Biznishttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Ruski div otvorit će od 50 do 80 trgovina u BiH! http://grude.com/clanak/?i=353511353511Grude.com - klik u svijetWed, 20 Oct 2021 08:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-20-mere-trgovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruski trgovački lanac koji na europskom tržištu djeluje pod nazivom "Mere" proširit će svoje poslovanje i na Bosnu i Hercegovinu, potvrdili su u utorak iz uprave ove tvrtke za BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Bosanskohercegovačka agencija "Express consulting" za rusku je tvrtku obavila registraciju u Općinskom sudu u Sarajevu, uspostaviv&scaron;i gospodarsko dru&scaron;tvo pod nazivom "Eksperttorg".<br /><br /></p> <p>"Prema trenutnim planovima, 'Mere'&nbsp;će u BiH imati od 50 do 80 trgovina", najavio je&nbsp;direktor Express Consultinga Kemal Muratović, istaknuv&scaron;i kako je u njima predviđeno zapo&scaron;ljavanje isključivo državljana BiH.<br /><br /></p> <p>Prva trgovina trebala bi biti otvorena u Sarajevu, a potom je u planu &scaron;irenje prodajne mreže na veće gradove poput Mostara, Banje&nbsp;Luke, Tuzle, Zenice&nbsp;i Bijeljine, javlja Hina.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Mere" na kupce u BiH&nbsp;računa prije svega cjenovnom politikom, najavljujući da&nbsp;će svi artikli u njihovim trgovinama biti u prosjeku 20 posto jeftiniji od konkurencije.&nbsp;Trgovinski lanac koji u Rusiji djeluje&nbsp;pod imenom "Svetofor" u 2020. godini zabilježio je&nbsp;promet veći od 2,2 milijarde eura.<br /><br /></p> <p>Veliki europski trgovinski lanci poput Lidla, Spara ili Aldija do sada se nisu odlučili pokrenuti poslovanje u BiH a u toj zemlji dominiraju trgovine Konzuma ili Mercatora odnosno domaćeg lanca trgovina Bingo koji je u snažnoj ekspanziji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-20-mere-trgovina.jpgMate Rimac bi uskoro u Hrvatskoj mogao postati Hercegovac, krenula hajka na mladog poduzetnikahttp://grude.com/clanak/?i=353492353492Grude.com - klik u svijetTue, 19 Oct 2021 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-19-mate-rimac-201.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što se Mate Rimac jučer požalio da kasni s projektom za koji je od Hrvatske dobio 52,2 milijuna kuna, pa se pravdao Matiji Babiću zbog toga,Index je pobrojao sve ono što je Rimac obećao, a dosad nije ili je ispunio.<p><br />Tako u uvodu teksta stoji da je Mate Rimac, čovjek velike tehničke inteligencije, dosad posijao niz obećanja i kontradiktornih izjava koje upućuju na zaključak da nije li&scaron;en ni iznimnog marketin&scaron;kog talenta:</p> <p><br />U vi&scaron;e je navrata najavljivao projekte koji nisu realizirani ili nisu izvedeni onako kako su zami&scaron;ljeni. Rimčeva obja&scaron;njenja ili je te&scaron;ko dobiti&nbsp;ili se svode na minorizaciju već obećanog u odnosu na ono &scaron;to je tek u planu, ili, pak, primjedbe pripisuje&nbsp;jalu neuspje&scaron;nih.<br /><br /></p> <p>U ovom je času, uz dileme oko Nevere, svakako&nbsp;najintrigantnija najava projekta robotskih taksija u Zagrebu. Mediji su već informirali da će Rimčevi&nbsp;robotaksiji&nbsp;imati matični centar za e-punjenje na zelenoj povr&scaron;ini kod Studentskog doma Stjepan Radić. U Zagrebu, dakako. Doznali smo i da u Rimčevoj viziji Zagreb 2024. godine postaje prvi grad na svijetu sa samovozećim električnim taksijem.<br /><br /></p> <h3>Nema ni parcelu za robotaksije koji bi trebali voziti od&nbsp;2024. godine<br /><br /></h3> <p>Čitatelju se&nbsp;već na prvi pogled iznad glave roje upitnici: na primjer, kako će se ne&scaron;to poput robotaksija prilagoditi postojećoj regulativi i infrastrukturi, čija će biti navedena vozila, kakav je aranžman postignut s Gradom čijim bi ulicama, u ne tako dugom roku, trebala prostrujati revolucionarna novost u automobilskom svijetu?<br /><br /></p> <p>Ako&nbsp;je sada&scaron;nju nedovoljnu zakonsku regulativu i moguće otkloniti u relativno kratkom roku s nekoliko amandmana ili, možda, cijelim novim zakonom, pitanje odnosa Grada i Rimčevih firmi - točnije, firme Project 3 Mobility u čijem je suvlasni&scaron;tvu, uz Rimca, njegove Rimac Automobile te&nbsp;jo&scaron; neke partnere, i KIA - znatno je kompleksnije. Novinski tekstovi o ovoj temi otkrivaju kako između Grada i potencijalnih kreatora robotaksija jo&scaron; nisu ni počeli ozbiljni pregovori o ustupanju ili prodaji navedene parcele. Prije nekoliko mjeseci tjednik Novosti dobio je odgovor iz&nbsp;Project 3 Mobilityja u kojem je, uz ostalo, pisalo:<br /><br /></p> <p>&nbsp;"Budući da se radi o projektu koji je od nacionalnog, ali i &scaron;ireg EU značaja, možemo istaknuti da aktivno surađujemo i komuniciramo sa svim dionicima na različitim nivoima koji uključuju europsku, državnu i od Vas spomenutu gradsku razinu. Vezano uz Va&scaron; upit oko spomenute lokacije budućeg centra mobilnosti, ona jo&scaron; nije predmet bilo kakvog obvezujućeg ugovora s gradskom upravom. Između Grada i Project 3 Mobilityja postoji jedino neobvezujući Sporazum koji ističe zajednički interes na realizaciji projekta te navodi okvirne rokove koji su između ostalog i dostupni javnosti kroz Nacionalni plan oporavka."<br /><br /></p> <p>Unatoč tome, arhitektonski studio 3LHD već je osmislio&nbsp;rje&scaron;enje za centralno spremi&scaron;te robotaksija. Tjednik je objavio i detalj iz sporazuma pokojnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Marka Pejkovića, direktora Project 3 Mobilityja, od 14. veljače 2020. godine. U njemu izražavaju spremnost na suradnju u realizaciji projekta uvođenja nove usluge iz područja mobilnosti, spominju suradnju u implementaciji projekta i apliciranju za EU potpore, uz respektiranje gospodarskih, socijalnih i sigurnosnih interesa Grada Zagreba i njegovih građana.<br /><br /></p> <h3>Krajem pro&scaron;log tjedna s Gradom Zagrebom održao preliminarni sastanak<br /><br /></h3> <p>Pripremajući ovaj tekst Index je kontaktirao Rimac Automobile kao suvlasnika Project 3 Mobilityja te Grad Zagreb. Službene odgovore nismo dobili, tek smo pouzdano doznali da je krajem pro&scaron;log tjedna održan sastanak između dviju strana. Sastanak je bio preliminaran, drugim riječima, na njemu ni&scaron;ta nije odlučeno.<br /><br /></p> <p>I dok projekt realizacije robotaksija nije moguće posve deponirati u ladicu nerealiziranih obećanja, jer jo&scaron; ima vremena za revolucionarni obrat, za homologaciju je kasno. Barem za onaj prvi rok koji je već probijen. Kao &scaron;to smo pisali, Rimac Automobili dobili su 52.2 milijuna kuna za projekt koji je trebao biti gotov&nbsp;do 22. srpnja, ali Rimac je zatražio produženje zbog problema uzrokovanih pandemijom covida-19.<br /><br /></p> <p>I dobio ga je do 30. lipnja 2022. godine, &scaron;to je potvrdio i HAMAG-BICRO, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, te dopunio da Rimac Automobili namjeravaju razviti i homologizirati električni superautomobil koji će biti novitet na globalnom trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <h3>Rimac priznao ka&scaron;njenje i objasnio na čemu trenutno radi<br /><br /></h3> <p>Konačno, ka&scaron;njenje je potvrdio i Rimac. "Kasnimo &ndash; jebiga. Kasni i Mercedes sa AMG Project One 2 godine, Aston Martin kasni 3 godine sa Valkyriem itd. Nismo nikad krili da kasnimo. Istovremeno gradimo firmu, proizvod, proizvodne pogone, procese, tim, strukturu&hellip; Velik je zalogaj. Zar je toliki grijeh kasnit? Bili smo maksimalno transparentni sa cijelim projektom &ndash; na na&scaron;em YouTube kanalu se mogu vidjeti crash-testovi, proizvodnja, razvoj, simulacije&hellip; Garantiram da niti jedan razvoj automobila nije toliko detaljno i transparentno popraćen.<br /><br /></p> <p>Zavr&scaron;avamo homologaciju i pokrenuli smo proizvodnju &ndash; uskoro ćemo pokazati prve aute kupaca. Do sad je proizvedeno 16 prototipova i pred-serijskih automobila. Pro&scaron;li tjedan je krenula proizvodnja auta za kupce dok se istovremeno rade finalni homologacijski testovi. Očekujemo da će homologacija zavr&scaron;iti prije prvih isporuka", zapisao je Rimac u komentaru na Facebooku.<br /><br /></p> <p>U ožujku 2018. godine Rimčev &scaron;ef prodaje Kre&scaron;o Ćorić otkrio je na autoshowu u New Yorku da je prodano "skoro svih" 150 automobila koje planiraju proizvesti, "a čija je osnovna cijena", kako su prenijeli hrvatski mediji, 1.7 milijuna eura. Doznali smo i da&nbsp;kupac "ima mogućnost dodavanja različitih opcija &scaron;to može povećati cijenu vozila do jo&scaron; pola milijuna eura", ali i da unatoč visokoj cijeni ne manjka ljudi zainteresiranih za kupovinu "Rimčeve zvijeri".<br /><br /></p> <p>Objavljeno je i da će proizvodnja modela C_Two početi 2020. godine, a prvi testni modeli trebali su biti proizvedeni 2018. godine.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;la je 2020. godina, jo&scaron; malo pa ćemo napustiti i 2021. godinu, a umjesto proizvodnje modela C_Two dočekali smo demanti. Voditelj prodaje krivo je interpretiran kad je spomenuo skoro 150 prodanih automobila, odnosno, do&scaron;lo je do nekog nesporazuma, obznanio je Rimac početkom ove godine. Pojasnio je da ima zainteresiranih kupaca, ali ih nije mnogo isprobalo prototip, a razlog je, dakako, pandemija, ona otežava putovanja.<br /><br /></p> <p>"Trenutačno se u pogonima Rimac Automobila sklapaju tri modela koji će poslužiti marketingu i prodaji da ih približe krajnjim kupcima, kao i za probne vožnje diljem svijeta. Istodobno će se pojaviti i niz nezavisnih recenzija i testova, a prije početka serijske proizvodnje i prodaje C_Two će dobiti i svoje komercijalno ime, koje neće vi&scaron;e nositi prefiks 'C'&nbsp;(concept)", objavio je Bug početkom ove godine. To ime je Nevera.<br /><br /></p> <h3>Prije sedam godina najavio električne jahte<br /><br /></h3> <p>Na moru se, pak, nismo nagledali Rimčevih električnih jahti čija je proizvodnja najavljena prije sedam godina. "Novi projekt, koji bi trebao ugledati svjetlo dana 2015. godine, a plod je suradnje tri tvrtke: Elana Power Yachta koji je zadužen za tehnički dio projektiranja buduće jahte, Rimac Automobila koji su zaduženi za pogonski dio, te investitora Cadia Yacht S.A.", pisao je Jutarnji list u travnju 2014. godine.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Cilj je napraviti prvu pravu brzu motornu jahtu na električni pogon na svijetu, obja&scaron;njavano je u dnevnom listu.&nbsp;"Kontaktirali su nas iz Cadia Yachta na osnovi na&scaron;ih prija&scaron;njih radova", kazao je&nbsp;Rimac.<br /><br /></p> <p>"Mi naravno nismo uopće razmi&scaron;ljali o brodovima, ali njima se učinila zanimljiva na&scaron;a električna tehnologija koju koristimo u sportskom automobilu i pred nama su postavili izazov da je primijenimo i u nautičkom svijetu. Na&scaron;a snaga su upravo na&scaron;i patenti koje imamo na električne motore i baterije i koje smo već primijenili na gradskim automobilima, biciklima, motociklima, raznim testnim stanicama, a eto sada i na brodovima", pohvalio se Rimac.<br /><br /></p> <p>I, nakon toga, ni riječi vi&scaron;e o električnim jahtama.<br /><br /></p> <p>Od njegove kompanije čekamo obja&scaron;njenje i o sudbini ovog projekta.<br /><br /></p> <h3>Proizveo Concept One i Two<br /><br /></h3> <p>Istodobno, Rimac je dosad kreirao Concept One. Pro&scaron;lo je deset godina otkako je taj automobil predstavljen, razvijao je brzinu od 354 kilometara na sat. Napravljeno ih je osam, jedan je uni&scaron;tio televizijski voditelj Richard Hammond kad je sletio s ceste u &Scaron;vicarskoj. Concept Two navodno bi se ove godine trebao naći u prodaji - serijski primjerci ovog vozila zovu se, kako rekosmo, Nevera, a njihovo ovogodi&scaron;nje predstavljanje dobilo je izda&scaron;nu medijsku pažnju.<br /><br /></p> <p>Rimac je objasnio i kako stvaraju komponente za druge proizvođače.&nbsp;"Budući da nismo imali investitore, morali smo zarađivati od prvog dana. Tada smo shvatili da ljudi ne žele ulagati u tvrtku za hiperautomobile, nego u umjereno poslovanje", kazao je Rimac Večernjem listu. Dakle, proizvodi baterije i pogonske sisteme za druge kompanije.<br /><br /></p> <p>Konačno, ove je godine objavljena informacija&nbsp;o poslovnoj suradnji Rimac Automobila s Bugattijem. "Porsche sada posredno drži većinski vlasnički udio u novoj kompaniji Bugatti Rimac (45% izravno&nbsp;te jo&scaron; oko 13% kada se prevede udio u Rimac Automobilima), a vlasnički udio koji kontrolira proteže se i na Rimac Technology, odjel kompanije koji isporučuje proizvode i usluge konkurenciji poput Aston Martina i koji će se prije ili kasnije odvojiti.<br /><br /></p> <p>Bilo bi iluzorno zaključiti kako se VW tek tako odrekao brenda kao &scaron;to je Bugatti, a nije isključeno da se iza kulisa raspravljalo i o drugim opcijama (poput warrant instrumenata, kojima bi Porsche stekao jo&scaron; neke pogodnosti u slučaju ostvarivanja zacrtanih ciljeva)", napisali smo u srpnju ove godine i objasnili kako ovim potezom Rimac dobiva "svježu financijsku injekciju i vrlo opipljivu potporu jednog od najvećih svjetskih proizvođača automobila. Spominje se zahtjevan pomak u smjeru električnih automobila u koji je VW navodno spreman uložiti 35 milijardi dolara, a dio tog kolača sada bi mogao zgrabiti i Rimac, koji je preuzimanjem dobio i - nevjerojatan publicitet", pi&scaron;e <em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-19-mate-rimac-201.jpg(FOTO) Marija Tolić: Lasta je pred početkom testiranja proizvodahttp://grude.com/clanak/?i=353397353397Grude.com - klik u svijetWed, 13 Oct 2021 14:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-13-21-lasta-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Omiljene štrudle s okusom smokve, čajni kolutići, neodoljivi vafli, keksi i krem štapići uskoro bi ponovno mogli zamirisati Cvijetom Hercegovine.<p>&nbsp;<br />Početni &scaron;ok i nevjericu kada je u pitanju nekada&scaron;nji ponos doline Neretve, zamijenila je jedna od najpozitivnijih gospodarskih priča u državi: grudska &bdquo;Violeta&ldquo; koja diže iz pepela čapljinsku &bdquo;Lastu&ldquo;. Međutim, pitanje koje se postavlja već otkako su sami radovi krenuli jest: Kad će? Posjetili smo tim povodom gradili&scaron;te na rubu Čapljinskog polja, gdje je nekada&scaron;nji gigant već dobrano narastao i visinom i &scaron;irinom.<br /><br /></p> <p>Sunčan dan izmamio je dobro raspoloženje i kod radnika koji su već navikli na znatiželjne poglede i novinare koji ih fotografiraju te su uz pokoju &scaron;alu neometano nastavili s radom. Dok jedni rade na uređenju vanjskog izgleda &bdquo;Laste&ldquo;, drugi su se već ozbiljno zaokupili strojevima.<br /><br /></p> <p>Znatiželja nas je, naime, odvela i u unutra&scaron;njost tvornice, kroz koju nas je provela mlada&nbsp; Ljubu&scaron;anka, voditeljica projekta Marija Tolić. Kroz razgovor za Dnevnik.ba, otkrila nam je kako je projekt u zavr&scaron;noj fazi, kada su u pitanju građevinski radovi i instalacije strojeva, stoga su već i pred početkom testiranja i samih proizvoda.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Svima nam je u cilju da povećamo proizvodnju, a s njom i broj novih radnih mjesta. Naravno, prvo moramo vidjeti kolika će biti potreba proizvodnje i trži&scaron;ta&ldquo;, izjavila je za Dnevnik.ba Tolić.<br /><br /></p> <p>Kroz &scaron;etnju tvornicom imali smo priliku vidjeti raznovrsne strojeve, inače najkvalitetnije na trži&scaron;tu, koji su već sklopljeni i samo čekaju na proizvodnju. Oprema je talijanskog i njemačkog porijekla, dok su trake proizveli &Scaron;vicarci.<br /><br /></p> <p>Iskoristili smo priliku i popeli se i na krov gdje nas je dočekao jo&scaron; jedan atraktivan novitet: postavljeni su solarni paneli koji će omogućiti tvornici da sama proizvodi struju za svoje pogone.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Trenutno se na krov Laste postavlja dovoljno solarnih panela da se opskrbljiva proizvodnja tijekom cijelog dana. Čitava proizvodnja odvijat će se koristeći solarnu energiju&ldquo;, otkrila nam je Tolić.<br /><br /></p> <p>Ni pandemija koronavirusa, koja je jedno vrijeme bila zaustavila skoro cijeli svijet, nije zaustavila ovu veliku investiciju u Cvijet Hercegovine kao ni radove koji se konstantno odvijaju zadnjih dvadesetak mjeseci.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Pandemija je možda malo usporila neke procese, ali nikako ih nije zaustavila. Kroz krizno razdoblje smo možda malo teže komunicirali s dobavljačima i sporije nalazili neke izvođače radova, ali cijeli taj period radovi su se neprestano odvijali. Nadamo se da će ubrzo Čapljina opet mirisati na kekse i vafle&ldquo;, poručila je voditeljica projekta.<br /><br /></p> <p>Faza instalacije tehnologije i strojeva je pri kraju, a zatim slijedi probna faza. Potvrdio nam je to i Petar Ćorluka, vlasnik grudske &bdquo;Violete&ldquo; koji je kupio čapljinsku Lastu i bez obzira na pandemiju koronavirusa ostao ustrajan u pokretanju nekada&scaron;njeg giganta. Plan je bio uložiti 20 milijuna KM u ovaj projekt, no, sudeći prema proračunu, uloženo je i mnogo vi&scaron;e.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Nemam točne podatke iz računovodstva, ali sigurno je uloženo vi&scaron;e od 20 milijuna KM. Proračun je već dobro prema&scaron;en. Sve je dosta i poskupilo, tako se odrazilo i nas&ldquo;, otkriva za Dnevnik.ba Ćorluka.<br /><br /></p> <p>Iako je već velik broj radnika zaposlen na instalacijama, kad krene proizvodnja i prodaja, bit će ih zaposleno jo&scaron; i vi&scaron;e. Međutim, kako Ćorluka ima moderan pristup pokretanju pogona, jednako tako strate&scaron;ki razmi&scaron;lja i o zapo&scaron;ljavanju.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Prije je bilo u socijalizmu: napravi se tvornica, primi se 500 radnika i za dvije godine propadne jer ne bude konkurentna. Mi moramo biti konkurentni i zato u fazama primati radnike i pu&scaron;tati smjene. Danas je konkurencija prejaka, a trži&scaron;te je prezasićeno. Zato je najvažnije osvajanje toga trži&scaron;ta i prodaja proizvoda, proizvoda koji moraju biti kvalitetni i sami po sebi konkurentni. Pro&scaron;la su vremena kad je bilo dovoljno samo napraviti tvornicu i proizvoditi&ldquo;, priča nam Ćorluka.<br /><br /></p> <p>Plan je, dodaje, prvo unaprijediti stare proizvode, napraviti ih &scaron;to boljima i konkurentnijima, a kad to bude prihvaćeno, onda bi mogli pu&scaron;tati i nove proizvode.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Nećemo pu&scaron;tati ni&scaron;ta dok ne bude sto posto usavr&scaron;eno i dok ne budemo apsolutno zadovoljni sa svime. Bolje da bude malo kasnije, ali kako treba, nego požuriti pa da izađemo na trži&scaron;te s bilo kakvim problemima&ldquo;, navodi.<br /><br /></p> <p>Kada će točno čapljinska &bdquo;Lasta&ldquo; krenuti s radom, nije jo&scaron; siguran, no, kada krene, radnih mjesta će sigurno biti za razne struke. Naglasak će posebno biti na zapo&scaron;ljavanju obrazovanih kadrova sa modernim zanimanjima.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Danas je u proizvodnji najmanji broj ljudi. Nije to ni popularno zanimanje jer se zamjenjuje robotima. Međutim, broj novih radnika sigurno neće biti mali jer imaju nova, potrebna zanimanja. Nikad nije potražnja za radnicima bila veća. Nama trebaju informatičari, dizajneri, marketin&scaron;ki stručnjaci, stručnjaci za prodaju, stručnjaci za analize trži&scaron;ta i izvoznih trži&scaron;ta&hellip; Fokus je na tome i da radnik vi&scaron;e doprinese i vi&scaron;e zaradi&ldquo; opisuje nam direktor &bdquo;Violete&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Na pitanje o potencijalnim novim ulaganjima i projektima, Ćorluka navodi kako uvijek istražuju trži&scaron;te gledajući &scaron;to je atraktivno.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Imamo posebne timove ljudi koji rade istraživanja o trži&scaron;tu, o tomu &scaron;to bi nama moglo biti zanimljivo, &scaron;to bi nas ojačalo i &scaron;to bi moglo dovesti do izgradnje novih vrijednosti. Gledamo gdje možemo napraviti prednost&ldquo;, zaključuje.<br /><br /></p> <p>A koliko je svako radno mjesto zlata vrijedno, za potrebe ovog teksta potvrdio nam je i gradonačelnik Grada Čapljine dr. Smiljan Vidić. Nije mogao sakriti radost i zadovoljstvo zbog ovog velikog projekta koji će vratiti Čapljini simbole po kojima je bila prepoznatljiva. On smatra kako je dodatna vrijednost novih radnih mjesta to &scaron;to su ona upravo vezana za proizvodnju.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Jasno da je 'Lasta' ne&scaron;to &scaron;to odmah asocira na Čapljinu, a isto tako kad se kaže Čapljina odmah se sjetimo i 'Laste'. Cijela priča oko stečaja odvila se na najbolji mogući način i mislim da nismo mogli poželjeti boljeg investitora od g. Petra Ćorluke. Otkupljen je i sam brand 'Laste' i nastavit će&nbsp; se proizvoditi upravo oni proizvodi po kojima je bila prepoznatljiva, ali naravno i mnogi drugi&ldquo;, istaknuo je za Dnevnik.ba gradonačelnik Smiljan Vidić.<br /><br /></p> <p>Zaključci gradonačelnika bili su svakako puna podr&scaron;ka Ćorluki kako u administraciji tako i u ljudstvu, istaknuv&scaron;i kako su sve relevantne službe na usluzi.<br /><br /></p> <p>Potpuna rekonstrukcija &bdquo;Laste&ldquo; privodi se kraju, a ostaje nam samo čekati dobro poznati miris keksa i vafla u, kako je najavljeno, nikad kvalitetnijem izdanju.<br /><br /></p> <p><em><strong>Gabrijela Arapović/Dnevnik.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-13-21-lasta-1.jpgPreminuo ugledni čapljinski gospodarstvenik Marijo Vegohttp://grude.com/clanak/?i=353396353396Grude.com - klik u svijetWed, 13 Oct 2021 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-13-marijo-vego.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge i teže bolest, danas, u poslije podnevnim satima preminuo je Marijo Vego, jedan od uglednijih čapljinskih gospodarstvenika.<p>&nbsp;</p> <p>Bio je vlasnik ugostiteljskih objekata u Čapljini, restorana Calipso i noćnog kluba Absolut, restorana u Međugorju..., pi&scaron;e Djaka-city.</p> <p>Posljednji ispraćaj je 15. listopada iz Gradske mrtvačnice Čapljina, a ukop na groblju sv. Franje Asi&scaron;kog u Čapljini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-13-marijo-vego.jpg Prosječna plaća u Elektroprivredi BiH je 1.817 KMhttp://grude.com/clanak/?i=353381353381Grude.com - klik u svijetTue, 12 Oct 2021 14:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-struja-dalekovod1-660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Troškovi plaća i ostalih primanja u Elektroprivredi BiH u prošloj godini iznosili su 174.240.997 KM. Veći dio novca odnosi se na plaće i naknade plata zaposlenima - 149.547.003 KM.<p><br />Slijede tro&scaron;kovi za primanja i naknade kao &scaron;to su topli obrok, prijevoz, regres&hellip; (23.980.056 KM), službena putovanja (122.229 KM) te naknade ostalim fizičkim osobama (591.709 KM).<br /><br /></p> <p>Podaci su to iz izvje&scaron;ća o financijskoj reviziji ovog javnog poduzeća za 2020. godinu, koji je objavio Ured za reviziju institucija u FBiH, a dolazi u jeku strahovanja da bi električna energija u BiH mogla poskupjeti.<br /><br /></p> <p>U njemu se navodi da je na dan 31. 12. 2020. godine bilo 4.223 zaposlenih. Najvi&scaron;a neto plaća isplaćena u kompaniji lani je bila 4.785 KM, najniža prosječna plaća 830 KM, dok je prosječna neto plaća na razini kompanije 1.817 maraka.<br /><br /></p> <p>Poskupljenje struje moglo bi biti različito za velika i mala gospodarska dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Tro&scaron;kovi službenih putovanja i putni tro&scaron;kovi zaposlenih iskazani su u iznosu od 122.229 KM.<br /><br /></p> <p>"Najveći dio se odnosi na naknadu za upotrebu privatnih vozila u službene svrhe u iznosu od 34.443 KM, tro&scaron;kove smje&scaron;taja za službena putovanja u zemlji u iznosu od 27.937 KM i dnevnice za službena putovanja u zemlji 25.844 KM", utvrdili su revizori.<br /><br /></p> <p>Tro&scaron;kovi ostalih primanja i naknada zaposlenih iskazani su u iznosu od 23.980.056 KM, a čine ih:</p> <p>naknade za topli obrok 16.791.872 KM (visina toplog obroka u 2020. godini kretala se u bruto rasponu od 15,01 KM do 15,46 KM po danu).<br /><br /></p> <p>naknade za prijevoz na posao i s posla 2.641.966 KM regres od 2.045.293 KM (u pojedinačnom iznosu od 50% prosječne neto plaće isplaćene u FBiH) tro&scaron;kovi naknada članovima odbora i komisija 172.832 KM<br /><br /></p> <p>naknada članovima Nadzornog odbora od 140.742 KM i članovima Odbora za reviziju 32.089 KM<br /><br /></p> <p>Revizori su izvje&scaron;će o reviziji financijskih izvje&scaron;ća ocijenili negativno, a kao temelj za to naveli su da na datum bilansa nije izvr&scaron;ena procjena umanjenja vrijednosti sredstava u dijelu ulaganja u zavisna dru&scaron;tva, iskazanih u iznosu od 414.803.402 KM, i investicija u tijeku u iznosu od najmanje 30.516.693 KM, na kojima nije bilo promjena u 2020. godini, kao ni u prethodne dvije godine. Od toga je najznačajnija investicija u HE Vranduk (21.952.783 KM).<br /><br /></p> <p>"To za posljedicu može imati da je nadoknadivi iznos sredstava manji od njihove knjigovodstvene vrijednosti, odnosno da su sredstva i financijski rezultat za 2020. godinu", navode revizori.<br /><br /></p> <p>Također, Elektroprivreda BiH nije izvr&scaron;ila procjenu očekivanih kreditnih gubitaka za date avanse ovisnim dru&scaron;tvima &ndash; rudnicima u iznosu od 61.144.842 KM, koji su stariji od 365 dana. To, kako ocjenjuju revizori, može imati za posljedicu da su za ovaj iznos rashodi potcijenjeni, a imovina (potraživanja) i financijski rezultat precijenjeni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-struja-dalekovod1-660x330.jpgAluminij najavio oživljavanje anodnih postrojenjahttp://grude.com/clanak/?i=353363353363Grude.com - klik u svijetMon, 11 Oct 2021 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-11-aluminij-mostar-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aluminij industrija ispunila je obvezu postizanja maksimalnog proizvodnog kapaciteta Ljevaonice te zapošljavanja minimalno 220 bivših radnika Aluminija.<p>&nbsp;</p> <p>Aluminij industrija d.o.o. Mostar najavila je oživljavanje pogona anoda nakon &scaron;to je ispunila sve uvjet za produženje ugovora o poslovnoj suradnji s Aluminijem d.d. Mostar, doznaje<strong> Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor će, kako navodi bh. izdanje Večernjeg lista, biti produžen na maksimalno razdoblje od 30 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij industrija ispunila je obvezu postizanja maksimalnog proizvodnog kapaciteta Ljevaonice te zapo&scaron;ljavanja minimalno 220 biv&scaron;ih radnika Aluminija. Uz sve to biv&scaron;im radnicima Aluminija osigurane su i veće prosječne plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aluminij industrija tijekom ove godine povećala je proizvodnju trupaca s 3000 tona na 12.500 tona mjesečno, a sve proizvodne količine do kraja ove godine već su ugovorene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je pokrenuto svih deset peći u Ljevaonici, &scaron;to je postignuto nakon modernizacije peći P1 i P2, a za sljedeću godinu najavljeno je aktiviranje anodnih postrojenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Skup&scaron;tina Aluminija u rujnu ove godine odobrila je davanje u najam pogona tvornice Anoda kompaniji Aluminij industrija, čime će se zaposliti između 50 i 80 novih radnika, &scaron;to znači oživljavanje druge faze. Nakon Ljevaonice, koja je pokrenuta u studenom pro&scaron;le godine te je do sada angažirano 220 ljudi, sada se kreće s drugom fazom - oživljavanje pogona anoda, navodi Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-11-aluminij-mostar-logo.jpgOdnos sa zaposlenicima trebao bi biti prioritet http://grude.com/clanak/?i=353316353316Grude.com - klik u svijetFri, 08 Oct 2021 18:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-23-business_01.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaposlenici se osjećaju cijenjeno i ulagat će trud još više.<p>&nbsp;</p> <p>Osjećaj ljudske povezanosti je ono &scaron;to pokreće najinovativnija rje&scaron;enja, a dobar lider može biti pokretač takvog procesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenici se osjećaju cijenjeno i ulagat će trud jo&scaron; vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to nekog čini liderom "poseban"&nbsp;je umni sklop, razumijevanje drugih i&nbsp;neprekidan rad na sebi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Pokažite da ste čovjek, a ne netko iznad svih</strong></p> <p>Kod lidera je najvažnije da&nbsp;pokažu da su ljudi, a ne netko iznad svih.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Lideri trebaju uložiti svoje vrijeme da svoje zaposlenike prvo shvate kao ljude, a zatim to znanje&nbsp;primijene u poslovanju: tako će svi stvoriti&nbsp;dublju&nbsp;povezanost sa kompanijom&nbsp;i njezinom&nbsp;svrhom",</strong>&nbsp;kaže Williams. Tvrdi da je kao vođa neophodno stvoriti vrijeme za odnos sa svojim timom na ljudskoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Osjećaj ljudske povezanosti je ono &scaron;to pokreće najinovativnija rje&scaron;enja -&nbsp;kad se kao&nbsp;vođe&nbsp;povežemo s ljudima&nbsp;postajemo glavni pokretači tog procesa"</strong>, dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Potičite usavr&scaron;avanje i učenje</strong></p> <p>Izvr&scaron;ni direktor NICE inContact&nbsp;Paul Jarman&nbsp;vjeruje da je najvažnije učenje i konstantno&nbsp;usavr&scaron;avanje:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Kad ste otvoreni i zauzimate se za sve koji s vama rade&nbsp;svaka je interakcija ujedno i prilika&nbsp;za rast - kako osobni&nbsp;tako i&nbsp;profesionalni",&nbsp;</strong>podijelio je Jarman.&nbsp;<strong>"Ako pristanete na stalno učenje i usavr&scaron;avanje"</strong>,&nbsp;kaže Jarman,<strong>&nbsp;"manje je vjerovano da ćete ikad prihvatiti "stvari kakve su&nbsp;bile"&nbsp;i stari način rada&nbsp;i posao nikad neće nazadovati već će se razvijati."</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Empatijom&nbsp;pobolj&scaron;ajte&nbsp;komunikaciju</strong></p> <p>Većina se lidera slaže da se posao u konačnici svodi na međuljudske odnose. A jedna od glavnih osobina koja pomaže njegovanju tih odnosa je empatija. Izvr&scaron;ni direktor i osnivač D1 Traininga&nbsp;Will Bartholomew&nbsp;oslanja se, kaže, na poticanje empatije kako bi potaknuo rad svojih zaposlenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Kad su ljudi skupa po 40 sati tjedno ili vi&scaron;e, postoje naravno i povremena neslaganja. No&nbsp;kad&nbsp;potičete empatično okruženje promovirate razumijevanje drugih gledi&scaron;ta, a to će ublažiti nesuglasice i&nbsp;pomoći će va&scaron;em timu da dođu&nbsp;do bržih rje&scaron;enja"</strong>, rekao je Bartholomew.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bartholomew kaže i da&nbsp;<strong>"uvijek nastoji &scaron;to vi&scaron;e&nbsp;komunicirati i ohrabruje i druge da to rade - &scaron;to će svima pomoći&nbsp;da se bolje razumiju i slažu."</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Razvijajte zdrave odnose</strong></p> <p>Voditeljica kulture raznolikosti u Grant Thorntonu&nbsp;Rashada Whitehead, kaže da lideri trebaju pokazivati da su im ljudi i međuljudski odnosi na prvom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"To je najlak&scaron;e jednostavnim pozdravljanjem&nbsp;zaposlenika sa "dobro jutro", obraćanjem&nbsp;svakome s&nbsp;imenom i kratkim razgovorom s ljudima.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>S tim ćete</strong>",&nbsp;dodaje,&nbsp;<strong>"pokazati da se&nbsp;zanimate za one kojima upravljate i da&nbsp;ne postupate prema njima samo kao prema zaposlenima čija je jedina svrha dovr&scaron;avanje zadataka."</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>"Dobri lideri započinju&nbsp;zdrave rasprave&nbsp;i razmjene&nbsp;ideja kako bi &scaron;to bolje upoznali članove svog tima ili zaposlenike. Oni traže mi&scaron;ljenje drugih kako bi upoznali i one&nbsp;koji im inače ne prilaze. To pomaže u izgradnji povjerenja među zaposlenicima i jača motivaciju"</strong>, zaključila je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-23-business_01.jpgU BiH blokiran 99.761 poslovni računhttp://grude.com/clanak/?i=353261353261Grude.com - klik u svijetMon, 04 Oct 2021 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-05-posao-biznis-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) objavila je ažurirani popis blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>U novom izvje&scaron;ću o blokiranim računima u Jedinstvenom registru računa CBBiH navedeno je da je u BiH početkom listopada bio blokiran 99.761 račun poslovnih subjekata te da 54.068 tvrtki ima blokiran bar jedan račun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na pro&scaron;lo izvje&scaron;će, broj blokiranih računa poslovnih subjekata povećan je za 328, a broj tvrtki koje imaju bar jedan blokiran račun za 189.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>U novom izvje&scaron;ću, koji sadrži 4.010 stranica, pobrojani su poslovni subjekti iz svih sfera dru&scaron;tvenog života, od privrednih poduzeća, trgovina, frizerskih salona, benzinskih crpki, ljekarni, ordinacija, kafića i restorana, do raznih agencija, zadruga, tvrtki. Na ovom popisu se nalaze i rudnici, mjesne zajednice, općine, sportski savezi.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>U prvom izvje&scaron;ću Centralne banke BiH, objavljenom početkom studenoga 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 tvrtke imale bar jedan blokiran bankarski račun.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-05-posao-biznis-business.jpgNjemački gospodarski div izabrao bh. općinu: Rade za Bosch, BMW...http://grude.com/clanak/?i=353223353223Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-02-ringspan_2021_09-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Presijecanjem vrpce, prvi čovjek Bosanske Krupe, Armin Halitović i prvi čovjek njemačkog grada Bad Homburga, Alexander Hetjes, otvorili su novu zgradu Ringspann-a, tvrtke koja je dio korporacije, koja ima sjedišta širom svijeta, a sad i u Bosanskoj Krupi.<p><br />&nbsp;S novim strojevima, novim prostorom za proizvodnju i montažu, Ringspann Bosanska Krupa, u novoj proizvodnoj hali, zapo&scaron;ljava oko 50 radnika, a u prvobitnim planovima, kupnjom zemlji&scaron;ta i potpisivanjem ugovora s općinom Bosanska Krupa, ovaj broj radnika bio je planiran u prosjeku od pet godina. Međutim, dobra struktura rada, ulaganja i uspje&scaron;nost poslovanja, doveli su do toga da je zaposlenje prema&scaron;ilo očekivanja te ciljeve ispunilo već u prvoj godini.<br /><br /></p> <p>&lsquo;&rsquo;Na&scaron;a kompanija se bavi CNC obradom metala i montažom dijelova koje proizvodimo. Na&scaron;i proizvodi se izvoze za EU. Mnogo dijelova radimo za Bosch, BMW i druge kompanije. Ulažemo dosta u mlade, vr&scaron;imo stipendiranje, zapo&scaron;ljavamo mladi kadar. Prosjek na&scaron;e firme je otprilike oko 30 godina, tako da smo jedna jako mlada, ali perspektivna kompanija. Uvjeti rada su zadovoljavajući, plaće su kvalitetne, trudimo se da &scaron;to vi&scaron;e na&scaron;ih sugrađana zapo&scaron;ljavamo da ljudi ostaju ovdje&rsquo;&rsquo; &ndash; kaže generalni direktor kompanije Ringpasnn-a Bosanska Krupa, Nermin Kedić.<br /><br /></p> <p>Gospodarstvenici iz Njemačke, gradonačelnik Bad Homburga te ostali gosti provest će nekoliko dana u Bosanskoj Krupi, gdje će imati priliku malo bolje upoznati ovu općinu, kao i moguće poslovne prilike koje se nude.<br /><br /></p> <p>&lsquo;&rsquo;Drago mi je &scaron;to smo danas otvorili ovu produkcijsku halu koju smo sagradili u kratkom vremenu. Jako smo sretni &scaron;to smo ovdje, gdje smo imali veliku podr&scaron;ku od općine Bosanska Krupa i načelnika, kojem se zahvaljujemo. Jako nam je važna podr&scaron;ka lokalne zajednice i nadamo se da ćemo narednih mjeseci, ali i narednih godina jo&scaron; vi&scaron;e napredovati i zapo&scaron;ljavati&rsquo;&rsquo;, kazao je Fabian Maurer, &scaron;ef kompanije Ringpann Bosanska Krupa.<br /><br /></p> <p>Primarni cilj Ringspanna, kako navode iz ove kompanije, je razvoj i &scaron;irenje. Vjeruju u benefite koji koriste i lokalnoj zajednici i njihovim kupcima, ali i njima samima te tako poku&scaron;avaju da sjedi&scaron;ta svojih firmi postave u mjesta gdje i sami vide dobre poslovne uvjete i mogućnosti rasta i razvoja. Tako su izabrali i Bosansku Krupu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&lsquo;&rsquo;Danas je službeno otvoren ovaj prostor za rad, iako su oni od nove godine ovdje te je čitava ova situacija s koronavirusom malo usporila sam proces. Po nekim projekcijama, trebali su imati oko 30 zaposlenih, a imaju već oko 45 zaposlenja. Ono &scaron;to nas posebno raduje je da su oni spremni za investiranje u pro&scaron;irenje svojih proizvodnih kapaciteta, naravno i nova zapo&scaron;ljavanja. Ono &scaron;to je jo&scaron; dobro jeste da imamo u gostima i gradonačelnika Bad Homburga, gospodina Hetijasa, koji je do&scaron;ao s jo&scaron; gospodarstvenika, s kojima ćemo razgovarati o mogućnostima investiranja u na&scaron;u općinu. Iskustva koja je Ringspann odnio u Njemačku su primjer kako treba i kako ćemo nastaviti raditi i u budućnosti&rsquo;&rsquo;, ističe načelnik Armin Halitović.<br /><br /></p> <p>Ringspann, doo, pripada Ringman korporaciji, koja svoju centralu ima u Bad Homburgu, a sjedi&scaron;ta tvrtki u Singapuru, Južnoj Africi, Južnoj Koreji, &Scaron;panjolskoj i &Scaron;vicarskoj te na američkom kontinentu. Tvrtka je osnovana 1944. godine, u Bad Homburgu, Njemačka. Prema podacima imaju preko 500 zaposlenika u 17 međunarodnih kompanija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-02-ringspan_2021_09-2.jpgBuffet: Ulažite u biznis koji svaka budala može voditihttp://grude.com/clanak/?i=353221353221Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 10:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-07-warren-buffett.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, američki investitor Warren Buffet smatra da, umjesto u gazdu, treba ulagati u “biznis koji svaka budala može voditi”.<p>&nbsp;</p> <p>Briljantni i dobro obrazovani menadžeri sinonimi su za kompanije poput Marka Zuckerberga, Elona Muska ili Jeffa Bezosa. Međutim, Buffet smatra da, umjesto u gazdu, treba ulagati u &ldquo;biznis koji svaka budala može da vodi&rdquo;, jer ulaganje u kompaniju na osnovu njihovih lidera, nekada, i nije najbolja opcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U intervjuu koji je dao za Anketni odbor financijske krize 2010. pitali su ga &scaron;to ga privlači u upravljanju Moody`s &ndash; agencije za kreditni rejting, koja je bila u centru debakla hipotekarnih hartija od vrijednosti, kada je pravio svoju početnu investiciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;<em>Nisam ni&scaron;ta znao o upravljanju Moody&rsquo;s. Kada se menadžment s briljantnom reputacijom zakači za posao s ugledom lo&scaron;e ekonomije, to je reputacija biznisa koja ostaje netaknuta</em>&rdquo;, rekao je Buffet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Buffet ističe da ako imate dovoljno dobar posao, ako imate monopol nad novinama, ako imate televizijsku stanicu, &ldquo;onda biznis može da pokrene i va&scaron; rođak idiot&rdquo;. On je istakao da ako imate stvarno dobar posao, ne postoji razlika u tome tko ga pokreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukratko, Buffet smatra da bi moglo da bude pametno ulagati u poduzeća koja će donijeti profit, ne obazirući se na to &ldquo;tko pokreće show&rdquo;, pi&scaron;e BIZLife.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-07-warren-buffett.jpgStanić najavio preuzimanje svih dionica Maraskehttp://grude.com/clanak/?i=353187353187Grude.com - klik u svijetThu, 30 Sep 2021 13:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-30-maraska.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Temeljni kapital Maraske iznosi 99,92 milijuna kuna.