako usporedimo izvoz po glavi stanovnika s ostalim županijama i Federacijom BiH, Zapadnohercegovačka županija u 2021. godini nalazila se na drugom mjestu, iza Bosansko-podrinjske županije, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pozitivni trendovi</strong></p> <p>Prosječan izvoz po glavi stanovnika u Federaciji BiH u 2021. godini iznosi 4413 KM, &scaron;to znači da je izvoz po glavi stanovnika u ZHŽ-u, koji iznosi 9690 KM, veći od federalnog prosjeka za 5277 KM. Kada se analizira izvoz po sektorima, vidljivo je kako je u 2021. godini najveći izvoz ostvaren u sektoru strojeva i prijevoznih sredstava (41,84%) i u sektoru industrijskih proizvoda, razvrstanih prema vrsti sirovina (36,6%) - navodi se u dokumentu Godi&scaron;nje izvje&scaron;će o razvoju s izvje&scaron;ćem o provedbi strategije za 2021. godinu koji je nedavno na jednoj od svojih sjednica usvojila Vlada ZHŽ-a. <br /><br /><br />U segmentu izvoza sve jedinice lokalne samouprave bilježe pozitivan trend u odnosu na 2020. godinu kada su samo &Scaron;iroki Brijeg i Posu&scaron;je bilježili pozitivan trend. Najveće povećanje u odnosu na godinu prije bilježi &Scaron;iroki Brijeg. U istom dokumentu stoji kako je Federacija BiH u 2020. godini bilježila negativan trend u segmentu izvoza po glavi stanovnika, no u 2021. godini bilježi povećanje u odnosu na prethodne dvije godine, i to 40% u odnosu na 2020. godinu i 28,5% u odnosu na 2019. godinu. <br /><br /><br />Kada je riječ o poreznim prihodima po jedinicama lokalne samouprave, podaci iz navedenog dokumenta govore da obje općine (Posu&scaron;je i Grude) i oba grada (&Scaron;iroki Brijeg i Ljubu&scaron;ki) bilježe pozitivan trend, za razliku od prethodne 2020. kada su pozitivan trend, unatoč zaustavljanju gospodarstva, zabilježili samo Ljubu&scaron;ki i Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veći porezni prihodi</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">Također, sve četiri jedinice lokalne samouprave zabilježile su porast uvoza tijekom 2021. godine u odnosu na prethodnu godinu kada je samo &Scaron;iroki Brijeg zabilježio pozitivan trend. Uvoz u &Scaron;irokom Brijegu veći je za 21% od prethodne, 2020. godine. U Posu&scaron;ju je zabilježen za 28% veći uvoz u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu. U Ljubu&scaron;kom je u pro&scaron;loj godini uvoz za 12,63% veći nego 2020. godine. Grude, kao i ostale jedinice lokalne samouprave, bilježe pozitivan trend uvoza u 2021. godini u odnosu na 2020. godinu, uvoz se povećao za 27,7%.</div> </div> </div> <p>- Kada promatramo odnos uvoza i izvoza u ZHŽ-u, izvoz u 2021. godini iznosi 898,291.000 KM i bilježi porast za 44,6% u odnosu na 2020. godinu te 43,37% u odnosu na 2019. godinu. Uvoz u 2021. također bilježi porast u odnosu na 2020. godinu. U 2021. godini iznosio je 1.890,754.000 KM i veći je za 23,54% u odnosu na prethodnu godinu. <br /><br /><br />U odnosu na 2019., porezni prihodi u 2021. godini veći su za 13,37% - navodi se u dokumentu Godi&scaron;nje izvje&scaron;će o razvoju s izvje&scaron;ćem o provedbi strategije za 2021. godinu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-23-zupanija_zapadnohercegovacka_zgrada_jabukatv.jpgZa povratnu ambalažu u jednom danu dobio 10.200 kuna!http://grude.com/clanak/?i=361227361227Grude.com - klik u svijetMon, 14 Nov 2022 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-14-limenke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dominik i Jale o svom pothvatu snimili su trominutni video te ga objavili na Youtubeu.<p>&nbsp;</p> <p>Par iz njemačke savezne zemlje Schleswig-Holstein je trgovačkim lancima Reweu i Nahkaufu u jednom danu donio praznu ambalažu, te je za to dobio 1358,31 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dominik (28) i njegova djevojka Jale (30) iz Averlaka u Schleswig-Holsteinu zadali su si cilj, a on je bio prikupiti 100 vreća s bocama, pi&scaron;e Fenix magazin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad su ih konačno prikupili, odlučili su ih odnijeti i vratiti u trgovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dominik i Jale o svom pothvatu snimili su trominutni video te ga objavili na Youtube kanalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njezinim riječima, par je drugačije dočekan u dva supermarketa. &ldquo;Voditelju trgovine ovdje u na&scaron;em selu je bilo dosta nakon deset vreća i onda smo morali ići do sljedeće trgovine koja je od nas udaljena oko 7 km&rdquo;, kaže Jale. &ldquo;Razgovarali smo s tamo&scaron;njim zaposlenikom i rekli mu da imamo oko 100 vreća povratne ambalaže.&rdquo; Zaposlenik Rewea rekao je da to nije tako neuobičajeno i &ldquo;zatim je stavio zaposlenika za stroj, te ga je zamolio da ga redovito prazni&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju se vidi točan iznos koji su zaradili, a to je 1358,31 eura.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-14-limenke.jpgJedno od traženijih zanimanja je - keramičarhttp://grude.com/clanak/?i=361168361168Grude.com - klik u svijetThu, 10 Nov 2022 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-10-keramicar.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po kvadratu naplaćuju 22, 23 marke, a danas urade bez problema 15 kvadrata..<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Zanati u BiH su pali na leđa starih zanatlija, nerijetko i onih u mirovini, dok se mladi ako se i odluče za neki od njih uglavnom otisnu u strane zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Remenara, vunovlačara, stolara je sve manje. Trenutno je najveća potražnja za keramičarima, a kovača je najteže naći. Poznati mrkonjićki kovač Đuro Milanović kaže za &ldquo;Glas&rdquo; da mu se i otac bavio ovim poslom, a on je nakon njegove smrti, 1994. godine nastavio tradiciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostavio je dnevnik u &scaron;koli i uzeo čekić u ruke. Pravi sve za poljoprivredu i &scaron;umarstvo, jer selo ne može bez kovača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pravim kose, sjekire, kramp, motike i lopate. Sve popularniji su i ugostiteljski programi, ražanj, ro&scaron;tilj, sačevi - rekao je Milanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, mladi se rijetko odlučuju za zanatstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Mladi nauče da rade i odo&scaron;e. Već sam takvih 35 obučio. Budu po godinu i odo&scaron;e nakon toga, najče&scaron;će u Njemačku - dodaje Milanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su posebno cijenjeni u europskim zemljama zanatlije i kod nas mogu lijepo da žive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Vjerujem da sada najbolje keramičari prolaze, čak mislim i bolje od liječnika. Po kvadratu naplaćuju 22, 23 marke, a danas urade bez problema 15 kvadrata - kazao je Milanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi neko bio dobar zanatlija mora usvajati znanje, ali i imati malo dara i veliku želju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ako ima volju mlad čovjek može naučiti brzo, ali kovački zanat je najteži, zato &scaron;to mora&scaron; imati dar, kao i umjetnici. Od 56 mrkonjićkih vatri koje su kovale ostale su samo dvije aktivne - rekao je Milanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slično je i kada su stolari u pitanju. Da su ove zanatlije tražene potvrdio je za &ldquo;Glas&rdquo; Zoran Grbić koji je zahvaljujući svom znanju radio na vi&scaron;e kontinenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-U mirovini sam, ali i sada me stalno neko kontaktira da radim, prihvatim ne&scaron;to minimalno, dosta sam radio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema mladih stolara, a oni &scaron;to nauče brzo odu u strane zemlje. Ovdje je bitna točnost, ali se sve stiče radom i željom da naučite. Na kraju, od ovoga se može lijepo živjeti, tako je bilo uvijek, ali mora se raditi - rekao je Grbić.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-10-keramicar.pngPrihvaćena inicijativa VTKBiH za nastavak korištenja primjene postupka carinjenja po fakturihttp://grude.com/clanak/?i=361163361163Grude.com - klik u svijetWed, 09 Nov 2022 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-27-granica_carina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pozitivni efekti primjene pojednostavljenog carinskog postupka uvoza i izvoza po fakturi su provođenje jednostavnije i brže procedure uvoza i izvoza tokom cijelih 24 sata..<p>&nbsp;</p> <p>Vanjskotrgovinska komora BiH (VTKBiH) podržava odluku Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNOBiH) da prihvati inicijativu VTKBiH o&nbsp; izmjenama Zakona o carinskoj politici BiH, a koje se odnose na nastavak kori&scaron;tenja pojednostavljenih procedura pri carinjenju robe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da Odlukom o provođenju Zakona o carinskoj politici u BiH nije predviđen pojednostavljeni postupak po fakturi,&nbsp;inicijativa za izmjene Zakona,&nbsp;koju je VTKBiH predložila u suradnji s mnogobrojnim izvozno orijentiranim kompanijama, podrazumijeva da se pri uvozu i izvozu kao pojednostavljena carinska deklaracija može koristiti trgovinski ili službeni dokument. Svrha pojednostavljenog postupka po fakturi je jednostavnija i brža procedura izvoza, odnosno pojednostavljenje kojim će se potaknuti izvoz za robe koje imaju niskoakumulativni karakter.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;- Uzimajući u obzir nestabilno globalno trži&scaron;te, povećanje tro&scaron;kova proizvodnje, neizvijesnost zadržavanja kupaca, te eventualnog osvajanja novih ino kupaca, smatramo da mjera produžavanja primjene postupka carinjenja po fakturi predstavljala vrlo značajan i poticajan element za održavanje i eventualno povećanje izvoza bh. izvoznika. U tom smislu, prihvaćanje na&scaron;e incijative od strane UNOBiH predstavlja veliko olak&scaron;anje za poslovanje gospodarskih&nbsp;subjekata - rekao je predsjednik VTKBiH Zdravko Marinković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marinković apelira na nadležne institucije da se odluka &scaron;to prije usvoji, jer trenutna odluka važi do 31. siječnja 2023. godine. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Pozitivni efekti primjene pojednostavljenog carinskog postupka uvoza i izvoza po fakturi su &nbsp;provođenje jednostavnije i brže procedure uvoza i izvoza tokom cijelih 24 sata, svakog dana u mjesecu, a &scaron;to direktno utječe na bržu opskrbu sirovinama i ostalim repromaterijalima za proizvodnju kao i povećanje količina izvoza u kratkom vremenskom razdoblju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prihvaćanje ove inicijative VTKBiH je značajno za gospodarske subjekte, jer bi se ukidanjem pojednostavljenog carinskog postupka uvoza i izvoza po fakturi ugrozio izvoz, produžio bi se rok isporuke prema kupcima, smanjili proizvodnja i poslovne aktivnosti, a povećala cijena proizvoda, priopćeno je iz VTKBiH.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-27-granica_carina.jpgPrvi ozbiljan signal da je EU možda pogriješila sa zabranom benzinaca i dizelašahttp://grude.com/clanak/?i=361149361149Grude.com - klik u svijetTue, 08 Nov 2022 11:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-04-volkswagen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preporučujem da europske tvrtke nastave s proizvodnjom motora s unutarnjim sagorijevanjem – rekao je povjerenik Breton.<p>&nbsp;</p> <p>Idemo jo&scaron; jedanput ponoviti gradivo, Europska unija zabranit će prodaju svih novih benzinaca (i hibrida) i dizela&scaron;a od 2035. godine. Jo&scaron; je ostavljana jedna prolazna točka jer će se 2026. opet raspravljati o ovoj odluci. Je li Europska unija prenaglila u svojoj odluci? Motiv je za&scaron;tita klime, ali je li cijena koju će platiti gospodarstvo EU previsoka, pogotovo države s moćnom autoindustrijom kao &scaron;to su Njemačka, Francuska, Italija&hellip;? U intervjuu za Politico povjerenik za unutarnje trži&scaron;te Europske komisije Thierry Breton upalio je zvona za uzbunu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Breton je, prenosi <a title="HAK revija" href="https://revijahak.hr/2022/11/07/misli-li-europska-unija-da-je-pogrijesila-mozda-ce-benzinci-i-dizelasi-ipak-prezivjeti/?fbclid=IwAR24g-Ia5o3CrtXxG-16EyRArUp-5d9FAfejlVdvCj0B3_0FtSzIGm6RRFE" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Revija HAK</a>, upozorio da bi prelazak na čistu električnu mobilnost izbrisao vi&scaron;e od 600.000 radnih mjesta. Već 2030. godine, znatno prije planirane zabrane, bit će potrebno 15 puta vi&scaron;e litija, četiri puta vi&scaron;e kobalta i grafita te trostruko vi&scaron;e nikla za električne automobile &ndash; &nbsp;&scaron;to je enormna potro&scaron;nja sirovina, tvrdi Francuz. S druge strane, Europa ima neke rudnike, ali većinu sirovina će trebati uvoziti. Također, bit će potrebno 20 do 25 posto vi&scaron;e električne energije, ali njezina proizvodnja kori&scaron;tenjem plina ili ugljena nema smisla iz perspektive borbe protiv klimatskih promjena.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="m-conclusion-box ps-tracking-position ps-trackingposition_Fazitkasten "> <div class="inner"> <div class="textBlock"> <p class="noads">Čak i ako se električna energija proizvodi čisto, električni automobili i dalje sudjeluju u onači&scaron;ćenjima &ndash; zbog povećanih emisija čestica iz guma i kočnica, kaže Breton. Električni automobili često su puno teži od vozila na konvencionalni pogon. Mercedes-Benz&nbsp;EQA na električni pogon, SUV temeljen na kompaktnom modelu GLA, teži je od velike S-klase. Breton je istaknuo i ozbiljne nedostatke u &scaron;irenju infrastrukture za punjenje. Bilo bi potrebno sedam milijuna punionica za ozbiljnu električnu mobilnost u Europi, a trenutno ih je ukupno 350.000. Sedamdeset posto njih nalazi se u samo tri zemlje, &nbsp;Francuskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.</p> <p class="noads">&nbsp;</p> </div> </div> </div> <div class="mediaBlock arto landscape clearfix ps-tracking-position ps-trackingposition_VideoTeaserInline mediav2"> <div id="videofwid5" class="video clearfix">Stoga postupno ukidanje motora s unutarnjim izgaranjem trenutno nije dobra ideja &ndash; jer čak i ako uspije u Europi, na drugim kontinentima će se i dalje prodavati benzinci i dizela&scaron;i.</div> <div class="video clearfix">&nbsp;</div> </div> <div class="textBlock"> <p>&ndash; Preporučujem da europske tvrtke nastave s proizvodnjom motora s unutarnjim sagorijevanjem &ndash; rekao je Breton.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se Europe tiče, povjerenik EU za unutarnje trži&scaron;te želi u sljedećih nekoliko tjedana postaviti stroge kriterije pomoću kojih se može mjeriti napredak. Prelazak na e-mobilnost ima toliko implikacija za industriju da si EU ne može dopustiti neuspjeh. Ako Komisija utvrdi da je ta linija proma&scaron;ena, datum izlaska mora se odgoditi &ndash; i to bez tabua.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="lwdgt-924" class="lwdgt" data-wid="361">&nbsp;</div> <p>Nije povjerenik spomenuo, ali Kina predstavlja ogromnu konkurenciju s električnim automobilima, koji su tehnolo&scaron;ki jednaki europskoj konkurenciji, a znatno su jeftiniji.</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-04-volkswagen.jpgHrvatska: S tržišta uklonjena šećerna pogača za prihranu pčela proizvedena u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=361132361132Grude.com - klik u svijetMon, 07 Nov 2022 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-pcele_pcela_med_arhiv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U obavijesti se napominje da se opoziv odnosi isključivo na navedeni proizvod.<p>&nbsp;</p> <p>Državni inspektorat Republike Hrvatske opozvao je &Scaron;ećernu pogaču za prihranu pčela Medopip tablet 10x70g (700g), LOT broja 07-2024, koju proizvodi tvrtka PIP &ndash; BH d.o.o. iz Velike Kladu&scaron;e, jer taj proizvod sadrži neodobrene dodatke hrani za životinje.<br /><br /></p> <p>Kako je izvijestila u ponedjeljak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, spomenuti proizvod na hrvatsko trži&scaron;te stavlja PIP d.o.o. iz Pisarovine, javlja <strong>Hina</strong>.<br /><br /></p> <p>U obavijesti se napominje da se opoziv odnosi isključivo na navedeni proizvod koji nije u skladu s europskom Uredbom o dodacima hrani za životinje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-pcele_pcela_med_arhiv.jpgHoteli na Makarskoj rivijeri zatvoreni preko zimehttp://grude.com/clanak/?i=361112361112Grude.com - klik u svijetSat, 05 Nov 2022 17:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-24-makarska_rivijera_dalmacija_hrvatska_plaza_plaze_09.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki troškovi za struju.<p>&nbsp;</p> <p>Iako su hoteli u Dalmaciji radili bolje nego ikada prije, a Split će prvi put i zimi biti povezan s nekoliko europskih metropola izravnim zračnim linijama, hotelijeri su, pritisnuti visokim računima za struju, odlučili zatvoriti vrata. Tako će cijela Makarska rivijera, koja ljeti ostvaruje milijune noćenja, ovu zimu ostati na samo dva ili tri otvorena manja hotela, javlja <strong>HRT</strong></p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Od vrata do vrata, od hotela do hotela. Svugdje isto. Hoteli su na Makarskoj rivijeri zatvoreni. Nisu pomogli ni sjajna sezona ni rast prihoda. Nije pomogla ni nikad bolja i sunčanija posezona. Uplatnice za struju su, kažu nam u Brelima, omča oko vrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tro&scaron;kovi su oti&scaron;li u nebesa da se jednostavno ne isplati. Ne&scaron;to &scaron;to ste plaćali 100 sada je 300, isto tako cijena hrane je i&scaron;la gore. Sami znamo da cijene padaju u studenome tako da tro&scaron;kovi ru&scaron;e prihode i mi smo zatvorili, kaže <strong>Krunoslav &Scaron;o&scaron;ić</strong>, voditelj destinacije, Bluesun Hotels.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozdravljaju vi&scaron;e izravnih letova prema Dalmaciji ove zime, ali sve je to premalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislim da bi država trebala stimulirati puno vi&scaron;e letova prema Splitu, Dubrovniku, Zadru, jer pogledajte kakvo je vrijeme ovdje, kod nas je ljeto i cijela Europa bi bila tu, kaže &Scaron;o&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Splitu druga priča. Ipak će se raditi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi ostajemo već tradicionalno otvoreni kroz cijeli zimski period, veselimo se &scaron;to ćemo imati lokalne goste, goste iz regije da dođu na wellness vikend, uživaju u gastro-delicijama i suncu, kaže <strong>Kristina Rogaljska</strong>, direktorica prodaje, Radisson Blue.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postoje hotelske kuće i to veliki broj kada govorimo o Splitu koje su unaprijed razmi&scaron;ljale i potpisale Ugovore s opskrbljivačima energije tako da oni imaju zagarantiranu cijenu i sama ta energija neće utjecati na izlaznu cijenu koju plaća gost, kaže <strong>Joze Toma&scaron;</strong>, direktor Županijske komore Split.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na otocima kao i na Makarskoj rivijeri hoteli ove zime neće raditi, a nakon 50 godina zbog visokih tro&scaron;kova prvi put vrata je zatvorila i Medena pokraj Trogira.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-24-makarska_rivijera_dalmacija_hrvatska_plaza_plaze_09.jpgRutine vikendom koje vam garantuju uspješan radni tjedanhttp://grude.com/clanak/?i=361111361111Grude.com - klik u svijetSat, 05 Nov 2022 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-08-zena_poslovna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zanima vas što to ljudi na vodećim pozicijama rade, a omogućuje im vrhunske rezultate?