Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Pogrebnici iz Gruda, Širokog... u problemima: Zabranili ulaz u RH s lijesom za pokojnika kupljenim u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=353554353554Grude.com - klik u svijetFri, 22 Oct 2021 09:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-22-mrtvacnica-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijevoz preminulih osoba iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu posljednjih je dana na određenim graničnim prijelazima otežan, upozoravaju pogrebnici s područja Zapadnohercegovačke županije. <p><br />Zbog novonastale situacije traže pomoć institucija, između ostalih, i Vlade ZHŽ-a kojoj su se obratili pisanim putem, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/pogrebnicima-zabranili-ulaz-u-rh-s-lijesom-za-pokojnika-kupljenim-u-bih-1533056" target="_blank"><em><strong>Večernji list BiH</strong></em></a>.<br /><br /></p> <p>Kako navode pogrebnici iz Gruda, Ljubu&scaron;kog i &Scaron;irokog Brijega, obavljajući pogrebne djelatnosti prilikom preuzimanja pokojnih u Republici Hrvatskoj, točnije prilikom prelaska granice, tj. ulaska u Republiku Hrvatsku, pojavljuju se problemi koje do sada nisu imali.<br /><br /></p> <p><strong>Čeka se rje&scaron;enje problema<br /><br /></strong></p> <p>- Problem se dogodio na GP Kamensko, gdje su kolegama pogrebnicima zabranili ulaz u RH s lijesom za pokojnika kojega su trebali preuzeti u Hrvatskoj i vratiti ga u istom lijesu natrag u BiH. Rečeno im je da se prazan lijes ne može uvesti u RH, kao ni izvr&scaron;iti tranzit kroz RH s tim istim lijesom - ističe se u molbi za pomoć koju potpisuju vlasnici pogrebnih poduzeća iz Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Dodaju kako se carinici iz Republike Hrvatske pozivaju na Zakon o PDV-u, članak 44. stavak 23., međutim, prema mi&scaron;ljenju pogrebnika, na osnovi navedenoga članka zakona nema zapreka za uvoženje i izvoženje lijesa za potrebe prijevoza umrloga, kao ni za tranzit jer oni svojim činom ni&scaron;ta ne prodaju niti ostavljaju u Republici Hrvatskoj. Lijes koji prazan uvezu u Hrvatsku za nekoliko sati zajedno s pokojnikom vrate u Bosnu i Hercegovinu. Pogrebnici dalje navode kako je jedno od rje&scaron;enja koje im se nudi da kupe lijes u RH.<br /><br /></p> <p>- To je besmisleno jer ga kupimo u BiH i prodamo u BiH, samo se prijevoz kroz RH vr&scaron;i u njemu - obja&scaron;njavaju pogrebnici. Dodaju kako je kolegi iz Bosne na istom graničnom prijelazu naplaćena kazna od 3000 kuna zbog neprijavljene robe (lijesa) koji prevozi preko granice, &scaron;to je, nagla&scaron;avaju, opet neki potpuno drugi zakon te nije vezano uz lijes kojim se vr&scaron;i preuzimanje pokojnika iz drugih država.<br /><br /></p> <p><strong>Nisu logični propisi<br /><br /></strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Svakodnevno vr&scaron;imo prijevoz pokojnika iz svih zemalja u BiH bez ikakvih problema jer imamo sve potrebno za obavljanje tih radnji i po zakonima BiH i zakonima drugih država. Umjesto da nam je s RH lak&scaron;e jer smo Hrvati iz BiH i imamo hrvatske domovnice, putovnice, zavr&scaron;enu stručnu osposobljenost pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, u Hrvatskoj nam stvaraju probleme za koje nam zapravo ne znaju dati obrazloženje - navode pogrebnici.<br /><br /></p> <p>Ističu kako im je neobično &scaron;to se sve ovo događa na samo jednom graničnom prijelazu, ali da imaju informaciju kako će u sljedećih nekoliko dana dopis stići i na ostale granične prijelaze te da će im i na njima biti zabranjen privremeni uvoz lijesa za preuzimanje pokojnika.<br /><br /></p> <p>Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH ističu kako nisu upoznati je li do&scaron;lo do novih pravila kada je u pitanju procedura prijevoza umrlih osoba iz RH u BiH te dodaju kako se, &scaron;to se tiče pogrebnih poduzeća iz RH koja dolaze po umrle u BiH, već neko vrijeme ni&scaron;ta nije mijenjalo.<br /><br /></p> <p>- Kada je u pitanju procedura prijevoza osoba iz susjednih zemalja koje su umrle u BiH, važno je napomenuti da su, sukladno odluci o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih i izvoznih davanja, oslobođeni plaćanja ljesovi s tijelima, urne s pepelom umrlih osoba i ukrasni pogrebni predmeti. Dakle, oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja odnosi se samo na ljesove u kojima se već nalazi tijelo umrle osobe. Ako bi se u BiH uvozio prazan pogrebni lijes, to se smatra robom, kao i svaka druga vrsta robe, &scaron;to podliježe postupku uvoznog carinjenja i plaćanja uvoznih davanja - objasnili su iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH.<br /><br /></p> <p>Iz toga proizlazi da, iako s jedne strane nisu logični propisi koji su se, očito, prema tvrdnjama pogrebnika iz BiH, tek počeli primjenjivati u Republici Hrvatskoj, u BiH su na snazi već neko vrijeme. Jedno od rje&scaron;enja bila bi izmjena zakonskih rje&scaron;enja kojom bi se regulirale ovakve situacije jer uvoz praznog lijesa u zemlju na nekoliko sati uistinu ne bi trebao imati status kao ljesovi koji se uvezu za daljnju distribuciju, odnosno prodaju, &scaron;to je sada, očito, slučaj.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-22-mrtvacnica-mostar.jpgKutle: Na Blidinje turisti dolaze iz Poljske, Češke... tu se liječe neizlječive bolestihttp://grude.com/clanak/?i=353553353553Grude.com - klik u svijetFri, 22 Oct 2021 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-22-zdravko-kutle-blidinje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada je došao na čelo Javnog poduzeća Park prirode Blidinje, jedan Splićanin je rekao Zdravku Kutli: <p><br />&ldquo;Znate li tko može doći skijati na Blidinje? Onaj tko nije kupio svoj auto.&rdquo; Danas pak u taj turistički biser dolazi se asfaltiranom cestom, bilo iz smjera Tomislavgrada ili pak iz Posu&scaron;ja ili Jablanice. U intervjuu za <strong>Večernji list</strong>&nbsp;<strong>BiH </strong>Kutle otkriva novosti koje će imati Blidinje kao nacionalni park. Danas tu brojni dolaze pronaći mir, ali i zdravlje, liječe astmu i post-COVID bolesti. Stranci kojima za posao treba samo računalo tu dolaze i raditi.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Park prirode Blidinje postaje nacionalni park. &Scaron;to to konkretno znači i koje pogodnosti donosi samom području?</strong></p> <p>- BiH je potpisala Naturu 2000, ekolo&scaron;ku mrežu koju čine područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i stani&scaron;ta Europske unije. Temelji se na dvjema smjernicama koje podržavaju politiku za&scaron;tite prirode Europske unije. U BiH je taj postotak za&scaron;tićenih područja 2,7 posto. Na razini Europske unije je 20 posto područja pod za&scaron;titom. Mi smo napravili studije, odnosno Federalno ministarstvo okoli&scaron;a, gdje je sve pripremljeno da Blidinje bude nacionalni park, osim političke odluke. U posljednje vrijeme je donesena politička odluka, ali je bitno naglasiti da smo samim osnivanjem, odnosno prelaskom ovog parka s Herceg Bosne koja je bila osnivač na tri županije s hrvatskim predznakom, mi bili &ldquo;dužni&rdquo; biti federalna ustanova jer u federalnom Zakonu o za&scaron;tićenim područjima pi&scaron;e da ga može osnovati jedna županija ili entitet i da onda nema problema jer ga ona financira, kao &scaron;to se čini s Hutovim blatom. Ali čim je osnivač jedna ili vi&scaron;e županija, onda je problem. Danas je do&scaron;lo vrijeme da zakonski sve uredimo, a nacionalni park je jedan rang vi&scaron;e i to je suprotno od onog zlonamjernog &scaron;to pojedinci govore. Za nacionalni park je jako važna zonacija. Tko je na Blidinju, zna o čemu se radi. U Masnoj Luci, gdje je svećenički samostan, bit će zona A. To znači da ona munika, koja je inače za&scaron;tićena i najveći konglomerat u Europi, tu nitko ne može ni&scaron;ta sjeći ni raditi. Jasna je stvar da to treba za&scaron;tititi i bit će za&scaron;tićeno. Onda imamo zone B, C, D, a onda izvan tih zona prema Tomislavgradu, Posu&scaron;ju, sve možete raditi. I &scaron;to je bitno, ni jedna općina ne gubi ingerencije jer je nemoguće da Federacija daje dozvole. Zamislite koja bi gužva bila da rodni list vadite u Sarajevu. Otprilike, neki &ldquo;antivakseri&rdquo; nacionalnog parka pi&scaron;u i govore na tendenciozan način, a to je, po meni, nonsens.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list: Blidinje je praktički postalo turistički biser zemlje, ali i regije, dolaze skija&scaron;i zimi, &scaron;etači ljeti. Kako ste to postigli?</strong></p> <p>- Te ljepote Čvrsnice, Vrana, Dugog Polja i Jezera... i sve ono &scaron;to se gore događa, klima, antialergijski prostor zbog cvjetanja borova, čini to, uz skijali&scaron;te, posebnim mjestom. Skijali&scaron;te, nažalost, nije zavr&scaron;eno po projektu. Imali smo prvi četverosjed u BiH, ali su u međuvremenu svi drugi brže napredovali. Dok Uprava na čelu sa mnom nije do&scaron;la, Javno poduzeće Park prirode Blidinje se praktički bilo ugasilo jer je novac i&scaron;ao na neke druge strane. Radili smo, ali jo&scaron; nismo digli skijali&scaron;te na razinu do koje može ići i ono je sad iznajmljeno, ali nekad će doći vrijeme. Blidinje je brend za Novu godinu, tada tu boravi oko 7 tisuća ljudi. Pravi se glazbeni program, dovode pjevači, postavljaju &scaron;atori... U uspjesima Blidinja moram spomenuti međunarodne organizacije. Via Dinarica, Program Ujedinjenih naroda za razvoj, odlučio je od Dinarida, ne samo Čvrsnice, nego od Slovenije do Albanije, raditi &ldquo;al pari&rdquo; Alpama. Do&scaron;lo je to u dobru fazu. Via Dinarica je angažirala &scaron;etače, planinare, snimatelje... preko lokalnih planinarskih dru&scaron;tava, Slovenci su radili svoje, Hrvati svoje, mi svoje. Tako da se sada radi jedan infocentar koji će biti na Blidinju, drugi na Sutjesci i svaki planinar koji je blizu i želi hodati po Čvrsnici, moći će unajmiti ili kupiti opremu, dobiti vodiča i slično. Taj infocentar bit će izvrsna usluga svima koji dolaze izvana, a vjerujte da ljudi dolaze iz Slovačke, Poljske, Če&scaron;ke..., &scaron;to znači da su međunarodne organizacije nama na Blidinju pomogle, od UNDP-ja do USAID-a i ostalih.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list:&nbsp;Koliko je dosad te&scaron;ko bilo biti na dužnosti direktora poduzeća koje djeluje pod ingerencijom triju lokalnih zajednica, triju županija. Trebalo je vjerojatno dosta balansirati da bi se iznalazila neka rje&scaron;enja za Park prirode.</strong></p> <p>- Vjerujte, ima narodna za sve koja kaže: najteže je biti prorok u svom mjestu. Nažalost, mi Hrvati to dobro znamo. Ako i lokalpatriotski gledate, mi slabo znamo upraviti onim &scaron;to imamo. Dođu ljudi sa strane, govore nam: &ldquo;Znate li vi &scaron;to to imate&rdquo;, A recimo da znamo, ali slabo mi to koristimo. Znači, dosad su već trebale biti reklamirane zračne toplice, taj antialergijski prostor. Ja znam ljude koji su gore izliječili astmu. Možda će se netko smijati jer je to neizlječiva bolest, ali čovjek koji je koristio ventolin i onu pumpicu, pet godina je &scaron;etao po 15-ak dana kad borovi cvatu i danas mi kaže: &ldquo;Zdravko, ja sam izliječio astmu pa neka priča tko &scaron;to hoće.&rdquo; A evo ostali, ne moraju je izliječiti, ali bi je mogli zaliječiti. Alergija danas ima koliko hoćete. Ja sam nastojao s bolnicom dogovoriti da gore dođu liječnici, da se dovedu pacijenti upisani u kartone, da budu 20 dana te da se vidi koja su pobolj&scaron;anja. Znate, i za čuda trebaju dokazi, pa tako i za ovo ovdje treba potvrda liječnika jer ljudi se stvarno dobro osjećaju, ozdravljaju ili ublaže bolest. Ovdje vidim veliku perspektivu sa sportom i rekreacijom, pobolj&scaron;anjem krvne slike, liječenjem depresije, a da ne govorim o liječenju post-COVID-a u ovom vremenu i tako dalje. Tu su županije mogle puno vi&scaron;e učiniti jer ako se zalažemo za ekologiju, ne smije to biti samo na način da nam budu puna usta toga, ali bez konkretnih projekata. Zato sada, kada odemo na federalnu razinu, vjerujem kako će se mnoge stvari raditi bolje.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list:&nbsp;Vikendica je sve vi&scaron;e, a čini se i žitelja koji tu stalno borave. Kako komentirate činjenicu da Blidinje snažno privlači ljude iz BiH, Hrvatske, inozemstva...?</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Puno je istine i u tome da privatni sektor puno brže reagira nego državni. Ranije Blidinje nije napravilo iskorak u skija&scaron;kom smislu, ali su krenuli turisti iz Splita i Zagreba i danas iz Hrvatske imate 40 posto vlasnika kuća. Imate ljude iz Osijeka, Dubrovnik gore ima miniopćinu. Oni su na moru, a vole snijeg i to je njima najbliža destinacija, a da ne govorim koliko ti ljudi dolaze sada kada je počela korona. Pogotovo stariji, ozbiljniji, oni koji su krenuli s radom od kuće. Budu na Blidinju, tu borave, &scaron;etaju, zdravije im je i jeftinije, ugodno im je. Naravno, urbanističkim oblikovanjem nisam zadovoljan. Zamislite da smo na početku donijeli odluku da sve kuće imaju 10 centimetara slame po krovu. Smatram da bi nas posjećivali milijuni ljudi. Ali, svaka stvar ima plus i minus. Vi danas možete naći smje&scaron;taj na Blidinju po raznim cijenama, imate hranu i piće, sve domaće. Mi smo u tom jednom centru. Praktički, probudite se na Blidinju ljeti, odete do mora, vratite se navečer. Iako su dnevne temperature veće od 40 stupnjeva, na Blidinju se navečer pokrivate dekom.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list:&nbsp;Znamo da se borite i s napastima poput lovokradica, pa onih koji nepromi&scaron;ljenim postupcima povremeno nanesu &scaron;tetu parku. Kako to komentirate?</strong></p> <p>- Kada se potpuno rije&scaron;i priča s nacionalnim parkom, mi ćemo dobiti 700 tisuća KM za hladni pogon, za rendžere koji bi sprječavali krivolov i stručnu ekipu koja bi radila na natječajima da bi se &scaron;to vi&scaron;e novca povuklo iz Europe i svijeta za projekte. Netko je pametan rekao, svaki veći problem koji želite rije&scaron;iti svedite ga tako da zamislite obitelj i razmislite kako biste u kući uradili stanje i to primijenite. Mi smo, dok smo bili pod županijama, željeli napraviti stalnu policijsku postaju i da smo to napravili, danas ne bismo razgovarali o krivolovu. Nekome nije bilo u interesu ili je bio trom. Jer da je tu policija, isti trenutak se izlazi na dojavu građana ili svoju osobnu ili se jedan dan uvodi red pretresanjem automobila. To nismo uspjeli preventivno rije&scaron;iti jer nemamo novca za to, a nadam se da će se kroz nacionalni park to rije&scaron;iti.<br /><br /></p> <p><strong>Večernji list:&nbsp;U va&scaron;em mandatu Blidinje je, neosporno, postalo turistički brend kao park prirode. Kakva su očekivanja u budućnosti kroz nacionalni park?</strong></p> <p>- Osobno mi je žao &scaron;to nije bilo financijske podr&scaron;ke da napravimo vi&scaron;e, ali sam se trudio biti nazočan u svim onim događanjima za dobrobit Blidinja i biti na usluzi kako domaćima tako i međunarodnim organizacijama. Sad je gore prisutna jedna talijanska organizacija, radit će tri godine da se pojača individualni turizam, individualna proizvodnja ekolo&scaron;kih proizvoda, sireva, namaza, sirupa..., bilo čega &scaron;to ljudi rade. I oni će pomagati jer u tome vide dobrobit. Blidinje, da se ugasi danas, odnosno Uprava Parka prirode, ono bi funkcioniralo na osnovama na kojima funkcionira jer mi tu od nečijih privatnih poslova nemamo ni&scaron;ta za razvoj Parka prirode.</p> <p>Ali onda, kad sam ja stigao na dužnost, Blidinje je imalo dosta makadama i sjećam se jednog Splićanina koji je do&scaron;ao gore. Ojužilo je, bile su velike rupe, te&scaron;ko je bilo doći do lokacije, a onda mi je rekao: &ldquo;Znate tko može doći na skijanje na Blidinje? Onaj tko nije kupio svoj auto.&rdquo; E, za razliku od toga danas imamo cestu od Tomislavgrada, Posu&scaron;ja, Jablanice do Blidinja! Sve je asfaltirano i sad je samo do inovativnosti i kreativnosti onih koji ostaju i koji će dolaziti na Blidinje. Vi gore možete ponuditi sve &scaron;to nudi svijet, &Scaron;vicarska i Austrija. I mnogi smatraju da ćemo mi za nekoliko godina biti svjetska destinacija.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-22-zdravko-kutle-blidinje.jpgPožar na Makarskoj rivijeri, gašenje otežava jugohttp://grude.com/clanak/?i=353550353550Grude.com - klik u svijetFri, 22 Oct 2021 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-pozar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom noći gasiteljima iz Makarske pridružili su se vatrogasci iz Omiša.Na terenu su i pripadnici DVD-a Dalmacija iz Dugog Rata, s jednim vozilom i tri vatrogasca.<p>&nbsp;</p> <p>Na terenu je 20 vozila i ukupno 90 vatrogasaca. Požarom je zahvaćeno područje od 10 hektara, koji se &scaron;iri prema brdu. Kuće nisu u opasnosti. Ako stanje ujutro bude lo&scaron;e i bude potrebno, poslat ćemo dva kanadera, rekao je&nbsp;Ivan Kovačević, županijski vatrogasni zapovjednik za <strong>Dalmaciju Danas</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom noći gasiteljima iz Makarske pridružili su se vatrogasci iz Omi&scaron;a.Na terenu su i pripadnici DVD-a Dalmacija iz Dugog Rata, s jednim vozilom i tri vatrogasca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, dojava o požaru stigla je jučer u 18.27, a vatrogasci su noć proveli na terenu. Gori nepristupačan teren, a jako jugo otežava ga&scaron;enje. Srećom kuće nisu u opasnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-pozar.jpgMARIN TOPIĆ: HRVATI ĆE ISCURITI, A TORANJ FRANJEVAČKE POSTATI NAJVEĆA DŽAMIJA NA BALKANUhttp://grude.com/clanak/?i=353539353539Grude.com - klik u svijetThu, 21 Oct 2021 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-14-marin_topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Dobili smo gradonačelnika koji ima ovlasti na 5000 i ne može nikakvu odluku donijeti bez suglasnosti svih. <p><br />One ne zna u &scaron;to se uvalio. Mogu se dogovoriti HDZ i SDA, ali nije problem dogovora tih dviju strana'', rekao je, između ostalog, u intervjuu za Večernji list, Marin Topić, likovni umjetnik i arhitekt.<br /><br /></p> <h3>25 Gorana Ivani&scaron;evića u Mostaru<br /><br /></h3> <p>Navodeći kako je tu Skup&scaron;tina odnosno Gradsko vijeće i treba dvotrećinska većina za sve planove i važnije odluke.<br /><br /> <br /> ''Znači, dobili smo u gradu 25 Gorana Ivani&scaron;evića, točnije reketa&scaron;a, koji neće slu&scaron;ati sredi&scaron;njicu. I kad prođe prvi regulacijski plan i za njega bude glasovalo s 24 ili 25 ruku, sjetite me se. Do tada će sve biti: 'Ne talasaj i dobro je''', rekao je Topić i dodao kako ''pomaka nema na vidiku''.<br /><br /> <br /> ''Ukinute su općine, jedinice lokalne samouprave, čime je ukinuta hrvatska suverenost u ovome gradu. Zahvaljujući na&scaron;im idiotima koji su 1995. i&scaron;li stvarati Federaciju'', kaže Topić i dodaje kako je Federacija izmi&scaron;ljena ''da bi sarajevski paraziti pljačkali Hrvate''.<br /><br /></p> <p>Topić kaže kako će se izbori 2022. održati po istim pravilima kao i do sad i da će Hrvati ''iscuriti i za pet godina nema vi&scaron;e Hrvata''.<br /><br /></p> <h3>Najveća džamija na Balkanu<br /><br /></h3> <p>''Ostat će Hrvati u Zapadnoj Hercegovini, četirima općinama koje čine jednu županiju. A mi ostali ćemo se iseliti. Toranj pokojnog gvardijana Ivana &Scaron;eve, a to sam mu rekao jo&scaron; za života, bit će najveća džamija na Balkanu'', rekao je.<br /><br /></p> <p>Između ostalog, rekao je kako su Hrvati ovdje pomnoženi s nulom i da su ih s nulom pomnožili i Vatikan i Njemačka.<br /><br /></p> <p>Naveo je kako ''hrvatska politika u BiH ne postoji''.<br /><br /></p> <p>''Odnosno postoji ovo malo, zato &scaron;to ih Dragan Čović drži na okupu i povezuje sredi&scaron;nju Bosnu, Posavinu, Mostar, Zagreb... Kada ode Čović, a morat će biolo&scaron;ki kad-tad, to će biti katastrofa, jad i čemer. Svako selo će dati svoga glavara. I tad ćete vidjeti &scaron;to su Hrvati'', rekao je.<br /><br /></p> <p>Kaže kako je Hrvatima ''hendikep &scaron;to su katolici'' te da ''nema većih licemjera kad je u pitanju vjera na svijetu od njih''.<br /><br /></p> <p>''I kako slažu na prvoj ispovijedi, tako lažu čitavog života, uvijek ista ispovijed. (&hellip;) Po tome kako Hrvati shvaćaju kr&scaron;ćanstvo, Gospa i Isus, po njima, ne bi iz kladionica izlazili'', rekao je, u intervjuu za Večernjak Topić.<br /><br /></p> <p>Inače, Topić trenutno radi na ciklusu slika ''Rolling Stones'' koje je obogatio skulpturama Sofije Naletilić - Babe Penavu&scaron;e koje ćemo uskoro gledati na izložbi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-14-marin_topic.jpgTomislavgrad, Posušje i Jablanica nezadovoljni Nacrtom zakona o NP Blidinjehttp://grude.com/clanak/?i=353537353537Grude.com - klik u svijetThu, 21 Oct 2021 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-12-blidinje2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici općina Tomislavgrad, Posušje i Jablanica, tijekom prezentacije radne verzije zakona o Nacionalnom parku Blidinje, izrazili su rezerve prema predloženom zakonskom rješenju.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je na prezentaciji, koju su u Tomislavgradu održali predstavnici Federalnoga ministarstva okoli&scaron;a i turizma, istaknuli predstavnici spomenutih općina, oni nisu načelno protiv ideje formiranja nacionalnog parka, ali traže veću uključenost općinskih vlasti pri izradi zakona i po&scaron;tivanje stavova općina na čijem bi se području trebao prostirati budući nacionalni park.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dostavljeni Prednacrt zakona o Nacionalnom parku Blidinje je &scaron;tur, nepotpun, povr&scaron;an, i kao takav nije od interesa za općinu Tomislavgrad, istaknuto je na prezentaciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su kazali predstavnici Općine Tomislavgrad, oni nisu protiv dono&scaron;enja spomenutog zakona, ali upućuju na manjkavosti i pogre&scaron;aka, te upozoravaju kako u procesu izrade Prednacrta nije bilo nikakve komunikacije, odnosno radnih sastanaka predlagača i predstavnika Općine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zalažemo se za dono&scaron;enje novog zakonskog okvira uz konzultiranje u najvećoj mogućoj mjeri općina i županija koje bi obuhvatio Nacionalni park u svi fazama izrade zakona kako je propisanom člankom 56. Zakona o načelima lokalne samouprave u Federaciji BiH", navodi se u ranijem zaključku Općinskog vijeća Tomislavgrad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuto je da se Općina Tomislavgrad posebno protivi progla&scaron;enju Nacionalnog parka na području planine Vran, gdje postoji interes općine za gospodarsko iskori&scaron;tavanje &scaron;uma kao prirodnog bogatstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također se traži da se zadrži mogućnost Općine da raspolaže građevinskim zemlji&scaron;tem za izgradnju gospodarskih, turističkih i vikend objekata, kao i mogućnosti gradnje takvih objekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina Jablanica također je uputila primjedbe na proces izrade Prednacrta zakona o Nacionalnom parku Blidinje u kojem, kako je istaknuto, nije tražena nikakva suglasnost ili mi&scaron;ljenje niti je Općina Jablanica na bilo koji način konzultirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U njihovom zaključku stoji da nisu protiv za&scaron;tite prirodnih vrijednosti, ali zahtijevaju po&scaron;tivanje procedura, uključivanje lokalne zajednice i po&scaron;tivanje zahtjeva Općine Jablanica vezano za određivanje granica Nacionalnog parka Blidinje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina Posu&scaron;je također smatra da Prednacrt zakona o nacionalnom parku Blidinje nije od interesa za općinu Posu&scaron;je te se zalaže za dono&scaron;enje novog zakonskog okvira uz aktivno sudjelovanje svih općina i županija na čijem se području nacionalni park prostire, u svim fazama izrade zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon vi&scaron;esatne rasprave predstavnici Federalnoga ministarstva okoli&scaron;a i turizma pozvali su sve zainteresirane da se očituju i dostave pisane prijedloge na adresu Ministarstva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-12-blidinje2.jpgPošumljavanje Vrana sa oko 70 tisuća sadnica jele, divlje trešnje i javorahttp://grude.com/clanak/?i=353525353525Grude.com - klik u svijetWed, 20 Oct 2021 17:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-20-posumljavanje-vran.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Šumarije Tomislavgrad protekloga ponedjeljka započela je akcija pošumljavanja na Vran planini.<p>&nbsp;</p> <p>Kako <strong>Blidinje.net</strong> doznaje od Nedjeljka Pokrajčića &ndash; pomoćnika upravitelja za uzgoj, za&scaron;titu i uređivanje &scaron;uma, na lokaciji Svinjača-Kukavička draga planirano je zasaditi 60 tisuća obične jele, 2.200 sadnica divlje tre&scaron;nje te 5 tisuća gorskoga javora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U akciji po&scaron;umljavanja, koja će trajati i idućega tjedna, sudjeluje 49-ero mje&scaron;tana tomislavgradske općine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-20-posumljavanje-vran.jpgTomislavgrad / Prvašićima naknada po 100 KMhttp://grude.com/clanak/?i=353519353519Grude.com - klik u svijetWed, 20 Oct 2021 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-tomislavgrad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina Tomislavgrad isplatila je 110 jednokratnih novčanih naknada prvašićima, potvrđeno je iz te općine.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Kako se navodi u obrazloženju, isplata jednokratnih naknada vezana je za 7. sjednicu Općinskoga vijeća Tomislavgrad održanoj krajem rujna ove godine kad je usvojena Odluka o izmjenama i dopunama Proračuna Općine Tomislavgrad za 2021. godini čime je odlukom vijećnika uvr&scaron;tena nova proračunska stavka &ndash; Jednokratna pomoć prva&scaron;ićima - u planiranom ukupnom iznosu od 12 000 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odmah zatim uslijedio je Javni poziv za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu naknadu polaznicima prvog razreda osnovne &scaron;kole s prebivali&scaron;tem na području općine Tomislavgrad, temeljem kojega su roditelji odnosno skrbnici učenika trebali u Općinu dostaviti samo kopije transakcijskog ili tekućeg računa kako bi ostvarili pravo na jednokratnu novčanu naknadu (100 KM) u &scaron;kolskoj 2021./2022. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zaključno s dana&scaron;njim danom podneseni su zahtjevi za 110 učenika a sve uplate na račune će biti izvr&scaron;ene danas &ndash; ističu iz Ureda načelnika općine Tomislavgrad.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-tomislavgrad.jpgMostarka koja je digla Hercegovinu na noge: 'Udala sam se'http://grude.com/clanak/?i=353509353509Grude.com - klik u svijetTue, 19 Oct 2021 16:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-10-brak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarska policija je u poslijepodnevnim satima stupila u kontakt sa I. T. (20) čiji je nestanak jučer prijavio njen otac, M. T. (52), saznaje portal "Avaza".<p>&nbsp;</p> <p>Kako nam je potvrđeno u Policijskoj upravi Mostar, djevojka im je kazala da je svojom voljom oti&scaron;la od kuće i da se udala te da nema potrebe za potragom.</p> <p>Ona je, također, policiji kazala da se nalazi na području Doboja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-10-brak.jpg'Plan bio stotine pravoslavaca pobacati u jamu u Gorici i u Crveno jezero'http://grude.com/clanak/?i=353472353472Grude.com - klik u svijetSun, 17 Oct 2021 23:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-17-glavina-donja-srbi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije osamdeset godina u Imotskoj Krajini ustaše su digle iz kuća gotovo čitavu populaciju domaćih Srba i zatvorili ih u logor u Vukadinovića kući, podno grada Imotskog, namjeravajući ih proslijediti u druge logore na području NDH. <p>&nbsp;<br />Ipak, nakon nekoliko tjedana su oslobođeni, i to zahvaljujući upornom zalaganju franjevaca i domaćeg svijeta među kojima je također bilo usta&scaron;a.</p> <p>&ndash; O tom se događaju &scaron;utjelo, godinama, stariji su sve znali, a mi mlađi tek smo preko uha slu&scaron;ali o velikom zlu koje se spremalo po srpskim kom&scaron;ilucima. Imotski pravoslavci o tome nisu željeli govoriti, a katolici su se stidjeli, premda ih većina nije sudjelovala, dapače. S vremenom se o tome počelo govoriti i pisati, i moglo bi se kazati kako su svjedočanstva danas na okupu i s priličnom sigurno&scaron;ću možemo rekonstruirati &scaron;to se zbivalo prve ratne godine u Imotskom &ndash; kazao nam je<strong> Branko Ivko&scaron;ić</strong>, Zmijavčanin koji je ovog proljeća bio najstariji kandidat na lokalnim izborima u Dalmaciji, umirovljeni učitelj, turistički djelatnik i jedan od osnivača HSLS-a.<br /><br /></p> <p>Pitamo ga zbog čega za Srbe &ndash; bez gre&scaron;ke &ndash; upotrebljava naziv pravoslavni, a za Hrvate &ndash; opet bez gre&scaron;ke &ndash; katolici.<br /><br /></p> <p>&ndash; Zbog toga &scaron;to su se u pro&scaron;losti tako i nazivali. Pravoslavci i katolici. Mi smo jo&scaron; pravoslavce nazivali i "ri&scaron;ćani", vrlo rijetko pogrdnim nazivom "rkači". A onda su se u Kraljevini Jugoslaviji pravoslavci počeli nazivati Srbima, a katolici Hrvatima. Možda je to bio specifikum Imotske krajine, a meni se sviđa ba&scaron; tako, starim načinom govoriti, jer kad bi se pogledalo s neba, sve je to jednak narod, samo su jedni i&scaron;li u jednu, a drugi u drugu crkvu &ndash; kaže.<br /><br /></p> <h2>Bacanje u jamu<br /><br /></h2> <p>Ivko&scaron;ić je na ideju o obilježavanju terora nad dijelom stanovni&scaron;tva do&scaron;ao nakon &scaron;to se u ovogodi&scaron;njoj kampanji za lokalne izbore počelo govoriti o ru&scaron;enju kuće Vukadinovića i gradnji rotora na njezinu mjestu. Jer kuća leži ba&scaron; na križanju cesta Proložac &ndash; Vinjani i Imotski &ndash; Kamenmost, a Ivko&scaron;ić je s tom idejom upoznao i gradonačelnika<strong> Ivana Budalića</strong>.<br /><br /></p> <p>No, zavirimo prvo, uz pomoć na&scaron;eg sugovornika koji je prikupio opsežnu dokumentaciju o tim tamnim događanjima, u prve dana rata u gradu Imotskom i okolnim selima.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kad je progla&scaron;ena NDH, u travnju 1941. godine, u Imotskom i okolici nije bilo ratnih djelovanja ni naznaka progona pravoslavaca, koji su dijelili sudbinu katoličke većine. Vratilo se ne&scaron;to imotskih usta&scaron;a emigranata koji su bili s Pavelićem u Italiji, a usta&scaron;ama je pristupilo i tridesetak seoskih vucibatina koji su i prije rata bili lo&scaron;i ljudi &ndash; počinje Ivko&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tek u lipnju dolazi do teroriziranja pravoslavaca: 29 mu&scaron;karaca pokupili su usta&scaron;e i predali ih Talijanima te su odvedeni u internaciju u Italiju.<br /><br /></p> <p>&ndash; U noći s 23. na 24. lipnja "divlji usta&scaron;e", kako su ih zvali, hapse po Nebriževcu, Zmijavcima, Podbablju i Prolo&scaron;cu 23 odrasla mu&scaron;karca, vezuju im ruke i autobusom ih voze do Čaline jame u Runovićima &ndash; nastavlja na&scaron; sugovornik.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvog su u jamu bacili <strong>Luku Radovića,</strong> zvanog Komita, koji je pri padu u jamu duboku oko četiri metra ostao pri svijesti i hvatao je ostale koje su ubacivali te ih sklanjao u hodnik koji se odozgo nije mogao vidjeti.<br /><br /></p> <p>&ndash; Nevjerojatnim slučajem nitko nije poginuo, a četvero teže ozlijeđenih izvukli su Talijani. Među pravoslavnim življem nastala je neviđena strava i panika, mnogi su pobjegli u brda i &scaron;ume, posakrivali su se &ndash; tumači Ivko&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Svetoga Petra, 29. lipnja, usta&scaron;e počinju hapsiti sve redom: stotine mu&scaron;karaca, staraca, žena i djece iz srpskih kuća dovode u sabirni logor u Glavini Donjoj, u kuću i oko kuće Vukadinovića. Brojke se ovdje ne poklapaju, spominje se 1550 osoba, 200 obitelji ili nekoliko stotina ljudi.<br /><br /></p> <p>&ndash; Uzimaju im ključeve od kuća, neke kuće zapečaćuju, stoku dijele među sobom, a nesretnicima najavljuju kako će ih "odvesti u Srbiju". Katolički narod osjeća nepravdu, bila je izreka: "Da se nitko nije usudio kositi Jovine trude!", ne žele stoku ni zemlju svojih susjeda, a ugledniji građani Imotskog odlaze talijanskom zapovjedniku, pukovniku<strong> Antoniju</strong> <strong>Destinu,</strong> moliti da ih se pusti &ndash; navodi Ivko&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokazuje nam dnevničke zapise čuvenog imotskog kroničara fra <strong>Vjeke Vrčića</strong> iz tog doba, koji pi&scaron;e:<br /><br /></p> <p>"U Imotskom, početkom srpnja, osvanula je tužna nedjelja. Iz cijele Krajine pokupili su Srbe u logor, kod kuće <strong>Laze Vukadinovića</strong> u Glavini. Mi u samostanu ostali smo zaprepa&scaron;teni, posebno dva stara fratra, fra <strong>Jako Milinović </strong>i fra <strong>Silvestar Kutle&scaron;a.</strong> Građani u Imotskom su zgranuti. (...) Pitao sam uvaženu osobu iz usta&scaron;kog pokreta:</p> <p>&ndash; Pa &scaron;to ćete sa Srbima u Glavini?</p> <p>&ndash; Prebacit ćemo ih u Sloveniju &ndash; bio je odgovor.</p> <p>&ndash; Čudna zamisao &ndash; pomislih u sebi.<br /><br /></p> <p>Zalaganjem svećenstva, imotskih građana i ljudi koji nisu izgubili pamet nakon petnaest dana vraćeni su svojim kućama. Fra <strong>Serafin Dodig</strong>, župnik u Gorici, reče mi: 'Doznao sam da su sve te pravoslavce imali odvesti u Goricu i pobacati u jednu jamu. Skočio sam, vrtio se na sve strane uvjeravajući odgovorne da odustanu od krvoprolića, jer da im se to može grdno osvetiti. Poslu&scaron;ali su."<br /><br /></p> <p><strong>Milan Rimac</strong> je 1988. godine objavio op&scaron;iran opis događaja u sabirnom logoru u Glavini te navodi izvje&scaron;taj iz dnevnika Talijanske 2. armije iz srpnja:<br /><br /></p> <p>"Žene, djeca i mu&scaron;karci su nagomilani u nastambe koje su se na&scaron;le pri ruci. &Scaron;to se tiče ishrane, svatko se snalazi za svoj račun. Higijenski uvjeti su naprosto bijedni. Sve srpske kuće su zapečaćene, pri čemu nisu izostavljene, naročito na poljima, krađe i pljačke. Stoka Srba je na brzinu podijeljena između Hrvata."<br /><br /></p> <p>Rimac navodi kako su nebrojeni primjeri protesta u drugim mjestima i Imotskom za vrijeme prikupljanja i zatvaranja srpskog življa u logor i zatvore, a Imoćani su zatvorenicima dostavljali hranu i cigarete, dok su ugledniji ustrajno tražili od usta&scaron;kog logornika Marjanovića da raspusti logor.<br /><br /></p> <p>Usta&scaron;e &ndash; emigranti branili su se kako su za taj zločin krivi "divlji usta&scaron;e", prido&scaron;lice u njihov pokret. Pročulo se kako usta&scaron;e planiraju srpske logora&scaron;e pobacati u Crveno jezero.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ugledni ljudi Imotskog vidjeli su &scaron;to se zbiva i krenuli su kod talijanskog zapovjednika Destina, koji im je rekao da mora obavijestiti Rim, no uzbunio je garnizon, pojačao patrole u gradu, zatvorio pravce prema Crvenom jezeru, postavio vojsku kod zatvora u Imotskom i logora u Glavini. Tražili su od usta&scaron;a da napuste garnizon, dva dana kasnije raspu&scaron;ten je i logor u Glavini, a ljudi su pu&scaron;teni kućama &ndash; dodaje Ivko&scaron;ić.<br /><br /></p> <h2>Zaustavite ru&scaron;enje!<br /><br /></h2> <p>Svoju inicijativu o obilježavanju ovih događaja Ivko&scaron;ić obrazlaže svojevrsnim proglasom:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ljudi Imoćani! Katolici i pravoslavni! Hrvati i Srbi! Ne dopustite da se poru&scaron;i Vukadinovića kuća u Glavini Donjoj, jedini preostali simbol i svjedok nezapamćene tragedije i poniženja manjinskih pravoslavaca u Imotskoj krajini. Ta je kuća istodobno i simbol i svjedok imotskih katolika, seljaka i građana koji su svojim zalaganjem doveli do raspu&scaron;tanja logora i oslobodili svoje kom&scaron;ije.