Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Adventska književna večer DHK HBhttp://grude.com/clanak/?i=376345376345Grude.com - klik u svijetSun, 10 Dec 2023 13:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-10-mh-3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnja manifestacija upriličena je 8. prosinca 2023.<p>Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne priredilo je svoju već tradicionalnu "Adventsku književnu večer" na kojoj članovi Dru&scaron;tva i gosti čitaju poeziju nadahnutu do&scaron;a&scaron;ćem i Božićem. <br /><br /><br />Svoje stihove kazivali su: Dubravka Bandić, Marela Jerkić-Jakovljević, Snježana Lovrić, Srećko Marijanović, Zdravka Mila Marijanović, Zdravko Nikić, Pero Pavlović, Ivo Raguž, Ivan Sivrić, Miljenko Stojić, Mara Cica &Scaron;akotić, Angelina &Scaron;uta, Ante Tomić i Ivan Vrljić. <br /><br /><br />Stihove Zdenke Čavić, pročitao je Ivan Baković. Ovogodi&scaron;nja manifestacija upriličena je 8. prosinca 2023. u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.<br /><br /><br />Predsjednik DHK HB Ivan Baković na početku večeri izvijestio je o projektima koje je DHK HB realiziralo u protekloj godini (književne manifestacije, tribine, promocije, gostovanja, književne nagrade...) i o nakladi Dru&scaron;tva (&scaron;est objavljenih knjiga i dva dvobroja časopisa Osvit). <br /><br /><br />Spomenuo je i članove Dru&scaron;tva preminule od pro&scaron;logodi&scaron;nje Adventske književne večeri: Marka Bo&scaron;kovića, Fabijana Lovrića, Ivana Kordića, Žarka Marijanovića, Mile Vla&scaron;ić-Gvozdić, Vere Primorac, Mirka Marjanovića, Slavka Vranjkovića i s. Anke Petričević, i izvijestio o tom da su u članstvo primljeni: Ante Brajko, Dragica Križanac, Tomislav Domović, Goran Gatalica, Hrvoje Barbir, Zdenka Mila Marjanović, Lajčo Peru&scaron;ić, Ljerka Lukić, Milena Jukić-Bandić, Mario Raguž, Ivan Babić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-10-mh-3.jpgFra Josip Vlašić: Drugu svijeću adventa zapali u svojim odnosima koji nisu dobrihttp://grude.com/clanak/?i=376338376338Grude.com - klik u svijetSun, 10 Dec 2023 09:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-10-fra-josip-vlasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao što svjetlo pobjeđuje tamu i toplina otapa led, tako će biti i s tvojim odnosima, iako ćeš možda trebati dugo čekati.<p><br />Drugu svijeću adventa<br />zapali u svojim odnosima.<br />Oni su potrebni svjetla.<br /><br /></p> <p>Oni dobri odnosi &ndash;<br />da budu jo&scaron; bolji,<br />jo&scaron; či&scaron;ći,<br />jo&scaron; svetiji,<br />jo&scaron; čvr&scaron;ći.<br /><br /></p> <p>Svjetlo adventa potrebno je<br />i odnosima koji nisu dobri.<br />Možda jo&scaron; vi&scaron;e nego onim dobrima?!<br />I oni trebaju biti obasjani.<br />I oni mogu biti preobraženi.<br />U njima zapali drugu svijeću<br />i vrati im nadu.<br /><br /></p> <p>Kada sve učini&scaron;<br />i vidi&scaron; da promjena odnosa<br />nije samo u tvojoj moći,<br />i kada drugi možda zatvara srce<br />i ne želi i ne vjeruje u promjenu,<br />ti zapali svijeću.<br />To će značiti tvoju spremnost za čekanje.<br />To će značiti i tvoju ljubav,<br />ali i tvoje povjerenje u čovjeka.<br /><br /></p> <p>Kao &scaron;to svjetlo pobjeđuje tamu<br />i toplina otapa led,<br />tako će biti i s tvojim odnosima,<br />iako će&scaron; možda trebati dugo čekati.<br />Ba&scaron; zato drugu svijeću adventa<br />zapali u odnosima koji su ovijeni tamom<br />i okovani ledom.<br />Ona neka strpljivo u njima gori i izgara,<br />neka ih rasvjetljava i otapa.<br /><br /></p> <p>Pažljivo i blago,<br />onako kako On u na&scaron; život ulazi,<br />prinesi svjetlo druge adventske svijeće<br />u sve svoje odnose<br />i moli Kralja koji je blizu<br />da te pouči kako trsku napuknutu ne slomiti<br />i ne ugasiti stijenj &scaron;to tek tinja.<br /><br /></p> <p>Nadaj se.<br />Voli.<br />Oprosti<br />Vjeruj.<br />To uvijek može&scaron;.<br />I to je sasvim dovoljno.<br />To je druga svijeća tvoga adventa.<br />Neka gori u tvojim odnosima.<br />Zapali je!<br /><br /></p> <p><em><strong>fra Josip Vla&scaron;ić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-10-fra-josip-vlasic.jpgNAJAVA: Tradicionalni božićni koncert ''Gradu s ljubavlju''http://grude.com/clanak/?i=376303376303Grude.com - klik u svijetThu, 07 Dec 2023 08:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-07-gradusljubavlju-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulaz je kao i svake godine besplatan.<p>I ove godine, 31. godinu zaredom Hrvatsko kulturno umjetničko dru&scaron;tvo &bdquo;Sv. Ante &ndash; Cim&ldquo; iz Mostara organizira svoj tradicionalni božićni koncert &bdquo;Gradu s ljubavlju&ldquo;, u subotu, 9. prosinca 2023. godine u 19:00 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.<br /><br /><br />Ulaz je kao i svake godine besplatan.<br /><br /><br />Dođite, i zajedno s na&scaron;im prijateljima članovima Folklornog ansambla &bdquo;Matija Gubec&ldquo; iz Karlovca i članovima Mandolinskog orkestra Brodosplit iz Splita, osjetite ljepotu plesa, pjesme, bogatstvo narodnih no&scaron;nji te raznolikost narodnog stvarala&scaron;tva.<br /><br /><br />Ove godine spremili smo vam brojna iznenađenja, nove koreografije i to sve u malo drukčijem programu nego ste to navikli gledati do sada.<br /><br /></p> <p>Radujemo se va&scaron;em dolasku. &ndash; naveli su iz <strong>HKUD &ndash;a &ldquo;Sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; Mostar</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-07-gradusljubavlju-plakat.jpgSveti Nikola, svim svojim vjernima daruj zahvalno srce... izmolite prelijepu molitvu omiljenom svecu djecehttp://grude.com/clanak/?i=376287376287Grude.com - klik u svijetWed, 06 Dec 2023 07:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-06-sveti-nikola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekoć orasi, bajami, smokve... danas čokoladica, nekoć zdravo, danas ukusno i preslatko, ali ne odveć zdravo. Međutim, nije svaki dan sveti Nikola, omiljeni svetac djece, one najmanje do one najveće, starije i od 100 godina.