<p>&nbsp;</p> <p>Sigurno ste se barem jednom u životu pitali &scaron;to to &ldquo;obične&rdquo; ljude razlikuje od onih izrazito uspje&scaron;nih. Trik je, vjerovali ili ne, u ponavljanju godinama uspostavljenih rutina. S obzirom na to, mogli bismo reći da uspjeh i/ili izvrsnost nije osobina, već navika. Rutine kojima se bavite vikendom mogu utjecati na va&scaron;u uspje&scaron;nost i produktivnost u tjednu koji je pred vama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Portal&nbsp;<a title="women in adria" href="https://www.womeninadria.com/rutine-uspjesnih-ljudi-vikendom-za-uspjesan-tjedan/" target="_blank">women in adria</a>&nbsp;donosi rutine uspje&scaron;nih ljudi koje i vi možete &ldquo;prepisati&rdquo; kako biste u nadolazećem tjednu koji je pred vama bili &scaron;to produktivniji.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>1. Pospremite nered u stanu ili kući</strong></h4> <p>Mnoga istraživanja pokazala su da nered u domu može rezultirati smanjenom produktivno&scaron;ću. Stoga, vikend iskoristite za kolektivno pospremanje i či&scaron;ćenje stana. Maknite sve stvari koje ne koristite svakodnevno, a ono &scaron;to vam uopće ne treba bacite ili poklonite.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>2. Pripremite namirnice za tjedan koji slijedi</strong></h4> <p>Vikend je idealno vrijeme za kupnju zdravih namirnica. Kao i pri svakom drugom poslu, dobro osmi&scaron;ljena organizacija u kuhanju uvelike olak&scaron;ava posao. Zato vikend iskoristite za kupnju i spremanje namirnica koje ćete iskoristiti kod pripreme obroka za posao u tjednu koji slijedi. Isto tako, možete pripremiti i jela koja ćete nositi na posao. To ne znači da cijeli dan spremate komplicirana jela, već pripremite obroke koji nekoliko dana mogu stajati u hladnjaku ili zamrzivaču. U&scaron;tedjet ćete dosta vremena, ali i energije nego da svake večeri u tjednu pripremate hranu za drugi dan.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>3. Bavite se sportom</strong></h4> <p>Uspje&scaron;ni ljudi vrlo dobro znaju da aktivno bavljenje sportom pozitivno utječe na funkcioniranje mozga, pospje&scaron;uje koncentraciju i pobolj&scaron;ava produktivnost na radnom mjestu. Ako volite sport, iskoristite vikend za bavljenje omiljenim aktivnostima koje nisu zdrave samo za va&scaron;e tijelo, već i za va&scaron; duh. U slučaju da vi&scaron;e volite ne&scaron;to laganije aktivnosti, neka vam vikend bude vrijeme za &scaron;etnju ili joggiranje po susjedstvu. Nećete požaliti.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>4. Opustite se</strong></h4> <p>Radnim danima često smo previ&scaron;e zauzeti svim obavezama i zadacima koje moramo obaviti. Uspje&scaron;ni ljudi znaju da je svaki zadatak potrebno napraviti na vrijeme, ali isto tako znaju i kada je vrijeme za odmor. Vikendom se opustite, pročitajte svoju omiljenu knjigu, pripremite pjenu&scaron;avu kupku, pogledajte zabavan film&hellip; Zaboravite na obaveze koje imate u tjednu koji dolazi jer ponekad je potrebno od svega jednostavno odmoriti glavu.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>5. Vikendom zaboravite na posao</strong></h4> <p>Jedni ste od onih koji ni vikendom ne mogu prestati misliti na posao? Često slobodnim danima odgovarate na mailove klijenata ili pozive &scaron;efova koji vas trebaju da obavite samo jedan zadatak? Prestanite s tim! Ako morate raditi vikendom, to je druga stvar. Međutim, ako sami birate povremeno raditi vikendom od kuće, to vas neće učiniti uspje&scaron;nijima. Upravo suprotno. To je siguran znak da ćete &ldquo;pregorjeti&rdquo; od količine posla, &scaron;to nikako nije dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>6. Uzmite si dovoljno vremena za razmi&scaron;ljanje</strong></h4> <p>Radni tjedan često zna biti pretrpan svakakvim obavezama, ali zato je vikend savr&scaron;ena prilika da malo stanemo i razmislimo o svojim postupcima, odlukama i željama. Na taj način, najlak&scaron;e ćemo uočiti vlastite pogre&scaron;ke iz kojih možemo puno naučiti te postati efikasniji na radnom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-08-zena_poslovna.jpg Jaja skuplja 50 posto, a očekuje se i daljnji porast cijene http://grude.com/clanak/?i=361100361100Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2022 22:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-15-koka_kokoska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog velikog poskupljenja stočne hrane i energenata poskupjela su i jaja. I to za čak 50%, objavio je HRT u središnjem Dnevniku, dodavši kako se očekuje daljnje povećanje cijene jaja, ali i da bi moglo doći do nestašice.<p>&nbsp;</p> <p>Na velikoj farmi koka nesilica u Hrvatskoj u slobodnom uzgoju se na godinu proizvede i do 3 milijuna jaja.<br /><br /></p> <p>"Ventilacija radi 24 sata, mikroklimu moramo održavati na zadovoljavajućem nivou da ne bi zbog djelovanja amonijaka i ostalih negativnih agenasa do&scaron;lo do naru&scaron;avanja njihovog zdravlja", kaže dr. vet. Ivica Baričević.<br /><br /></p> <p>"Postoji sigurno granica kupovne moći i mi možemo dizati cijene do neba. Ako se proizvodi ne budu prodavali, ne budu kupovali, od toga ćemo svi imati &scaron;tete", ističe direktor Agro-klastera Zdenko Podolar.<br /><br /><br /><strong>"U trgovačkim centrima jaja su bar duplo skuplja"</strong><br /><br /></p> <p>HRT pi&scaron;e i kako su neki mali proizvođači već prestali raditi, a oni koji su ostali na trži&scaron;tu se te&scaron;ko nose s poskupljenjem.<br /><br /></p> <p>"Pa ja bih volio da se vrati sve na staro, ali po&scaron;to je hrana oti&scaron;la gore, morat će i jaja ići gore. Već su krenula. Znači u trgovačkim centrima već su vam jaja bar duplo skuplja nego &scaron;to su bila prije", kaže Damir Sovar.<br /><br /></p> <p>Skuplja su i na osječkoj tržnici. Unatoč vi&scaron;im cijenama prodaja ide dobro, pi&scaron;e HRT, jer kupci traže domaća jaja.<br /><br /></p> <p>"Nikad veće cijene, a nikad manja zarada. Znači kukuruz, hrana, režije su oti&scaron;le u nebo. Jednostavno, mi se time ne možemo pokrivati", kaže Jelica Jurković za <a href="https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/jaja-sve-skuplja-10422558" target="_blank">HRT.</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-15-koka_kokoska.jpgElon Musk otpustio čak 3750 zaposlenikahttp://grude.com/clanak/?i=361096361096Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2022 20:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-07-elon_musk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elon Musk je počeo dijeliti masovne otkaze na Twitteru slanjem maila zaposlenicima.<p>&nbsp;</p> <p>"U nastojanju da postavimo zdrav put za Twitter, u petak ćemo proći kroz težak proces smanjenja svoje globalne radne snage", stajalo je u mailu u koji je Reuters imao uvid.</p> <p>Twitter je u mailu zaposlenicima priopćio da će njegovi uredi biti privremeno zatvoreni i da će sav pristup biti obustavljen kako bi se pomoglo osigurati sigurnost svakog zaposlenika, kao i Twitter sustava i podataka o korisnicima.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>BBC pi&scaron;e da je oko pola zaposlenih na Twitteru, znači oko 3750 ljudi, otpu&scaron;teno.&nbsp;&nbsp; &nbsp;</p> <p>U internom dokumentu koji su dobili svi koji su otpu&scaron;teni navodno pi&scaron;e da uz njih oko 50 posto njihovih kolega ostaje bez posla.</p> <p>BBC dodaje i kako Twitter jo&scaron; ni&scaron;ta nije potvrdio.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-07-elon_musk.jpgArap je kupio nekdašnje Todorićevo carstvo! Ovo je najveći ulazak arapskog kapitala u Hrvatskuhttp://grude.com/clanak/?i=361056361056Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 23:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-02-22-arapi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz više izvora potvrđeno je kako je novi vlasnik 43-postotnog udjela u Fortenovi Saif Alketbi, navodno iskusan investitor s ulaganjima u brojna područja. <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je do sada najveći i najvažniji ulazak arapskog kapitala u Hrvatsku. Međutim, čini se kako ovo preuzimanje neće proći bez kontroverzi. Na na&scaron;e pitanje o tome kako komentiraju preuzimanje stigao je o&scaron;tar odgovor iz same kompanije:<br /><br /></p> <p>"Fortenova grupa nema nikakva službena saznanja o prodaji udjela Sberbanke. Imovina Sberbanke je pod sankcijama i za kupoprodaju je potrebno ishoditi posebne dozvole tijela nadležnih za provedbu sankcija. Prvi potencijalni kupac udjela Sberbanke, mađarski Indotek, te dozvole nije uspio ishoditi. U drugom poku&scaron;aju odnosno prodaji mirovinskim fondovima dozvole su pribavljene, ali su predstavnici njemačkog Allianza u Nadzornom odboru AZ fonda zaustavili kupoprodaju. Prema saznanjima Fortenova grupe nikakve daljnje dozvole za prodaju nisu ishodovane te ne vidimo kako se valjana kupoprodaja mogla dogoditi. Također, nakon mirovinskih fondova nije bilo drugih dubinskih snimanja kompanije. Ukoliko je do&scaron;lo do izbjegavanja sankcija, radi se o kaznenom djelu i kompanija u tome nije sudjelovala", odgovorili su na na&scaron; upit iz Fortenova grupe.<br /><br /></p> <p>Ovakav odgovor znači da se preuzimanje, koje je potvrdila Sberbanka, trenutačno pretvara u nacionalnu kontroverzu. Je li preuzimanje obavljeno bez znanja hrvatske vlade?<br /><br /></p> <p>Podsjetimo: U zadnjih tjedan dana svjedočili smo jednom od najuzbudljivijih poslovnih trilera jo&scaron; od dužničkog kolapsa poslovnog imperija Ivice Todorića, Agrokora: Iako se do prije nekoliko dana smatralo da je sve apsolutno pripremljeno za preuzimanje 42,5 postotnog udjela u Fortenovi (sljednici Agrokora), predstavnici njemačkog Allianza glasali su na sastanku dru&scaron;tva za upravljanje AZ mirovinski fondovima protiv transakcije u kojoj su AZ, Erste Plavi, RBA i PBZ Croatia osiguranje mirovinski fondovi usporedno s vlasnikom EMMA Grupe Pavom Vujnovcem trebali otkupiti vlasni&scaron;tvo ruske Sberbanke. Vi&scaron;e dobro upućenih tumačilo je kako je izlazak Sber banke iz vlasničke strukture Fortenove od ekstremne važnosti jer bi u protivnom zbog zapadnih sankcija protiv ruskih kompanija Fortenovi moglo biti blokirano financiranje, &scaron;to bi pak moglo izazvati ozbiljne poslovne probleme zbog sezonalnosti biznisa odnosno potreba za obrtnim kapitalom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-02-22-arapi.jpgReno Korać kupio restoran u kojem je pao Sanader! Bivši gazda naivno srušio sam sebe...http://grude.com/clanak/?i=361047361047Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-02-22-reno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Objekt je pod video nadzorom”, i danas stoji na ulazu u kultni restoran Marcellino, a nadamo se da će hercegovački biznismen Reno Korać maknuti natpis da se gosti mogu opustiti.<p><br />U listopadu 2009. u tom su zagrebačkom objektu sjedili onda&scaron;nji premijer Ivo Sanader i &scaron;ef Uprave MOL-a Zsolt Hern&aacute;di dok se predavao mito, a sve je zabilježeno kamerom.<br /><br /></p> <p>Biv&scaron;i vlasnik je bankrotirao, propast je počela onog dana kada je snimku svog gosta Ive Sanadera predao institucijama. Iako, to nijedan ugostitelj ne bi trebao činiti, Mario Čerhak se na&scaron;ao u nezavidnom položaju. Mladen Bajić i Dinko Cvitan tada&scaron;nji &scaron;ef USKOK-a, a u to vrijeme njih dvojica bili su najopasniji obavje&scaron;tajci u Hrvatskoj, pozvali su ga na razgovor i kazali mu da je njemu od interesa da im preda tu snimku. Čerhak im se nije htio zamjeriti. Snimku je predao i od tada je njegov posao počeo padati, zvali su ga ljudi i prijetili mu da je voajer koji snima goste i slično. Bio je to poslovni krah, a možemo govoriti ovo ili ono, biv&scaron;i gazda je prvenstveno sru&scaron;io sam sebe jer koji će mu klinac kamera iznad gostiju.<br /><br /></p> <p>A novi vlasnik, mudri Hercegovac sigurno neće iznad stolova imati kamere pa neće biti ni potrebe da ga zovu mutni, obavje&scaron;tajni likovi. <br /><br /></p> <p>On je Reno Korać, prvi čovjek Premijer kladionice i jedan od najbogatijih Hercegovaca. Iako kladionice nisu humanitarna organizacija i mnoge su ojadile, za Renu će ipak mnogi reći kako ne spada u taj svijet i kako je u tom surovom biznisu ostao čovjek, uvijek spreman pomoći.</p> <p><br />Kakav će biti u restoranskom biznisu, vidjet ćemo uskoro. Navratit ćemo, a ako slučajno zamahnemo kuvertom pa netko to snimi, računajte da za vi&scaron;e od svatovske kuverte nemamo.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-02-22-reno.jpgDobit naftnih giganata najveća ikad! Inina narasla za čak 170 %http://grude.com/clanak/?i=361009361009Grude.com - klik u svijetSun, 30 Oct 2022 08:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveće svjetske naftne kompanije bilježe rekordne dobiti usred porasta cijena energenata u svijetu. Sedam najvećih tvrtki zajedno je u prvih devet mjeseci ove godine imalo ukupnu dobit od čak 173 milijarde dolara. <p><br />Britanski gigant Shell i francuski TotalEnergies u četvrtak su prikazali dobit od po gotovo 10 milijardi dolara u trećem kvartalu, i za obje kompanije to znači udvostručenje profita u odnosu na isto razdoblje lani, pi&scaron;e portal Večernjeg lista.<br /><br /></p> <p>Chevron je u petak objavio dobit od 11 milijardi dolara. Slično, dobit hrvatske kompanije Ine u prvih devet mjeseci 2022. veća je čak 170% u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. I dok su Europska unija i Velika Britanija posljednjih mjeseci uvele poreze na na neočekivano visoku dobit određenu globalnim kretanjima cijena energenata, britansku javnost začudila je činjenica da će upravo <strong>Shell</strong>, jedna od kompanija za koju je on praktički i osmi&scaron;ljen, izbjeći plaćanje tog poreza.<br /><br /></p> <p><strong>Rasprava o 'ekstraprofitu'<br /><br /></strong></p> <p>Sedam naftnih kompanija, o kojima je riječ, jesu američke <strong>Chevron, ExxonMobile i ConocoPhillips, britanski Shell i BP, francuski TotalEnergies te talijanski Eni</strong>. To da su one prema&scaron;ile dobit od 170 milijardi dolara u samo devet mjeseci izračunao je S&amp;P Global Market Intelligence. Općenito se smatra da je na porast cijena nafte i plina na međunarodnim trži&scaron;tima najvi&scaron;e utjecala ruska agresija na Ukrajinu.<br /><br /></p> <p>U nizu javnosti zapadnih zemalja povela se rasprava o tomu jesu li profiti tih kompanija "opravdani". I dok neki ekonomski liberali tvrde da su oni ostvareni<strong> legalno na trži&scaron;tu</strong> pa tako i odbacuju upotrebu pojma "ekstraprofit", drugi ekonomisti smatraju da je neopravdano da tvrtke ostvaruju rekordne dobiti zbog geopolitičkih silnica, a ne inovativnosti ili boljih rje&scaron;enja, i to usred velikog porasta računa za energiju u nizu zemalja.<br /><br /></p> <p>Zbog toga su britanska vlada i Europska komisija uvele tzv. <strong>porez na ekstraprofit</strong> ("windfall tax"). Britanija je to napravila jo&scaron; u svibnju kada je ministar financija u tada&scaron;njoj vladi Borisa Johnsona bio Rishi Sunak, koji je u međuvremenu proteklog tjedna postao i britanski premijer. EU pak je porez uvela prije mjesec dana.<br /><br /></p> <p>- Sektori proizvodnje nafte i plina ostvaruju izvanredne profite. Ne kao rezultat preuzimanja rizika, inovativnosti ili efikasnosti, već kao rezultat globalnog porasta cijena - rekao je tada Sunak, inače član Konzervativne stranke. Sama se stranka često poziva na biv&scaron;i premijerku Margaret Thatcher koja je, iako uvjereni ekonomski liberal, 1981. uvela porez na ekstraprofit banaka, u sličnim uvjetima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, iako je Britanija uvela porez, <strong>gigant Shell neće ga morati platiti u trećem kvartalu</strong> jer je kompanija dobila izuzeće zbog investiranja u Britaniji, &scaron;to joj je omogućio zakon. Tvrtka isto tako predviđa da će spomenuti porez početi plaćati početkom iduće godine. Shell je odlučio dobit iskoristiti kako bi povećao isplatu dividendi svojim dioničarima za 15%. No, dio je britanske javnosti bijesan jer smatra da kompanija ne plaća državi dovoljno poreza. Novine Guardian nazvale su situaciju "farsičnom", i posebno prosvjedovale zbog činjenice da se kompaniji opra&scaron;ta porez na temelju investiranja u istraživanje naftnih polja te da su zbog toga tvrdnje Londona da predvodi "zelenu revoluciju" smije&scaron;ne. Također pozivaju vladu da promijeni zakon kako bi natjerala kompanije da plate vi&scaron;e poreza.<br /><br /></p> <p>Kako Washington jo&scaron; nije uveo porez na ekstraprofit, objava rekordnih dobiti Chevrona i Exxona u petak potaknula je nove rasprave o tomu treba li se i SAD pod predsjednikom<strong> Joeom Bidenom</strong> pridružiti Europljanima i tražiti veći doprinos kompanija državnom proračunu. Biden je ranije ove godine rekao da Exxon "zarađuje vi&scaron;e od Boga", a sada je kritizirao i odluku Shella, multinacionalne kompanije sa sredi&scaron;tem u Londonu, da poveća isplate dioničarima umjesto da smanji cijene plina. &Scaron;ef financija Chevrona Pierre Breber Reutersu je rekao da će "oporezivanje proizvodnje samo ju smanjiti".<br /><br /></p> <p><strong>'Vi&scaron;i porezi, manja proizvodnja'<br /><br /></strong></p> <p>- Povećate li tro&scaron;kove proizvodnje energije, to će smanjiti investicije &scaron;to pak ide protiv namjere povećanja broja dobavljača i priu&scaron;tivosti energije - rekao je Breber.<br /><br /></p> <p>Ina je ove godine u prvih devet mjeseci prijavila dobit od<strong> 2,7 milijardi kuna</strong>, dok je ta brojka u istom razdoblju 2021. iznosila oko milijardu kuna. To znači da je tvrtka u godinu dana povećala dobit za 170%. Kompanija je u odnosu na 2021. udvostručila kapitalna ulaganja, na gotovo dvije milijarde kuna, pokazalo je financijsko izvje&scaron;će tvrtke objavljeno u petak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-gorivo.jpgTvrtka iz BiH napravila potez kojeg rijetki čine. Prikupili 5,8 milijuna maraka, ali...http://grude.com/clanak/?i=360991360991Grude.com - klik u svijetSat, 29 Oct 2022 08:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-15-biznis-direktor-asistenti.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Connect People d.o.o. sa Pala odlučila se za dosta neobičan potez kada je riječ o bh. financijskom tržištu.<p><br /> Tvrtka se putem burze zadužila za 5,8 milijuna KM, a kao jamstvo je založila vlastitu imovinu.<br /><br /></p> <p>Naime, danas je obavljena javna ponuda obveznica Connect People d.o.o. Pale u kojoj je upisano 58.000 obveznica u vrijednosti od 5.800.000 KM.<br /><br /></p> <p>Novac je namijenjen izmirenju obveza prema bankama i investiranju u opremanje apartmana za izdavanje. Osnovna djelatnost tvrtke je veleprodaja i distribucija proizvoda iz njihovog prodajnog asortimana.<br /><br /></p> <p>&ndash; Očekivani ciljevi investiranja ogledat će se u povećanju likvidnosti kroz refinanciranje postojećeg kredita emisijom obveznica po nižoj kamatnoj stopi čime će se značajno smanjiti mjesečni izdaci po toj osnovi. Također, &scaron;irenje poslovanja kroz povećanje smje&scaron;tajnih kapaciteta opremanjem apartmana pozitivno će utjecati na poslovne rezultate kompanije &ndash; naveli su ranije, u prospektu emisije.