Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Split i Kaštela spojit će se mostom dugim 1,5 kmhttp://grude.com/clanak/?i=360476360476Grude.com - klik u svijetWed, 28 Sep 2022 12:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-20-split.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatske ceste do kraja godine raspisat će natječaj za tehničko i oblikovno rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva koji je Vlada označila strateškim projektom.<p>&nbsp;</p> <p>Most će spajati Split i Ka&scaron;tela te biti najbrža veza drugog po veličini grada u Hrvatskoj s autocestom, pi&scaron;e Večernji list.<br /><br /></p> <p>U Hrvatskim cestama potvrdili su da će most biti dugačak kilometar i pol te visok od 50 do 55 metara, gotovo kao Pelje&scaron;ki most.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik uprave Hrvatskih cesta Josip &Scaron;korić kazao je da će natječaj za izvođača radova biti proveden iduće godine, a tada će javnosti biti predstavljen i izgled novog mosta.<br /><br /></p> <p>Prema prometnim studijama iz sedamdesetih, most preko Ka&scaron;telanskog zaljeva smatran je najkvalitetnijim rje&scaron;enjem te je on početak renesanse splitske aglomeracije uzmemo li u obzir već aktivne projekte poput gradnje rampe prema Mravincima u Solinu, mosta preko Cetine u Omi&scaron;u te najavljene gradnje nove brze ceste prema Omi&scaron;u. U cijeli proces ući ćemo s dokazanim prometnim i građevinskim stručnjacima iz Splita i okolice. Cilj je u ovoj fazi izabrati konstrukcijski najkvalitetnije i dizajnom najljep&scaron;e rje&scaron;enje kako bi Split bio na najsuvremeniji način povezan u cjelinu od Trogira do Omi&scaron;a kaže &Scaron;korić. <br /><br /></p> <p>O cijeni projekta &Scaron;korić nije htio govoriti, ali pretpostavlja se da bi iznos mogao prema&scaron;iti dvije milijarde kuna. Gradit će se u fazama, a očekivani zavr&scaron;etak projekta je kraj 2027. &ndash; rekao je &Scaron;korić i dodao da je primarni motiv gradnje brži dolazak do sredi&scaron;ta Splita.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na most će se stizati tunelom Kozjak dugim oko dva kilometra od čvora Vučevice na autocesti A1 te novom prometnicom koja također treba biti sagrađena. Dio od Vučevice do Ka&scaron;tela financirat će Hrvatske ceste, uključujući probijanje tunela kroz Kozjak, a za taj dio investicije već je pokrenuta javna nabava za izvođenje radova, kaže &Scaron;korić, pi&scaron;e novinar Večernjeg lista Juraj Filipović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-20-split.jpgKriza ne posustaje: Prijeti nestašica ovih osam proizvodahttp://grude.com/clanak/?i=360474360474Grude.com - klik u svijetWed, 28 Sep 2022 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-trgovina-kupovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osim što smo suočeni s poskupljenjima raznih proizvoda, svijetu sada prijeti još jedan problem – nestašica.<p>&nbsp;</p> <p>Pandemija covida-19, rat u Ukrajini i niz drugih problema u okoli&scaron;u uvelike su odgovorni za poremećaje na globalnom trži&scaron;tu. Osim &scaron;to smo suočeni s poskupljenjima raznih proizvoda, svijetu sada prijeti jo&scaron; jedan problem &ndash; nesta&scaron;ica.<br /><br /></p> <p>U nastavku pročitajte kojih proizvoda bi potencijalno moglo nestati sa svjetskih polica, pi&scaron;e EatThis.<br /><br /></p> <h3>Slanutak</h3> <p>Ljubitelji humusa trebali bi razmiliti o tome da popune svoje zalihe. Naime, prijeti nesta&scaron;ica slanutka &ndash; glavnog sastojka humusa &ndash; i mogao bi doživjeti pad zaliha od čak 20%.<br /><br /></p> <p>Rat u Ukrajini spriječio je usjeve i izvoz iz Rusije i Ukrajine &ndash; dvije zemlje koje su značajni proizvođači slanutka. Australija i Meksiko također su se ove godine suočili s vremenskim problemima, uključujući poplave, &scaron;to se negativno odrazilo na njihove usjeve. Istovremeno, potražnja za slanutkom i dalje raste.<br /><br /></p> <h3>Kukuruz</h3> <p>Nakon ispitivanja brojnih polja kukuruza na srednjem zapadu u sklopu turneje Pro Farmer Crop Tour, izviđači su ustanovili da su ogromne količine kukuruza u ne ba&scaron; idealnom stanju i to nakon sezone najezde &scaron;tetočina, velikih vrućina i malo padalina. Nekoliko američkih saveznih država ima manje prinose nego pro&scaron;le godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-trgovina-kupovina.jpgLakše do hrvatskih dokumenata: Predstavljena velika inovacijahttp://grude.com/clanak/?i=360472360472Grude.com - klik u svijetWed, 28 Sep 2022 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-18-osobna_rh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova aplikacija omogućuje korištenje mobilnog digitalnog identiteta i pouzdano udaljeno potpisivanje dokumenata, što će imati jednaku pravnu snagu kao vlastoručni potpis.<p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo unutarnjih poslova RH i Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) predstavili su u srijedu mobilnu aplikaciju Certilia putem koje će hrvatski građani moći predati zahtjev za putovnicu, vozačku dozvolu, zatražiti dostavu dokumenata na kućnu adresu ili prijaviti novorođenče.<br /><br /></p> <p>Početkom kolovoza pro&scaron;le godine Hrvatska je uvela nove eOsobne iskaznice u sklopu Digitalne agende za Europu. Nove iskaznice služe i za aktivaciju mobilne aplikacije Certilia, koja će smanjiti administraciju i olak&scaron;ati građanima pristup javnim uslugama, napominje AKD u priopćenju.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Nova aplikacija omogućuje kori&scaron;tenje mobilnog digitalnog identiteta i pouzdano udaljeno potpisivanje dokumenata, &scaron;to će imati jednaku pravnu snagu kao vlastoručni potpis. Građani će tako ubuduće moći digitalnim putem predati zahtjev za putovnicu ili vozačku dozvolu, zatražiti dostavu dokumenata na kućnu adresu, prijaviti novorođenče, upisati dijete u dječji vrtić te koristiti ostale usluge sustava eGrađani.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Prije instaliranja aplikacije, građani moraju aktivirati eOsobnu, bez obzira imaju li novu ili staru osobnu iskaznicu i zatražiti mobilni identitet, a nju će biti moguće aktivirati i na mobilnim kioscima na lokacijama policijskih uprava Bjelovar, Čakovec, Pula, Karlovac, Koprivnica, Osijek, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, &Scaron;ibenik, Varaždin, Vinkovci, Zadar, Zagreb, PP Velika Gorica, na osječkom FERIT-u, kampusu i kampusu Algebre u Zagrebu.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt je financiran u sklopu inicijative NextGenerationEU i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-18-osobna_rh.jpgRADOŠ O PALIĆU: BOZANIĆ JE U PRAVU, PATER ROZO JE MALOLJETNIKA DOVEO DA SLUŽI MISU, I U MEĐUGORJU JE KONCELEBRIRAOhttp://grude.com/clanak/?i=360459360459Grude.com - klik u svijetTue, 27 Sep 2022 12:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-27-rozo-rados.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne stišavaju se reakcije oko zabrane svećeničkog djelovanja u Zagrebačkoj biskupiji pateru Rozi Paliću, svećeniku, egzorcistu, a koji je ovdašnjoj javnosti zanimljiv i zbog toga jer se pozvao na to da mu je bliski rođak Petar Palić, hercegovački biskup, ali i Roko Glasnović, dubrovački biskup.<p>&nbsp;</p> <p>Njemu je djelovanje zabranio nadbiskup i kardinal zagrebački Josip Bozanić. Po&scaron;to su dekreti Hercegovinu toliko unazadili, nije nam bilo drago vidjeti da se ponovno njima barata, međutim fra Bože Rado&scaron; s novim informacijama motivira da se mnogi zapitaju oko patera Roze Palića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispostavilo se tako da je on u svećeničku službu uveo 16-godi&scaron;njaka koji je koncelebrirao čak i u Međugorju, a naravno da uopće svećenik nije bio. Taj je svećenik u Provjerenom govorio čak i da je na vlastitoj koži osjetio zlostavljanje, &scaron;to baca jo&scaron; tamniju mrlju na cijeli slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo vam govor fra Bože Rado&scaron;a, pa procijenite o čemu se radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možemo samo reći, neka nam je Bog na pomoći!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fra Bože Rado&scaron; o pateru Rozi Paliću</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; 2018. ja sam uputio na njega, odnosno ljudi koji ga poznaju, pa vi koji ste me pratili znate o čemu se radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi koji niste donosim vam samo jedan dio onog &scaron;to se tada pisalo:</p> <p>Hvaljen Isus i Marija, Vidjela sam mnogo bure je podiglo u Trstu pismo ljudi koji su vam poslali. Evo i sama sam &scaron;okirana jer sam gore dolazila na duhovne obnove i &scaron;okirana slikama koje sam dobila. Jer mali Ugrina slavi misu i kad sam pitala komentar i slike Roze, obrisani su svi komentari ljudi koji su to potvrdili. Imali su sastanak povodom ovog slučaja i da se ne smije ni&scaron;ta izreći vezano za ovu temu. Srećom se istrgao Pero Vladić koji je potvrdio da je Ugrina slavio misu i propovijedao. Onda se javio jo&scaron; jedan koji je žrtva Rozarija Palića, pa se javile žene koje su se ispovijedale pred Ugrinom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dakle 2018., ja se samo javljam da vam kažem ovu istinu: Rijetko kad Bozanić ima pravo, ali u ovom slučaju ima 100 posto pravo. I meni je Rozario pisao kako sam neposlu&scaron;an vlastima, evo do&scaron;lo vrijeme da on bude poslu&scaron;an, do&scaron;lo vrijeme da on svoju neposlu&scaron;nost pokaže, a da ne govorimo o ovom zlu koje se radilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čisto zbog vas vjernika, ne dajte se zavesti medijima, jer su 2018. kada smo otkrivali zlo u Trstu, s mladićima koji su zlostavljani, tu je bilo i medijskih vijesti kako se tamo čuda događaju, kako se izgone đavli, egzorcizmi, da zna biti vike i skike, čak je i HTV to donosio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kratko i jasno. Sve znamo detalje o ovom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da, Rozarijo je, kako ovi Hrvati s Kosova znaju sebe bratićima nazivati, rod s na&scaron;im biskupom Petrom Palićem i dubrovačkim Rokom Glasnovićem, a velika mu je mana &scaron;to neće da prizna očiti grijeh i očito zlo. Da jedan obični maloljetnik misu govori, bez ikakvih redovitih primanja, ni bogosloviju nije zavr&scaron;io niti i&scaron;ao u nju, ali se proglasio takvim. Iz Međugorja sam dobio potvrdu kao svećenik da može voditi misu i slike da je u Međugorju koncelebrirao s onim mno&scaron;tvom svećenika - kazao je fra Bože.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo je pater Rozo Palić prvi dopustio da služi misu izvjeni Ugrina, tada 16-godi&scaron;njak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tako je to sva&scaron;ta ima u crkvi, samo treba vremena da progledate i da moje sve ne odbacujete. Sada vidite da je Bozanić uradio dobar potez, pravedan - zaključio je fra Bože i blagoslovio vjernike.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-27-rozo-rados.jpgMOSTAR SJEVER - MOSTAR JUG: Novih 14 kilometara Koridora Vchttp://grude.com/clanak/?i=360434360434Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 16:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-koridorvc-jpautoceste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijednost Ugovora iznosi 7.209.615.30 eura bez PDV-a, a financiranje će se vršiti u okviru sredstava Europske banke za obnovu i razvoj.<p>&nbsp;</p> <p>U prostorijama JP Autoceste FBiH danas je potpisan Ugovor za pružanje usluga izrade idejnog i glavnog projekta autoceste na Koridoru Vc, dionica Mostar sjever &ndash; Mostar jug. Ugovor je potpisao Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH i Onur Baskaner, ovla&scaron;teni predstavnik u ime konzorcija Yuksel Proje - PPG - Design QC - Integra &ndash; Trasa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dionici autoceste Mostar sjever &ndash; Mostar jug dužine 14,2 kilometra predviđena je izgradnja petlje Mostar sjever sa bočnim naplatnim mjestom, pet tunela ukupne dužine oko &scaron;est kilometara i deset vijadukata/mostova ukupne dužine oko dva kilometra. Dužina otvorene trase je oko &scaron;est kilometara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost Ugovora iznosi 7.209.615.30 eura bez PDV-a, a financiranje će se vr&scaron;iti u okviru sredstava Europske banke za obnovu i razvoj. Procijenjena vrijednost izvođenja radova ove dionice je 350 milijuna eura.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rok za predaju projektne dokumentacije je devet mjeseci, &scaron;to uključuje i reviziju projekta.&nbsp; Rok za izradu idejnog projekta je tri mjeseca, &scaron;est mjeseci za izradu predmjera radova, a devet mjeseci za predaju kompletne dokumentacija, a sve od dana potpisa ugovora.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno je naglasiti da je u tijeku i poziv za pretkvalifikaciju izvođača radova za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, dionica Mostar sjever &ndash; Mostar jug. Poziv će biti otvoren do sredine listopada, nakon čega će se pristupiti evaluaciji i izboru uže liste pretkvalificiranih ponuđača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak izvođenja radova na dionici Mostar sjever &ndash; Mostar jug je planiran sredinom 2023. godine, a rok za zavr&scaron;etak je tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava JP Autoceste FBiH poduzima sve aktivnosti kako bi tijekom 2023. godine počela izgradnja autoceste od petlje Mostar sjever do Bune čime će u izgradnji biti blizu 30 novih kilometara autoceste kroz Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgradnjom dionice Mostar sjever - Mostar jug ostvarit će se puna prometna funkcionalnost autoceste kroz Hercegovinu od Mostara sjever pa sve do graničnog prijelaza Bijača.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-koridorvc-jpautoceste.jpgBOZANIĆ DEKRETOM ZABRANIO DJELOVANJE ROĐAKU BISKUPA PALIĆA! PATER ROZO PALIĆ MU ODGOVORIOhttp://grude.com/clanak/?i=360430360430Grude.com - klik u svijetMon, 26 Sep 2022 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-26-palic-bozanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dekret, laž, progonstvo, nepravda, otimačina... zvuči li vam poznato!? Tu stvarnost, zahvaljujući svojim biskupima, Hercegovina živi dulje od stoljeća...<p>&nbsp;</p> <p>Prokletstvo ili ne, brojne nevolje su se sručile na Hercegovinu otkad se pojavila ta zamisao uopće, a onda dekret koji je u daljnjoj fazi lažno predstavljen Vatikanu kao dogovor franjevaca, petrovaca i naroda, a lagati Gospodina i praviti se da je sve u redu, ne može proći bez posljedica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to je dekret ovih dana na svojoj koži osjeća jedan od najpoznatijih hrvatskih egzorcista, u svijetu prepoznati i hvaljeni pater Rozo Palić, rođak hercegovačkog biskupa Petra Palića kao i biskupa Dubrovačkog Roka Glasnovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemu je, prema potpisu kardinala i nadbiskupa Josipa Bozanića, zabranjeno pastoralno i svećeničko djelovanje na području Zagrebačke nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pater Rozo Palić snimio je na YouTubeu poruku Bozaniću, ali i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, vjernicima Hrvatske, BiH, Italije...<br /><br /></p> <p>Koliko je pater Palić povrijeđen ov(akv)im dekretom najbolje govori činjenica da je obraćanje snimio s ceste Munchen - Augsburg, s obzirom da je bio na duhovnom seminaru u Njemačkoj, pa je krenuo u svoju biskupiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A ako ne možete sve preslu&scaron;ati, većinu toga smo za vas pretipkali, čisto da vidite kako reagira čovjek koji vjeruje da je u pravu, koji nastupa iskrena srca, a onda se nađu birokrati i žele mu oduzeti dostojanstvo, a upravo je pater Rozo istaknuo da stoji iza svog kr&scaron;ćanskog i ljudskog dostojanstva!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pater Rozo Palić - Reakcija povodom zabrane pastoralnog i svećeničkog djelovanja na području Zagrebačke nadbiskupije</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Hvaljen Isus i Marija, drage sestre i braćo, dragi Hrvati diljem na&scaron;e domovine i cijeloga svijeta. Od srca vas sve pozdravljam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Javljam se radi dekreta koji je ovih dana izi&scaron;ao s Duhovnog stola Zagrebačke nadbiskupije u kojem se zabranjuje svako moje svećeničko djelovanje na području Zagrebačke nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imam jednu veliku primjedbu zajedno sa mno&scaron;tvom Hrvata diljem svijeta i diljem na&scaron;e domovine Hrvatske, da izričito izjavim da se ne slažem s tim dekretom, s tim da je tamo navedeno da se mene vidi povremeno na području Zagrebačke nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drage sestre i braćo, ja sam slobodan građanin Republike Hrvatske i slobodan sam kretati se mojim prijateljima obitelji, rodbini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prilikom izjavljujem da bih podržao svo Božje djelo koje mi je povjereno, dijelim ovu karizmu s jo&scaron; trojicom svećenika, jednim đakonom, osam studenata, s 28 i vi&scaron;e zajednica diljem Europe i svijeta i želim reći da nije u skladu s Evanđeljem upravo taj dekret. Iako je nadbiskup zagrebački Josip Bozanić potpuno slobodan da potpi&scaron;e. Ja kroz ovo vrijeme nisam namjeravao svećeničku službu niti je namjeravam vr&scaron;iti, ali stojim iza mog ljudskog i kr&scaron;ćanskog dostojanstva i zaista sam duboko potresen, zajedno s tolikim vjernicima koji nas prate i čudim se jednoj takvoj izjavi da se ja povremeno pojavljujem na području Zagrebačke nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerujem da kardinal Bozanić treba znati da RH se ne svodi samo na vjernički teritorij, nego je to i državni teritorij i svaki građanin RH može se slobodno kretati i stjecati po&scaron;teno svoju imovinu i da se ne treba nitko mije&scaron;ati u privatni život svakog građanina, osobito kada se radi o jednom svećeniku. Vi&scaron;e puta sam ispovijedao i potičem da mi pripadamo jednoj svetoj Katoličkoj i Apostolskoj crkvi i svi smo pozvani slu&scaron;iti jednom Gospodinu Isusu Kristu, po&scaron;tivajući zakon Crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izjava nadbiskupa Bozanića je izvanredno uskoga kriterija i svaljuje na moje ljudsko i kr&scaron;ćansko dostojanstvo veliki teret, ali i na sve vjernike koji slijede ovaj duhovni put i na moju obitelj, prijatelje... iz moje obitelji, zahvaljujući papi Franji izabrana su dva biskupa, na&scaron;a Hrvata, i mislim da bi iz kolegijalnosti biskupskoga vodstva kardinal Bozanić trebao se zapitati kamo smjera njegova namjera i ima li u vidu kao pastir hrvatskog naroda da smo svi pozvani razvijati svećeni&scaron;tvo unutar na&scaron;e Katoličke crkve, a ne stvarati pomutnju i razdijeljenost. Mi smo svi pozvani izgrađivati jedinstvo u duhu Krista Isusa, utemeljeno na evanđelju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ova vremena u kojima živimo jesu potresna vremena i zato Gospodin dopu&scaron;ta određen krize unutar Crkve. Vjernici su izgubili svoju vjeru, slu&scaron;amo ovih dana, na poseban način u hrvatskome narodu i da se ta kriza osobito zapaža u hrvatskoj javnosti. Možda je krivnja upravo i u tome zbog nedostataka vjere nas odgovornih u crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Meni je nedavno biskup napisao dekret u kojem me potiče u biskupiji i Trstu da usmjerim svoje poslanje, da imamo duhovno pratiteljstvo. U tom istom dekretu biskup na neki način pohvaljuje sve ono &scaron;to ja ovih godina radim u biskupiji u Trstu i očiti su plodovi, kako navodi biskup u Trstu, onoga &scaron;to ja radim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tri svećenika su izrasla iz na&scaron;eg bratstva, toliki vjernici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvati združimo se u imenu Gospodina i izdignimo se iz povr&scaron;nih situacija koje nas vuku prema dolje, prema ni&scaron;tavilu. Mi kao crkveni autoriteti pozvani smo izgrađivati to zajedni&scaron;tvo i to sam se trudio i namjeravam svih ovih godina. Po&scaron;tivam odluku kardinala Bozanića. Od 2012. sam je po&scaron;tivao i ne razumijem da se skoro 10 godina skoro isti dekret ponavlja, bez ikakvog temelja i razloga. Neka Bozaniću Gospodin podari duha mudrosti da se založi za rje&scaron;avanje velikih problema unutar svoje nadbiskupije, a da pusti stanovni&scaron;tvo Hrvatske da se slobodno kreću i da se susreću sa svojom obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja sam službeni egzorcist u Trstu. Nadbiskup Bozanić i svi svećenici, ne samo u RH nego i u BiH, Italiji... mi dobro znamo &scaron;to znači ta služba i kakvo se povjerenje daruje takvom jednom svećeniku da bi se ta služba mogla izvr&scaron;iti u krajnjoj delikatnosti i povjerenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako nadbiskupu Bozaniću to nije jasno onda bi se trebao naći dublje sa vlastitom savje&scaron;ću da pred Bogom vidi koje je njegovo mjesto u Crkvi u Hrvata, odnosno u Cijeloj na&scaron;oj sveopćoj crkvi. Mi smo jedna, sveta, Katolička i Apostolska crkva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jednom pozivam, evo sve odgovorne u njegovom uredu da jasno vide i istražuju arhiv Zagrebačke nadbiskupije, kolike su potvrde izdane iz Nadbiskupskog stola da bi ljudi u pote&scaron;koćama do&scaron;li kod nas svih ovih godina. I apsolutno ne razumijem ovaj njegov iskorak. Za&scaron;to im daju potvrdu da kod mene dolaze u Trstu, a ovakvu izjavu daju cijelome svijetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovu izjavu dajem svim vjernicima, prijateljima, poznanicima, jer me maltretiraju svojim pozivima, u ljubavi, u pažnji i u brizi. I neka se najprije nadbiskup Bozanić ispita, vr&scaron;i li zaista svoju svećeničku odnosno biskupsku službu i može li organizirati život Crkve unutar na&scaron;e domovine Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svima zahvaljujem, svećenicima, studentima, mojim časnim sestrama, vama braćo i sestre... za podr&scaron;ku i nutarnje znanje, ljubavi blizinu kojom slijedite svoj put i da zajedno izgrađujemo ovu tako ranjenu i opterećenu na&scaron;u crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato se okupljamo u ovakvim zajednicama radi ispada, pa čak i crkvenih autoriteta, jer crkveni autoriteti ne razumiju znakove vremena i da svi zajedno doprinesemo ranjenom, mističnom tijelu Isusa Krista, da ne krvari u različitim udovima. Pritom mislim na braću i sestre koji se žele susresti sa mnom, a njima je to uskraćeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I zato kažem, slobodni ste dok god biskup Trsta vidi da tako djelujemo, možete slobodno doći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujem svima na molitvi, i zato zazivam na vas svoj blagoslov, po Marijinim prečistim rukama, da vas Gospa &scaron;titi jer njeno presveto srce pjeva pobjedu! I mi smo pozvani po Mariji upoznati Isusa Krista. A Na&scaron;a Majka Marija je Majka Crkve. I zato i kardinal Bozanić i svi mi svećenici pozvani smo naći se pod Njezinim okriljem kao Njezina djeca. Nitko od nas nije Bog, nitko od nas nema apsolutni autoritet, nego nam ga Gospodin povjerava za službu, za spasenje jedni drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rastimo zajedno dok nas Gospodin trpi na ovom svijetu, dok nas jednoga dana ne uzme u Svoje Kraljevstvo, gdje ćemo zajedno, vjerujemo, poput onog siroma&scaron;nog Lazara kojeg su anđeli odnijeli u krilo Abrahamovo, da ćemo mi jednoga dana u krilu Presvete trojice naći mjesto ljubavi koju smo služili na ovom svijetu. I tako se konačno naći u na&scaron;oj Domovini i živjeti istinsko svećeni&scaron;tvo u zajedni&scaron;tvu s Kristom, jedinim svećenikom koji nam daje puninu blagoslova i istinske sreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom duhu na sve vas &scaron;aljem obilje Božjega blagoslova, po Marijin prečistim rukama, po zagovoru svetoga Padrea Pija, svetoga Mihovila Arhanđela, svetoga Josipa i svih na&scaron;ih svetih za&scaron;titnika. Blagoslovio vas i čuvao svemogući Bog, Otac i Sin i Duh sveti. Amen</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/yoY7wWfVbtQ" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-26-palic-bozanic.jpgProsvjed mladih liječnika Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=360400360400Grude.com - klik u svijetSat, 24 Sep 2022 13:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-24-prosvjed-lijecnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Traže reformu zdravstvenog sustava..<p>&nbsp;</p> <p>Ispred Ministarstva zdravstva održava se prosvjed liječnika. Riječ je o inicijativi koja okuplja specijalizante i mlade specijaliste koji traže bolji status i za pacijente i za liječnike. Nekoliko predstavnika pozvano je na razgovor u Ministarstvo s državnom tajnicom, kazala je novinarka <strong>HTV</strong>-a Ruža I&scaron;tuk.&nbsp; Dodala je da će ih ministar na razgovor primiti 3. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ruža I&scaron;tuk</strong> je rekla kako je mirni prosvjed liječnika, koji su se okupili u velikom brojku pred Ministarstvom zdravstva, počeo u znakovitih 5 do 12.</p> <p><br /><br />- Kažu kako je zadnje vrijeme za promjene u zdravstvenom sustavu. Traže reformu zdravstvenog sustava u korist liječnika i pacijenata, mogućnost pregovaranja za svija prava, reprezentativnost njihovog sindikata. Traže reformu specijalističkog usavr&scaron;avanja te izmjenu uredbi o koeficijentima. Svi su istaknuli kako se reforme u zdravstvu najavljuju godinama, ali nema konkretnih pomaka. Oni ne žele toliko veće plaće, koliko bolje uvjete rada. Žele djela, a ne riječi. Poruka koju ističu jest - izliječimo zdravstveni sustav zajedno, zaključila je I&scaron;tuk za Dnevnik u podne.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-24-prosvjed-lijecnici.jpgDon Anton Šuljić: Biskupi su podlegli napasti zatvaranja u birokratske zidinehttp://grude.com/clanak/?i=360367360367Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 23:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-06-odose-nam-ljudi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolički svećenik i teolog Anton Šuljić trenutne brojke koje potvrđuju pad broja katolika u Hrvatskoj ocjenjuje "neumoljivima" i smatra da se "crkveni ljudi" trebaju vrlo ozbiljno zamisliti nad njima.<p>&nbsp;</p> <p>Ističe da je Popis stanovni&scaron;tva obavljen "prilično &scaron;lampavo", ali kaže da to ipak ne umanjuje trend.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je potvrdio i ono &scaron;to se kod nas u Hercegovini događa, a to je da su biskup(i) i neki svećenici odnarođeni i gledaju samo svoje interese i interese svoje kaste, a upravo su takve stvari otjerale vjernike od Crkve u Hrvatskoj. Hercegovce Hrvate pak ta kasta neće otjerati od Crkve, ali ih tjera iz zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To, međutim, ne ekskulpira ni biskupe ni svećenike u nas koji su podlegli napasti zatvaranja u birokratske zidine ili samodostatnost povla&scaron;tenog položaja pa i stanovit odmak od javnoga prostora, dijaloga te promptnog reagiranja na anomalije u dru&scaron;tvu kakva je primjerice klijentelizam ili ova nesretna pronevjera u Ini", rekao je Hini &Scaron;uljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Biskupe, odo&scaron;e nam ljudi... Gospodo, odo&scaron;e nam ljudi...</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/ZGMYTU0knng" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-06-odose-nam-ljudi.jpgOpasna bakterija u pilećoj kobasici! Nipošto ne konzumirajtehttp://grude.com/clanak/?i=360350360350Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-22-22-woody.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U pilećim kobasicama talijanske marke "Wudy" na tržištu BiH pronađena je bakterija Listeria monocytogenes, pa se potrošačima savjetuje da ne konzumiraju ove proizvode, priopćeno je iz Agencije za sigurnost hrane BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Listeria monocytogenes ima sposobnost rasta na niskim temperaturama, &scaron;to joj omogućuje razmnožavanje u rashlađenoj hrani.</p> <p>Rizične skupine za listeriozu su trudnice, osobe oslabljenog imuniteta, oboljeli od raka, dijabetičari, astmatičari i starije osobe, a komplikacije se mogu javiti i kod zdravih osoba, osobito ako je hrana bila jako kontaminirana bakterijama.</p> <p>Agencija je o tome obavije&scaron;tena putem EU sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-22-22-woody.pngHRVATSKA: POLA MILIJUNA LJUDI MANJE, VELIK PAD BROJA KATOLIKA ZA SAMO 10 GODINAhttp://grude.com/clanak/?i=360349360349Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-25-iseljavanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.<p>&nbsp;</p> <p>Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 mu&scaron;karaca (48.17%) i 2.006.704 žene (51.83%).<br /><br /></p> <p>U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9.64%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovni&scaron;tva iznosi 91.63%, Srba 3.20%, Bo&scaron;njaka 0.62%, Roma 0.46%, Talijana 0.36% i Albanaca 0.36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0.30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0.33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0.58%.</p> <p><br /><strong>Velik pad broja vjernika</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78.97%, pravoslavaca 3.32%, muslimana 1.32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4.71%, dok se 1.72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pro&scaron;lom popisu stanovni&scaron;tva 2011. katolika je bilo 86 posto. Pravoslavaca ne&scaron;to manje od 4.5 posto, a muslimana oko 1.5 posto. Ateistima se izja&scaron;njavalo tek 3.81 posto stanovni&scaron;tva, a dodatnih 0.76 posto smatralo se agnosticima. O religiji se nije željelo izjasniti 2.17 posto građana Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema materinskom jeziku, 95.25% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1.16% osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1.00%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske, njih 99.24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0.74% ili 28.784.<br /><br /></p> <p>U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20.28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19.04%), Pože&scaron;ko-slavonskoj županiji (17.88%), Brodsko-posavskoj županiji (17.85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17.05%).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-25-iseljavanje.jpgNijemci strahuju od nestašice pitke vodehttp://grude.com/clanak/?i=360343360343Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-08-voda_za_pice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon ljetnih suša, sve je više građana Njemačke zabrinuto za opskrbu pitkom vodom, pokazuju podatci iz istraživanja Instituta za demoskopiju Allensbach predstavljene u Bonnu.<p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;">Većina građana već duže vrijeme ne postavlja pitanje sigurnosti vodoopskrbe. U veljači ove godine samo je svaki četvrti njemački građanin mogao zamisliti da bi u sljedećih 10 do 15 godina moglo doći do nesta&scaron;ice, javlja Njemačka tiskovna agencija (dpa).<br /> </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;">U rujnu je već 41 posto sumnjalo u sigurnost opskrbe, dok 46 posto jo&scaron; nije zabrinuto. Međutim, ispitanici su bili puno skeptičniji kada je riječ o sljedećim desetljećima.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;">Dugoročno očekuju probleme s opskrbom pitkom vodom 57 posto ispitanika, 25 posto ih je izjavilo da nisu zabrinuti, dok je 18 posto neodlučno.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;">Studija je također otkrila da većina ljudi koji brinu o klimatskim promjenama također sumnjaju u sigurnost opskrbe.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;">Predstavljanje istraživanja u srijedu bilo je dio pokretanja nove udruge Right4Water.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;">&ndash; Do sada je za&scaron;tita voda uvijek bila zanemarena, rekla je izvr&scaron;na direktorica Gaby Ga&szlig;mann.</span></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-08-voda_za_pice.jpgPrije 31 godinu oslobođen je Šibenikhttp://grude.com/clanak/?i=360342360342Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 08:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-16-riva_sibenik_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije 31 godinu Šibenik je oslobođen od velikosrpskog agresora i spriječen je plan o presijecanju Hrvatske na dva dijela.<p>&nbsp;</p> <p>Velika bitka vodila se na &scaron;ibenskom mostu na kojem su snage JNA doživjele velik poraz. </p> <p>&nbsp;</p> <p>U &Scaron;ibeniku se danas prigodno obilježava Spomendan Rujanskoga rata i prvi put Dan hrvatskih branitelja &Scaron;ibensko-kninske županije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-16-riva_sibenik_1.jpgDr. Šantić s ponosom kaže: Radio sam i u Grudama! A mladima preporučujem: Manje mobitela! Starijima: Manje sjedenja, a više prirodehttp://grude.com/clanak/?i=360328360328Grude.com - klik u svijetWed, 21 Sep 2022 12:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-21-santic-doktor.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras s početkom u 19 sati u kinodvorani Borak u Širokom Brijegu, u organizaciji širokobriješkog ogranaka Matica hrvatske, predstavljena je knjiga "Kako zdravije i dulje živjeti" autora primarijusa dr. sc. Žarka Šantića, sveučilišnog profesora u mirovini, koji je predavao i na doktorskom studiju na Medicinskom fakultetu...<p><br />... u Mostaru, a u dva navrata bio biran za prodekana na Fakultetu zdravstvenih studija SUM-a. Nastavu je obavljao na vi&scaron;e katedri i bio je mentor brojnih diplomskih, magistarskih te doktorskih radova na navedena dva fakulteta sve do 2021. godine. U domaćim i stranim časopisima objavio je vi&scaron;e od 50 znanstvenih radova, sudjelovao je i izlagao radove na brojnim kongresima. Za svoj rad primio je veliki broj nagrada i priznanja. Autor je dva udžbenika, a u dva je suautor. "Kako zdravije i dulje živjeti" osma je knjiga dr. Žarka &Scaron;antića, koja je povod za razgovor s uvaženim liječnikom, sveučili&scaron;nim profesorom i vlasnikom &scaron;irokobrije&scaron;ke poliklinike "Zdravlje".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Po&scaron;tovani doktore, ovo je va&scaron;a osma knjiga po redu, &scaron;to možete reći o njoj?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova nova knjiga "Kako zdravije i dulje živjeti" sadrži brojne teme u sedam poglavlja. Počinje iz Amerike 1942. godine od povijesti detaljnijim opisom biljke duhana do njezina kozmopolitskog &scaron;irenja u zemljama Europe. Ne&scaron;to kasnije u 17. stoljeću sjeme duhana stiže preko Turske u Bosnu i Hercegovinu. Danas je poznato da se ta biljka u Hercegovini uzgaja vi&scaron;e od 300 godina. Stoljećima su postojale peripetije i zablude o uporabi duhana, ne samo u pučkoj nego i znanstvenoj medicini. Postojao je cijeli spektar indikacija za uzimanje duhana kao lijeka. Liječnici su propisivali na recept bolesnicima i savjetovali uzimanje duhana kao univerzalnog lijeka za mnoge bolesti. O tome nam svjedoče brojne ''ljekaru&scaron;e'' koje su u to vrijeme služile kao praktični priručnik za liječenje. Protiv pu&scaron;enja i drugih načina uživanja duhana u nas su prvi digli svoj glas svećenici. Između dva svjetska rata jako je malo učinjeno u pogledu &scaron;tetnosti duhana za zdravlje ljudi. Tek 1930. godine u Zagrebu pojavila se bro&scaron;ura Vuka Vrhovca "Alkohol, nikotin i srce". U to vrijeme, pa ni nakon Drugog svjetskog rata, borbi protiv duhana nije posvećena gotovo nikakva pozornost. Tek u novije vrijeme, moderna kemija, biokemija, farmakologija, klinička, epidemiolo&scaron;ka, socijalno-medicinska i druga znanstvena istraživanja rezultirala su znanstveno utemeljenim spoznajama. Najnovije spoznaje nastale kao rezultat znanstvenih dokaza o kemijskom sastavu duhana, njegovoj &scaron;tetnosti i posljedicama kontinuiranog uživanja, imperativno zahtijevaju borbu protiv uživanja u duhanu. Pu&scaron;enje je na putu koji najče&scaron;će vodi do nastanka kronične opstruktivne bolesti pluća, raka pluća i raka drugih organa u ljudskom tijelu, srčanih i drugih bolesti. To dokazuju rezultati mnogih istraživanja. Do danas najznačajnije provjerene dokaze o posljedicama pu&scaron;enja pružila je engleska doktorska studija koja je pratila stanje zdravlja na uzorku 34.439 liječnika u vremenskom razdoblju od 50 godina (1951. - 2001.). Prema izvje&scaron;ću R. Dolli i A. B. Hilla 1952. godine, pu&scaron;enje je jedan od najče&scaron;ćih uzroka pobola &scaron;irom svijeta i prerane smrti pu&scaron;ača. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji od posljedica pu&scaron;enja godi&scaron;nje u svijetu umre &scaron;est milijuna ljudi. Zato je potrebno ostaviti pu&scaron;enje, o čemu upućuje ova knjiga, učiniti sve da se za&scaron;titi zdravlje prije nego &scaron;to ono postane nepopravljivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pretpostavljamo da je stres na drugom mjestu?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da, drugo poglavlje je o stresu. Kad god čovjeku prijeti neka opasnost, ta informacija putuje najvećom brzinom do onog dijela mozga koji se zove diencefalon. Odatle se pokreće uzbuna o nastaloj opasnosti i slijedi niz promjena u pripremi organizma za tzv. borbu ili bježanje. Stres predstavlja prirodnu obrambenu reakciju na&scaron;eg tijela. Ona u malim količinama može djelovati stimulirajuće. Ali, danas stres postaje svakodnevni dio na&scaron;eg života, a nerijetko intenzivan i po trajanju produžen - kroničan, &scaron;to vrlo nepovoljno utječe na zdravlje. Tijelo oslobađa hormone u cilju pripreme, a u svrhu za&scaron;tite. Stres može biti uzrokovan prekomjernim i te&scaron;kim radom bez opu&scaron;tanja i odmora ili nekim jakim emocionalnim stanjem kao &scaron;to je smrt člana obitelji, roditelja, bračnog partnera ili djeteta, prijatelja, gubitak radnog mjesta, požar, poplava, potres, bolest, odlazak u mirovinu i dr. To stresno stanje dovodi do niza poremećaja koji naru&scaron;avaju zdravlje modernog čovjeka. Osoba je jako uzbuđena, uznemirena, blijeda, srce ubrzano kuca, di&scaron;e ubrzano i plitko. U takvim slučajevima potrebno je pomoći osobi nefarmakolo&scaron;kim mjerama. U tim trenucima treba kretanje, razgovarati s članovima obitelji, prijateljima i provoditi vježbe autogenog treninga u svrhu, kako fizičkog tako i psihičkog, opu&scaron;tanja. Ne treba posezati za cigaretom i alkoholom. Ma koliko stanje bilo te&scaron;ko, uvijek ima pomoći i rje&scaron;enja, samo treba malo optimizma i krenuti na put do zdravlja (koji je u knjizi opisan).</p> <p>Treće poglavlje opisuje tjelesnu aktivnost. Redovita tjelesna aktivnost djeci i mladima za rast i pravilan razvoj, posebice za fizičko i psihičko zdravlje, od neprocjenjiva je značaja. Rezultati vi&scaron;e istraživanja upućuju na to da se mladi, koji se bave sportom, ne konzumiraju cigarete, alkohol, niti su skloni drugim toksikomanijama, normalno se razvijaju, u &scaron;koli postižu bolje rezultate i uzorno se pona&scaron;aju. Znanost koja se bavi tjelesnom aktivnosti u svrhu očuvanja i unaprjeđenja zdravlja te kvalitetnijeg i dužeg života je kineziologija. Danas je to sastavni dio prevencije i liječenja mnogih poremećaja i bolesti. Kineziologija će imati sve veći značaj u budućnosti. Umjerena tjelesna aktivnost je svakodnevna potreba u životu čovjeka. Intenzitet i vrijeme vježbe treba prilagoditi životnoj dobi i zdravstvenom stanju osobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Koliko znamo, u svojoj knjizi jedno poglavlje poklanjate važnosti zdrave prehrane?