<p>&nbsp;</p> <p>Stanić Beverages, tvrtka u vlasni&scaron;tvu Stanić Grupe, potpisala je sa Saponijom i Koestlinom, članicama Mepas grupe, 16. rujna kupoprodajni ugovor o kupnji Maraske, čime je stekla 1,4 milijuna dionica ili 98,25 posto udjela u temeljnom kapitalu Maraske. Pritom je 45,3 posto dionica kupila od Koestlina, a 52,90 posto od Saponie. Vrijednost transakcije nije navedena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Time je nastala obveza za Stanić Beverages da objavi ponudu za preuzimanje preostalih dionica Maraske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Temeljni kapital Maraske iznosi 99,92 milijuna kuna, podijeljen je na 1.427.405 dionica, nominalne vrijednosti 70 kuna. Iz Stanić Beveragesa kažu da će ponudu za preostale dionice Maraske objaviti u zakonskom roku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Stanić Beverages je proizvođač sokova u Hrvatskoj te vlasnik dviju tvornica u Hrvatskoj i BiH, zajedničkog kapaciteta od 150 milijuna litara godi&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2020. Stanić Beverages ostvario je 219 milijuna kuna prihoda od prodaje, &scaron;to je 36,7 posto manje nego u 2019. Pritom je tvrtka zabilježila gubitak od gotovo 19 milijuna kuna, nakon dobiti u 2019. od 3,5 milijuna kuna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-30-maraska.jpegKoliko često mijenjati posao?http://grude.com/clanak/?i=353170353170Grude.com - klik u svijetWed, 29 Sep 2021 18:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas, češće mijenjanje posla, na godinu ili dvije, nije više tabu kao ranije.<p>&nbsp;</p> <p>Koliko dugo treba ostati na jednom poslu? To nije lako pitanje, ali ako sjedite na istom poslu i ako osjećate zasićenost, vrijeme je da ne&scaron;to mijenjate. Preuzmite inicijativu da vidite kakve se mogućnosti nude, prenosi <strong>Manager.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas, če&scaron;će mijenjanje posla, na godinu ili dvije, nije vi&scaron;e tabu kao ranije. Ljudi zaista rijeđe ostaju desetljećima kod istog poslodavca, ali to ne znači da je &scaron;iroko prihvatljivo često mijenjati posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječno vrijeme koje plaćeni radnici provode kod istog poslodavca neznatno se smanjilo s 4,2 godine u siječnju 2018. na 4,1 godinu u siječnju 2020, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu četiri godine mogu da vam se učine kao cijeli život ako se svakog radnog dana osjećate potplaćeno, necjenjeno ili isprazno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promijeniti posao poslije godinu dana samo po sebi ne mora biti lo&scaron;e. Međutim, ako imate vi&scaron;e od jednog posla na neodređeno vrijeme, s punim radnim vremenom, na kojem niste uspeli da radite punih 12 mjeseci, to je lo&scaron; znak drugim potencijalnim poslodavcima &ndash; bez obzira na to za&scaron;to ste oti&scaron;li.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog je to &scaron;to je visoka cirkulacija zaposlenih jedan od najvećih tro&scaron;kova koje tvtrka može&nbsp; imati, tako da menadžeri nisu skloni zapo&scaron;ljavanju osoba koje često mijenjaju posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Poku&scaron;ajte da ostanete na istom poslu barem dvije godine</strong></p> <p>U idealnom svijetu trebalo bi poku&scaron;ati da ostanete na jednom poslu najmanje dvije godine. Poslodavcima je potrebno vrijeme i novac da pronađu pravog kandidata, pogotovo ako uzmete u obzir njihova ulaganja u obuku i zapo&scaron;ljavanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim financijskih razloga, drugi veliki problem je to &scaron;to bi se osobe iz kadrovske službe mogle dvoumiti oko va&scaron;e sposobnosti ako imate neuobičajeno veliki broj kratkih epizoda na nizu poslova. Zapitat će se kakva su va&scaron;a prosuđivanja, ciljevi u karijeri i uspje&scaron;nost kao zaposlenog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ako ste na trenutnom poslu suočeni s lo&scaron;im &scaron;efom, stresom ili ste jednostavno promijenili mi&scaron;ljenje o tome kakav posao želite raditi, nema razloga da ne razmi&scaron;ljate o novoj promjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pitanja koja morate postaviti sebi ako često mijenjate posao</strong></p> <p>Kako je do sada izgledala va&scaron;a karijera? Drugim riječima, da li je ovo prvi ili peti put da ste nesretni na poslu? Problem nastaje kada se čini da postoji obrazac kratkih poslova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste radili tri posla za 10 godina, sve je jasno. Većina tvrtki želi zaposlene koji su barem tri do pet godina ostali na jednom poslu, jer to ukazuje na određeni nivo postojanosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako ostaviti pozitivan utisak</strong></p> <p>Ako prikupite nekoliko kratkotrajnih poslova u svojoj radnoj karijeri, to ne mora značiti da je va&scaron;a potraga za poslom osuđena na propast. Samo budite spremni da prilagodite svoju biografiju i objasnite svoje razloge. Sljedeće strategije mogu vam pomoći da ispričate uvjerljivu priču o karijeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Opi&scaron;ite &scaron;to ste naučili iz svog radnog iskustva</p> <p>- Koncentrirajte se na pozitivne strane</p> <p>- Preusmjerite razgovor na budućnost</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako ste u nedoumici da li je pravo vrijeme za odlazak, poku&scaron;ajte da ostanete dovoljno dugo na trenutnom poslu kako biste barem mogli da kažete da ste naučili novu vje&scaron;tinu ili stekli dragocjeno iskustvo koje će koristiti va&scaron;em sljedećem poslodavcu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgMilićević pojasnila prednosti novih fiskalnih kasa i obećala subvencioniranjehttp://grude.com/clanak/?i=353135353135Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-25-jelka-milicevic-mikrofon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pravilnikom se zamjenjuju stare za nove fiskalne kase, kojim će se, kako je rečeno, pratiti pojedinačni računi, a ne samo dnevni promet.<p>&nbsp;</p> <p>Dopremijerka i federalna ministrica financija Jelka Milićević rekla je da nije prezentirano koje su prednosti i &scaron;to to znači zamjena novih sustava.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="text" class="break-words mt-3 prose prose-md prose-indigo text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-7"> <p>Pravilnikom se zamjenjuju stare za nove fiskalne kase, kojim će se, kako je rečeno, pratiti pojedinačni računi, a ne samo dnevni promet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prije svega, želimo stvoriti iste uvjete za poslovanje za sve porezne obveznike. To znači da mi ne možemo kazniti ljude koji uredno posluju, prijavljuju prihod i da stvaramo mogućnost ljudima koji to ne čine", kazala je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao primjer uzela je to da recimo porezni obveznik u toku dana ima 150 računa i ti računi se pojedinačno ne vide u Poreznoj upravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na kraju dana prijavim samo svoj dnevni promet. U međuvremenu prije prijavljivanja tog prometa mogu stornirati pola tih računa. Umjesto da je moj prihod 500 KM, ja ću ga prijaviti 250. To je toliko složena procedura provjere da je nemoguće u ovom trenutku provjeriti oko 85.000 kasa koliko ih ima u Federaciji BiH", navela je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novim kasama, odnosno novim sustavima, kaže da će postojati jedna kartica QR, &scaron;to znači da će se svaki račun koji se provuče kroz fiskalnu kasu automatski vidjeti u Poreznoj upravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja kao kupac moći ću provjeriti taj QR kod i vidjeti je li evidentiran u Poreznoj upravi. To znači u realnom vremenu, a istovremeno znači da će Porezna uprava u uredima na svojim platformama moći pratiti ko to stalno smanjuje svoje prihode, stornira i ići će u ciljane kontrole. Ovo je na određeni način za&scaron;tita prihoda Federacije BiH, jer kao građanin, ako platim PDV, nema ga niko pravo zadržati u privatnim džepovima. On mora ići u one namjene u koje se sakuplja. Tako da ja razumijem određene aktivnosti i nerazumijevanje", naglasila je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da bi pomogli gospodarstvenicima, Vlada je spremna u proračunu prepoznati dio sredstava da subvencionira tro&scaron;kove zamjene tih fisklanih kasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Do polovine 2022. godine zamijenit će se jedna trećina kasa, a naredne dvije godine će ići ostale zamjene fiskalnih kasa. Mi ćemo poduprijeti, subvencionirati i zajednički sudjelovati u zamjeni ovih fiskalnih kasa", poručila je Milićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, zamjena kasa će privrednike ko&scaron;tati, prema procjenama, od 60 do 80 miliona KM, a sav taj novac će otići u ruke privatnika koji prodaju fiskalne kase.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono čega se Milićević nije dotakla u svojoj izjavi, a na čemu inzistiraju i gospodarstvenici u FBiH, je softverska fiskalizacija, koja bi dala identičan učinak kada je riječ o slanju svih računa Poreznoj upravi BiH.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-25-jelka-milicevic-mikrofon.jpgPoznato koliko će rasti minimalna satnica u Njemačkoj i što to znači za Bosnu i Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=353123353123Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 18:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-27-euro-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljevica slavi. Socijalisti su jučer pobijedili na izborima u Njemačkoj, a glavne teme predizborne kampanje, za razliku od Balkana i Bosne i Hercegovine, bile su ekonomske, posebno ona o minimalnoj cijeni rada. <p><br />Prvi cilj pobjednika izbora i najvjerojatnijeg kancelara Olafa Scholza je povećanje minimalne cijene rada, odnosno minimalne satnice s 9,50 na 12 eura. Kako je isticano u kampanji, od toga bi najvi&scaron;e profitirale blagajnice u trgovinama, dostavljači paketa i radnici na sličnim pozicijama.</p> <p><br />To može značiti novi egzodus iz Bosne i Hercegovine.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-27-euro-euri.jpgNajpoznatiji plodovi Meditarana stižu i ove godine u Stolachttp://grude.com/clanak/?i=353117353117Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-27-hercegovacki-plodovi-mediterana-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada se spomene sajam ''Hercegovački plodovi Mediterana'' sve misli vode u Stolac, koji će i ove godine ugostiti brojne izlagače na regionalno poznatoj manifestaciji. <p>&nbsp;</p> <p>Ova poljoprivredna manifestacija održava se u Stocu jo&scaron; od 2008. godine, a namjera od samog početka je da promiče, pokrene i poveća organiziranu proizvodnju sadnica autohtonih sorta &scaron;ipka, smokve i masline, izvozno orijentiranih sorta te njihovih prerađevina te da plodovi mukotrpnog rada koji traje kroz cijelu godinu budu vidljivi i dostupni kupcima.</p> <p><br />Ovogodi&scaron;nji sajam ''Hercegovački plodovi Mediterana'' bit će 13. po redu, a organizatori su pripremili bogat i drukčiji sadržaj sa izlagačima u odnosu na prethodne godine.</p> <p><br />Zanimljiv sadržaj izlagača iz cijele regije i susjednih zemalja očekuje sve posjetitelje, a domaćini ističu kako se posebno raduju posjetiteljima iz Stoca i Hercegovine.</p> <p><br />Stariji će imati priliku okusiti rasko&scaron;nu paletu kvalitetnih prerađevina od &scaron;ipka, smokve, masline, kao i puno drugih mediteranskih artikala poput vina, sira, mesa, ljekobilja, sokova s na&scaron;eg područja, ali i susjednih država, a za najmlađe posjetitelje spreman je, pored ostalog, i bogat zabavni program.</p> <p><br />Početak listopada već tradicionalno rezerviran je za održavanje ove manifestacije, koja će se ove godine održati u petak i subotu, 1. i 2. listopada, na već poznatoj lokaciji - u prostorijama &scaron;kolske sportske dvorane u Stocu.</p> <p><br />Sajamska manifestacija započet će 1. listopada u 10:00 sati prezentacijom tradicionalnih lokalnih kulturnih događanja i festivala sajmova svih 11 lokalnih zajednica uključenih u projekt ''EUnity in diversity'' (EUnity).</p> <p><br />Potom od 11:00 do 12:00 sati slijedi prijam uzvanika i gostiju te svečano otvaranje manifestacije.</p> <p><br />Od 13:30 do 15:00 sati slijedi seminar pod nazivom: Programi i politike EU-a za povećanje održivog razvoja temeljnog na kulturnom turizmu: UNESCO-va Konvencija o za&scaron;titi i promicanju raznolikosti kulturnog izražavanja.<br />Program će za posjetitelje biti otvoren do 18:00 sati kada slijedi dodjela nagrada, a u 19:00 sati i svečano zatvaranje sajma.</p> <p><br />Sve pristutne od 20:00 sati zabavljat će Antoniette Čerkez.</p> <p><br />Sajam će za posjetitelje biti otvoren i u subotu, a vrijedi istaknuti da će od 17:00 do 19:00 sati biti održan nastup folklornih skupina u sklopu projekta ''EUnity in diversity'' (EUnity).</p> <p><br />''Mi smo zajedno s drugim organizacijama stvorili pretpostavku da u ovom dijelu Hercegovine zaživi simbioza na&scaron;ih poljoprivrednika i turističkih organizacija kroz agroturizam. Djelujemo u suradnji sa stručnim turističkim ustanovama, a s ciljem ostvarenja kvalitetnog profita za uložen rad i bolji život. Trinaesti put zaredom, ali nimalo umorni, radujemo se Va&scaron;em dolasku u Stolac'', poručuju organizatori.<br />Ovogodi&scaron;nju manifestaciju organizira Udruga ''Hercegovački plodovi mediterana'' uz podr&scaron;ku Općine Stolac JU ''Radimlja'' i JU ''Centar za kulturu i sport''.<br />Sajamska manifestacija će se održati u skladu sa svim preporučenim epidemiolo&scaron;kim mjerama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-27-hercegovacki-plodovi-mediterana-2021.jpgIz Kine se više ne isplati nabavljati! Transport do Hercegovine čak 20 tisuća KMhttp://grude.com/clanak/?i=353112353112Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 10:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-27-kinezi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospodarstvo cijeloga svijeta uzdrmano je od početka pandemije. Kao da zdravstvena kriza, koja ostavlja itekako traga na ljudima, nije bila dovoljna, dogodila se i ta gospodarska, a situacija je složena u svim branšama, na raznim tržištima.<p><br />&nbsp;Jo&scaron; nema nikakve naznake kada bi se stanje moglo promijeniti nabolje.</p> <p>To je novinar <strong>Večernjaka</strong> komentirao i sa Salemom Ekme&scaron;čićem, uspje&scaron;nim poduzetnikom iz Busovače i potpredsjednikom Skup&scaron;tine Udruge gospodarstvenika Federacije BiH.<br /><br /></p> <p>Kada smo razgovarali u siječnju, na početku ove godine, tema je bila poskupljenje prijevoza kontejnera s robom i sirovinama od Kine do Hrvatske (Rijeka) s 1500 do 2000 eura (3 do 4 tisuće maraka) prije pandemije na 7 do 8 tisuća eura (od 14 do 16 tisuća maraka), kada je pandemija već bila uzela maha. A sada već govorimo o prijevozu kontejnera iz Kine po cijeni od 9 do 10 tisuća eura (od 18 do 20 tisuća KM).<br /><br /></p> <p>- Čak nema ni naznaka nekog smirenja, a prijevoz je općenito poskupio od na&scaron;eg posljednjeg razgovora. Razgovarali smo u svim fazama i onda kad je bio oko 4000 KM i u koroni, kad je poskupio na 16 tisuća KM, a sada cijene dosežu od 18 do 20 tisuća KM te, kada to platite, ne znate kada ćete dobiti robu. Osobno, iako imam i dobru komunikaciju i povjerenje u ljude s kojima radim kao poduzetnik s dugogodi&scaron;njim iskustvom, jo&scaron; mi nema narudžbe iz Kine, a platio sam dva kontejnera, i to prije dva mjeseca. Nema naznaka kada će roba biti utovarena i krenuti prema nama, a znate koliko je to važno jednoj proizvodnoj tvrtki - priča za <strong>Večernji list</strong> Ekme&scaron;čić.<br /><br /></p> <p>Pitamo ga i o mogućnostima da BiH bude nova baza za proizvodnju i distribuciju, jedna spona Europe i Kine kao dio koji ima itekakve perspektive.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Razgovaram puno s ljudima, ali mi nemamo nikakvih stimulativnih mjera kako bismo privukli tako velike tvrtke i strane investitore. Imamo jako nepovoljnu i političku i ekonomsku klimu. Uzmite jedan primjer iz Srbije, gdje se nudi 7 tisuća eura uz obvezu da se radnika zadrži 5 godina te, ako to poslodavac ne čini, tu bankarsku mjenicu vraća. Nema novca. Da ne pričam o komunalnim naknadama koje su besplatne ili dozvolama koje idu po automatizmu. Ovdje se priča o Turskoj i gdje Turska investira te za&scaron;to ih nema kod nas. Pa oni grade tvornice tamo gdje imaju stimulativne mjere. Oni u BiH po&scaron;alju donaciju, ali nema velikih gospodarskih aktivnosti jer nema stimulativnih mjera. Moramo takve stvari razumjeti, a država mora reagirati kako bi se potaknulo investicije - kazao je u razgovoru za Večernji list uspje&scaron;ni poduzetnik i potpredsjednik Skup&scaron;tine Udruge gospodarstvenika Federacije Bosne i Hercegovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-27-kinezi.jpgRimac: 'Investirao sam milijun KM u Livno, neću biti zadovoljan dok ne bude grad kakav je nekad bio'http://grude.com/clanak/?i=353093353093Grude.com - klik u svijetSun, 26 Sep 2021 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-26-mate-rimac-zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U livanjskom Gradskom parku održana je četvrta poslovna konferencija u organizaciji lokalnog Tehnološkog parka Linnovate.<p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nja poslovna konferencija u Livnu doživjela je svojevrsnu premijeru kada se radi o inovacijama, riječ je o proizvodu naziva &ldquo;x Tend&rdquo;, simulacijski alat za nekretnine autora Marina Jozića, koji je inače jedan od pokretača samog Parka.<br /><br /></p> <p>"Sustav je namijenjen investitorima koji planiraju graditi objekte nekad u budućnosti. Mi njima kroz sustav,imamo online aplikaciju koja se zove 'x Tend expo' kroz koju njihova prodaja može svojim kupcima nuditi pristup. A ti njihovi kupci mogu kroz na&scaron;u aplikaciju mogu pro&scaron;etati,mogu ma&scaron;tati kako će njihov dom izgledati", kazao je Jozić, prenosi <a href="https://bhrt.ba/livno-predstavljene-inovacije-za-globalno-trziste/" rel="nofollow">BHRT</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Na jednom od panela se predstavila i treća generacija startup-a stasalih u Linnovate-u posljednjih godinu dana: dvije tvrtke iz sektora turizma i jedna koja proizvodi med.<br /><br /></p> <p>"To je o biciklizmu koji je orijentiran na spust s biciklima. Napravio sam posebne staze za tu namjenu sa preprekama sa skokovima. Linnovate mi je pomogao da nećemo neku formu,da to bude legalno, u edukaciji i reklami isto", istaknuo je član Kupres MTB Trailsa Miro Galić.<br /><br /></p> <p>A da sve &scaron;to je Tehnolo&scaron;ki park napravio u posljednje tri godine nije malo, svjedoče njegovi čelni ljudi.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Za sad smo napravili ok stvari. Stvorili neke temelje te investirali gotovo milijun KM. Neke korake smo napravili. Ja neću biti zadovoljan dok Livno ne bude grad kakav je nekad bio", kazao je Mate Rimac inovator i poduzetnik.<br /><br /></p> <p>"Imali smo tri uspje&scaron;ne generacije poslovnih startup-ova. Ukupno prijavljenih 28 ideja od kojih je 13 registriranih poduzeća, firmi,obrta i OPG-ova. Učinkovitost je preko 50 posto. To je iznimno uspje&scaron;no. Mi smo do sada plasirali 155 000 KM. (&hellip;) jedan start up iz turizma je dobio 500 000 KM", naglasila je direktorica Tehnolo&scaron;kog parka Linnovate Ivona Ćorić. &nbsp;<br /><br /></p> <p>U Linnovate Tehnolo&scaron;kom parku vjeruju da će se i drugi prepoznati njihova nastojanja i uključiti u ovaj ovaj projekt bilo kao financijeri, s poslovnom idejom ili nekim drugim načinom.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-26-mate-rimac-zena.jpg12 posto radnika u EU lani radilo od kućehttp://grude.com/clanak/?i=353055353055Grude.com - klik u svijetFri, 24 Sep 2021 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-28-posao1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Beču, dijelovima Irske, Danske, Francuske, Nizozemske, kao i u Luksemburgu gotovo svaki četvrti zaposleni je radio od kuće. <p><br /><br /></p> <p>Pro&scaron;le godine je zbog uvođenja fizičke distance kao mjere za sprečavanje &scaron;irenja koronavirusa od kuće počelo raditi vi&scaron;e ljudi nego ranije, a prema podacima Eurostata u zemljama Europske unije od kuće je radilo 12 posto zaposlenih između 20 i 64 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je dvostruko vi&scaron;e od godi&scaron;njeg prosjeka za posljednje desetljeće, koji se kreće oko pet do &scaron;est posto.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Najvi&scaron;e su od kuće radili Finci, pa je tako u glavnom gradu Helsinkiju čak 37 posto zaposlenih svoj posao obavljalo od kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Beču, dijelovima Irske, Danske, Francuske, Nizozemske, kao i u Luksemburgu gotovo svaki četvrti zaposleni je pretežito radio od kuće, javlja Tanjug.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Za razliku od ovih zemalja, rad od kuće bio je mnogo manje zastupljen u regijama na istoku i jugu EU, pa je recimo u Hrvatskoj, na Cipru, u Letoniji i Bugarskoj od kuće radilo manje od pet posto zaposlenih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-28-posao1.jpgSedam koraka s kojima uspjeh u životu sigurno neće izostati http://grude.com/clanak/?i=353044353044Grude.com - klik u svijetThu, 23 Sep 2021 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-08-uspjeh-success.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za postizanje bilo kojeg uspjeha postoje neki ključni koraci.<p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to jednoj osobi predstavlja uspjeh, drugoj ne mora. Ipak, klasična priča o uspjehu uvijek je definirana postignućima, mobilno&scaron;ću prema gore, onime &scaron;to smo stekli, prenosi Manager.ba<br /><br /><br /></p> <p>Oni koji su stekli primarne simbole uspjeha - dobro plaćen posao, lijep dom, tradicionalan obiteljski život... smatraju se uspje&scaron;nima. Oni koji se ne mogu pohvaliti navedenim stvarima, smatraju se neuspje&scaron;nima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, priča nije tako jednostavna. Uspjeh svatko definira na svoj način. Nekome će to biti dobar posao, a nekome ne&scaron;to sasvim drugo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, za postizanje bilo kojeg uspjeha postoje neki ključni koraci, a oni su sljedeći:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Odbacivanje standardnog modela zasnovanog na novcu, moći i slavi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ljudi izjednačavaju novac, moć i slavu s uspjehom pa ne čudi da su u stalnoj (često bezuspje&scaron;noj) potrazi za barem jednom od ovih stavki. Ako ste i sami u lovu, imajte na umu da će vam uistinu rijetko neka od ovih stavki u život donijeti sreću kakvu ste očekivali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Izbjegavanje usporedbi s drugima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspoređivanje va&scaron;ih postignuća, bez obzira koliko su ona značajna, s postignućima drugih nije potrebno. Uvijek postoji netko tko je postigao veće uspjehe od vas. Gledajte sebe i ono &scaron;to ste vi napravili, bez usporedbi. I budite zadovoljni napravljenim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Cjelovito sagledavanje samog sebe</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Umjesto da se fokusirate samo na karijeru ili privatni život, produktivnije je vidjeti sebe kao potpunu osobu. Svatko od nas je jedinstven na svoj način &scaron;to dovodi do nepobitne činjenice da nitko zapravo nije uspje&scaron;niji od vas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Proslava svake pobjede, bez obzira na to koliko velika ili mala ona bila</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi među nama oklijevaju proslaviti neku pobjedu jer kada postignemo ne&scaron;to vrijedno uvijek čekamo da se dogodi ne&scaron;to veće. Umjesto da funkcionirate na ovaj način, uživajte u svakoj zasluženoj pobjedi koja vam se nađe na putu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Prihvaćanje neuspjeha</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Neuspjeh u postizanju željenog cilja posve je normalan. To uvijek imajte na umu kada pomislite da je neuspjeh kraj svijeta. Nije. Uvijek postoje novi poku&scaron;aji, a neuspjeh je dio života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Davanje prioriteta odnosima s drugim ljudima</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na&scaron; model uspjeha u velikoj je mjeri usmjeren na nas same - utemeljen je na individualizmu i služi vlastitim interesima. No, ljudi su prije svega dru&scaron;tveni organizmi &scaron;to sugerira da se uspjeh treba definirati tako da gledamo kako on pobolj&scaron;ava živote drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Ostavljanje nasljeđa</strong></p> <p>Mi smo na Zemlji zapravo relativno kratko i važno je, smatraju stručnjaci, da na&scaron;i životi nastave odjekivati &scaron;to je dulje moguće i nakon na&scaron;eg odlaska.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-08-uspjeh-success.jpgOvog tjedna poskupjelo gorivo! Loša vijest je da slijedi novo poskupljenjehttp://grude.com/clanak/?i=353036353036Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 23:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na benzinskim crpkama diljem BiH cijene goriva od jučer su više za pet feninga po litru, a, prema najavama naftaša, vozači u narednih desetak dana mogu očekivati dodatno poskupljenje od oko pet feninga.<p>&nbsp;</p> <p>Samo u rujnu Federalnom ministarstvu trgovine stiglo je 610 zahtjeva za korekciju cijena goriva i odnose se na povećanje cijena benzina i dizela te LPG-a u iznosu od 0,05 KM po litru.</p> <p>Ove cijene su u odnosu na ljetni period vi&scaron;e i za 20 feninga po litru.</p> <p>Prosječna maloprodajna cijena benzina po litru u Federaciji Bosne i Hercegovine na jučera&scaron;nji dan iznosila je 2,27 KM, a dizela 2,17 KM, dok za LPG iznosi 1,26 KM.<br /><br /></p> <p>- Ističemo da je Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela odluku o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za naftne derivate. Navedenom odlukom privrednim dru&scaron;tvima koja obavljaju trgovinu naveliko naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,06 KM/litru derivata, a privrednim dru&scaron;tvima koja obavljaju djelatnost trgovine namalo naftnim derivatima propisana je maksimalna visina marži u apsolutnom iznosu od 0,25 KM/litru derivata - podsjećaju iz Ministarstva.<br /><br /></p> <p>Na svjetskom trži&scaron;tu naftnih derivata evidentan je rast cijena sirove nafte i cijena sirove nafte tipa brent na dan 20. rujna 2021. godine dostigla je cca 75 USD po barelu.</p> <p>Evidentno je da je najveći trend rasta zabilježen kod tečnog naftnog plina (LPG), a osnovni razlog za povećanje cijena su problemi u opskrbi ovim gorivom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-gorivo.jpgOvo su najbogatije obitelji na svijetu u 2021. godini po broju milijardi na računimahttp://grude.com/clanak/?i=352986352986Grude.com - klik u svijetTue, 21 Sep 2021 11:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-21-walton-obitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magazin Bloomberg objavio je listu najbogatijih obitelji na svijetu. Obuhvaća obitelji iz različitih dijelova svijeta koje se bave različitim poslovima.<p>&nbsp;</p> <p>Na ovu listu nije uvr&scaron;tena prva generacija milijardera te je nagla&scaron;eno da lista nije konačna, jer postoje obitelji čije je bogatstvo rasprostranjeno po svijetu te ga je te&scaron;ko pratiti.<br /><br /></p> <p>Prvo mjesto zauzela je obitelj Walton, čije je bogatstvo procijenjeno na 238.2 milijarde dolara. Vlasnici su maloprodajnog lanca Walmart.<br /><br /></p> <p>Na drugom mjestu je obitelj Mars, u čijem je vlasni&scaron;tvu istoimeni brend slatki&scaron;a. Njihovo se bogatstvo procjenjuje na 141.9 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>Zatim slijedi obitelj Koch, čije je bogatstvo procijenjeno na 124.4 milijarde dolara, a u čijem je vlasni&scaron;tvu istoimena naftna kompanija.<br /><br /></p> <p>Na četvrtom mjestu je obitelj Hermes, u čijem je vlasni&scaron;tvu istoimeni brend luksuznih torbi. Imaju bogatstvo od 111.6 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>Slijedi ih obitelj Saud, koja vlada Saudijskom Arabijom, a njihovo se bogatstvo procjenjuje na 100 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>Obitelj Ambani je na &scaron;estom mjestu s bogatstvom od 93.7 milijardi dolara. U njihovom je vlasni&scaron;tvu konglomerat Reliance.<br /><br /></p> <p>Nakon njih slijedi obitelj Wertheimer u čijem je vlasni&scaron;tvu brend Chanel. Imaju bogatstvo od 61.8 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>Obitelj Johnson nalazi se na osmom mjestu s bogatstvom od 61.2 milijarde dolara. U njihovom je vlasni&scaron;tvu financijska kompanija Fidelity Investments.<br /><br /></p> <p>Slijedi obitelj Thomson u čijem je vlasni&scaron;tvu medijska korporacija Reuters. Imaju bogatstvo od 61.1 milijardu dolara.<br /><br /></p> <p>Na desetom mjestu je obitelj Boehringer u čijem je vlasni&scaron;tvu farmaceutska kompanija Boehringer Ingelheim. Njihovo bogatstvo procjenjuje se na 59.2 milijarde dolara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-21-walton-obitelj.jpgLasta će sama proizvoditi strujuhttp://grude.com/clanak/?i=352975352975Grude.com - klik u svijetMon, 20 Sep 2021 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-20-lasta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tvornici su već sklopljeni strojevi i krenulo se s probnom proizvodnjom slastica.<p>&nbsp;</p> <p>Radovi na tvornici keksa i vafla "Lasta" Čapljina polako se bliže kraju, a dokaz tomu su i postavljeni solarni paneli na krovu tvornice.</p> <p>Tvornica će sama proizvoditi struju za svoje pogone.</p> <p><br />FOTO: Bljesak.info</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-20-lasta.jpgIz hercegovačke škole izišli prvi stolari i odmah dobili posaohttp://grude.com/clanak/?i=352932352932Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 21:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-17-stolar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srednja strukovna škola Ruđera Boškovića Ljubuški u novu je školsku godinu ušla sa 149 novih učenika, koliko ih je upisano u prve razrede. <p><br />Upisano je sedam odjela prvih razreda za sedam zanimanja: 23 ekonomska tehničara, 21 ekonomist, 32 tehničara za mehatroniku (razvrstani u dva odjela), 17 agroturističkih tehničara, 34 medicinske sestre / medicinska tehničara, 10 stolara i 12 kuhara, pi&scaron;e Večernji list BiH. Zanimanja stolara i kuhara u trogodi&scaron;njem su trajanju &scaron;kolovanja, a ostala su četverogodi&scaron;nja. Ukupno su u &scaron;koli u 2021./2022. &scaron;kolskoj godini 542 učenika.<br /><br /></p> <p>O njima se brine 77 zaposlenih djelatnika, od kojih su 54 izravno u nastavi, među kojima je 49 profesora i pet vanjskih suradnika. U skupini nenastavnoga osoblja petero je djelatnika koji su tijesno vezani i odgovorni za optimalno i uspje&scaron;no funkcioniranje &scaron;kole i nastavnoga procesa: ravnatelj, pedagog, psiholog i dva voditelja smjene.<br /><br /></p> <p><strong>Kuhari u RH rade u sezoni<br /><br /></strong></p> <p>- Ravnamo se prema zanimanju učenika i potrebama trži&scaron;ta. Pro&scaron;le smo godine ukinuli smjerove automehaničara i vodoinstalatera jer vi&scaron;e nije bilo zainteresiranih učenika za ta zanimanja, a prije tri godine uveli smo smjer stolara. Ove godine iza&scaron;la je prva generacija stolara, njih osam, i pet ih je odmah dobilo posao, iz &scaron;kole na radno mjesto - četiri u Vrgorcu i jedan u Ljubu&scaron;kom. Već dulje od 10 godina u &scaron;koli se izučava zanimanje za kuhara i čim zavr&scaron;e, idu i rade u Hrvatskoj, u turističkoj sezoni. Upućujem poruku roditeljima da su zanati jako važni i poželjni, o tome ih trebamo vi&scaron;e upoznavati i educirati, a &scaron;kola treba uvoditi ona zanimanja koja su tražena na trži&scaron;tu rada. U dogovoru s na&scaron;im gospodarstvenicima i na&scaron;im županijskim Ministarstvom obrazovanja, znanosti, kulture i sporta razmi&scaron;ljamo &scaron;to bismo to u budućnosti novo uveli. Moguće je da to budu računalni tehničar i programer, vidljivo je da to zanima učenike. Od pro&scaron;le godine uključeni smo u projekt &ldquo;Digitalizacija obrazovnog sustava ZHŽ - e-&Scaron;kola&rdquo;. Sad uoči početka nastave dobili smo računalnu opremu, profesori su dobili prijenosna računala, a prije su pro&scaron;li obuku za vođenje e-dnevnika i e-matice - kaže za <strong><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/iz-hercegovacke-skole-skole-izisli-prvi-stolari-i-odmah-dobili-posao-1524140" target="_blank">Vecernji.ba</a></strong> Mila Primorac, ravnateljica SS&Scaron; Ruđera Bo&scaron;kovića Ljubu&scaron;ki. Stolarima i kuharima opće predmete predaju profesori, a stručne i praktične profesori ugostiteljske skupine predmeta, majstori stolari, iskusni kuhari. Učenici, budući stolari obavljaju praksu u Stolariji Brekalo u Ljubu&scaron;kom i Drvnom klasteru Hercegovina u Mostaru, a kuhari u hotelima Bigeste i Hum te privatnim ugostiteljskim objektima u Ljubu&scaron;kom.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Praksa i u SKB-u Mostar<br /><br /></strong></p> <p>Učenici Medicinske &scaron;kole obavljaju praksu u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici u Mostaru i Domu zdravlja u Ljubu&scaron;kom. Predaju im tri doktora medicine, medicinska sestra i tehničar iz Doma zdravlja Ljubu&scaron;ki. U stolarskoj učionici - radionici ekipa Večernjaka zatekla je učenike drugog razreda stolara i njihova majstora voditelja.- Kad je riječ o praktičnoj nastavi, u prvom razredu učenici se upoznaju s alatima i materijalima, u drugom je razrada, a u trećem cjelovita priprema za ulazak u tvrtku, proizvodnju, u majstorstvo, pa i raditi ne&scaron;to samostalno. Kad zavr&scaron;e &scaron;kolovanje, osposobljeni su otprilike 50% za praktični majstorski posao, a daljnje napredovanje odvija se tijekom godina rada - obja&scaron;njava Večernjakovim novinarima voditelj praktične nastave Ivan Brekalo, građevinski inženjer, sa stolarskom prekvalifikacijom, kako bi mogao voditi praktičnu nastavu. Ivan je, s braćom Mariom i Goranom, suvlasnik tvrtke Stolarija Brekalo u Ljubu&scaron;kom koju je osnovao i razvio njihov otac. Kad se zbroje prvi, drugi i treći razred, u &scaron;koli je trenutačno 28 budućih stolara i 56 budućih kuhara. Prema trenutačnim prilikama na trži&scaron;tu rada, prije svega u RH, ne bi se trebali brinuti za posao.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-17-stolar.jpegMentalne vještine koje dijele uspješni lideri http://grude.com/clanak/?i=352928352928Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 18:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-17-business_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samorefleksija znači ostaviti svoj ego po strani..<p>&nbsp;</p> <p>Kako biste bili dobar voditelj nije bitno samo dobro znati posao, bitne su i neke druge vje&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih pet vje&scaron;tina treba imati svaki dobar lider.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tri vrste refleksije</strong></p> <p>Prvi alat reflektira vlastita iskustva. Drugi, reflektira tuđa&nbsp; kroz knjige, različite medije ili izravno učenje. Treće je sposobnost instinktivnog kombiniranja ta dva kako bi se do&scaron;lo do najmudrije odluke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Morate biti sposobni reflektirati tuđa iskustva kako biste donijeli najmudrije odluke. Oni koji uče od drugih su oni koji će daleko dogurati u poslu, pi&scaron;e&nbsp;24 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao vođi, ovako razmi&scaron;ljanje omogućuje vam da ostavite gre&scaron;ke iza sebe, da ih nikada ne počinite - ili da donesete najbolju odluku na temelju nečega &scaron;to je netko drugi naučio. To je mudrost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekima liderstvo ide prirodno od ruke, dok su neki postali najbolji lideri zahvaljujući učenju i iskustvima od drugih.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Samorefleksija</strong></p> <p>Samorefleksija je način na koji stječete mudrost iz vlastitih iskustava. Nedostatak samorefleksije je način na koji ponavljate gre&scaron;ke u nedogled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samorefleksija znači ostaviti svoj ego po strani i iskreno pogledati kako se uklapate u trenutnu sliku. Koje su va&scaron;e prednosti? Gdje se možete pobolj&scaron;ati? Iskreno odgovorite na ova pitanja, a zatim učinite ne&scaron;to po tom pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je vrlo te&scaron;ko za narcisoidne ili arogantne ljude, zbog čega se te osobine nikada ne nalaze u najboljim vođama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slu&scaron;ajte vlastitu intuiciju</strong></p> <p>Dobar vođa svaku svoju odluku preispituje i analizira. Prilikom analize koristi se dostupnim informacijama i intuicijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi poznati lideri govorili su o vrijednosti intuicije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Roy Rowan je rekao: "<strong>Taj osjećaj, taj mali &scaron;apat unutar va&scaron;eg mozga, može sadržavati daleko vi&scaron;e informacija - i činjenica i dojmova - nego &scaron;to ćete vjerojatno dobiti satima analizirajući".</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je intuicija dobra, nemojte se nikada na nju oslanjati u potpunosti.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Nikada nemojte zanemariti sjajan osjećaj intuicije i vlastitog instinkta, ali nikada nemojte vjerovati da je to dovoljno', rekao je Robert Heller.</p> <p><br />Slu&scaron;ajte taj mali glas u sebi koji vas gurka tu ili tamo. Ali filtrirajte taj glas kroz svoj svjesni razum.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Razmi&scaron;ljajte kao obični radnik</strong></p> <p>Većina dobrih vođa započeli su svoj posao kao obični radnici. Bili su empatični, gledali su tada&scaron;njeg vođu i učili su od njega. Svoj posao izvr&scaron;avali su najbolje &scaron;to su mogli.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to radnik postane vođa, on zna kako oni ispod njega razmi&scaron;ljaju te ih može motivirati i usmjeriti. On će za to iskoristiti svu svoju snagu jer ih on najbolje razumije jer je bio na istom mjestu. On će vidjeti stvari sa njihovog gledi&scaron;ta i cijenit će sve &scaron;to oni rade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova empatija ključna je za dobro vodstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobar lider zna da kad je jednom na vlasti, njegov posao je služiti potrebama tima kako bi tim mogao odraditi najbolji posao - a ne obrnuto.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Budite svoji</strong></p> <p>Gola istina o nečijem karakteru najjasnije se otkriva kada ste u problemima. Lako je biti plemenit kad stvari idu savr&scaron;eno.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lako je učiniti pravu stvar kada nema isku&scaron;enja da učinite ne&scaron;to lo&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, neki lideri gube hrabrost i raspadaju se kada dođe do problema. To se događa jer nemaju čvrstu osnovu o tome tko su i u &scaron;to vjeruju.</p> <p><br />S druge strane, jaki vođe postaju jači u nedaćama. Njihov sud postaje o&scaron;triji.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi se ljudi pitaju &scaron;to bi učinili u te&scaron;koj poslovnoj situaciji ili u nečemu &scaron;to bi se moglo dogoditi. Dobar način da saznate tko ste je taj da dobrovoljno radite te&scaron;ke stvari prije nego &scaron;to do njih dođe. To može biti bilo koji dobrovoljni izazov koji vas uistinu izaziva. Mislite da ne možete trčati? Prijavite se za maraton.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad znate kako reagirate na nedaće, bit ćete puno bolji vođa, pi&scaron;e Your Tango.