<p><br />Sveti Nikola činio je čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je za&scaron;titnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu stoga ga nazivamo za&scaron;titnikom djece.<br /><br /></p> <p>Izmolite na dana&scaron;nji dan molitvu ovom dragom svecu:<br /><br /></p> <p><strong>Molitva svetom Nikoli za djecu, mlade, pomorce i putnike<br /><br /></strong></p> <p>Bože, Oče na&scaron;, molimo te da po zagovoru sv. Nikole trajno čuva&scaron;, &scaron;titi&scaron; i pomaže&scaron; na&scaron;u djecu da odrastaju sigurni u ljubavi. Mlade ojačaj svojim duhom da odole lo&scaron;im izazovima i u radosti budu tvoji. Pomorce i putnike pomozi u oluji i svakoj opasnosti i daj da se živi, zdravi i sretni doma vrate. Svim tvojima vjernima daruj zahvalno srce. Po Kristu, Gospodinu na&scaron;emu. Amen!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-06-sveti-nikola.jpgSvijetlo dana uledali Susreti 17 - Godišnjak Matice hrvatske Grudehttp://grude.com/clanak/?i=376269376269Grude.com - klik u svijetTue, 05 Dec 2023 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-05-susreti_17_korica_page-0001.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Susreti 17 bit će predstavljeni u srijedu, 6. prosinca 2023. (na sv. Nikolu), u knjižnici Osnovne škole u Grudama, s početkom u 18 sati!<p>Iz tiska su iza&scaron;li Susreti br. 17, Godi&scaron;njak Matice hrvatske-Ogranak Grude za 2023. godinu. Na 360 stranica napisani su radovi mnogih suradnika u ovom 17. po redu grudskom Godi&scaron;njaku Matice hrvatske. Posebno želimo istaknuti učeničke radove na&scaron;ih &scaron;kolaraca iz osnovnih i Srednje &scaron;kole općine Grude.<br /><br /></p> <p>Grafički su Godi&scaron;njak uredile Andrijana Mlinarević-Cvetković i Edita Grubi&scaron;ić. Tiskan je u poduzeću Grafotisak iz Gruda.<br /><br /></p> <p>Uvodnik je napisala s. Bernardina Crnogorac, a radi se o domoljubnoj pjesmi za koju je sestra Bernardina dobila 1. nagradu u Kninu uoči proslave Oluje 2023. godine.<br /><br /></p> <p>U rubrici Književnost sljedeći su radovi: Odabrane pjesme Marije Bo&scaron;njak; Ljubav se trefila o svetoj Kati, autorice Ive Crnjac; Odabrane pjesme Marka Čuljka; Odabrane pjesme Marija Grizelja; Zrnce zemlje rvacke na dlanu đačeta - nedoučeta rad je fra Ante Marića; Moj bi did besidio napisao je Frano Mikulić Jukić, kao i Zavit svetom Vicenci; O Sabranim djelima Tina Ujevića &ndash; utopija ili ostvariva zadaća?, pisao je Zvonko Pandžić. Slijede Odabrane pjesme Filipa Pe&scaron;orde, Peje &Scaron;imića i Mirjane Vla&scaron;ić Mime.<br /><br /></p> <p>U rubrici Kultura radovi su: Likovna kolonija u Gorici &bdquo;Zvonko Bu&scaron;ić Taik - 32-godi&scaron;nji uznički san o slobodnoj domovini Hrvatskoj&ldquo;, autora Marija Bu&scaron;ića; Slavonsko-hercegovačko silo i gostovanje &Scaron;imićevih susreta u Osijeku 2023. rad je Srećka Tomasa, koji je napisao i rad o Trojici drinovačkih zmajeva.<br /><br /></p> <p>U rubrici Osvrti na publikacije sljedeći su radovi: Predstavljanje knjige &bdquo;Domosnovlje u verigama&ldquo;, napisala je Julienne Eden Bu&scaron;ić; Predstavljanje Monografije 100 godina HKUD-a Sloga Gorica (1923. &ndash; 2023.) potpisuje Mario Bu&scaron;ić; Susreti 16. &ndash; osvrt, prof. Anite Ćutuk; Vukovar &ndash; rana i ponos, dr. sc. fra Roberta Jolića; Čuvarkuća u ti&scaron;ini, uradak je Petra Majića; Osvrt na knjigu Uskrsla lica Vukovara 2022., rad je Anite Martinac; Susreti, rad je Marije Tomić i Domosnovlje u verigama potpisuje Đuro Vidmarović. U odlomku Povijest sljedeći su radovi: O sjećanju na zdravstvo u Općini Grude prije pedeset godina napisao je Tihomir Bu&scaron;ić; Hrvatske zemlje u doba francuske vladavine (1805.-1813.), rad je Zvonimira Glava&scaron;a; Franjevačko &scaron;kolstvo u Hercegovini, djelo je fra Roberta Jolića; Ledinački zapisi &ndash; Ilijin klanac, uradio je Mario Knezović. U rubrici Religija radovi su: Sveti Pavao i njegove poslanice, autorice Matee Glava&scaron;; Franjo i dječak, autora Marka Lasića; Umjetnost u službi produhovljenja čovjeka, autorice Paule Tomić, a Paula je napisala i rad Ljubav je jedino &scaron;to vrijedi; U Učeničkim poku&scaron;ajima nalaze se radovi: Približavanje proljeća &ndash; Martina Alerić; Približavanje proljeća &ndash; Filipa Bandić; Proljeće &ndash; Darija Eljuga; Suze &Scaron;irokog Brijega &ndash; Anđela Glava&scaron;; Proljeće &ndash; Doris Glava&scaron;; Približavanje proljeća &ndash; Katarina Glava&scaron;; Pozdrav proljeću &ndash; Barbara Iličić; Proljeće &ndash; Anica Majić; Proljetna ljubav &ndash; Bruna Majić; Približavanje proljeća &ndash; Iva Majstorović; Proljeće na vratima &ndash; Lucija Majstorović; Proljetni dan &ndash; Anđa Pandžić; Proljetna bajka &ndash; Ivana Pandžić; Proljeće &ndash; Ana Radalj; Proljeće &ndash; Dorotea Rogić; Proljeće &ndash; Lucija Tomas; Na&scaron;a pjesma &ndash; Ivana Bandić; Cvjetovi na vrhu brda &ndash; Mihaela Barić; Grude, misto moje &ndash; Mihaela Barić; Crkva svetog Mihovila Arkanđela-Drinovci &ndash; Ružica Majić; Ja imam kuću i dom &ndash; Petra Su&scaron;ac; Lijepa li si, domovino moja! &ndash; Petra Tomas; Tu su i nagrađeni radovi učenika Osnovne &scaron;kole fra Stipana Vrljića iz Sovića; Moj dom-moja domovina &ndash; Marija Bu&scaron;ić; Pismo djedu Božićnjaku &ndash; Iva Martić; Smiles from our souls &ndash; Marija Prlić; Žuti dan proljetni &ndash; Kaja Vla&scaron;ić; Komadić raja &ndash; Lovre Vla&scaron;ić; U mom je srcu Hrvatska &ndash; Mirko Vla&scaron;ić. U Zanimljivostima su radovi: Kre&scaron;o je živ ili slovo o Kre&scaron;i Mikuliću &ndash; &Scaron;koriću, rad je Milke Tice; Reunion grudskih maturanata iz '83., autora Ivana &Scaron;imića; Gusle moje sve manje poje, uradak je Mladena Vukovića. Tu je i Kronika Matice hrvatske-Ogranak Grude (2022. &ndash; 2023.) koju je napisao glavni urednik ovoga Godi&scaron;njaka Mario Bu&scaron;ić, i članak Srećka Mikulića pod naslovom: Europsko prvenstvo u boćanju.