Aktualno

U ožujku pad vrijednosti prodaje poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama

Grude.com - klik u svijet — Sat, 27 Apr 2024 14:43:00 GMT

Udio u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, promatrano po grupama proizvoda, bilo je sljedeće: povrće 47,7 posto, voće 21,3 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 14,8 posto, perad i jaja 7,7 posto, žita i proizvodi od žita 2,2 posto, te ostali proizvodi 6,6 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u FBiH u ožujku 2024. u odnosu na ožujak 2023. veća je za 2,2 posto, a u poređenju sa prosjekom 2023. veća je za 11,4 posto.

FBIH: Šest transplantacija za sedam dana

Grude.com - klik u svijet — Thu, 25 Apr 2024 12:50:00 GMT

Posebno je važno to što je pored rodbinskih, preemptivnih transplantacija bilo i kadaveričnih transplantacija od klinički preminulih donora.

Najhumaniji čin

''Prije svega zahvaljujem se obiteljima preminulih donora što su se odlučili na ovaj težak ali sasvim sigurno najhumaniji čin koji postoji. Naravno, transplant koordinatorima čiji je zadatak da razgovaraju s obiteljima i transplantacijskim timovima Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Želimo vjerovati i nadamo se da ove transplantacije nisu samo rezultat pritisaka naše dvije udruge i medija u proteklih tri mjeseca nego odluka nadležnih i kliničkih centara da se maksimalno posvete transplantacijama'', poručuje Tomislav Žuljević predsjednik Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata Federacije BiH i član Upravnog odbora Donorske mreže BiH.

Podsjećamo, Donorska mreža Bosne i Hercegovine i Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH samo u proteklih četiri godine provele su brojne kampanje edukacije građana i promocije donorstva kroz koje je potpisano više od 7000 donorskih kartica.

Organizirane su brojne tribine, radionice, te uspostavile partnerstva s ključnim europskim stručnjacima i udruženjima i kroz projekte omogućile najsuvremeniju edukaciju za transplant timove iz BiH. Protekla tri mjeseca, uz kontinuiranu borbu za održivost Donorske mreže, poslani su dopisi svim nadležnim institucijama uključujući kliničke centre, organizirani su sastanci i zahtijevana je hitna akcija i kontinuiran rad.

''Zaista smo presretni zbog realiziranih transplantacija. Izuzetno je važno da se ova dinamika u transplantacijskoj medicini održi. Posebno ako želimo u Eurotransplant koji se stalno spominje. Zato apeliramo na nadležne institucije da ostanu predani i da podrže Donorsku mrežu u misiji jačanja donorstva kroz edukaciju zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti prvenstveno a potom i svih građana i građanki naše zemlje. Osim Donorske mreže i naših partnera iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih nitko se ne bavi edukacijom i promocijom donorstva a da bismo mogli da nastavimo, unaprijedimo i intenziviramo svoj rad, potrebna je hitna financijska podrška institucija. Zasad, Donorska mreža se najvećim dijelom i dalje održava tako što članstvo plaća sve troškove organizacije i aktivnosti'', poručuje predsjednica Donorske mreže BiH, prof. dr emeritus Halima Resić.

Pored najave gradske uprave Grada Sarajeva za financijsku podršku udruženjima, ostale nadležne institucije šute iako obećavaju članstvo u Eurotransplantu. Transplantacije i spašeni životi su najbolji rezultat i najbolja promocija donorstva - poruka je oba udruženja.

Posvećeni misiji promoviranja doniranja organa

Donorska mreža Bosne i Hercegovine i Udruženje dijaliziranih i transplantiranih pacijenata FBiH ostaju posvećeni svojoj misiji promoviranja doniranja organa, praćenju razvoja i dostignuća medicinskih i srodnih znanosti u vezi s doniranim organima, javnog istupanja, organziranja stručnih sastanaka i rasprava, seminara, simpozijuma, kongresa kao i uspostavljanje suradnje i kontakata s programima doniranja organa u drugim zemljama.

Udruženje Donorska mreža BiH je nevladina i neprofitna organizacija koju su osnovali entuzijasti, ljudi koji su svojim profesionalnim angažmanom i pozivom, ili životnim okolnostima povezani uz borbu za život uz pomoć transplantacija. Ciljevi aktivnosti Donorske mreže BiH su edukacija građana ali i stručnih javnosti Bosne i Hercegovine o donorstvu i značaju transplantacija, kao i podizanje svijesti stanovništva o neophodnosti doniranja organa i povećanje broja donorskih kartica.

Aktivnosti Donorske mreže možete pratiti putem web stranice donorskamreza.com, Facebook stranice Donorska mreža BiH te twitter naloga Donorske mreže BiH, @BudiDonor, i dati svoj doprinos potpisivanjem donorske kartice.

Kontakti za više informacija: Prof. dr. Halima Resić, halimaresic@hotmail.com, +387 61 224 597 Tomislav Žuljević, uditb.fbih@gmail.com, +387 63 333 331

Evo kako se trenutno kreću cijene peleta

Grude.com - klik u svijet — Wed, 24 Apr 2024 10:06:00 GMT

Po završetku sezone grijanja, dočekali smo pad cijena peleta.

Tijekom jeseni 2022. godine je cijena peleta išla i preko 750 KM po toni. Onda je 12. studenoga 2022. godine Vlada Federacije BiH donijela odluku o ograničavanju cijena za tonu peleta na 480 KM + PDV odnosno 561 KM.

U listopadu 2023. godine, na internet oglasima (olx.ba) pelet se prodavao od 430 KM do 530 KM po toni. Dok najveći broj oglasa je ipak nudio pod cijeni od 440 KM + cijena isporuke koja ovisi o tome gdje se isporuka vrši.

Proljeće 2024. godine donosi nam još niže cijene, pa su tako najniže cijene na internetskim oglasima 350 KM za tonu peleta + plaćanje dostave, dok ima i rijetkih koji nude besplatnu dostavu za tu cijenu.

Poznati Drvosječa d.o.o u listopadu 2023. godine imao je cijenu peleta od 520 KM (ENplus A1) za tonu peleta s besplatnom dostavom. Pola godine kasnije, u travnju 2024., Drvosječa prodaje ENplus A2 pelet za 367 KM s besplatnom dostavom, dok je za ENplus A1 cijena 449 KM također s besplatnom dostavom (za određene gradove).

Ovisno o kategoriji/kvaliteti peleta cijena varira, ali je sigurno to da je cijena dosta povoljnija nego pred početak prošle sezone grijanja.

Povlače se novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM

Grude.com - klik u svijet — Tue, 23 Apr 2024 17:06:00 GMT

Centralna banka Bosne i Hercegovine povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine, kako slijedi:

Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM s godinom izdanja 1998;
Apoeni 50 KM i 100 KM s godinom izdanja 2002;
Apoeni 50 KM i 100 KM s godinom izdanja 2007;
Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM s godinom izdanja 2008;
Apoen 50 KM s godinom izdanja 2009.

Novčanice koje se povlače iz opticaja se mogu vidjeti na linku Novčanice KM koje se povlače iz opticaja i prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja od 1. siječnja 2025. godine.

Novčanicama konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenim u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno s 31. prosinca 2024. godine.

Zamjena u bankama

Počevši od 1. siječnja 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obveza te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja.

Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini.

Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku u od 10 godina, počev od 1. siječnja 2026. godine, zaključno s 31. prosinca 2035. godine.

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit "Motion™" čiji prikaz se može vidjeti OVDJE.

Zaštitno obilježje

Novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje te se na osnovu te lako uočljive vizualne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja s 31. prosinca 2024. godine.

Novčanice izdanja koje ostaju u opticaju nakon 31.12.2024. godine mogu se vidjeti na linku Novčanice KM koje ostaju u opticaju.

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine osigurat će se sljedeće:

Povećat će se nivo kvaliteta novčanica u opticaju jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati s novim novčanicama visoke kvalitete.

U opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica.

U FBiH se uvodi neradna nedjelja

Grude.com - klik u svijet — Tue, 23 Apr 2024 17:02:00 GMT

Nakon usvajanja novog zakona o unutarnjoj trgovini u Zastupničkom domu Federalnog parlamenta, Federalni ministar trgovine Amir Hasičević izjavio je da ovaj propis, u obliku nacrta, uvodi neradnu nedjelju kao pravilo u radu maloprodajnih objekata.

”Također smo definirali radno vrijeme maloprodajnih objekata, kao i neke iznimke. Regulirali smo pitanje formiranja i prikazivanja cijena”, istaknuo je Hasičević.

Postignuta sinergija

Pri izradi teksta zakona postignuta je sinergija s Udruženjem potrošača, sindikatima i poslodavcima, formirajući dobar tim s kojim će se moći odgovoriti na sve buduće izazove koje tržište nosi.

Naime, u praksi su se primjenjivala različita rješenja u vezi s određivanjem i rasporedom radnog vremena nedjeljom, koja su županije, gradovi i općine donosili svojim uredbama.

To je rezultiralo različitim tretmanom rada nedjeljom i kompliciralo je poslovanje trgovačkih poduzeća koja djeluju na cijelom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Važeći Zakon o unutarnjoj trgovini ne prepoznaje neradnu nedjelju kao pravilo u radu maloprodajnih objekata.

Novi zakon

Stoga novi zakon propisuje da “radno vrijeme maloprodajnih objekata određuje trgovac od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati tjedno, da su maloprodajni objekti zatvoreni nedjeljom i na blagdane.

Da Vlada FBiH ili nadležno Ministarstvo rada i socijalne politike, svojom odlukom ili uredbom, određuje koji su blagdani neradni u FBiH, te se odlukom može odrediti koji su maloprodajni objekti obvezni raditi za vrijeme blagdana.”

Novine koje donosi zakon o unutarnjoj trgovini uključuju:

preciznije objašnjenje pojma trgovca i trgovačkih djelatnosti, kao i drugih subjekata koji, pod određenim uvjetima, mogu obavljati trgovačke djelatnosti (fizičke osobe, udruge građana, poljoprivrednici);
određivanje radnog vremena maloprodajnih objekata;
daljnje uređenje postupanja i obveza trgovaca u obavljanju trgovačkih djelatnosti.

Također, zakon na sveobuhvatan način regulira pitanja koja su važna za potrošače, poput odobravanja popusta ili prodaje po sniženim cijenama.

Zakon također detaljno regulira internet prodaju, uzimajući u obzir njezin sve veći udio u ukupnom maloprodajnom prometu.

Neregulirano stanje

Razvojem internetske prodaje javljaju se određene devijacije zbog pravno nereguliranog stanja u području elektroničkog poslovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine i nepreciznih pravnih rješenja koja minimalno reguliraju to područje.

Stoga je bilo potrebno predvidjeti adekvatne mehanizme za sankcioniranje takvog ponašanja.

Stupanjem na snagu ovog zakona, Vlada će osnovati Vijeće za razvoj trgovine Federacije Bosne i Hercegovine kao savjetodavno tijelo s ciljem unaprjeđenja razvoja trgovine u Federaciji.

Europol o akciji od jučer: Srušen najuži krug balkanskog kralja droge

Grude.com - klik u svijet — Tue, 23 Apr 2024 11:01:00 GMT

U velikoj raciji provedenoj u Bosni i Hercegovini, policijski službenici upali su u domove i urede 23 osobe koje se sumnjiče da su dio "unutarnjeg kruga" narko-bosova uhićenih u studenom 2022., prema Europolu.

Europol je podržao jučerašnju operaciju, koja je još jedan korak u borbi protiv takozvanog "super kartela", saveza kriminalnih mreža koji su kontrolirali velik dio europske trgovine kokainom. Kao i u operaciji "Desert Light", nekoliko partnera iz cijelog svijeta surađivalo je kako bi zadali još jedan veliki udarac toj kriminalnoj strukturi. Policijski službenici na terenu, uz Europolove stručnjake te agente Američke agencije za suzbijanje droga (DEA) i Federalnog istražnog ureda (FBI), pretražili su preko 40 lokacija.

Primarni cilj operacije pod kodnim nazivom "Crna kravata" bio je podići optužnicu i procesuirati dvojnog državljanina Bosne i Hercegovine i Nizozemske kojeg Europol i Nizozemska smatraju metom visoke vrijednosti. Sumnjivac je 2023. godine osuđen od nizozemskih vlasti na sedam godina zatvora zbog trgovine drogom. Drugi operativni cilj bio je razbiti cijelu kriminalnu organizaciju pod zapovjedništvom i kontrolom mete visoke vrijednosti. Ova zajednička međunarodna istraga uključivala je belgijske, bosanskohercegovačke, francuske i američke policijske agencije, uz podršku Europolu.

Unatoč uhićenju u studenom 2022., istraga je pokazala da je meta visoke vrijednosti nastavila usmjeravati trgovinu drogom iz izvornih zemalja u Južnoj Americi, poput Brazila, Kolumbije i Perua, prema Europi i Australiji s baze u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati. Suradnjom s drugim vrhunskim međunarodnim trgovcima drogom u Dubaiju, s kojima je zajednički ulagao u višetonske pothvate krijumčarenja kokaina, dvojni državljanin Bosne i Hercegovine/Nizozemske postao je moćna figura koja kontrolira masovnu opskrbu kokainom Europi i drugim odredištima. Nadalje, sumnjiči se da je meta visoke vrijednosti odgovorna za proizvodnju sintetskih droga u EU.

Ciljanje na "unutarnji krug" narko-bosova

Među 23 osobe koje su jučer uhićene nisu samo pomagači, već i korumpirani dužnosnici identificirani kao pomagači kriminalnih aktivnosti mreže. Prije ove akcije, bosanskohercegovačke vlasti već su uhitile dvojicu sumnjivaca i zaplijenile 55.000 eura u gotovini, 8 komada vatrenog oružja, 11 policijskih radio stanica i dokumentaciju o pranju novca. Na dan operacije, policijske agencije dodatno su oduzele novac, automobile, prijenosna računala i druge dokaze.

Nakon primljenog zahtjeva za informacijama u lipnju 2023. iz Bosne i Hercegovine, Europol je podržao bh vlasti u istrazi protiv "unutarnjeg kruga" ili članova pouzdanih suradnika kriminalne organizacije mete visoke vrijednosti. Osim ozbiljnih kaznenih djela, domaće pravne radnje usmjerene su na ozbiljna kaznena djela poput velikih razmjera trgovine drogom, pranja novca i povezanog organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini.

Uloga Europol-a

Europol je poslao dva stručnjaka s mobilnim uredima u Bosnu i Hercegovinu kako bi prikupili i provjerili obavještajne podatke te pomogli u daljnjoj koordinaciji aktivnosti. Osim podrške koja je dovela do jučerašnje operacije, Europol je podupirao cijelu istragu s obavještajnim podacima i koordinacijom. Od početka 2021., Europolovi stručnjaci sastavili su i podijelili više od 30 paketa obavještajnih podataka povezanih s metom visoke vrijednosti i njenom kriminalnom mrežom.

Policijske agencije koje sudjeluju:

Belgija: Savezna pravosudna policija Antwerpen (Federale Gerechtelijke Politie Antwerpen)

Francuska: Nacionalna policija (Police Nationale - Office anti-stupéfiants (OFAST))

Bosna i Hercegovina: Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo

SAD: Uprava za suzbijanje droga (DEA); Federalni istražni ured (FBI)

FOTO: Ilustracija

Zamjenik ministra traži istragu jer su vehabije vježbali u vojarni

Grude.com - klik u svijet — Mon, 22 Apr 2024 18:41:00 GMT

Zamjenik ministra obrane u Vijeću ministara Aleksandar Goganović potvrdio je kako su pokrenute provjere zloporaba korištenja strelišta za obuku vehabija u okviru vojarne sjeveroistočno od Mostara, o čemu je Večernjak pisao.

Goganović je potvrdio kako se to pokrenulo u okviru sustava zapovijedanja u Oružanim snagama BiH, a posebno su intrigantni navodi kako su izdavana dopuštanja za korištenje vojnog poligona Vojarne “Miralem Jugo” u naselju Bijelo Polje.

Osuda Heleza

- Činjenica da su pripadnici određenih skupina ulazili na vojno nadzirano područje predstavlja narušavanje sigurnosnog sustava obrane - rekao je Goganović. On je izrazio očekivanje da će sigurnosne agencije na razini BiH detaljno istražiti tko su pripadnici organizacija koje vježbaju gađanje na vojnom poligonu kod Mostara.

- Stalno upozoravam kolegu Heleza da u sustavu obrane postoje problemi koje trebamo zajedno rješavati, umjesto što se bavimo dnevno-političkim temama. Činjenica da su pripadnici određenih skupina ulazili na vojno nadzirano područje sama po sebi je zabrinjavajuća i predstavlja narušavanje sigurnosti sustava obrane. Sustav zapovijedanja u Oružanim snagama već je pokrenuo procedure utvrđivanja činjenica i okolnosti samog događaja i povrede sigurnosti lokacije. Kolega Helez komentira postojanje navodnih ruskih kampova u Republici Srpskoj i time nepotrebno širi strah i paniku među građanima, a napomenuo bih da za njihovo postojanje nikada nismo dobili potvrdu - istaknuo je zamjenik ministra obrane BiH.

Večernji list ranije je objavio kako je sredinom veljače zabilježeno da su na strelištu vježbale osobe bliske vehabijskome pokretu, a među njima je bilo i onih s dvojnim bosanskohercegovačko-danskim državljanstvom. Također je utvrđeno da je to strelište koristio i francuski državljanin.

Cijela afera je pokrenuta nakon što je vojnik na straži s prilično velike udaljenosti mobitelom fotografirao prizor kod strelišta. Uz kombi-vozilo s lijeve strane, pet ili šest osoba, među kojima su bile i maloljetnice, stajalo je i promatralo gađanje bojevim mecima iz pištolja prema metama. Među onima koji su promatrali pucanje iz pištolja bile su žene odjevene po islamskim propisima. Imale su na sebi nikabe. Tu je fotografiju vojnik dostavio svom nadređenom. Nedugo nakon toga donesena je odluka da strelište više ne koriste druge institucije, osim pripadnika Oružanih snaga BiH.

U istragu cijeloga slučaja uključili su se Ministarstvo obrane, lokalna policija u čijoj su nadležnosti streljački klubovi, a nedugo nakon toga i druge policijske i sigurnosne agencije koje dokumentiraju što se sve zbivalo, a napose je važan odgovor tko je sve dolazio “vježbati” gađanje korištenjem bojeva streljiva.

Naime, utvrđeno je kako se ne radi o jedinom spornom događaju, nego da su i prije dolazile razne osobe sumnjiva “backgrounda”, bliske radikalnim krugovima, koje su koristile ovo strelište u sklopu vojnoga poligona. Upravo je osobu koja pripada tim radikalnim krugovima protekloga vikenda uhitila državna policijska agencija.

Prijetio klanjem

Na području Zenice zbog terorizma je uhićen izvjesni Edin Podgora, blizak vehabijskim zajednicama, koji je prijetio kako se spremio ubijati “nevjernike i ćifute te neprijatelje muslimana”. Na videozapisu je naveo kako će ih ubijati nožem, a uza se je imao i pištolj. Nakon pretresa njegovih objekata utvrđeno je, međutim, kako se ne radi o pištolju koji se može koristiti za takva djela.

Iako se ne mogu izravno povezati ovi incidenti s čestim istupom radikalnih, a počesto i ekstremnih vjerskih i političkih dužnosnika vezano uz odnose u Bosni i Hercegovini te prijetnjama koje dolaze sa Zapada i Istoka, ali i radikaliziranja javnoga prostora sa zbivanjima u Izraelu i na području Gaze, uopće ne trebaju čuditi ovakvi ishodi.

Nije poznato da je bilo tko od javnih, društvenih i političkih dužnosnika u Bosni i Hercegovini odgovarao za takve radikalne i zapaljive istupe koji, posve pouzdano, ostavljaju posljedice na širu javnost u zemlji i pogoršavaju ionako nabrijano ozračje s unutarnjim prijeporima posljednjih mjeseci.

Na summitu u Sloveniji podržano proširenje Europske unije

Grude.com - klik u svijet — Mon, 22 Apr 2024 17:06:00 GMT

Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske - Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.

Proširenje EU u njenom je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji, prenosi HRT.

- Proširenje je važno ... Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući i Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomo", dodala je Pirc Musar.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje "povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom".

- Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, kazao je austrijski predsjednik.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, već da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.

- Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.

Milanović je rekao da Unija mora pronaći "nekakav put razuma da se zadovoljimo s nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking".

Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.

Granične kontrole

- Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica "zauzima za punu izvedbu šengena".

Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.

- Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.

Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengena.

- Međutim, šengen je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke šengena, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.

Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.

Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi "omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije će to biti moguće".

Milanović: Odnosi Hrvatske i Slovenije su odlični

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj i značajnoj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU.

- Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju, nego daju, rekao je.

Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.

- Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno, jer mantra "ever closer union" je recimo jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović, te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma "da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking", rekao je.

Svih pet država članice su Europske unije.

Slovenija je nakon prethodno većinske potvrde građana na referendumu, u Uniju ušla u takozvanom velikom prasku 1. svibnja 2004. zajedno s Mađarskom, Ciprom, Češkom, Estonijom, Latvijom, Litvom, Maltom, Poljskom i Slovačkom.

Italija joj je jedna od osnivačica, Austrija će iduće godine slaviti tridesetu obljetnicu članstva, a Hrvatska, kao najmlađa članica, lani je obilježila deset godina članstva.

Sastanak u Brdu kod Kranja ujedno je prva vanjskopolitička aktivnost predsjednika Milanovića nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj.

U BiH je više kreditno zaduženih nego zaposlenih osoba

Grude.com - klik u svijet — Mon, 22 Apr 2024 08:39:00 GMT

Tri tisuće konvertibilnih maraka iznosi sindikalna potrošačka košarica u Bosni i Hercegovini. Najviše novca trošimo na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Kako je pokrivenost košarice minimalnom plaćom tek dvadesetak posto, građani su, kako i sami kažu, prinuđeni živjeti na kredit. Da druge opcije često nema, potvrđuju i podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH.

Najviše nenamjenskih

Naime, ukupni krediti koje su banke u BiH plasirale stanovništvu na kraju studenoga 2023. godine iznosili su 11,77 milijardi KM, a kredite su, prema podacima Centralne banke BiH, imala čak 864.434 građanina. To znači da u prosjeku svi radnici u BiH, koja su, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u rujnu 2023. godine bila 850.523, imaju kredit. U odnosu na 2022. godinu, lani je smanjen broj kreditno zaduženih građana, ali je povećan ukupan iznos kredita.

- Na kraju 2022. godine 895.465 građana je imalo kredite kod banaka u BiH, a preostali iznos tih kredita na kraju prosinca 2022. godine bio je 10,97 milijardi KM - rekli su ranije za Capital iz Centralne banke BiH. Najveći dio kredita stanovništvu na kraju studenoga 2023. godine, od ukupnih 11,77 milijardi KM, odnosi se na nenamjenske kredite koji su iznosili 8,6 milijardi KM ili 73,1 posto. - Krediti za izgradnju ili kupnju novih stambenih jedinica iznosili su 1,72 milijarde KM ili 14,7 posto, a krediti za kupnju postojećih i popravak postojećih stambenih jedinica 969,5 milijuna KM ili 8,2 posto - dodali su iz CB BiH. Na kredite po kartičnom poslovanju odnose se 274,3 milijuna KM ili 2,3 posto ukupnih kredita, a preostalih 202,7 milijuna KM ili 1,7 posto odnosi se na kredite za poduzetništvo i za kupnju automobila. Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo za Capital je kazao da ovi podaci nisu iznenađenje i da oni upućuju na to kako gotovo svaki zaposleni ima kredit, navodeći da je slična situacija i u razvijenim zemljama.

- Ovi podaci pokazuju da imamo jako malo bogatih kojima krediti nisu potrebni, odnosno da mali postotak radno sposobnog stanovništva može živjeti bez kredita. Međutim, nije to previše ni čudno jer i u razvijenim zemljama svaki radnik otprilike ima neki kredit - istaknuo je Đogo.

Spajaju kraj s krajem

Kućni proračun građani pune komercijalnim kreditima i tako upadaju u "dužničko ropstvo". Sve lošiji životni standard građana BiH uslijed ekonomske krize, rast cijena osnovnih životnih namirnica, ali i gotovo svih drugih proizvoda dovodi do sve većeg zaduživanja. Prema mišljenju ekonomskih stručnjaka, glavni razlog sve većeg zaduživanja građana je pogoršanje životnog standarda uslijed inflacije i visokih cijena. Građani uzimaju nenamjenske kredite kako bi održavali tekuću potrošnju.

Prema riječima ekonomista, većina građana živi na kredit, ali to je trend i u svijetu, međutim, taj trend je drugačiji u Bosni i Hercegovini u odnosu na svijet. Građani BiH teško žive, što potvrđuje podatak da mikrokreditne organizacije daju kredite od 20 do 100 maraka. - Onda možete misliti kako živi stanovništvo koje treba uzeti kredit od 20 KM da bi preživjelo - komentiraju ekonomski stručnjaci. Jasno je u kakvoj se socijalnoj poziciji nalaze građani Bosne i Hercegovine. Kredite dižu kako bi se riješili kratkoročnih obveza i za svakodnevnu potrošnju. Još prije pandemije i ekonomske krize veliki broj bh. građana bio je primoran zaduživati se, kako kod banaka tako i kod rodbine, susjeda, prijatelja, kumova itd. Prvi krug zaduživanja bio je onaj za tekuću potrošnju.

Drugi krug zaduživanja je za planirane troškove, kao što su zimnica, ogrjev, opremanje djece za školu, registracija automobila, pa i godišnji odmor, dok treći krug zaduživanja predstavljaju nepredviđeni troškovi kao što su iznenadni posjeti liječniku, hitni popravci u kućanstvu, smrtni slučajevi, odlasci na svadbu ili neko drugo slavlje. U posljednjem slučaju bh. građani pomoć traže od rođaka, prijatelja, susjeda… Na pomoć ovih posljednjih malo tko više može računati. Uslijed inflacije i oni koji su solidno živjeli sada su došli u situaciju da spajaju kraj s krajem. Posljednjih mjeseci građani se zadužuju kako bi platili režije, ali i kupili hranu.

– Stalno se vrtim u začaranom krugu. Cijene su sve veće, a plaće iste. Svaki iznenadni trošak tjera me prebijati kredit novim, većim. Dokad ću moći ovako, ne znam – kaže nam jedna sugrađanka. Dok se jaz između bogatih i siromašnih produbljuje, pitamo se je li vladajućim strukturama stalo da ga smanje.

Zelenski: Američka pomoć će donijeti pravedan kraj rata s Rusijom

Grude.com - klik u svijet — Sun, 21 Apr 2024 16:41:00 GMT

-Zahvalan sam Zastupničkom domu Sjedinjenih Država, objema stranama i osobno predsjedniku Mikeu Johnsonu na odluci koja drži povijest na pravom putu - napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Ukrajinski predsjednik naglasio je da će to "spriječiti širenje rata, spasiti tisuće i tisuće života i pomoći da obje naše zemlje postanu jače".

- Svakako ćemo iskoristiti američku podršku da ojačamo obje naše zemlje i donesemo pravedan kraj ovog rata. Rata koji Putin mora izgubiti - kazao je.

Očekuje se da će američki Senat, koji je donio sličnu mjeru prije dva mjeseca, idućeg tjedna odobriti te zakone i proslijediti ih predsjedniku Joeu Bidenu na potpisivanje.

-To je izvanredna podrška koja nam je potrebna da održimo financijsku stabilnost i pobijedmo - istaknuo je ukrajinski ministar financija Sergej Marčenko u objavi na društvenoj mreži X.

Premijer Denis Šmihal, u poruci na Telegramu, naveo je da je usvajanje zakona dokaz da su Sjedinjene Države pokazale "vodstvo i odlučnost" u borbi za mir i sigurnost.

Šmihal je izrazio zahvalnost na odobrenju odredbi koje bi pomogle da se pripremi teren za Sjedinjene Države da zaplijene rusku imovinu i predaju je Ukrajini na obnovu nakon ratnih razaranja.

- Dobit ćemo važan resurs za pobjedu i obnovu - napisao je on na Telegramu, prenosi Reuters.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je u subotu paket pomoći od 95 milijardi dolara za Ukrajinu, Izrael i druge saveznike Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Dom je usvojio zakon o pomoći Ukrajini u vrijednosti od 60,8 milijardi dolara.

Sindikat prosvjete HNŽ: Idemo u opći štrajk

Grude.com - klik u svijet — Sat, 20 Apr 2024 12:22:00 GMT

Nezadovoljni ponudom Vlade Hercegovačko neretvanske županije (HNŽ) o povećanju plaće za 2,5, posto Sindikati osnovnih i srednjih škola Hercegovačko-neretvanske županije odlučili su se za opći štrajk, priopćila je Koordinacija Sindikata osnovnih i srednjih škola HNŽ-a.

''Nakon dva štrajka upozorenja i dva prosvjeda te višemjesečnih pregovora i zahtjeva sindikata za povećanjem plaće od 15 posto, uslijedila je ponuda Vlade o povećanju za 2,5 posto. Sindikati osnovnih i srednjih škola su o ponudi Vlade proveli ankete članstva. Članovi su se izjasnili da nisu zadovoljni s ponuđenim i odlučili su se za opći štrajk'', stoji u priopćenju spomenute Koordinacije u kojem ne navode datum početka štrajka.

Tim povodom održat će konferenciju za novinare u ponedjeljak, 22. travnja s početkom u 11 sati u prostorijama Unije neovisnih sindikata u Mostaru.

Za prvosvibanjske praznike mogući pljuskovi

Grude.com - klik u svijet — Fri, 19 Apr 2024 16:10:00 GMT

Federalni hidrometeorološki zavod objavio je srednjoročnu prognozu za period od 19. travnja do 2. svibnja 2024. godine.

"Kako je i bilo najavljeno, snijeg je zabijelio ne samo planine, nego i niže predjele u BiH. Iako se nalazimo u drugoj polovini travnja vremenska prognoza i narednih dana daje nam sasvim drugi osjećaj.

"U petak, 19. travnja, doći će do blagog kratkotrajnog razvedravanja, jer već od subote, 20. travnja, slijedi novo naoblačenje i padavine. Na planinama, i u većem dijelu Bosne većinom snijeg ili susnježica, a u Hercegovini kiša", priopćili su iz FHMZ-a.

Jutarnji minusi izvjesni su na planinama, te u pretplaninskim područjima Bosne. Slab mraz je moguć do sredine idućeg tjedna, kada se očekuje blagi porast temperature zraka. Minimalne temperature zraka varirat će između -2 °C i 3 °C u Bosni, na jugu Hercegovine do 8 °C. Najviše dnevne temperature u Bosni između 3 °C i 8 °C, na jugu zemlje do 14 °C. Minimalne očekivane temperature u pretplaninskim područjima oko - 6 °C.

"U periodu od 26. travnja do kraja mjeseca zadržat će se nestabilno vrijeme. Kiša je moguća svaki dan, većinom u vidu kratkih pljuskova. Za prvosvibanjske praznike prema raspoloživim prognoznim modelima prevladavati će umjereno oblačno s temperaturama zraka primjerenim za ovo doba godine. Kiša nije isključena u vidu lokalnog kratkog pljuska. Jutarnja temperatura uglavnom između 4 °C i 9 °C u Bosni, na jugu zemlje do 13 °C. Najviša dnevna temperatura u Bosni od 14 °C do 20 °C, u Hercegovini do 23 °C", priopćili su iz FHMZ.

Meteorolozi ističu da snijeg u travnju nije nikakva novost, da je padao i u svibnju, ali ovakav temperaturni kontrast ipak nije zabilježen zadnjih godina.

-Bili smo svjedoci da smo 14. travnju u Zenici izmjerili temperaturu od 33,3 stupnja, što je apsolutni rekord u BiH kada je u pitanju mjesec travanj. Međutim, uz hladan front koji je promijenio vremenske uvjete u BiH, pristižu nam padavine u vidu snijega. Uz snijeg pristiže hladna zračna masa sa sjevera europskog kontinenta koja je uvjetovala značajnu promjenu temperaturnog režima. Narednih dana očekuju nas i dalje promjenljive vremenske prilike, istaknuo je Bakir Krajinović meteorolog FHMZ-a.

Upozorenje meteorologa naročito za poljoprivrednike: Opasnost od mraza!

Grude.com - klik u svijet — Fri, 19 Apr 2024 15:04:00 GMT

“Naredna noć, jutarnji sati subote donose lokalno prizeman do slab mraz. Najviše će biti na udaru istok Bosne, područje Podrinja. Noćas hladno, uz pretežno vedru noć temperature će brzo pasti donoseći lokalno minus i mraz. Vedrina će se najduže zadržati nad istočnom i dijelom centralnom Bosnom donoseći tim krajevima slab do umjeren mraz. U ostatku zemlje u toku noći postepeno naoblačenje, pa bi mraz bio samo lokalno i prizeman. Najviše sreće ima Krajina gdje će oblaci stići prvi održavajući temperature u plusu noćas. Bez mraza i na jugu Hercegovine.” poručili su meteorolozi.

Ovo je obavještenje važno za poljoprivrednike kako bi zaštitili osjetljive biljne kulture.

Nagli pad temperatura nakon rekordno visokih temperatura koje su izazvale uranjen rast biljaka stavio je poljoprivrednike na muke i ovih se dana žestoko bore kako bi zaštitili svoje usjeve.

Izraelci napali Iran!

