Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Klimatolog Mirko Orlić: Možemo očekivati i tornadahttp://grude.com/clanak/?i=358285358285Grude.com - klik u svijetSun, 29 May 2022 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-16-tornado.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok su na sjeveru Hrvatske ovih dana zabilježene kuglice leda veličine jabuke, najveća ikad uočena bila je podno Himalaje i bila je veličine nogometne lopte.<p><br />Akademik i klimatolog <strong>Mirko Orlić</strong> gostovao je u <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/klimatolog-u-dnevniku-nove-tv-o-vremenskim-ekstremima-pojavljivat-ce-se-tornada---726349.html" rel="nofollow" target="_blank">Dnevniku&nbsp;Nove TV</a> u subotu i komentirao naglo zahlađenje popračeno&nbsp;grmljavinskim&nbsp;nevremenom, obilnim&nbsp;ki&scaron;ama, praćenima&nbsp;tučom i jakim vjetrom.<br /><br /></p> <p>Dok su na sjeveru zemlje ovih dana zabilježene kuglice leda&nbsp;veličine jabuke, najveća ikad uočena bila je podno Himalaje i bila je&nbsp;<strong>veličine nogometne lopte.<br /><br /></strong></p> <p>Osvrnuv&scaron;i se na&nbsp;ekstremne vremenske uvjete&nbsp;i promjenu vremena, Orlić&nbsp;je odgovorio na pitanje hoće li takve promjene biti <strong>sve če&scaron;će.&nbsp;<br /><br /></strong></p> <p>"To&nbsp;sve<strong> ovisi o nama.</strong> Takve ekstremne situacije povezane su s globalnim zatopljenjem. U zadnjih deset godina sve su najtoplije godine. &Scaron;to će biti u budućnosti, ovisi o tome kako ćemo mi utjecati na to zatopljenje. Ako ljudi smanje utjecaj na&nbsp;emisiju stakleničkih plinova, takvih će pojava biti manje. Ako ne smanje, bit će ih vi&scaron;e", rekao je Orlić.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-active" lang="hr"> <div id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Pojasnio je Orlić i koliko je izgledno da se kod nas pojave ekstremi kao &scaron;to je tornado.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;">&nbsp;</div> <p>"Nažalost, izgledno je. Bilo ih je i prije.&nbsp;<strong>Tornada postoje i ona će se pojavljivati</strong>. Ono &scaron;to je ključno pitanje jest koliko često. Prelimarne analize pokazuju da je globalno zatopljenje utjecalo na&nbsp;povećanu čestinu takvih pojava. Moglo bi ih če&scaron;će biti i kod nas", rekao je Orllić.<br /><br /></p> <p>Meteorolozi najavljuju jo&scaron; jednu&nbsp;<strong>od najtoplijih godina</strong>. Posljednjih sedam godina bilo je najtoplije, pa se postavlja pitanje &scaron;to su ljudi učinili klimi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Deset najtoplijih godina su sve one koje su bile iza 2010. godine. &Scaron;to smo mi učinili?&nbsp;To je emisija stakleničkih plinova. Dijelom je to posljedica čovjekovog djelovanja. Kako će to dalje izgledati, ovisi o budućoj emisiji", poručio je Orlić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-16-tornado.jpgDubrovnik: SLETIO PRVI OVOGODIŠNJI ZRAKOPLOV: Očekuje se oko 15.200 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=358281358281Grude.com - klik u svijetSat, 28 May 2022 18:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-28-dubrovnik-delta_airlines.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi letovi su gotovo potpuno popunjeni.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U zračnu luku Dubrovnik u subotu je sletio prvi ovogodi&scaron;nji zrakoplov na izravnom letu iz New Yorka. Prvim ovosezonskim letom United Airlinesa stiglo je iz New Yorka 170 putnika, a do kraja rujna ova će linija prometovat nekoliko puta tjedno.&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Time se nastavlja avionska linija koja je i pro&scaron;log ljeta redovito povezivala jug Hrvatske s najvećim gradom SAD-a.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Tijekom sezone najavljeno je 70-ak letova na liniji New York &ndash; Dubrovnik i očekuje se oko 15.200 ljudi u dolasku. Prvi letovi su gotovo potpuno popunjeni, Isto tako za kasnije je dobar booking i očekujemo dobru popunjenost&rdquo;, rekao je komercijalni direktor dubrovačke ZL Ivan Maslać za HTV.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Također je naglasio da se u subotu&nbsp;u Zračnoj luci Dubrovnik očekuje ukupno 100 slijetanja i polijetanja, a oko 12.500 putnika bi trebalo proći kroz zrakoplovnu luku.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Zračna luka Dubrovnik je povezana s 50-tak destinacija, a u &scaron;pici sezone s gotovo 80 destinacija, a putnike prevoze&nbsp;50-tak zrakoplovnih kompanija.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-28-dubrovnik-delta_airlines.jpgProfesionalni vozači masovno odlaze iz BiH u EUhttp://grude.com/clanak/?i=358274358274Grude.com - klik u svijetSat, 28 May 2022 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-20-truck.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S druge strane gospodarstvenici iz EU poručuju da su bh. vozači među najboljim u Europi te ih zato ovdje i nema dovoljno.<p><br /><span data-v-088b9c4a="">Odlazak vozača u zemlje Europske unije jedan je od gorućih problema transportnih prijevoznika u Bosni i Hercegovini. Veliki problem predstavlja rast cijene goriva i rezervnih dijelova, poručuju iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Građani već plaćaju skuplje putne karte, a zbog svega uskoro bi moglo doći i do reduciranja putnih linija, javlja BHRT.<br /><br /><br /></span><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Odljev vozača, poskupljenje goriva, rezervnih dijelova, repromaterijala i guma samo su neki od problema s&nbsp;kojima se cestovni prijevoznici i gospodarstvenici susreću. Prijevoz putnika je u ožujku poskupio za oko 15 posto, a uskoro moglo bi doći i do smanjenja broja putnih linija.<br /><br /></p> <p>Saudin Parić, potpredsjednik Udruženja prijevoza putnika VTKBiH<br /><br /></p> <p>"Ako se nastavi trend rasta cijena goriva sigurno će doći do novog poskupljenja prijevoza. Određeni vidovi prijevoza putnika će ostati bez prijevoza. Nećemo imati dovoljno vozača da pokrijemo sve poslove koje smo do sada radili. Odnosno, prijevoznici će se orijentirati na one poslove koje mogu obavljati."<br /><br /></p> <p>S&nbsp;problemima domaćih prijevoznika upoznati su i u zemljama EU, kaže Marijan Baneli, prometni lobist za EU. Kaže da će propasti neki prijevoznici, ali cestovni prijevoz u BiH neće.<br /><br /></p> <p>"Niste vi daleko od EU, vi ste jako blizu, samo postoji jedan politički problem koji nije do nas, ali mislim da će se i on, danas-sutra rije&scaron;iti jer mi moramo u ovom dijelu Europe doći u situaciju da nemamo ovakve granice, da nemamo ovakav protok roba i da nemamo problem koji nam rezultira onim &scaron;to i svi vidimo. To je da upadamo u krizu", rekao je Baneli.<br /><br /></p> <p>Jedan od problema je i nedostatak obrasca EUR1, dokumenta kojim se označava i dokazuje porijeklo robe.<br /><br /></p> <p>Sabrina Teskeredžić, direktorica Sektora za transport i komunikacije VTKBiH<br /><br /></p> <p>"Jako veliki broj gospodarstvenika se obratio VTK BiH. U narednom periodu planiramo sastanak s&nbsp;UIO, u čijoj nadležnosti i jeste to izdavanje, tako da ćemo vidjeti s&nbsp;njima kako i na koji način da premostimo taj dio problematike koje je&nbsp;izvjesna za veliki broj izvoznika u BiH. Po informaciji trenutno je pu&scaron;ten jedan kontigent, nekih 1000, &scaron;to je mali broj."<br /><br /></p> <p>Prijevoznici poručuju, ovo sada predstavlja problem za njih, ali uskoro bi mogao postati problem cjelokupnog bh. gospodarstva. S druge strane gospodarstvenici iz EU poručuju da su bh. vozači među najboljim u Europi te ih zato ovdje i nema dovoljno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-20-truck.jpgŠefica DHMZ-a: Mraz, poplave, suše, oluje... bit će dio naše budućnosti, moramo se na to pripremitihttp://grude.com/clanak/?i=358256358256Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 23:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-03-grude-vrijeme-kisa-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Olujno nevrijeme s tučom u nekim dijelovima sjeverne Hrvatske potpuno je uništilo usjeve i staklenike, razbilo automobile i oštetilo kuće. Istovremeno, sisački kraj poharala je pijavica. <p><br />Sinoptičari za vikend najavljuju novo pogor&scaron;anje, a promjena vremena očekuje se i u Hercegovini. Žitelji priželjkuju ki&scaron;u, ali samo da ne bude ekstrema...</p> <p>&nbsp;<br />Situaciju oko vremena i ekstrema u <a href="https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/otvoreno-kako-se-pripremiti-za-vremenske-ekstreme-7590322" target="_blank">Otvorenom</a> su komentirali Branka Ivančan Picek (ravnateljica DHMZ-a), Zdravko Tu&scaron;ek (državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede), Branimir Markota (predsjednik Hrvatske voćarske zajednice), Ivana Matija&scaron;ec (poljoprivredno-cvjećarska zadruga "Varaždinski cvijet") i Zorislav &Scaron;ubarić (umirovljeni stručnjak za protugradnu obranu).<br /><br /></p> <h3>Matija&scaron;ec: Jo&scaron; se zbrajaju &scaron;tete&nbsp;<br /><br /></h3> <p>Matija&scaron;ec je govorila o jučera&scaron;njoj &scaron;teti koju je nevrijeme prouzrokovalo u Varaždinskoj županiji.<br /><br /></p> <p>"Na&scaron;e područje je jako stradalo, najvi&scaron;e je stradala općina Veliki Bukovec, koja ima tri naselja, sva su uni&scaron;tena", rekla je.<br /><br /></p> <p>Ondje se nalazi, objasnila je, oko 30 proizvođača cvijeća koji jo&scaron; uvijek zbrajaju &scaron;tetu. Sada to prvo moraju sanirati radi sigurnosti radnika, nakon toga će unutra čistiti i krenuti u nabavu apsolutno svega novoga.<br /><br /></p> <p>"Cvijeće koje je unutra se uopće vi&scaron;e ne može koristiti, puno je stakla i opasno je za daljnju upotrebu", rekla je.<br /><br /></p> <p>Sada jo&scaron; neće moći krenuti s proizvodnjom cvijeća za blagdan Svih svetih ili za Božić, a trebali su. Moraju naći privremeno rje&scaron;enje kako to rije&scaron;iti jer su te biljke već naručene i trebaju stići, nakon čega ih treba presaditi u veće tegle i spremiti u staklenike i plastenike. Sve je uni&scaron;teno i moraju naći privremeno rje&scaron;enje.<br /><br /></p> <p>Matija&scaron;ec je rekla da su kontaktirali dobavljače vezano za nabavu folije i stakala, trebaju im velike količine kojih nema u Hrvatskoj i ne mogu ih lako navabiti. Prioritet im je to sanirati, ići u nabavu i &scaron;to prije staviti u funkciju da nastave proizvodnju. <br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče nekih novih klimatskih promjena, Ivančan Picek je rekla da se nalazimo u doba godine kada su ovakve pojave normalne. Možda su, dodaje, malo intenzivnije nego u pro&scaron;losti.<br /><br /></p> <p>"Moramo biti svjesni realnosti da su ekstremne vremenske pojave, uljučujući i tuču, ali tu su i mraz, poplave, su&scaron;a, olujni vjetrovi ti koji će biti dio na&scaron;e budućnosti i mi se na to moramo pripremiti i prilagoditi", rekla je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče vremenskih ekstrema, objasnila je da je to dio prirodnih promjena, ali i klimatskih. Na&scaron;a atmosfera je kao jedan složeni sustav, prema službenim podacima, već sada zagrijana za oko 1,5 &deg;C.<br /><br /></p> <p>"Slikovito rečeno, kada se nama digne temperatura za 1,5 &deg;C mi smo bolesni ljudi", rekla je. Naglasila je da, ako ni&scaron;ta drugo, to treba zadržati na ovoj razini, ali nužno je prilagoditi se promjenama koje nas očekuju i koje će biti svakodnevica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-03-grude-vrijeme-kisa-2.jpgGrađanin Siska u šoku: Nakon poplava i potresa, sad i tornadohttp://grude.com/clanak/?i=358232358232Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-26-22-sisak-pijavica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Olujno nevrijeme praćeno vjetrom, kišom i tučom zahvatilo je jučer čak pet županija, izvijestilo je kasno sinoć Ravnateljstvo civilne zaštite dodavši da su zaprimljene dojave o oštećenim krovovima, srušenim stablima na prometnicama i oštećenim osobnim vozilima.<p><br />U popodnevnim satima nevrijeme je zahvatilo dijelove Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije, a u večernjim satima i Sisačko-moslavačku županiju, objavila je Civilna za&scaron;tita na svojim internetskim stranicama.<br /><br /></p> <p>"25. svibnja 2022. No coment. Nakon poplava i potresa sad i tornado", napisao je stanovnik Sela, prigradskog sisačkog naselja na Facebooku. No čini se da se tu ipak radi o pijavici, a ne tornadu.<br /><br /></p> <p>N1 javlja da su prema informacijama zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe grada Siska Miroslava Goluba, o&scaron;tećena tri krovi&scaron;ta u Selima i Odri te električni vodovi u Gredi, zbog čega se zapalilo krovi&scaron;te jedne obiteljske kuće.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-26-22-sisak-pijavica.jpgFotografije užasa kakav se ne pamti: 'Jezivo, razbijeni su auti, kuće'http://grude.com/clanak/?i=358230358230Grude.com - klik u svijetWed, 25 May 2022 23:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-25-22-tuca-rh-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snažno nevrijeme zahvatilo je poslijepodne sjever Hrvatske, a jaka kiša i tuča veličine oraha padala je na području Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-zagorske županije.<p>&nbsp;</p> <p>Tuča je zahvatila i područje grada Varaždina, a najgore je na istoku Varaždinske županije u općini Veliki Bukovec gdje su o&scaron;tećeni brojni objekti. Nevrijeme je zahvatilo i Međimursku županiju gdje je padala tuča veličine oraha, posebno praćena jakom ki&scaron;om i vjetrom na području Murskog Sredi&scaron;ća.<br /><br /></p> <p>Iz Centra 112 u Krapinsko-zagorskoj županiji navode da od građana dobivaju pritužbe i dojave o o&scaron;tećenim krovovima i razbijenim automobila, a da je najgore pro&scaron;la općina Hum na Sutli.<br /><br /></p> <p>Varaždinski župan Anđelko Stričak obi&scaron;ao je općinu Veliki Bukovec i objavio fotografije nastale &scaron;tete.<br /><br /></p> <p>"Tuča kakvu ovaj kraj ne pamti, između ostaloga, sami mje&scaron;tani kažu da se ovakvog nevremena ne sjećaju. Tuča je o&scaron;tetila doslovno svaki krov u općini, plastenike, staklenike, usjeve.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;ao sam Domovinski rat, nagledao se uni&scaron;tenih objekata, ali ovi uni&scaron;teni plastenici djeluju stra&scaron;no. Jedina sreća je da tada u njima nije bilo nikoga jer bi u protivnom sada govorili o ozlijeđenima i mrtvima", napisao je.<br /><br /></p> <p>Oglasila se i civilna za&scaron;tita.<br /><br /></p> <p>"Jako nevrijeme praćeno vjetrom, ki&scaron;om i tučom zahvatilo je 25. svibnja u popodnevnim satima dijelove Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije.<br /><br /></p> <p>U večernjim satima olujno nevrijeme zahvatilo je i Sisačko-moslavačku županiju (naselja Greda, Sela i Odra Sisačka).<br /><br /></p> <p>Županijski centri 112 zaprimili su dojave o o&scaron;tećenim krovovima, o&scaron;tećenim limovima i crjepovima na gospodarskim objektima te dojave o sru&scaron;enim stablima na prometnicama i o&scaron;tećenim osobnim vozilima.<br /><br /></p> <p>Sve nadležne službe su na terenu i nastoje &scaron;to brže sanirati &scaron;tetu."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-25-22-tuca-rh-5.jpgSladić: Padaju rekordi...http://grude.com/clanak/?i=358205358205Grude.com - klik u svijetTue, 24 May 2022 22:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-01-sladic-report.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bh. meteorolog Nedim Sladić svojim preciznim, ali i zanimljivim statusima uveliko oduševljava sve. U posljednjem statusu Sladić govori o vrelim danima u Sarajevu.<p>&nbsp;</p> <p>- U svibnju 2022. godine registrirali smo četiri vrela dana u Sarajevu, odnosno dan u kojem temperatura zraka je veća ili jednaka od 30 stupnjeva. Dana&scaron;nji maksimum od 32 stupnja samo je za 1,2 stupnja niži od rekordne svibanjske vrijednosti (33,2 stupnja) postavljene 29. svibnja 2008. godine.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da smo u svibnju 2008. također bilježili četiri vrela dana. No, pred nama su barem jo&scaron; dva, &scaron;to će biti dovoljno da izjednačimo najveći broj vrelih dana koji je u ovom stoljeću, pomalo simptomatično, postavila ni manje ni vi&scaron;e nego 2003. godina - naveo je Sladić na Facebooku.<br /><br /></p> <p>Kad je Mostar u pitanju, najvruće je bilo 29. svibnja 2008. kada je temperatura iznosila 35,6 stupnjeva, a najhladnije u svibnju bilo je 9. 5. 1957. kada je temperatura bila 3,3 stupnja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-01-sladic-report.jpgDrvo i pelet se masovno izvoze u EU, zato cijene bh. građanima skaču svakodnevno, a država šutihttp://grude.com/clanak/?i=358200358200Grude.com - klik u svijetTue, 24 May 2022 14:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-24-drva-igrjev.1_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz poduzeća "Drvosječa" su zbog sve alarmantnije situacije na tržištu na kojem, kako kažu posluju uz abnormalni rast cijena ogrjeva, uputili hitan dopis na adrese državnih i entiteskih vlasti u Bosni i Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>U dopisu kojeg su iz poduzeća uputili na adrese poja&scaron;njavaju da je u odnosu na pro&scaron;lu godinu cijena ogrijeva skočila za 100 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu iz razloga &scaron;to su zemlje Europske unije svoje potrebe sa ogrijevom podmirivale iz Ukrajine, a rat u toj zemlji je izazvao ogromne poremećaje u lancima opskrbe.<br /><br /></p> <p>Zemlje EU su zbog nemogućnosti dobavljanja drva i ogrijeva iz Ukrajine okrenuli ka Bosni i Hercegovini, te iz na&scaron;e države svakog dana izađe 30 do 50 &scaron;leperskih isporuka drveta, te 20 do 30 &scaron;leperskih isporuka peleta, tj. 500 do 700 tona. Ovo dovodi do toga da je moguće da ogrjeva neće biti dovoljno za trži&scaron;te Bosne i Hercegovine, pi&scaron;e Klix.<br /><br /></p> <p>Iz ove kompanije upozoravaju i da javne institucije kao &scaron;to su &scaron;kole i bolnice nisu u mogućnosti da nabave odgovarajuće količine potrebnog ogrijeva jer su im proračuni ostali na razini iz pro&scaron;le godine, a cijene su vi&scaron;estruko porasle.<br /><br /></p> <p>Pozvali su Vijeće ministara da na hitnoj sjednici donese odluku o obustavi izvoza svih oblika ogrjeva izvan države izuzev u slučaju da domaće trži&scaron;te bude podmireno. Tvrde da bi se u slučaju ovakve odluke situacija na domaćem trži&scaron;tu normalizirala.<br /><br /></p> <p>Dopis je poslan Predsjedatelju Vijeću ministara BiH, Zoranu Tegeltiji, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Sta&scaron;i Ko&scaron;arcu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-24-drva-igrjev.1_1.jpgRakitno dobilo novi asfalthttp://grude.com/clanak/?i=358186358186Grude.com - klik u svijetTue, 24 May 2022 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-24-asfalt-cesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sljedećim danima započinju radovi na održavanj lokalne ceste..<p>&nbsp;</p> <p>Na području MZ Sutina u sklopu, održavanja regionalne ceste, novim slojem asfalta presvučeno je ne&scaron;to vi&scaron;e od 1000m.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također na području Bonića i Bardića obnovljeno je oko 500 metara lokalne ceste, a u sljedećim danima započinju radovi na održavanj lokalne ceste na području Mihalja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-24-asfalt-cesta.jpgHrana postaje najmoćnije oružje u svijetu, a nama glad kuca na vratahttp://grude.com/clanak/?i=358183358183Grude.com - klik u svijetMon, 23 May 2022 23:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-23-jusuf-arifagic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada bismo zasijali svu slobodnu bh. zemlju nahranili bismo naše stanovništvo, a proračune oba entiteta punili sa 25 do 30 posto ukupnih prihoda, ali s ovakvim odnosom prema poljoprivredi sve je veći broj gladnih, uvozimo više od 90 posto hrane, a budućnost nam je sve neizvjesnija. <p><br />Ovo je za portal "Avaza" kazao najveći bh farmer Jusuf Arifagić, vlasnik farme sa oko 900 grla stoke iz Kozarca.<br /><br /></p> <p>Dok cijene hrane iz uvoza konstantno rastu, a brojne zemlje ograničavaju količine koje će podijeliti s drugima, bh. poljoprivreda je na koljenima, suočena s rastom tro&scaron;kova proizvodnje i nemarom vlasti.<br /><br /></p> <p>- Borba je pojedinačna, ali dobar dio farmi u cijeloj BiH se zatvara, proizvodnja mlijeka opada, opada i broj bikova na tovu, sve je manje poljoprivrednih proizvođača i domaće proizvodnje &ndash; kaže Arifagić za 'Avaz'.<br /><br /></p> <p>Pandemija koronavirusa izazvala je kaos na trži&scaron;tu, pro&scaron;logodi&scaron;nja su&scaron;a prepolovila je prinose, a u ovoj, trećoj uzastopnoj te&scaron;koj godini za bh poljoprivredu, vrijedni ljudi koji se njome bave nisu u mogućnosti pratiti rast cijena goriva, repromaterijala, gnojiva, stočne hrane ...<br /><br /></p> <p>- Da biste shvatili koliko je to sve nesrazmjerno i nelogično reći ću vam da je kilogram kukuruza ko&scaron;tao 30, a otkupna cijena mlijeka u zadnjih deset godina na trži&scaron;tu BiH je 50 do 60 feninga. Kilogram kukuruza danas je 90 feninga do marke, a litar mlijeka 65 feninga. Nikad u povijesti čovječanstva nije kukuruz, kao osnovni sastojak ishrane u stočarstvu, bio dvaput skuplji od otkupne cijene mlijeka &ndash; poja&scaron;njava Arifagić, te dodaje da su mineralna gnojiva u međuvremenu poskupjela i do 300 posto.<br /><br /></p> <p>&Scaron;ta nas očekuje Arifagić je shvatio početkom pandemije pa je, kao nikad do tada, u Kozarcu i Bosanskom Petrovcu zasijao oko 700 hektara zemlji&scaron;ta, čime je stvorio dvogodi&scaron;nje zalihe hrane. Pro&scaron;le godine je na 152 lokacije u okolini Kozarca zasijao kukuruz, tako da nije smanjivao zalihe.<br /><br /></p> <p>- 80 posto uspjeha farme zavisi od hrane i stanja zaliha hrane. Ove godine uspjeću zasijati 150 hektara kukuruza, imam zasijano do 100 hektara strnih žita, a na jesen planiram značajniju sjetvu &ndash; dodaje Arifagić.<br /><br /></p> <p>Ipak, mnogi nisu bili u poziciji da sami osiguraju stočnu hranu, pa je farmi sve manje, bh mljekare nemaju dovoljno mlijeka i rade sa smanjenim kapacitetima.<br /><br /></p> <p>Nacionalnu poljoprivredu ne može planirati pojedinac, već moramo imati državne strategije razvoja stočarstva, ruralnog razvoja i druge dokumente.<br /><br /></p> <p>- Imamo fantastično napisanu strategiju ruralnog razvoja iz 2018. godine, usklađenu s HACCP standardima i normama EU, ali ona nikad nije provedena. Da bi se provela mi bismo morali imati jedan oblik Ministarstva poljoprivrede BiH. Osnovana je Agencija za agrarna plaćanja na razini države, ali ona nikad nije profunkcionirala jer Dodik smatra da je to prijenos ovlasti. Zbog toga &scaron;to ta agencija nije funkcionirala, mi nismo mogli povlačiti novac iz pretpristupnih fondova za restruktuiranje poljoprivrede BiH i po tom temelju su svi poljoprivredni proizvođači iz oba entiteta do danas izgubili oko 500 milijuna maraka bespovratnih sredstava &ndash; ističe Arifagić.<br /><br /></p> <p>Pozicija bh poljoprivrede može se bolje razumjeti i kroz podatak da obje entitetske vlade za ovaj sektor izdvajaju oko 150 miliona KM, kaže Arifagić, jer Hrvatska izdvaja milijardu i pol eura.<br /><br /></p> <p>- Ako danas ja u svoj traktor naspem gorivo po 3,3 KM po litru i uzorem njivu, platim sav repromaterijal i ostalo, ulazne cijene su daleko veće od izlaznih cijena mlijeka koje proizvedem. Mi smo svi svjesni da u ovom momentu proizvodimo s minusom, a da država ne reagira. A zaista sam očekivao, nakon sve te priče o podjeli goriva i pomoći domaćoj poljoprivredi, da smo shvatili da hrana postaje najmoćnije oružje u svijetu. Međutim, nama glad kuca na vrata, imamo sve vi&scaron;e gladnih, mnoge javne kuhinje muku muče kako sutra spremiti obrok. Svakodnevno raste broj ljudi koji imaju potrebu za jednim obrokom u javnim kuhinjama, ali ne postoji nitko u političkom životu BiH da shvati ovu situaciju. Da su nam regresirali 30 do 50 posto sjemenski materijal, gorivo i ostalo mi bismo zasijali ovu na&scaron;u zemlju i spasili bismo je od gladi. Ovako p&scaron;enice imamo do mjesec, a kukuruza ni za mjesec dana, dok goriva nemamo dovoljno ni za rezervoare automobila ovih na&scaron;ih funkcionera &scaron;to se vozaju &ndash; ističe Arifagić.<br /><br /></p> <p>Sramota je, dodaje, da BiH proizvodi do 500 milijuna, a može proizvoditi milijarde litara mlijeka, da imamo manje od 300.000 grla stoke a možemo imati dva milijuna, da su nam plodne parcele zarasle u korov ili da na Vla&scaron;iću vi&scaron;e skoro ne možete vidjeti kravu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-23-jusuf-arifagic.jpgVeliki oproštaj Splićana od Mateja! Otac: Ovakva potpora čovika čini čovikomhttp://grude.com/clanak/?i=358178358178Grude.com - klik u svijetMon, 23 May 2022 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-23-22-peris-ispracaj-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras se za Mateja Periša održao i veliki oproštaj na splitskoj Rivi. Oproštaj su organizirali Periševi prijatelji. <p><br />S obzirom na to da je Matej bio veliki obožavatelj mora, a ljeti je radio i kao skiper, veliki opro&scaron;taj organiziran je u trajektnoj luci gdje je vi&scaron;e desetaka brodova u isto vrijeme zatrubilo njemu u čast.</p> <p>U opro&scaron;taju je sudjelovao i brod Jadrolinije.<br /><br /></p> <p>Brojni Splićani su se okupili na Rivi kako bi rekli posljednje zbogom Mateju. Upalili su baklje i gradom se zaorio gromoglasan pljesak. Zatim su se pomolili. Na jednoj od brodica nalazio se i Matejev otac. Zahvalio je svima.<br /><br /></p> <p>"Hvala vam svima, pokazali ste veliko srce. Ovakva potpora čovika čini čovikom", rekao je Nenad Peri&scaron;.<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2FdbGtbjDGBK%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=436&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="436"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-23-22-peris-ispracaj-1.jpegSahranjen Matej Perišhttp://grude.com/clanak/?i=358174358174Grude.com - klik u svijetMon, 23 May 2022 19:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-01-matej-perisa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Splitu je sahranjen Matej Periš. Sprovod je organiziran u krugu obitelji i bliskih prijatelja.<p>&nbsp;</p> <p>Otac Nenad Peri&scaron; jučer je zahvalio svima na podr&scaron;ci, ali je zamolio da sprovod ne bude popraćen kao javni događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Po&scaron;tovani novinari i snimatelji, jo&scaron; jednom vam se zahvaljujem na suosjećanju i korektnom praćenju ovog slučaja, ali vas jo&scaron; jednom molim da se zbog iznimno te&scaron;kih trenutaka za mene i moju obitelj suzdržite od bilo kakve medijske pozornosti sahrane na&scaron;eg Mateja te događaja uz sahranu. Znam da ćete shvatiti moju molbu te vam se zbog toga u svoje ime i u ime svoje obitelji zahvaljujem", napisao je jučer Peri&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, večeras se za Mateja Peri&scaron;a priprema opro&scaron;taj na splitskoj Rivi. Opro&scaron;taj organiziraju Peri&scaron;evi prijatelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Osjetili smo da to trebamo napraviti, a sigurni smo da bi i on to volio nakon tisuća i tisuća poruka i lijepih riječi koje su mu na dru&scaron;tvenim mrežama ostavljali njegovi Splićani, kao i građani diljem regije. Svatko tko želi neka sutra navečer dođe u grad, pi&scaron;e Index.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želimo ga dostojanstveno ispratiti, u nadi da će zauvijek biti tu među nama i gledati nas s nekog boljeg i ljep&scaron;eg mjesta. Hvala mu &scaron;to je bio prijatelj kakvog smo samo poželjeti mogli. Nitko od nas nikad ga neće zaboraviti", kazao je jedan od Matejevih prijatelja u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mateju u čast napravit će &scaron;palir s brodicama u blizini trajektne luke, a brodovi će zatrubiti u znak posljednjeg pozdrava.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-01-matej-perisa.jpegPredsezona u Međugorju zadovoljavajućahttp://grude.com/clanak/?i=358168358168Grude.com - klik u svijetMon, 23 May 2022 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-medjugorje-e1466865023980.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje u predsezoni bilježi veći broj gostiju nego 2021. godine, a s odmakom turističke sezone nadaju se i većim brojkama.<p>&nbsp;</p> <p>U Međugorju su relativno zadovoljni predsezonom i brojem gostiju, rekao je u razgvoru za Fenu voditelj Ureda Turističke zajednice (TZ) Međugorje Željko Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Za ovaj dio godine zadovoljni smo brojem gostiju. Već od ukr&scaron;njih blagana imamo kontinuiran broj gostiju u Međugorju svaki dan. U prosjeku su to gosti iz 10 i 15 stranih zemalja, koji se registriraju u župnom uredu - rekao je Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasilj je izjavio kako trenutačno u Međugorju boravi popriličan broj gostiju iz prekooceanskih zemalja, &scaron;to im daje nadu da će sezona biti dobra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prisutni su gosti iz Sjeverne, Srednje i Južne Amerike pa sve do Južne Koreje, &scaron;to nam daje jo&scaron; vi&scaron;e optimizma da ćemo i s europskim gostima imati bolju sezonu - smatra voditelj TZ u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasilj navodi kako je u predsezoni važan kontinuiran rast gostiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na dnevnoj bazi imamo kontinuiranu brojku od dvije tisuće turista. Prednjače Poljaci, Irci, Talijani, &Scaron;panjolci dolaze u većem broju, ima i Amerikanaca. Vikend dani su jo&scaron; bolji jer dođe veliki broj hodočasnika iz Hrvatske, koji onda pojačaju ukupnu brojku - ističe Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, sezona ide u dobrom smjeru, ali trebat će jo&scaron; vremena da se dostignu brojke iz 2019. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ova godina će sigurno biti bolja od proteklih. Mi 2020. godinu praktički i ne računamo jer nije bilo ničega. Pro&scaron;la, 2021. godina, je startala krajem lipnja za samu obljetnicu međugorskih ukazanja i dala je nekog rezultata, ali je to bila trećina u poređenju s 2019. godinom. Vjerujem da će stabilizacijom situacije trži&scaron;ta biti bolja sezona, ali će to opet biti ispod predpandemijske 2019. godine - misli Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručio je da će trebati izvjesno vrijeme kako bi se dostigle brojke iz 2019., ali vjeruje kako već ove godine ide pobolj&scaron;anje jer su granice otvorene i ljudi mogu putovati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasilj ističe da glavni dio sezone u Međugorju počinje Mladifestom, krajem kolovoza, te se nastavlja kroz rujan i listopad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tek očekujemo prave dolaske u Međugorje. S odmakom sezone broj hodočasnika u Međgorju će sigurno rasti - nadodao je Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasilj se osvrnuo i na broj hodočasnika koji dolaze iz ratom pogođene Ukrajine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;to se tiče Ukrajine, logično je da tu stvar ovisi od događanja u njihovoj zemlji. Čak smo prijatno iznenađeni brojem hodočasnika iz Ukrajine u Međugorju kojih nekada ima po par stotina. Uglavnom su žene i djeca, a većinom dolaze iz zapadnog dijela Ukrajine koji je manje pogođen ratom - rekao je Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasilj tvrdi kako situacija u Ukrajini pretjerano ne utječe na broj dolazaka hodočasnika iz Poljske i ostalih zemalja srednje Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Gosti iz Poljske su tu i čim dođe ljeto oni će pristizati u sve većim brojkama. Tu se situacije neće promijeniti, a očekujemo uobičajen ritam dolazaka i hodočasnika iz zemalja srednje Europe poput Mađarske, Če&scaron;ke, Slovačke - zaključio je Vasilj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-medjugorje-e1466865023980.jpgZatresla se Makarskahttp://grude.com/clanak/?i=358167358167Grude.com - klik u svijetMon, 23 May 2022 13:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potres jačine 3,3 prema Richteru zatresao je jutros makarsko područje. <p><br />Do potresa je do&scaron;lo u 5:43 sati, a epicentar mu je bio u moru 18 kilometara od Makarske, točnije između otoka Brača i Hvara. Potres se&nbsp;osjetio i u Hercegovini. <br /><br /></p> <p>- Potres je bio kratkotrajan, možda sekundu ili dvije, ali kao da je pala bomba - jedno je od svjedočanstava. &nbsp;<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>- Potres na otoku Hvaru. Treslo je kao da će sve poru&scaron;iti, ba&scaron; se čulo kako dolazi iz zemlje. Užas, ne ponovilo se! - drugo je svjedočanstvo. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgOtvorena sezona kupanja u Neumuhttp://grude.com/clanak/?i=358143358143Grude.com - klik u svijetSat, 21 May 2022 16:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-21-neum.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na više od trideset stupnjeva rashlađenje itekako dobro dođe.