<br /><br /></p> <p>Susreti 17 bit će predstavljeni u srijedu, 6. prosinca 2023. (na sv. Nikolu), u knjižnici Osnovne &scaron;kole u Grudama, s početkom u 18 sati! Svi ste pozvani i dobro do&scaron;li!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-05-susreti_17_korica_page-0001.jpgSnima se film o zločinima nad Hrvatima katolicima u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=376233376233Grude.com - klik u svijetSun, 03 Dec 2023 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-03-konjic-snimanje-filma-baka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Film se trenutačno snima u Konjicu gdje se dokumentiraju zločini nad Hrvatima ovog sjevernog dijela Hercegovine, uključujući i zločin u Trusini te poslijeratno trostruko ubojstvo obitelji Anđelić.<p><br />Brojna strati&scaron;ta Hrvata katolika u BiH koji su te&scaron;ko stradali i u proteklom Domovinskom ratu te doživjev&scaron;i brojne zločine i progon sa svojih ognji&scaron;ta bit će otrgnuta zaboravu i kroz dokumentarni film koji se trenutačno snima.<br /><br /></p> <p>Iza projekta naziva "Nanovo rođeni" na čijem je čelu Matija Ricov stoji Hrvatski žrtvoslov.<br /><br /></p> <p>Film se trenutačno snima u Konjicu gdje se dokumentiraju zločini nad Hrvatima ovog sjevernog dijela Hercegovine, uključujući i zločin u Trusini te poslijeratno trostruko ubojstvo obitelji Anđelić u Kostajnici motivirano nacionalnom i vjerskom mržnjom, javlja Artinfo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-03-konjic-snimanje-filma-baka.jpgPrva adventska nedjelja: Ovo je 10 zanimljivosti o došašću, predbožićnom vremenuhttp://grude.com/clanak/?i=376228376228Grude.com - klik u svijetSun, 03 Dec 2023 09:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-16-015_advent_svijetlo1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vrijeme došašća često se čuje usklik: Maranatha! Ova aramejska riječ zapravo je bio uobičajeni pozdrav prvih kršćana, a nalazimo ga na kraju Pavlove Poslanice Korinćanima. <p><br />Danas palimo prvu adventsku svijeću, &scaron;to znači da ulazimo u vrijeme do&scaron;a&scaron;ća. Ali, znate li &scaron;to ovo razdoblje uopće označava? Ovo je deset zanimljivosti o do&scaron;a&scaron;ću koje većina ljudi ne zna, pi&scaron;e <a href="https://www.bitno.net/vjera/formacija/10-zanimljivosti-o-dosascu-advent/" rel="nofollow" target="_blank">Bitno.net</a>.<br /><br /></p> <p>1. Koji je smisao do&scaron;a&scaron;ća? To je doba u kojem se pripremamo za Božić i Isusovo rođenje. Do&scaron;a&scaron;će dijelimo na <strong>dva razdoblja</strong>: Od prve nedjelje do&scaron;a&scaron;ća do 16. prosinca naglasak je na eshatolo&scaron;kom vidu, i&scaron;čekivanju drugog Kristova dolaska. Od 17. do 24. prosinca naglasak je na pripremi za Božić.<br /><br /></p> <p>2. Prvo svjedočanstvo o do&scaron;a&scaron;ću donosi nam biskup Perpetuus iz Toursa koji je od 11. studenog do Božića zahtijevao trokratni tjedni post.<br /><br /></p> <p>3. Gelazijev sakramentar koji se tradicionalno pripisuje sv. papi Gelaziju, spominje pet nedjelja do&scaron;a&scaron;ća, a papa Grgur VII. smanjio je broj nedjelja s pet na četiri.<br /><br /></p> <p>4. Već u 9. stoljeću prva nedjelja do&scaron;a&scaron;ća progla&scaron;ena je početkom crkvene godine.<br /><br /></p> <p>5. Iako je ljubičastom bojom povezan s pokorničkim korizmenim vremenom, do&scaron;a&scaron;će ipak nije pokorničko razdoblje crkvene godine!<br /><br /></p> <p>6. Treća nedjelja do&scaron;a&scaron;ća od naziva se i<strong> 'Dominica gaudete'</strong>, odnosno 'nedjelja je radujte se', prema riječima Ulazne pjesme iz Pavlove Poslanice Filipljanima. Na ovu nedjelju u liturgiji se može koristiti i ružičasta boja.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>7. Kako treba biti uređena crkva u vremenu do&scaron;a&scaron;ća? Odgovor pronalazimo u Općoj uredbi Rimskog misala: oltar treba biti ukra&scaron;en cvijećem te bi se trebale koristiti orgulje i druga glazbala, ali sve u umjerenoj mjeri.<br /><br /></p> <p>8. Običaj <strong>izrade adventskog vijenca</strong> pro&scaron;irio se tijekom 19. stoljeća u njemačkim evangeličkim obiteljima. Običaj su vrlo brzo preuzeli bavarski katolici, a potom i ostatak zapadnog kr&scaron;ćanskog svijeta.<br /><br /></p> <p>9. Zornice ili rorate svoj početak imaju jo&scaron; u srednjem vijeku. One simboliziraju budnost kr&scaron;ćana u vremenu priprave za Božić, ali i na Isusov konačni dolazak. Na zornicama se pjevaju i prekrasne hrvatske adventske pjesme koje imaju marijansko obilježje. Pjesme izražavaju radost zbog skore proslave Kristova rođenja i potiču na pripravu za ovu veliku svetkovinu. Zornicom se naziva i božićna misa u ranu zoru.<br /><br /></p> <p>10. U vrijeme do&scaron;a&scaron;ća često se čuje usklik:<strong> Maranatha!</strong> Ova aramejska riječ zapravo je bio uobičajeni pozdrav prvih kr&scaron;ćana, a nalazimo ga na kraju Pavlove Poslanice Korinćanima. Zanimljivo, njegovo je značenje dvostruko. Tako 'maran&acirc;-th&acirc;' prevodimo 'Dođi, Gospodine', dok 'maran-&lsquo;ath&acirc;' znači 'Gospodin je do&scaron;ao'.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-16-015_advent_svijetlo1.jpgSamoljepive marke HP Mostar ''Božić 2023. i Nova godina'' u prigodnim kutijamahttp://grude.com/clanak/?i=376214376214Grude.com - klik u svijetSat, 02 Dec 2023 08:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-02-arakbozic2023..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnim poštanskim markama tradicionalno obilježava Božić i Novu godinu. <p>Marke su tiskane u arku 10 te kao samoljepive u rolama pakiranim u prigodne kutije od po 100 komada (50 s božićnim i 50 s novogodi&scaron;njim motivom). U po&scaron;tanskom prometu koriste od 1. prosinca 2023.<br /><br /></p> <p>U Evanđelju po Mateju opisan je događaj kada su se novorođenom Isusu,<br />prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, do&scaron;la pokloniti tri mudraca ili kralja &bdquo;s Istoka&rdquo;.