Aktualnohttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Stiže novi val ukrajinskih izbjeglica, u prijevodu nova radna snaga za Njemačkuhttp://grude.com/clanak/?i=361493361493Grude.com - klik u svijetSun, 04 Dec 2022 16:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-04-22-ukrajina-izbjeglice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački ambasador u Velikoj Britaniji, Miguel Berger, danas je za Sky News rekao kako očekuje novi val ukrajinskih izbjeglica u narednim tjednima, koji će koincidirati s niskim temperaturama.<div class="content-text"> <p>&nbsp;</p> <p>"Putin nastavlja terorizirati civilnu populaciju. Jako smo zabrinuti zbog toga jer ti napadi na energetsku infrastrukturu znači da bi mnogi ljudi koji se smrzavaju na niskim temperaturama mogli biti prisiljeni napustiti Ukrajinu", rekao je Berger, dodav&scaron;i kako zbog toga očekuje "novi val izbjeglica".<br /><br /></p> <p>U nizu ukrajinskih gradova, uključujući glavni grad Kijev, ove godine već je pao snijeg, a stanovnici se bore s niskim temperaturama i ruskim napadima na energetsku infrastrukturu, zbog kojih periodički nestaje struje, vode i grijanja.&nbsp;Od početka rata u Njemačku su pobjegle stotine tisuća ukrajinskih izbjeglica.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se tiče diplomacije, Berger kaže da Njemačka ne vidi fundamentalnu promjenu u poziciji Rusije, &scaron;to ga ne čini optimističnim u pogledu pregovora Moskve i Kijeva: "Ne samo da ne vidimo fundamentalnu promjenu ruske pozicije, nego ni u doglednoj budućnosti ne vidimo spremnost na diplomatsko rje&scaron;enje konflikta".</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-04-22-ukrajina-izbjeglice.jpgPriprema se probijanje jednog od najdužih tunela u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=361490361490Grude.com - klik u svijetSun, 04 Dec 2022 15:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-04-tunel-novi-mostar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tunel Novi, kako će biti naziv ovoga budućeg infrastrukturnog objekta, predstavljat će važan dio mozaika prometnog rasterećenja Mostara.<p>&nbsp;</p> <p>Mostarska južna obilaznica, kapitalni projekt koji će, osim prometnog rasterećenja Mostara, otvoriti i potpuno novu perspektivu prometnog povezivanja doline Neretve sa zapadnom Hercegovinom i Republikom Hrvatskom, ulazi u novu fazu u kojoj će se kopati jedan od najdužih tunela u BiH, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putnik namjernik koji prometuje od smjera Mostara prema Čitluku može ovih dana na samom početku prijevoja Kobilovača, na pro&scaron;irenju prema brdu Hum, primijetiti građevinske strojeve koji probijaju tvrdi hercegovački kamen. Isti imaju namjeru, doznajemo, osigurati sve nužne pretpostavke za početak probijanja tunela, a &scaron;to će, zbog iznimne zahtjevnosti terena, nagiba i visine, tražiti posebno prilagođene manevre mehanizacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Važan objekt</strong></p> <p><span>Tunel Novi, kako će biti naziv ovoga budućeg infrastrukturnog objekta, predstavljat će važan dio mozaika prometnog rasterećenja Mostara, odnosno obilaznice, koja je inače podijeljena u tri segmenta. Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić naglasio je kako su radovi koji se mogu vidjeti u podnožju brda Hum pripremne aktivnosti na početku rada na samom tunelu, naglasiv&scaron;i kako je iznimno važno mostarsku obilaznicu spustiti do Rodoča, a &scaron;to će označiti i jedan potpuno novi trenutak u kontekstu prometnog povezivanja. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Na izgradnji rade tvrtke Hering d. d. &Scaron;iroki Brijeg i Azvirt LLC, Azerbajdžan, a u kontekstu tehničkih detalja valja naglasiti kako će tunel biti dužine 900 metara. Predviđeni rok izvođenja radova na tunelu Novi je 24 mjeseca. Vrijednost ugovorenih radova je 25,131.195,29 KM te će se isti financirati iz kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Nadzor nad izvođenjem radova, vrijednosti 724.524 KM, dodijeljen je skupini ponuđača u sastavu IGH d. o. o. Mostar, Integra d. o. o. Mostar i Divel d. o. o. Sarajevo. Izgradnja tunela Novi zapravo je dio aktivnosti koje provodi JP Ceste Federacije BiH u sklopu projekta &ldquo;Južna obilaznica Mostara - LOT 1&rdquo;, a koje obuhvaćaju radove na trasi od rotora Varda do ulaza u tunel Novi, dužine oko 1700 metara, uključujući i vijadukt Marijanovića Draga dužine 200 metara. U kontekstu dijela dionice nakon ovoga tunela, a u smjeru istoka, plan je gradnja jo&scaron; jednog manjeg tunela od 180 metara, kao i vijadukta od 180 metara. Da bi se obilaznica spojila s magistralom M-17, potrebno je izgraditi i treću dionicu, dužine 3,2 km, koja će ići od vijadukta Rodoč do čvori&scaron;ta magistralne ceste. Taj dio ceste predviđen je kao brza cesta s četiri traka, s predviđena dva rotora. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Zanimljivost vezana uz ovu dionicu je ta &scaron;to će omogućiti buduću vezu na južnom izlazu grada Mostara, petlja jug, s autocestom na koridoru Vc. Inače, prvi dio južne mostarske obilaznice od Pologa do Miljkovića, u dužini od 6,7 kilometara, zavr&scaron;en je krajem 2019. godine, a za zavr&scaron;etak kompletnog projekta potrebno je zavr&scaron;iti jo&scaron; 8,2 kilometra na zahtjevnoj trasi. Ovu prometnicu treba promatrati u kontekstu izgradnje koridora koji će spajati dolinu Neretve, odnosno Mostar, preko zapadne Hercegovine s RH.</span><br /><br /><span><br /></span></p> <p><strong>Daljnje uvezivanje </strong></p> <p><span><span>Brza cesta Mostar - granica s RH podijeljena je na dvije dionice: Mostar sjever - Polog (20,3 km) i Polog - granica RH (40,4 km), a upravo je u kontekstu potonje nedavno provedeno nekoliko pripremnih aktivnosti koje prethode raspisivanju natječaja i gradnji. Dionica Polog - granica RH, kao &scaron;to je poznato, sastojat će se od dviju poddionica: Polog - Polugrno i Polugrno - granica RH. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Početak trase na poddionici Polog - Polugrno je na području Mostarskog blata (Polog), koje se nalazi na području Hercegovačko-neretvanske županije, dok ostatak poddionice prolazi područjem Zapadnohercegovačke županije i zavr&scaron;ava petljom Polugrno.</span><br /><span><br /></span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-04-tunel-novi-mostar.jpegGrad Ljubuški pripremio božićnice za svoje umirovljenikehttp://grude.com/clanak/?i=361465361465Grude.com - klik u svijetFri, 02 Dec 2022 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-28-umirovljenik_djed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u Kulturnom centru u Ljubuškom pod predsjedavanjem predsjednika Tihomira Kvesića održana 19. sjednica Gradskog vijeća Ljubuški.<p>&nbsp;</p> <p>Na dnevnom redu sjednice bilo je osam točaka:</p> <ol> <li>Usvajanje zapisnika sa XVIII. sjednice Gradskog vijeća,</li> <li>Aktualni sat (vijećnička pitanja, sugestije, prijedlozi i ostalo),</li> <li>Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o proračunu Grada Ljubu&scaron;kog za 2022.<br />godinu,</li> <li>Prijedlog Zaključka o stavljanju nacrta Odluke o proračunu Grada Ljubu&scaron;kog za 2023. godinu na<br />javnu raspravu,</li> <li>Prijedlog Odluke o prestanku svojstva javnog dobra u općoj uporabi;<br />a) dijela nekretnine označene kao k.č. broj: 3337, povr&scaron;ine 148,00 m2, upisane u Posjedovni list<br />broj: 105 u K.O. Prolog,<br />b) nekretnine označene kao k.č. broj: 2426, povr&scaron;ine 554,00 m2, upisane u Posjedovni list broj:<br />205 u K.O. Vojnići-Dole</li> <li>Prijedlog Zaključka o dodjeli na kori&scaron;tenje poslovne prostorije,</li> <li>Prijedlog Odluke o isplati jednokratne novčane pomoći umirovljenicima Grada Ljubu&scaron;kog povodom nadolazećih blagdana 2022. godine</li> <li>Prijedlog zakona o prodaji neizgrađenog građevnog zemlji&scaron;ta<br />Nakon zavr&scaron;etka sjednice razgovarali smo s gradonačelnikom Vedranom Markotićem koji se posebno osvrnuo na točku o Prijedlogu Odluke o isplati jednokratne novčane pomoći umirovljenicima Grada Ljubu&scaron;kog povodom nadolazećih blagdana 2022. godine, točki o Prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o proračunu Grada Ljubu&scaron;kog za 2022. godinu, te točki o Prijedlogu Zaključka o stavljanju nacrta Odluke o proračunu Grada Ljubu&scaron;kog za 2023. godinu na javnu raspravu.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlogom Odluke o isplati jednokratne novčane pomoći umirovljenicima Grada Ljubu&scaron;kog povodom nadolazećih blagdana 2022. godine propisuje se visina, uvjeti i postupak isplate jednokratne novčane pomoći umirovljenicima povodom nadolazećih blagdana.</p> <p><br />Sredstva za jednokratne pomoći osigurana su u Proračunu grada Ljubu&scaron;kog, te će se isplatiti svim umirovljenicima koji ispunjavaju uvjete propisane tom Odlukom u iznosu od 100 KM.</p> <p><br />Pravo na naknadu imaju umirovljenici koji kumulativno ispunjavaju sljedeće uvjete:</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li>imaju prebivali&scaron;te na području Grada Ljubu&scaron;kog</li> <li>korisnici su najniže isplaćene mirovine u Federaciji BiH, koji će biti u isplati za mjesec prosinac 2022. godine</li> <li>nalaze se na listi korisnika najniže isplaćene mirovine koju je sačinio Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, te će biti u isplati za mjesec prosinac 2022. godine<br />Utvrđeni iznos jednokratne pomoći Grad Ljubu&scaron;ki će sukladno zaključenom sporazumu uplatiti na bankovni račun Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, koji će iste isplatiti umirovljenicima<br />Isplata jednokratne pomoći izvr&scaron;it će se uz isplatu mirovina za mjesec prosinac, putem Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje.</li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>izvor: <strong>radioljubuski.ba</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-28-umirovljenik_djed.jpgOtkriveni tajni dokumenti Putinovog plana prije invazije: Sve je trebalo završiti za 10 dana?http://grude.com/clanak/?i=361459361459Grude.com - klik u svijetFri, 02 Dec 2022 16:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-08-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dokumenti su također otkrili da je Rusija navodno planirala zauzeti ukrajinske elektrane, aerodrome, zalihe vode, središnju banku i parlament, te da su ruske specijalne službe navodno imale zadatak ubiti ukrajinsko vodstvo.<p>&nbsp;</p> <p>Britanski think tank za obranu i sigurnost otkrio je pojedinosti moskovskog plana prije invazije na Ukrajinu, na temelju&nbsp;ruskih dokumenata koje je navodno potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rusija je planirala preuzeti Ukrajinu u roku od 10 dana i pripojiti je do kolovoza ove godine, rekao je Kraljevski institut ujedinjenih službi za obrambene i sigurnosne studije (RUSI). Prema think tanku samo je mala skupina ruskih dužnosnika bila svjesna punog razmjera planova, pi&scaron;e <em><strong>Sky News</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navodno ni zamjenici &scaron;efova ogranaka unutar ruske vojske nisu bili svjesni plana za invaziju i okupaciju Ukrajine sve do nekoliko dana prije početka invazije, a taktičke vojne jedinice nisu primile zapovijedi do nekoliko sati prije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dokumenti su također otkrili da je Rusija navodno planirala zauzeti ukrajinske elektrane, aerodrome, zalihe vode, sredi&scaron;nju banku i parlament,&nbsp;te da su ruske specijalne službe navodno imale zadatak ubiti ukrajinsko vodstvo. Činilo se da pretpostavljaju da će dužnosnici ili pobjeći ili biti zarobljeni zbog brzine invazije, kaže RUSI.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukrajinska obavje&scaron;tajna zajednica također vjeruje da je Rusija planirala koristiti bjeloruske zračne jedinice za zauzimanje nuklearnih elektrana Rivne i Hmjelnicki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plan invazije navodno sadrži detaljne zavjere za zauzimanje ukrajinskih nuklearnih elektrana kako bi se za&scaron;titile ruske trupe, preuzela kontrola nad energetskim sustavom zemlje i potencijalno ucjenjivale europske zemlje rizikom od zagađenja radijacijom.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Rusija je navodno planirala započeti invaziju "masovnom kampanjom projektila i zračnih napada" na ukrajinske vojne ciljeve, navodi RUSI. Dodaje se da Moskva nije htjela ciljati kritičnu infrastrukturu poput elektrana i željeznica jer su one ključne za&nbsp; planove za okupaciju zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadalje, kako navodi RUSI, sastavljen je i&nbsp;popis&nbsp;nekih Ukrajinaca te su bili podijeljeni u četiri kategorije: Oni koje treba ubiti, zatim oni koje treba zastra&scaron;iti, pa oni koji su&nbsp;neutralni&nbsp;i koje treba poticati na suradnju, te one koji su spremni na suradnju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rusija je također navodno planirala prisilnu suradnju regionalnih guvernera i lokalnih vlasti, a FSB je bio zadužen za hvatanje lokalnih dužnosnika. Prema dokumentima planirano je dovođenje učitelja&nbsp;i drugih&nbsp;službenika&nbsp;iz Rusije kako bi započeli "preodgoj Ukrajinaca".</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-08-putin.jpgUkrajinsko veleposlanstvo u Zagrebu dobilo je krvavi paket, u njemu su bile i životinjske očihttp://grude.com/clanak/?i=361455361455Grude.com - klik u svijetFri, 02 Dec 2022 14:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-02-atj-lucko.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekoliko ukrajinskih veleposlanstava u inozemstvu, među kojima i veleposlanstvo u Zagrebu, primilo je "krvave pakete" sa životinjskim očima, objavilo je u petak ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova.<p><br />Paketi, natopljeni tekućinom karakteristične boje i mirisa, poslani su ukrajinskim veleposlanstvima u Mađarskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Italiji, generalnim konzulatima u Napulju i Krakowu i konzulatu u Brnu, objavio je na Facebooku glasnogovornik Oleg Nikolenko.<br /><br /></p> <p>Ovaj incident događa se nakon niza pisama bombi poslanih na različite adrese u &Scaron;panjolskoj, uključujući ukrajinsko veleposlanstvo u Madridu.<br /><br /></p> <p>Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko izvijestio je kako je ulaz u ambasadorovu rezidenciju u Vatikanu vandaliziran, a imali su i dojavu o paketu bombi u ambasadi u Kazahstanu koja se kasnije pokazala kao lažna.<br /><br /></p> <p>- Vjerujemo kako je ovdje riječ o dobro organiziranoj kampanji sijanja straha po ukrajinskim ambasadama. U nemogućnosti da se Ukrajinu zaustavi diplomatskim putevima, poku&scaron;avaju nas zastra&scaron;iti. Odmah vam mogu reći da ovakve taktike neće upaliti i da nastavljamo raditi za pobjedu Ukrajine - istaknuo je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.<br /><br /></p> <p>Ukrajinski diplomati nastavit će se boriti za ojačanje ukrajinske obrane i za pružanje potrebne opreme Ukrajincima kako bi preživjeli zimu, poručili su iz ministarstva.<br /><br /></p> <p>Ukrajinske ambasade poručile su kako će intenzivno surađivati s policijom kako bi se otkrili počinitelji koji &scaron;alju prijeteće pakete.<br /><br /></p> <p>Ministar Kuleba naredio je da sve ukrajinske ambasade podignu mjere sigurnosti.<br /><br /></p> <p>Pozvali su strane vlade da osiguraju maksimalnu za&scaron;titu ukrajinskim veleposlanstvima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-02-atj-lucko.pngSamo su se htjeli ugrijati... U posljednja 24 sata devet Ukrajinaca u požaru izgubilo živothttp://grude.com/clanak/?i=361439361439Grude.com - klik u svijetWed, 30 Nov 2022 20:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-30-ukrajina-pozar-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinska državna služba za hitne situacija priopćila je da je devet osoba poginulo u požarima u posljednja 24 sata nakon što su prekršili sigurnosna pravila u pokušaju da zagriju svoje domove nakon ruskih napada na elektroenergetska postrojenja.<p>&nbsp;</p> <p>Broj požara je porastao, navodi se, a Ukrajinci sve vi&scaron;e pribjegavaju kori&scaron;tenju generatora za hitne slučajeve, svijeća i plinskih boca u svojim domovima zbog nestanka struje, izvijestio je Reuters.</p> <p>"Samo u pro&scaron;lom danu u Ukrajini je bio 131 požar, od čega se 106 odnosi na stanove i kuće. Devet osoba je poginulo, osam ih je ozlijeđeno", rekli su u Hitnoj pomoći.</p> <p>&ldquo;Agregati na balkonima, plinske boce u stanovima, upaljene svijeće... Zbog kr&scaron;enja pravila za&scaron;tite od požara, kori&scaron;tenja necertificiranih proizvoda za grijanje i kuhanje, sve su učestaliji požari i eksplozije u zgradama i kućama", navodi se.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-30-ukrajina-pozar-22.jpgNe nazire se kraj poskupljenjima u BiH, a građani šutehttp://grude.com/clanak/?i=361420361420Grude.com - klik u svijetTue, 29 Nov 2022 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najavljeno poskupljenje Klasovog kruha drugo u ovoj godini.<p>&nbsp;</p> <p>Poskupljenja u Bosni i Hercegovini ne prestaju. Tri proizvoda kompanije Klas - polubijeli, narodni i mirovinski kruh, skuplji su za 20 feninga. Tu se poskupljenja ne zaustavljaju. Nova su u najavi, a građani, po svemu sudeći, i dalje letargično promatraju i ovaj najnoviji udar na njihove džepove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najavljeno poskupljenje Klasovog kruha drugo u ovoj godini. Cijene pekarskih proizvoda u na&scaron;oj državi su od ožujka do danas porasle za čak 70 posto. Cijene hrane u Federaciji Bosne i Hercegovine su veće za blizu 30% u ovoj godini, u Republici Srpskoj je hrana poskupila 35%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potro&scaron;ača BiH, kaže:&nbsp; "Mi nemamo žalbi od strane građana na cijene, znači vrlo malo imamo poziva vezano za rast cijena da se ljudi žale ili da izražavaju bilo kakvu spremnost da se prosvjeduju na kraju krajeva za ovo &scaron;to se događa."</p> <p>&nbsp;</p> <p>U anketi na ulicama&nbsp;BHRT je dobio&nbsp;potvrdu nezainteresiranosti građana na inflatorne udare, a rijetki od njih, s velikom dozom sarkazma, govore o divljanju cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Građani izlaze kad treba podržati ove čelnike nekih stranaka, okupe se i 60.000, a za ovo &scaron;to ih interesuje, energenti, hrana, ne poduzimaju ni&scaron;ta'', ističu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo je najbolja država na svijetu jer mi &scaron;utimo, nama je sve potaman, super nam, divno, krasno, kafići nam puni, parkinzi nam puni, svi vozimo, gorivo tri i ne&scaron;to, a vi ne možete naći parking u gradu da ga platite. Znači da nam je super'', govore građani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekonomisti smatraju da su vlasti na svim nivoima potpuno ignorirale inflatorne udare jer su procijenile da će to biti dobro za proračune, a da će građani sve to mirno podnijeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Edin Osmanbegović, Ekonomski fakultet Tuzla: "Vlade su potpuno zakazale. Imamo 14 vlada, 10 županijskih, dvije entitetske, Distrikt Brčko, država, na prste jedne ruke ne možemo nabrojati mjere koje su oni donijeli."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ukupno je vrijednost potro&scaron;ačke ko&scaron;are u Bosni i Hercegovini povećana za oko 20% u ovoj godini, a izdaci za hranu u toj korpi su blizu 50%. Ekonomisti predviđaju da će se cijene energenata u sljedećim mjesecima stabilizirati, a shodno tome i cijene hrane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, da bi domaće vlasti ipak nekim mjerama počele &scaron;tititi standard građana, građani će morati jasno pokazati da ih to, prije svega, zanima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgU vojarni ''Božan Šimović'' svečano obilježen Dan oružanih snaga BiHhttp://grude.com/clanak/?i=361412361412Grude.com - klik u svijetMon, 28 Nov 2022 17:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-28-capljina-os-bih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vojarni ”Božan Šimović” u Čapljini svečano je obilježena sedamnaesta godišnjica formiranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Tim povodom upriličena je svečanost na kojoj se okupio veliki broj uzvanika i gostiju., prenosi <a title="Čapljina" href="https://caportal.net/2022/11/28/foto-u-vojarni-bozan-simovic-svecano-obiljezen-dan-oruzanih-snaga-bih/" target="_blank">Čapljinski portal</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator događaja bila je 4. Pje&scaron;ačka brigada Zapovjedi&scaron;tva OS BiH iz Zajedničkog stožera BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz visoke uzvanike sa najvi&scaron;ih razina Oružanih snaga BiH, događaju su nazočili i predstavnici političkog, dru&scaron;tvenog, kulturnog i sportsko života iz Čapljine i BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Obljetnica ima svečani karakter gdje rezimiramo na&scaron;e rezultate. Nije bilo vremena da iznesem sve &scaron;to je 4. Pje&scaron;ačka brigada uspje&scaron;no napravila, ali sam istaknuo najbitnije stvari, a to su aktivnost, priprema i izvr&scaron;enje NATO ocjenjivanja na&scaron;ih deklariranih postrojbi, Međunarodne vježbe u Njemačkoj i Turskoj, potom pomoć civilnim strukturama u ga&scaron;enju požara u Čapljini, Posu&scaron;ju i Trebinju kao i dosta uspje&scaron;nih aktivnosti kad je u pitanju civilno-vojna suradnja na obuci na&scaron;ih pripadnika tako da smo imali jednu vježbu u Mostaru, drugu u Goraždu i treću u Trebinju&rdquo;, rekao je zapovjednik 4. Pje&scaron;ačke brigade, Zdravko Rezo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je da je bilo dosta problema oko opremanja i opskrbe pripadnika OS BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Međutim u ovoj godini do&scaron;lo je do povećanja koeficijenta za vojnike, dočasnike i časnike, zatim povećanje naknada koje nemaju karakter plaće i povećanje osnovice. Također, imamo izmjene zakona o službi koje će nam pomoći da privučemo na&scaron;u mladost koja se jo&scaron; nije odlučila gdje će naći utoči&scaron;te, a iskreno se nadam kako ćemo imati barem po tri kandidata na jednom mjestu&rdquo;, dodao je Rezo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-28-capljina-os-bih.jpgOtvorene aplikacije za pretkvalifikaciju za izgradnju dionice Tunel Kvanj – Bunahttp://grude.com/clanak/?i=361407361407Grude.com - klik u svijetMon, 28 Nov 2022 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-28-tunelivan-radovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U operativnom uredu JP Autoceste FBiH u Sarajevu danas je obavljeno javno otvaranje aplikacija za pretkvalifikaciju za izgradnju autoceste na Koridoru Vc, dionica Tunel Kvanj – Buna.<p>&nbsp;</p> <p>Pristiglo je osam aplikacija za izgradnju dionice Tunel Kvanj-Buna, kako slijedi:&nbsp;</p> <p>&nbsp; &nbsp; 1. JV: Limak Insaat Sanayi VE Ticaret A.S. &ndash; DL E&amp;C CO.LTD. (Turska/Koreja); &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp;<br />&nbsp; &nbsp; 2. JV: Ozkar Insaat Sanayi VE Ticaret A.S. &ndash; Dogus Insaat VE Ticaret A.S. (Turska/Turska);&nbsp;<br />&nbsp; &nbsp; 3. JV : Azvirt, Stecol, Hering and PowerChina (Azerbejdžan/Kina/BiH/Kina)<br />&nbsp; &nbsp; 4. JV : China Railway Tunnel Group Co.Ltd. &ndash; China Overseas and Engineering Group Co.,Ltd. (Kina/Kina);&nbsp;<br />&nbsp; &nbsp; 5. JV: China Road and Bridge Corporation &ndash; CCCC Second Highway Engineering Co., Ltd (Kina/Kina);<br />&nbsp; &nbsp; 6. JV: Ozaltin &ndash; Yapi Merkezi (Turska/Turska);&nbsp;<br />&nbsp; &nbsp; 7. JV: Celikler Insaat Taahhut ve Sanayi A.S. &ndash; Gulermark Agir Sanayi Insaat VE Tahhut A.S. &ndash; YSE YAPI Sanayi VE Ticaret (Turska/Turska/Turska);&nbsp;<br />&nbsp; &nbsp; 8. Cengiz Insaat Sanayi VE Ticaret A.S. (Turska).&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procijenjena vrijednost nabavke iznosi 150 milijuna eura bez PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionica Tunel Kvanj &ndash; Buna, ukupne dužine 5,25 km, počinje otvorenom trasom prije ulaza u tunel Kvanj (2.720 m) tunelom prolazi kroz brdo Kvanj, zatim mostom prelazi Rotimski potok (320 m) i zavr&scaron;ava u mjestu Stanojevići neposredno prije odmori&scaron;ta Rotimski potok &nbsp;gdje se nastavlja na izgrađenu dionicu Buna &ndash; Počitelj. Neposredno prije zavr&scaron;etka ove dionice planirana je izgradnja natputnjaka Rujevice kako bi se omogućila nesmetana komunikacija između mjesta Stanojevići i Gubavica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu izgradnje ove dionice planirana je i izgradnja priključne saobraćajnice za naselje Hodbina, dužine 1415 m, a ista je predviđena kao privremeni priključak autoceste do izgradnje petlje Mostar jug.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predviđeni rok izgradnje je 24 mjeseci.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izgradnja dionice Tunel Kvanj &ndash; Buna financirati će se sredstvima osiguranim kod Europske investicijske banke (EIB) te bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionica Tunel Kvanj &ndash; Buna od iznimne je važnosti za zavr&scaron;etak južnog dijela Koridor Vc, jer spaja već izgrađenu dionicu Buna - Počitelj na M-17. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-28-tunelivan-radovi.jpgJutros Grude na -4, danas sunčano i hladnohttp://grude.com/clanak/?i=361402361402Grude.com - klik u svijetMon, 28 Nov 2022 07:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-03-suncano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros je u Bosni pretežno oblačno vrijeme sa maglom po kotlinama. U Hercegovini pretežno vedro.<p>&nbsp;</p> <p>Temperature zraka u 07 sati (&deg;C): Bjela&scaron;nica -8; Grude, Livno -4; Drvar -3; &Scaron;iroki Brijeg, Tuzla -1; Bugojno, Gradačac, Ivan Sedlo, Sarajevo, Zenica 1; Bihać, Jajce 2; Sanski Most 3; Stolac 4; Neum 6; Mostar 7;</p> <p>.</p> <p>Danas će u Bosni prevladavati umjereno do pretežno oblačno, uz djelimično razvedravanje. U Bosni po kotlinama prije podne sa maglom. U Hercegovini sunčano.Vjetar slab istočni i sjeveroistočni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dnevna temperatura od 3 do 8, na jugu do 12 &deg;C.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-03-suncano.jpgViše Europljana moglo bi umrijeti od zime nego što ih je do sada poginulo u ratuhttp://grude.com/clanak/?i=361385361385Grude.com - klik u svijetSat, 26 Nov 2022 22:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-26-22-zima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rat u Ukrajini je razbio iluzije u Europskoj uniji o tome da Rusija može biti stabilan vanjskopolitički i ekonomski partner. To saznanje se plaća visokom cijenom, doslovno i figurativno, ali EU ne može nikoga kriviti osim samu sebe.<p><br />Desetljećima se razvijala infrastruktura za kupnju energenata iz Rusije, na korist industrije i stanovni&scaron;tva Europske unije, koji su imali pristup jeftinoj nafti i jeftinom plinu. Ponekad je znalo biti manjih problema u isporuci, plinovodi i naftovodi su se često koristili kao aduti prilikom političkih pregovora, ali većih problema nije bilo. Zbog toga je 2011. i otvoren novi plinovod, Sjeverni tok 1, između Rusije i Njemačke.<br /><br /></p> <p>Ni prije nije bila rijetkost da Rusija svoju naftu i plin koristi kao politički adut, ali rat u Ukrajini je naveo Putina da energente koristi u svrhu rata. Ne radi se samo o Ukrajini, u kojoj će zima sigurno dovesti do mnogo ljudskih žrtava, s obzirom na uni&scaron;tenje energetske infrastrukture te zemlje.<br /><br /></p> <p>Zbog rasta cijena plina, &scaron;to se prenosi na rast cijene grijanja, ova zima bi mogla biti smrtonosna i za stanovnike Europske unije. Ako je suditi prema povijesnim podacima o vezi između smrtnosti, vremenskih uvjeta i cijena energenata, zima bi mogla biti smrtonosnija od rata u Ukrajini. Kako?<br /><br /></p> <p>Za sada mnoge stvari idu na ruku EU, premda se radi o lo&scaron;oj situaciji u svakom pogledu. Popunjenost skladi&scaron;ta plina je blizu povijesnog maksimuma, iznad 94 posto. U Hrvatskoj je popunjenost skladi&scaron;ta plina Okoli, jedinog koje ima, 96 posto.<br /><br /></p> <p>Ali sama popunjenost skladi&scaron;ta ne znači da ima dovoljno plina. Na razini Europske unije se samo 28 posto godi&scaron;njih potreba može pokriti iz skladi&scaron;ta, u Hrvatskoj 16 posto. Svakako se mora stalno kupovati jer skladi&scaron;ni kapaciteti nisu dovoljni.<br /><br /></p> <p>Od sredine studenog se iz skladi&scaron;ta povlači vi&scaron;e plina nego &scaron;to se u njih upumpava, otprilike pola mjeseca kasnije nego &scaron;to je to uobičajeno. Trenutak u kojem će se plinska skladi&scaron;ta početi prazniti određuju vremenski uvjeti. Toplije jeseni i zime znače kasniji početak iskori&scaron;tavanja zaliha u skladi&scaron;tima, hladnije raniji. https://gas.kyos.com/gas<br /><br /></p> <p>Europska unija ove godine ima sreće jer je jesen neobično topla, a vremenske prognoze predviđaju da će se relativno toplo vrijeme za ovo doba godine zadržati kroz zimu. Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze predviđa da će zimska sezona 2022./2023. biti dosta toplija od prosjeka zima 1993. do 2016., a isto vrijedi za Ukrajinu, Rusiju, SAD i Kinu.<br /><br /></p> <p>Jako porasle cijene energenata, traže se alternativni dobavni pravci<br /><br /></p> <p>Cijene energenata su u 2022. naglo narasle. Barel sirove nafte je 85 dolara, manje nego u prvih nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini, kada se cijena kretala od 110 do 125 dolara po barelu, ali puno vi&scaron;e nego prija&scaron;njih godina.<br /><br /></p> <p>Od početka 2015. do pandemije covida-19 2020. cijena BRENT sirove nafte se kontinuirano kretala između 50 i 75 dolara po barelu. Ali od početka 2011. do kraja 2014. je uglavnom bila iznad 100 dolara. Isporuke sirove nafte u prosincu, siječnju i ožujku se također ugovaraju po cijeni koja se kreće oko 85 dolara po barelu. To znači da se ipak ne nalazimo u razdoblju povijesno velikih cijena nafte.<br /><br /></p> <p>Za grijanje je puno važnija cijena plina. Terminske cijene prirodnog plina na burzi u Nizozemskoj, glavnoj u Europi, trenutno iznose oko 125 eura po MWh za isporuke u prosincu i dva do četiri eura vi&scaron;e za isporuke u prvim mjesecima 2023.<br /><br /></p> <p>Blagi vremenski uvjeti i dobra popunjenost skladi&scaron;ta plina pomažu u održavanju cijene ispod rekordnih 150 do 350 eura po MWh, u kojem rasponu su se kretale tijekom ljetnih mjeseci. Međutim, situacija je i dalje izazovna jer bi nagli skok potražnje mogao pritisnuti zalihe, a ponuda je i dalje ograničena.<br /><br /></p> <p>Gazprom je upozorio da će od 28. studenog smanjiti opskrbu plinovodom koji prolazi kroz Ukrajinu, &scaron;to je posljednji lanac kojim plin iz te zemlje jo&scaron; stiže u Europu od kad je potpuno zatvoren Sjeverni tok 1. Europa traži alternativne dobavne pravce, a jedan od njih je Sjeverna Afrika.<br /><br /></p> <p>Alžir je najveći sjevernoafrički izvoznik plina za Europu i do sada je potpisao dugoročne plinske sporazume sa &Scaron;panjolskom, Italijom i Slovenijom. Isto je poku&scaron;ala napraviti i Francuska, ali je nakon duljih pregovora Alžir obavijestio Pariz da je trenutni dogovor odgođen na neodređeno vrijeme. Francuska se nadala da će sporazum potpisati prije kraja 2022., čime bi nadoknadila gubitak ruskog plina.<br /><br /></p> <p>Utjecaj hladnog vremena na zdravlje i rast smrtnosti je odavno znanstveno utvrđen. Iako se metodologije razlikuju, konsenzus je da se u zimskim mjesecima pojavljuje vi&scaron;ak smrtnosti zbog niskih temperatura.<br /><br /></p> <p>Najutjecajniji svjetski medij koji se bavi ekonomskim temama, The Economist, izradio je vlastiti model koji predviđa rast smrtnosti u Europi ove zime s obzirom na to hoće li biti toplija ili hladnija nego prija&scaron;njih godina.<br /><br /></p> <p>Niske temperature obično su smrtonosnije od vrućih, tvrdi taj medij. Između prosinca i veljače tjedno umre 21% vi&scaron;e Europljana nego od lipnja do kolovoza. U pro&scaron;losti je rast cijena imao malen do nikakav učinak na smrtnost tijekom zimskih mjeseci, ali zbog intenziteta rasta cijene električne energije i plina ove godine će se to promijeniti.<br /><br /></p> <p>Prema modelu Economista, ako se obrasci iz pro&scaron;losti zadrže, trenutne cijene električne energije povećale bi broj smrtnih slučajeva iznad povijesnog prosjeka čak i u najblažoj zimi. Ukupni mortalitet ovisi i o drugim čimbenicima, posebno temperaturi.<br /><br /></p> <p>S obzirom na prosječno vrijeme, model otkriva da je porast cijena električne energije od 10 posto povezan s povećanjem broja smrtnih slučajeva od 0.6 posto, iako je taj broj veći u hladnim tjednima, a manji u blagim. A prema podacima statističke agencije EU Eurostat, samo u prvoj polovini godine su cijene električne energije za kućanstva u nekim državama rasle za nekoliko postotaka. Zimi će rast biti jo&scaron; veći.<br /><br /></p> <p>Cijene električne energije za kućanstva porasle su u 22 zemlje članice Unije tijekom prve polovine 2022. u usporedbi s prvom polovicom 2021. Najveći rast zabilježen je u Če&scaron;koj (62 posto), Latviji (59 posto) ) i Danskoj (57 posto). Rekordni rast je zabilježen i u Estoniji (55 posto), Rumunjskoj (55 posto), Italiji (37 posto), Grčkoj (37 posto) i &Scaron;panjolskoj (32 posto). Cijene će biti jo&scaron; veće tijekom zime.<br /><br /></p> <p>Situacija s plinom je jo&scaron; gora. Između prve polovine 2021. i prve polovine 2022. cijene plina za kućanstva porasle su u 23 države članice Unije. Najvi&scaron;e su porasle u Estoniji (154 posto), Litvi (110 posto), Bugarskoj (108 posto), Belgiji (100 posto), Grčkoj (98 posto) i Rumunjskoj (95 posto). Za pretpostaviti je da će cijene biti jo&scaron; veće zimi.<br /><br /></p> <p>U zimi 2022./2023. bi utjecaj rasta cijene energije na rast smrtnosti mogao biti jo&scaron; veći, zbog &scaron;oka naglog rasta cijena električne energije. Na postupni rast cijene se kućanstva mogu prilagoditi, ali su jako osjetljiva na cjenovne &scaron;okove kao &scaron;to je ovaj koji se događa s električnom energijom i ostalim energentima kroz 2022.<br /><br /></p> <p>Pretpostavljajući najtopliju zimu u proteklih 20 godina za svaku zemlju, model predviđa vi&scaron;ak smrtnosti od 79.000 ljudi, &scaron;to je povećanje od 2.7 posto. Za tipičnu zimu predviđanje iznosi vi&scaron;ak smrtnosti do 147.000 ljudi (4.7 posto vi&scaron;e). Kada bi ova zima bila najteža u posljednjih 20 godina za svaku zemlju, vi&scaron;ak smrtnosti bi se popeo na 185.000 (6 posto).</p> <p><br /><strong>Moguće je da vi&scaron;e ljudi umre od zime nego &scaron;to ih je do sada poginulo u ratu</strong><br /><br /></p> <p>Točan broj umrlih od napada Rusije na Ukrajinu do danas je te&scaron;ko utvrditi. Ali ako uzmemo konzervativnu procjenu da je na svakoj strani poginulo oko 30 tisuća vojnika, uz &scaron;est do deset tisuća civila, čak i topla zima bi ove godine mogla odnijeti vi&scaron;e života nego rat u Ukrajini.<br /><br /></p> <p>Ruski poku&scaron;aj brze okupacije Ukrajine je odavno propao. Većina planova koje je Rusija imala u Ukrajini je propala. Stjerani u kut, Putin i njegov režim su se orijentirali na uni&scaron;tavanje energetske infrastrukture Ukrajine. Čak ako ova zima i bude blaga u Ukrajini, to nije dovoljno da se izbjegne rast smrtnosti. O&scaron;tra zima bez rata i s niskom cijenom energije bi vjerojatno odnijela manje života nego blaga zima, ali ova je ratna i s razru&scaron;enom energetskom infrastrukturom.<br /><br /></p> <p>Države Europske unije, koja podupire Ukrajinu, kolateralne su žrtve rata. Točnije, kolateralna žrtva će biti njihovo stanovni&scaron;tvo. Iako se rast cijena energenata ne može pripisati samo ratu u Ukrajini, jer su počele rasti jo&scaron; krajem 2021., situacija bi sigurno bila daleko bolja da rata nema.</p> <p><br /><em><strong><a class="author-name" href="https://www.index.hr/autor/branimir-perkovic/Ox1qRxjGyn">Branimir Perković</a>/Index</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-26-22-zima.jpgMerkel: Imala sam plan za smiriti Putina, ali sam izgubila autoritethttp://grude.com/clanak/?i=361373361373Grude.com - klik u svijetFri, 25 Nov 2022 23:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-28-putin_i_merkel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je željela uspostaviti europski format za razgovore koji bi uključili i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona te ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi se postiglo rješenje o napetosti uz ukrajinsku granicu prije nego što se povukla s dužnosti.<p><br />U razgovoru za časopis Der Spiegel Merkel je rekla da je poku&scaron;avala ustanoviti format ljeti 2021. godine. "No nisam vi&scaron;e imala autoritet da to poguram, jer u konačnici svi su znali: ona ujesen odlazi s dužnosti". Merkel je svoj odlazak s dužnosti najavila mjesecima prije parlamentarnih izbora u rujnu u Njemačkoj. Sastavljanje koalicije potrajalo je i konačna primopredaja vlasti dogodila se u prosincu.<br /><br /></p> <p>Rusija je invaziju na Ukrajinu počela 24. veljače, ne&scaron;to vi&scaron;e od dva mjeseca poslije.<br /><br /></p> <p>U kolovozu 2021. Merkel je putovala u Moskvu, &scaron;to je bio njezin posljednji službeni posjet ruskoj prijestolnici, a za Der Spiegel otkrila je kako se tada osjećala. "Taj osjećaj je bio potpuno jasan. &Scaron;to se političke moći tiče, vi ste gotovi. A Putinu je samo moć važna", rekla je.<br /><br /></p> <p>Merkel je bila pokretač Normandijskog formata, okvira dogovorenog sredinom 2014. koji je obuhvatio Njemačku, Francusku, Rusiju i Ukrajinu nakon ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima u veljači te godine.