<p>&nbsp;</p> <p>Sudeći prema neumski plažama, čini se da je sezona počela. Iako je mjesec svibanj, iznimno visoke temperature izmamile su kupače na plaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prve ležaljke su postavljene, a ne fali ni kupača u moru. Na vi&scaron;e od trideset stupnjeva koliko se danas mjeri u južnim dijelovima BiH - rashlađenje itekako dobro dođe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, u Bosni i Hercegovini danas preovladava sunčano vrijeme. Poslijepodne u Bosni postupan porast naoblake. Krajem dana i tijekom noći na sjeveru i sjeveroistoku Bosne se očekuju lokalni pljuskovi. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 26 do 32 stupnja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-21-neum.jpgStiže nam veliki oblak saharske prašinehttp://grude.com/clanak/?i=358129358129Grude.com - klik u svijetSat, 21 May 2022 08:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-13-grude_panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ured za prognozu aerosola iz Copernicus službe za nadzor atmosfere zamijetio je još jedan veliki oblak saharske prašine koji se kreće na sjever preko južne i srednje Europe u razdoblju od 20. do 23. svibnja. <p><br />&nbsp;Podaci CAMS-a prate transport pra&scaron;ine svake godine i u svim fazama, uz napomenu da je ova godina pokazala, i nastavlja pokazivati, visoke razine &scaron;irenja pra&scaron;ine diljem Mediterana i dijelova Europe, javlja <a href="https://hr.n1info.com/vijesti/sluzba-za-nadzor-atmosfere-upozorava-na-neobicnu-pojavu-u-hrvatskoj/" rel="nofollow" target="_blank"><strong>N1</strong></a>.<br /><br /></p> <p>Prognoze Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS) od 17. svibnja predviđaju jo&scaron; jedan veliki oblak pra&scaron;ine s vrlo visokim vrijednostima optičke dubine aerosola (AOD) i koncentracije pra&scaron;ine koji putuje prema sjeveru kroz zapadnu i srednju Europu. Pra&scaron;ina je već stigla do Pirenejskog poluotoka, a prognoze koje pokazuju veće vrijednosti stižu od 21. do 22. svibnja. 22. svibnja pra&scaron;ina će proći i <strong>srednju Europu</strong>.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>CAMS svake godine prati sve faze &scaron;irenje pra&scaron;ine iz pustinje Sahare i pruža stalna ažurirana izvje&scaron;ća o <strong>ozbiljnosti</strong> ovogodi&scaron;njeg &scaron;irenja pra&scaron;ine, uključujući visoke vrijednosti uočene u zapadnoj Europi sredinom ožujka , kao i pra&scaron;inu koja prelazi Atlantik prema Karibima . Copernicus služba za nadzor atmosfere prati i znatne oluje pra&scaron;ine koje su zahvatile Bliski istok tijekom svibnja 2022., a koje su značajno utjecale na Irak. CAMS pruža kontinuirane podatke i predviđanja praćenja dalekosežnog &scaron;irenja pra&scaron;ine na europskoj i globalnoj razini . Podaci i alati koji daje besplatni su, i mogu poslužiti građanima, poduzećima i kreatorima politika za dono&scaron;enje informiranih odluka na kontinuiranoj osnovi, jer su podaci o prognozi kvalitete zraka dostupni 24 sata dnevno.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-active" lang="hr"> <div id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Vi&scaron;i znanstvenik Mark Parrington, iz ECMWF-ove Copernicus službe za nadzor atmosfere komentira: &ldquo;Copernicus služba za nadzor atmosfere važna je karika u raspravi o tome kako se sastav atmosfere mijenja, budući da se CAMS-ove informacije temelje na satelitskim promatranjima gotovo u stvarnom vremenu i in situ promatranjima, te nudi pouzdane prognoze kvalitete zraka kako bi korisnici mogli pratiti prijenos pra&scaron;ine i znati, na primjer, kada je u njihovim područjima<strong> iznimno lo&scaron;a kvaliteta zraka</strong>.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-13-grude_panorama.jpgIskoristite besplatne preglede dojke u Crnču, Britvici, Viru i Zagorjuhttp://grude.com/clanak/?i=358123358123Grude.com - klik u svijetFri, 20 May 2022 16:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-19-21-09-19-posusje_uredjaj_domzdravlja1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 21.05.2022. Mobilni tim Zavoda za javno zdravstvo ŽZH posjetit će mjesta Donji Crnač, Britvicu, Vir i Zagorje te izvršiti besplatne preglede na rak dojke i podijeliti testove za otkrivanje nevidljive krvi u stolici.<p>&nbsp;</p> <p>Vozilo hitne pomoći bit će opremljeno s mobilnim ultrazvukom na kojemu će dr. Vinka Đevenica, radiolog raditi preglede stanovni&scaron;tva, dok će medicinsko osoblje dijeliti testove za okultno krvarenje zajedno s uputstvima za kori&scaron;tenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aktivnosti se odvijaju u sklopu projekta ON TIME - Prevencijom i ranim otkrivanjem do učinkovitijeg liječenja raka debelog crijeva i dojke koji je financiran iz Interreg IPA programa Hrvatska &ndash; Bosna i Hercegovina &ndash; Crna Gora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Raspored pregleda po mjestima:</p> <p>- Donji Crnač od 8.15 h do 10.15 h (preko puta groblja)</p> <p>- Britvica od 10.25 h do 12.25 h</p> <p>- Vir od 13.25 h do 15.25 h</p> <p>- Zagorje od 15.30 h do 17.30h</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozilo hitne pomoći bit će parkirano preko puta crkve u svakom od navedenih mjesta. Pozivamo ženske osobe starosti od 40 i vi&scaron;e godina da iskoriste priliku i besplatno se pregledaju na rak dojke. Svi stanovnici su dobro do&scaron;li preuzeti testove za otkrivanje nevidljive krvi u stolici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jučer su u Grudama i Ljubu&scaron;kom u okviru projekta ON TIME održane ulične akcije tijekom kojih su građani pozvani da dođu u mjesta koja će posjetiti mobilni timovi kako bi izvr&scaron;ili besplatne preglede. Danas će se ulične akcije održati u Posu&scaron;ju i &Scaron;irokom Brijegu u periodu između 11 i 13 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt &bdquo;ON TIME&ldquo; je započeo 1.06.2020. godine i trajat će 24 mjeseca do 31.05.2022. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 813.445,71 eura, od čega je Europska unija osigurala 691.428,85 eura bespovratnih sredstava. Nositelj projekta je Zavod za javno zdravstvo Zadar (Hrvatska) s partnerima Opća bolnica Zadar (Hrvatska), Institut za javno zdravlje Crne Gore, JZU Op&scaron;ta bolnica &bdquo;Blažo Orlandić&ldquo; Bar (Crna Gora) i Zavod za javno zdravstvo Županije Zapadno &ndash; hercegovačke (Bosna i Hercegovina).</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-19-21-09-19-posusje_uredjaj_domzdravlja1.jpgPosljednji ispraćaj Mateja Periša: Adio kapetane i mirno ti more, počivaj u miru...http://grude.com/clanak/?i=358114358114Grude.com - klik u svijetFri, 20 May 2022 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-20-22-matejperis2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otkako je jučer i službeno potvrđeno da je tijelo pronađeno na Adi Huji u Beogradu nestali Matej Periš, ljudi se na društvenim mrežama opraštaju od njega.<p><br />Ovaj slučaj pobudio je veliki interes javnosti, a brojni su sa strepnjom pratili potragu za Matejom koja je trajala gotovo punih pet mjeseci, a svi su se nadali da će mladića ipak pronaći živog.<br /><br /></p> <p>Od Mateja se opra&scaron;taju njegovi prijatelji i poznanici, ali i ljudi koji ga nisu poznavali.</p> <p>- Adio kapetane na&scaron; i mirno ti more, plovi sada nebeskim plavetnilom. Tvoja Dalmacija te neće zaboraviti. Počivaj u miru božjem i sauče&scaron;će porodici.</p> <p>- Plavi anđeo vraća se svom plavom Jadranu. Dok ovo pi&scaron;em srce mi puca, mirno spavaj među anđelima.</p> <p>- Lijepo spavaj anđele, imat će sada mir konačno. Adio kapetane, počivao u miru...<br /><br /></p> <p>- Kad bi znao, kad bi samo znao.. Kakvu je tugu ostavio iza sebe, koliko ga je ljudi tražilo, koliko se ljudi molilo za njega, koliko je vjera i nacija spojio, koliko ljudi zbog njega noću nije spavalo, koliko ga je samo ljudi voljelo...<br /><br /></p> <p>Podsjetimo,&nbsp;Tijelo&nbsp;Mateja Peri&scaron;a&nbsp;bit će ispraćeno danas iz crkve Sv. Ante u Beogradu za Split, gdje će biti sahranjen. Tijelo će biti izloženo u crkvi od 15 sati, a u 17 sati će biti ispraćaj koji će predvoditi mons.&nbsp;Stanislav Hočevar, beogradski nadbiskup i metropolit, priopćila je Beogradska nadbiskupija.<br /><br /></p> <p>Dvadesetsedmogodi&scaron;nji Splićanin nestao je u noći između 30. i 31. prosinca 2021. godine kod Beton hale u Beogradu, a u srijedu ujutro je njegovo tijelo nađeno i izvučeno iz Dunava kod Ade Huje, nizvodno od Beograda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-20-22-matejperis2.jpgNajpoznatiji meteo servis objavio VELIKU PROGNOZU za ljeto: Evo što nas očekujehttp://grude.com/clanak/?i=358112358112Grude.com - klik u svijetFri, 20 May 2022 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-03-grude-vrijeme-kisa-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objavljena je velika prognoza za ljeto, a ako se prognoza najpoznatijeg svjetskog meteorološkog servisa AccuWeather pokaže točnom, onda će u južnom dijelu Europe vrućine biti rekordne.<p>&nbsp;</p> <p>Mogu se očekivati i naleti oluja.<br /><br /></p> <p>AccuWeather u svojoj ljetnjoj prognozi za Europu ističe kako će prevladavati visoke temperature dok će najtoplije biti na zapadnom Balkanu. Slično pro&scaron;lom ljetu, gradovi &scaron;irom Balkana ove godine mogu očekivati ​​veći broj dana sa temperaturama iznad 32 stupnja.<br /><br /></p> <p>A to bi, zbog velikih potreba za hlađenjem, moglo predstavljati veliko opterećenje za energetski sektor.<br /><br /></p> <p>Kako navode, u na&scaron;im krajevima oluje će prekidati ljetnju vrućinu. Povećan će biti i rizik od su&scaron;e, iako meteorolozi vjeruju da će ona biti manje izražena u odnosu na pro&scaron;lo ljeto.<br /><br /></p> <p>Česti pljuskovi praćeni grmljavinom mogući će biti u drugom dijelu ljeta, a te vremenske neprilike mogle bi se negativno odraziti i na poljoprivredu, naročito na žitarice, kukuruz.<br /><br /></p> <p>Ljetnje vrućine ne bi trebalo tako da pogode sjeverni dio Europe kao onaj južni, kažu meteorolozi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-03-grude-vrijeme-kisa-2.jpgUzinić odgovorio Periću: Svoje stavove namećemo, a u skladu s njima ne živimohttp://grude.com/clanak/?i=358110358110Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2022 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-19-uzinic-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je Ratko Perić napisao svoj osvrt na riječi Mate Uzinića o slučaju Čavajda, na svojem se Facebook profilu oglasio i riječki nadbiskup koadjutor. Njegov status prenosimo u cijelosti. <p><br />&ldquo;Nekad su se kr&scaron;ćani prepoznavali po tome &scaron;to &bdquo;kao i ostali rađaju djecu, ali ne odbacuju nerođene djece&ldquo; (Iz Poslanice Diognetu), a mi dana&scaron;nji kr&scaron;ćani se prepoznajemo po tome &scaron;to o tome držimo lijepe i učene govore, pi&scaron;emo članke, dijelimo stavove, iznosimo (svakakve) komentare, organiziramo javne molitve i proteste, ponekad i optužujemo&hellip; I jo&scaron; to smatramo svojim velikim doprinosom pluralnom dru&scaron;tvu koje &ndash; možda ba&scaron; zato &scaron;to svoje stavove namećemo, a često sami u skladu s njima ne živimo &ndash; postaje sve manje osjetljivo za pravo na život i za&scaron;titu života od začeća do prirodne smrti. Evo za&scaron;to je ponekad bolje sa suosjećanjem &scaron;utjeti nego li ne&scaron;to reći, pa i kad je riječ o načelima koja su nepromjenjiva, svima dobro poznata i ne treba ih ponavljati. I za&scaron;to na&scaron;e &bdquo;za život&ldquo; sa svojim posljedicama možda ba&scaron; i nije uvijek za život, iako bismo mi željeli drugačije. Dosta je vidjeti iskustva drugih iz kojih nismo ni&scaron;ta naučili. I za&scaron;to nam je svima osobno obraćenje potrebnije od moraliziranja i dijeljenja lekcija drugima.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-19-uzinic-22.jpgPerić i Uzinić opet zaratilihttp://grude.com/clanak/?i=358107358107Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2022 22:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-19-peric-uzinic-22.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponovno je na internetu zaiskrilo između umirovljenog biskupa dijela mostarsko duvanjske biskupije mons. Ratka Perića i riječkog nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića.<p><br />Tekst Darka Pavičića prenosimo u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Točnije, mons. Perić otvoreno je kritizirao mons. Uzinića zbog njegova stava u &bdquo;<strong>slučaju Čavajda</strong>&ldquo;. Takav način komunikacije nije uobičajen među biskupima i visokim klerom, no ovo je već treći put da mons. Perić javno promi&scaron;lja o stavovima mons. Uzinića, koji je, kao &scaron;to se zna, otvoren javnosti i vrlo aktivan na svojem Facebook profilu.<br /><br /></p> <p>Povod je bio dio Uzinićeve propovijedi na blagdan Gospe Trsatske, kada je rekao da govoreći &bdquo;o situaciji žene koja nosi bolesno dijete i mno&scaron;tvu kamenja koje se ovih dana s različitih strana bacilo &scaron;to na ženu, &scaron;to na <strong>dijete</strong>. &Scaron;to na one koji su za izbor, &scaron;to na one koji su za život&ldquo;. &bdquo;Pitao sam se kako se uključiti, &scaron;to reći, a da ne budem jedan od onih koji bacaju kamenje, koji osuđuju i isključuju. Iskreno priznajem da nemam odgovor na ovu situaciju&ldquo;, rekao je mons. Uzinić.<br /><br /></p> <p>Na portalu Vjera i djela (inače sklonom biskupu Periću), mons. Perić pi&scaron;e kako bi bilo bolje da mons. Uzinić nije dao ovakav odgovor, jer je takav odgovor &bdquo;abdikacija ne samo od <strong>zdrava razuma</strong> nego i od cijele Objave i od Crkvenoga učiteljstva&ldquo;.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Je li moguće da za jedan pojedinačan moralan slučaj Crkva nema odgovora iz svoga dvomilenijskoga magisterijskoga repertoara&ldquo;, pita se mons. Perić, dodajući kako <strong>posvjetovljeni mediji</strong> jedva čekaju takav zbunjujući odgovor &bdquo;kako bi mogli zaključiti i svojim čitateljima suflirati: ako jedan ugledan crkveni predstojnik katoličke i apostolske vjere, koji, između svih hrvatskih Prelata, dominira medijskom scenom, nema odgovora na ovu situaciju, imamo mi, sekularizirano i pluralno dru&scaron;tvo: ubiti dijete i &ndash; mirna Hrvatska!&ldquo;<br /><br /></p> <p>Mons. Perić pita se &bdquo;zar su svećenici papinski izabrani i liturgijski zaređeni za biskupe za to da sa <strong>službom naučavanja</strong> &ndash; munus docendi &ndash; na bilo koju moralnu situaciju nemaju odgovora iz Evanđelja, iz dvotisućljetna redovita i koncilskoga magisterija Katoličke Crkve&ldquo; te &bdquo;nije li i dana&scaron;nji visoki Prelat prije 11 godina na svome biskupskom ređenju čuo riječi svoga zareditelja: 'Primi Evanđelje i propovijedaj riječ Božju sa svom strpljivo&scaron;ću i poukom'?<br /><br /></p> <p>&bdquo;Zar se tu, u toj <strong>moralnoj dilemi</strong>, traži biskupov pojedinačan, individualan odgovor, a ne odgovor Evanđelja, &bdquo;riječ Božja sa svom poukom&ldquo;? Nije li ta riječ Božja riječ Isusa Krista, Riječi Božje, odgovor predan Crkvi, u prvome redu biskupima, da propovijedaju sa svom strpljivo&scaron;ću i poukom? Riječ Božju, a ne svoju! Odgovor Božji, a ne svoj!&ldquo;, pi&scaron;e biskup Perić, dodajući kao će &bdquo;svatko razuman razumjeti da nijedan biskup ne može znati odgovore na sve ljudske probleme, pa ni moralne. Ali za&scaron;to će Katolički bogoslovni fakulteti s katedrama moralne teologije i s kvalificiranim profesorima? Njih upitati jest prava poniznost, a ovako odgovarati jest pravo samoponiženje.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Biskup Perić veli kako apostol Pavao uči: &bdquo;Idem li za tim da ljudima ugodim? Kad bih sveudilj nastojao ljudima ugađati, ne bih bio Kristov sluga&ldquo; (Gal 1,10). &bdquo;A taj Krist, prema Njegovim vlastitim riječima, jest: &bdquo;Put, Istina i Život&ldquo; (Iv 14,6). I nema puta u vječno spasenje izvan Isusova Puta, niti ima spasonosne istine izvan <strong>Isusove Istine</strong>, niti vjekovječnoga života izvan Isusova Života koji nam je dan i koji na ovome svijetu treba čuvati, &scaron;tititi i promicati od začetka do naravne smrti, a svojim uskrsnućem nudi nam puninu života za svu vječnost&ldquo;, dodaje mons. Perić i veli da &bdquo;ako nam je cilj, neću reći 'suobličiti se ovomu svijetu', koji se ravna 'požudom tijela, požudom očiju i oholo&scaron;ću života' (1 Iv 2,15), nego ne zamjeriti se 'sedmoj sili' ove kugle zemaljske i biti 'politički korektni', a ne nastojati preobražavati se obnavljanjem svoje pameti da mognemo 'razabirati &scaron;to je volja Božja, &scaron;to li je dobro, Bogu milo, savr&scaron;eno' (Rim 12,2), onda smo pred svakim medijski razbubnjalim problemom nemoćno popustljivi, trske koje vjetar ljulja&ldquo;.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;I kako ćemo onda vjeru očuvati, dobar boj izvojevati i vijenac života <strong>zaslužiti za sebe</strong>, pogotovo drugima u tome pomoći? Neka Darovatelj života svim donositeljicama života na ovaj svijet muke rađanja i odgoja rođenih božanski nagradi životom vječnim&ldquo;, napisao je biskup Perić, a taj je njegov tekst s portala Vjera i djela na svojem Facebook profilu prenio mons. Uzinić i popratio ga svojim komentarom.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&bdquo;Nekad su se kr&scaron;ćani prepoznavali po tome &scaron;to &bdquo;kao i ostali <strong>rađaju djecu</strong>, ali ne odbacuju nerođene djece&ldquo; (Iz Poslanice Diognetu), a mi dana&scaron;nji kr&scaron;ćani se prepoznajemo po tome &scaron;to o tome držimo lijepe i učene govore, pi&scaron;emo članke, dijelimo stavove, iznosimo (svakakve) komentare, organiziramo javne molitve i proteste, ponekad i optužujemo... I jo&scaron; to smatramo svojim velikim doprinosom pluralnom dru&scaron;tvu koje &ndash; možda ba&scaron; zato &scaron;to svoje stavove namećemo, a često sami u skladu s njima ne živimo &ndash; postaje sve manje osjetljivo za pravo na život i za&scaron;titu života od začeća do prirodne smrti. Evo za&scaron;to je ponekad bolje sa suosjećanjem &scaron;utjeti nego li ne&scaron;to reći, pa i kad je riječ o načelima koja su nepromjenjiva, svima dobro poznata i ne treba ih ponavljati. I za&scaron;to na&scaron;e &bdquo;za život&ldquo; sa svojim posljedicama možda ba&scaron; i nije uvijek za život, iako bismo mi željeli drugačije. Dosta je vidjeti iskustva drugih iz kojih nismo ni&scaron;ta naučili. I za&scaron;to nam je svima osobno obraćenje potrebnije od moraliziranja i dijeljenja lekcija drugima&ldquo;, komentirao je nadbiskup Uzinić tekst biskupa Perića.<br /><br /></p> <p>Prija&scaron;nje &bdquo;iskrenje&ldquo; između ove dvojice <strong>visokopozcioniranih prelata</strong> bilo je zbog organiziranje Dubrovačke ljetne &scaron;kole, tj. poziva feminističkoj teologinji Tini Beatie, &scaron;to je kritizirao mons. Perić, a na meti njegove kritike na&scaron;la se i lanjska isprika homoseksualcima mons. Mate Uzinića na njegovu Facebooku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-19-peric-uzinic-22.jpegBiskup Palić o 'novim' župama: Manje 'sakramentalizacije', a više evangelizacije i veći angažman laikahttp://grude.com/clanak/?i=358101358101Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2022 21:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-19-22-palic-biskupi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trinaesti susret biskupa Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine s franjevačkim provincijalima u BiH održan je u srijedu, 18. svibnja 2022. u prostorijama Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog u Sarajevu. <p><br />Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vuk&scaron;ić, predsjednik BK BiH, a sudjelovali su: biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, pomoćni biskup banjolučki mons. Marko Semren, provincijal Franjevačke provincije Svetog Križa Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić i vikar Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije fra Miro &Scaron;ego, nekda&scaron;nji fratar u Grudama.<br /><br /></p> <p>Biskup Palić je održao uvodno izlaganje pod naslovom: Župa i župni pastoral između ostvarivanja vlastite karizme i općeg evangelizacijskog poslanja. Podsjetio je na razvoj župe kroz povijest od prve kr&scaron;ćanske zajednice do novijeg doba Spomenuo je da Zakonik kanonskoga prava definira župu kao &bdquo;određenu zajednicu vjernika&ldquo; odnosno dio partikularne Crkve za koju je pastirska briga povjerena župniku kao vlastitom pastiru pod vla&scaron;ću dijecezanskoga biskupa. Nakon &scaron;to se osvrnuo na različite slike župe, koja jo&scaron; uvijek sporo postaje slika Crkve koja služi, iznio je pojedine naglaske iz dokumenta Kongregacije za kler objavljenog 29. lipnja 2020. pod nazivom: Pastoralno obraćenje &ndash; župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve. Progovorio je o pozivu da &bdquo;kreativno istražuju nove načine i sredstva koji župi omogućuju da ispuni svoju primarnu zadaću, odnosno da bude pokretačka snaga evangelizacije&ldquo;. Rekao je i da spomenuti dokument nudi prijedloge i poja&scaron;njenja koja mogu predstavljati važnu referentnu točku za misijsku obnovu župe i nagla&scaron;ava doprinos koji posvećeni mu&scaron;karci i žene mogu dati evangelizacijskom poslanju župne zajednice ponajprije svjedočenjem radikalnoga nasljedovanja Krista zavjetovanjem evanđeoskih savjeta. Zaključio je da bi, u skladu sa spomenutim dokumentom, u župi trebalo biti: manje &bdquo;sakramentalizacije&ldquo;, a vi&scaron;e evangelizacije, manje aktivnosti, a vi&scaron;e ponuda, manje svećenika, a vi&scaron;e angažiranosti laika u njihovu poslanju, manje pastoralnih jedinica, a vi&scaron;e uključenosti obitelji, manje izvanrednih organiziranih događaja, a vi&scaron;e temeljne formacije.<br /><br /></p> <p>U diskusiji je ukazano na potrebu uspostavljanja dijagnoze i &bdquo;preslagivanja&ldquo; pastoralne prakse u župnim zajednicama u BiH imajući u vidu da je tradicija sastavni dio katoličkog identiteta. Ukazano je na potrebu da svi svećenici, dijecezanski i redovnički, pastoralno djeluju na župama kao jedan prezbiterij određene biskupijske zajednice. Također je razgovarano o potrebi skladnog uključivanja raznih stvarnosti na razini pojedinih pokreta i molitvenih skupina u životu mjesne Crkve. Bilo je riječi i o traženju mogućnosti da se franjevačka karizma na najbolji način uklopi u život i djelovanje župne zajednice i pojedine biskupije na &scaron;to biskupe i provincijale obvezuju crkveni dokumenti. Dotaknuto je i pitanje konvencija o povjeravanju župa kako to predviđa Zakonik kanonskoga prava. Iznesena su i pojedina iskustva vrlo aktivnog uključivanja laika i sinodalni hod pojedine biskupije te potrebu njihova jo&scaron; većeg angažmana u župnim zajednicama. Razgovarano je i o načinima pastoralne brige za vjernike u prognaničkim župama u kojima živi mali broj katolika.<br /><br /></p> <p>Sudionici su se osvrnuli i na XII. Susret članova BK BiH s franjevačkim provincijalima u BiH održan, 21. travnja 2021. na istom mjestu. Na tom susretu su upoznati s tijekom Đakonske pastoralne godine koja je prvi put organizirana na razini cijele Crkve u BiH. Konstatirano je da je provedba ove godine na&scaron;la na vrlo lijep odjek i dane su potrebne smjernice voditeljima i zamjeniku voditelja spomenute godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-19-22-palic-biskupi.jpegPronađena tri tijela s talijanskog tegljača koji je doživio havariju na Jadranuhttp://grude.com/clanak/?i=358100358100Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2022 20:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-18-policijski_brod.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U akciju traganja i spašavanja bili su uključeni hrvatska i talijanska obalna straža..<p>&nbsp;</p> <p>Pronađena su mrtva tri člana posade talijanskog tegljača "Franco P", koji je pro&scaron;le noći nestao u Jadranskome moru, a nastavlja se akcija traganja za jo&scaron; dvoje članova posade, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo je primilo izvje&scaron;će od Sredi&scaron;njice za traganje i spa&scaron;avanje na moru &ndash; MRCC Rijeka, koja nastavlja koordiniranu akcija traganja u suradnji s MRCC Roma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na talijanskom tegljaču bilo je &scaron;est članova posade, a spa&scaron;en je zapovjednik broda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&lsquo;Franco P&rsquo; u teglju je imao pomoćni objekt &lsquo;AD3&rsquo;, na kojem se nalazilo 12 osoba, koje nisu bile ugrožene, a akciju zbrinjavanja teglenice preuzeo je MRSC Bari i trenutno se nalazi u vodama pod jurisdikcijom MRCC Roma&rdquo;, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U akciju traganja i spa&scaron;avanja bili su uključeni hrvatska i talijanska obalna straža, Lučka kapetanija Dubrovnik, brod Jadroplova &bdquo;Split&ldquo; te pet brodova koji su bili u blizini &ndash; jahta &bdquo;Anna&ldquo;, teretni brod &bdquo;Comanche&ldquo;, tegljač &bdquo;Paul&ldquo; te tankeri &bdquo;Astrea&ldquo; i &bdquo;Crown 2&ldquo;. Potraga se nastavlja zrakoplovom i brodom Obalne straže Talijanske Republike i brodom &bdquo;Danče&ldquo; Lučke kapetanije Dubrovnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brod &bdquo;Omi&scaron;&ldquo; Obalne straže Republike Hrvatske na putu je prema području na kojem traje potraga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, kako je prije izvijestio MORH, u potragu za nestalim članovima posade talijanskog tegljača &ldquo;Franco P&rdquo; uključio se, uz obalni ophodni brod OOB-31 &ldquo;Omi&scaron;&rdquo;, i zrakoplov Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva Pilatus PC-9M.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-18-policijski_brod.jpgNAJAVA: Tribina sučeljavanja u Matici hrvatskoj - Položaj Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358096358096Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2022 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-19-maticahrvatska-tribina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Matica hrvatska poziva vas na Tribinu sučeljavanja u Matici hrvatskoj koja će biti održana 19. svibnja 2022. (četvrtak) u 18 sati u Dvorani Jure Petričevića (Strossmayerov trg 4).<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><span>Pregovori o izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini propali su i u toj su zemlji raspisani opći izbori. Ravnopravnost konstitutivnih naroda nije zajamčena sada&scaron;njim izbornim zakonom. Radi ozbiljnosti situacije, reagirale su brojne institucije, organizacije, ali i pojedinci. </span></p> <p style="text-align: justify;"><br /> <br /> <span>Matica hrvatska u veljači je vodećim svjetskim čelnicima uputila apel za ravnopravan položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini smatrajući da svojim autoritetom i svojom funkcijom mogu utjecati da hrvatski narod u Bosni i Hercegovini ne izgubi svoju konstitutivnost i ravnopravnost, da ne bude doveden na rub nestanka u zemlji u kojoj živi već vi&scaron;e od tisućljeća. </span></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><span>U apelu MH inzistira da Hrvati sami u BiH biraju svoje predstavnike u Domove naroda i člana Predsjedni&scaron;tva, te da se niti jedna važna odluka ne može donijeti bez konsenzusa sva tri ravnopravna naroda. To im jamči Daytonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine, čije bi neprovođenje dovelo dana&scaron;nju Bosnu i Hercegovinu na rub opstanka. </span></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><span>Preobrazbom Bosne i Hercegovine u zemlju ravnopravnih naroda i građana toj se zemlji otvara i osigurava put prema europskim i euroatlantskim integracijama. Samo na taj način može se zajamčiti stabilnost Bosne i Hercegovine i &scaron;ireg područja jugoistoka Europe.&nbsp;</span></p> <p style="text-align: justify;"><span>&nbsp;&nbsp; </span><br /> <br /> <span>Na tom tragu Matica hrvatska organizira tribinu na kojoj će o aktualnoj situaciji, uz mogućnost uključivanja publike, raspravljati: &nbsp;&nbsp;</span></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><span><span><strong><span>Ivan Vukoja</span></strong></span><br /> <span><span> ravnatelj Hrvatskoga narodnog</span><span> kazali&scaron;ta u Mostaru</span></span><br /> <br /> <br /> <span><span> <strong>prof. dr. sc. Božo Skoko</strong></span></span><br /> <span><span> Fakultet političkih znanosti</span><span> Sveučili&scaron;ta u Zagrebu<br /></span> </span><br /> <br /> <span><span> moderator</span></span><br /> <span><span> <strong>dr. sc. Damir Zorić</strong></span></span><br /> <span><span> HUP, predsjednik</span></span><br /> <span><span> potpredsjednik MH<br /><br /></span></span></span></p> <p><strong> Radujemo se Va&scaron;em dolasku!</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-19-maticahrvatska-tribina.jpgČerkez: Živimo s koronavirusom, on je oko nashttp://grude.com/clanak/?i=358093358093Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2022 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-goran-cerkez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema riječima prim. dr. Gorana Čerkeza, pomoćnika federalnog ministra zdravstva, "Bosanci i Hercegovci trenutno žive sa virusom, ali ne na način kako je to bilo u prethodnim mjesecima".<p><br />- Incidenca je značajno pala. Proteklog tjedna ona je iznosila 0,6, a sada je jedan, &scaron;to znači da je broj oboljelih porastao, odnosno da imamo tjedni rast zaraženih. Međutim, to jo&scaron; ne zahtijeva nikakve posebne mjere. U toplijim smo mjesecima kada veliki dio dana provodimo na otvorenom, stanovi i uredi se često i dugo provjetravaju, &scaron;to također uvjetuje slabiji prijenos virusa. Dakle, epidemija jo&scaron; traje, virus je oko nas, bilježe se i dnevne brojke oboljelih. Desi se i poneki ozbiljniji slučaj, ali situacija je daleko od te&scaron;ke, dramatične - kaže Čerkez.<br /><br /></p> <p>Ističe kako niko u ovom trenutku pouzdano ne može znati kakvi će biti jesen i zima, "ali da će rujan najvjerojatnije donijeti veće brojke zaraženih".<br /><br /></p> <p>- Ono &scaron;to sigurno možemo očekivati na jesen je &scaron;irenje virusa. U kojoj mjeri će to biti, koji će sojevi biti i kakvu će kliničku sliku imati oboljeli, jako je te&scaron;ko prognozirati. Ono &scaron;to možemo i na čemu i sada radimo je spremnost da i u takvim situacijama adekvatno reagiramo. Ako to bude u obliku određenih sezonskih gripa ili na nivou visokog prijenosa, ali klinički da nije ugroženo zdravlje stanovni&scaron;tva, tada će biti i blaže mjere. Ukoliko situacija bude ozbiljnija, morat ćemo uvesti mjere koje će utjecati na dalje &scaron;irenje virusa. No o tome ćemo kada dođe vrijeme. U međuvremenu, imamo obvezu da izvje&scaron;tavamo Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) o stanju u BiH i to redovno činimo, pratimo stanje sa virusom u susjednim zemljama jer na&scaron;i ljudi putuju, a i njihovi državljani dolaze kod nas, kako bismo u svakom trenutku spremno reagirali - dodaje Čerkez.<br /><br /></p> <p>Kaže "kako su, shodno stanju na terenu, sve epidemiolo&scaron;ke mjere ukinute, a da su građani pozvani na odgovorno pona&scaron;anje". Jedino su, dodaje, "mjere ostale u zdravstvenom sistemu".<br /><br /></p> <p>- Mislim da je u ovom trenutku besmisleno držati na snazi mjere koje smo imali do prije nekog vremena. &Scaron;to se tiče odgovornosti, trebamo je svi, ali najvi&scaron;e imunokompromitirane i osobe starije životne dobi. Njima se savjetuje da izbjegavaju mjesta velikog okupljanja u zatvorenim prostorima. I naravno, cijepljenje koje i dalje potičemo kao najbolju za&scaron;titu od težih oblika bolesti - navodi Čerkez.<br /><br /></p> <p>Nagla&scaron;ava kako je Stručno savjetodavno tijelo za imunizacija Federalnog ministarstva zdravstva za imunokompromitirane osobe preporučilo i četvrtu dozu cjepiva.</p> <p>Na pitanje - koliko je uopće u ovom trenutku stanovnika BiH cijepljeno - Čerkez odgovara da se brojka kreće oko 33 posto, i to prvom dozom 30,75, drugom 29,27 i trećom skoro sedam posto.<br /><br /></p> <p>- Dakle, službena brojka cijepljenih bh. građana u ovom trenutku iznosi 33 posto, a na&scaron;a procjena je da je jo&scaron; 10 posto imunizirano u susjednim zemljama. No treba reći da mi na&scaron;e procjene gradimo prema posljednjem popisu stanovni&scaron;tva, a to je &scaron;to se tiče Federaciji BiH - 2,2 milijuna stanovnika. Međutim, prema posljednjim podacima koje smo dobili, u većem bh. entitetu trenutno ima ispod 1.800.000 stanovnika. To odmah mijenja broj cijepljenih, pa on nije 33 posto cijepljenih u zemlji, plus jo&scaron; 10 posto imuniziranih u inozemstvu, nego 33, plus 10, plus jo&scaron; 15 do 20 posto. Kad se to sabere, BiH drži prosjek po broju imuniziranih protiv koronavirusa kao i zemlje u okruženju - poja&scaron;njava član Kriznog stožera Federalnog ministarstva zdravstva.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to su pokazala bh. istraživanja<br /><br /></strong></p> <p>Osvrnuo se i na visoku brojku Bosanaca i Hercegovaca koji su preboljeli COVID-19.<br /><br /></p> <p>- Rezultati određenih istraživanja pokazali su da je vi&scaron;e od 80 posto sudionikaimalo pozitivan antigenski test. To ni u kom slučaju ne mora značiti da su svi oboljeli, ali je sigurno da su se susreli sa virusom i tako razvili određeni imunitet &ndash; navodi Čerkez.