Aktualnohttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.'Cilj Rusije nije samo Ukrajina, nego posve novi svjetski poredak...'http://grude.com/clanak/?i=358995358995Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jun 2022 23:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-29-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila komentirao je za Dnevnik HTV-a stanje u Ukrajini i NATO-ov summit u Madridu.<p><br />- Savez se sada vratio svojim početnim postavkama, on je zami&scaron;ljen kao obrambeni savez u odnosu na istočnu prijetnju i NATO se najbolje snalazi kada radi vojne stvari, puno manje kada radi političke i on je sada do&scaron;ao u fazu kada može biti <strong>jaki obrambeni savez</strong> prije svega članica NATO-a, ali i zapadnog svijeta. Na summitu su bili i partneri iz drugih dijelova svijeta koji su izuzetno važni za ono &scaron;to će biti budućnost djelovanja i NATO-a i SAD-a s obzirom na njihove interese u azijsko-pacifičkom području, rekao je Cvrtila.<br /><br /></p> <p>Kad je riječ o ulasku skandinavskih zemalja u NATO, ugledni stručnjak navodi kako ulaskom &Scaron;vedske i Finske NATO dobiva puno. Podsjeća kako je riječ o dvije demokratske države koje ujedno imaju i jake obrambene snage upravo jer su do sada bile neutralne.<br /><br /></p> <p>- Strate&scaron;ki su na važnom području, na sjeveru dodiruju Rusiju, kontroliraju baltički prostor &scaron;to je važno za izolaciju Rusije. NATO je puno dobio, ali su i oni dobili za&scaron;titu po članku 5. Ukoliko bi se ne&scaron;to dogodilo, članice bi stale na njihovu stranu, pojasnio je Cvrtila.<br /><br /></p> <p>Osvrnuo se i na sudjelovanje predsjednika Zorana Milanovića na NATO-ovom summitu i izostanku najavljenog veta.<br /><br /></p> <p>- Cilj je bio, kako možemo i&scaron;čitati iz cijelog procesa, staviti na dnevni red određena pitanja u BiH, makar nisu bila izravno povezana s pitanjem članstva dviju država u NATO-u. Možemo reći da su bili određeni pomaci jer je on to stavljao na dnevni red i nekako stalno u javnosti o tome pričao, a s druge strane Vlada radila i kroz diplomatske kanale da bi se do&scaron;lo do određenih pomaka. Ne onih željenih, ali prvih koraka, rekao je Cvrtila.<br /><br /></p> <p><strong>Idemo u novi globalni svjetski poredak<br /><br /></strong></p> <p>Nova fronta na azijsko-pacifičkom području gdje bi NATO mogao imati neke utjecaje, smatra Cvrtila, već je otvorena.<br /><br /></p> <p>- I Kina je spomenuta u strate&scaron;kom konceptu, ali otvoren je prostor za suradnju. Rečeno je ako će Kina imati svoje aktivnosti koje bi mogle izazivati interese na određenim dijelovima svijeta, onda će Kina kliziti prema onome &scaron;to je danas Rusija koja je interpretirana kao izravna prijetnja. Kada povežemo NATO summit i G7, onda možemo vidjeti da je G7 prije neki dan donio zaključke da će se puno novca uložiti u zemlje u razvoju, odnosno one zemlje koje nisu jo&scaron; potpuno svrstane. Kina to isto radi, preko ekonomskih i političkih veza, <strong>veže neke države uz sebe</strong>. Zapad će to raditi isto. Sigurno će negdje doći u dodir gdje će se politički i strate&scaron;ki sukobljavati, tako da možemo očekivati povećane tenzije i s Kinom, poručio je.<br /><br /></p> <p>On vjeruje da su ovo najave novog svjetskog poretka.<br /><br /></p> <p>- Agresija na Ukrajinu&nbsp; i aneksija Krima promijenila je europski poredak koji je bio utemeljen na nepromjenjivosti granica. Tu su se promijenile granice. Ova agresija potpuno je poni&scaron;tila ono &scaron;to je dogovoreno u Helsinkiju '75. godine, a i kasnije kad se raspadao Sovjetski savez. Vidimo da imamo svrstavanje u svijetu, vi&scaron;e skoro da nema neutralnih. &Scaron;vedska i Finska su dokaz da idemo u potpuno novi svijet - navodi profesor.<br /><br /></p> <p>Vijest koja je danas obilježila ratna događanja u Ukrajini je <strong>povlačenje ruskih snaga</strong> sa Zmijskog otoka.<br /><br /></p> <p>- To je jedan prostor koji oni nisu mogli čuvati. U međuvremenu je Ukrajina očigledno dobila sredstva kojima je mogla dalekometno gađati taj otok. U strate&scaron;kom smislu on je važan. Neće Ukrajina tamo stacionirati svoje snage jer bi isto tako bile izložene. To &scaron;to su se povukli, za Rusiju ni&scaron;ta ne znači, ionako kontroliraju cijelo Crno more. Može se to interpretirati kao pobjeda Ukrajine, ali nije ne&scaron;to značajno, ustvrdio je.<br /><br /></p> <p>Očito je da će rat dugo trajati, dodao je Cvrtila, ali je moguće da će se u nekom trenutku smanjit<strong>i intenzitet borbi.<br /><br /></strong></p> <p>- Nijedna ni druga strana ne mogu pobijediti, to je sada jasno, ali dugotrajnost rata ide u korist Rusije i ona će vjerojatno to nastaviti. Njihovi ciljevi nisu samo pomaci na frontu, nego uni&scaron;titi i ekonomiju Ukrajine, razjediniti europske države, ugroziti energetsku sigurnost u svijetu. Nije samo cilj Ukrajina nego jedan posve novi globalni svjetski poredak u kojem Rusija traži svoje mjesto, zaključio je na kraju svojeg gostovanja na<a href="https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/cvrtila-za-dnevnik-dugotrajnost-rata-ide-u-korist-rusije-ciljevi-nisu-samo-pomaci-na-frontu-8252141" rel="nofollow" target="_blank"> HRT-u. </a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-29-putin.jpgSPUŠTA SE NOVA ŽELJEZNA ZAVJESA: NATO protiv Rusije i Kine!http://grude.com/clanak/?i=358994358994Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jun 2022 21:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-30-zeljezna-zavjesa.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Službeni Peking reagirao je na novi strateški koncept NATO-a, u kojem se ističe kako "Rusija i Kina koriste poluge ekonomskog pritiska, prisile i hibridnih pristupa kako bi ojačale svoje interese u regiji."<p>&nbsp;</p> <p>Peking je novu strategiju NATO-a nazvao neodgovornom.<br /><br /></p> <p>Kineski &scaron;ef diplomacije Zhao Lijian rekao je da "takozvani NATO-ov dokument novog strate&scaron;kog koncepta zanemaruje činjenice".<br /><br /></p> <p>Lijian je rekao da nova strategija "pogre&scaron;no definira Kinu kao zemlju koja predstavlja strate&scaron;ki izazov" te "pogre&scaron;no interpretira kinesku vanjsku politiku".<br /><br /></p> <p>Dodao je kako je nova strategija NATO-a "neodgovorna, potiče konflikte te je puna hladnoratovskog razmi&scaron;ljanja i ideolo&scaron;kih predrasuda".<br /><br /></p> <p>Ranije ovog tjedna Kina je, podsjetimo, kritizirala zapadno naoružavanje Ukrajine.</p> <p><br />Ruski &scaron;ef diplomacije Sergej Lavrov poručio je da je summit NATO saveza u Madridu jo&scaron; jednom pokazao da zemlje članice očekuju bezuvjetnu poslu&scaron;nost i da se spu&scaron;ta nova željezna zavjesa, prenosi ruska prorežimska agencija&nbsp;<a href="https://tass.com/politics/1474041" target="_blank">TASS</a>. Lavrov je prozvao SAD.</p> <p><br />Ministar vanjskih poslova Rusije istaknuo je da SAD trpi negativne učinke sankcija, ali smatra da Europa trpi puno vi&scaron;e. Lavrov kaže da SAD želi oslabiti i Rusiju i EU. "EU je konkurencija SAD-u", rekao je, prenosi TASS.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-30-zeljezna-zavjesa.pngSve više problema zbog električnih romobila u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=358984358984Grude.com - klik u svijetThu, 30 Jun 2022 08:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-27-elektricni-romobil.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vozači električnih romobila predstavljaju sve veću opasnost za sebe i ostale sudionike u prometu.<p>&nbsp;</p> <p>Sve ih je vi&scaron;e zbog čega se upalila crvena žarulja koja ukazuje na to da je krajnji trenutak da se to pitanje zakonski regulira jer je lomova i sudara s pje&scaron;acima i drugim sudionicima u prometu sve vi&scaron;e i na bh. cestama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz tog razloga Ministarstvo prometa i veza RS-a zakonom je propisalo kategorizaciju, uvjete i način njihovog kretanja na javnim povr&scaron;inama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navedeno ministarstvo izmjenama entitetskog Zakona o sigurnosti prometa na putevima koji je na snagu stupio jo&scaron; pro&scaron;le godine, predvidjelo je reguliranje kori&scaron;tenja električnih trotineta/romobila i ostalih lakih električnih vozila. Ranije je stupio na snagu pravilnik o načinu i postupku izdavanja identifikacijske potvrde vlasnicima takvih vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zakon predviđa da je vlasnik obvezan platiti tro&scaron;kove izdavanja identifikacijske potvrde i naljepnice u iznosu od 20 KM. U RS-u osim registracije, regulirana je i brzina kretanja romobila po trotoaru do 6 kilometara na sat, dok za svaku bržu vožnju građani moraju koristiti prometnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lako električno vozilo definirano je kao vozilo na kotačima koje se djelomično ili potpuno koristi kao motorno vozilo za prijevoz jedne osobe koje se potpuno ili djelomično napaja iz samostalnog izvora energije sa sustavom samobalansiranja ili bez njega te ima napon baterije do 100 VDC, odnosno integrirani punjač s ulazom za baterije do 240 VAC. Laka osobna električna vozila zakon razvrstava u četiri klase.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvoj klasi pripadaju vozila maksimalne konstruktivne brzine do 6 km/h, bez sustava samobalansiranja i sjedi&scaron;ta. U drugu klasu spadaju vozila maksimalne konstruktivne brzine do 25 km/h bez sustava samobalansiranja i sjedi&scaron;ta, trećoj vozila maksimalne konstruktivne brzine do 6 km/h, sa sustavom samobalansiranja i sjedi&scaron;tem ili bez sjedi&scaron;ta te posljednjoj, četvrtoj klasi vozila maksimalne konstruktivne brzine do 25 km/h, sa sustavom samobalansiranja i sjedi&scaron;tem ili bez sjedi&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izričito se navodi kako osoba koja koristi lako električno vozilo mora posjedovati potvrdu i naljepnicu, mora imati vi&scaron;e od 14 godina. Vozač romobila mora posjedovati potvrdu o poznavanju propisa o sigurnosti prometa te za vrijeme vožnje mora nositi zakopčanu za&scaron;titnu kacigu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od RS-a, na državnoj, federalnoj, kao ni na županijskoj razini, to pitanje jo&scaron; uvijek nije regulirano iako odavno postoji potreba za tim. Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova HNŽ-a Ljudevit Marić za Večernji list je rekao da jo&scaron; nije definiran zakon, ističući važeći.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Po Zakonu o osnovama sigurnosti cestovnog prometa u BiH, po članku 106., e-romobilima zabranjeno je kretanje po biciklističkoj stazi i kolniku, zbog čega bi neoprezni vozači morali plaćati novčane kazne u iznosu od 30 KM'', kaže u razgovoru Marić, dodajući da električni romobil spada <strong>u rang dječjih igračaka</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, u članku 106., stavku 3. stoji: "Na kolniku ceste zabranjeno je igranje, vožnja dječjim biciklom, romobilom, koturaljkama i slično, kao i sanjkanje, skijanje i drugo, osim ako je to posebno dopu&scaron;teno". Marića smo upitali kuda se mogu kretati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Mogu se voziti na dječjim igrali&scaron;tima i sličnim povr&scaron;inama. Inače, vožnja električnog romobila na pločniku vrlo je opasna. Ne čuje se, može udariti pje&scaron;aka i razvija brzinu do 40 kilometara na sat &scaron;to nije mala brzina. E, sada, kako i kada će zakonodavac to regulirati, vidjet ćemo. Policija je u ovom slučaju nemoćna. Većinom idemo s opomenama u slučaju kada korisnici električnih romobila kr&scaron;e prometna pravila'', zaključuje Marić u razgovoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi se izbjegle posljedice koje nimalo nisu bezazlene, i iz BIHAMK-a su ranije izdali priopćenje za sigurnu vožnju. Prvo i osnovno pravilo je naučiti voziti električni romobil.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći broj nesreća i ozljeda događa se onima koji su tek počeli voziti romobil. Vrlo je važno da je romobil ispravan i pravilno pode&scaron;en za vožnju, nositi odgovarajuću odjeću i obuću kako biste se za&scaron;titili prilikom pada, koristiti za&scaron;titnu kacigu koja će ublažiti posljedice eventualnog pada.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-27-elektricni-romobil.jpgNATO objavio novu odluku! Američki vojnici stižu u Europu!http://grude.com/clanak/?i=358979358979Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 21:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-29-bombardiranje-srbije.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusija je danas zaprijetila odgovoriti svojim mjerama na najavljeni dolazak američkih vojnika u Europi.<p>&nbsp;<br />"Ono &scaron;to se sada događa (nagomilavanje snaga NATO-a u istočnoj Europi)&nbsp;uvijek će potaknuti mjere kompenzacije s na&scaron;e strane", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, prenijela je novinska agencija TASS.<br /><br /></p> <p>"Nećemo zatvarati oči pred ovim potezom. Imamo sposobnosti i resurse za to. Sigurnost će biti 100 posto&nbsp;zajamčena", rekao je Rjabkov.<br /><br /></p> <p>Moskva je pro&scaron;le godine ponudila Washingtonu razgovore o međusobnim sigurnosnim jamstvima kako bi se izbjegao scenarij eskalacije, rekao je Rjabkov, po&nbsp;agenciji&nbsp;Interfax.<br /><br /></p> <p>Iako je prije vi&scaron;e od četiri mjeseca Rusija napala susjednu Ukrajinu, Kremlj ustrajno prikazuje NATO i SAD kao glavne prijetnje europskoj sigurnosti. Moskva je već vi&scaron;e puta naglasila da želi ojačati svoje zapadne granice.<br /><br /></p> <p>Američki predsjednik Joe Biden izjavio je ranije danas na sastanku s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom da SAD želi&nbsp;dodatno pro&scaron;iriti nazočnost svojih vojnika u Europi, kao posljedicu ruskog rata protiv Ukrajine.<br /><br /></p> <p>Po Bidenu, jedan od fokusa povećanja američkih trupa je istočni bok NATO-a, primjerice&nbsp;Poljska.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-29-bombardiranje-srbije.jpegNova kritična točka za Svjetski rat! Zaiskrilo između Rusije i Norveškehttp://grude.com/clanak/?i=358969358969Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-29-svalbard.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusija je rekla da restrikcije koje je nametnula Norveška onemogućavaju prijevoz robe do ruskih naselja na arktičkom otočju Svalbard i zaprijetila je nespecificiranim "mjerama odmazde" u slučaju da Oslo ne razriješi taj slučaj.<p><br />Svalbard, otočje između norve&scaron;ke sjeverne obale i Sjevernog pola, pripada Norve&scaron;koj, no Rusija ima pravo na iskori&scaron;tavanje prirodnih resursa temeljem sporazuma potpisanog 1920., a neki su dijelovi otočja naseljeni pretežito ruskim stanovni&scaron;tvom.<br /><br /></p> <p>Norve&scaron;ka, koja nije članica Europske unije, ali primjenjuje njene sankcije protiv Rusije, poručila je da se sankcije neće odnositi na pomorski prijevoz robe do Svalbarda. Međutim, velik dio tereta namijenjenog za ruska naselja najprije prolazi kroz kontrolnu točku u matičnoj Norve&scaron;koj, koja je pak zatvorena za robu koja se nalazi na popisu sankcija.<br /><br /></p> <p>Rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo norve&scaron;kog diplomata na razgovor zbog restrikcija, za koje je rekla da su poremetile opskrbu kritičnim potrep&scaron;tinama, uključujući hranu i medicinsku opremu.Moskva je situaciju nazvala "neprihvatljivom" i upozorila da će "neprijateljsko" djelovanje protiv Rusije dovesti do "mjera odmazde".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-29-svalbard.jpgCijene goriva izazvale društvene nemirehttp://grude.com/clanak/?i=358964358964Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-20-truck.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kamiondžije su pokrenule neograničeni štrajk..<p>&nbsp;</p> <p>Policija u Argentini blokirala je ključnu ulaznu tačku za centar državne prijestolnice u utorak kako bi odvratila grupu kamiondžija da se pridruži prosvjedu u sredi&scaron;tu grada, dodatno pojačavajući prometni kaos u Buenos Airesu nizom prekida prometa izazvanih bijesom zbog rastućih cijena goriva i nesta&scaron;ica &scaron;irom Južne Amerike, uglavnom kao rezultat ruskog rata u Ukrajini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Argentina je tek jedna od nekoliko zemalja u Južnoj Americi koje se suočavaju s prosvjedima zbog visokih cijena goriva, izazvanih uglavnom ruskim ratu u Ukrajini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kamiondžije su u Peruu pokrenule neograničeni &scaron;trajk u ponedjeljak kako bi prosvjedovali protiv visokih cijena goriva, dok je u Ekvadoru najmanje pet ljudi poginulo tokom dvosedmičnih protesta predvođenih izvornim domorodačkim stanovni&scaron;tvom, koje je kao glavni zahtjev &scaron;trajka proglasilo sniženje cijena goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Previranja izazvana rastom cijena također su potresla urede poslovnih čelnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;log je tjedna u Brazilu čelnik državnog naftnog diva Petrobras podnio ostavku u jeku političkih pritisaka da snizi cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vozači &scaron;irom svijeta pogođeni su cijenama energenata, &scaron;to se u nekoliko zemalja u Latinskoj Americi pretvorilo u dru&scaron;tvene nemire, ubrzavajući inflaciju ionako ojačanu visokim cijenama energenata, prenosi AP.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-20-truck.jpgTrenutak istine za Milanovića, je li jaki samo na riječima kao mnogi?http://grude.com/clanak/?i=358956358956Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 07:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-12-milanovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turska deblokada ulaska Finske i Švedske u NATO, koja se dogodila u utorak u Madridu, večer uoči početka dvodnevnog summita čelnika NATO-a, dovodi predsjednika Zorana Milanovića, koji na summitu predstavlja Hrvatsku, u svojevrsni trenutak istine. <p><br />Tjednima je najavljivao da bi Hrvatska trebala svoj pristanak na ulazak dviju nordijskih zemalja u NATO uvjetovati angažmanom saveznika oko hrvatskog pitanja u Bosni i Hercegovini. Ali o tome je pričao, i bio iznimno jak na riječima, dok se pretpostavljalo da u Madridu zapravo neće biti dono&scaron;enja odluke i da neće imati priliku pokazati koliko je jak i na djelima. Sada je situacija drukčija. Turska je podržala ulazak Finske i &Scaron;vedske u NATO i sada je na Zoranu Milanoviću da pokaže je li jaki samo na riječima kao mnogi, ili je snažan i na djelu, te će i dalje uvjetovati rje&scaron;avanje hrvatskog pitanja u BiH, ako ove dvije zemlje žele u NATO.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-12-milanovic.jpgNjemačka: Katoličku crkvu napustilo skoro 360 tisuća ljudi u 2021.! Biskup: Odlaze nam i oni angažirani u župamahttp://grude.com/clanak/?i=358952358952Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 22:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-georg-batzing.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka biskupska konferencija objavila je 27. lipnja crkvenu statistiku za 2021. godinu, koja pokazuje da je broj istupanja iz Katoličke Crkve prošle godine značajno porastao – ukupno 359.338 osoba napustilo je Crkvu dok ih je 2020. godine bilo 221.390, prenosi Vatican News.<p>&nbsp;</p> <p>Katoličkoj Crkvi istodobno je prvi put pristupilo 1465 vjernika i ponovno pristupilo njih 4116. Katolici okupljeni u 27 njemačkih dijeceza čine 26 posto (21.645.875 članova Crkve) ukupnoga stanovni&scaron;tva. Na najnovije statističke podatke znatno je utjecala pandemija koja se na različite načine odrazila na crkveni život.<br /><br /></p> <p>Uslijed tekućih strukturnih mjera u biskupijama broj župa s 9858 godine 2020. pao je na 9790. Ukupno djeluje 10.313 svećenika (2020. godine bilo ih je 12.565), od toga 6215 u župnom pastoralu (2020. &ndash; 6303). U ostalim pastoralnim službama djeluje 3253 stalnih đakona (2020. &ndash; 3245), 3198 pastoralnih suradnika/referenata (1532 žene, 1666 mu&scaron;karaca) i 4318 suradnika/referenata u zajednici (3400 žena, 918 mu&scaron;karaca). Godine 2021. zaređena su 62 svećenika (48 dijecezanskih i 14 redovnika).<br /><br /></p> <p>Zbog pandemije sudjelovanje na misi dodatno je palo na 4,3 posto, (2020. godine &ndash; 5,9 posto). No, podjela sakramenata djelomično je znatno porasla &ndash;20.140 vjenčanja (2020. godine &ndash; 11.018), 141.992 kr&scaron;tenja (2020. &ndash; 104.610) i prve pričesti 156.574 (2020. &ndash; 139.752), te 240.040 pogreba (2020. &ndash; 236.546).<br /><br /></p> <p>Predsjednik Njemačke biskupske konferencije limbur&scaron;ki biskup Georg B&auml;tzing ocjenjuje da su najnoviji podaci znak &bdquo;duboke krize&ldquo; Katoličke Crkve u Njemačkoj. &Scaron;okiran brojem istupanja iz Crkve, mons. B&auml;tzing primjećuje da pritom nije riječ samo o onima koji su duže vrijeme imali malo dodira sa svojom župom, već je sve vi&scaron;e onih koji su bili angažirani u župi, te zaključuje da nastojanja Sinodalnoga puta jo&scaron; nisu dovoljno poznata vjernicima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-georg-batzing.jpgRusija: U Ukrajini koristimo tek 18 % vojnih snaga, Zapad može zaustaviti samo jednu od deset lansiranih raketahttp://grude.com/clanak/?i=358950358950Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 20:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-22-rusija-atom.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>TV voditelj Vladimir Solovjov te zastupnik u Dumi Andrej Guruljov završili su televizijsku raspravu na novim prijetnjama nuklearnim oružjem...<p>&nbsp;</p> <p>- U Ukrajini mi koristimo tek 18 posto na&scaron;ih vojnih snaga. To trebate znati. Mi imamo snagu za direktan okr&scaron;aj s vojnim savezom Zapada, ako to bude potrebno - konstatirao je voditelj, pi&scaron;e Newsweek.<br /><br /></p> <p>- Nama treba koridor od St. Petersburga do Kalinjingrada po baltičkoj obali. Samo tad imamo normalne rute opskrbe. Ako Zapad to ne shvaća, možemo im detaljno objasniti - rekao je Guruljov.<br /><br /></p> <p>Razgovor je onda oti&scaron;ao na omiljenu temu, nuklearno oružje i koga sve Rusija s njim može uni&scaron;titi...<br /><br /></p> <p>- Zapadni čelnici imali su srčane udare kad su vidjeli kako Putin i Luka&scaron;enko pričaju o Iskanderima i drugim 'sustavima' nuklearnog oružja - rekao je voditelj na početku, a zatim je Guruljov krenuo u izlaganje: - Postavljanjem Iskandera u Bjelorusiju, mi smo pokrili 100 posto zapadne Europe. S na&scaron;im obrambenim sustavom, njihova učinkovitost je ogromna. Zapad može zaustaviti možda jednu od deset lansiranih raketa. Mislim da je to sjajan postotak i dobra poruka na&scaron;im neprijateljima &scaron;to će se dogoditi. Zapad nas provocira da upotrijebimo nuklearno oružje - zaključio je zastupnik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-22-rusija-atom.jpgRusija je raketirala šoping-centar, dosad 13 mrtvih i 50 ozlijeđenih! Raketirali i cisternu, 8 ubijenih, 42 ranjenihhttp://grude.com/clanak/?i=358926358926Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 22:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-22-rusija-soping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ruskom raketnom napadu na šoping-centar u Kremenčuku ubijeno je najmanje 13 ljudi, a više od 50 ih je ozlijeđeno, javlja AFP pozivajući se na izjavu regionalnog guvernera Poltave.<p><br />"To je teroristički čin protiv civila", kazao je guverner Lunin, sugerirajući da u blizini nije postojala nikakva vojna meta koju je Rusija mogla gađati.<br /><br /></p> <p>BBC je analizirao snimke dana&scaron;njeg ruskog raketnog napada na &scaron;oping-centar u Kremenčuku te zaključio da je napad vrlo vjerojatno izvr&scaron;en navođenim projektilom.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Vadim Denisenko, savjetnik&nbsp;ministarstva unutarnjih poslova, kazao je da iza ruskoga napada stoje tri moguća razloga.<br /><br /></p> <p>"Prvi je, bez sumnje, sijanje straha, drugi je... uni&scaron;tavanje na&scaron;e infrastrukture, a treći... podizanje uloga, kako bi se natjeralo civilizirani Zapad da ponovno krene u pregovore", kazao je.<br /><br /></p> <p>Stigla je i prva reakcija Rusije na dana&scaron;nje raketiranje &scaron;oping-centra u ukrajinskom gradu Kremenčuku.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Dopisnik The Economista Oliver Carroll na Twitteru je prenio izjavu zamjenika ruskog predstavnika pri UN-u.<br /><br /></p> <p>"Puno je nekonzistentnosti u Kremenčuku, to izgleda kao provokacija kakve smo već vidjeli u Buči", rekao je ruski diplomat.<br /><br /></p> <p>Također, najmanje osmero ljudi danas je ubijeno, a 42 ih je ranjeno kad je raketa iz ruskog vi&scaron;ecijevnog bacača raketa pogodila ljude u Lisičansku koji su uzimali vodu iz cisterne, objavio je danas Serhij Hajdaj, &scaron;ef regionalne vojne administracije regije Luhansk.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je dana&scaron;nji raketni udar na krcati &scaron;oping-centar u Kremenčuku "jednim od najdrskijih terorističkih napada u povijesti Europe".<br /><br /></p> <p>"Miran grad, običan trgovački centar. Unutra su žene, djeca, obični civili. Oko 1000 ljudi je bilo unutra prije nego &scaron;to je ogla&scaron;ena zračna uzbuna", rekao je Zelenskij u video obraćanju objavljenom na dru&scaron;tvenim mrežama.<br /><br /></p> <p>"Samo potpuno bezobzirni teroristi, kakvima nema mjesta na zemlji, mogu ispaliti projektile na takve objekte", ustvrdio je Zelenskij, pa rekao da je napad bio namjeran.<br /><br /></p> <p>"Ovo nije slučajni pogodak projektila. Ovo je planirani ruski napad na trgovački centar", rekao je Zelenskij, dodao: "Operacija spa&scaron;avanja se nastavlja, alimoramo biti svjesni da bi gubici mogli biti značajni".<br /><br /></p> <p>Za kraj je apelirao na sve Ukrajince da po&scaron;tuju znakove zračne uzbune: "Molim vas sve, kad čujete sirene, krenite prema skloni&scaron;tima. Obavezno. Rusi ne prezaju ni od čega", rekao je Zelenskij.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-22-rusija-soping.jpgZelenski dužnosnicima skupine G7: Rat mora završiti do zimehttp://grude.com/clanak/?i=358917358917Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-27-zelenski-ukrajina-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je čelnicima vodećih industrijskih demokracija skupine G7 da želi da rat završi prije zime, reklo je dvoje diplomata Europske unije. <p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Zelenskij se obratio čelnicima Velike Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Američkih Država videovezom u ponedjeljak, drugog dana trodnevnog samita G7 na jugu Njemačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zelenskij je u ponedjeljak zatražio protuzračne sustave obrane, vi&scaron;e sankcija za Rusiju i sigurnosna jamstva, u svom obraćanju, rekao je europski dužnosnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukrajinski predsjednik je također zatražio pomoć pri izvozu žita iz Ukrajine i pri obnovi zemlje, rekao je europski dužnosnik koji je želio ostati anoniman.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-27-zelenski-ukrajina-2.jpg'Dobro bi bilo da omikronove varijante ostanu kao dominantan virus'http://grude.com/clanak/?i=358913358913Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-15-jonjic-otvoreno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Broj novih slučajeva korone raste, međutim situacija je u zdravstvenim krugovima pod kontrolom.<p><br />- Pojava ovih dviju novih varijanti nije ne&scaron;to &scaron;to znanost nije očekivala. Svi se sjećamo evolucije ovog virusa. Sjećamo se da se nakon delta verzije pojavio omikron koji je vrlo brzo &lsquo;pomeo&rsquo; svijet, to je bila varijanta s jako puno mutacija na ključnom proteinu. Imali smo optimistične prognoze. Ta varijanta je pomela druge varijante, srećom bila je manje patogena pa je broj smrtnih slučajeva i hospitalizacija bio manji -&nbsp;prokomentirao je porast broja zaraženih koronavirusom profesor <strong>Stipan Jonjić </strong>u razgovoru za N1.<br /><br /></p> <p>- Zasad nema nikakvog alarmantnog podataka koji bi ukazivao da će ove dvije varijante biti gore nego omikron. Ali ono &scaron;to moramo očekivati je da će evolucija virusa ići dalje. Postavlja se pitanje hoće li omikronove varijante ostati kao dominantan virus koji će među nama kružiti dugo, to bi bilo dobro -&nbsp;smatra Jonjić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-15-jonjic-otvoreno.jpgEuropa pokušava izbjeći crni scenarij, u Njemačkoj se spominju ograničenjahttp://grude.com/clanak/?i=358907358907Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 13:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-22-plinofikacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nestašica plina ove zime mogla bi dovesti do teške ekonomske krize u Europi, upozorio je njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck.<p><br />"Tijekom zime prijeti scenarij u kojem se zapravo moraju nametnuti ograničenja. Po mom mi&scaron;ljenju, to bi dovelo do te&scaron;ke ekonomske krize u Europi i Njemačkoj, a to se mora izbjeći pod svaku cijenu", rekao je danas njemački ministar Robert Habeck.<br /><br /></p> <p>"Jo&scaron; nismo do&scaron;li do toga, ali da se to ne bi dogodilo, potrebna nam je odlučna, zajednička, solidarna i prije svega vrlo brza akcija."<br /><br /></p> <p>"Kriza opskrbe u jednoj zemlji dovodi do ekonomske krize u drugoj. U ovom smo slučaju predani i ovisni o solidarnosti", rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-22-plinofikacija.jpgJapan u problemima, 37 milijuna ljudi vlasti pozvale da ugase strujuhttp://grude.com/clanak/?i=358899358899Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-japan-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Japanska vlada pozvala je stanovnike Tokija i okolinih gradova da danas koriste manje struje. Vlasti su upozorile da će opsrkba električnom energijom biti otežana jer se zemlja suočava s toplinskim valom.<p><br />Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije očekuje da će potražnja za strujom biti jako velika danas popodne po lokalnom vremenu, prenosi BBC.<br /><br /></p> <p>Rečeno je da bi ljudi trebali isključiti nepotrebna svjetla, ali i dalje koristiti klima-uređaj tijekom velikih vrućina.<br /><br /></p> <p>Službenici su tjednima upozoravali na mogući nestanak struje kako temperatura raste.<br /><br /></p> <p>U priopćenju u nedjelju, ministarstvo je navelo da se očekuje da će vi&scaron;ak proizvodnih kapaciteta za električnu energiju pasti na 3,7 posto u ponedjeljak popodne u Tokiju i osam okolnih prefektura.<br /><br /></p> <p>Vlada je zamolila ljude da isključe nepotrebna svjetla na tri sata od 15:00 po tokijskom vremenu uz "ispravno kori&scaron;tenje klima uređaja i hidratacije tijekom vrućih sati".<br /><br /></p> <p>Iako dobavljači električne energije rade na povećanju energije, ministarstvo kaže da je situacija nepredvidiva jer temperature rastu.<br /><br /></p> <p>"Ako dođe do povećanja potražnje i iznenadnih problema s opskrbom, rezervna mreža će pasti ispod minimalno potrebnih od 3 posto", navodi se.</p> <p><br />Opskrba Japana električnom energijom je otežana otkako je potres u sjeveroistočnom dijelu u ožujku prisilio neke nuklearne elektrane da obustave rad.<br /><br /></p> <p>Službenici su također zatvorili nekoliko zastarjelih tvornica fosilnih goriva u poku&scaron;aju da smanje emisije ugljičnog dioksida. Ovi problemi, zajedno sa porastom potražnje za električnom energijom, doveli su do nesta&scaron;ice struje.<br /><br /></p> <p>Ranije ovog mjeseca, japanska vlada pozvala je domaćinstva i kompanije da u&scaron;tede &scaron;to vi&scaron;e električne energije tijekom ljeta od srpnja do rujna.<br /><br /></p> <p>Tijekom vikenda, japanski grad Isesaki, koji se nalazi 85 kilometara sjeverozapadno od Tokija, zabilježio je najvi&scaron;u temperaturu koju je zemlja ikada vidjela u lipnju.<br /><br /></p> <p>Japanska javna televizija NHK izvijestila je da je 46 osoba u Tokiju prebačeno u bolnicu zbog sumnje na toplinski udar, u nedjelju popodne.<br /><br /></p> <p>Vijest dolazi nakon &scaron;to su australski dužnosnici pozvali domaćinstva u Novom Južnom Walesu, državi koja uključuje i najveći grad u zemlji Sydney, da ugase svjetla jer su suočeni s energetskom krizom. Ograničenja na australskom veleprodajnom trži&scaron;tu energije ukinuta su krajem pro&scaron;log tjedna.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-japan-22.jpgRusija ne može plaćati vanjski dug prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godinehttp://grude.com/clanak/?i=358897358897Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-14-dolari.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema posljednjim izvješćima, Rusija po prvi put od Oktobarske revolucije iz 1917. godine ne plaća vanjski dug, čime je dodatno izolirana od globalnog financijskog sistema nakon sankcija uvedenih zbog invazije na Ukrajinu. <p><br />Zemlja je propustila rok u nedjelju navečer da ispuni 30-dnevni grace period za otplatu kamata od 100 milijuna dolara koje su prvobitno dospjele 27. svibnja, prenio je Bloomberg u ponedjeljak ujutro.<br /><br /></p> <p>Rusija svako neizvr&scaron;enje obveza naziva umjetnim jer ima novca da plati svoje dugove, ali kaže da su sankcije zamrznule njene devizne rezerve u inozemstvu.<br /><br /></p> <p>"To je vrlo, vrlo rijetka stvar, gdje vladu koja inače ima sredstva natjera vanjska vlada na bankrot&rdquo;, rekao je Hassan Malik, vi&scaron;i analitičar u Loomis Saylesu za Bloomberg.<br /><br /></p> <p>"To će biti jedan od velikih prekretnica u povijesti", dodao je.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;log mjeseca, Ministarstvo financija SAD-a je onemogućilo Rusiji da vrati svoje milijarde duga međunarodnim investitorima preko američkih banaka. Kao odgovor, rusko ministarstvo financija je reklo da će platiti dugove denominirane u dolarima u rubljama i ponuditi "mogućnost naknadne konverzije u originalnu valutu".<br /><br /></p> <p>"Postoji novac, a postoji i spremnost da se plati", rekao je pro&scaron;log mjeseca ruski ministar financija Anton Siluanov.<br /><br /></p> <p>"Ova situacija, umjetno stvorena od neprijateljske zemlje, neće utjecati na kvalitetu života Rusa", dodao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rusija duguje oko 40 milijardi dolara u stranim obveznicama. Prije početka rata, Rusija je imala oko 640 milijardi dolara u stranoj valuti i zlatnim rezervama, od kojih se veliki dio držao u inostranstvu i sada je zamrznut.<br /><br /></p> <p>Rusija nije platila svoje međunarodne dugove jo&scaron; od revolucije prije vi&scaron;e od jednog stoljeća, kada je propalo Rusko carstvo i stvoren Sovjetski Savez.<br /><br /></p> <p>Jednom kada zemlja ne ispuni obaveze, može biti odsječena od zaduživanja na trži&scaron;tu obveznica sve dok se ne rije&scaron;i neizvr&scaron;enje obaveza i dok investitori ne steknu povjerenje u sposobnost i spremnost vlade da plati. Međutim, Rusija je već odsječena od zapadnih trži&scaron;ta kapitala, tako da je svaki povratak zaduživanju ionako daleko.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-14-dolari.jpgOvo je novi Putinov zapovjednik: Strusi litru votke, jede po 5 putahttp://grude.com/clanak/?i=358895358895Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 00:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-putin-general-pavel-comp.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na bojišnicu u istočnoj Ukrajini poslan je pretili umirovljeni ruski general. <p><br />Riječ je o umirovljenom generalu Pavelu (67) koji je sada navodno na čelu ruskih specijalnih snaga koje djeluju na istoku Ukrajine nakon &scaron;to je biv&scaron;i zapovjednik te&scaron;ko ranjen. Pavel je, navode, veteran ruskog rata u Afganistanu.<br /><br /></p> <p>- Putin sada kopa s dna kace. Većina njegovih najboljih i okorjelih u borbi vi&scaron;ih zapovjednika ubijena je ili ozlijeđena u borbama u Ukrajini pa pribjegava slanju drugorazrednih časnika na frontu koji tamo onda ne traju jako dugo - rekao je visoki obavje&scaron;tajni izvor za <a href="https://www.dailystar.co.uk/news/world-news/obese-russian-general-67-called-27326346" target="_blank">Daily Star </a>te dodao kako Putin izvlači generale iz mirovine i &scaron;alje ih u rat.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Putin je poput &scaron;efa mafije kojem nitko ne smije odbiti poslu&scaron;nost. Ako umirovljeni general dobije poruku od Putina da ga Majka Rusija treba na boji&scaron;tu u Ukrajini, ne može puno učiniti - rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Britanski mediji navode da je Pavel bio vojnik vi&scaron;e od 40 godina, a prije 25 godina je, kada je bio mlađi i u formi, postao zapovjednik ruskih specijalnih snaga. Pretpostavlja se da je prije povlačenja iz aktivne službe prije pet godina služio u Siriji.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Donedavno je, navode, živio u predgrađu Moskve, a tvrde i da je toliko pretio da mu se trebala izraditi posebna uniforma. Na dan jede pet obroka i strusi najmanje litru votke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-putin-general-pavel-comp.jpgEnergent kojeg su prije 7 mjeseci svi otpisivali, sada svi traže! Strah da se ne ugase svjetla i peći, veći nego ikad...http://grude.com/clanak/?i=358891358891Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jun 2022 17:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-26-ugljen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Došlo je do potpunog zaokreta. Prije samo sedam mjeseci svjetski vođe su na sastanku u Glasgowu postigli dogovor kojim su se namjeravali uhvatiti u koštac s klimatskim promjenama i odlučili drastično smanjiti upotrebu ugljena. <p><br />No sada je pred državnim dužnosnicima i &scaron;efovima energetskih kompanija sasma drugačiji izazov: gdje nabaviti jo&scaron; ugljena?<br /><br /></p> <p>Kako pi&scaron;e Telegraph, zemlje od Velike Britanije pa do Kine i Nizozemske trude se nabaviti dovoljno ugljena kako bi ove zime svjetla ostala upaljena dok ruski rat u Ukrajini priti&scaron;će svjetska energetska trži&scaron;ta. Po prvi puta se ozbiljno uzima u obzir mogućnost da Rusija doista prekine isporuku plina.<br /><br /></p> <p>No, nakon nekoliko godina lobiranja za zatvaranje rudnika u korist "ekolo&scaron;kijih" izvora energije, za ugljenom ponovno vlada pomama.<br /><br /></p> <p>Cijene ugljena u svibnju su dostigle najvi&scaron;u razinu ikada od 430 dolara za tonu, &scaron;to je otprilike četiri puta vi&scaron;e od dugogodi&scaron;njeg prosjeka. Malo ja naznaka da će se to promijeniti dok Rusiju i dalje gu&scaron;e sankcije, a konkurentski izvoznici grcaju u vlastitim problemima.<br /><br /></p> <p>Malo je utjehe za kućanstva diljem svijeta koja su dobila visoke račune za struju, dok svijet ponovno klizi prema ugljenu - iako privremeno - &scaron;to ponovno nagla&scaron;ava krhkost globalnog energetskog sistema.<br /><br /></p> <h3><strong>"Sve će zaboljeti"<br /><br /></strong></h3> <p>"Ako želite ugljen, morat ćete puno platiti", kaže <strong>Steve Hulton</strong>, stručnjak za ugljen iz neovisne tvrtke za istraživanje energije Rystad Energy. "Ako puno plaćate za ugljen, a i cijene plina su nevjerojatno visoke, onda očekujte i jako visoke račune za električnu energiju. To će sve zaboljeti."<br /><br /></p> <p>Napori da se potisne ugljen posljednjih su se godina intenzivirali, a političari i banke poku&scaron;avali su smanjiti ovisnost o elektranama na ugljen koje su odgovorne za oko 30 posto emisija stakleničkih plinova u energetskom sektoru.<br /><br /></p> <p>Velika Britanija se obvezala prestati koristiti ugljen do 2024. godine, a Kina je lani rekla da će prestati financirati prekomorske projekte koji uključuju ugljen. No, potražnja je ostala tvrdoglavo visoka: pro&scaron;loga je ljeta skupi plin i njegova nesta&scaron;ica mnoge gurnula natrag k ugljenu.<br /><br /></p> <p>Svjetska proizvodnja energije od ugljena skočila je na najvi&scaron;u razinu s 10,350 teravat/sati u 2021. godini, prema izvje&scaron;ću Međunarodne agencije za energiju (IAE), &scaron;to je 36 posto ukupne električne energije na svijetu. S ograničenim zalihama zbog smanjenja investicija, cijena referentnog australskog ugljena dostigla je 28. siječnja 261,11 dolara, &scaron;to je najvi&scaron;a cijena ikad.<br /><br /></p> <p>Ruski rat u Ukrajini taj je pritisak dodatno povećao, dok se trgovci bore s poremećajima i pripremaju za prekid isporuke od strane najvećih izvoznika ugljena i plina zbog sankcija ili odgovora na njih.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;li je tjedan ruski državni energetski div Gazprom ograničio dotok plina u Njemačku preko plinovoda Sjeverni tok. Isporuku Nizozemskoj, Danskoj, Finskoj, Poljskoj i Bugarskoj već je prekinuo kad su te zemlje odbile plin plaćati u rubljima.<br /><br /></p> <h3><strong>Poluga moći<br /><br /></strong></h3> <p>Dr. <strong>Fatih Birol</strong>, ravnatelj Međunarodne agencije za energiju (IAE), upozorio je da Rusija plin koristi kao polugu moći i kazao kako ne isključuje potpuni prekid isporuke. Europa treba neki plan u slučaju takvog scenarija, kazao je.<br /><br /></p> <p>Dio takvog plana je upotreba ugljena umjesto plina jer obnovljivi izvori energije jo&scaron; ne mogu nadomjestiti manjak. Velika Britanija, Njemačka, Nizozemska, Austrija i Italija se okreću elektranama na ugljen kako bi osigurale dovoljno energije za ovu zimu.<br /><br /></p> <p><strong>Kwasi Kwarteng</strong>, britanski ministar za energiju i industrijsku strategiju, pisao je pro&scaron;li mjesec vlasnicima elektrana na ugljen EDF, Uniper i Drax te ih zamolio da ne gase svoje pogone. Proizvodnja energije iz ugljena u Njemačkoj je oko 20 posto veća u odnosu na lani, pokazala je analiza Rystad Energyja. <strong>Robert Habeck</strong>, njemački ministar gospodarstva iz Zelene stranke, ogorčen je zbog takve situacije.<br /><br /></p> <p>Neke elektrane koriste posebno prljav, domaći ugljen - lignit. Drugi koriste či&scaron;ći ugljen s manje sumpora koji se obično nabavlja iz Rusije. Mnogi su nastavili koristiti taj ugljen unatoč ratu.<br /><br /></p> <p>Ruski izvoz ugljena je na najvi&scaron;oj razini ikad i narastao je od 9,8 tona u siječnju na 13,6 tona u svibnju. I dok vi&scaron;e ugljena ide za Indiju i Kinu, izvoz prema Europi također je 'neobično visok', prema navodima jednog visokog dužnosnika iz energetskog sektora. Brojke sugeriraju da se radi o stvaranju zaliha uoči zabrane uvoza ruskog ugljena najavljene za kolovoz, pi&scaron;e <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/globalna-pomama-za-energentom-koji-su-mnogi-bili-otpisali-ma-koga-briga-za-zagadenje-nece-biti-struje-15214942" target="_blank">Jutarnji list</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-26-ugljen.jpgMađarska Europi: Urazumite se, ne šaljite oružje nego ispregovarajte mir da izbjegnemo recesijuhttp://grude.com/clanak/?i=358889358889Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jun 2022 16:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-23-017_orban_pope.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mađarska je pozvala na hitne mirovne pregovore kako bi se okončao rat između Ukrajine i Rusije, upozoravajući da će dugotrajni sukob potaknuti gospodarsku krizu koja će ugroziti vlade diljem Europe, prenosi Financial Times.<p><br />"Brzi prekid vatre jedina je &scaron;ansa Europe da izbjegne recesiju", rekao je Bal&aacute;zs Orb&aacute;n, politički direktor mađarskog premijera Viktora Orbana, predviđajući da će i druge vlade EU prestati pružati vojnu potporu Ukrajini i inzistirati na brzom zavr&scaron;etku sukoba u sljedećih nekoliko mjeseci. Pozvao je &scaron;efove vlada EU da se "urazume".<br /><br /></p> <p>Budimpe&scaron;ta je dugo bila najbliži partner Moskve unutar EU i izazvala je frustraciju u Bruxellesu otkako je počeo rat zbog njezine nevoljkosti da prekine sve veze s Rusijom i pruži nedvosmislenu potporu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom.<br /><br /></p> <p>"Neki od mađarskih partnera u EU bili su previ&scaron;e željni borbe s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koja uvlači kontinent u krizu", rekao je Bal&aacute;zs Orb&aacute;n, upozoriv&scaron;i da bi trebali napustiti tu strategiju.<br /><br /></p> <p>"Oni žele rat i vjeruju da mogu pobijediti Putina, da mogu okupirati Kremlj i to im je cilj", rekao je Orb&aacute;n. "Na početku sukoba, barem u medijima, to je bilo uvriježeno mi&scaron;ljenje. Ali kladio bih se kako će to izgledati za četiri mjeseca... pojavit će se vi&scaron;e racionalnosti", rekao je.<br /><br /></p> <p>"Mađarska ne želi stvarati probleme. Ali ako se poku&scaron;ate baviti politikom bez da sagledate realnost oko sebe, jednostavno ćete izgubiti povjerenje ljudi. Stra&scaron;i to &scaron;to trenutno nema iskrenih rasprava o aktualnoj situaciji. Na&scaron; glavni ciljevi trebali bi u nadolazećim mjesecima biti pregovori i prekid vatre", zaključio je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-23-017_orban_pope.jpgBiden potpisao zakon o strožoj kontroli oružja: ''Ovo je povijesni dan''http://grude.com/clanak/?i=358877358877Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 18:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-19-joe_biden.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Ovo je povijesni dan. Uz Božju pomoć, spasit će mnoge živote", rekao je Biden u Bijeloj kući pored svoje supruge Jill.<p>&nbsp;</p> <p>Američki predsjednik <strong>Joe Biden</strong> je danas, dva dana nakon &scaron;to je Vrhovni sud potvrdio ustavno pravo na no&scaron;enje oružja, potpisao zakon o ograničavanju pristupa oružju, &scaron;to je prva značajna reforma zakonodavstva o vatrenom oružju u gotovo 30 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<strong>Ovo je povijesni dan. Uz Božju pomoć, spasit će mnoge živote</strong>", rekao je Biden u Bijeloj kući pored svoje supruge Jill.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi zakon uključuje mjere kojima bi se saveznim državama pomoglo da oružje ne dospije u ruke onih za koje se smatra da predstavljaju opasnost po sebe i po druge, a zabranjuje i prodaju oružja osobama osuđenima za zlostavljanje partnera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ne sadrži nova ograničenja za prodaju juri&scaron;nih pu&scaron;ki ili spremnika visokih kapaciteta koji mogu imati vi&scaron;e metaka od uobičajene količine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>&Scaron;to se mijenja?</strong></em><br />Zakon, koji uživa dvostranačku potporu, po prvi put prilikom provjere kupaca vatrenog oružja dozvoljava pristup informacijama o značajnijim prekr&scaron;ajima koje su eventualno počinili kao maloljetnici. Predviđena je i mogućnost da se osobama za koje se smatra da su opasne za sebe ili za druge oduzme oružje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biden je rekao da će u srpnju održati događaj za žrtve oružanog nasilja kako bi se obilježilo potpisivanje zakona. "<strong>Njihova poruka za nas je bila da ne&scaron;to činimo ... danas smo to uradili</strong>", rekao je Biden.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američki Vrhovni sud je, s druge strane, u četvrtak proglasio da američki Ustav &scaron;titi pravo pojedinca da u javnosti nosi oružje radi samoobrane. Kontrola oružja je već duže vrijeme pitanje koje dijeli američku naciju, a bilo je nekoliko neuspje&scaron;nih poku&scaron;aja da se uvedu strože kontrole.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-19-joe_biden.jpgKijev objavio: Rusi su potpuno okupirali Severodonjeckhttp://grude.com/clanak/?i=358876358876Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 18:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-20-rusija-ukrajina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Grad Severodonjeck u Donbasu, poprište snažnih borbi ukrajinske i ruske vojske već tjednima, "potpuno su okupirale" ruske snage, objavio je gradonačelnik Oleksandr Strjuk.<p>&nbsp;</p> <p>"Grad su potpuno okupirali Rusi", rekao je na ukrajinskoj televiziji u subotu popodne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukrajinska vojska ranije ovaj tjedan je objavila da se povlači iz tog grada koji je prije rata imao 100.000 stanovnika kako bi bolje branila susjedni Lisičansk. Separatisti su ranije objavili da su ruske i proruske snage u&scaron;le i u Lisičansk te da se u tom gradu, nedaleko od Sjeverodonecka, vode ulične borbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Separatisti su također objavili da su iste snage preuzele kontrolu nad kemijskom tvornicom Azot u Sjeverodonecku i "evakuirale" vi&scaron;e od 800 civila koji stu tamo na&scaron;li utoči&scaron;te.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-20-rusija-ukrajina.jpgObilježena 50. obljetnica Fenix skupinehttp://grude.com/clanak/?i=358871358871Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-25-fenixgrupaobljetnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva danas je na planini Raduši obilježena 50. obljetnica od dolaska i djelovanja hrvatske oružane postrojbe, poznatije kao Fenix (Bugojanske) skupine na prostoru općine Prozor-Rama.<p>&nbsp;</p> <p>Danas, 25. lipnja, sredi&scaron;nja komemoracija za poginule i ubijene pripadnike te suradnike ove skupine, upriličena je na planini Radu&scaron;i, kod spomen obilježja na lokalitetu <span class="hascheck-error" data-error-id="1" data-hovered="false">Grebovi</span>, prenosi <a title="RAMA" href="http://www.Rama-Prozor.info" target="_blank">Rama-Prozor.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječi dobrodo&scaron;lice, pozdrava, podsjećanja i zahvale okupljenima iz Rame, Uskoplja, Tomislavgrada, Gruda, &Scaron;irokog Brijega, Posu&scaron;ja, Imotskog, Sinja i Splita je uputio predsjednik <span class="hascheck-error" data-error-id="0">HKDD</span>-a Ante Prskalo.</p> <p><br /><br />Vlč. Miljenko Džalto izmolio je molitvu Opijela a vlč. Željko Marić pročitao je imena Fenix grupe.</p> <p><br /><br />Program komemoracije zavr&scaron;io je paljenjem svijeća ispred spomen obilježja, fotografiranjem i kratkotrajnim druženjem.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-25-fenixgrupaobljetnica.jpg41. GODIŠNJICA Međugorje sjaji starim sjajem, stigle tisuće hodočasnikahttp://grude.com/clanak/?i=358870358870Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 14:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-25-medjugorje-hodocasnici-anadolija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i cijelog svijeta stiglo je u subotu u Međugorje na obilježavanje 41. godišnjice Gospinih ukazanja.<p>&nbsp;</p> <p>''Ovdje ima na tisuće hodočasnika, Međugorje sjaji starim sjajem. Imamo hodočasnike minimalno iz 25 zemalja svijeta, od Europe do Amerika, Azije i Australije. Upravo to je ono &scaron;to smo priželjkivali'', rekao je u razgovoru za <em><strong>Fenu</strong></em> voditelj Ureda Turističke zajednice Međugorje Željko Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako najveći broj ipak čine domaći hodočasnici, a od stranih najveći broj je Europljana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Najveći broj hodočasnika je iz Europe, posebno Poljaci koji posljednjih godina drže primat. Unatoč ratu ima i dosta Ukrajinaca, iza njih slijede Česi, Slovaci, a iz zapadne Europe prednjače &Scaron;panjolci'', istaknuo je Vasilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svete mise u Međugorju traju od jutros, a svečana misa je u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-25-medjugorje-hodocasnici-anadolija.jpgPočelo zatvaranje klinika za pobačaje u Americi!http://grude.com/clanak/?i=358857358857Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-25-amerika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klinike za pobačaj počele su se zatvarati nakon povijesne odluke Vrhovnog suda u Americi da zabrani pobačaje, nakon što je pola stoljeća pravo na pobačaj bilo među američkim zakonima.<p>&nbsp;</p> <p>U klinici za pobačaje u Little Rocku u Arkansasu, državi koja ima propise kojima se određuje trenutna zabrana u slučaju ovakve presude Vrhovnog suda, vrata za pacijente su se zatvorila čim je odluka objavljena na internetu.&nbsp;</p> <p>Osoblje je telefoniralo da kaže ženama da su njihovi termini otkazani.</p> <p><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=358846&amp;amerika-zabranjuje-pobacaj-vrhovni-sud-oborio-50-godina-star-zakon" target="_self">AMERIKA ZABRANJUJE POBAČAJ! VRHOVNI SUD OBORIO 50 GODINA STAR ZAKON</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-25-amerika.jpgSvijet se dijeli na dva bloka: Rusija i Kina razvijaju novu rezervnu valutuhttp://grude.com/clanak/?i=358851358851Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 22:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-24-22-stranci-rusija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusija je spremna razvijati novu globalnu rezervnu valutu zajedno s Kinom i drugim zemljama BRICS- a, u nadi da zaustavi dominaciju američkog dolara.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Rusije Vladimir Putin je nagovijestio da će se nova rezervna valuta zasnivati ​​na skupu valuta članica grupe - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike.<br /><br /></p> <p>"Pitanje stvaranja međunarodne rezervne valute zasnovane na skupini valuta na&scaron;ih zemalja je u razmatranju", rekao je Putin u srijedu poslovnom forumu BRICS-a, prema izvje&scaron;taju TASS-a.<br /><br /></p> <p>"Spremni smo otvoreno raditi sa svim sajamskim partnerima", dodao je.<br /><br /></p> <p>Na dolar se dugo gledalo kao na svjetsku rezervnu valutu, ali njegova dominacija u udjelu međunarodnih deviznih rezervi jenjava. Centralne banke nastoje da diverzificiraju svoja sredstva u valute poput juana, kao i u netradicionalna područja poput &scaron;vedske krune i južnokorejskog vona, prema Međunarodnom monetarnom fondu.<br /><br /></p> <p>"Ovo je potez za rje&scaron;avanje percipirane američke hegemonije MMF-a", rekao je Chris Turner predstavnik ING grupe, multinacionalne korporacija za bankarstvo i financijske usluge sa sjedi&scaron;tem u Amsterdamu.<br /><br /></p> <p>"To će omogućiti BRICS-u da izgradi vlastitu sferu utjecaja i novčanu jedinicu u toj sferi", rekao je,<br /><br /></p> <p>Ruski potez uslijedio je nakon &scaron;to su sankcije Zapada uvedene zbog rata u Ukrajini gotovo isključile zemlju iz globalnog financijskog sustava, ograničavajući pristup njenim dolarima i vr&scaron;eći pritisak na njenu ekonomiju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-24-22-stranci-rusija.jpgAMERIKA ZABRANJUJE POBAČAJ! VRHOVNI SUD OBORIO 50 GODINA STAR ZAKONhttp://grude.com/clanak/?i=358846358846Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 17:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-04-beba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki Vrhovni sud poništio je presudu staru 50 godina koja je pobačaj legalizirala u cijeloj zemlji, javlja BBC. <p>&nbsp;</p> <p>Sud je poni&scaron;tio značajnu presudu Roe vs. Wade, tjednima nakon &scaron;to je dokument koji je procurio sugerirao njezino ukidanje.</p> <p><span>Poni&scaron;tavanjem ove presude Vrhovni sud je tehnički ukinuo federalno ustavno pravo na pobačaj. Ubuduće će svaka država pojedinačno odlučivati o legalnosti pobačaja.&nbsp;Gotovo polovina saveznih država već je usvojila ili će donijeti zakone koji zabranjuju pobačaj, dok su druge donijele stroge mjere kojima se regulira postupak.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-04-beba.jpgĆavar: Medicinski fakultet i SKB Mostar dvije najvažnije zdravstvene ustanove u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=358845358845Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 16:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-24-cavar-med-fax.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru (SUM) u petak je proslavio 25. godišnjicu svoga postojanja i djelovanja.<p>&nbsp;</p> <p>Dekan Medicinskog fakulteta SUM-a Ivan Ćavar istaknuo je kako je iznimno ponosan na sve ono &scaron;to je ta visoko&scaron;kolska ustanova uradila u proteklih 25 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li>Danas se prisjećamo najvažnijih ljudi koji su doprinijeli razvoju na&scaron;eg fakulteta i na ovoj proslavi smo im uručili zahvalnice, plakete i povelje. Medicinski fakultet SUM-a dosad je iznjedrila 725 diplomiranih liječnika, a od tog broja oko 300 liječnika uposleno je u Sveučili&scaron;noj kliničkoj bolnici (SKB) u Mostaru koja je najveća nastavna baza Medicinskog fakulteta, a te dvije ustanove su jedna cjelina i uvijek rade u simbiozi &ndash; kazao je Ćavar.</li> </ul> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, Medicinski fakultet i SKB Mostar su dvije najvažnije zdravstvene ustanove u Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li>One su temelj opstojnosti i zalog budućnosti zdravstva u Bosni i Hercegovini, posebno u hercegovačkom kraju. Doista vjerujem da i jedna i druga ustanova imaju svijetlu budućnost pred sobom. Medicinski fakultet postao je moderna institucija koja prati suvremene europske trendove. Mi se trudimo unaprijediti nastavne planove i procese, ulagati u znanstveno-nastavni kadar koji čini temelj fakulteta, potičemo rad studentskih udruga, nagrađujemo izvrsne studente, &scaron;irimo svoj kapacitet &scaron;to se tiče biomedicinskih usluga, dovr&scaron;avamo dentalnu kliniku. To su najvažnije aktivnosti, a ima ih jo&scaron; jako puno &ndash; kazao je dekan.</li> </ul> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj SKB-a Mostar Ante Kvesić prisjetio se početaka mostarskog Medicinskog fakulteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Nama koji smo radili na tome na početku je bilo smije&scaron;no, a danas imamo fakultet koji ima vi&scaron;estruk značaj za bolnicu. Kad smo formirali Fakultet imali smo kliničku bolnicu u osnivanju jer nismo imali ni jednog nastavnika, a danas je u na&scaron;oj bolnici preko 150 profesora i jedna smo od rijetkih bolnica koje nemaju problem s kadrovima jer svake godine u prosjeku dobijemo 40 novih doktora, a barem pola od njih želi ostati u bolnici &ndash; kazao je Kvesić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je u počecima najvažniji događaj za Medicinski fakultet bio dolazak profesora Filipa Čule.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-On je bio autoritet u hrvatskoj medicini i doveo je ovdje sve ono &scaron;to nam je trebalo, najjače ljude iz Hrvatske, a s druge strane postavio standarde koji su, blago rečeno, europski, a možda i stroži &ndash; naveo je ravnatelj SKB-a Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je da je ponosan na jedino javno sveučili&scaron;te u Mostaru na kome se nastava odvija na hrvatskom jeziku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Danas imamo prigodu da se sjetimo kako je bilo mudro donijeti odluku o osnivanju Medicinskog fakulteta. To je znak da smo spremni prepoznati vrijeme ispred sebe, osigurati da imamo svoje kadrove koji će se obrazovati ovdje i koji će izgraditi najvi&scaron;e standarde kad su u pitanju nastava i sve ono &scaron;to prati nastavu neobičnog i specifičnog fakulteta kakav je Medicinski fakultet &ndash; kazao je Čović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je ovaj fakultet u stanju osigurati potrebu za medicinskim radnicima, liječnicima, specijalistima i drugima, ne samo za SKB u Mostaru, nego i za sustav primarne, sekundarne i tercijarne za&scaron;tite u čitavoj BiH, ali i &scaron;ire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Na to možemo biti ponosni, ali i na sve one koji su zavr&scaron;ili ovaj fakultet, na dekana i sve uposlenike i sve divne ljudi koji svaki dan skrbe o na&scaron;im životima &ndash; istaknuo je Čović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-24-cavar-med-fax.jpgSamo za ovaj mjesec napisano 227.800 KM kazni zbog cijena gorivahttp://grude.com/clanak/?i=358837358837Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 14:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-31-bencinska-rocka-tankanje-th.1378130390.jpg.c.470px.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidljivi svakodnevni rast cijena goriva na benzinskim crpkama u Bosni i Hercegovini izazvao je ogorčenje građana, ali i sumnje da prometnici naftom koriste priliku za ekstra zaradu.<p>&nbsp;</p> <p>Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, kazao je da rast cijena ima objektivne razloge, ali da ima i subjektivnih zbog kojih bi inspekcije trebale jače djelovati. U prilog toj tvrdnji naveo je da postoji velika razlika, od 50 do 60 feninga, u cijeni jednog naftnog derivata, u ovisnosti od pumpe do pumpe, a maksimalna marža svima je 25 feninga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se, prema podacima Ministarstva trgovine FBiH, cijena benzina jučer kretala od 3,06 do 3,61 KM po litri, a dizela od 3,36 KM do 3,81 KM po litri.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove su za Faktor.ba odgovorili kontroliraju li trenutno po&scaron;tivanje ograničenja marži na benzinskim pumpama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuli su da se od 14. ožujka provodi pojačan inspekcijski nadzor ne samo goriva nego svih oblasti za koje su nadležni, i tako će biti do kraja srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju cijena naftnih derivata, tijekom ožujka je utvrđeno čak 50 posto nepravilnosti, tijekom travnja oko 24 posto, a svibnja opet oko 43 posto, &scaron;to govori o "trendovima umjerenog rasta i konstante u utvrđenim nepravilnostima od kraja siječnja odnosno veljače mjeseca do danas".</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svibnju su inpektori izvr&scaron;ili 23 nadzora i utvrdili deset nepravilnosti za koje su izdani prekr&scaron;ajni nalozi u iznosu od 12.500 KM. Nakon 20 kontrolnih pregleda na benzinskim crpkama u svibnju je evidentirano da nije do&scaron;lo do povećanja cijena.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju ovaj mjesec, odnosno period od 1. do 22. lipnja, izvr&scaron;ena su 184 inspekcijska nadzora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zbog ustanovljenih nepravilnosti je planirano izdavanje 134 prekr&scaron;ajna naloga s financijskim teretom od 227.800 KM &ndash; naveli su za Faktor iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaju da se u ovom mjesecu, osim cijena, kontrolira količina istakanja goriva u vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nadalje, kod dva uvoznika je ustanovljeno da je do&scaron;lo do enormnog povećanja cijena, za oko 30 feninga i vi&scaron;e po litru, u odnosu na druge uvoznike i manje benzinske crpke gdje su kod većine evidentirane stabilne cijene &ndash; naglasili su u inspekciji.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-31-bencinska-rocka-tankanje-th.1378130390.jpg.c.470px.jpgFrancuski biskupi zaključili Sinodu i pozivom na ređenje oženjenih muškaraca http://grude.com/clanak/?i=358831358831Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 10:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-24-alexandre-joly.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Francuska biskupska konferencija odlučila je poslati u Rim nacionalnu sintezu sinodalnih konzultacija koje su se održavale diljem zemlje od listopada, ne mijenjajući neke od najrevolucionarnijih aspekata te sinteze. <div class="itemIntroText"> <p><br />Cijeli sinodalni proces u Francuskoj počivao je na ramenima nacionalnog tima koji okružuje biskupa Alexandrea Jolyja i lokalno imenovanih regulatora raspravnih skupina; te oko sto pedeset tisuća katolika koji su izrazili svoje mi&scaron;ljenje, pi&scaron;e<a href="https://www.lifesitenews.com/news/french-bishops-conclude-synod-by-sending-petition-to-rome-calling-for-female-deacons-married-priests/"> lifesitenews.<br /></a></p> </div> <p>Francuska biskupska konferencija odlučila je poslati u Rim nacionalnu sintezu sinodalnih konzultacija koje su se održavale diljem zemlje od listopada, ne mijenjajući neke od najrevolucionarnijih aspekata te sinteze. Zahtjevi za priznavanjem ženskog rada u Crkvi tako da se ženama dopusti ređenje za đakonise, dopu&scaron;tenje da se žene svećenici latinskog obreda, vi&scaron;e teolo&scaron;kih radionica i uključivanje laika u dono&scaron;enje odluka od strane Crkve, i vi&scaron;e &bdquo;otvorenosti&rdquo; i &bdquo;slu&scaron;anja&rdquo; su bili neki od zaključaka koji su proiza&scaron;li iz konzultacija.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je Jean-Marie Gu&eacute;nois, novinar &bdquo;Figaroa&ldquo; nazvao crkvenim &bdquo;velikim praskom&rdquo;, zapravo potvrđuje da se francuska katolička hijerarhija nije prisjetila katoličke doktrine u brojnim točkama, umjesto toga izjaviv&scaron;i da smatraju da je &bdquo;nacionalna sinteza&ldquo; zapravo &bdquo;obvezujući&ldquo; dokument, te su sintezu Sinode poslali u Rim.<br /><br /></p> <p>To ne znači da biskupi jednoobrazno odobravaju dokument u svakoj pojedinosti. Naprotiv, sastali su se tijekom izvanredne Sinodske skup&scaron;tine 14. i 15. lipnja na Katoličkom sveučili&scaron;tu u Lyonu radi &bdquo;razlučivanja&ldquo; u vezi odgovora koje su dale francuske biskupije. Dio njih se složio poslati &bdquo;popratni dokument&ldquo; u kojem će izraziti svoju zabrinutost zbog određenih stavova.<br /><br /></p> <p>Iako je sastanak uglavnom održan iza zatvorenih vrata, prvi put je na njega pozvano stotinjak uzvanika, među kojima su bili trajni đakoni, predstavnici redovničkih zajednica i brojni laici, &scaron;to je dovelo do &bdquo;revolucionarnog&rdquo; teksta. Prema neslužbenim informacijama od francuskih mainstream biskupa, jedan je izvor rekao da su ovi uzvanici bili ključni u sprječavanju biskupa da nametnu svoju početnu odluku koja je uključivala pisanje nove verzije nacionalne sinteze koja bi bila prikladna za slanje u Rim.<br /><br /></p> <p>Internacionalno izdanje &bdquo;La Croix&ldquo; nam je jasno dalo do znanja da je slanje dvaju dokumenata u Rim &ndash; sinteze temeljene na biskupijskim izvje&scaron;ćima, koje su napisali biskup Alexandre Joly iz Troyesa i njegov nacionalni tim posvećen pripremi nadolazeće rimske Sinode o sinodalnosti, i osobnih komentara određenog broja biskupa &ndash; nastalo kao rezultat &bdquo;spektakularnog preokreta iza kulisa&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Prvi nacrt&rdquo; &ndash; koji nije bio u obliku popratnog pisma, već je trebao biti nova verzija nacionalne sinteze &ndash; &bdquo;očito je odbijen u utorak kasno poslijepodne&rdquo; tijekom rasprava između biskupa i uzvanika. &bdquo;Ovo je poslužilo za isticanje snažnog pristanka svih za nacionalnu sintezu&ldquo;, rekao nam je izvor. Sinteza, koja je već bila objavljena pro&scaron;log tjedna, usredotočila se na važnost &bdquo;pronalaženja na&scaron;e snage u Riječi Božjoj&rdquo;, važnost &bdquo;predlaganja znakova koji govore dru&scaron;tvu i vjerodostojni su&rdquo; te potrebu &bdquo;za mjestima bratskog dijalog&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Bratstvo&rdquo; je jedna od ključnih riječi sinteze, &scaron;to ne čudi s obzirom da upitnik koji je Vatikan pro&scaron;le jeseni poslao biskupijama svijeta sadrži mnoga sugestivna pitanja. Popisi pitanja koji su poslani lokalnim katolicima uključivale su reference na &bdquo;razgovor&ldquo;, &bdquo;dijalog između Crkve i civilnog dru&scaron;tva&rdquo;, &bdquo;isključene&rdquo;, &bdquo;manjine&rdquo;, &bdquo;dijalog s drugim religijama i nevjernicima&rdquo; i tako dalje. S druge strane, riječi poput &bdquo;obraćenja&ldquo;, &bdquo;poslanja&rdquo;, &bdquo;sakramenata&rdquo;, &bdquo;vječnog spasenja&rdquo;, &bdquo;istine&rdquo; i tako dalje su uglavnom, ako ne i potpuno, izostajale.<br /><br /></p> <p>Neki od najznačajnijih zahtjeva sinteze su simptomatični za gubitak osjećaja za važnost svete Euharistije. Prvo poglavlje nagla&scaron;ava potrebu za &bdquo;obnovom snage pojedinca pomoću Riječi Božje&rdquo;, hvaleći mogućnost &bdquo;okupljanja&rdquo; koja može pomoći ljudima koji &bdquo;nikad ne dolaze na misu&rdquo;, osobito siroma&scaron;nima. Jedno moderno bratstvo izjavilo je: &bdquo;Možda su temelj Crkve ljudi koji se pridružuju čitanju Božje riječi&rdquo;. Protestant ne bi rekao to nimalo drugačije.<br /><br /></p> <p>Dok se na &bdquo;razmi&scaron;ljanje o Svetom pismu&rdquo; gleda kao na način da se odgovori na &bdquo;potragu na&scaron;ih suvremenika za smislom&rdquo;, dotle se u priopćenju Svećeničko bratstvo svetog Pija X. napominje da mnogim katolicima danas nedostaje osnovno znanje o Katekizmu koje bi ih spriječilo da &bdquo;pogre&scaron;no tumače&rdquo; Bibliju.<br /><br /></p> <p>U istom poglavlju zahtijeva se kvalitetnije propovijedanje, uključujući to da &bdquo;žene propovijedaju tijekom euharistijskih slavlja&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Sljedeće poglavlje, o &bdquo;Sinodalnosti&rdquo;, sugerira da bi dijalog trebao postati trajan te se dodaje: &bdquo;Ovo sinodalno iskustvo jasno se razlikuje od ispitivanja javnog mnijenja; oni koji su sudjelovali kažu kako su pažljivo nastojali da ih vodi Duh Sveti; a u tu svrhu često su svoje promjene usidrili u meditacijama Svetog pisma&rdquo;. Međutim, njihova &bdquo;meditacije&rdquo; ih nisu spriječile da zahtijevaju nemoguće promjene koje nisu u skladu s vječnim naukom Crkve.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče svećenika, oni su u sintezi predstavljeni kao oni koji imaju &bdquo;problema s odnosima&rdquo;, posebice sa ženama, &bdquo;autoritarizmom&rdquo; i &bdquo;ta&scaron;tinom&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Tu se postavlja jedan od najrevolucionarnijih zahtjeva: &bdquo;Pojavljuju se redoviti zahtjevi da svećenički celibat postane pitanje slobodnog izbora pojedinih svećenika, kako bi svećeničko ređenje i brak bili kompatibilni&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Sljedeće poglavlje zahtijeva da &bdquo;mu&scaron;karci i žene jednako žive krsno dostojanstvo&rdquo; i tvrdi se da su žene &bdquo;pretrpjele bezbroj rana&rdquo; od strane Crkve. Ženama je potrebno dati vi&scaron;e prostora za &bdquo;dono&scaron;enje odluka&rdquo;, osim poslova koje već obavljaju. Čak skupina &bdquo;Žena u svojim tridesetima&rdquo; kaže da su &bdquo;revoltirane&rdquo; nejednakostima između mu&scaron;karaca i žena od &bdquo;vrlo rane dobi&rdquo;; otvoreno tražeći ređenje žena za đakonise i svećenice.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče &bdquo;upravljanja&rdquo; Crkvom, mnoga biskupijska izvje&scaron;ća napadaju &bdquo;klerikalizam&rdquo;, tražeći &bdquo;protu ovlasti&rdquo; za laike i &bdquo;obrazovanje&rdquo; kako bi se unaprijedio &bdquo;nauk Drugog vatikanskog koncila&ldquo;.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče liturgije i euharistije, u dokument se kaže sljedeće:</p> <p>&bdquo;Mnogi govore o tome koliko je liturgija sredi&scaron;te u vjerničkom životu katolika. Neki &ndash; poput onih koji su vezani uz Rimski misal iz 1962. (starijem obliku obreda) &ndash; žude za slavljem mise kako bi potpunije odgovorili na onu žeđ koju kr&scaron;tena osoba imaju u svojoj nutrini. Sinteze se isto tako odnose na to da je Euharistija bitna za samu konstituciju zajednica. Međutim, čini se da je liturgija mjesto napetosti, borbe između pastoralne fleksibilnosti i privrženosti ritualima, između po&scaron;tovanja bogatstva liturgijskih simbola i pitanja o jeziku koji je mnogima postao nerazumljiv&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Svakako je ohrabrujuće za vidjeti da je spomenuta tradicionalna latinska misa, ali se predstavlja kao &bdquo;tenzija&rdquo; i poglavlje zavr&scaron;ava pozivom da se djevojkama i ženama dopusti da se pridruže liturgijskim službama:</p> <p>&bdquo;Nemoguće je sumnjati u istinske patnje koje su žene doživjele i velika očekivanja u vezi s ovom temom&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Nadalje, pojavljuje se jo&scaron; jedna tema koju promoviraju mediji i mnogi krugovi iz Katoličke crkve s ovim riječima:</p> <p>&bdquo;Često se spominje patnja onih koji se osjećaju isključenima iz zajednica i/ili sakramenata (homoseksualci, rastavljeni i ponovno vjenčani, i tako dalje), kao i onih koji su manje pogođeni takvim isključenjima&rdquo;.<br /><br /></p> <p>U izvje&scaron;ću biskupije Toulousea čak je navedeno sljedeće:</p> <p>&bdquo;Svako isključenje iz sakramenata povezano sa stanjem života uzrokuje nerazumijevanje i tugu i čini se da se protivi prihvaćanju svega onoga &scaron;to je Krist prakticirao&ldquo;.<br /><br /></p> <p>To su svakako naj&scaron;okantniji aspekti francuske sinodalne sinteze. Biskupsko propratno pismo napominjući da su u sintezama vrlo odsutne &bdquo;određene teme&rdquo;, kao &scaron;to je &bdquo;misionarski poziv&rdquo; Crkve.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Moramo se zapitati i za&scaron;to se neka kr&scaron;ćanska duhovna bogatstva ignoriraju ili obezvrjeđuju, na primjer, euharistija kao Isusova žrtva, sakramenti, posvećeni život, celibat svećenika, đakonat. Isto tako napominju da se obitelj kao mjesto učenja o bratstvu među ljudima ne spominje u tekstovima&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Ovo zapravo zvuči kao priznanje neuspjeha; jer se od katolika traži da oblikuju &bdquo;Crkvu sutra&scaron;njice&rdquo; u ime svoga &bdquo;suosjećanja s Crkvom&rdquo;, čineći da nemaju najelementarnije istine i znanja o njezinom značenju , ulozi i spasonosnom djelovanje kroz sakramente.<br /><br /></p> <p>Čini se da biskupi isto tako popu&scaron;taju okrećući se prema demokraciji unutar Crkve svojim apelom da &bdquo;sinodalnost postane uobičajen stil života Crkve&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Cijeli sinodalni proces u Francuskoj počivao je na temelju nacionalnog tima koji okružuje biskupa Jolyja i lokalno imenovanih regulatora raspravnih skupina; i oko sto tisuća katolika koji su izrazili svoje mi&scaron;ljenje. Oni predstavljaju oko deset posto katolika koji prakticiraju svoju vjeru u Francuskoj, gdje se broj vjernika jako smanjio, posebno nakon lockdowna zbog COVID &ndash; a. Velik dio njih potječe iz &bdquo;boomer generacije&rdquo; koja je doživjela političku revoluciju u svibnju 1968. i liturgijsku revoluciju koja je uslijedila nakon Drugog vatikanskog koncila.<br /><br /></p> <p>Upravo je ta generacija u većoj mjeri propustila prenijeti vjeru i ona sada traži od Crkve da okrene leđa svome moralnom nauku, a mlađe ljude koji žele tradicionalna liturgijska slavlja vidi kao kreatore &bdquo;napetosti&ldquo;.<br /><br /></p> <p>U svom popratnom pismu, francuski biskupi žale zbog činjenice da &bdquo;Sinodalni proces nije zahvatio cijeli Božji narod u svojoj raznolikosti, a posebno mlađe generacije&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Oni su često tradicionalniji od starijih katolika, ali čini se da &bdquo;sinodalnost&rdquo; zahtijeva da starije generacije imaju prednost. To bi moglo imati smisla da te generacije zapravo podržavaju tradiciju koju Crkva mora čuvati i prenositi, ali događa se upravo suprotno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-24-alexandre-joly.jpg'Napad Rusije na NATO bi bio 3. svjetski rat, nitko ne bi prošao dobro'http://grude.com/clanak/?i=358828358828Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 09:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-01-nato_rh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba komentirao je zajedno sa Željanom Zovkom i Domagojem Hajdukovićem trenutnu situaciju vezano uz Rusiju i rat u Ukrajini u HRT-ovoj emisiji 'U mreži Prvoga. '<p>&nbsp;</p> <p>- Rusija će i dalje nastaviti s ratnim aktivnostima i intenzivirat će napadna djelovanja razarajuće naravi kako bi &scaron;to prije zaokružila prostor koji namjerava zauzeti, a to je područje Donbasa i Luganska, rekao je Akrap.<br /><br /></p> <p>Dodao je kako ukrajinske oružane snage i ukrajinski narod napreduju i jačaju svoje sposobnosti, ali im nedostaju jo&scaron; određene sposobnosti kako bi mogli zaokružiti splet aktivnosti neophodnih za ozbiljne obrambene i oslobađajuće operacije.<br /><br /></p> <p>- Te&scaron;ko je za očekivati da će Rusija napasti bilo koju od zemalja članica NATO saveza zato &scaron;to bi to značilo početak 3. svjetskog rata u kojem nitko ne bi dobro pro&scaron;ao, a naročito ne Rusija, ističe Akrap.<br /><br /></p> <p>Jednas od tema emisije je bilo i jučera&scaron;nje dodjeljivanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji za članstvo u EU.<br /><br /></p> <p>- Ovo je povijesna odluka koja je do&scaron;la nakon ruske agresije na Ukrajinu i nakon ogromnog broja izbjeglica koje je primila Moldavija. Ovo je odluka solidarnosti s kojom EU pokazuje da Ukrajina i Moldavija nisu same, da su dio Europe i imaju europsku budućnost, istaknula je zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko.<br /><br /></p> <p>Predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković rekao je kako je ova odluka simboličke naravi te kako je to poruka i Moskvi da se s ovim zemljama ozbiljno računa u srednjoročnoj perspektivi da postanu članice EU.<br /><br /></p> <p>Zovko je napomenula kako je Hrvatska oduvijek zagovarala pro&scaron;irenje EU. U ovom trenutku kada je postalo razvidno da pro&scaron;irenje unije strate&scaron;ko pitanje, Zapadni Balkan nije spremno dočekao moment, navodi.<br /><br /></p> <p>- Zadovoljna sam &scaron;to je u zaključke Vijeća u&scaron;la bitna stvar za BiH, a to je da se rije&scaron;i pitanje izbornog zakona, koje je pitanje svih pitanja kako bi zemlja dobila svoju stabilnost, rekla je i dodala kako Zapadni Balkan ima svoju &scaron;ansu, a posebno BiH.<br /><br /></p> <p>EU ne smije vi&scaron;e razmi&scaron;ljati tehnokratski i birokratski, već mora razmi&scaron;ljati geopolitički kazao je Hajduković i dodao kako su ove odluke upravo promjena u tom smjeru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-01-nato_rh.jpgMario Galić: Što je više oružja, to je manje plina za Europu...http://grude.com/clanak/?i=358827358827Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-11-ukrajina-rat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusia je prepolovila isporuke plina Njemačkoj. Iako su to Rusi pravdali tehničkim razlozima (navodnim kašnjenjem vraćanja turbina s redovnog održavanja iz Siemensa), Berlin je odmah ustvrdio da se radi o političkom pritisku.<p><br />Nije to bila laka odluka ni za Moskvu jer smanjenjem isporuka plina najvećem europskom kupcu ostaje bez milijardi eura - usprkos činjenici da će takav potez dodatno povećati cijenu plina, ali ne toliko da potpuno anulira gubitke uslijed drastičnog smanjenja sa 167 milijuna kubičnih metara dnevno na samo 67. Očigledno je Berlin učinio ne&scaron;to &scaron;to je dodatno naljutilo Moskvu. Ali nije se točno znalo &scaron;to.</p> <p><br /><strong>Ruska osveta zbog njemačkog oružja Ukrajini?</strong><br /><br /></p> <p>A onda je do&scaron;la vijest da je Njemačka (konačno) Ukrajini isporučila sedam samovoznih haubica Panzerhaubitze 2000 (jo&scaron; pet dala je Nizozemska). Do isporuke je do&scaron;lo nakon &scaron;to su ukrajinske posade, nadamo se uspje&scaron;no, pro&scaron;le obuku u trajanju od 40 dana.<br /><br /></p> <p>U isto vrijeme Berlin je prvi put objavio listu oružja i vojne opreme koju je isporučio Ukrajini te &scaron;to namjerava isporučiti u budućnosti. Taj je potez objasnio tvrdnjom da se ugledao na druge saveznike, posebno SAD, koji redovito objavljuju takve vijesti. Zlobnici bi rekli da Berlin do sada nije objavljivao popis isporuka zato &scaron;to nije imao &scaron;to objaviti.<br /><br /></p> <p>Na listi isporučenih oružja, osim već spomenutih haubica PzH 2000, tek se ističu laki raketni sustavi&nbsp;PZO (ispaljuju se s ramena vojnika) Stinger (500 primjeraka) i Strela (čak 2700). Stinger je sasvim sigurno dobrodo&scaron;ao Ukrajincima jer je odlično oružje protiv ruskih juri&scaron;nih aviona i helikoptera. No 9K32 Strela-2 je zastario sustav proizveden jo&scaron; u vrijeme SSSR-a. S njime si Ukrajinci neće puno pomoći. Na popisu je jo&scaron; i 900 protuoklopnih lansera Panzerfaust 3 i 3000 granata za njih.<br /><br /></p> <h3>Nijemci obećali i rakete koje mogu uni&scaron;tavati krstareće projektile<br /><br /></h3> <p>Međutim, njemačka je vlada objavila i popis namjeravanih isporuka s nedefinirani rokom (zlobnici bi rekli najvjerojatnije nakon okončanja rata). On je puno zanimljiviji. Tako se na njemu nalazi jedna bitnica raketnog sustava PZO, IRIS-T SLM.<br /><br /></p> <p>Radi se o vrlo modernom sustavu sposobnom da, između ostalog, uni&scaron;tava krstareće projektile. Dodu&scaron;e, Ukrajinci trebaju barem desetak takvih sustava, ali bolje i&scaron;ta nego ni&scaron;ta. Na popisu su i tri vi&scaron;ecijevna lansera raketa MARS II (identični američkim M270 MLRS, samo &scaron;to su po licenci izrađeni u njemačkoj tvrtki Krauss-Maffei Wegmann).<br /><br /></p> <p>Ista tvrtka izradila je i PZO samovozni topnički sustav Gepard, a kojih bi 30 trebalo zavr&scaron;iti u Ukrajini. Kad je uveden u operativnu uporabu početkom sedamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća, Gepard je bio u samom svjetskom vrhu. Naoružan s dva topa od 35 mm i krajnjeg dometa 6000 metara danas ga je bolje koristiti za gađanje ciljeva na zemlji nego u zraku. Tim prije jer je ukrajinska vojska od početka ruske agresije dobila desetke tisuća lakih raketnih sustava PZO. Lo&scaron;e strane Geparda su da je obuka za njega vrlo složena (naročito sustava za gađanje), a njemačko ministarstvo obrane je već objavilo da ba&scaron; i nema puno granata za topove od 35 mm.<br /><br /></p> <p>Na popisu budućih isporuka nalaze se i 54 oklopna transportera M113. Zanimljivo je da to zapravo nisu njemačka, već danska vozila, a na listi su zavr&scaron;ila samo zato &scaron;to će Njemačka osigurati sredstva za konverziju, pi&scaron;e Mario Galić za Index.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-11-ukrajina-rat.jpgUkrajina i Moldavija dobile status kandidata za EU! http://grude.com/clanak/?i=358820358820Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 21:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-25-zelenskij-prijelomna22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajina je danas navečer i službeno dobila status zemlje kandidata za članstvo u Europskoj uniji.<p><br />Odluko o davanju statusa Ukrajini objavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i nazvao tu odluku "povijesnim trenutkom" u jeku ruske agresije.</p> <p><br />"Sporazum. Europsko vijeće je upravo donijelo odluku o davanju statusu kandidata za EU Ukrajini i Moldaviji. Povijesni trenutak", napisao je na Twitteru predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.<br /><br /></p> <p>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio je odluku, nazvav&scaron;i je "jedinstvenim i povijesnim trenutkom u bilateralnim odnosima".<br /><br /></p> <p>&Scaron;ef diplomacije EU Josep Borell nazvao je to "povijesnom odlukom" koja je donesena u "ključnom trenutku".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-25-zelenskij-prijelomna22.jpgGrađani pozivaju na bojkot benzinskih crpkihttp://grude.com/clanak/?i=358815358815Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-02-rezerva.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvenim mrežama se širi poziv građanima na bojkot benzinskih crpki u BiH u periodu od 25. do 26. lipnja. Na sličan način prosvjed je "organiziran" prije četiri godine.<p>&nbsp;</p> <p>"Dok cijena nafte na svjetskog trži&scaron;tu pada (106 američkih dolara 22. lipnja), cijene u BiH rastu 3,54 KM)", poručeno je u objavi nepoznatih autora koja je preplavila Facebook, prenosi <a href="https://mondo.ba/Info/Drustvo/a1150366/Poziv-na-bojkot-svih-benzinskih-pumpi-u-BiH.html">Mondo.ba</a>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od komentara na ovaj događaj je glasio:</p> <p>"Bojkot je najfiniji način da se ne&scaron;to promijeni. Osobno ću ga ispo&scaron;tovati. Ne dam svojih 50 KM u ta dva dana. Ako nas 50.000 uradi to isto, to je njima gubitak 2.500.000 KM. Ako 100.000 ispo&scaron;tuje, gubitak im je 5.000.000 KM. Malo li je? A prije par mjeseci pri istoj cijeni nafte na svjetskom trži&scaron;tu, gorivo nije prelazilo 2.85KM".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za sada nije poznat organizator ove inicijative.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo da je zbog poskupljenja goriva skoro ista aktivnost pokrenuta i 2018. godine. Tada su u akciji "Stop poskupljenju goriva" putem dru&scaron;tvenih mreža vozači pozvani da u popodnevnim satima svakodnevno na sat vremena zaustave svoje automobile. Odaziv je bio masovan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-02-rezerva.jpegKristijan Iličić se zatekao u potresom razorenom Afganistanu! Poginulo 950 ljudi dosadhttp://grude.com/clanak/?i=358794358794Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jun 2022 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-22-22-kristijan-ilicic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najpoznatijih pustolova i travel blogera Kristijan Iličić, trenutno se nalazi u Afganistanu kojeg je sinoć pogodio snažan potres u kojem je poginulo dosad što se zna 950 ljudi.<p><br />Iličić se oglasio na dru&scaron;tvenim mrežama i obavijestio pratitelje da je on dobro, međutim potres magnitude 6,1 ostavio je katastrofalne posljedice u nekim dijelovima te zemlje.</p> <p>"U 11. mjesecu 2020. posjetio sam Afganistan i zauvijek se zaljubio u tu zemlju. U augustu 2021. zemlja je pala pod kontrolu talibana. Sada sam već neko vrijeme opet tu, prevalio sam do sad 3000 kilometara po Afganistanu, a moram i sa žaljenjem javiti da je noćas ovu napaćenu zemlju pogodio i razorni potres. Snažno mi je zatresao krevet, no sve je okej. U Kabulu je sve okej, no na drugom dijelu zemlje ima dosta žrtava", napisao je Iličić uz snimke koje je ranije snimio u toj zemlji.</p> <p>"Sve storyje vam donosim čim sigurno izađem iz države! Imam jako puno priča i vidjet ćete kako sada izgleda život pod vla&scaron;ću talibana", poručio je Kristijan koji je ranije otkrio da radi vlastite sigurnosti objave će početi stavljati tek nakon &scaron;to izađe iz države.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-22-22-kristijan-ilicic.jpgZapočelo izdavanje E- zdravstvenih iskaznica u ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=358791358791Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jun 2022 10:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-22-zzozzh-zdravstvena-elektronska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zahtjev za izdavanje elektronske zdravstvene iskaznice može podnijeti svaki osiguranik..<p>&nbsp;</p> <p>Temeljem Odluke o uvođenju elektronske zdravstvene iskaznice, koju je Upravno vijeće usvojilo na 16. redovitoj sjednici, Zavod za zdravstveno osiguranje Županije Zapadnohercegovačke započeo je s izdavanjem elektronskih zdravstvenih iskaznica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahtjev za izdavanje elektronske zdravstvene iskaznice može podnijeti svaki osiguranik u nadležnom područnom uredu Zavoda, sukladno mjestu prebivali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom dolaska u područni ured osiguranik će uz zahtjev za izdavanje elektronske zdravstvene iskaznice platiti naknadu od 5 KM i izvr&scaron;iti provjeru ispravnosti osobnih podataka. Nakon provjere ispravnosti osobnih podataka elektronska iskaznica bit će izrađena i odmah spremna za preuzimanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djeca do navr&scaron;ene 18. godine života, te socijalno ugrožene osobe (korisnici stalne socijalne potpore i osobe koje su navr&scaron;ile 65 godina života, a koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi), su oslobođeni plaćanje elektronske zdravstvene iskaznice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elektronska zdravstvena iskaznica u potpunosti mijenja postojeću papirnatu zdravstvenu iskaznicu, te će izravno utjecati na povećanu sigurnost i ispravnost podataka osiguranika, smanjenje administracije i brže kori&scaron;tenje medicinskih usluga. Pored općih podataka osiguranika, elektronska iskaznica sadrži i elektronske podatke o uplaćenoj premiji osiguranja (markici) i statusu zdravstvenog osiguranja. Naime, elektronskom zdravstvenom iskaznicom osiguranici dobivaju i elektronske premije osiguranja (markice) i elektronsku ovjeru zdravstvene iskaznice koja zamjenjuje dosada&scaron;nji način ovjere po kojemu su osiguranici trebali doći u područni ured Zavoda kako bi ovjerili zdravstvenu iskaznicu i temeljem iste ostvarili pravo na zdravstvenu za&scaron;titu na teret sredstava Zavoda.</p> <p><br />Osiguranici će elektronsku zdravstvenu iskaznicu moći nesmetano koristiti u svim ugovornim zdravstvenim ustanovama, ljekarnama i ortopedskim kućama u ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Elektronska zdravstvena iskaznica nije obveza, ali je pogodnost za osiguranike, a<br />osiguranici koji odluče nastaviti koristiti papirnate zdravstvene iskaznice i dalje su u obvezi fizički dolaziti u područne urede Zavoda poradi ovjere iste.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-22-zzozzh-zdravstvena-elektronska.jpgPapa Franjo: Svijet bez nuklearnog oružja nužan je i mogućhttp://grude.com/clanak/?i=358787358787Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jun 2022 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-04-papafranjo015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proces razoružanja mora biti temeljit i potpun te doprijeti do samih duša ljudi, napominje papa Franjo..<p>Papa Franjo ponovno poziva na okončanje rata i uklanjanje uzroka konflikta te iznova potvrđuje kako je nemoralno kori&scaron;tenje, pa čak i posjedovanje, nuklearnoga oružja u poruci pročitanoj na prvome sastanku država stranaka Ugovora o zabrani nuklearnog oružja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je vi&scaron;e pravovremena &bdquo;hrabra vizija&ldquo; Ugovora o zabrani nuklearnoga oružja, napominje papa Franjo u svojoj poruci koju je pročitao tajnik za odnose s državama mons. Paul Richard Gallagher na prvom sastanku država stranaka Ugovora o zabrani nuklearnog oružja. Ugovor, koji ima za cilj postizanje i održavanje svijeta bez nuklearnog oružja, stupio je na snagu u siječnju 2021. godine. Do danas je 65 država ratificiralo ili pristupilo Ugovoru, iako to nije učinila nijedna država koja posjeduje takvo oružje.</p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Dok se govor o razoružanju može mnogima činiti paradoksalnim, potrebno je držati svijest o opasnostima kratkovidnih pristupa nacionalnoj i međunarodnoj sigurnosti i riziku proliferacije, ističe Sveti Otac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa stoga ponavlja apel da &bdquo;umuknu oružja&ldquo; i da se uklone uzroci sukoba neumornim pribjegavanjem pregovorima. Nagla&scaron;ava da mir i sigurnost, kako bi bili pravedni i trajni, moraju biti univerzalni te da svi moramo biti odgovorni &ndash; kolektivno i pojedinačno &ndash; za dobrobit na&scaron;e braće i sestara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta Stolice nema sumnje da je svijet bez nuklearnog oružja nužan i moguć, kaže papa Franjo, te osuđuje planove koji daju lažni osjećaj sigurnosti na temelju posjedovanja nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uni&scaron;tenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno izražava sumnju u primjerenost nuklearnog odvraćanja kao odgovor na suvremene izazove, upozoravajući na opasnosti od nesreća koje uključuju takvo oružje. Kako navodi, &bdquo;nuklearno je oružje skupa i opasna obaveza&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveti Otac jo&scaron; jednom potvrđuje kako je kori&scaron;tenje nuklearnog oružja, kao i njegovo samo posjedovanje, nemoralno. Obrana ideje međusobnog odvraćanja neizbježno zavr&scaron;ava zatrovanjem odnosa među ljudima i ometanjem svakog mogućeg oblika pravog dijaloga, kaže.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako upozorava na opasnost kori&scaron;tenja nuklearnog oružja kao oblika ucjene koja bi trebala biti odbojna svim savjestima čovječanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tom pogledu, papa Franjo nagla&scaron;ava da proces razoružanja mora biti temeljit i potpun te doprijeti do samih du&scaron;a ljudi. Stoga, napominje, važno je prepoznati globalnu i hitnu potrebu za odgovorno&scaron;ću, kako javnom tako i osobnom, &scaron;to uključuje ispitivanje savjesti o tome kako pojedinci i nacije mogu opravdati kori&scaron;tenje ili posjedovanje nuklearnog oružja.</p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Papa Franjo zaključuje svoju poruku napomenom da su sporazumi o razoružanju, uključujući i Ugovor o zabrani nuklearnoga oružja vi&scaron;e od obične pravne obveze. &bdquo;To su također moralne obveze temeljene na povjerenju među državama i među njihovim predstavnicima, ukorijenjene u povjerenju koje građani polažu u svojim vladama, s etičkim posljedicama za sada&scaron;nje i buduće generacije čovječanstva&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo nagla&scaron;ava da je pridržavanje i po&scaron;tivanje međunarodnih sporazuma o razoružanju izvor snage, a ne slabosti, te ohrabruje slu&scaron;atelje &bdquo;da nastave svojim odabranim putem promicanja kulture života i mira utemeljene na dostojanstvu ljudske osobe i svijesti da smo svi braća i sestre&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju, ističe da s njene strane, Katolička Crkva ostaje neopozivo predana promicanju mira među ljudima i nacijama i poticanju obrazovanja za mir u svim svojim institucijama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-04-papafranjo015.jpgKatastrofalan potres u Afganistanu, najmanje 250 poginulihhttp://grude.com/clanak/?i=358786358786Grude.com - klik u svijetWed, 22 Jun 2022 08:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-22-22-potres-afganistan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Usred snažnog potresa u Afganistanu poginulo je najmanje 250 osoba, dok je veliki broj ljudi ozlijeđen. <p>&nbsp;</p> <p>Potres se dogodio u provinciji Paktika, a na dru&scaron;tvenim mrežama su objavljene fotografije na kojima se vide uznemirujući prizori nakon zemljotresa.</p> <p>Lokalna vlast je kazala za BBC da je poginulo najmanje 250 osoba i da je izgledno da će se broj stradalih povećavati. Ozlijeđeno je najmanje 150 ljudi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-22-22-potres-afganistan.jpgPutinovo novo oružje! 'Glad će potaknuti migracije u Europu, a glad u Europi ukinuti sankcije'http://grude.com/clanak/?i=358780358780Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-21-putin-russia-today.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Margarita Simonyan, glavna urednica Russia Today, uputila je jezivo upozorenje zapadnim liderima da će nakon što zavlada glad u svijetu ukinuti sankcije Rusiji.<p><br />U zastra&scaron;ujućoj poruci zapadnim liderima, propagandista Kremlja Margarita Simonyan rekla je da će prije ili kasnije ukinuti sankcije Rusiji kako bi okončali glad.<br /><br /></p> <p>Ruski predsjednik Putin blokirao je ukrajinske morske luke u poku&scaron;aju da ugu&scaron;i ukrajinsku ekonomiju i blokira izvoz hrane. Kao rezultat toga, do 44 milijuna ljudi &scaron;irom svijeta moglo bi se suočiti s glađu, prema Svjetskom programu za hranu.<br /><br /><br />Neki stručnjaci idu toliko daleko da kažu da Putin koristi blokadu koju predvodi Rusija kao sredstvo za stvaranje gladi u sjevernoafričkim i bliskoistočnim zemljama i poticanje migracije u europske zemlje u poku&scaron;aju da destabilizira Zapad.<br /><br /></p> <p>Ona tvrdi da je samo pitanje vremena kada će zapadni lideri popustiti i pristati na Putinov zahtjev za ukidanjem sankcija.<br /><br /></p> <p>"Da se gradimo na ideji 'ljudi žele da jedu', znate, postoji vrlo cinična &scaron;ala koja se pojavila, čak ni &scaron;ala, samo fraza, u Moskvi. Čula sam je nekoliko puta od različitih ljudi", rekla je ona tijekom Ekonomskom foruma u Sankt Peterburgu.<br /><br /></p> <p>"Ona glasi: 'Sva na&scaron;a nada je u gladi.' Evo &scaron;ta to znači, znači da će sada početi glad, a oni će ukinuti sankcije i biti prijatelji s nama jer će shvatiti da je to nepotrebno", dodala je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-21-putin-russia-today.jpgEnergetski stručnjak tvrdi: Gorivo može ići i do 12,50 KM, ako se rat u Ukrajini pretvori u veliki rathttp://grude.com/clanak/?i=358743358743Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 10:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-20-igor-dekanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene i uz intervencije stalno rastu. Do kuda to može ići, može li gorivo doći do cijene od 12,50 KM po litri?<p>&nbsp;</p> <p>"Ako potraje rat u Ukrajini, ako se pretvori u veliki rat, vjerojatno može i to. Cijene će rasti dok traje intenzitet borbi u Ukrajini ovakav kakav je sad. Čim počinju pregovori, cijene će krenuti dolje", rekao je energetski stručnjak Igor Dekanić.<br /><br /></p> <p>Navodi da su moguće i nesta&scaron;ice goriva, no on vjeruje da će EU osigurati i druge dobavne pravce.</p> <p><br />Hrvatska, primjerice, ima svoje naftovode, ima svoje luke, Hrvatska može osigurati naftu s Bliskog i Srednjeg Istoka, naravno, drugo je pitanje po kojoj cijeni... a &scaron;to može BiH!?</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-20-igor-dekanic.jpgU BIH NE ZNAJU?! Cijene nafte prošlog tjedna znatno palehttp://grude.com/clanak/?i=358739358739Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 08:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-11-nafta_pad.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošlog tjedna 7,3 posto..<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Na svjetskim trži&scaron;tima cijene nafte pro&scaron;log tjedna su znatno pale, nakon vi&scaron;etjednog rasta, jer trgovci strahuju da će povećanje kamata banaka izazvati usporavanje rasta svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.<br /><br /></p> <p>Cijena barela na londonskom trži&scaron;tu pala je pro&scaron;log tjedna 7,3 posto, na 113,12 dolara, najnižu razinu od 20. svibnja, dok je na američkom trži&scaron;tu barel pojeftinio 9,2 posto, na 109,56 dolara, najnižu razinu od 12. svibnja.<br /><br /></p> <p>Prvi pad cijene nafte na londonskom trži&scaron;tu u posljednjih pet tjedana posljedica je strahovanja trgovaca da će potražnja za "crnim zlatom" oslabiti zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva jer centralne banke zbog visoke inflacije podižu kamatne stope.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-11-nafta_pad.jpgOd danas skuplje cigarete, nova poskupljenja od 1. srpnjahttp://grude.com/clanak/?i=358737358737Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 08:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-10-cigarete.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uprava za neizravno oporezivanje BiH prije mjesec je dobila zahtjeve za izmjenu cijena pojedinih cigareta.<p>&nbsp;</p> <p>Poslovnica TDR-a u Sarajevu dostavila je Upravi za neizravno oporezivanje (UNO) BiH nove maloprodajne cijene za 34 vrste cigareta koje će biti u primjeni od danas.<br /><br /></p> <p>-Također, sarajevska poslovnica proslijedila je UNO i spisak maloprodajnih cijena cigareta za deset vrsta cigareta koje će biti u primjeni od početka idućeg mjeseca &ndash; rečeno je iz UNO BiH Avazu.<br /><br /></p> <p>Tako da od danas &ldquo;Diva slims&rdquo; i &ldquo;Diva violet slims&rdquo; ko&scaron;ta 5,20 maraka, dok će za četiri vrste &ldquo;drine&rdquo; biti potrebno izdvojiti 5,50 maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-10-cigarete.jpgVlada ZHŽ nastavlja s demografskim mjeramahttp://grude.com/clanak/?i=358731358731Grude.com - klik u svijetSun, 19 Jun 2022 13:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-26-kraljevic_toni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Zapadnohercegovačke županije nastavlja s demografskim mjerama u cilju pomoći obiteljima s djecom.<p><br />Naime, rebalansom proračuna Zapadnohercegovačke županije, koji je usvojen na sjednici u petak, u ovaj je dokument ugrađena potpuno nova stavka &ndash; tekući prijenosi za potporu obiteljima s troje i vi&scaron;e djece, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izrada zakonskog rje&scaron;enja</strong></p> <p>Na ovoj stavci za četiri mjeseca planirano je 3,300.000 konvertibilnih maraka. Ministar financija i dopredsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Toni Kraljević, koji je predlagatelj rebalansa proračuna, nije želio davati detalje o tome kako će biti vr&scaron;ena raspodjela sredstava sa spomenute stavke. Naime, istaknuo je kako je u tijeku izrada zakonskoga rje&scaron;enja kojim će biti definirani kriteriji i načini raspodjele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Mogu samo reći da je, barem prema mom mi&scaron;ljenju, riječ o kapitalno važnom zakonu za budućnost na&scaron;e županije, koji će svojim stupanjem na snagu uvelike olak&scaron;ati život vi&scaron;ečlanim obiteljima, odnosno obiteljima s troje i vi&scaron;e djece &ndash; kaže ministar financija i dopredsjednik županijske Vlade Toni Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako će se zakon vrlo brzo naći na Vladi, nakon čega će javnosti biti poznati svi detalji. Inače, izrada spomenutoga zakona samo je nastavak demografskih mjera koje Vlada Zapadnohercegovačke županije već godinama provodi u kontinuitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, ova je županija među prvima djeci osigurala besplatne udžbenike u osnovnim &scaron;kolama, kao i besplatan prijevoz svim osnovno&scaron;kolcima i srednjo&scaron;kolcima. Također, rodiljske naknade za nezaposlene majke podignute su na 350 konvertibilnih maraka mjesečno, a rok primanja produljen je na godinu dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz ovu novu stavku tekući prijenosi za potporu obiteljima s troje i vi&scaron;e djece, rebalansom su povećani iznosi za poljoprivredu, branitelje, ali i naknade proračunskim korisnicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su poticaji u poljoprivredi podignuti s 1,700.000 konvertibilnih maraka na dva milijuna konvertibilnih maraka. Stavka tekući prijenosi braniteljima s 1,000.000 na 1,100.000 konvertibilnih maraka, a proračunska stavka za novčanu egzistencijalnu naknadu sa 600.000 na 800.000 konvertibilnih maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razlog za rebalans bila je i izmjena naknada tro&scaron;kova zaposlenih. Naime, zbog rasta cijena goriva, Vlada Zapadnohercegovačke županije donijela je odluku o povećanju iznosa putnih tro&scaron;kova za zaposlene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako je proračunska stavka koja se odnosi na tro&scaron;kove zaposlenih uvećana za oko milijun konvertibilnih maraka, odnosno s 9,813.135 na 10,852.050 konvertibilnih maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, izmjene i dopune proračuna Zapadnohercegovačke županije za 2022. godinu planirane su u iznosu od 109,599.448 konvertibilnih maraka, dok je proračun za ovu godinu iznosio 103,203.548 konvertibilnih maraka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-26-kraljevic_toni.jpgTreba pogledati istini u oči... Evo zašto je poskupjela hrana, a glavni uzrok nije rat... štoviše niz ih je prije njegahttp://grude.com/clanak/?i=358723358723Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jun 2022 23:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-18-22-vladimir-vladimirovic-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od aspekata rata u Ukrajini je korištenje hrane kao oružja. SAD, EU i Ukrajina optužuju Rusiju da je zbog njene invazije stvorena ozbiljna prijetnja globalnoj sigurnosti hrane, tvrdeći da Rusija gomila zalihe hrane, krade ukrajinsko žito i zabranjuje izvoz preko ukrajinskih morskih luka.<p>&nbsp;<br />Rusija je, naravno, odbacila te optužbe te tvrdi da je Zapad uvođenjem sankcija Rusiji, velikoj svjetskoj izvoznici žitarica, doveo do rasta cijena i problema s opskrbom siroma&scaron;nih država Afrike i Azije, u koje je Rusija uglavnom i izvozila žitarice.<br />Rusija i Zapad optužuju jedni druge za kori&scaron;tenje hrane kao oružja.<br /><br /></p> <p>"Glavni katalizator postojećih negativnih trendova bile su antiruske sankcije Zapada, koje su dovele do prekida veza u području globalne logistike i prometne infrastrukture", rekla je nedavno glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova.<br /><br /></p> <p>S druge strane, EU ima suprotan pogled na problem. "To je hladna, be&scaron;ćutna i proračunata Putinova opsada nekih od najranjivijih zemalja u svijetu. Hrana je postala dio arsenala terora koji koristi Kremlj", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u raspravi u Europskom parlamentu.<br /><br /></p> <p>"Čini se da ruska vlada misli da će kori&scaron;tenje hrane kao oružja pomoći u postizanju onoga &scaron;to njena invazija nije - da slomi duh ukrajinskog naroda", rekao je državni tajnik SAD-a Antony Blinken.<br /><br /></p> <p>Tko je u pravu po pitanju hrane? Zbog čega cijene p&scaron;enice, ulja, piletine i drugih osnovnih prehrambenih proizvoda toliko snažno rastu? Zbog rata u Ukrajini, sankcija prema Rusiji ili nečega trećega?<br /><br /><br /><strong>Jako raste cijena p&scaron;enice<br /><br /></strong></p> <p>Do odgovora na pitanje kada je počeo rast cijena hrane relativno je lako doći. Glavnim poljoprivrednim proizvodima se trguje na svjetskim burzama, a cijene na veliko su snažan indikator cijena u maloprodaji, tj. cijena finalnih proizvoda. Primjerice, cijena kruha, jednog od glavnih svjetskih prehrambenih proizvoda, određena je cijenom bu&scaron;ela p&scaron;enice.<br /><br /></p> <p>Trenutna cijena bu&scaron;ela p&scaron;enice na svjetskim trži&scaron;tima je iznad 10 dolara, &scaron;to zaista je rekordna razina. Na toj razini je zadnji put bila početkom 2008., izuzmemo li kratkotrajni skok cijene 2012. Ta informacija sama po sebi daje naslutiti da je krivac za rast cijena rat u Ukrajini ili sankcije prema Rusiji.<br /><br /></p> <p>Ali pogleda li se trend kretanja cijene p&scaron;enice u zadnjih nekoliko godina, od sredine 2016. do sredine 2020. ona je bila relativno stabilna, oko 5 dolara po bu&scaron;elu. Rast počinje od sedmog mjeseca 2020., a cijena je narasla sve do 8 dolara pred početak rata u Ukrajini.<br /><br /></p> <p>Cijene su eksplodirale nakon invazije Rusije na Ukrajinu, popev&scaron;i se na gotovo 13 dolara po bu&scaron;elu, ali su se postupno stabilizirale na 10 dolara. Rusija i Ukrajina su veliki izvoznici te sirovine, odgovorne za otprilike četvrtinu svjetskog izvoza.<br /><br /></p> <p>Nagli skok cijene s 8 na 13 dolara u svega nekoliko dana je stoga bio reakcija na negativna očekivanja, ali najave dobre žetve u Australiji i drugim zemljama izvoznicama su smirile pesimistične duhove po pitanju cijene p&scaron;enice, pa je ona pala na 10 dolara.<br /><br /></p> <h3>Isti trend rasta cijene je i kod kukuruza<br /><br /></h3> <p>Među žitaricama se u svijetu najvi&scaron;e proizvodi kukuruz, kojeg je Ukrajina jedan od najvećih izvoznika na svijetu. Vi&scaron;e od 10 posto svjetskog izvoza kukuruza dolazi iz nje, a veći izvoznici su samo SAD, Brazil i Argentina.<br /><br /></p> <p>Od 2014. do početka 2020. cijena bu&scaron;ela kukuruza je bila relativno stabilna i kretala se oko&nbsp; 4 dolara. Do sredine te godine je cijena pala na 3.2 dolara, ali od osmog mjeseca raste. Sredinom 2021. je cijena dosegla 7.58 dolara, pada na 5 dolara u rujnu, a od tada ponovno raste na 6.5 dolara po bu&scaron;elu. Početak rata je katapultirao cijenu na 8 dolara, ali od početka lipnja opet pada na trenutnih 7.5 dolara.<br /><br /></p> <p>Trend je sličan kao kod cijene p&scaron;enice, iako kaotičniji. Rast cijena je počeo i prije rata u Ukrajini, ali ga je on pojačao. Ipak, izgleda da se situacija smiruje.<br /><br /></p> <p>Isti obrazac se pojavljuje i kod cijene suncokretovog ulja, koja se vi&scaron;e nego udvostručila od ožujka 2020. do početka rata u Ukrajini. Cijene ječma i &scaron;ećera prate isti obrazac.<br /><br /></p> <h3>Cijene hrane su počele rasti puno prije rata u Ukrajini<br /><br /></h3> <p>Predugo bi trajalo nabrajanje cijena svih poljoprivrednih proizvoda, ali se mogu pogledati njihovi indeksi. Indeks cijena mjeri relativnu promjenu cijene u odnosu na neko bazno razdoblje.<br /><br /></p> <p>Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda prikuplja cjenovne indekse za žitarice, biljna ulja, mliječne proizvode, meso i &scaron;ećer. Bazno razdoblje je od 2014. do 2016. godine, &scaron;to znači da se cijene uspoređuju u odnosu na prosjek cijena u tom razdoblju.<br /><br /></p> <p>U svibnju 2022. je indeks cijene žitarica bio 173.4 boda, &scaron;to znači da su prosječne cijene žitarica bile za 73.4 posto veće od prosječnih cijena od 2014. do 2016. godine. Indeks je iznosio 140 bodova u siječnju ove godine i 134 boda u svibnju pro&scaron;le.<br /><br /></p> <p>Za usporedbu, 2019. je indeks bio 100, &scaron;to znači da su prosječne cijene u toj godini bile približno iste cijenama u razdoblju 2014.-2016. Jednostavno, cijene žitarica su rasle i prije rata u Ukrajini, ali se može tvrditi da je rat intenzivirao rast.<br /><br /></p> <p>Indeks cijena biljnih ulja, u &scaron;to osim suncokretovog spada i palmino, u siječnju 2022. bio je 186 bodova, &scaron;to znači da su u prosjeku cijene bile 86 posto veće nego u razdoblju 2014.-2016. Do ožujka se indeks popeo na čak 250 bodova, ali se zadnja dva mjeseca smanjio na 230. To je približno isti obrazac kao kod žitarica.<br /><br /></p> <p>Takvo kretanje cijena je Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a primijetila i kod mesa, mliječnih proizvoda te &scaron;ećera. Razlika između te tri kategorije proizvoda i žitarica te biljnih ulja je u tome &scaron;to nije bilo naglog skoka cijena zadnja tri mjeseca, ali je rast nastavljen.<br /><br /></p> <p>Izračunat je i ukupni indeks kretanja cijena hrane, koji pokazuje isti trend. 136 bodova u siječnju 2022. znači da je prosječna cijena hrane odabranih kategorija bila 36 posto veća nego u razdoblju 2014.-2016. Pretpandemijske 2019. je indeks bio 95.1, &scaron;to znači da su cijene bile čak i niže nego u razdoblju 2014.-2016. Nakon rata u Ukrajini je ubrzan rast, pa je u svibnju iznosio 157 bodova.<br /><br /></p> <h3>Ni Putin ni sankcije nisu glavni krivac<br /><br /></h3> <p><strong>Jasno je da se ne mogu samo Putin i rat u Ukrajini okriviti za rast cijena hrane. Počelo je puno prije 24. veljače 2022. i već se sredinom pro&scaron;le godine pisalo o inflaciji. U početku ju je "gurao" rast cijena energenata, točnije oporavak cijena nakon velikog pada 2020., ali je do kraja godine postalo jasno da jako rastu i cijene hrane.</strong><br /><br /></p> <p>Zadnjih mjeseci je, uz naftu i plin, hrana glavni izvor rasta inflacije, koja je dosegla povijesne razine. Jo&scaron; gore, smanjuje se rast svjetskog gospodarstva koji je, po najnovijim prognozama Svjetske banke, smanjen na 2.9 posto BDP-a. Pro&scaron;le godine je očekivanje bilo 5.7 posto. Drastična je to revizija na niže u svega nekoliko mjeseci.<br /><br /></p> <p><strong>Krivac za to su ponajvi&scaron;e protupandemijske mjere, točnije zabrane kretanja, trgovine, izvozne/uvozne barijere, prekidanje trgovačkih lanaca, otežavanje međunarodnog prijevoza i općenito stvaranje kaosa u svjetskoj trgovini.</strong><br /><br /></p> <p>Cijene pomorskog prijevoza su rasle vi&scaron;estruko, a koliko je bila kaotična situacija, svjedoči danas zaboravljen događaj kada je u jednom trenutku cijena nafte bila negativna. To se dogodilo prvi put u povijesti, a rezultat je vi&scaron;ak proizvodnje uz smanjenju potro&scaron;nju zbog lockdowna, zabrana putovanja i prekida poslovanja.<br /><br /></p> <p>Da bi se gospodarstvo u takvoj situaciji održalo na životu, sredi&scaron;nje banke država su provodile ekspanzivne monetarne politike, laički rečeno, printale su novac. Države su uz veliki proračunski deficit dijelile tzv. "helikopterski novac".<br /><br /></p> <h3>Rat je pogor&scaron;ao situaciju, ali...<br /><br /></h3> <p><strong>Nedavni masovni lockdown u Kini, dvije blokade Sueskog kanala pro&scaron;le godine, kasna reakcija sredi&scaron;njih banaka na rast cijena, već spomenute ostale protupandemijske mjere, printanje novca, "helikopterski novac" itd. - uzroka rasta cijena je mnogo.</strong><br /><br /></p> <p>Istina, rat u Ukrajini je pogor&scaron;ao situaciju, ali rast cijena je počeo puno prije. 2020. je u svijetu bilo oko 811 milijuna pothranjenih ljudi, prema priznanju samog UN-a, vi&scaron;e od 10 posto. Činjenicom da je svaka deseta osoba na svijetu bila pothranjena svijet se vratio vi&scaron;e od desetljeća unazad jer je 13.2 posto ljudi na zemlji bilo pothranjeno početkom tisućljeća, a do 2017. se postotak spustio na 8.2 posto.<br /><br /></p> <p><strong>Treba pogledati istini u oči i priznati da ni Putinova invazija na Ukrajinu ni sankcije koje je Zapad uveo Rusiji nisu glavni krivac za rast cijena hrane i nadolazeću humanitarnu katastrofu, primarno u Africi i dijelovima Azije.</strong><br /><br /></p> <p><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/putin-nije-glavni-krivac-za-rast-cijena-hrane/2370721.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d" target="_blank"><em><strong>Branimir Perković/Index.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-18-22-vladimir-vladimirovic-putin.jpgČerkez: Led se otapa i odmrzavaju se novi virusi stari tisućama godinahttp://grude.com/clanak/?i=358716358716Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jun 2022 17:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-goran-cerkez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvije godine pandemija koronavirusa harala je svijetom, ali izgleda došlo je vrijeme da malo predahnemo od nje. Iako u nekim zemljama i danas ima visok broj zaraženih u BiH situacija je stabilna.<p><br />Ovo je za portal &bdquo;Avaza&ldquo; kazao Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva.<br /><br /></p> <p>- Situacija kada je u pitanju koronavirus je stabilna. Jo&scaron; uvijek imamo pojedinačne slučajeve oboljevanja međutim to nije u ovom trenutku ni&scaron;ta zabrinjavajuće. Radi se o lak&scaron;im slučajevima oboljevanja. Sve mjere su i dalje ukinute, a jedine koje su na snazi odnose se na zdravstveni sektor &ndash; kazao je Čerkez.<br /><br /></p> <p>Čerkez dodaje kako zdravstveni sektor nastavlja pratiti situaciju oko pandemije te je istaknuo da ako bude bilo kakva potreba za intervencijom da su u zdravstvenom sektoru spremni.<br /><br /></p> <p>- Ono &scaron;to se zna da tijekom ljetnog perioda neće biti potrebe za intervencijama kada je korona u pitanju, samo ćemo morati biti oprezniji u onom prelazu u jesen, ali i tu bi trebali biti optimistični. Mislim da je najgore pro&scaron;lo &ndash; istaknuo je Čerkez.<br /><br /></p> <p>Čerkez je upozorio da je moguće u budućnosti očekivati slične pandemije kao &scaron;to je koronavirus.<br /><br /></p> <p>- Vijeće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pozvalo je da se zemlje svijeta dobro pripreme za naredne pandemije kako se nebi doveli u situaciju kao &scaron;to je to bilo s koronom. Ovo je svijetu bila dobra pouka. Uni&scaron;tavanje ekologije, otapanje ledenjaka sve to može dovesti do novih pandemija.<br /><br /></p> <p>Naime led se otapa i odmrzavaju se novi virusi stari tisućama godina. Ti virusi mogu dovesti do nove pandemije. Treba biti oprezan jer nova predviđanja govore da bi moglo biti jo&scaron; pandemija &ndash; upozorio je Čerkez.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-goran-cerkez.jpgRusi tvrde: Ubili smo 125 plaćenika iz Hrvatske i BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358714358714Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jun 2022 16:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-11-ukrajina-rat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su u Ukrajini ubijena 74 hrvatska "plaćenika", te 51 "plaćenik" iz BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo obrane Ruske federacije objavilo je tablicu koja, kako tvrde, sadrži broj "plaćenika" koji su se do&scaron;li boriti u Ukrajinu protiv Rusije, broj ubijenih, broj onih koji su napustili Ukrajinu te broj preostalih u Ukrajini.<br /><br /></p> <p>"Rusko ministarstvo obrane prati i bilježi prisutnost svakog stranog plaćenika u Ukrajini", objavili su na svojim web stranicama.<br /><br /></p> <p>Tvrde da u borbene operacije nisu uključeni samo plaćenici nego i oni koji su do&scaron;li obučavati ukrajinske vojnike te pomagati u popravcima zapadnog oružja koje je poslano u Ukrajinu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Ovi podaci nisu neovisno provjereni.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-11-ukrajina-rat.jpgMarkotić: Ljubuški napreduje, mijenja se vizura gradahttp://grude.com/clanak/?i=358707358707Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jun 2022 12:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-30-ljubuski-panorama2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vedran Markotić dvije godine je na poziciji gradonačelnika Ljubuškog, a po njegovim riječima, u te dvije godine ostvareni su vidljivi pomaci u svim segmentima života u tom hercegovačkom gradu.<p>&nbsp;</p> <p>- Dvije godine mandata su brzo protekle, a na samom početku sam obećao dva prioriteta: demografija i jačanje gospodarstva. Mislim da se vide pomaci. Odmah na početku smo donijeli odluku o besplatnom prijevozu učenika osnovnih i srednjih &scaron;kola, županija je omogućila besplatne udžbenike, a mi smo iz Grada osigurali besplatan pribor, tako da roditelji ne moraju ni&scaron;ta kupovati &ndash; rekao je u razgovoru za <strong>Fenu</strong> gradonačelnik Markotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, donesena je i odluku o smanjenju cijena vrtića pa su tako ljubu&scaron;ki vrtić najjeftiniji u Hercegovini.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>- Vrtić je besplatan za svako treće, četvrto i iduće dijete. Također, financiramo i četiri privatna vrtića gdje su također niže cijene &ndash; naglasio je gradonačelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Ljubu&scaron;ki sufinancira i kupnju prve stambene nekretninu za mlade s 4.000 KM po obitelji te stipendira vi&scaron;e od 600 studenata s ukupno 350.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svi studenti prve godine dobiju stipendiju, kao i svi studenti vi&scaron;ih godina koji uredno ispunjavaju svoje studentske obaveze. Tu se isprepleću mjere grada i županije, ali po feedbacku na&scaron;eg stanovni&scaron;tva mislim da idemo u pravom smjeru &ndash; kazao je ljubu&scaron;ki gradonačelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomoć gospodarstvu</strong></p> <p>&Scaron;to se tiče drugog prioriteta, Markotić je istaknuo kako gradska uprava maksimalno stoji na raspolaganju gospodarstvenicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na Gradskom vijeću donijeli smo odluku o povratu novca za investitore, na način da smo to vezali za zaposlenost. Tvrtke koje dođu u Ljubu&scaron;ki, naprave pogon i zaposle ljude, njima se vraća novac koji su dali za zemlji&scaron;te. Osiguravamo im komunalije, asfalt, vodu, kanalizaciju do same parcele kako bi smanjili tro&scaron;kove koji one imaju &ndash; dodao je Markotić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tijeku je realizacija dviju velikih investicija koje će značajno pobolj&scaron;ati industrijsku sliku Ljubu&scaron;kog.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>- Jedna je investicija mesne industrije &bdquo;Braća Pivac&rdquo; koja privodi kraju izgradnju svog pogona na 8.000 metara četvornih. Ljubu&scaron;ki će za tu tvrtku biti centar za BiH i zemlje CEFTA-e. Očekujemo na početku 50-60 radnih mjesta, a kasnije i vi&scaron;e. Također imamo potpisan ugovor s FEAL-om i uskoro bi se u Ljubu&scaron;kom trebao početi graditi pogon te velike kompanije - rekao je gradonačelnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Infrastruktura i ekologija</strong></p> <p>Gradska uprava veliku pozornost poklanja i izgradnji infrastrukture na području grada, pa se tako gradi ljubu&scaron;ka zaobilaznica, kanalizacija u gornjem gradu, vodovod u Studencima za 250 domaćinstava u vrijednosti od 550.000 KM te jo&scaron; niz manjih projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tijeku je rekonstrukcija i obnova tvrđave hercega Stjepana, zatim posjetiteljskog centra na rimskom nalazi&scaron;tu Gračine, uređuju se gradska galerija i park kod Babovca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Zadnjih desetak godina Ljubu&scaron;ki napreduje, mijenja se vizura grada, od uređenja ulica do nove izgradnje. Jedini u županiji imamo pročistač otpadnih voda, konstantno se radi na izgradnji novih prometnica, javne rasvjeta po mjesnim zajednicama, uređuju se novi parkovi i sigurno je da imamo velik broj aktivnosti - kazao je jedan od najmlađih gradonačelnika u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, cilj je da Ljubu&scaron;ki postane jedan od čistijih i zelenijih gradova u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi u Ljubu&scaron;kom težimo očuvanju okoli&scaron;a, jedna smo od prvih sredina koji smo potpisali deklaraciju o zabrani mini hidrocentrala. Vjerujem da smo sve ovo posudili od idućih generacija i red je na nama da očuvamo okoli&scaron;. Od 2012. na prostoru grada nemamo odlagali&scaron;te otpada i na sve moguće načine gledamo očuvati okoli&scaron;. Radimo sada jedan veliki projekt na sanaciji divljih deponija, a radi se i na edukaciji od vrtića do srednjih &scaron;kola o &scaron;tetnosti bacanja otpada &ndash; naglasio je Markotić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-30-ljubuski-panorama2.jpg75 godina Crvenog križa općine Posušjehttp://grude.com/clanak/?i=358696358696Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jun 2022 16:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-13-darivanjekrvi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano je obilježena 75-ta obljetnica utemeljenja i djelovanja Crvenog križa općine Posušje i proslavljen Svjetski dan dragovoljnih darivatelja krvi.<p>&nbsp;</p> <p>I ovim putem čestitamo i izražavamo zahvalnost Crvenom križu općine Posu&scaron;je za predanost i posvećenost u provođenju njegove humanitarne misije.&nbsp;</p> <p><br />Također, veliku zahvalnost i po&scaron;tovanje iskazujemo dragovoljnim darivateljima krvi za njihovu plemenitost i humanost, jer jedini lijek koji se ne može kupiti u ljekarnama je krv, a izvor toga lijeka su upravo dragovoljni darivatelji, priopćeno je iz Općine Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-13-darivanjekrvi.jpgPutin je održao svoj najvažniji govor od početka rata! 'Građani Europe su poraženi, snosit će sve troškove svojih lidera koji su mislili da mi nismo suvereni'http://grude.com/clanak/?i=358694358694Grude.com - klik u svijetFri, 17 Jun 2022 15:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-29-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruski predsjednik Vladimir Putin drži govor na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt-Peterburgu.<p><br />"Ekonomski blitzkrieg protiv Rusije nije imao &scaron;ansi za za uspjeh", rekao je Putin.</p> <p>Kazao je da Europska unija gubi globalnu konkurentnost zbog sankcija koje je uvela Rusiji.<br />Putinove crne prognoze za Europu<br /><br /></p> <p>"Europski političari svojim su potezima zadali ozbiljan udarac svojoj ekonomiji", rekao je.<br /><br /></p> <p>"Samo izravni gubici Europske unije od ludila sankcija mogu prema&scaron;iti 400 milarda dolara u godinI", rekao je Putin dodav&scaron;i da će to&scaron;kove snositi građani.<br /><br /></p> <p>Putin predviđa da će Europa dodatno pogor&scaron;ati nejednakost i da će, kao rezultat toga, doći do rascjepa u dru&scaron;tvu. Kazao je da je europa napravila ekonomske pogre&scaron;ke. Prema njegovom mi&scaron;ljenju, to će dovesti do naleta radikalizma, a u budućnosti i do promjene političkih elita u EU.<br /><br /></p> <p>Rekao je da je Europska unija izgubila politički suverenitet, da njezine birokratske elite ple&scaron;u na tuđu melodiju, &scaron;tete vlastitom stanovni&scaron;tvu, stvarni interesi Europljana i nacionalnog biznisa se zanemaruju i guraju u stranu.<br /><br /></p> <p>"Neuspje&scaron;na energetska politika pridonijela je rasti cijena u Europi. Rusija nije imala nikakve veze s poskupljenjem energenata, gorivo je počelo poskupljivati ​​puno prije specijalne operacije", rekao je Putin.<br /><br /></p> <p>Ruski je predsjednik najavio da je moguće da će Rusija u mogućnosti značajno povećati izvoz hrane i gnojiva, a obujam zaliha žitarica sljedeće sezone mogao bi se povećati na 50 milijuna tona.<br /><br /></p> <p>Putin je rekao da postoji nekoliko opcija za izvoz ukrajinskog žita odjednom, ali će samo kijevske vlasti odlučiti kako to učiniti. Rekao je i da se ne bi "trebale fokusirati na svoje vlasnike s druge strane oceana".</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Optužbe na račun Zapada<br /><br /></h3> <p>Putin je optužio Zapad za "upumpavanje oružja u Ukrajinu i financiranje rusofobije u zemlji".<br /><br /></p> <p>Rekao je kako vjeruje da zapadne sankcije otvaraju nove mogućnosti za zemlju.<br /><br /></p> <p>Prema Putinovim riječima, ideja zapadnih sankcija izgrađena je na lažnoj pretpostavci da rusko gospodarstvo nije suvereno.<br /><br /></p> <p>"Svi koji nastave raditi s Rusijom izloženi su pritiscima iz država i Europe, suočeni su s izravnim prijetnjama. Međutim, Rusija će nastaviti komunicirati sa zapadnim tvrtkama koje surađuju s Moskvom, unatoč&nbsp; pritiscima" rekao je Putin.<br /><br /></p> <p>Ruski čelnik uvjeren je da je potrebno osigurati razvoj gospodarstva temeljenog na privatnom poslovanju, te nastaviti s rasterećenjem administrativnih opterećenja. Predložio je i "pažljiv pristup dekriminalizaciji gospodarskih struktura", primjerice za one koji rade bez dozvole.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Govor najavljen kao "ekstremno važan"<br /><br /></h3> <p>"Ekonomija, trži&scaron;ta i sami principi globalnih ekonomskih sustava do&scaron;li su pod prijetnju", rekao je Putin. "SAD je proglasio pobjedu u Hladnom ratu kao i London, a kasnije je o sebi razmi&scaron;ljao kao o bogovima na planetu Zemlji, koji nemaju obveze, već samo interes", rekao je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Govor su ruski mediji prije nekoliko dana najavili kao "esktremno važan".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-29-putin.jpgScholz, Macron i Draghi stigli u Kijev! Fotkali se u vlaku uz čašicu razgovorahttp://grude.com/clanak/?i=358672358672Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-draghi-macron-scholz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron i talijanski premijer Mario Draghi u četvrtak ujutro stigli su u Kijev, u svoj prvi posjet nakon početka ruske invazije. <p><br />Trojica čelnika će razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o daljnjoj podr&scaron;ci Ukrajini i njezinoj želji da postane članica Europske unije.<br /><br /></p> <p>Lideri tri najveće ekonomije Europske unije dosad su najvažnija europska delegacija koja je stigla u Ukrajinu od početka rata.<br /><br /></p> <p>Zračni promet iznad Ukrajine je zbog sukoba blokiran, pa su trojica čelnika u Kijev stigli iz Poljske vlakom s devet vagona. Krenuli su za Kijev iz poljskog grada Przemysla nedugo nakon ponoći. Posjet je organiziran tijekom protekla tri tjedna.<br /><br /></p> <p>Putovanje preko noći planirano je danima, no iz sigurnosnih razloga nije službeno potvrđeno do samog dolaska u Kijev.<br /><br /></p> <p>Trojcu u Kijevu bi se tijekom dana trebao pridružiti i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis.<br /><br /></p> <p>Ovaj posjet posebno je važan za Scholza nakon tjedana rasprave o tome je li trebao otići ranije kako bi iskazao podr&scaron;ku Berlina Kijevu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-draghi-macron-scholz.jpgPrva dojava o bombi u Hercegovini! Evakuirana bila zgrada Vlade HNŽ-ahttp://grude.com/clanak/?i=358659358659Grude.com - klik u svijetWed, 15 Jun 2022 15:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-vlada-hnz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas u 14 sati i 28 minuta, na službeni mail Vlade HNŽ stigo je mail u kojem se upozorava kako je u zgradi Vlade postavljena eksplozivna naprava, saznaje Vecernji.ba.<p><br /> Predstojnik Ureda predsjednika izvjestio je MUP HNŽ -a koji je naložio evakuiranje zgrade, nakon čega će biti&nbsp; izvr&scaron;en KDZ pregled.<br /> Mail je na Ruskom jeziku, saznaje Večernjak.</p> <p>Kako doznajemo, iza 16,30 sati je zavr&scaron;en pregled prostorija te nije otkriveno ni&scaron;ta.</p> <p>Nastavak je ovo cyber rata protiv institucija diljem država u okruženju.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-vlada-hnz.jpgMilijarde za modernizaciju nuklearnih bombi, avione koji ih nose... svijet više nije istihttp://grude.com/clanak/?i=358634358634Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-14-22-nuklearna-bomba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stockholmski međunarodni institut za istraživanje mira upozorava na novu svjetsku utrku u nuklearnom naoružanju, u kojoj Kina žuri naprijed. <p><br />Aktivisti antinuklearnog pokreta postaju usamljene osobe, pi&scaron;e Deutsche Welle.<br /><br /></p> <p>Svakog utorka, R&uuml;diger Lancelle sjeda u svoj automobil i vozi se u zračnu bazu Bundeswehra u B&uuml;chelu u zapadnoj Njemačkoj. 83-godi&scaron;nji mirovni aktivist sjeda na kampersku stolicu ispred kapije i bdije. Njegov cilj: "Da oružje koje leži u B&uuml;chelu bude uklonjeno i rashodovano", kaže on za DW telefonom.<br /><br /></p> <p>U B&uuml;chelu je pohranjeno oko 20 nuklearnih bombi koje bi upotrijebili njemački borbeni piloti u slučaju napada. Lancelle protestira protiv ovog takozvanog "nuklearnog dijeljenja".<br /><br /></p> <p>Prije samo &scaron;est mjeseci, izgledalo je kao da su mirovni aktivisti poput Lancellea imali većinu Nijemaca na svojoj strani. "Njemačku bez nuklearnog oružja" također su kao cilj nove vlade postavili socijaldemokrati lijevog centra, ekolozi Zeleni i neoliberalni Slobodni demokrati. Nakon ruskog napada na Ukrajinu i nuklearnih prijetnji iz Moskve, sve se promjenilo.<br /><br /></p> <p>U nedavnom istraživanju koje je naručio javni emiter ARD, 52 posto ispitanika reklo je da se sada zalaže za zadržavanje američkog nuklearnog oružja u Njemačkoj. Od 30. 5. do 1. 6. anketirano je vi&scaron;e od 1.300 ljudi. U sličnom istraživanju prije godinu dana taj broj je bio samo 14 posto.<br /><br /></p> <p>Počev&scaron;i od 2023. godine, nuklearno oružje u B&uuml;chelu će biti zamijenjeno novim modelom B61-12. Ova moderna bomba ne samo da se može navesti do cilja, već ima i promjenjivu snagu u rasponu od 0,3 do 340 kilotona (bomba "Debeli čovjek" bačena na Nagasaki bila je 25 kilotona). Kritičari strahuju da bi ova varijabilnost mogla smanjiti prag inhibicije za stvarno kori&scaron;tenje ovog oružja.<br /><br /></p> <p>SAD tro&scaron;e oko 10 milijardi dolara na modernizaciju svojih nuklearnih bombi. Njemačka, sa svoje strane, ulaže milijarde eura u nove avione F-35 da ih nosi.<br /><br /></p> <p>Trend je opći, prema Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira (SIPRI), koji je u ponedjeljak objavio veliko izvje&scaron;će, upozoravajući na novu utrku u nuklearnom naoružanju.<br /><br /></p> <p>Utvrđeno je da nakon desetljeća nuklearnog razoružanja, sve nuklearne sile trenutno tro&scaron;e mnogo novca na nove nuklearne bojeve glave i povezane sisteme isporuke, kao &scaron;to su projektili dugog dometa, brodovi, podmornice i zrakoplovi.<br /><br /></p> <p>Istraživač SIPRI-ja Hans Kristensen i njegove kolege proveli su godine procjenjujući zalihe nuklearnog oružja u svjetskim nuklearno naoružanim državama. Podrazumijeva se da je trenutno ukupno 12.705, a preko 90 posto u vlasni&scaron;tvu Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.<br /><br /></p> <p>"Nuklearne države su super zauzete modernizacijom svojih arsenala", rekao je za DW Kristensen, koji je i direktor Projekta nuklearnih informacija u Federaciji američkih znanstvenika.<br /><br /></p> <p>"I da pro&scaron;ire verzije koje imaju, ali i da uvedu nove vrste. Zemlje počinju da pridaju veći značaj nuklearnom oružju", dodao je.<br /><br /></p> <p>"Porast Kine je trenutno najznačajniji porast u svijetu u smislu brojki", rekao je Kristensen.<br /><br /></p> <p>"To je potpuno bez presedana po kineskim standardima. Ne znamo za&scaron;to Kina to radi iz jednostavnog razloga &scaron;to Kina ne želi pričati o tome", dodao je.<br /><br /></p> <p>U protekle dvije godine, Kristensen i njegove kolege identificirali su oko 300 novoizgrađenih silosa za balističke projektile u kineskim pustinjama na osnovu satelitskih snimaka.<br /><br /></p> <p>"Možda se Kina pla&scaron;i da njen postojeći arsenal neće preživjeti američki nuklearni napad", kaže Kristensen.<br /><br /></p> <p>"Možda je to i reakcija na činjenicu da će odbrambeni sistemi od raketa biti bolji u budućnosti i da Kina želi da bude u stanju da prevaziđe takve sisteme s vi&scaron;e bojevih glava."<br /><br /></p> <p>U svakom slučaju, rekao je, jedno je sigurno, predsjednik Xi Jinping želi vojsku "svjetske klase", a to očigledno znači onu koja ima nuklearno oružje.<br /><br /></p> <p>Zato bi bilo važno da se Kina obaveže na maksimalan broj nuklearnog oružja međunarodnim ugovorima, kaže Kristensen.<br /><br /></p> <p>"Međutim, Kinezi do sada nisu bili zainteresirani. Odbili su prijedloge."<br /><br /></p> <p>Uskoro se ni SAD i Rusija neće morati držati ograničenja. To je zato &scaron;to sporazum "Novi početak" &mdash; "Sporazum o smanjenju strate&scaron;kog naoružanja" &mdash; ističe 2026. Od onoga &scaron;to je nekada bio sveobuhvatni sistem ugovora o kontroli naoružanja, "Novi početak" je jedini preostali element. Ograničava broj strate&scaron;kog nuklearnog oružja kao &scaron;to su rakete dugog dometa.<br /><br /></p> <p>"S obzirom na rusko-ukrajinski rat i evoluciju Republikanske stranke u SAD-u, malo je vjerovatno da će sporazum biti produžen", smatra Kristensen.<br /><br /></p> <p>Zato se čini vjerovatnom nova nuklearna konkurencija između Kine, Rusije i SAD.</p> <p>"A onda imamo vrlo dinamične nove zemlje koje posjeduju nuklearno oružja poput Indije, Pakistana i Sjeverne Koreje. Rizik od nuklearnog rata je stoga mnogo veći nego prije deset godina", rekao je.<br /><br /></p> <p>"Živimo u novoj eri nuklearnog rizika", dodao je Kristensen.<br /><br /></p> <p>Ovi rizici se trenutno posebno slikovito opisuju na ruskoj državnoj televiziji.<br /><br /></p> <p>"Ako se sve nastavi kako je, samo nekoliko mutanata će preživjeti u Bajkalskom jezeru&ldquo;, rekao je nedavno voditelj Vladimir Solovjov na kanalu Rusija-1.<br /><br /></p> <p>"Ostatak svijeta će nestati u masovnom nuklearnom napadu", dodao je.<br /><br /></p> <p>Svijet bez nuklearnog oružja vjerojatno će biti vrlo daleka perspektiva. To je jasno i Lancelleu, njemačkom mirovnom aktivistu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-14-22-nuklearna-bomba.jpgNa jesen stiže još vojnika u BiH! Njemačka šalje svojehttp://grude.com/clanak/?i=358631358631Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-19-eufor-bih-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon višegodišnje pauze, savezna vlada Njemačke na jesen šalje do 50 vojnika Bundesvehra u stabilizacijsku misiju EU "Althea", javlja "Der Spiegel".<p><br />Jutros su Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo obrane izvijestili sigurnosne političare u Bundestagu da Vlada namjerava usvojiti odgovarajući mandat već sljedećeg tjedna. Bude li sve i&scaron;lo po planu, Bundestag bi prije ljetne pauze trebao raspravljati o inozemnom angažmanu. <br /><br /></p> <p>Misija EU već godinama boravi u Bosni i Hercegovini kako bi obuzdala moguće tenzije između različitih etničkih grupa. Bundesvehr bi prema nacrtu mandata trebao sudjelovati s vojnicima u sastavu misije u Sarajevu. Osim toga, njemački vojnici trebaju podržati dva takozvana tima za vezu i promatranje (LOT) misije. Ovo je mreža promatračkih postaja ra&scaron;irenih &scaron;irom zemlje, navodi Der Spiegel.<br /><br /></p> <p>Samo lako naoružani, timovi na licu mjesta istražuju mogu li se razviti sukobi ili čekaju velike prosvjede koji bi mogli eskalirati. U takvom slučaju, timovi bi tada tražili robusnije jedinice EUFOR-a iz Sarajeva. Zapovjednik misije, Austrijanac, poželio je njemačko sudjelovanje tokom posjeta savezne ministrice obrane Christine Lambrecht prije nekoliko tjedana, pi&scaron;e <a href="https://www.spiegel.de/politik/deutschland/auslandsmission-bundeswehr-soll-nach-bosnien-a-4a8c1db9-8806-458f-93ea-b737c44e5b0b" target="_blank">Der Spiegel</a>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-19-eufor-bih-22.jpgPapa: Rat u Ukrajini je možda isprovociranhttp://grude.com/clanak/?i=358627358627Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-14-papa-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo jutros je komentirao rat u Ukrajini, koji traje već dulje od 100 dana, pri čemu ništa ne ukazuje da bi uskoro mogao završiti.<p>&nbsp;</p> <p>Rekao je da su izvje&scaron;taji o ruskom kori&scaron;tenju plaćenika u Ukrajini "monstruozni", dodav&scaron;i da je konflikt "možda na neki način isprovociran ili nije spriječen". Ruske snage u Ukrajini opisao je kao "divlje i okrutne" pa dodao kako se "Ukrajinci bore za opstanak".</p> <p>Papa je također odbio napraviti razliku između "dobra i zla" u ratu u Ukrajini, javlja talijanska La Stampa.</p> <p>Na pitanje podržava li ruskog predsjednika Vladimira Putina, papa je odgovorio: "Ne, ne podržavam, ali se protivim svođenju kompleksnosti na razliku između dobra i zla."</p> <p>Papa Franjo je dodao kako se nada da će u rujnu u Kazahstanu susresti patrijarha Kirila, čelnika Ruske pravoslavne crkve.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-14-papa-putin.jpgNova odluka o Covid potvrdama: 'Pandemija još traje'http://grude.com/clanak/?i=358620358620Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 08:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-07-testiranje-covid.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europski parlament i europske vlade dogovorili su u ponedjeljak navečer da pravila o covid potvrdama ostaju na snazi idućih 12 mjeseci zbog toga što pandemija koronavirusne bolesti još traje.<p><br />Predstavnici Europskog parlamenta i vlada članica EU složili su se produžiti važenje uredbe do 30. lipnja 2023., objavilo je francusko predsjedni&scaron;tvo Vijeća EU-a, dodajući da se uredba može opozvati i prije tog roka, ako to dopusti zdravstvena situacija. <br /><br /></p> <p>Potvrde su namijenjene olak&scaron;avanju slobodnog kretanja ljudi tijekom pandemije. Pomoću QR koda potvrda se može koristiti za dokazivanje je li osoba cijepljena protiv koronavirusa, negativna na testu na koronavirus ili se oporavila od covida-19.<br /><br /></p> <p>Digitalna verzija može se spremiti na mobilni uređaj. Europska komisija je u veljači predložila produljenje važenja uredbe o covid potvrdama.<br /><br /></p> <p>"Virus koji uzrokuje covid-19 i dalje prevladava u Europi i u ovoj fazi nije moguće utvrditi utjecaj mogućeg &scaron;irenja zaraze u drugoj polovici 2022. ili pojave novih varijanti", priopćeno je iz Komisije.<br /><br /></p> <p>Produljenje važenja uredbe omogućuje putnicima da nastave koristiti svoju covid potvrdu ako države članice zadrže određene mjere javnog zdravlja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-07-testiranje-covid.jpegUŽAS! BiH na uvoznu hranu potrošila pola milijarde marakahttp://grude.com/clanak/?i=358598358598Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jun 2022 10:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-povrce_u_gajbama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina je u prvih pet mjeseci ove godine za uvoz prehrambenih proizvoda potrošila više od pola milijarde KM.<p>&nbsp;</p> <p>Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UIO) govore da smo najvi&scaron;e novca dali za uvoz živih životinja i mesa, čak 174,6 miliona konvertibilnih maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U periodu od 1. siječnja do 31. svibnja 2022. godine uvezene su žitarice u vrijednosti od 153,99 miliona KM. Uvezeno je i vi&scaron;e od 124.000 tona voća i povrća, čija je vrijednost 151,91 milijun maraka", kazali su iz UNO BiH za "Nezavisne novine".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na uvoz ulja i masti potro&scaron;eno je 98,127 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da ovi podaci u su&scaron;tini nisu različiti u odnosu na prethodne godine, prvenstveno zbog toga &scaron;to su cijene prehrambenih proizvoda veće nego ranije, pa je samim tim i vrijednost uvoza povećana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ali najveći problem nije u tim cijenama koje se mijenjaju. Evo, recimo, konkretno, u ovoj godini, problem je u količinama. BiH uvozi prekomjerne količine hrane. To stvara strahovito veliki odliv novca iz države i nanosi direktnu &scaron;tetu privredi, a posebno građanima", kaže Gavran za "Nezavisne novine".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poja&scaron;njava da se &scaron;teta nanosi na dva načina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kratkoročno gledano, razlog je &scaron;to BiH ne proizvodi dovoljno hrane. Samim tim ima potrebu za uvozom. Međutim, dugoročni problem i za&scaron;to smo uopće do&scaron;li u situaciju da ne proizvodimo dovoljno hrane i da domaći proizvođači često ne mogu da prodaju ono &scaron;to su proizveli jeste taj &scaron;to nema dovoljno podr&scaron;ke domaćoj proizvodnji", smatra Gavran i dodaje da su nadležni isključivo zainteresirani za prikupljanje poreza, a to se najvi&scaron;e može učiniti prilikom uvoza robe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ni predviđanja nadležnih na svjetskom nivou nisu optimistična.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ujedinjeni narodi nedavno su priopćili da će uvoz hrane ove godine dostići rekordnih 1,8 milijardi dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U odnosu na pro&scaron;lu godinu vrijednost uvoza biti će povećana za 51 milijardu dolara, a čak 49 milijardi tog iznosa otpada na vi&scaron;e cijene hrane", naveli su iz agencije UN-a za hranu i poljoprivredu FAO, a prenosi novinska agencija Hina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Aleksandar Ljuboja, ekonomist, smatra da je ovakav epilog potpuno realan, s obzirom na svjetsku geopolitičku situaciju, prvenstveno na sukob u Ukrajini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;ava da je dalje poskupljenje hrane sasvim izvjesno, jer je prostor za spekulacije ogroman.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zbog sukoba u Ukrajini bit će od 15 do 20 posto žitarica manje na svjetskom trži&scaron;tu, ako se eventualno ne desi jo&scaron; neki dodatni poremećaj, poput hidrometeorolo&scaron;kih neprilika. Možemo očekivati manje prinose brojnih prehrambenih kultura. Tu su, naravno, i energenti i sve &scaron;to proizvodi petrokemijska industrija, u prvom redu đubrivo", ističe Ljuboja za "Nezavisne novine".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od siječnja do kraja travnja ove godine, ukupan obim uvoza sve robe u BiH iznosio je 8,81 milijardu KM, i u odnosu na isti period 2021. godine povećan je za 2,6 milijardi KM, odnosno 41,79 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni trgovinski partner BiH je i dalje Europska unija (EU), sa čijeg trži&scaron;ta se uvozi 64,7 odsto sve robe. Vrijednost uvezene robe iznosila je oko 5,7 milijardi KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada su pitanju prehrambeni proizvodi, poput kruha, peciva, kolača i drugih pekarskih proizvoda, BiH se najvi&scaron;e oslanjala na uvoz iz Srbije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-povrce_u_gajbama.jpgSVETKOVINA SVETOG ANTE, Omiljenog sveca u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=358596358596Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jun 2022 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-13-grude-sveti-ante.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolici diljem svijeta danas slave blagdan Svetog Ante koji je prvenstveno svetac bolesne djece, siromaha i zatvorenika te mole za izlječenje, za pronalazak izgubljenih stvari i slično.<p>&nbsp;</p> <p>Blagdan omiljenog sveca katolički vjernički puk &scaron;tuje kao sv. Antuna Padovanskoga, jer su mu zemni ostaci pokopani u talijanskoj Padovi.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, crkve u hrvatskom iseljeni&scaron;tvu na blagdan sv. Ante bile su pune hrvatske djece koja bi s roditeljima dolazila po blagoslov i donosila ljiljane. </p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Tko je bio sv. Ante Padovanski<br /><br /></strong></p> <p>Sv. Ante je rođen s krsnim imenom Fernando Martim de Bulh&otilde;es e Taveira Azevedo 1195. u jednoj plemićkoj obitelji u Lisabonu u Portugalu. Tu je pohađao &scaron;kolu kod redovnika sv. Augustina (augustinaca). Godine 1212. zaređen je za svećenika u Coimbri. Potresen pokopom franjevačkih marokanskih mučenika odlučuje se prsitupiti franjevačkom redu 1220. i uzima ime Antonius. Pun misionarskoga žara ide 1220. osobno u Maroko, ali se zbog bolesti morao vratiti. Po povratku oluja je njegov brod odvela na Siciliju. Vr&scaron;io je brojne službe u svom redu, a poznat je i kao pokornički propovjednik protiv katara i valdenza u Italiji i južnoj Francuskoj. Nnjegovo poznavanje Biblije donijelo mu je divljenje, tako da su mu propovijedi bili vjerodostojne, sadržajne i gorljive. U gotovo svakoj crkvi nalazi se njegova slika ili jo&scaron; če&scaron;će njegov kip. Na slikama ili kipovima vidi se obično redovnik s franjevačkim habitom, mlad i lijep, nježan mu&scaron;karac, rekao je u jednoj od svojih propovijedi ranijih godina o sv. Anti, fra Ante Batinić.<br /><br /></p> <p>Bio je franjevac pun ideala, poleta, odu&scaron;evljen svetim Franjom i njegovim idealima: siroma&scaron;tva, poslu&scaron;nosti, čistoće, ljubavi prema Evanđelju, vjernosti Crkvi, misionarskim zanosom. Sv. Ante, poput većine srednjovjekovnih svetaca, ima na glavi tonzuru, kružić bez kose posred tjemena, &scaron;to je bio znak pripadnosti redovničkom staležu, znak poniznosti i zavjeta Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na slikama i kipovima izgleda poput slabića. Upravo u toj nježnosti sastoji se njihova snaga. Pod tim kipom ili slikom često se nalazi &scaron;krabica s natpisom: Kruh sv. Ante. Ta je &scaron;krabica i u na&scaron;em narodu znak na&scaron;e kr&scaron;ćanske solidarnosti prema slabima i ugroženima, simbol na&scaron;e konkretne pomoći. Na&scaron; svetac u naručju drži obično dijete Isusa, s plavom kovrčavom kosom, često u bijeloj haljini, ili polugolo. Često ga se pritom sv. Antu predstavlja i s otvorenom knjigom, s Biblijom u ruci. Dijete Isus&nbsp; je simbol Biblije i utjelovljene Riječi Božje. Sv. Ante je studirao Sv. pismo. Papa Grgur IX. nazvao ga je riznicom Svetoga Pisma. Franjo ga je 1224. imenovao učiteljem teologije i voditeljem teolo&scaron;kih znanosti za Red Manje braće u Bologni. Uz sv. Antu vežu se i brojne legende. Posljednje godine života provodi kao provincijal, kao poglavar franjevačkog samostana u Padovi. On se 1230. ostavio svih dužnosti te je živio na jednom orahovu stablu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavne su postale njegove pokorničke propovijedi 1231. u Padovi, gdje ga je pod otvorenim nebom slu&scaron;alo i do 30.000 ljudi. To je preporodilo i obratilo cijelu Padovu i okolicu: dugovi su opra&scaron;tani, zavađene obitelji pomirene, lopovi su vraćali ukradeni plijen vlasnicima, prostitutke su se vraćale časnom životu. Umro je 13. lipnja 1231. u Padovi &ndash; u 36. godini života. Samo 9 mjeseci nakon smrti progla&scaron;en je svetim, 30. 5. 1232., &scaron;to do danas najkraća kanonizacija jednog sveca. Godine 1946. progla&scaron;en je crkvenim naučiteljem. Pokopan je utorkom, a pritom su se dogodila mnoga čudesa. Zato su od 17. st. popularna pobožnost 13 utoraka sv. Ante. Za&scaron;titnik je izgubljenih stvari. U Padovi mu je izgrađena u čast velika bazilika. Sv. Ante je za&scaron;titnik u ratnoj nevolji&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svim <strong>Antama, Antunima, Antonijama, Anitama</strong>, <strong>Anteama</strong> &hellip;. čestitamo njihov imendan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-13-grude-sveti-ante.jpegGdje je nestao bunt? Prije točno četiri godine zbog goriva su se blokirale ceste u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358594358594Grude.com - klik u svijetSun, 12 Jun 2022 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-08-beograd_protest_vozaca_fb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Već treći dan za redom vozači zaustavljaju svoje vozilo gdje god da se nađu u 17 sati'', vijest je koja je objavljena prije točno četiri godine, 12. lipnja 2018.<p>&nbsp;</p> <p>''Vozači ne odustaju, prosvjedi su nastavljeni i u utorak zbog visokih cijena goriva. U Banja Luci je na Prijedorskoj petlji bila kilometarska kolona. Tako je bilo i u drugim gradovima Republike Srpske - Bijeljini, Gradi&scaron;ki... Obojen je dio ograde mosta na Prijedorskoj petlji, kako bi se na simboličan način, kako kažu vozači, pokazalo da 300 milijuna maraka od tro&scaron;arina nije upotrijebljeno za bolju infrastrukturu kako je to bilo predviđeno'', pisalo je tada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, litar goriva od početka do sredine 2018. poskupio je za oko pola marke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, trenutne cijene dizela dosežu do 3,51 KM, a super 98 je 3,61 KM, čime se obaraju povijesni rekordi, a najavljena je mogućnost da neće biti vrste goriva koja će se moći natočiti za manje od 3,50 KM.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-08-beograd_protest_vozaca_fb.jpgZagreb na nogama zbog lažnih dojava o bombama, pirotehničari su sve pregledalihttp://grude.com/clanak/?i=358588358588Grude.com - klik u svijetSun, 12 Jun 2022 10:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-12-garden-mall.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju ujutro stigle su najmanje tri dojave o bombama, prvo za City Centar One East, a malo nakon toga i za Garden Mall u Dubravi i Famlil Mall na Jankomiru, javlja 24sata.<p>&nbsp;<br />Dobili smo dojave da su u nekoliko trgovačkih centara postavljene eksplozivne naprave, rekli su nam iz zagrebačke policije. Kako smo doznali, u nedjelju ujutro stigle su najmanje tri dojave o bombama u &scaron;oping centrima,&nbsp;prvo za City Centar One East, a malo nakon toga i za Garden Mall u Dubravi i Famlil Mall na Jankomiru. Dojave su stigle unutar pola sata.<br /><br /></p> <p>Na razglasu su rekli ljudima da mirno napuste centar. </p> <p><br />Prema informacijama 24sata, <strong>pirotehničari </strong>su pregledali City Center One na Žitnjaku i nisu utvrdili da je unutra bomba.</p> <p><br />Reporter Večernjeg lista potvrdio je da je taj trgovački centar otvoren. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-12-garden-mall.jpgMostarski franjevci pripremaju još jedan tegljač s humanitarnom pomoći za Ukrajinuhttp://grude.com/clanak/?i=358569358569Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jun 2022 10:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-11-franjevci-ukrajina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Humanitarci i fratri Franjevačke crkve i samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru, predvođeni fra Ikom Skokom u ponedjeljak, 13. lipnja, poslat će još jednu pošiljku humanitarne pomoći u Ukrajinu.<p>&nbsp;</p> <p>Ukupna vrijednost prikupljene robe, a uglavnom se radi o konzerviranoj hrani i higijenskim potrep&scaron;tinama, je 36.622 maraka, dok je za tro&scaron;kove prijevoza bilo potrebno osigurati dodatnih 8.000 maraka.<br /><br /></p> <p>Donaciju su dali <strong>Hrvatska katolička misija Berlin</strong> u iznosu od 17.300 eura te <strong>Udruga &bdquo;Majčine ruke&rdquo; Međugorje</strong>, koja je osigurala hranu u vrijednosti 10.000 maraka.<br /><br /></p> <p>Protekloga mjeseca u Ukrajinu je također stigao tegljač s humanitarnom pomoći za kojega su novac prikupili mladi iz <strong>franjevačkog Studentskog doma Dompes</strong> i građani Mostara predvođeni <strong>fra Ikom Skokom</strong>.<br /><br /></p> <p>Bra&scaron;no, ulje, riža i druge potrep&scaron;tine isporučene su tada u franjevačkome samostanu nedaleko od granice s Poljskom u ukrajinskoj oblasti Zakarpatska, potvrdio je fra Iko za portal Pogled.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-11-franjevci-ukrajina.jpgNjemački ministar financija priznao: Nemamo više rezervihttp://grude.com/clanak/?i=358567358567Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jun 2022 09:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-11-22-njemac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka vlada dosegnula je granicu svog fiskalnog kapaciteta zbog intervencije u pandemiji covida-19, utjecaja rata u Ukrajini i klimatskog fonda, kazao je ministar financija Njemačke.<p>&nbsp;<br />"Nema rezervi u saveznom proračunu za 2022.", rekao je Christian Lindner u subotu, objavio je njemački portal t-online. Lindner je istaknuo da ne bi građanima trebalo pružiti daljnju financijsku potporu prije jeseni kako bi se ublažio utjecaj rastuće inflacije.</p> <p>"Savjetujem da se puste mjere koje su već poduzete kako bi mogle djelovati", kazao je njemački ministar financija.</p> <p>U ožujku je vlada najavila paket u vrijednosti od 16 milijardi eura kako bi pomogla potro&scaron;ačima da se nose s rastućim cijenama energenata i smanje ovisnost o ruskom plinu. Proračuni Njemačke uobičajeno ne prelaze ograničenje deficita od 0.35 posto bruto domaćeg proizvoda. Takozvana "kočnica za dugove" suspendirana je od početka 2020., a vlada je planira vratiti u 2023.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-11-22-njemac.jpgBiden: Zelenski nas nije htio ni čuti...http://grude.com/clanak/?i=358566358566Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jun 2022 09:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-19-joe_biden.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki predsjednik Joe Biden rekao je da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski "nije htio čuti" američka upozorenja uoči invazije Rusije na njegovu zemlju.<p><br />"Mnogi su mislili da pretjerujem" kada sam govorio o ruskom napadu na Ukrajinu, prije nego je počeo, rekao je Biden na prijemu u Los Angelesu, na kojem su se skupljala sredstva za Demokratsku stranku.<br /><br /></p> <p>"Ali znao sam da imamo informacije u tom smislu. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin će prijeći granicu. Nije bilo sumnje, ali Zelenski nije htio čuti", rekao je Biden novinarima.<br /><br /></p> <p>Sjedinjene Države počele su upozoravati o pripremama za invaziju na Ukrajinu puno prije nego je ruski predsjednik 24. veljače objavio "posebnu operaciju", pi&scaron;e France presse. Ta upozorenja izazvala su nevjericu pa čak i kritike kod nekih europskih saveznika, koji su tada smatrali da su Sjedinjene Države pretjeruju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-19-joe_biden.jpgNjemačka zatvara bankomate noćuhttp://grude.com/clanak/?i=358563358563Grude.com - klik u svijetSat, 11 Jun 2022 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-11-22-sparkasse-bankomat.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon sve češćih krađa, mnoge banke u Njemačkoj odlučile su noću zaključavati dijelove svojih poslovnica u kojima se nalaze bankomati. <p><br />Naime, razbojnici postavljanjem eksploziva poku&scaron;avaju ukrasti novac pa tako uni&scaron;te i&nbsp;cijeli pretprostor poslovnice banke.</p> <p>&ndash; Jeftinije je ukinuti mogućnost podizanja novca s bankomata noću nego sanirati &scaron;tetu -&nbsp;poručuju iz banke Sparkasse Fulda, prenosi <a href="https://fenix-magazin.de/najnovija-mjera-u-njemackoj-velik-broj-banaka-nocu-zakljucava-pretprostore-poslovnica-u-kojima-se-nalaze-bankomati-za-podizanje-novca/" rel="nofollow" target="_blank" data-cke-saved-href="https://fenix-magazin.de/najnovija-mjera-u-njemackoj-velik-broj-banaka-nocu-zakljucava-pretprostore-poslovnica-u-kojima-se-nalaze-bankomati-za-podizanje-novca/">Fenix magazin</a>.&nbsp;</p> <p>Sparkasse Fulda je&nbsp;najavila da će zatvoriti i prilaze poslovnici tijekom noćnih sati.&nbsp;Pretprostori u kojima su bankomati bit će&nbsp;<strong>zatvoreni od 23 do 6 sati</strong>. Najnovija mjera, ne odnosi se na&nbsp;vanjske bankomate koji su dostupni na ulicama ili se nalaze na pročeljima zgrada.&nbsp;</p> <p>Prema priopćenju Sparkasse Fulda, niti&nbsp;dva posto isplata se ne odvija tijekom noćnih sati.&nbsp;</p> <p>- S obzirom na to, pretpostavlja se da će kupci pokazati razumijevanje -&nbsp;kaže izvr&scaron;ni direktor&nbsp;<strong>Uwe Marohn</strong>.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object><br /></video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>S obzirom na visok rizik od dizanja bankomata u zrak, mnoge financijske institucije trenutačno su u procesu preispitivanja i prilagođavanja svojih <strong>sigurnosnih koncepata</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-11-22-sparkasse-bankomat.jpegPutin: Petar Veliki je zauzevši Švedsku vratio Rusiji ono što joj je uvijek pripadalohttp://grude.com/clanak/?i=358541358541Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jun 2022 00:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-26-vladimir_putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruski predsjednik Vladimir Putin sve manje krije svoje ciljeve, a to je da postane ili bar da stane uz bok najvećih ruskih osvajača svih vremena.<p><br />Na sastanku s mladim poduzetnicima govorio je o Petru Velikom s divljenjem, ali i sa smijehom "prijeteći" &Scaron;vedskoj.<br /><br /></p> <p>"Petar Veliki tijekom rata protiv &Scaron;vedske nije zauzeo bilo &scaron;to, on je vratio ono &scaron;to nam je uvijek pripadalo. Čini se da je sada na&scaron; red da vratimo svoje zemlje", rekao je Putin.<br /><br /></p> <p>Političari i analitičari na Zapadu su upravo &Scaron;vedsku i Finsku, kao i baltičke države isticale kao sljedeće ruske mete. &Scaron;vedska i Finska su odlučile da postanu članice spomenutog NATO saveza, ali protiv sebe imaju Tursku.<br /><br /></p> <p>Petar Veliki, autokratski modernizator kojemu se dive i liberalni i konzervativni Rusi, vladao je 43 godine, a po sebi je nazvao novu prijestolnicu Sankt Petersburg, koji je izgrađen na teritoriju koji je osvojio od &Scaron;vedske. Vladimir Putin rođen je u Sankt Petersburgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putin je danas poručio Zapadu da je odgovoran za inflaciju te rekao da su je nazvali po njemu, iako "sa time nemamo apsolutno ni&scaron;ta".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-26-vladimir_putin.jpgJedan od najvažnijih Amerikanaca za energetiku: 'Rusija je zbog nafte i plina jača nego prije rata'http://grude.com/clanak/?i=358537358537Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jun 2022 20:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-09-22-vladimir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusija vjerojatno ostvaruje veće prihode od fosilnih goriva sada nego prije invazije na Ukrajinu jer porast cijena u svijetu neutralizira napore Zapada da smanji rusku prodaju, rekao je danas američki savjetnik za energetsku sigurnost Amos Hochstein.<h3><br />"Ne mogu to poreći"<br /><br /></h3> <p>"Ne mogu to poreći", rekao je Hochstein na saslu&scaron;anju u senatskom pododboru za Europu i regionalnu sigurnosnu suradnju kada su ga pitali zarađuje li Moskva vi&scaron;e novca od prodaje svoje nafte i plina sada nego nekoliko mjeseci prije izbijanja rata.<br /><br /></p> <p>SAD i Europska unija su se složili da zabrane uvoz&nbsp;ruskih fosilnih goriva i uveli su sankcije Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.<br /><br /></p> <p>Premda su ti potezi smanjili globalnu trgovinu ruskim energentima, također su pridonijeli porastu globalnih cijena nafte i plina. Cijena barela nafte u četvrtak je iznosila 123 dolara, najvi&scaron;e&nbsp;u posljednja tri mjeseca.<br /><br /></p> <h3>"Potražnja za naftom snažnija nego &scaron;to je itko predvidio"<br /><br /></h3> <p>Hochstein je rekao da je potražnja za naftom u svijetu nakon pandemije covida-19 "puno veća, snažnija nego &scaron;to je itko predvidio".<br /><br /></p> <p>Rusija je istodobno mogla prodati vi&scaron;e sirovina drugim kupcima, uključujući velike potro&scaron;ače energije, poput Kine i Indije, uz velike popuste u odnosu na druge opskrbljivače.<br /><br /></p> <p>Hochstein je rekao da, iako je cijena ruskih sirovina za Kinu i Indiju manja u usporedbi sa sirovinama iz drugih zemalja, globalni porast trži&scaron;nih cijena znači da su ruski prihodi sada vrlo vjerojatno veći.<br /><br /></p> <p>Indija je kupila dvostruko vi&scaron;e ruske nafte u svibnju nego u travnju, u rekordnom iznosu od 840.000 barela dnevno, &scaron;to će vjerojatno ponovno porasti u lipnju, prema konzultantskoj tvrtki Kpler.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-09-22-vladimir.jpgZaharova: Oružje iz Ukrajine završava i u BiH, već zvoni na uzbunuhttp://grude.com/clanak/?i=358522358522Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jun 2022 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-09-zaharova.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Zapadne države ignoriraju činjenicu da će pošiljke oružja namjenjene Ukrajini sigurno dovesti do širenja crnog tržišta oružja u Zapadnoj Europi...<p><br />... a dio oružja iz Ukrajine već je pro&scaron;vercan u Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i na Kosovo", upozorila je u srijedu glasnogovornika ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Oni vjeruju da je ovo karta u jednom pravcu, vjeruju da se sada oslobađaju zastarjelog oružja koje otpremaju u Ukrajinu ili u treće zemlje. Međutim, zaboravljaju da će po&scaron;iljke oružja koje se &scaron;alju u Ukrajinu dovesti do &scaron;irenja crnog trži&scaron;ta oružja, posebno u zapadnoj Europi (i na Balkanu)&rdquo;, rekla je Zaharova, prenosi TASS.<br /><br /></p> <p>Prema njenim riječima, vlasti država dobavljača za sada &scaron;ute o ovom pitanju, ali nezavisni stručnjaci i relevantne strukture, poput Interpola, već &bdquo;zvone na uzbunu&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-09-zaharova.jpegJunetina skuplja 50, svinjetina do 40 postohttp://grude.com/clanak/?i=358520358520Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jun 2022 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-meso.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europa, koja je suočena s krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a onda i krizom u Ukrajini, danas se okreće vlastitoj proizvodnji.<p>&nbsp;</p> <div class="txt"> <div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>Meso je u Bosni i Hercegovini dosegnulo najvi&scaron;u trži&scaron;nu cijenu u posljednjih desetak godina. Struka problem vidi u uvoznicima koji diktiraju cijene jer BiH nema razvijen stočni fond koji bi mogao pokriti potrebe domaćeg trži&scaron;ta, pi&scaron;e <span style="text-decoration: underline;">Večernji list BiH</span>.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Konkretne cijene</h2> <p>Gledajući konkretno cijene, dolazi se do zaključka kako je juneće meso u posljednjih nekoliko mjeseci poskupjelo vi&scaron;e od 50 posto, svinjsko od 35 do 40 posto, dok je cijena pilećeg mesa u blagom padu, ali je i dalje visoka u trgovinama. Potvrdio je to za Srnu Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske. Ističe kako domaće proizvođače zanima cijena žive vage stoke i da ona nije na nekoj zadovoljavajućoj razini jer, kako kaže, farmeri imaju najmanje koristi, dok uvozni lobi ponovno ima najvi&scaron;e koristi, a najveću cijenu plaćaju krajnji potro&scaron;ači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Problem koji imamo s proizvodnjom mesa u Bosni i Hercegovini postao je konstantan. Posljednjih 15 godina upozoravamo i apeliramo na nadležne da se za&scaron;titi domaću proizvodnju, a onda usmjere sredstva u razvoj domaće poljoprivredne proizvodnje, posebice stočarstva kao okosnice razvoja poljoprivrede svake normalne zemlje - kazao je za Srnu Marinković navodeći kako apeli nisu urodili plodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, Europa, koja je suočena s krizom izazvanom pandemijom koronavirusa, a onda i krizom u Ukrajini, danas se okreće vlastitoj proizvodnji. Ističe kako joj proizvodnja pada, ali ona i dalje "upumpava" novac poljoprivrednim proizvođačima radi osiguranja hrane za vlastito stanovni&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- S obzirom na to da je BiH uvozno orijentirana, situacija kod nas opet uvelike ovisi o kretanju cijena na svjetskom trži&scaron;tu. Budući da je na&scaron;a proizvodnja godinama ugrožena, uvjereni smo da će doći do dodatnog rasta cijena mesa na trži&scaron;tu - obja&scaron;njava Marinković, navodeći kako će si meso moći priu&scaron;titi tek rijetki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Meso će uskoro postati luksuz, a ne osnovna životna namirnica i moći će si ga priu&scaron;titi samo bogati. To nisu izmi&scaron;ljotine jer se ne nazire trend pada cijena sojine sačme i žitarica za prehranu stoke - zaključio je Marinković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, kilogram svinjetine te&scaron;ko se može naći ispod 10 KM, dok za kilogram teletine treba izdvojiti i do 28 KM, junetine oko 19 KM, a za piletinu i do 15 KM, &scaron;to je, razumije se, za standard bh. građana previ&scaron;e. Podsjetimo, piletina je ranije bila meso koje su bh. građani najvi&scaron;e konzumirali upravo zbog pristupačne cijene. Međutim, ona je danas postala luksuz, a najbolji pokazatelj toga je da za kilogram pilećeg file bh. građani moraju izdvojiti oko 15 KM, a za istu količinu svinjskog buta oko 10 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Te&scaron;ka situacija</h2> <p>Ovako te&scaron;ku situaciju ne pamte ni dugogodi&scaron;nji mesari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kao mesar radim 35 godina i ne pamtim da je situacija ikada bila ovakva - kazao je ranije za srpska.info jedan banjolučki mesar. Uzgajivači svinja kažu kako bi se obja&scaron;njenje moglo skrivati u tome &scaron;to u prodaji dominira svinjsko meso iz uvoza, dok je sva piletina na trži&scaron;tu domaća. U redu onih koji trpe ogromne posljedice zbog inflacije su i proizvođači i distributeri mesa u BiH. Cijena gotovo svih mesnih proizvoda porasla je i do 50 posto. To je izravan udar na uzgajivače koji, kako tvrde, vi&scaron;e ne vide gotovo nikakvu perspektivu u uzgoju stoke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poskupljenje mesa, ali i svega ostaloga dovelo je bh. građane do očaja jer svaki novi dan predstavlja bitku za preživljavanje. Plaće ne rastu, tro&scaron;kovi života sve su veći, a živjeti se, kažu, mora.</p> </div> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-meso.jpgAvion s dvije osobe, bez dozvole, preletio tri države NATO-a i Srbijuhttp://grude.com/clanak/?i=358518358518Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jun 2022 09:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-09-beechcraf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvomotorni avion marke Beechcraft s dvoje ljudi preletio je sinoć bez dozvole zračne prostore Mađarske, Rumunjske, Srbije i Bugarske, priopćilo je rumunjsko ministarstvo obrane.<p><br />"Avion koji je preletio prostor Rumunije duž rute koja uključuje Oradea, Karansebe&scaron; i Drobeta-Turnu Severin nije pokazivao znakove neprijateljstva ili opasnog pona&scaron;anja. Pilot nije reagirao na radio-pozive i vizualne signale ratnih aviona koji su bili u pratnji letjelice u skladu s međunarodnim pravilima", navodi se u priopćenju rumunjskog Ministarstva obrane, prenosi Tass.</p> <p>Prema raspoloživim informacijama, avion je poletio s područja mađarskog grada Debrecena oko 17.30, bez odobrenja i plana leta i s isključenim transponderima.<br /><br /></p> <p>Dva mađarska ratna aviona pratila su letjelicu u zračnom prostoru Mađarske.<br /><br /></p> <p>Avionu su trebale dvije minute da oko 19 sati preleti zračni prostor Srbije i potom uđe prostor Bugarske.</p> <p>"Bugarske vlasti rade na terenu i istražuju posljednju poznatu poziciju aviona kako bi ga identificirale i saznale dodatne detalje", navodi se u priopćenju ministarstva obrane Rumunije, prenosi Tanjug.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-09-beechcraf.jpgEuroparlament izglasao zabranu prodaje novih auta na benzin i dizelhttp://grude.com/clanak/?i=358512358512Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jun 2022 23:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-12-prometne-guzve-automobili-kolona-840x440.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zastupnici u Europskom parlamentu danas su većinom glasova podržali zabranu prodaje novih vozila na benzin i dizel od 2035. kako bi se ubrzao prijelaz Europe na električna vozila. <p><br />Glasanje je u skladu s ključnim planovima Europske unije da do 2030. godine smanji ukupnu emisiju za 55 posto, u usporedbi s razinama iz 1990. godine, &scaron;to je cilj koji zahtijeva brže smanjenje emisija u industriji, energetici i prijevozu.<br /><br /></p> <p>Zastupnici su podržali pro&scaron;logodi&scaron;nji prijedlog Europske komisije za stopostotno smanjenje emisija ugljikovog dioksida novih automobila do 2035. i od te godine onemogućila bi se prodaja vozila na fosilna goriva u Uniji. Prijedlozi nekih zastupnika da se cilj smanji na 90 posto do 2035. odbijeni su.<br /><br /></p> <h3>Zakon jo&scaron; uvijek nije konačan</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Zakon jo&scaron; nije konačan. Dana&scaron;nje glasanje tek potvrđuje poziciju parlamenta za nadolazeće pregovore s državama članicama oko konačnog zakona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Namjera je ubrzati prijelaz Europe na električna vozila i ohrabriti proizvođače automobila da vi&scaron;e ulažu u elektrifikaciju, &scaron;to je dodatno potaknuto drugim zakonom&nbsp;koji će od država članica zahtijevati da postave milijune stanica za punjenje električnih vozila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Kupovati i voziti automobile s nultom emisijom postat će&nbsp;jeftinije za potro&scaron;ače", rekao je Jan Huitema, glavni pregovarač parlamenta zadužen za tu politiku.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Ford i Volvo podržali plan, njemačka industrija protiv</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođači poput Forda i Volva javno su podržali plan Europske unije kojim bi se obustavila prodaja vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035., a drugi, uključujući i Volkswagen, nastoje prestati prodavati takva vozila u Europi do tog datuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No elektronička po&scaron;ta koju je Reuters vidio pokazuje da su interesne skupine iz automobilske industrije, uključujući i Njemačko udruženje automobilske industrije VDA, lobirale za odbacivanje cilja do 2035. Te su skupine poručile da takav plan kažnjava alternativna goriva s niskim razinama emisije ugljika i da je prerano za takvo obvezivanje zbog neizvjesnog uvođenja infrastrukture za punjenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;i stavovi su transparentni. Na&scaron;a je misija razviti najbolja rje&scaron;enja sa svim uključenima", rekao je glasnogovornik VDA-a.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Prodaja smanjena usred nesta&scaron;ice poluvodiča</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Električni automobili i plug-in hibridna vozila činili su 18 posto novih osobnih automobila prodanih u Uniji pro&scaron;le godine, no sveukupna prodaja automobila&nbsp;smanjena je usred nesta&scaron;ice poluvodiča, podaci su Europskog udruženja proizvođača automobila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Četvrtina emisija stakleničkih plinova koji su odgovorni za zagrijavanje planeta u Europi potječe od prijevoza, a razina stakleničkih plinova u tom sektoru posljednjih godina je porasla, &scaron;to otežava napore da se izbjegnu opasne razine klimatskih promjena.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-12-prometne-guzve-automobili-kolona-840x440.jpgKraj švedske prijave za članstvo u NATO-uhttp://grude.com/clanak/?i=358495358495Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jun 2022 13:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-08-22-svedska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovo kratkotrajnoj krizi nema jasnih dobitnika na domaćoj političkoj sceni, a švedsko članstvo u NATO-u osuđeno je na propast, prilično složno procjenjuju medijski komentatori dan nakon izjašnjavanja ...<p><br />...o povjerenju ministru pravosuđa Morganu Johanssonu,&nbsp;tijekom kojeg je pad &scaron;vedske socijaldemokratske vlade spriječila Amineh Kakabaveh, neovisna parlamentarna zastupnica kurdskog podrijetla.<br /><br /></p> <p>Kriza vlade tako je izbjegnuta samo tri mjeseca prije redovnih izbora, no to &scaron;to Kakabaveh nije podržala inicijativu parlamentarne desnice imalo je i svoju cijenu. Naime, ona je jo&scaron; u studenom pro&scaron;le godine sklopila pisani dogovor s vladajućim Socijaldemokratima o povoljnom tretmanu kurdskih organizacija u sjevernoj Siriji.<br /><br /></p> <p>Kakabaveh sada inzistira na po&scaron;tovanju dogovora bez obzira na to &scaron;to Turska, koja kao i sve druge članice NATO-a tek treba odobriti pristup &Scaron;vedske ovom vojnom savezu, sve kurdske organizacije smatra terorističkima.<br /><br /></p> <h3>Sporni dokument za Tursku<br /><br /></h3> <p>U dokumentu između ostalog stoji da je Stranka demokratske unije (PYD), politička organizacija Kurda na sjeveru Sirije, legitiman politički partner, a ne teroristička skupina kako to tvrdi Turska. Nadalje, u tekstu sporazuma stoji kako treba pohvaliti sudjelovanje kurdskih paravojnih postrojbi u slamanju Islamske države, dok Turska smatra da ne treba amnestirati jednu terorističku organizaciju samo zato &scaron;to se borila protiv druge.<br /><br /></p> <p>"To &scaron;to se u sporazumu izričito navodi stranka PYD kao legitimni politički partner s kojim &scaron;vedske vlasti trebaju komunicirati, bit će veliki problem u Turskoj. Dogovor Socijaldemokrata i Kakabaveh otežava &scaron;vedski put u NATO", rekao je &scaron;vedskim medijima Paul Levin, ravnatelj Instituta za turske studije na Sveučili&scaron;tu u Stockholmu.<br /><br /></p> <p>Slično razmi&scaron;lja i profesorica političkih znanosti na Visokoj &scaron;koli S&ouml;dert&ouml;rns Marja Lemne, koja kaže da se &Scaron;vedska može pozdraviti s članstvom u NATO-u ako Socijaldemokrati nastave surađivati s Kakabaveh oko kurdskog pitanja.<br /><br /></p> <p>"Ovo je kraj &scaron;vedske prijave za članstvo u NATO-u. Očito je da &scaron;vedska vlada ne namjerava udovoljiti zahtjevima Turske. Naravno, bila bi to velika pobjeda za Ankaru kad bi &Scaron;vedska prekinula kontakte sa sirijskim Kurdima, ali razumljivo je da premijerka Magdalena Andersson nije mogla žrtvovati svoju vladu zbog toga", rekao je za Svenska Dagbladet Halil Karaveli, &scaron;vedski novinar i pisac turskog podrijetla.<br /><br /></p> <p>Kao i obično, najo&scaron;triji je bio Jimmie &Aring;kesson, vođa &Scaron;vedskih demokrata, nacionalističke i antiimigrantske stranke koja je treća po broju zastupnika u parlamentu.<br /><br /></p> <p>"Iznimno je žalosno da Magdalena Andersson sabotira &scaron;vedsko članstvo u NATO-u suradnjom s marksističkom otpadnicom koja ne mari za &Scaron;vedsku, već u potpunosti zastupa strane interese", napisao je &Aring;kesson na Twitteru.<br /><br /></p> <h3>Mnogi građani podržavaju&nbsp;Kakabaveh<br /><br /></h3> <p>Službene reakcije turskog predsjednika Erdogana zasad jo&scaron; nema, no jo&scaron; prije desetak dana njegov je glavni savjetnik Ilnur Cevik za &scaron;vedsku nacionalnu televiziju izjavio kako od &scaron;vedskog parlamenta očekuje konkretne poteze protiv kurdskih organizacija u Siriji. Kao &scaron;to vidimo, &scaron;vedski parlament zaista je reagirao, ali u suprotnom smjeru.<br /><br /></p> <p>S druge strane, mnogi građani i politički faktori podržavaju Kakabaveh, smatrajući da nedemokratski Erdoganov režim ne može postavljati nikakve uvjete &Scaron;vedskoj. Ni sama Kakabaveh nije zadovoljna taktičkim uspjehom u &scaron;vedskom parlamentu od utorka i kaže kako je zabrinuta zbog ustupaka koje su &scaron;vedski lideri spremni učiniti Erdoganu zbog članstva u NATO-u.<br /><br /></p> <p>"&Scaron;to je Erdogan agresivniji, to mi postajemo ti&scaron;i. Gdje su na&scaron;e temeljne slobode i prava? Ne možemo &scaron;utjeti pred ugnjetavanjem", rekla je Kakabaveh, čiji će glas u parlamentu Socijaldemokratima biti neophodan i sljedeći tjedan kad se bude odlučivalo o proračunu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-08-22-svedska.jpgZelenski: Pred nama je najteža zimahttp://grude.com/clanak/?i=358491358491Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jun 2022 08:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-08-zelenski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pred nama je najteža zima od neovisnosti, rekao je u svom noćnom obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.<p>&nbsp;<br />Dodao je kako se Ukrajina suočava s "problemima kupnje dovoljne količine plina za sezonu grijanja, akumulacije ugljena i proizvodnje električne energije", a elektrane o&scaron;tećene ili uni&scaron;tene u ruskim napadima treba popraviti.&nbsp;</p> <p>- U sada&scaron;njoj situaciji zbog pojačane agresije, ovo će doista biti najteža zima svih godina neovisnosti - rekao je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-08-zelenski.jpgCijene nafte divljaju i zbog toga što FBiH doslovno nema kapi rezervehttp://grude.com/clanak/?i=358486358486Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jun 2022 22:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-25-tankanje_nafta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tek 4,5 milijuna iskorišteno je za kupovinu naftnih derivata odnosno 6,65% ukupno prikupljenih sredstava. <p>&nbsp;</p> <p>Federalna revizija počela je s objavljivanjem izvje&scaron;ća u kojima je utvrđeno vi&scaron;e nepravilnosti o načinu podjele poticaja i nadzora, a u resoru energetike, industrije i rudarstva otkrila i dio razloga zbog kojih je ovaj entitet iznimno ranjiv kada su u pitanju svjetske promjene cijena goriva, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>.<br /><br /></p> <p>To je posebno važno sada kada se najavljuje novi val poskupljenja ovoga energenta zbog novih sankcija Rusiji te &scaron;lampavog ili gotovo nikakvog odgovora vlasti.<br /><br /></p> <p><em><strong>Vi&scaron;a cijena</strong></em></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Naime, federalni revizori se prema predstavljenoj dokumentaciji nisu mogli uvjeriti da je Ministarstvo poduzimalo aktivnosti u dijelu nabave naftnih derivata od stupanja na snagu Zakona za kupovinu naftnih derivata pri čemu je utro&scaron;eno tek 6,65% ukupno prikupljenih sredstava i ugovaranja osiguranja rezervi naftnih derivata. <br /><br /><br />Operator terminali Federacije (OTF) doznačena sredstva za utvrđene namjene nije namjenski utro&scaron;io, u skladu sa Zakonom o naftnim derivatima u FBiH jer nisu nabavljeni naftni derivati u cilju formiranja rezervi naftnih derivata. - Za neutro&scaron;ena sredstva koja su doznačena u prethodnom razdoblju i koja se nalaze na namjenskim računima ne može se nabaviti ista količina naftnih derivata koja se mogla nabaviti u razdoblju kada su sredstva prikupljena i doznačena - navodi se u revizijskom izvje&scaron;ću. <br /><br /><br />Samo transfer OTF-u za uspostavu rezervi naftnih derivata iskazan je u iznosu od 10,1 milijun maraka. Naime, Zakonom o naftnim derivatima u FBiH uveden je namjenski javni prihod - taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata, a plaća se u visini od 0,01 KM po litri naftnih derivata. Revizori skreću pozornost na to da je, prema predstavljenim podacima, od 2014. godine, tj. od stupanja na snagu Zakona, zaključno 31. prosinca 2021. godine, prikupljeno 68.061.150 maraka, dok je OTF u istom razdoblju utro&scaron;io 35,9 milijuna, odnosno 52,8%. Od toga iznosa 24,2 milijuna odnosilo se na tro&scaron;kove rada &scaron;to je 35,6% ukupno prikupljenih sredstava te 7,1 milijun maraka za osiguranje tehničko-tehnolo&scaron;ke ispravnosti postrojenja i skladi&scaron;ta &scaron;to čini 10,55% ukupno prikupljenih sredstava. <br /><br /><br />Istodobno, tek 4,5 milijuna iskori&scaron;teno je za kupovinu naftnih derivata odnosno 6,65% ukupno prikupljenih sredstava. - Shodno tomu, OTF značajan dio prikupljenih i doznačenih sredstava od takse za nabavu i ugovaranje osiguranja rezervi naftnih derivata nije utro&scaron;io namjenski, kako je utvrđeno Zakonom. Preostala neutro&scaron;ena sredstva nalaze se na namjenskim računima OTF-a - navode revizori. <br /><br /><br />U revizijskom izvje&scaron;ću za Federalno ministarstvo energetike problematizirane su i potpore u skladu s Uredbom o interventnim mjerama za potporu ugroženim sektorima gospodarstva Federacije BiH u okolnostima pandemije COVID-19 za 2020. godinu jer nije ispunjen opći cilj vezan za očuvanje radnih mjesta i održavanje konkurentnosti u izvozno-orijentiranim sektorima za prevladavanje izvanrednih okolnosti koje je izazvala pandemija.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Subvencije</strong></em></p> <p>Revizijom je, naime, utvrđeno kako je do&scaron;lo da smanjenja broja radnika. Radi se o desetak kompanija koje su smanjile broj zaposlenih za 85 radnika čime se postavlja upitnim uopće cijeli postupak njihova subvencioniranja. Problematično je &scaron;to federalnom Uredbom nije propisan krajnji rok do kada se stečaj, postupak stečaja ili likvidacije smatra neprihvatljivim. <br /><br /><br />U resoru energetike nije u potpunosti uspostavljen nadzor nad zakonito&scaron;ću upravnih i drugih akata koje donose nadležni organi Operatora obnovljive izvore energije na način utvrđen Zakonom o kori&scaron;tenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije i određivanju naknade za poticaje, kao ni nadzor nad postupanjem unutar ovoga Operatora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-25-tankanje_nafta.jpgLIPANJSKE ZORE: Hrvati za samo 19 dana oslobodili sve gradove u Hercegovini VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=358482358482Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jun 2022 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-07-lipanjskezore.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bila je to akcija za povijest!<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Operacija <strong>Lipanjske zore</strong>&nbsp;je zajednička operacija <strong>HVO-a, HV-a i HOS-a</strong> iz lipnja 1992. godine u kojoj je<strong> za samo 19 dana oslobođena dolina Neretve i svi gradovi u Hercegovini. Pod kontrolu je vraćeno 1800 četvornih kilometara</strong> teritorija, i to zahvaljujući zapovjedniku južnog boji&scaron;ta <strong>Janku Bobetku</strong> i načelniku Glavnog stožera HVO-a<strong> Slobodanu Praljku</strong> koji su sa <strong>4.670 hrvatskih vojnika</strong> izveli sjajnu akciju.<br /><br /></p> <h2>Združene snage HV-a, HVO-a i HOS-a u 19-dnevnom boju</h2> <p style="text-align: justify;">Akcija je trajala od<strong>&nbsp;7. lipnja&nbsp;do&nbsp;26. lipnja&nbsp;1992.&nbsp;godine</strong>. To je&nbsp;prva pobjeda&nbsp;nad velikosrpskim agresorom u&nbsp;ratu u Bosni i Hercegovini. Operacijom Lipanjske zore oslobođena je dolina rijeke&nbsp;Neretve, a na nekim mjestima (poput&nbsp;O&scaron;anjića&nbsp;kod&nbsp;Stoca) združene hrvatske snage su izbile na dana&scaron;nju crtu razgraničenja između&nbsp;Federacije Bosne i Hercegovine&nbsp;i&nbsp;Republike Srpske.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Jedinica za posebne namjene HVO-a BETA iz &Scaron;irokog Brijega, bila je samo jedna od mnogih koja je sudjelovala u Lipanjskim zorama.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><iframe src="https://www.youtube.com/embed/mAD09BJ" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Akcija je započela uni&scaron;tavanjem neprijateljskih bunkera na &Scaron;eva&scaron; Polju, nakon čega su srpske snage potisnute prema Gubavici i Domićima. Nakon toga hrvatske snage napreduju iz smjera Metkovića oslobađajući okolna sela, a sljedećeg dana oslobođena je i Čapljina.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <h2>Prva velika pobjeda nad Srbima</h2> <p style="text-align: justify;">Pripadnici BETA-e imali su konkretan zadatak da zajedno s Kažnjeničkom bojnom zauzmu Orlovac, Brkanovo brdo, Miljkoviće, Vardu, Jasenice i vojarnu Heliodrom.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <div id="wpipa-1646851-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1646851" data-variation="none">&nbsp;</div> <p style="text-align: justify;">Akcijom su određena dva pravca napada. Jedan pravac je odradila Kažnjenička bojna preko Orlovca i Brkanova brda a satnija Beta je dobila pravac od Mostarskog blata prema Vardi. Na tom putu su pro&scaron;li i kroz minsko polje, ali su svoj zadatak odradili u potpunosti izbiv&scaron;i na Vardu i tu se spojili s drugim pravcem napada. Tom su prilikom zarobili tri tenka, jedan BST i vi&scaron;e MTS-a, no napominju kako bi to bez pomoći i podr&scaron;ke topni&scaron;tva bilo neizvedivo.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Operacija je uspje&scaron;no zavr&scaron;ena 26. lipnja oslobođenjem doline Neretve. Bila je to prva pobjeda nad srpskim agresorima u BiH te se smatra kao prekretnica u ratu u Bosni i Hercegovini. Također, većina vojnih analitičara smatra da je oslobađanjem doline Neretve spa&scaron;ena i južna Dalmacija.</p> <div id="wpipa-1646873-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1646873" data-variation="none">&nbsp;</div> <p>FOTO: <a href="https://www.dnevno.hr/domovina/potpuni-sok-za-srbe-akcija-za-povijest-hrvati-za-samo-19-dana-oslobodili-sve-gradove-u-hercegovini-1974469/" target="_blank">Dnevno.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-07-lipanjskezore.jpgDodik: Plan odcjepljenja od BiH i dalje na snazi, samo je odgođenhttp://grude.com/clanak/?i=358472358472Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jun 2022 08:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-21-dodik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rat u Ukrajini i njegovi negativni učinci natjerali su čelnike bosanskih Srba da odgode planove za povlačenje svoje regije iz nacionalnih institucija BiH, izjavio je danas srpski član kolektivnog predsjedništva BiH Milorad Dodik.<p><br />U prosincu je parlament Republike Srpske izglasao početak rada na prekidu veza s bosanskim oružanim snagama, pravosuđem i poreznim sustavom, u neobvezujućem prijedlogu koji je trebao utrti put za odcjepljenje.<br /><br /></p> <p>Ipak, promijenjeni politički uvjeti uzrokovani ratom u Ukrajini doveli su do ka&scaron;njenja, rekao je Dodik, čije planove podržava Moskva.<br /><br /></p> <p>Plan nije ukinut, samo je odgođen, rekao je Dodik tijekom sjednice parlamenta&nbsp;koju je sazvao kako bi dobio potporu&nbsp;protiv uvođenja sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.<br /><br /></p> <p>"Zato smo zaustavili realizaciju na&scaron;ih zaključaka koji se odnose na povlačenje (bosanskih Srba iz)... državnih organa", rekao je Dodik.<br /><br /></p> <p>Dodik je rekao da Republika Srpska želi "održati neutralnost" kada je riječ o Rusiji i Ukrajini te&nbsp;da je protiv sankcija protiv Rusije, ponavljajući stav njezine pokroviteljice Srbije, jedine europske zemlje koja je odbila uvesti sankcije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-21-dodik.jpgRusija zaprijetila napadom na Crnu Goruhttp://grude.com/clanak/?i=358471358471Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jun 2022 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-07-sarmat-foto-1024x604.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Direktor ruske svemirske agencije zaprijetio je danas trima istočnoeuropskim državama da bi ih Rusija mogla gađati balističkim raketama, nakon što su zabranile prelet zrakoplova kojim je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov trebao stići u Srbiju.<p>&nbsp;</p> <p>Bugarska, Sjeverna Makedonija i Crna Gora, zemlje koje okružuju Srbiju, zatvorile su svoj zračni prostor za službeni zrakoplov kojim je ruski diplomat trebao u ponedjeljak doputovati u srpsku prijestolnicu.<br /><br /></p> <p>Kremlj je objavio da to smatra "neprijateljskom akcijom" triju država za koju je Lavrov optužio EU i NATO.<br /><br /></p> <p>"Znate li &scaron;to je dobar 'Sarmat'? Od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumunja i Crnogoraca koji su izdali na&scaron;u zajedničku povijest neće tražiti suglasnost za letenje", napisao je direktor Roskosmosa Dmitrij Rogozin na Twitteru. "Sarmat" je naziv za rusku interkontinentalnu balističku raketu.<br /><br /></p> <p>Posjet Lavrova Beogradu bio je planiran za 6. i 7. lipnja, tri dana prije posjeta njemačkog kancelara Olafa Scholza.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-07-sarmat-foto-1024x604.jpgMercedes povlači skoro milijun svojih vozila! Neki modeli iz 2004. do 2015. imaju probleme s kočenjemhttp://grude.com/clanak/?i=358439358439Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jun 2022 21:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-05-mercedes-suv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački proizvođač automobila Mercedes-Benz povlači skoro milijun svojih vozila zbog mogućeg problema sa sustavom za kočenje, priopćila je njemačka Savezna uprava za transport.<p><br />U pitanju su modeli od 2004. do 2015. godine serije SUV ML i GL, kao i luksuzni minikaravan R-klase, dodala je njemačka uprava.<br /><br /></p> <p>Korozija pojačivača kočnice može u najgorem slučaju izazvati prekid veze između pedale kočnice i sistema za kočenje, navodi se.<br /><br /></p> <p>Ukupno 993.407 vozila bit će povučeno diljem svijeta, uključujući 70.000 u Njemačkoj, prenosi Bussines Insider.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-05-mercedes-suv.jpgSnažne oluje diljem Francuske: Poginula žena, 14 ozlijeđenih, grom pogodio Eiffelov toranjhttp://grude.com/clanak/?i=358432358432Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jun 2022 13:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-05-22-nevrijeme-france.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U jakom nevremenu koje je pogodilo velik dio Francusku, jedna je žena poginula, a 14 ljudi je ozlijeđeno. <p><br />Žena koju je poplava odnijela pronađena je mrtva ispod automobila u gradu Rouenu, objavio je na Twitteru ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin. Obdukcija je u tijeku.<br /><br /></p> <p>Uni&scaron;teni su vinogradi, otkazani letovi, grom je pogodio Eiffelov toranj, ali nije prouzročio &scaron;tetu. Stanovnici jugozapadne Francuske objavili su snimke tuče veličine teniskih loptica, a Parižani su objavili slike poplavljenih autocesta i snažne grmljavine.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Tisuće kućanstava ostalo je bez struje. Letovi iz pari&scaron;ke zračne luke Orly privremeno su obustavljeni jučer, a ka&scaron;njenja je bilo i u zračnoj luci Charles de Gaulle.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-05-22-nevrijeme-france.jpgProtiv BiH se vode psihološke operacije, nitko ne zna što je cilj druge stranehttp://grude.com/clanak/?i=358431358431Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jun 2022 13:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-05-22-sasa-petrovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako su se na kraju ispostavile kao lažne, serija dojava o podmetnutim bombama u školama, bolnicama, sigurnosnim i drugim institucijama mobilizirala je sigurnosni sektor i izazvala osjećaj uznemirenosti u bh. javnosti.<p>&nbsp;<br />Uznemirujuće e-mail poruke &scaron;alju se uglavnom s ruskog servera yandex.ru, zabilježen je i slučaj s gmail domene, a potom i dojave putem telefona, pa u općoj konfuziji u kojoj su počinitelji nepoznati, a motivi nejasni, istražitelji tragaju za cyber teroristima koji mogu biti bilo gdje.<br /><br /></p> <p>- Sve ovo može biti djelo pojedinca, nezadovoljnog učenika ili da je organizirala država. Možda to rade Rusi, da ispadnu žrtve, jer će krivica biti prebačena na njih. Može to biti Ukrajina, da bi netko zamrzio Rusiju. A može biti i neka treća zemlja, jer se nikad ne zna kakav je njen interes. Iako se radi o banalnom napadu, koji nije ni napad jer je riječ o slanju e-mail poruka, ovo može biti dio psiholo&scaron;kih operacija. Dok se ne provede istraga, ne možemo ni&scaron;ta sa sigurno&scaron;ću reći - kazao je za Avaz Sa&scaron;a Petrović, istražitelj za borbu protiv kompjuterskog kriminala FUP-a.<br /><br /></p> <p>Pomoć u otkrivanju identiteta korisnika e-mail adresa s kojih su upućene prijeteće poruke zatražena je i od vlasnika e-mail domena iz Rusije i SAD, ali i Ukrajine, a nakon toga će sigurnosnim agencijama biti potrebna podr&scaron;ka države i njene diplomacije ako se ispostavi da prijeteće poruke dolaze od osoba izvan BiH.</p> <p><br />- U ovoj fazi te&scaron;ko je procijeniti da li druga strana želi izazvati samo uznemirenost i strah kod građana ili da stalnim dojavama izmori na&scaron;e kapacitete, a lažne dojave o bombama mogu biti paravan za napad na neke druge sustave. Motivi mogu biti različiti, ali očigledno da nam netko daje do znanja da nam je mreža slaba i da nam može sva&scaron;ta uraditi, čak i banalnim slanjem e-mailova - dodaje Petrović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-05-22-sasa-petrovic.jpgOd listopada Njemačka prebacuje troškove na stanovništvo, razlog su sankcije Rusijihttp://grude.com/clanak/?i=358423358423Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jun 2022 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-05-njemacka-market.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruske sankcije protiv Gazprom Germanije i njegovih podružnica mogle bi njemačke porezne obveznike i korisnike plina koštati dodatnih pet milijardi eura godišnje, piše tjednik Welt am Sonntag.<p>&nbsp;</p> <p>Rusija je u svibnju odlučila prestati opskrbljivati <strong>Gazprom Germania</strong>, koja je bila njemačka podružnica Gazproma, nakon &scaron;to je Berlin stavio tvrtku pod povjereničko upravljanje zbog ruske invazije na Ukrajinu.<br /><br /></p> <p>Od tada je savezni energetski regulator, koji djeluje kao povjerenik, <strong>morao kupovati zamjenski plin </strong>na trži&scaron;tu kako bi ispunio ugovore o opskrbi s njemačkim komunalnim poduzećima i regionalnim dobavljačima.<br /><br /></p> <p>Welt am Sonntag navodi kako ministar gospodarstva Robert Habeck procjenjuje da je potrebno dodatnih 10 milijuna kubičnih metara dnevno, &scaron;to bi trenutno ko&scaron;talo oko <strong>3,5 milijardi eura godi&scaron;nje</strong>. Daljnji tro&scaron;kovi proizlaze iz punjenja skladi&scaron;ta prirodnog plina Rehden koje je Habeck naručio u srijedu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>List također navodi da će se <strong>dodatni tro&scaron;kovi</strong> od listopada prebaciti na dobavljače energije i krajnje kupce. Ministarstvo gospodarstva odbilo je komentirati razmjere nastalih tro&scaron;kova, pi&scaron;e Welt am Sonntag, prenosi Reuters.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-05-njemacka-market.jpgLavrov se obratio BiH: Zapad radi sve da natjera Hrvate...http://grude.com/clanak/?i=358415358415Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jun 2022 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-10-lavrov-221.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ponovio je tvrdnje da Zapad pokušava nelegalno poticati djelovanje Sarajeva da donosi vanjsko-političke odluke bez bilo kakvog uzimanja u obzir mišljenja Republike Srpske i da je to najgrublje kršenje Dejtonskog sporazuma.<p><br />Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao je veliki intervju za <a href="https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=475802" target="_blank">Radio-televiziju Republike Srpske</a>.&nbsp;Zapadu je poručio da će se njegova politika &scaron;irenja NATO-a lo&scaron;e zavr&scaron;iti, a potom je govorio o stanju na Balkanu.<br /><br /></p> <p>Ponovio je tvrdnje da Zapad poku&scaron;ava nelegalno poticati djelovanje Sarajeva da donosi vanjsko-političke odluke bez bilo kakvog uzimanja u obzir mi&scaron;ljenja Republike Srpske i da je to najgrublje kr&scaron;enje Dejtonskog sporazuma.<br /><br /></p> <p>"Stav BiH, naravno, ima značaj samo ako se oslanja na principe Daytona, koji glase da se sve odluke donose samo na osnovi suglasnosti dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Ono &scaron;to sad Zapad poku&scaron;ava je da nelegalno potiče djelovanje Sarajeva da donosi vanjskopolitičke odluke bez bilo kakvog uzimanja u obzir mi&scaron;ljenja Republike Srpske - to je najgrublje kr&scaron;enje Daytona", rekao je Lavrov.<br /><br /></p> <p>Dodao je da "Zapad radi sve da bi u okviru tzv. reforme biračkog procesa natjerao Hrvate da prihvate da će ih, kao i prije, u zajedničkim institucijama BiH predstavljati Bo&scaron;njaci ili ljudi koji su potpuno politički suglasni sa Bo&scaron;njacima".<br /><br /></p> <h3>"Od BiH žele napraviti novu NATO bazu"<br /><br /></h3> <p>"Јa ne želim reći da Bo&scaron;njaci nisu u pravu u nečemu, ali dejtonska načela zahtijevaju suglasnost tri konstitutivna naroda. I, &scaron;to se tiče samostalnosti BiH, obratite pažnju, Amerikanci imaju posebnog ambasadora koji je nadležan za provođenje biračkih reformi u BiH, i to u mnogome govori koliko su samostalne vlasti u Sarajevu", rekao je &scaron;ef ruske diplomacije.<br /><br /></p> <p>Lavrov je rekao da Christian Schmidt nema legitimitet visokog predstavnika jer nije izabran u skladu s procedurom. "Takav nelegitimni izbor Zapad je odobrio jer želi manipulirati Bosnom i Hercegovinom zbog svojih interesa i od BiH napraviti jo&scaron; jednu bazu za &scaron;irenje NATO na Balkanu", rekao je Lavrov.<br /><br /></p> <p>Govoreći o očekivanjima Sarajeva da Schmidt nametne odluku i zabrani srpskom članu Predsjedni&scaron;tva BiH i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku kandidaturu na izborima, Lavrov je rekao da bi to bila protuzakonita aktivnost. Zapad će poku&scaron;ati iskoristiti Bo&scaron;njake i stvoriti jo&scaron; jedno bezakonje, kaže Lavrov.<br /><br /></p> <h3>"Ono &scaron;to se radi prema Dodiku je jako uznemirujuće"<br /><br /></h3> <p>"Ono &scaron;to se radi prema Dodiku je zaista jako uznemirujuće, zato &scaron;to je on u su&scaron;tini jedan od vrlo malog broja političara koji se realno bori za dejtonske principe. On ni&scaron;ta nije učinio u Republici Srpskoj i u okviru Predsjedni&scaron;tva BiH &scaron;to je suprotno Dejtonskom sporazumu. To upravo rade zapadnjaci i nažalost, to rade Bo&scaron;njaci, zato &scaron;to Zapad želi iskoristiti Bo&scaron;njake da bi oduzeo narodima u BiH identitet i pretvorio i Srbe i Hrvate i Bo&scaron;njake u neko civilno dru&scaron;tvo", govori Lavrov.<br /><br /></p> <p>Govoreći o navodima da je Dodik "Putinov čovjek", Lavrov je rekao da to nije točno te da je Dodik prijatelj Ruske Federacije.<br /><br /></p> <p>"Dodik jest na&scaron; prijatelj, a mi smo njegovi prijatelji i to je to. Iako Zapad, znate kako se kod nas kaže - svatko priča o onome &scaron;to ga boli. Zapad ne može ni zamisliti da neka zemlja na Balkanu može biti neovisna, da neki političar na Balkanu može biti neovisan, zato &scaron;to je Zapad navikao koristiti različite Christiane Schmidtove kako bi svima upravljao i kako bi sve ucjenjivao i postavljao ultimatume", rekao je na kraju Lavrov za&nbsp;<a href="https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=475802" target="_blank">RTRS</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-10-lavrov-221.jpgOve godine očekuje se dolazak više od 150 tisuća migranata iz Afrike i Bliskog istokahttp://grude.com/clanak/?i=358412358412Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jun 2022 18:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-19-migranti-main-_reuters.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mediteranske zemlje na glavnim migrantskim rutama prema Europi ove godine očekuju više od 150.000 dolazaka, a najavljena je i prijetnja od novog migrantskog vala iz Afrike i Bliskog istoka zbog nestašice hrane uzrokovane sukobom u Ukrajini.<p><br />"Očekuje se da će ove godine zemlje članice na prvoj liniji, o čemu smo međusobno razgovarali, primiti vi&scaron;e od 150.000 migranata", rekao je u subotu ciparski ministar unutarnjih poslova Nicos Nouris nakon sastanka s kolegama iz takozvane skupine MED5 u Veneciji.<br /><br /></p> <p>Ove godine je oko 36.400 tražitelja azila i migranata već stiglo u Italiju, &Scaron;panjolsku, Grčku, Cipar i Maltu, dok je u 2021. bilo 123.318 dolazaka, pokazuju podaci UN-ove agencije za izbjeglice.<br /><br /></p> <p>Brojke su i dalje znatno manje od onih iz 2015. kad je vi&scaron;e od milijun migranata stiglo u pet zemalja, bježeći od siroma&scaron;tva i sukoba diljem Afrike i Bliskog istoka.<br /><br /></p> <p>Nesta&scaron;ica p&scaron;enice i drugih žitarica mogla bi utjecati na 1.4 milijarde ljudi, upozorio je u petak krizni koordinator UN-a Amin Awad. Dodao je da su nužni dodatni pregovori za deblokiranje luka u Ukrajini kako bi se izbjegla glad i masovne migracije diljem svijeta.<br /><br /></p> <p>Rusija i Ukrajina zaslužne su za gotovo&nbsp;trećinu globalnih zaliha p&scaron;enice, dok je Rusija i ključni izvoznik gnojiva, a Ukrajina glavni dobavljač kukuruza i suncokretovog ulja.<br /><br /></p> <p>"Ako p&scaron;enica ostane blokirana u crnomorskim lukama, moramo očekivati ​​veći priljev (migranata)," izjavila je u petak talijanska ministrica unutarnjih poslova Luciana Lamorgese za SkyTG24 u petak.<br /><br /></p> <p>"Zabrinuti smo, kao i sve zemlje na prvoj liniji", dodala je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-19-migranti-main-_reuters.jpgGori manastir Uznesenja Presvete Bogorodice koji je izgrađen 1526. godine u Donjeckuhttp://grude.com/clanak/?i=358411358411Grude.com - klik u svijetSat, 04 Jun 2022 18:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-04-22-donetsk-manastir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ruskom granatiranju pogođena je crkva u Donjecku koja se potom zapalila. <p><br />Dru&scaron;tvenim mrežama kruže snimke i fotografije. Manastir Uznesenja Presvete Bogorodice izgrađen je 1526. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-04-22-donetsk-manastir.jpgUtvrđen javni interes za izgradnju brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude - granica s Hrvatskomhttp://grude.com/clanak/?i=358379358379Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jun 2022 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-22-autocesta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Utvrđeno je da su Autoceste Federacije BiH Mostar korisnici izvlaštenja nekretnina potrebnih za izgradnju ove ceste..<p>&nbsp;</p> <p>Vlada&nbsp;Federacije BiH dana&scaron;njom Odlukom utvrdila je da je izgradnja brze ceste Mostar sjever &ndash; &Scaron;iroki Brijeg &ndash; granica s Republikom Hrvatskom, dionica Polog &ndash; granica Republike Hrvatske, 40,5 km, od javnog interesa za Federacije BiH.<br /><br /></p> <p>Utvrđeno je da su Autoceste Federacije BiH Mostar korisnici izvla&scaron;tenja nekretnina potrebnih za izgradnju ove ceste, te je ovom javnom poduzeću naloženo pokretanje postupka izvla&scaron;tenja nekretnina.<br /><br /><br /></p> <p>Sredstva za provedbu ove odluke osigurat će JP Autoceste FBiH, a za provođenje ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i JP Autoceste FBiH Mostar.<br /><br /></p> <p>Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je u obrazloženju navelo da je dono&scaron;enje ove odluke neophodno kako bi se omogućio proces izvla&scaron;tenja nekretnina, &scaron;to je ujedno i preduvjet za realizaciju projekta izgradnje brze ceste na ovoj dionici.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-22-autocesta.jpgZelenski priznao: Rusija kontrolira 20 posto Ukrajine, sve njihove vojne formacije uključene su u agresijuhttp://grude.com/clanak/?i=358374358374Grude.com - klik u svijetThu, 02 Jun 2022 22:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-26-zelenski_ukrajina_predsjednik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je da su ruske snage zauzele 20 posto teritorija njegove zemlje, dok se invazija Moskve bliži svom stotom danu.<p><br />Obraćajući se zastupnicima u Luksemburgu, dodao je da se linija fronta proteže na vi&scaron;e od 1.000 kilometara.</p> <p>"Sve borbeno spremne ruske vojne formacije uključene su u ovu agresiju", rekao je zastupnicima putem videolinka.</p> <p>Ruske snage intenziviraju napade na grad Sjeverodonjeck u istočnoj regiji Donbas.</p> <p>Britanski obrambeni dužnosnici kažu da je Rusija zauzela veći dio grada i da ostvaruje "stalne lokalne dobitke, omogućene velikom koncentracijom artiljerije", prenosi BBC.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-26-zelenski_ukrajina_predsjednik.jpgProgram manifestacije LIPANJSKE ZOREhttp://grude.com/clanak/?i=358349358349Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jun 2022 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-10-hvo_grb_znacka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čapljina se priprema za obilježavanje manifestacije Lipanjse zore.<p>&nbsp;</p> <p><strong>DONOSIMO PROGRAM:</strong></p> <p><strong>03. lipanj 2022.</strong><br />10:00 sati Dan &scaron;kole &bdquo;Lipanjske zore&ldquo; Vi&scaron;ići</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>07.lipanj 2022.</strong><br />10:00 sati Sveta misa za poginule hrvatske branitelje (groblje u &Scaron;eva&scaron; Njivama)</p> <p>&nbsp;</p> <p>11:30sati Zahvale hrvatskim braniteljima &ndash; Spomen obilježje Počitelj&nbsp;(polaganje vijenca)</p> <p>&nbsp;</p> <p>19:45sati Sveta misa za poginule hrvatske branitelje (groblje Čeljevo&ndash;odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima u II. Sv., poraću i Domovinskom ratu, spomen obilježje, polaganje vijenca)</p> <p>&nbsp;</p> <p>20:45sati Kulturno &ndash; zabavni program (dvori&scaron;te Područne &scaron;kole Čeljevo)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>08.lipanj 2022.</strong><br />08:00-12:00 sati Malonogometni turnir Zvirovići &ndash; 2022. (&scaron;kolsko igrali&scaron;te Područne &scaron;kole Zvirovići)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>12. lipanj 2022.</strong><br />11:00 sati Međunarodni &scaron;ahovski turnir &bdquo;Lipanjske zore&ldquo; Čapljina 2022. (restoran Staklo Počitelj)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>13. lipanj 2022.</strong><br />11:00 sati Sveta misa &ndash; proslava blagdana Sv. Ante (mjesno groblje Vi&scaron;ićo)<br />12:00 sati Zahvale hrvatskim braniteljima &ndash; Spomen obilježje Vi&scaron;ići (polaganje vijenca)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>25. lipanj 2022.</strong><br />09:30 sati Međunarodni turnir u boćanju &bdquo;Lipanjske zore 2022.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. srpanj 2022.</strong><br />17:30 - 19:30 sati XVII. Pustolovna utrka &ndash; Čapljina 2022.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-10-hvo_grb_znacka.jpgJanaf može zadovoljiti sve mađarske potrebe za naftomhttp://grude.com/clanak/?i=358340358340Grude.com - klik u svijetWed, 01 Jun 2022 07:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-01-janaf.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Postojeći kapaciteti Janafa ni približno se ne koriste u potpunosti.<p><br />Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović izjavio je u utorak da je s mađarskim ministrom vanjskih poslova P&eacute;terom Szijj&aacute;rt&oacute;m razgovarao o sigurnosti opskrbe energentima u uvjetima ruske agresije na Ukrajinu te da kapaciteti Janafa od 11,4 milijuna tona mogu u potpunosti zadovoljiti mađarske potrebe. Sastanak je održan na zahtjev mađarske strane. <br /><br /><br /></p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>- Hrvatska je tu kako bi osigurala opskrbu naftom Mađarsku, ali i druge zemlje EU, rekao je Filipović u izjavi za novinare nakon sastanka, naglasiv&scaron;i da će Hrvatska biti dobar susjed Mađarskoj &scaron;to se tiče opskrbe energentima, posebno naftom, u sljedećem razdoblju.<br /><br /><br />Ponovio je kako se konceptom REPowerEU plana predviđaju brojne investicije u energetsku infrastrukturu, &scaron;to Hrvatska planira iskoristiti prvenstveno u pro&scaron;irenje kapaciteta LNG-a, jačanje postojeće mreže plinovoda Plinacra i kapaciteta Janafa kako bi se pozicionirala kao važan faktor na energetskoj karti Europe. Dodao je kako je Hrvatska spremna biti partner Mađarskoj kada se radi o opskrbi energentima, kao i drugim europskim zemljama.<br /><br /><br />Kazao je da se postojeći kapaciteti Janafa ni približno ne koriste u potpunosti, navev&scaron;i podatak da je ove godine prema Mađarskoj "oti&scaron;lo ne&scaron;to vi&scaron;e od 500 tisuća tona nafte".<br /><br /><br />Podsjetimo, čelnici država članica EU-a postigli su dogovor o zabrani uvoza ruske nafte koja se doprema brodovima, a Mađarska će moći alternativno nabavljati naftu preko Hrvatske u slučaju problema s naftovodom Družba.</p> <p><br />Premijer <strong>Andrej Plenković</strong> objasnio je na sastanku čelnika EU-a da Janaf može povećati kapacitet za trideset posto u roku od 20 do 30 dana i to uz ulaganja od samo osam milijuna eura. Rekao je i da Janaf godi&scaron;nje prevozi 11,4 milijuna tona sirove nafte godi&scaron;nje, a s povećanjem od 30 posto kapacitet bi narastao na vi&scaron;e od 15 milijuna tona i tako bi se Mađarska i Slovačka mogle normalno opskrbljivati.<br /><br /><br /><strong>U vezi otkupa dionica Ine čeka se pravorijek arbitražnog postupka<br /></strong><strong><br /></strong>Upitan hoće li Hrvatska iskoristiti situaciju mađarske ovisnosti o Janafu oko pregovora o otkupu dionica Ine od Mola, Filipović je danas podsjetio da je pokrenut arbitražni postupak pred &scaron;vicarskim Saveznim vrhovnim sudom te da hrvatska strana čeka pravorijek toga postupka kako bi odlučila &scaron;to napraviti.<br /><br /><br />Kajem 2021., naime, Vlada je zadužila Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja da poduzme aktivnosti radi podno&scaron;enja revizije pred &scaron;vicarskim Saveznim vrhovnim sudom, a protiv arbitražnog pravorijeka koji je 23. prosinca 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL). Takva odluka donesena je nastavno na presudu Vrhovnog suda RH biv&scaron;em hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu i aktualnom predsjedniku te izvr&scaron;nom direktoru mađarskog MOL-a Zsoltu Hernadiju. S obzirom na te pravne okolnosti, Vlada je tada odlučila zastati s otkupom dionica Ine.<br /><br /><br />Vezano uz sutra&scaron;nji istek vladine odluke o tro&scaron;arinama na cijene goriva, odnosno upitan hoće li Vlada produžiti njezinu primjenu, Filipović je istaknuo da će Vlada i dalje voditi brigu o građanima Hrvatske te da kontinuirano prati situaciju.<br /><br /><br />- Ako procijenimo da za tim ima potrebe, bit ćemo uz na&scaron;e sugrađane kao &scaron;to smo to bili i do sada, rekao je Filipović, dodav&scaron;i da će javnost o svemu biti pravovremeno obavije&scaron;tena.<br /><br /><br />Na pitanje za&scaron;to je poni&scaron;ten natječaj za potporu novoosnovanih poduzeća vrijedan 141,7 milijuna kuna, naglasio je da je, slu&scaron;ajući poduzetnike i poslovnu zajednicu, odlučio poni&scaron;titi natječaj i rekonfigurirati ga kako bi glavni kriterij za odabir projekata bila kvaliteta i sadržaj projekta, a ne to koliko se brzio netko prijavi na natječaj.&nbsp; &nbsp; </p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-01-janaf.jpegMario Galić: Zelenskij mora znati da 'nema besplatnog ručka' ni besplatne vojne pomoćihttp://grude.com/clanak/?i=358335358335Grude.com - klik u svijetTue, 31 May 2022 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-25-zelenskij-prijelomna22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autor teksta je neovisni vojni analitičar i autor nekoliko stručnih knjiga iz domene naoružanja i vojne opreme Mario Galić.<p><br />Ako je i&scaron;ta nekonzistentno u ovih vi&scaron;e od tri mjeseca rata u Ukrajini, onda su to izjave ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Ovisno o dnevnom stanju na boji&scaron;tu, Zelenskij najavljuje ukrajinsku pobjedu ili upozorava na te&scaron;ke gubitke i poraz.<br /><br /></p> <p>Ako vam je posao da, između ostalog, svakodnevno pratite izjave ukrajinskog predsjednika, vrlo brzo ćete zaključiti da ih, kao prvo, daje previ&scaron;e, kao drugo, da su često u kontradikciji.<br /><br /></p> <p>Tako će nekoliko dana uzastopce Zelenskij davati izjave u stilu "slomili smo kralježnicu ruskoj vojsci", "oslobođenje Ukrajine sve je bliže", "Donbas će ponovno biti ukrajinski", da bi onda dao poduži intervju nizozemskoj televiziji (a koji je prenio austrijski Der Standard i britanski The Guardian) u kojem je imao sasvim druge stavove: "Ne vjerujem da ćemo cijeli na&scaron; teritorij biti u stanju vratiti vojnim sredstvima."<br /><br /></p> <p>Glavni argument predsjednika Zelenskog je da bi vojno oslobađanje cijelog teritorija Ukrajine od okupacije Rusije ko&scaron;talo stotine tisuća života. Ukrajinski gubici u tako velikoj ofenzivi zasigurno bi bili vrlo veliki, iako isto tako zasigurno ne bi bili sto tisuća vojnika.<br /><br /></p> <h3>&Scaron;to će se dogoditi krenu li pregovori Zelenskog s Putinom?<br /><br /></h3> <p>Po ukrajinskim procjenama ruska vojska je do sada u Ukrajini izgubila vi&scaron;e od 30 tisuća vojnika, dok zapadni obavje&scaron;tajni izvori te iste gubitke procjenjuju na upola manje. Stoga je za očekivati da bi i ukrajinski gubici u velikoj ofenzivi bili otprilike isti ili manji nego dosada&scaron;nji ruski. Sve bi ovisilo o spremnosti ruskih postrojbi da se bore ili bi se izmučeni ruski vojnici odlučili na bježanje.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je sigurno krene li predsjednik Zelenskij sada pregovarati s Putinom, Ukrajina će trajno izgubiti nadzor na 20 posto svog nacionalnog teritorija. I sa svakim danom, mjesecom ili godinom primirja ruska će vojska biti sve jača i spremnija da ponovno napadne. Nikad vi&scaron;e ruska vojska neće biti ovako slaba i iscrpljena da na prve crte mora slati 60 godina stare tenkove T-62.<br /><br /></p> <h3>Ukrajina dobiva milijarde dolara pomoći<br /><br /></h3> <p>Ukrajina je do sada dobila vi&scaron;e od 30 milijardi dolara vojne pomoći. Vrijednost te pomoći bi se u narednih nekoliko mjeseci mogao i udvostručiti ako se ostvare sve najave. Samo za usporedbu, ruski vojni proračun za 2021. godinu bio je 65.9 milijardi dolara.<br /><br /></p> <p>U Ukrajinu, besplatno, dolaze deseci haubica M777 (s kojima se tamo&scaron;nja vojska ba&scaron; i nije ne&scaron;to pomogla jer borbene odlike tih haubica nisu puno bolje od topni&scaron;tva koje Ukrajinci već imaju) te tisuće granata za njih. Daleko najvredniji dio te pomoći su pomoću GPS-a navođeni projektili koji se ispaljuju iz cijevi haubica M982 Excalibur, a kojima preciznost ne opada s daljinom.<br /><br /></p> <p>U Ukrajinu su već do&scaron;le i samovozne haubice Zuzana, Panzerhaubitze 2000 i CAESAR. Nije ih do&scaron;lo puno, zasigurno ne koliko bi Ukrajinci željeli, ali najavljen je dolazak dodatnih. Ukrajinska vojska je dobila stotine tenkova, borbenih vozila pje&scaron;a&scaron;tva i drugih oklopnih vozila. Uz desetke tisuća protuoklopnih projektila (uključujući i supermoderne britanske radarski samonavođene projektile Brimstone) nedavno su dobili i protubrodske projektile Harpoone.<br /><br /></p> <h3>Ogromna pomoć, a &scaron;to će Ukrajina dati zauzvrat?<br /><br /></h3> <p>Takva ogromna vojna pomoć istovremeno i obvezuje. Amerikanci imaju poslovicu "nema besplatnog ručka".<br /><br /></p> <p>SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Poljska, Slovačka, Estonija, Latvija i druge države daju Ukrajini desetke milijardi vojne pomoći sretne da u rat ne moraju slati svoje vojnike jer se to očekuje od Ukrajine. Da u borbu po&scaron;alje stotine tisuća vojnika sve vi&scaron;e naoružanih zapadnim oružjem i da, ako treba, poginu u borbi za svoju domovinu.<br /><br /></p> <p>Jer, ako se predomisle, možda bi se na Zapadu mogli dosjetiti da bi Ukrajina mogla dio te ogromne pomoći i platiti.<br /><br /></p> <p><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/zelenskij-mora-znati-da-nema-besplatnog-rucka-ni-besplatne-vojne-pomoci/2368457.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d" target="_blank"><em><strong>Mario Galić/Index.hr</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-25-zelenskij-prijelomna22.jpgNjemački analitičari složni: Rusija je pred pobjedom, i moguće je da će uzeti puno više od Dombasahttp://grude.com/clanak/?i=358328358328Grude.com - klik u svijetTue, 31 May 2022 14:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-31-22-vladimir-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Za razliku od dosadašnjeg tijeka rata, Rusi više ne udaraju po širini fronta već koncentriraju trupe kako bi napredovali na malim dijelovima fronta“, rekao je on agenciji dpa. „Time ostvaruju brojčanu prednost.“<p><br />Na istočnom frontu traju te&scaron;ke borbe za Sjeverodonjeck, jedan od posljednjih gradova u regiji Luhanska koji ruske trupe i separatisti jo&scaron; nisu zauzeli. Front se ipak svakog dana pomjera pomalo na zapad, &scaron;to svjedoči o uspjehu ruske strategije, pi&scaron;e <a href="https://www.dw.com/bs/rat-u-ukrajini-putinu-dobro-ide/a-61971129">Deutsche Welle</a>.<br /><br /></p> <p>Na to &ndash; kao i na činjenicu da Ukrajincima manjka te&scaron;kog naoružanja &ndash; ukazuje i <strong>Karlo Masala</strong>, politolog i vojni stručnjak sa Vojnog sveučili&scaron;ta u M&uuml;nchenu.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Za razliku od dosada&scaron;njeg tijeka rata, Rusi vi&scaron;e ne udaraju po &scaron;irini fronta već koncentriraju trupe kako bi napredovali na malim dijelovima fronta&ldquo;, rekao je on agenciji dpa. &bdquo;Time ostvaruju brojčanu prednost.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Ukrajinski predsjednik <strong>Volodimir Zelenski</strong> u subotu je priznao da je stanje &bdquo;komplicirano" u regionu Donbasa i Harkova gdje &bdquo;ruska armija poku&scaron;ava postići barem neki uspjeh&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Zelenski je otvoreno rekao da ne vjeruje da se sve teritorije koje su Rusi zauzeli &ndash; uključujući i Krim &ndash; mogu povratiti vojnim sredstvima. &bdquo;Kad bismo se odlučili za taj put, izgubili bismo stotine tisuća života&ldquo;, naveo je on u video-poruci.<br /><br /></p> <p>Predsjednik Ukrajine je dodao da će &bdquo;Ukrajina sve povratiti&ldquo; na druge načine i nazvao Rusiju &bdquo;terorističkom državom&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Nakon konfuznog početka invazije, ne čini se toliko nezamislivo da Rusija osvoji cijeli Donbas, na čijem su području samoprogla&scaron;ene Donjecka Narodna Republika i Luhanska Narodna Republika. <br /><br /></p> <p>Prema viđenju vojnog stručnjaka Masale, trenutno ruski predsjednik<strong> Vladimir Putin</strong> ne mora brinuti jer mu se čini da nastavkom rata dobiva vi&scaron;e nego &scaron;to bi izgubio njegovim zavr&scaron;etkom.<br /><br /></p> <p>"Njemu dobro ide. Zato nema nikakve motivacije da se upusti u pregovore".<br /><br /></p> <p>Osim možda povlačenja barem dijela zapadnih sankcija. Naime, u subotu je Putin dugo telefonirao sa njemačkim kancelarom <strong>Olafom Scholzom</strong> i francuskim predsjednikom <strong>Emmanuelom Macronom</strong>. Ova dvojica su tražila obustavu borbi i povlačenje ruskih trupa.<br /><br /></p> <p>Prema izvje&scaron;ćima, Putin je signalizirao spremnost za pregovore, ali samo ako se ukinu sankcije Rusiji.<br /><br /></p> <p>Čuveni njemački politolog <strong>Herfried M&uuml;nkler </strong>poku&scaron;ao je opisati kvadraturu kruga pred kojom stoje Kijev i Zapad. &bdquo;Sada je ključno politički se pobrinuti za to da otpor Ukrajinaca u prvih devedeset dana ovog rata ne bude uzaludan."<br /><br /></p> <p>&bdquo;Jer, nakon &scaron;to je vladala izvjesna euforija da bi Ukrajina mogla dobiti rat ili čak protjera Ruse iz cijele Ukrajine, sad je stanje za Ukrajinu jako te&scaron;ko. Ona je na putu da izgubi rat&ldquo;, rekao je M&uuml;nkler za list Welt.<br /><br /></p> <p>Kako je dodao, mirovni pregovori će vjerojatno ići ka tome da Ukrajina izgubi cijeli Donbas, a možda i jo&scaron; veći teritorij. &bdquo;Zapad mora podržati Ukrajinu&ldquo;, naveo je M&uuml;nkler.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Jer ako Putinu prođe aneksijska politika na velikom teritoriju, to će biti lekcija za cijeli svijet&ldquo;, rekao je politolog. Kako je pojasnio, popu&scaron;tanje Putinu u ovoj stvari moglo bi voditi eri osvajačkih ratova &scaron;irom svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-31-22-vladimir-putin.jpgZbog nestašice ulja, njemački Aldi ponudio kupcima zanimljivu alternativuhttp://grude.com/clanak/?i=358324358324Grude.com - klik u svijetTue, 31 May 2022 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-31-22-aldi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi su vjerojatno čuli za krizu jestivog ulja. Kao rezultat eskalacije rata u Ukrajini, cijene hrane su naglo porasle u supermarketima i diskontima. <p><br />Posebno je suncokretovo ulje jedan od proizvoda koji su danas vrlo traženi, rasprodani su gotovo posvuda i nevjerojatno su skupi a news.de govori o porastu od 550 posto.<br /><br /></p> <p>Jeftin proizvod u Aldi and Co, koji može biti prekrasna zamjena za suncokretovo ulje je margarin.<br /><br /> Aldi i drugi trgovci, primjerice, nude zamjenu za jestivo ulje od 75 centi &ndash; margarin. Malo tko zna njegove prednosti. Pogodan je za kuhanje, pečenje i može se koristiti kao (uglavnom) veganska alternativa maslacu.<br /><br /></p> <p>Za prženje i pečenje prikladan je jednostavan punomasni margarin. Prilikom pečenja kolača, ako umjesto maslaca koristite margarin, možete dodati malo tekućine poput mlijeka ili vode da tijesto bude rahlije.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Margarin se smatra vrhunskim majstorom za kuhinju&rdquo;, prema Stiftung Warentest. Dobar je za prženje, ali ne samo kao namaz. Za prženje bi bili prikladni i punomasni margarini (najmanje 80 posto masti) i namazi s niskim udjelom masti (70-75 posto). &Ouml;ko-Test je nedavno ispitao margarin &ndash; 5 popularnih marki nije uspjelo.<br /><br /></p> <p>U većini slučajeva, margarin je prikladan za vegansku prehranu. Ali preporučiva se prije kupnje pročitati deklaraciju.<br /><br /></p> <p>Kod margarina treba obratiti pozornost na visok udio zasićenih masti. One se ne pretvaraju u trans masti kada se zagrijavaju. Prema Stiftung Warentest, margarin, koji sadrži omega-3 masne kiseline, čak je zdraviji od maslaca. Osim toga, posebno je dobar margarin koji sadrži repičino, suncokretovo i laneno ulje.<br /><br /></p> <p>Ako je potrebna biljna mast koja se posebno jako zagrijava, na primjer za prženje, bolje je koristiti kokosovu mast. Inače, postoji 8 činjenica o kokosovom ulju koje većina ne zna. Ono se također može koristiti kao alternativno ulje za kuhanje. Kokosovo ulje i kokosova mast dva su različita proizvoda: kokosova mast je jestiva mast bez mirisa, industrijski obrađena, ulje je prirodni proizvod.<br /><br /></p> <p>Kako pi&scaron;e Merkur, svi koji doma imaju samo maslac i margarin, a žele ne&scaron;to ispeći, radije neka koriste margarin. Kažu da je bolji izbor jer se zagrijava jednako lako kao i ulje. Kod maslaca bi previsoke temperature spalile neke komponente, poput mliječnog &scaron;ećera. To povećava rizik od izgaranja hrane.<br /><br /></p> <p>Zaključak: margarin je izvrsna zamjena za suncokretovo ulje za kuhanje, prženje ili pečenje. Lako ga je i namazati na kruh . Ni preljevi za salatu nisu nemogući s otopljenim margarinom. Prilikom kupnje ipak treba obratiti pažnju na sastojke, pi&scaron;e <strong>Fenix-magazin.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-31-22-aldi.jpgMađarska izuzeta od naftnog embarga!http://grude.com/clanak/?i=358322358322Grude.com - klik u svijetTue, 31 May 2022 09:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-31-orban.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik mađarske vlade Viktor Orban je pozdravio kompromis oko naftnog embarga.<p>&nbsp;</p> <p>"Dogovor je postignut. Mađarska je izuzeta od naftnog embarga!<br /><br /></p> <p>Mađarske obitelji mogu noćas mirno spavati, spriječili smo ideju od koje se diže kosa na glavi", poručio je Orban u video-poruci preko Facebooka.<br /><br /></p> <p>Potpuna zabrana uvoza ruske nafte bila bi za Mađarsku nepodno&scaron;ljiva kao atomska bomba, rekao je Orban, dodav&scaron;i da je uspio to spriječiti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-31-orban.jpgEU zabranjuje uvoz ruske nafte! Hoće li BiH zabraniti Hrvatskoj da ovdje toči gorivo?http://grude.com/clanak/?i=358321358321Grude.com - klik u svijetTue, 31 May 2022 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-28-nafta_gas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je da je postignut sporazum o zabrani uvoza ruske nafte u EU.<p><br />"Ovo odmah pokriva vi&scaron;e od dvije trećine uvoza nafte iz Rusije, smanjujući ogroman izvor financiranja za ruski ratni stroj. To stvara maksimalni pritisak na Rusiju da okonča rat", poručio je Michel.<br /><br /></p> <p>EU je također navodno dogovorila sporazum o zabrani 90 posto ruskog uvoza nafte u blok od 27 zemalja do kraja 2022. godine.<br /><br /></p> <p>Čelnici su se složili i da će najveću rusku banku Sberbank isključiti iz SWIFT sustava i zabraniti jo&scaron; tri ruske državne televizije te da će sankcionirati osobe odgovorne za ratne zločine u Ukrajini, dodao je.<br /><br /></p> <p>Detalji dogovora trebali bi biti poznati tijekom dana.<br /><br /></p> <p>Dogovor o sankcijama pozdravila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.<br /><br /></p> <p>Ona tvrdi da će se time do kraja godine smanjiti oko 90 posto uvoza ruske nafte, dok Michel govori o smanjenju od vi&scaron;e od dvije trećine.</p> <p><br />Kada cijena goriva u EU odleti, mogao bi nastati desant na BiH koja sto posto nafte uvozi iz Rusije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-28-nafta_gas.jpgPALA VELIKA ODLUKA! Europska unija zabranila uvoz ruske naftehttp://grude.com/clanak/?i=358317358317Grude.com - klik u svijetTue, 31 May 2022 08:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-28-nafta_gas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čeka nas neizvjesna budućnost..<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pao je dogovor oko zabrane uvoza ruske nafte u Europsku uniju. Ono o čemu su mnogi strahovali tako je postalo realnost, kao i to da je energetska opskrba Europe postala upitna kao nikada do sad.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Zabrana pokriva vi&scaron;e od dvije trećina uvoza nafte iz Rusije, čime se reže golemi izvor financiranja njezina ratnog stroja&rdquo;, poruka je predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Osim naftnih, sankcijama će se također isključiti i najveće ruske banke iz Swifta, međunarodnog sustava za razmjenu poruka o bankovnim transakcijama, zabranu emitiranja trima ruskim televizijama.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <h2 style="text-align: justify;">Ursula: Smanjit će se 90 posto uvoza ruske nafte</h2> <p style="text-align: justify;">Osim Michela, dogovor EU-a oko sankcija Rusiji pozdravuila je i Ursula von der Leyen, predsjedndica Europske komisije.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Prema njezinim procjenama, do kraja godine smanjit će se čak 90 posto uvoza ruske nafte.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-28-nafta_gas.jpgSpojen vijadukt iznad Rodoča, Hercegovina prometno čvorištehttp://grude.com/clanak/?i=358315358315Grude.com - klik u svijetMon, 30 May 2022 22:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-30-vijadukt-rodoc.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijadukt Marijanovića draga, koji se nadvija nad Rodočem te čini jednu od okosnica velikog infrastrukturnog projekta na koji Mostar čeka godinama, uskoro će biti završen, piše Večernji list BiH. <p><br />Kako su ovih dana objavili na svojoj Facebook stranici iz tvrtke Hering d.o.o. &Scaron;iroki Brijeg, zavr&scaron;en je spojni segment vijadukta Marijanovića draga između stupova S1 i S2. - Važnost projekta je u rje&scaron;avanju jedne od najvećih prirodnih prepreka na strate&scaron;ki važnom procesu spajanja Mostara, odnosno doline Neretve sa zapadnom Hercegovinom - istaknuli su iz tvrtke koja izvodi radove.<br /><br /><br /></p> <p><em><strong>Dionice i izgradnja</strong></em></p> <p>Vijadukt Marijanovića draga dio je projekta izgradnje južne obilaznice Mostara. Riječ je o prometnici koja će prometno rasteretiti gradsko sredi&scaron;te, a putnicima olak&scaron;ati prolazak tim dijelom Hercegovine te u konačnici Mostar povezati s Dalmacijom jer će se naslanjati na brzu cestu Mostar sjever - &Scaron;iroki Brijeg - granica s RH. <br /><br /><br />Ovaj vijadukt će po svom zavr&scaron;etku predstavljati impresivan prizor jer se prostire između dvaju brda. Njegova dužina je 200 metara, a visina stupova 30 metara. Vijadukt se sastoji od dvaju upornjaka U1 i U2 te stupova S1 visine 31,5 metara i S2 visine 30,5 metara. Spojni segment rasponske konstrukcije dužine 4 metra povezuje segmente vijadukta koji se izvode tehnologijom slobodne konzolne gradnje, objasnili su izvođači. <br /><br /><br />Izgradnja vijadukta izvodi se u sklopu druge dionice same prometnice koja uključuje izgradnju dijela na potezu od kružnog toka Varda prema ulazu u tunel Novi dužine 1760 metara.<br /><br /><br /></p> <p><em><strong>Tuneli i projekt</strong></em></p> <p>Projekt obilaznice na jugu Mostara, o kojem se desetljećima govorilo kao o strate&scaron;kom pothvatu, obuhvaća dionicu trase Međine - Miljkovići (rotor Varda) - Rodoč - veza na M-17, ukupne dužine 14.100 metara, a buduća se cesta već nazire od Miljkovića (rotor Varda) prema ulazu u tunel Novi. <br /><br /><br />Realiziranje navedenog projekta predviđeno je programom modernizacije magistralnih cesta u FBiH, a financiranje je osigurano iz kreditnih sredstava EBRD-a. Radove na drugoj dionici južne obilaznice Mostara izvodi JV Hering d.d. &Scaron;iroki Brijeg i KTM Brina d.o.o. Posu&scaron;je, a nadzor nad njima provodi IGH d.o.o. Mostar. <br /><br /><br />Predviđeni rok zavr&scaron;etka radova na LOT 1 je sredina srpnja 2022. Treća dionica podrazumijeva izgradnju tunela Novi dužine 996 metara. Inače, u sklopu gradnje južne obilaznice predviđena je izgradnja ukupno dvaju tunela, triju podvožnjaka te jednog mosta, njezinim zavr&scaron;etkom premje&scaron;ta se magistralna cesta M6.1 (&Scaron;iroki Brijeg - Mostar), a samim time i tranzitni promet iz užega gradskog područja. <br /><br /><br />Prvi dio južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, zavr&scaron;en je krajem 2019., a za zavr&scaron;etak kompletnog projekta potrebno je zavr&scaron;iti jo&scaron; 8,2 kilometra na zahtjevnoj trasi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-30-vijadukt-rodoc.jpgŠto se događa s Putinovim zdravljem? http://grude.com/clanak/?i=358303358303Grude.com - klik u svijetMon, 30 May 2022 11:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-30-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glasine koje se šire o njegovim zdravstvenim problemima nisu rijetkost.<p><br />Zdravstveno stanje ruskog predsjednika Vladimira Putina uvijek je izazivalo pažnju međunarodne javnosti, posebice nakon ruske invazije na Ukrajine. Glasine koje se &scaron;ire o njegovim zdravstvenim problemima nisu rijetkost, međutim ono &scaron;to je rijetkost je reakcije Kremlja na njih.<br /><br /></p> <p>Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov odbacio je &scaron;pekulacije da je predsjednik Vladimir Putin bolestan, tvrdeći kako nema dokaza koji upućuju na bilo kakvu bolest.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Odgovarajući na pitanje francuskog novinara s TF1, čelni čovjek ruske diplomacije je kazao: "Ne mislim da razumni ljudi mogu vidjeti u njemu znakove neke bolesti".&nbsp;<br /> Lavrov je potom ustvrdio kako javnost može svakodnevno vidjeti Putina.&nbsp;<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>"Možete ga gledati na ekranu, čitati i slu&scaron;ati njegove govore. Ostavljam na savjest onima koji &scaron;ire takve glasine", navodi se u Lavrovim komentarima koje je objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova, prenosi The Times of Israel.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-30-putin.jpgDanas ponovo obustave prometa na cesti Mostar – Čapljinahttp://grude.com/clanak/?i=358302358302Grude.com - klik u svijetMon, 30 May 2022 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-radovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema podacima BIHAMKA, vozi se po mjestimično mokrim ili vlažnim cestama, a pažnju skreću na učestale odrone zemlje ili kamenja.<p>&nbsp;</p> <p>Zbog radova na dionici Buna-Počitelj u mjestu &Scaron;eva&scaron; Njive, svaki dan osim nedjelje i blagdana na snazi su dnevne obustave prometa u vremenu od 9 do 12:15 sati, od 13:15 do 15 sati i od 17 do 19 sati. Za vrijeme obustave promet je preusmjeren na alternativne pravce (Tasovčići-Tromeđa-Mostar, Tasovčići-Masline-Buna i Tasovčići- Domanovići-Buna).<br /><br /></p> <p>Na graničnim prijelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-radovi.jpgNjemački ministar gospodarstva: Urušava se jedinstvo EUhttp://grude.com/clanak/?i=358294358294Grude.com - klik u svijetSun, 29 May 2022 19:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-29-22-njemacki-ministar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck izrazio je zabrinutost da se ujedinjeni stav Europske unije o novim sankcijama protiv Rusije počinje urušavati.<p>&nbsp;</p> <p>Sljedećeg tjedna će se održati summit europskih zemalja na kojem će se raspravljati o daljnjem paketu sankcija protiv Rusije, uključujući prekid uvoza ruske nafte.<br /><br /></p> <p>"Nakon ruskog napada na Ukrajinu, vidjeli smo &scaron;to se može dogoditi ako je Europa ujedinjena. Nadam se da će se to nastaviti na sutra&scaron;njem summitu. Ali stvari se već počinju uru&scaron;avati", rekao je danas Habeck na konferenciji za novinare, a prenosi The Guardian.<br /><br /></p> <p>Posljednje predložene sankcije blokirala je Mađarska, koja nema izlaz na more i pristup brodovima za prijevoz nafte, a 65% njenog uvoza nafte dolazi iz Rusije putem naftovoda Družba.<br /><br /></p> <p>Budimpe&scaron;ta želi najmanje četiri godine kako bi postala neovisna o ruskoj nafti te sredstva Europske unije za prilagodbu svojih rafinerija za preradu sirove nafte i povećanje kapaciteta naftovoda sve do Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Francuska je predložila kompromis koji isključuje naftovod Družba iz embarga i kojim bi se nametnule sankcije samo na naftu koja se u EU dostavlja tankerima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-29-22-njemacki-ministar.jpgDok mi 'revemo' zbog cijena ulja, Rewe oduševio kupce cijenom u Njemačkojhttp://grude.com/clanak/?i=358287358287Grude.com - klik u svijetSun, 29 May 2022 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-29-rewe-ulje2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruska invazija na Ukrajinu traje već 95. dan, a cijela situacija pogoršala je i tržište jer su cijene diljem svijeta skočile u nebo. <p><br />Jedno od proizvoda koje sada gotovo duplo plaćamo je i ulje, a negdje je do njega te&scaron;ko i doći. Tu postoji i problem s isporukom jer je&nbsp;Ukrajina&nbsp;jedan od najvažnijih svjetskih dobavljača jestivog ulja.</p> <p>A kako u BiH, tako i u <strong>Njemačkoj</strong>.&nbsp;</p> <p>U jednom njemačkom supermarketu, <strong>Rewe</strong>, kupac je umalo pao u &scaron;ok kada je ugledao&nbsp;punu policu suncokretovog ulja, s obzirom da je u Njemačkoj posljednje vrijeme česta pojava prazna polica s uljem. Isto tako i u Aldiju.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-active" lang="hr"> <div id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>No, ono &scaron;to je možda najvi&scaron;e začudilo jest cijena koju je kupac na&scaron;ao u Reweu.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;">&nbsp;</div> <p>&ldquo;Na&scaron; Rewe jo&scaron; uvijek na policama ima suncokretovo ulje za <strong>1,79 eura!&rdquo;,</strong> napisala je korisnica i objavila sliku police supermarketa na Twitteru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-29-rewe-ulje2.jpgMilanović: Mi smo donijeli mir u BiH, tek onda NATOhttp://grude.com/clanak/?i=358278358278Grude.com - klik u svijetSat, 28 May 2022 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-29-zoki-milanovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski predsjednik istaknuo je da je nacionalni interes nešto što država i njezino vodstvo mora prepoznavati.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović priredio je u povodu Dana Oružanih snaga RH - Hrvatske vojske svečani prijam i poručio da nacionalni interes država i njezina vodstva moraju prepoznavati, on mora biti kontinuiran i ne može se mijenjati iz ciklusa u ciklus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Pro&scaron;lo je vi&scaron;e od 30 godina i dobro je da se neke istine ponove. Vi ste tada bili mladići i ustali u obranu svoje domovine bez oružja, bez organizacije koju je druga strana imale, a Hrvatska se naoružavala kao je znala i umjela i nitko joj nije pomagao nego su joj odmagali'', istaknuo je Milanović obraćajući se predstavnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske i uzvanicima na svečanosti u Uredu predsjednika RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sami smo se oslobodili, tj. vi ste nas oslobodili, na to nas nitko nije poticao, a niti nam pomagao. Hrvatska vojska je pomogla sklapanju mira u Bosni i Hercegovini, tek onda bombarderi NATO saveza'', kazao je Milanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski predsjednik istaknuo je da je nacionalni interes ne&scaron;to &scaron;to država i njezino vodstvo mora prepoznavati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''On mora biti kontinuiran, on se ne može mijenjati iz ciklusa u ciklus, to je jedini način da se o njemu postigne konsenzus &scaron;to nam je važno, &scaron;to nas čini nacijom'', poručio je Milanović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-29-zoki-milanovic.jpegLavrov dolazi u Beograd nakon ozbiljnih prijetnji Hrvatskoj i BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358271358271Grude.com - klik u svijetFri, 27 May 2022 22:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-03-lavrov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov dolazi u Beograd 7. lipnja, saznaje Nova.rs. On će se u Beogradu sresti s Aleksandrom Vučićem. <p><br />Lavrov u Srbiju dolazi tri dana prije njemačkog kancelara Olafa Scholza, prvi put od početka invazije Rusije na Ukrajinu.</p> <p>Dolazak je najavljen nakon ozbiljnih prijetnji Rusije Hrvatskoj i BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-03-lavrov.jpgVEČERNJAKOV PEČAT ZA ZRINJSKI! UKRAJINSKOM NARODU PEČAT ZA MIRhttp://grude.com/clanak/?i=358270358270Grude.com - klik u svijetFri, 27 May 2022 21:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-27-22-zrinjski.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Održan je 21. Večernjakov pečat. Simbol Hrvata u BiH, mostarski Zrinjski, nogometaši stručni stožer i vodstvo. Najbolji desni bek u BiH i igrač Zrinjskog je i Gruđanin Josip Ćorluka. Oni su dobitnici glavne nagrade Večernjakovog pečata.<p><br />Svjetsko priznanje, Pečat za mir za osobe godine u svijetu pripalo je narodu Ukrajine!<br /><br />Nakon vi&scaron;e od dvije godine, nakon &scaron;to je tri puta preživio priključenje na respirator, zapjevao je i Mate Bulić i to "Domu mom".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-27-22-zrinjski.jpegDan svehrvatske državnosti neradni dan u ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=358269358269Grude.com - klik u svijetFri, 27 May 2022 16:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-23-zupanija_zapadnohercegovacka_zgrada_jabukatv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>30. svibnja.<p>&nbsp;</p> <p>Temeljem Zakona o blagdanima i neradnim danima u Županiji Zapadnohercegovačkoj (&bdquo;Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke, broj: 9/04), <strong>ponedjeljak 30. svibnja 2022. godine (Dan svehrvatske državnosti)</strong> neradni je dan u Županiji Zapadnohercegovačkoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-23-zupanija_zapadnohercegovacka_zgrada_jabukatv.jpgOčekuje nas novi rast cijena gorivahttp://grude.com/clanak/?i=358267358267Grude.com - klik u svijetFri, 27 May 2022 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-15-tankanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Iduće isporuke naftnih derivata koje nabavljaju trgovci za građane će značiti nove cijene na crpkama”, kazao je Bošković.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Nabavna cijena goriva u zadnja dva dana ukupno su povećana za 0,10 feninga potvrdio je za <em><strong>N1</strong></em> Milenko Bo&scaron;ković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bo&scaron;ković za N1 obja&scaron;njava da će građani na crpkama rast cijena moći očekivati kako nafta&scaron;i budu nabavljali nove zalihe goriva čija cijena raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Iduće isporuke naftnih derivata koje nabavljaju trgovci za građane će značiti nove cijene na crpkama&rdquo;, kazao je Bo&scaron;ković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, Bo&scaron;ković podsjeća da je maloprodajna marža fiksirana na 0,25 feninga te da ona zajedno sa nabavnom cijenom i nametima koje određuje država određuje konačnu cijenu za građane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, iako je bilo nekoliko zahtjeva i prijedloga da se nameti na naftu i naftne derivate u državnom parlamentu smanje ili u određenom dijelu ukinu, do toga nije do&scaron;lo.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-15-tankanje.jpg