Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.CGS: Javni poziv za MZ i NVO Snaga lokalnog 2023.http://grude.com/clanak/?i=372154372154Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2023 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-01-cgs-poziv23.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centar za građansku suradnju raspisao je Javni poziv za dodjelu grantova za provedbu projekata/inicijativa mjesnih zajednica i lokalnih organizacija civilnog društva – udruga i nevladinih organizacija.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>vi&scaron;e na poveznici:</p> <p><a title="CGS livno" href="https://cgslivno.org/2023/01/31/javni-poziv-za-dodjelu-grantovaza-provedbu-projekata-inicijativa-mjesnih-zajednica-i-lokalnih-organizacija-civilnog-drustva-udruzenja-udruge-nevladine-organizacije/" target="_blank">https://cgslivno.org/2023/01/31/javni-poziv-za-dodjelu-grantovaza-provedbu-projekata-inicijativa-mjesnih-zajednica-i-lokalnih-organizacija-civilnog-drustva-udruzenja-udruge-nevladine-organizacije/</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-01-cgs-poziv23.jpgKomesar MUP-a Sarajevske županije podnio ostavkuhttp://grude.com/clanak/?i=372143372143Grude.com - klik u svijetTue, 31 Jan 2023 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-20-policija-sarajevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Komesar sarajevske policije Nusret Selimović jutros je podnio ostavku, ali će na toj poziciji ostati dok Vlada Sarajevske županije ne imenuje njegovog zamjenika.<p>&nbsp;</p> <p>Ostavku je podnio&nbsp;ministru Admiru Katici i v.d premijerki Dariji Softić-Kadenić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Selimović se, kako Klix.ba saznaje već dugo vremena nalazio pod velikim pritiskom. Zamjeralo mu se na određenim tehničko-proceduralnim pitanjima te je zbog toga dobijao negativne ocjene Nezavisnog odbora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj Nezavisni odbor bi danas trebao zasjedati, a kako nam je potvrđeno između ostalog članovi tog odbora su Selimovića ispitivali o nabavci materijalno-tehničkih sredstava (na &scaron;to u velikoj mjeri utječe i Zakon o javnim nabavkama), proračunu, o tome koliko je rasvijetljeno kaznenih dijela ubojstava, unapređenje policijskih službenika, činovanje i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, zanimljivo je, navodi Klix.ba da Nezavisni odbor nije tražio odgovore za rad sarajevske policije na predmetu Sky, jer je upravo ovaj ogromni predmet koji podrazumijeva veliki broj kaznenih djela "raspakirala" sarajevska policija pod vodstvom Selimovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povodom ostavke, oglasio se i sam Selimović.</p> <p>''&Scaron;titeći integritet pozicije policijskog komesara odlučio sam podnijeti ostavku ministru unutra&scaron;njih poslova i Vladi Kantona Sarajevo. Iako smo imali priliku čuti da je na djelu "svjesno provođenje nečije agende o slabljenju sigurnosnog sistema", potpuno mi je savjest čista, jer znam da sam predvodio časne ljude u Upravi policije MUP-a Kantona Sarajevo čija je jedina agenda, kao i moja lično, za&scaron;tita života i imovine svih građanki i građana Kantona Sarajevo, borba protiv svih oblika kriminaliteta, a naročito protiv organiziranog kriminala i korupcije.</p> <p>Javnost obavje&scaron;tavam da ću kao savjestan i odgovoran čovjek i policijski profesionalac nastaviti obavljati dužnosti policijskog komesara u punom kapacitetu do stvaranja zakonskih pretpostavki za imenovanje policijskog službenika za zamjenu komesara'', naveo je Selimović u svojoj izjavi, koju prenosi Avaz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-20-policija-sarajevo.jpgŽena iz Njemačke dobivat će po 10.000 eura svaki mjesec sljedećih 20 godinahttp://grude.com/clanak/?i=372131372131Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jan 2023 17:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-novac-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po 10.000 eura svaki mjesec.<p>&nbsp;</p> <p>Žena iz njemačke savezne zemlje Hessen bogatija je za preko dva milijuna eura. Naime, žena je osvojila preko 2,1 milijun eura na lutriji ovog vikenda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemački mediji pi&scaron;u kako jo&scaron; uvijek nije jasno tko je točno osvajač novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igrač iz okruga Gro&szlig;-Gerau osvojio je 2,1 milijun eura na lutriji. Kako je Lotto Hessen objavio u ponedjeljak u Wiesbadenu, ženi dobitak može biti isplaćen odjednom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Po 10.000 eura svaki mjesec</strong></p> <p>Također, žena može izabrati opciju po kojoj bi joj Lutrija isplaćivala po 10.000 eura svaki mjesec u sljedećih 20 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno iz Lutrije, žena je pogodila sedmeroznamenkasti niz brojeva na listiću za izvlačenje u subotu, prenosi <em><strong>Fenix-magazin.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezin dobitak je drugi milijunski dobitak u Hessenu ove godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vi&scaron;e novca potro&scaron;ili na lutriju</strong></p> <p>Podsjećamo, kako su Nijemci su na igranje lutrije u 2022. godini potro&scaron;ili oko 7,97 milijardi eura &ndash; oko 0,9 posto vi&scaron;e nego godinu prije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U studenom 2022. godine igrač iz Berlina dobio je najveći dobitak na lutriji ikada postignut u Njemačkoj. Na Eurojackpotu je osvojio dobitak od 120 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvi&scaron;e novih milijuna&scaron;a u 2022. godini, točnije njih 45, dolazi iz njemačke savezne zemlje Sjeverne Rajne-Vestfalije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Baden-W&uuml;rttembergu i Bavarskoj pro&scaron;le je godine 31 osoba osvojila milijunski dobitak na lutriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-novac-euri.jpgU razornom potresu poginulo najmanje 3 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=372114372114Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jan 2023 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlog je tjedna najmanje 120 ljudi ozlijeđeno u još jednom potresu.<p>&nbsp;</p> <p>Najmanje tri osobe su umrle, a stotine su ozlijeđene u potresu magnitude 5,9 koji je pogodio sjeverozapadni Iran, izvijestila je rano u nedjelju državna novinska agencija IRNA. U desecima gradova o&scaron;tećene su zgrade, a ozlijeđeno je vi&scaron;e od 440 osoba, navodi se u izvje&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potres se dogodio u 21:44 u subotu navečer u pokrajini Zapadni Azerbajdžan, blizu granice s Turskom, objavio je Iranski seizmolo&scaron;ki centar u Teheranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno je pogođen grad Khoy, no potresi su se osjetili i u drugim regijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;log je tjedna najmanje 120 ljudi ozlijeđeno u jo&scaron; jednom potresu, koji se dogodio na sjeverozapadu zemlje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgFenomen siromaštva kod starijih obara rekorde u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=372111372111Grude.com - klik u svijetSat, 28 Jan 2023 18:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-29-umirovljenice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj umirovljenika u Njemačkoj koji traže pomoć socijalnih službi, zbog toga što im mirovine nisu dovoljne za podmirenje životnih troškova, je u porastu. <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu 2022. broj umirovljenika koji je primao financijska sredstva u sklopu programa osiguranja temeljnih financijskih sredstava, porastao je za 12 posto u usporedbi s rujnom 2021., pi&scaron;e <em><a href="https://www.dw.com/bs/sve-vi%C5%A1e-njema%C4%8Dkih-umirovljenika-%C5%BEivi-u-siroma%C5%A1tvu/a-64533634" target="_blank">Deutsche Welle.</a></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema dosad neobjavljenim informacijama Saveznog ureda za statistiku, a koji stoje na uvid zastupničkom klubu stranke Ljevice u Bundestagu, u rujnu pro&scaron;le godine 674.515 umirovljenika je primalo ovaj oblik državne financijske potpore. Primjetno je iz statistika da je broj zahtjeva porastao u ljetnim mjesecima kada su se najvi&scaron;e počele osjećati posljedice inflacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo na ovaj oblik financijske pomoći imaju svi umirovljenici čija ukupna mjesečna primanja iznose manje od 924 eura. Pomoć u financiranju životnih tro&scaron;kova iznosi 449 euram prenosi <em><strong>Fenix magazin.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Fenomen siroma&scaron;tva kod starijih redovito obara rekorde&rdquo;, rekao je predsjednik zastupničkog kluba Ljevice Dietmar Bartsch. On smatra da 12 posto vi&scaron;e tražitelja financijske pomoći za umirovljenike znači da se učinci inflacije jasno odražavaju i na situaciju u socijalnom uredu. Za Bartscha su ove brojke samo &bdquo;vrh ledenog brijega&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Milijuni umirovljenika pate od trenutne eksplozije cijena&rdquo;, rekao je Bartsch i od savezne vlade zatražio konsekventniju politiku borbe protiv rasta cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijeli tekst možete pročitati <a title="deutsche welle" href="https://www.dw.com/bs/sve-vi%C5%A1e-njema%C4%8Dkih-umirovljenika-%C5%BEivi-u-siroma%C5%A1tvu/a-64533634" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-29-umirovljenice.jpgPOSUŠJE Kroz pronatalitetne mjere obiteljima u protekloj godini isplaćeno oko 1.400.000 KMhttp://grude.com/clanak/?i=372101372101Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2023 15:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-27-posusje-grcom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odljevi radno sposobnog stanovništva i negativan prirodni prirast ozbiljni su demografski izazovi s kojima se nažalost susreće BiH, ali i sve susjedne zemlje. <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od vidova borbe s ovim negativnim pojavama u dru&scaron;tvu je pojačan rad na konkretnim mjerama, a ove godine paket značajnih odluka iz ovog područja predstavila je Vlada Županije Zapadnohercegovačke. Javnost ih je dočekala očekivano s velikim interesom, a kako to izgleda u brojkama na lokalnoj razini, odnosno u općini Posu&scaron;je, i o kojim je konkretno mjerama riječ doznali smo iz Centra za socijalni rad Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su naveli, jedna od njih je novčana potpora ženama-majkama koje nisu u radnom odnosu gdje je visina novčana naknade do travnja 2022. iznosila 250 KM mjesečno u trajanju od 6 mjeseci. Od travnja pak taj iznos je povećan na 350 KM mjesečno u trajanju od godine dana. Tu je i&nbsp; jednokratna novčana potpora za opremu novorođenog djeteta u iznosu od 300 KM, odnosno 500 KM, ovisno o radnom statusu majke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Temeljem prve navedene mjere u pro&scaron;loj godini izdato je 49 rje&scaron;enja za žene-majke u radnom odnosu i za tu namjenu izdvojeno je 344.382.00 KM, a za nezaposlene žene-majke 111 rje&scaron;enja, odnosno iznos od 215.850.00 KM.&nbsp; Kada je riječ o spomenutim jednokratnim novčanim potporama za opremanje novorođenog djeteta u kategoriji 300 KM izdata su 72 rje&scaron;enja i za tu namjenu izdvojeno je 21.600.00 KM, dok za kategoriju nezaposlenih majki koje ostvaruju 500 KM izdato je 111 rje&scaron;enja i 77.100.00 KM.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pronatalitetnom paketu odluka Vlade ŽZH je i dodatak za treće i svako sljedeće dijete u obitelji u iznosu od 500&nbsp; KM mjesečno, do sedme godine života djeteta. Ostvarivanje prava na ovaj dodatak započelo je prvim danom listopada 2022. godine, a zaprimanje zahtjeva mjesec ranije. Iz posu&scaron;kog Centara za socijalni rad su rekli kako je očekivano već od rujna vladao veliki interes za ostvarivanje navedenih prava te shodno tome uslijedio je velik broj zahtjeva koje su zahvaljujući dobroj organizaciji djelatnika u Centru za socijalni rad Posu&scaron;je, zaprimali i rje&scaron;avali u najkraćem mogućem roku te po tom pitanju nije bilo primjedbi. Gledajući statistiku po mjesecima, u listopadu je 395 osoba ostvarilo pravo na naknadu od 500 KM, mjesec kasnije 398, da bi prosinac zaključili s novih 397 osoba. Pretočeno u novčanu vrijednost za navedena tri mjeseca isplaćeno je 595.000.00 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo nisu jedine mjere koje se odnose na financijsku potporu obitelji. Tu je i dječji dodatak koji je po prvi put ove godine definiran jedinstvenim iznosom od 103,17 KM na teritoriju FBiH. Jedan od uvjeta za njegovo ostvarivanje je taj da ukupni mjesečni prihodi po članu zajedničkog kućanstva ne prelaze 40% najniže plaće. U Posu&scaron;ju, kako su rekli u CZSR Posu&scaron;je, trenutno je 900 korisnika po ovom osnovu kojima će se predviđni novčani iznos isplaćivati od dana priznavanja prava na dječji dodatak.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba reći kako je i općina Posu&scaron;je kroz proračunska sredstva predvidjela jednokratne pomoći za obitelji s novorođenim trećim i svakim sljedećim djetetom u iznosu od 500 KM, odnosno 1000 KM. U pro&scaron;loj godini izdvojeno je 33.000 KM, a mjerom je obuhvaćeno je 49 obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju navedimo kako općina Posu&scaron;je ali i županija Zapadnohercegovačka, među rijetkim općinama i županijama u BiH bilježe pozitivne trendove kada se govori o prirodnom prirastu, &scaron;to ohrabruje te daje nadu se kako će se ovakvim mjerama pozitivna statistika održati i u godinama pred nama.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-27-posusje-grcom.jpgStavio 19.000 eura na krov automobila i odvezao sehttp://grude.com/clanak/?i=372083372083Grude.com - klik u svijetThu, 26 Jan 2023 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-21-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pola sata kasnije 67-godišnjak je prijavio kako je upravo izgubio kuvertu s puno novca.<p>&nbsp;</p> <p>U Rotenburgu, Bremen, 59-godi&scaron;njakinja je u utorak poslijepodne oko 16 sati na Wismarer Strasse prona&scaron;la bijelu kuvertu s natpisom &ldquo;19.000 eura&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Taj se iznos zapravo nalazio u kuverti&rdquo;, rekli su u policiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Novac predan policiji</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;tena žena donijela je kuvertu s novcem u policijsku postaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pola sata kasnije 67-godi&scaron;njak je prijavio kako je upravo izgubio kuvertu s puno novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodno ga je stavio na krov svog automobila, ali se potom odvezao zaboravljajući na novac. Tek kasnije je primijetio gubitak novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dokazao da je novac njegov</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjek je uspio policiji navesti točan iznos i apoene novčanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je dokazao kako je stvarni vlasnik pronađenog novca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Novac mu je vraćen&rdquo;, rekli su u policiji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-21-euri.jpgCijene piletine nikad se neće vratiti na starohttp://grude.com/clanak/?i=372080372080Grude.com - klik u svijetWed, 25 Jan 2023 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-26-piletina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ekonomski stručnjaci naglašavaju da se cijene nikada neće vratiti na prijašnje, tako da je teško da će pileći filet iznositi 8-9 KM po kilogramu, kao prije godinu dana.<p>&nbsp;</p> <p>Cijene piletine i proizvoda od piletine u narednom razdoblju ne bi se trebale mijenjati, &scaron;to znači da neće doći ni do njihovog pojeftinjenja, rekao je za <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/803789/piletina-nece-pojeftiniti" rel="nofollow" target="_blank">Avaz </a>Edin Jabandžić, direktor kompanije "Madi" iz Te&scaron;nja i zamjenik predsjednika Koordinacije udruženja peradara u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, val poskupljenja koji je zahvatio na&scaron;u zemlju doveo je i do vi&scaron;ih cijena pilećeg mesa, pa je tako pro&scaron;le godine kilogram fileta iznosio čak 14 KM. Ta cijena se malo snizila i trenutno se kreće od 11 do 13 KM po kilogramu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomski stručnjaci nagla&scaron;avaju da se cijene nikada neće vratiti na prija&scaron;nje, tako da je te&scaron;ko da će pileći filet iznositi 8-9 KM po kilogramu, kao prije godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ba&scaron; poput poljoprivrednika i mljekara, i uzgajivači peradi se bore za opstanak i nadaju pomoći države kako bi proizvodnja opstala. Jabandžić je istaknuo da su problemi s kojima se peradari susreću mnogobrojni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi imamo niz problema, prije svega trži&scaron;te koje je dosta slobodno u odnosu na susjedne države, i problem je &scaron;to smo zastali s radom na izvozu jaja jednodnevnih pilića na trži&scaron;te EU. Također imamo problem neadekvatne količine proizvodnje žitarica u BiH. To su sve stvari koje muče peradarski sektor - naglasio je Jabandžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim pilećeg mesa, znatno su skuplja i jaja, pa je za &scaron;koljku od 30 komada potrebno izdvojiti minimalno 11 KM.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Nebriga države za domaće proizvođače dovodi do toga da se farme zatvaraju i cijene idu u nebesa, a na kraju najvi&scaron;e ispa&scaron;taju građani BiH. U narednom razdoblju će biti provedena analiza iz koje će biti poznato koliko je farmi pilića uga&scaron;eno u 2022. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čeka se analiza izvje&scaron;ća iz pro&scaron;le godine, nakon čega će se znati detalji o broju zatvorenih farmi - zaključio je Jabandžić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakazan je 1. kongres peradara, koji će biti održan od 10. do 12. svibnja u Banjoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To će biti prilika da se prezentiraju svi potencijali peradarske proizvodnje u BiH, da se pokaže na kojoj je trenutno razini peradarstvo i da se ukaže na sve probleme koji muče peradarski sektor - kazao je Jabandžić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-26-piletina.jpgSLUČAJNO ILI NAMJERNO: Djeca u Hrvatskoj uče da u BiH žive samo bošnjaci!http://grude.com/clanak/?i=372067372067Grude.com - klik u svijetTue, 24 Jan 2023 14:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-24-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni i Hercegovini ne žive tri konstitutivna naroda, u toj državi žive samo Bošnjaci i Bošnjakinje!<p>&nbsp;</p> <p>Bez imalo ironije, uz golem propust cijelog niza recenzenata, pa i samih autora, upravo tako uče učenici 80 hrvatskih osnovnih &scaron;kola koji sat prirode i dru&scaron;tva u četvrtom razredu obrađuju po udžbeniku "Nina i Tino", koji potpisuje skupina autora: <strong>Arijana Pi&scaron;kulić Marjanović, Jasminka Pizztola, Lidija Prpić i Željka Zagorac, a čiji je izdavač Profil Klett.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporni radni udžbenik u uporabi je od &scaron;kolske 2021./2022. godine, a dio je serijala "Nina i Tino" čiji udžbenici su se počeli primjenjivati u razrednoj nastavi za vrijeme eksperimentalne provedbe &Scaron;kole za život. I dok, primjerice, u udžbenicima &Scaron;kolske knjige, kao i u udžbeniku "Priroda, dru&scaron;tvo i ja" čiji je izdavač Alfa za isti razred u istom predmetu učenici uče&nbsp;susjedne zemlje i prirodne granice&nbsp;ne ulazeći uopće u to koji narodi žive u kojoj susjednoj zemlji, u izdanju Profil Kletta uče narode, ali netočno jer u samom udžbeniku nema spomena da u Bosni i Hercegovini uz Bo&scaron;njake žive i Hrvati i Srbi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na taj je propust upozorio upravo Večernji list, i to u svom izdanju za BiH nakon &scaron;to se Večernjakovim novinarima obratio otac čiji sin u jednoj zagrebačkoj &scaron;koli uči upravo po&nbsp;<strong>navedenom udžbeniku</strong>, i to nakon &scaron;to je njegov sin učiteljici na pitanje odgovorio točno, a ona ga je ispravila upravo onako kako pi&scaron;e u tom udžbeniku &ndash; da u Bosni i Hercegovini žive samo Bo&scaron;njaci. Dijete nije razumjelo u čemu je pogrije&scaron;ilo s obzirom na to da su se njegovi roditelji, otac Hercegovac, a majka rođena u Hrvatskoj, doselili u Zagreb gdje žive posljednjih petnaestak godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navođenje isključivo Bo&scaron;njaka i Bo&scaron;njakinja kao stanovnika u BiH izazvalo je&nbsp;<strong>reagiranja&nbsp;</strong>i drugih roditelja, upozorio je otac djeteta, kazav&scaron;i pritom kako je žalosno da se tako uči djecu u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ovo je žalosno. Iskreno, razočaran sam tom, slobodno mogu reći,&nbsp;<strong>provokacijom</strong>. Čak i povr&scaron;ni poznavatelji prilika znaju da u Bosni i Hercegovini žive Hrvati, Srbi i Bo&scaron;njaci, a ne samo Bo&scaron;njaci &ndash; rekao je otac za Večernjakovo bosanskohercegovačko izdanje, ističući pritom da ni u jednom udžbeniku za osnovne ili srednje &scaron;kole koji se koriste u bosanskom nastavnom planu i programu u BiH nema navođenja takvih netočnih podataka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, u svim hrvatskim osnovnim &scaron;kolama, kada je riječ o udžbenicima po kojima će učiti učenici od prvog do četvrtog razreda, odluku o izboru udžbenika, odnosno izdavača, barem prema važećem Zakonu o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima, donose učitelji razredne nastave na način koji osigurava&nbsp;<strong>vi&scaron;egodi&scaron;nje kori&scaron;tenje udžbenika</strong>&nbsp;unutar &scaron;kole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo spomenuti učitelji udžbenik biraju iz kataloga udžbenika koji imaju dozvolu Ministarstva obrazovanja. Da bi se udžbenik uopće na&scaron;ao u katalogu, odluku donosi stručno povjerenstvo koje imenuje ministar, u konkretnom slučaju Radovan Fuchs. Ako bilo koji udžbenik ne prati kurikul zbog&nbsp;<strong>tehničkih nedostataka</strong>, neprovjerenih činjenica ili netočnosti, stručno povjerenstvo Ministarstva, nakon autora i lektora izdavača, sljedeće je koje netočnosti mora uočiti pa prije dono&scaron;enja stručnog mi&scaron;ljenja vratiti udžbenik podnositelju na doradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne isprave li se nelogičnosti i pogre&scaron;ke, na drugoj recenziji udžbenik ne bi trebao niti mogao biti uvr&scaron;ten u katalog iz kojeg ga biraju učitelji. Upravo tako trebalo je spriječiti veliki propust u&nbsp;<strong>navedenom udžbeniku</strong>&nbsp;iz prirode i dru&scaron;tva, ali i sam nastavnik na satu tijekom kori&scaron;tenja udžbenika, naročito zato &scaron;to se njime koristi vi&scaron;e generacija, treba upozoriti na uočeni propust i barem na satu ispraviti vlastitim znanjem pogre&scaron;no podučavanje učenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Brisanje iz kataloga</strong></p> <p>&ndash; Ministarstvo znanosti i obrazovanja zatražit će žurno očitovanje nakladnika Profila Kletta o tome tekstu i otklanjanje propusta. Spomenuti udžbenik odobren je za kori&scaron;tenje u &scaron;koli nakon &scaron;to je tročlano stručno povjerenstvo provelo postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika s predmetnim kurikulom i međupredmetnim temama te Pravilnikom o udžbeničkom standardu te članovima stručnih povjerenstava za procjenu udžbenika i drugih obrazovnih materijala i prosudilo&nbsp;<strong>udžbenik prihvatljivim</strong>. Udžbenik je uvr&scaron;ten u Katalog odobrenih udžbenika za &scaron;k. god. 2021./2022. i od tada je u uporabi u &scaron;kolama, a u &scaron;k. god. 2022./2023. koristi se u 80 osnovnih &scaron;kola prema CARNet-ovim podacima o odabiru udžbenika &ndash; poručuju iz Ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navode da i po Zakonu o udžbenicima udžbenik može biti brisan iz Kataloga odobrenih udžbenika ako se, među ostalim, utvrdi da sadrži netočne i zastarjele podatke koji bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i koji upućuju učenike na pogre&scaron;ne zaključke ili otežavaju stjecanje znanja, &scaron;to može biti i epilog ove priče ako izdavač o&nbsp;<strong>vlastitom tro&scaron;ku</strong>&nbsp;ne promijeni sporni dio u udžbeniku. Za komentar smo se obratili i izdavaču, ali do zaključenja ovog broja odgovor nismo dobili.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-24-1.jpgMoćni britanski The Guardian svojim čitateljima preporučio Imotskihttp://grude.com/clanak/?i=372059372059Grude.com - klik u svijetTue, 24 Jan 2023 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-modro-jezero-imotski-gospin-dolac--1024x576.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Britanski dnevni list The Guardian u svom internetskom izdanju prije nekoliko dana preporučio je svojim čitateljima upravo Imotski za odlazak na odmor ove godine.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pola sata vožnje istočno od jadranskog ljetovali&scaron;ta Ba&scaron;ka Voda nalazi se jedna od najljep&scaron;ih hrvatskih regija u unutra&scaron;njosti. Jedanaest jezera pro&scaron;arano je kr&scaron;kim krajolikom koji okružuje grad Imotski, a najdramatičnije, Modro jezero, graniči s gradom. Žbunjem obrasle vapnenačke litice uzdižu se iz goleme vrtače ispunjene živoplavom vodom. U ovom jezeru mogu plivati ​​oni koji slijede vijugavu stazu do dna doline. Uz Park prirode Biokovo, Imotska jezera su kandidat za dobivanje statusa UNESCO-a 2023. godine&rdquo;, navodi <a title="The Guardian" href="https://www.theguardian.com/travel/2023/jan/14/where-to-go-on-holiday-in-2023-23-great-travel-ideas" target="_blank">The Guardian</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ovdje ima mnogo toga za raditi: vožnja kajakom rijekom Vrljikom, planinarenje brdima, uživanje u pogledu sa srednjovjekovne tvrđave Topana u Imotskom i obilazak vinograda&rdquo;, nastavlja britanski list.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Najveći porast gostiju upravo iz Velike Britanije</h2> <p>U svim smje&scaron;tajnim objektima u Imotskoj krajini tijekom 2022. godine boravilo je 17.995 gostiju koji su ostvarili 143.197 noćenja. Porast je to od 47% u dolascima te 43% u noćenjima u odnosu na rekordnu 2021. godinu kada je zabilježeno 100.812 noćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom 2022. godine ostvareno je 6.305 domaćih i 136.892 strana noćenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče država iz kojih gosti dolaze, na uvjerljivom prvom mjestu i 2022. su gosti iz Njemačke (7.553 dolazaka i 73.259 noćenja), zatim slijede Poljska (1.969-15.931), Velika Britanija (799-6.898), Hrvatska (1.998-6.305), Nizozemska (706-5.678), Austrija (621-4.288), Danska (458-3.717)&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći porast bilježe gosti iz Velike Britanije (gotovo 300% u odnosu na 2021.). Ovaj podatak ne iznenađuje, s obzirom na to da su upravo gosti iz Velike Britanije bili drugi po ostvarenim dolascima i noćenjima 2019. godine, ali su dvije COVID godine značajno umanjile njihove brojke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-modro-jezero-imotski-gospin-dolac--1024x576.jpgProglašen najvarljiviji proizvod uslijed poskupljenjahttp://grude.com/clanak/?i=372056372056Grude.com - klik u svijetMon, 23 Jan 2023 18:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Margarin “Rama” koji se prodavao na njemačkom tržištu proglašen je za najvarljiviji pakiranje godine (njem. „Mogelpackung des Jahres“).<p>&nbsp;</p> <p>Neslavnu titulu margarinu je dao u ponedjeljak Potro&scaron;ački centar iz Hamburga, prenosi Fenix Magazin.<br /><br /><br />Proizvod proizvođača Upfield od pro&scaron;le godine se prodaje u pakiranju od 400 umjesto 500 grama, po istoj cijeni u kutiji iste veličine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvod je poskupio 25 posto, tvrde za&scaron;titnici potro&scaron;ača koji traže od zakonodavaca bolju za&scaron;titu za potro&scaron;ače od takvih skrivenih poskupljenja, pi&scaron;u njemački mediji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine Potro&scaron;ački centri glasaju o najgorem &ldquo;lažnom pakiranju godine&rdquo; i tako se suprotstavljaju prijevarama velikih korporacija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U siječnju su potro&scaron;ači putem interneta birali jednog od pet kandidata za neslavnu titulu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nikad vi&scaron;e pritužbi</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Upfield je oti&scaron;ao predaleko i Rama vi&scaron;e od ostalih zaslužuje glas za &lsquo;lažnu ambalažu godine'&rdquo;, kažu iz Centra za savjetovanje potro&scaron;ača u Hamburgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ako se sadržaj smanji, a pakiranje ne, potro&scaron;ači imaju male &scaron;anse primijetiti trik s manjom količinom&rdquo;, dodaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da je margarin namirnica koja se često kupuje i gotovo uvijek nudi u posudama od 500 grama, postupak je posebno hrabar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Savjetovali&scaron;te za potro&scaron;ače nikada ranije nije primilo toliko pritužbi na neki proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nakon Rame slijedi Leerdammer</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na drugom mjestu iza Rame nalazi se rezani sir &ldquo;Leerdammer&rdquo; čiji se sadržaj smanjio sa 160 na 140 grama, iako je obećana &ldquo;trajno jedna kri&scaron;ka sira vi&scaron;e u pakiranju&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na neslavnoj listi se nalaze i Calgon, Haribo i čips &ldquo;Pringles&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Evo popisa:</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>2. mjesto: Sir &ldquo;Leerdammer&rdquo; iz Lactalisa: Sir ne samo da je poskupio, nego se smanjio sadržaj sa 160 grama na 140 grama. Potro&scaron;ači plaćaju i do 43 posto vi&scaron;e za isti proizvod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>3. mjesto: Omek&scaron;ivač vode za perilicu rublja &ldquo;Calgon&rdquo; proizvođač Reckit Benckiser: Kupci plaćaju 42 posto vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. mjesto: Gumene bombone iz Hariba: Tvrtka stavlja manje bombona u vrećice, &scaron;to znači da plaćate do 14 posto vi&scaron;e.</p> <p>&nbsp;</p> <p>5. mjesto: &ldquo;Pringles&rdquo; iz Kellogg&rsquo;sa: Čips je poskupio 25 posto, a u pakiranju ga ima i 15 grama manje nego prije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgKamene gromade pale na cestu kod Omišahttp://grude.com/clanak/?i=372053372053Grude.com - klik u svijetMon, 23 Jan 2023 15:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-23-omis-odron.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stručnjaci na tom području pregledavaju stijene kako bi utvrdili jesu li još neke od njih napukle i prijeti li opasnost od novih odrona.<p>&nbsp;</p> <div class="p-0 w-full mb-8 xl:mb-12 font-semibold xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Nekoliko tona te&scaron;ke kamene gromade odronile su se oko 12,30 sati s visine oko 70 metra na cestu Omi&scaron; - Radmanove mlince, na kojoj u tom trenutku nije bilo vozila.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <p>Cesta je bila zatvorena za promet, a nakon 45 minuta oslobođen je jedan prometni trak, doznaje se od ravnatelja Županijske uprave za ceste (ŽUC) Splita Petra &Scaron;korića.</p> <p><br /><br />- Ovaj odron se dogodio 1,6 kilometra udaljenosti od Omi&scaron;a, gdje nema kuća, i u trenutku pada kamenja na cestu nitko nije vozilom prometovao na tom mjestu, rekao je &Scaron;korić za Hinu.</p> <p><br /><br />Prema njegovim riječima, nekoliko kamenih gromada koje su pale na cestu u 11,25 sati onemogućile su promet njome, ali su djelatnici ŽUC-a uklonili dio kamenja i nakon 45 minuta zastoja omogućili da se promet uspostavi naizmjenično jednim trakom.</p> <p><br /><br />Dodao je kako stručnjaci na tom području pregledavaju stijene kako bi utvrdili jesu li jo&scaron; neke od njih napukle i prijeti li opasnost od novih odrona.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-23-omis-odron.jpgNova falcificirana 'cvaja' u opticaju: Evo kako je prepoznati, iako se vjerojatno nitko neće truditi prepoznati jehttp://grude.com/clanak/?i=372032372032Grude.com - klik u svijetSat, 21 Jan 2023 21:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-21-cvaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Bosni i Hercegovini su se pojavile nove falcificirane novčanice od 20 KM. U Centralnoj banci daju nekoliko savjeta kako razlikovati lažni od pravog novca.<p>&nbsp;</p> <p>U nekoliko banaka u Sarajevu postavljena su upozorenja i primjeri lažnih novčanica u apoenu od 20 KM. Sve falcificirane novčanice imaju isti serijski broj, pa se građanima savjetuje da obrate pažnju na njega.<br /><br /></p> <p>U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CBBiH) nije zabilježeno povećanje krivotvorina u apoenu 20 KM, niti su registrirane krivotvorine 20 KM serijskog broja H10457844, kakve se nalaze na fotografiji, međutim banke su ih otkrile. Zato u CBBiH navode da građani trebaju prijaviti policiji ako se nađu u posjedu takvih novčanica.