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- "Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana", kazao je Hipokrat. Tim riječima, otac službene medicine Hipokrat, 400 godina prije Krista postavio je čvrste temelje o značaju pravilne prehrane za život i zdravlje čovjeka. Hrana je toliko povezana s medicinom da medicina ne može opstati bez hrane niti hrana bez medicine. Jo&scaron; u najranijim počecima ljudskog opstanka na Zemlji, čovjek je nagonski, nesvjesno, kako bi preživio, počeo se zanimati za hranu, a tim vi&scaron;e kad je postao svjestan da bez nje nema života. Danas je poznato da pravilna, uravnotežena prehrana podrazumijeva uno&scaron;enje svih potrebnih hranjivih tvari koje nazivamo nutrijentima. Nutrijente dijelimo na makronutrijente (ugljikohidrate, bjelančevine, masti, vodu i vlakna) i mikronutrijente (vitamini i minerali). Raznovrsna hrana uz redovitu tjelesnu aktivnost, dovoljan i miran san je siguran put u za&scaron;titu i unaprjeđenju zdravlja, prevencije i liječenja bolesti. Danas je diljem svijeta mediteranski način prehrane poznat, a od Svjetske zdravstvene organizacije priznat kao najzdraviji način prehrane. Postoje tri temeljna, bolje reći, zlatna pravila za pobolj&scaron;anje zdravlja i produženje mladosti i života: mediteranski način prehrane, smanjenje kalorija (za 30%) te redovito kretanje i vježbanje.</p> <p>Posljednjih desetljeća vlada epidemija tabletomanije, bolesti suvremenog čovjeka. Ljudi poku&scaron;avaju raznim medikamentima liječiti umor, glavobolju, nesanicu, probavne smetnje, neuroze srca i druge tegobe izazvane vrlo često sukobom osobnosti sa sve zamr&scaron;enijim i bržim načinom života. Tablete najče&scaron;će za kratko vrijeme ublaže bol, uvedu u san, a posljedice stižu kasnije. Često i prekomjerno uzimanje medikamenata, sedativa, analgetika, antibiotika, a osobito hormona dovodi do novih nevolja. Taj moderni način liječenja samo prividno pomaže, a zapravo smanjuje imunitet - prirodnu otpornost organizma. Priroda nudi najbolje pomoćne lijekove koji ne uzrokuju nepoželjne reakcije i posljedice na zdravlje konzumenta. Često samo &scaron;alica čaja, s prirodnim biostimulatorima pridonosi psihofizičkoj ravnoteži, tihom, mirnom i dubokom snu. Ljekoviti čaj biljaka sa sunčanih brežuljaka i planinskih masiva donosi miris praiskonske čiste prirode. Ona opu&scaron;ta, odmara i pomaže zdravim i bolesnim osobama. Zato bi svaka osoba trebala poznavati bar nekoliko osnovnih ljekovitih biljaka koje su medicinski prihvaćene (u knjizi opisane), a koje mogu biti od velike pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>U knjizi "Kako zdravije i dulje živjeti" pi&scaron;ete i o utjecaju klime na zdravlje.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hipokrat je prvi primijetio da klima utječe na zdravlje ljudi. Tijekom vremena razvila se i znanost klimatologija koja izučava djelovanje i reakcije ljudskog tijela na klimatske promjene. Blage promjene klime nekog krajolika mogu povoljno djelovati na zdravlje tzv. klimatoterapija. GENOTIP + OKOLI&Scaron; = REAKTIVNOST ORGANIZMA. Otkako postoji ljudsko dru&scaron;tvo, postojalo je zanimanje za traženje uzroka i obja&scaron;njenja procesa starenja. Do danas postoji vi&scaron;e od 300 raznih teorija koje poku&scaron;avaju s biokemijskog, fiziolo&scaron;kog i molekularnog gledi&scaron;ta rasvijetliti proces starenja. Danas je to u sredi&scaron;tu znanstvenog istraživanja. Starenje je prirodan, kontinuiran, progresivan, ireverzibilan i neizbježan dio svih živih bića, u ljudi počinje začećem i zavr&scaron;ava smrću. Promjene nastaju u stanicama slabljenjem i gubitkom stanično-regulacijskih mehanizama, prije svega, regenerativnih sposobnosti s otežanim obnavljanjem stanica jer prevladavaju katabolički procesi. Te brže ili sporije promjene prvo pogađaju vitalne organe i organske sustave. Rezultat toga je slabljenje funkcija, brzine, koncentracije, mi&scaron;ićne snage sa sve lo&scaron;im stanjem zdravlja. Definicija zdravlja prema ustavu Svjetske zdravstvene organizacije (1948.) stanje je potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo nepostojanje bolesti i iznemoglosti. S obzirom na to da zdravlje izravno utječe na proces starenja, svrha je &scaron;to duže očuvati zadovoljavajuće zdravlje, funkcionalnu sposobnost i dobro osjećanje. Dobro zdravlje znači aktivnim stavom postići sklad i harmoniju. Sklad i harmonija čine ravnotežu svih tjelesnih i funkcionalnih zbivanja u ljudskom organizmu i svih psihičkih i duhovnih pojava dobrog zdravlja. Na starenje utječe nasljeđe s jedne i čimbenici okoli&scaron;a s druge strane. Na nasljeđe jo&scaron; uvijek možemo malo djelovati, zato su vanjski utjecaji od iznimne važnosti jer mogu nepovoljno utjecati na osnovne biolo&scaron;ke potencijale osobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Va&scaron;a knjiga "Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi" na stručan način govori o bolestima, liječenju i očuvanju zdravlja starijih osoba. Koliko je Va&scaron;a nova knjiga u neku ruku "nastavak" knjige "Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi"?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo pitanje primarnog (prirodnog) procesa starenja, koji je neizbježan, prirodan, fiziolo&scaron;ki na koji malo možemo utjecati za razliku od sekundarnog procesa starenja - koji možemo prevenirati izbjegavanjem lo&scaron;ih životnih navika, možemo izbjeći mnoge bolesti, ojačati zdravlje i produljiti životni vijek osobe. Ta pitanja su usko povezana s prethodnom knjigom "Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi".</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Do sada ste va&scaron;e knjige predstavljali su Mostaru, Zagrebu i drugim gradovima. Predstavljanje Va&scaron;e nove knjige bit će u va&scaron;em &Scaron;irokom Brijegu. &Scaron;to vam to osobno znači?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Predstavljanje knjige u rodnom &Scaron;irokom Brijegu, gdje radim i boravim, meni je od posebnog značaja. Tu radim gotovo 60 godina. Moji pacijenti i ova sredina motivirala me da napi&scaron;em knjigu ovakva sadržaja. I dok sam pisao, sjećao sam se tegoba i bolesti mnogih i mislio kako ću im pomoći dajući im upute u knjizi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Možete li nam predstaviti recenzente i predstavljače?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Recenzenti ove knjige su akademkinja prof. dr. sc. Ljerka Ostojić, predsjednica Savjeta za nauku BiH, predsjednica Matice hrvatske Mostar, prof. dr. sc. Vajdana Tomić, dr. med., predstojnica Klinike za ginekologiju i porodni&scaron;tvo, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija u Mostaru, prim. doc. dr. sc. Kristina Galić, dr. med., pročelnica odjela za plućne bolesti i TBC, specijalistica interne medicine, subspecijalistica pulmologije, i prof. dr. sc. Dragan Babić, specijalist neuropsihijatar, redoviti profesor na Medicinskom, Zdravstvenom, Filozofskom i Pravnom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru, predsjednik Udruge psihijatara u BiH, član Hrvatske akademije BiH za znanost i umjetnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Va&scaron;a knjiga "Tajne zdravlja i liječenja" doživjela je nekoliko izdanja i pravi je bestseler kad su izdanja iz područje medicine i zdravstva u pitanju. U koliko je izdanja tiskana?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Treće izdanje knjige bilo je 1999. godine. Knjiga se najvi&scaron;e traži u Zagrebu, a sad mi predlažu da napravim četvrto dopunjeno izdanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Možete li nam ukratko opisati kako ste od osnovca, gimnazijalca, studenta medicine i liječnika opće prakse dospjeli do statusa uglednog pulmologa i predavača na dva fakulteta</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;to se tiče, posebno početnog &scaron;kolovanja poslije Drugog svjetskog rata, nije bilo lijepo. Danas je to te&scaron;ko razumjeti. I&scaron;ao sam sa skupinom učenika pje&scaron;ice u opancima &scaron;umskim stazama od Dužica preko Čerigaja i Mokrog do &Scaron;irokog Brijega. To je u jednom smjeru 12 kilometara, a trebalo se, pa barem i gladan, vratiti doma, a to je jo&scaron; 12 kilometara. Jednu godinu sam proveo u đačkom domu gdje nam je hrana bila oskudna, ali je bilo bolje jer nije trebalo pje&scaron;ačiti. Moguće da sam u nastavku obrazovanja imao vi&scaron;e sreće. Noću sam radio na Očnoj klinici u Sarajevu, a u tijeku dana redovito obavljao vježbe i predavanja na Medicinskom fakultetu. Kasnije uz rad slijedila je specijalizacija, poslijediplomski o znanstvenim istraživanjima, magistarska i doktorska obrana te pisanje znanstvenih radova i knjiga.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Gdje ste sve djelovali kao liječnik osim u &Scaron;irokom Brijegu?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radio sam i u Grudama, Mostaru i Posu&scaron;ju, ali nisam napu&scaron;tao &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>U &Scaron;irokom Brijegu osnovali ste privatnu polikliniku "Zdravlje". Na koji način funkcionira va&scaron;a poliklinika?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Otvorio sam polikliniku po odlasku u penziju, ali ne i mirovinu. Od početka pandemije COVID-19 u poliklinici radim samo dva sata poslijepodne petkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Dugo djelujete kao liječnik, autor ste knjiga iz područja medicine i zdravstva, predavač ste na medicinskim fakultetima, pa ste pozvana osoba da nam kažete ne&scaron;to o tome koliko je medicina kao znanost napredovala, ali i o tome koliko je napredovao sustav zdravstvene za&scaron;tite u svijetu i kod nas.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Medicinska znanost stalno napreduje. Istina, ne onoliko koliko bismo mi to željeli. Taj napredak je u razvijenom svijetu brži zbog materijalnih mogućnosti, ali i na&scaron;i medicinski kadrovi napreduju kako u praćenju i usvajanju novih medicinskih saznanja tako i u organizaciji zdravstvene za&scaron;tite. U medicinskoj znanosti čeka nas potpuno poznavanje genoma i personalizacija u medicini, a to će osigurati i bolju zdravstvenu za&scaron;titu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>A koliko je unaprijeđena zdravstvena kultura stanovni&scaron;tva?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zdravstvena kultura stanovni&scaron;tva je unaprijeđena, ali jo&scaron; uvijek nedovoljno, o čemu najbolje svjedoči pristup stanovni&scaron;tva cijepljenju protiv COVID-19. Zato edukacija i edukacija na svim razinama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Rekli ste nam u jednom razgovoru da je Hercegovina "blizu" Japana kad je riječ o stogodi&scaron;njacima. Koliko nam je poznato, imate i brojčane pokazatelje o &Scaron;irokobriježanima koji imaju vi&scaron;e od 90 godina, a poznajete i stogodi&scaron;njake.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Osobno me zanimalo zdravstveno stanje i broj dugovječnih osoba u &Scaron;irokom Brijegu te sam osim kontakta s ispitanicima i članovima njihovih obitelji napravio uvid u matične knjige župnih ureda (zbog provjere i točnosti podataka). Od ukupno<strong>&nbsp;</strong>153 dugovječne osobe u &Scaron;irokom Brijegu, po skupinama je bilo od 90 do 95 godina njih 113, i to 82 žene i 31 mu&scaron;karac. Od 96 do 99 godina bile su 32 osobe, među kojima 23 žene i devet mu&scaron;karaca. Od 100 i vi&scaron;e godina bilo je osam ispitanika, od kojih &scaron;est žena i dva mu&scaron;karca Ta skupina je posebno prikazana i detaljno zdravstveno praćena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Saznali smo da ste sa svojom obitelji svojedobno bili sustanar s obitelji dr. Jure Grubi&scaron;ića koji je od 1932. godine djelovao u &Scaron;irokom Brijegu i skrbio o zdravlju žitelja &Scaron;irokog, Posu&scaron;ja i Gruda. Govorili ste o dr. Juri na njegovom pogrebu u Zagrebu.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Da, to je točno, ja sam dr. Juri Grubi&scaron;iću na groblju Mirogoj govorio, a na ispraćaju je bilo mno&scaron;tvo Hercegovaca. Sjećam se da je od svećenika bio fra Petar Krasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&Scaron;to nam možete reći o trenutačnoj situaciji vezanoj za COVID-19?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Čovječanstvo je od svog postanka stalno izloženo različitim mikroorganizmima, bakterijama koje nisu vidljive prostim okom i jo&scaron; sitnijim česticama koje nisu vidljive ni svjetlosnim mikroskopom, a to su virusi. Oni nemaju vlastiti metabolizam, zbog čega napadaju, parazitiraju i umnožavaju se u živim stanicama. Zato antibiotici nisu učinkoviti jer ne ulaze u stanicu do virusa. Oni su biolo&scaron;ki vrlo promjenjivi jer se javljaju brojne mutacije. Te osobine ima i virus COVID-19 koji je svijetu donio novu zaraznu bolest u vidu pandemije s ogromnim zdravstvenim i socijalno-ekonomskim problemima. Nažalost, živjet ćemo s virusom jo&scaron; dugo, moramo pomno provoditi sve mjere za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&Scaron;to možete poručiti starijima, a &scaron;to mlađima?</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Starijim osobama treba rekreacija, priroda i kretanje, če&scaron;ća kontrola zdravstvenog stanja, manje sjedenja i gledanje televizijskih programa. U prehrani treba koristiti raznovrsno povrće i voće uz kalorijsku redukciju te uzimanje tekućine. Budućnost je na mladima, a njima bih preporučio da se pripreme za tu ulogu redovitim učenjem s manje igrica i mobitela, a najmanje jedan sat sporta na čistom zraku dnevno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Razgovarao Frano Vukoja/Večernji list (vecernji.ba)</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-21-santic-doktor.pngVinska cesta Hercegovine prepoznata na konferenciji vinskih ruta u Italijihttp://grude.com/clanak/?i=360316360316Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2022 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-20-vinska-cesta-italija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici iz BiH u Italiju su došli uz podršku projekta USAID Turizam.<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Savez talijanskih puteva vina, ulja i aroma u suradnji s Iter Vitisom organizirao je ovog tjedna prvu međunarodnu konferenciju vinskih cesta u gradiću Alba u Pijemontu, regiji poznatoj po vrhunskim vinima i gastronomiji, a u sredi&scaron;tu pažnje se na&scaron;la i Vinska cesta Hercegovine, koja je nedavno primljena u europsku obitelj vinskih ruta.<br /><br /></p> <p>Predstavnici iz BiH u Italiju su do&scaron;li uz podr&scaron;ku projekta USAID Turizam.<br /><br /></p> <p>Iter Vitis će svojim partnerima, kako je rekla njegova predsjednica Emanuela Panke, ponuditi vidljivost vinskih teritorija na međunarodnim trži&scaron;tima i podržati vinske ceste u pronalaženju partnera za projekte suradnje.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Također, važno je napraviti zajednički front za aktivnosti zagovaranja, pokazujući kako vinske ceste moraju postati sugovornici da bi bili integrirani u faze planiranja i implementacije programa ruralnog razvoja&rdquo;, istaknula je Panke koja je početkom ovog mjeseca sudjelovala i u promociji Vinske ceste Hercegovine u BiH.<br /><br /></p> <p>Protekle dvije godine donijele su velike pomake u vinskom turizmu, s transformacijama u putnoj logistici, doživljaja vina i pona&scaron;anju potro&scaron;ača. U prvi plan su do&scaron;li mnogi izazovi i prilike u vezi digitalizacije, održivosti i međunarodne suradnje, rečeno je Feni iz projekta USAID Turizam.<br /><br /></p> <p>Predsjednik Saveza talijanskih puteva vina, ulja i aroma Paolo Morbidoni je rekao da nikada, kao danas, suradnja lokalne zajednice i kompanija nije predstavljala važniju stvar i dodatnu vrijednost u izgradnji turističkog proizvoda.<br /><br /></p> <p>&rdquo;To jo&scaron; vi&scaron;e važi za proizvode kao &scaron;to su vino, ulje i mnoga druga izvrsna hrana, čija proizvodnja i sve aktivnosti vezane za ugostiteljstvo na odlučujući način doprinose održavanju vitalnih i produktivnih ruralnih područja. Započeti dijalog s UNWTO ide u tom pravcu, kao i želja za dijalogom s brojnim vinskim putevima svijeta, s ciljem razmjene iskustava, dobrih praksi i radom na zajedničkim projektima&rdquo;, napomenuo je Morbidoni.<br /><br /></p> <p>Sastanak o budućnosti vinskih puteva u perspektivi međunarodnog vinskog turizma, održava se pod pokroviteljstvom ENIT &ndash; Nacionalne turističke agencije, regije Pijemont, od Turističke zajednice Langhe Monferrato Roero i Saveza puteva vina i okusa Pijemonta, a u okviru kojeg je promovirana i Vinska cesta Hercegovine u segmentu predstavljanja primjera dobre prakse iz svijeta.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Uz podr&scaron;ku USAID projekta Turizam i Vanjskotrgovinske komore BiH danas imamo priliku da predstavljamo potencijale vinskog turizma na&scaron;e zemlje u zemlji i pokrajini koja predstavlja &ldquo;dom&rdquo; vinskog turizma. Ponosni smo na činjenicu da imamo vinare iz na&scaron;e zemlje, da smo zaokružili cijelu priču sa svim akterima u zajednici i da smo napravili okvir koji je oživio Vinsku cestu Hercegovine, stavio je na svjetsku mapu i učinio je važnim proizvodom za na&scaron;u turističku ponudu. Ovdje smo prepoznati od predstavnika institucija, saveza i grupacija iz cijelog svijeta, Svi sa interesiranjem žele saznati vi&scaron;e o onome &scaron;to smo napravili i &scaron;to nam je budućnost. Vinski turizam je vrijedan 2,5 milijarde eura, te nosi velike &scaron;anse za zajednice koje Vinska cesta pokriva&rdquo;, poručila je Ognjenka Lalović iz Vanjskotrgovinske komore BiH.<br /><br /></p> <p>Predstavljanje Vinske ceste Hercegovine nastavlja se narednih dana s nastavkom posjeta vinarima u Italiji, te uče&scaron;ćem na događajima i konferencijama koje u ovom tjednu okupljaju elitu vinskog turizma u Pijemontu.<br /><br /></p> <p>Vinska cesta Hercegovine, kulturna ruta koja obuhvata vi&scaron;evjekovnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine, primljena je početkom ovog mjeseca u kulturnu rutu Vijeća Europe &ldquo;Iter Vitis&rdquo;.&nbsp;</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-20-vinska-cesta-italija.jpgU godinu dana, drastično poskupio kruhhttp://grude.com/clanak/?i=360310360310Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2022 13:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-bijelikruhkriske.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U godinu dana cijene hrane u Hrvatskoj skočile su 20 posto, dva puta više od prosječnog povećanja cijena prehrambenih namirnica u EU, a kruh je poskupio čak 31 posto, pokazuju podaci Eurostata.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska se prema rastu potro&scaron;ačkih cijena kruha na&scaron;la među prvih pet država članica s najvećim poskupljenjem. Prva je Mađarska, u kojoj je kruh u godinu dana poskupio 65 posto, a slijede Litva, Estonija, Slovačka i Hrvatska s poskupljenjem od 31 do 33 posto!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Različite su veličine i vrste kruha u ponudi, no rijetkima je cijena deset kuna i manje, a najče&scaron;će se &scaron;truca kruha prodaje po 13 do 15 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kruh se, inače, nije na&scaron;ao među devet prehrambenih artikala kojima je Vlada vratila cijene za trećinu i zamrznula ih, ali jest, primjerice, bra&scaron;no.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moguće je da u Vladi nisu htjeli riskirati s mogućom nesta&scaron;icom kruha, kao &scaron;to se dogodilo s umjetno proizvedenom nesta&scaron;icom &scaron;ećera, te se u Vladi nadaju da će na cijene kruha utjecati pojeftinjenjem bra&scaron;na.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>A Hrvatska, zapravo, ne ovisi o tome &scaron;to se događa na globalnom trži&scaron;tu žitarica jer ih proizvodi dovoljno za vlastite potrebe. P&scaron;enice ima i za izvoz pa se poskupljenje uglavnom veže uz skuplje energente, struju i plin koji se koriste za kru&scaron;ne peći, skuplja gnojiva i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobiju li pekarnice povla&scaron;tene cijene struje i plina, vjerojatno će imati prostora i za smanjenje cijena kruha i peciva, no iz iskustva znamo da su cijene uvijek lak&scaron;e i&scaron;le prema gore, dok su pojeftinjenja uglavnom bila strogo kontrolirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada u pekarnicama jedna kiflica dođe koliko je donedavno bila &scaron;truca kruha. Prema anketi o potro&scaron;nji kućanstava iz 2019. godine, kod nas svaki član kućanstva u prosjeku pojede 45 kilograma kruha i peciva godi&scaron;nje, no isto tako potro&scaron;i se i 15 kilograma bra&scaron;na po osobi, sedam kilograma tjestenine, jedan kilogram pahuljica te po dva kilograma ostalih proizvoda od žitarica.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-bijelikruhkriske.jpgNJEMAČKA: Objavljeno kolika su mjesečna primanja četveročlane obitelji koja se smatra siromašnomhttp://grude.com/clanak/?i=360306360306Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2022 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-04-zubi-pranje-obitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve više djece u Njemačkoj ugroženo je siromaštvom, prenose njemački mediji u ponedjeljak navodeći da je taj postotak u 2021. iznosio 20,8 posto.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Godine 2021. 20,8 posto maloljetnika u Njemačkoj je živjelo u obiteljima koje su pogođene siroma&scaron;tvom&ldquo;, objavili su mediji pozivajući se na informacije koje je na upit stranke Ljevica objavila njemačka vlada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema aktualnim statistikama siroma&scaron;nom se smatra obitelj kojoj je raspolaganju stoji manje od 60 posto prosječnog primanja. Za četveročlanu obitelj ta granica u Njemačkoj iznosi 2.904 eura mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postotak maloljetnih osoba koje žive u opasnosti od siroma&scaron;tva je od početka mjerenja ove vrijednosti 2015. porastao s 19,7 na 20,8 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik zastupničkog kluba stranke Ljevica Dietmar Bartsch upozorio je,&nbsp;u dnevniku &bdquo;Augsburger Allgemeine&ldquo;,&nbsp;na mogućnost dodatnog zao&scaron;travanja financijske situacije kod obitelji s djecom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Zbog inflacije i naglo rastućih cijena energenata raste i opasnost povećanja broja djece koja žive u siroma&scaron;tvu&ldquo;, rekao je Bartsch.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je od njemačke vlade zatražio da, pored standardnih financijskih mjera potpore za građane, zbog inflacije i porasta cijene energenata uvede i poseban&nbsp;mehanizam koji bi djecu za&scaron;titio od siroma&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-04-zubi-pranje-obitelj.jpgU Srbiji nestašica šećera, BiH još uvijek bez problemahttp://grude.com/clanak/?i=360302360302Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2022 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-04-secer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sa sigurnošću možemo reći da je, o pitanju šećera, bh. tržište trenutačno najsigurnije u regiji'', kazala je za Avaz Nataša Pucar.<p>&nbsp;</p> <p>Susjedna Srbija već se tjednima bori s nesta&scaron;icom &scaron;ećera, država ograničava cijene i pokreće istragu kako bi utvrdila uzroke, trgovci apeliraju na ograničenu kupnju, a zabilježeni su i slučajevi da se kupci otimaju za pakiranje ove namirnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nesta&scaron;ica prijeti i Hrvatskoj nakon &scaron;to je Vlada ograničila cijenu &scaron;ećera, a trgovci ga povlače iz prodaje jer s propisanom cijenom bilježe gubitke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Bosna i Hercegovina ima svoju tvornicu za proizvodnju &scaron;ećera u Brčkom, a to je Rafinerija &scaron;ećera &ldquo;STUDEN-Agrana&rdquo; koja je svojim kapacitetima osigurala najstabilnije trži&scaron;te, bez nesta&scaron;ica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa sigurno&scaron;ću možemo reći da je, o pitanju &scaron;ećera, bh. trži&scaron;te trenutačno najsigurnije u regiji'', kazala je za Avaz Nata&scaron;a Pucar, direktorica korporativnih komunikacija &ldquo;STUDEN Holding&rdquo;, u čijemu sastavu posluje jedina rafinerija &scaron;ećera u na&scaron;oj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pucar ističe da su osigurane dovoljne količine sirovina te da se u idućem razdoblju ne očekuju bilo kakvi poremećaji u opskrbljivanju trži&scaron;ta BiH, a pogotovo nesta&scaron;ica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Iako je te&scaron;ko prognozirati kretanje cijena u sada&scaron;njoj, neizvjesnoj i nestabilnoj situaciji na svjetskim burzama i s tečajevima valuta, cijenimo da bi cijena &scaron;ećera trebala biti dosta stabilna'', dodala je Pucar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-04-secer.jpgObilježen Dan općine Kupreshttp://grude.com/clanak/?i=360285360285Grude.com - klik u svijetMon, 19 Sep 2022 20:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-19-kupres-danopcine.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prethodna tri dana, u okviru programa obilježavanja Dana općine Kupres, organizirana su športska natjecanja i kulturni programi..<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Dan Općine Kupres i 561. obljetnica prvog spominjanja Kupresa i kupre&scaron;kog kraja u pisanom dokumentu, darovnici posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Toma&scaron;evića, izdanoj na Bobovcu 18. rujna 1461. godine, u ponedjeljak su svečano obilježeni polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća palim braniteljima na sredi&scaron;njem spomen obilježju u spomen parku u Kupresu te svečanom sjednicom Općinskog vijeća Kupres u hotelu &ldquo;Adria Ski&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Nazočne je pozdravio i svim stanovnicima Kupresa čestitao Dan općine općinski načelnik Zdravko Mioč, a u svojoj prezentaciji osvrnuo na učinjeno u proteklom razdoblju, koje je, kako je rekao, bilo pun izazova i pote&scaron;koća.<br /><br /></p> <p>&ldquo;To sve ne bismo mogli učiniti da nemamo konkretnu pomoć prije svega vas koji ste nazočni ovdje, nositelja izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti sa svih razina države, federacije, županije i Republike Hrvatske. Želim zahvaliti svim na&scaron;im gospodarstvenicima, javnim poduzećima, ustanovama, institucijama, svojim suradnicima i vijećnicima, pojedincima kao i svima onima koji vole ovaj kraj i žele ostati živjeti ovdje, koji ulažu truda i energije da nam sutra bude bolje nego &scaron;to je to danas&rdquo;, rekao je Mioč.<br /><br /></p> <p>Prethodna tri dana, u okviru programa obilježavanja Dana općine Kupres, organizirana su &scaron;portska natjecanja i kulturni programi te je slavljena sveta misa u župnoj crkvi Sv. Obitelji u Kupresu koju je predvodio župnik župe Suho Polje Kupres fra Niko Petonjić.<br /><br /></p> <p>Uz domaćine, dana&scaron;njoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća nazočila su visoka izaslanstva dužnosnika sa svih razina vlasti BiH, među kojima zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Dragan Čović, zamjenica predsjedatelja zastupničkog doma Parlamentarne skup&scaron;tine BiH i kandidatkinja HNS-a za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH Borjana Kri&scaron;to, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, predsjednik Vlade HBŽ-a Ivan Vukadin, državni tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas te veliki broj ministara, načelnika i gradonačelnika iz BiH i RH, priopćeno je iz Vlade Hercegbosanske županije.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-19-kupres-danopcine.jpgBiH godišnje gubi jedan gradhttp://grude.com/clanak/?i=360278360278Grude.com - klik u svijetMon, 19 Sep 2022 10:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-04-odlazak-mladi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina i dalje je zemlja iz koje ubrzano odlazi stanovništvo.<p><br />Prema procjenama, samo pro&scaron;le godine BiH je napustilo 170 tisuća ljudi, a od 2013. pa sve do danas iz BiH je trajno oti&scaron;lo oko pola milijuna ljudi, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>. <br /><br /></p> <p>Jedan od poražavajućih podataka je da svaka druga mlada osoba razmi&scaron;lja o odlasku. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, Bosnu i Hercegovinu su 2013. napustile 24.043 osobe, sljedeće godine 28.042, a 2015. godine 29.805 osoba. <br /><br /><br />Idućih je godina također nastavljen trend iseljavanja iz zemlje te su 2016. godine BiH napustile 34.544 osobe, 2017. godine 35.634, a sljedeće godine 20.943 osobe. Protekle tri godine posebno je izražen trend odlaska ljudi iz BiH pa se tako 2019. godine iz Bosne i Hercegovine iselilo 56.987 osoba, sljedeće godine 85.000, a tijekom pro&scaron;le godine taj broj dosegao je 170.000. <br /><br /><br />Trend iseljavanja iz zemlje jasno potvrđuju i podaci objavljeni u službenom dokumentu "Anketa o radnoj snazi 2018." koji je pripremila Agencija za statistiku BiH, a u kojemu se navodi da je Bosna i Hercegovina 2016. godine imala 2,84 milijuna stanovnika, 2017. godine 2,73 milijuna i 2018. oko 2,7 milijuna. Prema tome, samo u tom razdoblju BiH je ostala bez 140.000 stanovnika.<br /><br /></p> <p><strong>Odricanja od državljanstva</strong></p> <p>Ekonomska situacija jedan je od razloga odlaska, a iseljavanje svakako potiču i politička kriza te prijetnje sigurnosti. Da je u najvećem broju riječ o jednosmjernom procesu i da se oni koji odlaze ne namjeravaju vratiti, govori podatak da se državljanstva BiH do sada odreklo gotovo 100 tisuća ljudi. Jo&scaron; je mnogo pokazatelja lo&scaron;ih demografskih kretanja. Konstantni pad broja učenika osnovnih i srednjih &scaron;kola utjecao je na trećinu manje upisanih studenata u nastupajućoj akademskoj godini i sada već kronični nedostatak kvalificirane radne snage u mnogim industrijama. <br /><br /><br />Stanovni&scaron;tvo iz BiH ne samo da odlazi nego pokazuje i sve manji interes za procese u domovini, &scaron;to je jasan znak da su iseljenici trajno, a ne privremeno izgubljeni za BiH. Uostalom, unatoč svim političkim kampanjama i apelima, iz inozemstva se za glasovanje na predstojećim izborima prijavilo tek oko 70.000 osoba - jasan znak da ih situacija u domovini ne zanima. Pobolj&scaron;anje ekonomske i političke situacije u BiH sigurno su temeljni preduvjeti da se negativan demografski trend zaustavi, pa možda i preokrene. <br /><br /><br />Svakako BiH na svim razinama nedostaje demografske strategije, a trebalo bi razmotriti i uspostavu posebnoga ministarstva za ta pitanja na entitetskoj ili državnoj razini. To bi trebao biti interes svih političkih aktera u BiH jer zemlju napu&scaron;taju i Bo&scaron;njaci i Srbi i Hrvati.</p> <p><strong><br /><br />Strate&scaron;ki pristup</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Stambeno je pitanje jedno od onih koje, uz zapo&scaron;ljavanje i sigurnosnu situaciju, presudno utječe na odluku mladih, uključujući i visokoobrazovane, da ostanu u Bosni i Hercegovini ili odu u inozemstvo. Centar za podr&scaron;ku organizacijama iz Tuzle objavio je prije dvije godine publikaciju koja se bavi strate&scaron;kim pristupom poticanja stambenog zbrinjavanja mladih. <br /><br /><br />Istraživanje ove organizacije pokazalo je da će se vi&scaron;e od 87 posto mladih u BiH suočiti s problemom rje&scaron;avanja stambenog pitanja. I iz ove organizacije ističu da je nakon zapo&scaron;ljavanja i ekonomske nesigurnosti rje&scaron;avanje stambenog pitanja gorući problem mladih. <br /><br /><br />Državne institucije procjenjuju da je u BiH 777.000 mladih u dobi od 15 do 30 godina, &scaron;to je za trećinu manje nego &scaron;to ih je bilo 1991. godine. Vi&scaron;e od 60 posto mladih je nezaposleno. Iako nema preciznih podataka koliko ih je napustilo zemlju u proteklim godinama, istraživanja pokazuju da o privremenom ili trajnom odlasku razmi&scaron;lja svaka druga mlada osoba. <br /><br /><br />Istraživanje koje je pro&scaron;le godine objavio Populacijski fond Ujedinjenih naroda (UNFP) pokazuje kako će 23.000 mladih, u dobi od 19 do 29 godina, napustiti BiH u roku od godinu dana. Treba imati u vidu da je to istraživanje rađeno prije nego &scaron;to su se svijet, a time i BiH, suočili s posljedicama pandemije koronavirusa te nove ekonomske krize povezane s rastom cijena energenata, hrane i općenito negativnim inflatornim kretanjima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-04-odlazak-mladi.jpgGrađani BiH zbog nižih cijena po ulje, šećer, meso... idu preko granicehttp://grude.com/clanak/?i=360275360275Grude.com - klik u svijetMon, 19 Sep 2022 09:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-09-trgovina-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što je prije nekoliko godina Bosna i Hercegovina zbog niskih cijena bila shopping oaza za stanovnike Republike Hrvatske, tako su posljednjih dana stanovnici BiH po osnovne životne namirnice počeli odlaziti u susjedne zemlje, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>U jesenskom paketu mjera koji je pro&scaron;loga tjedna na sjednici iznijela Vlada RH nalazi se i ograničavanje cijena prehrambenih proizvoda. Odlukom su ograničene cijene za devet proizvoda i te će cijene vrijediti iduća tri mjeseca. Cijene se za u prosjeku 30 posto snižavaju za ove proizvode: ulje, bra&scaron;no, &scaron;ećer te svinjsko, pileće i mije&scaron;ano mljeveno meso.</p> <p><br /> <br /> <strong>Znatna u&scaron;teda</strong></p> <p><br /> <br /> Prema odluci Vlade, najvi&scaron;a maloprodajna cijena za jestivo suncokretovo ulje po litri ne smije biti veća od 15,99 kuna (2,12 eura), a marža trgovca obračunata na neto fakturnu cijenu umanjena za sve rabate i izvanfakturne popuste iznosi najvi&scaron;e pet posto.</p> <p><br /> <br /> Najvi&scaron;a maloprodajna cijena trajnog (UHT) mlijeka s 2,8 posto mliječne masti po litri ne smije biti vi&scaron;a od 7,39 kuna (0,98 eura), uz najveću maržu od pet posto. Bijeli kristalni &scaron;ećer ne smije ko&scaron;tati vi&scaron;e od 7,99 kuna (1,06 eura) po kilogramu, a marža se ograničava na najvi&scaron;e jedan posto.</p> <p><br /> <br /> Najvi&scaron;a maloprodajna cijena za bra&scaron;no tipa T-550 glatko - po kilogramu ne smije prelaziti 5,99 kuna (0,80 eura), a za tip T-400 o&scaron;tro - po kilogramu ne smije biti veća od 6,29 kuna (0,83 eura). Marža trgovaca za oba tipa bra&scaron;na ograničava se na najvi&scaron;e pet posto.</p> <p><br /> Za svinjsku lopaticu bez kostiju najvi&scaron;a cijena utvrđuje se u iznosu od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, kao i za svinjski vrat s kostima, a za mije&scaron;ano mljeveno meso 32,99 kuna (4,38 eura) po kilogramu. Marža trgovaca ograničena je na najvi&scaron;e jedan posto. Cijelo pile ne smije se prodavati za vi&scaron;e od 24,99 kuna (3,32 eura) po kilogramu, s maržom od najvi&scaron;e pet posto. Srbija je već pro&scaron;le godine ograničila cijene mlijeka, bra&scaron;na, ulja, svinjetine... Te cijene ograničene su i dalje. Sve ovo navelo je građane BIH da po osnovne namirnice krenu preko granice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nedavno sam bila u Srbiji i na polici prona&scaron;la &scaron;ećer koji, pretvoreno u marke, ko&scaron;ta 1,27 KM. Bila sam iznenađena cijenom jer kod nas ko&scaron;ta vi&scaron;e od dvije marke - kazala je za Nezavisne Dijana iz Banje Luke. Ona se pritom uvjerila da je u susjednoj državi moguće kupiti jo&scaron; neke prehrambene namirnice po nižim cijenama nego u gradu u kojem živi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Recimo, ulje ko&scaron;ta oko 3,50 marke, a kod nas se po toj cijeni ne može naći nigdje. Tako sam donijela i &scaron;ećera i ulja i time ostvarila u&scaron;tedu - kaže. U udrugama za za&scaron;titu potro&scaron;ača kažu da su se uvjerili da su neke prehrambene namirnice kod nas najskuplje. - Mislim da na&scaron; narod u pograničnim područjima već kupuje u susjednim zemljama kao &scaron;to su oni nekada dolazili kod nas. Recimo, ljudi iz Novog Grada, Kozarske Dubice ili Kostajnice odu te za 100 maraka mogu kupiti mnogo vi&scaron;e nego u svojim gradovima. Građani se snalaze i moraju se snalaziti kako znaju. Kod nas se jo&scaron; i ne raspravlja o zaustavljanju cijena nekih životnih namirnica, a potro&scaron;ači plaćaju danak takvoga pona&scaron;anja političara - kaže za Nezavisne Murisa Marić, izvr&scaron;na direktorica u Udruzi građana DON Prijedor.</p> <p><br /> <br /> <strong>Promjene navika</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Susjedi i dalje dolaze u kupnju, ali ne prehrambenih namirnica. - Općenito, u susjednim zemljama reagirali su i za&scaron;titili da cijene osnovnih životnih namirnica ne budu na &scaron;tetu potro&scaron;ača. Možda se te namirnice neće kupovati u Trebinju, ali mi imamo druge stvari koje su jeftinije nego u Hrvatskoj, kao &scaron;to je, recimo, odjeća, pa ljudi dolaze - kaže Nedeljka Ne&scaron;ka Ilijić, izvr&scaron;na direktorica udruge građana &ldquo;Oaza&rdquo; Trebinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenimo da su u prvih sedam mjeseci ove godine strani državljani pri napu&scaron;tanju carinskog prostora BiH ukupno podnijeli 124.021 zahtjev za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu od 5,453,645.05 konvertibilnih maraka na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 37,533,910.04 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-09-trgovina-22.jpgTomašević digao golemi kredit mimo procedure, štetan je za gradske tvrtke i nepovoljan za financijehttp://grude.com/clanak/?i=360271360271Grude.com - klik u svijetSun, 18 Sep 2022 23:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-16-tomasevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrebački holding nije poštovao proceduru vezano za kredit od 240 milijuna eura, što bi tri gradske tvrtke, koje su sudužnici tom kreditu - Gradsku plinaru Zagreb, Gradsku plinaru Zagreb - Opskrbu i Vodoopskrbu i odvodnju d.o.o. - moglo gurnuti u posebno nepovoljnu financijsku situaciju.<p>&nbsp;</p> <p>Zagrebački holding, u vrijeme dok su o kreditu raspravljali na Skup&scaron;tini grada Zagreba, nije imao dozvolu, potporu i suglasnost Gradske plinare Zagreb za sudužni&scaron;tvo u kreditu potvrdio je u razgovoru za Index član Nadzornog odbora (NO) te tvrtke Vlatko Kottnig.<br />Član Nadzornog odbora sve prijavio</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj član NO-a postupanje Holdinga prijavio je institucijama tvrdeći kako će ovaj kreditni aranžman dovesti u pitanje financijski opstanak te vrlo bitne zagrebačke tvrtke koja se u posljednje vrijeme spominje u kontekstu prodaje odnosno privatizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da Zagrebački holding, a tako ni gradonačelnik Zagreba Tomislav Toma&scaron;ević, nije po&scaron;tovao proceduru oko ovog ogromnog financijskog aranžmana, kao i da im je bilo bitno da se odmah s bankama potpi&scaron;e kredit bez puno propitkivanja javnosti, potvrdila nam je predsjednica gradskog Odbora za financije, nezavisna vijećnica Dina Vasić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ona nam je otkrila da je materijale od sedamdesetak stranica o kreditu Zagrebačkog holdinga dobila u večernjim satima, dok je sam gradski Odbor, koji je o tome trebao raspravljati, bio zakazan sljedećeg dana u devet sati ujutro! Također otkrila nam je i niz manjkavosti vezano za taj kreditni aranžman.