Aktualnohttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Umro je Rothschild!http://grude.com/clanak/?i=387235387235Grude.com - klik u svijetMon, 26 Feb 2024 13:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-26-rothschild.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rothschild se školovao na koledžu Eton, prije nego što je završio studij povijesti na koledžu Christ Church u sklopu sveučilišta Oxford.<p><br />Lord Jacob Rothschild preminuo je u dobi od 87 godina, objavila je njegova obitelj. "Na&scaron; otac Jacob bio je važan dio života mnogih ljudi. Bit će pokopan u skladu sa židovskim običajima na maloj obiteljskoj ceremoniji", poručila je Rothschildova obitelj u izjavi za novinsku agenciju PA.<br /><br /></p> <p>Član poznate britanske bankarske dinastije do&scaron;ao je 1988. na čelo RIT Capital Partnersa, velikog britanskog investicijskog trusta. 2019. je odstupio s pozicije. Između 2003. i 2008. Rothschild je bio zamjenik predsjednika BSkyB televizije.</p> <p><br />Također je bio veliki ulagač u umjetnost. Služio je kao predsjednik Nacionalne galerije od 1985. do 1991. i predsjednik Fonda lutrije ba&scaron;tine od 1994. do 1998. U objavi na X-u Zaklada Rothschild rekla je da je "duboko ožalo&scaron;ćena &scaron;to objavljuje smrt lorda Rothschilda, poslovnog čovjeka, poduzetnika, filantropa i kulturnog vođe".<br /><br /></p> <p>"Jako će nedostajati njegovoj obitelji, kolegama i brojnim prijateljima", dodaje se. Rothschild se &scaron;kolovao na koledžu Eton, prije nego &scaron;to je zavr&scaron;io studij povijesti na koledžu Christ Church u sklopu sveučili&scaron;ta Oxford.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-26-rothschild.jpgNavalnijev posljednji intervju: Kritike Zapadu i divnim londonskim odvjetnicima koje hrane ruski kriminalcihttp://grude.com/clanak/?i=387233387233Grude.com - klik u svijetMon, 26 Feb 2024 08:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-26-navalny.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapad ne čini baš ništa, rekao bih. Postoje neki ritualni plesovi, ali zapravo se ništa ne događa. Zašto korumpirani službenici još uvijek žive u Londonu?<p><br />Aleksej Navalni se u nikad viđenom intervjuu obru&scaron;io na "korumpirane dužnosnike" koji žive u Londonu i pomažu režimu Vladimira Putina u skrivanju prljavog novca. Sky News je do&scaron;ao u posjed intervjua u kojem pokojni ruski oporbeni vođa govori o svojoj nadi u bolju budućnost svoje zemlje i rizicima za koje je znao da ih preuzima.<br /><br /></p> <p>Intervju je nastao u veljači 2020. i vjeruje se da je jedan od posljednjih koje je Navalni dao dok je bio potpuno zdrav. Podsjetimo, čovjek koji je smatran najglasnijim kritičarom predsjednika Putina pao je u nesvijest 16. veljače i vi&scaron;e se nije probudio.</p> <p><br />Tijelo Navalnog vraćeno je njegovoj majci, potvrdila je prije dva dana njegova glasnogovornica. Ova informacija do&scaron;la je nakon &scaron;to je majci Navalnog navodno rečeno da pristane na "tajni pokop" jer će inače on biti pokopan u zatvorskoj koloniji u kojoj je umro.<br /><br /></p> <p>U objavi na mreži X glasnogovornica Navalnog Kira Jarmi&scaron; zahvalila je svima koji su zahtijevali povrat njegovog tijela. "Pogreb se tek treba održati. Ne znamo hoće li se vlasti protiviti da se to provede na način na koji obitelj želi i kako Aleksej zaslužuje", poručila je.<br /><br /></p> <p>Ranije je udovica Navalnog Julija optužila ruskog predsjednika Vladimira Putina da drži tijelo njenog pokojnog muža "kao taoca".<br /><br /></p> <p>Navalni je u kolovozu 2020. otrovan dok je bio na letu za Moskvu. Op&scaron;irni intervju govori o njegovim nadama u budućnost Rusije kao dijela Europe, njegovoj osobnoj sigurnosti, ali i pona&scaron;anju Britanije i Zapada koji dopu&scaron;taju Putinovim suradnicima da se izvuku.<br /><br /></p> <p>"Zapad ne čini ba&scaron; ni&scaron;ta, rekao bih. Postoje neki ritualni plesovi, ali zapravo se ni&scaron;ta ne događa. Za&scaron;to korumpirani službenici jo&scaron; uvijek žive u Londonu? Zato &scaron;to ti korumpirani službenici hrane ogroman broj divnih londonskih odvjetnika", poručio je Navalni tom prilikom.<br /><br /></p> <p>"Ti ljudi djelovat će vrlo civilizirano, bit će nam drago razgovarati s njima ako sjednu pored nas, nosit će kravatu i lijepo će se pona&scaron;ati, a u isto vrijeme služe interesima krajnjih, potpunih bandita", dodao je. Inače, Britanci tvrde da su odali počast životu Navalnog, koji je razotkrivao rusku korupciju.<br /><br /></p> <p><strong>Tko je bio Aleksej Navalni?</strong></p> <p><br />Biv&scaron;i odvjetnik i političar nacionalističkog usmjerenja Aleksej Navalni potaknuo je prosvjede 2011. i 2012. u Rusiji te je radio protiv izborne prevare i korupcije u vladi istražujući Putinov najuži krug i dijeleći nalaze u videozapisima, koji su prikupili stotine milijuna pregleda.<br /><br /></p> <p>Vrhunac njegove političke karijere bio je 2013., kada je osvojio 27% glasova na izborima za gradonačelnika Moskve, za koje je malo tko vjerovao da su slobodni ili po&scaron;teni. Godinama je ostao trn u oku Kremlju pa je tako, između ostalog, otkrio da je palača na Crnom moru izgrađena za Putinovu osobnu upotrebu. Razotkrio je i vile i jahte koje je koristio biv&scaron;i predsjednik Dmitrij Medvedev.<br /><br /></p> <p>Godine 2020. Navalni je pao u komu tijekom leta iznad Rusije. Ispostavilo se da ga je nervnim otrovom novičokom otrovala ruska sigurnosna služba FSB te je prebačen na liječenje u Njemačku. Kremlj je zanijekao da ga je poku&scaron;ao ubiti i rekao da nema dokaza da je otrovan nervnim agensom.<br /><br /></p> <p>Navalni se nakon oporavka vratio u Rusiju u siječnju 2021., gdje je uhićen zbog kr&scaron;enja uvjetnog otpusta i osuđen na prvu od nekoliko zatvorskih kazni.</p> <p>Navalni je u kolovozu pro&scaron;le godine osuđen na 19 godina zatvora na<br />kon &scaron;to je progla&scaron;en krivim za stvaranje ekstremističke zajednice, financiranje ekstremističkih aktivnosti i brojna druga kaznena djela. Već je služio kaznu od 11 i pol godina u zatvoru s maksimalnim osiguranjem zbog prevare i drugih optužbi, koje je poricao.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-26-navalny.jpgGranate iz BiH u rukama ukrajinskih vojnikahttp://grude.com/clanak/?i=387226387226Grude.com - klik u svijetSun, 25 Feb 2024 22:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-25-granata-bih-ratuukrajini.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ukrajinskim društvenim mrežama pojavile su se fotografije, minobacačkih granata bosanskohercegovačke tvrtke "Pretis". <p>Na fotografiji ukrajinski artiljerac pozira M62P3 minobacačkom granatom dometa i do &scaron;est kilometara.<br /><br /><br /><span data-v-088b9c4a="">Namjenska industrija ima pune ruke posla, a najavljeno je i otvaranje novih tvornica u BIH koje će se baviti proizvodnjom naoružanja. </span><br /><br /><br /></p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="en" dir="ltr">A Ukrainian soldier is holding a Bosnian 120-mm M62P3 mortar shell produced by PRETIS Vogo&scaron;ća. <br /><br />Due to the suspension of military aid from the US, the 🇺🇦army is forced to ration shells in the face of a massive Russian winter offensive.<br /><br />📷State Border Guard Service of Ukraine <a href="https://t.co/o70eFJxANl">pic.twitter.com/o70eFJxANl</a></p> &mdash; Euromaidan Press (@EuromaidanPress) <a href="https://twitter.com/EuromaidanPress/status/1760420957389287634?ref_src=twsrc%5Etfw">February 21, 2024</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-25-granata-bih-ratuukrajini.jpegMinistar obrane Rusije dobio potvrdan odgovor! Hrvatsko oružje oduzeto Ukrajincima u borbihttp://grude.com/clanak/?i=387223387223Grude.com - klik u svijetSun, 25 Feb 2024 17:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-25-b_240225073.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šojgu pita zapovjednika je li bacač hrvatski, na što mu on odgovara potvrdno. Hrvatska je ove bacače granata, čiji je domet 400 metara, poslala kao dio vojne pomoći Ukrajini. <p><br />Ruski ministar obrane Sergej &Scaron;ojgu sastao se sa zamjenikom zapovjednika Centralnog ruskog vojnog okruga kod Avdivke. &Scaron;ojgu je tamo pregledao oružje i opremu koje su Rusi zarobili u borbama s Ukrajincima.<br /><br /></p> <p>Snimka ruskog ministra kako obilazi zaplijenjena sredstva objavljen je na dru&scaron;tvenim mrežama, a &Scaron;ojguu je bio posebno zanimljiv hrvatski bacač granata RGB-6.<br /><br class="twitter-tweet" data-media-max-width="560" /></p> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script> <p>&Scaron;ojgu pita zapovjednika je li bacač hrvatski, na &scaron;to mu on odgovara potvrdno.<br />Hrvatska je ove bacače granata, čiji je domet 400 metara, poslala kao dio vojne pomoći Ukrajini. Bacač koristi granate kalibra 40 milimetara i to u nekoliko varijacija za različite namjene.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-25-b_240225073.jpgGrađani na tržnicama traže domaće, jeftinije proizvodehttp://grude.com/clanak/?i=387209387209Grude.com - klik u svijetSat, 24 Feb 2024 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-trznica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne samo da im damo po nižoj cijeni, nego, ako nemaju dovoljno novca, donijet će kada budu imali.<p>Kažu da se kultura najbolje upoznaje kroz hranu naroda, a za to nije moguće naći bolja mjesta od lokalnih tržnica, koje u BiH ima svaki, pa i najmanji gradić. Puni cekeri svježih namirnica, ku&scaron;anje hrane na &scaron;tandovima, dijeljenja recepata&hellip; samo su neki od sinonima za tržnice, a koliko su posjećene, najbolje govori podatak prometa na tržnicama tijekom posljednjeg mjeseca pro&scaron;le godine.<br /><br /><br /><strong>Veća prodaja</strong><br />&ndash; Vrijednost prodaje poljoprivrednih proizvoda na tržnicama u prosincu 2023. godine iznosila je 1,642.557 KM, &scaron;to predstavlja povećanje za 28,8 posto u odnosu na prosinac 2022. godine. U prosincu 2023. godine udio u ukupnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, promatrano po skupinama proizvoda, bio je sljedeći: povrće 42,9 posto, voće 20,9 posto, mlijeko i mliječni proizvodi 18,4 posto, perad i jaja 7 posto, žita i proizvodi od žita 2,5 posto te ostali proizvodi 8,4 posto, stoji u mjesečnom statističkom izvje&scaron;ću koje je objavljeno na stranici Federalnog zavoda za statistiku. <br /><br /><br /><br />Ekipa portala <em><strong>Večernjeg lista BiH</strong></em> provjerila je i koliko se čega kupovalo. Kako se navodi u izvje&scaron;ću, za 19.968 kilograma žita i proizvoda od žita bh. građani su u prosincu izdvojili 40.616 KM. U prosincu su, prema podacima, proizvođači prodali 260 litara maslinova ulja, a od prodaje su zaradili 3840 KM. Namirnica koja se od davnina koristi i kao hrana i kao lijek je med, a samo u promatranom mjesecu kupljeno ga je u vrijednosti od 90.870 maraka ili 3794 kilograma. Svih vrsta sira prodano je u vrijednosti od 171.270 KM, &scaron;to je u kilogramima 22.667. Proizvođači su u prosincu uspjeli prodati i 6520 kilograma vrhnja, a za tu količinu zaradili su 49.435 maraka.<br /><br /><br />Prema podacima, 116.445 maraka izdvojeno je za 60.210 kilograma krumpira. Prodavači na tržnici su nakon prodaje 44.537 kilograma jabuka zaradili 86.324 marke. Vi&scaron;e od 65.500 maraka bh. građani su samo u jednom mjesecu izdvojili za 17.664 kilograma paprika, a 11.361 kilogram &scaron;pinata platili su 54.108 maraka. Prosječna cijena domaćih jaja po komadu je 40 feninga, a za 234.030 komada jaja plaćeno je 93.458 maraka.<br /><br /><br />Kako je prikazano u mjesečnom izvje&scaron;ću, prodavala se i jezgra oraha, čija je vrijednost bila 58.432 KM, limuna je prodano u vrijednosti od 40.117 KM, mandarina za 48.506 KM, suhih &scaron;ljiva za 32.663 KM, zelene salate za 32.268 KM, patlidžana za 22.185 KM&hellip; Podaci o prodaji poljoprivrednih proizvoda na zelenim tržnicama prikupljaju se mjesečnim istraživanjem &ldquo;Mjesečno izvje&scaron;će o prodaji proizvoda poljoprivrede na zelenim tržnicama&rdquo;.<br /><br /><br /><strong>Veliki izazovi</strong><br />Da je stanje, kada je riječ o poljoprivrednoj proizvodnji u BiH, već godinama na &ldquo;klimavim&rdquo; nogama, i nije neka tajna. Suočava se s ogromnim izazovima koji dovode do značajnog pada poljoprivredne proizvodnje, pi&scaron;e portal Večernjeg lista BiH. Lo&scaron;e vremenske prilike, poput su&scaron;e, i visoki tro&scaron;kovi repromaterijala, goriva i gnojiva, rezultiraju sve manjom povr&scaron;inom usjeva, &scaron;to izravno utječe na prinos kultura. No, i unatoč te&scaron;kim vremenima, brojni jo&scaron; uvijek ne odustaju te svoje proizvode prodaju na tržnicama, čemu svjedoče i navedeni podaci. Iako su, kažu, zbog cijele situacije i sami morali dignuti cijene, kupaca ima, ali, kažu, dobro se gleda &scaron;to će se kupiti. &ndash; Svi smo svjedoci kako stanje nije nimalo pohvalno, a te&scaron;ko da će i biti u skorije vrijeme.<br /><br /><br />Smanjili smo proizvodnju u odnosu na prije, primjerice, pet godina, ali ne mislimo odustati. Činjenica je da smo cijene digli, morali smo, ali kupaca ima, samo &scaron;to je sada posebno izraženo da se kupuje s oprezom. Svi bi voljeli jesti domaće i zdravo, no značajnom broju ljudi to, nažalost, nije dostupno. Svakodnevno gledamo kako se kupuje na komad, prebire po novčanicima&hellip;, pa i mi vrlo često svojim kupcima izađemo u susret.<br /><br /><br />Ne samo da im damo po nižoj cijeni, nego, ako nemaju dovoljno novca, donijet će kada budu imali. Nitko neće &ldquo;propasti&rdquo; za nekoliko maraka ili feninga. Nama je najvažnije da imamo stalne kupce koji su zadovoljni na&scaron;im proizvodima i koji ne odustaju od na&scaron;ih proizvoda kao &scaron;to ni mi ne odustajemo od proizvodnje &ndash; ispričao je trgovac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-trznica.jpgHladan tuš za Netanyahua stigao je i iz Washingtona: Plan za Gazu već sada može baciti u smećehttp://grude.com/clanak/?i=387206387206Grude.com - klik u svijetSat, 24 Feb 2024 14:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-28-netanyahu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako je možda očekivao kako će reakcije na njegov plan biti drugačije, za premijera Izraela Benjamina Netanyahua stigao je hladan tuš iz Washingtona.<p>Premijer Izraela u petak je prestavio plan izraelske vlade o poslijeratnom upravljanju Gazom gdje je iznio niz kontroverznih prijedloga koje su Palestinci u samom početku odbacili. <br /><br /></p> <p>Osim Palestinaca, čini se kako plan nije najbolje "sjeo" ni Sjedinjenim Američkim Državama.<br /><br /></p> <p>Glasnogovornik Bijele kuće izjavio je kako je Bidenova administracija bila dosljedno jasna s Izraelom o tome &scaron;to bi željela vidjeti u Gazi nakon zavr&scaron;etka rata.<br /><br /><br /></p> <p>Govoreći na brifingu za novinare, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby također je naglasio kako bi palestinski narod trebao imati glas kroz revitalizirane palestinske vlasti.<br /><br /></p> <p>"Washington je bio jasan u tome &scaron;ta je za to potrebno. Rekli smo da Amerika ne vjeruje u smanjenje Gaze i ne želimo vidjeti bilo kakvo prisilno raseljavanje Palestinaca izvan Gaze i naravno ne želimo da Gazom dominiraju oni kojima se upravlja preko Hamasa", rekao je Kirby.<br /><br /></p> <div class="dark:bg-gray-700 text-center py-0">&nbsp;</div> <p>Ono &scaron;to je od ranije poznato jeste da se Washington zalaže za reformu Palestinske države koja bi preuzela upravljanje Gazom odmah nakon rata, &scaron;to je Izrael odbacio.<br /><br /></p> <p>Međunarodna zajednica također se zalaže za to da Palestinska samouprava počne upravljati Gazom s obzirom na to da već imaju određenu infrastrukturu za to.<br /><br /><br /><br />Da je Netanyahuov plan nai&scaron;ao na crveno svjetlo u Washingtonu dokaz je i izjava državnog tajnika SAD-a Antonyja Blinkena koji je rekao kako je Washington protiv bilo kakve ponovne okupacije Gaze nakon rata, a &scaron;to iz izraelskog prijedloga djeluje neminovno.<br /><br /></p> <p>"Gaza ne može biti platforma za terorizam. Ne bi trebalo tu biti izraelske ponovne okupacije. Veličina teritorija Gaze ne bi trebala biti smanjena", rekao je Blinken.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-28-netanyahu.jpgSupruge postale udovice, roditelji čekaju sinove, učionice su prazne, nema radnikahttp://grude.com/clanak/?i=387205387205Grude.com - klik u svijetSat, 24 Feb 2024 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-24-ukrajina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Borbe na južnom i istočnom ukrajinskom frontu daleko su od tog skromnog mjestašca u središtu zemlje, no njegovih šest tisuća stanovnika duboko osjeća rat. <p><br />Supruge su postale udovice, roditelji čekaju svoje zarobljene sinove, učionice su prazne, a seljaci ne mogu pronaći ruke koje će im pomoći u obradi zemlje. Formirala su se neočekivana prijateljstva, neka stara su se raspala. Ruska agresija na Ukrajinu izmijenila je svaki kutak života te zemlje. Čak i u selu Lozuvatki, smje&scaron;tenom oko stotinu kilometara od prve linije, posvuda se vide znaci dvogodi&scaron;njeg sukoba koji je nepovratno promijenio lice Ukrajine. Alona Oni&scaron;čuk i njezina petogodi&scaron;nja kći Angelina posjetile su mjesno groblje u snježni zimski dan. Njihov suprug i otac Sergej Alo&scaron;kin ondje počiva uz desetero drugih vojnika, u novom dijelu groblja nazvanom Aleja junaka.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Nismo očekivali da će ih biti toliko&rdquo;, rekla je Oni&scaron;čuk. Njezin 38-godi&scaron;nji partner, vozač i mehaničar prije rata, ubijen je krajem 2022. boreći se u blizini Bahmuta. Slična obilježja niknula su diljem zemlje i postala trajan podsjetnik na razoran rat protiv Rusije koji je u&scaron;ao u treću godinu i ne pokazuje znakove popu&scaron;tanja. Humci svježe nabacane zemlje često su obilježeni samo drvenim križevima, fotografijom poginulih, cvijećem i ukrajinskom zastavom.<br /><br /></p> <p>Borbe na južnom i istočnom ukrajinskom frontu daleko su od tog skromnog mjesta&scaron;ca u sredi&scaron;tu zemlje, no njegovih &scaron;est tisuća stanovnika duboko osjeća rat. Razmjeri stradanja ukrajinskih vojnika su dobro čuvana državna tajna. Zapadni dužnosnici procjenjuju da su poginuli deseci tisuća vojnika, a jo&scaron; toliko ih je ozlijeđeno. Veliki gubici su i na drugoj strani.<br /><br /></p> <p>Rat utječe i na sve druge aspekte života Ukrajinaca. Oni&scaron;čuk je napustila svoj posao u trgovini kad je ostala trudna s Angelinom, a pronalazak novog radnog mjesta otežan je činjenicom da se lokalni vrtić zatvorio. U Lozuvatki su zatvorene i &scaron;kole. &Scaron;kolska skloni&scaron;ta nisu dovoljno velika da prime sve učenike u slučaju zračnih napada.<br /><br /></p> <p>Iako su izravni ruski napadi raketama i dronovima na to mjesto rijetki, ono je smje&scaron;teno u blizini grada Krivij Riha, rodnog mjesta ukrajinskog predsjednika, česte ruske mete. U jednoj od tri &scaron;kole u Lozuvatki učiteljica Svitlana Anisimova stoji ispred računala u praznoj učionici. Putem interneta skupini desetogodi&scaron;njaka i jedanaestogodi&scaron;njaka predaje o Sunčevom sustavu skupini desetogodi&scaron;njaka i jedanaestogodi&scaron;njaka. UNICEF je u kolovozu objavio kako samo trećina djece diljem Ukrajine pohađa nastavu uživo. U ratu je uni&scaron;teno vi&scaron;e od 1,3 tisuće &scaron;kola, dodala je agencija Ujedinjenih naroda.<br /><br /></p> <p>Anisimova smatra kako &scaron;kola na daljinu ne može nadomjestiti pravu nastavu, ne samo zbog učenja. &bdquo;Naravno da vidim da to ima golem utjecaj na djecu, na njihove socijalne vje&scaron;tine&rdquo;, rekla je 35-godi&scaron;njakinja. &bdquo;Nemaju priliku međusobno komunicirati&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Četrdesetak od 136 učenika u njezinoj &scaron;koli imaju mobiliziranog roditelja, rekla je ravnateljica Irina Pototska. U istoj zgradi ona pomaže lokalnim ženama pakirati kutije s hranom i pićem za ukrajinsku vojsku. Slične volonterske mreže pokrenute su diljem zemlje te su ključan izvor potrep&scaron;tina za vojnike. Julija Samotuha, jo&scaron; jedna učiteljica u &scaron;koli, koordinira seosku mrežu volontera, prima zahtjeve od vojnih jedinica, raspoređuje posao te prevozi stvari koje se pakiraju.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kad imate posla, ponekad prestanete misliti o ratu&rdquo;, kazala je 34-godi&scaron;njakinja koja je na porodiljnom.<br /><br /></p> <p>Vozeći se po zaleđenoj cesti do jedne kolegice volonterke, Samotuha prepričava kako se selo značajno promijenilo od početka rata. Prekinula je prijateljstva s mnogim ljudima jer su bili manje voljni pomagati od drugih. &bdquo;Mnogi od njih pokazali su pravo lice&rdquo;, dodala je. &bdquo;Stranci su mi, pak, postali poput obitelji&rdquo;.<br /><br /></p> <p><strong>Patnja obitelji zarobljenih</strong><br /><br /></p> <p>Osim poginulih, ima i nestalih. Ukrajinske vlasti procjenjuju kako je osam tisuća civila i vojnika u ruskom zarobljeni&scaron;tvu. Oko tri tisuće ljudi, većinom vojnika, oslobođeno je u nekoliko desetaka razmjena zarobljenika, no tisuće obitelji i dalje ne zna sudbinu svojih najmilijih.<br /><br /></p> <p>Među njima su Tetjana Terletska i Jurij Terletski čiji je 29-godi&scaron;nji sin Denis 2021. postao član Nacionalne garde te je uhvaćen tijekom borbi u jugoistočnom ukrajinskom gradu Mariupolju u svibnju 2022. godine. Ukrajinske snage tamo su se mjesecima, u jednoj od najkrvavijih borbi rata, trudile zaustaviti ruski nalet, sve dok Kijev nije naredio da se predaju jer je obrana postala nemoguća.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Želimo pokazati da nisu zarobljeni&rdquo;, rekla je Terletska na prosvjedu nekoliko desetaka ljudi u Krivij Rihu gdje je od vlade zatražila da učini sve &scaron;to može da oslobodi zarobljene. &bdquo;Uvijek ćemo se boriti za njih kao &scaron;to su oni to činili za nas&rdquo;. Roditelji opisuju neprestanu patnju i anksioznost zbog nepoznate sudbine njihovog sina. Drži ih nada da će se jednog dana vratiti živ.<br /><br /></p> <p>&bdquo;To je veoma te&scaron;ko&rdquo;, kazala je Terletska u svojoj kuhinji u Lozuvatki. &bdquo;Već je 2024., a i dalje nemamo nikakve vijesti. Ne znam ni&scaron;ta o svome sinu&rdquo;. Terletski dodaje: &bdquo;Ponekad ga sanjam. Želim ga ponovno vidjeti. Želim da se vrati doma&rdquo;.<br /><br /></p> <p><strong>Nema radnika</strong><br /><br /></p> <p>Vlasnik velike lokalne farme Oleksandr Vasilčenko ostao je bez zaposlenika koji su u vojsci, a strahuje da će ih otići jo&scaron;. Boji se i da će se pokvariti strojevi potrebni za žetvu suncokreta, p&scaron;enice i raži. Lokalne vlasti objavile su da je trećina seljaka iz Lozuvatke mobilizirana, &scaron;to nagla&scaron;ava utjecaj rata na poljoprivredu, kralježnicu ukrajinskog gospodarstva.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Mobilizirani su mnogi stručnjaci i mehaničari iz na&scaron;e zajednice. Na&scaron;oj opremi potrebno je održavanje&rdquo;, ističe 42-godi&scaron;nji Vasilčenko. Njegova tvrtka vi&scaron;e ne posluje pozitivno, pa rad dijelom financira iz u&scaron;teđevine. Ti izazovi predstavljaju veliku dilemu za Kijev koji želi jo&scaron; mobilizirati između 450 i 500 tisuća Ukrajinaca, ali ako ih regrutira previ&scaron;e to bi moglo dodatno na&scaron;tetiti ekonomiji već pogođenoj ratom.<br /><br /></p> <p>Anastasija i Oleksandar Korobčenko žive u kući u selu koju su im prijatelji pomogli pronaći nakon &scaron;to su izbjegli iz svog doma u Luhansku. Oni su među 3,7 milijuna Ukrajinaca interno raseljenih u zemlji. Jo&scaron; 5,9 milijuna Ukrajinaca u potpunosti je izbjeglo iz zemlje, pokazala je studija Svjetske banke, Ujedinjenih naroda, Europske komisije i ukrajinske vlade. Iako je par Korobčenko prona&scaron;ao poslove u Lozuvatki, zasad odgađaju osnivanje obitelji.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kad ne znate &scaron;to će vam se dogoditi sutra, jako je te&scaron;ko samo i pomi&scaron;ljati na život s djetetom&rdquo;, rekla je 23-godi&scaron;nja Anastasija. Sjedeći za stolom lokalne knjižnice u kojoj sada radi, ona tvrdi kako se za ukrajinski teritorij sada pod ruskom okupacijom treba boriti do samog kraja. Takav osjećaj prkosa ra&scaron;iren je u Ukrajini, iako su joj snage pod sve većim pritiskom veće i bolje opremljene vojske, a zapad se koleba u vojnoj potpori<br /><br /></p> <p>"Srce me boli zbog regija Luhanska i Donjecka i zbog Krima, jer su dio Ukrajine", rekla je. &ldquo;To su na&scaron;i krajevi, tamo žive na&scaron;i ljudi, ne smijemo odustati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-24-ukrajina.jpg‘Rusija blizu pobjede. Raspliće se scenarij predviđen 12. 4. 2014.!‘http://grude.com/clanak/?i=387187387187Grude.com - klik u svijetFri, 23 Feb 2024 11:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-23-putin-2024.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrajinci su u teškoj situaciji. Tijekom vikenda povukli su svoje snage iz grada Avdiivke u regiji Donjeck, navodeći kao razlog ozbiljne nestašice streljiva.<p><br />Ako čelnici NATO-a žele izvući nekakvu pouku iz gorkog, dvogodi&scaron;njeg sukoba u Ukrajini, onda im slijedi zaključiti da je Sjevernoatlantski savez nespreman nositi se s egzistencijalnom prijetnjom koju Moskva predstavlja za sigurnost Zapada, pi&scaron;e analitičar <strong>Con Coughlin</strong> za britanski <a href="https://www.telegraph.co.uk/news/2024/02/22/europe-clearly-now-wants-vladimir-putin-to-win/" target="_blank">The Telegraph</a> u tekstu pod naslovom &lsquo;Europa sada očito želi da Vladimir Putin pobijedi&lsquo;.<br /><br /></p> <p>Vojna pomoć koju je Ukrajina primila od SAD-a i Britanije u ranoj fazi rata nedvojbeno je pridonijela uspjehu Kijeva u izdržavanju početnog dijela ruske &ldquo;specijalne vojne operacije&rdquo;, kako je eufemistički nazvana invazija <strong>Vladimira Putina. <br /><br /></strong></p> <p>Potpora NATO-a, posebice opskrba projektilima dugog dometa, također je pomogla Ukrajincima ostvariti nekoliko pobjeda visokog profila, poput zauzimanja strate&scaron;ki važnih gradova Harkiva i Hersona krajem 2002. godine. Od tada - dijelom kao rezultat političke nestalnosti na Zapadu, posebno <strong>Bidenove</strong> administracije, i sposobnosti Moskve da izgradi robusnu obranu - sukob je sveden na mrtvu točku.<br /><br /></p> <p>Ukrajinci su u te&scaron;koj situaciji. Tijekom vikenda povukli su svoje snage iz grada Avdiivke u regiji Donjeck, navodeći kao razlog ozbiljne nesta&scaron;ice streljiva. Gubitak Avdiivke, koja je služila kao važno upori&scaron;te ukrajinskih snaga otkako je Rusija prvobitno napala istočnu Ukrajinu 2014., težak je udarac obrambenim ambicijama Kijeva.<br /><br /></p> <p>Ukrajinski zapovjednici mjesecima su upozoravali da akutna nesta&scaron;ica oružja, posebice dalekometnog topni&scaron;tva ključnog za sprječavanje ruskog napredovanja, ozbiljno potkopava njihove sposobnosti obrane duž boji&scaron;nice duge gotovo 1000 kilometara.<br /><br /></p> <p>Nesta&scaron;ica oružja djelomično je rezultat političke paralize u Washingtonu. Izolacionističko tijelo republikanaca blokira napore Bidenove administracije da odobri novi paket pomoći težak 60 milijardi dolara. No, ne valja zanemariti ni nesposobnost ukrajinskih saveznika u Europi, uključujući Britaniju, da održi opskrbu oružjem na istoj razini kao na početku sukoba.<br /><br /></p> <p>Praznine u proizvodnji oružja aktualne su u cijeloj Europi. Europska unija nedavno je priznala da, zbog nedostatka proizvodnih kapaciteta, neće moći ispuniti obećanje da Ukrajini isporuči milijun topničkih granata do kraja ožujka.<br /><br /></p> <p>Nasuprot tome, u Rusiji je obrambena potro&scaron;nja dosegla 7,5 posto BDP-a, a Putin je industrijskim čelnicima naložio da svoju koncentraciju usmjere na proizvodnju oružja i jačanje ruskih ratnih napora.<br /><br /></p> <p>Europa je, dakle, posebno lo&scaron;e pripremljena za suprotstavljanje svakoj prijetnji koju bi Rusi mogli inicirati u nadolazećim godinama. Jo&scaron; jedan ključni ukrajinski vojni zahtjev - koji datira iz 2022. - je da im se omoguće napredni zapadni ratni zrakoplovi, poput američkih F-16, i vi&scaron;e raketa dugog dometa &scaron;to bi Kijevu pružilo mogućnost da ometa ruske snage prije nego isti uspiju zaprijetiti ukrajinskoj frontalnoj obrani.<br /><br /></p> <p>Ipak, unatoč brojnim obećanjima, najnovija procjena Pentagona je da ukrajinski piloti vjerojatno neće letjeti u borbenim misijama F-16 do kraja godine.<br /><br /></p> <p>Slična odgađanja spriječila su planove Bidenove administracije da Kijevu opskrbi moćne nove ATACMS dugog dometa (vojne taktičke raketne sustave), koji bi ozbiljno pobolj&scaron;ali sposobnost Ukrajine da obrani svoje snage.<br /><br /></p> <p>Ovim tempom i s obzirom na nedavni napredak Moskve na bojnom polju, rat bi mogao biti zaključen u korist Rusije mnogo prije nego &scaron;to ovo vitalno zapadno oružje počne djelovati. To je scenarij koji bi morao alarmirati europske vođe, a Putina uvjeriti da, kao &scaron;to je predvidio kad je prvi put odlučio napasti Ukrajinu (12. travnja 2014.), Zapad nema mnogo apetita za borbu s Rusijom.<br /><br /></p> <p>Želi li se izbjeći smrtonosna eskalacija u Europi, Zapad mora hitno udvostručiti napore kako bi Kijevu osigurao oružje koje mu je potrebno na bojnom polju. Ukrajina, zaključuje Coughlin za Telegraph, ne vodi rat samo za vlastiti opstanak. Bori se za obranu kompletnog zapadnog saveza.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-23-putin-2024.jpgAmerički špijunski avion leti iznad BiH! Prati sofisticiranu komunikaciju iz neprijateljskih državahttp://grude.com/clanak/?i=387185387185Grude.com - klik u svijetFri, 23 Feb 2024 10:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-23-24-bombarder-650.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>vioni sudjeluju u Sistemu visoke preciznosti otkrivanja i iskorištavanja (HADES) američke vojske, strategiji za prikupljanje visokoletećih obavještajnih podataka. <p><br />Prema podacima sa Flightradara iznad Bosne i Hercegovine danas leti avion Bombardier Challenger 650 poznat kao Artemis koji američka vojska koristi za prikupljanje podataka. Inače zrakopolov je u privatnom vlasni&scaron;tvu, a američka vojska ga "iznajmljuje po satu".<br /><br /></p> <p>Zrakoplov je poletio iz rumunske Constante koja se nalazi na obali Crnog mora, i gdje je smje&scaron;ten zbog agresije na Ukrajinu. Od početka ruskog napada avion je obavio na stotine letova u blizini zaraćenog područja.<br /><br /></p> <p>"Ovi zrakoplovi mogu vidjeti jako daleko kada lete na 40.000 stopa (oko 12 kilometara)", rekao je za web-stranicu Defensone Mike Chagnon, zamjenik predsjednik Leidos Defence Group.<br /><br /></p> <p>Koncept iza ovog &scaron;pijunskog aviona uvelike se razlikuje od slu&scaron;anja neprijateljskog brbljanja na bojnom polju i umjesto toga omogućuje vojsci praćenje sofisticiranih komunikacija iz neprijateljskih nacionalnih država na sigurnoj udaljenosti, pi&scaron;e Robbreport.com.<br /><br /></p> <p>Avioni sudjeluju u Sistemu visoke preciznosti otkrivanja i iskori&scaron;tavanja (HADES) američke vojske, strategiji za prikupljanje visokoletećih obavje&scaron;tajnih podataka. Ideja je zamijeniti trenutne turbopropelere koji su kori&scaron;teni u sukobima u Afganistanu i Iraku u potrazi za bombama uz cestu i pobunjenicima s naprednijom, manje ranjivom avionskom tehnologijom.<br /><br /></p> <p>"Oni žele vi&scaron;eslojne senzorske mogućnosti od svemira do blata. Ovo je sloj u zraku", rekao je Chagnon za Defenseone.com.<br /><br /></p> <p>Leidos posjeduje i upravlja avionom, ali se vojska može povezati sa senzorima aviona putem satelita kako bi prikupila obavje&scaron;tajne podatke.<br /><br /></p> <p>U su&scaron;tini, radi se o najmu aviona na sat budući da dugoročnih ugovora nema.<br /><br /></p> <p>"To koristi vladi i zemlji. Mi smo odgovorni za održavanje aviona u zraku. I oni vojska vi&scaron;e ne moraju imati taj dugi logistički rep, koji je ponekad najskuplji dio vladinog programa", rekao je Chagnon.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-23-24-bombarder-650.jpgNovi potres! Osjetio se u Dalmaciji, Hercegovini...http://grude.com/clanak/?i=387184387184Grude.com - klik u svijetFri, 23 Feb 2024 10:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-26-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Epicentar potresa bio je u Jadranskom moru na dubini od 10 kilometara. Nema opasnosti od tsunamija, možda je najbitnija informacija vezana za potres. <p><br />Podrhravanje tla u ovom dijelu Europe nastavilo se i danas, a potres su osjetili i Dalmatinci i Hercegovci, ali i i žitelji Bosne, iako je epicentar potresa bio u Jadranu. <br /><br /><br />Prema informacijama oko 10.20 zatresle su se i BiH i zemlje okruženja, a posljednji podaci koje je objavio EMSC govore da je potres bio snage 4,8 po Richteru.<br /><br /></p> <p>Epicentar potresa bio je u Jadranskom moru na dubini od 10 kilometara. Nema opasnosti od tsunamija, možda je najbitnija informacija vezana za potres. Podsjetimo, već danima se tlo ne smiruje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-26-potres.jpgŽene u BiH žive prosječno 5 godina duže od muškaracahttp://grude.com/clanak/?i=387182387182Grude.com - klik u svijetFri, 23 Feb 2024 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-24-ljeto-zene.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ono što je poseban problem u društvu ne samo u BiH, nego i u brojnim zemljama regije i Europe, je negativan prirodan prirast stanovništva.<p>Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u kontinuitetu objavljuje publikaciju &ldquo;Žene i mu&scaron;karci u BiH&rdquo;, koja obuhvaća podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti razvrstane po spolu. Podaci daju kratak prikaz položaja žena i mu&scaron;karaca u bosanskohercegovačkom dru&scaron;tvu.<br /><br /></p> <p>Kroz tu publikaciju, Agencija za statistiku BiH nastoji dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti među spolovima.<br /><br /></p> <p>Kada je u pitanju, maskulinitet, odnosno broj mu&scaron;karaca na 100 žena, prema podacima o broju stanovnika iz 2022. godine, uočava se najveća stopa maskuliniteta u starosnoj grupi od 0 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi oko 106 mu&scaron;karaca.<br /><br /></p> <p>Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta u BiH ima tendenciju opadanja, pa od 50 godina i vi&scaron;e, u populaciji ima vi&scaron;e žena nego mu&scaron;karaca, te nakon tog razdoblja koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj grupi 80+ i bilježi vrijednost od 58, &scaron;to znači da u najkasnijoj životnoj dobi, na 100 žena dolazi oko 58 mu&scaron;karaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Žene žive 5,2 godina duže od mu&scaron;karaca</strong></p> <p>Također u analizi je istaknuto kako prosječna starost umrlih u Bosni i Hercegovini raste, pa je na ukupnoj razini u posljednjih dvadeset godina porasla za 6,9 godina, a u navedenom razdoblju žene su u prosjeku živjele 5,2 godina duže od mu&scaron;karaca.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je poseban problem u dru&scaron;tvu ne samo u BiH, nego i u brojnim zemljama regije i Europe, je negativan prirodan prirast stanovni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog prirasta, &scaron;to znači da u referentnoj godini umre vi&scaron;e osoba nego &scaron;to ih se rodi. Najveći negativni prirodni prirast zabilježen je 2021. godine minus (&ndash;) 23.190, dok je 2018. iznosio &ndash; 8.277.<br /><br /></p> <p>U 2022. godini u BiH zabilježeno je sklapanje 17.427 brakova, a ono &scaron;to je evidentno je da broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina kontinuirano raste, pa je u 2022. godini bilo vi&scaron;e od 1.000 razvoda u odnosu na 1997. godinu. Po mjesecima najvi&scaron;e brakova u 2022. godine je sklopljeno u kolovozu 2.550, a najmanje u veljači 799. U 2022. godini je razvedeno 2 865 brakova. Najveći broj razvoda i kod žena i kod mu&scaron;karaca dogodio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.<br /><br /></p> <p>Kada su u pitanju unutarnje migracije u Bosni i Hercegovini u 2022. godini, kojima su &nbsp;obuhvaćeni svi stanovnici, po spolnoj i starosnoj strukturi, a koji su registrirali promjenu prebivali&scaron;ta, uključujući i kretanja između entiteta i Brčko distrikta, registrirano 30 165 doseljenih/odseljenih stanovnika, od kojih 59 posto žena i 41 posto mu&scaron;karaca, &scaron;to je za 3.760 stanovnika vi&scaron;e nego u 2020. godini.<br /><br /></p> <p>Publikacija sadrži i podatke o visokom obrazovanje u 2022. godini koje je zavr&scaron;ilo 10.066 žena i 6.531 mu&scaron;karac.<br /><br /></p> <p>Vi&scaron;e od polovine žena je diplomiralo, magistriralo i doktoriralo u oblastima zdravstva i socijalne za&scaron;tite, obrazovanja i dru&scaron;tvenih znanosti, a to su ujedno i područja obrazovanja u kojima su žene brojnije od mu&scaron;karaca.<br /><br /></p> <p>Veći broj mu&scaron;karaca je svoje visoko&scaron;kolsko obrazovanje zavr&scaron;io u područjima informacijskih i komunikacijskig tehnologija, inžinjerstva, proizvodnje i građevinarstva, te području usluga.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-24-ljeto-zene.jpegEuropol razbio veliku mrežu krijumčarenja migranata u Europi, uhićeno 19 krijumčarahttp://grude.com/clanak/?i=387178387178Grude.com - klik u svijetThu, 22 Feb 2024 19:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-23-policija_migranti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Istraga se fokusirala na iračko-kurdsku mrežu za koju se sumnja da je krijumčarila neregularne migrante..<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Jedna od najvećih mreža za krijumčarenje migranata preko engleskog kanala razbijena je uhićenjem 19 osoba u Njemačkoj, uključujući vođu i četiri glavna organizatora, priopćio je u četvrtak Europol nakon velike operacije provedene s njemačkom, francuskom i belgijskom policijom.<br /><br /></p> <p>- Istraga se fokusirala na iračko-kurdsku mrežu za koju se sumnja da je krijumčarila neregularne migrante sa Bliskog istoka i istočne Afrike iz Francuske u Veliku Britaniju uz kori&scaron;tenje čamaca na napuhavanje lo&scaron;eg kvaliteta - priopćila je agencija za provođenje zakona EU.<br /><br /></p> <p>Osumnjičeni u istrazi, pokrenutoj krajem 2022. godine, organizirali su kupovinu, skladi&scaron;tenje i transport čamaca na napuhavanje, uglavnom kineskog porijekla, koje su kasnije koristili za krijumčarenje migranata sa plaža u blizini francuskog grada Calaisa prema Velikoj Britaniji.