<br /><br /></p> <p>Logor kod Vukadinovića ima posebne karakteristike koje su ga razlikovale od ostalih logora koji su te 1941. nicali u NDH. O ovom su logoru &scaron;utjeli svi: katolici i pravoslavci, usta&scaron;e i partizani, obični i &scaron;kolovani ljudi, radićevci, mačekovci i radikali, komunisti, vlast i Crkva. Nema ničeg ni u romanima, čitankama, govorima političara, propovijedima s oltara, a malo je toga i u knjigama povjesničara.<br /><br /></p> <p>Ali ima puno ljudi s imenom i prezimenom koji su u surovim vremenima pomagali i spa&scaron;avali ljude u nevolji ma kojoj ideolo&scaron;koj, vjerskoj ili nacionalnoj opciji pripadali. Neke države odaju počast takvim ljudima progla&scaron;avajući ih Pravednicima.</p> <p>Razgovarajući s na&scaron;im svijetom o ovoj temi nisam nai&scaron;ao na kritike, dapače, mnogi su mlađi bili ponosni &scaron;to su njihovi djedovi i pradjedovi spasili svoje susjede pravoslavce kad im je zaprijetila stra&scaron;na sudbina u Crvenom jezeru. U svakom ratu ima budala i vucibatina, ali ovdje je riječ o većini koja se opredijelila za pravednu stvar. Spomen-ploča bila bi olak&scaron;anje jednima i drugima i trajni svjedok ispravnog postupka na&scaron;ih predaka &ndash; zaključuje Branko Ivko&scaron;ić.</p> <p><br /><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-17-glavina-donja-srbi.jpgZnate li koji je najveći grad u Hrvatskoj?http://grude.com/clanak/?i=353468353468Grude.com - klik u svijetSun, 17 Oct 2021 18:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-17-gospic-panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veći od Pariza, Berlina i Madrida.<p>&nbsp;</p> <p>Iako bi mnogi pretpostavili da je Zagreb, teritorijalno najveći hrvatski grad je Gospić koji se prostire na čak 967 km2, dok je glavni grad Hrvatske povr&scaron;ine od 641 km2, pi&scaron;e klik.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>U povr&scaron;inu Gospića nadodano je čak 50 naselja koja mu pripadaju, kao i prostor između njih, te ovaj faktor čini Gospić najvećim gradom u Hrvatskoj.<br /><br /><br /></p> <p>Osijek je povr&scaron;ine od 169, a Split ne&scaron;to manje od 80 km2, Pariz 105 km2, Berlin 892 km2, Barcelona 102 km2, Madrid 604 km2, Amsterdam 219 km2.<br /><br /></p> <p>Barcelona sa 102 km2 broji 1,62 milijuna stanovnika, a Gospić ne&scaron;to manje od 13 tisuća. Ovaj lički grad veći je i od najmanje hrvatske županije, Međimurske, koja povr&scaron;inom zauzima samo 729 km2. To znači da bi Gospić bio veći od Međimurske županije i kada bismo Međimurju pridodali povr&scaron;ine Osijeka i Rijeke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-17-gospic-panorama.jpgTrudnica iz Sarajeva hitno prebačena u Zagreb: 'Pluća joj praktički nestaju'http://grude.com/clanak/?i=353455353455Grude.com - klik u svijetSat, 16 Oct 2021 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-16-trudnica-sarajevo-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trudnica je iz sarajevske bolnice jučer hitno prebačena u Zagreb.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o&nbsp;ženi u 21. tjednu trudnoće koja je oboljela od&nbsp;te&scaron;kog ARDS-a (respiratornog distres sindroma).<br /><br /></p> <p>U Zagreb je iz sarajevske Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Naka&scaron;"&nbsp;prebačena radi&nbsp;neophodnog tretmana na ECMO uređaju.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Za ovaj hitni transport helikopter je ustupio Helikopterski servis Republike Srpske, a Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo je osigurao plaćanje, priopćeno je iz ove ustanove.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Primljena u Zaraznu na intenzivnu<br /><br /></h3> <p>Prof. dr. Vlado Krajinović i doc. dr. Marko Kutle&scaron;a primili su pacijenticu na&nbsp;intenzivnu njegu bolnice "Fran Mihaljević" u Zagrebu.<br /><br /></p> <p>"Ponosan sam na Opću bolnicu Sarajevo, na rad svih zaposlenika i na veliki broj prijatelja koje smo stekli radeći predano svoj posao", kazao je prof. dr. Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice.<br /><br /></p> <h3>Opisao je kako je izgledao transport<br /><br /></h3> <p>"Pacijentica, 1989. godi&scaron;te, primljena je na hospitalizaciju 9. listopada 2021. godine s obostranom upalom pluća, na prijemu stabilna. Radi se o trudnici kod koje je trudnoća u dobi kada je plod nesposoban za izvanmaterični život. Treći dan hospitalizacije dolazi do naglog pogor&scaron;anja respiratornog stanja, brze progresije upale pluća&nbsp;koja je zahtijevala visoke protoke kisika i pacijentica je premje&scaron;tena na intenzivnu njegu. Stanje pacijentice se na ordiniranu terapiju prema protokolu za liječenje covida-19 i dalje pogor&scaron;avalo", kazao je za <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/689107/dr-ismet-gavrankapetanovic-za-avaz-o-transportu-trudnice-u-zagreb-ne-znamo-kakav-ce-ishod-biti-molimo-se-da-bude-najsretniji" target="_blank">Dnevni Avaz</a>.<br /><br /></p> <p>Iz sata u sat, kaže, stanje se kompliciralo.<br /><br /></p> <p>"I u jednom trenutku, kada smo napravili kontrolnu snimku&nbsp;pluća i dijagnostiku, vidjelo se da ta pluća praktički nestaju&nbsp;i da trudnicu moramo priključiti na respirator. Dogodilo se ono čega smo se najvi&scaron;e pribojavali, razvila se najteža forma oboljenja pluća u covidu-19, tzv ARDS, odnosno akutni respiratorni distres sindrom", priča liječnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Moja posebna zahvalnost ide na&scaron;im zaposlenicima&nbsp;prim. dr. Marini Juro&scaron;-Zovko, dr. Stoji Erić, prim. dr. Elmi Vukotić, dr. Aneli &Scaron;ubo, prim. dr. Ednanu Drljeviću i medicinskim tehničarima Mahiru Pekiću i Anelu &Scaron;ljivi, pulmologinji Aidi Mujaković, anesteziolozima Ivanu Keseru i Denisu Imamoviću, anesteziolozima Edinu i Nedimu, koji su uradili sve da se pomogne kritično oboljeloj trudnici i da se realizira ovaj veliki ljudski čin", dodao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-16-trudnica-sarajevo-21.jpgDigitalnih nomada sve više u BiH, oživljava i koncept 'pametnih sela'http://grude.com/clanak/?i=353446353446Grude.com - klik u svijetSat, 16 Oct 2021 08:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povratak sela u fokus od početka pandemije itekako je vidljiv. Oživljavanje starih, izgradnja novih kuća, vikendica, obrađivanje nekad zapuštenih zemljišta..., sve je to trend koji se nametnuo sam od sebe jer su ljudi tijekom lockdowna postali svjesni koliko je važno imati negdje slobodu i mir, a to u napučenijim sredinama nisu imali, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p>S ministricom okoli&scaron;a i turizma Federacije BiH Editom Đapo razgovarali smo o ovoj temi. U uvodu razgovora ministrica nam je otkrila kako se odvija razvoj bh. sela i koliki turistički potencijal ono ima. Ruralni turizam jedna je od gospodarskih grana u BiH koja postupno doživljava svoju revitalizaciju i razvoj.<br /><br /></p> <p><strong>Turizam i nomadi<br /><br /></strong></p> <p>U posljednje vrijeme, a osobito u razdoblju pandemije COVID 19, veliko je zanimanje domaćih, ali i stranih gostiju za upoznavanje s prirodnim resursima koje nudi bosanskohercegovačko selo, &scaron;to je dodatni poticaj svima onima koji godinama ulažu u smje&scaron;tajne kapacitete te obogaćuju ponudu u ruralnom turizmu. U bosanskohercegovačkim selima kriju se neotkrivene ljepote koje predstavljaju ogroman turistički potencijal i bogatstvo u proizvodima i uslugama, a koje se postupno mogu pro&scaron;iriti na turističku sezonu tijekom čitave godine. Također, veoma je važno uspostaviti vezu između poljoprivrede i turizma jer je to prilika za opstanak malih poljoprivrednih gospodarstava kojima bi pružanje turističkih usluga bio dodatni izvor prihoda - istaknula je ministrica Đapo. Otkriva nam i da je ruralni turizam prepoznat kao jedan od važnijih oblika selektivnog turizma te je uvr&scaron;ten i u strategiju razvoja Federacije BiH u sklopu koje su predviđene i posebne mjere i aktivnosti u cilju razvoja i promocije ruralnog turizma. - Federalno ministarstvo okoli&scaron;a i turizma uspostavit će mehanizam koordinacije između entitetske, županijske i lokalne razine vlasti za razvoj turizma ruralnih područja. Također, Federalno ministarstvo okoli&scaron;a i turizma planira održavanje edukativnih predavanja i stručnih radionica u cilju podizanja svijesti stanovni&scaron;tva u ruralnim krajevima o mogućnostima i važnosti bavljenja turizmom. U idućem razdoblju prilikom izrade programa u cilju razvoja turizma Federalno ministarstvo okoli&scaron;a i turizma planirat će i mjere za razvoj ruralnog turizma - navela je. Za Večernjak se osvrnula i na turiste i digitalne nomade, kojih je sve vi&scaron;e i koji traže najbolje uvjete u mirnijim dijelovima BiH, u koje se dođu odmarati ili pak raditi, kao i na digitalizaciju sela po uzoru na RH koja uz pomoć novca EU-a ima projekt pametnih sela.<br /><br /></p> <p><strong>Početne ideje i razgovori</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Bosna i Hercegovina sve je privlačnija digitalnim nomadima zbog niskih tro&scaron;kova života, prirodnih ljepota i turističkih sadržaja, a &scaron;to je posebno do&scaron;lo do izražaja u uvjetima pandemije. U posljednje vrijeme sve se vi&scaron;e spominje i koncept &ldquo;pametnih sela, koji bi trebao podignuti kvalitetu života u ruralnim sredinama, zadržati mlade i privući turiste iz urbanih sredina.<br /><br /></p> <p>Digitalizacija sela u BiH u fazi je početnih ideja i razgovora jer se radi o primjeni najmodernije ICT infrastrukture i ulaganja u IT tehnologije, za &scaron;to je potrebno dosta ulaganja, dobrih projekata i stranih investicija. U svakom slučaju, kori&scaron;tenje digitalnih tehnologija važno je da određena ruralna zajednica postane prepoznatljiva turistima te će Ministarstvo u predstojećem razdoblju planirati i aktivnosti na razvoju digitalizacije sela - kazala je Đapo u razgovoru za Večernjak.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpgRadovan Dobronić potvrđen za novog predsjednika Vrhovnog sudahttp://grude.com/clanak/?i=353437353437Grude.com - klik u svijetFri, 15 Oct 2021 18:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-15-dobronic-sudac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobronić će prisegnuti u ponedjeljak, najavio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. <p>&nbsp;</p> <p>Radovan Dobronić novi je predsjednik Vrhovnog suda. Za njega je u Saboru glasalo 120 zastupnika, troje je bilo protiv. Dobronić će prisegnuti u ponedjeljak, a njegovim je izborom zaključena vi&scaron;emjesečna kriza vezana uz imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, nakon &scaron;to je Đuri Sessi istekao mandat sredinom srpnja. Dobronić će ujedno biti i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva. U prvom priopćenju nakon izbora zahvalio je predsjedniku Zoranu Milanoviću koji ga je predložio kao kandidata, Hrvatskom saboru i javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobronić će prisegnuti u ponedjeljak, najavio je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković.&nbsp;</p> <p><br /><br />Radovan Dobronić oglasio se nakon saborskog izglasavanja te zahvalio na iskazanom povjerenju. Izjavu prenosimo u cijelosti:<br /><br /><em>"Povodom odluke Hrvatskog sabora kojom mi je izglasano povjerenje za obavljanje funkcije predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovim putem želim zahvaliti predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanoviću koji me predložio kao kandidata i Hrvatskom saboru koji mi je iskazao povjerenje za obna&scaron;anje ove najvi&scaron;e dužnosti u okviru sudbene vlasti. Također zahvaljujem hrvatskoj javnosti koja mi je dala svoju podr&scaron;ku i povjerenje, bilo izravno ili putem medija. Očekujem dobru i konstruktivnu suradnju sa sucima Vrhovnog suda i sucima svih prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova te isto takvu suradnju s Ministarstvom pravosuđa i uprave na zajedničkom poslu jačanja pravnog reda i povjerenja javnosti u rad pravosuđa. Zahvaljujem medijima koji su pratili moj rad i postupak izbora te ih molim za jo&scaron; malo strpljenja dok ne sredim sve dojmove "</em>, stoji u Dobronićevoj izjavi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-15-dobronic-sudac.jpgTUŽNA PRIČA / Dječaka poslali samog busom iz Njemačke u Hrvatsku i prestali se brinuti za njegahttp://grude.com/clanak/?i=353435353435Grude.com - klik u svijetFri, 15 Oct 2021 16:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-15-autobus-shutterstock.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Roditelji s pakračkog područja optuženi su da su dijete (13) samo autobusom iz Njemačke poslali djedu i baki te se prestali brinuti o njemu, piše Danica.hr, pa im sada zbog toga prijeti godinu dana bezuvjetnog zatvora.<p>&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">Oni su od kolovoza 2019. do rujna lani kao roditelji zanemarili vlastito dijete koje su autobusom poslali iz Njemačke u Hrvatsku kod djeda i bake, nakon čega su svu brigu o djetetu prepustili djedu svjesni da se on zbog svoje starosti neće moći adekvatno brinuti o djetetu.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <h2 class="css-0">Partner nije htio da živi s njima</h2> <p class="css-13ddpk0">Tužitelji su naveli da je dijete učestalo izlazilo u noćnim satima te uzimalo djedov novac bez dozvole, a unatoč upozorenjima, roditelji nisu do&scaron;li po dijete, niti su osigurali stambene uvjete za njegov povratak u Njemačku.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">"Imao je 13 godina, poslala sam ga samog autobusom jer je to u Njemačkoj normalno i on je već tako dolazio. Moj novi partner, osim toga, nije htio da dijete živi s nama, a stan u Njemačkoj je na njega", kazala je majka djeteta koja je tijekom istrage navela da dijete nije htjelo iću u &scaron;kolu u Njemačku, pa je dobivala kazne. Navela je i da se sin uhvatio lo&scaron;eg dru&scaron;tva.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">Njezin biv&scaron;i suprug, otac djeteta, tijekom istrage branio se &scaron;utnjom i nije želio iznositi obranu.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <h2 class="css-0">Majka bi ga pu&scaron;tala u stan kada je očuh bio na poslu</h2> <p class="css-13ddpk0">"Očuh je počeo tući mamu, ja sam je branio, pa je i mene tukao. Onda sam oti&scaron;ao kod prijatelja, a majka bi me ujutro pu&scaron;tala u stan kada je očuh bio na poslu. Bio sam kasnije i kod tate u Hrvatskoj, ali on ima mali stan i novu ženu s kojom čeka dijete, pa nisam mogao ostati", ispričao je dječak.</p> <p class="css-13ddpk0">&nbsp;</p> <p class="css-13ddpk0">Roditelji su optuženi za kazneno djelo povrede djetetovih prava te ih se tereti da su grubo zanemarili svoju dužnost podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-15-autobus-shutterstock.jpgRama dobiva tvornicu dijelova za bagerehttp://grude.com/clanak/?i=353407353407Grude.com - klik u svijetThu, 14 Oct 2021 08:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-14-bager.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Borba s odlaskom mladih i pokretanje proizvodnje jedini su način da zaustavimo iseljavanje iz Bosne i Hercegovine, kažu u Općini Prozor-Rama.<p>&nbsp;</p> <p>Jačanje domaćeg gospodarstva moguće je jedino jačanjem lokalnih zajednica. U ovoj općini već sljedeće godine trebala bi biti otvorena tvornica za proizvodnju dijelova za bagere, a kasnije i električna vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premda je prva ideja bila da se već iduće &nbsp;godine proizvode dijelovi za električna bicikla, njemački partner odustao je od te nakane, no vrlo brzo ju je zamijenila druga. Proizvodit će se dijelovi za bagere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Uzeli bismo jedan dio na&scaron;e postojeće proizvodnje koji je prilično uhodan, i preselili tamo. Ukoliko vidimo da će biti odziv radnika i zaposlenika - neće tu raditi samo radnici u proizvodnji nego i inženjeri i ekonomisti - mi bismo onda radili jednu sljedeću fazu na razvoju elektromobiliteta&ldquo;, obja&scaron;njava Snježana Kopruner, direktorica tvrtke GS tvornica stojeva Travnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za početak bi u novoj tvornici radilo četrdesetak radnika. Općina Prozor-Rama već je počela s rje&scaron;avanjem imovinsko-pravnih odnosa u vezi s kupovinom oko 6000 četvornih metara zemlji&scaron;ta za gradnju nove proizvodne hale, ali i nadogradnju već postojeće. Svjesni su da će za eventualno oba projekta nedostajati ljudi te su poduzeli korake u tzv. usmjerenoj izobrazbi čak i srednjo&scaron;kolaca, ali i prekvalifikaciji radne snage.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mislim da ćemo na neki način poku&scaron;ati i vidjeti da se tu, &scaron;to je najbitnije, stvore dobre plaće radnicima, da imaju malo bolji standard, da ljudi imaju neku sigurnost, da imaju garanciju, da ostaju ovdje živjeti&ldquo;, kaže načelnik Općine Jozo Ivančević (HDZ 1990).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kopruner ističe kako im je nepoznanica hoće li dobiti dovoljno kvalitetnih ljudi da rade na tom projektu: &bdquo;Ja se nadam da hoćemo. Držite nam fige da onda idemo i u tu sljedeću fazu, da stvarno napravimo taj projekt za elektromobilitet&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lo&scaron;a gospodarska politika odavno nam dolazi na naplatu,pa je evidentan manjak kvalitetne radne snage. No, u Općini Prozor-Rama su svjesni da za odlazak ljudi nije kriva samo financijska nestabilnost. Nezdravo političko ozračje u velikoj mjeri tjera ljude van granica na&scaron;e zemlje. Stoga ovakvim projektima, ali i brojnim drugim u toj maloj općini, vjeruju da će zaustaviti iseljavanje, a možda i vratiti bar mali dio onih koji svoj kruh poku&scaron;avaju zaraditi u zemljama Europske unije, pi&scaron;eFederalna.ba.<a href="https://www.federalna.ba/prozor-rama-dobija-tvornicu-dijelova-za-bagere-sbbsr"><br /></a><br />FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-14-bager.jpgU HNŽ-u na ulice izlazi i POLICIJA: Novac se preusmjeravao na sumnjiv načinhttp://grude.com/clanak/?i=353406353406Grude.com - klik u svijetThu, 14 Oct 2021 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-09-16-sladjan-bevanda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sindikat policije Hercegovačko-neretvanske županije poslao je priopćenje u kojima terete vladu da su obećavali, odugovlačili, a potom i sredstva namijenjena za isplatu njihovih dugovanja preusmjerili na sumnjiv način na druge pozicije. <p><br />Vlada je za neisplatu dugovanja prema pravosnažnim sudskim odlukama izdvojila 4,5 milijuna maraka, no krajnji korisnici ih nisu nikad vidjeli unatoč silnim obećanjima i razgovorima.<br /><br /></p> <p>"Kao &scaron;to je javnosti poznato jedan od najvećih problema s kojim se dugi niz godina susreće Sindikat policije u HNŽ je neisplata dugovanja po pravosnažnim sudskim odlukama. Iako je Vlada HNŽ, u namjeri da zaustavi presude zbog kr&scaron;enja prava na suđenje u razumnom roku, prema Sudu za ljudska prava u Strassbourgu uputila Akcijski plan za realizaciju generalnih mjera, te u proračunu za 2021. godinu predvidila 4,5 milijuna maraka za isplatu dijela uknjiženih dugovanja, svjedoci smo maksimalnog odugovlačenja i očigledne nespremnosti Vlade za provođenje vlastitih odluka.<br /><br /></p> <p>U cilju nadilaženja ove problematike Sindikat policije je s predstavnicima Vlade koju su predstavljali ministri unutra&scaron;njih poslova i financija 24. lipnja 2021. godine održao sastanak na kojem je dogovoren način i dinamika isplate ove vrste dugovanja za 2021. godinu. Također, u pismenoj i usmenoj komunikaciji s premijerom i njegovim Uredom uvjeravani smo da će sve dogovoreno s navedena dva ministra kao predstavnicima Vlade biti i provedeno. Iako smo imali čvrsta uvjerenja da će već na sljedećoj sjednici Vlade HNŽ biti donesena odgovarajuća odluka, te ista biti realizirana u tijeku proračunske 2021. godine, u proteklom razdoblju su održane 151., 152., 153. i 154. sjednica Vlade, a navedena problematika nije razmatrana, te je na taj način vrlo upitna mogućnost provođenja dogovora u tijeku ove fiskalne godine.<br /><br /></p> <p>Po&scaron;to smo u prethodnim godinama rebalansom proračuna bili izigrani od strane Vlade HNŽ na način da su sredstva predviđena ovom stavkom na sumnjiv način raspoređivana na druge pozicije, dana 28. rujna 2021. godine održali smo sjednicu Upravnog odbora na kojoj smo donijeli Odluku o prosvjednom okupljanju ukoliko na sljedećoj sjednici Vlade ne bude donesena odgovarajuća odluka, te smo o tom dopisom upoznali premijera i ministre financija i unutra&scaron;njih poslova.<br /><br /></p> <p>Kako ni na 154. sjednici Vlade održanoj 12. listopada ova problematika nije razmatrana Sindikat policije obavje&scaron;tava javnost da će (ili samostalno ili s ostalim sindikatima proračunskih korisnika) organizirati prosvjedno okupljanje i prosvjednu &scaron;etnju, a o točnom datumu i lokaciji mediji će biti blagovremeno obavije&scaron;teni", naveli su iz Sindikata.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-09-16-sladjan-bevanda.jpgDobro, pa kako? Kad oživljavate čovjeka, i vi i on trebate imati maskuhttp://grude.com/clanak/?i=353388353388Grude.com - klik u svijetWed, 13 Oct 2021 10:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-13-reanimacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uoči svjetskog dana oživljavanja donesena su nova pravila kod reanimacije koje je izmijenila epidemija koronavirusa. <p>&nbsp;</p> <p>Kako treba uskočiti u pomoć? Prvo masaža srca. Pozvati 194 i potražiti najbliži defibrilator, pi&scaron;e <a href="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/4120308/svatko-moze-spasiti-zivot-ali-kako-donosimo-nova-pravila-kod-reanimacije-koja-je-izmijenila-epidemija-koronavirusa/" target="_blank">RTL</a>.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>''Pritisci pri frekvenciji od 100 do 120, na sredini prsnog ko&scaron;a korijenom dlana. Tehnika se radi tako da se isprepletu ruke i stavi se korijen dlana na donju polovicu prsnog ko&scaron;a, noge se približe do pacijenta, centar težine je iznad samog pacijenta, ravni laktovi i samo ovo'', rekao je Andrija Matijević, student 6. godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu.</p> <p>Tijekom pandemije su donesena nova pravila. Izbjegava se provjera disanja kako bi se smanjio rizik od opasnosti prijenosa virusa.</p> <p>''Ako vidimo žrtvu na podu, samo gledamo odiže li se prsni ko&scaron;. Apsolutno je bitno da spa&scaron;avatelji nose masku i naravno ako imaju rezervnu masku da je stave i na žrtvu kako bi &scaron;to vi&scaron;e smanjili rizik od prijenosa covida-19'', rekla je Silvija Hunyadi Antičević, predsjednica Hrvatskog dru&scaron;tva za reanimatologiju Hrvatskoga liječničkog zbora.<br /><br /></p> <h3>Devet tisuća ljudi u Hrvatskoj doživi zastoj srca godi&scaron;nje<br /><br /></h3> <p>Iznenadni srčani zastoj u Hrvatskoj na godinu doživi devet tisuća građana izvan bolnice, najče&scaron;će kod kuće ili na sportskom terenu. &Scaron;anse za preživljavanje u Hrvatskoj su između 9 i 12 posto, &scaron;to je i EU prosjek.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Mozak bez kisika može ostati od 3 do 5 minuta, a reanimacijom laika do dolaska hitne pomoći mogućnost preživljavanja raste i vi&scaron;e od 50 posto.</p> <p>Nakon dolaska u bolnicu liječe se uzroci koji su najče&scaron;će srčane bolesti, inače broj jedan po uzroku smrti.</p> <p>''To je poglavito akutni srčani infarkt, srčani udar ili nekakve druge srčane bolesti koje dovode do sklonosti aritmijama. Vidjeli ste nogometa&scaron;a Eriksena, imao je bolest za koju nije znao, a manifestirala se aritmijom koja je dovela do srčanog zastoja'', rekao je intervencijski kardiolog u KB-u Dubrava Irzal Hadžibegović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-13-reanimacija.jpgCijene plina rekordno visoke, a najgore tek dolazi - zimahttp://grude.com/clanak/?i=353386353386Grude.com - klik u svijetWed, 13 Oct 2021 08:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-13-prirodni-plin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruske ucjene, odveć optimistična orijentacija na obnovljive izvore energije, nepredvidljive klimatske promjene - sve to i još puno drugih faktora spominjalo se u kontekstu dramatičnog rasta cijena prirodnog plina.<p>&nbsp;<br />Samo je pitanje vremena kada će izroniti i nekakvi &scaron;pekulanti koji su u cijeloj priči omastili brk, no malo tko pritom spominje ozbiljne defekte u arhitekturi trži&scaron;ta plina - možda zvuče dosadno, ali bez njih ne bi ni bilo ove priče.<br /><br /></p> <p>"Koliko ekonomista treba da bi se promijenila žarulja? Nijedan, nevidljiva ruka će to učiniti za njih."<br /><br /></p> <p>Zajedljiva &scaron;ala očita je aluzija na koncept "nevidljive ruke" koji je u djelu&nbsp;Bogatstvo naroda&nbsp;razradio otac ekonomske misli Adam Smith, predstaviv&scaron;i ga kao način djelovanja snaga (aktera) koje usklađuju svoje sebične interese na trži&scaron;tu. "Zahvaljujući djelovanju nevidljive ruke, sustav slobodne trži&scaron;ne razmjene funkcionira automatski, bez unaprijed dogovorenoga plana i mije&scaron;anja države", navodi se na stranicama Leksikografskog zavoda, no u praksi nema države koja se sasvim odrekla te privilegije.<br /><br /></p> <p>Razlike su počesto tek u nijansama, no ponekad te nijanse mogu napraviti ogromnu razliku.<br /><br /></p> <h3>Rusija kao glavni negativac?<br /><br /></h3> <p>Kao, recimo, u spektaklu o kojem ste proteklih dana mogli podosta toga čuti i pročitati, vezanom uz dramatičan rast cijena prirodnog plina u Velikoj Britaniji. Rusija se u toj priči nameće kao glavni negativac, ali ako zagrebemo malo dublje ispod povr&scaron;ine (ne apsolvirajući pritom ni Putina od grijeha), otvara se vrli novi svijet pogre&scaron;nih procjena i odluka kojima su stvari prepu&scaron;tene na nemilost - trži&scaron;tu. A u kombinaciji s nesretnim spletom okolnosti (koji bi se, prije ili kasnije, ionako dogodio), ista ona nevidljiva ruka s početka priče, superioran mehanizam u očima (nekih) ekonomista i (brojnih) libertarijanaca, vi&scaron;e ne djeluje tako nadmoćno. I aktivno je sudjelovala u stvaranju toksičnog koktela koji je aktualna britanska vlada, pospremajući nered svojih prethodnika, sada prisiljena iskapiti kako bi ublažila gnjev biračkog tijela.<br /><br /></p> <p>Trži&scaron;te nipo&scaron;to nije jedini uzrok problema: iza svega najprije stoji (politička) nekompetentnost i manjak imaginacije ili jo&scaron; jednostavnije, ljudski faktor. Ali u brojnim analizama i osvrtima koji nude uobičajene interpretacije trenutne krize, podjednako navodeći Kremlj i zelenu agendu kao ključne negativce, fatalni trži&scaron;ni defekti potpuno su zanemareni i rijetko se spominju. A bilo ih je i u značajnoj su mjeri pridonijeli kaosu.<br /><br /></p> <h3>Trži&scaron;na ideologija<br /><br /></h3> <p>Ishodi&scaron;te krize dijelom valja tražiti u pro&scaron;lom desetljeću i inicijativi Europske unije da trgovinu prirodnim plinom preseli na organizirana trži&scaron;ta, ili jo&scaron; konkretnije, plinska čvori&scaron;ta: u Velikoj Britaniji je to National Balancing Point (NBP), a nama referentan je Title Transfer Facility (TTF) hub u Nizozemskoj. Za Brendu Shaffer, koja aktivno prati zbivanja u energetici, "jo&scaron; je 2014. godine bilo jasno kako politika Europske unija otvara priliku za Rusiju".<br /><br /></p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, u svom je nastupu u Kongresu istaknula kako bi "u sustavu trgovinskih čvori&scaron;ta Gazprom mogao manipulirati cijenama prirodnog plina, diktirajući ponudu na Starom kontinentu". Shaffer stavlja naglasak na geopolitiku, vjerujući kako je strate&scaron;ki interes poput opskrbe prirodnim plinom (koja&nbsp;za mnoge zadire u sferu nacionalne sigurnosti)&nbsp;bilo pogre&scaron;no u potpunosti prepustiti trži&scaron;tu. Posebice u specifičnoj situaciji u kakvoj se nalazi Europska unija, jer između 40% i 50% ukupnog plina iz uvoza dobavlja - Rusija. Na grafikonu koji prikazuje strukturu EU uvoza navedene su zemlje prema geografskoj lokaciji granične interkonekcije, no ogromna većina plina koji formalno stiže iz Ukrajine i Bjelorusije zapravo je ruski.<br /><br /></p> <p>Poku&scaron;aji značajnije diversifikacije dobavnih pravaca zasad su polučili tek skromne rezultate: udio zemalja izvan ruske sfere utjecaja, kao &scaron;to su Katar, Alžir, Nigerija i Tunis, a potom i SAD, polako raste (brojke za 2020. godinu jo&scaron; uvijek nisu objavljene), ali navedeni kvintet osigurava jedva petinu ukupne opskrbe&nbsp;i k tome dobrim dijelom nije vezan (plinovodima) za EU trži&scaron;te - velike količine plina dopremaju se morskim putem i vrlo su osjetljive na globalne trendove. Shaffer tvrdi kako je u ovom slučaju zdrav razum ustuknuo pred "trži&scaron;nom ideologijom", a orijentacija na trži&scaron;na čvori&scaron;ta obeshrabrila kapitalne investicije u alternativne dobavne pravce, zbog čega se manjak mora nadoknađivati skupom LNG komponentom. A to onda podrazumijeva i žestoku konkurenciju s azijskim kupcima&nbsp;te u konačnici vi&scaron;e nabavne cijene.<br /><br /></p> <h3>Liberalizacija iliti trži&scaron;ni fundamentalizam<br /><br /></h3> <p>Trži&scaron;te temeljeno na plinskim čvori&scaron;tima svejedno je zaživjelo &scaron;irom Europe, no pozornost su zadnjih dana ponajvi&scaron;e plijenila zbivanja na Otoku. A to nema nikakve veze s distancom do izvora ruskog plina, već je rezultat specifične arhitekture britanskog trži&scaron;ta. Ili ako hoćete, posljedica svojevrsnog "trži&scaron;nog fundamentalizma". Zaplet aktualne priče kreiran je 2017. godine, kada Centrica zatvara Rough, skladi&scaron;te plina u Sjevernom moru, opravdavajući tu odluku niskom profitabilno&scaron;ću. Zatvaranju je kumovalo odbijanje vlade Therese May da sudjeluje u tro&scaron;kovima održavanja, a tada se spominjala u&scaron;teda od oko 750 milijuna funti godi&scaron;nje. Samo nekoliko mjeseci kasnije iznimno niske temperature isprovocirale su drastičan rast cijene prirodnog plina, posluživ&scaron;i kao uvertira u ovogodi&scaron;nju krizu. S tom razlikom &scaron;to zima sada jo&scaron; uvijek nije ni počela.<br /><br /></p> <p>Rough je bilo uvjerljivo najveće britansko skladi&scaron;te plina, s kapacitetom oko 3.3 milijarde kubičnih metara. Usporedbe radi, trenutno najveća aktivna skladi&scaron;ta plina na Otoku imaju kapacitet od oko 0.3 milijarde kubičnih metara, zbog čega je Velika Britanija na samom začelju Europe, sa zalihama koje (u najboljem slučaju!) pokrivaju desetak dana zimske potro&scaron;nje. Od trenutno uskladi&scaron;tenih 845 teravatsati (TWh) prirodnog plina u skladi&scaron;tima dvadesetak europskih zemalja, na Veliku Britaniju otpada mizernih 9.7 TWh. To je otprilike tek dvostruko vi&scaron;e od zaliha pohranjenih u Okolima, jedinom hrvatskom skladi&scaron;tu prirodnog plina (za vi&scaron;estruko manje trži&scaron;te).<br /><br /></p> <p>Tako veliko skladi&scaron;te tada se nije činilo rentabilnim jer su&nbsp;cijene plina nekoliko godina unatrag bile relativno stabilne, ugrožavajući osnovni poslovni model skladi&scaron;ta: kupovanje plina u uvjetima niske potražnje (i niskih cijena) i njegova prodaja u trenutku kada potražnja i cijene značajnije rastu. A onda opet, gledajući stvari iz dugoročne perspektive, nedostatak skladi&scaron;ta i zaliha dogodio se u prilično nepovoljnim okolnostima jer domaća proizvodnja (UK Continental Shelf) ne može namiriti potrebe potro&scaron;ača. Manjak se, naravno, nadoknađivao iz uvoza. Jo&scaron; početkom tisućljeća uvoza gotovo da i nije bilo, a potražnja se u najvećoj mjeri namirivala iz domaće proizvodnje. Samo desetljeće kasnije domaća je proizvodnja činila manje od 50% ukupne potražnje, a slična struktura ponude zadržala se sve do dana&scaron;njih dana.<br /><br /></p> <h3>Trži&scaron;no rje&scaron;enje<br /><br /></h3> <p>Posljednji komadić kompleksne slagalice čini djelomična liberalizacija trži&scaron;ta opskrbe plinom krajnjih potro&scaron;ača: Vlada je poticala konkurenciju među opskrbljivačima, dok je istodobno regulator, Office of Gas and Energy Markets (Ofgem), definirao cjenovni okvir, poku&scaron;avajući za&scaron;titi potro&scaron;ače. Vrijeme će pokazati kako je riječ o nimalo sretnoj kombinaciji.<br /><br /></p> <p>Dodu&scaron;e, u početku je situacija izgledala dosta dobro. Zahvaljujući povoljnim uvjetima na trži&scaron;tu, odnosno relativno stabilnoj cijeni prirodnog plina, opskrbljivači su nicali kao gljive poput ki&scaron;e. I uzimali tek mrvice (u kontekstu trži&scaron;nog udjela), a stvar je funkcionirala u vrlo primitivnoj varijanti, dok su nabavne cijene opskrbljivačima dopu&scaron;tale da ugrabe kakvu-takvu maržu (u odnosu na dopu&scaron;teni limit koji je dvaput godi&scaron;nje definirao regulator). Točnije, do pro&scaron;le zime, koja je bila hladnija od prosjeka.<br /><br /></p> <p>Nakon niskih cijena (i smanjenja&nbsp;proizvodnje!) u ljeto 2020. godine, zima je ispraznila skladi&scaron;ta prirodnog plina &scaron;irom kontinenta, a njihovo punjenje, u kombinaciji s masovnim cijepljenjem koje je ublažilo posljedice pandemije koronavirusa i omogućilo snažan gospodarski oporavak, a time i jo&scaron; veću potražnju za prirodnim plinom (bilo da je riječ o grijanju ili pak proizvodnji električne energije), u konačnici je isprovociralo snažan rast cijena. Ofgem je podigao maksimalne dopu&scaron;tene cijene za 11%, ali bez značajnijih zaliha kojima bi premostile problem. Samo u rujnu devet (od ukupno stotinjak)&nbsp;mahom slabo kapitaliziranih britanskih tvrtki koje su plinom opskrbljivale ne&scaron;to manje od dva milijuna korisnika&nbsp;zavr&scaron;ilo je u - stečaju.<br /><br /></p> <p>Nekolicina drugih i dalje opasno ple&scaron;e na rubu stečaja, grozničavo tražeći nove investitore i svježi kapital kako bi osigurala opstanak. Trži&scaron;te na neki način rje&scaron;ava problem (izbacujući iz igre financijski nekompetentne igrače), no malo kome će se takav epilog doista svidjeti.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Lily Francus iz Moody's Analyticsa analizirala je poslovanje sektora, zaključiv&scaron;i kako se poslovna strategija novih igrača u sektoru temeljila na agresivnom trži&scaron;nom nastupu i preotimanju korisnika putem niskih cijena. Poput Ubera na trži&scaron;tu taxi usluga, novi su igrači bili spremni povećavati zaduženost i gomilati gubitke, nadajući se kako će konkurentima preoteti dio prihoda&nbsp;te s vremenom stvoriti dovoljno &scaron;iroku bazu korisnika koja bi im omogućila profitabilno poslovanje. Veliki igrači su jedva generirali nekakav profit, dok su mali o tome mogli samo sanjati, fokusirajući se na stjecanje novih korisnika. To, naravno, u ovome trenutku nema nikakvog (ekonomskog) smisla, a stvarne razmjere dramatičnog rasta cijena najlak&scaron;e je shvatiti usporedbom aktualnih cijena s petogodi&scaron;njim prosjekom (u pitanje je terminski ugovor na InterContinental Exchange, s dospijećem u studenome).<br /><br /></p> <p>Serijom stečajeva cijeli se sustav počeo ru&scaron;iti poput kule od karata, a&nbsp;sada već ozbiljno nagriza čak i solventnost velikih igrača. Potonji, naime, preuzimaju klijente biv&scaron;ih konkurenata, no u uvjetima rekordno visokih cijena plina, bez značajnijih zaliha na raspolaganju, čak i veliki igrači imaju problema apsorbirati nove, mahom neprofitabilne korisnike, kojima moraju (barem neko vrijeme) obračunavati prija&scaron;nje cijene.<br /><br /></p> <p>A ono najgore tek slijedi: zima jo&scaron; nije ni počela, plinovod Sjeverni tok 2 jo&scaron; uvijek nije u funkciji (da bi dostavio veće količine plina iz Rusije), a britanska je vlada najednom prisiljena dijeliti subvencije &scaron;akom i kapom kako bi zaustavila domino-efekt. I limitirala nezadovoljstvo birača, nesuvislo poku&scaron;avajući kombinirati populizam s trži&scaron;nim principima. Usavr&scaron;eni just-in-time sustav nabave plina mogao je funkcionirati samo u uvjetima ograničenih fluktuacija cijena, no idila nije mogla trajati vječno, kao &scaron;to je na najgori način pro&scaron;le zime demonstrirao umnogome sličan koncept u Teksasu.