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>&Scaron;utnja gradskih tvrtki&nbsp;</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Da je bilo manjkavosti, slaže se i SDP-ov vijećnik Renato Petek koji kaže da se iza kredita i sudužni&scaron;tva zapravo krije nikada opovrgnuta priča o privatizaciji te tri gradske tvrtke. Naglasimo kako su Gradska plinara Zagreb i Vodovod i odvodnja odlučili ignorirati na&scaron;e upite. Jedino se javila Gradska plinara Opskrba koja kaže da će tek izdati sudužni&scaron;tvo za dugoročne kredite za potrebe Holdinga. No, krenimo redom.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom ovog tjedna, zagrebačka gradska skup&scaron;tina, bez nazočnosti oporbe, prihvatila je prijedlog gradonačelnika Tomislava Toma&scaron;evića o zaduženju Zagrebačkog holdinga od 240 milijuna eura. Kako je rečeno, to je najveće zaduženje Zagreba u posljednjih 15 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Čudno zbrajanje ukupne vrijednosti svih nekretnina</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Korisnik tog kredita je Zagrebački holding, a sudužnici su gradske tvrtke i to Gradska plinara Zagreb, Gradska plinara Zagreb - Opskrba i Vodoopskrba i odvodnja. Riječ je o zaduženju kod &scaron;est banaka - Zagrebačke banke, Erste&amp;Steierm&auml;rkische banke, Privredne banke Zagreb, OTP banke, Raiffeisenbanke i Nove hrvatske banke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupnog iznosa kredita, 18.4 milijuna eura bit će usmjereno na opće poslove grupe Zagrebački holding, a preostali iznos od 221.6 milijuna eura ići će u refinanciranje postojećih dugova.&nbsp;Osim jamstava gradskih tvrtki, koji su sudužnici, dane su i nekretnine koje su procijenjene u ukupnoj vrijednosti od najmanje 100 milijuna eura.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Nekretnine je Bandić poku&scaron;avao prodati, bez uspjeha</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o kampu Veli Jože u Savudriji, hotelskom naselju u Dugoj Uvali, hostelu u Velom Lo&scaron;inju, naselju u Silbi, hostelima u Skradinu i na Krku te nizu poslovnih zgrada u Zagrebu kao &scaron;to je upravna zgrada Vodovoda i Odvodnje te sama upravna zgrada Zagrebačkog holdinga u Vukovarskoj ulici te na kraju i imovina Gradske plinare Zagreb te zemlji&scaron;ta na Pavlinskom putu i u Kutini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo sve te nekretnine biv&scaron;a administracija Milana Bandića poku&scaron;avala je prodati i to bez uspjeha. Isto tako, nevjerojatno je da su sve nekretnine procijenjene zajednički na 100 milijuna eura bez da se radila procjena svake pojedinačne nekretnine, &scaron;to je uobičajeno u ovakvim poslovima kada se nekretninom jamči financijski aranžman kod banaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uvjeti koje smo dobili su povoljni, a kamate bolje od onih koje je dobila država", rekao je Toma&scaron;ević o ovoj temi, dodajući da je s bankama pregovarao posljednja 2 mjeseca. Žurnost postupka prihvaćanja kredita objasnio je "zahtjevno&scaron;ću procesa". U toj hitnosti procesa Toma&scaron;evićeva administracija napravila je niz gre&scaron;aka, a koje bi, kažu na&scaron;i sugovornici, mogle skupo ko&scaron;tati sve građane Zagreba.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>lan Nadzornog odbora GPZ-a: Sve sam prijavio&nbsp;</h3> <p>&nbsp;</p> <p>"&Scaron;titim javni interes te sve radnike koji rade u ovoj tvrtki, kao i samu tvrtku. Tvrdim da se ovim kreditnim aranžmanom, točnije sudužni&scaron;tvom GPZ-a, ugrožava sama tvrtka, a samim time i egzistencija 400 radnika", kaže za Index Vlatko Kottnig, član Nadzornog odbora GPZ-a, koji predstavlja radnike, dodajući da je sve prijavio institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, kako nam je rekao, Nadzorni odbor uopće nije donio odluku o sudužni&scaron;tvu te tvrtke na kredit Zagrebačkog holdinga. Nisu ni mogli nakon &scaron;to je direktor te tvrtke odbio potpisati odluku o sudužni&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nadzorni odbor nikad nije dao suglasnost na kredit jer direktor dru&scaron;tva nije potpisao tu odluku. Skinuli smo tu točku dnevnog reda jer nismo imali o čemu raspravljati", kaže Kottnig u razgovoru za Index.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>U 23 sata dali Nadzornom odboru materijal o kreditu i da o tome odluče odmah ujutro</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Kako GPZ nije dao suglasnost na kredit, a ni druge dvije gradske tvrtke koje su sudužnici, u petak pred glasanje o kreditu, vijećnici su dobili suglasnosti za te tri tvrtke koje je potpisao Predsjednik uprave Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković. Naime, Zagrebački holding predstavlja Skup&scaron;tinu, odnosno vlasnika te tri tvrtke, te su bez Uprava tih tvrtki donijeli odluku o ulasku u ovaj kreditni aranžman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Direktor jedini može samostalno zastupati dru&scaron;tvo, a ne članovi Skup&scaron;tine, odnosno vlasnici. Skup&scaron;tina može donijeti pravorijek, no nisu mogli ni&scaron;ta u ovom slučaju jer odluke o sudužni&scaron;tvu nije ni bilo", obja&scaron;njava Kottnig.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kottnig nagla&scaron;ava da je Nadzorni odbor u četvrtak, 1. rujna u 11 sati navečer dobio materijale o kreditu, a da su sljedećeg dana u 10 i 30 ujutro morali donijeti tako važnu odluku. Na kraju nisu ni morali donijeti odluku jer, kako obja&scaron;njava Kottnig, direktor nije ni dao suglasnost.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Ima li smisla Nadzorni odbor</h3> <p>&nbsp;</p> <p>"I sada nam svima ostaje pitanje, kakav je onda smisao Nadzornog odbora? Kakav? Ako Skup&scaron;tina, u ovom slučaju Zagrebački holding, može preskočiti i direktora i Nadzorni odbor i donijeti ovakvu odluku. Odluku koja je za nas nepovoljna", kaže Kottnig uvjeren kako su ovim aranžmanom financijski ugroženi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dina Vasić, nezavisna vijećnica koja je ujedno i&nbsp;predsjednica Odbora za financije Gradske skup&scaron;tine, također potvrđuje kako se radilo u velikoj brzini te da ostaje nekoliko vrlo spornih točaka.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Predsjednica Odbora za financije: Dokumentacija je bila puna gre&scaron;aka</h3> <p>&nbsp;</p> <p>"Kao predsjednica Odbora za financije saznala sam za kredit u srijedu navečer, pro&scaron;log tjedna, i to u 19 sati. Sjednica Gradskog odbora bila je zakazana za četvrtak ujutro. Tražili smo vi&scaron;e vremena s obzirom na to da je riječ o op&scaron;irnoj dokumentaciji", kaže vijećnica Vasić za Index dodajući kako je ipak odluka odgođena te su dobili vikend za provjeru dokumentacije.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Krenuli smo u analizu dokumenata te smo na&scaron;li niz gre&scaron;aka, od onih banalnih pravopisnih i gramatičkih gre&scaron;aka, do onih bitnih strukturalnih gre&scaron;aka. Grije&scaron;ilo se u datumima i brojkama", svjedoči za Index vijećnica Vasić dodajući da je jedna od manjkavosti bila činjenica da im je dan izračun koliko pojedinačno vrijede nekretnine koje su dane u zalog kreditu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Kredit je neminovnost, no postojale su i druge opcije financiranja</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Vasić kaže kako je ekonomist, no da bi o nekim manjkavostima trebali raspravljati pravnici. Tvrdi i kako je kredit potencijalno rizičan jer je vezan uz Euribor. Svjesna je kako je kredit za Zagrebački holding realnost, no ističe kako postoje i druge opcije refinanciranja te da se sve radilo zapravo "preko noći" kao i da je nedostajao dio dokumentacije.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi kao Odbor nismo odlučivali o dono&scaron;enju kredita, mi to ni ne radimo, nije u na&scaron;em opisu posla, mi smo dali suglasnost da se ta točka dnevnog reda uvrsti te da se glasa o tome. To smo i napravili", kaže Vasić na kraju.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da je bilo manjkavosti i da se sve htjelo napraviti preko noći, svjestan je i SDP-ov gradski zastupnik Renato Petek koji je na gradskoj skup&scaron;tini potencirao pitanja suglasnosti sudužnika te problema vrijednosti imovine. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Toma&scaron;ević: Ne prodajemo, nego dajemo u zalog</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom rasprave u Skup&scaron;tini Petek je zatražio stanku kako bi se provjerilo postoje li svi dokumenti. Radi se, kako je rekao, o suglasnosti sudužnika, aktima o sudužni&scaron;tvu, a postoji i problem oko vrijednosti imovine. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Toma&scaron;ević rekao je Peteku da nekretnine koje su navedene ne idu u prodaju već se stavljaju u zalog, &scaron;to je prema njemu, velika razlika.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U ugovoru jasno pi&scaron;e da je banka procijenila vrijednost tih nekretnina kao zalog ako Zagrebački holding neće moći otplaćivati svoje kredite, &scaron;to se nadam i vjerujem da se nikada neće dogoditi. A čak i da se dogodi - stvarna vrijednost tih nekretnina se utvrđuje na trži&scaron;tu, i to putem javnog natječaja", poručio je Toma&scaron;ević na sjednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru za Index Petek nagla&scaron;ava kako je to pogre&scaron;no tumačenje jer su nekretnine morale biti iskazane u pojedinačnim vrijednostima, &nbsp;a te vrijednosti morao je ustanoviti vje&scaron;tak, odnosno postojala je posebna procedura koja se ovdje nije po&scaron;tovala.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Petek: Banke ba&scaron; traže tri gradske tvrtke za koje se spominje da bi mogle biti privatizirane</h3> <p>&nbsp;</p> <p>"Naravno, nakon svega je pitanje jesmo li mi vijećnici u Skup&scaron;tini dobili materijale, odnosno dokumentaciju koja je i&scaron;la bankama, jer čisto sumnjam da je i&scaron;la u ovakvom obliku s nekim zbirnim vrijednostima", kaže Petek nagla&scaron;avajući da je možda i najvi&scaron;e sporno sudužni&scaron;tvo za tri gradske tvrtke.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Banka ba&scaron; traži te tri gradske tvrtke i to one tvrtke koje se spominju u posljednjih godinu dana kao one koje bi mogle biti privatizirane. To, naravno, otvara niz pitanje na koja nismo dobili odgovor", kaže Petek na kraju nagla&scaron;avajući kako tri gradske tvrtke koje su u&scaron;le u sudužni&scaron;tvo za kredit od tog kredita nemaju ama ba&scaron; nikakve koristi.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Petek napominje da sljedeće ljeto dolaze na naplatu obveznice Grada Zagreba. Riječ je o obveznicama iz Londona iz 2007. godine kada se Grad Zagreb zadužio za&nbsp;300 milijuna eura, a u kojima se spominje i GPZ. Ta bi gradska tvrtka ba&scaron; zbog ovog financijskog aranžmana mogla biti u problemima.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Gradske tvrtke bez komentara o posljedicama kredita</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Sve tri gradske tvrtke upitali smo je li odluka o kreditnom zaduženju dobra za njihovo poslovanje. Također, zanimali su nas i detalji za&scaron;to nisu dali suglasnost prije nego &scaron;to je donesena odluka na Gradskoj skup&scaron;tini. Odgovorili su nam tek iz Gradske plinare - Opskrba i to tek djelomično.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"GPZO je dio Grupe Zagrebački holding te će sukladno ugovoru izdati sudužni&scaron;tvo za dugoročne kredite za potrebe Grupe", stoji u odgovoru u kojem se dodaje da je&nbsp;odluku o sudužni&scaron;tvu donijela Skup&scaron;tina kao najvi&scaron;e tijelo Dru&scaron;tva, a cijeli kreditni aranžman odobren je od strane Gradske skup&scaron;tine Grada Zagreba.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasimo na kraju kako je upravo ovaj kredit bila tzv. "kap koja je prelila ča&scaron;u", a nakon koje je zagrebački Gradski odbor SDP-a raskinuo koalicijski sporazum s političkom platformom Možemo, pi&scaron;e <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/tomasevicev-golemi-kredit-stetan-je-za-gradske-firme-odobren-je-mimo-procedure/2395047.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d" target="_blank">Index.hr</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-16-tomasevic.jpegOPREZ! Ovaj slatkiš je kancerogen povlači se s polica!http://grude.com/clanak/?i=360267360267Grude.com - klik u svijetSun, 18 Sep 2022 22:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-31-trgovina-kupovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o kancerogenom spoju koji se nalazi u palminom ulju.<p>&nbsp;</p> <p>Državni inspektorat Republike Hrvatske obavje&scaron;tava potro&scaron;ače o opozivu proizvoda Keks Unicorn Wheels, 220 g, LOT broja 42, najbolje upotrijebiti do 21.04.2023, podrijetlom iz Turske, stavljen u prodaju u razdoblju između 09.02.2022. do 31.08.2022., zbog povećane količine 3-MCPD-a i glicidil estera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o kancerogenom spoju koji se nalazi u palminom ulju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane', priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Proizvođač je Modern Cikolata Gida Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi, Turska, uvoznik TEDi GmbH &amp; Co. KG, Dortmund, Njemačka, koji keks i stavlja na trži&scaron;te.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-31-trgovina-kupovina.jpgPčelari opet upozoravaju: Lažni med širi se bh. tržištemhttp://grude.com/clanak/?i=360265360265Grude.com - klik u svijetSun, 18 Sep 2022 16:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-13-med-tegla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nije prvi put da pčelari šalju ovo upozorenje.<p><br />a trži&scaron;tu Bosne i Hercegovine pojavljuje se sve vi&scaron;e lažnog meda koji je opasan za zdravlje. Ovo su potvrdili inspekcijski organi. Pčelari apeliraju na građane da budu oprezni i da med kupuju kod pčelara, registriranih proizvođača meda. <br /><br /></p> <p>Pčelari u Bosni i Hercegovini bilježe dobru godinu. Nakon nekoliko lo&scaron;ih sezona vrca se veća količina meda visoke kvalitete.<br /><br /></p> <p>"Na mom pčelinjaku vrcali smo tri puta. Prinosi su bili odlični. Iznenađujući. Četrdeset kilograma po zajednici. Sve ukupno, za cijelu sezonu", kaže pčelar iz Prijedora Ismet Mahmuljin, javlja <a href="https://bhrt.ba/p%C4%8Delari-upozoravaju-la%C5%BEni-med-na-bh-tr%C5%BEi%C5%A1tu" rel="nofollow">BHRT</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Pored domaćeg kvalitetnog meda, na tržnicama i marketima pojavljuje se med sumnjivog porijekla. Pčelari upozoravaju građane na patvoreni med koji je &scaron;tetan po organizam. Moguće ga je i prepoznati.<br /><br /></p> <p>"Kada uzmemo teglu meda, možemo svakako vidjeti da med ne smije biti potpuno proziran, treba imati blago zamućenje i mora imati određenu gustoću. To su neke sitnice na koje možemo obratiti pažnju ", poja&scaron;njava Damir Bara&scaron;in, predsjednik Saveza udruga pčelara Republike Srpske.<br /><br /></p> <p>Prisustvo "lažnog meda" na bh. trži&scaron;tu potvrdila je i inspekcija. Tijekom sedam mjeseci u ovoj godini obavljeno je vi&scaron;e od 100 kontrola na području Federacije BiH.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrda stiže i iz Poljoprivrednog zavoda USŽ. Ispituju je li med termički obrađen na nedozvoljen način. Koriste akreditiranu metodu i ispitivanje parametra hidroksimetilfurfurol.<br /><br /></p> <p>Koliko građani obraćaju pažnju na deklaracije i vode računa o kvalitetu proizvoda? Za BHRT kažu da nastoje kupovati domaće jer vi&scaron;e vjeruju bh. proizvođačima nego uvoznim proizvodima.<br /><br /></p> <p>- "Cijena i kvaliteta. Je li domaći proizvod, uvozni... Sve gledam. Prednost dajem domaćim proizvodima.", kaže jedan građanin.&nbsp;<br /> - "Uglavnom tražim da je na&scaron;e domaće. Ostalo je nebitno...", navodi drrugi građanin BiH.<br /><br /></p> <p>Preporuka je da se med kupuje isključivo kod registriranih proizvođača. Svaku sumnju ili med bez deklaracije prijaviti inspekciji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-13-med-tegla.jpgI do BiH stigao prvi ovosezonski snijeghttp://grude.com/clanak/?i=360255360255Grude.com - klik u svijetSat, 17 Sep 2022 21:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-17-22-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon Slovenije i Hrvatske bijelina pomalo prekriva i bh. vrhove. Na Vlašiću pada prvi ovosezonski snijeg. <p><br />Meteorolog Nove BH Nedim Sladić kaže pak da sutra nakon maglovitog jutra slijedi divan i sunčan dan za &scaron;etnju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-17-22-snijeg.jpgLOTO: Igrač iz BiH dobio 3,2 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=360252360252Grude.com - klik u svijetSat, 17 Sep 2022 18:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-05-loto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobitna kombinacija donijela je 3.220.000 eura!<p>&nbsp;</p> <p>Prema najnovijem izvje&scaron;ću Državne lutrije Srbije, ove nedjelje u 74. kolu igre na sreću loto sedmica iznosila je 650.000 eura. Ovaj tjedan nije bilo dobitnika loto sedmice, kao ni dobitnika &scaron;estice, ali je zato bilo dobitnika loto plus premije, koja je dobitniku ili dobitnici donijela 3,2 milijuna eura, a dobitna srećka je uplaćena u Banja Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kombinacija koja je mogla iznjedriti dobitnika loto sedmice glasila je: 30, 10, 37, 1, 6, 2, 36, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom se pristupilo izvlačenju loto plus premije, koja je oti&scaron;la vlasniku ili vlasnici srećke kupljene u Banja Luci.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitna kombinacija donijela je 3.220.000 eura, a dobitnički brojevi su glasili: 7, 25, 16, 24, 19, 18,10.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;I da, upravo je izvučena loto plus sedmica i imamo loto plus dobitnika nakon vi&scaron;e od godinu i sedam mjeseci. Čestitamo!&rdquo; uzviknula je voditeljica.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-05-loto.jpgBiH: U prošloj školskoj godini broj prvašića bio manji za 2 postohttp://grude.com/clanak/?i=360249360249Grude.com - klik u svijetSat, 17 Sep 2022 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-04-prvasici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U školskoj 2021./2022. godini u nastavni proces je bio uključen 24.601 nastavnik, a od toga 18.157 su bile žene ili njih 73,8 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Na području Bosne i Hercegovine na početku &scaron;kolske 2021./2022. godine djelovale su 1.702 redovne osnovne &scaron;kole&nbsp; - matične i samostalne sa područnim &scaron;kolama i 46 &scaron;kola za djecu sa pote&scaron;koćama u razvoju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;kolskoj 2021./2022. godini u Bosni i Hercegovini upisana su 264.802 učenika, &scaron;to je u odnosu na prethodnu &scaron;kolsku godinu manje za 3.257 učenika, ili 1,2 posto. Udio broja učenica u odnosu na ukupan broj učenika iznosi 48,5 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;kolskoj 2021./2022. godini u prve razrede je upisano 28.013 učenika, &scaron;to je u odnosu na prethodnu &scaron;kolsku godinu manje za 1,9 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima (od prvog do petog razreda) je bilo 54,3 posto učenika, dok je u vi&scaron;im razredima (od &scaron;estog do devetog razreda) bilo 45,7 posto učenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &scaron;kolskoj 2021./2022. godini u nastavni proces je bio uključen 24.601 nastavnik, a od toga 18.157 su bile žene ili njih 73,8 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku BiH osnovne &scaron;kole u BiH (1.702) raspolažu sa ukupno 31.732 računara, od kojih 24.593 imaju pristup internetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je također da je tijekom &scaron;kolske 2020./2021. godine <strong>5.780 učenika promijenilo mjesto pohađanja &scaron;kole</strong> ili su prekinuli &scaron;kolovanje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-04-prvasici.jpgLjeto još nije kalendarski završilo, a Hrvatska i Slovenija ''uživaju'' u snijegu, zabijelio se Velebithttp://grude.com/clanak/?i=360248360248Grude.com - klik u svijetSat, 17 Sep 2022 13:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-17-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je danas na planinskom vhu Kredarica, na sjeverozapadu Slovenije, pala veća količina snijega, isto se dogodilo i u Hrvatskoj.<p><br />Kako prenose hrvatski mediji, prema snimkama sa kamere postavljene na zidu planinarskog doma Zavižan na Velebitu, na tlu se zadržala manja količina snijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, ranije danas kamere slovenskog meteorolo&scaron;kog servisa zabilježile su da je na planinskom vhu Kredarica, na sjeverozapadu Slovenije, pala veća količina snijega.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-17-snijeg.jpgU Sloveniji pao snijeg, temperatura na Kredarici - 4 pa se zadržava na tluhttp://grude.com/clanak/?i=360240360240Grude.com - klik u svijetSat, 17 Sep 2022 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-17-22-slovenija-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kamere slovenskog meteorološkog servisa zabilježile su da je na planinskom vhu Kredarica, na sjeverozapadu Slovenije, pala veća količina snijega.<p>&nbsp;</p> <p>Temperatura je pala na - 4 stupnja, zbog čega je snijeg ostao na tlu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kredarica se nalazi na 2.541 metar nadmorske visine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, nestabilno vrijeme, s velikom količinom oborina zabilježeno je proteklih dana u okruženju, &scaron;to je dovelo do naglog pada temperatura zraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nad na&scaron;im krajevima dolazi do mije&scaron;anja hladnog zraka sa sjevera i toplog vlažnog zraka sa Sredozemnog mora &scaron;to pogoduje stvaranju nestabilnosti i obilnih oborina.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Dragutin Tadijanović - Jesensko pismo</strong></p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Pro&scaron;la je berba, milo moje srce,<br />I nema na trsju grozdova.<br />Na lozama se li&scaron;će trese kao ruke staraca.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Boje se u zemlju vraćaju,<br />Boje se tope, i nestaju.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Nema vi&scaron;e radosnog zalaženja sunca<br />Za plave planine.<br />Nema zlatnog neba.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Jesen je kolibu sagradila u bregovima na&scaron;im.<br />Srebrno grlo tvoje<br />Neće odzvanjati vi&scaron;e zelenim dolinama,</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Niti će oči tvoje gledati blistavilo boja<br />Na nebu i na zemlji.</p> <p style="text-align: center;">&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Jesen je pokopala svijetle boje:<br />Vinogradi i &scaron;ume plaču<br />U tamnomu li&scaron;ću.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-17-22-slovenija-snijeg.jpgPustimo ih da propadnu... i nikad više ciplje ne izvezli iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=360246360246Grude.com - klik u svijetSat, 17 Sep 2022 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-05-drvosjeca-sumar.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ogrjevno drvo propada u skladištima, proizvođači tvrde da je upitan opstanak više od 160 tvrtki.<p>&nbsp;</p> <p>To je vijest koju zabrinuto donosi državni medij BHRT, a zanimljivo upravo je država zabranila izvoz drva i peleta kako bi žitelji BiH imali dovoljno količine ogrjevnih energenata, po pristupačnim cijenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, tvrtke koje se spominju, a je li ba&scaron; svih 160 ne žele prodavati domaćima, kad strancima mogu po dvostruko većim cijenama, skladi&scaron;te drva i pelet, riskiraju da ono propadne, jer ga žele prodati upravo strancima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je čudno &scaron;to BHRT kao državni medij ovo objavljuje, i moguće je da država sada ciljano radi pritisak na sebe da dopusti izvoz pa da se netko od političara ugradi, mi neovisni mediji možemo samo reći, ako ne žele prodati drvo ili pelet stanovniku BiH, a koji će im platiti po cijenama po kojima će opet ti prodavači biti u plusu, onda neka propadnu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-05-drvosjeca-sumar.pngNajezda čvoraka u Imotskom poljuhttp://grude.com/clanak/?i=360228360228Grude.com - klik u svijetFri, 16 Sep 2022 17:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-16-cvorak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čvorak, ta ptica koja živi u velikim jatima i na području Imotske krajine, prema tvrdnjama poljoprivrednika i lovaca, ove godine baš je “okupirala” Imotsko polje.<p>&nbsp;</p> <p>Ptica svežder koja se hrani kukcima, malim puževima, ali i otpacima hrane u blizini kuća, sada na meniju ima plodove jeseni, ponajprije grožđa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako ih se može u velikim jatima susresti ponajvi&scaron;e na sredi&scaron;njem i zapadnom dijelu Imotskog polja, gdje često pričine i &scaron;tete na vinogradima, prenosi R<strong>adio Imotski</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva sreća, vele vinogradari da je u tijeku&nbsp; branje grožđa&nbsp; pa će ovim pticama biti ne&scaron;to i oskudniji zalogaji. Ove fotografije snimili smo na dijelu Imotskog polja na prometnici od&nbsp;Perinu&scaron;e prema &Scaron;umetu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-16-cvorak.jpgGrom udario u avion na letu Dubrovnik – Zagrebhttp://grude.com/clanak/?i=360211360211Grude.com - klik u svijetFri, 16 Sep 2022 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-croatiaairlines.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Među putnicima na letu Croatia Airlinesa koji su putovali iz Dubrovnika u Zagreb nastala je panika kada je negdje prije slijetanja u Zagreb u zrakoplov udario grom.<p><br />Taman kad smo se približavali Zagrebu i počeli slijetanje te pro&scaron;li oblake, grom je udario u avion. Odjednom se pojavilo plavo svijetlo i čuo se ba&scaron; jak udarac, kao da doživi&scaron; sudar, ispričao je za 24 sata čitatelj koji je putovao zrakoplovom iz Dubrovnika za Zagreb.<br /><br /></p> <p>Među putnicima je tada, kaže, nastala panika.<br /><br /></p> <p>Nastala je panika, čuli su se urlici. Kada su shvatili &scaron;to se dogodilo su se smirili. Uz turbulencije smo ubrzo uspjeli sletjeti, kazao je.<br /><br /></p> <p>Cijelu situaciju za 24 sata je potvrdio i glasnogovornik Croatia Airlinesa Davor Janu&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Kapetan je uoči slijetanja prijavio da je do&scaron;lo do udara groma. Zrakoplov je detaljno pregledan te nisu pronađena nikakva o&scaron;tećenja te će biti ponovno uključen u promet po planu.<br /><br /></p> <p>Sigurnost putnika prilikom udara nije bila ugrožena, a otkrio je i za&scaron;to je tako.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče sigurnosti putnika, zrakoplov je proizveden i konstruiran po principu faradeyevog kaveza, odnosno on je kao jedna čelična mreža, &scaron;to znači da &scaron;titi od većih o&scaron;tećenja prilikom udara groma jer se elektricitet prenosi u atmosferu preko statičkih ispražnjivača, objasnio je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-croatiaairlines.jpgNakon pogreške i pokopa Trogiranke u Grudama, novi slučaj zamjene identiteta dvoje pacijenata, ovog puta u Slovenijihttp://grude.com/clanak/?i=360201360201Grude.com - klik u svijetThu, 15 Sep 2022 19:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-20-sprovod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Općoj bolnici u Celju zamijenili su identitet dvojice pacijenata. Bolnica je, naime, živog pacijenta proglasila mrtvim, a potom i obavijestila njegovu obitelj.<p>&nbsp;</p> <p>No, drama tu ne staje. Zamjena je otkrivena tek nakon sprovoda. Slovenska policija provjerava sumnju na kazneno djelo zloupotrebe službenog položaja. Oba su pacijenta istim vozilom hitne pomoći stigli iz Doma za starije osobe, javlja <a href="https://n1info.si/novice/slovenija/v-celjski-bolnisnici-svojcem-pacienta-napacno-sporocili-da-je-preminil/?fbclid=IwAR2T0BqCRB6eFAu-eioC03a6EFOLv-BIInYq2QqzAoRBT2glwbhUeOGCKpg">N1 Slovenija.</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Do zamjene je do&scaron;lo jer oba pacijenta nisu imali identifikacijske narukvice te su se liječnici oslanjali na izjavu bolničara koji je pacijente, očito, pomije&scaron;ao. Tako je cijeli slučaj komentirao stručni ravnatelj bolnice Franci Vindi&scaron;ar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Jedan od pacijenata je preminuo u bolnici, ali je pacijent koji je preživio progla&scaron;en mrtvim. Pogre&scaron;na informacija proslijeđena je rodbini, koja nije do&scaron;la identificirati pokojnika. Znam samo da je jučer u dom do&scaron;ao &scaron;tićenik za kojeg smo mislili da je mrtav -&nbsp;objasnio je ravnatelj Doma Robert Potočnik.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog cijelog je incidenta uprava bolnice ponudila ostavku, koju će vijeće ustanove prihvatiti u ponedjeljak, najavio je predsjednik Upravnog vijeća Andrej Klasinc. Bolnicu u Celju od travnja vodi ravnatelj Aleksander Svetel&scaron;ek, dok je od veljače Vindi&scaron;ar stručni ravnatelj. Ostavku je dala i pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo Darja Plank.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bizarnu je situaciju objavila i jedna korisnica Twittera koja je napisala da su njeni roditelji bili na sprovodu čovjeka koji nije umro:</p> <p>Cijeli je slučaj komentirao i slovenski ministar zdravstva Danijel Be&scaron;ič Loredan koji smatra da je ostavka u ovakvim slučajevima normalna i nužna.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U 21. stoljeću, u doba digitalizacije, to je ne&scaron;to &scaron;to je nedopustivo. Netko je jučer pokopao oca, a danas saznaje da mu je otac živ, a drugi saznaju da im je otac mrtav &ndash; rekao je ministar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slična se situacija nedavno dogodila i kod nas. Gotovo mjesec dana jedna je obitelj iz Trogira bila uvjerena da im se majka i baka oporavlja i da će im se vratiti. No, s druge strane, nećak koji je mislio da je pokopao svoju tetku, odjednom je saznao da je ona ipak živa, a u njenom grobu u Grudama bilo je tijelo nepoznate žene. U cijeli se slučaj uključila i policija, a&nbsp;tada&scaron;nji ravnatelj splitskog KBC-a Julije Me&scaron;trović podnio je ostavku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-20-sprovod.jpgU Čazmi počelo novo, olujno nevrijeme! Ozlijeđena je jedna djevojčica, struje neće biti danimahttp://grude.com/clanak/?i=360200360200Grude.com - klik u svijetThu, 15 Sep 2022 19:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-15-22-cazma-nevrijeme.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hitne službe su na terenu i obilaze područja pogođena nevremenom u četvrtak. Olujni vjetar u Čazmi je izazvao ogromnu štetu. <p>&nbsp;</p> <p>Stradali su krovovi kuća, o&scaron;tećena je osnovna &scaron;kola, prevrnuti su kamioni, a o&scaron;tećen je i dalekovod zbog čega nema struje. Jak vjetar i nevrijeme poharalo je i Podravinu, sru&scaron;iv&scaron;i nekoliko stabala pa je nastao kaos u prometu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna djevojčica je ozlijeđena u nevremenu!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novo olujno nevrijeme pred večer je ponovno zahvatilo Čazmu. Vlasti Čazme pripremaju stanovnike da struje neće biti danima. Agregati večeras stižu za institucije hitne i vatrogasaca. U petak neće biti ni nastave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povezano: <a href="https://grude.com/clanak/?i=360197&amp;ovo-se-ne-pamti-kuce-bez-krovova-prevrnuti-kamioni-sruseni-dalekovodi-nastradala-i-skola-u-cazmi" target="_self"><strong>OVO SE NE PAMTI: Kuće bez krovova, prevrnuti kamioni, sru&scaron;eni dalekovodi, nastradala i &scaron;kola u Čazmi</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-15-22-cazma-nevrijeme.pngOVO SE NE PAMTI: Kuće bez krovova, prevrnuti kamioni, srušeni dalekovodi, nastradala i škola u Čazmihttp://grude.com/clanak/?i=360197360197Grude.com - klik u svijetThu, 15 Sep 2022 17:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-15-22-cazma.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snažno nevrijeme praćeno jakim vjetrom i kišom zahvatilo je u četvrtak popodne područje Čazme gdje su oštećeni krovovi mnogih objekata i vozila, na teren su upućene žurne službe, a stigao je i bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kuće i poslovni objekti su ostali bez krovova, drveća su sru&scaron;ena, nastradala je i &scaron;kola kao i dalekovod zbog čega neće biti struje, možda i vi&scaron;e dana. Ima i kamiona koje je snažan vjetar preokrenuo. Vatrogasci su na terenu, činimo sve &scaron;to možemo u ovom trenutku da pomognemo građanima&rdquo;, kazao je župan Maru&scaron;ić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-15-22-cazma.jpgMađarska: Žene će prije pobačaja morati slušati otkucaje srca fetusahttp://grude.com/clanak/?i=360184360184Grude.com - klik u svijetWed, 14 Sep 2022 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-07-trudnica_starija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema trenutnom zakonodavstvu, žene u Mađarskoj mogu prekinuti trudnoću u prvih 12 tjedana iz medicinskih ili socijalnih razloga.<p>&nbsp;</p> <p>Žene koje žele obaviti pobačaj u Mađarskoj moraju, u skladu s novim pravilom, prije izvođenja zahvata poslu&scaron;ati otkucaje srca fetusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravni proglas, kojim je ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter naredio da se ispo&scaron;tuje ta naredba, u službenim mađarskim novinama pojavio se u ponedjeljak navečer. U njemu stoji da, prilikom podno&scaron;enja zahtjeva za pobačaj, žena mora predočiti liječničku potvrdu o tome da su joj "jasno predočeni faktori koji ukazuju na postojanje vitalnih funkcija embrija".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po pisanju lokalnih medija zakonska formulacija, koja čak i na mađarskom zvuči nespretno, znači da žene prije zahvata prekida trudnoće moraju slu&scaron;ati otkucaje srca embrija. Uredba stupa na snagu u četvrtak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Mađarskoj postoji ograničeno vrijeme za izvođenje pobačaja. Žene smiju prekinuti trudnoću do 12. tjedna ako kažu da prolaze kroz osobnu krizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Viktor Orban, na vlasti od 2010., voli se predstavljati kao pobornik kr&scaron;ćanskih vrijednosti i ideala tradicionalne obitelji.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-07-trudnica_starija.jpgAko ste oprali auto prije nego što ste ovo pročitali, onda nemojte čitati dalje jer ćete se nasekiratihttp://grude.com/clanak/?i=360165360165Grude.com - klik u svijetTue, 13 Sep 2022 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-25-saharski-pijesak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi oblak pustinjskog pijeska iz Sahare kreće se prema Francuskoj, a tijekom jučerašnjeg dana nalazio se iznad Španjolske i Portugala, otkriva program Europske komisije za promatranje Zemlje Copernicus.<p>&nbsp;</p> <p>Na njegovom se radarskom prikazu jasno može vidjeti kako se pustinjski oblak razvija i kreće.</p> <p>Pustinjska pra&scaron;ina se kod nas očekuje u srijedu, stoga se suzdržite od pranja automobila i prozora i pričekajte kraj promjene vremena krajem tjedna kako posao, zbog pustinjskog pijeska, ne biste za koji dan morali odrađivati ponovo, pi&scaron;e <a href="https://hr.n1info.com/vrijeme/odgodite-pranje-automobila-i-prozora-stize-nam-pustinjski-pijesak/" target="_blank">N1</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-25-saharski-pijesak.jpgVIDEO: U Novom Pazaru se tuku oko šećera... a bolje ga je što manjehttp://grude.com/clanak/?i=360152360152Grude.com - klik u svijetMon, 12 Sep 2022 21:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-12-22-secer.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nestašice osnovnih proizvoda prethodnih nekoliko mjeseci u Srbiji su česta pojava. Međutim, situaciju pogoršava i doslovno otimanje u prodavnicama, kao što se ovih dana dogodilo u Novom Pazaru.<p><br />Kako se vidi na snimci, građani se otimaju za &scaron;ećer. Kaos je, kako se navodi na dru&scaron;tvenim mrežama, snimljen u Novom Pazaru, pi&scaron;e Nova.rs.<br /><br /></p> <p>"Daj mi jedan paket. Daj meni jedan paket", čuje se jedna žena na snimku.<br /><br /></p> <p>U trgovinama diljem Srbije nesta&scaron;ica &scaron;ećera traje tjednima, a građane se moli da kupuju najvi&scaron;e pet kilograma &scaron;ećera.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="und" dir="ltr">Novi Pazar<br />Otimačina za &scaron;ećer. <a href="https://t.co/salXzOubYl">pic.twitter.com/salXzOubYl</a></p> &mdash; Sajam Ludaka (@BoraKonj) <a href="https://twitter.com/BoraKonj/status/1568938537923350529?ref_src=twsrc%5Etfw">September 11, 2022</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script> <p>&nbsp;</p> <p>Kako god, bolje je &scaron;to manje &scaron;ećera.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-12-22-secer.jpgAmerička veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith u službenom posjetu BiHhttp://grude.com/clanak/?i=360146360146Grude.com - klik u svijetMon, 12 Sep 2022 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-12-veleposlanica-nato-bih.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država pri NATO-u Julianne Smith doputovala je danas u posjet Bosni i Hercegovini, navodi se na Twitter profilu Američkog veleposlanstva u Sarajevu. <p>&nbsp;</p> <p>- Srdačno pozdravljamo dolazak američke veleposlanice pri NATO-u Julianne Smith kao i na&scaron;ih i NATO saveznika u Sarajevo. Zajedno smo nepokolebljivi u podr&scaron;ci euroatlantskim integracijama BiH - navodi se u objavi na službenom profilu Veleposlanstva.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Planirano je da Smith tijekom dana obavi sastanke u NATO bazi u Butmiru, a posjetit će&nbsp;i Ministarstvo obrane BiH gdje će razgovarati s ministrom obrane BiH Sifetom Podžićem.<br /><br /></p> <p>Također bi trebala obaviti razgovore i s predstavnicima Američkog veleposlanstva u BiH.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Posjet veleposlanice&nbsp;dolazi nakon nedavne najave američkog državnog tajnika&nbsp; Antonija Blinkena o vojnoj pomoći BiH zbog opasnosti od ruske agresije.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Posjeta američke veleposlanice u NATO-u dolazi samo mjesec dana prije nego &scaron;to će se u Vijeću sigurnosti UN-a glasati o produženju mandata EUFOR-a u BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-12-veleposlanica-nato-bih.jpegFOTO: Na Prenju izgradio 'Divovu kuću', kolibu za sve ljude dobre volje koji budu u prolazuhttp://grude.com/clanak/?i=360144360144Grude.com - klik u svijetMon, 12 Sep 2022 15:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-12-22-prenj-koliba_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fotografije prirodnih ljepota BiH autora Dženada Džine iz Jablanice obišle su cijeli svijet.