<br />Najče&scaron;će se prikazuju i predstavljaju kao mu&scaron;karci u različitim životnim dobima<br />(mladić, zreo mu&scaron;karac i starac) te različitih rasa odnosno boje kože. Ne zna se<br />odakle su do&scaron;li niti kako se zovu, ali su se od 8. stoljeća ustalila imena Baltazar,<br />Melkior i Ga&scaron;par. Oni su predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje<br />kraljevstvo objaviv&scaron;i im rođenje Spasitelja. Njihova imena imaju snažnu simboliku:<br />Melkior na hebrejskom znači &bdquo;kralj svjetla&ldquo;, Baltazar na asirskom &bdquo;Bog &scaron;titi njegov<br />život&ldquo;, a Ga&scaron;par na perzijskom znači &bdquo;Čuvar blaga&ldquo;. I darovi koje su donijeli djetetu<br />Isusu imaju svoju simboliku: mirta mu je darovana kao čovjeku, tamjan kao Bogu, a<br />zlato kao Kralju.<br /><br /></p> <p>Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje slavi se 6. siječnja, &scaron;estoga dana nove<br />godine čiji je dolazak proslavljen veselo uz najljep&scaron;e želje i darove. Svako darivanje<br />iskaz je zahvalnost, po&scaron;tovanja ili ljubavi. I danas je isto kao u vrijeme kada su tri<br />kralja darovala malenoga Isusa čiji je dolazak najavio novu zoru ljudskog postojanja.<br /><br /></p> <p>Ovo izdanje koje autorski potpisuje Vilim Parić, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih<br />maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web shopa<br /><a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-02-arakbozic2023..jpgJoš malo ulaznica ostalo za najpoznatiju baletnu predstavu „Orašar“ u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=376204376204Grude.com - klik u svijetFri, 01 Dec 2023 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-12-01-orasar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ukrainian Classical Ballet, čiji su solisti zaslužni umjetnici Ukrajine te nositelji brojnih baletnih nagrada i priznanja, dali su tradicionalnoj koreografiji moderniji izgled.<p><br />Najpoznatija i najprodavanija baletna predstava u svijetu &ndash; &bdquo;Ora&scaron;ar&ldquo;, ove će zime zaigrati u Mostaru 4.12., od 20 sati u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača.<br /><br /></p> <p>Vrhunska umjetnička postava ukrajinskog baletnog ansambla Ukrainian Classical Ballet, vječna muzika Petra Iljiča Čajkovskog, uz koreografiju Valerija Petroviča Kovtuna, razlog su da ovu baletnu predstavu nipo&scaron;to ne propustite!<br /><br /></p> <p>Kako su priopćili organizatori u prodaji će biti jo&scaron; samo veoma mali broj ulaznica koje će se moći kupiti na blagajni Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača u Mostaru.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ora&scaron;ar&rdquo; donosi već dobro poznatu priču o djevojčici koja na Badnju večer ispod bora pronalazi nesvakida&scaron;nji dar &ndash; drvenog ora&scaron;ara, s kojim proživljava čudesne dogodov&scaron;tine u izma&scaron;tanu svijetu. Balet &ldquo;Ora&scaron;ar&rdquo; temelji se na djelu njemačkog pisca E.T. A. Hoffmana &bdquo;Ora&scaron;ar i kralj mi&scaron;eva&rdquo;, a radnja je ispričana tradicionalnom baletnom koreografijom jednog od najpoznatijih koreografa, baletnog majstora i laureata mnogobrojnih nagrada i međunarodnih priznanja &ndash; Valerija Petroviča Kovtuna. Ukrainian Classical Ballet, čiji su solisti zaslužni umjetnici Ukrajine te nositelji brojnih baletnih nagrada i priznanja, dali su tradicionalnoj koreografiji moderniji izgled.<br /><br /></p> <p>Iza predstojećeg gostovanja &bdquo;Ora&scaron;ara&ldquo; u Mostaru stoji produkcija Art Partner iz Zagreba, koja već četvrtu godinu zaredom organizira zimsku turneju najpoznatijeg baleta &bdquo;Ora&scaron;ar&ldquo;. Inače, &bdquo;Ora&scaron;ara&ldquo; je na tri turneje pogledalo preko 24 tisuće zadovoljnih gledatelja u vi&scaron;e gradova u Hrvatskoj, a ove godine baletna atrakcija napokon dolazi i u Mostar.<br /><br /></p> <p>Bez sumnje, svjetska baletna atrakcija &bdquo;Ora&scaron;ar&ldquo; u Mostaru biti sredi&scaron;te božićne i novogodi&scaron;nje čarolije za sve generacije publike! </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-12-01-orasar.jpgBlagdan Krista Kralja posljednja je nedjelja liturgijske godine! Dočekajmo i vrijeme Došašća u radosti, nadi i molitvihttp://grude.com/clanak/?i=376121376121Grude.com - klik u svijetSun, 26 Nov 2023 23:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-26-krist-kralj.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sva kraljevstva, politički sustavi, ideologije, bolesti, strahovi i epidemije će proći, ali Kristovo Kraljevstvo neće nikada proći. Ono će trajati vječno i zato radujmo se, ne gubimo nadu jer nad svime vlada Bog i Krist Kralj!<p><br />Svetkovina Krista Kralja posljednja je nedjelja liturgijske godine. Slavi se posljednjih dana mjeseca studenoga i proslavlja Kristovo Kraljevstvo: Krista kao Gospodara vremena i povijesti, početaka i kraja cijeloga svijeta i svih stvorenja. Liturgijska boja je bijela. Osim katolika, ovaj blagdan slave i anglikanci i neke protestantske zajednice.<br /><br /></p> <p>Blagdan je namijenjen objavi na upečatljiv i učinkovit način Kristove kraljevske vlasti nad pojedincima, obiteljima, dru&scaron;tvom, vladama i narodima.<br /><br /></p> <p>Svetkovinom Krista Kralja zaključuje se liturgijska godina, a time se želi naglasiti da Krist Otkupitelj jest Gospodar povijesti i vremena te da svi ljudi i sva stvorenja pronalaze u Kristu svoj smisao.<br /><br /></p> <p><strong>Nastanak svetkovine</strong></p> <p><br />Svetkovinu je uveo papa Pio XI. enciklikom Quas primas 11. prosinca 1925. godine, na kraju velikog jubileja koji se slavio iste godine. Taj jubilej je malo poznat, i možda pomalo zaboravljen. Kada je izabran za rimskog prvosvećenika 1922. godine, Pio XI. osudio je izričito &raquo;katolički&laquo; liberalizam u svojoj enciklici Ubi arcano Dei. Shvatio je, međutim, da osuda u jednoj enciklici ne bi vrijedila mnogo, budući da kr&scaron;ćanski narod nije čitao papinske poruke. Papa je tada odlučio da bi najbolji način da osvijesti i poduči narod bio preko liturgije.