<br /><br /></p> <p>Na novčanicama se nalazi nekoliko elemenata, za&scaron;titnih obilježja, na osnovu kojih se može provjeriti autentičnost novčanice:<br /><br /></p> <p>Kada se novčanica (20 KM) gleda prema svjetlu, mogu se provjeriti:<br /><br /></p> <p>Vodeni znak: motiv skulptura na glavnom ulazu u zgradu Centralne banke Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Ispod motiva skulpture nalazi se svijetli vodeni znak &ndash; oznaka nominalne vrijednosti (20)<br /><br /></p> <p>Za&scaron;titna nit koja se nalazi u papiru, u kojoj se nalazi tekst (20 KM - oznaka nominalne vrijednosti<br /><br /></p> <p>Prozirni registar: elementi koji su otiskani unutar petouglova na licu i na naličju novčanice treba da se pravilno uklapaju u romb.<br /><br /></p> <p>Zakretanjem novčanice mogu se provjeriti:<br /><br /></p> <p>Za&scaron;titna nit "Motion&trade;": u dijelu niti koji se vidi na licu novčanice (tzv. prozori) nalaze se pera koja se pomjeraju na način da kada se: gornja ivica novčanice nagne naprijed prema posmatraču, pero se pomjera ulijevo; donja ivica novčanice nagne prema posmatraču, pero se pomjera nadesno; desna ivica novčanice nagne prema promatraču, pero se pomjera nagore; lijeva ivica novčanice nagne prema posmatraču, pero se pomjera nadolje<br /><br /></p> <p>Iridiscentna traka, koja se nalazi na naličju novčanice, lijevo od sredine, a koja pri zakretanju svjetluca i unutar nje se može vidjeti oznaka nominalne vrijednosti (20) i skraćenica KM.<br /><br /></p> <p>Duboki tisak, u kojem su na licu novčanice otiskani tekstovi i portret s pozadinom se može provjeriti dodirom, odnosno navedeni dijelovi se "pod prstima" osjete kao reljef.<br /><br /></p> <p>Osim navedenih obilježja postoje i druga koja se mogu provjeriti pomoću odgovarajuće opreme (mikrotekst &ndash; lupa, UV i IC svojstva boja &ndash; UV lampa i IC kamera).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-21-cvaja.jpgObljetnica akcije Maslenicahttp://grude.com/clanak/?i=372028372028Grude.com - klik u svijetSat, 21 Jan 2023 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-22-operacija_maslenica-borba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na zadarskom Gradskom groblju odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima povodom 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica.<p>&nbsp;</p> <p>Trideseta obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica obilježit će se nizom događanja od 20. siječnja do 13. veljače. Obilježavanje se održava pod pokroviteljstvom Vlade RH i u organizaciji Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva hrvatskih branitelja te Zadarske županije i Grada Zadra, javlja <em><strong>HRT.</strong></em></p> <p><br /><br />Na dan sredi&scaron;nje proslave, u subotu 21. siječnja, ulicama Zadra održat će se ujutro u 8 sati budnica. Bit će upriličen mimohod pripadnika Oružanih snaga RH i MUP-a s ratnim zastavama, a na parkirali&scaron;tu na Relji građani će moći razgledati izložbu vojne opreme i naoružanja OS RH i MUP-a.</p> <p><br /><br />Sveta misa toga dana služit će se u crkvi sv. &Scaron;ime, a Svečana akademija održat će se u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu. Na Svečanoj akademiji u prigodi obilježavanja 30. obljetnice VRO Maslenica u HNK sudjelovat će predsjednik Vlade <strong>Andrej Plenković</strong> koji će se prigodno obratiti. Uz premijera Plenkovića bit će potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja <strong>Tomo Medved</strong>, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova <strong>Davor Božinović</strong>, ministar obrane <strong>Mario Banožić</strong>, ministar vanjskih i europskih poslova <strong>Gordan Grlić Radman</strong>, ministar pravosuđa i uprave<strong> Ivan Malenica</strong> i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije<strong> &Scaron;ime Erlić</strong>.</p> <p><br /><br />Akrobatska grupa HRZ-a Krila Oluje izvest će letački program koji će se moći pratiti sa zadarske rive od 14,30. U HNK-u Zadar održat će se i koncert Orkestra HRM-a, Klape HRM-a Sv. Juraj i Policijske klape Sv. Mihovil.</p> <p><br /><br />U subotu se održava i Međunarodni turnir u sjedećoj odbojci Maslenica 93. - Memorijal Ivica Kapetanović u Sportskoj dvorani Kre&scaron;imir Ćosić u &Scaron;C-u Vi&scaron;njik od 11 sati.</p> <p><br /><br />U danima koji slijede 30. obljetnica VRO Maslenica obilježit će se i brojnim drugim događanjima u mjestima na &scaron;irem području Zadarske županije. U sklopu programa od 20. siječnja postavljena je izložba Slike, odore i znakovlje iz Domovinskog rata u Kneževoj palači u Zadru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prekretnica u Domovinskom ratu<br /></strong><br />Kako je često isticao general <strong>Ante Gotovina,</strong> operacija Maslenica bila je svojevrsna prekretnica u Domovinskom ratu.</p> <p><br /><br />- Do operacije Maslenice mi smo se uglavnom branili, vi&scaron;e ili manje uspje&scaron;no, ali Maslenica je označila preokret u Domovinskom ratu i tada su prvi put sudjelovale tri grane vojske, specijalna policija, ratna mornarica i zrakoplovstvo te kopnene snage, koje su bile nositelj te akcije, istaknuo je svojedobno general Gotovina.</p> <p><br /><br />Operacija je planirana u tajnosti pod kodnim nazivom Gusar, a u samo 72 sata oslobođeno je oko stotinu četvornih kilometara, od zadarskoga zaleđa s Novskim ždrilom i dijelom Velebita te područje oko Hidroelektrane Peruće u blizini Sinja.</p> <p><br /><br /><strong>Zapovijedao Bobetko, pomoćnici Gotovina i Roso</strong><br /><br />Vojno-redarstvenom operacijom zapovijedao je general <strong>Janko Bobetko</strong>, a njegovi pomoćnici bili su tada&scaron;nji brigadiri Ante Gotovina i <strong>Ante Roso.</strong></p> <p><strong><br /></strong><strong><br /></strong>Hrvatska vojska i policija u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Ka&scaron;ić. Sljedećih su dana oslobođeni Zračna luka Zemunik te mnoga mjesta zadarskoga zaleđa.</p> <p><br />Strate&scaron;ki iznimno važno bilo je i preuzimanje nadzora nad &scaron;irim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana, ključnih položaja na Velebitu s kojih su hrvatske snage mogle nadzirati Obrovac, Gračac i Benkovac. Do zavr&scaron;etka operacije oslobođeno je cijelo područje tzv. ružičaste zone u zadarskom zaleđu i osiguran strate&scaron;ki bitan prostor Novskog ždrila.</p> <p><br /><br />Jedna od posebnosti operacije Maslenice bilo je sudjelovanje gardijskih brigada, nositelj je bila 4. brigada, a sudjelovali su dijelovi 1., 2., 3. i 9. brigade. Sve su pridonijele uspjehu operacije i očuvanju dostignutih borbenih položaja iako su neke od njih bile tek u osnutku. Na Velebitu su koordinirano djelovale i snage Specijalne policije MUP-a, koje su ovladale dominantnim kotama i komunikacijama, a znatno su pridonijele i pričuvne brigade Hrvatske vojske te domobranske pukovnije.</p> <p><br /><br /><strong>Zbog neuspjeha poku&scaron;aj ru&scaron;enja HE Peruća</strong><br /><br />U toj operaciji sudjelovale su najbolje hrvatske snage, ali i najbolje protivničke, srpske strane. U pomoć kraji&scaron;kom vođi <strong>Milanu Martiću</strong> stigli su Arkanovi Tigrovi, Knindže kapetana Dragana i ni&scaron;ki specijalci, a iz BiH su stigle i Mladićeve vojne postrojbe.</p> <p><br /><br />Iako su glavni ciljevi operacije ostvareni vrlo brzo, zbog pritiska međunarodne zajednice, 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvatsko napredovanje.</p> <p><br /><br />Neprijatelj je to iskoristio za jačanje svojih snaga i protunapad pa su borbe potrajale jo&scaron; nekoliko dana.</p> <p><br /><br />Hrvatske su snage, ojačane postrojbama koje su helikopterima prevezene iz Slavonije, zadržale dostignute crte boji&scaron;nice. Bio je to prvi helikopterski desant postrojba HV-a, a neprijatelj, koji je doživio dotad najveći poraz, zaprijetio je 27. siječnja ru&scaron;enjem brane Hidroelektrane Peruće.</p> <p><br /><br />Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, o&scaron;tećena brana nije popustila, a Hrvatska vojska spriječila je neprijateljsko napredovanje i ubrzo ovladala cjelokupnim područjem.</p> <p><br /><br /><strong>Pontonski most povezao sjever i jug zemlje<br /></strong><strong><br /></strong>Budući da je u operaciji Maslenici pod kontrolu hrvatskih snaga vraćeno Novsko ždrilo, na istome mjestu na kojemu je u studenome 1991. sru&scaron;en Maslenički most sagrađen je pontonski, koji je često bio pod paljbom neprijatelja do konačnog oslobođenja zadarskoga zaleđa u akciji Oluji 1995. godine.</p> <p><br /><br />Pontonski most omogućio je uspostavu prometa između sjevera i juga do izgradnje novoga Masleničkog mosta, za koji je 30. siječnja 1993. predsjednik Republike <strong>Franjo Tuđman</strong> položio temeljni kamen.</p> <p><br /><br />Borbe u operaciji Maslenici trajale su do kraja ožujka i zavr&scaron;etka operativnih djelovanja, a u akciji i poslije nje poginulo je 127 hrvatskih branitelja. Najveću tragediju doživjela je 3. gardijska brigada "Kune", koja je u obrani Ka&scaron;ića 1. veljače izgubila 24 pripadnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-22-operacija_maslenica-borba.jpgAdria–ski 22. siječnja otvara sezonu skijanjahttp://grude.com/clanak/?i=372025372025Grude.com - klik u svijetSat, 21 Jan 2023 00:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-27-skijanje-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Sportsko rekreacijskog centra "Adria –ski" na Čajuši - Kupres najavili su početak nove skijaške sezone u nedjelju, 22. siječnja.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su iz tog centra kazali u izjavi za Fenu, nakon najave o snježnim padavinama i padu temperature koja bi ohladila zrak i vodu za dodatno umjetno osnježivanje putem vodenih topova, ovaj centar u nedjelju otvara svoja vrsta za sve ljubitelje zimskih sportova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominju kako je sve spremno za početak sezone te da su cijene smje&scaron;taja i drugih usluga usklađene s ostalim skijali&scaron;tima u BiH. U sastavu SKI centra od ranije su uključeni hoteli Tikvica, Adria ski i Jezero, a od ove godine na pola ski staze na raspolaganju je jo&scaron; jedan uslužni ugostiteljski objekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranjem sezone skija&scaron;i od nedjelje svakodnevno mogu uživati na preko 13 kilometara odlično pripremljenih skija&scaron;kih staza s 5 ski-liftova. Iz Centra također podsjećaju kako su sve staze međusobno povezane i udaljene nekoliko desetaka metara od sredi&scaron;njeg kompleksa hotela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo skijali&scaron;te trenutno raspolaže s 5 ski-liftova, četvorosjedom u dužini od 1850 metara, jednom sjede&scaron;nicom (dvosjed) u dužini od 980 metara, dvije "sidro" vučnice u dužini od 1080 i 1150 metara, te baby liftom dužine 300 metara.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-27-skijanje-kupres.jpgFuchs: Diplome sa SUM-a bit će automatski priznate u Hrvatskoj i EUhttp://grude.com/clanak/?i=372013372013Grude.com - klik u svijetThu, 19 Jan 2023 20:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-19-2-2023-01-19-19-52-40-fuchs.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar znanosti i obrazovanja u Vladi Republike Hrvatske Radovan Fuchs sastao se u četvrtak u Mostaru s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.<p>&nbsp;</p> <p>Tom prilikom ministar se osvrnuo na postignute rezultate HDZ-a BiH na pro&scaron;lim izborima u BiH, izraziv&scaron;i uvjerenje kako će to biti "apsolutno veliki zamah u daljnjem razvoju, ne samo demokratskih procesa, nego i uspostave svih instrumenata vlasti koji su nužni i potrebni da bi se BiH dalje razvijala i započela proces pridruživanja EU".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je zahtjevan proces u kojem slijedi cijeli niz pregovora u svim segmentima. Imao sam priliku i čast sudjelovati u pregovorima pristupanju Hrvatske Europskoj uniji i poglavlju 25., odnosno segmentu obrazovanja i znanosti. Iako taj dio nije tvrdo reguliran, izrazito je zahtjevan. Pregovori su trajali dosta dugo. Potrebno je čitav niz stvari uspostaviti u vlastitom sustavu kako bi bili prihvatljivi da se integrirate u europski obrazovani i znanstveni prostor &ndash; istaknuo je hrvatski ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izrazio je nadu da će Hrvatska na tom putu pomoći BiH, pružiti savjet, ali i izravno prepustiti neke od njihovih iskustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Predmet razgovora ovog posjeta u prvom redu je daljnja suradnja i unapređenje funkcioniranja u akademskom i znanstvenom smislu Sveučili&scaron;ta u Mostaru koje dobivanjem statusa kandidata BiH ima dodatnu i jedinstvenu priliku da povuče značajnija sredstva iz fondova EU koja u ovom trenutku stoje na raspolaganju. To znači da se cijeli sustav SUM-a može unaprijediti &ndash; pojasnio je on kazav&scaron;i kako će se u Mostaru sastati i s rektorom SUM-a Zoranom Tomićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar je naglasio kako postoji cijeli niz segmenata u kojima će hrvatska Vlada i resorno ministarstvo dati potporu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedan od prvih koraka je kompletno akreditiranje Sveučili&scaron;ta u Mostaru od strane Hrvatske agencije za znanost i visoko obrazovanje. Nakon toga, diplome koje izdaje SUM bit će automatski priznate u Hrvatskoj, pa time i u EU, za razliku od drugih institucija u BiH koje će, ako nisu akreditirane od strane Hrvatske agencije za znanost i obrazovanje, prolaziti put verifikacije u Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH. To je zahtjevan proces &ndash; ustvrdio je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako će se razgovarati i o osnovnom i srednjem &scaron;kolstvu i suradnji na toj razini, posebno uzimajući u obzir činjenicu da veliki broj učenika srednjih &scaron;kola polaže ispite državne mature i upisuje studije na sveučili&scaron;tima u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo u RH u ovom trenutku pred i u provođenju velikih obrazovnih promjena. Na primjer, djeca će obavezno ići u vrtiće. Cilj je da do 2027. godine 90 posto djece bude obuhvaćeno, dok će do 2030. godine biti obuhvaćeno 96 posto djece. Kroz par dana objavit ćemo veliki poziv za izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju osnovnih &scaron;kola u Hrvatskoj &ndash; pojasnio je Fuchs.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar ističe kako će se u Hrvatskoj uskoro preći na uvođenje cjelodnevne &scaron;kole. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Minimalno će osnovna &scaron;kola trajati 3 sata, kasnije 5 sati. Broj aktivnih sati u &scaron;kolama će se povećati. Težimo povećanju broja obuhvata djece u gimnazijama i onda dolazimo do visokog &scaron;kolstva. To je veliki proces. Mi ga vjerojatno sami ne bismo mogli provesti u RH da nemamo pristup sredstvima Europske unije i to je jedan od pozitivnih primjera članstva u Uniji &ndash; pojasnio je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je kako Bosna i Hercegovina ima puno toga za slijediti i naučiti od Vlade Republike Hrvatske i resornog ministarstva na putu ka Europskoj uniji, navodeći kako će taj put sada ići puno brže nego ranije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-19-2-2023-01-19-19-52-40-fuchs.jpgHrvati u Vancouveru oprostili se od fra Duje Bobanahttp://grude.com/clanak/?i=372010372010Grude.com - klik u svijetThu, 19 Jan 2023 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-19-fea-dujo-boban1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska katolička župa Prečisto Srce Marijino u Vancouveru oprostila se u nedjelju od fra Duje Bobana, svoga dugogodišnjeg dušobrižnika koji je čak pola stoljeća služio hrvatskom narodu u Sjevernoj Americi.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Fra Dujo Boban</strong> rođen je u Prugovu nedaleko od Splita. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1969. u &scaron;ibenskoj katedrali, pi&scaron;e <a title="Dijaspora hr" href="https://www.dijaspora.hr" target="_blank">dijaspora.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon dvije godine pastoralnog rada u Hrvatskoj (Vrlika), otisnuo se u svijet. Najprije je bio <strong>du&scaron;obrižnik za hrvatske radnike u Njemačkoj</strong> (K&ouml;ln), a zatim je 1974. oti&scaron;ao u <strong>Calgary</strong>, gdje je ostao 18 godina. Nakon toga preuzeo je župu u <strong>Vancouveru</strong> u kojoj je u dva navrata također služio 18 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&ldquo;Dragi fra Dujo, hvala ti za svaku lijepu riječ i svako dobro djelo &scaron;to si pokazao prema nama. Nedostajat će&scaron; nam. Mir i dobro&rdquo;</em>, na svom Facebooku napisao je Zvonimir Aničić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;<em>Dragi na&scaron; fra Dujo, nadam se da ćemo imati prilike vidjeti se u domovini. Čak 18 godina ste nam bili župnik u Calgaryju. Obilježili ste veliki dio mog odrastanja i podržali u vjeri. Neka Vas Bog blagoslovi i podari dugim životom i zasluženom mirovinom</em>&rdquo;, rekla je župljanka Lucijana Natalija Jerkovic.<br /><br /><br />FOTO: <strong>Hrvatska katolička župa Prečisto Srce Marijino</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-19-fea-dujo-boban1.jpgStranci se uputili na Biokovo po ledenoj cesti, spašavao ih HGSShttp://grude.com/clanak/?i=371998371998Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2023 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-18-biokovo-cesta-gss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nisu imali adekvatnu zimsku opremu, a ledenom cestom su se uputili na vlastitu odgovornost.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska gorska služba spa&scaron;avanja Stanica Makarska na svojoj Facebook stranici objavila je kako su tijekom vikenda, 14. i 15. siječnja, imali dva poziva za intervenciju na cesti koja prolazi kroz Park prirode Biokovo. Naime, dvije skupine stranih državljana na svoju su se odgovornost uputile u vožnju prometnicom koja je prekrivena snijegom i ledom bez, za Biokovo zimi, adekvatne zimske opreme za svoja vozila, navode HGSS-ovci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog održavanja 42. Memorijalnog pohoda povodom pogibije Slobodana Ravlića članovi HGSS stanice Makarska su već dežurali u Kući na Biokovu te su u vrlo kratkom roku obje intervencije bile rije&scaron;ene.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-18-biokovo-cesta-gss.jpgPorasli vodostaji Kupe i Korane, problemi i u Dalmacijihttp://grude.com/clanak/?i=371997371997Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2023 14:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-18-karlovac-rijeke-izlijevanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog obilnih oborina jučer su porasli vodostaji karlovačkih rijeka Kupe i Korane.<p>&nbsp;</p> <p>Za obje rijeke na snazi su redovite mjere obrane od poplava, Kupa je u ovom trenutku na 716, a Korana na 711 centimetara. Vodostaji i dalje rastu, no malo sporije. Zatvoreno je nekoliko lokalnih prometnica uz lijevu obalu Kupe, javlja <em><strong>HRT</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prvotne prognoze su već nadma&scaron;ene prilično od sinoć. Zbog velike količine oborina na karlovačkom području je, jutros provjeravano oko 6 sati, u protekla 24 sata palo preko 50 litara po četvornome metru, &scaron;to nam je uzrokovalo djelomično probleme sa slivnim oborinskim vodama, rekao je <strong>Zoran Pavlović</strong> iz Hrvatskih voda u Karlovcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nevrijeme i pljuskovi već su uzrokovali velike probleme diljem Dalmacije i zaleđa. Zbog velike količine ki&scaron;e koja je pala u kratkom vremenu vatrogasci u Vrgorcu imali su pune ruke posla. Problemi i na obali, ali ne zbog ki&scaron;e, nego zbog plime. Naglo se podignula razina mora i poplavljene su rive u Vodicama, Ka&scaron;telima i Splitu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-18-karlovac-rijeke-izlijevanje.jpgPutnici iz BiH jutros pošli za Njemačku. Autobus se pokvario pa ih šlepa odvezla u šumu, promrzli su i izmorenihttp://grude.com/clanak/?i=371985371985Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2023 22:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-17-23-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autobus tvrtke "Halilović Bus" koji je jutros u 6 sati krenuo za Dortmund u Njemačku, tek je stigao do Slovenije, saznaje portal "Avaza".<p><br />Kola su krenula nizbrdo kada je autobus s nekih 50 putnika u&scaron;ao u Sloveniju. Pokvario se na autocesti oko 16 sati i tek je pokrenut u 21 sat.</p> <p>Ono &scaron;to je &scaron;okiralo putnike, autobus je pokrenut &scaron;lepom i tako odvezen do jedne &scaron;ume i to dok su putnici bili u autobusu!?</p> <p>- Brat mi je rekao da su ih &scaron;lepali sve sa putnicima u autobusu do jedne &scaron;ume - kaže sugovornik portala "Avaza" iz Sarajeva čiji je brat među putnicima.</p> <p>Također, iz tvrtke putnike niko nije obavijestio o tome da li je kvar veliki i koliko će morati čekati.</p> <p>- Promrzli su i izmoreni su - kaže sugovornik portala "Avaza".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-17-23-snijeg.jpgPoskupjele vinjete na austrijskoj autocestihttp://grude.com/clanak/?i=371974371974Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2023 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-17-vinjeta-austrija-gpmaljevac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački autoklub (ADAC) istaknuo je kako je cestarina za vožnju autocestom Brenner od nove godine poskupila za 50 centi na 11 eura. <p>&nbsp;</p> <p>Vinjete na austrijskoj autocesti poskupile su i sada ko&scaron;taju 96,40 eura, &scaron;to je 2,60 eura vi&scaron;e negoli u 2022. Skuplje su i posebne dionice koje se naplaćuju zasebno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poskupila je i vožnja Tauernautobahnom, uključujući tunel Katschberg (13,50 EUR), Gleinalm (10,50 EUR), tunel Bosruck (6,50 EUR) te tunel Arlberg (11,50 EUR), javlja revija HAK.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Desetodnevna vinjeta ko&scaron;ta 9,90 eura&nbsp;</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Austrijska godi&scaron;nja vinjeta, kako pi&scaron;e revija HAK, za 2023. ko&scaron;ta 96,40 eura za automobile (2,60 eura vi&scaron;e u odnosu na prethodnu godinu), dvomjesečna je 29 eura (80 centi vi&scaron;e), a desetodnevna vinjeta ko&scaron;ta 9,90 eura (30 centi vi&scaron;e).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Motociklisti plaćaju godi&scaron;nju vinjetu 38,20 eura (1 euro vi&scaron;e), dvomjesečnu 14,50 eura (40 centi vi&scaron;e), a desetodnevnu 5,80 eura (20 centi vi&scaron;e).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-17-vinjeta-austrija-gpmaljevac.jpgPosušje: Uskoro nastavak gradnje kanalizacijskog kolektorahttp://grude.com/clanak/?i=371973371973Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2023 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-17-posusje-potpis.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina je krajem prošle godine započela prvu fazu izgradnje kolektora, odnosno linijskog voda fekalne i oborinske kanalizacije..<p>&nbsp;</p> <p>Ugovor vezan uz izvedbu druge faze u sklopu projekta "Izgradnja kanalizacijskog kolektora općine Posu&scaron;je - Podsustav 2&nbsp;na području Zagrebačke ceste", vrijedan ne&scaron;to vi&scaron;e od 231.000 maraka, potpisan je u Posu&scaron;ju.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Riječ je o prometnici koja se proteže od kružnog toka na Ričini prema sredi&scaron;tu Posu&scaron;ja, a na kojoj se uslijed velikih količina padalina voda zadržava na kolniku, stvarajući pote&scaron;koće vozačima i pje&scaron;acima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina je krajem pro&scaron;le godine započela prvu fazu izgradnje kolektora, odnosno linijskog voda fekalne i oborinske kanalizacije ukupne dužine 390 metara. Nakon uspje&scaron;no zavr&scaron;ene prve faze projekta uskoro kreće i druga, a u sklopu nje izgradit će se novih 250 metara sustava.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr">&nbsp;</div> </div> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Ugovor su potpisali načelnik Ante Begić i direktor KTM Brina Tomislav Marić, a ako budu povoljni vremenski uvjeti, radovi bi trebali zavr&scaron;iti u roku od 90 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Općine Posu&scaron;je navode kako će realizacija ovog projekta osigurati okoli&scaron;no i higijenski prihvatljivog prikupljanja i tretmana otpadnih voda.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-17-posusje-potpis.jpgEK: uspješan prelazak na euro u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=371967371967Grude.com - klik u svijetMon, 16 Jan 2023 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-18-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska je uspješno završila prelazak na euro i zadnja dva dana kada se moglo plaćati u eurima i kunama, gotovo sva, 89 posto gotovinskih plaćanja, obavljena su u eurima, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.<p>&nbsp;</p> <p>Komisija je provela istraživanje 13. i 14. siječnja, zadnja dva dana dvostrukog optjecaja, kada su se mogle upotrijebiti i kune i euri.</p> <p><br /><br />Rezultati istraživanja pokazuju da je u ta dva dana 89 posto gotovinskih plaćanja u trgovinama obavljeno u eurima.</p> <p><br /><br />Potro&scaron;ači su u gotovo svim transakcijama, 99 posto, dobili samo eure.</p> <p><br /><br />Preko dvije trećine, 67 posto ispitanih hrvatskih građana, izjavilo je da sa sobom imaju samo novčanice eura, dok je 68 posto izjavilo da imaju samo kovanice eura.</p> <p><br /><br />Hrvatski maloprodajni sektor dobro se nosio s prelaskom i paralelnom uporabom dvije valute. Nisu prijavljeni veći redovi, čekanja ili problemi na blagajnama.</p> <p><br /><br />Konverzija bankomata također se odvijala neometano, navodi Komisija.</p> <p><br /><br />Hrvatska nadležna tijela poduzimaju mjere u skladu s pravilima o uvođenju eura kako bi za&scaron;titila potro&scaron;ače i otklonila zabrinutost zbog nepo&scaron;tenog povećanja cijena u razdoblju prelaska.</p> <p><br /><br />Dvostruki prikaz cijena u kunama i eurima postao je obvezan 5. rujna 2022. i primjenjivat će se do 31. prosinca 2023. godine, navodi Komisija.</p> <p><br /><br />Uveden je kodeks poslovne etike kako bi se osigurala stabilnost cijena robe i usluga pomažući poduzećima da ispravno izračunaju i prikazuju cijene bez neopravdanih povećanja.</p> <p><br /><br />Nacionalno inspekcijsko tijelo zaduženo je za praćenje i kontrolu cijena te može poduzeti odgovarajuće mjere u slučaju prekr&scaron;aja, dodaje Komisija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-18-euri.jpgKaos na autocestama, niz nesreća, zapela vozila... DHMZ najavljuje i do 50 cm snijegahttp://grude.com/clanak/?i=371965371965Grude.com - klik u svijetMon, 16 Jan 2023 10:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-16-23-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stigla je promjena vremena u Hrvatsku, a tjedan pred nama obilježit će kiša i snijeg koji bi trebali stići i u BiH. Jutros je u Hercegovini kiša.<p>&nbsp;</p> <p>Obilni snijeg već pada u gorju, autocesta je zametena, a snijeg pada i u dijelovima unutra&scaron;njosti - Međimurju, Zagorju, Samoboru, Zagrebu...<br /><br /></p> <div class="content-title">Niz nesreća na A1 <br /><br /></div> <p>IZVANREDNE SITUACIJE:<br /><br /></p> <ul> <li>prometna nesreća na autocesti A1 na 221+400 km između čvora SVETI ROK i čvora MASLENICA u smjeru Dubrovnika promet se vodi jednom prometnom trakom.Vozi se uz ograničenje brzine 40 km/h.</li> <li>zbog prometne nesreće nakon izlaza iz tunela na autocesti A6 u tunelu TUHOBIĆ u smjeru Zagreba vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine 60 km/h.</li> <li>zbog prometne nesreće na km 102+000, zatvoren je vozni trak u TUNELU MALA KAPELA u smjeru Zagreba, vozi se jednim prometnim trakom, uz ograničenje brzine 40 km/h;</li> <li>prometna nesreća na autocesti A1 između odmori&scaron;ta NADIN i čvora BENKOVAC u smjeru Dubrovnika. Vozi se uz ograničenje brzine 40 km/h.</li> <li>prometna nesreća na autocesti A1 između tunela SV. ROK i odmori&scaron;ta MARUNE u smjeru Dubrovnika. Promet se vodi jednom prometnom trakom.Vozi se uz ograničenje brzine 40 km/h.</li> <li>prometna nesreća na autocesti A4 na 57+400 km između čvora KOMIN i čvora BREZNIČKI HUM u smjeru Goričana vozi se uz ograničenje brzine 60 km/h;</li> <li>prometna nesreća na autocesti A4 na 24+000 km između čvora ČAKOVEC i čvora LUDBREG u smjeru Zagreba, vozi se uz ograničenje brzine 60 km/h.</li> <li>zbog puknuća cijevi na Jadranskoj magistrali (DC8) u Sumpetru kod Omi&scaron;a vozi se jednim trakom, naizmjence.<br /><br /></li> </ul> <p>Kako javlja <a href="https://www.dalmacijadanas.hr/sto-se-dogodilo-u-splitu-nekoliko-polomljenih-stabala-osvanulo-na-cesti-budite-oprezni/" target="_blank">Dalmacija Danas</a>, u Ulici Domovinskog rata, ispod novog odlagali&scaron;ta na Pujankama, jutros je osvanulo pet polomljenih stabala.<br /><br /></p> <p>Je li u pitanju vandalizam, nevrijeme ili su se pak prilikom radova stabla uni&scaron;tila, zasad nije poznato.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-16-23-snijeg.jpgHrvatska Kuna je otišla u povijesthttp://grude.com/clanak/?i=371952371952Grude.com - klik u svijetSun, 15 Jan 2023 13:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-16-kune3_0_0_468x10000.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon dvotjednog plaćanja u kunama i eurima, od ponoći se u hrvatskoj plaća samo eurima.<p><br />No, kune i dalje možemo zamijeniti eurima, a i cijene će se do kraja godine iskazivati dvojno - i u eurima i u kunama.<br /><br /><br />Zavr&scaron;ilo je dvotjedno razdoblje prilagodbe, a to je sigurno dobra vijest za sve ugostitelje i trgovce, koji vi&scaron;e ne moraju raditi s dvije valute. Euro je dobra vijest i za turizam i strane goste koji stižu u Hrvatsku. <br /><br /><br />Dubrovačkim je ugostiteljima je sigurno drago, ali žale li Dubrovčani za kunom?<br /><br /><br />- Ugostiteljima je drago, a Dubrovčani zapravo ne prave veliku razliku. Naime Dubrovnik je od davnina turistički grad, grad u kojemu je ba&scaron; sve vezano uz turizam pa je euro, ako već nije bio službena valuta plaćanja bio službena valuta razmi&scaron;ljanja. U Dubrovniku se sve vrtjelo oko eura, dok se kuna koristila samo kao osnovno sredstvo plaćanja. Stoga protekla dva tjedna Dubrovčani nisu morali iskoristiti za euro već su to vrijeme iskoristili kako bi preostale kune pretvorili u novu hrvatsku valutu, iz Dubrovnika se u <strong>Dnevnik HRT</strong>-a u podne javio Vicko Dragojević.<br /><br /><br />Nacionalnu valutu - kunu, kojom smo se koristili gotovo tri desetljeća, od ponoći je potpuno zamijenio euro, &scaron;to za trgovce znači lak&scaron;i rad s jednom valutom.<br /><br /><br /><br />Za suzbijanje lo&scaron;ih posljedica uvođenja eura - povećanja cijena, Vlada poduzima niz mjera. Uz ostalo, potro&scaron;ačima će biti dostupni popisi cijena 80 proizvoda u 10 najvećih trgovačkih lanaca, pa će moći sastaviti svoje tzv. crne i bijele liste.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-16-kune3_0_0_468x10000.jpgSamo u Livnu od karcinoma pluća lani preminulo čak 11 osobahttp://grude.com/clanak/?i=371940371940Grude.com - klik u svijetSat, 14 Jan 2023 08:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-29-kasalj.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznadprosječno visoke temperature za ovo doba godine pogodovale su širenju respiratornih infekcija. Oboljelih od viroza i gripe svakim danom je sve više, a ni korona nije nestala, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Sve to prouzročilo je povećan priljev pacijenata u domove zdravlja diljem HB županije, a vrhunac gripe očekuje se koncem mjeseca.<br /><br /></p> <p>Unatoč nekim procjenama da bi ovogodi&scaron;nja gripa moga biti najgora u proteklih 10-ak godina, broj onih koji se žele cijepiti u stalnome je padu. Potvrdu za to dobili smo i u Domu zdravlja Livno i u Zavodu za javno zdravstvo HBŽ-a. - Ranijih godina u Domu zdravlja cijepili bismo stotinjak korisnika na&scaron;ih usluga, ove godine to je znatno manje - kazala nam je voditeljica Službe za plućne bolesti dr. Marijana Petro, a ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo HBŽ-a dr. Diana Mamić dodala: - Sredstvima Vlade HBŽ-a kupili smo 870 doza cjepiva, dosad smo ih potro&scaron;ili oko 830, imamo ih na raspolaganju jo&scaron; 50-ak te smo putem lokalnih medija uputili poziv građanima da se cijepe jer jo&scaron; uvijek nije kasno - kazala je dr. Mamić. Prije korone za besplatno cijepljenje žitelji HBŽ-a počeli su se prijavljivati već od srpnja, a cjepiva je uvijek bilo malo. Situacija je sada drukčija, govori nam dr. Mamić te ističe i slab odziv medicinskoga osoblja za cijepljenje. Naime, od Federalnoga zavoda za javno zdravstvo dobili su cjepivo za zdravstvene djelatnike, a iskoristili tek 30%. Na&scaron;e sugovornice ističu kako jo&scaron; uvijek prevladavaju opće, znači, klasične respiratorne infekcije gornjih di&scaron;nih puteva, pridružuje im se i gripa, a prisutna je i COVID infekcija. - U ovom trenutku imamo 10-ak aktivnih slučajeva COVID-a, &scaron;to je registrirano u ZJZ-u. Vjerujem kako ih imamo i vi&scaron;e jer ljudi koriste i kućne testove, liječe se sami i ne prijavljuju se Zavodu, ali, u principu, smatramo da je situacija dobra s obzirom na to da nemamo hospitaliziranih - nagla&scaron;ava dr. Mamić.