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-17-business_2.jpgI do 4,5 posto mjesečne kamate bit će refundiranohttp://grude.com/clanak/?i=352916352916Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-17-amir-zukic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi FBiH Amir Zukić istaknuo je kako je Vlada FBiH na jučerašnjoj sjednici dala suglasnost na ugovor, a u svrhu saniranja kamata koje nastanu u periodu korištenja sredstava jamstvenog fonda.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pravo na tu vrstu refundacije polažu gospodarstvenici i do 4,5 posto mjesečne kamate bit će refundirano. Sredstva će se davati kvartalno, tako da svi oni koji su korisnici sredstava namijenjeni za mikro, mala i srednja poduzeća bit će sanirani iz proračuna FBiH&ldquo;, naveo je Zukić.</p> <p><br />Dodao je i jo&scaron; jednu informaciju. &ldquo;Potpomažemo općine i gradove i u tom smislu smo odvojili dvije linije prema općinama kao potpora u borbi protiv pandemije. Za svaku općinu linearno. Drugi dio novca će biti podijeljen na projekte gdje smo otvorili konkurs i sve su se općine prijavile i to je jedan od većih investicionih zahvata na razini općina i sve su općine sudjelovale, bodovane i veliki broj, odnosno 122 projekta, će biti raspoređeni na općinama koje također financira Vlada FBiH&ldquo;, kazao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-17-amir-zukic.jpgRajčica iz Hercegovine u Rusiji: Na putu puno zapreka, kamion putovao 9 dana...http://grude.com/clanak/?i=352914352914Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 07:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-07-paradajz-hercegovina.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I to se može, zaključak je nakon informacije o izvozu dvaju kamiona presadnica rajčice iz pogona tvrtke Adria Hishtil u Gabeli u okolicu Moskve.<p>&nbsp;<br />Lako je voziti jednodnevne ture ili po dva, tri dana, međutim, prva isporuka iz tog je čapljinskoga naselja do glavnoga grada Rusije putovala osam dana, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong>&nbsp;<br /><br /></p> <p>Presadnice su nakon tog putovanja rasađene i nastavile su svoj razvoj. Kako se u tome uspjelo, kazao nam je ing. Ivica Borovac, voditelj Službe prodaje ove tvrtke.<br /><br /></p> <p><strong>&ldquo;Bude&rdquo; je nakon 15-ak dana<br /><br /></strong></p> <p>- Radimo s mladim sadnicama kalemljene rajčice koje idu u poseban režim hlađenja, odnosno na posebne režime temperature kako bi se prilagodile prijevozu. Voze se na netipično niskim temperaturama oko 10 Celzijevih stupnjeva cijelim putom, tako da biljka praktički spava, hibernira, kako bi &scaron;to manje bila aktivna u putu, da ne bi počela izrastati u kontejneru, počela upijati previ&scaron;e vode i hrane, čime bi izgubila nutritijente i tako na odredi&scaron;te stigla isu&scaron;ena od same klime u kamionu. Režim pripreme u na&scaron;im pogonima traje tri, četiri dana zahlađivanjem sadnica, za &scaron;to koristimo posebne komore, nakon čega idu u sličnu klimu u kamionu i tako do finalnoga kupca, gdje ih opet po na&scaron;im uputama kupac prilagođava postupno podižući temperaturu kako bi biljke &scaron;to bezbolnije premostile &scaron;ok prijevoza, odnosno niskih temperatura. Cijeli sustav detaljno je razrađen s kolegama iz Italije i Izraela, imamo dobru koordinaciju i za sada ide dobro - kaže za Večernji list Borovac. Nije to mala stvar jer biljke, poput zimskog sna kod životinja, treba &ldquo;uspavati&rdquo;, pa onda nakon 15-ak dana &ldquo;probuditi&rdquo;.<br /><br /></p> <p>- Uspjeli smo nakon dvije godine poku&scaron;aja i testiranja samog trži&scaron;ta jer je dosta daleko, zahtjevno, nije unutar Europske unije, tako da su regulative uvoza i izvoza strože, dosta složenije od zemalja u okružju. Radili smo dulje na poslu, na&scaron;i brokeri prisutni u Rusiji animirali su kupce u okolici Moskve, podijelili uzorke, ljudi su vidjeli prednost na&scaron;ih kalemljenih sadnica u odnosu na one koje su dolazile, primjerice, iz Poljske, Bjelorusije ili Nizozemske. S nekoliko ozbiljnih kupaca uspjeli smo ostvariti suradnju, jedan kamion upravo je stigao, a prije dva tjedna isporučena je prva po&scaron;iljka, kamion s 36.000 sadnica za prva 2,5 do 3 hektara staklenika u okolici Moskve. Sadnice su presađene, lijepo rastu i napreduju, prvi dojmovi jako su dobri - obja&scaron;njava za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/capljinske-rajcice-rast-ce-u-rusiji-u-moskvu-danima-putovale-cak-72-000-uspavanih-presadnica-1523889" target="_blank">Vecernji.ba</a> te govori i koliko takva roba putuje do Moskve.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Preko Bjelorusije<br /><br /></strong></p> <p>- Prvi kamion putovao je 9 dana, s tim da nije riječ o putu kao takvom, dvojica vozača na putu preko Bjelorusije, puno je zapreka, gužvi na granicama, ovisno o tome kojim smjerom idete. Druga po&scaron;iljka putovala je 8 dana. Po dolasku Rusi imaju svoju regulativu, ponovno se radi uzorkovanje sadnica na biljne bolesti, &scaron;tetnike, nove viruse prisutne u cijeloj Europi i &scaron;ire, tako da administrativni dio na samoj granici odnese jedan i pol do dva dana. Kamion utovaren u Gabeli sa svim dozvolama i odobrenjima stiže za 7 radnih dana. Zasad je dogovoren izvoz isključivo kalemljenih rajčica, ali posao obećava, posebice &scaron;to je Rusija kao jedan od prioriteta postavila vlastitu proizvodnju hrane umjesto dosada&scaron;njeg velikog uvoza. - Mi smo bili među pionirima koji su ponudili kalemljenu sadnicu kao ne&scaron;to drukčije. Prvi dojam bio je da je cijena visoka u odnosu na standardnu sadnicu, no kada su se lani uvjerili da je prinos kalemljenih rajčica za 50 posto veći, to je presudilo u dobivanju posla - nagla&scaron;ava za Večernjak. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-07-paradajz-hercegovina.jpegStanić od Grbešića kupio Marasku!http://grude.com/clanak/?i=352909352909Grude.com - klik u svijetThu, 16 Sep 2021 17:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-16-grbesic-stanic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stanić Beverages, tvrtka u vlasništvu Stanić Grupe, potpisala je sa Saponijom i Koestlinom, članicama Mepas grupe, kupoprodajni ugovor o kupnji Maraske, objavili su u četvrtak iz tih tvrtki ne navodeći vrijednost transakcije.<p>&nbsp;</p> <p>Stanić Beverages postat će novi vlasnik 98,25 posto dionica Maraske, pri čemu 45,3 posto dionica kupuje od Koestlina, a 52,90 posto od Saponie, navodi se u priopćenju Stanić Grupe. Također, objavit će i obvezujuću javnu ponudu za otkup svih dionica nakon zavr&scaron;etka transakcije sa Saponijom i Koestlinom.<br /><br /></p> <p>Nakon odobrenja Agencije za za&scaron;titu trži&scaron;nog natjecanja (AZTN), Stanić Beverages postat će novi većinski vlasnik Maraske. U priopćenju se prenosi izjava vlasnika i predsjednika Uprave Stanić Grupe Svjetlana Stanića koji je podsjetio da je proces preuzimanja Maraske počeo 2020., no zbog pandemije bolesti covid-19 bio je usporen, prenosi N1.</p> <p>&ldquo;Drago nam je &scaron;to smo upravo pri zavr&scaron;etku kupovine dionica Maraske i &scaron;to ćemo potkraj 2021. godine postati novi vlasnici jedne od najstarijih kompanija u Hrvatskoj&rdquo;, istaknuo je te dodao kako Maraska Zadar ima bogatu povijest te jo&scaron; važnije, svijetlu budućnost.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Vjerujemo da će sinergija Stanić Beveragesa i Maraske rezultirati vrhunskim proizvodima u svim kategorijama, koji će kreirati nove trendove na trži&scaron;tu. Cilj nam je odgovoriti na zahtjevne želje i potrebe domaćih i inozemnih potro&scaron;ača te u sinergiji moći ponuditi bolje uvjete prema trži&scaron;tu i povoljnije proizvode potro&scaron;ačima&rdquo;, naveo je Stanić.<br /><br /></p> <p>Iz Saponie su danas također izvijestili da su sa tvrtkom Stanić Beverages sklopili ugovor o kupoprodaji dionica. Riječ je o prodaji 755.165 redovnih dionica Maraske u vlasni&scaron;tvu Saponije, a taj iznos dionica predstavlja 52,90 posto temeljnog kapitala Maraske.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Navedenim ugovorom o kupoprodaji dionica utvrđeno je da će se prijenos dionica na kupca Stanić Beverages obaviti najkasnije do 31. siječnja 2022. godine kada se ispune ugovoreni prethodni uvjeti&rdquo;, navodi se u priopćenju Saponie.<br /><br /></p> <p>Inače, Stanić Beverages je proizvođač sokova u Hrvatskoj te vlasnik dviju tvornica u Hrvatskoj i BiH, zajedničkog kapaciteta od 150 milijuna litara godi&scaron;nje.<br /><br /></p> <p>Uzdanica Stanić Beveragesa je brand Juicy, a kupnjom Maraske Stanić Beverages &scaron;iri svoje proizvodne kapacitete i ulazi u novi segment jakih alkoholnih pića, u kojem vidi priliku za rast i razvoj, navodi se u priopćenju.</p> <p><br />Mirko Grbe&scaron;ić, vlasnik Mepasa je iz &Scaron;irokog Brijega, dok je Svjetlan Stanić, vlasnik Stanić Beveragesa iz Kre&scaron;eva. Brend Maraska ovom kupoprodajom ostaje u vlasni&scaron;tvu Hrvata iz BiH.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-16-grbesic-stanic.jpegMlada profesorica iz Hercegovine pokrenula posao u poljoprivredi, već zapošljava 70 osobahttp://grude.com/clanak/?i=352889352889Grude.com - klik u svijetWed, 15 Sep 2021 20:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-15-eko-jasmina.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stara albanska poslovica kaže: “Ili radi pa imaj ili nestani da te nema”. Diplomirana profesorica engleskog jezika i književnosti Jasmina Ćušić odlučila se za ovo prvo. <p><br />Nakon &scaron;to je diplomirala, nije mogla pronaći posao u struci. Jasmina je imala izbor, sjediti kući prekriženih ruku i čekati poziv sa zavoda za zapo&scaron;ljavanje, &scaron;to je moglo potrajati 5, 10, 20 godina. Neki ljudi ga nikad i ne dobiju. Također, mogla je otići u Njemačku, Irsku, &Scaron;vedsku i tamo graditi karijeru. Ona je odlučila ostati u BiH i sa svojih deset prstiju pokrenuti posao od kojeg danas, pet godina poslije, egzistira veći broj obitelji s područja Hercegovine, pi&scaron;e Večernji list BiH. Ova mlada žena vlasnica je poznatog domaćeg brenda &ldquo;Eko Jasmina&rdquo;, čije svježe voće i povrće te prerađevine svakodnevno konzumiraju stanovnici cijele Bosne i Hercegovine.<br /><br /></p> <p><strong>Kvaliteta za uspjeh<br /><br /></strong></p> <p>Njezin recept za uspjeh je kvaliteta, ekolo&scaron;ka proizvodnja i upornost. U početku nije bilo lako. U moru uvoznih proizvoda koji su cijenom prihvatljiviji stanovni&scaron;tvu BiH trebalo je pronaći svoje mjesto pod suncem svoje zemlje. Jasmina je sa svojom obitelji to uspjela te danas svjedoči kako poljoprivredna proizvodnja ima budućnost u Bosni i Hercegovini.<br /><br /></p> <p>- Proizvodnja voća i povrća ne&scaron;to je u čemu sam odrasla. Moji roditelji, njihovi itd. bavili su se poljoprivredom, tako da to nije bilo ne&scaron;to novo za mene - počinje za Vecernji.ba svoju pozitivnu priču ova mlada žena iz Vi&scaron;ića kod Čapljine, gdje je sve počelo. Naime, kada je Jasmina tek počela s ekolo&scaron;kim uzgojem voća i povrća, na raspolaganju je imala ne&scaron;to imovine svog svekra u Nevesinju te očevo zemlji&scaron;te u Vi&scaron;ićima. Riječ je o oko 50 duluma. - Sada s kooperantima obrađujemo vi&scaron;e od 350 duluma zemlje - kaže Jasmina. Dodaje kako sada tijekom godine s kooperantima proizvede od 80 do 90 različitih kultura. Na pitanje je li pandemija koronavirusa utjecala na povećanje potražnje za domaćim i na ekolo&scaron;ki način proizvedenim povrćem, Jasmina kaže kako nisu imali problema s plasiranjem svojih proizvoda. - Potražnja je porasla, ali mislim kako je na to dosta utjecalo to &scaron;to smo uistinu imali siguran i specifičan pristup cijeloj situaciji - kaže mlada poduzetnica. Organska proizvodnja suvremeni je trend u poljoprivredi koji ima sve vi&scaron;e sljedbenika, odnosno onih koji proizvode na ovaj način hranu, ali i kupaca.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;Do sada je uspjela proizvesti 90 različitih kultura, a u predstojećem razdoblju ta će lepeza proizvoda zasigurno biti dodatno pro&scaron;irena.<br /><br /></p> <p><em><strong>Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-15-eko-jasmina.pngElektrični mopedi za poštare Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=352875352875Grude.com - klik u svijetWed, 15 Sep 2021 08:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-15-emopedi_2_a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vozni park Hrvatske pošte Mostar proširen je s deset električnih mopeda, koji će biti u službi poštara za dostavu u sedam gradova. <p>&nbsp;</p> <p>Električni mopedi samo su dio zelene flote koju HP Mostar u budućnosti planira upotpuniti i drugim električnim vozilima.</p> <p><br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar prva je po&scaron;ta u Bosni i Hercegovini koja se odlučila na nabavku električnih vozila za svoje po&scaron;tare. Odluka je donesena na temelju analize dosada&scaron;njeg rada i testiranja, ali i kao rezultat brige o tehnolo&scaron;kom razvoju i ekolo&scaron;kim standardima. Električni mopedi imaju ugrađenu litij-ionska bateriju od 35Ah.</p> <p><br />Ovim povodom, član Uprave Dru&scaron;tva, izvr&scaron;ni direktor za po&scaron;tansku tehnologiju Ljubo Vujica je rekao: Ekolo&scaron;ki aspekt kori&scaron;tenja električnih vozila, uz ekonomski, jako je važan. Već duže vrijeme radimo na modernizaciji voznog parka, a pri tome se vodimo stvarnim potrebama i tehnolo&scaron;kim mogućnostima, naročito u eko standardu. Izuzetno nam je drago da nam je ponuđen električni moped domaće proizvodnje. Za nas, to je odlična informacija jer imamo zagarantirani servis, ali i mogući budući razvoj. Očekujemo da domaći proizvođači e-mopeda prate na&scaron;e zahtjeve, kako bi već kod sljedeće nabavke imali jo&scaron; bolju verziju e-mopeda.<br />Vjerujem, da će se prelazak na električne mopede pokazati kao odlično rje&scaron;enje. Zbog toga, na&scaron; je cilj povećati broj električnih vozila, koristiti ekonomske benefite takvih odluka i tako pridonijeti stvaranju zelenih zona u gradovima gdje na&scaron;i po&scaron;tari dostavljaju po&scaron;iljke. U narednom razdoblju, poradit ćemo i na infrastrukturi punjenja na&scaron;ih e-vozila, a vjerujemo da ćemo takve usluge moći ponuditi i zajednici u kojoj djelujemo.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kori&scaron;tenje električnih mopeda smanjuje emisije &scaron;tetnih plinova u atmosferu i pridonosi očuvanju na&scaron;eg planeta, s toga se nadamo da će se broj električnih vozila u floti HP Mostar povećavati te da će drugi po&scaron;tanski operateri slijediti na&scaron; primjer.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-15-emopedi_2_a.jpgU Imotskoj krajini ''ugrožen'' rekord noćenja iz 2019.http://grude.com/clanak/?i=352850352850Grude.com - klik u svijetMon, 13 Sep 2021 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-29-kuca-za-odmor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do današnjeg dana, 13. rujna, ostvareno je od početka ove kalendarske godine 95 tisuća noćenja čime je već sada “ugrožen” broj od 97 tisuća ostvaren rekordne 2019. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Kako javlja radio Imotski, trenutačno se u kućama za odmor na području Imotske krajine&nbsp; nalazi oko 250 gostiju, &scaron;to daje nadu da bi se upravo ta cifra broja noćenja&nbsp; iz 2019. godine mogla prestići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to svakako daje ovoj sezoni i poseban pečat je činjenica da i pored toga &scaron;to je cijela Hrvatska na COVID karti Europe u crvenom, jo&scaron; uvijek gosti koji su rezervirali smje&scaron;taj tijekom rujna nisu odustali od rezervacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se pak tiče gostiju većinom se radi o stranim gostima no ovoga ljeta pobolj&scaron;an je i dolazak domaćih gostiju za razliku od prija&scaron;njih godina.<br /><br /><br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-29-kuca-za-odmor.jpgZaradio novac vani i ovih dana otvorio tvornicu u BiH! Već proizvodi pet vrsta gaziranih sokovahttp://grude.com/clanak/?i=352837352837Grude.com - klik u svijetSun, 12 Sep 2021 20:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-12-sokovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U naselju Husimovci, nadomak Sanskog Mosta, otvorena je tvornica za proizvodnju gaziranih sokova Emina, a investitor je Sead Karajković, koji je kapital zarađen u inozemstvu uložio u pokretanje ovog projekta, piše portal "Poslovnenovine.ba"<p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima Elvedine Seferović, &scaron;efice proizvodnje u ovoj tvornici, trenutno se proizvodi pet vrsta gaziranih sokova, a u planu je da se u budućnosti asortiman pro&scaron;iri izgradnjom punionice prirodne i mineralne vode.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>&ndash; Prve proizvode na trži&scaron;te smo izbacili prije nekoliko dana i zasad je to područje Sanskog Mosta, a u narednom razdoblju planiramo &scaron;irenje na trži&scaron;ta drugih gradova. Trenutno zapo&scaron;ljavamo &scaron;est radnika, a u budućnosti će taj broj biti veći &ndash; istaknula je Seferović.</p> <p>Inače, ovo je jo&scaron; jedan proizvodni pogon u Sanskom Mostu koji je pokrenuo investitor koji je podrijetlom s ovog prostora, a živi i radi u dijaspori.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>U proteklim godinama na takav način pokrenut je čitav niz ovakvih malih i srednjih poduzeća u kojima je zaposlenje prona&scaron;lo vi&scaron;e ljudi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-12-sokovi.jpgDonesen je jedan od najvažnijih zakona u poslijeratnoj BiH! Pročitajte detaljehttp://grude.com/clanak/?i=352825352825Grude.com - klik u svijetSat, 11 Sep 2021 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-11-200321_zanatlije_pavlovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH, nakon što je 5. srpnja dobio podršku Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, usvojili su i izaslanici Doma naroda Parlamenta FBiH u nastavku 12. sjednice, 9. rujna.<p>&nbsp;</p> <p>Program ekonomske stabilizacije i oporavka Federacije BiH 2020-2021. godina, kao pretpostavka za održiv i ubrzan rast u 2022. godini je među mjerama s ciljem unapređenja poslovnog ambijenta, predvidio usvajanje novog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, kao preduvjeta za rast i razvoj obrtni&scaron;tva, odnosno malog gospodarstva u Federaciji BiH.<br /><br /></p> <p>Novim Zakonom su obrtnicima ponuđene brojne pogodnosti, a jedna od njih je omogućavanje vanjskotrgovinskog poslovanja. Nadalje, ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne čime je, prvi put, omogućeno obavljaje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom spriječavala osobe, posebno mlade ljude da registriraju željeni obrt, a bez nepotrebnih administrativnih prepreka.<br /><br /></p> <p>Među novim zakonskim rje&scaron;enjima su skraćena procedura i pojednostavljenje registracije obrta, omogućavanje pribavljanja dokumentacije po službenoj dužnosti, te ograničeno izvr&scaron;enje nad imovinom obrtnika.<br /><br /></p> <p>Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju osnovne ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaćene rje&scaron;enjem. Bitna je i novina da je fizičkim osobama i umirovljenicima omogućeno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja.<br /><br /></p> <p>Zakon predviđa obrtni registar kao informacijski sustav za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i, &scaron;to je najbitnije, čiji je upis obvezan u skladu s ovim zakonom.<br /><br /></p> <p>Zakon ne propisuje obavezu izdavanja obrtnice kao isprave, &scaron;to rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na dosada&scaron;nja zakonska rje&scaron;enja, a obrt je definiran kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Novo je rje&scaron;enje i da, osim vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine.<br /><br /></p> <p>Visina članarine u Obrtničkoj komori je značajno umanjena i ne može biti propisana u iznosu većem od 0,5 posto od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu koju objavljuje Federalno ministarstvo financija (dosad je iznos bio jedan posto).<br /><br /></p> <p>Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji BiH urađen je u interesu obrtnika i zakonodavca istovremeno, s obzirom da će razdoblje registracije obrta biti značajno skraćeno, evidencija obrtnika podignuta na značajno veću razinu.<br /><br /></p> <p>Mogućnost registriranja obrta je ponuđena svima koji imaju ideju, a prepu&scaron;teno je trži&scaron;tu da oblikuje obrtnika bez obzira na njegovo formalno obrazovanje, &scaron;to je dosad bio limitirajući čimbenik.<br /><br /></p> <p>Sve ovo je veliki doprinos suzbijanju sive ekonomije, a novi Zakon omogućava svim zainteresovanim poduzetnicima da budu dijelom bosanskohercegovačke ekonomije na značajno jednostavniji način, priopćeno je iz Federalnog ministarstva razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-11-200321_zanatlije_pavlovic.jpgIzgaraš od posla? Od iduće godine možeš na bolovanjehttp://grude.com/clanak/?i=352814352814Grude.com - klik u svijetFri, 10 Sep 2021 14:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-07-stres_muskarac_posao_briga_ilustracija_pixabay.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dogovor je da države članice Svjetske zdravstvene organizacije u zdravstvenim ustanovama ovu odluku počnu primjenjivati od 1. siječnja 2022. <p><br />Osobe koje su umorne, nezadovoljne, dekoncentrirane, imaju osjećaj da su opterećene poslom ili se osjećaju kao da će &ldquo;izgorjeti&rdquo; od previ&scaron;e obveza i stresova koje donosi njihovo radno mjesto ubuduće će moći koristiti bolovanje zbog sindroma &ldquo;burnout&rdquo; ili &ldquo;izgaranje na poslu&rdquo;, pi&scaron;e Večernji list BiH.<br /><br /><br /></p> <p>Svjetska zdravstvena organizacija najavila je da sindrom izgaranja sa sljedećom godinom postaje dijagnoza, a to praktično znači kako će se zbog premora na poslu i službeno moći ići liječniku i na bolovanje. Također, osobe koje zbog te dijagnoze budu koristile bolovanje, dobit će terapiju, odnosno, bit će im propisano liječenje kao &scaron;to je to slučaj s bilo kojom drugom bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručnjaci navode kako je prvi korak u liječenju posjet psihologu ili neuropsihijatru. Naime, većina ljudi koji dožive ovaj sindrom u početku nije svjesna &scaron;to joj se događa, zbog čega je vrlo bitno da joj najbliži članovi obitelji ili kolege skrenu pozornost na stanje u kojem se nalazi. Ako liječnik uistinu utvrdi da je osoba &ldquo;sagorjela&rdquo; na poslu i da je postala anksiozna ili depresivna, onda se uključuju lijekovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, vrlo učinkovit u liječenju napetosti i stresa je autogeni trening. To je trening koji se održava u poluzamračenoj sobi u potpunoj ti&scaron;ini i miru. Stres na radnom mjestu SZO je uvrstio u 11. izdanje priručnika Međunarodne klasifikacije bolesti, i to kao profesionalni fenomen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogovor je da države članice Svjetske zdravstvene organizacije u zdravstvenim ustanovama ovu odluku počnu primjenjivati od 1. siječnja 2022. Budući da je BiH članica Svjetske zdravstvene organizacije, ova pravila će vrijediti i za njezine stanovnike. U Federaciji BiH već su se bilježili određeni slučajevi odlazaka na bolovanje zbog stanja prouzročenih stresom, a sada će na to imati pravo svatko tko osjeti ili primijeti neke od simptoma sindroma &ldquo;burnout&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Simptomi ovog sindroma najče&scaron;će su iscrpljenost, nesanica, promjena apetita, pad imuniteta, glavobolja, visok krvi tlak, kao i osjećaji praznine, poremećaji koncentracije, zaboravljanje, nervoza, preosjetljivost&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Sve to dovodi do smanjenja učinkovitosti na poslu, povećanja pogre&scaron;aka pri radu, ka&scaron;njenja na posao, izolacije od drugih kolega, povlačenja u sebe&hellip; Psihologinja Slađana Cvjetković za EuroBlic je istaknula kako postoje jasni dijagnostički kriteriji da se prepozna ovaj sindrom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Veliki problem u BiH</strong></p> <p>- Ljudi koji su skloni profesionalnom &ldquo;sagorijevanju&rdquo; ne koriste bolovanja, ne izbjegavaju posao, sve dok jednostavno ne budu nemoćni otići. Mislim da je u interesu poslodavaca da im zaposleni ne &ldquo;sagorijevaju&rdquo; radi kvalitete i produktivnosti posla - navodi Cvjetković. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, sukladno odluci SZO-a, već su krenuli u postupak pro&scaron;irenja &scaron;ifrarnika bolesti prateći svjetske smjernice. Navode da zajedno s nadležnim institucijama Republike Srpske prate aktivnosti Svjetske zdravstvene organizacije i Listu međunarodne klasifikacije bolesti te da sve izmjene i novine uvr&scaron;tavaju i u svoje akte. Inače, prema podacima iz zavoda zdravstvenog osiguranja, BiH ima sve vi&scaron;e bolesnog radničkoga kadra, zbog čega se u ovoj zemlji svake godine za bolovanja izdvaja 20, 30 i vi&scaron;e milijuna konvertibilnih maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-07-stres_muskarac_posao_briga_ilustracija_pixabay.jpgMinistarstvo gospodarstva ŽZH objavilo Javni poziv za unaprjeđenje turističke infrastrukturehttp://grude.com/clanak/?i=352792352792Grude.com - klik u svijetThu, 09 Sep 2021 13:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-05-017_turizam_herc_5.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke objavilo je Javni poziv za odabir korisnika sredstava za poticanje razvoja gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2021. godinu.<p><br />Predmet Javnog poziva je prikupljanje prijava, za raspodjelu sredstava, osiguranih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke, namijenjenih za poticanje razvoja &nbsp;gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke u 2021. godini.<br /><br /></p> <p>Dodijelit će se grant sredstva za promociju i razvoj lokalne zajednice malih poduzetnika kroz unaprjeđenje turističke infrastrukture i jačanje kapaciteta lokalnih pružatelja usluga u ugostiteljstvu i turizmu, a sve u svrhu produktivnijeg poslovanja i rasta gospodarske aktivnosti te postizanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Pravo sudjelovanja na Javnom pozivu za dodjelu grant sredstava za jačanje kapaciteta lokalnih pružatelja usluga u ugostiteljstvu i turizmu, a koji se odnose na projekte pobolj&scaron;anja uvjeta smje&scaron;tajnih objekata kao i na ostale turističko &ndash; ugostiteljske djelatnosti su fizičke i pravne osobe koje su registrirale svoje objekte, do dana podno&scaron;enja zahtjeva za dodjelu sredstava u svrhu turističko &ndash; ugostiteljske djelatnosti.<br /><br /></p> <p>Prijave s odgovarajućom dokumentacijom dostavljaju se osobno u pisarnicu Ministarstva ili preporučeno po&scaron;tom u zapečaćenim kovertama na adresu Ministarstva.<br /><br /></p> <p><strong>Rok za dostavljanje prijava je 08.10.2021. godine.<br /><br /></strong></p> <p>Detaljnije informacije o javnom pozivu su dostupne na sljedećem linku:&nbsp;<a href="https://mg-zzh.com/2021/09/08/javni-poziv-za-unaprjedenje-turisticke-infrastrukture" rel="noreferrer noopener" target="_blank">https://mg-zzh.com/2021/09/08/javni-poziv-za-unaprjedenje-turisticke-infrastrukture</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-05-017_turizam_herc_5.jpegU Rami će se proizvodit električna bicikla i dijelovi za njemačke automobilehttp://grude.com/clanak/?i=352742352742Grude.com - klik u svijetTue, 07 Sep 2021 11:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-07-elektricni-bicikl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovom pogonu trebalo bi raditi 100 radnika.<p><br /><br /></p> <p>Ako je suditi prema riječima načelnika općine Prozor-Rama, gospodarstvo u ovoj općini uskro će procvjetati.<br /><br /></p> <p>Na sjednici općinskog vijeća on je najavio veliki broj infrastrukturnih projekata.<br /><br /></p> <p>Jedan od najvećih je svakako izgradnja pogona za proizvodnju električnih bicikala i dijelova za automobile za njemačko trž&scaron;te.<br /><br /></p> <p>''Bit će to isključivo njemački pogon. Jedini problem nam je radna snaga, jer dosta mladih je oti&scaron;lo, ali zajedničkim snagama ćemo se potruditi da nađemo najbolje radnike koji će biti educirani za rad'', rekao je Ivančević za <a href="https://rtv-hb.com/rtv/video-u-rami-uskoro-tvornica-metalnih-proizvoda/" target="_blank">RTV HB</a>.<br /><br /></p> <p>Snježana Kopruner iz tvrtke GSM-TMT ističe kako ih je načelnik Ivančević svojom uporno&scaron;ću pridobio da ulože u Prozor-Ramu.<br /><br /></p> <p>''To nam je bio dovoljan motiv da ovdje otvorimo pogone i da tako zadržimo ljude te pomognemo razvoj srednje &scaron;kole'', rekla je Kopruner.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovom pogonu trebalo bi raditi 100 radnika, &scaron;to je značajna brojka za ovako malu općinu.<br /><br /></p> <p>Inače, Ivančević je najavio kako će uskoro biti izgrađena i nova tržnica, kao i dugo očekivani dječji vrtić.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/1zu9yugNrSQ" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-07-elektricni-bicikl.jpgHERCEGOVAČKI KAMEN - Zalihe su vrijedne nekoliko milijardi eura, ali su neiskorištenehttp://grude.com/clanak/?i=352705352705Grude.com - klik u svijetSun, 05 Sep 2021 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-04-kamenoklesar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina leži na milijardama eura vrijednim zalihama granita, koji ne znamo iskoristiti.<p>&nbsp;</p> <p>Zapanjujući su podaci da, unatoč svom bogatstvu, oko 85 posto utro&scaron;enog kamena BiH uvozi iz Kine i drugih zemalja. Domaći kamen dajemo drugim zemljama. A dajemo im i kamenoklesare. Dok oni odlaze u zemlje Europske unije, u na&scaron;oj zemlji ovo zanimanje je deficitarno.<br /><br /></p> <p>O ovoj temi novinari su razgovarali u Posu&scaron;ju s Franom Orečom, predsjednikim Udruge &bdquo;Zvuk kamena&ldquo;, Posu&scaron;je. On se već 50 godina bavi izučavanjem kamena i nema namjeru odustati.<br /><br /><br /></p> <p><strong>Ispitali 10 vrsta kamena</strong></p> <p>&rdquo;Imali smo ovdje tri vrste, ali smo ispitali 10 vrsta kamena u Posu&scaron;ju. Sada ovo &scaron;to govorim treba vrijediti za cijelu Hercegovinu. Nećemo ga kupovati, ali ga nećemo ni prodavati. Radi svoj kamen &ndash;&nbsp; bio je na&scaron; princip dok smo radili, isključivo posu&scaron;ki kamen&rdquo;, priča Frano, javlja Federalna TV.<br /><br /></p> <p>Danas su druga vremena, pa se kamen uvozi i to, navodno, kineski.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Oni imaju takav program da sve moguće vrste kamena koje se nalaze na trži&scaron;tu kupuju, prerađuju i preprodaju. Mi ne znamo je li to kineski ili nije, samo kažemo jeste kineski kamen&rdquo;, kaže Frano. <br /><br /></p> <p>Tako Hercegovina leži na milijardama eura vrijednim zalihama granita, koji ne znamo iskoristiti. Ali se barem dio kamena koristi u zemljama regije. Granit Jablanica trenutačno radi obnovu kamena na području centra Beograda.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Imamo izuzetno jak klaster kamena u Hercegovini u Jablanici, Granit poznat u Europi. Rezerve granita u Općini Jablanici su procijenjene na desetak milijardi maraka, plus ostale rezerve drugih vrsta kamena procijenjenih na jo&scaron; desetak milijardi maraka. Od svog bogatstva, potencijala oko 20 milijardi maraka nismo u stanju iskoristiti niti za svoje potrebe, a ne da ga proizvedemo za izvoz&rdquo;, ističe Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetni&scaron;tvo i posao Link Mostar.<br /><br /></p> <p><strong>Manjak kamenorezaca</strong></p> <p>U Posu&scaron;ju su, na primjer, iz klesarske &scaron;kole iza&scaron;le četiri generacije redovnih učenika. Ali je nakon toga interes smanjen.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Pro&scaron;li su od obrade kamena: &scaron;picanje, &scaron;tokanje, rezanje, mnogo tih stvari koje su potrebne da bi mogli na kvalitetan način raditi i čak izvoziti vani&rdquo;, napominje Mario Knezović, ravnatelj Srednje strukovne &scaron;kole u Posu&scaron;ju.<br /><br /><br /></p> <p>&rdquo;Radimo s domaćim kamenom, pretežito restauracije, montaže, pa kad se sve spoji u cjelinu mislim da je to dosta dobar posao. Težak je, ali u zadnje vrijeme se isplati raditi&rdquo;, ističe on.<br /><br /></p> <p>Bez ulaganja i pomoći s vi&scaron;ih razina vlasti te&scaron;ko da će biti unaprijeđena industrija kamena u na&scaron;oj zemlji. Bh. kamenoklesari sada mahom rade u Dubrovniku i drugim europskim gradovima. A mi bilježimo gubitke. I ljudi i novca.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-04-kamenoklesar.jpgDobit Elektroprivrede HZ HB gotovo 20 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=352683352683Grude.com - klik u svijetSat, 04 Sep 2021 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-24-ephzhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne jedno je od poduzeća koje svojim poslovanjem, odnosom prema lokalnoj zajednici, razvojnim projektima i novim ulaganjima prednjači u BiH. <p><br />O poslovanju u pro&scaron;loj, ali i ovoj godini, nedavnom mi&scaron;ljenju Ureda za reviziju, kreditnim zaduženjima te razvojnim planovima razgovarali smo s Marijom Buntić, rukovoditeljicom Sektora korporativnih komunikacija u EP HZ HB d.d. Mostar.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Kako posluje Elektroprivreda HZ HB ?</strong></p> <p>- Sa zadovoljstvom mogu reći da JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posluje jako uspje&scaron;no. Prije svega, svim kupcima osiguravamo dovoljne količine električne energije. U prvom polugodi&scaron;tu tekuće godine ostvarili smo dobit veću od 19,5 milijuna KM, a pro&scaron;lu godinu zavr&scaron;ili smo također s pozitivnim poslovnim rezultatom. Također mogu istaknuti da sve obveze prema povjeriteljima (dobavljačima, državi, radnicima i dr.) izvr&scaron;avamo uredno i navrijeme, poduzeće je likvidno i svakodnevna likvidnost ni u jednom trenutku nije dovedena u pitanje.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Negativno mi&scaron;ljenje Ureda za reviziju institucija FBiH komentirali ste kao neutemeljeno i pristrano. Kako komentirate &ldquo;rastro&scaron;nost&rdquo; kad je u pitanju nabava vozila i tro&scaron;ak od 8,6 milijuna KM za topli obrok?</strong></p> <p>- Kao &scaron;to sam već rekla, mi&scaron;ljenje Ureda za reviziju na na&scaron;a financijska izvje&scaron;ća za 2020. godinu neutemeljeno je i pristrano, &scaron;to je i potvrdio neovisni revizorski konzorcij. Kad je u pitanju naknada za topli obrok na&scaron;ih zaposlenika, ona se isplaćuje sukladno zakonu i granskom kolektivnom ugovoru elektroprivredne djelatnosti u Federaciji BiH, dakle tro&scaron;ak za topli obrok zaposlenika sukladan je zakonu, granskom kolektivnom ugovoru i planu poslovanja Dru&scaron;tva. &Scaron;to se tiče nabave vozila, mogu reći da je svaka nabava planirana u planu nabava, koji je sastavni dio plana poslovanja, koji sukladno zakonu usvaja Skup&scaron;tina (vlasnik) poduzeća. Na&scaron; rad organiziran je kroz sedam organizacijskih dijelova, na distributivno&ndash;opskrbnom području u 35 općina i gradova u FBiH, a energiju proizvodimo u sedam hidroelektrana i jednoj vjetroelektrani. Sve nabave za svakodnevno obavljanje poslova planiraju se sukladno potrebama i po predviđenim zakonskim procedurama provode.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list:&nbsp;Kako komentirate kreditno zaduženje od 65 milijuna KM?</strong></p> <p>- Poznato vam je da smo mi do sredine 2019. godine bili opskrbljivač električnom energijom Aluminija d.d. Mostar, sukladno odluci Skup&scaron;tine Dru&scaron;tva. Kako nismo imali dovoljnu količinu energije iz vlastite proizvodnje, istu smo nabavljali na trži&scaron;tu. S obzirom na to da Aluminij d.d. Mostar nama nije izmirio svoje obveze, zadužili smo se kod komercijalne banke i tim sredstvima platili energiju kupljenu za Aluminij d.d. Mostar kako ne bismo doveli u pitanje tekuću likvidnost na&scaron;eg poduzeća.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list:&nbsp;Recite nam ne&scaron;to o va&scaron;im razvojnim planovima?</strong></p> <p>- U tijeku je realizacija projekta VE Poklečani, na području općine Posu&scaron;je. Na osnovi potpisanog ugovora o koncesiji, izgradit ćemo vjetroelektranu s 20 turbina, snage 6,6 MW, ukupne instalirane snage 132 MW, s mogućom prosječnom proizvodnjom 436.960 MWh.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Ukupni investicijski tro&scaron;kovi su utvrđeni u iznosu od 260,315.263,58 KM. Eksploatacijsko razdoblje počinje s pu&scaron;tanjem pogona u rad, čija se isplativost promatrala u razdoblju od 20 godina životnog vijeka pogona.</p> <p>Financijska opravdanost je provedena na osnovi utvrđene financijske konstrukcije financiranja u iznosu od 100% kreditnih sredstava.</p> <p>Ukupna neto dobit, nakon pu&scaron;tanja pogona u rad, iznosi 402,500.702,62 KM, odnosno u prosjeku 20,125.035,13 KM/god.</p> <p>Promatrano s aspekta investitora, prihodi ostvareni prodajom električne energije iz pogona VE Poklečani pokrivaju operativne tro&scaron;kove i tro&scaron;kove otplate kreditnih sredstava. Uložena sredstva investitora, pri primijenjenoj diskontnoj stopi 3,25% vratila bi se u osmoj godini eksploatacije.</p> <p>Promatrano sa &scaron;ireg dru&scaron;tvenog aspekta, VE Poklečani ostvaruje vi&scaron;estruke dru&scaron;tvene koristi, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini. Ove koristi se prikazuju kroz izravne i neizravne koristi za dru&scaron;tvenu zajednicu Zapadnohercegovačke županije. Plaćanjem odgovarajućih doprinosa, poreza i naknada u tijeku kompletnog vijeka trajanja vr&scaron;i se izravno povećanje prihoda za lokalnu razinu i razinu Federacije BiH.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list:&nbsp;Je li točno da Elektroprivreda HZ HB planira izgraditi sunčanu fotonaponsku elektranu?</strong></p> <p>- Javno poduzeće Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d. d. Mostar, uz ostale razvojne projekte u okviru projektiranja i izgradnje proizvodnih kapaciteta isključivo iz obnovljivih izvora energije, planira kroz određenu faznost izgraditi sunčanu fotonaponsku elektranu EP HZ HB 1 na području gospodarsko-proizvodne zone Dubrava 2, Hodovo, općina Stolac, koja bi u konačnici imala snagu 150 MW, a u prvoj fazi izgradnje 100 MW. Prijedlog izgradnje navedene sunčane fotonaponske elektrane nalazi se u prostornom planu općine Stolac za razdoblje od 2013. do 2023. godine, prednacrt plana od travnja 2015. godine, te u dokumentu Izmjene i dopune prostornog plana općine Stolac za razdoblje od 2013. do 2023. godine, prednacrt od veljače 2021., gdje je naznačeno da će prostornim planom u novim gospodarsko-proizvodnim zonama buduće sunčane fotonaponske elektrane zahtijevati izgradnju novih transformatorskih postrojenja unutar predviđenih zona s pripadajućim kabelskim vodovima, kao i dalekovodima kojima će se nove trafostanice priključiti na postojeći prijenosni elektroenergetski sustav. Za potrebe povezivanja FNE EP HZ HB 1 s prijenosnom mrežom (DV 220 kV Mostar 3 - Trebinje 2) bit će izgrađeno novo transformatorsko postrojenje TS x/220 kV koje će biti locirano u sjeverozapadnom predjelu zone Dubrava 2 kako bi ista bila &scaron;to bliža spomenutom visokonaponskom vodu. U na&scaron;im razvojnim planovima također je i VE Velika Vlajna na brdu Bile sjeverozapadno od Mostara, VE Planinca na brdu Planinica, također područje grada Mostara, te VE Borova glava na području Livna.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-24-ephzhb.jpgLockdown u Vijetnamu i mrazevi u Brazilu mogli bi ugroziti globalnu opskrbu kavomhttp://grude.com/clanak/?i=352594352594Grude.com - klik u svijetMon, 30 Aug 2021 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-30-kava_salica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lockdown u Vijetnamu je povećao zabrinutost zbog smanjenja globalnih zaliha kave jer je najveći grad i izvozno središte Ho Chi Minha i dalje zatvoren i pod strogim ograničenjima putovanja nakon velikog broja slučajeva Delta varijante koronavirusa, a Brazil istovremeno bilježi najgore mrazeve od 1994. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Vijetnam je veliki proizvođač robusta, zrna gorkog okusa koja se koristi u instant kavi i nekim mje&scaron;avinama espressa. Veleprodajne cijene zrna robuste ove su godine do sada porasle za oko 50 posto.<br /><br /></p> <p>Zatvaranje jugoistočnog grada Ho Chi Minha znači da se vijetnamski izvoznici bore za transport robe, uključujući zrna kave, do luka za otpremu &scaron;irom svijeta.<br /><br /></p> <p>Ograničenja putovanja predstavljaju jo&scaron; jedan problem za izvoznike koji su se već suočili s ozbiljnim nedostatkom transportnih kontejnera i visokim tro&scaron;kovima prijevoza.<br /><br /></p> <p>Grad i njegove luke ključni su dio globalne pomorske mreže koja vodi od Kine do Europe.<br /><br /></p> <p>Vijetnamsko udruženje za kavu i kakao i druge trgovačke organizacije pozvale su vladu da ublaži ograničenja kako bi se izbjegla dalja odlaganja isporuka i povezani tro&scaron;kovi.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;log tjedna vijetnamski ministar transporta odgovorio je na zabrinutost narediv&scaron;i regionalnim vlastima na jugu zemlje da poduzmu mjere za ublažavanje nepotrebnih tereta u transportu robe, uključujući kavu.<br /><br /></p> <p>Problemi s kojima se susreću vijetnamski proizvođači samo su posljednji problem koji je pogodio industriju kave.<br /><br /></p> <p>Brazil, najveći svjetski proizvođač vrhunskih arabica zrna kave, svjedoči posljedicama su&scaron;e i mraza na svojim usjevima.<br /><br /></p> <p>Najgori mrazevi u Brazilu od 1994. godine doveli su cijenu neprženih zrna kave na najvi&scaron;i nivo zabilježen u skoro sedam godina.<br /><br /></p> <p>Prema izvje&scaron;ćima, &scaron;teta od mraza bila je toliko velika da će neki uzgajivači kave možda trebati ponovno zasaditi drveće, &scaron;to bi moglo značiti da će im trebati tri godine da obnove proizvodnju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-30-kava_salica.jpgPrva luksuzna bh. kamp prikolica iz Viteza predstavljena u Düsseldorfu FOTO/VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=352557352557Grude.com - klik u svijetFri, 27 Aug 2021 22:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-27-prikolica2.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svjetska premijera prve luksuzne bh. kamp prikolice Derubis Caravan, koju je izradila tvrtka Derubis Yachts iz Viteza, upriličena je danas u Düsseldorfu.<p><br />Svjetska premijera prve luksuzne bh. kamp prikolice Derubis Caravan, koju je izradila tvrtka Derubis Yachts iz Viteza, upriličena je danas u okviru najvećeg svjetskog sajma kampera i opreme za kampiranje Caravan Salon, koji se održava od 27. kolovoza do 5. rujna u D&uuml;sseldorfu.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/n2gNVTHEDS8" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /><br /></p> <p>Nakon svjetske promjere prve luksuzne bh. jahte Derubis Fly 44 prije dvije godine u Sarajevu, brodogradili&scaron;te Derubis Yachts d.o.o.Vitez danas je upriličilo i svjetsku premijeru prve luksuzne bh. kamp prikolice Derubis Caravan dužine sedam metara i &scaron;irine 2,4 metra na sajmu kampera u Dizeldorfu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;u <strong>Poslovne novine</strong>, najveći svjetski sajam karavana i kamp prikolica <strong>CARAVAN SALON D&Uuml;SSELDORF</strong>, svake godine privlači vi&scaron;e od 270.000 ljubitelja karavaninga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kamp prikolice, motore karavane, pribor, &scaron;atore i ostalu opremu izlaže oko 645 izlagača iz 31 zemlje, koji zauzimaju prostor od oko 214.000 metara kvadratnih u 13 dvorana i na otvorenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima <strong>Denisa Kraljevića</strong>, direktora <a href="https://www.derubisyachts.eu/bs" target="_blank"><strong>Derubis Yachts d.o.o. Vitez</strong></a>, izlažu u kategoriji dvoosovinskih kamp prikolica preko 7 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-08-27-21-08-27-prikolica3.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Napravili smo jedini na svijetu monolitnu karoseriju koja se proizvodi od poliesterske smole ojačane staklenim vlaknima, materijala od kojeg se prave i jahte. Jedini na svijetu imamo lamistal stakla iz automobilske industrije, inovativni interijer sa salonom od 10 m2, futuristički izgled i čitav niz inovativnih rje&scaron;enja'', istaknuo je Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sigurno je da svjetska promocija prve luksuzne bh. kamp prikolice u Dizeldorfu nije mogla proći nezapaženo, jer je to jedina svjetska premijera na cijelom sajmu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pitanje nagrada uvijek korespondira s nekim interesima i lobijima u koje mi definitivno ne spadamo, pa i nemamo neke prevelike ambicije, ali računamo na ne&scaron;to mnogo značajnije, a to je mi&scaron;ljenje krajnjih kupaca. Na sajam idemo s jasno postavljenim ciljevima sklapanja tridesetak ugovora o zastupanju s kompanijama koje su već unaprijed sebe delegirale. Predivan je osjećaj kada jedna bh. kompanija dobija upite značajnih njemačkih kompanija o zastupanju za njemačko trži&scaron;te. To smatramo najvećom pobjedom'', rekao je Kraljević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-27-prikolica2.pngVrdoljak: Da nam sad dođe 100 vozača, za sve njih bi bilo posla! Plaće rastu i do 15 tisuća kunahttp://grude.com/clanak/?i=352551352551Grude.com - klik u svijetFri, 27 Aug 2021 16:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-27-ricardo-vrdoljak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imamo 265 registriranih voznih jedinica, a da nam ovog trenutka dođe i 100 vozača, za sve njih bilo bi posla. Samo to vam je dovoljan pokazatelj kakav problem imamo, kazao je Milan Vrdoljak, vlasnik i predsjednik Uprave tvrtke Ricardo, čije je sjedište u Dardi. <p><br />Tvrtka je niz godina u vrhu domaćih tvrtki u sektoru cestovnog prometa, no muku muče s nedostatkom radne snage.<br /><br /></p> <p>&ndash; To nije problem koji je nastao preko noći, niti se preko noći može rije&scaron;iti, no mi držimo da moramo biti dru&scaron;tveno odgovorni i vidjeti &scaron;to mi kao poduzetnici možemo pridonijeti da dru&scaron;tvu pružimo ruku i kažemo &scaron;to mi trebamo napraviti da ljude koji su nezaposleni&nbsp;napravimo zapo&scaron;ljivima. Znam da oko <strong>zanimanja vozača </strong>vlada fama da kad sjednu u kabinu nema ih doma mjesec dana, ali nama nedostaju i vozači koji obavljaju loko dostavu, s radnim vremenom od 7 do 15 sati. A mislim pritom da su u ovoj grani korektne plaće, u na&scaron;oj tvrtki su u rasponu od sedam, pa i vi&scaron;e od 15 tisuća kuna &ndash;&nbsp;kazao je Vrdoljak, pi&scaron;e <a href="https://www.glas-slavonije.hr/472642/7/Placa-i-do-15-tisuca-kuna-no-malo-tko-zeli-u-vozace" rel="nofollow">Glas Slavonije</a>.<br /><br /></p> <p>&ndash; Jasno vam je da se iz na&scaron;eg razgovora kao glavni problem iskristalizirao nedostatak kvalificirane radne snage te da već od samog upisa u srednju &scaron;kolu treba usmjeravati mlade ljude prema sigurnim radnim mjestima koja su kvalitetno i dobro plaćena, i koja su ovdje na području Slavonije i Baranje. Bitno je te osobe osvijestiti kako i na koji način odlučiti se za zanimanja koja u budućnosti postaju deficitarna. Ona nam čine problem, jer domaće tvrtke koje bi se mogle jače gospodarski i <strong>trži&scaron;no pozicionirati </strong>ne uspijevaju, jer nemaju dovoljan broj radnika za određene poslove. Uvozimo <strong>radnu snagu</strong>, dok s druge strane na na&scaron;em županijskom Zavodu za zapo&scaron;ljavanje imamo 14 tisuća nezaposlenih koji ili nemaju kvalifikaciju ili nisu zainteresirani za prekvalifikaciju &ndash;&nbsp;kazao je osječko-baranjski župan Ivan Anu&scaron;ić koji je bio u posjeti tvrtki Ricardo upravo zbog problema nedostatka radne snage.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-27-ricardo-vrdoljak.jpeg10 stvari koje će privući klijenta baš kod vashttp://grude.com/clanak/?i=352524352524Grude.com - klik u svijetThu, 26 Aug 2021 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-01-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako ste do sad mislili da su najbolje cijene i najbolja vrijednost ono što mušterije najviše privlači, pogriješili ste – to je na dnu liste prioriteta klijenata.<p>&nbsp;</p> <p>Prema nedavno provedenom istraživanju koje je provela &lsquo;The Raing Group&rsquo;, doznajemo kojih su to deset stvari koje će klijenta privući vama, a ne nekoj drugoj konkurentnoj tvrtki.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Nove perspektive i ideje</strong></p> <p>Da klijenti mogu dijagnostificiraju svoje probleme i da ih rije&scaron;e, oni se ne bi obratili vama već bi to sami uradili. Zaključak je da se oni okreću va&scaron;oj firmi jer im je potrebna pomoć. Morate da budete u stanju da donesete ne&scaron;to novo &scaron;to njima ne bi palo na pamet.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Budite spremni da surađujete</strong></p> <p>Klijenti ne žele da im prodate tek tako ne&scaron;to, čak iako je to ne&scaron;to divno. Oni žele da se s njima radi kako bi se postigao zajednički cilj. U idealnom slučaju klijenti žele da postanu sastavni dio njihovog uspjeha.</p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p><strong>3. Imajte povjerenja u va&scaron;u sposobnost da postignete željene rezultate</strong></p> <p>Kupci neće kupiti od vas ako ne možete da ih uvjerite da će im va&scaron;a tvrtka i njena ponuda zaista donijeti obećane rezultate. Nemoguće je da uvjerite u to klijenta, ako sami ne vjerujete da ste sposobni da ostvarite. Morate učiniti va&scaron;e povjerenje zaraznim.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Pažljivo slu&scaron;ajte klijenta</strong></p> <p>Kada klijenti opisuju sebe i svoje potrebe, često se osjeti kao da netko samo čeka pauze u razgovoru, kako bi krenuo da izlaže ponudu. Da biste zaista slu&scaron;ali, morate da potisnete svoj unutra&scaron;nji glas i da zaboravite svoje ciljeve. Zapamtite - radi se o kupcu, ne o vama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>5. Razumite sve potrebe va&scaron;eg klijenta</strong></p> <p>Nije dovoljno da &ldquo;povežete točke&rdquo; između kupaca i ponude va&scaron;e tvrtke. Također je važno da se povežete s ljudima na koje će va&scaron;a ponuda utjecati, i da razumijete kako će va&scaron;i klijenti na osnovu onoga &scaron;to nudite zadovoljiti svoje osobne potrebe, kao &scaron;to je napredovanje u karijeri i sigurnost u poslu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>6. Pomozite klijentima da izbjegnu potencijalne zamke</strong></p> <p>Klijenti znaju da svaka poslovna odluka podrazumijeva rizik, ali oni također žele va&scaron;u pomoć da se smanji taj rizik. Oni žele da znaju &scaron;to bi moglo da krene naopako, i &scaron;to je bilo pogre&scaron;no u sličnim situacijama pa na osnovu toga korake koje treba preuzeti da se ovi problemi ne bi ponovili.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>7. Ponudite vi&scaron;e rje&scaron;enja</strong></p> <p>Klijenti žele i očekuju da imate osnovnu vje&scaron;tinu prodaje, definiranja i predlaganja izvodljivih rje&scaron;enja. Ta sposobnost je &ldquo;cijena ulaska&rdquo; ali sama po sebi nije dovoljna da pobijedi u konkurentnoj situaciji prodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>8. Komunicirajte i blagovremeno podijelite sve informacije</strong></p> <p>Klijenti mrze spinovanja oko ključnih stavova ponude. Oni žele da im bude jednostavnim jasnim jezikom rečeno sve &scaron;to je bitno. Bez iznenađenja, i informacija u posljednjem trenutku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>9. Povežite se s klijentom</strong></p> <p>Na kraju krajeva, svaka prodajna situacija podrazumijeva uspostavljenje veze između dvije osobe koje vole i vjeruju jedno drugom. Kako je jedan veliki maestro prodaje rekao: &ldquo;Da su sve stvari jednake, većina ljudi bi radije kupovala od nekog koga vole&hellip;I to je istina čak i kad sve stvari nisu jednake&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>10. Ponudite vrijednost koja vrijedi vi&scaron;e od drugih opcija</strong></p> <p>Ako ne možete da dokažete klijentu da je kupovina kod vas prava poslovna odluka, on može i treba da se obrati nekoj drugoj firmi za pomoć.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-01-business.jpgŠto se događa s gorivom u BiH?http://grude.com/clanak/?i=352517352517Grude.com - klik u svijetThu, 26 Aug 2021 08:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-12-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rast broja zaraženih u svijetu, restriktivne mjere u pandemiji i slabija potražnja te neočekivani rast zaliha benzina u SAD utjecali su na osjetan pad cijena nafte na svjetskim burzama. <p><br />Cijena barela na Londonskoj burzi je pro&scaron;log tjedna pala za 8 posto i na najnižem je nivou od travnja, dok je na američkom trži&scaron;tu cijena niža za 9 posto i na najnižem je nivou od rujna pro&scaron;le godine.<br /><br /></p> <p>Pad cijena goriva, barem i nakratko, dobro bi do&scaron;ao BiH, gdje su, prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, cijene nafte i naftnih derivata u srpnju ove godine i za vi&scaron;e od 20 posto veće u odnosu na srpanj 2020. godine.<br /><br /></p> <p>- U BiH se sva poskupljenja nafte osjete, maltene, odmah, a pojeftinjenja tek s velikim zaka&scaron;njenjem i uglavnom djelomično. Ipak, mislim da je sada&scaron;nji pad toliko značajan da se mora odraziti i na cijene u BiH. Koliko brzo i u kojem opsegu će domaće cijene goriva biti smanjene, ovisi samo od prometnika goriva, jer nema nikakvog mehanizma niti automatske formule za izračun cijena kojima bi se to ubrzalo - kazao je za &ldquo;Avaz&rdquo; Igor Gavran, ekonomski analitičar.<br /><br /></p> <p>Iako vjeruje da će do određenog pada cijena goriva doći, Gavran ne vjeruje da će se to odraziti na sve ostalo &scaron;to je, zbog rasta cijena nafte, u međuvremenu, poskupjelo. <br /><br /></p> <p>- Na kraju, u lancu poskupljenja te&scaron;ko je razlikovati &scaron;ta je bilo i u kolikoj mjeri opravdano, a za &scaron;to se iskoristio izgovor. Sumarni efekt je da je ukupan nivo cijena vi&scaron;i nego &scaron;to je opravdano i pogotovo vi&scaron;i nego &scaron;to veliki dio gospodarstva i građana može podnijeti - istaknuo je za Avaz Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Udruge prometnika nafte i naftnih derivata Privredne komore FBiH Milenko Bo&scaron;ković kaže da cijene na na&scaron;em trži&scaron;tu diktira nekoliko dobavljača koji ne prate dosljedno trendove na burzama. Podsjeća da je na snazi i odluka Vlade FBiH o ograničavanju marži, zbog koje trgovci ne mogu puno utjecati na konačne cijene goriva, za razliku od države koja ih je opteretila.<br /><br /></p> <p>- Porezna davanja na litar dizela su 1,05, a na litar benzina 1,15 KM. To je nekakav start, tako da burza kod nas može utjecati nekih pet feninga gore-dolje, pa ne možemo očekivati neka znakovita pojeftinjenja. U vrijeme intenzivne korone barel goriva bio je oko 36 dolara, a sad je blizu 70, dok je prerađena nafta bila 300 i ne&scaron;to dolara, a sad je vi&scaron;e od 700, tako da ne možemo reći da imamo neku eskalaciju cijena - rekao je Bo&scaron;ković za Avaz.ba.</p> <p><br />On navodi da su cijene goriva u Srbiji blizu 3, u Hrvatskoj ne&scaron;to iznad 3 KM, a u Crnoj Gori 1,40 eura.</p> <p>- BiH u ovom trenutku ima 50 posto tih nekih davanja iz litra goriva, a &scaron;irom Europe ona su od 40 do 60 posto. Međutim, ono &scaron;to je kod nas veliki namet je to &scaron;to svaki građanin iz litra goriva sa 25 feninga financira izgradnju autocesta, &scaron;to nijedna država u okruženju nije uradila - istaknuo je Bo&scaron;ković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-12-gorivo.jpgPreminuo poduzetnik Ivan Pulić, bio je čovjek kojem se vjerujehttp://grude.com/clanak/?i=352481352481Grude.com - klik u svijetTue, 24 Aug 2021 14:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-24-ivan-pulic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon teške bolesti preminuo je poznati splitski poduzetnik Ivan Pulić, vlasnik tvrtke Quatro company s kojom je izgradio niz poznatih zgrada u Splitu.<p>&nbsp;</p> <p>Posljednji je bio velebni kompleks Bel Etage na Duilovu. Izgradili su luksuzno stambeno-poslovnog objekt &lsquo;Sunčani dvori&rsquo; na Žnjanu, &lsquo;Vukovarska golubica&rsquo;, &lsquo;Morske vile&rsquo;&hellip; planirao je i novi hotelski kompleks u Splitu.</p> <p>Pulić je slovio kao čovjek kojemu se vjeruje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-24-ivan-pulic.jpg'Kupci će uskoro gledati prazne police'http://grude.com/clanak/?i=352475352475Grude.com - klik u svijetTue, 24 Aug 2021 11:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-24-poremecaj-trziste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Raširena mreža luka, kontejnerskih brodova i transportnih kompanija koje prevoze robu diljem svijeta vrlo je isprepletena, a troškovi dostave vrtoglavo rastu. To je zabrinjavajuća vijest za maloprodaju i blagdanske kupce.<div class="text vijesti-link-underline"> <p>&nbsp;</p> <h3>Vi&scaron;e cijene i suženi izbor za blagdansku kupovinu<br /><br /></h3> <p>Vi&scaron;e od 18 mjeseci od početka pandemije, poremećaji u globalnim opskrbnim lancima postaju sve gori, potičući nesta&scaron;icu potro&scaron;ačkih proizvoda i poskupljujući isporuku robe tamo gdje je potrebna. Nerazrije&scaron;eni zastoji i pojava novih problema, uključujući delta soj koronavirusa, znače da će se kupci ove blagdanske sezone vjerojatno suočiti s vi&scaron;im cijenama i suženim izborom. Kompanije kao &scaron;to su Adidas, Crocs i Hasbro već upozoravaju na prekide u pripremama za ključno razdoblje na kraju godine, pi&scaron;e CNN.<br /><br /></p> <p>"Pritisci na globalne opskrbne lance nisu ublaženi i ne očekujemo da će se to uskoro dogoditi", rekao je Bob Biesterfeld, izvr&scaron;ni direktor C. H. Robinsona, jedne od najvećih svjetskih logističkih kompanija.<br /><br /></p> <h3>Najnovija prepreka u Kini zbog covida<br /><br /></h3> <p>Najnovija prepreka je u Kini, gdje je terminal u luci Ningbo-Zhoushan južno od &Scaron;angaja zatvoren od 11. kolovoza, nakon &scaron;to je jedan lučki radnik bio pozitivan na covid-19. Glavne međunarodne brodarske kompanije, među kojima su Maersk, Hapag-Lloyd i CMA CGM prilagodile su svoje rasporede kako bi izbjegle ovu luku i upozoravaju kupce na ka&scaron;njenja.<br /><br /></p> <p>Djelomično zatvaranje treće najprometnije kontejnerske luke na svijetu poremetilo je druge luke u Kini, rastežući opskrbne lance koji su već patili od nedavnih problema u luci Yantian, stalnog nedostatka kontejnera, zatvaranja tvornica zbog koronavirusa u Vijetnamu i dugotrajnih učinaka blokade Sueskog kanala u ožujku. &Scaron;pediterske kompanije očekuju nastavak globalne krize. To uvelike povećava tro&scaron;kove premje&scaron;tanja tereta i moglo bi povećati pritisak na povećanje potro&scaron;ačkih cijena.<br /><br /></p> <p>"Trenutačno očekujemo da se stanje na trži&scaron;tu neće pobolj&scaron;ati prije prvog tromjesečja 2022. godine", rekao je nedavno izvr&scaron;ni direktor Hapag-Lloyda Rolf Habben Jansen.<br /><br /></p> <p>Tro&scaron;kovi isporuke robe iz Kine u Sjevernu Ameriku i Europu nastavili su rasti u posljednjih nekoliko mjeseci, nakon skoka početkom godine, pokazuju podaci londonskog Drewry Shippinga. Ova kompanija vodi Svjetski kontejnerski indeks koji pokazuje da su ukupni tro&scaron;kovi isporuke kontejnera od 15 metara na osam glavnih ruta u smjeru istok-zapad u tjednu do 19. kolovoza dosegli 9613 dolara, &scaron;to je 360 posto vi&scaron;e nego prije godinu dana.<br /><br /></p> <h3>"Nema dovoljno kapaciteta"<br /><br /></h3> <p>Najveći skok cijene dogodio se na ruti od &Scaron;angaja do Rotterdama u Nizozemskoj, a cijena kontejnera od 15 metara porasla je za 659 posto, na 13.698 dolara. Cijene kontejnerske dostave na rutama od &Scaron;angaja do Los Angelesa i New Yorka također su porasle.<br /><br /></p> <p>"Trenutačne povijesno visoke cijene prijevoza posljedica su činjenice da postoji nezadovoljena potražnja. Jednostavno nema dovoljno kapaciteta", rekao je nedavno Soren Skou, izvr&scaron;ni direktor kontejnerskog diva Maerska.<br /><br /></p> <p>Zatvaranje terminala u Ningbu pridonijet će zagu&scaron;enjima koja su nastala zatvaranjem Yantiana, luke udaljene 50 kilometara od Hong Konga, u lipnju ove godine, nakon &scaron;to su među lučkim radnicima otkrivene koronavirusne infekcije. Iako je Yantian djelomično ponovno otvoren za nekoliko dana, povratak uobičajenom prometu potrajao je gotovo mjesec dana, pa se zagu&scaron;enje prelilo u druge luke. <br /><br /></p> <h3>Kompanije poku&scaron;avaju obnoviti zalihe, ali...<br /><br /></h3> <p>To stvara probleme maloprodajnim trgovcima i kompanijama za robu &scaron;iroke potro&scaron;nje koje poku&scaron;avaju obnoviti zalihe uoči ključne sezone blagdanskih kupovina na kraju godine. "Zatvaranje u Ningbu sada je posebno problematično, jer bi moglo ograničiti izvoz u &scaron;pici sezone isporuka u SAD i Europu od rujna do studenoga", navodi kompanija S&amp;P Global Market Intelligence Panjiva.<br /><br /></p> <p>Drewry Shipping u petak je priopćio kako se zagu&scaron;enja u obližnjim lukama &Scaron;angaju i Hong Kongu povećavaju i &scaron;ire po drugim dijelovima Azije, kao i po Europi i Sjevernoj Americi, osobito na zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država. Oko 36 kontejnerskih brodova usidreno je ispred luka Los Angeles i Long Beach, prema izvje&scaron;ću objavljenom u četvrtak. To je najveći broj od veljače, kada je 40 kontejnerskih brodova čekalo istovar. Uobičajeno je da se na sidru nalazi samo jedan ili nijedan kontejnerski brod.<br /><br /></p> <p>"Gužva u Kaliforniji počinje se &scaron;iriti gotovo u svaku luku u Sjedinjenim Američkim Državama. &Scaron;anse da va&scaron;e plovilo stigne na vrijeme su oko 40 posto, dok je pro&scaron;le godine bilo 80 posto", rekao je Biesterfeld iz C. H. Robinsona za CNN.<br /><br /></p> <h3>Gužve u lukama su samo početak problema<br /><br /></h3> <p>Gužve u lukama imat će za posljedicu gužve u skladi&scaron;tima i nategnuti kapacitet cesta i željeznica. Logističke mreže rade maksimalnim kapacitetima već mjesecima, zahvaljujući poticajnoj potražnji američkih potro&scaron;ača i povećanju proizvodnje. Nedostatak vozača kamiona u SAD-u i Velikoj Britaniji samo je pogor&scaron;ao prekide u opskrbi.<br /><br /></p> <p>"Američki uvoz u ožujku i svibnju prema&scaron;io je razine zabilježene u listopadu 2020., &scaron;to je tipično za vrhunac sezone otpreme. To znači da su logistički kapaciteti većinu ljeta bili puni", rekao je Eric Oak, analitičar za istraživanje opskrbnih lanaca opskrbe u S&amp;P Global Panjivi.<br /><br /></p> <p>Nisu samo luke pod pritiskom. Zračni terminali primaju sve veće količine tereta jer se kompanije okreću alternativnim metodama prijevoza svoje robe. U nekim od većih američkih zračnih luka, poput Chicaga, preuzimanje tereta kasni i po dva tjedna. Napori za suzbijanje covida-19 nedavno su poremetili promet u zračnim lukama Shanghai Pudong i Nanjing u Kini.<br /><br /></p> <h3>"Zavladala je nesta&scaron;ica gotovo svega"<br /><br /></h3> <p>"Zavladala je nesta&scaron;ica gotovo svega, trgovci se bore s nadopunjavanjem zaliha jer se roba brzo prodaje, nemaju se vremena pripremiti za blagdansku sezonu", govori Biesterfeld za CNN.<br /><br /></p> <p>O opskrbnim lancima raspravljalo se u gotovo dvije trećine od oko 7000 poziva konferencijskih poziva o poslovnim rezultatima kompanija u srpnju, u odnosu na 59 posto poziva u istom mjesecu pro&scaron;le godine.<br /><br /></p> <p>Proizvođači robe &scaron;iroke potro&scaron;nje poduzimaju drastične korake kako bi zadovoljili potražnju, poput promjene mjesta proizvodnje i transporta avionom umjesto brodom, ali kompanije poput proizvođača obuće Steve Madden kažu da im prodaja trpi jer jednostavno nema dovoljno robe. Kompanija je premjestila polovicu proizvodnje svog ženskog asortimana iz Kine u Meksiko i Brazil, u poku&scaron;aju da skrati rokove isporuke.</p> <br /> <h3>"Luke su zagu&scaron;ene"<br /><br /></h3> <p>"Mogli bismo cijeli dan pričati o opskrbim lancima. Postoje izazovi diljem svijeta. Luke su zagu&scaron;ene i u SAD-u i u Kini. U tvornicama su se pojavile epidemije covida-19. Postoje izazovi i u nabavci kontejnera. Puno je pote&scaron;koća", rekao je izvr&scaron;ni direktor Edward Rosenfeld.<br /><br /></p> <p>Steve Madden je samo jedan od nekoliko velikih brendova odjeće koji su pogođeni zatvaranjem tvornica u Vijetnamu u posljednjih mjesec dana. Podaci iz S&amp;P Global Panjive pokazuju da je gotovo 40 posto robe uvezene u SAD morskim putem tijekom 12 mjeseci do srpnja ove godine dolazilo iz jugoistočne Azije.<br /><br /></p> <p>Izvr&scaron;ni direktor Adidasa Kasper Rorsted rekao je da njegova kompanija neće moći u potpunosti zadovoljiti snažnu potražnju za svojim proizvodima u drugoj polovici godine zbog prekida i zastoja u proizvodnji, unatoč prebacivanju u druge regije. Pote&scaron;koće u opskrbnim lancima dovele su do značajnih ka&scaron;njenja i dodatnih logističkih tro&scaron;kova, posebno jer se sve vi&scaron;e koristi zračni prijevoz.<br /><br /></p> <h3>"Morat ćemo se naviknuti"<br /><br /></h3> <p>Andrew Rees, izvr&scaron;ni direktor Crocsa, rekao je da su tranzitna vremena iz Azije na većinu vodećih trži&scaron;ta njegove kompanije približno dvostruko veća nego prije: "To je već neko vrijeme slučaj i očekujemo da ćemo se na to morati naviknuti".<br /><br /></p> <p>Kako bi osigurao dostupnost svojih proizvoda tijekom blagdanske sezone, Hasbro, koji proizvodi Monopoly i My Little Pony, rekao je da povećava broj brodarskih prijevoznika s kojima surađuje, koristeći vi&scaron;e luka za ubrzavanje isporuka i nabavu vi&scaron;e proizvoda iz raznih zemalja.<br /><br /></p> <p>Za potro&scaron;ače će krah opskrbnog lanca vjerojatno značiti vi&scaron;e cijene. Na primjer, Hasbro povećava cijene kako bi nadoknadio rastuće tro&scaron;kove prijevoza i nabave robe. Kompanija predviđa da će njezini tro&scaron;kovi pomorskog prijevoza ove godine u prosjeku biti četiri puta veći nego pro&scaron;le, rekla je glavna financijska direktorica Deborah Thomas.</p> <p><br /><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/poremecaji-u-globalnim-lancima-opskrbe-postaju-sve-gori/2299221.aspx" target="_blank"><em><strong>Index.hr</strong></em></a></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-24-poremecaj-trziste.jpgKupci novih automobila na isporuku će čekati još dužehttp://grude.com/clanak/?i=352458352458Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 16:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-10-kupovina-automobila-nemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupci novih automobila u Europi i svijetu mogli bi još dulje čekati na isporuku svojih novih limenih ljubimaca.<p>&nbsp;</p> <p>Najveći svjetski proizvođač automobila, japanska Toyota, u rujnu će umjesto 900.000 vozila proizvesti njih 540.000, a smanjenje proizvodnje najavio je i Volkswagen.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Kako prenosi Financial Times, kriza s isporukom elektroničkih dijelova u globalnoj automobilskoj industriji dodatno je produbljena nakon &scaron;to se val zaraze koronavirusom pro&scaron;irio jugoistokom Azije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tri od četiri najveća proizvođača automobila u svijetu objavili su pro&scaron;loga tjedna da im je proizvodnja dodatno poremećena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji u nizu je njemački Audi, dio Volkswagena. Audi je najavio da će produljiti ljetni odmor oko 10.000 radnika u tvornicama u Ingolstadtu i Neckarsulmu i skratiti radno vrijeme zbog nesta&scaron;ice čipova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glavnom pogonu u Ingolstadtu sve će montažne linije biti u mirovanju do 30. kolovoza zbog nesta&scaron;ice elektronike i priprema za proizvodnju potpuno električnog Q6 etrona, objavila je kompanija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Moramo planirati iz tjedna u tjedan. Ranije su čak i planirane dodatne smjene morale biti otkazane&rdquo;, objasnio je glasnogovornik Audija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada komponente budu isporučene, nastojat će nadoknaditi izgubljenu proizvodnju. Audi ima popunjene knjige narudžbi, ali u prvoj polovini godine zbog nesta&scaron;ice komponenti nije uspio proizvesti oko 50.000 automobila. Volkswagen je pak najavio da će zbog nesta&scaron;ice poluvodičkih komponenti proizvodnja u glavnoj tvornici u Wolfsburgu nakon ljetne stanke biti pokrenuta u ograničenom opsegu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Glasnogovornik VW-a priopćio je da će sve proizvodne linije ovoga tjedna raditi samo u jednoj smjeni, ali nije mogao navesti na koliko će radnika ta odluka utjecati. Kompanija je zbog pandemije koronavirusa već nekoliko puta morala prilagođavati proizvodni program.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Financijski direktor BMW-a Nicolas Peter ističe pak da su ove godine mogli prodati 70 do 90.000 automobila vi&scaron;e da nije ponestalo čipova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći svjetski proizvođač, japanska Toyota, objavio je da će do rujna sniziti globalnu proizvodnju za 40 posto. Japanska kompanija dodala je da će idućeg mjeseca proizvesti 540.000 vozila, umjesto 900.000 kako je prvotno bilo planirano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo sve Toyotine tvornice u Japanu bit će pogođene nesta&scaron;icom dijelova, s ukupno 27 proizvodnih linija. Toyotine tvornice u Sjevernoj Americi i Kini proizvest će 80.000 vozila manje, a u Europi će s traka izaći 40.000 automobila manje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Toyote su pojasnili kako je iznenadni porast broja oboljelih u Vijetnamu i Maleziji pogor&scaron;ao nesta&scaron;icu elektronike, ali i ostalih dijelova. Te dvije države imaju ključnu ulogu u proizvodnji elektronike, ali i pakiranju i testiranju komponenti koje se koriste od automobila do mobitela, prenosi&nbsp;<em><strong>Poslovni dnevnik.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-10-kupovina-automobila-nemacka.jpgOvo je najtraženije zanimanje: U Hrvatskoj kronični nedostatak radnika u sektoruhttp://grude.com/clanak/?i=352451352451Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 13:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-27-konobar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nitko nije očekivao ovoliki broj gostiju.<p>&nbsp;</p> <p>Odlična sezona i veliki broj turista ponovno su razotkrili problem koji godinama se ponavlja &ndash; nedostatak kvalificirane radne snage u turizmu i ugostiteljstvu, a panedemija je samo dodatno pogor&scaron;ala situaciju. Od konobara i kuhara, do čistača i recepcionera &ndash; radnika i dalje nema dovoljno. Na to je jučer upozorila i ministrica turizma, a evo &scaron;to su&nbsp;otkrili splitski turistički djelatnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I dok turisti tragaju za slobodnim stolom, poslodavci su ove sezone u potrazi za radnom snagom. Najtraženiji su konobari, pi&scaron;u <a href="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/4090110/od-konobara-i-kuhara-do-cistaca-i-recepcionera-radnika-i-dalje-nema-dovoljno-nitko-nije-ocekivao-ovoliki-broj-gostiju/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">RTL vijesti</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Nitko nije očekivao ovoliki broj gostiju, konobara, kuhara, sve je to u deficitu. Ima&nbsp; ljudi koji su se razbolili, koji su na bolovanju, znači borimo se dajemo sve od sebe i trudimo se da ispunimo gostima sva očekivanja&ldquo;, rekao je konobar u jednin hotelu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U jednom gradskom hotelu priznaju da nije samo nedostatak kvalificiranih, već i svih ostalih radnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-27-konobar.jpgNajoštriji pad cijena nafte u proteklih devet mjesecihttp://grude.com/clanak/?i=352441352441Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 08:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-28-nafta_gas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene nafte na globalnom tržištu prošloga tjedna pale su najviše u zadnjih devet mjeseci jer trgovci zbog novog vala širenja covida-19 prodaju terminske ugovore u očekivanju slabljenja potražnje diljem svijeta.<p>&nbsp;</p> <p>Cijena barela Brenta na londonskoj burzi potonula je protekloga tjedna 8 posto, na 65.18 dolara, najnižu razinu od travnja. Na američkom trži&scaron;tu barel WTI nafte pojeftinio je 9 posto, na 62.32 dolara, najnižu razinu od rujna lani.<br /><br /></p> <p>Cijene nafte u petak su zabilježile neprekidni pad sedmi trgovinski dan zaredom budući da se sve vi&scaron;e država u svijetu suočava s rastućim brojkama zaraženih covidom-19, zbog čega ograničavaju putovanja u nastojanju da suzbiju &scaron;irenje pandemije.</p> <p><br /><strong>Kina uvela strože metode dezinfekcije u lukama<br /><br /></strong></p> <p>Kina je uvela strože metode dezinfekcije u svojim lukama, uzrokujući zagu&scaron;enje protoka roba, te je, kao i SAD, uvela ograničenja broja putnika na zrakoplovnim letovima. Brojne druge zemlje, među kojima i Australija, ograničile su putovanja građana. Zbog toga je potražnja za zrakoplovnim gorivom oslabila, nakon &scaron;to je cijelog ljeta rasla.<br /><br /></p> <p>"S takvom vrstom neizvjesnosti, te&scaron;ko je naći upori&scaron;te cijenama nafte. Vlasti o&scaron;tro djeluju kako bi minimalizirale izbijanje zaraze, a to&nbsp;izravno prijeti potražnji za naftom", ističe John Kilduff, partner u Again Capital LLP.<br /><br /></p> <p>Nadalje, tečaj dolara porastao je protekloga tjedna prema ko&scaron;arici &scaron;est najvažnijih svjetskih valuta na najvi&scaron;u razinu u devet mjeseci, jer&nbsp;Fed razmatra smanjenje monetarnih poticaja. Cijene nafte, pak, u obrnutoj su korelaciji s tečajem dolara&nbsp;pa kad američka valuta poskupljuje,&nbsp;inozemnim kupcima je nafta skuplja.<br /><br /></p> <h3>Delta priti&scaron;će potražnju, ponuda raste<br /><br /></h3> <p>I dok delta varijanta koronavirusa priti&scaron;će potražnju, ponuda nafte i dalje raste. Američka proizvodnja porasla je pro&scaron;li tjedan na 11.4 milijuna barela dnevno, a raste i broj novih bu&scaron;otinskih postrojenja&nbsp;već treći tjedan zaredom, podaci su kompanije Baker Hughes. I OPEC povećava svoju ponudu. Stoga padaju cijene terminskih ugovora, odnosno ugovora o isporuci nafte u idućim mjesecima, &scaron;to sugerira da trgovci očekuju dobru ponudu na naftnim trži&scaron;tima u idućim mjesecima.</p> <p><br /><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-28-nafta_gas.jpgU 2020. Hrvatska najviše investirala u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=352356352356Grude.com - klik u svijetTue, 17 Aug 2021 22:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-17-ekonomski-rast1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priliv izravnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2020. godini iznosio je 678,2 milijuna KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Kako se navodi u priopćenju iz CBBiH u pogledu geografskog rasporeda, najvi&scaron;e priliva investicija tijekom 2020. godine je iz Hrvatske odnosno 149,4 milijuna KM, a zatim iz Srbije - 135,3 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Posmatrano po djelatnostima, najvi&scaron;e investicija je realizirano u oblasti financijske uslužne djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 157 milijuna KM, zatim u oblasti trgovine na veliko 93,9 milijuna, te u oblasti proizvodnje električne energije 88,6 milijuna KM", navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz CBBiH navode da se prilivi investicija mogu okarakterizirati kao relativno dobri s obzirom na duboku globalnu recesiju koja je utjecala na sposobnost stranih ulagača, čak je zabilježeno izvjesno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada su investicije bile niže za 81 milijun KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Treba istaknuti da su glavninu investicija predstavljale reinvestirane zarade iz postojećih tvrtki sa stranim investicijama, a one su iznosile čak 586,3 milijuna KM, dok su investicije u formi vlasničkih udjela bile mnogo niže", istaknuto je u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju pro&scaron;le godine stanje izravnih stranih investicija je iznosilo 15,08 milijardi KM. "Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja tvrtki u stranom vlasni&scaron;tvu. Najveći iznos stanja izravnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,78 milijardi KM), Hrvatsku (2,42 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,19 milijardi KM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posmatrano po djelatnostima, najvi&scaron;e stanje izravnih stranih investicija je u oblasti financijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,74 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,41 milijardi KM)", navode iz CBBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu sa politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka prikupljenih u ovogodi&scaron;njem istraživanju, zajedno s objavljivanjem podataka za 2020. godinu izvr&scaron;ene su revizije podataka i za prethodne dvije godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-17-ekonomski-rast1.jpgĆorluka najavio sadnju lješnjaka, smokvi... probna proizvodnja keksa krajem mjesecahttp://grude.com/clanak/?i=352339352339Grude.com - klik u svijetTue, 17 Aug 2021 08:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-15-petar_corluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petar Ćorluka, vlasnik tvrtke Violeta koja je 2019. kupila čapljinsku Lastu, otkriva da im trenutno dolaze strojevi te ih montiraju.<p><br />Kada montaža bude zavr&scaron;ena, &scaron;to se očekuje krajem rujna, trebala bi početi probna proizvodnja keksa.</p> <p>Uskoro će biti raspisan natječaj za nova radna mjesta, a Ćorluka ističe da će se postupno ići i u zapo&scaron;ljavanje i u proizvodnju.</p> <p>Na početku najavljuje proizvodnju keksa, a u narednom razdoblju planira i sadnju lje&scaron;njaka, te sadnju smokve, u suradnji s kooperantima kako bi imali vlastitu proizvodnju.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-15-petar_corluka.jpgMISOFT, NAJBOLJA PONUDA NA TRŽIŠTUhttp://grude.com/clanak/?i=352318352318Grude.com - klik u svijetMon, 16 Aug 2021 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-16-biznis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na tržištu se pojavilo poduzeće Misoft koje nudi najbolju marketinšku uslugu svojim klijentima kao i pregršt drugih mogućnosti.<p>&nbsp;</p> <p>Iskusni stručnjaci iz IT i PR industrije rade na održavanju Va&scaron;ih Web, Facebook i Instagram stranica, Linkedin profila i YouTube kanala, te promiču ciljeve Va&scaron;e tvrtke i plasiraju ih u javnost kroz stručno napisane tekstove, fotografije i snimke, a sve po najboljim cijenama na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Uz novinare koji desetljećima rade ovaj posao, u na&scaron;em timu nalaze se i spikeri koji će posuditi glas za Va&scaron;u radijsku ili televizijsku reklamu, profesionalni fotografi i snimatelji koji će zahvaljujući fotoaparatima, kamerama i dronovima predstaviti Va&scaron; rad javnosti, montažeri koji će sve to spojiti u savr&scaron;enu cjelinu.<br /><br /></p> <p>Komuniciramo i s Va&scaron;im potencijalnim klijentima putem dru&scaron;tvenih mreža, omogućujući tako Vama da se bavite svojom osnovnom djelatno&scaron;ću.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; je niz toga &scaron;to nudi Misoft, a sve detalje možete saznati kroz komunikaciju s nekim od na&scaron;ih stručnjaka.<br /><br /></p> <p>Javite se na mail <strong>misoftgrude@gmail.com</strong> sa zahtjevom za suradnju i javit će Vam se netko iz na&scaron;ega tima koji će osmisliti najbolju ponudu i pozicionirati Va&scaron;u tvrtku ili obrt na čelnu poziciju po uspje&scaron;nosti poslovanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-16-biznis.jpgZa što se sve može koristiti legendarni WD-40? Iznenadit ćete sehttp://grude.com/clanak/?i=352297352297Grude.com - klik u svijetSun, 15 Aug 2021 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-15-wd-40.