<br /><br /></p> <p>Kaže kako su u komunikaciji sa kolegama iz WHO-a, "ali da do sada sa njima nije bilo govora o tome kada bi moglo doći do ukidanja pandemije".<br /><br /></p> <p>- Činjenica je da trenutno imamo velike skokove zaraženih u Kini i Sjevernoj Koreji, ali to su posljedice i mjera jer su te zemlje jako dugo bile potpuno zatvorene. Pretpostavke su da će za dono&scaron;enje odluke o ukidanju pandemije biti ključno naredno razdoblje do Nove godine, odnosno kako će se u tom periodu pona&scaron;ati virus. Mislim da ćemo na jesen saznati odgovore - da li će COVID-19 prijeći u neku vrstu blaže gripe. O svemu je jo&scaron; rano govoriti, svi su i dalje vrlo obazrivi, nitko ne želi izlaziti s bombastičnim prognozama, ali svi prate i čekaju jesen koja će nam definirati budućnost &ndash; zaključio je Čerkez.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-goran-cerkez.jpgKroz projekt ''Edukativno-rekreacijski kompleks Masna Luka'' novi sadržaju u PP Blidinjehttp://grude.com/clanak/?i=358072358072Grude.com - klik u svijetWed, 18 May 2022 15:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-18-blidinje-sadrzaj3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HGSS stanica Posušje uspješno aplicirala na projekt „Edukativno-rekreacijski kompleks Masna Luka“ te je dobila sredstva za uređenje kampa u Masnoj Luci.<p>&nbsp;</p> <p>Projektom su se obogatili sportski, rekreativni i edukativni sadržaji. Također njime su se omogućili kratki, jednodnevni ili vi&scaron;ednevni boravci, edukacija, odmor i rekreacija posjetitelja svih dobnih skupina, prvenstveno obitelji s djecom i djece &scaron;kolskog uzrasta, s područja općine Posu&scaron;je i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, oči&scaron;ćeno je 1350 m2 prostora od &scaron;iblja, iskopan je kanal i u njega je postavljeno 32 metra vodovodnih cijevi za dovod pitke vode od izvora do novosagrađene slavine u kamenom zidu. Time je izvorska planinska pitka voda stalno dostupna za sve posjetitelje na području Parka. Nabavljena je i oprema za zip line i isti je postavljen zajedno s četiri ljuljačke i dvije klackalice te je izgrađena platforma za zipline. Također je postavljena i ploča sa sigurnosnim uputama za kori&scaron;tenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt &ldquo;Via Dinarica&rdquo; provodi i sufinancira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini, uz financijsku podr&scaron;ku Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (USAID) i Agencije za razvojnu suradnju Republike Italije (AICS).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-18-blidinje-sadrzaj3.jpgU Njemačkoj pesimizam kao nikad prijehttp://grude.com/clanak/?i=358062358062Grude.com - klik u svijetTue, 17 May 2022 19:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-21-njemacka_business.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovo trećina ispitanih (29 posto) strahuje da će zbog rasta cijena morati ograničiti svoj način života na nekim područjima.<p>&nbsp;</p> <p>Brz rast cijena na mnogim područjima zabrinjava ljude u Njemačkoj vi&scaron;e nego i&scaron;ta drugo. Čak vi&scaron;e od rata u Ukrajini ili korona-pandemije. To proizlazi iz jednog reprezentativnog ispitivanja javnog mnijenja koje je provelo konzultantsko poduzeće McKinsey, rezultati kojeg su upravo objavljeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko 40 posto od oko 1.000 ispitanika je navelo da je njihova najveća briga trenutno inflacija. 34 posto je navelo rusku invaziju na Ukrajinu, samo osam posto je navelo pandemiju COVID-a 19. Gotovo trećina ispitanih (29 posto) strahuje da će zbog rasta cijena morati ograničiti svoj način života na nekim područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Strah od rasta cijena je osobito zahvatio ljude s nižim primanjima. Dvije trećine ispitanika polaze od toga da će cijene rasti i u idućih 12 mjeseci, pi&scaron;e Deutsche Welle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promjena izdataka</p> <p>&bdquo;Dvije godine korone su ostavile traga. Ali, zbog inflacije i ruske invazije na Ukrajinu ljudi su postali pesimističniji nego ikad ranije", sažeo je rezultate istraživanja McKinseyev stručnjak Marcus Jacob. Ljudi osjećaju vi&scaron;e cijene i vide da na kraju mjeseca manje novca ostane u novčaniku, kaže Jacob.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I oni koji bolje zarađuju mijenjaju svoje potro&scaron;ačke navike. Dvije trećine ispitanika su u posljednje vrijeme vi&scaron;e novca tro&scaron;ile za hranu, 61 posto je vi&scaron;e tro&scaron;io za benzin i transport, kao i za energiju. Posljedica je da je gotovo svaka treća osoba ograničila svoj konzum na nekim drugim područjima. &Scaron;tedi se prije svega na izdacima za kozmetiku, odjeću, zabavu i putovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Novom &scaron;tedljivo&scaron;ću su osobito pogođene bran&scaron;e koje su jako bile pogođene i pandemijom", rekao je McKinseyev stručnjak Simon Land. Ljudi manje tro&scaron;e na područjima na kojima su zapravo htjeli vi&scaron;e tro&scaron;iti kad je počela slabiti pandemija &ndash; primjerice na odlaske u restorane, noćenja u hotelima i evente.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oko dvije trećine potro&scaron;ača su, prema ovom istraživanju, zbog rasta cijena već počele mijenjati svoje potro&scaron;ačke navike: primjerice prelaskom na jeftinije marke ili če&scaron;ćom kupovinom u diskont-trgovinama. Vi&scaron;e od polovice ispitanika je navelo da kod potro&scaron;nje energije kod kuće vi&scaron;e paze.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-21-njemacka_business.jpgOvo su nove cijene goriva u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358056358056Grude.com - klik u svijetTue, 17 May 2022 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-rezerva.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Većih promjena cijena goriva u odnosu na jučerašnji dan nema.<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima s aplikacije FMT FBiH oil info ministarstva trgovine Federacije BiH dizel u Sarajevu ko&scaron;ta od 3,16 KM po litri do 3,36, a benzina Super 95 od 2,96 do 3,11 KM po litri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Tuzli cijene su iste kao jučer. Dizel varira od 3,26 do 3,41 KM, benzin Super 95 od 2,91 do 3,11 KM. U Mostaru cijena dizela se kreće od 3,16 do 3,31 KM a benzina od 2,91 do 3,11 KM. U Zenici također nema promjena, cijena dizela varira od 3,21 do 3,36 KM za litar goriva, a benzina od 2,86 do 3,11 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Usporedbe radi, u Hrvatskoj su se cijene sinoć promijenjene. Litra eurosupera 95 13.37 kuna (3,48 KM) na većini crpki, dok je litra eurosupera 100 14.85 kuna (3,87 KM) na Ini, a 14.90 na Croduxu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prosjeku benzin je skuplji 16 lipa po litri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, dizelska goriva pojeftinila su 40-ak lipa po litri goriva. Običan eurodizel tako stoji 13.02 (3,39 KM)kune po litri, dok skuplji eurodizel, koji ko&scaron;ta 14,39 kuna.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-rezerva.jpegNa Veletržnicu u Tasovčićima stigle prve trešnjehttp://grude.com/clanak/?i=358054358054Grude.com - klik u svijetTue, 17 May 2022 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-01-tresnja-1140x640.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radi se o trešnjama iz domaćeg uzgoja sa područja čapljinske općine.<p>&nbsp;</p> <p>Na Veletržnicu u Tasovčićima kod Čapljine stigle su proteklih dana prve ovogodi&scaron;nje tre&scaron;nje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na radost mnogobrojnih ljubitelja ovoga voća, koje nagovje&scaron;tava dolazak ljeta, tre&scaron;nje su stigle u pravi čas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radi se o tre&scaron;njama iz domaćeg uzgoja sa područja čapljinske općine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodavači koje smo zatekli na Veletržnici kažu da su zadovoljni prodajom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Tre&scaron;nja uvijek najvi&scaron;e 'ide' kad se tek pojavi, jer se ljudi užele, i nekako je ona to voće koje najavljuje ljeto'', kaže jedan čapljinski prodavač za <strong>bljesak.info</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena je otprilike standardna, kao i prethodnih godina, 3 do 5 KM za kilogram.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sve ovisi o količini, o dobu dana, potražnji, ali mislim da je ova cijena za kupce i vi&scaron;e nego dobra za tre&scaron;nju iz domaćeg uzgoja koja nije prskana'', kaže nam prodavač.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-01-tresnja-1140x640.jpgPronađena 15-godišnja Lara, majka 8-mjesečnog sinčića! 'Svi smo sretni'http://grude.com/clanak/?i=358036358036Grude.com - klik u svijetMon, 16 May 2022 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-16-22-lara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potraga za 15 godišnjom Larom u subotu je sretno okončana u Velikoj Gorici. <p><br />Građani su djevojku koja je odgovarala opisu po fotografiji objavljenoj u "Jutarnjem listu" i na na&scaron;em portalu primijetili oko podneva kod Konzuma u Velikoj Gorici i obavijestili policiju koja je brzo reagirala, do&scaron;la i ustanovila da se radi o nestaloj osobi.<br /><br /></p> <p>Odvezli su je do policijske postaje u Velikoj Gorici i o tome obavijestili njezinu majku, koja je Jutarnji nazvala oko 13 sati.<br /><br /></p> <p>Sretnu vijest potvrdili su i iz Odnosa s javno&scaron;ću PU zagrebačke da Lara vi&scaron;e nije na popisu nestalih osoba. Tako je drama jedne djevojke koja je iz doma u &Scaron;enoinoj u Zagrebu oti&scaron;la u ponedjeljak 45 minuta iza ponoći sretno okončana.<br /><br /></p> <p>Kao &scaron;to smo objavili u subotu majka je njezin nestanak prijavila u ponedjeljak 9. svibnja iza 4 sata kad je primijetila da je oti&scaron;la iz kuće i otada do subote u podne za Larom tragale su sve policijske postaje u državi. Nakon &scaron;to je iza&scaron;la iz stana u &Scaron;enoinoj snimile su je i nadzorne kamere jednog restorana u Petrinjskoj, a u međuvremenu policija je dobila nekoliko dojava da je viđena, a i operativnim radom je prikupljala sazanja gdje bi se mogla nalaziti.<br /><br /></p> <p>Od kuće je oti&scaron;la bez mobitela i osobnih isprava, sa oko 250 kuna, a kako smo neslužbeno doznali policajcima je rekla da je u Konzum krenula kupiti namirnice. Sve okolnosti oko nestanka utvrdit će se kriminalističkim istraživanjem.<br /><br /></p> <p>Za njezinu obitelj najbitnije je da je potraga za 15-godi&scaron;njakinjom koja je majka osmomjesečnog sinčića sretno okončana i da je djevojka pronađena živa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-16-22-lara.jpgI to je BiH: Otvore bolovanje pa odu malo zaradit u inozemstvohttp://grude.com/clanak/?i=358035358035Grude.com - klik u svijetMon, 16 May 2022 09:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-06-stetoskop-lijecnik-doktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Deset ih je vraćeno na posao jer je izvanrednom kontrolom utvrđeno da su zdravi.<p>U vi&scaron;e od dva mjeseca, od kako je u RS na snazi izmijenjeni Pravilnik o bolovanjima, 18 poslodavaca zatražilo je izvanrednu ocjenu bolovanja za 26 radnika. Deset ih je vraćeno na posao jer je izvanrednom kontrolom utvrđeno da su zdravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gotovo 50 posto radnika, za koje su poslodavci, na osnovu novog Pravilnika, tražili da se izvr&scaron;i izvanredna kontrola privremene nesposobnosti za rad vraćeni su na posao. Utvrđeno je da su zlouporabili bolovanje. Novim pravilnikom Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, poslodavci imaju pravo zatražiti izvanrednu kontrolu ako sumnjaju da je bolovanje radnika neopravdano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vi&scaron;e od dva mjeseca, od kako je u RS na snazi izmijenjeni Pravilnik o bolovanjima, 18 poslodavaca zatražilo je izvanrednu ocjenu bolovanja za 26 radnika. Deset ih je vraćeno na posao jer je izvanrednom kontrolom utvrđeno da su zdravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kada se dogodi izvanredna ocjena bolovanja, prvostupanjsko povjerenstvo poziva osiguranika. Poslodavac mora podnijeti zahtjev FZO, mora imati dokaz, valjani argument zbog čega traži izvanrednu ocjenu bolovanja. Ukoliko sumnja na ne&scaron;to - mora dati opis, dakle mora objasniti za&scaron;to traži izvanrednu ocjenu bolovanja", rekla je za BHRT glasnogovornica Fonda zdravstvenog osiguranja RS Darija Filipović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko Povjerenstvo Zavoda za medicinu rada nakon kontrolnog pregleda osiguranika i medicinske dokumentacije utvrdi da radnik nije bolestan, zaposleni se već sutra upućuje na radno mjesto. Raniji pravilnik omogućavao je provjeru bolovanja, ali tek nakon &scaron;to su ona zavr&scaron;ena. Sada se poslodavcima omogućuje da kontrolu zatraže za tekuća bolovanja. U velikim poduzećima prisjećaju se ranijeg sustava kada je bila organizirana medicina rada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Mi smo nekada imali medicinu rada koja je bila jako dobar koncept. Recimo, tvornica obuće Bema je tada imala svog doktora, stomatologa, ginekologa, laboratoriju i mi smo imali uvid u bolovanja. Tvornica obuće sada ima radnike iz &scaron;est općina. Mi vi&scaron;e uopće nemamo uvida u bolovanja", kaže direktor Fabrike obuće "Bema" Marinko Umićević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi način suzbijanja zloupotrebe bolovanja samo je jedan korak u rje&scaron;avanju problema u ovoj oblasti, kažu u Uniji udruženja poslodavaca. Od ministarstva zdravlja očekuju da se jo&scaron; kvalitetnija kontrola omogući kroz izmjene zakonskih rje&scaron;enja. Događa se, kažu, da radnici uzmu bolovanje, odu raditi u inozemstvo, otputuju ili jednostavno odmaraju kod kuće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Bolovanje nije samo gubitak u smislu novca, veći je problem s radnicima koji mijenjaju one koji zlouporabljavaju i prave lo&scaron;u klimu u poduzeću, gdje god imate velike zlouporabe bolovanja, imate lo&scaron;u atmosferu. Veće &scaron;tete u drugom segmentu nego financijskom", ističe predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Sa&scaron;a Trivić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U pro&scaron;loj godini primjećen je povećan broj radnika na bolovanjima, kada je prema podacima u prosjeku svakog mjeseca zabilježeno 20.000 bolovanja. Tro&scaron;ak Fonda zdravstvenog osiguranja po toj osnovi, na godi&scaron;njoj razini iznosi oko 17 milijuna KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-06-stetoskop-lijecnik-doktor.jpg'Ulje jeftinije u Hrvatskoj nego u Hercegovini... u Njemačkoj je već 10 KM po litru'http://grude.com/clanak/?i=358033358033Grude.com - klik u svijetMon, 16 May 2022 00:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-26-ulje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijeti li nam rast cijena suncokretova ulja, kao u Njemačkoj i Španjolskoj, na 40 kuna? – ono je što muči hrvatske građane koji su krenuli u skupljanje zaliha strahujući od ekstremno visokih cijena osnovnih živežnih namirnica, piše Slobodna Dalmacija.<p><br />Suncokretovo ulje kod nas je do sada bilo poprilično jeftino, čak jeftinije negoli u susjednoj BiH koja je brojnim Hrvatima sinonim za niže cijene. Međutim, cijene ulja i u na&scaron;im dućanima rastu i približavaju se cijeni od dvadesetak kuna, a police s uljem svako malo su poluprazne jer građani ne kupuju ulje na litre već na kartone.<br /><br /></p> <p>Svjedočili smo tako situaciji u trgovačkom centru kada je jedan građanin kupio pet kartona ulja (pedeset litara) i pet kartona &scaron;ećera (50 kilograma). Iza njega su police s uljem i &scaron;ećerom opustjele. Kad smo ga upitali za&scaron;to skuplja tolike zalihe, rekao nam je da je iz Hercegovine te da je ulje kod njih pet konvertibilnih maraka (20 kuna) dok je u hrvatskim trgovačkim centrima 17,90, dakle isplati mu se doći kupovati pa jo&scaron; na taj iznos dobiti povrat poreza na granici. Međutim, po zakonu ponude i potražnje, povećana potražnja generira i veće cijene pa tako dolazimo do zaključka da građani sami doprinose inflaciji i povećanju cijena, posebno osnovnih živežnih namirnica.<br /><br /></p> <p>Poljoprivredni analitičari s kojima smo razgovarali tvrde da dramatičnih poskupljenja ulja u Hrvatskoj neće biti. Naime, suncokret i uljarice su rijetki poljoprivredni proizvodi u čijoj je proizvodnji Hrvatska samodostatna. Statistike kažu da se proizvodi dvostruko vi&scaron;e suncokreta negoli su hrvatske potrebe za tom uljaricom, pa kada se uzmu u obzir i dvije domaće tvornice ulja, nesta&scaron;ica i poskupljenja ne bi trebalo biti.<br /><br /><br />Ulje tako ne bi trebalo biti skuplje od dvadeset kuna uvažavajući tro&scaron;kove proizvodnje, povećanje cijene energenata, sirovine i repromaterijala.<br /><br /><br />&ndash; Može poskupjeti sve osim ulja &ndash; rekli su nam proizvođači suncokreta, koji su ovog proljeća zasijali čak 30 posto vi&scaron;e povr&scaron;ina pod suncokretom. Pro&scaron;le je godine suncokret otkupljivan po cijeni od četiri kune za kilogram, ove godine se očekuje cijena od oko sedam kuna za istu količinu, pa bi tako i litra ulja mogla biti skuplja za najvi&scaron;e tri do četiri kune.<br /><br /><br />Međutim, problemi bi mogli nastati ako hrvatske uljare zbog povećane potražnje za uljem i uljaricama na trži&scaron;tu EU-a, vođeni većom cijenom i boljom zaradom, krenu u izvoz nau&scaron;trb domaćih potro&scaron;ača. Koliko je to realno, vrijeme će pokazati, ali činjenica je da većina zemalja EU-a, koja se opskrbljivala suncokretom iz Ukrajine posljednjih dana ima probleme s opskrbom.<br /><br /><br />&Scaron;panjolska, koja je posebno bila ovisna o suncokretovu ulju iz Ukrajine uvela je čak i restrikcije prilikom kupovine ulja, dok građani u Njemačkoj fanatično prazne police s uljem, a neki fast foodovi odustaju od prodaje pomfrija. Tako je na EU trži&scaron;tu poljoprivrednih proizvoda povećana potražnja za suncokretom i drugim uljaricama, &scaron;to generira i njihovu veću cijenu.<br /><br /><br />Hipotetski gledano, &Scaron;panjolska, Njemačka i druge EU zemlje umjesto Ukrajine mogle bi se okrenuti ulju i uljaricama proizvedenima u Hrvatskoj, pa bi u takvim okolnostima do&scaron;lo do manjka ulja na domaćem trži&scaron;tu uz veće cijene.<br /><br /></p> <p>Za razliku od suncokreta i uljarica čije cijene bi trebale biti stabilne, cijene voća i povrća na zelenim tržnicama lete u nebo. Da je riječ o astronomski visokim cijenama u usporedbi s istim razdobljem pro&scaron;le godine potvrđuje podatak da za kilogram blitve ili &scaron;pinata treba izdvojiti od 30 do 50 kuna. Odmah iza blitve su &scaron;areni i bijeli grah, koji se prodaju po cijeni od 30 do 40 kuna, a najskuplje su tržnice u Splitu, Dubrovniku i Rijeci. Per&scaron;in je ne&scaron;to jeftiniji u Dubrovniku gdje se prodaje po 30 kuna, u Splitu je 40, a Rijeci čak 50 kuna.<br /><br /></p> <p>Među najskupljim namirnicama je i če&scaron;njak, koji se prodaje čak za 60 kuna po kilogramu. Oni s vi&scaron;e sreće mogu ga pronaći koju kunu jeftinije, ali nikako ispod 50 kuna.<br /><br /></p> <p>I zelena salata je čini se postala luksuz većini građana. I "kristalka" i "puterica" se prodaju po cijeni od 25 kuna u Dubrovniku i Splitu dok je 15 kuna u Osijeku. Ne&scaron;to je jeftinija mrkva, koja se kreće u rasponu od 10 kuna (Pula i Karlovac) pa do 25 kuna (Dubrovnik). Mahune su na tržnicama 50 kuna. Krumpir je 8 kuna u Dubrovniku, 10 u Splitu, a 12 kuna u Osijeku.<br /><br /><br />Zeleni kupus i kelj su od 15 do 20 kuna, dok je crveni luk u Splitu 25 kuna, u Dubrovniku 20, a najjeftiniji je u Karlovcu i Koprivnici gdje se za kilogram treba izdvojiti 10 kuna. Mladi luk je skuplji i kreće se od 25 do 35 kuna, &scaron;to je jako visoko za prosječnoga hrvatskoga građanina.<br /><br /><br />I cijene voća su porasle u odnosu na pro&scaron;li mjesec. Jabuke su najskuplje u Dubrovniku, Puli, Splitu (12 kuna) dok su najjeftinije u Koprivnici i Sisku 5 kuna. Naranče su od 10 do 15 kuna, limuni 15 (Osijek) do 20 kuna (Dubrovnik). Dubrovačka tržnica je rekorder po cijeni jagoda od 50 kuna za kilogram, zatim slijedi Split s cijenom od 40 kuna, te Osijek gdje su 30 kuna.<br /><br /><br />Zbog poskupljenja energenata i repromaterijala, gnojiva, sjemena i za&scaron;titnih sredstava poskupljenje voća i povrća logičan je slijed krize na trži&scaron;tu poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivrednici s kojima smo razgovarali ističu da su poskupjeli repromaterijali, mineralna gnojiva pogotovo. Sto kilograma umjetnoga gnojiva pro&scaron;le je godine ko&scaron;talo 230 kuna, a sada ko&scaron;ta 1050 kuna. Povećali su se tro&scaron;kovi proizvodnje, pa poljoprivrednici ne mogu svoje proizvode davati po nižim cijenama. I tu ulazimo u začarani krug u kojem su na gubitku svi, i proizvođači i krajnji potro&scaron;ači. Proizvođači ne mogu prodati svoje proizvode jer ih krajnji potro&scaron;ači ne mogu sebi priu&scaron;titi po tako visokim cijenama.<br /><br /><br />Jagode, če&scaron;njak, blitva, zelena salata tako su postali luksuz za brojne hrvatske građane koji su i prije poskupljenja jedva spajali kraj sa krajem. Stoga većina zaobilazi tržnice i kupuje po trgovačkim centrima, u kojima su akcije na pojedine poljoprivredne proizvode, bilo da je riječ o uvozu niže kvalitete ili pak o povrću pred istekom roka trajanja, pi&scaron;e Slobodna Dalmacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-26-ulje.jpgMostar nabavlja još kamerahttp://grude.com/clanak/?i=358014358014Grude.com - klik u svijetSat, 14 May 2022 22:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-05-nadzorna_kamera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preko 450 tisuća maraka planira se uložiti u sustav video nadzora na području Mostara.<p>&nbsp;</p> <p>Podatak je to koji je naveden u Obavijesti o javnoj nabavi Grada Mostara za nabavi projekta sigurnosti video nadzora u gradu na Neretvi. Nabavom je planirana isporuka, ugradnja, pode&scaron;avanje i pu&scaron;tanje u rad opreme sigurnosti video nadzora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navedeno u Obavijesti o nabavi, sustavi video nadzora planiraju se uspostaviti na ''lokacijama na užem području Grada Mostara''.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Kako u prosincu 2021. godine javlja Radio televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) na području Mostara tada se nalazilo 12 kamera za video nadzor. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Da bi se pokrila većina područja grada, navode tada s BHRT-a, potrebno je instalirati jo&scaron; oko 70 novih na mjestima koja preporučuje struka. Gradonačelnik Mario Kordić u prosincu je kazao kako se nada da će projekt video nadzora u Mostaru biti realiziran u siječnju ove godine. Ipak, Obavijest o nabavi objavljena je nekoliko mjeseci kasnije, točnije 11. svibnja. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Naziv izabranog ponuđača mogao bi biti poznat 30. lipnja, a za realizaciju nabave ponuđač će imati pola godine. Iako je postupak nabave objavljen u svibnju gradonačelnik je u veljači objavio kako se ''krenulo s postavljanjem kamera u Gradu Mostaru s ciljem pobolj&scaron;anja sigurnosti''. Tada je podsjetio kako će se kamere nalaziti ''na cijelom gradskom području'', dok je u nabavi navedeno postavljanje video sustava ''na užem području Grada''.&nbsp;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-05-nadzorna_kamera.jpgUređaj od 100 kuna spasio život obitelji iz Zagreba: Počeo je pištati, sve je bilo puno plina...http://grude.com/clanak/?i=358008358008Grude.com - klik u svijetSat, 14 May 2022 08:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-14-alarm-ugljicni-monoksid.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imali ste puno sreće, mogla je biti tragedija, rekao je gospodin iz plinare.<p>&nbsp;</p> <p>Da je ovo potrajalo jo&scaron; nekoliko minuta, vjerojatno bi bila tragedija, rekao je gospodin iz plinare nakon &scaron;to je uređajem provjeravao curi li plin. Nije curio plin, ali sve je bilo puno ugljičnog monoksida, prenosi 24sata.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>No krenimo ispočetka... U srijedu u rano poslijepodne na vrata mi je pokucala susjeda s dvoje male djece. U stanu joj je, dok im je prala ruke, počeo zvoniti detektor ugljičnog monoksida.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Istrčala je s djecom, pa ugasila bojler i otvorila prozore. Javila se i vlasnica stana, koja je, svaka joj čast, za nekoliko minuta i sama do&scaron;la. Uhvatili smo se telefona, nitko od plinara nije mogao taj dan doći, a hitne intervencije odgovorile su da mogu doći tek sutradan "jer oni rade do 16 sati".</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Objasnili smo im i da su dimnjačari bili prije mjesec dana, a ovi plinari koji su se javili uglavnom su govorili da je to "do detektora, da je on u kvaru". Oti&scaron;la je susjeda po novi, ali bojler je ipak ostao uga&scaron;en. U četvrtak ujutro se napokon pojavio i plinar, svi smo odahnuli. No samo do popodne. Susjeda je nazvala, detektor je opet počeo pi&scaron;tati. Za nekih 45 minuta novi poziv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Tata, perem kosu, a ovo je počelo zvoniti - rekla mi je kći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah je istrčala van, pozvali smo opet plinaru, rekli kako curi plin. Prvo su odgovorili da moramo napustiti zgradu, iako su svi ionako već bili vani. Kad su do&scaron;li, počeli su mjeriti. I, ne, plin nije curio, ali tu je rečenica s početka teksta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Posvuda je puno ugljičnog monoksida, imali ste sreće - rekao je gospodin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A tu sreću možemo zahvaliti uređaju koji ko&scaron;ta oko 100 kuna. Detektor ugljičnog monoksida. Pametno ga je imati svakome koji ima stariji bojler, odnosno atmosferski, kod kojih dimnjak zbog kvara počne vraćati spojeve koji su, zapravo, ubojiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I sami plinari kažu da je čudno kako malo ljudi s tim "opasnim" bojlerima ima uređaj od dvjestotinjak kuna koji može spasiti život. Osjetio sam to i sam, skamenim se kad se sjetim &scaron;to bi bilo da ga nismo imali...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-14-alarm-ugljicni-monoksid.jpegPapin izaslanik južnoafričkim hodočasnicima: Međugorje je mjesto velike milostihttp://grude.com/clanak/?i=357995357995Grude.com - klik u svijetThu, 12 May 2022 22:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-01-medjugorje_visitmycountry.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Međugorju borave hodočasnici iz Južnoafričke Republike predvođeni nadbiskupom Stephenom Brislinom, piše Radio Mir Međugorje.<p>&nbsp;</p> <p>Tijekom hodoča&scaron;ća sudjeluju u večernjem molitvenom programu, a tu su i posjet Križevcu te Brdu ukazanja, pi&scaron;e Večernji list BiH. Duh mjesta ostao isti U dvorani sv. Ivana Pavla II. imali su i kratko predavanje nadbiskupa Cavallija, apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi hodočasnici iz ove skupine, osim nadbiskupa Brislina, do&scaron;li su prvi put u Međugorje pa su imali puno pitanja na koja je mons. Cavalli radosno odgovarao. Zanimala ih je povijest Međugorja, odnos Crkve prema Međugorju&hellip; Mons. Cavalli kazao im je kako su do&scaron;li u mjesto velike milosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je sam mons. Cavalli istaknuo, do&scaron;ao je u Međugorje prije tri mjeseca te shvatio kako je ovo milosno mjesto. - Mnogi ovdje pronalaze mir, mir koji je potreban svakomu od nas. Mnoge se milosti ovdje događaju, mnogi su ovdje promijenili život i prona&scaron;li svoj duhovni poziv - najmanje njih 600. Svakoga dana ovdje se moli krunica, slave se svete mise, klanja se Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu, časti se Križ Gospodinov&hellip; Svakoga dana večernji molitveni program ovdje traje najmanje tri sata - kazao je mons. Cavalli. Objasnio je hodočasnicima kako je prije u Međugorju bilo tek nekoliko kuća te da su se u međuvremenu izgradili brojni hoteli, no da je to sve normalno jer gdje bi onda hodočasnici prespavali, dobili potrebnu hranu i piće, odakle bi ponijeli suvenir....</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da milost, koja se nalazi u Međugorju, mogu pronaći svi ljudi bez obzira na kulturu iz koje dolaze. Nadbiskup Stephen Brislin kazao je za Radio Mir Međugorje da je do&scaron;ao u Međugorje prvi put nakon 2000. godine, a da je, bez obzira na promijenjeni vanjski izgled mjesta, duh Međugorja ostao isti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjera u moć molitve - Predivno je iskustvo doći u Međugorje prvi put nakon 22 godine i vidjeti da je mjesto duhovno procvjetalo u ono &scaron;to je danas. Ovo mjesto i dalje nastavlja biti mjesto molitve, mjesto koje je promijenilo mnoge živote, &scaron;to potvrđuje na&scaron;u vjeru u moć molitve. Ovo je vrijeme duboke vjere i duhovnog iskustva - kazao je nadbiskup Brislin.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-01-medjugorje_visitmycountry.jpgSlovenija: Eksplodirala kemijska tvornicahttp://grude.com/clanak/?i=357986357986Grude.com - klik u svijetThu, 12 May 2022 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-12-slovenia-eksplozija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak ujutro došlo je do snažne eksplozije u kemijskoj tvornici Melamin u centru Kočevja u Sloveniji.<p><br />Policija poziva stanovnike u okolici da zatvore prozore i ne izlaze van.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Policija je u 8.35 ujutro dobila dojavu da je u centru Kočevja odjeknula eksplozija ili da je izbio požar. Kako je priopćeno iz Policijske uprave Ljubljana, hitne službe su na terenu, a zatvorena je glavna cesta kroz Kočevje.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Savjetujemo svim stanovnicima u okruženju da zatvore prozore i ne kreću se na otvorenom tijekom intervencije. Također ne bi smjeli prilaziti mjestu događaja&rdquo;, rekli su iz policije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-12-slovenia-eksplozija.jpgLjiljana Lovrić: Voda je postala jedan od najznačajnijih strateških resursa u svijetu i ''nafta 21. stoljeća''http://grude.com/clanak/?i=357979357979Grude.com - klik u svijetWed, 11 May 2022 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-08-voda_za_pice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, gđa Ljiljana Lovrić, otvorila je danas III. Kongres o vodama BiH, koji se održava u organizaciji Udruženja konzultanata inženjera u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Kongres okuplja stručnjake i znanstvenike iz cijele Bosne i Hercegovine i devet zemalja regije i EU. Zamjenica ministra Lovrić, naglasila je kako:</p> <p>&bdquo;Imajući u vidu da je ključno opredjeljenje BiH integracija u Evropsku uniju, reforma i prioriteti u sektoru voda su fokusirani na primjenu europskog zakonodavstava. Bosna i Hercegovina, kao potencijalni kandidat za članstvo u EU, preuzela je djelimično ili u potpunosti sve ključne ciljeve zakonodavstva EU u pogledu upravljanja vodama, i ugradila ih u svoje zakonske i strate&scaron;ke dokumente. Glavni izazovi BiH politike upravljanja vodama su vezani za pravilnu implementaciju i ostvarivanje ciljeva Okvirne Direktive o vodama, Direktive o vodi za piće, Direktive o tretmanu urbanih otpadnih voda i drugih Direktiva kojima se omogućava integralno upravljanje vodnim resursima.</p> <p><br /> Aktivnosti koje zajednički provodimo trebaju biti komplementarne sa pro&scaron;lim, tekućim i budućim aktivnostima. Očekujemo da se na taj način dostignu političke, ekonomske, socijalne i ekolo&scaron;ke prednosti kroz efektivnu suradnju na upravljanju vodama.</p> <p><br /> Voda je postala jedan od najznačajnijih strate&scaron;kih resursa u svijetu i &ldquo;nafta 21. stoljeća&rdquo;. Bosna i Hercegovina je izrazito bogata vodim resursima, samo nažalost ne &scaron;titimo ih dovoljno za buduće generacije.</p> <p><br /> Razvoj koncepta &bdquo;zelene ekonomije&ldquo; primarno prepoznaje međuzavisnost vodnog, energetskog i poljoprivrednog sektora. Jasno je da bolje upravljanje vodnim resursima može dati su&scaron;tinski doprinos boljoj budućnosti svih nas.</p> <p><br /> Ali, neracionalan pristup vodama u BiH, predstavlja problem o kojem svi trebamo razmisliti i dati doprinos za rje&scaron;avanje istog.</p> <p><br /> Brojni problemi sa kojima smo suočeni u velikoj mjeri otežavaju pronalaženje optimalnih rje&scaron;enja i njihovu harmonizaciju sa rje&scaron;enjima koja su prihvatile države EU.</p> <p><br /> Država, kao inicijator, treba pružiti svu potrebnu potporu u procesima upravljanja vodama, uvažavajući prirodno okruženje, potencijale i realne mogućnosti s jedne strane i osnovne principe i zahtjeve definirane u ODV, s druge strane.</p> <p><br /> Primjena politike upravljanja vodnim resursima na principima održivog razvoja, a to znači da se moraju stvoriti: politički, zakonski, organizacijski i financijski uvjeti, s jedne strane i potpora &scaron;ire javnosti za provođenje usvojene politike, s druge strane. Oblast upravljanja vodnim resursima na principima održivog razvoja predstavlja značajan segment u procesu integracije BiH u EU.