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog toga mu se javio do tada nepoznati Njego&scaron; Kalajdžija iz Brčkog, koji ga je upitao postoji li neka lokacija na Prenju, gdje bi se mogla napraviti drvena kućica, jer se pravljenjem njih bavi. Planirano je da ta kuća služi svima. Od ideje do realizacije, uz pomoć Džine nije dugo pro&scaron;lo i ta kućica se danas nalazi na Prenju, točnije na Tisovici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Status Dženada Džine prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pozdrav Dženo,</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja sam Njego&scaron; Kalajdžija i javljam ti se iz Brčkog. Gledam tvoje fotografije, gledam Prenj i zadivljen sam. Postoji li neko mjesto gdje se može staviti jedna mala drvena kućica, mali bivak za spavanje za otprilike četiri osobe? Ja ih pravim, izrađujem i želim jednu takvu da poklonim običnom narodu, planinarima, Gorskoj službi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ti najbolje zna&scaron; gdje bi se mogla postaviti i prepu&scaron;tam ti da odabere&scaron; lokaciju a ja ću sve drugo &scaron;to bude trebalo, a zavr&scaron;im."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobiv&scaron;i poruku s ovakvim sadržajem na trenutak sam zastao i razmi&scaron;ljao o tome koliko ima dobrih ljudi na ovom svijetu, koliko dobrih ljudi u na&scaron;oj državi koji &scaron;ute i rade dobre i pozitivne stvari i koliko sam sretan &scaron;to takve ljude privlači moj rad i &scaron;to mi se takvi ljudi javljaju. Pozvao sam Njego&scaron;a da sa svojim prijateljima bude moj gost na Prenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon nekoliko mjeseci smo se upoznali i tako je na&scaron;e druženje počelo. Njego&scaron; je mlad momak sa svojih dvadeset i kusur godina, momak koji zrači pozitivnom energijom. Odlučio sam da kućicu poku&scaron;amo postaviti u dolini Tisovici, s obzirom da je dolina Tisovica mjesto koje je u 90 posto slučajeva polazna točka mojih planinarskih tura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za to nam je naravno trebala dozvola Gradskih vlasti u Konjicu jer Tisovica administrativno pripada Gradu Konjicu i bojao sam se da ne bi tu nastao problem jer nisam poznavao nikoga kome bih se mogao obratiti u Gradu Konjicu. Na internetu sam na&scaron;ao broj i s centrale su me povezali s tajnicom Gradoačelnika Osmana Ćatića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavio sam se i upitao postoji li mogućnost da me Gradonačelnik primi? Ljubazna gospođa je kazala da može naravno samo se mora dogovoriti termin koji će mi se naknadno javiti na moj broj telefona. Pred kraj razgovora jo&scaron; me upitala je li razgovor možda o fotografijama ?, Dajući mi do znanja da prati moj rad a &scaron;to mi je bilo jako drago.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Po stihu Vladimira Nazora</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nasmijao sam se i rekao da nije i da je neka druga, jo&scaron; ljep&scaron;a tema. Pro&scaron;lo je svega sat vremena kad sam iz Općine dobio poziv, ponovo tajnica i upit odgovara li mi da me Gradonačelnik primi odmah sutra? Rado sam prihvatio i već drugo jutro u 08:00 po&scaron;ao u Konjic. Pozvao sam i mog prijatelja Almira Karkelju, načelnika stanice Gorske službe spa&scaron;avanja "Prenj" - Konjic da mi se pridruži.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upoznav&scaron;i se s gradonačelnikom i njegovim suradnicima ispričao sam im priču i plan. Ostali su zatečeni i iznenađeni. S obzirom da je objekat drveni i montažni, gradonačelnik Ćatić je obećao da će sve biti zavr&scaron;eno i da je odu&scaron;evljen na&scaron;om pričom i rekao mi da kažem Njego&scaron;u da napravi specifikaciju grubog materijala koji se može kupiti u Konjicu da barem to ne vozi iz dalekog Brčkog, također i prijevoz iz Konjica je bio osiguran. Također smo odlučili da u priču uključimo momke i djevojke iz GSS-Prenj - Konjic koji će pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I evo dragi ljudi, na fotografijama koje upravo gledate vidite na&scaron; mali, a veliki tabor koji nazvasmo "Divova kuća" (po stihu pjesnika Vladimira Nazora "Prenj planina nije, divova je kuća") a naziv odgovara i za sve ljude koji se upozna&scaron;e i poveza&scaron;e uz ovu malu i slatku priču koja će nadam se trajati dugo, dugo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-12-22-prenj-koliba_1.jpgVIDEO: Ovako je sve krenulo, netko je snimio početak kaosa u Tomislavgraduhttp://grude.com/clanak/?i=360120360120Grude.com - klik u svijetSun, 11 Sep 2022 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-09-img-20220909-wa0033.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Događaj iz Tomislavgrada gdje je pedesetak automobila oštećeno, kao i deseci domova, i dalje izaziva šok i nevjericu među stanovništvom.<p>&nbsp;</p> <p>Prenosimo video početka kaosa sa stranice Hercegovinameteo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="Tomislavgrad - kako je sve počelo" src="https://www.youtube.com/embed/7TNIFRRe__Y" frameborder="0" width="353" height="627"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nažalost, ovaj događaj ne zanima državne meteorologe koji se uopće nisu oglasili oko nesvakida&scaron;nje situacije koja je pogodila duvanjski kraj i uznemirila Hercegovinu u kojoj se ovakvim intenzitetom nisu događale ovakve stvari.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=360099&amp;-tomislavgrad-pogodio-tornado" target="_self">FOTO: TOMISLAVGRAD POGODIO TORNADO</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=360100&amp;nove-grafije-iz-tomislavgrada-covjek-da-su-nam-kuce-kao-u-americi-bilo-bi-zrtava" target="_self">Nove fotografije iz Tomislavgrada! Čovjek: Da su nam kuće kao u Americi bilo bi žrtava</a></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=360111&amp;-kaosa-tomislavgrad-dan-poslije-ne-ponovilo-se-nitko-ne-zna-objasniti-sto-se-dogodilo" target="_self">(VIDEO KAOSA) Tomislavgrad dan poslije: Ne ponovilo se, nitko ne zna objasniti &scaron;to se dogodilo</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-09-img-20220909-wa0033.jpgJesen stigla, a Neum vrvi od gostiju! http://grude.com/clanak/?i=360117360117Grude.com - klik u svijetSun, 11 Sep 2022 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-19-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je klimatološki jesen nastupila, a prvi dani rujna donijeli jaču promjenu vremena, u našem jedinom gradu na moru vremenski uvjeti nisu prepreka za brojne goste koji se odmaraju u Neumu.<p><br />Potvrđuje 'Avazu' to Davor Kre&scaron;ić, poznati neumski hotelijer i član tamo&scaron;nje Udruge hotelijera koji kaže da su neumski hoteli i dalje odlično popunjeni.<br /><br /></p> <p>Kre&scaron;ić kaže da tamo&scaron;nji turistički radnici lagano sumiraju ovogodi&scaron;nju, izuzetno uspje&scaron;nu turističku sezonu.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;to se tiče ovogodi&scaron;nje sezone, koja, evo, i dalje traje, u usporedbi s rekordnom 2019. godinom, po brojkama, evidentan je zaostatak. Međutim, po prihodima i financijski, definitivno, bit će bolja od 2019. godine - ocjenjuje Kre&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Ističe da su najave tjekom cijelog ovog mjeseca, ali i narednog vrlo dobre te da se uveliko u Neum vratio kongresni turizam, budući da će u narednom periodu, kao &scaron;to je to bilo i pred početak ljeta, biti održan veliki broj konferencija, seminara, edukacija i sličnih sadržaja. Stoga, i posezona bi mogla zabilježiti dobre rezultate.<br /><br /></p> <p>- Za sada sve ide po planu i, zapravo, vraćamo se na stare staze. U konačnici, možemo biti zadovoljni sezonom u neumskim hotelima - govori za 'Avaz' Kre&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>U ovom razdoblju se mijenja i trend kada je riječ o turistima koji borave u Neumu, budući da je u odnosu na domaće puno vi&scaron;e stranih turista.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-19-neum.jpgProjekt ''Tu je tvoj dom'': Zadovoljstvo na licima mladih stanovnika Dalmatinske zagorehttp://grude.com/clanak/?i=360104360104Grude.com - klik u svijetSat, 10 Sep 2022 08:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-modro-jezero-imotski-gospin-dolac--1024x576.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako bi mlade obitelji ostale u Dalmatinskoj zagori, Splitsko-dalmatinska županija nastavlja sa svojim projektom ''Tu je tvoj dom'' kojim sufinancira gradnju kuća mladim obiteljima. Do sada su 204 obitelji dobile više od 20 milijuna kuna.<p><br />Mnogo zadovoljstva na licima mladih stanovnika Dalmatinske zagore. Ovoga puta ugovore ukupno vrijedne gotovo 5 milijuna kuna dobilo je 47 obitelji. <strong>Jure Grgat</strong> iz općine Otok pokraj Sinja na vlastitom zemlji&scaron;tu gradi novu kuću.<br /><br /><br />- Uz suprugu Marijanu, imam dva sina i ako Bog da, uskoro nam stiže i treće dijete. Živio sam i radio dvije godine u Zagrebu i srce me vuklo svom rodnom kraju i odlučio sam se na povratak, naglasio je Jure Grgat, Općina Otok.<br /><br /><br />Mlade obitelji s djecom dobivaju oko 110 tisuća kuna županijske pomoći za gradnju kuća. Cilj projekta ''Tu je tvoj dom'' jest potaknuti mlade na ostanak u Zagori.<br /><br /><br />- Novac planiramo iskoristiti za zavr&scaron;etak na&scaron;e započete kuće koja će uskoro biti useljena i dovr&scaron;ena, uporabnu dozvolu će ishoditi, ja se nadam i sredstvima koji su spomenuti za solarne elektrane,&nbsp; za na&scaron;e krovove. Nadamo se da ćemo i tu dobiti jednu pomoć, naglasio je<strong> Marko Samardžić</strong>, Općina Otok.<br /><br /><br />Župan Boban je najavio sufinanciranje postavljanja solarnih panela na krovove obiteljskih kuća. Svakoj obitelji za to se nudi 20 000 kuna županijske pomoći.&nbsp;<br /><br /><br />- Vidimo kakva je situacija ne samo u nas, nego u cijelome svijetu &scaron;to se tiče energije i to je sigurno energija budućnosti. Osim toga, ona je i zelena energija, obnovljiva energija i jako je bitno tako pomažu i sebi osobno i svojoj lokalnoj zajednici, rekao je <strong>Blaženko Boban</strong>, splitsko-dalmatinski župan.<br /><br /><br />Projekt ''Tu je tvoj dom'' ide dalje jer, kako kaže župan Boban, jo&scaron; ima mnogo zainteresiranih pa će županija osigurati određen iznos i u idućem proračunskom razdoblju. Župan poziva građane da se prijavljuju i na druge županijske projekte i poticaje poput sufinanciranja malog obrtni&scaron;tva, žena poduzetnika i poduzetnika početnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-modro-jezero-imotski-gospin-dolac--1024x576.jpgTragedija kod Novske: U sudaru vlakova troje poginulih i 11 ozlijeđenihhttp://grude.com/clanak/?i=360103360103Grude.com - klik u svijetSat, 10 Sep 2022 06:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-10-zeljeznicka-nesreca-novska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak oko 21.30 sati između kolodvora Okučani i Novska, kod mjesta Rajić, došlo je do naleta putničkog vlaka koji je vozio na relaciji Vinkovci Novska, na zaustavljeni teretni vlak, javlja HRT.<p><br />Zasad se raspolaže podacima o tri poginule i 11 ozlijeđenih osoba koje su prevezene u bolnice u Slavonskom Brodu, Pakracu i Novoj Gradi&scaron;ki. Na mjesto nesreće upućene su ekipe hitne medicinske pomoći, vatrogasci, policija, pripadnici HGSS-a, djelatnici Hrvatskih željeznica, načelnik Stožera civilne za&scaron;tite Novske i voditelj Županijskog centra 112 Sisak.<br /><br /><br />Predsjednik Vlade<strong> Andrej Plenković</strong> obi&scaron;ao je mjesto te&scaron;ke željezničke nesreće u mjestu Rajić kod Novske.</p> <p><br /><br />- Nekoliko ozlijeđenih osoba su hrvatski državljani, a nekoliko stranih, potvrdio je Plenković napomenuv&scaron;i da se podaci o njima mogu dobiti od Crvenog križa u Novskoj. Nije želio govoriti o identitetu poginulih osoba prije nego &scaron;to se provjere te najavio da na teren treba izaći Županijsko državno odvjetni&scaron;tvo iz Siska koje će to utvrditi i objaviti. Hospitalizirano je trenutno 11 osoba - u Pakracu jedna, u Novoj Gradi&scaron;ki sedam te u Slavonskom Bordu tri, dodao je.</p> <p><br />Rekao je kako se nesreća dogodila 10-ak minuta prije krajnjeg odredi&scaron;ta putničkog vlaka, odnosno Novske kada je putnički vlak naletio na zaustavljeni teretni. Udar je bio velik i vagoni putničkog vlaka su iskočili s pruge.</p> <p><br /><br />- Ostavljamo rezervu da ima jo&scaron; ozlijeđenih jer su neki dijelovi vlaka udaljeni, nisu na pruzi, napomenuo je premijer. Na terenu su sve žurne službe, rekao je i najavio je provedbu istrage kako bi se utvrdili uzroci nesreće.</p> <p><br /><br />Također je rekao kako je putnički vlak prometovao na lokalnoj liniji Vinkovci - Novska koji staje na puno stanica pa se pretpostavlja da je na polasku u Vinkovcima bilo vi&scaron;e putnika te da je u trenutku nesreće već bio nadomak Novske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi obitelji stradalih u sudaru vlakova kod Novske, informacije o svojim bližnjima mogu doznati putem telefonskog broja Službe traženja <strong> 044 600 572</strong>.</p> <p><br /><br />- Na&Scaron;i timovi ostaju na terenu pruŽati pomoĆ, objavio je Crveni križ.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-10-zeljeznicka-nesreca-novska.jpgNove fotografije iz Tomislavgrada! Čovjek: Da su nam kuće kao u Americi bilo bi žrtavahttp://grude.com/clanak/?i=360100360100Grude.com - klik u svijetFri, 09 Sep 2022 19:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-09-img-20220909-wa0035.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razrušeni krovovi, oštećeni automobili, ljudi koji u panici gledaju što će se dogoditi. <p>&nbsp;</p> <p>Ono &scaron;to smo gledali u filmovima, događa se i kod nas. - Sinko pijavicu sam vidio i to ona nije. Ovo sam gledao na filmovima. Gledaj mi krova. Kaže netko mini tornado, kakvi su pravi ako je ovo mini nego imamo bolje kuće nego u Americi pa smo preživjeli - priča nam čovjek vidno uznemiren nakon &scaron;to je nesvakida&scaron;nji vjetar, pijavica ili tornado, neka stručnjaci procjene, pogodio duvanjski kraj. Zabilježena je veća materijalna &scaron;teta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-09-img-20220909-wa0035.jpgPopularni lijek povlači se iz svih ljekarnihttp://grude.com/clanak/?i=360096360096Grude.com - klik u svijetFri, 09 Sep 2022 13:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-23-ljekarna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku ili ljekarniku..<p>&nbsp;</p> <p>Iz ljekarni se povlači popularni biljni lijek protiv ka&scaron;lja, i to zbog pogre&scaron;nih uputa za doziranje u pakiranju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrtka Oktal Pharma obavijestila je Agenciju za lijekove kako povlači lijek Bronchostop Trio oralna otopina serije 2F0785, pi&scaron;e Danica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Povlačenje se provodi zbog pogre&scaron;no navedenih uputa za doziranje u odraslih osoba i adolescenta starijih od 12 godina na vanjskom pakiranju lijeka (kutiji). Navedeno je sljedeće &lsquo;Odrasle osobe i adolescenti stariji od 12 godina:&nbsp;<span>5 ml</span>&nbsp;do 4 puta na dan&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, ispravan navod i ispravno doziranje treba glasiti: &lsquo;Odrasle osobe i adolescenti stariji od 12 godina:&nbsp;<span>15</span>&nbsp;<span>ml&nbsp;</span>do 4 puta na dan&rsquo;. Pogre&scaron;na uputa bit će zamijenjena ispravnom na vanjskom pakiraju nakon čega će serija lijeka biti vraćena u promet.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-23-ljekarna.jpegMjesto u koje se vraćaju obitelji iz Njemačkehttp://grude.com/clanak/?i=360056360056Grude.com - klik u svijetWed, 07 Sep 2022 10:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-30-posusje-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vremenu kada se pojedine škole gase zbog masovnog odlaska cijelih obitelji iz zemlje, općina Posušje bilježi blagi porast broja djece.<p>&nbsp;</p> <p>Razlog je prvenstveno povratak u te krajeve. Od četiri osnovne &scaron;kole koliko ih je na području općine Posu&scaron;je, u jednu od njih, Osnovnu &scaron;kolu &bdquo;Ivana Mažuranića&ldquo;, samo se ove godine vratilo 12 učenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Flora Ćorluka i Ivano Mandarić novi su učenici u Osnovnoj &scaron;koli &bdquo;Ivana Mažuranića&ldquo; u Posu&scaron;ju. Flora je cijeli život živjela u Njemačkoj, a u Posu&scaron;je je stigla prije mjesec kod obitelji svoga oca. Kaže da joj se ovdje sviđa i da je drugačije nego u Njemačkoj, prenosi BHRT.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Super. Meni se ba&scaron; ovdje sviđa. Sve je drugačije nego u Njemačkoj. U Njemačkoj su učiteljice bile jako stroge a ovdje je sve opu&scaron;tenije", kaže Flora. Ivano je, pak, &scaron;est godina živio u Njemačkoj i prije godinu se vratio s roditeljima. Na početku mu je bilo neobično, ali kada je upoznao nove prijatelje, bolje mu je, poručuje, nego u Njemačkoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kad sam do&scaron;ao u &scaron;kolu, upoznao sam nove iz razreda i sve od tada je bilo glatko. Upoznao sam nove prijatelje i tako. Ovdje se malo vi&scaron;e umorim. Malo ima vi&scaron;e ispitivanja, malo je zahtjevnije ali opet, zabavnije je ovdje biti", rekao je Ivano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/WDRP" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Osnovna &scaron;kola Ivana Mažuranića iz Posu&scaron;ja, sa 1400 učenika, jedna je od najbrojnijih osnovnih &scaron;kola u na&scaron;oj zemlji. Nedavno su otvorili novu &scaron;kolu gdje sada idu učenici od prvog do petog razreda te su tako rasteretili staru &scaron;kolu gdje nastavu pohađaju učenici od &scaron;estog do devetog razreda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Pro&scaron;le godine i ove godine imamo 20 učenika koji su nam se vratili ponovo iz Njemačke, Republike Hrvatske, iz raznih dijelova Europe u &scaron;kolu i to je zbilja pohvalno. Mi sada imamo jednu generaciju sedma&scaron;a koji su najbrojniji u zadnjih 15 godina. Imamo čak osam odjela sedmih razreda", navodi direktor O&Scaron; "Ivana Mažuranića" Posu&scaron;je Zvonimir &Scaron;irić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi prilagodba novih učenika bila ugodnija i bezbolnija, brinu se nastavnici trudeći se svakom djetetu dolazak u novu sredinu učiniti &scaron;to ugodnijim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stručni tim &scaron;kole je tu da olak&scaron;a taj čitav proces prilagodbe i daljnje socijalizacije na način da predstavimo novog učenika, objasnimo tko je, &scaron;to je, odakle dolazi, reknemo nekoliko riječi o njemu, uputimo ga. Ukoliko treba neku pomoć može se uvijek obratiti", kazala je psihologinja u O&Scaron; "Ivana Mažuranića" Marija Gavran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz nove demografske mjere koje su već stupile na snagu u Županiji Zapadnohercegovačkoj, u &scaron;koli vjeruju kako će sljedećih godina broj učenika biti &scaron;to veći. A nove će nara&scaron;taje dočekati i sportska dvorana kao i učionica na otvorenom.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-30-posusje-skola.jpgOvaj će rujan za žitelje BiH biti najskuplji u povijestihttp://grude.com/clanak/?i=360029360029Grude.com - klik u svijetMon, 05 Sep 2022 22:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-05-drvosjeca-sumar.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Rujan, lastavica lijeće, odlazi sa suncem kraju dalekom", kaže pjesma, a s lastavicama bi najradije i mnogi žitelji ove zemlje poletjeli nekom jugu kako bi odmorili mozak od svega, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Mjesec koji je na najljep&scaron;e načine opjevan mnogima je težak za preživljavanje, a statistika kaže da će ovogodi&scaron;nji biti najskuplji ikad, možda i od svih mjeseci u povijesti.<br /><br /></p> <p><em><strong>Promjene preko noći<br /><br /></strong></em></p> <p>Cijene su ovog ljeta podivljale, a upravo je rujan za sve nas početak nove sezone, prijelaz iz toplijeg u hladnije vrijeme. Prvo treba pripremiti drva, pelet, ugljen, naftu, plin... ovisno o tome na &scaron;to se kuća ili zgrada grije. Iako je proteklih godina grijanje na klimu sve popularnije, ipak struja ne može zamijeniti toplinu spomenutih energenata. Međutim, ti energenti su skuplji nego ikad, a mnogi će ih uzeti i na rate, a dobar dio građanstva već ih je ljetos nabavljao kako bi im stigli na vrijeme. - Prodajem drva za 130 maraka po metru kvadratnom ili ako ih vi prevozite, mogu vam ih dati za 120 KM. Nažalost, sve je skuplje. Ali dobra je vijest da drva za ogrjev ima i da taj energent ne može zakazati. Sa strujom nikad ne znate, može je nestati, s naftom i plinom isto tako jer ne znate, sudeći po ovom svemu, &scaron;to se na globalnoj sceni događa i hoćemo li se voziti do zime uopće. A, evo, drva će uvijek biti. Da vam pravo kažem, svi smo se malo pogospodili. Prije smo svi imali drva za ogrjev, pomoću njih se i kuhalo, grijalo hranu, vodu..., a onda smo krenuli izbacivati dimnjake ne sluteći da se može dogoditi ovakva kriza. Sad je tako kako je, ja sam drva prodavao za 80 maraka po četvornom metru prije tri godine, po toj ih cijeni vi&scaron;e ne mogu davati - ispričao nam je prodavač kojega smo prona&scaron;li u oglasniku i odlučili ga nazvati, s obzirom na ponudu i temu kojom se bavimo.</p> <p><br />Isto tako, u rujnu treba kupiti i knjige djeci. Roditelji svjesni težine situacije snalaze se na razne načine, a najbolji je kupnja već kori&scaron;tenih knjiga ili razmjena. Sreća u nesreći je da sve vi&scaron;e županija u BiH financira nabavu udžbenika, međutim, ima tu drugih tro&scaron;kova, od torbi, pribora, vježbenica i tako dalje. Također, ranije se diljem BiH počelo organizirati razmjenu udžbenika kako bi se donekle olak&scaron;ao udar na kućni proračun, a pozitivna je stvar da vi&scaron;e nema pretjerivanja u nabavi novih udžbenika, &scaron;to se ranije znalo događati jer je netko tako odlučio, pa su roditelji morali kupovati nove knjige djeci koje su gotovo iste kao one koje su odlazile u povijest. Među tro&scaron;kovima je i pravljenje zimnice, osobito ove godine kada je cijena hrane drastično porasla. Međutim, ljudi žele imati ne&scaron;to svoje, kupiti voće i povrće od provjerenih trgovaca kako bi bili sigurni da jedu domaće i kvalitetno. Ovih su dana u Udruzi poljoprivrednika Federacije BiH kazali da se unatoč ovolikim cijenama i dalje isplati praviti zimnicu. - Ako imate u svom domu ne&scaron;to pripremljeno, nećete izlaziti iz kuće i kupovati to ne&scaron;to, a &scaron;to je opet uvozno. Sve domaće &scaron;to se proizvede i &scaron;to se kupi od provjerenih ljudi, puno je kvalitetnije, a iz uvoza dolazi roba sumnjive kvalitete - kazali su nam među ostalim. I to može biti kakva-takva utjeha pred kupnju namirnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Napraviti u&scaron;tede<br /></strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Činjenica je da smo u&scaron;li u najskuplji rujan ikad i da ne možemo predviđati u kojem će se smjeru situacija razvijati, ali treba se snalaziti na razne načine kako bi se udar na kućni proračun smanjio. Primjerice, drva se mogu pronaći i u &scaron;umi, bilo vlastitoj, bilo u dogovoru sa &scaron;umarijom ili vlasnikom &scaron;umskog imanja. Iako to zahtijeva vi&scaron;e posla, uvelike će smanjiti tro&scaron;kove. Razmjenom knjiga, ali i &scaron;kolskog pribora, uvelike se može u&scaron;tedjeti, objasnite djeci da markirana torba nije ni&scaron;ta bolja od neke koja na sebi nema neki modni uzorak. Za zimnicu iskoristite &scaron;to vi&scaron;e proizvoda iz vlastitog vrta. Moramo zasukati rukave. Vremena su te&scaron;ka, ali ima stvari na koje možemo donekle utjecati, pi&scaron;e Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-05-drvosjeca-sumar.pngRAD ZA OPĆE DOBRO: Umjesto u zatvor pedofile šalju raditi s djecom!http://grude.com/clanak/?i=359998359998Grude.com - klik u svijetSat, 03 Sep 2022 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-29-djevojcica-nasilje-pedofilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>90 je pedofila u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina pušteno na slobodu.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>- Hrvatska probacijska služba u deset godina postojanja primila je 39.654 predmeta, od kojih je 14.768 radova za opće dobro. Počiniteljima seksualnih kaznenih djela na &scaron;tetu djece (spolna zlouporaba djeteta mlađeg od 15 godina, iskori&scaron;tavanje djece za pornografiju, upoznavanje djece s pornografijom, te&scaron;ka kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskori&scaron;tavanja djeteta) u 90 (0,6 posto ukupno primljenih predmeta rada za opće dobro) predmeta kazna zatvora je zamijenjena radom za opće dobro - stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa i uprave za <a href="https://www.24sata.hr/news/u-hrvatskoj-90-pedofila-dobilo-je-rad-za-opce-dobro-umjesto-u-zatvor-salju-ih-na-rad-s-djecom-857893">24sata</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To &scaron;to su seksualno zlostavljali djecu, sucima nije bilo dovoljno da ih po&scaron;alju u zatvor nego su ih slali guliti krumpire ili, kao u slučaju koji smo otkrili, ravno u udrugu za djecu s posebnim potrebama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ministarstvo pravosuđa i uprave, Sektor za probaciju pokrenuo je interni nadzorni postupak u odnosu na postupanje Probacijskog ureda u Osijeku kod raspoređivanja osuđenika u pravnu osobu, odnosno humanitarnu udrugu, koja pruža potporu djeci s pote&scaron;koćama. Nagla&scaron;avamo da je osuđenik 25. kolovoza 2022. prestao s izvr&scaron;avanjem poslova u Udruzi. U internom nadzornom postupku utvrdit će se sve okolnosti slučaja te poduzeti propisane mjere - ističu u ministarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaju kako je u navedenom predmetu osoba uključena u probaciju izvr&scaron;avala rad za opće dobro na fizičkim poslovima koji uključuju lak&scaron;e građevinske poslove, održavanje, poljoprivredne poslove, či&scaron;ćenje i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To nikako ne uključuje poslove koji se tiču bilo kakvoga kontakta s osobama koje dolaze u Udrugu kao njeni korisnici - navode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobe uključene u probaciju rade pod nadzorom odgovorne osobe u pravnoj osobi. Do sada nije zabilježen slučaj upućivanja osobe osuđene za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskori&scaron;tavanja djeteta, u pravnu osobu koja radi s djecom. Ministarstvo pravosuđa i uprave, Sektor za probaciju i Probacijski ured u Osijeku izražavaju žaljenje zbog propusta u radu te će u narednom razdoblju poduzeti dodatne preventivne mjere unapređenja rada probacijskih ureda kako se ovakvi propusti vi&scaron;e ne bi događali - odgovorili su nam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskoj postoji tzv. registar pedofila, odnosno on se nalazi u Kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave, kojemu mogu pristupiti samo poslodavci koji namjeravaju zaposliti osobu, ali prije toga moraju dobiti pismenu dozvolu osobe za njenu provjeru nalazi li se u tom registru. Poslodavci mogu, ali i ne moraju, pri zapo&scaron;ljavanju provjeriti je li kandidat u tzv. registru pedofila. Podaci o pedofilima ne čuvaju se trajno, kao u drugim europskim državama, &scaron;to je za 24sata potvrdila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zalažemo se godinama da se ti podaci trajno čuvaju. Ako je rad za opće dobro ili jedna godina zatvora, rehabilitacija nastupa nakon &scaron;est godina i osoba se smatra neosuđivanom. Ako je dulje u zatvoru, rokovi rehabilitacije su dulji. Ali ni&scaron;ta nije trajno, &scaron;to je vrlo lo&scaron;e. Uspostavili smo tzv. registar pedofila, ali podatke iz njega mogu tražiti određena tijela, i to samo uz suglasnost osobe za koju se traži provjera. Uvid u registar ne mogu dobiti svi. Imamo situaciju da, kad ne platite pristojbu ili porez, javno su dostupni podaci da ste dužnik. Onaj tko je osuđeni seksualni predator bri&scaron;e se iz evidencije za par godina i tako opet može raditi s djecom - rekla je za 24sata dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako se zalaže za poseban propis o za&scaron;titi djece, da se stvori pravna osnova za obveznu provjeru svih osoba koje dolaze u kontakt s djecom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Odgojno-obrazovni sustav ima obvezu provjeravanja, no to ne rade svi'<br />U 2020. je bilo 130.000 zahtjeva za provjeru osoba, no različiti su kriteriji prema kojima pojedini sustavi postavljaju granice za neosuđivanost, netko kaže od početka kaznenog postupka, a neki sustavi, poput dječjih kampova, igraonica, udruga koje organiziraju dječje aktivnosti, nemaju obvezu provjeravanja kriminalne pro&scaron;losti osoba koje namjeravaju zaposliti ili će dolaziti u kontakt s djecom. Odgojno-obrazovni sustav ima obvezu provjeravanja, no to ne rade svi. Zato je važno da se donese zakon da svi moraju biti obavezni provjeravati. Danas oni koji to moraju isto ne čine. To bi bilo po uzoru na mnoge europske države koje to imaju. Trebalo bi uspostaviti cjeloviti sustav provjere prikladnosti osoba u svim područjima u kojima se organiziraju aktivnosti s djecom - rekla nam je dječja pravobraniteljica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za kraj se dotaknula i izrazito niskih kazni koje se dosuđuju pedofilima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sucima su potrebne edukacije o pravima djece da ona budu iznad prava počinitelja. Imamo blage kazne, koje su poruka žrtvi da je seksualni zločin beznačajan čin koji ne nailazi na snažnu dru&scaron;tvenu osudu, time se ponižava žrtva - zaključuje Pirnat Dragičević.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ovako se dogovara rad za opće dobro</strong><br />Mjesto izvr&scaron;avanja rada za opće dobro određuje se, kažu u ministarstvu, u odnosu na osobne prilike, zaposlenje osobe uključene u probaciju i njezine sposobnosti, prirodu kaznenog djela te raspoloživost radnih mjesta u lokalnoj zajednici i konkretne potrebe pravne osobe. Probacijski službenik predstavniku pravne osobe daje okvirne podatke o osobi zbog za&scaron;tite njenih osobnih podataka, ali i dogovara pomoćne poslove na kojima će osoba uključena u probaciju raditi tijekom izvr&scaron;avanja rada za opće dobro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>90<br />Toliko je pedofila u Hrvatskoj u zadnjih 10 godina pu&scaron;teno na slobodu</p> <p>&nbsp;</p> <p>39.654<br />Hrvatska probacijska služba u deset godina postojanja primila je toliko predmeta</p> <p>&nbsp;</p> <p>1637<br />U kaznenoj evidenciji trenutno je evidentirano 1637 počinitelja seksualnih kaznenih djela na &scaron;tetu djece</p> <p>&nbsp;</p> <p>6<br />Nakon samo &scaron;est godina pedofili koji su dobili rad za opće dobro ili su bili kratko u zatvoru bri&scaron;u se iz evidencije</p> <p>&nbsp;</p> <p>130.000<br />U 20 godina za 130.000 osoba koje su se zapo&scaron;ljavale provjereno je jesu li u evidenciji pedofila</p> <p>&nbsp;</p> <p>Provjeravaju li se pedofili prilikom zapo&scaron;ljavanja?<br />Odgojno-obrazovne institucije poput &scaron;kola i vrtića dužne su provjeravati jesu li budući zaposlenici u tzv. registru pedofila. Sve ostale institucije za djecu, poput udruga, sportskih &scaron;kola, igraonica, rođendaonica, organizatora dječjih kampova, nisu dužni provjeravati svoje zaposlenike jesu li u registru pedofila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;kole i vrtići moraju provjeravati je li netko pedofil. Čine li to?<br />Sankcije za one koji tu obavezu ne provode ne postoje, pa mnogi to ne čine. &Scaron;kole i vrtići ne snose odgovornost ako onoga koga planiraju zaposliti ne provjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji li registar pedofila u Hrvatskoj?<br />U Hrvatskoj postoji tzv. registar pedofila, odnosno on se nalazi u Kaznenoj evidenciji Ministarstva pravosuđa i uprave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tko mu može pristupiti?<br />Registar pedofila nije javan. Mogu mu pristupiti samo poslodavci koji namjeravaju zaposliti određenu osobu, ali samo pod uvjetom da su prvo dobili pismenu suglasnost te osobe da je smiju provjeriti. Dakle, ako je pedofil pravomoćno osuđen i zaveden u registar, on mora dati dozvolu za svoju provjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koliko dugo su pravomoćno osuđeni pedofili zavedeni u registar?<br />Nakon samo &scaron;est godina pedofili koji su dobili rad za opće dobro ili su bili kratko u zatvoru bri&scaron;u se iz evidencije i smatra se da su rehabilitirani. Nakon toga mogu bez ikakvog problema dalje raditi s djecom.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-29-djevojcica-nasilje-pedofilija.jpgTomislav Pejić na radionicu doveo vrhunske stručnjake iz Izraela, Njemačke, Hrvatske...http://grude.com/clanak/?i=359996359996Grude.com - klik u svijetSat, 03 Sep 2022 09:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-03-22-radionica-skb-mostar-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru upriličena je dvodnevna kirurška radionica iz oblasti opstetricije i ginekologije na kojoj sudjeluju liječnici ginekolozi iz Izraela, Njemačke i Hrvatske, koji su članovi Nove europske kirurške akademije (NESA) te šefovi klinika za ginekologiju u navedenim državama. <p><br />Radionicu je organiziralo Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi Zapadnohercegovačke županije uz potporu Veleposlanstva Izraela za BiH, Udruge za perinatalnu medicinu u BiH, Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar, Medicinskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Liječničke komore HNŽ-a.<br /><br /></p> <p><strong>Veliki značaj<br /><br /></strong></p> <p>U petak, prvog dana radionice, upriličene su operacije uživo, dok je drugi dan rezerviran za predavanja eminentnih stručnjaka. Sudionici radionice tako su imali priliku pobolj&scaron;ati tehnike i operacijske vje&scaron;tine prateći u prijenosu uživo operacijske zahvate koje izvode predavači, odnosno liječnici ginekolozi. Na otvaranju radionice istaknuto je kako će biti prikazano nekoliko metoda operacija endoskopije, histerektomije i carskog reza, koje se već izvode u vi&scaron;e od stotinu zemalja. Tijekom radionice vrhunski liječnici predavači prof. Michael Stark, prof. Sven Backer i prof. Avionam Tzabari predstavit će mostarskim liječnicima spomenute tehnike te ih usporediti s operacijama koje se izvode u Mostaru, donosi portal Večernjeg lista BiH.<br /><br /></p> <p>Prof. Michael Stark izjavio je kako bi kirurgija trebala biti standardizirana jer se mnoge operacije danas rade sukladno lokalnoj tradiciji.<br /><br /></p> <p>- Moji kolege i ja ćemo pokazati novije metode, operacije bez puno komplikacija i &scaron;to manje invazivne, kao &scaron;to su endoskopija, histerektomija i carski rez, a za koje se nadam da će uvesti vi&scaron;e zemalja - rekao je prof. Stark.<br /><br /></p> <p>Predsjednica Udruge za perinatalnu medicinu BiH dr. Vajdana Tomić istaknula je kako je dana&scaron;nji događaj uvod i proba za kongres perinatalne medicine s međunarodnim sudjelovanjem koji će se održati u lipnju iduće godine u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Uputila je na iznimnu važnost metode carskoga reza, istaknuv&scaron;i kako u medicini nema hitnijeg zahvata jer od postavljanja indikacije do porođaja djeteta minute odlučuju o životu ili smrti majke i djeteta. - Izraelsko Veleposlanstvo ideju za održavanje radionice proslijedilo je Uredu Vlade za Europske integracije Zapadnohercegovačke županije te je ministar zdravstva ZHŽ-a Tomislav Pejić to prepoznao kao zanimljiv projekt. Potom je Udruga to sa Sveučili&scaron;nom kliničkom bolnicom Mostar i Medicinskim fakultetom Sveučili&scaron;ta u Mostaru prihvatila i počela je realizacija. Zahvaljujući ovoj radionici pobolj&scaron;at će se znanje i kliničke vje&scaron;tine na&scaron;ih liječnika. Svoje znanje prenijet će zaista vrhunska imena ginekolo&scaron;ke struke. Pretpostavljam da je i u Veleposlanstvo ideja stigla iz Nove europske kirur&scaron;ke akademije na čijem je čelu prof. Michael Stark. Jedna od misija Akademije upravo je u nerazvijenim i zemljama u razvoju postići, ovakvim radionicama, standard u struci kao u najrazvijenijim dijelovima svijeta - kazala je za portal Večernjeg lista BiH dr. Tomić.<br /><br /></p> <p><strong>Pomoć domaćim liječnicima<br /><br /></strong></p> <p>Ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi u Vladi Zapadnohercegovačke županije Tomislav Pejić izrazio je uvjerenje kako će inovativne metode, koje će biti predstavljene na radionici, biti od velike pomoći domaćim liječnicima.<br /><br /></p> <p>Čast mi je &scaron;to eminentna imena iz kirurgije sudjeluju na ovoj konferenciji te &scaron;to će svoja znanja i iskustva prenijeti na mlade liječnike SKB-a, ali i sve ostale iz regije - rekao je ministar Pejić.<br /><br /></p> <p>- Kad god imamo priliku imati vrhunske svjetske stručnjake ovdje, ne treba ni govoriti koliko to znači za bolnicu iz vi&scaron;e razloga. Na&scaron;i liječnici moći će vidjeti jednu od najboljih operacija u ginekologiji, otvorit ćemo vrata njihove bolnice za na&scaron;e mlade ljude da se usavr&scaron;avaju. Vjerujte da oni o na&scaron;oj bolnici govore kao o jednoj dobroj bolnici. Svaki ovakav projekt, koji su ovaj put napravili dr. Vajdana Tomić i njezina ekipa, vrijedi truda - kazao je ravnatelj Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar dr. Ante Kvesić.<br /><br /></p> <p>Svečanosti otvaranja nazočio je i veleposlanik Izraela za BiH Noah Gal Gendler, koji je prenio potporu svoje zemlje te je izrazio uvjerenje da će sudionici radionice imati priliku napredovati u svom poslu pobolj&scaron;anjem svojih tehnika i operacijskih vje&scaron;tina. Posebno je istaknuo potporu M. T. Abraham Group ovom događaju. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-03-22-radionica-skb-mostar-1.jpgEgzodus i učenika i prosvjetnih djelatnikahttp://grude.com/clanak/?i=359992359992Grude.com - klik u svijetFri, 02 Sep 2022 17:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-24-dijete_skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Budućnost prosvjetnih djelatnika nije nimalo optimistična, jer se negativni trendovi migracija nastavljaju, a škole su i dalje prazne.