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>WD-40 američka je kompanija koja proizvodi kućne kemikalije, a najpoznatiji je proizvod tekućina u spreju koja se koristi za podmazivanje, odmašćivanje, ali i niz drugih stvari. <p><br />Sprej je izumljen 1953. godine, a njegovo ime doslovno označava istiskivanje vode, 40-a formula.&nbsp;<br /><br /> <br /> Najče&scaron;će se upotrebljava za podmazivanje &scaron;arki na vratima, ali mnogi se njime koriste i za duge namjene.<br /><br /> <br /> <strong>Skidanje naljepnica</strong><br /> Ovaj sprej odličan je za micanje ljepljivih ostataka etiketa sa staklenih povr&scaron;ina. Jednostavno se poprska i ukloni ljepilo nekim o&scaron;trim predmetom.<br /><br /> <br /> <strong>Skidanje mrlja od pastelnih bojica</strong><br /> Ljudi s djecom posebno će voljeti ovaj trik. Naime, sprej će s lakoćom ukloniti po&scaron;arana drvena vrata, a poslije se to mjesto jednostavno obri&scaron;e krpom. Uklonit će i otiske prstiju s drvenih povr&scaron;ina.&nbsp;<br /><br /> <br /> <strong>Vodonepropusne cipele&nbsp;</strong><br /> Ako želite da va&scaron;e cipele budu vodootporne, koristite WD-40 sprej koji se jednostavno poprska po cipelama i potom se obri&scaron;e krpicom.<br /><br /></p> <p><strong>Hrđave &scaron;kare&nbsp;</strong><br /> &Scaron;kare koje su hrđave i ne režu dobro lako će ponovno postati funkcionalne&nbsp;ako ih se poprska ovim sprejem.&nbsp;<br /><br /> <br /> <strong>Vraća sjaj</strong><br /> WD-40 vratit će sjaj povr&scaron;inama od nehrđajućeg čelika, kao &scaron;to su vrata hladnjaka ili pak perilice za posuđe.<br /><br /> <br /> <strong>Protiv kukaca</strong><br /> Može se koristiti i za povr&scaron;ine na koje dolaze kukci, a nakon &scaron;to se sprej nanese, neće ih vi&scaron;e biti. Jo&scaron; je jedna prednost i rok valjanosti ovog proizvoda koji je zapravo neograničen&nbsp;iako je&nbsp;službeni rok&nbsp;trajanja&nbsp;pet godina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-15-wd-40.pngBiH može ući u vrh europske ponude zdrave prehranehttp://grude.com/clanak/?i=352270352270Grude.com - klik u svijetFri, 13 Aug 2021 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-25-voce-i-povrce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od maline s bosanskih brda, preko mlijeka s visoravni sjeverozapadne Bosne i Hercegovine pa do rajčice i paprike na krševitom jugu, niz je poljoprivrednih proizvoda koji ponovno doživljavaju svojevrsni preporod i ekonomsku isplativost kroz ekspanziju na strana tržišta, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>No, da bi se u potpunosti iskoristio potencijal za proizvodnju zdrave hrane, potrebno je snažnije ulaganje u marketin&scaron;ku aktivnost, a posebice u proces brendiranja proizvoda, pa i njihove za&scaron;tite kroz nekoliko različitih modela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Duvanjski i livanjski kraj tradicionalno su područje s izrazito jakom stočarskom tradicijom koja seže u neka daleka vremena, a koja je u jednom trenutku ponovno dobila na važnosti zahvaljujući mogućnosti izvoza mlijeka na trži&scaron;ta Europske unije. Prostor s izrazito povoljnim uvjetima za ispa&scaron;u mogao bi, uz mjere koje će prvenstveno favorizirati ulaganje u proizvode s dodanom vrijedno&scaron;ću, poput sireva, dobiti na važnosti i privući veći broj investicija, &scaron;to će voditi otvaranju novih radnih mjesta i stvaranju uvjeta za povratak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A da se isplati baviti mljekarstvom, pokazuju i podaci prema kojima je izvoz mlijeka i vrhnja skočio s 60,32 milijuna maraka u 2019. na 65,98 milijuna maraka u pro&scaron;loj godini, a koja je, osim toga, bila i krizna te opterećena različitim ograničenjima. Takav trend jasan je signal za bolje i snažnije brendiranje domaćeg mlijeka, ali i ulaganje u visokovrijedne proizvode koji bi mogli ostvariti bolju zaradu od sirovog mlijeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istodobno, unatoč nekoliko kriznih godina, proizvodnja maline od ove je godine ponovno iznimno isplativa aktivnost. To dokazuje i podatak prema kojemu je otkupna cijena kilograma u nekim primjerima pre&scaron;la 6 KM, &scaron;to je izniman porast u odnosu na 2019. kada je otkupna cijena bila tek oko 2,50 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;la godina pak donijela je i respektabilne brojke kada je riječ o izvozu maline. Tako je vrijednost izvoza maline, kupine i duda dostigla 69,66 mil. maraka, &scaron;to je porast u odnosu na 2019.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prednosti</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Na jugu zemlje pak posljednjih nekoliko godina postoji vidljiv trend ponovnog iskori&scaron;tavanja prednosti kra&scaron;kih polja, a &scaron;to se posebice reflektiralo kroz proizvodnju rajčice, ali i paprike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brendiranje ovih proizvoda treba promatrati i u kontekstu otkupa koji vr&scaron;i Podravka kroz kapitalni projekt koji se realizira u suradnji s mostarskom Marinadom, a zahvaljujući kojem rajčice i paprike pronalaze svoj put na niz trži&scaron;ta Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sadnja dva milijuna presadnica industrijske rajčice i rog-paprike na nekoliko kra&scaron;kih polja početkom ljeta bila je uvod u jo&scaron; jednu dobru i produktivnu sezonu u kojoj će Podravka, nakon dozrijevanja, otkupiti sve količine ovoga povrća. Sve ove, ali i druge vrste proizvoda kojima se može pohvaliti BiH treba nastaviti brendirati, pri čemu je struka jasna; Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za za&scaron;titu proizvoda jednom od oznaka kvalitete. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-25-voce-i-povrce.jpgKako je mikrokreditni sektor podržao opstanak malih biznisa u jeku pandemijehttp://grude.com/clanak/?i=352238352238Grude.com - klik u svijetWed, 11 Aug 2021 13:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-11-krava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako u Bosni i Hercegovini pokrenuti mikro ili malu tvrtku s kojom ćete osigurati zaposlenje i stabilan izvor prihoda za sebe i svoju obitelj?<p>&nbsp;</p> <p>Osim istraživanja potreba trži&scaron;ta i dobre ideje, potreban je i pristup financijama kako bi se ostvario željeni poslovni plan. No, nažalost u na&scaron;oj zemlji veliki je broj onih kojima je otežan ili nemaju pristup uslugama bankarskog sektora, te je jedini način da postanu radno aktivni i unaprijede svoj životni standard mikrofinanciranje. Upravo je mikrofinanciranjem pokrenuto nebrojeno mnogo uspje&scaron;nih poslovnih priča mikro i malih obrta na kojima velikim dijelom, uz srednja tvrtke, počiva gospodarstvo BiH. Tako je u proteklih 25 godina mikrokreditini sektor plasirao vi&scaron;e od sedam milijardi KM u oko 2,5 milijuna pojedinačnih kreditnih aranžmana i tako stimulirao samozapo&scaron;ljavanje, a time direktno utjecao na smanjenje siroma&scaron;tva i financijske isključenosti kao kočnice napretka.<br /><br /></p> <p>Pred posebnim izazovom u vrijeme pandemije, koja je usporila ekonomska kretanja i velikih gospodarskih subjekata, na&scaron;li su se upravo obrtnici i poljoprivrednici, korisnici mikrokredita koji su pokretanje svog biznisa, ali i opstanak i unaprjeđenje, bazirali na ovom vidu financijskih usluga. No, kako svjedoče iskustva korisnika mikrokredita, podr&scaron;ka ovog sektora ni u vrijeme "novog normalnog" nije izostala, a izazova u poslovanju je bilo mnogo.<br /><br /></p> <p>"Zbog komplikacija u prometu bila je otežana nabavka stočne hrane u jeku pandemije, te smo u periodu najveće krize morali značajno smanjiti broj grla na farmi jer nismo mogli doći do hrane za stoku", navodi Alma Ćerimić, koja sa suprugom u blizini Tuzle vodi Farmu Ćerimić. Uz potpuno razumijevanje situacije u kojoj su se na&scaron;li, mikrokreditna fondacija s kojom surađuju pružila im je podr&scaron;ku u vidu moratorija na tekućem kreditu, uz odgodu plaćanja dok se situacija ne pobolj&scaron;a. Upravo zahvaljujući toj podr&scaron;ci ova obitelj sada drži čak 11 muznih krava, a veliki posao i dalje obavljaju zahvaljujući partnerskoj suradnji s mikrokreditnom fondacijom koja, kako ističe Alma, prakticira individualan pristup.<br /><br /></p> <p>"Mi, mali poduzetnici i poljoprivrednici, ulažemo velike napore da održimo svoj biznis i da ga dalje razvijamo, i zato je jako važno &scaron;to zaista možemo računati na tu podr&scaron;ku mikrokreditnih organizacija s kojima ulazimo u kreditni aranžman", kaže Alma.<br /><br /></p> <p>Da su tijekom pandemije mikrokreditne organizacije kontinuirano pružale financijsku podr&scaron;ku u prevladavanju problema s likvidno&scaron;ću onih klijenata i djelatnosti koji su i u izvanrednim okolnostima nastavili poslovanje, potvrdili su i iz Udruge mikroreditnih organizacija u BiH - AMFI. Kako navode, za klijente koji su pretrpjeli velike gubitke, kako bi mogli prevladati nagomilane obveze i krenuti u oporavak poslovanja, osigurali su niz mjera odobrenih od regulatora - Agencije za bankarstvo FBiH, među kojima je nuđenje posebnih kreditnih linija i smanjivanje kamatnih stopa.<br /><br /></p> <p>"U skladu s odlukama i preporukama regulatora, mikrokreditne organizacije su za vrijeme pandemije tijekom 2020. godine smanjivale kamatne stope na posebne mjere koje su nudile klijentima kako bi i na taj način podržale i olak&scaron;ale njihov oporavak", ističu iz AMFI-ja i dodaju kako kako mikrokreditne organizacije u BiH provode najvi&scaron;e standarde u sferi za&scaron;tite interesa i prava svojih klijenata i u potpunosti po&scaron;tuju odredbe Zakona o za&scaron;titi korisnika financijskih usluga kao i pripadajuće podzakonske akte, &scaron;to je i predmet redovitih kontrola od strane regulatora, odnosno Agencija za bankarstvo FBiH i RS.<br /><br /></p> <p>"Transparentno iskazivanje visine kamatnih stopa jedan je od osnovnih standarda zasnovan na Zakonu o za&scaron;titi korisnika financijskih usluga kao i niz mjera da se potencijalnim klijentima, u fazi odlučivanja, odnosno tzv. pregovaračkoj fazi, ustupe sve potrebne informacije i poja&scaron;njenja kako bi bili adekvatno informirani prije dono&scaron;enja odluke o ulasku u kreditni aranžman", kažu iz ove udruge.<br /><br /></p> <p>Podsjetili su kako je u proteklom periodu ostvaren i veći broj odobrenih mjera odgode plaćanja mikrokredita u odnosu na broj podnesenih zahtjeva, jer su mikrokreditne organizacije u BiH same reagirale i odobravale neku od privremenih mjera svojim korisnicima, kako bi im pomogle da prevladaju pote&scaron;koće izazvane pandemijom COVID-19. Tako je s ciljem prevladavanja negativnih efekata odobrena odgoda plaćanja za čak 11,5 posto ukupnog broja klijenata. "Mikrokreditni sektor će i dalje imati otvoren pristup prema klijentima koji sada vi&scaron;e nego ikada imaju potrebu za brzim i odgovornim pristupom financijama za opstanak i obnovu djelatnosti i domaćinstava, te povratak u biznis", poručili su iz AMFI-ja.<br /><br /></p> <p>Istaknuli su i kako su mikrokreditne organizacije okupljene u AMFI-ju, koje čine preko 80% ukupnog sektora u BiH, izuzetno stabilne i kapitalizirane organizacije, kadrovski i tehnolo&scaron;ki jako dobro pozicionirane i spremne za nastavak kvalitetnog servisiranja svih potreba aktivnih i budućih klijenata, ali i spremne da svoju djelatnost pro&scaron;ire dodatnim uslugama za svoje klijente u skladu sa njihovim potrebama. Iz sektora su također naglasili da je jedna od ključnih budućih aktivnosti kontinuirana financijska i poslovna edukacija klijenata, &scaron;to će dodatno doprinijeti njihovom ukupnom položaju."<br /><br /><br /><a href="https://www.eki.ba/" target="_blank"><em><strong>Najbolje mikrokredite u BiH pronađite u Mikrokreditnom dru&scaron;tvu EKI</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-11-krava.jpgSubvencionirati one koji se žele baviti poljoprivredomhttp://grude.com/clanak/?i=352236352236Grude.com - klik u svijetWed, 11 Aug 2021 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Problem Bosne i Hercegovine općenito je što se sve zloupotrebljava, pa tako i poljoprivreda.<p>&nbsp;</p> <p>Proteklih dana objavljena je informacija da Agrarni fond Istočno Sarajevo ima registar poljoprivrednih gospodarstava te ih je 160 komercijalnih i 760 nekomercijalnih registrirano u tom fondu koji obuhvaća, uz Istočno Sarajevo, i Sokolac, Pale, Istočnu Ilidžu..., pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Različiti oblici pomoći</strong></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>- Do kraja godine planiramo imati jedinstvenu bazu podataka svih poljoprivrednih proizvođača s teritorija grada, koja će biti na raspolaganju i općinskim odjelima za gospodarstvo kako bi sredstva koja su planirana u okviru njihovih proračuna bila &scaron;to kvalitetnije iskori&scaron;tena - kazala je direktorica Fonda Ivana Novaković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istočno Sarajevo planira popisati doslovno sva zemlji&scaron;ta, a kasnije i pomoći proizvođačima. Aktivnosti Agrarnoga fonda tijekom pro&scaron;le godine bile su ograničene zbog pandemije koronavirusa, ali su uspjeli poljoprivrednicima različitim oblicima pomoći dodijeliti oko 100.000 KM. A kako doznajemo, ideja da se subvencionira poljoprivredna proizvodnja u BiH na drukčiji način nego &scaron;to se ranije radilo, postoji, &scaron;to nam je otkrio i proizvođač blizak udrugama poljoprivrednika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Neki neformalni plan postoji, a to je da se napravi popis svake obrađene povr&scaron;ine u FBiH, nevažno o kolikoj je povr&scaron;ini riječ. Tako bi općine mogle praviti neki plan za razvoj poljoprivrede, stvarati jedan registar obitelji koji se bave zemljoradnjom i poticati ih i dalje stvarati. Primjerice, vi sadite 500 kg krumpira za prodaju, lokalna zajednica trebala bi vam pomoći pri kupnji sjemena ili pak osigurati vodu po najnižoj cijeni. Možda i besplatno, samo da se potakne daljnji rad. Jer ovdje se radi, ljudi poku&scaron;avaju, ali bez ičije pomoći toliko se boriti i mučiti, nije lako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, cijena kukuruza drastično je porasla, a sezona mu nije bila nimalo dobra. Naravno da će to obeshrabriti onoga tko je planirao prodati taj kukuruz i saditi dalje. I da se dijelom to razočaranje ublaži, da se čovjeku omogući ostati i proizvoditi hranu, a ne da ide u Njemačku, to bi bio smisao tih konkretnih poticaja - kaže nam poljoprivrednik koji se nada da će taj registar na pravi način zaživjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prijevare s poticajima</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Pitamo ga kako spriječiti zloupotrebu. - Problem Bosne i Hercegovine općenito je &scaron;to se sve zloupotrebljava, pa tako i poljoprivreda. Jedni dobiju poticaje ako su bliski političkim strujama, a oni koji rade po&scaron;teno, odustaju, odlaze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ovoj zemlji postojao je izraz &ldquo;balkon-poljoprivrednik&rdquo; jer su se jedno vrijeme pojavljivala imena i prezimena onih koji dobivaju poticaje, a nemaju ni&scaron;ta, pa je bio zaključak da negdje na balkonu sade voće povrće i nekako na papiru stvore veće količine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To ovako djeluje smije&scaron;no, ali je u su&scaron;tini žalosno i pokazuje koliko se u ovoj zemlji ponižava maloga čovjeka. Ako se ne&scaron;to dramatično ne promijeni i ako se ne realiziraju pomoći o kojima pričamo, neće imati tko proizvoditi hranu - ističe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poljoprivredna proizvodnja u pandemiji je pokazala kako ima potencijal u BiH, samo to ova država mora znati iskoristiti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpgLidl počeo zapošljavati u BiH, neki već na obuci u Hrvatskoj i Srbijihttp://grude.com/clanak/?i=352186352186Grude.com - klik u svijetSun, 08 Aug 2021 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-05-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dolazak njemačkog trgovačkog lanca Lidl u Bosnu i Hercegovinu nedavno je i definitivno potvrđen.<p>&nbsp;</p> <p>Prema saznanjima Patrije ova njemačka tvrtka već je počela sa zapo&scaron;ljavanjima u BiH, te je određeni broj budućeg osoblja na obukama u Srbiji i Hrvatskoj u njihovim centrima.<br /><br /></p> <p>Ipak, sve se poprilično odvija pod velom tajne, a zbog sporosti bh. administracije, čime je Lidl iznenađen, otvaranje prvih objekata u BiH neće biti prije kraja iduće godine.<br /><br /></p> <p>Lidl BiH d.o.o. registriran je na adresi Maglajska 1 u sarajevskoj općini Centar. Kao direktor dru&scaron;tva naveden je Roland Schreiber, a Allen Halamić izvr&scaron;ni je direktor tvrtke u na&scaron;oj zemlji. Osnivač je njemački W E-International Zweite GmbH, a kapital Lidla BiH ne&scaron;to je manji od milijun KM, točnije 977.915 KM.<br /><br /></p> <p>Osim u Sarajevu, Lidl je registrirao poslovnice u Banjoj Luci, u ulici Sime &Scaron;olaje 1a te u Brčkom, u Bulevaru mira 22.&nbsp;<br /> Rukovoditelj obje poslovnice je Allen Halamić.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-ad-loading vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Kao jedna od lokacija Lidla pominje se i devastirani Dom umirovljenika u Nedžarićima, općina Ilidža, koji Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje odavno poku&scaron;ava prodati, ali potvrde ovakvih informacija jo&scaron; nema.<br /><br /></p> <p>Politika Lidla je, inače, takva da se malo toga otkriva u javnosti tijekom uspostave njihovog lanca u zemljama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-05-lidl.jpg70 TONA rajčica već otišlo vani iz Hercegovine, rekord obaraju i paprikehttp://grude.com/clanak/?i=352169352169Grude.com - klik u svijetSat, 07 Aug 2021 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-07-paradajz-hercegovina.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oko 70 tona rajčice s plodnih hercegovačkih kraških polja već je izvezeno u Republiku Hrvatsku, a pokazatelji su na strani poljoprivrednih proizvođača koji bi ove godine mogli oboriti rekorde u izvozu, kako rajčice tako i roge paprike, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Početak berbe<br /><br /></strong></p> <p>Sadnja 2 milijuna presadnica industrijske rajčice i rog paprike na nekoliko kra&scaron;kih polja u Hercegovini početkom ljeta bila je uvod u jo&scaron; jednu dobru i produktivnu sezonu kroz koju će Podravka, nakon dozrijevanja, otkupiti sve količine ovoga povrća, a koje će onda naći svoj put na police velikih trgovačkih lanaca diljem Europske unije. U Hercegovini se tako nastavlja uspje&scaron;na poljoprivredna priča, čija je osnova suradnja Podravke i tvrtke Marinada, a koja će u mjesecima koji dolaze dobiti jo&scaron; jedan nastavak izgradnjom kapaciteta za preradu u okviru tvornice koja dobiva svoje obrise u Kru&scaron;evu pored Mostara. Berba rajčice već je počela u Ljubu&scaron;kom te je, kao &scaron;to smo naveli, svoj put u Hrvatsku na&scaron;lo već oko 70 tona ovoga traženog povrća. Berba se nastavlja idućeg tjedna, kako u Ljubu&scaron;kom tako i na Mostarskom blatu, odnosno u selima Kru&scaron;evo, Ljuti Dolac, Biograci i Kne&scaron;polje.<br /><br /></p> <p>Prema pokazateljima struke, očekivani prinos rajčice ove je godine oko 2000 tona, &scaron;to predstavlja i rekord u dosada&scaron;njem kapitalnom projektu proizvodnje i otkupa. Nakon rajčice slijedi berba crvene rog paprike, a sada&scaron;nji pokazatelji također nagovje&scaron;ćuju izvrsne rezultate, odnosno prinose. Očekuje se čak 700 tona paprike za izvoz.<br /><br /></p> <p>Vrijedne ruke poljoprivrednih proizvođača početkom ljeta odradile su veliki posao zasadiv&scaron;i u plodnu hercegovačku zemlju već spomenuta dva milijuna presadnica, a čije se dozrijevanje očekuje u ranu jesen.<br /><br /></p> <p>Sadilo se na nekoliko lokacija na Mostarskom blatu (&Scaron;iroki Brijeg i Mostar), Rodoču i Ljubu&scaron;kom, a poljoprivrednici uključeni u ovu priču s optimizmom gledaju na dosad urađeno te očekuju jo&scaron; bolje rezultate. Kao &scaron;to je poznato, rajčica je zauzela povr&scaron;inu od oko 34 hektara, paprika od 21 hektar, a uz malo sreće, ova će jesen donijeti respektabilan urod. Podsjećamo, prva sezona, ona iz 2018. godine, bila je pokus koji se pokazao uspje&scaron;nim, a suradnja se nastavila i 2019., kao i pro&scaron;le godine, kada je prinos iznosio 1800 tona. Ova će godina, kao &scaron;to je vidljivo, donijeti impresivne rezultate kada je riječ o prinosima, a sve skupa bit će jo&scaron; jedan kamen u mozaiku oporavka poljoprivredne djelatnosti u Hercegovini. Proizvođači, mahom nekada&scaron;nji branitelji, hrabro i odlučno krenuli su u projekt koji na prilično jasan način pokazuje kako se voli rodnu grudu te kako se trud i ulaganje isplate.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Važnost projekta<br /><br /></strong></p> <p>Napore su prepoznale već spomenute tvrtke te sve zajedno poprima obrise kapitalnog projekta kojim hercegovačka kra&scaron;ka polja oživljavaju te nude proizvode kojima se korak po korak osvajaju trži&scaron;ta zemalja Europske unije. Rajčicu i papriku proizvodi se na suvremen i moderan način, gdje je ručni rad minoran, a &scaron;to u konačnici vodi do veće ekonomske isplativosti.<br /><br /></p> <p>Navodnjavanje se vr&scaron;i kroz suvremeni sustav &ldquo;kap po kap&rdquo;, a gnojidba vodotopljivim gnojivima kroz sustav fertirigacije. S obzirom na dosada&scaron;nje rezultate, za očekivati je kako će iduća sezona donijeti pro&scaron;irenje kapaciteta i sadnju na dodatnim povr&scaron;inama, a &scaron;to sa sobom povlači i očekivano povećanje broja poljoprivrednih proizvođača koji će na taj način dobiti siguran izvor zarade. &bull;</p> <p><br /><em><strong><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/iz-hercegovine-je-vec-izvezeno-70-tona-rajcice-ocekuje-se-urod-od-2000-t-1513662" target="_blank">Vecernji.ba</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-07-paradajz-hercegovina.jpegU digitalnoj transformaciji leži prilika za stotine radnih mjestahttp://grude.com/clanak/?i=352163352163Grude.com - klik u svijetFri, 06 Aug 2021 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-01-21-racunala-it-rjesenja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dugoročno kreditiranje IT sektora i digitalne transformacije, ima cilj pridonijeti rastu zapošljavanja i produktivnosti<p>&nbsp;</p> <p>IT sektor i digitalna transformacija, energetska učinkovitost te projekti obnovljviih izbora energije u fokusu su triju novih kreditnih linija Razvojne banke Federacije, a koje su pokrenute u skladu s ciljevima i zadacima iz strategije razvoja Federacije BiH 2021. - 2027, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj iznimno važan korak omogućit će otvaranje novih radnih mjesta te predstavlja dodani input u ekonomskom oporavku FBiH, pri čemu sve pravne osobe već sada mogu podnositi zahtjeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izjavi za Fenu direktor Razvojne banke FBiH Semir Fejzić kazao je kako je Uprava banke kreirala, a Nadzorni odbor odobrio financiranje projekata kroz tri kreditne linije čiji uvjeti uključuju rokove do 12 godina s počekom do 18 mjeseci te jedinstvenom kamatnom stopom od 2,5 posto na godi&scaron;njoj razini, fiksnom za cijelo vrijeme trajanja otplate kredita. Fiksnom kamatnom stopom, kako je istaknuo Fejzić, Razvojna banka preuzima valutni i sve izvjesniji inflatorni rizik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kreditne linije su operativne za sve potencijalne zainteresirane pravne osobe koje već mogu podnositi zahtjeve, a u vezi projekata koji se tiču obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i IT sektora te digitalne transformacije. Za sve vrijede ista pravila, odnosno uvjeti su isti za sve bez obzira na veličinu poduzeća, a koja ispunjavaju bonitetne uvjete za ovu vrstu zaduženja &ndash; rekao je Fejzić dodajući da se sve detaljnije informacije mogu pronaći na web-stranici Razvojne banke FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fejzić se osvrnuo i na ključne ciljeve pokretanja novih triju kreditnih linija, a koje će voditi gospodarskom napretku, objasniv&scaron;i kako ona prva, koja se odnosi na dugoročno kreditiranje IT sektora i digitalne transformacije, ima cilj pridonijeti rastu zapo&scaron;ljavanja i produktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga kreditna linija namijenjena je pobolj&scaron;anju energetske učinkovitosti, a njome će se, naveo je, malim srednjim i velikim poduzećima, kao i institucijama omogućiti u&scaron;tede u ovom segmentu, i to bez velikih tro&scaron;kova investiranja, kao i uspostava prakse savjesnog kori&scaron;tenja energije koja uz smanjenje tro&scaron;kova povećava produktivnost i identificira potencijal za u&scaron;tedu energije kroz analizu podataka, a u isto vrijeme smanjuje tro&scaron;kove energije i emisije stakleničkih plinova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kontekstu treće kreditne linije koja se odnosi na projekte obnovljivih izvora energije ista će, uz stimulativne kamatne stope, omogućiti povećanje udjela obnovljivih izvora energije u finalnoj potro&scaron;nji energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpora turizmu</p> <p>Ova tri područja, prema svemu sudeći, neće biti jedina kada je riječ o kreditiranju, a dobre vijesti mogle bi uslijediti i za sektor turizma. Naime, Fejzić je potvrdio kako Uprava banke razmatra uvođenje dugoročne kreditne linije za financiranje turističkog poduzetni&scaron;tva, kao i kreditne linije za podr&scaron;ku projektima iz područja javno-privatnog partnerstva. Sve navedeno sukladno je već spomenutoj strategiji, a u kojoj je Vlada FBiH definirala četiri strate&scaron;ka cilja i 18 prioriteta, a unutar ciljeva i prioriteta definirano je 78 mjera za provedbu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdvojeno je i devet ofenzivnih mjera koje najznačajnije utječu na rast gospodarstva i zaposlenosti, a njihova puna provedba donijela bi rast BDP-a od 9,2 do 13,7 posto godi&scaron;nje. Prema procjenama, za provedbu ovih mjera potrebno je osigurati oko 530 mil. KM tijekom sedam godina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-01-21-racunala-it-rjesenja.jpgĆiro Blažević, prvo lice Kramarove nove kampanje ''Sine, sve je bitno''http://grude.com/clanak/?i=352158352158Grude.com - klik u svijetFri, 06 Aug 2021 13:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-06-kramar-ciro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Auto salon Kramar je lider na tržištu rabljenih automobila, prepoznatljiv po kvaliteti, višegodišnjoj garanciji, te raznim mogućnostima kupovine između kojih je važno istaknuti mogućnost zamjene starog vozila za novije.<p>&nbsp;</p> <p>Cilj kampanje &bdquo;Sine, sve je bitno&ldquo; je objediniti sve pogodnosti i performanse koje krase svaki automobil u jednu skladnu cjelinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tajna toga upravo leži u jednostavnosti, koja je danas osnova kvaliteta i prepoznatljivosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-08-06-21-08-06-kramar-goranbogdan.png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kvaliteta, udobnost, komfor i idealno auto za obitelj. Prilikom kupovine automobila zaista je sve bitno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao glavni protagonisti i nosioci kampanje za Auto salon Kramar odabrani su poznati glumac Goran Bogdan i Miroslav Ćiro Blažević, jedan od omiljenih nogometnih trenera u cijeloj regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospodin Ćiro Blažević u narodu je poznat po svojoj uzrečici &ldquo;Sine, sve je bitno&rdquo;, pa je ovog puta u ulozi prodajnog savjetnika u salonu Kramar prodavao automobile, i to ne bilo kome već Goranu Bogdanu, nagla&scaron;avajući svaku specifikaciju automobila kao iznimno bitnu pri kupovini. Kako je automobil investicija, a ne tro&scaron;ak, onda prilikom njegove kupovine treba odabrati provjerenog i pouzdanog prodavača, ali i siguran i provjeren automobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne možemo reći da nije sve bitno, kada zaista jeste. Za sigurne, pouzdane i ugodne vožnje, sve je bitno</strong>!</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/SoDIeuTFw3s" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-06-kramar-ciro.jpgRihanna je najbogatija pjevačica na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=352138352138Grude.com - klik u svijetThu, 05 Aug 2021 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-28-rihanna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bogatstvo pop pjevačice Rihanne procijenjeno je na 1,7 milijardi dolara, što je čini najbogatijom glazbenicom na svijetu, no glazba nije primarni izvor njezina bogatstva, objavio je časopis Forbes u srijedu.<p>&nbsp;</p> <p>Najveći dio bogatstva pjevačice rođene na Barbadosu, pravog imena Robyn Fenty, 1,4 milijarde dolara, proizlazi od 50 posto njezina udjela u kozmetičkoj liniji Fenty Beauty, izvijestio je Forbes.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ostatak Rihanninog bogatstva dolazi od njezinog udjela u kompaniji Savage x Fenty za donje rublje te od prihoda koji zarađuje kao pjevačica i glumica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rihannina kozmetička tvrtka, od koje LVMH posjeduje drugu polovicu, poznata je po svome &scaron;irokom rasponu za 50 tonova kože, uključujući i tamne tonove za žene tamne boje kože, &scaron;to je bila rijetkost kad je tvrtka pokrenuta 2017. godine. Zbog toga je postala vodeća po pitanju uključivosti u toj industriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/i4fxs5JLBvc" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjevačica hita "Umbrella" i "Love the Way You Lie" druga je najbogatija zabavljačica iza Oprah Winfrey, dodaje Forbes.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-28-rihanna.jpgBezos više nije najbogatiji čovjek na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=352127352127Grude.com - klik u svijetWed, 04 Aug 2021 12:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-jeff-bezos-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jeff Bezos, osnivač i generalni direktor Amazona, više nije najbogatija osoba na svijetu.<p>&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">Naime, vrijednost mu je pala za čak 13,9 milijardi dolara u jednom danu jer je Amazonova cijena dionica pro&scaron;loga tjedna doživjela veliki pad od sedam posto nakon &scaron;to je tvrtka izvijestila o manje očekivanom rastu u drugom tromjesečju ove godine.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">Francuz <strong>Bernard Arnault</strong>, vlasnik konglomerata <span id="xClaimOglasId-625734-1" class="xClaimClass">luksuzne</span> robe LVMH, preuzeo je prvo mjesto na ljestvici najbogatijih.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">On je povećao svoje bogatstvo za gotovo 100 milijardi dolara tijekom prve godine pandemije, prenosi Net.hr<br /><br /><br /></p> <p class="css-13ddpk0">Arnaultova neto vrijednost u ponedjeljak je iznosila 195,8 milijardi dolara, a Bezosova 192,6 milijardi dolara.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">Bezos je pro&scaron;le godine postao prva osoba koja je ikad vrijedila vi&scaron;e od 200 milijardi dolara budući da je Amazon ostvario goleme dobitke od pandemije. Arnaultovim preokretom okončan je Bezosov niz od 50 dana na vrhu ljestvice najbogatijih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-jeff-bezos-2.jpgDHL kupio električne zrakoplove za prijevoz tereta, ovo je revolucijahttp://grude.com/clanak/?i=352112352112Grude.com - klik u svijetTue, 03 Aug 2021 17:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-03-dhl-zrakoplovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>DHL Express naručio je 12 električnih teretnih zrakoplova od američke start-up kompanije Eviation, koji će biti isporučeni u 2024., u sklopu nastojanja da stvori prvu svjetsku mrežu električnih teretnih zrakoplova, izvijestila je u utorak ta tvrtka, koja je dio njemačke logističke kompanije Deutsche Post.<p>&nbsp;</p> <p>Alice je potpuno električni zrakoplov, koji teretnim i putničkim zračnim prijevoznicima omogućuje upravljanje flotama s nultom emisijom, navodi se u priopćenju DHL-a.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Čvrsto vjerujemo u budućnost s logistikom bez emisija", poručio je izvr&scaron;ni direktor DHL Expressa John Pearson.<br /><br /></p> <h3>&Scaron;to sve može električni zrakoplov?<br /><br /></h3> <p>Zrakoplovom može upravljati jedan pilot i prevesti 1200 kilograma težak teret. Za punjenje po satu leta bit će potrebno 30 minuta ili manje, a avion će imati domet od 815 kilometara (440 nautičkih milja).<br /><br /></p> <p>Električni teretni avion koristit će se u svim okruženjima koja trenutno opslužuju klipni i turbinski zrakoplovi, a njegovi napredni elektromotori imaju manje pokretnih dijelova s ciljem povećanja pouzdanosti i smanjenja tro&scaron;kova održavanja, kaže se u priopćenju.<br /><br /></p> <p>"Od prvog dana postavili smo odvažan cilj transformirati zrakoplovnu industriju i stvoriti novu eru električnih zrakoplova. Partnerstvo s tvrtkama poput DHL-a, koje su vodeće u održivom prijevozu e-tereta, dokaz je da nas očekuje električno doba. Ova najava značajna je prekretnica u na&scaron;oj potrazi za promjenom budućnosti leta &scaron;irom svijeta", navodi izvr&scaron;ni direktor Eviationa Omer Bar-Yohay.</p> <p><br /><em><strong>Hina</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-03-dhl-zrakoplovi.jpgPesticidi u hrani izazvali uznemirenost, proizvode se povlači iz trgovina: Evo što kažu stručnjacihttp://grude.com/clanak/?i=352110352110Grude.com - klik u svijetTue, 03 Aug 2021 16:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-trgovina_povrce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povučeni sladoledi, jogurt, krekeri, oslići… nedavno u Hrvatskoj, a sada i u BiH.<p><br />Svakim danom novo povlačenje prehrambenih proizvoda s polica. Zbog pesticida koji je zabranjen u Europskoj uniji u trgovinama nećete pronaći nekoliko vrsta sladoleda i voćnih jogurta. U praksi, ako ste i konzumirali neki od ovih proizvoda &ndash; va&scaron;e zdravlje nije ugroženo &ndash; no, iz Ministarstva poljoprivrede poručuju &ndash; potencijalne rizike treba svesti na nulu.<br /><br /></p> <p>"U čemu je stvar? U trećim zemljama. Također se ne koristi kao sastojak hrane, ali koriste ga prilikom či&scaron;ćenja, dezinfekcije opreme u proizvodnji koja proizvodi u ovom slučaju taj aditiv", obja&scaron;njava stručnjak <strong>Tomislav </strong><strong>Ki&scaron;</strong>.<br /><br /></p> <p>Zadnja relevantna istraživanja zabilježila su <strong>73 objave za potro&scaron;ače</strong>, od čega se najvi&scaron;e njih odnosilo na incident s etilen-oksidom. Trend se nastavio i u ovoj godini, kada je sporni pesticid pronađen u sjemenkama sezama.<br /><br /></p> <p>"Nije stvar u tome da je često, nego u tome da je bila riječ o jednom velikom proizvođaču koji je praktički opskrbljivao pola EU članica i kada su te velike količine jednom u&scaron;le, u roku od nekoliko mjeseci samo je krenula lančana reakcija", ispričao je Ki&scaron; novinarki Dnevnika Nove TV <strong>Barbari Majstorović Ivezić</strong>.<br /><br /></p> <p>Ako je netko i konzumirao sporne sladolede i jogurte, za zdravlje se ne mora brinuti. Ali ni <strong>proizvođači</strong>&nbsp;jer su <strong>samostalno </strong><strong>opozvali </strong>svoje <strong>proizvode</strong>. Odgovornost proizvođača, kažu, smisao je cijelog sustava. Iz udruge<strong> Potro&scaron;ački forum</strong> upozoravaju da kupci najče&scaron;će ne razumiju popis sastojaka na deklaracijama.<br /><br /></p> <p>"Nitko od nas ne može prepoznati &scaron;to kupujemo i koji se aditiv nalazi u određenom proizvodu", napomenula je <strong>Tanja </strong><strong>Popović </strong><strong>Filipović </strong>iz udruge.<br /><br /></p> <p>I dok iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da je&nbsp;hrana koju jedemo sigurnija nego prije deset godina, ne isključuju mogućnost povlačenja novih proizvoda u idućim danima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-trgovina_povrce.jpgNakon pandemije dosta tvrtki će nastaviti rad tri dana kod kuće, dva u ureduhttp://grude.com/clanak/?i=352082352082Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-18-digitalni-nomadi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>ASDA preporučuje svojim radnicima da rade sa bilo koje lokacije sa koje mogu da obavljaju svoj posao.<p>&nbsp;</p> <p>Tradicionalni radni tjedan u Velikoj Britaniji se ukida, a kompanije sve vi&scaron;e usvajaju sustav dva ili tri dana u uredu, ostatak kod kuće ili obratno, pi&scaron;e Daily Mail.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivajući se na nedavna istraživanja, list navodi da će tri dana kod kuće i dva u uredu postati novi standard kao rezultat pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnoge velike tvrtke već su usvojile ove promjene, a britanski &ldquo;Institut direktora&rdquo; priopćio je da će dvije trećine &scaron;efova kompanija odobriti rad na daljinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Roger Barker iz ovog Instituta rekao je da je pandemija iznjedrila revoluciju &ldquo;veću nego &scaron;to bi donijela bilo kakva radikalna reforma ili regulacija&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema istraživanjima agencije YouGov, svaki peti poslodavac tražit će od zaposlenih da nastave da dolaze u firmu pet radnih dana. Iz ove agencije kažu da će takozvani hibridni rad postati standard za mnoge zaposlene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bankarska grupacija NatWest očekuje da će svaki deveti radnik raditi kod kuće, dok ASDA preporučuje svojim radnicima da rade sa bilo koje lokacije sa koje mogu da obavljaju svoj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lanac robnih kuća John Louis uveo je opciju fleksibilnog rada za sve &scaron;efove odjeljenja, osim ako je posao takav da se ne može raditi van firme, ističući da je pandemija natjerala ljude da razmisle i preispitaju sustav pet radnih dana kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od direktora ove firme Nicky Humphrey rekao je da je pandemija natjerala ljude da brzo urade ne&scaron;to &scaron;to se ranije smatralo nemogućim, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sada kada se možemo vratiti u na&scaron;e urede seizmičke promjene natjerale su nas da se zapitamo za&scaron;to bi očekivali od ljudi da ponovno gube sate u dolasku i odlasku sa posla pet dana tjedno kada to vrijeme mogu da iskoriste na kvalitetniji način, provodeći vi&scaron;e vremena sa obitelji, baveći se nekim osobnim stvarima ili drugim zanimanjima&rdquo;, rekao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Outsourceing kompanija Capita priopćila je da će 35.000 od 55.000 radnika od sada većinu vremena raditi kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maloprodajne kompanije najavljuju kombinirani radi kod kuće i iz ureda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-18-digitalni-nomadi.jpgObjavljeni tenderi za dionicu autoceste Mostar sjever – Mostar jughttp://grude.com/clanak/?i=352078352078Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-14-autocesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Autoceste FBiH d.o.o. objavile su poziv za izražavanje zanimanja za nabavu usluga izrade idejnog i glavnog projekta autoceste Mostar sjever - Mostar jug.<p>&nbsp;</p> <p>Prije toga, 12. srpnja je objavljen tender za izgradnju dionice autoceste na Koridoru Vc Mostar sjever &ndash; Mostar jug procijenjene vrijednosti 250 milijuna eura, navodi se u generalnoj obavijesti o nabavi koje je objavila Europska banka za obnovu i razvoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionica autoceste Mostar sjever &ndash; Mostar jug duga je 15 kilometara, a njena izgradnja financirat će se iz sredstava zajma Europske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 50 milijuna eura, zajma komercijalnih banaka u iznosu od 150 milijuna eura i sredstava WBIF-a u iznosu od 50 milijuna eura namijenjenih za financiranje izgradnje prioritetnih dionica autoceste duž prometnog koridora Vc, prenosi Akta.ba.