<br /><br /></p> <p>Grupa bi u prosjeku smjestila 50 migranata u čamce za najvi&scaron;e 10 putnika, naplaćujući između 1.000 i 3.000 eura po migrantu, priopćio je Europol.<br /><br /></p> <p>Wave, operativna grupa iza uhićenja, pretražila je 28 lokacija u Njemačkoj i zaplijenila 24 čamca na napuhavanje, velike količine nautičke opreme, 60 elektronskih uređaja, oružje i nekoliko tisuća eura u gotovini.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-23-policija_migranti.jpgSIPA locirala šest migranata, za jednim traga interpolhttp://grude.com/clanak/?i=387175387175Grude.com - klik u svijetThu, 22 Feb 2024 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-11-sipa_policija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U akciji je uhićena jedna osobu dok je preostalih pet osoba predano u dalju nadležnost Službe za poslove sa stranicama..<p>Policijski službenici Državne agencije za istrage i za&scaron;titu (<strong>SIPA</strong>) su, u suradnji sa Službom za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine, na području Sarajeva locirali &scaron;est državljana Afganistana i Egipta, od kojih je za jednim raspisana <strong>međunarodna Interpolova tjeralica</strong> od NCB Beograd.<br /><br /><br />Međunarodna tjeralica raspisana je s ciljem uhićenja i izručenja navedene osobe Republici Srbiji radi kaznenog gonjenja za kazneno djelo &bdquo;Nedozvoljena proizvodnja, držanje i promet oružja i eksplozivnih materija&ldquo;.<br /><br /><br />Policijski službenici SIPA-e su, po naredbi Suda Bosne i Hercegovine i uz nadzor Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, u srijedu pretresli jedan stambeni objekt i oduzeli pi&scaron;tolj. U akciji je uhićena jedna osobu dok je preostalih pet osoba predano u dalju nadležnost Službe za poslove sa stranicama Bosne i Hercegovine.<br /><br /><br />Navedene aktivnosti realizirane su na osnovu međunarodne suradnje s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Srbije, navodi se u priopćenju iz SIPA-e.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-11-sipa_policija.jpgNjemačka i dalje kupuje ruski plinhttp://grude.com/clanak/?i=387165387165Grude.com - klik u svijetWed, 21 Feb 2024 14:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-03-61342373-plin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemačka nastavlja kupovati ruski plin od Nizozemske i Belgije, koje nabavljaju tekući prirodni plin /LNG/ od Rusije, priopćila je njemačka neprofitna ekološka organizacija Urgevald.<p style="text-align: justify;">Njemačka dobiva ruski prirodni plin nakon replinifikacije LNG-a koji iz Rusije stiže u Nizozemsku i Belgiju, pokazali su podaci.<br /><br /></p> <div class="code-block code-block-7" style="margin: 8px 0; clear: both;">Tijekom 2022. godine ruski plin je činio &scaron;est do 11 posto ukupnog plina koji je Njemačka kupila od Belgije, koja je sada treći najveći opskrbljivač Njemačke prirodnim plinom, bez LNG-a.<br /><br /></div> <p>Urgevald navodi da bi udio ruskog plina u opskrbi Belgije mogao dodatno porasti u 2024. godini zbog povećanja isporuka LNG-a iz Rusije u belgijsku luku Zebruge.<br /><br /></p> <p>Istovremeno, organizacija nije objavila nikakve konkretne brojke za Nizozemsku.<br /><br /></p> <p>Urgevald je pozvao njemačku Vladu da definitivno prestane da kupuje ruski plin i provede postepeno ukidanje upotrebe prirodnog plina do 2035. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-03-61342373-plin.jpgMigranati iz BiH u Hrvatsku sada ulaze nasilnohttp://grude.com/clanak/?i=387162387162Grude.com - klik u svijetWed, 21 Feb 2024 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-17-migranti_hladno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Migranti pronalaze kombi vozila i potom u velikoj brzini pokušavaju projuriti cestama preko manje prometnih graničnih prijelaza..<p>Ilegalni migranti koji preko Bosne i Hercegovine poku&scaron;avaju doći do Europske unije počeli su pribjegavati nasilnim prelascima granice s Hrvatskom, u koju ulaze motornim vozilima u punoj brzini preko graničnih prijelaza i pritom bježe od policije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu informaciju potvrdila je Granična policija BiH te hrvatski MUP, uz konstataciju kako je nova taktika ilegalnih migranata zabilježena od početka ove godine, od kada je u poku&scaron;aju ilegalnog prelaska granice zaustavljeno oko 1600 migranata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Migranti pronalaze kombi vozila i potom u velikoj brzini poku&scaron;avaju projuriti cestama preko manje prometnih graničnih prijelaza ne obazirući se na policiju koja ih u tome poku&scaron;a zaustaviti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko odvojenih incidenata takve vrste zabilježeno je na graničnim prijelazima koji gravitiraju Bosanskoj Gradi&scaron;ci te Unsko-sanskoj županiji u BiH, na krajnjem sjeverozapadu te zemlje, gdje je i najveća koncentracija migranata koji pristižu preko Srbije i Crne Gore.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dva slučaja nasilnog prelaska granice zabilježena su na prijelazima namijenjenim lokalnom stanovni&scaron;tvu, prenosi portal Klix.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U očitovanju MUP-a Hrvatske stoji kako su metom ilegalnih migranata postali prijelazi Bogovolja-Hadžin Potok, Pa&scaron;in Potok-Zagrad i Kordunski Ljeskovac-Tržačka Ra&scaron;tela. U jednom od takvih slučajeva poku&scaron;aja nasilnog prelaska granice na području Slunja zamalo je ozlijeđena policajka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na graničnom prijelazu bila je policijska službenica koja je skokom u stranu izbjegla nalet vozila. Nakon toga su policijski službenici na području općine Cetingrad zaustavili vozilo i tom prilikom se vozač dao u bijeg, ali je ubrzo uhvaćen", priopćio je hrvatski MUP navodeći kako u suradnji s Graničnom policijom BiH sada poduzima mjere kako bi se spriječilo nove poku&scaron;aje nasilnog prelaska granice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Granična policija BiH potvrdila je kako je do sada uhitila vi&scaron;e osoba koje u sudjelovale u ovakvim incidentima te kako već poduzima dodatne mjere, uključujući zajedničke policijske ophodnje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Granična policija BiH ima kronični nedostatak ljudi i opreme i te&scaron;ko se nosi s problemom ilegalnih migracija. Europska je unija za potrebe te agencije u ovoj godini osigurala donaciju od 6,4 milijuna eura, a vlasti u BiH otvorile su i pregovore s Agencijom za europsku obalnu i graničnu stražu (FRONTEX) kako bi se postigao sporazum o angažiranju policajaca iz EU radi učinkovitije kontrole ilegalnih migracija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-17-migranti_hladno.jpgRusija nikad nije bila tako bogata: Što se događa?http://grude.com/clanak/?i=387160387160Grude.com - klik u svijetTue, 20 Feb 2024 23:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-20-kremlj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>CNN je zatekao u grčkoj luci Gythio dva tankera koji su stajali jedan kraj drugoga kako bi se nafta prenijela s broda na brod, a moguće da im je cilj bio prikriti podrijetlo i krajnje odredište.<p><br />Rusija u treću godinu ratovanja s Ukrajinom ulazi s neviđenom količinom novca u državnoj blagajni. Tome je svakako doprinijelo 37 milijardi dolara zarađenih od prodaje sirove nafte Indiji u pro&scaron;loj godini. Novom analizom dokazano je kako je dio sirove nafte rafiniran u Indiji i potom izvezen u Sjedinjene Američke Države u vrijednosti većoj od milijardu dolara, <a href="https://edition.cnn.com/2024/02/19/europe/russia-oil-india-shadow-fleet-cmd-intl/index.html">pi&scaron;e CNN</a>.<br /><br /></p> <p>Indija je povećala kupnju ruske sirove nafte za vi&scaron;e od 13 puta u odnosu na prijeratne količine, pokazala je analiza Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA). Na taj način New Delhi kupuje sirovu naftu umjesto zapadnih kupaca koji imaju ograničene mogućnosti zbog sankcija uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinom, navodi se u analizi.<br /><br /></p> <p>Prodaja ruske sirove nafte Indiji nije podložna sankcijama i potpuno je legitimna, no ispitivanje brodskih ruta sugerira da bi ogromna količina po&scaron;iljki mogla uključivati "flotu u sjeni" tankera za sirovu naftu koje je Moskva stvorila kako bi prikrila s kim trguje i maksimizirala profit.<br /><br /></p> <p>CNN je ranije ovog mjeseca zatekao u grčkoj luci Gythio dva tankera koji su stajali jedan kraj drugoga kako bi se nafta prenijela s broda na brod, a moguće da im je cilj bio prikriti podrijetlo i krajnje odredi&scaron;te. Oba tankera krenula su tjednima ranije iz Rusije.<br /><br /></p> <p>Jedan je u vlasni&scaron;tvu indijske tvrtke optužene za umije&scaron;anost u kr&scaron;enje sankcija, dok je drugi bio u vlasni&scaron;tvu pojedinca koji je podlijegao zasebnim sankcijama SAD-a.<br /><br /></p> <p>- Transferi se ponekad obavljaju legalno, ali se če&scaron;će koriste kao taktika za izbjegavanje sankcija. Igrom brodova poku&scaron;avaju zbuniti vlasti informacijama odakle dolazi nafta i tko je u konačnici kupuje, rekao je <strong>David Tannenbaum</strong> iz Pole Star Globala, tvrtke za nadzor brodova.<br /><br /></p> <p>Deseci sličnih transfera svaki se tjedan odvijaju u Lakonskom zaljevu Grčke, usputnom stajali&scaron;tu na putu do Sueskog kanala i azijskih trži&scaron;ta. Ranije u veljači, Ministarstvo financija SAD-a uvelo je novi paket mjera protiv brodova i tvrtki za koje se sumnja da pomažu u premje&scaron;tanju ruske sirove nafte kr&scaron;eći američke sankcije.<br /><br /></p> <p>SAD je krajem 2022. predvodio koaliciju zemalja koje su se obvezale da neće kupovati rusku sirovu naftu skuplju od 60 dolara po barelu. Te su nacije također zabranile svojim brodarskim i osiguravajućim tvrtkama, ključnim igračima u globalnom brodarstvu, da olak&scaron;avaju trgovinu ruskom sirovom naftom iznad dogovorene cijene.<br /><br /></p> <p>- Ograničenje cijena bilo je okidač za stvaranje flote u sjeni. &Scaron;to su opskrbni lanci dulji, to je teže regulirati prijenose s broda na brod i odrediti stvarnu cijenu barela, tvrdi<strong> Viktor Katona</strong>, voditelj analize sirove nafte. <br /><br /></p> <h3>Kako se ruska nafta probija do Indije<br /><br /></h3> <p>Jedna ruta kojom tankeri prevoze sirovu naftu iz Rusije u Indiju uključuje prijenos s broda na brod u Lakonskom zaljevu kod grčke obale, uobičajenom mjestu okupljanja brodova flote u sjeni. Dio trgovine naftom između Rusije i Indije je otvoren i izravan, dok je dio prometa daleko složeniji.<br /><br /></p> <p>Pole Star Global ispitao je rutu i prona&scaron;ao vi&scaron;e od 200 brodova iz Rusije koji su u Lakonskom zaljevu odradili transfer na drugi brod koji je nastavio put u Indiju. Tannenbaum kaže kako sumnjaju da je primarni motiv tih transfera izbjegavanje sankcija budući da su gotovo svi ti brodovi bili povezani sa SAD-om ili Europskom unijom i bili podložni ograničavanju cijena.<br /><br /></p> <p>- To je dio ruskog metodičnog, sustavnog napora da se sve jednostavno zakomplicira. Trebate imati dobar razlog za prebacivanje 60 milijuna barela nafte preko oceana kako bi ih izvezli u Indiju. Mnogo je lak&scaron;e to ne napraviti i samo izravno ploviti, rekao je<strong> Ami Daniel</strong>, izvr&scaron;ni direktor tvrtke Windward.<br /><br /></p> <p>Flota u sjeni omogućila je Rusiji stvaranje paralelne pomorske strukture koja može izdržati teret zapadnih sankcija. Windward procjenjuje da je flota pro&scaron;le godine narasla na 1800 brodova nejasnog vlasni&scaron;tva. Ruski prihodi narasli su na rekordnih 320 milijardi dolara u 2023. i jo&scaron; bi trebali rasti. Otprilike trećina novca potro&scaron;ena je pro&scaron;le godine na rat u Ukrajini, a ostatak je usmjeren na financiranje sukoba u 2024. godini. Sredstva kojima raspolaže Kremlj stavljaju Moskvu u bolju poziciju za održavanje dugotrajnog rata od Kijeva, koji se bori da održi dotok zapadnog novca.<br /><br /></p> <p>Prema analizi javnih podataka ruskog ministarstva financija koju je proveo ekonomist<strong> Howard Shatz, </strong>ruski federalni prihodi i rashodi bili su na najvi&scaron;oj razini u povijesti. <br /><br /></p> <p>- Unatoč skoku prihoda, deficit federalnog proračuna bio je treći po veličini, veći je bio samo u 2022. i 2020. Porezi na domaću proizvodnju i uvoz su visoki i učinkoviti, &scaron;to znači da oporezuju vlastito stanovni&scaron;tvo kako bi platili rat, rekao je Shatz.<br /><br /></p> <div class="item__ad-center position_item_center_04_top item__ad-center--empty">&nbsp;</div> <p>Indija je opravdala kupnje od Rusije kao sredstvo održavanja nižih globalnih cijena jer se ne natječe sa zapadnim zemljama za bliskoistočnu naftu. Indijski ministar nafte i prirodnog plina <strong>Hardeep Singh Puri</strong> rekao je da, ako se počne kupovati vi&scaron;e bliskoistočne nafte, njena će cijena sa 75 ili 76 dolara narasti na 150 dolara.<br /><br /></p> <p>Složena uloga Indije u globalnoj trgovini naftom odražava se i na sudbinu naftnih proizvoda u koje se pretvara ruska sirova nafta. Dio sirove nafte rafinira se u naftne proizvode u rafinerijama na zapadnoj obali Indije, a zatim izvozi u SAD i druge zemlje koje su pristale na sankcije. Proizvodi rafinirani izvan Rusije nisu obuhvaćeni sankcijama, &scaron;to kritičari nazivaju rupom u zakonu rafinerije.<br /><br /></p> <p>CREA-ina analiza procjenjuje da je SAD bio najveći kupac rafiniranih proizvoda napravljenih od ruske sirove nafte u pro&scaron;loj godini te da je vrijednost transakcija iznosila 1,3 milijarde dolara između početka prosinca 2022. (kad je uvedena gornja cijena) i kraja 2023. godine.<br /><br /></p> <p>Vrijednost izvoza naftnih derivata značajno raste kad se u računicu uključe i američki saveznici koji također provode sankcije protiv Rusije. Prema CREA-inoj procjeni, u 2023. uvezeni su naftni proizvodi u vrijednosti od 9,1 milijarde dolara &scaron;to je povećanje od 44 posto u odnosu na pro&scaron;lu godinu.<br /><br /></p> <p>Moskva je tako prona&scaron;la način da se obogati ovim procesom rafiniranja i izvoza. Jedna od indijskih rafinerija i luka koje prihvaćaju rusku sirovu naftu nalazi se u Vadinaru, a vodi je tvrtka Nayara Energy, koja je u 49,1 %-tnom vlasni&scaron;tvu ruskog državnog naftnog diva Rosnefta.<br /><br /></p> <p>CREA procjenjuje kako je SAD 2023. uvezao naftne proizvode rafinirane u Vardinaru u vrijednosti od 63 milijuna dolara te da je barem polovica sirove nafte ruskog podrijetla. Analitičari navode kako je profit koji se ostvaruje od izbjegavanja sankcija golem te da se u roku od četiri ili pet mjeseci može zaraditi od 10 do 40 milijuna dolara, prenosi Jutarnji list.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-20-kremlj.jpgTV voditeljicu i gošću šokirao potres u Sarajevu VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=387154387154Grude.com - klik u svijetTue, 20 Feb 2024 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-20-vanja-semic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Video je postao viralan.<p><span data-v-088b9c4a="">Jači potres pogodio je u ponedjeljak ujutro &scaron;ire sarajevsko područje.<br /><br /><br /></span><span data-v-088b9c4a="">"Mislim da je bio zemljotres", kazala je go&scaron;ća Amra Selimović u studiju. "Je li ovo zemljotres bio", upitala je voditeljica Vanja Semić. Iako je bilo smijeha, obje je gospođe potres po&scaron;teno prepla&scaron;io. "E, ljudi moji &scaron;to se prepadoh", napisala je Semić kasnije u objavi na Facebooku.<br /><br /><br /></span></p> <blockquote class="instagram-media" style="background: #FFF; border: 0; border-radius: 3px; box-shadow: 0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width: 540px; min-width: 326px; padding: 0; width: calc(100% - 2px);" data-instgrm-captioned="" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/reel/C3hihJnAabL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="14"> <div style="padding: 16px;"> <div style="display: flex; flex-direction: row; align-items: center;">&nbsp;</div> <div style="padding: 19% 0;">&nbsp;</div> <div style="display: block; height: 50px; margin: 0 auto 12px; width: 50px;">&nbsp;</div> <div style="padding-top: 8px;"> <div style="color: #3897f0; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: 550; line-height: 18px;">View this post on Instagram</div> </div> <p style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; line-height: 17px; margin-bottom: 0; margin-top: 8px; overflow: hidden; padding: 8px 0 7px; text-align: center; text-overflow: ellipsis; white-space: nowrap;"><a style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: normal; line-height: 17px; text-decoration: none;" href="https://www.instagram.com/reel/C3hihJnAabL/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" target="_blank">A post shared by Sarajevsko jutro - TVSA (@sarajevskojutro.tvsa)</a></p> </div> </blockquote> <script type="text/javascript" src="//www.instagram.com/embed.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-20-vanja-semic.jpgFilozofski fakultet SUM-a održava mrežne konzultacije za maturantehttp://grude.com/clanak/?i=387144387144Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2024 18:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-09-filozofski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru i ove akademske godine organizira mrežne konzultacije za maturante koje će se održati tijekom dva tjedna 21., 22. i 23. te 27., 28. i 29. veljače po jedan termin u tjednu za svaki studij.<p>Raspored se može pogledati na poveznici <a href="https://ff.sum.ba/hr/node/27568" target="_blank">https://ff.sum.ba/hr/node/27568</a>, a klikom na naziv studija otvara se poveznica za pristup konzultacijama gdje će pročelnici, tajnici i profesori sa studija odgovarati na pitanja učenika.<br /><br /></p> <p>Mrežne konzultacije održat će se putem Google Meet platforme.<br /><br /></p> <p>Na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru izvodi se 17 studijskih programa, a mogu se studirati jednopredmetno ili dvopredmetno.<br /><br /></p> <p>Studijski programi koji se izvode su: Arheologija, Engleski jezik i književnost, Filozofija, Hrvatski jezik i književnost, Informacijske znanosti, Latinski jezik i rimska književnost, Logopedija, Novinarstvo, Njemački jezik i književnost, Odnosi s javno&scaron;ću, Politologija, Povijest, Povijest umjetnosti, Psihologija, Socijalni rad, Talijanski jezik i književnost te Sigurnosne i međunarodne studije, priopćeno je s mostarskog Filozofskog fakulteta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-09-filozofski.jpgProsječna plaća za prosinac prošle godine iznosila skoro 1300 KMhttp://grude.com/clanak/?i=387137387137Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2024 14:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najmanje prosječne neto zarade imali su radnici u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane 852 KM, te u građevinarstvu 972 KM.<p>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim subjektima u BiH za prosinac pro&scaron;le godine iznosila je 1.297 KM, &scaron;to pokazuje <strong>nominalni pad za 0,5 posto i realno je manja za 0,3 posto u odnosu na studeni pro&scaron;le godine.</strong><br /><br /></p> <p>Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prosinac pro&scaron;le godine u odnosu na prosinac 2022. godine nominalno je vi&scaron;a za devet posto. Za isti taj period realni indeks je bio veći za 6,6 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH.<br /><br /></p> <p>Najveće prosječne neto plaće u prosincu lani imali su zaposleni u djelatnosti informacije i komunikacije, u iznosu od 1.902 KM, financijskoj i djelatnosti osiguranja 1.892 KM, te proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.799 KM.<br /><br /></p> <p>Najmanje prosječne neto zarade imali su radnici u djelatnosti pružanja smje&scaron;taja, te pripreme i usluživanja hrane 852 KM, te u građevinarstvu 972 KM.<br /><br /></p> <p>Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u BiH za prosinac 2023. iznosila je 2.004 KM, &scaron;to pokazuje nominalan pad za 0,4 posto, a realno je manja za 0,2 posto u odnosu na studeni te godine.<br /><br /></p> <p>Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća za prosinac lani u odnosu na prosinac 2022. godine nominalno je vi&scaron;a za 9,5 posto, dok je realni indeks bio vi&scaron;i za 7,1 posto.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-01-31-konvertibilne-marke-nova-slika.jpgJulija Navaljna: Putin je mog supruga ubio novičokomhttp://grude.com/clanak/?i=387136387136Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2024 14:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-16-navaljni-supruga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ruski istražitelji još nisu utvrdili uzrok smrti Alekseja Navaljnog niti je jasno koliko će vremena trebati da se donesu službeni zaključci, rečeno je danas njegovoj majci.<p>Julija Navaljna, udovica ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, u ponedjeljak je u videoporuci poručila da će nastaviti djelo svog supruga i boriti se za slobodnu Rusiju. "Želim živjeti u slobodnoj Rusiji, želim izgraditi slobodnu Rusiju", rekla je Navalna u videoporuci s naslovom: "Nastavit ću rad Alekseja Navaljnog".<br /><br /></p> <p>"Vladimir Putin ubio je mog supruga", dodala je Navaljna, ističući da će surađivati s ruskim narodom kako bi se borila protiv Kremlja i stvorila novu Rusiju. Kremlj je porekao umije&scaron;anost u njegovu smrt. Navaljna optužuje ruske vlasti da skrivaju njegovo tijelo i čekaju da nestanu tragovi nervnog otrova novičoka. Saveznici Navaljnog znaju za&scaron;to je njen suprug ubijen i uskoro će otkriti detalje, uključujući imena osoba uključenih u njegovo ubojstvo, rekla je.<br /><br /></p> <h3>Sindrom iznenadne smrti?</h3> <p>Ruski istražitelji jo&scaron; nisu utvrdili uzrok smrti Alekseja Navaljnog niti je jasno koliko će vremena trebati da se donesu službeni zaključci, rečeno je danas njegovoj majci. Navaljni, 47-godi&scaron;nji biv&scaron;i odvjetnik, pao je u nesvijest i umro u petak nakon &scaron;etnje u kaznenoj koloniji Polarni vuk u Harpu, oko 1900 km sjeveroistočno od Moskve, gdje je služio tridesetogodi&scaron;nju zatvorsku kaznu, priopćeno je iz zatvorske službe.<br /><br /><br /></p> <p>Njegovoj majci Ljudmili rečeno je u subotu u zatvoru da je umro od "sindroma iznenadne smrti", nedefiniranog izraza za razne smrtonosne srčane bolesti. Glasnogovornica Navaljnog Kira Jarmi&scaron; rekla je da je njegovoj 69-godi&scaron;njoj majci i odvjetnicima rečeno da je službena provjera uzroka smrti produžena i da se ne zna koliko će trajati.</p> <h3>Majku nisu pustili u mrtvačnicu</h3> <p>Uzrok smrti je neutvrđen, rekla je Jarmi&scaron;, dodajući da ruske vlasti lažu i odugovlače. Njegovoj majci i odvjetnicima nije danas bilo dopu&scaron;teno ući u mrtvačnicu u tom arktičkom gradu u blizini zatvorske kolonije, gdje se, tvrde vlasti, Navaljni sru&scaron;io i na mjestu umro, rekla je glasnogovornica.</p> <p>"Na pitanje nalazi li se unutra Aleksejevo tijelo osoblje mrtvačnice nije dalo odgovor", tvrdi Jarmi&scaron;. Smrću Navaljnog, biv&scaron;eg odvjetnika, razjedinjena ruska oporba ostala je bez svojeg najkarizmatičnijeg i najhrabrijeg vođe dok se predsjednik Vladimir Putin priprema za izbore koji bi ga mogli zadržati na vlasti najmanje do 2030.</p> <h3>"Točno znamo za&scaron;to je Putin prije tri dana ubio Alekseja"</h3> <p>"Najvažnija stvar koju možemo učiniti za Alekseja i za sebe jest da nastavimo s borbom, čak i že&scaron;će nego prije. Moramo iskoristiti svaku priliku da se borimo protiv rata, protiv korupcije, protiv nepravde, da se borimo za po&scaron;tene izbore i slobodu govora, da se borimo za svoju zemlju", kazala je.<br /><br /><br /></p> <p>"Točno znamo za&scaron;to je Putin prije tri dana ubio Alekseja. Saznat ćemo tko je točno izvr&scaron;io ovaj zločin. Imenovat ćemo ubojice i pokazati njihova lica. Putin je ubio oca moje djece. Putin mi je uzeo ono najdragocjenije &scaron;to sam imala, meni najbližu osobu i nekoga koga sam voljela najvi&scaron;e na svijetu. Ali Putin je svima vama uzeo Navaljnog", dodala je udovica, a prenosi Meduza.<br /><br /></p> <h3>"Aleksej je umro u zatvoru nakon tri godine mučenja i agonije"</h3> <p>"Aleksej je umro u zatvoru nakon tri godine mučenja. Nije bio iza re&scaron;etaka kao drugi zatvorenici. Mučili su ga. Držali su ga u maloj betonskoj samici. Samo si zamislite: soba od &scaron;est ili sedam četvornih metara, u njoj nema ničega osim stolca, umivaonika, rupe u podu umjesto WC &scaron;koljke i kreveta koji je pričvr&scaron;ćen za zid tako da ne možete leći. &Scaron;alica, jedna knjiga i četkica za zube. Ni&scaron;ta drugo", opisala je Navaljna.<br /><br /></p> <p>No unatoč tome &scaron;to su ga tri godine mučili i izgladnjivali, kazala je udovica, njen suprug nije odustao. "Ne samo da nije odustao nego nas je cijelo vrijeme podržavao: hrabrio nas, smijao se, &scaron;alio, inspirirao. Ni u djeliću sekunde nije posumnjao za &scaron;to se bori", rekla je.<br /><br /></p> <h3>"Čekaju da nestanu tragovi jo&scaron; jedne serije novičoka"</h3> <p>"Putin ga je ubio upravo zbog te upornosti. Ubio ga je na sramotan i kukavički način, ne usuđujući se čak ni pogledati ga u oči. Na isti, podli i kukavički, način sada skrivaju njegovo tijelo, odbijaju ga pokazati njegovoj majci. Ne žele ga predati, patetično lažu i čekaju da nestanu tragovi jo&scaron; jedne serije novičoka", kazala je Navaljna.<br /><br /></p> <p>"Ubiv&scaron;i Alekseja, Putin je ubio pola mene - pola mog srca i pola moje du&scaron;e. Ali jo&scaron; uvijek imam drugu polovicu. A ona mi govori da ne smijem odustati", dodala je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-16-navaljni-supruga.jpgVIDEO: Drama na letu iz Beograda. Avion teško oštećen prilikom polijetanja, hitno se morao vratitihttp://grude.com/clanak/?i=387135387135Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2024 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-19-zrakoplov-ostecenje-srbija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ozbiljan incident dogodio se sinoć na beogradskom aerodromu Nikola Tesla.<p>Zrakoplov tvrtke Marathon airlines koji leti u bojama i za potrebe srbijanskog nacionalnog prijevoznika Air Serbie ozbiljno je o&scaron;tećen prilikom uzlijetanja na redovnoj liniji Beograd &ndash; D&uuml;sseldorf zbog čega je morao prisilno sletjeti nakon samo 20 minuta.</p> <p>Embraer 195LR (OY-GDC)&nbsp;<strong>star 15 godina</strong>&nbsp;prema prvim informacijama koje prenose specijalizirani zrakoplovni portali prilikom uzlijetanja udario je u svjetla uzletno-sletne staze, odnosno piste, a prema nekim navodima i u objekte, te antene staze 12R. Spomenuta pista otvorena je lani u srpnju.</p> <p>Trup zrakoplova ozbiljno je o&scaron;tećen te su nastale rupe, a zakačen je i rep. Ipak posada je uspjela poletjeti, no uskoro su shvatili da je o&scaron;tećenje preozbiljno te su nakon 20 minuta zatražili<strong>&nbsp;izvanredno slijetanje</strong>&nbsp;i povratak u beogradsku zračnu luku.<br /><br /><br /></p> <p>Kako portal za avijaciju<span style="text-decoration: underline;"><strong>&nbsp;Tango Six&nbsp;</strong></span>saznaje razlog je, po svemu sudeći,&nbsp;<strong>pogre&scaron;na pozicija za polijetanje,&nbsp;</strong>odnosno avion je poletio gotovo sa pola piste, otprilike s pozicije s koje je bilo 1.300 metara do kraja piste. Umetnuta pista ima 3.500 metara, za poletanje putničkih aviona se, zbog raznih faktora, obično koristi 3.100 metara.<br /><br /></p> <p>Po povratku na pistu iz aviona je&nbsp;<strong>počelo curiti gorivo</strong>, a samo brza intervencija vatrogasaca i drugih hitnih službi spriječila je fatalne posljedice i požar. Kako navodi&nbsp;<a href="https://www.flightradar24.com/blog/marathon-e195-belgrade/" rel="nofollow noopener" target="_blank"><span style="text-decoration: underline;"><strong>Flight Radar</strong></span></a>, aerodrom je zbog ovog događaja bio zatvoren gotovo sat vremena &scaron;to je uzrokovalo dodatna ka&scaron;njenja i na drugim linijama.<br /><br /><br /><br /></p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="ro" dir="ltr">1/ 🎥 PE SCURT: un Embraer E195 Marathon Airlines care opera &icirc;n seara zilei de duminică, 18 februarie 2024, zborul Air Serbia JU324 Belgrad - Dusseldorf s-a &icirc;ntors pe aeroportul din capitala Serbiei din cauza unei probleme tehnice. <a href="https://t.co/xrfnPK9QYz">pic.twitter.com/xrfnPK9QYz</a></p> &mdash; Gabriel Bobon (BoardingPass) (@GabrielBobon) <a href="https://twitter.com/GabrielBobon/status/1759312752718323756?ref_src=twsrc%5Etfw">February 18, 2024</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-19-zrakoplov-ostecenje-srbija.jpegPotres pogodio Sarajevohttp://grude.com/clanak/?i=387133387133Grude.com - klik u svijetMon, 19 Feb 2024 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-14-zemljotres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani Sarajeva i okoline na EMSC-u pišu da se potres osjetio jako i da je trajao nekoliko sekundi. <p><br />Snažan potres pogodio je Sarajevo jutros oko 09:20 sati. Prema prvim informacijama snaga potresa bila je 4,2 po Richteru.<br /><br /></p> <p>Epicentar potresa je registriran 10 kilometara sjeverno od Sarajeva na dubini od &scaron;est kilometara.<br /><br /></p> <p>Građani Sarajeva i okoline na EMSC-u pi&scaron;u da se potres osjetio jako i da je trajao nekoliko sekundi.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-14-zemljotres.jpgOprez! Online prevaranti nude bogatstvo!http://grude.com/clanak/?i=387130387130Grude.com - klik u svijetSun, 18 Feb 2024 23:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-30-600_1493541523facebook.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umirovljenice koje koriste društvene mreže poput Facebooka često dobivaju zahtjeve za prijateljstvo od nepoznatih muškaraca..<p>Naivnost građana i neoprezno rukovanje osobnim podacima plodno su tlo za sve inovativnije prevarante koji svaku, pa i najmanju priliku uspiju preokrenuti u svoju korist i osiroma&scaron;iti građane. <br /><br /><br />Iako upozorenja svakodnevno stižu sa svih strana - iz policije, medijskih izvje&scaron;ća do iskustava prevarenih, dio lakovjernih građana ipak se zbog neopreza uhvati u zamku. A aktualne su prijevare od romantičnih do dobivanja nasljedstva.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p><strong>Zajednički život</strong></p> <p>Kada je riječ o romantičnoj prijevari, posljednji slučaj zabilježen je u Rijeci, gdje je 68-godi&scaron;njakinja mu&scaron;karcu s kojim se mjesecima dopisivala vi&scaron;ekratno uplatila vi&scaron;e od 40.000 eura. Kako to obično i biva, on joj je zauzvrat obećavao veliki novčani iznos, ali i zajednički život. Međutim, bila je riječ o prevarantu.<br /><br /><br />Umirovljenice koje koriste dru&scaron;tvene mreže poput Facebooka često dobivaju zahtjeve za prijateljstvo od nepoznatih mu&scaron;karaca, pi&scaron;e mirovina.hr. - Takve zahtjeve ne bi uopće trebalo prihvaćati jer u suprotnom možete postati žrtva romantične prijevare. Najče&scaron;će se predstavljaju kao strani pomorci, vojnici ili bogata&scaron;i, spremni na ljubav, zajednički život i podjelu svog bogatstva. No, najprije rade na tome da zadobiju povjerenje žrtve, nakon čega počinju tražiti novac, a upravo to dogodilo se 68-godi&scaron;njoj Riječanki koja je nasjela na romantičnu prijevaru, upozorili su iz policije i jo&scaron; jednom istaknuli da ne komunicirate s osobama čiji identitet i postojanje ne možete provjeriti. <br /><br /><br />- Ne prihvaćajte komunikaciju s osobama na dru&scaron;tvenim mrežama čiji identitet i postojanje ne možete provjeriti, a posebno ne vjerujte nerealnim ponudama. Ako nepoznata osoba od vas traži da joj uplatite novac iz bilo kojeg razloga, prestanite komunicirati i ne uplaćujte novac, a događaj prijavite policiji - poručuju iz policije. Sve su če&scaron;ći i primjeri krađe osobnih podataka. <br /><br /><br />Unatoč vi&scaron;e obavijesti i savjeta koje je policija poslala građanima u prethodnom razdoblju, u Rijeci je zaprimljena kaznena prijava o novoj prijevari u kojoj prevaranti telefonskim pozivom uvjeravaju građane da im je osobna iskaznica kori&scaron;tena u kriminalnim radnjama. O&scaron;tećeni 24-godi&scaron;nji hrvatski državljanin zaprimio je tako poruku na mobitel koja počinje tekstom: "your ID has been used in criminal activity and there is active arrest warrant, press 1 to talk to an agent". <br /><br /><br />Prevaranti su, naime, 24-godi&scaron;njaka doveli u zabludu kako je Interpol evidentirao njegovu osobnu iskaznicu povezanu s osobom koju se sumnjiči za počinjenje nekoliko kaznih djela. Tako su ga u telefonskom razgovoru ucijenili i tražili uplatu od gotovo 3200 eura za brisanje njegove osobne iskaznice iz navodne evidencije. O&scaron;tećeni 24-godi&scaron;njak je povjerovao u lažne navode nepoznatih osoba i prema njihovim uputama uplatio traženi novac na račune stranih banaka. - Takav oblik prijevare redovito se koristi za krađu osobnih podataka, odnosno financijskih sredstava kao &scaron;to je ovaj slučaj - upozoravaju iz policije.<br /><br /></p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p><strong>Nasljedstvo</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Nekoliko primjera prijevara na koje su nasjeli bh. građani za Avaz je ispričao i Sa&scaron;a Petrović, istražitelj FUP-a u Odsjeku za cyber-kriminal. - Imali smo slučaj da je žrtva uvučena u prijevaru te je, vjerujući da će dobiti ogromnu svotu novca, prodala stan. <br /><br /><br />Čak ni taj stan vi&scaron;e nije najveća izgubljena vrijednost jer imali smo slučaj da je žrtva dva puta uplatila po 100.000 KM, jer uplata kao nije pro&scaron;la, da bi dobila 9 mil. KM - ispričao je za Avaz Petrović.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-30-600_1493541523facebook.jpgHercegovačko mjesto uvijek će nositi u srcu Filipa i Marka! Njihovo prijateljstvo svima može biti primjer u današnjem vremenuhttp://grude.com/clanak/?i=387125387125Grude.com - klik u svijetSun, 18 Feb 2024 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-18-stolac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Susjedi i prijatelji za Filipa i Marka kažu da su bili uzorni i vrijedni, zaljubljenici u nogomet, dobri dečki kao i većina iz ovog pitomog hercegovačkog kraja. <p><br />Zbog tragične smrti dvojice mladića iz Vidova Polja, Filipa Stankovića i Marka Vukića stradalih u prometnoj nesreći 11. veljače, gradonačelnik Stjepan Bo&scaron;ković proglasio je ponedjeljak, 19. veljače, Danom žalosti na području Grada Stoca.</p> <p><br />Susjedi i prijatelji za Filipa i Marka kažu da su bili uzorni i vrijedni mladići,&nbsp; zaljubljenici u nogomet koji su držali do svog prijateljstva. Cijeli svoj mladi život proveli su u prijateljevanju, te su zajedno napustili ovaj svijet.</p> <p><br />Podsjetimo mladići su sletjeli automobilom u rijeku Bregavu, te su njihovi mladi životi zauvijek uga&scaron;eni. Uslijedila je opsežna potraga, a ronioci su izvukli njihova tijela iz rijeke.</p> <p><br /><em><strong>Herc.info</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-18-stolac.jpgAvdiivka je palahttp://grude.com/clanak/?i=387117387117Grude.com - klik u svijetSat, 17 Feb 2024 08:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-08-avdiivka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odlučio sam povući naše postrojbe iz grada i krenuti u obranu s povoljnijih linija kako bismo izbjegli okruženje i sačuvali živote..<p>Ukrajinske trupe povukle su se iz razorenog istočnog grada Avdiivka, rekao je novi načelnik ukrajinske vojske u rano jutros, utirući put najvećem napredovanju Rusije od svibnja 2023. kada je zauzela grad Bahmut.<br /><br /></p> <p>Povlačenje, najavljeno dok se Ukrajina suočava s nesta&scaron;icom streljiva zbog ne dono&scaron;enja odluke o američkoj vojnoj pomoći u Kongresu, imalo je za cilj spasiti trupe od potpunog okruženja ruskih snaga nakon mjeseci žestokih borbi, izvijestio je Kijev.<br /><br /></p> <h3>General: Odlučio sam sačuvati živote vojnika</h3> <p>General Oleksandr Sirski, koji je preuzeo vodstvo ukrajinske vojske u velikom preokretu pro&scaron;log tjedna, rekao je da su se ukrajinske snage vratile na sigurnije položaje izvan grada koji je prije rata imao 32.000 stanovnika.<br /><br /><br /></p> <p>Odlučio sam povući na&scaron;e postrojbe iz grada i krenuti u obranu s povoljnijih linija kako bismo izbjegli okruženje i sačuvali živote i zdravlje vojnika, citirali su ga u priopćenju oružanih snaga.<br /><br /></p> <p>Gubitak grada nakon gotovo dvije godine od ruske invazije mogao bi predsjedniku Volodimiru Zelenskiju pružiti snažniji argument da od Zapada traži hitniju vojnu pomoć u obraćanju na Muenchenskoj sigurnosnoj konferenciji u subotu ujutro.<br /><br /></p> <p>Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da Avdiivka riskira pad u ruke ruskih snaga zbog nesta&scaron;ice streljiva nakon vi&scaron;emjesečnog protivljenja republikanaca u Kongresu novom paketu američke vojne pomoći za Kijev.<br /><br /></p> <p>Zauzimanje Avdiivke ključno je za ruski cilj osiguravanja potpune kontrole nad dvjema pokrajinama koje čine industrijsku regiju Donbas, a moglo bi donijeti i pobjedu predsjedniku Vladimiru Putinu na izborima sljedećeg mjeseca.<br /><br /><br /></p> <h3>Rusija ne otkriva svoje gubitke</h3> <p>"Poduzimamo mjere da stabiliziramo situaciju i zadržimo svoje pozicije", rekao je Sirskij. Rusko ministarstvo obrane, Zelenskij ili ukrajinski ministar obrane nisu odmah komentirali povlačenje.<br /><br /><br /></p> <p>Rusija je pojačala svoju ofenzivu na Avdiivku u listopadu, a ukrajinski položaji tjednima su bili sve opterećeniji.<br /><br /></p> <p>Treća juri&scaron;na brigada, istaknuta ukrajinska pje&scaron;ačka juri&scaron;na jedinica, hitno je ubačena u grad kako bi pomogla u pojačanju trupa ovaj tjedan dok su se druge ukrajinske snage povlačile s jugoistoka grada.<br /><br /></p> <p>Jedinica je opisala borbe kao "pakao" i objavila na dru&scaron;tvenim mrežama da su ukrajinski branitelji bili brojčano nadjačani od strane ruskih snaga u omjeru oko &scaron;est prema 100 na nekim mjestima.<br /><br /><br /></p> <p>Rusija nije dala pojedinosti o svojim gubicima u brutalnim borbama za grad, ali ukrajinski dužnosnici i zapadni vojni analitičari kažu da je njen napredak imao nevjerojatnu cijenu u pogledu osoblja i oklopnih vozila.