</p> <p><br />No, zato je situacija daleko od dobre kada je u pitanju karcinom pluća. - U pro&scaron;loj je godini na području Grada Livna od raka pluća umrlo 11 osoba, &scaron;to je veliki broj. Trenutačno ih je na liječenju 10-ak, a &scaron;to će godina pokazati, to ćemo vidjeti. Nažalost, svakodnevno se otkrivaju novi slučajevi - govori nam dr. Petro i jo&scaron; jednom nagla&scaron;ava kako je za Livno 11 umrlih od karcinoma pluća u jednoj godini ogroman broj.<br /><br /></p> <p><em><strong>Do 8 slučajeva TBC-a<br /><br /></strong></em></p> <p>&Scaron;to se tiče njezine službe, dodaje i kako su upale pluća prisutne cijele godine, istina, u ovom razdoblju u povećanom opsegu, a tu je i tuberkuloza s prosječnom konstantom od 6 do 8 slučajeva godi&scaron;nje na području cijeloga HBŽ-a, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-livnu-od-karcinoma-pluca-lani-preminulo-cak-11-osoba-1649021" target="_blank">Večernjak.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-29-kasalj.jpegEvo za koji se projekt veže cesta koja zasad ne vodi nigdje kod Zagvozda!http://grude.com/clanak/?i=371935371935Grude.com - klik u svijetFri, 13 Jan 2023 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-13-23-cesta-zagvozd2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S vremena na vrijeme, kada Večernjakovce put od hercegove zemlje odvede u Dalmatinsku zagoru ili Makarsko primorje, pa dok razgledavamo okolicu prilikom spuštanja prema sada već čuvenom tunelu Sveti Ilija...<p><br />...bacimo pogled nalijevo i vidimo cestu koja počinje ili zavr&scaron;ava &ndash;&nbsp;nigdje. Iza nje ili ispred nje su <strong>kamen </strong>i <strong>raslinje</strong>, a samo nedostaje da neki umjetnik nekako oslika taj kamen i pretvori ga u tunel pa da netko zbunjeno skrene, ne daj Bože. Ovih su dana o tome izvijestili regionalni mediji i &ldquo;nadrapalo&rdquo; je malo mjesto u Dalmatinskoj zagori poznato po jednom od deset najboljih i najoriginalnijih <strong>projekata jugoistočne Europe </strong>&ndash;&nbsp;&ldquo;Glumci u Zagvozdu&rdquo;.<br /><br /></p> <p><strong>Turistički kraj<br /><br /></strong></p> <p>U Zagvozdu je načelnik <strong>Miroslav Gaće </strong>koji se trudi unijeti živost u mjesto koje postaje pravi turistički kraj s brojnim kućama za odmor. Objasnio nam je i kamo će voditi sporna dionica.</p> <p>&ndash; Na području Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) planirano je trajno odlaganje otpada na području općine <strong>Lećevica</strong>. Voditelj projekta pod nazivom &ldquo;Regionalni centar čistog okoli&scaron;a&rdquo; (RCČO) je SDŽ. U sklopu projekta planirane su i pretovarne stanice od kojih jedna i na području općine Zagvozd &ndash; obja&scaron;njava nam načelnik. Spomenuta cesta vodit će prema toj budućoj pretovarnoj stanici za koju je raspisan javni poziv za <strong>izvođenje radova </strong>i očekuje se u bliskoj budućnosti početak radova.<br /><br /></p> <p>&ndash; Znači predmetna cesta vodi u buduću pretovarnu stanicu koja se radi u sklopu projekta &ldquo;RCČO&rdquo; Lećevica &ndash; kaže nam načelnik. Pitamo ga &scaron;to on kaže na činjenicu da je projekt sada <strong>glavna tema u medijima</strong>, ali ne ba&scaron; u pozitivnom kontekstu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nažalost, u pravu ste da je sada <strong>predmet ismijavanja</strong>, a svatko tko želi, može vrlo jednostavno doći do informacije. Naravno, ako želi znati o čemu je riječ. Zahvaljujemo na realnom upitu &ndash; iskreno će načelnik. Priznajemo mu da smo mi mislili da taj izlaz ima veze s brzom cestom Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; Grude &ndash; Imotski &ndash; Zagvozd. Demantira nas, ali i on se raduje spomenutoj brzoj cesti.<br /><br /></p> <p><strong>Povezivanje jednog naroda<br /><br /></strong></p> <p>&ndash; Svaki infrastrukturni projekt hvale je vrijedan i zaslužuje svaku <strong>pohvalu </strong>i <strong>podr&scaron;ku</strong>. Osobito cestovni koji povezuje dva mjesta, jedan narod, na dvije lokacije, pa i &scaron;ire. Svaka nova prometnica projektira se s novim pravilima i propisima te samim time utječe i na sigurnost u prometu. Suvremenije i sigurnije prometnice donose bržu povezanost i bitno utječu na razvoj područja kroz koje prolaze. Ne trebamo spominjati da je tamo gdje je lo&scaron;a <strong>prometna infrastruktura </strong>lo&scaron;iji i sporiji razvitak tog kraja i da tu dolazi do stagnacije i iseljavanja. Zaključak je sljedeći za oba kraja: brža i sigurnija komunikacija, zaustavljanje iseljavanja, jo&scaron; veći i bolji uvjeti za razvitak tog kraja. Osobito općine Zagvozd koja je povezana autocestom s kopnom i <strong>tunelom Sv. Ilija</strong> s morem te postaje kulturna i turistička destinacija. Stoga podržavamo i pozdravljamo realizaciju projekta cestovne povezanosti Zagvozd &ndash; Mostar &ndash; zaključio je načelnik Gaće za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/cesta-koja-ne-vodi-nigdje-ipak-ima-cilj-a-sve-raduje-ona-brza-mostar-imotski-1649063" target="_blank">Večernjak</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-13-23-cesta-zagvozd2.jpegPrima mirovinu od 24 KM i radi za 2 KMhttp://grude.com/clanak/?i=371934371934Grude.com - klik u svijetFri, 13 Jan 2023 14:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-29-kovanice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Abdurahman Halilović iz Donje Vogošće prima mirovinu od 24 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako mu pomažu dobri ljudi te da mu je Islamska zajednica nedavno dala bon od 200 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imam dvojicu sinova, bolje da ih nemam. Djeca me nisu posjetla &scaron;est godina. Niti dolaze, niti pomažu. Da li im je krivo &scaron;to sam se ja drugi put oženio, ne znam... Moja žena im ni&scaron;ta ne radi", tvrdi on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Imam ženu koja mi pomaže. Skupa se borimo koliko možeo. Dok god budem mogao, radit ću", kazao je Abdurahman pred kamerama Alena Avdića.</p> <p><br /> <br /> Naveo je i kako radi za 2 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/FnhhQNTE-e0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-29-kovanice.jpgKonačno i na planinama može početi sezonahttp://grude.com/clanak/?i=371923371923Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2023 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-27-skijanje-kupres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snijeg prekrio planine.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Zimska sezona je uveliko počela, a mnogi su se razočarali misleći da neće biti dovoljno snijega na bosnaskohercegovačkim planinama. Međutim, snijeg je ipak pao, te obijelio na&scaron;e planine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Bjela&scaron;nica donedavno bila bez bijelog pokrivača, sada vlada potpuno drugačija situacija. Snijeg koji je pao primamio je brojne ljubitelje skijanja i sankanja na planine.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni&scaron;ta drugačije nije ni kada je riječ o Jahorini i Vla&scaron;iću, na kojima vlada prava zimska idila. Iako je pro&scaron;li vikend na Trebeviću sijalo sunce, te su posjetitelji mogli da uživaju u toplijoj klimi, sada se može vidjeti da je i Trebević osvanuo potpuno bijel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uglavno, sezona je u punom jeku. I tek je počela!</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-27-skijanje-kupres.jpgEvo u kojem slučaju ne smijete ''blicati''http://grude.com/clanak/?i=371918371918Grude.com - klik u svijetWed, 11 Jan 2023 22:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-30-brza_cesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, kratkotrajno, isprekidano blicanje drugim vozačima je dozvoljeno.<p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) je za N1 pojasnio u kojim je slučajevima kori&scaron;tenje svjetlosnih signala dozvoljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) u slučajevima iz članka 76. stavka 1. ovoga Zakona, vozač u pravilu, umjesto zvučnog znaka upozorenja upotrebljava svjetlosni znak upozorenja. Taj znak može upotrijebiti i u naselju prije pretjecanja drugog vozila&rdquo;, navode iz MUP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija dodaje da se ovaj znak upozorenja može upotrijebiti i danju ako takav način upozorenja drugim sudionicima u prometu vi&scaron;e odgovara zbog uvjeta na cesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Svjetlosni znak upozorenja daje se kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala, ili uzastopnim paljenjem kratkih svjetala za osvjetljavanje ceste, ili naizmjeničnim paljenjem, u kratkim razmacima, dugih i kratkih svjetala, vodeći računa da se time ne zasljepljuju vozači koji dolaze iz suprotnog smjera&rdquo;, objasnili su iz MUP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kada je blicanje u prometu novčano kažnjivo?</strong></p> <p>&ldquo;Isto tako članak 142. stavak 3. citiranog zakona propisuje da na autocesti vozač ne smije, između ostaloga, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova, a postupi li suprotno navedenoj odredbi, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 260 eura&rdquo;, navode iz MUP-a za N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također ističu da prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama tzv. &ldquo;blicanje&rdquo; drugim vozačima u prometu kojim se upozorava na prisutnost policije nije kažnjivo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-30-brza_cesta.jpgHNŽ: Policajci dobili nova vozilahttp://grude.com/clanak/?i=371914371914Grude.com - klik u svijetWed, 11 Jan 2023 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-11-policija-hnz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ispred zgrade Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije u srijedu je upriličena podjela 23 nova policijska vozila svim načelnicima i zapovjednicima policijskih postaja ovog ministarstva.<p>&nbsp;</p> <p>Ključeve vozila uručio je ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Slađan Bevanda, ističući kako će nova vozila značajno povećati efikasnost policijskih službenika u obavljanju redovnih poslova i zadataka, prenosi <em><strong>dnevnik.ba</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je nastavak dobre prakse Ministarstva koja traje od 2014., da se svake godine ili dvije, obnavlja vozni park policije i ovo je peta isporuka vozila od te godine. Kako se oslobađaju sredstva leasinga od pro&scaron;le isporuke vozila, tako se nabavljaju nova te uvijek imamo kvalitetna i operativno spremna vozila u policijskim snagama &ndash; kazao je novinarima ministar Bevanda uoči uručenja ključeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost vozila, koja su nabavljena na leasing s rokom otplate na pet godina, je oko 860 000 maraka neto, odnosno 930 000 maraka s kamatama. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o policijskim snagama i tko će koristiti ova vozila, resorni ministar je podsjetio kako je nedavno na Vladi dobivena suglasnost za zapo&scaron;ljavanje 150 policijskih službenika, odnosno 130 kadeta policajaca te 20 kadeta mlađeg inspektora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je kako je već izabrano povjerenstvo za izbor kadeta, a nada se da će do kraja tjedna biti raspisan i natječaj za njihov prijem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-&nbsp;&nbsp;Vjerojatno ćemo raspisati jo&scaron; jedan natječaj u drugoj polovici godine za prijem 100 novih kadeta, policajaca te ćemo ovaj manjak policijskih službenika nadoknaditi kroz godinu do godinu i pol &ndash; najavio je Bevanda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je jednom podsjetio kako je većina sada&scaron;njih policijskih službenika starije životne dobi, najaviv&scaron;i kako će oko 250 policajaca 2025. godine otići u mirovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislim da građani na ulici i u Županiji nisu osjetili taj nedostatak policije i službi koje su trebale biti u funkciji - &nbsp;kazao je ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o policijskim objektima Ministarstva, ministar Bevanda je ekskluzivno najavio prvu fazu izgradnje Policijske postaje Rama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Kako je istaknuo, ona je u najgorem stanju i za prvu fazu izgradnje planirano je u proračunu HNŽ-a oko 1.400,000 maraka od ukupno 2,6 milijuna maraka bez opreme.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="item__ad-center position_item_center_03_top">&nbsp;</div> <p>Dodao je kako se ove godine u podrumskim prostorijama PU Konjic planira izgradit arhiv te preseliti prostorije CIPS-a, a preseljenje CIPS-a također je planirano i u PP Čapljina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz navedeno, u planu je i projekt dogradnje zgrade PU Mostar te izmjena pravilnika kako bi se osigurao dovoljan broj ljudi za PP Ravno čije je osnivanje u tijeku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-11-policija-hnz.jpgS tržišta se povlači čips od paprikehttp://grude.com/clanak/?i=371904371904Grude.com - klik u svijetTue, 10 Jan 2023 23:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-10-cips-paprika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvod nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani.<p>&nbsp;</p> <p>Opoziva se Aro čips paprika od 300 grama, najbolje upotrijebiti do 30. travnja 2023., zbog povećane količine akrilamida, izvijestio je u utorak Državni inspektorat Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođač čipsa je Kanaan d.o.o. iz Donjeg Miholjca, a na trži&scaron;te stavlja METTRO CASH &amp; CARRY d.o.o. iz Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čips je LOT broja 5745 i EAN koda: 3856024703703.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvod nije u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom Komisije (EU) 2017/2158 o uspostavi mjera za ublažavanje učinaka i razina referentnih vrijednosti radi smanjenja prisutnosti akrilamida u hrani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta u poslovanju s hranom https://www.metro-cc.hr/press/Aro-cips</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-10-cips-paprika.jpgPao snijeg i odmah problemihttp://grude.com/clanak/?i=371903371903Grude.com - klik u svijetTue, 10 Jan 2023 23:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-10-23-snijeg-vlasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kuknjava za nedostatkom snijega u BiH dijelom je prestala danas, kada se bijeli pokrivač ukazao na bh. planinama.<p><br />Kako sada stvari stoje, najvi&scaron;e ga ima na Vla&scaron;iću.</p> <p>Međutim, kako to kod nas obično biva, pao je snijeg na radost mnogih, ali su odmah uslijedili i problemi.</p> <p>Portal Centralna je objavio da je na put do Vla&scaron;ića palo drvo i prepriječilo prolazak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-10-23-snijeg-vlasic.jpgZabjelili se Kupres i Blidinjehttp://grude.com/clanak/?i=371894371894Grude.com - klik u svijetTue, 10 Jan 2023 08:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-10-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na radost ljubitelja zime i snijega, ova dva poznata skijališta osvanula su jutros pod snijegom.<p>&nbsp;</p> <p>Dugo očekivani bijeli pokrivač prekrio je protekle noći <strong>Blidinje</strong> i <strong>Kupres</strong>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radost ljubitelja zime i snijega, ova dva poznata skijali&scaron;ta osvanula su jutros pod snijegom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popularna skijali&scaron;ta bila su dosada&scaron;njih godina popunjena već u prosincu, međutim zbog nedostatka snijega mnogobrojni su otkazivali aranžmane pa je sezona bila upitna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, snijeg je pao u siječnju, pa postoji &scaron;ansa da zimska sezona ipak bude spa&scaron;ena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, u BiH se danas očekuje oblačno vrijeme s ki&scaron;om, a u vi&scaron;im područjima i na planinama sa snijegom. Susnježica ili snijeg su mogući i ponegdje u nizinama centralne i istočne Bosne.&nbsp; Lokalno, padaline mogu biti i intenzivnije.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslijepodne se očekuje prestanak padalina u Hercegovini i Krajini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjetar umjeren do pojačan, sjeverni i sjeverozapadni. U zapadnim područjima Bosne se očekuju olujni udari vjetra.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jutarnja temperatura zraka od -1 do 5, na jugu do 10, a najvi&scaron;a dnevna od 3 do 9, na jugu zemlje do 12 stupnjeva.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevu će biti oblačno vrijeme sa susnježicom i ki&scaron;om. U večernjim satima susnježica može preći u snijeg.&nbsp; Jutarnja temperatura zraka oko 1, a najvi&scaron;a dnevna oko 5 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-10-snijeg.jpgMećava zakasnila na Sljemenu...http://grude.com/clanak/?i=371893371893Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2023 22:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-09-23-sljeme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako se može vidjeti na kamerama na Sljemenu, sve se zabijelilo i snijeg i dalje pada. Zasad nema podataka o visini snijega.<p><br />Temperatura na Sljemenu trenutno je 0 stupnjeva. A Zagrebu je snijeg trebao koji dan ranije, pa da ne dođe do otkazivanja Snježne kraljice. Vi&scaron;e sreće dogodine...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-09-23-sljeme.jpgGrad Ljubuški objavio Javni poziv za subvencioniranje prve stambene nekretnine za mladehttp://grude.com/clanak/?i=371891371891Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2023 18:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Subvencioniranje prve stambene nekretnine.<p>&nbsp;</p> <p>Grad Ljubu&scaron;ki je objavio Javni poziv za subvencioniranje prve stambene nekretnine za mlade na području grada Ljubu&scaron;kog za 2022. godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detalje Javnog poziva za subvencioniranje prve stambene nekretnine za mlade na području grada Ljubu&scaron;kog za 2022. godinu pogledajte klikom&nbsp;<a title="ljubuski" href="https://ljubuski.ba/obavijesti/javni-poziv-za-subvencioniranje-prve-stambene-nekretnine-za-mlade-na-podrucju-grada-ljubuskog-za-2022-godinu/" target="_blank">OVDJE</a>!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-ljubuski.jpgVitalni stogodišnjak otkrio tajnuhttp://grude.com/clanak/?i=371880371880Grude.com - klik u svijetMon, 09 Jan 2023 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-09-2-2023-01-09-07-17-27-100.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Točno jedno stoljeće života proslavio je Juraj Maček.<p>&nbsp;</p> <p>Živi u zagrebačkim Mlinovima - jubilarku je bio red proslaviti - stigla je na rođendan i HTV-ova ekipa!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Juraj Maček rođen je na dana&scaron;nji dan prije točno sto godina. I dalje je vrlo vitalan i aktivan - tako da je na druženje sa susjedima, prijateljima i rodbinom u Mjesnom odboru Mlinovi stigao - pje&scaron;ke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako mu je otac bio postolar, Juraj je trebao nastaviti obiteljski posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ja sam volio žandare jako. Jer su lovili one koji su krali koko&scaron;i. I kad sam vidio žandare da idu sam bio sretan jako, ja sam rekao: Tata, ja ću biti žandar. A tata je rekao, ne, ima&scaron; lijepo radionu, dobro radi&scaron; već. Međutim, otac mi je umro u 50-oj godini, prisjećao se Maček.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Juraj ipak nije postao žandar. Nakon Drugog svjetskog rata kao vozač hitne pomoći obi&scaron;ao je cijelu biv&scaron;u državu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čak i na Kosovu sam bio, cijelu Liku sam pro&scaron;ao, pacijente sam vozio. Jer, oni koji su bili umirući, vozili su se da umru kući, rekao je slavljenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A unatoč pet srčanih udara, Juraj se i dalje ne da, o čemu svjedoči i njegova unuka, koja mu je za rođendan ispekla i razrezala tortu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Najvi&scaron;e voli ići u crkvu, nedjeljom obavezno na misu. Sve &scaron;to treba obaviti za doktore, pretrage, on radi apsolutno sam, tako i da doktori ostanu u čudu kako je netko od sto godina do&scaron;ao sam, kazala je Valentina Vričić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavljenik zna i u čemu je tajna dugovječnosti - kao najvažniju stvar ističe svakodnevno kretanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ne treba se zapustiti i ležati samo. Jer vi ako imate auto stari i ako ga tjerate, on će dugo jo&scaron; ići. Ali ako ga zapustite u garažu i dođete za par mjeseci - gotovo je. Tako i čovjek isto, poručio je stogodi&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A osim fizičke aktivnosti, svima koji žele dugo živjeti savjetuje da prestanu pu&scaron;iti i piti alkohol.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-09-2-2023-01-09-07-17-27-100.jpgSarajevo se jutros ponovo guši u smoguhttp://grude.com/clanak/?i=371872371872Grude.com - klik u svijetSun, 08 Jan 2023 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-04-sarajevo-zagadjenje-zraka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Također, prisustvo PM2.5 štetnih čestica trenutno je 61 mikrogram što je, prema znanstvenim pokazateljima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 12 puta više od dozvoljenog.<p>&nbsp;</p> <p>Jutros je zrak u glavnom gradu Bosne i Hercegovine ponovo nezdrav, zagađenje i smog su okovali Sarajevo, a pojedini letovi s aerodroma su otkazani zbog slabe vidljivosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodnih dana je također bilo izuzetno zagađeno vrijeme praćeno gustom maglom i smogom &scaron;to je kao i jutros onemogućavalo pje&scaron;ake i vozače da se kreću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na stranici Međunarodnog aerodroma Sarajevo trenutno je navedeno da su otkazana dva odlaska, točnije, letovi aviokompanija Turkish Airlines i Croatia Airlines koji su trebali poletjeti jutros u 6:30, odnosno, u 8:30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to to u većini slučajeva biva na okolnim brdima i u padinskim naseljima situacija je znatno bolja, zrak je ne&scaron;to bolji i či&scaron;ći u odnosu na naselja koja su u nizinama poput Dobrinje, Alipa&scaron;inog Polja, Hrasnice i Ilidže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jutros podaci sa stranice IQAir prema posljednjem mjerenju pokazuju da je Sarajevo na neslavnoj listi zagađenih gradova trenutno na 18 mjestu te da je indeks zagađenosti 154 &scaron;to se smatra nezdravim zrakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, prisustvo PM2.5 &scaron;tetnih čestica trenutno je 61 mikrogram &scaron;to je, prema znanstvenim pokazateljima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) 12 puta vi&scaron;e od dozvoljenog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalni hidrometeorolo&scaron;ki zavod BiH prognozira da će danas u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne prevladavati umjereno ili pretežno oblačno vrijeme. U ostatku zemlje bit će sunčano uz postepeno naoblačenje. Poslijepodne i tijekom noći slaba ki&scaron;a je moguća u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Dnevna temperatura od 8 do 14, na sjeverozapadu Bosne do 17 stupnjeva Celzija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sarajevu jutro pretežno sunčano sa maglom u nižim dijelovima grada. Tijekom dana postepeno naoblačenje. Dnevna temperatura oko 8 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o nezdravom zraku, doktori uvijek preporučuju da se smanji kretanje vani ukoliko nije neophodno, pogotovo za ranjive kategorije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slučaju boravka vani preporučuje se odlazak na planine i u područja sa čistim zrakom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-04-sarajevo-zagadjenje-zraka.jpgBrojni jutros krenuli iz BiH, gužve ogromne! Čitateljica: Nema se gdje kupiti hrane ni vode, nehumano je...http://grude.com/clanak/?i=371871371871Grude.com - klik u svijetSun, 08 Jan 2023 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-08-schengen.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj produženi vikend brojni su iskoristili za kratki odmor, a ti se danas vraćaju kući. Pošto su naše vanjske granice sada granice šengenske zone, to je stvorilo velike gužve na nekim graničnim prijelazima.<p>&nbsp;</p> <p>Promet je pojačan na autocesti A3 Bregana-Lipovac i na naplati Zagreb-istok u smjeru Bregane, kao i na pojedinim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom na ulasku u Hrvatsku gdje su čekanja i po nekolilo sati, dojavljuje HAK. Kolona vozila na autocesti A3 Bregana-Lipovac kraj naplatne postaje ZAGREB - ISTOK u smjeru Bregane duga je oko 4 km u 7:40 sati.</p> <p>Na ulascima u Hrvatsku iz i Srbije BiH čeka se najmanje sat-dva. Najgore je na GP Bajakovo gdje se na ulazak u Hrvatsku danas ujutro čeka i po &scaron;est sati. Čitateljica koja je 24Sata poslala slike, kaže da se u noći čekalo oko 10 sati da bi se pomaknuli 3,5 kilometra.</p> <p>"Ljudi trube, nemaju za kupiti hrane niti vode. Nehumano je" izjavila je za Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-08-schengen.jpegGorica je opet in! Iz Hrvatske se opet dolazi kupovati u BiH!http://grude.com/clanak/?i=371870371870Grude.com - klik u svijetSat, 07 Jan 2023 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-07-23-shoping-gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Hrvatska uvela euro kao službenu valutu što je rezultiralo poskupljenjima, građani te države dolaze u pogranična mjesta u BiH u potrazi za prihvatljivijim cijenama artikala.<p><br />Tako je reporter HRT-a u selu Gorica-Sovići sreo Imoćane i Splićane koji su u obližnje trgovine u BiH do&scaron;li u potrazi za u&scaron;tedom.<br /><br /></p> <p>"Skuplje je i bra&scaron;no i &scaron;ećer, a cigarete su ovdje jeftinije", rekla je Emanuela Mustapić iz Imotskog, koja poručuje da se u BiH isplati doći.<br /><br /></p> <p>U Hrvatsku je moguće bez carine unijeti robe u vrijednosti do 300 eura.<br /><br /></p> <p>"Nikad taj limit ne prelazim jer idemo često. U Hercegovini živi svekrva pa smo u posjetu svaki tjedan jednom ili dva puta, pa ako ću prenijeti ne&scaron;to, to je onda ispod limita i ono &scaron;to smijem", rekla je za HRT Divna Tomas.<br /><br /></p> <p>Iz BiH u Hrvatsku i dalje je potpuno zabranjen uvoz mesa i mliječnih proizvoda, ali se kupovina u na&scaron;oj državi isplati prvenstveno zbog povrata poreza.</p> <p><br />- Pa isplati se dosta, sad su cijene uvođenjem eura u Hrvatskoj dosta porasle. Ovdje je ipak malo jeftinije, idem gore u posjet materi i tako usput ne&scaron;to kupim. Evo, premijer je rekao da će vratiti cijene pa jo&scaron; ni&scaron;ta od toga, ne znam kad bi to trebalo biti, kaže Mile Tomas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-07-23-shoping-gorica.jpgPoznato koga je časna sestra Ljubica uputila u tajne ljekovitih pripravaka, djelo će nastaviti živjeti!http://grude.com/clanak/?i=371866371866Grude.com - klik u svijetSat, 07 Jan 2023 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-07-sestra-ljubica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovinom se jučer prijepodne munjevitom brzinom pronijela vijest da je preminula najpoznatija hercegovačka "ljekaruša" časna sestra Ljubica Kovač. <p>&nbsp;</p> <p>Sestra Ljubica (84) nadaleko je bila poznata po svojim biljnim pripravcima, čajevima i melemima koje je radila od hercegovačkog ljekovitog bilja i kojima je pomogla tisućama i tisućama ljudi, koji su je posjećivali u njezinoj rodnoj kući u zaselku Batin kod Posu&scaron;ja u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Sestra Ljubica Bernardica Kovač bila je redovnica Kćeri Božje ljubavi i upravo zbog svojeg Bogom danog dara u liječenju, s dopu&scaron;tenjem svojih redovničkih poglavarica, živjela je izvan samostana i pomagala ljudima.<br /><br /></p> <p>Svatko bi, čim bi do&scaron;ao pred njezinu kuću, zatekao mnogo parkiranih automobila s BiH, hrvatskim, ali i inozemnim registarskim pločicama. U čekaonici, a za lijepih dana u dvori&scaron;tu, veliki broj ljudi strpljivo je čekao da ih ona primi u zakazanom terminu, a često se događalo da se taj zakazani termin odulji na kojih sat vi&scaron;e čekanja jer je sestra Ljubica imala za dana&scaron;nje vrijeme gotovo nevjerojatnu osobinu da svakoga slu&scaron;atelja, odnosno pacijenta kojega prima na razgovor i pregled saslu&scaron;a od početka do kraja. Nikoga nije prekinula, kažu njezine pomoćnice, nego je doslovce pu&scaron;tala da izgovori sve &scaron;to ima, a to je nekad znalo doista potrajati. "Mnogi iskoriste priliku i donesu pet-&scaron;est povijesti bolesti svojih iz obitelji, susjeda ili prijatelja pa potraje i dok to pogledam. Kako ću ih samo tako otpraviti kući&hellip;" opravdavat će i te svoje razloge sestra Ljubica u jednom od razgovora za Večernji list, nagla&scaron;avajući kako nikada nijedan svoj pregled nije naplatila.<br /><br /></p> <p>Svojim poslanjem s. Ljubica Bernardica Kovač bila je posebna žena u dana&scaron;njem vremenu. Njezin život pro&scaron;ao je u skromnosti, jednostavnosti i poniznosti, a svojim poslanjem poslala je poruku da se isplati biti skroman, strpljiv i ponizan te bezrezervno pomagati drugima.<br /><br /></p> <p>Njezino djelo nastavit će njezine pomoćnice i učenice, koje je uputila u svoje tajne ljekovitih pripravaka i koje će nastaviti primati pacijente u njezinoj rodnoj kući, pi&scaron;e Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-07-sestra-ljubica.jpegSve je manje neretvanske jegulje, a bez nje nema pravog brudetahttp://grude.com/clanak/?i=371864371864Grude.com - klik u svijetSat, 07 Jan 2023 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-07-brudet-jegulja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Populacija jegulje drastično se smanjuje u cijeloj Europi, trenutačno je najugroženija riblja vrsta na svijetu.<p>&nbsp;</p> <p>Jegulje je sve manje i u delti Neretve gdje je ona jedan od ključnih sastojaka poznatog brudeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trideset eura za kilogram morat ćete izdvojiti ako želite pojesti jegulju jesenku, najbolju za brudet. Samo rijetki koncesionari love je na tradicionalan način, javlja <em><strong>HRT</strong></em></p> <p><br /><br />- Trudimo se, zadnji smo ostali na vodi. Jo&scaron; na&scaron; stari zanat gajimo pa ćemo vidjeti dokle ćemo i kako ćemo, kaže <strong style="background-color: initial; text-align: var(--bs-body-text-align);">Pero Sr&scaron;en</strong>.</p> <p><br /><br />Jegulju love mrežama, tzv. tratama, no ulov je posljednjih godina sve slabiji.</p> <p><br /><br />- Pojavilo se dosta invazivnih vrsta, nametnika koji su poremetili ravnotežu. I dalje prave veliku &scaron;tetu, kaže <strong style="background-color: initial; text-align: var(--bs-body-text-align);">Renato Drljepan</strong>.</p> <p><br /><br />Na populaciju jegulje utječu i klimatske promjene, a u Neretvi je davnom melioracijom smanjeno njezino stani&scaron;te.</p> <p><br /><br />- Nemojmo zaboraviti da jegulja dvije godine putuje odavde do Sarga&scaron;koga mora. Na tom dijelu puta ona je izložena predatorima, tunama, svi je jedu. Pa kad se vraća, opet je mlađ izložena svim predatorima, obja&scaron;njava<strong style="background-color: initial; text-align: var(--bs-body-text-align);"> Branko Glamuzina </strong>s Odjela za marikulturu Sveučili&scaron;ta u Dubrovniku.</p> <p><br /><br />Nekada je kvalitetna neretvanska jegulja bila tražena diljem Europe.</p> <p><br /><br />- Dolazili su Talijani i Nizozemci po jegulju s hladnjačama, &scaron;leperima, s vodom i kisikom, vozilima opremljenim za prijevoz jegulje, prisjeća se <strong style="background-color: initial; text-align: var(--bs-body-text-align);">Miro Dugandžić</strong>.</p> <p><br /><br />Dana&scaron;nji ulov zadovoljava tek potrebe neretvanskih gastronoma i njihovih gostiju.</p> <p><br /><br />- Od Rijeke, Zagreba, Splita, svake nedjelje netko svrati na ono &scaron;to bi Bosanci rekli "baksuz", brudet od jegulje i žaba, kaže ugostitelj <strong style="background-color: initial; text-align: var(--bs-body-text-align);">Jure Talajić</strong>.</p> <p><br /><br />A umijeće pripreme tog specijaliteta pro&scaron;le je godine postalo za&scaron;tićeno nematerijalno kulturno dobro. Opstanak jegulje u ovom kraju značit će očuvanje dugogodi&scaron;nje tradicije jer, kažu pravi Neretvani, bez jegulje nema ni pravog brudeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-07-brudet-jegulja.jpgStanovnicima Tomislavgrada isplaćena šteta nastala u elementarnoj nepogodihttp://grude.com/clanak/?i=371858371858Grude.com - klik u svijetFri, 06 Jan 2023 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-nevrijeme_hercegovina4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odluka je donesena zbog olujnog vjetra koji je zahvatio dio tomislavgradske općine dva dana ranije. <p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p><span data-v-088b9c4a="">Svim vlasnicima imovine o&scaron;tećene u nevremenu koje se dogodilo u rujnu 2022. godine, Općina Tomislavgrad isplatila je novčanu naknadu u stopostotnom iznosu od procijenjene &scaron;tete.