<br /><br /></p> <p>I dok su visokim cijenama izloženi svi dobavljači na Starom kontinentu, oni britanski su bez značajnijih rezervi u skladi&scaron;tima puno ranjiviji. Krajnje potro&scaron;ače &scaron;titi Ofgem, no valja pritom istaknuti kako otprilike 50% električne energije u Velikoj Britaniji generiraju plinske elektrane - u nedostatku plina vlada će možda biti prisiljena i na drastične mjere, a u ovome bi trenutku bilo neozbiljno isključiti čak i mogućnost redukcija električne energije.</p> <p><br /><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-su-eksplodirale-cijene-prirodnog-plina/2310239.aspx" target="_blank"><em><strong>Mario Gatara - Index</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-13-prirodni-plin.jpgPOVUČENO ČAK 50 PROIZVODA S POLICA: Pitanje je što jedemo i što koristimohttp://grude.com/clanak/?i=353384353384Grude.com - klik u svijetTue, 12 Oct 2021 21:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-12-rio-mare-tono.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U razdoblju od lipnja do rujna 2021, s polica trgovina u Hrvatskoj povučeno je više od 50 proizvoda, s glavnim razlogom zbog visokog udjela etilen-oksida. <p><br /> Radi sigurnosti potro&scaron;ača pri utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, bilo da se radi o namirnicama ili dodacima prehrani, sve vi&scaron;e se povlače proizvodi s polica zbog kancerogenog pesticida etilen-oksida, koji se krije čak i u proizvodima eko ili organskog obilježja, navodi RTL.<br /><br /></p> <p>U manjem udjelu mogu se naći pesticidi dieldrin i klorpirifos, no kao razlog povlačenja na&scaron;li su se i proizvodi s mogućim udjelom kikirikija koji nije naveden kao opasnost za alergičare ili pak salmonela u mesnim proizvodima.<br /><br /></p> <p>Prema propisima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravlja, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), sljedeći proizvodi su povučeni s polica.<br /><br /></p> <p><em><strong>1. Plastično posuđe iz serije HEROISK i TALRIKA / Ikea</strong></em></p> <p>Zbog mogućeg lakog pucanja i stvaranja opeklina kod korisnika.<br /><br /></p> <p><em><strong>2. Kapsule Diabetyn / Sensilab d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog visokog udjela etilen-oksida.<br /><br /></p> <p><em><strong>3. Tuna filet / Žuvela d.o.o</strong></em></p> <p>Odmrznuti odresci tune (Thunnus albacares) povućeni su radi povećanog sadržaja nitrata i nitrita.<br /><br /></p> <p><em><strong>4. Đumbir u prahu / BIO SVIJET d.o.o.</strong></em></p> <p>Začin je povučen zbog povećane količine etilen-oksida.<br /><br /></p> <p><em><strong>5. SPAR PREMIUM AJVAR 330 g / Altera food d.o.o.</strong></em></p> <p>Povučen zbog mogućeg sadržaja komadića stakla u proizvodu.<br /><br /></p> <p><em><strong>6. &ldquo;Ekolo&scaron;ki proizvod &ndash; bučine ko&scaron;tice&rdquo; 500g, 200g, 100g / OPG Andreja Petrović</strong></em></p> <p>Povučen zbog prisustva pesticida dieldrina.<br /><br /></p> <p><em><strong>7. Mast super 35 / FANON d.o.o.</strong></em></p> <p>Dopunska krmna smjesa za hranidbu tovnih i uzgojnih svinja povučena je zbog utvrđene bakterije iz roda Salmonella spp.<br /><br /></p> <p><em><strong>8. &ldquo;Brahmi u prahu &ndash; Organski 200g Nutrigold&ldquo; / SMART ORGANIC AD</strong></em></p> <p>Utvrđene povećane količine pesticida klorpirifosa.<br /><br /></p> <p><em><strong>9. PUREĆE MLJEVENO MESO i PUREĆI ĆEVAPI / PUREX d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđene bakterije Salmonella&nbsp; spp. i nezadovoljavanja mikrobiolo&scaron;kih uvjeta za hranu.<br /><br /></p> <p><em><strong>10. METRO CHEF Lemon Sorbet 2,5l / Metro Cash &amp; Carry d.o.o.</strong></em></p> <p>Utvrđena prisutnost pesticida etilen-oksida u aditivu.<br />&nbsp;</p> <p><em><strong>11. Abtei Magnesium Calcium + D3 / OMEGA PHARMA DEUTSCHLAND GMBH</strong></em></p> <p>Zbog prisutnosti spoja 2-kloroetanola (preteča spoja etilen-oksida).<br /><br /></p> <p><em><strong>12. Eridanous karamelizirani ora&scaron;asti plodovi / RIZOS NUTS S.A / Lidl distributer</strong></em></p> <p>Karamelizirani bademi sa sezamom 120g, karamelizirani lje&scaron;njaci sa sjemenkama sezama 120g i karamelizirani kikiriki sa sjemenkama sezama 150g, zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida.<br /><br /></p> <p><em><strong>13. Kranjska kobasica (rinfuza) / Mesnice Navračić</strong></em></p> <p>Zbog mogućnosti rizika za osobe koje su sklone alergiji, jer proizvod sadrži neoznačene alergene, gluten i mliječni protein.<br />&nbsp;</p> <p><em><strong>14. SPAR FREE FROM KEKSIĆI 200g / SAPIDUM d.o.o. / SPAR distributer</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu.<br /><br /></p> <p><em><strong>15. Sladoled NUII i Milka / Froneri Austria GmbH / SPAR distributer</strong></em></p> <p>Sladoled NUII BERRY 270 ml (3X90 ml), NUII MANGO 270 ml (3X90 ml), NUII MACADAM 270 ml (3X90 ml), NUII TEXAN PECAN 270 ml (3&times;90 ml) i MILKA MINI &Scaron;TAPIĆ 6X50ml povučeni su zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu.<br /><br /></p> <p><em><strong>16. Dukatos jogurt: Okusi crni ribiz i naranča cimet (150g) / DUKAT d.d.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu.<br /><br /></p> <p><em><strong>17.&nbsp; Vi&scaron;e vrsta sladoleda / MARS HRVATSKA d.o.o. / STANIĆ d.o.o.</strong></em></p> <p>Povučeni su: SNICKERS XTRA ice cream bar (66g, single), TWIX ice cream bar (34,2g,&nbsp; 6 pack box), BOUNTY ice cream bar (39,1g, 6 pack box), SNICKERS ice cream bar (48g, 6 pack box), TWIX ice cream bar (47g, single) i M&amp;Ms peanut ice cream stick (62g, single) zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu.<br /><br /></p> <p><em><strong>18. Gustoni Cracker Sesam mit Rosmarin / dennree GmbH / BIO PLANET d.o.o., Garden d.o.o., Priroda i dru&scaron;tvo d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u sjemenkama sezama<br /><br /></p> <p><em><strong>19. Vi&scaron;e vrsta sladoleda / METRO Cash &amp; Carry d.o.o.</strong></em></p> <p>MC Vanilla ice cream 2,5l, MC Mint chocolate ice cream 2,5l i MC Nougat ice cream 2,5l povučeni zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu.<br /><br /></p> <p><em><strong>20. Vrhnje za kuhanje 200ml Bravo Crema / Unigra S.r.l. / KONZUM PLUS d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu.<br /><br /></p> <p><em><strong>21. Cremino za kuhanje 500 ml / STANIĆ d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu.<br /><br /></p> <p><em><strong>22. Silikonski tanjur i &scaron;alica MUSHIE / Shenzhen Kean Silicone Product Co. Ltd. / UNCA d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđene migracije hlapljivih spojeva.<br /><br /></p> <p><em><strong>23. Milupa prerađena hrana na bazi 7 vrsti žitarica Ekoproizvod / Nutricia Milupa GmbH / M&uuml;ller trgovina Zagreb d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog pogre&scaron;nog punjenja, umjesto žitne ka&scaron;ice proizvod sadrži mliječnu ka&scaron;icu.<br /><br /></p> <p><em><strong>24. bio&amp;bio Superfood Kurkuma 150 g / Z-Company BV / BIOVEGA d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog 2-klor &ndash; etanola (preteča etilen-oksida).<br /><br /></p> <p><em><strong>25. ORGONA Superfood Kurkuma 150 g / Z-Company BV / BIOVEGA d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog 2-klor &ndash; etanola (preteča etilen-oksida).<br /><br /></p> <p><em><strong>26. Rio Mare &ndash; Tunjevina u maslinovom ulju, 80.gr. / BOLTON FOOD S.P.A. / Orbico d.o.o.</strong></em></p> <div>Zbog mogućeg prisustva komadića metala u sadržaju.<br /><br /></div> <p><em><strong>27. Vi&scaron;e mesnih proizvoda / Kudelić d.o.o.</strong></em></p> <p>Proizvodi &Scaron;unkarica, Pizza &scaron;unka, Hrenovka I vakum, Hrenovka I, Hrenovka koktel vakum, Domaći jeger, Domaći jeger vakum, Domaći jeger vac cca 300 g, Somerica, Safalada, Pari&scaron;ka kobasica, Pari&scaron;ka kobasica mini, Posebna s povrćem, Bečka salama, Turist salama, Turist salama vakum, Pučka kobasica, Pučka kobasica vakum, Ro&scaron;tiljka, Ro&scaron;tiljka vakum 3 P, Vikend kobasica, Vikend kobasica vakum i Mortadela su povučeni zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu.<br /><br /></p> <p><em><strong>28. Nutrimedica Bio Kurkuma 150g / Z-Company BV / Nutrimedica d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog 2-klor &ndash; etanola (preteča etilen-oksida).<br /><br /></p> <p><em><strong>29. Sladoledi Milka / STANIĆ d.o.o.</strong></em></p> <p>Milka sladoledi Milka classic &scaron;tapić 4&times;100 ml, Milka lje&scaron;njak &scaron;tapić 100 ml i Milka classic &scaron;tapić 100 ml povučeni su zbog utvrđenog etilen-oksida u aditivu koji se koristi u proizvodnji sladoleda.<br /><br /></p> <p><em><strong>30. VEMONDO veganski mozzarella &scaron;tapići 250g / G+G Convenience Produkte CO GmbH / Lidl distributer</strong></em></p> <p>Zbog prisutnosti etilen-oksida u aditivu kori&scaron;tenog u proizvodnji.<br /><br /></p> <p><em><strong>31. BIO kurkuma u prahu 150 g Biola / Bio planet d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog 2-klor &ndash; etanola (preteča etilen-oksida).<br /><br /></p> <p><em><strong>32. GreenLab eko kurkuma 150g / dm-drogerie markt d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog 2-klor &ndash; etanola (preteča etilen-oksida).<br /><br /></p> <p><em><strong>33. PROVAMEL krema za kuhanje od soje 250ml / Alpro C.V.A. / Udea BV / BIOVEGA d.o.o.<br /></strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog etilen-oksida u aditivu kori&scaron;tenog u proizvodnji.<br /><br /></p> <p><em><strong>34. Mivolis tablete zemlja kremenjača+cink+biotin, 120 kom / dm-drogerie markt d.o.o.<br /></strong></em></p> <p>Zbog povećane količine aluminija u sadržaju.<br /><br /></p> <p><em><strong>35. &bdquo;AUGUSTO BAMBO strawberry flavoured&ldquo; / Kilargo Sp.zo.o. / FF Marka Własna /&nbsp; BOSO d.o.o.</strong></em></p> <p>Sladoled od jagode s kakao preljevom (Kornet) povučen je zbog utvrđenog etilen-oksida u aditivu koji se koristi u proizvodnji sladoleda.<br /><br /></p> <p><em><strong>36. Čokolada kurkuma đumbir limun, Benjamissimo, 60g / BIOVEGA d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog utvrđenog etilen-oksida.<br /><br /></p> <p><em><strong>37. Razni vitamini i dodaci / STRAPHARM / Decathlon Zagreb d.o.o.</strong></em></p> <p>Vitamini + minerali, 30tableta, okus naranče, LOT L21.140, L21.189; Kapsule soli, 100 kapsula, elektroliti L21.182; Elektroliti u obliku tableta ECO SIZE, 2&times;20 tableta, okus limuna L21.166; Elektroliti u obliku tableta, 2&times;10 tableta, okus maline L21.188; Elektroliti u obliku tableta, 2&times;10 tableta, okus limuna L21.167 zbog utvrđenog etilen-oksida u sastojku proizvoda.<br /><br /></p> <p><em><strong>38. Dennree, Maslac od indijskih ora&scaron;čića 100% &ndash; Organski, 350g / Machandel B.V. / dennree GmbH / Galleria Internazionale d.o.o. <br /></strong></em></p> <p>Zbog mogućeg sadržaja smjese od kikirikija u istome, &scaron;to predstavlja opasnost za osobe alergične na kikiriki.<br /><br /></p> <p><em><strong>39. Vita D&acute;or BIO ulje konoplje, 250ml / P. Br&auml;ndle GmbH / Lidl</strong></em></p> <p>Zbog mogućeg povećanog sadržaja tetrahidrokanabiola (THC-a) u proizvodu.<br /><br /></p> <p><em><strong>40. Krema od indijskog oraha (Mousse) 350g / Machandel B.V. / dennree GmbH / Garden d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog mogućeg sadržaja smjese od kikirikija u istome, &scaron;to predstavlja opasnost za osobe alergične na kikiriki.<br /><br /></p> <p><em><strong>41. SLADOLED LEONE / KARMEL ICE d.o.o. <br /></strong></em></p> <p>SLADOLED LEONE &ndash; &Scaron;TAPIĆ 3x preljev MALINA 88 ml povučen je zbog utvrđenog etilen-oksida u aditivu koji se koristi u proizvodnji sladoleda.<br /><br /></p> <p><em><strong>42. MLIJEKO trajno bez laktoze, 3,5% mm, SOBBEKE 1l / Molkerei S&ouml;bbeke GmbH / dennree GmbH / BIOVEGA d.o.o.</strong></em></p> <p>Povlačenje zbog organoleptičke promjene u mlijeku tj. zbog promjene u standardnom okusu.<br /><br /></p> <p><em><strong>43. Cimet u prahu 100g / TRS Cash and Carry Ltd. / Heuschen&amp;Schrouff Oriental Foods Trading / PEKIN&Scaron;KA PATKA j.d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog neoznačenog sadržaja sulfita u istome &scaron;to predstavlja opasnost za osobe alergične na sulfite.<br /><br /></p> <p><em><strong>44. Royal Green dodaci / Frenchtop Natural Care products BV / BIOVEGA d.o.o.</strong></em></p> <p>MAGNEZIJ KOMPLEKS 60caps, SAW PALMETTO (SABAL PALMA) 60caps i ASHWAGANDA 60caps ROYAL GREEN 32g zbog mogućeg sadržaja etilen-oksida.<br /><br /></p> <p><em><strong>45. Jana Vitamin naranča happy / Jamnica plus d.o.o.</strong></em></p> <p>Pakiranja od 1.5L i 0.5L su povučena zbog mogućeg sadržaja etilen-oksida u sastojku proizvoda.<br /><br /></p> <p><em><strong>46. HELL FOCUS STRC 250C / Alca Zagreb d.o.o.</strong></em></p> <p>Povučen kao mjera opreza zbog moguće prisutnosti u tragovima etilen-oksida u voćnoj bazi dobavljača.<br /><br /></p> <p><em><strong>47. ISOLA BIO napitci / AKORN ADRIA d.o.o. <br /></strong></em></p> <p>ISOLA BIO badem kalcij bez &scaron;ećera i glutena eko 1l i ISOLA BIO kokos s kokosovom vodom bez &scaron;ečera i glutena eko 1l povučeni su zbog utvrđenog pesticida etilen-oksida u aditivu koji se koristi u procesu proizvodnje navedenih proizvoda.<br /><br /></p> <p><em><strong>48. SKU&Scaron;A FILETI u suncokretovom ulju 125g / Narodni trgovački lanac d.o.o. <br /></strong></em></p> <p>Podrijetlom iz Maroka, proizvod je povučen zbog mogućeg prisustva komadića stakla u sadržaju.<br /><br /></p> <p><em><strong>49. GEPA bio cookies s komadićima čokolade eko proizvod 150g / Gepa / M&uuml;ller</strong></em></p> <p>Zbog mogućeg sadržaja stranog tijela u proizvodu.<br /><br /></p> <p><em><strong>50. dm Bio mljeveni bademi 200g / dm-drogerie markt d.o.o.</strong></em></p> <p>Zbog povećane količine aflatoksina.<br /><br /></p> <p><em><strong>51. DECOBACK FONDANT CRNI 250 g / DECOBACK GmbH / M&uuml;ller</strong></em></p> <p>Zbog mogućih pojava povr&scaron;inskih tragova plijesni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-12-rio-mare-tono.jpgSramotna presuda! Išao od kuće do kuće da dobije 15 KM za hranu, osuđen na 15 dana zatvorahttp://grude.com/clanak/?i=353373353373Grude.com - klik u svijetTue, 12 Oct 2021 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-12-prosjak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>R.S. (55) iz Knina osuđen je nakon što je u Gračacu 11. rujna 2011. godine išao od kuće do kuće govoreći da je gladan i da mu treba novac, piše Jutarnji list.<p>&nbsp;</p> <p>Policija je protiv njega podnijela optužni prijedlog zbog prekr&scaron;aja protiv javnog reda i mira.</p> <p>Sud je u obrazloženju napisao kako je R.S. kriv jer se odao prosjačenju i jer je na taj način dobio od Ljubice M. 10 kuna, od Marjana T. 30 kuna i od Pere B. 20 kuna.</p> <p>Uvjetno je dobio 15 dana zatvora i mora vratiti 60 kuna (15 KM), ali je oslobođen plaćanja tro&scaron;kova postupka jer je lo&scaron;eg imovinskog stanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-12-prosjak.jpgRazjareni bik natjerao 26-godišnjaka! Spasio se u zadnji tren popevši se na drvohttp://grude.com/clanak/?i=353357353357Grude.com - klik u svijetMon, 11 Oct 2021 13:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-bik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladić (26) je u subotu šetao livadom oko podneva na predjelu Vrace kod Gračaca, kada mu je put presjeo - bik. <p><br />Kako javlja portal <a href="http://www.057info.hr/vijesti/2021-10-11/u-bijegu-od-razjarenog-bika-mladic-se-popeo-na-stablo" target="_blank">057info</a>, mladić je srećom bio u dobroj formi i imao kondicije pa se uspio popeti na obližnje stablo.&nbsp;</p> <p>Tamo je prona&scaron;ao sigurno skloni&scaron;te od razjarene životinje bez nadzora, sve dok mu u pomoć nije stigla policija.</p> <p>Iz PU zadarske dodali su kako su podignuli i prekr&scaron;ajnu prijavu protiv vlasnika (55) zbog držanja životinje bez nadzora. O svemu je obavije&scaron;ten i Državni inspektorat.&nbsp;</p> <p>Mladić, srećom, nije ozlijeđen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-bik.jpgLiječnica umrla nakon liposukcije, suprug tvrdi: 'Davali su joj lijekove za simptome i kamuflirali pravo stanje' http://grude.com/clanak/?i=353356353356Grude.com - klik u svijetMon, 11 Oct 2021 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-11-hitna_pomoc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Liječnica iz Zagreba početkom godine preminula je nakon estetskog zahvata liposukcije koji je obavila u privatnoj zagrebačkoj poliklinici, Specijalnoj bolnici Arithera. <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Bila je to rutinska operacija zakazana za četvrtak, 25. veljače, i već je u petak trebala biti otpu&scaron;tena. Međutim, sve je od samog početka krenulo nekako čudno&rdquo;, ispričao je njezin suprug, <strong>Igor Severinac</strong>&nbsp;za <a href="https://www.telegram.hr/velike-price/gospoda-iz-zagreba-umrla-nakon-liposukcije-suprug-za-telegram-doktori-su-pogrijesili-idem-u-tuzbu/"> Telegram</a>. <br /><br /></p> <p>Operacija je bila zakazana za 8 sati ujutro, a <strong>Dijana Ramić Severinac</strong> je trebala biti prva pacijentica. Severinac se prisjeća da je u 11 sati zvao bolnicu da provjeri kako je pro&scaron;la operacija, no nitko mu se nije javljao, &scaron;to mu je pobudilo prvu sumnju. <br /><br /></p> <p>"Nitko nije odgovarao ba&scaron; niti na jedan broj. Javili su mi se tek kasno poslijepodne, oko 18 sati, kada su mi javili da je operacija zavr&scaron;ena i da se Dijana probudila. Kazali su mi da je zahvat trajao duže od planiranog i da nije sve bilo ba&scaron; očekivano. Sugerirali su mi da ne zovem suprugu jer je jo&scaron; pod utjecajem anestezije. To sad, u tom trenutku, mirno prihvatio znajući da opća anestezija doista može o&scaron;amutiti osobu jo&scaron; neko vrijeme nakon operacije&rdquo;, ispričao je. <br /><br /></p> <p>Sa suprugom se uspio čuti tek dan poslije operacije. Rekla mu je da se osjeća dobro, a on joj je savjetovao da ne žuri kući već da ostane ležati u bolnici koliko bude potrebno. Tog se dana s njom vi&scaron;e nije uspio čuti, samo je primio njenu poruku u kojoj obja&scaron;njava da joj ipak nije dobro, da se ne može smiriti i da ima problema s disanjem.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Tek tada mi je napisala da je obavljena i liposukcija jer su joj navodno time željeli prijateljski izaći u susret. Nisu željeli da bedra ostanu disproporcionalna u odnosu na trbuh&rdquo;, nastavlja prepričavati dr. Severinac. Kasnije mu i Dijanine prijateljice potvrđuju kako im je javljala da joj nije dobro nakon zahvata. Pokazuju mu i njezine poruke. <br /><br /></p> <p>Iz službenih podataka bolnice vidljivo je da je Dijana Ramić Severinac kolabirala u subotu 27. veljače, na dan kada su ju planirali pustiti kući. Tlak joj je bio izuzetno nizak. Ni nakon 45 minuta joj nije bilo bolje. Kako se žalila i na osjećaj panike, dobila je infuziju, te tablete za umirenje. Njezin suprug, međutim, tvrdi da je Dijana vi&scaron;e puta gubila svijest, &scaron;to je proizlazilo iz poruka koje je s njim razmjenjivala. Toga nije bilo u podacima bolnice. <br /><br /></p> <p>&ldquo;Svi ti simptomi koje je Dijana prijavljivala i ono &scaron;to je izmjereno bili su jasni pokazatelj plućne embolije, &scaron;kolski primjer, onako kako ih literatura opisuje. Pad tlaka i povećanje pulsa uz anksioznost, uz činjenicu da je rađena liposukcija kod koje je vjerojatnost plućne embolije iznimno velika morali su potaknuti liječnike da reagiraju ranije. Morali su odmah posumnjati na mogućnost plućne embolije. Umjesto toga oni su joj samo davali lijekove za te simptome i time zapravo kamuflirali pravo stanje, samo su sanirali posljedice, ali ne i uzrok&rdquo;, rekao je za spomenuti portal. <br /><br /></p> <p>Kaže i kako je Dijana u subotu sama tražila da je se pregleda, a kirurzi su ustanovili vjerojatnost plućne ili masne embolije kao moguće posljedice zahvata. Rekli su da će je prebaciti u bolnicu, na &scaron;to je Severinec odgovorio da ne razumije za&scaron;to su toliko čekali. Organizirao je da u se dovede u bolnicu Merkur te je s djecom čekao pred tom bolnicom. No, iz poliklinike se ponovo nisu javljali. <br /><br /></p> <p>Oko 14 sati te nedjelje, dok je s djecom bio pred Merkurom, iz Arithere su ga nazvali i rekli da je Dijana umrla. Pala je u arest prilikom organizacije transporta i unatoč jednosatnom poku&scaron;aju oživljavanja nije spa&scaron;ena. <br /><br /></p> <p>&ldquo;Zapravo nije ni stigla do Hitne pomoći. Kada sam do&scaron;ao u Aritheru samo sam pitao&nbsp;&Scaron;to ste čekali?&nbsp;Obja&scaron;njavali su mi da je bila na heparinu, ali detaljniji odgovor nisam dobio. Pozdravili smo se tamo s njom i zaključili da nemamo vi&scaron;e s njima &scaron;to razgovarati&rdquo;, prepričava. <br /><br /></p> <p>Obdukcijom je potvrđeno da je Dijana Ramić Severinac umrla od masivne plućne embolije, a njezin suprug, sada kad rekonstruira sve &scaron;to se događalo, uvjeren je da su njezini simptomi, koji su bili sve jači i jači, ukazivali da dolazi do začepljenja plućnih žila. <br /><br /></p> <p>Iz Arithere navode da je njihova pacijentica, koja je i sama bila liječnica, znala za sve moguće rizike. Napominju kako je to prvi smrtni slučaj u 23 godina dugoj povijesti njihovog rada. <br /><br /></p> <p>Njezina obitelj odlučila je javno istupiti kako bi, tvrde, &ldquo;ukazali na propuste koji su se tijekom Dijaninog liječenja dogodili&rdquo;. Poručuju kako ne žele da se njihov istup shvati kao revan&scaron;izam prema bolnici, no &ldquo;važno im je da istina izađe na vidjelo&rdquo;, kaže. Naime, vje&scaron;tak kojeg su angažirali zaključio je da se prije, tijekom i nakon operacije Dijane Ramić Severinac postupalo protivno pravilima medicinske struke. Drugim riječima, vje&scaron;tak sumnja na liječničku pogre&scaron;ku, &scaron;to bolnica pak negira. <br /><br /></p> <p>Upit o ovom slučaju RTL.hr je poslao Specijalnoj bolnici Artihera.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-11-hitna_pomoc.jpgŠerifa (100) voli popiti Coca-Colu, pojesti janjetinu: Radila u Crvenom križuhttp://grude.com/clanak/?i=353343353343Grude.com - klik u svijetSun, 10 Oct 2021 10:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-10-serifa-100-godina_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šerifa Hrustić je rođena 7. lipnja 1921. godine u Tuzli, a stoljeće života provela je u ulici Šesta bosanska brigada. Kroz sve minule godine zadesile su je brojne zgode, ali i nezgode, međutim, ona je uvijek uzdignute glave nastavljala hrabro koračati.<p>&nbsp;</p> <p>U razgovoru za <a href="https://www.klix.ba/vijesti/bih/upoznajte-najstariju-stanovnicu-tuzle-serifa-hrustic-vedrim-duhom-prkosi-godinama/211009041" rel="nofollow" target="_blank">Klix.ba</a> kaže da je tajna dugovječnosti u skromnosti, izbjegavanju stresa, sekirancije, ali i kvalitetnoj ishrani. Međutim, kada je riječ o posljednjem segmentu, kroz smijeh nam ova vedra starica navodi da se danas mnogo ne pridržava.<br /><br /></p> <p>"Danas ja volim popiti Coca-Colu, pojesti janjetinu, ali i otići na kvalitetno pripremljenu ribu", nadovezuje se &Scaron;erifa.<br /><br /></p> <p>Svoj radni vijek ova 100-godi&scaron;njakinja je provela u tuzlanskom Domu zdravlja, gdje je radila na kartoteci, ali je u &scaron;iroj gradskoj javnosti posebno bila istaknuta po angažmanu u mjesnoj zajednici, ali i lokalnom Crvenom križu.<br /><br /></p> <p>"Najvi&scaron;e se sjećam ratnog razdoblja od 1941. do 1945. te godina poslije jer sam tada u najvećoj mjeri bila aktivistica. Aktivno i organizirano sam radila, trudila sam se pomoći svima koji su se na&scaron;li u stanju potrebe, sve zadatke sam redovito izvr&scaron;avala. Sakupljala sam članarine za mjesnu zajednicu, obilazili smo bolesnike i branitelje o kojima se za vrijeme stare Jugoslavije mnogo vodilo računa, &scaron;to danas slučaj nije", dodaje Hrustić.<br /><br /></p> <p>U vrijeme njene mladosti, kako se nadovezuje, i pored svih nedaća, u kućama su se pravila sijela, a mladi su se družili i po mahali. Među nekima su se rađale i prve ljubavi, &scaron;to je tom životom dobu davalo posebnu notu.<br /><br /></p> <p>"U to vrijeme se sviralo, igralo i pjevalo. Nije bilo kafića kao sad, a moja i dana&scaron;nja mladost su neusporedive, posebno za žene, koje danas imaju znatno veće mogućnosti, ali mislim da ih u dovoljnoj mjeri ne znaju kvalitetno iskoristiti", smatra Hrustić.<br /><br /></p> <p>Inače, &Scaron;erifa se udala 1942. za Ibrahima Zaimovića s kojim je provela lijepe godine života. Iz njihove ljubavi rodili su se sin i kćerka, čiju je nažalost smrt kao majka dočekala. S druge strane, starački život joj ispunjavaju četvero unučadi te &scaron;est praunučadi.<br /><br /></p> <p>"S obzirom na to da sam starica, a ova korona nas je zatvorila u kuću, danas najvi&scaron;e vremena provodim u kući. Međutim, događa se i da odem kod prijateljica, organiziramo izlet ili se uputim prema vikendici na kojoj sam prije nekoliko dana s rodicom pripremala zimnicu", dodaje Hrustić, koja je među prvim stanovnicima Tuzle primila cjepivo protiv koronavirusa.</p> <p>S druge strane, kada je riječ o kvaliteti života iz perioda biv&scaron;e Jugoslavije i ovoga danas, sugovornica za Klix kaže da se oni ne mogu usporediti.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>"U ono vrijeme sve je bilo kvalitetnije. Voljeli smo se svi skupa, družili smo se, izlete pravili, međutim, danas smo svi nekako odvojeni jedni od drugih, ljudi su se posve izmijenili i to je ono &scaron;to me boli. Na sve to, jo&scaron; veću bol osjećam zbog mladih koji odlaze iz BiH i ja ih molim da to ne čine jer je ovo najljep&scaron;a zemlja na svijetu", kaže Hrustić, koja se može pohvaliti činjenicom da je danas sjećanje izuzetno dobro služi.</p> <p>Iako se trudi maksimalno izbjegavati negativne stvari, ipak prati sva politička događanja u na&scaron;oj zemlji, a pona&scaron;anje bh. političara stvara gorčinu u njenim ustima.</p> <p>"Grozno je sve ovo &scaron;to se događa. Na&scaron;i izabranici ne obavljaju zadatke onako kako bi trebali. O sirotinji se nitko ne brine, većina ih danas nema kvalitetnu vodoopskrbu i struju, a političari nam se razbacuju s novcem. Stanje se mora mijenjati i nadam se da će doći vrijeme kada ćemo ih skinuti s vlasti, kako bismo bili sretni i ispunjeni", ističe sugovornica koja i danas zrači mudrosti, znanjem i voljom za životom.</p> <p>U svojoj 100. godini &Scaron;erifa za sebe može reći da je relativno zdrava. Osim problema sa sluhom i bolova u nogama, danas drugih zdravstvenih tegoba nema.</p> <p>Iako je stoljeće života iza nje, ova umiljata starica trudi se svaki dan ispuniti maksimalno, uz sjećanje na sve lijepe periode koji su je zadesili. Za svoj građanski aktivizam u kojem je bila vi&scaron;e od 75 godina, dobila je posebna priznanja, među kojima je i zlatna plaketa grada.</p> <p>Inače, osim &Scaron;erife Hrustić u Tuzli također živi i Milka Pejić koja je od &Scaron;erife mlađa četiri i po mjeseca.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-10-serifa-100-godina_2.jpgSnijeg oko Mostara, grada koji je prije nekoliko dana bio najvrući u Europihttp://grude.com/clanak/?i=353337353337Grude.com - klik u svijetSat, 09 Oct 2021 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-09-velez-snijeg-21-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Planinu Velež okovali su snijeg i led, a u Mostaru su temperature pale ispod 10 stupnjeva, dok bura koja neumorno puše čini vrijeme još hladnijim u gradu koji je prije svega nekoliko dana bilježio rekordne vrućine u Europi.<p>&nbsp;</p> <p>Mostarci su ljetnu odjeću doslovno zamijenili zimskom, a razlog tome je &scaron;to je na planinskim vrhovima Veleža pao snijeg koji se u večernjim satima pretvorio u ledenu ki&scaron;u.</p> <p>Kako kaže Klixov čitatelj koji je na planinskom vrhu Brasina, temperature su daleko ispod nule, te su mu zaledila vrata od automobila, dok je vožnja planinskim putem po njegovim riječima veliki izazov i za one koji imaju zimsku opremu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-09-velez-snijeg-21-1.jpgIvan Marjanović napustio Njemačku i vratio se čuvati ovce u BiH! Ima ih preko 200http://grude.com/clanak/?i=353331353331Grude.com - klik u svijetSat, 09 Oct 2021 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-09-ivan-marjanovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nedavno smo pisali o svijetlom primjeru njemačke obitelji koja se preselila u Livno. No, oni nisu izoliran slučaj. <p><br />Ivan Marjanović iz Travnika radio je sezonske poslove u Njemačkoj, uglavnom na bau&scaron;teli, a imao je priliku tamo ostati i duže vrijeme. No, Ivana je srce vuklo &ndash; u Bosnu.</p> <p>Ivan je odlučio vi&scaron;e ne ići u inozemstvo te se posvetiti čuvanju ovaca na Vla&scaron;iću.</p> <p>Ivan Marjanović iz Travnika radio je sezonske poslove na bau&scaron;teli u Njemačkoj. Njegova obitelj sada ima preko 200 ovaca i jedni su od uzornih stočara na planini Vla&scaron;ić. Kako je rekao posvetit će se čuvanju ovaca i proizvodnji vla&scaron;ićkog sira koji je ove godine jako tražen a i cijena mu je dobro porasla.</p> <p>Kod Ivana su sreli i najstarijeg ovčara Stipana Trupinu iz Potkraja pa pogledajte &scaron;to su zabilježili na jesenskom kupanju ovaca. Donosimo video Srećka Stipovića.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/RN5kqX_a4m0" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-09-ivan-marjanovic.jpegNema više noćnih obustava prometa kroz tunel Crnajahttp://grude.com/clanak/?i=353322353322Grude.com - klik u svijetSat, 09 Oct 2021 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-crnaja-tunell.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od večeras, pa do daljnjeg, neće biti noćnih obustava prometa u tunelu Crnaja (Konjic-Jablanica), pa će se i tijekom noći prometovati jednom trakom-naizmjeničnim propuštanjem vozila.<p>&nbsp;</p> <p>Kolnik je jutros pretežno mokar ili vlažan, a vozačima se skreće pažnja na učestale sitnije odrone zemlje ili kamenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na svim dionicama savjetuje se maksimalno oprezna vožnja, prilagođena uvjetima na putu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na autoputu A-1 zbog radova na dionici Sarajevo sjever-Podlugovi, prometuje se dvosmjerno, suprotnom trakom od zone radova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na putu Tuzla-Kalesija (zbog radova u tunelu Čaklovići), promet se obustavlja od 22 do 06 sati i preusmjerava na alternativni pravac preko Dubrava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom dana, putnička vozila iz smjera Tuzle prometuju kroz tunel, a iz smjera Kalesije obilaznicom oko tunela. Teretna vozila se i tijekom dana usmjeravaju na put preko Dubrava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sporije prometovanje zbog izvođenja sanacijskih radova moguće je i na putnim pravcima: Donji Vakuf-Jajce, Topčić Polje-Žepče, Grude-Ljubu&scaron;ki, Livno-&Scaron;uica, Hutovo-Stolac i Jezero-&Scaron;ipovo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog biciklističke trke, danas će u vremenu od 10.30 do 15.00 sati dolaziti do etapne obustave prometa na putu Kula-Krupac, kao i u ulicama na području Kantona Sarajevo: Put Famosa, Hrasnička cesta, Butmirska cesta, Kasindolska, Džemala Bijedića, Ante Babića, Želimira Vidovića Kelija i na dijelu regionalnog puta R-446 put za Trebević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta, priopćeno je iz BIHAMK-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-crnaja-tunell.jpg(VIDEO) U BiH izgradio rotirajuću kuću, jedinstvena je u svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=353312353312Grude.com - klik u svijetFri, 08 Oct 2021 15:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-08-rotirajuca-kuca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Muškarac iz Srpca, mjesta u Bosni i Hercegovini na granici s Hrvatskom, izgradio je rotirajuću kuću.<p>&nbsp;</p> <p>"Kada sam radio obiteljsku kuću, žena je rekla: 'Želim da spavaća soba bude pored puta da me bude sunčeve zrake.' Dnevni boravak je i&scaron;ao s druge strane. Onda joj je to dosadilo. 'Osjećam se zatvorena kao u kavezu. Hoću vidjeti tko mi ulazi u dvori&scaron;te i tko mi je pored puta', kazala je. Tada sam pregradio zid. Radio sam dnevni boravak s druge strane i imao pune ruke posla. Onda sam počeo ovo raditi. Kada su me pitali za&scaron;to, rekao sam da mi je dosadilo. Žena čas hoće s ove, čas hoće s one strane. Sada se okreće pa neka vidi kako će", ispričao je Kusić za Nova BH.<br /><br /><iframe style="border:none;overflow:hidden" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F8w0ZHVMaSJ%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=372&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="372"></iframe></p> <p>Na&scaron;alio se da kuća, osim pogleda, ima i jo&scaron; neke prednosti.</p> <p>"Kada vidite da idu neželjeni gosti, stepenice okrenete na drugu stranu", kaže.</p> <p>Ispričao je i anegdotu koja se dogodila nakon zabave povodom izgradnje neobične kuće.</p> <p>"Kuća je stajala na drugoj strani, ne tamo gdje su u&scaron;li. Pa kad izađu kažu - a kud ja sad trebam svojoj kući?"&nbsp;kroz smijeh se prisjetio Vojin koji je kuću većinom projektirao i izgradio sam.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-08-rotirajuca-kuca.jpgU Dicmu od potresa kritično oštećena kuća četveročlane obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=353297353297Grude.com - klik u svijetThu, 07 Oct 2021 11:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-26-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros su pregledane škole i drugi objekti.<p>&nbsp;</p> <p>Dalmaciju je sinoć oko 22 sata pogodio jak potres magnitude 4,6 prema Richteru. Epicentar mu je bio na granici s Bosnom i Hercegovinom kod Bu&scaron;kog jezera, 20 kilometara od Sinja. Osjetio se i u Splitu, Makarskoj, &Scaron;ibeniku, Hvaru, Visu, Dubrovniku, Kninu, Imotskom te dijelovima BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>- Na području Splitsko-dalmatinske županije jutros je relativno dobra situacija. Čuo sam se većinom načelnika i načelnika stožera. Na&scaron; centar 112 noćas je primio 65 dojava, rekao je Damir Gabrić, načelnik Stožera civilne za&scaron;tite Splitsko-dalmatinske županije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako nije bilo dojava o nekakvim većim o&scaron;tećenjima, osim jedne kuće u Varo&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gabrić je rekao i kako su jutros pregledane &scaron;kole i drugi objekti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Vidimo da život ide dalje, rekao je.</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik Dicma Petar Maretić rekao je da su utvrdili puknuća na par obiteljskih kuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Danas ćemo nastaviti obilaziti teren da vidimo točnu brojku, koliko objekata je pogodio potres, koliko ih je o&scaron;tećeno, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ima ne&scaron;to napu&scaron;tenih kuća, 'ajmo reći starijih kamenih, ali ima jedan objekt koji je ba&scaron; kritično pogođen, gdje živi četveročlana obitelj, pa smo ih zamolili da, koliko mogu, da nađu negdje smje&scaron;taj, jer ih je potres ba&scaron; pogodio, rekao je Maretić, dodav&scaron;i da će općina danas angažirati statičara da obiđe sve lokacije za koje imaju dojave.</p> <p>&nbsp;</p> <p><a title="potres" href="https://grude.com/clanak/?i=353290&amp;potres-zatresao-grude-i-hercegovinu-epicentar-kod-trilja" target="_blank">Potres zatresao Grude i Hercegovinu, epicentar kod Trilja</a></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-26-potres.jpgProbijena druga cijev tunela Ivanhttp://grude.com/clanak/?i=353289353289Grude.com - klik u svijetWed, 06 Oct 2021 18:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-06-tunel-ivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tunel Ivan je dvocijevni tunel sa po dvije trake, a lijeva i desna cijev su spojene sa pet poprečnih veza, kao i jednom poprečnom vezom za prolaz interventnih vozila. <p>&nbsp;</p> <p>Druga cijev tunela Ivan dužine 1721 metar na dionici Tarčin &ndash; Konjic danas je probijena oko tri tjedna prije predviđenog roka.