<p><br /><br /></p> <p>U protekle četiri godine oko 200 prosvjetnih&nbsp;djelatnika u Unsko-sanskoj županiji napustilo je posao u domaćim obrazovnim ustanovama, a najveći broj njih potom je oti&scaron;ao na rad u inozemstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima Samira Fajića, predsjednika Sindikata srednjeg obrazovanja USŽ, razlog tome je te&scaron;ka situacija u obrazovanju i sve manji broj učenika u &scaron;kolama, zbog čega se veliki broj prosvjetnih&nbsp;djelatnika nalazi na listama tehnolo&scaron;kog vi&scaron;ka, prenose&nbsp;<strong>Nezavisne novine</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, prema njegovim riječima, prosvjetni&nbsp;djelatnici u Unsko-sanskoj županiji imaju puno lo&scaron;iji standard i plaću u odnosu na druge dijelove Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Učitelji svake godine očekuju da će ostati bez posla, studenata je sve manje, pa su nastale brojne pote&scaron;koće. Najveći broj na&scaron;ih kolega, pogotovo onih mlađih godina, odlazi u inozemstvo, u potrazi za boljim životom. Najvi&scaron;e ih ne pronalazi posao u struci, rade ono &scaron;to ih zapadne", kazao je Fajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, budućnost prosvjetnih&nbsp;djelatnika nije nimalo optimistična, jer se negativni trendovi migracija nastavljaju, a &scaron;kole su i dalje prazne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Ministarstva obrazovanja USŽ, trenutno je vi&scaron;e od 200 prosvjetnih&nbsp;djelatnika koji su tehnolo&scaron;ki vi&scaron;ak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliki je problem kako osigurati potreban broj nastavnih sati za sve, pa ima primjera da pojedini prosvjetni&nbsp;djelatnika predaju u vi&scaron;e &scaron;kola istovremeno.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ovi problemi uzrokovani su sve manjim brojem učenika koji pohađaju lokalne &scaron;kole, a prema podacima Pedago&scaron;kog zavoda USŽ-a, u narednu &scaron;kolsku godinu upisano je 18.042 učenika, &scaron;to je za 1.239 učenika manje nego prethodne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni&scaron;ta bolja situacija nije ni u srednjo&scaron;kolskom obrazovanju, gdje su trenutno upisana 7.642 učenika, &scaron;to je 428 manje nego prethodne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovi poražavajući podaci najbolje govore o razmjerima iseljavanja domaćeg stanovni&scaron;tva izvan granica Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da čitave obitelji s djecom napu&scaron;taju područje Unsko-sanske županije, a zbog lo&scaron;eg standarda natalitet je sve veći. također pada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ovo dovelo je u pitanje egzistenciju velikog broja obrazovnih ustanova, a zbog manjka učenika dolazi do zatvaranja sve vi&scaron;e područnih &scaron;kola, a razmi&scaron;lja se i o zatvaranju nekih centralnih &scaron;kola u ovoj županiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da je izvjesno da će se negativni demografski trendovi u USŽ&nbsp;nastaviti i u narednom periodu, odnosno iseljavanje stanovni&scaron;tva, nadležnim institucijama će biti sve teže iznaći način da rije&scaron;e problem evidentnog vi&scaron;ka prosvjetnih djelatnika. </p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-24-dijete_skola.jpgŠtrajk pilota Lufthanse paralizirao zračni promethttp://grude.com/clanak/?i=359985359985Grude.com - klik u svijetFri, 02 Sep 2022 12:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-13-lufthansa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Putnici na interkontinentalnim letovima koji preko Njemačke putuju u neko od europskih odredišta su ostali u zračnim lukama..<p>Zbog &scaron;trajka pilota Lufthansa je u petak otkazala sve letove koji polaze iz Njemačke čime je pogođeno preko 130.000 putnika a sindikat pilota se nalazi na udaru kritika zbog održavanja &scaron;trajka za vikend kada u mnogim saveznim pokrajinama zavr&scaron;avaju &scaron;kolski praznici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putnici na interkontinentalnim letovima koji preko Njemačke putuju u neko od europskih odredi&scaron;ta su ostali u zračnim lukama Frankfurt i Muenchen ili su, u slučaju da se krajnje odredi&scaron;te nalazi u blizini, bili usmjereni na željeznički promet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na aerodromu u Johannesburgu je vladao kaos jer nitko nije znao hoće li put nakon Njemačke biti nastavljen dalje prema krajnjem odredi&scaron;tu&ldquo;, rekla je jedna putnica koja je trebala odletjeti dalje za Amsterdam.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sindikat VC (Vereinigung Cockpit) pozvao je pilote Lufthanse na jednodnevni &scaron;trajk nakon &scaron;to uprava kompanije nije ponudila odgovarajuće povi&scaron;enje plaća. Sindikati traže povećanje od ukupno 16 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predvodnik najveće oporbene stranke CDU Friedrich Merz je također kritizirao &scaron;trajk pilota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Njemačka se nalazi u gospodarski osjetljivom razdoblju. Sukobi poslodavaca i sindikata bi se trebali rje&scaron;avati za pregovaračkim stolom a ne preko leđa putnika&ldquo;, rekao je Merz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uprava Lufthanse je priopćila kako se sada svi napori usredotočuju na to da se &scaron;trajk u petak ne odrazi negativno na promet vikendom no to, kako je priopćeno, neće biti moguće izbjeći u potpunosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na to da se kod ovog &scaron;trajka ne radi o &bdquo;izvanrednim okolnostima izvan dosega Lufthanse&ldquo;, svi putnici kojima je otkazan let imaju pravo na obe&scaron;tećenje u visini do 600 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je drugi veliki &scaron;trajk unutar Lufthanse ovog ljeta. Krajem srpnja je zbog &scaron;trajka zemnog osoblja Lufthanse do&scaron;lo do otkazivanja velikog broja letova usred sezone godi&scaron;njih odmora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-13-lufthansa.jpg'Medvjeda sam udario sjekirom, pobjegao je, a onda mi se vratio pred kuću pa sam ga ubio iz puške'http://grude.com/clanak/?i=359971359971Grude.com - klik u svijetThu, 01 Sep 2022 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-01-22-sinan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinan Čizmić iz Željeznog Polja kod Žepča prije dvije noći je doživio pravu dramu u kojoj je imao borbu za život sa medvjedom prsa u prsa.<p><br />&nbsp;Sve se to desilo na njegovom ogromnom imanju od 60-ak duluma.</p> <p>- Čuvao sam ovce na svom imanju i ugledao sam medvjeda. Malo me pogledao i onda je krenuo ka meni. Imao sam dobre pse, koji su me branili i poku&scaron;ali ga odvratiti od mene. Napadao je i pse i mene, a stado u početku nije dirao. Nakon pola sata borbe napao je stado i odveo jedno janje, pa mi onda ubio i psa od četiri mjeseca - poja&scaron;njava Čizmić situaciju koja ga zadesila.<br /><br /></p> <p>Kako poja&scaron;njava, nakon toga se opet medvjed vratio prema njemu.</p> <p>- Ozlijedio je psa, pa je onda direktno na mene krenuo. Onda sam sjekiru okrenuo naopako i udario ga njome u čelo. Tada me zakačio po prstima i malo ih ozlijedio. Otrčao je malo od mene kada sam ga udario sjekirom. Od tog mjesta sam onda oti&scaron;ao do kuće - kazao je Čizmić za portal "Avaza". <br /><br /></p> <p>Tek nakon &scaron;to se smirio od svega &scaron;to je preživio, uslijedio je novi &scaron;ok.<br /><br /></p> <p>- Otvorio sam vrata od kuće, a i medvjed je do&scaron;ao za mnom. Imao sam svoju lovačku pu&scaron;ku, za koju imam i dozvolu i stavio u nju dva metka. Iza&scaron;ao sam, a on je opet stajao na istom mjestu. Pucao sam i pogodio ga u prsa, jauknuo je od ranjavanja i onda sam opalio i drugi metak, nakon čega je pao - dodao je Čizmić za "Avaz".<br /><br /></p> <p>Čizmić je nakon toga pozvao policiju i lovočuvare, medvjeda su odveli, a Čizmić je oti&scaron;ao sa hitnom. Srećom sve je pro&scaron;lo bez većih ozljeda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-01-22-sinan.jpgOvo su smjernice za racionalno korištenje električne energije u FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=359964359964Grude.com - klik u svijetThu, 01 Sep 2022 13:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-09-potrosnjaelektricne-energije.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Smjernice se sastoje od mjera koje mogu poduzeti građani, javni sektor, poduzetnici i energetski subjekti, a po karakteru mogu biti kratkoročne i dugoročne mjere.<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Vlada FBiH je prihvatila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o dono&scaron;enju Smjernica za smanjenje potro&scaron;nje energije i energenata u FBiH, kojom se upozorava na važnost promjene pona&scaron;anja i racionalnog kori&scaron;tenja energije i energenata. Ovo su interventne smjernice sačinjene po uzoru na paket dokumenata Europske komisije od 20.7.2022. godine, te plana REPower Europske unije.<br /><br /></p> <p>Smjernice se sastoje od mjera koje mogu poduzeti građani, javni sektor, poduzetnici i energetski subjekti, a po karakteru mogu biti kratkoročne i dugoročne mjere.<br /><br /></p> <p>Vlada je zadužila javne institucije i javna poduzeća u FBiH da, putem imenovanih energijskih suradnika, menadžera i koordinatora intenziviraju aktivnosti u skladu s Pravilnikom o informacijskog sustava za energijsku efikasnost u FBiH, kao i da na službenim web stranicama objave Smjernice. Vlada je zadužila sve administrativne jedinice da izrade konkretne programe za slučaj potencijalne krize, kako bi bile provedene Smjernice, informirana javnost i osigurano provođenje predloženih mjera.<br /><br /></p> <p>Programi bi trebali obuhvatiti potrebe za energentima, rizike od smanjenja/prekida snabdijevanja iz različitih razloga, nedostajuće količine, mjere koje treba poduzeti za smanjenje posljedica i potrebna financijska sredstva.<br /><br /></p> <p>Vlada je zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da ove zaključke, sa Smjernicama, dostavi svim županijama vladama, na znanje i postupanje.<br /><br /></p> <p>Također je zadužila ministarstvo da ove zaključke, s pratećom informacijom o dono&scaron;enju Smjernica, te same Smjernice, dostavi Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.<br /><br /></p> <p>Smjernice sadrže upravljanje energijom koje mogu poduzeti građani, javni sektor, poduzetnici, te energetski subjekti.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o upravljanju energijom i mjerama koje mogu poduzeti građani, Smjernice sadrže preporuke za efikasnu potro&scaron;nju energije za grijanje i hlađenje, zatim preporuke za pravilno prozračivanje prostora, te za efikasnu potro&scaron;nju energije za rasvjetu i uređaje za kućanstvo, kao i u prijevozu, ali i dugoročne mjere energijske efikasnosti.<br /><br /></p> <p>Uz ostalo, navedeno je da, ako se temperatura koja se održava u prostoru smanji za samo 1 &deg;C, godi&scaron;nje se može u&scaron;tedjeti približno pet posto energije za grijanje.<br /><br /></p> <p>Kako je obrazloženo, primjena načela energijske efikasnosti kroz Smjernice usmjerena je na smanjenje računa svih građana, poduzetni&scaron;tva, javnih usluga i servisa, &scaron;to nas čini otpornijim na energetske poremećaje. Stoga je i data preporuka svim županijskim vladama, ali i Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, da se svako, u okviru svoje nadležnosti, pobrine o provođenju preporuka i mjera energijske efikasnosti kako bi bile osigurane u&scaron;tede u potro&scaron;nji energije i energenata, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javno&scaron;ću.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-09-potrosnjaelektricne-energije.jpgOpremanje školaraca - velik izdatak za kućni proračun http://grude.com/clanak/?i=359947359947Grude.com - klik u svijetWed, 31 Aug 2022 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-24-120820_razmjena_udzbenika_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S popisom u ruci, roditelji i učenici nekoliko dana prije početka nastave u knjižarama i antikvarijatima kupuju ono što im još nedostaje.<p><br />Mnoge je cijena udžbenika i &scaron;kolskog pribora iznenadila. Doda li se odjeća i obuća - velik je to izdatak za svaki kućni proračun, javlja HRT,</p> <p>&nbsp;</p> <p>U osječkim knjižarama uobičajena gužva. Država je osigurala besplatne udžbenike za osnovno&scaron;kolce, a za većinu srednjo&scaron;kolaca tro&scaron;ak za udžbenike pada na leđa njihovih roditelja.<br /><br /><br />- Jedan komplet za gimnaziju bi bio između dvije tisuće i dvije i pol tisuće kuna, ovisno o programu, a za stukovnu &scaron;kolu je negdje tisuću i tisuću i 200 kuna, kaže<strong> Ivica Vuletić,</strong> vlasnik knjižare, Osijek.<br /><br /><br />I za osnovno&scaron;kolce i za srednjo&scaron;kolce udžbenici i radne bilježnice poskupjeli su između 10 i 15 posto. No u priču o početku &scaron;kolske godine treba uračunati i nove bilježnice, ostali &scaron;kolski pribor, a nerijetko i &scaron;kolske torbe. Najteže je obiteljima s vi&scaron;e đaka.<br /><br /><br />- Udžbenike dobiva od &scaron;kole, a ove radne kupujemo. Imamo popis &scaron;to trebamo kupiti, pa mislim da će biti do tisuću i pol kuna otprilike, ne znam točno. Opterećenje je, po&scaron;to sam na minimalcu, rekla je<strong> Sandra Kečinović</strong>, Osijek.<br /><br /><br />- Upravo idemo u knjižaru da uzmemo radne bilježnice za sedmi razred osnovne &scaron;kole. I obući dijete moram za &scaron;kolu, pa će to dosat ko&scaron;tati. Otprilike? Oprilike negdje do svije tisuće kuna, kaže<strong> Zdenko Berki</strong>, Antunovac.<br /><br /><br />Za mnoge je prvi izbor za u&scaron;tedu kupnja i prodaja udžbenika putem dru&scaron;tvenih mreža ili u antikvarijatima. U ovom osječkom, iako najče&scaron;će rabljeni, udžbenici su uredni, a cijena ovisi o potražnji i stanju knjige.<br /><br /><br />- Udžbenici u na&scaron;em atkivarijatu su 20-30 posto jeftiniji u odnosu na cijene u knjižarama. Radimo najvi&scaron;e sa rabljenim udžbenicima i ponajvi&scaron;e se traže za medicinske i stukovne &scaron;kole, otkriva <strong>Marko Vuk</strong>, djelatnik u antikvarijatu, Osijek.<br /><br /><br />Neki su, pak, udžbenici ovdje i do 70 posto jefitniji od onih u knjižarama.<br /><br /><br />- Do&scaron;la sam kupiti za srednjo&scaron;kolca udžbenike zato &scaron;to je jefitinije ovdje. Ovo je prvi puta da kupujem u antikvarijatu i zadovoljna sam, kaže <strong>Adela Brkić</strong>, Osijek.<br /><br /><br />A za prvi dio rujna i novosti u prijevozu osječkih srednjo&scaron;kolaca, koji se sufinancira iz gradskog proračuna.<br /><br /><br />- Budući da odluka o sufinanciranju učenika srednjih &scaron;kola jo&scaron; nije donesena, Gradski prijevoz putnika nije, nažalost, u mogućnosti nadopunjavati opće kartice (butre) na&scaron;im srednjo&scaron;kolcima. Ipak, omogućili smo im besplatni prijevoz u razdoblju do 11. rujna, kaže <strong>Dejan Rusmirović</strong>, direktor GPP-a, Osijek.<br /><br /><br />Naravno, moraju imati bilo koji dokaz učeničkog statusa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-24-120820_razmjena_udzbenika_1.jpgU Posušju svečano otvorena nova osnovna škola FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=359945359945Grude.com - klik u svijetWed, 31 Aug 2022 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-31-skola-po-dron.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki je dan za posuški kraj.<p><br />Posljednji dana kolovoza, ove 2022. pamtit će sigurno svi Posu&scaron;ani, a posebno roditelji i učenici. Nakon vi&scaron;e od 40 godina od gradnje postojeće, svečano se otvara novi impozantni kompleks osnovne &scaron;kole. Stoga su se danas na adresi Domovinskog rata 12 okupili svi oni zaslužni za okončanje jednog od najvažnijih i najsloženijih projekata u novije vrijeme na prostoru općine Posu&scaron;je.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-08-31-22-08-31-skola-nova-posusje.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><br />Uz domaćine, načelnika općine <strong>Antu Begića</strong>, predsjednika Općinskog vijeća Ivana Lončara, ravnatelja sredi&scaron;nje &scaron;kole u Posu&scaron;ju <strong>Zvonimira &Scaron;irića</strong>, ovoj svečanosti su nazočila visoka izaslanstva dužnosnika sa svih razina vlasti u BiH i Republike Hrvatske. Među njima i predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH dr. <strong>Dragan Čović</strong>, ministar znanosti i obrazovanja te izaslanik predsjednika Vlade RH dr. Radovan Fuchs, zamjenica predsjedatelja Zastupničkog doma parlamentarne skup&scaron;tine BiH i kandidatkinja HNS-a BiH za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH <strong>Borjana Kri&scaron;to</strong>, izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova RH Vanda Babić Galić, državni tajnik u Sredi&scaron;njem državnom uredu za Hrvate izvan RH <strong>Zvonko Milas</strong>, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH <strong>Ivica &Scaron;u&scaron;ak</strong>, tajnik Sredi&scaron;njeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje RH <strong>Gordan Hanžek</strong>, zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH <strong>Zdravka Bu&scaron;ić</strong>, zastupnik u Zastupničkome domu Parlamenta Federacije BiH <strong>Ivica Pavković</strong>, izaslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH <strong>Damir Juri&scaron;ić </strong>i predsjednik Vlade ŽZH<strong> Zdenko Ćosić</strong>.<br /><br /><br />Nakon inotnacije himne i uvodnih pozdrava, nazočnima se obratio ravnatelj O&Scaron; Ivana Mažuranića Posu&scaron;je <strong>Zvonimir &Scaron;irić</strong>. On je zahvalio svima koji su prepoznali potrebu općine Posu&scaron;je za gradnjom jednog ovakvog važnog objekta i uključili se u njegovu realizaciju. Podsjetio je na činjenicu kako je posu&scaron;ka &scaron;kola najbrojnija na prostorima u BiH gdje žive Hrvati, &scaron;to služi kao ponos. &bdquo;Ovakvim i sličnim projektima radimo na opstanku i ostanku Hrvata na ovim prostorima, a zbog tog ovaj je projekt već duži niz godina općini Posu&scaron;je prioritet.&ldquo;, kazao je &Scaron;irić dodav&scaron;i da je obrazovanje stup svakog dru&scaron;tva, a ulaganje u njegovu infrastrukturu je ulaganje u budućnost. Također je rekao kako se na ovome neće stati, već da se nastavlja raditi i graditi za bolje sutra, na&scaron;e učenike i budućnost.<br /><br /><br />Načelnik <strong>Ante Begić</strong> je u svom govoru rekao kako realizacijom ovog projekta i ostalih projekata u proteklih godinu dana, kao &scaron;to je otvaranje novog krila područne &scaron;kole Čitluk, rekonstrukcija Dječjeg vrtića Bajka i otvaranja vrtića u Rakitnu, stvaju se preduvjeti za daljnji rast i razvoj te povratak i ostanak na&scaron;ih stanovnika. Izrazio je radost &scaron;to će otvaranje nove &scaron;kole doprinjeti kvalitetnijem odgoju i obrazovanju, uz trajno opredjeljenje općine Posu&scaron;je da se uvjeti u svim &scaron;kolama dodatno pobolj&scaron;avaju, kako bi to bila mjesta u kojima će posu&scaron;ka djeca imati priliku steći znanja s kojima će nastaviti svoje &scaron;kolovanje, kasnije biti prepoznata na trži&scaron;tu rada i u dru&scaron;tvu uopće te ono najbitnije, ostati na svojoj rodnoj grudi.<br /><br /><br /><strong>Čvrsta povezanost hrvatskog naroda</strong></p> <p>U nastavku su se nazočnima na svečanosti obratili državni tajnik <strong>Zvonko Milas</strong>, ministar dr. <strong>Radovan Fuchs</strong> i gospođa <strong>Borjana Kri&scaron;to </strong>koji su čestitali Posu&scaron;anima na otvaranju ovakvog velebnog objekta. Izrazili su uvjerenje, kao i prethodni govornici, kako će se njime stvoriti bolji uvjeti obrazovanja, &scaron;to je osnov za bolje rezultate učenika. Time će se opravdati i smisao samog ulaganja u ovu &scaron;kolu. Podsjetili su da se na ovaj način manifestira i povezanost Hrvatskog naroda te da će ta poveznica biti čvrsta i u budućnosti. Govoreći o sljedećem bitnom infrastrukturnom projektu, gradnji nove sportske dvorane, gđa. Kri&scaron;to je rekla kako daje čvrstu podr&scaron;ku za ovaj projekt, podsjećajući i na dosada&scaron;nju suradnju lokalne razine s vi&scaron;im razinama vlasti.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-08-31-22-08-31-skola-nova-posusje2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon prigodnih govora posu&scaron;ki župnik fra <strong>Malden Vuk&scaron;ić </strong>blagoslovio je objekt i sve one koji će u njemu boraviti.<br />Potom, čast da prerežu vrpcu i otvore &scaron;kolu pripala je <strong>gđi. Borjani Kri&scaron;to, Zvonki Milasu, dr. Radovanu Fuchsu, Zdenku Ćosiću, načelniku Anti Begiću i ravnatelju Zvonimiru &Scaron;iriću</strong>.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-08-31-22-08-31-skola-nova-posusje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Po zavr&scaron;etku službenog dijela svečanog otvaranja uzvanici su imali prilike, kroz obilazak, pobliže se upoznati sa sadržajima nove &scaron;kole, čiju su gradnju uz Općinu Posu&scaron;je potpomogli Vlada FBiH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a ŽZH, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta ŽZH, UNDP, kao i Vlada Republike Hrvatske.</p> <p><br /><br /><strong>Najmoderniji &scaron;kolski objekt u Hercegovini</strong><br /><br />Novosagrađeni &scaron;kolski kompleks pohađat će učenici od prvog do petog razreda. Unutarnji i vanjski prostor je pomno osmi&scaron;ljavan prema potrebama djece i kada je riječ o sigurnosti, praktičnosti, ali i samom izvođenju nastave. Prostor je u potpunosti ograđen s postavljenim nadzorom &scaron;to stvara dodatnu sigurnost za učenike. Tome u prilog treba navesti kako nije predviđeno da tijekom odmora učenici napu&scaron;taju prostor &scaron;kole i &scaron;kolskog dvori&scaron;ta. Tu su prostrani parking i prilazni put koji omogućuju javnom prijevozu i roditeljima vozačima zaustavljanje u neposrednoj blizini objekta.<br /><br />Unutra&scaron;njost već i na prvi pogled ostavlja dojam kako će djeca imati optimalne uvjete rada. &Scaron;kola raspolaže sa 29 modernih učionica, gdje svaka ima pristup internetu, priključak na pametnu ploču, ozvučenje i modernu LED rasvjetu. Učionice su prostrane, svaka je dimezija 60 kvadratnih metara, &scaron;to je čak iznad određenih standarda. Uskoro se pu&scaron;ta u rad i potpun video nadzor koji će u cjelosti pokrivati untarnji i vanjski dio objekta kao i igrali&scaron;te.<br />&Scaron;to se tiče vanjskog sadržaja, tu su dva velika igrali&scaron;ta opremljena za nogomet, rukomet i ko&scaron;arku.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dodatni sadržaji</strong><br /><br />Trenutno su izgrađene dvije trećine planiranih sadržaja. Već sada radi se na njegovom daljnjem obogaćivanju. Tako je u tijeku izrada projektne dokumentacije za vanjsku učionicu koja će biti izgrađena u parteru odnosno atriju &scaron;kole, kako bi djeca mogla nastavu izvoditi čak i u tim uvjetima, uz prilagodbu nastavnog sadržaja. U planu je i otvaranje kantine za djecu kao i prostori za cjelodnevni boravak djece, &scaron;to će zasigurno biti izuzetno od koristi zaposlenim roditeljima. U skorijoj budućnosti će se raditi i projekt &scaron;portske dvorane.</p> <p><br /><br /><strong>Nastava u jednoj smjeni</strong><br /><br />Vizija općinskog vodstva i ravnateljstva &scaron;kole je da se organiziranjem nastave u novoj &scaron;koli rastereti postojeću te stvori kvalitetnije uvjete rada u jednoj smjeni. Prioritet rada je u jednoj smjeni, a benefite od nje imat će svi djelatnici, roditelji i učenici, jer će puno lak&scaron;e moći organizirati svoje vrijeme i obveze.<br /><br />Sredi&scaron;nja &scaron;kola u Posu&scaron;ju broji oko 1300 učenika koji su nastavu pohađali u postojećem &scaron;kolskom objektu sagrađenom 1979. godine. Otvaranjem nove zgrade osnovne &scaron;kole, brojka će se smanjiti na oko 600 učenika, no kapaciteti starog objekta će biti također u potpunosti popunjeni zbog već navedenog plana rada u jednoj smjeni. Pohađat će ga učenici od 6. do 9. razreda, koji će biti smje&scaron;teni u 27 učionica.</p> <p><br /><br /><strong>Pozitivni prirast</strong><br /><br />U odnosu na pro&scaron;lu, ovu godinu sredi&scaron;nja &scaron;kola u Posu&scaron;ju započinje s 20 učenika vi&scaron;e i to je trend koji se konstantno bilježi zadnjih godina. Također lijepo je vidjeti da se u Posu&scaron;je vraćaju obitelji iz inozemstva. Tako je upravo iz takvih obitelji upisano ove godine 12 učenika. Sve ovo je i obveza za nastavak zajedničkog rada posu&scaron;ke lokalne uprave u partnerstvu s vi&scaron;im razinama vlasti, ali i žiteljima, na daljnjim projektima kojima će se omogućiti njihov opstanak i ostanak te stvoriti bolji uvjeti života za sljedeće generacije.</p> <p>&nbsp;<br />FOTO: <a title="Općina Posu&scaron;je" href="https://www.opcina-posusje.ba/aktualnosti/projekt-desetljeca-u-posusju-svecano-otvorena-nova-osnovna-skola/" target="_blank">Općina Posu&scaron;je</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-31-skola-po-dron.jpgTko su žrtve trgovine ljudima?http://grude.com/clanak/?i=359929359929Grude.com - klik u svijetTue, 30 Aug 2022 14:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-30-trgovina_ljudima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trgovina ljudima je globalni fenomen koji pogađa sve zemlje – zemlje u političkoj i ekonomskoj tranziciji, nerazvijene zemlje, zemlje u razvoju kao i ekonomski razvijene zemlje.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj trgovine ljudima je ostvarivanje zarade (ili neke druge koristi) kroz eksploataciju, bilo da se radi o seksualnoj eksploataciji, prisilnom radu, prosjačenju, prisiljavanje na vr&scaron;enje kaznenih djela, prisilnim brakovima, trgovini ljudskim organima ili nekom drugom obliku.</p> <p><br />Jedan od uobičajenih stereotipa je da trgovci ljudima svoje žrtve izlažu isključivo seksualnoj eksploataciji, te da su samo žene i djevojčice ugrožene, a zanemaruju se drugi oblici eksploatacije, kao &scaron;to je radna eksploatacija, čije su žrtve najče&scaron;će mu&scaron;karci.</p> <p><br />Iako se neke grupe če&scaron;će pojavljuju kao žrtve nego druge, činjenica je da žrtva trgovine ljudima može biti svako &ndash; mu&scaron;karci i žene, i dječaci i djevojčice, neovisno od svog porijekla, godina, nacionalne pripadnosti, obrazovanja, socijalnog statusa ili neke druge osobine.</p> <p><br />Iako se žene najče&scaron;će žrtve seksualne eksploatacije i prisilne prostitucije, žrtve trgovine ljudima mogu biti i mu&scaron;karci. Mu&scaron;karci su obično izloženi radnoj eksploataciji, ali mogu biti žrtve i drugih oblika eksploatacije. Djeca kao najosjetljivija grupa žrtava trgovine ljudima se iskori&scaron;tavaju za ugovorene brakove, seksualnu eksploataciju, prisilan rad, služenje u domaćinstvu, prisilnu prostituciju. Broj djece postaju žrtve trgovine ljudima je u porastu.</p> <p><br />Žrtve trgovine ljudima ne daju svoj pristanak na eksploataciju, već se njihova poslu&scaron;nost i sudjelovanje u eksploataciji osiguravaju putem prijetnji, prinude, prevare i sl. Za razliku od krijumčarenih osoba, koje imaju slobodnu kretanja, tj. ne ostaju vezane za krijumčara, žrtva trgovine ljudima nema stvarnu slobodu kretanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi postaju žrtve trgovine ljudima prije svega zbog neinformiranosti o samom pojmu trgovine ljudima, te posljedicama koje ona može izazvati. Također obiteljske situacije, kao &scaron;to su nasilje u obitelji, siroma&scaron;tvo, nedostatak obrazovanja mogu utjecati da osoba traga za boljom budućnosti I postane laka meta za trgovce ljudima. Važno je napomenuti da ukupne prilike u zemlji kao &scaron;to su ekonomske, kulturne, političke, diskriminacija na trži&scaron;tu rada mogu biti važni faktori koji će utjecati da osoba postane žrtva trgovine ljudima.</p> <p><br />Trgovina ljudima se može dogoditi svakom I žrtva može postati svatko.<br />Crveni križ Županije Zapadnohercegovačke uz podr&scaron;ku Programa podr&scaron;ke za&scaron;titi ljudskih prava USAID/INSPIRE pokrenuo je projekt pod nazivom &ldquo;Psihosocijalna pomoć žrtvama trgovine ljudima&rdquo;. U sklopu projekta nastavljen je niz održavanja okruglih stolova u Županiji Zapadnohercegovačkoj na temu &ldquo;Za&scaron;titimo žrtve trgovine ljudima&rdquo;. Sljedeći okrugli stol održat će se u srijedu, 31. kolovoza 2022. godine u 14:30 sati, u Kino dvorani Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-30-trgovina_ljudima.jpgU Posušju se otvara novoizgrađena osnovna školahttp://grude.com/clanak/?i=359928359928Grude.com - klik u svijetTue, 30 Aug 2022 12:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-30-posusje-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 28 učionica nove osnovne škole bit će smješteni učenici od prvog do petog razreda.<p>&nbsp;</p> <p>U Posu&scaron;ju se u srijedu, 31. kolovoza, otvara Osnovna &scaron;kola fra Petra Bakule u kojoj će učenici pohađati nastavu od 5. rujna, kada na području Županije zapadnohercegovačke počinje nova &scaron;kolska 2022./2023. godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U godinama koje obilježava smanjenje broja učenika i zatvaranje &scaron;kolskih objekata diljem BiH najmlađa općina u Hercegovini, općina Posu&scaron;je, zbog prenapučenosti postojećih u funkciju stavlja novi &scaron;kolski objekt. Riječ je o objektu nove osnovne &scaron;kole fra Petra Bakule u Posu&scaron;ju, vrijednom vi&scaron;e od &scaron;est milijuna konvertibilnih maraka, priopćeno je iz Općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je ranije rekao načelnik općine Posu&scaron;je Ante Begić zavr&scaron;etak ove &scaron;kole je već godinama visoko na listi prioriteta budući da postojeća Osnovna &scaron;kola Ivana Mažuranića Posu&scaron;je broji oko 1.400 učenika te ju je nužno rasteretiti. Istaknuli su kako se pri izvođenju radova na ovom vi&scaron;emilijunskom projektu mislilo na svaki detalj i standarde koje treba imati jedan moderni &scaron;kolski objekt, zbog čega se učenici mogu pohvaliti jednom od najopremljenijih &scaron;kola u državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 28 učionica nove osnovne &scaron;kole bit će smje&scaron;teni učenici od prvog do petog razreda, koji će nastavu pohađati u jednoj smjeni. "Možemo slobodno reći da je otvorenje nove osnovne &scaron;kole u Posu&scaron;ju projekt desetljeća. Prvi put u povijesti u sredi&scaron;njoj &scaron;koli nastava će se organizirati u jednoj smjeni, &scaron;to je veliki uspjeh u odgojno-obrazovnom procesu" kazao je Zvonimir &Scaron;irić, ravnatelj Osnovne &scaron;kole Ivana Mažuranića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedo s radovima na objektu radilo se i na pobolj&scaron;anju prometne infrastrukture koja će omogućiti veću sigurnost učenicima. Uz vlastita sredstva Općine Posu&scaron;je radove na objektu nove &scaron;kole financijski su pomogli Vlada FBiH, Federalno ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a ŽZH, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta ŽZH, UNDP, kao i Vlada Republike Hrvatske.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-30-posusje-skola.jpgU tijeku su prijave za rujanski razredbeni postupak Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=359913359913Grude.com - klik u svijetMon, 29 Aug 2022 16:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-28-sveuciliste_mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počele su prijave za rujanski razredbeni postupak za upis na sveučilišne preddiplomske studije Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru i trajat će do 9. rujna 2022. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Budućim studentima nudi se 10 jednopredmetnih i 11 dvopredmetnih studija od kojih se neki studiraju isključivo jednopredmetno, neki dvopredmetno, dok se određeni mogu studirati i jednopredmetno i dvopredmetno. Uzimajući u obzir sve kombinacije, na preddiplomskoj razini moguće je upisati vi&scaron;e od 60 različitih studijskih skupina.<br /><br /></p> <p>Razredbeni postupak za upis u akademsku 2022. / 2023. godinu na Filozofskom fakultetu bit će proveden na sljedeći način:<br />- na Studiju logopedije radi se eliminacijski intervju za utvrđivanje predispozicije za studij, a kandidati kod kojih ne postoji jezična, glasovna i govorna kontraindikacija mogu pristupiti prijamnom ispitu koji se sastoji od testa iz hrvatskog jezika, psihologije i biologije;<br />- na drugim studijima provjera znanja vr&scaron;it će se samo ako ima zainteresiranih kandidata za upis u statusu redovitih studenata za koje sredstva osigurava Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i &scaron;porta;<br />- za kandidate koji se žele upisati u statusu redovito uz plaćanje i statusu izvanredno upis će se vr&scaron;iti na temelju općeg uspjeha iz srednje &scaron;kole i prosjeka ocjena iz relevantnih predmeta.</p> <p><br />Prijave se mogu dostaviti osobno na Fakultet (studentska referada, u vremenu između 10 i 12 sati) i preko online platforme https://upisi.ff.sum.ba uz naknadno dostavljanje izvorne dokumentacije (pri upisu na fakultet).</p> <p><br />Vi&scaron;e informacija o prijavama, potrebnoj dokumentaciji, razredbenom postupku i razredbenim ispitima može se pogledati na poveznici https://ff.sum.ba/sites/default/files/slike-staticke-stranice/Obavijest%20o%20razredbenom%2C%20rujan%202022..docx.pdf.</p> <p><br />Na Filozofskome se fakultetu na godi&scaron;njoj razini održava vi&scaron;e od 100-tinjak edukativnih, kulturnih i raznih događanja u organizaciji Fakulteta, ali i studentskih udruga čime se potiču studentske izvannastavne aktivnosti koje jačaju njihovu kreativnost i doprinos budućoj stručnoj zajednici za koju se osposobljavaju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-28-sveuciliste_mostar.jpgPotres pogodio Hercegovinu, osjetio se u Mostaru, Stocu, Nevesinju...http://grude.com/clanak/?i=359905359905Grude.com - klik u svijetSun, 28 Aug 2022 21:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-potresic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na osnovu preliminarnih podataka EMSC-a, potres magnitude 3,5 stupnjeva pogodio je Bileću, a osjetio se i u Mostaru i Stocu. <p>&nbsp;</p> <div id="js_content" class="article__body--main_content" data-section-slug="vijesti" data-article-id="1612763"> <p>Na području Mostara, Bileće i Stoca večeras se osjetio potres jačine 3,5 stupnjeva po Richterovoj skali. Epicentar je bio oko 20 kilometara od Bileće.<br /><br /></p> <p>Prema podacima Europskog mediteranskog seizmolo&scaron;kog centra (EMSC), potres je registriran u 18:50 sati.<br /><br /></p> <p>Na osnovu preliminarnih podataka EMSC-a, potres magnitude 3,5 stupnjeva pogodio je Bileću, a osjetio se i u Mostaru i Stocu, prenosi Klix.<br /><br /></p> <p>Kako se može vidjeti u komentarima, potres se osjetio i u Ljubinju i Nevesinju. </p> <div class="twitter-tweet twitter-tweet-rendered" style="display: flex; max-width: 550px; width: 100%; margin-top: 10px; margin-bottom: 10px;"> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> </div> <div class="article__body_banner_article_bottom">&nbsp;</div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-potresic.jpgInflacija jede plaćehttp://grude.com/clanak/?i=359902359902Grude.com - klik u svijetSun, 28 Aug 2022 15:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-12-prosjak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako živjeti i preživjeti u BiH, prema podacima Eurostata, drugoj državi u Europi nakon Albanije po siromaštvu, većina stanovnika ni sama ne zna.<p>Kako živjeti i preživjeti u BiH, prema podacima Eurostata, drugoj državi u Europi nakon Albanije po siroma&scaron;tvu, većina stanovnika ni sama ne zna. Inflacija u Federaciji Bosne i Hercegovine popela se na 17,6 posto u srpnju na godi&scaron;njoj razini, objavio je Federalni zavod za statistiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rekordna inflacija</p> <p>- Ovo je najveća inflacija u posljednje 22 godine - napisao je tim povodom ekonomist Vjekoslav Domljan na svom Twitter nalogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potro&scaron;ačke cijene su u srpnju, u odnosu na lipanj, u prosjeku porasle 0,4 posto. Cijene hrane zabilježile su u srpnju rast od 25,5 posto u odnosu na isti mjesec pro&scaron;le godine, dok su cijene bezalkoholnih pića imale rast od 16,5 posto. Upotreba prijevoznih sredstava, uslijed poskupljenja goriva, skuplja je 41 posto, dok je cijena usluga prijevoza porasla 18 posto. Poslije ovih stavki, najveći rast bilježe električna energija, plin i drugi energenti, gdje poskupljenje na godi&scaron;njoj razini iznosi 23,6 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udar na kućne proračune dodatno pojačava povećanje cijena dobara i usluga vezanih za redovito održavanje kuće za 12,3 posto. U prvih sedam mjeseci, u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine, potro&scaron;ačke cijene u Federaciji BiH veće su 13 posto. Inflacija, o kojoj je donedavno rijetko tko bilo &scaron;to znao, danas je sastavni dio života građana u Bosni i Hercegovini. Mjesečna primanja - bilo plaća ili mirovina - potpuno su izgubila vrijednost. Dok se nekada za stotinu maraka mogla obaviti mjesečna nabava osnovnih životnih namirnica, danas stotinu maraka ko&scaron;taju dva ručka za četveročlanu obitelj. Poskupljenja u odnosu na prije pola godine gotovo su tri puta veća. I redovi pred narodnim kuhinjama sve su veći. Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini u lipnju je bila 1126 maraka, &scaron;to je za 12,9 posto ili za 129 maraka, vi&scaron;e nego u istom razdoblju 2021. godine. U lipnju je inflacija u BiH iznosila 15,8 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rastu plaća najvi&scaron;e je doprinijelo povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH na početku godine kao i u Republici Srpskoj dva puta tijekom ove godine. I neki poslodavci povećali su zarade radnicima kako bi ih zadržali u vrijeme kada mnoga kvalificirana radna snaga napu&scaron;ta BiH i odlazi na rad u inozemstvo. Međutim, rast zarada u većini djelatnosti bio je manji od rasta bujajuće inflacije, tako da smo svi osiroma&scaron;ili. Kako tvrdi za Faktor Muris Čičić, ekonomski stručnjak, inflacija je te&scaron;ka bolest koja se ne može tako lako izliječiti, pa smo svi na gubitku - Svima se obezvrjeđuje plaća, dnevnica, nadnica, u&scaron;teđevina ili bilo kakvi drugi novčani prihodi. U borbi protiv inflacije, naravno, moraju sudjelovati vlade svih zemalja u svijetu. Kako smanjiti inflaciju? Na&scaron;e vlade u Bosni i Hercegovini mogu samo poku&scaron;avati gasiti požar. Kada bi vlade u BiH imale dovoljno novca da svima podignu primanja na razini inflacije, onda ne bi bilo inflacije, a &scaron;to je nemoguće u na&scaron;em slučaju - kaže Čičić. Nažalost, bez obzira na to koliko vlade čine da se pomogne određenom dijelu stanovni&scaron;tva, posljedice inflacije ne mogu se anulirati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani ogorčeni</p> <p>Dijelu stanovni&scaron;tva koji ima bolje prihode ni ne treba pomagati, smatra Čičić. - Na&scaron;a država ne može svima pomoći, pa zbog toga izdvajam dio stanovni&scaron;tva koji ima veće prihode od siroma&scaron;nih. Znači, ne smanjivati cijenu goriva svima, pa da se voze vi&scaron;e oni koji imaju, nego smanjivati cijenu prijevoza stanovnicima koji nemaju ni za hranu, odjeću, obuću. Su&scaron;tina inflacijskih mjera je u pomaganju siroma&scaron;nim jer ipak je BiH socijalna država i mnogo je onih kojima pomaže. Mogla bi se konačno napraviti i socijalna karta, ali u BiH je to te&scaron;ko sustavno napraviti, pa nemamo točne podatke o broju siroma&scaron;nih kojima je nužna pomoć - zaključuje profesor Čičić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A &scaron;to kažu građani?