<br /><br /></span></p> <p><span data-v-088b9c4a="">Ukupna &scaron;teta na imovini građana procijenjena je na 113.509,92 KM, a predmetom procjene bili su isključivo objekti s građevinskom dozvolom i registrirani automobili, navodi se u informaciji općinske Službe za civilnu za&scaron;titu.<br /><br /></span></p> <p><span data-v-088b9c4a="">Načelnik općine Tomislavgrad Ivan Buntić, na prijedlog općinskog Stožera civilne za&scaron;tite, 11. rujna 2022. godine donio je odluku o progla&scaron;enju stanja prirodne nepogode na području općine Tomislavgrad.<br /><br /></span></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p><span data-v-088b9c4a="">Odluka je donesena zbog olujnog vjetra koji je zahvatio dio tomislavgradske općine dva dana ranije. U naselju Bobara i dijelovima naselja Kolo snažan vjetar ru&scaron;io je crjepove s kuća, trgao ograde, lomio i obarao drveća te dimnjake i električne stupove, a u nevremenu je o&scaron;tećen i veliki broj automobila.<br /><br /><br />FOTO: ARHIV<br /></span></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-nevrijeme_hercegovina4.jpgBiH: Utrostručio se broj korisnika javnih kuhinjahttp://grude.com/clanak/?i=371850371850Grude.com - klik u svijetThu, 05 Jan 2023 16:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-27-siromastvo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok se političari bore za vlast, koja sa sobom nosi i visoke zarade te brojne povlastice, građani ove zemlje svakodnevno se bore kako bi preživjeli, piše Večernji list BiH. <p><br />Najteže je najstarijima i osobama bez ikakvih primanja, koji bez pomoći javnih kuhinja ne bi mogli preživjeti. Broj onih koji nemaju ni za osnovne potrebe sve je veći, a među njima ima čak i zaposlenih. Budući da cijene vrtoglavo rastu, plaće beznadežno kaskaju za tro&scaron;kovima života, a vlasti u BiH ne čine ni&scaron;ta kako bi ublažile siroma&scaron;tvo, agoniji se ne nazire kraj. U BiH su gladne bebe, djeca, umirovljenici, čak i radno sposobno stanovni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko je izabrati najočigledniji pokazatelj stanja u kojem se nalazi bh. dru&scaron;tvo. Mnogo ih je, ali, složit će se mnogi, najstra&scaron;nije je biti gladan, doći u situaciju da čeka&scaron; pred vratima javne kuhinje, iza kojih te čeka vjerojatno jedini obrok koji će&scaron; imati taj dan. I tako iz dana u dan - skrivati pogled i onu plastičnu posudu jer ne želi&scaron; da netko vidi tvoju muku. I jer te sramota. A da je siroma&scaron;tvo u na&scaron;oj zemlji ogromno i svakim danom sve veće, pokazuje i podatak o broju onih koji dolaze na vrata pučkih kuhinja, a svakim danom ih je sve vi&scaron;e. Država smo u kojoj se otvaraju i pučke kuhinje za djecu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pučkim kuhinjama diljem BiH broj korisnika u posljednje se vrijeme utrostručio. Redovi ispred javnih kuhinja u pro&scaron;loj godini bili su, čini se, mnogo duži nego svih prethodnih. Siroma&scaron;tvo, koje je dijelom načela pandemija, u svom punom obujmu postalo je vidljivo 2022., kada je inflacija pojela velikim dijelom i plaće i mirovine u zemlji. Prema posljednjim službenim podacima, javne kuhinje u Bosni i Hercegovini hranile su oko 14.000 socijalno ugroženih građana. Uzev&scaron;i u obzir da je pro&scaron;la godina bila među najtežima, dovoljno je ovaj broj pomnožiti samo s dva i doći ćemo do poražavajućeg broja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mislim da je tri puta vi&scaron;e korisnika nego &scaron;to ih je bilo. Imamo do 800 obroka na dan, ali mnogo je ljudi koji se stide da ih se vidi kako dolaze. Oni ne žele ući u evidencije, pa dolaze po pakete, a ima ih mnogo koji ne žele da ih djeca vide kako dolaze - kazao je za medije Miroslav Suba&scaron;ić, predsjednik UG "Mozaik prijateljstva" Banja Luka.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Eurostatovi podaci o standardu građana pokazuju da je Bosna i Hercegovina druga najsiroma&scaron;nija zemlja u Europi. Ta statistička agencija navodi da niži standard imaju jedino građani Albanije. - Bosna i Hercegovina po standardu je ispod 50 posto europskog prosjeka, odnosno 41 posto, i bolje je rangirana jedino od Albanije, koja ima standard 39 posto prosjeka u Europskoj uniji - navodi Eurostat. Zbog svega navedenoga i ne čudi &scaron;to je iseljavanje iz Bosne i Hercegovine poprimilo formu egzodusa. Ljudi su jednostavno gladni i prisiljeni sreću potražiti negdje drugdje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-27-siromastvo.jpegOtkako se prije 56 godina udala u Rebiće, sve na što naiđe pretvara u ‘likariju‘, a mještani kažu: ‘Mogla bi voditi i Podravku, toliko je sposobna‘http://grude.com/clanak/?i=371833371833Grude.com - klik u svijetWed, 04 Jan 2023 13:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-04-22-olga.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ona je na pragu 77. godine života, a još uvijek tako vitalna da vodi privatnu veliku vinariju, brine se o čak trideset tisuća loza(!), uzgaja smokve, peče rakiju, pravi domaće likere, poput orahovice, višnjevače.<p>&nbsp;</p> <p>Sama radi domaće pekmeze, prikuplja ljekovito bilje i od njega pravi prirodne lijekove. Od jutra do večeri je zauzeta &scaron;to poslovima među svojim lozama, smokvama, među ogromnim spremnicima za vino, &scaron;to u kućanskim obvezama, pa prodajom na svome &scaron;tandu, gdje nudi pregr&scaron;t domaćih proizvoda po svim poznatim sajmovima, bilo da su u Dalmatinskoj zagori, na na&scaron;em priobalju ili otocima.<br /><br /></p> <p>Susjedi i oni koji je dobro poznaju kažu da je to neuni&scaron;tiva žena, s toliko energije i znanja da bi mogla komotno voditi &ldquo;Podravku&rdquo;. Ona se zove Olga Rebić, po struci je kemijski tehničar-tehnolog i imotska je nevjesta tamo jo&scaron; od daleke 1967. godine, na jesen, kada se i udala u Rebiće, nakon &scaron;to je u Beogradu, na fakultetu, upoznala svoga životnog partnera.<br /><br /></p> <p>&ndash; Da, upravo te godine kada sam kao mlada nevjesta do&scaron;la u ovaj predivni zaselak u blizini Imotskog i osjetila miris Dalmacije, rekla sam sebi: Olga, ovo je tvoj kraj, ovdje je zdravlje na svakom koraku. To mora&scaron; iskoristiti kako za sebe, tako i za druge oko sebe. Ovdje se proizvodi zdravlje.<br /><br /></p> <p>I ba&scaron; je to tako. Svoje znanje stečeno na &scaron;kolovanju i svoju poslovično usađenu volju za radom, eto, pretočila sam prvo punih 40 godina radeći sa suprugom, &scaron;kolovali smo troje djece u Zagrebu, koji su sada svi visokoobrazovani ljudi, a kada sam se 2002. godine vratila u Imotski, u Rebiće, s kapitalom, okrenula sam jednu novu stranicu u svom životu i sada radim duplo vi&scaron;e nego &scaron;to sam radila prije. Ona egzotika Dalmacije koju sam doživjela u jesen te 1967. godine, pa mirisi zdravlja, to sunce, za mene se nije promijenila. Vidjela sam da na ovoj zemlji, gdje god ne&scaron;to posadite, to iznikne, da sve skupa živi i di&scaron;e u čistom i nezagađenom okružju i onda smo i ja i moj suprug krenuli. Nažalost, on je danas bolestan i zato ja radim i za sebe i za njega. Djeca nekada dođu, pomognu, znam da su daleko i da imaju svoje živote, pa ja stisnem gas jo&scaron; vi&scaron;e i ni&scaron;ta mi nije te&scaron;ko &ndash; veli teta Olga Rebić.<br /><br /></p> <p>A u Olge, na njezinu OPG-u, nema čega nema zdravog i izvornog. Vidjeli smo to, počev&scaron;i od velike vinarije kojom dominiraju ogromni rosfraj spremnici za vino, potom spremnici s domaćom kvasinom. U njezinu dvori&scaron;tu na stotine je staklenih tegli, u kojima se u domaćoj lozovači priprema orahovica od domaćih, njezinih oraha, vi&scaron;anja, pune su boce travarice napunjene sve samim ljekovitim travama, &scaron;to s njezinih posjeda na kojima ne dolaze nikakvi kemijski preparati, kao i trave ubrane s okolnih brda.<br /><br /></p> <p>U njezinoj kuhinji je pravi mali proizvodni pogon za izradu džemova, od domaćih smokava, dunja, &scaron;ljiva, kru&scaron;aka, jabuka, jagoda, marelica, u posebnom ormaru su male bočice s ljekovitim napicima od ljekovitih trava, od onih za bolove u čukljevima od ulja lovora, ružmarina, pa do pripravaka od maslinova ulja s njezinim strogo čuvanim receptima.<br /><br /></p> <p>&ndash; Da, to mi je posebna proizvodnja, jer uzgajam i masline i za vlastite potrebe imam domaće maslinovo ulje i od njega uz dodatak jo&scaron; nekih sastojaka radim prave lijekove za masažu, reumu, bolove u kostima, artritis, giht, pro&scaron;irene vene i jo&scaron; mnogo toga. A moji džemovi, marmelade, to sama radim po starinski, kako me je moja svekrva naučila. Nema tu dodataka, konzervansa, nego uberi smokve, jagode, jabuke ili marelice, dunje i onda polako radi, mije&scaron;aj drvenom kutlačom i onda to u staklenke. Vidite, imam nekoliko lijepih velikih majskih ruža i onda od tih ruža napravim rakiju od ruža, pa od pčelinje ljubice, ma nema toga ovdje oko moje kuće &scaron;to raste i uspijeva a da nije korisno i zdravo. Ljekarija &ndash; veli gospođa Olga.<br /><br /></p> <p>Pitamo Olgu kako se nosi s tih čak trideset tisuća loza, treba radne snage za to.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sve ima svoj plan, sve se može &ndash; veli Olga, pa nastavlja:<br /><br /></p> <p>&ndash; Kupljena zemlja, posađene loze, radi se sve na visokoj ekolo&scaron;koj razini, mehanički se sve obrađuje, nema &scaron;pricanja osim uporabe onih elemenata koji su se davno upotrebljavali. Ipak u cijeloj svojoj ekolo&scaron;koj proizvodnji čini mi se da je loza predvodnik cijele priče. Od grožđa vino, od dropa lozovača, od vina radim vinski liker. Zamislite, ja sam vam posadila oko &scaron;ezdeset smokava pa su mi se neki smijali. No danas imam toliko smokava da mogu nesmetano napraviti na stotine i stotine tegli prvoklasnog zdravog pekmeza koji mogu praktički prodati na kućnom pragu. Imam četiri stabljike naranče, limuna, kumkvata. Cijelo okružje moje kuće je u ružmarinu, lovoru. Nikada nisam polijevala travu među svojim lozama, nikada loze nismo polijevali sa sada&scaron;njim preparatima, nego starim bakrenim preparatima, uz strogu kontrolu zemlje. Svake godine stručne nalaze s potpisom i ovjerom &scaron;aljem Ministarstvu poljoprivrede na uvid.<br /><br /></p> <p>A tek Olgini čajevi, već su se iskazali na daleko, ljudi dolaze i pitaju je za recepte, a ona nama otkriva male tajne zdravlja. Kaže da je pročitala brdo literature o zdravim travama, ali da ih nigdje nema vi&scaron;e kao u Dalmatinskoj zagori.<br /><br /></p> <p>&ndash; Pazite, ovaj čaj: imate pčelinju ljubicu, metvicu, listić kadulje, i to je dovoljno za sve. Ja to isključivo berem u okružju moje kuće, na mojoj zemlji, gdje sam sigurna u visoke ekolo&scaron;ke standarde koje kontroliram praktički svakodnevno. Ne želim od toga napraviti neku industriju, komercijalizirati to, to je moja radost i radost za onoga kome su ti moji čajevi potrebni.<br /><br /></p> <p>Olgina travarica i komovica isključivo po njezinim receptima, a nakon dugogodi&scaron;njih ispitivanja u njezinu malom laboratoriju stekle su itekakve dobre recenzije od onih koji su imali tu privilegiju da ih ku&scaron;aju. Ili recimo sistem obrade loza čiji je patent isključivo gospođe Olge, nai&scaron;ao je na veliko zanimanje vinogradara. Naime, Olga ne veže loze za postavljene žice, kako se to stoljećima radilo po Imotskoj krajini.<br /><br /></p> <p>&ndash; Da, ja ne vežem loze, ja ih samo provlačim između žica i one same sebe oforme. No, sada treba svaki tjedan ući između loza, a njih je trideset tisuća i vidjeti koja je izvan žice te je usmjeriti da se ne savija. To je posao, ali se i isplati. U startu to i ko&scaron;ta, no, rekoh, na kraju se isplati. Mislim da onaj tko ima zemlju, a zapustio ju je, da je to zločin i da bi zakonom to trebalo regulirati. Onaj tko ima zemlje svoje, ona mu može biti dostatna da uredno živi. Samo treba raditi i pratiti struku i trendove u poljoprivredi. Mora ovaj narod u Imotskoj krajini shvatiti da Imotsko polje može hraniti, davati čistu i zdravu hranu za cijelu Dalmaciju i &scaron;ire. Možda sam utopist, ali mislim da će doći vrijeme kada će to shvatiti neke nadolazeće generacije &ndash; govori nam gospođa Olga.<br /><br /></p> <p>Olga Rebić za&scaron;titila je i svoj &ldquo;Vinsker&rdquo;, iliti vinski liker, jedinstven na ovim prostorima, u Zavodu za vinarstvo. Od vrlo rasprostranjene biljke u Dalmatinskoj zagori zvane barbaroža, jedne vrste đirana, stvorila je i izvrsni dezodorans, a njezin Merlot ima status vrhunskoga vina. Ma kad bismo sada nabrajali &scaron;to ona sve radi, isključivo od trava, voća, posebno grožđa, trebalo bi jo&scaron; nekoliko ovakvih tekstova. Uostalom, treba navratiti u Rebiće, tik do samoga grada Imotskog i uvjeriti se u nepresu&scaron;nu energiju ove 77-godi&scaron;nje kemijske tehničarke, koja sama od, kako kaže, silnih resursa prirode koji je okružuju stvara zdravlje, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-04-22-olga.pngSkijališta u Europi se zatvaraju zbog nedostatka snijegahttp://grude.com/clanak/?i=371829371829Grude.com - klik u svijetWed, 04 Jan 2023 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-25-25022018-blidinje-skijaliste-risovac013.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Planine bez snijega ponovo su potaknule strahove..<p>&nbsp;</p> <p>Neuobičajeno toplo vrijeme i rijetke snježne padavine posljednjih su dana prisilili neka skijali&scaron;ta da se zatvore, dok je Europa novu godinu započela s rekordno visokim temperaturama za ovo doba godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačka, Poljska i Če&scaron;ka su neke od zemlja koje su ove godine već oborile temperaturne rekorde, dok vremenski uvjeti sve vi&scaron;e podsjećaju na proljetne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Planine bez snijega ponovo su potaknule strahove zbog utjecaja klimatskih promjena na mnoge planinske gradove koji se oslanjaju na zimski turizam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Temperature u Francuskoj na kraju godine bile su najtoplije u posljednjih 25 godina, prema meteorolo&scaron;koj stanici Meteo France.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična je slika bila i u &Scaron;vicarskoj, gdje je meteorolo&scaron;ka stanica u području Jura zabilježila rekordni dnevni prosjek od 18 stupnjeva Celzijevih na Novu godinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Siječanjski temperaturni rekordi već su oboreni u nizu europskih zemalja, a jedan meteorolog je to nazvao "te&scaron;ko shvatljivim".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjeverne Alpe i francuski Pirineji posebno se bore sa snijegom, a neka odmarali&scaron;ta, nakon &scaron;to su bila otvorena jedva mjesec dana, morala su se zatvoriti dok se situacija ne popravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;vicarski Adelboden, koji je u subotu domaćin Svjetskog kupa u skijanju, ove godine će ovaj kup održati na 100 posto umjetnom snijegu, pi&scaron;e Sky News.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;vicarsko odmarali&scaron;te Splugen-Tambo također je u ponedjeljak saopćilo da se zatvara "do daljnjeg".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Južne Alpe i padine iznad 2.200 metara nadmorske visine imaju snježne padavine koje su blizu normalnih, ali skija&scaron;i i ljubitelji ostalih zimskih sportova morat će se uputiti puno dalje kako bi uživali u čarima zime.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi gradovi na nižim nadmorskim visinama koji su se ranije mogli osloniti na zimski turizam sve vi&scaron;e planiraju budućnost koja se vi&scaron;e fokusira na cjelogodi&scaron;nje aktivnosti kao &scaron;to je planinarenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Wim Thiery, profesor klimatskih nauka na Univerzitetu u Bruxellesu, rekao je da je struja koja donosi topli zrak iz suptropskih područja u Europu pomogla stvaranju visokih temperatura i upozorio da će učinak klimatskih promjena radikalno promijeniti zimski turizam u Europi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Do kraja stoljeća skijanje na Alpama kakvo poznajemo će jednostavno biti gotovo &ndash; rekao je on.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-25-25022018-blidinje-skijaliste-risovac013.jpgPolicija poziva građane na oprez zbog lažnih eurahttp://grude.com/clanak/?i=371825371825Grude.com - klik u svijetTue, 03 Jan 2023 13:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-11-euro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani oprez - lažni euri, poručili su iz policije i upozorili kako zadnjih dana primaju više dojava da prevaranti umjesto originalnih eura za plaćanje koriste filmske rekvizite novčanica u toj novoj hrvatskoj valuti.<p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>U tom smislu, iz brodsko-posavske policije navode vi&scaron;e slučajeva kada su prevaranti kao sredstvo plaćanja koristili filmske rekvizite novčanica u eurima, na kojima je ispisano: "Souvenir production", odnosno "This is not legal it is to be used for motion props".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je novogradi&scaron;koj policiji jučer dojavljeno kako je nepoznata osoba za plaćanje prodajnih artikala u prodavaonici na području Općine Nova Kapela koristila filmski rekvizit od 10 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija je pokrenula kriminalističku istragu i traga za tim prevarantom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, krajem pro&scaron;le godine, na području Slavonskog Broda zabilježen je i slučaj kada je nepoznati prevarant filmskim rekvizitom, a ne pravom novčanicom od 50 eura, platio taxi uslugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dobro pogledati svaku novčanicu, prijaviti sumnju u originalnost </strong></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>- Građani budite oprezni i svaku euro novčanicu dobro pogledajte, jer pojedinci koriste vrijeme prilagodbe te će nastojati iskoristiti priliku i ubaciti lažnjak, poručuju iz policije i građane pozivaju da im odmah jave svaki slučaj sumnje u originalnost novčanica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećaju na objavu Hrvatske narodne banke (HNB) kako su u optjecaju dvije serije euro novčanica - prva se sastoji od sedam apoena (5,10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga, koja se jo&scaron; naziva i serija "Europa", ima iste apoene, osim onog od 500 eura koji se vi&scaron;e ne tiska, ali se i dalje može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedničke značajke obje serije euro novčanica su naziv valute ispisan različitim pismima, na licu novčanice otisnuti su inicijali naziva Europske sredi&scaron;nje banke gdje je i potpis predsjednika/ce ECB-a, a svaka novčanica ima serijski broj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Novčanicu osjeti, pogledaj, nakreni, provjeri </strong></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Za lak&scaron;u provjeru autentičnosti novčanica, HNB preporučuje četiri koraka - osjeti, pogledaj, nakreni, provjeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani su pozvani da osjete papir i reljefnost novčanice, pogledaju je prema svjetlu i provjere ima li vodeni znak i za&scaron;titnu nit, prozirnu brojku te prozor s portretom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi provjerili njihovu originalnost, euro novčanicu mogu nakrenuti i provjeriti hologram, brojku koja mijenja boju, sjajnu traku i prozor s portretom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na novčanicama postoji i mikro pismo koje se provjerava kori&scaron;tenjem povećala, a dodatna svojstva moguće je provjeriti kori&scaron;tenjem UV lampe, zaključuju u policiji i građane obavje&scaron;tavaju da detaljne video upute i fotografije mogu vidjeti na stranicama HNB-a.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-11-euro.jpgOvo su temperature u Europi na početku nove godine! Ovo se ne pamti...http://grude.com/clanak/?i=371821371821Grude.com - klik u svijetTue, 03 Jan 2023 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-03-snjegovic-ljeto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europa je suočena s neuobičajeno toplim vremenom u siječnju i oboreni su brojni temperaturni rekordi širom Starog kontinenta, piše britanski dnevnik "The Independent".<p><br />Prema pisanju lista, u najmanje sedam europskih država izmjerena je rekordno visoka temperatura prvog dana Nove godine. U Bjelorusiji, Danskoj, Če&scaron;koj, Letoniji, Litvaniji, Nizozemskoj i Poljskoj registrirana je temperatura uobičajena za proljeće.<br /><br /></p> <p>U mjestu Visokaje u Bjelorusiji izmjereno je rekordnih 16,4 stupnjeva. Prethodno je najvi&scaron;a temperatura u siječnju bila 4,5 stupnjeva.<br /><br /></p> <p>U poljskom selu Korbijelov izmjereno je rekordnih 19 stepeni. Prosječna temperatura za to područje u ovo doba godine je jedan stupanj. U Javorniku u Če&scaron;koj, temperatura je za 16,6 stupnjeva vi&scaron;a od uobičajene jer je izmjereno 19 stupnjeva.<br /><br /></p> <p>U Danskoj je izmjerena temperatura od 12,6, u Latviji 11,1, Litvi 14,6 i u Nizozemskoj 16,9 stupnjeva.<br /><br /></p> <p>- Na temelju temperatura i oblasti u kojima su rekordne vrijednosti izmjerene ovaj period se može smatrati kao najekstremniji toplinski val ikad registriran u Europi - kažu klimatolozi, prenosi Avaz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-03-snjegovic-ljeto.jpgAutoceste FBiH: Realno očekivati da 2028. godine bude završeno svih 335 kilometara koridora Vchttp://grude.com/clanak/?i=371810371810Grude.com - klik u svijetMon, 02 Jan 2023 10:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-08-izgradnja-autoceste-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U FBiH je do sada izgrađeno 126 kilometara autoceste na trasi koridora Vc.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Iako su inflacija i poskupljenje građevinskih radova utjecali na poslovanje Autocesta Federacije BiH u 2022. godine, iz tog javnog poduzeća navode kako je u protekloj godini do&scaron;lo do ekspanzije izgradnje cestovne infrastrukture.<br /><br /></p> <p>"Bez obzira na sve probleme s kojima se cijeli svijet susreće, Autoceste FBiH su, prvenstveno vlastitim angažmanom, na osnovu raspoloživih sredstava i kapaciteta uspjeli pokrenuti puno i već sad možemo reći da je na prostoru Federacije BiH do&scaron;lo do ekspanzije izgradnje cestovne infrastrukture. Federacija BiH je već sada jedno veliko gradili&scaron;te, a u periodu koji slijedi bit će i značajno povećanje obima posla", kazali su Feni iz Autocesta FBiH.<br /><br /></p> <p>U FBiH je do sada izgrađeno 126 kilometara autoceste na trasi koridora Vc, a pu&scaron;tanjem u promet dionice Tarčin &ndash; Ivan u listopadu pro&scaron;le godine Bosne i Hercegovina je dobila blizu 100 kilometara bez prekida funkcionalne autoceste koja povezuje Bradinu s izlazom Zenica sjever.<br /><br /></p> <p>Najveći obim posla na gradili&scaron;tu koridoru Vc trenutno se izvodi u Zeničko-dobojskoj županiji, gdje su u izgradnji četiri dionice za novih 20 kilometara autoceste na relaciji Zenica-Žepče, čiji se zavr&scaron;etak i pu&scaron;tanje u rad očekuje 2024. godine.<br /><br /></p> <p>Tako će se za dvije godine voziti autocestom bez prekida u dužini od 120 kilometara, od Bradine, na ulazu u Hercegovinu, do Popriku&scaron;a nadomak Žepča.<br /><br /></p> <p>Financijska konstrukcija za cijeli koridor kroz Federaciju BiH, podsjećaju iz Autocesta FBiH, načelno je dogovorena s kreditorima.<br /><br /></p> <p>Za dionice na sjeveru osigurana su kreditna sredstva kod međunarodnih financijskih institucija, kao i za dionice na jugu od Mostara sjever do Bune. U proceduri je dodatno kreditno zaduženje za dionicu od Ovčara do Mostara sjever i finalizacija pregovora s bankama.<br /><br /></p> <p>Pored navedenih izvora financiranja, značaja podr&scaron;ka izgradnji autoceste su i bespovratna grant sredstva Europske unije, koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu 40 posto investicijskih tro&scaron;kova.<br /><br /></p> <p>Iz Autocesta FBiH najavljuju kako će u 2023. godini biti zavr&scaron;ena izgradnja dionice Počitelj &ndash; Zvirovići u dužini od 11 kilometara. To uključuje i most Počitelj, koji je jedinstven po tome &scaron;to se sve četiri trake autoceste nalaze na jednoj konstrukciji, a uz tunel Prenj most preko Neretve predstavlja najzahtjevniji objekt na koridoru Vc.<br /><br /></p> <p>U idućoj godini bit će dovr&scaron;en i tunel Zenica, dužine 3,360 metara, koji će tako postati najduži izrađeni tunel u ovom trenutku na koridoru Vc.<br /><br /></p> <p>Također, obavljene su pripreme za izgradnju dionice od Mostara jug do Bune u dužini od 14,5 kilometara.<br /><br /></p> <p>Ova godina mogla bi biti ključna za zavr&scaron;etak kompletnog projekta koridora Vc, jer je u 2023. planiran početak radova na dva iznimno zahtjevna objekta: tunel Prenj i mostarska obilaznica.<br /><br /></p> <p>Za ta dva najkompleksnija projekta raspisani su natječaju za odabir izvođača radova, a početak izgradnje je planiran sredinom 2023. godine.<br /><br /><br />Iz Autocesta FBiH navode kako je realno očekivati da 2028. godine bude zavr&scaron;eno svih 335 kilometara koridora Vc unutar Bosne i Hercegovine. To se može realizirati pod uvjetom izgradnje tunela Prenj u razdoblju od &scaron;est godina, te ukoliko se ne pojave nepredviđene okolnosti na koje se ne može uticati i u ovom trenutku pretpostaviti.<br /><br /></p> <p>Pored dovr&scaron;etka koridora Vc, u skladu s agendom Vlade FBiH, izgradnja brzih cesta bit će u fokusu Autocesta FBiH sljedećih godina.<br /><br /></p> <p>Pokrenute su aktivnosti kada je riječ o projektiranju svih strate&scaron;kih pravaca i poduzimaju se aktivnosti kako bi se u 2023. godini krenulo s eksproprijacijom i izgradnjom prvih kilometara brzih cesta dionice Bihać &ndash; Cazin &ndash; Velika Kladu&scaron;a, Mostar &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; granica Republike Hrvatske i Nević polje &ndash; Turbe.<br /><br /></p> <p>Osim navedenih brzih cesta predviđena je izgradnja dijela autoceste Tuzla &ndash; Brčko &ndash; Ora&scaron;je iz sredstava Vlade FBiH putem kapitalnih transfera za cestovnu infrastrukturu, kazali su za Fenu iz Autocesta FBiH.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-08-izgradnja-autoceste-1.jpgEvo gdje je od ponoći skuplja strujahttp://grude.com/clanak/?i=371803371803Grude.com - klik u svijetSun, 01 Jan 2023 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-16-struja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od danas stupa na snagu novi obračun potrošnje električne energije za domaćinstva u bh. entitetu RS koji će u konačnici rezultirati i većim računima za građane.<p>&nbsp;</p> <p>Ranije su iz Regulatorne agencije za energetiku RS-a priopćili da je predviđeno da domaćinstva prema potro&scaron;nji struje budu podijeljena na tri grupe: Oni koji tro&scaron;e do 500 kilovata, od 500 do 1.500 kilovata te od 1.500 kilovata i vi&scaron;e.</p> <p>Ukoliko u ovom slučaju potro&scaron;ite 800 kilovata, dio do 500 će se obračunavati po jednoj cijeni, a dio od 300 po drugoj, većoj cijeni, pi&scaron;e Klix.ba.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-16-struja.jpgDijaspora ne zaboravlja BiHhttp://grude.com/clanak/?i=361792361792Grude.com - klik u svijetSat, 31 Dec 2022 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-17-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dijaspora BiH za devet mjeseci 2022. godine kući je poslala 2,616 milijardi KM na osnovu novčanih doznaka, što je za 376 milijuna maraka više nego u istom periodu godinu ranije.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Prema podacima Centralne banke BiH za cijelu 2021. godinu dijaspora je obitelji i prijateljima poslala 3,043 milijarde maraka, dok su godinu ranije u BiH stigle 2,522 milijarde KM po osnovu novčanih doznaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomist Marko Đogo kaže za &ldquo;<strong>Glas Srpske</strong>&rdquo; da rast doznaka, bez obzira na globalnu krizu, ne treba čuditi, s obzirom na inflaciju i da novac gubi svoju vrijednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Do kraja četvrtog kvartala 2022. godine taj broj će vjerojatno prema&scaron;iti tri milijarde maraka, budući da pred kraj godine ciklično stiže najvi&scaron;e tog novca - kazao je Đogo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je dodao da bi se trend rasta mogao prekinuti 2023. godine te da je to poprilično pouzdano očekivanje.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ako bude ozbiljna ekonomska kriza, a u najavi jeste i prvi parametri pokazuju da će tako i biti, to će se negativno odraziti na na&scaron;e ljude koji rade u inozemstvu, tako da će oni slati manje novca. I ove doznake koje su stigle za tri kvartala 2022. godine manje su od onih koje su dolazile prije desetljeća, &scaron;to je posljedica demografskih kretanja. Sada se u inozemstvo sele čitave obitelji i jednostavno ne &scaron;alju novac vi&scaron;e ovamo, za razliku od ranije, kada je na rad u inozemstvo odlazio samo mu&scaron;karac koji je ovdje izdržavao obitelj - naveo je Đogo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da novac koji stiže po osnovu doznaka važan za građane, ali da &nbsp;je i taj značaj sve manji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U jednom trenutku smo imali situaciju da su doznake pristigle iz inozemstva činile 20 posto BDP-a, a u 2022. godini to će biti manje od deset posto , s obzirom na to da je BDP prema&scaron;io 35 milijardi KM, a doznake te&scaron;ko da će, zaključno sa četvrtim kvartalom dostići 3,5 milijardi maraka - zaključio je Đogo. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inozemstva su počele&nbsp; padati i taj trend su imale sve do 2012. godine, od kada počinju postepeno da se oporavljaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raniji podaci Centralne banke BiH pokazuju da je novčana pomoć iz inozemstva građanima u BiH rasla te da je tek 2017. uspjela da dostigne nivo iz 2007. godine, odnosno dijaspora je tada poslala 2,51 milijardu KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Mirovine</strong></p> <p>Prema podacima Centralne banke BiH po osnovu mirovina iz inozemstva za tri kvartala ove godine stiglo je 888,9 milijuna maraka. Po ovom osnovu lani su u zemlju stigle 1,184 milijarde KM, dok je 2020. godine taj broj iznosio 1,250 milijardi maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-17-konvertibilne-marke.jpgS tržišta povučena kranjska kobasica! http://grude.com/clanak/?i=361783361783Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2022 15:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-30-kranjska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvod može biti opasan za zdravlje.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da na deklaraciji nije označen alergen soja, proizvod može biti opasan za&nbsp;zdravlje potro&scaron;ača koji su na nj osjetljivi, a&nbsp;oni&nbsp;koji&nbsp;nisu alergični&nbsp;mogu ga i dalje upotrebljavati bez ograničenja, javlja HINA.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-30-kranjska.jpgBiskupi poslali u župe novi cjenik crkvenih usluga, cijene veće i više nego dvostrukohttp://grude.com/clanak/?i=361780361780Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2022 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-30-22-cijene-usluge.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U župe širom Hrvatskoj stigli su novi taksovnici iz biskupija. Cijene crkvenih usluga usklađene su zbog uvođenja eura, a vijest bi vjerojatno bila izgubljena u masi drugih da cijene nekih crkvenih usluga nisu znatno više nego što su bile do sada. Neke od njih skuplje su i više nego dvostruko, piše N1.<p>&nbsp;</p> <p>Župnik sa zagrebačke Kusto&scaron;ije na oglasnoj je ploči jasno istaknuo nove cijene crkvenih usluga. Od Nove godine tako će biti skuplje i vjenčati se i umrijeti uz crkvene usluge.<br /><br /></p> <p>Najmanje su poskupjeli vjenčanja i sprovodi te svete mise.&nbsp; <br /><br /></p> <p>Krsni, vjenčani i smrtni list, koji su ko&scaron;tali 30 kuna, od Nove godine će ko&scaron;tati osam eura, dakle duplo vi&scaron;e.<br /><br /></p> <p>"Promjena valute u Hrvatskoj bila je povod za sustavnije revidiranje novog financijskog sustava Katoličke Crkve u Hrvatskoj budući da se od njegovog uvođenja 2001. ni&scaron;ta bitno nije mijenjalo. Uzimajući u obzir promjene koje su se u međuvremenu dogodile uslijed inflacije i povećanja životnih tro&scaron;kova bilo je nužno korigirati neke iznose na vi&scaron;e", kažu iz Hrvatske biskupske konferencije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-30-22-cijene-usluge.jpgKordić: Nakon uređenja Zračne luke Mostar mogu se očekivati nove linije i veći broj putnikahttp://grude.com/clanak/?i=361770361770Grude.com - klik u svijetThu, 29 Dec 2022 19:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-aerodrommos1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradonačelnik Mostara Mario Kordić izjavio je kako stoji iza Uprave Zračne luke Mostar i svega onoga što je urađeno u protekle dvije godine.<p>&nbsp;</p> <p>- Kada je u pitanju Zračna luka Mostar, u ovoj godini implementirani su svi projekti koji su po auditu bili zamjerka na tehničko stanje Zračne luke. Među ostalim, to je perimetrijska ograda, automatski sustav za slijetanje, farbanje rulnica, tehničko opremanje vatrogasne ekipe i niz rendgen uređaja, sanitarnih čvorova i tako dalje. To su sve bile nekakve zamjerke kod zadnjeg audita i svi ovi projekti zavr&scaron;ili su bez ijedne žalbe i oni su trenutno ili zavr&scaron;eni ili u fazi implementacije - komentirao je gradonačelnik Kordić inicijativu gradske vijećnice Irme Baralije (Na&scaron;a stranka) za smjenu Uprave Zračne luke Mostar zbog lo&scaron;ih poslovnih rezultata u 2022. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po gradonačelnikovim riječima, nakon tehničkog uređena Zračne luke mogu se očekivati nove linije i povećanje broja putnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Obavijestili smo i partnere da smo pri kraju navedenih radova i projekata, te očekujemo vrlo brzo deklariranje nekih linija i blagovremeno ćemo o njima obavijestiti javnost. Bez obzira na inicijative o smjeni, ja stojim iza Uprave i ono &scaron;to je meni kao gradonačelniku važno je da smo u zadnje dvije godine napravili sve &scaron;to je trebalo napraviti, ali za partnerstvo trebaju dvije strane, zainteresiranost je velika, ali evo, ugovor se ipak treba dogoditi - kazao je Kordić u pauzi rada Gradskog vijeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je podsjetio kako je Studijom održivosti i razvoja Zračne luke Mostar predviđen neki oblik partnerstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hoće li to biti javno-privatno partnerstvo ili koncesija, to će odlučiti Gradsko vijeće ili neke studije, analize, rano je o tome pričati. Međutim, budućnost ove zračne luke je u tom smjeru. Svjedoci ste da se to događa i sa Sarajevom koje ovih dana ozbiljno razgovara o nekom koncesionarskom partneru, Beograd ide u koncesiju, Zagreb je već davno u koncesiji i to je prirodni put razvoja zračnih luka. Ono &scaron;to je meni bitno je da smo poduzeli vrlo ozbiljne aktivnosti da Zračna luka Mostar uđe u takozvano prijateljsko okruženje, odnosno da iskoristimo činjenicu da koridor Vc prolazi direktno uz na&scaron;u zračnu luku. Važno je napomenuti i da je mostarska zračna luka jedna od rjeđih koja ima i željeznički pristup. Osobno nisam nezadovoljan, osim brzinom, volio bih da već danas ima ugovore i linije kako ih ima Tuzla, ali treba odraditi i neku domaću zadaću da se to dogodi - poručio je Kordić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Regulacijski planovi i bazen</strong></p> <p>Na dana&scaron;njoj sjednici Gradskog vijeća Mostara usvajane su dvije odluke o dono&scaron;enju regulacijskih planova za naselja "Centar 2" i "Južni logor".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova dva regulacijska plana, kao &scaron;to sam i ranije najavljivao, otvaraju vrlo ozbiljan investicijski potencijal u Mostaru, a u tom kontekstu i punjenje gradskog proračuna, kao i nastavak infrastrukturnih projekata koje smo počeli - kazao je gradonačelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Novinare je zanimalo dokle se stiglo s projektom izgradnje zatvorenog bazena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Taj projekt uopće nije zapeo, tempo je takav kakav jest, nažalost postoje procedure, a ja osobno bih bio sretniji da je to nekako u kontekstu kao da privatnik radi, odnosno da krene graditi čim rije&scaron;i dozvole. Međutim mi smo imali izvjesne aktivnosti, rađene su probne bu&scaron;otine, pro&scaron;la je procedura izbora idejnog rje&scaron;enja, a ovih dana ćemo idejno rje&scaron;enje objaviti. Radimo i tempo je dosta dobar, financijskih sredstava ne fali i vrlo brzo će početi konkretni radovi - istaknuo je Kordić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gradski proračun</strong></p> <p>Kada je u pitanju Proračun Grada Mostara za 2023. godinu, gradonačelnik kaže kako će on biti veći nego ikad do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Grad Mostar je svaki svoj proračun donio na način da je odradio vrlo ozbiljnu javnu raspravu, a tako će biti i ove godine. Možda smo mogli to preskočiti i donijeti već danas gotov proračun, ali jedan od razloga za&scaron;to je proračun danas u formi nacrta je taj &scaron;to smo procijenili da javnu raspravu nećemo stići fizički odraditi i da ne bi bilo korektno donijeti ga bez javne rasprave. Stanje u kasi je dobro, i dalje je trend rasta prihoda u proračunu i proračun koji ćemo donijeti kroz sljedećih, nadam se, 15-30 dana, bit će veći nego &scaron;to smo ga imali pro&scaron;le godine. Oprezno smo planirali prihode i ima tu jo&scaron; dosta prostora - kazao je Kordić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;njoj sjednici razgovaralo se i o izmjenama Statuta Grada Mostara, a gradonačelnik je optimističan da će sve strane u Gradskom vijeću uspjeti postići dogovor o tom pitanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Činjenica je da predsjednik Vijeća, ja i svi vijećnici imamo vrlo konstruktivnu atmosferu, bavimo se ozbiljnim problemima i mislim da je do&scaron;lo vrijeme da nemamo priču oko nametanja statuta, već da imamo dovoljno i hrabrosti, i mudrosti, i znanja, da najvažniji akt jedne lokalne samouprave, a to je upravo statut, sami donesemo, jer smo preuzeli odgovornost. Nadam se da će se to dogoditi vrlo skoro. Drago mi je da se raspravljalo o ovome i da nije bilo pritisaka da se Statut donese iz kojekakvih drugih razloga, osim razloga da Gradu Mostaru bude jednostavnije funkcionirati - poručio je Kordić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-aerodrommos1.jpgOvako se reže vrpca kad se postavi zavjesa u školihttp://grude.com/clanak/?i=361761361761Grude.com - klik u svijetWed, 28 Dec 2022 22:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-28-22-zavjesa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNK Rašid Hadžović svečano je prerezao vrpcu u Osnovnoj školi Gnojnice u Mostaru povodom završetka projekta "Opremanje škole rashladnim uređajima, tendom i rebrastim zavjesama" koji je podržala Turska vojna misija u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>- Čast mi je i zadovoljstvo &scaron;to sam ovdje s vama. Ovo je bitan događaj za sve nas. Jer je realiziran projekt u JU Osnovna &scaron;kola Gnojnice koji će biti od koristi i na&scaron;im učenicima i nastavnicima. Ali i zbog činjenice da imamo priliku ugostiti na&scaron;e prijatelje iz Turske. Nadam se da će jo&scaron; biti prilika za ovakve susrete u narednom periodu. I da će se suradnja i dalje nastaviti - rekao je ministar Hadžović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-28-22-zavjesa.jpgPorasla prodaja krumpira na tržnicama http://grude.com/clanak/?i=361759361759Grude.com - klik u svijetWed, 28 Dec 2022 18:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-26-krompir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, na zelenim tržnicama u drugom tromjesečju 2022. godine prodaja krumpira porasla je za 134,2 posto.<p>&nbsp;</p> <p>U drugom tromjesečju povećana je i vrijednost prodaje voća za 58,3 posto, žitarica za 69,8, krumpira za 134,2, povrća za 74,8, peradi za 39,6, proizvoda životinja za 115,2 i ostalih proizvoda za 41,8 posto, dok se smanjenje vrijednosti prodaje bilježi kod rezanog cvijeća 4,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U strukturi ukupne prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama u drugom tromjesečju 2022. godine povrće je sudjelovalo sa 32,7 posto, žitarice sa 1,0, krumpir sa 6,7, voće sa 23,3 posto, proizvodi životinja sa 24,5 posto, ostali proizvodi sa 9,1 i rezano cvijeće sa 0,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-26-krompir.jpgKoliko vam dugo neće raditi kartice zbog eura? Evo pregleda po bankamahttp://grude.com/clanak/?i=361755361755Grude.com - klik u svijetWed, 28 Dec 2022 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-28-kartica_shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog prelaska na euro mnoge bankarske funkcionalnosti bit će ograničene, prije svega u noći s 31. prosinca na 1. siječnja.  <p>&nbsp;</p> <p>Najznačajnija su ograničenja u plaćanju karticama zbog čega su iz banaka već&nbsp;<strong>poslali apel građanima</strong>&nbsp;da za novogodi&scaron;nju večer i noć pripreme gotovinu. Sve banke imat će prekid u radu kartica, no koliko će taj prekid trajati ovisi o tome u kojoj ste banci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nekim bankama kartice neće funkcionirati satima, a u nekima tek nekoliko minuta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evo pregleda.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Zagrebačka banka</h3> <p><strong>Zagrebačka banka obavijestila je&nbsp;svoje korisnike</strong>&nbsp;da zbog tehničke prilagodbe sustava na euro neće se moći koristiti debitnim i kreditnim karticama te bankomatima Zabe od subote 31. prosinca 2022. u 22:55 do nedjelje 1. siječnja 2023. u noćnim satima. Iz banke su korisnicima preporučili da se &ldquo;za plaćanja&nbsp;tijekom novogodi&scaron;njeg vikenda unaprijed opskrbe gotovim novcem dostatnim za svoje potrebe&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Debitnim i kreditnim karticama Banke za individualne i poslovne korisnike klijenti se neće moći koristiti&nbsp;od subote 31. prosinca 2022. u 22:55 do nedjelje 1. siječnja 2023. u noćnim satima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plaćanja karticama na internetu koja je potrebno potvrditi m-tokenom bit će moguća&nbsp;od poslijepodnevnih sati 1. siječnja 2023.&nbsp;kada postane dostupno&nbsp;on-line&nbsp;bankarstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnici računa za&scaron;tićenih primanja&nbsp;neće se moći koristiti svojim karticama&nbsp;od subote 31. prosinca 2022. u 22:55 do nedjelje 1. siječnja 2023. u poslijepodnevnim satima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslovni korisnici Visa Business debitne kartice&nbsp;neće se moći koristiti svojim karticama&nbsp;od subote 31. prosinca 2022. u 22:55 do nedjelje 1. siječnja 2023. u poslijepodnevnim satima&rdquo;, navode iz Zabe.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Privredna banka Zagreb</h3> <p><strong>Privredna banka Zagreb korisnike je obavijestila</strong>&nbsp;da kartice neće raditi od 23 sata 31. prosinca pa do 1:00 ili 4:00 sata, ovisno o kojoj se kartici radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako PBZ Visa&nbsp;debitne kartice za građane imati privremeni prekid u radu od&nbsp;23:00 sata 31. prosinca 2022. do 1:00 sat 1. siječnja 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PBZ Visa Business Classic debitna kartica za poslovne subjekte imat će ograničeno kori&scaron;tenje od 1:00 sat&nbsp;&nbsp;1. siječnja 2023. do 4:00 sata 2. siječnja 2023. do iznosa 100 eura dnevno uključujući bankomate i EFTPOS uređaje i plaćanja na internetskim prodajnim mjestima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PBZ Visa Inspire Sticker kartica imat će privremeni prekid&nbsp;od 23:00 sata 31. prosinca 2022. do 4:00 sata 2. siječnja 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PBZ Card Premium Visa kartice&nbsp;mat će privremeni prekid&nbsp;od 23:00 sata 31. prosinca 2022. do 1:00 sat 2. siječnja 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p>PBZ Mastercard kreditne kartice (charge/revolving) imat će privremeni prekid od&nbsp;23:00 sata 31. prosinca 2022. do 1:00 sat 1. siječnja 2023. Ograničeno kori&scaron;tenje&nbsp;kartica na pojedinim prodajnim mjestima&nbsp; bit će od 10:00 sati do 23:00 sata 31. prosinca 2022.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče plaćanja na internetskim prodajnim mjestima, privremeni prekid&nbsp;kori&scaron;tenja PBZ kartica bit će&nbsp;od 23:00 sata 31. prosinca 2022.&nbsp;&nbsp;do 1:00 sat&nbsp;&nbsp;1. siječnja 2023.&nbsp; Privremeni prekid&nbsp;kori&scaron;tenja usluga za autentifikaciju&nbsp;internetskih plaćanja bit će za&nbsp;#withKEY&nbsp;od 21:00 sat 31. prosinca 2022. do 4:00 sata 1. siječnja 2023. i za&nbsp;MyWay mToken&nbsp;od 8:00 do 9:30 sati 1. siječnja 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Erste banka</h3> <p>Erste banka poručuje kako će kori&scaron;tenje kartica te banke&nbsp;na bankomatima i prodajnim mjestima u Hrvatskoj i inozemstvu&nbsp;(odnosi se i na kartice povezane s aplikacijama za plaćanje) biti ograničeno&nbsp;u noći s 31.12.2022. na 1.1.2023.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To znači da je najbolje da se, u tom kratkom razdoblju, oslanjate na plaćanje gotovim novcem (primjerice, za taksi, dostavu hrane, plaćanje u restoranu ili kafiću). Također do poslijepodnevnih sati 2.1. nećete moći potvrđivati online kupnje mTokenom, odnosno plaćati karticama kod online trgovaca koji koriste 3D standarde plaćanja&rdquo;, poručili su iz banke svojim korisnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Erste banka ne navodi ni približno sate u kojem će kartice biti privremeno nedostupne, tek navode da se radi o novogodi&scaron;njoj noći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>George, KEKS Pay, usluga Erste SMS i platne usluge drugih pružatelja (PSD2 API) neće biti dostupne od 18:00 sati 31.12.2022. do popodnevnih sati 2.1.2023. Zbog nedostupnosti Georgea, tada nećete moći potvrđivati online kupnje mTokenom odnosno plaćati karticama kod online trgovaca koji koriste 3D standarde plaćanja, poručuju iz banke, prenosi&nbsp;<strong>Index</strong>.&nbsp;</p> <h3>Raiffeisen bank</h3> <p>Raiffeisen banka također ne precizira u sat vrijeme kada njene kartice neće biti dostupne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navode tek da &ldquo;u&nbsp;subotu&nbsp;31. prosinca 2022. od kasnih večernjih sati do jutarnjih sati 1. siječnja 2023.&nbsp;mogući su povremeni prekidi na kartičnim transakcijama, uključujući i transakcije na bankomatima&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče online bankarstva, iz&nbsp;Raiffeisena poručuju korisnicima da sva plaćanja&nbsp;prema drugim bankama izvr&scaron;e&nbsp;do četvrtka 29. prosinca do 15 sati. &ldquo;Ako ih zadate najkasnije do 15 sati u petak 30. prosinca, također ćemo ih izvr&scaron;iti, ali uz moguća ka&scaron;njenja.&nbsp;Plaćanja unutar RBA bit će moguća do 18 sati 30. prosinca&rdquo;, navode iz banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U petak&nbsp;30. prosinca 2022. od 20 sati do 31. prosinca do 23:30 sati mojaRBA&nbsp;aplikacija&nbsp;će vam biti dostupna&nbsp;isključivo za autorizaciju online plaćanja.&nbsp;Ostale funkcionalnosti će vam&nbsp;ponovno biti dostupne od 2. siječnja 2023.&nbsp;U tom periodu ćemo provoditi proces konverzije kako bi vas u novoj godini dočekali euri umjesto kuna&rdquo;, navode iz banke.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>OTP banka</h3> <p>Iz OTP banke navode kako će sve kartice te banke funkcionirati tijekom cijelog razdoblja prelaska sustava na euro, osim nekoliko minuta oko ponoći pri ulasku u Novu godine. Prekid će, napominju, biti 31. 12. 2022. od 23:55 do 1. 1. 2023. u 00:05).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se internetskog i mobilnog bankarstva tiče, navode kako će te usluge u potpunosti funkcionirati&nbsp;30. 12. 2022. (petak) do 19 sati kada prestaju s radom, a ponovno su na raspolaganju od ponedjeljka, 2. 1. 2023. od 8 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Hrvatska po&scaron;tanska banka</h3> <p>Hrvatska po&scaron;tanska banka objavila je da će plaćanje karticama biti moguće uz kratkotrajni prekid u noći na 1.siječnja 2023. mHPB i internetsko bankarstvo neće biti dostupni u subotu 31. prosinca i nedjelju 1. siječnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također navode kako mHPB i internetsko bankarstvo&nbsp;neće biti dostupni u subotu, 31. prosinca 2022. i nedjelju, 1. siječnja 2023. godine, a plaćanje karticama bit će moguće uz kratkotrajni prekid u noći na 1. siječnja 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Verzija mHPB-a koja sadrži promjene vezane uz euro (verzija 3.3.0.) bit će obavezna za preuzimanje. Korisnici koji će do 1. siječnja 2023. preuzeti odgovarajuću verziju po prijavi će automatski imati dostupne sve promjene&rdquo;, napominju iz HPB-a.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Addiko banka</h3> <p>Addiko banka priopćila je da se na prodajnim mjestima mogu očekivati prekidi u radu ili ograničena mogućnost kartičnog plaćanja tijekom subote, 31. prosinca 2022. i nedjelje, 1. siječnja 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom subote, 31. prosinca 2022. godine i nedjelje, 1. siječnja 2023. godine internetsko bankarstvo EBank i mobilno bankarstvo Mobile neće biti dostupni, navode iz Addika, prenosi&nbsp;Index.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-28-kartica_shoping.jpgMinistarstvo sigurnosti traži od sigurnosnih agencija analizu trenutne situacije sa ulaskom Čečenahttp://grude.com/clanak/?i=361746361746Grude.com - klik u svijetTue, 27 Dec 2022 18:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine raspolaže informacijom da se u Bosni i Hercegovini trenutno nalazi grupa od 50-tak državljana Rusije, uglavnom sa područja Čečenije. <p>&nbsp;</p> <p>Te osobe su na legalan način u&scaron;le u na&scaron;u državu na osnovu bezviznog režima i mogu boraviti do 30 dana, priopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.<br /><br /></p> <p>Većina tih osoba nalazi se u blizini graničnog prijelaza Maljevac te žele nastaviti put prema EU, jer prema vlastitim izjavama žele izbjeći mobilizaciju u svojoj zemlji.<br /><br /></p> <p>Ministarstvo sigurnosti BiH zajedno sa Graničnom policijom BiH i Službom za poslove sa strancima BiH poduzet će sve mjere iz svojih zakonskih nadležnosti te nastaviti pratiti situaciju na terenu.<br /><br /></p> <p>Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine zatražit će od nadležnih sigurnosnih agencija i detaljnu analizu trenutne situacije, nakon čega će sačiniti prijedlog mjera s ciljem očuvanja sigurnosne situacije u BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgZatresla se Hercegovinahttp://grude.com/clanak/?i=361742361742Grude.com - klik u svijetTue, 27 Dec 2022 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-14-potres_20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Euromediteranski seizmološki centar (EMSC) zabilježio je potres u Bosni i Hercegovini. Prema prvim podacima koje je EMSC objavio, epicentar je bio na pet kilometara sjeveroistočno od Mostara.<p><br />Podrhtavanje tla je zabilježeno u 07:49 sati, a jačina potresa je, prema trenutnim informacijama, bila 3.4 stupnja po Richteru.</p> <p>Kako javljaju korisnici EMSC-a, potres se osjetio i u Ljubu&scaron;kom, Čapljini, te da je dobro zatreslo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-14-potres_20.jpgHrvatski branitelj Muhamed Hubanić kao zahvalu donirao više od 100.000 kuna KBC-u Rijekahttp://grude.com/clanak/?i=361715361715Grude.com - klik u svijetFri, 23 Dec 2022 17:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-23-hubanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zavod za kardiotorakalnu kirurgiju Klinike za kirurgiju KBC-a Rijeka na Sušaku primio je donaciju od hrvatskog branitelja Muhameda Hubanića Hame. <p>&nbsp;</p> <p>Hubanić je u znak zahvalnosti &scaron;to su mu riječki liječnici spasili život donirao vi&scaron;e od 100.000 kuna kojima su kupljeni brojni uređaji koji će biti od koristi operacijskoj sali, Zavodu za kardiotorakalnu kirurgiju i Klinici za kirurgiju.</p> <div class="banner banner--InArticle_1 js_bannerLazyLoad adexElement">&nbsp;</div> <p>Na vrijednoj su se donaciji u ime KBC-a Rijeka Muhamedu Hubaniću zahvalili zamjenica ravnatelja KBC-a Rijeka Nikolina Đuran, predstojnik Klinike za kirurgiju prof. dr. Miljenko Kovačević i pročelnik Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju prof. dr. Igor Medved pohvaliv&scaron;i humanitarnu notu darivanja u ovo blagdansko vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Muhamed Hubanić Hamo, nesebičan donator, izrazio je zahvalnost liječnicima i osoblju KBC-a Rijeka, a posebno Zavoda za kardiotorakalnu kirurgiju naglasiv&scaron;i da vjeruje kako je donacija do&scaron;la u prave ruke te će olak&scaron;ati rad osoblju zavoda, a boravak pacijentima učiniti ugodnijim. &bdquo;Sretniji je onaj koji daruje nego onaj koji prima&ldquo; &ndash; poručuje Hubanić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-23-hubanic.jpgSvinje još jedna žrtva krize u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=361713361713Grude.com - klik u svijetFri, 23 Dec 2022 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-11-svinje.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj svinja u Njemačkoj je rekordno mali, dok se uzgajivači bore protiv rastućih troškova uzgoja.<p>&nbsp;</p> <p>To je posljedica energetske krize u jednoj od najrazvijenijih država svijeta.</p> <div id="intext_container" class="bg-gray-100 dark:bg-gray-700 ">&nbsp;</div> <div id="text" class="break-words mt-3 text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-8 dark:text-gray-200"> <p>Iz Saveznog ureda za statistiku (Destatis) priopćili su da su zalihe svinja, kao i broj svinja na farmama smanjeni zbog te&scaron;ke ekonomske situacije. Ukazali su na to da su nagli rast cijena energije, gnojiva i stočne hrane proizvodnju učinili skupljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do 3. studenog je bilo registrirano 21,3 milijuna svinja, &scaron;to je manje za 10 posto u odnosu na prethodnu godinu i &scaron;to je manje za 20 posto u odnosu na 2020. U Destatisu su naglasili da je to najmanji broj svinja u povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Njemačkoj je ove godine 1.900 farmi manje, dok je ovo smanjenje od 2020. do 2021. iznosilo 1.600. Prema podacima iz listopada ove godine, posljednjeg mjeseca za koji su dostupni podaci, tro&scaron;kovi proizvodnje su porasli za skoro 47 posto u odnosu na isti period pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ovi podaci pokazuju da njemačka industrija trpi udarce usljed znatnog rasta cijena energije koja je počela nakon agresije Rusije na Ukrajinu. Mnogi proizvođači u energetski intenzivnim sektorima, &scaron;to se odnosi i na hemijsku industriju, smanjili su proizvodnju, dok neki otpu&scaron;taju radnike i/ili premje&scaron;taju poslovanje u inostranstvo kako bi snizili tro&scaron;kove poslovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je za <a class="text-biznis hover:underline" href="https://edition.cnn.com/2022/12/23/business/german-pork-production/index.html?utm_source=Klix.ba&amp;utm_medium=Clanak" target="_blank">CNN</a> izjavio ekonomista Deutsche banke Marc Schatenberg, na proljeće bi dva miliona njemačkih radnika moglo biti primorano na odmor zbog rasta cijena energije i potencijalne nesta&scaron;ice plina.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-11-svinje.pngTOMISLAVGRAD: Otvoren sedmi po redu Božićni sajamhttp://grude.com/clanak/?i=361686361686Grude.com - klik u svijetWed, 21 Dec 2022 14:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-21-tomislavgrad-bozicni-sajam.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tu su i razne rukotvorine, likovni radovi, drvene rezbarije, kreme od meda i propolisa, melemi, ljekovite trave.<p>&nbsp;</p> <p>Pod pokroviteljstvom Općine Tomislavgrad, a u organizaciji Službe za gospodarstvo, inspekciju i zajedničke poslove, danas je u hotelu "Tomislav" u Tomislavgradu u sklopu manifestacije &ldquo;Božiću u susret&rdquo; otvoren sedmi po redu Božićni sajam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturno-umjetnička dru&scaron;tva iz Tomislavgrada na otvaranju su izvela prigodne božićne pjesme, a Sajam je uz prigodne riječi otvorio načelnik općine Tomislavgrad Ivan Buntić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na izložbenim &scaron;tandovima posjetitelji tijekom dva dana trajanja Sajma mogu degustirati autohtone sireve, razne proizvode i likere od meda, kupinova vina, te likere i vina od aronije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu su i razne rukotvorine, likovni radovi, drvene rezbarije, kreme od meda i propolisa, melemi, ljekovite trave.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru Božićnog sajma Frame Tomislavgrad će organizirati tombolu od koje će prihod ići u humanitarne svrhe.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-21-tomislavgrad-bozicni-sajam.pngTri Končarova dizelska vlaka isporučena HŽ-uhttp://grude.com/clanak/?i=361685361685Grude.com - klik u svijetWed, 21 Dec 2022 08:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-21-vlak-hz.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Končar je svoj električni vlak simbolično obojio u prepoznatljive crveno bijele kvadratiće a tri nova dizelska vlaka bit će isporučena HŽ Putničkom prijevozu. <p><br />Dvije tvrtke potpisat će i nove ugovore za prve hibridne vlakove. Končar je na&scaron; vodeći neto izvoznik koji ovu izazovnu poslovnu godinu zavr&scaron;ava s nemalih milijardu eura ugovorenih poslova za 2023., javlja HRT.<br /><br /><br />- Držimo da nam je to kvalitetna osnova za planiranje prihoda u visini od 760 milijuna eura čime bi poduplali prihode s početka mandata ove uprave i do&scaron;li s 2,8 milijardi kuna na 5,6 milijardi ukupnog renevua u četiri godine. To je izniman iskorak Končar grupe u ulaganja u energetsku infrastrukturu, rekao je<strong> Gordan Kolak</strong>, predsjednik Uprave Končara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-21-vlak-hz.jpegNjemačka: Uvodi se novo pravilo o godišnjim odmorimahttp://grude.com/clanak/?i=361679361679Grude.com - klik u svijetTue, 20 Dec 2022 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-12-55b8874f-cd44-4b1e-a25a-56db0a0a0a6d-godisnji-odmor-preview.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaposlenici koji su nekoć morali dopustiti da im istekne ostalo vrijeme godišnjeg odmora mogu se nadati da će uskoro moći uzeti slobodne dane ili da će im biti isplaćeni.<p>&nbsp;</p> <p>Savezni radni sud (BAG) u Erfurtu objavio je svoju presudu u tri tužbe zbog zastare prava na godi&scaron;nji odmor. Već sada je jasno da je postojeća zastara barem djelomično oborena. Tužbe stare desetljećima mogle bi ponovno postati aktualne, čak i protiv biv&scaron;ih poslodavaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najvažnija posljedica presude BAG-a je, da preostalo vrijeme godi&scaron;njeg odmora zastarijeva samo ako poslodavci unaprijed zatraže od zaposlenika da uzmu ovaj godi&scaron;nji odmor, daju im priliku da to učine i ukažu na neposredno ograničenje njihovog prava na godi&scaron;nji odmor. Ako niste ispunili te uvjete, ostali odmor nikada ne istječe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do sada je Savezni zakon o praznicima zahtijevao da se prava na godi&scaron;nji odmor iskoriste u tekućoj kalendarskoj godini. Dopust za godi&scaron;nji odmor može se prenijeti u prva tri mjeseca sljedeće kalendarske godine samo ako postoje hitni operativni ili osobni razlozi zbog kojih zaposlenik to opravdava. Odmor konačno ističe 15 mjeseci nakon zavr&scaron;etka godine godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako BAG ukine 15-mjesečno razdoblje u mnogim slučajevima, zaposlenici bi mogli tražiti preostale dane godi&scaron;njeg odmora desetljećima kasnije ili zahtijevati isplatu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Za&scaron;to se mijenja pravilo o preostalom dopustu?</strong></em></p> <p>Promjena se događa tijekom prilagodbe njemačkog zakona zahtjevima Europskog suda pravde (ECJ). ECJ želi ojačati prava zaposlenika kada su u pitanju prava godi&scaron;njeg odmora, zbog čega je BAG prvo od ECJ-a zatražio preliminarnu odluku o spomenutim pritužbama. Naglasio je da godi&scaron;nji odmor ističe samo pod određenim uvjetima, a BAG je to prepoznao. Stručnjaci su stoga sigurni da će Radni sud 20. prosinca presuditi prema smjernicama EU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ECJ svoj stav opravdava da su zaposlenici ionako u slabijem položaju u odnosu na poslodavce. Poslodavci stoga ne bi trebali biti nagrađivani ako prekr&scaron;e svoje obveze informiranja ili ne omoguće zaposlenicima da stvarno odu na godi&scaron;nji odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Kako presuda donosi financijsku korist radnicima?</em></strong></p> <p>Primjer jedne od tužbi zbog koje se BAG žalio ECJ-u pokazuje koliko bi se novca mogao uliti u džepove zaposlenika. Prema priopćenju Radnog suda, tužiteljica je radila kao porezna službenica od studenoga 1996. do srpnja 2017., skupiv&scaron;i 101 preostali dan godi&scaron;njeg odmora. Prema specifikacijama ECJ-a, vjerojatno će joj nakon toga biti isplaćeno oko pola godi&scaron;nje plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko svaki zaposlenik prima može se izračunati: vrijednost dana godi&scaron;njeg odmora ovisi o dnevnoj zaradi. Svatko tko zarađuje 3.000 eura mjesečno (36.000 eura godi&scaron;nje) i radi puno radno vrijeme (oko 200 dana godi&scaron;nje) zarađuje oko 180 eura dnevno. Ako jo&scaron; uvijek može dobiti deset dana godi&scaron;njeg odmora od starog poslodavca, dobit će oko 1.800 eura bruto. Sa 100 dana godi&scaron;njeg odmora to bi bilo oko 18.000 eura, dakle oko pola godi&scaron;nje plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Kako dokazati da vas poslodavac nije obavijestio da je godi&scaron;nji odmor zastario?</em></strong></p> <p>To je pitanje koje BAG mora razjasniti svojom presudom od 20. prosinca.</p> <p>Porezna službenica, koja će vjerojatno dobiti 101 dan godi&scaron;njeg odmora, poduzela je mjere predostrožnosti: prema BAG-u, dala je pismenu potvrdu svom poslodavcu da je akumulirala preostalo vrijeme godi&scaron;njeg odmora zbog velikog opterećenja, koje ne bi trebalo isteći. To omogućuje zaposleniku da pruži nedvosmislen dokaz o naplati godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većini zaposlenika vjerojatno nedostaju takvi jasni dokazi. Za učinke presude odlučujuće je, dakle, utvrđivanje tko mora dokazati je li poslodavac od radnika zatražio godi&scaron;nji odmor i obavijestio ga o nadolazećoj zastari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; uvijek nije jasno kako će sud odlučiti o tom pitanju. Međutim, obično je teret dokazivanja na poslodavcu u sličnim scenarijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Primjenjuje li se tužba i retroaktivno i protiv biv&scaron;ih poslodavaca?</em></strong></p> <p>Čak i ako preostalo vrijeme godi&scaron;njeg odmora vi&scaron;e neće zastarjevati u budućnosti, jo&scaron; uvijek nije jasno primjenjuje li se ovo pravilo i na sve preostalo vrijeme godi&scaron;njeg odmora u pro&scaron;losti. Odvjetnik Michael Fuhlrott vjeruje da će zaposlenici uskoro moći ostvariti pravo na godi&scaron;nji odmor koji je ostvaren već duže vrijeme. Rekao je za &ldquo;Bild&rdquo; da nakon presude &ldquo;zaposlenici mogu ostvariti prava na godi&scaron;nji odmor iz posljednjih nekoliko desetljeća &ndash; čak i protiv biv&scaron;eg poslodavca&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, 2018. će vjerojatno igrati odlučujuću ulogu: ove godine Europski sud pravde prvi se put posvetio sudskoj praksi koja je pokrenula trenutnu raspravu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zaposlenici bi trebali moći lak&scaron;e tražiti dane godi&scaron;njeg odmora koji su istekli na taj datum nego dane koji su istekli prije toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čini se mogućim, primjerice, da će poslodavci tek od 2018. morati dokazivati da su zaposlenike obavijestili da im istječu godi&scaron;nji odmori. &ldquo;Samo oni koji mogu pružiti dokaz da su tvrtka od 2018. mogu se pozvati na zastaru&rdquo;, prosuđuje pravni portal Legal Tribune Online (LTO).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Kreće li se sada biti val tužbi protiv tvrtki?</em></strong></p> <p>Prema LTO-u, hoće li val tužbi oko isplate godi&scaron;njeg odmora uskoro zahvatiti Njemačku ovisi o tome na koga BAG stavlja teret dokazivanja za obavje&scaron;tavanje o zastari godi&scaron;njeg odmora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako se teret dokazivanja pripi&scaron;e poslodavcu, mnogi bi zaposlenici zapravo mogli zakonski zatražiti dodatni godi&scaron;nji odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako to pripi&scaron;u zaposlenicima, većina njih te&scaron;ko da će moći dokazati da poslodavac nikada nije istaknuo zastaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da će teret dokazivanja vjerojatno pasti na poslodavca, a zaposlenici mogu podnijeti tvrdnje stare desetljećima, poslodavci će vjerojatno iznijeti zahtjeve od zaposlenika koji su odavno napustili tvrtku. U tim slučajevima često im je te&scaron;ko podnijeti teret dokazivanja. Val tužbi zaposlenika koji to žele iskoristiti ne čini se malo vjerojatnim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema LTO-u, također će biti zanimljivo vidjeti ograničavaju li razdoblja isključenja u ugovorima o radu zahtjeve za naknadu. Ako pravila o plaćanju za godi&scaron;nji odmor izgube svoju valjanost kao rezultat presude, druga isključenja naknade također bi mogla postati nevažeća. Čini se zamislivim da prekovremeni rad vi&scaron;e ne ide u zastaru ili samo pod određenim uvjetima. Takvi će detalji vjerojatno neko vrijeme zaokupljati sudove.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Koji se posebni propisi primjenjuju?