<br /><br /></p> <p>Format je iznjedrio Sporazume iz Minska krajem 2014. te početkom 2015. koji nikada nisu bili potpuno primijenjeni. Otkako je napustila dužnost, kritičari spočitavaju biv&scaron;oj kancelarki da je Njemačku učinila previ&scaron;e ovisnom o ruskim energentima, posebno o plinu.<br /><br /></p> <p>Prije odlaska s kancelarske dužnosti Merkelina vlada bila je pod snažnim pritiskom saveznika, ponajprije Sjedinjenih Država koje su tražile da prekine proces izdavanja dozvola za rad plinovoda ispod Baltičkog mora. Taj projekt je napu&scaron;ten otkako je počela ruska invazija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-28-putin_i_merkel.jpgCijene hrane na svjetskom tržištu pale, u BiH rastuhttp://grude.com/clanak/?i=361370361370Grude.com - klik u svijetFri, 25 Nov 2022 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cijene hrane mjerene indeksom potrošačkih cijena veće su u listopadu ove u odnosu na listopad prošle godine za 27,4%<p>&nbsp;</p> <p>Stopa inflacije u Europskoj uniji zabilježila je u listopadu novi rekord od 11,5% međugodi&scaron;nje, nastavljajući uspon s rujanske razine od 10,9%, pokazuju novi podaci Eurostata, zavoda za statistiku EU-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije godinu dana stopa inflacije u 27-članom bloku iznosila je 4,4%. Slično kretanje potro&scaron;ačkih cijena bilo je i u eurozoni, u kojoj se međugodi&scaron;nja inflacija popela na 10,6% u listopadu u odnosu na 9,9% u rujnu. Godinu prije inflacija u eurozoni bila je 4,1%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na mjesečnoj razini rast inflacije je ubrzao u listopadu i u EU i u 19-članom valutnom bloku s 1,2% u rujnu na 1,4%, odnosno na 1,5% respektivno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Inflacija</strong></p> <p>Prema podacima Eurostata, najniže međugodi&scaron;nje stope inflacije registrirane su pro&scaron;log mjeseca u Francuskoj (7,1%), &Scaron;panjolskoj (7,3%) i na Malti (7,4%), a najvi&scaron;e u Estoniji (22,5%), Litvi (22,1%) i Mađarskoj (21,9%). U usporedbi s rujnom inflacija je na godi&scaron;njoj razini pala u 11 članica EU-a, ostala je stabilna u tri, a porasla u 13 zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, godi&scaron;nja inflacija u listopadu u FBiH dosegla je novi rekord i iznosila 19,1%, objavio je Federalni zavod za statistiku. Potro&scaron;ačke cijene, kako se navodi u izvje&scaron;ću, u listopadu su prosječno porasle za 2,5% u odnosu na mjesec prije. Tome je navi&scaron;e doprinijelo poskupljenje hrane, usluga prijevoza te energenata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene hrane mjerene indeksom potro&scaron;ačkih cijena veće su u listopadu ove u odnosu na listopad pro&scaron;le godine za 27,4%, dok su cijene prijevoza uslijed poskupljenja naftnih prerađevina veće za 25%. Ipak, najveći skok cijena bilježi se u kategoriji el. energije, plina i drugih energenata, gdje godi&scaron;nje poskupljenje iznosi 40,8%.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobra vijest je da su, nakon vi&scaron;emjesečnog rasta, cijene hrane na svjetskom trži&scaron;tu u padu. No, pojedini ekonomisti smatraju kako to ne znači da rasta vi&scaron;e neće biti, već da će taj rast biti manji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nije izgledno da će se pad cijena hrane na svjetskom trži&scaron;tu odraziti i na bh. trži&scaron;te, &scaron;to je uvjetovano stanjem na domaćem trži&scaron;tu. Ako se i odrazi, to se neće odmah dogoditi i neće značiti pojeftinjenje, već će značiti ono &scaron;to je već konstatirano - da će poskupljenje biti po nižim stopama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pad cijena hrane na svjetskom trži&scaron;tu događa se nakon rasta kamatnih stopa, tj. smanjenja novčane mase kao mjere za ublažavanje inflacije. Time se smanjuje potražnja na trži&scaron;tu, svjesno se ide u recesiju, a nakon čega bi trebao uslijediti ekonomski oporavak.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posebnost</strong></p> <p>BiH &Scaron;to se tiče pada cijena konkretno u BiH, ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe kako BiH u značajnoj mjeri ovisi o uvozu, posebno kada se radi o prehrambenim proizvodima. - Jo&scaron; je rano prognozirati, ali ako se nastavi trend pada cijena hrane, moguće je da u kratkom roku dođe do pada cijena hrane i u BiH - kazao je za Faktor Čavalić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim cijena hrane koju uvozimo, obja&scaron;njava, imamo i niz čimbenika proizvodnje koji se koriste u domaćoj prehrambenoj industriji, a koji su prouzročili rast cijena na domaćem trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moguće je da će lančano uvjetovati opći pad cijena hrane, ali kad govorimo o padu cijena hrane, ne mislimo na pad na onu cijenu prije krize, prije inflacije. Govorimo o ublažavanju, usporavanju značajnijeg trenda rasta cijena. To je vrlo bitno tijekom zime jer očekujemo opću energetsku krizu - naveo je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagla&scaron;ava da, ako ostane taj trend pada cijena, trži&scaron;ta vrlo brzo reagiraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prvo ide sa svjetskog na regionalno trži&scaron;te, a zatim s regionalnog na bh. trži&scaron;te. Dakle, u roku od oko mjesec dana možemo očekivati da se i kod nas vr&scaron;i adaptacija trži&scaron;ne cijene. Bitno je napomenuti da moramo imati otvorene granice, forsirati svoju vanjsku trgovinu ako želimo imati pad cijena - zaključio je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgRusi isključili struju cijeloj Ukrajini! Ukrenergo: Radimo, nema razloga za panikuhttp://grude.com/clanak/?i=361354361354Grude.com - klik u svijetWed, 23 Nov 2022 21:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-23-22-ukrajina-struja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinska nacionalna energetska kompanija Ukrenergo objavila je da nema razloga za paniku nakon ruskog napada na ukrajinsku infrastrukturu. Podsjetimo, danas je na Ukrajinu ispaljeno 70 projektila, od kojih je 51 oboren.<p>&nbsp;</p> <p>"Nažalost, neki energetski infrastrukturni objekti su pogođeni, &scaron;to je uzrokovalo nestanke struje u svim regijama Ukrajine", pi&scaron;e u priopćenju Ukrenerga.<br /><br /></p> <p>Naglasili su da bi zbog značajnih o&scaron;tećenja, mraza i ki&scaron;e sa snijegom radovi u nekim regijama mogli potrajati duže, ali da "nema razloga za paniku" jer postoje "jasni planovi i protokoli koji se trenutno provode".<br /><br /></p> <p>Struja će se prvo vratiti u objekte kritične infrastrukture, poput vodovoda, toplana, bolnica i kolodvora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-23-22-ukrajina-struja.jpgAustrijski kancelar: Uopće ne vidim problem s hrvatskom granicomhttp://grude.com/clanak/?i=361344361344Grude.com - klik u svijetTue, 22 Nov 2022 20:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-04-granica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mogući austrijski veto na ulazak Hrvatske u Schengen zbog migranata uznemirio je hrvatske vlasti, ali po svemu sudećem do njega neće doći. <p><br />Austrijski kancelar Karl Nehammer u razgovoru s austrijskim medijima uoči svojeg puta u Hrvatsku objasnio je o čemu je točno riječ. <br /><br /></p> <p>"Ne osjećamo nikakav migracijski pritisak iz Hrvatske. Budući da Hrvatska uzorno obavlja za&scaron;titu granica, ne vidim tu problem. Glasuje se o državama pojedinačno", naveo je danas Nehammer, pi&scaron;e <em><strong>Kleine Zeitung</strong></em>.<br /><br /></p> <p>Prijetnja vetom sada je usmjerena samo na Bugarsku i Rumunjsku.<br /><br /></p> <p>"Imamo 100.000 ljudi koji su neregularno pre&scaron;li granicu, od kojih je 75.000 pro&scaron;lo kroz zemlje poput Rumunjske, Bugarske i Mađarske, a da ih tamo&scaron;nja sigurnosna tijela nisu registrirala. To je sigurnosni rizik i o tome se moramo pobrinuti", kazao je austrijski premijer.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećamo, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner zaprijetio je kako će Austrija staviti veto na &scaron;irenje Schengenskog prostora zbog problema koje imaju s brojnim ilegalnim migrantima. On je proteklih dana u vi&scaron;e navrata rekao da se protivi pro&scaron;irenju Schengenske zone, za koju je rekao da ne funkcionira, &scaron;to se vidi po povećanom broju tražitelja azila u Austriji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-04-granica.jpgVučić: Dobili smo obavještajne podatke da je rat blizu! Pokušajmo sačuvati mirhttp://grude.com/clanak/?i=361329361329Grude.com - klik u svijetMon, 21 Nov 2022 21:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-04-03-016_vucic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je večeras da je situacija na temelju obavještajnih podataka na rubu rata i dodao da je njegova molba Srbima na Kosovu da pokušaju sačuvati mir.<p>&nbsp;</p> <p>Vučić se obratio medijima nakon sastanaka u Bruxellesu. Podsjetimo, visoki predstavnik Europske unije za vanjske poslove i sigurnost Josep Borell danas se prvo sastao odvojeno s premijerom Kosova Albinom Kurtijem, pa onda s Vučićem, a nakon odvojenih susreta uslijedio je zajednički, trilateralni sastanak između EU-a, Srbije i Kosova.<br /><br /></p> <p>- Dali smo sve od sebe, u vi&scaron;e navrata smo prihvaćali nove i nove zahtjeve, ja sam negdje u jednom trenutku poslije sat i pol vremena sam rekao visokom predstavniku Borellu i Miroslavu Lajčaku da nema ni&scaron;ta od ovoga, shvatio sam da će vrijeme da prolazi da će se pojavljivati novi zahtjevi i da oni neće htjeti nikakvo kompromisno rje&scaron;enje i da prestane maltretiranje Srba - rekao je Vučić.<br /><br /></p> <p>Vučić je rekao kako postoji "ogroman bijes kod Srba na sjeveru Kosova".<br /><br /></p> <p>- Moja molba njima je da poku&scaron;amo sačuvati mir - istaknuo je Vučić, te dodao da mora biti zabrinut, ali da nema razloga za paniku.<br /><br /></p> <p>- Vidio sam danas koliko puta je Josep Borell upozorio predstavnike Pri&scaron;tine da imaju obavje&scaron;tajne podatke o situaciji na terenu. Mi smo maloprije dobili obavje&scaron;tajne podatke da je situacija na rubu sukoba i Srbi moraju razumijeti na&scaron;u molbu i na&scaron; zahtjev - izjavio je predsjednik Srbije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-04-03-016_vucic.jpgErdogan: Europa će platiti visoku cijenu!http://grude.com/clanak/?i=361318361318Grude.com - klik u svijetSun, 20 Nov 2022 23:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-20-erdogan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je za ruski državni televizijski kanal Rusija 1 da će Europa platiti visoku cijenu zbog izolacije Rusije.<p><br />"Cijena će za Zapad biti beskonačna. I Europa sve vi&scaron;e plaća tu cijenu, a s njom i Poljska", rekao je Erdogan. Mediji prenose da su Erdogan i ruski predsjednik Vladimir Putin prije dva dana telefonski razgovarali. Tema razgovora bila je potpuna provedba sporazuma o žitu.</p> <p>Putin je izjavio kako Rusija nije izolirana niti da će biti izolirana od ostatka svijeta. Prema Putinovim riječima, "Rusija ima mnogo prijatelja".</p> <p>"Rusija ne može biti izolirana jer je najveća zemlja po teritoriju i prisutnosti nuklearnog oružja", rekao je ruski ministar obrane Sergej &Scaron;ojgu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-20-erdogan.jpgSnažna oluja odnijela dva života, nanosi snijega viši od 150 centimetara, dijelovi Amerike blokiranihttp://grude.com/clanak/?i=361297361297Grude.com - klik u svijetSat, 19 Nov 2022 09:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-19-cdb2776f829ecf5a07b5.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rana zimska oluja s tzv. efektom jezera u petak je nanijela jak snijeg na dijelove zapadne države New York, uz prijavljena najmanje dva smrtna slučaja, prekide putovanje te očekivanje da će se "ledeni prah" povećati tijekom vikenda.<p>&nbsp;</p> <p>Oluja, koja je puhala s jezera Erie i Ontario, nanijela je do 1,5 metra i vi&scaron;e snijega, a vlasti su priopćile kako se "čini da su smrtni slučajevi posljedica srčanog udara zbog prenaprezanja tijekom či&scaron;ćenja snijega u te&scaron;ko pogođenom okrugu Erie".<br /><br /></p> <p>Kako su temperature padale, prva velika snježna oluja u regiji ove sezone pojavila se u četvrtak i pojačala u noći na petak, puno prije početka zime 21. prosinca.<br /><br /></p> <p>Oluja s efektom jezera izazvala je sporadične nalete jakih oborina tijekom dana, zatrpav&scaron;i neka područja snijegom od nekoliko stopa, a očekuje se da će potrajati do nedjelje, prema Nacionalnoj meteorolo&scaron;koj službi.<br /><br /></p> <p>Do petka navečer, meteorolo&scaron;ka služba izvijestila je o 1,7 metara snijega izmjerenom u selu Orchard Park u okrugu Erie, 25 kilometara južno od Buffala.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-19-cdb2776f829ecf5a07b5.jpegAmerikanci sad tvrde da Ukrajina ne može pobijediti, hoće li ih ostaviti na cjedilu?http://grude.com/clanak/?i=361279361279Grude.com - klik u svijetFri, 18 Nov 2022 09:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-18-putin-biden-zelenski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tragični incident u Poljskoj, gdje je, po dosadašnjim saznanjima, ukrajinski projektil protuzračne obrane greškom pao na selo Przewowow i ubio dvojicu farmera, i dalje je u fokusu.<p><br />Inzistiranje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na tome da se radi o ruskom projektilu, unatoč zaključcima Poljske, SAD-a i NATO-a - koji ba&scaron; i nemaju interesa lagati u korist Rusije - sigurno ne pomaže da se ova nesreća uvaži kao takva i krene dalje.<br /><br /></p> <p>No u sjeni tog prijepora, u kojem Zelenski riskira nepotrebno pokvariti odnose s najvećim saveznicima, ostaje mnogo važnije pitanje - hoće li Ukrajina i Rusija morati opet sjesti za pregovarački stol?<br /><br /></p> <p>Rusija očito misli da hoće, &scaron;to, s obzirom na poraze koje mjesecima trpi na bojnom polju, i nije posebno iznenađenje. Tako je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov i jučer pozvao SAD da "gurne" Kijev prema pregovorima, ali i rekao da ne može zamisliti "javne pregovore" kakve je zatražio Zelenski.<br /><br /></p> <p>"Primio sam signale da (ruski predsjednik Vladimir) Putin želi izravne pregovore", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu, ali i predložio da takvi pregovori budu javni jer "Rusija vodi javni rat".</p> <p><br /><strong>I Zelenski i Putin spalili most prema pregovorima<br /><br /></strong></p> <p>No Zelenski je u pro&scaron;lotjednom intervjuu kod CNN-ove voditeljice Christiane Amanpour na pitanje o pregovorima odgovorio da Kremlj jo&scaron; uvijek ne želi kraj rata, već samo pauzu, a da je od Putina dosad čuo samo ultimatume.<br /><br /></p> <p>Zelenski je, podsjetimo, nakon Putinovog potpisivanja aneksije četiriju ukrajinskih oblasti, sam potpisao dekret kojim se daljnji pregovori s Moskvom progla&scaron;avaju "nemogućim" - dok god je Putin na čelu Ruske Federacije.<br /><br /></p> <p>Tako je i on praktički spalio mostove prema mirovnom rje&scaron;enju, ali tek nakon &scaron;to je to napravio Putin ilegalnom aneksijom i inzistiranjem na tome da je ukrajinski teritorij koji je okupirao sada "zauvijek" ruski.<br /><br /></p> <p>"Nećemo dozvoliti Rusiji da čeka, ojača snage i potom započne novi niz terora i globalnu destabilizaciju. Neće biti Minska 3 koji bi Rusija odmah prekr&scaron;ila", rekao je Zelenski ovog tjedna u videoobraćanju summitu G20.<br /><br /></p> <p>Minski sporazum 1 i 2, sklopljeni 2014. i 2015. uz posredni&scaron;tvo Francuske i Njemačke, trebali su okončati tada&scaron;nji rat u Donbasu, ali nijedna strana nije ispunila uvjete sporazuma - Kijev jer je bio nepovoljan za njega, a Moskva pod ciničnom izlikom da nije zaraćena strana, iako su ruski separatisti u Donbasu bili svo vrijeme pod njenom kontrolom.<br /><br /></p> <h3>Kremlj priznao da je ostavljanje Ukrajine bez struje ucjena <br /><br /></h3> <p>To je potvrđeno i jučera&scaron;njom presudom nizozemskog suda o separatističkom ru&scaron;enju putničkog zrakoplova prijevoznika Malaysia Airlines iz Amsterdama za Kuala Lumpur.<br /><br /></p> <p>Peskov je pak dao vrlo ilustrativan odgovor na pitanje o jo&scaron; jednom golemom raketnom napadu na ukrajinsku električnu i toplinsku infrastrukturu u utorak, kad je ukrajinski projektil i zavr&scaron;io u Poljskoj u poku&scaron;aju obaranja ruskog. <br /><br /></p> <p>"To se dogodilo zbog kijevskog odbijanja vođenja pregovora s Rusijom", rekao je ruskoj novinskoj agenciji TASS, priznajući tako da im je strategija energetskom ucjenom i terorom natjerati Kijev na prekid rata pod njihovim uvjetima. Koliko god je takva ucjena odvratna i kukavička, toliko je i tipična za ratnu strategiju režima Vladimira Putina. <br /><br /></p> <p>I drugi dužnosnici Kremlja, pa i sam Putin, već vi&scaron;e od mjesec dana signaliziraju da su opet otvoreni za pregovore koji su prekinuti jo&scaron; u travnju. <br /><br /></p> <p><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/nezavisni-ruski-medij-putin-je-spreman-na-pregovore-ovo-su-njegovi-uvjeti/2403339.aspx" target="_blank">Meduza</a>, nezavisni ruski portal koji se morao preseliti u Latviju, objavio je u listopadu da Putin kao glavni uvjet za prekid sukoba navodi zadržavanje Krima. S obzirom na to da je samo koji tjedan ranije proglasio aneksiju Hersonske, Zapori&scaron;ke, Donjecke i Luhanske oblasti, pitanje je koliko je istine u tome. <br /><br /></p> <p>Ipak, za Kijev je daleko važnije &scaron;to i iz Washingtona dolazi sve primjetniji pritisak da, ako već nije spreman nastaviti pregovore s Moskvom, ne isključuje tu opciju u budućnosti.<br /><br /></p> <h3>Američki vojni zapovjednik: Vojna pobjeda vjerojatno nije ostvariva<br /><br /></h3> <p>Prvi takav izvje&scaron;taj objavio je <a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/wapo-sad-sili-ukrajinu-na-pregovore-ukrajina-nema-pregovora-dok-se-rusi-ne-povuku/2410073.aspx" target="_blank">Washington Post,</a> pozivajući se na izvore iz administracije Joea Bidena, prema kojima je ukrajinsko odustajanje od pregovora izazvalo zabrinutost u Europi i drugim dijelovima svijeta. Ipak, i oni se slažu s Kijevom da Moskva trenutno nije ozbiljno zainteresirana za konkretne pregovore. <br /><br /></p> <p>No daleko najjače je odjeknula pro&scaron;lotjedna izjava zapovjednika združenog stožera američkih oružanih snaga, <a href="https://www.washingtonpost.com/world/2022/11/10/number-russian-troops-killed-injured-ukraine/" target="_blank">generala Marka Milleyja</a>: "Mora postojati obostrano priznanje da vojna pobjeda vjerojatno nije ostvariva, u pravom smislu riječi, vojnim sredstvima, i stoga se morate okrenuti drugim sredstvima." Dodao je da bi očekivano zimsko zati&scaron;je u ratovanju moglo predstavljati "priliku za pregovore" Kijeva i Moskve.<br /><br /></p> <p>Milley je i u četvrtak na tiskovnoj konferenciji u Pentagonu ponovio da, unatoč ruskim strate&scaron;kim, operativnim i taktičkim porazima, "vjerojatnost ukrajinske vojne pobjede - definirane kao izbacivanje Rusa iz cijele Ukrajine, uključujući Krim" - nije visoka te da je realnije "političko rje&scaron;enje u kojem bi se, politički, Rusi povukli".<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je Milleyjeva izjava izazvala spekulacije da bi SAD mogao ostaviti Ukrajinu na cjedilu - pogotovo sad kad su republikanci, čiji su birači mnogo skeptičniji oko vojne pomoći toj zemlji, osvojili većinu u donjem domu Kongresa - Bijela kuća je, prema pisanju lista <a href="https://www.politico.com/news/2022/11/14/u-s-ukraine-milley-negotiations-00066777?fbclid=IwAR3wdUHkGduHh3gU2ZgfG_FOsJT5R-vwCzibYBIN6O6_7goALdl4_KVhLkM" target="_blank">Politico</a>, požurila uvjeriti Kijev da će ga nastaviti vojno podržavati u nadolazećim bitkama i da ne očekuje da odmah krene u pregovore s Moskvom. <br /><br /></p> <h3>Strah od nuklearnog armagedona<br /><br /></h3> <p>Ipak, Washington je sve zabrinutiji zbog mogućeg ruskog kori&scaron;tenja nuklearnog oružja. I sam Biden je pro&scaron;log mjeseca upozorio na opasnost od "nuklearnog armagedona", jednaku kao u vrijeme Kubanske raketne krize 1962. Tu je i zima bez ruskog plina za Europu, ali i opasnost da slanje oružja Ukrajini kritično isprazni vojne zalihe NATO-a. <br /><br /></p> <p>Predviđanjima da će rat zavr&scaron;iti pregovorima u međuvremenu se pridružio i Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, ali i naglasio "da je ishod tih pregovora usko povezan sa snagom na bojnom polju" te da je "na Ukrajini da odluči" kada će pregovarati.<br /><br /></p> <p>Zelenski i njegovi dužnosnici, poput njegovog savjetnika Mihajla Podoljaka, redovito poručuju da mogu pregovarati s Rusijom tek nakon &scaron;to se ruske snage povuku iz cijele Ukrajine, uključujući Krim, koji je ilegalno anektiran jo&scaron; 2014. S jedne strane, takva beskompromisna pozicija je apsurdna jer jednom kad Ukrajinci vrate čitav okupirani teritorij, gotovo da se i nema vi&scaron;e o čemu pregovarati. <br /><br /></p> <h3>Putin je dao do znanja da ga ne zanima kompromis<br /><br /></h3> <p>S druge strane, ukrajinsko odbacivanje pregovora nije tako iracionalno kao &scaron;to to zagovornici podilaženja Putinu i mira pod bilo koju cijenu predstavljaju.&nbsp;Rusija je nebrojeno puta dala do znanja da želi barem dio ukrajinske zemlje, kad već zbog vlastite nesposobnosti i ukrajinskog herojskog otpora nije kadra pokoriti ju cijelu. <br /><br /></p> <p>Prijedloge o kompromisnom rje&scaron;enju slu&scaron;ali smo s raznih strana, od biv&scaron;eg američkog ministra vanjskih poslova Henryja Kissingera (vraćanje na liniju razgraničenja od 23. veljače) do vlasnika Tesle i Twittera Elona Muska (ponovljeni referendumi u anektiranim regijama pod nadzorom UN-a, uz prihvaćanje ruskog Krima). <br /><br /></p> <p>Ian Bremmer, američki politolog i predsjednik konzultantske kuće Eurasia Group, tvrdi da mu je Musk priznao da je o svom mirovnom prijedlogu prethodno razgovarao s Putinom, &scaron;to Musk poriče. <br /><br /></p> <p>No i Bremmer sad zagovara mirovne pregovore - ali napominje da oni mogu uspjeti jedino ako Ukrajina u njih uđe sa "snažne vojne pozicije", s koje može "nametnuti ishod" koji želi. To bi, po njemu, bilo daleko vi&scaron;e od Muskovog prijedloga koji je neprihvatljiv i Kijevu i NATO-u. <br /><br /></p> <p>No neovisno o opravdanosti njihovih prijedloga, o spremnosti Kijeva da ih prihvate i o opasnosti formalnog ili neformalnog prekrajanja međunarodno priznatih granica, ostaje nerje&scaron;ivi problem - Moskva ni u jednom trenutku ni na koji način nije sugerirala da je spremna odreći se teritorija koji je okupirala i pripojila. <br /><br /></p> <p>Dapače, vi&scaron;e puta je dala do znanja da to ne dolazi u obzir. Putin je u govoru povodom aneksije izričito rekao da je "jedini put prema miru" da Kijev prihvati rezultate nakaradnih referenduma koje su njegove okupatorske vlati provele pred aneksiju. <br /><br /></p> <p>Ali samo nekoliko tjedana kasnije ruski okupatori su, krijući se među civilima, pobjegli iz "zauvijek ruskog" Hersona kad ih je ukrajinska vojna sila na to natjerala. Ukrajinci se u isto vrijeme, s dobrim razlogom, boje da su pozivi na pregovore ruska zamka. <br /><br /></p> <p>"Rusija želi iskoristiti primirje kako bi iznova naoružala i modernizirala svoju vojsku, a onda krenula s novim ultimatumima", sažeo je problem Podoljak.<br /><br /></p> <h3>"Tjeranje Ukrajinaca za stol dok pobjeđuju pokazuje elementarno nerazumijevanje rata"<br /><br /></h3> <p>I dok i s ljevice i s desnice možemo čuti argument da je takav stav opasan jer vodi prema trećem svjetskom ratu, a bilo kakav mir je bolji od toga, neki od vodećih stručnjaka ne slažu se. Jedan od njih je povjesničar i vrhunski poznavatelj Ukrajine i Rusije Timothy Snyder, koji ističe da je stanje na boji&scaron;tu mnogo važnije od stanja u Putinovoj glavi. <br /><br /></p> <p>"Rusija je počela rat s neodrživim premisama i na&scaron;la se u neodrživoj poziciji, a Ukrajina je u pravu &scaron;to misli da će joj pregovaračka pozicija biti bolja kad osvoji jo&scaron; teritorija."<br /><br /></p> <p>"Do pregovora dolazite kad obje strane misle da su pregovori bolji od rata. U ovom trenutku nijedna strana to ne misli, a Amerikanci ne mogu ni&scaron;ta napraviti u vezi s tim osim da pomognu Ukrajincima pobijediti", objasnio je Snyder u podcastu kod autora i voditelja Sama Harrisa. <br /><br /></p> <p>"Eksplicitni ruski ratni cilj je uni&scaron;tenje Ukrajine kao države. Ukrajinci će se, naravno, odupirati tome. Dok ne dođemo do točke na kojoj će Rusija prihvatiti da njen ratni cilj nije održiv, besmisleno je sjedati za pregovarački stol", dodao je.<br /><br /></p> <p>"Tjeranje Ukrajinaca za stol dok pobjeđuju pokazuje elementarno nerazumijevanje rata i nepo&scaron;tovanje ukrajinske žrtve", zaključuje Snyder. "Svi želimo da rat zavr&scaron;i. Ne želimo jo&scaron; patnje. Ali najbolji način da rat zavr&scaron;i je da jedna strana pobijedi."</p> <p><br /><a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/sve-se-vise-govori-o-primirju-ukrajina-se-boji-da-je-to-zamka-s-dobrim-razlogom/2412695.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_prva_d" target="_blank"><em><strong>Petar Sto&scaron;ić/Index</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-18-putin-biden-zelenski.jpgBosna i Hercegovina je druga u svijetu prema broju stanovnika koji žive u dijasporihttp://grude.com/clanak/?i=361265361265Grude.com - klik u svijetWed, 16 Nov 2022 21:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-05-bih-zastava-crnobijela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Druga grupa koja se najčešće javlja među zemljama sa najvećom dijasporom su one u istočnoj Europi i na Balkanu.<p>&nbsp;</p> <p>Magazin Forbes objavio je listu zemalja koje imaju najveći broj svojih stanovnika koji žive u dijaspori, a na toj listi koja objedinjuje 151 državu - Bosna i Hercegovina se nalazi na drugom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lista zemalja s najvećim udjelom starosjedilačkog stanovni&scaron;tva koje živi u dijaspori, krije priče o ratu i raseljenju, ali i o ekonomskoj stagnaciji i nedostatku perspektive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve je to dovelo do iseljavanja. Pored toga, postoji jo&scaron; niz razloga za&scaron;to bi netko morao napustiti mjesto u kojem je rođen, male zemlje su najče&scaron;će pogođene ovim fenomenom jer su u nepovoljnom položaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Malim zemljama se, pored svoje veličine i (ne)razvijenosti kao jo&scaron; jedan faktor koji utječe na iseljavanje, dodaje i udaljenost. Takve su, na primjer, Gvineja ili Karibi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Druga grupa koja se najče&scaron;će javlja među zemljama sa najvećom dijasporom su one u istočnoj Europi i na Balkanu. Nakon sloma komunizma početkom 1990-ih, mnogi ljudi su oti&scaron;li u potrazi za boljom ekonomskom &scaron;ansom, na primjer u Zapadnu Europu. Bosna i Hercegovina, kako pi&scaron;e Forbes - koja je proglasila neovisnost 1991. godine tijekom pada komunističke Jugoslavije i nakon toga doživjela krvavi etnički rat - 2020. godine je imala 34 posto svog stanovni&scaron;tva koje je živjelo u inozemstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Albanija je sljedeća zemlja u regiji koja ima veliki broj dijaspore u inozemstvu. Po okončanju vi&scaron;e od četrdeset godina komunizma i međunarodne izolacije, potom lo&scaron;eg upravljanja financijama doveli su do toga da danas skoro trećina stanovni&scaron;tva živi u inozemstvu. Zemlje koje su trenutno ili su nedavno bile upletene u rat i sukobe također se značajno pojavljuju na Forbesovoj listi zemalja čiji su građani rasprostranjeni &scaron;irom inozemstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sirija, nacija od oko 28 milijuna domorodaca, sada ima osam milijuna njih - ili oko 30 posto koji žive u inozemstvu. Najveća dijaspora vođena sukobima, međutim, vidi se na nesuverenoj teritoriji, jer vi&scaron;e od 45 posto onih koji su rođeni u Palestini trenutno boravi u inozemstvu, prema podacima UN-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-05-bih-zastava-crnobijela.jpgPapin vapaj Bogu da ''požuri'' zaustaviti rat u Ukrajinihttp://grude.com/clanak/?i=361264361264Grude.com - klik u svijetWed, 16 Nov 2022 19:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-papafranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo osudio je u srijedu posljednji val raketnih napada na Ukrajinu i pozvao na prekid vatre kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba, zamolivši Boga da “požuri” u zaustavljanju rata.<p>&nbsp;</p> <p>Papa je održao govor na općoj audijenciji na Trgu sv. Petra u trenutku kada NATO istražuje nepotvrđena izvje&scaron;ća da su eksploziju u poljskom selu na granici s Ukrajinom izazvali zalutali ruski projektili. Franjo u govoru nije spomenuo taj incident.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U boli i sa zabrinuto&scaron;ću sam saznao o novom i jo&scaron; snažnijem raketnom udaru na Ukrajinu koji je izazvao smrt i nanio veliku &scaron;tetu civilnoj infrastrukturi&rdquo;, rekao je Papa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Molimo se da Gospodin preobrati srca onih koji se jo&scaron; uvijek uzdaju u rat te da prevlada želja za mirom u mučeničkoj Ukrajini kako bi se izbjegla eskalacija i otvorio put dijalogu i prekidu vatre&rdquo;, dodao je Sveti Otac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko minuta kasnije je govoreći o Ukrajini kratko rekao: &ldquo;Možemo se moliti za Ukrajinu i reći Bože požuri se&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rusija je u utorak lansirala 110 projektila i 10 dronova iranske proizvodnje na Ukrajinu, objavio je glavni stožer ukrajinske vojske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo je pro&scaron;li mjesec direktno zamolio ruskog predsjednika Vladimira Putina da zaustavi &ldquo;spiralu nasilja i smrti&rdquo; u Ukrajini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-papafranjo.jpgPredsjedništvo položilo zakletvuhttp://grude.com/clanak/?i=361255361255Grude.com - klik u svijetWed, 16 Nov 2022 14:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-16-becirovic-svijanovic-predsjednistvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan nelegitmni, koji ne predstavlja nikog, te nova dva člana predsjedništva. <p><br /><span data-v-088b9c4a="">Denisu Bećiroviću, Željku Kom&scaron;iću i Željki Cvijanović, predsjednik SIP-a BiH Suad Arnautović uručio je danas certifikate čime su zvanično preuzeli dužnosti članova Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine i položili svečanu zakletvu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>U prethodnom mandatu tu dužnost obavljali su &Scaron;efik Džaferović, Željko Kom&scaron;ić i Milorad Dodik. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na izborima koji su održani 2. listopada, Denis Bećirović je u utrci za člana Predsjedni&scaron;tva iz reda Bo&scaron;njaka osvojio 330.238 glasova, Željko Kom&scaron;ić za člana Predsjedni&scaron;tva BiH iz reda Hrvata osvojio je 227.540 glasova, dok je Željka Cvijanović za članicu Predsjedni&scaron;tva BiH iz reda Srba osvojila 327.720.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Denis Bećirović bio je zajednički kandidat 11 stranaka iz Bosne i Hercegovine za tu poziciju. Željko Kom&scaron;ić bio je kandidat Demokratske fronte (DF), dok je Željka Cvijanović bila kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-16-becirovic-svijanovic-predsjednistvo.jpgPoginuli su farmer Bogdan i njegov susjed! Župnik: Kako ohrabriti ljude, na popodnevnim misama nikoga...http://grude.com/clanak/?i=361250361250Grude.com - klik u svijetWed, 16 Nov 2022 08:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-16-22-poljska.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema američkim dužnosnicima, prva otkrića sugeriraju da su projektil koji je pogodio Przewodówu u Poljskoj, nedaleko ukrajinske granice, ispalile ukrajinske snage na nadolazeći ruski projektil, piše AP.<p>&nbsp;</p> <p>Projektil je pritom ubio dvoje poljskih mje&scaron;tana.&nbsp;Bogdan, farmer, samo se nekoliko trenutaka prije eksplozije traktorom s prikolicom dovezao u prostorije tvrtke. Donio je kukuruz. S njim je bio i njegov&nbsp;susjed.<br /><br /></p> <p>-&nbsp;Eksplozija je bila snažna, čuli su je mje&scaron;tani sela udaljenog nekoliko kilometara.&nbsp;Mislio sam da je točno ispred mog prozora, a živim nekoliko stotina metara od mjesta eksplozije.&nbsp;Ubrzo nakon toga zazvonili su telefoni, svi su poku&scaron;avali saznati kako se to dogodilo i tko je izgubio život&nbsp;- kazao je stanovnik sela Przewod&oacute;w za poljski <a href="https://wiadomosci.wp.pl/przewodow-pograzony-w-zalobie-relacja-mieszkancow-znalem-ofiary-to-straszna-tragedia-6834361513499328a">Wiadomosci</a>.<br /><br /></p> <p>Dodao je da mjesto na kojem se dogodila eksplozija čuvaju hitne službe, a na licu mjesta rade brojni stručnjaci.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Ljudi, s druge strane, sjede i bulje u svoje televizore, čekajući vijesti -&nbsp;dodaje.<br /><br /></p> <p>O tragičnom događaju oglasio se i vlč.&nbsp;Bogdan Ważny, župnik lokalne župe sv.&nbsp;Sveti brat Albert.<br /><br /></p> <p>- Velika se tragedija dogodila u životu na&scaron;e zajednice.&nbsp;Poznavao sam i žrtve i njihove obitelji.&nbsp;Bili su izuzetno ljubazni ljudi i uključeni u život zajednice -&nbsp;kazao je.<br /><br /></p> <p>- Za sve je veliki &scaron;ok da je rat stigao i ovdje. Nakon informacije da bi to mogla biti raketa, grad je bio pust. Na popodnevnu misu nitko nije dolazio, a to nikada nije bio slučaj. Pitam se &scaron;to sad reći ljudima, kako ih ohrabriti -&nbsp;dodaje župnik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-16-22-poljska.pngBiden: Projektil vjerojatno nije ispaljen iz Rusije! Poljanski: Netko pokušava izazvati sukob NATO-a i Rusijehttp://grude.com/clanak/?i=361249361249Grude.com - klik u svijetWed, 16 Nov 2022 08:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-07-joe-biden.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki predsjednik Joe Biden napustio je Bali zrakoplovom Air Force One nakon što je prisustvovao summitu G20 i održao prvi sastanak s kineskim čelnikom Xi Jinpingom na indonezijskom otoku.<p>&nbsp;</p> <p>Prije odlaska, Biden je jučer održao hitan sastanak s G7 i saveznicima iz NATO-a na marginama summita nakon &scaron;to je Poljska rekla da je "projektil ruske proizvodnje" pao na selo u blizini granice s Ukrajinom i ubio dvoje ljudi.<br /><br /></p> <p>Biden je ranije rekao da preliminarne informacije pokazuju da je malo vjerojatno da je projektil ispaljen iz Rusije.<br /><br /></p> <p>"Činjenice pokazuju da Rusija nije imala nikakve veze s projektilima koji su pogodili poljski teritorij", rekao je prvi zamjenik stalnog predstavnika Rusije pri UN-u Dmitrij Poljanski na Telegramu. "Incident u Poljskoj je poku&scaron;aj izazivanja izravnog vojnog sukoba između NATO-a i Rusije."<br /><br /></p> <p>Poljanski je rekao da će incident biti u sredi&scaron;tu pozornosti na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini kasnije danas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-07-joe-biden.jpgAKTIVIRAN JE ČLANAK 4 NATO UGOVORA, evo što to značihttp://grude.com/clanak/?i=361248361248Grude.com - klik u svijetTue, 15 Nov 2022 23:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-15-nato.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>NATO će održati hitan sastanak na zahtjev Poljske koja se pozvala na primjenu članka 4 NATO ugovora nakon što su dvije osobe poginule u eksploziji u Przewodowu, selu na istoku Poljske blizu granice s Ukrajinom, prenosi Reuters. <div class="text vijesti-link-underline"> <p>&nbsp;</p> <p>Visoki dužnosnik američke obavje&scaron;tajne službe rekao je da su istok Poljske pogodili ruski projektili,&nbsp;izvijestio je Associated Press, dok Pentagon zasad kaže da nema informacije koje bi potvrdile da se radi o ruskim raketama.<br /><br /></p> <h3>&Scaron;to znači aktivacija članka 4 NATO ugovora?<br /><br /></h3> <p>Članak 4 NATO ugovora pokriva scenarij u kojem se država članica osjeća ugroženom od strane druge zemlje ili terorističke organizacije. "Stranke će se međusobno savjetovati kad god je, po mi&scaron;ljenju bilo koje od njih, ugrožen teritorijalni integritet, politička neovisnost ili sigurnost bilo koje od stranaka", stoji u ugovornoj klauzuli.<br /><br /></p> <p>30 država članica tada započinje službene konzultacije na zahtjev ugrožene članice. U razgovorima se razmatra postoji li prijetnja i kako joj se suprotstaviti, a odluke se donose jednoglasno.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Međutim, članak 4 ne znači da će postojati izravan pritisak na djelovanje. Ovaj mehanizam konzultacija pokrenut je nekoliko puta u povijesti NATO-a. Jedan primjer je prije godinu dana, kada su turski vojnici poginuli u napadu iz Sirije.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U tom slučaju NATO se konzultirao, ali nije ni&scaron;ta poduzeo.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-15-nato.jpgVOJSKA I POLICIJA NA NOGAMA! PROJEKTIL POGODIO POLJSKO SELO, IMA POGINULIHhttp://grude.com/clanak/?i=361247361247Grude.com - klik u svijetTue, 15 Nov 2022 19:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-15-22-poljska.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U selu Przewodow na poljskoj strani poljsko-ukrajinske granice u poslijepodnevnim satima došlo je do eksplozije, a prema prvim informacijama dvije osobe su smrtno stradale. <p>&nbsp;</p> <p>Poljski portali pi&scaron;u da su na licu mjesta vojska i policija. Radio Lublin kaže da su poginule dvije osobe. Do incidenta je do&scaron;lo u 15:40 minuta.<br /><br /></p> <p>Neki poljski mediji objavili su da je do eksplozije do&scaron;lo nakon pada projektila. Ta vijest nije potvrđena. "Dvije zalutale rakete pale su u mjesto Przewod&oacute;w u Lublinskoj pokrajini na granici s Ukrajinom", neslužbeno doznaje Radio ZET. "Pogodili su su&scaron;are za žito. Dvije osobe su umrle. Na licu mjesta su policija, tužiteljstvo i vojska", dodaje ovaj radio.<br /><br /></p> <p>"Premijer Poljske sazvao je hitan sigurnosni sastanak nakon &scaron;to su dvije ruske rakete navodno pale u Przewod&oacute;w, poljski grad 100 km od ukrajinskog Lavova. Zabilježene su dvije mrtve osobe", napisao je Anton Gera&scaron;enko, savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, danas poslijepodne do&scaron;lo je do jednog od najjačih ruskih raketnih napada na ukrajinske gradove. Napadnuti su Kijev, Harkiv, Lavov te brojni drugi gradovi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-15-22-poljska.pngVakula: Moguće su pijavice, a ponegdje će biti i snijegahttp://grude.com/clanak/?i=361239361239Grude.com - klik u svijetMon, 14 Nov 2022 21:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-14-vakula_hladno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Jadranu još kišovitije, osobito u srijedu..<p>&nbsp;</p> <p>"I dok ki&scaron;a ovih dana kao da želi barem djelomično nadoknaditi dosada&scaron;nji ovogodi&scaron;nji manjak, posebice na Jadranu i uz njega, gdje je u prvih prvih deset mjeseci ponegdje izmjereno i manje od polovine prosječne količine oborine - temperatura se i dalje drži iznadprosječnih vrijednosti, na kakve smo već navikli prethodnih mjeseci i godina. Lo&scaron;e za stanje klime, ali dobro zbog u&scaron;tede na grijanju, pi&scaron;e glavni meteorolog <a title="HRT" href="https://vrijeme-i-promet.hrt.hr/vrijeme/vremenska-prognoza-za-15-11-2022-10437673" rel="nofollow" target="_blank">HRT</a>-a Zoran Vakula.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Osim ki&scaron;e, koja će gdjekad biti i obilna, osobito u srijedu i od petka, kaže Vakula, planove će nekima kvariti i povremeno jako i olujno jugo, prolazno na sjevernom dijelu i bura, a moguće su i pijavice.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Stoga ne zanemarujte upozorenja, trenutačno prvog - žutog stupnja, ali moguće je povećanje i na drugi - narančasti stupanj. Prije toga, u prometu po unutra&scaron;njosti budite oprezni i zbog česte, mjestimice i dugotrajne i guste magle", kaže Vakula.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Valja spomenuti kako ovotjedno promjenjivo vrijeme, od petka i hladnije, za vikend u vi&scaron;em gorju može pratiti i snijeg. Za studeni - ni&scaron;ta neobično, ali nekima bi moglo biti iznenađujuće, iako je njegova sezona ponegdje počela jo&scaron; u rujnu... Sa snijegom ili bez njega - ne zaboravite na početak obveze kori&scaron;tenja zimske opreme", dodao je u svojoj prognozi.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>"Promjenjivo, povremeno uz lokalno obilnu ki&scaron;u, na Jadranu i vjetrovito U srijedu na kopnu uz južinu veći dio dana jo&scaron; toplije, ali i ki&scaron;ovitije, ponegdje i uz znatniju količinu ki&scaron;e, osobito u gorju. Prema kraju dana zapuhat će sjeverni i sjeveroistočni vjetar, s kojim će dolaziti hladniji zrak, pa će temperatura u nastavku tjedna biti u padu. Pritom u četvrtak uglavnom suho, pa i barem djelomice sunčano, samo rijetko uz maglu, a u petak ponovno oblačnije i promjenjivije, uz povremenu ki&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Jadranu jo&scaron; ki&scaron;ovitije, osobito u srijedu, kada će biti i obilnih pljuskova praćenih grmljavinom. Puhat će često jako jugo, zatim ponegdje bura, najprije na sjeveru. Lokalno su moguće i pijavice. U četvrtak mirnije i sunčanije, uglavnom ujutro jo&scaron; na jugu uz moguće malo ki&scaron;e, a u petak ponovno jačanje juga i povremeni pljuskovi, mjestimice vjerojatno i grmljavina, pi&scaron;e Vakula.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-14-vakula_hladno.jpgUdruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata ŽZH reagirala na oskvrnuće zastave i spomenika na Kupresuhttp://grude.com/clanak/?i=361236361236Grude.com - klik u svijetMon, 14 Nov 2022 16:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-14-ratne-zastave.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priopćenje prenosimo u cijelosti <p>&nbsp;</p> <p>Nekako se ne može ostati bez komentara na paljenje hrvatske zastave na Kupresu i oskvrvljivanje spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima.<br />Sada se postavlja pitanje:<br />VANDALIZAM ili FRUSTRACIJE?</p> <p>Svjedoci smo da se hrvatskom narodu u BiH konstantno oduzimaju prava, gaze nacionalne i vjerske vrjednosti, oduzima konstitutivnost, degradiraju se na svim razinama vlasti, čak im se i prijeti ako želimo pričati i pisati hrvatskim jezikom da idemo preko granice.<br />E ne dragi moji!<br />Hrvatski narod u BiH je svoj na svome, ravnopravan, konstitutivan, i nadasve najvi&scaron;e dao za opstanak Bosne i Hercegovine za opstanak ovakve kakva je!<br />Hrvati su se borili za BiH dok su neki govorili da to nije njihov rat!<br />Hrvati su uspostavili Republiku i legitimni obrambeni mehanizam, da bi sve to kasnije DALI za opstanak BiH i prozvani smo TAKOZVANIMA i UZP-om.<br />Ako su Hrvati u BiH izjednačeni s agresorom sa one strane Drine, kako to da su tisuće Bo&scaron;njačkih izbjeglica bile zbrinute na području Dalmacije?<br />Zar Dalmacija i sami koridor od Bosne do Dalmacije nije bio pod kontrolom HVO-a i HV-a?<br />Budimo ljudi i pričajmo realno, jer ova doza degradacije hrvatskog naroda i iskrivljavanja povjesti prelazi sve granice.<br />I sada jasno i glasno poručujemo:<br />NEDAMO SVOJE!!!<br />MI SMO TU<br />BOG I HRVATI✌️</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-14-ratne-zastave.jpgProizvođači peleta najavili obustavu proizvodnjehttp://grude.com/clanak/?i=361232361232Grude.com - klik u svijetMon, 14 Nov 2022 15:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-14-pelet-grijanje-810x540.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imamo jako kratak rok da spasimo naše tržište, rekao je Ivanović..<p>&nbsp;</p> <p>Proizvođači peleta iz Federacije BiH na dana&scaron;njem sastanku, u vezi ograničenje cijena peleta, kazali su da je trži&scaron;te u potpunosti opskrbljeno i da imaju probleme s proizvodnjom peleta jer je na snazi zabrana izvoza peleta. Predsjednik Asocijacije proizvođača peleta BiH Goran Ivanović izjavio je da ukoliko se u narednih deset dana ne odgovori na njihov apel koji upućuju vlastima svih razina u BiH, većina proizvođača će obustaviti proizvodnju. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Prinuđeni na obustavu</h3> <p>''Na to smo prinuđeni. Želimo obavijestiti javnost da peleta ima dovoljno i već se proizvode zalihe. Gledali smo da se na&scaron;e trži&scaron;te opskrbi, a za ostalo ne znamo. Potrebno je da se &scaron;to hitnije dozvoli da se izvozi pelet. Imamo jako kratak rok da iskoristimo do kraja godine da spasimo na&scaron;e trži&scaron;te'', kazao je Ivanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođači ističu da kada je u pitanju federalna razina, da su prije 15 dana imali sastanak s resornim ministrima i oni su razumjeli njihove probleme, ali su odluke bile suprotne na njihovo iznenađenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proizvođač peleta iz Bugojna, Almir Idrizović izjavio je da je Vlada fiksirala cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Do&scaron;lo je do nesta&scaron;ice sirovine i do&scaron;lo je do veće cijene peleta. Smatramo to velikim propustom i da kolege koje proizvode pelet će morati naći modus da prežive. Mislim da u ovom trenutku i proizvođači i građani mnogo gube jer ga iduće godine neće imati tko proizvoditi. Cijene peleta su skupe i neizdržive za građane. To nisu na&scaron;e cijene peleta. Vlada nije imala sluha da nas shvate'', rekao je Idrizović.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Meta na čelu</h3> <p>Dodao je da je proizvođačima stavljena meta na čelo i svoju su odgovornost prebacili na proizvođače peleta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odluka Vlade Federacije BiH o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena određivanjem najvi&scaron;e razine cijene za pelet stupila je na snagu u subotu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom odlukom propisana je najvi&scaron;a prodajna cijena peleta, koja ne može prelaziti 561,60 KM (480 KM plus PDV) u trgovini na malo, po toni u svim pakiranjima. Razlog za propisivanje ove mjere je prevencija i suzbijanje nerealnog utvrđivanja cijena i eventualnog nepo&scaron;tenog pona&scaron;anja pojedinih proizvođača i trgovaca peletom, za&scaron;tita ekonomskih interesa građana i omogućavanja uredne snabdjevenosti trži&scaron;ta, priopćili su iz Vlade Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-14-pelet-grijanje-810x540.jpgEksplozija zatresla Istanbul: Poginulo najmanje šest, a ozlijeđene 53 osobehttp://grude.com/clanak/?i=361220361220Grude.com - klik u svijetSun, 13 Nov 2022 19:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-13-eksplozija-instanbul.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Guverner Istanbula Ali Yerlikaya kazao je kako su u eksploziji u ulici Istiklal, u distriktu Beyoglu, poginulo najmanje šest, a da su ozlijeđene 53 osobe, javlja Anadolu Agency (AA).<p><br />Yerlikaya je priopćenje u vezi s eksplozijom na Taksimu objavio na Twitteru.<br /><br /><br />&ldquo;Preliminarne informacije pokazuju kako su u eksploziji u ulici Istiklal poginulo &scaron;est osoba, a 53 je ozlijeđeno. Ozlijeđenima je ukazana medicinska pomoć&ldquo;, kazao je Yerlikaya.<br /><br /><br />Uputio je molitve za poginule, a ozlijeđenima poželio brz oporavak.<br /><br /><br />Dodao je kako će javnost o događanjima biti blagovremeno obavije&scaron;tena.<br /><br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-13-eksplozija-instanbul.jpgNjemačka: Prosvjedi zbog poskupljenjahttp://grude.com/clanak/?i=361209361209Grude.com - klik u svijetSat, 12 Nov 2022 17:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-12-njemacka-prosvjed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uzvikivali su slogane pozivajući na pravednu raspodjelu dobiti.<p>&nbsp;</p> <p>U Njemačkoj su održani&nbsp;prosvjedi&nbsp;zbog povećanih cijena energenata i poskupljenja općenito, javlja <strong>Anadolu Agency</strong> (AA).<br /><br /></p> <p>Nekoliko tisuća ljudi okupilo se u Berlinu gdje su na prosvjedima zahtijevali postavljanje gornje granice cijena električne energije, grijanja i najamnine te povećanje plaća.<br /><br /></p> <p>Prosvjednici su tražili da se uvedu porezi megakompanijama na dobit koje zarađuju u ovoj energetskoj krizi. Pozvali su i da se na taj način&nbsp;solidiraju&nbsp;s ljudima koji su u potrebi.<br /><br /></p> <p>Uzvikivali su slogane pozivajući na pravednu raspodjelu dobiti.<br /><br /></p> <p>Isticali su i transparente kojima se poziva na &scaron;to skorije odustajanje od fosilnih goriva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-12-njemacka-prosvjed.jpgMMF upozorio: Inflacija najteže pogodila BiH!http://grude.com/clanak/?i=361193361193Grude.com - klik u svijetFri, 11 Nov 2022 16:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-09-mmf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>MMF je u svojim analizama ranije predviđao kako će inflacija u BiH za cijelu 2022. biti na razini od 10,5 posto, a gospodarski rast oko 2,4 posto.<p>&nbsp;</p> <p>Inflatorni val pokrenut nakon izbijanja rata u Ukrajini i energetske krize dosad je među državama zapadnog Balkana najteže pogodio Bosnu i Hercegovinu pa vlasti moraju hitno reagirati, smanjiti javnu potro&scaron;nju i pomoći izravno pogođenim građanima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema posljednjim dostupnim pokazateljima Agencije za statistiku BiH, inflacija u BiH u rujnu je dosegnula stopu od 17,3 posto, a nema naznaka da se taj trend mijenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stalna poskupljenja hrane i energenata glavni su generator inflacije u BiH i ona je uglavnom "uvozna" jer je prouzročena rastom cijena na međunarodnim trži&scaron;tima, navodi stalni predstavnik MMF-a u BiH Andrew Jewell, kako ga u petak citiraju banjolučke Nezavisne novine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ono &scaron;to vidimo je da je inflacija u BiH vjerojatno najvi&scaron;a na zapadnom Balkanu", kazao je Jewell.</p> <p>&nbsp;</p> <p>MMF je u svojim analizama ranije predviđao kako će inflacija u BiH za cijelu 2022. biti na razini od 10,5 posto, a gospodarski rast oko 2,4 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sad je prognoza opreznija i predviđa kako bi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2023. mogao biti najvi&scaron;e dva posto, dok će inflacija "ne&scaron;to usporiti", no vjeruje se kako će i dalje biti visoka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po Jewellovim riječima, stanje u zemlji znatno se razlikuje među entitetima, a ono je znatno lo&scaron;ije u Republici Srpskoj, čije su se vlasti rastro&scaron;no pona&scaron;ale financirajući to zaduživanjem na međunarodnom novčarskom trži&scaron;tu, čime su povećavali plaće i mirovine, posebice u predizbornoj godini. &nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Procjena je MMF-a je kako se do kraja ove godine u Federaciji BiH može očekivati fiskalni suficit, dok će RS zavr&scaron;iti u deficitu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Entitetu kojim suvereno vlada Milorad Dodik sada na naplatu dolaze euroobveznice vrijedne 168 milijuna eura, koje su izdane 2018., kao i jo&scaron; neke obveze po osnovi inozemnog duga. U samom proračunu RS za 2023. entitetska je vlada predvidjela zaduživanje za jo&scaron; milijardu konvertibilnih maraka (oko 500 milijuna eura), od čega 780 milijuna maraka očekuju s vanjskih trži&scaron;ta na kojima zaduživanje postaje sve skuplje jer kamate stalno rastu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jewell je podsjetio na primjer Turske, koja ima isti kreditni rejting kao i BiH, a već sada svoje obveznice mora plasirati računajući na kamatu od deset posto, koja će sigurno jo&scaron; rasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;a preporuka vlastima je da se posvete rje&scaron;avanju problema povećanja tro&scaron;kova života. Građani su suočeni s inflacijom tako da su realne plaće u padu. Mnogo ranjivih koji prolaze kroz te&scaron;ka vremena", kazao je Jewell dodajući kako se ti problemi ne mogu rije&scaron;iti povećanjem plaća u javnom sektoru nego usmjeravanjem pomoći onima kojima to najvi&scaron;e treba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se ta pomoć bude bolje usmjeravala bit će to manji teret za javne financije, konstatirao je predstavnik MMF-a u BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-09-mmf.jpgHERSON SE VRAĆA KUĆI! Opet se vijore ukrajinske zastavehttp://grude.com/clanak/?i=361191361191Grude.com - klik u svijetFri, 11 Nov 2022 15:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-11-22-ukrajina.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinski dužnosnik prvi je put danas priznao da je grad Herson "gotovo pod kontrolom oružanih snaga Ukrajine", ali je upozorio da su neki ruski vojnici možda ostali u civilnoj odjeći.<div class="content-text"><br /> <p>Serhij Klan, član ukrajinskog regionalnog vijeća Hersona, rekao je da je "deokupacija grada Hersona i zapadne obale Dnjepra u zavr&scaron;noj fazi". Upozorio je da su mnoge ruske trupe "odbacile svoje vojne uniforme i sada se skrivaju u civilnoj odjeći".<br /><br /></p> <p>"Oni će planirati provokacije, operacije pod lažnom zastavom u gradu", rekao je. &ldquo;Puno je posla pred nama na razminiranju i či&scaron;ćenju grada.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Ukrajinske oružane snage u zavr&scaron;noj su fazi preuzimanja kontrole nad zapadnom obalom Dnjepra u južnoj regiji Herson, objavio je regionalni zastupnik. Sergij Klan, zastupnik hersonskog regionalnog vijeća, rekao je novinarima da dio ruskih vojnika nije uspio napustiti Herson nakon mjeseci okupacije te da su se presvukli u civilnu odjeću.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Broj tih ljudi nije poznat&ldquo;, dodao je Klan bez navođenja dokaza za tvrdnju. Pozvao je lokalne stanovnike da ostanu kod kuće dok ukrajinska vojska počisti grad. Klan je kazao i kako su se brojni ruski vojnici utoplili u poku&scaron;aju bijega preko rijeke.Rusija nije jo&scaron; komentirala njegove tvrdnje. Rusko ministarstvo obrane ranije u petak objavilo je da je dovr&scaron;ilo povlačenje vojske sa zapadne obale Dnjepra te da Rusija pritom nije zabilježila žrtve niti izgubila opremu.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-11-22-ukrajina.pngU terorističkom napadu ubijen policajac. Napadač vikao 'Allahu Akbar'http://grude.com/clanak/?i=361180361180Grude.com - klik u svijetThu, 10 Nov 2022 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-10-22-bruxelles.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Policajac je nasmrt izboden u terorističkom napadu u blizini željezničke stanice u Bruxellesu, objavio je Sky News. <p>&nbsp;</p> <p>Belgijsko savezno tužiteljstvo priopćilo je da su dva policajca bila meta incidenta u blizini kolodvora Bruxelles North. Pravosudni dužnosnik rekao je za Associated Press da postoji "sumnja na teroristički napad".<br /><br /></p> <p>Policajac je, prema pisanju <a href="https://www.hln.be/brussel/agent-overleden-na-aanval-met-mes-in-brusselse-aarschotstraat-dader-die-doodgeschoten-werd-kondigde-zijn-aanval-eerder-aan-maar-werd-vrijgelaten-door-justitie~a9a451b4/" target="_blank">belgijskih medija</a>, uboden u vrat, a motiv napada jo&scaron; nije utvrđen. Prema pisanju raznih medija, mu&scaron;karac je uzvikivao "Allahu Akbar", ali tu informacija tužiteljstvo za sada nije službeno potvrdilo. Napadač je ubijen, javljaju lokalni mediji. Navodno je pogođen u noge i abdomen.</p> <div class="js-slot-container" data-css-class="dfp-inarticle" data-disclaimer="true" data-css-remove-after-render="reserve-height-with-disclaimer">&nbsp;</div> <h3>Najavio je da će ubiti policajce<br /><br /></h3> <p>Tamo&scaron;nji mediji navode kako je počinitelj ranije danas u policijskoj postaji u Evereu rekao da će ubiti policajce. Nakon toga je ispitan, ali je pu&scaron;ten na slobodu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>U sklopu očevida zatvoreno je nekoliko ulica, a napad je komentirao i gradonačelnik Bruxellesa Philippe Close: "Stra&scaron;na drama večeras u Bruxellesu. Mi smo solidarni s policijskim snagama. Policija nas &scaron;titi, ali i ona mora biti za&scaron;tićena. Moje misli su s obiteljima i njihovim kolegama."<br /><br /></p> <p>Oglasila se i ministrica unutarnjih poslova Annelies Verlinden. "Stra&scaron;ne vijesti. Moje misli su prije svega uz obitelj stradalog i pripadnike policije. Pomno pratim situaciju i u bliskom sam kontaktu s gradonačelnikom, načelnikom policije i sigurnosnim službama. Ovo nasilje nad na&scaron;im narodom je neprihvatljivo", napisala je Verlinden na Twitteru.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-10-22-bruxelles.jpgNATO: Povlačenje iz Hersona znači da su Rusi pod teškim pritiskomhttp://grude.com/clanak/?i=361176361176Grude.com - klik u svijetThu, 10 Nov 2022 15:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-25-ukrajina-rat.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusku najavu povlačenja svojih snaga iz Hersona, glavnog grada Hersonske oblasti koji su Rusi okupirali početkom rata, danas je komentirao i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.<p><br />"Ako ruske snage zaista napuste Herson, to će značiti da je Ukrajina ostvarila jo&scaron; jednu pobjedu", rekao je.<br /><br /><br /></p> <p>Stoltenberg je to rekao nakon sastanka s novom premijerkom Italije Giorgiom Meloni, dodav&scaron;i kako će NATO "nastaviti podržavati Ukrajinu koliko god to bude potrebno".&nbsp;<br /><br /><br />Ruski ministar obrane Sergej &Scaron;ojgu jučer je, podsjetimo, u razgovoru sa Sergejem Surovikinom, zapovjednikom ruskih snaga u Ukrajini, naredio povlačenje ruske vojske iz Hersona.<br /><br /></p> <p>Ukrajina je i dalje skeptična prema toj naredbi te smatra da se možda radi o zamci.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-25-ukrajina-rat.jpegSindikalna potrošačka košarica sada je 3000 KM!http://grude.com/clanak/?i=361173361173Grude.com - klik u svijetThu, 10 Nov 2022 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sindikalna potrošačka košara koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec listopad 2022. godine iznosi 2.905,46 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za mjesec kolovoz 2022. iznosila je 1.138,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku).</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Minimalna plaća</h3> <p>Minimalna plaća prema Odluci Vlade FBiH je 543,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potro&scaron;ačke ko&scaron;are prosječnom plaćom je 39,17 posto. Pokrivenost Sindikalne potro&scaron;ačke ko&scaron;are minimalnom plaćom je 18,69 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom izrade Sindikalne potro&scaron;ačke ko&scaron;are u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni tro&scaron;kovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjo&scaron;kolskom, a drugo u uzrastu osnovca.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Kategorije u korpi</h3> <p>Samu potro&scaron;ačku ko&scaron;aru čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi postotak sudjelovanja pojedinačne kategorije u sindikalnoj potro&scaron;ačkoj korpi):</p> <p>&nbsp;</p> <ol> <li><strong>Prehrana &ndash; 43,85 posto</strong></li> <li><strong>Stanovanje i komunalne usluge &ndash; 12,53 posto</strong></li> <li><strong>Higijena i održavanje zdravlja &ndash; 7,89 posto</strong></li> <li><strong>Obrazovanje i kultura &ndash; 9,64 posto</strong></li> <li><strong>Odjeća i obuća &ndash; 14,45 posto</strong></li> <li><strong>Prijevoz &ndash; 4,75 posto</strong></li> <li><strong>Održavanje domaćinstva &ndash; 6,89 posto</strong></li> </ol> <p>&nbsp;</p> <p>U kategoriji prehrana kori&scaron;tene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojeni su tro&scaron;kovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge tro&scaron;kovi za &scaron;est (6) stavki.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgVlada FBiH ograničila cijenu peleta na 560 KMhttp://grude.com/clanak/?i=361172361172Grude.com - klik u svijetThu, 10 Nov 2022 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-02-pelet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici koja se održava u Sarajevu ograničila je cijenu peleta, potvrđeno je za Klix.ba iz Vlade FBiH.<p>&nbsp;</p> <p>Novom odlukom, koja će na snazi biti od 12. studenog cijena tone peleta pit će 480 KM + PDV, &scaron;to će u konačnici iznostii 561,60 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istu odluku ranije je donijela i Vlada RS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova mjera će vrijediti također od 12.&nbsp;studenog i trajat će do kraja ožujka naredne godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"U dogovoru sa Vladom Federacije BiH očekujemo da i oni u &scaron;to skorije vrijeme urade isto. Tako da bi cijena na trži&scaron;tu u buduće u cijeloj BiH mogla biti ograničena na 480 KM, plus PDV po jednoj toni, &scaron;to je i usagla&scaron;eno sa proizvođačima peleta", rekao je premijer RS Radovan Vi&scaron;ković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za tvrtke koje budu kr&scaron;ile odluku, kako je navedeno, predviđena je kazna od 10.000 do 20.000 KM, a za odgovorne osobe od 5.000 do 10.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena tone peleta u FBiH prije ove odluke kretala se između 700 i 750 KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-02-pelet.jpgTko su pobjednici, a tko gubitnici izbora u Americi!?http://grude.com/clanak/?i=361161361161Grude.com - klik u svijetWed, 09 Nov 2022 14:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-09-22-republikanci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekoliko sati nakon zatvaranja prvih biračkih mjesta, mnoge ključne utrke na izborima za američki Kongres tek trebaju biti odlučene, a kontrola nad američkim Senatom još uvijek je u velikoj mjeri neizvjesna, piše BBC.<p>&nbsp;</p> <p>Bila je ovo dobra noć za republikance, ali daleko od sjajne. Njihove nade u plimni val koji bi ih odveo do pobjede u desecima tijesnih izbornih utrka jo&scaron; se ne ostvaruju. Već su izgubili jedno mjesto u Senatu, u Pennsylvaniji, i morat će slaviti u dvije od ove tri države - Nevadi, Arizoni i Georgiji - kako bi preuzeli kontrolu nad tim parlamentarnim domom.</p> <p>Evo nekih ključnih izbornih događaja dosad.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>1. Republikanci na putu da osvoje Zastupnički dom</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i uz pobjedu demokrata u nekim tijesnim izbornim utrkama, čini se da su republikanci na pravom putu da osvoje većinu u Zastupničkom domu. Pitanje je, međutim, kolika će ta većina biti.</p> <p>Zahvaljujući njihovom iznenađujuće snažnom učinku 2020. godine, republikancima je nedostajalo samo nekoliko mjesta do većine. I započeli su ove izbore s već izgrađenom predno&scaron;ću nakon ponovnog crtanja nekih kongresnih okruga u konzervativnim saveznim državama.</p> <p>S bilo kakvom većinom, republikanci će moći zalupiti vrata demokratskom zakonodavnom programu i pojačati istrage o Bidenovoj administraciji. To je pobjeda po svakom mjerilu.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>2. Florida je ponovo izabrala republikanca Rona DeSantisa</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Prije četiri godine Ron DeSantis osvojio je mjesto guvernera Floride za djelić postotka u odnosu na demokrata Andrewa Gilluma. Nakon četiri godine svog konzervativnog vodstva, pri čemu je naginjao gorućim kulturalnim pitanjima kao &scaron;to su prava transrodnih osoba i "kritička rasna teorija", bunio se protiv ograničenja zbog pandemije koronavirusa i postao stalni gost na konzervativnim novinskim kućama, ponovo je izabran s komotnom predno&scaron;ću.</p> <p>Posebno je izvanredno kako je to učinio.</p> <p>Godine 2018. izgubio je demokratsko upori&scaron;te u okrugu Miami-Dade za 20 posto. Ove godine je na putu da bude prvi republikanski kandidat za guvernera koji će pobijediti u većinskom hispanoameričkom području nakon Jeba Busha 2002. godine. Možda će to čak postići s dvoznamenkastim postotkom.</p> <p>DeSantisova preinaka granica okruga kako bi favorizirao republikanske kandidate također se isplatila. Njegova je stranka tako dobila najmanje dva od pet mjesta koja su joj potrebna za kontrolu nad Zastupničkim domom.</p> <p>Ovi će uspjesi uvelike pomoći guverneru Floride kao odskočna daska s koje može pokrenuti predsjedničku kampanju - ako tako odluči.</p> <p>Kao da želi to naglasiti, masa na DeSantisovu&nbsp;pobjedničkom skupu u utorak navečer skandirala je "jo&scaron; dvije godine" - &scaron;to je pre&scaron;utno priznanje da će, ako se odluči kandidirati za američkog predsjednika, morati dati ostavku na mjesto guvernera na polovici svog četverogodi&scaron;njeg mandata.</p> <p>Ako DeSantis želi izboriti republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine, možda će se morati suprotstaviti najistaknutijem republikanskom stanovniku svoje savezne države - biv&scaron;em predsjedniku Donaldu Trumpu.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>3. Promjenjiva noć za Trumpa</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Donald Trump možda nije bio na glasačkim listićima, ali je ipak ostavio traga na njima. Biv&scaron;i predsjednik održao je kratak govor iz svog doma u Mar-a-Lagu i proglasio nadmoćnu pobjedu za kandidate koje je podržao.</p> <p>Istina je, međutim, kompliciranija. Njegovi su kandidati imali problema u odnosu na mainstream republikanske opcije. Mehmet Oz izgubio je utrku za Senat u Pennsylvaniji. Čini se da Herschel Walker ide u drugi krug izbora u Georgiji. Blake Masters zaostaje u Arizoni. Samo je J.D. Vance u Ohiju izvukao nedvojbenu pobjedu, iako s manjom razlikom nego &scaron;to bi trendovski konzervativna država sugerirala.</p> <p>Republikanci će preispitati njegove političke instinkte nakon utorka navečer. A ako sljedeći tjedan krene u novu utrku za predsjednika, bit će to iz slabije pozicije.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>4. Razočaranje za demokratske zvijezde</h3> <p>&nbsp;</p> <p>Beto O'Rourke u Teksasu i Stacey Abrams u Georgiji izgubili su 2018. izbore u svojim saveznim državama, ali su tijesnim porazima osvojili demokratska srca. Njihova sposobnost da prikupe milijune dolara za kampanju i stvore impresivnu publiku potaknula je mnoge na ljevici da ih vide kao budućnost stranke.</p> <p>Njihovi sljedbenici nadali su se da bi ove godine mogli biti uspje&scaron;ni, ali to se nije dogodilo. Abrams je prije četiri godine tijesno izgubila od republikanca Briana Kempa, a ovaj put će zavr&scaron;iti daleko iza njega. O'Rourke je izgubio od republikanskog guvernera Grega Abbotta s većom razlikom nego &scaron;to je izgubio od senatora Teda Cruza.</p> <p>Demokrati će morati krenuti u potragu za novim zvijezdama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-09-22-republikanci.jpgPOVRATAK TRUMPA: Danas su izbori za Kongres, Republikanci prema anketama u velikoj prednostihttp://grude.com/clanak/?i=361143361143Grude.com - klik u svijetTue, 08 Nov 2022 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-17-donald_trump.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ako republikanci osvoje Kongres Donald Trump će sigurno objaviti kandidaturu za predsjednika SAD-a, koji će se birati u studenom 2024. <p><br />Republikanci bi trebali, prema anketama, pobijediti na izborima za Kongres. Tome su najvi&scaron;e pridonijeli visoka inflacija i veliki porast tro&scaron;kova građana, koji su ih okrenuli prema tome da glas daju Republikancima. Prema zadnjim anketama, čak 75 posto birača misli da je zemlja u recesiji, od toga 61 posto Demokrata.<br /><br /></p> <p>Tako bi republikanska oporba trebala, trenutno vladajućim Demokratima, uzeti najmanje od 10 do 20 mjesta u donjem domu, &scaron;to bi joj bilo dovoljno za većinu, pokazuje ankete. Međutim, najveća borba vodit će se za Senat, u kojem Republikanci žele vratiti većinu. Naime, Amerikanci će birati potpuni saziv Zastupničkog doma Kongresa, odnosno 435 parlamentaraca, i trećinu saziva Senata te guvernere 36 od 50 saveznih država, koji odlučuju o politikama svojih saveznih država kad je riječ o pobačaju, okoli&scaron;u i drugim temama.<br /><br /></p> <p>Upravo bi povratak republikanske vlasti u Predstavničkom domu bio pobjeda za Trumpa, posebice jer su njihovi kandidati vrlo odani biv&scaron;em američkom predsjedniku. Zato bi, ako Republikanci osvoje Kongres, oni vodili svaki odbor i odlučili koji prijedlozi zakona dolaze u Zastupnički dom. Kandidat Republikanske stranke za čelnika Zastupničkog doma, Kevin McCarthy, predstavio je u kampanji svoju politiku "Posvećenost Americi", pregled ekonomskih, graničnih, sigurnosnih i drugih politika koje će Republikanska stranka predložiti u prvim danima sljedećeg saziva Kongresa.<br /><br /></p> <p>Prijedlozi zastupnika Demokratske stranke, poput onih o pravu na pobačaj, klimi, kontroli oružja i sl., ostat će po strani, a predsjednik SAD-a imat će vrlo otežanu situaciju u dono&scaron;enju zakona i odluka, posebice kad budu odlučivali o financijama, vojsci i dugovima. Međutim, ako Kongres i izglasa neki zakon, predsjednik ga mora potpisati kako bi stupio na snagu.<br /><br /></p> <p>Kad je riječ o Senatu,&nbsp;ako ga Republikanci osvoje, mogli bi usvojiti zakone koje im proslijedi Kongres i tako stvarati veliki pritisak na Bidena, a posebice im je važno preuzeti odbore u tom domu kako bi mogli imati moć nad raznim istragama i nadzor. Iz svega proizlaze tri scenarija: Da Republikanci preuzmu i Kongres i Senat te tako dobiju zamah na predsjedničkim izborima u studenom 2024. Druga je mogućnost da obje stranke osvoje po jedan dom, pa bi za sve odluke morali pronalaziti konsenzus, a treća je mogućnost, dodu&scaron;e manje vjerojatna, da Demokrati preuzmu oba doma i tako provedu odluke koje je Biden zamislio.<br /><br /></p> <p>Dana&scaron;nji će izbori pokazati odnos moći među strankama, a za Trumpa je ključna pobjeda kako bi se mogao kandidirati za novi mandat na čelu SAD-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-17-donald_trump.jpgŽZH: Isplaćena naknada za obitelji s troje i više djecehttp://grude.com/clanak/?i=361136361136Grude.com - klik u svijetMon, 07 Nov 2022 16:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-10-toni-kraljevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Naknadu od 500 konvertibilnih maraka za mjesec listopad dobit će 1609 djece s područja Ljubuškog, Gruda, Širokog Brijega i Posušja.<p>&nbsp;</p> <p>Obiteljima s troje i vi&scaron;e djece iz Proračuna Županije Zapadnohercegovačke tijekom dana će biti isplaćeno 804.500 konvertibilnih maraka, potvrdili su iz Ministarstva financija ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naknadu od 500 konvertibilnih maraka za mjesec listopad dobit će 1609 djece s područja Ljubu&scaron;kog, Gruda, &Scaron;irokog Brijega i Posu&scaron;ja. Riječ je o početku primjene Zakona o za&scaron;titi obitelji s djecom kojeg je Vlada ŽZH donijela u srpnju ove godine, a koji podrazumijeva novu demografsku mjeru u vidu potpore obiteljima s troje i vi&scaron;e djece za &scaron;to je Izmjenama i dopunama proračuna ŽZH za 2022 godinu izdvojeno 3.300.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema navedenom Zakonu potpora obiteljima s troje i vi&scaron;e djece ostvaruje se kao pravo na dodatak za treće i svako sljedeće dijete u obitelji za dijete do navr&scaron;ene 7. godine života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od uvjeta je da obitelj ima prebivali&scaron;te na području Županije Zapadnohercegovačke najmanje tri godine prije podno&scaron;enja zahtjeva. Zahtjev za ostvarivanje prava podnosi se u nadležnom Centru za socijalni rad, a pravo korisniku pripada od prvog dana narednog mjeseca nakon podno&scaron;enja zahtjeva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Dopredsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke i ministar financija Toni Kraljević kazao je kako je cilj ove mjere olak&scaron;ati svakodnevicu vi&scaron;ečlanim obiteljima, odnosno obiteljima s troje i vi&scaron;e djece. Istakao je kako će ova stavka u Proračunu za 2023. godinu iznositi oko 10 milijuna konvertibilnih maraka, te izrazio nadu da će u narednim godinama ista rasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, ŽZH je među prvima osigurala besplatne udžbenike za osnovno&scaron;kolce, kao i besplatan prijevoz svim učenicima osnovnih i srednjih &scaron;kola. Također, rodiljske naknade za nezaposlene majke podignute su na 350 konvertibilnih maraka mjesečno, a rok primanja produljen je na godinu dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-10-toni-kraljevic.jpgDosad neviđene zvijeri haraju Dalmacijom, opasnije su od vukovahttp://grude.com/clanak/?i=361128361128Grude.com - klik u svijetMon, 07 Nov 2022 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-07-vukopas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Radikalizirani” vukovi u smislu vukopasa i dalje su prava prijetnja na području podinarskih i zabiokovskih sela, piše Slobodna Dalmacija.<p>&nbsp;</p> <p>Sve učestalije prijave malobrojnih stočara, a i stanovnika kojima te &ldquo;hibridne zvijeri&rdquo; čine &scaron;tetu usmrćujući im pse i ostale domaće životinje, daje naslutiti da se radi o pravoj ekspanziji s nesagledivim posljedicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jesu li tome uzrok upravo vukopsi koji su prema mi&scaron;ljenjima stručnjaka daleko krvoločniji nego vukovi ili je u pitanju povećana brojnost samih vukova tradicionalnog predatora sa dalmatinskog kr&scaron;a? Dok stočari iz Kijeva tvrde da su &scaron;tete svakodnevne, bile one od vukova ili njihovih genetski &ldquo;modificiranih&rdquo; srodnika, njima je manje važno, koliko njihova ekspanzija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slažu se da se takvom pre&scaron;utnom pristupu prema predatorima i &scaron;teti koju čine treba žurno stati na kraj. S pravom se pitaju trebaju li uzgajati stoku da bi hranili vukove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ako kojom srećom nađemo njihove ostatke možda i dobijemo koju kunu od&scaron;tete, samo kada i koliko. Pojedenu bređu ovcu nitko nam ne može platiti &ndash; ističu tamo&scaron;nji stočari, prenosi <a title="Danas.hr" href="https://net.hr/danas/hrvatska/vuk-ili-vukopas-stanovnici-dalmatinske-zagore-zive-u-strah-713b1290-5daa-11ed-82ae-5e102fa7e815" target="_blank">danas.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tvrde da je njihova brojnost tim veća &scaron;to se nalaze u graničnom području s Bosnom i Hercegovinom od kuda preko Dinare i dolazi najveći broj križanih zvijeri. Posebno se to očituje i u Civljanima, selu kod izvora rijeke Cetine, gdje ovčari učestalo susreću čudne zvijeri nalik vuku, ali ipak ne u stopostotnoj mjeri.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odaje ih boja, pa čak i u&scaron;i koje su kod nekih jedinki bile spu&scaron;tene, ali su se kretale zajedno u čoporu s vukovima. O čemu se točno radi, ne znaju, ali vide tko im kolje stoku. Srećom, većina njih imaju pse ovčare tako da koliko-toliko mogu parirati gladnim dinarskim zvijerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, lovci, a s tim podacima barataju i stočari, tvrde da trenutno na njihovom području obitava pet-&scaron;est čopora vukova. Ima li među njima ima mutanata, te&scaron;ko je odgovoriti. I jednima i drugima su ruke vezane, pa im vukovi sada &ldquo;kucaju&rdquo; na vrata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tete su svakodnevne &scaron;to na stoci &scaron;to na divljači, a koliko je samo nastradalo lovačkih pasa&hellip; Ne rijetko se događa da vukovi stjeraju prepla&scaron;ene pse do kuća, &scaron;to su, tvrde pastiri, naznake da su bil bilo kontakta s predatorima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-07-vukopas.jpg''Zamrznuta'' cijena peletahttp://grude.com/clanak/?i=361119361119Grude.com - klik u svijetSun, 06 Nov 2022 13:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-29-pelet_energent_ilustracija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Optimalno rješenje bilo bi da se domaćim proizvođačima peleta omogući izvoz 50 posto proizvodnje..<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Sta&scaron;a Ko&scaron;arac očekuje da će institucije Federacije BiH slijediti primjer Vlade Republike Srpske, koja je donijela Odluku o privremenoj mjeri za ograničenje visine cijene peleta, a sve kako bi do&scaron;lo do harmonizacije cijene peleta u oba entiteta u najkraćem mogućem roku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenutom odlukom definira se <strong>najvi&scaron;a maloprodajna cijena peleta na 480 KM + PDV po toni</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U momentu kada se cijeli svijet suočava sa krizom energenata, a posljedično tome i rastom cijena, institucije Republike Srpske su pokazale odgovornost i senzibilitet prema građanima. Na osnovu inicijative novoizabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Vlada je usvojila Odluku o ograničenju cijene peleta, primarno vodeći računa o svakom čovjeku u Republici Srpskoj - &nbsp;poručio je Ko&scaron;arac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ko&scaron;arac je podsjetio da je Vijeće ministara BiH nedavnom Odlukom o privremenoj zabrani izvoza određenih &scaron;umskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta zabranio izvoz peleta do 31. siječnja 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istom odlukom, dodao je, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je da, u okviru svojih nadležnosti i u koordinaciji sa drugim nadležnim institucijima na svim nivoima vlasti u BiH, iznađe način za uvođenje izvoznih ograničenja za određene &scaron;umske drvne sortimente i proizvode od drveta, sve u skladu sa dostavljenim inicijativama entitetskih nadležnih institucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To praktično znači da odluka Vijeća ministara BiH o zabrani izvoza peleta može biti korigirana, ukoliko entitetske institucije to iniciraju. Uvažavajući ustavne nadležnosti, u konstantnoj smo komunikaciji sa resornim entitetskim ministarstvima i analiziramo stanje na trži&scaron;tu, kako bismo prona&scaron;li rje&scaron;enje koje će biti zadovoljavajuće i za na&scaron;e građane, ali i za tvrtke koje se bave vanjskotrgovinskim prometom - &nbsp;rekao je Ko&scaron;arac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S tim u vezi, on je najavio da će u narednih deset dana organizirati novi radno-konzultativni sastanak sa predstavnicima nadležnih entitetskih ministarstava i gospodarskih komora Republike Srpske i Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Na&scaron; prijedlog će biti da, nakon &scaron;to utvrdimo bilans stanja, idemo sa uvođenjem izvoznih kvota, na način da se odredi točna količina peleta koja se može izvoziti, a da pri tome potrebe domaćeg trži&scaron;ta ne budu ugrožene niti u jednom segmentu - naglasio je Ko&scaron;arac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, optimalno rje&scaron;enje bilo bi da se domaćim proizvođačima peleta omogući izvoz 50 posto proizvodnje, a da 50 posto plasiraju na trži&scaron;te Republike Srpske i Federacije BiH, priopćeno je iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-29-pelet_energent_ilustracija.jpgO odlasku iz BiH sve više razmišljaju i oni koji su se kleli da nikad neće napustiti rodnu gruduhttp://grude.com/clanak/?i=361118361118Grude.com - klik u svijetSun, 06 Nov 2022 13:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-27-putovanje-aerodrom-koferi-odlazak-670x447.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da se meso sve rjeđe nalazi na trpezama, potkrepljuju i službene statistike.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Građani BiH odijevaju se u trgovinama rabljene odjeće i obuće, kupuju rabljenu bijelu tehniku, hrane se jeftinom hranom čiji je rok trajanja pred istekom. Sve su to načini na koje siroma&scaron;ni građani poku&scaron;avaju preživjeti iz mjeseca u mjesec.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Svakodnevno su suočeni s povećanjem tro&scaron;kova života, dok su im primanja ostala ista ili su tek neznatno rasla. Istina, zabilježen je blagi rast plaća, ali je, prema realnim pokazateljima, inflacija, odnosno rast potro&scaron;ačkih cijena i do 100%, "pojela" taj rast.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Inflacija&nbsp;</strong></p> <p>Prema izvje&scaron;ću Eurostata, inflacija u Europskoj uniji u rujnu je iznosila 10,9%, dok je kod nas, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, dosegnula 18,1%. Dakle, imamo gotovo dvostruko veću inflaciju od EU-a, &scaron;to je veliki broj bh. građana, koji su i prije inflacije te&scaron;ko živjeli, dovelo u bezizlaznu situaciju i gurnulo u siroma&scaron;tvo. Prosječna plaća za kolovoz ove godine iznosila je 1145 KM, a godinu prije ona je iznosila oko 1000 KM.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Plaće su veće za 145 KM, dok je u isto vrijeme potro&scaron;ačka ko&scaron;arica u rujnu ove godine iznosila 2852,37 KM, a u istom mjesecu pro&scaron;le godine bila je 2152,51 KM. Dakle, dok su plaće porasle za 145 KM, tro&scaron;kovi života rasli su za 700 KM. Zbog toga je osjetno smanjena platežna moć građana u odnosu na pro&scaron;lu godinu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Građanima ne treba statistika kako bi shvatili da im je znatno lo&scaron;ije nego lani.<br /><br /></p> <p>Poskupljenja i sve teže sastavljanje kraja s krajem tema su o kojoj se sve vi&scaron;e razgovara.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Jutros sam oti&scaron;ao u trgovinu kupiti djeci doručak i ponovno ostao u &scaron;oku. Slučajno sam bacio pogled na banane i &scaron;okirao se, kilogram banana je 3,70 KM. Pa i obična banana postala nam je luksuz. Najjeftiniji petit-keks ne tako davno plaćao sam 0,90 KM, sad mu je cijena 1,80 KM, dvostruko je poskupio. Mlijeko je bilo 1,80, a sada 2,60 KM. Znači, za keks i mlijeko trebam dati 4,40 KM. Kruha vi&scaron;e nema ispod 2 KM, kiflice koje su bile 50 feninga sad su 70. Sve vi&scaron;e me strah da neću moći djeci kupiti ni najosnovnije, hranu. Prije sam mlijeko kupovao paketima, sad po litru ili dvije. Supruga i ja imamo iznadprosječne plaće i vi&scaron;e ne možemo preživjeti mjesec, pa se pitam kako je onima s nižim prihodima. Oni su gladni i zaduženi na sve strane. Sve vi&scaron;e vjerujem da obitelji na trpezama meso vide tek od dva do tri puta mjesečno - kaže nam zabrinuti otac.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Da se meso sve rjeđe nalazi na trpezama, potkrepljuju i službene statistike. Naime, za kilogram junećeg mesa bh. građani lani u rujnu prosječno su izdvajali 13,90 KM, a točno godinu dana poslije 18,30 KM, &scaron;to znači da je ista količina mesa prosječno skuplja za 4,40 KM. Kilogram svježe piletine skuplji je za 1,40 KM, a svinjetine s kostima za 2 KM.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Kruh od p&scaron;eničnog bra&scaron;na prosječno je, pokazuju podaci, skuplji za 0,90 KM. Lani se u rujnu za kruh izdvajalo 2,30 KM, a u istom mjesecu ove godine 3,20 KM.<br /><br /></p> <p><strong>Puko preživljavanje&nbsp;</strong></p> <p>Primjera koji navodi gospodin iz teksta na stotine je tisuća. Veliki broj umirovljenika, ali i onih koji rade za plaće niže od 1000 KM, živi na rubu siroma&scaron;tva jer imaju niska primanja, a svakodnevni rast cijena osnovnih namirnica njihov životni standard jo&scaron; vi&scaron;e ugrožava. - Ne možemo sada kupiti ni pola onoga &scaron;to smo kupovali prije poskupljenja. Vi&scaron;e se nemamo čega odreći - kaže jedna umirovljenica.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Samo za prehranu četveročlanoj obitelji u rujnu je trebalo 1245,77 KM, dakle 100 KM vi&scaron;e od iznosa prosječne plaće, a režije se moraju platiti. Građani kažu da ne mogu izračunati koliko im je novca do sada "pojela" inflacija te da rast plaća ne prati svakodnevno povećanje cijena. Nade polažu u Zakon o minimalnoj plaći od 1000 KM, koji je pro&scaron;log mjeseca usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Čak i da bude konačno usvojen, 1000 KM je premalo za pristojan život.<br /><br /></p> <p>&nbsp;Izvr&scaron;na direktorica Udruge potro&scaron;ača "Don" iz Prijedora Murisa Marić kaže da su cijene osnovnih životnih namirnica odletjele u nebo pa se može reći da je i kruh postao luksuz za pojedine stanovnike. - Dok umirovljenik s prosječnim primanjima plati režije i lijekove, ne ostanu mu ni dvije marke dnevno da preživi. To znači da dnevno ima samo za kri&scaron;ku kruha i ča&scaron;u vode - rekla je Marić, dodajući kako su građani primorani dizati kredite i ići u dužničko ropstvo, prenosi <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/roditelji-zabrinuti-sve-teze-im-djeci-priustiti-cokoladu-keks-cak-i-mlijeko-1631296" rel="noopener" target="_blank">Večernji list.&nbsp;</a></p> <p><br />O odlasku iz BiH sve vi&scaron;e razmi&scaron;ljaju i oni koji su se kleli da nikad neće napustiti rodnu grudu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Bio sam najveći protivnik iseljavanja. Uvijek sam govorio: "Ako svi i odu, ja ću biti posljednji." No, sad sve vi&scaron;e razmi&scaron;ljam o Njemačkoj. Ovdje se slomih radeći za plaću od oko 1100 KM s kojima kao samac jedva preživim mjesec. O tome da negdje odem, ne&scaron;to sebi priu&scaron;tim, ne mogu ni razmi&scaron;ljati. Ne vidim vi&scaron;e smisla ovdje gubiti vrijeme i čekati bolje dane. Život prolazi, a mi tek životarimo - kaže mladić iz Mostara.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-27-putovanje-aerodrom-koferi-odlazak-670x447.jpgPokrenuta baza podataka nestalih osoba, do sada 10.814 unosahttp://grude.com/clanak/?i=361107361107Grude.com - klik u svijetSat, 05 Nov 2022 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-28-privalj-ekshumacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baza podataka omogućava obiteljima nestalih osoba i drugim građanima izvršiti uvid i pregledati postojeću evidenciju..<p>&nbsp;</p> <p>U okviru Berlinskog procesa Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) i Grupa za nestale osobe (GNO) pokrenule su bazu podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih uslijed oružanih sukoba na području biv&scaron;e Jugoslavije, koja omogućava pružanje informacija temeljenih na činjenicama i depolitizaciji pitanja nestalih osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno iz ICMP-a, 3. studenoga u Haagu ova institucija i GNO, tijelo koje čine domaće institucije nadležne za pitanja nestalih osoba u BiH, RH, na Kosovu, u C. Gori i Srbiji, pokrenule su bazu podataka aktivnih slučajeva osoba nestalih uslijed oružanih sukoba na teritoriju biv&scaron;e Jugoslavije, prenosi Birn. Uspostavljanje interaktivne baze podataka slučajeva nestalih osoba osigurava da ažurirana evidencija bude u svakom trenutku dostupna &scaron;iroj javnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Baza podataka omogućava obiteljima nestalih osoba i drugim građanima izvr&scaron;iti uvid i pregledati postojeću evidenciju te putem interneta dostaviti povratne informacije domaćim institucijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Haki Kasumi, predsjedatelj Regionalne koordinacije mreže udruga obitelji nestalih, rekao je da ova organizacija pozdravlja zajednički napor institucija nadležnih za pitanja nestalih osoba u okviru GNO-a, uključujući i stvaranje regionalne baze podataka. - Unatoč dosada&scaron;njim nastojanjima, vi&scaron;e od 11.000 osoba i dalje se vodi kao nestalo. Stoga je od ključne važnosti da se ulože dodatni napori kako bi se locirao &scaron;to veći broj nestalih i kako bi njihove obitelji na&scaron;le smiraj - izjavio je. Kako se navodi, bazu podataka vodi GNO i u njoj se nalazi ukupno 10.814 unosa.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Broj će se mijenjati kako se budu prijavljivali novi slučajevi, odnosno kako se budu rje&scaron;avali. Baza daje mogućnost pretraživanja po imenu, očevu imenu, prezimenu i prijavljenom mjestu nestanka. Klikom na konkretan rezultat pretraživanja otvorit će se vi&scaron;e kategorija podataka na uvid.<br /><br /><br />FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-28-privalj-ekshumacija.jpgStanovništvo BiH je pod stalnim stresomhttp://grude.com/clanak/?i=361093361093Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2022 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-16-stres_muskarac_posao_briga_ilustracija_pixabay.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne zaostajemo za zemljama regije, ali se teško možemo uspoređivati ​​sa zemljama zapadne Europe ili SAD-a..<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Na petom kongresu psihijatara BiH s međunarodnim sudjelovanjem pod nazivom &ldquo;Psihijatrija u svijetu promjena&rdquo;, koji je u petak počeo u Mostaru, okupilo se 300 stručnjaka iz deset zemalja, prenosi <strong>RTV Herceg Bosne.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Na otvaranju Kongresa pomoćnik federalnog ministra za javno zdravstvo Goran Čerkez istaknuo je kako su u posljednjih 12 godina učinjeni značajni napori u području mentalnog zdravlja, posebice u primarnoj zdravstvenoj za&scaron;titi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Svjedoci smo kako Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje stavlja na prvo mjesto i to dovoljno govori o važnosti ovog skupa &ndash; istaknuo je Čerkez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Udruženja psihijatara u BiH Dragan Babić kazao je da će na kongresu biti riječi o aktualnim temama iz različitih oblasti psihijatrije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Opća tema kongresa je &lsquo;Psihijatrija u svijetu promjena&rsquo; jer je posljednjih desetljeća psihijatrija kao struka jako napredovala i danas imamo puno bolje i bolje lijekove, bolje dijagnostičke metode, bolje sustave klasifikacije i primjenjujemo integralni te multidisciplinarni pristup &ndash; istaknuo je Babić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući tom napretku, dodao je, psihijatri danas mogu puno bolje pomoći onima kojima je potrebna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komentirajući situaciju BiH psihijatrije, Babić je ocijenio kako ne zaostajemo za zemljama regije, ali se te&scaron;ko možemo uspoređivati ​​sa zemljama zapadne Europe ili SAD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kada je u pitanju opća klinička slika bh. stanovni&scaron;tva, Babić je podsjetio kako su ratna događanja s kraja 20. stoljeća uzrokovala razne traume kojima se i danas, gotovo 27 godina nakon zavr&scaron;etka rata, bave psiholozi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Zadnje dvije godine imamo koronavirus, imamo rat u Ukrajini i sve to djeluje jako stresno. Neki ljudi stresom ojačaju i postanu jači i bolji, no jo&scaron; je vi&scaron;e onih koji zbog toga pate. Ako uzmemo političku i ekonomsku situaciju, koja je dosta te&scaron;ka u BiH, to se negativno odražava na zdravlje i mnogo je ljudi koji su anksiozni, nervozni, anksiozni, depresivni, a neki čak ulaze u paranoidna, psihotična stanja, &scaron;to znači da postanu pravi du&scaron;evni bolesnici &ndash; upozorio je Babić.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-16-stres_muskarac_posao_briga_ilustracija_pixabay.jpgZa pola godine stiže zabrana pušenja na javnim mjestimahttp://grude.com/clanak/?i=361084361084Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2022 11:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-27-zabranapusenjapix.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U objektu u kojemu se isključivo poslužuje piće vlasnik odnosno korisnik objekta može prostor za posluživanje odrediti pušačkim prostorom.<p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; samo nekoliko mjeseci dijeli nas od zabrane pu&scaron;enja u svim zatvorenim javnim prostorima, na radnom mjestu i u javnom prijevozu, kao i kori&scaron;tenja duhanskih proizvoda za pu&scaron;enje u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredinom iduće godine počinje primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pu&scaron;enje u Federaciji BiH, kojim se uvode nova pravila za stotine tisuća stanovnika ovog bh. entiteta, koliko ih, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, konzumira duhan i duhanske prerađevine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Navedeni podaci pokazuju kako u Bosni i Hercegovini duhanske proizvode koristi gotovo milijun ljudi. Spomenuti zakon definira da su provođenje zabrane pu&scaron;enja obvezni osigurati vlasnik i korisnik prostora u kojem je pu&scaron;enje zabranjeno. Također, u tim mjestima mora biti postavljen grafički znak zabrane pu&scaron;enja i tekst koji glasi: "Zabranjeno pu&scaron;enje", javlja Večernji list. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Nadalje, u prostorima i na mjestima gdje je pu&scaron;enje zabranjeno ne smiju biti postavljene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela. U slučaju da osoba ne po&scaron;tuje zabranu pu&scaron;enja, vlasnik odnosno korisnik prostora ili mjesta u kojem je pu&scaron;enje zabranjeno dužan ju je opomenuti, uskratiti joj uslugu ili zatražiti od nje da napusti prostor. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Stupanjem na snagu Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pu&scaron;enje u FBiH pu&scaron;enje će biti dopu&scaron;teno za korisnike usluga u službama i odjelima za za&scaron;titu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, u drugim ustanovama koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju osobama s du&scaron;evnim smetnjama, u ustanovama za palijativnu njegu, ustanovama za njegu starih osoba, kao i u ustanovama namijenjenim za izdržavanje kazne ako i kada mogu biti uspostavljene posebne prostorije za pu&scaron;enje odvojene od nepu&scaron;ačke zone. Također, prema odredbama navedenog zakona, pu&scaron;enje je dopu&scaron;teno u zračnim lukama, i to u posebnom prostoru za pu&scaron;enje. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>''Pu&scaron;enje je dopu&scaron;teno u posebnim, za pu&scaron;ače određenim prostorima za smje&scaron;taj gostiju u skladu s propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, o čemu u takvim prostorima mora biti istaknuta oznaka o dopu&scaron;tenom pu&scaron;enju.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>U objektu u kojemu se isključivo poslužuje piće vlasnik odnosno korisnik objekta može prostor za posluživanje odrediti pu&scaron;ačkim prostorom, o čemu u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o dopu&scaron;tenom pu&scaron;enju'', navodi se u zakonu čija se primjena očekuje u svibnju iduće godine. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Podsjećamo da je Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pu&scaron;enje u FBiH 24. ožujka 2022. usvojio Parlament FBiH, da bi 27. travnja 2022. Zastupnički dom FBiH usuglasio tekst ovoga zakona. Početak primjene zakona je godinu dana od stupanja na snagu njegove objave ("Službene novine Federacije BiH", broj 38/22 od 20. svibnja 2022.). </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Obveze za fizičke osobe nastupaju s danom početka primjene ovog zakona, dok je ustanovama, poduzećima i drugim pravnim osobama ostavljen rok od &scaron;est mjeseci za usklađivanje akata s odredbama ovog zakona. Za one koji ne budu po&scaron;tovali odredbe zakona, propisane su kazne u visini i do 15.000 KM. </span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Prema podacima Udruge "PROI", u BiH godi&scaron;nje oko 9000 osoba umre od posljedica pu&scaron;enja, od čega je 1000 pasivnih pu&scaron;ača. Pet vodećih uzroka smrtnosti u BiH su akutni infarkt miokarda, moždani udar, esencijalna hipertenzija, maligna neoplazma bronha i pluća te kronična oboljenja srca, a rizici ovih oboljenja povećavaju se uslijed aktivnog i pasivnog pu&scaron;enja.</span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-27-zabranapusenjapix.jpgBez struje sinoć ostalo 4,5 milijuna ukrajinskih kućanstavahttp://grude.com/clanak/?i=361081361081Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2022 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-24-zelenski-22-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obavijestio je kako je oko 4.5 milijuna ukrajinskih kućanstava sinoć ostalo bez struje.<p><br />Kućanstva &scaron;irom zemlje su privremeno isključena iz opskrbe energijom prema hitnom rasporedu s ciljem stabilizacije nacionalne električne energije. Podsjetimo, do problema je do&scaron;lo usred ruskih napada na kritičnu energetsku infrastrukturu Ukrajine.<br /><br /></p> <p>Najveći problemi s nestankom struje prijavljeni su u Kijevu, Zaporožju, Harkovu, Sumi, Žitomiru, Dnjepropetrovsku, Kirovohradu, Černihovu, Hmjelnickiju i Čerkasi.<br /><br /></p> <p>- Činjenica da je Rusija pribjegla teroru protiv energetskog sektora ukazuje na slabost neprijatelja. Oni ne mogu pobijediti Ukrajinu na bojnom polju i stoga na ovaj način poku&scaron;avaju slomiti na&scaron; narod - poručio je Zelenski.<br /><br /></p> <p>On je reagirao i na ruske tvrdnje da Rusija radi na izradi prljave bombe, navodeći da nakon obavljene inspekcije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) nisu pronađene nikakve naznake neprijavljenih nuklearnih aktivnosti i materijala.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-24-zelenski-22-2.jpgŽUTI METEOALARM U Hercegovini najavljeno 30 litara kiše po metru četvornomhttp://grude.com/clanak/?i=361066361066Grude.com - klik u svijetThu, 03 Nov 2022 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-26-kisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas će u Bosni i Hercegovini biti sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. <p>&nbsp;</p> <p>Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 16 do 22, na jugu do 24 &deg;C.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina je već mjesec dana bez ki&scaron;e, a najavljene padavine u petak su razlog za paljenje meteoalarmna. Naime, najavlje su obilne padavine koje će ići do 30 litara ki&scaron;e po metru četvornom.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Razina upozorenja METEOALARMA - ŽUTO ( Očekivana količina padavina od 15 do 30l/m 2 ) d- navodi se u jutro&scaron;njoj informaciji, prenosi <em><strong>pogled.ba</strong></em></p> <p><em><strong>&nbsp;</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-26-kisa.jpgNuklearka ostala bez struje! Orlov: Odbrojavanje je počelo, dizela ima za 15 dana radahttp://grude.com/clanak/?i=361060361060Grude.com - klik u svijetThu, 03 Nov 2022 08:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-04-zaporozje_eklektrana.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinska nuklearna elektrana Zaporižja isključena je iz električne mreže nakon što je rusko granatiranje oštetilo preostale vodove. <p>&nbsp;</p> <p>Trenutno se Zaporižja koristi samo dizelskim generatorima, priopćili su iz Energoatoma.<br /><br /></p> <p>Gradonačelnik Energodara Dmitro Orlov napisao je na aplikaciji Telegram da je uključeno svih 20 generatora te da je elektrana isključena iz električne mreže u 23:05 po lokalnom vremenu.<br /><br /></p> <p>"Odbrojavanje je počelo. Dizela ima za 15 dana rada", napisao je Orlov dodajući da su mogućnosti održavanja elektrane u ovakvim uvjetima značajno ograničene.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Ruski dužnosnici su objavili da su Rusi počeli integrirati nuklearnu elektranu Zaporižja pod nadležnost ruskog operatora Rosenergoatom.<br /><br /></p> <p>Renat Karchaa, savjetnik generalnog direktora Rosenergoatoma, rekao je da će do prijelaza doći nakon &scaron;to elektrana iskoristi sve raspoložive rezerve goriva, &scaron;to je oko 15 dana.<br /><br /></p> <p>Započela je integracija elektrane i njezinog osoblja u nadležnost Rosenergoatoma, rekao je za Ukraina.ru Alexander Volga, ruski čelnik&nbsp; Energodara. "Nakon dolaska operativaca iz Ruske Federacije, započeli su radovi na integriranju postrojenja i samog osoblja u nadležnost koncerna Rosenergoatom. Narod koji je ostao odlučio je o izboru zemlje u kojoj će živjeti. Stanovnici su odabrali Rusiju kao mjesto stanovanja, mjesto rada. Zaporižja je već sastavni dio Rusije", dodao je.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-04-zaporozje_eklektrana.jpgKAKVA VEČER U UN-U! Komšićev klaun Alkalaj nije uspio! Zapad je uz Hrvate u BiH i Bošnjake koji znaju što je koncept konstitutivnostihttp://grude.com/clanak/?i=361055361055Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 22:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-02-22-alkalaj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijeće sigurnosti UN-a u srijedu je jednoglasno odlučilo produžiti mandat vojne misije EU-a u BiH pod nazivom Althea čemu se pridružila i Rusija, no sjednicu ovog tijela veleposlanik BiH pri UN-u iskoristio je za oštar napad na visokog predstavnika Christiana Schmidta.<p><br />Predstavnici svih 15 država članica Vijeća sigurnosti na sjednici u New Yorku odlučili su kako će snage EUFOR-a ostati u BiH jo&scaron; godinu dana kako bi nadzirali provedbu Daytonskog sporazuma.<br /><br /></p> <p>Time je otklonjena opasnost od sigurnosnog vakuuma koja je prijetila u slučaju ruskog veta na rezoluciju o produženju mandata.<br /><br /></p> <p>EUFOR je od 2004. od snaga NATO-a (SFOR) naslijedio misiju očuvanja mira u BiH.<br /><br /></p> <p>Predstavnici svih zapadnih država, ali i drugih zemalja poput Meksika, Gane, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata te Albanije koje su također trenutačno članice Vijeća sigurnosti istaknuli su potporu očuvanju BiH kao jedinstvene države te potrebu dosljednog po&scaron;tivanja odredbi Daytonskog sporazuma.<br /><br /></p> <p>Dali su podr&scaron;ku i ulozi i mandatu visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta.<br /><br /></p> <p>No Schmidtovu poziciju, uz rusku predstavnicu, doveo je u pitanje veleposlanik BiH pri UN-u<strong> Sven Alkalaj </strong>kojega je na tu dužnost postavio član Predsjedni&scaron;tva BiH <strong>Željko Kom&scaron;ić</strong>.<br /><br /></p> <p>Alkalaj je u govoru susjedne države odnosno Hrvatsku i Srbiju pa i OHR optužio za kr&scaron;enje suvereniteta BiH, osuđujući Schmidtovo nametanje izmjena izbornog zakona.<br /><br /></p> <p>Alkalaj je pred Vijećem sigurnosti zapravo zlorabio svoju poziciju, istupajući bez suglasnosti Predsjedni&scaron;tva BiH i ponavljajući isključivo ranije Kom&scaron;ićeve tvrdnje da je Schmidt nametanjem izmjena izbornog zakona "prevario glasače" i postupao protivno ustavu te uveo aparthejd odnosno pojačao etničku diskriminaciju izlazeći u susret zahtjevima HDZ-a BiH i onima iz Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Na potpuno drugačiji način istupili su predstavnici zapadnih država i Europske unije snažno poduprijev&scaron;i Schmidta, uključujući i stalnog hrvatskog predstavnika.<br /><br /></p> <p>Hrvatski veleposlanik pri UN-u <strong>Ivan &Scaron;imonović</strong> kazao je da je Hrvatska posvećena teritorojalnom integritetu i suverenitetu BiH, ali smatra kako je žalosno to &scaron;to u BiH ima nekih koji nastavljaju propitivati Dayton i žele dominirati.<br /><br /></p> <p>"Hrvatska podupire rad i djelovanje visokog predstavnika Schmidta koji je snažno doprinio kao faktor stabilizacije", kazao je &Scaron;imonović, ističući kako su izmjene izbornog zakona bile pravi korak u otklanjanju očitih problema.<br /><br /></p> <p>Na političkim je predstvaicima BiH da sada postignu dogovor o ostalim problemima, uključujući legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, dodao je.<br /><br /></p> <p>Rekao je i kako je većina u BiH suglasna da izborni sustav u zemlji nije pravedan jer se njime uz ostalo kr&scaron;e prava konstitutivnih naroda, a za Schmidta je kazao kako je svojim djelovanjem &scaron;titio integritet BiH te stoga zaslužuje potporu, a ne optužbe.<br /><br /></p> <div class="linkbox-bottom-line">Podsjetio je kako je Kom&scaron;ić četiri puta izabran u Predsjedni&scaron;tvo BiH glasovima Bo&scaron;njaka &scaron;to je opisao kao kr&scaron;enje temelja Dejtonskog sporazuma.</div> <div class="linkbox-bottom-line">&nbsp;</div> <div class="linkbox-bottom-line"> <p>Predstavnik SAD-a također je izrijekom podržao visokog predstavnika Schmidta, istaknuv&scaron;i kako je njegovo nametanje izmjena izbornog zakona poslužilo vraćanju funkcionalnosti Federacije BiH &scaron;to je opet prvi korak ka uspostavi unutarnje ravnoteže u cijeloj zemlji nužnoj da bi se nosila sa sada&scaron;njim izazovima.<br /><br /></p> <p>Bonske ovlasti visokog predstavnika opisao je kao ključni alat za održavanje stabilnosti u BiH i regiji.<br /><br /></p> <p>Predstavnici većine država članica Vijeća sigurnosti dali su snažnu potporu europskoj perspektivi BiH, uz o&scaron;tru osudu secesionističkih planova i izjave koje dolaze iz Republike Srpske, posebice od dosada&scaron;njeg člana Predsjedni&scaron;tva BiH <strong>Milorada Dodika</strong>.<br /><br /></p> <p>Predstavnica Francuske <strong>Nathalie Estival Broadhurst</strong> potvrdila je kako Pariz podupire pristupanje BiH EU, ističući kako je Pariz spreman razgovarati o dodjeli kandidatskog statusa za BiH.<br /><br /></p> <p>No OHR treba ostati u BiH sve dok se ne ispune ranije postavljeni uvjeti za trajnu stabilnost te države uključujući uklanjanje svih secesionističkih prijetnji, smatra ona.<br /><br /></p> <p>"Ne može se tolerirati da neki lideri i danas zagovaraju secesiju", kazala je Estival Broadhurst.<br /><br /></p> <p>Ruska predstavnica pri UN-u <strong>Ana Evistignjeva</strong> rekla je pak kako je Moskva zabrinuta jačanjem političke krize u BiH i etničkih napetosti uz tvrdnju kako je sve to izravna posljedica mije&scaron;anja zapadnih država.<br /><br /></p> <p>Zapad je optužila za "neokolonijalni pristup" koji podriva ustavne temelje BiH i prava konstitutivnih naroda ustvrdiv&scaron;i kako Republika Srpska nije izvor pote&scaron;koća.<br /><br /></p> <p>Ona tvrdi kako se političare iz tog entiteta demonizira samo stoga &scaron;to se ne uklapaju u želje zapada odnosno odbija "umjetno nametanje građanske formule" za BiH.<br /><br /></p> <p>OHR je nazvala "kolonijalnim tijelom" koje treba &scaron;to prije zatvoriti kako bi BiH preuzela odgovornost za svoju budućnost te je istaknula kako Rusija i dalje ne priznaje Schmidta kao visokog predstavnika<br /><br /></p> <p>Rusko je stajali&scaron;te donekle je podržao i predstavnik Kine <strong>Geng Shuang</strong> koji je kazao kako BiH treba sama naći svoj nezavisni put, a Kina očekuje da se međunarodna zajednica suzdrži od mije&scaron;anja u unutarnje stvari BiH.<br /><br /></p> <p>"Pozivamo sve da se suzdrže od jednostranih sankcija i uplitanja u unutarnja pitanja BiH", kazao je Shuang.<br /><br /></p> <p>Predstavnik Srbije pri UN-u <strong>Nemanja Stevanović</strong> ustvrdio je kako Beograd podupire BiH kao jedinstvenu državu s dva entiteta temeljenu na Dejtonskom sporazumu i očekuje da se problemi u BiH rje&scaron;avaju dogovorom i konsenzusom.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-02-22-alkalaj.jpgRusija: Nuklearne sile su na rubu izravnog sukobahttp://grude.com/clanak/?i=361052361052Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 19:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-05-putin_nuclear.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusija je u srijedu rekla da je njezin najvažniji prioritet izbjeći nuklearni sukob između svjetskih nuklearnih sila, no optužila je Zapad da "potiče provokacije oružjem masovnog uništenja".<p>&nbsp;</p> <p>Zapadne prijestolnice rekle su da Moskva stoji iza pojačane nuklearne retorike otkad je Rusija napala Ukrajinu u veljači, nedavno opet optuživ&scaron;i Kijev da planira upotrijebiti 'prljavu bombu', ne potkrijepiv&scaron;i to dokazima.<br /><br /></p> <p>Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da se boji da se pet deklariranih nuklearnih sila nji&scaron;e "na rubu izravnog oružanog sukoba" i da Zapad mora prestati "poticati provokacije oružjem masovnog uni&scaron;tenja koje može voditi katastrofalnim posljedicama".<br /><br /></p> <p>"Čvrsto smo uvjereni da je u sada&scaron;njoj kompliciranoj i turbulentnoj situaciji, izazvanoj neodgovornim i drskim postupcima u svrhu potkopavanja na&scaron;e nacionalne sigurnosti, najvažnija zadaća izbjeći svaki vojni sukob nuklearnih sila", priopćilo je rusko ministarstvo.<br /><br /></p> <p>Moskva je rekla da stoji uz deklaraciju koju je u siječnju objavila sa Sjedinjenim Državama, Kinom, Britanijom i Francuskom, a kojom se potvrđuje njihova zajednička odgovornost za izbjegavanje nuklearnog rata.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-05-putin_nuclear.jpgNAPETO nakon što je Srbija oborila bespilotnu letjelicu, stigla je s Kosova!?http://grude.com/clanak/?i=361051361051Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 19:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-02-22-srbija-kosovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Srpska vojska je danas poslijepodne srušila komercijalni dron iznad vojarne u Raški na jugozapadu zemlje, javlja Telegraf.<p><br />Prethodno je uočeno promatranje i izviđanje vojarne, pa je vojska, sukladno zapovijedi predsjednika Vučića, oborila bespilotnu letjelicu.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Ministar obrane Milo&scaron; Vučević dao je izjavu.<br /><br /></p> <p>"Vojska Srbije je, po naređenju vrhovnog zapovjednika, oborila bespilotnu letjelicu. Letjelica se iz pravca Jarinje - Rudnica kretala iznad vojnih objekata garnizona Ra&scaron;ka. Građani Srbije mogu znati da je nebo iznad Srbije sigurno. Mislim da smjer kretanja jasno govori odakle je dron. Vidjet ćemo i tko je proizvođač drona, o tome ćemo imati jasnu sliku u narednim danima, možda i u narednim satima", rekao je Vučević. Prema njegovim riječima, Srbiju ne treba podcjenjivati, već slu&scaron;ati &scaron;to jasno i glasno kaže predsjednik Vučić.<br /><br /></p> <p>"Vojska Srbije neće dozvoliti da bilo tko ugrozi Srbiju i njene građane", naglasio je Vučević. Govoreći o dronu, rekao je da sigurno nisu i&scaron;li snimati lijepe pejzaže. Dronovi lete iznad vojnih objekata, istaknuo je.<br /><br /></p> <p>"Poku&scaron;avaju snimiti na&scaron;e postrojbe tijekom redovnih aktivnosti. Vjerujem u sve snage sigurnosti, mislim i na sve one koji su u za&scaron;titnom korpusu svih građana Srbije, imat ćemo adekvatan odgovor na sve izazove, prepreke i maltretiranja. Mi želimo razgovarati, mi smo za politički dijalog, nismo za eskalaciju, nego za smirivanje tenzija, ali to ne znači da smo kukavice. Nemojte provocirati Vojsku Srbije i podcjenjivati ​​Srbiju", zaključio je Vučević.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-02-22-srbija-kosovo.jpgPrihodi od neizravnih poreza veći za 1 milijardu i 310 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=361050361050Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 18:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-29-konvertibilna-marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je UNO u deset mjeseci 2022. godine gospodarstvu vratila 1 milijardu i 712 milijuna KM povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima..<p>&nbsp;</p> <p>Prihodi od neizravnih poreza u deset mjeseci 2022. godine iznosili su 8 milijardi i 213 milijuna KM i veći su za 1 milijardu i 310 milijuna KM ili 19 % u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili 6 milijardi i 903 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo u listopadu 2022. godine prikupljeno je 863 milijuna KM indirektnih poreza &scaron;to je za 116 milijuna KM vi&scaron;e u odnosu na listopad 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je UNO u deset mjeseci 2022. godine gospodarstvu vratila 1 milijardu i 712 milijuna KM povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su oti&scaron;li u raspodjelu korisnicima u periodu siječanj-listopad 2022. godine, a to su država, entiteti i Distrikt Brčko, iznosili su 6 milijardi i 501 milijun KM i veći su za 818 milijuna KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za financiranje državnih institucija u periodu siječanj-listopad 2022. godine raspoređen je iznos od 717 milijuna KM. Fedearciji BiH raspoređen je iznos od 3 milijarde i 559 milijuna KM, Republici Srpskoj 1 milijarda i 977 milijuna KM i Distriktu Brčko 199 milijuna KM.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 174 milijuna KM, Republika Srpska 115 milijuna KM i Distrikt Brčko 6 milijuna KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.&nbsp;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-29-konvertibilna-marka.jpgDušni dan - Spomen svih vjernih mrtvihhttp://grude.com/clanak/?i=361045361045Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-016dusnidan10.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lijepo je da grobove svojih pokojnika držimo u redu, da ih kitimo, da na njima palimo svijeće, no kudikamo je bolje za svoje pokojnike moliti.<p>&nbsp;</p> <p>Du&scaron;ni dan koji obilježavamo 2. studenoga &ndash; spomendan vjernih mrtvih dugujemo inicijativi jednoga sveca &ndash; benediktinskog opata iz Clunyja Svetog Odilona.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sveta majka Crkva u svome bogoslužju svima koji preminu&scaron;e &bdquo;u znaku vjere&ldquo; &ndash; kao vjernici, daje važno mjesto. U svakoj misi, u euharistijskoj molitvi, ona se sjeća pokojnih i moli za njih. Ona smrt vjernika okružuje opet svojim bogoslužjem, misama za pokojne, pogrebnim obredima i blagoslovima. No sve to nije joj jo&scaron; dosta. U svojoj ljubavi prema pokojnicima ona svetkuje i spomendan svih vjernih mrtvih kad svim svojim svećenicima velikodu&scaron;no omogućuje da za pokojnike služe tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj spomendan dugujemo inicijativi opata iz Clunyja Sv. Odilona. Svr&scaron;etkom I. tisućljeća već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. No, kad je taj spomendan 998. Sv. Odilon službeno uveo a Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana, onda je to značilo tu praksu uvesti u velik dio Europe koja je tada bila pod stalnim utjecajem Clunyja. Službeni spomendan mrtvih 1311. potvrdio je i Rim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;panjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Du&scaron;ni dan mogu služiti tri mise. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. pro&scaron;irio na cijelu Crkvu. Na taj je način bila opet bitno nagla&scaron;ena istina vjere koja ima svoj temelj u objavi, a to je da osim Crkve &ndash; hodočasnice u vremenu i slavne u blaženoj vječnosti, postoji i čistili&scaron;na Crkva &ndash; neko stanje &bdquo;u kojem se ljudski duh čisti te postaje dostojan da se uzdigne u nebo&ldquo;, kako to pjesnički i slikovito pjeva veliki Dante.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. Pavao se u Drugoj poslanici Korinćanima služi slikom zgrade u stanju izgradnje. Propovjednici su prema njemu radnici koji zidaju na temeljima &scaron;to su ih postavili prvi Kristovi poslanici, tj. apostoli. Među njima su oni koji obavljaju brižan posao i njihovo je djelo bez nedostataka, u neku ruku savr&scaron;eno. Drugi, naprotiv, u dobri građevinski materijal mije&scaron;aju i ono &scaron;to je propadljivo &ndash; drvo i slamu, a to su ta&scaron;ta slava i nehat. No kako pi&scaron;e apostol: &bdquo;Svačije će djelo izići na vidjelo. To će pokazati onaj dan, jer će se očitovati vatrom, a ta će vatra otkriti kakvo je čije djelo. Onaj kome ostane &scaron;to je nadozidao, primit će nagradu, a onaj čije djelo izgori, &scaron;tetovat će. On sam spasit će se, ali kao kroz vatru&ldquo; (1 Kor 3,13-15).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim du&scaron;ama, koje ku&scaron;nja ognja obvezuje na či&scaron;ćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva danas posvećuje poseban spomen, potičući nas sve da za njih molimo. Ta praksa ima svoju prethodnicu, već u Starom zavjetu, kad je Juda Makabejac &bdquo;sabrao dvije tisuće srebrnih drahmi i poslao u Jeruzalem da se prinese žrtva okajnica za grijeh&ldquo; (Mak 12,43). Radi se o grijehu židovskih palih vojnika koji su se bili ogrije&scaron;ili o Zakon. Sveto pismo ovako hvali Judinu inicijativu: &bdquo;Učinio je to vrlo lijepo i plemenito djelo, jer je mislio na uskrsnuće. Jer da nije vjerovao da će pali vojnici uskrsnuti, bilo bi suvi&scaron;no i ludo moliti za mrve. K tome je imao pred ovima najljep&scaron;u nagradu koja čeka one koji usnu pobožno. Svakako, sveta i pobožna misao. Zato je za pokojne prinio žrtvu naknadnicu, da im se oproste grijesi&ldquo; (2 Mak 12,43-45).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomendan mrtvih, koji se na vanjski način već dan prije počinje slaviti, kad na&scaron;a groblja ožive živim posjetiteljima grobova, za kr&scaron;ćanina je prilika da za svoje pokojne učini ono najvrjednije, da za njih moli, eventualno dade odslužiti svetu misu. Lijepo je da grobove svojih pokojnika držimo u redu, da ih kitimo, da na njima palimo svijeće, no kudikamo je bolje za svoje pokojnike moliti. U tom nam majka Crkva sama daje najljep&scaron;i primjer, jer ona za vjerne mrtve ne prestaje moliti. Njezina će molitva za njih utihnuti tek na koncu vremena.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-016dusnidan10.jpgBlagdan je Svih svetih, dan kojim Katolička Crkva slavi sve svecehttp://grude.com/clanak/?i=361035361035Grude.com - klik u svijetTue, 01 Nov 2022 07:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-01-19-11-01-svisveti-gomilice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan Svih svetih slavi se 1. studenoga.<p>&nbsp;</p> <p>Blagdan je Svih svetih, dan kojim Katolička Crkva slavi sve kanonizirane svece, ali i svece koji su ostvarili ideal kr&scaron;ćanskoga života, a nisu kanonizirani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkvena liturgija ističe kako u sredi&scaron;tu svetkovine Svih svetih nije smrt nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedni&scaron;tvo svoje ljubavi. Krist je otkupitelj svih ljudi, i&nbsp;Bog ih sve poziva da budu sveti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U židovstvu je bilo poznato &scaron;tovanje grobova svetih, a tada su bila važna dva groba, grob&nbsp;proroka Izaije pokraj ribnjaka Siloe i Zaharijin grob u dolini Cedrona.&nbsp;</p> <div class="ad-holder">&nbsp;</div> <h3>Slavljenje mučenika</h3> <p>S kr&scaron;ćanstvom se dan smrti počinje nazivati i danom nebeskoga rođenja, &scaron;to su osobito primjenjivali na datume smrti svojih mučenika. Njihovo se &scaron;tovanje razvilo već u II. stoljeću.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kr&scaron;ćani su najprije posebno slavili mučenike, a s vremenom su kao iznimna&nbsp;svjedočanstva vjere isticani asketi, Bogu posvećene djevice i biskupi. O pojmu svetaca i kanonizaciji, kako se danas podrazumijeva, može se govoriti tek od X. stoljeća. Prva službena kanonizacija bila je za vrijeme pape Ivana XV. godine 993., kada je kanoniziran&nbsp;sv. Ulrik.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema Drugom vatikanskom saboru, &scaron;tovanje svetih proizlazi iz trajne povezanosti zemaljske i nebeske Crkve - pripadnici&nbsp;jedne i druge, iako na različit stupanj i način, sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu, te pjevaju istu pjesmu slave svome Bogu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-01-19-11-01-svisveti-gomilice.jpgKijev je bez vode, grad tone i u potpuni mrak, situacija teškahttp://grude.com/clanak/?i=361033361033Grude.com - klik u svijetMon, 31 Oct 2022 22:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-31-22-kijev.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Reuters javlja kako je 80 posto stanovnika Kijeva trenutno bez vode. Djelatnici komunalnih službi pokušavaju što prije uspostaviti opskrbu.<p><br />Gradonačelnik Vitalij Kličko pozvao je stanovnike da se opskrbe vodom iz uličnih pumpi i trgovina.</p> <p>Također, od 20 sati 270.000 stanova u glavnom gradu je bez struje, a ako se ne&scaron;to hitno ne poduzme, uskoro će čitav grad biti u mraku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-31-22-kijev.jpgNestašica dizela u EU i SAD-u, očekuje se novi rast cijena http://grude.com/clanak/?i=361030361030Grude.com - klik u svijetMon, 31 Oct 2022 20:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-07-gorivo-benzinska-zena.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako se cijena sirove nafte zadnja dva mjeseca stabilizirala u rasponu od 80 do 90 dolara po barelu, najnoviji problem bi mogla predstavljati cijena dizela. <p><br />Nesta&scaron;ica dizela se pojavila ne samo u EU nego i SAD-u, a to će dovesti do rasta cijena.<br /><br /></p> <p>Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, tijekom prve polovice ove godine je registrirano najvi&scaron;e upravo osobnih automobila s dizelskim motorom, čak 50 posto. Drugi najzastupljeniji pogon je na benzin, 35 posto. Dizel je jo&scaron; vi&scaron;e zastupljen kod kombija, kamiona i autobusa.<br /><br /></p> <p>Iako je velik dio konačne cijene na benzinskim postajama određen kretanjima cijene sirove nafte, jedan dio cijene otpada na tro&scaron;ak prerade i cijeli lanac distribucije (naftno polje-rafinerija-benzinska postaja). Ostatak cijene se odnosi na državne poreze. U Hrvatskoj i većini država EU su ustvari porezi (PDV i tro&scaron;arine) ti koji čine najveći dio cijene.</p> <p><br /><strong>Izvori rasta cijene dizela u EU<br /><br /></strong></p> <p>Iako trgovci sirovinama najkasnije od svibnja upozoravaju na veliku opasnost od nesta&scaron;ice dizelskih goriva, tek zadnjih mjesec dana se vide naznake nesta&scaron;ice u EU i SAD-u. Prije rata u Ukrajini 15 posto potro&scaron;enog dizela u EU bilo je uvezeno iz Rusije.<br /><br /></p> <p>Tri su izvora rasta cijena goriva u EU, koji su se s vremenom prelili na SAD. Prvi problem ima svoje korijene u pandemiji, kada su mnoge rafinerije uga&scaron;ene ili su smanjile proizvodnju jer je cijena na trži&scaron;tu bila niska. To nema veze isključivo s dizelom, nego s cjelokupnim trži&scaron;tem ugljikovodika i njihovih prerađevina.<br /><br /></p> <p>Podjednako naglo koliko je pala potražnja, kasnije se naglo obnovila. Nakon pada je relativno jednostavno bilo zaustaviti proizvodnju, kako naftnih bu&scaron;otina tako i rafinerija, ali je puno teže i skuplje proizvodnju ponovno pokrenuti u situaciji naglog oporavka potražnje.<br /><br /></p> <p>Drugi razlog rasta cijena dizela je vezan uz rast cijene prirodnog plina. Visoke cijene tog energenta su 2022. natjerale mnoge potro&scaron;ače da se prebace na dizel, &scaron;to je dodatno povećalo potražnju. U mjesecima nakon početka rata u Ukrajini čak je povećan uvoz dizela iz Rusije, u nekim mjesecima za petinu vi&scaron;e nego istih mjeseci prija&scaron;njih godina.<br /><br /></p> <p>Dizel se osim kao pogonsko gorivo osobnih automobila koristi i kao glavno gorivo za transportna vozila, autobuse i u industriji. Sve do 2020. je pola ukupnog uvoza dizela u EU dolazilo iz Rusije, a do početka 2022. gotovo 60 posto.</p> <p><br /><strong>&Scaron;trajkovi u Francuskoj su pogor&scaron;ali situaciju<br /><br /></strong></p> <p>Da stvari budu gore, u listopadu su radnici francuskih rafinerija pokrenuli seriju &scaron;trajkova, &scaron;to je dovelo do problema s opskrbom benzinskih postaja. 8. listopada je u Francuskoj 20.7 posto benzinskih postaja imalo problem s opskrbom vozača bar jednim gorivom, a tjedan prije toga gotovo 30 posto.<br /><br /></p> <p>&Scaron;trajkovi su smanjili proizvodnju rafinerija za 60 posto, zbog čega su neke benzinske postaje morale biti zatvorene, a ispred drugih se čekalo satima. Francuska država je morala otpustiti strate&scaron;ke zalihe jer se nesta&scaron;ica počela prelijevati na industriju, posebno proizvodnju &scaron;ećera.<br /><br /></p> <p>Sindikati su zahtijevali povi&scaron;icu od 10 posto zbog velikog porasta tro&scaron;kova života i rasta profita energetskih kompanija. Esso France, podružnica američkog ExxonMobila, dogovorila je sa sindikatima povećanje plaće od 6.5 posto u 2023. i bonus od 3000 eura. Druga najveća naftna kompanija u Francuskoj, TotalEnergies, sklopila je sporazum s većinom svojih sindikata za prosječno povećanje plaća od 7 posto sljedeće godine.</p> <p><br /><strong>Kriza se prelijeva na SAD<br /><br /></strong></p> <p>&Scaron;okovi su se brzo osjetili i u SAD-u. Američka uprava za energetske informacije (EIA) je objavila da su zalihe dizela na najmanjim razinama od 2008., s tendencijom daljnjeg pada. Iako su trenutne cijene niže nego u lipnju i srpnju, kada su se kretale od 5.5 do 6 dolara po galonu (4.55 litara), ususret zimi ponovno rastu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Američke rafinerije su trajno smanjile kapacitete na početku pandemije, kada je potražnja za gorivom pala, dok su druge zatvorile pogone kako bi ih pretvorile u rafinerije biogoriva. Proizvodnja rafinerija se jo&scaron; nije vratila na razine s početka 2020.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neke rafinerije su usred redovitog održavanja ili je rad neplanirano prekinut, pa je potencijalni kapacitet pao 9 posto ispod razine na kojoj je bio 2017. Situacija je posebno lo&scaron;a na istočnoj obali, a trenutno na razini cijelog SAD-a ima rezervi za samo 25 dana. To se odnosi na situaciju kada bi proizvodnja sasvim prestala, &scaron;to se neće dogoditi, ali dobro ilustrira problem. Prema nekim procjenama, zalihe dizela su najniže od 1951.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Administracija predsjednika Bidena nije odbacila potpunu zabranu izvoza dizela, ali se rafinerije tome protive. Uvođenje takve politike bi bilo posebno &scaron;tetno za EU, koja se poku&scaron;ava osloboditi energetske ovisnosti o Rusiji koja se razvijala desetljećima.<br />"Nesta&scaron;ica dizela je posljedica kontinuirane politike zatvaranja rafinerija diljem Europe"</p> <p>&nbsp;</p> <p>O problemu nesta&scaron;ice dizela, ali i općenito o problemu lo&scaron;e energetske strategije EU, pričali smo s energetskim stručnjakom Igorom Grozdanićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Nesta&scaron;ica dizela je posljedica kontinuirane politike zatvaranja rafinerija diljem Europe", direktan je Grozdanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Europa je bez jasnog plana i konkretne vizije (operativnog plana) pokrenula zatvaranje rafinerija. Ako zatvaramo rafinerije, onda smanjujemo proizvodnju dizela, a onda moramo ubrzati energetsku tranziciju, posebice u prometu", obja&scaron;njava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ta ista Europa mora ponuditi konkretna, održiva i, &scaron;to je najvažnije, pristupačna rje&scaron;enja, a ne ostavljati državama i pojedinim sektorima da se 'gombaju' s pojedinim sektorima bez znanja, umijeća i kapaciteta", smatra Grozdanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Referira se i na plan EU iz 2020. o istraživanju vodika kao alternativnog i ekolo&scaron;ki prihvatljivog izvora energije, koji se smatra ključnim za dostizanje ugljične neutralnosti do 2050., &scaron;to je strate&scaron;ki cilj EU. "Dizel treba definitivno van, ali s pametnim operativnim planom, vrlo konkretnim i pristupačnim rje&scaron;enjima, a ne samo s pričom o vodiku 2030. Treba krenuti ozbiljnije s vodikom i njegovom javnom infrastrukturom."</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Po pitanju vozila tu su problem države i gradovi kojima fali svijesti i hrabrosti pa se puno kalkulira. Zelena tranzicija nema alternativu i točka", zaključuje Grozdanić.</p> <p><br /><strong>Visoka cijena krivih odluka</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se zadnje desetljeće intenzivno radi na energetskoj tranziciji s fosilnih goriva na "zelenu" energiju, potro&scaron;nja fosilnih goriva ustvari raste. Nije rasla samo potro&scaron;nja nafte i plina nego i ugljena, koji se smatra ekolo&scaron;ki naj&scaron;tetnijim izvorom energije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čak i ekolo&scaron;ki osvije&scaron;tena Njemačka je od početka rata u Ukrajini počela stavljati stare termoelektrane na ugljen u pogon, a javnost je &scaron;okirala vijest da se ru&scaron;i dio vjetroelektrane da bi se pro&scaron;irio rudnik ugljena u blizini gradova K&ouml;lna i D&uuml;sseldorfa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kretanja na trži&scaron;tu, koja će se reflektirati na proizvodnju, potro&scaron;nju i cijenu dizela, samo su dio &scaron;ire priče. Energetska tranzicija k obnovljivim izborima, lo&scaron;a strategija te tranzicije, ovisnost EU o energentima iz Rusije, prekidi proizvodnje i potro&scaron;nje za vrijeme pandemije itd., situacija je kaotična.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU se ipak uspijeva "otkopčati" od izvora ugljikovodika iz Rusije, ta vi&scaron;edesetljetna ovisnost se ne može poni&scaron;titi bez posljedica. A jedna od tih posljedica je rast cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako se očekivalo da će pad cijena sirove nafte zadnjih mjeseci dovesti do kraja rasta inflacije, novi izvor rasta cijena postaje problem prerade, proizvodnje i opskrbe. Sirova nafta uz poreze čini najveći dio cijene dizela, ali u konačnici se cijena formira prema ponudi i potražnji. Smanjeni kapaciteti rafinerija, &scaron;trajkovi i drugi izvori smanjene proizvodnje rafinerija predstavljaju pad ponude, &scaron;to dovodi do rasta cijene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez pada potro&scaron;nje neće biti ni dugoročnog pada cijena. A to znači da se bez recesije cijene energenata ne mogu staviti pod kontrolu. Izbor je jo&scaron; uvijek između recesije i rasta cijena. Ako se do kraja 2022. pokaže da inflacija ne posustaje, svijet čeka razdoblje niskog gospodarskog rasta uz nastavak rasta cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To će biti prva takva situacija od '70-ih, stagflacija. Za sada nema naznaka da inflacija prestaje, a rast BDP-a je taman toliki da se ne može govoriti o krizi. Ekonomska situacija u 2023. bi mogla biti puno gora od kratkotrajne krize, s opasno&scaron;ću ponavljanja stagflacije iz 70-ih godina pro&scaron;log stoljeća.</p> <p><br /><em><strong><a class="author-name" href="https://www.index.hr/autor/branimir-perkovic/Ox1qRxjGyn">Branimir Perković/</a>Index</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-07-gorivo-benzinska-zena.jpegNorveška od 1. studenoga stavlja vojsku u viši stupanj pripravnosti!http://grude.com/clanak/?i=361024361024Grude.com - klik u svijetMon, 31 Oct 2022 17:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-31-norveska-vojska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Norveška će od početka novog mjeseca staviti vojsku u viši stupanj pripravnosti zbog rata u Ukrajini, rekao je danas norveški premijer.<div class="col-sm-12 artikal-text"><br /> <p>Norve&scaron;ka je sada najveći izvoznik prirodnog plina u Europsku uniju, osiguravajući oko četvrtinu europskog uvoza nakon smanjenja dotoka ruskog plina.&nbsp;</p> <p>- Ovo je najozbiljnija sigurnosna situacija u nekoliko desetljeća. Nema indikacija da Rusija &scaron;iri svoj rat na druge zemlje, ali smo zbog povećanih napetosti izloženiji prijetnjama, obavje&scaron;tajnim operacijama i kampanjama utjecaja - rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za novinare.</p> <p>Norve&scaron;ka je angažirala vojsku da čuva njezine offshore platforme i postrojenja na kopnu nakon napada na Sjeverni tok 26. rujna i dobila je podr&scaron;ku britanske, francuske i njemačke mornarice.&nbsp;</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-31-norveska-vojska.jpgIz BiH sve više u kupnju preko granicehttp://grude.com/clanak/?i=361021361021Grude.com - klik u svijetMon, 31 Oct 2022 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-09-shoping.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razlog odlaska Imoćana u kupnju u Grude i Posušje bile su niske cijene osnovnih životnih potrepština.<p>&nbsp;</p> <p>Nećemo mnogo pogrije&scaron;iti ako kažemo "kilometarske gužve" jer tako je prije tjedan dana, u noći s ponedjeljka na utorak bilo u susjednoj Hrvatskoj zato &scaron;to Vlada vi&scaron;e neće ograničavati cijene goriva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A one su tjednima i mjesecima jeftinije u prosjeku nego na crpkama u BiH. Koliko je bilo dramatično potvrđuje i činjenica da je na crpkama po Imotskom, Makarskoj i drugdje u jednom trenutku nestalo dizela.</p> <p><br /> <br /> <strong>Rast od 2 KM za 2 godine</strong></p> <p>U BiH nisu hrlili po gorivo kao nekada jer je ovdje cijena veća od 3,50 KM za dizel. Ekipa s Facebook stranice "Imocki crnjaci" podsjetila je na dobra stara vremena kada je početkom ožujka i lockdowna cijena dizela u BiH pala i na 1,66 KM, a benzina na 1,93 KM, pa se masovno dolazilo u Posu&scaron;je, Grude... - točiti. I nije se i&scaron;lo samo po gorivo nego i druge proizvode. A situacija se preokrenula.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravo smo za komentar tražili urednike spomenute Facebook stranice koju prati 156 tisuća ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imoćani su kupovali sve i sva&scaron;ta u Hercegovini posljednjih 25 g. Razlog odlaska Imoćana u kupnju u Grude i Posu&scaron;je bile su niske cijene osnovnih životnih potrep&scaron;tina, manji PDV i mogućnost samog povrata PDV-a. Ulaskom RH u Europsku uniju mnogi standardni običaji na&scaron;eg puka naglo su se promijenili. Zabranjena je kupnja mesa i sirnih namaza tako da su odmah u startu trgovci s one strane granice ostavljeni u nemilosti te&scaron;kih pravila unutar EU-a. Kako su godine prolazile, čini se kako sve manje ljudi odlazi gore jer su jedino gorivo i duhanski proizvodi bili dosta jeftiniji nego u Imotskom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dolaskom korona krize i to se promijenilo tako da je danas gorivo jeftinije na svakoj benzinskoj crpki nego u Hercegovini - obja&scaron;njavaju urednici "<strong>Imockih crnjaka</strong>" za Večernji list. Spominju da se u zadnje vrijeme promijenilo dosta toga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ljudi iz Hercegovine masovno dolaze u Lidl koji im nudi mogućnost i povrat PDV-a kao stranim državljanima. Ljudi usput natoče gorivo. Svrate u centar Park Shop te kupe dječju odjeću u jednoj od trgovina koje nude niže cijene nego u Hercegovini.</p> <p><br /> <br /> <strong>Trgovinski sektor</strong></p> <p>Vjerojatno su to prepoznali i pojedini investitori koji su počeli kupovati zemlji&scaron;te unutar blizine grada i granice jer se dokazalo da se na ovom području od trgovinskog sektora može zaraditi. Da se razumijemo,</p> <p>&nbsp;</p> <p>Imoćani i dan-danas kupuju u Hercegovini, jedu i izlaze. Možda ne kao nekada, ali uvijek kada uđete u nekakav centar u Hercegovini, možete vidjeti ogroman broj Imoćana. Neke navike u životu te&scaron;ko je mijenjati - ističu sugovornici i zaključuju:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi smo uvijek bili jedna du&scaron;a i jedno tijelo, a tako će uvijek i ostati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-09-shoping.jpgLIJEČIO SE SAMO COVID - Od malignih bolesti na području HNŽ-a lani preminulo 467 osobahttp://grude.com/clanak/?i=361017361017Grude.com - klik u svijetMon, 31 Oct 2022 08:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-11-06-stetoskop-lijecnik-doktor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Maligne bolesti još su uvijek među najčešćim uzrocima smrti (odmah nakon kardiovaskularnih bolesti) u HNŽ-u.<p>&nbsp;</p> <p>Prema izvje&scaron;ću Svjetske zdravstvene organizacije "World Cancer Report 2020 - Cancer research for cancer prevention" registrira se sve veći broj karcinoma u posljednjih 10 godina, pi&scaron;e Večernji list BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maligne neoplazme odgovorne su za oko 10 milijuna smrtnih ishoda u 2020. godini, odnosno svaki &scaron;esti čovjek umire od karcinoma. Hercegovačko-neretvanska županija posljednjih godina bilježi porast broja oboljelih od malignih neoplazmi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Karcinom pluća </strong></p> <p>U 2019. u HNŽ-u zabilježen je 521 novooboljeli od malignih neoplazmi, u 2020. godini 561, a pro&scaron;le godine 698. Brojke dovoljno govore o tome koliki je porast broja novooboljelih u ovoj županiji. Prema podacima iz dokumenta "Ocjena zdravstvenog stanja stanovni&scaron;tva Hercegovačko-neretvanske županije za 2021. godinu", koji je izdao Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a, vodeće maligne neoplazme na području HNŽ-a i u pro&scaron;loj godini su maligne neoplazme pluća sa 149 novooboljelih (incidencija 68,9/100.000) te slijede maligne neoplazme kolorektuma s 94 novooboljelih (incidencija 43,5/100.000 stanovnika).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Maligne bolesti jo&scaron; su uvijek među najče&scaron;ćim uzrocima smrti (odmah nakon kardiovaskularnih bolesti) u HNŽ-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema podacima prikupljenim u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a, na osnovi DEM-2 prijave umrlih od malignih neoplazmi u 2021. godini registrirano je 467 smrtnih ishoda te na osnovi dobivenih podataka utvrđuje se porast smrtnih ishoda od malignih neoplazmi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vodeći uzrok smrti primarno od malignih neoplazmi na području HNŽ-a u 2021. godini je karcinom pluća s 95 umrlih osoba (mortalitet 43,9/100.000 stanovnika), zatim slijedi karcinom kolorektuma s 83 umrle osobe (mortalitet 38,4/100.000 stanovnika). Ukupan broj novooboljelih mu&scaron;karaca od malignih neoplazmi u tijeku 2021. godine na području HNŽ-a bio je 387.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći broj oboljelih mu&scaron;karaca od svih skupina malignih neoplazmi odnosi se na karcinom pluća, i to 117 mu&scaron;karaca. Daleko najveća incidencija oboljelih od malignih neoplazmi odnosi se upravo na karcinom pluća koji je i među najsmrtonosnijim od svih malignih neoplazmi. Incidencija oboljelih mu&scaron;karaca od karcinoma pluća je vi&scaron;e od 2 puta veća u odnosu na incidenciju oboljelih mu&scaron;karaca od kolorektuma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to je već nagla&scaron;eno karcinom pluća, osim toga &scaron;to ima i najveću incidenciju oboljelih mu&scaron;karaca u HNŽ-u, ima i najveću stopu mortaliteta, i to 31,4/100.000 stanovnika, zatim slijedi karcinom kolorektuma sa stopom mortaliteta od 24,1/100.000 stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong> Karcinom dojke </strong></p> <p>Ukupan broj novooboljelih žena od malignih neoplazmi tijekom 2021. godine na području Hercegovačko-neretvanske županije bio je 311. Najveći broj oboljelih žena od svih skupina malignih neoplazmi odnosi se na karcinom dojke, i to 55 novooboljelih žena, slijedi karcinom maternice, i to 43 novooboljele žene. Najveća incidencija oboljelih žena od malignih neoplazmi odnosi se na karcinom dojke. Uzimajući u obzir već navedene podatke, karcinom dojke vodeća je maligna neoplazma kod žena i po incidenciji oboljelih, ali i po mortalitetu. Mortalitet kod žena oboljelih od karcinoma dojke iznosi 18,1/100.000 stanovnika. U pro&scaron;loj godini od karcinoma dojke u ovoj županiji preminulo je 39 žena, od karcinoma kolorektuma preminula je 31 žena, karcinoma pluća 27, pankreasa 18, karcinoma maternice 18 te karcinoma želuca 12.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveća je stopa obolijevanja žena od karcinoma dojke u Neumu - 45,7, slijedi Jablanica, potom Mostar, Stolac, Čapljina pa Konjic. Najmanja incidencija zabilježena je u Čitluku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-11-06-stetoskop-lijecnik-doktor.jpgVIDEO Otvorena dionica autoputa od Tarčina do Bradine u sklopu Koridora 5Chttp://grude.com/clanak/?i=360983360983Grude.com - klik u svijetFri, 28 Oct 2022 16:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-28-autoput-otvaranje-ivan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomenuta dionica duga je 6,9 kilometara.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen danas su svečano otvorili novoizgrađeni tunel Ivan i dionicu autoceste Tarčin - Ivan na Koridoru Vc.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenuta dionica duga je 6,9 kilometara i uključuje dvocijevni tunel Ivan dužine 1.760 metara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Tarčin - ulaz u tunel Ivan iznosi 66.584.028,92 eura bez PDV-a, a financirana je sredstvima Europske investicijske banke (EIB) i bespovratnim sredstvima EU koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF) od 11,7 milijuna eura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tunel Ivan je dvocijevni tunel s po dva traka i prolazi kroz planinski prelaz Ivan-Sedlo. Ukupna dužina desne tunelske cijevi je 1721,50 m, dok je lijeva tunelska cijev duga 1761,50 m i pozicioniran je ispod postojećeg tunela Ivan na magistralnoj cesti M-17. Nadmorska visina na ovoj lokaciji je u rasponu od 500 do 1.020 m, a maksimalna visina nadsloja iznad tunelske konstrukcije iznosi oko 200 m.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrijednost Ugovora za izgradnju tunela Ivan iznosi 57.628.570,37 eura bez PDV-a. Sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu 50 milijuna eura i bespovratnim sredstvima Europske unije od 11,4 milijuna eura odobrenim u okviru WBIF-a.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/ZRWOQD0u6m4" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Ugovor o izgradnji autoceste na Koridoru Vc, dionica Tarčin &ndash; Konjic, poddionica Tarčin &ndash; Ivan, LOT 1, Tarčin &ndash; ulaz u tunel Ivan potpisan je 24. kolovoza 2020.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvođač radova je konzorcij koji čine Euro-Asfalt d.o.o. Sarajevo (BiH) i Granit AD Skopje (Sjeverna Makedonija). Nadzor nad izgradnjom vr&scaron;i Institut IGH, d.d. Zagreb (Hrvatska).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-28-autoput-otvaranje-ivan.jpgU BiH nikome nije ni palo na pamet da prosvjeduje protiv poskupljenjahttp://grude.com/clanak/?i=360974360974Grude.com - klik u svijetFri, 28 Oct 2022 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-15-prosvijed-italija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedni jedva imaju za hranu, drugi se voze u helikopterima. <p>&nbsp;</p> <p>Dok Vlade diljem svijeta nastoje različitim mjerama amortizirati negativne efekte inflacije, masovni prosvjedi izbijaju na svim meridijanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod nas nema ni odgovarajućih mjera ni prosvjeda, javlja <strong>BHRT</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Slijedi li nam duga i hladna zima?</h3> <p>Suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode. To su glavni zahtjevi&nbsp;priopćeni&nbsp;na prosvjedmia početkom srpnja u Sarajevu, zbog poskupljenja. Do danas nisu ispunjeni, a pojedine proizvode, poput npr. ulja, mlijeka, mesa... plaćamo skuplje do 100 posto.<br /><br /><br /></p> <p>Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene u rujnu u odnosu na isti mjesec prethodne godine vi&scaron;e su za 17,3 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlade &scaron;irom svijeta nastoje različitim mjerama amortizirati dramatičan pad standarda građana, ali masovni prosvjedi izbijaju na svim meridijanima. U BiH nema adekvatnih ni mjera ni protesta. Građani su masovno na ulicama kada treba podržati vlast ili njene oponente. Ili negodovati zbog odluka visokog predtavnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ljudi se poistovjećuju s vođama. Oni u njima vide idole sa kojim se poistovjećuju, iako im ni po čemu nisu slični. Jedni jedva imaju za hranu, drugi se voze u helikopterima. Politička svijest ne postoji", smatra politologinja Tanja Topić.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Osiroma&scaron;enje građana</h3> <p>Poskupljenja u BiH osiroma&scaron;ila su građane, ali su napunila državnu kasu. Prihodi od neizravnih poreza u prvih devet mjeseci u Bosni i Hercegovini iznosili su 7 milijardi i 350 milijuna maraka, i veći su za milijardu i 194 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje pro&scaron;le godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljedično, rastu i plaće u državnim i nižim razinama vlasti. Istovremeno, plaće u realnom sektoru stagniraju i ne mogu pokriti ni polovinu potro&scaron;ačke ko&scaron;are, upozoravaju sindikati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Zamislite da od minimalne plaće možete kupiti samo dvije &scaron;truce kruha&nbsp;dnevno, one od 500 grama. A postoje ljudi koji imaju i takva primanja", kaže potpredsjednik Saveza sindikata RS Danko Ružičić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inflacija, recesija, poskupljena energenata, hrane, osiroma&scaron;enje srednje klase, povećani broj socijalnih slučajeva. Popis problema sa kojima se suočavamo nakon dvije godine pandemije, a potom i rata u Ukrajini čini se dnevno raste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim dugotrajnog procesa formiranja flasti, slijedi nam izvjesno duga i hladna zima, zaključuju sugovornici BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;FOTO: Ilustracija</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-15-prosvijed-italija.jpgSvi državni službenici će dobiti po 1080 KMhttp://grude.com/clanak/?i=360966360966Grude.com - klik u svijetThu, 27 Oct 2022 21:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-17-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici u Mostaru donijela je odluku da svim državnim službenicima isplati po 1080 KM do kraja listopada.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Iz Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine izdvajaju se sredstva u svrhu isplate jednokratne pomoći zaposlenicima organa uprave i drugih organizacija koji plaću primaju putem Jedinstvenog računa Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine isključujući izabrane dužnosnike, nositelje izvr&scaron;nih funkcija i savjetnike izabranih dužnosnika i nositelja izvr&scaron;nih funkcija&rdquo;, navodi se.<br /><br /><br />Isplata sredstava izvr&scaron;it će se u skladu s Uredbom o pomoći stanovni&scaron;tvu uslijed rasta indeksa potro&scaron;ačkih cijena, u visini od 1080 KM po zaposleniku, najkasnije do 30.11. 2022. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-17-konvertibilne-marke.jpgOd siječnja 2023. braniteljske naknade će se uvećavati prema ''švicarskoj formuli''http://grude.com/clanak/?i=360954360954Grude.com - klik u svijetThu, 27 Oct 2022 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-17-najniza-mirovina-hrvatskom-branitelju-iz-domovinakog-rata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 1. siječnja 2023. godine, prvi put braniteljske naknade će se uvećavati prema rastu bruto društvenog proizvoda i potrošačkih cijena, odnosno "švicarskoj formuli". <p>&nbsp;</p> <p>Tako će naknade ratnih vojnih invalida, obitelji &scaron;ehida i poginulih branitelja te dobitnika najvećih ratnih priznanja u narednoj godini, u odnosu na tekuću, biti za 5,5 posto vi&scaron;e, rekao je za <a href="https://faktor.ba/vijest/terzo-boracke-naknade-bi-u-2023-godini-trebale-biti-vise-za-nekih-55-posto-/179318" rel="noopener" target="_blank">Faktor </a>Mirza Terzo, pomoćnik federalnog ministra za pitanja branitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Primjena "&scaron;vicarske formule" ide od 1. siječnja naredne godine i svake naredne godine. Već se u pregovorima o proračunu za 2023. godinu projicira koliko je to unapređenje jer je riječ o zakonskom osnovu. Nema vi&scaron;e da se bilo tko moli ili ne moli. Planirano je otprilike 5,5 posto povećanje u narednoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Točno će se znati kada se objave statistički podaci. Ali otprilike 5,5 posto bi trebale biti naknade vi&scaron;e u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu - rekao&nbsp; je Terzo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako će se svake godine naknade korigirati prema rastu BDP-a i potro&scaron;ačkim cijenama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To je zakonski rije&scaron;eno i svatko tko bude u vlasti mora se toga držati. Ako se vlast ne bude držala toga, idu tužbe, a tužbe ko&scaron;taju puno vi&scaron;e jer idu tro&scaron;kovi suda, odvjetnika i ne mislim da će se itko upustiti u to da ne ispuni zakonsku obavezu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nema razloga da to ne uradi. Govorimo o uvećanju naknada ratnih vojnih invalida, &scaron;ehidskih i obitelji poginulih branitelja, ali i dobitnika najvećih ratnih priznanja - kazao je Terzo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Razgovarali smo i sa Esadom Delićem, predsjednikom Saveza ratnih vojnih invalida FBiH, koji predstavlja 30.000 njih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- &Scaron;vicarska formula konkretno znači da ćemo od 1. siječnja ići u usklađivanje invalidnina prema potro&scaron;ačkoj ko&scaron;ari i bruto dru&scaron;tvenom proizvodu, rastu cijena i stanju u državi. Nećemo ovisiti niti od kakvih premijera, ministara, ima li novaca ili nema. S ovom Vladom Federacije BiH je urađen dobar posao, jednostavno smo uveli zakon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Branitelji su do sada bili u situaciji, hoće li se netko smilovati da nam poveća jedan, dva, tri posto naknade. Sada je to rije&scaron;eno zakonski gdje nismo vi&scaron;e opterećeni. Uglavnom jednom godi&scaron;nje ide usklađivanje, a po potrebi i vi&scaron;e puta - rekao&nbsp; je Delić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako najniža invalidnina iznosi 47 do 50 KM, a riječ je o invalidima 20 posto, dok 100 postotni invalidi imaju 900 KM do 1.000 KM. Prosječna invalidnina iznosi 380 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-17-najniza-mirovina-hrvatskom-branitelju-iz-domovinakog-rata.jpgSkuplje brašno? ''Nitko ne spušta cijenu kad padne cijena goriva''http://grude.com/clanak/?i=360944360944Grude.com - klik u svijetWed, 26 Oct 2022 20:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-25-brasno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne tako davno za vreću brašna bilo je dovoljno izdvojiti oko 15 KM. <p>&nbsp;</p> <p>Danas vreća bra&scaron;na od 25 kilograma u BiH ko&scaron;ta vi&scaron;e od 30 KM. Prema najavama, u RS se do kraja godine očekuje novo poskupljenje, a i pojedini proizvođači u FBiH najavljuju korekcije cijena u studenom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz kompanije &bdquo;Mlin &ndash; Majić&ldquo; za &bdquo;Avaz&ldquo; kažu kako će doći do promjene cijene sredinom 11. mjeseca te da jo&scaron; nemaju informaciju koliko će poskupljenje biti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Razlog promjene nije samo poskupljenje goriva nego i drugih energenata, poput električne energije (zimska tarifa). Cijena p&scaron;enice na trži&scaron;tima u Srbiji, Hrvatskoj i Mađarskoj, gdje nabavljamo sirovinu, stalno je u laganom porastu te je trenutno nema u većim količinama u prodaji. Odnosno, p&scaron;enice ima u dovoljnim količinama, ali se ne trguje. &Scaron;to nas dovodi u situaciju da plaćamo vi&scaron;u cijenu, jer ne znamo &scaron;ta nas očekuje u zimskom periodu &ndash; kazali su iz ove kompanije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema riječima mlinara u RS, osnovni razlog za poskupljenje je rast cijena goriva. Iako je cijena p&scaron;enice koju uvozimo iz Mađarske od žetve do sada bila poprilično stabilna, zbog poskupljenja goriva se očekuje da će skočiti tro&scaron;ak prijevoza p&scaron;enice, a nakon toga i cijena bra&scaron;na.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske i direktor preduzeća &bdquo;Žitoprerada&ldquo; Prijedor, obja&scaron;njava razloge zbog kojih je poskupljenje bra&scaron;na u entitetu RS neizbježno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Cijene energenata stalno rastu, urod kukuruza je lo&scaron;, kao i kvalitet, zbog su&scaron;e, kako u BiH tako i u okruženju, pa će se dobar dio p&scaron;enice morati koristiti kao stočna hrana, sve to podiže cijenu &ndash; kaže Kos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Treći faktor, dodaje, jeste rat u Ukrajini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Sporo se izvozi žito koje ide preko Crnog mora brodovima. Ne zavr&scaron;ava gdje treba i nastaju poremećaji na svjetskom trži&scaron;tu &ndash; nagla&scaron;ava.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na pitanje koliko će poskupljenje iznositi, Kos odgovara:</p> <p>&ndash; Pretpostavljam da ćemo do Nove godine podići cijenu od jedne do tri ili četiri marke za vreću bra&scaron;na od 25 kilograma, standardni tip-500.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ipak, prema riječima Snježane Kopačević iz mlina &bdquo;Kopačević&ldquo;, u Odžaku ne postoje naznake da će do kraja godine doći do poskupljenja bra&scaron;na u Federaciji Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Jedino da se desi neka nepredviđena situacija, da bukne ne&scaron;to. &Scaron;to se nas tiče, trenutno nema poskupljenja bra&scaron;na &ndash; ističe Kopačević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o povezanosti cijena goriva s cijenama bra&scaron;na i pekarskih proizvoda, Kopačević ukazuje na jednu nedosljednost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Kad je bra&scaron;no poskupjelo, cijene goriva su bile kao sad, oko 3,60 KM i nitko nije spustio cijenu kad je gorivo pojeftinilo. Pa ni pekari ne spuste cijenu pekarskih proizvoda na onu prija&scaron;nju kada bra&scaron;no pojeftini, tako da ne pije puno vode opravdanje da cijene rastu zbog rasta cijena goriva &ndash; mi&scaron;ljenja je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-25-brasno.jpgLaptopi i školska oprema za male Ukrajince koji su u Međugorju započeli novi život http://grude.com/clanak/?i=360933360933Grude.com - klik u svijetTue, 25 Oct 2022 16:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-02-015_medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinskoj djeci izbjeglicama, koja su s obiteljima našla utočište u poznatom katoličkom hodočasničkom mjestu Međugorju, u utorak su uručeni laptopi i školska oprema kako bi mogli online pratiti nastavu koju organiziraju ukrajinske vlasti... <p>&nbsp;</p> <p>... te se uključiti u &scaron;kolske aktivnosti u hercegovačkom sredi&scaron;tu. Donaciju su mladim Ukrajincima uručili predstavnici UNHCR-a i UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.</p> <p>Ubuduće će djeca moći online sudjelovati u nastavi koju organizira ukrajinsko ministarstvo obrazovanja i znanosti, a to će im biti omogućeno i iz &scaron;kolskih klupa Osnovne &scaron;kole Bijakovići u Međugorju, čiji su informatičku učionicu nadogradile UN-ove humanitarne organizacije.</p> <p>"Uz ovu izravnu potporu koju pružaju UNHCR i UNICEF u suradnji s Crvenim križem, UNHCR je nadogradio i informatički kabinet Osnovne &scaron;kole Bijakovići u Međugorju za kori&scaron;tenje svim učenicima s ciljem stvaranja inkluzivnog okruženja i olak&scaron;avanja interakcije među djece iz lokalne zajednice i djece izbjeglica", rekla je voditeljica misije UNHCR-a u BiH. Najavljeno je kako će UNICEF i UNHCR angažirati dodatno osoblje koje bi bilo potpora učenju ukrajinskoj djeci u &scaron;kolskim aktivnostima tijekom boravka u Međugorju.</p> <p>U Međugorju je od početka ruske agresije na Ukrajinu bio smje&scaron;ten veći broj izbjeglica iz te zemlje, njih oko 300. No zbog propisa oko boravka stranaca, veći je broj bio prisiljen napustiti BiH jer ih vlasti nisu bile prilagodile. U Međugorju boravi između 50 i 70 ukrajinskih izbjeglica, a uskoro se očekuje dolazak jo&scaron; njih 15, najavio je tajnik Crvenog križa Općine Čitluk Miljenko Stojić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-02-015_medjugorje.jpgZAGREB: Snažna podrška Ukrajini na summitu Krimske platformehttp://grude.com/clanak/?i=360927360927Grude.com - klik u svijetTue, 25 Oct 2022 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-25-sumit-krim.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska je domaćin prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme, najvećeg međunarodnog skupa u povijesti naše zemlje.<p>&nbsp;</p> <p>42 delegacije iz 32 države sudjeluju na summitu u Zagrebu na kojem se želi pružiti potpora Ukrajini i povećati pritisak na Rusiju, javlja <em><strong>HRT</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na summitu su na otvaranju govorili predsjednik Sabora Gordan Jandroković, njegov ukrajinski kolega, predsjednik Vrhovne Rade Ruslan Stefančuk, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, videovezom ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Summitom u Zagrebu uspostavlja se parlamentarna dimenzija Krimske platforme. U godinu dana od njezina osnivanja mnogo toga se promijenilo, no krajnji cilj ostao je isti - oslobađanje ukrajinskog okupiranog teritorija. </p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/yUcVEg6fwfI" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-25-sumit-krim.jpgNEŠTO JE OPET JAKO GRUNULO U ZAGREBUhttp://grude.com/clanak/?i=360915360915Grude.com - klik u svijetMon, 24 Oct 2022 22:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-24-22-misterij-zh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvenim mrežama večeras se proširila vijest o neobičnoj eksploziji na području Voltina. Dojava zagrebačkoj policiji stigla je oko 19 sati i 45 minuta. Građani navode kako je "jako grunulo".<p>&nbsp;</p> <p>Kako su za Jutarnji list iz Policijske uprave zagrebačke, njihov tim odmah je iza&scaron;ao na teren. Pretražen je &scaron;iri dio, no zasad nisu pronađeni dokazi bilo kakve eksplozije. Kažu iz policije kako nema mjesta panici, ali će ipak pretražiti &scaron;iri teren te provesti kriminalističko istraživanje.<br /><br /></p> <p>Ipak, zanimljivo je &scaron;to na dru&scaron;tvenim mrežama kruže navodne snimke i fotografije nekog objekta koji se nekontrolirano kretao.<br /><br /></p> <p>I nije to sve za večeras. I Dubrovčane je prestra&scaron;ila snažna buka, vojni avioni u niskom letu preletjeli županiju</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-24-22-misterij-zh.jpgSchmidta neće zastrašiti Sarajevska galama, najavio nastavak radahttp://grude.com/clanak/?i=360908360908Grude.com - klik u svijetMon, 24 Oct 2022 18:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-05-schmidt-christian.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svojim je izmjenama uveo novi ustroj Doma naroda parlamenta Federacije BiH koji jamči da će većinu kluba Hrvata u tom tijelu činiti zastupnici iz županija s hrvatskom većinom..<p>&nbsp;</p> <p>Visoki predstavnik za BiH <strong>Christian Schmidt</strong> odbacio je u ponedjeljak kritike bo&scaron;njačkih i građanskih stranaka zbog nametanja izmjena izbornog zakona i ustava Federacije BiH potvrdiv&scaron;i kako će nastaviti djelovati sukladno mandatu kojega ima te i ubuduće donositi odluke važne za obične ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Schmidt je 2. listopada, po zavr&scaron;etku glasanja na općim izborima u BiH, nametnuo izmjene državnog izbornog zakona i ustava Federacije kojima je, kako je ustvrdio, osigurao provedbu presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svojim je izmjenama uveo novi ustroj Doma naroda parlamenta Federacije BiH koji jamči da će većinu kluba Hrvata u tom tijelu činiti zastupnici iz županija s hrvatskom većinom pa će na taj način biti osiguran i njihov presudni utjecaj na uspostavu izvr&scaron;ne vlasti u tom entitetu. Istodobno je uveo jasne rokove i mehanizme za deblokadu procesa odlučivanja u tijelima vlasti Federacije, prenosi <em><strong>HRT</strong></em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U izjavi za medije u Sarajevu Schmidt je kazao je kako je imao i jo&scaron; ima puno zamisli &scaron;to bi sve trebalo promijeniti u BiH, no da 2. listopada nije pravio nikakvu revoluciju nego se držao ustava i presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić".</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pobrinuo sam se za funkcionalnost Federacije. Nakon tri godine čekanja imenovani su novi suci Ustavnog suda Federacije BiH i to je samo jedan od primjera, kazao je njemački političar koji je nakon odluka od 2. listopada izložen nizu napada iz bo&scaron;njačkih političkih krugova i medija koji su im skloni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi oni optužuju Schmidta da pogoduje samo zahtjevima HDZ BiH te da navodno potiče daljnju etničku segregaciju u državi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodatno ga kritiziraju jer nije osigurao provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) mu prigovaraju jer nije uveo i izmjene koje bi se odnosile na Republiku Srpsku, kako bi se i tamo osigurala stvarna jednakopravnost građana i konstitutivnih naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Schmidt je u ponedjeljak kazao da mu je jasno da i s tim u vezi treba ne&scaron;to poduzeti, ali je istaknuo kako mu je sada prioritet bio rije&scaron;iti pitanje funkcioniranja Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je provedba presuda Europskog suda za ljudska prava sada zadaća za domaće političare, ali i za građane BiH, pozvav&scaron;i sve na dijalog u zemlji kako bi se ta pitanja rije&scaron;ila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Moj je recept za to uključiti sve građane, izjavio je Schmidt, navodeći da je već inicirao cijeli niz razgovora koji "ne za počinju u palačama", nego su usmjereni na izravan razgovor s ljudima, posebice mladima, za &scaron;to je, kako tvrdi, već dobio jaku potporu i ohrabrenje da s tim nastavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preporučio je političarima u BiH da i sami pogledaju popis zadaća koje ih očekuju i da se prestanu žaliti te da počnu i sami raditi pozvav&scaron;i ih da naredne četiri godine iskoriste na pametan način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Svi građani BiH moraju imati jednaka prava i ja ću u nastavku svog djelovanja osigurati da to tako i bude, najavio je Schmidt, dodajući kako sada očekuje da se hitno rije&scaron;i pitanje raspolaganja državnom imovinom, o čemu se već duže od 15 godine bez ikakvog ishoda vode rasprave među vladama dva entiteta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je i imovini koja je prije rata bila vlasni&scaron;tvo SR BiH, a očekivalo se kako će nakon Daytona biti donesen zakon kojim će se definirati &scaron;to od toga kome pripada, no to se do danas nije dogodilo.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-05-schmidt-christian.jpgBrze su ceste prioritet, tijekom iduće godine u planu gradnja 40 kmhttp://grude.com/clanak/?i=360892360892Grude.com - klik u svijetMon, 24 Oct 2022 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-10-31-19-10-31-cesta-zatvorena-stolac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tijekom iduće godine kroz FBiH gradit će se 40 kilometara brzih cesta, potvrdio je direktor Javnog poduzeća Autoceste FBiH Elmedin Voloder, piše Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, budući da koridor Vc ne prolazi kroz sve dijelove države, opredjeljenje Vlade FBiH i Autocesta FBiH je, kako ističe, izgradnja svih cestovnih pravaca na prostoru cijele Federacije kako bi se omogućilo ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih županija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Početak izgradnje</strong> </p> <p>- Prvi put postavljene su brze ceste kao prioritet te, ako nastavimo ovom dinamikom, u sljedećoj će godini 40 kilometara brze ceste biti u izgradnji - naveo je Voloder. Ističe kako su u proračunu Federacije BiH planirana i osigurana sredstva za izgradnju brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladu&scaron;a, kao i brzih cesta Stolac - interregionalno čvori&scaron;te Počitelj, Mostar - &Scaron;iroki Brijeg - granica Republike Hrvatske, kao i Nević Polje - Turbe. - Mi&scaron;ljenja smo da je važno početi s izgradnjom brzih cesta u na&scaron;oj zemlji - kazao je Voloder. Dodao je kako su pokrenuli aktivnosti kada je riječ o projektiranju brze ceste Bihać - Cazin - Velika Kladu&scaron;a i poduzet će sve aktivnosti kako bi u sljedećoj godini krenuli s izgradnjom njezinih prvih kilometara. Kada je riječ o brzoj cesti Mostar - &Scaron;iroki Brijeg - granica RH, tijekom srpnja i kolovoza počelo se s pozivanjem vlasnika nekretnina koje se nalaze na trasi nove prometnice kako bi se pristupilo postupku njihove eksproprijacije. Brza cesta Mostar sjever - &Scaron;iroki Brijeg - granica RH, koja povezuje koridor Vc s cestovnom infrastrukturom RH, sastoji se od dviju dionica: Mostar sjever - Polog (20,3 km) i Polog - granica RH (40,4 km).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dionica Polog - granica RH (40,4 km) sastoji se od dviju poddionica: Polog - Polugrno i Polugrno - granica RH. Početak trase na poddionici Polog - Polugrno je na području Mostarskog blata (Polog), koje se nalazi na području HNŽ-a (oko 1,5 km), dok ostatak poddionice prolazi područjem ZHŽ-a i zavr&scaron;ava petljom Polugrno. Na poddionici je projektirano dvostrano odmori&scaron;te Gradina. Trasa brze ceste na poddionici Polugrno - granica RH prolazi područjem ZHŽ-a, Grada &Scaron;irokog Brijega i općine Grude te zavr&scaron;ava na granici s RH. Nakon petlje Podledinac trasa ide između naselja Ledinac i Podledinac, pri čemu je najvećim dijelom u manjim nasipima i usjecima. Sljedeća petlja predviđena na ovoj dionici je petlja Grude istok, koja se veže na postojeću cestu R-420. Trasa se u nastavku nalazi u izrazito brdovitom dijelu, sjeverno od Gruda, sve do petlje Grude zapad, gdje se spu&scaron;ta u Grudsko polje. Na ovom dijelu trase najznačajniji objekti su četiri vijadukta, a od petlje Grude zapad trasa prolazi kroz polje prema petlji Sovići sve do granice s RH.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Izdvojena sredstva</strong></p> <p>Sredinom lipnja, nakon provedene natječajne procedure, Javno poduzeće Autoceste FBiH izabralo je projektanta za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionice Stolac - međuregionalni čvor Počitelj.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Ukupna vrijednost ovog ugovora koji se financira iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH je 6,090.175,24 KM bez PDV-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trasa dionice Počitelj - Stolac, ukupne dužine oko 23 km, počinje od definiranog spoja s koridorom Vc, a u nastavku trasa ide obodom platoa Dubrava, iza naseljenih mjesta Gaj i Brijeg sve do dijela gdje prelazi preko korita rijeke Bregave sa sjeverne strane platoa na južnu u zoni Habatnice. Do prelaska na suprotnu stranu korita rijeke Bregave na trasi su predviđena ukupno četiri mosta. Uz mostove, na ovom dijelu trase predviđena su dva podvožnjaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trasa prolazi uglavnom nenaseljenim dijelom, odnosno iza postojećih naselja. Na dionici je predviđeno odmori&scaron;te Kru&scaron;evo. Od desetog kilometra trasa se penje prema tunelu (L = 990 m) te nastavlja sve do platoa gdje je predviđeno čvori&scaron;te za Neum i Stolac. U travnju je potpisan ugovor za izgradnju prve dionice brze ceste La&scaron;va - Travnik - Jajce, od poslovne zone Vitez do Nević Polja. Izgradnja ove ceste podijeljena je na pet dionica (LOT-ova): La&scaron;va - Kaonik, Kaonik - Seli&scaron;te, Seli&scaron;te - Vitez (petlja Vitez - ulaz u poslovnu zonu), poslovna zona Vitez (petlja Vitez - ulaz u poslovnu zonu - petlja Vitez - izlaz iz poslovne zone) i petlja Vitez (izlaz iz poslovne zone) - petlja Nević Polje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-10-31-19-10-31-cesta-zatvorena-stolac.jpgFavorit za britanskog premijera! Milijarder, sin pandžabskih hinduista iz Afrike, intelektualac...http://grude.com/clanak/?i=360888360888Grude.com - klik u svijetSun, 23 Oct 2022 22:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-23-rishi-sunak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rishi Sunak, mladi britanski političar, najveći je favorit za novog premijera Velike Britanije, nakon što se Boris Johnson povukao iz utrke za tu funkciju.<p>&nbsp;</p> <p>Donosimo njegovu biografiju:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rishi Sunak (Southampton, 12. svibnja 1980.) je britanski političar koji je služio kao kancelar Državne blagajne od 2020. do 2022. godine, nakon &scaron;to je prethodno služio kao glavni tajnik Ministarstva financija od 2019. do 2020. godine.<br /><br /></p> <p>Član je Konzervativne stranke, te član parlamenta (MP) za Richmond (Yorks) od 2015. godine.<br /><br /></p> <p>Rođen u Southamptonu od roditelja pandžabskih hinduista koji su odrasli u jugoistočnoj Africi. Sunak se &scaron;kolovao na koledžu Winchester. Nakon toga je studirao filozofiju, politiku i ekonomiju na Lincoln Collegeu u Oxfordu, a kasnije je stekao MBA na Sveučili&scaron;tu Stanford, kao Fulbrightov stipendist. Dok je studirao na Stanfordu, upoznao je svoju buduću suprugu Akshatu Murty, kćer Narayana Murthyja, indijskog biznismena milijardera koji je osnovao Infosys. Sunak i Murthy su 222. najbogatiji ljudi u Britaniji, s ukupnim bogatstvom od 730 milijuna funti (milijardu, 635 milijuna, 272 tisuće i 343 marke) 2022. godine.</p> <p><br /> Nakon diplome radio je za Goldman Sachs, a kasnije kao partner u hedge fondovima The Children's Investment Fund Management i Theleme Partners.<br /><br /></p> <p>Izabran za Richmond na općim izborima 2015., te je služio u drugoj vladi Therese May kao parlamentarni državni podtajnik za lokalnu upravu. Tri puta je glasao za Mayin sporazum o povlačenju iz Brexita. Nakon &scaron;to je May dala ostavku, Sunak je podržavao kampanju Borisa Johnsona da postane vođa konzervativaca. Nakon &scaron;to je Johnson izabran i imenovan za premijera, postavio je Sunaka za glavnog tajnika Ministarstva financija. Sunak je zamijenio Sajida Javida na mjestu kancelara Državne blagajne nakon njegove ostavke u veljači 2020. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-23-rishi-sunak.jpgPrije dvije godine došao u Njemačku, sada proživljava jad i tuguhttp://grude.com/clanak/?i=360876360876Grude.com - klik u svijetSun, 23 Oct 2022 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-23-edis-isakovic-564x330.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gotovo dvije godine od kad su se iz Županje preselili u okolicu njemačkog Freudenstadta, grada koji se nalazi 65 km jugozapadno od Stuttgarta, obitelj 41-godišnjeg Edisa Isakovića prolazi pravi pakao.<p><span style="color: #000000;"><br />Edis je dobio otkaz u pilani u kojoj je radio, a prije toga je njegova nevjenčana supruga Defija (39) u istoj tvrtci dobila otkaz nakon &scaron;to je &scaron;ef doznao da je trudna. Budući su smje&scaron;teni u stanu koji je u vlasni&scaron;tvu &scaron;efa te tvrtke, on ih je odjavio s adrese te sada do kraja prosinca moraju iseliti iz tog stana.&nbsp;<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">Iako imaju hrvatsko državljanstvo, nakon otkaza te&scaron;ko su se izborili za ostanak u Njemačkoj i ostvarivanje dječjeg doplatka. On je roditelj petero djece, a za manje od tri tjedna rodit će mu se i &scaron;esto dijete koje će dobiti sa nevjenčanom suprugom s kojom sada živi. Preživljavaju sa 1.600 eura dječjeg doplatka te svaki dan gledaju kako se njihov san o boljem životu u Njemačkoj pretvara u preživljavanje.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">&ndash; Morao sam od oca posuditi 10 tisuća eura kako bih preživio. Otac mi je dao svu svoju u&scaron;teđevinu. Baka mi je dala jo&scaron; 5 tisuća eura, od čega smo kupili automobil jer živimo na selu pa nam je potreban. No i njega sam prije mjesec dana prodao jer nisam vi&scaron;e imao novca. Sram me je situacije u kojoj sam se na&scaron;ao, iznosi svoju priču za <a style="color: #000000;" href="https://fenix-magazin.de/iseljenicka-prica-prije-dvije-godine-se-iz-hrvatske-doselili-u-njemacku-sada-prozivljavaju-pravi-pakao/">Fenix-magazin.de</a><strong>&nbsp;</strong>Edis Isaković.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;"><strong>San o boljem životu pretvorio se u borbu za preživljavanje<br /><br /></strong></span></p> <p><span style="color: #000000;">Edis je ranije radio u Engleskoj. Po povratku u Hrvatsku je radio u Županji u tvrtci koja se brine o očuvanju &scaron;uma. Misleći kako će njegovo petero djece, dvojica sinova (13,16) i tri kćeri (10,18,20) imati bolji život u Njemačkoj, prona&scaron;ao je posao u njemačkoj pilani i doselio u okolicu Freudenstadta.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">&ndash; Oglas za posao sam vidio na Facebooku. Dobro govorim engleski jezik, javio sam se na oglas i dobio posao. Počeo sam raditi u tamo&scaron;njoj pilani (ime pilane poznato redakciji Fenix-magazina). Kasnije je u pilanu do&scaron;la raditi i moja nevjenčana supruga, te dvojica mojih sinova iz prvog braka te moja 18-godi&scaron;nja kćer. Svi oni su ovdje počeli ići u &scaron;kolu. Moja 20-godi&scaron;nja kćer iz prvog braka, koja je već odrasla i osamostalila se te moja najmlađa kćer su ostali u Hrvatskoj.&nbsp; &Scaron;ef tvrtke nam je dao stan u najam, kojeg smo plaćali 550 eura, priča Isaković te ističe kako ga je očaj natjerao da o svojoj nepodno&scaron;ljivoj situaciji javno progovori za <a style="color: #000000;" href="https://fenix-magazin.de/iseljenicka-prica-prije-dvije-godine-se-iz-hrvatske-doselili-u-njemacku-sada-prozivljavaju-pravi-pakao/">Fenix-magazin.de</a> kako se njegova priča ne bi nikome vi&scaron;e ponovila.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">&ndash; Moja nevjenčana supruga i ja smo godinu dana radili od jutra do mraka težak fizički posao. Kad je nakon godinu dana žena ostala trudna, javili smo to &scaron;efu, a on joj je odmah dao otkaz. Oboje smo bili u stalnom radnom odnosu. Koliko smo bili vrijedni i dobri u svom poslu dokaz je i zahvalnica koju smo dobili prije nego je ona ostala u drugom stanju, govori Edis Isaković.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">&ndash; Angažirali smo odvjetnika koji je preuzeo slučaj moje nevjenčane supruge. Nakon sudske tužbe, mene su na radnom mjestu počeli maltretirati i ponižavati na sve načine. Otežavali su mi posao valjda kako bih sam dao otkaz. Takvu sam torturu izdržao mjesec dana, a onda sam imao manju operaciju noge. Liječnici su mi operirali dobroćudni tumor pa sam morao na bolovanje. Svakih pet dana sam dobivao pismo od &scaron;efa u kojem mi pi&scaron;e neka se vratim na posao ili ću dobiti otkaz, govori Isaković dodajući kako je liječničku dokumentaciju o bolovanju uredno dostavio &scaron;efu tvrtke. U međuvremenu sud je donio odluku da tvrtka mora vratiti ženu na posao budući je odvjetnik ishodovao sve potrebno za nastavak radnog odnosa.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">No, čini se kako jedna izgubljena bitka nije spriječila &scaron;efa u naumu da im oboje uruči otkaz i udalji ih ne samo iz tvrtke već im otkaže i ugovor o stanu u kojem stanuju.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">&ndash;&nbsp; Djeca mi idu u &scaron;kolu, i ne znam &scaron;to ću. &Scaron;ef nas je najprije odjavio s adrese na kojoj stanujemo, a mi smo tad uredno plaćali stan i 20 dana uopće nismo znali da smo odjavljeni. Otkaz mi je uručio tek 31. srpnja. Nakon &scaron;to nas je odjavio s te adrese, automatski nam je prestao stizati dječji doplatak.&nbsp; Mjesecima nisam imao ni jednog eura, jer primanja nismo imali. Nitko nam nije želio pomoći jer su &scaron;ef i njegova dva sina &ldquo;bog i batina&rdquo; u tom mjestu. Sada niti jedan odvjetnik iz tog mjesta ne želi uzeti moj slučaj jer se ne usuđuju ni&scaron;ta raditi protiv njih. Obratio sam se i lokalnim njemačkim medijima, ali kad su čuli o kome je riječ, nisu željeli pisati. Imam sve dokaze koji govore u moju korist, ističe Edis Isaković dodajući kako on i njegova obitelj žive od 1.600 eura dječjeg doplatka kojeg su ponovno počeli dobivati kad su rije&scaron;ili problem s adresom. No, to primanje im nije dostatno za život.&nbsp;<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">-Nismo platili stan od lipnja jer nemam od čega. Poslodavca sam molio da mi da ugovor o najmu stana jer bih ga mogao priložiti za molbu u ostvarivanju pomoći od Centra za zapo&scaron;ljavanje (Jobcentra). Ugovor mi je dao tek u rujnu. Job centar je platio stan, ali pomoć na koju sam imao pravo zbog malih primanja, jo&scaron; nisam dobio. Voditeljica Centra za zapo&scaron;ljavanje je kazala kako ćemo dobiti zaostatke pomoći, ali do danas ni&scaron;ta nismo dobili, govori&nbsp; Isaković.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">Obitelj iz stana u kojem živi i koji pripada &scaron;efu tvrtke mora iseliti do prosinca. Poku&scaron;ali su unajmiti drugi stan, pisali su molbe, ali nitko im ne želi iznajmiti jer nemaju primanja.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">-Supruga je sad na porodiljom dopustu. Uskoro ćemo dobiti novorođenče, a moramo seliti iz stana. Ne znam vi&scaron;e &scaron;to učiniti. Kao da se sve urotilo protiv nas. Na sva&scaron;ta sam pomi&scaron;ljao, ali ne želim uni&scaron;titi život svojoj djeci. Ne vidim izlaz iz ove situacije, očajan je Edis Isaković.<br /><br /></span></p> <p><span style="color: #000000;">Kako bi doznali punu istinu, mailom smo se obratili i pilani u Freundenstatu od kojih jo&scaron; nismo dobili povratni odgovor na na&scaron;a pitanja, pi&scaron;e <strong><a href="https://fenix-magazin.de/iseljenicka-prica-prije-dvije-godine-se-iz-hrvatske-doselili-u-njemacku-sada-prozivljavaju-pravi-pakao/" rel="nofollow" target="_blank">Fenix-magazin</a>.</strong></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-23-edis-isakovic-564x330.jpg Umro je Dietrich Mateschitz http://grude.com/clanak/?i=360875360875Grude.com - klik u svijetSun, 23 Oct 2022 00:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-23-22-dietrichmateschitz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dietrich Mateschitz, osnivač i suvlasnik Red Bulla, preminuo je u 79. godini života nakon borbe s teškom bolesti. Austrijanac slovenskih korijena osnovao je 1984. godine Red Bull i pretvorio ga u jedan od najvećih i najprepoznatljivijih svjetskih brendova.<p><br />"U ovakvim trenucima tuga nadma&scaron;uje sve druge osjećaje. No, tugu će uskoro zamijeniti zahvalnost za sve &scaron;to je Dietrich napravio i omogućio drugim ljudima. Na&scaron; zadatak i odgovornost su da nastavimo graditi njegovo životno djelo i to u njegovom duhu", objavio je Red Bull svojim zaposlenicima uz vijest o Mateschitzovoj smrti.<br /><br /></p> <p>Sredinom devedesetih godina u&scaron;ao je u Formulu 1 u suradnji sa Sauberom, a u 21. stoljeću progurao je Red Bull u svijet ekstremnih sportova &scaron;to mu je donijelo ogroman uspjeh. Godine 2004. kupio je posrnulu momčad Jaguara u Formuli 1 i pretvorio je u jednu od najuspje&scaron;nijih u novijoj povijesti Formule 1.<br /><br /></p> <p>Od 2010. do 2013. sa Sebastianom Vettelom osvojio je četiri uzastopna naslova svjetskog prvaka, a 2021. i ove godine to je uspio s Maxom Verstappenom. Red Bull je u&scaron;ao i u nogomet pa danas postoje Red Bull Salzburg, Red Bull Leipzig, Red Bull Bragantino, Red Bull Ghana i Red Bull New York, a ne postoji ekstremni sport u kojemu ta tvrtka nije na neki način upletena.<br /><br /></p> <p>Mateschitz je Red Bull osnovao 1984. godine s partnerom Chalerma Yoovidhyaom nakon &scaron;to je na poslovnom putovanju u Tajlandu, kao zaposlenik Procter &amp; Gamblea, otkrio piće Krating Daeng koje će postati Red Bull.<br /><br /></p> <p>Od njega je napravio najprodavanije energetsko piće na svijetu, a u trenutku smrti imao je 49 posto vlasni&scaron;tva Red Bulla, a prema Forbesovoj listi je bio 51. najbogatija osoba na svijetu s procjenjenim bogatsvom od 27.4 milijarde dolara. Iza sebe je ostavio suprugu Marion i sina Marka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-23-22-dietrichmateschitz.jpgInspektori Porezne uprave do sada otkrili 10.091 radnika 'na crno'http://grude.com/clanak/?i=360859360859Grude.com - klik u svijetFri, 21 Oct 2022 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-inspekcija-041416.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pored neprijavljenih radnika u toku brzih kontrola utvrđeno je da je 3.325 obveznika radilo bez odobrenja za rad..<p>&nbsp;</p> <p>Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su 20.10.2022. godine na &scaron;irem području Federacije BiH izvr&scaron;ili 323 inspekcijska nadzora &ndash; brzih akcija kojim su obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite djelatnosti. U izvr&scaron;enim kontrolama otkriveno je 100 neprijavljenih radnika, 101 obveznik koji nije &nbsp;evidentirao promet putem fiskalnog uređaja, 17 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 19 obveznika koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 48 objekata, izdato je 211 prekr&scaron;ajnih naloga s ukupno izrečenim kaznama u iznosu 433.700,00 KM, priopćeno je iz Porezne uprave FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Obavje&scaron;tavamo javnost i porezne obveznike da su inspektori Porezne uprave do sada samo u brzim akcijama zaključno sa 20.10.2022. godine otkrili 10.091 radnik koji je radio &bdquo;na crno&ldquo;. Pored neprijavljenih radnika u toku brzih kontrola utvrđeno je da je 3.325 obveznika radilo bez odobrenja za rad, da 2.553 obveznika nisu imali instaliran fiskalni uređaj i da 9.717 poreznih obveznika nije izdavalo fiskalne račune. Zbog ovih nepravilnosti zapečaćeno je 5.975 objekata i u 18.504 kontrole izdati su prekr&scaron;ajni nalozi s ukupno izrečenim kaznama u iznosu 45.856.975 KM", priopćeno je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezultati brzih kontrola se odražavaju kratkoročno i dugoročno na zaposlenost i rast javnih prihoda pa tako, primjera radi, ako bi samo kvantificirali broj otkrivenih i prijavljenih radnika koji su radili na crno, obračunom poreza i doprinosa na prosječnu neto plaću za srpanj 2022. od 1.134,00 KM (bruto 1.739 KM) dobivamo godi&scaron;nji iznos poreza i doprinosa samo po osnovu plaća od cca. 103 milijuna KM, a po minimalnoj neto plaći od 543 KM (bruto 826,00 KM) iznos od cca.49 milijuna KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrivanje radnika 'na crno' direktno doprinosi povećanju i stanju broja zaposlenih koji na dan 30.09.2022. godine prema sjedi&scaron;tu poslodavca iznosi 538.336. Značaj otkrivenih radnika "na crno" se vidi i iz činjenice da samo 14 od 79 općina u FBiH ima veći broj zaposlenih od broja koji je otkrila i prijavila Porezna uprava. Otkrivanje obveznika koji rade bez odobrenja za rad doprinosi povećanju broja poslovnih subjekata, a otkrivanje obveznika bez fiskalnih uređaja i neizdavanja računa doprinosi rastu evidentiranja prometa i uplata PDV-a, &scaron;to u konačnici rezultira smanjenjem sive ekonomije u Federaciji BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan od primarnih ciljeva Porezne uprave Federacije BiH je razvijanje percepcije i svijesti poreznih obveznika da bez prisile Porezne uprave blagovremeno i dobrovoljno prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, jer tako iskazuju i ljubav i po&scaron;tovanje prema domovini. Cilj Porezne uprave nije kažnjavanje već da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati, da prijavi svakog radnika, zato molimo porezne obveznike da obaveze izvr&scaron;avaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da izdaju fiskalne račune i evidentiraju promet i da posluju u skladu s važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja. Porezna uprava će pomagati obveznicima koji pokažu da imaju namjeru i želju da izvr&scaron;avaju sve svoje porezne obaveze, a iskazat će odlučnost za poduzimanje mjera prema onima koji svoje obaveze žele izbjeći i tako ih usmjeriti na zakonito postupanje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava Federacije BiH se zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji blagovremeno izvr&scaron;avaju svoje obaveze i kod kojih nisu utvrđene nepravilnosti u poslovanju, a ostale pozivamo da pravovremeno i tačno prijavljuju svoje porezne obaveze, da posluju legalno, da svoj novac koriste za razvoj, za isplatu plaća zaposlenicima, a ne da te&scaron;ko zarađeni novac tro&scaron;e na plaćanje kazni i kamata.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava FBiH želi biti partner poreznim obveznicima i graditi transparentne odnose zasnovane na važećim zakonima, a sinergijskim djelovanjem doprinosimo pobolj&scaron;anju općeg dru&scaron;tvenog stanja i kreiranju na&scaron;eg boljeg sutra. Porezna uprava će nastaviti aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i poziva porezne obveznike kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da po&scaron;tuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim tro&scaron;kovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Porezna uprava Federacije BiH poziva porezne obveznike i građane da prijave nepo&scaron;tivanje poreznih zakona, zapo&scaron;ljavanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje. Uz punu diskreciju prijave se mogu dostaviti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- pozivom na besplatan broj 080 020 333,<br /> - putem SMS poruke na broj mobitela +387 61 724 610, i<br /> - putem e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba<br /> - putem po&scaron;te na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku &bdquo;Nepravilnosti&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-inspekcija-041416.jpgPropade sa stilom: Evo koliko će bivša britanska premijerka primati do kraja života, bez obzira što je 'radila' samo 42 danahttp://grude.com/clanak/?i=360849360849Grude.com - klik u svijetThu, 20 Oct 2022 21:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-20-liz-truss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je njen kratki mandat od šest tjedana na mjestu premijerke Velike Britanije najkraći u povijesti, Liz Truss će dobiti pravo na 115.000 funti (260.000 KM) godišnje naknade rezervirane za bivše premijere.<p><br />Vladi Velike Britanije odobrava svim biv&scaron;im premijerima godi&scaron;nju naknadu namijenjenu da im se vrate tro&scaron;kovi potro&scaron;eni dok su obavljali javne funkcije u toj ulozi.<br /><br /></p> <p>Da biste imali pravo na dodatak, morate samo biti biv&scaron;i premijer, &scaron;to znači da je Truss kvalificirana, unatoč tome &scaron;to je premijerka s najkraćim stažem u povijesti zemlje.<br /><br /></p> <p>Ona će primati naknadu svake godine do kraja života.<br /><br /></p> <p>Truss je dala ostavku u četvrtak nakon burnih &scaron;est tjedana na funkciji, uključujući ekonomsku krizu potaknutu nizom promjena politike koje je napravila njena vlada.<br /><br /></p> <p>Uz to, Truss ima pravo na penziju do 10 posto od 115,000 funti dodatka, odnosno 11,500 funti godi&scaron;nje (26 tisuća KM).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-20-liz-truss.jpgPočetkom idućeg mjeseca isplata potpora za obitelji s troje i više djece u ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=360843360843Grude.com - klik u svijetThu, 20 Oct 2022 18:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-08-english_einstein_djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U proračunu za 2022. godinu za provedbu mjere potpore obiteljima izdvojeno je 3,3 milijuna maraka..<p>&nbsp;</p> <p>Isplata potpora za obitelji s troje i vi&scaron;e djece na području Zapadnohercegovačke županije (ZHŽ) trebala bi početi početkom studenoga, potvrđeno je Feni iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vlada te županije ljetos je usvojila mjeru potpore obiteljima prema kojoj će za svako treće i iduće dijete u toj županiji izdvajati po 500 konvertibilnih maraka mjesečno do napunjene djetetove sedme godine. Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ-a kazali su kako su rje&scaron;enja po zahtjevima predanim u rujnu obrađena i centri za socijalni rad ih dostavljaju u Ministarstvo sukcesivno, po nastupu pravomoćnosti. Pojasnili su kako ne postoji rok za predavanje zahtjeva, a zahtjev se može podnijeti i sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravo se ostvaruje od prvog dana sljedećeg mjeseca po podno&scaron;enju zahtjeva. Trenutno je evidentirano 1.411 djece koja će dobivati potporu s tim da jo&scaron; nisu pristigla sva rje&scaron;enja, pa se očekuje da će do početka isplate biti evidentirano oko 1.550 djece.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ-a objedinjene podatke o broju, korisnicima i njihovim bankovnim računima za cijelu županiju dostavit će Ministarstvu financija ZHŽ-a do 30. listopada 2022. godine nakon čega će Ministarstvo financija obraditi podatke i početi isplaćivati potporu od studenog 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U proračunu za 2022. godinu za provedbu mjere potpore obiteljima izdvojeno je 3,3 milijuna maraka, a statistička projekcija je da će trebati oko 10 milijuna marka za 2023. godinu. Međutim, tek nakon obrade svih pristiglih zahtjeva, kao i zahtjeva koji budu predani u listopadu, studenom i prosincu (novorođeno dijete, kasniji rok predaje) moći će se znati konkretan iznos potreban za isplate, naveli su iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-08-english_einstein_djeca.jpgOSTAVKA PREMIJERKE S NAJKRAĆIM RADNIM STAŽEM: Oštra prema Putinu, spremna na nuklearni rathttp://grude.com/clanak/?i=360837360837Grude.com - klik u svijetThu, 20 Oct 2022 16:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-20-22-truss.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Britanska premijerka Liz Truss rekla je da podnosi ostavku, nakon samo šest tjedana na mjestu čelnice britanske vlade, prenose agencije.<p><br />&Scaron;est tjedana nakon preuzimanja premijerske funkcije Truss je bila suočena s padom trži&scaron;ta obveznica i najgorim rejtingom nekog britanskog čelnika u nekoliko desetljeća. Odustala je od većine svog najavljenog političkog programa, a u srijedu je ostala i bez ministrice unutarnjih poslova, tjedan dana nakon &scaron;to je otpustila ministra financija.<br /><br /></p> <p>Zastupnici Konzervativne stranke jučer su se otvoreno svađali u parlamentu, uslijed neuspje&scaron;nog glasanja o frakiranju koje su neki vidjeli kao glasanje o povjerenju njenoj vladi.<br /><br /></p> <p>Truss se borila za politički opstanak otkad je 23. rujna njezin ministar financija Kwasi Kwarteng najavio "miniproračun" s velikim poreznim rezovima koji je potresao financijska trži&scaron;ta.&nbsp;Nakon te najave skočio je britanski tro&scaron;ak zaduživanja, zaprijetiv&scaron;i trži&scaron;tu nekretnina i dodatnom pogor&scaron;anju životnih tro&scaron;kova. Vlada je potom odustala od tih prijedloga, &scaron;to je stvorilo dodatan izazov ostanku Truss na vlasti. <br /><br /></p> <p>Dio zastupnika otvoreno je pozvao na njenu ostavku, a drugi su već krenuli raspravljati tko bi je trebao zamijeniti.<br /><br /></p> <p>47-godi&scaron;nju Truss, koja je od rujna pro&scaron;le godine do mandata na mjestu premijerke bila ministrica vanjskih poslova u Johnsonovoj vladi, prati reputacija ambiciozne, pa i beskrupulozne oportunistice. Njen politički put svakako je zanimljiv: potječe iz ljevičarske obitelji i u mladosti se prvo pridružila centrističkim Liberalnim demokratima. Tada je zagovarala prilično progresivne stavove, od legalizacije kanabisa do ukidanja monarhije. <br /><br /></p> <p>Na kraju se ipak pridružila desnim konzervativcima 1996. Nakon nekoliko godina rada u privatnom sektoru za naftnog giganta Shell i telekomunikacijsku tvrtku Cable &amp; Wireless, aktivno se vratila u političke vode. <br /><br /></p> <p>Uspjeh je do&scaron;ao s vremenom. Postala je zastupnica okruga Jugozapadni Norfolk na istoku Engleske 2010., preživjev&scaron;i prije toga izvanbračnu aferu koja ju je umalo ko&scaron;tala nominacije. Od 2012. je obna&scaron;ala nekoliko ministarskih i drugih dužnosti u obrazovanju, financijama i pravosuđu, pi&scaron;e Index.hr.<br /><br /></p> <h3>Bila protiv Brexita prije referenduma pa promijenila stranu<br /><br /></h3> <p>Kada je 2016. na dnevni red do&scaron;ao referendum o izlasku UK-a iz Europske unije - takozvani Brexit - Truss je imala jo&scaron; jedan politički zaokret po kojem je ostala zapamćena. U kampanji za referendum je, naime, aktivno sudjelovala u taboru "Remain" za ostanak zemlje u EU. Njen prethodnik i donedavni &scaron;ef Johnson, za usporedbu, bio je jedno od glavnih lica tabora za izlazak. <br /><br /></p> <p>No nakon referendumske pobjede onih koji su tražili Brexit, i Truss je brzo promijenila tabor i postala jedna od najvećih pobornica Brexita. Kada je Britanija izi&scaron;la iz Europske unije, Johnson ju je zadužio za pregovore o novim sporazumima o slobodnoj trgovini, a pro&scaron;le godine imenovao ju je ministricom vanjskih poslova.<br /><br /></p> <p>Truss je u posljednje vrijeme privlačila pažnju nizom manje ili vi&scaron;e kontroverznih izjava. Primjerice, na već spomenuto pitanje kako će se nositi s krizom životnih tro&scaron;kova, odgovorila je da će svoje napore usmjeriti na "smanjenje poreznog opterećenja, a ne na dijeljenje milostinje".<br /><br /></p> <p>Njene bizarne političke poruke novijeg i starijeg datuma, poput govora iz 2014. kad se zgražala nad tim &scaron;to Britanija uvozi većinu jabuka, kru&scaron;aka i sira koji konzumira, već su postale svojevrsni memovi.&nbsp;Na meti ismijavanja na dru&scaron;tvenim mrežama na&scaron;la se i krajem pro&scaron;le godine kad je prilikom obilaska britanskih vojnika u Estoniji pozirala na tenku, pod vojnim prslukom i &scaron;ljemom.<br /><br /></p> <p>Kad ju je voditelj radija Times na predizbornoj stranačkoj debati pitao bi li pritisnula "nuklearno dugme", odnosno naredila nuklearni udar "kao mjeru posljednjeg utoči&scaron;ta", odnosno kako bi se pritom osjećala - budući da bi to dovelo do "globalnog uni&scaron;tenja", Truss je potpuno hladnog pogleda i bezizražajnog lica odgovorila da je to "važna dužnost premijera" i da je "spremna to učiniti".&nbsp;<br /><br /></p> <p>Naravno, za pretpostaviti je da je riječ o hipotetskom scenariju u kojem Rusija ili druga neprijateljska država prva pokrene nuklearni udar na koji bi se odgovorilo istom mjerom, ali Truss nije imala potrebu to razjasniti kako njene riječi ne bi dodatno zao&scaron;trile tenzije s Moskvom. Svejedno je dobila pljesak okupljenih torijevaca (nadimak za članove Konzervativne stranke).<br /><br /></p> <p>Truss se i ranije istaknula svojim odlučnim stavom i o&scaron;trom retorikom protiv ruske agresije na Ukrajinu. Kad je ruski predsjednik Vladimir Putin u prvim danima invazije naredio stavljanje nuklearnog arsenala u vi&scaron;i stupanj pripravnosti, njegov glasnogovornik Dimitrij Peskov čak je iskoristio "apsolutno neprihvatljive" izjave britanske ministrice o "sukobljavanju i okr&scaron;ajima između NATO-a i Rusije".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-20-22-truss.jpgPutin proglasio ratno stanje u otetim regijamahttp://grude.com/clanak/?i=360819360819Grude.com - klik u svijetWed, 19 Oct 2022 17:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-08-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je ratno stanje u četiri regije Ukrajine koje je Moska nedavno nezakonito pripojila.<p>&nbsp;</p> <p>Ruski predsjednik to je izjavio tijekom govora pred Vijećem sigurnosti. Četiri regije su Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje. Niti jedna od njih nije pod potpunom kontrolom Rusije, a Zapad nije priznao njihovu aneksiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putin nije odmah precizirao mjere koje će biti poduzete u skladu s ratnim stanjem, no prema ruskom zakonu, to može uključivati ​​ograničenja putovanja i javnih okupljanja te strožu cenzuru, kao i davanje &scaron;irih ovlasti službama za provođenje zakona, navodi Independent.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ranije, podsjetimo, deseci tisuća civila pozvani su da evakuiraju Herson "&scaron;to je brže moguće" dok ukrajinske snage počinju napredovati prema gradu. Čelnik anektirane ukrajinske regije postavljen od strane Rusije rekao je da vlasti planiraju evakuirati do 60.000 ljudi u sljedećih &scaron;est dana zbog eskalacije pritiska ukrajinske protuofenzive.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ruski guverner Vladimir Saldo rekao je da vlasti premje&scaron;taju civile na lijevu obalu Dnjepra kako bi "ljudi bili sigurni" i omogućili vojsci da "odlučno djeluje".</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Kirill Stremousov, zamjenik čelnika Hersona postavljen od strane Rusije, rekao je stanovnicima u kasnoj noćnoj objavi: "Molim vas da moje riječi shvatite ozbiljno. U vrlo bliskoj budućnosti počet će bitka za Herson".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-08-putin.jpgImenovano troje sudaca Ustavnog suda FBiHhttp://grude.com/clanak/?i=360818360818Grude.com - klik u svijetWed, 19 Oct 2022 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-24-cavara-marinko-ana3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imenovanje troje sudaca Ustavnog suda FBiH - Ajše Softić iz reda bošnjačkog naroda, Mirka Milićevića, Hrvata, te Branimira Orašanina iz reda Srba.<p>&nbsp;</p> <p>Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine potvrdio je danas na izvanrednoj sjednici odluku predsjednika FBiH Marinka Čavare o imenovanju troje&nbsp;sudaca Ustavnog suda FBiH - Aj&scaron;e Softić iz reda bo&scaron;njačkog naroda, Mirka Milićevića, Hrvata, te Branimira Ora&scaron;anina iz reda Srba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da li će danas biti imenovan i četvrti nedostajući sudac, bit će poznato u daljnjem nastavku ove sjednice nakon pauze progla&scaron;ene na zahtjev izaslaničkog kluba Hrvata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Čavara je odluku o imenovanju troje navedenih sudaca donio ranije u suglasnosti s dopredsjednicima FBiH Melikom Mahmutbegović i Milanom Dunovićem, ali nije bilo suglasnosti za četvrtog kandidata iz reda ostalih naroda, Dubravka Čamparu, kojeg je Čavara također prvobitno predložio, pa je pred izaslanike Doma naroda, u okviru prve dana&scaron;nje točke dnevnog reda, do&scaron;ao njegov korigirani prijedlog s imenima samo troje navedenih sudaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstoji druga točka dnevnog reda, a Čamparino ime je i dalje na kandidatskoj listi koju je predložilo Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH među 21 drugih kandidata, svrstanih u grupe 'odličnih,', vrlodobrih' i 'dobrih', prema rangiranju VSTV-a. Ime Dubravka Čampare je u grupi 'odličnih'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U dosada&scaron;njem tijeku sjednice, Čavara je odbacio optužbe pojedinih članova Doma naroda da je tri godine blokirao imenovanje nedostajuća četiri člana Ustavmog suda FBiH, te podlegao političkim uticajima kad je u njegovoj odluci predložio imena samo troje sudaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema jučera&scaron;njoj izjavi predsjedavajućeg Kluba izaslanika bo&scaron;njačkog naroda Jasmina Duvnjaka, četvrtog nedostajućeg suca&nbsp;Ustavnog suda trebalo bi da Dom naroda imenuje s kandidatske liste Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, dok je danas na sjednici, Ivo Tadić u ime izaslaničkog kluba Hrvata rekao da će ovaj izbor ostati u dužnost narednom sazivu Doma ako se ne dogodi danas.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-24-cavara-marinko-ana3.jpgPoljoprivrednicima u ŽZH uplaćeno 659.269,20 KM poticajahttp://grude.com/clanak/?i=360816360816Grude.com - klik u svijetWed, 19 Oct 2022 15:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-19-poljoprivrednica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na račune poljoprivrednih proizvođača s područja Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) u srijedu je iz županijskog proračuna uplaćeno 659.269,20 maraka poticaja.<p>&nbsp;</p> <p>Kada je riječ o novčanoj potpori za proizvodnju povrća u svježem stanju na račune poljoprivrednih proizvođača ove je godine uplaćeno 619.092 maraka, odnosno gotovo 170.000 vi&scaron;e nego godinu ranije, potvrdili su iz Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodali su kako je Udruzi poljodjelaca isplaćen iznos od&nbsp; 20.000 maraka, dok je za sufinanciranje poljoprivredne infrastrukture izdvojeno 12.000 maraka. Tekući prijenosi za suzbijanje zaraznih bolesti iznose 5.500 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, prije mjesec dana u ovoj je županiji isplaćena novčana potpora za animalnu proizvodnju u visini od 685.595,29&nbsp; maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Od navedenog iznosa za uzgoj muznih krava isplaćeno je 145.200 maraka, dok je iznos novčane potpore za držanje pčelinjih dru&scaron;tava isplaćen u visini od 142.856 maraka. Uz navedeno iz županijskog proračuna je isplaćeno i 96.283,20 maraka za uzgoj brojlera, jednodnevnih pilića i uzgoj koka nesilica za proizvodnju konzumnih jaja. Novčana potpora za proizvodnju svježeg ovčjeg i kozjeg mlijeka iznosi 63.020,88 maraka, dok je za uzgoj rasplodnih krmača izdvojeno 8.800 maraka", pojasnili su iz Ministarstva.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Navode kako je za nabavku mehanizacije poljoprivrednicima na području Županije Zapadnohercegovačke isplaćeno 135.368,41 maraka, a za proizvodnju u plastenicima i staklenicima 43.066,80 maraka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, iz županijskog proračuna je isplaćena i 51.000 maraka poticaja koji se, između ostaloga, odnose na sufinanciranje proizvodnje povrća u za&scaron;tićenom prostoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pored navedenih poticaja za poljoprivrednu proizvodnju danas je iz županijskog proračuna isplaćeno 62.000 maraka za poticanje djelatnosti tradicionalnih starih zanata odnosno obrta za očuvanje tradicije, zatim poduzetnicima početnicima 39.000 maraka, dok je za potporu razvoja poduzetni&scaron;tva u turizmu ŽZH isplaćeno 38.000 maraka, kazali su iz Ministarstva financija Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-19-poljoprivrednica.jpgPojačane inspekcijske kontrole u svim županijamahttp://grude.com/clanak/?i=360803360803Grude.com - klik u svijetTue, 18 Oct 2022 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-11-inspekcija_federal.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Inspektori već izdali skoro pola milijuna maraka kazni..<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>U okviru aktivnosti na suzbijanju nezakonitih djelatnosti u pojedinim oblastima inspekcijskog nadzora koje su prepoznate pod pojmom siva ekonomija, Federalna uprava za inspekcijske poslove od 3. listopada 2022. provodi drugi ciklus pojačanih inspekcijskih nadzora u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2022.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U skladu s &ldquo;Programom pojačanih inspekcijskih nadzora na području svih županija u FBiH za period listopad - prosnac 2022.&rdquo;, inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove su od 3. do 14. listopada 2022. izvr&scaron;ili 641 pojačani inspekcijski nadzor i 17 kontrolnih nadzora, u okviru kojih su zabilježeni prekr&scaron;aji koji podrazumijevaju izdavanje 276 prekr&scaron;ajnih naloga u iznosu 472.080 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evidentiran je iznos od 26.023,18 KM na ime naknada za vode, &scaron;ume, ceste i zrak, te izrečeno 15 rje&scaron;enja o privremenoj zabrani rada osobama i subjektima koji su poslovali bez odgovarajuće dokumentacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Subjektima nadzora kod kojih su uočena manja odstupanja izdata su 52 rje&scaron;enja o otklanjanju nedostataka, te zbog propusta neće biti prekr&scaron;ajno kažnjeni ukoliko iste blagovremeno otklone. U suradnji s županijskim inspekcijama rada, kontroliran je i 41 radnik, a zatečena su dva radnika 'na crno'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predmet inspekcijskih kontrola su, između ostalog, prometovanje drvnih sortimenata, promet građevinskog materijala, izdavanje fiskalnih računa, kontrola cijena po osnovu odluka Vlade FBiH, kori&scaron;tenje autorskih prava, upravljanje elektronskim otpadom, upotreba kesa tregerica, te nadzor nad robnim rezervama FBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U kontrolama temeljem Zakona o fiskalnim sustavima FBiH, utvrđeno je da svaki od 287 kontroliranih subjekata posjeduje fiskalnu kasu, dok 64 subjekta u trenutku nadzora nisu izdavali fiskalne račune, zbog čega će biti prekr&scaron;ajno kažnjeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz FUZIP-a podsjećaju da su kazne za neizdavanje fiskalnog računa propisane Zakonom o fiskalnim sustavima FBiH, a kreću se od 2.500 KM do 20.000 KM za pravnu osobu - obveznika, od 1.000 KM do 3.000 KM za odgovornu osobu u pravnom subjektu, te od 3.000 KM do 10.000 KM za poduzetnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pojačani nadzori će trajati do 24. prosinca 2022., a Federalni trži&scaron;ni inspektorat će nastaviti inspekcijski nadzor i za vrijeme novogodi&scaron;njih blagdana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>-Apeliramo na gospodarske subjekte da usklade svoje poslovanje s pozitivnim propisima kako ne bi bili predmet kažnjavanja. Molimo građane da uočene nepravilnosti u radu gospodarskih subjekata prijave na sljedeće kontakte FUZIP: &nbsp;telefon za prijave: 033 /22 66 44 (otvoren 24 sata), e-mail: info@fuzip.gov.ba, te po&scaron;tom, na adresu Fehima ef. Čurčića br. 6. Sarajevo - priopćeno je iz FUZIP-a.</p> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-11-inspekcija_federal.jpgU MOSKVI SE ODRŽAVAJU SASTANCI: Provjeravaju se skloništa! Kina pozvala stanovnike da napuste Ukrajinuhttp://grude.com/clanak/?i=360779360779Grude.com - klik u svijetSun, 16 Oct 2022 20:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-16-22-ukrajina-rat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stanovnik stambenog kompleksa u Ulici Studenčeskaja u Moskvi tvrdi da je policija njihovog predstavnika stanara pozvala na razgovor i rekla mu da je izdana naredba da se ispita u kakvom su stanju skloništa koja pripadaju toj zgradi.<p>&nbsp;</p> <p>"Provjeravaju i pripremaju sve, stavljaju klupe", rekao je taj stanovnik za rusko izdanje portala "Važne priče".<br /><br /></p> <p>Drugi je stanovnik te zgrade rekao je da im predstavnik stanara rekao da će se na parkirali&scaron;te donijeti kreveti na kat, kutije za prvu pomoć i grijači.<br /><br /></p> <p>Istovremeno, na vratima stambenog kompleksa "Atom" u Ulici Demjana Bjednija u Moskvi osvanule su obavijesti da se skloni&scaron;ta koja pripadaju "Atomu" pripremaju za prihvat ljudi. Od stanara je zatraženo da do 18. listopada s parkirali&scaron;ta maknu svoje automobile i drugu imovinu. Parkirali&scaron;te će se, kako stoji u obavijestima, koristiti kao "objekt civilne za&scaron;tite".<br /><br /></p> <p>U obavijestima stoji da je zamjenik gradonačelnika Moskve Pjotr Birjukov vodio sastanak Gradskog vijeća Moskve na kojem je donesena odluka o pretvaranju parkirali&scaron;ta u objekte civilne za&scaron;tite. Prema pisanju ruskih medija, taj se sastanak održao 11. listopada.<br /><br /></p> <p>Stanovnica jedne od zgrada u sklopu "Atoma" rekla je da je vidjela obavijest u kojoj se spominje transformacija parkirali&scaron;ta u objekte civilne za&scaron;tite.<br /><br /></p> <p>Također, zemlje koje se smatra partnerima Rusije, Kina i Kazahstan su pozvale svoje građane da napuste Ukrajinu, navodeći sigurnosne razloge.<br /><br /></p> <p>Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da je NATO de fakto u&scaron;ao u sukob u Ukrajini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-16-22-ukrajina-rat.jpgBlago Zadro - rođeni vođa! Mladi Jastreb: Bio je čovjek iz naroda kojem su ljudi vjerovalihttp://grude.com/clanak/?i=360772360772Grude.com - klik u svijetSun, 16 Oct 2022 08:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-10-andrija-maric-i-blago-zadro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Hrvatsku ću dati život, samo da mi je doživjeti dan kad bude nezavisna i priznata, govorio je Blago Zadro, rođeni Gruđanin iz Ledinca, u osvit hrvatske samostalnosti, no poginuo je ne dočekavši svoju Hrvatsku. <p>&nbsp;</p> <p>Nije dočekao ni čin general-bojnika ni ostale počasti svojemu juna&scaron;tvu. Njegovo ime, koje je simbol hrabrosti i velike obrane Vukovara, danas nose ulice i &scaron;kole, njemu u čast podignuti su spomenici...<br /><br /></p> <p><strong>Intervjuirali 20-ak osoba <br /><br /></strong></p> <p>Tko je zapravo bio Blago Zadro, kakav je bio čovjek, kako je živio, &scaron;to su mu bili ideali, kako se žrtvovao za domovinu? Na ta i brojna druga pitanja odgovara zanimljiva knjiga &ldquo;Prvi hrvatski general Blago Zadro&rdquo; autora Ivice Rado&scaron;a i Zorana &Scaron;anguta,&nbsp;objavljena u nakladi Udruge pravnika Vukovar 1991. Da bi opisali lik i djelo Blage Zadre, ali i hrabrost i žrtvu njegova sina Roberta koji je preživio pakao Vukovara i poginuo na <strong>Kupresu</strong>, autori su intervjuirali 20-ak osoba, među kojima i članove obitelji Zadro. Nižući sjećanja autentičnih svjedoka, ispričali su nam potresnu priču o karizmatičnom zapovjedniku na Trpinjskoj cesti.<br /><br /></p> <p>Blago Zadro u Vukovar je stigao kao desetogodi&scaron;nji dječak kad su se njegovi roditelji odlučili odseliti iz Hercegovine u potrazi za poslom i boljim životom. Njih sedmero nekoliko su godina kao podstanari stanovali u jednoj sobi, sve dok nisu kupili kuću u Borovu naselju. Blago je zavr&scaron;io zanatsku &scaron;kolu i živio burnim noćnim životom, zaposlio se u <strong>Kombinatu Borovo</strong>, no oduvijek ga je zanimala hrvatska povijest, posebno bleibur&scaron;ka tragedija. Komunističkim vlastima nisu se sviđali njegovi stavovi i temperament. Kad bi <strong>Tito </strong>dolazio u Vukovar, dobivao je dva slobodna dana, samo da ne dolazi na posao.<br /><br /></p> <p>Kad je upoznao <strong>Katicu Soldo</strong>, podrijetlom Hercegovku, Blago se oženio te posvetio obitelji i poslu. Dobio je tri sina: <strong>Roberta</strong>, <strong>Tomislava </strong>i <strong>Josipa</strong>, sagradio kuću, a imao je i vinograd u kojemu je uživao. Kako su 1980-ih i početkom 1990-ih radnici bili nezadovoljni poslovanjem kombinata, Blago je sudjelovao u organiziranju &scaron;trajkova i tražio smjenu <strong>direktora</strong>. Nametnuo se kao vođa, a podržavali su ga i Srbi iz kombinata.<br /><br /></p> <p>&ndash; Jo&scaron; kao dečko imao je prijatelje Srbe s kojima se družio u Borovu Selu. Nije bio isključiv, po&scaron;tovao je i cijenio druge, ali nije dao na Hrvatsku. Govorio je: &ldquo;Njima njihovo, nama na&scaron;e, neka nas ne diraju, nećemo ih dirati&rdquo; &ndash; prisjeća se Blagin mlađi brat Stanko. Nije se odmah htio učlaniti u HDZ, kao vjernik htio je u <strong>kr&scaron;ćansku demokratsku</strong> <strong>stranku</strong>, no 1990. ipak se priklonio HDZ-u. Govorio je da se Hrvatska mora odvojiti od Jugoslavije jer Srbi žele stvoriti veliku Srbiju, da će Hrvati biti svoji na svome, ali da se moraju naoružati. Sa zao&scaron;travanjem situacije uključuje se u aktivni sastav policije u Vinkovcima i počinje organizirati obranu Vukovara.<br /><br /></p> <p><strong>Bio je čovjek iz naroda <br /><br /></strong></p> <p>Branitelji se organiziraju prema mjesnim zajednicama. Bila je to improvizacija jer nitko nije imao vojne &scaron;kole, no sve konce u rukama držao je Blago Zadro. On je bio odgovoran za Trpinjsku cestu, najvažniji dio Borova naselja. U slučaju pada Trpinjske ceste, palo bi Borovo naselje i bio bi otvoren put u Vukovar. Na mjesto zapovjednika cijelog Borova naselja Zadru je postavio <strong>Branko Borković </strong>Mladi Jastreb. &ldquo;Učinio sam to&rdquo;, kaže Borković, &ldquo;jer je imao izrazit autoritet i organizatorske sposobnosti. On je bio čovjek iz naroda kojemu su ljudi vjerovali.&rdquo; Koliko je Zadrina obrana bila <strong>učinkovita</strong>, pokazalo se i 14. rujna kad je na Trpinjskoj cesti razbio srpske snage koje su krenule u opći napad na Vukovar.<br /><br /></p> <p>&ndash; Blago je imao viziju &ndash; kaže branitelj <strong>Tomislav Jakovljević</strong>. &ndash; Bio je s nama svaki dan, podizao moral, govorio gdje trebamo učvrstiti položaje... Bio je hrabar, pravi vođa, genij. Bio je na&scaron; čovjek, iz naroda. Kad bolje razmislim, sve se i raspalo kad je on poginuo.<br /><br /></p> <p>Priča o Zadrinoj pogibiji malo je poznata. Kobnoga 16. listopada 1991. Srbi su napali hrvatske položaje s bokova. Prvi put promijenili su taktiku jer su bitke na Trpinjskoj cesti redovito gubili.<br /><br /></p> <p>&ndash; Srbi su očito znali gdje su nam spojevi jedinica &ndash; sjeća se <strong>Mladi Jastreb</strong>. &ndash; Pre&scaron;li su Bobotski kanal i rasporedili snage na nasip pruge. Prodrli su tenkovima i fizički odvojili Borovo naselje od Vukovara. Istovremeno su preko Vuke u&scaron;li u Lužac. To je bila <strong>velika operacija agresorske vojske</strong>. Agresorske su postrojbe zapravo prodrle u Vinogradsku ulicu i obrani do&scaron;le s leđa. Blago je krenuo prema Vinogradskoj sa &scaron;estoricom suboraca. Hitno je pozvao i Turbo vod, kojim je zapovijedao njegov sin Robert.<br /><br /></p> <p>&ndash; Oni koji su držali položaje u Vinogradskoj ulici Blagi nisu rekli cijelu informaciju: da su oni već pobjegli i da su Srbi u&scaron;li s tenkovima i pje&scaron;adijom &ndash; kaže <strong>Stipo Mlinarić</strong>, pripadnik Turbo voda. &ndash; Zadro je, s kala&scaron;njikovom u rukama, krenuo Kupskom ulicom koja izlazi na pola Vinogradske. Mi, Turbo vod, od njega smo bili udaljeni 200-tinjak metara. Kako su granate sipale, morali smo trčati od kuće do kuće, zastati, pa opet trčati. Kad smo do&scaron;li u Kupsku, Blago je već ležao mrtav.<br /><br /></p> <p>Događaja se živo sjeća i <strong>Josip &Scaron;ego</strong>, koji je tada bio s Blagom: &ndash; Najprije smo po&scaron;la nas &scaron;estorica. I Blagin drugi sin, Tomo, htio je krenuti s nama, ali mu otac nije dao. Tomo je ocu davao pancirku, ali je on rekao: &ldquo;Nemaju za&scaron;titni prsluk ni oni, neću ga ni ja&rdquo;. Mali kao da je predosjećao.<br /><br /></p> <p>Blago je bio uvjeren da branitelji drže položaj u Vinogradskoj ulici, ni slutio nije da su četnici postavili mitraljez na prugu i na ni&scaron;anu držali cijelu Kupsku ulicu. Svi koji su prolazili Kupskom bili su zapravo na brisanom prostoru. Blagu Zadru pokosili su iz mitraljeza.<br /><br /></p> <p>&ndash; Blago je reagirao kao vojnik, kao odlučan čovjek, a ne kao zapovjednik, nije sagledao situaciju &ndash; zaključuje Borković.<br /><br /></p> <p>Tijelo Blage Zadre izvukli su tek nakon žestoke paljbe po srpskim položajima. Potom su ga stavili na nosila i odnijeli u &scaron;tab. Detalja se sjeća <strong>Goran Popić</strong>: &ndash; Obukli su ga u policijsku odjeću, sanirali mu rane, ležao je na stolu. Tomislav, njegov sin, gotovo dijete, plakao je. Robert je pogledao Tomislava i rekao: &ldquo;Brate, nemamo vremena za plakanje. Plakat ćemo kada sve ovo prođe.&rdquo; Nakon toga Zadrino je tijelo prebačeno u vukovarsku bolnicu, gdje je dr. <strong>Juraj Njavro </strong>utvrdio smrt i da nije patio. Pokopan je na starom groblju blizu bolnice, pod &scaron;ifrom. &Scaron;ifru smo znali nas petorica. &Scaron;ifra je bila broj sanduka.<br /><br /></p> <p>Poslije Blagine smrti nastavljene su žestoke borbe za Vukovar. Branitelji su vratili <strong>izgubljene položaje</strong>, zarobili tri tenka i mnogo tehnike, ali zavladao je defetizam. Kao da je do&scaron;lo do rasula, kažu <strong>Goran Popić </strong>i <strong>Nevenko Mauzer</strong>. Kola su krenula nizbrdo, jednostavno vi&scaron;e nije bilo nikoga tko bi mogao povezati punktove u Borovu naselju i Vukovaru.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-10-andrija-maric-i-blago-zadro.jpgSvečano otvorena nova upravna zgrada Parka prirode Blidinje VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=360766360766Grude.com - klik u svijetSat, 15 Oct 2022 13:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-15-blidinje-upravna-zgrada.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravna zgrada Parka prirode Blidinje svečano je otvorena u petak.<p>&nbsp;</p> <p>Zgrada se nalazi na lokalitetu&nbsp;Masna Luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zami&scaron;ljena je kao znanstveno-istraživačko i okoli&scaron;no-edukacijski centar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je rekao ravnatelj Parka prirode Blidinje&nbsp;Zdravko Kutle&nbsp;u razgovoru za <a title="RTV HERCEG BOSNE" href="http://blidinje.net/svecano-otvorena-nova-upravna-zgrada-parka-prirode-blidinje/" target="_blank">RTV Herceg-Bosne</a>, najvi&scaron;e novca za novu upravnu zgradu dala je Vlada Federacije BiH &ndash;&nbsp;700.000 KM, Županija Zapadnohercegovačka&nbsp;150.000&nbsp;te CISP BiH&nbsp;130.000 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/vgj1iugL9EY" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-15-blidinje-upravna-zgrada.pngSVIJET DO 2048.: Ljudi se vratili na sela, Europa se smatra 'zaostalom'...http://grude.com/clanak/?i=360759360759Grude.com - klik u svijetSat, 15 Oct 2022 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-15-22-krave.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zamislite da je sada 2048. godina i da ste vikend odlučili provesti u jednoj od velikih europskih prijestolnica, bilo da je to Pariz bilo London, Berlin ili Beč. <p>&nbsp;</p> <p>Kamo god dođete, muk, ti&scaron;ina, pusto&scaron;, očajne skupine građana tumaraju u sjeni nekad slavnih građevina. Napu&scaron;tena su i danas popularna odmarali&scaron;ta jer je vi&scaron;a razina mora učinila svoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ruralna područja otkrivaju donekle drukčiju sliku i na njima se nižu blistave tehnolo&scaron;ki sofisticirane kuće osmi&scaron;ljene da bi za&scaron;titile ukućane od pusto&scaron;i<strong> klimatskih promjena </strong>i trajnih pandemija. Ovakva slika budućeg života za tridesetak godina opisana je u jednom od četiri scenarija ne tako daleke budućnosti do kojega su do&scaron;li&nbsp;istraživači s 13 poznatih europskih sveučili&scaron;ta, okupljeni oko projekta Europske komisije IMAJINE, koji je sastavni dio programa Horizon 2020., pi&scaron;e portal Večernjeg lista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scenariji za 2048. godinu objavljeni početkom studenog <strong>pro&scaron;le godine&nbsp;</strong>nai&scaron;li su na velik odjek, a britansko-irski istraživački dvojac Matthew Finch i Marie Mahon ističu da su osmi&scaron;ljeni s namjerom da &ldquo;testiraju na&scaron; osjećaj onoga &scaron;to je važno kada se svijet promijeni. Oni pružaju pozornicu na kojoj se mogu izvesti novi načini razmi&scaron;ljanja kada je riječ o političkim idejama. Pomažu nam u osmi&scaron;ljavanju politika koje su &scaron;iroko prihvaćene i koje se mogu prilagoditi lokalnim potrebama&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Ta se <strong>zami&scaron;ljena budućnost</strong> možda nikada neće dogoditi, ali može nas spriječiti da ne tapkamo u mjestu i pripremiti na sve &scaron;okove u kojima će se svijet neizbježno susresti &ndash; navode Marie Mahon i Matthew Finch uvjereni da je pandemija korone i na&scaron; odgovor na nju već preoblikovao dru&scaron;tva, a razgovor o nejednakostima učinila jo&scaron; hitnijim. Neki od scenarija predstavljaju golem kulturolo&scaron;ki slom diljem Europe koja se ne može složiti oko osnovnih vrijednosti.</p> <p><br /> <strong>Scenarij 1. 3D printer i &ldquo;Tvrđava Europa&rdquo; </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U prvom scenariju napredne tehnologije 3D printera i proizvodnje dovode do visokog prosperiteta u cijeloj Europi. Automatizirano poslovanje proizvodi i distribuira robu na lokalnoj razini, gospodarstvo se razvilo u kružno gospodarstvo. Zbog povećanog blagostanja, EU je narastao te uključuje Tursku, Ukrajinu i Bjelorusiju, &scaron;to ponekad dovodi do novih tenzija na vanjskim granicama. Nakon Putinove ere Rusija je znatno oslabjela. U tom scenariju <strong>prvi musliman</strong>, i to &Scaron;veđanin somalskog podrijetla, bit će izabran za predsjednika Europske komisije 2035. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je EU zbog migracija sve vi&scaron;e i vi&scaron;e kulturno raznolik, svejedno postaje izoliraniji i protekcionistički. <strong>Klimatske izbjeglice</strong> redovito se zaustavljaju na granicama jer visoka razina automatizacije znači da su zemlje manje ovisne o niskokvalificiranim radnicima. Pozivi na veću političku slobodu sve su glasniji. Ljudi u ovakvoj Europi osjećaju snažnu odanost obitelji nastojeći osigurati da im djeca krenu putem prestiža i prosperiteta u &scaron;irem europskom dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Scenarij 2: Život na selu i uz klimatske promjene </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi scenarij podrazumijeva pusto&scaron;enje velikih gradova u kojima se uglavnom zadržavaju siroma&scaron;ne skupine građana i doseljenici. Do 2048. urbana područja su getoizirana mjesta u kojima skučeno žive radnici čiji životni uvjeti najvi&scaron;e podsjećaju na dana&scaron;nju svakodnevicu migranata u Singapuru ili socijalnih četvrti u Melbourneu. Daljnje pandemije i klimatske promjene raselili su mnoge ljude iz gradova i obalnih područja, a život na selu postaje sve popularniji. Borba protiv klimatskih promjena globalni je prioritet i tehnologija čiste proizvodnje sljedeće generacije brzo se &scaron;iri. Ovdje se<strong> nejednakost </strong>temelji na tome tko ima sredstva da&nbsp;se za&scaron;titi od klimatskih promjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>EU mora platiti visoke &ldquo;reparacije za klimu&rdquo; zemljama na globalnom jugu zbog povijesne nejednakosti u emisijama CO2. Te 2048. vi&scaron;e neće biti kapitalizma, već će fokus biti na <strong>malim zajednicama</strong> te na umjetnosti i kulturi, &scaron;to se sve vi&scaron;e diktira iz Azije. To ne znači da je život u 2048. godini uvijek mračan. Svijet se priprema za 39. Ljetne olimpijske igre koje će se održati u Kuala Lumpuru u Maleziji, s tim &scaron;to će osim sporta&scaron;a OI pohoditi književnici, filozofi, ali i heroji nominirani iz cijelog svijeta za napore u borbi protiv klimatske krize. Europljani, Amerikanci i Australci nadaju se osvajanju medalja, ali 2048. godine, kao i u većini drugih, zemlja koja se očekuje da dominira jest Kina, svjetski lider u borbi za preživljavanje klimatskih promjena.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Scenarij 3: Digitalna nejednakost i internetsko državljanstvo </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U trećem je scenariju velika nejednakost između onih koji imaju pristup naprednoj tehnologiji i onih koji su iz nje isključeni. Državljanstvo je postalo digitalni koncept: ljudi mogu živjeti u Australiji a da nikada nisu kročili na europsko tlo i jo&scaron; uvijek su &ldquo;mrežni&rdquo; europski građani. Moguće je privremeno posuditi svoja prava drugima, na primjer u pogledu zdravstvene za&scaron;tite, ili čak međusobno razmjenjivati prava. Većina se ekonomskih aktivnosti odvija <strong>na mreži</strong>, telekomunikacije su norma, a ne iznimka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjerojatnije je da ćete raditi s ljudima iz Kine, Meksika ili Sjedinjenih Država nego s ljudima iz vlastite zemlje. Nejednakost se definira prema tome tko smije raditi i okupljati se u virtualnom prostoru, a tko ne. Oni koji imaju i nemaju u budućnosti nisu definirani mjestom koje se danas naziva domom, već virtualnim prostorom na kojemu smiju raditi, igrati se i okupljati se. <strong>Napredna tehnologija</strong> privilegiranima omogućuje istraživanje, uživanje i zaradu od tih digitalnih okruženja, dok su oni manje sretni zaključani.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Scenarij 4: Lažne vijesti i podijeljena Europa </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjem je scenariju Europa podijeljena na nekoliko tabora, a lažne vijesti nagrizle su povjerenje u<strong> znanost i politiku</strong>. U nekim zemljama ljudi glasaju za političare koji zagovaraju teorije zavjere. Te&scaron;ko je dogovoriti se o&nbsp;pouzdanim izvorima. Iako se neke regije odražavaju na &ldquo;tradicionalne&rdquo; i vjerske vrijednosti, na drugim se mjestima slave brakovi do pet osoba. Jedni &scaron;tite rijeke i planine, dok u nekim regijama digitalni sustavi poput Siri glasovnog asistenta imaju svoja osobna prava pa se na zlostavljanje Sirija gleda kao na maltretiranje kućnog ljubimca. Opća solidarnost između područja naglo je pala. Posjetitelji iz SAD-a, Kine ili Indije ocijenili bi EU 2048. godine prilično zaostalim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neke zajednice imaju napredni pojam <strong>prava životinja </strong>koja po&scaron;tuje osjećaje neljudskog stvorenja i tretira ih kao jednake, dok su se drugi vratili tradicionalnoj konzervativnoj ba&scaron;tini. Ta je fragmentacija pokrenula sve če&scaron;će i ogorčene kulture ratove, sa sporovima oko pitanja poput roda i kulturni identitet.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Scenariji koje smo stvorili testiraju na&scaron; osjećaj onoga &scaron;to je važno kada se svijet promijeni. Oni pružaju pozornicu na kojoj se mogu izvesti novi načini razmi&scaron;ljanja kada je riječ o političkim idejama. Pomažu nam u osmi&scaron;ljavanju politika koje su &scaron;iroko prihvaćene i koje se mogu <strong>prilagoditi </strong>lokalnim potrebama &ndash; kažu istraživači koji kroz project Imajine dokazuju da se nejednakosti u EU povećavaju, suprotno proklamiranoj politici Europske unije o stvaranju teritorijalne kohezije.<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-15-22-krave.pngUkrajinac u Hercegovini: Svi ratovi su slični jedni drugima! I Zelenskog i milijune Ukrajinaca rat je naučio mnogim stvarimahttp://grude.com/clanak/?i=360758360758Grude.com - klik u svijetSat, 15 Oct 2022 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-15-yevhen-stepanenko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novinar, filmski i kazališni redatelj Yevhen Stepanenko više od 20 godina u medijskom je i u području kreativne industrije Ukrajine. <p>&nbsp;</p> <p>Dva mjeseca prije početka velikog rata do&scaron;ao je u Hrvatsku kako bi radio na novom filmu za ukrajinsku televiziju. Nažalost, rat je zaustavio projekt, a Stepanenko je kao posebni dopisnik iz Hrvatske nastavio izvje&scaron;ćivati za vi&scaron;e ukrajinskih medija. U Hrvatskoj je počeo i rad na svom dugometražnom filmu "Abeceda rata", a uz brojne obveze, preuzeo je i onu žiriranja na 23. Mediteran Film Festivalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Je li ovo va&scaron; prvi dolazak u Hercegovinu i koliko ste upoznati s Mediteran Film Festivalom?</strong></p> <p>- Ovo mi je prvi posjet Hercegovini. Mediteran Film Festival poznat mi je iz kritika u medijima. Pogledao sam filmove u natjecateljskom programu i mislim da je to jako dobar izbor. Izbor projekata dobro karakterizira trendove i teme suvremenog dokumentarnog filma.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Redatelj ste, scenarist, novinar i voditelj s bogatom karijerom. &Scaron;to je za vas danas izazov?</strong></p> <p>- Glavni izazov za sve ljude iz kreativne i filmske industrije iz Ukrajine je rat. Popularna je teza da kultura može biti izvan politike. Ali mi ne živimo u nekom drugom svijetu, mi živimo u stvarnosti u kojoj su istodobno rat i mir, rađanje i smrt. Cijeli moj život kao redatelja proučavam tu simultanu stvarnost. Sada mi je jako bitna tema egzistencije civila u ratu, transformacije civila u vojnika te tema ratom razdvojenih obitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Rat vas je "uhvatio" u Hrvatskoj?</strong></p> <p>- Da, dva mjeseca prije početka velikog rata i napada Rusije na Ukrajinu do&scaron;ao sam u Hrvatsku kako bih se pripremio za snimanje filma o Hrvatskoj za ukrajinsku televiziju. Planirao sam napraviti dokumentarnu seriju o izazovima s kojima su se suočile Hrvatska i druge zemlje u regiji nakon zavr&scaron;etka rata. Ovo iskustvo je vrlo važno za Ukrajinu. Nažalost, rat je zaustavio ovaj projekt.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Od samog početka velik broj ljudi rat u Ukrajini uspoređuje s onim &scaron;to se dogodilo u na&scaron;oj zemlji devedesetih. Vidite li i vi sličnosti?</strong></p> <p>- Svi ratovi su slični jedni drugima. Uvijek jedna strana napada, druga se brani, uvijek netko pobjeđuje, a netko gubi. Glavna sličnost između na&scaron;eg rata i rata u Hrvatskoj i regiji je u tome &scaron;to je rat u Ukrajini i rat ovdje rat za neovisnost, odnosno obrana svojih teritorija.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: S obzirom na to da ste i sami novinar, kako biste ocijenili medijsko izvje&scaron;tavanje iz Ukrajine? Koliko je slika koju dobivamo objektivna i istinita?</strong></p> <p>- Rat u Ukrajini zovu "hibridnim ratom". Ovo je jedan od prvih ratova koji se stvarno vodi i online. Bitke se često prenose uživo na FB-u ili TikToku, svatko može vidjeti rat iznutra, očima vojnika. Ta otvorenost rata i istodobno nekontrolirano pu&scaron;tanje informacija iz prve ruke na prvoj crti - daje priliku da se provjeri govore li mediji istinu o ratu. Ovo je opasan rat za medije i novinare. Već su poginula 32 novinara te, nažalost, ne mislim da su to zadnje žrtve. U ovakvim uvjetima rad medija i dokumentarista pravi je podvig.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Glumac na čelu države u povijesnom trenutku. Kakvo je va&scaron;e mi&scaron;ljenje o Volodimiru Zelenskom kao glumcu te Volodimiru Zelenskom kao predsjedniku države? Jeste li možda imali priliku surađivati s njim u nekom od va&scaron;ih projekata?</strong></p> <p>- Riječ glumac za Zelenskog odavno je pro&scaron;lost. On je predsjednik zemlje koja vodi rat, a prema mi&scaron;ljenju većine Ukrajinaca, 71 posto podržava njegove postupke. Zelenski dobro radi svoj posao. Za sve koji ga osobno poznaju to nije bio &scaron;ok - i prije rata Zelenski je bio uspje&scaron;an, čvrst producent vlastitog holdinga koji je proizvodio filmove i TV serije te donosio dobar novac. Naravno, bilo je određenih pitanja o njegovim kvalifikacijama za predsjednika, ali rat ga je brzo naučio, kao i milijune Ukrajinaca. I nastavlja podučavati. S njim smo radili na nekoliko projekata, uvijek vrlo stručno i odgovorno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Koliko ste danas u kontaktu s kolegama kulturnjacima u Ukrajini, koliko su im sva ova događanja otežala život i uopće unazadila kulturnu scenu?</strong></p> <p>- Tijekom rata britanskom premijeru Churchillu predstavljen je proračun zemlje. Prelistavajući dokument, upitao je:</p> <p>- A gdje su izdaci za kulturu?</p> <p>- Dakle, rat traje! Koja kultura?</p> <p>- Ako nema kulture, za&scaron;to se mi borimo? - iznenadio se Churchill.</p> <p>Naravno, sa stajali&scaron;ta - sada - financiranje i potpora kulturi nije na prvom mjestu. Ali novčić uvijek ima dvije strane, a sada vidimo kako ukrajinska kultura i kinematografija pronalaze svoj put u svijetu, a svijet otkriva Ukrajinu i njezinu kulturu. Mislim da je to veliki izazov ne samo za Ukrajinu, potraga za vlastitim kulturnim "ja" tijekom rata. Svi sada traže nekog novog "ja", "tko smo", "gdje smo sada i kamo idemo".</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kao Ukrajinac, kako vidite blisku budućnost svoje zemlje? Mislite li da je mir izgledan u neko skorije vrijeme?</strong></p> <p>- Za Ukrajinu je riječ "mir" sinonim riječi "pobjeda". Shvatite, konačno - svijet vi&scaron;e neće biti isti kao prije. Europa mora prihvatiti novu stvarnost u kojoj se rat ne može zaustaviti po volji dužnosnika u Bruxellesu ili SAD-u. Za nas je ovo rat za opstanak nacije. Mislim da čak i ako Putin upotrijebi nuklearno oružje, to će biti dug rat. Možda godinu dana ili vi&scaron;e. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-15-yevhen-stepanenko.jpgŠvedska se zatvara za migrante i izbjeglice! Policiji se dozvoljavaju stalne racije, povećavaju zatvori, zabranjuje prosjačenjehttp://grude.com/clanak/?i=360756360756Grude.com - klik u svijetSat, 15 Oct 2022 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-15-22-svedska-vlada.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulf Kristersson, vođa Stranke umjerenih, u ponedjeljak će postati 35. švedski premijer. U novoj vladi sjedit će ministri Demokršćana i Liberala, ali ključne glasove za opstanak desne koalicije u parlamentu daju Švedski demokrati, domoljubna, tradicionalna stranka.<p><br />Unatoč tome &scaron;to ostali partneri njegovu stranku ipak nisu pustili u vladu, lider &Scaron;vedskih demokrata Jimmie &Aring;kesson je sa svojih 20.5% glasova na izborima osigurao snažan utjecaj na koalicijsku politiku i odlučivanje, kako u parlamentarnim odborima tako i u ministarstvima. &Scaron;vedski demokrati tako će imati poseban ured u vladi sa svojim stranačkim predstavnicima.<br /><br /></p> <p>"Dobili smo mandat &scaron;vedskog naroda na izborima i to shvaćamo vrlo ozbiljno. Zbog toga smatramo da je promjena ne samo neophodna nego i moguća. Nas četvero možemo ponuditi promjenu. Na&scaron;a vlada bit će trostranačka i blisko će surađivati sa &Scaron;vedskim demokratima u parlamentu", rekao je 59-godi&scaron;nji Ulf Kristersson novinarima u petak ujutro.<br /><br /></p> <p>U petak su tako predstavljene reforme u sedam područja, a to su: zdravstveni sustav, klima i energija, kriminalitet, migracije i integracija, &scaron;kolstvo, razvoj i financije kućanstva. Liberalne reforme svode se na za&scaron;titu prava na pobačaj ustavnim zakonom, vi&scaron;e sati &scaron;vedskog jezika i matematike u &scaron;kolama te bolju skrb o učenicima s pote&scaron;koćama u učenju. U svemu ostalom, posebice u poglavljima kriminaliteta te migracija i integracija, vidljiv je snažan utjecaj &Scaron;vedskih demokrata.<br /><br /></p> <p>&Scaron;vedska, dakle, vi&scaron;e neće biti zemlja otvorena prido&scaron;licama, kako izbjeglicama tako ni ekonomskim migrantima. Prema željama &Scaron;vedskih demokrata, broj azilanata koje će &Scaron;vedska primiti u okviru raspodjele unutar Europske unije bit će smanjen na 900 godi&scaron;nje, a njihova će prava biti spu&scaron;tena na minimum koji propisuje EU.<br /><br /></p> <p>Moguće je čak da će &Scaron;vedska, po uzoru na Dansku, azilante prvo slati u posebne centre unajmljene u trećim zemljama, poput Kosova ili Moldavije, a tek po pozitivnom rje&scaron;avanju njihovih zahtjeva pu&scaron;tati u zemlju.<br /><br /></p> <p>Azilantima i ostalim imigrantima prijeti deportacija već i zbog "neprihvatljivog pona&scaron;anja", &scaron;to god to značilo. Osim batine, azilantima se nudi i mrkva u vidu financijskog poticaja da se dobrovoljno vrate u rodnu zemlju.<br /><br /></p> <p>Otežat će se i dolazak ekonomskih emigranata, posebice onih slabije obrazovanih, te postrožiti uvjeti za stjecanje &scaron;vedskog državljanstva, koje je trenutačno prilično jednostavno ishoditi - praktički jedini uvjet je pet godina legalnog boravka. Svim imigrantima bit će također ograničene socijalne beneficije, poput porodiljne naknade, dječjeg doplatka ili tumača prilikom posjeta liječniku, dok ne postanu &scaron;vedski državljani.<br /><br /></p> <p>Treba imati na umu da je 20 posto &scaron;vedskih građana rođeno u inozemstvu, a jo&scaron; najmanje pet posto ima roditelje koji su rođeni u inozemstvu.<br /><br /></p> <p>Velike promjene dogodit će se u pravosudnom, zatvorskom i policijskom sustavu, &scaron;to nije nimalo čudno s obzirom na drastičan porast broja smrtno stradalih u oružanim obračunima kriminalnog podzemlja posljednjih godina.<br /><br /></p> <p>Tako će se vjerojatno kriminalizirati sama pripadnost organiziranim klanovima i olak&scaron;ati deportacija počinitelja te&scaron;kih kaznenih djela ako nisu &scaron;vedski državljani. Bit će uvedena i zabrana dolaska u određena gradska područja za osuđene prijestupnike, koja može potrajati i do 10 godina.<br /><br /></p> <p>Policiji će biti omogućeno provoditi racije mimo sumnje u počinjenje kaznenog djela. Među ostalim, planirano je intenzivno &scaron;irenje kazneno-popravnih ustanova te zabrana prosjačenja.<br /><br /></p> <p>Utjecaj Stranke umjerenih i Demokr&scaron;ćana vidljiv je u najavi smanjenja poreza, ponovnom pu&scaron;tanju u pogon dvaju zatvorenih nuklearnih reaktora, izgradnji novih nuklearki te promjeni klimatskih ciljeva sa "100% obnovljivo" na "100% nefosilno".<br /><br /></p> <p>&Scaron;vedska je godinama, uglavnom tijekom socijaldemokratskih vlada, gasila nuklearne reaktore i njihov broj s 12 smanjila na &scaron;est. Unatoč tome, &Scaron;vedska je tijekom 2022. godine postala najveći izvoznik električne energije u Europi. Njena je visoka cijena rezultat stanja na europskom trži&scaron;tu energenata, a ne manjkave proizvodnje, pi&scaron;e Index.hr.<br /><br /></p> <p>Nadalje, &Scaron;vedska je dugo bila poznata kao iznimno velikodu&scaron;na prema potrebitima, dajući čak jedan posto vlastitog BDP-a (oko 5.5 milijardi eura) kao pomoć zemljama u nevoljama, kao &scaron;to su Irak, Afganistan i Sirija. Pod novom vladom pomoć će biti smanjena na 0.85 posto BDP-a.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-15-22-svedska-vlada.jpgPutin: Izravni sukob s NATO-m vodio bi globalnoj katastrofi!http://grude.com/clanak/?i=360752360752Grude.com - klik u svijetFri, 14 Oct 2022 20:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-05-putin_nuclear.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u petak da bi eventualni izravni sukob snaga NATO-a s Rusijom vodio do "globalne katastrofe".<p>&nbsp;</p> <p>"Nadam se da su oni koji o tome govore dovoljno pametni da ne poduzimaju takve korake", rekao je Putin na novinskoj konferenciji u kazahstanskom glavnom gradu Astani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je da nema planova o daljnjoj mobilizaciji. "Djelomična mobilizacija" koju je objavio pro&scaron;log mjeseca zavr&scaron;ava i bit će gotova kroz dva tjedna, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upitan žali li zbog sukoba s Ukrajinom rekao je "ne", dodajući da Rusija čini pravu stvar. Naglasio je da cilj Rusije nije uni&scaron;titi Ukrajinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za pregovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom rekao je da "nema potrebe", dodajući da jo&scaron; nije donio odluku o eventualnom sudjelovanju na skupu G20 koji se održava na Baliju u Indoneziji sljedeći mjesec.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Putin je rekao i da događaji u Ukrajini nisu utjecali na odnose Rusije s drugim postsovjetskim državama. Iako su neke zemlje bile zabrinute to nije utjecalo na "karakter i dubinu odnosa Ruske Federacije s tim zemljama".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njemačku čini "gre&scaron;ku" stavljajući kao prioritet odnose s NATO-om iznad nacionalnih interesa, naglasio je ruski predsjednik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-05-putin_nuclear.jpgRabljeni automobili skuplji za 40 posto http://grude.com/clanak/?i=360744360744Grude.com - klik u svijetThu, 13 Oct 2022 23:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-26-vw-golf-7-facelift-vorstellung05.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za imalo pristojan rabljeni auto potrebno je više od 20.000 KM.<p>&nbsp;</p> <p>Trend povećanja cijena rabljenih automobila na trži&scaron;tu koji je nametnula pandemija koronavirusa nastavio se s krizom u Ukrajini. Prema riječima sugovornika iz autokuća, cijena vozila koja se prodaju na području RS-a u posljednjih godinu dana veća je za 40%, s tendencijom daljnjeg rasta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U usporedbi s razdobljem od prije tri godine, cijene su čak i dvostruko veće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prije tri godine mogli ste kupiti pristojan rabljeni automobil za nekih 10.000 KM, lani za oko 15.000, a sada se to ne može. Za imalo pristojan rabljeni auto potrebno je vi&scaron;e od 20.000 KM - kažu prodavači automobila. Unatoč tome, potražnja za automobilima, kako tvrde trgovci, nije pala i građani stalno obilaze autosalone.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prva opcija za koju potencijalni kupci pitaju je koliko tro&scaron;i. Zatim ide sve ostalo. Vozila koja se prodaju u RS-u su rabljena i uvezena iz EU-a. Tražene su sve marke. Nema tu nekog posebnog biranja. Najbolje &ldquo;idu&rdquo; automobili stari oko pet godina - obja&scaron;njavaju prodavači.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Građani koji žele u ovom razdoblju kupiti automobil kažu kako su na trži&scaron;tu cijene &ldquo;paprene&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Nedavno sam bio kod čovjeka koji je prodavao automobil za 30.000 KM. Automobil je star &scaron;est godina i on ga je prije tri godine platio 25.000 KM. Znači, sad će na njemu jo&scaron; i zaraditi 5000 KM. Eto toliko su cijene automobila skočile pa ljudi koji su prije tri godine kupili automobile mogu lagano zaraditi na njima - priča jedan Banjolučanin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, smatra da se poremećaj u autoindustriji, koji vlada od početka pandemije, sigurno neće popraviti bar jo&scaron; dvije godine. - Linije opskrbe automobilima su upitne. Rokovi isporuka također. Praktički je na terenu konfuzna situacija. Kupovna moć građana opada zbog rasta cijena i to utječe na to da se sada ponajprije kupuju rabljeni automobili - kaže.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-26-vw-golf-7-facelift-vorstellung05.jpgPutine prekini rat i saberi se, usput reci Valentini da se ošišahttp://grude.com/clanak/?i=360743360743Grude.com - klik u svijetThu, 13 Oct 2022 23:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-13-valentinapetrenko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruska zastupnica s kosom koja prkosi gravitaciji hit je na društvenim mrežama.<p><br />Valentina Petrenko, koja sada ima 67 godina, bila je zastupnica od 2001. do 2018., predstavljajući Republiku Hakasiju u južnom Sibiru. Zvali su je u emisije samo zbog frizure. Iako vi&scaron;e nije u visokoj politici i dalje je članica Putinove Jedinstvene Rusije, a imidž nije promijenila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-13-valentinapetrenko.jpgO atomskoj bombi sve se otvorenije govori, NATO-ov visoki dužnosnik dao čudnu izjavu oko odgovora Rusiji ako se najgore dogodihttp://grude.com/clanak/?i=360733360733Grude.com - klik u svijetWed, 12 Oct 2022 20:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-12-atomska.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednjih tjedana puno se raspravljalo o tome hoće li i u kojim okolnostima ruski predsjednik Vladimir Putin narediti korištenje nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.<p>&nbsp;</p> <p>Danas je dužnosnik NATO-a rekao da bi ruski nuklearni udar "promijenio smjer rata" te bi gotovo sigurno uzrokovao fizički odgovor Ukrajine, saveznika i NATO-a.<br /><br /></p> <p>Visoki dužnosnik NATO-a je, javlja Sky News, ustvrdio da bi bilo kakvo kori&scaron;tenje nuklearnog oružja u Ukrajini imalo "posljedice bez presedana" za Rusiju.<br /><br /></p> <p>"Takvo &scaron;to bi gotovo sigurno izazvalo fizički odgovor mnogih saveznika, a vjerojatno i samog NATO-a", rekao je dužnosnik.<br /><br /></p> <p>Dužnosnik je dodao da Moskva nuklearne prijetnje koristi prvenstveno kako bi odvratila članice NATO-a i druge zemlje od izravnog uplitanja u rat u Ukrajini.</p> <p><br />Međutim, riječ vjerojatno mnoge je zbunila u ovom slučaju i postavlja se otvoreno pitanje, bi li NATO reagirao sigurno ako Rusija iskoristi atomsku bombu u ratu u Ukrajini.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-12-atomska.jpgDječji dodatak u iznosu od 103 KM u FBiH u studenom za 80.000 djecehttp://grude.com/clanak/?i=360719360719Grude.com - klik u svijetTue, 11 Oct 2022 12:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-31-018_konvertibilna_marka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Primjena Zakona o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH, koji propisuje jednak dječji dodatak u svim županijama, počela je u listopadu..<p>&nbsp;</p> <p>Isplata prvog dodatka očekuje se u studenom. Navedeni zakon propisuje da će dječji dodatak iznositi 19 posto najniže plaće u Federaciji, &scaron;to je trenutačno 103,20 konvertibilnih maraka te da će pravo na njega imati djeca do 18. godine života, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <h2>Tko ima pravo na dodatak</h2> <p>Naime, Zakon o materijalnoj podr&scaron;ci obitelji s djecom u Federaciji BiH usvojen je u svibnju, a objavom u Službenim novinama FBiH početkom srpnja stupio je na snagu. Njegova primjena počinje tri mjeseca nakon stupanja na snagu, odnosno početkom listopada, kada bi Centri za socijalni rad trebali krenuti sa zaprimanjem zahtjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjena je kako će najmanje petina ili 80.000 djece imati pravo na ovaj dodatak. Kako je ranije naveo federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača, predloženi zakon jamči da će se dječji dodatak povećavati godi&scaron;nje kako bude dolazilo do redovitog usklađivanja najniže plaće, &scaron;to je osigurano uredbom Vlade Federacije BiH. Kada je riječ o uvjetima koje obitelji trebaju ispuniti da bi ostvarile navedeno pravo, zakon propisuje da je riječ o onima čiji prihodi po članu obitelji ne prelaze 20 posto od prosječne plaće u Federaciji. To u praksi znači da za ostvarenje ovog prava mjesečna primanja po članu obitelji neće moći iznositi vi&scaron;e od 40 posto najniže plaće, &scaron;to je trenutačno 217,20 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjerice, kako bi se ostvarilo pravo na dječji dodatak, prihod tročlanog kućanstva ne može biti veći od 651,60 KM, četveročlanog od 868,80 ili peteročlanog od 1086 KM. - Procijenjeno je da će ovim zakonom svako dijete u Federaciji BiH, koje dolazi iz socijalno ugrožene obitelji, do svoje 18. godine dobiti oko 25.000 KM pomoći - kazao je ministar Drljača. Ovo će se pravo financirati iz proračuna Federacije BiH. Također, važno je naglasiti da se djetetu koje ispunjava uvjete pravo na dječji dodatak priznaje od dana podno&scaron;enja zahtjeva za ostvarivanje prava od zakonskog zastupnika djeteta. Važno je naglasiti i da pravo na dječji dodatak traje dok postoje uvjeti za ostvarivanje prava, a najdulje 12 mjeseci.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Obnavljanje zahtjeva</h2> <p>- Zakonski zastupnik djeteta koje je ostvarilo pravo na dječji dodatak dužan je obnoviti zahtjev za nastavak ostvarivanja prava na dječji dodatak u mjesecu prije isteka prava. Ako zakonski zastupnik djeteta u roku ne podnese zahtjev i ne dostavi dokaze o ispunjavanju uvjeta za nastavak ostvarivanja prava, pravo na dječji dodatak prestaje - stoji u zakonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To znači da će roditelji ili skrbnici mjesec dana prije isteka godine dana sami morati, bez poziva, donijeti u Centar potrebnu dokumentaciju kojom dokazuju da i dalje ostvaruju pravo na dječji dodatak. Isti zakon, uz dječji dodatak, definira i naknadu za nezaposlene rodilje. Visina iznosa mjesečne naknade rodiljama je 55 posto od najniže plaće u FBiH, a naknada će se isplaćivati u razdoblju od 12 mjeseci, oko 298 KM mjesečno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budući da se to pravo ostvaruje kroz županijske proračune, županijama je ostavljena mogućnost da tu naknadu povećaju, &scaron;to su pojedine izmjenama svojih zakona i propisa i napravile. Procjena je da će godi&scaron;nje biti ne&scaron;to vi&scaron;e od 9000 korisnica ovog prava na području Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-31-018_konvertibilna_marka.jpgRusija (više) nema milosti, ukrajinskom narodu neka je Bog na pomoćihttp://grude.com/clanak/?i=360710360710Grude.com - klik u svijetMon, 10 Oct 2022 22:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-10-sergej-surovikin-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rusija je krenula u totalnu ofanzivu u Ukrajini, nakon što su im Ukrajinci nanijeli nekoliko većih gubitaka.<p>&nbsp;</p> <p>Danas je ubijeno najmanje 14 civila, 64 ih je ranjeno, napadnuta je elektroenergetska mreža, nema struje u mnogim dijelovima zemlje. Već je hladno, a zima tek dolazi... mnogi žele pobjeći iz gradova, a u Kijevu pozivaju sve stanovnike i tvrtke da ograniče potro&scaron;nju struje od 17 do 22 sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rat je nanio veliku &scaron;tetu energetskoj mreži, a nuklearna elektrana Zaporižja u južnoj Ukrajini je u hladnom ga&scaron;enju nakon &scaron;to su je okupirale ruske snage. Ta nuklearna elektrana proizvodi otprilike petinu električne energije u Ukrajini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dužnosnici pozivaju stanovni&scaron;tvo da se opskrbe čime god mogu, od drva za ogrjev do električnih generatora. Strahuje se od poremećaja u sezoni centraliziranog grijanja kućanstava za koje se te&scaron;ko pripremiti jer bi puno različitih stvari moglo poći po zlu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A granatiranje Kijeva nosi potpis Sergeja Surovikina, surovog vojnog veterana koji je služio u ratu Sovjetskog Saveza u Afganistanu 80-ih godina. Koliko je surov potvrđuje i činjenica da je pred kraj SSSR-a 1991. godine naredio vojsci da otvori vatru na prosvjednike protiv tog režima. Ubijeno je troje ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 2017. predvodio je ruske snage u Sirijskom ratu. Optužen je za neselektivno bombardiranje, kori&scaron;tenje kemijskog oružja u napadima. Po reputaciji je nemilosrdan i brutalan, a vojni analitičar Forbes McKenziea za njega kaže da je heroj biv&scaron;e sovjetske republike, odnosno da ga se takvim smatra u Rusiji... nije dobro.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-10-sergej-surovikin-1.jpgZbog milijunske pljačke INE nova uhićenjahttp://grude.com/clanak/?i=360699360699Grude.com - klik u svijetMon, 10 Oct 2022 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-02-uskok070416.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istražitelji su u međuvremenu otkrili da je postojala još jedna slična, paralelna "priča"<p>&nbsp;</p> <p>Policija i USKOK jutros su započeli jo&scaron; jednu akciju uhićenja na zagrebačkom području. Kako neslužbeno doznaje Jutarnji list, radi se o akciji koja je povezana s plinskom aferom u kojoj je nedavno uhićen Inin direktor Damir &Scaron;kugor, a zajedno s njim i suvlasnici tvrtke OMS Upravljanje Goran Husić i Josip &Scaron;urjak te direktorica Plinare istočne Slavonije Marija Ratkić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, radilo se o, prema optužbi, protuzakonitoj prodaji plina tvrtki OMS Upravljanje po fiksnoj cijeni od nepunih 20 eura po megavatsatu, pri čemu je Ina, s obzirom na to da je OMS Upravljanje isti taj plin prodavao i do 200 eura po megavatsatu, o&scaron;tećena za milijardu kuna. Gotovo pola milijarde kuna zavr&scaron;ilo je na računu oca Damira &Scaron;kugora, &scaron;ibenskog umirovljenika Dane &Scaron;kugora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istražitelji su u međuvremenu otkrili da je postojala jo&scaron; jedna slična, paralelna "priča" u kojoj su direktori iz Ine poku&scaron;ali ostvariti dodatnu osobnu zaradu kroz trgovinu plinom s jo&scaron; jednom tvrtkom. Navodno se ne radi o enormnim iznosima kao u slučaju Damira &Scaron;kugora i OMS ulaganja. No, po svemu sudeći istraga će se sada za ovaj novi slučaj pro&scaron;iriti u odnosu na Damira &Scaron;kugora, ali i jo&scaron; jednog direktora u Ini, kao i na direktora tvrtke s kojom je ugovorena prodaja plina ispod trži&scaron;nih cijena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok se Damir &Scaron;kugor i dalje nalazi u istražnom zatvoru, njegov kolega iz Ine Stjepan L. i direktor tvrtke za trgovinu plinom Vlado M. jutros su uhićeni te se nad njima provodi kriminalističko istraživanje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-02-uskok070416.jpgNovi tjedan, nove, veće cijene goriva!http://grude.com/clanak/?i=360690360690Grude.com - klik u svijetSun, 09 Oct 2022 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-10-gorivo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novo poskupljenje goriva u Bosni i Hercegovini je neizbježno zbog rasta nabavnih cijena<p>&nbsp;</p> <p>Kako doznaje portal Radiosarajevo.ba nova poskupljenja naftnih derivata uslijedit će početkom tjedna. Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, za ovaj portal je rekao da Bosna i Hercegovina uvijek po pitanju cijena nafte gleda u pravcu susjeda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema njegovim riječima, ne treba postavljati pitanje da li ćemo naći alternativu za "crno zlato" iz Rusije. Dalje prognoze, kaže Bečarević, nisu dobre. Najavio je da bi cijena dizela mogla ići do četiri marke. Naglasio je da su razlozi rasta nabavnih cijena globalna događanja koje su na sceni, a tiču se moguće recesije i promjene u politici zemalja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U odnosu na petak, 7. listopad, jutros u Sarajevu, obje vrste goriva (dizel i benzin 95) skuplji su za pet feninga. Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata 8. listopad, u Federaciji BiH bio je sljedeći:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 &ndash; BMB 95 iznosi od 2,71 do 2,91 KM/litru; - Premium bezolovni benzin 98, BAS EN 228 &ndash; BMB 98 iznosi od 2,86 do 3,76 KM/litru; - Dizel BAS EN 590 (10 ppm) iznosi od 3,11 do 3,41 KM/litru. Benzin i dizel gorivo poskupjet će i u Republici Srpskoj. To je potvrdio predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori RS Dragan Tri&scaron;ić. Naglasio je da u posljednjih 30 dana nije bilo značajnih promjena cijena naftnih derivata na trži&scaron;tu RS.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Već početkom ovoga tjedna kompanije iz Europe koje se bave prodajom derivata, kao i rafinerije iz kojih se distributeri nabavljaju, povećale su cijene dizela", naveo je Tri&scaron;ić, prenosi Srpskainfo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-10-gorivo.jpgEksplozija na Krimskom mostu VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=360674360674Grude.com - klik u svijetSat, 08 Oct 2022 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-08-krim-most-eksplozija1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stižu vijesti o eksploziji na Krimskom mostu, koji spaja Krim s Rusijom.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je vidljivo na prvim snimkama vidi se kako je dio mosta sru&scaron;en, a na dijelu mosta sa željeznčikom prugom bijesni požar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neki izvje&scaron;taji spominju kako je je most pogođen nekim projektilom, dok drugi pak pi&scaron;u kako je eksplozija rezultat akcije ukrajinskih boraca. Ruski mediji pi&scaron;u da je eksplodirao vagon cisterna, ali ne pi&scaron;u o uzroku eksplozije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promet je obustavljen na cestovnom i željezničkom mostu, otvorenom 2018. kako bi spojio Krim s ruskom prometnom mrežom.<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/s2C2RVe_Wf8" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /></p> <p>- Gori spremnik s gorivom na jednom dijelu Krimskog mosta. Lukovi nisu o&scaron;tećeni, objavila je RIA, citirav&scaron;i pokrajinskog dužnosnika, no nije navela uzrok.<br /><br /></p> <p>Agencija Reuters prenijela je izvje&scaron;ća ukrajinskih medija, koji tvrde da se na mostu dogodila eksplozija oko 6 sati, a na snimkama objavljenima na Twitteru vidi se kako gore brojni vagoni s gorivom na željezničkom dijelu mosta, dok je dio cestovnog mosta znatno o&scaron;tećen.<br /><br /></p> <p>Reuters nije mogao nezavisno potvrditi ta izvje&scaron;ća i snimke.</p> <p><br />Ruski predsjednik<strong> Vladimir Putin</strong> otvorio je Krimski most 2018., nakon &scaron;to je Rusija anektirala Krim 2014., koji je prije bio pod upravom Ukrajine, &scaron;to je dovelo do uvođenja sankcija i pogor&scaron;anja odnosa sa Zapadom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-08-krim-most-eksplozija1.jpgOmiljeni jutarnji proizvod Europi postaje luksuzhttp://grude.com/clanak/?i=360662360662Grude.com - klik u svijetFri, 07 Oct 2022 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-13-kava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Finska je sa 43,6 posto zabilježila najveći godišnji skok cijena kave.<p>&nbsp;</p> <p>Cijene kave u Europskoj uniji (EU) u kolovozu su porasle za 16,9 posto na godi&scaron;njoj razini, pokazuju najnoviji podaci statističkog ureda europskog bloka Eurostat, javlja Anadolu Agency (AA).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rastuće cijene učinile su "ovaj jutarnji proizvod gotovo luksuzom", navodi Eurostat u izvje&scaron;taju objavljenom u četvrtak. Cijena svježeg punomasnog mlijeka također je u prosjeku vi&scaron;a za 24,3 posto, dok je cijena svježeg nemasnog mlijeka porasla za 22,2 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijene &scaron;ećera su u kolovozu porasle za 33,4 posto na godi&scaron;njem nivou, &scaron;to je također &scaron;alicu kave učinilo skupljom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Finska je sa 43,6 posto zabilježila najveći godi&scaron;nji skok cijena kave, dok je Mađarska zabilježila rast cijena punomasnog mlijeka za 51,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najveći godi&scaron;nji rast cijena &scaron;ećera od 109,2 posto zabilježen je u Poljskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-13-kava.jpgBiden na sastanku sa stranačkim kolegama iznio zabrinjavajuće tvrdnje: Rizik od nuklearnog 'Armagedona' najveći u posljednjih 60 godinahttp://grude.com/clanak/?i=360661360661Grude.com - klik u svijetFri, 07 Oct 2022 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-07-joe-biden.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je rizik od nuklearnog "Armagedona" na najvišem nivou od kubanske raketne krize 1962. godine.<p><br />Biden je rekao da se ruski predsjednik Vladimir Putin "ne &scaron;ali" kada govori o kori&scaron;tenju taktičkog nuklearnog oružja nakon pretrpljenih neuspjeha u Ukrajini.<br /><br /></p> <p>SAD je poku&scaron;avao pronaći način na koji bi Putin iza&scaron;ao iz rata, dodao je Biden. SAD i EU ranije su rekli da Putinovo zveckanje nuklearnim oružjem treba shvatiti ozbiljno. <br /><br /></p> <p>"Prvi put od kubanske raketne krize imamo direktnu prijetnju upotrebom nuklearnog oružja, ako se stvari nastave putem kojim su i&scaron;le", rekao je Biden kolegama demokratima.<br /><br /></p> <p>Dodao je da se nismo suočili s mogućno&scaron;ću "Armagedona" od Kennedyja i kubanske raketne krize.<br /><br /></p> <p>Godine 1962. SAD i Sovjetski Savez - pod predsjednikom Kennedyjem i Nikitom Hru&scaron;čovom - bili su blizu nuklearnog obračuna oko postavljanja ruskog nuklearnog oružja na Kubi.<br /><br /></p> <p>Taj događaj je, smatraju mnogi stručnjaci, najbliže &scaron;to je svijet ikada do&scaron;ao nuklearnom ratu u punoj mjeri.<br /><br /></p> <p>Biden je rekao kolegama demokratima da bi upotreba taktičkog nuklearnog, biolo&scaron;kog ili kemijskog oružja mogla brzo izmaknuti kontroli.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-07-joe-biden.jpgU Srbiji Plenkovića proglasili glavnim ustašom! Premijer: Da nemate za benzin pomogli bi vam, a ovako nema ruske naftehttp://grude.com/clanak/?i=360655360655Grude.com - klik u svijetThu, 06 Oct 2022 13:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-22-andrej.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premijer Andrej Plenković je u Pragu gdje se održava prvi sastanak Europske političke zajednice. <p>&nbsp;</p> <p>Poručio je kako je to prigoda da vi&scaron;e od 40 zemalja svijeta raspravi sigurnosnu i energetsku situaciju u Europi.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Ovo je novi poku&scaron;aj razgovora na jedan neposredan način - rekao je uoči sastanka, prenosi<a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/izjava-premijera-plenkovica-iz-praga---745669.html?itm_source=HomeTopRow&amp;itm_medium=Dnevnik&amp;itm_campaign=Naslovnica" target="_blank"> Dnevnik.hr</a>. <br /><br /></p> <p>Komentirao je i nove optužbe koje stižu iz Srbije. Podsjetimo, predsjednica srbijanske vlade Ana Brnabić izjavila je kako je Hrvatska stopirala Srbiji dovod nafte preko naftovoda Janaf, u sklopu novog europskog paketa sankcija Rusiji te ustvrdila da se Hrvatska pokazala kao neprijateljska zemlja. Plenkovića su prozvali glavnim usta&scaron;om.<br /><br /></p> <p>- Vidio sam besprizorne i burne reakcije iz Srbije. Ja sam očigledno glavni usta&scaron;a tamo. Srbija ne može sjediti na dvije stolice - rekao je Plenković te dodao kako Srbija može dobiti koju god naftu želi, samo ne rusku.<br /><br /></p> <p>- Kad bi im gospodarstvo bilo na koljenima, da građani nemaju benzin, to je drugo. Ali da će Srbija imati jeftiniju naftu, a mi? &Scaron;to ćemo mi biti budale? - rekao je.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Ja sam prvi puta doživio da sam ja usta&scaron;a, to je jedna retorika van svih okvira i svake pameti. Srbija neće biti ugrožena - poručio je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-22-andrej.jpgEU 'SREDILA' SRBIJU! Vučiću skočio tlak, optužuje Hrvatsku i najavljuje žestok odgovorhttp://grude.com/clanak/?i=360649360649Grude.com - klik u svijetThu, 06 Oct 2022 11:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-06-vucic-aleksandar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Države Europske unije glasale su za osmi paket sankcija Rusiji koje podrazumijevaju ograničavanje cijena ruske nafte koje izvoze treće zemlje. <p><br />Nakon usvajanja ove odluke Srbija neće moći uvoziti naftu iz Rusije preko Janafa, čime su se sankcije uvedene Moskvi prenijele i na Srbiju.<br /><br /></p> <p>Prvobitni prijedlog Europske komisije predviđao je izuzetak kad je riječ o snabdijevanju iz Jadranskog naftovoda, ali je na inzistiranje pojedinih država članica EU taj prijedlog odbijen jer je stav da nema opravdanja zbog kojeg bi Srbija bila izuzeta, pi&scaron;e <a href="https://nova.rs/vesti/politika/srbiji-uvedene-sankcije-na-rusku-naftu-vucic-pobesneo/" target="_blank">Nova.rs</a>.<br /><br /></p> <p>"Srbija ne uvodi sankcije Rusiji, stoga ne bi trebala profitirati od derogacije. Ostale države članice (EU) su se složile s ovim stavom", rekao je jedan diplomatski izvor koji je bio uključen u razgovore o novom paketu sankcija, prenosi Radio Slobodna Europa.<br /><br /></p> <h3>Vučić pobjesnio<br /><br /></h3> <p>Ovakva odluka, prema pisanju režimskih medija, &scaron;okirala je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji smatra, kako se navodi, da je Hrvatska najodgovornija za blokadu koja je uvedena Srbiji.<br /><br /></p> <p>Prema najavama, Vučić bi se trebao oglasiti ovim povodom, a glavni razlog zbog kojeg je predsjednik Srbije nezadovoljan odlukom EU jest taj &scaron;to je Bugarska, u kojoj posluje ruski Lukoil, dobila povla&scaron;ten položaj, odnosno izuzeće.<br /><br /></p> <p>Premijerka Srbije Ana Brnabić, govoreći o uvođenju sankcija Srbiji, rekla je da ova odluka sve promijenila.<br /><br /></p> <p>"Govorila sam da će predsjednik biti pod ogromnim pritiskom. Danas, nakon ove sramotne odluke Europske unije, Vučić će dati žestok odgovor na sankcije na kojima je inzistirala Hrvatska, to da oni iz paketa sankcija izuzmu neke članice Unije, ali da na eksplicitan zahtjev Hrvatske to učine Srbiji. Na&scaron;oj zemlji izbijaju iz džepa stotine milijuna eura", rekla je Ana Brnabić na TV-u Happy.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-06-vucic-aleksandar.jpg