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tro&scaron;ak projekta obuhvaća izgradnju dionice autoceste, nadzor na radovima te izradu idejnog i glavnog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>JP Autoceste FBiH namjerava koristiti dio prihoda od zajma bespovratnih sredstava kojim upravlja Europska banka za obnovu i razvoj za tro&scaron;kove ovog projekta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, pored ove dionice, trebaju početi jo&scaron; dvije važnije dionice, a to su Ovčari-tunel Prenj i dionica tunel Prenj-Mostar sjever.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<em>Ove dvije dionice bi trebale biti zavr&scaron;ene kad i tunel Prenj jer se navedeni tunel ne bi mogao koristiti bez njih, a predviđene su prije i iza tunela</em>", kazao je ranije direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder. </p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-14-autocesta.jpgDanas se donosi jedan od najvažnijih zakona za obrtnike!http://grude.com/clanak/?i=351997351997Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jul 2021 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-29-dom-naroda-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izaslanici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH danas će na sjednici razmatrati Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako ga izglasaju bit će omogućeno da stupi na snagu budući da ga je ranije usvojio Zastupnički dom. To će značiti da će obrti imati pravo i na uvoz repromaterijala i izvoz svojih proizvoda odnosno moći će samostalno u svoje ime i za svoj račun obavljati vanjskotrgovinsko poslovanje bez posrednika &scaron;to do sada nije bio slučaj&ldquo;, rekao je u izjavi za Fenu federalni ministar razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta FBiH Amir Zukić.<br /><br /></p> <p>Kaže da su najvažnije prednosti ovog zakona skraćenje procedure i pojednostavljenje registracije obrta te omogućavanje pribavljanja dokumentacije po službenoj dužnosti.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Osim toga, izaslanici će se izja&scaron;njavati o Prijedlogu zakona o posredovanju u prometu nekretnina, predloženim izmjenama Zakona o poljoprivredi, dopunama Zakona o za&scaron;titi od nasilja u obitelji, izmjenama i dopunama Zakona o gospodarskim dru&scaron;tvima te odluci o razrje&scaron;enju i imenovanju članova Povjerenstva za vrijednosne papire Federacije BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-29-dom-naroda-2021.jpgHT ERONET sponzor eventa Connecto 2021.http://grude.com/clanak/?i=351985351985Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jul 2021 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-connecto.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HT ERONET je i ove, baš kao i prethodnih godina, dao potporu poslovnom eventu Connecto 2021., koji se od 27. do 29. srpnja 2021. godine, održava u INTERA Tehnološkom parku u Mostaru.<p class="MsoNormal" style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;"><span>Na prvom panelu, razgovaralo se o novim trendovima, infrastrukturi i privlačenju investicija, a uime HT ERONET-a, sudjelovao je Denis Zubac, direktor Sektora za marketing i veleprodaju.</span></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;"><span>Zubac je govorio o izazovima koje je donijela globalna epidemija koronavirusa i to u smislu prilagodbe novim načinima komuniciranja i podr&scaron;ke korisnicima te razvoju optičke infrastrukture i trendovima razvoja telekomunikacija.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;"><span>&bdquo;Uvijek se rado odazivamo eventima i konferencijama koje, vrlo kvalitetno, organiziraju kolege iz INTERE. To nam je jako važno, jer smatramo na&scaron;om obvezom pozicionirati se kao predvodnici digitalizacije dru&scaron;tva u Bosni i Hercegovini. Konferencije su uvijek ponajprije mjesto susreta, razmjene iskustava, plasiranja novih ideja i tehnologija. Uz potrebe trži&scaron;ta, to je početna točka da kao kompanija brzo reagiramo, rje&scaron;avamo eventualne izazove i predviđamo trendove, kako bismo korisnicima, među prvima, ponudili zadovoljavajuće opcije&ldquo;, poručio je član Uprave i izvr&scaron;ni direktor za nepokretnu mrežu, Tomislav Ruk.</span></p> <p class="MsoNormal" style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><span>O detaljima usluga iz ICT područja koje pruža HT ERONET, zainteresirani se mogu informirati na web stranici </span><span style="font-size: 10.0pt;"><a href="http://ictmarketplace.ba" target="_blank" data-saferedirecturl="https://www.google.com/url?q=http://www.ictmarketplace.ba&amp;source=gmail&amp;ust=1627553696478000&amp;usg=AFQjCNE341qA9TSbiG7XAIlsO--3UF8Mwg"><span style="font-size: 11.0pt; font-family: 'Times New Roman',serif; color: blue;">ictmarketplace.ba</span></a></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-connecto.pngKakav se potres dogodio s kriptovalutama? U jednom danu nastao totalni preokrethttp://grude.com/clanak/?i=351948351948Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jul 2021 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-26-bitcoin-valuta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijednost bitcoina porasla je u nedjelju navečer i prvi put nakon sredine lipnja prešla 39.000 dolara jer se tržište počelo oporavljati nakon nedavne prodaje.<p>&nbsp;</p> <p>Kriptovalutom se u 23:05 prema njujor&scaron;kom vremenu trgovalo po cijeni od 38.059,84 dolara. Prema podacima CoinDeska, vrijednost je porasla za gotovo 11 posto u odnosu na isto vrijeme prije 24 sata. Bitcoin je prethodno dosegnuo razinu od 39.544,29 dolara, najvi&scaron;u od 16. lipnja ove godine, pi&scaron;e CNBC.<br /><br /></p> <p>Bitcoinov oporavak povećao je i vrijednost drugih kriptovaluta pa je ether porastao za 5.9 posto, na 2299,55 dolara. Cijelo trži&scaron;te kriptovaluta poraslo je u 24 sata do nedjelje navečer za 114 milijardi dolara, pokazuju podaci Coinmarketcap.com. Oporavak se dogodio nakon &scaron;to je bitcoin nedavno uslijed globalne rasprodaje pao ispod 30.000 dolara, &scaron;to je potaknulo strahove da bi mogao potonuti i dublje.<br /><br /></p> <p>"Mislim da smo vidjeli razdoblje akumulacije na 29.000 do 30.000 dolara, &scaron;to ukazuje na robusnost i potencijalni pomak bitcoina prema 40.000 dolara", rekao je Vijay Ayyar, voditelj poslovnog razvoja na burzi kriptovaluta Luno.<br /><br /></p> <p>Izvr&scaron;ni direktor Twittera Jack Dorsey, izvr&scaron;ni direktor Tesle Elon Musk i izvr&scaron;na direktorica ARK Investa Cathie Wood nedavno su govorili na pomno praćenoj bitcoin-konferenciji pod nazivom The B-Word. Musk je rekao da će Tesla vjerojatno ponovo početi prihvaćati bitcoin u prodaji svojih vozila jer se veći udio rudarenja bitcoina prebacuje na obnovljivu energiju. U svibnju je tvrtka Tesla obustavila prodaju vozila kori&scaron;tenjem kriptovalute zbog zabrinutosti oko "brzo rastuće upotrebe fosilnih goriva za rudarenje bitcoina".<br /><br /></p> <p>Rudarenje bitcoina je energetski intenzivan postupak stvaranja novih valuta, koji uključuje rje&scaron;avanje složenih matematičkih problema. Računalna snaga potrebna za to također tro&scaron;i puno energije.<br /><br /></p> <p>"U Kini se trgovina oporavila, a to &scaron;to su govorili Elon, Jack i Cathie je potaknulo trži&scaron;te", kaže za CNBC Alex Brammer iz Luxor Mininga, baze kriptovaluta za napredne rudare.<br /><br /></p> <p>Bilo je i drugih naslova koji su potaknuli potražnju za bitcoinom. Amazon želi svom odjelu za plaćanja pridodati stručnjake za digitalnu valutu i blockchain, &scaron;to sugerira da bi mogao pomnije proučiti bitcoin i druge kriptovalute. Glasnogovornik Amazona rekao je kako je kompanija "nadahnuta inovacijama koje se događaju u prostoru kriptovaluta i istražuje kako bi to moglo izgledati na Amazonu".<br /><br /></p> <p>Ovi potezi pridonijeli su i takozvanom "short squeezu", ističe inženjer rudarenja bitcoina Brandon Arvanaghi. Investitori koji shortaju bitcoin klade se da će cijena jo&scaron; pasti. Ali ako cijena poraste, ovi investitori nastoje smanjiti gubitke i napustiti svoje shortane pozicije, &scaron;to pomaže postizanju jo&scaron; veće cijene.<br /><br /></p> <p>"Mislim da je skok vrijednost posljedica pretjeranog shortanja", objasnio je Ayyar iz Lunoa.<br /><br /></p> <p>U međuvremenu, neki problemi oko cijene bitcoina počeli su se ra&scaron;či&scaron;ćavati. Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci Kina je obnovila svoje mjere protiv kriptovaluta usmjerenih na rudarenje i trgovinu. A zabrinutost zbog ugljičnog otiska rudarenja bitcoina počinje slabiti, prenosi Index.hr.<br /><br /></p> <p>Brammer iz Luxor Mininga rekao je da su nesigurnost oko utjecaja rudarenja na okoli&scaron; i kineske regulatorne zabrinutosti "istro&scaron;ene", zaključuje CNBC.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-26-bitcoin-valuta.jpgVažan i dobar savjet: Kako sačuvati krumpir od klijanjahttp://grude.com/clanak/?i=351910351910Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jul 2021 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-krumpir.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako se krumpir nalazi na svijetlom i vlažnom mjestu, on počinje klijati i brzo gubi svoju čvrstu teksturu i prepoznatljiv okus, pa bi se trebao držati na suhom i tamnom mjestu, poput ostave ili garaže, ali nemaju svi tu mogućnost. <p><br />Ipak, postoji jednostavan način kako spriječiti prebrzo klijanje a potrebna vam je samo <strong>jedna jabuka</strong>, prenosi <a href="https://lifehacker.com/store-potatoes-with-an-apple-to-keep-them-from-sproutin-5954159" rel="nofollow" target="_blank">Lifehacker.<br /></a><br /> <br /> Sve &scaron;to trebate napraviti jest u svoju posudu ili vreću s krumpirom dodati jednu jabuku i to u sredinu. Jabuka proizvodi i ispu&scaron;ta <strong>etilen</strong>, prirodni&nbsp;plin koji sprečava nastanak korijena i proklijavanje krumpira. Međutim, jabuke također utječu na&nbsp;prebrzo sazrijevanje drugog&nbsp;voća i povrća pa ih treba&nbsp;čuvati&nbsp;dalje od njih.<br /><br /></p> <p>Krumpir pohranjen s jabukom ostaje čvrst i bez klica&nbsp;čak i nakon osam tjedana, za razliku od krumpira&nbsp;pohranjenog&nbsp;bez jabuke; a oni su "uglavnom mekani, naborani i tužnog izgleda."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-krumpir.jpegEvo koje lokacije je Lidl izabrao za svoje poslovnice u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=351902351902Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-02-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Inače predstavnici ‘Lidla’ aktivno posljednjih mjeseci traže atraktivne lokacije u BiH..<p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Živinica Samir Kamenjaković potvrdio je informaciju kako je prije 10-tak dana izaslanstvo njemačkog trgovačkog lanaca &lsquo;Lidl&rsquo; koji posluje u većem dijelu Europe te u SAD-u boravilo u Živinicama te tom prilikom iskazali interes za dvije lokacije na kojima bi otvorili svoje objekte, pi&scaron;e Tuzlanski.ba.</p> <p><br /> <br />Izaslanstvo &lsquo;Lidla&rsquo; predvodili su predstavnici ove kompanije iz Zagreba. Distributivni centar &lsquo;Lidla&rsquo; za područje čitave BiH će biti lociran u Sarajevu dok kada je u pitanju Tuzlanski kanton predstavnicima &lsquo;Lidla&rsquo; najinteresantnije je za sada područje Živinica.</p> <p><br /> <br />Upravo u Živinicama imaju u planu otvoriti čak dva objekta odnosno poslovnice koji će se prostirati na povr&scaron;ini od najmanje 10.000 m2 ukupne povr&scaron;ine. Izaslanstvu &lsquo;Lidla&rsquo; koje je boravilo u Živinicama jedna od lokacija koja bi im odgovarala nalazi se uz magistralni put Tuzla-Sarajevo dok bi se drugi objekt nalazio negdje u centru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače predstavnici &lsquo;Lidla&rsquo; aktivno posljednjih mjeseci traže atraktivne lokacije u BiH na kojima bi istovremeno otvorili svoje objekte. Jedan od uvjeta da bi &lsquo;Lidl&rsquo; u nekom mjestu otvorio svoj objekt jeste da taj grad odnosno općina broji minimlano 30.000 stanovnika. Također, od presudnog značaja kompaniji &lsquo;Lidl&rsquo; da bi odlučili svoj objekt otvoriti u nekom gradu jeste njegova geografska pozicija, povezanost sa većim sredinama kao i tempo njegovog razvoja.</p> <p><br /> <br />Osim Živinica &lsquo;Lidl&rsquo; razmatra mogućnost da svoj objekt otvori i na području Brčko distrikta, prenosi Tuzlanski.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-02-lidl.jpgKako izabrati pravo ime za svoj biznis? http://grude.com/clanak/?i=351863351863Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jul 2021 18:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-05-posao-biznis-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako izabrati pravo ime za svoj biznis? <p>&nbsp;</p> <p>Početkom razvoja biznisa, prvi i najvažniji korak je osmi&scaron;ljavanja imena firme. Nedoumica s kojom se susreće svaki poduzetnik koji pokreće svoju biznis ideju. Iako se čini jednostavno, izbor imena nije mala stvar i može umnogome da utječe na budućnost same firme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi korak u kreiranju brenda (marke) je dobar naziv firme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On mora biti lak za pamćenje i mora da izazove jasnu asocijaciju. BScentar donosi nekoliko savjeta kako ga kreirati i postarati se da već nije kori&scaron;ten.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da ovaj posao nije ni malo lak vrlo brzo uvidjet ćete i sami kada probate dati ime svojoj novoj firmi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za početak postavite sebi nekoliko pitanja:</p> <p><strong>1. Je li ime lako pamtljivo?</strong></p> <p><strong>2.Izgovara li se te&scaron;ko?</strong></p> <p><strong>3. Kako zvuči kada ga naglas izgovorite?</strong></p> <p><strong>4. Ima li ime neko skriveno značenje?</strong></p> <p><strong>5. Ima li možda negativno značenje kada se prevede na neki drugi jezik?</strong></p> <p><strong>6. Ograničavam li imenom svoju firmu? (samo na određeni prostor ili zemlju)</strong></p> <p><strong>7. Je li ime smisleno za ono čime će se poduzeće baviti?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro ime firme je, bar za sam početak, pola posla. A nije rijetkost ni da lo&scaron; odabir imena učini da vas ljudi pogre&scaron;no percipiraju i da se to lo&scaron;e odrazi na va&scaron; biznis.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Savjeti za izbor imena</strong></p> <p>1.<strong> Provjerite imena internet stranica</strong> &ndash; Vi, naravno, želite ImeVa&scaron;eFirme.com, ali ako je već zauzeto, možda želite da razmotrite ponovo svoj izbor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. <strong>Pretražite internet</strong> &ndash; Čak i ako nikto nema isto ime, provjerite &scaron;to dobivate kad na pretraživaču ukucate naziv Va&scaron;e firme ili dio naziva. To nužno ne znači da ga nećete koristiti, ali je dobro da znate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. <strong>Komunicirajte s drugima</strong> &ndash; Prođite listu s nekim kome vjerujete. Neka Vam kaže na &scaron;to svako ime asocira i koliko je upečatljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. <strong>Budite kreativni</strong> &ndash; Razmislite kakvu reakciju želite od ljudi kad čuju ime firme. Zapi&scaron;ite asocijacije na papir i poredajte ih po značenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. <strong>Izbjegnite imena bazirana na vlastitim imenima</strong>, npr. Kafana kod Mileta ili Srećkov kafić. Te&scaron;ko se pamte i skoro da je nemoguće od njih napraviti marku/brend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>6. <strong>Izbjegnite i opća imena</strong> koja doslovno opisuju proizvod/uslugu kao Konzultantska Kompanija ili Agencija za nekretnine itd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>7. Generalno, nemojte se služiti ni<strong> geografskim imenima</strong>. Pored toga &scaron;to se te&scaron;ko pamte, imat ćete problem ako se odselite ili pro&scaron;irite. Postoje izuzeci kada želite da stvorite lojalnost na lokalu, npr. kada otvarate lokalni bar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>8. Preporučuje se da imenom ne isključujete <strong>budući proizvodno uslužni asortiman</strong>. Razmi&scaron;ljajte na duge staze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>9. Potrudite se da ime bude <strong>kratko i lako</strong> za izgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>10. Sačinite listu <strong>ključnih riječi</strong> &ndash; Prelistajte internet i kopirajte sva imena koja vam se dopadaju. Indeticirajte svoje favorite i proučite kako su formirali imena. Dok razmi&scaron;ljate o njima, vodite evidenciju svih novih imena i ključnih riječi koje ste smislili u procesu. Te riječi možete smisliti dok razmi&scaron;ljate i o trži&scaron;tu va&scaron;e kompanije, o tome u čemu je va&scaron;a kompanija jedinstvena&hellip;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>11. Ubacite <strong>ključne riječi u generator</strong> &ndash; Na internetu postoje online generatori kombinacija riječi. Kada u taj program unesete zadata slova, napravit će vam sve moguće kombinacije riječi sa zadatim slovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kako su velike kompanije dobile imena</strong></p> <p><strong>IKEA</strong> je dobila ime po inicijalima njenog osnivača Ingvara Kamprada (I.K.) i farmi u selu u kojem je odrastao (Elmtaryd i Agunnaryd, E.A.)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>REEBOK</strong> je dobio ime po riječi &ldquo;rhebok&rdquo; koja je afričko-holandska riječ za jednu vrstu antilope, koja predstavlja oličenje brzine i gracioznosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>LEGO</strong> kombinira danske riječi &ldquo;leg godt&rdquo;, &scaron;to znači &ldquo;igrati dobro&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>SKYPE</strong> se prvo zvao &ldquo;Sky Peer-To-Peer&rdquo;, zatim &ldquo;Skyper&rdquo;, da bi se poslije nekog vremena izbacivanjem slova &rsquo;r&rsquo; dobilo sada&scaron;nje svjetski popularno ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva ideja Jeffa Bezosa kada je osnivao <strong>AMAZON</strong> bila je da ime kompanije počinje sa slovom &rsquo;A&rsquo;, kako bi se pojavilo na samom vrhu rječnika. Ime kompaniji dao je jer je Amazon najveća rijeka na svijetu, pa se vodio time da će tako i njegov Amazon biti najveći biznis na svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>GOOGLE</strong> je dobio ime po matematičkom terminu googol, za broj koji se sastoji od broja jedan, poslije koga slijedi 100 nula.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PEPSI</strong> je dobio ime po enzimu pepsinu koji je dio recepta za ovo piće, prenosi Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-05-posao-biznis-business.jpgBiH se priprema za uvoz radne snage iz inozemstvahttp://grude.com/clanak/?i=341827341827Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jul 2021 19:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-19-hurtic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Porazni demografski trendovi toliko su teški da će, ako se nešto drastično ne promijeni, vlast morati "otvoriti vrata" za stranu radnu snagu. Ovo je za naš Klix kazao Zlatko Hurtić, savjetnik premijera Federacije BiH.<p><br />On kaže kako FBiH bilježi rastući trend negativne stope prirasta stanovni&scaron;tva, a da su razlozi brojni, a u posljednje dvije godine pandemija postaje jedan od vodećih uzroka.<br /><br /></p> <p>"Negativne stope prirasta stanovni&scaron;tva bilježe sve županije, a prisutne su i u gradovima s najvećim plaćama, &scaron;to upućuje na zaključak da ekonomska situacija nije dominatan uzrok ovog izrazito negativnog trenda za ekonomiju FBiH. Stabilnost Proračuna FBiH ovisi o stabilnosti isplata mirovina, &scaron;to opet ovisi o očuvanju radnih mjesta i rastu plaća, kao i zdravstveni fondovi. Nedostatak radne snage, na &scaron;to se poslodavci već žale, vodit će nekontroliranom rastu plaća, a samim tim i rastu inflacije sa svim opasnostima koje ona nosi po &scaron;tednju građana i stabilnost domaće valute", kaže on.<br /><br /></p> <p>Dodaje kako je, s obzirom na to da trend rasta negativne stope prirasta stanovni&scaron;tva sve vi&scaron;e podsjeća na fenomen koji je prisutan &scaron;irom Europe, potrebno da sve razine vlasti u FBiH daju svoj doprinos njegovom suzbijanju, počev od izda&scaron;nijeg finansiranja programa podr&scaron;ke vi&scaron;ečlanim obiteljima.<br /><br /></p> <p>"Međutim, posebno zabrinjava &scaron;to veliki broj prijavljenih na zavode za zapo&scaron;ljavanje, iako se vode kao nezaposleni, uopće ne traga za poslom, a na zavode se prijavljuju da bi ostvarili zdravstvenu za&scaron;titu, kao i neka druga prava po osnovu nezaposlenosti", izjavio je.<br /><br /></p> <p>To i ne čudi ako se uzmu u obzir zaključci vi&scaron;e studija Svjetske banke, koje su ustanovile da BiH po stanovniku ima veća izdvajanja za socijalne transfere od većine zemalja u regiji, dodao je.<br /><br /></p> <p>"Međutim, ako se situacija u vezi s prirastom stanovni&scaron;tva nastavi pogor&scaron;avati, ono &scaron;to se nekima sada čini nemogućim postat će realnost, a to je da će FBiH, kao i cijela BiH, po uzoru na brojne europske zemlje, biti prinuđena otvoriti trži&scaron;te rada za 'strane radnike' pa je pripreme u tu svrhu već potrebno započeti", izjavio je za Klix.ba.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, tijekom 2020. godine nije postojala nijedna županija u Federaciji BiH s pozitivnim prirodnim prirastom. U prosjeku, na svaku rođenu osobu u FBiH umrla je 1,51 osoba.<br />Podaci za 2019. i 2020.<br />Porazni demografski podaci u FBiH: Na svaku rođenu osobu umrla 1,51</p> <p>Najgora situacija je bila u Posavskoj županiji (4,47 umrlih), dok je najmanje lo&scaron;a situacija bila u Sarajevskoj (1,25).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-19-hurtic.jpgCijene nafte pale drugi tjedan zaredomhttp://grude.com/clanak/?i=341814341814Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jul 2021 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-28-nafta_gas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 2,6 posto, na 73,59 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3,7 posto, na 71,81 dolar.<p>&nbsp;</p> <p>Na svjetskim su trži&scaron;tima cijene nafte pale i pro&scaron;loga tjedna, drugoga zaredom, jer je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) postigla dogovor o povećanju proizvodnje i jer se trgovci pla&scaron;e usporavanja oporavka gospodarstava od koronakrize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na londonskom je trži&scaron;tu cijena barela pro&scaron;loga tjedna pala 2,6 posto, na 73,59 dolara, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 3,7 posto, na 71,81 dolar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pad cijena ponajvi&scaron;e je posljedica dogovora OPEC-a i njegovih saveznika, na čelu s Rusijom, o povećanju proizvodnje.</p> <div class="item__ad-center position_item_center_02_top">&nbsp;</div> <p>Naime, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) postigli su kompromis koji bi trebao otvoriti put za dogovor o isporuci vi&scaron;e nafte, &scaron;to bi trebalo ublažiti rast cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovori između članica OPEC-a i saveznika prekinuti su prije desetak dana, nakon &scaron;to se UAE usprotivio prijedlogu Rijada i Moskve o produljenju sporazuma o ograničenju opskrbe za osam mjesec, do kraja 2022.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, pro&scaron;loga je tjedna pronađeno kompromisno rje&scaron;enje koje uključuje povećanje proizvodnje UAE nakon travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve upućuje na zaključak da OPEC+ ide prema potencijalnom kompromisnom sporazumu koji će UAE-u omogućiti prilagodbu osnovice -&nbsp;&nbsp;ocjenjuju analitičari RBC Capitala u bilje&scaron;ci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OPEC je u četvrtak objavio da očekuje da će se svjetska potražnja za naftom iduće godine približiti pretpandemijskoj razini od oko 100 milijuna barela dnevno, predvođena rastom potražnje u SAD-u, Kini i Indiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>OPEC+ već vi&scaron;e od godinu dana ograničava proizvodnju kako bi je prilagodio smanjenoj potražnji u pandemiji koronavirusa, a trenutno je smanjena za gotovo &scaron;est milijuna barela dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritisak na cijene nafte posljedica je i &scaron;irenja delta soja koronavirusa, &scaron;to bi moglo dovesti do novih restrikcija u gospodarstvima, a time i do usporavanja oporavka od koronakrize.</p> <div class="item__ad-center position_item_center_04_top">&nbsp;</div> <p>- Trži&scaron;ta sve vi&scaron;e brine veliki rast broja slučajeva zaraze koronavirusom u azijsko-pacifičkoj regiji, koji su ponovo potaknuli zatvaranje i mogli bi smanjiti potražnju za naftom -&nbsp;&nbsp;kaže Ricardo Evangelista, analitičar u tvrtki ActivTrades.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-28-nafta_gas.jpgDžeko otvara restoranhttp://grude.com/clanak/?i=341806341806Grude.com - klik u svijetSun, 18 Jul 2021 22:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-10-dzeko_dijamant.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kapetan nogometne reprezentacije BiH Edin Džeko zajedno sa suprugom Amrom te bračnim parom Sarah Čerkez i Arminom Hadžićem početkom kolovoza otvara restoran u Dubrovniku, saznaje portal Klix.ba.<p>&nbsp;</p> <p>Glavni kuhar u ovom ekskluzivnom restoranu bit će, kako saznajemo, poznati kuhar Edin Džemat, a ovaj svojevrsni steak house imat će naziv "Ezza". To je postalo jasno i po posljednjim objavama Amre i Edina na dru&scaron;tvenim mrežama.<br /><br /></p> <p>Plan ekipe koja otvara ovaj objekt je da cijela priča preraste u globalni brend. Inače, Džekin partner u ovom projektu Hadžić je vlasnik Wok barova u Sarajevu i Zagrebu.<br /><br /></p> <p>Od ranije je poznato da je Džeko potpisao ugovor za najam poslovnog prostora u elitnom dijelu Dubrovnika, odnosno mjesta u kojem je nekoliko godina bio poznati japanski restoran Takenoko.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, najbolji bh. strijelac u povijesti je u Dubrovniku zajedno sa svojim prijateljem Mihom Obradovićem sredinom 2019. godine otvorio i nargila bar "Ritual".<br /><br /></p> <p>U međuvremenu, Džeko je danas odigrao prvi pripremni meč u dresu Rome, a novi trener Vučice Jose Mourinho mu je vratio kapetansku traku koju mu je u siječnju oduzeo biv&scaron;i trener Paulo Fonseca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-10-dzeko_dijamant.jpgOvo su vodeći ljudi Lidla u BiH, imaju bogato iskustvohttp://grude.com/clanak/?i=341753341753Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jul 2021 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-16-lidl-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je objavljeno da je dugo iščekivani Lidl registriran na tri adrese u našoj zemlji, te da "nečujno provodi aktivnosti za osvajanje bh. tržišta", nameće se pitanje ko su ključni ljudi koji će voditi operacije njemačkog giganta u Bosni i Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>U Upravi Lidla BH ključnu ulogu imat će tri iskusna profesionalca iz vrha menadžmenta u regiji.<br /><br /></p> <p>Direktor Dru&scaron;tva je Allen Halamić. Kako se navodi u registru privrednih subjekata, ovla&scaron;ten je zastupati i predstavljati Dru&scaron;tvo u unutarnjem i vanjskotrgovinskom prometu, zajednički s jednim od izvr&scaron;nih direktora Dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Halamić je dulje od desetljeća u vrhu Uprave Lidla Hrvatska.<br /><br /></p> <p>Bio je voditelj nabave, a ranije voditelj nabave asortimana.<br /><br /></p> <p>Kao član Uprave zapažen je u poslovnom svijetu regije kroz suradnju s proizvođačima, a promovirao je i projekt "Okusi svoj zavičaj" u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>Roland Thomas Schreiber jo&scaron; je jedan član Uprave Lidla u Hrvatskoj, ali je i dio visokog menadžmenta LIDL Njemačka.<br /><br /></p> <p>Schreiber je ranije spominjan kao direktor kompanije u BiH.<br /><br /></p> <p>"Za Lidl, uspjeh nije tajna, uspeh je sustav &ndash; &scaron;to se vidi u svakom segmentu i načinu na koji radimo", kazat će Dean Sudek, budući izvr&scaron;ni direktor Lidl BH koji dolazi iz Srbije.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Dean Sunek, također, ima veliko iskustvo u Lidlu u regiji, a bio je voditelj Lidlova HACCP tima.<br /><br /></p> <p>"Konstantno održavanje kvaliteta uključuje ozbiljnu posvećenost provjeravanju svake faze &ndash; mi, u Lidlu, osiguravamo taj kvalitet i odlaskom kod dobavljača i praćenjem proizvodnog procesa, time &scaron;to svi proizvodi stižu prvo kod nas u Logistički centar, pa tek onda u trgovine, optimalnim čuvanjem proizvoda u komorama sa specifičnim temperaturnim režimima. Prosto, to je jedan zaokružen proces povezanih sustava, zahvaljujući kojem možemo u svakom trenutku garantirati kvalitet robe", kazao je prije dvije godine Sudek.<br /><br /></p> <p>Sudeći po trojcu koji će biti dio Uprave, očito je da Lidl u BiH &scaron;alje iskusne ljude iz visokog menadžmenta, te da su njihove namjerne u na&scaron;oj zemlji veoma ozbiljne.<br /><br /></p> <p>Kao osnivač Lidl BiH naveden je W E-International Zweite GmbH, a temeljni kapital 977,915 KM.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, osim u Sarajevu, Lidl je registrirao poslovnice u Banjoj Luci, u ulici Sime &Scaron;olaje 1a, te Brčkom, na Bulevaru mira 22.<br /><br /></p> <p>Prema ranijim neslužbenim saznanjima portala Akta.ba, potencijalne lokacije ovog njemačkog giganta u Sarajevu su Hadžići, Nedžarići gdje se trenutno nalazi ru&scaron;evni objekat Doma umirovljenika te lokacija na potezu Bojnik &ndash; Butila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-16-lidl-bih.jpgSve više maslinara u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=341714341714Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jul 2021 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-16-masline.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog rasta broja površina koje su zasađene maslinama, proizvođači, odnosno vlasnici maslinika uputili su nedavno Vanjskotrgovinskoj komori prijedlog da BiH postane punopravna članica Međunarodnog vijeća za maslinovo ulje - IOC.<p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku, kojem su, između ostalih proizvođača, nazočili i predstavnici Udruge &ldquo;Hercegovački plodovi Mediterana&rdquo;, tvrtki Oliva d.o.o. i Luca olive oil, Podruma &ldquo;Vukoje 1982&rdquo; te ravnatelj Federalnoga agromediteranskoga zavoda prof. dr. sc. Marko Ivanković, zaključeno je kako &scaron;to prije treba krenuti smjerom pristupanja Međunarodnom vijeću za maslinovo ulje zbog velike koristi koju nam to članstvo pruža, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inicijativa i prilika Slična inicijativa stigla je iz Veleposlanstva BiH u Madridu kad su početkom 2020. započele aktivnosti i sastanci s direktorom IOC-a i suradnicima o temi uvjeta za članstvo i pristupanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Punopravno članstvo podrazumijeva pristupanje međunarodnom sporazumu o maslinovu ulju i stolnim maslinama iz 2015. Tu inicijativu zastupnici u Parlamentu BiH uputili su na usvajanje Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvu vanjskih poslova, ističući kako je maslinarstvo nova grana poljoprivredne proizvodnje i prerade koja se u posljednjih desetak godina intenzivno razvija te trenutačno postoji oko 85.000 stabala na oko 350 hektara zemlji&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnici Predrag Kožul i Darijana Filipović u svojoj inicijativi ističu kako je kvaliteta maslinova ulja iz BiH već nerazmjerna kvantiteti i tradiciji proizvodnje i prerade, a maslinari i proizvođači maslinova ulja dobivaju prestižne nagrade za kvalitetu ulja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na web-stranici najboljih maslinovih ulja u svijetu (https:/ibestoliveoils.org) dva su iz BiH. Klimatski i pedolo&scaron;ki uvjeti na jugu BiH daju izvrsne mogućnosti daljnjeg &scaron;irenja nasada i povećanja proizvodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspoloživi kapaciteti</p> <p>Tome idu u prilog i pripremljene zemlji&scaron;ne povr&scaron;ine gdje masline mogu zamijeniti neproduktivne nasade ljekovitoga bilja i nekih drugih kultura te postojanje kapaciteta za preradu maslina i plasiranje gotovog proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opći trend povećane potro&scaron;nje maslina i maslinova ulja značajan je za daljnji rast proizvodnje i &scaron;irenje nasada. Članice ove organizacije trenutačno su zemlje EU-a te većina mediteranskih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz na&scaron;eg neposrednog okružja članice su Hrvatska, Slovenija, Crna Gora i Albanija. Prema informacijama, članstvo u IOC-u za BiH bi, kao zemlju koja ima prostora i potencijal za snažni rast i &scaron;irenje nasada maslina i razvoj maslinarstva, bilo vi&scaron;estruko korisno - stoji u inicijativi zastupnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku, BiH je u 2015. proizvela 303 tone maslina, tri godine poslije taj je broj udvostručen na 610,3 tone, da bi u 2020. proizvodnja bila uvećana na 985,3 tone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH je na kraju 2020. bilo 71.960 stabala masline sposobnih za rod, &scaron;to je povećanje za vi&scaron;e od 20.000 stabala u odnosu na 2015., kada ih je bilo 50.960. Prosječan rod po stablu bio je pro&scaron;le godine 13,7 kilograma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maslinovo ulje proizvedeno u BiH probija se na kartu svjetskih ulja po kvaliteti, a za &scaron;to je potvrda stigla nedavno kada su dvije etikete osvojile zlatnu i srebrnu medalju na prestižnom natjecanju NYIOOC World Olive Oil održanom u New Yorku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-16-masline.pngVelika zainteresiranost poslodavaca za novom radnom snagomhttp://grude.com/clanak/?i=341703341703Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jul 2021 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-06-radnici-gradjevina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godina pandemije ostavila je trag na gotovo svim djelatnostima..<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje Bosne i Hercegovine, svakom drugom poslodavcu u Bosni i Hercegovini trebaju novi radnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li takve brojke pokazatelj laganog oporavka gospodarstva u na&scaron;oj zemlji?<br />Godina pandemije ostavila je trag na gotovo svim djelatnostima, pa tako i na starim sarajevskim zanatima. Ublažavanjem mjera i većim brojem turista, posao je krenuo. Kazandžije u starom gradu obi&scaron;ao je i županijski ministar gospodarstva Adnan Delić. Resorno ministarstvo će umjesto dosada&scaron;njih 150, proračun povećati za jo&scaron; 100 tisuća maraka za stare zanate, tvrdi ministar Delić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za unapređenje poslovanja i zapo&scaron;ljavanje novih djelatnika izjasnilo se vi&scaron;e od tisuću poslodavaca u BiH, pokazuje to Izvje&scaron;će istraživanja trži&scaron;ta rada u Bosni i Hercegovini 2020/2021&Prime;, koji je objavila Agencija za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.</p> <p><br />Visoka zainteresiranost poslodavaca za novom radnom snagom jedan je od pokazatelja oporavkа domaćeg gospodarstva, tvrde iz Unije poslodavaca Republike Srpske i Udruge poslodavaca Federacije BiH. Iako ne mogu dati dugoročne prognoze, poslodavci se nadaju kako će ova godina biti mnogo uspje&scaron;nija od prethodne kada su pretrpjeli ogromne gubitke, a neki bili primorani i otpustiti djelatnike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-06-radnici-gradjevina.jpgŽZH je prosperitetna destinacija za cikloturizamhttp://grude.com/clanak/?i=341693341693Grude.com - klik u svijetMon, 12 Jul 2021 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-27-biciklijada_posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova županija je izuzetno prosperitetna ciklo turistička destinacija, a kao neke od najveći problema izdvajaju prometnu nekulturu.<p>&nbsp;</p> <p>Projekt Cycling Rural podrazumijeva uvezivanje odnosno mapiranje različitih tematskih biciklističkih staza u ŽZH, uvezivanje sa stazama u Crnoj Gori, konkretno u zaleđu Herceg Novog gdje su tri tematske rute i sa osam tematskih ruta u ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ni velike vrućine nisu zaustavile sve na&scaron;e bicikliste tako da smo, u suradnji s Biciklističkim klubom &Scaron;iroki Brijeg, imali jako uspje&scaron;nu biciklijadu'', rekla je to za Bljesak.info Ana Soldo, ispred Ureda Vlade Županije Zapadnohercegovačke za europske integracije o bicilijadi "Borak Cycling Trail" koja je održana krajem lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova biciklijada organizirala se s ciljem promoviranja cikloturističke ponude Hercegovine i njenih turističkih kapaciteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tijekom vožnje sudionici su osim prirodnih ljepota vidjeli i neke kulturne vrijednosti, kao &scaron;to su srednjovjekovni stećci u Provu i Gradcu. Vidjeli su zanimljiv prirodni fenomen Lončarevih njiva, mlinice koje se nalaze u kanjonu Borka, poznata kupali&scaron;ta na Mostarskom blatu ali i endemsku vrstu prikanac'', rekla je pomoćnica ravnatelja za planiranje razvitka i upravljanje razvitkom i opće poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je četvrta u nizu biciklističkih utrka koje su organizirane u sklopu ovog projekta, a prva u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Borak Cycling Trail organiziran je kao rekreativna utrka, no međutim događaj je također bio obogaćen i sa XCM Borak trail utrkom. Zajedno su imale jako puno sudionika, preko 150'', govori Soldo i dodaje kako su ponosni na postignute rezultate te reakcije sudionika. Iskustava sudionika su vrlo pozitivna iz vi&scaron;e razloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prije svega imali smo priliku uživati u ljepotama i osvježenju koje rijeka Li&scaron;tica pruža u ljetnim mjesecima i u samom polju Mostarskog blata koji je prirodno stani&scaron;te mnogih biljnih i životinjski vrsta. Biciklisti sudionici biciklijade u lijepom, duhovitom i prijateljskom ozračju posjetili su i prvi izbor ledeno hladne rijeke Li&scaron;tice gdje je konstantna temperature oko 8 stupnjeva'', rekli su za Bljesak.info iz Biciklističkog kluba &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smatraju kako je ova županije izuzetno prosperitetna ciklo turistička destinacija, a kao neke od najveći problema izdvajaju prometnu nekulturu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Budući da je proces razvoja kulture dosta spor, a biciklizam je na na&scaron;im prometnicama relativno novija pojava, potreban je protok određenog vremena kako bi se vozači naviknuli jedni na drugi i međusobno po&scaron;tovali'', dodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je jedan u nizu događaja održanih u okviru projekta prekogranične suradnje "Biciklističke rute za unapređenje prirodne i kulturne ba&scaron;tine Hercegovine i Crne Gore &ndash; Cycling Rural" a koji za cilj ima promociju turističkih atrakcija ove županije. ''Projekt Cycling Rural je nastao kao nadogradnja projekta Ćiro koji je zavr&scaron;en 2018. godine na području HNŽ, te je prepoznat kao poznata cikloturistička destinacija i vezuje se na neke prirodne ljepote. Htjeli smo i u na&scaron;oj županiji napraviti ne&scaron;to slično tomu i tako je krenula cijela priča'', obja&scaron;njava Soldo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt Cycling Rural podrazumijeva uvezivanje odnosno mapiranje različitih tematskih biciklističkih staza u ŽZH, uvezivanje sa stazama u Crnoj Gori, konkretno u zaleđu Herceg Novog gdje su tri tematske rute i sa osam tematskih ruta u ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Osim mapiranja staza, &scaron;to je najvažniji dio u na&scaron;oj županiji, jedan dio se odnosi na infrastrukturne radove na ovim stazama, to su lak&scaron;i zahvati u smislu či&scaron;ćenja staza, podizanja polomljenog kamena i &scaron;ljunka s povr&scaron;inskog dijela makadamskih putova, nasipanje novih, ravnanje i frezanje, či&scaron;ćenje okolnog raslinja i izgradnja dva pje&scaron;ačka mosta na rijeci Li&scaron;tici blizu restorana Borak. Cijela ova &scaron;etnica u &Scaron;irokom Brijegu, koja je započeta kroz jo&scaron; jedan projekt koji financira EU Adriatic Canyoning, zavr&scaron;ena je i sa ova dva mosta. Imamo jedan kompletan plato koji je dosta lijepo uređen i već se koristi u pravom smislu'', obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodi kako su reakcije na ovaj vid projektnih aktivnosti zapanjujuće jako dobre, te da je svima zanimljiv i sami proces rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tijekom obilazaka terena i priprema za radove ili za postavljanje turističke cyclo signalizacije ljudi su jako zainteresirani a i puno ih je uključeno u na&scaron;e radionice koje smo imali. Jako je puno aktivnosti koje zahtijevaju publiku i interakciju sa stanovni&scaron;tvom. Rezultati su jako dobri'', govori. Tijekom ljetnih mjeseci planiran je niz događaja, a jedan od njih je radionica u Parku prirode Blidinje 23. ili 24. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Imat ćemo i jako zanimljiv događaj, tzv. putujući sajam, gdje ćemo imati sajamske programe na tri lokacije, u Sarajevu ispred BBI Centra, u Mostaru ispred Mepas Malla i u &Scaron;irokom Brijegu u sklopu Street Food Festivala u &Scaron;irokom Brijegu. Taj dio bit će jako zanimljiv, jer smo kroz projekt uradili jedan način inovativnih prezentacijskih alata i to će biti simulatori koji su povezani na bicikla. Bicikliranjem kroz taj simulator moći ćemo virtualno proći kroz na&scaron;e biciklističke rute u ŽZH'', dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O projektu...</strong></p> <p>U okviru projekta educirano je i licencirano četrdeset biciklističkih vodiča u suradnji s Biciklističkim savezom BiH, a u suradnji s Razvojnom agencijom REDAH provodi se proces certificiranja za "Bike Freandly Concept". Vrijednost projekta je 495 tisuća eura od čega EU financira 400 tisuća. Projekt traje 24 mjeseca i kraj je planiran 1. listopada, a partneri su Grad &Scaron;iroki Brijeg, Grad Ljubu&scaron;ki, Općine Grude i Posu&scaron;je. Nositelj projekta je Ured Vlade ŽZH za Europske integracije i partneri iz Crne Gore, Turistička organizacija Herceg Novi. Kroz ove dvije godine u planu je jako puno aktivnosti koje su vezane s razvojem biciklističkog turizma i razvojem aktivnog turizma u ovoj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/JRAnnRmrhLo" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-27-biciklijada_posusje.jpgHT ERONET - Na 4G mrežu za samo 1 KMhttp://grude.com/clanak/?i=341636341636Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jul 2021 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-09-hteronet-4gsim.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlo je prilično vremena od uvođenja 4G mreže u BiH, no mnogim korisnicima još nisu najjasnije prednosti te mreže u odnosu na 3G mrežu, pa iz tog razloga možda oklijevaju zamijeniti svoje SIM kartice novima.<p><br />Ako bismo izdvojili par ključnih prednosti koje bi vas mogle potaknuti da napokon napravite ovaj značajan tehnolo&scaron;ki korak i pređete na 4G, evo najznačajnijih:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>- Do deset puta veća brzina u odnosu na 3G</strong></em><br />Ne morate vi&scaron;e čekati da se pokrene va&scaron; omiljeni YouTube video ili učita složena aplikacija. Sadržaj od 1GB se učitava za manje od jedne minute, tako da možete uživati u svakom streaming servisu (filmovima, glazbi, čitanju, učenju, gamingu&hellip;).</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>- Stabilniji Internet u pokretu</strong></em><br />Kakav god posao obavljali izvan ureda, 4G Internet je tu da se posao obavi bez pote&scaron;koća. Napokon možete brzo i bez problema učitati onu veliku datoteku koju vam je kolega poslao e-mailom ili uploadati video i gomilu fotografija po puno većim brzinama nego inače.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>- Velika razlika u kvaliteti i brzini videopoziva</strong></em><br />Uživajte u razgovorima s va&scaron;om rodbinom u inozemstvu na isti način kao &scaron;to i oni uživaju razgovarajući s vama, koristeći istu tehnologiju. Skype, Zoom, Whatsapp i Facetime videopozivi nikad nisu bili bolji, bez zastajkivanja i mutnih lica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako biste mogli uživati u svim prednostima 4G mreže, morat ćete zamijeniti va&scaron;u postojeću SIM karticu.</p> <p><br />HT ERONET je zato, u razdoblju od 1. 7. do 31. 8. 2021. omogućio zamjenu SIM kartica po promotivnoj cijeni od samo 1 KM.</p> <p><br />Odvažite se, pridružite se milijunima korisnika s 4G mrežom i otkrijte prednosti znatno brže i kvalitetnije komunikacije. Va&scaron;i mobiteli su odavno spremni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-09-hteronet-4gsim.jpgFOTO: Pšenica kao pokretačka snaga FBiH, i u Grudama izvrstan urodhttp://grude.com/clanak/?i=341598341598Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jul 2021 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-07-psenica2021-1_4.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne miruje se ovih dana na bosanskohercegovačkim poljanama, u onim predjelima gdje je počela žetva pšenice. A ono što se da naslutiti zadovoljstvo je koje vlada iz više razloga. <p><br />U Seljačkom savezu FBiH govore kako su oni koji su posijali ovu kulturu bez koje je život te&scaron;ko zamisliv zadovoljni.<br /><br /></p> <p>''Godina je bila dobra, ljudi su uglavnom zadovoljni prinosima, a cijena je i dalje visoka. Tu mislimo posebno i na prinose i na kvalitetu žitarica u Hercegovini. Uglavnom se sije za vlastite potrebe i to &scaron;to je do&scaron;lo na urod pokazalo se odličnim za razliku od onih dijelova poput Glamoča, Grahova, gdje je vladala veća su&scaron;a, koja i sada traje, pa su prinosi lo&scaron;iji'', pričaju za Večernji list u Seljačkom savezu FBiH.<br /><br /></p> <h3>Hrana umjesto korova<br /><br /></h3> <p>Obilazeći Hercegovinu, konačno vidimo zadovoljna lica onih koji su sijali ove godine, a kombajnisti, koje se može na prste jedne ruke prebrojiti, imaju pune ruke posla.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-07-21-07-07-psenica2021-11.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kamo sreće da smo ove godine proizvodili na većim povr&scaron;inama. Ovakvi prinosi, kvaliteta, cijena..., godina kakvu bi svaki zemljoradnik potpisao. Umjesto da je sve zasijano, mi i dalje imamo problema sa zemlji&scaron;tem koje je zaraslo u travu i korov. Zakonski bi trebalo urediti problem neobradivih povr&scaron;ina pa bi se puno vi&scaron;e sijalo i sadilo. Žitarice traže veće povr&scaron;ine i one bi savr&scaron;eno rije&scaron;ile problem tog zapu&scaron;tenog zemlji&scaron;ta'', priča mje&scaron;tanin Gruda koji je zadovoljan urodom.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-07-21-07-07-psenica2021-12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoju p&scaron;enicu, kako je rekao, skladi&scaron;ti u prostoriju skrivenu od svjetlosti, s niskom razinom vlage i u kojoj temperatura ne smije prelaziti 25 stupnjeva. Kada se govori o važnosti ove kulture u Federaciji BiH, nedavno je za nabavu i njezino skladi&scaron;tenje ovaj entitet izdvojio ne&scaron;to vi&scaron;e od 800 tisuća KM. I stručnjaci ukazuju na važnost robnih rezervi p&scaron;enice te podsjećaju na vrijeme iz ožujka i travnja pro&scaron;le godine kada su granice bile zatvorene i kada smo ovisili sami o sebi. Ni na početku 2020. godine nitko nije mislio da se takva situacija uopće može dogoditi, međutim, dogodila se i zato država uvijek mora biti spremna i motivirati da se robne rezerve stvaraju, tako da se p&scaron;enica i druge potrebne kulture otkupljuju od proizvođača.<br /><br /></p> <p>Važnost izgradnje sustava otkupa, stvaranja zaliha i proizvodnje hrane za svoje potrebe ističu i potro&scaron;ačke udruge.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-07-21-07-07-psenica2021-13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Hoće li se proizvoditi jedna kultura ili stotine kultura za vlastite potrebe ili za prodaju, nije važno, samo neka se proizvodi. Za relativno zdravu prehranu potrebno je osigurati 100 kilograma povrća u jednoj godini po osobi, a ako se ne može osigurati povr&scaron;ina vrta od 250 četvornih metara, može to biti mali vrt, a koji će zadovoljiti sve potrebe i u kojem ćemo proizvesti luk, rajčicu, papriku, krastavce, zelenu salatu... Sve to ne zahtijeva puno rada i truda, a vi&scaron;estruko je korisno'', &nbsp;pričaju u jednoj od udruga. Nedavno su u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane naveli činjenicu da je osiguravanje dovoljnih količina hrane od životnog značaja.<br /><br /></p> <h3>Uzgoj kao kultura življenja<br /><br /></h3> <p>''Strah od gubitka radnog mjesta, a time i priljeva redovitih financijskih sredstava u kućanstvo, dodatno usložnjava situaciju do mjere javljanja panike. Ta panika je veća zbog ograničenja uvoza, nabave, pa i globalne nesta&scaron;ice određenih artikala. U takvim uvjetima osiguravanje dovoljnih količina hrane za izvjesno razdoblje od životnog je značaja '', riječi su jednog od voditelja zavoda u ovom institutu Kasima Velića. <br /><br /> <br /> Naglasio je i kako je nezamislivo da uvozimo neke kulture koje se u potrebnim količinama mogu proizvesti na području BiH.</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-07-21-07-07-psenica2021-14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br />''Svoje njive i vrtove ostavili smo uglavnom nezasijane iako iza sebe u bliskoj pro&scaron;losti, tijekom rata početkom devedesetih, imamo neugodno iskustvo nesta&scaron;ice hrane i ovisnosti o humanitarnoj pomoći. Krajnje je vrijeme, radi sebe i svoje obitelji, u kulturu življenja uvesti uzgoj povrća u vlastitom vrtu jer je očito da nije potrebna ni velika povr&scaron;ina ni neki posebni alati'', naglasio je, među ostalim, Velić.<br /><br /></p> <p>Ove godine p&scaron;enica je potvrdila da se može ostvariti izuzetan uspjeh s proizvodnjom u ovoj zemlji, međutim, treba razmi&scaron;ljati dugoročno i graditi ranije spomenuti sustav aktiviranja zapu&scaron;tenog zemlji&scaron;ta i onda se u budućnosti neće morati razmi&scaron;ljati o zatvorenim granicama i imamo li dovoljne količine hrane u zemlji.</p> <p><br /><a href="http://www.vecernji.ba"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-07-psenica2021-1_4.jpegHercegovački Tesla današnjice, Mate Rimac postao šef i u Bugattiuhttp://grude.com/clanak/?i=331579331579Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jul 2021 21:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-21-mate_rimac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što se i pretpostavljalo neposredno prije prezentacije održane na Tvrđavi Lovrijenac u Dubrovniku, prava je tema prezentacije Rimac Automobila bio – Bugatti.<p>&nbsp;</p> <p>Odnosno Rimac Automobili i Bugatti Automobiles objavili su stvaranje nove kompanije u kojoj će, kako se navodi u priopćenju, udružiti svoja znanja u području dizajna, inovacija i tehnologije. Nova kompanija zvat će se Bugatti Rimac d.o.o. a glavni će joj izvr&scaron;ni direktor, CEO kako se to danas voli zvati u angliziranom slengu, biti sam Mate Rimac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinski je dioničar Rimac Grupa koja će biti većinski dioničar s udjelom od 55 posto dok Porsche zadržava postojeći udio od 24 posto u Rimac Grupi a stiče i udio od 45 posto u novoj kompaniji. U priopćenju se sa strane Rimac Automobila navodi kako se time zavr&scaron;ava transformacija Rimac Automobila iz ambicioznog startupa u 'etabliranog globalnog igrača automobilske industrije'.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Doista jest riječ o cijeloj transformaciji Rimac Automobila jer sada postaju Rimac Grupom podijeljenom na dvije kompanije, Bugatti Rimac i Rimac Technology. Sjedi&scaron;te će nove kompanije Rimac Bugatti biti u Hrvatskoj a počinje poslovati od četvrtog tromjesečja ove godine. Rimac Technology bit će neovisni poslovni subjekt za razvoj i proizvodnju komponenti električnog pogona za brojne globalne automobilske kompanije. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Za sve je uključene poslovne entitete ovo velik događaj, o tome svjedoči dolazak u Dubrovnik i čelnih ljudi Porschea, Olivera Blumea, izvr&scaron;nog direktora i Lutza Meschkea, zamjenika predsjednika i financijskog direktora Porschea.</span><br /><br /><span><br /></span></p> <p><span><span>S Matom Rimcom oni su održali prezentaciju na Lovrijencu. - Ovo je uzbudljiv trenutak u kratkoj, ali burnoj povijesti Rimac Automobila. Toliko smo toga pro&scaron;li u tako malo vremena, ali ovaj novi projekt podiže stvari na potpuno novu razinu. Rimac i Bugatti savr&scaron;eno se nadopunjuju. Kao mlada, agilna i brza automobilska i tehnolo&scaron;ka tvrtka osvojili smo povjerenje partnera i snažnu poziciju u industriji električnih tehnologija visokih performansi.</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span> S Neverom smo također dokazali da možemo razvijati i proizvoditi izvanredne hiperautomobile, koji nisu samo brzi, već i uzbudljivi i visoko kvalitetni.&nbsp;Bugatti ima vi&scaron;e od jednog stoljeća iskustva u inženjerskoj izvrsnosti, ali i jednu od najimpresivnijih linija automobila, rekao je Mate Rimac. O budućnosti jedne i druge trgovačke marke, Rimca i Bugattija, kaže se kako će oba branda nastaviti razvijati nove automobile.</span><br /><br /><span><br /></span></span></p> <p><span><span><span>U budućnosti će se globalno sjedi&scaron;te Bugatti Rimac kompanije nalaziti u novom Rimac kampusu, koji će biti i sjedi&scaron;te Rimac Technology tvrtke, kao i proizvodnja tehnologije i komponenti za automobile oba brenda, dok će se sklapanje Bugatti modela nastaviti u Molsheimu u Francuskoj, time nastavjaljući kori&scaron;tenje povijesne lokacije koja je neodvojiva od Bugatti brenda. </span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span>Podsjeća se i kako kampus vrijedan 200 milijuna eura, izgradive povr&scaron;ine 100.000 kvadrata, koji bi trebao biti otvoren 2023. godine, treba biti bazom svih istraživanja i razvoja budućih hiperautomobila Rimca i Bugattija, a ondje će se okupiti 2.500 ljudi. Rimac je nastavio kako je nedavno predstavljen njihov najnoviji hiperautomobil, Nevera, &scaron;to je nai&scaron;lo na pozitivne reakcije stručnih medija i automobilskih entuzijasta u cijelom svijetu, prenosi Večernji list.</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span> - Stoga sam iznimno uzbuđen zbog potencijala koje donosi kombiniranje znanja, tehnologije i vrijednosti ova dva nevjerojatna branda u stvaranju nekih uistinu posebnih projekata u budućnosti. Osim stvaranja novih i uzbudljivih automobila, želimo stvoriti i iznimno uspje&scaron;nu i profitabilnu tvrtku koja će biti uspje&scaron;na i idućih 100 godina, rekao je.</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span> Rimac Grupa nastavit će s inovacijama, stvaranjem vlastitih hiperautomobila i razvojem sustava i tehnologija za brojne svjetske proizvođače automobila. Takva inovativna tehnologija moći će se primijeniti i u budućim Bugatti modelima. - Kombiniramo snažnu Bugattijevu stručnost u poslovanju s hiperautomobilima s ogromnom inovativnom snagom Rimca u vrlo obećavajućem području elektromobilnosti. </span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span>U ovaj zajednički pothvat Bugatti unosi svoj brand bogate tradicije, proizvode koji su ikone, bazu vjernih kupaca i globalnu mrežu zastupstva. Osim tehnologije, Rimac unosi i novi razvojni i organizacijski pristup, rekao je Oliver Blume, direktor i predsjednik uprave Porschea. Njegov zamjenik Lutz Meschke koji je i član Uprave za financije i informatiku rekao je kako su prvi udjel u Rimcu kupili jo&scaron; prije tri godine i od tada ga sukcesivno povećavali.</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span> - To nam je omogućilo da u ranoj fazi izgradimo blizak odnos s Matom i njegovim visokoinovativnim timom. Sada imamo koristi od ulaganja. Rimac nam pomaže svojim znanjem kako bismo uspje&scaron;no uveli u budućnost emotivan i važan brend Grupe. Jako sam ponosan i sretan &scaron;to smo ovo zajedničko ulaganje doveli do kraja unatoč brojnim izazovima. Ovo je važan dan za Bugatti, Porsche i cijelu Volkswagen grupu, kazao je Meschke.</span><span><br /></span></span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-21-mate_rimac.jpgPet zanimanja koja cvjetajuhttp://grude.com/clanak/?i=331546331546Grude.com - klik u svijetSat, 03 Jul 2021 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>LinkedIn je napravio presjek profesija koje bi mogle dominirati u 2021, a izdvajamo prvih pet.<p>&nbsp;</p> <p>Kada je počela korona na proljeće pro&scaron;le godine, gledali smo kako se svijet iz dana u dan mijenja pred na&scaron;im očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada kada je situacija dosta stabilnija, neke promjene ostaju trajne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnoge od njih vezane su upravo za biznis i aktualna zanimanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>LinkedIn je napravio presjek profesija koje bi mogle dominirati u 2021, a izdvajamo prvih pet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. <strong>Radnici</strong> zaposleni u domenu online trgovine i oni koji obavljaju dostavu &ndash; definitivno su jedna od najtraženijih kategorija na trži&scaron;tu rada. Dobra vijest je &scaron;to za ovaj posao nije potrebna neka naročita obuka ili prekvalifikacija, ali je potrebno da budete spretni, brzi, operativni, da ste vozač (ako se bavite dostavom). Na nivou SAD, rast zaposlenja u ovom sektoru je izražen kroz 73 posto od 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2. <strong>Bankari</strong> zaduženi za pozajmice i kredite također imaju pune ruke posla ovih mjeseci, uslijed krize koju je nametnula pandemija. S druge strane, niske kamatne stope nagnale su mnoge da uđu u proces kupovine svoje nove ili čak prve kuće/stana. Od 2019, zaposlenje u ovom domenu poraslo je 59 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. <strong>Zdravstvo</strong> je također oblast koja nastavlja napredovati, a posebno imajući u vidu da su maltene sve zemlje svijeta dale obećanje da će u narednim godinama vi&scaron;e ulagati u nju. Naime, u 2021. nagla&scaron;eno se traže farmaceutski tehničari, njegovatelji, medicinske sestre, treneri za zdravlje. Tako je zaposlenje u ovom sektoru skočilo do 34 posto u odnosu na predpro&scaron;lu godinu &ndash; onu prije korone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. <strong>Profesionalci</strong> za razvoj poslovanja i prodaju zauzimaju visoko četvrto mjesto na ovoj listi. Od 2019, potražnja za njima je uvećana do 45 posto u SAD, a primarno se bave financijama, savjetovanjem, konzaltingom, strategijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. <strong>Kreatori</strong> digitalnog sadržaja i stručnjaci za digitalni marketing jedno su od vodećih zanimanja u ovoj godini. Zaposlenje je poraslo 33, odnosno 49 posto od 2019. godine. Kako je tijekom pandemije zaživjela online prodaja, a svijet se &ldquo;prebacio&rdquo; na mreže i internet, tako se dodatno javila potreba za ovim stručnjacima, prenosi Manager.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-business.jpgPOSUŠJE: Iz Tehnološkog parka izlaze prvi kvalificirani CNC operaterihttp://grude.com/clanak/?i=331523331523Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jul 2021 10:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-02-posusje-cnc-operateri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Tehnološkom parku Posušje dodijeljene su Svjedodžbe o osposobljavanju za zanimanje CNC programer/operater, u skladu s Rješenjem Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i športa Županije Zapadnohercegovačke.<p><br />Riječ je o zavr&scaron;enom ciklusu obuke po prvom Javnom pozivu u Tehnolo&scaron;kom parku. Ukupno su bila prijavljena 32 polaznika od kojih su 23 uspje&scaron;no zavr&scaron;ila osposobljavanje. Edukacija je trajala ukupno 150 sati, a polaznici su bili podjeljeni u 4 grupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O procesu osposobljavanja koordinator u Tehnolo&scaron;kom parku Stipe Be&scaron;lić je kazao: &bdquo;Mogu reći da je Obuka privukla mnoge mlade osobe koje su se prijavile na program osposobljavanja za CNC programera/operatera. Ovim putem želio bih čestitati svima koji su uspje&scaron;no položili obuke. Do sada su bila raspisana dva Javna poziva za obuke, te na jesen možemo očekivati novi Javni poziv za nove polaznike koji budu zainteresirani.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fondaciju tehnolo&scaron;ki Park pokrenula je Općina Posu&scaron;je, a samu izgradnju i opremanje su potpomogli partneri na projektu. Jedan od njih je i Razvojna agencija ŽZH. Stoga su jučer simbolično svjedodžbe uručili načelnik općine Ante Begić i ravnatelj Agencije Radoslav Luburić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Begić izrazio je zadovoljstvo pokretanjem ovog projekta jer se njime doprinosi i razvoju lokalnog gospodarstva. &bdquo; Vizija pri izgradnji Logističkog centra, odnosno Tehnolo&scaron;kog parka, bila je uključiti se u kreiranje sadržaja kojim će se pomoći jačanju lokalnog gospodarstva. I ova dana&scaron;nja prigoda je potvrda da smo na pravom putu. Mislim da je sudjelovanje u procesu naobrazbe za zanimanja koje trži&scaron;te rada traži ispravan put za osiguranje preduvjeta mladima da ostanu u Posu&scaron;ju. I na tome ćemo svakako nastaviti raditi. Koristim priliku zahvaliti se svim partnerima koji su djelili s nama viziju i doprinjeli izgradnji Tehnolo&scaron;kog parka sa svim modernim strojevima putem kojih se odvija obuka kadrova.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Fondacija Tehnolo&scaron;ki park Posu&scaron;je opremljena je s CNC strojevima kroz projekt Compete Plamet. Projekt je financirla Europska unija kroz program Interreg IPA prekogranične suradnje Hrvatske, BiH i Crne Gore 2014.-2020. Program su provodili JU Razvojna agencija ZHŽ-a, Općina Posu&scaron;je i Razvojna agencija &Scaron;ibensko-kninske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz polaznike koji se obučavaju putem Javnih poziva, u sklopu praktične nastave na CNC strojevima vr&scaron;i se obuka i za učenike Srednje strukovne &scaron;kole Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-02-posusje-cnc-operateri.jpgObjavljeni su motivi za hrvatski euro, glasovati možete i vi €http://grude.com/clanak/?i=331518331518Grude.com - klik u svijetThu, 01 Jul 2021 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-novac-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Motivi hrvatske verzije eura su objavljeni na stranici euro.hr, a možete glasati za motiv koji želite na kovanici. <p><br />Motivi koji se nude su karta Hrvatske, &scaron;ahovnica, kuna, Dubrovnik i glagoljica. Glasati i birati možete <a href="https://euro.hr/" target="_blank">OVDJE, a možete poslati i svoj prijedlog ako vam se ne sviđa niti jedan od ponuđenih.</a><br /><br /></p> <p>Svaki od predloženih motiva možete ocijeniti ocjenama od 1 (jedna zvjezdica) do 5 (pet zvjezdica), pri čemu 1 označuje "uopće mi se ne sviđa", a 5 "najvi&scaron;e mi se sviđa". Svaki motiv može dobiti bilo koju od pet mogućih ocjena, &scaron;to znači da vi&scaron;e motiva, ili svi, može dobiti istu ocjenu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-novac-euro.jpgJP HT D.D. MOSTAR: Ostvaren pozitivan rezultat poslovanja za 2020.http://grude.com/clanak/?i=331492331492Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jun 2021 09:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-30-eronet-logo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar u 2020. godini ostvarile su pozitivan rezultat.<p>&nbsp;</p> <p>Vidljivo je to, između ostaloga, iz Odluke o usvajanju godi&scaron;njeg izvje&scaron;ća o poslovanju HT-a Mostar za 2020. godinu koja je jednoglasno donesena na dana&scaron;njoj 3. redovitoj sjednici Skup&scaron;tine održanoj u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Godi&scaron;nje izvje&scaron;će o poslovanju uključuje i revizorsko i financijsko izvje&scaron;će te izvje&scaron;će o radu Nadzornog i Odbora za reviziju 2020.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sjednici Skup&scaron;tine donesena je i Odluka o raspodjeli ostvarene dobiti poslije oporezivanja za 2020. te Odluka o usvajanju Plana poslovanja za razdoblje 2021. - 2023., priopćeno je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-30-eronet-logo.jpgU svijetu više od 20 milijuna - milijunašahttp://grude.com/clanak/?i=331477331477Grude.com - klik u svijetTue, 29 Jun 2021 10:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-14-dolari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zemlje s najbogatijim ljudima redom su SAD, Japan, Njemačka i Kina.<p>&nbsp;</p> <p>Broj milijuna&scaron;a &scaron;irom svijeta pre&scaron;ao je granicu od 20 milijuna tijekom 2020. godine, pokazuju novi podaci koje je u utorak objavila konzultantska tvrtka Capgemini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj ljudi čije je bogatstvo vrijedno milijun dolara ili vi&scaron;e povećao se za 6,3 posto, na 20,8 milijuna ljudi, tijekom godine pandemije koronavirusa u svijetu, navodi Capgemini.</p> <p><br />Sveukupno bogatstvo u vlasni&scaron;tvu te skupine ljudi poraslo je za 7,6 posto, za ukupno 80 bilijuna dolara. Veliki dobici stečeni su zahvaljujući većim trži&scaron;nim vrijednostima dionica.</p> <p><br />Zemlje s najbogatijim ljudima redom su SAD, Japan, Njemačka i Kina. U tim četirima državama živi 63 posto svjetskih milijuna&scaron;a.</p> <p><br />Najbrži rast u 2020. godini bio je među superbogatima, onima koji imaju bogatstvo vrijedno najmanje 30 milijuna dolara. Ovaj je klub porastao za 9 posto u 2020. godini.<br />Capgemini prati cijene dionica, obveznice u vlasni&scaron;tvu, alternativna ulaganja, novac i imovinu prilikom procjene vrijednosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oslanja se i na podatke međunarodnih organizacija poput Svjetske banke, kao i na podatke anketa bogatih i njihovih financijskih menadžera.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Poredak je uglavnom u skladu s nizom drugih ljestvica svjetskih bogata&scaron;a koje su objavljene u zadnje vrijeme.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-14-dolari.jpg5 vrlo jednostavnih sugestija za povećanje produktivnosti ili kako postići da vam dan stvarno ima 24 satahttp://grude.com/clanak/?i=331470331470Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jun 2021 13:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-26-016_vrijeme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S vremena na vrijeme se upitate kako to da svima drugima dan traje 24 sata, samo je vaš nekako okračao? Kako bi se inače drugačije moglo objasniti da neki ljudi, nakon posla, još stignu učiti njemački, igrati tenis, planinariti i restaurirati stari namještaj? I kako takvi uvijek imaju vremena za prijatelje i kako samo njihova djeca nikada u školu ne dođu bez domaće zadaće. I još imaju i mali vinograd, i malog psa. <p>&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Za razumijevanje ovakvih fenomena vrlo je važno &scaron;to se prije vratiti početnom aksiomu koji glasi: svatko od nas, u svakom danu, na raspolaganju ima 24 sata.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Razlika je u tome kako ćemo ih potro&scaron;iti. Dajemo pet sugestija za postizanje veće produktivnosti: &nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><strong style="box-sizing: border-box;">1. Naučite planirati</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Razumijemo mi da ne moraju svi biti pristalice planova i planiranja. Međutim, probajte i vi razumjeti da postoje valjani razlozi za&scaron;to svako malo naletite na tekstove o značaju planiranja. Potrebno je doslovno par minuta dnevno da nekako, u glavi ili na papiru, evidentirate najvažnije zadaće. Onda kad imate jasnu sliku o tome &scaron;to vas sve u jednom danu čeka, odredite neki redoslijed izvr&scaron;enja! Nećemo ni poku&scaron;ati sugerirati kako napraviti najbolji plan, jer zbilja vjerujemo kako različitim ljudima odgovaraju vrlo različiti načini.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Dok nekima od nas bolje ide da se prvo bavimo najvažnijim radnjama (u pravilu najtežim), neki drugi ljudi na ovaj način ne bi nikada ni&scaron;ta napravili. Nekima od nas bolje ide ako krenemo s najlak&scaron;im zadacima. Naime, odaberemo li početi s lak&scaron;im, velike su &scaron;anse da ćemo u kratkom vremenu postići dobre rezultate. Stvar s dobrim rezultatima jeste da nas oni prirodno motiviraju na prelazak na sljedeću razinu, onu čije osvajanje nosi vi&scaron;e poena.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">S koje strane ćete napasti dnevni raspored je podložno osobnom izboru. Međutim, za mudro iskoristiti sve sate u jednom danu, kakav-takav plan je nužan.</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><strong style="box-sizing: border-box;">2. Naučite upotrebljavati rutinu u svoju korist</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Koje jučera&scaron;nje obveze ste najbrže i najlak&scaron;e obavili? Bit će da su to one koje i ne smatrate obvezama, toliko su rutinske. Uzmite ovako &ndash; ako vlastiti krevet pospremite automatski čim se iz njega podignete, vrlo je vjerojatno da ste od ove radnje vremenom napravili rutinu. Ako to nije tako, nego vam se zatezanje plahti pretvorilo u nevoljku (sigurno mislite i apsolutno nepotrebnu) radnju, pogodnu za odgađanje, onda vjerojatno če&scaron;će legnete u neraspremljen, nego raspremljen krevet. &nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Čini vam se da je primjer trivijalan? &Scaron;to je recimo s izradom izvje&scaron;ća, bilo kakvih? Te&scaron;ko bi se moglo reći da postoje ljudi koji ih obožavaju raditi. Ali zato postoje oni koji su od tog mrskog zadatka napravili rutinu. Njima zavr&scaron;etak sastanka znači početak pisanja izvje&scaron;ća i to bez velikog razmi&scaron;ljanja o smislu i besmislu i izvje&scaron;ća, i posla, i života. Oni taj posao ne mrze i ne odgađaju. Ionako dobro znaju da bi to bilo uzaludno jer &scaron;to se mora, mora se.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Pospremanje kreveta, pisanje izvje&scaron;ća, rad na dizajnu kontrolne table za Rimac C_Two automobil &ndash; princip je apsolutno isti.</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><strong style="box-sizing: border-box;">3. Naučite prepoznati pomagala i smetala</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Svi mi dobro znamo &scaron;to nam sve pomaže pa da nam sat ne otkucava uzaludno. Svi mi jo&scaron; bolje znamo &scaron;to je to &scaron;to nam, bez gre&scaron;ke i svaki put, odvuče fokus s onog &scaron;to radimo nakon čitave jedne minute. Moramo pametno iskoristiti to znanje ...&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Možda ste od onih kojima glazbena podloga svaku radnju čini nekako podno&scaron;ljivijom. Ako je tomu tako, onda imate savr&scaron;eno opravdanje za ulaganje u bežične slu&scaron;alice!&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Ako ste pak kao autorica ovog članka i znate da će vas u ozbiljnom poslu stra&scaron;no ometati pomisao na neki mali, potpuno nevažni i glupi poslić koji jo&scaron; čeka (znamo sve, ali tu nema pomoći), onda obavite te sitnice prije nego li se posvetite najvažnijem zadatku! &nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><br style="box-sizing: border-box;" /><strong style="box-sizing: border-box;">4. Naučite ne biti suvi&scaron;e temeljiti</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Sklonost da &scaron;to god radite, radite onako kako Bog zapovijeda, svakako je za pohvalu. Ali nikako po svaku cijenu i nikako svaki put! Na žalost, raditi temeljito obično znači da taj rad traje i traje.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Jo&scaron; opasnije od poslova koji u va&scaron;im rukama jednostavno nemaju kraja ni konca, jeste potreba da sve radite sami jer ako niste sami uradili, onda nije ni urađeno kako valja ... Ali to je već sasvim druga tema.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Proizvesti najbolju kvalitetu onda kad je nitko nije tražio i nikome ne treba, skoro je jednako pogre&scaron;no kao i isporučiti lo&scaron;u kvalitetu onda kad se tražila najbolja. Vrlo često, stvari mogu samo onako kako mogu! Radije malo zažmirite, i nastavite dalje!</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;"><br style="box-sizing: border-box;" /><strong style="box-sizing: border-box;">5. Multitasking &ndash; sposobnost koju je možda bolje ne učiti</strong></p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Sposobnost istodobnog obavljanja različitih zadaća može biti dobra za produktivnost ali zato lo&scaron;a za sve ostalo. Opet, nismo svi isti i neki od nas, uglavnom žene, vjeruju da je multitasking najbolje ljudsko otkriće nakon vatre.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Neki misle, uglavnom nisu žene u pitanju, da bi multitasking mogao biti jedino dobar za kombiniranje radnji poput izležavanja na plaži i ispijanja koktela.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Bez potrebe da se donosi konačni sud, želimo reći kako multitasking nije za svakoga. &nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">Koristite li multitasking kao sredstvo da u ograničenom vremenu postigne vi&scaron;e, vodite računa kako metoda trčanja na sve strane često rezultira da zapravo ne stignete nigdje.&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin: 0px 0px 10px !important;">&nbsp;</p> <p style="box-sizing: border-box; margin-bottom: 0px; color: #333333; font-family: 'Open Sans', sans-serif; font-size: 16px; margin-top: 0px !important; margin-right: 0px !important; margin-left: 0px !important;">I ako nekim čudom stignete, mogla bi u pitanju biti sasvim pogre&scaron;na strana. Počesto, starinska metoda da se novi posao započne tek kad se potpuno okonča prethodni, pokazala se kao bolji saveznik u postizanju i zadržavanju veće produktivnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-26-016_vrijeme.jpgVIDEO: Sejo Brajlović kupio invalidska kolica gošći svog restoranahttp://grude.com/clanak/?i=331429331429Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jun 2021 21:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-25-sejo-brajlovic-pomoc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sejo Brajlović, sarajevski ugostitelj, još je jednom pokazao veliko srce i potvrdio se kao predvodnik pozitivnih, humanitarnih poteza u BiH.<p><br />Ovog puta je poklonio nova invalidska kolica jednoj svojoj go&scaron;ći. Jasminka, koja je zbog bolesti ostala bez noge, imala je invalidska kolica ali koja nisu bila funkcionalna.<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F6lUWRoLWD6%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=1098&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1098"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-25-sejo-brajlovic-pomoc.jpgDeset godina trebalo da Livanjski sir dobije oznaku izvornosti VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=321374321374Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jun 2021 16:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-10-sir-livanjski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Livanjski sir je najveći livanjski brend, pogotovo onaj autohtoni kojeg po staroj recepturi proizvode mali proizvođači.<p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e od 10 godina trajala je procedura kako bi livanjski autohtoni sir dobio rje&scaron;enje o autohtonosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedini je to proizvod koji ima oznaku izvornosti u BiH, s ponosim ističu mali proizvođači sira.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogledajte prilog Radiotelevizije Herceg-Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/8v9OT8" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-10-sir-livanjski.jpgGušta se - BiH uvezla 483 tone kave više nego 2020.http://grude.com/clanak/?i=321345321345Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jun 2021 15:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-kava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina je za pet mjeseci ove godine uvezla oko 483 tone kave više nego lani u istom razdoblju.<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, za pet mjeseci ove godine za kavu iz uvoza utro&scaron;eno je vi&scaron;e od 32 milijuna maraka, dok je u istom razdoblju pro&scaron;le godine kavu iz uvoza BiH platila oko 33 milijuna maraka, pi&scaron;u Nezavisne novine.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najvi&scaron;e sirovine za jedan od najpopularnijih napitaka među stanovni&scaron;tvom BiH stiže iz Slovenije, Hrvatske i Italije, kazali su iz UNO BiH. Dodaju kako je, &scaron;to se tiče izvoza ove godine, BiH izvezala 551 kilograme manje nego pro&scaron;le godine za prvih pet mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najvi&scaron;e kave izvezeno je u Sjedinjene Američke Države, Hrvatsku, Veliku Britaniju i Australiju, dodaju iz UNO BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe kako je povećanje uvoza prouzročeno većim obimom rada ugostiteljstva u ovom razdoblju 2021. u odnosu na 2020. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Iako je bilo ograničenog zatvaranja u određenim područjima, to nije bilo potpuno i jednako svugdje, kazao je Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>&Scaron;to se tiče pada izvoza, on dodaje kako je riječ o trži&scaron;tima na kojima je, suprotno na&scaron;em području, bilo manje potražnje i potro&scaron;nje kave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ili je do&scaron;lo do pada cijene i pojačane konkurencije iz drugih izvora. Te&scaron;ko je biti konkurentan u međunarodnoj trgovini kavom bez jakih vlastitih brendova i vlastitih izbora sirove kave, kazao je Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje da bi se stavljanjem BiH na listu Amazona za domaće proizvođače kave eventualno mogao otvoriti kanal putem kojeg bi domaću kavu plasirali kupcima iz dijaspore lak&scaron;e nego do sada, ovisno o tro&scaron;kovima dostave.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-kava.jpgGrađevinski materijal nikad skuplji! Leko: Mi iz BiH teško možemo utjecati na tohttp://grude.com/clanak/?i=321336321336Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jun 2021 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-10-gradjevinac-1_0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene građevinskog materijala na tržištu u BiH drastično su više u odnosu na samo nekoliko mjeseci ranije, a u prodajnim objektima diljem države suočeni su i s nestašicom određenih proizvoda. <p><br />Tako će, prema svemu sudeći, izgradnju, osim pandemije koronavirusa, usporiti i odložiti i poskupljenja koja većina građana ne može podnijeti.<br /><br /></p> <p>Građevinski materijal drastično je poskupio u ovoj godini, potvrdili su nam vlasnici prodajnih objekata na području Bijeljine, kojima najveći problem trenutno predstavlja nedostatak armaturnih mreža i željezne armature koja je u nekoliko navrata poskupjela za čak 74 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Cement je skuplji za 5 do 12 posto, crijep i opekarski proizvodi za deset, a stiropor, koji se koristi kao izolacijski materijal, za čak 50 posto.