</em></strong></p> <p>Ako se zaposlenici dugoročno razbole, godi&scaron;nji odmor će ubuduće istjecati 15 mjeseci nakon zavr&scaron;etka godine umjesto tri godine kao prije: Prema ECJ-u, moraju se prepoznati pote&scaron;koće koje nastaju za poslodavca ako su zaposlenici odsutni dulje vrijeme. akumuliraju se duga razdoblja i prava na godi&scaron;nji odmor. Stoga je načelno ispravno da se u slučaju bolesti pravo na godi&scaron;nji odmor može prenositi samo 15 mjeseci i tada istječe. No, to se ne odnosi na tražbine iz razdoblja prije ili nakon bolesti u kojem je zaposlenik stvarno radio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od trojice tužitelja stoga vjerojatno neće uspjeti pred BAG-om: On traži pravo na godi&scaron;nji odmor koji nije iskoristio zbog dugotrajne bolesti. Zaposlenici moraju raditi u godini od koje imaju godi&scaron;nji odmor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Može li BAG drugačije presuditi?</em></strong></p> <p>Teoretski, BAG bi također mogao utvrditi u svojoj presudi da se specifikacije ne mogu usvojiti u njemački zakon. Tada bi sve ostalo isto s prazničnim pravilima, ali bi EU mogla pokrenuti prekr&scaron;ajni postupak. Međutim, stručnjaci poput LTO-a smatraju da je ovaj rezultat malo vjerojatan. Zahtjevi bi se svakako mogli ugraditi u njemački zakon, prenosi Fenix Magazin.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-12-55b8874f-cd44-4b1e-a25a-56db0a0a0a6d-godisnji-odmor-preview.jpgMostar: Brdo Hum očišćeno od minahttp://grude.com/clanak/?i=361675361675Grude.com - klik u svijetMon, 19 Dec 2022 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-05-kriz-hum-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Brdo Hum je službeno očišćeno od mina'', objavio je mostarski gradonačelnik Mario Kordić na društvenim mrežama.<p>&nbsp;</p> <p>Kordić navodi kako su početkom ove godine određene četiri lokacije za deminiranje na gradskom području.</p> <p><br /> <br /> ''Prioritetna lokacija je bila brdo Hum, kao i područje Brkanovog brda na kojoj lokaciji su deminerske službe započele sa svojim aktivnostima. Nakon niza aktivnosti i temeljite analize područja, Grad Mostar je dobio službenu potvrdu/certifikat kako je navedeno područje u potpunosti oči&scaron;ćeno od mina i sigurno za sve posjetitelje, građane, hodočasnike, rekreativce, planinare, turiste i avanturiste'', objavio je Kordić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako su slijedeći planirani zahvati na ovom području ''po&scaron;umljavanje, uređivanje pristupnih, ali i kreiranje novih staza kako bi se &scaron;iroj populaciji omogućio pristup vrhu, a sami boravak na ovoj lokaciji učinio ljep&scaron;im i ugodnijim''.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-05-kriz-hum-mostar.jpgVozači oprez! Zatvara se lokalna prometnica Sebišna – Nogalehttp://grude.com/clanak/?i=361672361672Grude.com - klik u svijetMon, 19 Dec 2022 14:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-radovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sudionike u prometu molimo za pojačani oprez..<p>&nbsp;</p> <p>Iz Županijskih cesta stigla je obavijest o zatvaranju prometnice, javlja Radio Imotski.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Obavje&scaron;tavamo vas da se zbog asfalterskih radova&nbsp;zatvara za sav promet dionica&nbsp; županijske ceste Ž 6200 (Sebi&scaron;na &ndash; Nogale)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za zamjenski pravac određuje se Sebi&scaron;na &ndash; Slivno &ndash; Golo Brdo &ndash; Kamenmost i obrnuto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionike u prometu molimo za pojačani oprez i upozoravamo da je promet&nbsp; reguliran privremenom prometnom signalizacijom&rdquo;, poručuju iz ŽC.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-radovi.jpgVatrogasci u ZHŽ-u u ovoj godini imali preko 700 intervencijahttp://grude.com/clanak/?i=361629361629Grude.com - klik u svijetThu, 15 Dec 2022 12:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-08-18-vatrogasci-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U požaru koji je u drugoj polovici srpnja pogodio Park prirode Blidinje opožareno je preko 500 hektara šume, endemičnog bora i bjelogorice, niskog raslinja i endemičnog bilja, a stradala je i fauna, ocijenio je u razgovoru za Fenu Drago Martinović, ravnatelj Uprave civilne zaštite ŽZH-a.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je da su u gaženju požara sudjelovali brojni vatrogasci i dobrovoljci, helikopteri Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i kanaderi i helikopter Oružanih snaga Republike Hrvatske te da je Općina Posu&scaron;je proglasila stanje nesreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-&nbsp; Mi iz Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke smo sukladno na&scaron;im mogućnostima pružili pomoć i potporu Općini Posu&scaron;je, a vrijedno je spomenuti i da je županijski Stožer civilne za&scaron;tite donio odluke o pomoći svim službama za&scaron;tite i spa&scaron;avanja koje su pomagale u ga&scaron;enju požara, kao i Općini Posu&scaron;je u ukupnom iznosu 67.000,00 KM. Preko Ministarstva sigurnosti BiH osigurali smo pomoć vatrogascima u opremi u iznosu cca 15.000,00 KM, te pomoć od strane Federalne uprave civilne za&scaron;tite, Federalnog crvenog križa i Dru&scaron;tva crvenog križa BiH &ndash; kazao je Martinović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je i na solidarnost i pomoć brojnih volontera, pripadnika GSS-ova, Crvenog križa i vatrogasaca iz ŽZH-a, susjednih županija, te pomoć Ministarstva obrane BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Federalne uprave civilne za&scaron;tite, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Helikopterskog servisa RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o izazovima s kojima se u ovoj i prethodnim godinama susretala Uprava civilne za&scaron;tite ŽZH Martinović je istaknuo da su adekvatno odgovorili na sve probleme s kojima su se susretali, a posebno je naglasio razdoblje pandemije koronavirusa i cijeli niz požara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tijekom pandemije bili smo jedina županija koja je proglasila stanje nesreće i da se to pokazalo kao pun pogodak. Naime, mi smo donosili odluke i zapovjedi sukladno stanju na terenu u na&scaron;oj županiji i prema reakcijama velike većine građana, ali i mojih kolega iz drugih županija to je bila odlična odluka. S na&scaron;im službama za&scaron;tite i spa&scaron;avanja danonoćno smo bili na terenu i pomagali građanima. &Scaron;to se tiče požara odgovorili smo sukladno na&scaron;im mogućnostima, ali ono &scaron;to ponavljam već nekoliko godina je nedostatan broj profesionalnih vatrogasaca - napomenuo je Martinović.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ustvrdio je kako se u posljednjih nekoliko godina pobolj&scaron;ala opremljenost, no jo&scaron; uvijek nedostaje opreme za vatrogasce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-&nbsp; &nbsp;Kada se radi o organiziranosti vatrogastva u na&scaron;oj županiji vrijedno je istaknuti da, osim profesionalnih postrojbi u općinama i gradovima, imamo sedam dobrovoljnih vatrogasnih dru&scaron;tava te da je u ovoj godini do sada bilo preko 700 intervencija vatrogasaca na ga&scaron;enju požara &ndash; rekao je ravnatelj Uprave civilne za&scaron;tite ŽZH-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je naglasio da su sve službe koje djeluju na području Županije Zapadnohercegovačke bile na visini zadatka u trenucima kriznih situacija.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;oj županiji je osam službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja s kojima Uprava civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke ima potpisane ugovore o međusobnim pravima i obvezama. To su službe za spa&scaron;avanje s visina i drugih nepristupačnih mjesta, služba za zbrinjavanje ugroženog i nastradalog stanovni&scaron;tva i prvu medicinsku pomoć, služba za za&scaron;titu od požara, služba radioamatera i služba za spa&scaron;avanje iz ru&scaron;evina. Potpisivanjem ugovora obvezali smo se da ovisno o potrebama i mogućnostima, planiramo odgovarajuća sredstva iz posebne naknade za za&scaron;titu i spa&scaron;avanje, kao i prema mogućnostima i dio sredstava iz proračuna Županije, a koja će se koristiti za nabavu opreme i tehničkih sredstava neophodnih za rad i funkcioniranje službi te za obuku i osposobljavanje njezinih pripadnika. Do sada u svim kriznim situacijama službe su bile na visini svojih zadataka &ndash; istaknuo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Martinović se osvrnuo i na edukacijski projekt pod nazivom "Pona&scaron;anje u slučaju prirodnih i drugih nesreća i vježba evakuacije", naglasiv&scaron;i kako se radi o korisnoj akciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U ovom prvom polugodi&scaron;tu proveli smo edukaciju u osnovnim &scaron;kolama u Grudama i Ljubu&scaron;kom u &scaron;est sredi&scaron;njih &scaron;kola i 22 područna odjela. Prema reakcijama učenika i zaposlenika &scaron;kola ova na&scaron;a aktivnost je pozitivno prihvaćena. U provedbi edukacije sudjeluju općinske/gradske žurne službe policija, vatrogasci i hitna medicinska pomoć, te pripadnici Gorskih službi spa&scaron;avanja i Crvenog križa kojima i ovim putem zahvaljujemo na suradnji i pomoći u provedbi edukacije. U drugom polugodi&scaron;tu s edukacijama ćemo nastaviti u &scaron;kolama na području Posu&scaron;ja i &Scaron;irokog Brijega &ndash; kazao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Uprave civilne za&scaron;tite ŽZH-a dotaknuo se i projekta koji se provodi na području Županije Zapadnohercegovačke, a koji financira Europska unija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tijeku je projekt "Povećanje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe &ndash; Otporna granica", koji financira Europska unija u okviru prekograničnog programa Bosna i Hercegovina &ndash; Crna Gora (IPA II). Razvojna agencija ŽZH &ndash; HERAG je vodeći partner, a partneri u projektu su Uprava civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovačke i Općina Herceg Novi (Crna Gora).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt se provodi kroz niz aktivnosti -&nbsp; osnivanje radne skupine za provođenje procjene rizika od katastrofa i akcijskog plana, održavanje radionica za zajedničke mjere upravljanja rizicima, organizaciju treninga za jačanje kapaciteta hitnih službi, opremanje službi za&scaron;tite i spa&scaron;avanja, izgradnju poligona za obuku u Grudama i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ukupna vrijednost projekta je preko 586.000 eura, od čega je Europska unija osigurala preko 84 posto bespovratnih sredstava.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-08-18-vatrogasci-grude.jpgPoskupljuje cijena autoosiguranja u FBiH?http://grude.com/clanak/?i=361626361626Grude.com - klik u svijetThu, 15 Dec 2022 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-19-vozilo-kupovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Udruženje društava za osiguranje Federacije BiH (UDO FBiH) je trenutno u fazi analiza, nakon čega bi mogli doći u poziciju da razgovaramo o argumentima za eventualnu promjenu cijene obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a u svrhu sprečavanja poremećaja na tržištu osiguranja - izjavio je za Fenu glavni tajnik ovog udruženja Ermin Čengić.<p>&nbsp;</p> <p>UDO FBiH, kako je dodao, prati ekonomska kretanja u BiH kao i na trži&scaron;tu osiguranja i u vi&scaron;e navrata u posljednjih nekoliko mjeseci su isticali kako inflacija i povećanje cijena raznih vrsta roba i usluga odnosno cijene rada predstavlja značajan pritisak na fondove za isplatu &scaron;teta dru&scaron;tava za osiguranje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova kretanja se ne mogu ignorirati u kontekstu razgovora o promjeni cijene obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Međutim, eventualnu odluku o promjeni tarife, odnosno cijene police obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti donosi regulatorna Agencija za nadzor osiguranja FBiH - naglasio je Čengić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osiguravajuće kuće u Republici Srpskoj, kako su prenijeli mediji, uslijed rasta &scaron;teta i pada dobiti razmatraju mogućnost podizanja cijena polisa osiguranja. Tako bi vozači od sljedeće godine mogli za osam do deset posto vi&scaron;e plaćati policu osiguranja od autoodgovornosti. S obzirom na to da polisa za ovaj vid osiguranja čini pola tro&scaron;kova za registraciju vozila i ona će poskupjeti. Iz osiguravajućih kuća RS kao razlog za poskupljenje navode i veće cijena rezervnih dijelova.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-19-vozilo-kupovina.jpgŠest bivših pripadnika Armije BiH uhićeno zbog ratnih zločina nad civilimahttp://grude.com/clanak/?i=361602361602Grude.com - klik u svijetTue, 13 Dec 2022 11:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-03-016_uhicenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Tužiteljstva BiH tvrde kako su već prikupili veliki broj dokaza..<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>&Scaron;est biv&scaron;ih pripadnika Armije BiH uhitila je u utorak policija na području Sarajeva i Goražda pod sumnjom da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovni&scaron;tva, potvrđeno je tijekom dana iz sjedi&scaron;ta Tužiteljstva BiH koje vodi istragu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno u tužiteljskom priopćenju, osumnjičeni su pripadnici Vi&scaron;egradske brigade Armije BiH koja je djelovala na području istočne Bosne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Državno tužiteljstvo tereti ih da su sudjelovali u zločinima počinjenim u selu Jo&scaron;anica pokraj Foče. Tamo je u prosincu 1992. ubijeno 56 civila srpske nacionalnosti među kojima je bilo žena i djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom dosadanje istrage prikupljeni su dokazi kako su uhićena &scaron;estorica sudjelovali u napadu na selo, uni&scaron;tavanju imovine te u ubijanju civila koji su se tamo zatekli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Tužiteljstva BiH tvrde kako su već prikupili veliki broj dokaza na temelju kojih planiraju podignuti optužnicu.</p> </div> <p>&nbsp;<br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-03-016_uhicenje.jpgSabor o Zakonu o dodatnom porezu na dobithttp://grude.com/clanak/?i=361600361600Grude.com - klik u svijetTue, 13 Dec 2022 09:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-21-hrvatski_sabor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Saborski zastupnici danas će raspraviti konačni prijedlog Zakona o dodatnom porezu na dobit čiji će obveznici biti oni s povećanom dobiti, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.<p>&nbsp;</p> <p>Plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodi&scaron;nji prosjek.</p> <p><br /><br />Prikupljena novčana sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda. Stoga dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.</p> <p><br /><br />Predsjednik vlade <strong>Andrej Plenković</strong> ranije je na sjednici Vlade poručio da dodatni porez nije nikakva kazna već doprinos solidarnosti onih koji imaju najvi&scaron;e u ovoj krizi prema onima koji imaju najmanje.</p> <p><strong><br /><br />Plenković: Najugroženijima će se redistribuirati sve "do zadnje lipe" </strong><br /><br />- Sva sredstva, do zadnje lipe, koja se prikupe kroz ovaj porez bit će redistribuirana i transferirana onima koji su najranjiviji i najugroženiji u hrvatskom dru&scaron;tvu, istaknuo je.</p> <p><br /><br />Zastupnici će raspraviti i konačni prijedlog izmjena zakona o porezu na dohodak kojim se predlaže da se plaće ne moraju vi&scaron;e obvezno isplaćivati na tekući račun već se isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi.</p> <p><br /><br />Također, zastupnici će po hitnoj proceduri raspraviti izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje se odnose na usklađenje sa Zakonom o socijalnoj skrbi te Zakonom o vatrogastvu. Kod prvog se usklađenje odnosi na raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi tako da se udio za domove za starije osobe, počev&scaron;i od iduće godine, povećava sa 0,6 na 0,8 posto.</p> <p><br /><br />Kod usklađenja sa Zakonom o vatrogastvu, predlaže se da se novčana sredstva iz udjela za decentraliziranu funkciju vatrogastva, koji iznosi jedan posto, ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije nego se mogu koristiti isključivo za financiranje vatrogasne mreže.</p> <p><br /><br />Također, izmjenama se predlaže da se u parametre za izračun i preraspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja uključi prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koja bi općina odnosno grad ostvario uvođenjem najvi&scaron;eg zakonom propisanog iznosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Glasovanje i o izmjenama zakona o poljoprivredi i o kreditnim institucijama&nbsp;<br /></strong><br />Zastupnici će raspraviti i konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama jer će od 1. siječnja 2023. Europska sredi&scaron;nja banka postati nadležna za nadzor značajnih institucija u RH, za zajedničke postupke za sve nadzirane subjekte, za nadgledanje nadzora manje značajnih institucija te je potrebno kroz zakon osigurati da od 1. siječnja 2023. budu u primjeni izmijenjeni postupci.</p> <p><br /><br />Vlada je na telefonskoj sjednici u ponedjeljak podnijela zahtjev za izvanrednim zasjedanjem Hrvatskoga sabora kako bi se raspravilo i glasovalo o izmjenama zakona o poljoprivredi i o kreditnim institucijama te Prijedlogu strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-21-hrvatski_sabor.jpgU 2023. bi trebalo više proizvoditi za sebehttp://grude.com/clanak/?i=361577361577Grude.com - klik u svijetSat, 10 Dec 2022 14:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godina je stigla do kraja.<p>&nbsp;</p> <p>Brojimo sitno do nove, 2023., one za koju analitičari tvrde da će biti jo&scaron; izazovnija nego aktualna 2022. Konkretno, ako se rat nastavi, nastavljaju se i pote&scaron;koće za cijeli svijet, osobito zbog činjenice da u njemu sudjeluju zemlje koje su giganti u mnogočemu. Jedna od grana koja je najvi&scaron;e pretrpjela zbog napada Rusije na Ukrajinu je poljoprivreda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Katastrofa kao logičan slijed </strong></p> <p>Iz dana u dan gledamo kako rastu cijene hrane, a pitanje je koliko se isplati proizvoditi s obzirom na to koliko ko&scaron;taju repromaterijal, gnojivo i sve ostalo potrebno za proizvodnju. Međutim, kad bi svi digli ruke, onda bi logičan slijed bio potpuna katastrofa. Zato je dobro dok god netko proizvodi. Ovih dana kontaktirali smo Seljački savez FBiH gdje su nam ispričali kakva je bila ova godina.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Općenito, mi smo na&scaron;im radom i time koliko smo se trudili proizvoditi u ovoj godini prezadovoljni. &Scaron;to se tiče suradnje s ministarstvima i ostalim tijelima, a osobito s političarima iz HNS-a, smatramo da smo se izborili za neki bolji položaj poljoprivrede. Uvijek može bolje, ali u ambijentu u kakvom jesmo, ovo je dobro i tu se hrvatska politika trudila. Općenito, Ministarstvu poljoprivrede FBiH ide prolazna ocjena &scaron;to se tiče samog kontakta - ističu nam iz Saveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada se sve stvari povežu, nažalost, i za ovu godinu može se reći - ne ponovila se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mnogo je ljudi odustalo od proizvodnje, prisutno je razočaranje cijenama - kažu nam iz Saveza. Pitamo &scaron;to nas očekuje u idućem razdoblju. - Mislimo da u nekoj bliskoj budućnosti te&scaron;ko može biti prevelikog pobolj&scaron;anja, iako se uvijek moramo nadati najboljem. Porasle su cijene i za poljoprivrednike je to ne&scaron;to pozitivno i ne&scaron;to &scaron;to mora biti. Uzmimo da su cijene onoga &scaron;to mi proizvedemo ostale iste, a sve drugo je poskupjelo. Činjenica je da bi svi proizvođači propali. Ovako ima nekog zanimanja među poljoprivrednicima da se preživi i da se prebrodi ovo razdoblje. Opet kažemo, nažalost, ima odustajanja, ali moramo se nadati da će to biti svedeno na minimum i da će se od rada svojih ruku ovdje moći živjeti - kažu nam u Seljačkom savezu FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraj jedne, a dolazak druge godine prilika je za novi početak. Tako će zasigurno biti onih koji će krenuti u poljoprivredni posao, nastaviti ga ili povećati proizvodnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bez primarne proizvodnje kojom se svi mi bavimo, od nas iz Seljačkog saveza do svih ostalih koji rade kao pojedinci ili udruženo, nema budućnosti. Nama treba povrće, trebaju nam vinogradi, p&scaron;enica i kukuruz, mlijeko i sir, treba nam tov svinja i to su činjenice. Tako da je ocjena da se mora proizvoditi. Naravno, svatko mora gledati svoj interes. Ne možete proizvoditi ako ćete ostvarivati gubitke na tome, ali ne smije se ni lako odustajati. Jednostavno, potrebno je vidjeti sve dobre i lo&scaron;e strane te se onda odlučiti, a uvijek se može proizvesti ne&scaron;to za vlastite potrebe - ističu iz Saveza.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kupovna moć </strong></p> <p>Podsjetimo, Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO objavila je u svom izvje&scaron;ću "Pogled na hranu" da će globalni tro&scaron;ak za uvoz ove vrste proizvoda porasti na 1,94 bilijuna dolara u 2022. godini, &scaron;to je vi&scaron;e nego &scaron;to se očekivalo. To je rekord svih vremena i povećanje od 10 posto u odnosu na rekordnu razinu iz 2021. godine. Očekuje se da će doći do usporavanja ovog tempa zbog visokih cijena i male kupovne moći zemalja uvoznica. Za siroma&scaron;ne države s niskim prihodima račun za uvoz će se smanjiti za 10 posto, &scaron;to povlači problem dostupnosti hrane. - Ovo su alarmantni znakovi iz perspektive prehrambene sigurnosti - upozoravaju iz FAO-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-poljoprivreda_traktor.jpgNOVE NAPETOSTI NA SJEVERU KOSOVA: Srbija ''razmatra'' povratak 1.000 svojih sigurnosnih snaga na Kosovohttp://grude.com/clanak/?i=361561361561Grude.com - klik u svijetFri, 09 Dec 2022 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-14-kosovo-policija-718x446.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poslije niza pritisaka iz Bruxellesa i Washingtona postignuto je privremeno kompromisno rješenje, ali napetosti nisu prestale jer Priština želi uspostaviti sustav uprave na cijelom teritoriju Kosova.<p><br />Direktor Ureda za Kosovo i Metohiju srbijanske vlade Petar Petković izjavio je u četvrtak navečer, u povodu ulaska dvjestotinjak kosovskih policajaca u sjeverni dio Kosovske Mitrovice, da će Srbija &ldquo;razmotriti&rdquo; povratak do 1.000 pripadnika vojske i policije na Kosovo, sukladno Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, javlja <strong>Hina</strong>.<br /><br /><br /></p> <p>Kosovski mediji na srpskom jeziku objavili su&nbsp;da je poslije 20 sati u četvrtak&nbsp;u sjeverni dio grada većinski naseljen Srbima u&scaron;lo između 200 i&nbsp;300 policajaca u pratnji oklopnih vozila te&nbsp;da&nbsp;su se rasporedili na obodu&nbsp;grada, nakon čega je Petković zakazao izvanrednu&nbsp;konferenciju za novinare u Vladi Srbije.<br /><br /></p> <p>Njegova je ocjena da kosovski premijer Albin Kurti slanjem policije &ldquo;nastavlja s protupravnim i nasilnim akcijama&rdquo; kojima&nbsp;je cilj &ldquo;okupacija sjevera Kosova&rdquo;, većinski naseljenog Srbima.<br /><br /></p> <p>Napetosti na sjeveru traju već mjesecima, a nedavno su se intenzivirale&nbsp;u kampanji Pri&scaron;tine da uvede preregistraciju tablica za kosovske gradove izdanih u Srbiji na RKS tablice / Republika Kosovo, &scaron;to lokalni Srbi uz potporu Beograda odbijaju, pa su njihovi predstavnici u znak prosvjeda napustili kosovske institucije.<br /><br /></p> <p>Poslije niza pritisaka iz Bruxellesa i Washingtona postignuto je privremeno kompromisno rje&scaron;enje, ali napetosti nisu prestale jer Pri&scaron;tina želi uspostaviti sustav uprave na cijelom teritoriju Kosova, dok Beograd inzistira na po&scaron;tivanju Briselskog&nbsp;sporazuma kojim se kosovska vlast, pod pokroviteljstvom EU-a, obvezala na formiranje Zajednice srpskih općina.<br /><br /></p> <p>Petković je&nbsp;novinarima rekao da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sutra i sljedećih dana imati &ldquo;važne razgovore&rdquo;, a &ldquo;kad dođe vrijeme&rdquo; o zaključcima će izvijestiti&nbsp;javnost.<br /><br /></p> <p>Po Petkovićevim&nbsp;riječima, do 350 policajaca&nbsp;upalo je&nbsp;oko 20.30 na sjever Kosova iz smjera&nbsp;južne Mitrovice prema Bo&scaron;njačkoj mahali. Jedinice su se, dodao je,&nbsp;razmjestile po cijeloj Mitrovici i stacionirale&nbsp;u mje&scaron;ovitim naseljima u sjevernom dijelu grada.<br /><br /><br /></p> <p>Razlog ili povod za upad, rekao je, navodno je to &scaron;to su Albanci upla&scaron;eni zbog onoga &scaron;to se događa na sjeveru Kosova.<br /><br /></p> <p>Albanska policija s&nbsp;juga po Briselskom&nbsp;sporazumu nema pravo biti&nbsp;na sjeveru, već samo policija Direktorata Sjever. To svi dobro znaju i svi se prave ludi, poručio je Petković.<br /><br /></p> <p>Ocijenio je da su to opasne akcije kojima je cilj pokopati Briselski&nbsp;sporazum te će&nbsp;poslije&nbsp;ovakvog upada policajaca Srbija razmotriti vraćanje&nbsp;do 1000 pripadnika svojih snaga, po Rezoluciji 1244 SB UN iz 1999. godine.<br /><br /></p> <p>Tom rezolucijom, koja je donesena u lipnju 1999. uz okončanje ratnih sukoba na Kosovu, vojska i policija tada&scaron;nje SR Jugoslavije povukle su se s Kosova uz mogućnost da se &ndash; pod posebnim uvjetima &ndash; dio osoblja može vratiti.<br /><br /></p> <p>Povratak osoblja obavit će se, kako je navedeno u Rezoluciji 1244 na koju se pozvao Petković, &ldquo;uz nadzor međunarodne sigurnosne prisutnosti&nbsp;i bit će ograničeno na mali dogovoreni broj (stotine, ne tisuće)&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Petković je&nbsp;podsjetio na prija&scaron;nje&nbsp;poruke srbijanskog predsjednika Vučića &ldquo;da se vi&scaron;e nikad&nbsp;neće ponoviti pogrom ili Oluja&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nisu dovoljno dobro shvatili oni na Zapadu, koji trebaju urazumiti Pri&scaron;tinu, to &scaron;to je rekao &ndash; da nećemo dopustiti stradanje ili progon svog stanovni&scaron;tva&rdquo;, poručio je Petković.<br /><br /></p> <p>Na konferenciji&nbsp;za medije novinarima nisu bila omogućena pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-14-kosovo-policija-718x446.jpgHrvatska i Schengen: Promjene za svakodnevni život i za nas iz BiH su ogromnehttp://grude.com/clanak/?i=361556361556Grude.com - klik u svijetThu, 08 Dec 2022 23:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska postaje 27. članica šengenskog prostora i za manje od mjesec dana ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće i u zračnim lukama. <p>&nbsp;</p> <p>To su danas na sastanku u Bruxellesu jednoglasno odlučili ministri unutarnjih poslova država članica EU.<br /><br /></p> <p>Bugarska i Rumunjska na istom sastanku nisu dobile zeleno svjetlo. Austrija je bila protiv primitka obje zemlje, a Nizozemci protiv Bugarske. Prema diplomatskim izvorima, Njemačka i Luksemburg poku&scaron;avali su izvr&scaron;iti pritisak na Austriju i Nizozemsku tako &scaron;to su govorili da treba pustiti sve tri zemlje ili nijednu, ali su na kraju od toga odustali.<br /><br /></p> <p>Ulazak Hrvatske u Schengen komentirao je i premijer Andrej Plenković.<br /><br /></p> <p>"U proteklih &scaron;est godina radili smo predano na svim reformama, ispunili smo 281 preporuku. Ovo je velika godina isporuke - Pelje&scaron;ki most, europodručje, zamjena kune eurom i sada Schengen. Nije mi poznato da je bilo koja zemlja u&scaron;la istoga dana u Schengen i u europodručje.<br /><br /></p> <p>Spremni smo razgovarati sa Slovenijom o razgraničenju u duhu dobrosusjedstva i zahvaljujemo Sloveniji na potpori. Ni jedna država članica nije imala nikakve rezerve prema Hrvatskoj. Nitko ni danas nije imao problema s Hrvatskom. Prvi smo koji smo napravili nezavisni mehanizam za provjeravanje i gledanje kontrola na granici", rekao je Plenković.<br /><br /></p> <h3>&Scaron;to je Schengen i kako je nastao?<br /><br /></h3> <p>Države u Europi međusobno surađuju kroz brojne institucije i udruženja, a Europska unija je samo jedna od njih. Članstvo u EU ne podrazumijeva članstvo u drugim organizacijama i multilateralnim sporazumima.<br /><br /></p> <p>Primjerice, može se biti član EU bez članstva u &scaron;engenskoj zoni, kao &scaron;to su jo&scaron; uvijek Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar. Irska također tehnički nije, ali je članica Zajedničkog putnog prostora s Ujedinjenim Kraljevstvom. S druge strane, &Scaron;vicarska, Norve&scaron;ka i Island su članovi &scaron;engenskog prostora, ali nisu članovi EU.<br /><br /></p> <p>Monako, San Marino, Andora, Lihten&scaron;tajn i Vatikan, europske mikrodržave, nisu službeno dio &scaron;engenskog područja, ali u praksi funkcioniraju kao da jesu. Paradoksalno, dijelovi zemalja koje jesu dio Schengena ne spadaju u to područje jer se radi o prekomorskim teritorijima Francuske, Nizozemske, Norve&scaron;ke i Danske.<br /><br /></p> <p>Iako se ulaskom u EU danas podrazumijeva i ulazak u &scaron;engenski prostor jednoga dana, u početku se radilo o dva sasvim različita sporazuma. 1985. je u Luksemburgu, u gradu Schengenu, pet od tada&scaron;njih deset članica Europske ekonomske zajednice potpisalo sporazum o postupnom ukidanju graničnih kontrola među državama i usklađivanju viznog režima.<br /><br /></p> <p>Prve potpisnice su bile Zapadna Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Sporazum i njegove odrednice su bili odvojeni od EU. 1990. se sporazum pro&scaron;iruje i potpuno se ukidaju sve međugranične kontrole, a izjednačava se vizni režim između svih potpisnica.<br /><br /></p> <p>Tek 1999. &Scaron;engenski sporazum postaje dio zakona Europske unije dono&scaron;enjem Amsterdamskog sporazuma. Njime se ispunjava jedno od temeljnih načela EU - slobodno kretanje ljudi.<br /><br /></p> <h3>Granice se ukidaju, ostaju samo političke<br /><br /></h3> <p>Najočitija korist od ulaska u &scaron;engensku zonu će biti ukidanje granica između Hrvatske, Slovenije i Mađarske. Naravno, politički ostaju na snazi, ali fizički sasvim nestaju. To znači da neće biti nikakvih graničnih kontrola i zaustavljanja vozila prilikom prelaska granice iz Hrvatske u Sloveniju i Mađarsku, kao ni obratno.<br /><br /></p> <p>Granica Hrvatske s BiH, Srbijom i Crnom Gorom će postati vanjska granica EU. U praksi već duže granice Hrvatske prema tim državama funkcioniraju kao vanjska granica EU pa ne bi trebalo biti previ&scaron;e problema s prilagodbom nakon &scaron;to Hrvatska uđe u &scaron;engensku zonu.<br /><br /></p> <p>Za putovanje u bilo koju zemlju EU neće trebati putovnica, kao ni do sada. Dovoljna će biti osobna iskaznica. Iako prekomorski teritoriji Francuske, kao &scaron;to su Francuska Gvajana, Guadeloupe i Martinique, ne spadaju u &scaron;engensko područje, za putovanje u njih će također biti dovoljna osobna iskaznica.<br /><br /></p> <p>Norve&scaron;ka i Island su dio &scaron;engenskog prostora iako nisu dio EU, pa će za putovanje u te države i iz njih biti dovoljna osobna iskaznica. U &Scaron;vicarsku se od 2016. može putovati s osobnom iskaznicom, maksimalno na rok od 90 dana.<br /><br /></p> <h3>Mogle bi se poo&scaron;triti kontrole na ulazu iz BiH, Srbije, Crne Gore...<br /><br /></h3> <p>Već od prije je za putovanje u Srbiju, BiH i Crnu Goru bila dovoljna samo osobna iskaznica i to se neće promijeniti. Isto je bilo moguće za putovanje državljana tih zemalja u Hrvatsku do trenutka kada Hrvatska nije postala dio EU. Ulaskom Hrvatske u &scaron;engensko područje putovnice će se posebno kontrolirati jer granice Hrvatske prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori postaju vanjske granice EU.<br /><br /></p> <p>Hrvatska granična policija postaje odgovorna za čuvanje granice same EU, a zbog toga bi se prakse kontrole na graničnim prijelazima s BiH, Srbijom i Crnom Gorom mogle poo&scaron;triti. To može značiti vi&scaron;e čekanja, pregleda i problema prilikom ulaska iz tih država u Hrvatsku.<br /><br /></p> <p>Situacija bi mogla postati puno gora za Srbiju jer je europska povjerenica za unutarnje poslove rekla da bi Bruxelles mogao ukinuti bezvizni režim sa Srbijom nakon porasta broja migranata koji preko nje masovno ulaze u EU. Ako se to dogodi, građani Srbije će morati tražiti vizu za ulazak u Hrvatsku.<br /><br /></p> <p>Oni koji imaju dvojno državljanstvo moći će putovati kao svi ostali građani Hrvatske diljem EU i Schengena, s istim uvjetima ulaska/povratka u Srbiju, BiH i Crnu Goru kao ostali državljani Hrvatske.<br /><br /></p> <h3>Uvodi se nova vrsta kontrole za države koje nisu dio Schengena<br /><br /></h3> <p>Iz Delegacije Europske unije u Sarajevu i Europske komisije su u kolovozu ove godine najavili da će EU od svibnja 2023. uvesti automatizirani elektronski sustav pod nazivom European Travel Information and Authorisation System (ETIAS), koji će služiti za putovanja u &scaron;engensko područje za putnike kojima nije potrebna viza za ulazak u EU. Taj sustav će vrijediti za sve države koje imaju bezvizni režim s EU, &scaron;to uključuje BiH, Srbiju i Crnu Goru.<br /><br /></p> <p>ETIAS će služiti za brže i efikasnije procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje ka&scaron;njenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, pobolj&scaron;anu prevenciju ilegalnih migracija, bolju kontrolu epidemijskih rizika te efikasnije procedure upravljanja granicama.