<br /><br /></p> <p>Na tragu te ideje nastala ja enciklika &bdquo;Quas primas&rdquo; u kojoj je prikazao da Kristovo Kraljevstvo nužno uključuje dužnost katolicima težiti koliko mogu, prema mogućnostima, idealu katoličke Države: &bdquo;Dužnost bi katolika trudom i djelima bila ubrzati i požuriti povratak dru&scaron;tvenom Kristovom Kraljevstvu.&rdquo; Navijestio je tada uvođenje svetkovine Krista Kralja, obja&scaron;njavajući time nakanu doskočiti &bdquo;potrebama na&scaron;ega vremena i izliječiti po&scaron;ast, od koje je zaraženo. Pod zarazom razumijevamo tako zvani laicizam, koji se u na&scaron;e doba razmahao, i njegove zablude i bezbožne podvige&rdquo;.<br /><br /></p> <h3 class="wp-block-heading"><strong>&bdquo;Moje Kraljevstvo nije od ovoga svijeta&rdquo;<br /><br /></strong></h3> <p>&bdquo;Moje Kraljevstvo nije od ovoga svijeta&ldquo;, rekao je Isus Krist vladaru ovog svijeta Pilatu, namjesniku najmoćnijeg carstva na svijetu toga vremena, slavnog Rimskog Carstva.<br /><br /></p> <p>Dana&scaron;nje vrijeme umnogome slično je onom vremenu: zavladao je strah, neizvjesnost pred budućno&scaron;ću, tjeskoba, nemir i čudan muk.<br /><br /></p> <p>Nakon Kristove smrti, politički događaji u Izraelu su se zakomplicirali i do&scaron;lo je do velikih pobuna,ratova i tragedija. Jeruzalem je sru&scaron;en svega 40 godina nakon smrti na Križu, a Židovi raseljeni diljem svijeta iz svoje domovine. I Rimsko carstvo je od svog zenita počelo propadati: dekadencija, korupcija i elitizam načeli su slavno carstvo koje je kolaps doživjelo kroz vrijeme koje je uslijedilo, a definitivnu propast kroz prodore i navale barbarskih naroda sa sjevera.<br /><br /></p> <p>Istovremeno, apostoli i njihovi nasljednici su &scaron;irili drugo Kraljevstvo &ndash; to je bilo kraljevstvo Isusa Krista, kralja.<br /><br /></p> <p>Ono je opstalo do dana&scaron;njih dana, jedino od svih.<br /><br /></p> <h3 class="wp-block-heading"><strong>Borba protiv zala svog vremena<br /><br /></strong></h3> <p>Kada su se velike ideologije komunizam, nacizam i fa&scaron;izam počele valjati svijetom, papa Pio XI. smatrao je da je priznavanje Kristovog kraljevstva najučinkovitije sredstvo za borbu protiv zala svog vremena. Nije to bilo davno, 1925. godine papa je proglasio svetkovinu Krista Kralja. Bilo je to dok je u Rusiji (SSSR-u) opaki i bezbožni komunizam provodio do tada neviđeni teror u povijesti svijeta, ubijanje i otimačinu. Bezbožni zločinci ubili su 40.000 svećenika, gotovo sve episkope (biskupe), poru&scaron;ili Kristove crkve, Staljin je ne&scaron;to kasnije zabranio (grko)katoličku Crkvu u Ukrajini i milijuni vjernika ostali su sami. Imali su mise po &scaron;umama, u zoru, u tajnosti, da ne bi zavr&scaron;ili u zatvorima.<br /><br /></p> <p>Istovremeno, u Italiji se ulicama valjao fa&scaron;izam, a Njemačka je bila puna komunističkih revolucija koje su htjele dovesti diktaturu komunizma na vlast (to im je privremeno i uspjelo u nekim velikim gradovima). Na ulicama Njemačke događali su se krvavi sukobi &bdquo;smeđih&ldquo; i &bdquo;crvenih&ldquo;. Malo kasnije, na izborima 1933. godine, u Njemačkoj je na vlast do&scaron;ao Hitler, a vrlo brzo uslijedio je stra&scaron;an svjetski rat.<br /><br /></p> <p>Papa Pio XI. bio je prorok.<br /><br /></p> <p>Svetkovina Krista Kralja, uvedena između dva svjetska rata, bila je jasna &ndash; jedino pravo kraljevstvo je ono Isusa Krista.<br /><br /></p> <p>Sva carstva, od Rimskog do Lenjinovog su pro&scaron;la, ali Krist ostaje kralj i njegovo carstvo ne prolazi.<br /><br /></p> <p>To je Radosna Vijest!<br /><br /></p> <h3 class="wp-block-heading"><strong>Dočekajmo i vrijeme Do&scaron;a&scaron;ća u radosti, nadi i molitvi<br /><br /></strong></h3> <p>Krist Gospodin i danas, kao i nekad, riječju i djelom objavljuje svoje Božanstvo i svoje Kraljevstvo nad svime. Jedino Krist kaže za sebe da je Kruh života i Svjetlo svijeta. Jedino On za sebe može reći da je Istina, Uskrsnuće i Život. U 10. poglavlju Evanđelja po Ivanu Isus za sebe kaže: &bdquo; Ja sam vrata. Kroza me tko uđe, spasit će se&rdquo;. Ovo je jedino mjesto u Novom zavjetu gdje Gospodin za sebe kaže da je vrata. Slikoviti govor o ovčjem toru daje glavni smisao ovoj izjavi &bdquo;ja sam vrata&rdquo;. Jer samo vrata vode u tor, a kroz njih trebaju proći i pastiri i ovce.<br /><br /></p> <p>Prema tome, samo Isusova žrtva na križu otvara vrata neba &ndash; pravog i vječnog Kraljevstva.<br /><br /></p> <p>Zato budimo radosni danas, dočekajmo i vrijeme Do&scaron;a&scaron;ća u radosti, nadi i molitvi. Ne dozvolimo u srcu da nam prolazna kraljevstva ovoga svijeta, njihovi vladari i bezbožne elite uzmu vjeru, radost i mir iz na&scaron;ih života.<br /><br /></p> <p>Sve to će proći, a ostat će Kristovo Kraljevstvo!</p> <p><br /><a href="https://radost-i-nada.com/blagdan-krista-kralja-posljednja-je-nedjelja-u-listopadu/" target="_blank"><em><strong>Radost i nada</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-26-krist-kralj.gifGospina poruka svijetu preko Međugorja: Molite u svijetu koji nema nade kako bi se osjetila radost iščekivanja Kralja mirahttp://grude.com/clanak/?i=376103376103Grude.com - klik u svijetSat, 25 Nov 2023 19:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-25-medjugorje.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana 24. lipnja 1981. oko 18 sati šestero mladih iz župe Međugorje – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović vidjeli su na brdu Crnica, u Podbrdu, ženu s djetetom u naručju.<p><br />Blažena Djevica Marija poslala je poruku čovječanstvu preko Međugorja, posredstvom vidjelice Marije Pavlović-Lunetti, jedne od &scaron;estero djece kojima se Blažena Djevica Marija ukazala u Međugorju 1981. godine, pi&scaron;e Herc.info.</p> <p><br />Poruku prenosimo u cijelosti:</p> <p>&bdquo;Draga djeco!