<br /><br /></p> <p>Grad, u kojem je ostalo manje od 1000 stanovnika, nalazi se sjeverno od bastiona Donjecka koji je držala Rusija, a nad kojim je Ukrajina izgubila kontrolu 2014. kada su moskovski opunomoćenici započeli ustanak. Avdiivka ima veliku koksaru koja je prestala raditi tijekom rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-08-avdiivka.jpgSupruga Navaljnog ne prihvaća da joj je muž mrtav: 'Pa stalno lažu! Ali, ako je istina, neka znaju jednu stvar...'http://grude.com/clanak/?i=387115387115Grude.com - klik u svijetFri, 16 Feb 2024 17:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-16-navaljni-supruga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Brojni zapadni čelnici za smrt Alekseja Navaljnog optužuju režim u Moskvi i ruskog predsjednika Vladimira Putina.<div class="excerpt"> <p><strong>Julija Navaljni</strong> izjavila je u petak da ne vjeruje ruskim medijima koji su izvijestili o smrti njezina supruga, ruskog oporbenog čelnika <strong>Alekseja Navaljnog</strong>, no pokaže li se istinitom, za to je okrivila ruskog predsjednika <strong>Vladimira Putina</strong> i pozvala svijet da se bori protiv njegova "groznog režima". <br /><br /></p> <p>"Ne znam trebamo li vjerovati toj groznoj vijesti koju smo dobili kroz službene medije jer godinama znamo da ne možemo vjerovati Putinu i njegovoj vladi. Oni stalno lažu", rekla je Julija Navaljni, koju je vijest o smrti zatekla na konferenciji o sigurnosti u M&uuml;nchenu.<br /><br /></p> <p>"Ako je to istina, voljela bih da Putin, njegovi ljudi u vladi i njegovi prijatelji znaju da će biti kažnjeni zbog onoga &scaron;to su učinili mojoj zemlji, mojoj obitelji, mome suprugu", izjavila je. "Taj dan doći će brzo".<br /><br /></p> <p>Pozvala je međunarodnu zajednicu i sve ljude svijeta da se zajedno bore "protiv tog zla, tog groznog režima u Rusiji".<br /><br /></p> <div class="item__ad-center position_item_center_02_top item__ad-center--empty">&nbsp;</div> <p>"Putin treba osobno odgovarati za sve zločine koje je počinio posljednjih godina", izjavila je Julia Navaljni.<br /><br /></p> <p>Federalna zatvorska služba Jamalo-Neneckog autonomnog okruga priopćila je na svojoj web stranici da se Navaljni "osjećao lo&scaron;e" nakon &scaron;etnje u petak i "gotovo odmah izgubio svijest". U priopćenju se navodi da je pozvano medicinsko osoblje, ali ga nisu uspjeli reanimirati, iako su poku&scaron;avali vi&scaron;e od 30 minuta. <br /><br /></p> <p>"Liječnici koji su stigli na mjesto događaja nastavili su reanimaciju koju su već izvodili zatvorski liječnici. Oni su je izvodili vi&scaron;e od 30 minuta. Međutim, pacijent je umro", objavila je javna bolnica iz grada Labitnangija, koji se nalazi u blizini kažnjeničke kolonije u kojoj je Navaljni služio dugogodi&scaron;nju zatvorsku kaznu.<br /><br /></p> <p>Uzrok smrti Navaljnog se utvrđuje, dodali su. Brojni zapadni čelnici za smrt Alekseja Navaljnog optužuju režim u Moskvi i ruskog predsjednika Vladimira Putina.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-16-navaljni-supruga.jpgVlada ŽZH izdvojila 350.000 KM za smještaj studenata u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=387114387114Grude.com - klik u svijetFri, 16 Feb 2024 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-16-scm-menza1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U proračunu Županije Zapadnohercegovačke za 2024. godinu za Studentski centar Sveučilišta u Mostaru izdvojeno 350.000 konvertibilnih maraka.<p>Pružanje pomoći u stvaranju boljih uvjeta za studiranje studentima s područja Županije Zapadnohercegovačke među prioritetima je Vlade ove županije. Sukladno tome Vlada već godinama prepoznaje važnost Studentskog centra Sveučili&scaron;ta u Mostaru, za čiji rad izdvaja značajna financijska sredstva.<br /><br /></p> <p>Ministrica financija i dopredsjednica Vlade ŽZH Blagica Leko danas je posjetila Studentski centar Sveučili&scaron;ta u Mostaru, gdje je imala priliku vidjeti u kakvim uvjetima studenti žive, kao i koji im se sve sadržaji nude, te se susrela sa ravnateljicom Studentskog centra Anitom Glibić.<br /><br /></p> <p>Prilikom obilaska prostorija Studentskog centra Glibić je Leko uputila u daljnje planove kada je u pitanju pobolj&scaron;anje samih životnih uvjeta u kompleksu.<br /><br /></p> <p>Ministrica Leko je ovom prilikom podsjetila kako je u proračunu Županije Zapadnohercegovačke za 2024. godinu za Studentski centar Sveučili&scaron;ta u Mostaru izdvojeno 350.000 konvertibilnih maraka, dok je pro&scaron;le godine ova stavka iznosila 280.000 maraka.<br /><br /></p> <h3>Podr&scaron;ka</h3> <p>''Uz sredstva koja izdvajamo za subvencioniranje smje&scaron;taja i prehrane na&scaron;ih studenata, &scaron;to po jednom studentu iznosi 249 konvertibilnih maraka mjesečno u proračunu za ovu godinu izdvojili smo i 24.000 KM za obnovu, odnosno rekonstrukciju restorana u Studentskom centru'', istaknula je Leko.<br /><br /></p> <p>Pohvaliv&scaron;i rad vodstva Studentskog centra Sveučili&scaron;ta u Mostaru Leko je navela kako će Vlada ŽZH, sukladno proračunskim mogućnostima, i u narednom razdoblju nastaviti pružati podr&scaron;ku radu ove ustanove.<br /><br /></p> <p>Ravnateljica Glibić se zahvalila ministrici Leko na izdvojenom vremenu za posjetu te izrazila zadovoljstvo pruženom podr&scaron;kom Vlade ŽZH radu Centra.<br /><br /></p> <h3>114 studenata</h3> <p>''Potpora Vlade ŽZH Studentskom centru Sveučili&scaron;ta u Mostaru nikada nije izostala i vjerujemo da će se ovaj prijateljski i partnerski odnos nastaviti i u budućnosti. Imamo jako puno projekata koje želimo realizirati. Kao prvo, to je rekonstrukcija na&scaron;eg studentskog restorana koja će početi u pauzama kada studenti ne koriste menzu. Planiramo i rekonstrukciju na&scaron;ega caffe bara koji će u budućnosti imaju odjel za pu&scaron;ače i za nepu&scaron;ače. Planiran je i dnevni boravak za studente gdje studenti mogu imati neke svoje aktivnosti i druženja. Ni&scaron;ta ovo ne bi bilo moguće bez potpore županije i subvencija koje su upravo osmi&scaron;ljene kako bi se sve spomenuto moglo realizirati'', zaključila je Glibić.<br /><br /></p> <p>Trenutno usluge Studentskog centra Sveučili&scaron;ta u Mostaru koristi 114 studenata s područja Županije Zapadnohercegovačke, dok je pro&scaron;le godine ta brojka iznosila 92. Uz one koji koriste usluge smje&scaron;taja tu su i 102 studenta iz ŽZH koja koriste usluge studentske menze u kojoj zahvaljujući partnerima Studentskog centra, među kojima je i Vlada ŽZH, mogu dobiti kompletan obrok po cijeni od 3,5 KM.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-16-scm-menza1.jpgRuski režim ga je ubijao i danas ga je dokrajčio! Preminuo je Aleksej Navalnihttp://grude.com/clanak/?i=387109387109Grude.com - klik u svijetFri, 16 Feb 2024 12:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-16-navalny.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Navaljni, najistaknutiji kritičar predsjednika Vladimira Putina u Rusiji i snažan protivnik rata u Ukrajini, služio je zatvorsku kaznu u trajanju od 11 i pol godina...<p><br />Ruski oporbeni vođa Aleksej Navalni (47), koji je služio zatvorsku kaznu u regiji Jamalo-Nenec na dalekom ruskom sjeveru, mrtav je. Objaviel su to danas ruske novinske agencije pozivajući se na zatvorsku upravu, a prenosi Reuters.<br /><br /></p> <p>"Danas se u kaznenoj koloniji broj 3 osuđenih A.A. Navalni osjećao lo&scaron;e nakon &scaron;etnje te je gotovo odmah nakon toga izgubio svijest. Na lice mjesta odmah je pozvan tim hitne medicinske pomoći, koji je odmah stigao. Poduzete su sve mjere oživljavanja, ali nisu dale pozitivan rezultat. Liječnici hitne pomoći potvrdili su smrt osuđenika", stoji u objavi ruske zatvorske uprave.<br /><br /></p> <p>Navaljni, najistaknutiji kritičar predsjednika Vladimira Putina u Rusiji i snažan protivnik rata u Ukrajini, služio je zatvorsku kaznu u trajanju od 11 i pol godina zbog prevare, nepo&scaron;tivanja suda i kr&scaron;enja uvjetnih osuda. On je sve te optužbe odbacio kao izmi&scaron;ljene i politički motivirane.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-16-navalny.jpgZatresla se Hercegovina!http://grude.com/clanak/?i=387103387103Grude.com - klik u svijetThu, 15 Feb 2024 22:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-31-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večeras u 22.50 blaži potres pogodio je Hercegovinu. Potres je bio neugodan, kako čitatelju pišu iz dubine, ali srećom kratko je trajao. <p><br />&Scaron;tete nije bilo, s obzirom da je tre&scaron;nja brzo prestala. Zanimljivo je da je&nbsp;Europsko-mediteranski seizmolo&scaron;ki centar (EMSC) zabilježio ovaj potres kao da se pogodio, ali magnituda je ostala pod upitnikom. I to je pokazatelj kakvi su mjerni instrumenti u ovoj zemlji i koliko smo, očito, daleko od Europe, iako joj stremimo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-31-potres.jpgOdlasci: Radnu snagu u BiH sve više zamjenjuju umirovljenicihttp://grude.com/clanak/?i=387096387096Grude.com - klik u svijetThu, 15 Feb 2024 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-29-umirovljenici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Odlazak ljudi iz BiH sve je vidljiviji. Najviše se ogleda u nedostatku radne snage.<p>To se nadomje&scaron;ta većinom uvozom radne snage, no sve vi&scaron;e je primjera i zapo&scaron;ljavanja umirovljenika.<br /><br /></p> <p>Oni sad, nakon sudske odluke, bez problema primaju mirovinu i rade, a upisuje im se i radni staž.<br /><br /></p> <p>Iako je to nekada bilo nezamislivo sada je stvarnost: ljudi s umirovljeničkoim čekom u ruci odlaze na razgovor za posao. Umirovljenici mogu primati mirovinu i zasnovati radni odnos. U trenutku kada je Ivica Mađar umirovljen to nije bilo tako. Želio je raditi, a zbog zakonske odredbe nije mogao, javlja <strong>N1</strong>.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Ako osjećam da nisam sposoban ne bih ni radio, a ovako je prisilno. A s druge strane, potrebni su radnici, govorim za vozače. Ja i dalje dobivam potvrdu i mogu voziti za svoje potrebe&rdquo;, kaže Ivica Mađar.<br /><br /></p> <p>Nakon odluke Ustavnog suda Federacije to se promijenilo. Ivica ima 70 godina i uz podr&scaron;ku djece iz inozemstva nema financijskih problema. No, da je odluka bila prije on bi, kaže, sigurno i protekle godine radio. Umirovljenici su sada za&scaron;titari, građevinski radnici, vozači, a obavljaju i rijetka zanimanja. Dva umirovljenika rade u tvrtki predsjednika Udruženja poslodavaca.<br /><br /></p> <p><br />&rdquo;U ovoj situaciji kada je nedostatak radne snage to je dobra stvar. Da pričamo unatrag četiri pet godina vjerojatno bi rekli nema potrebe, treba mlade zapo&scaron;ljavati to je bila priča. Sada je drugačije. No, jedan detalj treba promijeniti, a to ćemo vidjeti s Vladom FBiH, a to je stopa doprinosa. Sada se plaćaju pune stope doprinosa&rdquo;, pojasnio je za N1 Adnan Smailbegović iz Udruženja poslodavaca FBiH.<br /><br /></p> <p>Zaposlenje nakon umirovljenja ulijeva ljudima, kažu iz Saveza umirovljenika, osjećaj korisnosti, a tu su i materijalni benefiti. Ipak, mnogo je slučajeva kada umirovljenici rade ne zbog želje, nego financijske potrebe.<br /><br /></p> <p>&rdquo;U SŽ na najprljavije, teže poslove, kao &scaron;to je i noćni rad masovno su angažirani. Onaj koji ima najnižu mirovinu, a nema najbliže srodnike ne može preživjeti s tom minimalnom mirovinom. Ne zagovaramo da bi trebali imati prednost umirovljenici pri zapo&scaron;ljavanju, a da mladi čekaju. Nego, govorimo da trži&scaron;te rada gdje treba ovaj profil ljudi da ih prima &ndash; to podržavamo&rdquo;, ističe Redžo Mehić iz Saveza umirovljenika FBiH.<br /><br /></p> <p>Ima i onih koji nemaju financijske pote&scaron;koće nego žele nastaviti svojim radom doprinositi dru&scaron;tvu. Doktorica Zehra Dizdarević radi od 1967. godine. Umirovljena je prije vi&scaron;e od deset godina. S trajnom liječničkom licencom nastavila je raditi u privatnoj ordinaciji. Promjene odredbi dočekala je sa osmijehom.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Nije vi&scaron;e čovjeku stalo ni do novca, nego grehota je, tako ću reći&hellip; da onaj tko ima znanje, a profesori koji su u mirovini&hellip; &scaron;teta je da to ne prikažemo i ne pomognemo narodu&rdquo;, navodi dr. Dizdarević.<br /><br /></p> <p>Tu pomoć pokazala je u najkritičnijim razdobljima &ndash; tijekom pandemije koronavirusa.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Za 7684 pacijenta sam očitala snimak. Znala sam raditi do jedan sat noću&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Trži&scaron;te rada u Bosni i Hercegovini vapi za radnicima svih profila. Posljedica je to i masovnog odlaska ljudi, ali i negativnog prirodnog prira&scaron;taja. Obzirom da je u BiH nepovoljan omjer radnika i umirovljenika, neki će očito svojim radom nakon 65. godine doprinijeti očuvanju mirovinskog fonda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-29-umirovljenici.jpgŠto sporazum s Frontexom donosi za BiHhttp://grude.com/clanak/?i=387085387085Grude.com - klik u svijetWed, 14 Feb 2024 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-30-frontex.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BiH je započela pregovore o Sporazumu s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX). Suradnja s Frontexom donosi brojne pogodnosti za BiH.<p>Pred Europom i Europskom unijom u 2024. godini je novi migrantski val, koji, prema dosada&scaron;njim procjenama i analizama, ima gotovo pa apokaliptične razmjere. U tom kontekstu je inzistiranje Europske unije na potpisivanju sporazuma Bosne i Hercegovine s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu sasvim razumljivo i opravdano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na praktičnom planu, potpisivanje sporazuma o suradnji između BiH i Frontexa će omogućiti bolje i integriranije upravljanje granicama, ali i uopće prohodovanje ljudi i roba kroz prostor jugoistočne Europe, pi&scaron;e Avaz.</p> <p><br />Na terenu će to značiti dolazak pripadnika Frontexa s ciljem terenskog nadzora i koordinacije aktivnosti s GPBiH, &scaron;to će imati brojne pozitivne implikacije. Treba istaknuti i to da je Frontex u personalnom smislu sastavljen od policajaca iz svih zemalja članica EU, &scaron;to pruža novi vid sigurnosne i političke suradnje na &scaron;irem planu EU integracija Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, kontrola i suradnja s Frontexom znači suradnju u cijeloj unutra&scaron;njosti Bosne i Hercegovine, odnosno kontrolu svih cestovnih, željezničkih komunikacija, pa i zračnih luka u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cjelokupna politička kampanja koja se stvorila povodom ovih pregovora o potpisivanju sporazuma s Frontexom otvorila je dodatno pitanje uru&scaron;avanja Granične policije. Trenutno GPBiH nedostaje oko 600 pripadnika, prema njihovoj procjeni, &scaron;to bi značilo da će, ako proljeće i ljeto 2024. budu aktivni kada su u pitanju ilegalne migracije na istočnoj granici BiH, Graničnoj policiji nedostajati i do 800 ili 1.000 službenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S druge strane, parcijalno rje&scaron;enje za manjak personala bilo bi pobolj&scaron;anje tehničke opremljenosti Granične policije BiH dronovima, kamerama i sustavima za prostorni nadzor granice. Međutim, i taj proces je, usljed proračunske potkapacitiranosti, zaustavljen. Upravo tu i leži najveća vrijednost operativne suradnje GPBiH s Frontexom, s obzirom na to da s pripadnicima Frontex misije dolazi i njihova oprema. Međutim, to ipak neće otkloniti sve probleme koji su nagomilani pred Graničnom policijom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-30-frontex.jpgNeviđeno, ogromna stijena blokirala promethttp://grude.com/clanak/?i=387083387083Grude.com - klik u svijetTue, 13 Feb 2024 20:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-13-odron-stijene-foce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oštećen je kamion..<p>Na putnom pravcu Foča &ndash; Sarajevo u ponedjeljak ujutru do&scaron;lo je do odrona uslijed čega je, sudeći prema fotografijama s mjesta događaja, o&scaron;tećen kamion.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ogromna stijena odronila se na put Miljevina-Dobro polje u mjestu Tuhalji, stoji na Facebook stranici Teretnjaci.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-13-odron-stijene-foce.jpgNajgore od vremena tek dolazi! Zapadna Europa bi imala vrlo teške, nezapamćene zime...http://grude.com/clanak/?i=387075387075Grude.com - klik u svijetMon, 12 Feb 2024 22:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-12-24-snig.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pitanje za milijun dolara je kad bi se točno mogla dogoditi onakva globalna vremenska nepogoda na kojoj se temelji radnja filma ‘Dan poslije sutra‘, kaže profesor van Vesten. <p><br />U filmu iz 2004. &lsquo;The Day After Tomorrow&lsquo; (&lsquo;Dan poslije sutra&lsquo;), svijet je zahvatila stra&scaron;na oluja i prouzročila novo ledeno doba. No iako je taj filmski hit bio znanstvena fantastika, neki znanstveni elementi u tom zastra&scaron;ujućem scenariju itekako su stvarni, pi&scaron;e <a href="https://www.dailymail.co.uk/sciencetech/article-13073449/Gulf-Stream-plunging-Europe-deep-freeze.html" target="_blank">Daily Mail</a>.<br /><br /></p> <p>Naime, kako se već dugo predviđa, otapanje ledenjaka bi moglo prouzročiti zaustavljanje Golfske struje - velikog sistema morskih struja koji griju sjevernu hemisferu. Bez tog dodatnog izvora topline, prosječne temperature bi u Sjevernoj Americi i dijelovima Europe i Azije mogle pasti za nekoliko stupnjeva, a &lsquo;ozbiljne posljedice bi se mogle osjetiti &scaron;irom svijeta&lsquo;.<br /><br /></p> <p>Znanstvenici upozoravaju da je naglo ga&scaron;enje Golfske struje vjerojatnije nego ikad, jer računalna simulacija pokazuje vrlo strm prijelaz u skoroj budućnosti. Autori studije sa Sveučili&scaron;ta Utrecht u Nizozemskoj, ne znaju kad će se kolaps točno dogoditi, iako neke prija&scaron;nje studije predviđaju da bi to moglo biti već sljedeće godine.<br /><br /></p> <p>&lsquo;Sve smo bliže kolapsu, ali nismo sigurni koliko blizu&lsquo;, kazao je voditelj studije <strong>Rene van Westen</strong>, klimatski znanstvenik i oceanograf sa Sveučili&scaron;ta Utrecht. &lsquo;Približavamo se prijelomnoj točki.&lsquo;<br /><br /></p> <p>Pitanje za milijun dolara je kad bi se točno mogla dogoditi onakva globalna vremenska nepogoda na kojoj se temelji radnja filma &lsquo;Dan poslije sutra&lsquo;, kaže profesor van Vesten. &lsquo;Nažalost, na to pitanje trenutno nema odgovora. Sve ovisi o brzini klimatskih promjena koje mi ljudi izazivamo.&lsquo;<br /><br /></p> <p>Golfska struja je dio mnogo većeg sistema struja koji se naziva Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (Atlantic meridional overturning circulation ili AMOC). Nazvana jo&scaron; i &lsquo;pokretna traka oceana&lsquo;, ona transportira toplu vodu prema povr&scaron;ini oceana na sjeveru, odnosno od tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi.<br /><br /></p> <p>Kad ta topla voda dođe do Sjevernog Atlantika (oko Europe, Ujedinjenog Kraljevstva i istočne obale SAD-a), ona otpu&scaron;ta tu toplinu i potom se smrzava. Kako se formira led, sol zaostaje u morskoj vodi, a zbog velike količine soli, voda postaje gu&scaron;ća i tone na dno (poniranje) te se kreće prema jugu. <br /><br /></p> <p>S vremenom ta voda bude ponovno povučena prema povr&scaron;ini (uzdizanje) gdje se zagrijava i tako se čitav krug zatvara. Znanstvenici smatraju da AMOC na sjevernu hemisferu donosi dovoljno topline da bi se bez nje veliki dijelovi Europe zamrznuli.<br /><br /></p> <h3>Usporavanje Golfske struje <br /><br /></h3> <p>Prija&scaron;nje studije već su pokazale da uslijed klimatskih promjena AMOC usporava. &lsquo;Motor&lsquo; te pokretne trake nalazi se kod obala Grenlanda, a zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena, sve vi&scaron;e slatke vode dolazi u Sjeverni Atlantik &scaron;to usporava čitavu stvar.<br /><br /></p> <p>Nova studija predviđa da bi se naglo ga&scaron;enje AMOC-a moglo dogoditi u sljedećih nekoliko desetljeća, a ne u sljedećih nekoliko stoljeća kako se dosad mislilo. Znanstvenici su osmislili računalnu tehniku simulacije i modeliranja te putem toga uspjeli izmjeriti naglo slabljenje cirkulacije oceana.<br /><br /></p> <p>U simulaciji je slatka voda unesena u Atlantski ocean, i kao rezultat toga, snaga cirkulacije postupno se smanjivala dok nije dosegla kritičnu &lsquo;točku preokreta&lsquo; i kolabirala.<br /><br /></p> <p>Prema rezultatima, europska će se klima hladiti za oko 1&deg;C po desetljeću, a neke će regije čak doživjeti hlađenje od preko 3&deg;C po desetljeću - puno brže od dana&scaron;njeg globalnog zagrijavanja od oko 0,2 C po desetljeću. Osim &scaron;to bi se mnoge zemlje zamrznule, to bi pro&scaron;irilo arktički led južnije i dodatno zagrijalo južnu hemisferu, promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo stanje u amazonskoj pra&scaron;umi.<br /><br /></p> <p>Drugi znanstvenici kažu da bi to bila katastrofa koja bi mogla uzrokovati globalnu nesta&scaron;ice hrane i vode. &lsquo;Otkrili smo da će se ta pokretna traka ugasiti u roku od 100 godina nakon &scaron;to dosegne kritičnu točku&lsquo;, rekli su autori. &lsquo;Preno&scaron;enje topline prema sjeveru je već sada jako smanjeno, &scaron;to dovodi do naglih klimatskih promjena.&lsquo;<br /><br /></p> <p>&lsquo;Istraživanje prilično uvjerljivo pokazuje da se AMOC približava kritičnoj točki &scaron;to je dokazano na temelju fizički utemeljenog indikatora ranog upozorenja&lsquo;, rekao je <strong>Tim Lenton</strong>, voditelj klimatskih promjena na Sveučili&scaron;tu Exeter, koji nije bio uključen u studiju.<br /><br /></p> <p>&lsquo;Ono &scaron;to ne može reći (pa se u studiji i ne kaže) je koliko je blizu prijelomna točka, jer nema dovoljno podataka za takvu statistički pouzdanu procjenu.&lsquo;<br /><br /></p> <h3>Kako bi svijet izgledao da Golfska struja nestane?<br /><br /></h3> <p>Ako bi se AMOC uru&scaron;io, puno manje topline stizalo bi do zapadne Europe i regiju bi zahvatile vrlo te&scaron;ke zime, &scaron;to je scenarij koji je na ekstreman način prikazan u filmu &lsquo;Dan poslije sutra&lsquo;. Do 1800-ih sve je bilo relativno stabilno, ali je struja usporila nakon &scaron;to je 1850. zavr&scaron;ilo tzv. &lsquo;Malo ledeno doba&lsquo;.<br /><br /></p> <p>Temperature su pale dovoljno nisko da se rijeka Temza potpuno zaledila, a ostalo je zabilježeno da su stanovnici Londona bez problema prelazili s jedne na drugu stranu zaleđene rijeke. Posljednje ga&scaron;enje vjerojatno je bilo na kraju posljednjeg ledenog doba, prije 12.000 godina, i potaknulo je pad temperature od 5&deg;C do 10&deg;C u zapadnoj Europi.<br /><br /></p> <p>U slučaju jo&scaron; jednog kolapsa, ne samo da bi europske zime postale puno hladnije nego bi i ljetne su&scaron;e, oluje i toplinski valovi vjerojatno postali če&scaron;ći. Razina mora mogla bi porasti do gotovo 50 centimetara oko sjevernoatlantskog bazena, uz istočnu obalu SAD-a i zapadnu obalu Europe.<br /><br /></p> <p>Na kraju bi ljudi koji žive uz obalu morali preseliti u unutra&scaron;njost kako bi izbjegli poplave. Također, do&scaron;lo bi do kolapsa brojnih dubokomorskih ekosustava. U SAD-u bi posebno te&scaron;ko pogođena bila Florida.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-12-24-snig.pngMMF: Svjetsko gospodarstvo će izbjeći recesijuhttp://grude.com/clanak/?i=387070387070Grude.com - klik u svijetMon, 12 Feb 2024 16:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-09-mmf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I američka središnja banka podigla je kamatne stope i gospodarstvo je u prvoj polovini 2022. godine kliznulo u plitku recesiju..<div class="text vijesti-link-underline"> <p>Međunarodni monetarni fond (<strong>MMF</strong>) sada je uvjeren da će svjetsko gospodarstvo izbjeći recesiju, unatoč o&scaron;trom podizanju tro&scaron;kova zaduživanja, rekla je izvr&scaron;na direktorica Kristalina Georgieva, dodajući da očekuje niže kamatne stope od sredine godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Uvjereni smo da svjetsko gospodarstvo prolazi kroz fazu mekog prizemljenja, kao &scaron;to smo i priželjkivali, nakon ciklusa snažnog podizanja kamatnih stopa, bez premca unatrag nekoliko desetljeća", rekla je Georgieva na Samitu svjetskih vlada u Dubaiju.<br /><br /></p> <h3>Kamate bi trebale padati</h3> <p>Sredi&scaron;nje banke obično obuzdavanju inflaciju podizanjem kamatnih stopa, vodeći istodobno računa da zakočena potražnja ne gurne gospodarstvo u recesiju, &scaron;to se definira kao 'meko prizemljenje' . Europska sredi&scaron;nja banka podigla je kamatne stope za 4,5 postotnih bodova i gospodarstvo balansira na rubu recesije.<br /><br /><br />I američka sredi&scaron;nja banka podigla je kamatne stope i gospodarstvo je u prvoj polovini 2022. godine kliznulo u plitku recesiju, uz 0,1-postotni pad aktivnosti na tromjesečnoj razini dva tromjesečja zaredom. Od druge polovine 2022. raste tempom u rasponu od 0,3 do 0,6 posto.&nbsp;&nbsp;<br /><br /></p> <p>Čelnica MMF-a očekuje da će da će od sredine godine kamatne stope u vodećim gospodarstvima krenuti silaznom putanjom, prateći kretanje inflacije.<br /><br /></p> <div class="js-slot-container" data-css-class="dfp-inarticle" data-disclaimer="true" data-css-remove-after-render="reserve-height-with-disclaimer">&nbsp;</div> <h3>Sukobi bi mogli negativno utjecati na gospodarstvo</h3> <p>Upozorila je ipak da iznenađenja nisu isključena, istaknuv&scaron;i da bi produljeni rat Izraela i palestinskog Hamasa negativno utjecao na gospodarsku aktivnost.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;e strahujem od dugotrajnog sukoba za&scaron;to &scaron;to bi znatno pojačao rizik &scaron;irenja negativnih posljedica, istaknula je &scaron;efica MMF-a.<br /><br /></p> <p>"Trenutno prijeti opasnost da kriza pro&scaron;iri&nbsp;izvan Sueskog kanala", rekla je govoreći o krizi u Crvenom moru. "No, ako iskrsnu i druge neplanirane posljedice, poput &scaron;irenja sukoba u&nbsp;neočekivanom smjeru, svijet u cjelini mogao bi se suočiti s daleko većim problemima, upozorila je Georgieva.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-09-mmf.jpgPreživljavanje u BiH: Čega se još nismo odrekli?http://grude.com/clanak/?i=387065387065Grude.com - klik u svijetMon, 12 Feb 2024 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-13-trgovina-shopping-kupovina-cijene-kupnja-prehrambeni-proizvodi-22da8682bd4c6d98f9a423abcbf1e7fb_view_article_new.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Građani su otkrili koliko njihova primanja 'dobace' u jednom mjesecu.<p>Kako građani BiH uopće prežive jedan mjesec. Odgovori većine anketiranih u gradovima &scaron;irom zemlje ukazuju na to da nedostatna primanja te&scaron;ko mogu pokriti i dio mjeseca. Od poznatog &ndash; jedva se sastavlja kraj s krajem, stiglo se do &ndash; ne može se sastaviti nikako, javlja <a href="https://www.bhrt.ba/gra%C4%91ani-u-bih-vi%C5%A1e-ne-mogu-ni-jedva-sastaviti-kraj-s-krajem" rel="nofollow" target="_blank">BHRT</a>.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Počet ćemo od najosnovnijeg, a to je da primjerice kruh i mlijeko dnevno ko&scaron;taju gotovo pet maraka. Nisu nam potrebni statistički podaci da bismo pogledom na cijene potvrdili kako je hrana skuplja u prosjeku od 50 do 100 posto, pa i vi&scaron;e. Minimalne plaće i mirovine jednostavno ne mogu pokriti cjelomjesečne osnovne.<br /><br /></p> <p>Građani su otkrili koliko njihova primanja žargonski rečeno &bdquo;dobace&ldquo; u jednom mjesecu. A i plaća od 1.500 maraka, ako uključite sve ono &scaron;to je potrebno prosječnoj četvoročlanoj obitelji, počev&scaron;i od hrane, režija, prijevoza, pa do &scaron;kolovanja djece, uz to i kredita, zvuči prilično nerealno niska da bi se mjesec pristojno preživio.<br /><br /><br /></p> <p>U moru depresivno realnih odgovora na dana&scaron;nju svakodnevicu zabilježen je i jedan &scaron;aljiv.<br /><br /></p> <p>&Scaron;alu na stranu, pitanje koje se jednostavno nameće nakon proteklih nekoliko godina jeste: Čega se to jo&scaron; nismo odrekli?, jer&nbsp;pristojan život dostojan čovjeka. Ako pogledamo samo ove odgovore koji oslikavaju i odgovore većine građana odavno već nemamo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-13-trgovina-shopping-kupovina-cijene-kupnja-prehrambeni-proizvodi-22da8682bd4c6d98f9a423abcbf1e7fb_view_article_new.jpgJurilj: ŽZH u protekle četiri godine iz EU fondova povukla više od 5 milijuna eurahttp://grude.com/clanak/?i=387059387059Grude.com - klik u svijetSun, 11 Feb 2024 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-31-ivan_jurilj_konferencija_eu_projekti_apriori_bh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Što se tiče Županije Zapadnohercegovačke, u proteklom razdoblju uz EU pomoć realiziran je značajan broj projekata.<p>U protekle četiri godine Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) kroz specifične projekte iz fondova Europske unije (EU) povukla je oko pet-&scaron;est milijuna eura, a interes za programe prekogranične suradnje, ali i generalno za programe EU-a u porastu je na razini ove županije i cijele države, kazao je u razgovoru za Fenu ravnatelj Ureda Vlade ŽZH-a za europske integracije (EUI) Ivan Jurilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Interes za programe prekogranične suradnje, ali i generalno za programe Europske unije je u porastu na razini ŽZH-a, ali i države, ocijenio je Jurilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Interes i za svim drugim programima unutar kojih Bosna i Hercegovina može sudjelovati i u kontekstu bilateralne suradnje i veći, tako da možemo reći da interes definitivno raste i u županiji, ali i na razini BiH. Ljudi su sve vi&scaron;e informirani, sve vi&scaron;e se pripremaju i nekako je to, zapravo, postala tema i politička agenda unutar države. Kako se BiH polako određenim koracima približava europskim integracijama, tako i ta tema europskih fondova postaje sve atraktivnija. U svakom slučaju, interes je puno veći nego &scaron;to imamo dostupnih sredstava - naglasio je Jurilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to se tiče Županije Zapadnohercegovačke, u proteklom razdoblju uz EU pomoć realiziran je značajan broj projekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada govorimo o europskim fondovima te&scaron;ko je to mjeriti na godi&scaron;njoj razini s obzirom da u pravilu radi o vi&scaron;egodi&scaron;njim projektima. U protekle tri-četiri godine Županija Zapadnohercegovačka kroz ove specifične projekte koje provode različite institucije, povukla je sigurno nekih pet, &scaron;est milijuna eura iz EU fondova. Ovdje ne govorimo o infrastrukturnim projektima, kao &scaron;to su pročistači otpadnih voda, kolektori ili autoceste, koji su jednim dijelom praćeni bespovratnim sredstvima, a jednim dijelom kreditnim aranžmanima - kazao je Jurilj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako bi Bosni i Hercegovini moglo biti dostupno puno vi&scaron;e sredstava da su unutar države napravljeni određeni iskoraci i reforme, te da je pripremljena određena institucionalna struktura da bi se moglo pristupiti i onim stvarnim, pretpristupnim fondovima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>- Ovdje govorimo samo o IPA-i koja je dobrim dijelom naslonjena na institucionalnu reformu i sredstva koja se povlače temeljem tih reformi, ili na teritorijalnu i prekograničnu suradnju. Međutim, ono &scaron;to bi na&scaron;i ljudi, na&scaron;i gospodarstvenici željeli kada govorimo o fondovima namijenjenim za malo i srednje poduzetni&scaron;tvo, a posebno kada govorimo o sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD), tu Bosna i Hercegovina nije napravila iskorak, nije napravila određene potrebne korake i ta sredstva nam nisu dostupna, a kako sam već i spomenuo, to su stvarna pretpristupna sredstva kada je riječ o investicijama privatnog sektora. Dio kojem imamo pristup, koji je namijenjen BiH, dobro koristimo, posebno u infrastrukturnim projektima, ali mogli bi puno vi&scaron;e. Također, ova sredstva koja su nam dostupna koristimo najvi&scaron;e da bismo se pripremili za nadolazeća sredstva - naveo je Jurilj.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Govoreći o budućim koracima u procesu približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, Jurilj je pojasnio kako status potencijalnog kandidata ne pruža veće mogućnosti kada su u pitanju EU fondovi.</p> <p>- Pristup sredstvima ovisi o tome koliko smo se institucionalno i reformski prilagodili onim zahtjevima koje pred nas stavlja Europska unija. Međutim, politika EU-a na neki način se mijenja i korigira, tako da povrh IPA-e, koja je bila planirana od 2021. do 2027. i koja je namijenjena zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima, znači zemljama Zapadnog Balkana uključujući i Tursku, mi od kraja pro&scaron;le godine imamo potpuno novi program, Program za rast Zapadnog Balkana koji iznosi oko &scaron;est milijardi eura, a za BiH je alocirano milijardu eura, tako da se tu stvari na neki način mijenjaju. Ovo će biti test za nas u BiH koliko ćemo moći brzo i kvalitetno pripremati određene reforme koje se stavljaju pred nas. Trenutno je Bosna i Hercegovina u fazi izrade plana reformi koja uključuje sve razine, a sredstva će ovisiti o reformama koje budemo usvojili i provodili - zaključio je Jurilj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-31-ivan_jurilj_konferencija_eu_projekti_apriori_bh.jpgMonika i suprug u Njemačkoj dali 300.000 eura za stan, zgrada nedovršena, firma propala. Što slijedi? http://grude.com/clanak/?i=387050387050Grude.com - klik u svijetSat, 10 Feb 2024 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-10-24-njemacka.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Točnih brojki nema, ali mnogo govori statistika o „storniranim radovima“ u građevinskom sektoru. Njemački prosjek je 3.5%, ali 2023. je bio 21.4%.<p><br />Građevinske tvrtke i u Njemačkoj prolaze kroz te&scaron;ka vremena i nekima će jedini izlaz biti stečaj. Ali &scaron;to ako vam jo&scaron; nisu zavr&scaron;ili stan? U svakom pogledu to je prava noćna mora za nesuđene vlasnike, pi&scaron;e <a href="https://www.dw.com/hr/%C5%A1to-ako-gra%C4%91evinac-propadne-dok-mi-gradi-stan/a-68191680" target="_blank">DW</a> u priči o problemima kojih je u Njemačkoj sve vi&scaron;e.</p> <p>Monika i njezin suprug su u svibnju 2019. elektronskom po&scaron;tom dobili obavijest o kojoj se nisu usuđivali ni razmi&scaron;ljati: građevinska tvrtka koja im je gradila stan oti&scaron;la je u stečaj. Uplata je dodu&scaron;e dogovorena prema fazama gradnje, ali su i tako već propaloj tvrtki uplatili preko 300 tisuća eura.<br /><br /></p> <p>A taj novac, naravno, nisu imali: prodali su stan u kojem su živjeli, digli kredit i ispraznili svu u&scaron;teđevinu. I &scaron;to sad? Njihov novi, nesuđeni stan jo&scaron; uvijek je gradili&scaron;te. Zidovi postoje, ugrađeni su i prozori, ali ni&scaron;ta vi&scaron;e od toga.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Nema žbuke, nema instalacija ni sanitarija, nema pločica ni podne obloge, na balkonu nema ni ograde. A svatko tko je gradio zna da su upravo to najveći tro&scaron;kovi.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; gore od toga - kod gradnje stambenih zgrada najče&scaron;će je tvrtka koja gradi i formalni vlasnik sve do predaje gotovog stana.<br /><br /></p> <p>Tako je tvrtki mnogo lak&scaron;e samostalno tražiti sve moguće dozvole i dopu&scaron;tenja inače bi morala skupljati potpise svih suvlasnika. Ali &scaron;to kad ona dospije u stečaj? Je li sad i njihov stan postao stečajna masa građevinske tvrtke?<br /><br /></p> <h3>Katastrofa nazvana &bdquo;stornirani radovi"<br /><br /></h3> <p>Svaki san o vlastita četiri zida tu se vrlo brzo pretvara u noćnu moru. A noćne more bračnog para iz okolice Frankfurta na Majni u Njemačkoj su opet postale prilično česte.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Točnih brojki nema, ali mnogo govori statistika o &bdquo;storniranim radovima&ldquo; u građevinskom sektoru. Njemački prosjek je 3.5%, ali 2023. je bio 21.4%.<br /><br /></p> <p>Bračnom paru bilo je jasno da će se morati boriti za svoj stan. Nedugo nakon obavijesti o stečaju sama građevinska tvrtka pozvala je njih i drugih &scaron;ezdesetak obitelji kojima su gradili stanove na sastanak u obližnju gostionicu.<br /><br /></p> <p>Obratio im se stečajni upravitelj građevinske tvrtke i bio sasvim jasan. &bdquo;Rekao nam je kako nikome nije u interesu ne&scaron;to dalje graditi na toj zgradi, ni njemu, ni zanatlijama koji su tamo radili. Jedini koji žele zavr&scaron;iti zgradu smo bili mi, kupci stanova&ldquo;, kaže Monika i prisjeća se &scaron;oka koji je doživjela suočena s takvom golom istinom:<br /><br /></p> <p>&bdquo;Morate progutati ono &scaron;to čujete. Bez okoli&scaron;anja je izrekao okrutne činjenice.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Naravno da su se i prije kupnje dobro raspitali o mogućim opasnostima. Već kod podizanja kredita razgovarali su s vi&scaron;e banaka, to je bila glavna tema i razgovora s prijateljima, bilo građevincima, bilo pravnicima.<br /><br /></p> <p>Dobro su se raspitali i o tvrtki koja je trebala izgraditi njihov stan, ali nisu čuli ni&scaron;ta lo&scaron;e. Sve u svemu, bračni par je imao dobar osjećaj da će sve biti kako treba.<br /><br /><br /><strong>Za&scaron;to ovo jo&scaron; nije gotovo?</strong><br /><br /></p> <p>Na Božić prije početka radova bračnom paru Monikin brat poklonio je građevinsku kacigu i prsluk &ndash; zami&scaron;ljeno kao &scaron;ala, ali se brzo pokazala kao gorka potreba.<br /><br /></p> <p>Naime, radovi su uvijek iznova zapinjali i otezali &ndash; trebali su se useliti u prosincu 2018., ali jo&scaron; te jeseni nipo&scaron;to nije izgledalo da će to biti gotovo u dogledno vrijeme.<br /><br /></p> <p>Tako je ispalo da su im građevinske kacige bile itekako potrebne: zapravo im je bilo zabranjeno dolaziti na gradili&scaron;te, ali za&scaron;titari su shvatili da žele svojim očima vidjeti koliko su radovi odmaknuli &ndash; naravno, s kacigom na glavi.<br /><br /></p> <p>Građevinska tvrtka bila je nervozna zbog njihovih prigovora, ali ni radovi nisu bitno odmicali.<br /><br /></p> <p>Radnici nisu dolazili na gradili&scaron;te, nisu vidjeli ni da je materijal isporučen, a onda je u svibnju 2019. do&scaron;la ta vijest o stečaju.<br /><br /></p> <p>Monika kaže da je upravo o tom slučaju razgovarala sa službenikom u banci kad su dogovarali kredit. On im je rekao da se ne moraju brinuti - sreća u nesreći je &scaron;to nisu imali u&scaron;teđevinu, nego su morali uzeti kredit.<br /><br /></p> <p>A tu onda banka ne može dati novac dok nije zabilježena u vlasničkim ispravama budućeg stana, dakle, to ne može samo tako postati stečajna masa propalog građevinca. Najgore &scaron;to im se može dogoditi jest da neka druga tvrtka zavr&scaron;i zgradu.