</p> <p><br /> Tunel Ivan, kapitalni je projekt koji će znatno promijeniti cestovnu infrastrukturu u Bosni i Hercegovini, na nadmorskoj visini i do 1020 metara je sredi&scaron;nja točka koja spaja Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;</p> <p><br /> Probijanju tunela Ivan nazočio je v.d. izvr&scaron;ni direktor Sektora za projektiranje i građenje JP Autoceste FBiH, E&scaron;ef Džafić, sa &Scaron;efom projekta na poddionici Tarčin &ndash; Ivan, Erminom Handžarom, i suradnicima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radovi na probijanju tunela kroz planinski prijelaz Ivan Sedlo započeli su u siječnju pro&scaron;le godine. U srpnju ove godine probijena je lijeva cijev 1761 metara.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Probijalo se 24 sata dnevno, u tri smjene. Prosječno dnevno napredovanje u probijanju cijevi bilo je do 3,5 metara, a iskopano je ukupno 330.000 prostornih metara materijala koji se ugrađuje u nasip trase autoceste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tunel Ivan je dvocijevni tunel sa po dvije trake, a lijeva i desna cijev su spojene sa pet poprečnih veza, kao i jednom poprečnom vezom za prolaz interventnih vozila.&nbsp;<br /> Radovi su se izvodili u jako izazovnoj i složenoj geolo&scaron;koj strukturi, litolo&scaron;ki sastav je bio heterogen, tako da je bilo nepredviđenih okolnosti koje su prevaziđene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tijeku je izrada sekundarne obloge tunela Ivan, do sada je izvedena na način da je armirana čitavom dužinom u obje cijevi, te je izveden podnožni svod. Ovo govori koliko je okolno tlo bilo nestabilno i koliko je trebalo sigurnosnih mjera i podgrade izvesti da bi se osigurala stabilnost tunela. Zavr&scaron;etak betoniranja sekundarne obloge očekuje se u ožujku 2022. godine, a instalacije i oprema počet će se ugrađivati početkom 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Izvođač radova na ovoj poddionici je Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo (BiH). Nadzor nad izgradnjom vr&scaron;i IRD Engineering S.r.l. iz Italije. Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 11,4 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Tarčin &ndash; ulaz u tunel Ivan je 66.584.028,92 eura bez PDV-a i financira se sredstvima osiguranima kod Europske investicijske banke (EIB)&nbsp; i bespovratnim grant sredstvima odobrenim od strane WBIF (sredstva EU) u visini od 11,7 milijuna eura.</p> <p><br /> Radovi na poddionici Tarčin &ndash; Ivan ukupne dužine 6,9 kilometara teku planiranom dinamikom.&nbsp;</p> <p><br /> Predviđeni rok pu&scaron;tanja u promet je ljeto 2022. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-06-tunel-ivan.jpgPoskupljenje / Dizel u Hrvatskoj nikad skupljihttp://grude.com/clanak/?i=353279353279Grude.com - klik u svijetTue, 05 Oct 2021 21:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-15-tankanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Energetski stručnjak upozorava: ‘Najgore se tek očekuje’ <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Energetski stručnjak <strong>Igor Grozdanić</strong> je gostujući na televiziji N1 komentirao problem s isporukom plina i moguće kretanje cijena iduće godine.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">O jutro&scaron;njem poskupljenju goriva Grozdanić govori kako je američki dolar porastao i naftne kompanije su tu vidjele priliku, pa ne bi bilo čudo da cijena gorive ode na 11 i pol kuna i jo&scaron; vi&scaron;e.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ističe kako je na Vladi da to amortizira putem tro&scaron;arina.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Navodi primjer Slovenije koja ima plivajuće tro&scaron;arine u naftnim derivatima, napomenuv&scaron;i da je zagovara taj princip i u Hrvatskoj jer bi to&nbsp; krajnjim potro&scaron;ačima omogućilo da prežive naftne tro&scaron;kove.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">O cijeni prirodnog plina koja je od početka godine narasla čak 200 posto, energetski stručnjak navodi kako naftni derivati idu u povijest, ali neće nestati preko noći ako se neće koristiti alternativna goriva, od plina do elektromobilnosti i vodika.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <div id="wpipa-1646851-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1646851" data-variation="none">&nbsp;</div> <p style="text-align: justify;">Iako se mnogi pribojavaju nesta&scaron;ica, Grozdanić kaže da se ne treba bojati jer Rusija ima snage u iduće tri godine i povećati proizvodnju plina.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">O cijenama plina u Hrvatskoj je rekao da smo zasad mirni, ali kako bi nakon travnja, kad započinje plinska sezona, skok mogao biti drastičan te bi cijena mogla narasti 30 do 50 posto ako naraste dobavljačka stavka. Ipak, kaže kako je sreća &scaron;to u travnju neće vi&scaron;e imati zime, pa će cijena i pasti.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Upozorava kako je ministarstvu i Vladi da ne&scaron;to poku&scaron;aju, a ostalima&nbsp; je poručio neka se naviknemo na takve &scaron;okove.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-15-tankanje.jpgHrvatska izmijenila neke mjere na granicamahttp://grude.com/clanak/?i=353278353278Grude.com - klik u svijetTue, 05 Oct 2021 19:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-mup_granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nacionalni stožer donio je neke izmjene koje se tiču prelaska granice s obzirom na privremene zabrane i ograničenja koja su na snazi zbog pandemije.<p style="text-align: justify;">Svim putnicima koji su u tranzitu, uključujući osoblje u prometnom sektoru, ako ne napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati od trenutka ulaska u Republiku Hrvatsku, automatski se određuje nužna epidemiolo&scaron;ka mjera samoizolacije.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Putnici koji putuju u Republiku Hrvatsku iz jedne od država članica EU/EGP</strong></p> <p style="text-align: justify;">Putnicima koji dolaze neposredno iz država i regija članica Europske unije, odnosno država i regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, neovisno o državljanstvu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku ako posjeduju važeću i valjanu EU digitalnu covid-potvrdu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ako su navedene osobe prilikom putovanja do graničnih prijelaza Republike Hrvatske putovale preko drugih država/regija bez zadržavanja, na graničnom prijelazu trebaju dokazati da se nisu zadržavale na tim područjima.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Državljani država članica Europske unije (uključiv&scaron;i i hrvatske državljane) i država članica schengenskog prostora te država pridruženih schengenskom prostoru te članovi njihovih obitelji i državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravi&scaron;tem i osobe koje imaju pravo boravka temeljem direktiva EU ili nacionalnog prava te osobe koje imaju nacionalne dugoročne vize, a dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku moraju predočiti važeću i valjanu EU digitalnu covid-potvrdu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Državljani trećih zemalja</strong></p> <p style="text-align: justify;">Državljani trećih zemalja, koji nisu članovi obitelji državljana članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru niti su osobe s dugotrajnim boravi&scaron;tem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravi&scaron;tem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize, izuzev osoba iz točke I. ove Odluke, ulazak u Republiku Hrvatsku odobrit će se samo u slučaju nužnih putovanja.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Iznimke koje se odnose na gore navedena nužna putovanja su:&nbsp;</strong></p> <p style="text-align: justify;">zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;<br />pogranični radnici (kao i npr. sporta&scaron;i, kako je navedeno u iznimkama za putnike unutar EU/EGP);<br />osoblje u prometnom sektoru;<br />diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne za&scaron;tite pri obavljanju svojih dužnosti;<br />putnici u tranzitu, uz obvezu napu&scaron;tanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;<br />osobe koje putuju radi &scaron;kolovanja;<br />pomorci ako se ne zadržavaju u Hrvatskoj duže od 12 sati, priopćeno je iz Stožera.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-mup_granica.jpgPreminuo otac iz BiH koji je putovao iz Njemačke na samo jedan dan da zagrli sinahttp://grude.com/clanak/?i=353269353269Grude.com - klik u svijetTue, 05 Oct 2021 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-05-otac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Elvir Bajramović iz Cazina u BiH, otac koji je prije nekoliko godina gestom raznježio regiju, preminuo je u Njemačkoj od teške bolesti, javlja Dnevni avaz.<p>&nbsp;</p> <p>Prije dvije godine Elvir je na samo jedan dan do&scaron;ao iz Njemačke kako bi obradovao svoga sina Emela koji se tada na&scaron;ao u Zagrebu na međunarodnom nogometnom turniru. Elvir je tad uspio dobiti slobodan vikend te je putovao 600 kilometara u jednom smjeru da bi do&scaron;ao bodriti Emela i njegovu ekipu na turniru, iako se odmah poslije turnira morao vratiti.<br /><br /></p> <p>"Igram za klub, ali sad igram i za svog babu", rekao je tada sretni dječak, kojem je turnir u Zagrebu ostao u posebnom sjećanju. Emel je tad s bratom i majkom čekao da otac pripremi sve u Njemačkoj za njihov dolazak i sjedinjenje obitelji.<br /><br /></p> <p>Nedugo nakon toga Elvir je otkrio da ima tumor i započeo te&scaron;ku bitku za život koju je, nažalost, izgubio.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-05-otac.jpgŽupan Boban zaražen koronom iako je primio dvije doze cjepivahttp://grude.com/clanak/?i=353262353262Grude.com - klik u svijetMon, 04 Oct 2021 17:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-26-blazenko_boban.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban pozitivan je na koronavirus, izvijestili su u ponedjeljak iz te županije.<p>&nbsp;</p> <p>U priopćenju stoji da se župan Boban nalazi u kućnoj izolaciji s blagim simptomima bolesti te je po nadzorom epidemiologa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Župan Boban cijepio se cjepivom AstraZeneca. Prvu dozu cjepiva primio je 13. travnja, a drugu 14. lipnja. Nakon &scaron;to je osjetio prve simptome upućen je na testiranje. Osjeća se dobro te će dio svojih radnih obveza nastaviti od kuće", navode iz županije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-26-blazenko_boban.jpgAvion prisilno sletio kod Kninahttp://grude.com/clanak/?i=353232353232Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 19:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-10-61235240-avion-let-putovanje-avionom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Radi se o manjem avionu.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p style="text-align: justify;">Danas je u popodnevnim satima do&scaron;lo do prisilnog slijetanja privatnog zrakoplova kod Mokrog Polja nedaleko Knina.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Kako pi&scaron;e portal Feral, na terenu su Policija i Hitna. JVP Knin , DVD Knin, DVD Ervenik pretražuju teren prema zadnjim zabilježenim koordinatama.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Radi se o manjem avionu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">"Operativni centar civilne za&scaron;tite zaprimio je od Hrvatske kontrole zračne plovidbe informaciju o prisilnom slijetanju zrakoplova na lokaciji Pađene u &Scaron;K županiji. Žurne službe upućene su na lokaciju. Prema prvim informacijama, nema ozlijeđenih osoba", objavila je civilna za&scaron;tita.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Navodnu su u avionu dvije osobe, a razlog prisilnog slijetanja je to &scaron;to su ostali bez goriva.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-10-61235240-avion-let-putovanje-avionom.jpgŠto će biti sa sezonskim pomicanjem sata?http://grude.com/clanak/?i=353229353229Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 12:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-26-pogled_na_sat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je Europska komisija (EK) još prije tri godine predložila da se ukine sezonsko pomicanje sata, države članice se o tome još nisu dogovorile, a čini se da u dogledno vrijeme ni neće.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U nedjelju, 31. listopada pomaknut ćemo sat&rdquo;, izjavio je u petak glasnogovornik Stefan De Keersmaecker, odgovarajući na pitanje novinara &scaron;to se događa se prijedlogom da se ukine pomicanje sata svake zadnje nedjelje u ožujku i zadnje nedjelje u listopadu.<br /><br /></p> <p>Pomicanje sata trebalo je prestati 2019., nakon &scaron;to je biv&scaron;i predsjednik EK-a Jean-Claude Juncker 2018. to predložio za cijelu Europsku uniju, s time da je članicama prepu&scaron;teno da odluče hoće li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.<br /><br /></p> <p>Prijedlog je 2019. podržao Europski parlament, no trebaju ga usvojiti države članice. Trenutno nema nikakvih naznaka da bi prijedlog mogao dobiti njihovu potporu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Stvar je sada u rukama država članica&rdquo;, rekao je glasnogovornik De Keersmaecker.<br /><br /></p> <p>Europski ministri prometa odlučili su u prosincu 2018. odgoditi odluku o ukidanju sezonskog pomicanja sata do 2021. ali se nakon toga ni&scaron;ta nije dogodilo po tom pitanju.<br /><br /></p> <p>Odluka o tome hoće li neka država članica uzeti kao trajno ljetno ili zimsko vrijeme ovisi o njezinu zemljopisnom položaju i stoga je te&scaron;ko očekivati dogovor o prijedlogu EK-a koji se sada čini ishitren, iako to nitko ne želi službeno priznati.<br /><br /></p> <p>U Europskoj uniji postoje tri vremenske zone i najveća je srednjoeuropska od Poljske na istoku do &Scaron;panjolske na zapadu.<br />Kada bi sve zemlje iz te vremenske zone uzele primjerice trajno ljetno računanje vremena, u &Scaron;panjolskoj, Belgiji, Nizozemskoj, Danskoj zimi bi sunce izlazilo tek sredinom prijepodneva, a na sjeverozapadu &Scaron;panjolske oko 10 sati.<br /><br /></p> <p>U slučaju da uzmu zimsko kao trajno vrijeme, sunce bi na istoku Poljske izlazilo u tri sata ujutro, u Var&scaron;avi u 3 sata i 15 minuta, a u Berlinu 3 sata i 44 minute.<br />S druge strane, kada bi zemlje na zapadu i sjeveru kontinenta u&scaron;le u zapadnoeuropsku vremensku zonu, &scaron;to bi bilo prirodno, nastale bi nove komplikacije jer bi primjerice Francuska i Njemačka spadale u dvije različite vremenske zone. Stoga se čini da je sezonsko pomicanje sata, uz sve nedostatke, ipak najbolji kompromis.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-26-pogled_na_sat.jpgReportaža iz hercegovačkog sela: “Lijepo je, samo ljudi ga kvare”http://grude.com/clanak/?i=353226353226Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-02-lukomir3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne više od 15 mještana živi danas u planinarskom selu Lukomir u općini Konjic, i to u ljetnim danima. Već s prvim snijegom, napuštaju selo i prelaze u niže krajeve. Od tog broja pola su pastiri koji čuvaju ovce. <p><br />Na pa&scaron;njacima oko Lukomira pase i do 4.000 ovaca, koje se noću čuvaju u kamenim ogradama omeđenim torovima. Kako za <a href="https://ba.n1info.com/vijesti/selo-lukomir-reportaza/" rel="nofollow" target="_blank">televiziju N1 </a>pričaju seljani, te&scaron;ko je danas pronaći pastira. Neće da rade ni za ogromne pare. Nude im smje&scaron;taj, hranu, ali i duhan, no teretli posao se odbija.<br /><br /></p> <p>Hrana je ovdje apsolutno sva domaća, a povrće ubrano tek iz vrta. Za veliku tepsiju sirnice, zeljanice i krompiru&scaron;e izdvojit ćete 20 KM, a za burek 30 KM. Teletina ispod sača ko&scaron;ta 12 KM, piletina 8 KM, a ukusne čorbice 5 KM. Sobu u &ldquo;guest house&rdquo; za jedno noćenje za dvije osobe ćete platiti 50 KM, a ljubazni domaćini će vas uvijek počastiti turskom kavom i kolačem za dobro jutro.<br /><br /></p> <p>U ovom selu mje&scaron;tani preživljavaju uglavnom od stočarstva i zemljoradnje. Žene predu vunu i pletu priglavke, autentične za ovo planinsko područje. Zavisno od debljine i &scaron;are, priglavake ko&scaron;taju od 10 do 50 KM. Svako će vas pozvati u svoje dvori&scaron;te da prozborite koju.<br /><br /></p> <p>Fata Masle&scaron;a čitav život prede vunu. Zatičemo je dok predivo premotava u klupko da bi mogla vr&scaron;iti daljnu obradu. Kada se pređa premota u klupko, to je tek prva faza u postupku prela vune. Nakon toga slijedi druga faza koja se naziva pripredanje. Obja&scaron;njava nam to dok vadi svoju staru fotografiju uokvirenu u zlatni okvir, pitajući nas &ndash; možemo li prepoznati koja je ona od tri žene u narodnoj no&scaron;nji.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Lijepo je selo. Nema ga ovakvog, možda samo jo&scaron; negdje u Crnoj Gori. Samo ljudi ga kvare. Nemojte ga kvariti, neka ostane kao &scaron;to jeste&rdquo;, poručuje Fata.<br /><br /></p> <p>Gospođa Saima Čomor kaže za N1 da turisti dolaze u Lukomir iz cijele BiH i inozemstva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>&ldquo;Jedne godine je do&scaron;la cura iz Italije. Biciklom. Bilo je to prelijepo. Navečer nam je svirala na gitari&rdquo;,</strong> kaže Saima.<br /><br /></p> <p>S vidikovaca iznad sela pogled se pruža na vijenac planine Visočice, koja se obru&scaron;ava u 800 metara dubok kanjon rijeke Rakitnice, najdublji u Europi nakon kanjona Tare. Tu susrećemo strastvenog planinara Kenana. I on je do&scaron;ao biciklom. Put je počeo iz sarajevskog naselja Dobrinja do Lukomira. Kaže, za taj pohod trebalo mu je sedam sati. Obi&scaron;ao je on, priča nam, od grčkog Olimpa do mnogih vrhova u &Scaron;vicarskoj, ali Lukomir je za njega jedinstven. Svrati tu najmanje dva&ndash;tri puta godi&scaron;nje.<br /><br /></p> <p>Inače selo pripada Općini Konjic, a do njega se može doći iz dva pravca &ndash; iz Konjica i Sarajeva. Od Konjica je udaljen oko 30 kilometara, dok je od Sarajeva Lukomir udaljen 45 km. Iz sela Umoljani, pje&scaron;ači se dva i po sata planinarskim stazama. Moguće je doći i automobilom, po mogućnosti džipom ili quadovima, jer dio puta je i vijugava makadamska cesta. Lukomir je i mjesto koje je UNESCO stavio na listu svjetskih ba&scaron;tina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-02-lukomir3.jpgPoskupljenje struje za korisnike EP BiH čak 120 postohttp://grude.com/clanak/?i=353220353220Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 09:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-struja-dalekovod1-660x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavnici Udruge poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine (UPFBiH) i Uprave Javnog poduzeća Elektroprivreda BiH su održali sastanak na temu najavljenog značajnog povećanja cijena električne energije od 70 do 120%.<p>&nbsp;</p> <p>Udruga poslodavaca FBiH neće odustati od svoga stava po kojemu maksimalno povećanje cijena električne energije ne smije biti vi&scaron;e od jednocifrenog broja.</p> <p><br />Kako stvari stoje, spa&scaron;avanje rudnika će doći na naplatu korisnicima usluga EP BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-struja-dalekovod1-660x330.jpgVedriš: Izgubili smo 10% stanovnika, s najboljim kvalifikacijamahttp://grude.com/clanak/?i=353218353218Grude.com - klik u svijetSat, 02 Oct 2021 09:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-01-kamion-cesta-sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U cijeloj Europi nedostaju vozači, prema procjenama potrebno ih je oko 400 tisuća.<p>&nbsp;</p> <p>Problem se pojavljuje i u ostalim sektorima pa mnogi upozoravaju da je jedino rje&scaron;enje uvoz radne snage. Ekonomski stručnjak Mladen Vedri&scaron; u sredi&scaron;njem Dnevniku HTV-a je rekao kako se na trži&scaron;tu rada u zadnjih desetak godina dogodila dramatična promjena. Potrebne su nove kvalifikacije, nova znanja, demografski gledano - mlađi kompetentni ljudi, poručio je Vedri&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>● Situacija s manjkom vozača u Velikoj Britaniji je vrlo ozbiljna. Radnika nedostaje i u nekim drugim sektorima. Koliko je ta zemlja ovisna o migrantskom radu?</strong><br /><br />- Sigurno je da brexit ima svoju cijenu. U logistici je najvidljivija. Međutim, svako oporezivanje, carinjenje, svako izlaženje iz sustava koji je protočan ima svoje probleme. Mi vidimo te probleme. Plus, pandemija je sve usporila, socijalna distanca, niz je problema koji su sad kulminirali. Naravno, ostaje pitanje rje&scaron;enja, poručio je <strong>Vedri&scaron;</strong>.</p> <p><br /><br />●<strong> Može li se Velika Britanija u budućnosti osloniti na, recimo to tako, "proizvodnju" vlastite radne snage ili će pod hitno morati mijenjati imigrantska pravila, te ljudima koji dolaze osigurati bolje radne uvjete i veće plaće?<br /></strong><strong><br /></strong>- To će biti svuda pitanje, ne samo u Velikoj Britaniji. To će biti pitanje svuda u Europi, u Europskoj Uniji, to će biti pitanje i u Hrvatskoj. s tim da moram napomenuti - vozače ne možete na&scaron;tancati, ne možete im podijeliti diplome. To je jedan vrlo odgovoran posao. Možete ih s jednog mjesta prebaciti na drugo, ali kvalifikaciju u ruke dati im samo formalno bi bilo preopasno. Ja bih rekao da će razdoblje odgajanja novih vozača potrajati, rekao je Vedri&scaron;.</p> <p><br /><br />●<strong> U kontekstu problema u transportu roba može se čuti da u Europi nedostaje 400 tisuća vozača kamiona te da problem eskalira. Koliko je izvjesno da će manjak vozača uz brojne druge nesta&scaron;ice povećati cijene prijevoza robe, a time i cijene u trgovinama?</strong><br /><br />- Prava vijest je da se to već dogodilo. Logistika, dakle promet je poskupio enormno i prelio se na cijene proizvoda slično kao i pojedine sirovine i sve je to skupa već ugrađeno u cijene. Pitanje je samo kako taj trend zaustaviti, nagla&scaron;ava.</p> <p><br /><br />● <strong>Nedavno je objavljeno da je najjačem europskom gospodarstvu njemačkom, godi&scaron;nje potrebno 400 tisuća uvoznih radnika. Europsko stanovni&scaron;tvo je sve starije, spomenimo i neatraktivnost određenih poslova. Postavlja se pitanje može li se radna snaga u Uniji stabilizirati bez kvalificiranih migracija?</strong><br /><br />- Na trži&scaron;tu rada u zadnjih desetak godina dogodila se dramatična promjena. Potrebne su nove kvalifikacije, nova znanja, demografski gledano - mlađi kompetentni ljudi. I u tim promjenama najdinamičnija gospodarstva, a njemačko je sigurno najjače, najvi&scaron;e osjećaju te potrebe i prva na njih reagiraju. Znači Njemačka je prva reagirala s jednim snažnim uvozom radne snage, kvalificirane radne snage. No vratimo se kod kuće - ono &scaron;to je hrvatski problem, potpuno obrnuto od njemačkog, na&scaron;u je zemlju zadnjih 5-6 godina napustilo 10% ukupnog stanovni&scaron;tva, međutim probranoga, u najboljoj radnoj dobi, s najboljim kvalifikacijama i mi se suočavamo s time da je taj "odljev mozgova" za nas deficit koji plaćamo, ustvrdio je Vedri&scaron;.</p> <p><br /><br />●<strong> Može li se zaključiti da i Hrvatska uvozom radne snage poku&scaron;ava liječiti simptome ali ne i uzroke manjka radne snage u određenim sektorima?</strong><br /><br />- To je su&scaron;tina, samo bavljenje su&scaron;tinom, ne samo trži&scaron;tem rada nego i korijenima koji to donose. Mi smo u građevinarstvu izgubili oko 50 tisuća radnih mjesta zadnjih 5-6 godina. Ti ljudi nisu ostali kod kuće jer moraju od nečega živjeti. Ne možemo ih sada, kada je građevina opet oživjela, ih preko noći dozvati nazad. Na&scaron; turizam je visoko sezonalan. Ako se usporedimo s Grčkom koja ima velik broj hotela s 4 i 5 zvjezdica koji rade čitavu godinu. tada je proporcija zaposlenih u turizmu daleko veća. Kako da objasnite nekom da je sezona tri mjeseca, a onda mu kažete da se snađe ostalih 9 mjeseci, nagla&scaron;ava Vedri&scaron;.&nbsp;</p> <p><br /><br />●<strong> Spomenuli ste nedostatak radne snage u građevinarstvu i turizmu, no sve je izraženiji i problem nedostatak medicinskih sestara u Hrvatskoj. Nedostaje ih vi&scaron;e od 4000 tisuće. Je li to rje&scaron;iv problem? Ili će kvaliteta usluge u zdravstvenom sustavu njihovim manjkom nastaviti padati?</strong><br /><br />- Sigurno. Vratimo se na ovo prvo, ta dva sektora u &scaron;irem smislu čine gotovo četvrtinu hrvatskog BDP-a i udari je jak. Ovo &scaron;to me pitate za medicinske sestre to je drastično vitalno pitanje koje ova pandemija jo&scaron; vi&scaron;e podcrtava. Problem &scaron;kolskog sustava, kvota, zapo&scaron;ljavanja, tro&scaron;kova u zdravstvu koji moraju biti negdje drugdje reducirani da bi povećali zapo&scaron;ljavanje sestara... Vraćamo se na ono &scaron;to sam već rekao - da bi rije&scaron;ili problem morate ići duboko po vertikali, a ne se zadržavati na povr&scaron;ini, poručio je Mladen Vedri&scaron;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-01-kamion-cesta-sunce.jpgNa obljetnicu Tomine smrti preminuo Ivan Zdravkovićhttp://grude.com/clanak/?i=353203353203Grude.com - klik u svijetFri, 01 Oct 2021 12:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-01-ivan-zdravkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Treći brat Tome Zdravkovića, Ivan Zdravković, koji nije bio poznat u javnosti, preminuo je jučer u 90. godini života na isti dan kada je umro i legendarni pjevač.<p>&nbsp;</p> <p>Ivan je inače živio u Pančevu i bio je nekada&scaron;nji službenik carine. On je, kako navode srbijanski mediji, imao te&scaron;ku operaciju, bio je donedavno u bolnici, a kola Hitne pomoći često su bila na njegovoj adresi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-01-ivan-zdravkovic.jpgSMRTONOSNI KRIMINAL: Čak 5 od 6 dobavljača kisika za BiH nema dozvoluhttp://grude.com/clanak/?i=353200353200Grude.com - klik u svijetFri, 01 Oct 2021 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-01-ventilator-challenge.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Transparency International (TI) u Bosni i Hercegovine zatražio je od Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i entitetskih zdravstvenih inspekcija da pokrenu inspekcijski nadzor nad pet dobavljača <p><br />...koji su u proteklom periodu neovla&scaron;teno snabdijevali medicinskim kisikom javne zdravstvene ustanove, priopćeno je iz Transparency Internationala.<br /><br /></p> <p>Prema priopćenju, ova asocijacija je dobila službenu potvrdu od Agencije za lijekove da dozvolu za promet lijekovima nema pet od ukupno &scaron;est poduzeća koja su u proteklom periodu putem javnih nabavki sklapali ugovore s javnim zdravstvenim ustanovama.<br /><br /></p> <p>Radi se o kompanijama: TGT TEHNOGAS, ISTRABENZ PLINI d.o.o Breza, KRAS d.o.o Lakta&scaron;i, TEHNOGAS Kakmuž i Milojević Gilje Gas.<br /><br /></p> <p>Ove kompanije su bez dozvole za promet lijekovima, u proteklom periodu opskrbljivale brojne zdravstvene ustanove kisikom. Prema podacima kojima TI raspolaže, među tim ustanovama su Klinički centar Republike Srpske, bolnice u Gradi&scaron;ki, Nevesinju, Sanskom Mostu, Doboju, Zenici, Bijeljini, Trebinju, Prijedoru, kao i brojni zavodi i domovi zdravlja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-01-ventilator-challenge.jpgNapustila nas je tetka Zilha: Živjela je za drugehttp://grude.com/clanak/?i=353198353198Grude.com - klik u svijetFri, 01 Oct 2021 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-01-tetka-zilha.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminula tetka Zilha. Ova tužna vijest je potvrđena iz Narodne kuhinje Stari Grad za portal "Avaza".<p>&nbsp;</p> <p>Poznata humanitarka, majka gladnih i siroma&scaron;nih iz Sarajevai, koja je sve ove godine, iako rodom iz Vi&scaron;egrada, ostala u glavnom bh. gradu i Narodnoj kuhinji. Njen rad nije bio upitan ni u ratnom ni u pandemijskom vremenu.<br /><br /></p> <p>"Želim pomoći ljudima dok mogu, kad ne mognem, odoh. Možda je vrijeme i da odem, <strong>dodijala sam svakome</strong>. Mora&scaron; raditi da bi ti Bog dao hranu. Ali ono &scaron;to znam iz iskustva je da bude i kruha i plaće, ali kada Bog dadne zdravlja - to je najbolja nagrada",&nbsp;zaključila je jednom prilikom tetka Zilha.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-01-tetka-zilha.jpgOtvoren granični prijelaz Svilaj i novi most na granici s Hrvatskom, u funkciji i 10 kilometara autocestehttp://grude.com/clanak/?i=353189353189Grude.com - klik u svijetThu, 30 Sep 2021 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-30-otvaranje-gp-svilaj-most2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je službeno otvoren granični prijelaz Svilaj između Bosne i Hercegovine i susjedne Republike Hrvatske. Do kraja 2021. godine, a u skladu s privremenom odlukom ovo će biti međunarodni granični prijelaz za promet putnika.<p><br />Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je da želi jačati odnose s Bosnom i Hercegovinom te da Hrvatska &lsquo;neće dizati žicu prema BiH&rsquo;.<br /><br /></p> <p>To je kazao danas u Svilaju, gdje je zajedno s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen svečano otvorio granični prijelaz i međudržavni most Svilaj na rijeci Savi.<br /><br /></p> <p>Plenković je kazao da se danas nalaze na rijeci Savi, koja je najduža prirodna granica između BiH i Hrvatske.<br /><br /></p> <p>- Otvaramo jo&scaron; jedan most koji nas spaja i dolazak predsjednice Europske komisije nagla&scaron;ava simboliku spajanja. Također simbolizira i vrijednosti koje nas povezuju, a to je zajedni&scaron;tvo, odgovornost, povjerenje, uvažavanje, po&scaron;tovanje i želja da komuniciramo bez ometanja da se ljudi, dobra i usluge kreću bez ograničenja, &scaron;to su ujedno i europske vrijednosti &ndash; kazao je.<br /><br /></p> <p>Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja boravi u posjeti Bosni i Hercegovini prisustvovala je dana&scaron;njem svečanom otvaranju mosta Svilaj, kojim će se povezati autocesta na Koridoru V-c s bosanskohercegovačke i hrvatske strane rijeke Save.<br /><br /></p> <p>Ona je napomenula da su mostovi ti koji povezuju ljude, ali je istaknula da je sada važno graditi i one najvažnije mostove koje je nazvala mostovima pomirenja &scaron;to je dug prema žrtvama ratova iz pro&scaron;losti, kao i budućim generacijama.<br /><br /></p> <p>Ovaj most povezuje zapadni Balkan i Europsku uniju, kazala je Von der Leyen, navodeći da je Europska unija uložila 25 miliona eura u izgradnju mosta, ali ono &scaron;to je jo&scaron; važnije je simbolika koju most predstavlja.<br /><br /></p> <p>- Su&scaron;tina ovog projekta je povezivanje između zemalja, naroda i kultura &scaron;to je veoma značajno za na&scaron;u zajedničku budućnost. BiH i cijeli zapadni Balkan pripada Eurpskoj uniji te je&nbsp;to u zajedničkom interesu i vjerujem da je to na&scaron;a sudbina - istaknula je.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-30-otvaranje-gp-svilaj-most2.jpgSnijeg u Slovenijihttp://grude.com/clanak/?i=353179353179Grude.com - klik u svijetThu, 30 Sep 2021 09:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-30-snijeg-slo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sloveniju je u srijedu kasno poslijepodne pogodilo snažno nevrijeme.<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>U Sloveniji osvanulo je snježno jutro. Slovenski meteorolozi javljau kako je Kredarica osvanula pokrivena snijegom kojeg je donio prodor hladnog zraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Bosni i Hercegovini će danas padati ki&scaron;a, a za vikend nas očekuje sunčano vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sloveniju je u srijedu kasno poslijepodne pogodilo snažno nevrijeme. Počelo je na sjeveroistoku zemlje, no obilne padaline uskoro su se pro&scaron;irile na čitavu zemlju.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-30-snijeg-slo.jpgVon der Leyen pozvala Kosovo i Srbiju na pomirenjehttp://grude.com/clanak/?i=353178353178Grude.com - klik u svijetThu, 30 Sep 2021 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-10-ursula-von-der-leyen..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I Kosovo i Srbija, koja je službena kandidatkinja za članstvo u EU, moraju poboljšati međusobne odnose ako se žele pridružiti bloku.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je u srijedu u Pri&scaron;tini Kosovo i Srbiju da prevladaju sve veći granični spor i ponovno se posvete pregovorima uz posredni&scaron;tvo Bruxellesa, dodav&scaron;i da kao Njemica razumije izazove pomirenja nakon sukoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snage NATO-a pojačale su patrole na Kosovu u ponedjeljak blizu graničnih prijelaza koje su blokirali lokalni Srbi razljućeni zabranom ulaska automobila sa srbijanskim tablicama u zemlju, u najnovijim napetostima između susjeda, prenosi <strong>Hina.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>"Znam &scaron;to znači prevladati sporove (...) Dolazim iz zemlje koja je donijela Drugi svjetski rat svijetu i koja je odgovorna za holokaust", rekla je &scaron;efica EK-a u prijestolnici Kosova u sklopu posjeta balkanskoj regiji uoči samita EU-a i Balkana 6. listopada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srbija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija teže članstvu u Europskoj uniji, ali njihov napredak stagnira od obećanja EU-a 2003. godine da će ih primiti nakon &scaron;to ispune sve kriterije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kosovo je proglasio neovisnost 2008. i podržavaju ga Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i većina članica EU-a. No Srbija ne priznaje neovisnost Kosova i blokira priznanje Kosova u Ujedinjenim Narodima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I Kosovo i Srbija, koja je službena kandidatkinja za članstvo u EU, moraju pobolj&scaron;ati međusobne odnose ako se žele pridružiti bloku. Njihovi pregovarači uputili su se u Bruxelles na posljednji krug pregovora uz posredni&scaron;tvo EU-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-10-ursula-von-der-leyen..jpgVareš / Nakon nasilnog rušenja opet podignut jarbol i postavljena zastavahttp://grude.com/clanak/?i=353168353168Grude.com - klik u svijetWed, 29 Sep 2021 17:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-13-hercegbosna-zastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U dvorištu katoličke crkve u središtu Vareša u srijedu je ponovno podignut jarbol i postavljena je hrvatska zastava na mjestu na kojem su nasilno srušeni.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Vrhbosanski nadbiskup koadjutor mons. <strong>Tomo Vuk&scaron;ić</strong> predvodio je misno slavlje na kojemu se okupio veliki broj vjernika te pozvao ljude da se ne boje i ustraju u vjernosti zemlji pradjedova.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Podsjetimo, u noći s nedjelje na ponedjeljak nepoznati počinitelji sru&scaron;ili su jarbol i uni&scaron;tili zastavu hrvatskog naroda u BiH koja je bila istaknuta u dvori&scaron;tu župne crkve u Vare&scaron;u.&nbsp; Župnik fra <strong>Leon Pendić</strong> potvrdio je za medije kako se izgred dogodio tijekom noći uoči obilježavanja dana župe sv. Mihovila.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <h2>&lsquo;Nije izdržao ni deset dana&rsquo;</h2> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Jarbol nije izdržao ni deset dana otkako smo ga postavili jer se pokrenula hajka protiv njegova postavljanja. Netko je noćas sru&scaron;io jarbol, potrgao hrvatsku zastavu i odnio je&rdquo;, rekao je župnik u Vare&scaron;u.