</p> <p>Nek ovo vrijeme bude isprepleteno molitvom za mir i dobrim djelima, kako bi se osjetila radost i&scaron;čekivanja Kralja mira u va&scaron;im srcima, obiteljima i svijetu koji nema nade. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Podsjetimo, dana 24. lipnja 1981. oko 18 sati &scaron;estero mladih iz župe Međugorje &ndash; Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović vidjeli su na brdu Crnica, na predjelu zvanom Podbrdo, ženu s djetetom u naručju.<br /><br /><span id="more-44399"></span></p> <p>Iznenađeni i prestra&scaron;eni, nisu joj pristupili bliže. Sutradan, u isto doba dana, 25. lipnja 1981., četvero njih &ndash; Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković i Ivan Dragićević bili su snažno privučeni prema mjestu gdje su dan prije vidjeli Onu koju su prepoznali kao Gospu.</p> <p><br />Njima su se pridružili Marija Pavlović i Jakov Čolo. S Gospom su molili i razgovarali. Od toga dana imali su svakodnevna ukazanja, zajedno ili odvojeno.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-25-medjugorje.jpegNakon proglašenja najljepšom na svijetu ponosno ustvrdila: Ova kruna nije moja, ona je za Bogahttp://grude.com/clanak/?i=376097376097Grude.com - klik u svijetSat, 25 Nov 2023 00:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-25-sheynnis-palacios.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Palacios ne krije da je katolkinja, što je hrabar čin u zemlji u kojoj je Katolička Crkva pod neprekidnim udarom vlade predsjednika Daniela Ortege koji je zatočio biskupa Rolanda Álvareza te prisilno zatvorio cijeli niz katoličkih institucija.<p style="text-align: justify;"><br />Dvadeset trogodi&scaron;nja Sheynnis Palacios u&scaron;la je pro&scaron;le subote u povijest kao prva predstavnica Nikaragve koja je pobijedila na natjecanju za miss svijeta.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Palacios ne krije da je katolkinja, &scaron;to je hrabar čin u zemlji u kojoj je Katolička Crkva pod neprekidnim udarom vlade predsjednika Daniela Ortege koji je zatočio biskupa Rolanda &Aacute;lvareza te prisilno zatvorio cijeli niz katoličkih institucija.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>&ldquo;Ja sam kr&scaron;ćanka, katolkinja, i molitva čini da se osjećam dobro&hellip; Kada zahvaljujem Bogu, to je zato &scaron;to ova kruna nije moja, ona je za Njega. Ona je također za sve ostale predstavnice kao i za moju zemlju i obitelj&ldquo;,</strong> kazala je Palacios u razgovoru za <a href="https://news.abs-cbn.com/video/life/11/20/23/miss-universe-2023-on-win-it-is-history-for-my-country">ABS-CNB News</a> nakon pobjede, prenosi<a href="https://www.bitno.net/vijesti/svijet/miss-universe-dolazi-iz-zemlje-u-kojoj-traje-progon-crkve-ali-s-ponosom-istice-katolkinja-sam-molitva-mi-je-vazna/"> Bitno net.<br /></a></p> <p style="text-align: justify;"><strong>&ldquo;Jednostavno sam sretna zbog svoje zemlje. Ovo je pobjeda za nas, moj narod&hellip; U mojoj zemlji ljudi izlaze na ulice i slave ovakve trenutke sa zastavom&hellip; To nam pruža zadovoljstvo, pruža nam nadu, pruža nam pravu pobjedu&rdquo;,</strong> dodala je Palacios.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-25-sheynnis-palacios.jpgPreminuo poznati hercegovački franjevac fra Vinko Kurevijahttp://grude.com/clanak/?i=376020376020Grude.com - klik u svijetMon, 20 Nov 2023 10:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-20-fra-vinko-kurevija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Misa zadušnica služit će se u crkvi sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, u utorak 21. studenoga u 14sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Karaula. Tijelo će biti izloženo u crkvi sv. Nikole Tavelića u utorak 21. studenoga.<p><br />Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Vinko Kurevija, okrijepljen sakramentima, preminuo je u ponedjeljak, 20. studenoga u franjevačkom samostanu u Tomislavgradu, u 60. godini života, 41. godini redovni&scaron;tva i 33. godini svećeni&scaron;tva, izvijestila je Hercegovačka franjevačka provincija.<br /><br /></p> <p>Misa zadu&scaron;nica služit će se u crkvi sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, u utorak 21. studenoga u 14sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Karaula. Tijelo će biti izloženo u crkvi sv. Nikole Tavelića u utorak 21. studenoga.<br /><br /></p> <p>Fra Vinko Kurevija rođen je u Tubolji, župa Tomislavgrad, 21. listopada 1964. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Tomislavgradu, a srednju je započeo u Tomislavgradu i nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Bogoslovni studij zavr&scaron;io je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i u Fuldi u Njemačkoj. U franjevački novicijat stupio je na Humcu 15. srpnja 1983., a svečane zavjete položio je također na Humcu 17. rujna 1989. Za đakona je zaređen u Mostaru 29. lipnja 1990., a za svećenika u Fuldi 23. lipnja 1991. Pastoralno je djelovao kao župni vikar na &Scaron;irokom Brijegu (1991.-1994.), potom u Čapljini (1994.-1996.), pa ponovno na &Scaron;irokom Brijegu (1996.-2000.). Potom je godinu dana bio kapelan u Ro&scaron;ku Polju (2000./01.), pa župnik na istome mjestu (2001.-2005.). Od 2005. do 2010. je župnik u Tomislavgradu, a od 2010. do 2022. u Seonici. Tu je počeo pobolijevati te je 2022. premje&scaron;ten u samostan u Tomislavgrad, gdje je i preminuo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-20-fra-vinko-kurevija.jpgPreminuo fra Vinko Kurevijahttp://grude.com/clanak/?i=376018376018Grude.com - klik u svijetMon, 20 Nov 2023 10:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-20-vinko-kurevija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Vinko Kurevija rođen je u Tubolji, župa Tomislavgrad, 21. listopada 1964. <p>Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Vinko Kurevija, okrijepljen sakramentima, preminuo je u ponedjeljak, 20. studenoga u franjevačkom samostanu u Tomislavgradu, u 60. godini života, 41. godini redovni&scaron;tva i 33. godini svećeni&scaron;tva, izvijestila je Hercegovačka franjevačka provincija, prenosi IKA.