<br /><br /></p> <h3>Ne zna&scaron; dok sam ne doživi&scaron;<br /><br /></h3> <p>Ali na sastanku nesuđenih vlasnika drugih stanova čuli su da to nipo&scaron;to neće biti tako. Neka druga tvrtka izrazito nerado nastavlja posao koji je netko drugi započeo već i zato &scaron;to će onda ona odgovarati za moguće propuste propale tvrtke &ndash; lo&scaron;i su temelji, nije dobra izolacija...&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kad razmi&scaron;ljam o svemu, jasno mi je i da nismo htjeli čuti neke stvari&ldquo;, priznaje Monika.<br /><br /></p> <p>I svi ostali nesuđeni vlasnici ostali su bez riječi: &Scaron;to sad? Stečajni upravitelj im je objasnio da bi bilo najbolje da osnuju zakladu koja će zastupati interese svih njih.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Ona bi dogovarala nastavak posla i plaćala račune iz blagajne u koju će svi morati uplaćivati. Stečajni upravitelj propale firme ponudio se da im on bude i upravitelj zaklade &ndash; tu nema nikakvih prljavih trikova, ali veći će problem biti naći tvrtku koja će biti voditelj gradnje.<br /><br /></p> <p>I tu se dugo tražilo dok jedan arhitektonski ured nije prihvatio posao vi&scaron;e iz prijateljske usluge nego iz koristi. Ali i bračnom paru je bilo jasno da će sve to jo&scaron; potrajati, ali i jo&scaron; masno ko&scaron;tati.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Živjeli smo kao studenti&ldquo;, sjeća se Monika. Vlastiti stan su prodali, tko zna kad će novi biti gotov, tako da su i u poznim godinama - Moniki je 57 - unajmili stančić od &scaron;ezdesetak kvadrata nedaleko od gradili&scaron;ta.<br /><br /></p> <h3>Iznenađenje jedne ljetne noći<br /><br /></h3> <p>A problema je bilo bezbroj. Nitko nije znao gdje su građevinski nacrti, dozvole i svi mogući dokumenti za novu zgradu. Onda je do&scaron;la i korona, zastoji u isporuci i sve veće cijene građevinskog materijala.<br /><br /></p> <p>A trebalo je i otplaćivati kredit, plaćati stanarinu za stan i za skladi&scaron;te gdje su pohranili sve stvari, a tu je bio i račun za odvjetnika.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Cijelog života sam bila &scaron;tedljiva, a onda dođete u situaciju kad plaćate za tuđu gre&scaron;ku.&ldquo; A platiti se moralo &ndash; sve u svemu je to ko&scaron;talo 100 tisuća eura vi&scaron;e nego &scaron;to je trebalo biti. Monika je unovčila svoje dodatno mirovinsko osiguranje, ali i kod izbora pločica, podne obloge i sanitarija je cijena, a ne ispunjenje životnog sna, bila glavni kriterij izbora.<br /><br /></p> <p>Ipak, radovi su odmicali i preko dvije godine nakon &scaron;to je trebalo biti gotovo, u kolovozu 2021., suprug joj je pripremio iznenađenje - on je već bio u mirovini, a ona je jo&scaron; radila kao glasnogovornica jedne tvrtke u Frankfurtu - tako da je potajice preselio njihov krevet u novi stan, koji je konačno bio gotov.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Tu sreću dok uživaju u pogledu na gorje Taunusa sa svoje terase na krovu zgrade jedva se može riječima opisati.<br /><br /></p> <h3>Samo zajedno smo uspjeli<br /><br /></h3> <p>Bi li se opet upustila u takvu rabotu? Kaže nam da je mnogo toga naučila: neprocjenjiva joj je bila podr&scaron;ka i prijatelja, i obitelji, i poslodavca, čak i župna zajednica joj je pomogla koliko je mogla.<br /><br /></p> <p>Ali najvi&scaron;e je zahvalna svom suprugu - samo zajedno su mogli sve to izdržati. Nevolju su često okretali na &scaron;alu dok su skakali preko kutija sa stvarima u malom stanu. "Zna&scaron; li gdje je ovo ili ono? U nekoj od kutija ili u skladi&scaron;tu?"<br /><br /></p> <p>&bdquo;Moj muž je bio moja stijena u oluji. Ali i on je snosio isti teret kao i ja, tako da sam ipak trebala olak&scaron;ati srce i pred prijateljicama&ldquo;, opisuje.<br /><br /></p> <p>Takva nevolja kad njihov građevinac ode u stečaj se u ovo doba mnogima može dogoditi i jedini savjet takvim nevoljnicima može biti - boriti se i izdržati. Kad se već skočilo u hladnu vodu, jedino se može plivati. A onda je na koncu ipak i san o njihovom lijepom, novom stanu postao stvarnost.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-10-24-njemacka.pngTalijanska vlada želi oduzeti Titu državno odlikovanje! 'Naš narod je patio pod diktatorom'http://grude.com/clanak/?i=387049387049Grude.com - klik u svijetSat, 10 Feb 2024 16:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-10-meloni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovdje smo da u ime institucija ove republike ponovno zamolimo za oprost zbog pogrešne šutnje koja je desetljećima obavijala događaje na našoj istočnoj granici.<p><br />Taijanska premijerka Giorgia Meloni kritizirala je na komemoraciji u Bazovici desetljeća "neoprostive &scaron;utnje" o Talijanima koje su jugoslavenski partizani ubili u fojbama (kra&scaron;kim jamama) tijekom Drugog svjetskog rata i u poraću, prenosi talijanska novinska agencija Ansa.<br /><br /></p> <p>Meloni je kod Nacionalnog spomenika žrtvama fojbi u Bazovici blizu Trsta poručila kako je na to mjesto dolazila "puno puta kao djevojčica" te da bi tada oni koji su to činili bili "optuživani i izolirani".<br /><br /></p> <p>"Vratila sam se kao odrasla osoba da konačno obilježim dan sjećanja koji je jednom zauvijek pomeo neoprostivu zavjeru &scaron;utnje koja je desetljećima prekrivala tragediju fojbi i držala u zaboravu dramu egzodusa", poručila je Meloni, prenosi ANSA.<br /><br /></p> <p>"Ovdje smo da u ime institucija ove republike ponovno zamolimo za oprost zbog pogre&scaron;ne &scaron;utnje koja je desetljećima obavijala događaje na na&scaron;oj istočnoj granici", dodala je.<br />Dan sjećanja na žrtve fojbi<br /><br /></p> <p>Italija 10. veljače od 2004. obilježava Dan sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Dalmacije, Istre i Julijske Krajine.<br /><br /></p> <p>Talijanska je premijerka kazala da su Talijani iz Istre, Dalmacije i Rijeke, "kako bi ostali Talijani, odlučili napustiti sve, kuće, imanja, zemlju", i "ostati uz ono jedino &scaron;to im Titovi komunisti nisu mogli oduzeti, a to je njihov identitet".<br /><br /></p> <p>S Meloni su u Bazovici bili potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani i ministar kulture Gennaro Sangiuliano. Vijence su položili i predsjednik Furlanije-Julijske krajine Massimiliano Fedriga te gradonačelnik Trsta Roberto Dipiazza, prenosi slovenska agencija STA.<br /><br /></p> <p>Dipiazza je zahvalio zastupniku Furlanije-Julijske krajine u donjem domu talijanskog parlamenta koji je predložio oduzimanje državnog odlikovanja Josipu Brozu Titu.<br /><br /></p> <p>Dan ranije je i predsjednik Italije Sergio Mattarella kritizirao "zid &scaron;utnje i zaborava" u Italiji oko "užasne patnje tisuća Talijana masakriranih u fojbama ili progutanih u koncentracijskim logorima, masovno natjeranih da napuste svoje domove, svoju imovinu, sjećanja, nade, zemlje u kojima su živjeli, kada su bili suočeni s prijetnjom zatvaranja ako ne i fizičke eliminacije".<br /><br /></p> <p>Talijanski je predsjednik kazao da se u "mučeničkom" pograničnom području na samo nekoliko kilometara udaljenosti nalaze Fojba Bazovica i "nacistički koncentracijski logor i logor istrebljenja" tr&scaron;ćanska Rižarna (Risiera di San Sabba). U tom logoru pod upravom SS-a najvi&scaron;e je ubijeno Hrvata i Slovenaca.<br /><br /></p> <p>To su "dva simbola katastrofe totalitarizma", kazao je Mattarella. Rižarna je simbol "rasizma te ideolo&scaron;kog i nacionalističkog fanatizma", dok je Bazovica "jedno od mjesta gdje je Titova svirepost manifestirana protiv talijanske zajednice."<br /><br /></p> <p>Ubojstva u fojbama i egzodus Talijana bili su "bolna trauma" za mladu Republiku Italiju "suočenu s te&scaron;kim naslijeđen zemlje poražene u ratu". "Ti događaji predstavljaju tragediju koja se ne može zaboraviti", poručio je Mattarella, prenosi talijanska agencija ANSA.<br /><br /></p> <p>"Poku&scaron;aji zaborava, negiranja ili omalovažavanja uvreda su žrtvama i njihovim obiteljima i nanose neprocjenjivu &scaron;tetu kolektivnoj savjesti jednog naroda i nacije", dodao je.<br /><br /></p> <p>Desna vlada Giorgie Meloni krajem siječnja je odobrila stvaranje muzeja koji je, kako je kazao ministar kulture Gennaro Sangiuliano, "povijesna dužnost prema istarskim, riječkim i dalmatinskim prognanicima koji su patili pod Titovom komunističkom diktaturom".<br />Procjenjuje se da je u ratu i poraću ubijeno nekoliko tisuća Talijana u Istri<br /><br /></p> <p>"Na istraživanjima utemeljene talijanske procjene govore da je u rujnu 1943. u Istri stradalo između 500 i 700 osoba, uglavnom poznatih fa&scaron;ista ili lokalnih uglednika i moćnika. Hrvatski autori skloniji su brojci od oko 200 do 350 ubijenih. Od svr&scaron;etka rata, odnosno u vrijeme vojne okupacije Istre u svibnju 1945. i u narednim mjesecima osuđeno je na smrt po kratkom postupku u ideolo&scaron;kim i političkim suđenjima ili je umrlo u logorima ukupno dvije do četiri tisuća Talijana, uglavnom iz Trsta, Gorice, njihove okolice i Rijeke", navodi u znanstvenom radu iz 2012. hrvatski povjesničar Franko Dota.<br /><br /></p> <p>Smatra se da je vi&scaron;e od 200 tisuća Talijana napustilo Istru i Dalmaciju.<br /><br /></p> <p>"Najnovija talijanska istraživanja navode da je u razdoblju od srpnja 1943., od pada Mussolinija, odnosno rujna 1943. i kapitulacije Kraljevine Italije pa do 1955. oko 80 do 90 % stanovnika talijanske nacionalnosti napustilo Istru, Rijeku i Zadar. Navedena područja ukupno je napustilo do 300 000 osoba od toga 188 000 autohtonih istarskih i riječkih Talijana, potom 39 700 doseljenog talijanskog stanovni&scaron;tva u međuraću, u svrhu talijanizacije, tzv. regnicoli i njihovi potomci, zatim 24 000 doseljenih osoba koje su radile kao upravno i vojno osoblje i njihove obitelji, te 34 000 autohtonih Slovenaca i 12 000 autohtonih Hrvata, a na ostale otpada 4 300 osoba.", navodi hrvatska povjesničarka Marica Karaka&scaron; Obradov u znanstvenom radu iz 2013.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-10-meloni.jpgFOTO: Ikas i njegova Šima proslavili 60 godina braka na Kočerinuhttp://grude.com/clanak/?i=387044387044Grude.com - klik u svijetSat, 10 Feb 2024 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-10-24-joskovi-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetu misu i obnovu zavjeta predvodio je fra Mario Knezović. Nakon svete mise obitelj je nastavila druženje. Ikasu i njegovoj Šimi želimo da dožive još puno lijepih i radosnih godina zajedničkog života.<p><br />Divan je danas bio dan u župnoj crkvi na Kočerina, na blagdan Alojzija Stepinca, gdje su Ivan - Ikas i &Scaron;ima Ćuk proslavili 60 godina braka.<br /><br /></p> <p>Davne 1964. vjenčao ih je fra Zlatko Sivrić, a ovi dragi supružnici u braku su dobili petero djece, devetero unučadi i petero praunučadi. Ivan je kratko radio u inozemstvu, a potom kao građevinar i skladi&scaron;tar u Obnovi, dok je &Scaron;ima držala sva četiri kuta kuće i odgajala u vjeri djecu, pi&scaron;e portal Herc.info.<br /><br /></p> <p>Svetu misu i obnovu zavjeta predvodio je fra Mario Knezović. Nakon svete mise obitelj je nastavila druženje. Ikasu i njegovoj &Scaron;imi želimo da dožive jo&scaron; puno lijepih i radosnih godina zajedničkog života.</p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Herc.info</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-10-24-joskovi-glavna.jpgSvijest naših građana o kupnji i korištenju domaćih proizvoda na jako niskoj razinihttp://grude.com/clanak/?i=387043387043Grude.com - klik u svijetSat, 10 Feb 2024 14:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-07-07-domace-zito.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U BiH se prodaje krumpir iz Egipta, a BiH ima domaći ljubuški, nevesinjski, glamočki.<p>"Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj (IFAD) nastavit će lupati na vrata javnog i privatnog sektora kako bi potaknuli ulaganja u programe koji se bore s temeljnim uzrocima nesigurnosti hrane, a to uključuje radnje koje omogućuju vi&scaron;e lokalne proizvodnje hrane, veću integraciju regionalnih trži&scaron;ta i daljnju diverzifikaciju usjeva".</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Poruka je to koja se čula nedavno na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Neki su i bez upozorenja iz Davosa svjesni važnosti domaće proizvodnje, a jedno svjetsko istraživanje kaže da je sve vi&scaron;e onih koji imaju p&scaron;enice i kukuruza uskladi&scaron;tenih za idućih nekoliko godina.<br /><br /></p> <p>Pro&scaron;le godine, nakon objave koji su proizvodi poskupjeli i zbog čega im prijeti nesta&scaron;ica, počelo je ozbiljnije skladi&scaron;tenje artikala poput riže, koja nema rok trajanja, tjestenine zbog problema s p&scaron;enicom, čokolade. Na posljednjem mjestu proizvoda koji poskupljuju i kojima prijeti nesta&scaron;ica je bra&scaron;no.</p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>&Scaron;to se BiH tiče, mjesta za proizvodnju određenih kultura je napretek. Polja su godinama prazna. Malo su se ljudi pokrenuli 2020. u pandemiji, međutim, brzo se sve vratilo u rutinu. <br /><br /><br />Svojedobno je ekonomski analitičar Zoran Pavlović zaključio da država koja nije u stanju proizvesti barem pola hrane koja je potrebna građanima nije održiva. <br />- Briga države o poljoprivrednoj proizvodnji mora biti značajno veća, ozbiljnija i financijski bolje podržana, inače ćemo ostati bez nje - govorio je. <br /><br /><br />I inženjerka prehrambene tehnologije Esma Žuna Zjajo kazala je da nije u redu da se u BiH prodaje krumpir iz Egipta, a ovdje imamo rani ljubu&scaron;ki, nevesinjski, glamočki. <br /><br /><br />Previ&scaron;e je uvoznih jabuka, mrkve, luka..., svega onoga &scaron;to se može proizvoditi u BiH i biti vrhunske kvalitete.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>- Svijest na&scaron;ih građana, kad je riječ o kupnji i kori&scaron;tenju domaćih proizvoda, na jako je niskoj razini. To se najbolje pokazuje kad iz godine u godinu imamo članke o milijunima litara uvezene vode. Većina građana slabo obraća pozornost na to je li ne&scaron;to domaće ili iz uvoza. Možda se ba&scaron; ove godine opametimo jer države koje proizvode svjesne su da živimo u lo&scaron;im vremenima i da prvo treba osigurati stanovni&scaron;tvo unutar svojih granica te mu ponuditi proizvode od kojih mogu (pre)živjeti pa tek onda misliti na izvoz. <br /><br /><br />U BiH se ne razmi&scaron;lja toliko strate&scaron;ki.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-07-07-domace-zito.jpegPutin: Srbi su nam posebni i bliski, morali smo biti uz njih prilikom raspada Jugoslavijehttp://grude.com/clanak/?i=387039387039Grude.com - klik u svijetFri, 09 Feb 2024 22:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-09-24-putin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čim su krenula zbivanja u Jugoslaviji, on je digao glas za Srbe, a mi nismo mogli ne dići glas za Srbe i stati u njihovu obranu. Razumijem da su tamo bili složeni procesi, razumijem.<p><br />Američki konzervativni novinar Tucker Carlson noćas je objavio svoj dvosatni intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, u kojem su razgovarali o ratu u Ukrajini, &scaron;irenju NATO-a te odnosu između Rusije i Sjedinjenih Država.<br /><br /></p> <p>Carlson je istaknuo kako su mnogi u Americi mislili da će se odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država normalizirati nakon raspada Sovjetskog Saveza, ali da se dogodilo suprotno. Stoga je upitao Putina "za&scaron;to se to dogodilo", podsjetiv&scaron;i ga da je izjavio da se "Zapad boji jake Rusije".</p> <p><br /><strong>"Prevarili ste nas"<br /><br /></strong></p> <p>"Nemojmo pričati tko se koga boji, nemojmo tako rezonirati. Pogledajmo činjenicu da nakon 1991. godine, kada je Rusija očekivala da će biti dobrodo&scaron;la u bratsku obitelj 'civiliziranih naroda', to se nije dogodilo. Prevarili ste nas. Ne mislim na vas osobno kad kažem 'vas', naravno, govorim o Sjedinjenim Državama.<br /><br /></p> <p>Obećanje je bilo da se NATO neće &scaron;iriti na istok, ali to se dogodilo pet puta, bilo je pet valova &scaron;irenja. Sve smo to tolerirali, poku&scaron;avali smo ih uvjeriti, govorili smo: 'Nemojte, molim vas, mi smo sada buržoaski kao i vi, mi smo trži&scaron;na ekonomija i nema vlasti komunističke partije. <br /><br /></p> <p><strong>Idemo pregovarati.'</strong><br /><br /></p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, to sam i prije javno rekao. Osvrnimo se sada na Jeljcinova vremena. Postojao je trenutak kada je među nama počeo rasti određeni raskol. Prije toga, Jeljcin je do&scaron;ao u SAD, sjetite se, govorio je u Kongresu i rekao lijepe riječi: 'Bog blagoslovio Ameriku. Sve &scaron;to je rekao, bili su signali - pustite nas unutra", odgovorio je Putin.</p> <p><br /><strong>"Nismo mogli, a da ne dignemo glas za Srbe"<br /><br /></strong></p> <p>"Sjetite se zbivanja u Jugoslaviji, prije toga Jeljcin je bio obasut hvalospjevima, čim su krenula zbivanja u Jugoslaviji, on je digao glas za Srbe, a mi nismo mogli ne dići glas za Srbe i stati u njihovu obranu. Razumijem da su tamo bili složeni procesi, razumijem.<br /><br /></p> <p>Ali Rusija nije mogla, a da ne digne glas za Srbe, jer i Srbi su nam poseban i blizak narod, s pravoslavnom kulturom i tako dalje. To je narod koji je generacijama toliko patio. Pa, bez obzira na to, bitno je da je Jeljcin izrazio podr&scaron;ku. &Scaron;to su učinile Sjedinjene Države? Kr&scaron;eći međunarodno pravo i Povelju UN-a, počele su bombardirati Beograd.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjedinjene Države bile su te koje su pustile duha iz boce. &Scaron;tovi&scaron;e, kada je Rusija prosvjedovala i izrazila svoje negodovanje, &scaron;to je rečeno? Povelja UN-a i međunarodno pravo su zastarjeli. Sada se svi pozivaju na međunarodno pravo, ali tada su počeli govoriti da je sve zastarjelo, sve se mora promijeniti", dodao je.</p> <p><br /><strong>"Možete pitati Clintona, potvrdit će moje riječi"<br /><br /></strong></p> <p>"Doista, neke stvari treba mijenjati jer se odnos snaga promijenio, to je istina, ali ne na ovaj način. Jeljcina su odmah provukli po blatu, optužili ga za alkoholizam, da ni&scaron;ta ne razumije, da ni&scaron;ta ne zna. Sve je razumio, uvjeravam vas.<br /><br /></p> <p>Pa, postao sam predsjednik 2000. Pomislio sam: 'Dobro, jugoslavensko pitanje je gotovo, ali treba poku&scaron;ati obnoviti odnose.' Otvorimo ponovo vrata kroz koja je Rusija poku&scaron;ala proći. I &scaron;tovi&scaron;e, javno sam to rekao, mogu ponoviti.<br /><br /></p> <p>Na sastanku ovdje u Kremlju s predsjednikom na odlasku, Billom Clintonom, upravo ovdje u susjednoj sobi, rekao sam mu, pitao sam ga: 'Bille, misli&scaron; li da bi Rusija u&scaron;la u NATO ako bi to zatražila?<br /><br /></p> <p>Odjednom je rekao: 'Znate, zanimljivo je, mislim da bi bilo tako.' Ali navečer, kad smo večerali, rekao je: 'Znate, razgovarao sam sa svojim timom. Ne, to sada nije moguće.' Možete ga pitati, mislim da će pogledati na&scaron; intervju, potvrdit će. Ne bih takvo ne&scaron;to rekao da se nije dogodilo", zaključio je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-09-24-putin.jpgDeset milijuna za javne RTV servisehttp://grude.com/clanak/?i=387035387035Grude.com - klik u svijetFri, 09 Feb 2024 18:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-29-bhrt-logo-znak-vrata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sredstva doznačena BHRT-u su namijenjena i za otplatu prava prijenosa Europskog prvenstva u nogometu 2024. godine i Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine - priopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je, na prijedlog ministra komunikacija i prometa Edina Forte, usvojilo odluku kojom su osigurana četiri milijuna KM za Javni radiotelevizijski servis BiH za studijske i produkcijske kapacitete za proizvodnju signala u HD rezoluciji, te po tri milijuna KM vladama entiteta za poticaj razvoja sektora elektronskih medija.<br /><br /></p> <p>Dodatno, sredstva doznačena BHRT-u su namijenjena i za otplatu prava prijenosa Europskog prvenstva u nogometu 2024. godine i Ljetnih olimpijskih igara 2024. godine - priopćeno je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH.<br /><br /></p> <p>- Ovo je prvi korak. Drugi mora biti hitno imenovanje upravljačkih struktura FTV-a u Parlamentu Federacije BiH kako bismo na fer način uredili način prikupljanja RTV takse unutar Federacije BiH. Treći korak je dono&scaron;enje novog zakona koji će trajno urediti stabilnost javnih servisa i od kojeg će sva tri servisa imati jaču podr&scaron;ku nego danas - poručio je državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto.<br /><br /></p> <p>Zahvalio je članovima Vijeća ministara BiH na podr&scaron;ci za usvajanje ove odluke, a zaposlenicima BHRT-a i FTV-a na razumijevanju i strpljenju.<br /><br /></p> <p>Ovom odlukom nastoji se osigurati finansijska stabilnost javnih servisa, &scaron;to je jedan od 14 prioriteta EU za pristupanje pregovorima, omogućiti održivost i funkcionalnost Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine i stvoriti pretpostavke za podr&scaron;ku i unapređenje sektora telekomunikacija i elektronskih medija u BiH - navodi se u priopćenju.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-29-bhrt-logo-znak-vrata.jpgIzdano narančasto upozorenje za Hercegovinu http://grude.com/clanak/?i=387031387031Grude.com - klik u svijetFri, 09 Feb 2024 14:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-13-kisa-crveni-kisobran.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Federalni hidrometeorološku zavod BiH izdao je narančasto upozorenje zbog obilnih padalina i vjetra južnog smjera.<p>Upozorenje se izdaje za padaline koje se očekuju na području Hercegovine i jugozapadu Bosne. Vjetar južnog smjera se očekuje &scaron;irom Bosne i Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Upozorenje je izdato za padavine od 10. veljače od 15:00 sati do 11. veljače do 21:00 sat. Vjetar od 10. veljače od ponoći sati do 11. veljače do 10:00 sati.<br /><br /></p> <p>Prognozirana količina akumuliranih padalina se uglavnom kreće od 40 do 80 litara po četvortnom metru. Lokano može pasti i vi&scaron;e. Udari vjetra južnog smjera od 50 do 70 km/h. Na planinama i visoravnima do 90 km/h.<br /><br /></p> <p>Preporuke, mjere, prema WMO-u (Svjetska meteorolo&scaron;ka organizacija): Budite spremni za&scaron;tititi sebe i svoju imovinu. Plavljenje imovine i prometnih mreža su moguće. Poremećaj u opskrbi električnom energijom, vodom i u komunikacijama je moguć. Može biti potrebna manja evakuacija. Te&scaron;ki uvjeti za vožnju uslijed smanjene vidljivosti i nekontroliranog kretanja vozila uslijed vode.<br /><br /></p> <p>Budite spremni na smetnje, strukturalna o&scaron;tećenja i rizik za ozljede od i&scaron;čupanih stabala i krhotina koje nosi vjetar. Prekidi u opskrbi električnom energijom su mogući. Za sve dodatne informacije obratite se nadležnim institucijama, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorolo&scaron;kog zavoda BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-13-kisa-crveni-kisobran.jpgHerojska Avdiivka je pred padom nakon desetljeća odolijevanja! Brani je još 950 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=387020387020Grude.com - klik u svijetThu, 08 Feb 2024 13:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-08-avdiivka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zauzimanje Avdiivke osiguralo bi prijeko potrebnu pobjedu koju bi Rusija iskoristila, uoči druge godišnjice potpune invazije na Ukrajinu i predsjedničkih izbora u ožujku.<p><br />Velik broj ruskih snaga poku&scaron;ava zauzeti ukrajinski grad Avdiivku na liniji fronta, rekao je u četvrtak njegov ukrajinski gradonačelnik.<br /><br /></p> <p>Moskva je u listopadu pokrenula akciju zauzimanja grada, koji je zahvaćen borbama od 2014., kada je nakratko pao u ruke separatista koje podržava Moskva.<br /><br /></p> <p>"Nažalost, neprijatelj priti&scaron;će iz svih smjerova. Ne postoji niti jedan dio na&scaron;eg grada koji je vi&scaron;e ili manje miran. Oni juri&scaron;aju s vrlo velikim snagama", rekao je gradonačelnik Vitaly Barabash državnim medijima. <br /><br /></p> <p>Zauzimanje Avdiivke osiguralo bi prijeko potrebnu pobjedu koju bi Rusija iskoristila, uoči druge godi&scaron;njice potpune invazije na Ukrajinu i predsjedničkih izbora u ožujku.<br /><br /></p> <p>Avdiivka se nalazi u istočnoj ukrajinskoj regiji Donjeck, za koju Kremlj tvrdi da je dio Rusije, zajedno s jo&scaron; četiri ukrajinska teritorija za koje Moskva kaže da ih je anektirala.<br /><br /></p> <p>Baraba&scaron; je borbe opisao kao "vrlo te&scaron;ke".<br />"Situacija u nekim pravcima je jednostavno nerealna", rekao je Barabah.<br /><br /></p> <p>Manje od 950 ljudi ostalo je u gradu na prvoj liniji, od procijenjene prijeratne populacije od oko 33.000 ljudi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-08-avdiivka.jpgJesmo li Ćiru Blaževića prepustili zaboravu? Ni ulice, ni stadiona, a ni spomenika još na grobu iako sin tvrdi: Bit ćehttp://grude.com/clanak/?i=387016387016Grude.com - klik u svijetThu, 08 Feb 2024 10:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-08-ciro-sin-tata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnoge je osupnula i šetnja mirogojskom Alejom velikana, u kojoj se nalazi Ćirin grob, a na kojemu stoji samo drveni križ. No Miroslav Blažević mlađi, Ćirin sin, pojasnio je situaciju.<p><br />Četvrtak, 8. veljače. Tako običan, gotovo kao i svaki 8. veljače. Iz letargične uobičajenosti odvaja ga jedino prisjećanje na isti datum pro&scaron;le godine. Toga je dana oti&scaron;ao Ćiro. Uz mnogo tuge i pijeteta. Ali i "velikih riječi", i obećanja.<br /><br /></p> <p>Čovjek, koji nam je "oplemenio živote", kako su ga poetično ispratili brojni suradnici i "sinovi", napustio nas je nimalo pompozno. Izgubio je utakmicu s karcinomom. Ali je nažalost izgubio i "prvenstvo". Svekoliki je dojam da se "trener svih trenera" (pre)brzo zagubio u bespućima ljudskog zaborava.<br /><br /></p> <p>"Ćiro bi trebao dobiti neki trg ili barem ulicu", sugerirali su političari. "Bilo bi logično da se njemu u čast upriliči neki turnir, ili nazove neko natjecanje", predlagali su nogometni djelatnici.<br /><br /></p> <p>No, u proteklih 365 dana Blaževića bi akceptirao tek poneki novinar, citirajući neku od njegovih "bezvremenskih" izreka, ili bi uspomenu na "posebnu pojavnost u hrvatskom nogometu, ali i dru&scaron;tvu", naglasio neki od njegovih prijatelja, riječima:"fali mi Ćiro"!<br /><br /></p> <p>U medijima se, umjesto nekog obilježja na Ćiru Blaževića, pojavila informacija kako "njegova mlađa kći (Katarina), zbog nera&scaron;či&scaron;ćenih imovinskih odnosa, namjerava tužiti brata Miroslava i majku Zdenku". Spomenuta vijest (jo&scaron;) nije dobila sudsku potvrdu, pa se može tretirati i kao - "trač". Mnoge je osupnula i &scaron;etnja mirogojskom Alejom velikana, u kojoj se nalazi Ćirin grob, a na kojemu stoji samo drveni križ. No Miroslav Blažević mlađi, Ćirin sin, pojasnio je situaciju:</p> <p>- Odužila se izrada grobnog spomenika, jer smo željeli da se tatin grob napravi od bijelog bračkog kamena. Osnovni će motiv biti bijeli &scaron;al, koji je obilježio njegovu trenersku karijeru u Dinamu, 1982. Tata to svakako zaslužuje - konstatirao je Blažević mlađi.<br /><br /></p> <p>Također je prisnažio kako u spomen na Ćiru Blaževića, obitelj u četvrtak, u crkvi Bezgrje&scaron;nog srca Marijinog, na Jordanovcu, organizira misu zadu&scaron;nicu.<br /><br /></p> <p>Mlađi će Blažević organizirati i nogometni turnir u čast ocu na terenima svoje nogometne &scaron;kole, u Maksimiru. Trebali bi nastupiti veterani i zvijezde hrvatske estrade.<br /><br /></p> <p>No sve se to čini nekako lokalno, kako bi Zagrepčani rekli - "za po doma". Na obiteljskoj razini.<br /><br /></p> <p>Hoće li i Ćiro Blažević doživjeti sudbinu - Ive Andrića? Očigledno je da sukcesijom Jugoslavije dobitnik Nobelove nagrade (1961.) nije pripao Hrvatskoj. Doživljava se prije svega kao jugoslavenski pisac i kao diplomat propale Kraljevine, koja je potpisala pakt s Hitlerom.<br /><br /></p> <p>Ćirina je životna priča gotovo podudarna s Andrićevom. Barem u početku... Obojica su rođeni u Travniku, a potječu iz izrazito religioznih (katoličkih) obitelji. Majke su im imale identično ime - Katarina. I Andrić i Blažević jo&scaron; su u formativnoj fazi napustili rodni kraj i rijetko bi mu se (ili nikako) vraćali.<br /><br /></p> <p>Životopisi dvojice Travničana sugeriraju kako ih mjesto rođenja nije ultimativno odredilo kao životne gubitnike, predodređene na anonimnost. Poglavito je Ćiro na životnom putu susretao brojne zanimljive likove, koji su značajno utjecali na njegov svjetonazor i način promi&scaron;ljanja. Tako su biografi nogometnog trenera zabilježili da se u Veveyu intenzivno družio s Charliejem Chaplinom, bezuspje&scaron;no se udvarao Catherine Deneuve, skijao s Jean-Paul Belmondom, citirao Jacquesu Prevertu njegove vlastite stihove...<br /><br /></p> <p>Neprijeporno je da su Andrić i Blažević pojavnosti, koje su dosegle svjetske razine. A mi se izgleda jo&scaron; uvijek propitkujemo - jesu li dovoljno "na&scaron;i"? Jednog smo tako prepustili "reviziji", a drugog zaboravu..., pi&scaron;u Sportske novosti...</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-08-ciro-sin-tata.jpgKineski uvozni med se u Hercegovini prodaje za 6 KM, domaći pčelari na mukamahttp://grude.com/clanak/?i=387013387013Grude.com - klik u svijetThu, 08 Feb 2024 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-05-14-med-kruh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Kad vidite da se uvozni med prodaje po cijenama koje ne pokrivaju ni osnovne troškove proizvodnje, teško je ostati motiviran i nastaviti s ovim poslom'<p>Hercegovački pčelari suočavaju se s ozbiljnim izazovima uslijed porasta uvoza meda koji je rezultirao smanjenjem potražnje domaćeg meda na lokalnom trži&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Cijene hercegovačkog meda, koji slovi kao visokokvalitetan proizvod, ove godine je 25 KM, dok uvozni med, osobito onaj iz Kine, može se pronaći po nevjerojatno niskoj cijeni od svega 6 KM, posebice tijekom akcijskih ponuda.<br /><br /></p> <p>Ova znatna razlika u cijenama stvara pritisak na lokalne pčelare, čime se naru&scaron;ava njihova ekonomska stabilnost.<br /><br /></p> <h3>Med je vrhunski, ali...</h3> <p>Jedan od hercegovačkih pčelara, Marko Petrović, izrazio je svoju zabrinutost zbog ove situacije.<br /><br /></p> <p>"Trudimo se proizvesti vrhunski med, brinemo o na&scaron;im pčelama i očuvanju okoli&scaron;a. No, kad vidite da se uvozni med prodaje po cijenama koje ne pokrivaju ni osnovne tro&scaron;kove proizvodnje, te&scaron;ko je ostati motiviran i nastaviti s ovim poslom", rekao je Petrović za <a title="bljesak info" href="https://bljesak.info/gospodarstvo/poljoprivreda/pao-interes-za-domaci-med-kineski-se-u-hercegovini-prodaje-za-6-km/445737" target="_blank">Bljesak.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potražnja za domaćim medom osjetno je pala proteklih dana, a za sve je kriv uvozni, često patvoreni med.<br /><br /></p> <p>Dodaje kako&nbsp;je zajedno sa kolegama bio svjedok da se kineski med na akcijama u trgovinama u Hercegovini može naći za 6 KM.<br /><br /></p> <h3>Ljudi kupuju jeftinije</h3> <p>''To nije med, to je kemija. Ali kako ćemo mi čovjeku objasniti za&scaron;to je na&scaron; med 25 KM, a taj 6 KM? Situacija je takva, ljudi nemaju novca, kupuju ono &scaron;to je jeftinije, to je realnost'', ističe na&scaron; sugovornik.<br /><br /></p> <p>Dodaje kako proizvodnja meda zahtijeva veliki trud i predanost.<br /><br /></p> <p>''Pčelari moraju brinuti o svojim ko&scaron;nicama, osiguravati kvalitetnu pa&scaron;u za pčele, pratiti njihovo zdravlje te osigurati odgovarajuće uvjete za proizvodnju meda'', priča nam Marko.<br /><br /></p> <h3>Uvozni med bez ikakvih standarda</h3> <p>''Proces počinje sakupljanjem nektara iz cvjetova, a zatim se prolazi kroz pažljiv proces prerade i filtriranja kako bi se dobio čist i visokokvalitetan proizvod. Sve ove faze zahtijevaju stručnost i posvećenost pčelara'', govori nam na&scaron; sugovornik , te dodaje:<br /><br /></p> <p>''Uvozni med, često proizveden u uvjetima koji ne zadovoljavaju iste standarde kvalitete kao i domaći med, stvara nelojalnu konkurenciju''.<br /><br /><br /></p> <p>Pčelari su pozvali nadležne institucije da poduzmu mjere kako bi za&scaron;titile domaću proizvodnju meda, uključujući postavljanje strožih uvjeta za uvoz meda i poticanje svijesti potro&scaron;ača o važnosti podr&scaron;ke lokalnim proizvođačima.<br /><br /></p> <p>S obzirom na trenutnu situaciju, hercegovački pčelari suočavaju se s izazovima očuvanja tradicije i kvalitete svog proizvoda, dok istovremeno nastoje održati ekonomsku održivost svojih pčelinjaka.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-05-14-med-kruh.jpgEvo koje su odluke donesene na 29. sjednici Vlade ŽZHhttp://grude.com/clanak/?i=387008387008Grude.com - klik u svijetWed, 07 Feb 2024 19:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-25-vlada_zzh_zgrada_003.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu 7. veljače 2024. godine, pod predsjedavanjem predsjednika Vlade Predraga Čovića, u Širokom Brijegu je održana 29. sjednica Vlade Županije Zapadnohercegovačke.<p>Na dana&scaron;njoj sjednici Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na Plan i program održavanja i za&scaron;tite, rekonstrukcije, izgradnje i obnove regionalnih cesta u 2024. godini, kojeg je donijelo Upravno vijeće Javne ustanove Ceste Županije Zapadnohercegovačke. Financijskim planom JU Ceste ŽZH planirana su financijska sredstva u iznosu od 3.279.000,00 KM za tekuće održavanje regionalnih cesta u Županiji Zapadnohercegovačkoj. Tekuće održavanje iz ovog Plana odnosi se na redovno održavanje, redovno održavanje u zimskim uvjetima, izvanredno održavanje i rekonstrukciju, horizontalnu i vertikalnu signalizaciju i opremu cesta, nadzor, tehničku dokumentaciju i drugo, te na sredstva pričuve.<br /><br /></p> <p>Vlada je donijela Odluku o davanju suglasnosti na Program utro&scaron;ka sredstava &bdquo;Tekući prijenosi za sredstva za za&scaron;titu, unaprjeđenje i podizanje novih &scaron;uma i za ruralni razvoj&ldquo; utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke s kriterijima raspodjele sredstava za 2024. godinu. Ukupna vrijednost Programa je 800.000,00 KM, a navedena sredstva namijenjena su za: transfere neprofitnim organizacijama, nabavu osnovnih sredstava za rad Uprave za &scaron;ume ŽZH i radne opreme za čuvare &scaron;uma, sredstva za ruralni razvoj, promociju &scaron;umarstva i marketing, &scaron;umsko uzgojne radove, izgradnju, sanaciju i održavanje protupožarnih putova te izgradnju prepreka na &scaron;umskim putovima i za sredstva rezervi.<br /><br /></p> <p>Odluku o dono&scaron;enju Programa utro&scaron;ka sredstava &bdquo;Tekući prijenosi za koncesije&ldquo; utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2024. godinu u iznosu od 400.000,00 KM. Navedena proračunska sredstva raspodijelit će se prema Programu kako slijedi: za sufinanciranje infrastrukturnih objekata od općeg dru&scaron;tvenog interesa u iznosu od 260.000,00 KM, za za&scaron;titu okoli&scaron;a &ndash; sanaciju rudarskih kopova u iznosu od 100.000,00 KM te za rezervna sredstva u iznosu od 40.000,00 KM.<br /><br /></p> <p>Odluku o prijenosu sredstava &bdquo;Tekući prijenosi Javnoj ustanovi Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke &ndash; HERAG&ldquo; utvrđenih Proračunom Županije Zapadnohercegovačke za 2024. godinu u iznosu od 495.000,00 KM, koja su potrebna s ciljem lak&scaron;eg i kvalitetnijeg funkcioniranja JU HERAG, obzirom da ista nema stalni vlastiti izvor prihoda i financira se iz projekata. Ministarstvo gospodarstva Županije Zapadnohercegovačke će sredstva iz ove Odluke doznačiti na račun JU Razvojna agencija ŽZH &ndash; HERAG kvartalno, u iznosu od po 123.750,00 KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-25-vlada_zzh_zgrada_003.jpgĆiro im sve omogućio, a ni supruga ni djeca još mu grob nisu uredilihttp://grude.com/clanak/?i=387002387002Grude.com - klik u svijetWed, 07 Feb 2024 14:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-07-24-cirin-grob.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak će na Jordanovcu služiti misu zadušnicu, a u subotu će u školi nogometa na Maksimiru biti humanitarni turnir veterana Dinama i zvijezda s hrvatske estrade.<p>&nbsp;</p> <p>Trener svih trenera Miroslav Ćiro Blažević preminuo je 8. veljače pro&scaron;le godine, dan prije 88. rođendana. Njegov grob u Aleji velikana na Mirogoju i dalje izgleda identično kao i kad su ga ispraćali na počinak, nema nadgrobni spomenik.</p> <p><br />Iako je Ćiro svu svoju imovinu praktički ostavio supruzi Zdenki i sinu Miroslavu, zbog čega je nastala pobuna kćeri Katarine, a kćer Barbara se nije ogla&scaron;avala, izgleda da oni nisu mogli ni spomenik podići jednom od najvećih Hrvata svih vremena.<br /><br /></p> <p>U četvrtak će na Jordanovcu služiti misu zadu&scaron;nicu, a u subotu će u &scaron;koli nogometa na Maksimiru biti humanitarni turnir veterana Dinama i zvijezda s hrvatske estrade.</p> <p><br /><strong>Foto:Pixsell</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-07-24-cirin-grob.pngTko je Inja Bašić, najspominjaniji Hercegovac ovih dana!? Radio s autima, utajio dio poreza, stipendira djecu bez roditeljahttp://grude.com/clanak/?i=387000387000Grude.com - klik u svijetWed, 07 Feb 2024 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-12-05-inja-basic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao krimen mu se stavlja utaja poreza dok je uvozio te automobile, a što je i sam priznao te je uplatio 141 tisuću eura u državni proračun na temelju utajenih poreznih i carinskih davanja.<p><br />Ime Inje Ba&scaron;ića jedno je od najspominjanijih ovih dana na televiziji, a spominjala ga je prvo Josipa Rimac dok je bila moćna političarka u komunikaciji s glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem.<br /><br /></p> <p>Iako Turudić ničim nije pomogao Ba&scaron;iću, političarima iz oporbe su bila puna usta ovog Posu&scaron;anina.<br /><br /></p> <p>Inja Ba&scaron;ić bio je jedan od najpoznatijih hrvatskih trgovaca luksuznim automobilima. Kao krimen mu se stavlja utaja poreza dok je uvozio te automobile, a &scaron;to je i sam priznao te je uplatio 141 tisuću eura u državni proračun na temelju utajenih poreznih i carinskih davanja. Ostaio je i bez 7 automobila marke Nisan Infiniti Q50.<br /><br /></p> <p>Također, ne znamo koliko pomažu političari kojima su puna usta Ba&scaron;ića proteklih tjedana, međutim Inja Ba&scaron;ić godinama stipendira djecu bez roditeljske skrbi.</p> <p><br />To je, ukratko, najspominjaniji Hercegovac ovih dana.