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-08-voda_za_pice.jpgHrvatski fakulteti uvode ocjene od A do Fhttp://grude.com/clanak/?i=357953357953Grude.com - klik u svijetTue, 10 May 2022 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-06-studenti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema prijedlogu Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, sadašnji brojčani sustav studijskih ocjena nadopunit će se slovima, piše u utorak Jutarnji list.<p>&nbsp;</p> <p>Poznata europska praksa tako bi se napokon trebala ujednačeno uvesti na na&scaron;a sveučili&scaron;ta, odnosno fakultete. Pojedini fakulteti u Hrvatskoj već godinama uz brojčane ocjene navode i slovne. Pritom im dodaju i postotak usvojenosti znanja, primjerice, ocjena dovoljan (2) ili u slovnoj varijanti D znači da je student usvojio 50 do 59,9 posto znanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Prijedlog zakona predviđa da brojčana ocjena pet (izvrstan) odgovara slovnoj ocjeni A. Četvorka (vrlo dobar) bit će istovjetna slovnoj ocjeni B, trojka (dobar) u slovnom će izrazu biti C, a dvojka (dovoljan) D. Slovo E se preskače, pa se uz ocjenu nedovoljan dopisuje slovna ocjena F.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;U Ministarstvu znanosti i obrazovanja nagla&scaron;avaju kako uvođenje slovnih ocjena ne znači ukidanje brojčanih, koje su tradicija u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Navedenom promjenom, odnosno dodatkom u ocjenjivanju i provjeri ishoda učenja stečenih kroz studij, primjenjuju se načela Europskog prostora visokog obrazovanja te se stvaraju bolji uvjeti za mobilnost studenata, odnosno međunarodnu razmjenu studenata na hrvatskim visokim učili&scaron;tima, obrazlažu u ministarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Studentima se ni&scaron;ta neće mijenjati u postupku i načinu ocjenjivanja, nego će se kod izdavanja prijepisa ocjena, kao i kod izdavanja dopunske isprave o studiju (Diploma supplement) svim studentima uz brojčanu ocjenu naznačiti i ona slovna. Promjena se uvodi prvenstveno radi usklađivanja jer je, napominju u ministarstvu, postojeći sustav isključivo brojčanih ocjena kod provjere ishoda učenja na ispitima otežavao mobilnost studenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;"Kod studijskih boravaka hrvatskih studenata na inozemnim visokim učili&scaron;tima, kao i kod boravaka stranih studenata na hrvatskim visokim učili&scaron;tima, bilo je otežano i gotovo nemoguće pretvaranje ocjena iz brojčanih u slovne i obratno", tvrde u ministarstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Studentu koji je, primjerice, sada na trećoj godini studija neće se ni&scaron;ta mijenjati, nego će se slovna ocjena dodati kod izdavanja uvjerenja o prijepisu ocjena, kao i kod izdavanja dopunske isprave o studiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;U ministarstvu ne očekuju dono&scaron;enje novog zakona prije 1. listopada, odnosno do početka nove akademske godine, pi&scaron;e novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-06-studenti.jpgEvo kolika će biti prosječna plaća i mirovina u Hrvatskoj kada uvede eurohttp://grude.com/clanak/?i=357950357950Grude.com - klik u svijetTue, 10 May 2022 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-18-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prosječna neto plaća u Italiji je 1762 eura.<p>&nbsp;</p> <p>Kada Hrvatska uvede euro, prosječna neto plaća bit će oko 900, eura a mirovina oko 320 eura, s obzirom na to da bi zbog inflacije do prelaska s kune na euro osobni dohoci i mirovine u Hrvatskoj ipak mogli mrvicu porasti. Uzmemo li kao relevantan podatak o prosječnoj neto plaći u EU-u u 2021. godini, koja je iznosila 1916 eura mjesečno, znači da nam treba oko tisuću eura da bismo dostigli prosjek EU-a.U Austriji je prosječna neto plaća lani iznosila 2053 eura, a u Belgiji 2091.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U siroma&scaron;noj Bugarskoj prosječni je neto dohodak lani iznosio 413 eura, a u nas 797 eura, dok su Slovenci 2021. u prosjeku primali 1038 eura, pi&scaron;e <a title="Slobodna Dalmacija" href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/kuna-odlazi-u-povijest-prosjecna-neto-placa-bit-ce-oko-900-eura-dok-je-u-uniji-1916-eura-no-sokirat-ce-vas-kad-vidite-place-u-luksemburgu-islandu-irskoj-nizozemskoj-evo-popisa-1190677" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od Hrvata su ne&scaron;to bolji bili&nbsp;Česi s&nbsp;813 eura neto plaće, a puno bolji Danci, koji su s&nbsp;3100 eura pri&nbsp;europskom vrhu. Slijede ih &Scaron;veđani s&nbsp;3062 eura plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od nas su bolje plaćeni i Estonci, s prosječnom plaćom od 958 eura neto, a ne&scaron;to slabiji Latvijci &ndash; 648 eura, i Litavci &ndash; 645 eura. No zato stanovnici Cipra primaju za&nbsp;na&scaron;e&nbsp;pojmove odličnih 1658 eura. I na Malti se dobro zarađuje iz hrvatske&nbsp;perspektive. Riječ je o 2261 euru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slijede redom bogate zemlje: Finska s&nbsp;2509 eura, Francuska s 2157 eura i Njemačka s 2270 eura prosječne plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječni Grk zarađuje 917, Portugalac 846, Poljak 736, Slovak 690, a Mađar 683 eura. U Rumunjskoj je prosječna neto plaća samo 522 eura, pa su od njih u EU-u siroma&scaron;niji samo Bugari s već spomenutih 413 eura, pi&scaron;e Slobodna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosječna neto plaća u Italiji je&nbsp;1762 eura, a u susjednoj im &Scaron;panjolskoj 1718 eura.&nbsp;Pravi &ldquo;te&scaron;ka&scaron;i&rdquo; su Islanđani s&nbsp;3435 eura i Luksemburžani s&nbsp;3009 eura, a slijede ih Irci s&nbsp;2479 eura i Nizozemci s&nbsp;2263 eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-18-euri.jpgBiskupi se sastali i obznanili: U 30 godina nestalo čak 54,6 posto katolika u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=357947357947Grude.com - klik u svijetMon, 09 May 2022 22:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-09-22-biskupi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biskupska konferencija (BK) BiH obznanila je Promemoriju o potrebi uspostave pravde i društvene sloge, te o sadašnjem stanju Katoličke Crkve i hrvatskog naroda u BiH, u kojoj među ostalim stoji kako je tijekom posljednjih 30 godina nestalo više od polovice katolika, a time i Hrvata, odnosno oko 54,6 posto. <p>&nbsp;</p> <p>"Biskupi izražavaju svoju zabrinutost zbog neodgovornoga pona&scaron;anja i nepromi&scaron;ljenih izjava pojedinih političkih predstavnika, koji takvim svojim djelovanjem izazivaju osjećanje nesigurnosti i straha kod ljudi", priopćeno je iz Katoličke tiskovne agencije BK BiH.<br /><br /></p> <p>Sve, koji kao izabrani predstavnici sudjeluju u vlasti i donose odluke, i sve koji oblikuju medijski prostor, biskupi pozivaju da se suzdrže od te&scaron;kih riječi i uvreda i da po&scaron;tuju pojedinačna i kolektivna prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih grupa.<br /><br /></p> <p>Također, očekuju da zbog uspostave dru&scaron;tvene sloge i pronalaženja pravednog izbornog sustava i zbog provođenja potrebite ustavne i zakonske reforme, svoju pomoć pruže i predstavnici međunarodne zajednice.<br /><br /></p> <p>"Dijalog je jedini moralno prihvatljiv način koji izabrani predstavnici moraju slijediti u pregovorima radi pronalaženja rje&scaron;enja", navode biskupi.<br /><br /></p> <p>Prema izvorima Katoličke Crkve, danas je u BiH oko 350.000 katolika, a 1991. godine bilo ih je oko 760.000. To jest, tijekom posljednjih 30 godina nestalo je vi&scaron;e od polovice katolika, a time i Hrvata.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je broj Hrvata i katolika u BiH krajem 20. stoljeća skoro prepolovljen zbog ratnih progona, raseljavanja i iseljavanja, demografski pad katolika i Hrvata u BiH u razdoblju poslije toga rata posljedica je istovremenog djelovanja vi&scaron;e uzroka.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Među njima najvažniji su neuspjeli povratak prognanika i raseljenih tijekom posljednjega rata; vrlo negativan prirodni prira&scaron;taj; novo iseljavanje; visoka stopa nezaposlenosti i ra&scaron;irena korupcija koja potiče iseljavanje u potrazi za poslom; novo iseljavanje kao posljedica planova razvijenih zemalja da nadoknade vlastite demografske gubitke i dobiju radnu snagu; nedovoljna dru&scaron;tvena i materijalna podr&scaron;ka ženama koje žele rađati i slično.<br /><br /></p> <p>"U traženju mogućeg rje&scaron;enja ovog složenog problema katolika i Hrvata u BiH moralo bi se voditi računa o mnogo elemenata. Od sudbinske važnosti je stavljanje snažnoga naglaska na brigu za one katolike koji su ovdje, zaustavljanje njihova iseljavanja i podizanje nataliteta. Prije svega, zato &scaron;to povratak raseljenih i prognanih sve vi&scaron;e izgleda, nažalost, pitanje pro&scaron;losti. Ne smije ga se nikada zaboraviti, ali i tamo gdje bi mogao povratak se ne događa, dok na drugim stranama na razne načine biva opstruiran", ističu biskupi.<br /><br /></p> <p>Dodaju kako se u BiH može biti trajnog mira samo ako se, uz po&scaron;tovanje i primjenu kriterija ravnoteže pravde, ugradi i mehanizam ravnoteže straha.<br /><br /></p> <p>Promemoriju su potpisali svi članovi Biskupske konferencije BiH - predsjednik mons. Tomo Vuk&scaron;ić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH, potpredsjednik mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, zatim mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, i mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-09-22-biskupi.jpgU Hrvatskoj od utorka poskupljuje gorivohttp://grude.com/clanak/?i=357939357939Grude.com - klik u svijetMon, 09 May 2022 18:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-15-tankanje11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nema dobrih vijesti ni za poljoprivrednike i ribare.<p>&nbsp;</p> <p>Od sutra ponovno poskupljuje gorivo. Prema neslužbenim informacijama, najvi&scaron;e raste cijena benzina. </p> <p>&nbsp;</p> <p>Benzin će, prema neslužbenim informacijama, poskupjetii za 60 lipa po litri, pa će se za litru benzina morati izdvojiti čak 13 kuna i 24 lipe. Dizelska goriva poskupljuju za 19 lipa po litri, na gotovo 13 i pol kuna.</p> <p><br /><br />Nema dobrih vijesti ni za poljoprivrednike i ribare. Za 19 lipa poskupljuje plavi dizel i prodavat će se po 9 kuna 58 lipa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-15-tankanje11.jpgLJUBUŠKI: Sanirana ilegalna divlja deponija u Pregrađuhttp://grude.com/clanak/?i=357936357936Grude.com - klik u svijetMon, 09 May 2022 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-09-deponija-pregrade.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Divlje deponije u prirodi česta su pojava unatoč sve dostupnijim načinima legalnog zbrinjavanja krupnog i građevnog otpada. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon provedenog zakonskog postupka Službe za inspekcijske poslove &ndash; Inspektorat Grada Ljubu&scaron;kog, poduzeće &ldquo;ALBA BH&rdquo; d.o.o. Mostar odradilo je sanaciju ilegalne divlje deponije otpada neposredno iza objekata &ldquo;General Tobacco Industry&rdquo; i &ldquo;Unitrade&rdquo; d.o.o., prostorni obuhvat groblja &ldquo;Jabuka, u naseljenom mjestu Pregrađe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prethodno su protiv prekr&scaron;itelja za nelegalno odlaganje otpada poduzete zakonom predviđene mjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Divlje deponije u prirodi česta su pojava unatoč sve dostupnijim načinima legalnog zbrinjavanja krupnog i građevnog otpada. Na područjima na kojima se nekontrolirano odlaže otpad, posebno ako se dulje zadržava, može doći do oneči&scaron;ćenja tla te podzemnih i povr&scaron;inskih voda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najče&scaron;će se cijelim područjem &scaron;ire neugodni mirisi, a laki otpad raznosi vjetar. Nesavjesni građani, koji bacaju otpad na prostorima koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, ne samo da zagađuju okoli&scaron; nego nerijetko ugrožavaju i zdravlje stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni uzroci zagađivanja okoli&scaron;a su nedovoljna svijest stanovnika koji odlažu otpad na neprimjeren način. Zato budimo odgovorni!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-09-deponija-pregrade.jpgStiže nam ljeto! Vrućine, konačno... (iako ćemo žugati na njih za koji tjedan)http://grude.com/clanak/?i=357931357931Grude.com - klik u svijetMon, 09 May 2022 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još nekoliko dana vrijeme će biti promjenjivo, a onda stiže promjena. Naravno nabolje.<p><br />Danas će biti djelomice sunčano uz promjenljivu naoblaku, poslijepodne uz lokalne pljuskove s grmljavinom ponegdje. <br /><br /></p> <p>Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. <br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25 Celzijevih stupnjeva.<br /><br /></p> <p>U nastavku tjedna postupno stabilnije, &scaron;to osobito vrijedi od srijede, kad će biti i sve toplije, &scaron;tovi&scaron;e, temperature će u drugom dijelu tjedna biti primjerenije ljetu nego proljeću. Na krajnjem istoku zemlje vrijednosti bi lokalno mogle dosegnuti i visokih 30, &scaron;to osobito vrijedi za četvrtak, prognozirala je meteorologinja Tea Blažević za <a href="https://hr.n1info.com/vrijeme/ljeto-stize-i-prije-vremena-u-nastavku-tjedna-temperature-i-do-30-stupnjeva/" target="_blank">N1</a>.<br /><br /></p> <p>Vrućine u četvrtak je za <a href="https://vrijeme-i-promet.hrt.hr/vrijeme/vremenska-prognoza-za-9-5-2022-7234551" target="_blank">HRT</a> najavila i Tanja Renko iz DHMZ-a. Ustvrdila je kako će srijeda i četvrtak biti najstabilniji dani u idućem tjednu, ujedno i vrlo topli, s vrućinama posebno izraženima u četvrtak. I&nbsp;u unutra&scaron;njosti u utorak&nbsp;nestabilno pa će većinom popodnevnih pljuskova biti ponajprije u zapadnoj Slavoniji, unutra&scaron;njosti Dalmacije&nbsp;te ponegdje duž obale.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpg(VIDEO) Nedo proslavio 90. rođendan: 'I dalje radim, a dok su mi žene drage, očiju mi, dobro je'http://grude.com/clanak/?i=357927357927Grude.com - klik u svijetSun, 08 May 2022 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-08-nedo-milutinovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nedo Milutinović iz Bugojna ušao je u deveto desetljeće života zahvaljujući prije svega zdravom načinu života. Nedo je najstariji ovčar u BiH, a nikada nije pušio cigarete niti je vozio automobil.<p><br />Najvi&scaron;e žali &scaron;to se nekada opijao. Svima poručuje da ne piju alkohol jer je to veliko zlo.<br /><br /></p> <p>- Ja mislim da je 90. godina. Ja sam najstariji gazda. Ja sam gazda bio, i danas sam gazda. Moj je djed bio u najmu, i ćaća. Ja sam zaim'o i da kupim volove.<br /><br /></p> <p>&Scaron;ta bi bio bez ovaca?</p> <p>- Ja bih bio gospodin. Ali, ja bih spavao na livadi. Dok su mi žene drage, očiju mi, dobro je.</p> <p>- Ne mogu da vjerujem da ti žene padaju napamet.</p> <p>- Meni da to nema, ja ne bih dalje živio. Priroda! Samo treba u granicama sve - rekao je Nedo.<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/DOESaD49lBc" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-08-nedo-milutinovic.jpgBugojanac za 15 minuta ostao bez robe od koje hrani dvoje svoje djecehttp://grude.com/clanak/?i=357926357926Grude.com - klik u svijetSun, 08 May 2022 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-08-22-bugojno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nevrijeme koje je danas pogodilo Bugojno za 15 minuta je prouzrokovalo veliku štetu Džemalu Zahiroviću iz naselja Kula.<p><br />Kako kaže za Avaz.ba, ostao je bez izvora prihoda za svoju obitelj jer mu je uni&scaron;tena roba koju prodaje na pijaci.<br /><br /></p> <p>- Imam 24 godine, nisam nigdje zaposlen i radim na pijaci, prodajem robu. Dana&scaron;nje nevrijeme koje je pogodilo Bugojno izazvalo je bujicu koja mi je uni&scaron;tila robu - kaže na početku razgovora za portal "Avaza" Džemal Zahirović.<br /><br /></p> <p>Kako navodi problem predstavlja kanalizacija i lo&scaron;e cijevi.<br /><br /></p> <p>- Imam dvoje djece, dvije kćerke i brata. Tu gdje je kanalizacija izlila, tu se oni igraju, &scaron;etaju. Poplavile su mi garaža i &scaron;tala. U &scaron;tali su bili moj i bratov motor, bicikla od djece, sve je oti&scaron;lo - priča Zahirović.<br /><br /></p> <p>Kako ističe, kontaktirao je danas nadležne institucije, i samo su mu obećali pomoći iz mjesne zajednice.<br /><br /></p> <p>- Iz mjesne zajednice su obećali pomoći. Kontaktirali smo i vatrogasce oni ne mogu ni&scaron;ta, Vodovod smo zvali, nemaju pumpe za izvlačenje vode. Tako da je ostala voda jo&scaron; dolje u prostorijama - ispričao je Zahirović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-08-22-bugojno.jpgLitar ulja za 5,90 KMhttp://grude.com/clanak/?i=357917357917Grude.com - klik u svijetSun, 08 May 2022 21:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-08-ulje-sarajevo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednjih nekoliko mjeseci cijene osnovnih životnih namirnica u BiH divljaju. <p><br />Brojni ekonomski analitičari to usko vežu uz rat koji bjesni u Ukrajini, odnosno agresiju Rusije na ovu zemlju, a posljedice sukoba na tlu Europe se već uveliko osjećaju.</p> <p><span style="background-color: initial;">Za minimalne tro&scaron;kove života u ožujku četveročlana porodica u BiH morala je izdvojiti 2.448,46 KM, priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Tro&scaron;kovi života, među kojima se 51 posto odnosi na hranu, u ožujku ove godine veći su za 342,46 KM u odnosu na isti mjesec 2021. godine.<br /><br /></span></p> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>I prije enormnog rasta cijena, brojni bh. građani su živjeli na rubu siroma&scaron;tva.&nbsp;<span style="background-color: initial;">Brojne organizacije i sindikati apeliraju na vlasti da pomognu građanima.<br /><br /></span></p> <p><span style="background-color: initial;">Cijena ulja je, kako je večeras objavio Dnevni avaz, u Sarajevu dosegla cijenu od 5,65 do 5,90 KM.</span></p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-08-ulje-sarajevo.jpgKupres: Tuča potpuno zabijelila cestuhttp://grude.com/clanak/?i=357916357916Grude.com - klik u svijetSun, 08 May 2022 20:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-08-20220508_201617.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH su za danas najavili oblačno vrijeme s lokalnim pljuskovima i grmljavinom.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Područje Kupresa danas je u popodnevnim satima pogodilo jako nevrijeme praćeno jakim pljuskom, gradom i vjetrom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad je potpuno zabijelio cijelo područje, pa i cestu, te su uvjeti za vožnju bili skoro pa nemogući.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-08-20220508_201617.jpgTužitelji BiH se najviše bavili rezanim duhanomhttp://grude.com/clanak/?i=357910357910Grude.com - klik u svijetSun, 08 May 2022 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-duhan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki od tužitelja Tužiteljstva BiH prošle godine u prosjeku nije podigao ni tri optužnice, i one su se uglavnom odnosile na nedozvoljenu trgovinu duhanom, duhanskim proizvodima i krijumčarenje migranata.<p>&nbsp;</p> <div>Ovo se u su&scaron;tini, može zaključiti iz izvje&scaron;taja o radu Tužiteljstva BiH za 2021. godine u kojem se navodi da je 58 tužitelja podiglo 172 optužnice, pi&scaron;u banjalučke <strong><a href="https://www.nezavisne.com/" target="_blank">Nezavisne novine</a></strong>.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Ono &scaron;to je zanimljivo je da je najveći broj ljudi po tim optužnicama zavr&scaron;io na slobodi jer je od 234 osuđenih osoba njih čak 172 oslobođeno ili osuđeno na uvjetne i novčane kazne. Kada se uzme u obzir struktura kaznenih dijela po osnovu kojih je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnice, najvi&scaron;e ih se odnosi na "nedozvoljen promet akciznih proizvoda", odnosno krijumčarenje i trgovinu duhanom i duhanskih proizvodima.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Od ukupno 172 optužnice, njih 72 se odnosi na ovo kazneno djelo, a ostalo se uglavnom tiče krijumčarenja migranata, zatim krivotvorenja novca itd.<br /><br /><br />"<strong>Mi se bavimo rezanim duhanom, a ne organiziranim kriminalom. Time treba da se bave općinski inspekcijski organi</strong>", nekoliko puta je upozorio Branko Perić, sudac Suda BiH.<br /><br /><br />On je u vi&scaron;e navrata upozoravao da "na&scaron; problem nije statistika" već ono &scaron;to dolazi u pravosuđe te da se kaznena djela kojima se bavi Tužiteljstvo BiH prema zapriječenim kaznama ne mogu smatrati ozbiljnim kriminalom kojim bi se trebalo baviti.<br /><br /><br />"Na državnoj razini <span class="hascheck-corrected" data-error-id="0">Tužiteljstvo</span> BiH je sru&scaron;eno iznutra. U strukturi kriminala su gotovo beznačajna kaznena djela kao &scaron;to je prodaja rezanog duhana, prekogranično krijumčarenje stoke i sitni falsifikati novčanica. Nedostojno institucije specijalnog tužiteljstva", isticao je Perić.<br /><br /><br />Kada je riječ o radu na predmetima korupcije iz Izvje&scaron;taja o radu u 2021. godini vidljivo je da su tužitelji rije&scaron;ili 69 prijava protiv 179 lica i donijeli čak 43 naredbe o neprovođenju istrage dok je u svega 11 slučajeva pokrenuta istraga.<br /><br /><br />Ipak, i pored ovih podataka <span class="hascheck-corrected" data-error-id="1">Tužiteljstvo</span> BiH koje je u tijeku pro&scaron;le godine imalo proračun od 14,2 milijuna KM nije propustilo priliku da pohvale svoj rad pa su tako naveli da je u izvje&scaron;tajnom periodu ostvarena kolektivna norma od 152,76 posto.<br /><br /><br />"Cijenimo da su rezultati rada Tužiteljstva BiH veoma dobri, i pored svih pote&scaron;koća s kojima smo se susretali u prethodnom periodu", navedeno je u izvje&scaron;taju.<br /><br /><br />Ako je suditi po izvje&scaron;taju, tužitelji Tužiteljstva BiH podigli su najmanje optužnica po predmetima <span class="hascheck-corrected" data-error-id="2">gospodarskog</span> kriminala i korupcije, a primjetan je i broj pada kaznenih dijela krijumčarenja ljudi.<br /><br /><br />Kod <span class="hascheck-corrected" data-error-id="4">gospodarskog</span> kriminala, u izvje&scaron;taju se navodi da će broj ovih kaznenih dijela u budućnosti rasti ali da je jedan od razloga koji opterećuje procesuiranje&nbsp;kaznenih dijela utaje poreza ili prevare jesu vje&scaron;taci financijske struke kojima je potrebno izvjesno vrijeme da izvr&scaron;e analizu dokumentacije i sačine nalaz i mi&scaron;ljenje.<br /><br /><br />"U nekim predmetima proces financijskog vje&scaron;tačenja može potrajati i vi&scaron;e od godinu dana. U svim predmetima koji su povezani s gospodarskim kriminalom provode se i financijske istrage &scaron;to također traži dodatno vrijeme i utječe na broj podignutih optužnica", navodi se u izvje&scaron;taju.<br /><br /><br />Kod korupcije, odnosno procesuiranje&nbsp;kaznenih dijela iz ove oblasti, problem je kako su naveli "neblagovremene informacije", a to se posebno odnosi na koruptivna&nbsp;kaznenih djela povezana s javnim nabavkama.</div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-duhan.jpgRadioamateri Herceg Bosne dobili nove članovehttp://grude.com/clanak/?i=357903357903Grude.com - klik u svijetSun, 08 May 2022 08:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-08-radio-amateri.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zajednica radioamatera Herceg Bosne svake godine organizira više tečajeve za radioamatere kako bi uveli što više mladih ljudi u oblast radioamaterizma. <p><br />Ovih dana zavr&scaron;en je takav prvi tečaj kojega su uspje&scaron;no zavr&scaron;ila 17 polaznika ( ENTRY razred) i 11 polaznika ( NOVICE razred). Tečaj je organizan u osnovnoj i srednjim &scaron;kolama u &Scaron;irokom Brijegu, Mostaru i Čapljini. Projekat uvođenja mladih ljudi u radioamaterizam podržali su GSS, Regulatorna agencija za komunikacije i Federalno ministarstvo razvoja.Radioamateri imaju značajnu ulogu u &scaron;irenju tehničke kulture. To je prvenstveno hobi ali glavna svrha mu je, kao i svakom drugom hobiju, da se ljudi razonode u slobodno vrijeme. Zbog mogućnosti koje pruža radioamaterizam je često mnogo vi&scaron;e od hobija. Naime u slučaju vanrednih okolnosti koje uzrokuju poplave, zemljotresi, &scaron;umski požari, ratovi i slično često otkazuju sistemi komunikacija koje ljudi koriste u normalnim okolnostima. U tim situacijama se i amaterske komunikacije koriste za prijenos najznačajnijih informacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-08-radio-amateri.jpegMAMIĆ GA ''DOŠAO GLAVE'': Zvonko Vekić na vlastiti zahtjev od 16. svibnja više neće biti sudachttp://grude.com/clanak/?i=357896357896Grude.com - klik u svijetSat, 07 May 2022 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-24-21-zvonko-vekic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok čeka rasplet svojih nemalih pravosudnih problema osječki sudac Zvonko Vekić zatražio je od Državnog sudbenog vijeća (DSV) da ga razriješi sudačke dužnosti i DSV mu je udovoljio. Njegovo razrješenje na snagu stupa 16. svibnja, piše u subotu Večernji list.<p>&nbsp;</p> <p>Zvonko Vekić, koji je inače s&nbsp;dvojicom svojih kolega Darkom Kru&scaron;linom i Antom Kvesićem pod istragom Uskoka od lanjskog lipnja, od tada je i privremeno udaljen s dužnosti. Riječ je o standardnoj disciplinskoj mjeri koja se provodi protiv sudaca koji se nađu na udaru istražitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>DSV u takvim situacijama protiv njih pokrene stegovni postupak, privremeno ih udalji s dužnosti i ta im se stegovna mjera produlje svaka tri mjeseca te praktički može trajati dok se ne okonča sudski postupak koji se protiv tih sudaca vodi. Primjerice takvom je odlukom DSV-a, kojom je Vekić na vlastiti zahtjev razrije&scaron;en sudačke dužnosti, mjera privremenog udaljenja s dužnosti za dodatna tri mjeseca produljena Dolores Milković, sutkinji Općinskog suda u &Scaron;ibeniku i Vesni Malenici, sutkinji Trgovačkog suda u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvoj je u rujnu lani počelo suđenje na Županijskom sudu u Splitu, i to dvije i pol godine nakon &scaron;to je optužena zbog primanja mita. Drugoj suđenje jo&scaron; nije ni počelo, iako je optužnica protiv nje zbog zloporaba te&scaron;kih oko 50 milijuna kuna podignuta u svibnju 2020. Sutkinja Malenica inače je bila uhićena u studenom 2017. i tada je privremeno udaljena s dužnosti, a ta privremenost, eto, traje već godinama. Ista bi se stvar dogodila i s Vekićem, koji je lani nakon uhićenja sa svojim kolegama Kru&scaron;linom i Kvesićem bio privremeno udaljen s dužnosti te je primao 50 posto plaće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče Kvesićevih pravnih problema, on je lani bio uhićen dvaput. Prvo u lipnju, a zatim u studenome, i u jednom i u drugom slučaju zbog sumnji na primanje mita, za &scaron;to njega i njegove kolege sumnjiči odbjegli Zdravko Mamić. Uskok&nbsp;je zbog Mamićevih optužbi pokrenuo istragu protiv trojice osječkih sudaca Darka Kru&scaron;lina, Zvonka Vekića i Ante Kvesića, braće Zdravka i Zorana Mamića i poduzetnika Drage Tadića, pi&scaron;e novinarka Večernjeg lista Ivana Jakelić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-24-21-zvonko-vekic.jpgZukorlić je trovan teškim metalima!http://grude.com/clanak/?i=357891357891Grude.com - klik u svijetSat, 07 May 2022 14:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-06-zukorlic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sin Muamera Zukorlića, Usame Zukorlić, predsjednik Stranke pravde i pomirenja, rekao je da se poslije smrti muftije vjerovalo da je on preminuo prirodnom smrću.<p>&nbsp;</p> <p>Ipak, kako je rekao u Jutru TV Prve, obitelj je uradila provjere i dodatne pretrage jer je postojala sumnja da nije riječ samo o prirodnoj smrti. <br /><br /></p> <p>- Ekshumacija i obdukacija se morala dogoditi poslije na&scaron;eg predavanja državnim organima, koji su ukazivali na opravdanost sumnje. Rezultati će biti gotovo za oko sedam do mjesec dana - rekao je Usame Zukorlić.<br /><br /></p> <p>On je jučer za B92.net izjavio je da je to najteži trenutak za cijelu obitelj, a na pitanje pitanje na koga sumnja i postoje li neke druge indicije, Zukorlić je rekao da su se kao obitelj dogovorili da u javnost ne izlaze prije službenih rezultata.<br /><br /></p> <p>- Ne želimo licitirati o bilo kakvim sumnjama, ali prije svega želimo znati pod kojim okolnostima je umro na&scaron; otac i na&scaron; lider. Tek kad budemo dobili odgovore a i kada budu potvrđeni rezultati, koje mi već imamo, objavit ćemo - rekao je Usame za Jutro TV Prva.<br /><br /></p> <p>On je zahvalio državnim organima Srbije koji su omogućili čitavu proceduru ekshumacije i obdukcije.<br /><br /></p> <p>Prema njegovim riječima u tragovima krvi preminulog muftije ima tragova te&scaron;kog metala, i sve to stoji i medicinskom izvje&scaron;ću, kao i da je srčani udar najvjerovatnije posljedica toga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-06-zukorlic.jpgEvo koliko je ljudi napustilo BiH ove godinehttp://grude.com/clanak/?i=357889357889Grude.com - klik u svijetSat, 07 May 2022 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-putovanje-aerodrom-koferi-odlazak-670x447.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je riječ o prognozama, ističe da sve ide u tom pravdu da će oko 2025. godine domaće tržište radne snage u potpunosti presušiti, te da više neće imati tko otići.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Ni događanja u svijetu ni poljuljana ekonomija Europe nisu omeli domaće radnike da bježe iz BiH, &scaron;to potvrđuje i podatak da je za tri mjeseca zemlju napustilo vi&scaron;e od 5.000 ljudi, koji su dobili posao u samo dvije strane države.<br /><br /></p> <p>Prema podacima Agencije za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH, koja posreduje u pronalasku posla domaćim radnicima u Sloveniji i Njemačkoj, evidentno je da kriza u svijetu nije zaustavila odlazak domaće radne snage u te zemlje već, naprotiv, dobiva na snazi.<br /><br /></p> <p>&ndash; U Sloveniju je do kraja ožujka ove godine oti&scaron;lo 4.886 radnika, &scaron;to je za 1.805 vi&scaron;e nego u istom periodu lani &ndash; kazali su &ldquo;Glasu&rdquo; u Agenciji za rad i zapo&scaron;ljavanje BiH.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o Njemačkoj, Agencija ima podatke zaključno sa krajem travnja, a prema tim brojkama u tu zemlju oti&scaron;la su raditi 162 medicinara, &scaron;to je 19 vi&scaron;e u odnosu na isti period godinu ranije.<br /><br /></p> <p>To znači da je za prvi kvartal ove godine zemlju napustilo 5.048 radnika i oti&scaron;lo na posao u dvije zemlje, &scaron;to je 1.682 osoba u prosjeku mjesečno. Ti podaci su jo&scaron; i poražavajući, jer je veliki broj radnika samostalno sebi pronalazio posao i odlazio u inozemstvo.<br /><br /></p> <p>Ekonomisti ističu da ni određeni rast plaća ne usporava odlazak domaće radne snage.<br /><br /></p> <p>&ndash; To po svemu sudeći ubrzava imigracije. I tako će biti dok plaća ne dosegne 70 posto kupovne moći u zemlji u koju ljudi idu &ndash; rekao je &ldquo;Glasu&rdquo; ekonomista Marko Đogo.<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o prognozama, ističe da sve ide u tom pravdu da će oko 2025. godine domaće trži&scaron;te radne snage u potpunosti presu&scaron;iti, te da vi&scaron;e neće imati tko da ode.<br /><br /></p> <p>&ndash; Od 2013. godine kod nas je počeo masovni odlazak radne snage. I on svake godine dobiva na snazi. Samo u Njemačku godi&scaron;nje ode od 20.000 do 25.000 ljudi &ndash; naveo je Đogo.<br /><br /></p> <p>Isto mi&scaron;ljenje dijeli i ekonomista Aleksandar Ljuboja, koji navodi da je u pandemiji virusa korona odlazak domaće radne snage bio smanjen zbog ograničenih kretanja.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sa jenjavanjem pandemije i uspostavljanjem normalnijih tokova do&scaron;lo je do tražnje za radnicima. Moramo vi&scaron;e računa voditi o radnoj snazi, a ne o radnim mjestima. Dru&scaron;tvo kao cjelina mora da se mijenja. Te promjene bi usporile te procese &ndash; naveo je Ljuboja i dodao da će se odlazak radnika nastaviti, ali da nadležni moraju raditi da zaustave te procese i da mijenjaju odnos prema radniku.<br /><br /></p> <p>Aleksandar Ljuboja je rekao da velike ekonomije vape za radnicima, a na domaćem trži&scaron;tu jo&scaron; postoji kvalitetna radna snaga, kako po obrazovnoj strukturi, tako i intelektualnim sposobnostima i kulturolo&scaron;kim osobinama.<br /><br /></p> <p>&ndash; Lako se uklapamo u zapadne ekonomske, dru&scaron;tvene i kulturolo&scaron;ke sisteme, za razliku od radnika koji dolaze s Bliskog istoka &ndash; naveo je Ljuboja.