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Misa zadu&scaron;nica služit će se u crkvi sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, u utorak 21. studenoga u 14sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Karaula. Tijelo će biti izloženo u crkvi sv. Nikole Tavelića u utorak 21. studenoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Vinko Kurevija rođen je u Tubolji, župa Tomislavgrad, 21. listopada 1964. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Tomislavgradu, a srednju je započeo u Tomislavgradu i nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Bogoslovni studij zavr&scaron;io je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i u Fuldi u Njemačkoj. U franjevački novicijat stupio je na Humcu 15. srpnja 1983., a svečane zavjete položio je također na Humcu 17. rujna 1989. Za đakona je zaređen u Mostaru 29. lipnja 1990., a za svećenika u Fuldi 23. lipnja 1991. Pastoralno je djelovao kao župni vikar na &Scaron;irokom Brijegu (1991.-1994.), potom u Čapljini (1994.-1996.), pa ponovno na &Scaron;irokom Brijegu (1996.-2000.). Potom je godinu dana bio kapelan u Ro&scaron;ku Polju (2000./01.), pa župnik na istome mjestu (2001.-2005.). Od 2005. do 2010. je župnik u Tomislavgradu, a od 2010. do 2022. u Seonici. Tu je počeo pobolijevati te je 2022. premje&scaron;ten u samostan u Tomislavgrad, gdje je i preminuo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-20-vinko-kurevija.jpgObitelj iz Runovića treba našu pomoć! Iza Petra su ostali supruga i četvero malene djecehttp://grude.com/clanak/?i=376017376017Grude.com - klik u svijetSun, 19 Nov 2023 21:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-12-humanost.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaklada Runovići i Općina Runovići uputili su molbu za donaciju obitelji prerano preminulog Petra Ljubičića, 29-godišnjaka iz Runovića iza kojeg je ostala supruga Anđela, te djeca Laura (7), Paula (6), Milan (3) i Lovre (2).<p><br />- Iznenadna smrt oca i supruga bolan je i težak gubitak za četvero maloljetne djece i njihovu nezaposlenu majku. Anđela nosi terete novig života hrabro i ponosno, no bez ponoći svih nas, sve joj je teže jer ukupna primanja obitelji nisu dostatna niti za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba peteročlane obitelji - navodi se u pismu.<br /><br /></p> <p>Pozvali su u ovo predblagdansko vrijeme da se pomogne obitelji, a iako je poziv upućen sumje&scaron;tanima, jasno je da iz cijele Hrvatske, Hercegovine, Bosne... ima ljudi koji žele pomoći.<br /><br /></p> <p>Donacije možete uplatiti na račun Anđele Ljubić otvoren u Zagrebačkoj banci.<br /><br /></p> <p>Za uplate izvan EU, SWIFT kod ZABAHR2X<br /><br /></p> <p>Broj računa je HR3823600003252244301<br /><br /></p> <p>Primatelj<br />ZAGREBAČKA BANKA<br />ANĐELA LJUBIČIĆ<br />RUNOVIĆI 587, RUNOVIĆI<br /><br /></p> <p>Opis plaćanja: DONACIJA ZA OBITELJ PETRA LJUBIČIĆA</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-12-humanost.jpgPreminuo hercegovački franjevac fra Filip Sučićhttp://grude.com/clanak/?i=376006376006Grude.com - klik u svijetSun, 19 Nov 2023 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-19-fra-filp-sucic.gif&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 19. studenoga 2023., u franjevačkom samostanu sv. Petra i Pavla u Mostaru, okrijepljen sv. sakramentima, u 79. godini života, 57. godini redovništva i 52. godini svećeništva...<p><br />... blago je u Gospodinu preminuo njegov sluga svećenik fra Filip Sučić, član Hercegovačke franjevačke provincije.<br /><br /></p> <p>Sv. misa zadu&scaron;nica slavit će se u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, u ponedjeljak 20. studenoga 2023. u 12:00 sati, a potom slijede sprovodni obredi te misa zadu&scaron;nica u Tomislavgradu i ukop na groblju Karaula u 15:00 sati. Tijelo će biti izloženo u crkvi sv. Petra i Pavla u ponedjeljak 20. studenoga od 11:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen je 2. lipnja 1945. u Ro&scaron;ku Polju, od roditelja Ante i Kate r. Rado&scaron;. U rodnom selu zavr&scaron;io je pučku &scaron;kolu i u Tomislavgradu, a srednju u Zadru, Splitu i Dubrovniku. Bogoslovni studij zavr&scaron;io je u Sarajevu, K&ouml;nigsteinu, Njemačka i Freiburgu, Njemačka. Franjevački habit obukao je na Humcu 14. srpnja 1967., a vječne zavjete položio je na La Verni 17. rujna 1971. Redove đakonata i svećeni&scaron;tva podijelio mu je biskup Adolf Kindermann u K&ouml;nigsteinu 16. travnja i 29. lipnja 1972.</p> <p><br />U Hercegovini je djelovao kao odgojitelj bogoslova na Humcu, drugi i potom prvi me&scaron;tar novaka Pet godina je samostanski i župni vikar u Tomislavgradu, a potom odlazi u misije u DR Kongo. Do&scaron;ao je u Kongo 1983. i ostao do 2017. &ndash; dakle 35 godina. Djelovao je kao kapelan, župnik, tajnik i ekonom biskupije Kamina te pokrajinski gvardijan zajednice bijelih franjevaca u Katangi. Utemeljio je misiju Kikunki 1992. K tome fra Filip 1994. god. nasljeđuje fra Blagu Brkića u projektu prevođenja i izrade potrebnih knjiga na kiluba jezik. Priredio je katekizam, časoslov, nedjeljni misal za narod (A, B, C), sakramentar, Rimski pontifikal, molitvenik, Sveti tjedan, molitve nedjeljom bez svećenika i dr. God. 2017. vratio se iz Konga, te je raspoređen za kapelana u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru, kao i za arhivara Provincije, a po smrti fra Mate Dragićevića (veljača 2019.) i za privremenog ekonoma Provincije (do listopada 2019.).<br /><br /></p> <p>Preminuo je u samostanu u Mostaru ujutro 19. studenog 2023. u 79. godini života, 57. godini redovni&scaron;tva i 52. godini svećeni&scaron;tva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-19-fra-filp-sucic.gifBoro Tica o preranom odlasku Hrvoja Huljića: Bio je prijatelj i čovjekhttp://grude.com/clanak/?i=375989375989Grude.com - klik u svijetSat, 18 Nov 2023 10:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-18-23-hrvoje-huljic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznenada nas je napustio naš prijatelj i dragi kolega Hrvoje Huljić. Imao je samo 46 godina. Lidijin suprug, otac dvije predivne kćeri i odnedavno djed malog Patrika. Hrvoje je kod nas na RTL-u radio od samih početaka prije gotovo 20 godina...