<br /><br /></p> <p>Obveznice su mogla kupiti sva fizička i pravna lica. Dospijeće obveznica je 13 godina od izdavanja, a kamatna stopa iznosi 6 posto na godi&scaron;njem nivou.<br /><br /></p> <p>U prvih 12 mjeseci isplaćivat će se samo kamata, dok će se u sljedećih 144 mjeseca isplaćivati glavnica i pripadajući dio kamate u jednakim mjesečnim anuitetima</p> <p>&nbsp;</p> <p>U cilju osiguranja urednog plaćanja obveza po osnovu izdanih obveznica, tvrtka je izdala 156 mjenica i mjenične ovlasti koje je predala platnom agentu.<br /><br /></p> <p>Pored mjenica u svrhu osiguranja plaćanja obveza upisat će se založno pravo &ndash; hipoteka na nepokretnostima i to:</p> <p>Poslovni objekat gradske tržnice na Palama čija je vrijednost 7.328.992 KM.<br /> Parking prostor (uz objekat gradske tržnice) vrijedan 181.310 KM.<br /> Poslovni proctor na Palama vrijedan 1.053.936 KM.<br /> Poslovni prostor na Palama u vrijednosti od 1.121.496 KM, objavio je Biznisinfo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-15-biznis-direktor-asistenti.pngHotel Bigeste proglašen najboljim malim hotelom u regijihttp://grude.com/clanak/?i=360965360965Grude.com - klik u svijetThu, 27 Oct 2022 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-27-hotel-bigeste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Turistička prizma“, nagrada koju dodjeljuje međunarodni žiri nedavno je stigla u Ljubuški i to u hotel Bigeste koji je proglašen najboljim malim hotelom u regiji.<p>&nbsp;</p> <p>Stjepan Primorac, direktor hotela Bigeste, te predsjednik Turističkog klastera Hercegovine ističe kako je ovo kruna njegovog vi&scaron;egodi&scaron;njeg rada u turizmu, prenosi <strong>Radio Ljubu&scaron;ki</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mi smo pro&scaron;log tjedna u Beogradu dobili najveće moguće priznanje koje se dodjeljuje u sektoru turizma i ugostiteljstva&ldquo;, kaže Primorac i poja&scaron;njava kako je &bdquo;Turistička prizma&ldquo; osnovana 1997. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Već 25 godina traje ta manifestacija u kojoj sudjeluje &scaron;est zemalja iz biv&scaron;e Jugoslavije. To su Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i dodatno sudjeluju Mađarska, Bugarska Rumunjska i Albanija. Postoji međunarodni žiri s predstavnicima iz svih zemlja koji se sastoji od urednika novinskih kuća, regionalnih televizija&hellip; Tijekom godine predstavnici žirija su obilazili male hotele u svim zemljama. Odlučili su da smo mi najbolji hotel u kategoriji malih hotela, hvala im na tome&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On dodaje kako im je ova nagrada ujedno i poticaj da se trude pobolj&scaron;avati svoju kvalitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo natjecanje traje 25 godina, a mi smo prvi hotel u BiH iz reda malih hotela, koji je dobio ovo priznanje, a sveukupno iz Bosne i Hercegovine, pored nas, jedino je agencija Fortuna iz Mostara dobila isto ovo priznanje. Oni su &bdquo;turističku prizmu&ldquo; dobili u kategoriji turističkih agencija&ldquo;, ističe Primorac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Svi volimo priznanja za uspje&scaron;an rad, ali ovo je priznanje za nas i obvezujuće jer bavimo se poslom u kojem je bitan kontinuitet, jer ono &scaron;to je bilo jučer, već danas se zaboravlja. U ovom poslu nema opu&scaron;tanja, i ne smije se dozvoliti nikakvo opu&scaron;tanje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On dodaje kako je 2022. iznimno uspje&scaron;na godina i da su na tragu da prema&scaron;e rezultat iz pretpandemijske 2019. koja je bila najbolja godina u turizmu dotad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovo je godina povratka. 2019. je bila najbolja godina za sektor turizma, a mi smo na dobrom tragu da i prema&scaron;imo učinak iz 2019. godine. Pandemija je paralizirala na&scaron; sektor, a ukidanje mjera i povratak na normalno je doveo do toga da u ovoj godini imamo zaista povećan obim posla. Vratili su se gosti iz inozemstva. Trenutno u nas dominiraju gosti iz Turske, a veseli me i to da smo nedavno imali prvi put autobus gostiju iz Južne Koreje koji su u predkorona periodu bili na&scaron;i najbrojniji gosti. Zasad iz Južne Koreje jo&scaron; uvijek oni slabo dolaze u Europu jer je prema njihovim standardima to jo&scaron; nesigurno područje &scaron;to se tiče epidemiolo&scaron;kih mjera&ldquo;, kaže Primorac i dodaje kako im je najveći problem manjak soba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mali smo hotel sa samo 28 soba i ne možemo često primiti inozemne skupine&ldquo;, ističe.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-27-hotel-bigeste.jpgTko donese 200 tisuća kuna i više u banku, automatski zaradi prijavu Uredu za sprječavanje pranja novcahttp://grude.com/clanak/?i=360953360953Grude.com - klik u svijetThu, 27 Oct 2022 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-20-200_kuna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogi koji strahuju od pitanja i provjera prigodom zamjene kuna koje čuvaju u kućnim trezorima mogu računati na to da pitanja ne mogu izbjeći imaju li veće svote za promijeniti u eure.<p><br />Donesu li 200.000 i vi&scaron;e kuna na zamjenu u banku, automatski su zaradili prijavu Uredu za sprječavanje pranja novca, donosi Slobodna Dalmacija. Svakodnevno banke u Hrvatskoj prijave po dvjestotinjak takvih transakcija.<br /><br /></p> <p>Oni koji &scaron;tede i kune spremaju u kućne trezore jer vjeruju samo sebi, pa su tako godinama u&scaron;tedjeli neku svotu koja odgovora njihovim mogućnostima i prijavljenim prihodima, nisu isto &scaron;to i oni koji imaju hrpe novca a nisu zaposleni ili su prijavljeni na malu plaću, ili su zarađivali od nelegalnih poslova. Svima njima, od onih koji strahuju a legalno su stekli novac, jednako kao i oni kojima je kriminal osigurao lijep prihod koji imaju u kunama, uvođenje eura zagorčalo je život. Sat otkucava, a 1. siječnja se polako bliži. Svi koji imaju kune izvan banaka mogu ih zamijeniti u mjenjačnicama koje će smjeti euro mijenjati do posljednjeg dana ove godine, naravno, po tečaju mjenjačnice i uz proviziju koju će mjenjačnice naplatiti za taj posao. Položi li se kune na tekuće i &scaron;tedne račune u bankama, 1. siječnja iduće godine će se automatizmom svaka kuna pretvoriti u euro po fiksnom tečaju bez naknade, a isto vrijedi i za sve kunske kredite. Također, kune u eure mogu se zamijeniti u trgovinama tijekom prva dva tjedna iduće godine, kada će u Hrvatskoj vrijediti dvojni opticaj. Kupci će moći plaćati u kunama i eurima, a trgovci će uzvraćati novac u eurima. Cijelu iduću godinu banke, po&scaron;te i Financijska agencija će bez naknade mijenjati kune u eure. Hrvatska narodna banka će neograničeno dugo mijenjati novčanice kuna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-20-200_kuna.jpgDionice Mete pale nakon gubitka većeg od tri milijarde dolara u odjeljenju za Metaversehttp://grude.com/clanak/?i=360952360952Grude.com - klik u svijetThu, 27 Oct 2022 08:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-27-facebook-meta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izvještaj o zaradi od srijede označava najnovije u nizu teških izvještaja o zaradi za Metu..<p>Dionice Mete pale su u srijedu nakon &scaron;to je kompanija objavila mje&scaron;ovite rezultate u svom izvje&scaron;taju o zaradi u trećem tromjesečju, zajedno s gubicima od milijardu dolara u odjeljenju posvećenom ambicioznom projektu "metaverse".</p> <div id="excerpt" class="mt-5 md:mt-2 xl:mt-3 mb-5 font-sans font-semibold text-lg lg:text-xl leading-6 md:leading-7">&nbsp;</div> <div class="bg-gray-50 dark:bg-transparent">&nbsp;</div> <div id="text" class="break-words mt-3 prose prose-md text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-7 dark:text-gray-200"> <p>Kompanija koja kontroli&scaron;e Facebook nadma&scaron;ila je predviđanja analitičara za prihod, ali je ponudila slabu prognozu za nadolazeće tromjesečje. Meta je ostvarila je 27,7 milijardi dolara prihoda za treće tromjesečje, vi&scaron;e od predviđenih 27,4 milijarde dolara, ali 4 posto manje nego u istom razdoblju pro&scaron;le godine. Zarada po dionici, koja uključuje tro&scaron;kove, iznosila je 1,64 dolara. &scaron;to je niže od predviđenih 1,89 dolara</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvje&scaron;taj o zaradi od srijede označava najnovije u nizu te&scaron;kih izvje&scaron;taja o zaradi za Metu, koja je uložila velika sredstva u nove proizvode koje je te&scaron;ko unovčila tijekom pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U februaru kompanija izgubila 230 milijardi dolara trži&scaron;ne vrijednosti &scaron;to je bio najveći jednodnevni gubitak u povijesti SAD-a, a dionice su joj pale 26 osto. U srijedu su dionice firme pale 18 posto u trgovanju nakon radnog vremena jer raste zabrinutost ulagača zbog tro&scaron;enja resursa kompanije na nove proizvode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tro&scaron;kovi i rashodi Mete porasli su 19 posto u odnosu na prethodnu godinu u trećem tromjesečju.Uložena je velika količina novca u metaverzum, projekt virtualne stvarnosti, koji do sada nije imao mnogo povrata. Reality Labs, njegov metaverse segment, zabilježio je 3,7 milijardi dolara gubitaka u ovom tromjesečju, a kompanija je rekla da predviđa da će ti gubici "značajno porasti iz godine u godinu" 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boreći se natjecati se s rastućom snagom TikToka, Meta je također uložila velika sredstva u svoj proizvod kratkih videosadržaja Reels, ali ima problema s monetizacijom. Gubici prijavljeni u srijedu pokazuju da se Meta možda previ&scaron;e usredotočila na svoje nove pothvate, rekla je Debra Aho Williamson, glavna analitičarka Insider Intelligencea, pi&scaron;e Guardian.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-27-facebook-meta.jpgKanye West više nije milijarderhttp://grude.com/clanak/?i=360943360943Grude.com - klik u svijetWed, 26 Oct 2022 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-26-kanye-west.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ranije ovog mjeseca, Westov Instagram račun je bio djelomično blokiran, a njegov Twitter račun je zaključan zbog objava koje se smatraju antisemitskima.<p>&nbsp;</p> <p>Gubitak partnerstva s Adidasom pokazao se velikim udarcem na neto vrijednost <strong>Kanyea Westa</strong> i on vi&scaron;e nije milijarder nakon &scaron;to je Adidas raskinuo vezu s reperom zbog njegovih opetovanih antisemitskih izjava, izvijestio je Forbes.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Forbes je procijenio Westov ugovor s njemačkom tvrtkom odjeće na 1,5 milijardi dolara i kaže da njegova neto vrijednost bez toga pada na 400 milijuna dolara.</p> <p><br /><br /><strong>Adidas</strong> je u utorak objavio svoju odluku o prekidu suradnje s Westom, koji se zove Ye, rekav&scaron;i da je proizvodnja reperove "Yeezy" linije obuće i odjeće "odmah" zaustavljena.</p> <p><br /><br />Adidas ne tolerira antisemitizam i bilo koju drugu vrstu govora mržnje, poručili su iz Adidasa.</p> <p><br /><br />- Yeovi nedavni komentari i postupci bili su neprihvatljivi, puni mržnje i opasni te kr&scaron;e vrijednosti tvrtke o različitosti i uključivanju, međusobnom po&scaron;tovanju i po&scaron;tenju.</p> <p><br /><br />Potez je uslijedio nedugo nakon &scaron;to je agencija za talente CAA odbacila zastupanje Westa (45), a filmski studio MRC odlučio je ne objaviti dovr&scaron;eni dokumentarac o 24-strukom dobitniku Grammyja.</p> <p><br /><br />Ranije ovog mjeseca, Westov <strong>Instagram</strong> račun je bio djelomično blokiran, a njegov <strong>Twitter</strong> račun je zaključan zbog objava koje se smatraju antisemitskima.</p> <p><br /><br />Raper se na modnoj reviji u Parizu pojavio u majici sa sloganom "<strong>Životi bijelaca su vrijedni</strong>".</p> <p><br /><br />Taj slogan kojim se koristi američka krajnja desnica, izmijenjeno je ime pokreta "Životi crnaca su vrijedni" koji se bori protiv rasizma prema crnačkom stanovni&scaron;tvu.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-26-kanye-west.jpgEP HZ HB razvija više projekata obnovljivih izvora energijehttp://grude.com/clanak/?i=360910360910Grude.com - klik u svijetMon, 24 Oct 2022 19:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-24-vjetroelektrane_10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok se očekuje da energija dobivena snagom vjetra bude okosnica obnovljivih izvora električne energije u Europskoj uniji, u BiH su do sada izgrađene tri vjetroelektrane - dvije na području Tomislavgrada i jedna na području Podveležja kod Mostara, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>U Republici Srpskoj do sada nije izgrađen ni jedan vjetropark, ali, kako su za Fenu potvrdili iz Elektroprivrede Republike Srpske, u tijeku su pripremni radovi za izgradnju vjetroparka Hrgud u općini Berkovići.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Obnovljivi izvori energije</strong></p> <p>Elektroprivreda HZ HB trenutačno u svom portfelju raspolaže vjetroelektranom Mesihovina, koja je pu&scaron;tena u pogon u ožujku 2018. - Ukupna instalirana snaga 22 vjetroagregata VE Mesihovina je 50,6 MW, s planiranom godi&scaron;njom proizvodnjom od 165,17 GWh električne energije - objasnili su iz EP HZ HB. Dodali su kako Elektroprivreda HZ HB trenutačno razvija vi&scaron;e projekata u području obnovljivih izvora energije, i to u različitim fazama, od početne do visoke pripremljenosti za izgradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U kontekstu vjetroelektrana možemo spomenuti VE Poklečani u općini Posu&scaron;je, ukupne instalirane snage 132 MW te planirane godi&scaron;nje proizvodnje od 437 GWh - istaknuli su. Prema ranijim informacijama, ova vjetroelektrana trebala bi biti zavr&scaron;ena za nekoliko godina. Iako je izgradnja vjetroelektrana dug i skup projekt jer su, primjerice, ukupni procijenjeni investicijski tro&scaron;kovi za VE Poklečani približno 255 milijuna maraka, iz Elektroprivrede HZ HB smatraju kako tehnologija napreduje pa se time povećava i učinkovitost vjetroagregata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Primjera radi, pojedinačna instalirana snaga vjetroagregata u VE Mesihovina je 2,3 MW, dok se za VE Poklečani planiraju vjetroagregati pojedinačne snage 6,6 MW, dakle, gotovo trostruko veće snage. Samim time ujedno se skraćuje i razdoblje povrata investicije, dok se, uz trenutačne uvjete na trži&scaron;tu električne energije, slobodno može reći kako je vi&scaron;estruko isplativa svaka investicija u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz činjenicu da proizvodite "čistu" energiju, ujedno ste u skladu sa suvremenim tekovinama te dijelom &scaron;ireg pokreta za ublažavanje klimatskih promjena - smatraju iz EP HZ HB. Proizvodni portfelj Elektroprivrede HZ HB u potpunosti je, kako navode, utemeljen na obnovljivim izvorima energije (7 hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani), dok su u svojim planovima orijentirani na kontinuirani razvoj proizvodnih postrojenja i sustava distribucije električne energije, kao i sveukupnog poslovanja Dru&scaron;tva, prema načelima održivog razvoja &scaron;to, među ostalim, podrazumijeva razvoj, izgradnju i kori&scaron;tenje obnovljivih izvora energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proces ishođenja potrebnih dozvola u BiH iznimno je težak i složen, naglasili su iz Elektroprivrede HZ HB. - Stoga je jako te&scaron;ko, zapravo nemoguće, pobrojiti sve dozvole, uvjete i dokumente koje je potrebno ishoditi i ispuniti kako biste jedan ovako veliki projekt mogli dovesti do zavr&scaron;etka i vjetroelektranu konačno pustiti u pogon. Upravo na studiji slučaja VE Mesihovina, u sklopu USAID EIA projekta prikazano je koliko je ovaj projekt kompliciran i zahtjevan u administrativnom smislu, odnosno kako je nevjerojatno velik broj koraka potrebno napraviti kako bi se do&scaron;lo do cilja - ustvrdili su. Kao rezultat ove suradnje nastao je i vodič za investiranje u sektor energije USAID-a pod nazivom "Vodič za investitore", &scaron;to je, zapravo, priručnik od gotovo 200 stranica s pobrojenim koracima koji vas očekuju ako se odlučite investirati u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pitanje je koliko će bilo tko biti zainteresiran za ulaganje u OIE u BiH kada države u okružju, poput Srbije, formiraju "one stop shop" servise i u kojima je značajno lak&scaron;e poslovanje i ishođenje svih potrebnih dozvola i dokumenata - istaknuli su. Iz EP HZ HB dodaju kako je u razdoblju od 2006. do 2017. za izgradnju VE Mesihovina pribavljeno toliko različitih dozvola i suglasnosti te projektne dokumentacije da je jedna cijela prostorija u upravnoj zgradi VE Mesihovina u Tomislavgradu bila potrebna za njihovu pohranu, &scaron;to samo po sebi govori o količini dokumentacije.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>- Naravno, nije pomoglo nepostojanje prostornih planova, kao ni nedorečenost pojedinih zakonskih akata te njihova neusklađenost s podzakonskim aktima, zbog čega nerijetko dolazi do preklapanja i sukoba ovlasti različitih razina vlasti, odnosno nejasnoća u definicijama nadležnosti i obveza subjekata u elektroenergetskom sektoru BiH - ističu. S obzirom na to da je prepoznato kako je sustav iznimno kompliciran, iz EP HZ HB napominju kako se ipak čine određeni koraci u olak&scaron;avanju procedura za ishođenje potrebnih dozvola i investiranje u sektor energije. - U tijeku je izmjena zakonske regulative, konkretno Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o kori&scaron;tenju OIEiUK, pri čemu izmjene koje će biti sadržane u novim zakonima podrazumijevaju značajna pojednostavljenja sada&scaron;njih procedura, &scaron;to bi u konačnici trebalo doprinijeti povećanju investicija u OIE i boljoj integraciji obnovljivih izvora u BiH - zaključili su.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Njemački i kineski investitori</strong></p> <p>Vjetroelektrana Podveležje 1 prva je u vlasni&scaron;tvu Elektroprivrede BiH, zahvaljujući instaliranoj snazi značajno povećava udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u sustavu Elektroprivrede BiH. Nalazi se na području HNŽ-a, a sastoji se od 15 proizvodnih vjetroagregata čija pojedinačna instalirana snaga iznosi 3,2 MW, a ukupna instalirana snaga objekta je 48 MW. Planirana godi&scaron;nja proizvodnja objekta VE Podveležje 1 je 130 GWh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH jo&scaron; postoji vjetroelektrana Jelovača koja se nalazi na području općine Tomislavgrad. U probni pogon pu&scaron;tena je krajem 2018. godine. Investitor je tvrtka F. L. Wind. Instalirana snaga je 36 MW (18 x 2 MW), a planirana godi&scaron;nja proizvodnja 85,68 GWh. Na području Nevesinja u tijeku je izgradnja vjetroelektrane Grebak, u koju će biti uloženo 130 milijuna KM i koja je, kako su investitori iz Njemačke ranije kazali, najveća na području BiH. Uz to, kineski investitori ulažu 130 milijuna eura u vjetroelektranu Ivovik na području Tomislavgrada i Livna, &scaron;to će biti prva vjetroelektrana u BiH koja je u javnosti najavljena kao kineska investicija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-24-vjetroelektrane_10.jpgIzrael - zemlja partner Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2023. godinehttp://grude.com/clanak/?i=360901360901Grude.com - klik u svijetMon, 24 Oct 2022 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-27-22-kabiri-covic_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarski sajam svojom idealnom lokacijom s trgovačko-logističkog gledišta, ali i dugogodišnjom tradicijom predstavlja najuspješniji međunarodni gospodarski sajam u BiH, čiji broj izlagača kontinuirano raste već 23 godine.