<br /><br /></p> <p>U principu se radi o internetskoj aplikaciji kojom će se prijavljivati ulazak u EU. Sustav će automatski provjeravati podatke iz prijave s drugim izvorima podataka EU, a odobrenje za putovanje bi se trebalo izdati u roku od nekoliko minuta.<br /><br /></p> <p>U situacijama kada je potrebna dodatna provjera odobrenje bi se moglo čekati i do 30 dana. Ali odobrenje ETIAS-a će biti nužno za ulazak u &scaron;engensko područje, pa tako i EU. Granična policija će ga provjeravati skupa s drugim dokumentima, primjerice putovnicom.<br />&nbsp;</p> <h3>Promjene u zračnom prijevozu<br /><br /></h3> <p>Posebne promjene će nastupiti u zračnom prijevozu, zbog čega je ulazak Hrvatske u &scaron;engensko područje po pitanju zračnih luka odgođen za 26. ožujka. Morat će se prilagoditi brojni terminali jer će letovi koji su do sada bili međunarodni postati domaći, a tako će se tretirati i putnici iz ostalih zemalja &scaron;engenskog područja.<br /><br /></p> <p>Time će se znatno smanjiti kontrole, &scaron;to će dovesti do manje gužvi. Ujedno će se postrožiti kontrole za one koji dolaze iz zemalja koje nisu dio &scaron;engenskog područja i u njihovom slučaju će ulazak u Hrvatsku biti sporiji.<br /><br /></p> <h3>Može li se Schengen ukinuti?<br /><br /></h3> <p>Schengen se znao privremeno stavljati izvan funkcije između određenih zemalja. Francuska je 2011. zatvorila granicu prema Italiji nakon &scaron;to je ta država dala boravi&scaron;nu dozvolu 25 tisuća migranata iz Tunisa, čime su oni mogli slobodno putovati diljem &scaron;engenskog područja.<br /><br /></p> <p>Na vrhuncu migrantske krize 2015. je cijeli niz zemalja uveo granične kontrole unutar Schengena. Prva je to učinila Njemačka, nakon čega su neki oblik granične kontrole uvele Austrija, Danska, Slovenija, Mađarska, &Scaron;vedska i Norve&scaron;ka.<br /><br /></p> <p>2020. su gotovo sve državne granice ponovo bile u funkciji i &scaron;engensko područje je sasvim prestalo funkcionirati. Do kraja svibnja su sve granice bile zatvorene, ali su se većinom ponovo otvorile do kolovoza.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; uvijek postoje granične kontrole između Austrije i Slovenije te Austrije i Mađarske, uvedene za vrijeme migrantske krize 2015. Iz istog razloga Njemačka kontrolira granicu s Austrijom. &Scaron;vedska, Danska i Norve&scaron;ka kontroliraju sve granice.<br /><br /></p> <h3>Koje su ekonomske koristi od članstva?<br /><br /></h3> <p>Da se zemlje &scaron;engenskog područja promatraju kao jedna država, s vi&scaron;e od 400 milijuna stanovnika, to bi bila treća najmnogoljudnija država na svijetu. Procjenjuje se da bi ukidanje &scaron;engenskog područja povećalo tro&scaron;ak trgovine u EU za 1 do 3 posto, zavisno o državi, a tro&scaron;kovi kontrole putnika na granicama bi iznosili 1.3 milijarde do 5.2 milijarde na razini svih zemalja.<br /><br /></p> <p>Ukidanjem bi se BDP država članica smanjio za prosječno 0.86 posto. 1.7 milijuna ljudi dnevno ovisi o protočnosti koju omogućava Schengen jer rade u različitoj državi od one u kojoj žive.<br /><br /></p> <p>Ulazak u Schengen neće bitno promijeniti Hrvatsku na bolje. Bit će lak&scaron;i život onima koji žive uz granicu i rade u susjednim državama, turistima će biti jednostavniji i brži ulazak u Hrvatsku, izvoz i uvoz prema ostalim državama u &scaron;engenskom području će biti lak&scaron;i.<br /><br /></p> <p>Ali kao i kod pitanja eura, ne radi se o nečemu &scaron;to može Hrvatsku spasiti od nje same. Definitivno će imati pozitivan utjecaj, ali ne presudan. Glavni problemi Hrvatske će nastaviti biti interni i samonametnuti.</p> <p><br /><em><strong>Index.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgDonesena odluka: Hrvatska ulazi u Schengenhttp://grude.com/clanak/?i=361553361553Grude.com - klik u svijetThu, 08 Dec 2022 15:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-08-22-granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Hrvatska je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe - 1. siječnja 2023. postajemo članica Schengena! <p>&nbsp;</p> <p>U godini isporuke ostvarili smo strate&scaron;ke ciljeve Vlada Republike Hrvatske, od kojih će najveću korist imati građani i gospodarstvo!", objavlio je premijer Andrej Plenković na Facebooku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-08-22-granica.jpgHoće li Hrvatska dobiti zeleno svjetlo za Schengen na Vijeću EU-a?http://grude.com/clanak/?i=361548361548Grude.com - klik u svijetThu, 08 Dec 2022 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na dva pripremna sastanka Odbora stalnih predstavnika (Corepera), prvom održanom 1. prosinca i drugom jučerašnjem nije bilo primjedbi u pogledu hrvatskog članstva.<p>&nbsp;</p> <p>Ministri unutarnjih poslova država članica EU-a i schengenskog prostora danas odlučuju o pro&scaron;irenju tog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola na tri zemlje - Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na stolu su prijedlozi dviju odluka, jedne o ulasku Hrvatske, a druge o ulasku Bugarske i Rumunjske.</p> <p><br /><br />Za odluku je potrebna suglasnost svih zemalja EU-a koje su članice Schengena, dok četiri vanjske članice koje su izvan EU-a o tome ne odlučuju.</p> <p><br /><br />Na dva pripremna sastanka Odbora stalnih predstavnika (Corepera), prvom održanom 1. prosinca i drugom jučera&scaron;njem nije bilo primjedbi u pogledu hrvatskog članstva.</p> <p><br /><br /><strong>Hrvatska je sigurna<br /></strong><strong><br /></strong>Vlade onih članica koje za svoja stajali&scaron;ta trebaju dobiti odobrenje svojih parlamenata dobile su zeleno svjetlo za Hrvatsku. I prema vi&scaron;e diplomatskih izvora Hrvatska je sigurna, ali oprez nije naodmet sve dok se odluka ne izglasa.</p> <p><br /><br />Za Bugarsku i Rumunjsku, međutim, konsenzus ne postoji. Najveća prepreka je Austrija koja se protiv ulasku obiju zemalja i nema naznaka da bi to stajali&scaron;te mogla promijeniti. Nizozemska, pak, podržava ulazak Rumunjske, ali ne i Bugarske.</p> <p><br /><br />Če&scaron;ko predsjedni&scaron;tvo EU-om predložilo je u utorak navečer da se Rumunjsku primi u Schengenski prostor od 29. listopada sljedeće godine, a da se za Bugarsku do 31. srpnja 2023. odluči o tome ispunjava li schengensku pravnu stečevinu.</p> <p><br /><br />Ako bi Vijeće to tada potvrdilo, Bugarska bi u&scaron;la zajedno s Rumunjskom, a ako ne, onda na neki kasniji datum. U tom bi slučaju, Rumunjska morala pripremiti i opremiti svoju granicu s Bugarskom da bude vanjska schengenska granica do ulaska potonje u Schengen.</p> <p><br /><br />Međutim, ni za taj prijedlog nije bilo konsenzusa i če&scaron;ko je predsjedni&scaron;tvo odlučilo staviti na glasanje prvotni prijedlog da se Bugarsku i Rumunjsku primi istodobno.</p> <p><br />U srijedu su u zajedničkom pismu Vijeću EU-a, ministrima unutarnjih poslova, čelnici četiriju najvećih zastupničkih klubova u Europskom parlamentu - pučana, socijaldemokrata, liberala i zelenih - pozvali da se donese pozitivna odluka za ulazak u Schengen za sve tri zemlje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgPovlači se lijek za kašaljhttp://grude.com/clanak/?i=361547361547Grude.com - klik u svijetThu, 08 Dec 2022 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-29-kasalj.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Folkodin se primjenjuje od 1950-ih godina.<p>&nbsp;</p> <p>Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) zavr&scaron;ilo je ocjenu lijekova s djelatnom tvari folkodin koji se primjenjuju u liječenju neproduktivnog (suhog) ka&scaron;lja u odraslih i djece te je preporučilo ukidanje odobrenja za stavljanje u promet u EU za navedene lijekove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Folkodin je opioidni lijek koji se primjenjuje u liječenju neproduktivnog (suhog) ka&scaron;lja u odraslih i djece. Djeluje izravno u mozgu, potiskujući refleks ka&scaron;lja tako da smanjuje živčane signale koji se &scaron;alju mi&scaron;ićima uključenima u ka&scaron;ljanje, prenosi <em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Folkodin se primjenjuje od 1950-ih godina kao lijek koji potiskuje ka&scaron;alj te je nacionalno odobren u sedam država članica EU-a. Tijekom ovog postupka stručnjaci su ocijenili sve dostupne dokaze, uključujući konačne rezultate iz ispitivanja ALPHO1, podatke o sigurnosti ovih lijekova nakon njihova stavljanja u promet te informacije zaprimljene od trećih strana, poput zdravstvenih radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dostupni podaci pokazali su da je primjena folkodina u razdoblju do 12 mjeseci prije opće anestezije provedene uz neuromuskularne blokatore rizični faktor za razvoj anafilaktičke reakcije na neuromuskularne blokatore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da nije bilo moguće identificirati učinkovite mjere za minimizaciju navedenog rizika ni identificirati skupinu bolesnika za koju prednosti primjene folkodina nadma&scaron;uju njegove rizike, EMA je preporučila da se lijekovi koji sadrže folkodin povuku iz prometa u EU.<br /><br /><br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-29-kasalj.jpegSelak: Slijedi istraga, svašta je moguće! Potrebno je pronaći pilotahttp://grude.com/clanak/?i=361525361525Grude.com - klik u svijetTue, 06 Dec 2022 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-06-screenshot_2022-12-06_at_15-11-02_najnovije_vijesti_iz_hrvatske_i_svijeta_24sata.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Avion Hrvatskog ratnog zrakoplovstva MIG-21 tijekom planske obučne aktivnosti u utorak 6. prosinca 2022. godine prije 14:00 sati srušio se na području kod Slatine u Virovitičko-podravskoj županiji.<p>&nbsp;</p> <p>Poduzete su sve mjere i radnje u cilju pronalaska i spa&scaron;avanja posade, izvijestilo je Ministarstvo obrane. MIG se sru&scaron;io na nenaseljenom &scaron;umovitom području u Virovitičko-podravskoj županiji", priopćili su iz MORH-a. <br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Index je o padu MiG-a kod Slatine kontaktirao poznatog vojnog pilota Ivana Selaka.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Sigurno je da sada slijedi istraga. Saznao sam da su se oba pilota katapultirala. Pretpostavljam da se dogodio neki tehnički problem. Ali sva&scaron;ta je moguće, primjerice da ptica uleti u motor. Prema onome &scaron;to ja znam je da su oba pilota iskočila&rdquo;, rekao nam je Selak.<br /><br /></p> <p>&ldquo;&Scaron;to se tiče aviona, nije bitno jesu li novi ili stari. Ne postoje stari ili novi avioni, već ispravni ili neispravni. Nema &scaron;anse da je netko odobrio let na neispravnom avionu. Događaju se i padovi F-35 aviona, najnovijih modela&rdquo;, dodao je Selak.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Kako je dobro obavije&scaron;teni izvor potvrdio Indexu, jedan pilot je pronađen nakon &scaron;to se katapultirao i javio radio-vezom.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Traga se za drugim pilotom.&nbsp;</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-06-screenshot_2022-12-06_at_15-11-02_najnovije_vijesti_iz_hrvatske_i_svijeta_24sata.pngZavršena akcija za Gabrijelu kojoj su divljaci oduzeli djetinjstvo!http://grude.com/clanak/?i=361526361526Grude.com - klik u svijetTue, 06 Dec 2022 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-humanost.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana 24.10. Index je pokrenuo akciju "Index želja: Budimo sad svi Gabrijelina obitelj" kojom smo željeli Gabrijeli olakšati odrastanje i pomoći pri ulasku u samostalni život nakon punoljetnosti nakon što je u prometnoj nesreći ostala bez roditelja i brata.<p><br />Do 1. prosinca za Gabrijelu smo prikupili ukupno 1.340.556,72 kuna (1.259.866,73 HRK + 10.358,03 EUR + 500,00 SEK + 15,00 CHF + 150,00 USD).<br /><br /></p> <p>Za vrijeme trajanja akcije uplaćene su 6092 pojedinačne donacije od čega su 6003 uplate fizičkih osoba te 89 uplata pravnih osoba. Najniža pojedinačna donacija iznosila je jednu kunu, a najveća 50.000 kuna, dok prosječan iznos donacije iznosi 220,05 kuna, izvijestila je Solidarna u zavr&scaron;nom izvje&scaron;taju akcije.<br /><br /></p> <p>Gabrijela ima bake i djedove koji je vole, ali oni sami ne mogu biti jamstvo bezbrižnog odrastanja, kvalitetnog obrazovanja i samostalnog iskoraka u život nakon punoljetnosti. Zato će, sukladno dogovoru s njima, dio prikupljenog novca biti isplaćen na Gabrijelin račun dok će drugi dio novca biti uplaćen u fond kako bi mu u narednih 15 godina vrijednost rasla da si Gabrijela tada uplati studij po svojoj želji ili uloži novac u ono u &scaron;to će željeti.<br /><br /></p> <p>Gabrijela je 3-godi&scaron;nja djevojčica koja je ostala bez obitelji u te&scaron;koj nesreći koja se dogodila 24. rujna kod Mostara. Ona se s majkom, ocem i bratom vraćala s izleta kada se u njihov Renault Scenic direktno zabio Mate Primorac, koji se svojim BMW-om utrkivao s Milom Dokom u Mercedesu.<br /><br /></p> <p>Njezini roditelji i brat poginuli su na mjestu nesreće, dok je malena Gabrijela zavr&scaron;ila u bolnici s ozljedama opasnim po život. Srećom, liječnici su joj spasili život, a mi smo odlučili, uz dozvolu njenih baka i djedova, pokrenuti akciju kako bismo Gabrijeli nadomjestili dio oduzetog bezbrižnog i sretnog djetinjstva.<br /><br /></p> <p>Hvala svima koji su sudjelovali u akciji i pomogli Gabrijeli, pi&scaron;e Index.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-humanost.jpgPreminuo general Pavao Miljavachttp://grude.com/clanak/?i=361521361521Grude.com - klik u svijetTue, 06 Dec 2022 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-30-pavao_miljavac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>General Pavao Miljavac (69) preminuo je u bolnici u Zagrebu u ponedjeljak, u koju je iznenada prevezen, potvrdio nam je umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs.<p>&nbsp;</p> <p>- Velika tragedija. General Kre&scaron;ić i ja idemo sad kod obitelji - rekao je za 24 sata Ljubo Ćesić Rojs.<br /><br /></p> <p>Miljavac je od početka Domovinskog rata bio uključen u obranu, a tijekom vojne karijere obna&scaron;ao je brojne visoke dužnosti u Hrvatskoj vojsci.<br />Oti&scaron;ao iz HDZ-a pa se vratio<br /><br /></p> <p>Bio je načelnik stožera i zapovjednik Zbornog područja Karlovac. Bio je i zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske, a od 1996. do 1998. godine bio je načelnik Glavnog stožera.<br /><br /></p> <p>Od 1998. do 2000.bio je ministar obrane i saborski zastupnik, a nakon parlamentarnih izbora 2000. godine u&scaron;ao je u Sabor kao zastupnik HDZ-a.<br /><br /></p> <p>Potom je s Vesnom &Scaron;kare Ožbolt i Matom Granićem napustio HDZ, oti&scaron;ao u novoosnovanu stranku Demokratski centar da bi se na kraju vratio u HDZ.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-30-pavao_miljavac.jpgStrpljenje umirovljenika na izmakuhttp://grude.com/clanak/?i=361518361518Grude.com - klik u svijetTue, 06 Dec 2022 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-26-mirovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povećanje mirovina ili izlaze na ulice..<p>&nbsp;</p> <p>Umirovljenici u Federaciji Bosne i Hercegovine bit će primorani da izađu na prosvjede ukoliko ne dođe do povećanja mirovina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kažu, traže samo ono &scaron;to je financijski i zakonski moguće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e u prilogu <strong>BHRT</strong>-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/y3Np_IO9KK0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-26-mirovina.jpgOd ponoći znatno jeftinija sva goriva u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=361508361508Grude.com - klik u svijetMon, 05 Dec 2022 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-15-tankanje11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave, a ovakav režim vrijedit će za sljedeće 14-dnevno razdoblje.<p><br />Danas je održana telefonska sjednica Vlade Republike Hrvatske na kojoj je donesena Uredba o utvrđivanju najvi&scaron;ih maloprodajnih cijena naftnih derivata sukladno kojoj se najvi&scaron;e maloprodajne cijene računaju po formuli prema osnovnoj cijeni fosilnoga goriva u prethodnom 14-dnevnom razdoblju, s ograničenom maržom od 0,65 kn/l za dizelsko i benzinsko gorivo, te 0,40 kn/l za plavi dizel, a u iznosu od 6,20 kn/kg smjesa propan&ndash;butan za boce, odnosno 2,80 kn/kg za velike spremnike, javlja <em><strong>HRT</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave, a ovakav režim vrijedit će za sljedeće 14-dnevno razdoblje.</p> <p>Nove cijene iznosit će:</p> <p>&middot; 10,60 kn/l za benzinsko gorivo</p> <p>&middot; 11,59 kn/l za dizelsko gorivo</p> <p>&middot; 7,95 kn/l za plavi dizel</p> <p>&middot; 9,86 kn/kg UNP za spremnike</p> <p>&middot; 14,11 kn/kg UNP za boce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da nema mjera Vlade te da se maloprodajne cijene potpuno slobodno formiraju na nivou premija energetskih subjekata prije prve Uredbe, one bi iznosile:</p> <p>&middot; 12,41 kn/l za benzinsko gorivo</p> <p>&middot; 13,51 kn/l za dizelsko gorivo</p> <p>&middot; 8,85 kn/l za plavi dizel</p> <p>&middot; 11,71 kn/kg UNP za spremnike</p> <p>&middot; 16,44 kn/kg UNP za boce.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-15-tankanje11.jpgBrašno s 0.93 do 1.85, mlijeko s 1.33 na 2.55, kava s 13.36 na 18 KM ...http://grude.com/clanak/?i=361484361484Grude.com - klik u svijetSun, 04 Dec 2022 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-26-brasno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Inflacija u našoj zemlji iznosi 17,4 posto, a cijena potrošačke košarice se približava cifri od 3.000 KM. <p>&nbsp;</p> <p>Potro&scaron;ačka ko&scaron;arica je ujedno nerazmjerna visini prosječne plaće i građani jedva spajaju kraj s krajem. &Scaron;tedi se na razne načine, a stvari koje su se do unazad nekoliko mjeseci podrazumijevale postaju luksuz. <br /><br /></p> <p>Usporedili smo cijene pet namirnica iz listopada 2022., 2021. i 2020. godine te ustanovili njihov vrtoglavi rast, odnosno enormna poskupljenja za taj relativno kratak period.<br /><br /></p> <p>Za kilogram bra&scaron;na, litar ulja, desetero jaja, litar mlijeka i kilogram kave u 2020. godini bilo je potrebno izdvojiti 24,46 KM, dok je danas za iste namirnice potrebno platiti 30,45 KM.<br /><br /></p> <p>Prema podacima Federalnog ministarstva trgovine, kilogram bra&scaron;na je 2020. ko&scaron;tao 0,93 feninga. Do poskupljenja od 2 feninga do&scaron;lo je u 2021. godini.</p> <p>Početak ruske agresije na Ukrajinu dovodi do rasta cijena bra&scaron;na, pa sada kilogram ko&scaron;ta 1,85 KM, a mlinari najavljuju nova poskupljenja.<br /><br /></p> <p>Konstantno rastu i cijene mlijeka, a sve če&scaron;će mljekari upozoravaju da bi moglo doći do nesta&scaron;ice na bh. trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Litar mlijeka u 2020. ko&scaron;tao je 1,33 KM, a u 2021. godini poskupio je za 10 feninga. Ipak, u 2022. godini dolazi do poskupljenja za vi&scaron;e od 90 posto te sada litar mlijeka ko&scaron;ta u prosjeku 2,55 KM. <br /><br /></p> <p>Deset komada jaja poskupjelo je za 1 KM u razmaku od dvije godine. Pa je tako 2020. za pakovanje od 10 jaja bilo potrebno izdvojiti 2,50 KM, u 2021. 2,80 KM, dok je u listopadu ove godine za istu količinu potrebno izdvojiti 3,50 KM, pi&scaron;e Dnevni avaz.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e je poskupjelo ulje, i to vi&scaron;e od 100 posto. U listopadu 2020. litar je ko&scaron;tao čak 2,20 KM, dok u listopadu ove godine ko&scaron;ta 4,55 KM.<br /><br /></p> <p>Rast cijena kave doveo je do ugrožavanja ugostiteljskog sektora jer je slabija posjeta kafićima. Kilogram mljevene kave trenutačno ko&scaron;ta 18 KM, dok je u 2021. godini ko&scaron;tao 14,5 KM. Naravno, u 2020. godini je kava bila jo&scaron; jeftinija, kada je ko&scaron;tala 13,36 KM, podsjeća Avaz.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-26-brasno.jpgFOTO: Velika podrška osobama s invaliditetom! 'I mi smo ljudi'http://grude.com/clanak/?i=361474361474Grude.com - klik u svijetSat, 03 Dec 2022 13:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-03-22-dan-osoba-s-invaliditetom_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas su simbolično minutu do 12 sati počeli prosvjedi udruge osoba s invaliditetom ispred zgrade Vlade Federacije BiH zbog nezadovoljstva predloženim zakonskim rješenjima, te sveukupnog nepovoljnog položaja osoba s invaliditetom.<p><br />Prosvjed ispred Vlade Federacije je počeo intoniranjem himne Bosne i Hercegovine, nakon čega su se obratili predstavnici Unije koji su priopćili zahtjeve za rje&scaron;avanje položaja osoba s invaliditetom.<br /><br /></p> <p>"Osobe sa invaliditetom su zaista u diskriminirajućem položaju &scaron;to nas stavlja u građane drugog i trećeg reda, to vi&scaron;e ne možemo dozvoliti. Ja vas molim da ovo akcijom nastavimo borbu", poručio je Adnan Dervi&scaron;ević, predsjednik Unije osoba s invaliditetom u FBiH, prenosi Klix.ba.<br /><br /></p> <p>Predstavnici udruge traže da se pod hitno osobama sa invaliditetom uplati jednokratna pomoć po modelu kojim je zaposlenicima u državnoj službi uplaćena pomoć od 1.080 KM. Dodaju da osobe sa invaliditetom nisu ni&scaron;ta manje vrijedne od njih.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to najvi&scaron;e frustrira predstavnike udruženja osoba sa invaliditetom je činjenica da Vlada FBiH ne želi komunicirati s udrugama koja su to tražila po pitanju Zakona o ustanovama socijalne za&scaron;tite ili zbog Jedinstvenog registra osoba sa pote&scaron;koćama u razvoju koji ni nakon dvije godine od zahtjeva nije uspostavljen iako je to bio jedan od zaključaka Parlamenta FBiH.<br /><br /></p> <p>Od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine predstavnici Unije osoba s invaliditetom zahtijevaju da:<br /><br /></p> <p>Hitno povuče iz procedure Nacrt Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podr&scaron;ke osoba s invaliditetom iz parlamentarne procedure,<br /><br /></p> <p>Da Vlada Federacije BiH hitno stupi u pregovore s predstavnicima Unije osoba i organizacija osoba sa invaliditetom u FBiH, u cilju izrade novog nacrta Zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podr&scaron;ke osoba s invaliditetom, koji bi bio usvojen najkasnije do 1. svibnja 2023. godine u oba Doma Parlamenta FBiH,<br /><br /></p> <p>Uvesti kao osnovicu za obračun osobnih invalidnina i naknade za pomoć i njegu druge osobe, 50 posto prosječne plaće u Federaciji BiH i osigurati usklađivanje rasta osnovice koja bi pratila rast BDP-a i potro&scaron;ačkih cijena,<br /><br /></p> <p>Isplatu jednokratne pomoći na području Federacije BiH za osobe sa neratnim invaliditetom 60 posto, 70 posto, 80 posto, 90 posto i 100 posto najkasnije do kraja siječnja 2023. godine, na način da se linearno isplate jednokratne pomoći,<br /><br /></p> <p>Da Vlada FBiH u suradnji s predstavnicima Unije osoba i organizacija osoba s invaliditetom u FBiH predloži Nacrt Zakona o Registru djece sa pote&scaron;koćama u razvoju i Registru osoba s neratnim invaliditetom i objavi Registar tijekom 2023. godine,<br /><br /></p> <p>Osnivanje Ureda pravobraniteljstva za djecu sa pote&scaron;koćama u razvoju i osobe s neratnim invaliditetom pri Vladi FBiH, uz uslov da u Uredu budu zaposlene osobe s neratnim invaliditetom s najmanje 60 posto o&scaron;tećenja organizma,<br /><br /></p> <p>Zahtijevaju da Vlada FBiH u suradnji s predstavnicima Unije osoba i organizacija osoba s invaliditetom u FBiH predloži Nacrt Zakona o ortopedskim pomagalima, na način da se ostvarivanje prava na ortopedska pomagala definiraju na razini Federacije BiH i izjednače sve osobe s invaliditetom na cijelom području FBiH (RVI, CŽR, osobe s neratnim invaliditetom), &scaron;to se tiče prava na ortopedska pomagala,<br /><br /></p> <p>Zahtijevaju hitno uvođenje u pravo roditelja koji su predali zahtjev i dobili Rje&scaron;enja Centara za socijalni rad po Zakonu o roditeljima njegovateljima u FBiH do kraja 2022. godine. Do kraja 2023. godine sa predstavnicima Unije osoba i organizacija osoba sa invaliditetom u FBiH definirati i implementirati izmjene i dopune Zakona,<br /><br /></p> <p>Do kraja 2023. godine sa predstavnicima Unije osoba i organizacija osoba s invaliditetom u FBiH definirati i implementirati izmjene i dopune Zakona o materijalnoj podr&scaron;ci obiteljima s djecom u FBiH (kvalitetnije rje&scaron;enje prava na dječiji dodatak itd.).<br /><br /></p> <p>Na prosvjedu ispred zgrade Vlade Federacije BiH bili su prisutni predstavnici i članovi organizacija osoba s invaliditetom iz svih županija FBiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-03-22-dan-osoba-s-invaliditetom_1.jpgStanje se ovog Božića vraća na starohttp://grude.com/clanak/?i=361472361472Grude.com - klik u svijetSat, 03 Dec 2022 10:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-03-bozicna.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stihovi iz pjesme "Božić u tuđini", koju pjeva kralj dijaspore Mate Bulić: "Varljiva je sreća koju tražiš tu gdje nemaš nikog svog, uvijek zaigra mi srce kad se sjetim doma mog...", najbolje oslikavaju kraj godine dočekan u tuđini. <p>&nbsp;</p> <p>Približava nam se najljep&scaron;e doba. Božićni i novogodi&scaron;nji blagdani oduvijek su vrijeme radosti, druženja, okupljanja, dolazaka iz tuđine. Međutim, u ovom desetljeću praktički nije bilo "normalnih" blagdana. Pandemija je počela u ožujku 2020. godine, a onda su uslijedila zatvaranja, maske, opasnost od zaraze... Nažalost, neke ljude smo i izgubili na tom putu. Ove godine stvari su se donekle vratile u normalu kada je u pitanju zdravstvena situacija, ali je zaprijetio drugi problem, a to je rat na europskom kontinentu. Napad Rusije na Ukrajinu drži nas kao taoce posljednjih mjeseci. Cijene su dramatično porasle, a to je posljedica svega &scaron;to se događa(lo). - Pretpro&scaron;le i pro&scaron;le godine mučila nas je mogućnost zaraze koronom, a sada, kada je ona oslabjela, muči nas cijena goriva, ali obvezno dolazimo za blagdane - kroz smijeh nam kažu supružnici iz BiH koji žive i rade u Njemačkoj. Otkrivaju nam da će većina njihovih poznanika doći kući za ovogodi&scaron;nje blagdane.</p> <p><br />- Ostalo nam je dosta godi&scaron;njeg odmora s obzirom na to da ga nismo koristili ljetos. Pandemija je promijenila neke trendove, shvaćamo sve vi&scaron;e koliko je važno imati obitelj i prijatelje uz sebe, a to se nekako u božićnim danima najbolje može doživjeti. Ljeti smo nekako razbacani, ali u zimskom razdoblju se okupljamo na raznim događajima, od svetih misa pa do obiteljskih ručaka i večera. Isto tako govore i na&scaron;i poznanici. Premalo je odmora bilo 2020. i 2021. godine, odnosno nije iskori&scaron;ten na najbolji način, ali ove godine će se okupiti kući, a i na odmor će na bh. planine. Mijenjaju se trendovi - kažu nam. &Scaron;to se tiče situacije u "obećanoj zemlji", ističu kako nije ni blizu ranijih vremena. Spominju nam da su im upravo najavili privremene prekide u opskrbi električnom energijom u sljedećim mjesecima. Naime, to je potvrdio i &scaron;ef Saveznog ureda za civilnu za&scaron;titu i pomoć u katastrofama Ralph Tiesler. - Moramo očekivati nestanke struje tijekom zime. Pod tim mislim na regionalni i privremeni prekid u opskrbi električnom energijom - naglasio je. Rezultat je to ciljanog, privremenog ga&scaron;enja mreže od operatora kako bi je za&scaron;titili. - Priopćeno nam je da se opskrbimo zalihama vode, i to u većim količinama, te konzervirane hrane. Stvarno ne znamo &scaron;to će se događati, ali znamo da ćemo se odmoriti kada dođemo kući. Dugo smo u Njemačkoj i ovakve stvari nam prije nisu najavljivane, a sada nam čelni ljudi govore da imamo na umu kako neće uvijek sve biti lako dostupno - ističu supružnici za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/stanje-se-ovoga-bozica-vraca-na-staro-1638850" target="_blank"><strong>Večernji list</strong></a>. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-03-bozicna.pngZatresla se Hercegovinahttp://grude.com/clanak/?i=361467361467Grude.com - klik u svijetFri, 02 Dec 2022 21:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-14-potres_20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon mjeseci suše i kiše koja je došla u studenom pa se nastavlja i u prosincu, obično u Hercegovini dođe do potresa. <p>&nbsp;</p> <p>Večera&scaron;nji je bio jačine 4.5 po Richteru.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema preliminarnim izvje&scaron;tajima ESMC-a epicentar je bio 20 km sjeveroistočno od Stoca na dubini od 10 km.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Potres se osjetio i u Dalmaciji.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-14-potres_20.jpgPredsjednik Milanović sutra opet u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=361462361462Grude.com - klik u svijetFri, 02 Dec 2022 16:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-29-zoki-milanovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski predsjednik Zoran Milanović posjetit će u subotu, 3. prosinca, Čitluk gdje će sudjelovati na obilježavanju 29. obljetnice osnutka Postrojbe za posebne namjene "Gavran 2", potvrđeno je u petak iz Ureda hrvatskog predsjednika.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su najavili, u 14 sati Milanović će položiti vijenac i zapaliti svijeću ispred Spomen križa poginulim braniteljima u Čitluku (Ulica kralja Tomislava), a potom će u 15 sati sudjelovati na obilježavanju 29. obljetnice osnutka Postrojbe za posebne namjene "Gavran 2".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim povodom hrvatski predsjednik odlikovat će Postrojbu posebnih namjena "Gavran 2" Redom hrvatskog trolista za osobite zasluge njezinih pripadnika u Domovinskom ratu (Hotel Brotnjo, Broćanski trg 2).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-29-zoki-milanovic.jpegHumanitarna izložba fotografija za izgradnju solarnih panela u Beninuhttp://grude.com/clanak/?i=361456361456Grude.com - klik u svijetFri, 02 Dec 2022 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-02-humanitarnaizlozba-benin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg u subotu, 3. prosinca s početkom u 19 sati u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu bit će upriličena humanitarna izložba fotografija ”U iščekivanju svjetla”.<p>&nbsp;</p> <p>Cjelokupan prihod od prodaje fotografija namijenjen je izgradnji solarnih panela u Beninu, državi u zapadnoj Africi u kojoj su glad, bolest i neima&scaron;tina svakodnevica.<br />Svoja iskustva s misijskog boravka posjetiteljima će podijeliti Anđela Vranjković (Posu&scaron;je), Josipa Galić (&Scaron;iroki Brijeg), Karla Petric (Posu&scaron;je), Katarina Ćavar (&Scaron;iroki Brijeg) i Margareta Mandurić (Posu&scaron;je).</p> <p><br />&bdquo;Svaka od nas ima priču kako se odlučila za put u Afriku, ali zajedničko svima je da smo željele, barem na trenutak, biti u zajedni&scaron;tvu s misionarima i misionarkama. Afrika nas je prigrlila onako kako majka grli svoje dijete. Sada vi&scaron;e nema povratka nego samo traženje rje&scaron;enja, kako vi&scaron;e i bolje pomoći tim vrijednim radnicima Božjim. Boraveći tamo, sve smo bilježile iz svojeg kuta. Memorirale, kako u srce, tako na papiru i fotoaparatu&ldquo;, poručuju djevojke.</p> <p><br />Ideja o održavanju izložbe rodila se jo&scaron; prije korone jer su putem fotografija željele prenijeti barem dio onoga &scaron;to su tamo vidjele i proživjele.</p> <p><br />&bdquo;Korona nas je u svemu zaustavila, ali samo na trenutak. Ideja se stalno vraćala i nametala. Kao i svugdje u svijetu, sestre se u dalekom Beninu suočavaju s krizom. Ona najveća je da nema struje. Ako nema struje, nema života. Njemačka tvrtka specijalizirana za solarne panele dala je svoju ponudu. Iznos je 25.160 &euro;. Odlučili smo im pomoći u prikupljanju tog iznosa koji za njih život znači.&ldquo;</p> <p><br />Jedna od njih, Josipa Galić, tamo putuje prije Božića tako da je ovo, kako kaže, prigoda i ideja za sastati se, razglasiti vijest i u ovo vrijeme darivanja, vidjeti brata i sestru u potrebi.</p> <p><br />&bdquo;Zahvaljujemo svima koji su se na bilo koji način uključili u organizaciju, posebno Matici Hrvatskoj &Scaron;iroki Brijeg. I, naravno &ndash; dođite. Čujte priče, uzmite fotografiju, pomozite da Marijine sestre od čudotvorne medaljice u Beninu dobiju solarne panele. Merci!&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-02-humanitarnaizlozba-benin.jpgNAJAVA: 16. Sajam vina na Bunihttp://grude.com/clanak/?i=361441361441Grude.com - klik u svijetWed, 30 Nov 2022 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-30-20221130_221927.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>16. SAJAM VINA održat će se u četvrtak 15. 12. 2022. na Buni (župa Blagaj) kod Mostara, u organizaciji Bratovštine sv. Nikole Tavelića Buna-Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Na ovom sajmu ocjenjuju se isključivo mlada vina (crno i bijelo).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi koji žele sudjelovati sa svojim vinima na ovogodi&scaron;njem sajmu vina trebaju donijeti svoja vina (po 1 bocu vina) najkasnije do 5. 12. 2022. do 12.00 sati u prostorije Bratov&scaron;tine sv. Nikole Tavelića na Buni (kod crkve sv. Nikole Tavelića). Kontakt osoba je Mario Stojčić, a broj je 063 791 447.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz boce treba stajati ime i prezime izlagača, kontakt broj i mjesto odakle je izlagač.