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-putovanje-aerodrom-koferi-odlazak-670x447.jpgBeroš: stav liječnika je da dijete Mirele Čavajde treba pokušati liječitihttp://grude.com/clanak/?i=357877357877Grude.com - klik u svijetFri, 06 May 2022 13:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-06-mirela-cavajda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski ministar Vili Beroš držao je presicu o slučaju Mirele Čavajde, a o kojoj su se oglasili i brojni komentatori iz BiH.<p><br />"Zatražio sam očitovanja od svih institucija kako bismo utvrdili je li potrebno provesti inspekciju", rekao je Bero&scaron;.<br /><br /></p> <p>"U zakonu jasno pi&scaron;e da je moguć prekid trudnoće. U slučaju iznad 22 tjedna trudnoće se provodi inducirani jadrogeni porođaj. Bio sam u kontaktu s 30, 40 ginekologa. Većina misli da bi dijete pri porodu preživjelo. U ovom trenutku osim &scaron;to znamo da postoji tvorba u glavi djeteta ne znamo radi li se o malignom ili dobroćudnom tumoru, ne znamo je li riječ o nekom krvarenju koje izgleda kao tumor", rekao je.<br /><br /></p> <p>"Iznenadilo me u razgovoru s liječnicima da nije stigao zahtjev za drugostupanjsku komisiju, ni od odvjetnice ni od gospođe. Ne znam hoće li stići jer postoje tri dana za žalbu", kazao je.<br /><br /></p> <p>"Želio sam saznati je li riječ o bolesti koja je nespojiva sa životom ili je moguće liječenje", rekao je.<br /><br /></p> <p>Kazao je kako se jedna komisija već sastala i donijela zaključak.<br /><br /></p> <p>"Njihovo stručno mi&scaron;ljenje da je moguće neurokirur&scaron;ko liječenje, naravno ako porod prođe dobro. Treba utvrditi je li maligni, dobroćudni tumor ili krvarenje koje izgleda kao tumor. Ako je tumor, može se kirur&scaron;ki. Ovaj tumor je takav da nema pritiska. Njihov stručan stav je da bi trebalo poku&scaron;ati liječiti dijete. Svi liječnici koji su položili Hipokratovu zakletvu moraju razmi&scaron;ljati na takav način, ako postoje opcije na liječenje. Naravno, nitko ne garantira uspjeh liječenja", rekao je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Novinari pitaju za&scaron;to je žena morala čekati dva tjedna da se donese odluka o njenom slučaju i za&scaron;to je morala čekati tjedan dana na magnetnu rezonancu, kako je reklo.</p> <p>Kaže da ne zna.<br /><br /></p> <p>"Da se obratila meni ili ministarstvu, mi bi to sigurno ubrzali", rekao je Bero&scaron;.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Ako struka kaže, to ja neću provjeravati, da se dijete može liječiti, &scaron;to bi onda bilo da je oti&scaron;la u Sloveniju?", rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-06-mirela-cavajda.jpgHitna se pokvarila i pacijenti nisu mogli kući! Mislili ih prevesti na šlepi, pa ih ipak poslali taksijemhttp://grude.com/clanak/?i=357866357866Grude.com - klik u svijetFri, 06 May 2022 00:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-06-22-pacijenti-bihac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dva pacijenta iz Bihaća koji su danas od 17 sati čekali u pokvarenom vozilu Hitne pomoći u sarajevskom naselju Hotonj, do Bihaća će biti prebačeni.<p><br />Naime, vozaču Hitne pomoći iz Bihaća satima se nitko nije javljao iz Doma zdravlja Bihać.<br /><br /></p> <p>Prva pomoć koja mu je stigla bila je &scaron;lep služba i to oko 22 sata večeras te susjedi koji su dvojici pacijenata donijeli čaj i kavu da se malo ugriju.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to graniči sa zdravim razumom je bio plan da se pacijenti u pokvarenom vozilu Hitne pomoći voze na &scaron;lep službi!?<br /><br /></p> <p>Pacijenti su bili promrzli i izbezumljeni i ni&scaron;ta im nije bilo jasno. Sada ih prebacuju taksijem kući.</p> <p><br />Motaj kablove, gasi državu... da nije žalosno, bilo bi smije&scaron;no...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-06-22-pacijenti-bihac.jpgĆiro emotivno primio ključeve svoga gradahttp://grude.com/clanak/?i=357851357851Grude.com - klik u svijetThu, 05 May 2022 20:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-05-ciro-travnik.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ćiro se ranije već u video poruci na sebi svojstven način zahvalio i poručio kako je zaslužio to priznanje jer svugdje ističe svoje podrijetlo..<p>&nbsp;</p> <p>S ključevima grada u ruci i osmijehom na licu u svom rodnom Travniku. Prizor koji mu sigurno nije bio na pameti kada ga je napustio, kao ni da će postati ikona nogometa ovih prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svuda obožavan, legendarni nogometni trener Miroslav Ćiro Blažević, dobio je jedno od najljep&scaron;ih priznanja za života. Progla&scaron;en je početkom travnja počasnim građaninom u rodnom Travniku, a sada mu je i službeno dodijeljeno to priznanje. Oko četiri i pol tisuće gledatelja na travničkom stadionu odu&scaron;evljeno je pljeskalo i čekalo da vide uživo svoga sugrađanina, a kada je iza&scaron;ao na travnjak sreći nije bilo kraja. Pljeskalo se, vikalo 'Ćiro, Ćiro', a on je to sve popratio svojim blagim pogledom, izgrlio predstavnike HNS-a, među kojima Zlatka Dalića, Marijana Kustića i Stipu Pletikosu, a onda primio nagradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Humanitarni spektakl u Travniku organiziran je za dvije &scaron;kole. - To je kraj u kojemu ljudi i dalje žive u nekim vremenima koja su nasljedna od rata. Mi poku&scaron;avamo na ovaj način pridonijeti njihovom suživotu. U Katolički &scaron;kolski centar i&scaron;ao je i na&scaron; proslavljeni trener Ćiro Blažević koji je isto tamo dosta puta pomagao - rekao je&nbsp; Miroslav Bičanić, legenda HNL-a i predsjednik HZH-a.&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Ćiro se ranije već u video poruci na sebi svojstven način zahvalio i poručio kako je zaslužio to priznanje jer svugdje ističe svoje podrijetlo.&nbsp; </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>"Vrlo često se pitam jesam li zaslužio tu privilegiju, odgovarama jesam! Obi&scaron;ao sam planetu, uzduž i poprijeko, i uvijek sam spominjao moj Travnik", rekao je Blažević. On se zahvalio načelniku Kenanu Dautoviću i predsjednici Općinskog vijeća Vlatki Lovrinović te vijećnicima zbog privilegije koja mu je ukazana.&nbsp; Miroslav Ćiro Blažević rođen je 10. veljače 1935. godine u Travniku. Sa svojih 86 godina na leđima, Ćiro se i dalje ne da i ima svoje vjerne obožavatelje kuda god pođe.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-05-ciro-travnik.jpegJači potres s epicentrom kod Žepčahttp://grude.com/clanak/?i=357845357845Grude.com - klik u svijetThu, 05 May 2022 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na širem području Žepča u prijepodnevnim satima zabilježen potres jačine 3,8 stupnjeva po Richteru.<p><br />Podrhtavanje tla je trajalo nekoliko sekundi zabilježeno je s epicentrom 20-ak kilometara sjeverno od Zenice, a osam kilometara od Žepča s jačinom od 3,8 supnjeva po Richteru na dubini manjoj od jednog kilometra.<br /><br /></p> <p>Prema informacijama građana BiH na stranici Europskog seizmolo&scaron;kog centra zemljotres se osjetio i na području Travnika i Novog Travnika gdje je prijavljeno jako, ali kratko podrhtavanje tla.<br /><br /></p> <p>Prema komentarima koje građani ostavljaju na stranici Europskog mediteranskog seizmolo&scaron;kog centra potres se najintenzivnije osjetio na području Zenice.<br /><br /></p> <p>"Nije dugo trajalo, ali se potres osjetio", najče&scaron;ća je poruka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgFOTO: Evo kako se gasi bh. grad, uvečer tek pokoji automobil, a 'rade' 3 - 4 kafićahttp://grude.com/clanak/?i=357831357831Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 23:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-04-22-kljuc-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ključ je jedan od gradova koji nestaje. Brojni su odselili, a mladih praktički više i nema.<p><br />"Bijela kuga" je odavno zavladala u ovom bosanskohercegovačkom gradu, pokazuje to i stanje koje je zabilježila ekipa <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/739848/pogledajte-fotografije-iz-bh-grada-prazne-ulice-rade-tek-tri-cetiri-kafica" target="_blank">Avaza</a>. Mladi su odselili po svijetu, neki zbog studija, neki zbog posla.</p> <p>Na sredi&scaron;njoj ulici smo sreli tek nekoliko automobila u pokretu, a rade tek tri ili četiri ugostiteljska objekta koji su bili poluprazni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-04-22-kljuc-2.jpgPreminuo je heroj Mostara! Borio se za HVO, njegov brat za Armiju, otac za Vojsku RS-ahttp://grude.com/clanak/?i=357829357829Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 23:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-04-22-laketa-zoran.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu je u Mostaru u 55. godini života preminuo Zoran Laketa.<p>&nbsp;</p> <p>Kako neslužbeno doznaje Bljesak, Zoran je preminuo na radnom mjestu uslijed srčanog udara.<br /><br /></p> <p>Zoran je &scaron;iroj javnosti poznat po svojoj nevjerojatnoj životnoj priči vezanoj za rat i ratna događanja u gradu na Neretvi.<br /><br /></p> <p>Dva brata <strong>Zoran</strong> i <strong>Goran</strong> i njihov<strong> otac</strong> ratovali su na <strong>tri različite strane</strong> i borili se u<strong> tri različite vojske</strong>.<br /><br /></p> <p>Zoran je rat u Mostaru proveo kao pripadnik <strong>Hrvatskog vijeća odbrane</strong>, njegov brat Goran se borio u redovima <strong>Armije BiH</strong>, a njihov otac u <strong>Vojsci Republike Srpske</strong>.<br /><br /></p> <p>Zoran je imao 25 godina kada mu je rat zakucao na vrata i praktično zaustavio mladost u rodnom Mostaru. Čovjek koji je pred sobom imao mnogo mladalačkih neodsanjanih snova, preko noći se na&scaron;ao na rati&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Iz tog razloga, kako je rekao, i svoju tragičnu životnu priču nikada nije želio ispričati tako da bi nekoga rastužio. Ipak, naglasio je da je bitno prenijeti je cijelom svijetu kako se nikada i nikome ne bi ponovila.<br /><br /></p> <p><em>Da, moju priču treba znati cijeli svijet. Moj brat je bio u Armiji BiH, ja sam bio u HVO-u, otac mi je bio mobiliziran u Vojsci Republike Srpske. Da li sad da pričamo o domoljublju, rodoljublju ili patriotizmu? Pa je su li to bili na&scaron;i ideali? Nisu</em>, rekao je Laketa prilikom jednog intervjua.<br /><br /></p> <p>Na pitanje kako je tijekom boravka na rati&scaron;tu HVO-a gledao na činjenicu da je na suprotnoj strani njegov brat, odnosno da bi u konačnici mogli doći do izravnog kontakta i <strong>pucati jedan na drugog</strong>, Laketa je rekao kako je sve to bila velika trauma.<br /><br /></p> <p><em>Zamisli svi oko tebe ti govore iza leđa, ne smiju ti ni&scaron;ta u lice reći. &lsquo;Vidi ga Srbin, do&scaron;ao ovdje kod nas, a eno mu brata u balijama&rsquo;. Bila je to žestoka trauma</em>, rekao je Laketa.<br /><br /></p> <p>Navodi da je tijekom boravka na rati&scaron;tu imao <strong>konstantan strah</strong>, u smislu da je tamo preko ulice njegov brat i da bi se jednog dana mogli direktno sukobiti.<br /><br /></p> <p><em>&Scaron;to da dođemo cijev na cijev, ja bih izletio na njega, on na mene, obojica bismo poginuli. Brat je to, <strong>krv nije voda</strong>. Nisu to bile nikakve video-igrice, to je bio jedan surov život.<strong> Samo jedna ulica nas je dijelila</strong>. Zamisli da dođe brat na brata, kao &scaron;to se moglo dogoditi. Smije&scaron;no. Te&scaron;ko je to objasniti nekome i prenijeti tu emociju</em>, kazao je tada Laketa.<br /><br /></p> <p>Brat Goran imao je<strong> 24 godine</strong> kada je poginuo<strong> 6. kolovoza 1993. godine</strong>, a stradao je od minobacačke granate ispaljene s položaja HVO-a na brdu <strong>Hum</strong>, iznad Mostara. Tog dana, prema Zoranovim riječima, Goran je krenuo na dženazu svom suborcu <strong>Amiru &Scaron;atoru</strong>.<br /><br /></p> <p><em>Oni su bili tu na Carini, odakle će krenuti na dženazu. To je netko vidio od mojih suboraca s Huma.<strong> Ne mogu zamjeriti tom čovjeku koji je ispalio tu granatu</strong>, &scaron;to ću mu ja, i njemu je netko naredio da to radi. Ne mogu mrziti, a bio sam i ja na toj strani. Pala je minobacačka granata 120 mm koja ih je izmasakrirala</em>, kazao je Laketa. Za pogibiju brata čuo je <strong>tek nakon sedam dana</strong>, putem Radio Mostara.<br /><br /></p> <p><em>Nisam mogao vjerovati, &lsquo;sedam dana od smrti Lakete Gorana koji je stradao od zločinačke granate 6. kolovoza, zajedno s njim su stradali&hellip;&rsquo; Nisam mogao vjerovati u ono &scaron;to čujem. Dolaze mi prijatelji, izražavaju mi sućut i tek onda postajem malo svjesniji. Ne može&scaron; otići bratu na sahranu, ne može&scaron; vidjeti ucviljenju majku koja je izgubila sina, nego to mora&scaron; nositi u svojoj dubini, u malom ljudskom biću. <br /><br /></em></p> <p><em>Ne zna&scaron; kako ti je majka, to je trauma. Te noći, ne mogu reći da sam plakao, to su bili neki<strong> neartikulirani krikovi</strong> do nekih četiri ili pet ujutro. Vrlo te&scaron;ko mi je padalo to &scaron;to nisam mogao otići bratu na sahranu</em>, kazao je Laketa, prenosi Bljesak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zoran je u istom intervjuu rekao kako toliko godina nakon rata dolaze nove generacije koje se odgajaju na poseban način.<br /><br /></p> <p><em>Danas u Mostaru<strong> ima mladih koji nikada nisu vidjeli Stari most</strong> ili Partizansko groblje, kulturno-povijesne spomenike ovog grada</em>, rekao je Laketa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-04-22-laketa-zoran.jpgMladi Imoćanin obrađuje dva hektara zemlje, sadi papriku, krumpir, rajčicu... nada se bunaruhttp://grude.com/clanak/?i=357822357822Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-04-22-imotski-poljoprivrednik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proljetni radovi u Imotskom polju su počeli, poljoprivredni strojevi i mehanizacija u punom su pogonu.<p><br />Reklo bi se na prvi pogled da su poljoprivrednici svjesni &scaron;to danas znači proizvoditi hranu s obzirom na njezine enormno visoke cijene, ali i činjenicu da na svojoj plodnoj zemlji sigurno mogu proizvesti količine dovoljne za svoju obitelj. Oni koji imaju vi&scaron;e obradivih povr&scaron;ina redom su nam kazali da se ozbiljno žele baviti zemljom i živjeti od nje.<br /><br /></p> <p>Dakle, čini se da je ne&scaron;to dobro krenulo u Imotskom polju, koje jo&scaron; uvijek u svoje dvije trećine vapi za ljudskom rukom, jer je u pravilu prepu&scaron;teno korovu i drači. A čini se da su pred vratima vremena kada će kvalitetna zemlja opet biti na cijeni. Ili smo možda veliki optimisti?<br /><br /></p> <p>Poput njihovih kolega iz ostalih dijelova Hrvatske, i imotske poljoprivrednike muči neizvjesnost, a ponajvi&scaron;e rast ulaznih tro&scaron;kova, kojem se ne vidi kraja. Poznato je da su poskupjeli plavi dizel, repromaterijali, ambalaža, prijevoz i gotovo sve ostalo. Međutim, bez obzira na situaciju koja im danas ne ide u prilog, optimizma ne nedostaje.<br /><br /></p> <p>Dok se vozimo istočnim dijelom Imotskog polja, susrećemo mladog Nikolu Radeljića iz Vinjana Donjih kako obrađuje za lokalne prilike značajnu povr&scaron;inu od oko dva hektara, na kojima proizvodi povrće &ndash; papriku rogu, krumpir i rajčicu. Kroz razgovor, na&scaron; sugovornik ne pokazuje pesimizam, &scaron;tovi&scaron;e vjeruje kako je svaka kriza zapravo prilika.<br /><br /></p> <p>Nikolu smo zatekli na njivi gdje je posadio krumpir, a unatoč njegovoj nimalo radnoj odjeći i obući, uzvraća kako je &ldquo;i petkom i svetkom&rdquo; na polju. No isto tako, u razgovoru nam je spomenuo i inicijativu koja je proteklih dana u u&scaron;ima mnogih njegovih kolega po zanimanju.<br /><br /></p> <p>Riječ je o inicijativi Tonija Garca iz Prolo&scaron;ca Donjeg, HSLS-ova vijećnika u Skup&scaron;tini Splitsko-dalmatinske županije, da regionalna vlast sufinancira izgradnju bunara i bu&scaron;otina za vodonatapanje poljoprivrednih povr&scaron;ina.<br /><br /></p> <p>Njegov amandman na prijedlog ovogodi&scaron;njega županijskog proračuna bio je odbijen krajem 2021., ali politički odnosi su se očito promijenili, pa su iz vladajućeg HDZ-a već najavili kako će prijedlog vijećnika Garca razmotriti prigodom rasprave o rebalansu financijskog plana.<br /><br /></p> <p>A to bi u situaciji kada kroz Imotsko polje jo&scaron; nije rije&scaron;eno kvalitetno i stalno navodnjavanje moglo pomoći proizvođačima povrća i voća. Upravo je Radeljić jedan od mladih ljudi koji budućnost svoje obitelji vidi u poljoprivredi i proizvodnji zdrave hrane.<br /><br /></p> <p>&ndash; Moj rad u poljoprivredi je samo nastavak tradicije u obitelji, od djeda, oca, i jednostavno to volim. Imam dva hektara obradivih povr&scaron;ina koje obrađujemo ja i obitelj, imam svoj OPG, uredno podmirujem državi tro&scaron;kove i namjeravam pro&scaron;iriti proizvodnju.<br /><br /></p> <p>Tu je u prvom redu paprika roga, potom krumpir, pa rajčica, lubenica. No san mi je plastenik i, ono najvažnije, jo&scaron; najmanje tri hektara novih nasada. S pet hektara bih mogao proizvesti ne&scaron;to vi&scaron;e od 60 tona kvalitetnog i zdravog povrća, i to je već posao. Nažalost, nemam svoje zemlje, a pogledajte samo oko mojih obradivih povr&scaron;ina hektari neobrađenih zarasli u korov i draču. A ova inicijativa Garca je za svaku pohvalu, jer dok se sredi kompletno navodnjavanje polja iz akumulacije Ričice, proći će puno vremena, a s bunarima bismo, recimo, ja i poljoprivrednici iz Prolo&scaron;ca ili sa sredi&scaron;njeg dijela polja rije&scaron;ili pitanje navodnjavanja. Ne treba tu puno bu&scaron;iti u polju, voda je na svakom koraku.<br /><br /></p> <h2>Pun pogodak<br /><br /></h2> <p>Eto Garac je sa svojom ekipom pokrenuo i onu Imotsku tržnicu, online prodaju na&scaron;ih poljoprivrednika. Pun pogodak. Ja sam, recimo, tako reći na kućnom pragu sve prodao. Upravo nama poljoprivrednicima treba takav vjetar u leđa, iako cijelu svoju proizvedenu robu mogu bez problema plasirati. I ne samo sada&scaron;njih trideset tona.<br /><br /></p> <p>Bez obzira na sada&scaron;nje prilike, kada je gnojivo enormno poskupjelo, a da ne govorimo o plavom dizelu za na&scaron;e strojeve.<br /><br /></p> <p>Zato mi podržavamo svaku dobru inicijativu da nam se pomogne, jer tvrdim odgovorno da Imotsko polje može itekako kvalitetno opskrbiti zdravim povrćem ogroman prostor Dalmacije &ndash; veli nam Nikola Radeljić.<br /><br /></p> <p>Toni Garac tvrdi da se puno priča o velikim projektima navodnjavanja, poput onoga na području Imotsko-bekijskog polja, ali dok se oni ne ostvare, smatra da treba osigurati kvalitetnu pomoć poljoprivrednicima u izgradnji infrastrukture.<br /><br /></p> <p>&ndash; Gradnja bunara i bu&scaron;otina osigurala bi da poljoprivrednici imaju navodnjavanje svojih povr&scaron;ina, posljedično veće prinose, a to na koncu znači veću konkurentnost na trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Do sada je Županija osiguravala potpore za jednostavne akumulacije, ali tu, čini se, nema dovoljnog interesa, jer je tijekom pro&scaron;le godine u tom sektoru dodijeljena samo jedna potpora.<br /><br /></p> <p>Bunari i bu&scaron;otine bili bi puno bolja varijanta i značajna podr&scaron;ka. Prema mojemu prijedlogu, Županija bi poljoprivrednicima sufinancirala i kupnju opreme, poput tlačnih posuda, cijevi i sličnih uređaja. Tim modelom dobili bismo zatvoreni sustav sa stalnim dotokom vode i maksimalnim iskori&scaron;tavanjem svake litre &ndash; nagla&scaron;ava regionalni zastupnik.<br /><br /></p> <p>Na&scaron; sugovornik tvrdi da &ldquo;ne misli tako lako odustati od ove inicijative&rdquo;, te je uvjeren da će se pronaći &ldquo;dovoljno mudrosti da se donesu odluke od značenja, a ne samo one deklarativne&rdquo;.<br /><br /></p> <h2>Raspolaganje zemlji&scaron;tem<br /><br /></h2> <p>&ndash; Druga važna tema u poljoprivredi jest raspolaganje državnim zemlji&scaron;tem koje jo&scaron; uvijek nije u funkciji. Naime, gotovo polovinu takvih parcela nitko ne obrađuje niti se na njima i&scaron;ta proizvodi. Prema novom zakonu, općine i gradovi dužni su donijeti program raspolaganja zemlji&scaron;tem i raspisati natječaje za njegovo kori&scaron;tenje.<br /><br /></p> <p>U na&scaron;oj županiji su tri veća polja &ndash; Imotsko, Sinjsko i Vrgorsko &ndash; na kojima je i značajan udio državnih terena. Ako bismo parcele dodijelili lokalnim poljoprivrednicima, ojačali bismo njihovu konkurentnost, povećali proizvodnju, omogućili turistima potro&scaron;nju domaćih proizvoda i multiplicirali korist koja nam dolazi kroz turizam i turističku potro&scaron;nju.<br /><br /></p> <p>Poznajem puno poljoprivrednika koji ne mogu obrađivati ni vlastite parcele jer na njima nema navodnjavanja, tako da su i one zapu&scaron;tene. Nažalost, ni to nije sve, jer imamo i treći problem &ndash; da određeni broj ljudi ne želi svoje zelene povr&scaron;ine dati u najam. Dakle, ne leži sve u državi, nego i u općinama, gradovima i županijama, ali i nama samima. Samo zajedničkim radom na svim razinama napravit ćemo snažan iskorak &ndash; zaključuje Garac za Slobodnu Dalmaciju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-04-22-imotski-poljoprivrednik.jpgEvo kako će izgledati hrvatska kovanica od jednog eurahttp://grude.com/clanak/?i=357818357818Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-04-euro-hrvatska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autoru 70.000 kuna nagrade.<p>&nbsp;</p> <p>Najuspje&scaron;nije likovno rje&scaron;enje nacionalne strane na kovanici od jednog eura, odabrano na ponovljenom natječaju, predstavljeno je u srijedu na&nbsp;15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rje&scaron;enje je odabrano kao prvorangirano&nbsp;na otvorenom natječaju za izbor dizajna,&nbsp;a autor idejnog rje&scaron;enja je student Jagor&nbsp;&Scaron;unde, kojem je pripala nagrada od 70 tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koautorima izvedbenog rje&scaron;enja, Davidu Čemeljiću i Franu Zekanu, pripalo je 30 tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugorangirano idejno rje&scaron;enje autora je Borislava Ljubičića, uz izvedbeno rje&scaron;enje Svena Ljubičića. Autorima&nbsp;je za idejno rje&scaron;enje pripalo 35 tisuća kuna, a za izvedbeno&nbsp;rje&scaron;enje 25 tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica idejnog i izvedbenog rje&scaron;enja odabranoga trećerangiranog likovnog rje&scaron;enja od jednog&nbsp;eura je&nbsp;Meri Lucijeta &Scaron;vragulja, a pripale su joj nagrade od po 20 tisuća kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="lwdgt-913" class="lwdgt" data-wid="361">&nbsp;</div> <p>Od početka pa do krajnjeg roka dostave po&scaron;iljki, 4. ožujka, Hrvatska narodna banka zaprimila je ukupno 192&nbsp;likovna&nbsp;rje&scaron;enja, od kojih je 135 razmatrano u prvom krugu natječaja, izvijestila je na sjednici&nbsp;viceguvernerka HNB-a Ivana Jakir-Bajo, koja je ujedno i predsjednica Komisije za novac te Komisije za odabir prijedloga likovnog tje&scaron;enja nacionalne strane RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U&nbsp;odabiru najboljeg idejnog i izvedbenog rje&scaron;enja važnu ulogu je imao žiri sastavljen od uglednih hrvatskih umjetnika i stručnjaka, koji je razmotrio sve prijedloge likovnih rje&scaron;enja koji su pristigli na natječaj, a odabrao je&nbsp;pet najuspje&scaron;nijih prijedloga likovnog rje&scaron;enja bez određivanja ranga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U drugom krugu natječaja HNB-ova&nbsp;Komisija za novac je 11. travnja donijela odluku o odabiru najuspje&scaron;nijega likovnog rje&scaron;enja, nakon čega je&nbsp;dostavila idejno rje&scaron;enje najuspje&scaron;nijega likovnog rje&scaron;enja Vijeću Europske unije, Europskoj komisiji i državama članicama eurozone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HNB je 20. travnja zaprimio obavijest Vijeća Europske unije o odobravanju dostavljenoga idejnog rje&scaron;enja najuspje&scaron;nijega likovnog rje&scaron;enja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-04-euro-hrvatska.jpgPočela isplata rekordno visokih mirovina u Federaciji BiHhttp://grude.com/clanak/?i=357813357813Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-04-umirovljenici-citanje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odlukom Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO o redovitom usklađivanju, mirovine za travanj uvećane su za 7,3 posto, te prema navedenom, minimalna mirovina iznosi 410,08 maraka, zagarantirana 513,87, dok najviša ostaje 2.174,48 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Prosječna samostalna mirovina za travanj iznosi 526,47 maraka.</p> <p>Mirovine za travanj primit će ukupno 426.469 korisnika.</p> <p>Pored uvećanih travanjskih mirovina, korisnici će primiti i razliku između isplaćene i uvećane mirovine za prva tri mjeseca ove godine.</p> <p>Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za travanj s uračunatom razlikom za prva tri mjeseca, i ostalim tro&scaron;kovima, iznose oko 245 milijuna maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-04-umirovljenici-citanje.jpegHrvatska: U keksima iz BiH visok udio spoja koji je kancerogenhttp://grude.com/clanak/?i=357804357804Grude.com - klik u svijetTue, 03 May 2022 11:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-03-keks.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U keksima porijekom iz Bosne i Hercegovine otkriven je visok sadržaj akrilamida, kemijskog spoja za koji se procjenjuje da je kancerogen.<p>&nbsp;</p> <p>Kako u ponedjeljak obavje&scaron;tava europski sustav za uzbunjivanje u prometu hranom, keksi s visokim udjelom akrilamida otkriveni su tijekom dolaska na granični prijelaz i odmah je naloženo njihovo ne&scaron;kodljivo uklanjanje.<br /><br /></p> <p>Rizik je bio ozbiljan, porijeklo proizvoda je BiH, a distribuirano je na područje Hrvatske, navode u RASFF-u.<br /><br /></p> <p>U hrvatskoj agenciji za hranu navode da se akrilamid najče&scaron;će može naći u kruhu, prženim krumpirima, čipsu, žitaricama za doručak, keksima, krekerima, kavi.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Procjenjuje se da prisutnost akrilamida u hrani može povećati rizik od razvoja raka u svim dobnim skupinama, iako do sada nije prikupljeno dovoljno podataka kako bi se nedvosmisleno dokazala kancerogenost kod ljudi uslijed konzumacije količina akrilamida sadržanih u uobičajenoj prehrani. Stoga se u slučaju akrilamida primjenjuje princip predostrožnosti &ndash; izbjegavanje konzumacije hrane s utvrđenim količinama akrilamida koje su veće od količina preporučenih zakonodavstvom&rdquo;, tumače u HAPIP-u.</p> <p><br />Nejasno je za&scaron;to iz hrvatske agencije nisu naveli koji je to keks, te je li ih možda strah od konkurencije natjerao da ovakvu vijest izmisle!?</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-03-keks.jpg'Starinske' bolesti 'oživjele' zbog mjera protiv koronehttp://grude.com/clanak/?i=357798357798Grude.com - klik u svijetTue, 03 May 2022 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-03-goran-tesovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok su se epidemiolozi 'zabavljali' koronavirusom, a neke bolnice u BiH ni sada ne žele, primjerice, uključivati magnet za teže pacijente zbog korone, sada imamo povećan broj "starinskih" oboljenja, na koja smo navikli kroz stoljeća.<p><br />Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija &Scaron;tampar upozoravaju kako bilježimo manju epidemiju hepatitisa A, koji se prenosi putem nečistih ruku, međutim ne priznaju i svoju odgovornost u tome, s obzirom da su stajali, među ostalima, iza pretjeranih mjera protiv koronavirusa, ne mareći na ono &scaron;to se ima dogoditi, a &scaron;to se sada događa.</p> <p><br />"Potreban je povećan oprez", kažu o manjoj epidemiji hepatitisa A. <br /><br /></p> <p>"Mučnina, proljev, vrućica, opća slabost, bolovi u gornjem dijelu trbuha neki su od najče&scaron;ćih simptoma. Relativno malen broj adolescenata i djece će i požutjeti, a zaraziti se mogu svi", pojasnio je infektolog <strong>Goran Te&scaron;ović</strong> u <strong><a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/goran-tesovic-o-ospicama-hepatitisu-a-i-rotavirusu-to-je-najveca-epidemija---722308.html?itm_source=HomeTopRow&amp;itm_medium=Dnevnik&amp;itm_campaign=Naslovnica">Dnevniku Nove TV</a></strong> koji dodaje da te bolesti nije bilo dugo u Hrvatskoj te je smanjena imunost.<br /><br /></p> <p>Te&scaron;ović je rekao da su brojke značajno manje u odnosu na 20, 30 godina prije, ali nakon 2000. ovo su najveći brojevi dosad.<br /><br /></p> <p>Osvrnuo se i na ospice.<br /><br /></p> <p>Upozorava da je u nekim dijelovima Hrvatske lo&scaron;a procijepljenost, &scaron;to znači da bi se tamo mogla pojaviti epidemija ospica.<br /><br /></p> <p>Govorio je i o rotavirusu, kojim se zarazio i ministar branitelja Tomo Medved, zbog čega je pro&scaron;log utorka i hospitaliziran.<br /><br /></p> <p>"Mjesecima traje, valjda je to najveća epidemija otkako ja radim - 32 godine. Svakoga dana primamo gomilu djece. To je vjerojatno jer su epidemiolo&scaron;ke mjere učinile svoje, a da su neke generacije preskočile rotavirus kad je najče&scaron;ći i sad imate porast", smatra Te&scaron;ović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-03-goran-tesovic.jpgGrađani kupuju manje količine hranehttp://grude.com/clanak/?i=357793357793Grude.com - klik u svijetTue, 03 May 2022 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-15-pijaca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Analitičari smatraju kako je vlada interventnom nabavom samo utjecala na rast cijena.<p>&nbsp;</p> <p>Ne postoje naznake da će doći do stagnacije cijena roba i usluga. Vlada Republike Srpske namjerava akutno pomoći socijalno najugroženijima, ali sve vi&scaron;e je građana u stanju socijalne potrebe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analitičari smatraju kako je vlada interventnom nabavom samo utjecala na rast cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene na banjačkoj tržnici u odnosu na markete su niže i kako pristiže sezonsko voće i povrće i dalje će padati. Međutim, i pad kupovne moći je osjetan, pa građani kupuju manje količine hrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"'Počeli smo na ka&scaron;iku prodavati, propast prava, a najgore su nam ove &scaron;to dođu sa naduvanim ustima, one najvi&scaron;e kukaju kako je skupo, nije im skupo da naduvaju usta za 400 KM, ili naprave ona čudesa od japanskih i kineskih obrva...'</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Kupuju ljudi, imate socijalni raspon kao u svemu, oni koji imaju, vi&scaron;e kupuju kao i do sad, ljudi sa manje primanja kupuju takođe, ali manje količine...'</p> <p>&nbsp;</p> <p>'Prestala sam bilo &scaron;ta da poredim, kad se mora kupim, koliko mogu, a cijene su tu i tamo...'", kažu trgovci i građani, javlja <strong>BHRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niže cijene na tržnici ne prate cijene u marketima tako da za bra&scaron;no, ulje, meso vi&scaron;e niste sigurni koja je cijena na dnevnom nivou. Vlada Republike Srpske kao trenutnu mjeru koja će parirati poskupljenjima vidi u akutnoj pomoći socijalno najugroženijima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Očekuje nas vrlo brzo, u narednih dva mjeseca, žetva žitarica, tad ćemo imati ozbiljnije rezerve za RS. Već je dat nalog da se iz onih rezervi koje smo do sada nabavljali, 1.000 tona putem mlinarske industrije RS, da se pretvori u bra&scaron;no i da se putem pekarske industrije i Crvenog krsta doznači određena količina kuhinjama, a druga količina onim građanima koji su u statusu socijalne potrebe, tu će pored bra&scaron;na biti i ulje, konzervirana hrana...", kaže Radovan Vi&scaron;ković, premijer RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, interventne nabavke vlade nisu bile dobar potez, smatraju analitičari. Doprinijela je tome i pretjerana kupovina, ali i lov u mutnom prodavača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Oni koji nas opskrbljuju gledaju priliku da malo vi&scaron;e zarade, jedna od stvari koja je doprinjela rastu cijena je interventna kupovina koju je uradila vlada, jer je time dolila ulje na vatru", navodi analitičar Zoran Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Analitičari ocjenjuju da se moralo ne&scaron;to uraditi kada je u pitanju stočna hrana u dogovorima sa Srbijom i Turskom, jer smo već do&scaron;li u situaciju da imamo i konstatno povećanje cijena mesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Vjerujem da ćemo poku&scaron;ati, ako ni&scaron;ta drugo&nbsp;iznivelirati&nbsp;ova povećanja cijena jer postoji nesrazmjeran rast na svjetskom trži&scaron;tu svih sirovina i repromaterijala koji su nepohodni u proizvodnji hrane za životinje", ističe Suzana Ga&scaron;ić, ministrica trgovine i turizma Republike Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada, međutim, ne može nivelirati rast cijena nafte, pa je na crpkama u RS dizel i dalje iznad 3 marke. Pozitivno, za sada, je to &scaron;to cijena električne energije za domaćinstva neće rasti.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-15-pijaca.jpgNovi potres kod Stoca, radi se o procesu smirivanja tlahttp://grude.com/clanak/?i=357790357790Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 22:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-potresic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC) je objavio kako je područje Stoca pogodio potres jačine 2.6 stupnjeva po Richteru. Ovakav tip potresa bilježe seizmografski uređaji, no većina ljudi ih uopće ne osjeti.