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon dvogodi&scaron;nje stanke prouzročene pandemijom koronavirusa, Međunarodni sajam gospodarstva ove je godine postigao veliki uspjeh, postaviv&scaron;i letvicu visoko za sajam iduće, 2023. godine. I izbor, dogovor i službeno progla&scaron;enje zemlje partnera Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru svake su godine iznova važni jer se sa zemljom partnerom, osim prezentacije i sudjelovanja na sajmu, razvijaju dublje i važnije gospodarske veze važne za budućnost Hercegovine i cijele BiH. Kako doznajemo, 2023. godine službeni partner Mostarskog sajma bit će Država Izrael.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U službenom pismu poslanom iz izraelskog Ministarstva vanjskih poslova Dan Orian, direktor Odjela za Balkan, i Yonatan Tsadaka, direktor Odjela za ekonomiju, izrazili su snažnu potporu inicijativi Gospodarske komore Države Izrael u BiH u pogledu sudjelovanja izraelskih kompanija na Mostarskom sajmu, koji će podržati Ministarstvo vanjskih poslova Izraela i Veleposlanstvo Države Izrael u Tirani, na čelu s Galit Peleg koja će uskoro biti imenovana novom veleposlanicom Izraela u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovanje Izraela kao zemlje partnera finalizirano je nakon &scaron;to je dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Dragan Čović svojim nedavnim posjetom Izraelu osigurao značajno sudjelovanje izraelskih kompanija na Mostarskom sajmu. Izrael je tada potvrđen kao država saveznica koja ima sposobnost i volju pomoći u naporima da se donesu rast, inovacija i prosperitet u hercegovačku regiju i cijelu BiH. Čović je s predstavnicima gospodarske zajednice u Izraelu razgovarao o postojećim i budućim investicijama u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH istaknuo je tijekom sastanaka u Izraelu postojeće i snažne izraelske investicije u BiH, kao i njihovu ulogu u osnaživanju gospodarstvenih prilika. Nagla&scaron;eno je i tada kako se planiraju daljnja ulaganja u BiH. Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru, koji je dio mreže Asocijacije izložbi jugoistočne Europe, tradicionalno služi kao platforma za promidžbu proizvoda i usluga u građevinarstvu, poljoprivredi i prehrani, automobilskoj industriji i industriji visoke tehnologije, a partnerstvo Mostarskog sajma s Izraelom mnogo obećava za iduću godinu. Suočen s brojnim izazovima od svog osnutka,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrael je bio primoran uvesti inovacije i vrlo brzo je postao svjetski lider predstavljanjem revolucionarnih dostignuća u područjima obrane i sigurnosti, cyber-sigurnost, poljoprivrede, proči&scaron;ćavanja vode, solarne energije, telekomunikacija, farmacije i industrije visokih tehnologija. Partnerstvo s Mostarskim sajmom 2023. godine prva je inicijativa Gospodarske komore Države Izrael u BiH i njezina predsjednika Amira Grossa Kabirija, a podržava ga i izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Amir Gross Kabiri izraelski je investitor u BiH i na svom primjeru pokazao je kako je prepoznao potencijale Hercegovine te u kratko vrijeme preporodio aluminijsku industriju, ali i snažno doprinosi gospodarskom razvoju BiH. Predstavnici Gospodarske komore Države Izrael u BiH koji će biti prisutni na Mostarskom sajmu povezivat će potencijalne partnere, osigurati neometanu komunikaciju među strankama, savjetovanje o administrativnim i pravnim pitanjima te će premostiti izazove poslovnih kultura.<br /> </p> <p><strong>Potencijali i suradnja</strong></p> <p>Izraelski poslovni ljudi poznati su po svom izravnom i praktičnom pristupu, &scaron;to jamči kako će oni koji se budu predstavljali na sajmu tražiti konkretne poslovne prilike i bit će spremni na sklapanje poslova, a ne samo za umrežavanje, koliko god to bilo važno. Diplomatski i ekonomski odnosi između Izraela i BiH nedavno su ojačali, a nazočnost izraelskih kompanija na Mostarskom sajmu 2023. jo&scaron; je jedan korak u razvijanju odnosa između zemalja te se očekuje da će rezultirati izraelskim ulaganjem u BiH. Osim toga, očekuje se kako će predstavljanje Mostarskog sajma u izraelskim medijima također koristiti bosanskohercegovačkom turizmu koji je za sada relativno malo poznat izraelskim turistima. Posebno velik potencijal leži u sektoru obnovljivih izvora energije. Mostar, a i Hercegovina kao regija, posjeduje ogroman neiskori&scaron;ten potencijal u obnovljivoj energiji, kako vjetra tako i sunca. S dobrim klimatskim uvjetima i svojim rijekama, Hercegovina predstavlja izvrsnu investicijsku priliku za izraelska poduzeća iz energetskog sektora.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-27-22-kabiri-covic_2.jpgVelika analiza: Počele su padati cijene nekretnina u svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=360886360886Grude.com - klik u svijetSun, 23 Oct 2022 21:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-27-nekretnine-kuca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon velikog rasta u prvoj polovici godine cijene nekretnina su počele padati diljem EU i SAD-a. U Kini već duže cijene padaju, kao i u Brazilu. Trend je očit, negdje su cijene već počele padati, a negdje se najavljuje veliki pad u 2023.<p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine je rast cijena bio dosta izražen, 8.4 posto na razini cijele EU i 7.3 posto u Hrvatskoj, u odnosu na 2020. Hrvatska je od 2009. do 2015. imala svake godine pad cijena, tek 2016. se bilježi blagi rast od 0.6 posto, a 2018., 2019. i 2020. rast je veći od prosjeka EU.<br /><br /></p> <p>Najnoviji podaci pokazuju usporavanja rasta cijena u članicama EU, a neke države već bilježe pad. Ali svaka država ima svoje specifičnosti i to stvara razlike u trendovima kretanja cijena. Međutim, gledajući dugogodi&scaron;nje kretanje u svim članicama EU, može se primijetiti da trendovi rasta/pada cijena koreliraju među državama.<br /><br /></p> <p>&Scaron;vicarska banka UBS je u svojoj analizi prenapuhanosti cijena zaključila da u velikom broju velikih svjetskih urbanih sredi&scaron;ta rast cijena nekretnina vi&scaron;e nije održiv, i da se u većini stvorio tzv. "nekretninski balon". Nekretnine su manje priu&scaron;tive nego prije pandemije, a najveći rizik pucanja nekretninskog balona je u gradovina Europe, Kanade i istočne Azije (Hong Kong i Tokio).<br /><br /></p> <p>U EU su cijene strelovito rasle zadnjih nekoliko godina, a Hrvatska je čak imala manji rast od većine članica. Najvi&scaron;e su od 2015. do 2021. <a href="https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/TIPSHO20__custom_1362673/bookmark/table?lang=en&amp;bookmarkId=f0d4d272-3953-46e8-bac5-7dc8d83d9411" target="_blank">cijene</a> rasle u Mađarskoj (100.04 posto), Če&scaron;koj (84.20 posto), Luksemburgu (72.15 posto) i Portugalu (68.4 posto). Uspoređujući s tim državama, rast cijena od 40 posto u Hrvatskoj ne izgleda toliko alarmantno.<br /><br /></p> <p>U drugom kvartalu ove godine (travanj, svibanj, lipanj) rast na razini <a href="https://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/15131937/2-07102022-AP-EN.pdf/bcd4b0e5-81ae-293a-7831-8e8e378928f8?t=1665043781585" target="_blank">EU</a> bio je manji u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine nego u prvom kvartalu (siječanj, veljača, ožujak), 9.3 umjesto 9.8. To nije dokaz da su cijene počele padati već tada, ali je dokaz usporavanja rasta cijena.<br /><br /></p> <p>No postoje znakovi da rast cijena ne samo usporava nego se i preokreće u suprotnom smjeru. U &Scaron;vedskoj su cijene već počele padati u drugom kvartalu, a samo u lipnju su se smanjile za 3.8 posto. To je najveći mjesečni pad od 2008.<br /><br /></p> <p>&Scaron;vedska sredi&scaron;nja banka Riksbank također podiže kamatne stope da bi se borila protiv inflacije, &scaron;to dovodi i do rasta kamata na hipotekarne kredite. Uz to zbog inflacije padaju realne plaće, a konačni efekt je taj da potražnja za nekretninama pada. Predviđa se pad cijena nekretnina od najmanje 10 posto kroz sljedeću godinu.<br /><br /></p> <p>Prema analizi kreditne agencije <a href="https://www.economy.com/germany/house-price-index-for-existing-homes/not-seasonally-adjusted" target="_blank">Moody`s</a>, trži&scaron;te nekretnina u Njemačkoj se također nalazi na prekretnici. Nakon velikog rasta prva četiri mjeseca u svibnju cijene padaju. U mjesecima nakon svibnja se jo&scaron; uvijek bilježi rast, ali podaci s trži&scaron;ta pokazuju znakove usporavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su ukupno cijene u rujnu narasle, taj rast se može zahvaliti samo novogradnji. Cijene starijih nekretnina su u padu kontinuirano od svibnja. Broj izdanih građevinskih dozvola je prestao rasti. Stanje u gradovima je jo&scaron; teže, a tražene cijene o&scaron;tro padaju.Prema ranije spomenutoj analizi &scaron;vicarske banke UBS, upravo gradovi u Njemačkoj imaju najveći rizik od pucanja nekretninskog balona tj. o&scaron;trog pada cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Indeks STOXX Europe 600 Real Estate, koji prati cijene dionica najvećih kompanija iz nekretninskog sektora u Europi, u padu je od 45 posto od početka godine. 34.6 posto indeksa se odnosi na Ujedinjeno Kraljevstvo, 18 posto na Njemačku, 12.8 posto na &Scaron;vedsku, 11.2 posto na Francusku, 10.6 posto na &Scaron;vicarsku itd. Najveći je to pad tog indeksa od krize 2008.-2009. i daleko veći od STOXX-a Europe 600 koji mjeri sve dionice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka za nekretnine Meilleurs Agents iz Francuske je objavila podatke koji pokazuju da su cijene nekretnina u Parizu pale za 1.2 posto u zadnjih godinu dana. Francuski list <a href="https://www.lemonde.fr/en/economy/article/2022/08/18/europe-s-real-estate-market-slows-down_5993999_19.html" target="_blank">Le Monde</a> je jo&scaron; u kolovozu analizirao razloge usporavanja rasta cijena u Europi, a od tada se stanje dodatno pogor&scaron;alo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.economist.com/finance-and-economics/2022/10/20/housing-markets-face-a-brutal-squeeze" target="_blank">Pad cijena</a> traje već nekoliko mjeseci u Australiji i Novom Zelandu, i trenutnu su za vi&scaron;e od 10 posto manje nego pro&scaron;le godine. U Kanadi su cijene nekretnina od veljače ove godine pale za 8 posto.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Počele padati cijene nekretnina u SAD-u</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Podaci pokazuju da <a href="https://fred.stlouisfed.org/series/CSUSHPINSA" target="_blank">cijene</a> stambenih nekretnina u SAD-u padaju od srpnja. Prema indeksu koji mjeri cijene u 20 gradova diljem SAD-a, zabilježen je pad u 15 od 20 gradova, u prosjeku 2.3 posto. To je najveći pad mjesečnih cijena od 2011. Cijene su jo&scaron; uvijek veće nego pro&scaron;le godine, ali bi razlika bez pada u srpnju bila 18.1 posto umjesto 15.8 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rast cijena nekretnina tijekom pandemije i rast kamatnih stopa <a href="https://www.zillow.com/research/august-2022-market-report-31425/" target="_blank">hipotekarnih kredita</a> za kupnju novih stambenih nekretnina su doveli do toga da je prosječna rata otplate takvih kredita u SAD-u narasla s 900 dolara, kolika je bila početkom pandemije, na vi&scaron;e od 1600 dolara u kolovozu ove godine. To je porast od 77.8 posto, rezultat kombinacije rasta prosječne cijene nekretnina i rasta kamatnih stopa, i ozbiljno podsjeća na nastajanje nekretninskog balona.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.bankrate.com/mortgages/analysis/" target="_blank">Kamata</a> na 30-godi&scaron;nji kredit za kupnju stambene nekretnine se povećala na vi&scaron;e od 7 posto, dok je jo&scaron; u siječnju ove godine bila manja od 4 posto. Razlog je to &scaron;to sredi&scaron;nja banka SAD-a (FED) podiže referentne kamatne stope da bi se borila protiv inflacije. Zbog toga i komercijalne banke podižu svoje kamatne stope prema građanima i kompanijama, pa su krediti skuplji. To je i smisao politike podizanja referentnih kamatnih stopa koju provode sredi&scaron;nje banke, da se smanji kreditiranje potro&scaron;nje građana i kompanija.</p> <div class="js-slot-container dfp-inarticle" data-css-class="dfp-inarticle" data-disclaimer="true">&nbsp;</div> <p>Procjene za 2023. se kreću od blagog rasta cijena za 1-2 posto, preko nepromijenjenih cijena, do pada cijena od 5 do 10 posto. Jedno je zajedničko svim prognozama, a to je da su sve smanjile svoja očekivanja za rast cijena nekretnina u 2023. od početka ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>U Kini se poku&scaron;ava spriječiti potpuni kolaps nekretninskog sektora</h3> <p>&nbsp;</p> <p>O tome koliki problemi postoje u nekretninskom sektoru Kine dovoljno govori informacija da država planira uspostaviti fond vrijedan 44 milijarde dolara s ciljem spa&scaron;avanja kompanija. Sredstva će se koristiti za kupnju nedovr&scaron;enih nekretninskih projekata, čije će se zavr&scaron;avanje financirati, a potom će uslijediti iznajmljivanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se da je vi&scaron;e od 220 projekata u 80 gradova diljem Kine nedovr&scaron;eno, a za mnoge od njih je upitno mogu li uopće biti dovr&scaron;eni bez intervencije države. Regulatorna komisija Kine za bankarstvo i osiguranje već je apelirala na banke i druge financijske institucije da olabave uvjete za kredite kako bi se pomoglo nekretninskom sektoru da zavr&scaron;i projekte. Banke trebaju surađivati s lokalnim vlastima da bi se omogućila dodatna likvidnost nekretninskom sektoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neke od najvećih nekretninskih kompanija u Kini, kao &scaron;to su Evergrande, Sunac, Fantasia, Shimao i CIFI Holdings, u velikim su financijskim problemima i ne mogu vraćati dugove. U isto vrijeme mnogi projekti stoje nedovr&scaron;eni te građani koji su ih kupili ne mogu useliti u svoje nekretnine. Većina stanova u Kini se proda prije gradnje, čime kompanije u principu i financiraju projekte. Njihovo ka&scaron;njenje je dovelo do toga da mnogi diljem Kine odbijaju vraćati rate kredita bankama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neke kompanije jo&scaron; nisu objavile financijske rezultate, dionice im vi&scaron;e nisu izlistane na burzi i rasprodaju dijelove da bi podmirile dugove. Cijene novoizgrađenih nekretnina u 70 najvećih gradova Kine padaju posljednjih 12 mjeseci, a u kolovozu 2022. su bile 2.1 posto niže nego u istom mjesecu 2021.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko je razloga za pad cijena nekretnina, koji je negdje već počeo, a negdje tek na početku. Prvi razlog je jednostavno taj &scaron;to dolazi kriza i samim time pada potražnja za nekretninama. Drugi razlog je inflacija, kroz smanjivanje realnih plaća, ali primarno zbog rasta kamata na kredite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kamate rastu zbog toga &scaron;to se sredi&scaron;nje banke bore protiv inflacije podizanjem referentnih kamatnih stopa, &scaron;to dovodi do rasta kamatnih stopa na kredite koje komercijalne banke daju građanima i kompanijama, a to poskupljuje zaduživanje za kupnju nekretnine.</p> <p><br /><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/cijene-nekretnina-u-svijetu-pocinju-padati-kad-ce-u-hrvatskoj/2405016.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d" target="_blank"><strong><em>Index.hr</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-27-nekretnine-kuca.jpgČitlučki Union foods širi poslovanje u proizvodnju tortiljahttp://grude.com/clanak/?i=360830360830Grude.com - klik u svijetThu, 20 Oct 2022 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-20-unionfoods-tvornica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovim investicijama prave iskorak u sektor prehrambene proizvodnje što će svakako donijeti i nova radna mjesta.<p>&nbsp;</p> <p>Jedan od vodećih distributera&nbsp;robe &scaron;iroke potro&scaron;nje u Bosni i Hercegovini<strong>&nbsp;Union Foods d.o.o iz Čitluka</strong>, u Ora&scaron;ju je započeo izgradnju tvornice za proizvodnju tortilja tijesta i tortilja čipsa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o vi&scaron;emilijunskoj investiciji a zbog rasta tečaja dolara u odnosu na euro njena vrijednost vjerovatno će dostići čak 37 milijuna KM, kazao je za <strong>BiznisInfo</strong> direktor Union Foodsa&nbsp;<strong>Damir Juka</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nova tvornica bit će najveća ove vrste na prostoru zemalja biv&scaron;e Jugoslavije&nbsp;a za početak u njoj će biti zaposleno 48 radnika u jednoj smjeni. Nakon dvije godine, očekuje se da ovaj broj poraste na&nbsp;81.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planirano je da proizvodnja započne 2024. godine a kako je kazao Juka, proizvodi iz tvornice bit će namijenjeni u prvom redu trži&scaron;tima BiH, Hrvatske&nbsp;i Srbije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-20-unionfoods-tvornica.jpgPodravka proširuje proizvodnju i otvara nova radna mjesta http://grude.com/clanak/?i=360820360820Grude.com - klik u svijetWed, 19 Oct 2022 18:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-19-podravka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Koprivnici se otvara veliko gradilište - Podravka gradi tvornicu za proizvodnju tjestenine, vrijednu sto milijuna kuna. Trebala bi biti dovršena do ljeta, a u njoj će posao naći dvadesetak ljudi. <p>&nbsp;</p> <p>Uz postojeće pogone, gradit će se i novi u kojima će se proizvoditi tjestenina. Bageri i građevinski strojevi jo&scaron; miruju, do subote, kada će građevinska dozvola - postati pravomoćna.</p> <p><br /><br />Razgovarali smo s radnicima. Kažu, zadovoljni su pro&scaron;irenjem proizvodnje. Stjepan Balija u pogonu juha radi 32 godine, podupire nove poteze.</p> <p><br /><br />- To je super stvar. Normalno da će se zaposliti vi&scaron;e ljudi, vi&scaron;e će novaca ostati tu kod nas, to je uspjeh, rekao je radnik u tvornici juha i Vegete <strong>Stjepan Balija</strong>.</p> <p><br /><br />- Sviđa mi se &scaron;to se u budućnosti otvaraju nova radna mjesta, novi ljudi, novi zaposlenici, nadam se da će biti &scaron;to vi&scaron;e mladih, istaknula je tehnologinja u tvornici juha i <strong>Vegete Matea Poljan</strong>.</p> <p><br /><br />Do ljeta sljedeće godine na prostoru većem od četiri i pol tisuće četvornih metara počet će se proizvoditi tjestenina kao sirovina za proizvodnju juha i pakiranja za trži&scaron;te.</p> <p><br /><br />Plan je od kolovoza sljedeće godine svakoga dana u tvornici proizvesti do 250 paleta tjestenine. Tolika proizvodnja zahtijeva i nova zapo&scaron;ljavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dvadesetak novih radnih mjesta je predviđeno, tvornica je koncipirana da radi tri smjene praktički cijelu godinu, godi&scaron;nji kapacitet je otprilike deset tisuća tona tjestenine, naglasio je direktor proizvodnje u tvornici juha i Vegete <strong>Branimir Perković</strong>.</p> <p><br />Nova tvornica dio je investicijskog plana na kojem uprava radi posljednjih osamnaest mjeseci.</p> <p><br /><br />- U tim na&scaron;im investicijama jedno od najvećih je ova tvornica 104 milijuna kuna, tu su nove proizvodne linije, ekstruder u tvornici koktela vrijedan vi&scaron;e od trideset milijuna kuna, nova proizvodna linija u tvornici na Kalniku, vrijedna vi&scaron;e od četrdeset milijuna kuna, niz proizvodnih linija, koje su u dolasku uključujući i za tvornicu mesa, poručila je predsjednica Uprave Podravke <strong>Martina Dalić</strong>.