Grude.com - klik u svijet — Fri, 19 Apr 2024 07:26:00 GMT

Izraelske rakete pogodile su lokaciju u Iranu, izvijestio je ABC News, dok je iranska novinska agencija Fars, izvještavajući o eksploziji, navela da je aktiviran sustav protuzračne obrane u gradu Isfahanu. Fars je izvijestio da se eksplozija mogla čuti u blizini zračne luke u iranskom gradu Isfahanu, ali uzrok napada nje odmah bio poznat.

Vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke rekao je da bi Isfahan "bio logična meta" jer se tamo nalazi jedno od najmanje osjetljivih nuklearnih pogona.

"To je istraživačka lokacija, tamo radi oko 3000 znanstvenika i nema dokaza da je pogođen nuklearni pogon", dodao je.

"Ali činjenica da je Isfahan jedan od gradova u kojem se dosta radi na nuklearnom programu, to je simbolički vrlo važno, jer Izraelci pokazuju da se ne boje krenuti u napad na ta mjesta."

Od Izraela do Isfahana ima više od 1000 milja, što sugerira da ovo nije bio napad dronom, rekao je Clarke, dodajući da su u napadu "gotovo sigurno" ispaljene rakete tipa Jericho.

NAJAVA: Hodočašće pod nazivom ''Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća''

Grude.com - klik u svijet — Thu, 18 Apr 2024 13:31:00 GMT

Hrvatsko žrtvoslovno društvo u suradnji s Pododjelom za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a te Središtem za istraživanje posljedica totalitarizama organizira hodočašće pod nazivom “Stopama uporno prešućivanih hrvatskih žrtava u četrdesetim godinama 20. stoljeća”. Uz molitvu, polaganje vijenaca i paljenje svijeća hodočasnici će posjetiti brojna mjesta te odati počast žrtvama. Ovom prigodom u Ilićima će, nakon molitve i paljenja svijeća biti i otkrivena spomen ploča s imenima prvih žrtava Drugog svjetskog rata u Ilićima.

Istoga dana, u 18.00 sati u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače bit će upriličeno predstavljanje Zbornika radova s osmog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa o stradanju Hrvata južnog dijela Hrvatske i Hercegovine, te predstavljanje knjige “Veliki petak 1945.“, o životu, zaslugama za hrvatski narod i monstruoznom ubojstvu biskupa Carevića, autora Mirka Ivanjeka.

Poziv hodočašću je otvoren prema cijelom pučanstvu, te se na sudjelovanje pozivaju svi koji su u mogućnosti doći.

Profesionalni žalitelji ometaju procese u BiH, što rade i što im je cilj?!

Grude.com - klik u svijet — Thu, 18 Apr 2024 13:28:00 GMT

Osobe uključene u ovu praksu nazivaju se "profesionalnim žaliteljima", čiji motivi variraju od iznude, reketarenja, ometanja projekata do naplate pravnih troškova.

Prema Damjanu Ožegoviću iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini, pojava tzv. "profesionalnih žalitelja" nije nova; međutim, intenzivirane su aktivnosti Agencije za javne nabavke i drugih javnih i nevladinih organizacija u identificiranju i otkrivanju ovih "profesionalnih žalitelja" i njihovih aktivnosti.

"Bez stvarne namjere za sudjelovanje na natječajima, ponuditelji dobivaju dokumentaciju za natječaj, identificiraju nepravilnosti i podnose žalbe najčešće vođeni dvama motivima. Prvi je da to rade zajedno sa zastupnicima, odnosno odvjetnicima, pokušavajući prikupiti troškove zastupanja ili troškove pisanja žalbe putem odvjetničkih naknada. Drugi je da, povremeno i manje često, traže drugu korist, ucjenjujući ugovorni organ kao i druge zainteresirane ponuditelje, produžavajući natječaj neodređeno dok ne ostvare neku korist", istaknuo je Ožegović za Avaz.

Dodao je da se ovaj problem ne može lako riješiti, barem ne bez usklađenog djelovanja svih relevantnih dionika, prvenstveno tijela za provedbu zakona.

"Veće tvrtke smatraju da im se to ne isplati. Međutim, manjim tvrtkama se isplati. Žalbe tvrtkama ne troše puno vremena i resursa, ali zauzvrat mogu dobiti naknadu koja nije značajna, kreće se od 200 do 300 KM po postupku, što se često dijeli s odvjetnikom. Ali ako uspiju prikupiti pet takvih naknada mjesečno, to iznosi pristojnu plaću. Nije da se manjim ponuditeljima ne isplati", rekao je Ožegović.

"Međutim, lako je prepoznati 'profesionalne žalitelje' jer se žale na sve i svašta. Imate primjere tvrtki za prijevoz koje se žale na natječaje za nabavku, recimo, restoranskih usluga, nabavku olovaka i slično. Jasno je da oni nemaju stvarnu namjeru sudjelovati i biti potencijalno odabrani kao ponuditelji", istaknuo je Ožegović.

FOTO: Ilustracija

Otvoren Počasni konzulat Republike Rumunjske u Mostaru

Grude.com - klik u svijet — Wed, 17 Apr 2024 15:51:00 GMT

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač i rumunjski veleposlanik u BiH NJ.E. Anton Pacuretu, u nazočnosti počasnoga rumunjskog konzula u Mostaru Davorina Vidačkovića, gradonačelnika Grada Mostara Marija Kordića i predsjednika Asocijacije poduzetnika Hercegovine Damira Vidačka, svečano su danas, u mostarskoj ulici Stjepana Radića, otvorili prostorije Počasnoga konzulata Republike Rumunjske u Mostaru, inače prvoga rumunjskog konzularnog predstavništva u BiH.

U prigodnomu je obraćanju diplomatskom osoblju i svim djelatnicima konzularnoga ureda zaželjela poslovni i privatni uspjeh, na radost i prosperitet žitelja dvaju prijateljskih zemalja.

- Rumunjska i BiH imaju uistinu dobre i prijateljske odnose. Nas vežu ne samo zemljopisna blizina nego i povijesna, društvena i kulturološka sličnost. Na našim su prostorima Rumunjska, njezine institucije i gospodarstvenici dosad implementirali značajan broj društvenih, javnih i investicijskih projekata koji su pomogli unaprjeđenju ukupne kakvoće života i rada u ovoj zemlji. Znajući kako su nam predstavnici Rumunjske nesebično na raspolaganju za razmjenu bogatih iskustava i znanja koji su nam od osobite važnosti na našemu europskom putu, radost zbog ovoga događaja time je i veća. No, u svakodnevnomu, tehničkom smislu, ovaj će konzularni ured imati važnu ulogu mosta među našim narodima i snaženju međusobnoga razumijevanja, potpore, tako i konkretne suradnje, nadam se i snaženja investicijskih projekata u našoj županiji – kazala je Buhač, dodavši kako Vlada HNŽ-a stoji na raspolaganju u svim procesima koji će odnose dvaju država učiniti još i boljima, konkretnijima i uspješnijima.

Opet se sastaje ratni kabinet Izraela! Iran: Odmah odgovaramo

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 Apr 2024 14:47:00 GMT

Opet će se danas sastati izraelski ratni kabinet kako bi razmotrio odgovor na iranski napad dronovima i raketama, tvrdi neimenovani izraelski dužnosnik za CNN. Bit će to, podsjećamo, peti sastanak ratnog kabineta otkako je Teheran u noći sa subote na nedjelju pokrenuo ogroman napad na Izrael.

Iranski napad bio je prvi u povijesti u kojem je da je Iran pucao izravno na Izrael sa svog teritorija.

Iran će odgovoriti na bilo kakve postupke protiv njegovih interesa, rekao je predsjednik Ebrahim Raisi, prenosi agencija ISNA, dan nakon što je Izrael upozorio da će odgovoriti na napad koji je Teheran izveo prošlog vikenda bespilotnim letjelicama i projektilima.

"Kategorički izjavljujemo da će i najmanje djelovanje protiv iranskih interesa zasigurno naići na ozbiljan, širok i bolan odgovor za bilo kojeg počinitelja", rekao je Raisi katarskom emiru, šeiku Tamim bin Hamad Al Taniju.

Generalni konzul u Mostaru: ''Odziv dobar''; birači zadovoljni organizacijom

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 Apr 2024 11:40:00 GMT

''Biračka mjesta otvorena su na vrijeme i sve za sada protječe u redu i bez incidenata. S obzirom da su netom birališta otvorena odziv je relativno dobar i sve protječe u najboljem redu'', potvrdio je generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Marko Babić.

''Bio sam u veleposlanstvu, rekli su mi da ću biti prijavljen, pa evo sada idem glasovati'', kaže jedan od birača.

''Atmosfera je odlična. Izbori mi znače što i do sada - ništa posebno. Izašla sam jer je to moja građanska dužnost. Gužve nema, sve ide glatko. Kasnije će sigurno biti gužva'', kaže kratko za Bljesak.info Mostarka koja je glasovala među prvima.

Inače, hrvatski državljani s prebivalištem u BiH glasuju za tri zastupnika u Hrvatskom saboru koji se biraju iz XI izborne jedinice.

Osim u Mostaru, četiri biračka mjesta otvorena su u Sarajevu, jedno u Banja Luci, dva u Tuzli, pet u Vitezu, a četiri u Livnu i Orašju.

U Bosni i Hercegovini aktivno je registrirano 222.3000 birača. Najviše registriranih je u Mostaru (57.936), zatim u Orašju (10.253), Livnu (8.879), Vitezu (7.975), Sarajevu (7.160), Banjoj Luci (6.592) te u Tuzli (2.175).

Kraj vrelog travnja! Pali se narančasto upozorenje zbog jakog vjetra, snijega će biti i u nizinama, hercegovačkim planinama...

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 Apr 2024 09:40:00 GMT

Odbrojavamo zadnje sate ovako vrelog travanjskog vremena. Danas stiže nagla promjena vremena koja donosi kišu, pljuskove lokalno praćene grmljavinom te osjetni pad temperatura s kojim ulazimo u dulje razdoblje svježijeg i nestabilnog vremena.

Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas u prvom dijelu dana u BiH bit će sunčano uz malu do umjerenu naoblaku i jugo koje će uvjetovati više temperature zraka.

"Od sredine dana postupno pogoršanje vremena sa sjeverozapada koje će donijeti zahlađenje i do kraja dana će se proširiti na cijelu zemlju. U Bosni u nizinama prvo će padati kiša koja u večernjim satima i u noći na srijedu može prelaziti u susnježicu ili snijeg, a u višim područjima će padati samo snijeg. U Hercegovini će većinom padati kiša, a snijeg može padati na planinama. Vjetar umjeren i jak južnog smjera. U drugom dijelu dana vjetar postupno mijenja smjer na sjever. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C, sa dolaskom oborina u opadanju", navode iz FHMZ-a.

Kako je navedeno na stranici BHMeteo.ba, u srijedu nas očekuje dodatno pogoršanje vremena.

"Prohladno i svježe, više jesenje vrijeme uz kišu te snijeg u brdsko-planinskim krajevima. Na višim planinama zapadne i središnje Bosne može pasti i preko 10 cm snijega. A okvirna količina oborina u mnogim krajevima od 10 do 30 l/m2, lokalno do 50 l/m2", navodi se u prognozi BHMeteo.ba.

Nestabilno i svježe ostaje i danima iza srijede. FHMZ je za danas izdao narančasto upozorenje zbog jakog vjetra koji će dostizati i 80 km/h.

FOTO: Sve spremno za Sajam u Mostaru!

Grude.com - klik u svijet — Tue, 16 Apr 2024 08:17:00 GMT

Malo je ili nimalo nepolitičkih događaja u ovom dijelu Europe koji na jednom mjestu mogu okupiti čelnike država – Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine... Njih, ali i stotine gospodarstvenika iz svih dijelova svijeta, s milijardama eura vrijednim poslovima, svake godine već punih četvrt stoljeća u Mostar privuče Međunarodni sajam gospodarstva.

U proteklih 25 godina na Sajmu u Mostaru izlagalo je više od 1200 izlagača iz cijeloga svijeta, a posjetilo ga je više od milijun posjetitelja, što je zavidan broj i za mnogo veće gradove. Svake godine jedna od država bude mu i zemlja partner. Na dosadašnjem "partnerskom" popisu su Hrvatska, Srbija, Austrija, Slovačka, Slovenija, Italija, Europska unija, Turska, Kina, Mađarska, Izrael… Republika Hrvatska prisutna je još od početka ovakvih okupljanja u Mostaru i Hercegovini i treba reći da bez njezine velike potpore ni ovaj sajam ne bi izrastao u ono što je danas, a to je vodeća manifestacija ove vrste u okružju.

FOTO: Budimir Bošnjak/Herc.info

Novi napad u Sydneyju! Crkva nova meta, ozlijeđen biskup

Grude.com - klik u svijet — Mon, 15 Apr 2024 13:18:00 GMT

Četvorica muškaraca ozlijeđena su tijekom mise u crkvi u Sydneyu, javlja SkyNews, a prema prvim dostupnim informacijama napadnut je i biskup Mar Mari Emmanuel. Policija je priopćila da ozljede koje je zadobio nisu opasne po život.

"U Wakeleyju je u tijeku policijska operacija, nakon dojave o ubodu nožem", poručili su iz policije Novog Južnog Walesa i dodali da je uhićen muškarac, a tek trebaju ustanoviti motive koji se kriju iza.

Novi je to napad u Australiji nakon što je Joel Cauchi (40) u subotu nožem ubio šestero ljudi u trgovačkom centru "Westfield Bondi Junction" u istočnom predgrađu Sydneyja pokraj poznate plaže Bondi Beach. Napadača je u konačnici ubila policija.

Preminuo Joža Manolić! Bio je najdugovječniji hrvatski političar

Grude.com - klik u svijet — Mon, 15 Apr 2024 08:44:00 GMT

U 105. godini života umro je Joža Manolić. Tu vijest je za Nacional potvrdila njegova kćer Zrinka.

Josip Manolić, najdugovječniji hrvatski političar, koji je zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom stvarao HDZ i borio se za formiranje neovisne i suverene hrvatske države, a bio je i drugi hrvatski premijer te obnašao druge visoke dužnosti. 22. ožujka proslavio je svoj 104. rođendan.

Politikom se počeo baviti sa 17 godina

Josip Manolić rođen je 22. ožujka 1920. u Kalinovcu, mjestu u Koprivničko-križevačkoj županiji. Na zagrebačkom Pravu je diplomirao 1960. godine. Imao je dvije supruge - Miru Eker Manolić i Mirjanu Ribarić. Prva supruga mu je preminula 2003. godine, a druga 2020.

Joža Manolić se počeo aktivnije baviti politikom 1937., sa 17 godina, dok 1938. postaje omladinskim i sindikalnim rukovoditeljem. U razdoblju od 1941. do 1945. tijekom Drugog svjetskog rata obnašao je dužnosti organizacijskog sekretara PK Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) za Hrvatsku.

Po ustroju Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) Manolić je 1944. postao glavni zapovjednik u akciji oslobođenja Bjelovara i okolice. Manolić 1948. postaje glavni načelnik u Sekretarijatu unutarnjih poslova NR Hrvatske te jedan od visokorangiranih dužnosnika UDBE. Šef Sekretarijata unutarnjih poslova SFRJ postaje 1960.

Drugi premijer Hrvatske

1965. Manolić prvi put ulazi u sabor SR Hrvatske, gdje obnaša funkciju predsjednika organizacijsko-političkog odbora i predsjednika zakonodavno-pravne komisije. Ujedno je član Ustavne komisije, 1969. Manolić po drugi put ulazi u sabor.

Promjenom političke klime i upoznavanjem Franje Tuđmana, 1989. Joža Manolić 1989. postaje jedan od osnivača HDZ-a. Manolić u kolovozu 1990. postaje potpredsjednik Predsjedništva Republike Hrvatske te dužnost obnaša sve do 17. srpnja 1991.

Od 22. ožujka 1993. do 23. svibnja 1994. Manolić je obnašao dužnost predsjednika Županijskog doma sabora Republike Hrvatske. Zbog internih nesuglasica, Manolić se 1994. razilazi s HDZ-om i iduće godine osniva stranku Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND).

Manolić na sudu s Karamarkom

U lipnju 2015. Manolić je optužio tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka da je radio za UDBU, na što mu je ovaj uzvratio prijetnjom protutužbe. U kolovozu 2015. mediji su objavili da je Karamarko preko odvjetnika Veljka Miljevića podnio tužbu protiv Manolića i Nacionala koji je objavio intervju s izjavom Manolića.

U prosincu 2015. na sudskom ročištu Općinskog građanskog suda, mediji su prenijeli da je Karamarko rekao da je nevin i da nije bio doušnik UDBE. Karamarko je navodno, za štetu koju mu je nanio Nacional, zatražio 200.001 kunu odštete.

U siječnju 2016. mirovno vijeće je zatražilo da u roku od tri mjeseca Karamarko i Manolić riješe spor mirovnim putem, a ako to ne učine, suđenje će se nastaviti.

Nedugo nakon toga u istome mjesecu, zagrebački Općinski sud je presudio u korist Karamarka. Nacional je morao isplatiti 70.000 kuna odštete i pokriti nešto više od 6000 kuna sudskih troškova.

Afera Agrokor

Manolić je u listopadu 2017. bio pozvan kao svjedok u Aferi Agrokor. Pred Istražno povjerenstvo pozvani su bili i Ante Todorić, otac Ivice Todorića te Stjepan Mesić.

U studenom 2017. Manolić se opet pojavio kao svjedok na sjednici saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor, gdje je izjavio da, iako je sudjelovao u osnivanju Agrokora i predlaganju Ante Todorića za ministra poljoprivrede, nije bio upleten u sustav kompanije. Rekao je da je sustav Agrokora nastao kasnije kao i sporni kredit sa Zagrebačkom bankom.

Pred smrt se pokajao za sve grijehe i tražio svećenika koji mu je dao oprost i bolesničko pomazanje.

Vojni analitičar: Ako Izrael odgovori, na korak smo od trećeg svjetskog rata

Grude.com - klik u svijet — Mon, 15 Apr 2024 07:38:00 GMT

Vojni analitičar Marinko Ogorec komentirao je za N1 napad Irana na Izrael i što bi sve mogao značiti na globalnoj razini.

Naime, nikad prije nije Iran napao Izrael, bez obzira na to što su napetosti između te dvije zemlje konstantno na najvišim razinama.

“Iran je uputio jedno jako ozbiljno upozorenje za Izrael. Ne bih želio ulaziti u to da je ovo neka eskalacija koja nije unaprijed dobro osmišljena, napravljena i provedena, na neki način. Mislim da je Iran namjeravao uputiti Izraelu posljednje upozorenje prije ozbiljnije eskalacije”, kazao je Ogorec. “Nadam se da će svi ozbiljni čimbenici učiniti sve kako ne bi došlo do te eskalacije, dodao je.

Ogorec: Iran je ovim napadom poslao posljednje upozorenje Izraelu

Izrael još uvijek nije odbacio mogućnost odgovora na ovaj napad dok američki predsjednik Joe Biden poziva da to nikako ne učini.

“Nadam se da će se i jedna i druga strana uozbiljiti. Imam osjećaj da su ovo upozorenje i poruka Irana naišli na plodno tlo u Izraelu. Što se tiče zapadnih zemalja, čini mi se da nisu shvatili poruku. Nadam se da je Izrael shvatio i da će reagirati adekvatno, odnosno, da će stati na loptu. Ne bih želio prejudicirati ako Izrael odgovori jer bi u tom slučaju eskaliralo na cijelom Bliskom istoku”, kaže Ogorec.

Iako je Izrael srušio sve što je upućeno iz zraka prema njemu, Iran tvrdi da je ostvario ciljeve.

“Činjenica jest da se zaustavilo 99 posto projektila zaustavilo, ali problem je tih jedan posto koji su prošli. Očito su ovi projektili upozorenje. Jer, ako pošaljete besposadne letjelice koje satima putuju do cilja, naravno da se druga strana može dobro pripremiti. Nije to napravljeno bez razloga, nisu upućeni bez razloga”, objasnio je Ogorec.

"Korak od trećeg svjetskog rata"

Glavni razlog za ovaj napad Irana jest ono što se dogodilo 1. travnja, kada je Izrael u Damasku ubio sedam istaknutih članova Iranske revolucionarne garde. I to dok su bili u iranskom veleposlanstvu.

“Nisam čuo nijednu ispriku Izraela, niti jedan ozbiljni argument zašto se to dogodilo, a Iran je imao potrebu odgovoriti. Nadam se da je priča završena i da je odmazda završila, bar što se tiče Irana. Nadajmo se da je to završena priča i što se tiče Izraela.”

Dronove i projektile rušili su Jordanci, Amerikanci i Britanci, zbog čega je Iran zaprijetio gađati vojne mete koje pripadaju tim državama.

“Mogu samo ponoviti da se nadam kako je priča završena i kako neće doći do daljnje eskalacije. U suprotnom, došlo bi do nekontrolirane eskalacije na Bliskom istoku. Bio bi to korak do trećeg svjetskog rata”, zaključio je vojni analitičar Marinko Ogorec.

Putin zaprijetio Americi! Podržat ćemo Iran, ako ih vi napadnete

Grude.com - klik u svijet — Sun, 14 Apr 2024 11:51:00 GMT

Sardar Bageri, šef osoblja Iranskih oružanih snaga rekao je da je Iran poslao poruku SAD kroz Veleposlanstvo Švicarske u kojoj je upozorio Washington da, ako bude surađivao s Izraelom u njihovim potencijalnim budućim akcijama, američke baze "neće imati nikakvu sigurnost" i bit će "riješene", prenosi CNN.

I predsjednik Rusije Vladimir Putin zaprijetio je SAD-u.

On je poručio da će Rusija podržati Iran ako SAD napadnu iransko tlo kao oblik podrške Izraelu.

Većina dronova i projektila presretnuta i oborena, u napadima ranjena djevojčica, pogođeno vojno postrojenje

Grude.com - klik u svijet — Sun, 14 Apr 2024 07:43:00 GMT

Iranski napad na Izrael s 200 dronova, krstarećih i balističkih projektila završen je u nedjelju ujutro bez težih posljedica pošto ih je golema većina presretnuta i oborena. Izraelska vojska objavila je da je "većina" bespilotnih letjelica i projektila presretnuta sustavom protuzračne obrane i "u suradnji s izraelskim strateškim saveznicima prije nego što su prijetnje stigle do izraelskog teritorija".

Manji broj projektila zemlja-zemlja pogodio je Izrael, ranivši pritom jednu djevojčicu. Nanijeta je i šteta jednom vojnom postrojenju na jugu.

Iran je u subotu navečer lansirao salvu dronova i projektila na Izrael, u znak odmazde za izraelski napad na iranski konzulat u Damasku u kojem je poginulo sedam časnika Revolucionarne garde. Bio je to prvi iranski izravni napad s njegova teritorija na Izrael u povijesti.

U Izraelu je bila proglašena zračna uzbuna, čule su se sirene i eksplozije, ali uglavnom su to bili zvuci presretanja i obaranja iranskih letjelica. U tome su uz izraelske snage sudjelovali britanski, američki i jordanski zrakoplovi koji su iranske dronove rušili iznad Sirije, Iraka i Jordana. BBC piše da su Iranci vjerojatno htjeli jeftinim dronovima opteretiti izraelsku protuzračnu obranu kako bi krstareći i balistički projektili imali veće izglede da pogode mete. To je taktika koja je već viđena u Ukrajini.

“Izrael, međutim, nije Ukrajina. Izraelske zračne snage su vrlo sposobne. Štoviše, Izrael ima razne proturaketne sustave koje je teško nadvladati, a uz to im pomažu američki i britanski zrakoplovi", piše BBC.

Iransko veleposlanstvo pri UN-u objavilo je da se ovom akcijom odmazda za napad može smatrati zaključenom. "U slučaju da izraelski režim napravi još jednu pogrešku, odgovor Irana bit će znatno oštriji", navodi se u objavi iranske misije pri UN-u na društvenoj mreži X.

"To je sukob između Irana i Izraela i Sjedinjene Države moraju ostati po strani", zaključuje se. Izraelski mediji, međutim, pišu da se izraelski odgovor može očekivati. I to značajan. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu savjetuje se sa svojim najbližim krugom ministara o tome kako odgovoriti, napisao je Haaretz.

U Bijeloj kući sastanak najmoćnijih ljudi Amerike! Sastaje se tim za nacionalnu sigurnost

Grude.com - klik u svijet — Sat, 13 Apr 2024 23:38:00 GMT

Američki predsjednik Joe Biden sastaje se s timom za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući nakon odluke Irana da napadne Izrael.

Sastanku nazoče i američki ministar obrane Lloyd Austin, državni tajnik Antony Blinken, direktor CIA-e Bill Burns, savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, kao i koordinator Vijeća za nacionalnu sigurnost za Bliski istok i Sjevernu Afriku Brett McGurk.

"Bidenov tim je stalnoj komunikaciji s izraelskim dužnosnicima, kao i drugim partnerima i saveznicima", navodi Bijela kuća.

Dodaju da je Biden bio jasan i da je podrška SAD-a Izraelu čvrsta.

"Sjedinjene Američke Države će stati uz narod Izraela i podržati njihovu obranu od ovih prijetnji iz Irana", zaključuju iz Bijele Kuće.

Tone li noćas svijet u III Svjetski rat? Počeo je napad Irana na Izrael! Netanyahu: Izrael je spreman!

Grude.com - klik u svijet — Sat, 13 Apr 2024 22:35:00 GMT

Vrije već dugo, a okidač je bio napad Izraela na diplomatski objekt Irana u Siriji, gdje je ubijeno 7 pripadnika Iranske Islamske revolucionarne garde, među kojima dva generala.

Danas su Iranci oteli brod Izraelcima, a večeras su, kako stvari stoje, pokrenuli vojni udar.

"Times of Israel" citirao je izraelskog predsjednika Benjamina Netanyahua koji je rekao: Izrael je spreman! Spremni smo i za napad i za obranu!

Grude.com

Napad u Sydneyju: Šestero ubijenih

Grude.com - klik u svijet — Sat, 13 Apr 2024 09:32:00 GMT

Više je osoba izbodeno nožem u trgovačkom centru u blizini plaže Bondi u Sydneyju. Ubijeno ih je 6.

I napadač je upucan i savladan.

Jason, jedan od kupaca koji su evakuirani iz centra, rekao je za 9 News da je vidio napadača s "velikim nožem". "Svi su počeli trčati prema kraju zgrade", kazao je. Tvrdi da je kasnije svjedočio trenutku kad je policija pucala u napadača.

"Ustrijelili su ga i potom mu davali masažu srca", istaknuo je Jason.

Svjedoci su ispričali kako su među žrtvama napada nožem majka i beba. Muškarac, s kojim je razgovarao 9 News, tvrdi da su kupci pokušali pomoći majci i njezinoj bebi koji su bili izbodeni. Dodao je kako je on držao bebu i zajedno s drugima pokušavao stisnuti ranu. Channel 9 javlja da je devetomjesečna beba odvedena u bolnicu gdje joj se pruža pomoć. Svjedok je naglasio kako je majka jako krvarila.

FOTO: SMH

Eudukacija policijskih službenika na temu nasilja u obitelji

Grude.com - klik u svijet — Fri, 12 Apr 2024 14:04:00 GMT

U Grudama je održana dvodnevna edukacija policijskih službenika MUP-a ŽZH u sklopu projekta „Unaprjeđenje pravne i socijalne matrice za sprječavanje femicida i rodno zasnovanog nasilja u BiH „Nositelj projekta je Međunarodna policijska asocijacija Županije Zapadnohercegovačke (IPA ŽZH) u suradnji s Udrugom „Dignitet“ i MUP-om ŽZH.

Projekt je usmjeren na aktivnostima institucija, pravosuđa, prosvjetnih djelatnika i medija s fokusom na ključne preduvjete za eliminaciju nasilja kao što su: jačanje položaja žena u društvu, obrazovanje i rad, etičko izvještavanje medija za podizanje svijesti javnosti i zagovaračke aktivnosti u institucijama i pravosuđu.

Edukator je bio prof. dr. Sandi Dizdarević uz aktivno sudjelovanje policijskih službenika Uprave policije MUP-a ŽZH, policijskih službenika Granične policije BiH i policijskih službenika Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Edukacija je održana iz razloga važnosti uloge policijskih službenika u postupanju prilikom prijave počinjenja nasilja u obitelji s naglaskom na pravovremenu reakciju policijskih službenika.

Poljska i Mađarska ujedinjene protiv migranata! 'Udara se čavao u lijes Europe'

Grude.com - klik u svijet — Fri, 12 Apr 2024 08:38:00 GMT

Poljska i Mađarska postigle su u srijedu konsenzus oko odbijanja EU pakta o migracijama, nedugo nakon što je Europski parlament odobrio sporazum. Dogovor, koji je godinama pripreman, osmišljen je kako bi se ubrzao proces azila, premjestili migranti iz prvih zemalja i pojednostavio proces deportacije za neuspješne tražitelje azila.

Dok su predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravile dogovor kao povijesni, drugi su ga oštro kritizirali, uključujući nevladine organizacije, zajedno s krajnje desničarskim i krajnje ljevičarskim zastupnicima u Europskom parlamentu.

Poljski premijer Donald Tusk oštro je odbacio ideju o mehanizmu relokacije, koji bi migrante prebacio iz prvih zemalja u druge zemlje članice EU. Tusk je obećao kako će pronaći način da se Poljska izuzme iz tog mehanizma.

"Pronaći ćemo načina da, čak i ako ovaj pakt stupi na snagu u manje-više obliku u kojem je danas izglasan u parlamentu, zaštitimo Poljsku od mehanizma preseljenja", poručio je tijekom obraćanja novinarima. Mađarski premijer Viktor Orban također je kritizirao dogovor na društvenim mrežama, nazivajući pakt "još jednim čavlom u lijes Europske unije".

“Jedinstvo je mrtvo, sigurnih granica više nema. Mađarska nikada neće pokleknuti pred masovnim migracijskim ludilom! Potrebna nam je promjena u Bruxellesu kako bismo zaustavili migracije", napisao je Orban na društvenoj platformi X.

Zemlje članice sada moraju odobriti pakt. Budimpešta i Varšava dugo su predvodile otpor migracijskom sporazumu. Dvije zemlje su često prijetile, a ponekad i uspijevale poremetiti napredak pregovora oko migracijskog sporazuma.

Međutim, odnosi između dvije zemlje su zahladili nakon što je bivši predsjednik Europskog vijeća Tusk smijenio Orbanove nacionalističke prijatelje u Varšavi. Politico stoga zaključuje kako su dvije srednjoeuropske zemlje sklopile "neočekivano" savezništvo.

Sve oči uprte u napad Irana na Izrael: 'Spremni smo za svaki scenarij'

Grude.com - klik u svijet — Fri, 12 Apr 2024 08:29:00 GMT

U Aškelonu, izraelskom gradu na granici Gaze, stanovnici su navikli živjeti s prijetnjom raketiranja Hamasa, no sada ih brinu daljnja eskalacija sukoba i zračni napadi još većeg neprijatelja.

"Nadam se da Iran neće ništa napraviti. To bi bilo strašno. Danas slavimo bar micvu mog sina. Nisam spavala po noći, brine me ova situacija. Nije ugodno. Nije dobar osjećaj. Trenutno nije sigurno živjeti u Izraelu, ali tu smo, nema drugog mjesta", rekla je jučer za Sky News Korin Peretz.

Izrael napao iransko veleposlanstvo u Siriji

Regija i Sjedinjene Države su u pripravnosti zbog osvetničkog napada Irana, nakon što su 1. travnja izraelski ratni zrakoplovi bombardirali kompleks iranskog veleposlanstva u Siriji.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei rekao je da Izrael mora biti i bit će kažnjen za napad u kojem je ubijeno sedam pripadnika Iranske revolucionarne garde, a među njima i viši zapovjednik u elitnoj prekomorskoj jedinici Quds Force.

Izrael, koji je pokrenuo rat u Pojasu Gaze prije šest mjeseci protiv Hamasa, kojeg podržava Iran, nije potvrdio da stoji iza napada na Damask. No to je potvrdio Pentagon.

SAD: Očekujemo da će Iran napasti Izrael

Sjedinjene Države očekuju napad Irana na Izrael, ali takav koji neće biti dovoljno velik da uvuče Washington u rat, rekao je jučer kasno navečer američki dužnosnik. Izraelski ministar obrane Yoav Gallant rekao je jučer kako će Izrael izravno odgovoriti na svaki iranski napad.

"Izravni iranski napad zahtijevat će odgovarajući izraelski odgovor protiv Irana", rekao je Gallant američkom ministru obrane Lloydu Austinu. Američki državni tajnik Antony Blinken je izraelskom ministru obrane Yoavu Gallantu jasno dao do znanja da će SAD biti uz Izrael protiv bilo kakvih prijetnji Irana, priopćio je State Department.

Netanyahu: Tko god povrijedi nas, mi povrijedimo njega

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kaže da je zemlja spremna za svaki scenarij. "U izazovnim smo vremenima. Nalazimo se usred rata u Gazi koji traje punom snagom, istovremeno pokušavamo vratiti izraelske taoce i pripremamo se za izazove iz drugih arena", rekao je.

"Uspostavili smo jednostavno načelo - tko god povrijedi nas, mi povrijedimo njega. Spremamo se osigurati sigurnosne potrebe države Izrael i u obrani i u napadu", dodaje.

"Ne želim velike borbe niti velike ratove. Mislim da trebamo tražiti miroljubiva rješenja"

Izraelci znaju da će Izraelske obrambene snage (ID) odgovoriti na svaki iranski napad, što bi moglo uzrokovati širi regionalni rat. "Uvijek sam zabrinut. Dok god imamo faktore kao što je Iran, cijeli svijet mora biti zabrinut", rekao je stanovnik Izraela Victor Natanzon Baldi.

"Ne želim velike borbe niti velike ratove. Mislim da trebamo tražiti miroljubiva rješenja, ali moramo odabrati prave ljude za razgovor", dodao je.

Sjedinjene Države su ograničile putovanje svojim zaposlenicima u Izrael zbog straha od iranskog napada. Američko veleposlanstvo je poručilo osoblju da iz mjera opreza ne putuje izvan šireg područja Jeruzalema, Tel Aviva ili Beršebe, navodi BBC.

Njemački zračni prijevoznik Lufthansa produljio je jučer obustavu svojih letova za Teheran zbog napetosti na Bliskom istoku koji je u pripravnosti zbog vjerojatne iranske odmazde.

Superćelijska oluja će nam opet doći! Nevrijeme može imati razorne posljedice

Grude.com - klik u svijet — Thu, 11 Apr 2024 23:46:00 GMT

Superćelijske oluje koje su se dogodile u srpnju 2023. opustošile su pojedine dijelove BiH, Srbije i Hrvatske, nažalost, osim materijalne štete, bilo je i ljudskih žrtava zbog čega mogućnost od ponavljanja nevremena koji prati orkanski vjetar ne bi trebalo tek tako prepustiti slučaju, a kako su stručnjaci i ranije istaknuli blagovremeno upozorenje bi značilo puno.

Meteorolog amater Ivan Ristić za Kurir kaže da ako bude ponovno superćelijskih oluja one će se dogoditi u srpnju. Prema njegovim riječima, sve upućuje na to da ih možemo očekivati, a na pitanje kako je moguće predvidjeti ranije jako nevrijeme s orkanskim vjetrom, moguće i s tučom, takozvanu super oluju, kaže da će se to preciznije znati tek krajem lipnja.

- Treba pratiti temperaturu mora i oceana pošto će one definirati hoće li biti superćelijskih oluja. Recimo, ako krajem lipnja odemo na Jadransko ili Egejsko more i u vodu uđemo lagano, bez stresa i potrebe da se lagano ugrijemo, i ako temperatura morske vode već tada bude 25-26 stupnjeva, velike su šanse da će tijekom srpnja biti superćelijskih oluja - kaže Ristić.

Objašnjava da je granica za superćelijsku oluju određena temperaturom mora od oko 27 stupnjeva, a prošle godine je temperatura Jadranskog mora dostigla i 29 stupnjeva početkom srpnja zbog čega smo i imali 13. i 19. srpnja problema s olujom.

- Već krajem proljeća i početkom ljeta ćemo otprilike znati kako stvari stoje, ali za sada se ne čini situacija dobrom pošto je more toplo. Ove godine se nije pretjerano ni hladilo, a Atlanski ocean sada bilježi maksimalnu temperaturu ikad. Izvorište golfske struje, blizu afričke obale, je najtoplije ikad i to dodatno podgrijava opasnost koja može tijekom ljeta da se dogodi – kaže Ivan Ristić.

Kupres - Obilježena 32. obljetnica stradanja, otkriven i novi spomenik FOTO

Grude.com - klik u svijet — Wed, 10 Apr 2024 20:36:00 GMT

Trideset i dvije godine su prošle od 10. travnja 1992. godine, kada su hrvatski branitelji nakon sedam dana teške borbe i 160 poginulih izgubili bitku za Kupres od strane mnogobrojnijeg srbočetničkog agresora.

Kao i svake godine, obljetnica stradanja hrvatskog naroda na ovom prostoru i svih travanjskih događaja 1992. godine obilježi se na jedan simboličan način.

Ovogodišnje obilježavanje obljetnice pada Kupresa je započelo u rano jutro u 5 sati u Tomislavgradu odakle je krenuo memorijalni maraton Tomislavgrad – Šujica – Kupres u organizaciji Atletskog kluba “Puls” iz Tomislavgrada te udruga ” Heroji ne umiru” Županije Središnje Bosne i Sisačko-moslavačke županije. Oko 30 – ak sportaša iz Tomislavgrada, Kupresa, Splita, Siska, Širokog Brijega, Travnika i Mostara je istrčalo ovaj memorijalni maraton uz posjetu svakom spomen – obilježju hrvatskim braniteljima na prometnici od Tomislavgrada do središnjeg spomen – obilježja „Zahvalnost“ u Kupresu.

U 9 sati kod spomen obilježja svim poginulim Vukovarskim braniteljima na Kupreškom polju je uz prigodnu molitvu i sjećanje otkrivena i novo postavljena spomen – ploča sa imenima svih poginulih vukovarskih branitelja na Kupresu. Spomen ploču su otkrili predstavnici grada Vukovara i članovi poginulih obitelji iz Vukovara, a spomen – ploču je blagoslovio don Tomislav Mlakić, župnik župe sv. Obitelji na Kupresu. Sama spomen ploča je donacija tvrtke Modra Stijena iz Širokog Brijega, te je ovom prigodom grad Vukovar sa svojim izaslanstvom na čelu s gradonačelnikom Ivanom Penavom uručio zahvalnicu Draženku Ivankoviću, direktoru tvrtke Modra Stijena. Program je dalje nastavljem molitvom, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca kod spomen kripte pored crpke na Kupreškom polju. Molitvu kod ovog spomen obilježja je predvodio fra Vinko Mikulić, nekadašnji ratni kapelan grudskih postrojbi.

Posebno je bilo vidjeti učenike srednje škole A. B. Šimića iz Gruda koji su prisustovali ovoj molitvi na mjestu gdje su zadnji put viđeni naših šest grudskih branitelja za čijim posmrtnim ostatcima još tragamo. Svakako je pohvalno i vrijedno spomena da je 45 učenika sa dva profesora iz SŠ A. B. Šimića iz Gruda organiziranim prijevozom hodočastilo na ovu tužnu obljetnicu Kupresa čime njegujemo kulturu sjećanja na naše žrtve, a ujedno i novim generacijama pričamo istinu o ovim događajima kako se ona ne bi zaboravila.

Potom je, na platou ispred spomen obilježja poginulim braniteljima u parku uslijedilo je polaganje vijenaca te su upaljene svijeće, a vijence su položili: Općina Kupres na čelu sa načelnikom Zdravkom Miočem i Koordinacija Udruga proisteklih iz Domovinskog rata – HVO-a HRHB, zatim zajedno sa delegacijom Hercegbosanske županije na čelu s Predsjednikom Vlade i Skupštine Ivanom Vukadinom te Jozom Ćosićem – Marinko Čavara – dopredsjedatelj zastupničkog doma parlamentarne skupštine BiH i voditelj ureda za branitelje pri HNS-u, izaslanstva iz Republike Hrvatske- predvođena izaslanikom predsjednika Vlade Republike Hrvatske gospodina Andreja Plenkovića, gospodin Zvonko Milas državni tajnik Središnjeg državnog ureda za suradnju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te Ministarstvo obrane i oružanih snaga BiH, koje je predvodio bojnik Pero Gilja.

Sveta misa zahvalnica sve poginule hrvatske branitelje je održana u prepunoj crkve sv. Obitelji na Kupresu koju je predvodio don Josip Galić, katedralni župnik iz Mostara. U svojoj nadahnutoj i iscrpnoj homiliji don Josip je stavio naglasak na ostanku na ovim našim krajevima te kako u današnjem vremenu ljudske pohlepe trebamo čuvati i njegovati katoličku vjeru koja je unatoč svim ratovima, nevoljama i nedaćama sačuvala hrvatski narod i identitet na ovim prostorima.

Nakon svete mise, župnik don Tomislav je izmolio prigodnu molitvu pored spomen križa za sve poginule kroz povijest i u Domovinskom ratu ispred kupreške crkve.
Druženje se nastavilo u obližnjim restoranima na Kupresu gdje su se evocirale uspomene na te ratne travanjske dane koje su i nakon toliko godina još uvijek svježe.

Travanjske magle s Kupresa će iznova i iznova podsjećati na sve naše hrvatske vitezove koji su svoje živote položili na našem malom Sibiru, a mi ćemo se ovom prilikom prisjetiti naših grudskih branitelja: Božu Mikulića, Stanka Miličevića, Branka Madunu i Radoslava Zadru za čije posmrtne ostatke znamo.
Molit ćemo i za Željka Majstorovića, Mladena Mikulića, Slobodana Miloša, Zdravka Sosu, Antu Pejića i Branka Zadru da njihovi posmrtni ostatci budu pronađeni te da im jednog dana mognemo zapaliti svijeću na njihovom grobu. I dalje ćemo odlaziti na Kupres iz godine u godinu i trgati od zaborava naše obljetnice, patnje i stradanja hrvatskog naroda na ovom prostoru i vjerovati da će istina o našim nestalima pronaći svoj put do nas.

TEXT i FOTO: Mario Knezović

EU članice dobit će kvote migranata koje moraju primiti!

Grude.com - klik u svijet — Wed, 10 Apr 2024 18:30:00 GMT

Nakon gotovo desetljeća raspravljanja Europska unija došla je na korak do rješenja za usklađivanje postupaka azila i osiguravanje pravedne raspodjele tereta između država članica EU.

Pakt o migracijama i azilu, o kojem su u srijedu glasali zastupnici Europskog parlamenta, trebao bi odgovoriti na sigurnosne izazove koje ilegalne migracije postavljaju pred države i osigurati pravedniju podjelu odgovornosti među državama članicama.

Konkretno, prema novim pravilima, kada se države članice na vanjskim granicama nađu pod velikim migrantskim pritiskom, ostale članice moći će birati hoće li primiti određen broj migranata ili će, ako to odbiju, uplaćivati u zajednički fond EU za prihvat migranata. Zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju odluči ne primiti, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika. Pretpostavka je da siromašne zemlje to neće moći platiti te će postati hotspotovi. Uvode se i dubinska provjera prava na azil na vanjskim granicama, brži postupak azila i deportacija, mehanizam solidarnosti koji prebacuje odgovornost za ilegalne dolaske sa zemlje dolaska na cijelu EU i zajednička baza biometrijskih podataka migranata i podnositelja zahtjeva za azil u kojoj se, uz otiske prstiju, prikupljaju i prikazi lica.

Tko se protivio

Paktu o migraciji i azilu protivile su se, iz vrlo različitih razloga, krajnja desnica i krajnja ljevica. Dok krajnja desnica smatra da je zakon preblag i neće zaustaviti masovnu neregularnu imigraciju, krajnja ljevica i pojedini zastupnici iz redova socijalista i Zelenih smatraju da će ubrzani postupak azila i vraćanja dovesti do sistemskih pritvora na granicama. Naime, zahtjev za azil onih koji su putovali kroz tzv. sigurne zemlje prije nego što su stigli u Europu, poput Tunisa, Egipta i Turske, može biti odbačen bez ikakve procjene individualnog progona s kojim se suočavaju. Oni riskiraju da budu vraćeni u te zemlje gdje bi se mogli suočiti s kršenjem ljudskih prava ili biti deportirani u svoje zemlje. Organizacije civilnog društva također upozoravaju da zakon nije pokušao riješiti problem velikog broja ljudi koji pokušavaju prijeći opasnu mediteransku rutu, nego je formuliran kako bi izbjeglicama otežao podnošenje zahtjeva.

Tri velike političke skupine - Europska pučka stranka, socijaldemokrati i liberali - većinom su podržali nova pravila, ali i među njima je bilo disidenata, poput talijanskih zastupnika S&D-a i poljskih zastupnika iz EPP-a. Europski dužnosnici shvatili su da im gori pod nogama jer su europski izbori u lipnju, a ankete predviđaju trijumf radikalne desnice. To znači da će u novom sazivu Europskog parlamenta, u kojem će vjerojatno sjediti značajniji broj tvrdokornih antiimigrantskih političara, biti gotovo nemoguće donijeti nova pravila o migracijama.

Član pregovaračkog tima EPP-a o migraciji i azilu i izvjestitelj EPP-a o uredbi Eurodac Karlo Ressler kaže da je pet zakonodavnih akata rezultat kompromisa, ali smatra da će uvesti više reda i brže procedure, smanjiti migracijski pritisak prema Hrvatskoj i Europi, potaknuti snažniju borbu protiv krijumčarenja i zloupotreba, kao i važna partnerstva s trećim državama. "Borba protiv nezakonitih migracija bit će dodatno ojačana značajno unaprijeđenim biometrijskim sustavom koji će omogućiti identificiranje osoba koje predstavljaju sigurnosnu prijetnju"; kaže Ressler.

Njemačka se vraća u vrh geopolitike! Šalju 5000 vojnika izvan zemlje prvi put nakon 80 godina. Među njima i Hrvati!

Grude.com - klik u svijet — Wed, 10 Apr 2024 17:04:00 GMT

Prije dva dana u Litvu je stigla prethodnica njemačke oklopne brigade koja će od 2027. godine biti trajno raspoređena u toj baltičkoj državi. Ovo je prvi put od kraja Drugog svjetskog rata da Bundeswehr trajno razmješta svoje snage izvan njemačkih granica. Veliki je to izazov za njemačku vojsku koja se suočava s nedostatkom doslovno svega - oružja, opreme, streljiva, a ponajviše ljudstva.

Upravo će nedostatak ljudstva biti najveći problem. I dok oružje, oprema i streljivo mogu trajno ostati u bazama, vojnici zasigurno ne bi pristali na trajno preseljenje u Litvu. Novoformirana brigada Panzerbrigade 45 brojat će 4800 pripadnika te oko 200 civila (po želji, vojnici će moći dovesti i obitelji).

Panzerbrigade 45 će se sastojati od jedne bojne iz Bavarske, jedne iz Sjeverne Rajne-Vestfalije te jedne međunarodne bojne koju će činiti pripadnici iz NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti. Ta se bojna, pod njemačkim zapovjedništvom, otprije nalazi u Litvi. Službena Facebook stranica NATO enhanced Forward Presence Battle Group Lithuania tvrdi da trenutno tu bojnu čine pripadnici iz Njemačke, Belgije, Češke, Luksemburga, Nizozemske, Norveške i Hrvatske.

Jedna oklopna brigada neće odvratiti Rusiju od agresije. Samo je jedan način za to

Kad za dvije godine postane borbeno spremna, Panzerbrigade 45 će biti opremljena jednom bojnom Leopard 2A7, bojnom borbenih vozila pješaštva Puma i ostalim vozilima koja pripadaju združenoj međunarodnoj bojni.

Trajno raspoređivanje njemačke vojske zasigurno je ohrabrujuće za Litvance, iako samo jedna oklopna brigada neće odveć odvratiti Rusiju od agresije. Kao što to neće učiniti ni sve ostale snage raspoređene u druge dvije baltičke države (Britanci su u Estoniji, a Kanađani u Latviji). Jedini način da se Moskva trajno odvrati od bilo kakvog pokušaja agresije na bilo koju članicu NATO saveza je odlučnost uporabe nuklearnog oružja za njihovu obranu.

Bi li NATO naredio nuklearni udar da Rusi uđu u baltičke zemlje?

Hoće li američki i/ili francuski predsjednik te britanski premijer narediti nuklearni udar na Rusiju zato što su ruske snage ušle na teritorij Litve, Latvije i Estonije?Jesu li te tri državice vrijedne da se izazove nuklearni armagedon?

Ili je izgledniji scenarij u kojem saveznici šalju nešto malo kopnenih snaga da pomognu Litvancima, Latvijcima i Estoncima u obrani? Nakon što ih Rusi pobijede i ponovno okupiraju, američki i europski politički vođe objavit će kako su ih probali obraniti, ali eto, nije bilo moguće.

Problem je tim veći jer bi se vrlo brzo, za oko godinu dana, NATO savez mogao suočiti s najvećom krizom do sada eventualnim povratkom Donalda Trumpa u Ovalni ured Bijele kuće. Zbog toga bi sigurnost baltičkih, ali i svih ostalih europskih država skoro potpuno postala europski problem. Europa ima dvije nuklearne sile - Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, samo je Francuska članica Europske unije.

Francuska nema impresivne nuklearne snage, ali dovoljne da odvrate Putina

Francuske nuklearne snage nisu velike (naročito ne u usporedbi s američkim i ruskim), ali bi ipak bile dostatne da odvrate Putina od agresivne politike prema europskim državama. Stoga ne čudi da postoje prijedlozi da se francuske nuklearne snage učine europskim te na taj način ojačaju europski potencijali obrane od agresivnog sjevernog susjeda.

Ne bi bilo prvi put da velike europske sile odluče kako ih savezi ipak ne obvezuju dovoljno da riskiraju svoju opstojnost. To su najteže osjetili Poljaci 1939. godine kad su im državu raskomadali njemački nacional-socijalisti i sovjetski komunisti, pri čemu su Sovjeti iskoristili situaciju da okupiraju Latviju i Estoniju).

Zanimljivo je da su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo pritom objavili rat samo Njemačkoj, dok su poljsko komadanje od SSSR-a potpuno ignorirali. Nakon objave rata nisu ništa poduzeli protiv Njemačke sve do 10. svibnja 1940. i napada na Francusku. No tada je za Francuze bilo prekasno.

Poljska želi nuklearno oružje

Stoga ne čudi da iz Varšave dolaze izjave da se Poljska želi naoružati nuklearnim oružjem kao najsnažnijim sredstvom odvraćanja od moguće ruske agresije. Izjava poljskog brigadnog generala Jaroslawa Kraszewskog od 12. veljače za poljski medij RMF FM da "oni koji posjeduju nuklearne sposobnosti imaju vrlo visoku razinu sigurnosti" do prije dvije godine bila bi nezamisliva.

No sada nije doživjela osudu poljske javnosti. Dapače, dočekana je s odobravanjem. Problem je što Poljska nema dovoljno vremena razviti vlastito nuklearno oružje pa je pitanje čije bi koristila. Najizglednija varijanta je američko, no povratkom Trumpa na vlast i ta bi opcija bila vrlo upitna.

Ulaskom u NATO sigurnosni savez baltičke države, kao uostalom i mnoge druge, vjerovale su da su trajno riješile pitanje opstojnosti. Surova ruska agresija na Ukrajinu zajedno s republikanskom blokadom daljnje pomoći, a povrh toga i Trumpov negativan stav prema NATO-u, nisu nimalo ohrabrujući. Europski nuklearni kišobran bio bi dobra zamjena za američki, no za sada od toga neće biti ništa.

Mario Galić/Index.hr

VIDEO - Korak bliže Europi: Hercegovačka autocesta na pragu završetka

Grude.com - klik u svijet — Tue, 09 Apr 2024 17:45:00 GMT

Autoceste FBiH su objavile novi snimak dionice hercegovačke autoceste Počitelj – Zvirovići na kojem se vidi kako trenutno izgleda ova dionica.

Prema predviđenoj dinamici, ovi radovi bi trebali biti završeni kroz svega par mjeseci, te će most Počitelj, kao i kompletna dionica autoceste na koridoru V-c Počitelj – Zvirovići, u dužini od oko 11 kilometara, biti završeni i pušteni u promet do početka ljetne sezone i povezat će našu zemlju sa europskom mrežom cesta.

Podsjetno, nakon što su prošloga ljeta primijećene napukline na nekoliko segmenata na mostu u Počitelju ovih dana krenulo se sa sanacijom, a kako su najavili iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH most bi u promet trebao biti pušten do početka ljetne sezone.

Autoceste FBiH podsjećaju da je na zahtjev kreditora, Europske investicijske banke (EIB), angažiran renomirani konzultant, slovenska tvrtka Ponting, za reviziju projekta otklanjanje nedostataka.

Trenutno se po tom projektu završava otklanjanje nedostataka polja 4, a nakon toga će se nastaviti radovi na preostalim zahvaćenim dijelovima rasponske konstrukcije.

Ovim se most vraća u projektirano stanje, odnosno imat će istu nosivost, uporabljivost i trajnost koji su predviđeni glavnim projektom, naveli su iz Autocesta FBiH.

Paralelno s ovim radovima, izvođač radi pripreme za postavljanje ograda, prijelaznih naprava, te pripreme za izvođenje preostalih završnih radova koji će se izvoditi istodobno s radovima otklanjanja nedostataka.

Također, paralelno s ovim radovima, izvođač izvodi i sve završne radove.

Most Počitelj dugačak je 945 i premošćuje Neretvu sjeverno od Počitelja. Posao njegove gradnje, vrijedan 28 milijuna eura, dobio je konzorcij azerbejdžanske tvrtke Azvirt LLC te kineskih tvrtki Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group, koji je kao podizvođača angažirao širokobriješki Hering.

Milas: Vlada Republike Hrvatske i dalje će pomagati SKB Mostar

Grude.com - klik u svijet — Tue, 09 Apr 2024 17:01:00 GMT

Zvonko Milas, predstojnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske danas je posjetio novoizgrađenu zgradu Klinike za dječje bolesti Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.

Tom prigodom, ravnatelj SKB Mostar prof. dr. Ante Kvesić izrazio je iskrenu dobrodošlicu i zahvalnost za svu pomoć kojom Republika Hrvatska pomaže rad SKB Mostar. “Hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem već godinama izdvaja 10 milijuna eura što nam znači jako puno. Nadamo se da će tako biti i dalje“, istaknuo je ravnatelj Kvesić te dodao kako se, nakon što su se riješili nenadani problemi vezani za nabavu namještaja, ubrzo očekuje početak rada u novoj zgradi pedijatrije. Pored toga najavio je i sljedeće razvojne projekte bolnice, a to su izgradnja garaže, kuhinje i vešeraja.

Uz nazočnost nositelja izvršne i zakonodavne vlasti grada Mostara, svoje zadovoljstvo onim što je vidio tijekom obilaska zgrade izrazio je predstojnik Milas rekavši da je ovo bolnica budućnosti. „Dobra i razvijena bolnica jamči i dobar život svih onih koji gravitiraju Mostaru, a usuđujem se reći i za cijelu Bosnu i Hercegovinu te i izvan njenih granica“, poručio je Milas te istaknuo kako će Vlada Republike Hrvatske i dalje pomagati hrvatski narod u BiH kroz pomaganje institucija od velikog značaja kao što je SKB Mostar.

FBiH: 20 milijuna KM za rješavanje stambenog pitanja mladih

Grude.com - klik u svijet — Tue, 09 Apr 2024 11:47:00 GMT

Sredstva će se koristiti za plasiranje kreditne linije namijenjene mladima za rješavanje stambenog pitanja, a odobravaju se Union banci na kreditnoj osnovi s rokom dospijeća od 25 godina, te fiksnom kamatnom stopom od 0,1 posto godišnje.

Ovom odlukom, kako je navedeno, u značajnoj mjeri će se doprinijeti nastavku rješavanja egzistencijalnih pitanja stanovništva, što će utjecati na ostanak mladih i obrazovanih ljudi u zemlji. Također, doprinijet će se zadržavanju društveno odgovornog pristupa kreditiranju i podršci oporavku gospodarstva u oblasti stanogradnje od negativnih ekonomskih posljedica.

U obrazloženju odluke istaknuto je da su efekti formiranja dugoročnog stabilnog portfolija rezultat suradnje Vlade Federacije BiH kao većinskog vlasnika Union banke i ove banke, između ostalog, i po osnovu ugovora o kreditu po subordiniranim uvjetima koji se realiziraju već sedmu godinu uzastopno, odnosno od 2018. godine.

Kako se navodi, u prošloj godini formiran je kreditni portfolio čiji rezultat je 201 odobreni kreditni zahtjev u ukupnom iznosu od 28.401.810,50 KM, a prosječan iznos kredita po zaprimljenim zahtjevima je 142.379,94 KM. Prosječna starosna dob korisnika kredita je 30,5 godina, a korisnici kredita dolaze iz više od 33 grada i naselja u Federaciji BiH.

Ciljevi i očekivani efekti realizacije kredita po subordiniranim uvjetima su, kako je obrazloženo, između ostalog, rješavanje egzistencijalnih pitanja stanovništva, što će utjecati na ostanak mladih i obrazovanih ljudi u zemlji, zatim jačanje kreditnog potencijala Banke i mogućnost ponude dugoročnih kredita stanovništvu, kao i zadržavanje društveno odgovornog pristupa kreditiranju, te sudjelovanje Banke u kreditnoj liniji sa najmanje 10.000.000 KM.

Federalno ministarstvo financija ovlašteno je da uime Vlade Federacije BiH zaključi Ugovor o kreditu po subordiniranim uvjetima s Union bankom, a za potpisivanje ovog ugovora ovlašten je federalni ministar financija, priopćeno je iz Ureda Vlade Federacije BiH za odnose s javnošću.

Vatikan u novom dokumentu odlučno protiv promjene spola i rodne ideologije

Grude.com - klik u svijet — Mon, 08 Apr 2024 17:39:00 GMT

Vatikanski Dikasterij za nauk vjere (DDF) objavio je Deklaraciju "Dignitas infinita" o ljudskom dostojanstvu na kojoj se radilo pet godina te je, nakon oštrih reakcija konzervativnih krugova, pogotovo u Africi, zbog pitanja vezana iz LGBT, doživjela više izmjena.

Learn more Learn more

Papa Franjo ju je odobrio nakon što je zatražio da se u njoj istaknu pitanja koja su usko povezana s temom dostojanstva, poput "siromaštva, položaja migranata, nasilja nad ženama, trgovine ljudima, rata i drugih tema", priopćio je prefekt DDF-a, kardinal Victor Manuel Fernandez.

U deklaraciji piše da surogat majčinstvo krši dostojanstvo i zamjenske majke i djeteta te podsjeća da je Franjo u siječnju tu praksu nazvao "vrijednom žaljenja" te pozvao na globalnu zabranu surogat majčinstva kroz koje dijete, neizmjerno vrijedno, postaje puki objekt.

"Smatram da je praksa tzv. surogat majčinstva vrijedna žaljenja, jer ozbiljno šteti dostojanstvu žene i njezina djeteta. Temelji se na iskorištavanju situacije materijalne potrebe majke. Dijete je uvijek dar, a nikad predmet ugovora", rekao je Franjo.

U deklaraciji stoji da, prije svega, praksa surogat majčinstva narušava dostojanstvo djeteta.

"Zapravo, svako dijete, od trenutka začeća, rođenja i onda odrastanja kao dječak ili djevojčica, postajući odraslom osobom, posjeduje nematerijalno dostojanstvo koje je jasno izraženo, iako na jedinstven i diferenciran način, u svakoj fazi njegova ili njezina života. Stoga dijete ima pravo, na temelju svog neotuđivog dostojanstva, na potpuno ljudsko, a ne umjetno izazvano podrijetlo, te ima pravo primiti dar života koji u isto vrijeme očituje i dostojanstvo darivatelja i primatelja", piše u dokumentu.

Što se tiče rodne teorije, o čijoj se znanstvenoj dosljednosti vode mnoge rasprave u zajednici stručnjaka, Crkva podsjeća da je ljudski život, u svim svojim sastavnicama, tjelesnim i duhovnim, Božji dar, koji treba prihvatiti sa zahvalnošću i kojega treba staviti u službu dobra.

"Htjeti raspolagati samim sobom, kako to propisuje rodna teorija, bez obzira na ovu temeljnu istinu ljudskog života kao dara, ne znači ništa drugo nego pokleknuti pred drevnom kušnjom ljudskog bića koje postaje bogom i tako ulazi u natjecanje s pravim Bogom ljubavi kojeg nam objavljuje Evanđelje", piše u dokumentu.

Također se navodi da rodna teorija želi zanijekati najveću moguću razliku između živih bića: onu spolnu.

"Ova temeljna razlika, ne samo da je najveća zamisliva, već je najljepša i najsnažnija: ona postiže, u paru muškarac-žena, najdivniju uzajamnost i stoga je izvor čuda koje nas ne prestaje iznenađivati: dolaska novih ljudi na svijet", piše u tekstu.

Ta ideologija, stoji u deklaraciji "zamišlja društvo bez razlika između spolova, čime dokida sam antropološki temelj obitelji".

Stoga postaje neprihvatljivo da se "neke od tih ideologija, koje teže odgovoriti na određene, katkad neshvatljive težnje, nastoje nametnuti kao neko jednoumlje koje određuje također kako treba odgajati djecu".

Rodna teorija, znana i kao rodna ideologija, smatra da je rod složeniji i fluidniji od binarnih kategorija muško-žensko te da ne ovisi samo o vidljivim seksualnim karakteristikama.

Što se promjene roda tiče, u deklaraciji piše da "se dostojanstvo tijela ne može smatrati nižim od dostojanstva osobe kao takve" (...) te da svaka operacija promjene spola, u pravilu, riskira ugrožavanje jedinstvenog dostojanstva koje je osoba dobila od trenutka začeća.

"To ne znači isključiti mogućnost da osoba, koja pati od genitalnih anomalija koje su već vidljive pri rođenju ili se razviju naknadno, zatraži liječničku pomoć kako bi se te anomalije riješile. U ovom slučaju, intervencija ne bi predstavljala promjenu spola u smislu koji je ovdje naveden", navodi se u dokumentu crkve.

U tekstu također stoji da Crkva želi "potvrditi da svaku osobu, bez obzira na njezinu seksualnu orijentaciju, treba poštivati u njezinu dostojanstvu i prihvaćati ju s poštovanjem, te treba pomnjivo izbjegavati ‘svaki znak nepravedne diskriminacije’, posebice bilo koji oblik agresije i nasilja".

"Zbog toga, činjenica da je u nekim mjestima nemali broj ljudi zatvoren, mučen i čak lišen životnih dobara, isključivo zbog svoje seksualne orijentacije, mora se osuditi kao ona koja je protivna ljudskom dostojanstvu", navodi se u tekstu.

U deklaraciji Vatikan također snažno osuđuje pobačaj, eutanaziju i smrtnu kaznu s izjavama Franje i njegovih prethodnika Benedikta XVI., Ivana Pavla II. i navodima iz ostalih vatikanskih dokumenata.

Tekst također ne propušta spomenuti i problem zlostavljanja preko interneta koje je "jako rašireno u društvu" te nasilje nad ženama.

Kako javlja talijanska agencija Ansa, talijanska desna vlada je podnijela prijedlog zakona kojim bi se surogat majčinstvo proglasilo univerzalnim kaznenim djelom. To bi značilo da bi istospolni par, koji svoju djecu koja im je rodila zamjenska majka vraća u Italiju, bio suočen sa sudskim progonom.

Povijesna uloga HVO-a u svjetlu suvremenih izazova: ''Na vama je da promičete istinu''

Grude.com - klik u svijet — Mon, 08 Apr 2024 16:01:00 GMT

Danas smo tu kako bismo prvo odali počast svim braniteljima, ratnim zapovjednicima postrojbi, ali, prije svega, tu smo da odamo počast poginulim i nestalim pripadnicima HVO-a, kazao je zamjenik ministra obrane Slaven Galić na obilježavanju 19. obljetnice 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga (OS) BiH i 32. obljetnice Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Tim povodom položeni su vijenci i zapaljene svijeće na spomen-obilježjima u Mostaru u vojarni "Stanislav Baja kraljević".

"Posebno je važno da se sa dubokim pijetetom sjetimo naših branitelja. Zbog njih i njihove žrtve, naša obveza i iskreno djelovanje na bilo kojoj poziciji u društvu treba biti još veće i ustrajnije. U toj žrtvi moramo tražiti snagu za sve izazove s kojima smo svakodnevno suočeni kao društvo. Stoga, svima onima koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane veliko hvala za sve što su učinili, a poginulima vječna hvala i pokoj vječni", kazao je Galić.

"HVO je simbol hrabrosti"

Kada je u pitanju prošlost, Galić je naglasio kako je Domovinski rat "svima nama na ponos i na nama je da svjedočimo istinu o njemu".

"HVO je simbol hrabrosti, odlučnosti i žrtvovanja. Često se istina o HVO-u iskrivljuje i ratne devedesete se guraju u zaborav, pobjede se nastoje pretvoriti u poraze, istina se nastoji pretvoriti u neistinu, ali nitko i nikada neće moći osporiti povijesnu ulogu Hrvatskog vijeća obrane bez obzira na pokušaje koji i danas dolaze sa raznih strana", istaknuo je i dodao kako "nije toga nedostajalo ni u ranijem razdoblju, a treba ih očekivati i u 2024. godini".

"Ali, za svaki dobar razlog da se nešto slaže ili istina iskrivi, postoji još bolji razlog da se kaže istina i evo i danas smo tu da svjedočimo o istini. I danas svjedočimo nečemu za što smo mi jedino odgovorni hoće li biti obilježeno i spominjano u budućnosti, u suprotnom, drugi nam neće biti krivi", naglasio je Galić.

Težnja ka članstvu u EU i NATO

Kada je u pitanju budućnost, Galić je kazao kako "želimo živjeti u društvu sa drugima sa mnogo više poštenja, hrabrosti i uzajamne dijaloške otvorenosti uz poštivanja pojedinačnih ljudskih i kolektivnih prava svakog konstitutivnog naroda i više spremnosti na kompromis radi ostvarivanja općeg dobra".

"Hrvati u Bosni i Hercegovine su uvijek bili dio Zapadne civilizacije i teže članstvu u Europskoj Uniji jer smatraju da demokratski sustav i pravni standardi koji su na snazi u europskim zemljama mnogo bolje nego drugi sustavi promiču pravednost i osiguravaju visoku razinu njezine primjene i omogućuju razvitak, sigurnost i mir. Hrvati traže provedbu i poštivanje osnovnih načela demokracije, a to su pravedni demokratski izbori koji omogućuju Hrvatima da aktivno sudjeluju u političkom procesu, birajući one koji će ih predstavljati i donositi odluke u njihovo ime i time doprinijeti legitimnosti i legitimitetu političkih institucija u BiH. Bez ovoga, teško da će biti kompromisa i zajedničkog rada, jer prava svih naroda su važna u višenacionalnoj državi", kazao je Galić.

Galić ističe kako "Hrvati u Bosni i Hercegovini teže i ka članstvu u NATO što će im omogućiti veći osjećaj sigurnosti i interoperabilnosti".

"Sve ove prednosti čine NATO atraktivnim savezom za mnoge države koje žele osigurati svoju sigurnost, jačati svoje vojne sposobnosti te sudjelovati u međunarodnim naporima za očuvanje mira i stabilnosti. Podsjetimo, pored ostaloga, NATO se vodi i idealima vladavine prava i upravo zbog toga, Hrvati traže da se poštuje Zakon o obrani Bosne i Hercegovine koji je definirao njihova prava unutar Oružanih snaga BiH, a koji je donesen nakon reforme obrane 2005. godine".

Promicati istinu o HVO-u

Uz proslavu 32. obljetnice Hrvatskog vijeća obrane, u ponedjeljak je obilježeno i 19 godina od osnivanja Prve pješačke (gardijske) pukovnije, pukovnije koja, kako ističe Galić, Baštini vojno naslijeđe i identitet postrojbi HVO-a i Hrvata kao konstitutivnog naroda.

"Pripadnici pukovnije na zadovoljavajućoj razini rade na ispunjavanju svih postavljenih zadaća unutar Oružanih snaga BiH. Upravo takve snage na zadovoljavajućoj razini izvršavaju svoje misije i zadaće. Slijedom navedenog, Oružane snage BiH prepoznate su i kao pouzdan partner od strane NATO-a, UN- a i EUFOR-a, čemu svjedoče brojne zajedničke aktivnosti, a kojih će vjerujem u budućnosti biti još više", kazao je Galić.

"Poštovani vojnici 1. pgp OS BiH, na vama je da promičete istinu o HVO-u i nikada ne zaboravite na poginule pripadnike HVO-a i čuvate sjećanje na njih", zaključio je Galić u svom obraćanju.

Podsjetimo, vojna izaslanstva Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH položit će vijence i zapaliti svijeće i na spomen-obilježjima u Sarajevu, Vitezu, Tomislavgradu i Orašju, odnosno u gradovima i općinama u kojima je djelovao HVO.

FOTO: bljesak.info

MOSTAR - Razmjeri štete tek će se zbrajati VIDEO

Grude.com - klik u svijet — Sun, 07 Apr 2024 21:33:00 GMT

Veliki odron dogodio se sinoć u kamenolomu u mjestu Bijela kod Mostara.

Na sreću tragedija je izbjegnuta, a naša ekipa danas je provjerila stanje na terenu i uvjerila se u razmjere odrona u kojem su ozlijeđene dvije osobe.

U RS-u niže cijene za 500 proizvoda, a u Federaciji za 60 koje su trgovci sami izabrali

Grude.com - klik u svijet — Sat, 06 Apr 2024 23:07:00 GMT

Vlada RS-a usvojila je uredbu o određivanju marže u prometu proizvoda, kojom su dodatno snižene marže na osnovne životne namirnice te proširen obuhvat proizvoda na koji su ograničene marže.

Ograničene marže

Ministar trgovine i turizma RS-a Denis Šulić izjavio je da je Vlada donijela uredbu o ograničavanju marže za osnovne životne namirnice te će oko 500 proizvoda u RS-u biti jeftinije. Šulić je naglasio da je uredbom obuhvaćeno 29 artikala te da bi cijene oko 500 proizvoda trebale biti snižene u RS-u.

– Ono što je bitno reći je da će uredba vrijediti do 30. lipnja ove godine i da ćemo je poslije dopunjavati. Također, radimo na praćenju rasta cijena i dalje i možemo konstatirati da je RS mnogo jeftiniji od FBiH. Ukupno 31 proizvod jeftiniji je u odnosu na drugi entitet. Nastavljamo s pripremom nove uredbe koja će se ticati nafte i naftnih prerađevina, a razgovaramo i s inspektoratom o vršenju kontrola – istaknuo je Šulić.

Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno 6% u veleprodaji, odnosno 8% u maloprodaji za sljedeće proizvode: sol za ljudsku prehranu -pakiranje od 0,5 kg do 1,6 kg, životinjska mast: svinjska mast – sva pakiranja, suncokretovo ulje - pakiranje od 0,9 kg/l do 5 kg/l, biljna mast – sva pakiranja, margarin – pakiranje od 250 g i od 500 g, pasterizirano i sterilizirano mlijeko s 2,8% m. m. i pasterizirano mlijeko pakirano u plastičnu foliju - pakiranje od 0,6 kg/l do 1,6 kg/l i pasterizirano mlijeko pakirano u plastičnu foliju, jogurt od 1,6 % m. m. do 3,2% m. m., jogurt pakiran u plastičnu foliju – pakiranje od 0,6 kg/l do 1,6 kg/l, pšenično brašno – sva pakiranja, kruh od pšeničnog brašna – sve gramaže, šećer kristal – pakiranje od 0,5 kg do 5 kg.

Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno 4% u veleprodaji odnosno 6% u maloprodaji za hranu za dojenčad i hranu za bebe, isključivo zamjena za majčino mlijeko – sva pakiranja, pelene za djecu i za odrasle – sva pakiranja. Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno 10% u veleprodaji, odnosno 12% u maloprodaji za jaja, M klasa, – sva pakiranja, kiselo vrhnje 12% m. m. – pakiranje 400 g, pile – cijelo, pileće hrenovke – pakiranje do 500 g, pileći parizer – pakiranje do 800 g, kokošja pašteta – pakiranje do 100 g, riža, bijela, dugo zrno u vrećici – pakiranje do 1 kg, tjestenina od bijelog brašna fidelini – pakiranje 500 g, grašak, zamrznuti – pakiranje do 1 kg, zamrznute mahune – pakiranje do 1 kg, pasterizirana miješana salata – pakiranje 2,4 kg, pasterizirani krastavci – pakiranje 2,4 kg, deterdžent za suđe, tekući – pakiranje do 1 l, deterdžent za pranje rublja u prahu – pakiranje do 3 kg, tekući sapun za ruke – pakiranje do 1 l, toalet-papir, dvoslojni – pakiranje 24 komada.

Uredbom o određivanju marže u prometu proizvoda marža je ograničena na maksimalno 6% u veleprodaji,odnosno 18% u maloprodaji za sve lijekove.

Projekt u FBiH

S druge strane, u FBiH je zaključana cijena 60 proizvoda. Od 15. ožujka počeo je drugi val dobrovoljnog projekta Federalnog ministarstva trgovine, trgovaca, proizvođača, potrošača i sindikata "Zaključavamo cijene" i trajat će do 16. lipnja ove godine.

Popis proizvoda sa sniženom i zaključanom cijenom proširen je s 40 na 60 proizvoda. Kako su ranije i najavili, u novi popis uvršteni su i proizvodi koje koriste oboljeli od celijakije i dijabetesa. Naime, na prijedlog udruga ovih skupina, trgovci su izišli ususret i snizili cijene za četiri proizvoda za poseban režim prehrane.

Projektom su trgovci sami birali proizvode iz svog asortimana i određivali cijenu.

Papa franjevcima: Budite oprošteni nositelji oproštenja

Grude.com - klik u svijet — Sat, 06 Apr 2024 19:01:00 GMT

„Budite oprošteni nositelji oproštenja, izliječeni nositelji ozdravljenja, radosni i jednostavni u bratstvu, sve u snazi ljubavi koja izvire iz Kristova boka i koja se hrani u vašem osobnom susretu s Njim“, ohrabrio je Sveti Otac Red Manje braće, primivši danas u audijenciju franjevce iz La Verne – gdje je sv. Franjo primio stigme 17. rujna 1224. – i one iz toskanske provincije u Italiji. Papa im je zahvalio i što su mu donijeli relikviju krvi sv. Franje na čašćenje.

U svom obraćanju pozvao je pak kršćane neka se nastoje suobličiti „Kristu siromašnom i raspetom”. Rekao je da su stigme sv. Franje Asiškog rječiti znak patnje koju je Krist podnio za naše spasenje i Njegove pobjede nad smrću. Papa je nadalje istaknuo kako svaki kršćanin ima dužnost brinuti se za sve „stigmatizirane“ ljude koje susreću, a koji nose „ožiljke patnje i nepravde ili prošlih pogrešaka“. Kako je rekao: „U zajedništvu ljubavi Crkve svatko od nas ponovno otkriva tko jesmo: ljubljeno, blagoslovljeno i pomireno dijete, poslano svjedočiti o čudesima milosti i biti tvorac bratstva“.

Sveti Franjo, dodao je Papa, djeluje kao pratitelj na putu, pomaže u prevladavanju poteškoća i strahova. Njegovo siromaštvo duha učinilo ga je otvorenim Gospodinu i potrebama njegove braće i sestara, uvijek se pouzdajući u Očevu ljubav.

Sveti se Otac u nastavku osvrnuo na sliku stigmi u životu svakoga franjevca. Istaknuo je potrebu da franjevci budu međusobno složni i uvijek opraštaju u sklopu poslanja „popravljanja“ Crkve. „Vi ste dobri ispovjednici“, rekao je. „Franjevac ima tu reputaciju. Oprostite sve. Uvijek praštajte. Bog se nikada ne umara opraštati: mi smo ti koji se umaraju tražeći oprost”.

Papa Franjo rekao je da stigme njegovog imenjaka predstavljaju „pečat bitnog“, pokazujući središnje mjesto Krista u poslanju Crkve. Također je potaknuo Manju braću da donesu Crkvi i svijetu „djelić one neizmjerne ljubavi koja je potaknula Isusa da umre na križu za nas”.

Na kraju, Papa je ispričao anegdote iz svoje rodne Argentine, navodeći kako neki ljudi iz praznovjerja kada vide svećenika dotaknu željezo kako ne bi imali „lošu sreću“. Međutim, nitko to ne čini kada vidi svećenika u franjevačkome habitu. „Tko zna zašto. Ali vaš habit podsjeća ljude na svetoga Franju i na milosti koje je primio“, kazao je Papa franjevcima.

Kava u većim gradovima ide i do šest maraka

Grude.com - klik u svijet — Fri, 05 Apr 2024 14:40:00 GMT

Svakodnevni troškovi života rastu iz dana u dan. I dok se potrošačka košarica približava iznosu od 3000 KM, prosječne plaće nisu dovoljne da te troškove pokriju ni 50 posto, piše Večernji list BiH.

Građani se snalaze kako mogu, neki dizanjem kredita, a neki ulaze u minus na tekućim računima. I ono najosnovnije brojnima je luksuz.

Posjećenost ugostiteljskih objekata mnogo je manja nego prijašnjih godina, što i ne čudi s obzirom na to da cijena kave ide i do šest maraka u određenim kafićima. U Sarajevu kava košta od 2 do 4 KM, ali na Baščaršiji ide i do 6 maraka. Cijeđena naranča je 5 KM, kilogram bureka je 18, a zvrk 4,50 KM, dok je za porciju pure potrebno izdvojiti čak 8 maraka, piše srpska.info. Ako ste za kavu u starom dijelu Mostara, najčešće ćete je platiti 6 KM. Pite su 10, a čak i sok košta 6 maraka. Banjolučani kave plaćaju od 2,50 do 3 marke. Oko 3,50 su sokovi, limunada je 5, krumpiruša oko 3,50, a čaj od 2,50 do 3,50 KM. – Možete kavu popiti i za 1,50 KM, ali nema baš puno takvih lokala i nisu u centru. I u njima je uglavnom teško naći mjesto – objašnjava za Srpskainfo Slaviša P.

Govori kako za jedan običan ručak treba dati minimalno između 15 i 20 maraka po osobi, a riječ je uglavnom o pizzi ili nekoj piletini. Variva u restoranima uglavnom koštaju oko 8 maraka, a mala porcija pilećeg filea je 6 KM. – Najobičniji sendvič je minimalno 3 KM, oni malo “bogatiji” su oko 5,50 maraka. Burek je 4,50, a mali jogurt gotovo marku. Komad pizze danas je teško naći za manje od 3,50 maraka – kazao je. Provjerili smo i što kaže Numbeo, najveća svjetska baza podataka o troškovima života, o cijenama u navedena tri grada u BiH. Za ručak u jeftinom restoranu u Sarajevu i Mostaru prosječno je potrebno oko 10 maraka, a cijene se kreću od 7 do 15 KM. Banja Luka je nešto skuplja te je za ručak u restoranu iste kategorije prosječno potrebno izdvojiti 12 makara, dok se raspon cijena kreće od 8 do 30 KM.

Dvije osobe u restoranu srednje klase u Mostaru za tri slijeda moraju izdvojiti 53 KM, a raspon se kreće od 30 do 80 KM. Ručak za dvije osobe najjeftiniji je, barem prema podacima Numbea, u glavnom bh. gradu i prosječno stoji 50 KM. Petnaest maraka više dvije osobe platit će ručak u Banjoj Luci nego u Sarajevu, gdje se za isti prosječno izdvaja 65 KM, dok se raspon cijena kreće od 35 do 120 maraka. Boca piva od 0,33 l u sva tri grada stoji od tri do šest maraka, kapučino od dvije do četiri marke, a boca vode od 0,33 l od jedne do tri marke. Usporedili smo i cijene u trgovinama u ova tri grada. Litra mlijeka u Mostaru prosječno stoji 2,04 KM, Sarajevu 2,34 KM te 2,26 KM u Banjoj Luci. Svježi bijeli kruh koji teži pola kilograma u Mostaru je prosječno 1,78 KM, Sarajevu 1,74 KM a u Banjoj Luci 1,93 KM. Za dvanaest jaja u Mostaru izdvaja se 4,13 KM, Sarajevu 4,72 KM i 4,45 KM u Banjoj Luci. Kilogram lokalnog sira u trgovinama u Mostaru prosječno stoji 17,24 KM, a raspon cijena kreće se od osam do 25 KM. Nešto nižu cijenu za lokalni sir izdvajaju Sarajlije, prosječno 14,59 KM (raspon cijena od sedam do 21 KM), a Banjolučani 14,85 KM (cijene se kreću od 6,40 KM do 28 KM).

Gorivo i prijevoz

Litra goriva u sva tri grada prosječno stoji oko 2,70 KM, a raspon se kreće od 2,51 do 3,30 KM. Jednosmjerna karta lokalnim prijevozom najjeftinija je u Sarajevu – 1,80 KM, a najskuplja u Banjoj Luci – 2,30 KM, dok u Mostaru vožnja od točke A do točke B stoji prosječno dvije marke. Mjesečna karta lokalnim prijevozom najskuplja je u Mostaru i stoji 57,50, a najjeftinija u Sarajevu i za nju je potrebno izdvojiti 53 KM. Taksi-start u Sarajevu i Banjoj Luci stoji 2,50 KM, a u Mostaru tri marke, kilometar vožnje taksijem u Mostaru 1 KM, Sarajevu 1,50 KM, a u Banjoj Luci 1,80 KM. Sat vremena čekanja taksisti u Mostaru naplaćuju prosječno 19 KM, Sarajevu 10 KM, a u Banjoj Luci 15 KM.

Porezna češlja neprijavljene radnike

Grude.com - klik u svijet — Thu, 04 Apr 2024 08:23:00 GMT

Inspektori Porezne uprave su danas na širem području FBiH započeli brze kontrole poslovanja građevinskih tvrtki čiji je cilj otkrivanje neprijavljenih radnika, rečeno je za Faktor iz Porezne uprave FBiH.

Prema prvim rezultatima do 16 sati otkrivena su 92 radnika koja su radila na crno te je zbog utvrđenih nepravilnosti 82 prekršajna naloga sa ukupno izrečenom minimalnom novčanom kaznom od 200.000 KM.

S obzirom na to da će se nastaviti i u narednim danima pozivamo porezne obveznike da bez odlaganja otklone nepravilnosti u svom poslovanju kako ne bi bili izloženi sankcijama, poručili su iz PU FBiH.

Posušje: Na Radovnju se gradi novi telekomunikacijski objekt

Grude.com - klik u svijet — Wed, 03 Apr 2024 14:02:00 GMT

Na lokaciji Velika Gradina, ujedno najvišoj točki posuškog brda Radovanj, u tijeku je podizanje novog antenskog stupa čija će namjena biti prijenos radijskog, tv signala i usluga telekomunikacijskih operatera. Projekt Općine Posušje, gradnja nove TKC infrastrukture, pokrenut je nakon velikih oštećenja postojeće rešetkaste konstrukcije preko 40 godina starog stupa i mogućnosti kolapsa, čime bi uz veliku materijalnu štetu došlo do prekida distribucije prije svega programa lokalnog radija ali i drugih pružatelja RTV usluga, telefonije i prijenosa podataka.

Nakon izrade glavnog projekta i procedure izbora izvođača radova, prionulo se zemljanim radovima pripremanja terena za postavljanje segmenta nove konstrukcije. Njenim povezivanjem na vrhu Radovnja će se izdići 30 metara visoka čelična građevina, za trećinu veća od postojeće, što će značiti i više kapaciteta za postojeće i buduće korisnike.

Po podizanju stupa, uslijedit će i radovi na postavljanju objekata za smještaj elektroničke opreme u njegovoj neposrednoj blizini, kao i uređenje i ograđivanje novog kompleksa. U posljednjoj fazi pak, predviđeno je preseljenje opreme postojećih korisnika i demontaža starog stupa.

Proces gradnje nove TKC infrastrukture na Radovnju koji će biti završen još ove godine, najbolje će osjetiti lokalni Radio Posušje jer se uz adekvatniji smještaj, planira i obnavljanje dijela odašiljačke opreme čime će se doprinijeti, u tehničkom smislu, pouzdanijem radu najstarije medijske kuće u zapadnoj Hercegovini, koja ove godine proslavlja 40 godina rada.

Novi potres, osjetio se i u BiH

Grude.com - klik u svijet — Wed, 03 Apr 2024 13:09:00 GMT

Trese se svijet u svakom smislu pa i u onom katastrofalnom. Brojni se vode kao nestali, poginuli... nakon potresa u Tajvanu od 7,4 po Richteru, mnoge građevine su uništene.

A trese se i naše okružje. Potresi pogađaju Crnu Goru i dobro se osjete i kod nas u BiH. Posljednji oko 12.45 bio je snage 4,7 po Richteru.

U Tajvanu potres jačine 7,4 po Richteru, poginulo najmanje sedam ljudi

Grude.com - klik u svijet — Wed, 03 Apr 2024 11:51:00 GMT

Pod ruševinama je zarobljeno 77 ljudi. Nakon potresa izdano je upozorenje na tsunami za južni Japan i FIlipine koje je kasnije ukinuto.

Podrhtavanje tla osjetilo se sve do glavnog grada Taipeia, a televizijske postaje objavile su snimke zgrada kako se snažno ljuljaju, javlja HRT.

Epicentar je zabilježen oko 18 km južno od grada Hualiena, prema američkom Geološkom institutu.

U udaljenoj, planinskoj regiji Hualien nastala su ogromna klizišta, prouzročivši štetu za čiju sanaciju bi mogli biti potrebni tjedni.

Na video snimakama vide se spasioci koji koriste ljestve kako bi pomogli ljudima da izađu kroz prozore, dok se drugdje vide ogromna klizišta.

Snažno podrhtavanje osjetilo se i u sustavu podzemne željeznice u Taipeiju, koja je nakratko zatvorena radi evakuacije putnika, iako je ubrzo nakon toga nastavila s radom na većini linija.

Naknadni potresi još su se mogli osjetiti u Taipeiju, s više od 50 registriranih naknadnih potresa, prema tajvanskoj središnjoj meteorološkoj upravi.

Novi potres u Crnoj Gori, magnituda 4,4

Grude.com - klik u svijet — Tue, 02 Apr 2024 23:30:00 GMT

Potres se dogodio u 21,07 sati, a epicentar mu je bio 30 kilometara sjeverozapadno od Nikšića, odnosno 75 kilometara od Podgorice.

To područje sredinom ožujka pogodio je jak potres magnitude 5,2 , nakon čega je uslijedilo tridesetak manjih podrhtavanja tla, javlja HRT.

Tada je zabilježena manja materijalna šteta.

Crnu Goru je u travnju 1979. pogodio katastrofalan potres magnitude 7 u kojem je poginula 101 osoba.

Građani ne primjećuju smirivanje inflacije

Grude.com - klik u svijet — Tue, 02 Apr 2024 22:45:00 GMT

Na godišnjoj razini, inflacija u BiH u siječnju ove godine, iznosila je dva posto, što se označava prihvatljivom razinom rasta cijena osnovnih proizvoda i usluga.

Hoće li doći do stagnacije cijena u ovoj godini i što kažu građani, provjerila je ekipa RTV Herceg-Bosne.

Zračni promet u BiH: Mostar u skoku, Tuzla i Banja Luka krivci za pad

Grude.com - klik u svijet — Tue, 02 Apr 2024 22:35:00 GMT

To je rezultat pada broja letova i kapaciteta niskotarifnih prijevoznika, posebno s Međunarodnog aerodroma Tuzla koji više nije baza Wizz Aira.

U prva dva mjeseca ove godine na četiri bh. aerodroma izvršeno je ukupno 2.435 operacija što je za 16,8 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U istom razdoblju opsluženo je 229.553 putnika što je za 20,1 posto manje od siječnja i veljače 2023. S druge strane, Aerodrom Mostar povećao je broj putnika s 35 u prva dva mjeseca prošle godine na 1.656 u istom razdoblju ove godine.

”Ono što je doprinijelo ovakvom rezultatu je uspostavljanje linije za Zagreb u prošloj godini. Također u 2023. Talijanski avioprijevoznik Aeroitalia započeo je sezonska ljetna leta iz Forlije u regiji Emilia-Romagna u sjevernoj Italiji za Mostar. Od ovog mjeseca kreću letovi i prema Beogradu, au tijeku su razgovori s drugim avio-kompanijama o uvođenju novih leta”, navodi Boomberg.

Uspoređujući podatke bh. i europskih aerodroma, tržište Bosne i Hercegovine zabilježilo je najveći međugodišnji pad u Europi, smanjivši se za 19,6 posto.

Evo koliko je pijeska iz Sahare vjetar donio u Europu

Grude.com - klik u svijet — Tue, 02 Apr 2024 09:22:00 GMT

Jak i topao vjetar donio je u Europu oko 180.000 tona pijeska, rekao je Andrej Šoštarić iz Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu pozivajući se na prognoze meteorologa.

Šoštarić je objasnio da saharski pijesak ne dozvoljava zrakama da stignu do površine i da ljudi zbog toga nisu mogli vidjeti Sunce, iako je najavljivan sunčani dan.

On je istaknuo da treba pratiti prisutnost pijeska u zraku jer je dokazano da ima negativan utjecaj na zdravlje, prenose Nezavisne.

Šoštarić je preporučio da se smanji boravak vani koliko je to moguće i da se prati koncentracija zagađujućih tvari na dostupnim internet stranicama.

Uz to, kaže, potrebno je izbjegavati fizičku aktivnost na otvorenom, dokle god je pijesak prisutan u zraku.

Nevrijeme poharalo jug Poljske! Pet smrtno stradalih, među njima i dvoje djece

Grude.com - klik u svijet — Mon, 01 Apr 2024 23:58:00 GMT

Petero ljudi poginulo je danas na jugu Poljske koju je zahvatilo snažno nevrijeme.

Jaki vjetrovi, dosežući brzinu i do 155 kilometara na sat na najvišim dijelovima planina Tatra, rušili su sve pred sobom. Žrtve su stradale u padu stabala.

U gradu Rabka-Zdroj dvoje odraslih i jedno dijete poginuli su nakon što ih je prignječilo stablo, priopćili su vatrogasci. U Zakopanama, popularnom ljetovalištu na Tatrama, pod sličnim su okolnostima poginuli 23-godišnja žena i devetogodišnji dječak.

Vatrogasci su imali 140 intervencija, uklanjali su stabla koja su blokirala ceste i pomogli vlasnicima kuća s uništenim krovovima, javljaju lokalni mediji. Snažni vjetrovi došli su nakon tri dana neuobičajeno toplog vremena za ovo doba godine.

Prije dva dana zabilježene su rekordne temperature zraka za ožujak u tom dijelu Poljske, popevši se na 26.4 stupnjeva Celzijevih u južnom gradu Tarnowu.

Amerika je upravo postala veća za površinu Francuske, Njemačke i dvije Hrvatske!

Grude.com - klik u svijet — Mon, 01 Apr 2024 14:14:00 GMT

Tiho, bez pompe i interesa velikih medija, Sjedinjene Države prije nekoliko dana proglasile su da je njihov državni teritorij oko milijun kilometara veći nego što je bio. S obzirom da su se Sjedinjene Države time povećale za otprilike dvije Kalifornije ili zbrojene teritorije Francuske, Njemačke i još dvije Hrvatske, čini se važnim zabilježiti da su Sjedinjene Države službeno anektirale milijun četvornih kilometara pozivajući se na svoj Extendend Continental Shelf Project (ECS), koji vode 20-ak godina.

SAD nisu nikada ratificirale UN-ove Konvencije o pravu mora iz 1982. godine, ali su sada iskoristile međunarodno pravo da povećaju svoju površinu za teritorij velik kao 60 posto Aljaske. Kanada, vrlo bliska saveznica Sjedinjenih Država, također ima pretenzije prema dijelu teritorija koji su Sjedinjene Države sada pravno proglasile svojim nacionalnim teritorijem, ali još nije poznat njihov stav o američkom potezu. Amerikanci poručuju da će se sve lako srediti kroz pregovore i znanstvena objašnjenja. Dužnosnici State Departmenta pojasnili su kako proširenje priobalnog pojasa sigurno nije kršenje bilateralnog sporazuma S Rusijom o pomorskim granicama, koji je potpisan 1990. godine.

Ovim potezom Sjedinjene Države postale su zemlja s drugim najvećim teritorijem na svijetu iza Rusije. Službeno su pretekli Kanadu.

„Proglašenje proširenog epikontinentalnog pojasa od utorka, iznad 200 milja od obale, ne uključuje nadležnost nad vodom ili ribolovna prava. Ipak, saveznoj vladi daje kontrolu nad morskim dnom i svim vrijednim resursima koji se iz njega mogu iskopati, kao i pravo odlučiti tko može provoditi istraživanja ili polagati cjevovode njega. Neka od područja oceana koja su SAD proglasile proširenim kontinentalnim pojasom nalaze se u Atlantiku, Pacifiku, Meksičkom zaljevu i Marijanskim otocima. Veliki dio sjeverno od Aljaske plus manja mrlja u Beringovom moru čine gotovo površinu Teksasa“, piše Alaska Public Media te pojašnjavaju;

"Amerika je veća nego što je bila jučer", rekao je Mead Treadwell, bivši zamjenik guvernera Aljaske i bivši predsjednik američke Komisije za istraživanje Arktika. “Ovaj potez nije baš kupnja u Louisiani. Niti se radi o potezu kao što je bio kupnja Aljaske, ali novo područje zemlje i podzemni resursi ispod zemlje koju kontroliraju Sjedinjene Države veće su za dvije Kalifornije. Direktor projekta State Departmenta Brian Van Pay rekao je da je znanstvenicima bio potreban terenski rad više agencija u trajanju od 20 godina da prikupe podatke o obliku morskog dna i mjerenju slojeva sedimenta“.

Prošireni kontinentalni pojas, ili ECS, odnosi se na onaj dio kontinentalnog pojasa izvan 200 nautičkih milja od obale. Ograničenja ECS-a određuju se korištenjem odredbi navedenih u članku 76. Konvencije o pravu mora iz 1982. godine, piše Jutarnji list.

Novo poskupljenje cigareta: Evo koliko će pušači morati izdvojiti za pojedine marke

Grude.com - klik u svijet — Mon, 01 Apr 2024 09:11:00 GMT

Nakon Tvornice duhana Rovinj i kompanije Philip Morris Zagreb, dizanje cijena najavila je i tvrtka JT International Zagreb, i to za 10 eurocenti po kutiji.

JT je prijavio povećanje maloprodajnih cijena za određene marke cigareta i prijave maloprodajnih cijena za nove marke pod brandom Camel. Nove cijene stupaju na snagu u srijedu, 3. travnja, piše Danica.hr.

Sobranie će po novome stajati 4,90 eura, Camel 4,30 eura, Camel legend 4,10 eura, Camel compact 4,20 eura, Winston 4,20 eura, Benson & Hedges 4,10 eura te LD 4,20 eura.

Cijene su povećane između 2 i 2,5 posto, ovisno o vrsti cigareta, ali sve su, bez iznimke, skuplje za 10 eurocenti. Za toliko su cijene digli i TDR te Philip Morris. Ima li tu možda posla za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja?

ISIL se vratio na scenu! Nakon Rusije okreću se Europi i Americi

Grude.com - klik u svijet — Sun, 31 Mar 2024 15:48:00 GMT

Činilo se da prijetnja ISIL-a, također poznatog kao Islamska država, pomalo jenjava dok je pažnja bila okrenuta Ukrajini, Gazi i sljedećim američkim izborima. Ali nedavni masakr u koncertnoj dvorani u Moskvi podsjetio je svijet na trajnu opasnost od islamističkog terorizma i ambicije onoga što je poznato kao IS Khorasan (ISIL-K), daleko izvan njegovih kampova u planinama Afganistana.

Analitičari vjeruju da se skupina sve više usredotočuje na Europu i ističu događaje poput ovogodišnjih Olimpijskih igara u Parizu kao potencijalne mete, piše CNN.

Sve upućuje na ISIL-K

ISIL je preuzeo odgovornost za napad u Moskvi. Činjenica da su državljani Tadžikistana navodno bili uključeni ukazuje na to da je ISIL-K odgovoran; organizacija privlači mnoge članove iz središnje Azije i ima povijest akcija u Rusiji. Američki dužnosnici također su rekli kako postoje dokazi da je napad izveo ISIL-K.

ISIL-K je stvoren prije devet godina kao autonomna podružnica Islamske države, a unatoč brojnim neprijateljima, preživio je i pokazao se sposobnim za pokretanje napada u Pakistanu, Iranu i središnjoj Aziji. Prije napada na Crocus City planirao je druge operacije u Europi i Rusiji.

Zapovjednik Središnjeg zapovjedništva američkih oružanih snaga, general Erik Kurilla, nedavno je ocijenio da ISIL-K ima sposobnost i volju da napadne interese SAD-a i Zapada u inozemstvu u roku od samo šest mjeseci s malo ili nimalo upozorenja.

Stručnjaci UN-a i ruske sigurnosne službe procjenjuju snagu ISIL-K na 4000 do 6000 boraca. Sanaullah Ghafari postao je vođa skupine 2020. godine i, unatoč povremenim izvješćima o njegovoj smrti, analitičari vjeruju da je i dalje na istoj poziciji.

Pokušali ih istjerati i talibani i Amerikanci

I talibani i Sjedinjene Američke Države nastojali su - iako ne zajednički - istjerati ISIL-K iz njegovih utočišta u istočnom Afganistanu. No, nedavna analiza u Sentinelu, časopisu Centra za borbu protiv terorizma u West Pointu, kaže da je "organizacija i dalje otporna, sposobna prilagoditi se promjenjivoj dinamici i razvijati se kako bi preživjela teške okolnosti".

Edmund Fitton-Brown, viši savjetnik Projekta za borbu protiv ekstremizma sa sjedištem u New Yorku, rekao je za CNN da ISIL-K "ima želju i rastuću sposobnost širiti se izvan Afganistana i izvesti regionalne napade" u Pakistanu, Iranu i središnjoj Aziji uz pomoć snažne propagande na tadžičkom, uzbečkom i ruskom jeziku. Fitton-Brown kaže da je u Afganistanu talibanski "paštunski šovinizam pomogao ISIL-K regrutirati pripadnike drugih afganistanskih etničkih skupina".

Najgori napad bio u Kabulu

Najzloglasniji napad ISIL-K dosad bio je samoubilački bombaški napad u zračnoj luci u Kabulu 2021. u kojem je poginulo gotovo 200 ljudi, uključujući 13 američkih vojnika koji su čuvali zračnu luku.

Organizacija je nastavila kampanju bombašima samoubojicama i ubojstvima protiv talibana, koje smatra nedovoljno radikalnima i podložnima vanjskim silama. Prošli tjedan bombaš samoubojica detonirao je pojas s eksplozivom među talibanskom milicijom u afganistanskom gradu Kandaharu. Deseci ljudi su poginuli i ranjeni.

Postaju sve ambiciozniji

ISIL-K je također proširio svoj doseg. Amira Jadoon, koja je napisala knjigu o organizaciji, kaže da je tijekom posljednje tri godine ISIL-K postao ambiciozniji i agresivniji u svojim nastojanjima da stekne reputaciju diljem južne i središnje Azije, pokrenuvši agresivniju višejezičnu propagandnu kampanju i šireći napade.

"Učinkovito je stopio širok raspon regionalnih nezadovoljstava u svoj globalni džihadistički program", rekla je Jadoon za CNN.

Prošle godine organizacija je izvela razorni bombaški napad na predizborni skup u Baujuru u Pakistanu, u kojem je ubijeno više od 60 ljudi. Također je uspostavila uporište u nemirnoj pakistanskoj pokrajini Baluchistanu, koja graniči s Iranom.

U siječnju je ISIL-K preuzeo odgovornost za dva bombaška napada u iranskom gradu Kermanu, usmrtivši 90 i ranivši više od 200 ljudi. Jadoon, izvanredna profesorica na Sveučilištu Clemson, kaže da je, s obzirom na njegovu “blizinu napadima, njegovu vrlo sektašku strategiju napada i njegovu raznoliku bazu članstva, vrlo vjerojatno da je ISIL-K imao ulogu u napadu na Kerman”.

Ciljaju na Rusiju, zapadnu Europu, pa čak i Ameriku

ISIL-K ima ambicije daleko izvan južne Azije jer cilja na Rusiju, zapadnu Europu, pa čak i na Sjedinjene Američke Države. Europske sigurnosne agencije posvećuju povećanu pozornost prijetnji, iako sposobnosti ISIL-K tek trebaju dostići njegove ambicije.

Hans-Jakob Schindler, viši direktor Projekta za borbu protiv ekstremizma, napominje da je u srpnju prošle godine sedam muškaraca uhićeno u Njemačkoj pod sumnjom da su planirali napade i bili u kontaktu s planerima ISIL-K. Svi osumnjičenici bili su iz središnje Azije.

Uhićenja u Njemačkoj

U ožujku su u Njemačkoj uhićena dva afganistanska državljana, optužena za konkretne pripreme za napad na švedski parlament kao odmazdu za niz spaljivanja Kur'ana u toj zemlji. Jedan je postao pripadnik ISIL-K prošle godine, ustvrdili su tužitelji, a njihovi su planovi stvoreni u bliskoj suradnji s operativcima ISIL-K.

Christine Abizaid, direktorica američkog Nacionalnog protuterorističkog centra, rekla je Kongresu prošle jeseni da se dosad ISIL-Khorasan prvenstveno oslanjao na neiskusne operativce u Europi kako bi pokušao provesti napade.

Fitton-Brown - bivši koordinator za UN-ove sankcije i procjenu prijetnji u vezi s ISIL-om, Al Qaidom i talibanima - složio se da je do sada prijetnja u Europi bila “naivna i embrionalna”, ali je upozorio da se ISIL-K “uvukao u srednjoazijsku dijasporu, prvenstveno u Rusiji i Turskoj i donekle u Njemačkoj”.

Masakr u Moskvi je "revolucionaran uspjeh" za ISIL-K

On napad na Moskvu smatra "revolucionarnim uspjehom" za skupinu, demonstrirajući razinu planiranja kakva dosad nije viđena izvan južne Azije. ISIL-K je ustvrdio da se uoči napada u Crocus City Hallu intenzivno izviđalo.

Procjena Ministarstva obrane SAD-a iz prošle godine navodi da "ISIL razvija troškovno učinkovit model za vanjske operacije koji se oslanja na resurse izvan Afganistana, operativce u ciljnim zemljama i široke mreže pomagača".

Nakon napada u Moskvi Francuska - koja je ove godine domaćin Olimpijskih igara - podigla je razinu terorističke prijetnje na maksimum. Premijer Gabriel Attal rekao je da su još tisuće vojnika spremne pojačati njegove protuterorističke snage, dodajući: "Islamistička prijetnja je stvarna. Stalno se pripremamo za sve scenarije."

Fitton-Brown to smatra utemeljenim: "Nadam se da griješim, ali jako sam zabrinut zbog Olimpijskih igara u Parizu." Opisao je "savršenu oluju" sve većeg dosega ISIL-K, ambijentalnog bijesa među radikaliziranim pojedincima zbog situacije u Gazi i oslobađanja bivših džihadista iz europskih zatvora nakon odsluženja kazne.

Privlačenje operativaca sa Zapada

Jadoon je rekla da treba imati na umu rizik od "brendiranja ISIL-K među pojedinačnim simpatizerima u zapadnim zemljama". Objasnila je da ga militanti vide kao inspirativnu i rastuću snagu te da može privući pojedince iz zapadnih zemalja. To bi moglo dovesti do pokušaja pojedinaca da putuju u zone sukoba kako bi se pridružili organizaciji ili izveli napade u svojim matičnim zemljama u ime skupine.

Rusija bi mogla biti posebno ranjiva na ISIL-K. Prije deset godina tadašnji vođa ISIL-a Abu Bakr al Baghdadi osudio je “križare, njihove saveznike, kao i ostale nacije i religije kufra (nevjernika), koje predvode Amerika i Rusija”.

Godinu dana kasnije franšiza ISIL-a na Sinaju preuzela je odgovornost za bombu koja je srušila ruski čarter avion koji je letio iz Sharm el-Sheikha za St. Petersburg, usmrtivši 224 osobe u avionu.

Preziru Putina

Prezir ISIL-a prema Vladimiru Putinu proizlazi iz ruske uloge u Siriji kroz podršku Assadovom režimu i brutalnih čečenskih ratova početkom ovog stoljeća. Ruska potpora autoritarnim režimima u središnjoj Aziji - koje je ISIL-K opisao kao ruske “marionete” - produbila je animozitet.

ISIL-K je također ismijavao talibane zbog "prijateljevanja s Rusima, ubojicama čečenskih muslimana". Godine 2022. bombaš samoubojica ISIL-K napao je rusko veleposlanstvo u Kabulu, ubivši dvoje zaposlenika.

Sada je jasno da se organizacija pokušava etablirati unutar Rusije. Početkom ožujka ruska sigurnosna služba FSB usmrtila je dvojicu operativaca ISIL-K u regiji Kaluga, koji su planirali napad na moskovsku sinagogu.

Sigurnosne službe preokupirane Ukrajinom

Jadoon je za CNN rekla da "zemljopisna blizina, uključivanje srednjoazijskih boraca u svoje redove i odlučna regionalna i globalna propagandna strategija pokazuju da je ISIL-K odigrao ulogu u ovom napadu, vjerojatno raspoređivanjem vlastitih militanata ili pružanjem financijskih sredstava ili obuke počiniteljima”.

Fitton-Brown smatra Rusiju iznimno ranjivom na nove napade jer su njene sigurnosne službe preokupirane Ukrajinom i zato što u Rusiji živi velik broj radnika migranata iz središnje Azije, od kojih su barem neki radikalizirani. Svi uhićeni nakon napada na Crocus City su Tadžikistanci.

Nekoliko prethodnih napada u Rusiji koje je inspirirao ISIL ili za koje je preuzeo odgovornost uključivali su tadžikistanske, uzbekistanske ili kirgistanske državljane. Državljanin Uzbekistana izveo je 2017. godine samoubilački napad u metrou u Sankt-Peterburgu, ubivši 15 ljudi.

Stav Kremlja neće pomoći

Ranjivost Rusije pojačana je jednostavnim putovanjem iz Turske. Turski sigurnosni izvori potvrdili su CNN-u da su dvojica navodnih napadača na Crocus City provela neko vrijeme u Istanbulu prije nego što su početkom ožujka odletjeli natrag u Rusiju.

Ovaj faktor Fitton-Brown smatra vrlo značajnim s obzirom na prisutnost tadžikistanskih radnika migranata u Turskoj. Državljanin Tadžikistana Šamil Hukumatov, koji je prema UN-u bio jedan od najaktivnijih propagandista i visoko rangiranih regrutera, uhićen je u Turskoj prošle godine.

Stav ruske vlade i prije i nakon napada na Moskvu neće biti od pomoći u suočavanju s prijetnjom. Nakon što je SAD početkom ožujka upozorio na mogućnost terorističkih napada na “velikim okupljanjima u Moskvi, uključujući i koncerte”, Putin je kritizirao “provokativne izjave niza službenih zapadnih struktura” i rekao da “sve to sliči na ucjenu i namjeru sijanja straha i destabiliziranja ruskog društva”.

Schindler iz Projekta za borbu protiv ekstremizma smatra da je FSB možda i bio svjestan takvih zavjera, ali preventivno raspoređivanje snaga sigurnosti na koncertima izgledalo bi kao suprotstavljanje Kremlju - i stoga ne bi bilo mudro.

Putin očajnički optužuje Ukrajinu

Nakon napada Putin je rekao da su ga izveli "radikalni islamisti", ali da su ga sponzorirali drugi, sugerirajući da je Ukrajina bila umiješana, što su Kijev i Washington oštro porekli. A prema riječima direktora FSB-a Aleksandra Bortnikova, iza terorističkog napada stoje tri zemlje: SAD, Velika Britanija i Ukrajina.

Moskva se drži priče da čak i ako ISIL-K ili pojedinci inspirirani tom organizacijom pojačaju svoju kampanju u Rusiji, smatrat će ih se marionetama mračnijih sila. To može iskriviti i otežati prikupljanje obavještajnih podataka.

Za ISIL-K napad na Moskvu je državni udar. Rita Katz, izvršna direktorica SITE Intelligencea, rekla je za CNN: "Globalna podrška ISIL-u u velikoj mjeri počiva na njegovom imidžu sposobne organizacije, a ovaj razorni masakr u Rusiji samo će pridonijeti tom imidžu."

Index.hr

Završena talačka kriza u nizozemskom gradu

Grude.com - klik u svijet — Sat, 30 Mar 2024 11:14:00 GMT

Naoružani otmičar oteo je više zaposlenika kafića. Prvo ih je pustio troje, a potom je maskiran izašao iz kafića s rukama u zraku. Policija ga je odmah privela, a gradonačelnik Edea potvrdio je da je kriza okončana. Nakon toga iz kafića je izašao i četvrti, posljednji taoc.

Policija je odmah po zaprimanju dojave o otmici evakuirala 150 domova te zamolila građane da se drže podalje od tog područja. Dodali su kako nema naznaka da je motiv otmičara terorističke prirode.

Policija je oko 11:30 objavila da je oslobođeno troje talaca, a oko 12:30 iz kafića je izašla maskirana osoba, a policajci su joj odmah stavili lisice i priveli. Naknadno je potvrđeno da se radilo otmičaru, čiji motivi su još uvijek nepoznati.

'Ćaća' Amerike, doktor igre i dobar zafrkant koji nam je uvalio pomjeranje vremena

Grude.com - klik u svijet — Sat, 30 Mar 2024 10:56:00 GMT

Bilo je to točno prije 240 godina, a kao da je jučer bilo. Benjamin Franklin ljubitelj dužeg spavanja predložio je pomjeranje vremena, a bio je poznat kao dobar zafrkant i iako je njegova priča počela kao vic, njegov prijedlog je prošao dugo, dugo nakon njegove smrti i možemo reći da je izazvao tektonske poremećaje.

Evo kako je priča tekla: Franklin je živio u Parizu već osam godina. Tu su slavljeni njegov razboriti um i pregovaračke vještine - te njegov smisao za humor. Ljudi su voljeli njegove satirične tekstove koje je pisao za Journal de Paris, prenosi DW.

Kako je Franklin volio igrati šah do ranih jutarnjih sati, obično je spavao do podne. U članku "An Economical Project for Diminishing the Cost of Light", objavljenom 1784., Franklin opisuje da se jednom slučajno probudio u šest ujutro i bio zapanjen otkrivši da "sunce sja već rano ujutro". Nitko u Parizu, napisao je, nije htio vjerovati u njegovo zapanjujuće otkriće, iako ga je nekoliko puta provjerio. Ali on je sam vidio jutarnje sunce vlastitim očima, uvjeravao je Franklin i uvjerio Francuze da je sve tako kako je govorio, te su svi počeli podržavati njegovu ideju o pomjeranju sata.

Oduvijek je u duši bio znanstvenik, i kao takav Franklin je također izračunao koliko svijeća i koliko ulja za svjetiljke možete uštedjeti ako promijenite vrijeme: ako 100.000 pariških domaćinstava ostavi svijeće da gore sedam sati tijekom ljeta, moglo bi se uštedjeti oko 64 milijuna funti voska, napisao je on.

Budući da je poznato da Parižani nerado mijenjaju svoje navike i ustaju ranije, moraju se, rekao je, poduzeti drastične mjere. U tu svrhu bi Pariz ubuduće, kako je dalje naveo, trebao oporezovati roletne, reducirati upotrebu svijeća i buditi stanovništvo ujutro pucnjavom topova.

No, predložena promjena vremena je pala u zaborav. Tek stotinu godina kasnije dva su znanstvenika neovisno jedan o drugom predložila sezonsko pomicanje sata: 1895. novozelandski entomolog i astronom George Vernon Hudson i 1907. britanski izumitelj William Willett. Također su pažljivo izračunali koliko bi se troškova za rasvjetu moglo uštedjeti pomicanjem sata.

Samo je Winston Churchill bio zapravo oduševljen tom idejom, ali ljetno računanje vremena nije se uspjelo uspostaviti u Velikoj Britaniji - ne još. Tek kada su 1916. godine, usred Prvog svjetskog rata, Njemačka i Austro-Ugarska neočekivano uvele ljetno računanje vremena, ratni protivnici Velika Britanija i Francuska te druge europske zemlje slijedile su njihov primjer. Uštede energije na “umjetnim” ljetnim večerima bile su namijenjene potpori materijalnih bitaka Prvog svjetskog rata.

Kada je rat izgubljen, Njemačka je 1919. ukinula i nepopularni ratni relikt. U Francuskoj su farmeri, koji su prosvjedovali, uspjeli postići ukidanje ljetnog vremena 1922. Međutim, promjena vremena odmah je ponovno uvedena 1923. godine. Velika Britanija je, pak, jedina zemlja koja se kontinuirano pridržavala ljetnog računanja vremena.

Kad je rat ponovno počeo, Njemačka se sjetila ideje o štednji energije i ponovno uvela ljetno računanje vremena 1940. godine. Berlinsko računanje vremena moralo je vrijediti i na okupiranim područjima. Ljetno računanje vremena ostalo čak i nakon što je Njemačka ponovno izgubila rat.

Završetkom rata mnoge europske zemlje rekle su zbogom ljetnom računanju vremena. U Njemačkoj je godišnja promjena vremena ukinuta u istoj godini kada su formirane dvije njemačke države, Istok i Zapad su 1949. godine postigli suglasnost oko toga.

U godinama privrednog čuda više nije bilo govora o uštedama energije, a samim time ni o promjeni vremena. Tek kada je naftni šok 1973. gurnuo Europu u duboku krizu i kada su uvedene zabrane vožnje, ljudi su se sjetili toga.

No, promjena vremena u početku je bila primjenjivana samo u Francuskoj, koja je bila jedina zapadnoeuropska zemlja koja je ponovno uvela ljetno računanje vremena 1976. godine. Nakon nekog vremena, druge europske zemlje slijedile su njezin primjer.

No, Savezna Republika Zapadna Njemačka je oklijevala, uostalom, podjela nije trebala biti produbljivana različitim vremenskim zonama. Godine 1979. DDR je iznenadio Zapad i najavio uvođenje ljetnog vremena od iduće godine. Od 1980. godine promjena vremena primjenjivala se u obje njemačke države. Mnoge susjedne zemlje slijedile su taj primjer.

Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su unutar Europske unije 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama EU-a (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 milijuna građana EU i za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.

Zagovornici i protivnici uvijek su jedni druge držali pod „kontrolom" dokazima o ekonomskim ili zdravstvenim dobrobitima ili štetnostima. Nakon iznenađujuće jasnog glasovanja u online-anketi širom EU-a 2018., Europska komisija sada ponovno preporučuje da se nepopularna promjena vremena trajno ukine. Rasprava se nastavlja. Prvo ju je u drugi plan gurnula korona, zatim rat u Europi...

Kada bi Franklin samo znao kakve je turbulencije izazvala njegova satira, bio bi oduševljen…

Zelenski: Ukrajina pokušava naći način da se ne povuče pred Rusijom, ali...

Grude.com - klik u svijet — Sat, 30 Mar 2024 09:59:00 GMT

Ukrajinske snage morat će prepustiti još teritorija Rusiji ako američka vojna pomoć uskoro ne stigne, upozorio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom najnovijem, dosad najozbiljnijem apelu Kongresu da usvoji paket vrijedan više milijardi dolara.

Administracija predsjednika Joea Bidena pokušava kroz Zastupnički dom progurati međunarodni paket pomoći od 95 milijardi dolara, koji uključuje i 60 milijardi dolara za Ukrajinu. To traje već više od mjesec dana nakon što je usvojen u Senatu.

Zelenski je upozorio da je nedostatak pomoći dramatičan i da bi mogao ugroziti velike ukrajinske gradove.

"Ako nema potpore SAD-a, to znači da nemamo protuzračnu obranu, rakete Patriot, uređaje za ometanje elektroničkog ratovanja, topničke granate od 155 milimetara", rekao je za The Washington Post tijekom intervjua objavljenog jučer. “To znači da ćemo se vratiti, povući, korak po korak, malim koracima", dodao je Zelenski

"Ako fronta pukne, Rusi bi mogli krenuti na velike gradove"

Rekao je da će Kijev biti prisiljen činiti manje u ratu i štedjeti na resursima, što bi moglo imati ozbiljne posljedice.

“Ako vam treba 8000 metaka dnevno za obranu prve crte, a imate samo, primjerice, 2000 granata, nemate izbora nego raditi manje”, objasnio je, rekavši da bi rješenje moglo biti skraćivanje crte bojišnice.

"Ako pukne, Rusi bi mogli krenuti na velike gradove", upozorio je. Veći dio istoka Ukrajine bio je pod kontrolom ruske vojske otkako je Moskva pokrenula svoju invaziju prije više od dvije godine.

Prošlog mjeseca Kijev je najavio povlačenje iz Avdijivke, jednog od većih gradova na istočnom frontu, koji je mjesecima bio pod ruskom opsadom te je potpuno razoren.

Gubitak Avdijivke i Bahmuta govori da se rat okrenuo u korist Rusiije

Iako je njegov strateški značaj ograničen, gubitak Avdijivke i Bahmuta, kojeg su Rusi osvojili prošle godine, ukazuje na činjenicu da se rat okrenuo u korist Rusije.

Nedavno je Rusija pojačala napade na pogranična sela s Ukrajinom jer je ruski predsjednik Vladimir Putin iznio mogućnost stvaranja "sanitarne zone" unutar Ukrajine kako bi zaštitio jugozapadne regije svoje zemlje.

To se dogodilo nakon što je Putin osigurao pobjedu na namještenim predsjedničkim izborima ranije ovog mjeseca.

Što je s paketom pomoći?

Neizvjestan američki zakon o međunarodnoj pomoći možda u konačnici neće izgledati kao paket od 95 milijardi dolara koji je Senat usvojio. Naime, republikanci žele vidjeti neku vrstu programa zajma, dok bi demokrati mogli imati rezerve prema svim dodatnim uvjetima koje bi republikanci mogli ponuditi kako bi paket bio usvojen .

Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson sugerirao je kako je otvoren prema odvojenom dvostranačkom planu u Zastupničkom domu i rekao je republikanskim zastupnicima da bi mogao zakazati sjednicu nakon uskršnje stanke.

U međuvremenu, rekao je Zelenski, Ukrajina pokušava "naći neki način da se ne povuče".

Cilj Ukrajine za sada je održati situaciju na prvoj liniji stabilnom, rekao je Zelenski. "Ako fronta ostane stabilna, Ukrajina može naoružati i uvježbati nove brigade u pozadini za izvođenje nove protuofenzive kasnije ove godine", rekao je, prenosi Index.hr.

Predsjednik je rekao da opcije Ukrajine ovise o tome što Kongres odluči. “Ne možemo više gubiti vrijeme. Ukrajina ne može biti političko pitanje među stranama", rekao je.

Agencija za sigurnost hrane svjesna postojanja patvorenog meda; kineski med ne spominju

Grude.com - klik u svijet — Sat, 30 Mar 2024 08:49:00 GMT

Početkom ove godine pisali smo o pojavi patvorenog meda na policama trgovina u Bosni i Hercegovini, konkretno meda koji je iz Kine došao u BiH i koji se na policama prodaje za svega nekoliko KM.

To su nam potvrdili i lokalni pčelari iz Čapljine, Neuma, Stoca, Ljubinja... pa smo odgovor na pitanje kako je taj med došao na police potražili od Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Poduži odgovor mogao bi se sažeti ukratko u jednu rečenicu – Agencija je sigurna da patvorenog meda ima na policama BiH, putem nadležnih tijela pokušavaju suzbiti njegovu pojavu, a pitanje pojave meda iz Kine u odgovoru nisu ni spomenuli.

Iz Agencije su se pozvali na razne Pravilnike, detaljno ih tumačeći i obrazlažući nam zašto su oni dobri te zašto postoje i kako mogu pomoći da se zaštite lokalni pčelari.

Tako navode da je na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo Pravilnik o medu i drugim pčelinjim proizvodima („Službeni glasnik BiH“, br. 37/09, 65/10 i 25/11) i Pravilnik o metodama za kontrolu meda i drugih pčelinjih proizvoda („Službeni glasnik BiH“, broj 37/09).

''Pravilnikom o medu i drugim pčelinjim proizvodima posebno se zabranjuje dodavanje drugih prehrambenih sastojaka medu, uključujući prehrambene aditive ili bilo kakve druge dodatke. Također, zabranjuje se uklanjanje sastavnih dijelova karakterističnih za med uključujući polen, osim ako je takvo uklanjanje neizbježno pri uklanjanju stranih materija'', stoji na početku odgovora koji potpisuje director Džemil Hajrić.

Ima patvorenog meda, ali ...

Dodaje se kako, prema dostupnim statističkim podacima, ''tržišna niša meda u Bosni i Hercegovini zauzima značajno mjesto, a proizvođači, ali i potrošači u našoj zemlji, kao i u ostatku Europe, suočavaju se s pojavom falsificiranja (patvorenja) meda''.

''Radi stjecanja ekonomske dobiti, nesavjesni proizvođači koriste različite tehnike, tehnologije i supstituente kako bi imitirali svojstva meda i time stekli veću materijalnu korist. Iako je potencijalni rizik od patvorenja meda po zdravlje ljudi nizak, takve prakse obmanjuju potrošače, a poštene proizvođače meda dovode u nepovoljan položaj u odnosu na one koji se služe nepoštenim postupcima i medu dodaju nedozvoljene i jeftine sastojke te na taj način utječu i na cijenu meda'', stave su iz Agencije.

Na naše pitanje kako se tome može stati u kraj, navode kako su za provedbu službenih kontrola zdravstvene ispravnosti i higijene hrane u Bosni i Hercegovini, uključujući i med, mjerodavna inspekcijska tijela u sastavu entitetskih, županijskih, gradskih i općinskih uprava i službi za inspekcijske poslove.

Brojke i analize

Zanimale su nas i brojke i stastistika kontrola, pa smo dobili zanimljiv odgovor i usporedbe s ranijim godinama.

''Na temelju podataka o laboratorijskim analizama hrane koje Agencija prikuplja u suradnji s laboratorijama, u 2023. godini ukupno je analizirano 258 uzoraka meda i pčelinjih proizvoda, pri čemu je utvrđeno da 15 uzoraka (5,81%) nije u skladu s važećim propisima. Najčešći uzroci nesukladnosti kod analiziranih uzoraka bili su sastav meda i mikrobiološki parametri. Obzirom da su navedeni rezultati laboratorijskih analiza prikupljani za potrebe procjene rizika, isti ne obuhvaćaju podatke o podrijetlu analiziranih uzoraka'', naveli su iz Agencije i uputili nas da se za navedene informacije obratimo mjerodavnim inspekcijskim tijelima.

Dodaju kako se s pojavom patvorenja meda suočavaju se sve zemlje u našoj regiji, kao i u Europskoj uniji.

''Prema rezultatima koordinirane akcije koja je provedena u 16 zemalja EU, Švicarskoj i Norveškoj na inicijativu Generalnog direktorata za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije (DG SANTE), od 320 uzoraka meda uzorkovanih u razdoblju od studenoga 2021. do veljače 2022. godine, 147 uzoraka (46%) nije bilo u skladu s Direktivom Vijeća 2001/110/EZ od 20. prosinca 2001. o medu. Najveći apsolutni broj nesukladnih uzoraka bio je podrijetlom iz Kine (66 od 89 uzetih uzoraka), a med podrijetlom iz Turske imao je najveći relativni udio nesukladnih uzoraka (93%, odnosno 14 od 15 uzetih uzoraka)'', navode nam u odgovoru iz Agencije.

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je, u suradnji s mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini u 2017. godini pripremila i provela Monitoring kvalitete meda na tržištu Bosne i Hercegovine. Akreditiranim laboratorijskim metodama provedena su ispitivanja meda kojima je obuhvaćeno određivanje hidroksimetilfurfurola (HMF), aktivnosti dijastaze, reduciranih šećera, saharoze, vode u medu, materija nerastvorljivih u vodi, pepela, kiselosti i električne provodljivosti u medu.

''Od 100 analiziranih uzoraka, po 45 uzoraka uzeto je na području Federacije BiH i Republike Srpske, a 10 na području Brčko distrikta BiH. Obuhvaćeno je ukupno 14 vrsta meda, a najčešće nepravilnosti utvrđene su za miješani med, med s komadima saća i med s dodacima. Promatrano prema podrijetlu uzoraka, od 73 uzorka domaćeg meda neodgovarajućih je bilo 43 uzorka, a od 27 uzoraka iz uvoza neodgovarajućih je bilo 10. Razlozi neusklađenosti su bili povećan sadržaj HMF-a, aktivnosti dijastaze, smanjen sadržaj reduciranih šećera, električna provodljivost, sadržaj saharoze, sadržaj mineralnih materija i sadržaj materija nerastvorivih u vodi. Svi relevantni podaci dobiveni kroz Monitoring kvalitete meda na tržištu BiH za 2017. godinu bili su na raspolaganju mjerodavnim inspekcijskim tijelima, a nakon provedenog monitoringa, prema dostupnim informacijama, provođene su mjere pojačanih službenih kontrola meda na tržištu Bosne i Hercegovine'', dodaje se.

Podrška međunarodnih institucija

Navodi se i kako su, uz podršku projekta USAID/Sweden FARMA II, pripremljene i objavljene Smjernice za interpretaciju rezultata ispitivanja kvalitete meda koje obrađuju ključne parametre za senzorna i fizikalno-kemijska ispitivanja kvaliteta meda, sadrže listu zakonskih propisa relevantnih za njihovu primjenu te informacije o uzorkovanju meda i analitičkim metodama za ispitivanje uzoraka.

Pored toga, u sklopu IPA Twinning projekta ''Podrška EU izgradnji kapaciteta i postupnom usklađivanju u sektoru sigurnosti hrane Bosne i Hercegovine s pravnom stečevinom EU'' organizirane su specijalizirane obuke o zahtjevima službenih kontrola i sprječavanju krivotvorenja meda namijenjene predstavnicima mjerodavnih inspekcijskih tijela, a na iste su bili pozvani i proizvođači meda.

''Rezultati laboratorijskih analiza meda koji su prikupljeni i objavljeni u redovitim godišnjim izvješćima o stanju sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini, neposredno nakon provođenja Monitoringa kvalitete meda na tržištu BiH za 2017. godinu, ukazuju na pad broja nesukladnih uzoraka meda. Tako je u 2018. godini, od 682 uzorka meda i drugih pčelinjih proizvoda bilo 62 (9,1%) neodgovarajućih uzoraka, u 2019. godini od 533 uzorka bilo je 17 (3,19%) neodgovarajućih uzoraka, a u 2020. godini od 298 uzoraka u ovoj kategoriji hrane neodgovarajućih je bilo 6 uzoraka (2,01%)'', navode iz Agencije.

Znaju kako smanjiti pojavu patvorenog meda.

''Pojava patvorenog meda na tržištu može se smanjiti kontinuiranim podizanjem svijesti i znanja proizvođača o značaju pridržavanja važećih propisa o kvaliteti meda, unaprjeđenjem službenih kontrola te jačanjem tehničkih i kadrovskih kapaciteta u laboratorijama koje provode analize meda. Primarna odgovornost za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu meda je na subjektima u poslovanju s hranom koji stavljaju med na tržište. Sami potrošači ne mogu prepoznati eventualno patvorenje meda bez pouzdanih instrumenata i znanja, ali mogu imati aktivnu ulogu u prepoznavanju i rješavanju potencijalnih prevara'', navode iz Agencije, pozivajući potrošače da čitaju deklaracija kako bi uočili eventualno obmanjujuće informacije, uzimaju u obzir cijene proizvoda ukoliko je ista nerealno niska, kontaktiraju subjekate u poslovanju s hranom kako bi prijavili eventualne sumnje i postavili pitanja u vezi s informacijama navedenim na deklaraciji proizvoda ili s načinom proizvodnje.

''Mi smo svjesni da imamo kvalitetu, i pčelari, i maslinari, ali oko nas sve vrvi od patvorima. Kako od maslinovo ulja, tako i od meda. To imamo na svakom koraku i ništa tu ne možemo promijeniti. Nešto se pričalo da će se se početi projekt Medni put, kao Vinska cesta Hercegovine, što bi pomoglo svima nama'', smatra Ivica.

Ali, problem je, kaže, jako kompleksan.

''Dok god mi ne uđemo na policu u trgovine neće biti bolje. Zato trebaju punionice, veterinarski cerifikati, praktički treba ti firma, a nama se to ne isplati. Sve do tada bit će problem sa plasmanom robe, jer se za sada med prodaje na kućnom pragu. Pomoglo bi nam jako kad bi se sa tržišta sklonile patvorine, jer gdje je god neka cirkulacija ljudi, pojavljuje se patvorina. Stranci, recimo u Međugorju, misle da je to vrhunski med, a oni prodaju 99 posto patvoreno, ali je prodaju i baš se na tome bogate'', rekao je za Bljesak.info Vučić.

Problem, dakle, postoji već godinama i na njega ne mogu utjecati pčelari, koji najviše gube u ovoj priči. Ako se nadležna tijela ne uključe aktivnije, pitanje je hoće li hercegovački pčelari odustati od proizvodnje zbog nelojalne konkurencije i obaranja cijena.

U omiljenim dječjim slatkišima pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do raka crijeva

Grude.com - klik u svijet — Fri, 29 Mar 2024 09:58:00 GMT

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

Čović: Nigdje nisu bolji uvjeti za život nego u ŽZH

Grude.com - klik u svijet — Thu, 28 Mar 2024 09:29:00 GMT

Kompanija Coral u suradnji s predsjednikom Vlade Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) Predragom Čovićem u srijedu je održala radni sastanak na temu Marshall plana za BiH i interesa za ulaganja s njemačkog govornog područja, a kao nastavak razgovora nakon što je projekt dobio zeleno svjetlo od Vlade Republike Hrvatske.

Direktorica Coral BiH Marija Ćeškić kazala je riječ o cijelom sustavu kako da se gospodarstvo Bosne i Hercegovine približi Europi.

- Marshall plan je veliki projekt koji počinje u Hrvatskoj, a nastavlja se i na BiH i koji želi gospodarstvo ovih zemalja približiti Europi, a s druge strane veliki je naglasak na dijasporu, odnosno na povratak ljudi koji su otišli iz BiH. Mi nismo izmišljali toplu vodu, Marshall plan je postojao kada je Njemačka bila sravnjena sa zemljom i putem američkog novca za 25 godina došla je na višu razinu nego što je bila prije Drugog svjetskog rata. Iskopiran je zapravo "irski model", jer Irska koja je bila zapravo zemlja krumpira vratila je 300.000 svojih povratnika, a s druge strane 300.000 novih radnika došlo je raditi upravo zbog olakšica koje je država dala da se može investirati u Irsku - kazala je Ćeškić.

Dodala je kako se i država i gospodarstvo suočavaju s kroničnim nedostatkom radnika.

- Naše gospodarstvo, bez obzira na potencijale, ali i sama Zapadnohercegovačka županija, koliko god je moćna u svom gospodarskom smislu, ako ne poduzmemo neke nove mjere i korake bojimo se da će pasti na koljena jer jednostavno ako nema tko raditi posao, opada vrijednost firme, mogućnost izvoza, a na kraju opada kupovna moć građana BiH, tako da je ovo jedan cjelokupno obuhvatni sistem kako se povezati s dijasporom koja je ogroman potencijal, kako početi vraćati naše ljude, pogotovo ovdje u Hercegovini nikad se bolje nije živjelo - ustvrdila je Ćeškić.

Naglasila je kako je Marshall plan dobio zelene svijetlo od hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

- Plenković je možda i najveći prijatelj Bosne i Hercegovine, naš projekt od njega je dobio zeleno svijetlo, ali i godinama i on i Vlada RH pokazuju kolika su podrška Hrvatima u BiH, ali ne samo Hrvatima nego cijeloj državi - dodala je Ćeškić.

Istaknula je kako bi Vlada ŽZH dala svoju potporu da se pokažu svi gospodarski potencijali ove županije na način da bi osigurala dodatnu mogućnost promocije domaćih gospodarstvenika.

- S druge strane mijenja se slika, ne samo ove županije nego cjelokupne Bosne i Hercegovine koja se i dalje smatra visoko rizičnom za ulaganja gdje ljudi imaju još uvijek tu ratnu sliku, a konkretno u ŽZH je veliki problem radne snage. Tu bi se mi i fokusirali upravo na povezivanju s povratnicima da bi se radna snaga ovdje vraćala jer potencijala za rad ima - istaknula je Ćeškić.

Predsjednik i osnivač tvrtke Coral Zdenko Štriga naglasio je kako dobivanjem statusa kandidata Bosni i Hercegovini se stvara mogućnost da se crpi novac iz EU fondova.

- Marshall plan smo predstavili Vladi RH i koja je, kao što je već spomenuto, dala zeleno svijetlo za taj projekt i mi ga kao takvog želimo samo prenijeti na ova područja jer smatramo da taj plan ne može zaživjeti ako i sama regija ne zaživi, a samo hrvatstvo na ovom području smatramo kao jednu cjelinu i da bi se trebali na taj način izboriti za kvalitetu života svakog Hrvata na ovom području, ali i svakog poduzetnika. Današnji sastanak bio je pozitivan u smislu želje i volje za razgovaranjem na tom planu, moramo smislit način kako napraviti taj prvi korak i vidjet ćemo kako će se sve to razvijati - kazao je Štriga.

Istaknuo je kako se trenutno stvaraju prilike kojima se interesi Njemačke i ovog područja mogu jako dobro umrežiti.

- Njemačke firme već tradicionalno pokazuju interes za ova područja, Bosna i Hercegovina generalno ima strašno velike potencijale, samo moramo shvatiti što znači promocija onoga što imamo i kako to promovirati i umrežiti s onim što nas interesira. Moramo znati što hoćemo i kako to želimo napraviti, mi pružamo priliku na osnovu iskustva našeg rada da to zajednički možemo ostvariti. Nije problem u rješavanju problema, problem je u htijenju da se on riješi. Premijer ove županije dolazi iz gospodarstva i to nam je ključno jer on razumije u čemu je problem i skupa možemo doći do cilja - ocijenio je Štriga.

Predsjednik Vlade ŽZH-a Predrag Čović naglasio je kako je cilj svega na čemu rade povezati ljude, gospodarstvenike i pokazati im potencijale koje ima BiH i posebno Zapadnohercegovačka županija, a koji su izuzetno veliki.

- Potencijali su izuzetno veliki kako u industrijskoj proizvodnji, tako i kada su u pitanju poljoprivreda, turizam i drugo. Imamo velika prirodna bogatstva, želimo pokazati i naše tehnološko i tehničko znanje, kao i mogućnosti koje imaju naše firme, a također koristiti ono što ima Europa, a to su financijski potencijal, tržište, stvaranje novih vrijednosti, tehnologija i tako dalje - istaknuo je Čović.

Dodao je kako je današnjim sastankom Vlada ŽZH-a dala podršku ovom planu, te potrebama i željama povezivanja ove županije i BiH s Europom.

- Koliko ćemo to uspjeti realizirati i koliko ćemo uložiti energije da ostvarimo ono što je za nas vrlo bitno ovisi prvenstveno od naših aktivnosti, očekivanja su vrlo velika jer želimo poticati razvoj, želimo stvarati nove odnose, a prvenstveno vratiti naše ljude koji sada žive u svijetu jer vjerujemo da nigdje nisu bolji uvjeti za život nego ovdje u BiH, odnosno u našoj županiji - kazao je Čović.

Na sastanku su sudjelovali predstavnici Zapadnohercegovačke, Hercegovačko-neretvanske, Hercegbosanske i Posavske županije, predstavnici udruga poslodavaca iz Širokog Brijega i Posušja, savjetnici iz navedenih županija i drugi.

EMSC: Italiju pogodio potres od 5 po Richteru, osjetio se i u Hrvatskoj

Grude.com - klik u svijet — Thu, 28 Mar 2024 00:15:00 GMT

Euromediteranski seizmološki centar (EMSC) objavio je da je sjever Italije pogodio potres magnitude 5 po Richteru. Dodaju da je epicentar potresa bio 23 kilometra sjeveroistočno od Maniaga.

Talijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju (INGV) objavio je pak da je magnituda, prema prvim procjenama, iznosila 4.5 po Richteru. Potres je zabilježen na dubini od 12 kilometara.

INGV piše da je magnituda iznosila 4.5 po Richteru, te da se potres dogodio u 22:19. Iste podatke objavila je i slovenska Agencija za okoliš.

Potres se osjetio u Sloveniji i dijelu Hrvatske. "Pazin, 4.kat u zgradi. Malo je zatreslo", glasi jedan od komentara na EMSC-u.

Potres su prijavili i građani iz Ljubljane, Rijeke i Karlovca. "Podrhtavanje, tutnjava", napisao je korisnik aplikacije iz centra Rijeke.

Većina komentara iz Italije navodi da je podrhtavanje trajalo nekoliko sekundi i da nije bilo štete.

La Repubblica javlja da su vatrogasci zaprimili desetke poziva, ali da još uvijek nema izvještaja o nastaloj šteti.

Ministarstvo obrane BiH traži 400 vojnika

Grude.com - klik u svijet — Wed, 27 Mar 2024 18:05:00 GMT

Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine objavilo je 27. ožujka 2024. godine, Javni oglas za prijem kandidata u profesionalnu vojnu službu u početnom činu vojnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Rok za prijavu na Javni oglas je 21 dan od dana objavljivanja na službenoj web-stranici Ministarstava obrane BiH.

Na oglas se mogu prijaviti mladići i djevojke koji imaju završenu srednju školu III i IV stupnja ili trenutno pohađaju završni razred srednje škole. Neki od općih uvjeta koje kandidati moraju ispunjavati su da su kandidati državljani Bosne i Hercegovine, da nisu mlađi od 18 godina niti stariji od 27 godina u vrijeme prijema.

Prijavom na oglas mladi imaju priliku da osiguraju stalan i siguran posao, profesionalnu karijeru i mogućnost napredovanja u Oružanim snagama BiH.

Potrebne informacije i obrasce za prijavu kandidati će moći preuzeti na službenoj internet stranici Ministarstva obrane BiH (www.mod.gov.ba) ili osobno dobiti od centara za regrutiranje i tranziciju.

Ukoliko kandidati budu ispunjavali opće i posebne uvjete i dostave potrebnu dokumentaciju, blagovremeno će biti obaviješteni o vremenu i mjestu testiranja i provjera, početku osnovne vojničke obuke i drugim bitnim informacijama.

Testiranja kandidata će se obaviti u centrima za regrutiranje u Sarajevu, Banjoj Luci, Čapljini i Tuzli.

Nakon završenih testiranja, Komisija za izbor će obaviti intervju sa najuspješnijim kandidatima i, nakon završenog intervjua, izvršiti izbor i predložiti ministru obrane BiH kandidate za upućivanje na osnovnu vojničku obuku.

Kandidati koji uspješno završe osnovnu vojničku obuku primaju se u vojnu službu u početnom činu vojnika na formacijska mjesta koja se popunjavaju kandidatima iz reda sva tri naroda u BiH, kao i iz reda ostalih.

FOTO: Grude.com

Srijeda i četvrtak vrlo vjetroviti

Grude.com - klik u svijet — Wed, 27 Mar 2024 10:29:00 GMT

Federalni hidrometeorološki zavoda (FHMZ) BiH izdao je narančasto upozorenje zbog jakog vjetra južnog smjera za područje Hercegovine, zapadne i jugozapadne Bosne i djelomično u središnjim područjima.

Upozorenje je izdano za 27. i 28. ožujka.

Udari vjetra južnog smjera bit će brzine 40-70 km/h.

- Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za ozljede od krhotina koje nosi vjetar. Prekidi u opskrbi električnom energijom su mogući. Za sve dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama - navode iz FHMZ-a.

Veliki Petak neradni dan, evo koje je još odluke donijela Vlada ŽZH

Grude.com - klik u svijet — Tue, 26 Mar 2024 14:17:00 GMT

U utorak 26. ožujka 2024. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Predraga Čovića, u Širokom Brijegu je održana 33. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.

Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti na Statut JU Zavod za javno zdravstvo ŽZH upućen u skupštinsku proceduru

Vlada je utvrdila tekst Prijedloga Odluke o davanju suglasnosti na Statut Javne ustanove Zavod za javno zdravstvo Županije Zapadnohercegovačke, kojeg je donijelo Upravno vijeće navedene Javne ustanove, te ga uputila u daljnju proceduru Skupštine Županije Zapadnohercegovačke.

Usvojeno je Periodično izvješće o izvršenju Proračuna ŽZH za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine

Na današnjoj sjednici Vlada je usvojila Periodično izvješće o izvršenju Proračuna Županije Zapadnohercegovačke za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine.

Usvojeno je Izvješće o radu Javne ustanove Zavod za odgoj i obrazovanje za 2023. godinu; Izvješće o radu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke za 2023. godinu; Izvješće o radu Ureda za zakonodavstvo Vlade Županije Zapadnohercegovačke za 2023. godinu; Izvješće o radu Agencije za privatizaciju u Županiji Zapadnohercegovačkoj za 2023. godinu; Izvješće o korištenju sredstava posebne naknade za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u 2023. godini te Program rada Agencije za privatizaciju u Županiji Zapadnohercegovačkoj za 2024. godinu.

Odluke donesene na sjednici Vlade

Također, Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za privatizaciju u Županiji Zapadnohercegovačkoj za 2024. godinu; Odluku o davanju suglasnosti za sporazumni raskid Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u državnom vlasništvu za podizanje višegodišnjih nasada na dijelu k. č. broj 1984/1 k. o. Jare, Široki Brijeg te Odluku o davanju suglasnosti za sporazumni raskid Ugovora o zakupu šumskog zemljišta u državnom vlasništvu za podizanje višegodišnjih nasada na dijelu k. č. broj 408 k. o. Dužice, Široki Brijeg.

Odlukom Vlade Županije Zapadnohercegovačke, petak 29. ožujka 2024. godine (Veliki petak) proglašen je neradnim danom u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Sezonci već pakiraju kofere

Grude.com - klik u svijet — Mon, 25 Mar 2024 15:43:00 GMT

U Hrvatskoj je počela potraga za sezonskim radnicima. Poslodavci oglašavaju svoje potrebe, no svima je jasno da bez stranih radnika neće moći popuniti otvorena radna mjesta.

Ovo će, kao i prethodnih godina, iskoristiti radnici iz BiH. U ovoj sezoni nudi im se mogućnost rada bolja nego ikad prije, piše Večernji list BiH.

Nedostatak radnika

Radnika u RH nedostaje u svim sektorima, a turistički je posebno pogođen. Kakva će biti situacija ovo ljeto, može li si poslodavac uopće priuštiti postavljanje bilo kakvih uvjeta pri zapošljavanju radne snage? Na to pitanje HRT-u je dao odgovor Robert Kovačević, predsjednik Ceha ugostiteljstva i turizma Udruge obrtnika u Zadru.

– Nužno je postaviti zahtjeve i uvjete da bi se zauzvrat dobila odgovarajuća radna snaga. Međutim, sezonski radnici čak prelaze zahtjeve današnjih redovito zaposlenih u našoj djelatnosti, u ugostiteljstvu – rekao je Kovačević.

Već se sada kombinira i postavlja ekipa za sezonu.

– Moramo već sad to napraviti, iako je to ekonomski neisplativo već sad ugovarati. To je samo jedan dogovor i nada da će ti ljudi ipak održati obećanje, doći navrijeme i početi raditi, iako nama ne pružaju nikakvo jamstvo ti ugovori i dogovori. Imamo vrlo nezgodnu situaciju – da riskiramo nekoga sada uzeti, nekoga odbiti, a da se taj isti kojeg smo uzeli možda i ne pojavi jedan dan – istaknuo je. Smatra kako bi bilo dobro da konobari znaju hrvatski. – No, neki su iz dalekih zemalja pa to ne možemo očekivati. Postoje i neka radna mjesta gdje se takvi mogu koristiti – rekao je Kovačević.

U turizmu i ove godine neće biti sasvim jednostavno popuniti sva radna mjesta, dovesti sve ljude koji bi trebali biti tu kako bi sve funkcioniralo. Smještaj stranih radnika u RH ubuduće će regulirati i Zakon o strancima. Uz minimum uvjeta stanovanja – 16 četvornih metara po osobi. Zakonski će se i produljiti trajanje radnih i sezonskih dozvola.

Uvjeti – bolji nego ikad prije. A plaće za bh. radnike znatno bolje od onih koje im nude domaći poslodavci. Za posao konobara do 1200 eura, barmena do 1300, a pizza-majstora i do 2000 eura. Ovo su iznosi koje nude ugostitelji na hrvatskoj obali zbog kojih će sigurno veliki broj naših ljudi otići na sezonu. Posla u Hrvatskoj, kako pišu i tamošnji mediji, u sezoni ima napretek.

Pizza-majstori mogu birati gdje će raditi. Plaće su do 2000 eura. Upravo su plaće one koje su presudne za odlazak na sezonski rad. I zbog kojih su domaći ugostitelji ljeti u problemu. Nedostatak radnika počet će se osjećati krajem travnja. O tri ljetna mjeseca ne treba ni govoriti. – Definitivno će biti problema jer neće biti dovoljno radne snage. Tamo za mjesec mogu zaraditi dvostruko više nego kod nas, a za četiri zaraditi toliko da mogu živjeti gotovo godinu dana ovdje. Zato ljudi odlaze na sezonu i kada se vrate, onda traže posao ovdje. I za sada nije problem naći posao jer svugdje nedostaje radnika – kaže za Srpskainfo Goran Savanović iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma RS-a. Prema njegovim riječima, prosječne plaće u ugostiteljstvu kod nas sada iznose oko 1000 KM. Ali nitko ne govori kolika je prava plaća; sigurno su veće, poručuje on. Kaže kako konobar može imati plaću do 1700 KM.

Manje plaće

Poručuje da naši ugostiteljski radnici, kad odu na sezonu, trebaju biti spremni na udarnički posao. – U odnosu na posao u sezoni, ovdje je lakše raditi. Ali ovdje zarađuju manje – ističe on.

Milan iz Banje Luke, koji uskoro kreće u Hrvatsku na sezonu, svoju priču iznio je za srpskainfo.com. Ovdje je radio kao konobar, prvo za dnevnicu od 50 pa za 70 KM. U prvoj smjeni je bilo lakše jer su ljudi uglavnom dolazili na kavu, ali druga smjena se, umjesto do 22 sata, često završavala poslije ponoći. Osim popisa, trebalo je počistiti lokal da bude spreman za prvu smjenu. Onda je odlučio potražiti sezonski posao. Internet mu je pomogao jer oglasa je napretek. Polovinom travnja ide za Istru, gdje će raditi u kafiću za plaću od 1200 eura.

– Bilo je bitno da znam barem jedan jezik, da imam iskustva. Imao sam dva kruga intervjua online, upoznao se s vlasnicima, dogovorio uvjete. Prijava je, naravno, od prvog dana. Smještaj oni osiguravaju, ne očekujem neki luksuz, ali nije ni važno. Imat ću radno vrijeme, slobodne sate ću provoditi kako želim. Ostajem do kraja rujna, a za poslije ćemo vidjeti – kazao je Milan.

Sličnih priča je na tisuće, neki već godinama zimu provode u BiH dok ljeti rade na Jadranu. Kažu za Večernji list, isplativije im je tako nego cijelu godinu raditi u BiH.

Ubijena najmlađa gradonačelnica Ekvadora, upucali je iz automobila

Grude.com - klik u svijet — Mon, 25 Mar 2024 08:40:00 GMT

Najmlađa gradonačelnica Ekvadora Brigitte Garcia (27) i jedan zaposlenik grada pronađeni su ubijeni u automobilu jučer rano ujutro, priopćila je ekvadorska policija. Vlasti te južnoameričke zemlje za val nasilja u državi krive trgovinu drogom, piše Reuters.

Nacionalna policija priopćila je da istražuje smrt 27-godišnje gradonačelnice San Vicentea te Jaira Loora, njezina direktora komunikacija, nakon otkrića njihovih tijela u pokrajini Manabi. Oboje su ubijeni iz vatrenog oružja, priopćila je policija.

"Ovo je atentat"

Kasnije jučer policija je rekla da je pucnjava došla iz automobila, koji je bio unajmljen, i da su pratili GPS sustav vozila. Garcia je bila u stranci Pokreta građanske revolucije bivšeg predsjednika Rafaela Corree.

Correa i Luisa Gonzalez, stranačka predsjednička kandidatkinja na nedavnim izborima, nazvali su Garcijino ubojstvo atentatom. "Upravo sam saznala da su ubili našu kolegicu, gradonačelnicu San Vicentea Brigitte Garciju", objavila je Gonzales na X-u.

Prošlog ljeta ubijen predsjednički kandidat koji je bio glasni kritičar korupcije i organiziranog kriminala

Garcia je posljednja politička osoba u Ekvadoru koja je ubijena nakon atentata na predsjedničkog kandidata Fernanda Villavicencia prošlog kolovoza.

Villavicencio, glasni kritičar korupcije i organiziranog kriminala, ubijen je tijekom kampanje dva tjedna prije predsjedničkih izbora.
Predsjednik Daniel Noboa proglasio je izvanredno stanje u siječnju zbog porasta nasilja nakon čega su naoružani muškarci upali u TV postaju tijekom prijenosa uživo. Noboa je također označio 22 kriminalne skupine kao terorističke organizacije.

Ranije ovog mjeseca je produljeno izvanredno stanje u Ekvadoru. Naboina vlada je u priopćenju osudila ubojstva te poručila da surađuje s tužiteljstvom i policijom kako bi osigurala brzu istragu. "Ojačat ćemo politiku javnog reda dok se ne postignu sigurnost i mir za sve Ekvadorce", priopćila je vlada.

Zelenski: Putin je ološ i jadnik, on je 100 tisuća terorista poslao u Ukrajinu!

Grude.com - klik u svijet — Sun, 24 Mar 2024 18:33:00 GMT

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je bio vidno ljut što se okrivljuje njegova zemlja zbog terorističkog napada u Moskvi za kojeg je odgovornost preuzeo ISIL.

Opisao je ruskog predsjednika i druge u Moskvi kao "ološ" jer su tamošnji napad povezali s Kijevom.

Sugerirao je da je "jadni" ruski vođa više zabrinut oko "pričvršćivanja" napada na Kijev nego za uvjeravanje vlastitih građana.

Zelenski je zatim okrenuo ploču prema Moskvi, rekavši da je poslala "stotine tisuća (svojih) terorista u Ukrajinu" otkako je započela invazija punog opsega u veljači 2022. godine.

Rekao je da te trupe sada brutaliziraju Ukrajinu, umjesto da štite Rusiju od stvarne prijetnje ekstremizma.

"Pale naše gradove... muče i siluju", rekao je Zelenski.

Ukrajinska policija otvorila je tisuće kaznenih slučajeva protiv ruskih vojnika od veljače 2022. godine.

Ranije u subotu, vojna obavještajna služba u Kijevu nazvala je konkretnu rusku tvrdnju da su naoružani napadači uhvaćeni u pokušaju bijega preko ukrajinske granice "apsurdnom".

To je aktivna linija bojišnice koja vrvi ruskim vojnicima i sigurnosnim službama.

Andriy Yusov je tvrdio da bi ideja da bi neko krenuo tamo nakon što izvede veliki napad na Moskvu bila ili "samoubilačka" ili "glupa".

Prema ruskim dužnosnicima, osumnjičenici su uhvaćeni u regiji Bryansk na putu na zapad prema Ukrajini. Ako je njihov automobil stvarno tamo zaustavljen, a to nije potvrđeno, mogli su ići prema Bjelorusiji.

U svom obraćanju, ukrajinski predsjednik također je aludirao na mračnu teoriju koju je ranije iznijela njegova vojno-obavještajna agencija - da su same ruske vlasti bile povezane s napadom u Moskvi.

Navodni motiv bio je ojačati Putinovu moć, prikupiti podršku za njegov rat i daljnju mobilizaciju.

Komentari se vraćaju na dugogodišnje sumnje u Rusiji zbog bombaškog napada na stambene blokove 1999. godine koji je bio okidač za Vladimira Putina, koji je u to vrijeme bio premijer, da pokrene rat protiv Čečenske Republike.

Ali Rusija i Ukrajina su uključene i u informacijskni rat, kao i u borbe na bojnom polju. Videozapis ISIL-a i tvrdnja da je izveo napad presjekla bi optužbe Kijeva baš kao što je učinila optužbe iz Moskve.

Lansiranja projektila u nedjelju ujutro na metu Ukrajine izgledaju kao obično kao ruski rat, a ne bilo kakva eskalacija kao odgovor na napad na Crocus City Hall - još.

Prije zore u nedjelju bilo je i izvješća o udarima Ukrajine na Krim - poluotok koji je Rusija ilegalno anektirala od Ukrajine 2014.

Za pripremu raketnog napada velikih razmjera potrebno je vrijeme, a ovo je drugi ruski napad od petka ujutro.

Grad Harkov još uvijek je uglavnom bez struje nakon što je napad tog dana bio usmjeren na energetsku infrastrukturu u cijeloj zemlji.

Ukrajina je sigurno spremna za još gore nakon sve retorike iz Moskve.

Ali napad na Crocus City Hall sugerira da se Rusija suočava sa stvarnom i značajnom opasnošću unutar svojih granica, a ne s lažnom prijetnjom koju je izmislila iz Ukrajine kako bi opravdala invaziju Vladimira Putina na Ukrajinu.

Broj mrtvih je 133, a mnogi se pitaju zašto je ISIL napao baš Rusiju

Grude.com - klik u svijet — Sat, 23 Mar 2024 15:02:00 GMT

Strahuje se da bi broj mrtvih mogao rasti. Zasad službena brojka govori o 133 ubijene osobe. Međutim, neslužbene informacije govore o više mrtvih, najmanje 143.

Islamska država objavila je u subotu fotografiju četvorice napadača koji su u petak ubili najmanje 133 osobe u koncertnoj dvorani u blizini Moskve, objavila je novinska agencija te militantne skupine na Telegramu.

"Napad dolazi u kontekstu bijesnog rata između Islamske države i zemalja koje se bore protiv islama", dodaje se u tekstu koji se poziva na sigurnosne izvore.

Islamska država preuzela je odgovornost za napad, ali Rusija sugerira da postoji ukrajinska veza, unatoč energičnom poricanju ukrajinskih dužnosnika da Kijev ima bilo kakve veze s tim.

Ruske vlasti priopćile su u subotu da su uhitile 11 osoba uključujući četiri osumnjičena napadača u vezi s napadom.

Islamska država posljednjih godina ponovno jača, posebice IS-K. Khorasan (Horasan) je drevni izraz koji se odnosi na regije Turkmenistana, Afganistana i Irana. Pripadnici IS-K-a su prvenstveno nezadovoljni borci pakistanskih talibana, no stižu i iz drugih područja.

Plodno tlo za novačenje je područje središnje Azije, kao i Ruska Federacija, Ingušetija, Dagestan i Čečenija. Dok je IS jačao u Iraku i Siriji, IS-K se tijekom 2011. i 2015. pojavio u istočnom Afganistanu. Američke operacije desetkovale su njihove snage, no one su se nakon povlačenja američkih trupa 2021. počele ponovno obavljati.

Za razliku od drugih terorističkih skupina, Islamska država ima transnacionalneambicije. Protuterorističke službe su zadnjih godina spriječile brojne napade u Europi.

Zašto napad na Rusiju?

Jedna od njenih meta je i Rusija. IS naime smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov režim ubijaju muslimane. Pod time misli na ruske vojne operacije u Čečeniji, Siriji i Afganistanu. U posljednja dva desetljeća, islamističke skupine su u više navrata napale područje Rusije.

Među najgorim napadima je bilo zauzimanje kazališta Nord Ost 2002. i masakr u Beslanu 2004., pri čemu je ubijeno više stotina ljudi. Islamska država vjerojatno želi izazvati kaos u Rusiji tijekom njene invazije na Ukrajinu. Kao i kod drugih terorističkih skupina, cilj joj je izazvati strah i neizvjesnost među stanovnicima.

Europski studij na SUM-u: stvaranje konkurentnog kadra za Europu

Grude.com - klik u svijet — Sat, 23 Mar 2024 08:27:00 GMT

Sveučilište u Mostaru pokretanjem novog diplomskog sveučilišnog interdisciplinarnog studija naziva Europski studij donosi nove perspektive obrazovanja na području Bosne i Hercegovine u skladu s aktualnim europskim potrebama tržišta rada, piše Večernji list BiH.

Spajajući ekonomske, društvene, humanističke i pravne aspekte visokog obrazovanja, studij će omogućiti studentima stjecanje interdisciplinarnog znanja i vještina iz različitih područja potrebnih za vođenje i sudjelovanje u europskim projektima i inicijativama, što uključuje obrazovanje i osposobljavanje cijele vertikale kadra za različite uloge unutar tržišta rada Europske unije.

Europski studij

Pokretanje ovakvog studija na akademskom području Bosne i Hercegovine proisteklo je iz kontinuiranog praćenja aktualnih potreba tržišta rada na cjelokupnom europskom području te odlučnosti da Sveučilište u Mostaru pruža visokoobrazovani kadar koji će biti konkurentan u Europskoj uniji.

Sveučilište u Mostaru oblikovat će buduće lidere kroz Europski studij, pripremajući ih za ključne uloge u administraciji i vodstvu u organizacijama Europske unije, čime doprinosimo jačanju i razvoju Europe. Europski studij, kako glasi službeni naziv, izvodit će Ekonomski fakultet, Filozofski fakultet i Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru uz partnere - visokoobrazovnu ustanovu Alma Mater Europaea i Sveučilište Sjever iz Republike Hrvatske, nudeći otvoren prostor za suradnju i s drugim europskim sveučilištima.

Europski studij omogućit će istraživanja na područjima koja su aktualna, učenje suvremenih istraživačkih pristupa, razvijanje novih uvida i oblikovanje suvremenih teorija, modela i koncepata, koja objedinjuje nastavnim planom i programom. Kroz zajedničke projekte, seminare, radionice i istraživačke aktivnosti studenti će imati priliku razmjenjivati ideje, iskustva i perspektive s kolegama i profesorima iz različitih disciplina.

Specijalistički studij

Osim osnovnog diplomskog studijskog programa, u planu je i pokretanje specijalističkog studija kao rezultat suradnje Filozofskog, Ekonomskog i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Specijalistički studij pružat će studentima odabir usavršavanja prema vlastitim interesima i karijernim ciljevima. Studenti će nakon završenog specijalističkog studija biti osposobljeni za napredne akademske, istraživačke ili profesionalne uloge u određenom području.

Pokretanje Europskog studija, kao i specijalističkog, na Sveučilištu u Mostaru predstavlja važan korak u promicanju suvremenog visokog obrazovanja. Provedbom različitih studijskih programa Sveučilište u Mostaru nastoji odgovoriti na potrebe tržišta rada, društva i akademske zajednice te pružiti studentima znanje i vještine koji su potrebni za buduće izazove.

Broj ubijenih popeo se na 60, Amerikanci tvrde da su upozorili Rusiju da se priprema napad

Grude.com - klik u svijet — Sat, 23 Mar 2024 07:33:00 GMT

Matthew Sussex, stručnjak za Rusiju i izvanredni profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu, govorio je za BBC News o tome zašto bi Islamska država napala Rusiju - i što bi Rusija učinila kao odgovor.

"Rusija ima dugu povijest ne baš dobrog tretiranja mnogih ljudi na vlastitom teritoriju koji su muslimani", kaže on za BBC.

“Imali smo dva rata u Čečeniji... drugi od 1999. do 2006. bio je nešto poput radikaliziranog rata u kojem ste imali ljude koji su se nastavili boriti s Islamskom državom protiv ruske vlade.

"Od tada su ruske aktivnosti u Siriji učinile da Islamska država vidi rusku vladu kao primarnu prijetnju."

Kaže da očekuje da će ruski odgovor na napad na Crocus Hall biti "ekstremno nasilan", navodeći kao primjere posljedice nakon opsade kazališta u Moskvi 2002. i opsade škole u Beslanu 2004.

"Možda nije toliko važno tko je izveo napade, nego za koga će ruska vlada odlučiti da je kriv i protiv koga će odgovoriti."

Kaže da je američko upozorenje o mogućem napadu, izdano 7. ožujka, Kremlj tretirao kao pokušaj "miješanja" u njegove nedavne opće izbore i unutarnje poslove.

Broj ubijenih u terorističkom napadu povećao se na 60, dok je oko 145 ranjenih. SAD ima obavještajne podatke koji potvrđuju da je Islamska država odgovorna za napad, navodi Reuters. Dužnosnik je rekao da su Sjedinjene Države upozorile Rusiju posljednjih tjedana na mogućnost napada.

ISIL je preuzeo odgovornost za teroristički napad u Moskvi!

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 23:04:00 GMT

Islamska država preuzela je odgovornost za napade u kojima je ubijeno najmanje 40 civila i više od 100 ih je ranjeno.

- Borci Islamske države napali su veliko okupljanje kršćana u gradu Krasnogorsku u predgrađu ruske prijestolnice Moskve, ubivši i ranivši stotine i prouzročivši veliko razaranje mjestu prije nego što su se sigurno povukli u svoje baze - poručili su.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) potvrdilo je za Večernji list da večeras u koncertnoj dvorani u kojoj se dogodio napad nije bilo hrvatskih državljana.

Moskva zbraja mrtve i ranjene! Ukrajina optužuje Putina da je organizirao teroristički čin da opravda ubijanja

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 22:25:00 GMT

U koncertnoj dvorani Crocus City Hall u blizini Moskve došlo je do napada, a čula se i eksplozija, izvijestile su danas ruske novinske agencije pozivajući se na hitne službe. Ruske agencije javljaju, pozivajući se na FSB, kako je u napadu ubijeno najmanje 40 ljudi, a više od 100 ih je ranjeno.

Više osoba otvorilo je vatru iz automatskog oružja na civile u predvorju dvorane. Na lice mjesta stiglo je 50 vozila Hitne pomoći i specijalci iz Nacionalne garde. Dvorana i dalje gori, u nju su upali specijalci, a došlo je i do urušavanja krova.

Ukrajina je zanijekala umiješanost u napad, ali je poručila da će ga Rusija iskoristiti za daljnju eskalaciju rata i mobilizaciju. Stigle su i prve reakcije Bijele kuće, koja također niječe umiješanost Ukrajinaca, ali i Kremlja, koji je poručio da je predsjednik "već izdao sve potrebne naredbe".

Rusko ministarstvo kulture priopćilo je da su u cijeloj zemlji otkazani svi zabavni i masovni događaji.

Ukrajinska vojna obavještajna služba optužila je Kremlj i njegove specijalne službe da su orkestrirali smrtonosni napad navečer blizu Moskve kako bi okrivili Ukrajinu i opravdali "eskalaciju" rata.

"Teroristički napad u Moskvi planirana je i namjerna provokacija ruskih specijalnih službi po nalogu (Vladimira) Putina. Cilj mu je opravdati još oštrije udare na Ukrajinu i totalnu mobilizaciju u Rusiji", uvjerava GUR, smatrajući da se napad “mora shvatiti kao Putinovu prijetnju da izazove eskalaciju i produži rat”.

U napadu na koncertnu dvoranu u blizini Moskve, u kojem je sudjelovalo više napadača u maskirnim odorama, naoružanih automatskim oružjem, ubijeno je, prema prvim podacima, 40 ljudi, a ranjeno njih više od sto.

Za sada se ne zna tko su napadači, a ruske vlasti objavile su da se radi o terorističkom činu.

Iz drugih se županija u ZHŽ tijekom 2023. doselilo 458 osoba

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 18:26:00 GMT

Zapadnohercegovačka županija, čini se, postaje sve zanimljivije mjesto za život stanovnicima drugih županija.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku objavljenim u publikaciji "Migracije stanovništva 2023.", a koji se tiču međužupanijskih migracija, tijekom 2023. godine u Zapadnohercegovačku županiju doselilo se 458 osoba, dok su se u istom razdoblju iz nje iselila 402 stanovnika, piše Večernji list BiH.

Najviše doseljenih dolazi s područja Hercegovačko-neretvanske županije, i to njih 254. Također, u isto se vrijeme najviše odseljenih iz Zapadnohercegovačke županije odselilo upravo na područje HNŽ-a, njih 234. S druge strane, tijekom prošle godine na područje ZHŽ-a nije se doselila ni jedna osoba s područja Posavske, Bosansko-podrinjske i Unsko-sanske županije.

Adresu u Tuzlanskoj županiji onom na području ZHŽ-a zamijenile su dvije osobe, Zeničko-dobojskoj njih 13, a Sarajevskoj 12. U istom razdoblju, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, na područje ZHŽ-a doselilo se i 16 osoba s područja Srednjobosanske županije, kao i 28 s područja Hercegbosanske županije. Kada je riječ o migracijama unutar same Zapadnohercegovačke županije, riječ je o 133 osobe koje su zamijenile mjesto stanovanja unutar četiri jedinice lokalne samouprave (Ljubuški, Grude, Široki Brijeg i Posušje). Među osobama koje su se doselile na područje ZHŽ-a je 178 muškaraca i 290 žena.

Gledajući prema starosti, u dobi od 0 do 4 godine doselilo se 16 osoba, u dobi od 5 do 9 godina deset osoba, od 10 do 14 godina sedam osoba, a od 15 do 19 godina 58 osoba. Nadalje, 65 osoba koje su se doselile u ovu županiju imalo je od 20 do 24 godine, 100 osoba od 25 do 29 godina, kao i 54 starosti od 30 do 34 godine. Među doseljenicima je tijekom prošle godine bilo i 37 osoba od 35 do 39 godina te po 16 u dobi od 40 do 44 godine i u dobi od 45 do 49 godina. U dobi od 50 do 54 godine doselilo se 12 osoba, u dobi od 55 do 59 doselilo se 14 osoba, zatim od 60 do 64 godine 20 osoba, a u dobi od 65 do 69 njih 11.

U istom razdoblju u ZHŽ se doselilo i po sedam osoba dobi od 70 do 74 godine i od 75 do 79 godina, kao i četiri osobe starosti od 80 do 84 godine i 14 osoba starijih od 85 godina. Promatrajući pojedinačno jedinice lokalne samouprave, najveći broj doseljenih bilježi Grad Ljubuški. Naime, prema spomenutim podacima, u Grad Ljubuški su se tijekom 2023. godine doselile 143 osobe, dok su se odselile 92, čime je ova jedinica lokalne samouprave u plusu za 51 stanovnika.

S druge strane, općina Posušje bilježi veći broj odseljenih nego doseljenih. Iz ove se općine odselila 61 osoba, dok se u istom razdoblju na njezin prostor doselilo 50 osoba. S područja Grada Širokog Brijega tijekom 2023. godine odselile su se 184 osobe, dok ih se doselilo 185. Općina Grude je, barem kada su u pitanju migracije, prošlu godinu završila s plusom od 15 stanovnika.

Iz ove općine odselilo se 65 osoba, dok ih se u istom razdoblju doselilo 80. Inače, izvješće o migracijama stanovništva je publikacija Federalnog zavoda za statistiku, koja sadrži statističke podatke o kretanju stanovništva unutar Federacije Bosne i Hercegovine, kao i kretanje stanovništva između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te Federacije Bosne i Hercegovine i Distrikta Brčko BiH prema demografskim karakteristikama.

Istraživanje o migracijama stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine temelji se na evidencijama prebivališta i boravišta građana Bosne i Hercegovine koje se vode u Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).

Što se sve nalazi u hercegovačkim jamama i zašto su nam toliko važne? VIDEO

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 17:36:00 GMT

Krške jame su kolektori vode, a ako su one onečišćene, pitka voda ispire se preko otpada i prolazi do naših izvora i rijeka.

Edukativni film

U hercegovačkim jamama često pronalazimo plastiku, bijelu tehniku, strvine, pa čak i automobile.

Prilikom čišćenja se nailazi na minsko eksplozivna sredstva koja speleolozima stvaraju najveći problem, priopćeno je iz Speleološkog društva "Herceg" Mostar.

Film "Čuvajmo jame naše jer one vodom pune čaše" je napravljen u 2023. godini kako bi ukazalo na važnost očuvanja jama te educiralo stanovništvo.

Podsjetimo, svake godine Svjetski dan voda (22. ožujka) podiže svijest i inspirira akciju za rješavanje problema krize vode i higijene.

Obilježavaju ga Ujedinjeni narodi, koordinirano od strane UN-Water i koju vodi jedna ili više članica UN-Water i partnera sa srodnim mandatom.

Tema Svjetskog dana voda 2024. godine je 'Upravljanje vodom za mir' i naziv Izvještaja o razvoju svjetskih voda je 'Upotreba vode za mir i prosperitet'.

Svjetska kampanja za Dan voda jednostavno se zove 'Voda za mir', navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

200 milijuna ljudi bez vode za piće

Voda može stvoriti mir ili izazvati sukob. Kada nema dovoljno vode ili je ona zagađena, ili kada ljudi nemaju jednak pristup ili nemaju nikako pristup vodi, tenzije mogu porasti između zajednica i zemalja.

Više od tri milijarde ljudi širom svijeta ovisi o vodi koja prelazi državne granice. Ipak, od 153 države koje dijele rijeke, jezera i vodonosne slojeve sa svojim susjedima, samo 24 zemlje imaju sporazume o suradnji za svu zajedničku vodu.

I danas je dvije milijarde i 200 milijuna ljudi i dalje bez sigurne vode za piće, uključujući 115 milijuna ljudi koji piju površinsku vodu. Otprilike polovina svjetske populacije doživljava ozbiljnu nestašicu vode barem dio godine.

Očekuje se da će se ovi brojevi povećati, pogoršani klimatskim promjenama i rastom stanovništva.

Samo 0,5 posto vode na Zemlji je upotrebljiva i dostupna slatka voda – a klimatske promjene opasno utiču na to zalihe.

U posljednjih dvadeset godina, kopneno skladištenje vode – uključujući vlagu tla, snijeg i led – opadalo je stopom od 1 cm godišnje, sa velikim posljedicama po sigurnost vode.

FOTO: Ilustracija

Ovo su preporuke na kojima moramo raditi kako bismo dobili datum službenog početka pregovora

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 16:01:00 GMT

Europsko vijeće je dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, a na sjednici su šefovi vlada zemalja članica donijeli zaključke, od kojih se jedan odnosi na BiH. U njemu stoji da BiH treba poduzeti relevantne korake iz preporuka Komisije 12. listopada 2022.

Zaključak pod rednim brojem 31 govori o odobravanju pristupnih pregovora za BiH, a da ćemo datum otvaranja pregovora dobiti kada ispunimo preporuke Europske komisije od 12. listopada 2022. godine.

"Nadovezujući se na preporuku Europske komisije od 12. ožujka 2024. godine, Europsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore sa BiH. Europsko vijeće s tim u vezi poziva Komisiju da pripremi Pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022", navodi se u zaključku.

Riječ je o kriterijima koje je Europska komisija pred Bosnu i Hercegovinu postavila isti dan kada su dali preporuku za davanje kandidacijskog statusa Bosni i Hercegovini.

Komisija je tada preporučila da BiH mora napraviti osam koraka koji su potrebni za napredak na europskom putu. To su:

1. Prioritet je usvojiti izmjene postojećeg Zakona o VSTV-u kako bi ojačali njihov integritet (što je usvojeno).

2. Usvojiti novi Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH

3. Usvojiti Zakon o borbi protiv sukoba interesa (također usvojeno)

4. Poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala

5. Odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima upravljanja granicom i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sustava azila (dijelom usvojeno kroz sporazum s Frontexom)

6. Osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja

7. Garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima

8. Osigurati rezultate u funkcioniranju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU

U ožujku ove godine Europska komisija je posljednji put ažurirala pomak Bosne i Hercegovine po pitanju gore navedenih kriterija.

Izvješće Europske komisije od 12. ožujka govori dokle smo na putu usvajanja tih kriterija

Navodi se da BiH još mora usvojiti novi zakon o VSTV-u, koji bi bio u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije, no u tijeku je izrada zakona, kako kažu, s obzirom na to da je formirana i radna grupa.

"Novi zakon o VSTV-u bi trebao također osigurati pravo VSTV-a da traži dodatne podatke u provjeri iskaza o imovini. Vlasti Bosne i Hercegovine očekuju da će nacrt završiti do travnja 2024. i dostaviti Venecijanskoj komisiji na novo mišljenje, prije usvajanja od strane Vijeća", navodi se u posljednjem izvješću Europske komisije

Navode i kako Ministarstvo pravde BiH završava nacrt zakona o sudovima Bosne i Hercegovine te očekuju da će ga dostaviti Vijeću ministara na usvajanje u ožujku. Takvih pokušaja je već bilo, ali neuspješno zbog pitanja lokacije suda i prijenosa nadležnosti.

"Komisija očekuje da Bosna i Hercegovina dostavi nacrt zakona Venecijanskoj komisiji kako bismo dobili naknadno mišljenje, prije usvajanja u domovima Parlamenta", navodi se u izvješću Europske komisije.

Četvrtka točka izvješća je Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji su bh. vlasti nedavno usvojile u okviru 3 + 1 zahtjeva za dobijanje zelenog svjetla Vijeća EU.

Borba protiv korupcije i organiziranog kriminala je jedan od najvažnijih prioriteta EU stoga se ističe da su neki koraci već napravljeni kao što je usvajanje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Vlasti Bosne i Hercegovine su također na nivou radne grupe finalizirale nacrt novog zakona o zaštiti osobnih podataka, što je preduvjet za stupanje na snagu Eurojusta, međutim potrebno je zakon i usvojiti.

Strategija javnih nabavki 2024 - 2028 je finalizirana i čeka se usvajanje od strane Vijeće ministara, naveli su.

"Bosna i Hercegovina bi trebala ojačati suradnju između agencija za provođenje zakona i usvojiti strateški pristup borbi protiv teškog i organiziranog kriminala", poručili su.

Govoreći o točki koja se fokusira na unaprjeđenje upravljanja granicom i migracijama, navodi se kako taj segment u BiH nastavlja poboljšavati.

"Parlament je usvojio Zakon o strancima u kolovozu 2023. Prijemni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacijski protokoli su generalno na zadovoljavajućem nivou. Bosna i Hercegovina treba dodijeliti odgovarajuću sumu iz proračuna za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u svoje zemlje porijekla i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sustav azila", navodi se.

U prosincu 2023. Vijeće ministara usvojilo je sporazum s Frontexom, Predsjedništvo ga je usvojilo u veljači 2024. godine, a glavni pregovarači su imenovani. U siječnju 2024. godine Bosna i Hercegovina se dodatno uskladila sa viznom politikom EU ukidanjem Omana sa svoje liste zemalja bez viza.

Međutim, vlasti BiH još nisu usvojile Zakon o kontroli granica, koji je trenutno u formi nacrta i očekuje se da ga Ministarstvo sigurnosti dostavi Vijeću ministara na usvajanje, a zatim i u parlamentarnu proceduru.

Kada je riječ o koraku koji osigurava zabranu torture, ističe se da je Ustavni sud ukinuo smrtnu kaznu u Ustavu RS-a, a da je u kolovozu 2023. godine parlament izmijenio Zakon o ombudsmenima na adekvatan način.

Garantiranje slobode izražavanja i medija te zaštita novinara u BiH nije na visokom nivou stoga će biti potrebno uraditi dodatne korake. Do sada su sva tužiteljstva i agencije za provođenje zakona imenovale kontakt osobe za novinare, a prva obuka kontakt točaka koju financira EU održana je krajem veljače.

U skladu s ovim kriterijem je i potreba za održivim RTV sustavom, a BiH je do sada samo privremeno riješila financijski problem na način da je od sredstava RAK-a dat novac BHRT-u i entitetskim emiterima.

SKB Mostar: Pacijenti koji nemaju plaćenu premiju osiguranja neće moći podignuti laboratorijske nalaze

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 09:54:00 GMT

Dom zdravlja Grude objavio je informaciju iz SKB Mostar kako pacijenti koji nemaju premiju osiguranja (markicu), neće moći preuzeti nalaze koji se rade u laboratorijima mostarske bolnice dok ne plate participaciju.

Podsjećaju da je rok za uplatu premije osiguranja 31.03.

Cijena nafte pada, jača dolar! Iščekuje se odluka o prekidu rata

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 08:03:00 GMT

Cijene nafte "potonule" su u ranom azijskom trgovanju u petak zbog mogućnosti konačnog prekida vatre u Gazi. To bi moglo olabaviti globalnu opskrbu naftom.

U isto vrijeme jači američki dolar i slabija cijena nafte umanjili su raspoloženje potražnje.
Cijena barela sirove nafte Brent pao je za 18 centi na 85,60 dolara do 0011 GMT. Futuresi, ugovori koji nalažu izvršavanje u budućnosti, američke sirove nafte CLc1 pali su 19 centi na 80,88 dolara po barelu.

U četvrtak je američki državni tajnik Antony Blinken rekao kako vjeruje da bi pregovori u Kataru mogli postići sporazum o prekidu vatre u Gazi, povećavajući izglede za veću globalnu opskrbu naftom.

Mongoliju pogodila najhladnija zima u zadnjih 50 godina, uginuli milijuni životinja

Grude.com - klik u svijet — Fri, 22 Mar 2024 07:31:00 GMT

Mongolija se smrzava u najoštrijoj zimi u pola stoljeća s ekstremnim uvjetima koji su dosad ubili više od 4.7 milijuna životinja te ugrožavaju egzistenciju i opskrbu hranom tisuća ljudi, upozorio je Međunarodni Crveni križ, a prenosi CNN.

Teški uvjeti, poznati kao džud na mongolskom, karakterizirani su padom temperatura, dubokim snijegom i ledom koji pokrivaju područja za ispašu i odsijecaju pristup hrani za stoku.

Oko 300.000 ljudi u Mongoliji tradicionalni su nomadski stočari i ovise o svojoj stoci, kozama i konjima za hranu i prodaju na tržnici.

300.000 nomada u teškoj situaciji

"Oni ljudi koji u potpunosti ovise o svojoj stoci kako bi preživjeli, postali su siromašni u samo nekoliko mjeseci", rekao je Alexander Matheou, regionalni direktor Crvenog križa za Aziju i Pacifik. “Neki od njih sada se više ne mogu prehraniti niti grijati svoje domove”, rekao je.

Od studenog je n
ajmanje 2250 obitelji stočara izgubilo više od 70% stoke. Više od 7000 obitelji sada nema pristup odgovarajućoj hrani.

Džud je zahvatio tri četvrtine zemlje, ali se očekuje da će se uvjeti pogoršati dokle god zima traje. "Sada je proljeće, ali zima se u Mongoliji oteže, još uvijek ima snijega na tlu, a stoka i dalje umire", rekao je Matheou.

Mongolska vlada prošlog je mjeseca proglasila stanje pojačane pripravnosti koje će trajati do 15. svibnja, a u utorak je Crveni križ pokrenuo apel za ublažavanje patnje ljudi koji su ostali bez sredstava za život.

"Čak i uz visoku razinu pripravnosti, kakva je bila u Mongoliji ove i prethodnih godina, nije prikladno nositi se s ekstremnim uvjetima", rekao je Matheou. "Dugo smo se pripremali, no razmjeri su nas ipak iznenadili", rekao je.

se smrzava u najoštrijoj zimi u pola stoljeća s ekstremnim uvjetima koji su dosad ubili više od 4.7 milijuna životinja te ugrožavaju egzistenciju i opskrbu hranom tisuća ljudi, upozorio je Međunarodni Crveni križ, a prenosi CNN.

Teški uvjeti, poznati kao džud na mongolskom, karakterizirani su padom temperatura, dubokim snijegom i ledom koji pokrivaju područja za ispašu i odsijecaju pristup hrani za stoku.

Oko 300.000 ljudi u Mongoliji tradicionalni su nomadski stočari i ovise o svojoj stoci, kozama i konjima za hranu i prodaju na tržnici.

300.000 nomada u teškoj situaciji

Od studenog je najmanje 2250 obitelji stočara izgubilo više od 70% stoke. Više od 7000 obitelji sada nema pristup odgovarajućoj hrani.

“Ovi džudovi su ciklični i sve su češći. Bilo ih je šest u zadnjih 10 godina, a ovaj je daleko najgori. Nekada su se događali rijetko, sada se događaju često,” rekao je Matheou.

Mongolija je jedna od zemalja najviše pogođenih klimatskom krizom, s prosječnom temperaturom zraka koja je porasla za 2.1 stupanj Celzijusa u posljednjih 70 godina, prema UN-ovom Programu za razvoj (UNDP).

Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem poremetile su četiri različita godišnja doba u zemlji, što je dovelo do porasta stalnih ljetnih suša i posljedično oštrih zima, prema UN-ovim agencijama.

Predviđa se da će učinci ovogodišnje krize biti veći od džuda koji je pogodio Mongoliju 2010. te bi moglo uginuti više od 10 milijuna grla stoke, prema IFRC-u.

"Svjedoci smo brojnih borbi s kojima se suočavaju mnoga stočarska domaćinstva, od gubitka dragocjene stoke do tereta financijskih poteškoća, ograničenih resursa i ogromnih pritisaka na mentalno i fizičko zdravlje ljudi", rekla je Olga Dzhumaeva, voditeljica Crvenog križa u istočnoj Aziji.

“Pa ipak, vidimo nepokolebljivu nadu i otpornost tolikih obitelji dok se nevjerojatnom snagom bore protiv zime. Stalno uginuće stoke, smanjenje resursa i sve lošiji uvjeti stotina tisuća ljudi u Mongoliji ove zime jasan su podsjetnik na razarajuć učinak klimatskih promjena i dostavu hitne pomoći Mongoliji”, zaključila je.

FBIH: Cijene porasle za 1,1 posto

Grude.com - klik u svijet — Thu, 21 Mar 2024 09:38:00 GMT

Posmatrano po odjeljcima Klasifikacije osobne potrošnje prema namjeni, cijene su porasle u odjeljcima: Prijevoz i Restorani i hoteli po 2,1 posto, Alkoholna pića i duhan za 0,8 posto, Stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti i Rekreacija i kultura po 0,6 posto, Zdravstvo za 0,5, Hrana i bezalkoholna pića i Ostala dobra i usluge po 0,4 posto i Komunikacije za 0,2 posto.

Cijene su pale u odjeljcima: Odjeća i obuća za 1,8 posto i Namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,5 posto.

U odjeljku Obrazovanje, u prosjeku, cijene se nisu mijenjale.

U veljači 2024. godine u odnosu na veljaču 2023. godine, cijene su porasle za 1,1 posto (godišnja inflacija).

Otvorit će se pristupni pregovori za Bosnu i Hercegovinu!

Grude.com - klik u svijet — Wed, 20 Mar 2024 13:11:00 GMT

Lideri EU će u četvrtak na samitu u Bruxellesu odlučiti otvoriti pregovore s BiH te zatražiti od Vijeća izradu pregovaračkog okvira kako bi se ti pregovori i mogli otvoriti. Stoji to u nacrtu zaključaka koje će Europsko vijeće usvojiti na samitu u četvrtak i petak, a u koji je Jutarnji list dobio uvid.

- Nastavno na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024. godine, Europsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Vijeće se poziva da usvoji pregovarački okvir kad budu poduzeti relevantni koraci utvrđeni u preporukama komisije iz 12. listopada 2022. godine - piše u nacrtu. Stavljanje ove rečenice u nacrt rezultat je dogovora zemalja članica na sastancima za pripremu Europskog vijeća.

U dijelu zaključaka koji se tiču proširenja Europske unije govori se i o potrebi paralelnih reformi i u EU i državama kandidatima kako bi bili spremni za proširenje.

- Europsko vijeće razmotrilo je pripreme za proširenje i unutarnje reforme, posjetivši da se posao na oba kolosijeka mora nastaviti paralelno kako bi se osiguralo da i buduće zemlje članice i EU budu spremne za proširenje na vrijeme - stoji u nacrtu zaključaka.

Za sve zemlje sa statusom kandidata, uključujući i one za koje je usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora, nužno je usvajanje pregovaračkog okvira da bi se ti pregovori i usvojili. Odluku o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom Europsko vijeće usvojilo je u prosincu prošle godine, ali oni nisu još uvijek otvoreni upravo jer još nije usvojen pregovarački okvir. Tako će biti i s Bosnom i Hercegovinom. Ali odluka lidera EU konačna je i sad samo treba pričekati usvajanje pregovaračkog okvira.

Hrvatska je snažno lobirala u Bruxellesu i državama članicama za odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Još prošli tjedan, nakon što je Europska komisija preporučila otvaranje pregovora, Hrvatska, s još šest država članica, poslala je zajedničko pismo u kojem se traži odluka Europskog vijeća na samitu u četvrtak o otvaranju pregovora s BiH.

Jutarnji list imao je uvid u to pismo, koje su, osim Hrvatske, potpisale i Austrija, Češka, Grčka, Italija, Slovenija te Slovačka. U pismu se navodi da je BiH proteklih mjeseci postigla veći uspjeh u reformi, nego u prijašnjih nekoliko godina. Navodi se da bi odlaganje odluke poslalo negativnu poruku regiji kojoj je EU obećala europsku budućnost još prije 20 godina.

Elon Musk užario internet: Koristim ketamin jer puno radim i tako izbacujem negativno raspoloženje

Grude.com - klik u svijet — Tue, 19 Mar 2024 23:26:00 GMT

Elon Musk koristi ketamin da poboljša svoje mentalno zdravlje. To je sam milijarder priznao u najnovijem intervjuu.

"Postoje trenuci kada imam neku vrstu… negativnog kemijskog stanja u mozgu, kao što je depresija, pretpostavljam".

Napomenuo je da koristi "malu količinu jednom, svake druge nedjelje“.

"Ketamin je koristan za izbacivanje negativnog raspoloženja", nastavio je Musk, nazivajući svoju depresiju "kemijskom plimom“ i rekavši da to nije "loša vijest".

Vlasnik Twittera dodao je da je objavio svoju upotrebu ketamina u nadi da će pomoći ljudima.

Musk je također rekao da ketamin dobiva na recept od liječnika i da ne zloupotrebljava lijek.

"Ako koristite previše ketamina, ne možete uraditi posao, a ja imam puno posla", rekao je Musk.

Jedna od najboljih tiskovina, Večernji list, na svom portalu ima iscrpan članak o ketaminu, autora Zorana Vitasa, a kojeg prenosimo u cijelosti.

Nekada korišten kao anestetik, a onda ozloglašen kao klupska droga popularno zvana Special K, ketamin je posljednjih godina smatran lijekom za depresiju, odnosno učinkovit kod nekih osoba s refraktornom depresijom. I to ni manje ni više nego kao čudesan lijek, u smislu da njegovo djelovanje na stanje depresije traje dugo. Bilo je, međutim, studija koje su dokazivale kako ketamin nije efikasniji, štoviše, prema tim je istraživanjima inferioran elektrokonvulzivnoj terapiji, EKT-u.

U svakom slučaju, ketaminom se postiže djelovanje protiv depresije, no cijelo se vrijeme nije znalo zbog čega je njegovo djelovanje kod određenih osoba tako snažno i dugotrajno. I sada se u znanstvenom časopisu Nature pojavila studija kojom se odgovara na to pitanje. Dr. sc. Porin Makarić, dr. med., psihijatar iz Zavoda za afektivne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, objasnio je kako je ketamin doista lijek koji se koristi kao anestetik, no zbog svojega djelovanja i osjećaja koji izaziva često se zloupotrebljava.

– Ilegalno se zloupotrebljava kao droga za partyje jer uzrokuje stanje euforije, opuštenosti i disocijacije. Disocijacija je, pojednostavljeno rečeno, stanje u kojem osoba gubi doticaj s realitetom, odnosno osjećaji i percepcije odvojeni su od svjesne spoznaje. Osim zabilježenih negativnih posljedica uzimanja ketamina, u kontroliranim uvjetima zapaženi su i pozitivni učinci na raspoloženje. Naime, u određenoj dozi i intervalima, primjena ketamina može imati pozitivne učinke na simptome depresije – kaže dr. Makarić, prenosi Herc.info. Nastavio je kako je iz tog razloga 2019. godine Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila derivat ketamina nazvan esketamin za liječenje terapijski rezistentne depresije, odnosno stanja u kojem nije došlo do adekvatnog odgovara na do tada primijenjenu terapiju (barem dva antidepresiva).

– Esketamin je pročišćena formula ketamina koja ima manje zabilježenih nuspojava. Esketamin se daje u obliku spreja za nos, po čemu se razlikuje od ketamina, koji je intravenski anestetik i može utjecati na promjenu svijesti. Za razliku od drugih lijekova koji se koriste u liječenju depresivnog poremećaja, u kliničkim istraživanjima, ali i praksi, kod kontrolirane uporabe esketamina zabilježen je brži pozitivan učinak na vodeće simptome bolesti. Naime, kod primjene konvencionalnih antidepresiva inicijalni antidepresivni učinak može se uočiti nakon dva do tri tjedna liječenja, a smanjenje simptoma za 40-50% događa se nakon tri do četiri tjedna – kaže naš sugovornik.

Godine 2019., dakle, Američka agencija za hranu i lijekove odobrila je derivat ketamina nazvan esketamin pod nazivom Spravato za depresiju koja ne reagira na najmanje dva klasična antidepresiva. Jednom su se studijom prepoznavale i grupe oboljelih od depresije koje će reagirati brže od ostalih na primjenu esketamina, a brojne studije doista su ukazale na to da su infuzije ketamina administrirane u kontroliranim uvjetima od strane medicinskih profesionalaca sigurne te ne izazivaju ovisnost. I u toj studiji, objavljenoj u časopisu Journal of Affective Disorders, istaknuto je da su još trajala istraživanja na koga ketamin najbolje djeluje i zašto; tom konkretnom studijom došlo se do spoznaje da je to kod onih pacijenata koji su proživjeli traume ili zlostavljanja kada su bili djeca. Nova nedavna studija, objavljena u časopisu Nature, daje još neke konkretnije odgovore.

Dr. Makarić nastavio je kako je, osim brzog učinka na vodeće simptome bolesti, u istraživanjima zabilježen i dugoročni učinak lijeka na depresiju.

– U recentno objavljenom znanstvenom radu u renomiranom časopisu Nature, uz kratkoročne učinke, detaljno je objašnjen potencijalni dugoročni učinak ketamina na depresiju. Istraživanje koje su proveli Shuangshuang Ma i suradnici govori o potencijalnim mehanizmima djelovanja ketamina. Brzi antidepresivni i potencijalno antisuicidalni učinak nakon jedne doze intravenski primijenjenog ketamina očekuje se unutar jednog sata te se povezuje s trenutačnom blokadom specifičnih receptora (NMDA) određene regije mozga. Zanimljivo je da doza ketamina značajno pada u plazmi i mozgu unutar trideset minuta od primjene, no antidepresivni je učinak i dalje prisutan. U spomenutom istraživanju taj je učinak povezan s blokadom specifičnih receptora (NMDA) u određenoj regiji mozga, što dovodi do neuralne aktivnosti koja zaostaje barem 24 sata nakon primjene ketamina. Antidepresivni učinak dulji od 24 sata može se povezati s neuralnom neuroplastičnosti, odnosno drugim mehanizmima. Među ostalim, to je istraživanje korisno jer detaljno objašnjava interakciju te posljedice modulacije ketamina i NMDA receptora u mozgu, što nam otvara nove mogućnosti primjene ketamina u kliničkoj praksi – objasnio je dr. Makarić.

Do 31. ožujka 2024. godine ZZO ŽZH vrši redovitu distribuciju premije osiguranja

Grude.com - klik u svijet — Tue, 19 Mar 2024 10:15:00 GMT

Po isteku roka redovite distribucije, premiju osiguranja za 2024. godinu mogu nabaviti prvoprijavljeni osiguranici, tj. osobe koje nisu bile prijavljene na zdravstveno osiguranje u razdoblju redovite distribucije i to najkasnije 30 dana od dana prijave na Poreznu upravu.

Cijena premije osiguranja iznosi 20 KM, a nabavom iste osigurane osobe oslobođene su plaćanja participacije za 135 zdravstvenih usluga.

Djeca do navršenih 18 godina života oslobođena su osobnog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite. Također, osobnog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite oslobođeni su i korisnici stalne socijalne potpore, te osobe s navršenih 65 godina života koje su osigurane preko Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi.

Uplata premije osiguranja za 2024. godinu vrši se isključivo kod organizacija za obavljanje platnog prometa (banka, pošta) na depozitni račun Zavoda, broj: 134-001-1110009-197.Vrsta prihoda 722611.

Lokacije za redovitu distribuciju premije osiguranja za 2024. godinu:
Područni ured Grude 039/662 400
Područni ured Ljubuški 039/830 528
Područni ured Posušje 039/681 013
Područni ured Široki Brijeg 039/704 927

Logika u BiH: Iako je gorivo palo za 30 feninga, brašno za 20, kruh je poskupio; rastu i cijene mesa, riže...

Grude.com - klik u svijet — Mon, 18 Mar 2024 16:15:00 GMT

Unatoč trendovima u ekonomskim tokovima zemalja Europske unije, a koji se reflektiraju kroz pad inflacije, zaustavljanje rasta cijena prehrambenih proizvoda, kao i poboljšanje ukupnog životnog standarda, u BiH logici u ekonomskom smislu nema previše mjesta, a dokaz pronalazimo u prilično ilustrativnom primjeru koji govori da pad cijena energenata ne proizvodi jednako "dramatične" promjene kada govorimo o cijeni određenih prehrambenih proizvoda, piše Večernji list BiH.

Dapače, neki od njih, unatoč padu cijena goriva, i dalje poskupljuju. Uvidom u prosječne cijene koje je Agencija za statistiku BiH izračunala za siječanj te usporedbom s cijenama iz siječnja 2023. godine, vidljivo je kako su riža, kruh te niz vrsta mesa poskupjeli iako je u međuvremenu došlo do pada cijene benzina i dizela.

Tako je prosječna cijena dizela u siječnju ove godine iznosila 2,60 KM po litri, a benzina 2,50, dok je prije godinu dana litra dizela koštala 2,90 maraka, a benzina 2,60 maraka. Budući da se cijena goriva obično uzima kao ključni razlog opravdanja cjenovnog rasta prehrambenih proizvoda, postavlja se pitanje uslijed čega dolazi do poskupljenja u brojnim primjerima, a kada se tome dodaju i dalje iznimno visoki troškovi brojnih usluga, jasno je kako su kućni proračuni većeg broja žitelja ove zemlje i dalje izloženi značajnom pritisku.

Tako je, primjerice, kilogram riže u siječnju ove godine u prosjeku koštao 4,50 maraka, a godinu prije 4,30, dok je cijena kilograma junetine bez kosti na početku ove godine bila 20,10 KM, a u siječnju 2023. znatno niža - 18,80 KM po kilogramu. Isti uzorak možemo pratiti i kod ostalih cijena mesa. Cijena piletine tako je u prosjeku u siječnju ove godine iznosila 6,70 maraka po kilogramu, a godinu prije 6,30, dok je svinjetina poskupjela s 10,10 KM u siječnju 2023. na 11,30 KM u siječnju ove godine. Znatan porast zabilježila je i pastrva, i to s 11,60 KM/kg na 12,20 KM po kilogramu.

U kontekstu najosnovnije namirnice - brašna uočavamo zanimljivu situaciju. Unatoč činjenici da je došlo do pada cijene brašna, kruh je ipak poskupio. Tako je u siječnju prošle godine kilogram brašna koštao 1,70 maraka, u siječnju ove 1,50 maraka, dok je kruh u godinu dana u prosjeku poskupio s 3,20 na 3,60 maraka po kilogramu.

S druge strane, ipak je došlo do pada cijena niza drugih proizvoda, a neke od očitih primjera možemo pronaći kada govorimo o mliječnim proizvodima. Tako kilogram tvrdokornog sira u prosjeku košta 15,30 maraka po kilogramu, dok je lani koštao 18,40, a pad se bilježi i na primjeru mlijeka, koje sada u prosjeku košta 2,30 maraka, dok je prošle godine za litru bilo potrebno izdvojiti prosječno 2,50 maraka. Ilustrativan pad bilježi se i kod ulja, koje sada u prosjeku košta 2,60 maraka, dok smo protekle godine u siječnju u prosjeku izdvajali 4 marke za litru.

No, usporedba životnog standarda žitelja BiH s onim prosječnim na razini Europske unije jasno oslikava poteškoće s kojima se stanovnici BIH suočavaju svakog mjeseca, a to je osobito primjetno kada se analizira postotak udjela prehrane u ukupnoj potrošačkoj košarici na mjesečnoj razini.

Tako u prosjeku kućanstvo u EU troši oko 14,3% na hranu i bezalkoholna pića, dok u BiH taj postotak u ukupnoj potrošačkoj košarici prelazi 40 posto, a navedeni podatak jasno ukazuje na nerazmjer u visini primanja i visini cijena osnovnih prehrambenih proizvoda.

Tako je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine jučer potvrdio kako je sindikalna potrošačka košarica za veljaču iznosila 2898,90 KM, objasnivši kako nju čine prehrana (44,66 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj košarici), stanovanje i komunalne usluge (13,52 posto), higijena i održavanje zdravlja (9,46 posto), obrazovanje i kultura (10,35 posto), odjeća i obuća (10,35 posto), prijevoz (4,76 posto) te održavanje kućanstva (6,9 posto udjela u sindikalnoj potrošačkoj košarici).

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za prosinac 2023. iznosila je 1296 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku), dok je minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, 619 KM.

Iz Sindikata su pritom naveli i kako je pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom 44,71 posto, a pokrivenost minimalnom plaćom 21,35 posto.

Putin proglasio pobjedu! Rusija bi uskoro mogla sebi priključiti i Južnu Osetiju

Grude.com - klik u svijet — Sun, 17 Mar 2024 23:18:00 GMT

Vladimir Putin postao je novi-stari predsjednik Rusije nakon uvjerljive pobjede na predsjedničkim izborima koje je u potpunosti kontrolirao.

Putin je proglasio pobjedu, a prilikom govora u svom predizbornom stožeru rekao je da će njegov trijumf na izborima omogućiti Rusiji da bude jača i efikasnija.

- Dragi prijatelji, drago mi je što sam večeras sa svojim suborcima i istomišljenicima. Povijest se ponavlja, sve se ponavlja, a svi smo mi suborci.

Svi smo mi jedan tim. Želim zahvaliti svim građanima Rusije, koji su izašli na izbore i glasali. Iz svakog glasa gradimo zajedničku volju naroda Ruske Federacije - rekao je Putin.

On se zahvalio građanima koji su došli na biračka mjesta, te posebno izrazio zahvalnost ratnicima koji se bore u Ukrajini.

- Koliko god se trudili da nas uplaše, potisnu našu volju, našu savjest, nitko u povijesti nije uspio. Nisu uspjeli sada, pa će propasti i u budućnosti - dodao je Putin.

Bivši lider KGB-a, koji je na vlasti od 1999. godine, dočekao je i peti mandat na čelu zemlje.

Podsjetimo, nakon preliminarnih rezultata je bilo jasno da Putin ostaje na čelu Rusije, jer je dobio više od 87 posto glasova.

Podsjetimo, danas je i Južna Osetija, otcijepljena regija u Gruziji, razgovarala s Moskvom o svom mogućem uključivanju u Rusiju.

Raste broj ilegalnih migranata, čak je 80 posto muškaraca, novo izvorište Zapadna Afrika, ljeto donosi probleme

Grude.com - klik u svijet — Sun, 17 Mar 2024 17:56:00 GMT

Novi val ilegalnih migranata u Europu je počeo, pokazuju podaci svjetskih i europskih institucija. Stanje još nije toliko alarmantno kao 2015., ali je jasan uzlazni trend, koji bi mogao dovesti do nove migrantske krize.

Komentar piše: Branislav Perković/Index.hr

Jedna od najvećih migrantskih ruta postala je regija Zapadnog Balkana, iz koje deseci tisuća ljudi godišnje prelaze u Hrvatsku, a zatim dalje na zapad EU. Toga je svjestan Frontex, agencija EU sa sjedištem u Varšavi zadužena za koordinaciju graničnih policija država članica šengenske zone. Mijenjaju se i obrasci migracija, pa je tako sve više migranata u EU iz Zapadne Afrike. Štoviše, u prva dva mjeseca ove godine oni čine većinu migranata.

Velik porast ilegalnih migracija u zadnjih nekoliko godina

Najveći migrantski val u novijoj povijesti Europe, odnosno od kraja Drugog svjetskog rata, bio je 2015. Procjenjuje se da je tada više od 1.3 milijuna ljudi ilegalno ušlo u EU, dominantno iz Sirije, ali i iz Afganistana, Nigerije, Pakistana, Iraka i Eritreje.

U sljedećim godinama situacija se postepeno smirivala, ali od 2021. ponovno raste broj ilegalnih migranata. Prema podacima UN-a, 2016. broj migranata pao je na 390 tisuća godišnje, a do 2020. na manje od 100 tisuća godišnje.

2021. ponovno počinje rast, prvo na 151 tisuću migranata godišnje, 2022. na 190 tisuća godišnje, a 2023. skoro 300 tisuća migranata na godinu. Nastavi li se taj trend, ova godina će po broju ilegalnih migranata koji su prešli granicu EU biti blizu razine iz 2016.

Nažalost, svake godine tisuće ljudi izgube život pokušavajući ilegalno ući u EU. U prosjeku između 1.3 i 2.3 posto pokušaja prelaska granice Europske unije rezultira smrću ili nestankom. Najviše takvih slučajeva, točnije 5305, bilo je 2016., a najmanje ih je zabilježeno 2019. godine - 2087.

Velik rast broja ilegalnih migranata iz Zapadne Afrike

Prema podacima granične agencije EU Frontex, 2023. u EU je ušlo 380 tisuća ilegalnih migranata. To je najviša razina od 2016. i povećanje od 17 posto u odnosu na 2022. te treća godina rasta uzastopno.

Središnji Mediteran je najaktivnija migracijska ruta prema EU. Dva od svakih pet ilegalnih prelazaka (41 posto) dogodila su se na toj ruti, ukupno 157.5 tisuća. To je povećanje od 49 posto u odnosu na 2022.

Druga najveća migracijska ruta je Zapadni Balkan, preko koje je došao svaki četvrti ilegalni migrant (26 posto), ukupno 99 tisuća migranata. Za razliku od Srednjeg Mediterana, na ovoj ruti zabilježen je pad broja migranata od 31 posto u odnosu na 2022.

Treća najaktivnija ruta je Istočni Mediteran, preko koje su 60.073 osobe ušle u EU. Tu je rast iznosio 55 posto u odnosu na 2022.

Velik rast "popularnosti" zabilježen je na ruti Zapadne Afrike, koja vodi preko Kanarskog otočja. Broj ilegalnih prelazaka 2023. bio je 40 tisuća, 161 posto više nego 2022.

Žene čine 10 posto migranata, djeca još 10 posto

Najviše ilegalnih migranata još uvijek čine državljani Sirije, s više od 100 tisuća nezakonitih prelazaka prošle godine. Slijedili su ih državljani Gvineje i Afganistana. Iz te tri države dolazi više od trećine ilegalnih migranata, barem onih otkrivenih.

U ovoj godini snažno je narastao broj migranata iz Zapadne Afrike, koji sada predstavljaju gotovo polovinu (47 posto) svih otkrivenih migranata. Podaci pokazuju i da su žene činile tek 10 posto od ukupnog broja svih ilegalnih prelazaka prošle godine, a djeca su činila još 10 posto.

Od početka godine najviše ilegalnih migranata dolazi iz Zapadne Afrike

Iako prva dva mjeseca nisu savršen pokazatelj toga što će se događati ostatak godine, jer se najviše ilegalnih prelazaka bilježi u ljetni mjesecima, neki trendovi se već mogu uočiti.

U siječnju i veljači ove godine je migranata zabilježeno na tzv. ruti Zapadna Afrika, koja vodi preko Kanarskog otočja. Rast je toliko velik, čak 541 posto, da je to postala "najpopularnija" ruta za ilegalni ulazak u EU. Time se samo potvrđuje promjenu koja je bila vidljiva prošle godine, a to je nagli porast dolaska migranata iz Afrike.

Drastično je pao broj prelazaka u Srednjoj Mediteranskoj ruti i ruti Zapadni Balkan, za 70 i 65 posto u odnosu na siječanj i veljaču 2023. Preko rupe zapadni Balkan je u prva dva mjeseca ilegalno ušlo 3 tisuće ljudi.

Situacija u Zapadnoj Africi jako podsjeća na onu na Bliskom istoku prije migrantskog vala 2015.

Velika promjena vidljiva u prva dva mjeseca ove godine je nagli rast broja migranata iz država Zapadne Afrike. To se primarno odnosi na Mali, iz kojeg je u siječnju i veljači došlo 4296 migranata, najviše od bilo koje države pojedinačno. Druga je Sirija s 2533 migranta.

S obzirom na to da se radi o trendu koji je bio vidljiv već prošle godine, izgledno je da Zapadna Afrika postaje novo veliko izvorište ilegalnih migranata u EU. Razlog je sve veća politička nestabilnost u tom dijelu svijeta.

Mali je u 21. stoljeću imao tri vojna državna udara; 2012., 2020. i 2021. U veljači ove godine trebali su biti održani predsjednički izbori, ali su odgođeni zbog "tehničkih razloga".

Osim političke nestabilnosti, Mali se nosi i s napadima naoružanih skupina povezanih s Al Qaidom, Islamskom državom i bivšim pobunjenicima čiji je dugogodišnji mirovni sporazum s vladom propao prošle godine. To jako podsjeća na situaciju u Siriji, iz koje je krenuo velik migrantski val 2015. godine.

Štoviše, vojni pučevi zahvatili su cijelu Zapadnu Afriku - prošle godine Niger, 2022. Burkinu Faso (čak dva u jednoj godini), 2021. Gvineju, Mali i Čad. Uz to, u većini država Zapadne Afrike postoje islamističke naoružane skupine, koje ni Nigerija, najsnažnija država u regiji, ne može držati pod kontrolom.

Politička nestabilnost i islamističke paravojske u Zapadnoj Africi jako podsjećaju na političku nestabilnost i ISIL na Bliskom istoku, što je izazvalo veliku migracijsku krizu 2015.

Komentar piše: Branislav Perković/Index.hr

Macron priprema Zapad na rat protiv Rusije: Najavio mogućnost kopnenih operacija

Grude.com - klik u svijet — Sun, 17 Mar 2024 08:13:00 GMT

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovio je, u razgovoru koji je u jučer navečer objavio list Le Parisien, da će u Ukrajini u nekom trenutku možda biti potrebne zapadnjačke kopnene operacije.

"Ja to ne želim i neću pokrenuti takvu inicijativu, ali možda će u nekom trenutku biti potrebne operacije na terenu, kakve god da bile, kako bi se suprotstavilo ruskim snagama", rekao je Macron. "Snaga Francuske je u tome da mi to možemo", dodao je.

Francuski predsjednik se dan ranije u Berlinu sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i poljskim premijerom Donaldom Tuskom.

Macronove opetovane izjave da ne želi isključiti slanje kopnenih snaga u Ukrajinu izazvale su zabrinutost kod francuskih saveznika, u prvom redu Njemačke, i gotovo jednoglasno protivljenje francuske oporbe.

U razgovoru za Le Parisien, Macron je ustvrdio da ne postoji neslaganje s Berlinom s tim u vezi. "Strateške razlike ne postoje", rekao je.

"Između kancelara i mene nikada nije bilo nesporazuma. Imamo jako bliska stajališta u pogledu ciljeva i situacije. Razlikuje se način na koji ih izražavamo", dodao je.

"Njemačka ima stratešku kulturu velikog opreza, ne-intervencije, i drži se podalje od nuklearnog oružja", objasnio je. "To je model koji se jako razlikuje od modela Francuske, koja ima nuklearno oružje i koja je sačuvala i ojačala profesionalnu vojsku", rekao je.

Macron je rekao da će u tjednima koji dolaze posjetiti Kijev. Naglasio je također da pomoć Francuske i Njemačke Ukrajini može biti komplementarna.

"Njemačka troši više od Francuske, ima više proračunskog prostora, to je prilika. A Francuska, pak, može učiniti stvari koje Njemačka ne može", rekao je te relativizirao snagu Rusije.

"Ne treba se dati zastrašiti, nismo suočeni s velikom silom. Rusija je srednja sila s nuklearnim oružem, ali njezin BDP manji je od BDP-a Europljana, manji od njemačkog, od francuskog", rekao je.

DRAMA U ZRAKU: Još jedan Boeing ostao bez dijela vanjske oplate

Grude.com - klik u svijet — Sat, 16 Mar 2024 12:38:00 GMT

Let 433 tvrtke United sletio je u zračnu luku u gradu Medfordu oko 13.45 po lokalnom vremenu, a prevozio je 139 putnika i šest članova posade iz San Francisca, rekli su FAA i zrakoplovna kompanija.

FAA je objavio da je pregledom 25 godina starog zrakoplova nakon slijetanja ustanovljeno da mu nedostaje dio oplate. United je kazao da će također provesti istragu te da nije proglašen hitni slučaj jer tijekom leta ništa nije upućivalo na oštećenje.

“Provest ćemo detaljan pregled zrakoplova i obaviti sve potrebne popravke prije nego što bude vraćen u upotrebu”, poručila je u priopćenju aviokompanija.

Boeing nije komentirao slučaj te je pitanja preusmjerio na United Airlines. Prema zapisima FAA-a, zrakoplov je proizveden krajem 1998. Rogue Valley Times, lokalni medij u Oregonu, objavio je dramatičnu fotografiju zrakoplova bez dijela oplate. Promet u zračnoj luci je nakratko obustavljen.

Više pažnje se posvećuje američkom zrakoplovstvu otkako su s Boeinga 737 Max tvrtke Alaska Airlines usred leta otpala vrata.

Tvrtka Boeing se našla pod temeljitim kontrolama nakon incidenta sa zrakoplovom tvrtke Alaska Airlines 5. siječnja, pri čemu se ispituju standardi sigurnosti i kvalitete tvrtkinog proizvodnog procesa.

Prošlog tjedna je zrakoplov Boeing 737 MAX tvrtke United Airlines s piste u Houstonu ‘sletio’ na travnjak, što je dovelo do istraga.

Također prošlog tjedna, Unitedov Boeing 777-200 je nakon polijetanja prema Japanu iz San Francisca izgubio gumu te je preusmjeren prema Los Angelesu gdje je sigurno sletio.

Unitedov Boeing 737 na putu prema Floridi iz Houstona se 4. ožujka vratio u zračnu luku nedugo nakon polijetanja jer mu je u motor ušla folija s mjehurićima koja je prije polijetanja bila na pisti. Fotografije objavljene na društvenim mrežama su prikazivale plamen kako dolazi iz motora.

U Širokom Brijegu gradi se reciklažni centar vrijedan milijun maraka

Grude.com - klik u svijet — Sat, 16 Mar 2024 10:52:00 GMT

Projekt izgradnje reciklažnog centra i pretovarne stanice u Širokom Brijegu krenut će uskoro u svoju drugu fazu, a krajnji cilj je smanjiti količinu otpada koji se deponira na odlagališta, odnosno reciklirati što više komunalnog otpada i tako stvoriti novu vrijednost.

Ovaj centar gradi se na lokalitetu industrijske zone Trn na parceli od otprilike 5.000 metara četvornih, a ukupna vrijednost projekta je 1.166.313 maraka, kazao je u razgovoru za Fenu direktor Javnog komunalnog poduzeća (JKP) "Čistoća" Zoran Slišković.

Podrška Fonda

U 2018. godini izrađena je investicijsko-tehnička dokumentacija za izgradnju reciklažnog centra s pretovarnom stanicom u Širokom Brijegu, a troškove su financirali Fond za zaštitu okoliša FBiH i Grad Široki Brijeg. Nakon ishođenja građevinske dozvole 2020. godine krenulo se u prvu fazu radova, a to podrazumijeva pripremne zemljane, betonske, armirano-betonske i bravarske radove, postavljanje metalno-panelne ograde, postavljanje rasvjete, sadnju zelenila u ogradni zid, priključak vode i stavljanje u funkciju sustava za zalijevanje zelenila. Ukupni troškovi prve faze iznosili su 147.420 maraka od kojih je Fond sufinancirao 76.250 maraka, a ostatak Grad Široki Brijeg - kazao je Slišković.

U drugoj fazi, za koju je Fond za zaštitu okoliša FBiH odobrio sredstva u iznosu 200.000 maraka, planirana je izgradnja glavnog objekta reciklažnog centra.

''Slijedi potpisivanje ugovora s Fondom, a nakon toga ide natječaj za izvođača radova i nadzor. Rok za sve aktivnosti nakon potpisivanja ugovora je 12 mjeseci. Radi se o izgradnji hale od 383 kvadratna metra, to je glavna hala za prijem kamiona s već selektiranim otpadom, koja ide na traku, balira se i kao takva ima svoju tržišnu vrijednost. Vrijednost radova druge faze je 377.146 maraka, od čega Fond sufinancira 200.000 maraka, a ostatak Grad'', naveo je Slišković.

Početak rada 2026.

Prije no što reciklažni centar krene s radom bit će potrebno implementirani treću fazu što podrazumijeva opremanje centra s pretovarnom stanicom, postavljanje opreme, traka, kontejnera za selektirani otpad, izgradnju nadstrešnica i prostorija za djelatnike/upravni prostor.

''Teško je predvidjeti kada bi centar trebao biti pušten u rad. Ako se sve posloži pa drugu fazu završimo u idućih 12 mjeseci, ako bi za opremanje centra imali podršku Fonda i drugih viših razina, županijskih, federalnih, pa i od EU fondova, onda je moguće da centar krene s radom u 2026. godini'', istaknuo je Slišković.

Naglasio je kako će značaj ovoga centra biti veliki za Široki Brijeg i njegove stanovnike.

''Centar ima višestruku korist prvenstveno za grad. Primarno značenje je usuglašavanje načina upravljanja otpadom na lokalitetu Širokog Brijega u skladu sa strategijom zaštite okoliša FBiH i planom gospodarenja otpadom u Federaciji. Krajnji cilj je smanjiti količine komunalnog otpada koji završi na deponiji, reciklirati što više komunalnog otpada, te tako stvoriti novu vrijednost, a u konačnici time smanjiti financijske troškove Grada i JKP-a Čistoća'', kazao je Slišković.

Poskupljenje?

Što se tiče stanovnika Širokog Brijega, direktor JKP-a Čistoće naglašava kako bi realizacija ovoga projekta trebala donijeti uštede, a nikako poskupljenje usluga.

''S ovim projektom bi u Širokom Brijegu mogli stvoriti temelje za ozbiljan početak recikliranja, iako smo i do sada imali malih koraka. Naime, podijelili smo 330 kompostera za biorazgradivi otpad našim korisnicima koji imaju vrtove. Također, imamo i dva zelena otoka na kojima su postavljeni kontejner za tekstil i e-otpad (elektronski i elektronički), koje naši građani za sada "dobro pune"'', kazao je Slišković.

Novi ukrajinski napad na rusku rafineriju nafte

Grude.com - klik u svijet — Sat, 16 Mar 2024 09:52:00 GMT

Guverner ruske Samarske oblasti u subotu je rekao da su ukrajinske bespilotne letjelice pogodile dvije rafinerije nafte u vlasništvu tvrtke Rosneft u regiji, pri čemu nije bilo žrtava, no u jednom je postrojenju izbio požar, izvještava Hina.

Guverner Dmitrij Azarov je u priopćenju objavljenom na komunikacijskoj platformi Telegram rekao da je rafinerija u gradu Sizranju zapaljena, no da je spriječen napad na rafineriju u gradu Novokujbiševsku.

Kazao je da su radnici na obama postrojenjima evakuirani te da nije bilo žrtava.

Snimke objavljene na internetu, čija vjerodostojnost nije potvrđena, prikazuju velik požar u rafineriji u Sizranju i djelatnike hitnih službi.

Ukrajina u proteklih nekoliko tjedana često napada rusku naftnu infrastrukturu te je pogodila rafinerije diljem europskog dijela Rusije.

Rusija danas glasa na trodnevnim predsjedničkim izborima, a predsjednik Vladimir Putin je u petak optužio Ukrajinu da pokušava sabotirati izbore na kojima će on sigurno pobijediti.

FOTO: Ilustracija

Hrvatska izdvaja 900.000 eura za unaprjeđenje zračne prometne povezanosti Mostara

Grude.com - klik u svijet — Fri, 15 Mar 2024 15:00:00 GMT

Usvojenom Odlukom, u svrhu unaprjeđenja zračne prometne povezanosti grada Mostara sa svim regijama Republike Hrvatske, kao i ključnim prometnim čvorištima Europske unije, Gradu Mostaru dodjeljuju se sredstva u iznosu od 900.000 eura, izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici u četvrtak usvojila je prijedlog Odluke o dodjeli sredstava za unaprjeđenje zračne prometne povezanosti grada Mostara.

Usvojenom Odlukom, u svrhu unaprjeđenja zračne prometne povezanosti grada Mostara sa svim regijama Republike Hrvatske, kao i ključnim prometnim čvorištima Europske unije, Gradu Mostaru dodjeljuju se sredstva u iznosu od 900.000 eura, za podršku postojećih i razvoj novih programa zračne povezanosti, izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH na svojim internetskim stranicama.

Sredstva su namijenjena za aktivnosti i programe koji će se provoditi tijekom 2024. godine, uključujući i one koji već jesu u provedbi, kao i programe koji se planiraju i pripremaju u suradnji sa čimbenicima zrakoplovnog sektora, dodaje se u priopćenju.

IDDEEA: Stiže lakša evidencija osobnih iskaznica i vozačkih dozvola?

Grude.com - klik u svijet — Fri, 15 Mar 2024 13:10:00 GMT

Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) je po instrukciji nadležnih organa radila na unaprijeđenju aplikacija za evidenciju jedinstvenih matičnih brojeva, prebivališta, osobnih iskaznica i vozačkih dozvola.

Ovo unaprijeđenje ima za svrhu da unaprijede svakodnevne radne procese nadležnih organa u smislu pravnih postupaka i obrade osobnih podataka od strane nadležnih organa.

Specifična tehnička izmjena omogućuje službenim licima da imaju bolji uvid u JMBG, općine u kojima osobe žive, nekorištena mjesta stanovanja u ulicama i praćenje aktualnih zabrana upravljanja motornim vozilom sa detaljnim uvidom u zabranu.

Implementacija ove tehničke olakšice će značajno olakšati administrativni posao službenih osoba u praćenju zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica i vozačkih dozvola, postupaka za JMBG i mjesto prebivališta što će također olakšati samim građanima taj cijeli administrativni postupak, tvrde iz IDDEEA-E.

Evo koliko se djece rađa u Europi

Grude.com - klik u svijet — Thu, 14 Mar 2024 09:18:00 GMT

U Hrvatskoj stopa fertiliteta iznosi 1,53 što je iznad prosjeka EU (1,46).

Bugarska i Portugal jedine su države u kojima se stopa fertiliteta povećala u odnosu na 2021. godinu.

U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, javlja HRT.

Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je tek 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovništva.

Tomislav Belić, koji se u svojem doktoratu bavio stopama fertiliteta u Europi, o tome zašto nam fertilitet, pada ističe da treba razdjeliti dvije razine. Jedan je apsolutan broj, a drugi su stope fertiliteta.

- U Hrvatskoj se cijelo vrijeme vrtimo oko 1,5, a za obnovu je potrebno 2,1. Prije više od 50 godina broj djece po ženi je pao ispod dva i sada nam je to došlo na naplatu jer smo imali više umrlih od rođenih. Jedan od razloga za to je i to što ljudi sve kasnije stupaju u brak.

Za to ima više razloga, kaže Belić, no teško je utvrditi što je glavni, ali ekonomski razlozi su sve manje izraženi. Uvijek postoje sustavni razlozi kao što je demografski momentum, a za primjer možemo uzeti stupanj urbanizacije koji je s time povezan. Ako se udio stanovništva u gradovima povećava, to negativno utječe na fertilitet. Jer su gradovi okruženja koja nisu prilagođena velikim obiteljima, ističe Belić.

- Zato bi trebalo zaustaviti osipanje stanovništva iz ruralnih krajeva. Naime, prema zadnjem popisu stanovništva postala su dominantna kućanstva sa jednim članom.

Krajem prošle godine predstavljena je strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine.

Potres probudio Hercegovinu, Bosnu, Dalmaciju... prve informacije govore o 5,7 po Richteru

Grude.com - klik u svijet — Thu, 14 Mar 2024 04:09:00 GMT

Prve informacije govore da se radilo o potresu od 5,7 po Richteru.

Magnituda je trenutačno korigirana na 5,4 po Richteru, a kao mjesto epicentra spominje se istok Hercegovine i područje Bileće.

Dok se krumpir uvozi iz drugih zemalja, domaći poljoprivrednici bore se s crnim tržištem

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Mar 2024 15:16:00 GMT

Tržište Bosne i Hercegovine suočava se s velikim izazovom masovnog uvoza krumpira, a poljoprivrednici upozoravaju kako domaće vlasti rade malo ili ništa kako bi zaštitile domaće proizvođače.

- U posljednje vrijeme se piše o uvozu sirijskog mladog krumpira. Navodno postoje kontrole proizvoda, ali bojim se da nitko ne prolazi kontrolu kakvu prolaze domaći proizvođači. Mi imamo najpregledaniji krumpir u cijeloj BiH, od monitoringa, analiza i drugog. Ako su rigorozni u Siriji kao što su kod nas, onda nema nikakvih problema - izjavio je za Fenu ravnatelj Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ Dubravko Vukojević.

Istaknuo je kako je crno tržište i dalje jedno od gorućih pitanja kada se radi o bh. poljoprivredi.

- Malom čovjeku bi najbolje bilo da je sve uređeno. Imamo pomoć od županije, odnosno poticaje po zasađenoj površini, imamo pomoć i s razine Federacije, ali velik problem predstavlja to što mi većinu naše robe, priznali to ili ne, moramo prodati na crno. Ne zato što to želimo, nego što moramo - kazao je Vukojević.

Poljoprivrednici, po njegovim riječima, teško mogu doći do računa koji su im potrebni da bi aplicirali za poticaje.

- Ne možemo doći do računa. Razumljivo mi je to od malih prodavača, ali mi nije razumljivo da veliki trgovački lanci rade na taj način. Nama treba račun o prodanom da bi aplicirali na poticaje i to su veliki problemi. Ako tražimo da prodamo na račun, onda oni traže jeftinije - upozorio je.

Dodao je da su problemi ogromni, ali da se poljoprivrednici ipak nekako uspijevaju snaći.

- Poljoprivrednika je sve manje i nitko se ne želi baviti tim poslom iako se bez hrane ne može. Trebali bismo posvetiti više pažnje tome. Hrana dolazi sa strane, a da se, ne daj bože, uvoz zaustavi na par dana svi bi bili gladni - naglasio je Vukojević.

Što se tiče ovogodišnjeg uroda sorte „Ljubuški rani“, Vukojević je kazao kako bi u plastenicima vađenje krumpira trebalo krenuti već 10. travnja.

- Naša očekivanja su jasna: samo da ne bude gore nego lani. Prošle godine cijena je bila između 1.30 i 1.50 maraka za kilogram što je prihvatljivo. Ako bi tako bilo i ove godine, bili bismo zadovoljni cijenom. Međutim, to je optimističan scenarij, ali sve preko jedne marke bilo bi zadovoljavajuće – rekao je Vukojević.

Suđenje Mlaći i Cikotiću posljednja prilika da se nađu tijela 15 Hrvata iz Bugojna

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Mar 2024 13:57:00 GMT

Razmijenjeni su nakon više od osam mjeseci provedenih u logorima Armije RBiH u Bugojnu, od kojih preživjeli kao najzloglasnije opisuju BH banku, Gimnaziju te Stadion NK Iskra, koji im je bio posljednje odredište prije razmjene 19. ožujka 1994. u Mostaru, piše Večernji list.

Obilježavanje 30. obljetnice razmjene organiziraju Hrvatska udruga logoraša Bugojna i Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH, a pokrovitelj je Hrvatski narodni sabor BiH. Program počinje 18. ožujka prikazivanjem dugometražnog dokumentarnog filma ”Zidine”, koji govori o logorima u Domovinskom ratu u BiH. Film će biti prikazan u 19:00 sati u Hrvatskom domu u Kandiji.

Na samu obljetnicu razmjene 19. ožujka program počinje u 10:00 sati polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i molitvom za duše poginulih i nestalih branitelja na spomen-obilježju u gradskom katoličkom groblju, nastavlja se misom zadušnicom u 11 sati u bugojanskoj župnoj crkvi sv. Ante te završava prigodnim druženjem ispred crkve. Tridesetu obljetnicu razmjene preživjeli, kao i obitelji nasilno odvedenih hrvatskih logoraša, dočekuju s novom nadom da će se konačno otkriti lokacije s tijelima 15 nasilno odvedenih logoraša.

Sve ove godine, obilježavajući godišnjicu razmjene koju mi preživjeli slavimo kao svoj drugi rođendan jer smo uspjeli preživjeti teške torture i zlostavljanja, najteže nam pada što se ne zna za sudbinu naših nasilno odvedenih logoraša. Od 21 nasilno odvedenog još uvijek tragamo za tijelima njih 15, kaže Marijo Mostarac, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Bugojna.

Nedavno podizanje optužnice i početak suđenja, svega nekoliko dana uoči 30. obljetnice razmjene, Dževadu Mlaći, predsjedniku Ratnog predsjedništva Bugojna, i Selmi Cikotiću, zapovjedniku Operativne grupe Zapad 3. korpusa Armije RBiH, obitelji nestalih i preživjeli logoraši smatraju posljednjom prilikom za rasvjetljavanje istine o nestanku 15 logoraša za čijim se posmrtnim ostacima traga više od tri desetljeća.

Suđenje je posljednja prilika da pronađemo tijela nestalih jer prvi u lancu odgovornosti za njihov nestanak konačno su na optuženičkoj klupi, kaže Mostarac za Večernjak.

Sve ove godine upiremo prstom upravo u Mlaću i Cikotića, koji su prvi u lancu odgovornosti i za logore i torture koje smo u njima prošli mi logoraši, za nasilna odvođenja i likvidacije, ali i za progon 15.000 Hrvata iz Bugojna, za ubojstva, uništavanje i pljačku hrvatske imovine i katoličkih vjerskih objekata. Optužnicom Tužiteljstva BiH protiv Mlaće i Cikotića obuhvaćeni su zločini samo nad hrvatskim logorašima. Logori su bili tek dio plana etničkog čišćenja i mi očekujemo proširenje optužnice koja bi obuhvatila i progon Hrvata, kao i sve ostale zločine koji su bili dio udruženog plana etničkog čišćenja Bugojna, kaže Miroslav Zelić, predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH i jedan od 294 logoraša koji su prije 30 godina razmijenjeni.

Suđenje Mlaći i Cikotiću kao posljednju priliku za pronalazak tijela nestalih vidi i Dijana Strujić, supruga Mihovila Strujića, jednog od nestalih, i predsjednica Udruge obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Bugojna.

Očekujemo pronalazak naših nestalih jer ako lokacije ne otkriju oni kojima se sudi i koji to znaju, onda se tijela mogu pronaći samo slučajno, kao što je to bilo u ljeto 2020., kada je slučajno otkrivena lokacija s četirima tijelima. Očekujem proširenje optužnice i na ostale zločine, uključujući i progon Hrvata iz Bugojna, ali i privođenje optuženih. I dalje srećem Dževada Mlaću u Bugojnu i vjerujte da to nije nimalo ugodno. Kao i sve obitelji poginulih i nestalih, očekivali smo da će biti uhićeni po podizanju optužnice. Zašto se to nije dogodilo? Njihove žrtve i dalje trpe jer oni na slobodi čekaju početak suđenja u kojemu bi im se još mnogo odgovornih trebalo pridružiti na optuženičkoj klupi, smatra Strujić, piše Večernji list.

Suđenje Mlaći i Cikotiću, koje pred Sudom BiH počinje u srijedu, trebalo bi konačno rasvijetliti sudbinu 15 nasilno odvedenih Hrvata u ljeto i jesen 1993. iz logora Armije RBiH u Bugojnu, a u pitanju su: Branko Crnjak, Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Miloš, Nikica Miloš Kardelj, Nikica Miloš, Mario Subašić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić.

U ljeto 2020. na lokaciji Tvrdulje na Rostovu ekshumirana su tijela Zorana Galića, Frane Jezidžića, Dragana Miličevića i Ante Markulja, dok su tijela Marka Bartulovića i Vinka Ivkovića ranije ekshumirana na području Bugojna.

Više od 30 godina nakon nestanka bošnjački politički i vojni vrh, odgovoran za logore kao dio plana etničkog čišćenja, konačno je na optuženičkoj klupi. Pravosuđe BiH ima priliku ispraviti barem dio nepravde prema hrvatskim žrtvama Bugojna, presuditi prema dokazima kojima raspolaže godinama, a koji bi, uz Mlaću i Cikotića, još mnoge trebali izvesti pred lice pravde.

Zaključane cijene 60 proizvoda u FBiH

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Mar 2024 09:58:00 GMT

Od 15. ožujka počinje drugi val dobrovoljnog projekta Federalnog ministarstva trgovine, trgovaca, proizvođača, potrošača i sindikata ''Zaključavamo cijene'' i trajat će do 16. lipnja ove godine.

Popis proizvoda sa sniženom i zaključanom cijenom proširen je sa 40 na 60 proizvoda, priopćili su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Kako su ranije i najavili, u novi popis uvršteni su i proizvodi koje koriste oboljeli od celijakije i dijabetesa. Naime, na prijedlog udruženja ovih grupa, trgovci su izašli u susret i cijene za četiri proizvoda za poseban režim ishrane snizili su i zaključali u naredna tri mjeseca.

Projekt koji je startao 15. prosinca 2023. godine ocijenjen je uspješnim, kažu iz ministarstva dodajući da su kupci mogli uštedjeti na ovoj korpi proizvoda oko 15 do 20 posto.

Proizvođači su ocijenili da je znatno poraslo zanimanje za proizvode koje su uvrstili u ovu korpu, te su se i oni dodatno angažirali da sudjeluju u nastavku projekta.

U prvom dijelu ovog projekta potrošači su istaknuli problem nedovoljno transparentnog označavanja proizvoda kod pojedinih trgovaca.

Stoga je, u cilju standardiziranja i unificiranja oglašavanja, dogovoreno da plakat s artiklima koji su dijelom projekta ''Zaključavamo cijene'' i na kojem je fotografija proizvoda, ranija maloprodajna cijena i zaključana cijena, bude formata A1, a kataloška duplerica dimenzija 210x274 mm.

Također, postignut je dogovor da trgovinski objekti formata supermarketa i hipermarketa unutar objekta izdvoje jedan kutak pod nazivom ''Zaključavamo cijene'' gdje bi radi lakšeg snalaženja kupaca na jednom mjestu bili proizvodi sa zaključanim cijenama, izuzimajući one proizvode koji ne mogu na taj način biti izloženi na polici (meso, pavlaka, sir,…), navodi se u priopćenju.

ZZO HNŽ: Elektronske zdravstvene iskaznice od sada bez roka trajanja

Grude.com - klik u svijet — Tue, 12 Mar 2024 23:09:00 GMT

Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ donio je novi Naputak o sadržaju, obliku, cijeni, načinu izdavanja, ovjeri, korištenju i roku trajanja zdravstvene iskaznice u Zavodu zdravstvenog osiguranja Hercegovačko – neretvanske županije.

Novim Naputkom propisano je kako elektronske zdravstvene iskaznice imaju neograničen roka trajanja.

Osiguranici koji već posjeduju elektronske zdravstvene iskaznice na kojima je unesen rok trajanja, ukoliko nisu oštećene ili nije došlo do promjene osobnih podataka, iste ne trebaju mijenjati nakon isteka roka trajanja navedenog na iskaznici, odnosno mogu ih nastaviti koristiti bez ikakvih poteškoća u svim zdravstvenim ustanovama (domovi zdravlja i bolnice), ljekarnama i ortopedskim kućama u HNŽ s kojima Zavod ima ugovorne odnose.

U slučaju gubitka, oštećenja ili istrošenosti zdravstvene iskaznice osiguranik je dužan isto prijaviti nadležnom područnom uredu Zavoda te podnijeti zahtjev za izdavanje nove elektronske zdravstvene iskaznice. Na zahtjev osiguranika Zavod izdaje novu, a poništava oštećenu zdravstvenu iskaznicu.

Cijena elektronske zdravstvene iskaznice je 1 KM.