</p> <p><br /><em><strong>Herc.info</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-12-05-inja-basic.jpgIvan Turudić je novi glavni državni odvjetnik!http://grude.com/clanak/?i=386999386999Grude.com - klik u svijetWed, 07 Feb 2024 11:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-07-ivan-turudic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Turudić novi je glavni državni odvjetnik, odlučila je saborska većina. Za njegovo imenovanje na novu funkciju glasalo je 78 zastupnika.<p>&nbsp;<br />Turudić je u svojoj karijeri osudio Ivu Sanadera, rehabilitirao Alojzija Stepinca hrvatskog blaženika, poslao u Njemačku u doživotni zatvor Josipa Perkovića i Zdravka Mustača... </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-07-ivan-turudic.jpgBit će svašta... Evo što nam slijedi nakon Zeusahttp://grude.com/clanak/?i=386993386993Grude.com - klik u svijetWed, 07 Feb 2024 08:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-07-oluja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Anticiklona nazvana Zeus stigla je iz središnje Afrike i proširila se nad gotovo cijelom Europom. Ono što je specifično za ovu anticiklonu jesu jutarnji mrazevi i dnevne iznadprosječne temperature.<p><br />Proljetne temperature u veljači zadržat će se do kraja ovog tjedna te će tako ponegdje biti i preko 23 Celzijeva stupnja. Riječ je o anticikloni "Zeus" koja je trenutno iznad na&scaron;e regije i zaslužna je upravo za trenutačne vremenske prilike.<br /><br /></p> <p>Vrijeme u Bosni i Hercegovini je pod utjecajem anticiklone pa zato djeluje kao da je proljeće već u veljači. Ali, zimu i dalje ne treba otpisivati s obzirom da nam promjena slijedi već krajem ovog te početkom narednog tjedna.<br /><br /></p> <p>Anticiklona nazvana Zeus stigla je iz sredi&scaron;nje Afrike i pro&scaron;irila se nad gotovo cijelom Europom.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to je specifično za ovu anticiklonu jesu jutarnji mrazevi i dnevne iznadprosječne temperature te nam je tako ujutru potrebna topla zimska jakna, a popodne dosta laganija odjeća.<br /><br /></p> <p>A dok ova anticiklona odbija hladnu frontu ne dopu&scaron;tajući da zima pokaže svoje zube, južina je počela &scaron;irom BiH donoseći porast naoblake i Hercegovini i jugozapadu Bosne te lokalno na udare pojačan jugo.</p> <p>Slično vrijeme će se zadržati sve do subote, desetog veljače.<br /><br /></p> <p>Do subote u Hercegovini i na jugozapadu Bosne zadržat će se pretežno oblačno vrijeme uz lokalno i povremeno ki&scaron;u, u manjim količinama. U ostatku zemlje ostaje pretežno sunčano vrijeme. Najtoplije će biti u sjevernim, i sjeveroistočnim dijelovima Bosne uz dnevne maksimume do oko 20 stupnjeva. Jutra će biti ne previ&scaron;e hladna uz temperature većinom u plusu, rijetko gdje uz slabiji mraz.<br /><br /></p> <p>U subotu i nedjelju utjecaj ciklone koji će nam pristizati sa zapada donosit će porast naoblake cijeloj zemlji, javljaju meteorolozi s BHMeteo.ba. Hercegovinu i jugozapad Bosne tada očekuje većinom obilnija ki&scaron;a i pljuskovi s grmljavinom. U ostatku zemlje bez većih oborina, iako će biti u naletima ki&scaron;e u većem dijelu zemlje.<br /><br /></p> <p>Do kraja tjedna povremeno umjeren do na udare jak jugo u većem dijelu zemlje. Vrhunac vjetra u petak i za vikend kada će lokalno biti olujnih udara, jačine do oko 80 kilometara na sat.<br /><br /></p> <p>Od ponedjeljka vjetar okreće na sjeverni smjer donoseći pad temperature uz nastavak nestabilnog vremena i povremenih oborina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-07-oluja.jpgNakon pogibije bivšeg predsjednika milijardera, lider hrvatskih korijena proglasio tri dana žalostihttp://grude.com/clanak/?i=386991386991Grude.com - klik u svijetWed, 07 Feb 2024 07:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-07-pinera-death.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Čileanski predsjednik Gabriel Boric proglasio je trodnevnu žalost u toj južnoameričkoj zemlji nakon što je jučer u padu helikoptera poginuo 74-godišnji bivši predsjednik Sebastián Piñera.<p><br />"Naložio sam da ga se isprati uz sve državničke počasti na sprovodu te sam proglasio trodnevnu žalost u sjećanje na predsjednika koji je obna&scaron;ao dva mandata", izjavio je Boric u javnom obraćanju u toj zemlji s 19 milijuna stanovnika.<br /><br /></p> <p>Ekonomist Pi&ntilde;era bio je bogati biznismen i konzervativni predsjednik Čilea od 2010. do 2014. te opet od 2018. do 2022. godine. <span>Časopis Forbes procijenio je da je njegovo osobno bogatstvo 2024. godine iznosilo <em>2</em>,<em>7 milijardi</em> dolara. </span><br /><br /></p> <p>Helikopter, s četiri osobe, poletio je oko 15:30 sati po lokalnom vremenom s područja gradića Lago Ranco na jugu zemlje te je pao nakon nekoliko minuta na obalu jezera, izvijestila je uprava za civilno zrakoplovstvo (DGAC). Ostale tri osobe preživjele su pad, izvijestila je spasilačka služba nakon dolaska na mjesto događaja.<br /><br /></p> <p>Poginuli Pi&ntilde;era poletio je kako bi se na ručku susreo s prijateljem i poduzetnikom Jos&eacute;om Coxom.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; uvijek se istražuje uzrok pada. Kraj u kojem se sru&scaron;io helikopter bio je u utorak na udaru jake ki&scaron;e. Policija i vatrogasci nalaze se na mjestu događaja.<br /><br /></p> <p>Predsjednici južnoameričkih zemalja poput Argentine, Brazila, Bolivije, Perua i Kolumbije među prvima su uputili obitelji i Čileu sućut.<br /><br /></p> <p>"U ime Europske unije želim izraziti na&scaron;e najiskrenije sauče&scaron;će obitelji, prijateljima te narodu i vladi Čilea", napisao je &scaron;ef EU diplomacije Josep Borrel na dru&scaron;tvenoj mreži X.<br /><br /></p> <p>Vrijeme sprovoda jo&scaron; uvijek nije određeno. Neki stanovnici do&scaron;li su pred Pi&ntilde;erinu kuću, na čijoj su ogradi izvjesili čileansku zastavu, te su položili cvijeće i zapalili svijeće.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-07-pinera-death.pngFilozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru odustaje od organizacije ljetne školehttp://grude.com/clanak/?i=386988386988Grude.com - klik u svijetTue, 06 Feb 2024 15:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-06-propcenje.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Promicatelji mržnje koji su ovu hajku i pokrenuli dodatno su potaknuli atmosferu straha, nepovjerenja i netrpeljivosti među građanima..<p>Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru odustaje od organizacije ljetne &scaron;kole Methodology of Political Science: New Issues and Trends.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Količina upućenih prijetnji smrću i uni&scaron;tenjem Fakulteta, govora mržnje i kontaminiranost javnoga prostora ovaj su događaj istisnula iz akademske sfere te od njega stvorila ne samo politički, već i sigurnosni problem.<br />Ovim činom želimo za&scaron;titi sve profesore koji su trebali sudjelovati na ljetnoj &scaron;koli, potencijalne studente koji su imali namjeru doći u Mostar, ali spriječiti negativan publicitet koji je nametnut kako Filozofskom fakultetu tako i IPSA-i.</p> <p><br />Zahvaljujem se na iznimno profesionalnom i partnerskom odnosu profesorima s kojima smo<br />surađivali prilikom organizacije ljetne &scaron;kole, a napose profesorima iz IPSA-e koji su nam iskazali veliku čast i povjerenje izabrav&scaron;i Mostar i Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru za svoga partnera.</p> <p><br />Imajući u vidu da je plakat ljetne &scaron;kole izazvao gomilu dezinformacija, pogre&scaron;nih interpretacija, te vrlo zlonamjernih komentara, jo&scaron; jedanput skrećemo pozornost da se radi o plakatu generiranom od strane umjetne inteligencije kojeg smo preuzeli s Freepik.com, o čemu se svatko može osobno uvjeriti. Da cijela priča bude jo&scaron; grotesknija upravo je u samom nazivu izvornoga predlo&scaron;ka istaknuta &bdquo;Koski Mehmed-pa&scaron;ina džamija&ldquo;. Dakle, od svih mogućih vjerskih znamenitosti u gradu Mostaru na plakatu je istaknut upravo minaret. Toliko o isključivosti, nesno&scaron;ljivosti i islamofobičnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Promicatelji mržnje koji su ovu hajku i pokrenuli dodatno su potaknuli atmosferu straha, nepovjerenja i netrpeljivosti među građanima, a gradu Mostaru i državi u koju se toliko kunu, preventivno &bdquo;izbili&ldquo; jedan, po svakom segmentu, hvalevrijedan i akademski izvrstan globalni događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru će bez obzira na sve nastaviti svoju misiju internacionalizacije obrazovanja, promicanja međukulturnoga dijaloga i suživota, te podizanja kvalitete znanosti i visokoga obrazovanja u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Filozofski fakultet</strong><br /><strong>Sveučili&scaron;ta u Mostaru</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-06-propcenje.pngOvo su besplatne usluge koje vrijede za sva registrirana vozilahttp://grude.com/clanak/?i=386981386981Grude.com - klik u svijetTue, 06 Feb 2024 10:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-06-slep-sluzba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Besplatne usluge pomoći na cesti se mogu dobiti pozivom na telefon 1288 ili 036/331-991<p>Auto moto savez u Bosni i Hercegovini na osnovu Ugovora sa JP Ceste FBiH poslove &ldquo;Pomoć-Informacije&rdquo; na javnim cestama dužan je svim građanima sa registriranim vozilom u Federaciji BiH bez naknade pružiti najvi&scaron;e jednu uslugu na osposobljavanju vozila u tijeku mjeseca, a maksimalno tri usluge godi&scaron;nje, i to dvije usluge popravka vozila na cesti i jednu uslugu prijevoza vozila.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Besplatne usluge pomoći na cesti se mogu dobiti pozivom na telefon&nbsp;<strong>1288</strong>&nbsp;ili&nbsp;<strong>036/331-991</strong>, i podrazumijevaju:<br /><br /></p> <p>Informacije o stanju i prohodnosti cesta i uvjetima na vožnju u Bosni i Hercegovini AMSBIH je dužan, ako utvrdi da se vozilo do 3,5 t najveće dozvoljene mase ne može staviti u mobilno stanje, izvr&scaron;iti uklanjanje vozila sa kolnika tako da će ga besplatno prevesti do svoje baze, najbliže registrirane servisne radionice za popravak vozila ili do odgovarajućeg parkinga po zahtjevu vlasnika na udaljenost od maksimalno 10 km.<br /><br /></p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Vozila koja se nalaze u kvaru na privatnim prostorima i prostorima za mirovanje mogu se pružiti besplatne usluge popravke vozila na licu mjesta s ciljem stavljanja vozila u mobilno stanje, s tim da će prednost imati vozila koja trebaju pomoć na cesti, ali ista nemaju pravo na besplatne usluge prijevoza jer ne ometaju promet za druga vozila i sudionike u prometu.<br /><br /></p> <p>U slučaju značajnog povećanja poziva za pomoć na cesti, prednost će imati oni koji traže intervenciju na cesti većeg ranga u odnosu na cestu nižeg ranga, prenosi&nbsp;<strong>brotnjo.info</strong>.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <div id="bb-iawr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb_iawr" style="position: relative; display: block; overflow: hidden; font-family: arial, helvetica, sans-serif; width: 100%; height: 0px; opacity: 0.01;"> <div id="bb-wr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb-media bb_wrapper bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="position: relative; background-color: #ffffff; border-radius: 10px; width: 100%; max-width: 600px; margin: 0px auto; height: 338px; cursor: auto;" data-flags="{&quot;canControlVolume&quot;:true,&quot;canControlPlaybackRate&quot;:true,&quot;isLive&quot;:true}" data-softembargoremainingtime="0" data-sid="P3h9LJo9VzZ8" data-currenttime="0" data-duration="35" data-isready="true" data-autoplaynextremainingtime="0"> <div class="bb-layer bb-content-layer" style="border-radius: 10px;"> <div class="bb-fitme bb-head-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"> <div class="bb-head bb-head-html5-video" style="position: absolute; width: 100%; height: 100%; top: 0; left: 0;" data-usemediamanager="true" data-retryonplayfailed="false" data-shouldplayinline="false"><video width="320" height="240" style="max-width: none; max-height: none; display: block; top: 0px; left: 0px; position: absolute; background-color: #ffffff; object-fit: fill; visibility: hidden; transform: scale(1); transform-origin: 0px 0px 0px; height: 100%; width: 100%;" muted="muted" preload="none" aria-hidden="true" src="https://d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346733-1626698170607498.mp4" controls="controls"><object width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346733-1626698170607498.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object></video> <div style="width: 100%; height: 100%; position: absolute; top: 0; left: 0;">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="bb-fitme bb-poster-layer" style="z-index: 0; opacity: 1; transition: opacity 0.25s ease-in-out 0s; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"><img style="width: 100%; height: 100%; opacity: 1; transition: opacity 0.25s ease-in-out 0s; display: inline;" src="https://waytogrow.bbvms.com/mediaclip/4346733/pthumbnail/592/333.webp" alt="poster" /></div> <div class="bb-fitme bb-timeline-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-subtitle-layer" style="z-index: 0; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> <div class="bb-layer bb-commercial-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-error-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-skin-layer bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="display: block; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-context-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> </div> <p>AMSBIH je dužan pružiti besplatne uslugu pomoći na cesti u sljedećim županijama:</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>-Hercegovačko-neretvanska županija (Mostar, Čitluk, Čapljina, Stolac, Neum i Ravno)<br /> -Županija Zapadnohercegovačka (Grude, Ljubu&scaron;ki, &Scaron;iroki Brijeg i Posu&scaron;je)<br /> -Hercegbosanska županija (Livno, Tomislavgrad, Kupres, Glamoč, Drvar i Bosansko Grahovo)<br /> -Srednjobosanska županija (Kiseljak, Kre&scaron;evo, Fojnica, Vitez, Busovača, Jajce i Dobretići)<br /> -Posavska županija (Ora&scaron;je, Odžak i Domaljevac-&Scaron;amac)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-06-slep-sluzba.jpgKralj Charles ima rakhttp://grude.com/clanak/?i=386978386978Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2024 22:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-05-charles.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Očekuje se da će mu drugi pripadnici kraljevske obitelji pomoći. Iako se neko vrijeme neće pojavljivati u javnosti, 75-godišnjak će nastaviti s obavljanjem ustavne uloge šefa države. <p><br />Kralju Charlesu dijagnosticiran je oblik raka, priopćila je Buckinghamska palača. Nisu naveli o kojoj vrsti raka se radi. Nije riječ o raku prostate, ali karcinom je otkriven kad je Charles nedavno bio na liječenju zbog povećane prostate. Podsjetimo, kralj je proveo tri noći u bolnici pro&scaron;log mjeseca nakon &scaron;to je bio podvrgnut korektivnom zahvatu zbog povećane prostate.<br /><br /></p> <p>Iz Buckinghamske palače naveli su da je kralj danas započeo s "redovitim tretmanima". Dodali su kako je kralj "i dalje potpuno pozitivan u pogledu liječenja i raduje se povratku na punu javnu dužnost &scaron;to je prije moguće". <br /><br /></p> <h3>Razgovarao s Harryjem i Williamom<br /><br /></h3> <p>Charles je jutros otputovao iz Sandringhama u London kako bi započeo liječenje.&nbsp;Odgodit će svoje javne nastupe, kao &scaron;to su mu liječnici savjetovali.<br /><br /></p> <p>Očekuje se da će mu drugi pripadnici kraljevske obitelji pomoći u obavljanju dužnosti. Iako se neko vrijeme neće pojavljivati u javnosti, 75-godi&scaron;njak će nastaviti s obavljanjem ustavne uloge &scaron;efa države.<br /><br /></p> <div class="js-slot-container" data-css-class="dfp-inarticle" data-disclaimer="true" data-css-remove-after-render="reserve-height-with-disclaimer">&nbsp;</div> <p>Postoji ustavni mehanizam kada &scaron;ef države nije u mogućnosti obavljati službene dužnosti - u tom slučaju "državni savjetnici" mogu biti imenovani da zamjenjuju monarha. Na raspolaganju su kraljica Camilla, princ William, princeza Anne i princ Edward.&nbsp;<br /><br /></p> <h3>Nedavno je operiran<br /><br /></h3> <p>Kralj je oba svoja sina osobno obavijestio o svojoj dijagnozi. Princ Harry, koji živi u Sjedinjenim Državama, razgovarao je sa svojim ocem i sljedećih će dana otputovati u Veliku Britaniju kako bi ga vidio.<br /><br /></p> <p>Inače, Charles je posljednji put u javnosti viđen jučer, na misi u Sandringhamu, gdje je mahao okupljenima. Prije vi&scaron;e od tjedan dana obavio je operaciju prostate u privatnoj londonskoj bolnici. Kralj je odlučio izaći u javnost o svom liječenju prostate s ciljem poticanja vi&scaron;e mu&scaron;karaca na preglede, objavila je tada palača.<br /><br /></p> <p>Ubrzo nakon &scaron;to je objavljena vijest da je kralj bolestan, oglasio se britanski premijer Rishi Sunak. "Želim Njegovom Veličanstvu potpun i brz oporavak. Ne sumnjam da će se brzo vratiti u punu snagu i znam da će mu cijela zemlja željeti sve najbolje", poručio je.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-05-charles.jpgVatra guta sve pred sobom, u Čileu poginulo 99 ljudihttp://grude.com/clanak/?i=386977386977Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2024 17:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-01-02-pozar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šumski požari koji su izbili prije nekoliko dana prijete vanjskim rubovima Vina del Mara i Valparaisa..<p data-bind="html:Lead">U &scaron;umskim požarima koji su zahvatili sredi&scaron;nji Čile poginulo je najmanje 99 ljudi, a stotine se vode kao nestale, priopćile su vlasti u nedjelju, dok je predsjednik Gabriel Boric upozorio da se zemlja suočava s "tragedijom vrlo velikih razmjera".</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>&Scaron;umski požari koji su izbili prije nekoliko dana prijete vanjskim rubovima Vina del Mara i Valparaisa, dva obalna turistička grada zapadno od glavnog grada Santiaga, u kojima živi vi&scaron;e od milijun stanovnika.<br /><br /></p> <p>Reutersove snimke dronom u području Vina del Mar pokazuju cijele spaljene četvrti, stanovnici pretražuju između ostataka izgorjelih kuća, a ulice su pune uni&scaron;tenih automobila.</p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Čileanske vlasti uvele su policijski sat u najteže pogođenim područjima i poslale vojsku da pomogne vatrogascima u suzbijanju požara.<br /><br /></p> <p>Čileanska medicinska služba priopćila je da je 99 ljudi poginulo u požarima, a identificirana su 32 tijela.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <div id="bb-iawr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb_iawr" style="position: relative; display: block; overflow: hidden; font-family: arial, helvetica, sans-serif; width: 100%; height: 0px; opacity: 0.01;"> <div id="bb-wr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb-media bb_wrapper bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="position: relative; background-color: #ffffff; border-radius: 10px; width: 100%; max-width: 600px; margin: 0px auto; height: 338px; cursor: auto;" data-flags="{&quot;canControlVolume&quot;:true,&quot;canControlPlaybackRate&quot;:true,&quot;isLive&quot;:true}" data-softembargoremainingtime="0" data-sid="bFeZeRTbqd1I" data-currenttime="0" data-duration="36" data-isready="true" data-autoplaynextremainingtime="0"> <div class="bb-layer bb-content-layer" style="border-radius: 10px;"> <div class="bb-fitme bb-head-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"> <div class="bb-head bb-head-html5-video" style="position: absolute; width: 100%; height: 100%; top: 0; left: 0;" data-usemediamanager="true" data-retryonplayfailed="false" data-shouldplayinline="false"><video width="320" height="240" style="max-width: none; max-height: none; display: block; top: 0px; left: 0px; position: absolute; background-color: #ffffff; object-fit: fill; visibility: hidden; transform: scale(1); transform-origin: 0px 0px 0px; height: 100%; width: 100%;" muted="muted" preload="none" aria-hidden="true" src="https://d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346732-1626698150393772.mp4" controls="controls"><object width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346732-1626698150393772.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object></video> <div style="width: 100%; height: 100%; position: absolute; top: 0; left: 0;">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="bb-fitme bb-poster-layer" style="z-index: 0; opacity: 1; transition: opacity 0.25s ease-in-out 0s; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"><img style="width: 100%; height: 100%; opacity: 1; transition: opacity 0.25s ease-in-out 0s; display: inline;" src="https://waytogrow.bbvms.com/mediaclip/4346732/pthumbnail/592/333.webp" alt="poster" /></div> <div class="bb-fitme bb-timeline-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-subtitle-layer" style="z-index: 0; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> <div class="bb-layer bb-commercial-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-error-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-skin-layer bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="display: block; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-context-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Predsjednik Boric je, najavljujući dvodnevnu nacionalnu žalost, rekao da se Čile mora pripremiti za jo&scaron; lo&scaron;ih vijesti.<br /><br /></p> <p>"Ta će brojka sigurno rasti, značajno će rasti", rekao je Boric u televizijskom obraćanju naciji.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Stotine ljudi vode se kao nestali, vi&scaron;e od tisuću domova je o&scaron;tećeno, a državom bjesni vi&scaron;e od 90 požara, poručile su vlasti.<br /><br /></p> <p>Po broju žrtava, ovi požari predstavljaju najgoru katastrofu u Čileu od potresa 2010. godine u kojemu je poginulo oko 500 ljudi.<br /><br /></p> <p>"Svi smo zajedno u borbi protiv ove izvanredne situacije. Prioritet je spa&scaron;avanje života", poručio je predsjednik Boric.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-01-02-pozar.jpgUručenje monitora za vitalne funkcije Klinici za dječje bolesti SKB-a Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=386971386971Grude.com - klik u svijetMon, 05 Feb 2024 14:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-01-skbmo-djecja-klinika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Monitor za mjerenje vitalnih funkcija, donacija s humanitarnog koncerta "Hrabro srce", bit će uručen Klinici za dječje bolesti SKB-a Mostar u srijedu, 7. veljače, u 12.30 sati.<p>Humanitarni koncert "Hrabro srce" za pomoć djeci koja se bore s karcinomom i kardiovaskularnim oboljenjima održan je 17. listopada pro&scaron;le godine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače.<br /><br /></p> <p>Koncert je realiziran u organizaciji Mostarke Nives Nikolić, a na sceni se na&scaron;lo čak &scaron;est glazbenika, koji su svojim izvedbama, zajedno s publikom, poslali podr&scaron;ku najmlađim borcima protiv ove opake bolesti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-01-skbmo-djecja-klinika.jpgHrvati, zastanite na minutu! Napustio nas je legendarni zamjenik Blage Zadre, čovjek sa srcem, Ivan Kovačićhttp://grude.com/clanak/?i=386965386965Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2024 21:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-04-blago-zadro-kovacic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međutim, oni nisu imali ono što smo mi imali, mi smo imali srce, imali smo domoljublje. Borili smo se za svoj prag, borili smo se za svoju državu, za svoju obitelj.<p><br />Dragovoljac Domovinskog rata i sudionik obrane Vukovara brigadir Ivan Kovačić preminuo je <br />danas u Vukovaru nakon duge i te&scaron;ke bolesti.<br /><br /><br />Rođen je 12. srpnja 1946. u Čađavici, odakle je doselio u Vukovar, gdje je prije Domovinskog rata bio zaposlen u Policijskoj upravi kao kapetan unutarnje plovidbe, te živio sa suprugom i dvoje djece.<br /><br /><br />Tijekom Bitke za Vukovar bio je zamjenik zapovjednika obrane Borova Naselja generala Blage Zadre, a nakon njegove pogibije postaje zapovjednik 3. bojne 204. brigade. Prilikom okupacije Vukovara zarobljen je i odveden u srpske koncentracijske logore, gdje je u Stajićevu i Srijemskoj Mitrovici proveo devet mjeseci. Umirovljen je u činu pričuvnog brigadira HV-a, javljaju iz Ministarstva hrvatskih branitelja.<br /><br /><br />Nakon Domovinskog rata bio je aktivan i angažiran u braniteljskim udrugama, dugogodi&scaron;nji predsjednik Hrvatske udruge vukovarskih branitelja iz Domovinskog rata &ldquo;Vukovar &rsquo;91&rdquo; i član je Predsjedni&scaron;tva ZU-a HVIDR-a Vukovarsko-srijemske županije, a kao aktivni sudionik obrane Vukovara i svjedok toga vremena, dao je svoj doprinos u promicanju istine i vrijednosti iz Domovinskog rata.<br /><br /><br />Sudjelovao je u pisanju i izdavanju knjige &bdquo;Prva hrvatska ratna lađa PB 91&ldquo; i &bdquo;Sisački mornari&ldquo;, čiji je zapovjednik bio 1991. godine. Svoja svjedočanstva o herojskoj obrani Vukovara iznosio je i u drugoj literaturi s tematkom Domovinskog rata, kao i u Memorijalnom centru Domovinskog rata u Vukovaru, gdje je održao predavanje učenicima osmih razreda.<br /><br /><br />Govoreći o nadljudskoj borbi vukovarskih branitelja protiv tada znatno nadmoćnijeg neprijatelja, velikorspskih agresora i tzv. JNA, Kovačić je zaključio: &bdquo;Međutim, oni nisu imali ono &scaron;to smo mi imali, mi smo imali srce, imali smo domoljublje. Borili smo se za svoj prag, borili smo se za svoju državu, za svoju obitelj.&rdquo;<br /><br /><br />Kovačić je bio i predsjednik Gradskog vijeća Grada Vukovara, jedan je od osnivača tradicionalnog Međunarodnog nogometnog turnira U-14 &bdquo;Memorijal vukovarskih branitelja&ldquo; te dopredsjednik lovačkog dru&scaron;tva Vukovar.<br /><br /><br />Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved uputio ožalo&scaron;ćenoj obitelji izraze sućuti uime Ministarstva hrvatskih branitelja i svoje osobno, pi&scaron;e Vinkulja.hr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-04-blago-zadro-kovacic.jpgBiH već ima 320 punjača, od toga 15-ak brzihhttp://grude.com/clanak/?i=386962386962Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2024 17:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-13-punjac-auto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povećan je uvoz električnih automobila u BiH tijekom prošle godine, a bilježi se i određeni napredak kada je riječ o izgradnji infrastrukture za njihovo punjenje. <p>Tijekom 2023. godine, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH dostavljenim Feni, uvezeno je 240 električnih automobila, dok ih je godinu ranije u BiH stiglo 69. <br /><br /><br />Vrijednost uvezenih električnih vozila, uključujući tro&scaron;arine, lani je bila oko 18,6 milijuna KM. Kada je riječ o hibridnim vozilima za njih su vlasnici izdvojili oko 97,6 milijuna KM, a uvezeno ih je pro&scaron;le godine 1512, od čega 1.150 novih i 362 polovna vozila. Godinu ranije, 2022. u BiH je uvezeno 610 hibridnih vozila. <br /><br /><br />Za razvoj elektromobilnosti neophodan preduvjet je infrastruktura za punjenje vozila na električni pogon. U razvijenim zemljama elektromobilnost se potiče kako kroz aktivnosti na uspostavi regulatornog okvira, koji uključuje i odgovarajuće poticaje za nabavku i kori&scaron;tenje električnih vozila, tako i kroz gradnju infrastrukture za njihovo punjenje. <br /><br /><br />Haris Muratović, brand manager MOON (Porsche BH), ocijenio je za Fenu da je infrastruktura za punjenje električnih vozila u BiH znatno unaprijeđena u usporedbi sa situacijom prije godinu ili dvije. - Mi imamo već 320 punjača u Bosni i Hercegovini, od toga je nekih 15-ak brzih punjača, a dva od tih 15 su oni super brzi, 150 kW &ndash; naveo je Muratović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-13-punjac-auto.jpgLetio je 'naslijepo' iz Bihaća, te je prateći svjetla kamiona Hrvatskoj dovezao prvi MIG-21http://grude.com/clanak/?i=386952386952Grude.com - klik u svijetSun, 04 Feb 2024 09:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-04-danijel-borovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danima unaprijed planirala se i najkraća ruta, po kojoj je let trebao trajao samo 15 minuta, no, kada je konačno došao taj dan, gotovo ništa nije išlo prema unaprijed razrađenom planu.<p><br />Nakon preleta Rudolfa Pere&scaron;ina, koji je 25. listopada 1991. MIG-om prebjegao iz JNA te sletio u Klagenfurt, novi prelet MIG-om tada&scaron;nje JNA, od Bihaća do Pule, i to samo dvadeset dana nakon međunarodnog priznanja Hrvatske, bio je krajnje opasan i riskantan pothvat, stoga je mjesecima unaprijed bio pomno pripreman. U te se pripreme morala uključiti i čitava obitelj pilota Danijela Borovića. Sve su traume i strahove, uoči 'dana D', Borovići proživljavali sami, u četiri zida vojnog stana u kom su živjeli. Čak je i petogodi&scaron;nji pilotov sin, Vanja, iako je danima znao za bijeg, čuvao tajnu te nikome od vr&scaron;njaka, s kojima se igrao ispred zgrade, ni&scaron;ta nije otkrio. Kako tog dana, kada budu zauvijek napu&scaron;tali stan u kom su živjeli, ni&scaron;ta ne bi bilo sumnjivo, Borovićeva supruga Snježana je svako poslijepodne odlazila u &scaron;etnju sa sinčićem, a to je učinila i tog četvrtog veljače. U ruci je ponijela samo vrećicu, dok je putne torbe s najnužnijim stvarima, Danijel kriomice iznio noć uoči bijega.<br /><br /></p> <p><strong>Ni&scaron;ta nije i&scaron;lo po planu</strong><br /><br /></p> <p>Danima unaprijed planirala se i najkraća ruta, po kojoj je let trebao trajao samo 15 minuta, no, kada je konačno do&scaron;ao taj dan, gotovo ni&scaron;ta nije i&scaron;lo prema unaprijed razrađenom planu. Nakon &scaron;to je, tog zimskog dana, Borović do&scaron;ao na posao, vremenski su se uvjeti počeli naglo pogor&scaron;avati. Isplanirana je ruta postala upitna, no ne i čitav plan od kojeg iskusni pilot, niti u jednoj sekundi, nije pomi&scaron;ljao odustati. Planirao je poletjeti, točno u 17:05, kako bi na pulski aerodrom sletio u 17:20, no ni to nije i&scaron;lo po planu te je poletio gotovo pola sata kasnije, kada je već padala noć. Znao je da će pistu u Puli, zbog zamračenja, osvjetljavati samo farovi kamiona. Znao je i da je, s obzirom na veliku brzinu MIG-a, slijetanje bez jake rasvjete vrlo riskantno, no Borović je sav taj rizik, bez razmi&scaron;ljanja, prihvatio. Zauvijek je napustio vojni aerodrom Željavu točno u 17:32, te je MIG-om 21 poletio u noć i neizvjesnost.<br /><br /></p> <p>U sklopu vježbe, bio je paru s jo&scaron; jednim MIG-om, čiji je pilot bio vođa leta. Trebali su presresti i oboriti remorker koji je poletio ne&scaron;to kasnije, glumeći neprijatelja. Spu&scaron;tao se mrak, izmaglica je zastirala vidik, a Mjesec se jo&scaron; nije pojavio. Danijel je tada skrenuo sa zacrtanog kursa. Spustio se nisko, da ga radar ne otkrije te je, vrludajući među brdima i pazeći da ne zapne za koji vrh, krenuo prema cilju.<br /><br /></p> <p>"Znao sam da me drugi avion ne može vidjeti i da oni u Bihaću, jo&scaron; neko vrijeme, neće saznati &scaron;to se dogodilo, jer sam im se redovno javljao. No, stalno sam se pitao - &scaron;to će biti ako me otkriju? Hoću li uspjeti?", ispričao je Borović te 1992. svoje, jo&scaron; vruće utiske, novinarki Večernjaka, Branki Stipić, a taj ekskluzivni članak čuva na&scaron;a arhiva.<br /><br /></p> <p><strong>Svjetla 'na kraju tunela'</strong><br /><br /></p> <p>Zbog ki&scaron;e i sumaglice, nije mogao letjeti preko Like te je krenuo preko Velebita, u smjeru Zadra. Zimski uvjeti i zamračenje, te ratne 1992., let bez navigacije i radio veze - sve mu je to stvorilo neugodan osjećaj kao da leti zavezanih očiju. Sa svakom je minutom situacija postajala sve dramatičnija. Bilo je gotovo nemoguće orijentirati se, a vrijeme je neumoljivo brzo curilo i goriva je bilo sve manje i manje. Počeo je tada već razmi&scaron;ljati i o katapultiranju iz aviona, no u hladnoj, zimskoj noći, &scaron;anse za preživljavanje bile bi vrlo male, jer nitko u tom trenutku nije znao gdje se njegov avion nalazi te bi ga spasioci vrlo te&scaron;ko locirali.<br /><br /></p> <p>Spoznaja da se u sveopćem kaosu i magli ne može orijentirati, a ni katapultirati, da goriva imao za jo&scaron; samo 10 minuta leta - sve bi to, sasvim realno, bio okidač za paniku. No, iskusni se pilot pribrao te je iskoristio ono &scaron;to mu je, u tom trenutku, bilo na raspolaganju &ndash;pokazivač kursa, brzine i vremena te, najvažnije od svega, svoje vi&scaron;egodi&scaron;nje letačko iskustvo.<br /><br /></p> <p>"Letio sam naslijepo, po iskustvu i pameti. Samo uz pomoć pokazivača kursa, bez navigacijskih sredstava i radio veze. Vrijeme je bilo strahovito lo&scaron;e. Goriva je bilo sve manje, a aerodroma nigdje na vidiku", ispričao je pilot.<br /><br /></p> <p><strong>Goriva je bilo za jo&scaron; 3 minute leta<br /><br /></strong></p> <p>U gotovo nemogućim uvjetima, u MIG-21 koji leti brzinom od 900 kilometara na sat, Borović se i bez navigacije i radioveze, ipak uspio orijentirati te doći na poziciju na kojoj je trebao biti da je i&scaron;ao planiranom rutom. Okrenuo je prema zapadu i ubrzo ugledao bljesak koji se ponavljao &ndash; bilo je to svjetlo na kraju mračnog tunela, točnije bila su to svjetla kamiona.<br /><br /></p> <p>"Tada sam konačno, po rasporedu nekih svjetala, prepoznao mjesto koje tražim. Goriva je bilo za jo&scaron; tri do četiri minute leta. Laknulo mi je kada sam vidio da mi odozdo netko signalizira, po tome sam znao da je pista tu negdje. Nisu ju smjeli osvijetliti. Na njenom su početku stajala dva kamiona s upaljenim farovima, a svjetlo usmjereno na pistu izgledalo je kao da je netko žutim flomasterom na zemlji nacrtao dvije pruge i to me spasilo. Sletio sam, 'parkirao' i ugasio motore", opisao je Borović napete minute prije slijetanja na zamračeni, pulski aerodrom.<br /><br /></p> <p><strong>Priznanje nakon 30 godina</strong><br /><br /></p> <p>No, dok su drugi slavili, Borovićeva prva misao, nakon slijetanja, bila je gdje su njegova supruga Snježana i sin Vanja i jesu li izi&scaron;li iz Bihaća. Potraga za njima sretno je okončana, prona&scaron;li su ih oko ponoći te su sretno prebačeni u Hrvatsku. No, obitelj je odahnula tek u četvrtak navečer, nakon &scaron;to su, pet minuta prije televizijskog dnevnika, Snježana i Vanja stigli u Zagreb. Tek su tada, dva dana nakon Borovićeva podviga, i građani Hrvatske u informativnoj emisiji čuli vijest da je u Hrvatsku stigao prvi MIG 21.<br /><br /></p> <p>O proživljenom iskustvu hrabri pilot i njegova supruga kasnije su napisali i knjigu, 'Prelet za Hrvatsku'. Na vlastiti zahtjev Borović je 2003. godine umirovljen, u činu pukovnika. Priznanje za hrabrost i juna&scaron;tvo u Domovinskom ratu čekao je tri desetljeća. U veljači 2022., povodom tridesete obljetnice Preleta za Hrvatsku, umirovljenog je pukovnika Hrvatske vojske, Danijela Borovića, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, odlikovao Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović.<br /><br /></p> <p>"Pukovniče Boroviću, vama jo&scaron; jednom, prije svega zahvaljujem. Čestitali su vam vi&scaron;e puta, a ja vam zahvaljujem", rekao je tom prilikom Milanović, a i mi mu se danas također pridružujemo s jednim velikim &ndash; Hvala!</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-04-danijel-borovic.jpgOdržana Ski alka na Kupresu, Zlatko Ugrin slavodobitnikhttp://grude.com/clanak/?i=386951386951Grude.com - klik u svijetSat, 03 Feb 2024 22:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-03-2-2024-02-03-19-13-55-alkaa.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zlatko Ugrin iz Sinja slavodobitnik je četvrtog viteškog natjecanja Ski alka održanog u Kupresu.<p>U ovom nadmetanju, organiziranom po uzoru na Sinjsku alku, alkari ne ja&scaron;u konja već alku ''napadaju'' na skijama, a Ugrin je do pobjede do&scaron;ao u konkurenciji 17 alkara-skija&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uoči početka natjecanja nazočne je pozdravio alkarski vojvoda Mario Su&scaron;njara, osvrnuv&scaron;i se na povijest alkara i ovog natjecanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pitanje pobjednika rije&scaron;eno je u zadnjoj, trećoj seriji kada je Ugrin pogotkom ''u sridu'' te s ranije osvojena tri punta, postao slavodobitnikom četvrtog izdanja ovog jedinstvenog natjecanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavodobitniku Zlatku Ugrinu vojvoda je na koplje postavio hrvatsku trobojnicu &ndash; plamenac, a prigodne nagrade uručili su mu donačelnik grada sinja Miro Bulj i načelnik općine Kupres Zdravko Mioč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ski alku, ba&scaron; kao i Sinjsku alku, prati karakteristična ikonografija. Alkarsku povorku, sastavljenu od 17 alkara, predvodi ski alaj čau&scaron; Damir Gulam, tu je i časni ski sud, ski barjakatari, ski ađutant, nami&scaron;tači alke, najavljivač i neizostavni trubači.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-03-2-2024-02-03-19-13-55-alkaa.pngHering popravio oštećenje na hercegovačkom gorostasu! Prije ljetne sezone bit će otvoren most Počiteljhttp://grude.com/clanak/?i=386948386948Grude.com - klik u svijetSat, 03 Feb 2024 17:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-09-autocesta_pocitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Inače je most Počitelj visinom od preko 100 metara i dužinom od skoro jedan kilometar, jedan od najviših mostova u regiji što ga čini i jednim od najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C.<p><br />Sanacijski radovi su počeli prije nekoliko dana i jučer je uspje&scaron;no zavr&scaron;ena sanacija donje ploče sanduka četvrtog polja mosta, koja je bila popucala pri prednapinjanju.<br /><br /></p> <p>Ovu informaciju objavio je građevinski inženjer koji na dru&scaron;tvenim mrežama koristi ime Maroje Lukasović uz čestitke &scaron;irokobrije&scaron;koj kompaniji Hering, a koja radi na izgradnji impozantne građevine, prenosi Herc.info.<br /><br /></p> <p>"Uklonjena je ispucala donja ploča. Uz rebro sanduka gdje se nalazi 18 kablova u dva reda posebna pozornost posvećenja je pri &scaron;temanju betona. Popravljen je pomjereni položaj kablova, dodana je posmična armatura u ploču i izvr&scaron;eno je betoniranje novim betonom o&scaron;temanih dijelova ploče. Dva dana je vr&scaron;eno prednapinjanje kablova silom preko 300 tona za jedan kabal. Tijekom prednapinjanja mjernim trakama su mjerene deformacije na kritičnim mjestima unutar sanduka mosta. Izmjerene vrijednosti napona pokazuju da je računski model sanacije o&scaron;tećenja mosta kojeg je uradio Hering je vi&scaron;e nego dobar", naveo je Lukasović.