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-30-20221130_221927.jpgDIZEL IDE ISPOD 3 KMhttp://grude.com/clanak/?i=361438361438Grude.com - klik u svijetWed, 30 Nov 2022 20:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-23-gorivo_zene.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trendovi pada nafte i naftnih derivata konačno su se pozitivno odrazili i na Bosnu i Hercegovinu.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, prema saznanjima Klix.ba, od sutra bi se cijena dizela na crpkama u Sarajevu trebala spustiti ispod 3 KM po litri, prvi put nakon dugo vremena.</p> <p><br />Ako se nastavi trend pada vrijednosti američkog dolara na kursnim listama, za očekivati je daljnji pad cijene ovog energenta u narednim tjednima.</p> <p>Podsjećamo, od početka mjeseca cijena nafte na svjetskom trži&scaron;tu doživljava konstantan pad. Neki od razloga su strahovi vezani za Kinu, ali i pregovori o mogućem ograničavanju cijene ruske nafte od strane Europske unije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-23-gorivo_zene.jpgGuše se u smogu: Sarajevo treći najzagađeniji grad na svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=361390361390Grude.com - klik u svijetSun, 27 Nov 2022 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-31-smog.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U većem dijelu Bosne i Hercegovine, građani se i danas guše u smogu.<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima &scaron;vicarske stranice IQAir, najgora situacija je u Bosanskoj Krupi gdje index zagađenja iznosi 204.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon njega slijedi Bosanski Novi (193), Banja Luka (188), Doboj (!78), Zvornik (177) dok je Sarajevo jutros na osmom mjestu sa indeksom zagađenja 168.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako Sarajevo nije najzagađeniji grad u BiH, nalazi se na visokom četvrtom mjestu kada je u pitanju zagađenje zraka u velikim gradovima u svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Ilustracija&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-31-smog.jpgVozač izgubio kamp prikolicu na autocesti između Kölna i Frankfurta, primjetio tek kasnijehttp://grude.com/clanak/?i=361379361379Grude.com - klik u svijetSat, 26 Nov 2022 11:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-01-kamper.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nije znao reći kad se točno otkačila spojnica..<p>&nbsp;</p> <p>Na autocesti A3 između K&ouml;lna i Frankfurta, 39-godi&scaron;nji vozač kamiona u srijedu je izgubio kamp prikolicu tijekom vožnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Vozači su upozorili policiju koja je uklonila kamp prikolicu s autoceste, priopćila je policijska uprava u Wiesbadenu u četvrtak, 24. studenog,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policajci su u srijedu navečer zatvorili za promet dionicu ceste A3 između Bad Camberga i Idstein im Taunusa. Vozač kamiona zvao je policiju dva sata kasnije, odnosno kad je shvatio da mu nema kamp prikolice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije znao reći kad se točno otkačila spojnica koja je spajala kamp prikolicu i kamion, priopćila je policija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-01-kamper.jpgSvečano promovirana 324 diplomanda Filozofskog fakulteta SUM-a http://grude.com/clanak/?i=361363361363Grude.com - klik u svijetThu, 24 Nov 2022 22:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-24-diplomandi1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promovirana su 324 diplomanda.<p>&nbsp;</p> <p>Svečana promocija i dodjela diploma studentima koji su zavr&scaron;ili studij na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru održana je u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače. Promovirana su 324 diplomanda, od kojih je 165 prvostupnika i 159 magistara struke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić je diplomadima rekao kako su njihove kompetencije, znanja i vje&scaron;tine snaga SUM-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Budućnost na&scaron;eg dru&scaron;tva u ovim izazovnim vremenima nije ispisana unaprijed. Na nama svima je da je osmislimo. Na nama je da je izgradimo i to sa smjelo&scaron;ću. Za to nam treba hrabrosti. Treba i dalje okupljati, uključivati, istraživati, ulagati u sebe, znati. To je zadatak koji pada na sve nas, a mi nemamo drugog izbora do li da ga prihvatimo. Hvala vam na tome jer vi to već činite&ldquo;, kazao je diplomandima rektor Tomić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>V. d. dekana Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru doc. dr. sc. Dražen Barbarić je naglasio kako je diplomandima trebalo puno odricanja, strpljenja i mukotrpnog rada da bi bili danas na svečanoj dodjeli diploma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Molim vas da u sebi kažete 'vrijedilo je' i nastavite istim tempom usavr&scaron;avanja, razvoja i oblikovanja vlastitih karijera. Pozivam Vas da budete stručnjaci u svojim oblastima, jer znanja imate. Pozivam Vas da budete kotačići razvoja svojih zajednica, jer ideje i kompetencije posjedujete. Vrata Fakulteta nisu zatvorena, dapače, nastavit ćemo surađivati i međusobno jačati&ldquo;, kazao je v. d. dekana Barbarić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-24-diplomandi1.jpegTalijanski veleposlanik posjetio Posušje http://grude.com/clanak/?i=361360361360Grude.com - klik u svijetThu, 24 Nov 2022 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-24-posjeta-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veleposlanik Republike Italije u BiH Marco Di Ruzza boravio je u srijedu u službenom posjetu Općini Posušje.<p>&nbsp;</p> <p>Tom prigodom održan je sastanak na kojem su, uz načelnika Općine Posu&scaron;je Antu Begića i predsjednika Općinskog vijeća Ivana Lončara, sudjelovali i ravnatelj sredi&scaron;nje osnovne &scaron;kole u Posu&scaron;ju Zvonimir &Scaron;irić, savjetnik načelnika za diplomaciju i međunarodne odnose Jozo Kolobarić te Branko Leko, predsjednik Crvenog križa Općine Posu&scaron;je, priopćeno je iz ove općine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaćini susreta upoznali su veleposlanika s gospodarskim, kulturnim, sportskim, prirodnim i ostalim značajkama Općine Posu&scaron;je, kao i s poveznicama s Italijom kada je riječ o humanitarnom radu u pro&scaron;lim vremenima, uskoj suradnji sa sektorom gospodarstva te zajedničkim projektima na promociji turističkih potencijala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Begić osvrnuo se na potencijal mladog obrazovanog kadra, kao i na snažan poduzetnički duh koji iz godine u godinu bilježi svoj rast.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je kako je Općina Posu&scaron;je jedna od razvijenijih općina u BiH s bogatim prirodnim resursima i s tradicijom u obradi metala i plastike.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Uvjeti za razvoj</h3> <p>''Na samoj granici Europske unije stvaramo uvjete za daljnji razvoj na&scaron;eg kraja i boljeg života svih žitelja. Pri tome su na&scaron;a vrata otvorena svim partnerima koji žele u tome sudjelovati, bilo da je riječ o gospodarstvu, sportu, kulturi, obrazovanju ili infrastrukturi. Radujem se zajedničkoj suradnji i realizaciji zajedničkih projekata u budućnosti, a na nekima već i radimo'', istaknuo je načelnik Begić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upoznao je veleposlanika Di Ruzza s kulturno-povijesnom ba&scaron;tinom, bogatom kulturnom ponudom kroz manifestaciju Posu&scaron;ko lito kao i s radom sportskih klubova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik OV-a Ivan Lončar izrazio je zadovoljstvo dana&scaron;njim posjetom, posebice jer su u samim počecima gospodarstvenici, osim Hrvatske, bili jako vezani i za Italiju. Dodao je kako je za njihov uspjeh bila važna i suradnja s kooperantima iz navedenih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolobarić se dotaknuo kulturnih događaja, s naglaskom na dva koja su u okviru Posu&scaron;kog lita ostala zapažena i izvan lokalnih granica. Riječ je o Festivalu klapske pisme i Koncertu filmske glazbe te mogućoj suradnji na tom polju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj O&Scaron; Ivana Mažuranića Zvonimir &Scaron;irić iznio je podatke vezane uz specifičnosti kada je riječ o &scaron;kolstvu, prije svega o brojnosti sredi&scaron;nje osnovne &scaron;kole, ali i o razvoju &scaron;kolske infrastrukture te sporta, dok je predsjednik Crvenog križa Branko Leko napravio osvrt na veliku pomoć talijanskih humanitaraca tijekom rata devedesetih, kada je u Posu&scaron;ju boravio veliki broj izbjeglica.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Kultura jako bitan sektor</h3> <p>Veleposlanik Marco Di Ruzza zahvalio je predstavnicima Općine na srdačnom dočeku te naglasio kako je jedna od njegovih misija, kroz posjete, upoznavanje svih krajeva BiH, čiji je rezultat nastajanje novih ideja pa i novih zajedničkih projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim razvojne suradnje, podvukao je kako je kultura jako bitan sektor za Veleposlanstvo Republike Italije jer ona može biti poveznica između dvije zemlje, ali može služiti i za stvaranje čvr&scaron;ćih veza unutar BiH. Predstavio je i projekte koji se rade tijekom godine na ovom polju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Drago mi je da postoji vrlo dinamična manifestacija Posu&scaron;ko kulturno lito. Moći ćemo razmotriti zajedno postoji li mogućnost za eventualnu suradnju i u okviru tih događanja'',&nbsp;naveo je veleposlanik govoreći o najvećoj kulturnoj manifestaciji u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon zavr&scaron;etka sastanka, upriličen je posjet najvažnijim kulturnim i obrazovnim institucijama, kao i sportskom kompleksu na Mokrom Docu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veleposlanik je također imao priliku razgledati i posu&scaron;ku kulturno-povijesnu ba&scaron;tinu.&nbsp;S domaćinima je obi&scaron;ao ranokr&scaron;ćansku baziliku na Gracu, dok je na samom kraju susreta posjetio i tvrtku Vokel koja već godinama ostvaruje uspje&scaron;nu suradnju s kooperantima iz Italije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Domaćini su na kraju uputili snažnu podr&scaron;ku kandidaturi Republike Italije za organizaciju svjetskog sajma poduzetni&scaron;tva Expo 2030.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-24-posjeta-posusje.jpgSrbija i Kosovo postigli dogovorhttp://grude.com/clanak/?i=361359361359Grude.com - klik u svijetThu, 24 Nov 2022 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-24-republika-kosovo-tabla-plava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Beograd vidi kao kršenje ranijeg sporazuma po kojem tablice, po preporuci misije UN-a trebaju imati neutralnu oznaku..<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ef eurodiplomacije Josep Borrell objavio je u srijedu navečer da su se pregovarači Srbije i Kosova dovororili u vezi registarskih tablica, izbjegavajući eskalaciju na sjeveru Kosova većinski nastanjenim Srbima, prenosi Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Imamo dogovor. Sa velikim zadovoljstvom mogu priopćiti da su se glavni pregovarači Kosova i Srbije, uz posredovanje EU-a, dogovorili o mjerama da se izbjegne dalja eskalacija i da se u potpunosti koncentriraju na prijedlog za normalizaciju svojih odnosa'', rekao je Borrell na Twitreru poslije razgovora u Bruxellesu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekao je da će Srbija prestati izdavati tablice s oznakama kosovskih gradova, a Kosovo će obustaviti dalje korake u vezi s preregistracijom vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pozvat ću strane da u idućim danima razgovaraju o sljedećim koracima", istaknuo je Borrell.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najnoviji dogovor postignut je nakon neuspjelih pregovora srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija u ponedjeljak. Nove napetosti između Beograda i Pri&scaron;tine izbile su nakon &scaron;to je u ponoć 31. listopada istekao rok koji je kosovska vlada ostavila za primjenu odluke o zamjeni registarskih tablica izdanih u Srbiji, koje koriste Srbi na Kosovu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu odluku Beograd vidi kao kr&scaron;enje ranijeg sporazuma po kojem tablice, po preporuci misije UN-a (UNMIK) trebaju imati neutralnu oznaku KS, a ne RKS, na čemu inzistira vlada Albina Kurtija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kosovo je od 21. studenoga trebalo početi naplaćivati kazne za vozače koji odbijaju predati stare registarske pločice koje je izdala Srbija, ali je to odgodilo na 48 sati, nakon zahtjeva Sjedinjenih Država za odgodom poteza za koji Washington i Europska unija strahuju da bi mogli izazvati etničko nasilje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-24-republika-kosovo-tabla-plava.jpgPonovno razbijena spomen ploča HVO-u kod Bihaćahttp://grude.com/clanak/?i=361347361347Grude.com - klik u svijetWed, 23 Nov 2022 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-23-bihac-spomen-ploca-hvo-unistena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postrojbe HVO-a su se cijeli rat borile rame uz rame s pripadnicima bošnjačke Armije..<p>&nbsp;</p> <p>Nepoznati počinitelji razbili su spomen ploču nedaleko Bihaća postavljenu u spomen na branitelje poginule u Domovinskome ratu te ulogu Hrvatskog vijeća obrane u obrani ovoga grada &scaron;to je drugi put u godinu dana da se na meti na&scaron;lo ovo spomen obilježje, izvijestile su u utorak braniteljske udruge HVO-a.</p> <p><br /> <br /> U mjestu Baljevcu te&scaron;kim predmetom je razbijena kamena spomen ploča koja je bila postavljena na objektu gdje je za vrijeme Domovinskog rata od 1992. do 1995. godine bilo zapovjedno mjesto Druge pje&scaron;ačke satnije Vedro Polje HVO regije Bihać.<br /> Pripadnici policije su napravili uviđaj i tragaju za počiniteljima. Tijekom pro&scaron;le godine ploča je bila potpuno uni&scaron;tena i sru&scaron;ena na tlo, dok je zapaljena spomen soba u kojemu se nalazilo zapovjedni&scaron;tvo Hrvatskog vijeća obrane. Počinitelj nije pronađen. Obnovu tog spomen obilježja financirala je općina Bihać, no svejedno je ponovno uni&scaron;ten.</p> <p><br /> Postrojbe HVO-a su se cijeli rat borile rame uz rame s pripadnicima bo&scaron;njačke Armije BiH i njihovi odnosi su bili dobri sve dok se u proljeće nije dogodila otmica i ubojstvo zapovjednika HVO-a, generala Vlade &Scaron;antića.</p> <p><br /> U posljednjih nekoliko mjeseci učestali su napadi na nacionalna i vjerska obilježja Hrvata u BiH. Uiz Bihać meta napada bili su vjerski ili spomen obilježja braniteljima u Usori, Vitezu, Tuzli, Te&scaron;nju, Vare&scaron;u, Kaknju, Busovači i Jablanici.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-23-bihac-spomen-ploca-hvo-unistena.jpgNakon dugogodišnje pravne bitke vraćena zgrada Sjemeništa u Travnikuhttp://grude.com/clanak/?i=361341361341Grude.com - klik u svijetTue, 22 Nov 2022 18:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-22-klasicna-gimnazija-travnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon višedesetljetne otuđenosti zgrade i druge nepokretne imovine u Travniku Nadbiskupsko sjemenište “Petar Barbarić” preuzelo je cjelokupnu zgradu u posjed.<p>&nbsp;</p> <p>Adnan Grabus, ravnatelj Mje&scaron;ovite srednje &scaron;kole "Travnik" koja je proteklih godina koristila dio zgrade, predao je u ponedjeljak, 21. studenoga, ključeve zgrade rektoru Sjemeni&scaron;ta, don Željku Mariću, javila je KTA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zgrada Velike nadbiskupske gimnazije napravljena je u razdoblju od 1882. do 1889. godine, a ulaskom partizanskih vlasti u Travnik, u veljači 1945. godine, zgrada je oduzeta, a profesori i đaci protjerani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proces borbe za oduzetu imovinu i povrat zgrade Sjemeni&scaron;ta bio je težak i dugotrajan, a taj proces je započeo 1998. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dom za ljudska prava presudio je u korist Vrhbosanske nadbiskupije potvrđujući nejednako (diskriminatorsko) postupanje prema vjerskim zajednicama od lokalnih vlasti. Ustavni sud je 2012. godine potvrdio odluku Doma za ljudska prava, te izdao rje&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog neizvr&scaron;enja rje&scaron;enja Ustavnog suda, Vrhbosanska nadbiskupija je podnijela apelaciju Europskom sudu za ljudska prava, te dobila pozitivno rje&scaron;enje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulazak u zgradu koja je derutna i lo&scaron;em stanju, nakon 77 godina, usprkos teretu obnove, je veliki znak i razlog nade jer omogućava daljnji razvitak Katoličkog &scaron;kolskog centra u perspektivi odgoja i obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zgrada travničkog sjemeni&scaron;ta s popratnim objektima zauzima oko 21.000 metara četvornih. Urađen je projekt obnove cjelokupne zgrade, a zbog veličine projekta, zahtjevnosti obnove i iznimno velikih financijskih sredstava Katolička crkva očekuje pomoć Vlade FBiH, Vlade Republike Hrvatske, Županije Sredi&scaron;nja Bosna i crkvenih-dobrotvornih ustanova i institucija iz inozemstva, navodi KTA.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-22-klasicna-gimnazija-travnik.jpgImenovan policijski odbor MUP-a HNŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=361339361339Grude.com - klik u svijetTue, 22 Nov 2022 17:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-22-vlada-hnz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na danas održanoj 187. sjednici, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije donijela je Rješenje o imenovanju Policijskoga odbora koji je mjerodavan kada su u pitanju žalbe, ali i druge odluke i radnje od strane Uprave policije, a koje se odnose na status policijskih službenika. <p><br />Također, dala je suglasnost Ministarstvu unutarnjih poslova za prijem u radni odnos 20 namje&scaron;tenika i 5 državnih službenika za radna mjesta koja su ostala upražnjena zbog prestanka radnoga odnosa radi smrti uposlenika ili odlaska u mirovinu. <br /><br /></p> <p>Vlada je, na prijedlog Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi, usvojila Izvje&scaron;će Službe za zapo&scaron;ljavanje HNŽ-a o utro&scaron;enim novčanim sredstvima za isplatu jednokratne novčane pomoći nezaposlenim osobama. Tijekom rasprave istaknuto je kako je za tu namjenu, Odlukom Vlade od 22. kolovoza 2022. godine, odobren utro&scaron;ak od 2.722.500,00 KM. Budući da je, prema Izvje&scaron;ću Službe, za tu namjenu preostalo jo&scaron; 642.300,00 KM, Vlada je Službi za zapo&scaron;ljavanje odobrila da osobama koje su ostvarile pravo na novčanu pomoć a nisu dostavile ispravan broj tekućega računa, odnosno onima koje su se nalazile na evidenciji Službe na dan 1. srpnja 2022. godine a nisu podnijele zahtjev za isplatu, rok za naknadnu prijavu produlji do 31. prosinca tekuće godine.<br /><br /></p> <p>Na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i &scaron;porta, Vlada je razmotrila Prednacrt Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i pristigle primjedbe i prijedloge lokalnih zajednica i drugih dionika prosvjetnoga sustava te zadužila resorno ministarstvo da, temeljem provedene rasprave, za jednu od predstojećih sjednica, pripremi Nacrt zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju.<br /><br /></p> <p>Vlada je usvojila Izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju Proračuna HNŽ-a i Izvje&scaron;će o izvr&scaron;enju Tekuće pričuve za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2022. godine. Istaknuto je kako se sve proračunske obveze izvr&scaron;avaju uredno i na vrijeme, &scaron;to potvrđuje realno planiranje Proračuna za 2022. godinu.<br /><br /></p> <p>Vlada je usvojila Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o utvrđivanju Liste lijekova obveznoga zdravstvenog osiguranja HNŽ-a radi usugla&scaron;avanja cijena lijekova te dopune Pozitivne liste lijekova sa za&scaron;tićenim imenima u sklopu generičkoga naziva, oblika i jačine.<br /><br /></p> <p>Na prijedlog Ministarstva za pitanja branitelja, Vlada je danas usvojila Odluku kojom je dala suglasnost za raspisivanje Javnoga poziva za ostvarivanje prava na olak&scaron;ice kod plaćanja naknada u obrazovnim ustanovama djece branitelja u iznosu od 340.000,00 KM.<br /><br /></p> <p>Vlada je, na prijedlog Ministarstva prometa i veza, usvojila Odluku o produljenju važenja godi&scaron;njega ugovora o izvođenju radova zimskoga održavanja regionalnih i priključnih cesta u Županiji. Također je usvojila Odluku o odobravanju implementacije dijela Plana i programa Ministarstva prometa i veza &ndash; Uprave za ceste u iznosu od 1.235.540,48 KM, koja će omogućiti da se, zajedno s jedinicama lokalne samouprave i Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica, zavr&scaron;i dio planiranih projekata održavanja, rekonstrukcije i modernizacije putne mreže. Vlada je usvojila Odluku kojom je dala suglasnost za zaključenje Ugovora između Federalnoga ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstva prometa i veza &ndash; Uprave za ceste i AMITEA d.o.o. Mostar za asfaltiranje lokalnih cesta u naseljenom mjestu Domanovići-Grad Čapljina i za asfaltiranje lokalnih cesta u Gradu Stocu.<br /><br /></p> <p>Na prijedlog Ministarstva gospodarstva, Vlada je usvojila Odluku o pristupanju izradbi Strategije razvitka maloga i srednjeg poduzetni&scaron;tva u HNŽ-u za razdoblje 2023.-2027. Budući da su Vlada i Skup&scaron;tina ranije usvojili Strategiju razvitka HNŽ-a za razdoblje 2021.-2027. koja je multidisciplinarni i multisektorski krovni dokument, a čija je namjena usmjeravati cjelokupni razvoj HNŽ-a, potreba za pokretanjem sektorskih strategija logičan je slijed. Iz tog je razloga resorno ministarstvo pristupilo izradbi Strategije razvitka maloga i srednjeg poduzetni&scaron;tva u HNŽ-u.<br /><br /></p> <p>Ministarstvu prosvjete, znanosti, kulture i &scaron;porta Vlada je dala suglasnost kojom se odobravaju potrebna sredstva za okončanje Projekta CUHaCHA koji ima za cilj očuvati zajedničko nasljeđe projektom obuhvaćenoga područja.<br /><br /></p> <p>Vlada je dala suglasnost Uredu predsjednika Vlade da aplicira na MED projekt &ndash; Mediteranske izvrsne destinacije zelenoga turizma te, ukoliko projekt bude odobren, provede aktivnosti na njegovoj implementaciji.<br /><br /></p> <p>Uz pobrojane, usvojeno je i niz drugih odluka, zaključaka i rje&scaron;enja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-22-vlada-hnz.jpgSedam eura prelazak granice od 1. siječnja?http://grude.com/clanak/?i=361314361314Grude.com - klik u svijetSun, 20 Nov 2022 20:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulazak Republike Hrvatske u schengenski prostor 1. siječnja iduće godine sa sobom neće donijeti velike promjene s obzirom na to da Hrvatska već dulje vrijeme provodi schengenska pravila na granici. <p>&nbsp;</p> <p>No, u trenutku kada na snagu stupi odluka o Europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanju putovanja (ETIAS), a &scaron;to bi moglo uslijediti do kraja 2023. godine, državljani BiH morat će prije putovanja u schengenski prostor podnijeti jednostavan zahtjev koji će vrijediti tri godine i čija će cijena iznositi 7 eura, pi&scaron;e Večernji list BiH. No, ono &scaron;to je nepoznanica jest odgovor na pitanje hoće li ovaj obrazac morati popunjavati i državljani Europske unije, odnosno Republike Hrvatske koji žive u Bosni i Hercegovini.</p> <p><br />Za sada konačnog odgovora nema, no, kako doznajemo, čeka se smjernica Europskog vijeća koja bi mogla stići u idućih nekoliko dana i nakon koje bi mnoge stvari u tom kontekstu mogle biti jasnije. Jasno je i kako se Europska unija sada suočava s jedinstvenom situacijom s obzirom na to da izvan granice Schengena žive njezini državljani, a koji prebivali&scaron;te imaju u Bosni i Hercegovini, državi koja nije članica Unije. I dok je za sve europske državljane koji imaju prebivali&scaron;te u zemljama EU-a situacija kristalno jasna, ovo je trenutak u kojemu će se morati dodatno promi&scaron;ljati kako reagirati.<br /><br /></p> <p><strong>Elektronički sustav<br /><br /></strong></p> <p>Kada je riječ o samom ETIAS-u, radi se o automatiziranom elektroničkom sustavu koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiteljima iz zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u zonu Schengena.<br /><br /></p> <p>Iz Izaslanstva Europske unije u BiH za Večernji list su objasnili kako se očekuje da će sustav postati operativan do kraja 2023. godine.<br /><br /></p> <p>- ETIAS ne uvodi obveze, poput obveze posjedovanja vize, i putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine, i dalje će moći putovati bez vize - naglasio je glasnogovornik Izaslanstva Europske unije i Ureda posebnog predstavnika Europske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinand Koenig. Pritom je objasnio i kako će državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u schengensku zonu trebati prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom kori&scaron;tenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a dobiveno ETIAS odobrenje vrijedit će tri godine.<br /><br /></p> <p>- Neke od ETIAS-ovih pogodnosti uključuju učinkovitije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokracije, manje ka&scaron;njenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, pobolj&scaron;anu prevenciju ilegalnih migracija, kao i učinkovitije procedure upravljanja granicama općenito - zaključio je.<br /><br /></p> <p>Večernji list već je prije pisao o tome koliko će biti važno navrijeme popuniti obrasce, a poglavito kada je riječ o vozačima kamiona koji prevoze robu u zemlje Europske unije. Stoga je preporuka da sve one tvrtke koje obavljaju prekogranični promet teretnim vozilima za svoje vozače osiguraju navedene obrasce kako bi se u konačnici spriječile moguće gužve na samim graničim prijelazima.<br /><br /></p> <p><strong>Nadležnost<br /><br /></strong></p> <p>Iz Granične policije BiH pak su naveli da, kada je riječ o pristupanju Republike Hrvatske schengenskom prostoru, eventualne izmjene na graničnim prijelazima u nadležnosti su tijela RH, odnosno MUP-a R. Hrvatske. Iz dosada&scaron;njeg iskustva, kada govorimo o schengenskom prostoru, gdje putuju državljani BiH, to je svakodnevica (Slovenija, Mađarska, itd.), a sama činjenica da sada ispunjavaju uvjete ulaska u navedene zemlje ukazuje da će pod istim uvjetima moći putovati i u Hrvatsku nakon njezina pristupanja Schengenu, pri čemu svakako treba imati u vidu mogućnost naknadnih izmjena režima i uvjeta ulaska u zemlje Schengena. Druga tema koja je usko vezana uz ulazak Hrvatske u schengenski prostor je pitanje broja graničnih prijelaza koji su opremljeni za fitosanitarni pregled roba.<br /><br /></p> <p>Valja uzeti u obzir i činjenicu da BiH izvozi 72 posto robe na teritorij Europske unije, a &scaron;to u praksi znači da se sav taj izvoz obavlja preko graničnih prijelaza s RH. Postavlja se opravdano pitanje je li sada&scaron;nji broj prijelaza preko kojih se može izvoziti roba, a pogotovo onih koji imaju osiguran fitosanitarni pregled, dovoljan. Za sada postoje dva takva prijelaza te je intencija povećati taj broj za barem jo&scaron; jedan, dok istodobno jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata, a sve kako bi se olak&scaron;ao proces izvoza poljoprivrednih proizvoda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgNi danas ne zna što se dogodilo sinu: 'Tukli su ga, rezali nožem, pokušao ga je obraniti jedan Srbin..'http://grude.com/clanak/?i=361307361307Grude.com - klik u svijetSun, 20 Nov 2022 13:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-20-vukovar-trazi-sina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Polaganjem vijenaca i svetom misom danas je u Vukovaru odana počast poginulima i nestalima u logoru Velepromet. <p>&nbsp;</p> <p>Hangari ove vukovarske tvrtke u rujnu 1991 godine pretvoreni su u logor gdje su zatvarani Vukovarci kako je koji dio obrane grada bio slomljen, Logor Velepromet djelovao je sve do travnja 1992 godine kada je zatvoren. Jedan od onih koji je bio zatvoren u Veleprometu je i Miroslav Bla&scaron;ković koji je bio policajac. On je zarobljen 18. studenoga 1991. godine u vukovarskoj bolnici i odatle prebačen u Velepromet, pi&scaron;e Večernji list Hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ono &scaron;to znam je da je sin bio zarobljen i da je doveden u Velepromet. Bio je u stolariji gdje su ga tukli. Poslije mi je rečeno kako su mu sjekli u&scaron;i, da su mu urezivali nožem na obraz i čelo. Poku&scaron;ao ga je obraniti jedan Srbin ali nije uspio. On mu je brisao osu&scaron;enu krv s lica. Kada su ga izvodili iz stolarije sreli su se i samo pogledali očima. Od tada se ni&scaron;ta ne znam za moga Miroslava &ndash; riječi su Romane Bla&scaron;ković.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Kako iz godine u godinu dolazi na Velepromet kako bi položila svijeću ali i da tijela njenog sina do danas nema niti se i&scaron;ta zna. - Postim, plaćam mise, sve radim s nadom da ću pronaći posmrtne ostatke sina. I ministar Medved govori da se radi i traži ali njega nema. Vi&scaron;e ni sama ne znam gdje idem i &scaron;to da radim. Imam 88 godina i bojim se da ga nikada neću niti pronaći &ndash; rekla je Bla&scaron;ković. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Predsjednik županijske podružnice Hrvatskog dru&scaron;tva logora&scaron;a srpskih koncentracijskih logora Dragutin Guzovski kaže kako je Velepromet mjesto gdje je počinjen najveći zločin u Domovinskom ratu u Hrvatskoj. - Ovdje je ubijeno 724 hrvatskih državljana među kojima su bili branitelji, ranjenici ali i civili. Pro&scaron;la je 31 godina ali se do sada ni&scaron;ta nije dogodilo i za sudbinu većine njih se ni&scaron;ta ne zna. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Osim HDLSKL o Veleprometu nitko ne govori niti ga spominje. Ne znam za&scaron;to je to tako, postoji li neki strah ili &scaron;to već. Mi apeliramo da se konačno pokrene procedura i istraže zločini u Veleprometu. Postoje i video snimci koje smo kupili u Srbiji na kojima se vide domaći Srbi u odorama koji su bili u Veleprometu. Postoje i fotografije na kojima se također vide neki ljudi. Neki od njih danas obna&scaron;aju razne funkcije u gradu, županiji ili na vi&scaron;im razinama &ndash; rekao je Guzovski.</span><br /><br /><span><br /></span></p> <p><span><span>Odavanjem počasti ubijenima i nestalima u logoru Velepromet i na Ovčari, te potom svetom misom, zavr&scaron;eno je ovogodi&scaron;nje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Govoreći o proteklim danima gradonačelnik Vukovara Ivan Penava rekao je kako je i ove godine, kao i ranijih godina, sve pro&scaron;lo u najboljem mogućem redu i bez ikakvih incidenata. Podsjetio je kako su tih dana u Vukovar dobrodo&scaron;li svi koji žele dobro Vukovaru ali i da je bilo poku&scaron;aja dizanja tenzija o nekim podjelama, vi&scaron;e kolona i slično. Posebno je pohvalio sve koji su na bilo koji način sudjelovali u organizaciji Dana sjećanja i da sve prođe u najboljem mogućem redu i bez ikakvih problema unatoč ki&scaron;i koja je padala. Kazao je i kako su zločini na Veleprometu i na Ovčari dva najbrutalnija događaja u Domovinskom ratu gdje je ubijeno nekoliko stotina ljudi. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>- Ljudi su mučeni, zlostavljani i ubijani na stra&scaron;ne načine. Ubijani su branitelji, ranjenici, civili, djeca, trudnica... Na žalost za sve to nisu odgovarali nalogodavci nego samo oni koje je Haag osudio. Osuđeni su neki operativci ali i ne nalogodavci. Radi toga se trebamo zapitati svi i kao dru&scaron;tvo i kao pojedinci, To je sramota i izdaja. Za mene je to izdaja od strane vladajućih. To je sada aktualna Vlada, prije nje je bila neka druga Vlada. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Nadam se da će u budućnosti doći neka Vlada koja će imati svijesti i odgovornosti -&nbsp;rekao je Penava, Vratio se na Dane sjećanja rekav&scaron;i kako ga raduje činjenica da je u koloni bilo puno mladih iz svih dijelova Hrvatske te da mu je to pokazatelj da je Vukovar uspio s preno&scaron;enjem temeljnih vrijednosti i svega &scaron;to je Vukovar. Istakao je i kako Vukovar jedini ima snagu da omogući da različite navijačke skupine hodaju jedni pored drugih i to bez ikakvih incidenata. - To su Vukovar i njegove žrtve zaslužile.To je iskra na kojoj temeljimo vjeru i nadu u bolju budućnost &ndash; rekao je Penava.</span><br /><br /><span><br /></span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-20-vukovar-trazi-sina.jpgPotres u Jadranskom moruhttp://grude.com/clanak/?i=361306361306Grude.com - klik u svijetSun, 20 Nov 2022 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-29-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Jadranskom moru, blizu talijanske obale, oko 06:20 zabilježen je potres jačine 4.6 po Richteru, javlja EMSC.<p>&nbsp;</p> <p>Potres je zabilježen na dubini od 10 kilometara, a epicentar je bio 57 kilometara od grada Riminija i 30 kilometara sjeveroistočno od Pesara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, približnu lokaciju je 9. studenog pogodio potres od 5.7 po Richteru, a osjetio se u Hrvatskoj. Iza njega je na tom području uslijedilo vi&scaron;e potresa srednje jačine, prenosi Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na području Ancone su prijavljene &scaron;tete na zidovima objekata, a bolnica Villa Igea je evakuirana.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-29-potres.jpg