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pojasnio je kako se hrvatska zastava zajedno s papinskom dugi niz godina nalazi na samoj crkvi u Vare&scaron;u. &ldquo;Niti za rata nije bilo ovako kao danas toliko hajke&rdquo;, upozorio je fra Leon sugerirajući da je to vjerojatno dovelo do ru&scaron;enja jarbola s hrvatskim obilježjem. Posebno razočaravajućim ocijenio je &scaron;to se to dogodilo uoči obilježavanja dana župe u srijedu. Jarbol sa zastavom podignut je u crkvenome dvori&scaron;tu uz spomenik poginulim braniteljima iz Hrvatskoga vijeća obrane u sredi&scaron;tu ovoga srednjebosanskog gradića.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-13-hercegbosna-zastava.jpgDANAS DAN ŽALOSTIhttp://grude.com/clanak/?i=353152353152Grude.com - klik u svijetWed, 29 Sep 2021 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-06-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom tragičnog događaja u kojemu je smrtno stradalo troje maloljetne djece, načelnik općine Neum, Dragan Jurković proglasio je 29. rujna Dan žalosti na području općine Neum.<p>&nbsp;</p> <p>Dan žalosti obilježit će se spu&scaron;tanjem zastava na pola koplja na zgradi Općine Neum, te na zgradama Javnih poduzeća i Ustanova kojima je osnivač Općina Neum.<br /><br /></p> <p>Na Dan žalosti neće se na javnim mjestima održavati program javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a fizičke i pravne osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost dužne su svoje poslovanje obavljati primjereno Danu žalosti.<br /><br /></p> <p>Odluka stupa na snagu danom dono&scaron;enja, a objavit će se u "Narodnom listu - službenom glasniku Općine Neum".<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, u subotu oko dva sata u stanu u zagrebačkim Mlinovima, pronađeno je troje, najvjerojatnije, ugu&scaron;ene djece i njihov 56-godi&scaron;nji otac koji je poku&scaron;ao počiniti samoubojstvo.<br /><br /></p> <p>U vrijeme zločina, majka ubijene djece nije bila u Zagrebu, a djeca su vikend provodila s ocem.<br /><br /></p> <p>Ubica Harald Kopitz je Austrijanac iz Beča koji je živio i u Zagrebu.<br /><br /></p> <p>Otac djece je, inače, iskusni financijski konzultant koji je diplomirao na sveučili&scaron;tu Donau-Universit&auml;t Krems i ima titulu magistra poslovne administracije (MBA), radio je u nekim vodećim austrijskim leasing kućama, ali i na voditeljskim pozicijama u kompanija Robert Bosch AG, Alcatel AG i drugima.<br /><br /></p> <p>On je jučer saslu&scaron;an u policiji, gdje se branio &scaron;utnjom.<br /><br /></p> <p>Protiv njega je državno odvjetni&scaron;tvo RH pokrenulo je istragu zbog tri kaznena djela te&scaron;kog ubojstva na podmukao način, a u srijedu će biti izveden pred suca istrage koji će odlučiti o istražnom zatvoru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-06-svijeca.jpgInspektor otkrio da penzioneri s Pala organiziraju ilegalnu kocku. Oni tvrde: Samo igramo šah i dominehttp://grude.com/clanak/?i=353150353150Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 23:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-28-baka-kocka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Inspektor Uprave za igre na sreću RS-a otkrio je kako umirovljenici na Palama organiziraju nelegalnu kocku.<p>&nbsp;</p> <p>Inspektor je u bifeu koji pripada &ldquo;Udruženju penzionera Pale&rdquo; u ulici Dobrovoljnih davatelja krvi prona&scaron;ao aparat za kockanje, nakon čega je izdao prekr&scaron;ajni nalog.</p> <p>Predsjednik udruženja N. Kusmuk u razgovoru za Capital tvrdi kako nije previ&scaron;e upućen u ovaj slučaj. Tvrdi kako se na adresi koju su posjetili inspektori tek treba otvoriti klub penzionera.</p> <p>Ipak, ubrzo je priznao da klub treba da vodi jedna penzionerka koja je inače članica Udruženja.</p> <p>- Žena koja se ponudila da drži klub je dolazila u udruženje i kazala kako je počela raditi i kako joj je dolazila inspekcija. Međutim mi smo sa njom sve dogovorili ali nemamo ugovor - tvrdi Kusmuk.</p> <p>Dodaje kako penzioneri s Pala ne kockaju.</p> <p>- Mi u na&scaron;im klubovima igramo samo &scaron;ah i domine. &Scaron;to su na&scaron;li kod ove žene mi stvarno nemamo pojma - zaključuje Kusmuk.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-28-baka-kocka.jpgMARIN MILETIĆ: COVID potvrde za zdravstvene djelatnike odgođene za par dana VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=353147353147Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 19:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-28-marin-miletic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Saborski zastupnik je ovo obznanio u novom videu na youtubeu.<p><br />Saborski zatupnik MOST-a Marin Miletić svojim se pratiteljima na youtube kanalu obratio novim video uratkom u kojem je obznanio najnoviju informaciju kada su u pitanju djelatnici ali i pacijenti u Hrvatskim zdravstvenim ustanovama.<br /><br /><br />Pozvao je na ukidanje ovih potvrda, kao i ukidanje svih mjera.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/O7699J3PUtM" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-28-marin-miletic.jpgGospodin je pozvao Ružu, otišla je svom suprugu Anđelku i kćerima Marici i Zoricihttp://grude.com/clanak/?i=353143353143Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-28-baka-ruza-konjic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na mjesnom groblju u Kostajnici, u Klisu, općina Konjic, u nazočnosti brojne obitelji, rodbine, prijatelja, sumještana i ljudi iz drugih mjesta, pokopana je Ruža Anđelić<p><br />... supruga Anđelka Anđelića i majka kćeri Marice i Zorice, koji su izgubili živote na Badnju večer 2002. godine u svojoj obiteljskoj kući, od ruke muslimanskog ekstremiste Muamera Topalovića.</p> <p>Na ispraćaju je, uz sada&scaron;njeg župnika vlč Marina Marića i njegove prethodnike vlč Ivana Ivančevića i vlč Josipa Majića, bio i vlč Ante Ledić, župnik u to vrijeme u Kostajnici, koji je usprkos velikoj tragediji i strahu ljudi, predvodio misu polnoćku.&nbsp;</p> <p>Unatoč velikom obiteljskom i životnom gubitku i bolu, baka Ruža je doživjela 86 godina. Sa suprugom Anđelkom izrodila je desetero djece, od kojih je osmero živih, svi žive u Hrvatskoj, većina u Zagrebu.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-ad-loading vjs-playing vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Ruža je živjela u svojoj obnovljenoj obiteljskoj kući u Kostajnici, zajedno sa sinom Marinkom, koji je u tragičnoj badnjoj noći te&scaron;ko ranjen, pi&scaron;e Večernji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-28-baka-ruza-konjic.jpeg(VIDEO) I OVO SMO DOČEKALIhttp://grude.com/clanak/?i=353140353140Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-28-njemacka-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako veliki broj bh. građana, najviše mladih, svoju budućnost sve više vidi izvan Bosne i Hercegovine, posebice u Njemačkoj, ima i Nijemaca koji svoj život grade u BiH. <p><br />Takav je primjer njemačke obitelji koja se doselila u livanjsko selo na obali Bu&scaron;kog jezera. Grad zamijenili livanjskim selom Gradsku vrevu i asfalt njemačkog Leipziga, Henryju i Susanne Goepel zajedno sa svojih četvoro malodobne djece, odlučili su zamijeniti pitoresknim livanjskim selom Golinjevim, smje&scaron;tenim na obali Bu&scaron;kog jezera i kažu da nisu nimalo požalili, pi&scaron;e <a href="http://www.bhrt.ba" target="_blank"><span style="text-decoration: underline;">BHRT</span></a>.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/N0t3BnkDcXg" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p><br />Sve &scaron;to im je tamo nedostajalo, dobili su upravo na ovom mjestu, prenosi BHRT. &ldquo;Živjeli smo u blizini gradske bolnice, helikopter je stalno letio iznad nas,a u blizini je bila i zračna luka i distribucijsko čvori&scaron;te brze po&scaron;te. Djecu smo morali voziti u &scaron;kolu na drugi kraj grada. Okolina, zrak, priroda zaljubili smo se odmah. Htjeli smo se rije&scaron;iti gradskog života. Htjeli smo gledati kako nam djeca odrastaju u sretnoj i zdravoj okolini&rdquo;, kazala je Susanne Goepel.<br /><br /></p> <p>Da su namjere obitelji Gepel ozbiljne, najbolje potvrđuje kupovina dviju starih kamenih kuća i izgradnja nove u koju se uskoro namjeravaju i useliti, a odnosi sa susjedima su i vi&scaron;e nego dobri. &ldquo;U prvoj godini smo do&scaron;li autom i prenoćili. 2019. Smo do&scaron;li kamperom, mje&scaron;tani su nas srdačno primili i dali da se priključimo na struju i kampiramo nasred sela, &scaron;to je nezamislivo negdje drugdje.<br /><br /></p> <p>To je bila ljubav na prvi pogled&rdquo;, istaknula je. Jednako tako o ovoj njemačkoj obitelji misle i sami mje&scaron;tani, a neki su im za kratko vrijeme postali i obiteljski prijatelji. Susjedi odu&scaron;evljeni Susjeda Zora Milardović ističe kako se &ldquo;svak&rsquo; čudi za&scaron;to su tako odlučili&rdquo; te za&scaron;to su ba&scaron; izabrali njihovo mjesto.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ja sam se na početku vi&scaron;e &scaron;alila s tim da ću ih upozoriti da se trebaju nazad vratiti za Njemačku i da je to sve skupa drugačije nego u Njemačkoj. To je naravno bila &scaron;ala. (&hellip;) Zbog jezika smo se intenzivnije družili. Ja imam četvero djece, Suzane ima četvero djece, idu zajedno u &scaron;kolu, blizu živimo i tako smo se povezale&rdquo;, naglasila je susjeda i obiteljska prijateljica Anita Puđa. Toplu dobrodo&scaron;licu dobilo je u mjesnoj &scaron;koli u Podhumu, i troje djece obitelji Goepel koji su od ove &scaron;kolske godine učenici petog, četvrtog i prvog razreda.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Izvrsno se uklopio, jednostavno želi živjeti ovdje i samim tim on nastoji učiniti sve da se uklopi i da ga prihvate&rdquo;, kazala je učiteljica jednog od dječaka Marija Đuran. &ldquo;Ja djeci pomažem usvojiti najvažnije pojmove na hrvatskom i na njemačkom jeziku. (&hellip;) i naravno individualnog rada s djecom.<br /><br /></p> <p>Tu smo krenuli od učenja abecede, čitanja i najvažnijeg vokabulara kojeg obrađujemo tematski&rdquo;, istaknula je asistentica u nastavi Anđa Renić. Ova mlada njemačka obitelj ne misli samo uživati u ljepotama livanjskog kraja, već su kao pravi Nijemci započeli sa preseljenjem privatnih poslova. Tako će Henri nastaviti voditi zubotehnički laboratorij a Suzanne i u Livnu biti poslovni konzultant.</p> <p><br /><em><strong>BHRT</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-28-njemacka-bih.jpgPetar i Marija, dvoje heroja koji su spasili petero maloljetnika iz gorućeg automobilahttp://grude.com/clanak/?i=353121353121Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 17:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-27-marija-kristic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petorica maloljetnika ozlijeđena su u teškoj prometnoj nesreći u naselju Rupotine pokraj Solina nešto poslije ponoći. <p><br />Četvorica su te&scaron;ko ozlijeđena, no nisu u životnoj opasnosti. Jedan od mladića koji je upravljao vozilom je izgubio nadzor, a auto se zabio u rasvjetni stup te potom zapalio.<br /><br /></p> <p>Uspjeli su izaći prije nego &scaron;to je vatra progutala automobil, a u tome su im pomogli Petar Gizdić (26) i njegova djevojka Marija Kri&scaron;tić (26) koji su se slučajno na&scaron;li na mjestu nesreće.<br /><br /></p> <p>- Vozili smo iz smjera Klisa prema Ninčevićima i ugledali sa strane auto, između stupa i drveta. Prema položaju, mislim da su prvo udarili u drvo koje ih je odbilo na stup. Ranije smo tuda već pro&scaron;li i nije bilo auta, tako da samo zaključili već kad smo pro&scaron;li 50 metara da se radi o nesreći i vratili se - ispričao je Petar za<a href="https://www.radiodalmacija.hr/ispovijest-mladica-koji-je-spasio-petoricu-iz-goruceg-automobila-u-solinu/" target="_blank"> Radio Dalmaciju</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Mladiće su izvukli iz gorućeg automobila. Petar je ispričao kako su vidjeli u autu petero mladih ljudi. Jedan od njih je uspio proviriti iz auta, bio je krvav i zapomagao je. Petrova djevojka Marija, inače medicinska sestra, odmah je pozvala Hitnu pomoć.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Srećom, mirno je i staloženo reagirala - rekao je.<br /><br /></p> <p>Kada se auto počeo dimiti, mladi par je počeo izvlačiti mladiće iz njega.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Auto je bio skroz zgnječen i trojicu koji su sjedili otraga smo lak&scaron;e izvukli, iako su svi zapravo bili naslagani jedan na drugoga jer je auto stajao&nbsp;praktički na prvom kraju. Auto je počeo gorjeti i morali smo čim prije izvući dvojicu sa suvozačevog i vozačevog sjedala - ispričao je Petar i dodao kako su mladići bili priklije&scaron;teni zbog čega ih je bilo teže izvući.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Vatra je brzo buknula, imao sam osjećaj u jednom trenu da mi vatra dodiruje lice i cura je vikala da se maknem, da ćemo svi skupa izgorjeti u toj buktinji. Dobili smo neku nadljudsku snagu i izvukli smo ih u zadnji tren kroz prozor, najbolje &scaron;to smo mogli - ispričao je.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, za volanom je bio 16-godi&scaron;njak koji je, kako doznajemo, uzeo ključeve od neregistriranog automobila dok je otac spavao. Trojica njegovih prijatelja su njegovi vr&scaron;njaci, dok je peti maloljetnik u dobi od 14 godina.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-27-marija-kristic.jpgZa nabavu ogrjeva trebaju dvije mirovine: Velika je potražnja, trebalo ih je kupovati prije sezonehttp://grude.com/clanak/?i=353111353111Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-23-cjepanice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je tek nastupila jesen, građani koji će se tijekom zimskih dana grijati na drva, ugljen ili pelet već uvelike nabavljaju ogrjev. <p><br />Mnogi su požurili s kupnjom ogrjeva jer će njegova cijena prije početka zimske sezone sigurno porasti. Cijene drva, ugljena i peleta u BiH ne razlikuju se mnogo od pro&scaron;logodi&scaron;njih. Ipak, mnogim kućanstvima ovaj izdatak predstavlja veliki udar na kućni proračun, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Ostaju vjerni drvima<br /><br /></strong></p> <p>Jedan od najvećih životnih problema s kojima se umirovljenici trenutačno susreću upravo je nabava ogrjeva. Unatoč tome &scaron;to se cijene nisu znatno mijenjale, umirovljenici se žale da su one visoke u odnosu na mirovine.<br /><br /></p> <p>- Treba nabaviti 6-7 metara drva ili se dogrijavati strujom. A gdje je zimnica, gdje su lijekovi, hrana i odjeća? Nečega se moramo odreći da bismo kupili veću količinu drva - žali se jedan od umirovljenika. Cijena kubnog metra kreće se od 85 KM za oblovinu pa sve do 100 KM za cijepana drva. Cijenu diktira i kvaliteta drva. Uglavnom se iscijepana drva kreću od 90 do 115 KM kod onih koji daju na rate. Za 6-7 m3 iscijepanih drva potrebno je izdvojiti između 600 i 800 KM, &scaron;to je minimalno dvije mirovine. - Ni&scaron;ta ne može zamijeniti smirujući zvuk pucketanja drva u kaminu i toplo ozračje u dugim hladnim zimskim noćima - kaže jedan Banjolučanin. Oni koji se bave prodajom drva kažu kako je potražnja ovog ogrjeva na domaćem trži&scaron;tu na istoj razini već godinama. - Preporuka kupcima je da drva nabavljaju prije same sezone jer je tada cijena niža. Na&scaron; narod kupuje drva uglavnom pred jesen, u kolovozu, rujnu i listopadu. Sada je velika potražnja za drvima - kaže za Večernji list dugogodi&scaron;nji prodavač drva. Zbog visokih cijena drva sve veći broj kućanstava prelazi na grijanje na struju.<br /><br /></p> <p>- Grijemo se na klimu. Iziđe li skuplje, ne znam, ali ovako je definitivno lak&scaron;e. Nema no&scaron;enja drva, pepela, čekanja da se kuća zagrije. Uz to je či&scaron;će i ne moramo ličiti zidove svake godine - kaže nam jedna Mostarka. Posljednjih godina pelet je sve popularniji energent.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Prodavači ističu kako je iz godine u godinu sve veća potražnja za ovim energentom jer je praktičniji za uporabu. - Cijena peleta u ovo doba godine ostala je ista kao i lani. Sugrađani koji se odluče za ovakav način grijanja za tonu peleta trebaju izdvojiti 320 KM - rekao je jedan prodavač peleta za Glas Srpske. Inače, cijena peleta kreće se od 310 do 390 KM, ovisno o klasi i prijevozu<br /><br /></p> <p><strong>Zagađenje od ugljena<br /><br /></strong></p> <p>Za tonu ugljena potrebno je izdvojiti 200 maraka. Međutim, ovaj se energent sve vi&scaron;e izbjegava zbog zagađenja. Nadležni u Sarajevskoj županiji uz podr&scaron;ku &Scaron;vedske osigurali su 2,9 milijuna maraka za zamjenu peći na ugljen i ostala čvrsta goriva, posebno u naseljima gdje su dominantni izvori zagađivanja kućna loži&scaron;ta. <br /><br /></p> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/umirovljenici-na-mukama-dvije-mirovine-za-nabavu-ogrjeva-1526289" target="_blank"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-23-cjepanice.jpgRTV HB želi i na državne jasle: Direktorica tvrdi da oni imaju projektehttp://grude.com/clanak/?i=353102353102Grude.com - klik u svijetSun, 26 Sep 2021 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-26-slavica-karacic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktorica Radiotelevizija Herceg Bosne iz Mostara Slavica Karačić pričala je o tome kako se inicijativa o uplati 1 KM pomoći preko računa EPHZHB, odrazio na RTV HB.<p><br />Ističe da za sada jo&scaron; nema podatak koliko je ljudi prihvatilo obavezu plaćati 1 KM i tako pomaže rad ove kuće, jer kako navodi, jo&scaron; nisu dobili nijednu transakciju na račun. Ali, tvrdi da se javio veliki broj ljudi koji su im imali potrebu reći kako su izvr&scaron;ili uplatu te ističe da se probudio i interes dijaspore koja želi pratiti njihov program i pomoći rad.<br /><br /></p> <p>"Izjave suglasnosti korisnika tek pristižu u njihove poslovnice, pa se tim slijedom 1 KM dobrovoljnog priloga i fakturira. Mi nemamo uvid u imena onih koji su na&scaron;i dobročinitelji te im i na ovaj način kolektivno zahvaljujemo. Zahvalni smo svima onima koji su ovaj projekt doživjeli ispravno, kako je i zami&scaron;ljen, i aktivno se uključili u rad RTV H-B, sa ciljem da se zajedničkim snagama poprave program i financijska situacija kuće", rekla je Karačić.<br /><br /></p> <p>"RTV H-B ima 19 televizijskih i 21 radijski oda&scaron;iljač, raspoređene na prostor cijele Bosne i Hercegovine s naglaskom na prostor na kojem živi hrvatski živalj. Veoma je važno sačuvati ovaj jedinstveni bosanskohercegovački medij na hrvatskom jeziku", ističe direktorica.<br /><br /></p> <p>Uprkos ovome, tvrdi kako nemaju značajnu pomoć iz Republike Hrvatske.<br />"Mi smo bosanskohercegovački medij i oslonjeni smo na vlastite resurse, na na&scaron;e osnivače, općine, gradove i županije s većinski hrvatskim stanovni&scaron;tvom. Imamo uspostavljenu suradnju s medijskim kućama iz susjednih zemalja, uglavnom iz Republike Hrvatske, ali i s ostalim zemljama u okruženju. Suradnja je na komercijalnom osnovu, a ne na pomoći. Ne&scaron;to &scaron;to bi se moglo okarakterizirati kao pomoć je u pravilu redovna potpora Vlade RH preko Sredi&scaron;njeg ureda za Hrvate izvan RH na&scaron;im projektima. Zahvalni smo na svakom razumijevanju i svakoj potpori. Ali vjerujemo kako i na&scaron;i ponuđeni projekti vrijede potpore", obja&scaron;njava Karačić.<br /><br /></p> <p>"Mi u svakom trenutku imamo nekoliko spremnih dru&scaron;tveno korisnih projekata, ali nije lako 'zagristi u proračunski kolač'. Mi imamo tu nesreću da nas se redovno, nepravedno, svrstava u komercijalne medije, a mi smo toliko javni da ne možemo biti javniji. Ali, nismo kao takvi prepoznati aktualnim zakonom&hellip; Čekamo izmjene zakona i konačnu pravičnu raspodjelu medijskog prostora, a onda i proračunskih sredstava", kaže direktorica RTV-a H-B.<br /><br /></p> <p>Do tada je pred njom i njenim timom jo&scaron; dosta posla, jer pored potrebne financijske pomoći i pobolj&scaron;anja programa se suočavaju s problemom koji uzrokuje zakasnjela digitalizacija u BiH i činjenicom da je HAKOM zatražio ga&scaron;enje analognog signala, odnosno oda&scaron;iljača.<br /><br /></p> <p>"Svi smo mi taoci usporene dinamike digitalizacije u BiH i to već utječe na na&scaron; rad. Od 11 oda&scaron;iljača u Hercegovini, 9 smo već morali ugasiti, a do kraja godine gasimo jo&scaron; dva. No, BiH mora po&scaron;tivati svoje međunarodne obveze i mi se u tom smislu ne protivimo. Žao nam je &scaron;to nisu ostvareni uvjeti stvarne digitalizacije u BiH planiranom dinamikom, ali unatoč tome poku&scaron;avamo izaći iz problema. Upravo smo u petak 17. rujna 2021. dobili suglasnost RAK-a za digitalno zemaljsko emitiranje u MUX A u digitalnom području Velež te su tako stvoreni preduvjeti za djelomično premo&scaron;tavanje problema uga&scaron;enih oda&scaron;iljača. Zatražili smo i od javnih teleoperatera uključenje u njihove distributivne mreže te će i to biti od velike pomoći. Borimo sa na svim frontama", tvrdi Karačić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-26-slavica-karacic.jpegHercegovina ima kamen 'težak' desetke milijardi KM: U jednoj općini rezervi granita ima 20 milijardihttp://grude.com/clanak/?i=353094353094Grude.com - klik u svijetSun, 26 Sep 2021 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-26-grude-park-duhanska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je Hercegovina izrazito kamenjarsko područje i ima veliki potencijal u ovoj oblasti, taj potencijal se tek jednim malim dijelom koristi.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je za Klix.ba kazao Tomislav Majić, predsjednik Udruge za poduzetni&scaron;tvo i posao LiNK Mostar, ogromne su rezerve kamena koje Hercegovina ima, a domaće firme ipak uglavnom koriste onaj iz uvoza.<br /><br /></p> <p>"Preko 20 milijardi KM imaju rezerve granita samo u Jablanici, plus druge vrste kamena u Hercegovini, krečnjaci i ostalo, koje se ne koriste samo za obradu, građevinarstvo i za spomenike, već i za proizvodnju kreča, čak i za paste za zube. Vjerovatno u ostatku Hercegovine ima jo&scaron; dvadesetak milijardi KM rezervi kamena za druge namjene. To je ogromno bogatstvo koje stoji neiskori&scaron;teno, a mi plaćamo Kinezima i Talijanima uvezeni kamen, koji je čak i lo&scaron;ije kvalitete od na&scaron;eg", kaže Majić.<br /><br /></p> <p>Mali je broj i onih koji se trenutno ovim poslom u na&scaron;oj zemlji bave. Zbog toga je Udruga LiNK jo&scaron; 2018. godine pokrenulo projekt Zvuk kamena &ndash; Partnerstvo za zapo&scaron;ljavanje u proizvodnji i preradi kamena, čija je vrijednost bila 50.000 KM.<br /><br /></p> <p>"Na ovu ideju smo do&scaron;li kroz razgovor s kamenjarima iz Posu&scaron;ja, Jablanice, Neuma i Čapljine, formirali smo klaster kamena Hercegovina sa centrom u Jablanici jer je to najjače kamenarsko sjedi&scaron;te u BiH. Kroz razgovore s njima saznali smo da je od ukupne količine kamena koji se koristi u BiH samo 15 posto domaći kamen, a 85 posto je uvozni, iako mi imamo fantastične resurse", kazao je Majić.<br /><br /></p> <p>Obuku su proveli u suradnji s inžinjerom iz Posu&scaron;ja koji je bio predavač, a koji je ranije radio u jednoj firmi koja se bavi kamenom. Ostvarili su i suradnju sa Srednjom strukovnom &scaron;kolom u Posu&scaron;ju, a sve s ciljem da obuče kadar koji će se na domaćem trži&scaron;tu baviti obradom i preradom kamena.<br /><br /></p> <p>"Tri mjeseca, koliko je obuka trajala, nisu dovoljna da neko postane kamenar, ali dali su dobru osnovu koja im je od velike pomoći u firmama u kojima su nakon toga počeli raditi. Opremili smo radionicu Srednje strukovne &scaron;kole u Posu&scaron;ju i osposobili njihove predavače za prijenos znanja, a obuku u ovom programu je pro&scaron;lo 49 polaznika sa službi za zapo&scaron;ljavanje Zapadno-hercegovačke županije. Od tih 49 polaznika, njih 20 je oti&scaron;lo u Dubrovnik, 20 se rasporedilo po Jadranu, a tek devetero njih je ostalo da radi u Zapadno-hercegovačkoj županiji", istakao je Majić.<br /><br /></p> <p>Činjenica da su svi koji su zavr&scaron;ili obuku odmah na&scaron;li posao pokazuje da za kamenare ima posla, i to ne samo u BiH nego i u susjednim državama. Međutim, kada su krenuli sa ovim projektom u Udruženju LiNK nisu očekivali da će većina polaznika napustiti BiH.<br /><br /></p> <p>"Problem je &scaron;to je ispalo da smo osposobili kadar koji smo izvezli, a na&scaron; cilj je bio da oni ostanu ovdje. Oti&scaron;li su zbog novca i boljih uvjeta rada, ali ni na&scaron;im poduzetnicima ne fali posla i sasvim su solidne plaće u sektoru kamenarstva i u Bosni i Hercegovini, u odnosu na druge industrije. Ono &scaron;to se pokazalo ovdje je da je veliki interes za ovakvu vrstu obuka i prekvalifikacija, ali je žalosno &scaron;to nismo imali veću pomoć domaćih vlasti, već nam je u ovom projektu dosta pomogla Delegacija EU u BiH. Federalni zavod za zapo&scaron;ljavanje godi&scaron;nje izdvoji ogromna sredstva za prekvalifikaciju i obučavanje radne snage, a rezultate ne vidimo u praksi. Trebalo bi na tome jo&scaron; raditi, kako bi ovakvi projekti bili podržani i od vlasti, ali i kako bi se podigla svijest o tome da i Bosna i Hercegovina ima dovoljno svog kamena koji se ne koristi, a mogao bi. Tada ne bismo imali potrebu uvoziti ga u ogromnim količinama kao &scaron;to to sada radimo", poručio je za Klix Majić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-26-grude-park-duhanska.jpgMedvjed u Hercegovini rastrgao ovcu i ozlijedio psahttp://grude.com/clanak/?i=353078353078Grude.com - klik u svijetSat, 25 Sep 2021 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-24-medvjed_rsa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Teška epidemiološka situacija i nestašica vode nisu jedino što muči stanovnike istočne Hercegovine ovih dana. Nemili događaj je sinoć uznemirio mještane sela Kravarevo kod Gacka.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, u predvečerje oko 17 sati i 30 minuta medvjed je napao stado ovaca vlasnika Miljana Mastilovića. Zvijer je rastrgla jednu ovcu, ozljedila psa, a vlasnik je na svu sreću neozlijeđen. U panici pred razjarenom životinjom, Miljan je ipak uspio dozovati brata koji je opalio jedan hitac u zrak, nakon čega se medvjed povukao u obližnju &scaron;umu.</p> <p>"Sve to se dogodilo u neposrednoj blizini, ne&scaron;to vi&scaron;e od pola kilometra od na&scaron;e obiteljske kuće i nedaleko od rijeke Vranjače", rekao Miljanov bratić Jovan Mastilović za Radio Gacko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On napominje da ovo nije prvi put da medvjed napada njihovo stado. Slična situacija se dogodila prije dvije godine kada im medvjed odnio troje janjaca.</p> <p>Iz nadležnog općtinskog odjeljenja je potvrđeno da je podnesen zahtjev za procjenu i nadoknadu &scaron;tete.</p> <p>Iz Udruge lovaca &bdquo;Vranjača&ldquo; Gacko je potvrđeno da je i nedavno zabilježen napad medvjeda na ovce u području sela Vi&scaron;njevo. Smatraju također opasnim činjenicu da se medvjed okomio na stoku &scaron;to znači da ni ljudi nisu sigurni. Dodaju i to da je procedura za odstrijel medvjeda vrlo složena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-24-medvjed_rsa.jpgŽitelji BiH kupuju veću količinu hrane, stvaraju zalihe zbog neizvjesne jesenihttp://grude.com/clanak/?i=353075353075Grude.com - klik u svijetSat, 25 Sep 2021 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-12-trgovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Brašno, riža, mlijeko, jaja, tjestenina, ulje, suhomesnati proizvodi, sir, kava, čajevi..., sve sam ja to spremila u prostoriju ili ostavu, kako se kod nas kaže. <p><br />Spremna su i drva za hladnije dane. Moram zahvaliti i djeci koja su se angažirala. I prije pandemije stvarala sam zalihe da u kući bude dovoljno za svaku potrebu, a kako je ovo krenulo, onda mi je nekako draže uzeti ovakve potrep&scaron;tine navrijeme. Naravno, neke proizvode zbog rokova moram potro&scaron;iti prije, ali dosta toga može dulje vremena - s osmijehom za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zitelji-bih-kupuju-vecu-kolicinu-hrane-zele-stvoriti-zalihe-zbog-neizvjesne-jeseni-1525897" target="_blank"><em><strong>Večernji list BiH</strong></em></a> priča pokazujući na smočnicu gospođa Marija, stanovnica mjesta u zapadnoj Hercegovini.<br /><br /></p> <p><strong>Minimalna mirovina<br /><br /></strong></p> <p>S obzirom na to da je cijena posljednje potro&scaron;ačke ko&scaron;arice iznosila 2524,81 KM i bila je najveća u povijesti BiH, pitamo je koliko je te&scaron;ko bilo kupiti određenu količinu namirnica za dugoročno. - Neka djece, moja mirovina je minimalna i bez njih bi to bilo nemoguće. Ali dobro je ovo i njima. Kada njima nečeg ponestane, znaju kod koga imaju, a i oni sebi usvajaju naviku da se mora imati dovoljno hrane za crne dane. Moram spomenuti da sam krumpir, luk, mahune, grah..., koje inače čuvam u hladnijim prostorijama, izvadila iz zemlje pa sam mirna. Pravila sam i zimnicu. Da se trgovine zatvore, dugoročno imam dovoljno za skuhati ručak - priča nam ističući da u ovakvim vremenima ne želi ni&scaron;ta prepu&scaron;tati slučaju. U jednom bh. supermarketu kažu kako je primjetno u ovom vremenu da se kupuje veća količina osnovnih namirnica. - Ljudi u BiH pro&scaron;li su sva&scaron;ta. Ratovi, bolest, glad..., sve to bilo je prisutno kroz pro&scaron;lost, a onaj tko, srećom, ni&scaron;ta od toga nije doživio sjeća se priča svojih bližnjih, roditelja, djedova, baka, susjeda... i zna da na sve mora biti spreman - priča nam radnica u supermarketu. Ono &scaron;to bi donekle umirilo pučanstvo i dalo nadu da možemo funkcionirati kao država jest unaprjeđenje sustava robnih rezervi, ali jo&scaron; vi&scaron;e snažan rast domaće proizvodnje, da nemamo situaciju kao u ožujku pro&scaron;le godine kada su granice bile zatvorene pa ni trgovine nisu znale dokad će zalihe biti dovoljne, a zanemarivanje domaće poljoprivrede dovelo je do toga da se nemaju gdje na trži&scaron;tu BiH kupiti dovoljne količine neke namirnice.<br /><br /></p> <p><strong>Unaprijediti poslovni ambijent<br /><br /></strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Admir Čavalić nedavno je istaknuo da taj sustav mora biti razvijeniji.</p> <p>- Sustav robnih rezervi nije integriran, nema strate&scaron;ke odrednice djelovanja i nerijetko je podložan raznim aferama (u vezi s nabavama, prije svega). Mislim da je domaća politika na određeni način odustala od sustava robnih rezervi. Razumijevajući da su politike ograničavanja cijena apsolutno pogre&scaron;ne, a čemu smo nedavno svjedočili u Federaciji BiH, jedino &scaron;to nam ostaje u kratkom roku jesu robne rezerve. Dugoročno, moramo unaprijediti poslovni ambijent, odnosno stvoriti pretpostavke za razvoj na&scaron;ih tvrtki i osnaživanje gospodarstva - smatra Čavalić.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-12-trgovic.jpgPreminuo Antun Laslo, poljoprivrednik i borac za prava ljudi sa selahttp://grude.com/clanak/?i=353066353066Grude.com - klik u svijetFri, 24 Sep 2021 14:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-24-laslo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je Antun Laslo, kojega je javnost proteklih desetljeća poznavala kao jednog od seljačkih vođa u nastojanjima poljoprivrednika da se izbore za bolji položaj. Poljoprivrednik iz Stanice Đakovačke umro je u 70. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>- Svim dragim mu prijateljima, i ostalima koji ga poznaju, a često i kroz medije, javljamo tužnom vije&scaron;ću da nas je <strong>Antun </strong>napustio jutrom kada bi se i običavao ustajati, napojiti i nahraniti blago. U miru Svom i Božjem oti&scaron;ao je do kraja svjestan čovjekove prolaznosti, ostaviv&scaron;i čvrst pečat od RIJEČI kojima nije ostao dužan ovom svijetu i onima koje je zastupao svojim hrabrim i po&scaron;tenim služenjem. Siguran u sve ono &scaron;to je i javno i u krugu najbližih pronosio, govoreći jednostavnim rječnikom, ostavio nam je u zalog i na čuvanje jasno opredjeljenje života sa zemljom i blagom u obiteljskom okruženjem i s narodom kojeg je ljubio. Životom je svjedočio ono &scaron;to je u <strong>javnosti pronosio. Zar</strong> čovjek može vi&scaron;e? - stoji u obavijesti o njegovoj smrti koju potpisuju obitelj i prijatelji. Ističu kako je bio "slavonski je sin, seljak, uzgajivač, poljoprivrednik", a u prvom redu čovjek.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle"> <div id="lwdgt-464" class="lwdgt" data-wid="474"> <div class="lwdgt-container wid-474"> <p class="linker-widget-col lw-desktop lw-list lw-row1 last lwc-1"><span> <br /></span></p> </div> </div> </div> <p>Rođen je 4. siječnja 1951., a preminuo je u petak ujutro.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Pogreb će biti u subotu u 14 sati u njegovom selu, <strong>Satnici Đakovačkoj.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-24-laslo.jpegNJEMAČKA POVLAČI PROIZVODE 'BOSNA': Zbog bakterije mogu dovesti do teže bolestihttp://grude.com/clanak/?i=353059353059Grude.com - klik u svijetFri, 24 Sep 2021 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-24-lidl-trgovina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz trgovina u Njemačkoj povlači se proizvod s nazivom "Bosna" koji se odnosi na kako se navodi "Suho meso, Zarebnica, dimljeno goveđe pečenje" s rokom trajanja do 3. studenoga 2021. godine<p>&nbsp;</p> <p>Ovo je objavljeno na stranici Lebensmittelwarnung.de, a navodi se kako su pakiranja od 400 grama i u njima je pronađena Listeria monocytogenes, vrsta patogenih bakterija koje uzrokuju infekciju listeriozom.<br /><br /></p> <p>Suhomesnati proizvod se prodavao u njemačkim saveznim državama Hessen, Baden-W&uuml;rttemberg, Bavarska, Donja Saska, Sjeverna Rajna-Vestfalija i Rheinland-Pfalz.<br /><br /></p> <p>Bolest listerija obično se manifestira u roku od 14 dana od infekcije. Simptomi su proljev i groznica. Konkretno, trudnice, starije osobe i ljudi s oslabljenim imunolo&scaron;kim sistemom mogli bi razviti teže procese bolesti s trovanjem krvi i meningitisom. Kod trudnica ta bolest može na&scaron;koditi nerođenom djetetu čak i ako trudnica nema simptome, navodi se u obavijesti.<br /><br /></p> <p>Ljudi koji su pojeli meso i razvili te&scaron;ke ili dugotrajne simptome trebali bi potražiti liječničku pomoć i obavijestiti ih o mogućoj infekciji listerijom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-24-lidl-trgovina.jpgTOMISLAVGRAD / Proračun povećan za 1,3 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=353057353057Grude.com - klik u svijetFri, 24 Sep 2021 10:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-25-tomislavgrad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Do uvećanje je došlo zahvaljujući dobrom izvršenju prihoda od hidroakumulacije, ali i većine ostalih neporeznih prihoda.<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Općinsko vijeće Tomislavgrad na dana&scaron;njoj sjednici usvojilo je Odluku o izmjenama i dopunama Proračuna općine Tomislavgrad za 2021.godinu, kojom se općinski proračun uvećava s planiranih 11.918.650 KM na 13.315.345 KM, odnosno za 11,72 posto.<br /><br /></p> <p>Kako je vijećnicima prezentirala pomoćnica načelnika općine za financije Božana Jurčević, za prvih &scaron;est mjeseci ove godine izvr&scaron;eno je ukupno 6.773.427 KM prihoda i primitaka, &scaron;to iznosi 56,83 posto od prvobitno planiranog iznosa.<br /><br /><br />Do uvećanje je do&scaron;lo zahvaljujući dobrom izvr&scaron;enju prihoda od hidroakumulacije, ali i većine ostalih neporeznih prihoda koji se ostvaruju sukladno planiranim iznosima ili su dosta uvećani u odnosu na prvobitni plan &ndash; kazala je Jurčević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na rashodovnoj strani izvr&scaron;eno je samo 3.878.433 KM, odnosno 32,54 posto od prvobitno planiranog iznosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jurčević je ustvrdila da je ove godine do&scaron;lo do značajnog oporavka gospodarstva &scaron;to je rezultiralo boljim punjenjem općinskog proračuna.