<p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, serija zemljotresa koji ovih dana pogađaju područje Hercegovine dio su procesa smirivanja tla nakon jakog potresa jačine 5.7 koji je pogodio područje Stoca prije desetak dana.</p> <p>Nažalost, osim materijalne &scaron;tete koju je prouzročio u hercegovačkim gradovima, ovaj potres je odnio i život 27-godi&scaron;nje Elmire Sefo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-potresic.jpgČovjeku u bolnici u Čakovcu dali krivu krvnu grupuhttp://grude.com/clanak/?i=357786357786Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 20:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-02-22-krvna-grupa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu navečer na Odjelu ortopedije Županijske bolnice Čakovec došlo je do nenamjerne pogreške u transfuziji krvi, priopćili su iz bolnice. Pacijentu je, kako kažu, greškom dana krv namijenjena drugom pacijentu.<p>&nbsp;</p> <p>"Doza koncentrata eritrocita, rezervirana za jednog pacijenta transfuzijom je dana drugom pacijentu, kojemu ona nije bila namijenjena.<br /><br /></p> <p>Transfuzija je obavljena u 19.30 sati da bi sat vremena kasnije, u 20.30 sati, pacijent dobio temperaturu te se, radi nadzora vitalnih funkcija i liječenja posttransfuzijske reakcije premje&scaron;ta u Jedinicu intenzivnog liječenja. Srećom dodatnih komplikacija nije bilo i pacijent je stabilan", objavili su iz bolnice.<br /><br /></p> <p>Kažu kako su odmah prijavili događaj Ministarstvu zdravstva. Istovremeno je ravnatelj ŽB Čakovec dr. Igor &Scaron;egović, kako kažu, zatražio očitovanje i u bolnici će se u četvrtak, 5. svibnja, provesti Izvanredni unutarnji nadzor.<br /><br /></p> <p>"Pacijent, na sreću, nema nikakvih posljedica i osjeća se dobro. Čim sam dobio vijest o događaju, zajedno sam s voditeljem Odjela ortopedije, glavnom sestrom Odjela i glavnom sestrom bolnice, do&scaron;ao u bolnicu i ispričao se pacijentu, koji ne želi da s njegovim podacima izlazimo u javnost.<br /><br /></p> <p>Odmah sam o svemu obavijestio i Ministarstvo zdravstva i zatražio izvanredni nadzor, koji će se u četvrtak i obaviti. Po zavr&scaron;etku nadzora, rezultate ćemo podijeliti s javno&scaron;ću. U ovom je trenutku najvažnije da je pacijent dobro i učinit ćemo sve da se ovakve gre&scaron;ke vi&scaron;e ne ponavljaju", rekao je ravnatelj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-02-22-krvna-grupa.jpg(VIDEO) Premijer Novalić: Da je Muhammed živ nosio bi Armani odijelohttp://grude.com/clanak/?i=357785357785Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 20:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-02-novalic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer FBiH Fadil Novalić bio je gost bajramskog programa televizije Hayat, a tom prilikom govorio je o islamu u moderno doba te ispričao kako je jednu stvar zapamtio za cijeli život, a to je poruka "da bi Muhammed a.s., da je danas živ, nosio Armani odijelo".<p><br />Govoreći o tome kazao je kako je islam vrlo moderna religija, jo&scaron; od prve objavljene riječi te se prisjetio i hutbe u kojoj je govornik podučavao "mlađe generacije" kako moraju živjeti u skladu s modernim vremenom.</p> <p>Kazao je da je poruku koju je tada čuo zapamtio za cijeli život, a ona je glasila: "Da je Muhammed a.s. danas živ, on je toliko bio moderan, da bi on bez sumnje danas nosio Armanijevo odijelo".</p> <p><br />Treba li vam reći da je internet u sekundi "planuo"...<br /><br /></p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="und" dir="ltr">Novalićeve izjave 😂 <a href="https://t.co/IwTAxkuxxs">pic.twitter.com/IwTAxkuxxs</a></p> &mdash; Enisa (@enisa_panjeta) <a href="https://twitter.com/enisa_panjeta/status/1521046085476757504?ref_src=twsrc%5Etfw">May 2, 2022</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-02-novalic.jpgMinistar Medved hospitaliziran! Plenković: Vjerujem da će se oporavitihttp://grude.com/clanak/?i=357784357784Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 18:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-02-tomo-medved.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar branitelja Tomo Medved prošlog je tjedna hospitaliziran u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević. Medved je u bolnici završio prošlog utorka.<p><br />Tu vijest je danas na konferenciji za medije potvrdio premijer Andrej Plenković. "Tomo je dobio rotavirus, hospitaliziran je na Infektivnoj klinici. Sad je bolje, vjerujem da će se oporaviti za par dana", kazao je Plenković.</p> <p>Simptomi rotavirusa, osim visoke temperature, uključuju i povraćanje i bol u trbuhu. Podsjetimo, Medved je 2019. godine hospitaliziran zbog problema sa srcem, dok je 2016. godine zavr&scaron;io u bolnici zbog visokog krvnog tlaka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-02-tomo-medved.jpgPenava: U nama je prisutan osjećaj nemira jer za smrt ovih 12 mladih života još nitko nije odgovaraohttp://grude.com/clanak/?i=357772357772Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 15:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-02-12-redarstvenika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naglasio je kako je još prisutan osjećaj nemira jer za taj zločin nitko nije odgovarao.<p><br />Nakon mimohoda Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata &ldquo;Krpelj&rdquo; Vinkovci, od ulaza u Borovo do spomen-obilježja u sredi&scaron;tu mjesta, kojim je obilježena 31. obljetnica ubojstva 12 pripadnika vinkovačke specijalne policije ubijenih na 2. svibnja 1991. u prijeratnom Borovu Selu, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava se na svom Facebook profilu osvrnuo na obljetnicu.<br /><br /><br />Naglasio je kako je jo&scaron; prisutan osjećaj nemira jer za taj zločin nitko nije odgovarao.<br /><br /><br />&ndash; Mimohodom i polaganjem vijenaca odali smo počast žrtvi 12 hrvatskih redarstvenika koji su na dana&scaron;nji dan 1991. godine spa&scaron;avajući svoje zarobljene kolege dočekani u zasjedi i masakrirani u Borovu Selu. Na njihovoj hrabrosti koju su ugradili u povijest stvaranja na&scaron;e domovine vječno ćemo im biti zahvalni, no, i danas kao i prethodnih godina, u nama je prisutan osjećaj nemira jer za smrt ovih 12 mladih života jo&scaron; nitko nije odgovarao.<br /> <br /><br />Neka im je vječna slava! &ndash; napisao je Ivan Penava.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-02-12-redarstvenika.jpgRiječki nadbiskup Mate Uzinić na Facebooku odgovorio časnoj sestri koja ga je teško optužilahttp://grude.com/clanak/?i=357744357744Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 20:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-20-mate-uzinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić očitovao se o radnom sporu i tužbi koju je protiv riječkog hospicija i Nadbiskupije pokrenula sestra Danijela Orbanić, ističući njene zasluge, ali i naglašavajući da ne mogu i ne žele biti ničiji taoci, dovodeći u pitanje povjereno im poslanje. <p><br />U subotnjoj objavi na Facebooku Uzinić nagla&scaron;ava da su u svakom trenutku spremni na razgovor i mirno rje&scaron;enje spora.<br /><br /></p> <p>Poja&scaron;njava priopćenje Riječke nadbiskupije, po kojemu je u tijeku radni spor radi isplate od&scaron;tete koji je sestra Orbanić, biv&scaron;a ravnateljica hospicija, pokrenula protiv Ustanove za palijativnu zdravstvenu skrb &ndash; Hospicij &bdquo;Marije Krucifikse Kozulić&ldquo; i Riječke nadbiskupije.<br /><br /></p> <p>Ističe da je časna sestra ima velike zasluge u vođenju hospicija, ali da je to s vremenom imalo i neke posljedice i na nju, na hospicij i nadbiskupiju te da je zbog toga Upravno vijeće odlučilo ne produljiti joj mandat.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Dane su joj neke preporuke te joj je, nakon &scaron;to nije razrije&scaron;ila osobne probleme zbog kojih joj nije produljen mandat, ponuđen sporazumni raskid radnog odnosa, koji je imala na neodređeno vrijeme iako je bila ravnateljica na mandat od četiri godine&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Uzinić navodi da je sestra Orbanić predložila da joj se sporazumno isplati otpremnina od 360 tisuća kuna na ime dijela neisplaćene plaće, jer se 40 posto isplaćivalo njoj osobno, a 60 posto njezinoj redovničkoj zajednici, te daljnjih 360 tisuća kuna neto na ime razlike plaće, zbog navodnog neispravnog obračuna plaće i netočne primjene koeficijenta.<br /><br /></p> <p>Upravno vijeće Hospicija i nadbiskupija nisu mogli prihvatiti takav sporazumni raskid ugovora o radu, nego joj je na ime otpremnine ponuđeno 87.450 kuna, ali sestri Orbanić taj iznos nije bio prihvatljiv, pa je lani u rujnu podnijela tužbu protiv hospicija i nadbiskupije za isplatu 319.982 kuna.<br /><br /></p> <p>Uzinić navodi da se tužbene zahtjeve sestre može podijeliti na tri dijela: prigovor na ime razlike plaće, zbog navodnog neispravnog obračuna plaće i netočne primjene koeficijenta iz važeće uredbe, prigovor da dio njezine plaće nije uplaćivan njoj osobno, nego njezinoj redovničkoj zajednici te dio koji se odnosi na građevinske radove rekonstrukcije hospicija.<br /><br /></p> <p>Sestra se, navodi, &ldquo;predstavlja kao osoba koja je, bila izvrgnuta neosnovanom blaćenju, ogovaranju i omalovažavanju od strane Riječke nadbiskupije, kako unutar crkvenih krugova, tako i prema Vatikanu.&rdquo; U tužbi zahtijeva utvrđivanje odgovornosti odgovorne osobe nadbiskupije zbog lo&scaron;e izvedene rekonstrukcije te potom, kaže, u tužbu uključuje i njega uz tvrdnju da se &ldquo;takvo postupanje nadbiskupije nastavilo kroz 2019. i 2020. te intenziviralo imenovanjem Mate Uzinića nadbiskupom koadjutorom.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Pojavljuje se i optužba za mobing, napisao je Uzinić te prenio da je tužiteljica navela da je, od kada je on imenovan &ndash; izložena mobingu, kako bi dala otkaz, da joj je Uzinić naložio da mora ići na bolovanje te da je zbog svega bila primorana napustiti red kojemu pripada na godinu dana.<br /><br /></p> <p>Uzinić uzvraća da su se radovi na hospiciju izvodili bez projektne dokumentacije i na temelju jednostavne ponude koja nije bila povoljna za nadbiskupiju te je odlučeno da se zaustave.<br /><br /></p> <p>Kaže da najgore zvuče optužbe iznesene na njegov račun jer ga se optužuje za mobing protiv redovnice, &scaron;to , ističe, nije slučaj.<br /><br /></p> <p>Nadbiskup koadjutor navodi i da je sestri Orbanić prenio zamolbu da poku&scaron;a rije&scaron;iti svoj osobni problem, koji on smatra smatra posljedicom izgaranja na poslu, kako bi se mogla ponovno javiti na natječaj, da je bila prihvatila pomoć, ali da nakon toga nije radila na svome osobnom problemu, niti se javila na natječaj za ravnatelja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-20-mate-uzinic.jpgUkinuta sva ograničenja za ulazak u Hrvatsku iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=357742357742Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 20:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-mup_granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pravila za ulazak u Hrvatsku od danas su ista kao i prije pandemije koronavirusa, potvrđeno je za Grude.com iz MUP-a Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>"Važenje odluke o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prelaza Republike Hrvatske, koja je bila važeća do 30. travnja 2022. godine, nije produženo. Stoga je ulazak u Republiku Hrvatsku dozvoljen uz uvažavanje ujeta ulaska koji su bili važeći prije epidemije koronavirusa, odnosno uz uvjete propisane Zakonom o &scaron;engenskim granicama, Zakonom o strancima i drugim (bez udovoljavanja epidemiolo&scaron;kim mjerama)", obrazložili su u MUP-u Hrvatske.</p> <p>Bilo je i vrijeme nakon vi&scaron;e od dvije godine...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-mup_granica.jpgMILANOVIĆ: Izdajnik je tko glasa za širenje NATO-a bez izborne reforme u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=357737357737Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 17:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-18-zoran-milanovic-prisega.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je u nedjelju da je izdajnik svaki zastupnik u Hrvatskom saboru koji će glasati za primanje Finske i Švedske u NATO prije promjene izbornog zakona u BiH, piše Hina.<p><br />Milanović je već nekoliko puta rekao da je protiv primanja Finske i &Scaron;vedske u Sjevernoatlanski savez ako se ne promjeni izborni zakon koji brojnijim Bo&scaron;njacima omogućuje da preglasaju Hrvate u susjednoj državi.<br /><br /><br /></p> <p>Govoreći u Varaždinu, gdje je bio na&nbsp;proslavi&nbsp;Međunarodnog praznika rada, Milanović je novinarima izjavio&nbsp;da Hrvatska ima &ldquo;povijesnu prigodu&rdquo; da se izbori za bosanskohercegovačke Hrvate, &scaron;to je ujedno i &ldquo;hrvatski interes, a ne obijesna želja&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Tko bude glasao drukčije (za primanje &Scaron;vedske i Finske u NATO) ja ću ga nazvati izdajnikom. I svakog tko popije kavu s njim ili s njom nazvat ću izdajnikom. Nema druge&rdquo;, rekao&nbsp;je Milanović.<br /><br /><br /></p> <p>&ldquo;Kada bi govorio uspavljivački kao Plenković &ndash; udbina &scaron;kola iz Kumrovca &ndash; onda me nitko ne bi slu&scaron;ao. Ovako ja na sebe preuzimam teret da budem grozan, da me ljudi mrze, da me gađaju jajima, da mi fućkaju jer se borim za pravednu stvar. To je moja dužnost, ja sam predsjednik i vrhovni zapovjednik&rdquo;, dodao&nbsp;je.<br /><br /></p> <p><strong>Rafali lijepi, a beskorisni</strong></p> <p>Milanović se osvrnuo i na kupnju 12 vi&scaron;enamjenskih borbenih zrakoplova Rafale od Francuske, istaknuv&scaron;i da su preplaćeni i beskorisni, a Francuska se istovremeno nije založila za promjenu izbornog zakona u BiH.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Gdje je francuska pomoć oko BiH. Koliko treba platiti, deset milijardi eura? Milijarda i pol nije dovoljno?&rdquo;, zapitao se MIlanović.<br /><br /><br /></p> <p>On smatra da bi bilo bolje da je Hrvatska kupila&nbsp;stotinu bespilotnih letjelica i ojačala protuzračnu obranu, ali kaže da je premijer Andrej Plenković osobno odlučio kupiti zrakoplove koji su Hrvatskoj nepotrebni, za rat &ldquo;beskorisni&rdquo;, ali dobri &ldquo;za pokazivanje&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Imamo 12 aviona s kravatom jer je ono debela djevojka ili debeli dječak u&scaron;ao u tvornicu slatki&scaron;a, gurnuo ruku u teglu s pekmezom i to mu se jako dopalo&ldquo;, kazao je Milanović, istaknuv&scaron;i da je o kupnji Rafala odlučila &ldquo;politika, a ne vojska&rdquo;.<br /><br /><br /></p> <p>&ldquo;&Scaron;to nama koristi tih 12 Rafala s vrlo malo opreme i vrlo malo raketa, je li vidite koliko malo avioni traju u ovom ratu ako nisu najbolji? Topli su koliko je burek topao. Dakle kratko&rdquo;, rekao je.<br /><br /></p> <p>Ocijenio je i da Mađarska s deset do 12&nbsp;presretača nije uspjela detektirati &ldquo;leteći bojler&rdquo;, odnosno dron sovjetske proizvodnje koji je u ožujku pao na zagrebačkom Jarunu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-18-zoran-milanovic-prisega.jpgHrvatski putnički zrakopolov izgubio vezu, podigli se zrakoplovi NATO-ahttp://grude.com/clanak/?i=357721357721Grude.com - klik u svijetSat, 30 Apr 2022 20:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-01-21-sunce-zrakoplovi.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dva zrakoplova Eurofighter poletjela kako bi identificirali zrakoplov<p><br />Vojni avioni NATO-a podignuti su danas ujutro u talijanskom zračnom prostoru zbog hrvatskog zrakoplova koji je izgubio radiovezu. <br /><br /><br />Zrakoplov Airbus 320 izgubio je radiovezu, a to je izazvalo brzu reakciju NATO-a pa je izdana naredba po kojoj su dva zrakoplova Eurofighter poletjela kako bi identificirali zrakoplov, pi&scaron;e Jutarnji list pozivajući se na talijanske izvore.&nbsp; <br /><br /><br />Nakon &scaron;to su lovci NATO-a uspostavili vizualni kontakt s Airbusom iz Hrvatske utvrđeno je da nema hitne situacije i da nije ugrožena sigurnost talijanskog zračnog prostora pa je akcija obustavljena. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-01-21-sunce-zrakoplovi.jpegOtkad je vlada počela davati 200.000 kuna onome tko doseli, 5641 osoba odselila iz Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=357716357716Grude.com - klik u svijetSat, 30 Apr 2022 16:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-iseljavanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mjera Biram Hrvatsku trebala je potaknuti doseljavanje, a prema rezultatima o kojima se zadnjih dana u medijima piše, jedino što je uspjela jest postati predmet sprdnje. <p><br />Poticaj nije uzeo nitko od iseljenika.</p> <p>Odnosno, ni jedan Hrvat nije se odlučio vratiti u domovinu radi činjenice da bi možda mogao kroz državna sredstva dobiti do 200.000 kuna za samozapo&scaron;ljavanje.<br /><br /></p> <p>Mjera je na snazi od 1. siječnja 2022. godine. Index je zanimalo koliko je Hrvata od datuma kad je mjera uvedena do danas iselilo iz Hrvatske pa smo to upitali Ured dobrodo&scaron;lice. Rekli su da oni ne raspolažu tim podacima.</p> <p>"Vezano uz va&scaron; upit, obavje&scaron;tavamo vas kako je u 2022. godini, zaključno s 25. travnjem 5.641 hrvatskih državljana odjavilo prebivali&scaron;te zbog preseljenja u inozemstvo, dok je 2.667 hrvatskih državljana prijavilo prebivali&scaron;te u RH po doseljenju iz inozemstva", odgovorili su iz MUP-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-iseljavanje.jpgKonjic postao Gradhttp://grude.com/clanak/?i=357715357715Grude.com - klik u svijetSat, 30 Apr 2022 14:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-30-grad-konjic-svecano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijećnici Općinskog vijeća Konjic u petak su održali 15. sjednicu na kojoj je usvojena privremena Statutarna odluka o Gradu Konjicu, čime je službeno promijenjen status Općine Konjic u Grad Konjic.<p>&nbsp;</p> <p>Najuspje&scaron;niji učenici Srednje &scaron;kole Konjic svečano su otkrili tablu s natpisom Grad Konjic na zgradi Gradske uprave nakon &scaron;to su vijećnici na 15. sjednici Općinskog vijeća u petak usvojili privremenu Statutarnu odluku o Gradu Konjicu Vijećnici Općinskog vijeća Konjic u petak su održali 15. sjednicu na kojoj je usvojena privremena Statutarna odluka o Gradu Konjicu, čime je službeno promijenjen status Općine Konjic u Grad Konjic.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- Malo je gradova u na&scaron;oj zemlji koji se mogu pohvaliti da imaju preko 50 nacionalnih spomenika, ba&scaron;tinu na listi UNESCO-a, povijest zaokruženu pisanom riječju, monografijama, zato s ponosom svi trebamo reći da smo Konjičani i živimo upravo ovdje, gdje nas je i priroda, osim bogate povijesti, počastila najvrjednijim blagodatima, rijekama, planinama, jezerima. Budimo i dalje oni koji će ostavljati tragove dobra, kako su to činile brojne generacije prije nas. Neka status Grada bude obaveza svima nama da svako u domenu svog djelovanja doprinosi prosperitetu Grada Konjica i njegovom razvoju u svakom pogledu. Želim nam svima mnogo sreće i uspjeha'' kazao je ovom prilikom gradonačelnik Grada Konjica Osman Ćatić.</span><a href="https://bljesak.info/vijesti/flash/konjic-i-sluzbeno-postao-grad/381442"><br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-30-grad-konjic-svecano.jpgMostar: Ozlijeđeni iz jučerašnje stravične nesreće otpušteni iz mostarske bolnicehttp://grude.com/clanak/?i=357703357703Grude.com - klik u svijetFri, 29 Apr 2022 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-29-22-nesreca-dreznica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon jučerašnje stravične nesreće u Drežnici, kod Mostara, u kojoj je cisterna s naftom završila u jezeru, povrijeđeni su prevezeni u bolnicu Mostar. <p><br />Danas su oni otpu&scaron;teni na kućno liječenje, a iz bolnice je priopćeno da su svim povrijeđenim u jučera&scaron;njoj nesreći utvrđene lak&scaron;e ozljede i da su oni otpu&scaron;teni na kućno liječenje. U Centar urgentne medicine Mostar jučer je dovezeno sedam povrijeđenih putnika iz kombija slovenskih registarskih oznaka.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, u nesreći su sudijelovali kombi i cisterna. Kombi je u kobnom trenutku, pod jo&scaron; neutvrđenim okolnostima, pre&scaron;ao na suprotnu stranu ceste kada je nailazila cisterna. Od siline udara, cisterna je zavr&scaron;ila u jezeru a nedugo poslije otplutala je tristotinjak metara nizvodno. <br /><br /><br />Vozač cisterne je, kako smo ranije objavili, poku&scaron;ao izbjeći direktan sudar, ali, nažalost, to se kobno po njega zavr&scaron;ilo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-29-22-nesreca-dreznica.jpgSvečano promovirano 209 diplomanada Filozofskog fakulteta SUM-ahttp://grude.com/clanak/?i=357698357698Grude.com - klik u svijetFri, 29 Apr 2022 20:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-29-rektor_tomic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečana dodjela diploma studentima koji su završili studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održana je u Hrvatskome dome herceg Stjepan Kosača. Promovirano je 209 diplomanada od kojih su 104 prvostupnika i 105 magistara struke. <p><br />Rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Zoran Tomić je kazao da su studenti do svog zasluženog uspjeha stigli zahvaljujući upornosti i razumu te da je ovo tek početak cjeloživotnog obrazovanja.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Studiji Filozofskog fakulteta su vrsta na&scaron;eg DNK-a, jedan su od glavnih nositelja istinskih dru&scaron;tvenih i obrazovanih vrijednosti. Filozofski fakultet je du&scaron;a Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Svi zaposlenici čine stožerni stup SUM.a. Vi ste lider u oblikovanju dru&scaron;tvene svijesti&ldquo;, kazao je rektor Tomić. Objasnio je kako je nezamislivo dru&scaron;tvo bez nastavnika i profesora materinskog jezika, povjesničara, logopeda, socijalnih radnika, politologa, novinara, arheologa, povjesničara umjetnosti, psihologa, bibliotekara, stručnjaka za odnose s javno&scaron;ću...<br /><br /></p> <p>Dekan Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Ivica Musić je naglasio kako unatoč te&scaron;kim vremenima egzistencijalne strepnje optimizam i nada u na&scaron;oj svijesti trebaju zaživjeti jače i prkosnije nego ikada.<br /><br /></p> <p>Istaknuo je kako je slogan Filozofskoga fakulteta &bdquo;prozor u pro&scaron;lost, vrata u budućnost&ldquo; i dodao da u tom kontekstu obzir prema pro&scaron;losti nije klanjanje pepelu nego izražaj privrženosti duhovnom okviru jednoga naroda, njegovoj esencijalnoj okomici koja povezuje nara&scaron;taje stoljećima udaljene, ali zapečaćene istinskim vrednotama.<br /><br /></p> <p>&bdquo;'Vrata u budućnost' znači da na&scaron;im studentima želimo ponuditi suvremeno, moderno i cjelovito obrazovanje čiji će krajnji rezultat biti kompletan i kompetentan stručnjak, ali i intelektualac koji svoje stručno znanje znade staviti u &scaron;iri kontekst i oploditi ga spoznajama iz drugih područja ljudskog znanja&ldquo;, naglasio je dekan Musić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-29-rektor_tomic.jpegZabrana pušenja postaje službenahttp://grude.com/clanak/?i=357696357696Grude.com - klik u svijetFri, 29 Apr 2022 15:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-19-pusenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stvoreni su svi preduvjeti da Zakon o ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH stupi na snagu, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;<br />Posljednji uvjet bio je da zakon u istovjetnom tekstu u kojem ga je zajedno s amandmanima izaslanika Doma naroda usvojio Dom naroda usvoji i Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.<br /><br /></p> <p><em><strong>Brojni amandmani<br /><br /></strong></em></p> <p>Prilikom usugla&scaron;avanja u Zastupničkom domu, predsjedatelj ovog Doma Mirsad Zaimović jasno je dao do znanja kako postoje dvije mogućnosti, da se zakon usvoji u istovjetnom tekstu ili proslijedi Povjerenstvu za usugla&scaron;avanje različito usvojenih tekstova zakona Parlamenta FBiH na odlučivanje. "Možemo usvojiti zakon u istom tekstu ili ne usvojiti ga pa ide na usugla&scaron;avanje. Ja mislim da smo mi usvojili bolji zakon, da su ga u dobroj mjeri u Domu naroda unakaradili, ali bolje da imamo bilo kakav zakon nego nikakav. Mislim da ga treba dorađivati u smjeru u kojem smo ga usvojili'', kazao je predsjedatelj Zastupničkog doma. Iako je Zaimović terminologijom svog stranačkog &scaron;efa zakon nazvao nakaradnim, on je dobio potporu većine, "za" je bio 61 zastupnik, dva su bila protiv, a pet suzdržanih. Ono &scaron;to je Zaimoviću u zakonu "nakaradno", ali je prihvaćeno voljom većine, odnosi se na devet amandmana Kluba izaslanika iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda te izaslanika Žarka Vujovića i Anera Žuljevića. Njima su iz zakona izuzeti bezdimni duhanski proizvodi. Pozivajući se na pozitivna iskustva Crne Gore i Hrvatske koje su svoja zakonska rje&scaron;enja u ovoj oblasti uskladila s direktivama Europske unije, predlagatelji amandmana podsjetili su da su nesagorijevajući duhanski proizvodi na trži&scaron;tu BiH prisutni od 2019. godine, a Vlada FBiH je prijedlog zakona kojim se zabranjuje i ograničava uporaba duhanskih proizvoda utvrdila 2018. godine. Amandmanima izaslanika Doma naroda koji su postali sastavni dio teksta zakona jasnije je definiran pojam zabrane pu&scaron;enja koji je izazvao i najvi&scaron;e rasprave u javnosti te u njemu stoji da je pu&scaron;enje zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i javnom prijevozu. Od zabrane su, uz osiguranje odvojenih prostorija za pu&scaron;enje, izuzeti korisnici službi i odjela ustanova za za&scaron;titu mentalnog zdravlja i drugih ustanova psihosocijalne rehabilitacije, domova za palijativnu i skrb za starije osobe, ustanovama za odsluživanje kazni, a pu&scaron;enje će biti dopu&scaron;teno u zračnim lukama te objektima u kojima se ne poslužuje hrana, uz uvjet da u njima postoji odvojen prostor za pu&scaron;ače, odnosno preduvjeti za za&scaron;titu nepu&scaron;ača. Amandmanom Kluba izaslanika iz reda hrvatskog naroda rok za prilagodbu primjeni zakona sa &scaron;est mjeseci koliko je predlagala Vlada FBiH produžen je na godinu dana, od trenutka stupanja na snagu zakona. Ugostiteljskim objektima, zračnim lukama i ustanovama na ovaj je način ostavljeno vi&scaron;e vremena i prostora da svoj prostor prilagode primjeni zakona, a pu&scaron;ačima da se naviknu na nove uvjete konzumiranja duhana i duhanskih proizvoda.<br /><br /></p> <p><em><strong>Zdravlje stanovni&scaron;tva</strong></em></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Zakon o ograničenoj uporabi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pu&scaron;enje predviđa zabranu uporabe svih duhanskih proizvoda za pu&scaron;enje u zatvorenim javnim prostorima, na javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prijevozu. Uporaba duhana zabranjena je u privatnim sredstvima prijevoza ako se u njima voze djeca, odnosno maloljetne osobe. Novim zakonom se u cilju za&scaron;tite i unaprjeđenja zdravlja stanovni&scaron;tva pored mjera zabrane i ograničenja uporabe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pu&scaron;enje, zabranjuje i njihovo reklamiranje, promocije i sponzoriranje te sprječavanje pristup maloljetnim osobama duhanskim proizvodima. Primarni mu je cilj pobolj&scaron;ati zdravlje stanovni&scaron;tva koje u značajnoj mjeri ugrožava upravo izloženost duhanskom dimu koja je prepoznata kao jedan od vodećih uzroka smrtnosti i obolijevanja stanovni&scaron;tva u BiH od bolesti srca i krvnih sudova, različitih vrsta karcinoma, osobito malignih bolesti pluća. Za kr&scaron;enje zakona predviđene su i novčane kazne koje se kreću od 100 KM za fizičke do pet tisuća KM za pravne osobe. Kazne su u slučaju kr&scaron;enja zakona predviđene i za proizvođače, uvoznike i prometnike duhanskih proizvoda, a najvi&scaron;a predviđena kazna je 15 tisuća KM, pi&scaron;e Večernjak.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-19-pusenje.jpgReportaža iz Stoca, tjedan dana od potresa: Žitelji su i dalje u nekom polusnuhttp://grude.com/clanak/?i=357694357694Grude.com - klik u svijetFri, 29 Apr 2022 13:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-29-22-stolac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tjedan dana od razornog zemljotresa tlo na području Stoca se ne smiruje. Iako su potresi značajno slabijeg intenziteta u odnosu na onaj razorni od petka navečer, kada je, nažalost, smrtno stradala Elmira Sefo, stanovnici grada na Bregavi su od tada kao u nekom polusnu.<p>&nbsp;</p> <p>Strah je skoro sveprisutan, pogotovo u naseljima koja su uz samo brdo. Stolačke ulice koje su jučer za vrijeme na&scaron;e posjete bile okupane suncem samo su na prvi pogled donosile proljetnu idilu.<br /><br /></p> <p>Svakim korakom kroz stolačku čar&scaron;iju vidljiva su o&scaron;tećenja od potresa, a na terenu glavninu posla ovih dana obavljaju vrijedni vatrogasci, kojima pomažu i komunalci. I pripadnici Policijske postaje Stolac su na terenu.<br /><br /></p> <p>Do sada je vi&scaron;e od 300 Stočana prijavilo &scaron;tetu, među njima je i Esad Elezović, koji je nedavno obnovio staru kuću nakon &scaron;to se vratio iz &Scaron;vedske u rodni kraj. Zanimljivo, kaže nam on, nakon razornog potresa nije uočio ni&scaron;ta, ali nakon sljedećeg, u ranim jutarnjim satima u subotu, krenula su o&scaron;tećenja.<br /><br /></p> <p>Prirodno je, kaže nam, da se pla&scaron;i, a nada se da onakav potres vi&scaron;e nikada neće iskusiti. Slavi&scaron;a Mihić nam govori kako ima dovoljno godina, ali da onakav potres ne pamti. Nasreću, veli, na njegovoj kući nisu zabilježena nikakva o&scaron;tećenja.<br /><br /></p> <p>Adnan Faladžić, ministar financija u Vladi HNŽ, u izjavi za na&scaron; list kazao je da su se na mjestu događaja uvjerili u to da su o&scaron;tećenja brojna.<br /><br /></p> <p>- Među svim objektima &scaron;kola će, sigurno, biti prioritet. Nastale &scaron;tete su ugrubo sanirane da djeca mogu na nastavu, ali je vrlo važno i potrebno da se u &scaron;to skorijem vremenu napravi analiza stanja kako bi se &scaron;to je prije moguće krenulo u sanaciju - ističe za <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/738086/nakon-serije-zemljotresa-stocani-i-dalje-zive-u-strahu" target="_blank"><strong><em>Avaz</em></strong></a> Faladžić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-29-22-stolac.jpgPrati se izvlačenje cisterne, dosad nafta nije curila u jezerohttp://grude.com/clanak/?i=357691357691Grude.com - klik u svijetFri, 29 Apr 2022 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-28-22-ronioci-neretva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalna vodna inspekcija prati izvlačenje cisterne iz vodne akumulacije u Drežnici, dosad nije uočeno izlijevanje nafte. <p>&nbsp;</p> <p>To je priopćila Federalna uprava za inspekcijske poslove nakon &scaron;to je te&scaron;ka prometna nesreća jučer u mjestu Drežnica kod Mostara prouzročila slijetanje cisterne s naftom s puta u jezero.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odmah po saznanju da se 28. travnja 2022. godine u mjestu Drežnica kod Mostara dogodila prometna nesreća u kojoj je do&scaron;lo do slijetanja cisterne s naftom u akumulaciju u blizini Hidroelektrane "Salakovac", glavni federalni vodni inspektor je bez odlaganja poduzeo zakonom propisane mjere s ciljem vr&scaron;enja inspekcijskog nadzora, preveniranja i eventualnog saniranja &scaron;tetnih posljedica po okoli&scaron;. Na lice mjesta odmah su upućeni federalni vodni inspektor i uposlenici tvrtke za sanaciju &scaron;teta na vodama, s pratećom opremom, čiji je angažman dogovoren s Agencijom za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru radi poduzimanja mjera eventualne sanacije oneči&scaron;ćenja - citat je iz priopćenja Federalne uprave za inspekcijske poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Federalni vodni inspektor je jo&scaron; na licu mjesta gdje će ostati do izvlačenja cisterne iz akumulacije, čemu će prethoditi izvlačenje nafte iz cisterne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poduzimaju se sve zakonom propisane preventivne mjere kako bi nafta bila &scaron;to sigurnije pretovarena bez curenja u akumulaciju.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-ad-loading vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>- Do trenutka objavljivanja priopćenja, neposrednim opažanjem nije utvrđeno izlijevanje nafte iz cisterne - navedeno je također u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Federalna uprava za inspekcijske poslove izražava sućut obitelji tragično nastradalog vozača cisterne.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-28-22-ronioci-neretva.jpgMali Ukrajinac postao i Hercegovac: Josha krenuo u vrtićhttp://grude.com/clanak/?i=357664357664Grude.com - klik u svijetWed, 27 Apr 2022 23:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-27-josha-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trogodišnji Josha, sin jedne od ukrajinskih odbojkašica koje su u mostarski Studentski centar stigle na poziv uprave, od prošlog tjedna pohađa vrtić. <p><br />Jo&scaron; po dolasku u Mostar, Gradska uprava kontaktirala ih je s ponudom dječakovog upisa u vrtić. Bez razmi&scaron;ljanja, ponudu su prihvatili, te nakon obavljene procedure maleni Josha stekao je nove prijatelje iz Mostara, javlja N1.