<br /><br /></p> <p>Poslije ovoga, kako je pojasnio, potrebno je slično uraditi i kod ostalih raspona gdje je prozračivanjem određen pogre&scaron;an položaj većeg broja kablova, te čestitao projektantskom uredu Ponting iz Slovenije, &scaron;to je od vi&scaron;e predloženih rje&scaron;enja sanacije prepoznao kvalitetu Heringovog rje&scaron;enja sanacije i odobrio ga za rad.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo da je ranije kazano iz JP Autoceste FBiH koje je nositelj ovog projekta, da je na zahtjev kreditora, Europske investicijske banke (EIB), angažiran renomirani konzultant, slovenska kompanija Ponting, za reviziju projekta otklanjanje nedostataka, te da će se most imati istu nosivost, upotrebljivost i trajnost koji su predviđeni glavnim projektom.<br /><br /></p> <p>"Nepravilnost koja je nastala na mostu je gre&scaron;ka izvođača, tako da će i tro&scaron;kove otklanjanja nepravilnosti snositi izvođač radova", rekli su nam iz JP Autoceste FBiH.<br /><br /></p> <p>Tvrde kako će prema planiranoj dinamici radova, most Počitelj i cijela dionica Počitelj - Zvirovići, dužine od 11 kilometara, u promet biti pu&scaron;teni prije ljetne sezone. Također su poručili da će JP Autoceste FBiH nakon tehničkog prijema preuzeti projekt sa isključivo ispravno i kvalitetno izvedenim radovima u skladu sa svim pravilima struke.<br /><br /></p> <p>Inače je most Počitelj visinom od preko 100 metara i dužinom od skoro jedan kilometar, jedan od najvi&scaron;ih mostova u regiji &scaron;to ga čini i jednim od najkompleksnijih objekata na Koridoru 5C.<br /><br /></p> <p>Izgradnjom mosta Počitelj premo&scaron;ćuje se magistralna cesta M-17, rijeka Neretva i željeznička pruga Sarajevo &ndash; Ploče, a posao njegove gradnje, vrijedan 28 milijuna eura, dobio je konzorcij azerbejdžanske kompanije Azvirt LLC te kineskih tvrtki Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group, koji je kao podizvođača angažirao &scaron;irokobrije&scaron;ku kompaniju Hering.<br /><br /></p> <p>Izgradnja se financira iz sredstava osiguranih u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-09-autocesta_pocitelj.jpgAmerika ubija teroriste po Iraku i Siriji!http://grude.com/clanak/?i=386946386946Grude.com - klik u svijetSat, 03 Feb 2024 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-03-ratni-zrakoplov-b-1-amerika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zračni napadi, u kojima su sudjelovali bombarderi velikog dometa B-1 koji su doletjeli iz SAD-a, bili su prvi dio višestrukog odgovora administracije predsjednika na prošlotjedni napad militanata.<p><br />Vi&scaron;e od 30 poginulih je u zračnim napadima Sjedinjenih Američkih Država na vi&scaron;e od 85 ciljeva u Iraku i Siriji, povezanih s iranskom Revolucionarnom gardom (IRGC) i milicijama koje Iran podupire. Radi se o američkoj odmazdi zbog smrtonosnog napada na američke vojnike u Iraku i Siriji.<br /><br /></p> <p>Zračni napadi, u kojima su sudjelovali bombarderi velikog dometa B-1 koji su doletjeli iz SAD-a, bili su prvi dio vi&scaron;estrukog odgovora administracije predsjednika Joea Bidena na pro&scaron;lotjedni napad militanata, koje podupire Teheran. Očekuju se dodatne američke vojne operacije u narednim danima.<br /><br /></p> <p>Napadi su intenzivirali sukob koji se pro&scaron;irio Bliskim istokom otkako je izbio rat između Izraela i Hamasa, palestinske islamističke organizacije koja je upala na jug Izraela 7. listopada.<br /><br /></p> <p>Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Naser Kanani je u priopćenju rekao da američki napadi predstavljaju "jo&scaron; jednu opasnu i strate&scaron;ku pogre&scaron;ku Sjedinjenih Država koja će dovesti jedino do povećanih napetosti i nestabilnosti u regiji". Irak je također osudio američke napade, rekav&scaron;i da je u njima poginulo 16 ljudi, uključujući civile. Irak je pozvao američkog otpravnika poslova u Bagdadu da mu uruči službeni prosvjed.<br /><br /></p> <p>U Siriji su ubijene 23 osobe koje su čuvale pogođene ciljeve, rekao je Rami Abdulrahman, upravitelj Sirijskog opservatorija za ljudska prava, organizacije koja izvje&scaron;tava o ratu u Siriji.<br />Zaharova: SAD gura cijelu regiju u sukob<br /><br /></p> <p>Rusija je osudila američke zračne napade u Iraku i Siriji i poručila da situaciju treba razmotriti Vijeće sigurnosti UN-a. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je da je "očito da su zračni napadi osmi&scaron;ljeni kako bi dodatno rasplamsali sukob". "Napadajući, gotovo bez pauze, objekte navodno proiranskih skupina u Iraku i Siriji, Sjedinjene Države ciljano poku&scaron;avaju otjerati najveće zemlje u regiji u sukob", rekla je Zaharova.<br /><br /></p> <p>Američki general Douglas Sims rekao je da se čini da su napadi uspje&scaron;ni te da su prouzročili sekundarne eksplozije jer su bombe pogodile vojna skladi&scaron;ta militanata. Kazao je da je Washington izveo napade znajući da će vjerojatno biti žrtava.<br /><br /></p> <p>Pentagon je unatoč napadima rekao da ne želi rat s Iranom te da vjeruje da to ne želi ni Teheran čak i nakon &scaron;to se povećao pritisak republikanaca na Bidena da se Iran napadne izravno. Iran, koji podupire Hamas, sam nastoji ostati izvan regionalnog sukoba dok podupire skupine koje su u&scaron;le u sukob iz Libanona, Jemena, Iraka i Sirije, takozvane "osovine otpora" neprijateljski nastrojene prema izraelskim i američkim interesima.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-03-ratni-zrakoplov-b-1-amerika.jpgNove cijene cigaretahttp://grude.com/clanak/?i=386938386938Grude.com - klik u svijetFri, 02 Feb 2024 16:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-02-pusenje-cigarete.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poskupljenje nije rezultat većeg poreznog opterećenja, jer u BiH nije povećavana akciza za cigarete..<p>Sve cigarete kompanije &bdquo;Phillip Morris&ldquo; od 1. ožujka poskupljuju za dvadeset feninga, otkriva <strong><a href="https://www.capital.ba/novo-poskupljenje-cigareta-u-bih-2/" target="_blank">CAPITAL.</a><br /></strong></p> <p><br />Uprava ove kompanije prije dva dana je donijela odluku o povećanju maloprodajnih cijena cigareta i o tome obavijestila Upravu za neizravno oporezivanje BiH.</p> <p><br />Nakon &scaron;to su iz &bdquo;Tvornice duhana Rovinj&ldquo; nedavno obavijestili UIO da će od 19. veljače cijena njihovih cigareta za trži&scaron;te BiH biti veća za 20 feninga po kutiji, sada je taj potez povukao i &bdquo;Phillip Morris&ldquo;.</p> <p><br />Glasnogovornik UNO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za CAPITAL da su dobili odluku &bdquo;Phillip Morrisa&ldquo; o povećanju maloprodajnih cijena njihovih proizvoda.</p> <p><br />On precizira da se po kutiji cigareta plaća proporcionalna akciza u iznosu od 42 posto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 1,65 KM po kutiji.</p> <p><br />&bdquo;Sve osobe koja se bave prometom cigareta u BiH moraju prije početka primjene novih maloprodajnih cijena popisati zalihe i na njih obračunati akcizu u skladu sa maloprodajnim cijenama&ldquo;, kaže Kovačević.</p> <p><br />On dodaje da poskupljenje nije rezultat većeg poreznog opterećenja, jer u BiH nije povećavana akciza za cigarete, ističući da je povećanje cijena rezultat poslovne politike proizvođača i trgovaca duhanskim proizvodima i inflatornih kretanja koja su izazvala lančano poskupljenje drugih vrsta roba i usluga u procesu proizvodnje cigareta.</p> <p><br />&bdquo;Ono &scaron;to je s aspekta na&scaron;ih propisa važno je to da u tu novu maloprodajnu cijenu cigareta budu precizno obračunate važeće akcize po kutiji cigareta, a to je proporcionalna u iznosu od 42 posto maloprodajne cijene cigareta i fiksna u iznosu od 1,65 KM po kutiji. Naravno na sve to se obračunava i 17% PDV-a, jer akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a&ldquo;, kaže Kovačević.</p> <p><br />Od 1. ožujka biti će skuplje sljedeće cigarete kompanije &bdquo;Phillip Morris&ldquo;: Marllboro, Chesterfield i Eve.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-02-pusenje-cigarete.jpgU Panami misteriozno nestao kardinalhttp://grude.com/clanak/?i=386936386936Grude.com - klik u svijetFri, 02 Feb 2024 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-02-02-kardinal-panama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nestao ja panamski kardinal José Luis Lacunza Maestrojuán (79), objavila je danas njegova matična biskupija David, a prenosi Bitno.net. <p>Kardinal je posljednji put viđen u utorak, 30. siječnja, u svojoj rezidenciji u gradu Davidu. Nestanak je prijavljen policiji koja je odmah otvorila istragu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nije isključena mogućnost otmice</strong></p> <p>&ldquo;U ovom trenutku molimo sveti narod Božji da nam se pridruži u trajnom zagovoru, kako bi jednodu&scaron;no, poput Srca Isusova, mogli biti ubrzo ujedinjeni s pastirom na&scaron;e biskupije&rdquo;, stoji u priopćenju dijeceze David.<br /><br /></p> <p>Panamska biskupska konferencija također se oglasila o slučaju te pozvala vjernike da mole za mons. Lacunzu kojeg je kardinalom proglasio papa Franjo 2015. Time je postao prvi kardinal u povijesti ove latinoameričke države.<br /><br /></p> <p>Lacunza je 2019. ugostio Svetog Oca kao domaćin Svjetskog dana mladih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-02-02-kardinal-panama.jpgStručnjaci – povećanje cijena plina nije opravdano http://grude.com/clanak/?i=386932386932Grude.com - klik u svijetThu, 01 Feb 2024 12:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-06-plinovod_42_924fc22401_1351941054.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Je li poskupljenje opravdano u trenutku kada su cijene plina na europskom tržištu najniže u posljednjem periodu? <div>Opet se nameće pitanje bh. ovisnosti o ruskom plinu i briga stanovni&scaron;tva u zimskom periodu hoće li plina biti i po kojim cijenama.<br /><br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Vlada Federacije donijela je odluku o povećanju cijene plina za 3,9 posto. Radi se o veleprodajnoj cijeni po kojoj će Energoinvest ubuduće prodavati plin distributivnim kompanijama koje plin isporučuju potro&scaron;ačima. Iz Sarajevogasa tvrde da će do povećanja cijena kupcima doći, ali minimalno. <br /><br /><br />Bolje upoznati s tokovima ovog energenta na svjetskom trži&scaron;tu tvrde da povećanje cijena plina nije opravdano, pi&scaron;e Federalna.ba. U Federaciji nove cijene plina, i to retroaktivno.<br /><br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Od prvog siječnja poskupljenje plina za 3,9 posto. Iz Vlade za razloge ovakve odluke navode rast cijena na svjetskom trži&scaron;tu i usugla&scaron;avanje tromjesečnih cijena koje diktira Gazprom: <br /><br /><br />&rdquo;Cijena prirodnog plina povećana je za 3,9% odnosno s dosada&scaron;njih 836,53 KM po kubnom metru na 869,15 KM po kubnom metru, a sve zbog redovnog tromjesečnog usugla&scaron;avanja kojim je Gazprom izvr&scaron;io korekciju cijene prirodnog plina za prvi kvartal 2024.godine. To je rezultiralo neizbježnim povećanjem nabavne cijene prirodnog plina. <br />Rast cijena prirodnog plina se dogodio u cijeloj regiji, Europi i svijetu. Jedan od glavnih razloga povećanja cijene plina je povećanje cijene nafte koja direktno utječe na određivanje cijene plina&rdquo;.<br /><br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Hoće li uslijediti novi rast Iz Energoinvesta d.d. navode i da zahtjev za povećanjem od 3,9%, osim povećanja cijena plina od Gazproma, sadrži i povećanje od 0,45 posto koje je rezultat povećanje cijene od transportera Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo. Građane brine hoće li uslijediti novi rast cijena nakon &scaron;to bude potpisan ugovor između kompanija Sarajevo-gas Istočno Sarajevo i Energoinvesta o transportu ovog energenta za naredne tri godine.<br /><br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>&rdquo;Mi smo uradili kalkulaciju sa kolegama iz Energoinvesta da će se to poskupljenje odraziti 0,00019 feninga i da je to razlika od nekih 450 tisuća maraka. Za firmu kao &scaron;to je Energoinvest, koja ima oko 20 milijuna dobiti, to apsolutno ne utječe na njen rezultat &ndash; mislim da nema razloga da tih nekih 500 tisuća maraka moraju da opterete proračune građana Sarajeva. Ovo je toliko neznatno jer transport je najmanja stvar koja utječe na cijenu formiranja plina, pogotovo prema krajnjem korisniku&rdquo;, kaže Nedeljko Elek, direktor Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo.</div> <div>&nbsp;</div> <div><br /><br />Visina tarife za transport Iz BH gasa napominju kako promjene cijene prirodnog plina koje je utvrdio Energoinvest d.d. Sarajevo, kao opskrbljivač prirodnim plinom potro&scaron;ača u Federaciji BiH, ne utječu na visinu tarife za transport prirodnog plina kroz transportni sistem BH Gasa d.o.o. Sarajevo: &rdquo;Promjena cijene prirodnog plina nije element za utvrđivanje visine tarife za OTS (operater transportnog sustava) Federacije BiH&rdquo;.<br /><br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Kompanije zadužene za distribuciju plina do krajnjih potro&scaron;ača cijene formiraju na osnovu veleprodajne. Iz odgovora Sarajevo-gasa vidljivo je da će građani plaćati veće račune za potro&scaron;nju ovog energenta. Ona će za domaćinstva iznositi marku i 11 feninga po kubnom metru. Je li poskupljenje opravdano u trenutku kada su cijene plina na europskom trži&scaron;tu najniže u posljednjem periodu? <br /><br /><br />&rdquo;U posljednjih godinu i pol dana imali smo pad cijena na burzama preko 70 posto i pad cijena nafte preko 30 posto &ndash; to je prvo. Drugo je da se obračun veže između Energoinvesta i Gazproma, za jedan specifičan ugovor, a to je već pitanje za vlasti BiH &ndash; za&scaron;to je taj ugovor, kakav je i sve ostalo i za&scaron;to građani BiH nemaju jeftiniji plin?&rdquo;, kaže analitičar Dra&scaron;ko Aćimović. Zbog svega ovoga ponovo se nameće problem bh. ovisnost o ruskom plinu i briga stanovni&scaron;tva u zimskom periodu hoće li plina biti i po kojim cijenama.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-06-plinovod_42_924fc22401_1351941054.jpgMasovni prosvjedi poljoprivrednika u Europi protiv rasta troškova i strogih propisahttp://grude.com/clanak/?i=386925386925Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jan 2024 18:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-31-traktori-prosvijed.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Francuski i belgijski poljoprivrednici postavili su u srijedu desetke blokada na cestama kako bi izvršili pritisak na vlasti da ublaže stroge ekološke propise i zaštite ih od rastućih troškova i jeftinog uvoza.<div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Prosvjedi su se ra&scaron;irili po cijeloj Europi. &Scaron;panjolski poljoprivrednici rekli su da će im se pridružiti, a tisuću talijanskih poljoprivrednika planira sudjelovati na prosvjedu u Bruxellesu u četvrtak kako bi izvr&scaron;ili pritisak na čelnike EU-a koji se sastaju u tom gradu da djeluju. Njemački i rumunjski poljoprivrednici koji imaju slične probleme također su izi&scaron;li na ulice.<br /><br /><br />Poljoprivrednici se tuže da nisu dovoljno plaćeni i da ih gu&scaron;e porezi i ekolo&scaron;ki porezi te nepo&scaron;tena konkurencija iz inozemstva.<br /><br /></p> <h2>"Kraj poljoprivrede, kraj civilizacije"</h2> <p>- Ako ovako nastavimo, kraj poljoprivrede značit će kraj civilizacije, rekao je 28-godi&scaron;nji belgijski poljoprivrednik <strong>Adelin Desmecht,</strong> tužeći se na previ&scaron;e zakonskih propisa i preopsežnu dokumentaciju.</p> <br /> <p>U Francuskoj dugi redovi traktora približili su se Parizu i veletržnici Rungis na kojoj se prodaju domaći i uvozni proizvodi, &scaron;to je crvena linija za vladu koja do sada nije intervenirala kako bi uklonila blokade.</p> <br /> <p>Podignuto je stotinjak blokada, rekao je ministar unutarnjih poslova <strong>Gerald Darmanin</strong>, upozoriv&scaron;i prosvjednike da ne blokiraju zračne luke, Rungis i glavni grad.</p> <br /> <p>Televizijska postaja BFM TV prikazala je snimku okr&scaron;aja kod rijeke Loire gdje je policija zaustavila traktore koji su željeli otići u Pariz.</p> <br /> <p>U Belgiji prosvjednici su blokirali pristupne ceste prema kontejnerskoj luci Zeebrugge. U blokadi je sudjelovalo vi&scaron;e od stotinu traktora. Blokirana je bila i važna autocesta.</p> <br /> <p>Francuski poljoprivrednici izborili su nekoliko ustupaka. Vlada je odustala od planova da postupno smanji subvencije za poljoprivredni dizel.</p> <br /> <p>Europski povjerenici u srijedu su predložili ograničenje uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine i veću fleksibilnost u pravilima za odmaranje zemlji&scaron;ta.Uvoz iz Ukrajine, kojoj je EU ukinuo kvote i carine nakon ruske invazije u veljači 2022., i obnovljeni pregovori o sklapanju trgovinskog sporazuma s Mercosurom (Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj), izazvali su nezadovoljstvo poljoprivrednika zbog nepo&scaron;tene konkurencije za &scaron;ećer, žito i meso.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-31-traktori-prosvijed.jpgPOTVRĐENA OPTUŽNICA: U Varešu skinuli zastavu hrvatskog naroda u BiH i Vatikana, jarbol srušilihttp://grude.com/clanak/?i=386920386920Grude.com - klik u svijetWed, 31 Jan 2024 15:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-31-vares-spomenik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U optužnici se navodi da je navedeni dvojac dana 27. rujna 2021. godine, na području općine Vareš, u ulici Put Mira, postupajući po prethodnom dogovoru, svjesni svoga djela, što su i htjeli, javno izazvali vjersku mržnju..<p>Županijsko tužiteljstvo Zeničko-dobojske županije, dana 15. studenoga 2023. godine, podiglo je optužnicu protiv Semira Čizme (rođen 1993. godine) i Adisa Jezerka (rođen 1985. godine) zbog kaznenog djela izazivanje narodnosne, rasne I vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti iz članka 163. Stavak 1. KZ F BiH i o&scaron;tećenje tuđe stvari iz članka 293. Stavak 1. KZ F BiH a sve u vezi s člankom 31. I 54. KZ F BiH, javlja <em><strong>Hrvatski Medijski Servis</strong></em>.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Optužnica je, kako je objavilo Tužiteljstvo ZDŽ, u cijelosti potvrđena dana 23. siječnja 2024. godine od strane suca za prethodno saslu&scaron;anje Općinskog suda u Visokom.<br /><br /></p> <p>U optužnici se navodi da je navedeni dvojac dana 27. rujna 2021. godine, na području općine Vare&scaron;, u ulici Put Mira, postupajući po prethodnom dogovoru, svjesni svoga djela, &scaron;to su i htjeli, javno izazvali vjersku mržnju i o&scaron;tetili tuđu pokretnu stvar, tako &scaron;to su u dvori&scaron;tu Rimokatoličke crkve &bdquo;Svetog Mihovila&ldquo; pro&scaron;li pored spomenika poginulim braniteljima HVO Vare&scaron;, nakon čega su pri&scaron;li jarbolu bijele boje koji se nalazio s lijeve strane spomenika promatrano iz smjera ulazne kapije, da bi potom podesnim predmetom i upotrebom fizičke snage odvrnuli matice s nosača jarbola na kojem su se nalazile zastava hrvatskog naroda u BiH i zastava Vatikana koje zastave su skinuli s jarbola i odnijeli u nepoznatom pravcu, a jarbol sru&scaron;ili, objavilo je Tužiteljstvo ZDŽ.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-31-vares-spomenik.jpgUspostavljena suradnja između Informativnog centra Mir i Filozofskog fakulteta SUMhttp://grude.com/clanak/?i=386908386908Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jan 2024 19:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-30-radio-mir-svemo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studenti će obavljati praksu u prostorijama Radio postaje Mir Međugorje<p>Ravnatelj Informativnog centra Mir Međugorje Vedran Vidović i dekan Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru prof. dr. sc. Dražen Barbarić potpisali su sporazum o suradnji. Zahvaljujući sporazumu studenti novinarstva Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru praktični dio nastave izvodit će na Radiopostaji Mir Međugorje.<br /><br /></p> <p>Dekan Barbarić, prodekanica za nastavu prof. dr. sc. Senka Marinčić i prodekan za znanost prof. dr. sc. Marko Odak obi&scaron;li su prostorije Radiopostaje Mir Međugorje u kojima će njihovi studenti imati praktičnu nastavu te su razgovarali i razmijenili iskustva s novinarima Radiopostaje Mir Međugorje.<br /><br /></p> <p>Dekan Barbarić je kazao kako se nada da će sporazum biti na obostranu korist. ''Prije svega &scaron;to se tiče Fakulteta, odnosno studija Novinarstva, da se broj sati praktične nastave poveća i to na kvalitetnom mediju, kakav je Radiopostaja Mir Međugorje i da se tu, ako Bog da, profilira nekoliko mladih ljudi koji će se upravo baviti ovim segmentom novinarskog posla. Naravno, ne treba ni smetnuti da će upravo ta vrsta mladih ljudi, mlade energije, novih znanja, nove prakse na neki način obogatiti Informativni centar Mir Međugorje i da će se zapravo sinergijski ova praksa nekad u budućnosti možda razvijati u nekim drugim smjerovima'', kazao je dekan Barbarić.<br /><br /></p> <p>Radost zbog potpisivanja sporazuma izrazio je i ravnatelj Informativnog centra Mir Međugorje Vedran Vidović, posebno ističući kako su svi novinari Radiopostaje Mir Međugorje zavr&scaron;ili studij Novinarstva na Sveučili&scaron;tu u Mostaru.<br /><br /></p> <p>''To dovoljno govori o važnosti obrazovanja na na&scaron;em Sveučili&scaron;tu u Mostaru, kojega i mi na radiju smatramo svojim. Radost je da studij Novinarstva dolazi u novu razinu suradnje s na&scaron;om Radiopostajom Mir i da će se mnogi mladi ljudi moći približiti nama i na&scaron;im slu&scaron;ateljima kroz praktičnu primjenu usvojenih znanja na SUM-u kao dodatnu vrijednost njihovom studijskom programu, ali i u budućnosti za lak&scaron;om realizacijom njihovih zapo&scaron;ljavanja. Svima nama i jest cilj da ti mladi ljudi u realnom sektoru kasnije &scaron;to prije pronađu svoje mjesto i budu iskori&scaron;teni na najbolji mogući način i sretni u onom &scaron;to su izabrali kao svoj životni poziv'', kazao je Vidović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-30-radio-mir-svemo.jpgSamostalni sindikat radnika BHRT-a: Ovo je naše posljednje upozorenje!http://grude.com/clanak/?i=386907386907Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jan 2024 19:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-11-bhrt-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zahvalili su svima na ogromnoj podršci..<p>Samostalni sindikat radnika u BHRT-u danas je upozorio da, ukoliko budu primorani iskoristiti svoja zakonska prava, može doći do prekida emitiranja programa ali i ostalih telekomunikacijskih usluga i da će za to biti odgovorna državna i entitetska vlast, te poslovodstva sva tri javna emitera.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>- U na&scaron;im rukama su mikrofoni i kamere, okrenućemo ih sebi i na&scaron;im pretplatnicima, obzirom da jo&scaron; nije adekvatno rije&scaron;eno prikupljanje i naplata RTV takse, čime su o&scaron;tećeni redoviti pretplatnici RTV takse, kao i uposlenici Javnog servisa, jer smo dovedeni pred zid, bez sredstava za isplate zarađenih plaća i naknada. Jo&scaron; uvijek nam nije uplaćen topli obrok koji je među najnižim u državi od samo sedam KM, kao ni kupon za prijevoz - navode iz Sindikata.<br /><br /></p> <p>Zahvalili su svima na ogromnoj podr&scaron;ci za opstanak Javnog servisa BiH i njihovih radnih mjesta, međutim, ističu da iako su oni koji imaju ključeve za rje&scaron;avanje tog problema pokrenuli neke aktivnosti, radnici BHRT-a do danas nisu osjetili ni&scaron;ta.</p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Nagla&scaron;avaju da su umjesto rje&scaron;enja problema dobili produženje vi&scaron;egodi&scaron;nje agonije i neizvjesnosti, blokirane osobne račune i egzistencijalnu krizu njih i njihovih obitelji.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>- Stoga će UO SSR u BHRT-u, koji je u stalnom zasjedanju, djelovati u skladu sa zakonom ukoliko se u veljači ne počnu rje&scaron;avati na&scaron;i zahtjevi. Mi smo servis svih konstitutivnih naroda, bh. građana i ostalih, i iako smo u katastrofalnoj situaciji trudićemo se da tako i ostane. Uvjerili smo se do sada da 'sit gladnog ne razumije' a dovedeni smo na ivicu egzistencije i zahtijevamo da nas se plati za na&scaron; rad u skladu sa inflacijom i životnim standardom - sapoćeno je iz Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-11-bhrt-mostar.jpgEU odobrila uvoz piletine iz BiHhttp://grude.com/clanak/?i=386900386900Grude.com - klik u svijetTue, 30 Jan 2024 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-26-piletina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Službeni izvještaj ove inspekcije Ministarstvo dobiti za mjesec do mjesec i po.<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Izvoz pilećeg mesa iz Bosne i Hercegovine u Europsku uniju nesmetano će biti nastavljen u narednom razdoblju, rekao je pomoćnik ministra za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske Negoslav Lukić.<br /><br /><br />On je podsjetio da je od 15. siječnja do 26. siječnja u posjeti bila veterinarska inspekcija Generalnog direktorata za zdravlje i sigurnost hrane EU, koja je provela kontrolu u objektima koji su na listi izvoznih objekata pilećeg mesa u EU.<br /><br /></p> <p>&ndash; BiH ima odobren status za izvoz pilećeg mesa od 2017. godine, kada je i bila prva posjeta ove inspekcije i tada smo dobili određene preporuke i sada je inspekcija do&scaron;la vidjeti kako smo te preporuke proveli. Iz preliminarnih zaključaka koji su nam priopćeni možemo biti zadovoljni onim &scaron;to smo uradili &ndash; istaknuo je Lukić, izvje&scaron;tava srpskainfo.<br /><br /></p> <p>On je precizirao da je Ministarstvo u suradnji sa Republičkom upravom za inspekcijske poslove napravilo vrlo kvalitetne programe, planove i revizije službenih kontrola.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ministarstvo je mnogo radilo na usugla&scaron;avanju svojih propisa sa propisima EU, &scaron;to je također pohvaljeno i pohvaljeni smo da je sama legislativa u dobrom dijelu harmonizirana &ndash; rekao je Lukić i dodao da će se nastaviti sa harmonizacijom propisa.<br /><br /></p> <p>On je istaknuo da je inspekcija Generalnog direktorata za zdravlje i sigurnost hrane EU ocijenila da je otklonjeno 95 posto nedostataka, u odnosu na 2017. godinu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Na&scaron;i gospodarski subjekti su pokazali da rade svoj posao upravo onako kako treba. Svi imaju implementirane HACCP-e, a samokontrole koje se provode u subjektima su na visokoj razini, &scaron;to je inspekcija, također, pohvalila &ndash; naveo je Lukić.<br /><br /></p> <p>On je naveo da će službeni izvje&scaron;taj ove inspekcije Ministarstvo dobiti za mjesec do mjesec i pol.<br /><br /></p> <p>Lukić je među budućim aktivnostima najavio da će Ministarstvo raditi na ispunjavanju uvjeta za izvoz jaja &ldquo;A&rdquo; klase u EU.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-26-piletina.jpgU Hercegovini i bez snijega zimski turizam cvijetahttp://grude.com/clanak/?i=386892386892Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jan 2024 19:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-16-blidinje_dobrodosli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj Park prirode u Hercegovini nudi i mogućnosti planinarenja, alpinističkog penjanja, brdskog biciklizam..<p>Iako nema snijega, zimska turistička sezona u Parku prirode Blidinje odvija se bolje od očekivane i smje&scaron;tajni kapaciteti su popunjeni &ndash; rekao je u razgovoru za <em><strong>Fenu</strong></em> ravnatelj Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovim riječima, trenutno je petnaestak cm snijega &scaron;to ipak nije dovoljno za skijanje.<br /><br /></p> <p>- Naravno bilo bi lijepo kada bi bilo vi&scaron;e snijega jer bi bilo vi&scaron;e i turista, no, kažem, ne ovisimo o njemu kako bi sezona uspjela - kaže Kutle.<br /><br /></p> <p>Blidinje ima vi&scaron;e skija&scaron;kih staza, od onih za početnike do onih za vrhunske skija&scaron;e, sa žičarom četverosjedom i skija&scaron;kom vučnicom. U sklopu skija&scaron;kog centara je sanjkali&scaron;te za djecu. No ovaj Park prirode u Hercegovini nudi i mogućnosti planinarenja, alpinističkog penjanja, brdskog biciklizam, slobodnog ili organiziranog kori&scaron;tenja područja parka prirode, obrazovne aktivnosti o flori, geologiji, hidrogeologiji...<br /><br /></p> <p>U Parku prirode Blidinje žive mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta i do danas je evidentirano oko 1.500 biljnih vrsta, od čega vi&scaron;e od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. U parku se nalazi i najveće stani&scaron;te endemskog bjelokorog bora munike.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Sam Park prirode Blidinje prostire se na 358 četvornih kilometara u podnožju planina Čvrsnice i Vrana. Nezaobilazna atrakcija je Blidinjsko jezero, nekropola stećaka u Dugom polju, Franjevački samostan Masna Luka te prirodni fenomen Hajdučka vrata i spomenik Divi Grabovčevoj, legendi o kojoj su mnoge pjesme ispjevane.<br /><br /></p> <p>Najveći broj posjetitelja, uz one domaće, dolazi iz susjedne Hrvatske, posebno iz Dalmacije.<br /><br /></p> <p>- Imamo veliki broj domaćih gostiju, ali i iz susjednih zemalja koji dolaze na Blidinje kako bi se odmorili i obi&scaron;li svoje vikendice, a oni koji ih nemaju dođu na jednodnevni izlet na ručak i &scaron;etnju - nagla&scaron;ava ravnatelj Parka prirode Blidinje.<br /><br /></p> <p>Većina smje&scaron;tajnih kapaciteta na Blidinju su privatne vikendice, njih oko 1500, a Kutle navodi da trenutno ima &scaron;est sedam restorana, motela i hotela te vikendica apartmanskoga sadržaja pa su potrebe turista zadovoljavajuće.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-16-blidinje_dobrodosli.jpgIsplata siječanjskih mirovina 5. veljačehttp://grude.com/clanak/?i=386886386886Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jan 2024 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-07-mirovine.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje je rečeno kako isplata neće početi prije 5. veljače.<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Obja&scaron;njeno je za <strong>Faktor</strong> da ovaj mjesec nije moglo ranije jer je nakon usvajanja Proračuna Federacije BiH za 2024. godinu donesena odluka o akontativnom povećanju mirovina za pet posto i to uvećanje treba uračunati u siječanjske mirovine a rok je veoma kratak.<br /><br /></p> <p>Glasnogovornik Zavoda MIO Tomislav Kvesić kazao je kako 'sada iz opravdanih razloga nije mogla biti ranije ali narednih mjeseci će se isplaćivati prije petog u mjesecu'<br /><br /></p> <p>Kada je riječ o akontacijskom usklađivanju mirovina za pet posto, ono se primjenjuje na sve mirovine počev&scaron;i od 1. siječnja, osim mirovina ostvarenih u 2024. godini, s izuzetkom najnižih i zagarantiranih mirovina.<br /><br /></p> <p>Najniža mirovina za siječanj iznosi 565,18 KM, zagarantirana 674,52, dok najvi&scaron;a prema Zakonu o MIO, koji je bio na snazi do 1. ožujka 2018, iznosi 2.757,74 KM.<br /><br /></p> <p>Najvi&scaron;a mirovina prema važećem Zakonu do daljnjega ostaje 2800 KM.<br /><br /></p> <p>Također, korisnicima prava po Zakonu o službi u OSBiH, a koji su ostvarili mirovine nakon 01.03.2018.godine, izvr&scaron;it će se ujednačavanje mirovina u visini od 29 posto, počev&scaron;i od 01.01.2024.godine, sukladno odredbama Zakona o ujednačavanju mirovina ostvarenih po Zakonu o službi u OSBiH.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-07-mirovine.jpegFBIH: Plin skuplji za 3,9 %http://grude.com/clanak/?i=386883386883Grude.com - klik u svijetMon, 29 Jan 2024 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-22-plinofikacija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Plin u FBiH od 1. siječnja ove godine skuplji je za 3,9 posto, odlučeno je na današnjoj hitnoj sjednici Vlade FBiH. <p>Suglasnost za primjenu novog cjenovnika odobrena je na zahtjev Energoinvesta od 28. prosinca 2023 godine, koji je obrazložen stanjem na svjetskom trži&scaron;tu plina i nafte.<br /><br /></p> <p>Poskupljenje plina iz Energoinvesta najavljeno je i nakon potpisivanja novog trogodi&scaron;njeg ugovora sa Sarajevo - gasom iz Istočnog Sarajeva, koji od siječnja predviđa novu, veću cijenu transporta plina.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-22-plinofikacija.jpgPoljoprivrednici odustaju od proizvodnjehttp://grude.com/clanak/?i=386873386873Grude.com - klik u svijetSun, 28 Jan 2024 21:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-13-oranica-njiva-oranje-zemlja-poljoprivreda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da je poljoprivredna proizvodnja sve više u padu, pokazuje dokument “Zasijane površine u jesenskoj sjetvi u 2023.” objavljen na stranici Federalnog zavoda za statistiku..<p>Lo&scaron;e vremene prilike koje su prepolovile dosada&scaron;nji urod kultura, male otkupne cijene&hellip; samo su neki od razloga sve većeg pada poljoprivredne proizvodnje. - S ovakvom cijenom repromaterijala, ali i trenutačnom trži&scaron;nom cijenom p&scaron;enice, ali i kukuruza te mesa, tu nema matematike.<br /><br /><br />Ljudi se hvataju za glavu, jednostavno odustaju od proizvodnje jer nemaju drugog izbora - upozoravaju poljoprivrednici, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p><strong>Skupine usjeva</strong></p> <p>Da je poljoprivredna proizvodnja sve vi&scaron;e u padu, pokazuje dokument &ldquo;Zasijane povr&scaron;ine u jesenskoj sjetvi u 2023.&rdquo; objavljen na stranici Federalnog zavoda za statistiku, u kojem stoji kako je u jesenskoj sjetvi u 2023. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijano 31.430 hektara, &scaron;to je manje za 1,3 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2022. godini. Gledano po skupinama usjeva, zasijana povr&scaron;ina žitima manja je za 2,1 posto, a industrijskog bilja manja je za 21,6 posto, dok je sjetva povrtnog bilja veća za 0,9 posto, a stočnog krmnog bilja veća za 5,7 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2022. godini. <br /><br /><br />Zasijana povr&scaron;ina ozimom p&scaron;enicom u 2023. godini manja je za 1,4 posto u odnosu na 2022. godinu. Žita je ove godine, stoji u podacima, zasijano na 26.662 hektara, a godinu prije na 27.223 hektara. Ozime p&scaron;enice u pro&scaron;logodi&scaron;njoj jesenskoj sjetvi zasijano je na povr&scaron;ini od 16.479 hektara, a godinu prije na 16.710 hektara. Manje je i raži ozime. S 1488 hektara, koliko je zauzela na povr&scaron;ini u jesenskoj sjetvi u 2022., godinu poslije ta povr&scaron;ina bila je 1406 hektara. <br /><br /><br />Proizvodnja ječma pala je s 4000 hektara na 3680 hektara, a industrijskog bilja s 227 hektara na 178 hektara, navodi se, među ostalim, u dokumentu. Podaci o zasijanim povr&scaron;inama u jesenskoj sjetvi prikupljaju se redovitim statističkim istraživanjem &ldquo;Izvje&scaron;će o zasijanim povr&scaron;inama u jesenskoj sjetvi u 2021. godini&rdquo;.<br /><br /></p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p><strong>Preskupi materijali</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Manje zasijanih povr&scaron;ina ranije je komentirao i Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine. <br /><br /><br />- Nije bilo ki&scaron;e, &scaron;to je prouzročilo nedostatak vlage u zemlji, pa su se neke parcele morale po dva, tri puta preoravati i usitnjavati. Gore od toga su preskupe cijene goriva, sjemena i gnojiva - komentirao je ranije Bićo.<br /><br /><br /> Kako su naveli iz Udruge poljoprivrednika FBiH, u 2022. sjetva p&scaron;enice urađena je po katastrofalno visokim cijenama goriva, sjemena, gnojiva, za&scaron;tite, a onda je vrijeme sve uni&scaron;tilo. <br /><br /><br />- Do 60 posto rod je bio manji, a otkupna cijena između 30 - 35 feninga, pa kilogram p&scaron;enice nije mogao &ldquo;poklopiti&rdquo; zasijani kilogram žitarice - komentirao je Bićo ranije za Faktor. Manje zasijanih povr&scaron;ina p&scaron;enicom povećat će, kazao Bićo, uvoz te žitarice, a moglo bi se dogoditi u mjesecima koji su pred nama da dođe do povećanja cijena kruha te ostalih pekarskih proizvoda.<br /><br /><br /> - Mi svakako uvozimo. Ta 2022. godina je, zbog nemara i nevremena, bila katastrofalna po pitanju prinosa p&scaron;enice. Prinosi su za 50 posto manji, a kvaliteta katastrofalno lo&scaron;a. Ne znam da smo imali domaćih prinosa od 15 do 20 posto najvi&scaron;e, sve ostalo je iz uvoza - komentirao je ranije Bićo. </p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-13-oranica-njiva-oranje-zemlja-poljoprivreda.jpgSituacija na BHRT-u je alarmantnahttp://grude.com/clanak/?i=386861386861Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jan 2024 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-11-bhrt-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Upravnog odbora BHRT-a zahavalili su najširoj javnosti u BiH, koja je prepoznala ozbiljnost situacije u kojoj se našao BHRT..<p>Upravni odbor BHRT-a jučer je održao izvanrednu sjednicu zbog te&scaron;kog stanja na BHRT-u te razmatrao niz informacija vezanih za svakodnevne sastanke i komunikaciju s mjerodavnima s ciljem rje&scaron;enja finansijske situacije.<br /><br /></p> <p>Upravni odbor zahvaljuje svima, od mjerodavnih institucija do vlasti, koji su se uključili u rje&scaron;avanje problema emitera koji pokriva cijelu Bosnu i Hercegovinu.<br /><br /></p> <p>''Situacija na BHRT-u je alarmantna, i uprkos mjerama koje je poduzeo i menadžment i Upravni odbor, problemi se ne rje&scaron;avaju zbog nepo&scaron;tivanja zakona od strane drugih prema BHRT-u. U razgovorima s menadžmentom, nadležne i mjerodavne institucije ponudile su određena rje&scaron;enja, &scaron;to daje nadu za opstanak BHRT-a'', priopćio je Upravni odbor BHRT-a.<br /><br /></p> <p>Iz Upravnog odbora BHRT-a zahavalili su naj&scaron;iroj javnosti u BiH, koja je prepoznala ozbiljnost situacije u kojoj se na&scaron;ao BHRT te pružila podr&scaron;ku naporima menadžementa i svih radnika BHRT-a da se izađe iz ove agonije koja je izazvana nepotpisivanjem ugovora o prikupljanju RTV takse sa JP EP BiH zbog opstrukcija RTV FBiH.<br /><br /></p> <p>Veliku podr&scaron;ku BHRT-u, kao javnom servisu koji pokriva cijelu BiH, pružile su brojne međunarodne organizacije i veleposlanstva zemalja članica Europske unije akreditirane u BiH. Međutim, problem jo&scaron; nije rije&scaron;en. Javnosti je poznato da je naplata RTV takse preko računa Elektroprivrede BiH prestala 31. prosinca pro&scaron;le godine i da je ovaj javni servis ostao bez osnovnog prihoda. U tom smislu, Upravni odbor apelira na vlast da &scaron;to prije iznađemo rje&scaron;enje kako bi BHRT mogao vr&scaron;iti svoju funkciju. U protivnom slijedi, ne voljom BHRT-a, medijski mrak.<br /><br /></p> <p>Upravni odbor podržava napore menadžementa koji inzistira da se u novom ugovoru sa Elektroprivredom ostvari zakonski i pravedan način podjele prihoda RTV takse u korist BHRT-a i da se nastavi tragati za konačnim rje&scaron;enjem kojim će se osigurati stabilno financiranje i sigurna egzistenicju svih uposlenika ove RTV kuće, navodi se u priopćenju Upravnog odbora BHRT-a.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-11-bhrt-mostar.jpgČAPLJINA: Vlak iskočio iz tračnica, ali to nije sve...http://grude.com/clanak/?i=386860386860Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jan 2024 14:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-11-vlak_vagon.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Strojovođe koje svakodnevno voze ovom dionicom pruge svjedoci su katastofalnog stanja..<p>Prije nekoliko dana, točnije 23. siječnja oko 19 sati i 45 minuta na stanici Čapljina iskočila je Talgo garninuta (tri vagona iste kompozicije), prilikom uvlačenja u slijepi kolosijek gdje se obično ta garnitura i ostavlja preko noći, saznaje portal "<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/881765/problemi-u-zeljeznicama-fbih-voz-iskocio-u-capljini-masinovodje-upozorile-na-opasnost">Avaza</a>".<br /><br /></p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Dan poslije, prema saznanjima "Avaza", poslat je pomoćni vlak iz stanice Rajlovac da podigne garnituru, ali kako ne bude uvijek kako se planira i da se zata&scaron;kaju izvandredni događaji, spomenuti pomoćni vlak iskače između Konjica i Bradine zbog čega dolazi do potpune obustave željezničkog prometa vi&scaron;e od 24 sata.<br /><br /></p> <p>- Upozorenja strojovođa gdje postoje pisani tragovi od prije godinu dana, nadležne službe su ignorirale i pod svaku cijenu iste koji su pisali poku&scaron;avaju degradirati za &scaron;to postoje mnogi pisani dokazi. Ovo je drugi slučaj u kratkom vremenskom periodu gdje spomenuti pomoćni vlak iskače prvenstveno zbog katastrofalno lo&scaron;e pruge na koje nadležni ne obraćaju pažnju.<br /><br /></p> <p>Strojovođe koje svakodnevno voze ovom dionicom pruge svjedoci su katastofalnog stanja i jo&scaron; katastofalnijeg odnosa uprave prema svojim uposlenicima kojima svakodnevno život visi o koncu - kaže izvor "<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/881765/problemi-u-zeljeznicama-fbih-voz-iskocio-u-capljini-masinovodje-upozorile-na-opasnost">Avaza</a>" iz Željeznica FBiH.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-11-vlak_vagon.jpgIz helikoptera koji je nadlijetao Hercegovinu bacana kemikalija koja održava voće svježim!?http://grude.com/clanak/?i=386858386858Grude.com - klik u svijetSat, 27 Jan 2024 08:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-27-24-fresh.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Primjerice, jučer su iz helikoptera koji je nadlijetao Hercegovinu na zemlji završile malene vrećice proizvoda na kojem piše "Fresh up". Na vrećici se nalazila fotografija banana.<p><br />Možda je stanovni&scaron;tvu proteklih godina sve čudno, a možda je to i iracionalno, međutim kad se dogode neke stvari čovjek mora propitkivati. Primjerice, jučer su iz helikoptera koji je nadlijetao Hercegovinu na zemlji zavr&scaron;ile malene vrećice proizvoda na kojem pi&scaron;e "Fresh up". Na vrećici se nalazila fotografija banana. Prema informacijama unutra je kemikalija koja održava voće svježim!? Cijepljenje lisica iz zraka čak je imalo neku argumentaciju, ali ovo je stvarno nejasno, javlja Herc.info.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-27-24-fresh.jpgNovi Granski kolektivni ugovor donio brojna poboljšanja materijalnog položaja radnikahttp://grude.com/clanak/?i=386853386853Grude.com - klik u svijetFri, 26 Jan 2024 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-26-hpmostar-zgrada.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posebno naglašavamo da je Uprava Društva i prije stupanja na snagu novog Granskog kolektivnog ugovora poduzela niz aktivnosti u cilju poboljšanja materijalnog položaja radnika..<p>U cilju objektivnog i transparentnog informiranja javnosti, a povodom najavljenog &scaron;trajka upozorenja NSDHP, iz Hrvatske po&scaron;te Mostar smatraju potrebnim ukazati na relevantne i objektivne činjenice vezane za poslovanje i poslovne aktivnosti koje je Hrvatska po&scaron;ta d.o.o. Mostar poduzimala u 2023. godini u cilju pobolj&scaron;anja materijalnog položaja radnika Dru&scaron;tva. Njihovo priopćenje objavljujemo u cijelosti<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>"Prije svega, želimo konstatirati da je Granski kolektivni ugovor potpisan i objavljen u Službenim novinama&nbsp; FBiH br. 91 od 24.11.2023. godine. Isti je usugla&scaron;en nakon dugotrajnih pregovora sa sindikatima na razini po&scaron;tanske djelatnosti, a na kojima su sudjelovale Uprave Dru&scaron;tva HP Mostar i JP BH po&scaron;te, te predstavnici sindikalnih organizacija oba dru&scaron;tva.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Također, želimo istaknuti da su novim Granskim kolektivnim ugovorom ne samo zadržana sva postojeća prava radnika, već su se odredbama novog Granskog kolektivnog ugovora utvrdila brojna pobolj&scaron;anja materijalnog položaja radnika, od kojih izdvajamo: povećanje najniže neto satnice, uvećanja plaće za rad noću, prekovremeni rad i rad na dane tjednog odmora, pro&scaron;irenje liste težih bolesti za koje se radnicima dodjeljuju jednokratne naknade, mjesečno usklađivanje iznosa toplog obroka sa prosječnom plaćom na nivou FBiH.<br /> Posebno nagla&scaron;avamo da je Uprava Dru&scaron;tva i prije stupanja na snagu novog Granskog kolektivnog ugovora poduzela niz aktivnosti u cilju pobolj&scaron;anja materijalnog položaja radnika, na način da je već na početku 2023. godine povećala neto satnicu za 7% čime su povećane plaće svim radnicima Dru&scaron;tva, u travnju 2023. godine povećane su plaće radnicima na određenim radnim mjestima sa najnižim koeficijentom složenosti, dok je u listopadu 2023. godine povećana plaća za 5% svim radnicima sa srednjom stručnom spremom.&nbsp;<br /> Osim toga, od početka 2023. godine donesena je odluka o mjesečnom usklađivanju iznosa toplog obroka sa prosječnom plaćom na nivou FBiH.&nbsp;<br /> Uzimajući u obzir sve navedene poduzete aktivnosti u cilju pobolj&scaron;anja materijalnog stanja radnika, ukupna primanja radnika u 2023. godinu, u usporedbi&nbsp; s 2022. godinom, su imala sljedeće trendove:</p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>- rast plaća za 9%&nbsp; u odnosu na 2022. godinu<br /> - rast ostalih primanja za 16%&nbsp; (topli obrok, regres, prijevoz, naknade za vjerske blagdane, pomoći radnicima i druge naknade) u odnosu na 2022. godinu<br /> &nbsp;<br /> <br />Temeljem prethodno navedenih poduzetih mjera, Dru&scaron;tvo je za pobolj&scaron;anje materijalnog statusa radnika u 2023. godinu isplatilo iznos koji je za cca. 2 mil. KM veći u odnosu na 2022. godinu.&nbsp;</p> <p><br />Napominjemo kako je Dru&scaron;tvo u 2023. godini isplatilo Uskrsnicu, Božićnicu, regres, naknadu za Dan po&scaron;te, naknadu za poslovni rezultat, kao i pomoć radnicima temeljem Uredbe Vlade FBiH u kumulativnom iznosu od 1.400 KM neto po radniku.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <div id="bb-iawr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb_iawr" style="position: relative; display: block; overflow: hidden; font-family: arial, helvetica, sans-serif; width: 100%; height: 0px; opacity: 0.01;"> <div id="bb-wr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb-media bb_wrapper bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="position: relative; background-color: #ffffff; border-radius: 10px; width: 100%; max-width: 600px; margin: 0px auto; height: 338px; cursor: auto;" data-softembargoremainingtime="0" data-sid="dMerzPY5Y0jV" data-currenttime="0" data-duration="36" data-isready="true" data-autoplaynextremainingtime="0"> <div class="bb-layer bb-content-layer" style="border-radius: 10px;"> <div class="bb-fitme bb-head-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"> <div class="bb-head bb-head-html5-video" style="position: absolute; width: 100%; height: 100%; top: 0; left: 0;" data-usemediamanager="true" data-retryonplayfailed="false" data-shouldplayinline="false"><video muted="muted" preload="none" aria-hidden="true" style="max-width: none; max-height: none; display: block; top: 0px; left: 0px; position: absolute; background-color: #ffffff; object-fit: fill; visibility: hidden; transform: scale(1); transform-origin: 0px 0px 0px; height: 100%; width: 100%;" src="https://d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346732-1626698150393772.mp4" controls="controls"></video> <div style="width: 100%; height: 100%; position: absolute; top: 0; left: 0;">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="bb-fitme bb-poster-layer" style="z-index: 0; opacity: 1; transition: opacity 0.25s ease-in-out 0s; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"><img style="width: 100%; height: 100%; opacity: 1; transition: opacity 0.25s ease-in-out 0s;" src="https://waytogrow.bbvms.com/mediaclip/4346732/pthumbnail/592/333.jpg" alt="poster" /></div> <div class="bb-fitme bb-timeline-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-subtitle-layer" style="z-index: 0; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> <div class="bb-layer bb-commercial-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-error-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-skin-layer bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-context-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> </div> <p><br />Imajući u vidu vrlo te&scaron;ku gospodarsku i socijalno-ekonomsku situaciju u državi, inflaciju i porast tro&scaron;kova života, a uzimajući u obzir financijske mogućnosti Dru&scaron;tva, smatramo da se nalazimo u skupini vrlo malog broja poslodavaca koji je omogućio pobolj&scaron;anje materijalnog položaja radnika, poduzimajući maksimalne mjere u tom pravcu, a koje ne bi ugrozile stabilnost i likvidnost Dru&scaron;tva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p><br />Želimo istaći da u Dru&scaron;tvu djeluju dvije sindikalne organizacije, a da je &scaron;trajk upozorenja najavio NSDHP, koji predstavlja 20% od ukupnog broja radnika.<br /> Kao razloge navode male plaće, visinu tro&scaron;kova života (potro&scaron;ačku ko&scaron;aricu), naru&scaron;ene međuljudske odnose na pojedinim lokacijama između rukovoditelja i radnika, manjak radnika, odlaske u prijevremenu mirovinu.&nbsp;<br /> Uprava Dru&scaron;tva je svjesna inflatornih kretanja, koja najvi&scaron;e utječu na kvalitetu života na&scaron;ih radnika, i kontinuirano nastoji poduzimati mjere u smislu pobolj&scaron;anja organizacijske kulture, angažmana adekvatnih potrebnih ljudskih resursa, kao i pobolj&scaron;anja materijalnih prava radnika, &scaron;to smo i činili kroz cijelu proteklu 2023. godinu, a planiramo i dalje.<br /><br /></p> <p>Stoga Uprava Dru&scaron;tva smatra da ovakvim postupanjem NSDHP ne pridonosi pobolj&scaron;anju materijalnog statusa radnika, nego stvara negativnu reputaciju Dru&scaron;tvu u kojem i oni ostvaruju svoju egzistenciju zajedno sa svim ostalim radnicima.<br /><br /></p> <p>Koristimo priliku da se zahvalimo svim radnicima Dru&scaron;tva koji su svojim radom i zalaganjem doprinijeli ostvarenju pozitivnog poslovnog rezultata i u 2023. godini, čime Hrvatska po&scaron;ta Mostar nastavlja niz od 8 godina kontinuiranog pozitivnog poslovanja.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Vjerujemo kako ćemo i u vremenu koje je pred nama zajedno raditi na unaprjeđenju poslovanja Dru&scaron;tva, čime će se stvoriti preduvjeti za daljnje pobolj&scaron;anje materijalnog statusa radnika", stoji u priopćenju&nbsp;Hrvatske po&scaron;te d.o.o. Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-26-hpmostar-zgrada.jpegBliski istok slavi poraz SAD-a, jesmo li blizu povratka ISIL-a?http://grude.com/clanak/?i=386849386849Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jan 2024 22:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-13-american_solder.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upozoreno je da bi američko povlačenje s ovog područja i iz sjeverne Sirije, prema pisanju Večernjeg lista, moglo doprinijeti oživljavanju ISIL-a koji se danas nalazi u pustinjskim područjima.<p><br />Amerika je pred jo&scaron; jednim te&scaron;kim porazom na Bliskom Istoku, i to u Iraku. Iako je bilo najavljeno da će Amerika napustiti Irak tek kada potpuno poraze Islamsku državu koja je na papiru uga&scaron;ena, jasno je da oni jo&scaron; nisu poraženi i da danas ratuju sa svima vezanima za Zapad kroz ime Islamski otpor u Iraku.<br /><br /></p> <p>Upozoreno je da bi američko povlačenje s ovog područja i iz sjeverne Sirije, prema pisanju Večernjeg lista, moglo doprinijeti oživljavanju ISIL-a koji se danas nalazi u pustinjskim područjima na granici Sirije i Iraka.​<br /><br /></p> <p>Večernjak pi&scaron;e da američko povlačenje iz Iraka i Sirije, &scaron;to je strate&scaron;ki cilj Irana koji su postigli, mnogi strani analitičari smatraju te&scaron;kim udarcem za SAD jer njihovo povlačenje ojačat će utjecaj Irana na Irak.</p> <p>​<br /><em><strong>Herc.info</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-13-american_solder.jpgMoćni europski lider: Europi treba nuklearno oružjehttp://grude.com/clanak/?i=386843386843Grude.com - klik u svijetThu, 25 Jan 2024 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-25-weber.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europa mora izgraditi vlastito odvraćanje, moramo biti u stanju odvratiti potencijalni napad i obraniti se. Svi znamo da je nuklearna opcija zaista odlučujuća kada dođe do pritiska.<p><br />Suočen s mogućim povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću, čelnik najveće političke grupacije u EU poziva Europljane da se pripreme za rat bez potpore Sjedinjenih Država i da izgrade vlastiti nuklearni ki&scaron;obran.<br /><br /></p> <p>Manfred Weber, čelnik Europske pučke stranke desnog centra (EPP), za koju se trenutno predviđa da će biti prva na izborima za Europski parlament u lipnju, opisao je Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina kao "dva čovjeka koji su postavili okvir za 2024. godinu", javlja Politico.<br /><br /></p> <p>Trumpova sve izglednija nominacija republikanskog predsjedničkog kandidata nakon uvjerljivih pobjeda na predizborima u Iowi i New Hampshireu prestra&scaron;ila je Europu, gdje ga pamte kao izrazito skeptičnog prema NATO-u. Trump je, podsjetimo, u vi&scaron;e navrata optuživao zemlje EU da ne rade dovoljno za obranu te je zaprijetio da neće stati u obranu Europe ako bude napadnuta.<br /><br /></p> <h3>"Europa mora biti sposobna za obranu neovisnu o drugima"<br /><br /></h3> <p>"Želimo NATO, ali također moramo biti dovoljno jaki da se možemo braniti bez njega ili u vrijeme Trumpa", rekao je Weber u telefonskom intervjuu za Politico na povratku s putovanja vlakom u Kijev. &ldquo;Bez obzira na to tko bude izabran u Americi, Europa mora biti sposobna biti samostalna u vanjskopolitičkom smislu i moći se braniti neovisno o drugima&rdquo;, rekao je utjecajni njemački konzervativac.<br /><br /></p> <p>To dovodi do mučnog pitanja europske nuklearne obrane. Naime, NATO se trenutno uvelike oslanja na američke nuklearne bojeve glave, koje su raspoređene u &scaron;est vojnih zračnih baza u Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Turskoj.<br /><br /></p> <p>"Europa mora izgraditi vlastito odvraćanje, moramo biti u stanju odvratiti potencijalni napad i obraniti se", rekao je pa dodao: "Svi znamo da je nuklearna opcija zaista odlučujuća kada dođe do pritiska."<br /><br /></p> <p>Od ruske invazije na Ukrajinu, Putin je znatno pojačao svoju nuklearnu retoriku i redovito upućivao prikrivene atomske prijetnje Zapadu. Unutar EU, jedina zemlja koja bi mogla igrati veću ulogu je Francuska koja ima oko 300 nuklearnih bojevih glava.<br /><br /></p> <h3>Njemačka zasad odbijala zajedničko europsko nuklearno odvraćanje<br /><br /></h3> <p>Francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio je ideju europskog nuklearnog odvraćanja pod vodstvom Francuske 2020., kada je pozvao na "strate&scaron;ki dijalog" o "ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u europskoj kolektivnoj sigurnosti". No Njemačka nikada nije prihvatila tu ponudu. Godine 2022. Francuska je ponovno pozvala na razgovor s Berlinom, rekav&scaron;i da je ponuda jo&scaron; uvijek na stolu.<br /><br /></p> <p>Prema Weberu, sada je vrijeme da Europa vrati ideju o internacionalizaciji "force de frappea", odnosno francuskih nuklearnih snaga.<br /><br /></p> <p>"Želio bih vidjeti europsku dimenziju nuklearne obrane kao dugoročni cilj", rekao je čelnik EPP-a. "Ali sve dok to nije realno, trebali bismo prihvatiti Macronovu ponudu i sada razmisliti o tome kako francusko nuklearno naoružanje može također biti ugrađeno u europske strukture."<br /><br /></p> <h3>"Možda bismo trebali otvoriti konstruktivan dijalog s Britancima"<br /><br /></h3> <p>Druga europska nuklearna sila, koja je sada izvan EU-a, je Britanija, s manje od 260 bojevih glava. "Možda smo, samo da razjasnimo opcije, sada na točki u kojoj bismo, nakon desetljeća Brexita, trebali otvoriti konstruktivan dijalog s na&scaron;im britanskim prijateljima", nastavio je Weber.<br /><br /></p> <p>"I oni imaju pote&scaron;koća u osiguravanju vlastite isigurnosti. I njima ponestaje novca za dva nosača zrakoplova koja imaju. Te&scaron;ko održavaju i svoje kapacitete. I po tom pitanju je možda sada također ispravno započeti organizirani, strukturirani dijalog s Velikom Britanijom", rekao je Weber.<br /><br /></p> <p>Weber je priznao da, iako je kontinent podijeljen u temama kao &scaron;to su Rusija i obrana, političari iz centrističkih stranaka trebaju napraviti bolji posao u definiranju rizika.<br /><br /></p> <p>"Moramo biti iskreni prema ljudima", ustvrdio je, pa dodao: "Ne bismo trebali skrivati stvarnost situacije s Putinovom prijetnjom kako bismo nekako stvorili osjećaj da stvari neće biti tako lo&scaron;e".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-25-weber.jpg'Ukrajina više nema šansi za pobjedu! Tu zemlju su uništili njihovi bogataši, a ne ruska industrija'http://grude.com/clanak/?i=386841386841Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2024 23:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-03-24-zelenski-volodimir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad Zelenski optužuje Zapad da nije dao dovoljno (Ukrajina je u dvije godine dobila više od 100 milijardi dolara/eura pomoći), neka prvo krene "čistiti po vlastitoj kući".<p><br />Za mjesec dana dana rat u Ukrajini ući će u treću godinu. Time će po svim svojim odlikama postati rat iscrpljivanja. To znači da će na kraju pobijediti zaraćena strana koja bude mogla potro&scaron;iti vi&scaron;e ljudskih i materijalnih resursa ili da će obje strane žrtvovati podjednako te će rat zavr&scaron;iti bez pobjednika kad se iscrpe i posljednji resursi.<br /><br /></p> <p>Kakve su &scaron;anse da Ukrajina pobijedi? Nula posto. Za&scaron;to? Zato &scaron;to ukrajinskoj vojsci ponestaje oružja, streljiva i ljudstva, bez izgleda da će se stanje pobolj&scaron;ati, barem ne u ovoj godini. Dugoročno, ali jako dugoročno uni&scaron;tena ukrajinska vojna industrija trebala bi se oporaviti.</p> <p><br /><strong>Ukrajinsku vojnu industriju nisu uni&scaron;tili Rusi, nego oligarsi</strong><br /><br /></p> <p>Pritom je važno reći - ukrajinsku vojnu industriju nije uni&scaron;tila ruska agresija, već desetljeća zanemarivanja, pa i pljačkanja od oligarha koji su upravljali korumpiranim političarima. U trenutku raspada SSSR-a 1991. godine ukrajinska ratna industrija po mnogočemu je bila bolja od ruske, naročito na području proizvodnje tenkova.<br /><br /></p> <p>A onda je krenula pljačka i korupcija u kojoj su se malobrojni obogatili, a svi ostali osiroma&scaron;ili. Kad Zelenski optužuje Zapad da nije dao dovoljno (Ukrajina je u dvije godine dobila vi&scaron;e od 100 milijardi dolara/eura pomoći), neka prvo krene "čistiti po vlastitoj kući".</p> <p><br /><strong>Ruske &scaron;anse za pobjedu su oko 60% i rastu<br /><br /></strong></p> <p>Kakve su &scaron;anse da Rusija pobijedi? Oko 60% s jako dobrim izgledima za rast. Za&scaron;to? Zato &scaron;to ukrajinskoj vojsci ponestaje oružja, streljiva i ljudstva. I jo&scaron; gore, Ukrajini ponestaje novca. Ruska vojna industrija u međuvremenu se prestrojila i povećava proizvodnju.<br /><br /></p> <p>Manjak streljiva Rusija nadoknađuje uvozom iz Irana i Sjeverne Koreje. Poku&scaron;aj Zapada da ekonomskim sankcijama toliko degradira rusku ekonomiju da ona postane nefunkcionalna nije uspio jer su Rusi prona&scaron;li nove kupce nafte i plina. Dodu&scaron;e, zarada je drastično pala, ali je jo&scaron; uvijek dovoljna za financiranje rata.<br /><br /></p> <p>Uhodali su se i kanali za dobavu zapadnih sustava i podsustava koje ruska vojna industrija koristi u proizvodnji. Činjenica je da im je cijena puno veća nego &scaron;to bi ih Rusi plaćali da ih mogu kupovati legalno, no i tu se stanje pobolj&scaron;ava za Ruse. Naime, zarada od takvih poslova je ogromna pa sve vi&scaron;e tvrtki i pojedinaca ulazi u to. A s povećanjem konkurencije smanjuje se cijena.</p> <p><br /><strong>Ukrajina neće izgubiti ako opstane kao država<br /><br /></strong></p> <p>Postoji i treća varijabla &ndash; hoće li Ukrajina izgubiti rat? Prvo treba definirati &scaron;to bi značilo gubitak rata. Prema Zelenskom, to je svaka situacija u kojoj ukrajinska vojska ne bi uspjela osloboditi cijeli prostor, uključujući Krim. Naravno, to je potpuno nerealno.<br /><br /></p> <p>Ukrajina neće izgubiti rat ako opstane kao država. Hoće li u tome uspjeti ne ovisi samo o Ukrajincima već puno vi&scaron;e o Putinovim planovima. A ti planovi prije svega ovise o tome u koliko je lo&scaron;em stanju ruska vojska. I, naravno, koliko će se brzo smanjivati borbene mogućnosti ukrajinske vojske. Nema nikakve sumnje da bi Putin ponovno krenuo na Kijev, samo je pitanje ima li s čim.<br /><br /></p> <p>Razlog zbog kojeg Ukrajini ponestaje svega je prekid američke pomoći. Republikanci u Zastupničkom domu Kongresa blokiraju izglasavanje nastavka pomoći sve dok predsjednik Biden ne prekine ulazak stotina tisuća ilegalnih migranata mjesečno.<br /><br /></p> <p>Demokrati ih pu&scaron;taju jer vjeruju da će - ako ne sami migranti (vjerojatno većina neće uspjeti dobiti američko državljanstvo), onda njihovi potomci - biti njihovi vjerni glasači. Svojevrsno ulaganje u budućnost.</p> <p><br /><strong>Scenarij već viđen u Američkom građanskom ratu<br /><br /></strong></p> <p>To nije novost u američkoj povijesti. Tijekom građanskog rata (1861. do 1865.) industrijski znatno moćnija Unija (Sjever) nije imala problema s proizvodnjom dostatne količine oružja. No zato je imala problema s nedostatkom ljudi koji će to oružje koristiti. To je rije&scaron;eno masovnim useljavanjem, pri čemu su mu&scaron;ki članovi obitelji stariji od 16 godina odmah bili poslani na boji&scaron;te.<br /><br /></p> <p>Ako su poginuli ili bili te&scaron;ko ranjeni, obitelj je automatski dobivala američko državljanstvo. Od dva milijuna vojnika Unije vi&scaron;e od 543 tisuće bili su imigranti. Sveukupno su 43% vojnika Unije bili ili novi useljenici ili oni u prvom koljenu.<br /><br /></p> <p>Dodu&scaron;e, SAD nije u građanskom ratu, ali princip djelovanja demokrata u osnovi je isti. Republikanci to jako dobro znaju pa na sve načine poku&scaron;avaju smanjiti useljenički val. Republikanski senator Ted Cruz na Fox Newsu je izjavio da je predsjednik Biden u tri godine vladanja pustio u SAD 9.6 milijuna ilegalnih migranata te da mu je cilj do kraja mandata (20. siječnja iduće godine) sveukupno pustiti između 12 i 13 milijuna migranata.</p> <p><br /><strong>Ukrajina plaća spor republikanaca i Bidena<br /><br /></strong></p> <p>Spor između republikanaca i Bidena oko kontrole granice plaća Ukrajina. Kad bi se kojim čudom republikanci i Biden uspjeli dogovoriti oko promjene useljeničke politike, to ne bi značilo automatsku obnovu pomoći Ukrajini niti bi ona bila obilna kao dosad. U najboljem slučaju pomoć bi bila upola manja, a vjerojatnije tek trećina dosada&scaron;nje pomoći.<br /><br /></p> <p>Uostalom, Trump najavljuje da će povratkom u Bijelu kuću prekinuti svaku pomoć Ukrajini. Pobjedom na republikanskim predizborima u New Hampshireu Trump se dodatno približio republikanskoj predsjedničkoj nominaciji. Zbog toga njegov utjecaj unutar Republikanske stranke svakim danom jača pa će i umjereni republikanci u Kongresu izgubiti odlučnost da se protive njegovoj politici.<br /><br /></p> <p>Amerikanci 5. studenog neće birati samo novog predsjednika već i novi saziv Zastupničkog doma i 33 od 100 mjesta u Senatu. Vjerojatnost da će se umjereni republikanci, koji su dosad snažno podržavali Ukrajinu, suprotstaviti zahtjevima Trumpa i s demokratima izglasati novi paket pomoći Ukrajini zbog toga je neznatna.</p> <p><br /><strong>Haley je gotova, Trump juri&scaron;a na Bijelu kuću<br /><br /></strong></p> <p>Jedina preostala suparnica Nikki Haley očekivala je puno bolji rezultat s obzirom na to da se u New Hampshireu glasa po otvorenom principu. To znači da se svatko može registrirati za glasanje za bilo koju stranku.<br /><br /></p> <p>Haley se nadala da će se dovoljan broj demokrata registrirati za glasanje o republikanskim kandidatima i da će joj oni donijeti prevagu, ali to se nije dogodilo. Izgubila je s 43.1% prema 54.6%, koliko je dobio Trump. Vrlo brzo će se vidjeti hoće li Haley preživjeti do izbora 24. veljače u Južnoj Karolini ili će je donatori napustiti puno prije.<br /><br /></p> <p>Nikki Haley zasad ne odustaje. Haley, Biden, demokrati, Ukrajinci i mnogi drugi nadaju se da će Trumpov mar&scaron; prema Bijeloj kući zaustaviti američko pravosuđe. Na njihovu žalost, nije izvjesno da će se to dogoditi.</p> <p><br /><strong>Problem s procesom protiv Trumpa<br /><br /></strong></p> <p>U najvažnijem sudskom procesu protiv Trumpa pojavili su se potpuno neočekivani problemi. Fani Wills, državna tužiteljica okruga Fulton, protiv Trumpa vodi sudski proces u kojem ga se optužuje da je poku&scaron;ao promijeniti rezultate glasanja na pro&scaron;lim predsjedničkim izborima u saveznoj državi Georgii u svoju korist. To je najteža optužba protiv Trumpa. Kad bi bio pravomoćno progla&scaron;en krivim, ne bi se mogao kandidirati za predsjednika ili bi morao napustiti tu dužnost.<br /><br /></p> <p>No onda su novinari otkrili da je Wills kao stručnog suradnika zaposlila svog ljubavnika Nathana Wada. On je odvjetnik koji se bavi prometnim prekr&scaron;ajima i razvodima. Uz to, Wills je njegovom odvjetničkom uredu dala ugovor vrijedan 653.880 dolara. Druga dva odvjetnička ureda koja su radila isti posao dobila su 72.907 i 90.846 dolara. Navodno su dio tog novca Wills i Wade tro&scaron;ili na luksuzna putovanja.<br /><br /></p> <p>No to nije sve. Wade je odlučila podići zahtjev za razvod braka, a novinari su otkrili da je taj sudski spis progla&scaron;en tajnim. Nije bilo te&scaron;ko zaključiti da je državna tužiteljica Wills iskoristila svoj položaj i utjecaj kako bi se spis proglasio tajnim, odnosno da ne bi dospio u javnost. Problem je u tome &scaron;to je to zloupotreba položaja ne samo državne tužiteljice već i onog koji je pristao bez opravdanog razloga učiniti spis tajnim.<br /><br /></p> <p>Demokrati uglavnom &scaron;ute ili poku&scaron;avaju umanjiti &scaron;tetu tvrdeći da sve to neće utjecati na suđenje Trumpu. Javnost traži smjenu Fani Wills. Trump i republikanci likuju i, naravno, zahtijevaju odbacivanje optužbe. Bez obzira hoće li Fani Wills podnijeti ostavku ili će biti smijenjena, to će razvući proces daleko iza 5. studenog ove godine, kad su predsjednički izbori.</p> <p><br /><strong>EU u sve težem položaju, Trump može ugasiti NATO u godinu dana<br /><br /></strong></p> <p>Sve to negativno utječe na položaj Europe. Vjerojatan povratak Trumpa u Bijelu kuću imat će velike posljedice, on vi&scaron;e nije rookie. Iza njega je jedan mandat i točno zna &scaron;to sve može. A može praktički ugasiti NATO u manje od godinu dana.<br /><br /></p> <p>Da bi se pripremili za povratak Trumpa, Europljani moraju početi djelovati već sada. Kad se Trump ponovno useli u Bijelu kuću u siječnju 2025., bit će prekasno za planove. No problem je u tome &scaron;to su europski vođe zaokupljeni unutardržavnim problemima i predstojećim izborima za Europski parlament.</p> <p><br /><strong>Golemi problemi s oružjem<br /><br /></strong></p> <p>Europska vojna industrija sustavno je uni&scaron;tavana zadnja tri desetljeća jer su političari vjerovali da je vi&scaron;e ne trebaju. Tako danas europske tvrtke ne mogu proizvesti dovoljno streljiva ni da pomognu Ukrajini ni da popune prazna skladi&scaron;ta i magazine svojih vojski.<br /><br /></p> <p>Europa je preskočila razvoj vi&scaron;enamjenskog borbenog aviona pete generacije pa sad svi kupuju američki F-35. Posljednji put (ako se ne računa privatni projekt njemačke tvrtke Rheinmetall KF51 Panther) razvila je novi tenk u osamdesetim godinama pro&scaron;log stoljeća.<br /><br /></p> <p>Stoga ne čude turobna upozorenja da Europa ima toliko i toliko godina (od tri navi&scaron;e) da se pripremi za rat s Rusijom. Prava je istina da Europa nema ni godinu dana, odnosno ima onoliko vremena koliko je preostalo do mogućeg povratka Trumpa u Bijelu kuću.</p> <p><br /><strong>Ni sto milijardi eura Ukrajini ne garantira opstanak<br /><br /></strong></p> <p>Europski vođe mogu birati između značajnog povećanja pomoći Ukrajini kako bi barem djelomično nadomjestili nedostatak američke pomoći ili ta sredstva preusmjeriti u jačanje domaćih obrambenih kapaciteta. Prije svega, u oporavak vojne industrije, ali i značajno jačanje oružanih snaga.<br /><br /></p> <p>Problem europskih vođa je u tome &scaron;to ne mogu istovremeno povećavati pomoć Ukrajini i jačati vlastite oružane snage. Ako bi se i na&scaron;lo novca za to, atrofirana europska vojna industrija ne bi mogla ispuniti tolike narudžbe. Pritom se mora znati da ni novih sto milijardi dolara/eura pomoći Ukrajini nimalo ne garantira da će ona opstati.</p> <p><br /><em><strong>Mario Galić/<a href="https://www.index.hr/vijesti/clanak/rat-ulazi-u-trecu-godinu-ruske-sanse-za-pobjedu-sve-su-vece/2532106.aspx?index_ref=naslovnica_vijesti_ostalo_d" target="_blank">Index.hr</a></strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-03-24-zelenski-volodimir.jpgPliva se konačno oglasila oko nestašice njihovih lijekova u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=386836386836Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2024 18:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-24-ljekarna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema priopćenju koje je dobio Večernji list BiH, Pliva se ne povlači. Kako su kazali, njihovi lijekovi ostat će dostupni pacijentima, ali da se nešto događa u pozadini, i to su potvrdili.<p><br />U BiH je zavladala panika zbog nesta&scaron;ice lijekova. Prema informacijama iz ljekarni, nesta&scaron;ica već sada iznosi 20 - 30 posto, pi&scaron;e <em><strong>Večernji list BiH</strong></em>. Sugovornik iz jedne od ljekarni kazao je da situacija nije jednostavna jer pronalazak alternativnih lijekova nije lak jer bez obzira na sličnosti, pitanje je kako će organizmu odgovarati novi lijek umjesto onog na koji je pacijent naviknuo.<br /><br /></p> <p><em><strong>Te&scaron;ko do novih zaliha<br /><br /></strong></em></p> <p>- Nezgodno je nekome tko se godinama liječi jednim lijekom, a koji mu odgovara, tek tako pronaći alternativu, pitanje je kako će organizam reagirati. Međutim, u tome smo i činimo sve da se pronađu najbolji zamjenski lijekovi, da djeluju isto ili jo&scaron; bolje na pacijenta, ali nije to nimalo jednostavno. Primjerice, za astmatičare su potrebne Ventolin kapi, kojih već sada nema na trži&scaron;tu - ispričao je sugovornik. Nedostatak Ventolina zasad je najveći problem s obzirom na to da astmatičari i drugi pacijenti koji imaju problema s di&scaron;nim putevima za njega nemaju zamjenu. Lijek bi, kako se navodi, u veljači ponovno trebao biti u ljekarnama BiH, međutim, tko sada nema ni jednu dozu u ozbiljnim je problemima. Ljekarne ne mogu doći do novih zaliha, a liječnici, logično, propisuju taj lijek pacijentima jer je učinkovit i jer je praktički jedini. &Scaron;to se tiče ostalih lijekova, iako, kako je ranije sugovornik naveo, nije lako tek tako pronaći alternativu, u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva kazali su da velik broj lijekova zasad ima zamjenu. Pojavila se informacija o povlačenju jedne od velikih farmaceutskih kuća, a radi se o Plivi. Prema priopćenju koje je dobio Večernji list BiH, Pliva se ne povlači. Kako su nam kazali, njihovi lijekovi ostat će dostupni pacijentima, ali da se ne&scaron;to događa u pozadini, i to su nam potvrdili.<br /><br /></p> <p>- Pliva je donijela odluku o promjeni dosada&scaron;njeg modela poslovanja za manji dio proizvoda, a koja neće utjecati na dostupnost na&scaron;ih lijekova na trži&scaron;tu BiH. Svi Plivini lijekovi uvr&scaron;teni na listu lijekova i dalje će se moći nabaviti na navedenom trži&scaron;tu preko na&scaron;ih partnera te će ostati dostupni pacijentima kojima su potrebni - istaknuli su. Pa &scaron;to se onda događa? Kako ističu u Plivi, u nekim županijama politički se odrađuje posao odabira farmaceutskih tvrtki, a Europska komisija traži da se takva praksa zaustavi, nagla&scaron;avaju u najvećoj farmaceutskoj tvrtki u Hrvatskoj i jednoj od vodećih u zemljama jugoistočne Europe. Ističu kako očekuju dono&scaron;enje odluka koje će voditi prema za&scaron;titi pacijenata. Do promjene načina poslovanja do&scaron;lo je nastavno na niz protekcionističkih odluka donesenih u nekim županijama gdje su, izvan uobičajenih procedura, izostavljeni s liste lijekova proizvodi cijelog niza farmaceutskih kompanija koje nemaju proizvodne pogone u BiH, pa tako i Plive Hrvatska. Ističu kako očekuju dono&scaron;enje odluka koje će voditi prema za&scaron;titi pacijenata. - Nadamo se kako će odgovorni donijeti kvalitetne odluke kako bi se dugoročno za&scaron;titili interesi pacijenata te kako bi BiH ispunila &scaron;to prije svoje obveze koje proistječu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i BiH - istaknuli su iz Plive u izjavi za <em><strong>Večernji list</strong></em>.<br /><br /></p> <p>Europska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s vi&scaron;e od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja Europske unije u okviru europske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i sprječavanjem pojave nesta&scaron;ica. Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine za&scaron;tite javnog zdravlja u Europi. Zanimljiva je i informacija da u posljednjih pet godina na trži&scaron;te BiH nije do&scaron;ao ni jedan inovativni lijek. Vi&scaron;e je razloga za to, a jedan je - da bi lijek do&scaron;ao na esencijalnu listu, treba proći 13 natječaja u BiH, o čemu je ovih dana bilo riječi u Komori magistara farmacije Federacije BiH. Sve je manje i interesa stranih, velikih farmaceutskih tvrtki za trži&scaron;tem BiH zbog raznih problema. Međutim, domaći proizvođači sa 70 posto domaćih lijekova zadovoljavaju potrebu stanovni&scaron;tva u BiH. Jo&scaron; 30 posto i možda neće biti ni potrebe za uvozom.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-24-ljekarna.jpgGrad Široki Brijeg proglasio stanje nesrećehttp://grude.com/clanak/?i=386832386832Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2024 17:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-11-18-gimnazija-siroki.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slijedi procjena štete nakon čega će Gradsko povjerenstvo uradit elaborat..<p>Grad &Scaron;iroki Brijeg proglasio je u srijedu stanje nesreće zbog požara koji je u ponedjeljak večer zahvatio zgradu Gimnazije fra Dominika Mandića i Srednje strukovne &scaron;kole.<br /><br /></p> <p>''Jutros je zasjedao Gradski stožer civilne za&scaron;tite koji je predložio gradonačelniku da donese Odluku o progla&scaron;enju stanja nesreće. Gradonačelnik je usvojio ovaj prijedlog i donio spomenutu odluku'', rekao je za <strong>Bljesak.info</strong> Drago Martinović iz Uprave civilne za&scaron;tite Županije Zapadnohercegovače.<br /><br /><br /></p> <p>Slijedi procjena &scaron;tete nakon čega će Gradsko povjerenstvo uradit elaborat koji će biti poslan na usvajanje Gradskom vijeću. Nakon &scaron;to ga Gradsko vijeće usvoji, Grad &Scaron;iroki Brijeg poslat će zahtjev za traženje pomoći vi&scaron;im razinama vlasti.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, zgrada Gimnazije o&scaron;tećena je u požaru koji je izbio u ponedjeljak navečer, nastala je velika materijalna &scaron;teta, dok ozlijeđenih na svu sreću nije bilo. Učenici srednjih &scaron;kola nastavu će do daljnjega pohađati u Prvoj i Drugoj osnovnoj &scaron;koli u &Scaron;irokom Brijegu.<br /><br /></p> <p>Po nalogu tužitelja izvr&scaron;it će se potrebna vje&scaron;tačenja, izuzimanje videonadzora kao i druge potrebne istražne radnje kako bi se točno utvrdio uzrok nastanka požara.<br /><br /> <br /> Gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević istaknuo je ranije kako su već krenuli u pripremu za proces obnove i rekonstrukcije, te da ne bježe od poslova koje ih očekuju.<br /><br /></p> <p>''Morat ćemo dobro vidjeti s ljudima iz struke &scaron;to dalje uraditi, improvizirati ne&scaron;to ili ići u detaljnu rekonstrukciju &scaron;kole. Prvo moramo rije&scaron;iti problem nastao s krovom. Ranije smo krenuli u proces promjene otvora, &scaron;to također spada u prioritet, a iza toga ide unutarnji dio, rekonstrukcija podova i drvene konstrukcije. To je jako zahtjevan proces'', dodao je Kraljević i naveo kako su već sada financijski mnogi ponudili svoju pomoć, te se nada kako novac za obnovu neće biti problem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-11-18-gimnazija-siroki.jpgKraljević: Prvi put za novorođenčad u FBiH 16 milijuna KMhttp://grude.com/clanak/?i=386830386830Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2024 15:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-24-toni-kraljevic-fbih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dopremijer FBiH i federalni ministar financija Toni Kraljević potvrdio je medijima da je Vlada Federacije BiH predložila ovogodišnji proračun Federacije u iznosu 7.474.800.209 KM.<p>Kraljević ističe da je ovogodi&scaron;nji proračun FBiH najveći do sada i povećan je za vi&scaron;e od pola milijarde KM u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nji.<br /><br /></p> <p>- Prvi put su izdvojena sredstva za novorođenčad u Federaciji. To je novi transfer Federalnog ministarstva rada i socijalne politike koji se odnosi na jednokratnu novčanu pomoć za novorođeno dijete u iznosu od 16 milijuna KM. Nadamo se da će u idućim godinama ovaj iznos imati trend rasta &ndash; rekao je Kraljević.<br /><br /></p> <p>Kaže da je predviđeno povećanje sredstava za isplatu mirovinu za 317,17 milijuna KM, za usklađivanje mirovina u skladu sa zakonskim propisima.<br /><br /></p> <p>- Također, naknade za braniteljske kategorije po različitim osnovama su uvećane za 9,6 milijuna KM, kao i naknade za neratne invalide, civilne žrtve rata, te projekte namijenjene ovim kategorijama, tako da za ove kategorije ukupni porast izdvajanja iznosi 57,7 milijuna KM &ndash; istakao je Kraljević.<br /><br /></p> <p>- Kreditna linija preko Razvojne banke uvećana je za pet milijuna KM za stambeno zbrinjavanje mladih, te ukupno iznosi 20 milijuna KM &ndash; kazao je Kraljević.<br /><br /></p> <p>U oblasti poduzetni&scaron;tva napomenuo je da su u parlamentarnoj proceduri dva zakona, zakon o poduzetničkoj infrastrukturi i zakon o poticaju razvoja malog gospodarstva. Te dvije stavke su značajno uvećane za 18,4 milijuna KM, čime će se značajno povećati konkurentnost na&scaron;ih obrta te malih i srednjih poduzeća.<br /><br /></p> <p>-Kapitalni transferi koji idu prema općinama, gradovima i lokalnim zajednicama su uvećani za 50 milijuna KM. To je ujedno i prilika da se za značajan dio infrastrukturnih projekata jedinica lokalne samouprave osiguraju i dodatni izvori financiranja. Za izgradnju sportske infrastrukture planirali smo 18 milijuna KM i sve jedinice lokalne samouprave imat će pojednako prava aplicirati za ta sredstva kada bude objavljen javni poziv &ndash; naveo je Kraljević.<br /><br /></p> <p>Za Fond solidarnosti, kako je poručio, planirano je 50 milijuna KM.<br /><br /></p> <p>Radi se o do sada najvećem iznosu koji je izdvojen za financiranje Fonda solidarnosti i koji je u odnosu na pro&scaron;lu godinu uvećan za 16,5 milijuna KM. A ukoliko se bude radio rebalans proračun ova stavka će se, ističe, nastojati uvećati. &nbsp;&nbsp;</p> <p>Također, u okviru sredstava predviđenih za Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja, deset milijuna KM namijenjeno je za biomedicinsku potpomognutu oplodnju.<br /><br /><br />Osim navedenog, u proračunu o kojem trenutno na sjednici Zastupničkog doma raspravljaju zastupnici, transferi poljoprivredi su povećani za 11 milijuna KM u odnosu na pro&scaron;logodi&scaron;nji proračun.<br /><br /></p> <p>Zatim, ukupni transferi &nbsp;Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije veći su za 13,2 milijuna KM i tekući transferi Federalnog ministarstva razvoja, poduzetni&scaron;tva i obrta bilježe rast za 18,4 milijuna KM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-24-toni-kraljevic-fbih.jpgPapa Franjo apelirao je protiv svih ratovahttp://grude.com/clanak/?i=386829386829Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2024 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-papafranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nemojmo se umoriti od molitve za mir..<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Papa Franjo uputio je novi apel protiv svih ratova evocirajući užas masovnog ubijanja Židova i drugih žrtava nacista uoči subotnjeg Dana sjećanja na holokaust.<br /><br /></p> <p>- Sjećanje i osuda tog stra&scaron;nog istrebljenja milijuna ljudi može pomoći svima da ne zaborave da se logika mržnje i nasilja nikada ne može opravdati - rekao je tijekom tjedne audijencije u srijedu.<br /><br /></p> <p>- Nemojmo se umoriti od molitve za mir, za okončanje sukoba, za zaustavljanje oružja, za pomoć iscrpljenom stanovni&scaron;tvu - dodao je Franjo, prenosi Reuters.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-papafranjo.jpgPAO RUSKI ZRAKOPLOV! 65 poginulih, uglavnom zarobljenih ukrajinskih vojnikahttp://grude.com/clanak/?i=386827386827Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2024 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-24-il76.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zrakoplov Iljušin-76 koristi se za prijevoz vojnika, robe, vojne opreme i oružja. Posada zrakoplova najčešće broji pet ljudi, a u njega stane do 90 putnika.<p><br />Ruski transportni zrakoplov Ilju&scaron;in-76 sru&scaron;io se u srijedu u Belgorodskoj oblasti na granici s Ukrajinom, pi&scaron;e BBC.<br /><br /></p> <p>Prema prvim izvje&scaron;tajima s lica mjesta, najmanje 65 osoba poginulo je u padu zrakoplova. Novinska agencija RIA Novosti izvijestila da su i zarobljeni ukrajinski vojnici među poginulima. The Associated Press navodi da je moguće da su u zrakoplovu bili zarobljeni ukrajinski vojnici, &scaron;est članova posade i tri osobe koje su ih pratile.<br /><br /></p> <p>Nije poznato za&scaron;to je zrakoplov pao. Nije poznato ni je li netko preživio pad.<br /><br /></p> <p>Zrakoplov Ilju&scaron;in-76 koristi se za prijevoz vojnika, robe, vojne opreme i oružja. Posada zrakoplova najče&scaron;će broji pet ljudi, a u njega stane do 90 putnika.<br /><br /></p> <p>The Guardian navodi da je guverner Belgorodske oblasti rekao da su hitne službe i spasioci stigli na lice mjesta.<br /><br /></p> <p>Belgorodska je oblast unazad nekoliko mjeseci bila popri&scaron;te nekoliko napada koje su izveli Ukrajinci. U raketnom napadu koji se dogodio u prosincu 2023. godine u toj oblasti poginulo je 25 osoba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-24-il76.jpgMinimalac od 900 KM izazvao kaos u RShttp://grude.com/clanak/?i=386821386821Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2024 09:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-17-konvertibilne-marke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodatni pritisak na poslodavce je i povećanje toplog obroka u novcu..<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Poslodavci u Republici Srpskoj najavljuju izmje&scaron;tanje poslovanja u Federaciju BiH ako Vlada ne odustane od povećanja minimalne plaće, koja se obračunava od 1. siječnja, na 900 maraka.<br /><br /></p> <p>Istovremeno, minimalac je napravio haos i u upravi i lokalnoj samoupravi gdje sada praktično i ne postoji gradacija među platnim razredima. Sindikat uprave dao je rok do 12. veljače da se ovaj problem rije&scaron;i, prenosi BHRT.<br /><br /></p> <p>Predstavnici poslodavaca i gospodarstvenika u RS traže da se suspendira odluka o minimalcu koja je stupila na snagu početkom godine, inače će u protivnom smanjiti broj radnika i dio proizvodnje preseliti u FBiH.<br /><br /></p> <p>Predsjednik RS Milorad Dodik na to je odgovorio da se prijetnjama i ucjenama ni&scaron;ta ne može postići, i najavio sastanak sa predstavnicima poslodavaca da se vidi koliko su točno problemi i koja su moguća rje&scaron;enja.<br />&ndash; Jasno je da sve tvrtke koje rade u sektorima koji su niskoakumulativni ne mogu ispo&scaron;tovati plaću najnižu u ovom iznosu i tu će biti uru&scaron;ena produktivnost. Zbog za&scaron;tite i radnih mjesta i poduzeća treba pristupiti korekciji odluke ili doći u poziciju da korigiramo propise koji bi rasteretili gospodarstvo, kaže Sa&scaron;a Aćić, ravnatelj Unije poslodavaca Republike Srpske.<br />&ndash; To nije povećanje samo najniže plaće u smislu samo za one kategorije radnika koji su NK radnici, već će to sada lančano iziskivati pritisak za povećanje svih ostalih plaća za druge platne razrede. Sigurno da će osobni dohoci za radnike svakog poduzeća biti jedna značajnija stavka, tvrdi Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske.<br /><br /></p> <p>Dodatni pritisak na poslodavce je i povećanje toplog obroka u novcu, koji je u skladu sa odlukom o usklađivanju bruto plaće u Republici Srpskoj povećan sa pro&scaron;logodi&scaron;njih 8,97 na 10,04 marke po danu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ako je radnik radio 22 radna dana, odnosno proveo cijeli mjesec svaki radni dan na poslu, njegov topli obrok sada će neto iznositi 220,80 KM, &scaron;to treba dobiti na svoj tekući račun, poručuje Božana Radomir iz Saveza sindikata Republike Srpske.<br /><br /></p> <p>Iako su je podržali, odlukom o minimalcu nisu sretni ni u Sindikatu uprave Republike Srpske.<br /><br /></p> <p>Kažu da je ova visina minimalca napravila opći nered, pa je u prve četiri platne grupe u upravi i lokalnoj samoupravi plaća niža od 900 maraka, jer se obračunava po starom kolektivnom ugovoru, dok je svim općinama i gradovima u studenom pro&scaron;le godina iz Vlade stigla instrukcija da se smanje izdaci za bruto plaće, a tek onda je donesena odluka o minimalcu.<br />&ndash; Kakvu je poruku poslala Vlada RS da je uvećanjem minimalca, a &scaron;to smo pozdravili, svela sve ostale u taj rang plaće. Mislimo da to nije korektno i normalno i apelirali&nbsp; smo na Senku Jujić, ministricu da vlada hitno ide na izmjenu zakona o plaćama, riječi su Bože Marića, predsjednika Sindikata uprave RS.<br /><br /></p> <p>Gospodarstvenici upozoravaju da će povećanjem minimalca rasti inflacija, uslijediti će nova poskupljenja, pad izvoza i smanjenje broja radnika.<br /><br /></p> <p>S druge strane, predstavnici sindikata uprave i lokalne samouprave dali su rok Vladi do 12. veljače da mijenja Zakon o plaćama, jer sada primjerice, čistačica u privatnom sektoru ima plaću veću za 300 maraka od one u javnom sektoru.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-17-konvertibilne-marke.jpgTrump se vraća! Haley sve dala za New Hampshire i opet izgubilahttp://grude.com/clanak/?i=386820386820Grude.com - klik u svijetWed, 24 Jan 2024 07:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-09-donald_trump.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako bi zaštitila svoje buduće političke ambicije, Haley bi se mogla povući iz ove utrke prije nego što se suoči s biračima iz Južne Karoline. <p><br />Donald Trump pobijedio je na republikanskim predizborima u New Hampshireu, čime je zgrabio predsjedničku nominaciju republikanaca treći put. Svoju suparnicu Nikki Haley pobijedio je u državi u kojoj je imala najbolje izglede protiv njega.<br /><br /></p> <p>Associated Press i televizijske mreže proglasili su Trumpovu pobjedu nedugo nakon zatvaranja birali&scaron;ta, na temelju prvih rezultata i izlaznih anketa birača. Iako su dosad glasale samo dvije države, Trumpova pobjeda na predizborima naglasila je njegovu dominaciju u stranci.<br /><br /></p> <p>Kako javlja BBC, prebrojano je oko 70% glasova, a Trump vodi za oko 10% ispred Nikki Haley. Biv&scaron;i predsjednik ima 54.4% glasova, a Nikki Haley je na 43.6%.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Je li samo pitanje vremena kada će se Nikki Haley povući i predati republikansku "krunu" Trumpu?&nbsp;Haley je u svom govoru u New Hampshireu nakon progla&scaron;enja projekcija po kojima pobjeđuje Trump inzistirala na tome da planira nastaviti - opisujući sebe kao "borca".<br /><br /></p> <p>Jasno je da je njezin posljednji govor u New Hampshireu osmi&scaron;ljen kako bi poslala poruku da ne odustaje, navodi BBC u analizi predizbora u New Hampshireu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>No, iza zatvorenih vrata njezin će tim i njezini donatori mahnito odlučivati isplati li se nastaviti ovu kampanju. Ako Haley nije mogla poraziti Trumpa u New Hampshireu, sa svim umjerenim republikancima i neovisnim biračima, kako može očekivati da će bolje proći na konzervativnijem teritoriju?<br /><br /></p> <p>Provela je veliku većinu svog vremena u Iowi i New Hampshireu te potro&scaron;ila desetke milijuna dolara, ali nije uspjela. Konzervativni birači će joj u narednim državama samo otežati stvari.<br /><br /></p> <p>Bilo bi posebno neugodno za Haley ako bude poražena u svojoj matičnoj državi Južnoj Karolini na sljedećim važnim izborima 24. veljače.<br /><br /></p> <p>Te&scaron;ko bi se oporavila od gubitka na mjestu gdje je nekoć bila guvernerka. Kako bi za&scaron;titila svoje buduće političke ambicije, Haley bi se mogla povući iz ove utrke prije nego &scaron;to se suoči s biračima iz te države.<br /><br /></p> <div class="content-text"> <p>Predsjednik Joe Biden rekao je da je jasno da će Donald Trump biti republikanski kandidat 2024.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Sada je jasno da će Donald Trump biti republikanski kandidat. A moja poruka zemlji je da ulozi ne mogu biti veći. Na&scaron;a demokracija. Osobne slobode - od prava na izbor do prava glasa. Na&scaron;e gospodarstvo - koje je doživjelo najsnažniji oporavak od covida-19 u svijetu. Sve to je na kocki", rekao je Biden u priopćenju za javnost.<br /><br /></p> <p>Uputio je poziv nezavisnim kandidatima i republikancima "koji dijele predanost temeljnim vrijednostima nacije - demokraciji, osobnim slobodama, gospodarstvu koje svima daje po&scaron;tenu priliku" da mu se pridruže.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-09-donald_trump.jpgMinistrica Daniela Perić: Svi smo u šoku, ali i sretni jer nitko nije nastradaohttp://grude.com/clanak/?i=386811386811Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jan 2024 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-23-daniela-peric-jabukatv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Franjevci su na korištenje otvorili grijane prostorije koje se nalaze preko puta zgrade škole na ulazu u veliku dvoranu Franjevačkog samostana.<p>Učenici Gimnazije fra Dominika Mandića i Srednje strukovne &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg na nastavu će ići u Drugu i Prvu osnovnu &scaron;kolu u &Scaron;irokom Brijegu nakon &scaron;to je unutra&scaron;njost zgrade značajno o&scaron;tećena u požaru koji je buknuo u ponedjeljak navečer.<br /><br /><br />Potvrdila je tu informaciju za <a href="https://www.jabuka.tv" target="_blank">Jabuka.tv</a> ministrica obrazovanja, znanosti kulture i sporta ŽZH Daniela Perić koja se kratko osvrnula na požar koji je zahvatio jedan od simbola &Scaron;irokog Brijega koji je već bio dotrajao.<br /><br /></p> <p>''Mi smo svi u &scaron;oku zbog ove nastale situacije, ali smo sretni jer nitko nije nastradao, učenici su na vrijeme evakuirani, kao i nastavno osoblje, i to je najbitnije. &Scaron;tete ima, sanirat će se, vidjet ćemo &scaron;to možemo učiniti.<br /><br /><br /></p> <p>U Gimnaziju treba ulagati, to smo zaključili i prije ovog događaja, nadamo se sada da ćemo ubrzati sve to. &Scaron;to se tiče nastave, ona neće trpjeti, ona će se organizirati u Drugoj i Prvoj osnovnoj &scaron;koli, tako da učenici neće biti zanemareni. Nadamo se da će se sve odvijati kako treba i da neće biti nikakvih novih &scaron;teta, te da će sve proći u najboljem redu'', kazala&nbsp; je ministrica Perić.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, sinoć je&nbsp;ravnateljica Gimnazije fra Dominika Mandića Ana Skoko potvrdila je za Jabuka.tv kako nastave neće biti u utorak, 23. siječnja, a vi&scaron;e informacija o nastavi bit će poznato naknadno.<br /><br /><br />Požar na zgradi Gimnazije fra Dominika Mandića i Srednje strukovne &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg izbio je u ponedjeljak u 18:30 sati.&nbsp;<br /><br /><br />U&nbsp;nastojanju da sačuvaju vrijedne dokumente, djelatnici &scaron;kole, profesori, domari, volonteri i učenici iznijeli su dnevnike i svu ostalu arhivu.&nbsp;<br /><br /><br />Požar je izbio u potkrovlju zgrade te se vatra probila na krov, dok se dio stropa uru&scaron;io u hodnik na zadnjem katu Gimnazije. <br /><br /><br />Vatrogascima koji su se satima borili s požarom na &scaron;irokobrije&scaron;koj Gimnaziji pomoć pružaju franjevci te Crveni križ &Scaron;iroki Brijeg.<br /><br /><br />Naime, franjevci su na kori&scaron;tenje otvorili grijane prostorije koje se nalaze preko puta zgrade &scaron;kole na ulazu u veliku dvoranu Franjevačkog samostana, dok su djelatnici Crvenog križa donijeli hranu i piće, kako bi se vatrogasci, ali i svi ostale službe i dobrovoljci koji pomažu u ga&scaron;enju požara mogli okrijepiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-23-daniela-peric-jabukatv.jpgVlada FBiH usvojila proračun viši za pola milijarde KM nego lanihttp://grude.com/clanak/?i=386810386810Grude.com - klik u svijetTue, 23 Jan 2024 08:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-03-vladafbih-2023.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na sjednici usvojila Prijedlog proračuna za tekuću godinu.<p>Usvojeni proračun&nbsp;je značajno veći u odnosu na pro&scaron;lu godinu, s ukupnim iznosom od 7.474.800.209 KM, &scaron;to predstavlja povećanje od gotovo pola milijarde KM.<br /><br /></p> <p>Usvojeni proračun sada treba biti proslijeđen Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, koji bi ga trebao potvrditi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-03-vladafbih-2023.jpg31. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenicahttp://grude.com/clanak/?i=386795386795Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2024 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-22-operacija_maslenica-borba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan, prije 31 godinu, počela je Maslenica - prva velika oslobodilačka operacija Hrvatske vojske i policije, koja je bila prekretnica u Domovinskom ratu.<p>U samo 72 sata oslobođeno je gotovo stotinu četvornih kilometara okupiranog teritorija i ostvareni su uvjeti za ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske.<br /><br /><br />Obilježavanje je počelo budnicom na gradskim ulicama na Poluotoku te odavanjem počasti poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima kod Glavnoga križa na gradskome groblju.<br /><br /><br />- U operaciji je život izgubilo 127 branitelja. Njima u spomen ali i u sjećanje na sve poginule i nestale branitelje u Domovinskom ratu kod Sredi&scaron;njeg križa bit će položeni vijenci i upaljene svijeće, kazala je novinarka Kristina Tartaro. <br /><br /><br /></p> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Mimohod pripadnika Oružanih snaga RH i MUP-a s ratnim zastavama proći će Jazinama, Obalom kneza Branimira, Mostom, Narodnim trgom i &Scaron;irokom ulicom, a sveta misa za domovinu služit će se u crkvi sv. &Scaron;imuna.<br /><br /><br />Odavanje počasti nastavit će se kod Spomen-obilježja 3. gardijske brigade "Kune" u Ka&scaron;iću, 4. gardijske brigade "Pauci" kod Zelenog hrasta u Islamu Latinskom te za sve poginule hrvatske branitelje u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenici kod za&scaron;titnog pojasa DC 8 uz odmori&scaron;te sjeverne strane Masleničkog mosta.<br /><br /><br />U atriju Providurove palače, gdje će biti postavljena izložba plakata i fotografija ratnih postrojba, klapa HRM-a Sv. Juraj i policijska klapa Sv. Mihovil održat će koncert.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> </div> <p>&nbsp;</p> <h2><strong>Čestitka ministra obrane Ivana Anu&scaron;ića</strong></h2> <p>Ministar obrane uputio je čestitku u povodu 31. godi&scaron;njice VRO Maslenica i kazao da je ta akcija "taktički bila posebno zahtjevna jer je trebalo svladati i dijelove Velebita, a tko se ikad susreo s tim gordim divom zna da je zimi posebno surov".<br /><br />"Danas se prisjećamo i svih hrvatskih branitelja koji kraj Domovinskog rata i stvaranje slobodne i samostalne Hrvatske, nažalost, nisu dočekali živi. Nikad ih nećemo zaboraviti.<br /><br />Motivacija onih koji brane svoju Domovinu uvijek je snažnija od onih koji je žele pokoriti, zato smo tih ratnih godina uspjeli pobijediti brojčano nadmoćnijeg okupatora. Danas gradimo moderne i moćne Oružane snage, dio smo NATO saveza, imamo prava i obaveze.<br /><br />Uz modernizaciju Hrvatske vojske, Vlada RH i Ministarstvo obrane istovremeno brinu o svakom vojniku, dočasniku i časniku. Glavni je cilj pobolj&scaron;ati njihova materijalna prava i osigurati bolji životni standard. Biti vojnik nije posao, to je poziv.<br /><br />Obljetnice poput Maslenice uvijek nas iznova podsjete da sloboda nema cijenu i da se Hrvatska stvarala u te&scaron;kim bitkama Domovinskog rata zahvaljujući braniteljima koji nisu posustali ni u najtežim ratnim etapama.<br /><br />Zato vam od srca čestitam trideset i prvu obljetnicu vojno-redarstvene operacije Maslenica i neka nas sve čuva dragi Bog", navodi se među ostalim u čestitki ministra<strong> Ivana Anu&scaron;ića.&nbsp; <br /></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-22-operacija_maslenica-borba.jpgOvo su obaveze: Već godinama kupac nije dobio kaznu zbog fiskalnog računahttp://grude.com/clanak/?i=386794386794Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2024 09:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-02-11-fiskalna-kasa-ugostiteljstvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupci na području Federacije BiH koji ne uzmu račun te ga ne sačuvaju dok se nalaze u krugu objekta u kojem su obavili kupnju mogu biti kažnjeni novčanom kaznom.<p>Ipak, prema podacima Porezne uprave FBiH, u posljednje četiri godine nije zabilježen takav slučaj.<br /><br /><br />Ipak, prema podacima Porezne uprave FBiH, u posljednje četiri godine nije zabilježen takav slučaj.<br /><br /></p> <h2><strong>&Scaron;to je dužnost kupca</strong></h2> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, federalnim Zakonom o fiskalnim sustavima (članak 58.) propisano je kako će se novčanom kaznom u iznosu od 50 KM kazniti za prekr&scaron;aj klijent ako ne uzme i ne sačuva fiskalni račun, reklamirani račun, pisani fiskalni račun i pisani reklamirani račun u krugu od 20 metara po napu&scaron;tanju prodajnog mjesta i ne pokaže ga ovla&scaron;tenoj osobi koja obavlja poslove kontrole na njezin usmeni zahtjev. Navodi <a href="http://www.vecernji.ba" rel="noopener" target="_blank"><strong>Večernji list BiH</strong></a>.<br /><br /></p> <div id="ads_rectangle_inner_text_1">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Porezne uprave Tuzlanske županije istaknuli su nedavno kako u prethodnom razdoblju nije bila praksa da se sankcionira kupce te je prekr&scaron;ajni postupak vođen samo protiv prodavača, odnosno subjekta nadzora koji ne izdaje propisani fiskalni račun za prodanu robu, odnosno za izvr&scaron;enu uslugu. Kako navode iz Porezne uprave Federacije BiH na osnovi dostavljenih informacija županijskih poreznih ureda u vezi s predmetnim pitanjem, utvrđeno je da neposjedovanje naloga na kojem bi bili ispisani podaci građanina koji se kontrolira, kao i nemogućnost zaustavljanja i legitimiranja osobe bez prisutnosti policije predstavljaju otežavajuću okolnost s kojom se susreću inspektori Porezne uprave Federacije BiH i to je jedan od razloga za&scaron;to se ne vr&scaron;e ove kontrole po osnovi članka 58. Zakona o fiskalnim sustavima. - U svakom slučaju, inspektori Porezne uprave Federacije BiH na određeni način nemaju izravne ovlasti vr&scaron;iti kontrolu, odnosno zaustavljati osobe ispred određenog prodajnog objekta bez spomenutog naloga za inspekcijski nadzor.<br /><br /><br /></p> <p>Također napominjemo da je ovla&scaron;tena osoba iz članka 56. Zakona o fiskalnim sustavima koja za navedene prekr&scaron;aje klijentu izdaje prekr&scaron;ajni nalog ovla&scaron;tena osoba iz Porezne uprave Federacije BiH, dok je člankom 57. propisano da prekr&scaron;ajni postupak zbog prekr&scaron;aja iz ovog zakona može pokrenuti Federalna uprava za inspekcijske poslove i županijske uprave za inspekcijske poslove u okviru nadležnosti dane ovim zakonom - istaknuli su iz Porezne uprave FBiH u odgovoru na pitanje koje je na jednoj od proteklih sjednica Zastupničkog doma FBiH postavio zastupnik Admir Čavalić, a tiče se broja izrečenih kazni kupcima za neposjedovanje fiskalnog računa.<br /><br /></p> <p>Ipak, prekr&scaron;ajni nalozi po ovom zakonu se izdaju, a iznos plaćenih kazni broji u milijunima. Kako su objasnili iz Porezne uprave FBiH, ta institucija, iako ne vr&scaron;i spomenute kontrole, redovito vr&scaron;i inspekcijske nadzore poreznih obveznika, odnosno poslovnih subjekata koji su, prema članku 4. Zakona o fiskalnim sustavima (Službene novine Federacije BiH, broj. 81/09) obveznici evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja, određenih nalogom za inspekcijski nadzor. Prema tome, kontroliranim poreznim obveznicima koji prekr&scaron;e odredbe ovog zakona izdaju se prekr&scaron;ajni nalozi u skladu s njegovim kaznenim odredbama, a najče&scaron;će po odredbama članaka od 52. do 55. Zakona o fiskalnim sustavima.<br /><br /></p> <h2><strong>Prekr&scaron;ajni nalozi</strong></h2> <p>- U razdoblju od 2020. do 28. studenoga pro&scaron;le godine, točnije od dana povlačenja izvje&scaron;ća, u službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH evidentirano je 6839 prekr&scaron;ajnih naloga koji za pravnu osnovu imaju Zakon o fiskalnim sustavima. Međutim, napominjemo da je u velikom broju slučajeva izdanih naloga za plaćanje riječ o kombinaciji vi&scaron;e zakona na jednom prekr&scaron;ajnom nalogu te je ukupno izrečena novčana kazna navedenih 6839 naloga za učinjeni prekr&scaron;aj po ovoj i drugim osnovama evidentirana u iznosu od 17,435.169 KM - zaključili su iz Porezne uprave Federacije BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-02-11-fiskalna-kasa-ugostiteljstvo.jpgPobuna u migrantskom kampu u BiH: Jedan je smrtno stradaohttp://grude.com/clanak/?i=386793386793Grude.com - klik u svijetMon, 22 Jan 2024 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-03-migrantski-bihac-prosvjed21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Razlog pobune još nije poznat..<p>Jedan migrant smrtno je stradao uslijed nereda u migrantskom centru Lipa u Bihaću, a jedan je prebačen u Županijsku bolnicu i prema sada&scaron;njim informacijama, riječ je o težim tjelesnim ozlijedama.<br /><br /></p> <p>Na teren su iza&scaron;le brojne nadležne službe uključujući i pripadnike specijalne i državne policije.<br /><br /></p> <p>Razlog pobune jo&scaron; nije poznat. Vi&scaron;e informacija, kako pi&scaron;e <a href="https://federalna.ba/pobuna-u-kampu-lipa-jedan-migrant-smrtno-stradao-rquwd" target="_blank">Federalna</a>, bit će poznato uskoro.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-03-migrantski-bihac-prosvjed21.jpgZatresla se BiH! Podrhtavanje se osjetilo čak u 4 državehttp://grude.com/clanak/?i=386788386788Grude.com - klik u svijetSun, 21 Jan 2024 19:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-14-potres_20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potres je večeras pogodio Bosnu i Hercegovinu, objavio je Euromediteranski seizmološki centar (EMSC).<p><br />Prema podacima EMSC-a, podrhtavanje tla zabilježeno je oko 18:20 sati s epicentrom kod Tuzle.<br /><br /></p> <p>Nema jo&scaron; detaljnijih podataka o zemljotresu, te jo&scaron; nije poznata kolika je bila njegova jačina.<br /><br /></p> <p>Sudeći po komentarima na stranici EMSC-a, zemljotres se najjače osjetio u Tuzli, a prema EMSC-u podrhtavanje tla se osim u BiH osjetilo i u Hrvatskoj, Srbiji, pa čak i u Mađarskoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-14-potres_20.jpgNa Blidinju 15cm novog snijegahttp://grude.com/clanak/?i=386782386782Grude.com - klik u svijetSat, 20 Jan 2024 23:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-20-blidinje-1-24.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upozorenje na ugažen snijeg i poledicu!<p>Nakon ki&scaron;e stiglo nam je najavljeno naglo zahlađenje i snijeg. Pu&scaron;e jaka bura, snijega ima oko 15cm, trenutna temperatura zraka -6&deg;C . Iz autoklubova upozoravaju na ugažen snijeg i poledicu na dionici Jablanica-Blidinje-Posu&scaron;je. Savjetuju maksimalno opreznu vožnju i da se na put ne kreće bez zimske opreme.<br /><br /></p> <p>Iz federalnog hidrometeorlolo&scaron;kog zavoda najavljuju u drugom dijelu dana &scaron;irom zemlje postupno smanjenje oblačnosti. U Hercegovini i jugozapadu Bosne jaka bura. Najvi&scaron;a dnevna temperatura zraka uglavnom između -2 i 3, na jugu do 8 stupnjeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Kamere uživo pratite na linku <a href="https://www.blidinje.net/live/" target="_blank"><strong>OVDJE</strong></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-20-blidinje-1-24.jpgOd veljače u BiH skuplji dimovihttp://grude.com/clanak/?i=386778386778Grude.com - klik u svijetSat, 20 Jan 2024 15:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-58bee24e-ba18-41df-8706-39240a0a0a64-pusci-718x446.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve cigarete "Tvornice duhana Rovinj" namijenjene tržištu BiH od 19. veljače poskupljuju za dvadeset pfeninga. <p>Naime, Uprava TDR u petak je donijela odluku o povećanju maloprodajnih cijena cigareta i o tome obavijestila Upravu za neizravno oporezivanje BiH (UNO). Glasnogovornik UNO BiH Ratko Kovačević potvrdio je za portal Capital da su dobili odluku TDR-a o povećanju maloprodajnih cijena njihovih proizvoda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sva lica koja se bave prometom cigareta u BiH moraju prije početka primjene novih maloprodajnih cijena popisati zalihe i na njih obračunati akcizu u skladu s maloprodajnim cijenama'', rekao je Kovačević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naveo je kako se po paklici cigareta plaća proporcionalna akciza u iznosu od 42 posto maloprodajne cijene i fiksna akciza od 1,65 KM po paklici i pripadajući PDV. Kovačević ističe da se u BiH nije dizala akciza za cigarete u 2024. godini, te da je povećanje cijena rezultat poslovne politike TDR-a i lančanog poskupljenja raznih drugih vrsta roba i usluga u procesu proizvodnje cigareta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ono &scaron;to je s aspekta na&scaron;ih propisa važno je to da u tu novu maloprodajnu cijenu cigareta budu precizno obračunate važeće akcize po paklici cigareta, a to je proporcionalna u iznosu od 42 posto maloprodajne cijene cigareta i fiksna u iznosu od 1,65 KM po paklici. Naravno na sve to se obračunava i 17% PDV-a, jer akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-'', kaže Kovačević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će od 19. veljače skuplje biti sljedeće cigarete: Filter 160, Dunhill, Lucky Strike, Rothmans, Eva Slims, Diva i Drina.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-58bee24e-ba18-41df-8706-39240a0a0a64-pusci-718x446.jpgNJEMAČKA PROMIJENILA ZAKON O DRŽAVLJANSTVU: Evo tko sve sad ima pravo na njemačku putovnicu i dvojno državljanstvohttp://grude.com/clanak/?i=386767386767Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jan 2024 17:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-10-18-njemacka-810x506.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački Bundestag usvojio je promjene zakona o državljanstvu. Evo tko sada ima pravo na njemačku putovnicu i nakon koliko vremena.<p>Bundestag je u petak usvojio reformu zakona o državljanstvu. Prijedlog zakona vladajuće &ldquo;Semafor koalicije&rdquo; želi omogućiti naturalizaciju nakon samo pet godina umjesto osam. U budućnosti bi načelno trebalo biti moguće i dvojno državljanstvo. Na&nbsp; glasovanju u Bundestagu, od 639 glasova, 382 su bila za, 234 protiv, a 23 su bila suzdržana.<br /><br /></p> <p>U glasovanju u drugom čitanju članovi SPD-a, Zelenih i FDP-a prethodno su glasali za promjene zakona, a CDU/CSU i AfD protiv njih, navode njemački mediji, prenosi <strong>Fenix Magazin</strong>.<br /><br /></p> <p><strong>Promjene se odnose i na dvojno državljanstvo</strong></p> <p>Uz posebna integracijska postignuća, naturalizacija je također moguća nakon samo tri godine &ndash; to može biti moguće nakon posebno dobrog uspjeha u &scaron;koli ili na poslu ili građanski angažman.<br /><br /></p> <p>Djeca stranih roditelja ubuduće će po rođenju dobivati ​​njemačko državljanstvo, ako je jedan roditelj legalno živio u Njemačkoj pet godina &ndash; prije je to bio slučaj tek nakon osam godina.<br /><br /></p> <p>Osim toga, ljudi koji dobiju njemačko državljanstvo mogu zadržati svoje prethodno državljanstvo u budućnosti. To je već bio slučaj, primjerice za građane drugih zemalja EU.<br /><br /></p> <p><strong>Throm: Potrebni su oprez i sigurnost</strong></p> <p>Mnogima se ne sviđa doneseni zakon. &ldquo;To je zakon s najdalekosežnijim negativnim posljedicama u ovom izbornom razdoblju&rdquo;, rekao je političar CDU-a Alexander Throm. To bi uvelike smanjilo zahtjeve za naturalizaciju. Naturalizacija nakon tri ili pet godina je &ldquo;prebrza&rdquo;, naglasio je Throm.<br /><br /></p> <p>Throm smatra da je gre&scaron;ka &scaron;to bi u budućnosti trebalo omogućiti i dvojno državljanstvo: potrebni su oprez i sigurnost ističe.<br /><br /></p> <p>Zastupnica Zelenih Shahina Gambir, međutim, branila je reformu kao &ldquo;znak priznanja za ljude koji su godinama bili dio Njemačke&rdquo;. Svatko tko je dio dru&scaron;tva mora imati mogućnost birati i biti biran, sa svim pripadajućim pravima i obvezama. &Scaron;to se tiče planiranih ranijih naturalizacija, Gambir je izjavila: &ldquo;Oni koji ispunjavaju uvjete ne bi trebali čekati duže nego &scaron;to je potrebno.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-10-18-njemacka-810x506.jpgSAMO U BIH: General bojnik saznao vijest o umirovljenju sa web portala!http://grude.com/clanak/?i=386764386764Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jan 2024 14:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-19-general-bojnik-marko-stojcic1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imenovanje novog generalskog zbora u Oružanim snagama BiH u proteklom razdoblju glavna je tema u Oružanim snagama BiH.<p>''Ovo je novi udarac upućen hrvatskome narodu'', rekao nam je zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić.<br /><br /><br />Ministarstvo obrane BiH poslalo je prijedlog generala Predsjedni&scaron;tvu BiH, a samo nisu u potpunosti imenovani generali iz reda hrvatskoga naroda.<br /><br /><br />Kom&scaron;ićevi ''vojni analitičari'' su stava da imenovanje generala nije političko pitanje i da trebaju biti imenovani najsposobniji a ne najpodobniji, &scaron;to se u konačnici i slažemo, navodi Galić.<br /><br /><br />Postavlja se pitanje za&scaron;to je član Predsjedni&scaron;tva BiH Željko Kom&scaron;ić, postavio svog kandidata za generala, koji nije usugla&scaron;en kao prijedlog Ministarstva obrane BiH koje jedino ima uvid u časničke rang liste čime je u konačnosti prekr&scaron;en niz zakonskih i podzakonskih akata.<br /><br /><br />''Predsjedni&scaron;tvo BiH ima pravo odbiti postupiti po dostavljenom prijedlogu, ali je tada dužno zatražiti novi prijedlog kandidata od strane Ministra obrane jer Predsjedni&scaron;tvo nema ovlasti&nbsp; vr&scaron;iti izmjene u postupku postavljenja generala bez novog prijedloga Ministra obrane koji je jedini organ koji ima uvid u časničke rang liste.<br /><br /><br />Prijedlog dostavljenih imena iz Ministarstva obrane BiH prema Predsjedni&scaron;tvu BiH nije uzet u razmatranje nego je protuzakonito na mjesto generala postavljen Kom&scaron;ićev kandidat koji nije nikako dostavljen u prijedlogu Ministarstva obrane'', ponovno ističe Galić.<br /><br /><br />Željko Kom&scaron;ić je u svojstvu predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine nezakonito imenovao, smijenio i umirovio generale u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskoga naroda.<br /><br /><br />Kao Predsjedatelj predsjedni&scaron;tva, Kom&scaron;ić je izvr&scaron;io umirovljenje<strong> general bojnika Marka Stojčića</strong> sa dužnosti Zapovjednika zapovjedni&scaron;tva za potporu OS BiH bez prijedloga Ministra obrane BiH čime je prekr&scaron;en članak 15. i članak 30. stavak (1) Zakona o obrani BiH, i članak 48. stavak (2) Zakona o službi u OS BiH.<br /><br /><br />Odluka o imenovanju novih generala dostavljena je Parlamentarnoj skup&scaron;tini Bosne i Hercegovine, ali nije potvrđena te samim time ne može niti stupiti na snagu dok je ne potvrdi zakonodavni organ, smatra Galić.<br /><br /><br />Naru&scaron;avanjem i nepo&scaron;tivanjem Zakona o obrani BiH naru&scaron;en je integritet Oružanih snaga BiH i Ministarstva obrane BiH te kontinuitet dosada&scaron;nje prakse utemeljen na zakonskim procedurama, a gdje je ujedno naru&scaron;ena i operativnost funkcioniranja OS BiH.<br /><br /><br />Temeljem prethodno navedenoga, postavlja se pitanje je li ovim činom od strane predsjedatelja Predsjedni&scaron;tva Bosne i Hercegovine, Željka Kom&scaron;ića, stavljen izvan pravne snage Zakon o obrani BiH i Zakon o službi u OS BiH.<br /><br /><br />Je li na snazi potpuno bezvla&scaron;će nepo&scaron;tivanjem lex specialis zakona u Ministarstvu obrane BiH i Oružanim snagama BiH s obzirom na kr&scaron;enje niza zakonskih odredbi, koje podliježu kaznenoj odgovornosti.<br /><br /><br />Dodatni apsurd je to &scaron;to je general bojnik Marko Stojčić saznao vijest o svom umirovljenju sa web portala &scaron;to dovoljno govori o bahatosti i samovolji pojedinaca unutar Predsjedni&scaron;tva BiH, dodaje Slaven Galić.<br /><br /><br />Željko Kom&scaron;ić je očito u svoje ruke uzeo i izvr&scaron;nu i zakonodavnu vlast, preostala mu je jo&scaron; sudska kako bi ih upotpunio i izvr&scaron;io udar na sami Ustav BiH, na kraju je dodao Galić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-19-general-bojnik-marko-stojcic1.jpgVIDEO: Naš čitatelj Bljuza javio se iz mjesta gdje se Jelenko snimao, ne može se ni naprijed ni nazad od obilnog snijegahttp://grude.com/clanak/?i=386762386762Grude.com - klik u svijetFri, 19 Jan 2024 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=24-01-19-24-vratnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Snijeg je već napadao u dijelovima Hrvatske, sjever zemlje već je kvalitetno zatrpan. <p>&nbsp;</p> <p>Snijega ima u Hrvatskom zagorju, Međimurju, dijelovima Zagreba i okolici, Velikoj Gorici... U gorju ga se očekuje do pola metra.<br /><br /><br />Na&scaron; čitatelj Ivan Milo&scaron; Bljuza,&nbsp;javio nam se s prijevoja Vratnik. Popularni Gruđanin je s kamionom zastao u snijegu, a tu je i niz drugih auta i kamiona po&scaron;to je put potpuno neprohodan zbog obilnog snijega.</p> <p><br />Iako mu sigurno nije daleko u snijegu, daleko od kuće, popularni Bljuza nas je uspio obradovati svojom poruke, te &scaron;alje pozdrave svim čitateljima portala Grude.com iz mjesta gdje se Jelenko snimao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="Snijeg na prijevoju Vratnik - Ivan Milo&scaron; Bljuza" src="https://www.youtube.com/embed/4U5s9ji86hI" frameborder="0" width="422" height="751"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/24-01-19-24-vratnik.jpg