</p> <p><br /><br />Proizvodnja tjestenine u Podravkinoj tvornici u Sloveniji, biv&scaron;em Žitu, prestat će.</p> <p><br /><br />Seli se u Koprivnicu, gdje će pogone opremiti tehnolo&scaron;ki modernijim strojevima, dok bi Žito u Sloveniji trebalo postati centar za pekarsku industriju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-19-podravka.jpgCijene nafte prošloga tjedna znatno pale zbog rizika od recesijehttp://grude.com/clanak/?i=360785360785Grude.com - klik u svijetMon, 17 Oct 2022 09:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-30-nafta-65.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 6,4 posto, na 91,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,6 posto, na 85,60 dolara.<p>&nbsp;</p> <p>Na svjetskim su trži&scaron;tima cijene nafte pro&scaron;loga tjedna znatno pale jer trgovce zabrinjavaju povećani rizici od recesije u nizu gospodarstava, &scaron;to bi moglo izazvati slabljenje potražnje za 'crnim zlatom'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena barela na londonskom trži&scaron;tu pala je pro&scaron;loga tjedna 6,4 posto, na 91,63 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 7,6 posto, na 85,60 dolara. Nakon &scaron;to su tjedan dana prije skočile vi&scaron;e od 10 posto, pro&scaron;loga su tjedna cijene nafte znatno pale jer su trgovce zabrinule prognoze o mogućoj globalnoj recesiji koja bi značila slabiju potražnju za naftom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međunarodni monetarni fond (MMF) pro&scaron;loga je tjedna u jesenjim prognozama upozorio da će trećina svjetskog gospodarstva vjerojatno zabilježiti pad u ovoj ili idućoj godini zbog pada realnog dohotka i rasta cijena. MMF procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo ove godine porasti za 3,2 posto, dok bi se u idućoj godini rast mogao usporiti na 2,7 posto. U SAD-u, Kini i eurozoni aktivnosti će gotovo stagnirati, procjenjuje MMF.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog moguće recesije, Međunarodna agencija za energiju (IEA) snizila je prognoze rasta potražnje za naftom u ovoj i sljedećoj godini, nadovezav&scaron;i se na snižene procjene Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC). "Cijene su pritisnule znatno snižene prognoze potražnje (za naftom), u prvom redu u idućoj godini", kažu analitičari Commerzbanka. Prije 10-ak dana OPEC i njegovi saveznici potaknuli su rast cijena nafte odlukom o smanjenju proizvodnje od studenoga za dva milijuna barela dnevno. IEA obja&scaron;njava da neke članice u proteklom razdoblju nisu uspjele realizirati kvote, &scaron;to znači da će OPEC+ zapravo smanjiti proizvodnju za milijun barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trgovci prate i situaciju u Kini, koja strogim mjerama nastoji suzbiti novi val zaraze covidom-19. Broj zaraženih malen je prema globalnim standardima, ali Kina provodi politiku nulte tolerancije na koronavirus, &scaron;to koči gospodarske aktivnosti, a time i potražnju za naftom. A usporit će se i rast američkog, najvećeg svjetskog gospodarstva. Jer, inflacija u SAD-u i dalje se kreće oko najvi&scaron;ih razina u 40 godina, pa se procjenjuje da će američka sredi&scaron;nja banka Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za agresivnih 0,75 postotnih bodova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to su pro&scaron;le godine cijene nafte skočile vi&scaron;e od 50 posto, zahvaljujući oporavku gospodarstava od koronakrize, od početka ove godine porasle su gotovo 20 posto, &scaron;to je ponajvi&scaron;e posljedica rata u Ukrajini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-30-nafta-65.jpgEvo koliko će ubuduće iznositi minimalna plaćahttp://grude.com/clanak/?i=360775360775Grude.com - klik u svijetSun, 16 Oct 2022 12:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-novac-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predlagatelji novog zakona priznaju kako Federacija BiH još nema zakonski određenu minimalnu plaću, zbog čega su bili meta kritika..<p>&nbsp;</p> <p>Zastupnički dom Parlamenta FBiH nedavno je usvojio nacrt Zakona o minimalnoj plaći u FBiH kojim se definira iznos minimalne plaće za radnike na prostoru Federacije BiH i koja po najnovijim izračunima ne bi trebala biti manja od 993 KM, s tim da će se svake godine do 2025. godine stalno povećavati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;e u obrazloženju spomenutog zakona oko kojega treba postići &scaron;iri konsenzus sa sindikatima, utvrđena je osnovica za utvrđivanje minimalne plaće, a ona predstavlja prosječnu bruto plaću u Federaciji BiH za prosinac 2020. godine prema službenom podatku federalnog Zavoda za statistiku, u iznosu 1532 KM bruto (993 KM neto).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je propisano utvrđivanje minimalne bruto plaće za 2021. godinu, najmanje 75% osnovice, zatim za 2022. godinu najmanje 85% osnovice, za 2023. najmanje 90% osnovice i, konačno, za 2024. godinu najmanje 100% osnovice. Ovim člankom propisano je i da minimalna plaća ne predstavlja osnovicu za obračun svih plaća, osim ako to nije definirano kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je predviđeno da se od 2025. godine minimalna plaća utvrđuje na osnovi kretanja indeksa potro&scaron;ačkih cijena, ukupnog kretanja plaća i bruto dru&scaron;tvenog proizvoda te da minimalna plaća za 2025. godinu ne može biti manja od iznosa minimalne plaće za 2024. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predlagatelji novog zakona priznaju kako Federacija BiH jo&scaron; nema zakonski određenu minimalnu plaću, zbog čega su bili meta kritika, ne samo domaćih nego i međunarodnih sindikalnih udruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pismu Međunarodne konfederacije sindikata, koje je upućeno Vladi Federacije BiH, ukazano je kako nepostojanje propisa kojim se jamči najniža cijena rada predstavlja izravno kr&scaron;enje Konvencije 131. Međunarodne organizacije rada koja predstavlja sastavni dio Ustava BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Generalna tajnica najveće svjetske sindikalne organizacije Sharon Burrow pozvala je vlasti da se uključe u istinski socijalni dijalog i osiguraju da svi radnici u BiH imaju zajamčenu minimalnu plaću i po&scaron;tovanje njihovih radnih prava u skladu s općim kolektivnim ugovorom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važnost instituta minimalne plaće kao socijalno za&scaron;titnog instrumenta naglasio je Odbor Europskog parlamenta za socijalna pitanja koji je jo&scaron; 1993. godine predložio državama članicama Europske unije da uvedu mehanizme za određivanje minimalne plaće u odnosu na nacionalnu prosječnu plaću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenimo da su nakon vi&scaron;emjesečnih natezanja i sukoba predstavnici &scaron;est sindikalnih udruga i predstavnici poslodavaca s prostora FBiH pro&scaron;le godine konačno potpisali zajedničku platformu za vođenje socijalnog dijaloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na ovaj način jasno smo pokazali da smo spremni odmah početi pregovore o povećanju minimalne plaće. Zajednički stav potpisnika platforme je da je neprihvatljiva situacija u kojoj ne postoji minimalna plaća - stoji u zaključku Udruge poslodavaca FBiH. Oni tvrde kako se potpisivanjem platforme &scaron;alje jasna poruka predstavnicima vlasti u FBiH da sindikat i poslodavci imaju zajedničke interese te da će u ostvarenju istih jedinstveno nastupati prema izvr&scaron;noj i zakonodavnoj vlasti, a sve u cilju rasterećenja gospodarstva i stvaranja boljih uvjeta za radnike u FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Savez samostalnih sindikata BiH početkom godine krenuo je s pripremom prijedloga zakona o minimalnoj plaći. Stav ekonomskih stručnjaka, sindikalnih udruga i vlasnika privatnih tvrtki jest da treba smanjiti stope doprinosa i poreza na plaću koja je jedna od najvećih u Europi, a tek onda ići na povećanje iznosa minimalnih plaća.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-novac-konvertibilne-marke.jpgOstavljate kovanice na blagajni? Evo komu to idehttp://grude.com/clanak/?i=360761360761Grude.com - klik u svijetSat, 15 Oct 2022 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-13-trgovina-shopping-kupovina-cijene-kupnja-prehrambeni-proizvodi-22da8682bd4c6d98f9a423abcbf1e7fb_view_article_new.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Previše sitnog novca smeta mnogim kupcima. Na blagajni stoga rado “doniraju” manje iznose. Ali kome i gdje zapravo odlazi taj novac?<p>&nbsp;</p> <div class="single__content article__content"> <p>Kada pri kupovini iznos na računu zavr&scaron;i na 99 ili 98 centi, mnogi kupci kažu &ldquo;U redu je!&rdquo;. Neki čak zaokružuju i do 50 centi. Svi pretpostavljaju da će preplaćeni novac dobro doći blagajnicama ili zavr&scaron;iti u njihovim kasicama za kavu. Međutim, nije tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenici koji rade na blagajni te upravljaju i nadziru blagajnu moraju osigurati ispravno upravljanje gotovinom. Na to su dužni ugovorom o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako postoji mala razlika, dio manjka obično se oduzima od isplate manjka koju plaćate uz svoju plaću. Odgovarajući propisi navedeni su u tzv. ugovoru o nedostatku koji se prilaže uz ugovor o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je u tom ugovoru regulirano i da se pozitivan manjak, odnosno vi&scaron;ak novca na blagajni, mora predati poslodavcu. Potonji onda u svom računovodstvu plus vodi pod &ldquo;Ostali prihodi, neredoviti&rdquo;. Napojnica ne ide zaposlenicima, nego tvrtki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nasuprot tome, uslužni radnici kao &scaron;to su konobari, frizeri, majstori, pa čak i po&scaron;tari smiju primati napojnice u određenoj mjeri. Čak ni u privatnim pekarnicama ili mesnicama davanje napojnice često nije problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na upit t-onlinea, zaposlenici u drogerijama rekli su da ni oni ne smiju primati napojnice te da su razliku morali predati tvrtki ako im se pojavi vi&scaron;ak na blagajni.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Za&scaron;to je to tako?</h2> <p>Sudska praksa kaže da zaposlenici ne smiju sa sobom nositi (vlastiti) novac kada obavljaju poslove blagajnika, ostavljati ga u bilo kojem obliku pokraj blagajne ili općenito dok rade. Iz tog razloga većina zaposlenika stavlja vi&scaron;ak isplata ili napojnica izravno u blagajnu.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Ako blagajnik ipak uzme vi&scaron;ak novca sa sobom, može ga se optužiti za dvije stvari: korupciju &ndash; odnosno davanje povla&scaron;tenog tretmana kupcima, primjerice odobravanjem posebnog popusta, pri čemu blagajnici kao zahvalu dobivaju napojnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ili nepravilno vođenje blagajne &ndash; primjerice, uzimanje iznosa novca iz blagajne koji jo&scaron; nije odbijen od naknade za manjak ili stavljanje previ&scaron;e novca u blagajnu kako bi se iz predostrožnosti nadoknadile eventualne razlike i kako bi se izbjegle posljedice po zakonu o radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagajnici također ne smiju primati božićne darove ili male darove općenito &ndash; poput čokolade kao znak male zahvale. Jer i tada se inače mogu optužiti za primanje mita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nekim slučajevima također nije jasno jesu li artikl stvarno dobili na dar ili su ga možda sami uzeli s police &ndash; i ponovno ispisali račun kupcu kao dokaz kupnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako želite usrećiti zaposlenike supermarketa i diskonta, trebali biste biti ljubazni i strpljivi s njima. Darove, primjerice za Božić, dobro zamotane možete predati na &scaron;alteru informacija, pi&scaron;e&nbsp;Fenix Magazin.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-13-trgovina-shopping-kupovina-cijene-kupnja-prehrambeni-proizvodi-22da8682bd4c6d98f9a423abcbf1e7fb_view_article_new.jpgNovce zaradio u Austriji pa u hrvatskom selu u BiH izgradio velebni objekthttp://grude.com/clanak/?i=360689360689Grude.com - klik u svijetSun, 09 Oct 2022 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-09-22-donja-tramosnica_0.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki dolazak u živopisno selo Donju Tramošnicu znači upijanje prekrasnih posavskih krajolika široke ravnice koja polako prelazi u blage brežuljke i prekrasnog niza sela s uređenim okućnicama koliko god njihovi domaćini nosili breme godina.<p>&nbsp;</p> <p>Ovoga puta nismo željeli propustiti zajedničku molitvu &scaron;tićenika Doma za starije i nemoćne Majka Terezija jer ta duhovna snaga, kažu nam, njima je vi&scaron;e od hrane jer im du&scaron;u liječi. Bila je to molitva na otvorenom, misa ispred doma za 40-ak njegovih &scaron;tićenika, a predvodio ju je fra Marko Lovrić, župnik župe Gospe od Anđela u Gornjoj Tramo&scaron;nici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neposredan povod nakon mise bio je blagoslov kiparskog djela "Knjiga života" koje svjedoči povijest te ustanove i njezina pretvaranja iz ru&scaron;evne &scaron;kole u prekrasno zdanje Doma Majka Terezija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sa suprugom imam troje djece i uvijek sam želio da Bog bude uz njih, da ih prati molitva i dobre nakane pomoći drugima kakve je imala majka Terezija. Živim u Austriji, ali srce mi je ovdje, zato sam sagradio Dom i nisam se pokajao - kaže nam Ivan &Scaron;okčević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dom Majka Terezija poseban je po mnogočemu, ne samo zato &scaron;to je izgrađen po EU standardima nego po tome &scaron;to je vi&scaron;emilijunska sredstva &Scaron;okčević uložio u opusto&scaron;eni kraj u koji se povratak događa usporeno, i to uglavnom starijih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želio je ostaviti, kaže nam, i nakon svoga života ne&scaron;to trajno, ne&scaron;to &scaron;to krasi njegov kraj, pruža nadu, ali i primjer drugima da se može uspjeti čak i ako projekt, tvrdi &Scaron;okčević, nitko nije potpomogao. Krenuo je od poru&scaron;enog zdanja stare &scaron;kole i pretvorio ga u prekrasan objekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja nisam čovjek megalomanskih nadanja kojemu je novac sve. Mogao sam uložiti sredstva u znatno isplativije projekte, ali ja sam ovdje donio svoje srce i du&scaron;u jer novac je samo papir - danas ga ima&scaron;, sutra nema&scaron;, i on nije jamac sreće jer sreća je osmijeh, zadovoljstvo, ljubav, lijepa riječ, trenutak s obitelji. A mojih troje djece i supruga zadovoljni su uvijek i sretni kada dođu ovdje. A tu smo vrlo često. Ovdje vidim zadovoljna i sretna lica, ne samo osoba o kojima brinemo nego i mladih, njih 20-ak koje sam zaposlio i time zadržao u svome kraju - kazao nam je Ivan. Supruga Ivana i djeca velika su potpora Ivanovim planovima pa ga rado prate na njegovim stalnim putovanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan je optimističan unatoč zaprekama na koje je nailazio. Namjeravao je nastaviti investiciju i u krugu doma obnoviti susjednu zgradu koja je također u poru&scaron;enom stanju i želio je pretvoriti u iskoristivi objekt. Nerije&scaron;eni imovinski odnosi ponovno su zapreka novom Ivanovu projektu, no Općina Pelagićevo je, kaže poduzetnik, ostala nijema na njegovu inicijativu, pa tako ru&scaron;evina i dalje kvari ljepotu mjesta, ali i njegovo sigurno okružje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostalih, u domu je posao na&scaron;la i Brigita Delić iz O&scaron;tre Luke i, kaže, prekrasno im je jer posao sa &scaron;tićenicima uvijek donosi neku posebnu radost. Zadovoljan je i kipar Antun Jurkić, autor "Knjige života", koji svojim djelima prati bilo svoga mjesta u koje se vratio iz Zagreba.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/austrijski-poduzetnik-od-rusevne-skole-u-rodnoj-posavini-stvorio-velebni-objekt-1623861" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-09-22-donja-tramosnica_0.pngLasta na police vraća keks djetinstvahttp://grude.com/clanak/?i=360682360682Grude.com - klik u svijetSat, 08 Oct 2022 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-08-capljina-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sjećate li se slavnih punjenih krem štapića u potpisu čapljinske "Laste"? Jedan je to od okusa djetinstva koji su ponovno dostupni.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, iz tvornice "Lasta" potvrdili su kako se na police vraćaju popularni &scaron;tapići punjeni kremom od lje&scaron;njaka.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Riječ je o proizvodu koji je, uz &scaron;trudlu od smokve, za&scaron;titni znak čapljinske tvornice. Kako Čapljinski portal doznaje, uskoro bi se na trži&scaron;tu trebali naći i krem &scaron;tapići sa punjenjem od bijele čokolade, a treća verzija će biti krem &scaron;tapići od kave kakav je zapravo nekad bio Lastin desert. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>"Okusi zavodljivo prhki vafl spravljen od biranih prirodnih sastojaka ispunjen kremom od lje&scaron;njaka. Dopusti mu da te iznova osvoji i ispriča slatku, jedinstvenu priču koju s ponosom servira Lasta. Poleti svom savr&scaron;enom trenutku ispunjenom tradicijom i nezaboravnim užitkom", poručili su iz čapljinske "Laste". </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Nakon krem &scaron;tapića na policama bi se trebao naći i najfiniji čajni keksić Linđo koji neodoljivo podsjeća na neka pro&scaron;la vremena.&nbsp;</span><a href="https://bljesak.info/lifestyle/hrana/lasta-na-police-vraca-keks-djetinstva-punjeni-krem-stapici/396072"><br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-08-capljina-lasta.jpgTko su najbogatiji ljudi na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=360679360679Grude.com - klik u svijetSat, 08 Oct 2022 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-14-dolari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema nedavnom izvještaju o globalnom bogatstvu koji je objavio „Kredit Svis“ za 2022. godinu, najbogatiji ljudi na svijetu su Australijanci. Daleko iza su Britanci i Amerikanci.<p>&nbsp;</p> <p>Izvje&scaron;taj o bogatstvu stanovnika obuhvaća 5,3 milijarde ljudi &scaron;irom svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema tom izvje&scaron;taju, Australci se milijuneri jer se njihovo bogatstvo povećalo tijekom 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Australija ima čak 2,2 milijuna milijunera, a u vlasni&scaron;tvu jedan posto najbogatijih Australaca je, prema podacima za 2021. godinu, 21,8 posto bogatstva zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni razlog za povećanje bogatstva u Australiji su cijene nekretnina, koje su porasle za 23,7 posto, &scaron;to je povećalo prosječno bogatstvo po odraslom Australcu za 28.450 dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije Australije, najbogatiji su stanovnici Belgije, Novog Zelanda i Hongkonga. Sjedinjene Države ipak imaju najbogatija domaćinstva u 2021. godini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-14-dolari.jpgProduljen rok za ažuriranje podataka za obrtnikehttp://grude.com/clanak/?i=360675360675Grude.com - klik u svijetSat, 08 Oct 2022 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-08-600_15256939851494156701obrtnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Produljeno do 31.12.2022. <p>&nbsp;</p> <p data-wahfont="15">Obavje&scaron;tavaju se svi obrtnici da je usklađivanje poslovanja po Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH produljeno do <strong>31.12.2022. godine </strong>sukladno odluci federalnog ministarstva razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta.</p> <p data-wahfont="15">&nbsp;</p> <p data-wahfont="15">Obrazac zahtjeva za usklađivanje poslovanja obrta/srodne djelatnosti (s navedenim potrebnim prilozima uz zahtjev) objavljen je na web stranici i oglasnoj ploči općine Grude, a iste možete preuzeti i na pisarnici općine Grude.</p> <p data-wahfont="15">&nbsp;</p> <p data-wahfont="15">Sve informacije možete dobiti na broj telefona 039/660-924 kao i neposredno u Općini &ndash; Služba za gospodarstvo.</p> <p data-wahfont="15">&nbsp;</p> <p data-wahfont="15">Preuzmi:&nbsp;<a href="http://grude.info/wp-content/uploads/2022/09/Zahtjev-za-uskladjivanjem.pdf" target="_blank" data-wahfont="15">ZAHTJEV ZA USKLAĐIVANJE POSLOVANJA OBRTA/SRODNE DJELATNOSTI</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-08-600_15256939851494156701obrtnici.jpgRekordan urod maslina u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=360672360672Grude.com - klik u svijetFri, 07 Oct 2022 21:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-05-masline.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pred Hercegovinom je rekordna berba maslina. Vidljivo je to i vizualno. Uz prometnice se pod teretom uroda vide savijene grane..<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;''Masline dobro nose, posebice bih naglasio istarske sorte koje se barem na primjeru mojih maslinika pokazuju najboljima. Nisu to samo istarska bjelica i buža nego i manje poznate istarske autohtone sorte kao &scaron;to su karbonaca, ro&scaron;injola i druge. Je li u pitanju sastav tla, podneblje ili ne&scaron;to treće, tek istarske sorte redovito rađaju, imaju kvalitetu i pikantnost'', ističe Slavko Ramljak, vlasnik uljare OPG "Ramljak" iz Čapljine, pi&scaron;e Večernji list.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Prerada u na&scaron;oj uljari počinje ovoga vikenda. Kako to i priliči, ja ću prvo brati svoje masline i isprobati postrojenja. Kada vidim je li sve u redu, počinje prijam od drugih maslinara i prerada. Kad je o maslinama riječ, mislim kako će ova godina biti jako dobra jer masline ne samo da dobro nose nego su plodovi zdravi'', dodao je Ramljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira na ogromne &scaron;tete od požara, s optimizmom u kampanju prerade ulaze i neumski maslinari. Razlog je nova uljara koja će za koji dan biti pu&scaron;tena u pogon. To tamo&scaron;njim maslinarima mnogo znači jer, nakon zatvaranja granice s Republikom Hrvatskom, u čija su obližnja mjesta doskora na preradu pripremali masline, neće morati plodove na preradu, kao obično, voziti u Čapljinu ili Stolac. To ima vi&scaron;estruko značenje, ne samo zbog tro&scaron;kova prijevoza nego i zbog kvalitete ulja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Masline je preporučljivo preraditi čim prije nakon berbe kako bi se dobilo vrhunsko ekstra djevičansko ulje. Treba istaknuti kako Hercegovina spremna ulazi u ovogodi&scaron;nju kampanju berbe i prerade maslina. Čak sedam uljara bit će u pogonu. Uz novu uljaru u Neumu, s radom, uz ranije postojeću malu, počinje i nova uljara u Stocu. Tu su i dvije uljare na području Ljubu&scaron;kog, a po jedna na području Mostara - Jasenica te Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najava o rekordnom urodu maslina u Hercegovini svakako će oraspoložiti i sve brojnije potro&scaron;ače jer to, nakon pro&scaron;logodi&scaron;njeg poskupljenja, podrazumijeva stabilne cijene. Uglavnom, rekordi su pred vratima, odnosno uljarama.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-05-masline.jpgHercegovački biznismen Igor Krezić posudio Mati Rimcu 300 tisuća eura! 'U startu sam razmišljao da ih ne treba vratiti'http://grude.com/clanak/?i=360659360659Grude.com - klik u svijetThu, 06 Oct 2022 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-06-22-krezic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjetar u kosi koja se ovog ljeta snimala u Bosni i Hercegovini Aleksandar Stanković ugostio je Igora Krezića, mostarskog poduzetnika i vlasnika nekoliko IT firmi koje zapošljavaju više od 400 ljudi. <p>&nbsp;</p> <p>Krezić je u emisiji govorio o svojim počecima i nevjerojatnoj poslovnoj priči, a Stanković ga je pitao i za 300 tisuća eura koje je jednom prilikom posudio Mati Rimcu.<br /><br /></p> <p>Krezić je Rimcu posudio novac nakon samo dva dana poznanstva.<br /><br /></p> <p>"Rimca sam upoznao dva dana prije. Razgovarali smo o poslovanju i on mi je dao neke informacije o svom investitoru. Meni je bilo jasno da je prevarant i da će ga zeznuti i rekli smo mu da ćemo pomoći, ako možemo. Par dana kasnije smo se čuli i iza&scaron;li u susret. To je ni&scaron;ta u njegovom putu. To je bila mala premosnica da taj mjesec prođe kako treba", rekao je.<br /><br /></p> <p>Stanković ga je pitao je li se zapitao hoće li mu Rimac vratiti novac.<br /><br /></p> <p>"U startu sam razmi&scaron;ljao da ih ne treba vratiti. Podržati nekog takvog je jedna od stvari na koje sam najponosniji", rekao je Krezić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-06-22-krezic.jpgMcDonald's uveo plaćenje Bitcoinomhttp://grude.com/clanak/?i=360653360653Grude.com - klik u svijetThu, 06 Oct 2022 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-06-bitkoin_twitter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Globalni gigant brze hrane McDonald's prihvatio je Bitcoin kao oblik plaćanja u svojim restoranima u gradu Luganu, u Švicarskoj, pogodnim za kriptovalute.<p>&nbsp;</p> <p>Bitcoin Magazin je objavio jednominutni video koji prikazuje kako se hrana naručuje na digitalnom kiosku u McDonaldsu i plaća uz kori&scaron;tenje mobilne aplikacije. Tether logo se mogao uočiti pored bitcoin simbola na uređaju za kreditne kartice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj potez kompanije uslijedio je nakon odluke gradonačelnika Lugana da prihvati Bitcoin i Tether "de facto legalno sredstvo plaćanja" u gradu. U ožujku je stanovnicima Lugana dozvoljeno da plaćaju porez koristeći kriptovalute, prenose tamo&scaron;nji mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema gradonačelnikovom projektu, očekuje se da će plaćanje u kriptovalutama biti pro&scaron;ireno na parking karte, javne usluge i &scaron;kolarine za studente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 200 prodavaonica i tvrtki u ovoj oblasti takođre navodno planira prihvatiti kripto plaćanja za robu i usluge.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine, El Salvador je postao prva zemlja na svijetu koja je usvojila bitcoin kao legalnu valutu. U svibnju ga je pratila Centralnoafrička Republika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-06-bitkoin_twitter.jpgProizvodnja mlijeka porasla za 13 milijuna litarahttp://grude.com/clanak/?i=360635360635Grude.com - klik u svijetWed, 05 Oct 2022 16:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-17-krava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na policama trgovina diljem BiH kupce gotovo svakodnevno dočekuju nove, više cijene mlijeka i mliječnih proizvoda koje će, prema riječima proizvođača, i dalje rasti s obzirom na to da farmeri traže povećanje otkupne cijene. <p>&nbsp;</p> <p>Poljoprivredni proizvođači i struka ističu kako je situacija u mljekarskoj proizvodnji u BiH alarmantna te da vlast mora učiniti značajne korake kako police s mlijekom i mliječnim proizvodima ne bi ostale prazne i kako bi te osnovne životne namirnice po prihvatljivim cijenama bile dostupne građanima. U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva provjerili smo kakva je situacija s proizvodnjom mlijeka u ovom entitetu, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Podr&scaron;ka za proizvodnju</strong></p> <p>- Prema podacima iz registra poljoprivrednih gospodarstava, u FBiH je u 2019. godini proizvedeno 127,9 milijuna litara, 2020. godine 135,4 milijuna litara, a 2021. godine 140,9 mil. litara mlijeka. U prva dva kvartala ove godine proizvedena su 69,747.982 litra mlijeka, &scaron;to je približno jednako prosječnoj proizvodnji mlijeka u posljednje tri godine - kazali su nam iz Ministarstva. Broj grla u sustavu proizvodnje mlijeka u FBiH uvećan je za 1514, čiju je nabavu podržalo ovo ministarstvo, a također su u ovoj godini povećane i subvencije za proizvodnju mlijeka. Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva kroz kapitalne investicije podržalo je nabavu grla u pro&scaron;loj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U Federaciji trenutačno imamo 988 pravnih i 4291 fizičku osobu koje se bave proizvodnjom mlijeka - ističu. Ministarstvo je u ovoj godini povećalo podr&scaron;ke za proizvodnju mlijeka i one iznose trenutačno 0,31 KM za fizičke osobe, odnosno 0,34 KM po litri mlijeka za pravne osobe i obrte. Kako ističu, Ministarstvo je u prethodnom razdoblju posebnu pozornost posvetilo proizvodnji mlijeka stalnim i kontinuiranim podr&scaron;kama kako u domeni izravnih podr&scaron;ki proizvodnji mlijeka tako i u segmentu ruralnog razvoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su iz proračuna FBiH dane podr&scaron;ke za nabavu visokosteonih kvalitetnih genetski potentnih junica, nabavu opreme i mehanizacije, kao i za stimulacije u proizvodnji hrane za silažu, čime je u sektoru mljekarstva kreiran ambijent za kontinuirano povećanje proizvodnje mlijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobri pokazatelji</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode, povećani su i iznosi za biljnu proizvodnju koja je u izravnom odnosu s proizvodnjom mlijeka. Na prijedlog Ministarstva Vlada FBiH posredstvom je Federalne direkcije robnih rezervi dodijelila gorivo svim registriranim poljoprivrednim proizvođačima u Federaciji BiH (50 litara po hektaru obrađene povr&scaron;ine).</p> <p>- Sve ove mjere kao i konkurencija kod otkupljivača - mljekara za nabavom većih količina mlijeka su, najvjerojatnije, utjecali na dobre pokazatelje u proizvodnji mlijeka u FBiH. Osim toga, nadležna županijska ministarstva, kao i veliki broj općina, izdvajaju određena sredstva za podr&scaron;ku primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a u okviru toga i mljekarskom sektoru - ističu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo, koje u okviru svoga resora ima uspostavljen Savjet za praćenje cijena u FBiH, koji čine predstavnici vi&scaron;e institucija, ima nadležnost da prati rast cijena u svrhu procjene potrebe propisivanja mjera neposredne kontrole cijena, utjecaj cijena na standard građana, analizu kretanja cijena i davanje mi&scaron;ljenja na djelovanje mjera ekonomske politike, kao i predlaganje mjera neposredne kontrole cijena ako je indeks potro&scaron;ačke cijene veći od 5%, a sve u skladu sa Zakonom o kontroli cijena u FBiH i njihovim podzakonskim aktima. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-17-krava.jpgPriča o preuzimanju 'Dalmacijavina Split', poduzeća u vlasništvu obitelji Zadro, zaključenahttp://grude.com/clanak/?i=360596360596Grude.com - klik u svijetMon, 03 Oct 2022 13:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-03-grozdje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vinski asortiman "Dalmacijavina", kao i jaka alkoholna pića koja smo prethodno preuzeli, proizvodit će se u pogonima "Vinoplod-Vinarije" u Šibeniku, a kvasine u "Badelovim" pogonima u Sisku – objavili su nedavno iz tvrtke "Badel 1862", trenutno najvećeg i najstarijeg proizvođača alkoholnih pića u Hrvatskoj.<p>&nbsp;</p> <p>Dakle, "Badel" je zaključio dogovor s drni&scaron;kom tvrtkom "Dalmacijavino Split", preuzeo je krovni brend privatiziranog dijela nekoć splitske kompanije, cjelokupni asortiman proizvodnja vina i kvasine, čime bi se moglo reći da je priča o preuzimanju "Dalmacijavina Split", poduzeća u vlasni&scaron;tvu obitelji Zadro, zaključena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A priča je, možemo slobodno reći, počela jo&scaron; u siječnju 2020. godine. Tada je zagrebački proizvođač otkupio dio asortimana drni&scaron;ke tvrtke, te je pod svoju kapu stavio intelektualno vlasni&scaron;tvo nad brendovima jakih alkoholnih pića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pelinkovac, Travarica, Orahovac i ostala jaka imena, koja su se do tada punila u talijanskoj destileriji "Bonollo", u blizini Padove, počela su izlaziti s proizvodnih traka u &scaron;ibenskoj "Vinoplod-Vinariji". S druge strane, to je tvrtka koju je "Badel" jo&scaron; 2019. godine, dakle godinu prije negoli je u&scaron;ao u posao s "Dalmacijavinom Split", otkupio za 4,5 milijuna kuna i tako postao njezin 95-postotni vlasnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mislim da je s ovim poslovnim potezom zaokružena cijela priča. Prije dvije godine otkupili smo licenciju za proizvodnju jakih alkoholnih pića, prebacili smo punjenje u &Scaron;ibenik, i mislim da je to bio jako važan korak &ndash; smatra Marija Filipi iz Odjela marketinga &scaron;ibenske "Vinoplod-Vinarije", pritom ističući da se trenutno s Upravom pregovara oko vinskih sorti, pretežno iz velikog vinograda "Dalmacijavina Split" u Petrovu polju kod Drni&scaron;a, koje će se proizvoditi u Kre&scaron;imirovu gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Debit, merlot, plavina, mara&scaron;tina, po&scaron;ip, r&lsquo;kacateli&hellip; izbora je puno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Možda je i najpoznatija sorta, koja dodu&scaron;e nije autohtona, ali se izvrsno pona&scaron;a na drni&scaron;kom području &ndash; merlot. Trenutno smo u razgovorima &scaron;to će ići u proizvodnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba to dobro odvagati, s obzirom na činjenicu da i "Badel" i "Vinoplod-Vinarija" imaju &scaron;irok asortiman vina koja plasiraju na trži&scaron;te. Ne želimo se u ponudi prema kupcima poklapati s istim artiklima &ndash; nagla&scaron;ava Filipi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veći obujam posla, po logici stvari, trebao bi značiti i nova radna mjesta. Trenutno je u &scaron;ibenskoj vinariji &scaron;ezdesetak zaposlenih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Poslovni rezultati tvrtke u posljednjih desetak godina nisu nam dopu&scaron;tali da otvaramo nova radna mjesta. Dodu&scaron;e, broj radnika nam se povećavao u proizvodnji i punionici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U iduće vrijeme očekujemo porast prometa, tako da će to vjerojatno dovesti do povećanja potrebe za novim kadrovima &ndash; optimistično će na&scaron;a sugovornica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-03-grozdje.jpgViše od pola milijuna građana u BiH je u minusuhttp://grude.com/clanak/?i=360590360590Grude.com - klik u svijetMon, 03 Oct 2022 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-14-bankomat-novac-bongani-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Centralne banke BiH za "Nezavisne novine" poručuju da 544.235 građana ima dozvoljeno prekoračenje, a da zbirno ono iznosi 310.231.926,39 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od pola milijuna građana BiH u ovom trenutku ima dozvoljeno prekoračenje na svojim bankovnim računima, a ukupna zaduženost po ovom osnovu veća je od 310 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To praktično znači da svaki &scaron;esti stanovnik BiH ima minus na računu, &scaron;to, prema riječima stručnjaka, nije iznenađenje, jer građani na razne načine poku&scaron;avaju rije&scaron;iti svoju nelikvidnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Centralne banke BiH za "Nezavisne novine" poručuju da 544.235 građana ima dozvoljeno prekoračenje, a da zbirno ono iznosi 310.231.926,39 KM. Ipak, iz Agencije za bankarstvo RS poja&scaron;njavaju da se po ovom pitanju u obzir mora uzeti činjenica i da svi građani koji su zatražili prekoračenje na računu nisu iskoristili ta sredstva, i da ona i dalje stoje netaknuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa druge strane su oni koji su iskoristili mogućnost dozvoljenog minusa, i to u smislu jedne vrste zaduženja, a taj novac najče&scaron;će koriste prilikom kupovine kućanskih aparata ili sličnih stvari. Međutim, stručnjaci tvrde da se prekoračenje na računima sve če&scaron;će traži za svakodnevne potrebe građana, jer primanja ne mogu pokriti mjesečne tro&scaron;kove.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-14-bankomat-novac-bongani-.jpgVolcanobet pomaže da Svjetsko prvenstvo uđe u sve domove u BiH! Za gledatelje i klijente pripremili niz iznenađenjahttp://grude.com/clanak/?i=360528360528Grude.com - klik u svijetFri, 30 Sep 2022 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-30-22-volcano.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zgradi RTV doma u Sarajevu oslužbenjena je suradnja kroz sponzorstvo direktnih prijenosa utakmica FIFA Svjetskog prvenstva u nogometu Qatar 2022TM, te specijalnih emisija posvećenih najvažnijem sportskom događaju...<p>&nbsp;</p> <p>...ve godine, između Radiotelevizije Bosne i Hercegovine, nositelja ekskluzivnih prava za teritorij Bosne i Hercegovine i kompanije VEZUV RS d.o.o., vlasnika brenda Volcanobet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time je Volcanobet, uz Generalnog partnera BH Telecom, postao najznačajniji partner BHRT u realizaciji izravnih prijenosa FIFA Svjetskog prvenstva u nogometu Qatar 2022TM</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to je već poznato BHRT je medijska prava za emitiranje FIFA Svjetskog prvenstva u nogometu Qatar 2022TM za teritorij Bosne i Hercegovine otkupio jo&scaron; 2012. godine i svi građani Bosne i Hercegovine moći će pratiti sve utakmice FIFA Svjetskog prvenstva u nogometu Qatar 2022TM besplatno na programima BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"BHRT, javni medijski servis Bosne i Hercegovine i pored svih problema s kojima se susreće u svom poslovanju, čini sve da građanima BiH omogući praćenje najznačajnijih sportskih događaja. FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu Qatar 2022TM je vrhunski sadržaj koji ćemo zajedno uz podr&scaron;ku poslovnih partnera i prijatelja ponuditi svim građanima. Ne treba posebno nagla&scaron;avati značaj ovog globalnog najtjecanja, jer čak i slabiji poznavaoci sporta znaju da se radi o najvećem i najpopularnijem sportskom događaju bez presedana u svijetu. Zahvaljujući Radioteleviziji Bosne i Hercegovine, a i partnerima poput Volcanobet i BH Telecoma, na&scaron;i građani će biti dio ogromne svjetske obitelji koja će pratiti sve &scaron;to će se događati na FIFA Svjetskom prvenstvu u nogometu Qatar 2022TM, koje se prvi put u povijesti održava u jednoj Zaljevskoj zemlji. Nema nikakve sumnje da nas od 20.11. do 18.12. ove godine očekuje dosad neviđen spektakl u kojem će gledatelji BHT1, slu&scaron;aoci BH Radija 1 istinski uživati", rekla je Dženita Jusufbegović, pomoćnik generalnog direktora za razvoj BHRT-a.