<br /><br /></p> <p>- Cijene građevinskih materijala formiraju se na svjetskoj razini pa je na ovom, lokalnom, veoma te&scaron;ko utjecati na njih - kazao je za <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/660119/gradevinski-materijal-nikad-skuplji" rel="nofollow" target="_blank">Dnevni Avaz</a> Boris Leko, prodavač na stovari&scaron;tu &ldquo;Brankom&rdquo;.<br /><br /></p> <p>U brojnim prodajnim centrima i tvrtkama u Mostaru i Hercegovini potvrdili su da je na sceni svojevrsna eksplozija rasta cijena građevinskog materijala. Nagla poskupljenja posebno su izražena kada je u pitanju željezo, a, prema riječima Dragana Arapovića, vlasnika mostarske tvrtke koja se bavi prodajom građevinskog materijala, drvena građa u posljednjih nekoliko mjeseci skuplja je za 40 do 50 posto.<br /><br /></p> <p>- Svi proizvodi za građevinarstvo su poskupjeli. Cement je skuplji za 10 posto, cigla i crijep za pet. Vjerovatno je pandemija koronavirusa utjecala na to, jer do&scaron;lo je do poskupljenja na globalnoj razini. Sve je oti&scaron;lo gore, od sirovina do nafte, a na konačnu cijenu utječe i niz drugih čimbenika - kazao je za <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/660119/gradevinski-materijal-nikad-skuplji" rel="nofollow" target="_blank">'Avaz'</a> Arapović.<br /><br /></p> <p>U goraždanskoj firmi &ldquo;Fortex&rdquo; bilježe manju prodaju, ali zbog vi&scaron;ih cijena financijski opseg poslovanja zadržava se na približno istoj razini.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Cijene rastu iz dana u dan, pogotovo kad je riječ o željezu. Ponude dobavljača vrijede jedan dan, a već sutra ne. Trenutno imamo problem s nesta&scaron;icom armaturnih mreža, pa &ldquo;četvorke&rdquo;, naprimjer, neće biti na trži&scaron;tu u narednih mjesec i vi&scaron;e. Prije Nove godine armaturna mreža 8x8 cm ko&scaron;tala je oko 80 maraka, a sad je oko 160 KM. Kvadrat stiropora debljine 10 cm bio je 7 KM, a sad je oko 11 KM - rekao nam je vlasnik tvrtke Mirsad Forto.<br /> &nbsp;<br /><br /> Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da je uzrok poskupljenja, s obzirom na to da ekspanzije gradnje bilo čega u BiH nema, rast cijena ulaznih sirovina.<br /><br /></p> <p>- Vjerojatno se samo preuzimaju cijene koje su opravdano porasle izvan BiH, jer u normalnim zemljama se gradi sve ono &scaron;to se odlagalo ili usporavalo tijekom pandemije. Ovaj zamah izvan BiH se događa, prije svega, jer su vlade kreirale povoljnije okruženje i pomogle oporavak gospodarstva, njihovi građani mogu sebi priu&scaron;titi i skuplje proizvode, a znamo koliko je sve to suprotno od situacije u BiH - istakao je Gavran. &nbsp;<br /><br /></p> <p>Kako kaže Gavran, Kina je najavila pu&scaron;tanje velikih količina metala iz svojih rezervi na trži&scaron;te kako bi ublažila ili zaustavila trend poskupljenja, ali je upitno hoće li, kada i koliko takva odluka utjecati na situaciju na bh. trži&scaron;tu. Na stabilizaciju stanja u ovoj oblasti značajnije mogu utjecati samo povećan opseg gradnje i pokretanje velikih infrastrukturnih projekata u BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-10-gradjevinac-1_0.jpgVIDEO Rama: Obitelj iz Njemačke slobodnim uzgojem koka u pokretnoj farmi proizvodi zdrava jajahttp://grude.com/clanak/?i=321322321322Grude.com - klik u svijetThu, 17 Jun 2021 22:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-17-rama-uzgoj-koka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rijetki su ljudi koji svoj san pretvaraju u stvarnost, a sve nas ugodno iznenadi kad se taj san ostvaruje u Rami.<p>&nbsp;</p> <p>Svoj san o pokretanju vlastitog biznisa u Rami imala je&nbsp;obitelj Borić. Svoje odmore provode u Rami, gospođa&nbsp;Lucija,&nbsp;porijeklom Ramkinja, udala se za Bosanca&nbsp;Dragu, a on je, kao pravi ramski zet, zavolio ovaj kraj, pa svaki godi&scaron;nji s obitelji provode u Rami. Iako je rođen u Njemačkoj to mu nije bila prepreka da njeguje svoj jezik, svoje korijene kao ni Luciji.<br /><br /></p> <p>Svaki povratak poslije godi&scaron;njeg&nbsp;te&scaron;ko im pada.<br /><br /></p> <p><em>Uvijek se zapitamo,&nbsp;za&scaron;to ne možemo ostati? Kako bi bilo lijepo da godi&scaron;nji traje cijele godine pa da možemo ostati u Rami</em>, govori nam Lucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dolazeći na godi&scaron;nji&nbsp;htjeli su domaće proizvode, od jaja, povrća, voća i mesa. Često bi kupili neki proizvod od susjeda, ali ni oni nisu imali u dovoljnim količinama traženi proizvod zbog svojih potreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvidjeli su&nbsp;bogatstvo koje ovaj kraj pruža, iskoristili su svoje radno iskustvo i pokrenuli mali posao na obali Ramskog jezera &ndash;&nbsp;farmu jaja Sanbor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod Augsburga gdje žive&nbsp;vidjeli su svoje susjede Nijemce&nbsp;kako rade i bave se uzgojem koka i jaja. Od njih su dobili također inspiraciju za ostvarenje svoga sna.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Rama &ndash; idealno mjesto za ovakav biznis</h4> <p>Idealnim mjestom za to im se učinila Rama,&nbsp;mjesto bez industrije, s netaknutom prirodom.&nbsp;U razgovor se uključio i sin Dominik koji je roditeljima od velike pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Velika je razlika&nbsp;slobodnog i kaveznog uzgoja.&nbsp;Želimo probuditi svijest kod ljudi o važnosti slobodnog uzgoja</em>, navodi Dominik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim Dominika velika su im podr&scaron;ka i ostali članovi obitelji,&nbsp;kćerka Katarina i zet Mirko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žele se razlikovati od drugih po svojoj kvaliteti.&nbsp;Ne žele biti konkurencija drugim ljudima koji se bave proizvodnjom jaja, žele trudom i kvalitetnim proizvodom uspjeti. Cilj su im velika trži&scaron;ta i centri koji kod nas trenutno nemaju jaja od koka sa slobodnog uzgoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Cilj nam je postići visoku kvalitetu proizvoda. Želimo da ljudi jedu zdravo, ali i da na&scaron;e koke budu sretne i zadovoljne. Ne želimo mrcvariti životinje.&nbsp;Omogućili smo im puni pansion&nbsp;po europskim standardima</em>, kazao je Drago za portal Rama-Prozor.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p id="caption-attachment-479915"><strong>Jaja u domaćoj proizvodnji s visokom kvalitetom</strong></p> <p>Navode činjenicu da&nbsp;ovdje ljudi plaćaju druge&nbsp;da im pokose travu, a potom tu istu travu zapale.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ovako slobodni uzgoj koka omogućuje poko&scaron;enu travu&nbsp;bez paljenja i bez požara</em>, kaže nam ova obitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Opremu su nabavili u Njemačkoj, a&nbsp;pokretne staje su pravili u Tomislavgradu. Pioniri su sa ovim pokretnim i slobodnim uzgojem koka u BiH. To je novi trend u ekolo&scaron;koj poljoprivredi i najbolji uzgoj koji trenutno postoji. Novost je pokretnost staja koje pomiču prema potrebi i prema okolnostima.&nbsp;Cilj te pokretnosti jest da koke imaju uvijek svježu travu i da se u bilo kojem trenutku može pobjeći od mogućih parazita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drago ističe kako je&nbsp;ovaj način uzgoja najskuplja moguća varijanta.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Međutim, isplati se kad se vidi&nbsp;kako su koke sretne dok se sunčaju na suncu, dok pasu svježu travu ili trče za insektima. Dobro se pazi na to &scaron;to koke jedu. Sve je prirodno, bez dodatnih koncentrata, na prirodnoj bazi</em>, dodaje Drago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na jednom četvornom metru po pravilu&nbsp;može biti devet koka u staji.&nbsp;Koko&scaron;i su samo po noći zatvorene, a po danu su vani.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Pokretne kućice/staje</h4> <p>Počeli su s tri pokretne kućice/staje. Ovo im je probno razdoblje. Trenutno imaju oko&nbsp;500 koka, a svaka staja ima dva pijetla. Na kućicama/stajama su ugrađeni solarni paneli koji služe za napon električnom energijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p id="caption-attachment-479909"><strong>Pokretne kućice</strong></p> <p>Svaka staja ima svoj komad zemlje, ograđenu ogradom koja je pod napon kako bi koko&scaron;i bile sigurne od grabežljivaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazujući staje za koke navodi Lucija: &rdquo;Uvjeti kokama su savr&scaron;eni,&nbsp;svaki dan su vani, jedu čiste žitarice, bez GMO hrane i koncentrata&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koko&scaron;i imaju osigurane uvjete i zimi. Trenutno u staji živi 166 koka, a staje su opremljene vrhunski, kako kažu &rdquo;hotel za koke&rdquo;. Desna ruka u poslu im je Blagica Jeličić i ona je za početak prva zaposlenica.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Obitelj koja razmi&scaron;lja ekolo&scaron;ki</h4> <p>Da ova obitelj razmi&scaron;lja ekolo&scaron;ki, dokaz su i&nbsp;papirne kutije&nbsp;u koje se jaja pakuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papirologija i prijava obrta nije im pravila velik problem, jer su srećom nai&scaron;li na susretljive ljude koji su im maksimalno pomogli. Glava obitelji, Drago, ističe kako im je cilj raditi kako treba, sve crno na bijelo, ili nikako.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S vremenom&nbsp;planiraju zaposliti jo&scaron; ljudi&nbsp;ovisno o potrebama trži&scaron;ta. Zasad su zahvalni susjedu&nbsp;Vinku Uložniku, zvani Đođkan,&nbsp;koji im je iznajmio svoju zemlju na kojoj se nalaze pokretne staje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je san ove obitelji&nbsp;lagano postao stvarnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naziv obrta Sanbor je spojio i&nbsp;Podbor, i obiteljski san i prezime Borić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanima ih posao i dobri ljudi. Svoju energiju ulažu u obitelj, posao i Sanbor. Nisu tražili pomoć lokalne zajednice, maksimalno su dali svoj ulog i svoja sredstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova obitelj misli i na životinje, a svi koji dođu i vide, osjetit će da su ove životinje sretne.</p> <p>&nbsp;</p> <p id="caption-attachment-479903"><strong>Koke su zadovoljne</strong></p> <p>Nama preostaje samo&nbsp;poželjeti im uspjeh u radu.&nbsp;Svi koji se žele uvjeriti u istinitost navedenog, slobodno mogu doći u Podbor i vidjeti kako to žive sretne i slobodne koko&scaron;i te kako se hrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne brinite, nema neugodnih mirisa. Potom se&nbsp;možete uvjeriti u kvalitetu jaja&nbsp;s polja kupujući pravi domaći ramski proizvod u Podboru kod&nbsp;Blagice Jeličić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sve informacije možete kontaktirati broj mob.&nbsp;<a title="Call 038763730221 with 3CX Click to Call" href="tel:038763730221" target="">063/730-221</a>, na E-mail&nbsp;<a href="mailto:info@sanbor.ba">info@sanbor.ba</a>, a možete posjetiti i stranicu farme Sanbor&nbsp;<a href="http://sanbor.ba/">Sanbor.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/dG7WtP02h3Y" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-17-rama-uzgoj-koka.jpgKako biti siguran da netko posjeduje prave liderske vještine?http://grude.com/clanak/?i=321309321309Grude.com - klik u svijetWed, 16 Jun 2021 17:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-16-business-woman.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lider ne može biti bilo tko, ali bilo tko se može potruditi biti lider, ako to istinski želi. Neke osobe to jednostavno imaju u sebi, ali neki nemaju i željele bi imati, prenosi ictbusiness.info<p>&nbsp;</p> <p>Stoga, za prepoznati tko je kvalitetan lider tima ili cijele kompanije treba obratiti pozornost na četiri bitna znaka. Oni određuju tko ima u sebi tako ne&scaron;to, odnosno, tko je prirodno nadaren za biti liderom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. Transparentnost i timska uključenost</strong></p> <p>Morate znati &scaron;to možete i na &scaron;to ste spremni. Zatim to morate znati kontrolirati i usmjeravati. Jer, ako lako gubite živce, te&scaron;ko ćete do uspjeha. Jednako tako, ako lako odustajete, jo&scaron; ćete teže do uspjeha. Sve to morate znati okrenuti na svoju stranu, a nećete moću ukoliko niste svjesni samih sebe. A to možete samo ako imate dovoljno životnog iskustva i mudrosti prepoznati kod sebe ono ključno. I na taj način potaknuti druge. Ali, &scaron;to je možda i bitnije, morate uvijek biti spremni pokazati kako ste ne&scaron;to postigli, u smislu transparentnosti koja označava pristupačnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. Osnažene vrijednosti i kulturolo&scaron;ki aspekt</strong></p> <p>Va&scaron;a primanja nisu mjerilo va&scaron;ih vrijednosti, ma koliko god to zvučalo otrcano. Trčati za brojkama u konačnici može donijeti negativne stvari i skrenuti lidere s puta prema istinskom uspjehu. Novac će stići ako se napravi prava stvar. Gledajte prema uspjehu, a koliko pritom zarađujete ostavite ipak donekle po strani. Bitnije je imati jasno određene vrijednosti i kulturolo&scaron;ku osvije&scaron;tenost, zbog koje osoba odskače.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. Ljudskost i jedinstvenost u radnoj okolini</strong></p> <p>Jasno je da lideri moraju biti i mentori, ali bitno je i da budu svjesni kako uvijek mogu naučiti od nekog drugog. Koliko god znali, netko će znati vi&scaron;e, makar u jednom području. A upravo to treba upijati, prigrliti i njegovati. Na taj način doživljava se osobni rast, a to vodi prema uspjehu i boljim liderskim sposobnostima. Uz to, tako ne&scaron;to približava lidera zaposlenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>4. Činiti vi&scaron;e s manje</strong></p> <p>Iako smo svi u nekoj mjeri "trenirani" kako se pona&scaron;ati, postoji prostor za konstantni napredat i rast. Dozvolite da se tak prostor ispuni i ponekad izađite iz komforne zone, upustite se u ne&scaron;to novo i sasvim sigurno ćete ne&scaron;to novo i naučiti. Makar se radilo o pogre&scaron;ci... Dakle, budite spremni uz ono &scaron;to imate napraviti &scaron;to vi&scaron;e možete.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-16-business-woman.jpgUNICOMPOST - Gruđanka među polaznicima šeste generacije Studentskog poduzetničkog inkubatora u Splituhttp://grude.com/clanak/?i=321290321290Grude.com - klik u svijetTue, 15 Jun 2021 18:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-15-unicompost1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šesta generacija polaznika Studentskog poduzetničkog inkubatora na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu predstavila je početkom lipnja svoje projekte pred žirijem i mentorima, a pobjedu je odnio tim koji stoji iza projekta UniCompoST - Ante Čović-Stanić, Josipa Bračić, Pamela Pinjuh i Zvonimir Jukić.<p>&nbsp;</p> <p><br />Oni razvijaju sustave koji kombiniraju obradu biorazgradivog otpada i indoor uzgoj bilja, a taj je projekt nastavak inicijative koju su krajem 2019. godine pokrenuli Zvonimir Jukić i Ante Čović-Stanić, u to vrijeme studenti Kemijsko-tehnolo&scaron;kog fakulteta u Splitu. Njih dvojica bili su na zavr&scaron;noj godini diplomskog studija kemijske tehnologije, smjer za&scaron;tita okoli&scaron;a kad je Udruga Sunce provodila projekt &ldquo;PAZI&rdquo;. Uključili su se s inicijativom UniCompoST, kojoj se pridružilo jo&scaron; 20 studenata, pi&scaron;e <a title="Jutarnji list" href="https://www.jutarnji.hr" target="_blank">Jutarnji list</a>.</p> <p><br /> <br /> Bio je to njihov dru&scaron;tveno korisni doprinos na području za&scaron;tite okoli&scaron;a, pri čemu su htjeli ukazati na probleme koji nastaju ako se biorazgradivi otpad adekvatno ne zbrinjava i oporabljuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> Studenti su tada izradili automatski vođeni reaktorski komposter koji služi kao pilot za eksperimentalno istraživanje i usavr&scaron;avanje mehanizama kompostiranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon studija, kao mladi inženjeri Zvonimir Jukić i Ante Čović - Stanić oti&scaron;li su korak dalje. Odlučili su razvijati kompostere prilagođene raznim potrebama, kako one koji se mogu koristiti u svakom kućanstvu i pri tom služiti i za indoor uzgoj bilja, tako i one za veće korisnike poput restorana, supermarketa i drugih.</p> <p><br /> <br /> Zvonimir je već ranije pro&scaron;ao program Studentskog poduzetničkog inkubatora, koji kroz različite edukacije promiče poduzetni&scaron;tvo mladih, a u akademskoj 2020/2021. u program se uključio njegov kolega Ante, kao i studentice ekonomije Pamela Pinjuh i Josipa Bračić. Nastavili su dalje kao tim razvijati UniCompoST sustave, a jedan od njih su nam i pokazali dok smo razgovarali u prostoru Studentskog poduzetničkog inkubatora.<br /><br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-15-21-06-15-unicompost2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /> <br /> Na vrhu pogled mami prekrasno cvijeće vinka, porijeklom s Madagaskara, a unutarnji donji dio služi za kompostiranje. Naravno, cvijeće može biti i druge vrste, ovisno o željama korisnika. Tu je i led svjetiljka kako bi biljka u kućnom uzgoju imala bolje uvjete za rast, kao i mali uređaj za zalijevanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ante i Zvonimir kazuju kako za taj manuelni komposter planiraju izraditi i aplikaciju kao podsjetnik kad treba zaliti cvijeće, promije&scaron;ati kompost i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također rade i na automatiziranom sustavu koji bi se koristio u prostorima kao &scaron;to je studentska menza.</p> <p><br /> Nadalje, za urbane sredine planiraju izrađivati mjerne stanice i vrtne kompostere.</p> <p><br /> <br /> - Dugoročno želimo razviti paletu od četiri proizvoda koji mogu zadovoljiti potrebe u urbanim i ruralnim sredinama, te da korisnici ovisno o svojim potrebama mogu izabrati žele li manuelni ili automatizirani uređaj &ndash; ističe Zvonimir.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br /> - Na početku nam je bio cilj tehnolo&scaron;ko rje&scaron;enje za kompostiranje, a ove godine smo to prilagodili kućanstvima. Oti&scaron;li smo korak dalje tako &scaron;to koristimo indoor tehnologije uzgoja bilja. Na taj način korisnici osim &scaron;to kompostiraju mogu uzgajati biljke. Time se istovremeno rje&scaron;avaju otpada i kompost koriste za uzgoj &ndash; kaže Ante.</p> <p><br /> <br /> -Svi proizvodi se baziraju na konceptu kružne ekonomije, održivog razvoja i klimatske otpornosti. Nema nus proizvoda već imamo kruženje tvari u prirodi, od otpada dobijete gnojivo, gnojivo koristite u uzgoju bilja, od uzgoja bilja imate proizvod, a od proizvoda nakon konzumacije imate ostatke koji su opet polazna točka u kompostiranju &ndash; nagla&scaron;ava Zvonimir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod odabira članova tima u Studentskom poduzetničkom inkubatoru, kažu nam, nisu gledali ekspertizu već su bile važne ljudske karatkteristike, tražili su proaktivne, pouzdane i odgovorne članove. Tako su odabrali Pamelu i Josipu, njih dvije su zadužene za ekonomski dio projekta. Obje ističu kako su puno naučile. Josipi je zadatak bio istraživanje trži&scaron;ta i marketing, a Pameli financije, prate sada sve natječaje i prijavljuju UniCompoST za financiranje.</p> <p><br /> <br /> Kazuju nam kako već surađuju i s jednom komunalnom tvrtkom, a povezali su se i jednom osnovnom &scaron;kolom u Omi&scaron;u radi edukacije o biokompostiranju. te Centrom za odgoj i obrazovanje &ldquo;Juraj Bonači&rdquo; u Splitu kako bi i praktično promicali gospodarenje biorazgradivim otpadom.</p> <p><br /> <br /> Na&scaron;i sugovornici informiraju i kako u Europi godi&scaron;nje nastaje oko 96 milijuna tona biootpada, od čega se samo 25 posto reciklira u kompost. Građanin EU-a u prosjeku proizvede godi&scaron;nje 60-70 kg biootpada, odvojeno prikupljeni biootpad obrađuje se u vi&scaron;e od 2000 kompostana. U poslovima gospodarenja biootpadom zaposlena je 91.000 osoba, a kad bi se biotpad u EU100 posto obrađivao moglo bi se otvoriti jo&scaron; 68.000 radnih mjesta.</p> <p><br /> <br /> U veljači 2021. Europski parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo i zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekolo&scaron;ki održivog, netoksičnog i potpuno kružnog gospodarstva do 2050. godine, uključujući stroža pravila o recikliranju i obvezujuće ciljeve za upotrebu i potro&scaron;nju materijala za 2030.</p> <p><br /> <br /> Između ostaloga u dijelu rezolucije koja se odnosi na lance lance vrijednosti ključnih proizvoda - hranu, vodu i hranjive tvari, Parlament potiče Komisiju da izradi zakonodavni prijedlog za provedbu cilja smanjenja otpada od hrane za polovinu do 2030. u skladu s obvezama u okviru strategije &bdquo;od polja do stola&rdquo; te na temelju podataka koje su joj dostavile države članice u skladu s Okvirnom direktivom o otpadu.</p> <p><br /> <br /> Ujedno Parlament poziva Komisiju da poduzme mjere za zatvaranje sustava petlje hranjivih tvari u poljoprivredi, smanji ovisnost Europe o uvozu biljnih bjelančevina za hranu za životinje i poveća upotrebu recikliranog životinjskog gnojiva i ostalih organskih hranjivih tvari, kao &scaron;to su kompost i digestat, umjesto sintetičkih gnojiva, uz osiguravanje visoke razine za&scaron;tite zdravlja, okoli&scaron;a i ekosustava.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-15-unicompost1.jpgGuverner HNB-a: Gospodarski rast mogao bi biti i veći od 5,9 postohttp://grude.com/clanak/?i=321272321272Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jun 2021 17:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-14-boris-vujcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u petak je na 9. susretu guvernera i bankara regije koji se održava u Rovinju, rekao da bi gospodarski rast ove godine mogao biti i veći od 5,9 posto, stope iz najnovije projekcije središnje banke.<p>&nbsp;</p> <p data-bind="html:Details.Body">HNB je sredinom travnja revidirao navi&scaron;e projekciju gospodarskog rasta u ovoj godini, na 5,9 posto, s u prosincu lani&nbsp;projiciranih 4,9 posto&nbsp;i to zahvaljujući očekivanjima snažnijeg oporavka domaće potražnje.</p> <p data-bind="html:Details.Body">&nbsp;</p> <p>"Mislim da sada&scaron;nji podaci pokazuju da smo na putu takvog, ako ne i bržeg oporavka tako da bi iduća projekcija mogla samo povećati tu predviđenu stopu rasta BDP-a. Vidimo da su se neki sektori poput građevinarstva, industrije i trgovine oporavili na razini iznad 2019. godine pogotovo u građevinarstvu, a samo oni koji su pod&nbsp;izravnim <strong>utjecajem mjera</strong>&nbsp;za suzbijanje pandemije i dalje su na znatno nižim razinama nego tada, poput hotelijerstva, ugostiteljstva&nbsp;i prijevoza", rekao je Vujčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da ti sektori u značajnoj mjeri ovise o turističkoj sezoni koju, kako je rekao "isto tako vidi&nbsp;dosta pozitivno".</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Prvi znakovi govore da bi i turistička sezona mogla biti znatno bolja nego 2020. godine i prognoziramo da će biti na razini od otprilike 70 posto prihoda iz 2019.&nbsp;Ako se to ostvari,&nbsp;mislim da će se ove prognoze o brzom rastu BDP-a o kojima govorim isto tako realizirati",&nbsp;istaknuo je Vujčić u izjavi za novinare.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-14-boris-vujcic.jpgKriptovalute su 'kokain kockanja', neki završe i na liječenju zbog ovisnostihttp://grude.com/clanak/?i=321236321236Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jun 2021 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-10-kriptovalute.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Britanac Jake kupio je 2015. godine bitcoin, najpopularniju kriptovalutu. Nakon nekoliko godina našao se se na liječenju u jednoj od bolnica u Velikoj Britaniji koja je specijalizirana za one koji su opsjednuti kockanjem. <p><br />On je za BBC ispričao kako je do&scaron;lo do toga da u trgovanju kriptovalutama izgubi milijunski iznos.<br /><br /></p> <p>Jake je imao probleme u braku i u privatnom životu te je trgovanjem kriptovalutama polagano gubio novac koji je &scaron;tedio. No jednim je potezom uspio je vratiti sve &scaron;to je do tada izgubio i osjetio je snažnu euforiju. To je bio samo početak kraja kojeg nije bio svjestan.<br /><br /></p> <p>Budući da je na svom poslu bio zadužen za milijune funti, za ulaganje je počeo koristiti novac koji nije njegov. Trži&scaron;te kriptovaluta brzo se kretalo i ubrzo je izgubio veliki iznos.<br /><br /></p> <p>&ndash; Bilo je oko dva sata ujutro, vratio sam se u krevet i morao sam leći pokraj supruge. Nije imala pojma o tome &scaron;to radim &ndash; rekao je Jake za BBC.<br /><br /></p> <p>Zbog pronevjere suočen je s kaznenom prijavom, no svojem je poslodavcu uspio vratiti 1,5 milijuna funti uz pomoć obitelji. Sada se nalazi na liječenju od ovisnosti.<br /><br /></p> <p>Podaci pokazuju kako stotine tisuća Britanaca posjeduje kriptovalute, a koliko je to trži&scaron;te opasno, pokazuje i činjenica da je početkom svibnja doseglo najvi&scaron;u vrijednost ikada, a nekoliko tjedana kasnije uslijedio je veliki pad. Kada na ovako promjenjivu trži&scaron;tu ne&scaron;to dobijete, onda je tu riječ o velikom iznosu, no isto vrijedi i za gubitke. Kada krenete gubiti, brzo se nađete na dnu.<br /><br /></p> <p>Stručnjaci navode kako ovisnici o kriptovalutama pokazuju istu vrstu pona&scaron;anja kao i kockari. Tony Marini, vodeći savjetnik u klinici za ovisnost o kriptovalutama u bolnici Castle Craig u Peeblesu, navodi kako sve vi&scaron;e građana &Scaron;kotske dolazi s tim problemom.<br /><br /></p> <p>Marini kaže kako se ovdje radi o "kokainu kockanja" jer se sve odvija tako brzo i dostupno je 24 sata na dan na pametnim telefonima, prijenosnim računalima...<br /><br /></p> <p>U posljednjih nekoliko godina u klinici su liječili vi&scaron;e od 100 osoba zbog ovisnosti o kriptovalutama.<br /><br /></p> <p>&ndash; Postoji mnogo osoba koje trguju kriptovalutama i zarađuju. I svima govore da zarađuju. No, ne čujemo ni&scaron;ta od onih koji gube novac &ndash; poručio je Marini.<br /><br /></p> <p>Novac je izgubila i Jen McAdam. Nasjela je na priču o prilici koja se pruža jednom u životu, a na kraju se radilo o prijevari.<br /><br /></p> <p>&ndash; Novac su uložili prijatelji i obitelj. Zajedno smo izgubili vi&scaron;e od 250 tisuća eura. Nosite užasnu krivnju, sram i žaljenje... &ndash; poručila je Jen koja želi da ljudi znaju za rizike ulaganja. Onima koji se ne razumiju u tu tehnologiju ulaganja poručila je da se klone kriptovaluta.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ako želite ulagati, a nemate nikakvo znanje, vi se kockate. Preuzimate vrlo visok rizik &ndash; rekla je.<br /><br /></p> <p>Glazbenik Cameron upao je u velike financijske probleme pojavom koronavirusa. Nije vi&scaron;e mogao svirati zbog lockdowna koji je bio na snazi u zemlji.<br /><br /></p> <p>&ndash; Svi izvori prihoda potpuno su nestali &ndash; rekao je Cameron i dodao da je odlučio ulagati u trži&scaron;te kriptovaluta koje je tada bilo u rastu. Godinu dana kasnije imao je razloga za osmijeh.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pro&scaron;la je godina zaista bila sjajna i sredstva su se povećala do te mjere da, barem kratkoročno, neću imati nikakvih financijskih briga &ndash; rekao je za BBC.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pro&scaron;le godine nisam mogao ni zamisliti da ću imati ovakve rezerve, ne znam &scaron;to bih mislio. Ovo je veliko olak&scaron;anje &ndash; rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-10-kriptovalute.jpgStiže Lidl u BiH: Već su registrirali tri poslovnice!http://grude.com/clanak/?i=321225321225Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jun 2021 17:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-16-lidl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se dolazak njemačkog trgovačkog lanca Lidl u Bosnu i Hercegovinu odvija pod velom tajne, što je u skladu s politikom te kompanije, kako piše Klix.ba, daleko od očiju javnosti odvijaju se aktivnosti za osvajanje bh. tržišta.<p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o rje&scaron;avanju "papirologije", Lidl BiH d.o.o. registriran je na adresi Maglajska 1 u sarajevskoj općini Centar. Kao direktor dru&scaron;tva naveden je Roland Schreiber, a Allen Halamić izvr&scaron;ni je direktor kompanije u na&scaron;oj zemlji. Osnivač je njemački W E-International Zweite GmbH, a kapital Lidla BiH ne&scaron;to je manji od milijun KM, točnije 977.915 KM.<br /><br /></p> <p><strong>Sarajevo, Banja Luka i Brčko<br /><br /></strong></p> <p>Osim u Sarajevu, Lidl je registrirao poslovnice u Banjoj Luci, u ulici Sime &Scaron;olaje 1a te Brčkom, u Bulevaru mira 22. Rukovoditelj obje poslovnice je Allen Halamić.<br /><br /></p> <p>Predstavnici kompanije već su obavili susrete s predstavnicima sarajevskih vlasti, a vezano za lokacije. Kako je neslužbeno potvrđeno za Klix, Vlada Sarajevske županije njemačkom investitoru za potrebe distributivnog centra ponudila je lokaciju na potezu Bojnik &ndash; Butila.<br /><br /></p> <p>Kako su iz izaslanstva Lidla izrazili i zanimanje za lokacije trgovina, Vlada je uputila upit sarajevskim općinama i one su većinom pozitivno odgovorile glede iznalaženja lokacije do 10.000 kvadratnih metara, &scaron;to je prema kriterijima Lidla.<br /><br /></p> <p><strong>Nije isključeno ni Istočno Sarajevo<br /><br /></strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Kao jedna od lokacija spominje se i devastirani Dom umirovljenika u Nedžarićima, općina Ilidža, koji Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje odavno poku&scaron;ava prodati.<br /><br /></p> <p>Indikativnio je da je Vlada FBiH nedavno dala suglasnost za novi poku&scaron;aj prodaje, nakon čega je upućen javni poziv za dostavljanje ponuda putem zatvorenih kuverti. Na prodaju je ponuđena ukupna povr&scaron;ina zemlji&scaron;ta od 17.611 kvadratnih metara s devastriranim objektima, po početnoj cijeni od 10,3 milijuna KM. Nagla&scaron;eno je da je namjena objekta poslovna, a ponude je trebalo dostaviti do 18. svibnja.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Otvaranje ponuda i direktni pregovori s ponuđačima bili su zakazani za 4. lipnja. Međutim, u Zavodu MIO ne otkrivaju detalje. Na upit koliko je ponuda pristiglo, kako su protekli pregovori i kakav je ishod istih, dobili su odgovor tek "da prodaja jo&scaron; nije zaključena".<br /><br /></p> <p>Iako su se vlasti u Sarajevu stavile na raspolaganje da olak&scaron;aju administrativne i tehničke procedure, navodno nije isključeno ni da Lidl poslovanje najprije otpočne u Istočnom Sarajevu.<br /><br /></p> <p>Koliko su ove informacije točne, nije provjereno u Lidlu BH, s obzirom na to da kompanija jo&scaron; nije registrirala ni telefonski broj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-16-lidl.jpgU Billa Gatesa sade se krumpiri i kapula, zemljište mu se vidi iz svemirahttp://grude.com/clanak/?i=321213321213Grude.com - klik u svijetFri, 11 Jun 2021 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-11-bill-gates-6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na zemljištu koje je u vlasništvu jednog od najbogatijih ljudi na svijetu Billa Gatesa uzgajaju se krumpir, mrkva i luk koje Amerikanci jedu svaki dan.<p><br />Prema navodima američke televizije NBC u Billa se uzgaja krumpir od kojeg globalni lanac brze hrane McDonald's pravi pomfrit. Riječ je o krumpiru s poljoprivrednog zemlji&scaron;ta u saveznoj državi Washington čija je povr&scaron;ina tolika da se vidi iz svemira.<br /><br /></p> <p>Gates posjeduje 269.000 hektara zemlji&scaron;ta u 18 saveznih američkih država.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-11-bill-gates-6.jpgHBŽ: Poticaj za domaće mlijeko i jaja na kućnom praguhttp://grude.com/clanak/?i=321192321192Grude.com - klik u svijetThu, 10 Jun 2021 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-jaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Takvu potporu dobilo je ukupno 108 stočara, koji djeluju većinom u sklopu stočarskih farmi ili OPG-ova.<p>&nbsp;</p> <p>Vlada Hercegbosanske županije će i u ovoj godini poticati svoje poljodjelce. Županijsko Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i &scaron;umarstva priprema program potpore poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju, kojim se želi pomoći poljodjelcima kako bi se njihov rad olak&scaron;ao i unaprijedio, a rezultati bili kvalitetniji i učinkovitiji. U županijskom proračunu za 2021. godinu predviđeno je i precizirano da je za poticaj poljoprivrednoj proizvodnji namijenjeno 1,416.000 KM, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sustav &ldquo;krava-tele&rdquo;</strong></p> <p>Ministarstvo je pozvalo zainteresirane proizvođače iz gotovo svih grana poljodjelstva koje se prakticiraju na tom području da se prijave za novčanu potporu, podnesu prijedlog vrste potpore koju traže uz obrazloženje tog prijedloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, i u pro&scaron;loj godini u županijskom proračunu bio je isti iznos od 1,416.000 KM namijenjen za poticaje poljoprivrednoj proizvodnji. No, rebalansom je povećan na 1,500.000 KM, a isplaćeno je novčanih potpora u ukupnom iznosu od 1,473.451 KM. Potpore koje su odobrene i isplaćene odnose se na uzgoj krava, ovaca, rasplodnih krmača, proizvodnju i otkup kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka, proizvodnju sira, na proizvodnju jagodičastog voća, održavanje pčelinjih zajednica, na projekte vezane uz domaće mlijeko i domaća jaja na kućnom pragu, pomoć pojedincima i drugo. Najvi&scaron;e poticaja dano je i najvi&scaron;e novca utro&scaron;eno za potporu poljoprivrednim obrtima u sustavu otkupa kravljeg mlijeka - ukupno 432.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takvu potporu dobilo je ukupno 108 stočara, koji djeluju većinom u sklopu stočarskih farmi ili OPG-ova, PD-ova, PG-ova&hellip; Svi su dobili isti iznos potpore - po 4000 KM. Za potporu poljoprivrednim obrtima koji se bave uzgojem krava u sustavu &ldquo;krava-tele&rdquo; isplaćeno je ukupno 16.000 KM, a njih četvero primilo je pojedinačno po 4000 KM. Potporu poljoprivrednim obrtima u iznosu od 3000 KM, koji se bave uzgojem ovaca, dobilo je 10 stočara, isplaćeno im je ukupno 30.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Značajan iznos novca dodijeljen je u svrhu potpore proizvodnji ovčjeg mlijeka u sustavu otkupa - 122.994 KM. Potporu je dobilo 13 ovčara, kretala se od najmanje 3697 KM do najvi&scaron;e 18.000 KM. Na ime potpore proizvodnji kozjeg mlijeka u sustavu otkupa u pro&scaron;loj godini isplaćeno je 81.397 KM. Iznos se kretao od 2969 KM do najvi&scaron;e 18.000 KM, a potpore je dobilo 10 uzgajivača koza. Na ime potpore proizvodnji livanjskoga sira od ovčjeg mlijeka isplaćeno je 18.000 KM, podijeljena je na &scaron;est proizvođača u visini od 3000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;logodi&scaron;nja ukupna potpora uzgoju rasplodnih krmača iznosila je 44.000 KM, a pojedinačna po 2000 KM. Dobila su je 22 uzgajivača rasplodnih krmača. Potporu proizvodnji konzumnih jaja dobio je samo jedan proizvođač iz Drvara u iznosu od 3000 KM. Za proizvodnju jagodičastog voća dano je 15.269 KM potpore. Dobilo ju je devet proizvođača u visini od 950 KM do 2846 KM. Za sufinanciranje tro&scaron;kova odražavanja pčelinjih zajednica isplaćeno je ukupno 26.700 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p><strong>Novac za 88 peradara</strong></p> <p>Potporu je dobilo 70 pčelara u iznosu od simboličkih 100 KM do najvi&scaron;e 1045 KM. Potpora izvozu sira iznosila je ukupno 65.280 KM, a dobile su je u različitim iznosima tri sirane iz Livna. Za projekt &ldquo;Domaće mlijeko na kućnom pragu&rdquo; poticaj je iznosio ukupno 9999 KM, iznos od po 555,50 KM dobilo je 18 mljekara. Za projekt &ldquo;Domaća jaja na kućnom pragu&rdquo; izdvojeno je 39.996 KM, iznos od po 454,50 KM primilo je 88 peradara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ime neisplaćenog dijela potpore iz 2019. godine za sufinanciranje laboratorijskih pretraga kvalitete mlijeka i tro&scaron;kova prehrane muznih grla u sustavu otkupa kravljeg mlijeka isplaćeno je 512.696 KM.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-jaja.jpgPoziv za uključivanje u online bazu stručnjaka ZHŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=321176321176Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jun 2021 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-18-racunalo_radnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako bi vanjski stručnjak bio uvršten u online bazu moraju biti zadovoljeni određeni kriteriji.<p>&nbsp;</p> <p>Ured Vlade Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) za europske integracije poziva sve zainteresirane konzultante i stručnjake iz Bosne i Hercegovine i inozemstva koji imaju iskustvo i reference za pisanje i provedbu projekata, da se registriraju u online bazu stručnjaka koja je dostupna na web stranici www.eui-zzh.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bosni i Hercegovini se u sljedećem razdoblju otvaraju brojne mogućnosti za financiranje razvojnih projekata kroz konkretne EU programe koji su odobreni kroz IPA II, buduće IPA III programe i programe zajednice, stoga je cilj razvoja online baze stručnjaka omogućiti poslovnim subjektima, organizacijama i institucijama iz ZHŽ-a povezivanje sa stručnjacima koji imaju iskustvo i znanje u pisanju i provedbi projekata, te im na taj način omogućiti lak&scaron;e, bolje i učinkovitije privlačenje sredstava iz EU fondova te drugih vanjskih izvora financiranja", navodi se u priopćenju Ureda Vlade ZHŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi vanjski stručnjak bio uvr&scaron;ten u online bazu moraju biti zadovoljeni određeni kriteriji. Vanjski stručnjak za pisanje i provedbu projekata može biti pravna i fizička osoba, koja je napisala ili provela minimalno dva projekta u posljednjih pet godina, a koja su financirana iz EU ili drugih međunarodnih fondova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, mora dostaviti minimalno jedno pismo preporuke potpisano i ovjereno od korisnika usluga vanjskog stručnjaka na pisanju ili provedbi projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako biste bili uvr&scaron;teni u online bazu stručnjaka potrebno je izvr&scaron;iti online registraciju prema naputku koji se nalazi na web stranici Ureda www.eui-zzh.ba, ispuniti određene kriterije, te prihvatiti određena pravila pona&scaron;anja.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-18-racunalo_radnici.jpgOd srpnja u Neumu velika ponuda stanova, ovo su cijenehttp://grude.com/clanak/?i=321174321174Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jun 2021 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Općinskom sudu Čapljina napokon su oglasili zaključak o prodaji nekretnina sarajevskog „Feroelektra“ u Neumu.<p><br />Tako su početkom ožujka, zbog pogor&scaron;ane epidemiolo&scaron;ke situacije, svega dan uoči prvog roči&scaron;ta za prodaju otkazali postupak za početak svibnja, a u međuvremenu, u cijelu priču su se umije&scaron;ali Općina Neum i Javno pravobraniteljstvo HNŽ-a.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to su njihovi prigovori odbačeni kao neosnovani, Općinski sud u Čapljini je za početak srpnja zakazao javnu prodaju.<br /><br /></p> <p>Kako smo ranije pisali, u sklopu &bdquo;Feroelektrovog&ldquo; odmarali&scaron;ta najvi&scaron;e je stanova povr&scaron;ine 40 metara kvadratnih, ukupno 30, čija pojedinačna cijena iznosi 79.217, 40 KM.<br /><br /></p> <p>Također, prodaju su i četiri stana od 50 kvadrata čija je cijena 99.021,50 KM te jedan čija kvadratura iznosi 49 i koji ko&scaron;ta 97.041.07.<br /><br /></p> <p>Na prodaju su i tri parcele zemlji&scaron;ta povr&scaron;ine 88, 318 i 1.126 metara kvadratnih koje se prodaju po cijeni od 26.400 KM, 95.400 KM te 337.800 KM.<br /><br /></p> <p>Početak javne prodaje je 5. srpnja, a trajat će pet dana, zaključno s 12. srpnja, pi&scaron;e Avaz.ba.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpg