Regijahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.DHMZ objavio posebno priopćenje: Stiže obilna kiša u Dalmaciju, moguće pijavice, tučahttp://grude.com/clanak/?i=352115352115Grude.com - klik u svijetTue, 03 Aug 2021 18:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-03-oborine-dalmacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>DHMZ objavio je danas posebno priopćenje vezano za vremenske uvjete diljem zemlje. Kažu da dugotrajne stabilizacije idućih dana nema na vidiku.<p>&nbsp;<br />Razlog tomu je premje&scaron;tanje frontalnog sustava preko na&scaron;e zemlje, uz pritjecanje hladnijeg zraka po visini tijekom četvrtka, s kojim će biti ki&scaron;e, često u obliku pljuskova i praćene grmljavinom, a ovog će puta ki&scaron;e biti i u Dalmaciji, gdje je posljednjih mjesec dana palo mjestimice vrlo malo, čak i nimalo ki&scaron;e.</p> <p><br /><strong>U četvrtak obilna oborina u Dalmaciji<br /><br /></strong></p> <p>"Već u noći na četvrtak jače naoblačenje s ki&scaron;om i pljuskovima zahvatit će najprije sjeverni Jadran i gorske krajeve, zatim i većinu predjela unutra&scaron;njosti, kao i Dalmacije. Pritom su mogući i lokalno izraženi pljuskovi s grmljavinom te obilna oborina uz najveću vjerojatnost upravo u unutra&scaron;njosti Dalmacije. Također valja napomenuti da je moguća tuča, a na Jadranu i pijavice", objavili su iz DHMZ-a.</p> <p><br /><strong>Moguće i poplave, posebna pozornost na opožarenim područjima<br /><br /></strong></p> <p>A lokalno obilna i intenzivna oborina ponegdje može uzrokovati bujične i urbane poplave. Posebna pozornost je potrebna na opožarenim područjima, gdje je moguće iznimno brzo povr&scaron;insko otjecanje uslijed nedostatka vegetacije.<br /><br /></p> <p>Krajem dana i u noći na petak postupan prestanak oborine i djelomično smanjenje naoblake. U petak većinom sunčano, no uz jači razvoj oblaka i dalje su mogući lokalni pljuskovi, uglavnom na sjevernom Jadranu te u zapadnim predjelima unutra&scaron;njosti.<br /><br /></p> <p>Nakon osvježenja u četvrtak prema vikendu će posvuda biti malo toplije.<br /><br /></p> <p>Zbog mogućih jačih pljuskova i obilne oborine savjetuje se praćenje vremenske prognoze, kao i upozorenja na opasne vremenske pojave te DHMZ savjetuje da prilagodite planirana putovanja ili aktivnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-03-oborine-dalmacija.jpgKAOS U TROGIRU: Požar izmakao kontroli, zahvatio je kuću, ljudi su bez struje...http://grude.com/clanak/?i=352095352095Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 15:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-02-pozar-trogir-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas oko 11 sati izbio je požar na području Segeta Gornjeg kod Trogira. Širi se brzo zbog jakog vjetra. Zahvaćena je jedna kuća.<p><br />Dva Airtractora AT-802, dva Canadaira CL-415 i jedan helikopter Mi-8 MTV1 iz sastava Protupožarnih namjenski organiziranih snaga Oružanih snaga RH angažirani su u ponedjeljak, 2. kolovoza 2021. godine u &nbsp;akciji ga&scaron;enja požara kod Segeta Donjeg u Splitsko-dalmatinskoj županiji, izvijestili su iz MORH-a.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Kako javlja Slobodna Dalmacija, oko 13 sati požar je zahvatio jednu kuću u naselju Hrabar.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U ga&scaron;enju požara angažirani su vatrogasci iz Trogira,&nbsp;Ka&scaron;tela, Solina i Splita.&nbsp;Struju su, zbog blizine vatre dalekovodu, već isključili stanovnicima Segeta Gornjeg i Marinske zagore.<br /><br /></p> <p>Splitsko-dalmatinska policija javila je da je zbog ga&scaron;enja požara na cesti DC 58 jedan kolnički trak zauzet vatrogasnim vozilima, dok se promet odvija drugim kolničkim trakom uz regulaciju od strane policijskih službenika.</p> </div> <p><br />Zbog cijele situacije i očito vrlo slabe vidljivosti iznad splitske zračne luke, Dalmacija Danas doznaje da zrakoplov kompanije Easy Jet nije uspio sletjeti u zračnu luku.<br /><br /></p> <p>"Upravo su nas odveli u Zadar, kazuju nam da je splitska zračna luka zatvorena za slijetanje", govori čitatelj koji se na&scaron;ao u Easy jetovom avionu na relaciji Milan-Split.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-02-pozar-trogir-21.jpgTornado u Istri savio stup od struje, meteorologinja objasnila kakohttp://grude.com/clanak/?i=352086352086Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-02-istra-stupac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer se u središnjoj Istri iz superćelijskog oblaka razvio tornado. Prema procjenama Istrameta, radilo se o tornadu intenziteta F1.<p>&nbsp;</p> <p>Tornado se formirao na moru zapadne Istre, a potom je nakon 18 sati ojačao te se premjestio kopnenim dijelom od Poreča prema Pazinu.<br /><br /></p> <p>Na svu sreću tornado se kretao nenaseljenim &scaron;umskim područjem izbjegavajući sva naselja na svojoj ruti. Kuda je pro&scaron;ao, sru&scaron;io je brojna stabla, nerijetko i hrastove stare stotinjak godina, a savio je i stup HEP-a, navodi <a href="https://www.istramet.hr/vijesti/supercelija-u-sredisnjoj-istri-izjedrila-tornado-f1-na-svu-srecu-prosao-je-sumom/?fbclid=IwAR3wkkli_70-wvjS4dI0WHMpYk0tRP4QQz-X14XYEGECyRqK9fvuSbphEzo" target="_blank">Istramet</a>.<br /><br /></p> <p>Kontaktirali smo meteorologinju Tanju Renko iz Državnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda (DHMZ) i upitali je koliko su česta tornada ovog intenziteta u Hrvatskoj i je li na formaciju ovoga u Istri utjecao niz toplinskih&nbsp;valova koji su zadnjih tjedana pogodili Hrvatsku.<br /><br /></p> <h3>Tornada nisu rijetka kod nas, no obično ne budu tog intenziteta i ne uzrokuju veće materijalne &scaron;tete. Koliko su česta tornada F1 u Hrvatskoj i &scaron;to je bio uzrok, u meteorolo&scaron;kom smislu, nastanka ovog tornada?&nbsp;</h3> <p>Ako analiziramo sinoptičku situaciju možemo reći da su olujna nevremena koja su nastajala u dosta predjela Hrvatske, posebice na sjevernom Jadranu i u unutra&scaron;njosti bila posljedica pritjecanja vrlo nestabilnog i vlažnog zraka u jugozapadnoj visinskoj struji na prednjoj strani duboke doline koja se protezala zapadnom Europom, sve od Skandinavije na sjeveru do Gibraltara, odnosno planine Atlas.</p> <p>Za nastanak izražene konvekcije, a i tornada potrebno je nekoliko sastojaka, uvjeta. Dosta vlage u nižim slojevima atmosfere, promjena temperature zraka po vertikali koja uzrokuje nestabilnost te mehanizam koji podiže čest zraka i dozvoljava joj iskori&scaron;tavanje raspoložive energije. Uz navedene uvjete neophodan je jo&scaron; jedan, a to je smicanje vjetra, odnosno promjena smjera i brzine vjetra u plićem (0-3 km), ali i dubljem sloju (0-6km). Postoje dvije vrste tornada, oni koji nastaju kao sastavni dio mezociklone, oblaka koji osim izraženog uzlaznog strujanja ima i izraženu rotaciju.</p> <p>Također, postoje i nemezociklonalna tornada koja se kod nas na Jadranu če&scaron;će nazivaju pijavicama i proces nastanka je malo drugačiji. Kod nas do sada nije napravljena analiza kojom bi se ustvrdio točan broj tornada po njihovom intenzitetu, a pri čemu se najče&scaron;će koriste tzv. Fujita skala, odnosno engl. The Enhanced Fujita Scale (EF Scale).</p> <p>Broj opaženih pijavica/tornada razlikuje se od godine do godine. Prema meni dostupnim podacima i preliminarnoj analizi, gledajući razdoblje od 2001. do 2020. pijavica, dakle tornada nad vodenom povr&scaron;inom bilo je opaženo odnosno dojavljeno najvi&scaron;e 2013. godine, 32 dana s pojavom pijavice i u tih 32 dana zabilježeno ih je čak 94. Za 2020. godinu prikupila sam dojave o pojavi pijavice u 21 dan te ih je bilo 39.</p> <p>U prikupljanju podataka veliku zaslugu imaju upravo lovci na oluje s kojima sam godinama u kontaktu, a istaknula bih ovim putem velik doprinos Sandra Punceta s Lo&scaron;inja i Daniela Pavlinovića iz Dubrovnika, kao i udruge Crometeo i Istramet.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Jesu li konstantni toplinski&nbsp;valovi imali utjecaj na njegovo formiranje i znači li to da nas čeka mogućnost pojave dodatnih tornada ovakvog (ili većeg) intenziteta?</h3> <p>Toplija i vlažnija atmosfera svakako je okruženje koje je jedan od uvjeta za nastanak jačih olujnih nevremena uz dodatne sastojke navedene u gornjem odlomku. Nevremena, samim time i pojava tornada povećava se kada na zagrijanu povr&scaron;inu stiže hladniji zrak jer se time povećava nestabilnost atmosfere. Upravo i druga polovina kolovoza, a i rujan su mjeseci kada se takve pojave na Jadranu mogu očekivati budući je more toplo, a sve učestaliji su hladni prodori nad na&scaron;e krajeve.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Je li u geografskom smislu Istra bila na neki način pogodnija za formiranje tornada F1 od, primjerice, Dalmacije ili Primorja?</h3> <p>Prodori hladnijeg zraka u ovo doba godine če&scaron;će zahvaćaju sjeverni dio Jadrana, i ovaj je prodor bio ba&scaron; takav te su već u toku pro&scaron;log tjedna najave za jača nevremena bila upravo s naglaskom na to područje, a u petak 30.7. izdano je na stranicama DHMZ-a i posebno priopćenje, a izdana su i&nbsp; pravovremena upozorenja na grmljavinsko nevrijeme i putem stranice meteo.hr, kao i Meteoalarm platforme.</p> <p>Putanja kojom se tornado premje&scaron;tao srećom je bila preko uglavnom nenaseljenog područja.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Hoće li tornado intenziteta F1 (ili veći) postati uobičajenija pojava u budućnosti s napretkom klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja?</h3> <p>S globalnim zagrijavanjem svakako će porasti energija atmosfere pa i mora i oceana odnosno cjelokupnog sustava time će se povećati učestalost i intenzitet ekstremnih pojava. Tornada F0 pa i F1 nisu toliko neuobičajeni za na&scaron;e područje, a to nam ukazuju i brojni znanstveni radovi koji su obrađivali pojavu tornada u Hrvatskoj.</p> <p>Vjerojatno najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, o kojem je pisao Andrija Mohorovičić. Osim &scaron;to je počupao ogroman broj stabala, tornado je izbacio vagone s tračnica, a stražnji vagon bio je odbačen čak 30 m dalje. Vrlo izražena pijavica zabilježena je i kod Bibinja 18. kolovoza 1994. Ona je čak zarotirala trajekt na moru. Na tu temu je objavljen i znanstveni rad.&nbsp;</p> <p>Pijavica je na Jadranu, ali i na kopnu, bilo oduvijek. Od nedavnih događaja treba spomenuti i snažnu pijavicu kod Splita 2016. godine koja se premjestila vrlo blizu glavne meteorolo&scaron;ke postaje Split &ndash; Marjan, prenosi <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/meteorologinja-objasnila-kako-se-u-istri-pojavio-tornado-koji-je-savio-hepov-stup/2294583.aspx?fbclid=IwAR1ZHDQ6ckIhDBx8jrs-MMPnWtaB8iZanoyhLbGq9drwNhgNwu6jpIWQVeU" target="_blank">Index</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-02-istra-stupac.jpgNovi potres s epicentrom kod Petrinjehttp://grude.com/clanak/?i=352077352077Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 09:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-07-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Seizmološka služba Hrvatske zabilježila je u ponedjeljak u jedan sat i 27 minuta umjeren potres s epicentrom kod Petrinje.<p>&nbsp;</p> <p>Magnituda potresa iznosila je 3,7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V stupnja EMS ljestvice, izvjestila je Seizmolo&scaron;ka služba na svojim internetskim stranicama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-07-potres.jpgVIDEO: Olujno nevrijeme poharalo Bihaćhttp://grude.com/clanak/?i=352058352058Grude.com - klik u svijetSun, 01 Aug 2021 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-bihac-1024x767.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Olujno nevrijeme pogodilo je jutros područje Bihaća. Udari vjetra između 50 i 70 kilometara na sat čupali su drveće, javlja N1.<p>&nbsp;</p> <p>Pljusak popraćen grmljavinom za samo nekoliko minuta napravio je &scaron;tetu.<br /><br /></p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="und" dir="ltr">Olujno nevrijeme pogodilo područje Bihaća. Vjetar je čupao drveće. Za regiju Bihaća izdato je narandžasto upozorenje. <a href="https://t.co/PVqAJVx76x">pic.twitter.com/PVqAJVx76x</a></p> &mdash; TV N1 Sarajevo (@N1infoSA) <a href="https://twitter.com/N1infoSA/status/1421761409159946249?ref_src=twsrc%5Etfw">August 1, 2021</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script> <p><br />Prema podacima Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda, danas se u Bihaću očekuju ekstremno visoke temperature.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-bihac-1024x767.jpegEvo kakav će biti kolovoz u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=352053352053Grude.com - klik u svijetSun, 01 Aug 2021 09:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-vrucina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Meteorolog Nove BH Nedim Sladić dao je vrlo opširno priopćenje o vremenu na svom Facebook profilu.<p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da je počeo posljednji, kompletni ljetni mjesec kolovoz, Sladić se osvrnuo i na temperature tijekom ovog mjeseca. - Konkretno gledano, ni kolovoz nas neće po&scaron;tedjeti povremeno jako izražene vrućine i toplotnih valova koji nepovoljno mogu utjecati na zdravlje stanovni&scaron;tva, a svakako uz navedeno ide i trend su&scaron;e, budući da se sva zahlađenja svode na ona kratka i od oslabljenih fronti - naveo je Sladić u op&scaron;irnoj prognozi vremena na svom profilu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-vrucina.jpgObustava prometa u Mostaru, evo gdje i u kojem terminuhttp://grude.com/clanak/?i=352013352013Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jul 2021 15:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-11-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove subote, 30. srpnja od 7:00 sati doći će do totalne obustave prometa u Mostaru, na dionici Rudarske ulice, od novog kružnog toka na vrhu avenije do skretanja u Vukovarsku ulicu zbog radova na asfaltiranju ceste.<p>&nbsp;</p> <p>- Radovi se obavljaju u skladu sa Ugovorom o izgradnji kružnog toka na vrhu Avenije i rekonstrukcije Rudarske ulice koji je potpisan izmedju Grada Mostara i HP Investinga - navodi se u priopćenju HP Investinga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-11-mostar.jpgMladi iz Dalmacije obilaze 'mjere' bančenjem u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=351991351991Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jul 2021 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-01-party015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naše najstrože mjere puno su liberalnije od onih najliberalnijih u nekim drugim zemljama.<p>&nbsp;</p> <p>Tako je otprilike odgovorio ministar Davor Božinović onima koji su u Dalmaciji "grintali" zbog uvođenja strožih mjera u svrhu spa&scaron;avanja &scaron;pice turističke sezone na Jadranu; dobro se "zalaufala", bilo bi uistinu &scaron;teta da je stopira "pedeset nijansi narančaste", pi&scaron;e <a title="Slobodna Dalmacija" href="https://slobodnadalmacija.hr/split/ministre-bozinovicu-gle-apsurda-s-mjerama-na-znjanu-se-iza-ponoci-ekipa-samo-prebaci-sa-stekata-na-zidic-neki-uzmu-i-taksi-za-posusje-nitko-na-granici-ne-pita-potvrdu-1115862" target="_blank">Slobodna</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, rečenica s početka teksta odaje i neke apsurde; primjerice, zatvaranje lokala u ponoć, nakon čega se većina mlađarije jednostavno seli iz kafića do zidića. Potom, posluživanje samo gostiju koji sjede; okej, ali da je ministar pro&scaron;etao lounge-barovima po splitskom Žnjanu, vidio bi da tamo ima i bezbroj onih plažnih kreveta "za prileć" (ne mislimo na ležaljke, nego fakat krevete optočene fensi-baldahinom, zgodne kad opojni koktel "udari u noge"). &Scaron;to je s gostima koji leže?</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Ranjena mladost</h2> <p>U na&scaron;oj điradi Žnjanom na prve dane - bolje rečeno noći - uvođenja strožih mjera limitiranoga radnog vremena uočili smo da "kako dan zalazi, ekipa se snalazi". Točnije, iza ponoći najduža splitska gradska plaža i nakon zaključenja fiskalnih kasa u barovima vrvi životom; ljeto je, "muvinga" ima čak i ponedjeljkom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ograničavanje radnog vremena kafića ne pogađa previ&scaron;e ekipu koju smo nakon ponoći zatekli na klupici nedaleko od bara Cool na Žnjanu; ćakulaju i druže se - realno govoreći - na manjoj prostornoj distanci nego da sjede u kafiću. <strong>Filipa Pračer</strong> ima 23 godine, trenira atletiku (skok u dalj), radi u salonu za uljep&scaron;avanje u Jokeru i uz tako ispunjen raspored nije joj do cjelonoćnih provoda. Marljiva je i mlada <strong>Hana Dobronić</strong> (20) s njom u dru&scaron;tvu; ona radi kao mornar(ica) na brodu usidrenom u splitskoj gradskoj luci, i to u dvije smjene, na izlet-turama ujutro i poslijepodne! Iako su obje (pre)zaposlene, mladost ih tjera vani; pa normalno je da se ljudi u dvadesetima zabavljaju i izlaze, zar ne?</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo s novim mjerama je glupo! Virus živi i nakon ponoći, uostalom ni gripa nikad nije iskorijenjena - primjećuju djevojke, koja ovako mlake, nedorečene mjere drže običnim udarom na ugostitelje, jer virus pogoditi neće. Skeptične su i oko cjepiva jer smatraju da je prerano izi&scaron;lo iz laboratorija vani, nije dovoljno klinički testirano. Hana smatra da bi trebalo ili uvesti totalni lockdown, ili pustiti ljude da normalno žive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njezino mi&scaron;ljenje dijeli i simpatični <strong>Frane Te&scaron;ija</strong> (25), zaposlen u sektoru građevina; svima je pandemija "ranila mladost", ali znate kakva je mladost sama po sebi: puna života, bori se i otima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sna&scaron;li smo se mi; idemo u Bosnu i tamo se dobro proveselimo, najče&scaron;će u klub Gaudeamus u Posu&scaron;ju. Rezerviramo stol za dolazak oko 23 sata, a krenemo oko 21.30; treba nam cirka sat vremena vožnje. I onda natrag oko četiri ujutro; nitko te ni na jednoj granici ne traži potvrdu, normalno prolazi&scaron; za dvanaest sati boravka - navodi mlada ekipica.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>- Onda jedino treba odrediti tko će u dru&scaron;tvu biti žrtveno janje za vožnju. Ne smije piti, je l'</strong> - primjećujemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nema žrtvenog janjca, ide se taksijem! Stvar je već uhodana, taksi vozi u dva pravca za četiristo kuna, ako nas je četvero svatko priloži po sto kuna; toliko bi potro&scaron;ili i na Uber po Splitu - informiraju nas dovitljivi mladi.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Proslava diplome</h2> <p>Hana zagovara potpunu liberalizaciju mjera, drži da je najbolji model formiranje kolektivnog imuniteta. U teoriju pozadinskih interesa uslijed aktualne situacije sumnja pak 24-godi&scaron;nji<strong> Ivan Borozan</strong>, također dio četverolista s klupe. On je student pete godine Građevinskog fakulteta i vlasnik privatne tvrtke; oprezan je s daljnjim izjavama i legalist po definiciji. Srećom, zbog obujma posla previ&scaron;e i ne izlazi, pa ga ne pogađa &scaron;to Vanilla zatvara u ponoć, a Tropika vi&scaron;e i nema. Sve se neumitno mijenja...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedno fino dru&scaron;tvo zatječemo blizu bara Monkey; na klupi - jer nema gdje - vrhunsko bijelo vino s etiketom Kozlović u kristalne vinske ča&scaron;e toči <strong>Branimir Dodig</strong> (26) za svoju ekipu. Imaju čemu nazdraviti: prijatelj mu je <strong>Ivan Lozina </strong>diplomirao na Medicini, postao je liječnik!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lozina je suzdržan s izjavama glede novih mjera; kao novopečeni doktor itekako je svjestan prisutnosti virusa u na&scaron;im životima, tu neumitnu činjenicu ne možemo ignorirati i treba biti na oprezu. No, ljutnju zbog svega "novonormalnog" bez zadr&scaron;ke izražava spomenuti Dodig, inače inženjer za&scaron;tite na radu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Apsurd je u ponoć zatvoriti barove koji su na otvorenom; i sad smo na istom zraku. Nema nikakvog smisla, kao ni ovo ograničavanje slobode i kretanja - ljuti se Dodig.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; je jedna klupa postala "after midnight &scaron;tacija" za dru&scaron;tvo s također akademskim pedigreom. I to kakvo! <strong>Tomislav Petričević </strong>(25) apsolvent je studija nutricionizma u Splitu, a klupu je podijelio s čak četiri kolegice iz iste akademske klase! Mladež na korak od diplome lukavo je odmah kafić zamijenila klupom; tako su izbjegli "metlu", anticipirali su fajront.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Pravi život</h2> <p>- Nije nam do diskača, mi smo se već nailazili: Hemingvej, Velvet, Vanilla, Zenta čak i Imperium; svugdje nas je bilo. Studentske večeri u Kaurija - pomalo sjetno veli Petričević, koji je sad skloniji kućnim druženjima u užem krugu ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kaže, bili su generacija koja se dobro slagala, imali su mladost i lijepe zajedničke studentske dane. Jedino su zadnju godinu pohađali online; žao im je ovih novih studenata, lanjskih bruco&scaron;a, &scaron;to se zbog korone nisu uspjeli ni upoznati.</p> <p>Doista, novi nara&scaron;taj mladosti stvarno je hendikepiran za realna iskustva druženja, poznanstva, zakinuti su za pravi život. Toplo se nadamo da će sve jo&scaron; nadoknaditi, da svoju lijepu mladost neće pamtiti po bolesti i zabranama.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="se-embed se-embed--infobox se-embed--infobox-gray full-width"> <div class="se__title"><strong>&lsquo;Od ovih mjera ima vi&scaron;e &scaron;tete nego koristi&lsquo;</strong></div> <div class="se__text"> <p><br /> Dru&scaron;tvo na ležaljkama ispred Monkey Bara uistinu je zaslužilo večernju dozu opu&scaron;tanja; i sami su zaposleni u ugostiteljskom sektoru, i to restoranskom, kad se radi i za ručak i večeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mario Zelenika (21) radi u restoranu "Garden" na Bačvicama, na nižoj etaži. Kad barovi zatvore vrata osobno svjedoči o navali ispijača sa zidića, bocama koje lete s vi&scaron;e etaže u podnožje. Opu&scaron;aka bude kao u priči...<br /> - &Scaron;to da vam kažem, čini mi se da od ovih mjera ima vi&scaron;e &scaron;tete nego koristi - sažima Zelenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S njim je u dru&scaron;tvu poslovođa azijskog (vijetnamskog) restorana Silk u sredi&scaron;tu Splita, Mario Kelam (22) i njegova lijepa pratilja, Kira (18) iz Beograda. Ne uzrujavaju se zbog izostanka cjelonoćnog rada diskoteka, izađu kad im posao dopusti u ranijem terminu u Vanillu, klub Zenta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dok su u Beogradu bile na snazi najstrože mjere i policijski sat, klubovi su ilegalno radili po cijelu noć - namiguje Kira, čija je mladost i započela restrikcijama, mjerama, snalaženjem... Splitska epizoda je samo nastavak; ni&scaron;ta stra&scaron;no, život ide dalje.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-01-party015.jpgŠljive iz Makedonije pune pesticida, zabranjen im uvoz u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=351988351988Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jul 2021 12:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-04-12-sljiva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske je u okviru redovnog pregleda pošiljki zabranila uvoz pošiljke od 400 kilograma šljiva podrijetlom iz Sjeverne Makedonije, jer su utvrđeni ostaci pesticida iznad propisane maksimalne razine, rečeno je za Srnu iz Inspektorata.<div id="excerpt" class="mt-5 md:mt-2 xl:mt-3 mb-5 font-sans font-semibold text-lg lg:text-xl leading-6 md:leading-7"> <p class="lead">&nbsp;</p> </div> <div id="text" class="break-words mt-3 prose prose-md prose-indigo text-lg lg:text-xl space-y-4 mb-3 leading-6 md:leading-7"> <p>Kontrola voća i povrća u RS-u vr&scaron;i se prilikom uvoza, kako bi se utvrdilo je li ono zdravstveno ispravno i sigurno za ljudsku upotrebu, a najveći rizik kod ovih proizvoda predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i te&scaron;kih metala i upravo su to parametri na koje se vr&scaron;e laboratorijske analize.<br /><br /></p> <p>Iz Inspektorata su naveli da je u prvom polugodi&scaron;tu ove godine prilikom uvoza nadležna inspekcija za potrebe laboratorijskog ispitivanja uzela 607 uzoraka voća, povrća i žitarica za ishranu ljudi.<br /><br /></p> <p>Kod dvije po&scaron;iljke utvrđene su nepravilnosti te je inspektor donio rje&scaron;enje kojim je zabranjen uvoz i naloženo vraćanje po&scaron;iljki po&scaron;iljaocu ili uni&scaron;tavanje pod nadzorom nadležnog inspektora.<br /><br /></p> <p>U jednom slučaju utvrđeno je povećano prisustvo pesticida kod po&scaron;iljke mandarina porijeklom iz Turske u količini od 20.950 kilograma, dok je u drugom slučaju zabranjen uvoz po&scaron;iljke banana porijeklom iz Ekvadora u količini od 19,5 tona, jer dokumentacija koja prati po&scaron;iljku ne osigurava neophodnu sljedivost hrane.<br /><br /></p> <p>Nadležni inspektori posebnu pažnju posvećuju proizvodima sezonskog karaktera, koji se intenzivnije uvoze u određenom kraćem razdoblju godine i koji su karakteristični za određena godi&scaron;nja doba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na ovu proceduru, u slučajevima kada se analizama utvrdi neka nepravilnost, ne postoji rizik da je hrana konzumirana, jer nije ni bila dostupna potro&scaron;ačima.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-04-12-sljiva.jpgNajintenzivniji toplinski val ovog ljeta, temperature idu i do 45http://grude.com/clanak/?i=351983351983Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jul 2021 11:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čini se da će posljednji dani srpnja i početak kolovoza donijeti najintenzivniji toplinski val ljeta 2021. u Europi, navodi se u vremenskoj prognozi Severe Weather.<p>&nbsp;</p> <p>Očekuje se da će temperature prelaziti 40 stupnjeva Celzijevih u nekim oblastima, potencijalno do 45 stupnjeva u Grčkoj tijekom vikenda.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">Ovo će znaćajno povećati prijetnju od požara &scaron;irom mediteranske regije i Balkanskog poluotoka.</div> <p>&nbsp;</p> <p>Srpanj je donio velike vrućine uglavnom u južne i jugoistočne dijelove europskog kontinenta, dok su na zapadu izostali značajniji toplotni valovi.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e temperature zabilježene su na Mediteranu, Balkanskom poluotoku i u Turskoj, povremeno prelazeći i 40 stupnjeva. Vrućina se u posljednje vrijeme pro&scaron;irila i na uobičajeno hladniju Veliku Britaniju i Irsku.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Dijelovi Italije, Srbije, Sjeverne Makedonije, Albanije, Rumunjske, Bugarske i Grčke spremni su za "pečenje" pod ekstremnim i suhim valom vrućine.<br /><br /></p> <p>Međutim, ovog tjedna se uspostavlja obrazac u Evropi, koja je sklona ekstremno visokim temperaturama. Ostatak srpnja, kao i prvi dani kolovoza, posljednji dani ljetne sezone, donijet će najintenzivniji toplinski val 2021. godine. Vrućina će biti ekstremna i trebala bi potrajati najmanjeg tjedna, moguće i &scaron;irom juga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpgMinistarstvo komunikacija i prometa zatražilo milijun i pol KM za RTV Herceg Bosnehttp://grude.com/clanak/?i=351974351974Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jul 2021 14:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-01-20-televizija-daljinski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministarstvo komunikacija i prometa BiH predložilo je Vijeću ministara donošenje Odluke o načinu korištenja sredstava akumuliranog viška prihoda nad rashodima Regulatorne agencije za komunikacije BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Odluka se odnosi na navodni poticaj razvoju sektora elektronskih medija u iznosu od preko 6 milijuna i 795 tisuća KM.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je očigledno sporno jeste da Ministarstvo predlaže da ova sredstva dodijele, osim javnim emiterima, televiziji HDZ-a BiH - RTV Herceg-Bosne.<br /><br /></p> <p>Ministarstvo predlaže da se Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT) dodijeli iznos od 1.510.171,00 KM.<br /><br /></p> <p>Radio-televiziji Federacije Bosne i Hercegovine iznos od 1.510.000,00 KM,<br /><br /></p> <p>Radio-televiziji Republike Srpske iznos od 2.265.000,00 KM i Radio-televiziji Herceg Bosne iznos od 1.510.000,00 KM.<br /><br /></p> <p>Kako se navodi, sredstava će koristiti za tehničko-tehnolo&scaron;ko unaprjeđenje studijskih kapaciteta i prilagođavanju novom načinu proizvodnje programa i digitalnom emitiranju signala u HD rezoluciji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-01-20-televizija-daljinski.jpgSARAJEVO: Divlji konji lutaju i hrane se iz kontejnera za smećehttp://grude.com/clanak/?i=351965351965Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jul 2021 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-27-konji-smece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stanovnici sarajevskog naselja Poljine često viđaju divlje konje koji lutaju ovim dijelom Sarajeva bez nadzora.<p>&nbsp;</p> <p>Ove životinje snimljene su tokom vikenda i kako traže hranu u kontejnerima za smeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Domaće životinje ne smiju lutati bez nadzora. Spu&scaron;tajte poklopce na kontejnerima", poručili su iz Komunalnih službi Kantona Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojedini građani na dru&scaron;tvenim mrežama komentiraju da je riječ o divljim konjima koji su si&scaron;li s Nahorevskih brda, očito zbog nedostatka hrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani pi&scaron;u da ih stalno sreću te su vrlo mirni i druželjubivi i da ih ima vi&scaron;e od 10. Poljine su, inače, elitno sarajevsko naselje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-27-konji-smece.jpgNa Kosovu dan žalosti zbog pogibije 10 njihovih državljana u stravičnoj nesrećihttp://grude.com/clanak/?i=351943351943Grude.com - klik u svijetMon, 26 Jul 2021 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-25-autobus-tragedija-sbrod-21-4.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednica Kosova Vjosa Osmani proglasila je ponedjeljak, 26. srpnja danom žalosti zbog tragične prometne nesreće u kojoj je stradalo deset kosovskih državljana.<p>&nbsp;</p> <p>Do nesreće je do&scaron;lo u Hrvatskoj kod Slavonskog Broda nakon &scaron;to je autobus sletio s puta. Nažalost je stradalo deset osoba, a 45 putnika je ozlijeđeno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozač autobusa je zatečen na mjestu događaja, a u međuvremenu je uhićen pod sumnjom da je upravljao motornim vozilom na način da nije koristio za kretanje prometnu traku zbog čega je i do&scaron;lo do slijetanja. Van kolovoza se kretao jer je, kako je sam kazao, na trenutak zaspao.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Zbog ovog tragičnog događaja Osmani je prekinula posjetu Japanu i vraća se na Kosovo, a premijer Albin Kurti je otputovao u Slavonski Brod kako bi posjetio bolnicu u koju su smje&scaron;teni ozlijeđeni putnici.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-25-autobus-tragedija-sbrod-21-4.jpegSnažan potres kod Petrinje, osjetio se i u dijelovima BiHhttp://grude.com/clanak/?i=351924351924Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jul 2021 17:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-29-petrinja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potres je danas poslijepodne pogodio područje središnje i sjeverne Hrvatske, a osjetio se i u dijelovima Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Iz Seizmolo&scaron;ke službe Hrvatske priopćili su da je potres registriran u 15.43 sati s epicentrom kod Petrinje.<br /><br /></p> <p>- Magnituda potresa iznosila je 3.8 prema Richteru, a intenzitet u epicentru 5 stupnja EMS ljestvice. Potres je osjećen u &scaron;iroj okolici Petrinje, Siska i Gline - naveli su.<br /><br /></p> <p>Nakon 20-ak minuta zabilježeno je novo podrhtavanje. Prema EMSC-u, zabilježen je ne&scaron;to slabiji potres magnitude 1,8 po Richteru.<br /><br /></p> <p>- Opet smo dobro osjetili. Stan se tresao - rekla je čitateljica 24 sata iz Siska.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-29-petrinja.jpgRyanair otvorio bazu u Zagrebu, do travnja 2022. očekuje oko 700 tisuća putnikahttp://grude.com/clanak/?i=351918351918Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jul 2021 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-10-ryanairboeing.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatskoj vidi dobru priliku za posao, jer je atraktivna, sve traženija, a u pandemiji i jedna od sigurnijih destinacija.<p>&nbsp;</p> <div class="p-0 w-full mb-8 xl:mb-12 font-semibold xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Ryanair je u petak u zagrebačkoj zračnoj luci otvorio bazu s jednim zrakoplovom, do kraja godine u planu su tri, a uz ulaganje od 300 milijuna dolara očekuje da će do kraja poslovne godine odnosno travnja 2022. u Zagreb dovesti oko 700 tisuća putnika, prenosi HRT.</p> <p>&nbsp;</p> </div> <p>- U Zagrebu vidimo velik potencijal za razvoj na&scaron;eg posla. Vjerujem da će se Zagreb, ako ovdje nastavimo investirati, pretvoriti u jo&scaron; jaču turističku destinaciju, kazao je na konferenciji za novinare u zagrebačkoj Zračnoj luci "Franjo Tuđman" predsjednik Uprave Ryanaira <strong>Eddie Wilson</strong>.</p> <p><br /><br />Najavio je da će Ryanair iz Zagreba tijekom zimskog reda letenja imati 60 letova tjedno u 24 inozemna odredi&scaron;ta, od kojih je devet novih.</p> <p><br /><br />- Zagreb sada ljeti povezujemo s 15 odredi&scaron;ta u Europi, a s 24 zimska putnici će imati velik izbor letova. Želimo letjeti cijele godine i unapređivati poslovanje u Hrvatskoj. Imamo baze u Zadru i Zagrebu, a letimo i u Pulu gdje vidimo jako dobre rezultate, dodao je Wilson.</p> <p><br /><br />Na pitanje kolika je snaga hrvatskog trži&scaron;ta u odnosu na neka druga na Mediteranu, kazao je da je za Ryanair &Scaron;panjolska najveće trži&scaron;te, a ispred Hrvatske su i Italija i Grčka i jo&scaron; neke zemlje po broju letova i destinacija, no u Hrvatskoj vidi dobru priliku za posao, jer je atraktivna, sve traženija, a u pandemiji i jedna od sigurnijih destinacija.</p> <p><br /><br />Tako je, kaže, i ovo ljeto, a na pitanje misli li da koronakarta ECDC-a i to &scaron;to je Hrvatska od pro&scaron;log tjedna u narančastom, može naru&scaron;iti sezonu, odgovorio je da je to manje važno, ali je zato jako važna informacija o tome koliko se ljudi u zemlji cijepilo jer to zanima i turiste.</p> <p><br /><br />- Ovoga ljeta očekujemo dužu sezonu nego lani, pa i u Hrvatskoj, koja je sada u dobroj situaciji i nadamo se da će tako i ostati, kazao je Wilson, dodajući da u povodu otvaranja baze do 25. srpnja putnici mogu kupiti jako povoljne karte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novinari su pitali i bi li Ryanair mogao i htio voziti na linijama između Zagreba i Dubrovnika ili Splita, odnosno po Hrvatskoj, na &scaron;to je rekao da to sada uz sufinanciranje države radi domaći nacionalni prijevoznik Croatia Airlines, &scaron;to je nazvao "te&scaron;ko razumljivim" jer su to sve odlične destinacije i oni bi to radili i bez tih potpora i imali potražnju.</p> <p><br /><br />Iznio je planove prema kojima će Ryanair u idućih nekoliko godina broj zrakoplova u floti povećati na vi&scaron;e od 600, u &scaron;to investira 22 milijarde dolara.</p> <p><br /><br />Boljoj sezoni i prometu nadaju se i u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb (MZLZ), čiji je član Uprave David Gabelica, uz zadovoljstvo &scaron;to Ryanair sada ima bazu u Zagrebu, naglasio i da zagrebačka zračna luka ove godine bilježi bolje rezultate nego lani.</p> <p><br /><br />- Već sada u srpnju imamo 50 posto rast prometa u odnosu na lipanj ove godine, no do kraja ove godine ipak će, kako očekujemo, biti na oko 50 posto iz 2019., kazao je Gabelica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-10-ryanairboeing.jpgNapustila nas je Ilka Pandža, u 107. godini životahttp://grude.com/clanak/?i=351903351903Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 16:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-23-ilka-pandza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 107. godini života napustila nas je najstarija Hercegovka, Ilka Pandža iz Mostara.<p><br />Ilka je rođena u Mostaru davne 1914. godine. Imala je devet godina i mlađu sestru kad im je umrla majka. Otac se kasnije ponovno oženio i dobio djecu s drugom ženom. Kao i sve hercegovačke djevojčice i djevojke u to vrijeme, i Ilka je sa svojih 14 godina oti&scaron;la u &bdquo;najam&ldquo;, odnosno na rad kod bogatih obitelji kako bi zaradila novac.<br /><br /></p> <p><span style="color: #000000;">&ndash; Bila sam jedna od najbržih radnica u berbi tre&scaron;anja kod tada&scaron;njeg gazde zvanog &bdquo;Tuta&ldquo; &ndash; govorila je kroz smijeh svojevremeno Ilka.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">&ndash; Nije bilo lako i samo onaj tko je to prolazio, dobro zna kako je kad dođu te&scaron;ki dani, a čovjek ne zna kuda bi i &scaron;to bi. Zemlja tvrda, a nebo visoko &ndash; govorila je jo&scaron; pro&scaron;le godine. <br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">Nakon rada kod bogatih obitelji, baka Ilka je počela raditi u tada&scaron;njoj mostarskoj tvornici duhana i tu je ostala do odlaska u mirovinu.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">Prisjetila se t</span><span style="color: #000000;">ijekom posljednjeg razgovora i muke koju je pro&scaron;la njezina sestra Ruža u vrijeme svoje najljep&scaron;e mladosti.</span><br /> <span style="color: #000000;"> &ndash; Ruža se udala se za mladića iz &Scaron;irokog Brijega i kad je mislila da će je nakon svih nedaća &bdquo;ogrijati sunce&ldquo;, dogodila joj se nova nesreća. Nakon samo nekoliko mjeseci braka, Ruža je odjenula &bdquo;crninu&ldquo;, odnosno crnu odjeću, jer su joj supruga u &Scaron;kriparima ubili partizani &ndash; govorila je Ilka za Fenix-magazin.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="color: #000000;">Ilka se za svog odabranika Karla udala kad je imala 27 godina. Bio je četiri godine mlađi od nje i radio je na željeznici. Zajedno su dobili petero djece (četiri kćerke i sina) i stvorili topli dom.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">Ilka je u međuvremenu postala baka, prabaka i praprabaka.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;"><span style="color: #000000;">Baka Ilka je tijekom svog života radila sve težačke poslove u polju. Poput svih hercegovačkih žena svoga vremena, čuvala je životinje, pravila domaći sir, kajmak, maslo.</span></span></p> <p><span style="color: #000000;">&ndash; Oduvijek su japrak i sarma bila jedna od glavnih kuhanih jela u Hercegovini. Mi žene smo često pravile u&scaron;tipke i peksimete. Najdraži kolač su mi tzv. &scaron;ape, bez kojih je nezamisliv hercegovački blagdanski stol. &Scaron;ape se spravljaju s domaćom svinjskom masti i zbog toga su neobično mek suhi kolač &ndash; govorila je jo&scaron; lani baka Ilka.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">Posljednji put i&scaron;la je pje&scaron;ice u Međugorje u 96. godini.</span></p> <p><span style="color: #000000;"><br />Opremljena sakramentima napustila nas je u 107. godini. Neka joj je vječna slava i hvala, neka joj milostivi Gospodin udijeli pokoj vječni.</span></p> <p><strong><span style="color: #000000;"><br /><em>Grude.com</em></span></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-23-ilka-pandza.jpgMilanović: Prijetnje i nametanje cijepljenja ljudima je put u tiranijuhttp://grude.com/clanak/?i=351895351895Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 14:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-28-016_milanovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Republike Zoran Milanović boravi u Šibensko-kninskoj županiji. Milanović je obišao spomen-sobu u općini Promina i položio vijenac na spomenik braniteljima i civilima koji su poginuli u Domovinskom ratu.<p>&nbsp;</p> <p>Komentirao je uvođenje novih mjera za cijeli Jadran.</p> <p>"Ovu vrstu pona&scaron;anja Stožera, odnosno Plenkovića, ne Stožera, ocjenjujem racionalnom. Tako bih i ja u ovom trenutku. &Scaron;to se tiče prijetnji i nametanja ljudima da se cijepe, to je put u tiraniju. Ja mogu ljudima samo reći: cijepite se", kazao je.</p> <p>"Nastavi li se to i u rujnu, to je tiranija. Sada su mjere ok", rekao je Milanović.</p> <p><br />Komentirao je reakcije iz Srbije zbog prijedloga da se lik Nikole Tesle stavi na kovanice hrvatske verzije eura.</p> <p>"Tesla je proveo manje vremena u Srbiji nego ja u Oklaju danas. Hrvatska je s Teslom imala krizu ideniteta i to je bila nejasna ljubav. Svojatati Teslu možda nije u redu od Hrvatske, a od Srbije jo&scaron; manje", kaže.</p> <p>"A za Ruđera bi se opet javila Srbija? A &scaron;ta će&scaron;", dodao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-28-016_milanovic.jpgMUP RH odbija da se na osobne iskaznice uvede i treći spol Xhttp://grude.com/clanak/?i=351890351890Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-04-osobna_2003.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pravilnik treba stupiti na snagu u ponedjeljak i još se stigne iz njega maknuti oznaka spola, no prema informacijama Večernjeg lista MUP je ovaj prijedlog glatko odbilo..<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Trebaju li nove osobne iskaznice, koje će u primjeni biti u Hrvatskoj od 2. kolovoza, kod oznake roda imati osim oznake ženskog ili mu&scaron;kog i oznaku neodređenog spola? Sudeći prema stavu Ministarstva vanjskih i europskih poslova, trebaju, pi&scaron;e u petak <strong>Večernji list.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tog je ministarstva dva tjedna prije uvođenja novih osobnih iskaznica u Ministarstvo unutarnjih poslova odaslano upravo takvo mi&scaron;ljenje. Referira se ono na novi prijedlog pravilnika o izgledu osobnih iskaznica u kojem je MUP odlučio zadržati dosada&scaron;nju odredbu o navođenju spola na osobnoj iskaznici oznakama &ldquo;Ž&rdquo; ili &ldquo;M&rdquo;, navodi dnevnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, MVEP se poziva na Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća iz 2019. godine, u kojoj se navodi da uvođenje roda nije obvezno i da o tome odlučuju države članice ponasob, ali da se &ndash; ako se on navodi &ndash; trebaju omogućiti sve tri opcije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz MVEP-a su jučer na pitanje o njihovu dopisu MUP-u, u kojem se traži da se pri navođenju spola koristi i oznaka X, kazali da su samo &ldquo;pojasnili sadržaj Uredbe koja je u nadležnosti MUP-a, a koja je izravno primjenjiva u RH. U Uredbi se navodi da navođenje spola na osobnoj iskaznici nije obvezno. Na MUP-u je predložiti sadržaj Pravilnika o izdavanju osobnih iskaznica&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MUP ga je i predložio, i to jo&scaron; u svibnju od kada se i nalazi na stranci e-savjetovanje i dostupan je sve to vrijeme zainteresiranoj javnosti da iznese svoje primjedbe i prijedloge. MVEP se nije ondje oglasilo niti je o označavanju roda itko raspravljao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravilnik treba stupiti na snagu u ponedjeljak i jo&scaron; se stigne iz njega maknuti oznaka spola, no prema informacijama Večernjeg lista MUP je ovaj prijedlog glatko odbilo i takav odgovor poslalo u MVEIP.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MUP smatra da nismo dužni primijeniti direktivu jer u svome zakonodavstvu nemamo propisanu mogućnost neodređenog spola. S tim se slažu i u Europskoj komisiji, a govoreći o toj temi koriste naziv rod, a ne spol. Države članice, kažu, mogu odabrati žele li na nove osobne iskaznice izdane na temelju Uredbe uključiti podatke o rodu osoba ili ih potpuno izbaciti, donosi Večernji.hr.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-04-osobna_2003.jpgLuka Modrić s ocem Stipom kod kuće koju su im četnici spalili i gdje su mu ubili djedahttp://grude.com/clanak/?i=351887351887Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jul 2021 23:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-22-modrici-velebit.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Luka Modrić nalazi se na odmoru u Hrvatskoj. Sinoć je s velikim Alessandrom Del Pierom u jednom zadarskom restoranu pokazao kakav ima glas, a danas je s ocem Stipom posjetio zgarište kuće u kojoj je odrastao, a koja je spaljena tijekom rata.<p><br />Luka Modrić je djetinjstvo proveo u Modrićima kraj Zatona Obrovačkog, a 18. prosinca 1991. četnici su upali u selo i ubili Lukinog djeda i spalili kuću.<br /><br /></p> <p>Nakon pokopa, roditelji Stipe i Radojka te mali Luka nekako su uspjeli pobjeći u Zadar. Kao izbjeglice Modrići su se smjestili u Zadru, u hotelu Iž. <br /><br /></p> <p>Stipe Modrić uskoro je kao mehaničar prona&scaron;ao posao u Hrvatskoj vojsci, a kako je hotel Iž blizu stadiona NK Zadar, sina je upisao u nogometnu &scaron;kolu. <br /><br /><br />Tu je počeo nogometni put plavokosog &scaron;estogodi&scaron;njaka koji je danas jedna od najvažnijih karika Real Madrida, najbolji igrač svijeta prije tri godine i kapetan Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-22-modrici-velebit.jpgVećina Hrvata podržava uvođenje eura, ali 71 posto vidi i problemhttp://grude.com/clanak/?i=351881351881Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jul 2021 13:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-30-novac-euri.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski građani imaju zanimljive stavove o uvođenju eura, ali u velikom postotku podržavaju taj cilj koji bi se uskoro mogao i ostvariti.<p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima istraživanja koje je objavio Eurobarometar, čak 61 posto Hrvata podržava uvođenje eura. U Rumunjskoj je potpora za to najveća, čak 75 posto, u Mađarskoj 69 posto, a u Bugarskoj 54 posto, prenosi Jutarnji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istraživanje je pokazalo da, bez obzira na to &scaron;to podržavaju uvođenje eura, tek 46 posto Hrvata smatra kako je dovoljno informirano o euru, iako je trenutno u tijeku kampanja o tome. U odnosu na godinu dana ranije ovaj postotak je pao za &scaron;est posto. Međutim, Hrvati su prvi po postotku onih koji znaju da eurozona ima 19 članica. Čak 89 posto Hrvata je već koristilo euro novčanice i kovanice, najvi&scaron;e od svih u EU državama koje nemaju euro kao svoju valutu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok u drugim državama građani najvi&scaron;e vjeruju Sredi&scaron;njoj nacionalnoj banci kao izvoru informacija o euru, Hrvati podjednako vjeruju toj instituciji kao i institucijama Europske unije. Da je Narodna banka najvjerodostojniji izvor informacija vjeruje 63 posto Hrvata, dok je u &Scaron;vedskoj to vjeruje preko 90 posto građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupni prosjek onih koji podržavaju uvođenje eura u sedam država EU-a koje nemaju euro je 57 posto, dok je njih 40 posto protiv. Većina ispitanih smatra kako će sveukupno uvođenje eura imati pozitivan učinak za državu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, samo 37 posto Hrvata smatra da je njihova država spremna za uvođenje eura, dok ih 62 posto smatra da nije. Stav da je njihova država spremna uvesti euro ima samo 18 posto Poljaka. Čak 71 posto Hrvata smatra da će uvođenje euro dovesti do povećanja cijena, dok ih 82 posto misli da će biti zloporabe prilikom uvođenje eura i zaokruživanja cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga 80 posto Hrvata smatra kako bi tijekom uvođenja eura trebalo prikazivati cijene i u eurima i u kunama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-30-novac-euri.jpgVapaj iz Makarske: Vratite nam naše Hercegovce i Bosance!http://grude.com/clanak/?i=351875351875Grude.com - klik u svijetThu, 22 Jul 2021 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-28-makarska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Makarska rivijera je godinama omiljena turistima iz BiH kojih ove godine zbog mjera nema u tolikom broju. Jučer je izašao podatak da je tek desetak posto gostiju iz BiH na Makarskoj rivijeri.<p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Gostiju ima na plažama, ali ugostiteljski objekti u Gradacu, Zaostrogu, Živogo&scaron;ću, Drveniku su uglavnom poluprazni, pi&scaron;e <a href="https://hercegovina.in/poruka-ugostitelja-s-makarske-rivijere-vratite-nam-goste-iz-bih-eto-vam-cesi-poljaci-i-svi-ostali/?fbclid=IwAR0OFfKFt7BuiFY09IA1Wogx7Eur17mmf7u1-X5VHuUiVo1wwEE8jIeEI8U" target="_blank">hercegovina.in.<br /></a></p> <p>&rdquo;<strong>Plaže</strong> su pune, ali kafići i restorani su prazni. Nema na&scaron;ih gostiju iz BiH koji nisu &scaron;tedljivi i koji su punili na&scaron;e objekte. Danas imamo Čehe i Poljake koji zahvaljujući &scaron;to su u EU sa sobom donesu hranu i piće, pa čak i vodu u galonima donose&rdquo; Sve bi njih rado zamijenili za na&scaron;e Hercegovce i Bosance", istakao je ugostitelj restorana na plaži.<br /><br /></p> <p>Iznajmljivačica <strong>apartmana</strong> nam kaže da je njima svejedno ko im je u objektu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Prije par dana do&scaron;li su nam momak i djevojka iz Poljske. Kada smo im dali ključeve oni su dobrih pola sata iznosili hranu i piće. I odu na kupanje, a u apartmanu ostave klimu da hladi zidove. Na&scaron;i gosti su na&scaron;i gosti i žao nam je &scaron;to su ih mjere odvratile od Makarske rivijere", istakla je ona.<br /><br /></p> <p>S druge strane vlasnica kioska za prodaju hrane kaže: &ldquo;Nekada smo pjenili ako gosti iz BiH za marendu ponesu pa&scaron;tetu i narezak, a sada ovi gosti iz istočne Europe sa sobom donose sve. Bez gostiju iz BiH nema ni posla, ali ni zdrave i vesele atmosfere&rdquo;.<br /><br /></p> <p>I dok se za gostima iz BiH žali na Makarskoj rivijeri oni su ovo ljeto pootražili druge destinacije. Uglavnom Crnu Goru, ali i Grčki i Albaniju koje nemaju mjera na granicama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-28-makarska.jpgUgrizao ga poskok: Nešto me 'klepi' kao da me iglom ubode, noga oteknu, jezik utrnu...http://grude.com/clanak/?i=351865351865Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jul 2021 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-21-muhamed-gorazde.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Goraždanin Muhamed Bukva preživio je ugriz zmije, a nakon nekoliko dana provedenih u bolnici još se oporavlja.<div class="clearfix bannerTijelo"><br />Sve se dogodilo u selu Bukva kod Goražda, ispod kuće gdje se Muhamed dan ranije igrao s unucima.<br /><br /></div> <p>"Pretpostavljamo da je u pitanju poskok jer me ugrizao dosta visoko, u predjelu koljena. Samo sam osjetio kako me ne&scaron;to 'klepi'', kao da me iglom ubode. Pobjegnem odatle, za neke dvije minute noga poče oticati, a onda mi je i jezik počeo trnuti. Uzmem aspirin, zaključam kuću i u auto do Hitne pomoći. Infuzije i serum sam dobio, a protuotrov sam kupio. Malo me koljeno jo&scaron; boli. Sad sam oprezan jer kažu da na mjestu gdje vidi&scaron; jednog poskoka u krugu od 50 metara traži i drugog, jer se navodno kreću u paru", kaže Bukva.<br />&nbsp;</p> <p>Unatoč ovakvim iskustvima, profesor na Odjelu za biologiju PMF-a Sarajevo Suvad Lelo smatra da BiH skoro da i nema opasnih zmija.<br />&nbsp;</p> <p>"Opasan je taipan u Australiji, zmija koja u glavi ima toliku količinu otrova da može ubiti 100 ljudi. Ili Hydrophis, zmija, također, iz australske oblasti. Indijci imaju poslovicu, kada vas ugrize kobra, sjednite pod najbliže drvo i umrite kao čovjek. A ovdje imamo na&scaron;eg poskoka, koji je, kao, najopasnija zmija. Njegov ugriz može proizvesti fatalan ishod, ali postotak takvih slučajeva je ekstremno mali", poja&scaron;njava prof. dr. Suvad Lelo.<br />&nbsp;</p> <p>U slučaju ugriza zmije svojim studentima prenosi ono &scaron;to su njemu kazali liječnici - podvezati mjesto iznad ugriza i &scaron;to prije doći do ambulante, ali ne juriti bezglavo i pod velikim stresom, jer opasnost ipak nije tolika.<br />&nbsp;</p> <p>"Prvo je da stanete, jer vas je poskok, definitivno, uočio ranije. Ako mu ne predstavljate opasnost, on skoro u pravilu bježi na suprotnu stranu. Nema potrebe za bilo kakvom reakcijom. Ako odlučite da proganjate zmiju koja vas ugrizom može poslati u bolnicu, onda ste svjesni rizika, zmija će se braniti kako zna i umije", ističe Lelo.</p> <p>Već dugi niz godina istražuje i pi&scaron;e o misterioznom svijetu gmizavaca, koji kod ljudi izaziva strah, ali su zmije koristan dio lanca ishrane jer nas rje&scaron;avaju prekobrojnog prisustva mi&scaron;eva.<br />&nbsp;</p> <p><a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/667950/gorazdanina-ujeo-poskok-ispod-kuce-osjetio-sam-kako-me-nesto-klepi" target="_blank">(Avaz.ba)</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-21-muhamed-gorazde.jpgZagušenost prometnice Vinjani donji-Imotski-Zagvozd olakšati će brza cestahttp://grude.com/clanak/?i=351861351861Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jul 2021 18:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-21-imotski-biciklisti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković sutra će posjetiti Split te će u razgovoru sa županom Blaženkom Bobanom i njegovim suradnicima potpisati ugovore za nekoliko vrijednih projekata u županiji. <p>&nbsp;</p> <p>Župan Blaženko Boban koji je bio i gost emisije &ldquo;Srijedom aktualno&rdquo; radija Imotski kojom prilikom je potvrdio kako će sa ministrom Butkovićem razgovarati i o tijeku pripremnih radnji oko izgradnje brze prometnice Imotski-Zagvozd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, pri većem prilivu u Imotski kao &scaron;to se najče&scaron;će događa u ljetnom periodu i vikendom kad je veći priliv turista iz BiH, događa se zagu&scaron;enost prometnice D60 Vinjani donji-Imotski-Zagvozd, &scaron;to bi trebala rje&scaron;iti buduća brza cesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>2019. godine definirano je i varijantno rije&scaron;enje za buduću iznimno važnu prometnicu Granični prijelaz Vinjani Donji - Imotski - čvori&scaron;te autoceste u Zagvozdu.</p> <p><br /><br />Na sastanku svih predstavnika jedinica imotske lokalne samouprave s predstavnicima županije i Hrvatskih cesta odabrana je takozvana varijanta V3, koja je najisplatljivija i za koju je stručna studija opravdanosti pokazala kao najbolju. Ta prometnica planski je zacrtana od 2021. do 2025. godine i biti će duga 17 kilometara. Njezina vrijednost je veća od pola milijarde kuna i s njezinom izgradnjom rije&scaron;ili bi se svi problemi spoja kako grada Imotskoga, tako i velikog dijela Imotske krajine s autocestom i tunelom sveti Ilija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-21-imotski-biciklisti.jpgKolege novinari oprostili se od Silvija Tomaševića: 'Jedan, jedini i neponovljivi novinar' http://grude.com/clanak/?i=351860351860Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jul 2021 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-21-tomasevic-komemoracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinar i publicist Silvije Tomašević (71), dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista, Hine i HRT-a iz Rima i Vatikana, umro je prošle nedjelje od posljedica teške bolesti..<p>&nbsp;</p> <p>Komemoracija za novinara i publicista Silvija Toma&scaron;evića u organizaciji Hrvatskog novinarskog dru&scaron;tva (HND) i Večernjeg lista održana je u srijedu u Novinarskom domu, gdje su o Toma&scaron;eviću govorili predsjednik HND-a Hrvoje Zovko, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić i novinar Goran Gerovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novinar i publicist Silvije Toma&scaron;ević (71), dugogodi&scaron;nji dopisnik Večernjeg lista, Hine i HRT-a iz Rima i Vatikana, umro je pro&scaron;le nedjelje od posljedica te&scaron;ke bolesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Silvije Toma&scaron;ević je kao malo tko u&scaron;ao u domove ljude koji su ga slu&scaron;ali, čitali i gledali. Kao nitko dosad svojim radom do posljednjeg trenutka generacijama je Hrvata približio Italiju i Talijane - kazao je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Toma&scaron;evića je rekao da je bio ljudska i profesionalna veličina te jedan, jedini i neponovljivi novinar, podsjetiv&scaron;i na riječi Toma&scaron;evićevog kolege Inoslava Be&scaron;kera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Silvije Toma&scaron;ević je bio živa memorija vatikanskih i talijanskih zbivanja. Bio je putokaz mojoj generaciji, generacijama puno prije moje, ali i onima poslije moje. Posebice onim kolegicama i kolegama koje su se bavili vanjskom politikom i to na jedan jednostavan, pitak i razumljiv način - kazao je Zovko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ocijenio je&nbsp;da je Toma&scaron;ević na približavanju Italije i Hrvatske učinio puno vi&scaron;e nego mnogi političari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Klarić je kazao da je Toma&scaron;ević bio čovjek, gospodin i profesionalac i pripadnik plejade novinarskih titana koji su stasali 70-ih i 80-godina pro&scaron;log stoljeća u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Silvije Toma&scaron;ević je na svoj poseban način bio jedna svjetlost, vodilja generacijama večernjakovaca, ali i cijelog niza drugih redakcija u kojima je surađivao posljednjih pedeset godina. Mijenjale su ideologije i države, ali ostao je Silvije Toma&scaron;ević kao titan, kao svjetionik koji je svoj posao, bez obzira na uređenje i države, doživljavao uvijek jednako. Kao profesionalac - rekao&nbsp;je Klarić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da&nbsp;je Toma&scaron;ević pisao do posljednjeg dana, posljednjeg daha te izgarao za dobar novinarski tekst.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Već sutra moramo razmi&scaron;ljati o tome tko će i može li tko zamijeniti Silvija Toma&scaron;evića u Rimu - zaključio je Klarić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-21-tomasevic-komemoracija.jpgANESTEZIOLOG PISAO BEROŠU: Kolega, želite li ostaviti moju djecu gladnom jer se ja ne želim cijepiti?http://grude.com/clanak/?i=351856351856Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jul 2021 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-04-lijecnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Jeste li vi taj zbog kojeg će meni moj ravnatelj dati otkaz, jer se ne želi Vama zamjeriti?, pita ministra kolega liječnik.<p>&nbsp;</p> <p>Aneseteziolog iz jednog zagrebačkog KBC-a, koji se ne želi cijepiti, poslao je pismo ministru zdravstva Viliju Bero&scaron;u, kojeg tvrdi i osobno poznaje, prenosi Paraf.hr</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Po&scaron;tovani ministre Bero&scaron;,</p> <p>obraćam Vam se kao kolega i liječnik anesteziolog, subspecijalist intenzivne medicine, koji od prvog dana sa punim entuzijazmom i vjerom obavlja svoj posao, nesebično se dajući u borbi protiv tzv. novog korona virusa imenom COVID 19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osobno sam se zarazio na jednoj &ldquo;sigurnoj&rdquo; operaciji preko pacijenta koji je tretiran kaoj COVID 19 negativan. Na kraju se ispostavilo da je taj pacijent zapravo pozitivan i on je zarazio jo&scaron; jednog anesteziologa u intenzivnoj ( ne želim ulaziti u detalje jer nisu relevantni za ovo &scaron;to vam želim reći).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministre, ja i moje kolege liječili smo u svojoj općoj bolnici COVID 19 pozitivne pacijente koji zahtijevaju respirator i intenzivno liječenje, a koje u to vrijeme nisu mogli primiti respiracijski centri. Svi su se čudili kako smo uspjeli ekstubirati pacijente koji su &ldquo;otpisani&rdquo;, mahom pacijenti sa 70 i vi&scaron;e godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ja Vas osobno poznajem sa vizita na neurokirur&scaron;koj strani u Kliničkoj Bolnici Sestre Milosrdnice dok sam bio na specijalizaciji. Kolega, prepoznali bi me vjerujem da me vidite, jer smo korektno surađivali vezano uz va&scaron;e pacijente koje ste tada operirali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo mi je jako drago vidjeti Vas kao na&scaron;eg Ministra, jer sam se uvjerio da ste kolega koji uvažava mi&scaron;ljenje liječnika drugih struka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doktore i dragi kolega, kao anesteziolog i intenzivist koji je osobno liječio najteže pacijente sa COVID 19 bilateralnom pneumonijom i ARDS-om, i k tome uspje&scaron;no ekstubirao tj. skinuo sa respiratora većinu njih, želim Vam reći kako ste se promijenili na gore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dragi kolega, niste Vi taj čovjek koji ucjenjuje druge, ako se ne žele cijepiti. Vi ste prije svega liječnik. Nemojte podleći govoru fa&scaron;izma i komunizma jednoumlja i diktature.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želite li Vi meni oduzeti posao? Želite li Vi dragi kolega, vidjeti moju djecu gladnu zato &scaron;to se ja ne želim cijepiti? Evo, za Va&scaron;u informaciju ja sam otac troje djece, najmlađe ima godinu i pol. Jeste li vi taj zbog kojeg će meni moj ravnatelj dati otkaz, jer se ne želi Vama zamjeriti?</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolega, po prirodi sam skeptik, i spreman sam osobno sa svakim liječnikom raspravljati o mRNA cjepivima poznatim i napu&scaron;tenim zbog nesigurnosti, jo&scaron; od 1980-tih godina .Testiranje na životinjama nije se napravilo jer se zna kakav će biti rezultat. Nije točno da su se sve zemlje ujedinile na &ldquo;brzinu&rdquo; da izume jedinstveno cjepivo, jer vidimo da skoro svaka zemlja ima svoje cjepivo.<br /> Najmlađi pacijent kojeg sam intubirao imao je 51 godinu i taj je oti&scaron;ao doma. Cijepljenje djece potpuno nema smisla jer smrtnost je &ndash; 0 (nula).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poseban osjećaj zadovoljstva imao sam kada smo ekstubirali pacijenta koji je prije COVID 19 pneumonije i posljedično te&scaron;kog ARDS-a, bio godinu dana na koncentratoru kisika i nije mogao napraviti par koraka bez koncentratora kisika. Kolega, ja sam taj liječnik kojeg Vi želite kazniti. Zbog čega? Jer ne vjerujem u mRNA cjepivo?Kolega dragi, osobe koje su se cijepile dva puta, dokazano mogu se zaraziti i umrijeti od COVID 19 pneumonije, a ne od nuspojava kojih ima i te kako. Samo u svibnju primio sam njih petoro (inzulti srčani, moždani, tromboze ekstremiteta, slabosti, hematomi po tijelu, trombocitopenije itd&hellip;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi meni nakon toga želite reći da građanima vi&scaron;e prijeti opasnost od osoba koje nisu cijepljene i koje ne smiju nigdje bez maski, nego od osoba koje su dva puta cijepljene i koje također mogu biti zarazne i oboljeti ali nemaju nikakve zapreke u &scaron;etanju po &scaron;oping centrima i mjestima sa većim brojem ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolega, nemojte se čuditi da će uskoro upravo oni koji su cijepljeni zbog toga &scaron;to nemaju nikakvih restrikcija u kontaktu, biti ti koji će zaraziti najvi&scaron;e ljudi.I na kraju želim Vam reći da nikada ne smijete prodati svoju struku zbog političke pozicije. Nama liječnicima uzor je Hipokrat, a ne neki tamo premijer, koji je danas tu a sutra nije&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tovanjem, kolega anesteziolog.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-04-lijecnik.jpg(VIDEO) Srušila se novinarka HRT-a: Evo kako se osjeća danashttp://grude.com/clanak/?i=341852341852Grude.com - klik u svijetWed, 21 Jul 2021 08:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-21-peternel-novinarka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinarka HRT-a Mirjana Posavac sve je zabrinula kada se odjednom u javljanju uživo u Dnevniku HRT-a 1 onesvijestila. <p><br />Naime, javila se uživo zajedno s Igorom Peternelom iz Domovinskog pokreta, od kojeg je uzimala izjavu kada joj je odjednom pozlilo.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se dogodilo i kako se novinarka osjeća s Prisavlja su objasnili za<a href="https://www.vecernji.hr/showbiz/nakon-sto-se-novinarka-onesvijestila-u-javljanju-uzivo-o-svemu-se-oglasio-i-hrt-1509595" target="_blank"> Večernji list</a>.<br /><br /><br /></p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="und" dir="ltr">Slo&scaron;i se ženi uživo u Dnevniku <a href="https://twitter.com/hrtvijesti?ref_src=twsrc%5Etfw">@hrtvijesti</a> <a href="https://t.co/D3oJ0JG9ef">pic.twitter.com/D3oJ0JG9ef</a></p> &mdash; Prorok bez maske (@Romanijski) <a href="https://twitter.com/Romanijski/status/1417534666324729857?ref_src=twsrc%5Etfw">July 20, 2021</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script> <p>"Ni&scaron;ta nije dramatično, jednostavno joj se zacrnilo odjednom pred očima dok je uzimala izjavu od&nbsp;predsjednika Odbora za ljudska prava Domovinskog pokreta&nbsp;Igora Peternela i kolabirala. Mirjana je sada dobro, odmah je zatražila ča&scaron;u vode. Moguće je da je bilo zbog vrućina ili nečeg drugog, u ovom trenutku nemam takvu informaciju, ali najvažnije je da je ona sada dobro. Nažalost, ovo se događa", rekao je <strong>Igor Medić</strong> iz&nbsp;HRT-ovih Komunikacija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-21-peternel-novinarka.jpgNakon Milanovićeva posjeta nova ekshumacija na Rostovu: Hoće li Cikotić i Mlaćo konačno na optuženičku klupu?http://grude.com/clanak/?i=341845341845Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jul 2021 12:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-23-ekshum-bug-2-20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na lokaciji Tvrdulje na Rostovu nadomak Bugojna u srijedu, 21. srpnja, po nalogu Tužiteljstva BiH nastavlja se potraga za tijelima preostalih 15 hrvatskih logoraša koji su u ratu nasilno odvedeni iz logora Armije RBiH u Bugojnu.<p>&nbsp;</p> <p>''Nakon gotovo godinu dana nastavljamo potragu za tijelima nestalih Hrvata. U međuvremenu smo istragom na terenu do&scaron;li do pouzdanih informacija kako bi lokacija Rostova, na kojem smo u ljeto pro&scaron;le godine ekshumirali četiri tijela iz skupine od 19 nasilno odvedenih logora&scaron;a, mogla kriti i tijela preostalih 15 za kojima se jo&scaron; uvijek traga'', kazao je Marko Juri&scaron;ić, član Instituta za nestale osobe BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stradanja Hrvata</strong><br />Podsjećamo, prije godinu dana na Rostovu ekshumirana su tijela Zorana Galića, Dragana Miličevića, Ante Markulja i Franje Jezidžića, koja su nakon identifikacije u laboratoriju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe u Haagu proljetos pokopana u Bugojnu i Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekshumacije koje se nastavljaju u srijedu, prema očekivanjima, trebale bi rasvijetliti sudbinu jo&scaron; 15 nasilno odvedenih hrvatskih logora&scaron;a iz skupine koja je nakon rata brojala 21 logora&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za posmrtnim ostacima preostalih 15 njihove obitelji tragaju gotovo 28 godina. Jo&scaron; uvijek se traže: Branko Crnjak, Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Milo&scaron;, Nikica Milo&scaron;, Nikica Milo&scaron; Kardelj, Mario Suba&scaron;ić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak ekshumacija na Rostovu u ljeto pro&scaron;le godine obilježilo je imenovanje Selme Cikotića državnim ministrom sigurnosti. Cikotića, kao ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad Armije RBiH, osim Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedni&scaron;tva, Hrvati Bugojna smatraju najodgovornijim za nasilna odvođenja i nestanak hrvatskih logora&scaron;a, ali i progon 16 tisuća Hrvata iz Bugojna te brojne zločine nad hrvatskim stanovni&scaron;tvom, kao i pljačku i uni&scaron;tavanje imovine u vlasni&scaron;tvu Hrvata, kao i katoličkih vjerskih objekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kosti ključni dokaz</strong><br />Cikotića s nestankom hrvatskih logora&scaron;a povezuje i ratna prepiska s njegovim nadređenim. Prema saznanjima hrvatskih stradalničkih udruga u Bugojnu, Cikotić je poku&scaron;ao zaustaviti nastavak potrage na Rostovu, ali mu to očito nije uspjelo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S tim je za nedavnoga posjeta sredi&scaron;njoj Bosni upoznat i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Ekshumacije i nastavak potrage počinju samo nekoliko dana nakon Milanovićeva posjeta. Slučajno ili ne, doznat će se jer ni&scaron;ta, pa ni kosti nasilno odvedenih, ne može ostati skriveno. One su ključan dokaz zločina koji bi morao na optuženičku klupu konačno dovesti i glavne kreatore etničkog či&scaron;ćenja Bugojna, Selmu Cikotića i Dževada Mlaću, pi&scaron;e <strong>večernji list.</strong><br /><br /><br />FOTO: <strong>Arhiv</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-23-ekshum-bug-2-20.jpgPogledajte kataklizmu u Našicama: ‘U kućama je i po metar i pol vode, situacija je loša‘http://grude.com/clanak/?i=341828341828Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jul 2021 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-19-nasice-21-poplave_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Našičko područje i u ponedjeljak poslijepodne zahvatila je velika količina oborina koja je izazvala poplave u mjestima Zoljan, Martin, Donja i Gornja Motičina te Seona, gdje su poplavljene i kuće.<p>&nbsp;</p> <p>Prema neslužbenim informacijama službe samo je u ponedjeljak poslijepodne u kratkom roku palo 26 litara ki&scaron;e po četvornom metru, a kada se tome doda količina oborina od petka dolazi se do brojke od 128 litara po četvornom metru.<br /><br /></p> <p>Zbog novonastale situacije na terenima su pripadnici JVP Na&scaron;ice kao i lokalnih DVD-a koji čine sve kako bi sanirali &scaron;tetu i spriječili daljnje prodiranje vode u kuće.<br /><br /></p> <p>- Na području Na&scaron;ica kuće su poplavljene u mjestima Zoljan i Martin, a vode ima i u Breziku. Osigurane su vreće s pjeskom i situacija na terenu je pod kontrolom - rekao je za <a href="https://www.radionasice.hr/velika-kolicina-oborina-prouzrocila-poplave-na-nasem-podrucju-2/" target="_blank"><strong>Radio Na&scaron;ice</strong></a> <strong>Danijel Matković </strong>iz JVP Na&scaron;ice.</p> <p><br />Voda je na nižim terenima u&scaron;la u kuće i na području općine Donja Motičina, gdje su podrumi napunjeni vodom, pa su u pomoć pozvani i pripadnici DVD-a iz susjednih sela.</p> <p><br />Mjesto Martin te na&scaron;ičko naselje &Scaron;ipovac i vojarna u Na&scaron;icama nemaju struje zbog prodiranja vode u trafostanicu kod vojarne.</p> <p><br /><em><strong>Foto:Radio Na&scaron;ice</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-19-nasice-21-poplave_5.jpgDemografski slom: U svim županijama broj umrlih veći od broja rođenihhttp://grude.com/clanak/?i=341820341820Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jul 2021 16:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-19-demografija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad se podvuče crta, ovo bi mogla biti jedna od najtežih godina za BiH gledajući demografsku statistiku.<p>&nbsp;</p> <p>U razdoblju od siječnja do kraja svibnja ove godine novorođenih je 6245, a preminule su čak 13.004 osobe.<br /><br /></p> <p>Iako je rijetkost da prvih mjeseci broj preminulih prelazi 10 tisuća, ove godine upravo to se dogodilo.<br /><br /></p> <p>Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić u svojoj analizi istaknuo je kako se o najvažnijim temama za opstanak Bosne i Hercegovine gotovo nikako i ne govori.<br /><br /></p> <p>Negativan prirodni prirast nastavljen je i u svibnju ove godine u Federaciji BiH. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, živorođenih je 1340, umrle su 2524 osbe, &scaron;to znači da je prirodni prirast u minusu za 1184. Samo u prvih pet mjeseci ove godine negativan prirodni prirast iznosio je -6759!<br /><br /></p> <p>Ni jedna županija nije zabilježila pozitivan prirodni prirast, svugdje je broj umrlih bio veći od broja rođenih.<br /><br /></p> <p>U kakvom su stanju pojedine županije, najbolje pokazuje činjenica da se u Bosansko-podrinjskoj svaki treći dan rodi jedna beba, a u Posavskoj županiji svaki drugi dan&hellip;.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-19-demografija.jpgPreminuo je Silvije Tomaševićhttp://grude.com/clanak/?i=341799341799Grude.com - klik u svijetSun, 18 Jul 2021 18:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-18-tomasevic_papa4-071210.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je Silvije Tomašević, hrvatski novinar i publicist te dugogodišnji dopisnik Večernjeg lista i Hrvatske radio televizije iz Rima i Vatikana.<p>&nbsp;</p> <p>Toma&scaron;ević je rođen 6. studenog 1949., a u&nbsp;novinarstvu je od 1970. kada je započeo pisati iz&nbsp;<strong>Rijeke</strong>&nbsp;za&nbsp;Večernji list. Od 1973.&nbsp;dopisnik&nbsp;je&nbsp;Večernjeg lista&nbsp;iz&nbsp;Slavonskog Broda, a od 1974. pre&scaron;ao je u&nbsp;Vjesnik. Od 1975. je u uredni&scaron;tvu&nbsp;Vjesnika&nbsp;u Zagrebu, novinarom u unutarnjoj politici, pa zatim postaje urednikom vi&scaron;e rubrika da bi na koncu postao urednikom vanjske politike odakle odlazi 1984. za dopisnika&nbsp;Vjesnika&nbsp;i&nbsp;Večernjeg lista&nbsp;iz Italije i Vatikana od 1984. do 1989. godine.<br /><br /></p> <p>Od 1990. dopisnik je iz <strong>Rima i Vatikana</strong> za&nbsp;Slobodnu Dalmaciju. Iz Rima i Vatikana javlja se za hrvatski radio i televiziju (HRT). Pi&scaron;e za hrvatsku novinsku agenciju&nbsp;HINU, te se javlja za britanski radio&nbsp;BBC&nbsp;i njemački radio&nbsp;Deutsche Welle.<br /><br /></p> <p>Od 1992. do 2006. godine radio je na radiju&nbsp;RAI Internazionale. Izvje&scaron;tavao je i za&nbsp;Radio Vatikan&nbsp;na hrvatskom. Za talijanski list&nbsp;Il Manifesto&nbsp;pisao je od 1989. do 1990. godine. Od 1991. pisao je za dnevnik&nbsp;Roma&nbsp;iz Napulja, zatim za tjednik&nbsp;Internazionale. U Rimu je 1992. pokrenuo časopis na talijanskom jeziku&nbsp;Le Religioni nei Balcani.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Od 2013. godine pokrenuo je dvojezični hrvatsko-talijanski časopis MM&nbsp;Minoranze-Manjine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-18-tomasevic_papa4-071210.jpgVelike poplave zahvatile i Austrijuhttp://grude.com/clanak/?i=341796341796Grude.com - klik u svijetSun, 18 Jul 2021 12:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-18-austrija-poplava.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obilne kiše zahvatile su i neke dijelove grada Beča i okolicu, te Donju Austriju. U Beču su vatrogasci ispumpavali vodu iz brojnih podruma i podvožnjaka. Od subote navečer do nedjelju ujutro na terenu ih je bilo 900.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon obilnih ki&scaron;a koje su u subotu pogodile pojedini dijelovi Austrije su pod vodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najteže su pogođene pokrajine Salzburg i Tirol na zapadu zemlje, ali situacija je napeta i dramatična i u Gornjoj Austriji, Donjoj Austriji i okolici Beča.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najteže je stradao grad Hallein u pokrajini Salzburg, koji je cijeli pod vodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stanovni&scaron;tvo je već kod najave mogućnosti nevremena upozoreno na oprez i da ne silazi u garaže i podrume. Na terenu u Salzburgu je u subotu bilo 2.265 vatrogasaca koji su iza&scaron;li na 669 intervencija, javio je u nedjelju nadležni pokrajinski stožer za borbu protiv prirodnih katastrofa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Kuchlu je uslijed obilnih ki&scaron;a do&scaron;lo do odrona zemlje te su tri kuće i njihovi stanovnici morali biti evakuirani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Željeznički promet je djelomično obustavljen na dva željeznička pravca između Gollinga u Salzburgu i Werfena, te Schwarzach Sankt Veita i Saalfeldena, te umjesto vlakova voze posebni autobusi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Tirolu u okolici poznatog mondenog grada Kitzb&uuml;hla vatrogasci ispumpavaju vodu iz brojnih podruma. Uz poplave bore se i s vodenim bujicama i odronima zemlje. Najteže u Tirolu je stradao grad Kufstein, na granici s Njemačkom, u kojem je vodena bujica pred sobom nosila sve na &scaron;to je nai&scaron;la pa čak i automobile. Neka mjesta, zbog poplavljenih cesta ostala su odsječena od ostalih obližnjih sela i gradova, kao primjerice Kelchsau.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obilne ki&scaron;e zahvatile su i neke dijelove grada Beča i okolicu, te Donju Austriju. U Beču su vatrogasci ispumpavali vodu iz brojnih podruma i podvožnjaka. Od subote navečer do nedjelju ujutro na terenu ih je bilo 900. U svim navedenim pokrajinama na terenu su sve službe nadležne za za&scaron;titu od prirodnih nepogoda. Ono &scaron;to posebno zabrinjava su najave da će obilna ki&scaron;a u nekim dijelovima Austrije padati i u nedjelju, te da je smirivanje situacije izgledno tek u nedjelju u kasnim večernjim satima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-18-austrija-poplava.jpegLauc: ''Delta se širi i među cijepljenima, ne treba cijepiti djecu i mladehttp://grude.com/clanak/?i=341777341777Grude.com - klik u svijetSat, 17 Jul 2021 09:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-11-dr-sc-lauc.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ideja da cijepljenjem štitimo druge naprosto nema biološke logike, kaže Lauc.<p>&nbsp;</p> <p>Gordan Lauc, član Vladinog znanstvenog savjeta, u petak je objavio status na Facebooku o tome kako se delta soj &scaron;iri među cijepljenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lauc tvrdi da ideja &ldquo;cijepljenjem &scaron;titimo druge nema biolo&scaron;ke logike&rdquo;, već da se cijepljenjem treba &scaron;tititi samo one najugroženije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prenosimo njegov status u cijelosti:</strong><br />&ldquo;Cijepljenje je jedno od najvećih otkrića medicine, no cjepiva nisu univerzalna rje&scaron;enja za sve. Kao &scaron;to vidimo u brojnim zemljama, SARS-CoV-2 se učinkovito &scaron;iri i među cijepljenima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada i &ldquo;vrhovno UK savjetodavno tijelo SAGE kaže &ldquo;The combination of high prevalence and high levels of vaccination creates the conditions in which an immune escape variant is most likely to emerge&rdquo; (tj. upravo cijepljeni, a ne ne-cijepljeni su generatori novih virusnih varijanti). To je posebice izraženo kod mRNA i vektorskih cjepiva, budući da je kod njih varijabilnost između antigena minimalna, &scaron;to znači da će i imuni odgovor na cjepivo biti vrlo usko usmjeren i varijante koje &ldquo;bježe&rdquo; cjepivu se mogu razmjerno lako pojaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ideja da cijepljenjem &scaron;titimo druge naprosto nema biolo&scaron;ke logike&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu ideja da cijepljenjem &scaron;titimo druge naprosto nema biolo&scaron;ke logike. Cijepljenjem se trebaju &scaron;tititi oni koji imaju visok rizik za te&scaron;ki oblik bolesti (tu računam i sebe i zato sam se i ja cijepio kad mi je pala razina protutijela, iako sam prebolio COVID-19 prije godinu dana), a oni kod kojih je rizik te&scaron;kog oblika bolesti mali puno će učinkovitije &scaron;tititi rizične ako prebole COVID-19.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kontaktu sa čitavim živim virusom i svim varijantama koje nastanu zbog njegove nepotpuno točne replikacije, osobe koje prebole COVID-19 razvijaju puno &scaron;iri imuni odgovor koji je onda puno otporniji na neke buduće nove varijante.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Delta se učinkovito &scaron;iri među cijepljenima&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>To sada jasno vidimo jer se delta varijanta učinkovito &scaron;iri među cijepljenima, poneki cijepljeni razvijaju i te&scaron;ki oblik bolesti, no kod onih koji su preboljeli COVID-19 čak i prije vi&scaron;e od godinu dana to se izgleda ne događa u značajnijem broju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sada opet imamo situaciju da se virus sve vi&scaron;e &scaron;iri Europom, no kao i pro&scaron;log ljeta nema puno te&scaron;ko bolesnih ljudi. U kontekstu pojave novih varijanti, to zapravo nije lo&scaron;a vijest, jer svi oni koji sada prebole sa slabim simptomima će biti brana &scaron;irenju tih nekih novih varijanti na jesen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada sam to rekao pro&scaron;le godine, neki kolege su se zgražale i govorili su da sam poludio. Nadam se da im je sada jasno da nisam poludio i da je to temeljna evolutivna logika populacijske biologije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cost/benefit analiza na razini populacije je tu vrlo jasna i ne ide u prilog cijepljenja djece i mladih (ukoliko se ne pojavi neka nova varijanta koja izaziva teži oblik bolesti i kod njih).&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-11-dr-sc-lauc.jpegPoplave u Žepču, Vitezu... turisti ostali odsječeni nakon blokade cestehttp://grude.com/clanak/?i=341770341770Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jul 2021 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-16-promet-zepce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obilna kiša koja je u predvečernjim satima počela padati na području središnjeg dijela Bosne i Hercegovine, izazvala je probleme u Žepču i Vitezu.<p>&nbsp;</p> <p>Usred slijevanja oborinskih voda u Zavidovićima je do&scaron;lo do otežanog odvijanja prometa u sredi&scaron;tu grada, dok je na području Žepča uslijed plavljenja podvožnjaka obustavljeno odvijanje prometa.<br /><br /></p> <p>U Srednjobosanskoj županiji zabilježena su izlijevanja manjih rijeka iz korita tako je u mjestu Be&scaron;ići kod Viteza do&scaron;lo do izlijevanja rijeke Kru&scaron;čice, a za sada nema informacija o ugroženim objektima i stanovni&scaron;tvu.<br /><br /></p> <p>Odvijanje prometa je otežano na svim putnim pravcima u Zeničko-dobojskoj i Srednjobosanskoj županiji zbog izlijevanja oborinskih voda na kolovoz pa se vozačima savjetuje da vožnju prilagode uvjetima na cesti.<br /><br /></p> <p>Kako smo dobili informacije s terena, u Općini Vitez je do&scaron;lo do blokade određenih putnih pravaca, a jedan od njih je i put za vodovod "Ilidža" gdje se prema neslužbenim informacijama nalazi nekoliko turista s automobilima te nisu u mogućnosti vratiti se nazad.<br /><br /></p> <p>Te&scaron;ka situacije je i u Modriči, gdje je velika ki&scaron;a uzrokovala plavljenje ulica.<br /><br /></p> <p>Meteorolog Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda (FHMZ) Bakir Krajinović je u izjavi za Klix.ba upozorio na moguće bujične poplave, ali je istaknuo da one neće biti onakve kakve su bile u zapadnoj Europi ili kakve su bile u Bosni i Hercegovini u svibnju 2014. godine.<br /><br /></p> <p>Napomenuo je da je FHMZ već objavio narančasti meteoalarm zbog opasnosti da će obilne oborine uzrokovati bujične poplave. Istaknuo je koji dijelovi zemlje su pod najvećim rizikom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-16-promet-zepce.jpgJako nevrijeme pogodilo Novu Gradišku: 'Voda do koljena, automobili zapeli'http://grude.com/clanak/?i=341769341769Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jul 2021 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-16-gradiska-nova-poplava-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najavljeno nevrijeme koje donosi ciklona koja je poplavila Njemačku, Nizozemsku i Belgiju pogodila je oko 18.30 područje Slavonije. Kako doznajemo od čitatelja, jake kiše poplavile su dio Nove Gradiške. <p><br />- Ja sam na vi&scaron;em dijelu grada pa nije tako grozno, ali u nižem dijelu je voda do koljena. Mi inače nismo toliko u problemu kao okolna sela. Tamo obično po ovakvim ki&scaron;ama bude poplavljena cesta. Kod kolodvora je već jednom bilo takvo stanje. Ljudima je u&scaron;lo u ljekarnu. Ki&scaron;a je krenula oko 13.30 i jo&scaron; uvijek pada. Po prognozi bi se trebala smiriti tek oko tri, četiri ujutro - ispričao nam je Stjepan. - Na kružnom toku je automobil zapeo, ovo je stra&scaron;no - rekao nam je drugi čitatelj.</p> <p>Ranije je nevrijeme pogodilo i područje Jadrana. U Trogiru je padala tuča veličine oraha.</p> <p><br /><a href="https://www.24sata.hr/news/jako-nevrijeme-pogodilo-novu-gradisku-voda-je-do-koljena-automobil-je-zapeo-na-cesti-774191" target="_blank"><em><strong>24sata</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-16-gradiska-nova-poplava-21.jpgNakon Posušja, napad bika i u Kupresuhttp://grude.com/clanak/?i=341757341757Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jul 2021 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-07-31-bik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros rano u Dom zdravlja Kupres stigao je poziv od strane mještana iz sela Ravno kod Kupresa.<p>&nbsp;</p> <p>Naime oni su izvjestili kako se dogodila nesreća u kojoj je razjaren bik napao vi&scaron;e osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doktor na čelu medicinskog tima uputio se na intervenciju u vrlo te&scaron;kim uvjetima, kako je rekao za <strong>Kupre&scaron;ki radio</strong>, put do sela Ravno bio je vrlo težak zbog požara i dima bila je vrlo smanjena vidljivost, a disanje vrlo otežano. No ipak nakon vožnje u takvim uvjetima za manje od jednog sata stigli su na lice mjesta gdje su zatekli su dvije ozlijeđene osobe te su iste zbrinuli i prebacili u županijsku bolnicu u Livno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po riječima doktora Ivice Čička jedna osoba je zadobila te&scaron;ke ozlijede uslijed kojih se nalazi u životnoj opasnosti, dok je druga osoba izvan životne opasnosti i ozlijede nisu opasne po život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O samim okolnostima ove tragedije ne možemo reći vi&scaron;e jer mje&scaron;tani na mjesto događaja nisu pozvali policiju, tako da očevid događaja nije obavljen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetmo, nedavno je razjareni bik <a href="https://grude.com/clanak/?i=331571&amp;posusje-31godisnjak-tesko-ozlijedjen-nakon-sto-ga-je-napao-bik" target="_blank">nasrnuo na mu&scaron;karca u Posu&scaron;ju</a> te mu nanio te&scaron;ke ozljede.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-07-31-bik.jpgIsta ciklona koja je donijela poplave Njemačkoj za vikend će biti iznad Bosne i Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=341756341756Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jul 2021 11:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-16-nevrijeme.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narančasto upozorenje za područje cijele Bosne i Hercegovine zbog lokalno očekivanih jačih pljuskova.<p>&nbsp;</p> <p>Vremenski interval za koji se izdaje upozorenje je danas od 15.00 sati do ponedjeljka do 23.00 sata.</p> <p>Kako je nagla&scaron;eno u upozorenju jači lokalni pljuskovi s 30 do 50 litara ki&scaron;e po metru kvadratnom u vremenskom intervalu od dva do tri sata mogu uvjetovati bujične poplave i poplave u urbanim sredinama.</p> <p>Ono &scaron;to je zanimljivo je da će se ista ciklona koja je u četvrtak djelovala na vrijeme u Njemačkoj i srednjoj Europi za vikend biti i nad BiH.</p> <p>Najmanje oborina trebalo bi biti na jugu Hercegovine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-16-nevrijeme.jpgOvo su cijene apartmana, kave, pizze... u Neumuhttp://grude.com/clanak/?i=341742341742Grude.com - klik u svijetThu, 15 Jul 2021 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-15-neum-20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turistička sezona u Neumu, jedinom bh. gradu na moru uveliko traje. Turisti su većinom građani Bosne i Hercegovine i dijasporci.<p>&nbsp;</p> <p>Konobar hotela &ldquo;Sunce&rdquo;, jednog od najisaknutijih hotela u Neumu, kaže za <a href="https://ba.n1info.com/vijesti/posjetili-smo-neum-i-provjerili-cijene-smjestaja-i-usluga/" rel="nofollow">N1</a>, ipak da se po broju gostiju osjeti da ih nema toliko kao &scaron;to je bilo prije pandemije Covid 19.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nekada u Neumu bude i po 30.000 ljudi, vjerovali ili ne. Neum sve njih ne može primiti, jer nema tog smje&scaron;tajnog kapaciteta, ali dođe narod i preko dana samo da se okupa&rdquo;, govori ovaj sugovornik koji radi u Neumu od osamdesetih godina.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je primjetno jeste da je Neum čist grad. Iako su plaže krcate, te&scaron;ko se može vidjeti papirić na njima ili na ulici. Kanti za smeće ima na svakom koraku, a more je za ovaj dio sezone čisto i toplo.<br /><br /></p> <p>U hotelima, ovisno od &ldquo;star ratinga&rdquo;, cijene za dvije osobe, primjerice s uključenim doručkom, kreću se od 100 do 250 KM. Sobe i apartmani su jefitniji. Pa tako, cijene po osobi za noć idu od 40 KM pa na vi&scaron;e.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Kavu, tik uz plažu, možete popiti za 2,50 KM, mineralnu vodu za istu cijenu, sokove za 3 KM, a pizze se kreću između 7 i 15 KM. Kugla sladoleda iznosi 1 KM. Svježi morski specijaliteti mogu se pojesti gotovo u svakom restoranu. Za lignje ćete izdvojiti 20 KM, salatu od hobotnice ćete platiti 25 KM, srdele 12 KM, a za oradu ili lubin 35 KM.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Do Neuma danas, između ostalog možete, bez prelaska granice preko krivudave Svitave, magistralnom cestom Stolac &ndash; Neum, ali i preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske. Za tranzit kroz Hrvatsku do Neuma, nije vam potreban PCR test ili potvrda o cjepljenju.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vezano za cestu Neum &ndash; Stolac, istaknimo, procjenjuje se da će se po zavr&scaron;etku gradnje od Stoca do Neuma putovati ne&scaron;to vi&scaron;e od 20 minuta.<br /><br /></p> <p>Radovi na izgradnji magistralne ceste Stolac &ndash; Neum izvode se u skladu s planiranom dinamikom, a kompletna dionica dužine 36 kilometara podjeljena je na sedam lotova. Nedavno su okončani radovi na dionici Stari Neum &ndash; Broćanac (dugačka 12 kilometara), a trenutno se radi na dionici Broćanac &ndash; Prapratnica, uključujući i radove na raskrižju Babin Do i Oskru&scaron;nica.<br /><br /></p> <p>Za cjelokupan projekt izgradnje ceste Neum &ndash; Stolac utro&scaron;it će se oko 72.000.000 KM. Očekivani zavr&scaron;etak radova na cijeloj cesti je prva polovica 2022. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-15-neum-20.jpgUNATOČ PANDEMIJSKIM UVJETIMA: Na državnoj maturi 14 posto ocijenjeno negativnohttp://grude.com/clanak/?i=341739341739Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jul 2021 17:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-27-drzavna-matura.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od ukupno 100.918 pisanih ispita iz 28 predmeta na Državnoj maturi, prvi neslužbeni podaci govore da ih je 14 posto ocijenjeno negativno te da je odličnih bilo 8,3 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Te je podatke iznio v.d. ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović uz napomenu da ih je preuranjeno komentirati dok ne postanu službeni, prenosi HRT.</p> <p><br /><br />- U ovom trenutku to je preuranjeno, tim vi&scaron;e &scaron;to su to privremeni rezultati, koji će u izvjesnoj mjeri biti korigirani. Primjerice, pro&scaron;le godine je bilo vi&scaron;e od četiri tisuće prigovora od kojih su neki rije&scaron;eni u prilog učenika, kazao je Hini Filipović i dodao da će podaci biti objavljeni na mrežnim stranicama kada prođe rok za žalbe.</p> <p><br /><br />Od tri obvezna i tri izborna predmeta najzastupljenija po broju kandidata, rezultati su ne&scaron;to bolji iz matematike, engleskog, fizike i kemije, ne&scaron;to lo&scaron;iji iz hrvatskog jezika i biologije, kazao je.</p> <p><br /><br />Možda to nije najbolji pokazatelj, ali iz ispita koje su učenici polagali za vi&scaron;u razinu matematike, 1927 učenika je ove godine manje dobilo negativnu ocjenu nego pro&scaron;le godine.</p> <p><br /><br />Po tom istom kriteriju, ne&scaron;to bolji su rezultati iz engleskog jezika, ali zamjetno su bolji iz fizike, iz koje je ove godine 646 učenika manje ocijenjeno negativnom ocjenom u odnosu na pro&scaron;lu godinu. Iz hrvatskog je 1122 učenika vi&scaron;e dobilo negativnu ocjenu nego ih je bilo godinu ranije, a i iz biologije 115, rekao je Filipović.</p> <p><br /><br />Nakon prvog roka, učenici imaju na raspolaganju i jesenski rok za koji prijave počinju 20. srpnja 2021., prvi rezultati se očekuju 8. rujna, a konačni 15. rujna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-27-drzavna-matura.jpgTranzit kroz Sloveniju ipak bez ograničenjahttp://grude.com/clanak/?i=341736341736Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jul 2021 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-14-slovenija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slovenija je danas promijenila svoju raniju odluku, te omogućila tranzit kroz tu zemlju bez ograničenja.<p>&nbsp;</p> <p>Ograničenja se bri&scaron;u i kada je u pitanju međunarodni transport, a zbog čega su, podsjetimo, negodovali bh. prevoznici, kao i poslovna zajednica, prenose Nezavisne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH, potvrdio je za &ldquo;Nezavisne&rdquo; da je Slovenija ukinula ranije donesena ograničenja u vezi sa tranzitom i međunarodnim transportom kroz tu zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ranija odluka je vjerojatno nesvjesno uvedena, pa su u međuvremenu shvatili &scaron;to će to značiti kada je riječ o tranzitu kroz Sloveniju. Dakle, na svu sreću shvatili su da su napravili problem ne samo nama, već i drugim zemljama čije transportne tvrtke tranzitiraju kroz Sloveniju&rdquo;, rekao je Mitrović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-14-slovenija.jpgPoskok kod SKB-a Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=341730341730Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jul 2021 13:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-14-poskok-skb-mostar-21-gl.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak je kod Sveučilišno kliničke bolnice Mostar uočena otrovna zmija poskok, javlja Bljesak.<p>&nbsp;</p> <p>Prisutnost zmija nije neuobičajena tijekom ljeta, ali poskok svakako stvara neugodnost i izaziva strah. Upravo je poskok fotografiran blizu Kliničke bolnice Mostar na Bijelom brijegu, a fotografija se pro&scaron;irila dru&scaron;tvenim mrežama.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-14-21-07-14-poskok-skb-mostar-21.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-14-poskok-skb-mostar-21-gl.jpgTajna Miloradove dugovječnosti: 'Pijem pivo umjesto vode od 1969.''http://grude.com/clanak/?i=341717341717Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jul 2021 22:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-13-milorad-zdjelar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oni koji dočekaju pozne godine, najčešće imaju zanimljive životne priče. Takva jedna dolazi od Milorada Zdjelara iz mjesta Tomašice kod Prijedora. Iako je već u 89. godini života, vedrog je duha, još uvijek voli izaći, prošetati ispred kuće i ogrijati se na suncu.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je 12. srpnja, daleke 1932. godine. U životu je pro&scaron;ao kroz nekoliko ratova, te&scaron;ka i dobra vremena, Njemačku, ali se na kraju ipak vratio na svoje ognji&scaron;te.<br /><br /></p> <p>Recept za dugovječnost i dobro raspoloženje, odlučio je podijeli za ATV.<br /><br /></p> <p>Sve je počelo jo&scaron; od ranog djetinjstva, kada mu je otac ponudio da popije pivo. Probao je, ali kako kaže, bilo mu je gorko.<br /><br /></p> <p>Do&scaron;la je i ta 1969., od koje je sve i počelo.<br /><br /></p> <p>Odlazi raditi na građevini u Njemačku. U, kako je zovu "zemlji sreće", prvo na &scaron;to su radne kolege Miloradu skrenule pažnju jeste, da voda nije za piće, te su mu predložili da umjesto nje, pije pivo.<br /><br /></p> <p>I poslu&scaron;ao ih je. Od tog trenutka, pa sve do danas, Miloradu je pivo postala svakodnevnica. Vodu gotovo ne pije.<br /><br /></p> <p>Iz Njemačke se vraća 1991. godine, kada odlazi u zasluženu mirovinu.<br /><br /></p> <p>Za njega ne postoji riječ "lijek", a od svih mogućih "terapija", tro&scaron;i dvije do tri rakije uz jutarnju kavu, dok poslije ručka nastavlja s pivom.<br /><br /></p> <p>Danas, kad je napunio 89., Milorad ima pet unuka, osam praunučadi, i u studenome treba postati pradjed deveti put i čukundjed prvi put.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-13-milorad-zdjelar.jpgNetko je na trajekt Jadrolinije utovario tigra, nije 'opasna tvar' pa nije ni pregledavanhttp://grude.com/clanak/?i=341708341708Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jul 2021 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-13-tigar-trajekt-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Facebook stranici Prometne zgode i nezgode objavljena je fotografija snimljena na trajektu Jadrolinije na kojoj se vidi kako netko prevozi tigra u kamionu pokrivenom ceradom.<p>&nbsp;</p> <p>Budući da nije poznato kad i gdje je nastala fotografija, kontaktirali smo Jadroliniju s upitom, na &scaron;to su nam odgovorili kako u ovoj situaciji nije bilo prijavljeno da se prevozi kavez s tigrom te da njihovi službenici nisu dužni pregledavati vozila.<br /><br /></p> <p>Njihov vam odgovor prenosimo u cijelosti.<br /><br /></p> <p>"Jadroliniji nije bio prijavljen prijevoz životinje već osobnog vozila s prikolicom na trajektu za Hvar. Članovi posade nisu dužni pregledavati sadržaj prikolice, ukoliko nije prijavljen prijevoz opasnih tvari i sl., a kako bi provjerili po&scaron;tuju li se svi sigurnosni protokoli", napisali su za Index.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-13-tigar-trajekt-2021.jpgFOTO: Svi su otišli, Srebrenica je već popodne opet postala grad duhovahttp://grude.com/clanak/?i=341680341680Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jul 2021 21:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-11-srebrenica-21-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulice Srebrenice ostale su puste danas popodne, nakon što su grad napustili brojni članovi obitelji, građani, političke elite... <p><br />Oni su danas u Potočarima nazočili obilježavanju 26. godi&scaron;njice genocida i kolektivnoj sahrani za 19 žrtava.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to su grad napustile kolone automobila i autobusa, na ulicama je moguće vidjeti samo jo&scaron; rijetko lokalno stanovni&scaron;tvo i novinarske ekipe koje privode kraju dana&scaron;nje obveze.</p> <p><br />Razumljiv je odlazak onih kojima te&scaron;ko pada boravak u Srebrenici, koji su izgubili svoje najmilije, koje sve podsjeća na tugu koju su preživjeli.<br /><br /></p> <p>Međutim, ono &scaron;to budi ogorčenost, a lako je za zamijetiti jesu političke elite koje žive i rade u BiH. Iako su im puna usta Srebrenice, nisu se udostojili provesti jedan, kompletan dan ovdje, vidjeti kako živi preostalo stanovni&scaron;tvo, kako im pomoći, kako im olak&scaron;ati... nego su čim je protokol zavr&scaron;io oti&scaron;li u svoje vile i stanove, ostavljajući narod u razorenom gradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong>Foto: Klix</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-11-srebrenica-21-2.jpgPotres u podmorju sjevernog Jadrana: Jačina 4,2 po Richteruhttp://grude.com/clanak/?i=341672341672Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jul 2021 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-14-potres_20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potres jačine 4,2 po Richteru zabilježen je u podmorju sjevernog Jadrana u nedjelju u 12:56, objavila je hrvatska Seizmološka služba.<p><br />Podrhtavanje je zabilježio i Euromediteranski seizmolo&scaron;ki centar. Epicentar potresa bio je oko 46 kilometara istočno od talijanskog obalnog grada Ravenne na dubini od oko 10 kilometara.</p> <p>Čitatelji nam javljaju da su osjetili potres i diljem Istre i Kvarnera.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-14-potres_20.jpgHercegovina se oprašta od Žarka Bilićahttp://grude.com/clanak/?i=341668341668Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jul 2021 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-11-zarkobilic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Doc. dr. Žarko Bilić, profesor kineziologije, preminuo je 10. srpnja 2021. godine u 70-oj godini života.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je 7. svibnja 1952. g. u selu Lisice, općina Ljubu&scaron;ki, gdje je zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu.<br />&nbsp;</p> <p>Godine 1977. diplomirao je na Fakultetu za fizičku kulturu u Sarajevu na temu &ldquo;Rijeka Trebižat od izvora do u&scaron;ća &ndash; mogućnosti razvoja aktivnosti u prirodi, rekreacija i turizam&rdquo;.<br /><br /></p> <p>U prosincu 2001. g. brani magistarsku radnju &ldquo;Razlike u dimenzionalnosti i strukturi motoričkih i nekih morfolo&scaron;kih karakteristika kod učenika od V. do VIII. razreda&rdquo;. Dana 27. listopada 2005. na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja u Sarajevu brani doktorat: &ldquo;Nivo transformacijskih procesa i stupanj strukturalnih promjena motoričkih sposobnosti i morfolo&scaron;kih karakteristika pod utjecajem trenažnih operatora&rdquo;.<br />&nbsp;</p> <p>Bavio se rukometom, plivanjem, judom&hellip;<br />&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; za vrijeme studija obna&scaron;ao je dužnosti prodekana studenta, kao i niz drugih dužnosti. Član je prve postave judo kluba &ldquo;Bosna&rdquo; i rukometne selekcije koja je 1976. g. osvojila zlatno odličje na Univerzijadi na Tjenti&scaron;tu.<br />&nbsp;</p> <p>Demonstrator je na bacačkim disciplinama iz atletike i učitelj skijanja od 1978. g. Kroz 1983/84. predsjednik je Književne omladine BiH. Od 1984-1990. predsjednik Karate kluba Čitluk. Za Zimskih olimpijskih igara 1984. u Sarajevu bio je voditelj tima za održavanje i uređenje trening staza. Bio je i član uprave Atletskog i teniskog kluba Ljubu&scaron;ki, predsjednik Dru&scaron;tva pedagoga TZK Ljubu&scaron;ki pri kojemu djeluju: &scaron;kola skijanja, rafting klub, Zbor atletskih sudaca, znanstveni časopis&hellip;<br />&nbsp;</p> <p>Godine 1977. zapo&scaron;ljava se i &scaron;est godina radi u gimnaziji u Čitluku, a 1978. s kolegama obnavlja Rukometni klub &ldquo;Izviđač&rdquo; iz Ljubu&scaron;kog u kojemu je trener i igrač. Dva mandata bio je predsjednik Omladinske organizacije &ndash; Čitluk, devet godina direktor &ldquo;Rudnika boksita&rdquo;, te godinu i pol Ugostiteljstva i turizma u RO &ldquo;Aluminij&rdquo;.<br />&nbsp;</p> <p>U razdoblju 1985.-1987. na poslijediplomskom studiju (&ldquo;Energoinvest&rdquo;) Sarajevo: &ldquo;Tehnologija rje&scaron;avanja problema razvoja&hellip;&rdquo;. Objavio je udžbenike iz Skijanja, Kineziolo&scaron;ke rekreacije, Antropolo&scaron;ke analize, znanstvene radove u časopisima Sportski Logos, Homo Sporticus, Glasnik, Univerzitetska Hronika, Sport Science i Acta Kinesiologica, gdje je glavni urednik.<br />&nbsp;</p> <p>Sudjelovao je s priopćenjima na međunarodnim skupovima (do 2009) poput NTS &ndash; Sarajevo, &lsquo;Child in motion&rdquo; &ndash; Portorož, &ldquo;Sport za sve&rdquo; &ndash; Zagreb, &ldquo;Anthropological status and physical activity&rdquo; &ndash; Novi Sad, konferenciji &ndash; Tivat, konferenciji &ldquo;Management in sport&rdquo; &ndash; Beograd, itd. Od 2005. g. suradnik &ndash; Razredna nastava &ldquo;Uvod u sistematsku kineziologiju&rdquo;. Od 2006.g. za &ldquo;Kineziolo&scaron;ku rekreaciju&rdquo;.<br />&nbsp;</p> <p>Godine 2006./07.g. predaje i na Rukometnoj akademiji u Ljubu&scaron;kom, zajedno s predavačima iz BiH, Hrvatske, itd. Ak./g 2007/08 izabran je za docenta na Fakultetu PMOZ &ndash; Studij fizičke kulture u Mostaru. Od akademske godine 2009/10 predaje Osnove kineziologije na Visokoj &scaron;koli za sportski menadžment Aspira u Splitu, kao i Sportsku rekreaciju na Edukacijskom fakultetu u Travniku.<br />&nbsp;</p> <p>Kao profesor po pozivu 2006. i 2007. gostuje na postdiplomskom studiju u Banja Luci za područje &ldquo;Methodology research&rdquo;, te 2009/10 na poslijediplomskom studiju Edukacijskog fakulteta u Travniku za područje &ldquo;Istraživanja procesa&rdquo;.<br />&nbsp;</p> <p>Iskrena sućut obitelji.<br />&nbsp;</p> <p><a href="https://ljubuski.net/32252-preminuo-zarko-bilic?fbclid=IwAR1rs_vVBR7dyvcTG-hCHYEvUFbJtqrpVd1Gwl2FVP5cTCyZgYmWqJi3-jA" rel="noopener" target="_blank">ljubuski.net</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-11-zarkobilic.jpgFranjevački habit u Podhumu kod Livna obući će trojica postulanatahttp://grude.com/clanak/?i=341653341653Grude.com - klik u svijetSat, 10 Jul 2021 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 11. srpnja 2021., u 11 sati, crkvi svetog Ivana Krstitelja u Podhumu kod Livna biti će redovničko oblačenje.<p>&nbsp;</p> <p>Franjevački habit obući će trojica postulanata, mladića koji zahtijevaju biti primljeni u Red svetoga Franje, siroma&scaron;ka iz Asiza.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim činom započeti će godinu novicijata, tj, vrijeme ku&scaron;nje, molitve i intenzivnijeg promi&scaron;ljanja o pozivu u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postulanti su sa svojim odgojiteljem fra Marinkom &Scaron;trbac prvu etapu odgoja franjevačkih kandidata proveli u Franjevačkom samostanu svetog Bone u Visokom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kandidati za novicijat su: Ante Pavić (župa Podhum &ndash; Livno), Gabrijel Slomo (župa Kiseljak) i Dario Vrdoljak (župa Ka&scaron;tel &Scaron;tafilić - RH).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon obreda oblačenja mladi fratri započinju godinu novicijata u franjevačkom samostanu svetih Petra i Pavla na Gorici kod Livna. Odgojitelj mlade braće biti će fra Marko E&scaron;egović, koji se ove godine vratio iz Albanije gdje je bio tamo&scaron;njim franjevcima na raspolaganju i duhovnoj pomoći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pozivamo vas na sveto misno slavlje i kandidate preporučamo u molitve&ldquo; stoji u priopćenju iz župe Podhum.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgIMOTSKI: U nedjelju se zatvaraju neke ulicehttp://grude.com/clanak/?i=341642341642Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jul 2021 16:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-09-cesta-crveno-jezero.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mole se svi vozači za strpljenje. <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 11.07.2021. u vremenu od 10:00 do 13:00h zbog održavanja triatlonske utrke &ldquo;Blue Red Green Lake &ndash; Croatia eXtreme sprint Triathlon&rdquo; u Imotskom bit će zatvoren promet na:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; županijskoj cesti ŽC 6156 Imotski &ndash; Ričice,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; ulica Petra Vrdoljaka,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; ulica dr. Josipa Mladinova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mole se svi vozači za strpljenje i kori&scaron;tenje alternativnih pravaca, javlja <em><strong>Radio Imotski.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-09-cesta-crveno-jezero.jpgSvi hrvatski državljani iz BiH koji to žele, moći će se cijepiti u Hrvatskojhttp://grude.com/clanak/?i=341634341634Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jul 2021 10:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-21-cjepljenje-zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvati iz Bosne i Hercegovine imat će doslovno identičan status pri cijepljenju i samo je bitno da imaju dokument, odnosno osobni identifikacijski broj (OIB).<p>&nbsp;</p> <p><br />Republika Hrvatska službeno će omogućiti svim hrvatskim državljanima cijepljenje protiv koronavirusa, &scaron;to uključuje hrvatske državljane koji žive u BiH i susjednim državama, koji su se i do sada mogli cijepiti, ali doslovno potajice, pi&scaron;e<em><strong> Večernji list BiH.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>U tu svrhu Vlada izdvaja 13 milijuna kuna kako bi se osiguralo da se svi hrvatski državljani, a najvi&scaron;e ih dolazi iz Bosne i Hercegovine, mogu cijepiti. Dio je to zajedničkih napora i razgovora institucija Hrvata iz BiH i Republike Hrvatske kako bi se osiguralo da se &scaron;to veći broj ljudi cijepi i tako stvori kolektivni imunitet ususret prijetećoj pojavi novoga delta-soja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski premijer Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i saborska zastupnica izabrana iz XI. liste za dijasporu Zdravka Bu&scaron;ić razgovarali su o toj vrsti pomoći. Posebno je zabrinjavajuće stanje u BiH s obzirom na to da se cijepio mali broj ljudi cjepivima koja su uglavnom donirana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Premijer Plenković je, pak, govoreći o stanju u Hrvatskoj, poručio da se bilježi određeni porast cijepljenih prvom dozom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Očito je da su ove na&scaron;e teme od pro&scaron;le sjednice Vlade potaknule određeni broj sugrađana na cijepljenje - rekao je Plenković na sjednici Vlade, tjedan dana nakon &scaron;to je s istog mjesta najavio da će Vlada uvjetovati potpore poduzetnicima cijepljenjem radnika. Pozdravio je porast interesa za cijepljenje, a građanima koji se do sada nisu cijepili poručio da je njihov odabir jednostavan - cijepljenjem se bira zdravlje i put prema ukidanju ograničenja, a u suprotnom put prema neizvjesnosti. - Ili biramo zdravlje i put prema kolektivnom imunitetu - ukidanju ograničenja, dobroj turističkoj sezoni koja je, prema recentnim podacima po broju dolazaka turista, od početka godine 50 posto bolja nego pro&scaron;logodi&scaron;nja - ili put prema neizvjesnosti, ranom kraju sezone, daljnjim hospitalizacijama... - apelirao je premijer navodeći kako je cijepljenje stvar zdravog razuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, u Hrvatskoj je građanima trenutačno na raspolaganju milijun i 300 tisuća doza cjepiva, &scaron;to znači da svatko tko se želi cijepiti to može učiniti odmah, bez ikakvih termina i naručivanja. Kako se doznaje, Hrvati iz Bosne i Hercegovine imat će doslovno identičan status pri cijepljenju i samo je bitno da imaju dokument, odnosno osobni identifikacijski broj (OIB) kako bi mogli biti zabilježeni da su cijepljenji. Ni oni neće morati na posebne predbilježbe, &scaron;to je do sada uglavnom bio slučaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni će se moći cijepiti u svim zdravstvenim ustanovama, ali se razmi&scaron;lja dodatno ojačati one ustanove koje se nalaze uz granicu koje su i do sada bile najče&scaron;će mjesto gdje su se ljudi iz BiH dolazili cijepiti. Iako to nije bilo službeno uređeno, najče&scaron;će su se u Vrgorcu, Metkoviću, Imotskom, Pločama, Splitu, Makarskoj do sada dolazili cijepiti Hrvati iz Hercegovine i sredi&scaron;nje Bosne, dok su se iz Posavine i sjevernog dijela zemlje cijepili u zdravstvenim ustanovama u Slavonskom Brodu, Županji, Vinkovcima, Osijeku. Jedina razlika između državljana Hrvatske koji imaju adresu prebivali&scaron;ta tamo i onih izvan nje, prije svih, Hrvata iz BiH, je u tome &scaron;to ne može biti izravno upisan podatak o cijepljenju u digitalnom obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, to provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a s obzirom na to da je cijeli sustav digitalno povezan, poznato je tko je cijepljen i automatski će dobivati digitalne potvrde koje će se zasigurno koristiti za prelazak granice. Umjesto toga, hrvatski državljani izvan Republike Hrvatske mogu tamo gdje su se cijepili, uz poseban karton u koji se upisuju podaci o terminima cijepljenja, kao i vrsti cjepiva, zatražiti izdavanje posebne potvrde o cijepljenju koju im izdaje tamo&scaron;nji ured Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a koja će također vrijediti kao svojevrsna propusnica. Cijena ovoga dokumenta je 30 kuna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednja izda&scaron;na potpora iz Zagreba nastavak je vi&scaron;egodi&scaron;nje skrbi, koja se posebno očitovala pro&scaron;le godine, kada su bolnicama na većinski hrvatskim područjima u jeku prvog udarnog vala koronavirusa dodijeljena 43 milijuna kuna pomoći.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-21-cjepljenje-zena.jpgNapio se pa hvatao zmiju rukom: Ugrizla ga dva putahttp://grude.com/clanak/?i=341628341628Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jul 2021 08:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-09-zmija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Muškarac u zagrebačkoj Dubravi naučio je jednu jako zanimljivu lekciju u srijedu, a to je da se ne dira zmija rukom. Na njegovu sreću, zmija nije bila otrovna jer bi inače ta dva ugriza koja je zadobio vrlo vjerojatno bila i kobna.<p>&nbsp;</p> <p>Neobičnom slučaju je kumovao alkohol, a cijelu situaciju na Facebooku otkrio je Azil Dumovec.</p> <p>"To &scaron;to nisu otrovne, ne znači da su posve bezopasne! Jučer kasno navečer primili smo poziv iz Dubrave. Ljudi su kraj peke u svojem dvori&scaron;tu opazili dugu zmiju. Rekli su nam da imaju kutiju za nju, a mi smo im preporučili da zmiju ne diraju i da je samo nježno preklope kutijom. Nisu nas poslu&scaron;ali! Čovjek okuražen pivom odlučio je hvatati zmiju rukom i ona ga je dva puta ugrizla. Zmiju smo preuzeli te utvrdili da je riječ o odrasloj bjelici. Nadamo se da pri nestručnom hvatanju nije ozlijeđena, no za svaki ćemo je slučaj, nakon noći provedene u Dumovcu, odvesti na pregled u oporavili&scaron;te za divlje životinje Zoolo&scaron;kog vrta grada Zagreba. Čovjeku smo preporučili da se javi liječniku kako bi mu pregledao ugrize te ako je potrebno, cijepio ga protiv tetanusa", objavio je Azil na Facebooku.</p> <p><br /><em><strong>Foto:Ilustracija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-09-zmija.jpgHrvatska ispunjava sve uvjete za Schengenhttp://grude.com/clanak/?i=341620341620Grude.com - klik u svijetThu, 08 Jul 2021 11:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-09-rh_granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u šengenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska je ispunila sve uvjete za pristupanje Schengenu, navodi se u rezoluciji Europskog parlamenta usvojenoj u četvrtak, ali se poziva Hrvatsku da adresira nedostatke u pogledu osposobljavanja osoblja na granici i "ustraje u temeljitoj procjeni po&scaron;tovanja temeljnih prava".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komisija prilikom posjetu Hrvatskoj u studenom 2020. &bdquo;ponovno potvrdila da su ispunjeni potrebni uvjeti za primjenu schengenske pravne stečevine&ldquo;, stoji u rezoluciji Europskog parlamenta, za koju je glasalo 505 zastupnika, dok ih je protiv bilo 134, a 54 suzdržano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za rezoluciju su glasali svi hrvatski zastupnici, osim zastupnika Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Ladislava Ilčića i neovisnog Mislava Kolaku&scaron;ića koji su bili protiv.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Parlament također poziva Hrvatsku da "ukloni utvrđene nedostatke, osobito u pogledu osposobljavanja osoblja, broja osoblja i kapaciteta za za&scaron;titu kopnene granice" i "ustraje u temeljitoj procjeni po&scaron;tovanja temeljnih prava nakon opetovanih izvje&scaron;ća nevladinih organizacija i medija o zlostavljanju, nasilju i prisilnim udaljenjima od strane graničnih službenika&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom kontekstu "pozdravlja uspostavu neovisnog mehanizma za praćenje djelovanja policijskih službenika prema nezakonitim migrantima i podnositeljima zahtjeva za međunarodnu za&scaron;titu&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska očekuje da bi njezino članstvo u &scaron;engenskom prostoru moglo doći na dnevni za vrijeme slovenskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici ove godine, izjavio je krajem svibnja&nbsp; hrvatski premijer Andrej Plenković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komisija je u listopadu 2019. ocijenila da je Hrvatska ispunile kriterije za ulazak u Schengenski prostor, dok je početkom lipnja pozvala zemlje EU-a da prime Hrvatsku u Schengenski prostor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članica Schengena sve su zemlje EU-a osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske, ali i četiri zemlje koje nisu u EU-u &ndash; Island, Norve&scaron;ka, &Scaron;vicarska i Lihten&scaron;tajn.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Nasilje nad migrantima</strong></em></p> <p>U rezoluciji se navodi &bdquo;da se i dalje prijavljuju navodi o nasilju nad migrantima, uključujući nad migrantima, uključujući one koji traže međunarodnu za&scaron;titu, i prisilnim udaljenjima na vanjskim granicama EU-a&ldquo;, pri čemu nije imenovana niti jedna država članica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom se kontekstu ističe da EU nema razvijen mehanizam za &bdquo;praćenje temeljnih prava na svojim vanjskim granicama&ldquo; &scaron;to bi trebalo promijeniti.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Parlament je &bdquo;duboko zabrinut zbog neprestanih i ozbiljnih izvje&scaron;ća o nasilju i prisilnim udaljenjima na vanjskoj granici, uključujući iz jedne države članice u drugu i zatim u treću zemlju&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe se da su zemlje &bdquo;obvezne spriječiti neovla&scaron;ten prelazak granica&ldquo;, ali da se time ne smiju dovesti u pitanje prava osoba koje žele aplicirati za azil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Parlament je pozvao države članice da sprovede preporuke Vijeća i Frontexa koje se tiču po&scaron;tivanja &bdquo;temeljnih prava u aktivnostima upravljanja granicama&ldquo; te da provode učinkovite istrage o optužbama za zlostavljanje migranata na granicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europarlamentarci kritizirali su i Frontex, agenciju za europsku graničnu i obalnu stražu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izražena je &bdquo;duboka zabrinutost zbog opetovanih optužbi u vezi sa sudjelovanjem Frontexa u prisilnim udaljenjima i prijava za potencijalno kr&scaron;enje temeljnih prava&ldquo;. Zbog toga se zahtijeva jačanje parlamentarnog i javnog nadzora nad Frontexom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Slom Schengena u pandemiji</strong></em></p> <p>Zbog pandemije Schengen kao prostor slobodnog kretanja ne funkcionira. Europarlamentarci navode da je &bdquo;pandemija bolesti COVID-19 dodatno dovela u pitanje samu ideju schengenske suradnje, odnosno osiguravanje nepostojanja nadzora unutarnjih granica i jamčenje slobode kretanja&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako Europski parlament &bdquo;u potpunosti podržava javnozdravstvene mjere koje su uvedene radi ograničavanja &scaron;irenja bolesti COVID-19&ldquo;, ističe se da bi &bdquo;mjere za suzbijanje pandemije i ograničavanje temeljnih prava i sloboda uvijek trebale po&scaron;tovati slovo i duh zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zastupnici su, budući da Zakonik o schengenskim granicama ne predviđa uvođenje graničnih barijera zbog javnozdravstvenih razloga, zatražili promjenu kako bi postojala jasna pravila o &bdquo;izvanrednim stanjima u područjima javnog zdravlja&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-09-rh_granica.jpgOvako Index i Senf lažu: Vilu čovjeka koji je radio u Njemačkoj i imao 17 kamiona povezali s Bandićemhttp://grude.com/clanak/?i=341612341612Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jul 2021 22:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-07-krajica-prstenko-kuca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ovo je nova vila Bandićevog vozača", spektakularno je objavio Index.hr, aludirajući na Zdravka Krajinu, vozača Milana Bandića koji je uhićen u akciji USKOK-a koji konstantno nešto dokazuje protiv najdugovječnijeg gradonačelnika Zagreba...<p>&nbsp;</p> <p>...a posebno su se ohrabrili otkad je preminuo Hercegovac, a na čelo Zagreba do&scaron;ao Tomislav Toma&scaron;ević Senf, po ocu i majci Bosanac.<br /><br /></p> <p>I naravno da nije kuća Bandićeva vozača, nego njegovog oca Prstenka (u cijeloj priči je vjerojatno najveća afera nesvakida&scaron;nje ime čovjeka) koji se sasvim smireno javio Indexu objasniv&scaron;i kako je zaradio za vilu u Istri. "Bio sam u Njemačkoj, ja i žena, tamo radio. Onda sam bio obrtnik 20-30 godina, bavio sam se pretovarom, istovarom, imao sam bagere i kamione. Onda sam imao prijevozničku firmu, 16-17 kamiona sam imao", kazao je Prstenko Krajina.<br /><br /></p> <p>Otkrio je i da vilu za njega iznajmljuje snaha.<br /><br /></p> <p>"Ona meni sve vodi jer sam ja nepismen za te papire i kompjutere. Ne bi ja ni oti&scaron;ao u mirovinu da nisu do&scaron;li ovi kompjuteri, đavli", odgovara Prstenko Krajina.<br /><br /></p> <p>Upitali smo kako to da je donirao 80.000 kuna Bandiću 2009. godine za predsjedničke izbore na kojima je u&scaron;ao u drugi krug s Josipovićem.<br /><br /></p> <p>"Kako to? Jako mi je bio simpatičan &scaron;to voli delat. Di god vidi&scaron;, grad uređen. Htio sam dati tome koji hoće raditi, a protivnik mu je bio komunista, nisam htio da komunista bude predsjednik. Bio sam ja i na Uskoku, rekao sam ja to sve. Moj Zdravko je prije Bandića do&scaron;ao i Zdravko i ja nikad nismo bili u nekim odnosima, neće me poslu&scaron;at. Iza&scaron;a je iz rata, i&scaron;a se tamo javit u Poglavarstvo, nije htio sa mnom delat."<br /><br /></p> <p>Pitali smo ga tvrdi li on da je laž da je u ilegalnim poslovima s Bandićem njegov sin Zdravko do&scaron;ao do velikog novca.<br /><br /></p> <p>"Đavla je on dobija ne&scaron;to. Nije on ni tu firmu vodio na Adventu, to mora da mu je žena isto vodila, ma &scaron;ta će Zdravko. Kad je kupova stan, proda je stan tamo u Zagrebu i pita me jel bi mu ja dao, da mu dam &scaron;ta novaca. Ja sam mu uplatio 50.000 eura. Ni vikendicu od mog dida kad je sređiva nije imao novaca."<br /><br /></p> <p>Potvrdio nam je da je stan o kojem govori stan u urbanoj vili u Samoboru koji glasi na suprugu Zdravka Krajine Editu.<br /><br /></p> <p>Na kraju su ga Senfovi glasnogovornici zamolili da objasni kako je uopće odlučio ući u biznis s gradnjom i iznajmljivanjem vile.<br /><br /></p> <p>"To me snaha nagovorila, Kaže: 'Dide, novci ti propadaju. Dide, to ti propade u banci. Oće&scaron; investirat?' Ja joj kažem: 'Ako će&scaron; voditi sve skupa, onda ću investirati.' Ona je i&scaron;la tamo s arhitektom i sve rje&scaron;avala", rekao je na kraju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-07-krajica-prstenko-kuca.jpgUbijen predsjednik Haitijahttp://grude.com/clanak/?i=341605341605Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jul 2021 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-07-haiti-predsjednik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pucnjevi su se čuli diljem prijestolnice.<p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Prva dama ozlijeđena je u napadu i pružena joj je liječnička pomoć, rekao je Joseph.</p> <p><br /><br />Joseph je objavio kako su neidentificirani naoružani ljudi napali predsjednikovu rezidenciju u Port-au-Princeu oko 1 sat prema lokalnom vremenu (7 po na&scaron;em).</p> <p><br /><br />Pucnjevi su se čuli diljem prijestolnice.</p> <p><br /><br />Joseph je rekao da je riječ o nehumanom i barbarskom činu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napad dolazi u vrijeme porasta nasilja izazvanog borbama bandi i policije za kontrolu nad ulicama. Država je politički podijeljena, suočena s jačanjem humanitarne krize i nesta&scaron;icama hrane, pi&scaron;e <strong>Reuters</strong>.<br /><br /></p> <p>Mo&iuml;se (53) je vlast preuzeo u veljači 2017. nakon &scaron;to je njegov prethodnik <strong>Michel Martelly </strong>odstupio. Mandat mu je bio obilježen optužbama za korupciju i često nasilnim prosvjedima protiv vlasti.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-07-haiti-predsjednik.jpgUhljebi danas prosvjeduju, tvrde da ne mogu prehraniti svoje obiteljihttp://grude.com/clanak/?i=341596341596Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jul 2021 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-07-uhljeb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Samostalni sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama Bosne i Hercegovine, tzv. uhljebi, najavili su danas prosvjede zbog neusvajanja njihovih zahtijeva.<p>&nbsp;</p> <p>Mirno okupljanje će biti održano od 10 do 11 sati ispred zgrade Parlamentarne skup&scaron;tine BiH u Sarajevu.<br /><br /></p> <p>Prosvjede organiziraju zbog nepotpisivanja kolektivnog ugovora, proračuna za 2021. godinu kao i &ldquo;dugogodi&scaron;nje politike vladajućih stranaka omalovažavanja i uru&scaron;avanja državnih institucija&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Poručuju da zaposleni u institucijama već duže vrijeme nisu u mogućnosti prehraniti svoje obitelji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-07-uhljeb.jpgMlada načelnica Podgore uklonila ručnike kojima ljudi 'rezerviraju' mjesto na plažihttp://grude.com/clanak/?i=331589331589Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jul 2021 13:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-06-radic-petra.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova, mlada načelnica Podgore Petra Radić odlučila je ukloniti ručnike i stvari kojima ljudi u Podgori "rezerviraju" mjesto na plaži.<p>&nbsp;</p> <p>Značajan broj ljudi, da bi do&scaron;ao do dobrog mjesta na plaži, tijekom noći ostavi stvari i onda sutradan dođe kad želi na mjesto koje je, kao, njihovo. No, nova načelnica je toj praksi odlučila stati na kraj, te je kamion odnio te stvari s plaže.<br /><br /></p> <p>- Pomorsko dobro je javno dobro - objavila je na Facebooku.<br /><br /></p> <p>- Jučera&scaron;nji Festival bespravne gradnje i devastacije prirode pokazao je na vrlo kreativan i pozitivan način da postoji svijest ljudi o nepravdi, nejednakosti i okupaciji teritorija RH. Svako stavljanje pojedinca iznad javnog interesa i kontra svih zakona i odredbi, u jednu je ruku zločin protiv mene, tebe, ali i svih ljudi u na&scaron;oj državi, a u drugu, iživljavanje "na&scaron;e elite" pomoću vlastitih poznanstava i veza - napisala je.<br /><br /></p> <p>Bespravna gradnja je, kako je dodala, oduvijek bila najveći kamen spoticanja razvoja kvalitetnog života na obali; srozava turizam, preopterećuje infrastrukturu i uni&scaron;tava okoli&scaron; i pomorsko dobro.<br /><br /></p> <p>- Moć i pozicija trebaju i moraju služiti kao alat za uvođenje reda i jednakosti pred zakonom, a ne kao filter za odabrane - zaključila je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-06-radic-petra.jpgHorvatinčić u srijedu mora u zatvorhttp://grude.com/clanak/?i=331588331588Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jul 2021 12:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-13-horvatincic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poduzetnik Tomislav Horvatinčić u srijedu 7. srpnja mora se javiti na izdržavanje zatvorske kazne od četiri godine i 10 mjeseci, nakon što je zagrebački Županijski sud sud utvrdio da se Horvatinčićeve kronične bolesti mogu liječiti u okviru zatvorskog sustava.<p>&nbsp;</p> <p>Ukoliko se Horvatinčić ne javi u srijedu u Centar za dijagnostiku zatvora u Remetincu, sutkinja izvr&scaron;enja zagrebačkog Županijskog suda izdat će nalog za dovođenje nadležnoj policijskoj postaji koja potom Horvatinčića dovodi u Centar za dijagnostiku, doznaje <em><strong>Hina</strong></em> na sudu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sutkinja izvr&scaron;enja zagrebačkog Županijskog suda Martina Mar&scaron;ić odbila je u ranije Horvatinčićevu molbu za odgodom izvr&scaron;enja zatvorske kazne, no iako je&nbsp;Horvatinčićeva obrana najavila novu žalbu, odluka suda ne odgađa Horvatičnčićev odlazak u zatvor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Horvatinčić se pro&scaron;log četvrtka trebao javiti na izdržavanje kazne, ali je u utorak podnio molbu za odgodom izvr&scaron;enja sve do kraja&nbsp; godine zbog te&scaron;ko naru&scaron;enog zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Horvatinčić je početkom prosinca 2019. pravomoćno osuđen na 4 godine i 10 mjeseci zatvora zbog izazivanja pomorske nesreće u kojoj je poginuo talijanski bračni par Salpietro.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Horvatinčićeva obrana je već u tri navrata, krajem ožujka i listopada pro&scaron;le godine te sredinom ožujka ove godine&nbsp;tražila da mu se odlazak u zatvor odgodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obrana je u prva dva navrata priložila medicinsku dokumentaciju u kojoj je navela da Horvatinčić mora na operaciju u inozemstvo jer se taj operativni zahvat ne može napraviti nigdje u Hrvatskoj, a pogotovo ne u Bolnici za osobe li&scaron;ene slobode (BOLS).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravomoćno osuđeni poduzetnik je posljednji put dobio tromjesečnu odgodu izvr&scaron;enja kazne zbog te&scaron;kog zdravstvenog stanja u ožujku ove godine. Horvatinčić je u molbi naveo da mu se stanje uopće nije popravilo, već pogor&scaron;alo od ožujka 2020.&nbsp;kada je dobio prvu odgodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Horvatinčić je pravomoćno osuđen za nesreću počinjenu 2011. tek nakon čitave sudske "sapunice" i tri ponovljena suđenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najprije je bio progla&scaron;en krivim, ali osuđen na uvjetnu kaznu, zatim je na drugome ponovljenom suđenju bio oslobođen zbog famozne sinkope, da bi na trećemu suđenju bio osuđen na bezuvjetnu kaznu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Županijski sud u Zadru tek je u prosincu 2019. potvrdio osuđujuću presudu, a Horvatinčić je na izdržavanje kazne prvi put pozvan u ožujku pro&scaron;le&nbsp;godine.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Horvatinčić tvrdi da već dugi niz godina boluje od maligne bolesti. Mediji ističu da su od odgode u ožujku Horvatinčića novinari, kao i građani, vi&scaron;e puta snimili kako ispija kave u Zagrebu, Samoboru i na ljetovanju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-13-horvatincic.jpgHrvatski studenti iz BiH idu u trodnevni posjet institucijama Republike Hrvatskehttp://grude.com/clanak/?i=331574331574Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jul 2021 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-06-zagreb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Udruge za podršku i poticanje zajedništva „Hrvatska pomaže“ i Studija politologije Filozofskoga Fakulteta Sveučilišta u Mostaru hrvatski studentis triju javnih sveučilišta iz Bosne i Hercegovine ovoga tjedna boravit će u studijskom posjetu Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="col-xs-12 col-md-8 col-article-content "> <div class="rte"> <p>U organizaciji Udruge za podr&scaron;ku i poticanje zajedni&scaron;tva &bdquo;Hrvatska pomaže&ldquo; i Studija politologije Filozofskoga Fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru hrvatski studentis triju javnih sveučili&scaron;ta iz Bosne i Hercegovine ovoga tjedna boravit će u studijskom posjetu Zagrebu.</p> <p><br /><br />Studenti koji će boraviti u hrvatskoj prijestolnici od 6. do 8. srpnja članovi su triju studentskih udruga iz Banja Luke, Sarajeva i Mostara.&nbsp;Ukupno 25 studenata okupljenih u Udrugu &bdquo;Hrvatski studenti Banjalučke regije&ldquo;, Zajednicu hrvatskih studenata &bdquo;Pleter" i Hrvatski studentski politolo&scaron;ki forum &ndash; HSPF u Zagrebu će posjetiti ključne državne institucije Republike Hrvatske.</p> <p><br /><br />Tako će, pored ostalih, hrvatske studente iz Bosne i Hercegovine ugostiti i s njima razgovaratipredsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, dok će ih na Pantovčaku primiti predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.</p> <p><br />Pored nositelja političke vlasti predviđen je posjet Zagrebačkoj nadbiskupiji te Večernjem listu.</p> <p><br />Cilj posjeta je pružiti priliku mladim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine za upoznavanje rada ključnih institucija političkoga sustava Republike Hrvatske, ali i omogućiti izravni razgovor s nositeljima izvr&scaron;ne i zakonodavne vlasti.</p> <p><br /><br />Studijski posjet su u financijskom i organizacijskom smislu potpomogli Sveučili&scaron;te u Mostaru, Institut za dru&scaron;tveno-politička istraživanja Mostar - IDPI te Udruga bosanskih Hrvata &bdquo;Prsten&ldquo;.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-06-zagreb.jpgZatresao se Zagrebhttp://grude.com/clanak/?i=331561331561Grude.com - klik u svijetSun, 04 Jul 2021 15:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-27-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Magnituda potresa iznosila je 1.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru I-II stupnja EMS ljestvice.<p>&nbsp;</p> <p>Seizmografi Seizmolo&scaron;ke službe zabilježili su vrlo slab potres s epicentrom kod Planine Donje, 13 km sjeveroistočno od Zagreba u 11,32 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Magnituda potresa iznosila je 1.3 prema Richteru, a intenzitet u epicentru I-II stupnja EMS ljestvice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na EMSC-u javljaju se građani iz Ka&scaron;ine koji kažu da si osjetili potres. "Tutnjava i lagane vibracije, 2. Kat kuće", napisao je jedan korisnik. "Udarac i laganini vibracija", javio je korisnik iz Čučerja. "Zatutnjalo je kao da grmi", napisao je korisnik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-27-potres.jpgU Žepču za pola godine preminulo umirovljenika skoro kao za cijelu 2020. godinuhttp://grude.com/clanak/?i=331552331552Grude.com - klik u svijetSun, 04 Jul 2021 08:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-04-zepce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima Udruge umirovljenika Žepče, za prvih šest mjeseci ove godine broj umrlih članova ove udruge skoro je dostigao prošlogodišnji broj tijekom cijele godine.<p>&nbsp;</p> <p>U 2020. preminula su 103 člana, dok ih je u prvih &scaron;est mjeseci ove godine umrlo 102. Poražavajuće je to da je samo u 39 slučajeva mirovinu naslijedio član obitelji, dok se 63 mirovine u potpunosti gase. <br /><br /></p> <p>Predsjednik Udruge Vlado Marković kazao je da je za pomoć obiteljima za ukop umrlih potro&scaron;eno vi&scaron;e sredstava od ukupnog iznosa prikupljene članarine, pa su prvi put razliku morali pokriti iz akumuliranog vi&scaron;ka sredstava iz pro&scaron;le godine, kao i donacija gospodarstvenika, pi&scaron;e 'Avaz'.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Udruga je kroz svoje aktivnosti posjetila 180 obitelji te im je u vrijeme pandemije pomogla paketima ili su sudjelovali u kupovini i nabavci lijekova.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-04-zepce.jpgEU: Od danas na snagu stupa zabrana prodaje jednokratne plastikehttp://grude.com/clanak/?i=331550331550Grude.com - klik u svijetSat, 03 Jul 2021 18:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-03-stop-plastika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od ove subote diljem Europske unije u dućanima nećete moći pronaći plastični pribor za jelo, tanjure, slamke, štapiće za uši, štapiće za miješanje napitaka, štapiće koji se pričvršćuju na balone, spremnike za hranu izrađene od stiropora i jednokratne proizvode od oksorazgradive plastike.<p>&nbsp;</p> <p>Međutim, ne bi trebalo biti razloga za strah jer srećom za njih postoje ekolo&scaron;ki prihvatljivije alternative o kojima smo vam često pisali. Zabranom ovih jednokratnih plastičnih proizvoda na području Europske unije očekuje se da će se spriječiti stvaranje &scaron;tete u okoli&scaron;u u vrijednosti vi&scaron;oj od 22 milijarde eura do 2030. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Europska komisija objavila je u svibnju 2021. smjernice o pravilima EU-a o plastici za jednokratnu upotrebu kako bi se osigurala pravilna i ujednačena primjena novih pravila diljem EU-a. Usklađeno preno&scaron;enje u nacionalno zakonodavstvo važno je za neometano funkcioniranje unutarnjeg trži&scaron;ta u pogledu proizvoda obuhvaćenih tim pravilima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Europskoj komisiji, vi&scaron;e od 80 % otpada u morima čini plastika, dok proizvodi obuhvaćeni novim zakonom čine čak 70 % ukupnog plastičnog otpada u morima. Zbog svoje spore razgradnje, plastični se otpad akumulira u morima, oceanima i na plažama u EU i &scaron;irom svijeta, a njegovi se tragovi često pronalaze u životinjskim vrstama kao &scaron;to su kornjače, tuljani, kitovi i ptice te ribe i &scaron;koljke čime prodiru u lanac ljudske prehrane. Iz tih razloga razumljivo je da su napori brojnih zemalja, stručnjaka i proizvođača usmjereni na smanjenje količine plastičnog otpada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Države članice su u prijelaznom razdoblju trebale postepeno uvoditi odredbe. Tako su neki trgovački lanci već izbacili lagane plastične vrećice, a lanci brze prehrane umjesto plastičnih ča&scaron;a i slamki nude papirnate. S druge strane, mnogi poduzetnici nisu zabranu dočekali ra&scaron;irenih ruku te vjeruju kako će im posao zbog nje patiti. Upozoravaju da bi moglo doći i do poskupljenja zbog uvođenja skupljih varijanti od papira ili drveta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je plastika prikladan, prilagodljiv, koristan i ekonomično vrijedan materijal, potrebno je osigurati bolje gospodarenje, recikliranje i ponovno kori&scaron;tenje. Kada se nalazi u otpadu, ekonomski utjecaj plastičnih masa ne obuhvaća samo izgubljenu ekonomsku vrijednost materijala nego i tro&scaron;kove či&scaron;ćenja i gubitak za turizam, ribarstvo i transport.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da Zakon o gospodarenju otpadom čeka drugo čitanje, u Hrvatskoj se potpuno izbacivanje plastike prolongira do dono&scaron;enja Zakona. Zbog ka&scaron;njenja dono&scaron;enja Zakona i činjenice da će se u trgovinama i ugostiteljskim objektima jo&scaron; uvijek moći kupiti jednokratni plastični proizvodi koji su ostali u zalihi, u Hrvatskoj jo&scaron; neko vrijeme neće u potpunosti nestati, pi&scaron;e green.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-03-stop-plastika.jpgNajezda gubara u Hercegovini, kod Gruda uništena šumahttp://grude.com/clanak/?i=331536331536Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jul 2021 18:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-02-gubari.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najezda gubara zahvatila je cijelu Hercegovinu, počevši od juga, od Ivanice nadomak Dubrovnika pa do Peć Mlina u općini Grude, odnosno vrela rijeke Tihaljine - Trebižata pa sve do Mostara. <p><br />Gubar je jedan od najznačajnijih &scaron;umski &scaron;tetnika koji se javlja nakon listanja &scaron;uma i voćnjaka, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>.<br /><br /></p> <p><em><strong>Stradali hrast, grab...<br /><br /></strong></em></p> <p>U brdskim dijelovima Hercegovine gubari su u proteklom razdoblju potpuno ogoljeli hrast, a primjeri za to su područje od Ivanice i Trebinjske &scaron;ume, preko čapljinskoga područja do brdskih dijelova Ljubu&scaron;koga i juga grudske općine. Gusjenice gubara napravile su &scaron;tete u &scaron;umama graba i svih vrsta hrasta, a stradalo je i ostalo kra&scaron;ko drveće, od smrdelja do klena, s iznimkom jasena. Po&scaron;teđena su ostala tek zimzelena stabla - zelenike, crnike i smreke. Područja kra&scaron;kih &scaron;uma crne se. Zanimljivo, od voćaka gusjenicama gubara najomiljenije su bile rijetke dunje, zatim su ogoljene jabuke, tre&scaron;nje, dženerike, a nije po&scaron;teđeno ni ostalo voće s iznimkom smokve i masline.<br /><br /></p> <p>Riječ je o pojavi koja se javlja ciklično, otprilike svakih sedam do deset godina. Uz &scaron;tete koje gusjenice gubara izazivaju na prirastu drvne mase, ako invazija potraje vi&scaron;e godina, posljedice su su&scaron;enje stabala i značajne &scaron;tete u &scaron;umarstvu. Čak i prilikom blažih napada &scaron;tete su osjetne jer stabla postaju podložna drugim &scaron;tetnicima i bolestima. Ovih dana primjetna je druga faza razvoja ovog &scaron;tetnika, a to su leptiri. Manje upućenima nestvarno je da se neugledne gusjenice transformiraju u leptire, koji napadaju na sve slobodne prostore, čak i na vrata i prozore, u potrazi za mjestom gdje bi mogli odložiti jaja.<br /><br /></p> <p><em><strong>Struganje jaja s kore stabala</strong></em></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Transformaciji prethodi faza kukuljenja tijekom koje se gadljiva gusjenica pretvara u leptira. Ženke leptira gubareve gusjenice snesu do 2000 jaja koja najče&scaron;će odlažu na kori stabala, ali i na drugim mjestima koje smatraju prikladnim. Legla su svijetložute boje. Valja reći kako je jedan od načina za suzbijanje ove &scaron;tetočine upravo struganje jaja s kore drveća.<br /><br /></p> <p>U Hercegovini se to radilo za najezda gubara 60-ih i 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća, a prikupljena jaja solidno su plaćana. Uz mehaničko uklanjanje legla gubar se suzbija i kemijski, tretiranjem iz zrakoplova. Inače, naziv gubar dolazi od izgleda jajnog legla koje podsjeća na gubu.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/najezda-gubara-u-hercegovini-sume-unistene-od-ivanice-do-mostara-i-gruda-1505049" target="_blank"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-02-gubari.jpegProbijena lijeva cijev tunela Ivanhttp://grude.com/clanak/?i=331535331535Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jul 2021 16:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-02-ivan-tunel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na dionici Tarčin – Ivan kroz planinski prijelaz Ivan Sedlo probijena je lijeva cijev tunela Ivan dužine 1761,50 metara, priopćeno je u petak iz JP Autoceste FBiH.<p>&nbsp;</p> <p>Radovi na probijanju tunela započeli su u siječnju pro&scaron;le godine. Ovo je dvocijevni tunel, gdje svaka cijev služi za jedan smjer prometa. Unutar tunela predviđeno je pet poprečnih veza za pje&scaron;ake i jedna konekcija za interventna vozila u slučaju nezgoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako navode iz JP Autoceste FBiH, radovi su se izvodili u jako izazovnoj i složenoj geolo&scaron;koj strukturi, litolo&scaron;ki sastav je bio heterogen, tako da je bilo nepredviđenih okolnosti koje su prevaziđene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj tunel rađen je prema novoj austrijskoj tunelskoj metodi (NATM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proboj tunela Ivan izvr&scaron;ila je kompanija Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo, a ukupno je u lijevoj tunelskoj cijevi iskopano 170.000 kubnih metara materijala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krajem kolovoza očekuje se i proboj desne tunelske cijevi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poddionica Tarčin &ndash; Ivan ukupne dužine 6,9 kilometara bit će u prometu početkom ljeta 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poddionica je podijeljena na LOT 1, koji uključuje dio od Tarčina do ulaza u tunel Ivan, dok je LOT 2 sam tunel Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan je 57.628.570,37 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije u visini od 11,4 milijuna eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF).</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane vrijednost ugovora za izgradnju poddionice Tarčin &ndash; ulaz u tunel Ivan je 77.903.313,84 eura i financira se sredstvima osiguranim kod Europske investicijske banke (EIB) i bespovratnim EU sredstvima odobrenim od WBIF-a od 11,7 milijuna eura, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-02-ivan-tunel.jpgČović: Razgovarao sam s Plenkovićem o uvjetima prelaska granicehttp://grude.com/clanak/?i=331515331515Grude.com - klik u svijetThu, 01 Jul 2021 11:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-01-covic-plenkovic-split-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović boravio je u Splitu na košarkaškoj utakmici između Hrvatske i Brazila u okviru kvalifikacija za Olimpijske igre u Tokiju koje počinju krajem srpnja.<p>&nbsp;</p> <p>Čović je na Twitteru podijelio i fotografiju sa premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem iz dvorane Spaladium arena u Splitu, kao i sa sastanka sa članovima hrvatske vlade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Premijera i ministre sam informirao o aktivnostima oko izmjena Izbornog zakona BiH. Govorili smo o vi&scaron;e tema, uključujući i o pomoći Vlade Hrvatske sa situacijom koronavirusa u BiH te uvjetima prelaska granice", napisao je Čović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-01-covic-plenkovic-split-21.jpgHrvatski mediji se od jutros bave Bandićem: Jedna od najvećih presuda za ratne zločine nad Hrvatima ih ne zanimahttp://grude.com/clanak/?i=331502331502Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jun 2021 15:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-30-simatovic-stanisic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Den Haagu će danas biti izrečena presuda u ponovljenom postupku protiv bivših čelnika srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) Jovice Stanišića i Franka Simatovića Frenkija, optuženih za zločine nad Hrvatima i Bošnjacima od 1991. do 1995. godine.<p><br />Stani&scaron;ić i Simatović su optuženi za progon, ubojstva, prisilno premje&scaron;tanje i deportaciju Hrvata i Bo&scaron;njaka. Na prvom suđenju, poni&scaron;tenom na žalbu tužiteljstva, oslobođeni su svake krivnje. Stani&scaron;ića, kao biv&scaron;eg načelnika SDB-a, i Simatovića, koji je bio glavni operativac, četiri točke optužnice terete za zločine protiv čovječnosti, a jedna za kr&scaron;enje zakona i običaja ratovanja.</p> <p><br />Tužiteljstvo Haa&scaron;kog tribunala podiglo je optužnicu prije punih 18 godina. Iste godine - 2003. - uhićeni su u Srbiji. Obojici je stavljeno na teret da su u ratovima u biv&scaron;oj Jugoslaviji sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bilo prisilno i trajno uklanjanje nesrba s velikih područja Hrvatske te Bosne i Hercegovine, prenosi Deutsche Welle.</p> <p><br />Inače u tzv. hrvatskim medijima, osim uhićenja Bandićevih ljudi, ni&scaron;ta drugo nije tema pa čak ni jedna od najvećih presuda za ratne zločine nad Hrvatima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-30-simatovic-stanisic.jpgŠetajte opuštenije: Stiže serum protiv zmijskog otrova u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=331496331496Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jun 2021 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-22-poskok.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo RS, rekao je da je na sastanku s predstavnicima Instituta "Torlak" dogovoreno da serum protiv zmijskog otrova bude poslan u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>BiH će dobiti određene količine seruma protiv zmijskog otrova od Instituta za virologiju, cjepiva i serume &ldquo;Torlak&rdquo; iz Beograda, potvrđeno je Nezavisnim novinama iz Ministarstva civilnih poslova BiH.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Sastanak s predstavnicima Instituta &lsquo;Torlak&rsquo; je održan. Ovaj Institut, nažalost, nije planirao proizvodnju seruma za Republiku Srpsku i čitavu BiH ove godine, ali će nam izići ususret i poslati određene količine seruma&rdquo;, rekao je Zeljković.<br /><br /></p> <p>Dodao je da će i Institut za javno zdravstvo RS krenuti u izravnu nabavku dodatnih količina seruma.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Cilj nam je da u &scaron;to skorijem periodu osiguramo minimalne količine seruma za funkcioniranje, a u narednom periodu i planiranu količinu antiviperinog seruma za ovu godinu&rdquo;, kazao je Zeljković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-22-poskok.jpgPOLICIJA U ŠOKU: Vozio bez vozačke 34 godinehttp://grude.com/clanak/?i=331491331491Grude.com - klik u svijetWed, 30 Jun 2021 00:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-02-polizei.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>69-godišnji muškarac izgubio je vozačku dozvolu davne 1987.<p>&nbsp;</p> <p>Budući da je vozio prebrzo, njemačka policija je provjerila mu&scaron;karca i utvrdila da desetljećima nije imao valjanu vozačku dozvolu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, 69-godi&scaron;nji mu&scaron;karac izgubio je vozačku dozvolu davne 1987. godine, priopćila je policija u utorak, pi&scaron;e Fenix-magazin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon inspekcije koja se dogodila 16. lipnja u Stammbachu, Gornja Franačka, mu&scaron;karac je prijavljen zbog vožnje bez dozvole.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-02-polizei.jpgVIDEO: Ogromnu zmiju izvukli iz kuće u Ljubuškom, žena je zatekla u kuhinjihttp://grude.com/clanak/?i=331486331486Grude.com - klik u svijetTue, 29 Jun 2021 18:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-29-zmija-ljubuski.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna žena iz Grljevića kod Ljubuškog doživjela je strašan prizor u vlastitoj kuhinji kada je ugledala ogromnu zmiju.<p>&nbsp;</p> <p>U videu koji je na svom Facebook profilu objavio Ivica Zlopa&scaron;a pokazuje ogromnu zmiju koja je ulovljena u kuhinji ispod kuhinjskih elemenata.<br /><br /></p> <p>Kako je navedeno, zmiju je prona&scaron;la žena kod sudopera kada je krenula praviti doručak.<br /><br /></p> <p>Ova najveća europska zmija (kravosas) može narasti vi&scaron;e od metra. Iako je ova zmija neotrovnica, zasigurno nije ugodan prizor za vidjeti, posebno u vlastitoj kući.<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=476&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fivicazlopasa1%2Fvideos%2F2861750790730513%2F&amp;show_text=false&amp;width=357&amp;t=0" frameborder="0" scrolling="no" width="460" height="476"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-29-zmija-ljubuski.jpegU Luku Ploče uplovljava najveći brod u njenoj povijestihttp://grude.com/clanak/?i=331446331446Grude.com - klik u svijetSat, 26 Jun 2021 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-26-guler.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brod stiže sa 165.006 tona ugljena..<p>&nbsp;</p> <p>Luka Ploče u petak je najavila kako će u subotu u tu luku uploviti najveći brod za rasute terete u njenoj povijesit - brod Leviathan koji plovi pod zastavom Mar&scaron;alovih otoka, ima nosivost 182.511 tona, dug je 292 metra i &scaron;irok 45 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su pojasnili u priopćenju, taj brod spada pod brodove "capesize" veličine za rasute terete, dolazi iz Australije, točnije Luke Hay Point, rotacijom Hay Point - Singapur - Suez - Ploče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Leviathan je putovanje iz Australije za Ploče započeo 17. svibnja ove godine, a dolazak u Ploče planiran je danas u 17 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Brod stiže sa 165.006 tona ugljena te mu je gaz oko 17,3 metara. Prilikom vezivanja, morat će se po&scaron;tovati preporuke Lučke kapetanije Ploče te će brod koristiti četiri remorkera za asistenciju, usluge dva peljara i uplovljavanje će biti isključivo za vrijeme srednje visoke vode, napomenuli su iz Luke Ploče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetili su i da su u veljači ove godine otvaranje novoga terminala za rasute terete obilježili dolaskom do tada najvećeg broda u povijesti luke, Orient Cavaliera, koji spada u brodove "baby capesize" veličine za rasute terete, čija je nosivost 110.813 tona, dug je 255 metra i &scaron;irok 43 metra. Ovim uplovljavanjem taj rekord će biti oboren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, prema podacima iz nekonsolidiranog financijskog izvje&scaron;taja, preko Luke Ploče u prvom je tromjesečju ove godine ostvaren promet od 780.564 tona robe, &scaron;to je porast od 42 posto u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine. Luka Ploče je u prvom ovogodi&scaron;njem tromjesečju ostvarila neto dobit od 4,2 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju lani poslovala s neto gubitkom od 3,5 milijuna kuna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-26-guler.jpgPogledajte katastrofu u Požegi: Razmjeri štete su ogromnihttp://grude.com/clanak/?i=331444331444Grude.com - klik u svijetSat, 26 Jun 2021 12:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-26-nevrijeme-pozega-21-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jučerašnjem nevremenu koje je oko 16 sati zahvatilo Požeštinu nastala je velika šteta na obiteljskim kućama, gospodarskim objektima, automobilima i na poljoprivrednim usjevima. <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-26-21-06-26-nevrijeme-pozega-21-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-26-21-06-26-nevrijeme-pozega-21-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-26-21-06-26-nevrijeme-pozega-21-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-26-21-06-26-nevrijeme-pozega-21-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-26-21-06-26-nevrijeme-pozega-21-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-26-21-06-26-nevrijeme-pozega-21-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-26-21-06-26-nevrijeme-pozega-21-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br />Među ostalim, stradao je i ženski zatvor u Požegi na kojem je sru&scaron;en ogradni zid, a prozori su razbijeni.<br /><br /></p> <p>Oko 40 metara dugačak zid pod naletom jakog vjetra ulegnut je na zemlju kao da je netko valjkom pre&scaron;ao preko njega. O&scaron;tećeni su i crijepovi, a prozorska stakla na Kaznionici su porazbijana, pi&scaron;e&nbsp;<a href="https://www.034portal.hr/pao-zid-na-zenskom-zatvoru-u-pozegi-803" target="_blank">034portal.hr</a> koji javlja da zid osiguravaju čuvari.<br /><br /></p> <p>- Razmjeri &scaron;tete su veliki i sve gradske službe su na terenu, ali jako je te&scaron;ko da ćemo mi u nekom kratkom vremenu moći izaći popisati sve &scaron;tete. Stoga, apeliramo na građane da poku&scaron;aju sanirati nastale &scaron;tete u &scaron;to većoj mjeri kako ne bi zbog eventualnih dodatnih nepogoda, nastale jo&scaron; veće &scaron;tete i problemi, te da dokumentiraju sve nastale &scaron;tete. To će olak&scaron;ati posao procjene olak&scaron;ati, no da će taj posao potrajati i nekoliko tjedana, to je sigurno, s obzirom na broj stambenih jedinica koje su o&scaron;tećene u ovom trenutku - rekao je načelnik Stožera civilne za&scaron;tite Grada Požege i zamjenik gradonačelnika <strong>Borislav Miličević, </strong><a href="https://pozega.eu/video-foto-stravicni-prizori-nevremena-u-pozegi-iz-zraka/" target="_blank">prenosi Požega.eu.<br /></a></p> <p>Dodao je kako se tek dijelom zavr&scaron;io veliki posao popisivanja &scaron;teta od nedavnih poplava koje ove &scaron;tete, brojem o&scaron;tećenih objekata, značajno nadilaze.<br /><br /></p> <p>Kazao je kako su najveće su &scaron;tete nastale na istočnom dijelu grada Požege, odnosno, zapadnom dijelu prigradskog naselja Vidovci, u ulici Dubrovačkoj i svim ulicama koje gravitiraju do samog centra grada.<br /><br /></p> <p>- Jo&scaron; nisu sanirane niti do kraja procijenjene &scaron;tete od prethodne katastrofe, od bujične poplave, a nastale su nove od tuče i leda. Grad je razbijen, krovovi, prozori, automobili, gotovo nema nikoga, a da mu nije ne&scaron;to stradalo. Predložit ćemo županici da proglasi elementarnu nepogodu. Jasno da će biti potrebna pomoć svima koji su pretrpjeli ove velike &scaron;tete, lokalna zajednica ipak nije toliko financijski moćna da u ovakvim situacijama do kraja sanira &scaron;tete te ćemo morati tražiti pomoć i s nacionalne razine - naglasio je gradonačelnik <strong>Željko Glavić.<br /><br /></strong></p> <p>Županica <strong>Antonija Jozić</strong> kazala je kako su&nbsp;najvi&scaron;e stradali&nbsp;sredi&scaron;te i rubni dijelovi grada, ali isto tako i područje općine Jak&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>- Ako u to uključimo i &scaron;tete na poljoprivredi, onda govorimo doista o velikim &scaron;tetama koje su nastale na području na&scaron;e županije. Ono &scaron;to vidim na terenu velike su &scaron;tete na obiteljskim kućama, ali isto tako i na gospodarskim objektima, recimo u Industrijskoj zoni u Požegi, neke prometnice su bile zatvorene za promet. Zvali smo i Županijsku upravu za ceste te Hrvatske ceste, žurne službe su sve na terenu -&nbsp;naglasila je županica, javlja <a href="https://pozega.eu/video-foto-stravicni-prizori-nevremena-u-pozegi-iz-zraka/" target="_blank">Požega.eu.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-26-nevrijeme-pozega-21-1.jpgPotres koji je noćas pogodio Crnu Goru osjetio se i u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=331434331434Grude.com - klik u svijetSat, 26 Jun 2021 08:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-14-potres_20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potres jačine 4,7 stepeni Richtera pogodio je noćas, u 1:18 sati, Crnu Goru. Osjetio se i na širem području Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>"Sektor za seizmologiju je registrirao potres srednje jačine, s epicentrom 7 kilometara severoistočno od naselja Kru&scaron;evice u Herceg Novom. Jačina zemljotresa u hipocentru (žari&scaron;tu) iznosila je 4,7 jedinice Richterove ljestvice, &scaron;to odgovara epicentralnom intenzitetu od 6 stupnjeva Merkalijeve ljestvice (MCS)", priopćeno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-14-potres_20.jpgFOTO/VIDEO Strašno nevrijeme pogodilo Slavoniju: Led veličine oraha oštetio automobilehttp://grude.com/clanak/?i=331432331432Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jun 2021 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-25-tuca-nevrijeme-2021.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Požeština ove godine nikako nema sreće s vremenskim (ne)prilikama. Nakon nedavnog strahovitog nevremena i poplave koja je donijela velike štete, ovaj je kraj u petak iza 16 sati opet poharalo jako olujno nevrijeme praćeno grmljavinom. <p><br />Uz jak vjetar i ki&scaron;u, padale su velike količine leda veličine oraha koji je, zapravo, nanio najvi&scaron;e &scaron;tete. <br /><br /></p> <p>Naime, automobili su razbijeni, vjetrobranska stakla, prozori na kućama, krovovi&nbsp; crijep, polomljene ograde. Kao i prije dva tjedna, opet su najvi&scaron;e stradali sam grad te obližnji Vidovci i Vetovo.<br /><br /><br /><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D358909595827062&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=1172&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1172"></iframe>&nbsp;</p> <p>Srećom, nema dojava o poplavama. U naselju <strong>Babin vir </strong>vjetar je i&scaron;čupao drveće.&nbsp;Po cestama i stazama u gradskom sredi&scaron;tu leži razbacan crijep, granje i drveće. Neke kuće ostale su bez krovova, &scaron;tete se zbrajaju. Na teren su iza&scaron;le sve dežurne službe.<br /><br /></p> <p>Oko 19 sati nevrijeme, praćeno ledom, pogodilo je i dijelove <strong>Vukovarsko &ndash; srijemske županije. </strong>Putem dru&scaron;tvenih mreža građani javljaju o ledu u Vukovaru, Vinkovcima, Ivankovu&hellip; &nbsp;Čitatelji javljaju o ledu veličine oraha i manjem. Ostaje da se vidi kolika je &scaron;teta na poljima i automobilima. <br /><br /></p> <p>Snimke koje se &scaron;ire internetom ukazuju na to koliko je snažno padala tuča. <br /><br /><br /><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D1020534441817004&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=1172&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1172"></iframe></p> <p>&nbsp;<br />Jak vjetar uz tuču uzrokovao je i manje materijalne &scaron;tete na području&nbsp;Požege.&nbsp;Prema prvim informacijama razbijeni su krovovi, o&scaron;tećeni automobili i vjetrobranska stakla, javlja <a href="https://www.034portal.hr/jako-nevrijeme-i-led-velicine-oraha-poharao-pozestinu-700" rel="nofollow" target="_blank">034portal.&nbsp;<br /></a></p> <p>Podsjećamo,&nbsp;Stožer civilne za&scaron;tite pozvao je u petak građane da budu spremni na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku &scaron;tetu te da se za&scaron;tite&nbsp;od munja, kao i o&scaron;tećenja na imovini i drveću.<br /><br /></p> <p>Pozivajući su upozorenje <strong>Državnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda</strong>&nbsp;za grmljavinsko nevrijeme kasno poslijepodne i osobito navečer na području Međimurja, Hrvatskog zagorja, Podravine te Slavonije i Baranje, Stožer poziva građane da budu pripremljeni na moguće lokalne bujične poplave, olujne udare vjetra i tuče, te na <strong>moguće prekide</strong> u aktivnostima na otvorenom te u prometu.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-25-21-06-25-nevrijeme-led-21-1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-25-21-06-25-nevrijeme-led-21-2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-25-21-06-25-nevrijeme-led-21-3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-25-21-06-25-nevrijeme-led-21-4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-25-21-06-25-nevrijeme-led-21-5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-25-21-06-25-nevrijeme-led-21-6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-25-tuca-nevrijeme-2021.jpegAvion iz Praga hitno prizemljili u Splitu zbog dojave o bombihttp://grude.com/clanak/?i=331424331424Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jun 2021 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-31-zrakoplov_airbus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe potvrdili su da je avion prizemljen u Split ..<p>&nbsp;</p> <p>Putnički avion koji je letio iz Praga u Split prizemljen je zbog dojave o bombi, neslužbeno doznaje <strong>N1</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe su nam otkrili da je avion sletio na zahtjev pilota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Postupili smo po zahtjevu če&scaron;kog pilota iz če&scaron;ke kompanije. Zatražio je slijetanje i zrakoplov je krenuo prema Splitu. Tamo su mu na&scaron;i kontrolori leta dali uslugu da može sletjeti. Trenutno ne možemo reći koji je razlog iza pilotovog zahtjeva za slijetanjem. Za ostale upite nadležan je MUP - rekli su iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe za <em><strong>24sata.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Možemo potvrditi da je avion na relaciji Prag-Split sletio u Zračnu luku Split&nbsp;te da se sukladno standardnim operativnim postupcima provjerava dojava o ugrozi koju smo zaprimili. Zrakoplov je izdvojen, svi putnici su zbrinuti, sve službe su na terenu. Zračna luka nije zatvorena za promet - napisali su na Twitteru iz MUP-a.<br /><br /><br />FOTO: <strong>Ilustracija</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-31-zrakoplov_airbus.jpgRaspisana tjeralica za mladencimahttp://grude.com/clanak/?i=331421331421Grude.com - klik u svijetFri, 25 Jun 2021 15:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-10-mladenci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sumnjiči za kazneno djelo širenja i prenošenja zaraznih bolesti.<p>&nbsp;</p> <p>Mladence iz Metkovića, 28-godi&scaron;nju Hrvaticu i 32-godi&scaron;njaka iz Njemačke, kao organizatore svadbe sredinom lipnja u tom gradu Policijska uprava dubrovačko-neretvanska sumnjiči za kazneno djelo &scaron;irenja i preno&scaron;enja zaraznih bolesti, priopćeno je u petak iz PU.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom da su mladenci trenutno izvan Hrvatske za njima je raspisana potraga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kriminalističkom istragom metkovske policije i državnog odvjetni&scaron;tva je utvrđeno kako prilikom organiziranja svoje svadbene svečanosti sredinom lipnja u jednom ugostiteljskom objektu u Metkoviću nisu po&scaron;tivali mjere za sprječavanje i suzbijanje zarazne bolesti covid-19, propisane odlukom Nacionalnog stožera civilne za&scaron;tite o nužnim epidemiolo&scaron;kim mjerama vezanim za okupljanja od 11. lipnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, zbog propusta provjere ispunjavanja propisanih uvjeta za sudjelovanje gostiju na svadbenoj svečanosti do&scaron;lo je do &scaron;irenja zaraze među sudionicima &scaron;to je za posljedicu imalo 21 zaraženu osobu virusom covid-19. prenosi <strong>Hina.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-10-mladenci.jpgSindikalci jednoglasni: Fadile jel' te stid davat plaću 400KM?http://grude.com/clanak/?i=331412331412Grude.com - klik u svijetThu, 24 Jun 2021 18:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-24-sindikalci-prosvjed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Članovi Saveza samostalnih sindikata BiH prosvjede su okončali ispred zgrade Vlade FBiH.<p>&nbsp;</p> <p>Poručili su im: "Vi niste legalni. Idite vi u Njemačku, a ne na&scaron;a djeca. Fadile, odlazi". "Mi smo verificirani. Ti nisi izabran. Nije te narod izabrao. Hoćemo plaću 1.000 KM. Je li vas stid?&rdquo;, uzvikivali su sindikalci ispred zgrade Vlade FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oni su se okupili iz cijele Federacije s, kako kažu, jednim ciljem &ndash; plaća od 1.000 KM, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Fadile, je li te stid hodati Gradačcom i davati plaću 400 KM? Je li vas stid da se radnici cijepe u Srbiji, a ne u svojoj zemlji? Na&scaron; dodatni zahtjev danas je &ndash; Fadile, odlazi", rekao je &Scaron;atorović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukazali su i na to kako su žene posebno neza&scaron;tićene i da dobivaju otkaze kada zatrudne ili stupe u bračnu zajednicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prozvali su cijelu Vladu FBiH, ali nitko nije iza&scaron;ao ispred radnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas su trebali biti održani i prosvjedi Sindikata doktora medicine i stomatologije, ali su otkazani.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-24-sindikalci-prosvjed.jpgSutra se pušta dvosmjerni promet kroz tunel Crnajahttp://grude.com/clanak/?i=331407331407Grude.com - klik u svijetThu, 24 Jun 2021 13:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-11-crnaja-tunel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor JP Ceste Federacije BiH Ljubo Pravdić otkrio je kako će od petka 25. lipnja biti pušten dvosmjerni promet u tunelu Crnaja.<p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako su najteži radovi u tunelu iza nas, prenosi N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na konstataciju kako se veliki broj građana žalio na kilometarske kolone zbog radova na tunelu Crnaja, Pravdić kaže: "I sam sam bio u koloni. Čekao sam sat vremena. Bio je to udarni vikend. Isto tako se čekalo do pola sata petkom, kada su ljudi poslije posla krenuli južnije. Iz pravca Sarajeva je bilo možda 100-150 vozila, a iz pravca mora kolona je bila kilometarska. Bili su tu policajci koji su možda trebali regulirati da vi&scaron;e pu&scaron;taju promet iz pravca mora. Nadam se da se ovo vi&scaron;e neće ponavljati, kazao je Pravdić, te dodao: "Mi sutra, u petak u 12 sati pu&scaron;tamo dvosmjerni promet kroz tunel.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ovi kritični radovi se zavr&scaron;avaju. Imat ćemo novi režim. A navečer od 20 sati do 5 ujutru će biti promet kakav je i sada &ndash; naizmjenično. Tada će izvođači raditi preostale radove. Možemo reći da smo sa ovom fazom zavr&scaron;ili najgori dio posla na zahtjevnoj rekonstrukciji tunela", istaknuo je Pravdić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ja se izvinjavam zbog svih gužvi. Trebalo je malo vi&scaron;e pažnje posvetiti u organizaciji. Da se pu&scaron;ta vi&scaron;e iz smjera gdje su veće gužve. Mislim da će svi sudionici u prometu biti zadovoljni jer ćemo dobiti sigurniji tunel", zaključio je Pravdić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-11-crnaja-tunel.jpgProdavač diploma osuđen na 14 mjeseci zatvorahttp://grude.com/clanak/?i=321378321378Grude.com - klik u svijetTue, 22 Jun 2021 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-10-diplome.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prokurist u Centru za obrazovanje odraslih Multilingua prvostupanjskom presudom osuđen je na godinu i osam mjeseci zatvora.<p>&nbsp;</p> <p>Devet mjeseci nakon &scaron;to je Tužiteljstvo BiH donijelo naredbu o neprovođenju istrage na osnovu <a href="https://zurnal.info/novost/24106/prodavac-diploma-iz-zurnalovog-videa-osuden-na-14-mjeseci-zatvora?fbclid=IwAR1O5ddIscu0J52PRhjl-_Ln_XijV1CgLJ5eu6alGKu5BUVSFTQzabFLpS8" target="_blank">istraživačke priče Žurnala </a>o kupovini diploma u BiH, a državni tužitelj Oleg Čavka rekao da je ''očigledno da ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno prijavljeno kazneno djelo'', prvostupanjskom presudom na Općinskom sudu u Sanskom Mostu Senad Pehlivan osuđen je na godinu i dva mjeseca zatvora, &Scaron;emsudin Habibović, Prokurist u Centru za obrazovanje odraslih Multilingua prvostupanjskom presudom osuđen je na godinu i osam mjeseci zatvora dok je direktorica Multilingue Neira &Scaron;abić osuđena na uvjetnu kaznu zatvora od 8 mjeseci i rokom provjere od 3 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Unosni kriminal</h3> <p>''Obavje&scaron;tavamo Vas da je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine povodom Va&scaron;e kaznene prijave dostavljene ovom Tužiteljstvu, dana 30.9.2020. godine donijelo Naredbu o neprovođenju istrage jer je u smislu odredbi člana 216. stav 3. i 4. ZKP BiH iz prijave i pratećih spisa, odnosno rezultata provedenih istražnih radnji očigledno da ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo'', naveo je Čavka krajem 2020.godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimka Žurnala, na kojem je pokazano na koji način je moguće steći diplomu u BiH, skrenuo je pozornost javnosti na ovaj unosni i &scaron;iroko rasprostranjeni kriminal. Priču su prenijeli mnogi mediji u Europi i regiji, a reagirale su i neke europske zemlje koje su počele pažljivije ispitivati porijeklo ovda&scaron;njih diploma. Ipak, ta snimka pa ni sva dokumentacija koju su prikupili novinari, nisu bili dovoljni Tužiteljstvu BiH. Utvrdili su da &ldquo;ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo.&ldquo;</p> <p><br /><br />Državni tužitelj Oleg Čavka sa zadovoljstvom je obavijestio redakciju Žurnala da neće pokrenuti ni istragu oko Centra za obrazovanje odraslih u &Scaron;irokom Brijegu. Podsjetimo, &scaron;irokobrije&scaron;ke &scaron;kole u vlasni&scaron;tvu HDZ-ovog poduzetnika Ivana &Scaron;eve ili njegove obitelji pominjane su i u dokumentima SIPA-e koje je u studenom 2018. godine Tužiteljstvo BiH odbacilo, pi&scaron;e Žurnal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Va&scaron;a istraživačka priča, nakon formiranja predmeta je ovom Tužiteljstvu značajno pomogla u smislu iniciranja istraživanja na evidentno brojne propuste u procesu &scaron;kolovanja na privatnim visoko&scaron;kolskim ustanovama-vi&scaron;e njih na području BiH, te je tim povodom istražna aktivnost dovela do sveobuhvatnih provjera validnosti diploma visokopozicioniranih službenika sigurnosnog sektora BiH, &scaron;to je u konačnici dovelo zahvaljujući i Va&scaron;em istraživanju do dono&scaron;enja Naredbe o provođenju istrage protiv Mehmedagić Osmana zbog krivotvorenja diploma'', naveo je tada.</p> <p><br /><br />Novinari su podsjetili da Tužiteljstvo BiH nisu zanimali ni detalji o aferi diploma, kada je prije dvije godine skoro dva sata isljeđivao novinarku Žurnalu.</p> <p><br /><br />''U pozivu nije navedeno na koje će&scaron; okolnosti biti saslu&scaron;ana, tako da te mogu pitati o svemu &scaron;to želim'', prijetećim je glasom započeo svoje ispitivanje tužitelj Čavka.</p> <p><br /><br />I pitao je, mada je znao da u članu 82. Zakona o kaznenom postupku BiH pi&scaron;e da se ''ne može saslu&scaron;ati kao svjedokosoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja profesionalne tajne /vjerski službenik, ispovjednik, novinar u svrhu za&scaron;tite izvora informacije/''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći broj njegovih pitanja postavljenih novinarki Žurnala bilo je usmjereno ka otkrivanju izvora informacija o prodaji diploma u BiH.</p> <p><br /><br />''Azra, odakle ti broj Senada Pehlivana'', zanimalo je Olega Čavku navodeći da je novinarima Žurnala ''cilj bio da dokažete da se diplome prodaju u &Scaron;irokom Brijegu, a ne da se prodaju diplome'', kazao je tada Čavka.</p> <p><br /><br />Ipak, reagirao je Općinski sud u Sanskom Mostu ovim prvostupanjskim presudama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-10-diplome.jpgPožar u zaleđu Vodica gasi 40 vatrogasacahttp://grude.com/clanak/?i=321373321373Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jun 2021 15:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-02-kanader.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Požar u zaleđu Vodica gasi 40 vatrogasaca uz pomoć jednog air tractora, a čekuje se dolazak i dva kanadera, doznaje se u ponedjeljak rano popodne u Županijskom centru 112.<p>&nbsp;</p> <p>Gore trava, nisko raslinje i borova &scaron;uma. Vatra se &scaron;iri prema brdu i nitko nije ugrožen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvu dojavu o požaru na području Vrbica kod Vodica hitne službe su zaprimile u 11.17 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatvorena je benkovačka cesta jer se očekuje da će se požar s brda &scaron;iriti u tom smjeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trenutačno nije poznato kolika je povr&scaron;ina zahvaćena vatrom, a riječ je o nepristupačnom terenu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-02-kanader.jpgBorba s otrovnicama u Hercegovini: Poskoka uhvatio na balkonuhttp://grude.com/clanak/?i=321362321362Grude.com - klik u svijetSun, 20 Jun 2021 17:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-20-zmija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koordinator za deminiranje Javne ustanove "Ekologija i Bezbjednost" iz Trebinja Mišo Pamučina ovoga je vikenda ispred kuća u ovom gradiću na istoku Hercegovine uhvatio dva poskoka i to jednog ispred kuće, a drugog na balkonu kuće.<p>&nbsp;</p> <p>Sve se događalo u trebinjskim prigradskim naseljima, u kojim su vlasnici dvije spomenute kuće bili prestra&scaron;eni kad su ugledali najotrovniju vrstu zmije u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>"Ovaj poskok na balkonu kuće nije nikako mogao dospjeti na to mjesto, nego preko fasade kuće, a vlasnici su ostali nasmrt prestra&scaron;eni kada su ovu otrovnicu prona&scaron;li kako se kroz persijane poku&scaron;ava uvući u unutra&scaron;njost kuće, pa su zatvorili balkonska vrata i pozvali na&scaron;u ustanovu", rekao je Pamučina, pi&scaron;u Nezavisne novine.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Kaže da ga je poziv zatekao kod kuće, te nije imao vremena ni obući radno odijelo, nego je odmah krenuo na teren, s obzirom na dramatičnost situacije, a obje zmije je morao ubiti.<br /><br /></p> <p>"Nemam običaj ubijati ih, ali sam ovoga puta ubio obje, s obzirom da su bile jako ljute, otimale su se i grizle hvataljku, a i zbog činjenice da su u pitanju najotrovnije vrste zmija koje sam dugo morao voziti do nepristupačnih terena", kaže dalje Pamučina.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-playing" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Dodaje kako sve vi&scaron;e poziva o zmijama koje treba uhvatiti dobiva i iz centra grada, jer je u posljednje vrijeme u Trebinju registrirana prava najezda ovih gmizavaca.<br /><br /></p> <p>U posljednjih mjesec dana je, kako kaže, malo koji dan da ga ne zovu radi ovakvih intervencija, zbog čega apelira na sve koji se kreću u prirodi da nose dublju obuću i paze gdje staju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-20-zmija.jpegJozo Tomić: Prošle godine smo janjad davali u bescijenjehttp://grude.com/clanak/?i=321349321349Grude.com - klik u svijetSun, 20 Jun 2021 08:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-04-14-janjad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Pandemija koronavirusa nanijela je veliku štetu svim granama gospodarstva i poljoprivrede u Bosni i Hercegovini, a na udaru su, kako je za Klix.ba kazao Jozo Tomić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Krš iz Duvna, bili i uzgajivači ovaca.<p><br /><br />"Kako je pro&scaron;le godine sve bilo zatvoreno, od ugostiteljskih objekata do same granice, te nije bilo dozvoljeno održavanje proslava, svadbi i bilo kakvih masovnijih okupljanja, tako je pala i prodaja janjadi. Na&scaron;i najveći kupci su ljudi koji organiziraju svadbe i veće proslave te oni koji dolaze iz dijaspore, a zbog svih zabrana koje smo imali, 40 posto na&scaron;ih proizvoda ostalo je neplasirano. Govorim o mesu konkretno, jer smo, osim nemogućnosti prodaje mesa ugostiteljskim objektima, zabilježili veliki pad i u prodaji kurbana, te nam je većina janjadi ostala neprodata. To nam je stvorilo ogromne probleme te smo ih morali ostaviti i preko zime ili ih prodati u bescijenje nakupcima. Davali smo ih po upola nižim cijenama, jer nismo mogli prehraniti sve te životinje", kazao je Tomić.<br /><br /></p> <p>Ovčije meso, kaže, bilo je jeftinije u odnosu na redovnu cijenu za 30-40 posto te je u Tomislavgradu pro&scaron;le godine samo u studenome prodato oko 3.000 ovaca. S obzirom na podatak da je na području Tomislavgrada, kako je kazao Tomić, 15.000 ovaca, to znači da su prodali svaku petu ovcu.<br /><br /></p> <p>"Tako je i u Livnu, Glamoču, Drvaru i u svakoj drugoj općini HBŽ-a. Riječ je o ljudima koji se desetljećima bave ovčarstvom, a koji sada odustaju od tog posla. Preživjeli su razne nerede i ratove, ali pro&scaron;lu godinu nisu uspjeli. Sami nisu mogli, a pomoć od države nisu dobili. Nas poljoprivredne proizvođače nitko i ne tretira, niti koga zanima kako mi preživljavamo ove poremećaje", istaknuo je Tomić.<br /><br /></p> <p>Mlijeko su, dodaje, donekle uspjeli plasirati, međutim, čini im se kako bi se i stanje u mljekarstvu moglo znatno pogor&scaron;ati u sljedećem razdoblju.<br /><br /></p> <p>"Prije nekoliko dana dobio sam informaciju da je jedna mljekara u Bosanskoj Dubici prekinula otkup mlijeka. Trži&scaron;te je prezasićeno i normalno je da će se to odraziti i na mljekare, sirare i sve prerađivačke industrije, ali najvi&scaron;e će stradati izravni poljoprivredni proizvođači. Ja ne mogu pustiti svoju ovcu ili kravu da ih ne muzem, moram ih hraniti i dalje i time svjesno stvaram gubitak, ali ih ne mogu pustiti da uginu", poručio je Tomić.<br /><br /></p> <p>Ove godine, kaže Tomić, ipak se osjeti blago pobolj&scaron;anje, s obzirom na ublažavanje mjera zabrane, te je veća potražnja za mesom, međutim, poljoprivrednici nisu optimistični kada je riječ o mlijeku.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Ljudi će morati preko noći prodavati svoje farme od 500-600 krava ili ovaca da ne bi stvarali gubitak, da ne bi i&scaron;li u propast, morat će raditi prinudna klanja određenih grla. Naprimjer, grlo koje smo platili 2.500 do 3.000 eura, uvezli ga iz inozemstva ili ga uzgojili na svojoj farmi, sada smo prinuđeni da prodajemo za tisuću eura, samo da ne bismo dalje stvarali gubitke. To je ono &scaron;to nas čeka u budućnosti", poručio je Tomić.<br /><br /></p> <p>Jedini spas Tomić vidi u boljem organiziranju stanja u državi. Podsjetio je kako je BiH jedna od liberalnijih zemalja kada je riječ o uvozu te smatra kako bi se to trebalo malo promijeniti i veću pažnju posvetiti podržavanju domaće proizvodnje i stavljanju potreba domaćih proizvođača u prvi plan.<br /><br /></p> <p>"Tu se opet javlja ona stara priča o tome kako nam je neophodno ministarstvo poljoprivrede na državnoj razini ili makar neka direkcija ili ured za poljoprivredu, koji bi bili jedno tijelo koje bi moglo odobravati kvote uvoza, količine, te raditi sve kako bi pomogli i olak&scaron;ali posao domaćim proizvođačima. Nama je pomoć države neophodna jer trenutno mi ne možemo konkurirati proizvodima koji u na&scaron;u zemlju dolaze iz svih dijelova svijeta i prodaju se po izrazito nižim cijenama", kaže Tomić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-04-14-janjad.jpgBiH među najgorima na svijetu, u Hrvatskoj najviše preminulih od 1945. godinehttp://grude.com/clanak/?i=321337321337Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jun 2021 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-15-covid-19.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tek kad završi ova pandemija, kad se zbroje sve žrtve, tek ćemo onda moći reći koliko smo se uspješno nosili s krizom i balansirali između života i zdravlja ljudi, ekonomije i građanskih sloboda. <p><br />Hrvatska zasad ne stoji dobro jer se s vi&scaron;e od 8000 umrlih nalazimo među 15 zemalja na svijetu od njih 222 koje su imale najveći broj umrlih na milijun stanovnika, a <strong>u Europskoj uniji smo osmi po smrtnosti od COVID-19</strong>. Nameće se pitanje o čemu sve ovisi smrtnost od COVID-19 ili od njega u državama koje najlo&scaron;ije stoje na ljestvici Worldometera, uključujući i na&scaron;u? Jesu li presudne epidemiolo&scaron;ke mjere, pona&scaron;anje i odgovornost građana, pripremljenost zdravstvenog sustava za no&scaron;enje s pandemijom, starost stanovni&scaron;tva ili ne&scaron;to treće?<br /><br /></p> <p><strong>2000 umrlih na milijun<br /><br /></strong></p> <p>Gore od Hrvatske, koja ima 2000 umrlih na milijun stanovnika, u Europskoj uniji po broju umrlih na milijun stanovnika su Mađarska, Če&scaron;ka, Bugarska, Slovačka, Belgija, Slovenija i Italija. Inače, prema Worldometeru, čije smo podatke uzeli od srijede jer su ažurirani za sve države, računa se da imamo 4,08 milijuna stanovnika. No, u stvarnosti mi imamo ispod 4 milijuna stanovnika, a prema procjenama demografa, najvjerojatnije 3,8 milijuna ljudi. Prvih pet država&nbsp;na svijetu koje su zabilježile rekordan broj umrlih na milijun stanovnika su <strong>Peru, Mađarska, BiH, Če&scaron;ka te Brazil</strong>. Zanimljivo je da se među 15 država s najvećim brojem umrlih nalaze četiri države biv&scaron;e Jugoslavije, uz Hrvatsku, i Slovenija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija, pi&scaron;e Večernji list.<br /><br /></p> <p><strong>Luka Čičin-&Scaron;ain</strong>, virusni imunolog iz Centra za infektolo&scaron;ka istraživanja u Braunschweigu, na pitanje da prokomentira poredak država koje imaju najveću smrtnost od COVID-19 na milijun stanovnika u svijetu te u Europskoj uniji ističe sljedeće:</p> <p>&ndash; Smrtnost sigurno izravno ovisi o broju zaraženih, pogotovo o broju zaraženih u kratkom razdoblju, &scaron;to preopterećuje zdravstveni sustav. Osoba koja zavr&scaron;i na respiratoru danas ima daleko bolje &scaron;anse da preživi od osobe koja je bila na respiratoru na vrhuncu drugog ili trećeg vala, kada su jedinice intenzivnog liječenja bile preopterećene pa je zdravstveno osoblje trčalo od jednog pacijenta do drugog. Stoga u pravilu <strong>zemlje koje su imale manje zaraženih su i zemlje koje su imale nižu smrtnost</strong>. Drugi faktor je efikasnost zdravstvenog sustava &ndash; broj kreveta u bolnicama (na milijun stanovnika) i pogotovo broj kreveta na odjelu intenzivne medicine. Stoga su bogatije zemlje bolje pro&scaron;le od onih koje su manje imućne, čak i onda kad im je incidencija bila ista &ndash; govori Čičin-&Scaron;ain. Treći faktor, dodaje, koji utječe na smrtnost je demografska slika &ndash; zemlje sa starijim stanovni&scaron;tvom imat će vi&scaron;u stopu smrtnosti jer je smrtnost vi&scaron;a kod starih osoba. Hrvatska se, nažalost, ubraja&nbsp;među najstarije nacije svijeta.<br /><br /></p> <p>&ndash; Zemlje s vrlo mladim stanovni&scaron;tvom, npr. u Pakistanu ili Africi, imat će nižu stopu smrtnosti ukupno čak ako je stopa smrtnosti među starijima visoka. A četvrti faktor je dijagnostika. Zemlje koje su toliko siroma&scaron;ne da nemaju novca testirati sve sumnjive slučajeve zemlje su gdje ljudi mogu umrijeti od COVID-19, a da ih nisu dijagnosticirali, primjerice u favelama i slamovima. U tom je slučaju stopa smrtnosti koju prijavljuju niža od one realne. Hrvatska je zemlja s relativno dobrom dijagnostikom, starim stanovni&scaron;tvom, <strong>zdravstvenim sustavom u koji već desetljećima nije dovoljno ulagano</strong> i dva vala koji su znatno preopteretili na&scaron;e kapacitete. Stoga je i stopa smrtnosti prilično visoka &ndash; komentira za Večernji list Čičin-&Scaron;ain.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Najvi&scaron;e umrlih od 1945. <br /><br /></strong></p> <p>Inače, lani je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, umrlo čak 57.922 ljudi, &scaron;to je najvi&scaron;e umrlih u Hrvatskoj od 1945. &scaron;to, također, dovoljno govori o utjecaju korone na veliku smrtnost ljudi u Hrvatskoj.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Također, prema podacima<strong>&nbsp;</strong>Državnog zavoda za statistiku, u prva četiri mjeseca 2021. umrlo je 21.773 hrvatskih građana, a čak <strong>5615 osoba umrlo je u travnju</strong> &scaron;to je rekordni broj umrlih u tom mjesecu u proteklom desetljeću. Zbog posljedica bolesti COVID-19 umrlih je 17,4% vi&scaron;e u prvom kvartalu ove godine nego u prva četiri mjeseca lani. Inače, pandemija koronavirusa u svijetu je dosad uzela 3,849 milijuna života.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-15-covid-19.jpgU Antaliji potpisana deklaracija o integracijama u EU i NATOhttp://grude.com/clanak/?i=321321321321Grude.com - klik u svijetThu, 17 Jun 2021 21:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-06-nato_bih_20012016.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sudionici Summita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), koji se održava u Antaliji, usvojili su zajedničku Deklaraciju o europskoj i euroatlantskoj viziji, ekonomskoj i sigurnosnoj suradnji.<p>&nbsp;</p> <p>Deklaraciju su usvojili sudionici Summita: predsjednici Recep Tayyip Erdoğan, Milo Đukanović, Vjosa Osmani- Sadriu, Milorad Dodik, Stevo Pendarovski; premijeri: Ana Brnabić, Aureliu Ciocoi, Andrej Plenković; potpredsjednik Vlade Dan Barna; ministri vanjskih poslova: Svetlan Stoev, Olta Xha&ccedil;ka; zamjenik ministra vanjskih poslova Kostas Fragogiannis i veleposlanik Ljubljane, a u prisustvu glavne tajnice Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinde Bregu i visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borrella, javlja <strong>N1.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U Deklaraciji se navodi:</strong></p> <p>&ndash; Potvrđujući na&scaron;u predanost temeljnim načelima Povelje SEECP-a, Povelje UN-a, relevantnih dokumenata EU, OSCE-a i Vijeća Europe; Ponavljajući na&scaron;u predanost regionalnoj suradnji u Jugoistočnoj Europi (SEE) u okviru SEECP formata na uključivoj, obostrano korisnoj i jednakoj osnovi, kao glavnom alatu za jačanje stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta na&scaron;e regije, utemeljenog na međunarodnom pravu, demokraciji, ljudskim pravima, temeljnim slobodama i vladavini zakona;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pozdravljajući obilježavanje 25. godi&scaron;njice SEECP-a, koji je pokrenuo jedan jedinstveni okvir suradnje u na&scaron;oj regiji i postavio temelj za sveobuhvatan politički forum za djelovanje u zajedničku korist; Nagla&scaron;avajući inkluzivnu ulogu SEECP-a u promicanju i jačanju regionalne povezanosti u političkom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom smislu, koju u svim područjima podržava Vijeće za regionalnu suradnju kao njegova operativna ruka;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Podsjećajući na prethodne deklaracije koje su &scaron;efovi država i vlada usvojili kao važne prekretnice u razvoju na&scaron;e suradnje, posebno deklaraciju iz Sarajeva/Jahorine iz 2019. godine kojom se utire put Strategiji za Jugoistočnu Europu do 2030. godine i unapređenje okvira SEECP-a;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Potvrđujući zajedničku budućnost i zajedničku viziju jugoistočne Europe u jedinstvenoj, demokratskoj i prosperitetnoj Europi;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Prepoznajući, sa zabrinuto&scaron;ću, nedavne globalne izazove povezane s izbijanjem pandemije COVID-19 i njihov &scaron;tetan socio-ekonomski utjecaj na regiju, te, istovremeno, pozdravljajući solidarnost koju su pokazali sudionici SEECP-a i pozitivne učinke regionalnih inicijativa u ovom razdoblju i stvaranje platformi za dijeljenje naučenih lekcija i pripreme za buduće regionalne reakcije u izbijanju pandemija;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nagla&scaron;avajući na&scaron;u pojačanu predanost dogradnji i unapređenju SEECP-ovog okvira inkluzivne regionalne suradnje za unapređenje regionalne povezanosti, održivog rasta i dru&scaron;tveno-ekonomskog razvoja, rje&scaron;avanja novih i nastajućih sigurnosnih izazova, promicanja pravde, dobre uprave i vladavine prava, pomoći i mobilizacije međunarodnih i domaći resursa, uključujući i Službenu razvojnu pomoć (ODA) za olak&scaron;avanje postpandemijskog oporavka regije, uz puno po&scaron;tivanje međunarodnih obveza i u skladu s na&scaron;im europskim i euroatlantskim partnerima;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Nagla&scaron;avajući značaj dobrosusjedskih odnosa i uzajamnog po&scaron;tovanja;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Potvrđujući na&scaron;u odlučnost da zajedno radimo na regionalnoj razini kako bi pružili odgovor na sve zajedničke izazove;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici su se dogovorili o sljedećem:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Europska i euroatlanska vizija</strong></p> <p>&ndash; Jugoistočna Europa je neotuđivi dio europskog kontinenta. Ova regija, s Europskom unijom, dijeli temeljne vrijednosti i načela inkluzivnog i održivog razvoja. Sudionici prepoznaju mir i prosperitet potaknuti integracijom u EU i ističu zajedničku budućnost svih ekonomija jugoistočne Europe u EU. Sudionici napominju važnost ubrzanja konvergencije s EU i postizanja vi&scaron;eg životnog standarda u regiji. Sudionici pozivaju EU da pojača proces pro&scaron;irenja za sudionike SEECP-a kako bi se regija zadržala na europskim temeljnim vrijednostima. Europska i euroatlantska integracija, utemeljena na trenutnim obvezama i težnjama pojedinih sudionika SEECP-a, presudna je za stabilnost i prosperitet regije &ndash; navodi se u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako se dalje navodi, sudionici priznaju predanost i doprinos NATO-a stabilnosti i sigurnosti u regiji s ciljem jačanja političkog dijaloga i praktične suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pozdravljamo kontinuiranu podr&scaron;ku koju NATO pruža svojim partnerima u regiji. Sudionici posebnu pažnju posvećuju slobodnom kretanju ljudi, podržavajući schengenski bezvizni režim za regiju JIE s EU &ndash; navodi se u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici ponavljaju svoju čvrstu i iskrenu predanost multilateralnoj suradnji, utemeljenoj na zajedničkim vrijednostima i odgovornostima. To će biti u službi ne samo doprino&scaron;enja relevantnim procesima pristupanja EU, već i transformacije na&scaron;ih dru&scaron;tava u skladu s globalnim zelenim i digitalnim putanjama. U tom smislu sudionici ističu prioritete socijalne inkluzije, održivog i inkluzivnog rasta, jačanja vladavine prava, demokratskih praksi i temeljnih sloboda te jačanja sigurnosti,<br /> mira i stabilnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; EU i regija međusobno su povezane i međusobno ovisne. Osim članstva nekih sudionika SEECP-a u EU, postoji neporeciva povjesna, kulturna i ekonomska povezanost s EU te zajednički i međusobno jačajući politički i ekonomski interes. Sudionici primjećuju imperativ jačanja unutarregionalne suradnje i suradnje s EU i ostalim regionalnim i globalnim dionicima, kako bi se nastavilo raditi na rije&scaron;avanju zajedničkih izazova za opće dobro i na obostranu korist. U tim naporima sudionici prepoznaju važnost održavanja sinergije, usmjeravanja i učinkovitosti te uspostavljanja održivih i otvorenih kanala komunikacije unutar regije i s europskim institucijama &ndash; ističe se u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predani održivoj i prosperitetnoj budućnosti i suradnji kao ključnom oruđu na tom putu, lideri preporučuju i odobravaju Strategiju jugoistočne Europe 2030. za unapređenje provedbe UN-ovih Ciljeva održivog razvoja i Agende za održivi razvoj 2030.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Odlučni da unaprijedimo prostor za neovisne medije i pro&scaron;irimo prostor za sudjelovanje civilnog dru&scaron;tva u rje&scaron;avanju potencijalnih nedostataka i demokratskih deficita u svim područjima upravljanja. Podržati inicijative i procese koji unapređuju pomirenje među sudionicima SEECP-a. Održivi razvoj, potpomognut zelenom i digitalnom tranzicijom, služit će regiji za potporu mirnim, inkluzivnim i održivim dru&scaron;tvima, promicanje pravde, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda i jakih institucija te će pomoći u rje&scaron;avanju hitnih izazova povezanih s gospodarskim rastom, nejednakim prihodima, demografijom i sigurnosti ljudi, siroma&scaron;tvom, odlaskom kvalitetnih kadrova, depopulacijom i pristupom osnovnim uslugama koje određuju kvalitetu života &ndash; navedeno je u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akcijski plan za Zajedničko regionalno trži&scaron;te 2021. &ndash; 2024. dodatno će pomoći kapacitetima angažiranih ekonomija u postizanju ciljeva SEE 2030. i pridonijeti ukupnom pobolj&scaron;anju socijalno-ekonomskih izgleda čitave regije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici ponavljaju svoju privrženost zajedničkim vrijednostima i potvrđuju svoju spremnost na daljnju europsku i euroatlantsku integraciju na temelju trenutnih obaveza i težnji pojedinih sudionika SEECP-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ekonomska suradnja</strong></p> <p>Potencijal jugoistočne Europe kao regije u smislu ekonomske suradnje do sada je nedovoljno iskori&scaron;ten i zaslužuje veću pažnju. Sudionici SEECP-a dijele niz zajedničkih ekonomskih izazova koji zahtijevaju ciljani i koordinirani odgovor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Postoji značajan prostor za pobolj&scaron;anje povezanosti između na&scaron;ih ekonomija u različitim područjima: u trgovini, ulaganjima, infrastrukturi, ljudskom kapitalu, digitalnom i drugim. S druge strane, ekonomska povezanost s jedinstvenim trži&scaron;tem EU trebala bi se i dalje produbljivati ​​na obostranu korist.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče trgovine, ukupan opseg izvoza unutar JIE predstavlja udio od oko 16% u ukupnom izvozu ekonomija JIE, nudeći značajnu razinu potencijala za jačanje regionalne trgovine. Osobito se povećava potencijal unutarregionalnog rasta trgovine uzimajući u obzir promicanje i olak&scaron;avanje trgovine između ekonomija JIE &ndash; navedeno je u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici podsjećaju na sveobuhvatnu mrežu sporazuma o slobodnoj trgovini unutar regije i prepoznaju prednosti daljnjeg razvoja unutarregionalnih trgovinskih veza.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>&ndash; Odliv mozgova (odlazak kadrova) i depopulacija uzrokovani emigracijom i prirodnim uzrocima prijete smanjenjem zaliha ljudskog kapitala, dovode do nedostatka radne snage ili vje&scaron;tina i ograničenih kapaciteta za inovacije i usvajanje naprednih tehnologija. Regionalni demografski trendovi pokazuju starenje stanovni&scaron;tva, a ovisnost starijih osoba u regiji o radno sposobnom stanovni&scaron;tvu brzo će rasti u sljedećim desetljećima &ndash; ističe se u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga sudionici prepoznaju potrebu za hitnim djelovanjem na sveobuhvatan i holistički način, uz uključivanje svih relevantnih dionika, te za rje&scaron;avanjem demografskih izazova i ublažavanjem njegovih negativnih učinaka. Sudionici stoga pozdravljaju aktivnosti koje je organiziralo predsjedavanje Ankare i pozivaju na nastavak ove prakse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici se obavezuju i staviti poseban naglasak na pitanja mladih &ndash; promicanjem obrazovnih mogućnosti, jačanjem izgleda za zapo&scaron;ljavanje, razvijanjem programa razmjene studenata, jer je ulaganje u mlade presudan faktor u održavanju demokratskih i održivih odnosa u regiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mladi su najveće bogatstvo regije. Osigurati im održivu perspektivu prosperitetne i sigurne budućnosti predstavlja prioritet za svakog sudionika SEECP-a. Sudionici cijene regionalne strukture čija je misija da pobolj&scaron;aju dobrobit i povezanost sa i među mladima u regiji &ndash; navedeno je u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici su dalje predani unapređivanju rodne ravnopravnosti, uključujući ekonomski sektor, i jačanju ekonomskog osnaživanja žena u skladu s ciljem održivog razvoja Ujedinjenih naroda i Konvencijom Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici su također predani pobolj&scaron;anju dobrobiti i osiguranju socijalne uključenosti marginaliziranih i onih u osjetljivoj situaciji/ranjivih i marginaliziranih skupina i ljudi koji žive u riziku od siroma&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Životne uvjete romske populacije treba pobolj&scaron;ati u područjima koja se tiču stanovanja, obrazovanja i pristupa zdravstvenoj za&scaron;titi &ndash; ističe se u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Digitalna transformacija, osim &scaron;to je kamen temeljac za praćenje globalne ekonomije, promiče inovativna rje&scaron;enja i dostupnost uslugama i sektorima koji su najvi&scaron;e pogođeni pandemijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Sudionici pozivaju na nastavak i &scaron;irenje napora na cijelu regiju u pobolj&scaron;anju digitalne povezanosti i mogućnosti, te prepoznaju važnost razvoja digitalnih vje&scaron;tina i razmjene dobrih praksi &ndash; navedeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici su naglasili ključnu ulogu podr&scaron;ke međunarodnom putovanju i turizmu u oporavku regionalnih i globalnih ekonomija. U tu svrhu obnovili su svoju predanost omogućavanju inovativnih rje&scaron;enja i mehanizama koji su neophodni za međunarodna putovanja ljudi. U tom kontekstu preporučili su &scaron;iru praksu programa sigurnog turizma, &scaron;to osigurava potrebne zdravstvene i higijenske mjere tijekom putovanja, prijevoza i u hotelima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici prepoznaju i hitni izazov klimatskih promjena i njihovih učinaka na regiju, od razornih prirodnih katastrofa do zagađenja zraka koje predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje i život i uzrokuju značajan gubitak biolo&scaron;ke raznolikosti. Spremni su usko surađivati ​​kako bi pridonijeli borbi protiv globalnih izazova klimatskih promjena i postizanju ambicioznih klimatskih ciljeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Potpuno svjesni izvanrednih ekonomskih izazova, neizmjernog potencijala regije i zajedničke vizije održive budućnosti, sudionici pozdravljaju Strategiju za Jugoistočnu Europu 2030. i obvezuju se na njezina načela i provedbu istih &ndash; navodi se u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napredovanje na putu ka postizanju UN-ovih Ciljeva održivog razvoja u regiji, kako Strategija predviđa, put je ka miru i prosperitetu na&scaron;ih dru&scaron;tava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sigurnosna suradnja</strong></p> <p>Sigurnosni izazovi i prijetnje evoluiraju svaki dan i prilagođavaju se promjenjivim globalnim okolnostima. U regiji se u posljednje vrijeme bilježi &scaron;irenje starih i novih sigurnosnih pitanja: nestabilnost izvan na&scaron;e regije pridonosi iregularnim migracijama, radikalizaciji i nasilnom ekstremizmu, kao i rasizamu, diskriminaciji, ksenofobiji i s njima povezanom netrpeljivosti, antisemitizmu, islamofobiji, anti &ndash; Romskom pona&scaron;anju i govoru mržnje kako na internetu tako i izvan njega, organiziranom kriminalu i ilegalnoj trgovini ljudima, uključujući trgovinu ljudima i krijumčarenje malokalibarskog i lakog oružja, migracije, cyber sigurnost, hibridne prijetnje i dezinformacije i korupciju, kao i sve važnije prirodno i ljudsko stvaranje katastrofe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici Summita potiču policijsku suradnju i pravnu pomoć u prevladavanju ovih izazova i prijetnji kao dio postojećih međunarodnih i regionalnih mehanizama suradnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Suzbijanje ovih prijetnji zahtijeva koordinirani pristup zasnovan na uzajamnom po&scaron;tovanju i međusobnom povjerenju. Sudionici ističu da regionalna suradnja u području sigurnosti, u skladu s europskim i euroatlantskim strukturama, predstavlja najprikladnije i najučinkovitije sredstvo za jačanje otpornosti i minimiziranje negativnih učinaka &ndash; navedeno je u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici su naglasili važnost odlučnog djelovanja protiv terorizma u svim njegovima oblicima i manifestacijama. Pozdravljaju aktivnosti i forume za razmjenu organizirane pod predsjedanjem Ankare o nizu hitnih sigurnosnih pitanja tijekom godine. Nadalje, prepoznaju i cijene visoku razinu solidarnosti među sudionicima SEECP-a, kao i dosljednu i učinkovitu suradnju s EU-om i njezinim institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici su naglasili potrebu za borbom protiv rasizma, diskriminacije, ksenofobije, antisemitizma, islamofobije, anti-romskog pona&scaron;anja, kao i govora mržnje na internetu ili van njega te bilo koje vrste ekstremizma te su prepoznali važnost obrazovanja i podizanja svijesti za uklanjanje stvaranja negativnih stereotipa o osobama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pohvaljuju ulogu RCC-a u okupljanju pod jedan ki&scaron;obran različitih regionalnih sigurnosnih platformi i organizacija s ciljem izbjegavanja preklapanja i pobolj&scaron;anja učinkovitosti na poljima suradnje kao &scaron;to su: Tijela za nacionalnu sigurnost Jugoistočne Europe (SEENSA); &Scaron;efovi vojno-obavje&scaron;tajnih službi za Jugoistočnu Europu (SEEMIC), kontrola malokalibarskog i lakog oružja (SALW), zajedno s UNDP-om i Centrom za kontrolu malokalibarskog i lakog oružja za jugoistočnu Europu (SEESAC).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, vodeća uloga RCC-a u konceptu Integrativnog upravljanja unutarnjom sigurno&scaron;ću (IISG), izgrađenog na suradnji u PCVE-CT, u borbi protiv organiziranog kriminala predstavlja dobar korak ka boljoj suradnji na tim poljima na &scaron;irem području JIE.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kao &scaron;to je već viđeno kroz brojne prirodne i umjetne katastrofe, posebno potrese i poplave, nanesenim regiji posljednjih desetljeća, suradnja i solidarnost su pravni lijek bez alternative &ndash; navodi se dalje u Deklaraciji. Stoga, kako se dalje ističe, prevencija i spremnost su najbolji recept za izbjegavanje katastrofalnih posljedica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Pandemija COVID-19, globalni izazov bez presedana u povjesti čovječanstva, dramatično je pokazala važnost međuovisnosti, međusobnog oslanjanja i suradnje. U tu svrhu, mi čelnici sudionika SEECP-a pozivamo dotične prijestolnice i RCC da usko surađuju u poticanju i jačanju podizanja svijesti u regiji o rizicima od katastrofe, s ciljem osiguravanja usklađenosti pripremljenosti sudionika SEECP-a i mehanizma za prevenciju, usklađenih s EU mehanizmom civilne za&scaron;tite i NATO-ovim Euroatlantskim centrom za koordinaciju odgovora na katastrofe, te ostalim relevantnim regionalnim i globalnim dionicima &ndash; navedeno je u Deklaraciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da će prirodne katastrofe i katastrofe koje stvara čovjek, uključujući pandemije, i dalje mučiti svijet i regiju, upotreba regionalnih mehanizama i protokola za saradnju i pomoć bit će važan faktor u razmjeni iskustava, poticanju preventivnih akcija, smanjenju rizika i jačanju otpornosti dok se suočavamo s novim izazovima, zaključeno je u Deklaraciji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-06-nato_bih_20012016.jpgKorak prema pravednijoj raspodjeli novca u Federacijihttp://grude.com/clanak/?i=321274321274Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jun 2021 18:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-11-konvertibilna-marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne radi se ovdje samo o Tešnju, mi se na ovaj način borimo za jednaka prava svih općina - time i svih građana u FBiH, a koja su im garantirana Ustavom.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon Zahtjeva Općine Te&scaron;anj upućenog Ustavnom sudu Federacije BiH nastupila je &scaron;iroka podr&scaron;ka u Zastupničkom domu. U pitanju povreda jednakopravnosti skoro milijun i pol građana Federacije BiH.</p> <p><br /> <br /> Kako je objavila Općina Te&scaron;anj, zakonodavno &ndash; pravna komisija Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Odbor za ekonomsku i financijsku politiku, te Komisija za lokalnu samoupravu istog Doma dali su podr&scaron;ku Zahtjevu Općine Te&scaron;anj za za&scaron;titu prava lokalne zajednice upućenog Ustavom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, smatrajući da je povrijeđeno pravo na lokalnu samoupravu Općine Te&scaron;anj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakonodavno &ndash; pravna komisija Zastupničkog doma se pri tome poziva na odredbu člana 4. Europske povelje o lokalnoj samoupravi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Općina Te&scaron;anj uputila je u ožujku ove godine Ustavnom sudu Federacije BiH Zahtjev za za&scaron;titu prava lokalne zajednice u kojem je povrijeđeno pravo građana na jednakopravnost pred zakonom, a tiče se raspodjele javnih prihoda Federacije BiH, po kojoj su građani koji žive u općinama koje broje vi&scaron;e od 60.000 stanovnika privilegirani za određeni iznos iz javnih prihoda čime je povrijeđeno pravo jednakopravnosti stanovnika općina koje broje manje od 60.000 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Dobro je da je u Parlamentu Federacije BiH postignut naj&scaron;iri mogući konsenzus u vezi ovog pitanja. Zastupnici iz svih stranaka su dali podr&scaron;ku na&scaron;em Zahtjevu. Možda netko ne razumije u ovom trenutku za&scaron;to je ovo toliko važno pitanje, ali ukoliko Ustavni sud Federacije BiH donese pozitivnu odluku u korist Općine Te&scaron;anj, značit će to ne samo vi&scaron;e pravde, već i veliki pomak i promjenu pristupa u vrednovanju rada, kreiranja nove vrijednosti i mjerljivosti rezultata u cijelosti. Jer, uz Općinu Te&scaron;anj, ovaj problem pogađa skoro milijun i pol građana Federacije BiH&rdquo;, izjavio je Suad Huskić podnositelj apelacije i načelnik Općine Te&scaron;anj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa oko 43.000 stanovnika i ukupnim prometom fiskalnih uređaja u pro&scaron;loj godini Te&scaron;anj s 1,45 milijardi KM zauzima &scaron;esto mjesto u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, kada se radi o povratu javnih prihoda, Općina Te&scaron;anj je na 63. mjestu od ukupno 72 po povratu PDV-a u odnosu na promet fiskalnih uređaja. Samo se 0,29% prometa vrati kroz PDV u općinski budžet, dok je prosjek svih općina FBiH 0,495%. Također, Općina Te&scaron;anj je na 50. mjestu od ukupno 72 po povratu PDV-a u odnosu na broj stanovnika. Po stanovniku se vrati 94,7 KM PDV-a u općinski proračun, dok općine koje imaju duplo manji promet od Te&scaron;nja imaju 106 KM po glavni stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postojeći način raspodjele javnih prihoda prema lokalnim zajednicama ne samo da je nepravedan jer ne tretira sve građane na isti način, već je i destimulirajući. Oni koji kreiraju novu vrijednost, vi&scaron;e proizvode i ulažu u razvoj bivaju zapravo &ldquo;kažnjeni&rdquo;. Takav sustav u osnovi nagrađuje nerad i dugoročno ugrožava razvoj cijelog dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne radi se ovdje samo o Te&scaron;nju, mi se na ovaj način borimo za jednaka prava svih općina - time i&nbsp; svih građana u FBiH, a koja su im garantirana Ustavom. Država se izgrađuje pravednim zakonima i njihovim provođenjem&rdquo;, istaknuo je Huskić.&nbsp; </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-11-konvertibilna-marka.jpgU pandemijskoj 2020. u Posušju započela realizacija 27 projekatahttp://grude.com/clanak/?i=321246321246Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jun 2021 10:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-13-park-posusje-21.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 41 projekta planiranog planom provedbe za 2020. godinu započela je realizacija njih 27, navodi se u izvješću o ostvarenju godišnjeg plana provedbe strategije razvoja općine Posušje u 2020. godini koji je usvojen na ovotjednoj sjednici Općinskog vijeća Posušje. <p><br />Prema riječima načelnika Ante Begića, s obzirom na okolnosti, rezultati u realizaciji projekata za pro&scaron;lu godinu relativno su dobri.<br /><br /></p> <p><strong>Dobri rezultati<br /><br /></strong></p> <p>- Od planiranog 41 projekta, započela je provedba njih 27, &scaron;to je vrlo dobar uspjeh. Vrijednost donatorskih sredstava veća je od 820.000 KM, &scaron;to je 42 posto ukupnog iznosa realiziranih projekata, dok je ukupna vrijednost potpuno ili djelomice realiziranih projekata 1,800.000 KM, &scaron;to je čak 116 posto realizacije u odnosu na projektirani financijski okvir - istaknuo je za <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/u-pandemijskoj-2020-u-posusju-zapocela-realizacija-27-projekata-1500145" target="_blank">Večernji list</a> Begić. Kada je riječ o strukturi projekata koji su obuhvaćeni planom provedbe za 2020. godinu, u sektoru ekonomskog razvoja bilo je planirano 17 projekata, od čega je najznačajniji zavr&scaron;etak i stavljanje u funkciju Planinarskog doma u Masnoj Luci, za &scaron;to je pro&scaron;le godine izdvojeno 9200 konvertibilnih maraka. U dru&scaron;tvenom sektoru planirana je realizacija 16 projekata. Najznačajniji projekti u 2020. iz ovog sektora spadaju u domenu obrazovanja. Riječ je o dovr&scaron;etku nove Osnovne &scaron;kole fra Petra Bakule, gdje je u 2020. uz pomoć Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan RH izdvojeno 797.679,57 KM, od čega je spomenuti ured sudjelovao s 400.000 KM. Tu je i uređenje nogostupa za koje je izdvojeno 14.700 KM te izgradnja i uređenje parka iznad stadiona Mokri dolac, za koji je izdvojeno 120.000 KM, od čega 100.000 iz Fonda za za&scaron;titu okoli&scaron;a.<br /><br /></p> <p><strong>Vodovod u Rakitnu<br /><br /></strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Iz sektora za&scaron;tite okoli&scaron;a tijekom 2020. planirana je realizacija 13 projekata. Jedan od najznačajnijih projekata u ovom sektoru je pročistač pitke vode, čija vrijednost prelazi 4 milijuna KM te je planirano da se najveći dio financira iz vanjskih izvora. Tu je i izgradnja vodovoda Rakitno, koja obuhvaća 15 km magistralne vodovodne mreže i oko 2520 priključaka. U 2020. za ovaj vodovod realizirano je 405.000 KM, od čega 170.000 iz vanjskih izvora i 235.000 KM iz proračuna općine. Inače, u sedam godina na području općine Posu&scaron;je realizirano je projekata u visini od 7,048.356,57 maraka. Kako se navodi u izvje&scaron;ću o ostvarenju godi&scaron;njeg plana provedbe strategije razvoja općine Posu&scaron;je u 2020. kojeg donosi Vecernji.ba, riječ je o 56,79 posto planiranog. Naime, prema ovom dokumentu, u navedenom razdoblju planirana je realizacija projekata u visini od 12,410.714 maraka. - Ovdje treba napomenuti kako je u planirane projekte uvr&scaron;ten i pročistač pitke vode kao projekt vi&scaron;emilijunske vrijednosti. Kada bismo samo njegovu vrijednost oduzeli od ukupno planiranih sredstava, postotak realizacije bio bi gotovo dvostruko veći - zaključeno je u dokumentu. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-13-park-posusje-21.jpegNapustili Njemačku i došli živjeti u Livno! Djeca oduševljenahttp://grude.com/clanak/?i=321241321241Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jun 2021 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-13-njemci-livno2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ministrica znanosti, obrazovanja, kulture i sporta Hercegbosanske županije Gordana Nakić ugostila je prošlog tjedna njemačku obitelj iz Leipziga koja se doselila u BiH i od travnja živi u livanjskom selu Golinjevo. <p><br />- Iz dana u dan slu&scaron;amo kako stanovnici na&scaron;e županije napu&scaron;taju svoje ognji&scaron;te i odlaze u razvijenije zapadnoeuropske zemlje, najče&scaron;će u Njemačku. Da migrantska kretanja nisu apsolutno jednosmjerna, svjedoči slučaj &scaron;esteročlane njemačke obitelji, a riječ je o Susanne Marielle, njezinu mužu Henryju i njihovih četvero djece u dobi od četiri do deset godina, koji su od travnja stanovnici ovog sela - priopćeno je iz Službe za odnose s javno&scaron;ću Vlade HBŽ-a.<br /><br /></p> <p>U razgovoru je majka Susanne istaknula kako je sretna &scaron;to su se doselili u Livno, ponajvi&scaron;e zato &scaron;to su djeca u seoskom okružju dobila prostor za slobodan rast i razvoj. Dvoje starije djece prati nastavu na daljinu u Njemačkoj, a u isto vrijeme neobvezno dolaze u osnovnu &scaron;kolu u Podhumu kako bi se socijalizirali u novom okružju i učili hrvatski jezik. Od početka sljedeće &scaron;kolske godine obitelj planira djecu upisati u redovitu &scaron;kolu u Podhumu, a roditelji ističu kako su iznimno zadovoljni susretljivo&scaron;ću mje&scaron;tana, brzinom prilagodbe, kao i činjenicom da su djeca zavoljela &scaron;kolu i život u Golinjevu. Ministrica Nakić zadovoljna je &scaron;to &scaron;kolski sustav odgovara potrebama novih učenika te je istaknula kako će Ministarstvo poduzeti sve potrebne korake kako bi se djeci omogućilo da u potpunosti prevladaju jezične i kulturne barijere. Naglasila je kako je dolazak ove obitelji bogatstvo za HBŽ, posebice za Golinjevo i &scaron;kolu u Podhumu. - Njihovim dolaskom djeca na&scaron;eg kraja dobila su priliku učiti njemački jezik kroz igru s vr&scaron;njacima - poručila je ministrica znanosti, obrazovanja, kulture i sporta HBŽ-a Gordana Nakić. <strong>(f)</strong>&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-13-njemci-livno2.jpgZa rodiljske naknade Grad Široki Brijeg i ZHŽ isplatili 311.100 KMhttp://grude.com/clanak/?i=321219321219Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jun 2021 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-18-novac_bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Centri za socijalnu skrb pružaju i ostvaruju na različite načine pomoć i skrb za osobe koje spletom raznoraznih okolnosti nisu sposobne osigurati sebi uvjete za normalni život. <p><br />Jedan od vidova pomoći stalna je mjesečna novčana pomoć. Centar za socijalni rad &Scaron;iroki Brijeg na kraju pro&scaron;le godine imao je u svojoj evidenciji 108 osoba koje su imale pravo na stalnu novčanu pomoć,&nbsp;pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.<br /><br /></strong></p> <p>Tijekom godine za sedam osoba prestalo je pravo na pomoć, a &scaron;est osoba uključeno je u pravo. Pomoć je iznosila 100 KM mjesečno i za svakog člana obitelji 10 posto od tog iznosa. Ukupno je na ime stalne novčane pomoći u pro&scaron;loj godini isplaćeno 136.270 KM, a sredstva je osiguralo Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi ZHŽ-a. Ugroženim ljudima pruža se povremeno i po potrebi jednokratna novčana pomoć.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Mjesečne naknade<br /><br /></strong></p> <p>Lani je to pravo ostvarilo 189 obitelji ili osoba, za &scaron;to je isplaćeno ukupno 16.000 KM od sredstava koje je doznačio Grad &Scaron;iroki Brijeg, i 13.800 maraka na ime povremene pomoći koju financira županijsko Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi. Na evidenciji Centra su 23 osobe koje su stekle određeno obrazovanje po prilagođenom programu i prijavljene su na Zavodu za zapo&scaron;ljavanje.<br /><br /></p> <p>Njima pripada pravo na mjesečnu naknadu od 120 KM sve dok ne nađu zaposlenje i u minuloj godini za to je izdvojeno 33.120 maraka. Trenutačno se 12 osoba obrazuje po prilagođenom programu kako bi se osposobile za samostalan život i rad. Za rodiljske naknade isplaćeno je 151.500 KM iz proračuna Grada &Scaron;irokog Brijega i 159.600 KM iz proračuna ZHŽ-a. Naknada za civilne žrtve rata isplaćena je u ukupnom iznosu od 109.118 maraka. Od toga je 76.383 KM (70 posto) isplatilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, a 32.735 KM (30 posto) županijsko Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi.<br /><br /></p> <p>Osobna invalidnina, dodatak za njegu i ortopedski dodatak isplaćuje se na teret Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Na ime osobne invalidnine I. skupine u 2020. godini na području Grada &Scaron;irokog Brijega isplaćene su 538.702 KM, na ime osobne invalidnine II. skupine 212.385 KM.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Njegu i pomoć druge osobe trebaju i dobivaju 543 osobe. Za dodatak za njegu i pomoć I. skupine isplaćeno je 790.272 KM, za dodatak za njegu i pomoć II. skupine 498.859 KM, a ortopedski dodatak 49.100 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Smje&scaron;taj u ustanove<br /><br /></strong></p> <p>Osobe ometene u fizičkom ili psihičkom razvoju, koje se ne mogu same brinuti o sebi i nemaju skrbnika ili osobe koje su po zakonu dužne voditi brigu i skrb o njima, smje&scaron;taju se ustanove socijalne skrbi.<br /><br /></p> <p>U 2020. godini iz &Scaron;irokog Brijega bile su smje&scaron;tene 23 takve osobe, u osam ustanova u Federaciji BiH i jednoj ustanovi u Hrvatskoj. Tro&scaron;kove njihova smje&scaron;taja snosi Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi ZHŽ-a, a izdvojeno je ukupno 195.359 KM.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-18-novac_bih.jpgNAJAVA: Promocija knjige ''Donor i multivisceralna eksplantacija organa''http://grude.com/clanak/?i=321208321208Grude.com - klik u svijetFri, 11 Jun 2021 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-11-donor-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>To je nova prilika da se ponovo pokrene priča o važnosti donacije i transplantacije organa koja se sa pandemijom, na žalost totalno ugasila. <p>&nbsp;</p> <p>Prof.dr.Zijah Rifatbegović, vrsni abdominalni kirurg, ali prije svega odličan čovjek i liječnik, kako je i sam rekao radio je na ovoj, jako važnoj knjizi, jo&scaron; od 2007. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga obuhvaća sve segmente eksplantacije i transplantacije unutarnjih organa, jetre, bubrega, srca, gu&scaron;terače i jako je vrijedna kao udžbenik za budućnost transplantacijske medicine u regiji a posebno u BiH. Većina kirur&scaron;kih zahvata opisana je do samih detalja potkrepljenih s odličnim ilustracijama originalnih fotografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suradnici kod ovog malog profesorovog remek djela bili su poznati abdominalni kirurzi iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, a predgovor za knjigu napisao je prof.dr. Ferdinand M&uuml;hlbacher iz Beča, osvjedočeni prijatelj Bosne i Hercegovine, koji je 1999 bio pokretač transplantacijskog procesa u na&scaron;oj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promocija knjige planirana je u 5 BiH gradova. Tuzla, Sarajevo, Zenica, Mostar i Banja Luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zadnjih 15 dana knjiga je uspje&scaron;no promovirana u Tuzli i Zenici a sada je na redu Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je nova prilika da se ponovo pokrene priča o važnosti donacije i transplantacije organa koja se sa pandemijom, na žalost totalno ugasila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi mediji možete biti ključni da se humana priča o darivanju organa ponovnom nađe u va&scaron;im vijestima i na naslovnicama te tako doprinesete ponovnom<br />pokretanju transplantacija u BiH kao bi spasili &scaron;to vi&scaron;e života na&scaron;ih građana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O kakvoj se humanoj osobi radi, govori to da je prof.dr. Rifatbegović 14 godina uloženog rada i truda na samoj knjizi odlučio pokloniti Udruzi dijaliziranih i<br />transplantiranih bolesnika F BIH, jer će kompletan prihod od prodanih knjiga biti uplaćen ovoj Udruzi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Koristimo prigodu da se zahvalimo Medicinskom fakultetu u Mostaru na čelu sa dekanom prof.Milenkom Bevandom na domaćinstvu i bezuvjetnoj potpori kod promocije ove, za sve nas, jako važne knjige.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suorganizator promocije, je Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika F BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-11-donor-knjiga.jpgUlili profesorici dezinficijens u bocu!http://grude.com/clanak/?i=321198321198Grude.com - klik u svijetThu, 10 Jun 2021 13:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-10-voda-boca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zadarskoj Školi primijenjene umjetnosti jučer se dogodio zastrašujući incident. <p>&nbsp;</p> <p>Naime, nakon &scaron;to je profesorica iza&scaron;la iz učionice trećeg razreda, u njezinu je bocu vode, za sada jo&scaron; nepoznata osoba, ulila sredstvo za dezinfekciju ruke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesorica je popila gutljaj iz boce, nakon čega joj je pozlilo. Nakon medicinske obrade je pu&scaron;tena kući, sada se osjeća dobro.</p> <p><br /><br />U &scaron;koli su &scaron;okirani ovim nesvakida&scaron;njim događajem.</p> <p><br /><br />- Sve smo prijavili policiji, želimo da se utvrdi tko je počinio ovaj stra&scaron;an incident, rekla je za portal HRT-a ravnateljica &scaron;kole <strong>Marija Bakmaz.</strong> Naglasila je da nije bilo nikakvih tenzija niti konfliktne situacije između profesorice i učenika iz trećeg razreda.</p> <p><br /><br />- &Scaron;kola provodi razgovore s učenicima i roditeljima i nakon toga će nastavničko vijeće postupiti sukladno pravilniku o pedago&scaron;kim mjerama, rekla je te naglasila da će mjere biti odgovarajuće.</p> <p><br /><br />Glasnogovornica PU Zadarske <strong>Ivana Grbin</strong>&nbsp;potvrdila je da policija ima saznanja o incidentu, provode se izvidi i poduzimaju mjere i radnje kako bi se utvrdile sve činjenice.</p> <p><br /><br />- Javnost će biti obavije&scaron;tena o svemu nakon po zavr&scaron;etku izvida - rekla je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-10-voda-boca.jpgBugarski MiG-29 pao u Crno morehttp://grude.com/clanak/?i=321183321183Grude.com - klik u svijetWed, 09 Jun 2021 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-mig_29.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bugarski lovac, koji je s radarskih ekrana nestao 45 minuta poslije ponoći, još nije pronađen, a u tijeku je potraga. <p>&nbsp;</p> <p>Bugarski MiG-29 sru&scaron;io se u Crno more tijekom vježbe "&Scaron;abla 2021" u kojoj su sudjelovali i lovci srbijanskog vojnog zrakopovstva, objavila je u srijedu Radio-televizija Srbije, pozivajući se na službene izvore u Sofiji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva tri srpska aviona tipa MiG-29 koja su poletjela tijekom vježbe sigurno su se vratila u bazu Graf Ignjatijevo, priopćilo je bugarsko ministarstvo obrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vježba "&Scaron;abla 2021" je poslije ove nesreće prekinuta, potvrdio je bugarski ministar obrane Georgi Panajotov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bugarski lovac, koji je s radarskih ekrana nestao 45 minuta poslije ponoći, jo&scaron; nije pronađen, a u tijeku je potraga u kojoj sudjeluju mornarica, specijalne postrojbe i granična policija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bugarski ministar obrane Georgi Panajotov izjavio je da je locirana zona u kojoj se sru&scaron;io zrakoplov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;ću bugarskog servisa Radija Slobodna Evropa, bugarski premijer Stefan Ianev rekao je za televizijski kanal bTV da pilot nije prijavio nijedan problem prije nego &scaron;to je nestao sa radara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uzroci incidenta trenutno nisu poznati, prenosi <strong>Hina.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-mig_29.jpgKakvu je poruku Mladić slao prstenom na lijevoj ruci?http://grude.com/clanak/?i=321169321169Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jun 2021 22:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-08-mladic-prsten.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogima je tijekom izricanja presude Ratku Mladiću u oko zapeo prsten kojeg je nosio na lijevoj ruci.<p>&nbsp;</p> <p>Na njemu je prikazana glava indijanskog poglavice.<br /><br /></p> <p>Mladić je na ovaj način poslao poruku kako sebe i dalje smatra liderom, kao &scaron;to je indijanski poglavica bio vođa plemena i vodeći ratnik. S obzirom da se na prstenu vidi i pernati ukras na glavi poglavice, on označava pojam hrabrosti i neustra&scaron;ivosti.</p> <p><br />Prsten, očito, nije fascinirao Sudsko vijeće koje ga je osudilo na doživotnu kaznu zatvora.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-08-mladic-prsten.jpgUstaše mu ubile oca, a Hrvati njega vojno svugdje porazili! Propao mu je i veliki plan pomora žitelja Zagore potapanjemhttp://grude.com/clanak/?i=321162321162Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jun 2021 17:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-08-ratko-mladic-93.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Mesar iz Bosne", dakle ne niti krvnik, nego mesar koji ubije i zatim na dijelove reže žrtve. To je pravo ime za Ratka Mladića, tog tipa, teško mi je uz njegovo ime napisati čovjek, ograničene inteligencije i s dubokim nedostatkom čovječnosti i bilo kakvih moralnih ograda. <p><br />Vojnika koji nije ostvario niti jednu relevantnu pobjedu protiv bilo koje donekle ravnopravne vojske, koji je tri godine uživao u najstra&scaron;nijoj moći, prava na određivanje tko će živjeti, a tko umrijeti. Za razliku od sličnih, njega nije promijenila ta moć, on je to želio oduvijek.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Rođen je u selu Božanovići kod Kalinovika, 12. ožujka 1943. godine. Britannica navodi da su mu oca, partizana <strong>Neđu</strong>, dok su njemu bile samo dvije godine, 1945. godine, ubili usta&scaron;e. Mladić se s petnaest godina iz sela zaputio u Sarajevo da nađe posao ali je pročitao oglas i oti&scaron;ao u Zemun gdje je upisao Vojno-industrijsku &scaron;kolu. Zatim je po&scaron;ao u beogradsku Vojnu akademiju kopnene vojske i zavr&scaron;io je kao najbolji pitomac u svojoj klasi, s prosjekom ocjena od 9,57. Kasnije je zavr&scaron;io i Komandno-&scaron;tabnu akademiju.</p> <p><br /><br />Jednom je rekao da mu je neizbrisivo ostao u pamćenju 4. studenog 1965. kad mu je u Skoplju počeo teći oficirski staž: u tamo&scaron;njem puku postao je komandir voda. Zatim godinama službuje u Makedoniji: kao komandant bataljuna u Kumanovu, komandant brigade u &Scaron;tipu i načelnik Odjeljenja za nastavu Treće armije u Skoplju. Uslijedio je premje&scaron;taj, u siječnju 1991., na Kosovo, u Pri&scaron;tinu, gdje je pomoćnik komandanta za pozadinu Pri&scaron;tinskog korpusa. &Scaron;to je vi&scaron;e nego jasan signal da je već tada bio definiran kao oficir za &ldquo;posebne zadatke&rdquo;. Stoga ne čudi da je u lipnju 1991. godine, kao potpukovnik, poslan u Knin gdje je trebao pružiti punu podr&scaron;ku započeloj &ldquo;balvan revoluciji&rdquo; koja je bila preludij u napad na Hrvatsku i poku&scaron;aj stvaranja linije Virovitica, Karlovac, Karlobag. Kako je to stalno, pa i na Sudu u Haagu, tumačio <strong>Vojislav &Scaron;e&scaron;elj</strong> kojeg je Haag pustio na slobodu zbog terminalne bolesti, a on i danas mirno živi.</p> <p><br />Postavljen je za načelnika Odjeljenja za operativno-nastavne poslove u Kninu. S početkom pobune Srba u takozvanoj Republici Srpskoj Krajini, uspinje se i ambiciozni potpukovnik koji postaje komandant Kninskog korpusa. I potom, tada već s ekspresno stečenim činom pukovnika, izvanredno je unaprijeđen u generala, 4. listopada. Izdvaja, kako ih je nazvao u nekom od svojih brojnih intervjua, "zdrave snage" i obučava ih ratnim vje&scaron;tinama. Napada hrvatsko selo Kijevo i zatim Vrliku, a umilnu slast popularnosti i blje&scaron;tavila reflektora i bliceva, kojima će od tada nimfomanski robovati, najprije je ku&scaron;ao tijekom zadarske i kupre&scaron;ke operacije.<br /><br /></p> <p>Među zločinima pod njegovom komandom posebno se ističe pokolj koji su pobunjeni Srbi, uz podr&scaron;ku tzv. JNA, izveli u &Scaron;kabrnji 18. studenog. U rujnu je poslao 50 tenkova u napad na &Scaron;ibenik, a zapovijedao je i napadima na Zadar i Sinj. Iako su ga njegovi mentori na Vojnoj akademiji definirali najboljim od najboljih, u svakoj od tih akcija je poražen. Unatoč nesrazmjeru u tehnici. Uspio je zauzeti branu Peruča koju će kasnije, tijekom akcije oslobađanja 1993. godine, lokalni Srbi poku&scaron;ati dići u zrak.</p> <p><br />Međunarodna zajednica nije smatrala potrebnim podebljati optužnicu protiv Ratka Mladića, koji je idejni začetnik jednog puno većeg genocida u poku&scaron;aju, miniranja brane Peruća, zlodjela koje je bilo izravna prijetnja životima najmanje 20 tisuća civilnih građana u nizvodnom porječju Cetine.<br /><br /></p> <p>Kao pukovnik JNA na dužnosti načelnika &scaron;taba Kninskog korpusa, Mladić je 25. kolovoza 1991. godine, u ranim jutarnjim satima, pokrenuo ratni stroj iz Knina i napao Kijevo i cijeli vrlički kraj. Dan poslije zaustavio se na granici sela Oti&scaron;ića, u kojemu je bio centar velikosrpske pobune u cetinskom kraju, i susjednog Maljkova, nastanjenog Hrvatima.<br /><br /></p> <p>Dvadesetak dana nakon toga, 16. rujna, Mladić je ponovno pokrenuo tenkove i drugo topni&scaron;tvo i dan poslije okupirao sva sjeverozapadna naselja biv&scaron;e općine Sinj, uključujući veći dio Hrvaca na desnoj i Rumina na lijevoj obali rijeke Cetine, obuhvaćajući i branu Peruću i istoimenu hidroelektranu.<br /><br /></p> <p>"Ako mi bude ne&scaron;to zatrebalo, ja ću vama narediti. Ja vas neću moliti. Vi morate moliti mene jer ja diktiram uvjete, držim Dalmaciju u blokadi", kazao je bahati Mladić predstavnicima hrvatskih vlasti na pregovorima u Hrvacama 26. rujna 1991. godine. Na tim pregovorima Mladić je, izražavajući patolo&scaron;ku zluradost, zaprijetio miniranjem brane Peruća.<br /><br /></p> <p>U kameru je izjavio: "Ja sam vam rekao da je brana minirana. A vi znate da sam ja vojnik. Ja kad vučem poteze, vučem poteze koji ne&scaron;to znače, da matiraju protivnika. Vi znate da je miniran i Maslenički most. I to vi znate da sam ja lično uradio sa svojim ljudima i proverio. &Scaron;to ja uradim, znate da je efikasno i kvalitetno. I u to ne treba sumnjati. Da su potezi vrhunski izvedeni, energično i odlučno, i da ja zato diktiram situaciju u Dalmaciji. Kninski korpus, a ne ja. A ja u ime Kninskog korpusa."<br /><br /></p> <p>Prijetnja zločinca Mladića ostvarena je 28. siječnja 1993. godine. Toga dana, u 10.52, velikosrpski agresori aktivirali su 30 tona TNT eksploziva postavljenog u kontrolnu galeriju brane u namjeri da je sru&scaron;e i nizvodno izazovu nezabilježeni ekocid, odnosno vodni val od 500 milijuna kubika vode, od kojega bi smrtno stradalo najmanje 20 tisuća civilnih stanovnika.<br /><br /></p> <p>Samo zahvaljujući činjenici da je u trenutku srpskog aktiviranja eksploziva visina vodostaja u jezeru bila oko pet metara niža od maksimalne, te brzoj reakciji hrvatske strane u spa&scaron;avanju te&scaron;ko o&scaron;tećene brane, do planiranog ekocida i genocida nije do&scaron;lo.</p> <p><br />Za&nbsp;&nbsp;&ldquo;zasluge&rdquo; u Hrvatskoj nagrađen je prekomandom za zapovjednika Druge vojne oblasti takozvane JNA u Sarajevu 9. svibnja. &Scaron;to je bila samo krinka za stvarni cilj, njegovo imenovanje za&nbsp;&nbsp;zapovjednika Vrhovnog &scaron;taba Vojske Republike Srpske (VRS) i to samo tri dana kasnije, 12. svibnja. VRS je, kako donosi Britannica, preuzela, uz nekoliko promjena u personalu i nomenklaturi, snage Druge vojne oblasti tzv. JNA. &ldquo;U tom svojstvu&rdquo;, pi&scaron;e Britannica, &ldquo;Mladić je odigrao glavnu ulogu u troipogodi&scaron;njoj opsadi Sarajeva, tijekom koje su snage bosanskih Srba zasipale topni&scaron;tvom, minobacačima, mitraljezima i pu&scaron;kama terorizirano građanstvo, neselektivno ubijajući i ranjavajući tisuće.&rdquo; Enciklopedijski suh, ali bolno precizan opis zločina nad ljudima i gradom. S okolnih brda. Ne mogu na ovom mjestu zaboraviti prljavu ulogu koju je odigrao biv&scaron;i francuski predsjednik <strong>Fran&ccedil;ois Mitterrand</strong> koji je krajem lipnja 1992. sletio u Sarajevo i tako razbio planove deblokade grada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladić je bio uvjeren u svoju nedodirljivost, siguran da mu se ni&scaron;ta ne može dogoditi pa pred medijima nije skrivao aroganciju pokazujući novinarima kako je naređivao topni&scaron;tvu: "Sprži" i "Raspameti ih". Pohranjena je jeziva snimka s njegovom telefonskom zapovijedi kad je hladno dao naredbu za pogrom bosanskog sela blizu Sarajeva zato &scaron;to u njemu "nema Srba".&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vrhunac njegovih zločina bio je genocid u Srebrenici koji počinje 11. srpnja. Iako je taj grad bio za&scaron;tićena zona UN-a, &ldquo;bosanski mesar&rdquo; je tada na vrhuncu moći, uvjeren da ga nitko i ni&scaron;ta ne može zaustaviti i naređuje napad. Nakon kojeg je počelo sustavno ubijanje u kojem je provedena egzekucija nad najmanje 8000 ljudi. Te&scaron;ko je i spominjati grozote koje su Srbi činili ženama, načine na koje su ubijali mu&scaron;karce. Starce i djecu, neselektivno. I danas postoje povjesničari pod snažnim srpskim utjecajem koji tvrde, unatoč presudi Tribunala u Haagu, da to nije bio genocid jer je &ldquo;velik broj žena preživio&rdquo;. <br /><br /></p> <p>Srebrenica je bila prekretnica u ratu u BiH jer su ubrzo Amerikanci satelitskim snimkama detektirali masovne grobnice i počinje kreiranje stvarne slike o najstra&scaron;nijem zločinu na tlu Europe od Drugog svjetskog rata. Međunarodna zajednica nakon predočenih američkih dokaza nije imala izlaza nego odobriti vojni zavr&scaron;etak rata u BiH u kojem je ključnu ulogu odigrala Hrvatska vojska. Jo&scaron; da državni tajnik <strong>Warren Christopher</strong> i predsjednik <strong>Bill Clinton</strong> nisu bili pretjerano u strahu od ulaska Hrvatske vojske u Banja Luku &hellip;&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vojni i politički vrh Srba u BiH počinje shvaćati posljedice Srebrenice, dolazi do unutarnjih sukoba, a vrhunac je optužnica koju je Haag 26. srpnja 1995. godine podigao protiv Ratka Mladića i <strong>Radovana Karadžića</strong>. Godinu dana kasnije stiže nova u kojoj se navodi i Srebrenica. Mladić i Karadžić bježe, skrivaju se. Mladiću je donekle lak&scaron;e jer u njegove veze u srpskoj vojsci stvaraju mrežu podr&scaron;ke pa se on čak dade snimiti.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Bilo je poku&scaron;aja da se njegovo pona&scaron;anje opi&scaron;e &scaron;okom koji je izazvalo samoubojstvo kćeri Ane 1994. godine, navodno jer je bila depresivna kad se suočila s istinom o očevom vojevanju. Nije slučajno da se ubila pi&scaron;toljem koji je on dobio nakon zavr&scaron;etka Vojne akademije. Ali, Mladić je i prije toga već pokazao zločinačku narav.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mladić je u bijegu sve do proljeća 2011. godine kad je uhićen i odmah predan Sudu u Haagu &Scaron;est godina kasnije je na prvostupanjskoj razini osuđen na doživotni zatvor ali samo zbog zlodjela u BiH, ne i Hrvatskoj. A i u BiH ne zbog genocida u gradovima Foča, Kotor-Varo&scaron;, Prijedor, Sanski Most te Vlasenica u ljeto 1992. godine.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ostao je kukavica do kraja, nije stajao pred sudom da čuje presudu. To vam je Ratko Mladić. Glumi heroja, glumi kao da je od čelika, a na kraju pobjegne,&rdquo; ako je bosanskog mesara opisala Christiane Amanpour, poznata novinarka CNN-a. &ldquo;Od svih ratnih zločinaca i masovnih ubojica koje sam susretao u 40 godina izvje&scaron;tavanja iz ratnih zona, Ratko Mladić je najužasniji, pisao je <strong>Paul Martin</strong>, biv&scaron;i ratni izvjestitelj BBC-a.<br /><br /></p> <p>"Presuda vraća sjećanja koja čak i očvrsnuli ratni reporter te&scaron;ko može izbrisati. Grobovi mrtve djece - izdvaja se jedan s ugraviranom nogometnom loptom, grob 10-godi&scaron;njeg dječaka kojeg je pogodila granata u Sarajevu. Dječak se igrao s dva prijatelja u automobilskoj olupini kad je granata izbrisala njihove živote - upoznao sam njegovog tugujućeg oca, sestru i papigu koju je držao za kućnog ljubimca. No, Mladić se izdvajao od većine drugih ratnih zločinaca koje sam susreo svojim potpunim nedostatkom osjećaja ili empatije. Vidio sam to u njegovim hladnim bezizražajno plavim očima, i u njegovoj opsesiji pojmom žrtve. Bio je arhetipski psihopat, osim &scaron;to su, pretpostavljam, neki psihopati relativno zanimljivi&rdquo;, pi&scaron;e Martin.</p> <p><br /><em><strong>Slobodna Dalmacija</strong></em><br /><em><strong>Božo Vukičević/Cropix</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-08-ratko-mladic-93.jpgU rodnom mjestu krvnika ostalo tek tisuću ljudi, zapošljavaju tek Općina, hotel i 3-4 kavanehttp://grude.com/clanak/?i=321160321160Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jun 2021 17:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-08-kalinovik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ulici samo nekoliko krava. U lokalu novinarima ne dozvoljavaju snimanje, ali kavu mogu popiti u Kalinoviku.<p>&nbsp;</p> <p>Psovke su se čule iz kafića dok se pratila najava izricanja presude.</p> <p>- Je li danas taj &bdquo;dan D&ldquo; - kaže kroz osmijeh mje&scaron;tanin i nastavlja: - Bolje da pitate &scaron;to je danas ovdje jedva tisuću ljudi, a prije rata bilo je vi&scaron;e od 5.000. Ono malo omladine bude do punoljetstva i ode... Sreću traže u Sarajevu, Beogradu, netko u Foči ili Palama. Sve je puno korupcije - kaže za Avaz radnik.</p> <p>Inače, da se Kalinovik "gasi" kao i druge sredine u BiH potvrđuje slika grada. Jedan hotel, mala zgrada Općine, tri, četiri kavane i to je sve &scaron;to možete vidjeti. Da, i krave. U Kalinoviku se ovo malo mje&scaron;tana bave stočarstvom ili sitno poljoprivredom.</p> <p>- Da nema ovih krava, &scaron;ta bi - kaže jedan mje&scaron;tanin.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-08-kalinovik.jpgBaka Fata na čijoj je zemlji srušena crkva završila u bolnicihttp://grude.com/clanak/?i=321158321158Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jun 2021 16:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-08-nana-fata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baka Fata Orlović zbog pogoršanog zdravstvenog stanja hospitalizirana je na Klinici za plućne bolesti UKC-a Tuzla.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je potvrdila glasnogovornica UKC-a Ersija A&scaron;čerić-Mujedinović za portal Radiosarajevo.ba Fata Orlović je primljena u bolnicu zbog problema s plućima.</p> <p>Trenutno se prati njeno stanje.</p> <p>Fata Orlović jučer je pak tvrdila da je nakon 30 godina popila "najslađu kavu u svojoj kući".</p> <p>- Eto, sinko, nakon toliko godina pobijedi pravda. Kada sam jutros ustala i s terase moje kuće ugledala da nema crkve... Vidjela sam cijelo Konjević-Polje, pa čini mi se i cijeli svet. Vidim magistralni put Sarajevo- Zvornik, a vidim da je moje imanje, gdje je bila crkva prostranije, ranije je nekako bilo skučeno, kao moje srce i du&scaron;a - govorila je dobro raspoložena Fata kojoj se danas situacija naglo pogor&scaron;ala.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-08-nana-fata.jpgSnažan potres pogodio Šibenikhttp://grude.com/clanak/?i=321147321147Grude.com - klik u svijetTue, 08 Jun 2021 09:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-14-potres_20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>JUTROS u 5 sati i 59 minuta seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske... <p>&nbsp;</p> <p>... zabilježili su jak potres s epicentrom oko 13 km jugoistočno od &Scaron;ibenika. Potres se osjetio od Senja do Dubrovnika.</p> <p>Potres je bio jačine 4.7 po Richteru.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-14-potres_20.jpgDok se područne škole zatvaraju, u Hercegovini jedna doživljava pravi procvathttp://grude.com/clanak/?i=321136321136Grude.com - klik u svijetMon, 07 Jun 2021 08:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-07-skola-citluk.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posuški osnovnoškolci koji pohađaju Osnovnu školu Ivana Mažuranića, područnu školu Čitluk, uskoro neće morati na nastavu dolaziti u smjenama.<p>&nbsp;</p> <p>Projekt rekonstrukcije, koja uključuje pro&scaron;irenje objekta ove područne &scaron;kole, u zavr&scaron;noj je fazi, a dio sredstava za zavr&scaron;etak radova osigurala je i Vlada Republike Hrvatske, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Naime, temeljem provedenog 1. javnog poziva za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan RH u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu, Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je prije nekoliko dana odluku o dodjeli financijske potpore za posebne potrebe i projekte od interesa za Hrvate izvan RH za 2021. godinu.<br /><br /></p> <p>Ovim putem za projekt unutarnjih radova u Osnovnoj &scaron;koli Ivana Mažuranića, područnoj &scaron;koli Čitluk, osigurano je 40.000 kuna. Kako su na svojim službenim stranicama naveli iz Općine Posu&scaron;je, navedena sredstva bit će utro&scaron;ena za uređenje podnih povr&scaron;ina u nadograđenom dijelu &scaron;kole.<br /><br /></p> <p>- Radovi na novom krilu u zavr&scaron;noj su fazi te se uskoro može očekivati njegovo pu&scaron;tanje u rad. Ovime će područna &scaron;kola Čitluk dobiti novu zbornicu, sanitarne čvorove, zajedničke prostorije i nove učionice, &scaron;to će omogućiti kvalitetnije izvođenje nastave u jednoj smjeni - ističu na službenoj Facebook stranici Općine Posu&scaron;je. Ova općina poznata je po tome kako ima problem s nedostatkom &scaron;kolskog prostora. Dok se u većini lokalnih samouprava zbog nedostatka djece područne &scaron;kole zatvaraju, a u matičnim enormno smanjuje broj učenika, ova općina muku muči s nedostatkom prostornih kapaciteta u obrazovnim institucijama. Zbog toga je prije ne&scaron;to manje od dvije godine pokrenut projekt pro&scaron;irenja područne &scaron;kole Čitluk.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Ova područna četverogodi&scaron;nja &scaron;kola vi&scaron;e desetljeća radi kao ispostava matične Osnovne &scaron;kole Ivana Mažuranića, a pohađaju je uglavnom učenici iz ove posu&scaron;ke mjesne zajednice. Posljednjih godina zamjetno je povećanje broja upisane djece. Tako je, primjerice, samo u 2019. godini upisano čak 54 djece, od toga 15 prva&scaron;ića, čime je bilo nužno održavati nastavu u dvjema smjenama. Iako je ovo izuzetno pohvalan demografski podatak, s druge strane on predstavlja izazov za izvođenje nastave u objektu čiji su kapaciteti građeni za neka druga vremena i broj djece.<br /><br /></p> <p>Stoga je Općina Posu&scaron;je krenula u izradu projektne dokumentacije, a potom u istoj godini i u konkretnu realizaciju sanacije i nadogradnje zgrade područne &scaron;kole Čitluk. Radovi su podijeljeni u dvije faze. Prva faza podrazumijevala je zemljane radove, izgradnju kanalizacijskog sustava i grubu gradnju novog objekta uz postojeći. Drugom fazom predviđen je dovr&scaron;etak prostora za nove učionice, zbornicu, sanitarne čvorove i zajedničke prostorije kao i opremanje namje&scaron;tajem. Zavr&scaron;etkom ovog projekta značajno će se pobolj&scaron;ati nastavni uvjeti i uvjeti boravka učenika u ovoj &scaron;koli.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/dok-se-vecina-skola-u-bih-zatvara-u-posusju-zbog-velikog-broja-djece-svoje-prosiruju-1498385"><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-07-skola-citluk.jpegU BiH se danas očekuju kiša, pljuskovi i grmljavinahttp://grude.com/clanak/?i=321117321117Grude.com - klik u svijetSun, 06 Jun 2021 08:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-02-kisa-nevrijeme-d180e92228670687ec578504304c7e16_view_article.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U BiH se danas očekuje umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme s kišom, pljuskovima i grmljavinom. <p><br />Na jugu Hercegovine bez oborina. Lokalno je moguće i jače grmljavinsko nevrijeme, praćeno intenzivnijim oborinama i tučom. Vjetar slab do umjeren u sredi&scaron;njim i sjevernim područjima Bosne sjeverni i sjeverozapadni, a u ostatku zemlje jugozapadni. Jutarnja temperatura od 15 do 22, a dnevna od 22 do 30 stupnjeva, prognozira Federalni hidrometeorolo&scaron;ki zavod.<br /><br /></p> <p>Nestabilno vrijeme uvjetuje relativno nepovoljne biometeorolo&scaron;ke prilike, izraženije u drugom dijelu dana i tijekom noći. Kronični bolesnici i meteoropati ne trebaju pretjerivati s aktivnostima. Iako će povremeni pljuskovi remetiti ugođaj, povoljna okolnost je da će malo osvježiti, stoga će i osjet sparine biti slabije izražen. Uz vi&scaron;e sunca, opća slika bit će ljep&scaron;a na jugu.<br /><br /></p> <p>Sutra pretežno oblačno vrijeme s ki&scaron;om, pljuskovima i grmljavinom. U većem dijelu Bosne prestanak padavine poslijepodne, a u ostatku zemlje u večernjim satima. Jutarnja temperatura od 14 do 20, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 27 stupnjeva.<br /><br /></p> <p>U utorak umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnja temperatura od 14 do 20, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 30 &deg;C.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-02-kisa-nevrijeme-d180e92228670687ec578504304c7e16_view_article.jpg37-godišnjak u BiH preminuo od mišje groznicehttp://grude.com/clanak/?i=321100321100Grude.com - klik u svijetSat, 05 Jun 2021 07:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-05-misja-groznica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zdravstveni stručnjaci upozoravaju na opasnost koja građanima BiH prijeti od hemoragijske groznice, poznatije kao mišja groznica.<p><br /><br />Zdravstvene ustanove u RS obavijestile su javnost o prvim slučajevima ove bolesti, a u Banjoj Luci zabilježen je i jedan smrtni slučaj. Riječ je o 37-godi&scaron;njem mu&scaron;karcu.<br /><br /><br />Prijenosnici opasnog hantavirusa su mi&scaron;evi, a do zaraze dolazi uno&scaron;enjem uzročnika kroz usta, i to putem prljavih ruku, kontaminirane hrane i pića, udisanjem pra&scaron;ine oneči&scaron;ćene izlučevinama zaraženih životinja, direktnim kontaktom putem o&scaron;tećene kože ili sluznice te ugrizom inficirane životinje.<br /><br /><br />&Scaron;ef Klinike za infektivne bolesti UKC-a Sarajevo, doc. dr. Rusmir Baljić upozorio je na rizik putem dru&scaron;tvenih mreža.<br /><br /><br />- Već neko vrijeme imamo veliki broj, i to desetine, mladih ljudi iz sredi&scaron;nje Bosne, Bugojna, Travnika, Jajca&hellip;, koji nam dolaze s te&scaron;kom formom hemoragijske groznice. To su pretežno &scaron;umski radnici i najvi&scaron;e su izloženi potencijalnoj zarazi. Međutim, izgleda da ćemo imati i pojedinačne slučajeve u drugim dijelovima države, uključujući i Sarajevo, a da bi se dobila ova bolest, ne mora se striktno biti &scaron;umski radnik - objavio je Baljić.<br /><br /><br />Osobna i higijena hrane, posebno plodova iz prirode, poput &scaron;umskih jagoda, osnovna je mjera prevencije.<br /><br /><br />- Simptomi ove bolesti su visoka temperatura, bolovi u cijelom tijelu, posebno u mi&scaron;ićima leđa i nogu, u slabinama najvi&scaron;e, a ljudi imaju i omaglice. To su prvi simptomi, a poslije toga se smanjuje mokrenje, pogor&scaron;ava se opće stanje i onda oni zavr&scaron;e u bolnici - navodi dr. Eldira Hadžić.<br /><br /></p> <p><em><strong>Dnevni avaz</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-05-misja-groznica.jpgEnveru Buzi za zločine na Uzdolu samo osam godina zatvora!http://grude.com/clanak/?i=321094321094Grude.com - klik u svijetFri, 04 Jun 2021 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-04-enver-buza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sud Bosne i Hercegovine donio je drugostupanjsku presudu kojom je Enver Buza, v.d. Samostalnog bataljuna Prozor Armije BiH osuđen na osam godina zatvora za zločin u Uzdolu u općini Prozor-Rama.<p>&nbsp;</p> <p>Apelacijsko vijeće je navelo da su pripadnici ove jedinice na okrutan i svirep način izvr&scaron;ili zločin nad 27 civila Hrvata u Uzdolu, među kojima su bile žene, djeca i starija lica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijeće je konstatiralo da je Buza fizički bio blizu mjesta zločina, a kasnije je od Službe javne sigurnosti imao informacije o zločinu, dodajući da nije naredio istragu o događanjima na Uzdolu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suđenje Buzi obnovljeno je nakon &scaron;to je Apelacijsko vijeće ukinulo prvostupanjsku presudu kojom je Buza kao v.d. komandanta Prozorskog batuljona po zapovjednoj odgovornosti osuđen na 12 godina zatvora i progla&scaron;en krivim za zločin u Uzdolu, gdje je 14. rujna 1993. ubijeno 27 hrvatskih civila, propustiv&scaron;i da kazni podređene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suđenje Buzi počelo je 14. studenog 2016. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe, prenosi<strong> rama-prozor.info.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-04-enver-buza.jpgU BiH i regiji nema protuotrova za ugriz zmijehttp://grude.com/clanak/?i=321076321076Grude.com - klik u svijetThu, 03 Jun 2021 09:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-29-017_poskok_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Protuotrov je tražen i u okolnim državama, međutim, nisu ga uspjeli pronaći.<p>&nbsp;</p> <p>Dolaskom lijepog vremena sve vi&scaron;e građana odlučuje vrijeme provesti u prirodi, međutim, iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć SŽ upozorili su sve one koji se zapute u tu avanturu da budu oprezni, jer trenutno nema seruma protiv ugriza zmija otrovnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, kako su naveli iz Hitne pomoći, u posljednjih nekoliko tjedana zabilježeno je vi&scaron;e ujeda zmija otrovnica u glavnom gradu BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U tom slučaju je bilo indicirano davanje antiviperinog seruma - protuotrova. Ne bi to bilo ni&scaron;ta posebno ni neuobičajeno za ovo doba godine, međutim, tog seruma trenutno nema nigdje u BiH za nabaviti", naveo je doktor Rusmir Baljić, &scaron;ef Infektivne klinike KCUS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuto je i to da je protuotrov tražen i u okolnim državama, međutim, nisu ga uspjeli pronaći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ukoliko se i nađe, nažalost, rok upotrebe bio je do 1.6.2021. godine. Zato svi vi koji volite planinariti ili samo &scaron;etati po prirodi - oprez", poručio je Baljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U BiH živi 14 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice (poskok, &scaron;arka i vrlo rijetki balkanski &scaron;argan) dok je preostalih 11 neotrovno i bezopasno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve tri vrste otrovnih zmija koje žive u BiH mogu se prepoznati i po karakterističnoj cik-cak &scaron;ari na leđima, trokutastoj glavi prije koje se tijelo jasno sužava te po kratkom zdepastom tijelu koje veoma rijetko prelazi dužinu 60 cm.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po obojenosti odstupa &scaron;arka koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poskok</p> <p>Otrov poskoka je jak te je jedina po život opasna vrsta zmije u BiH. Njen ujed je u pro&scaron;losti bio čak i smrtonosan, danas su takvi slučajevi rijetki, a potpuni oporavak je moguće očekivati sedam dana nakon bolničkog liječenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;arka ili riđovka</p> <p>Otrov im snažno djeluje, ali ugrizi nisu toliko opasni kao kod poskoka. Kod ljudi ugriz izaziva bol, oticanje, razaranje okolnog tkiva, a u kasnijim fazama mogu se javiti mučnina i povraćanje. Zdravim odraslim osobama ugriz nije opasan po život, ali ipak se preporučuje liječnička pomoć.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Balkanski &scaron;argan</p> <p>Riječ je o najmanjoj otrovnici u Europi. Pretežno se hrani skakavcima. Mužjaci su svijetlosmeđi ili sivi, dok su ženke žućkaste boje. Na sredini leđa se gotovo uvijek nalazi jasna smeđa ili tamnosiva cik-cak &scaron;ara. Otrov &scaron;argana je vrlo slab te se često poredi s ubodom pčela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-29-017_poskok_4.jpgU Vatikanskim vrtovima završio molitveni maraton za prestanak pandemijehttp://grude.com/clanak/?i=321042321042Grude.com - klik u svijetTue, 01 Jun 2021 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-01-papa-franjo-molitva-maraton.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo završio je molitveni maraton i marijanski mjesec u ponedjeljak 31. svibnja u Vatikanskim vrtovima molitvom krunice pred slikom Gospe koja razvezuje čvorove, prenosi Vatican News. <p>&nbsp;</p> <p>Molitva je bila izražena u pet nakana koje se odnose na isto toliko čvorova koje valja razvezati, a koji snažno priti&scaron;ću cijelo čovječanstvo posebno u ovo vrijeme pandemije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molitveni maraton, u organizaciji Papinskoga vijeća za promicanje nove evangelizacije, u sklopu kojega je svakoga svibanjskoga dana u 18 sati moljena krunica u 30 sveti&scaron;ta na pet kontinenata, između ostaloga 15. svibnja iz Župe sv. Jakova u Međugorju, Papa je započeo 1. svibnja pred slikom Gospe od pomoći u bazilici Svetog Petra, na &scaron;to je podsjetio i u dana&scaron;njem nagovoru u Vatikanskim vrtovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;na molitva krunice počela je svečanom procesijom u kojoj su između ostaloga bili prvopričesnici iz župe koja je prva u Italiji otvorila centar za cijepljenje protiv koronavirusa. Procesiju je predvodio biskup iz njemačkoga Augsburga Bertram Johannes Meier, koji je Gospinu sliku donio u Vatikanske vrtove, a Papa je pred nju zatim položio cvijeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulje na platnu njemačkoga slikara Johanna Georga Melchiora Schmidtnera, naslikano oko 1700. godine predstavlja Gospu koja razvezuje niz čvorova na bijeloj vrpci koju drže dva anđela, okruženu biblijskim scenama koje se simbolički odnose na nadu, milosrđe i pobjedu nad zlom. Biskup Meier kopiju slike darovao je Papi, koji je je oduvijek pokazivao veliku pobožnost prema tom prikazu Gospe, te je ra&scaron;irio njezino &scaron;tovanje, posebno u Argentini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izborom te slike željelo se označiti posebnu molitvu za Gospin zagovor, kako bi &bdquo;razvezala&ldquo; trpljenje koje je uvjetovalo svijet u ovo doba zdravstvene krize, ali i gospodarske, psiholo&scaron;ke te krize dru&scaron;tvenih odnosa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa je istaknuo da je prvi čvor koji valja razvezati onaj ranjenih odnosa, usamljenosti i ravnodu&scaron;ja, koji su u ovo vrijeme postali dublji. Drugi je čvor posvećen nezaposlenosti, uz posebnu pozornost prema mladima, ženama, očevima obitelji i onima koji nastoje za&scaron;tititi svoje zaposlenike. Treći čvor predstavlja dramu nasilja, posebno onoga u obitelji, u kući, među kućnim zidovima, nad ženama ili koje se očitovalo u dru&scaron;tvenim napetostima prouzročenima neizvjesno&scaron;ću zbog krize.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrti se čvor odnosi na ljudski napredak, koji je znanstveno istraživanje pozvano podupirati, stavljajući zajedno otkrića kako bi bila dostupna svima, a posebno najslabijima i siroma&scaron;nima. Peti čvor koji treba razrije&scaron;iti jest pastoral, kako bi lokalne Crkve, župe, oratoriji, pastoralni i evangelizacijski centri mogli ponovno pronaći entuzijazam i novi zamah u cijelom pastoralnom životu, te kako bi se mladi mogli vjenčati i izgraditi obitelj i budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pet radosnih otajstava krunice na talijanskom jeziku molile su obitelji a između se molilo Mariju da kod svoga sina Isusa zagovara za pomoć u &ldquo;raspletanju čvorova&rdquo;. Slavlje je zavr&scaron;ilo svečanim krunjenjem Marijine slike uz pjevanje Lauretanskih litanija, kojima je Papa nedavno dodao tri nova zaziva &ndash; &bdquo;Majko milosrđa&ldquo;, &bdquo;Majko nade&ldquo; i &bdquo;Utjeho migranata&ldquo;, i Papinim blagoslovom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-01-papa-franjo-molitva-maraton.jpgSlužba za poslove sa strancima protjerala državljanina Srbijehttp://grude.com/clanak/?i=321033321033Grude.com - klik u svijetMon, 31 May 2021 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-31-uhicenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Služba za poslove sa strancima izrekla je mjeru protjerivanja državljaninu Srbije koji se dovodi u vezu s međunarodnim lancem organiziranog kriminala.<p>&nbsp;</p> <p>Već duži vremenski period, Inspektori Službe za poslove sa strancima u suradnji s Obavje&scaron;tajno sigurnosnom agencijom kontinuirano poduzimaju sve neophodne operativne mjere i radnje na području BiH na pronalasku osobe za koju se raspolaže informacijama da je uključena u kriminalne aktivnosti u vezi međunarodnog lanca organiziranog kriminala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S tim u vezi, danas je na području SŽ, lokalitet općine Novo Sarajevo, pravovremenom i koordiniranom akcijom inspektora za strance u suradnji s inspektorima Državne agencije za istrage i za&scaron;titu, izvr&scaron;eno lociranje i li&scaron;enje slobode kretanja državljanina Srbije inicijala V.S.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema državljaninu Srbije, Služba za poslove sa strancima, je poduzela mjere iz svoje nadležnosti, te izrekla mjeru protjerivanja sa teritorije BiH sa zabranom ulaska i boravka u periodu od tri godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osoba je stavljena pod nadzor u Imigracioni centar, te će biti udaljena sa teritorije BiH kada se steknu svi neophodni uvjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Služba će i u narednom periodu u suradnji s drugim nadležnim sigurnosnim organima, poduzimati ovakve i slične aktivnosti koje imaju za prioritetni cilj otkrivanje i sprečavanje neregularnih migracija, te samim tim davanje doprinosa za&scaron;titi ukupne sigurnosti građana na području BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-31-uhicenje.jpgDječak jedini preživio pad žičare u Italiji: Život mu spasio posljednji zagrljaj s ocemhttp://grude.com/clanak/?i=321016321016Grude.com - klik u svijetSun, 30 May 2021 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-30-zicara-italija-nesreca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dječak Eitan Biran (5), koji je preživio pad žičare u Italiji, probudio se iz kome. Pored njega je u bolnici bila njegova tetka koju je upitao: “Gdje sam? Gdje su mi roditelji?”.<p>&nbsp;</p> <p>Eitan je u padu žičare zadobio povrede lobanje, prsa i trbuha, a u nesreći je izgubio mlađeg brata, roditelje te prabaku i pradjeda. U nesreći je smrtno stradalo 14 osoba, a Eitan je jedini preživjeli. Sprovod obitelji Biran bio je u četvrtak u selu na sjeveru Izraela, dok je dječak bio hospitaliziran u Torinu u Italiji, pi&scaron;e <em><strong>The Sun.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Psiholog je rekao da će za dječaka ovo biti &ldquo;dug i težak put&rdquo; dok se ne oporavi i za sada mu je samo rečeno da je u bolnici te da je spavao nekoliko dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-S kliničke točke gledi&scaron;ta, on je i dalje u kritičnom stanju zbog traume torakalnog i trbu&scaron;nog dijela i prijeloma udova. U sljedećih nekoliko dana bit će prebačen s intenzivne njege na bolnički odjel &ndash; poručuju iz torinske bolnice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvori iz bolnice tvrde da je &ldquo;posljednji zagrljaj&rdquo; njegovog oca jedina stvar koja je dječaku ublažila udar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Tata je bio čvrste građe, možda ga je spasio posljednji instinktivni zagrljaj koji ga je za&scaron;titio od smrti, navode talijanski mediji. Eitan je rođen u Izraelu i posljednje četiri godine živio je s obitelji u Italiji, gdje je njegov otac zavr&scaron;avao studij medicine. Njegovi prabaka i pradjed živjeli su u Izraelu i posjetili obitelj u Italiji nakon &scaron;to su cijepljeni protiv koronavirusa &ndash; kaže izvor iz Bolnice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-30-zicara-italija-nesreca.jpg