<br /><br /></p> <p>"Vezuv-Volcano je svoje prisustvo na ovom trži&scaron;tu unaprijedio sa SUPERIOR online platformom volcanobet.ba i za nepunih godinu dana stekao veliko povjerenje kod igrača. Moramo istaknuti da smo to isto povjerenje osjetili i kod na&scaron;ih medijiskih partnera i stvarno imamo dojam kao da smo oduvijek ovdje. I ovaj dana&scaron;nji događaj koji predstavlja potpisivanje Premium sponzorstva za prenos utakmica Svjetskog prvenstva u nogometu Qatar 2022TM na BHRT, jo&scaron; vi&scaron;e daje opravdanost za&scaron;to poslujemo na ovom trži&scaron;tu. Radujemo se novim poslovnim partnerstvima sa BHRT i mislim da smo tek počeli da zajednički pravimo velike stvari. Zato, neka svi uživaju u prijenosu najvećeg događaja, najbitnije sporedne stvari na svijetu &ndash; Svjetskom prvenstvu u nogometu Katar uz Volcanobet i BHRT", rekla je Lena Bo&scaron;ković, direktorica marketinga i korporativnih komunikacija Vezuv d.o.o.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mjesec dana vrhunskog sporta, osam stadiona izgrađenih samo za ovo FIFA Svjetsko prvenstvo u nogometu Qatar 2022TM, sve u jednom gradu i u krugu od 50 kilometara &ndash; Doha, glavni grad Katara, je domaćin FIFA Svjetskog prvenstva u nogometu Qatar 2022TM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>BHRT i Volcanobet pozivaju sve ljubitelje nogometa u Bosni i Hercegovini da budu uz male ekrane i prate prijenose svih utakmica na FIFA Svjetskom prvenstvu u nogometu Qatar 2022TM, te također sve ostale specijalne emisije i priloge vezane za SP Qatar 2022TM, gdje su za gledatelje i klijente Volcanobet pripremaju mnogobrojna iznenađenja i poklone.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-30-22-volcano.pngJe li plin lošije kvalitete ako boja plamena na štednjaku nije plava?http://grude.com/clanak/?i=360519360519Grude.com - klik u svijetFri, 30 Sep 2022 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-30-22-plin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvenim mrežama širi se upozorenje vezano za boju plamena plina na štednjacima. Plamen plina bi morao biti plave boje, no znači li to da, ako je druge boje, da nas varaju, odnosno da do nas dolazi razrijeđen i nekvalitetan plin?<p>&nbsp;</p> <h3>"Lo&scaron;iji plin znači veći račun"&nbsp;</h3> <p>&nbsp;</p> <p>"Ako je plamen plav, sav plin je dobro izmije&scaron;an i temperatura plamena je oko 1500-1700 stupnjeva Celzijevih. Ako su plamenovi, s druge strane, narančasti/crveni, prodaju vam plin pomije&scaron;an s većom dozom kisika, &scaron;to rezultira nižom temperaturom plamena oko 900-1200 stupnjeva Celzijusa i stoga s većom potro&scaron;njom plina za zagrijavanje njih", objavio je Stipan Ujdur na dru&scaron;tvenim mrežama, zaključiv&scaron;i kako se lo&scaron;ijim plinom povećavaju tro&scaron;kovi potro&scaron;nje. Njegov post potaknuo je i polemiku vezanu uz kvalitetu plina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlučili smo provjeriti ovu tezu s nacionalnom tvrtkom koja se bavi transportom prirodnoga plina Plinacroom te s najvećim distributerima plina u zemlji, odnosno HEP-om i Zagrebačkim holdingom u čijem je sastavu Gradska plinara, te sa serviserima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Plinacro: Boja plina ne dokazuje kvalitetu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>"Boja plinskog plamena nije mjerodavan pokazatelj kvalitete plina.&nbsp;Naime, boja plamena na plinskom tro&scaron;ilu pokazuje koliko se ispravno provodi postupak izgaranja plina", tumače nam iz Plinacroa.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednolična plava boja izgaranja ukazuje na potpuno izgaranje plina uz izdvajanje maksimalne količine topline, &scaron;to ukazuje na idealan omjer smjese plina i zraka na plameniku, navode iz Plinacroa, dodajući da, ako je do&scaron;lo do naru&scaron;avanja tog omjera, boja plinskog plamena može postati žuta, narančasta ili crvena.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Promjena boje plinskog plamena nedvojbeno ukazuje na problem, pri čemu je najče&scaron;ći razlog u samim plamenicima. Također, problem nepotpunog izgaranja nastaje i uslijed dotrajalosti regulatora tlaka koji ne izvr&scaron;ava svoju funkciju (regulacija na 30 mbar) koji je potrebno redovito kontrolirati i zamijeniti prema uputama proizvođača", stoji u odgovoru Plinacroa.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>"Provodi se minimalno jedna analiza uzorka plina svakog sata"</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Kako ističu iz ove tvrtke, oni kao nacionalni operator plinskoga transportnog sustava kontinuirano nadziru i prate kvalitetu plina te nagla&scaron;avaju kako je sastav plina na svim ulazima u transportni sustav stabilan i unutar propisanih granica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To rezultira i odgovarajućom kvalitetom plina na izlazima iz transportnog sustava", nagla&scaron;avaju iz Plinacroa. Iz HEP Plina, kojem smo postavili isti upit, ističu da kao jedan od operatora distribucijskog sustava u Hrvatskoj redovno na svojoj internetskoj stranici objavljuju izvje&scaron;taje o kvaliteti plina na ulazima u svoj distribucijski sustav.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sukladno propisima, za kontrolu i osiguranje standarda kvalitete plina koji se nalazi u transportnom plinovodu zadužen je Operator transportnog sustava (Plinacro d.o.o.). Plin koji zadovoljava standarde kvalitete isporučuje se distributerima. Operator transportnog sustava provodi minimalno jednu analizu uzorka plina svakog sata te rezultate objavljuje na svojim internetskim stranicama", poja&scaron;njavaju iz HEP Plina.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>HEP: Boja plamena nije mjerodavna za kvalitetu</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Kako dodaju iz te tvrtke, podaci se pravodobno dostavljaju i operatorima distribucijskog sustava te se na temelju njih obračunava donja ogrjevna vrijednost plina krajnjim kupcima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na službenim stranicama HEP-a jo&scaron; prije pet godina objavljen je odgovor na upit u vezi s kvalitetom plina koja se veže uz promijenjenu boju plina na &scaron;tednjaku.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Za standardnu kvalitetu plina nije mjerodavna boja plamena na tro&scaron;ilu plina. Ona ovisi u prvome redu o dobivenoj smjesi plina i zraka na plameniku. Ako je postignuta dovoljna količina zraka u smjesi za sagorijevanje, plamen će biti plave boje. Ako nema dovoljno zraka, bit će od žute do crvenkaste, &scaron;to ovisi o količini zraka i vrsti ugljikovodika koji sagorijevaju", stoji u tom odgovoru HEP-a&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>&Scaron;to ako je drugačija boja?&nbsp;</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Iako smo svima postavili isti upit, za Zagrebački holding bio je prekratak rok za odgovor te nam nisu do objave članka odgovorili.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dio servisera s kojima smo razgovarali tumači nam da je promjena boje plamena iz plave u ljubičastu, zelenu, crvenu ili narančastu zapravo dokaz da postoje primjese u plinu, odnosno kondenzati koji se spaljuju u smjesi. Oni mogu biti različiti - od ulja i pra&scaron;ine do hrđe, benzena i vrlo &scaron;tetnog polikloriranog bifenila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-plin-losije-kvalitete-ako-boja-plamena-na-stednjaku-nije-plava/2399367.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d" target="_blank"><em><strong>Index</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-30-22-plin.jpgIzmjene i dopune Zakona o radu ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=360495360495Grude.com - klik u svijetThu, 29 Sep 2022 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-29-cosic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Utvrđen je i nacrt Zakona o zaštiti na radu, kojim je, između ostaloga, utvrđena i obveza poslodavca da osigura radnicima usluge specifične zdravstvene zaštite..<p>&nbsp;</p> <p>Vlada ZHŽ-a na jučera&scaron;njoj je sjednici utvrdila nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, a razlog za njegovo dono&scaron;enje stvaranje je suglasja između propisa na županijskoj i federalnoj razini, a u cilju pro&scaron;irenja za&scaron;tite radničkih prava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Zakon o radu FBiH doživio je određene izmjene i dopune jer je tijekom njegove primjene utvrđeno da određene pravne situacije zahtijevaju izmjene i dopune navedenog Zakona, &scaron;to je opravdan razlog za dono&scaron;enje izmjena i dopuna Zakona o radu ZHŽ-a, navodi se u obrazloženju Vlade ZHŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, izmjene i dopune federalnog Zakona o radu odredile su vremenski rok za dono&scaron;enje propisa na razini županije. U međuvremenu, na snagu je stupio federalni Zakon o mirovinsko invalidskom radu u kojem je, uz ostale uvjete za stjecanje prava na mirovinu, određeno da radnik kada navr&scaron;i 65 godina života i 15 godina radnog staža osiguranja stječe uvjete za mirovinu, a dosada&scaron;njom odredbom bilo je određeno 65 godina života i 20 godina staža osiguranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Utvrđen je i nacrt Zakona o za&scaron;titi na radu, kojim je, između ostaloga, utvrđena i obveza poslodavca da osigura radnicima usluge specifične zdravstvene za&scaron;tite, čije pružanje ugovara sa zdravstvenom ustanovom ili specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, a propisane su i posebne obveze poslodavca vezane za sigurnost i za&scaron;titu zdravlja kategorija radnika posebno osjetljivih na rizike kao &scaron;to su trudnice, rodilje, dojilje, malodobni i radnici s promijenjenom radnom sposobno&scaron;ću. Donesena je i odluka o dono&scaron;enju programa javnih investicija ZHŽ-a za razdoblje 2023. &ndash; 2025.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom je programu za navedeno razdoblje kandidirano osam projekata ukupne vrijednosti od 20,786.342,33 KM, i to: tri iz obrazovanja, dva iz vodoopskrbe i sanitacije te tri iz kategorije prijevoz i skladi&scaron;tenje. </p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-29-cosic.jpgPočinje odabir izvođača radova za tunel Prenj: Pristiglo osam ponudahttp://grude.com/clanak/?i=360428360428Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 14:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-tunel-prenj.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je istekao rok za prijavu zainteresiranih kompanija za izvođenje radova na izgradnji tunela Prenj. <p>&nbsp;</p> <p>Rok za dostavljanje ponuda je prolongiran za 15 dana nakon &scaron;to je do&scaron;ao veliki broj upita za poja&scaron;njenje tenderske dokumentacije. Ukupno je pristiglo&nbsp;osam&nbsp;ponuda i to:&nbsp;tri&nbsp;od kompanija iz Turske, dvije od kompanija iz Kine, jedna kompanija iz Indije i dva od konzorcija&nbsp;iz Turska i Koreje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder je istakao da danas počinje procedura izbora izvođača radova za izgradnju tunela Prenj koji je ključni objekt za zavr&scaron;etak cijelog Koridora Vc.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Veliki je izazov sudjelovati u realizaciji ovakvog projekta za kojeg mnogi kažu da se može nazvati generacijskim. S obzirom na dobru pripremu projekta i urađene predradnje, vjerujem da ćemo odabrati pouzdanog izvođača radova koji će odnosom iskustva i vje&scaron;tina u radu, stručno i profesionalno izvr&scaron;iti sve predviđene radove u očekivanoj dinamici. Tražit ćemo da rok za zavr&scaron;etak radova i trajanje Ugovora bude pet godina kako bi imali prostora zavr&scaron;iti kompletan Koridor u 2028. godini&ldquo;, kazao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tunel Prenj će biti dužine 10,450 metara. Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi s po dvije trake, u kojima će se promet&nbsp;odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Osim tunela Prenj, ova dionica podrazumijeva pristup sjevernom i južnom portalu tunela, pa se ukupna dužina dionice koja će se graditi povećava na 12 kilometara.</p> <p><br />Nakon pregleda pristiglih prijava i sagledavanja svih detalja vezanih za tehničke i financijske pojedinosti u odnosu na tenderom propisane kriterije zavr&scaron;it će se postupak pretkvalifikacija, odnosno sačinit će se uža lista ponuđača&nbsp;koji ispunjavaju uvjete i prolaze u narednu fazu tendera. Druga faza podrazumijeva dostavljanje financijskih ponuda pretkvalificiranih ponuđača.</p> <p><br />Obzirom na to da su do sada urađena brojna ispitivanja i studije ne očekuju se veće pote&scaron;koće prilikom realizacije ovog projekta. Na prvoj trećini dionice od Konjica prema Mostaru ne&scaron;to su lo&scaron;iji uvjeti iskopa tunela i može se očekivati jedan do dva rasjeda dok ostatak 2/3 prema Mostaru uglavnom se očekuje čvrsta stijena.&nbsp;</p> <p><br />Za realizaciju ovako značajnog projekta angažirani su iskusni inženjeri iz Austrije i Slovenije, za sve oblasti tunelogradnje i sigurnosti. Nagla&scaron;ena je zadaća svih sudionika u realizaciji ugovora &nbsp;s ciljem sigurnosti budućih sudionika u prometu. Važeći standardi za ovaj tunel propisani su europskim standardima i normama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-tunel-prenj.pngLidl počeo graditi prvi objekt u BiH, mnogi ostali iznenađeni odabirom lokacijehttp://grude.com/clanak/?i=360427360427Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 14:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-22-lidl.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tvrtka Lidl počela je graditi prvi objekt u Bosni i Hercegovini, a koji je lociran na području Republike Srpske, odnosno Bijeljine, što je za mnoge iznenađenje jer se očekivalo da prvo dođu u Federaciju.<p>&nbsp;</p> <p>S ciljem uspostavljanja poslovanja na na&scaron;em trži&scaron;tu, njemačka tvrtke početkom pro&scaron;le godine registrirala je firmu u Bosni i Hercegovini, pod nazivom Lidl BH d.o.o., nakon čega su se pokrenule priče o otvaranju minimalno &scaron;est poslovnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do danas nijedna od njih nije otvorena, ali je bh. kompanija Lidl počela s investiranjem u Bijeljini. Naime, u tom gradu, tačnije na lokaciji u neposrednoj blizni nove autobusne postaje, tuzlanska tvrtka Tehnograd počela je s izvođenjem radova na izgradnji objekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekat izgradnje poslovnog objekta s pratećim građevinama u potpunosti financira kompanija Lidl BH d.o.o., banjalučki Routing potpisan je kao projektant, dok je sarajevski MDC zadužen za nadzor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi su omogućeni na osnovu građevinske dozvole koju je izdala Gradska uprava Bijeljine, a do kraja iduće godine, kako pi&scaron;e Klix, objekt bi trebao biti zavr&scaron;en.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-22-lidl.pngMagistrica s prosjekom 9,7 sedam godina traži posao: Ispostavilo se da je najvažnije kojoj političkoj stranci pripadatehttp://grude.com/clanak/?i=360416360416Grude.com - klik u svijetSun, 25 Sep 2022 20:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-10-biro-nezaposleni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najviše me boli nepravda i to što kao visokoobrazovana ne mogu dobiti pristojan posao u rodnom gradu..<p>&nbsp;</p> <p>Magistrica poljoprivrede Maja Mitrović (30) iz Bratunca sedam godina poku&scaron;ava dobiti posao i raditi ono &scaron;to najbolje zna i za &scaron;to se &scaron;kolovala, ali za nju su vrata svugdje zatvorena, prenosi Avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobre ocjene</strong></p> <p>Kaže da je studij na Poljoprivrednom fakultetu u Istočnom Sarajevu zavr&scaron;ila 2015. godine s prosjekom 9,7, a s istom ocjenom na istom fakultetu obranila je magistarski rad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, tijekom studija bila je stipendistica Fonda &bdquo;Dr Milan Jelić&ldquo;, jedne od najznačajnijih stipendija u RS, a na master studijima primala je stipendiju Ministarstva prosvjete i kulture RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stipendije, dobar prosjek ocjena i razvoj poljoprivrede u bratunačkoj općini, kako kaže, davali su joj nadu da će brzo obaviti i pripravnički staž, a nakon toga se i stalno zaposliti u svojoj struci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dvije godine nakon &scaron;kolovanja u Srednjo&scaron;kolskom centru Srebrenica dobila sam prvi posao, gdje sam radila na odjeljenju poljoprivrednih tehničara. Međutim, nakon zavr&scaron;etka te &scaron;kolske godine zbog nedostatka učenika ostala sam bez posla - kazala nam je Mitrović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Maja dobila preporuku dekana Poljoprivrednog fakulteta Istočno Sarajevo i zavr&scaron;ila &scaron;kolovanje s izuzetnim rezultatima, očekivala je da će to, kaže, nekom biti važno i da će dobiti posao u struci.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Zanemareno znanje</strong></p> <p>- Ispostavilo se da je najvažnije kojoj političkoj stranci pripadate, a da su znanje i obrazovanje totalno zanemareni i neprihvatljivi. Nakon &scaron;kolovanja radila sam razne poslove. Najvi&scaron;e me boli nepravda i to &scaron;to kao visokoobrazovana ne mogu dobiti pristojan posao u rodnom gradu i &scaron;to mladi moraju napu&scaron;tati Bosnu i Hercegovinu - s razočarenjem je rekla Mitrović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-10-biro-nezaposleni.jpgDječje proslave rođendana troškovima pretvorili u svadbehttp://grude.com/clanak/?i=360409360409Grude.com - klik u svijetSun, 25 Sep 2022 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-25-djeca-rodjendan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sendviči, grickalice, kolači i torta te hrpa djece u dnevnom boravku ili kuhinji - tako su nekada izgledali dječji rođendani.<p>&nbsp;</p> <p>Djeca bi se nakon torte razbježala po dvori&scaron;tu i s prvim mrakom zabava bi bila gotova. Pokoji balon bio je dovoljan da uz neizostavne svjećice razveseli slavljenika i goste. Danas je ta slika znatno drugačija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li djeca zahtjevnija ili samo slijede/slijedimo trendove? Igraonice, animatori, tematske zabave, do u minutu osmi&scaron;ljen program rođendanske zabave.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Cijena proslave </strong></p> <p>I ne samo to. Tu su pozivnice, kostimi, odgovarajuće salvete i kapice&hellip; Nije li sama činjenica da mu je rođendan i proslava s prijateljima djetetu i vi&scaron;e nego dovoljna? Proslava dječjega rođendana u igraonicama postao je trend, ali i sve veći luksuz da sada čak dva sata zabave za najmlađe može stajati i do 1000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije nekoliko dana htjeli smo organizirati proslavu drugoga rođendana za na&scaron;u kći. Malo sam se raspitivala među prijateljima i poznanicima koji su to već organizirali o tome koliko ih je ko&scaron;tala proslava. Rekli su mi da će me otprilike sve to ko&scaron;tati malo manje nego svadba - kaže majka djevojčice. Dodaje da gotovo svi u njezinom okruženju organiziraju proslave koje uključuju igraonu ili neki restoran, klauna, kostime, posebne dekoracije, posebnu tortu i druge kolače.