<br /><br /></p> <p>''Ovo je jako važan korak i za mene, ali i za njega, da se druži i komunicira s drugom djecom. Jako mu se sviđaju tete u vrtiću, a stekao je već i najboljeg prijatelja Pabla. Sretni smo &scaron;to smo dobili ovu priliku, iako on cijelo vrijeme na&scaron;eg boravka ovdje govori da želi kući, da želi svome ocu, da želi svoj pro&scaron;li život, ali generalno ovdje mu je jako lijepo, ima veliku pažnju studenata i zaposlenika Studentskog centra'', kazala je&nbsp;dječakova majka Varvara Kolcova&nbsp;za N1.<br /><br /></p> <p>Trenutno u Studentskom centru boravi pet odbojka&scaron;ica iz Ukrajine, dvije su oti&scaron;le u Italiju, a jedna koja je naknadno stigla nakon nekoliko dana provedenih u Mostaru odlučila se vratiti roditeljima.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-ad-loading vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>''Ona je bila iz Odese. Nije se situacija tamo pobolj&scaron;ala, međutim ona je jako mlada i nije mogla bez svojih roditelja, odlučila se vratiti, i uspje&scaron;no se vratila, sada se nalazi u Odesi sa svojim roditeljima'', istaknula je Anita Glibić, glasnogovornica Studentskog centra.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Nakon prvobitne adaptacije, djevojke su se sada okrenule različitim zabavnim, sportskim, poslovnim i &scaron;kolskim aktivnostima, kao i volontiranju jer jo&scaron; uvijek nemaju mogućnost za radnim angažmanom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-27-josha-1.jpegMarin Topić: Uz blagoslov Amerike, Engleske, Njemačke i Vatikana u Hercegovini danas žive sluge i robovi međunarodnih silnikahttp://grude.com/clanak/?i=357644357644Grude.com - klik u svijetWed, 27 Apr 2022 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-22-marin-topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od naših najpoznatijih slikara svih vremena, arhitekt i filozof, hiperrealist i kroničar društvene zbilje - Marin Topić (65) priprema veliku izložbu slika u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Mostaru od 2. lipnja do 17. lipnja. <p><br />Večernji list medijski je pokrovitelj ove velike izložbe, koja dolazi pet godina nakon veličanstvene izložbe koju je Topić imao u Galeriji Aluminij. Na izložbi će biti predstavljeno 40 - 50 radova koje je naslikao u zadnjih pet godina. Izložba je ujedno i povod za ovaj razgovor za koji se, poznajući Topića, unaprijed znalo da će otići u drugom smjeru.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Marine, va&scaron;a pro&scaron;la izložba u Galeriji Aluminij bila je kulturni događaj godine u Mostaru i o njoj se danima govorilo. Od tada je pro&scaron;lo pet godina i mnogo toga se promijenilo. &Scaron;to očekivati od ove izložbe?</strong></em></p> <p>- E, ova će biti dva puta bolja. Izlažem 50 djela, a s obzirom na to da Galerija kraljice Katarine nije veliki prostor, morat ćemo se malo zbiti, ali bit će to s ukusom. Hvala svima koji su stali iza ove moje izložbe i podržali me. Prvi put od kad izlažem, ne moram razmi&scaron;ljati o nekim elementarnim stvarima kada je u pitanju postavka. Znači, publika će vidjeti ono po čemu sam ja prepoznatljiv, po oblutcima u Neretvi, moj ciklus &ldquo;Rollingstones&rdquo;, koji će biti najvi&scaron;e zastupljen, zatim tu su &scaron;ipci u Neretvi, pa cvijeće u Neretvi, izložit ću dvije-tri slike platana koji su također jedan od za&scaron;titnih znakova Mostara, pa ciklus &ldquo;&Scaron;ipci i nebo&rdquo;, a prvi put ću ići s novim portretima, &scaron;est do sedam javnih osoba, među kojima će prvi put će biti predstavljen jedan portret sporta&scaron;a.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p><em><strong>Večernji list: Možete li nam otkriti o kojem se sporta&scaron;u radi i zbog čega ste ga naslikali?</strong></em></p> <p>- Riječ je o portretu Nemanje Bilbije, najboljeg strijelca H&Scaron;K Zrinjski. Gledajte, ja uglavnom slikam simbole Mostara i Hercegovine i smatram da je i Bilbija jedan od njih. Ideja se rodila za pro&scaron;li Božić kada sam u to adventsko vrijeme razmi&scaron;ljao tko mi je najvi&scaron;e radosti pričinio u pro&scaron;loj godini. Nemanja je taman oborio rekord u postignutim golovima i shvatio sam - pa mi nikada nećemo vi&scaron;e imati ovakvog igrača! Jer, ako neki imalo bude bolji, morat ćemo ga prodati. Znači, ne da je Nemanja najbolji igrač u povijesti Zrinjskog, nego i u budućnosti Zrinjskog. E, onda sam mu rekao: &ldquo;Moj Nemanja, ja te moram naslikati!&rdquo; I zavr&scaron;io sam ga negdje pred ovu godinu. Tako da će mu ovih dana slika biti i predana. Najvi&scaron;e su mi radosti dali Nemanja i Zrinjski.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Koliko vam je vremena potrebno za jedan portret?</strong></em></p> <p>- Pa oko mjesec dana.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Znate onu anegdotu: Kad je Napoleon osvojio &Scaron;panjolsku, rekao je Franciscou Goyai: &ldquo;Ima&scaron; dva sata da me naslika&scaron; za portret&rdquo;, na &scaron;to mu je ovaj odgovorio: &ldquo;Va&scaron;a visosti, dovoljan mi je i sat&rdquo;?</strong></em></p> <p>- A Vlaho Bukovac je jo&scaron; brži bio, Vlaho je mogao naslikati portret za 50 minuta, ali vi&scaron;e onako kroki, nanijeti glavne obrise.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Velika djela su nastajala u čudnim i neredovitim vremenima. &Scaron;to ste vi u ovoj pandemiji napravili?</strong></em></p> <p>- Meni je bilo isto i u koroni i bez nje. Živio sam uobičajeno, &scaron;etao sam i radio iako sam najrizičnija skupina, mogu umrijeti i od obične gripe jer imam aritmiju. Bavio sam se opusom naivne umjetnice Sofije Naletilić, poznate u na&scaron;em narodu kao Baba Penavu&scaron;a. E, da mi u BiH imamo javni servis, pa obrazovni i &scaron;kolski program, na&scaron;a djeca i mladi bi znali tko je ona, a ovako ne znaju ni&scaron;ta. Ne vjerujem da je ima i u jednom udžbeniku. Dakle, devedeset posto mladih ovdje ne zna ni&scaron;ta o Babi Penavu&scaron;i. A ona je kulturolo&scaron;ki fenomen i na&scaron;e nacionalno blago. Ona je 1990. godine u Bratislavi dobila nagradu za najbolju naivnu umjetnicu u Europi. Znači baba, polupismena, tek u svojoj 64 godini, počne unuku od drveta praviti igračke i figure, koja su, ispostavit će se, bila maestralna umjetnička djela. Ona je umrla 1994. godine, i za dvije godine će se navr&scaron;iti 30 godina od njezine smrti. I ova moja izložba bit će svojevrsni hommage njoj. Na sedam mojih slika ja nju citiram. Neka i ova moja izložba bude povod da se za dvije godine skupe njezina djela i napravi jedna velika izložba Babi Penavu&scaron;i u spomen. I da s tim kasnije idemo u svijet. Jer - to je identitet Hrvata i žene Hercegovke. I to ba&scaron; one tipične Hercegovke kojoj su komunisti ubili muža, koja je ostala udovica 45 godina i koja nije htjela ni govoriti o tome. Znate li koliko je takvih žena bilo? Pa čitava je zapadna Hercegovina puna žena čiji su muževi poubijani. I &scaron;to je najgore, nisu smjeli ni pisnuti o tomu. E, to je na&scaron;a hercegovačka majka, to je Sofija Naletilić Penavu&scaron;a. I uvijek ću se vraćati na&scaron;oj Babi. Jer njezine figurice daju kvalitetu mojim slikama, daju mojoj Neretvi radost i sreću. Uostalom, vidjet ćete na izložbi.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: &Scaron;to mecena znači za umjetnika?</strong></em></p> <p>- Znači sve. Svaki veliki umjetnik imao je mecenu ili je kralj stajao iz njega. Da i ja imam mecenu, čekali bi vi na intervju sa mnom deset godina. Bez mecene je umjetnik nitko i ni&scaron;ta. Ali, &scaron;to će&scaron; kad u nas ljudi koji imaju novac ne drže do umjetnosti i zato je vrlo važno &scaron;to je ovdje do&scaron;ao Amir Gross Kabiri. Najprije da takve uputi da umjetnost ima svoju vrijednost. Pa čovjek je u Mostar donio Degasovu &ldquo;Balerinu&rdquo;, a to je najbolja skulptura koju je ljudski rod napravio u povijesti čovječanstva. To je razina Michelangela i najvećih kipara u povijesti.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: I u&scaron;ao kapitalom u Zrinjski?</strong></em></p> <p>- Drago mi je da je Amir u&scaron;ao u Zrinjski i da razmi&scaron;lja pravilno i budite uvjereni da će ovdje za nekih pet-deset godina niknuti Arena Zrinjski, ili Abraham - Aluminij. Njegova obitelj je prebogata. Ali, vlasnik kluba je bitan, ali i nije bitan. Normalno je da se zna titular, ali ono &scaron;to je bitno jest da ostaje ime Zrinjski, ostaje sjedi&scaron;te, imidž, odnosno dresovi i navijači, a to se ne može prodati nikome sve i da hoće&scaron;. To je taj engleski princip. A Zrinjski je bio prvi multietnički klub u BiH poslije rata, a i prije je to bio. A pri&scaron;iva nam se etiketa isključivosti i nacionalizma, a jedino u na&scaron;em klubu Srbin Bilbija je idol, najveći obožavatelj Bo&scaron;njak Memija, Židov Kabiri mu jedan od vlasnika, razumijete... To je na&scaron; Zrinjski i tako treba biti, za&scaron;to bi nekome to smetalo.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Jeste li se imali priliku susresti s Kabirijem? &Scaron;to mislite o njemu?</strong></em></p> <p>- Nisam, ali vidim da je čovjek genijalac. Hvala dragom Bogu &scaron;to nam je poslao ovakvog čovjeka u Mostar koji voli isto &scaron;to i ja. Slikarstvo i Zrinjski. Najprije je u Mostar donio umjetničku zbirku koja će od Mostara napraviti kulturnu destinaciju, svjetsku, ne europsku. S tom Kabirijevom zbirkom mi u Mostaru ćemo imati najveću i najvrjedniju galeriju južno od Beča. A Mostar jest turistička destinacija, a s otvaranjem te galerije bit će dvostruko veća. Zanimljivo za jednog čovjek koji voli likovnu umjetnost i da voli nogomet i Zrinjski. On je osjetio &scaron;to Zrinjski znači za hrvatski narod, jer Židovi imaju osjećaj za povijest. Oni sve svoje institucije nazivaju po velikanima iz povijesti. Aluminijskom je, eto, dao ime Abraham Group. Svaki drugi tim u Izraelu je Maccabi, po Judi Makabejcu koji je obranio Židove od nasilnog helenizma. I on je prepoznao da je na&scaron; Juda Makabejac Zrinjski, najjača obitelj u 14 stoljeća povijesti Hrvata. I nije slučajno da se najveći hrvatski sportski kolektiv u BiH zove Zrinjski. Kao &scaron;to je Maccabi ponos Izraela, tako je Zrinjski ponos Hrvata. Preko njega mi Hrvati čuvamo svoj identitet. Zrinjski je svetinja za nas Hrvate i da mi Hrvati imamo osjećaj za nacionalnu pripadnost, Zrinjski bi bio na proračunu Vlade Republike Hrvatske s minimum 10 milijuna eura godi&scaron;nje.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Na mostarskom sajmu na &scaron;tandu Abraham Grupe spojio je metalnu industriju i vrhunsku umjetnost?</strong></em></p> <p>- Pa to jedno ide s drugim i sasvim je prirodno. &Scaron;alje nam poruku da izlaže ono od čega će&scaron; živjeti, pa ono u čemu će&scaron; uživati. Jer kultura je nadgradnja. To je ono &scaron;to je u komunizmu osam sati rada, osam sati odmora i osam sati spavanja. E, kultura je osam sati odmora. Razumijete. Taj odmor, to je čovjekov život. Želi nam poručiti da ulažemo u kulturu i svoj identitet. I &scaron;to nam ostaje na koncu? Kultura. Judita od Marka Marulića koja je nastala prije 500 godina. To je trag da si postojao. Umjetnost, bila ona pisana, zvučna ili likovna. Pa za&scaron;to je pračovjek crtao po pećinama i ostavljao tragove!? Nama Humljanima to je iskonsko. Na&scaron;i preci su na stećke urezivali ono &scaron;to su za života bili, vitez, lovac, svećenik&hellip; da bi ostavili trag na zemlji.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: I vi ste onda ostavili dubok trag svojim slikama?</strong></em></p> <p>- Mojih slika ima svuda po svijetu. Ja volim život. Obožavam ga. Imam jo&scaron; ideja koje bih naslikao, ali bi mi za to trebalo deset života. To ne znači da se ja smrti bojim, ne - nikako, ali volio bih da živim sto godina i da mogu naslikati sve &scaron;to imam u glavi.</p> <p><br /> <strong>Ljudi kažu da vole va&scaron;e slike jer ih vesele, vraćaju ih u djetinjstvo i ulijevaju optimizam?</strong><br /> - Pa ja slikam život. Kako ja mogu zamisliti život u Mostaru bez Nemanje Bilbije ili bez Luke Modrića kad ja gledam svaku utakmicu Zrinjskog i Reala?! Ili bez Bojana Bogdanovića, zbog kojega ne spavam po noći kada igra utakmicu u NBA ligi. To je sve na&scaron; identitet. I onda ljudi to prepoznaju, gledaju i zavole.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: A apstraktna umjetnost, &scaron;to mislite o njoj?</strong></em></p> <p>- Apstraktno slikarstvo nastalo je kad i komunizam, kad i sve te liberalne ideje. Smije&scaron;no je i&scaron;ta braniti i biti protiv ičega pa i apstraktnog slikarstva, za&scaron;to ne. Tko voli - neka izvoli. Ali, to je priča jednog čovjeka i subjektivni pogled na svijet. Ali i svaka realistična slika u svojoj biti je apstraktna. Otkini samo jedan djelić s realistične slike, i dobit će&scaron; apstraktnu sliku. S druge strane, iza apstrakcije se krilo i krije se i danas na tisuće i tisuće amatera. I najlak&scaron;e im je bilo provući se u vizualnoj umjetnosti. Pa onda prodaju priču, kao, ti to ne razumije&scaron;. Pa &scaron;to ja imam razumjeti i za&scaron;to bih uopće trebao razumijevati i&scaron;ta?! Pogubno je &scaron;to je apstrakcija u&scaron;la u Crkvu. Jer u Crkvu može ući samo primijenjena umjetnost, koja treba služiti Crkvi i podučavati religiji i molitvi. Apstrakcija je dobra za dizajn i njegova je razina. Može&scaron; ti biti umjetnik, ne poričem, ali nisi slikar. Ja sam slikar. Možda ja nisam čak ni umjetnik, ali jesam slikar. Ja mogu naslikati sve živo od portreta do prirode, sve &scaron;to vidim svojim očima. Dakle, ja sam slikar i tako su prije bili &scaron;kolovani slikari i tako se ranije to tumačilo.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Neki će akademski umjetnici reći: To &scaron;to Marin slika i mi možemo, ali ono &scaron;to mi možemo on ne može?</strong></em></p> <p>- Neka izvole. Evo, ja od svoga slikarstva živim cijeli život, živio sam u biv&scaron;oj Jugoslaviji, u Njemačkoj, u SAD-u&hellip; živio i radio ono &scaron;to volim. A kako to da većina od tih &scaron;to slikaju apstrakciju ne mogu živjeti od svoga djela i trebaju druge izvore prihoda? Zato &scaron;to slikarstvo traži jaku ličnost i poznavanje filozofije. Kad ne&scaron;to radim, hoću da mi se to svidi i vodim se moralnim načelom. Ako ti kupuje&scaron; od mene sliku, ta će slika visiti tebi u dnevnom boravku i ja hoću da iz te slike zrači radost koja tebe usrećuje, a ne da te tjeram na grijeh i darujem ti ne&scaron;to &scaron;to će ti davati negativu energiju. Zato su moje slike prepune svjetla, pune ljepote i dobrih vibracija. &Scaron;to ne znači da sam ja takav čovjek, ali ja nastojim biti takav. I kada dajem ne&scaron;to svoje, ja dajem najbolje od sebe.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Mislim da bi svi tomu trebali težiti u svome poslu.</strong></em></p> <p>- Pa cilj umjetnosti upravo je da humanizira čovjeka. Za&scaron;to se pi&scaron;u knjige, pjesme, stvara glazba pa da humaniziraju čovjeka. A ne da čovjeka deprimiraju i bacaju u očaj. Zato služi televizija.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Spomenuli ste maloprije Bojana Bogdanovića. Volite ko&scaron;arku?</strong></em></p> <p>- Već tri godine pratim Bojana Bogdanovića i nije slučajno da je on postao svjetska veličina. Njegov otac Mario također je bio izvanserijski ko&scaron;arka&scaron; i jako se dobro razumije u ko&scaron;arku. On bi bio milijarder u SAD-u kao sportski direktor ili skaut, ali to ga ne zanima. Od njega sam dosta naučio o ko&scaron;arci, a taj sport sam uvijek volio, premda sam igrao nogomet. Ko&scaron;arka je meni služila za zagrijavanje pred nogometnu utakmicu.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Iz Mostara je jo&scaron; jedan ko&scaron;arka&scaron;ki velikan Dražen Dalipagić Praja, mogu li se uspoređivati njih dvojica?</strong></em></p> <p>- Praja je bio izvanredan skakač &scaron;uter, druga je vrsta igrača. Bojan je malo kompletniji igrač, ali i Praja je bio čudo nebesko. Zabijao je po 70 na utakmici, letio zrakom&hellip; Nije tek tako u Manilli progla&scaron;en najboljim igračem svijeta.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Iz ovog podneblja potječe i ko&scaron;arka&scaron;ki Mozart Dražen Petrović?</strong></em></p> <p>- Dražen je bio plejmejker i vođa, &scaron;to Bojan nije. Bojan je vi&scaron;e kao Luka Modrić, onako povučen, nisu svađalice, dodu&scaron;e Luka tek sad može postati vođa.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Eto, nabrojali smo tri ko&scaron;arka&scaron;ka velikana i sva trojica su iz Hercegovine podrijetlom.</strong></em></p> <p>- Pa odakle će biti!? Ovdje je sredi&scaron;te svijeta. Zato nas i mrze ovi zemaljski silnici. Da imamo dvoranu, vidio bi ti jo&scaron; igrača. Evo, prvi put je najavio Amir Gross Kabiri da će graditi kamp za talente Zrinjskog.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: U Hrvatskoj je, mislim, malo tko i čuo za Zrinjski, ne zanima ih uopće iako s radi o hrvatskom klubu, vi&scaron;estrukom prvaku susjedne države?</strong></em></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>- Nigdje u Hrvatskoj nećete naći dres Zrinjskog, koji je najljep&scaron;i dres s lentom i hrvatskim grbom. Ali taj odnos i ta blokada je nastala 2000. godine dolaskom komunista na vlast u Hrvatskoj i Stjepana Mesića. Tada je nastalo službeno uni&scaron;tavanje Hrvata u BiH. Od tada su Hrvati u BiH medijski izolirani od Hrvatske, sotonizirani i uzgred izloženi nesvakida&scaron;njem &scaron;ovinizmu. I ovaj narod koji je tu živio od 14. stoljeća i nije se nigdje maknuo sa svog ognji&scaron;ta je sotoniziran i progla&scaron;en agresorom zato &scaron;to se branio. Nažalost, ja sam bio rekao da u ovom intervjuu neću govoriti o politici, ali ne mogu. Previ&scaron;e smo mali narod da čovjek ima taj luksuz ne baviti se politikom. Ja taj luksuz nemam. Uvijek ću se baviti politikom.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: A jesu li na&scaron;a djeca ovdje u Hercegovini svjesna svoga identiteta i Zrinjskog kao njegova dijela?</strong></em></p> <p>- Djeca u Mostaru obožavaju Zrinjski, ali javnost ga u Hercegovini jo&scaron; ne doživljava kao svoj klub. Za&scaron;to je to tako, neka se upitaju oni koji ih odgajaju, a to je prije svega Katolička crkva - franjevci pa i obrazovanje. Hajde &scaron;to se tiče Crkve, oni su slobodniji i pročitao sam jedan prekrasan status fra Marija Knezovića koji je odu&scaron;evljen igrom Zrinjskog. Znači, imate ljude koji su svjesni značaja Zrinjskog i njegova imena.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Usput rečeno, vi ste inzistirali na obnoviteljskoj skup&scaron;tini da se nastavi tradicija Zrinjskog koji je bio uga&scaron;en za vrijeme komunizma?</strong></em></p> <p>- Ja mu nisam dao ime, ali sam obnovio ono koje je postojalo. Ja sam svakoj instituciji ovdje bio kum. Evo, i predsjednik Milanović je bio odu&scaron;evljen imenom Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, a ja sam mu dao ime. A ja sam to znao jer su mene odgajali hercegovački fratri. Znači, u 19. stoljeću i većinom u 20. stoljeću glavna duhovna i intelektualna snaga Hrvata bila je Katolička crkva, prije svega franjevci jer oni su bili najmoćniji. Oni su svaku građansku instituciju u BiH, ne samo hrvatsku, osnovali. Osim sportskog dru&scaron;tava jer im je to bilo malo vi&scaron;e sekularno. Svaka inicijativa o očuvanju hrvatskoga identiteta pokretala se od hercegovačkih franjevaca. I ja sam samo nastavio njihovo poslanje i to kako su me oni učili. Komunisti su to nasilno 1945. godine ukinuli i nametnuli kao da povijest prije njih nije postojala.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: A opet narod je i to preživio, kao &scaron;to će preživjeti i ove i svake druge vlasti i politička uređenja. Evo, sad neki žele ukinuti riječ Hercegovina iz naziva države?</strong></em></p> <p>- E, ne može, jer se identitet ne ukida i ne nameće dekretom. Može&scaron; samo pobiti i istjerati narod. Uostalom, nikad nećete čuti od bo&scaron;njačke elite puni naziv države Bosna i Hercegovina. Nema &scaron;anse. Samo Bosna i to isključivo njihova Bosna. Jer taj naziv Hercegovina unesen je na Berlinskom kongresu 1878. I ta zemlja se u stvari zove Hum, a naziv Hercegovina uveli su Osmanlije. Oni su imali takav običaj i nisu se stidjeli ući u tuđe bogomolje i pretvoriti ih u džamije. I oni bi, da bi se narugali do kraja kad te porobe i osvoje, tom sandžaku dali ime po tituli zadnjeg vladara koju je nosio. I tako, kad su osvojili Hercegovinu 1482. godine, u Foči su dali Humu titulu Hercegovački sandžak po posljednjem vladaru Huma hercegu Stjepanu Kosači. Tako da su pomalo bahati Turci krivi &scaron;to se Austrija sjetila pa na Bečkom kongresu Humu dala naziv Hercegovina. Dodu&scaron;e, tad su u međunarodnim krugovima djelovali i franjevci fra Ivan Franjo Jukić i fra Grga Martić pa su i oni u tome sudjelovali. Od tada su dva geografska pojma Bosna i Hercegovina u jednom imenu.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Do danas traje ta borba za očuvanje identiteta hrvatskoga naroda u BiH. Dokle će trajati?</strong></em></p> <p>- Politička garnitura koja je predstavljala Hrvate odmah nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. i 1996. godine, antidaytonski je djelovala i kulturu, sport, obrazovanje i znanost prebacila na federalnu razinu, iako su oni u nadležnosti županija. Ta ekipa idiota, najvećih hrvatskih izdajica u povijesti, koje treba javno svaki dan prozivati i koja je oti&scaron;la u Sarajevo predstavljati Hrvate u Federaciji, napravila je protuustavno ministarstvo sporta i kulture i obrazovanja i znanosti. A ta dva, odnosno četiri ministarstva čine nadgradnju jednoga naroda. A mi bismo do sada, da je to ostalo na razini županija, imali i stadion od 20.000 mjesta i zakone o sportu, imali bismo pravilno formirane vlasničke odnose, igrali bismo Ligu prvaka već deset godina. Sve su to radili pod izlikom da je pritisak na njih radila međunarodna zajednica. Nikakav pritisak ti nije međunarodna zajednica radila nego njihova nepromi&scaron;ljenost i neznanje. Jednom se Safet Oručević upitao pa kako vam je ostala Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Pa da je smetala, ukinula bi međunarodna zajednica i to. Ne, nego oni koji su nas predstavljali njima je to smetalo jer kultura, sport, obrazovanje su ulaganje. Pa 90 posto hrvatskog naroda ne zna da u Daytonskom sporazumu postoji članak da ono &scaron;to je nacionalno, kao &scaron;to je elektroprivreda, telekomi, mora izdvajati sredstva za kulturu svoga naroda. To je njihova obveza, a ne da ih molimo. Ali ne, poslije Hrvatske Republike Herceg Bosne nas predstavljaju udruge građana. Nije isto kada te predstavlja udruga građana Matica hrvatska ili HKD Napredak ili kad te predstavlja Ministarstvo kulture koje je legalno izabrano od naroda.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Jednom prigodom rekli ste da su Kineski zid i nepravda nad Hrvatima u BiH jedine dvije stvari koje se iz svemira vide na zemlji?</strong></em></p> <p>- Jesam. A to sada ba&scaron; svatko vidi. Zar nije paradoksalno da mi Hrvati imamo hrvatske putovnice i da smo građani Europske unije te iste Europe koja nam ukida politički subjektivitet?! Zabranjuju nam da mi kao narod možemo politički djelovati i birati svoje predstavnike. Pa to je na razini ludosti. I ja tu uopće ne krivim Bo&scaron;njake jer oni su samo sredstvo u rukama tih međunarodnih moćnika. Znači, ta se nepravda niti ne može prevesti na njihov jezik jer ne postoji ta riječ. Primjerice, Nijemcima koji su bili na&scaron;i najveći neprijatelji oduvijek. To je predstavnička demokracija. I može taj predstavnik biti Židov, Musliman, bilo tko, ali ga Hrvati moraju izabrati. To je abeceda svake demokracije. Ne, ti isti nama to ukidaju i to s drago&scaron;ću. Elementarno pravo nam ne daju ostvariti i jo&scaron; nas etiketiraju svakojakim riječima da smo agresori. I tako je bilo poslije Hercegovačkog ustanka. Čovjek koji ga je pokrenuo don Ivan Musić i nakon 450 godina omogućio Austro-Ugarskoj da uđe na ovo područje poslije je morao bježati od te iste Europe na Istok, najprije u Crnu Goru, pa onda u Beograd. I tada je ta ista Europa zatvorila sve na&scaron;e vođe i čelnike koji su im omogućili da dođu ovdje. Nikad Mostar nije pao s Istoka, uvijek sa Zapada.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: A je li se Hrvatska kao članica EU-a mogla snažnije angažirati oko ovoga slučaja?</strong></em></p> <p>- I ovo &scaron;to su dosad uradili je čudo. Od koga je - dobro je. I ovo je jedan ogroman pomak. Premda imaju stotinu načina da stopiraju ovo iživljavanje nad Hrvatima. Nema nitko od bo&scaron;njačke elite da nema hrvatsku domovnicu i putovnicu, takvih je 300 tisuća. Nikad niti jedan od njih nije glasao ni za jednu hrvatsku stranku. Nema ni jednog važnijeg Bo&scaron;njaka da nema nekretninu u Hrvatskoj i nema nijednog bo&scaron;njačkog političara da ne mrzi vi&scaron;e Hrvate nego i&scaron;ta na svijetu. I tko se buni? Buni se uvijek Hercegovina, buni se sredi&scaron;nja Bosna i oni &scaron;to su se iselili u Hrvatsku. Pa oni su i obranili Vukovar, iseljena Hrvatska i Bosna. Oni &scaron;to ih je fra Didak Buntić odveo u Slavoniju, treća generacija od njih obranila je Slavoniju. A ovo sve drugo su robovi. Jedni talijanski, a oni gore austrijski.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Porazna je činjenica da većina na&scaron;eg naroda, posebice mladih, nije svjesna žrtve Hrvata sredi&scaron;nje Bosne?</strong></em></p> <p>- Pa zato &scaron;to nemamo svoje &scaron;kole ni svoga javnog medija. Mi i danas djecu učimo &scaron;to je i kako je bilo u SR Hrvatskoj. Ali mi ne učimo ni&scaron;ta o Hrvatima u BiH. E, zato se ja vraćam na one idiote koje treba stalno prozivati i koji su ukinuli i na razinu Federacije BiH prenijeli ministarstva kulture, sporta i znanosti i obrazovanja. I zato je javni servis Hrvata vitalni interes Bo&scaron;njaka. Znači, oni te negiraju. Pa da nema Zrinjskog, ne bi ni znali da postoje Hrvati u BiH. Nema&scaron; svoju javnu televiziju pa ja hoću da se meni misa iz Busovače i iz Jajca prenosi. Pa od kada je zaživjela Federacija, ja ne znam niti jednog čovjeka sa &Scaron;irokog Brijega. Zamislite! Da ne kažem iz sredi&scaron;nje Bosne. Zato &scaron;to nema&scaron; sjedi&scaron;te gdje se ljudi fizički okupljaju. Evo, imamo Sveučili&scaron;te i Sveučili&scaron;nu bolnicu, to je jedino gdje se ljudi okupljaju, mladost se druži i kad si bolestan, vidi&scaron; se s nekim. Mi nemamo nikakvu drugu instituciju. I ta televizija mora biti financirana iz proračuna koju financira taj narod koji uplaćuje.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Izborna je godina i uskoro će opet biti sve po starom, status quo?</strong></em></p> <p>- Kako mogu biti raspisani izbori kada nisu implementirani rezultati izbora otprije četiri godine?! Kome to pada na pamet? I ovi iz međunarodne zajednice povikali: &lsquo;Izbori se moraju održati!&rsquo; I sve će isto biti. Jer ako ne postoji otvoreno hrvatsko pitanje u BiH, onda oni u Sarajevu ostaju bez posla. &Scaron;to će onda, jadni oni?! Njima je ovdje ljepota, živi&scaron; u najljep&scaron;em dijelu svijeta, plaća ti 20-30 tisuća eura, glavni ti je problem hoće&scaron; li na Jahorinu ili u Kapetana u Ston, hoće&scaron; li vikendicu u Dubrovniku ili u Hercegovini. A plaća mu kao u ratnim područjima. Mi smo postali sluge i robovi međunarodnih silnika. I to uz blagoslov Amerike, Engleske, Njemačke i Vatikana.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Za&scaron;to i Vatikana?</strong></em></p> <p>- Vatikan je uvijek na strani onoga koji ugrožava katolike. Pitam se danas, pod starost, je li Stepinac pravilno postupio kada nije poslu&scaron;ao Tita da napravi hrvatsku Katoličku crkvu i da otkaže poslu&scaron;nost Vatikanu. Evo kako mu je Vatikan vratio da njegovi neprijatelji odlučuju je li on svetac ili nije. Vatikan je mogao ne&scaron;to u Srednjem vijeku kada su pape birale kraljeve. Ja bih volio da Vatikan ima moć, ali je nema. Niti ima vojsku ni državu. Ima moć jedino promijeniti biskupa i pojačati malo broj krunica i to je to. Kakva je to moć?! To su smije&scaron;ne stvari i to nije život. Nije stvar u tome podržava li nas Vatikan ili ne podržava. Pa mi Hrvati moramo odrasti već. Vjera je za kućnu uporabu ili nemoj imati državu. Država ko&scaron;ta. Mi moramo učiti biti narod, a nemamo od koga učiti nego od Židova. Oni su jedan mali, ali izabrani narod koji je uz sve moguće nepravde, jad i čemer uspio ostati i opstati. To je narod koji razmi&scaron;lja. A mi se pona&scaron;amo kao da nas ima k&rsquo;o Kineza. I stalno ne&scaron;to kukamo i stalno se borimo za pravicu. A toga nema niti će ikada biti. Od kada su se Abel i Kain zavadili, takvo ti je stanje uvijek.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: A &scaron;to će nam država bez naroda?</strong></em></p> <p>- Vi&scaron;e je Hrvata iselilo iz Hrvatske i BiH od kada su proglasile samostalnost nego pod bilo kojom okupacijom. Učimo djecu engleski jezik i spremamo ih da idu vani. Ni&scaron;ta drugo. Zapadne zemlje besplatno dobivaju super obrazovanu radnu snagu. Sve je to politika imperijalističkih sila. Mi radimo za njih. Mi smo inkubator za rađanje djece koju nam oni uzimaju, a mi ih plaćamo. I Osmanlije su bile humanije. Znači, Turci ti uzmu dijete od 8 do 12 godina, stave ga u sepet i pravac za Tursku, gdje ga on &scaron;koluje i hrani. I ako te se dijete sjeti, nekad u 30. godini, pa izgradi zavičaju most kao &scaron;to je onaj Sokolović u Vi&scaron;egradu, dobro i jest. A ne kao ovi imperijalisti sa Zapada. Ti svoje dijete odgaja&scaron;, osnovna, srednja pa fakultet, uloži&scaron; u njega pola milijuna maraka i bude&scaron; sretan jer si ga poslao vani i ako si ga dobro odgojio da ti po&scaron;alje koju marku da ne umre&scaron; od gladi. Glavna na&scaron;a proizvodna grana su djeca koja kasnije postaju moderni janjičari. Tri milijarde doznaka dolazi iz inozemstva svake godine od dijaspore, koje &scaron;alju na&scaron;a djece. I &scaron;to je nama država danas, država je postala agencija za iseljavanje.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Dobili smo novog nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije mons. Tomu Vuk&scaron;ića, kakvo mi&scaron;ljenje imate o njemu?</strong></em></p> <p>- Dobro poznajem Tomu Vuk&scaron;ića, on je čovjek sa stavom i od riječi.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Rat u Ukrajini ne prestaje, postoji li opasnost od &scaron;irenja na ostatak Europe?</strong></em></p> <p>- Ma ni tamo ni ovdje kod nas nema kraja, jer imamo nedovr&scaron;enu povijest, a Engleskoj i SAD-u uvijek odgovara nemir na Balkanu jer tada nema&scaron; jaku Europu. Normalno je da će svatko razuman osuditi rat i stradanje nevinih ljudi. Ali treba nekad dobro poznavati povijest i Ukrajine gdje je nastala Ruska crkva i kultura, ali i svijeta pa onda donositi sudove. Prije Prvog svjetskog rata SAD i nije bio neka velika sila. Pa je poslije toga naglo uzletio i vidio da je to dobar biznis, pogotovo, ako je rat u Europi. Tek 1917. godine počela se Amerika dizati. I u Drugom svjetskom ratu američka je vojska uvozila Kruppovo željezo iz nacističke Njemačke. Budući da sam ja kao hiperrealist ne samo u slikarstvu nego i u životu, ovi svjetski moćnici mogu toliko zla svijetu napraviti da to ne možemo pojmiti. Bilo mi je čudno i mislio sam da poslije ovoga &scaron;to se nama dogodilo nikad se vi&scaron;e neće ponoviti nigdje. Osobito nakon EP-a u Ukrajini kada je izgrađen velebni stadion. Stvarno sam mislio da se ne&scaron;to ovakvo ne može dogoditi.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Od kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, ni korona vi&scaron;e nije glavna vijest?</strong></em></p> <p>- Stigla konkurencija, ova je malo jača. Izmislit će oni već ne&scaron;to. Najbolje mi je rekao fra Petar Krasić prije 20 godina kad sam mu ja rekao: &ldquo;Fra Petre, ovo je dno dna, da ne može gore.&rdquo; A on će meni: &ldquo;A, moj Marine, uvijek može gore.&rdquo; I u pravu je. Evo, 20 godina je pro&scaron;lo i gore je triput nego prije 20 godina. Uvijek može gore, nema tu dna.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Kako vam se čini Mostar danas, s novim gradonačelnikom?</strong></em></p> <p>- Kakvo je stanje i uvjeti u državi, ovo je odlično. Ali treba biti oprezan, jer ako Sarajevo naredi ovim mostarskim Bo&scaron;njacima da blokiraju Mostar, blokirat će ga za sekundu.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Stalno smo izloženi nekakvim prijetnjama ratom i krizom, narod ima kratko pamćenje očito?</strong></em></p> <p>- Pa ovi stranci gube plaću i položaje ako nema sukoba. Onda moraju ići u Ukrajinu, na Bliski istok..., a ovdje im divota. Trideset godina od rata je pro&scaron;lo, a oni pričaju o ratu.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Gdje i kako vidite ovaj hrvatski narod u budućnosti?