</p> <p>- Mi smo naučili trpjeti. Postoji jedna stara misao iz nekog vremena u kojem narod &scaron;uti. Treba malo popustiti &scaron;to nije lo&scaron;a poruka za političare. Narod &scaron;uti, a ne znam dokle će. &Scaron;to se tiče inflacije, to je moje nestručno mi&scaron;ljenje - kaže jedan građanin. - Mahune su bile dvije marke, a sada su sedam maraka. Evo, i ovi sirevi su bili dvije marke, a sada su četiri. Stra&scaron;no je skupo i ne znam kako to svijet uspijeva izdržati. Najteže mi je kada vidim omladinu kako prosi - govori on. Iza građana Bosne i Hercegovine četiri su te&scaron;ke godine - pandemija te briga kako preživjeti, a nakon toga rat u Ukrajini i njegove posljedice za svijet, pa i građane BiH, koje su te&scaron;ko pogodile i onako lo&scaron;u ekonomiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako bismo analizirali sve dosada&scaron;nje ankete u kojima se pitalo građane o životu u BiH, u protekle četiri godine ni&scaron;ta se nije promijenilo. Svaki put isti odgovor: Ljudi gladni, male plaće i korupcija duboko u svim sferama života - bez razlike o kojemu se entitetu, gradu, općini radi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-12-prosjak.jpgMasovno trovanje: U bolnicama skoro 100 osobahttp://grude.com/clanak/?i=359893359893Grude.com - klik u svijetSat, 27 Aug 2022 17:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-09-hitna_vozila_1301.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U bolnicu primljen veliki broj turista sa stomačnim tegobama.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>U jednom restoranu u Budvi navodno je do&scaron;lo do trovanja hranom najmanje 96 turista, potvrđenio je portalu <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/drustvo/masovno-trovanje-hranom-turista-u-budvi-5134103" rel="noopener" target="_blank">Dana</a> iz vi&scaron;e izvora.<br /><br /></p> <p>Radi se o turistima većinom iz Poljske, Slovačke i Slovenije i skoro svi su bili gosti u jednom restoranu.<br /><br /></p> <p>Svi su smje&scaron;teni ili su primili medicinsku pomoć u bolnicama u Kotoru, Baru i Cetinju.<br /><br /></p> <p>U općini Budva je potvrđeno da je do&scaron;lo do trovanja hranom i da su se gosti jednog restorana javili medicinskim ustanovama zbog stomačnih tegoba.<br /><br /></p> <p>Za sada je portal Dan službenu potvrdu dobio samo iz Opće Bolnice u Kotoru gdje je sinoć primljen veliki broj turista sa stomačnim tegobama.<br /><br /></p> <p>"Sinoć oko 22 sata u kotorsku bolnicu smo primili 30 osoba, od kojih je dosta djece uzrasta od 15 -16 godina. Oni su dovezeni sa akutnim sindromom - povraćanjem. Svi su brzo zbrinuti a jutros su ponovo odrađene laboratorijske analize. Nakon toga su jutros oko 11 sati pu&scaron;teni na kućno liječenje", rekao je direktor kotorske bolnice dr Davor Kumburović, prenosi Dan.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-09-hitna_vozila_1301.jpgBiH ''ne da'' Zorana Mamićahttp://grude.com/clanak/?i=359887359887Grude.com - klik u svijetSat, 27 Aug 2022 08:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-31-zoran_mamic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok ne dođe rješenje o odbijanju izručenja iz BiH, ni USKOK neće posegnuti za zahtjevom da se i mlađem Mamiću sudi u odsutnosti,<p>&nbsp;</p> <p>Sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da nisu ispunjeni uvjeti (pretpostavke) iz Ugovora o izručenju zaključenog između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske za izručenje potraživanog Zorana Mamića u Republiku Hrvatsku. Prema Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, ministar pravde BiH u ovakvoj situaciji može samo potvrditi rje&scaron;enje Suda BiH kojim se molba zamoljene države odbija.<br /><br /></p> <p>Odgovor je to koji je Jutarnji list dobio od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine na upit je li tamo&scaron;nji ministar pravosuđa Josip Grube&scaron;a donio odluku o slučaju izručenja Zorana Mamića Hrvatskoj na zahtjev na&scaron;eg Ministarstva pravosuđa i uprave. Iz BiH su nam, dakle, odgovorili kako "ministar može samo potvrditi rje&scaron;enje Suda BiH", ali ne i da ga je već potvrdio, a onda i poslao takvo rje&scaron;enje svom hrvatskom kolegi, ministru Ivanu Malenici.<br /><br /></p> <h3>Vi&scaron;e osnova</h3> <p>Naime, na na&scaron;e pitanje kada bi odluka ministra Grube&scaron;e mogla i trebala biti donesena, odnosno postoji li zakonski rok u kojem to mora biti učinjeno te koji je to rok, odgovoreno nam je sljedeće: "Prema navedenom Zakonu (Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, op.a.) nije utvrđen rok za dono&scaron;enje navedenog rje&scaron;enja", pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/potvrdeno-je-bosna-i-hercegovina-nece-izruciti-zorana-mamica-hrvatskoj-15239854?fbclid=IwAR03H4qbVjBUCcBGNP6RwhENmW-ztg2JVvJ1JM1JwyRppeOr0VLhpV8rOJA">Jutarnji.hr</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Sada je, dakle, potpuno jasno da Bosna i Hercegovina neće izručiti Zorana Mamića, no nejasno je za&scaron;to Ministarstvo pravde BiH o tome jo&scaron; uvijek nije službeno izvijestilo hrvatsko Ministarstvo pravosuđa i uprave, odnosno poslalo im službenu odluku.<br /><br /><br /></p> <p>Podsjetimo, Sud BiH jo&scaron; je 13. srpnja ove godine dostavio svoju odluku Ministarstvu pravde. Dok odluka BiH o odbijanju izručenja Zorana Mamića ne dođe službeno u Hrvatsku, na&scaron;im su pravosudnim tijelima praktički vezane ruke u provedbi kaznenih postupaka koji su protiv mlađeg Mamića u Hrvatskoj jo&scaron; uvijek na snazi.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, Hrvatska je izručenje Zorana Mamića zatražila po vi&scaron;e osnova. Jedan je zahtjev zbog izdržavanja kazne zatvora od četiri godine i osam mjeseci, koja mu je dosuđena pravomoćnim rje&scaron;enjem Vrhovnog suda, odnosno potvrdom dijela odlučujuće prvostupanjske presude Županijskog suda u Osijeku iz 2018. godine, drugi se odnosi na ponavljanje sudskog postupka za ukinuti dio iste te presude suda u Osijeku.<br /><br /></p> <h3>Ni&scaron;ta do daljnjeg&nbsp;</h3> <p>Tu je i zahtjev za izručenje zbog istrage o podmićivanju trojice osječkih sudaca, a kojom je obuhvaćen i Zoran Mamić, te u konačnici i zahtjev za izručenje zbog nastavka kaznenog postupka pred Županijskim sudom u Osijeku u tzv. drugoj optužnici protiv Zdravka i Zorana Mamića i jo&scaron; petorice okrivljenih za nezakonito izvlačenje 144 milijuna kuna iz Dinama, odnosno nano&scaron;enje &scaron;tete klubu od 200 milijuna kuna. Riječ je o optužbama za izvlačenje milijuna iz Dinama temeljem fiktivnih faktura za posredovanja pri transferima većeg broja nogometa&scaron;a, za navodne isplate dugova igračima, te podjele nepripadajućih od&scaron;teta.<br /><br /></p> <p>U tom je kaznenom postupku održana tek jedna rasprava, i to prije godinu i pol, 3. ožujka 2021. godine, kada je pročitana optužnica, i to tek iz osmog poku&scaron;aja jer je u prethodnih čak sedam navrata početak suđenja odgađan. U tom se kaznenom postupku, inače, odbjeglom Zdravku Mamiću sudi u odsutnosti.<br /><br /></p> <p>Predsjednik sudskog vijeća u ovom predmetu Davor Mitrović, pak, ne može zakazati novu raspravu jer je svjestan da se Zoran Mamić na njoj neće pojaviti, a s obzirom na to da je riječ o kaznenom predmetu u kojem se nijedna rasprava ne može održati bez nazočnosti svih okrivljenika, zakazivanje rasprave u ovakvim uvjetima je besmisleno.<br /><br /></p> <p>Dok ne dođe rje&scaron;enje o odbijanju izručenja iz BiH, ni USKOK neće posegnuti za zahtjevom da se i mlađem Mamiću sudi u odsutnosti, tako da sud nema mogućnosti donijeti odgovarajuću odluku. A, kada će to rje&scaron;enje iz BiH doći, nitko ne zna. Ukratko, suđenje se do daljnjeg ne može nastaviti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-31-zoran_mamic.jpgODLAZAK JOŠ JEDNOG HERCEGOVAČKOG GIGANTA! UMRO JE MIRKO GRBEŠIĆhttp://grude.com/clanak/?i=359836359836Grude.com - klik u svijetTue, 23 Aug 2022 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-24-mirko_grbesic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je Mirko Grbešić, uspješni poduzetnik u BiH i Hrvatskoj, rođeni Širokobriježanin, javlja Večernji list. <p><br />Mirko Grbe&scaron;ić osnovao je tvrtku Mepas d.o.o., kupio osječku Saponiju i Kandit te postao vlasnikom bjelovarskog Koestlina. U Mostaru otvorio najveći trgovački centar u BiH - "Mepas Mall".&nbsp; <br /><br /></p> <p>Rođen je 11. kolovoza 1960. u &Scaron;irokom Brijegu.<br /><br /></p> <p><em><strong>Povezane vijesti:</strong></em><a href="https://grude.com/clanak/?i=359836&amp;odlazak-jos-jednog-hercegovackog-giganta-umro-je-mirko-grbesic" target="_self"><em><strong><br /><br /></strong></em></a></p> <p><strong><a href="https://grude.com/clanak/?i=359837&amp;in-memoriam-mirko-grbesic-bio-je-ispred-svog-vremena-iz-hercegovine-je-krenuo-osvajati-svijet" target="_self">IN MEMORIAM: Mirko Grbe&scaron;ić bio je ispred svog vremena, iz Hercegovine je krenuo osvajati svijet<br /><br /></a></strong></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=359838&amp;jozo-josip-mirko-hercegovina-u-dvije-godine-ostala-bez-nekih-od-najvecih-gospodarstvenika" target="_self"><strong>Jozo, Josip, Mirko... Hercegovina u dvije godine ostala bez nekih od najvećih gospodarstvenika</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-24-mirko_grbesic.jpgMostar: 83 mališana ostalo bez vrtićahttp://grude.com/clanak/?i=359833359833Grude.com - klik u svijetTue, 23 Aug 2022 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-23-22-mostar-vrtic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U mostarskim gradskim vrtićima zbog nedostatka kapaciteta je ove godine ostalo neupisano 83 mališana, a problem koji se ponavlja godinama u najvećem hercegovačkom gradu nije moguće riješiti bez izgradnje novih objekta, što se planira naredne godine.<p><br />Direktorica Javne ustanove Gradski vrtići Mostar Danijela Kegelj za klix.ba kaže kako se nedostatak mjesta za svu djecu u mostarskim vrtićima godinama poku&scaron;ava ublažiti pro&scaron;irivanjem skupina unutar postojećih objekata, ali da pravog rje&scaron;enja nema bez izgradnje novih kapaciteta.<br /><br /></p> <p>"Upisi su kod nas bili u &scaron;estom mjesecu i ostalo nam je 83 djece na čekanju, uglavnom jasličkog uzrasta. Zbog toga ovih dana počinjemo pro&scaron;irenje vrtića Radobolja gdje bi za mjesec i pol do dva trebali otvoriti jasličku skupinu i makar malo ublažiti te probleme", kaže nam direktorica mostarskih vrtića.<br /><br /></p> <p>Ističe da je to posljednja opcija koja se mogla uraditi unutar postojećih kapaciteta, te da će se u novu skupinu primiti 17 djece jasličkog uzrasta. Ostali roditelji svoju djecu u gradske vrtiće mogu upisati samo u slučaju da odustane neko od onih kojima je mjesto zagarantirano.<br /><br /></p> <p>Ali, po njezinim riječima u cilju da se problem koji godinama zadaje glavobolje roditeljima mostarskih mali&scaron;ana konačno rije&scaron;i Grad Mostar planira ove godine početi projekt izgradnje jo&scaron; jednog vrtića u naselju Centar 2 .<br /><br /></p> <p>"Nadam se da će do kraja godine biti napravljen projekt, da bi se moglo krenuti sljedeće godine u dodatno pro&scaron;irenje kapaciteta", kaže Kegelj za klix.<br /><br /></p> <p>Cijena za jaslički program je 200 KM mjesečno, a cjelodnevni boravak 170 KM, te poludnevni 120 KM. A poskupljenje koje se očekuje kako kaže direktorica mostarskih vrtića, prema dosada&scaron;njim iskustvima, ne bi trebalo biti veće od 20 KM, jer se kako tvrdi, Grad Mostar kao osnivač uvijek kretao u tim okvirima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-23-22-mostar-vrtic.jpgNakon izbora slijedi enormno poskupljenje plina u BiH! 'Tko ne bude imao krepat će', kažu građanihttp://grude.com/clanak/?i=359829359829Grude.com - klik u svijetTue, 23 Aug 2022 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-11-grijanje_radijator.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isključite radijatore i štedite plin, Europska unija to traži od vas. Poruka je iz Brisela svim zemljama članicama koje se već uveliko pripremaju za još veću krizu izazvanu rekordnim cijenama energenata.<p><br />Grijanje će ove zime, ako ga uopće bude, biti nikada skuplje. Očekivati je da će cijene rasti 30-50 posto, a s rastom cijena rastu i brige građana.<br /><br /></p> <p>Mi ni ovo ne možemo izdržati, suglasni su građani Sarajeva i Istočnog Sarajeva. Mjere &scaron;tednje energenata u BiH jo&scaron; uvijek nisu na snazi, ali je vrlo izvjesno korigiranje cijena početkom sezone grijanja, javlja N1 televizija. Prema informacijama, enormno poskupljenje plina slijedi nakon izbora.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ko bude imao on će preživiti, ko ne bude krepat će, malo rečeno banalno, ali tako će biti, užas je jedan.&rdquo;, kažu građani Istočnog Sarajeva.<br /><br /></p> <p>I u Sarajevu su građani ogorčeni.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Užasno, čula sam da je pelet oti&scaron;o jako visoko, čeka se i plin da ode."<br /><br /></p> <p>&ldquo;Skupo, skupo, skupo za nas penzionere je to ubitačno, ali &scaron;ta ću ne mogu ja promijeniti ni&scaron;ta.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-11-grijanje_radijator.jpgSestra i brat, Petra i Luka bili razdvojeni čak 45 godina! Našli se u Tuzli nakon silnih traganjahttp://grude.com/clanak/?i=359828359828Grude.com - klik u svijetMon, 22 Aug 2022 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-22-22-petra-luka.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ratovi, tradicionalan odgoj, neimaština, nesređeni obiteljski odnosi doveli su do toga da brojne obitelji budu razdvojene, piše Večernji list BiH. <p><br />Stotine roditelja iz zemalja biv&scaron;e Jugoslavije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, danas traga za svojom djecom koju su morali dati na posvajanje ili su im bila oduzeta od strane člana obitelji ili nekog trećeg. Braća tragaju za sestrama, kćeri za majkama i očevima, bake za unucima&hellip;<br /><br /></p> <p><strong>Životne priče za film<br /><br /></strong></p> <p>Mnogi od njih napuste ovaj svijet bez ostvarenja krajnjeg cilja - da ponovno zagrle svoje najmilije. Zahvaljujući dru&scaron;tvenim mrežama, a prvenstveno Facebook grupi &ldquo;Pokidane veze -Tražite &scaron;kolske prijatelje ili druge osobe&rdquo; brojne obitelji ponovno su na okupu, spojeni su prijatelji i &scaron;kolske kolege koji se godinama nisu vidjeli, razja&scaron;njeno je mno&scaron;tvo obiteljskih nepoznanica, nakon vi&scaron;e od 30 godina susreli su se susjedi koji su do 1991. svakodnevno pili kavu. Upravo zahvaljujući ovoj grupi, Luka i Gordana (zvala se Petra, ali joj je nakon rođenja promijenjeno ime), brat i sestra, sreli su se prvi put nakon 45 godina razdvojenosti.</p> <p><br />Pedeset &scaron;estogodi&scaron;nju Gordanu Ventić i pedeset jednogodi&scaron;njeg Luku Horvata rodila je ista majka, a život ih je razdvojio kada je on imao svega dvije godine. Živjeli su u Beču kada im je umrla majka. Gordanu je tada ujak vratio u Bosnu i Hercegovinu, a Luka je ostao u Austriji sa svojim ocem. Gordana je povratkom u BiH jedno kratko vrijeme živjela kod tetke, ali ju je ona vrlo brzo smjestila u Dom za djecu bez roditeljskog staranja. Tada joj je bilo tek osam godina, ali svoga brata nikada nije zaboravila. Sama je sebi obećala da će ga jednom pronaći.</p> <p><br />Godine su prolazile, Gordana je postala punoljetna, napustila Dom udala se. Zasnovala je vlastitu obitelj, ali jedan dio nje uvijek se pitao gdje je Luka, je li dobro, kako živi, ima li on obitelj&hellip; Saznav&scaron;i za grupu &ldquo;Pokidane veze -Tražite &scaron;kolske prijatelje ili druge osobe&rdquo; koja je do tada već spojila na stotine obitelji i prijatelja, odlučila je poku&scaron;ati na taj način doći do Luke. Znala je samo da je on prije vi&scaron;e od 40 godina ostao u Austriji te adresu na kojoj su tada živjeli. - Napisala sam u grupi njegovo ime i prezime, &scaron;to sam znala po sjećanju gdje živi, te da ga tražim. Imala sam jako dobre dvije prijateljice Karolinu Mihalj i Ivanku Mustafić koje su se doista zauzele da ga nađu. Ali bilo je te&scaron;ko - ispričala je Gordana za Balans jer je brat u međuvremenu promijenio prezime. Tražile su ga preko raznih institucija uključujući i crkvu. Sasvim slučajno jedna od njezinih prijateljica saznala je da je Luka promijenio prezime i tako ga prona&scaron;la.<br /><br /></p> <p>- Napisala mu je pismo u kojem je objasnila da ga sestra traži i navela njezin kontakt - prepričava Gordana. Pismo je nai&scaron;lo na odu&scaron;evljenje jer je i Luka godinama poku&scaron;avao doći do sestre. Njegova potraga bila je bezuspje&scaron;na jer je on tražio Petru, kako se Gordana po rođenju zvala. Kasnije su joj promijenili ime, a udajom i prezime. - Godinama sam je tražio, ali pod pogre&scaron;nim prezimenom jer nisam znao da je udana. Poku&scaron;ao sam preko Crvenog križa u Beču i drugih organizacija, pa i preko nekih koje traže kontakte ljudi koji su emigrirali. Poku&scaron;ao sam svugdje, no nije bilo nikakvih informacija - kazao je prilikom susreta Luka koji se vrlo malo sjeća njihova zajedničkog života jer je u trenutku razdvajanja bio mali. Susret na autobusnoj stanici u Tuzli, nakon godina razdvojenosti i traganja, bio je vi&scaron;e nego emotivan. Ni jedno od njih nije moglo zaustaviti suze. Ovoga puta bile su to radosnice, &scaron;to nakon toliko godina Gordana može zagrliti svoga malenog bracu, a Luka svoju stariju sestru. Zanimljivo je i da je Luka tijekom svih ovih godina dolazio u Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo gdje je provodio raspuste. Naime, njegov je otac iz Sarajeva, gdje je Luka redovito posjećivao rodbinu. - Iako sam svoj život zaokružila i imam zlatnu djecu i unučad, uvijek je dio mene nedostajao. Bio je to moj brat, sada se taj dio upotpunio - zadovoljno priča Gordana koja je prvi susret sa svojim bratom obilježila posjetom majčinu grobu na tuzlanskom groblju Trnovac. Njihova priča nije jedina pozitivna nastala djelovanjem spomenute Facebook grupe. Takvih je na stotine. Kako nam govori Hanas Kovačević, biv&scaron;i policajac i jedan od glavnih pokretača grupe, ujedno i čovjek koji je zaslužan za najveći broj spajanja (vi&scaron;e od 2500) u jednoj potrazi koja je počela jo&scaron; 2016. godine, jedna članica grupe pokrenula je potragu za biolo&scaron;kom majkom prijateljice. - Krenete tragati jedno, a pronađete drugo. Naime, u prekidima je trajala potraga. Tragali smo za majkom, a prona&scaron;li smo sestre. Amela koja je tražila majku nije znala da ima dvije sestre.<br /><br /></p> <p><strong>Želja pomoći drugima<br /><br /></strong></p> <p>U prvi trenutak mislili smo da su polusestre, ali ispostavilo se da su ustvari prave sestre od istoga oca i majke. Dževahira i Sedina znale su da imaju mlađu sestru, ali nisu znale gdje se nalazi - navodi u jednoj svojoj objavi Kovačević. Dodaje kako sestrama u mladosti nije bilo lako, ali su danas presretne &scaron;to su prona&scaron;le jedna drugu. - Odlučile su ne tražiti majku jer su, kako kažu, dovoljne jedna drugoj nakon svega &scaron;to su pro&scaron;le u životu - kazao je Kovačević. Jedna od pozitivnih priča je i ona u kojoj se član grupe Vjekoslav Kozeljac nakon 31 godinu razdvojenosti susreo sa sestrom po ocu Ksenijom Krehić. Njih dvoje rastavio je rat, pokidao im obiteljske veze koje su danas zahvaljujući vrijednim članovima grupe &ldquo;Pokidane veze&rdquo; ponovno spojene. Zagorka koja je također članica spomenute grupe tragala je za sestrinom djecom. Njezina sestra preminula je u Bosni i Hercegovini, a djeca su bila poslana u Srbiju. - Vi&scaron;e od trideset godina nitko nije imao informaciju o Sanji i Aleksandru Milivojević.<br /><br /></p> <p>- Zagorka je pisala da je to za mene lagana potraga jer se znalo mjesto u kojem su djeca živjela, međutim, kada se krenulo u potragu, malo je &ldquo;za&scaron;kripalo&rdquo;. Dobio sam informaciju da je Sanja udana, a Aleksandar usvojen jer ga otac nije mogao sam podizati kao bebu. U suradnji s dugogodi&scaron;njim prijateljem i članom grupe Zoranom Zeljkovićem uspjeli smo pronaći Sanju kao i Aleksandra. Kroz prepisku mi je Aleksandar rekao da mu je vrlo drago &scaron;to smo ga prona&scaron;li jer je i on poku&scaron;avao pronaći nekoga od majčine obitelji te da nije znao da ima tetke - opisuje Kovačević jo&scaron; jednu uspje&scaron;nu potragu. Nakon četiri godine potrage zahvaljujući navedenoj grupi Elvira Vulakić iz Velike Kladu&scaron;e prona&scaron;la je Vesnu Mandić iz Srbije koja joj je pomogla u te&scaron;kim ratnim vremenima. Elvira je posjetila Vesnu u Beogradu, a susret je bio emotivan. Jedna od ljep&scaron;ih priča je i uspje&scaron;na potraga kćeri za ocem.<br /><br /></p> <p>- Na&scaron;a članica iz Srbije, s adresom u Austriji, prije četiri godine krenula je u potragu za svojim ocem iz BiH. Oca smo prona&scaron;li u Hrvatskoj kao i njegove kćeri. Bilo je pomalo &scaron;okantno saznanje za te djevojke da imaju sestru. Ali prije nekoliko dana otac i kći su se sreli i prvi put vidjeli u Austriji - napisao je u nedavnoj objavi Kovačević. Inače, ova grupa broji vi&scaron;e od 65 tisuća članova iz cijelog svijeta, a nastala je kada su Indira Rahmanović Kovačević i njezin sin Eldar Rahmanović 2008. godine tragali za sinom od njezina pokojnog brata koji je tada živio u Vinkovcima, u Hrvatskoj. Svog bratića prona&scaron;la je 2012. godine u Berlinu, i to uz pomoć žene iz Brčkog. Indira je tada dobila jo&scaron; jaču motivaciju da nastavi pomagati i jačati ovu humanu grupu kojoj je jedini cilj spajanjem učiniti ljude sretnima.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-22-22-petra-luka.pngPočela 'lažna' jesen, lišće šušti pod nogama, mijenja boju...http://grude.com/clanak/?i=359813359813Grude.com - klik u svijetMon, 22 Aug 2022 11:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-22-jesen-grude-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zbog šuštanja lišća pod nogama i promjeni boje lišća na drveću, mogli biste pomisliti da je jesen uranila. No stručnjaci kažu da ova naznaka promjene godišnjih doba zapravo znak “lažne jeseni”.<p><br />Stručnjaci isto tako upozoravaju da su toplinski val i su&scaron;a gurnuli stabla u način rada preživljavanja, s opadanjem li&scaron;ća ili mijenjanjem boje kao rezultat stresa, zbog kojeg bi neka drveća mogla i umrijeti.<br /><br /></p> <p>Kestenjasto li&scaron;će i rano opadanje znakovi su da su drveća pod stresom i da&nbsp;<em>zatvaraju radnju</em>, kaže&nbsp;<strong>Leigh Hunt</strong>, vi&scaron;i savjetnik za hortikulturu pri britanskom Kraljevskom hortikulturnom dru&scaron;tvu.<br /><br /></p> <p><em>Stječe se dojam da smo već u jeseni, ali dani su predugi da bi krenuli ti prirodni jesenski procesi. Fiziolo&scaron;ki, biljke ne reagiraju na jesenske uvjete; zato to slobodno nazivamo &lsquo;lažna jesen</em>&lsquo;, poja&scaron;njava Hunt.<br /><br /></p> <p>Britanski stručnjak kaže da je u svih njegovih 45 godina iskustva ovo jedna od najtežih godina koje je vidio po pitanju &scaron;tete na drveću na selu. I dok stabla mogu izdržati su&scaron;u zahvaljujući svojoj &scaron;irokoj mreži korijenja, mlađi primjerci, poput onih posađenih na lo&scaron;em tlu uz rubove cesta, mogli bi uvenuti i umrijeti, dodaje.<br /><br /></p> <h2>Sve ovisi o ki&scaron;i<br /><br /></h2> <p>Drveće koje je izgubilo samo nekoliko listova uz tek malo požutjelih trebalo bi se oporaviti uz dovoljno oborina, poja&scaron;njava Hunt. Međutim, postoji&nbsp;<em>kritična točka</em>&nbsp;kada stablo ne može nadoknaditi vodu izgubljenu kroz pore u li&scaron;ću i&nbsp;<em>doslovno će se osu&scaron;iti</em>.<br /><br /></p> <p>U uvjetima kao &scaron;to su nedavno viđeni, drveće može reagirati proizvodnjom vi&scaron;e sjemenki, primjerice, žira, u poku&scaron;aju reprodukcije i preživljavanja u budućnosti.<br /><br /></p> <p>A ako bude puno ki&scaron;e, mogli bismo čak vidjeti&nbsp;<em>drugo proljeće</em>&nbsp;s drvećem koje će dodatno rasti, napominje Hunt.<br /><br /></p> <h2>Rekordno rani divlji plodovi<br /><br /></h2> <p>Drugi znakovi nepredvidivog vremena mogu se vidjeti u bobicama koje se pojavljuju na biljkama i grmlju.<br /><br /></p> <p>Britanski Woodland Trust, koji bilježi sezonske promjene, primio je svoje najranije izvje&scaron;će o zrelim kupinama dosad &ndash; 28. lipnja. Kažu da voće i ora&scaron;asti plodovi sazrijevaju brže nego ikada, &scaron;to&nbsp;<em>može predstavljati katastrofu za divlje životinje</em>&nbsp;koje se njima hrane.<br /><br /></p> <p><em>Rekordna vrućina koju smo upravo iskusili pomogla je u stvaranju niza događaja rane jeseni. Dobili smo neke od na&scaron;ih najranijih ikada zrelih plodova kupine iz južne Engleske. Glog i oskoru&scaron;a također rano sazrijevaju u nekim dijelovima zemlje, gdje je također primijećeno rano obojenje li&scaron;ća. Zabilježeno je da bazga i božikovina također rano daju plodove. I ekstremne temperature i nedostatak vode mogu uzrokovati da drveće odbaci svoje li&scaron;će ranije nego &scaron;to bismo očekivali</em>, kaže&nbsp;<strong>Fritha West&nbsp;</strong>iz Woodland Trusta.<br /><br /></p> <h2>Posljedice su&scaron;a na rijekama mogu trajati i godinama<br /><br /></h2> <p>Te&scaron;ko je predvidjeti dugoročne posljedice su&scaron;e, ali stručnjaci za ekologiju misle da će tjedni isu&scaron;enih travnjaka i tla tvrdog kao kamen u većem dijelu južne Engleske imati veliki utjecaj na divlje životinje.<br /><br /></p> <p>U rijekama i oko njih su&scaron;a bi se mogla osjetiti jo&scaron; godinama. Tijekom ljetnih su&scaron;a, brzorastuće alge mogu ugu&scaron;iti močvarne biljke, ubijajući ih blokirajući svjetlost.<br /><br /></p> <p>Smanjenje razine rijeka smanjuje stani&scaron;te za ribe, vodozemce i beskralježnjake, &scaron;to utječe na cijele ekosustave.<br /><br /></p> <p><em>Ove biljke osiguravaju vitalno stani&scaron;te za insekte i ribe, a njihov gubitak iz ekosustava uzrokuje velike promjene u prehrambenom lancu. Može proći nekoliko godina prije nego &scaron;to se biljke uspiju oporaviti ili ponovno naseliti ove riječne dijelove pogođene su&scaron;om, pa se utjecaj jakih su&scaron;a može produžiti</em>, kaže dr.&nbsp;<strong>Mike Bowes</strong>&nbsp;iz britanskog Centra za ekologiju i hidrologiju.<br /><br /></p> <p>Izvor:&nbsp;<a href="https://www.bbc.com/news/science-environment-62582186" rel="noopener" target="_blank"><strong>BBC News</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-22-jesen-grude-22.jpgEvo gdje završava hrana koja se oduzme na granicihttp://grude.com/clanak/?i=359812359812Grude.com - klik u svijetMon, 22 Aug 2022 10:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Carinici su tako ove godine zaplijenili vise od milijun komada cigareta, 5 tisuća litara alkohola, 6 i pol tona mesa..<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Za 15 kilograma kupusa preko granice kazna od 5 tisuća kuna. Deset konzervi pa&scaron;tete jednu su putnicu skupo ko&scaron;tale, tri tisuće kuna. A za pet litara rakije u prtljažniku slijedi kazna od 7100 kuna. Pa putnici vrlo dobro paze &scaron;to će ponijeti.<br /><br /></p> <p>"Pretjeruju. Treba kontrolirati, ali ovo &scaron;to se radi, &scaron;to mi doživljavamo to je malo previ&scaron;e mislim", smatra Emir Hi&scaron;oitović iz Bihaća.<br /><br /></p> <p>U omiljenoj prekograničnoj &scaron;oping meki Neumu kažu: Hrvati dolaze u kupovinu, ali biranu.<br /><br /></p> <p>"Kupuju sve namirnice koje se smiju kupovati, od deterdženata, slatki&scaron;a, piva... Naravno ne smiju kupovat sireve i meso jasna stvar i to ne kupuju", kazao je Mirko Prović, vlasnik trgovine u Neumu.<br /><br /></p> <p>Jer meso i mliječni proizvodi uopće ne smiju iz trećih zemalja u Europsku uniju zbog rizika od &scaron;irenja bolesti. Povrće mora imati sanitarni certifikat. Med i jaja smiju preko granice, no samo do dva kilograma. Dopu&scaron;tene su i jedna litra žestokog pića, četiri litre vina i 16 litara piva.<br /><br /></p> <p>"U većinu slučajeva je to ako prođe prođe, ali ima dosta toga iz neznanja. Poku&scaron;avamo informirat javnost kako preko na&scaron;ih Internet stranica tako i dijeljenjem letaka kroz putnički promet"; obja&scaron;njava Tomislav Katić, predstojnik Graničnog carinskog ureda Stara Gradi&scaron;kA, prenosi <strong>RTL.hr</strong><br /><br /></p> <p>Carinici su tako ove godine zaplijenili vise od milijun komada cigareta, 5 tisuća litara alkohola, 6 i pol tona mesa, 4 i pol tona mliječnih proizvoda, 5 tona voća i povrća i 800 kilograma meda. Za to su izrekli 4600 kazni u iznosu od 53 milijuna kuna. S ulaskom u Schengen carinska pravila, kao i kazne ostaju iste.<br /><br /></p> <p>"Ulaskom Republike Hrvatske u Schengen neće se ni&scaron;ta promijeniti &scaron;to se tiče rada carinske uprave", potvrdio je Katić..<br /><br /></p> <p>A zaplijenjeni &scaron;pek, kobasice i hrenovke se uni&scaron;tavaju. Jer nitko ne može jamčiti da su zdravstveno ispravni za primjerice doniranje u humanitarne svrhe. A u &scaron;krinji na granici zavr&scaron;i ne&scaron;to gotovo svakoga dana. Vjerojatno će i biti puna sve dok BiH i ostale susjedne zemlje ne uđu u EU.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-granica.jpgIspovijest Mislava Bašića: O Njemačkoj je stvorena kriva slika da su svi sretni i bogati, uz savršen živothttp://grude.com/clanak/?i=359805359805Grude.com - klik u svijetSun, 21 Aug 2022 23:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-14-njemacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mislav Bašić posljednjih godinu i pol živi u Njemačkoj. U Zagrebu je završio preddiplomski studij molekularne biologije, a onda je svoj put odlučio nastaviti u gradu Heidelberg, piše Net.hr.<div class="tdb-block-inner td-fix-index"><br /> <p>&ldquo;Do&scaron;ao sam ovdje u 10. mjesecu 2020. godine kada je vladao koronavirus tako da je dru&scaron;tven život bio smanjen, bilo je dosta zahtjevno, predavanja su bila online. Čitao sam ranije kako je Heidelberg studentski grad i grad pun mladih ljudi, a onda kada sam do&scaron;ao je grad bio prazan i zvali smo ga &lsquo;grad duhova&rsquo;. Godinu dana kasnije stvarno jesam doživio tu studentsku čar o kojoj su svi govorili.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>&lsquo;Kultura ispijanja kava &ndash; ne postoji&rsquo;</strong><br /><br /></p> <p>Poskupljenja kojima svi svjedočimo do&scaron;la su i do Njemačke, ali Mislav ipak ističe jednu razliku u odnosu na Hrvatsku.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Vidim da je dosta stvari poskupilo, ali ne toliko drastično koliko u Hrvatskoj. Bio sam doma za Božić i onda opet za Uskrs i ba&scaron; sam vidio da je velika razlika u poskupljenju. Prije se događalo da kada kupim namirnice u Hrvatskoj i Njemačkoj da namirnice ko&scaron;taju isto, a sada su u Hrvatskoj skuplje, &scaron;to po meni nema nikakvoga smisla jer je na&scaron; standard puno niži nego u Njemačkoj&rdquo;, rekao je Mislav za Net.hr u serijalu &ldquo;Život vani&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Cijena kave naravno ovisi o lokaciji, ali kreću se između 2,50 i 3 eura, govori Mislav te kaže kako je kava poskupila za nekih 50 centi.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Moram reći da ovdje nije razvijena ta kultura ispijanja kava kao u Hrvatskoj. Ili se uzima kava za van pa ćemo imati sastanak uz kavu ili ćemo sjesti na 10-15 minuta. Nema sat vremena da se sjedi na kavi. Hrvati puno vi&scaron;e uživaju u životu, dok Nijemci vole imati sve isplanirano.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>&lsquo;Hrvati imaju krivu sliku o Njemačkoj&rsquo;<br /><br /></strong></p> <p>Heidelberg je jedan od skupljih gradova za život i za iznajmljivanje stanova pa Mislav tako svoj stan, zajedno sa režijama, mjesečno plaća 610 eura. &ldquo;Imam dobru stipendiju koja pokriva tro&scaron;kove stana, inače da je nemam ne bih sigurno živio u stanu jer je stvarno preskupo.<br /><br /></p> <p>Mislav kaže i kako se Nijemci dosta žale na povećanje cijena goriva i upravo zbog toga povećanja su odlučili uvesti kartu od devet eura kojom se može putovati po cijeloj Njemačkoj regionalnim vlakovima. Nisu uključeni oni najbrži vlakovi, ali ostali jesu i Mislav kaže kako nikada nije vidio da su vlakovi toliko puni jer sada odjednom svi žele putovati vlakom. Za kraj je poručio kako Hrvati imaju krivu sliku Njemačke gdje su svi sretni, gdje svi žive savr&scaron;eno i gdje su svi bogati, pi&scaron;e Net.hr.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-14-njemacka.jpgDrama u Tuheljskim toplicama: Plikovi po tijelu posjetiteljahttp://grude.com/clanak/?i=359777359777Grude.com - klik u svijetFri, 19 Aug 2022 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-19-psx_20220819_222028.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve ekipe Hitne medicinske službe Krapinsko-zagorske županije su na terenu..<p>&nbsp;</p> <p>Svi posjetitelji bazena u Tuheljskim toplicama evakuirani su u petak poslijepodne zbog isparavanja za sada nepoznatog sredstva od kojeg je dio posjetitelja ozlijeđen, doznaje se u petak navečer u Centru 112 u Krapini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi su evakuirani, nekoliko ih je ozlijeđeno, a većinom se žale na respiratorne i kožne smetnje, čak i opekline, kažu u Centru 112.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evakuacija je počela oko 18,10 sati kada su posjetitelji izmje&scaron;teni s prostora unutarnjih i vanjskih bazena, kao i s parkirali&scaron;ta jer su neki i na tom području osjetili respiratorne smetnje i zatražili liječničku pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Centru 112 u Krapini ne mogu potvrditi da je riječ o kloru, &scaron;to pi&scaron;u pojedini mediji. Zasad je samo poznato da je riječ o "nekom sredstvu koje je dostavljač posipao oko bazena, ne u samu bazensku vodu".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ekipe Hitne medicinske službe Krapinsko-zagorske županije su na terenu. U toplice su stigli i vatrogasci, policija i svi inspektori - za&scaron;tite okoli&scaron;a, sanitarna inspekcija i vodopravna inspekcija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-19-psx_20220819_222028.jpgNadmašuju ZHŽ: Hrvatska postavlja više od 1700 novih kamera, registrirat će čak i one koji sporo vozehttp://grude.com/clanak/?i=359773359773Grude.com - klik u svijetFri, 19 Aug 2022 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-24-017_radar_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatske autoceste pokrenule su implementaciju novog prometno-informacijskog sustava na svojim autocestama, u sklopu kojeg će se postaviti više od 1700 digitalnih kamera za novi sustav videonadzora i videodetekcije, piše HAK Revija.hr.<p><br />"Nove kamere moći će brže i sigurnije detektirati potencijalno opasne situacije, poput vožnje u suprotnom smjeru, zaustavljenog vozila, pje&scaron;aka na cesti, a samim time će biti i brža reakcija obavje&scaron;tavanja korisnika o tom događaju i uvjetima na cesti.<br /><br /></p> <p>Automatska detekcija incidenata (AID) za samo nekoliko sekundi alarmirat će djelatnike u Centrima za nadzor i sigurnost promet (CNUP), smje&scaron;tenima duž cijele mreže autocesta. AID pri incidentu pokreće zvučni alarm, automatski prikazuje mjesto incidenta operateru i sve snima.<br /><br /></p> <p>Osim već navedenih incidenata, AID upozorava na zagu&scaron;enje prometa, sporo vozilo i gubitak vidljivosti. U tunelu se oglasi alarm kad se detektira gubitak vidljivosti kamera pojavom dima zbog požara", navode u Hrvatskim autocestama (HAC).<br /><br /></p> <p>Kako kažu iz HAC-a, novi sustav nadzora i upravljanja prometom Crocodile 2 Croatia (Cro 2 Cro) dio je projekta Crocodile, koji je pokrenut na europskoj razini. Uvođenjem ovog sustava osigurat će se koordinirano upravljanje i vođenje prometa i time Hrvatska postaje dio integriranog ITS-a (Inteligentni transportni sustavi) na europskim cestovnim pravcima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-24-017_radar_2.jpg'Bagi je trebalo pružiti ruku i poručiti mu da ništa nije izgubljeno'http://grude.com/clanak/?i=359770359770Grude.com - klik u svijetFri, 19 Aug 2022 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-19-mislav-bago-2022.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od najpoznatijeg hrvatskog novinara Mislava Bage brojni se opraštaju. Njegova smrt trenutno se istražuje, no već su se pojavile glasine kako Mislav Bago nije umro u snu kako se na početku navodilo. <p><br />Neki mediji prenose kako se radi o samoubojstvu, pi&scaron;e Arz.hr.<br /><br /></p> <p>Posljednja poruka koju je Bago objavio glasi: &ldquo;A &scaron;to sad, kad te nema tu, nisi bitan, kad si tu, opet nisi bitan i luzer si i &scaron;to onda&rdquo;.&nbsp;</p> <p><br />Komentirao je to i poznati voditelj Romano Bolković.<br /><br /></p> <p>Čitajući to sada, kad ga nema tu, ne u praznoj redakciji na koju je mislio pi&scaron;ući te gorke riječi, nego tu, među nama, vidimo da je Mislav bio u krivu: <strong>toliki se od njega opra&scaron;taju, prijatelji, gledatelji, političari i ini, toliko je toplih riječi da je sasvim jasno da je Mislav Bago bio itekako bitan</strong>. I kad je bio tu, u svojoj redakciji Nove TV, i tu, na ovom sve tužnijem svijetu koji ovih dana uzima kako već smrt uzima: kao djeca tre&scaron;nje, birajući najprije one najbolje. I, užasa li, sada kad vi&scaron;e nije tu. Ni na koji način Mislav Bago nije bio luzer.<br /><br /></p> <p>Pa ipak, posljednje &scaron;ta je o sebi kazao, <strong>zadnja njegova refleksija o vlatitoj životnoj situaciji bila je: nebitan si bio tu ili ne, na ovaj ili onaj način, gubitnik si.</strong> Ovo "i &scaron;ta onda" možemo shvatiti dvojako: i kao pitanje i kao odgovor, kao pomirenost s takvom istinom života, ili posljednje pitanje: i &scaron;ta činiti? Pomirenost s istinom života koji je zavr&scaron;io prerano, života koji je okončan tragično.<strong> Feuerbach</strong> je napisao da samoubojice sebi ne oduzimaju život; oni samo razgrću privid da su ga ikad imali.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to je Mislav Bago imao dojam da i kad si tu, dok radi&scaron; ono po &scaron;ta si poslan na ovaj svijet, a novinarstvo je bilo njegovo poslanstvo, i kad nisi tu, a on već neko vrijeme nije bio tu, <strong>za&scaron;to je imao onaj Selimovićev dojam o apsurdnosti života</strong>: Pozivam za svjedoka vrijeme, početak i svr&scaron;etak svega- da je svaki čovjek uvijek na gubitku? I dok je bio tu, Mislav je bio bitan: dobio je niz nagrada za svoj rad, onih koje su presudne: nagrada svojih kolega, i jasno je znao da taj rad ima smisla. Pa ipak, napisao je, na kraju, da on to ne osjeća tako, naprotiv, da nije bitan, radio-ne radio. Da je luzer. Za&scaron;to? Pobogu ili dovraga &ndash; za&scaron;to?<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to je Mislav u konačnici u pravu: izgubio je život i tim tragičnim činom &ndash; ako samo na tren zastanemo i razmislimo o toj njegovoj zadnjoj napisanoj rečenici o sebi samom &ndash; doveo nas je u situaciju da mu moramo dati za pravo.<strong> Valja se zapitati za&scaron;to je Bago tako mislio o sebi i životu, svome ili napose, za&scaron;to je pitao i odgovorio</strong>: i &scaron;ta onda, i, &scaron;ta je jednako važno, &scaron;ta su to trebali učiniti drugi, možda mi, možda netko sasvim određen, da se Bagi, u slici, njegova redakcija, njegov posao, njegov poziv, ne čine praznima i ispraznima, i u riječi, da se ne osjeća luzerom, nebitnim čovjekom koji je nama irelevantan bio on tu ili ne, u toj redakciji, i na ovom svijetu.<br /><br /></p> <p>Jasno, sad je kasno, ali ova tragedija naprosto obvezuje: <strong>a &scaron;ta ako je Mislav trebao pomoć, ako je to na&scaron;e odobravanje njegova rada bilo povr&scaron;no i u stvari slijepo za njegov vlastiti stav o tom radu,</strong> &scaron;ta ako čak i mi, koji smo taj posao s njime dijelili, nismo obratili pažnju na ono &scaron;ta u vlastitom slučaju i predobro znamo (isticati): kolika je cijena tog poziva?