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kupuju se djeci posebna odijela i haljine, a često sve bude u znaku nekoga lika iz crtića. Suprug i ja mislili smo organizirati neku manju zabavu, ali shvativ&scaron;i koliko to ko&scaron;ta i ne želeći praviti ni&scaron;ta previ&scaron;e, odlučili smo da je najbolje, kao &scaron;to se i nekada slavilo - organizirati kućnu zabavu s nekoliko prijatelja i njihove djece uz tortu i grickalice - kazala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali smo s roditeljima u Sarajevu i Mostaru o cijenama proslava rođendana za djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ove godine smo u igraoni proslavili 4. rođendan na&scaron;e djevojčice. Igraonu, sokove, grickalice i pizze platili smo 500 KM. Tortu 80 KM, djevojku koja je iscrtavala djeci lica 50 KM, fotografa 150 KM. Da smo jo&scaron; dodatno uzeli muffine i kolače, to bi bilo jo&scaron; barem 80 KM. Zabava je bila za desetero djece - kazala nam je ova majka i dodala da je ovogodi&scaron;nji rođendan sa svime iza&scaron;ao oko 1000 KM te naglasila da će peti rođendan definitivno organizirati kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kućna zabava</p> <p>- Za dječje rođendane biramo neku povoljniju varijantu igraonicu gdje nas račun izađe oko 200 KM, plus dodatno nekih 50 KM piće za roditelje ili proslavu u kući. U principu tih 200 KM je minimum, a tro&scaron;kovi se mogu povećati i nekoliko puta vi&scaron;e, &scaron;to ovisi o izboru i mogućnosti roditelja - kazao nam je otac djevojčice iz Mostara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-25-djeca-rodjendan.jpgNATJEČAJ: SKB Mostar traži više djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=360403360403Grude.com - klik u svijetSat, 24 Sep 2022 23:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-skbmostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>SKB Mostar objavila je javni natječaj za prijem u radni odnos. Traži se više izvršitelja..<p>&nbsp;</p> <p>Neodređeno vrijeme za radna mjesta:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1.Psiholog na Klinici za onkologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>2.Sanitarni inženjer u Odsjeku higijene Službe za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>3.Psiholog na Klinici za dječje bolesti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>4.Inženjer medicinske radiologije na Klinici za onkologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>5.Medicinska sestra/tehničar na Klinikama/Odjelima/Zavodima - 15 izvr&scaron;itelja</p> <p>(Klinika za ortopediju &ndash; 1; Klinika za infektivne bolesti -1; Odjel za plućne bolesti i</p> <p>TBC &ndash; 1;Centar za urgentnu medicinu i hitne prijame &ndash; 1; Odjel za anesteziju,</p> <p>reanimaciju i intenzivno liječenje &ndash; 2; Klinika za urologiju &ndash; 1; Klinika za neurologiju</p> <p>&ndash; 1;Klinika za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu &ndash; 7)</p> <p>&nbsp;</p> <p>6.Instrumentarka u Operacijskom traktu Klinike za kirurgiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>7.Radnik na ma&scaron;inama za uni&scaron;tavanje infektivnih kategorija medicinskog otpada u</p> <p>Službi za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>8.Peračica rublja u RJ Centralna praonica Službe za tehničke djelatnosti &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>Određeno vrijeme u trajanju do 2 godine u ovisnosti radi li se o zamjeni djelatnika na</p> <p>trudničkom, porodiljskom, dugotrajnom bolovanju i neplaćenom odsustvu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>9.Doktor medicine na Kliničkom zavodu za radiologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>10.Doktor medicine u Centru za urgentnu medicinu i hitne prijame &ndash; 3 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>11.Psiholog na Klinici za psihijatriju &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>12.Inženjer medicinske radiologije na Kliničkom zavodu za radiologiju &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>13.Inženjer medicinske radiologije na Klinici za onkologiju &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>14.Medicinska sestra/tehničar na Klinikama/Odjelima/Zavodima &ndash; 28 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp; &nbsp; &nbsp;(Klinika za dječje bolesti &ndash; 3; Klinika za očne bolesti - 2; Klinika za infektivne bolesti</p> <p>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &ndash; 1; Centar za urgentnu medicinu i hitne prijame &ndash; 1; Odjel za anesteziju,</p> <p>&nbsp; &nbsp; reanimaciju i intenzivno liječenje &ndash; 8; Klinika za kirurgiju &ndash; 4; Klinika za psihijatriju</p> <p>&nbsp; &nbsp; &ndash; 1; Klinika za neurologiju &ndash; 3; Klinika za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu &ndash; 5)</p> <p>&nbsp;</p> <p>15.Instrumentarka u Operacijskom traktu Klinike za kirurgiju &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>16.Laboratorijski tehničar u Kliničkom Zavodu za patologiju, citologiju i sudsku</p> <p>&nbsp; &nbsp; medicinu &ndash; 2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>17.Za&scaron;titar - fizička za&scaron;tita u Službi za&scaron;tite &ndash; 1 izvr&scaron;itelj</p> <p>&nbsp;</p> <p>18.Servirka u Službi za prehranu bolesnika &ndash; 3 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>19.Spremačica u Odsjeku za higijensko održavanje prostorija Službe za tehničke</p> <p>&nbsp; &nbsp; djelatnosti &ndash;2 izvr&scaron;itelja</p> <p>&nbsp;</p> <p>Op&scaron;irnije na&nbsp;<a title="SKB MOSTAR " href="https://www.szzhnz-k.ba/view.php?id=11002" rel="noopener" target="_blank">LINKU</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-skbmostar.jpgGospodarstvo eurozone palo i u rujnuhttp://grude.com/clanak/?i=360389360389Grude.com - klik u svijetSat, 24 Sep 2022 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-24-gospodarstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijednosti indeksa niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Poslovna aktivnost u eurozoni ponovo je pala u rujnu, treći mjesec zaredom, u okruženju sve izraženijih cjenovnih pritisaka na gospodarstvo i standard građana, pokazalo je u petak mjesečno izvje&scaron;će S&amp;amp;P Globala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u rujnu za 0,7 bodova u odnosu na kolovoz, na 48,2 boda, i na najnižoj je razini u 20 mjeseci, objavila je istraživačka tvrtka S&amp;amp;P Global.</p> <p><br /><br />Vrijednosti indeksa niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.</p> <p><br /><br />Kada se isključe brojke iz razdoblja kada su aktivnosti bile obustavljene zbog strogih pandemijskih ograničenja, rujansko slabljenje PMI-ja najveće je od 2013. godine, ističu u S&amp;amp;P Globalu.</p> <p><br /><br />Pad je produbljen i u proizvodnom i uslužnom sektoru, a dodatno je oslabila i potražnja, treći mjesec zaredom, pritisnuta većim tro&scaron;kova života i sve izraženijim pesimizmom.</p> <p><br /><br />Najteže je u Njemačkoj čiji je PMI u rujnu bio na najnižoj razini od svibnja 2020., uz najveći pad aktivnosti u uslužnom sektoru u ne&scaron;to vi&scaron;e od 13 godina.</p> <p><br /><br />Pala je i aktivnost u industriji, žili kucavici njemačkog gospodarstva, iako ne&scaron;to blaže nego u kolovozu zahvaljujući ublaženim poremećajima u opskrbnim lancima, navodi se u izvje&scaron;ću.</p> <p><br /><br /><strong>Izgledna recesija</strong><br /><br />Na razini eurozone nagli rast cijena energije dodatno je povećao tro&scaron;kove kompanija i ograničio proizvodnju u nekim slučajevima, pa indeksi koji iskazuju kretanje cijena signaliziraju opetovano pojačavanje inflatornih pritisaka.</p> <p><br /><br />- Recesija u eurozoni vrlo je izgledna budući da tvrtke izvje&scaron;ćuju o sve lo&scaron;ijim uvjetima poslovanja i o jačanju cjenovnih pritisaka povezanih s naglim rastom tro&scaron;kova energije, rekao je <strong>Chris Williamson</strong>, glavni poslovni ekonomist u S&amp;amp;P Global Market Intelligenceu.</p> <p><br /><br />- Prva procjena PMI-ja ukazuje na pad gospodarstva od 0,1 posto u trećem kvartalu, dodaje Williamson.</p> <p><br /><br />Zaposlenost je porasla istim tempom kao i u kolovozu, kada je rast bio najslabiji u 17 mjeseci, &scaron;to prema tumačenju S&amp;amp;P Globala odražava sve veću suzdržanost poslodavaca u zapo&scaron;ljavanju.</p> <p><br /><br />U takvim su uvjetima očekivanja poslovnih čelnika za idućih 12 mjeseci naglo pogor&scaron;ana, kliznuv&scaron;i na najnižu razinu od svibnja 2020. Kada se isključi pandemijsko razdoblje, na najnižoj je razini od studenoga 2012. godine.</p> <p><br /><br />Daleko najveće pogor&scaron;anje zabilježeno je u Njemačkoj dok su u Francuskoj očekivanja blago pobolj&scaron;ana, pokazuje izvje&scaron;će.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-24-gospodarstvo.jpgU Hercegovinu stigli prvi radnici iz Nepala! Gazda: Radnicima iz BiH plaće više nisu problem, ali opet odlazehttp://grude.com/clanak/?i=360354360354Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-22-22-nepalci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Trenutno imamo gradilište u Radešinama i s obzirom da nismo mogli ispoštovati ugovorene stvari, morali smo angažirati ljude izvan BiH, jer u Konjicu, pa i dalje, nema dovoljno stručnog građevinskog kadra koji bi mogao obaviti ugovorene radove''...<p>&nbsp;</p> <p>... rekao je za <a href="https://radiokonjic.ba/">Radio Konjic</a> Salih Mustafić, voditelj gradili&scaron;ta.</p> <p><br /> <br /> Naime, firma Bujice je angažirala 12 radnika i jednog kuhara iz Nepala, za rad na gradili&scaron;tu, odnosno u restoranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mi smo bili prinuđeni da uvezemo radnike iz Nepala, i cijeli taj proces trajao je pet, &scaron;est mjeseci, ali smo uspjeli sve procedure zavr&scaron;iti i radnici su počeli svoj radni angažman'', rekao je Mustafić.</p> <p><br /> <br /> Ističe da su s radnicima potpisali ugovor na godinu dana, a ukoliko bude potrebe, postoji mogućnost i da se produži.</p> <p><br /> <br /> Naveo je kako nije u mogućnosti govoriti ovisini satnice i plaćama, ali da je ista ugovorena na zadovoljstvo obje strane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Konjički radio navodi kako su radnici zadovoljni uvjetima rada i boravkom u Konjicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Nije mi bilo te&scaron;ko odlučiti se da dođem u BiH, jer sam prije dolaska u Konjic, osam godina radio u Kataru i Saudijskoj Arabiji. Zadovoljan sam uvjetima rada i sviđa mi se ovdje'', kazao je Grande Gurung, a istog mi&scaron;ljenja je i njegov kolega Damai Kami.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Zadovoljan sam ovim poslom i sretan sam ovdje'', rekao je Kami.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mustafić kaže kako će problem nedostatka radne snage biti jo&scaron; izraženiji navodeći da država mora poduzeti određene korake kako bi se posljedice ublažile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Bit će to jo&scaron; veći problem, ako država ne&scaron;to ne poduzme. Je li to kroz smanjenje doprinosa prema radnicima, zatim veliki je teret i na firmama, a veliki su i prohtjevi radnika. Tu je i problem manjka &scaron;kolovanih ljudi, odnosno zanatlija u BiH'', rekao je Mustafić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje odlaze li radnici iz BiH odlaze, jer nisu dovoljno plaćeni, Mustafić je kazao da je to možda nekada bio problem, ali sada nije sigurno.</p> <p><br /> <br /> ''To je nekada možda bio slučaj, ali sada, mislim da ljudi odlaze jer misle da će tamo negdje biti bolje, ali nije ni tamo sjajno'', istaknuo je Mustafić za Radio Konjic.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-22-22-nepalci.jpgToni Milun savjetuje kako prebroditi krizuhttp://grude.com/clanak/?i=360351360351Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-22-toni-milun.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobro je podsjetiti ljude da trenutačna kriza neće trajati vječno, ističe Milun.<p>&nbsp;</p> <p>Njegove instrukcije iz matematike na YouTubeu pregledane su vi&scaron;e od 50 milijuna puta, a u javnosti je već godinama prisutan kao zagovornik bolje financijske pismenosti građana. Profesor i financijski vloger <strong>Toni Milun</strong> u emisiji "<a title="HRT" href="https://magazin.hrt.hr/zabava/toni-milun-omiljeni-profesor-matematike-9710548" target="_blank">U svom filmu</a>" na <strong>HRT</strong>-u govorio je o tome jesu li Hrvati financijski pismeni i kako upravljati vlastitim financijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrvati nisu ba&scaron; financijski pismeni, vi&scaron;e smo neodgovorni, iako prema posljednjem istraživanju OECD-a, Hrvati su po financijskom znanju malo iznad prosjeka, ali lo&scaron;i smo po pona&scaron;anju poput impulzivne kupnje i stavovima, rekao je Toni Milun govoreći o tome jesu li Hrvati financijski pismeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imamo prosječnu plaću koja se ne čini lo&scaron;a, no većina građana ne uspijeva spojiti kraj s krajem i ide u minus te se zadužuje. Milun, govoreći o ključnim problemima s kojima se susreće prosječan građanin Hrvatske, kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prosječna plaća može zavarati, medijalna plaća bolji je pokazatelj, a s medijalnom plaćom u Hrvatskoj doista je te&scaron;ko proživjeti mjesec, pogotovo uz postojeću inflaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro je podsjetiti ljude da trenutačna kriza neće trajati vječno, ističe Milun.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p><strong style="background-color: initial;">Recepti kako preživjeti krizu</strong></p> <p>Osim nekih praktičnih svakodnevnih mogućnosti u&scaron;tede, Milun savjetuje ljudima da ulažu u vlastito znanje i razmotre dodatne mogućnosti zarade. Naglasio je nužnost cjeloživotnog obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za nekoliko godina nestat će neka zanimanja koja su danas sasvim uobičajena, poput vozača kamiona, upozorio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Danas imamo toliko toga, dostupni su brojni tečajevi, mogućnosti za obrazovanje su puno veće nego prije i svi ćemo morati mijenjati se i ulagati u sebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući podatak da ljudi visoko pozicioniraju novac na ljestvici vrijednosti, odmah iza zdravlja i obiteljskih odnosa, rekao je da njemu novac nije primaran, nego je uvijek rezultat rada i nije motivator. Motivator mu je neki zanimljiv zadatak koji mora ispuniti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kad sam shvatio da roditelji ne znaju kako dobro rasporediti djecu na svojim poreznim karticama i da zbog toga plaćaju vi&scaron;e poreza, to mi je bio motivator da se zapitam mogu li ne&scaron;to napraviti, danas postoji besplatna aplikacija koja se zove Toni Milun i sadržava korisne kalkulatore za kvalitetnije upravljanje osobnim financijama.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novac je zaista važan i za međuljudske odnose, slaže se Milun i ističe važnost novca, pogotovo u vrijeme visoke inflacije koja je sada iznad 12 posto godi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako vam plaća nije narasla 10-12 posto, živimo realno slabije nego pro&scaron;le godine, nagla&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o svojim studentskim danima, rekao je da nije bilo lako u skromnim uvjetima kakvi su bili ispočetka. Radio je brojne studentske poslove da zaradi novac, a prona&scaron;ao se u davanju instrukcija iz matematike i fizike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na poticaj nekada&scaron;njeg studenta, a danas poslovnog partnera <strong>Nikole Mujdžića Re&scaron;čića</strong> 2011. počeo je snimati videoinstrukcije i tako je do sada snimio gotovo 2000 videa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Milijuni pregleda videoinstrukcija iz matematike</strong></p> <p>- Matematika je te&scaron;ka, zato &scaron;to se ona nadograđuje i potrebno je sustavno učenje, a danas u doba Instagrama sve bismo na brzinu, matematika ne može tako, ako propustimo neko gradivo, primjerice rje&scaron;avanje jednadžbi u 6. razredu osnovne &scaron;kole, u 8. razredu nećemo to znati primijeniti na izračunavanje volumena prizme, rekao je komentirajući da njegove besplatne videoinstrukcije iz matematike trenutačno imaju 20 000 - 30 000 pregleda dnevno.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za videoinstrukcije dostupne na YouTube kanalu dobio je nagradu Ponos Hrvatske. Kao zanimljivost Milun ističe da zna i neke ljude koji su se u zreloj dobi poželjeli znanja iz matematike i gledaju ih za svoj užitak.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući da su svi njegovi materijali besplatni, objasnio je da je već imao stalan posao kada je počeo snimati videa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radio sam to jer mi se činilo zanimljivo, a onda su mi se priključili i studenti. Nisam očekivao, ali nakon nekog vremena počele su mi se javljati tvrtke koje su željele pokloniti radionicu financijske pismenosti svojim zaposlenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moj poslovni model, koji zapravo i ne postoji, jest - dati se u ne&scaron;to i poslije će se javljati tvrtke ili pojedinci kojima je potrebno to znanje, navodi Milun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, financijama se počeo baviti kada je podignuo kredit u &scaron;vicarskim francima, ne znajući &scaron;to može očekivati u budućnosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iz Hrvatske udruge banaka priopćili su da su građani krivi jer nemaju dovoljno znanja, navodi Milun i kaže da je tada počeo obilaziti poslovnice banaka i postavljati ekonomski jednostavna pitanja službenicima u bankama na koja su oni trebali znati odgovoriti. Na samo 10% pitanja dobio je ispravne odgovore, navodi, a obi&scaron;ao je 13 banaka.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>O tome je snimio video, no jedan je novinar, prenoseći njegov video, ispustio dvije riječi pa su ga iz Hrvatske udruge banaka prozvali &scaron;arlatanom.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sutradan sam odlučio iskoristiti cijelu situaciju za ne&scaron;to dobro. Informirao sam se i prikupio toliko znanja da me to dovelo do vlastite televizijske emisije "<strong>Financijalac" </strong>i profesionalno me odvelo u drugi smjer, navodi.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p><strong>"Prvo plati budućem sebi" <br /></strong></p> <p>Prema podacima, 50 posto građana Hrvatske je u minusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dok ulazimo u minus živimo malo iznad svojih mogućnosti, međutim taj minus će nas vječno zakopati, osoba koja je 10.000 kn u minusu, tijekom godine plati 1000 kuna kamate. Ona će, dok ne otplati minus, zapravo živjeti ispod svojih mogućnosti, ali prisilno, ističe Milun.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato je važno steći suprotnu naviku - ulaganja u svoju budućnost, bez obzira na to radi li se o ulaganju u investicijski fond ili u dobrovoljnu mirovinsku &scaron;tednju, odmah od prve plaće, kaže Milun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to se znanje ni uspjeh ne može steći preko noći, nego sustavnim radom, tako isto je i s bogaćenjem, ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zaista mislim da se iz svega može izvući ne&scaron;to pozitivno, kad prolazimo te&scaron;ke trenutke samo želimo da oni prođu, ali da nisam bio u te&scaron;koj financijskoj situaciji, nikada ne bih držao instrukcije kroz koje sam toliko naučio o učenicima koji slabije znaju, kako njima prenijeti znanje i tako kad sam počeo snimati videa, bio sam spreman, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bez obzira na sve krize, svijet ide naprijed, u prosjeku svake godine živimo 1-2 posto bolje nego prethodne, dolaskom krize malo to potone, ali nakon toga se opet dižemo i idemo naprijed, zaključio je Milun.</p> </div> <p>&nbsp;</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-22-toni-milun.jpg