</p> <br />U drugom kvartalu ove godine do&scaron;lo je značajanog oporavka glede naplate poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak, dvije najznačajnije stavke u poreznim prihodima. Pad poreza na dohodak nije ni blizu kao &scaron;to je to slučaj kod poreza na dodanu vrijednost, na &scaron;to su sigurno utjecaja imale mjere pomoći gospodarstvenicima, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini &ndash; istaknula je Jurčević. <br /><br /> <p>Jedna od značajnih stavki koje su uvećane su općinske komunalne pristojbe koje su s planiranih 510.000 KM povećane na 830.000 KM budući da očekuju uplatu komunalne pristojbe od vjetroelektrane Ivovik &scaron;to se već duže vrijeme rje&scaron;ava na sudu i sada je do&scaron;lo na ovrhu, u iznosu od 321.000 konvertibilnih maraka.<br /><br /></p> <br />Osim toga imali smo jo&scaron; jednu značajniju uplatu početkom sedmog mjeseca u iznosu od 280.000 KM od poduzeća Tomislavgrad-Kupres d.o.o. isto vezano za vjetroelektrane &ndash; naglasila je Jurčević. <br /><br /> <p>Od vjetroelektrana za prvih pola godine, dijelom u prihodima od koncesija, dijelom u naknadama za zemlji&scaron;te i izgradnju, ostvareno je 358.687 KM, od čega VE Jelovača 204.304 KM, a VE Mesihovina 154.383 KM.<br /><br /></p> <p>Također su uvećani prihod od hidroakumulacije s planiranih 1.990.000 KM na 2.650.000 KM, sukladno izvr&scaron;enju za prvih &scaron;est mjeseci.<br /><br /></p> Pro&scaron;le godine prihod od HEP-a iznosio je 1.790.287 KM i rečeno je da i u 2021. godini ne očekujemo vi&scaron;e, jer će se ponovno ići u isu&scaron;ivanje jezera. Međutim, u prvoj polovici godine ostvareno je vi&scaron;e nego &scaron;to je planirano za cijelu godinu. Već od kolovoza ove godine ti iznosi su postali značajno manji &ndash; pojasnila je Jurčević. <br /><br /> <p>Kapitalni transferi od RH uvećavani su na 180.000 KM umjesto planiranih 75.200 KM, koliko će biti investirano u izmjenu otvora i sanaciju fasade O&Scaron; Ivan Mažuranić u Tomislavgradu na, jer se očekuju dodatna sredstva za projekte koji su u tijeku &ndash; dječji vrtić i dječje igrali&scaron;te.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-25-tomislavgrad.jpgI GSS Grude pomogao u pronalasku nestale u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=353039353039Grude.com - klik u svijetThu, 23 Sep 2021 08:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-23-nestala-austrijanka-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pripadnici Gorske službe spašavanja sinoć su pronašli državljanku Republike Austrije M.Z. (70) koja je nestala u srijedu ujutro na Brdu Ukazanja kod Međugorja.<p>&nbsp;</p> <p>Odmah po dojavi, Hercegovačka gorska služba spa&scaron;avanja Čitluk pokrenula je akciju potrage i spa&scaron;avanja, a ubrzo su joj se priključili i spasioci HGSS Čapljina i GSS Ljubu&scaron;ki, dok su ka Međugorju krenuli i spa&scaron;avatelji HGSS Mostar i GSS Grude.</p> <p>U 18:40 minuta nestala osoba pronađena je živa, bez vidljivih ozljeda i pothlađena.</p> <p>U akciji je sudjelovalo 40 spasilaca, dva potražna tima sa psima i dva drona, objavio je GSS BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-23-nestala-austrijanka-21.jpgOpet se zatreslo kod Siska, osjetilo se i u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=353038353038Grude.com - klik u svijetThu, 23 Sep 2021 08:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-07-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan korisnik je napisao kako je to bio “najjači do sada”.<p>&nbsp;</p> <p>Potres jačine 4,1 stupanj Rihtera zatresao je protekle noći sredi&scaron;nju Hrvatsku, a mogao se osjetiti i u sjeverozapadnim područjima Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Epicentar potresa bio je &scaron;est kilometara od Siska, objavio je Europski mediteranski seizmolo&scaron;ki centar /EMSC/.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>&ldquo;Jako podrhtavanje u nekoliko navrata, centar Petrinje&rdquo;<strong>,</strong>&nbsp;napisao je jedan korisnik aplikacije EMSC-a, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi korisnik je napisao kako je to bio&nbsp;&ldquo;najjači do sada&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>&ldquo;Bilo je ba&scaron; jako, probudilo nas je, zvuk kako dolazi i kako drma, nema spavanja&rdquo;,&nbsp;jo&scaron; je jedan komentar na stranici EMSC.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-07-potres.jpgHeroinski ovisnik u Sloveniji se cijepio 23 puta. Dobivao po nekoliko stotina eurahttp://grude.com/clanak/?i=353037353037Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 23:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-cjepljenje-21-potvrda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako piše slovensko Delo, heroinski ovisnik u Ljubljani je za naknadu od po nekoliko stotina eura čak 23 puta primio cjepivo protiv korone pod tuđim imenom.<p><br />&nbsp;Tako su 'kupci' koji se ne žele cijepiti, a cilj im je ne biti stalno pod mjerama, dobili Covid potvrde. Tamno&scaron;nji imunolog je istaknuo da je opasno to &scaron;to je napravio ovisnik.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-cjepljenje-21-potvrda.jpgU Srbiji pao snijeg, stigao prije kalendarskog kraja ljetahttp://grude.com/clanak/?i=353030353030Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 19:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-kopaonik-snijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Staroj planini u susjednoj Srbiji, na nadmorskoj visini iznad 1.500 metara, pao je prvi snijeg, a zabijelio se i Kopaonik.<p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima s automatske meteorolo&scaron;ke stanice na Babinom zubu, temperatura u okolini Babinog zuba i na Jabučkom ravni&scaron;tu je oko nula stupnjeva</p> <p>Za sada se radi o slabijim oborinama koje će prema vremenskoj prognozi prestati tijekom večera&scaron;nje noći, javio je RTS.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-kopaonik-snijeg.jpgKako je otkriven identet žene s Krka: ‘Ubacio sam fotografiju u besplatni program i odmah...‘http://grude.com/clanak/?i=353029353029Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 18:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-f_12559359_1024.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Policijska uprava primorsko-goranska potvrdila je danas da je utvrđen identitet žene koja je 12. rujna ozlijeđena pronađena na Krku. <p>&nbsp;<br />Slovakinja <strong>Daniela A. </strong>danima je bila vijest u hrvatskim i svjetskim medijima, svi su poku&scaron;avali otkriti tko je ta misteriozna žena koja se ne sjeća svog identiteta.<br /><br /></p> <p>Budući da u hrvatskoj bazi podataka nisu pronađeni njezini otisci, policija je zatražila pomoć stranih policija, a o svemu je obavije&scaron;ten i Interpol.<br /><br /></p> <p>Njezin identitet u konačnici je potvrđen nakon dojave da bi se moglo raditi o državljanki Slovačke. Iz policije su ranije potvrdili kako su od građana dobili velik broj potencijalno korisnih informacija o nepoznatoj ženi, a jedna od njih mogla bi biti i ona koju je objavio jedan korisnik Reddita, koji je detaljno opisao svoj 'detektivski rad'.<br /><br /></p> <p>Naime, fotografiju misteriozne žene provukao je kroz program <a href="https://pimeyes.com/en" target="_blank">Pim Eyes</a>, pomoću kojeg se na internetu mogu pronaći fotografije slične onoj koju pretražujete. Program je tako prona&scaron;ao nekoliko fotografija na kojima je žena koja jako sliči ženi koja je pronađena na Krku, a na kraju se ispostavili da to zbilja jest ona.<br /><br /></p> <p>Među fotografijama koje mu je izbacio program bile i one s jedne božićne zabave koja se održala u Los Angelesu, a na kojima je bila i Daniela A. Osim te velike fotogalerije, program je detektirao i jednu fotografiju s Facebooka na kojoj se vidi kako Slovakinja sjedi u restoranu s jo&scaron; nekoliko ljudi.<br /><br /></p> <p>Korisnik Reddita koji se bacio u potragu misteriozne žene napisao je i kako je o svemu obavijestio hrvatsku ambasadu koja ga preusmjerila na Interpol.<br /><br /></p> <p>S druge strane prvo i osnovno &scaron;to je hrvatska policija napravila i objavila, a također je dio istrage, jest da je, provukav&scaron;i je kroz MUP-ov sustav, ustanovila da se ne radi o hrvatskoj državljanki. Kad su se uvjerili da nije prijavljen njezin nestanak i da je nema u evidenciji mogućih počinitelja kaznenih djela, policiji je od pomoći mogao biti sustav koji evidentira prelaske granice, ali to će se tek sada kad je ustanovljen identitet moći bolje razjasniti. Nadalje, ako je odsjela u privatnom smje&scaron;taju ili turističkom objektu, trebala bi biti registrirana u sustavu eVisitor.<br /><br /></p> <p>Kad je riječ o softverima za prepoznavanje lica s fotografija, MUP je u listopadu 2019. godine raspisao natječaj za nabavu programa za prepoznavanje. Sve je bilo obavijeno tajno&scaron;ću, a na upit Jutarnjeg lista u siječnju 2020. godine iz MUP-a su odgovorili da je "pokrenut postupak nabave koji je, iz razumljivih (operativnih) razloga, klasificiran oznakom tajnosti Ograničeno, stoga nismo u mogućnosti dati odgovor na sva va&scaron;a pitanja". Taj program, koje koriste brojne policije u svijetu, u mogućnosti je s 90 posto sigurnosti identificirati tražene osobe.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>U međuvremenu, objavljeni su i brojni detalji o životu Daniele A., 57-godi&scaron;njakinji iz grada Strenčina u Slovačkoj.<br /><br /></p> <p>Daniela je navodno s 19 godina oti&scaron;la u SAD gdje se udala za jednog filmskog producenta. Bavila se izradom nakita koji je bio dosta popularan i kori&scaron;ten na setovima filmova. Njezin nakit nosili su <strong>Brigitte Bardot</strong>, <strong>Barbara Streisand</strong>, postava serije 'Prijatelji' i mnoge druge slavne osobe.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to se razvela od supruga, krajem 2000-ih vratila se u Strenčin gdje je kupila stan i živjela sama te je registrirala tvrtku Dana Adamcova d.a., koja se također bavila izradom nakita. U međuvremenu je oti&scaron;la u mirovinu.<br /><br /></p> <p>U jednom trenutku života Daniela se ponovno na&scaron;la u SAD-u, i to kao beskućnica, a o tome je policiji posvjedočila i <strong>Nina Smidt</strong> iz Los Angelesa koja je, kako kaže, ženu pronađenu na Krku poznavala jako dobro, iako se s njom nije čula od 2015., kada je iz Amerike otputovala u Irsku živjeti s prijateljem.<br /><br /></p> <p>Daniela A. ima navodno vrlo mali krug prijatelja i sestru te se trenutno poku&scaron;ava doći do nje kako bi se eventualno ne&scaron;to vi&scaron;e doznalo o okolnostima njezina odlaska u Hrvatsku, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ubacio-sam-fotografiju-u-besplatni-program-odmah-su-mi-iskocili-prizori-s-tuluma-u-l-a-u-15104285" rel="nofollow" target="_blank">Jutarnji list</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-f_12559359_1024.jpgŽive sa 170 KM mjesečno, bez vode i struje u 26 kvadrata i - ne žale sehttp://grude.com/clanak/?i=353028353028Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 18:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-prijevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U svijetu u kojem živimo, okrenuti svatko svojim problemima i svakodnevici obasutom pandemijskim informacijama, često zaboravljamo da oko nas žive ljudi na granici socijalnog minimuma.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Dijabetes, nema posla...<br /><br /></strong></p> <p>Unatoč svemu, zrače optimizmom i nadaju se boljem. Tročlana obitelj Zorana i Ivanke Prijević iz Ora&scaron;ja jedna je od takvih. Žive na rubu grada, na rubu siroma&scaron;tva, ali dostojanstveno sve to podnose i, kažu za Federalnu TV, prilagodili su se situaciji. Kuća u kojoj trenutačno živi obitelj Prijević izgrađena je uz pomoć &Scaron;vicarskog Crvenog križa. Njihov skromni dom od svega dvadeset i &scaron;est kvadrata dostatan je za preživljavanje, ali ne i život dostojan čovjeka s dana&scaron;njim civilizacijskim dosegom jer struje i vode nemaju. Oni bi sve to nekako i podnijeli, kako kažu, i uz svoje zdravstvene tegobe, ali sve im te&scaron;ko pada jer odgajaju devetogodi&scaron;njeg sina, a želja im je svom sinu Tomislavu priu&scaron;titi život barem sličan onima njegovih vr&scaron;njaka.</p> <p><br />Za institucije je malo teža &ldquo;prohodnost&rdquo; za pomoć ovoj obitelji zbog nerije&scaron;enih dokumenata, tako da žive od tek 170 KM mjesečno. Naime, Zoran ukupno prima svega 120 KM, dodatno, tu je i dječji dodatak od 50 KM mjesečno. - To je sve &scaron;to imamo i &scaron;to raspoređujemo kako možemo, na hranu i sve ostalo najpotrebnije - kaž Zoran, prenosi Vecernji.ba. Prijevići dodaju da nisu gladni i žedni, kako se to pučki kaže, ali vi&scaron;e nemaju nego &scaron;to imaju. Dok dijabetes nije pokazao svoju ružnu stranu, Zoran je mogao vi&scaron;e raditi. - Nisam se bojao nikakvoga posla. Radio sam na građevini, najteže poslove, prikupljao sekundarne sirovine i tko god me zvao da ne&scaron;to pomognem. Sada toga nema jer mi je dijabetes uni&scaron;tio nogu, pa ni posla - kaže Zoran. Maleni Tomislav vedar je i nasmijan dječak koji često nakon &scaron;kole dolazi i u Udrugu &ldquo;Put u život&rdquo; Ora&scaron;je, gdje mu je osiguran obrok, kao i ugodan boravak. Tehnolo&scaron;ke inovacije kojima su zasuta druga djeca Tomislavu su tek san.<br /><br /></p> <p>- U &scaron;koli mi je super, razred je odličan, ali svi imaju mobitele pa bih i ja volio da kući imam struju da uključim laptop kada ga jednom budem imao - skromno za Vecernji.ba kaže Tomislav.<br /><br /></p> <p>Predsjednica Udruge građana &ldquo;Osmijeh&rdquo; iz Domaljevca Sandra Đukić nije mogla ostati nijema na probleme Prijevića. Kaže nam kako je akcija pokrenuta na poziv jedne majke djeteta koje ide s Tomislavom u razred. Dosad je domaljevački &ldquo;Osmijeh&rdquo; realizirao nekoliko uspje&scaron;nih humanitarnih akcija, no nikada, kaže nam Sandra, nije bilo toliko emocija jer smatrala je da takvih uvjeta života vi&scaron;e nema.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Proradile emocije<br /><br /></strong></p> <p>- Nisam znala da na na&scaron;em posavskom području jo&scaron; uvijek ima obitelji koje žive u tako te&scaron;kom stanju i zato smo pokrenuli akciju kako bismo im na bilo koji način pomogli i podigli kvalitetu života, prije svega, jer imaju maloga sina. Cilj akcije je da se njihova kuća renovira, da im se osposobi voda i uvede struja, a ako uspijemo, na&scaron;a je želja urediti i posebnu sobu za Tomislava. Sve nas je jako dirnula izjava tako maloga dječaka da bi volio živjeti u sobi u kakvoj žive njegovi prijatelji. Zar netko može ostati nijem na takve riječi - kaže nam Sandra i dodaje kako se do sada javilo dosta građana koji žele sudjelovati u ovoj akciji. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-prijevic.jpegNovi trend u BiH, obitelji kupuju zemljišta i odlaze na selohttp://grude.com/clanak/?i=353025353025Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 16:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-grude-selo-cere-panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U velikim gradovima postaje sve teže živjeti. Pandemija je dala krila rastu cijena nekretnina, ali i stanarina te je održavanje troškova postalo sve teže. <p><br />Mnogi se žele rije&scaron;iti velike nekretnine i pronaći sebi ne&scaron;to manje i jeftinije, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>. U zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj odnos cijena i prihoda dramatično je porastao. Izvje&scaron;ća navode kako bi upravo stambeni dugovi mogli biti temelj novih kriza.<br /><br /></p> <p><em><strong>Pandemija ostavila traga<br /><br /></strong></em></p> <p>Kakva je situacija u BiH, provjerili smo s Edinom Batlakom, ekonomistom i vodećim čovjekom Agencije za nekretnine Agency Plus, koji nam govori kako je trži&scaron;te nekretnina, kada je BiH u pitanju, živnulo u svibnju ove godine. Međutim, jasno je kako je pandemija učinila svoje, a ono &scaron;to itekako diktira situaciju cijena je na svjetskom trži&scaron;tu. - Imamo poremećaje na svjetskom trži&scaron;tu koji se prelijevaju i na nas, promjena cijene građevnih materijala, prvenstveno metala, i veliki skokovi doveli su do toga da se podižu cijene. Nedavno sam govorio da tu postoje određena opravdanja, ali, po mom mi&scaron;ljenju, ni u kojem slučaju tolika koliki su ti zahtjevi za povećanjem - kaže Batlak. Pitamo ga i kada možemo očekivati stabilizaciju stanja na trži&scaron;tu i koliko to ovisi o pandemiji. - Može se primijetiti na neizravan način da ljudi počinju živjeti normalno s pandemijom, odnosno da ona postaje sastavni dio života i neće biti zatvaranja kakvih je bilo, a osobno vjerujem u to s obzirom i na proces imunizacije. Ali pandemija ima utjecaj i dalje jer mnogi neće ući u kredite zbog straha i nesigurnosti - kaže Batlak. Spominje i jo&scaron; jedan aspekt koji je u zemlji poput BiH itekako bitan, a druge zemlje s tim uglavnom nemaju problema pa će se lak&scaron;e i pokrenuti kada dođe kraj pandemiji. - Politička situacija u BiH ne ide nimalo na ruku razvoju trži&scaron;ta nekretninama. Ono je velika kočnica i kada bi se to otkočilo, bila bi puno bolja situacija, bolje bi bilo investitorima, a i samim kupcima - nagla&scaron;ava Batlak.<br /><br /></p> <p>Međutim, nije sve tako crno. U pandemiji, primjerice, nije opadalo zanimanje za zemlji&scaron;tem, prvenstveno onim građevinskim, a Batlak nam ističe jedan zanimljiv fenomen, a to su odlasci na selo, gdje cijene pomalo rastu, a osnovni razlog tome je sloboda. - Vidite i sami, ljudi su frustrirani zatvaranjem, a u jeku onih prvih pandemijskih mjera i lockdowna osjećali su se klaustrofobično pa su mnogi donosili odluku napraviti ne&scaron;to u prirodi kako bi izbjegli nove valove pandemije i stroge mjere neizlaska, policijskog sata... Tako da je cijena zemlji&scaron;ta porasla u samoj pandemiji - priča nam Batlak. Upravo je to ono &scaron;to je pozitivno i zanimljivo u ovoj priči u proteklih godinu i pol dana. Ljudi svoje kuće i stanove u sredi&scaron;tima gradova sve vi&scaron;e zamjenjuju za seoske objekte, bilo da se radi o vikendicama, starim kućama ili pak novoizgrađenima te je dosta primjera o svemu tome. Oni s kojima razgovaramo kao razlog odlaska na selo navode bijeg od stresa i užurbanih aktivnosti te svakodnevnih tema koje ne vode naprijed, a na selu, uz mir, imaju mogućnost proizvodnje hrane i zdraviji način život.<br /><br /></p> <p><em><strong>Drukčiji način života<br /></strong></em></p> <p><br />- Budim se 10 minuta prije zore, onda zakuham čaj, odradim trening, pojedem doručak i počnemo raditi &ndash; ja u IT-ju, a žena s umjetničkom keramikom. Radim od 8 do 12 sati, stanka za ručak, odmor i počinjem opet raditi oko 15 pa do 18 sati. Jutro je za klijente u RH, poslijepodne za klijente u SAD-u &ndash; pravilo, ali bez strogih zakona. Nakon 18 sati sam u vrtu, u &scaron;umi sa psom ili sviram ukulele i to me svaku večer spasi. Večera oko 21 ili 22 pa u krevet - kazao je o svom novom životu. I dok trži&scaron;te nekretnina čeka rasplet ove situacije, sela su, kako stvari stoje, imun(ij)a na krizu i privlače sve vi&scaron;e stanovnika.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video>Na ruku ide činjenica i da su se sela urbanizirala i da su praktički u svakom dostupni struja, internet, voda..., tako da je posao na daljinu dostupan svugdje. Nedavno je objavljena priča o digitalcima koji su se preporodili na selu, a kao jedan od aktera spominje se Božidar Novak, razvojni inženjer koji je grad odlučio zamijeniti seoskim imanjem i nije požalio. U ispovijesti Božidar nije naveo u kojem selu danas živi, ali je kazao kako je zbog balansa posla, privatnog života i sindroma &ldquo;burnout&rdquo; (sindrom izgaranja na poslu) imao potrebu za promjenom sredine.</div> </div> <p><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/strah-od-lockdowna-donio-novi-trend-u-bih-obitelji-kupuju-zemljista-i-odlaze-na-selo-a-cijene-samo-rastu-1525297" target="_blank"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-grude-selo-cere-panorama.jpgUtvrđen identitet žene pronađene na Krkuhttp://grude.com/clanak/?i=353023353023Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-22-izgubljena-krk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Utvrđen je identitet žene pronađene 12. rujna na otoku Krku, priopćila je policija.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o 57-godi&scaron;njoj slovačkoj državljanki, koja je identificirana zahvaljujući međunarodnoj policijskoj suradnji. Policija u priopćenju zahvaljuje i građanima iz zemlje i inozemstva koji su željeli pomoći policiji u utvrđivanju identiteta pronađene žene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Policija je javno objavila fotografije pronađene žene sa zamolbom za pomoć u utvrđivanju identiteta jer pronađena žena nije mogla dati podatke o sebi, a mjere i radnje policije poduzete od njezina pronalaska nisu dovele do saznanja o kojoj je osobi riječ. Spomenuta žena pri pronalasku imala je ozljede za koje je utvrđeno da nisu nastale kao posljedica kažnjive radnje. Ženi je pružena liječnička pomoć i smje&scaron;tena je u bolnicu.</p> <p><br /><br />Od objave fotografija policija je putem elektroničke po&scaron;te zaprimila vi&scaron;e desetaka dojava građana iz zemlje i inozemstva, i iz zemalja Europske unije i iz drugih zemalja, koji su dostavom fotografija ili drugih informacija željeli pomoći policiji u utvrđivanju identiteta pronađene žene. Također, osim elektroničkom po&scaron;tom, dojave su zaprimane i na druge načine te su ih policijski službenici detaljno provjeravali koristeći se metodama i tehnikama koje im stoje na raspolaganju.</p> <p><br /><br />Primjerice, tako su neke od dojava zaprimljene nekoliko dana nakon objave fotografija dovele do pronalaska ruksaka, iako stvari pronađene u njemu nisu pomogle u saznanju o identitetu pronađene žene.</p> <p><br /><br />Isto tako, provjere u bazama otisaka prstiju hrvatske policije nisu dovele do utvrđivanja identiteta te je o pronađenoj ženi obavije&scaron;ten Interpol i zatražena je pomoć stranih policija.</p> <p><br /><br />Nadalje, prvu od nekoliko dojava koje su dovele do utvrđivanja identiteta pronađene žene, policija je zaprimila 20. rujna, u večernjim satima. Budući da je iz dostavljenog proizlazilo da bi pronađena ženska osoba mogla biti državljanka Slovačke, putem međunarodne policijske suradnje zatražena je pomoć slovačke policije. Zahvaljujući dobroj suradnji te cijeneći da se radi o žurnosti, vrlo brzo zaprimljen je odgovor slovačke policije, kojim je potvrđeno da je žena putem fotografije prepoznata kao slovačka državljanka, starosti 57 godina.</p> <p><br /><br />Ovim putem policija zahvaljuje na pomoći i suradnji građanima, iz zemlje i inozemstva, domaćim i stranim medijima, kao i kolegama iz Slovačke, koji su pridonijeli utvrđivanju identiteta pronađene žene.</p> <p><br /><br />Prema dosad utvrđenom slovačka državljanka boravila je na području Hrvatske kao turistica, a policija će i dalje nastaviti s utvrđivanjem okolnosti koje su prethodile njezinu dolasku i pronalasku na otoku Krku, na nepristupačnom terenu Dobrinj&scaron;tine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-22-izgubljena-krk.jpgStipendija za upis deficitarnih zanimanja?http://grude.com/clanak/?i=353014353014Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-11-30-018-srednja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nastava se u većini bh. lokalnih zajednica zasad odvija normalno. Škole su se organizirale, učenici su na nastavi i proces ide svojim tijekom, kao u dobrim starim vremenima koja nisu bila tako davno, a danas djeluju tako daleko, piše Večernji list BiH. <p><br />A dok taj teorijski dio u pandemiji koliko-toliko funkcionira i prosvjetari daju sve od sebe da učenicima prenesu znanje, onaj praktični itekako zapinje, a, neki će reći, to je bio problem i prije pandemije.<br /><br /></p> <p><em><strong>Potrebna sinergija<br /><br /></strong></em></p> <p>Faruka Be&scaron;lića iz Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja u BiH pitamo koliko je u Bosni i Hercegovini zaživjelo dvojno obrazovanje i imaju li učenici dovoljno prakse kako bi iz &scaron;kola izlazili kao gotov kadar, spreman za trži&scaron;te rada. - Prateći reformu srednjeg obrazovanja, odgovorno mogu potvrditi da ni jedno tijelo prosvjetnih vlasti, pa ni vlasti uopće, u fokus svog djelokruga rada nije postavilo pitanje reforme srednjeg stručnog obrazovanja. Pratimo redovito upisnu politiku srednjih &scaron;kola i vidimo da se stručnim &scaron;kolama posvećuje malo pozornosti - ističe Be&scaron;lić za Večernji list. A to je problem i poslodavaca. Oni se, prema Be&scaron;lićevim riječima, probude kada se utvrđuje upisna politika i počnu s pau&scaron;alnim procjenama da im treba određen broj radnika sa stručnim obrazovanjem (III. stupanj). - Međutim, od udruga poslodavaca ni jedna &scaron;kola nije dobila trogodi&scaron;nji zahtjev za obrazovanje, &scaron;kolovanje potrebnih stručnih radnika. Poznato je da &scaron;kole moraju unaprijed znati za tri godine da bi organizirale &scaron;kolovanje, a ne da se poslodavcima daju kadrovi kojih nema na trži&scaron;tu i koje poslodavci nisu ni tražili navrijeme. Zakon o dvojnom obrazovanju ne može rije&scaron;iti sva pitanja iz segmenta &scaron;kolovanja potrebnog kadra ako se ne budu organizirali i &scaron;kolama pružili podr&scaron;ku za organiziranje praktične nastave, tj. da otvore svoje proizvodne pogone, da osiguraju radnike koji će raditi s tim učenicima i da daju adekvatnu novčanu naknadu učenicima za rad kod tih poslodavaca. Međutim, poslodavci nisu spremni na taj koncept koji se provodi u Europskoj uniji. Poslodavci žele da država plati radnike u poduzećima koji rade na obuci i da država plati naknadu za rad tim učenicima. U Europskoj uniji poslodavci osiguravaju radnike za obuku učenika, osiguraju učenike, plate naknadu za rad učenika i najče&scaron;će ostavljaju te učenike u proizvodnji i s njima zaključuju ugovore o radu - ističe Be&scaron;lić europsku praksu. Priča nam i &scaron;to se može napraviti da bi dvojno obrazovanje bolje funkcioniralo u ovoj zemlji, odnosno da bi konačno zaživjelo u svojoj punini, umjesto da ostaje mrtvo slovo na papiru, &scaron;to je, nažalost, sada slučaj.<br /><br /></p> <p>- Politiku upisa u stručne &scaron;kole potrebno je reformirati na taj način da država plaća učenicima jedan oblik stipendije &scaron;to su upisali deficitarna zanimanja. Poslodavci bi morali stimulirati radnike koji su deficitarni plaćama i da tim učenicima to bude motiv, tj. da imaju posao i solidnu plaću. Samo ćemo na ovaj način osigurati radnu snagu poslodavcima - nagla&scaron;ava za Večernji list Be&scaron;lić.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><em><strong>Poslodavci moraju obučavati<br /><br /></strong></em></p> <p>Kaže i kako je u sada&scaron;njim uvjetima potrebno odrediti minimum opreme, alata i strojeva za praktičan rad te da programi budu usmjereni prema proizvodnji, a rad na konkretnom radnom mjestu ne može nitko osigurati i tu je najvažnija obuka poslodavca u trajanju od tri mjeseca. - Sve reforme, pa i one vezane uz dvojno obrazovanje, propast će ako ne budemo imali učenika, a istinu treba pogledati u oči, učenika svake godine imamo sve manje - kaže nam. Podsjeća da je dvojno obrazovanje prije rata u praksi bilo primijenjeno. - Veliki sustavi imali su kapacitet, ljude i opredjeljenje da za sebe osiguraju potrebne kadrove, pa su i neki imali svoje interne obrazovne ustanove koje su tim sustavima dale potrebne kadrove. Međutim, danas trebamo kod poslodavaca promijeniti paradigmu razmi&scaron;ljanja da im sve država mora osigurati i oni moraju zbog svojih potreba i interesa razvoja preuzeti i brigu o &scaron;kolovanju kadrova i stimuliranju takvih kadrova - zaključio je za Večernji list Faruk Be&scaron;lić uime Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja u BiH. Iz svega je vidljivo kako od stihijske reforme &scaron;kolstva nema ni&scaron;ta, već ona mora biti provedena planski, a svi akteri priče, od političkog vodstva, preko obrazovnih institucija do poslodavaca, moraju djelovati u sinergiji.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/za-upis-deficitarnih-zanimanja-drzava-treba-placati-jedan-oblik-stipendije-1525020" target="_blank"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-11-30-018-srednja.jpgPotres jačine 6 stupnjeva pogodio Australijuhttp://grude.com/clanak/?i=353012353012Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Epicentar potresa bio je u blizini ruralnog grada Mansfielda, oko 200 kilometara sjeveroistočno od Melbournea..<p>&nbsp;</p> <p>Potres magnitude 6 stupnjeva pogodio je u srijedu područje u blizini Melbournea u Australiji, priopćio je tamo&scaron;nji Zavod za meteorologiju, prenos<strong>i Hina.<br /></strong><br /><br />Epicentar potresa bio je u blizini ruralnog grada Mansfielda, oko 200 kilometara sjeveroistočno od Melbournea, na dubini od 10 kilometara.<br /><br /></p> <p>Lokalna radio postaja objavila je sliku ru&scaron;evina na ulici u Melbourneu koju pripisuje potresu, a ljudi u sjevernim dijelovima grada izvijestili su na dru&scaron;tvenim su mrežama da su ostali bez struje.<br /><br /></p> <p>Nije izdana prijetnja tsunamijem.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgDanas je prvi dan jeseni: Stiže nam u 21:20 http://grude.com/clanak/?i=353009353009Grude.com - klik u svijetWed, 22 Sep 2021 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove godine jesen stiže nešto ranije već danas, 22. rujna je prvi dan. Točnije ekvinocij ili ravnodnevnica se događa u 21.20 sati. Dan i noć prvoga dana jeseni potrajat će jednako.<p><br />Zemlja se u svojoj vrtnji tada spu&scaron;ta ispod linije nebeskog ekvatora, pri čemu će Sunčeva svjetlost bivati postepeno sve slabija, a noći sve duže. Svoju najnižu točku na nebeskom svodu Sunce će dosegnuti na prvi dan zime, odnosno na dan zimskog solsticija ili suncostaje.</p> <p>Meteorolozi za sljedeće dane najavljuju lijepu jesen, uz obilje sunčanog vremena, topline i uvjeta idealnih za radove na otvorenom, &scaron;etnje, berbu gljiva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpgREZULTATI NATJEČAJA ZA PRIJEM BRUCOŠA U STUDENTSKI CENTAR MOSTARhttp://grude.com/clanak/?i=352997352997Grude.com - klik u svijetTue, 21 Sep 2021 21:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-21-scmostar-2021_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objavljeni su rezultati Natječaja za prijem brucoša za smještaj u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru za akademsku 2021./22. godinu, a koje prenosimo u galeriji.<p>&nbsp;</p> <p>Studentski centar Mostar i dalje drži poziciju najboljeg u državi i jednog od najboljih u regiji. Niti problemi sa pandemijom koronavirusa nisu poremetili normalan rad ove institucije.<br /><br /></p> <p>Od listopada će biti klimatizirane sve studentske sobe.<br />Studentski centar Sveučili&scaron;ta u Mostaru putem ovog natječaja prima prvih 120 studenata s ove rang liste. Žalbe na rang listu podnose se pismeno Komisiji za žalbe najkasnije 7 dana od objave liste. Poslije ovog roka žalbe se neće razmatrati, pi&scaron;e Pogled.ba.<br /><br /></p> <p>Useljenje u Studentski centar s ove rang liste vr&scaron;it će se od 28.09.2021-15.10.2021.g.<br /><br /></p> <p>Istekom ovog roka student gubi pravo na smje&scaron;taj u tekućoj akademskoj godini ukoliko nije odgodio useljenje.<br /><br /></p> <p>Odgoda useljenja vr&scaron;i se u upravi Studentskog centra.<br /><br /></p> <p>Student u Studentski centar može useliti samo osobno, a prilikom useljenja dužan je priložiti sljedeće:</p> <p>1 Liječničko uvjerenje (sposoban za kolektivni smje&scaron;taj)<br />2 Uplatiti upisninu<br />3 Uplatiti stanarinu za tekući mjesec</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-21-scmostar-2021_1.jpgU Širokom mamac zamalo pao djetetu na glavu, u Grudama u dvorištehttp://grude.com/clanak/?i=352987352987Grude.com - klik u svijetTue, 21 Sep 2021 11:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-21-avion-propeler.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vremenu svakojakih događaja, zrakoplovi koji kruže nad nekim mjestima u BiH izazivaju uznemirenost kod pučanstva, a često se to iskoristi za širenje raznih teorija o tome koji je razlog što kruže i kakav sadržaj izbacuju u prirodu, piše Večernji list BiH. <p><br />Tako je bilo i proteklih dana, međutim, razloga za brigu nema. Ili možda ima?! Naime, od početka rujna počela je kampanja oralnog cijepljenja lisica, za čije je potrebe angažirano devet zrakoplova iz Srbije.<br /><br /></p> <p><em><strong>Sredstva za distribuciju<br /><br /></strong></em></p> <p>Proces se odvija tako &scaron;to se iz zrakoplova baci mamac, kapsula u kojoj se nalazi potrebna doza cjepiva kako bi lisica nakon konzumacije bila cijepljena. Zrakoplovi su pak dokazani kao najučinkovitija i ekonomski najisplativija sredstva za distribuciju mamaca s cjepivom. I sve bi bilo dobro da neki mamci nisu pali u dvori&scaron;ta kuća iako je iz Ureda za veterinarstvo BiH navedeno da ne uključuju naseljena mjesta i vodene povr&scaron;ine. A da nije tako, uvjerio se čitatelj Večernjega lista iz &Scaron;irokog Brijega. - Sve se odvijalo tijekom vikenda oko 10 sati. U dvori&scaron;te je pala ta neka tvar, a na prvu smo pomislili da je eksplodirala petarda. Imam troje male djece - od dvije, četiri i pet godina i svakog dana igraju se na mjestu gdje je pala ta tvar, ispostavit će se kapsula u kojoj se nalazi cjepivo protiv bjesnoće za lisice. Ne želim ni pomisliti &scaron;to bi se dogodilo mom dvogodi&scaron;njem djetetu da mu je to palo na glavu. U BiH je očito sve moguće i zanima me tko je odgovoran za ovakve manevre iznad naseljenoga područja - pita se čitatelj <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/milijun-i-200-tisuca-doza-cjepiva-protiv-bjesnoce-past-ce-iz-zraka-1524907" target="_blank">Večernjaka</a>. Iznenađenju nije bilo kraja ni u Grudama. - Vidjeli smo te zrakoplove da nadlijeću, ali pravo iznenađenje dočekalo nas je kad smo prona&scaron;li cjepivo na ulaznim vratima. Valjda je različito cjepivo za ljude i životinje ili su ih sad zajedno počeli dijeliti - pita se čitatelj koji nam je poslao fotografiju kapsule, napomenuv&scaron;i da oni koji izbacuju kapsule moraju imati neka pravila, a ne riskirati živote ljude. - Ne kažem da je to ne&scaron;to te&scaron;ko, ali i pljusak nekad izaziva bol, a kamoli ne&scaron;to teže. Uz to, djeca se igraju vani. Na kraju krajeva, lisica nema u dvori&scaron;tima, valjda se zna gdje obitavaju i gdje su &scaron;ume - ističe sugovornik.<br /><br /></p> <p><em><strong>Intenzivan miris<br /></strong></em></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Samo cjepivo u obliku je otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u sredi&scaron;tu hranjivoga mamca izrađenog od smjese ribljeg bra&scaron;na te ima specifičan i intenzivan miris, privlačan za divlje životinje. Izgledom podsjeća na kolačić. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje njegovo djelovanje na imunosni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan životinje razviju imunitet koji ih &scaron;titi od bjesnoće barem 12 mjeseci. Mamac sadrži antibiotik tetraciklin koji zavr&scaron;ava u zubima te predstavlja marker koji služi kao dokaz da je lisica imunizirana. Samo tijekom jedne kampanje u BiH distribuira se milijun i 200 tisuća mamaca s cjepivom protiv bjesnoće. Sada&scaron;nje jesensko cijepljenje vr&scaron;i se radi imuniziranja lisica prije sezone parenja. Punih je 10 godina otkad se u BiH krenulo s ovakvim načinom iskorjenjivanja bjesnoće jer su lisice njezini glavni prijenosnici i rezervoari ovdje, ali i u cijeloj Europi. Lani u svibnju nakon 6 godina dijagnosticirana je bjesnoća u BiH kod le&scaron;a lovačkog psa na području Srebrenice, pa je ove godine na tom području plan postaviti vi&scaron;e cjepiva. Unatoč važnosti ovog procesa, potrebno je povesti računa o bacanju cjepiva iz zraka kako nitko ne bi bio ugrožen.