<br /><br /></p> <p>&Scaron;ta ako je ovo: biti bitan, značilo naprosto vapaj za jednostavnom ljudskom zainteresirano&scaron;ću za život prijatelja i saradnika? Post festum &ndash; sve če&scaron;će svi to pi&scaron;emo &ndash; uviđamo da bismo trebali biti solidarniji, obzirniji, bliži za života onima koje smo gotovo je sigurno iz ovih ili onih razlika, dok su bili tu, zanemarili. <strong>Bagi je trebalo pružiti ruku i izvući ga iz tog problema na vrata, da sam ne potraži taj fatalan izlaz kroz prozor.<br /><br /></strong></p> <p>Sve če&scaron;će gledamo otužan prizor osamljenosti velikih ljudi hrvatskog novinarstva, samoće koja može kazati tek: A &scaron;ta vi znadete o mojim ljudskim dramama!, neke vrste očaja iza privida palucave atraktivnosti života na stranicama, zaslonima i ekranima, i <strong>moguće je do&scaron;lo vrijeme da se ovaj nara&scaron;taj novinara zapita o tom očaju.</strong> Jer, ima ne&scaron;to morbidno u onoj priči o kratkom vijeku novinara: kao biva, to je ne&scaron;to romantično, to izgaranje u angažmanu za bolji svijet. Budala&scaron;tina kao i ona o boemi kao izvoru pjesni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p><strong>Ninoslav Pavić</strong> i ja se o većini bitnih stvari ne bismo složili, no jedno moram Paviću priznati: brinuo je za svoje ljude, i <strong>njegova redakcija nikada ni na jednoj fotografiji ne bi bila prazna</strong>. To bi trebalo naučiti iz ovog užasnog, bolnog slučaja: ispraznost najintimnijih profesionalnih i životnih napora koju je Mislav Bago osjećao na&scaron;a je gre&scaron;ka.<br /><br /></p> <p><strong>Jer Mislav nije trebao sinoć biti na četvrtom katu, sam. Trebao je biti negdje, s nekim gdje i s kime bi osjećao da niti je i&scaron;ta izgubljeno, niti je imalo istina da je nebitan. Zasigurno bi onda Mislav Bago i dalje bio tu. Bitan.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-19-mislav-bago-2022.jpegOpćina Posušje i ove godine dijeli besplatan školski priborhttp://grude.com/clanak/?i=359766359766Grude.com - klik u svijetFri, 19 Aug 2022 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-27-posusje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najmlađi školarci s područja općine Posušje i ove godine dobit će besplatne bilježnice i školski pribor!<p>&nbsp;</p> <p>To je simbolična dobrodo&scaron;lica u njihovo novo životno doba &ndash; &scaron;kolovanje, u kojem će steći temelje za cijeli život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, na ovakav način želimo malo roditeljima olak&scaron;ati pripreme i opremanje djeteta za &scaron;kolu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svim učenicima želimo uspje&scaron;nu novu &scaron;kolsku godinu!, priopćeno je iz Općine</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-27-posusje.jpgProsvjedi poljoprivrednika širom EUhttp://grude.com/clanak/?i=359756359756Grude.com - klik u svijetThu, 18 Aug 2022 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-20-poljoprivreda_traktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bune se poljski poljoprivrednici: Jeftine ukrajinske žitarice ruše cijenu domaćim!<p>&nbsp;</p> <p>Ova će godina biti zapamćena po poljoprivrednim prosvjedima diljem Europe, a posljednja koje budno pratimo događaju se u Srbiji. No, ne miruju ni na zapadu. Tako se početkom ovog tjedna, u ponedjeljak, u njemačkom Bonnu prosvjedovalo protiv politike o za&scaron;titi bilja, a koju je najavila Europska unija, pi&scaron;e <em><strong>agroklub.com</strong></em><br /><br /></p> <p>Taj se dan okupilo nekoliko stotina poljoprivrednika ispred Saveznog ministarstva poljoprivrede, navodi <a href="https://www.agrarheute.com/politik/bender-pflanzenschutz-landschaftsschutzgebieten-596793" target="_blank">Agrarheute</a>. Kažu, strahuju za svoje farme ako Europska komisija provede prijedlog o smanjenju upotrebe kemijskih sredstava u za&scaron;titi bilja za 50 posto, odnosno u Njemačkoj za čak<strong> 55 posto</strong> do 2030. godine. <br /><br /><br /></p> <h2>Preradikalan prijedlog?&nbsp;</h2> <p>Ono &scaron;to ih najvi&scaron;e ljuti je potpuna zabrana kori&scaron;tenja ovih sredstava u za&scaron;tićenim područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog je, čini se, toliko radikalan čak i za Savezno ministarstvo poljoprivrede koje vode Zeleni (<em>Die Gr&uuml;ner, op.a.</em>). Na stranu farmera je stala&nbsp;državna tajnica <strong>Silvia Bender</strong> koja smatra da bi trebalo izuzeti za&scaron;tićena područja s popisa onih na kojima će biti zabranjeno koristiti kemijske pesticide.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez obzira na njezin nastup, okupljeni, njih<strong> 500 s 200 traktora</strong>, su je izviždali.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Ministar, krava, jaje</h2> <p>Prosvjed je organizirao NRW Land Creates Supply Movement (LsV NRW), koji su posebno ljuti na saveznog ministra poljoprivrede Cema &Ouml;zdemira. Kažu da njegovu politiku vodi ideologija, a ne činjenice. "<em>Ministar zna o poljoprivredi onoliko koliko krava zna o leženju jaja</em>", rekao je <strong>Ansgar Tubes</strong> iz LsV NRW.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narugao se kako ministar tweeta o ukrajinskom ratu, vanjskopolitičkim krizama i VfB Stuttgartu, ali se ne bavi poljoprivredom.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Poljska vlada uzima zemlju za CPK</h2> <p>Ne miruju ni poljski farmeri. U vodećoj organizaciji koja ih okuplja, <strong>Agrounia</strong>, trenutno su zaokupljeni projektom Centralny Port Komunikacyjny - CPK. Riječ je o sredi&scaron;njoj zračnoj luci koja bi zamijenila onu u Var&scaron;avi, &scaron;to je megaprojekt njihove vlade.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<em>Izgradnja CPK pokazuje da lopova ima posvuda, a najvi&scaron;e ih je u državnim institucijama. <strong>Žele nam ukrasti zemlju</strong>. Kr&scaron;e na&scaron;a prava i ignoriraju glasove običnih ljudi</em>", stoji u Facebook objavi gdje nagla&scaron;avaju kako su poljoprivrednici u stalnom strahu, a egzistencija neizvjesna. "<em>Vlada im uzima zemlju, želi im sru&scaron;iti domove. Ne zna se točno koje, ne zna se točno za koliko. Ljudi i njihove priče tretiraju se kao grafikoni u Excelu</em>", ogorčeno upozoravaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim zbog ovoga, upozoravaju na dizanje kamatnih stopa za &scaron;to smatraju da nije borba protiv inflacije, visoke marže na gorivo, struju i gnojivo te potrebu za registracijom hrane koja je uvezena u Poljsku, uključujući i žitarice iz Ukrajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/xKZQK4i8-zk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako znamo, u<strong> Nizozemskoj</strong> je ove godine bilo najburnije kada je riječ o prosvjedima. Za sada se ondje provode sporadične, manje i puno mirnije akcije u odnosu na one koje su se događale proteklih mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje je kakva nas jesen čeka s obzirom na nesmiljenu su&scaron;u koja je pogodila na&scaron; kontinent, a ujedno i visoke cijene svih inputa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poljoprivrednike čeka jako puno posla pa će možda traktore, ako ih budu imali čime pokrenuti, s ulica povući u njive.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-20-poljoprivreda_traktor.jpgPREMINUO JE MISLAV BAGOhttp://grude.com/clanak/?i=359754359754Grude.com - klik u svijetThu, 18 Aug 2022 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-18-mislav-bago.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznenada nas je napustio višestruko nagrađivani novinar, reporter, urednik i politički komentator Nove TV Mislav Bago koji za sobom ostavlja veliku prazninu.<p><br />Mislav Bago vi&scaron;estruko je nagrađivani novinar, reporter i politički komentator (1973.)<br /><br /></p> <p>Započeo kao novinar/istraživač na HRT-u u redakciji TV Parlamenta. Godinu poslije radi i priloge za redakcije informativnog programa i religijskog programa. Istodobno prati stranački život i Hrvatski sabor. Specijalizirao se u unutarnjoj politici za rad Vlade i Hrvatskog Sabora. Od 1995. godine sudjeluje u stvaranju svih izbornih emisija i aktivno prati sve procese vezane uz izbore; 2001. godine prvi je put autor izbornog projekta, a nakon toga nastavio je taj posao iznimno uspje&scaron;no raditi za sve izbore u RH. Mislav je bio i urednik emisije Otvoreno od 2006. do 2008., a godinu poslije postaje urednik i novinar na Novoj TV.<br /><br /></p> <p>Sudjeluje od početka u svim važnim projektima informativnog programa, od predsjedničkih, parlamentarnih lokalnih izbora do izbora za Europski parlament. Prati sve velike događaje poput političkih afera ali i drugih događaja koji su uvelike utjecali na hrvatsko dru&scaron;tvo, poplava u Slavoniji.<br /><br /></p> <p>Dobitnik je niza nagrada za svoj rad. Nagradu Marija Jurić Zagorka HND-a dobio je 1998. za najbolju reportažu te 2003. i 2006. za najbolji intervju, nagradu Novinar godine 2006. za seriju intervjua s biv&scaron;im premijerima Ivom Sanaderom i Ivicom Račanom.<br /><br /></p> <p>Mislav Bago živo je novinarstvo kao poziv, ne samo posao, nije se libio postavljati prava pitanja, uporno i opetovano. Svojim je radom uvelike doprinio demokraciji, sa stra&scaron;ću je educirao kolege ali i gledatelje i uvijek skretao pažnju na važne stvari, na dužnosti političara. U centru njegova rada uvijek su bili građani i njihova dobrobit.<br /><br /></p> <p>''Mislav je ostavio neizbrisiv trag na hrvatsko novinarstvo, ali i na na&scaron;u redakciju. Bio je omiljen kolega i urednik, uvijek spreman pomoći. Od Mislava smo svi puno učili i divili se njegovoj strasti prema poslu, uvijek s nekom novom idejom, uvijek korak dalje. Njegov prerani odlazak veliki je gubitak za sve nas'', izjavila je direktorica Informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-18-mislav-bago.jpgJozan Lijanović: Bezdušni Hrvatići me prijavljuju, to je taj hrvatski jalhttp://grude.com/clanak/?i=359747359747Grude.com - klik u svijetWed, 17 Aug 2022 20:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-17-lijanovici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da se u cijeloj Dalmaciji, pa tako i u Makarskoj ljeti iznajmljuje i svaka šupa, garaža i rupa, to nam je odveć poznato. <p><br />Ali da se stanovi u stambenoj zgradi pro&scaron;iruju na način uzurpacije zajedničkog dijela svih sustanara i protupožarnog puta, e to nam je sada postala novina.<br /><br /></p> <p>I takav se apartman iznajmljuje za 187 eura po jednoj noći. Naime, na Facebooku je nedavno osvanuo plaćeni oglas stranice Ulica Ruđera Bo&scaron;kovića 10 - Apartman Makarska. Izuzetno povoljno! Pa je tako u ironično sročenom oglasu navedeno da se "iznajmljuje vrlo povoljno fri&scaron;ko nelegalno izgrađen apartman u centru Makarske, udaljen 80 metara od centralne makarske plaže. Cijena najma je vi&scaron;e nego povoljna jer nema PDV-a, nema kategorizacije, nema turističke pristojbe. Sva zarada ide direktno nelegalnim investitorima. Ne brinite, va&scaron;i novci idu direktno u na&scaron; džep".<br /><br /></p> <p>Potom su novinari Slobodne kontaktirali izrađivača ove Facebook stranice - jednog od 25 stanara zgrade iz te ulice koja se nalazi tik do hotela "Palma", a koji nam je pojasnio da je riječ o "Makarska Beach Apartments Mara". Nelegalno sagrađen apartman djelo je svima poznatog hercegovačkog poduzetnika Joze Ivankovića Lijanovića, koji u ovoj zgradi ima četiri stana i dva poslovna prostora.<br /><br /></p> <p>I taj je jedan od stanova u prizemlju pretvorio u apartman na način da je uzurpirao 30 metara kvadratnih zajedničke povr&scaron;ine svih stanara pa zgrada ne može dobiti uporabnu dozvolu, a nije je mogla dobiti ni prije jer je tehnički pregled zgrade utvrdio značajna odstupanja u odnosu na građevinsku dozvolu.<br /><br /></p> <p>"Glavni razlog negativnog tehničkog pregleda zgrade je Lijanović, čije je izvođenje ventilacije u garažnom prostoru suprotno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, kao i zatvaranje protupožarnog prilaza s južne i istočne strane zgrade u privatne terase. U zgradi zimi nitko ne živi, a ova kreativna nadogradnja osvanula je u svibnju pro&scaron;le godine, a počeli su je iznajmljivati ovog ljeta. Zgrada je inače sagrađena 2006. godine čudnom kombinacijom nekoliko investitora pa u zgradi ima stanova moćnih hercegovačkih tajkuna koji su ih nekako dobili na poklon, a neki su stanove čak i kupili. No, to je sada manje bitno od činjenice da zgrada zbog nelegalno sagrađenog apartmana i Lijanovićevih instalacija ne može dobiti uporabnu dozvolu. Prilikom gradnje apartmana od 70 kvadrata, od kojih je 30 u vlasni&scaron;tvu svih nas stanara, Lijanović nikoga od nas nije pitao suglasnost. Čudnovatu građevinu smo početkom godine prijavili građevinskoj inspekciji, ali nikada nismo dobili odgovor" - kazao je vlasnik jednog od stanova, koji dodaje da zgradom upravlja tvrtka "Corrigo".<br /><br /></p> <p>Novinari su u vi&scaron;e navrata nazvali Milana Raiča, vlasnika "Corriga", koji je kazao da mora vidjeti o čemu se tu radi i nakon toga se vi&scaron;e nije htio javiti na mobitel.<br /><br /></p> <p>Potom su novinari kontaktirali i Državni inspektorat RH, Sektor za nadzor građenja, a iz kojeg su nam kazali da je prijava nelegalne građevine stavljena u plan rada građevinske inspekcije.<br />"Po okončanju inspekcijskog nadzora izvijestit ćemo vas o utvrđenom" - kazali su iz Inspektorata.<br /><br /></p> <p>A kojom je magijom mogao uzurpirati 30 metara kvadratnih zajedničkog prostora svih stanara zgrade, upitali su novinari Jozu Ivankovića Lijanovića. Kako kaže, ni&scaron;ta on nije uzurpirao i sve &scaron;to je sagradio je njegovo.<br />"Sve je to moje, moja zemlja i moj apartman i ni&scaron;ta ja nisam uzeo od zajedničkih prostorija. To je moj apartman uz koji se nalazila terasa koju sam sada samo natkrio. Ma sve te prijave podnose na&scaron;i bezdu&scaron;ni Hrvatići koji samo mlate bez ikakve veze i to je taj hrvatski jal. Za svoj apartman sam napravio legalizaciju i sve je tu uredno, a za natkrivanje nisam trebao ishoditi građevinsku dozvolu" - kazao je Lijanović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-17-lijanovici.jpgGRANICA: 20 kg svježe ribe može u Hrvatsku, ali pašteta nehttp://grude.com/clanak/?i=359740359740Grude.com - klik u svijetWed, 17 Aug 2022 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-08-granica_gorica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Putujete li iz zemlje koja nije članica EU-a u Hrvatsku, ne smijete sa sobom nositi meso ni mliječne proizvode. <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, smijete ponijeti ograničenu količinu voća i povrća te jaja, proizvode od jaja i meda. Dopu&scaron;tene su i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako, primjerice, iz Neuma bez ikakvih problema možete donijeti do 20 kilograma, svježe, osoljene, oči&scaron;ćene, su&scaron;ene ili kuhane ribe, kozica, rakova, dagnji i kamenica dok je istovremeno zabranjeno unijeti jednu pa&scaron;tetu ili 10 dekagrama salame, mlijeko u tetrapaku ili jogurt. I ostali mliječni proizvodi, sir, vrhnje, maslac su na strogoj zabrani. Dopu&scaron;teno je legalno unijeti u RH tek do dva kilograma mlijeka u prahu ili hrane za dojenčad te isto toliko hrane za kućne ljubimce, meda ili jaja, pi&scaron;e <strong>Slobodna Dalmacija</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče bilja, biljnih proizvoda, voća i povrća, u RH se za osobnu potro&scaron;nju mogu unijeti samo tropsko voće: banane, ananas, datulje, durian i kokos. Unos zemlje i supstrata za sadnju kao i sadnica vinove loze, cistrusa i sjemenskog krumpira je zabranjeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krumpir, rezano cvijeće, lukovice i gomolji, mrkva, cikla, celer rotkvica, kupus, cvjetača, kelj, zelena salata, radič, endivija, đumbir, &scaron;afran, kurkuma, rajčice, jabuke, kru&scaron;ke, dinje i lubenice mogu se unijeti u RH iz trećih zemalja samo uz podno&scaron;enje fitosanitarnog certifikata kojega je izdalo nadležno tijelo zemlje iz koje se povrće uvozi.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Putnici iz trećih zemalja u svojoj osobnoj prtljazi mogu u RH unijeti robu uz oslobođenje od uvoznih davanja bez potrebe izričitog prijavljivanja carinskom službeniku u vrijednosti od 300 EUR-a u cestovnom i željezničkom prometu te 430 EUR-a u zračnom i pomorskom prometu. U RH se može legalno unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 50 grama duhana, 10 mililitara e-tekućine, 4 litre vina, 16 litara piva, 10 litara goriva u prenosivom spremniku te dvije litre alkoholnog pića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga putnici koji u svojoj prtljazi nose gotovinu u iznosu od 10 000 EUR-a ili vi&scaron;e obvezni su to prijaviti carinskom službeniku. Također su dužni prijaviti kućnog ljubimca koji mora imati veterinarski certifikat ili putovnicu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-08-granica_gorica.jpgČistio bunar i pronašao vreću s oružjem i bombamahttp://grude.com/clanak/?i=359735359735Grude.com - klik u svijetTue, 16 Aug 2022 18:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-14-bunar_pixsell.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na teren je ubrzo izašao policijski službenik.<p>&nbsp;</p> <p>Mu&scaron;karac (32) u naselju Mali Grđevac u blizini Virovitice nemalo se iznenadio kada je čisteći jedan zapu&scaron;teni bunar iz mulja na dnu izvukao vreću punu oružja i streljiva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je izvukao vreću i shvatio da se unutra nalazi gomila oružja, &scaron;okirani mu&scaron;karac pozvao je policiju, javlja Bjelovar.live.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vreći se nalazilo, 8 tromblonskih trenutnih mina, 13 bombi M-75, 6 bombi M-52, 100 grama eksploziva TNT, 24 komada topničkog streljiva kalibra 20 mm, 3 spremnika za automatsku pu&scaron;ku i 10 komada streljiva različitog kalibra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na teren je ubrzo iza&scaron;ao policijski službenik za protueksplozijsku za&scaron;titu koji je sve navedeno izuzeo na siguran način te pohranio u posebnu prostoriju PU Bjelovarsko-bilogorske sve do uni&scaron;tenja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-14-bunar_pixsell.jpgPopraviti zube i do 75 posto jeftinije u nas nego u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=359706359706Grude.com - klik u svijetSun, 14 Aug 2022 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-14-zubar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Relativno niske cijene, pogotovo u usporedbi s onima u zapadnoj Europi, ali ista razina vrhunske usluge, znanje i dostupnost najsuvremenijih tehnoloških rješenja ključni su razlozi zbog kojih se veliki broj osoba iz iseljeništva tijekom posjeta Bosni i Hercegovini odlučuje njegu svojih zuba povjeriti domaćim stomatolozima, piše Večernji list BiH. <p><br />&Scaron;tovi&scaron;e, dobar glas o znanju doktora dentalne medicine prenosi se i diljem Europe, tako da se iz godine u godinu povećava broj stranaca koji upravo u BiH brigu o svojem osmijehu povjeravaju nekome od bosanskohercegovačkih stomatologa.<br /><br /></p> <p><strong>Nekoliko razloga<br /><br /></strong></p> <p>Prof. dr. sc. Sedin Koba&scaron;lija, predsjednik Udruge stomatologa u Federaciji Bosne i Hercegovine, u razgovoru za Večernji list kaže kako je prvi razlog zbog kojega se iseljenici iz BiH odlučuju upravo u BiH obaviti popravak zuba, naravno, cijena stomatolo&scaron;kih usluga, a koja je značajno niža u odnosu na zapadnoeuropske zemlje. - To je taj čimbenik koji je presudan &scaron;to najveći broj osoba, ponajprije iz na&scaron;e dijaspore, dolazi u BiH potražiti stomatolo&scaron;ke usluge. Mislim kako je u tom kontekstu bitna jo&scaron; jedna stvar, a ona se ogleda u činjenici da ljudi, koliko god žive na Zapadu, a pogotovo oni u srednjim godinama i stariji, slabije poznaju jezik te zemlje te im je često lak&scaron;e komunicirati sa stomatolozima na materinskom jeziku - objasnio je Koba&scaron;lija. Postoji i treći razlog, kaže, a on leži u činjenici &scaron;to su ljudi zadovoljni pruženom uslugom u Bosni i Hercegovini. Na upit postoje li neke procjene koliko bi u prosjeku bila niža cijena u BiH u odnosu na zemlje zapadne Europe, odnosno ima li istine u podatku kako je cijena u BiH niža i do 75 posto, Koba&scaron;lija navodi kako to varira od zemlje do zemlje. No, prezentirao nam je primjer prema kojemu je cijena plombe oko 100 eura, dok je u Bosni i Hercegovini oko 50 maraka, odnosno 25 eura. Dakle, matematika bi tu bila u okviru procjene.<br /><br /></p> <p>- No da su usluge 50 posto jeftinije, sigurno je tako - naglasio je Koba&scaron;lija. Upitali smo ga i postoje li slučajevi u kojima strani turisti u BiH koriste stomatolo&scaron;ke usluge. Kaže nam kako je strancima u tom kontekstu zanimljivija Hrvatska u kojoj u prosjeku dulje i ostaju. - Mislim kako ih nema tako mnogo u BiH te kako kod nas veliki postotak u načelu čini na&scaron;a dijaspora koja dolazi ovdje u posjet - zaključio je Koba&scaron;lija. U cijeloj priči oko razvoja dentalnog turizma svakako je bitno za naglasiti kako je Bosna i Hercegovina, kada je riječ o kvaliteti usluga, na razini europskih država, a to je ne&scaron;to &scaron;to ide u prilog svima onima koji se odlučuju u BiH obaviti sve potrebne stomatolo&scaron;ke usluge.<br /><br /></p> <p><strong>Koordinacija<br /><br /></strong></p> <p>Kontinuirani razvoj stomatolo&scaron;ke djelatnosti, popularizacija znanstvenih dostignuća iz stomatolo&scaron;kih i drugih srodnih medicinskih znanosti te njihova primjena u praksi, uključujući navedeno jačanje i daljnje unaprjeđenje stručnog i znanstvenog rada u oblasti stomatologije kao značajne komponente reforme zdravstva u FBiH neke su od misli vodilja u radu spomenute Udruge koja je jo&scaron; od 1998. godine članica Svjetske stomatolo&scaron;ke organizacije (FDI), a od 2002. godine članica je Balkanske udruge stomatologa (BaSS) pi&scaron;e portal Večernjeg lista BiH. Sve navedeno svakako doprinosi da BiH postaje destinacija koja je sve privlačnija iseljenicima, a koji u nekim slučajevima svoja dobra iskustva prenose i kolegama na Zapadu. Naravno, kako bi se omogućilo da i BiH, ba&scaron; poput Hrvatske, postane top destinacije dentalnog turizma za strance, trebat će raditi na boljoj promociji, ali i boljoj koordinaciji među različitim gospodarskim granama. Neki strate&scaron;ki cilj bio bi dovoditi &scaron;to veći broj gostiju u BiH koji će ostati u zemlji dulje, a pritom im, osim klasičnih turističkih prednosti, upućivati i na neke gospodarske koji se ogledaju u činjenici da bi svoj boravak u BiH mogli iskoristiti za značajne u&scaron;tede u kućnom proračunu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-14-zubar.jpgCijene goriva i dalje padaju, dizel jeftiniji i do 15 feningahttp://grude.com/clanak/?i=359682359682Grude.com - klik u svijetFri, 12 Aug 2022 08:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene nafte na svjetskom tržištu već tjednima su u stalnom padu i barelom se trguje ispod 100 dolara. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to se početkom tjedna cijena dizel na benzinskim crpkama u Sarajevu kretala od 3,16 KM do 3,36 KM po litru, prema podacima s aplikacije Ministarstva trgovine FBiH cijene litra dizela se jučer kretala od 3,01 KM do 3, 26 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na početak tjedna pale su i cijene benzina 95. Tako se litar ovoga goriva na benzinskim crpkama može natočiti za 2,71 KM, &scaron;to je za 15 feninga manje od najniže cijene zabilježene u ponedjeljak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena plina na benzinskim crpkama u Sarajevu je ista kao i na početku tjedna i kreće se od 1,51 KM po litru do 1,71 KM po litru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niže cijene goriva su zabilježene i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. U Tuzli se litar benzina prodaje po cijenama od 2,86 KM do 3,46 KM, a litar dizela od 3,11 KM do 3,31 KM, pi&scaron;e Klix.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>U Banjoj Luci litar dizela je po prvi put nakon dugo vremena moguće natočiti po cijeni manjoj 3 KM po litru.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima s aplikacije Ministarstva trgovine i turizma RS-a, najniža cijena dizela u Banja Luci je 2,99 KM po litru, a najveća 3,35 KM po litru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena benzina 95 je također manja u odnosu na početak tjedna i kreće se od 2,83 KM po litru do 3,35 KM po litru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgPosavina: Suša uništila više od 60 posto kukuruzahttp://grude.com/clanak/?i=359680359680Grude.com - klik u svijetThu, 11 Aug 2022 22:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-17-kukuruz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Visoke temperature zraka u kombinaciji s nedostatkom oborina osobito su uništile usjev kukuruza<p>&nbsp;</p> <p>Unatoč svoj tehnolo&scaron;koj razvijenosti, koliko je čovjek nemoćan pred prirodom i njezinim fenomenima, svake godine potvrđuje se nizom primjera kakve su su&scaron;e, poplave, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; ekstremnije</p> <p>Posavina nije iznimka, kroz sve to prolazi, ali kada je trenutačno aktualna su&scaron;a u pitanju, možda jo&scaron; ekstremnije osjeća njezine posljedice jer to je ravničarski dio gdje dominira poljoprivreda. Na pojedinim lokacijama posavskih općina koje su lo&scaron;ijega mehaničkog, ali i kemijskoga sastava, dulje su&scaron;no razdoblje bespovratno je uni&scaron;tilo gajene biljke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Visoke temperature zraka u kombinaciji s nedostatkom oborina osobito su uni&scaron;tile usjev kukuruza pa su poljoprivrednici zabrinuti hoće li moći prehraniti stoku. U posljednjih pet proizvodnih godina na području Posavske županije zabilježene su tri godine koje spadaju pod ekstremne, no, nažalost, kako sada stvari stoje s globalnim zatopljenjem, takav bi se trend te&scaron;kih godina, sve je izvjesnije, mogao i nastaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;teta se može umanjiti, kažu poljoprivredni stručnjaci, jedino primjenom pune agrotehnike kako bi se kod biljaka stvorio imunitet i otpornost na ekstremne uvjete. Enormna poskupljenja repromaterijala i njezina visoka cijena značajno su utjecale na reduciranu, pa gotovo i nikakvu uporabu agrotehnike te će i to imati utjecaja na ukupne prinose.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Ovo su svakako ekstremni uvjeti i ekstremna godina kakvu dugo ne pamtimo po ovakvim temperaturama. Kukuruz je najvi&scaron;e stradao, čak vi&scaron;e od 60 posto, a na pojedinim njivama apsolutno je uni&scaron;ten i nema nikakva uroda. Ni soja nije dobro pro&scaron;la jer je, prema gruboj procjeni, uni&scaron;tena oko 50 posto - kazao nam je predsjednik Saveza udruga poljoprivrednika Posavske županije Vidan Grgić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klimatske promjene znače i velike poplave. O njima trenutačno u Posavini malo tko razmi&scaron;lja iako se jo&scaron; ne zaboravlja ekstremna 2014. godina, kada je zabilježen visok vodostaj rijeka Bosne i Save koji je nadvisio, čak i na nekoliko mjesta probio obrambeni savski nasip. Upravo zbog toga raduje &scaron;to je ovih dana na najkritičnijoj točki obrane od poplava u Grebnicama saniran dotrajali i oronuli betonski savski nasip i zamijenjen novom čvrstom konstrukcijom vodoza&scaron;titnog betonskog zida, tzv. parapetnog zida. Impozantna je izgleda, urađen po svim pravilima struke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žila kucavica</p> <p>Njegova je u dužini od 1350 metara s nadvi&scaron;enjem na stogodi&scaron;nje vode. Vrijednost radova je oko 1,700.000 konvertibilnih maraka. Betonski vodoza&scaron;titni zid proteže se tik uz rijeku Savu uz prometnicu, žilu kucavicu koja vodi od Ora&scaron;ja, preko Domaljevca prema &Scaron;amcu i Odžaku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-17-kukuruz.jpgNJEMAČKA: Evo za koliko će narasti dječji doplatakhttp://grude.com/clanak/?i=359676359676Grude.com - klik u svijetThu, 11 Aug 2022 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-12-rodiliste_bebe.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Njemačkoj je najavljeno kako će porasti dječji doplatak kojeg prima oko 17 milijuna djece u Njemačkoj. <p>&nbsp;</p> <p>Ministar financija ove države Christian Lindner (FDP) najavio je opsežan paket olak&scaron;ica za pomoć građanima. Dio olak&scaron;ica sadrži i rast dječjeg doplatka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministar financija takav je prijedlog dao krajem srpnja, a sada su poznati prvi detalji. Već 2023. može se očekivati ​​Lindnerov veliki paket pomoći. Mjere uključuju 10,1 milijardu eura, prenose njemački mediji. To uključuje, između ostalog, povećanje osnovne naknade i dječjeg doplatka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovna naknada sljedeće bi se godine sa 10.348 eura povećala na 10.633 eura. Najvi&scaron;a porezna stopa trebala bi se primjenjivati ​​samo za veće plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Vi&scaron;e o dječjem doplatku</strong></p> <p>Nedavno su stope dječjeg doplatka povećane za po 15 eura u siječnju 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Semafor koalicija planira ponovno pokretanje obiteljske podr&scaron;ke s novom mjerom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovno dječje osiguranje uskoro bi trebalo zamijeniti dječji doplatak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dječji doplatak: mini povećanje</strong></p> <p>Obitelji bi trebale imati koristi od paketa olak&scaron;ica s povećanjem dječjeg doplatka &ndash; minimalno. Za prvo dvoje djece 2023. bi mjesečno trebalo biti osam eura vi&scaron;e, pa će dječji doplatak porasti na 227 eura. Za treće dijete trebalo bi biti samo dva eura vi&scaron;e, tada također 227 eura. S obzirom na inflaciju mnogima je ova odluka pokvarila očekivanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako pi&scaron;u njemački mediji 2024. trebala bi uslijediti jo&scaron; jedna injekcija od oko četiri milijarde eura. Tada se novac za prvo troje djece ponovno povećava na ukupno 233 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Visina doplatka po broju djece 2022. godina:<br /> za jedno dijete: 219 Euro<br /> za dvoje djece: 438 Euro<br /> za troje djece: 663 Euro<br /> za četvero djece: 913 Euro<br /> za petero djece: 1.163 Euro</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-12-rodiliste_bebe.jpgNije mogao naći posao pa počeo izrađivati drvene igračkehttp://grude.com/clanak/?i=359675359675Grude.com - klik u svijetThu, 11 Aug 2022 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-11-igracke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 2010. financijska je kriza zahvatila Hrvatsku - tisuće i tisuće Zagoraca punili su "gastarbajterske" autobuse u potrazi za poslom na zapadu. <p>&nbsp;</p> <p>Ali <strong>Lovro Fijan</strong> odlučio je ostati u domovini, u svojoj Mariji Bistrici počeo je izrađivati tradicijske drvene igračke.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>- Nisam mogao naći posao pa sam odlučio sam ne&scaron;to pokrenuti, volim stvarati drvene igračke, kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prva drvena rukotvorina bio je - traktor. Danas izrađuje bez problema pedesetak vrsta igračaka.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je dosta zahtjevno, to se sve radi ručno. Imamo mi i strojeve, ali to je samo da se pomogne, razni dijelovi se rade ručno, obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tradicijski je to proizvod Hrvatskog zagorja - izrada je počela u 19. stoljeću i zadržala se do dana&scaron;njih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sve manje ih ima, ljudi su ostarjeli, ja sam sad najmlađi koji izrađuje, kaže Lovro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najpopularnije su klepetaljke - ptice s kotačićima koje se guraju na &scaron;tapu. No, stvara Lovro različite drvene kreacije, prenosi <em><strong>HRT</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Leptiri, vlakovi, namje&scaron;taj pa do kamiona i traktora - to sam sve kao mali jer sam se volio igrati, kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Počeo je Lovro kad je bilo najteže. Razvio je i održao posao, ali i danas se suočava s izazovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Poskupjelo je sve, drvo, boje, čavlići su poskupjeli, struja, ali borimo se, poručuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako su moderne plastične igračke ovu na&scaron;u tradiciju umalo gurnule u ropotarnicu povijesti, Lovro Fijan i njegova obitelj vode računa da se to ipak ne dogodi...</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-11-igracke.jpgPomor ribe u Prološkom blatuhttp://grude.com/clanak/?i=359657359657Grude.com - klik u svijetTue, 09 Aug 2022 13:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-09-riba-pomor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od zabrinutih građana Radio Imotski je dobio fotografije o pomoru ribe u Prološkom blatu.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o mlađima &scaron;arana i babu&scaron;ke kojih je uginulo na tisuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do pomora je do&scaron;lo zbog naglog pada vodostaja vode.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ribu su također članovi Sportskog ribolovnog dru&scaron;tva &ldquo;&Scaron;aran&rdquo; Proložac u subotu poku&scaron;ali spasiti, te su dio prebacili u samo jezero. Ribolovno dru&scaron;tvo intezivno radi na pronalasku trajnog rje&scaron;enja i nadaju se da se ovakve situacije neće vi&scaron;e ponoviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Radio Imotski</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-09-riba-pomor.jpgKAZNE: Više od 80 milijuna KM duguju vozači u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=359646359646Grude.com - klik u svijetMon, 08 Aug 2022 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-02-policija_stop.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nesavjesni vozači u BiH, koji svakodnevno ugrožavaju svoj, ali i živote drugih sudionika u prometu, do sada su dug na ime neplaćenih kazni povećali na više od 80 milijuna KM.<p>&nbsp;</p> <p>Prema najnovijim podacima Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), ukupan dug vozača za neplaćene prometne prekr&scaron;aje, na dan 31. svibnja ove godine, iznosi 80.359.215,59 KM.<br /><br /><br />Prema iznosu duga, apsolutni rekorder je mu&scaron;karac iz sarajevske općine Stari Grad, koji duguje 269.443,6 KM. Nakon niza zahtjeva MUP-a SŽ nadležni sud je tek ove godine izdao nalog da mu se oduzme automobil. On je upravljao motornim vozilom bez položenog vozačkog ispita.<br /><br /><br />To je jedini vozač u BiH koji ima &scaron;estocifreni iznos duga. Prema visini iznosa novčanih kazni, na drugom mjestu je vozač iz Maglaja, koji duguje 80.320,2 KM. Iza njega slijedi vozač iz Distrikta Brčko BiH s dugom od 77.449,4 KM.<br /><br /><br />Među deset najvećih dužnika su i vozač iz Hadžića koji je sakupio 72.953,6 KM duga, a slijedi ga vozač iz Bosanske Krupe sa 69.481 KM. U Prijedoru i Modriči vozači duguju 67.617,2 KM, odnosno 67.219,4 KM. Osmi na listi je jo&scaron; jedan vozač iz Distrikta Brčko BiH, koji duguje 66.448,5 KM, a slijede ga vozači iz Gradačca sa 65.811,4 KM i s Ilidže sa 60.625,6 KM duga.<br /><br /><br />Kako bi se stalo ukraj vi&scaron;estrukim prekr&scaron;iocima, policija je već odavno uvela praksu oduzimanja vozila. Sudski vje&scaron;tak prometne struke iz Sarajeva Adnan Tatarević kaže da efikasnost ove mjere nije ista u svim kantonima.<br /><br /></p> <h3>Potrebna suradnja</h3> <p>''Svaka župuanija postupa drugačije. Koliko mi je poznato, u Zeničko-dobojskoj županiji je jedno vrijeme bila vrlo dobra suradnja sudske vlasti i policije, pa su to oni vrlo efikasno rje&scaron;avali, dok znam da je u Sarajevu to i&scaron;lo daleko težim putem i da je tu bilo problema. Vozači su imali po vi&scaron;e tisuća maraka neplaćenih kazni, a i dalje su vozili automobile kojima su napravili prekr&scaron;aje. U Sarajevu, koliko mi je poznato, zbog toga nema efikasnosti u poduzimanju tih mjera''. kaže Tatarević.<br /><br /><br />Dodao je da je poražavajuće da postoje vozači koji duguju tisuće maraka.<br /><br /><br />''Generalno se mora poraditi na tome. Ne treba čekati da se dogodi tragedija. Ni&scaron;ta drugo ne možemo ni očekivati od takvih vozača, jer su to vi&scaron;estruki ponavljači prekr&scaron;aja - napominje Tatarević.<br /><br /></p> <h3>Prepisuju auta na druge</h3> <p>Poznato je da ni registracija vozila ni produženje vozačke dozvole nisu mogući dok se kazne ne izmire pa su se građani dosjetili da vozila prepisuju na druge osobe. I prinudna naplata, koja se prosljeđuje Poreznoj upravi, nemoguća je ukoliko dužnik ne posjeduje imovinu ili redovna primanja. Zbog toga ima slučajeva da se novčana kazna pretvara u zatvorsku.<br /><br /></p> <h3>Brza vožnja</h3> <p>Najvi&scaron;e novca duguje se za prekr&scaron;aje prekoračenja brzine u rasponu od 10 do 20 kilometara na sat iznad ograničenja. Slijede vožnja bez važeće vozačke dozvole, nekori&scaron;tenje sigurnosnog pojasa, nedostatak opreme, te vožnja bez položenog vozačkog ispita.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-02-policija_stop.jpgPutnica iz poljskog autobusa: ''Čim se oporavim, ponovno idem u Međugorje''http://grude.com/clanak/?i=359641359641Grude.com - klik u svijetMon, 08 Aug 2022 16:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-gospa_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Zahvaljujem Bogu i Gospi Međugorskoj što smo izbjegli najgore.<p>&nbsp;</p> <p>U stravičnoj nesreći do koje je do&scaron;lo u subotu rano ujutro na autocesti A4 poginulo je 12, a ozlijeđeno je 32 Poljaka. Uputili su se na hodoča&scaron;će u Međugorje, a onda je uslijedio jedan od najgorih dana njihovog života. Ozlijeđene su prevezli u vi&scaron;e bolnica u Zagrebu, Varaždinu i Čakovcu. Svih osam pacijenata koji se trenutno nalaze u KBC-u Zagreb su izvan životne opasnosti. Međutim, svi su do&scaron;li s prijelomima, neki su već operirani, a druge operacija tek očekuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tri su putnice za poljski portal Fakt progovorile o agoniji kroz koju su prolazili putnici dok su i&scaron;čekivali pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po drugi put putovala u Međugorje</p> <p>Zofia Kasprzyk u&scaron;la je u autobus u Koninu, gradu u sredi&scaron;njoj Poljskoj. U Međugorje je putovala drugi put. Prvo joj se hodoča&scaron;će jako svidjelo, željela se vratiti zahvaliti Majci Božjoj na njemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sjećam se trenutka nesreće. Sve se zatreslo i poletjela sam ravno naprijed. Vozačko sjedalo me pritisnulo, ali nisam se onesvijestila. Akcija spa&scaron;avanja bila je brza. Gospođa Zofia sjedila je pokraj prijateljice iz svog grada. Ne zna u kakvom je stanju i gdje je žena. Kad ju je sila udarca gurnula iz sjedala, izgubila je prijateljicu iz vida.