</strong></em></p> <p>- Pa gdje smo i dosad bili. Pola Hrvata živi po svijetu. Mi smo postali globalni narod već početkom pro&scaron;log stoljeća. Narod će opstati. Treba biti optimist. Tu veliku ulogu mora odigrati i Hrvatska. Ako oni ne budu igrali prirodnu ulogu, onda je katastrofa. Jer ako nama Hrvatska okrene leđa, mi bez Hrvatske ne postojimo. A oni bez nas isto neće postojati, ne odmah, ali će nestajati. Ako toga nisu svjesni, onda su stvarno nezreli. Problem je &scaron;to su odavde u Zagreb uvijek i&scaron;le pogre&scaron;ne informacije. Hrvatska kao članica Europske unije posebna je samo zbog svog geopolitičkog položaja, i oni su EU neki čimbenik samo zbog Hrvata u BiH. Europskoj uniji Hrvati ne trebaju ni za &scaron;to. Plenković i Milanović u Bruxellesu su nebitni. Ali s BiH kao s vječnim nerije&scaron;enim problemom i Hrvatima kao čimbenikom jesu. Ali oni bez nas ne postoje, a mi ćemo opstati, ako treba, prijeći ćemo na pravoslavlje ili na islam, &scaron;to ima veze. Jer to je meni Drago Komljenović, čija je obitelj bila progonjena prije rata, davno rekao: &ldquo;Marine, ja sam se rodio kao Drago Komljenović, kao čovjek. Otac mi je Hrvat i ja sam Hrvat, i onda je mene moj otac 30. dan odnio u crkvu i krstio me i tako sam postao katolik. Ali ti si prvo čovjek, a onda si Hrvat, a potom vidjet ćemo, religiju može&scaron; birati.&rdquo;<br /> Ponavljam, mi trebamo učiti od Židova &scaron;to je narod i država jer mi radimo uvijek iste pogre&scaron;ke. Evo, prije su u Aluminijskom bili sve na&scaron;i ljudi, a deset puta su manje ulagali u Zrinjski od ovoga Kabirija. Hajde mi to objasni!? Znači, moramo od nekoga učiti. Drago mi je da je Plenković uzeo ove francuske zrakoplove Rafale, da napokon shvatimo da nama nisu prijatelji Vatikan i Njemačka. Nikad nam Njemačka nije bila prijatelj.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Osim umjetnosti, jako volite sport, posebice nogomet koji ste u mladosti jako dobro igrali. Zrinjski je va&scaron;a opsesija, tko je najzaslužniji za ovaj veliki uspjeh?</strong></em></p> <p>- Sergej Jakirović. On je majstor, ali nećemo ga moći zadržati. Najprije će ga uzeti Dinamo pa će na kraju zavr&scaron;iti u nekom klubu iz Lige petice. On kao trener ima ogromnu prednost jer je rođen u Mostaru, a nitko ne poznaje nogomet kao Mostarci, drugo, on je bio vezni igrač, najbolji asistent i dobro kuži stvari na terenu, treće, profesionalac je i, &scaron;to je najbitnije, kad je do&scaron;ao ovdje, doveo je sa sobom pomoćnog i kondicijskog trenera, a to je &ldquo;sveto trojstvo&rdquo;. Ovi igrači su bili i prije njega pa nisu davali ni deset posto svojih mogućnosti &scaron;to danas daju. Po meni, ovo je njegov najveći uspjeh.<br /><br /></p> <p><em><strong>Večernji list: Pratite li reprezentaciju BiH, možda njoj nedostaje dobar stručnjak?</strong></em></p> <p>- Nedostaje trener, iako, po meni, bh. reprezentacija ponekad ima ljep&scaron;u igru od hrvatske, ali ispadnu na kraju naivni. Nedostaje kohezija koja ujedinjuje jer ti mora&scaron; voljeti to.<br /> U svlačionici se mora osjetiti duh zajedni&scaron;tva jer je nogomet kolektivna igra. Tu je jedanaest igrača i ako jedan zakaže, to se osjeti. Kad osjeti&scaron; u zraku to zajedni&scaron;tvo, kad jedan gine za drugoga, onda normalno dolaze i rezultati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-22-marin-topic.jpgOd svibnja minimalna mirovina 410,07 KMhttp://grude.com/clanak/?i=357635357635Grude.com - klik u svijetWed, 27 Apr 2022 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-mirovine.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umirovljenici u Federaciji BiH će tijekom ove godine imati uvećana primanja za 11 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Prvo povećanje od 7,3 posto uslijedit će već idućeg mjeseca, uz provedeno redovito usklađivanje, a o čemu je pro&scaron;log tjedna odluku donio Upravni odbor (UO) Federalnog zavoda MIO, pi&scaron;e Dnevni avaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>UO Zavoda MIO naveo je da je, u skladu s odredbama Zakona, na osnovi službenih podataka Federalnog zavoda za statistiku, utvrdio iznos usklađivanja, odnosno povećanja mirovina. Sve mirovine, s izuzetkom najvi&scaron;ih i ostvarenih u 2022., bit će uvećane za 7,3 posto. Tako je, prema podacima koje je Zavodu MIO dostavio Federalni zavod za statistiku, rast BDP-a u 2021. iznosio 12,5 posto, dok je u istom razdoblju indeks potro&scaron;ačkih cijena porastao za 2,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjenjujući zakonom definiranu formulu usklađivanja mirovina, prema kojoj 50 posto iznosa dva navedena parametra u zbroju daju iznos usklađivanja, dolazi se do postotka od 7,3 posto. U praksi to znači, kako je Avazu potvrđeno iz Zavoda MIO, da će, nakon redovitog usklađivanja, odnosno povećanja od 7,3 posto, od svibnja minimalna mirovina, umjesto sada&scaron;njih 382,18 KM, iznositi 410,07 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Zajamčena će se u svibnju s 478,91 povećati na iznos od 513,87, a prosječna samostalna, koja je trenutačno 490,86 - na 526,69 KM. Budući da se odluka o redovitom usklađivanju primjenjuje retroaktivno, osim uvećanih mirovina, potvrdili su, 5. svibnja će biti isplaćene i razlike za prva tri mjeseca. Riječ je o iznosu od 27,78 KM mjesečno pa će u konačnici u svibnju oni s minimalnom mirovinom dobiti iznos od 494,41 KM, zajamčenom 597,21, a prosječnom 610 KM. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-mirovine.jpegNovi potres pogodio Hercegovinuhttp://grude.com/clanak/?i=357631357631Grude.com - klik u svijetWed, 27 Apr 2022 00:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-29-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi snažniji potres od 3.6 stupnjeva Richterove ljestvice pogodio je u 22:44 područje Hercegovine, no osim uznemirenosti ovakvo podrhtavanje tla ne izaziva posljedice.<p><br />Prema prvom izvje&scaron;ću Euromediteranskog seizmolo&scaron;kog centra (EMCS), epicentar potresa bio je u općini Bileća u istočnom dijelu Hercegovine. Magnituda potresa koji se dogodio na dubini od dva kilometra iznosila je 3.9 stupnjeva Richtera. Potres se osjetio u većem dijelu Hercegovine, južnom dijelu Hrvatske te Crnoj Gori.</p> <p>Podsjetimo, nakon razornog potresa koji je u petak navečer odnio jednu ljudsku žrtvu, u gradu Stolcu zabilježeno je vi&scaron;e desetaka podrhtavanja tla.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-29-potres.jpgBiH se nalazi među 20 najsiromašnijih zemalja svijetahttp://grude.com/clanak/?i=357629357629Grude.com - klik u svijetTue, 26 Apr 2022 23:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-05-bih-zastava-crnobijela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina je siromašna zemlja. <p>&nbsp;</p> <p>Po nekim podacima nalazimo se među 20 najsiroma&scaron;nijih zemalja. Prema ranijima procjenama, 700 tisuća građana živi na granici siroma&scaron;tva, a svaki &scaron;esti je gladan. Zbog velike inflacije, broj ekstremno siroma&scaron;nog stanovni&scaron;tva se u zadnju godinu jo&scaron; vi&scaron;e povećao. Bez obzira na porazne statistike, država nema strategiju za pomoć siroma&scaron;nima.<br /><br /></p> <p>Ni&scaron;ta se ne mijenja osim cijena koje rastu, svaki dan је sve teže preživjeti, kažu građani.<br /><br /></p> <p>Poražavajuća je činjenica da već u ovom trenutku najveći broj građana živi na rubu siroma&scaron;tva. Plaće su neredovne i tijekom pandemije smanjene i nije bilo značajnog povećanja, kaže Lejla Čau&scaron;ević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata BiH.<br /><br /></p> <p>"Vlada je donijela uredbu da je najniža plata sad po ovom najnovijem proračunu 543 KM, na&scaron; stav iz sindikata ostaje da ona mora biti tisuću KM, ona mora bar pola potro&scaron;ačke korpe pokrivati", navodi Čau&scaron;ević Sućeska.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Ovo &scaron;to je vlada rekla da je negdje dovoljno radnicima u FBiH ne pokriva ni četvrtinu potro&scaron;ačke ko&scaron;arice.Savez sindikata RS vodi aktivnosti i pregovore s Vladom RS za novo povećanje plaće i u ovoj godini najmanje dva povećanja plaća moraju biti da bi se djelovalo na inflaciju koja je na dnevnom nivou u porastu, kaže Ranka Mi&scaron;ić predsjednica Saveza sindikata RS.<br /><br /></p> <p>"Dakle vodimo te pregovore i do kraja ovog tjedna mislim da ćemo imati konkretan dogovor oko povećanja plaća i jo&scaron; da će sigurno u sred ljeta trebati jo&scaron; jednom djelovati najmanje da se plaće povećaju", smatra Mi&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Inflacija je uticala na pad životnog standarda građana BiH, a najvi&scaron;e na građane koji imaju minimalne dohotke, mirovine ili su nezaposleni i najveći dio tro&scaron;e na egzistencijalne proizvode, a postojeća ekonomska kriza dodatno siroma&scaron;i građane BiH. Na reformske zakone u FBiH čekamo već sedam godina i na žalost nisu do&scaron;li u željenom obliku, odnosno prave se samo kozmetičke promjene, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.<br /><br /></p> <p>"Doći će, istina, do rasta plaća od prilike za 180 -200 KM, ali samo na papiru, na način da se topli obrok, regres, samo uključuje oporezivo i to će prirodno statistički promatrano dovesti do rasta plaća, međutim do konkretne promjene neće doći, dakle to se neće odraziti na životni standard na&scaron;ih građana", stava je Čavalić.<br /><br /></p> <p>Potro&scaron;ačka korpa u nekim mjestima u BiH je i do dvije i po tisuće KM. Za četveročlanu obutelj to znači odricanje od mnogih stvari, kaže Marin Bago iz Udruženja za za&scaron;titu potro&scaron;ača Futura Mostar.<br /><br /></p> <p>"Svjetski standardi istraživačke agencije koje prate kvalitetu življenja u svakoj zemlji na svijetu, u svakom gradu, govore za BiH da nama treba za prosječnu obitelj, odnosno iznos prosječne potro&scaron;ačke korpe, 3.300 KM zbog toga &scaron;to su njihovi standardi veći i smatraju da vi&scaron;e stvari trebamo imati, dakle to nam je najbolja referenca koliko smo u zaostatku", kaže Bago.<br /><br /></p> <p>Siroma&scaron;no smo dru&scaron;tvo i mnogih stvari koje život čine lijepim se moramo odricati. Poskupljenja će se i dalje de&scaron;avati jer ne kontroliramo na&scaron;e trži&scaron;te i uvozimo 80 posto hrane koju konzumiramo.Ne koristimo svoje resurse za razvoj zemlje, zapo&scaron;ljavanje, mobilizaciju domaće proizvodnje hrane, poljoprivredu, ističu stručnjaci, pi&scaron;e <strong>BHRT</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-05-bih-zastava-crnobijela.jpgOTVORENE SU GRANICE!http://grude.com/clanak/?i=357618357618Grude.com - klik u svijetTue, 26 Apr 2022 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-26-22-granica-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slijedom mnogih pitanja koje je Pogled.ba dobio od čitatelja, mogu li građani BiH koji imaju i hrvatsko državljanstvo prelaziti granicu s Republikom Hrvatskom i zadržati se duže od 12 sati, odlučili smo provjeriti te poslali upit Ministarstvu unutarnjih poslova RH.<p>&nbsp;</p> <p>Na na&scaron;e pitanje "Mogu li građani Bosne i Hercegovini koji imaju hrvatsko državljanstvo i putovnicu prelaziti granicu na duže od 12 sati bez Covid potvrde i testa i kada je ta odluka stupila na snagu?", kratko i jasno su odgovorili da "Mogu".</p> <p>Nazvali smo i kao građani i nekoliko graničnih prijelaza RH, koji su nam isto tako dali potvrdan odgovor.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-26-22-granica-grude.jpgPotres pogodio i Sjevernu Makedonijuhttp://grude.com/clanak/?i=357608357608Grude.com - klik u svijetMon, 25 Apr 2022 22:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-potresic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Delčevu, Berovu i Pehčevu, mjestima na istoku Sjeverne Makedonije, večeras se osjetio zemljotres jačine 4,2 stupnja po Richteru.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćio Seizmolo&scaron;ki institut u Skoplju, zemljotres koji se dogodio u 18:31 sati bio je lokalne magnitude 4,2 po Richteru i intenziteta IV stupnja po europskoj makroseizmičkoj ljestvici, a osjetilo ga je stanovni&scaron;tvo Delčeva, Berova, Pehčeva i okolice, prenosi Telma.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-potresic.jpgHNŽ: Zadnjih 12 sati bez zabilježenih potresahttp://grude.com/clanak/?i=357592357592Grude.com - klik u svijetMon, 25 Apr 2022 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-26-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jutrošnjem izvještaju Operativnog centra civilne zaštite HNŽ kažu kako zadnjih 12 sati nije bilo zabilježenih potresa<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>U Čapljini zavr&scaron;ena je sanacija dimnjaka i popravak krovi&scaron;ta na 7 stambenih zgrada i 54 obiteljske kuće.</p> <p><br />U posljednjih 12 sati na području Grada Stoca nije bilo potresa. Do sada je 90 osoba prijavilo materijalnu &scaron;tetu na stambenim objektima- stanovima i obiteljskim kućama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djelatnici DVD Stolac i Komunalno Stolac će nastavili sa daljnjim aktivnostima uklanjanja poru&scaron;enih dimnjaka, crijepa i či&scaron;ćenje gradskih ulica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-26-potres.jpgVojni konvoj zaobišao BiH! Velika Britanija i Francuska poslale vojnu opremu u Srbijuhttp://grude.com/clanak/?i=357589357589Grude.com - klik u svijetSun, 24 Apr 2022 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-24-22-vojna-oprema.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je danas došla obavijest da je veliki vojni konvoj iz Hrvatske ušao u BiH, Ministarstvo obrane RH je obavijestilo javnost da je vojna oprema otišla u Srbiju.<p>&nbsp;</p> <p>Prema pisanju RTL-a kroz Osijek je pro&scaron;ao teretni vlak koji je prevozio cijeli konvoj vojne opreme. Na njemu su se na&scaron;li vojni džipovi dok je u drugom dijelu vlaka tehnika bila pokrivena ceradom pa nije moguće reći o čemu se radi.<br /><br /></p> <p>Zbog trenutne situacije u Ukrajini, građani su bili prilično uznemireni prizorom.<br /><br /></p> <p>"Na graničnom prijelazu Beli Manastir u Republiku Hrvatsku u&scaron;la je željeznička kompozicija s opremom Oružanih snaga Velike Britanije. Teritorij Republike Hrvatske napustili su na GP Tovarnik. Na istoj ruti kroz teritorij Republike Hrvatske danas su pro&scaron;li vagoni s opremom OS Francuske", objasnili su.<br /><br /></p> <p>GP Tovarnik je granični prijelaz Hrvatske i Srbije, &scaron;to znači da vojni konvoj iz Hrvatske nije u&scaron;ao u Bosnu i Hercegovinu već u Srbiju.<br /><br /></p> <p>Iz hrvatskog Ministarstva obrane su naveli da se radi o tranzitima kroz Republiku Hrvatsku koji su regulirani Sporazumom prihvaćenim ulaskom u NATO-u, a uz to Hrvatska ne mora znati &scaron;to se prevozi kroz njen prostor, kada to čine NATO članice... malo čudno i nelogično, ali...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-24-22-vojna-oprema.jpegE moj Ljubo... Rojsu nije žao potpisa za udbaša Perkovića, s Gotovinom bi i u pakao...http://grude.com/clanak/?i=357563357563Grude.com - klik u svijetSat, 23 Apr 2022 19:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-23-22-rojs.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs rekao je u subotu da čvrsto ostaje uz pismo u kojem generali traže pomilovanje osuđenika za političko ubojstvo, bivših obavještajaca Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, dodajući kako je slijedio potez generala Ante Gotovine. <p><br />&bdquo;Stojim čvrsto iza svoje odluke. &Scaron;to me vi&scaron;e napadaju, ja sam jo&scaron; čvr&scaron;ći. Ne samo ja nego i ostale moje kolege generali&ldquo;, rekao je Rojs u Livnu gdje je sudjelovao na obilježavanju 30. obljetnice obrane toga grada od napada srpskih paravojnih snaga i JNA.</p> <p>Istaknuo je da je Josip Perković imao važnu ulogu u naoružavanju Hrvatske na početku rata.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Granice je otvarao Josip Perković. Danas čitate Večenji list kako je spasio 60 kontejnera, kamiona, deset tisuća pu&scaron;aka, 10 milijuna metaka i 3000 granata za VBR iz luke Kopar. Tko je to mogao raditi, samo onaj tko je bio u službama. Da sam ja oti&scaron;ao tamo, Slovenci bi mi sve zaplijenili. Treba biti čovjek i gledati istini u oči&ldquo;, dodao je general Rojs.<br /><br /></p> <p>Odbio je komentirati navode predsjednika Milanovića da je hrvatski premijer za generala Antu Gotovinu izjavio kako je udba&scaron;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ne znam &scaron;to je rekao premijer. Ne ulazim u te rasprave&nbsp;&scaron;to je tko rekao. Ante Gotovina je junak Domovinskog rata&ldquo;, dodao je.<br /><br /></p> <p>Dopredsjednik Hrvatskog generalnoga zbora rekao je kako je slijedio potez generala Ante Gotovine kada je potpisao pismo potpore za pomilovanje Mustača i Perkovića.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kada je Ante potpisao, da je bio put popločan u pakao, ja bih i&scaron;ao u pakao s Antom Gotovinom. Radije s Antom u pakao, nego s nekim veleizdajnicima u raj&ldquo;, zaključio je Rojs.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-23-22-rojs.jpgNakon 43 godine u Ljubuškom se oglasio ramazanski tophttp://grude.com/clanak/?i=357559357559Grude.com - klik u svijetSat, 23 Apr 2022 19:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-23-22-ljubuski-ramazan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubuški je jedan od rijetkih gradova bivše države u kojima je i nakon Drugog svjetskog rata pucnjem iz topa označavan prestanak posta tijekom ramazana.<p>&nbsp;</p> <p>Ta tradicija je, pod pritiskom tada&scaron;njeg komunističkog režima, u većini gradova bila uga&scaron;ena, ali, zanimljivo, opstala je u Ljubu&scaron;kom.<br /><br /></p> <p>Tada&scaron;nja lokalna vlast je čak davala i potrebni barut, a tradicija je prekinuta 1979. godine, kada je te&scaron;ke ozljede zadobio tada&scaron;nji tobdžija, pokojni Hasan Korjenić.<br /><br /></p> <p>U čast duge tradicije i svih ljubu&scaron;kih tobdžija, Medžlis Islamske zajednice Ljubu&scaron;ki, inače jedini u Zapadnohercegovačkoj županiji, ovog ramazana dobio je top čiji je pucanj nakon 43 godine označio dolazak mubarek ramazana i koji ljubu&scaron;ke Bo&scaron;njake obavje&scaron;tava o početku iftara.<br /><br /></p> <p>U Ljubu&scaron;kom ima pet džamija, od kojih su tri u funkciji.<br /><br /></p> <p>&Scaron;emso ef. Germić, glavni imam MIZ Ljubu&scaron;ki, kazao je za 'Avaz' da su ponosni &scaron;to je ova tradicijska vrijednost Bo&scaron;njaka muslimana dobro primljena u Ljubu&scaron;kom i od katolika s kojima dijele zajedni&scaron;tvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-23-22-ljubuski-ramazan.jpgNenad Periš: ''Ja uopće ne mislim da je on nestao..''http://grude.com/clanak/?i=357557357557Grude.com - klik u svijetSat, 23 Apr 2022 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-04-matej-peris-prijelomna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Moje mišljenje je da je Matej znao gdje ide''..<p>&nbsp;</p> <p>Za nestalim <strong>Matejem Peri&scaron;em</strong> traga se već četiri mjeseca, a svaki trag mu se izgubio u Beogradu između 30. i 31. prosinca. Njegov otac <strong>Nenad Peri&scaron;</strong> uključio se u subotu u jutarnji program srbijanske TV Prva te je progovorio o potrazi za svojim sinom, javlja <strong>Blic</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Novih informacija nema, ja sam u kontaktu sa srpskom policijom svaki dan i oni me obavje&scaron;tavaju za nova saznanja, ali ta saznanja nisu dovela do novih informacija koje bi pomogle u potrazi za Matejem. Želje da je živ su uvijek prisutne, ja očekujem da se Matej pojavi, jer ni&scaron;ta nije sagledano do kraja i ne postoji činjenica da je Matej zavr&scaron;io u rijeci sa sigurno&scaron;ću. Mi očekujemo i nadamo se da se Matej pojavi i uopće nije važno &scaron;to se dogodilo, samo da se pojavi. Sva razmi&scaron;ljanja su otvorena i Bog će dati da se ne&scaron;to na kraju ipak sazna i da se ova agonija zavr&scaron;i. Nema druge nego vjerovati i nadati se i to je ono &scaron;to mene vodi kroz život i &scaron;to god da se dogodi ja ću znati da je Matej na pravom mjestu, rekao je Peri&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vi&scaron;e puta sam pro&scaron;ao cijelu priču i uklapao u nju i prijatelje i policiju i moja neka razmi&scaron;ljanja, i stvarno je to jedna velika enigma. Matej nije nestao, on je oti&scaron;ao. Moje mi&scaron;ljenje je da je Matej znao gdje ide i da, ako se ne&scaron;to dogodilo, da je to bilo neočekivano za njega. Sve su opcije otvorene i ja se nadam najboljem. Znam da ako bi se prona&scaron;ao, da bi i u Hrvatskoj i Srbiji bilo veliko slavlje, rekao je Nenad i poželio sretan Uskrs svima u Srbiji sa suzama u očima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetio je i na trenutak u Beogradu kad je dobio čokoladicu od starijeg gospodina dok je &scaron;etao na Savskom keju i da mu je to mnogo značilo i da će taj trenutak pamtiti do kraja života, kao i to da je veliku podr&scaron;ku dobio od ljudi i kad se vratio u Split.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="item__ad-center position_item_center_02_top item__ad-center--empty">&nbsp;</div> <p>- Ja sam morao proći ponovno cijelu priču kad sam do&scaron;ao u Split i to mi je bilo jako bolno. Tu sam se vratio zbog obitelji i morao sam nastaviti živjeti realan život. Bolno je, ali to je život. Matej je uvijek sa mnom, možda neće biti kao nekad, ali srest ćemo se negdje, rekao je Peri&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je ponovio voditeljici da se nada kako će se Matej vratiti živ i zdrav, ali je zamolio da ga ne pita "s kojim postotkom nade" vjeruje u to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-04-matej-peris-prijelomna.jpgKamera ulovila trenutak potresa tijekom Dnevnika, pogledajte kako se voditeljica snašlahttp://grude.com/clanak/?i=357555357555Grude.com - klik u svijetSat, 23 Apr 2022 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-23-potres-voditeljica.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Voditeljica crnogorskog Dnevnika vodila je uživo emisiju kada je studio zatresao potres. <p>&nbsp;</p> <p>- Opa, u ovom trenutku, događa se potres, nadam se da će biti sve u redu - rekla je voditeljica Dnevnika pa nastavila raditi svoj posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Video možete pogledati <a href="https://www.instagram.com/p/Ccq2rZujsnx/?utm_source=ig_embed&amp;ig_rid=4481fba0-d1b2-47d7-9526-bb5ff2a94ae3" rel="nofollow"><strong>OVDJE</strong></a></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Komentari na dru&scaron;tvenim mrežama puni su divljenja reakciji voditeljice koja je, pi&scaron;u, svoj posao odradila staloženo, prisebno i profesionalno.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-23-potres-voditeljica.pngZna se uzrok masovnog pomora pčelahttp://grude.com/clanak/?i=357530357530Grude.com - klik u svijetFri, 22 Apr 2022 10:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-05-pcele.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Masovan pomor pčela zabilježen je na četiri različite lokacije u Hrvatskoj – u Prelogu, Maloj Subotici, Čakovcu te Slatini.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Da nije bilo ovih &scaron;teta, ne bi nam trebala nikakva muzika. To bi orkestar svirao, i sve bi bilo puno pčela&rdquo;, rekao je Ervin Grabant, međimurski pčelar, za Novu TV.<br /><br /></p> <p>Lokalni proizvođači po izgubljenoj ko&scaron;nici gube 750 kuna, to je prije računanja cijene meda koji se neće proizvesti, a svaka ko&scaron;nica donosi između 15 i 20 kilograma meda. Gubici se mjere u tonama.Ž<br /><br /></p> <p>Državni inspektorat je na terenu, trenutačno se provodi istraga, čiji se rezultati jo&scaron; uvijek čekaju. Međutim, postoje dvije različite teorije o uzroku ovog masovnog odumiranja.<br /><br /></p> <p>Dok jedni sumnjaju na pojavu zarazne bolesti među pčelama, lokalni su pčelari uvjereni da se radi o neodgovornoj upotrebi pesticida na poljima. Pogotovo zato &scaron;to se ovogodi&scaron;nji pomor pčela poklopio s cvatom uljane repice.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Iz državnog proračuna naći ćemo sredstva da im podmirimo &scaron;tetu, odnosno gubitak u proizvodnji. Isto tako, iz Programa ruralnog razvoja ćemo im omogućiti da obnove svoje pčelinje zajednice, te da nabave i novu opremu i nove ko&scaron;nice&rdquo;, rekao je Zdravko Tu&scaron;ek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nema smisle svake godine davati od&scaron;tetu pčelarima, mislim da je bolje tražiti uzroke problema i natjerati odgovorne da plaćaju kazne&rdquo;, komentirao je Željko Tupković, predsjednik udruge pčelara &ldquo;Agacija&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Najveća bi pomoć ustvari bila edukacija poljoprivrednih proizvođača, stroža kontrola za&scaron;titnih sredstava te potpuna zabrana tretiranja povr&scaron;ina od 7 ujutro pa sve do 7 navečer&rdquo;, savjetovao je Ervin Grabant.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-05-pcele.jpgPoskupljuju pršut, slanina, kobasica... i to za nemali iznoshttp://grude.com/clanak/?i=357528357528Grude.com - klik u svijetFri, 22 Apr 2022 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-22-prsut.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U idućih pola godine do godinu dana prijeti nam i poskupljenje suhomesnatih proizvoda i to do 50 posto, piše Jutarnji list.<p>&nbsp;</p> <p>Proizvođači kažu da će poskupjeti ponajprije pečenica, pr&scaron;ut, ali i ostalo suhomesnato meso, zbog promjena u dva proizvodna ciklusa.<br /><br /></p> <p>Tri su faktora koja su utjecala na poskupljenje: jedan je povećanje cijena svinjskog mesa za 50 posto, zatim rast tro&scaron;kova proizvodnje, odnosno cijena repromaterijala i energije te treći faktor &ndash; veća stopa inflacije.<br /><br /></p> <p>Kako navode iz udruga, dugogodi&scaron;nji je to problem, gdje se unatoč i ponudi avansa nije mogla osigurati domaća proizvodnja svinja za potrebe trži&scaron;ta, a koja bi osigurala da skok cijena ne bude toliko velik, pi&scaron;e Jutarnji list u izdanju od petka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-22-prsut.jpgDom zdravlja Ljubuški dobio novo sanitetsko vozilohttp://grude.com/clanak/?i=357518357518Grude.com - klik u svijetThu, 21 Apr 2022 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-21-ljubuski_vozilo-hitna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djelatnicima Hitne medicinske pomoći i sanitetskog prijevoza Doma zdravlja Ljubuški u četvrtak je isporučeno novo sanitetsko vozilo koje je nabavljeno sredstvima Zavoda za zdravstveno osiguranje ZHŽ-a.<p>&nbsp;</p> <p>Radi se o Volkswagen Crafteru, 2.0 TDI, koji u potpunosti odgovara potrebama sanitetskog prijevoza korisnika na&scaron;ih usluga.<br /><br /></p> <p>Vozilo je nabavljeno financijskim sredstvima Zavoda za zdravstveno osiguranje ZHŽ-a, koja su odobrena za kapitalne investicije zdravstvenim ustanovama.<br /><br /></p> <p>"Na ovaj način pobolj&scaron;avamo kvalitetu i sigurnost na&scaron;ih usluga prijevoza bolesnika, &scaron;to je jedan od važnih ciljeva na&scaron;e zdravstvene ustanove", poručili su iz Uprave Doma zdravlja Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-21-ljubuski_vozilo-hitna.jpgMiro Leventić na čelu Upravnog odbora SKB-a Mostar!http://grude.com/clanak/?i=357514357514Grude.com - klik u svijetThu, 21 Apr 2022 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-21-skb-miro-leventic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada FBiH u četvrtak je razriješila dužnosti dosadašnje članove upravnih i nadzornih odbora više zdravstvenih odbora u Federaciji BiH, te imenovala nove.<p><br />Na razdoblje od četiri godine imenovani su članovi Nadzornog odbora Zavoda za javno zdravstvo FBiH u sastavu Ludvig Letica, predsjednik, te članovi Arif Velić i Sanjin Musa.<br /><br /></p> <p>Na isto razdoblje imenovani su i članovi Upravnog odbora ovog zavoda u sastavu Mirza Terzo, predsjednik, te članovi Marina Bera, Lejla Pa&scaron;ović Kovač, Slađana &Scaron;arac i Adnana Maksumić.<br /><br /></p> <p>Također, na razdoblje od četiri godine, danas su imenovani i članovi Nadzornog odbora Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH i to Jadranka Knežević, predsjednica, te članovi Mevlida Paldum i Sanela Dostović-Halilović.<br /><br /></p> <p>Imenovani su i članovi Upravnog odbora ovog zavoda, i to Dženana Be&scaron;lija, predsjednica, te članovi Anamarija Magazinović, Ivana Talić, Lejla Rožajac i Elma Ćatović Baralija na razdoblje od četiri godine.<br /><br /></p> <p>Vlada FBiH je, na razdoblje od četiri godine, imenovala članove upravnih odbora Univerzitetsko kliničkog centra Sarajevo i Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar.<br /><br /></p> <p>Tako je Jasmin Kapetanović imenovan za predsjednika Upravnog odbora KCUS-a, a Lejla Brčić, Ernela Eminović, Muvedeta Butmir-Ćedić, Ajdin Zulić, Diana &Scaron;timjanin - Koldžo, Nusret Popović, Mladen Čuturić, Amra Karić i Josip Nikolić za članove.<br /><br /></p> <p>Za članove Upravnog odbora Sveučili&scaron;ne kliničke bolnice Mostar imenovani su Miro Leventić, predsjednik, te članovi Zvonko Landeka, Edin Obradović, Vedran Marčinko, Vesna Brkić, Senada Vujica, Fila Raguž, Ružica Bilo&scaron;, Snježana Marić i Nedžad Jusić. Većinom su ovo stara i provjerena imena Upravnog odbora mostarske bolnice, a od novih lica su uskočili Vedran Marčinko, Senada Vujica i Nedžad Jusić.<br /><br /></p> <p>Vlada FBiH je imenovala i privremeni Upravni odbor Javne zdravstvene ustanove Univerzitetski klinički centar Tuzla, na razdoblje do tri mjeseca, u sastavu Emir Softić, ppredsjednik, te članovi Adnan Muslimović, Dževad Ahmetović, Adnan Behram, Azra Gutić-Hodžić, Tomislav Marić i Jasmin Osmančević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-21-skb-miro-leventic.jpgMinimalna mirovina će u Federaciji BiH iznositi 424 KMhttp://grude.com/clanak/?i=357512357512Grude.com - klik u svijetThu, 21 Apr 2022 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-21-vesko-drljaca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici donijela odluku o izvanrednom usklađivanju mirovina iznosom od 3,5 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Tim povodom ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača (SBB), nam je potvrdio da će ovim povećanjem, uz ranije redovito usklađivanje, minimalna mirovina iznositi 424 KM, a zagarantirana 513 KM.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-21-vesko-drljaca.jpgMirovine se u Federaciji BiH povećavaju za 11 postohttp://grude.com/clanak/?i=357507357507Grude.com - klik u svijetThu, 21 Apr 2022 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-21-22-vlada-fbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na osnovu donesenih odluka o redovitom i izvanrednom usklađivanju, penzije u Federaciji BiH bit će uvećane za 11 posto.<p>&nbsp;<br />Odlukom Upravnog odbora Zavoda PIO/MIO redovno usklađivanje mirovina u ovoj godini iznosi 7,3 posto, a dana&scaron;njom odlukom Vlade FBiH o izvanrednom usklađivanju mirovine se uvećavaju za 3,50 posto.<br /><br /></p> <p>Naime, prema podacima koje je Zavodu PIO/MIO, dostavio Federalni zavod za statistiku, rast BDP-a u 2021. godini iznosio je 12,5 posto, dok je u istom periodu indeks potro&scaron;ačkih cijena porastao za 2,1 posto. Primjenjujući zakonom definiranu formulu usklađivanja mirovina, prema kojoj pedeset posto iznosa dva navedena parametra u zbroju daju iznos usklađivanja, dolazi se do postotka od 7,3 posto.<br /><br /></p> <p>Vlada Federacije BiH je na dana&scaron;njoj sjednici donijela i Odluku o izvanrednom usklađivanju mirovina, kojom se u skladu sa članom 80. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, odlučuje da se izvr&scaron;i izvanredno usklađivanje mirovina u postotkutu od 3,5 posto, izuzev najvi&scaron;ih mirovina ostvarenih po zakonu.<br /><br /></p> <p>Odluka o izvanrednom usklađivanju mirovina primjenjivat će se od isplate mirovina za lipanj 2022. godine. Za realizaciju odluke zadužuje se Federalni zavod PIO/MIO.<br /><br /></p> <p>Ukupan iznos sredstava potreban za isplatu mirovina u 2022. godini, uključujući i redovno i izvanrednog usklađivanja mirovina osiguran je u proračunu FBiH za ovu godinu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-21-22-vlada-fbih.jpgZima se ne predaje: Problemi kod Kupresa, na cestama prema Posušju, Tomislavgradu, Livnu...http://grude.com/clanak/?i=357479357479Grude.com - klik u svijetWed, 20 Apr 2022 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-20-22-kupres-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zima se ne predaje. Iako je 20. travanj, temperature su nešto niže, a građane na pojedinim područjima Bosne i Hercegovine jutros je dočekao snijeg.<p>&nbsp;<br />Bijeli prekrivač je iznenadio sve, a najteže je onima koji svoj kruh zarađuju na putevima. Tako je na magistralnom putu Bugojno-Kupres snijeg otežao promet i onemogućio prolaz teretnih vozila.<br /><br /></p> <p>Teretna vozila su se zaglavila u snijegu, a navedenom dionicom mogu prometovati samo putnička vozila i to jednom trakom.<br /><br /></p> <p>Zbog snijega na kolovozu otežano se prometuje na dionicama od Kupresa prema Livnu i Tomislavgradu, kao i na putevima Jablanica-Posu&scaron;je (Blidinje) i Glamoč-Mlini&scaron;ta, navodi BIHAMK.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-20-22-kupres-snijeg.jpg