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/milijun-i-200-tisuca-doza-cjepiva-protiv-bjesnoce-past-ce-iz-zraka-1524907" target="_blank"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-21-avion-propeler.jpegGrom u Dalmaciji ubio 47 ovaca! Vlasnik: Ni ja ni žena nemamo penzije, ubilo me ovohttp://grude.com/clanak/?i=352966352966Grude.com - klik u svijetMon, 20 Sep 2021 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-20-ovce-grom-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snažno grmljavinsko nevrijeme koje je u osvit zore u nedjelju poslije četiri sata pogodilo istočni dio otoka Brača, posebno općinsko središte Selca, pričinilo je velike štete koje će se tek zbrajati i koje će se dugo prepričavati, piše Slobodna Dalmacija.<p>&nbsp;</p> <p>Gromovi su &bdquo;tukli&ldquo; tvrde vi&scaron;e od sat.</p> <p>Ipak najveću &scaron;tetu je pretrpio Zoran Trutanić iz Selaca kojem je grom uni&scaron;tio stado od 47 ovaca te mu ugrozio životnu egzistenciju. Udar groma preživjelo je svega pet njegovih ovaca. Takav pomor stoke ne pamte ni najstariji stanovnici Brača.<br /><br /></p> <p>Ubilo me skroz. U &scaron;oku sam. Ni ja ni žena nemamo penzije. Sada sam ostao bez ičega. Nisam vi&scaron;e u stanju pričati. Te&scaron;ko mi je - kazao nam je 64 - godi&scaron;nji Zore Trutanić drhtavim glasom u kojemu se osjećala sva težina tragedije koja ga je zadesila.</p> <p>Grom je udario i u kampanel župne crkve, tačno iznad zvonika odnosno mjesta na kojemu se nalaze četiri zvona,, pi&scaron;e <strong><em>Slobodna Dalmacija.</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-20-ovce-grom-21.jpgUZNEMIRUJUĆE fotografije: VUKOVI RAZDERALI ŽDRIJEBE U TIHALJINIhttp://grude.com/clanak/?i=352965352965Grude.com - klik u svijetSun, 19 Sep 2021 22:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-19-21-napad-vuka-tihaljina_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak večer na jednom obiteljskom imanju u mjestu Tihaljina, u općini Grude, vukovi su zadavili, a zatim i razderali ždrijebe, potvrđeno je portalu Grude.com.<p><br />Kako nam je rekao vlasnik, vukovi su se vratili na stvrinu druge noći, te je on uspio ubiti jednog manjeg vuka, dok su se ostali razbježali.</p> <p><br />Nažalost, određena &scaron;teta je napravljena, ali ovo je upozorenje onima koji imaju svoje blago da budu pažljivi jer su se vukovi ponovno počeli spu&scaron;tati među kuće u potrazi za hranom.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-19-21-napad-vuka-tihaljina_1.jpegDva nova vrijedna dijagnostička uređaja u Domu zdravlja Posušjehttp://grude.com/clanak/?i=352962352962Grude.com - klik u svijetSun, 19 Sep 2021 18:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-19-posusje_uredjaj_domzdravlja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijednost uređaja nije 65.000 KM, vrijednost uređaja je puno veća ako se ultrazvučno pregledaju naši pacjienti i ako se otkrije i jedna promjena koja se mogla spriječiti na vrijeme, kazao je ministar Pejić.<p>&nbsp;</p> <p>Dom zdravlja Posu&scaron;je bogatiji je za dva uređaja. Novi ultrazvučni uređaj, donaciju Ministarstva zdravstva rada i socijalne skrbi ŽZH i dvanaestokanalni EKG, kojeg su ovoj zdravstvenoj ustanovi donirali Općina Posu&scaron;je i Udruga Pauk.</p> <p>To je bio povod dana&scaron;njem sastanku na kom su djelatnicima Doma zdravlja uručeni uređaji. Nazočili su mu ministar <strong>Tomislav Pejić</strong>, načelnik općine Posu&scaron;je<strong> Ante Begić</strong>, ravnatelj Doma zdravlja<strong> Ivica Ćorić</strong>, prim. mr. sc. &nbsp;<strong>Jozo Be&scaron;lić </strong>i glavna sestra <strong>Dinka Soldo</strong>.<br /><br /><br /></p> <p><em>-Ovo je lijepa gesta Ministarstva zdravstva koji je u suradnji s UNDP-om donirao jedan vrlo vrijedan uređaj na&scaron;em Domu zdravlja. Riječ je o ultrazvučnom uređaju novije generacije koji će svakako dobro doći u na&scaron;em svakodnevnom radu. Drugi uređaj koji je osigurao na&scaron; načelnik Begić u suradnji s udrugom, je dvanaestokanalni EKG. Ovakvi uređaji su u svakodnevnoj primjeni i koliko god ih održavali, dolazi do kvarova. Stoga će ovaj uređaj itekako biti od koristi upravo u takvim slučajevima.</em> &ndash; rekao je ravnatelj Ćorić.<br /><br /></p> <p>Ministar Pejić je kazao kako su ovakvi susreti priliika da se vidi organiziranost ustanove. Pohvalio je rad posu&scaron;kog Doma zdravlja, odnosno rad menadžmenta ali i svo medicinsko osoblje koji su dali ogroman obol u ovoj pandemiji s kojom se, kako je rekao, nismo nikada do sada susreli u bližoj pro&scaron;losti. Govoreći o dana&scaron;njoj donaciji kazao je kako je ultrazvuk sam po sebi samo oprema. <em>&ndash;Tu su najbitniji ljudi, tko radi na ultrazvučnom uređaju, pruža li zdravstvenu za&scaron;titu pacijentu i koji je benefit za pacjenta. Vrijednost uređaja nije 65.000 KM, vrijednost uređaja je puno veća ako se ultrazvučno pregledaju na&scaron;i pacjienti i ako se otkrije i jedna promjena koja se mogla spriječiti na vrijeme i spasiti jedan život. </em>Dotaknuo se i aktualne situacije vezane uz epidemiju koronavirusa. Uputio je apel stanovni&scaron;tvu za cijepljenje te je pozvao sve one koji imaju nedoumice na ovu temu da o njima prodiskutiraju sa zdravstvenim radnicima odnosno liječnicima.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-09-19-21-09-19-posusje_uredjaj_domzdravlja1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />U izjavi za medije, zadovoljstvo uručivanjem dana&scaron;nje donacije izrazio je i načelnik Begić.<em> &nbsp;-Općina Posu&scaron;ja uvijek poku&scaron;ava, naravno u skladu sa svojim mogućnostima, pomoći na&scaron;em Domu zdravlja. To se moglo vidjeti posebno u posljednjih godinu i pol tijekom pandemije koronavirusa gdje je ta suradnja bila podignuta na jednu vi&scaron;u razinu. Također, kada god možemo, a nastojimo, pomažemo i u opremanju ove ustanove. Tako već nekoliko godina zajedno s Udrugom Pauk od sredstva prikupljenih tijekom ovogodi&scaron;njeg velikog koncerta na Trgu branitelja u sklopu Posu&scaron;kog lita, nabavimo, opet u koordinaciji s ravnateljem Doma zdravlja i sukladno potrebama ove ustanove, neku opremu ili uređaj koji se učini u tom trenutku potrebnim. Danas je to EKG uređaj koji je bio neophodan u radu s pacijentima pa smo se zajedno s menadžmentom ustanove potrudili da ga nabavimo na obostrano zadovoljstvo.<br /><br /></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-19-posusje_uredjaj_domzdravlja.jpgNevrijeme pogodilo Brač, udar groma oštetio toranj crkve u Selcima. Župnik: Bilo je strašnohttp://grude.com/clanak/?i=352953352953Grude.com - klik u svijetSun, 19 Sep 2021 13:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-19-brac-grom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliko grmljavinsko nevrijeme pogodilo je sinoć Selca na Braču. A tijekom nevremena udar groma oštetio je župnu crkvu Krista Kralja.<p>&nbsp;</p> <p>- Nije crkva ni&scaron;ta specijalno o&scaron;tećena. Udario je grom u jedan kamen koji je pao. Ni&scaron;ta specijalno! To je bilo jutros oko 5 sati, bila je ogromna grmljavina. Bilo je stra&scaron;no, to su gromovi pucali - rekao je za 24sata.hr Župnik don Ivica Babić iz Selca.</p> <p>Kontaktirali smo i vatrogasce koji su trenutno u akciji sanacije posljedica tog nevremena.</p> <p>- Upravo su dvije vatrogasne ekipe iz DVD Selca na sanaciji &scaron;tete od udara groma crkvu u Selcima koja je doživjela o&scaron;tećenja. Samo krovi&scaron;te crkve je o&scaron;tećeno kao i nekoliko krovi&scaron;ta obiteljskih kuća&nbsp; u blizini Crkve. Vozila koja su bila parkirana u podnožju crkve isto su o&scaron;tećena. Vatrogasci sada saniraju te posljedice i uklanjaju možebitne opasnosti od odlamanja daljnjeg kamenja s crkve - rekli su nam iz DVD Selca.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-19-brac-grom.jpgPapa: Biskup mora biti pastir, ne političar!http://grude.com/clanak/?i=352940352940Grude.com - klik u svijetSat, 18 Sep 2021 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-22-papa-franjo-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjo je izjavio da je brak sakrament i da Crkva „nema ovlast mijenjati sakramente koje je ustanovio Gospodin“.<p>&nbsp;</p> <p>Vraćajući se u srijedu iz posjeta Slovačkoj u Vatikan, papa Franjo odgovarao je u zrakoplovu na vruća novinarska pitanja o pobačaju, cijepljenju protiv korone, homoseksualnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Politički je najosjetljivije bilo pitanje jednog američkog novinara, koji je upitao trebaju li svećenici odbiti pričest katoličkim političarima koji se zalažu za pobačaj. Nedavno se o tome raspravljalo posebno na Biskupskoj konferenciji SAD-a, jer je <strong>Joe Biden</strong>, nakon Kennedyja, prvi katolik koji sjedi u Bijeloj kući, ali katolik koji ženama daje pravo na pobačaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pobačaj je drugi problem, to je vi&scaron;e nego problem, to je ubojstvo. <strong>Onaj tko pobaci, on ubija</strong>. Onome tko to ne razumije postavio bih sljedeće pitanje: Je li ispravno ubiti ljudski život da bi se rije&scaron;io neki problem? Je li ispravno unajmiti ubojicu da ubije ljudski život? Znanstveno gledano, to je ljudski život. I zbog toga je Crkva kod ovog pitanja tako o&scaron;tra, jer ako bi ga prihvatila (pobačaj), to bi bilo kao da je prihvatila svakodnevno ubijanje.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Papa Franjo već je na općoj audijenciji u listopadu 2018. usporedio pobačaj s ubojstvom po nalogu i tako započeo žestoku raspravu. Bez obzira na to, tu je misao ponovio na audijenciji 2019., a sada ju je ponovio i novinarima na povratnom letu iz Slovačke u Rim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sada dolazimo do one osobe koja ne pripada zajednici, koja ne može ići na pričest. Ovo nije kazna &ndash; ta osoba stoji izvan. No problem nije teolo&scaron;ki, već pastoralni. Ako pogledamo crkvenu povijest, vidimo da su biskupi svaki put kada nisu pristupili problemu pastoralno, zauzeli politički stranu. &Scaron;to bi trebao učiniti pastir? Biti pastir, ne osuđivati druge. <strong>Ako pastir izađe iz pastoralnog okvira Crkve, on postaje političar</strong>, a to možete vidjeti u svim osudama Crkve zbog nedostatka pastoralnosti.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa se osvrnuo i na <strong>dokument Amoris laetitia</strong>, koji je donesen 2016. nakon dviju biskupskih sinoda, a posvećen je suvremenoj obiteljskoj problematici, odnosno braku i obitelji. U fusnoti toga dokumenta papa je naveo da je u iznimnim slučajevima primio na pričest kr&scaron;ćane koji su se nakon rastave ponovno vjenčali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Sjećate li se oluje nakon Amoris laetitia? Hereza, hereza! Na sreću je kardinal (Christoph) Sch&ouml;nborn (iz Beča), koji je bio veliki teolog, razjasnio stvari. Oni su Božja djeca i trebaju na&scaron;u pastoralnu bliskost.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franju su također pitali o njegovu odnosu prema homoseksualcima, međutim novinar koji je postavio pitanje nije se izravno upustio u nedavno objavljeni tekst Kongregacije za nauk vjere kojim se potvrđuje zabrana blagoslova za homoseksualne parove. Franjo je izjavio da je <strong>brak sakrament</strong> i da Crkva &bdquo;nema ovlast mijenjati sakramente koje je ustanovio Gospodin&ldquo;.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>&bdquo;Postoje zakoni koji poku&scaron;avaju pomoći mnogim ljudima koji imaju različitu seksualnu orijentaciju. To je važno &ndash; države imaju mogućnost da ih prema građanskom pravu podrže, da im pruže sigurnost u nasljednom pravu i zdravstvenoj za&scaron;titi &ndash; ne samo homoseksualcima nego i svim ljudima koji žele živjeti zajedno. Međutim, brak je brak. To ne znači osuđivati te ljude. Oni su na&scaron;a braća i sestre, trebali bismo ih pratiti. Ali, molim vas, <strong>ne očekujte od Crkve poricanje njezine istine</strong>&ldquo;, ustvrdio je papa.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video class="vjs-tech" id="inArticlePreroll_html5_api" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls">&nbsp;</video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Govoreći o cijepljenju protiv korone, Franjo je <strong>izrazio čuđenje prema skepticima cijepljenja</strong>. To je &bdquo;čudno&ldquo;, uostalom čovječanstvo ima gotovo &bdquo;povijest prijateljstva s cjepivima&ldquo;. Možda skepticizam prema cijepljenju ima veze s ra&scaron;irenom &bdquo;neizvjesno&scaron;ću, a ne samo s pandemijom&ldquo;, rekao je papa i napomenuo:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Negacionista ima i u kardinalskom kolegiju, a jedan od njih, siromah, leži! U bolnici je s virusom. Ironija života, 73-godi&scaron;nji američki kardinal Raymond Burke morao je u kolovozu biti na respiratoru zbog infekcije koronom. U međuvremenu se oporavlja.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom svoje novinske konferencije za vrijeme leta papa Franjo <strong>izjasnio se i o Europskoj uniji</strong>: Ona se treba vratiti "snovima svojih utemeljitelja", Schumanu, Adenaueru i De Gasperiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sastanku s mađarskim premijerom <strong>Viktorom Orbanom</strong> u Budimpe&scaron;ti pro&scaron;le nedjelje uglavnom se raspravljalo o ekolo&scaron;kim i demografskim pitanjima. O temi imigracije, o kojoj Orban ima izrazito drugačiji stav nego Franjo, nije se raspravljalo. Papa je dao na znanje da može zamisliti jo&scaron; jedno, ovaj put duže putovanje u Mađarsku, "sljedeće godine ili godinu dana nakon toga". U nedjelju se u Budimpe&scaron;ti zadržao samo nekoliko sati, a nakon toga otputovao je na nekoliko dana u Slovačku. Nakon povratka u Vatikan nije propustio otići u baziliku sv. Marije Velike, gdje je pred slikom &bdquo;Salus Populi Romani&ldquo; zahvalio na uspje&scaron;nom putovanju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-22-papa-franjo-3.jpgEnolozi u Hercegovini: Ubrzajte berbu da je ne pokvari kišahttp://grude.com/clanak/?i=352929352929Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 19:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-17-grozdje-21-2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tijeku je berba vinskih sorti grožđa u čapljinskome vinogorju. Pojedinosti o kampanji koja se zahuktala doznali smo od ing. Zdravke Palamete, enologinje Vinarije “Vina Zadro” iz Domanovića.<p>&nbsp;</p> <p>- Krenuli smo u berbu sa chardonnayom. Parametari su izvrsni, tako da od chardonnaya očekujemo vino od 13,5 do 14 posto alkohola. Bitna stvar je da su &scaron;ećeri bili 23,5 grama. Nastavili smo s berbom vranca, 8000 loza, parametri su također bili izvrsni. Na osnovi tih dviju sorti može se reći da će ove godine urod biti manji nego &scaron;to smo očekivali, ali je zato kvaliteta izvrsna. Na prinose nije utjecala samo su&scaron;a nego i mraz proljetos, koji je lozu o&scaron;tetio, a da toga nismo bili ni svjesni. U vinogradu na Bogo&scaron;evci, blizu 40 ha, 10 redova chardonnaya o&scaron;tetila je i tuča. Kvaliteta je izvrsna, parametri u vrancu, također, &scaron;ećer, kao i kod chardonnaya, 23,5 posto, a kiseline od 5,25 do 5,65. Sada beremo u vinogradima oko vinarije na Domanovićima sortu žilavku. &Scaron;ećeri su 21,5, a ukupne kiseline 6,46 - obja&scaron;njava za Vecernji.ba Palameta govoreći i trebaju li vinogradari pojedinci odmah brati ili jo&scaron; pričekati.<br /><br /></p> <p>- Koliko sam vidjela na osnovi na&scaron;ega grožđa i uzoraka koje nam donose manji vinogradari, grožđe je u fenolo&scaron;koj zrelosti, sigurno je pola smeđih sjemenki. Počnite brati, može doći ki&scaron;a, a ona sa sobom nosi mogućnost pojave truleži. A sama trulež sa sobom nosi i druge negativne posljedice - nagla&scaron;ava enologinja vinarije iz Domanovića Zdravka Palameta.<br /><br /></p> <p>Razgovarali smo i s beračima koji po neuobičajenoj vrućini, kada se proteklih dana temperatura penjala i do 33 stupnja, obavljaju ovaj važan sezonski posao.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Lijepo je brati, nije nam vruće - kažu za Večernji list berači od kojih stječemo dojam da su iskusni u ovom poslu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-17-grozdje-21-2.jpegBiokovo i imotska jezera postat će treći hrvatski Geopark http://grude.com/clanak/?i=352926352926Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 17:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-17-modro1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Biokovo i imotska jezera postat će treći hrvatski Geopark pod zaštitom Unesca, daju li dvojica Unescovih ocjenjivača Ferran Climent Costa iz Španjolske i Hans Hartmut Escher iz Njemačke, koji su ovoga tjedna boravili na makarskom i imotskom području, pozitivno mišljenje o kandidaturi.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Escher je objasnio kako će tijekom listopada napisati izvje&scaron;taj temeljem kojega će Unesco donijeti odluku, za koju očekuje kako će biti objavljena u <strong>travnju 2022. godine</strong>. Unesco može prihvatiti kandidaturu, tražiti dopunu ili je odbiti. Iako ne smiju reći svoj konačni sud, niti iznositi dojmove, sudeći po njihovim reakcijama, za očekivati je da se Biokovo i imotska jezera priključe Papuku i Vi&scaron;kom akvatoriju, za sada jedinim Unescovim Geoparkovima u Hrvatskoj.<br /><br /></p> <p>- Te&scaron;ko je izdvojiti &scaron;to me se najvi&scaron;e dojmilo od svega &scaron;to smo vidjeli, ali prije svega istaknuo bih kako me odu&scaron;evila ljubaznost ovda&scaron;njih ljudi kao i zaposlenika Parka prirode Biokovo. Te&scaron;ko je izdvojiti jedno mjesto ovog iznimno važnog geolo&scaron;kog područja koje obiluje s toliko različitosti &ndash; rekao je <strong>Ferran Climent Costa</strong> iz &Scaron;panjolske.<br /><br /></p> <p>Povr&scaron;ina Geoparka iznosi 431 kilometra kvadratna, na kojem živi između 25.000 i 30.000 stanovnika, a obuhvaća Imotski, kao najveći grad i 13 općina. Dogovoreno je kako će sjedi&scaron;te Geoparka biti u Imotskom.<br /><br /></p> <p><strong>Mario &Scaron;iljeg</strong>, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja te predsjednik Upravnog vijeća Parka prirode Biokovo istaknuo je brojne prednosti progla&scaron;enja Unescovog geoparka.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Turisti ciljano dolaze u područja pod Unescovom za&scaron;titom, za to imamo primjer na&scaron;ih Plitvičkih jezera. Zato očekujem da će progla&scaron;enje Geoparka Biokovo &ndash; imotska jezera doprinijeti atraktivnosti područja i <strong>snažnom razvoju lokalne zajednice</strong>, razvoj OPG-ova i ostalih aktivnosti &ndash; rekao je &Scaron;iljeg za Večernji list.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Ksenija Protrka</strong> iz PP Biokovo iznijela je kronologiju aktivnosti tijekom 3,5 godine koliko se priprema kandidatura.&nbsp; Provedena su geolo&scaron;ka istraživanja, kartiranje, izgradnja staza, označavanje, tiskanje publikacije. <strong>Ivana Ćapin</strong>, direktorica Geoparka nabrojala je najatraktivnije lokacije na koje su vodili goste: od Sky walka, preko vrha Svetog Jure do Modrog jezera, Crvenog jezera, a na izvoru Krčevac vidjeli su čovječju ribicu. Ku&scaron;ali su biokovski med i pili čaj od ljekovitih biokovskih trava.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-17-modro1.jpgMeteorolozi: Pad temperatura za 10 stupnjeva, veća količina prašine i pijeska, tuča, pijavica...http://grude.com/clanak/?i=352915352915Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 08:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-25-017_nevrijeme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stiže promjena vremena koja će, nakon ljetnih temperatura, živu na termometru spustiti i za 10 stupnjeva Celzijevih.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je objavio FMZ, ulazimo u<strong> promjenljivo razdoblje</strong> s kojim lokalno može biti izraženijih<strong> pljuskova i grmljavine</strong> uz obilniju oborinu. Temperatura zraka će se danas sniziti na vrijednosti ponegdje i 10-tak stupnjeva niže od dosada&scaron;njih, &scaron;to će biti uglavnom primjerenije dobu godine.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Promjenu vremena donosi frontalni poremećaj koji će se sa sjeverozapada preko Hrvatske premjestiti dalje na istok. Uz visinsku dolinu, intenzitetu oborine pridonijet će i prisustvo mlazne struje. <strong>Vlažan i nestabilan zrak</strong> nad na&scaron;e će krajeve doći u jugozapadnoj visinskoj struji, na prednjoj strani spomenute doline, pa ki&scaron;a ponegdje može biti prljava jer će s oblacima stići i veća količina<strong> pra&scaron;ine i pijeska </strong>iz Sahare.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto se prognozira i za Hrvatsku. Prva epizoda obilnije ki&scaron;e stiže u petak kada lokalno, osobito na dijelu sjevernog i srednjeg Jadrana te u gorju može pasti vi&scaron;e od 70 litara ki&scaron;e po četvornom metru &scaron;to može prouzročiti bujične, odnosno urbane poplave, priopćio je<a href="https://meteo.hr/index.php" rel="nofollow" target="_blank"> DHMZ.</a> Iako u subotu i dalje promjenljivo, u nekim će krajevima biti uglavnom suho, najvjerojatnije u sredi&scaron;njoj i istočnoj Hrvatskoj, dok i dalje lokalno jačih pljuskova može biti na sjevernom Jadranu. Sljedeća epizoda s čestom, a mjestimice na zapadu ponovno i obilnijom ki&scaron;om, očekuje se u nedjelju. S obzirom na relativno visoke temperature i zraka i mora s ovom promjenom vremena moguća je pojava <strong>grmljavinskog nevremena s tučom</strong>, a ponegdje i <strong>pijavica.</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-25-017_nevrijeme.jpgNajavljena veća promjena vremena uz kišu, pljuskove i grmljavinuhttp://grude.com/clanak/?i=352911352911Grude.com - klik u svijetFri, 17 Sep 2021 07:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-13-019-grudska-panorama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas će u BiH biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.<p>&nbsp;</p> <p>Oborine lokalno mogu biti i intenzivnije. Vjetar slab do umjeren u Posavini sjeverni, a u ostaku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 13 do 20, a dnevna od 24 do 30 stupnjeva Celzijevih.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>U subotu pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima ki&scaron;a je moguća u većini područja. U ostatku dana lokalni pljuskovi s grmljavinom na području Hercegovine, zapadne, sredi&scaron;nje i istočne Bosne. Jutarnja temperatura od 11 do 17, a dnevna od 19 do 28 stupnjeva.</p> <p>U nedjelju umjereno do pretežno oblačno vrijeme s lokalnim pljuskovima. Jutarnja temperatura od 11 do 16, a dnevna do 28 stupnjeva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-playing" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>U ponedjeljak pretežno oblačno vrijeme s ki&scaron;om, pljuskovima i grmljavinom u većini područja. Jutarnja temperatura od 9 do 15, a dnevna od 14 do 26 stupnjeva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-13-019-grudska-panorama.jpgČovića naljutila bista: Imam osjećaj da me ispraćajuhttp://grude.com/clanak/?i=352910352910Grude.com - klik u svijetThu, 16 Sep 2021 17:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-16-coviceva-bista.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proteklih dana lider HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović dobiva grbove, slike i biste, a očito je i njemu samom sve to pomalo zasmetalo.<p><br />&ldquo;Ovih dana sam gledao neke svoje biste. Imam osjećaj da me ispraćaju. To se obično radi na kraju. Osjećam se dobro, a nastojim raditi profesionalno i dobro. Europski put BiH je ključ, a ja mislim da to izgleda dobro. Uvjeren sam da BiH ima &scaron;ansu, onakva kakvu smo definirali referendumskim pitanjem. Tu se i danas &scaron;pekulira. Nastojat ću da to ugradimo u Izborni zakon. Moje pitanje je primarno za&scaron;to bi nekomu smetalo da hrvatski član Predsjedni&scaron;tva bude biran od strane hrvatskog naroda&ldquo;, kazao je ovih dana komentirajući između ostalog političku situaciju u BiH, ali i osvrćući se na podaničko pona&scaron;anje pojedinaca koji imaju potrebu dodvoriti mu se, praveći tako probleme i njemu samom po&scaron;to se mora baviti trivijalnim stvarima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-16-coviceva-bista.jpgČeka se zeleno svjetlo UNESCO-a za Geopark Biokovo - Imotska jezerahttp://grude.com/clanak/?i=352897352897Grude.com - klik u svijetThu, 16 Sep 2021 11:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-21-modro_jezero.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ideja stara desetljeće u godini kada se slavi 40. obljetnica postojanja Parka prirode Biokovo privodi se kraju.<p>&nbsp;</p> <p>- Apsolutno je zapanjujuće vidjeti planinski krajolik Biokova. Impresioniran sam i ovom prezentacijom, svime &scaron;to je predstavljeno - moderno, inovativno, interaktivno. Mnogo smo naučili, &scaron;to je i najvažnije, kaže <strong>Hans Hartmut Escher</strong> iz UNESCO-a, prenosi <a title="HRT" href="https://magazin.hrt.hr/price-iz-hrvatske/ceka-se-zeleno-svjetlo-unesco-a-za-geopark-biokovo-imotska-jezera-2935393" target="_blank">HRT</a></p> <p><br /><br />Biokovo je jedinstveno zbog svoje geomorfologije, biolo&scaron;ke raznolikosti, očuvanog biljnog i životinskog svijeta. &Scaron;est godina su provođena geolo&scaron;ka istraživanja planine, tiskan je vodič, utemeljeno 15 staza, izgrađen senzacionalni Skywalk.</p> <p><br /><br /><strong>Slavo Jak&scaron;a</strong>, ravnatelj Parka prirode Biokovo obja&scaron;njava kako je projektom za potvrdu UNESCO-a osnovana zajednička udruga, izrađen plan upravljanja te razne geolo&scaron;ke karte. Sve da bi bili spremni dočekati evaluatore.</p> <p><br /><br />Sutra ocjenjivače s druge strane planine čekaju Imoćani, krajolik nastao iz, kako stoji, čistoće vode i snage kamena sa svojim slavnim jezerima. Sve označeno i do detalja uređeno. Čak su i uvježbani sokolovi da bi tjerali galebove.</p> <p><br /><br />Napravili smo sve ono &scaron;to znamo da je potrebno i ono &scaron;to su nam sugerirali na&scaron;i evaulatori i uz mentorstvo na&scaron;a dva Geo parka u Hrvatskoj, potvrđuje <strong>Ivana Ćapin</strong> iz Geoparka Biokovo-Imotska jezera.</p> <p><br /><br />Nitko ne sumnja u zeleno svjetlo za budući geopark. Zavr&scaron;na riječ očekuje se u petak u Makarskoj. Glavno vijeće sastat će se u prosincu, a na proljeće bi trebao zasjati novi hrvatski i Unescov geopark.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-21-modro_jezero.jpgZatvorenici se bave poljoprivredom, KPZ na taj način osigurava hranuhttp://grude.com/clanak/?i=352876352876Grude.com - klik u svijetWed, 15 Sep 2021 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-15-img_2699.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara i ministar pravde u Vladi Federacije BiH Mato Jozić posjetili su Kazneno – popravni zavod poluotvorenog tipa Busovača, gdje su razgovarali s ravnateljem Zavoda Emilom Velteom.<p><br /> <br /> Tijekom posjeta razgovarano je o aktivnostima Zavoda, kapitalnim ulaganjima i realizaciji infrastrukturnih projekata.<br /><br /></p> <p>Ravnatelj Zavoda Emil Velte upoznao je Predsjednika Federacije BiH i Federalnog ministra sa stanjem u Zavodu, statusom osoba koje se tu nalaze, kao i s realiziranim i planiranim infrastrukturnim projektima.<br /><br /> <br /> &bdquo;Zavod u svom sastavu ima pritvorsku jedinicu, zatim odjeljenje u kojem kazne izdržavaju osuđene punoljetne mu&scaron;ke osobe, te prijemno &ndash; otpusno odjeljenje. Ovo je prvi Zavod u kojem se primjenjuje tzv. kućni zatvor s elektronskim nadzorom&nbsp; za osuđene osobe s kaznom zatvora do jedne godine. U sklopu Zavoda izgrađen je i Paviljon 3 kapaciteta za 50 osuđenih osoba, koji jo&scaron; uvijek nije službeno otvoren zbog nedostatka uposlenika, ali, uvjeren sam, da ćemo u narednom razdoblju, uz va&scaron;u potporu, i taj projekt uspje&scaron;no realizirati&ldquo;, kazao je ravnatelj Velte.Također, istaknuo je da Zavod ima plasteničku proizvodnju povrća i voća za vlastite potrebe, gdje osuđene osobe obavljaju povrtlarske radove, te farmu koka nosilja i farmu alpskih koza.<br /><br /> <br /> &bdquo;Na taj način, osigurali smo znatan dio povrća (znatnu proizvodnju krumpira, paprika, paradajza i krastavaca), voća (110 voćki jabuke, kru&scaron;ke, &scaron;ljive, tre&scaron;nje i vi&scaron;nje), mliječnih i mesnih proizvoda, a samim tim smo i ostvarili određene u&scaron;tede, te omogućili osuđenim osobama da imaju radnu obvezu i da korisno utro&scaron;e svoje vrijeme u Zavodu.<br /><br /> <br /> U sklopu posjeta, održan je i radni sastanak s uposlenicima Zavoda, najužim suradnicima ravnatelja. Upriličen je obilazak objekata u sklopu Zavoda i tom prigodom je ravnatelj Velte detaljnije upoznao Predsjednika Federacije BiH i Federalnog ministra s načinom funkcioniranja Zavoda, rasporedom uposlenika, smje&scaron;tajem osuđenih osoba, kao i s potrebama pobolj&scaron;anja uvjeta rada, prvenstveno materijalno &ndash; tehničkih sredstava, kako bi rad Zavoda bio jo&scaron; bolji i uspje&scaron;niji, a razina za&scaron;tite i sigurnosti na jo&scaron; vi&scaron;oj razini.<br /> Predsjednik Federacije BiH i Federalni ministar izrazili su zadovoljstvo organizacijom rada i realiziranim projektima unutar Zavoda kojima je unaprijeđen sustav sigurnosti i za&scaron;tite, te opremljenosti i profesionaliziranja uposlenika. Također, izrazili su potporu realizaciji projekata kojim će se dodatno unaprijediti rad Zavoda.<br /><br /> <br /> Ravnatelj Velte zahvalio je Predsjedniku Federacije BiH i Federalnom ministru na posjetu i potpori, te izrazio uvjerenje da ta potpora neće izostati i u narednom razdoblju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-15-img_2699.jpgHrvatska: Jučer uspješno popisano više od 100.000 građanahttp://grude.com/clanak/?i=352858352858Grude.com - klik u svijetTue, 14 Sep 2021 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-25-fah-h8056653hrvatskazastava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Počela je prva faza popisa stanovništva, a jučer do 20 sati uspješno je popisano više od 100.000 građana, izvijestili su iz Državnog zavoda za statistiku. <p>&nbsp;</p> <p>Oko milijun i 400 tisuća građana, koliko ih se do sada prijavilo u sustav e-Građani, moći će se samopopisati elektroničkim putem. Za to će imati dva tjedna, odnosno do 26. rujna. Od 27. rujna do 17. listopada na teren izlaze popisivači. U Državnom zavodu za statistiku bili bi zadovoljni kada bi mogućnost elektroničkog popisivanja iskoristilo barem 30 posto registriranih u sustavu e-Građani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavod za statistiku precizirao je da digitalnu popisnicu ispunjava jedan član kućanstva s valjanom vjerodajnicom te popisuje sebe, sve članove svoga kućanstva, kućanstvo i stan. Takav način samopopisivanja omogućuje sigurnu i naprednu digitalnu komunikaciju s građanima, u vrijeme kada im to najvi&scaron;e odgovara, napomenuli su iz Zavoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetili su i da u prvoj fazi provedbe popisa, do 26. rujna, građani mogu samostalno popisati sebe i sve članove svog kućanstva na portalu e-Građani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravilo samopopisivanja jest jedna vjerodajnica, jedno kućanstvo. Takav način samopopisivanja omogućuje sigurnu i naprednu digitalnu komunikaciju s građanima u vrijeme kada im to najvi&scaron;e odgovara, stoji u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e informacija o popisu stanovni&scaron;tva potražite na <strong><a href="https://hr.n1info.com/tag/popis-stanovnistva/" rel="noopener" target="_blank">OVOM LINKU.</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-25-fah-h8056653hrvatskazastava.jpgPOSUŠJE: Svečano otvoreno novo krilo područne škole Čitlukhttp://grude.com/clanak/?i=352849352849Grude.com - klik u svijetMon, 13 Sep 2021 16:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-13-posusje-citluk-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros je u nazočnosti učenika, njihovih nastavnika, predstavnika Općine Posušje, MZ Čitluk i mještana, svečano otvoreno novo krilo područne škole.<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu njega su sagrađene učionice, zbornica, sanitarni čvorovi i zajedničke prostorije koje je blagoslovio&nbsp;<strong>fra Jozo Hrkać</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je ovom prigodom kazao ravnatelj sredi&scaron;nje posu&scaron;ke Osnovne &scaron;kole&nbsp;<strong>Zvonimir &Scaron;irić</strong>, a u čijem sklopu djeluje ova područna &scaron;kola, prostori su opremljeni suvremenom opremom, čime će se i izvođenje nastave podići na jednu vi&scaron;u razinu. Izrazio je i zadovoljstvo &scaron;to će od sada učenici, njih 43 u 4 razredna odjela, nastavu pohađati u jednoj smjeni. Inače, u područnoj &scaron;koli Čitluk, zbog skučenih prostora i velikog broja djece, proteklih godina nastava je bila organizirana u dvije smjene, kao iznimka među područnim &scaron;kolama. Ovom prilikom ravnatelj &Scaron;irić je jo&scaron; naglasio kako je realizacija ovakvih projekata, odnosno ulaganja u djecu, zapravo ulaganje u na&scaron;u budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-09-13-21-09-13-posusje-citluk-skola1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Načelnik&nbsp;<strong>Ante Begić</strong>, koji je s predsjednikom Općinskog vijeća&nbsp;<strong>Ivanom Lončarom</strong>, također nazočio dana&scaron;njem svečanom otvaranju, rekao je kako briga o obrazovanju spada među prioritete lokalne uprave te kako se kontinuirano radi na pobolj&scaron;anju uvjeta boravka učenika i izvođenja nastave. &bdquo;Kad je riječ o područnoj &scaron;koli Čitluk, izuzetno sam zadovoljan da smo dana&scaron;njim otvaranjem rije&scaron;ili vi&scaron;egodi&scaron;nji, pa usudio bih se reći i vi&scaron;edesetljetni izazov rada u dvije smjene te problem s prostorijama koje su građene za neke druge standarde održavanja nastave u nekim pro&scaron;lim vremenima. Vjerujem kako smo dana&scaron;njim danom sve ove izazove prebrodili te kako će boravak učenika i njihovih nastavnika u novom prostoru biti ugodniji i jo&scaron; produktivniji. Na ovome naravno nećemo stati, pred nama je jo&scaron; jedan prioritet, a to je zavr&scaron;etak nove zgrade osnovne &scaron;kole u Posu&scaron;ju, na kom se intenzivno radi. Želio bih i ovom prigodom zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u realiziranju ovog projekta, a posebno mjesnoj zajednici Čitluk, Sredi&scaron;njem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i za&scaron;tite okoli&scaron;a, Županiji Zapadnohercegovačkoj i ostalim pojedincima i ostalim na&scaron;im partnerima koji nam na projektima ove vrste pružaju veliku potporu.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;njim otvaranjem, ujedno je započeo prvi &scaron;kolski dan za učenike ove područne &scaron;kole. Posebno iznenađenje na klupama dočekalo je učenike prvog razreda. Naime Općina Posu&scaron;je je i njima, kao prethodno i ostalim prva&scaron;ićima s područja na&scaron;e općine, osigurala besplatne bilježnice i &scaron;kolski pribor, čime će se roditeljima bar malo olak&scaron;ati pripreme i opremanje djeteta za &scaron;kolu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-13-posusje-citluk-skola.jpgPROIZVODITE HRANU ZA VLASTITE POTREBE! Situacija je sve gorahttp://grude.com/clanak/?i=352838352838Grude.com - klik u svijetSun, 12 Sep 2021 20:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-poljoprivreda10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drastična poskupljenja hrane, uključujući brašno, ulje, piletinu, junetinu, sir, kao i stočnu hranu, predstavljaju veliki udar na ionako opterećene kućne proračune velikog broja obitelji u Bosni i Hercegovini, a zbog čega neke od njih ozbiljno razmišljaju o tome da se počnu baviti uzgojem vlastitih prehrambenih proizvoda. <p><br />Priča koja je već počela u prvom valu korone, kada je dio stanovnika BiH odlučio staviti u funkciju do tada zapu&scaron;tene poljoprivredne parcele, mogla bi tako dobiti nastavak, a ovaj put možda i dugotrajniji te s boljim rezultatima, pi&scaron;e Večernji list BiH.