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zahvaljujem Bogu i Gospi Međugorskoj &scaron;to smo izbjegli najgore. Čim se oporavim, idem opet u Međugorje. Hrabra sam i vrlo religiozna. Molim se svaki dan - dodala je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Nisam znala &scaron;to se događa, bilo je užasno'</p> <p>Gospođa Beata prisjeća se da su autobus vozili iskusni vozači te da su se vozili mirno. Nije bilo naznaka da će se dogoditi tako velika tragedija. - Bio je &scaron;ok da se ovako ne&scaron;to dogodilo. Trenutka nesreće se ne sjećam jer sam spavala. Nisam se onesvijestila, ali sam ostala zaglavljena. Vidjela sam ljude, ali nisam se mogla pomaknuti. Čekala sam da me izvuku van. Nisam znala &scaron;to se okolo događa jer su me sjedala prignječila. Imala sam dojam da sve traje oko sat vremena, a na pomoć smo čekali oko 13 minuta - rekla je. Detalji njezine ispovijesti govore o stra&scaron;nim scenama s kojima su bili suočeni hodočasnici koji su se na&scaron;li u nesretnom busu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bilo je užasno. Jauci, jauci, ljudi su morali biti svjesni da umiru. Neki su bili zgnječeni. Stra&scaron;no je vidjeti čovjeka bez kože na licu. &Scaron;ok, to je nemoguće opisati - prisjeća se.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Beata Krychowiak je zajedno sa svojom majkom i&scaron;la na hodoča&scaron;će u Međugorje. Zna da je i ona preživjela nesreću, ali gotovo da nema informacije o njezinom stanju. - Mama je bila u nesvijesti. Znamo da je živa, da je u te&scaron;kom stanju. Međutim, nemamo pojma u kojoj se bolnici nalazi - kaže nervozna žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Vozači su bili iskusni, znali su rutu'</p> <p>U trenutku nesreće kontakt s voljenom osobom izgubila je i sudionica hodoča&scaron;ća iz Var&scaron;ave koja je s kćerkom i&scaron;la u Bosnu i Hercegovinu. Jo&scaron; ne zna u kojoj joj je bolnici kći. Sjedile su na sredini autobusa, a u trenutku nesreće su spavale. Kaže da ne može vjerovati da se tako ne&scaron;to dogodilo. - Bili su to iskusni vozači, jedan je vozio 42 godine, također do Međugorja, znao je rutu. Izmjenjivali su se, vozili po pravilima. Kad je ograničenje bilo 80 km/h, oni su vozili 80. Ne znam kako se to moglo dogoditi, nemam pojma - kaže žena. Savr&scaron;eno se sjeća traumatičnih trenutaka. - Bila sam budna. Sjećam se kako su me spa&scaron;avali. Četvero ljudi je odvedeno preda mnom, već su bili mrtvi. Bilo je zastra&scaron;ujuće. Molila sam za njih jer je to najvi&scaron;e &scaron;to sam mogla učiniti &ndash; prisjeća se sudionica hodoča&scaron;ća.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-gospa_medjugorje.jpgBRADINA Izgradnja kružnog toka između Konjica i Sarajeva u noćnim satimahttp://grude.com/clanak/?i=359627359627Grude.com - klik u svijetSat, 06 Aug 2022 19:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-04-kruzni-tok-radovi-101215.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>u vremenu od 22 do 6 sati narednog dana..<p>&nbsp;</p> <p>Gužvi u prometu zbog izvođenja radova na Izgradnji kružnog toka u mjestu Bradina, kakve su viđene jučer, vi&scaron;e neće biti s obzirom na to da su iz Javnog poduzeća Autoceste FBiH dali nalog izvođaču da radove na spomenutom dijelu izvodi samo u noćnim satima, i to u vremenu od 22 do 6 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi na izgradnji kružnog toka u mjestu Bradina, na magistralnoj cesti Tarčin - Konjic, u sklopu aktivnosti koje se odvijaju na izgradnji autoceste na Koridoru Vc, dionica Tarčin - Ivan, započeli su jučer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno u priopćenju JP Autoceste FBiH, gužve koje su se dogodile prvog dana izvođenja aktivnosti na izgradnji kružnog toka koji će magistralnu cestu povezati sa dionicom Tarčin - Ivan nastale su gre&scaron;kama izvođača radova na ovoj dionici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovim putem želimo poslati izvinjenje svim građanima koji su se jučer na&scaron;li u neugodnoj situaciji i koji su satima čekali u kolonama prouzrokovanim gre&scaron;kama koje je napravio izvođač radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na situaciju koja se dogodila prvoga dana aktivnosti izgradnje kružnog toka, a da bi u daljnjem razdoblju izbjegle slične neugodne situacije, JP Autoceste FBiH dalo je nalog izvođaču da radove na spomenutom dijelu izvodi samo u noćnim satima, i to u vremenu od 22 do 6 sati narednog dana", navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-04-kruzni-tok-radovi-101215.jpgPreminuo Vladimir Matijanićhttp://grude.com/clanak/?i=359620359620Grude.com - klik u svijetFri, 05 Aug 2022 21:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-05-22-vladimir-matijanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je istaknuti novinar Vladimir Matijanić. Nagrađivani novinar Indexa umro je u 51. godini života.<p><br />Radio je u Slobodnoj Dalmaciji, Feral Tribuneu, a posljednje vrijeme na Indexu.<br /><br /></p> <p>Zbog otkrića o doktoratu Vice Mihanovića, kandidata HDZ-a za gradonačelnika Splita, nagrađen je pro&scaron;le godine. Prije toga otkrio je falsificirani magistarski rad &scaron;efa HSP-a Ante Đapića. Autor je knjige 'Kerum i propadanje Splita'.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-05-22-vladimir-matijanic.jpgOluja, akcija svih akcijahttp://grude.com/clanak/?i=359613359613Grude.com - klik u svijetFri, 05 Aug 2022 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-04-oluja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oluja je bila munjevita, pomno pripremljena operacija koja je dovela do konačnog sloma srpskih pobunjenika.<p>&nbsp;</p> <p>HV napada iz vi&scaron;e pravaca duž 630 kilometara duge boji&scaron;nice. Na većini smjerova glavnih napada brzo pucaju srpske crte obrane, pa već drugog dana operacije varaždinske Pume i dalmatinski Pauci pobjednički ulaze u Knin. Vojska nastavlja napade, u drevni kraljevski grad stiže državni vrh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska vojska i policija na svim pravcima ostvaruju pobjede. Oslobođeni su Obrovac i Gračac. Veselje na Banovini, veselje na Kordunu. Oslobođen je i Slunj. Najže&scaron;ći otpor srpski pobunjenici pružili su kod Petrinje, no pred Gromovima nisu imali &scaron;anse. Tigrovi munjevito izbijaju na granicu s BiH i tako spa&scaron;avaju opkoljeni Bihać od tragedije kakvu je doživjela Srebrenica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Unatoč pozivu, kolone srpskih izbjeglica napu&scaron;taju svoje domove. Zbog incidenata je bjesnio general Gotovina.</p> <p><br /><br />- Operacija je izvedena uredno. Planski. Na najvi&scaron;oj razini u vojničkom smislu. A poslije akcije, poslije bitke - kaos. Totalno razmažena djeca, opu&scaron;tena. Bez ikakve odgovornosti, rekao je <strong>Ante Gotovina</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malo sjevernije hrvatskim snagama predao se cijeli 21. korpus vojske tzv. Krajine. Srpski zapovjednik <strong>Čedo Bulat</strong> čestitao je na pobjedi generalu <strong>Petru Stipetiću</strong> i predao oružje.</p> <p><br /><br />Tim činom službeno zavr&scaron;ava akcija Oluja. U veličanstvenoj operaciji sudjelovalo je 200 tisuća branitelja, 240 ih je za slobodu dalo život.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-04-oluja.jpgNa današnji dan 1995. počela je Oluja – najsjajnija vojna operacija u hrvatskoj povijestihttp://grude.com/clanak/?i=359597359597Grude.com - klik u svijetThu, 04 Aug 2022 09:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-23-hrvatska_zastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin.<p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;nji dan 1995. godine počela je zavr&scaron;na oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata &ldquo;Oluja&rdquo; u kojoj su nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na boji&scaron;nici dugoj vi&scaron;e od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) oslobodili Knin. Zbog njegova strate&scaron;kog i simboličkog značaja, dan oslobođenja Knina u Hrvatskoj je progla&scaron;en Danom pobjede i domovinske zahvalnosti, a potom i Danom hrvatskih branitelja. U sljedećim danima hrvatske snage zaposjele su državnu granicu, osigurale je i krenule u pretres oslobođenog prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz državni vrh pod vodstvom predsjednika Republike Franje Tuđmana operacijom je upravljao načelnik Glavnog stožera HV-a general Zvonimir Červenko. Zbornim područjima zahvaćenima akcijom zapovijedali su generali Ante Gotovina, Petar Stipetić, Miljenko Crnjac, Luka Džanko i Mirko Norac, dok je specijalnu policiju vodio general Mladen Markač. U hrvatskim snagama bilo je ukupno oko 200 tisuća ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dokumentu Kronologija Domovinskog rata koju je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj internetskoj stranici stoji da su svjetski državnici, posebice dužnosnici SAD-a, uglavnom pokazali razumijevanje za provedenu operaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Između ostalog, rekli su da je &lsquo;Hrvatska ostavila dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob razrije&scaron;i pregovorima, a da su oni propali zbog beskompromisnoga stajali&scaron;ta krajinskih Srba&rsquo;. Uoči napada, hrvatskim vojnicima izdana je stroga zapovijed o za&scaron;titi civila i civilnih te osobito vjerskih (pravoslavnih) objekata, a tijekom akcije u javnim medijima neprestano je ponavljan poziv predsjednika RH hrvatskim građanima srpske nacionalnosti da ostanu u Hrvatskoj, jer su im na temelju Ustava i Ustavnog zakona o manjinama zajamčena sva građanska prava. Ipak, najveći dio Srba iz samoprogla&scaron;ene &lsquo;Krajine&rsquo; u Hrvatskoj, na zahtjev svog političkog i vojnog vodstva, napustio je Hrvatsku. Zapovijed o evakuaciji Srba iz tzv. Krajine potpisao je srpski general Mile Mrk&scaron;ić; isto je potpisao i Milan Martić, predsjednik &lsquo;Krajine&rsquo;. Predstavnici UN-a i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith potvrdili su da su srpski civili napustili područje tzv. Krajine prije dolaska HV-a, stoji u Kronologiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tijek &ldquo;Oluje&rdquo;</strong></p> <p><strong>&ndash; 4. kolovoza (petak) 1995.</strong><br /> U 5 sati ujutro započela je vojno-redarstvena operacija &ldquo;Oluja&rdquo;.<br /> Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uni&scaron;tilo je neprijateljsko radio-relejno čvori&scaron;te Ćelavac te sredi&scaron;ta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana oslobođeni su Sveti Rok, Čista Mala, Čista Velika, Uni&scaron;ta, Gornji Baljci, Dabar, Novoselija, Sibić, Gora, Stra&scaron;nik, Graberje, Vi&scaron;njica, Predore, U&scaron;tica, Tanac te prijevoj Mali Alan i područje Dulibe &ndash; Tulove grede na Velebitu.<br /> Srpske snage u jutarnjim satima toga dana granatirale su Dubrovnik, Biograd na moru, Gospić, Otočac, Sisak i Sunju (potom su granatirani Karlovac, Nu&scaron;tar i druga naselja u Hrvatskoj); u tim napadima stradali su civili i civilni objekti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; 5. kolovoza (subota) 1995.</strong><br /> Oslobođeni su: Knin s okolicom, Ljubovo, Žitnić, Lovinac, Gračac, Novi Lički Osik, Ostrovica, Primi&scaron;lje, Pla&scaron;ki, Dubica, Vrlika, Kijevo, Drni&scaron; s okolicom, Obrovac, Benkovac, Zemunik Gornji, Biljane Gornje, Biljane Donje, &Scaron;kabrnja, Nadin, Smilčić, Karin, Saborsko, Lička Jesenica, Vaganac, Ličko Petrovo Selo, Rakovica, Drežnik Grad, Željava, Medak, Petrinić Polje, Trnavec, Lički Ribnik, Gornji Poloj, Glinsko Novo Selo, Župić i Župić brdo, &Scaron;anja, Vilusi, Pecki, Lu&scaron;čani, Križ, Cepeli&scaron;, Strmen i druga naselja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; 6. kolovoza (nedjelja) 1995.</strong><br /> Oslobođeni su: Petrinja, Kistanje, Mu&scaron;kovac, Ka&scaron;tel Žegarski, Vrhovine, Kostajnica, Udbina, Krbava, Korenica, Bunić, Slunj, Broćanac, Plitvice, Glina, Otrić, Bruvno, Malovan, Rudopolje, Stražbenica, Blinja, Umetić, Slabinje, Čaire, Utolica, Rausovac, Gornja i Donja Bačuga, Jabukovac, Banski Grabovac, &Scaron;a&scaron;, Veliki &Scaron;u&scaron;njar, Majski Trtnik, Barlete, Vrebac, Mogorić, Ploča i druga naselja. Istoga dana kod Tržačkih Ra&scaron;tela, na samoj granici na Korani, susrele su se postrojbe Hrvatske vojske (general bojnik Marijan Mareković) i 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine (general Atif Dudaković).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; 7. kolovoza (ponedjeljak) 1995.</strong><br /> Oslobođeni su: Gornji i Donji Lapac, Mazin, Dobroselo, Boričevac, Kulen Vakuf, Cetingrad, Veljun, Krnjak, Vojnić, Gornje Meku&scaron;je, Kamensko, Tu&scaron;ilović, Turanj, &Scaron;anac, Jela&scaron;i i druga naselja. Izjava ministra obrane RH Gojka &Scaron;u&scaron;ka da je operacija zavr&scaron;ena u 18 sati toga dana, potvrdila je da konačna pobjeda hrvatskih snaga nije upitna, no ostalo je jo&scaron; nekoliko &ldquo;džepova&rdquo; otpora protivnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&ndash; 8. kolovoza (utorak) 1995.</strong><br />Predaja pukovnika Čedomira Bulata, zapovjednika 21. korpusa &ldquo;Srpske vojske Krajine&rdquo;, u Gornjem Vidu&scaron;evcu oko 14 sati, značila je kraj operativnoga dijela operacije &ldquo;Oluja&rdquo;, ali i prestanak rata na teritoriju Republike Hrvatske, iako su nastavljene vojne aktivnosti radi slamanja ostataka neprijateljske vojske i pretresa terena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, 8. kolovoza hrvatske snage u&scaron;le su u Srb, a 9. kolovoza u Vrginmost i Dvor na Uni. Poraziv&scaron;i neprijatelja, Hrvatska vojska stala je na međunarodno priznatu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. <strong>(HRT/DaniPonosa)</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-23-hrvatska_zastava.jpgHusein Smajić nakon blagoslova crkve: Presretan sam, ovo je crkva mira, ljubavi i poštovanjahttp://grude.com/clanak/?i=359584359584Grude.com - klik u svijetWed, 03 Aug 2022 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-03-crkva-bugojno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije sedam godina Večernjakov pečat za Osobu godine dobio je Husein Smajić iz Bugojna. Pečat mu je predala tadašnja predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.<p>&nbsp;</p> <p>- Dobro večer svima, ja sam Husein Smajić. Inače, na mojoj zemlji u Bugojnu nalaze se temelji najstarije rimokatoličke crkve, želim da se ta crkva obnovi, da je sagradimo onakvu kakva je bila, uz blagoslov na&scaron;eg kardinala Vinka Puljića, rekao je tada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je i bilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na blagdan Gospe od Anđela kardinal u mirovini Vinko Puljić danas je blagoslovio crkvu koju je sagradio Smajić sa svojom obitelji. U izgradnji su pomogli mnogi ljudi uplatom donacija, a netko je darovao građevinski materijal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je dana&scaron;nji dan gotovo pa zavr&scaron;en, Smajić je zbrojio sve dojmove. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je rekao za Avaz - osjeća se odlično, te mu je drago &scaron;to je do&scaron;ao ovaj dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sretan sam. Puno godina radimo na ovom projektu - kaže Smajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Podigao spomenik</strong></p> <p>Prije osam godina sasvim slučajno je u dvori&scaron;tu na&scaron;ao temelje crkve. Crkva je veličine 32 metra sa 22 metra. Radi se o jednobrodnoj crkvi s dvije lađe. Prona&scaron;li su i 12 pokojnika, i bosansku kraljicu Jelenu Grubu koja je vladala Bosnom od 1395. do 1398. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovdje su je zatočili i na&scaron;a kraljica je preminula 1400. godine. Njene ostatke smo slali u Ameriku u Majami. Analiza je pokazala da je kraljica preminula od osteoporoze. 1400. godine je pokopana. Podigao sam spomenik na&scaron;oj kraljici. Radio ga je jedan poznati kipar iz Tomislavgrada Ante Braovac. Kad smo razgovarali o bisti, tražio sam da mi naprave spomenik njezinog lika. Njezin pokojni suprug, Stjepan Dabi&scaron;a je nosio krunu s pet ljiljana. Onda sam rekao Anti da sve &scaron;to je ona naslijedila i on je tako i napravio - govori Smajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezin spomenik danas gleda na grobnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jako sam sretan, na&scaron;ao sam kraljicu na na&scaron;oj zemlji. Kada smo je prona&scaron;li bila je prekrivena zlatnim pla&scaron;tom. Pronađen je i jedan novčić - kaže Smajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjeća se kada je 2015. godine dobio Večernjakov pečat, da ga je kroz par mjeseci posjetio Kardinal Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Bio je ovdje u srednjovjekovnoj crkvi. Vidio je da se gradi nova. Gradnja je trajala 3-4 godine i on je tada izrazio želju da je blagoslovi. I danas je do&scaron;ao. Za nepovjerovati, bilo je 1.500 ljudi. Sve je pro&scaron;lo u najboljem redu, bio je i ručak - dodaje Smajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dovoljno za lijepog života</strong></p> <p>Inače, Smajić ima pilanu za preradu drveta i dvije hidrocentrale i prodaje struju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Koliko isporučim, plati mi se, koliko potro&scaron;im, platim. Posao ide solidno, ima se malo i novaca, ali ne i za bacanja. Dovoljno za lijepog života. Izdvojio sam za ovu crkvu, ranije za džamiju, i za jednu srpsku pravoslavnu crkvu, ima me svugdje - naglasio je.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treba jo&scaron; uraditi unutarnji malter, razvesti struju, grijanje i uraditi fasadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Trebat će jo&scaron; novca da se ovo zavr&scaron;i. Ovo je dolina mira, tolerancije, po&scaron;tovanja i ljubavi. Svi trebaju doći da vide ovo - zaključio je Smajić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-03-crkva-bugojno.jpgNeumskom zaleđu prijeti katastrofa, vatrogasci brane kućehttp://grude.com/clanak/?i=359581359581Grude.com - klik u svijetWed, 03 Aug 2022 00:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-03-22-prapratnica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glasnogovornik Civilne zaštite HNŽ Pero Pavlović komentirao je trenutno stanje na požarištima u okolici Neuma.<p><br />Prema informacijama iz Neuma, gdje je stanje ocijenjeno kao izuzetno te&scaron;ko, najteža situacija odnosi se na selo Prapratnica gdje su ugrožene kuće.<br /><br /></p> <p>"U 15:25 sati izbio požar u Malom polju, gdje gori trava i nisko rasLinje. Na požari&scaron;tu je pet vozila i dvanaest vatrogasaca. Trenutno nema prijetnje za objekte i stanovni&scaron;tvo. Prema usmenoj informaciji koju smo dobili od Marka Topalovića (&scaron;ef Civilne za&scaron;tite Neum op.a.) trenutno su ugrožene kuće u selu Prapratnica i brane se svim raspoloživim snagama", rekao je Pavlović.</p> <p><br />Neumskom zaleđu prijeti katastrofa: Požar van kontrole, vatra zahvatila veliku povr&scaron;inu.</p> <p><br /><a href="https://neum.online/foto-video-vatrena-stihija-oko-prapratnice-neumskim-vatrogascima-pristigla-pomoc-iz-susjednih-gradova/" target="_blank"><em><strong>Foto: Neum</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-03-22-prapratnica.jpegNačelnik Jurković: U Neumu uništeni maslinici, pčele... izgorjela je jedna kućahttp://grude.com/clanak/?i=359582359582Grude.com - klik u svijetWed, 03 Aug 2022 00:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-18-vatrogasci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjetar je promijenio smjer, pa je požar i dalje aktivan na širokoj liniji.<p>&nbsp;</p> <p>Požar koji je buknuo jutros oko 10:00 sati između Graca i Broćanca u neumskom zaleđu nije stavljen pod kontrolu. Na terenu je između 30 i 40 vatrogasaca, kako su ranije potvrdili iz Civilne za&scaron;tite Neum.&nbsp;<br /><br /></p> <p>''Ima dosta &scaron;tete na maslinicima a i dio pčela je uni&scaron;ten. Sutra ćemo vidjeti koje su razmjere i posljedice požara. Srećom nije bilo ljudskih žrtava'' - rekao je Jurković. Dodaje da je izgorjela jedna kuća koja nije imala stalnih žitelja. ''Desetak vatrogasnih ekipa je na terenu. Obranili smo ovaj dio, vjetar je sada promijenio smjer. Požar je i dalje aktivan na &scaron;irokoj liniji. Pratit ćemo situaciju noćas, kako će se razvijati. Situacija je apokaliptična, stvarno je jak vjetar, ta sela je bilo te&scaron;ko obraniti'''- zaključio je Jurković.<br /><br /></p> <p>Neumskim vatrogascima pomažu kolege iz Mostara i Čapljine, ali i iz Metkovića u susjednoj Hrvatskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-18-vatrogasci.jpgFOTO: Na Blidinju predstavljena najskuplja pasmina na svijetu!http://grude.com/clanak/?i=359580359580Grude.com - klik u svijetWed, 03 Aug 2022 00:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-03-22-blidinje-psi_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dog Show na Blidinju koji se održavao na Blidinju oduševio je mnoge.<p><br />U jednom od najljep&scaron;ih parkova prirode koji je nažalost pretrpio stra&scaron;ne udarce u proteklom mjesecu, nakon skoro dva tjedna požara, konačno se počelo disati punim plućima.<br /><br /></p> <p>Kinolo&scaron;ki savez Herceg Bosne organizirao je događaj za svaku pohvalu, a najbolje je &scaron;to je susret bio međunarodni pa su se brojni stranci upoznali s ljepotama Blidinja.<br /><br /></p> <p>O kakvom se događaju radi potvrđuje i činjenica da su suci bili iz Makedonije, Slovačke, Rumunjske, Če&scaron;ke i BiH.</p> <p><br />Vrijedi istaknuti da je predstavljen i pas vrste Tibetanski mastif, najskuplja pasmina na svijetu. Za njih treba izdvojiti i po 50 tisuća maraka, a rekordnu cijenu dosegao je 2014., kada je neimenovani bogata&scaron; iz Kine za svog ljubimca platio čak 1,4 milijuna eura.<br /><br /></p> <p>Iako su u početku kori&scaron;teni kao čuvari i za&scaron;titnici, postali su preskupi za održavanje pa su polako počeli izumirati. Pasmina je vrlo za&scaron;titnički nastrojena i relativno zdrava, ali je sklona nasljednim stanjima kao &scaron;to su displazija kukova, hipotireoza i anomalije oka.<br /><br /></p> <p>Godinama su tibetanski mastifi poznati kao "najskuplji psi na svijetu".</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-03-22-blidinje-psi_glavna.jpgGradonačelnik: Gosti iz BiH dolaze u Makarsku, to im je drugi dom, a gostiju imamo kao 2019.http://grude.com/clanak/?i=359558359558Grude.com - klik u svijetTue, 02 Aug 2022 00:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-02-paunovic-gradonacelnik-makarske.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošloga tjedna netko je pročitao naslov “Gradonačelnik Makarske o gostima iz BiH: Autobus ih samo iskrca, oni na plaži peku roštilj, ostave nered...” <p><br />I dok se jedan dio redakcije zgražao, s obzirom na to da su opet gosti iz BiH na tapeti, drugi dio se pitao kako takvi gosti uspiju meso prevesti preko granice jer kažnjava se i zbog salame u kori kruha, a kamoli za koji kilogram ćevapa, kobasica, krmenadli... A onda smo ipak zaključili da je vjerojatno dosta toga izvučeno iz konteksta te da je bolje nazvati gradonačelnika Makarske Zorana Paunovića kako bi podrobnije objasnio svoju izjavu, a nakon toga i kako bismo porazgovarali o ovogodi&scaron;njoj turističkoj sezoni na omiljenoj destinaciji bh. puka, kao i o tome &scaron;to on, kao mladi političar koji dolazi iz privatnog biznisa, savjetuje BiH kada je u pitanju njezin turistički razvoj.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Gradonačelniče, dosta se pra&scaron;ine diglo oko va&scaron;e navodne izjave o gostima iz BiH koji ro&scaron;tiljaju na plaži i ostavljaju nered, a i sami ste kasnije objasnili da je izjava pogre&scaron;no interpretirana. Pa o čemu se konkretno radilo i ima li doista onih koji zapale ro&scaron;tilj na plaži, iako je to žiteljima BiH ne&scaron;to teže izvesti jer ne mogu nositi meso preko granice?</strong></em></p> <p>- Makarska je grad u kojem veći dio godine živi 8000 - 10.000 ljudi iako ima 14.000 prijavljenih stanovnika. Ljeti ta brojka naraste na 50.000 - 60.000 ljudi. Svakom gradu u Dalmaciji, pa tako i Makarskoj, te&scaron;ko je na postojeću infrastrukturu i službe kvalitetno opskrbljivati potrebe tolikog priljeva. Time apsolutno ne želim reći da gosti nisu dobrodo&scaron;li u na&scaron; grad, odakle god bili. Sve &scaron;to sam rekao i &scaron;to mi je bila namjera reći jest da smo s obzirom na veliki broj gostiju suočeni s izazovima koje nastojimo rije&scaron;iti, a očito ih nismo do sada kvalitetno rije&scaron;ili. Trudimo se organizirati i postaviti službe tako da &scaron;to uspje&scaron;nije odgovore na izazove turističke sezone, no to je proces koji traje i ne može se dogoditi preko noći. Svijest nas Makarana i gostiju svakako treba razvijati kako se ne bi ostavljale vrećice smeća pored praznih kanti za smeće, kako se ne bi bacali opu&scaron;ci te kako bi svatko pokupio iza sebe na plaži, ali i u gradu. Vjerujem da se možete složiti kako grad može biti čistiji i ugodniji ako svi zajedno napravimo barem mali korak. Komunalne službe jednostavno u ovom trenutku nisu dostatne ovolikom priljevu ljudi, bez obzira na to radi li se o dugoročnim ili dnevnim gostima. Održavanje čistoće u sezoni izazov je koji aktivno nastojimo rije&scaron;iti i pobolj&scaron;ati te vjerujem da će napredak biti vidljiv iz sezone u sezonu.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Da ostavimo po strani tu pogre&scaron;no interpretiranu izjavu, kakvi su uistinu gosti iz BiH u Makarskoj?</strong></em></p> <p>- Gosti iz BiH dolaze u Makarsku vi&scaron;e desetljeća i vjerujem da se u Makarskoj osjećaju kao da im je to drugi dom. Volio bih da tako i ostane i ne vidim razlog da bude drugačije. Apsolutno ne stojim iza bilo kakvih nacionalnih podjela, derogativnih izjava i &scaron;irenja mržnje na bilo kakvoj osnovi, a pogotovo u svrhu podizanja čitanosti koja će trajati dan-dva, a ostaviti trajno gorak okus mnogima.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Ima neka tajna veza, kaže pjesma, ali nevjerojatna je ta povezanost bh. gostiju i Makarske. Pa, prema va&scaron;em mi&scaron;ljenju, odakle ta ljubav? Primjerice, dosta je Hercegovaca koji će radije kupiti stan u Makarskoj, nego bilo gdje drugo s ove strane granice u BiH.</strong></em></p> <p>- Pa i mi Makarani volimo otići u BiH na skijanje, volimo pro&scaron;etati po Mostaru i Sarajevu, navratiti u Banju Luku. Nije to jednostran odnos. Nekad smo bili jedna zemlja, dijelimo slične običaje i mentalitet. To &scaron;to su granice povučene, ne znači da se odnos ljudi promijenio.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Kako ste zadovoljni ovom sezonom s obzirom na to da živimo u doba pandemije i rata?</strong></em></p> <p>- Zadovoljni smo sezonom. Dosta smo se potrudili oko sadržaja koji će na&scaron;im gostima približiti autentično iskustvo Makarske kroz &ldquo;Lito u Makarskoj&rdquo; i &ldquo;Maestrale&rdquo;, no to je tek početak. Brojke govore da je sezona na razini 2019. godine, unatoč pandemiji i ratu.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Osim ljetnog turizma, &scaron;to jo&scaron; Makarska može ponuditi svojim gostima kako bi taj turistički sektor živio kroz cijelu godinu?</strong></em></p> <p>- Makarska može ponuditi druge oblike turizma kao &scaron;to su sportski i zdravstveni turizam jer je ovo područje jedinstveno svojom prirodom i blagim klimatskim uvjetima. Aktivno se radi na produljenju turističke sezone, no vjerujem da i sami znate kako razvoj drugih grana turizma nije ne&scaron;to &scaron;to se događa u pet minuta. Svakako, na&scaron; grad ima veliki, do sada neiskori&scaron;teni, potencijal.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Za kraj ćemo vas kao gradonačelnika jedne od najprivlačnijih destinacija za turiste pitati kako bismo mi koji živimo na periferiji BiH, konkretnije u Hercegovini, mogli bolje iskoristiti svoje turističke potencijale? Primjerice, ima ona priča, ako si u Hercegovini, jednaka ti je udaljenost do mora (Makarska) i do planine (Blidinje), ali jo&scaron; ta priča nije zaživjela do kraja, pa kako je oživjeti i prije onoga ulaska BiH u EU, koji svi sanjamo, ako ni&scaron;ta, zbog granica na kojima se zna itekako dugo čekati.</strong></em></p> <p>- BiH ima svoje prirodne ljepote, od planina, vodopada, zelenih ravnica, kanjona, doista raznovrsna prirodna blaga i veliki turistički potencijal. Ako je u Dolomitima visoka sezona ljeti, ne vidim za&scaron;to i BiH ne bi imala potencijal razvijanja ljetnog planinskog turizma.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-02-paunovic-gradonacelnik-makarske.jpgOd danas očevi u Hrvatskoj imaju pravo na plaćeni očinski dopusthttp://grude.com/clanak/?i=359550359550Grude.com - klik u svijetMon, 01 Aug 2022 12:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-06-tata-kcerka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Očevi u Hrvatskoj od danas imaju pravo na - plaćeni očinski dopust.<p>&nbsp;</p> <p>Trajat će 10 odnosno 15 dana, ovisno o tome je li riječ o jednom djetetu ili blizancima ili vi&scaron;e djece rođene u isto vrijeme. Taj dopust nije obvezan, no ako ga otac želi, poslodavac mu ga mora omogućiti. U protivnom, platit će kaznu, javlja <em><strong>HRT.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Roditeljski dopust, u posljednjih nekoliko godina, od 2017. do danas, povećavamo treći put, i dosada&scaron;njih 5600 kuna povećat ćemo na 7500 kuna, &scaron;to smatramo da će ipak znatno pomoći na&scaron;im mladim obiteljima, najavila je <strong>Željka Josić</strong>, državna tajnica u Sredi&scaron;njem državnom uredu za demografiju i mlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novo pravo, očinski dopust uvodi se za zaposlene i samozaposlene roditelje u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja vi&scaron;e djece. Pravo se može koristiti najkasnije do navr&scaron;enih &scaron;est mjeseci djetetova života, a otac ga koristi neovisno o radnopravnom statusu majke.</p> <p><br /><br />Svrha očinskog dopusta je omogućiti veću uključenost očeva u skrb o djeci i sudjelovanje u ranoj dobi djeteta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-06-tata-kcerka.jpgMladi poljoprivrednik proizveo rekordnu količinu lubenice http://grude.com/clanak/?i=359545359545Grude.com - klik u svijetMon, 01 Aug 2022 08:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-17-19-06-17-lubenica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema njegovim riječima, ove godine sve je pogodovalo rastu i razvoju ove kulture, jer nije bilo vremenskih ekstrema..<p>&nbsp;</p> <p>Sve je vi&scaron;e poljoprivrednika na području općine Sanski Most koji uzgajaju lubenicu, a ove godine, zahvaljujući vremenskim prilikama, bilježi se rekordan urod ove kulture na sanskim poljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladi poljoprivrednik Samir Kljunić proizveo je ove godine rekordnu količinu te delicije, koja je u ovim ljetnim mjesecima nezaobilazna poslastica na trpezama brojnih Sanjana, prenose "<a href="https://www.nezavisne.com/ekonomija/agrar/Mladi-poljoprivrednik-uzgojio-rekordnu-kolicinu-lubenice/729047" target="_blank">Nezavisne</a>".&nbsp;</p> <h3>&nbsp;</h3> <h3>30 tona&nbsp;</h3> <p>Prema njegovim riječima, ove godine sve je pogodovalo rastu i razvoju ove kulture, jer nije bilo vremenskih ekstrema te Kljunić procjenjuje kako će sa svojih povr&scaron;ina ubrati vi&scaron;e od 30 tona kvalitetnih i sočnih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je za ovu vrstu poljoprivredne proizvodnje nužno osigurati niz uvjeta, počev&scaron;i od pripreme zemlji&scaron;ta, odabira i sadnje kvalitetnog sjemena, pa do kultivacije samog ploda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim toga, nužan je kvalitetan sustav navodnjavanja, a ovaj problem rije&scaron;io je zahvaljujući rijeci Sani, u čijoj neposrednoj blizini se nalazi njegova parcela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako je dosad oprobao sadnju vi&scaron;e vrsta lubenice te je vremenom odabrao one koje najbolje uspijevaju i čiji plodovi imaju najvi&scaron;i kvalitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže kako problem u ovoj vrsti poljoprivredne proizvodnje predstavlja nepostojanje organiziranog otkupa, ali i to &scaron;to iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine pristižu ogromne količine ovih kultura na domaće trži&scaron;te. Ipak, uvjeren je kako lubenice sa sanskih polja kvalitetom nimalo ne zaostaju za uvoznim te ističe kako kod kuće uspijeva prodati najveći dio svojih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Pristojan život&nbsp;</h3> <p>"Ovih dana Sanski Most je pun ljudi, veliki broj na&scaron;ih sugrađana koji žive i rade u inostranstvu provode godi&scaron;nje odmore kod svojih kuća. Zanimljivo je kako oni uvijek radije biraju domaće, autohtone proizvode, pa zasad nemam problema s plasmanom i nadam se kako ću većinu proizvoda rasprodati", kaže Kljunić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njega svi poznaju kao izuzetno vrijednog i čestitog momka, koji je zaposlen u jednoj ovda&scaron;njoj firmi, ali se intenzivno bavi i poljoprivrednom proizvodnjom. Za razliku od većine svojih vr&scaron;njaka, kaže kako ne pomi&scaron;lja na odlazak u inozemstvo te misli da se vrijednim radom može pristojno živjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako potiče iz tradicionalne zemljoradničke obitelji i da je posao naučio i naslijedio od roditelja koji su također bili uspje&scaron;ni poljoprivrednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Radim u jednom metaloprerađivačkoj tvrtci i kada dođem s posla nije mi te&scaron;ko otići u polje i baviti se zemljoradnjom. U svemu imam podr&scaron;ku najbližih i ne žalim se. Tko hoće da radi ne treba da se pla&scaron;i za egzistenciju", kaže Kljunić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-17-19-06-17-lubenica.jpgNakon burne noći, smirila se situacija na Kosovuhttp://grude.com/clanak/?i=359544359544Grude.com - klik u svijetSun, 31 Jul 2022 19:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-31-22-kosovo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U općinama na sjeveru Kosova jučer, nešto prije 18 sati začule su se sirene za uzbunu, zvuk se čuo dulje od sat ipol vremena.<p>&nbsp;<br />Na snimkama ljudi su u panici bježali s ulica.<br /><br /></p> <p>Zamjenik zapovjednika kosovske policije za sjevernu regiju Besim Hoti oglasio se o svemu za Kossev.<br /><br /></p> <p>"Do&scaron;lo je do blokade puta u Zubinom Potoku kod Varaga i u Rudaru. Navodno je proturena lažna vijest da će općina biti blokirana od strane specijalnih jedinica, &scaron;to apsolutno nije točno, niti postoji takva namjera", rekao je Hoti.<br /><br /></p> <p>Mediji sa sjevera Kosova pi&scaron;u da su mje&scaron;tani blokirali put u selu Rudare u Zvečanu i Varaga u Zubinom Potoku. Okupilo se nekoliko stotina mje&scaron;tana, a kamionima je prepriječen put.<br /><br /></p> <p>Razlog je odluka kosovskih vlasti da od ponoći ukidaju srpske registracijske oznake na automobilima. Na inicijativu Amerike ta je odluka stavljena izvan snage pa se situacija donekle smirila.<br /><br /></p> <p>Na Kosovu kuha već godinama, praktički otkad je država proglasila samostalnost, a incidenti su redoviti.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-31-22-kosovo.jpegDJEVOJKA DANA - Pomogla hitnoj da prođe kroz prometni čephttp://grude.com/clanak/?i=359538359538Grude.com - klik u svijetSat, 30 Jul 2022 19:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-30-split-promet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od ranog jutra u Splitu su gužve na cestama, a trenutno je najgora situacija na izlazima iz Splita te u širem centru grada. <p>&nbsp;</p> <p>Pomalo dramatična situacija jutros se ne&scaron;to prije 9 sati dogodila u Zvonimirovoj ulici.<br /><br /></p> <p>Naime, zbog velike gužve vozilo hitne pomoći pod rotacijama jedva se probijalo kroz ulicu.<br /><br /></p> <p>"Život mi se okrenija. Hitna ne može proć, pa ovo je nevjerojatno, život je nekome u pitanju", kazala je za Dalmaciju Danas čitateljica koja je snimila prolazak vozila hitne kroz Zvonimirovu. Jedna ženska osoba na kraju je spasila stvar.<br /><br /></p> <p>Iza&scaron;la je iz svog vozila te je regulirala promet kako bi vozilo hitne moglo proći.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-30-split-promet.jpgNa Ininoj crpki ljudi danima umjesto benzina točili dizelhttp://grude.com/clanak/?i=359529359529Grude.com - klik u svijetSat, 30 Jul 2022 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-06-benzinska-pumpa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vozilo je usporavalo, gubilo na snazi, s vremenom i stalo. Teško je palilo, a nakon nekog vremena nije se ni moglo upaliti. <p><br />Na benzijskoj postaji u Međimurju ljudi su danima umjesto benzina točili dizel, pi&scaron;e najnoviji broj <a href="https://medjimurje.hr/" target="_blank">lista Međimurje</a>, a prenosi portal <a href="https://emedjimurje.net.hr/vijesti/drustvo/4264032/na-benzinskoj-postaji-u-donjoj-dubravi-vozaci-umjesto-benzina-danima-tankali-dizel/" target="_blank">eMeđimurje</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Vozilo je usporavalo, gubilo na snazi, s vremenom i stalo. Te&scaron;ko je palilo, a nakon nekog vremena nije se ni moglo upaliti. A da bi stvar bila gora, istim smo gorivom napunili i spremnik traktorske kosilice nogometnog kluba", riječi su Ivana Međimurca iz Donje Dubrave, samo jednog od dvadesetak detektiranih o&scaron;tećenika koji su nakon točenja goriva na Ininoj benzinskoj postaji u Donjoj Dubravi uočili kvarove na osobnom automobilu i ostalim vozilima.<br /><br /></p> <h3>Vi&scaron;e slučajeva<br /><br /></h3> <p>Da navedeni slučaj nije jedini svjedoče i automehaničari kojima su prilazi i dvori&scaron;ta radionica zatrpani automobilima u kvaru.<br /><br /></p> <p>"Od ponedjeljka 11. srpnja pa do 13. srpnja zaprimio sam desetak vozila s navedenim kvarom. Sva vozila su s istog područja te s istim problemima - natočeno je krivo, točnije neispravno gorivo eurosuper na benzinskoj pumpi Ine u Donjoj Dubravi", rekao je za list Međimurje Sven Hunjadi, automehaničar iz Dra&scaron;kovca.<br /><br /></p> <p>Maloprodajno mjesto Ininih proizvoda u Donjoj Dubravi nalazi se na državnoj cesti D20 koja spaja Koprivničko-križevačku i Međimursku županiju te je jedna od najfrekventnijih prometnica naselja, a glavni je i put prometovanja dnevno za stotine poslovnih i privatnih putnika te mje&scaron;tana okolnih naselja (D. Vidovec, S. Marija, Kotoriba) kojima je navedena postaja usputna i česta stanica.<br /><br /></p> <p>Ina priznala pogre&scaron;ku<br /><br /></p> <p>Iz Ine su priznali pogre&scaron;ku.<br /><br /></p> <p>"Nakon zaprimljene reklamacije kupca, INA je pristupila analizi goriva na maloprodajnom mjestu INA Donja Dubrava u Međimurju. U spremniku za gorivo Eurosuper 95 utvrđeno je prisustvo dizelskog goriva nakon čega je prodaja goriva iz tog spremnika odmah obustavljena. Riječ je o izoliranom slučaju jer su sva ostala goriva u ostalim spremnicima propisane kvalitete i prodaju se regularno. Trenutačno INA na maloprodajnom mjestu Donja Dubrava svojim kupcima omogućuje kupnju premium goriva Eurosuper 95 Class Plus po cijeni standardnog sve dok se ne uspostavi ponovna prodaja goriva Eurosuper 95.<br /><br /></p> <p>Svi kupci koji su izjavili prigovor, obavije&scaron;teni su o opravdanosti prigovora i zamoljeni su za dostavu tro&scaron;kova te je kompanija spremna nadoknaditi nastalu &scaron;tetu na vozilima. Ovim putem ispričavamo se svim kupcima koji su zbog ovog događaja imali neugodnosti. Istovremeno INA interno utvrđuje sve pojedinosti kako bi se utvrdili razlozi koji su doveli do ovog događaja te spriječilo njegovo ponavljanje u budućnosti", stoji u Ininom odgovoru na upit lista Međimurje.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-06-benzinska-pumpa.jpg