<br /><br /></p> <p>Iz Seljačkoga saveza Federacije Bosne i Hercegovine za Večernji list kažu kako se može očekivati da će poskupljenja prehrambenih proizvoda nagnati dio obitelji u državi da se okrene proizvodnji, ali uglavnom za vlastite potrebe. Istodobno, poskupljenja na trži&scaron;tu ne donose dobit za bosanskohercegovačke poljoprivredne proizvođače jer oni imaju problem uopće plasirati svoje proizvode na trži&scaron;te. Istodobno, trenutačna je situacija takva da je otkupna cijena za niz proizvoda iznimno niska, dok su cijene repromaterijala porasle u posljednje vrijeme, a sve zajedno dovodi domaće proizvođače u iznimno težak položaj.<br /><br /></p> <p>Drugim riječima, poskupljenja na trži&scaron;tu hrane jednako pogađaju i građane i one koji proizvode hranu u BiH. No, bez obzira na takvu situaciju, za mnoge će obitelji, izgleda, biti unosnije proizvoditi hranu za osobne potrebe nego strahovati od kretanja na svjetskim trži&scaron;tima. A možda takvo &scaron;to bude poticaj za ozbiljniji biznis, no pritom bi trebalo realizirati strate&scaron;ke mjere koje je država predvidjela, od učinkovitijega sustava poticaja do modernizacije proizvodnoga procesa koji će dovesti do povećanja produktivnosti i učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i prerade u svrhu stvaranja dodatne vrijednosti.<br /><br /></p> <p>Poskupljenja hrane kojima svjedočimo u posljednjih godinu dana posljedica su niza elemenata, od poremećaja na svjetskom trži&scaron;tu, preko rasta cijena goriva i drugih energenata pa do su&scaron;e koja je pogodila veliki dio Europe, no, ono &scaron;to zabrinjava je izostanak sustavnih mjera u BiH kada je riječ o odnosu prema problematici otkupa domaćih proizvoda, odnosno izgradnje dovoljnih kapaciteta za proizvodnju i distribuciju domaćeg sjemena za žitarice.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Val poskupljenja, kojemu svjedočimo već godinu dana, ovoga ljeta dosegnuo je vrhunac, a cijene niza prehrambenih proizvoda su porasle. Zbog visoke cijene p&scaron;enice na burzama za 12 posto skočila je i cijena bra&scaron;na, &scaron;to je najava za ostala poskupljenja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-poljoprivreda10.jpgMarija Miličević uz direktorske obveze radi i na bageru! A uči minirati i bušiti za poslove na kopuhttp://grude.com/clanak/?i=352834352834Grude.com - klik u svijetSun, 12 Sep 2021 18:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-12-marija-milicevic-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marija Miličević iz Kreševa, direktorica tvrtke Vrela-kop, po zanimanju inženjerka geologije, ruši stereotipe o podjeli poslova na muške i ženske. <p><br />Ova uspje&scaron;na mlada dama svakodnevno je na terenu, a za sebe s osmijehom na licu kaže: - Vjerojatno sam jedina direktorica koja hoda konstanto blatnjava. Ovu Kre&scaron;evljanku do uspjeha su doveli ljubav prema prirodi, geologiji i rudarstvu, a o svemu tome govorila je za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/uz-direktorske-obveze-nije-joj-tesko-sjesti-ni-u-bager-i-odraditi-sto-treba-1522732" target="_blank">Večernji list.<br /></a></p> <p><strong>Utjecaj pandemije na trži&scaron;te</strong></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Kao direktoricu tvrtke za eksploataciju, preradu i proizvodnju kamena, pitamo je kako je biti žena u &ldquo;mu&scaron;kom poslu&rdquo; i ru&scaron;iti stereotipe. - Zapravo, vrlo zanimljivo i izazovno. Svakodnevno obilazim povr&scaron;inski kop, raspoređujem dnevne zadatke radnicima na povr&scaron;inskom kopu, a u međuvremenu sam u uredu. Vjerojatno sam jedina direktorica koja hoda konstantno blatnjava - kaže nam kroz smijeh. Otkriva nam i &scaron;to ju je ponukalo baviti se ovim poslom. - Prvenstveno ljubav prema prirodi, geologiji i rudarstvu, a zatim izazovi. Svoju struku inženjerke geologije odlično sam spojila s direktorskim mjestom. Smatram da je jako bitno ulagati u znanje i &scaron;iriti ga. Tako da, uz sve obveze, učim raditi poslove na kopu, poput miniranja, bu&scaron;enja, a nedavno sam položila ispit za rukovoditelja građevinskih strojeva - bagerista - kaže nam. Tvrtka u kojoj je direktorica bavi se i građevinarstvom, a Marija nam govori kakvo je stanje u toj oblasti. - S obzirom na to da smo tvrtka koja proizvodi jedan dio građevinskoga materijala, pandemija je utjecala jako lo&scaron;e na trži&scaron;te. Cijene konstantno rastu, svaki dan borba je sve veća jer ne želimo mijenjati kvalitetu na&scaron;eg materijala - ističe. O tome &scaron;to je konkretno poremetilo situaciju da se događaju ovakvi &ldquo;potresi&rdquo; sa željezom, stiroporom, betonom..., kaže nam da su do toga doveli, jednostavno, pandemija, lo&scaron;a ekonomska i politička situacija u državi. Za razliku od poslodavaca koji se žale da im radnici odlaze, Marija nema s tim problemom. - Trenutačno nemamo, na&scaron;i zaposlenici su tu dulji niz godina. Trudim se da sve krize skupa prevladamo. Zadovoljstvo radnika je na prvom mjestu, a oni to znaju prepoznati i cijeniti. Upravo to mi je najveća snaga za svaku borbu. Mi smo kao jedna obitelj koja udruženim snagama premosti svaki problem - nagla&scaron;ava uspje&scaron;na i mlada poduzetnica. Na pitanje vidi li izlazi iz ove situacije, odnosno neku normalizaciju cijena koja bi itekako olak&scaron;ala ljudima koji planiraju izgradnju objekata, Marija kroz smijeh odgovara: - Pa, možda bih se prvo posavjetovala s na&scaron;im premijerom Fadilom Novalićem, sigurna sam da ima rje&scaron;enje. Pitali smo je i kakvim vidi svoje mjesto. - Kre&scaron;evo je mala općina u srcu Bosne i Hercegovine. Okruženo je prekrasnim planinama, netaknutom prirodom i velikim potencijalom za turizam. Uvijek naglasim da je to mali rudarski gradić koji je nekad imao najljep&scaron;e rudnike u Bosni i Hercegovini. S geolo&scaron;koga aspekta, odličan teren za istraživanje različitih ruda i minerala te prekrasnih spilja i jama, gdje moram izdvojiti Obersku pećinu i jame barita u Deževicama. Na&scaron;a kre&scaron;evska povijest jako je op&scaron;irna pa je najbolje da vas pozovem da upoznate na&scaron; stari kraljevski grad, tradiciju potkivanja jaja, jedan od najstarijih samostana u Bosni i Hercegovini te bogat turistički i avanturistički sadržaj - priča nam simpatična poduzetnica.<br /><br /></p> <p><strong>Hobiji putovanja</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>A iako joj je raspored prenatrpan i ima pune ruke posla, uspije se povremeno posvetiti i svom hobiju - putovanjima. - Volim putovati i upoznavati nove kulture. Uspijem sve posložiti i stići zahvaljujući odličnom timu kolegica na poslu, a i radnicima koji su jako odgovorni i stručni u svojim poslovima. Ako imam vi&scaron;e obveza na poslu, baziram se na otkrivanje na&scaron;ih bosanskohercegovačkih ljepota - kaže za Večernji list. Ono &scaron;to je nezaobilazna tema u BiH posljednjih godina je iseljavanje. Upitali smo Mariju kako na to gleda. - Nažalost, gledam s razumijevanjem. Često sam i sama razočarana čitavim sustavom. To se najbolje može vidjeti sada kad je pandemija pokazala svoje &ldquo;zube&rdquo;, na &scaron;to na&scaron;a država očigledno nije bila pripremljena. Ogorčenost mladih ljudi u konstantnom je porastu, a s obzirom na to da sam mlada osoba koja ima veliku odgovornost, apsolutno razumijem svakog tko traga za boljim sustavom - kaže nam. Na pitanje vidi li neku ljep&scaron;u budućnost u BiH i kako je ostvariti, odgovara: - Vjerojatno najteže pitanje do sada. Iskreno, ne vidim. Nadam se nekom čudu koje će mi promijeniti mi&scaron;ljenje - kaže nam kroz smijeh. Na kraju je otkrila tajnu svog uspjeha. - Potrebno je mnogo ulaganja u znanje, ljubav prema poslu i najvažnije - vjera u sebe. Uz to sve, imala sam i potporu najbližih. Ono čime sam se uvijek vodila jest da ključ uspjeha nije sreća. Sreća je ključ uspjeha. Ako volite ono &scaron;to radite, bit ćete uspje&scaron;ni. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-12-marija-milicevic-glavna.jpegProsvjedi protiv korona mjera u Beču, Francuskoj, Nizozemskoj, Turskoj..http://grude.com/clanak/?i=352829352829Grude.com - klik u svijetSun, 12 Sep 2021 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-12-francuska-prosvjed-covid1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više desetaka tisuća prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Beča, više gradova u Francuskoj i Nizozemskoj, te u Istanbulu, demonstrirajući protiv epidemioloških mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa, javljaju svjetske agencije.<p><br /><br /></p> <p>Oko dvije tisuće prosvjednika iza&scaron;lo je u subotu na ulice Beča tražeći slobodu i osuđujući epidemiolo&scaron;ke mjere koje je uvela austrijska vlada u cilju borbe protiv koronavirusa, te tražeći ostavku premijera Sebastiana Kurza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već pro&scaron;log tjedna oglasili su se prosvjednici u Beču, nakon nekoliko mjeseci stanke i obznanili "svoju dužnost sa se odupru nepravdi".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Austrija je bila među prvim europskim zemljama koja je uvela zdravstvene propusnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno je potrebno u hotelima, restoranima, sportskim dvoranama, muzejima, kod frizera ili na ulazu na sportske ili kulturne priredbe predočiti negativan test, potvrdu o antitijelima ili dokaz o cijepljenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od izbijanja pandemije u proljeće 2020., Austrija, zemlja s 8,9 milijuna stanovnika, imala je blizu 11.000 smrtnih ishoda zaraze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do danas je blizu 60 posto stanovni&scaron;tva potpuno cijepljeno.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Francuzi osuđuju zdravstvene propusnice</h3> <p>I na ulice francuskih gradova u subotu su iza&scaron;li prosvjednici, deveti tjedan zaredom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni osuđuju zdravstvene propusnice, uoči stupanja na snagu obveze cijepljenja za zdravstvene djelatnike.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Lilleu, Clermont-Ferrandu i Parizu, njegovatelji, medicinske sestre i fizioterapeuti pridružili su se povorkama osuđujući tu mjeru koja će stupiti na snagu sljedeće srijede, uz mjeru suspenzije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Parizu, prosvjed "domoljuba" koje vodi Florian Philippot, biv&scaron;i drugi čovjek stranke Marine Le Pen, okupio je nekoliko tisuća ljudi na Trgu Trocadero, prenosi agencija France presse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prosvjednici nazivaju zdravstvenu propusnicu "barbarstvom", faktorom "segregacije" ili "apartheida".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obvezna od 21. srpnja na mjestima gdje se okuplja vi&scaron;e od 50 ljudi, zdravstvena propusnica je sada nužna i na ulazu u bolnice, osim na hitni prijem, u barove i to i unutra i na terasama, velike trgovačke centre i za 1,8 milijuna djelatnika koji su kontaktu s ljudima.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Nizozemci protiv ograničenja noćnog života</h3> <p>U Nizozemskoj su prosvjednici u subotu demonstrirali protiv ograničenja noćnog života. Na skupu pod sloganom "Unmute Us" mno&scaron;tvo među kojima su bili mnogi DJ-ovi i glazbenici pozvalo je na ukidanje ograničenja u event industriji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori su pozvali na prosvjede u 10 gradova, među kojima u Amsterdamu, Den Haagu, Groningenu i Maastrichtu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem lipnja su u Nizozemskoj ponovo otvoreni noćni klubovi i diskoteke, dopu&scaron;teni su festivali i studentske zabave. Ali kada je broj zaraza porastao, ponovo su uvedena ograničenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada je sada pozvala stručni stožer da razmotri ponovo otvaranje noćnog života krajem rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator nagla&scaron;avaju da mladima nedostaju festivali, zabave i da stalne restrikcije izazivaju probleme s mentalnim zdravljem.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Turci prosvjeduju protiv mjera cijepljenja</h3> <p>I u Istanbulu su se okupile stotine ljudi protiv mjera cijepljenja iako se broj zaraženih u zemlji povećava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Video snimke na dru&scaron;tvenim mrežama prikazuju prosvjednike ma Trgu Maltepe, većinom bez maski koji izvikuju slogane "Oduprijet ćemo se cijepljenju".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Turskoj je dnevni broj zaraženih covidom-19 porastao na vi&scaron;e od 23.000 u subotu, najvi&scaron;e od 6. svibnja, prema podacima vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U subotu je bilo 217 umrlih od covida-19, prema 37 prije dva mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Turska je početkom ljeta ublažila mjere. U toj zemlji s 83 milijuna stanovnika cijepljenje nije obvezno.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>U Danskoj ukinute mjere</h3> <p>S druge strane, u Kopenhagenu su gotovo sve mjere ukinute i održan je koncert pred 50.000 gledatelja, na stadionu blizu kojeg je postavljen i &scaron;tand za cijepljenje protiv covida-19, javila je agencija dpa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je to prvi stadion u Europi koji je primio posjetitelje u punom kapacitetu od progla&scaron;enja pandemije koronavirusa, rekli su njegovi organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Događaj je održan ubrzo nakon &scaron;to je Danska u petak ukinula posljednje restrikcije uvedene zbog koronavirusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uoči koncerta, svi necijepljeni mogli su se cijepiti protiv covida-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je jedan od načina danskih vlasti da poku&scaron;aju privući na cijepljenje i mlade.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-12-francuska-prosvjed-covid1.jpgIspovijest hercegovačkog romantika: Iz Njemačke se vratio u svoje Posušje i pokrenuo posao koji je vani usavršiohttp://grude.com/clanak/?i=352823352823Grude.com - klik u svijetSat, 11 Sep 2021 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-11-kristijan-prosidba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priča Kristijana Dadića iz Posušja proteklih je dana malo koga ostavila ravnodušnim. Naime, mladić iz Posušja priredio je čarobnu prosidbu svoje djevojke na Marmontovu glorijetu koji se nalazi na predjelu Batarija, krajnjem dijelu trogirskog otočića između kaštela Kamerlengo i kule svetog Marka, piše Večernji list BiH. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Velika svadba<br /><br /></strong></p> <p>Postao je zvijezda medija kada su njegove fotografije dospjele u javnost jer, iako je trg nazvan po legendarnom francuskom generalu fascinantan sam od sebe, ovaj ga je prizor učinio jo&scaron; spektakularnijim. Ovaj 22-godi&scaron;njak, kako je otkrio za <strong>Večernji list</strong>, svoju Ivanu, 23-godi&scaron;nju Zagrepčanku, planira nakon svadbe trajno preseliti u rodno mjesto, u svoje Posu&scaron;je. Međutim, osim o prosidbi koja je bila povod razgovora, Ivan je ispričao svoju životnu priču. Mnogo toga nakupilo se u 22 godine života.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;to se tiče prosidbe, u vezi smo dvije godine i shvatili smo oboje kako veza na daljinu nije podno&scaron;ljiva nakon jednog duljeg razdoblja pa sam se odlučio napraviti korak naprijed, a Trogir mi se stra&scaron;no svidio. To je jako lijep gradić i htio sam da sve bude kao na filmu. Isplanirao sam kako treba taj čin izgledati i angažirao sam kvalitetnu ekipu koja mi je pomogla u tom činu. Ivana je rekla &ldquo;da&rdquo;, a dogodine planiramo veliku svadbu u Posu&scaron;ju. I ovo je dokaz kako je sve izvedivo ako se dovoljno potrudite - priča nam u uvodu Kristijan.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je o njemu zanimljivo je i da je pro&scaron;ao &ldquo;njemačku &scaron;kolu&rdquo; rada te je povratnik u Hercegovu zemlju, a takvih primjera i nemamo previ&scaron;e.<br /><br /></p> <p>- S 19 godina oti&scaron;ao sam u Njemačku, njihov sustav bio mi je jako privlačan i svidjela mi se zemlja, ali, znate kako na&scaron;i koji su tamo kažu - budi se često nostalgija, a mene je jače povukao zov doma i nije me taj život vani toliko činio sretnim. Onda sam upoznao i svoju djevojku, danas zaručnicu iz Zagreba i teme o trajnom povratku nametale su se iz dana u dan. Tko želi tamo živjeti i raditi, neka mu je sretno - kaže Kristijan.<br /><br /></p> <p><strong>Rodna gruda</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Kako je u Njemačkoj vrijedno radio, po povratku mu je sinula ideja o poslu u svom Posu&scaron;ju, u rodnoj Hercegovini.<br /><br /></p> <p>- Volim svoj kraj i za&scaron;to ne bih dao jo&scaron; jednu priliku sebi i tom istom gradu da probam napraviti ne&scaron;to novo, a &scaron;to bi privuklo pozornost. Znao sam da se ima &scaron;to raditi, ali nisam znao u kojem smjeru. Mladi danas mnogo razmi&scaron;ljaju, puno kalkuliraju, odlučuju... i, kako sam puno radio i u mlađim danima te u Njemačkoj oko vrtova, gdje sam puno naučio i učim jo&scaron; uvijek, odlučio sam krenuti s poslom vezanim uz vrtne usluge, &scaron;to se pokazalo jako pozitivnim. Potražnja za ovim uslugama kod nas je velika. Dolazio sam posljednjih mjeseci i do toga da ne stižem sve jer je potražnja za radnicima, a inače sam perfekcionist pa, ako radim nečiji vrt, želim da sve izgleda savr&scaron;eno - priča Kristijan.<br /><br /></p> <p>Iz dana u dan trudi se biti &scaron;to bolji, a profesionalnost u poslu pokazuje brojnim savjetima koje daje ljudima.<br /><br /></p> <p>- Važno mi je steći dodatno povjerenje kod ljudi i pružiti im ne&scaron;to novo, a uređenje vrtova, sadnja, održavanje, pa i savjeti u ovoj bran&scaron;i zasigurno su ne&scaron;to novo - ispričao nam je vrijedni mladić iz Marasova Briga u Posu&scaron;ju, kojem dobro ide i na privatnom i poslovnom polju, a vjerujemo da će se tako i nastaviti. &bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/iz-njemacke-se-vratio-u-hercegovinu-pokrenuo-posao-pa-odusevio-prosidbom-iz-snova-1522353" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-11-kristijan-prosidba.jpgDiCaprio pohvalio mještane hercegovačke općine zbog očuvanja rijekehttp://grude.com/clanak/?i=352822352822Grude.com - klik u svijetSat, 11 Sep 2021 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-01-leonardo_dicaprio.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki glumac Leonardo DiCaprio ponovno je pohvalio čuvare rijeka u BiH, a ovaj put na svom Instagram profilu pozdravio je uspjeh građana Konjica u očuvanju rijeke Neretvice.<p><br />DiCaprio je, naime, na svom Instagram profilu podijelio fotografiju sa sastanka veleposlanika SAD-a u BiH Erika Nelsona koji se sastao sa mje&scaron;tanima koji se protive gradnji hidrocentrala na Neretvici.</p> <p>"Građani koji se drže zajedno snažan su glas za promjene. Hrabri stanovnici Konjica uspje&scaron;no su se borili protiv neregularne izgradnje dvije hidroelektrane na rijeci Neretvici. Ovaj osnovni aktivizam je u srcu demokracije i samopouzdanja i velika je lekcija za cijelu BiH", napisao je DiCaprio u opisu fotografije.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Podsjetimo, DiCaprio se svako malo oglasi oko rijeka u BiH, pi&scaron;e Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-01-leonardo_dicaprio.jpgHBŽ želi graditi vjetropark http://grude.com/clanak/?i=352808352808Grude.com - klik u svijetFri, 10 Sep 2021 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-18-vjetroelektrane.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proizvodnja električne energije na području grada Livna te općina Glamoč i Bosansko Grahovo.<div class="views-field views-field-body"> <div class="field-content"> <p><br /><br />Vlada Hercegbosanske županije u srijedu je razmatrala i usvojila Prijedlog odluke kojim iskazuje interes za izgradnju vjetroparkova u cilju kori&scaron;tenja vjetropotencijala za proizvodnju električne energije u toj županiji na području grada Livna te općina Glamoč i Bosansko Grahovo.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vlada je usvojila i Odluku o pristupanju provođenja postupka dodjele koncesije za izgradnju vjetro-parkova u cilju kori&scaron;tenja vjetropotencijala za proizvodnju električne energije HBŽ na području grada Livna te općina Glamoč i Bosansko Grahovo.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-18-vjetroelektrane.jpgPijan u 2 ujutro zavijao i plašio susjede: Liječnici ustvrdili da je zdravhttp://grude.com/clanak/?i=352803352803Grude.com - klik u svijetFri, 10 Sep 2021 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-10-zavijanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Muškarac iz Okučana uhićen je jer je pijan u noći zavijao poput divlje životinje i plašio susjede.<p><br />&ldquo;Na području u nadležnosti rada Policijske postaje Okučani dana 9. rujna, oko 2 sata, 43-godi&scaron;njak je pod utjecajem alkohola vikao i galamio, ispu&scaron;tao neartikulirane glasove i opona&scaron;ao divlje životinje, čime je naru&scaron;avao javni red i mir građana&rdquo;, objavila je policija, prenosi <strong><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/pijan-u-2-ujutro-u-okucanima-zavijao-poput-zivotinje-i-plasio-susjede-uhicen-je/2302832.aspx" rel="noopener" target="_blank">Index</a></strong>.</p> <p>&ldquo;Prekr&scaron;itelj je uhićen i zadržan u policiji na otrježnjenju, no prethodno su ga pregledali liječnici, utvrdiv&scaron;i da je sposoban za daljnji postupak u policiji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-10-zavijanje.jpgJedna od omiljenih Jana povlači se iz trgovina, u njoj je prisutan etilen-oksidhttp://grude.com/clanak/?i=352793352793Grude.com - klik u svijetThu, 09 Sep 2021 13:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-09-jana-vitamyn.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede obavijestilo je u četvrtak potrošače o opozivu napitka "Jana Vitamin naranča happy" tvrtke Jamnica, zbog mogućeg sadržaja etilen-oksida.<p>&nbsp;</p> <p>Opozivaju se Jana Vitamin naranča happy u PET bocama od 1.5 litara s rokom trajanja 13.1.2022., te u PET pakiranju od 0.5 litara roka trajanja 20.1.2022.</p> <p>Ovi proizvodi, koje na trži&scaron;te stavlja tvrtka Jamnica plus d.o.o., povlače se iz prodavaonica kao mjera opreza zbog moguće prisutnosti u tragovima etilen-oksida u voćnoj bazi dobavljača.</p> <p>Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu navodi da ti proizvodi nisu u skladu s europskim uredbama o maksimalnim razinama ostataka pesticida u hrani.</p> <p>Opoziv se odnosi isključivo na napitke u navedenim pakiranjima i rokovima trajanja, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-09-jana-vitamyn.jpgKrumpir u BiH uskoro skuplji od 1 markehttp://grude.com/clanak/?i=352791352791Grude.com - klik u svijetThu, 09 Sep 2021 13:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-krumpir.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jednom kada ovo prođe, kako ova zdravstvena tako i ova gospodarska kriza, a svi se nadamo da će se to dogoditi što prije, ovo vrijeme zasigurno će se još dugo analizirati u detalje. <p><br />Neki izračuni pokazuju kako je samo ono &scaron;to se događalo od ožujka do rujna lani normalno za razdoblje od pet godina, a od tog rujna pro&scaron;la je puna godina dana, pi&scaron;e Vecernji.ba.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Uvoznici se snađu<br /><br /></strong></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Kriza pak svakodnevno uzima maha, a cijene namirnica, osobito onih osnovnih, prehrambenih, idu u nebo. Posljednja namirnica koja je vi&scaron;estruko poskupjela je krumpir. Ovih dana slu&scaron;ali smo ispovijesti ljudi iz Semberije koji govore o brojnim problemima s krumpirom, pa zbog cijene dolazi i do nesta&scaron;ice, a to nam potvrđuju i iz Seljačkog saveza Federacije BiH, čiji članovi i sami sade rani krumpir.<br /><br /></p> <p>- Situacija nije dobra i sve ono &scaron;to kažu u ostalim dijelovima zemlje, možemo potvrditi i mi koji najveću proizvodnju obavljamo na jugu. Krumpira nema u dovoljnim količinama, a ono &scaron;to je ostalo, ide od 80 feninga do 1 KM, a cijena će ići jo&scaron; prema gore - govore nam iz Seljačkog saveza. Navodimo podatak da je i u stranim zemljama koje vi&scaron;e proizvode krumpir podbacio.<br /><br /></p> <p>U prilogu BHRT-a prodavači su naveli da se problem s krumpirom proteže od sjevera do jugoistoka Europe, od Danske do Bugarske, zbog ki&scaron;a, ali i dugotrajne velike su&scaron;e, pa je problematičan i njegov uvoz.<br /><br /></p> <p>- Moguće je to, ali mi smo fokusirani na nas. Rani krumpir, primjerice, nije imao dobru cijenu, bila je lo&scaron;ija u jednom trenutku nego 2019. i 2020. i mi proizvođači smo stalno u te&scaron;koj situaciji. Prvo mraz pa duge su&scaron;e, sve to utječe na prinos, a to &scaron;to spominjete uvoznike, da je i kod njih podbacio krumpir, ne treba se za njih brinuti. Oni uvijek nađu put do Bosne i Hercegovine - pričaju nam u Seljačkom savezu. Kvaliteta je neosporna, međutim, kada količina podbaci, onda sve pada u vodu. To potvrđuje i agronom Goran Kojić koji navodi da se velik broj poljoprivrednika ove godine odlučio na proizvodnju industrijskog krumpira zbog sigurnog plasmana. Takav krumpir vozi se ravno u tvornice. U poljoprivrednoj zadruzi Agrofarmer tako su otkrili da su povećali zasađenu povr&scaron;inu industrijskog krumpira za čak dva i pol puta pa tako taj proizvod sade za Bingo te za Srebrenicu, gdje proizvode pomfrit te ga &scaron;alju u trgovine.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Preživljavanje kriza<br /><br /></strong></p> <p>Proizvođač iz zapadne Hercegovine kaže kako je dugoročno sadnja industrijskog krumpira moguće rje&scaron;enje za poljoprivredu, ali...<br /><br /></p> <p>- Brojni su primjeri da je krumpir othranio ovda&scaron;nje stanovni&scaron;tvo, a mnoge razvijenije zemlje preživjele su najveće krize zahvaljujući konzumnom krumpiru. I zato ovu proizvodnju treba nastaviti, ali ne kao dosad. Država se ne brine o poljoprivrednicima i mi smo prepu&scaron;teni sami sebi. Praktički moramo biti menadžeri od 0 do 24 kada je vrijeme prodaje. Umjesto da se posvetimo sadnji drugih kultura koje dolaze na urod, mi se moramo brinuti o plasmanu i tu se izgubi dosta vremena, a i financijski je neisplativo. Lako je moguće da će se BiH dovesti u situaciju da će potpuno ovisiti o uvozu, da će ove plodne njive biti potpuno zapu&scaron;tene i da će postupno neko drugo stanovni&scaron;tvo svjesno vrijednosti koje mi imamo preuzimati sve ovo - priča nam ogorčeni poljoprivrednik.<br /><br /></p> <p>O sadnji industrijskog krumpira kaže da može imati pozitivne učinke na ovda&scaron;nje žitelje. - Ako se osigura otkup, onda to može biti jedno od rje&scaron;enja, ali to ne znači da se može zanemariti konzumni krumpir, čija je vrijednost za kućanstvo puno veća - kazao je.&bull;</p> <p><br /><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/cijene-krumpira-na-rekordnim-razinama-uskoro-skuplji-i-od-1-km-1521831" target="_blank"><strong>Večernji list BiH</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-krumpir.jpegSnažan potres pogodio Žepčehttp://grude.com/clanak/?i=352769352769Grude.com - klik u svijetWed, 08 Sep 2021 13:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potres jačine 4,2 prema Richeru pogodio je Žepče. Bio je na dubini od 5 kilometara, te je uznemirio stanovništvo.<p><br />Zasad nema informacija o materijalnoj &scaron;teti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-potres.jpgDrama u Hercegovini: Muškarca ugrizla crna udovica, prevezen je u bolnicuhttp://grude.com/clanak/?i=352744352744Grude.com - klik u svijetTue, 07 Sep 2021 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-07-crna-udovica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što dugo vremena nismo čuli ni riječ o njenom ugrizu, danas se dogodila drama u srcu hercegovačkog istoka, u gradu Trebinju.<p><br />Hitno je na Odjel za anesteziologiju, reanimaciju i intenzivno liječenje trebinjske bolnice prevezen pedesetogodi&scaron;nji mu&scaron;karac kojeg je ugrizao pauk crna udovica.</p> <p>Prema riječima liječnika, pacijent je na vrijeme zbrinut i njegovo stanje je stabilizirano.</p> <p>Crna udovica smatra se najopasnijim paukom u Europi.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-07-crna-udovica.jpgMladić s Kosova progutao Nokiu 3310! Nakon endoskopije dobro se oporavljahttp://grude.com/clanak/?i=352738352738Grude.com - klik u svijetMon, 06 Sep 2021 23:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-06-nokia-3310.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je uspio progutati cijeli mobitel, nije jasno. Kirurg s Kosova objavio je na Facebooku snimke operacije koju je obavio, vadeći 33-godišnjem anonimnom pacijentu Nokiju 3310 koju je progutao. <p><br />Četiri je dana neimenovani mu&scaron;karac s Kosova hodao uokolo s Nokijom 3310 u želucu prije nego &scaron;to su mu pomogli da je se rije&scaron;i.<br /><br /></p> <p>Tridesettrogodi&scaron;njak je do&scaron;ao u Pri&scaron;tinu u bolnicu žaleći se na bol u trbuhu. Na rendgenskom snimku vidjela se Nokia 3310, klasični model s početka 2000-ih. To je neuni&scaron;tiv mobitel, iz vremena prije pametnih telefona, Golf dvojka među mobitelima. Starinski mobitel bio je prevelik da bi bio probavljen i ugrožavao je pacijentov život jer je kiselina iz baterije vrlo opasna za organizam ako procuri.<br /><br /></p> <p>Kirurg Skender Telaku vodio je medicinski tim bolnice u Pri&scaron;tini koji je nesretnom mu&scaron;karcu uklonio Nokiju koja mu je četiri dana bila u želucu. Liječnik je snimke podijelio na Facebooku. Uspjeli su mobitel izvaditi endoskopijom, bez rezanja želuca. Endoskopija je metoda kojom se pregledi i manje intervencije izvr&scaron;avaju instrumentom koji u tijelo ulazi kroz usta.<br /><br /></p> <p>Nije bilo komplikacija, objavio je liječnik.<br /><br /></p> <p>Nokia 3310 prvi je put predstavljena 1. rujna 2000. Posljednjih nekoliko godina ponovo je u prodaji, sada s jo&scaron; trajnijom baterijom. Jo&scaron; rade i primjerci stari 20 godina, na Nju&scaron;kalu se prodaju po 100 do 350 kuna, odnosno 500 kuna, koliko ko&scaron;taju novi neraspakirani primjerci.<br /><br /></p> <p>Prema Britanskom dru&scaron;tvu za gastroenterologiju, većina stranih tijela koje ljudi progutaju izađe spontano, od 10 do 20 posto slučajeva zahtijeva endoskopiju, a samo rijetko, do 1 posto slučajeva, zakomplicirat će se i zahtijevati kirur&scaron;ko vađenje. Ljudi najče&scaron;će progutaju kovanice, dugmad, razne plastične dijelove, baterije ili dijelove mobitela. Ovo je prvi put da je zabilježeno gutanje cijelog mobitela.<br /><br /></p> <p>Ljudi jedu žlice, vilice, noževe, igle, olovke. Prije nekoliko godina na hitnu se javio čovjek koji je rekao da je progutao ne&scaron;to metalno. Liječnici su iz njega izvadili tri metalne žlice, &scaron;est plastičnih i jednu četkicu za zube. Prije toga jedan je čovjek progutao 13 penkala i veliku najlonsku vreću.<br /><br /></p> <p>Često su pacijenti djeca, koja gutaju komadiće igračaka. Organizam se prilagodi pa strani predmet prođe kroz cijeli probavni trakt, a da ga ne o&scaron;teti. No, problem je ako je riječ o iglama ili, pak, kao u slučaju baterije iz mobitela, predmetu koji sadrži materijale koji mogu biti otrovni. Kad je strano tijelo u želucu, problem se većinom rje&scaron;ava endoskopijom, no ako je do&scaron;lo do crijeva, stvari se kompliciraju.<br /><br /></p> <p>U slučaju 33-godi&scaron;njaka iz Pri&scaron;tine medicinska intervencija obavljena je pravodobno i nije bilo komplikacija, pi&scaron;e Jutarnji list.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-06-nokia-3310.jpgNeslana šala u Banjaluci: Zapjenila fontana na kružnom tokuhttp://grude.com/clanak/?i=352735352735Grude.com - klik u svijetMon, 06 Sep 2021 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-06-banjaluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tko god je jutros prošao kružnim tokom kod “Delta planeta”, mogao je da “uživa” u nesvakidašnjem prizoru – fontana je jutros zapjenila.<p>&nbsp;</p> <p>Najvjerovatnije je netko, pod okriljem noći, u fontanu ubacio bocu deterdženta, pa je fontana po&scaron;teno zapjenila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjena se razlila i izvan rubova fontane, a vozači na kružnom toku su usporavali da bi slikali neobičan prizor.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-09-06-21-09-06-banjaluka-fontana-pjena.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nečija neslana &scaron;ala zabavila je vozače, ali zadala muku nadležnima koji sve to sada treba da očiste, navodi <strong>Srpskainfo.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-06-banjaluka.jpgLivanjka gradonačelnica australskog gradahttp://grude.com/clanak/?i=352732352732Grude.com - klik u svijetMon, 06 Sep 2021 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-06-gradonacelnica-livno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istaknula je da je rođena u Livnu te da je tinejdžerske godine provela u Srbiji, u Somboru, a devedesetih godina se s obitelji preselila u Melbourne.<p><br />Livanjka Ranka Ra&scaron;ić prva je gradonačelnica srpskog porijekla u Australiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ra&scaron;ić je, prema pisanju srpskog Telegrafa, zakletvu položila kao jedna od 11 vijećnika Vijeća Brimbank Cityja, čime je postala gradonačelnica općine u Melbourneu u kojoj živi oko 210.000 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je navela, strast prema zajednici ju je inspirirala da se kandidira</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Pro&scaron;le godine, 17. studenog, izabrana sam za gradonačelnicu na mandat od 12 mjeseci&rdquo;, rekla je Ra&scaron;ić, dodav&scaron;i da u ovoj općini postoji srpska zajednica.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na&scaron;a srpska zajednica je vrlo aktivna, imamo tri lokalne srpske senior grupe. Na posljednjem popisu stanovni&scaron;tva u Australiji 2016. godine, u Brimbanku je živjelo 2.548 ljudi sa srpskim porijeklom. To je 1,3 posto ukupnog stanovni&scaron;tva Brimbanka, &scaron;to je dvostruko vi&scaron;e u odnosu na veći Melbourne. Da pojasnim, Brimbank je općina u Melbourneu s populacijom od oko 210.000 ljudi. U Melbourneu živi oko pet milijuna ljudi&rdquo;, kazala je Ra&scaron;ić, prenose&nbsp;Nezavisne.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknula je da je rođena u Livnu te da je tinejdžerske godine provela u Srbiji, u Somboru, a devedesetih godina se s obitelji preselila u Melbourne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Brimbank je bio moj prvi australijski dom u kojem i dalje živim sa suprugom i dvoje djece&rdquo;, rekla je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navela je da najveći problem za Srbe koji se presele u Australiju predstavlja nepriznanje diploma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Priznavanje zavr&scaron;enog obrazovanja u Srbiji veliki je problem za na&scaron;u srpsku zajednicu u Australiji. Mnogi Srbi provode godine u stjecanju kvalifikacija u Srbiji samo da bi do&scaron;li ovdje, a toliko toga im nije priznato&rdquo;, ukazala je na problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodala je da je dobila pozitivne reakcije srpske zajednice u Brimbanku, ali i &scaron;irom Australije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U Brimbanku 58 posto stanovni&scaron;tva govori jezikom koji nije engleski i skoro polovina je rođena u inozemstvu. Kad god &scaron;etam lokalnim ulicama kupujući namirnice, odlazim na ručak ili na sastanak, skoro uvijek mogu čuti svoj maternji jezik zajedno s desecima drugih jezika koji doprinose raznolikosti ovog mjesta&rdquo; zaključila je Ra&scaron;ić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-06-gradonacelnica-livno.jpg