<p><br />RTL televizija u petak je objavila tužnu vijest. Naime, preminuo je&nbsp;Hrvoje Huljić, njihov dugogodi&scaron;nji suradnik i&nbsp;operater prijenosa tehnike. Na portalu <a href="https://danas.hr/hrvatska/rtl-se-oprasta-od-dragog-kolege-i-prijatelja-hrvoja-huljica-fa7ddb96-856d-11ee-8f99-0ee8f36581c7" rel="nofollow" target="_blank">Danas.hr</a> shrvane kolege oprostile su se od njega.<br /><br /></p> <p>''Iznenada nas je napustio na&scaron; prijatelj i dragi kolega Hrvoje Huljić.<strong> Imao je samo 46 godina.</strong> Lidijin suprug, otac dvije predivne kćeri i odnedavno djed malog Patrika. Hrvoje je kod nas na RTL-u radio od samih početaka prije gotovo 20 godina, a posljednjih godina kao operater prijenosa tehnike. Niti jedno javljanje uživo u RTL-u Danas nije pro&scaron;lo bez njega. Zvali su ga "muž" skoro od kako je postao punoljetan, a ove je godine od muža postao &ndash; deda,'' napisali su.<br /><br /></p> <p>''Deda - koji nikome nije dao da se ne pojavi na nogometu, u RTL-ovom timu igrao je stopera. Deda - koji je strastveno navijao za Dinamo. U režiji, na hodniku, na terenu, u autu - uvijek sa spremnom forom. Nikome nije dao da bude lo&scaron;e volje, ako si sam sjedio na ručku on bi se pridružio bez pitanja. Hrvoje -<strong> nikada te nećemo zaboravi</strong>ti!'' &ndash; nastavili su.<br /><br /></p> <p>Voditelj&nbsp;Odjela studijske i prijenosne tehnike, dugogodi&scaron;nji Hrvojev kolega i prijatelj&nbsp;Boro Tica rekao je da je Hrvoje bio&nbsp;dobar prijatelj&nbsp; te da će im svima jako će nam faliti. "Falit će nam i kao kolega, ali prije svega kao prijatelj i kao čovjek",&nbsp;rekao je Boro.<br /><br /></p> <p>Reporterka&nbsp;<strong>Petra Mlačić Vučemilović Jurić</strong> kazala je kako je Hrvoje bio osoba "za koju nisi trebao čitati raspored da zna&scaron; kad radi, on je jednostavno bio najglasniji čovjek RTL-a. Bio ti s njim na terenu, ovdje na hodniku, vikao je on iz TKR-a, u režiji".<br /><br /></p> <p><strong>Marko Vargek</strong> i dalje ne može vjerovati da ga nema.&nbsp;<br /><br /></p> <p>"Želio bih izraziti sućut njegovoj supruzi Lidiji, kćerima i cijeloj njegovoj obitelji", poručio je glavni urednik RTL sporta.<br /><br /></p> <p>''Jo&scaron; jučer Hrvoje je bio s nama na poslu, &scaron;etao po redakciji i, po običaju, bacao fore. Ne možemo vjerovati da ga vi&scaron;e nema. Hrvoje - hvala ti na svemu! Počivao u miru!'' &ndash; emotivna je poruka na kraju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-18-23-hrvoje-huljic.jpegLaušević je na vrhuncu slave ubio dvije osobe! Govorio je: Čovjek koji je ubio više nikada ne može biti slobodanhttp://grude.com/clanak/?i=375941375941Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2023 13:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-15-zarko-lausevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon poništavanja presude od strane Saveznog suda, na novom mu je kazna preinačena na četiri godine zatvora zbog dvostrukog ubojstva u prekoračenju nužne obrane. Budući da je u tom trenutku već odslužio 4,5 godine, pušten je na slobodu. Ubrzo nakon toga je napustio zemlju i nastanio se u New Yorku u SAD.<p><br />Žarko Lau&scaron;ević je preminuo. Glumio je &Scaron;ilju u Sivom domu, &Scaron;majsera u Crnom Bombarderu, Bracu Gavrana u Braći po materi ... U prevrtljivim vremenima iz 80-ih u 90-te Lau&scaron;ević je važio za jednog od najboljih glumaca. Zadnjeg dana srpnja 1993. godine život mu se okrenuo na glavu. U Podgorici je ubio dvojicu mladića, a jednog te&scaron;ko ranio. Na suđenju je utvrđeno prekoračenje nužne obrane. Zatvor, prijetnje krvnom osvetom, sloboda, bijeg u Ameriku i preživljavanje na crno, bez legalnog statusa, nova presuda...<br /><br /><br />U Americi je napisao knjigu "Godina prođe, dan nikad". <br /><br /><br />31. srpnja 1993. godine, Žarko Lau&scaron;ević i njegov brat Branimir su sudjelovali u tučnjavi u blizini podgoričkog lokala &bdquo;Epl&ldquo;, tijekom koje je Žarko iz svog pi&scaron;tolja CZ-99 ubio Dragora Pejovića i Radovana Vučinića, a te&scaron;ko ranio Andriju Kažića. Na suđenju je osuđen na 13 godina zbog dvostrukog ubojstva. Ta je presuda, nakon žalbi, potvrđena 1994. godine. Kaznu je izdržavao u Spužu i Požarevcu.<br /><br /><br />Nakon poni&scaron;tavanja presude od strane Saveznog suda, na novom mu je kazna preinačena na četiri godine zatvora zbog dvostrukog ubojstva u prekoračenju nužne obrane. Budući da je u tom trenutku već odslužio 4,5 godine, pu&scaron;ten je na slobodu. Ubrzo nakon toga je napustio zemlju i nastanio se u New Yorku u SAD. Vrhovni sud je 30. ožujka 2001. godine tu odluku poni&scaron;tio i preinačio je na 13 godina zatvora. &nbsp;<br /><br /><br />Pomilovao ga je predsjednik Srbije Boris Tadić.<br /><br /><br />"Naravno, ja nisam slobodan. Čovjek koji je ubio vi&scaron;e nikada ne može biti slobodan", kazao je nakon oslobađanja. "Sloboda vi&scaron;e nikada ne može biti moja riječ. Sloboda je pravo drugih da kažu &scaron;to misle o meni, da me svojataju, mrze i mrcvare", kazao je na predstavljanju svoje knjige &ldquo;Godina prođe, dan nikad&rdquo;. Lau&scaron;ević, za kojega su rijetki njegovi prijatelji koji su se sreli s njime u New Yorku kazali kako te&scaron;ko živi, opterećen zločinom koji je počinio, napisao je knjigu koja je postala hit.<br /><br /><br />Nažalost, to je predložak za težak i dramatičan film u kojem se isprepleću slava, pucnjava, ubojstva, zatvor, bijeg, krvna osveta, dugotrajna suđenja, lažne nade i sloboda za koju glavni glumac kaže da vi&scaron;e nije pojam koji njemu pripada i na koji on ima pravo. Jer je on ubojica, a onaj koji ubije vi&scaron;e nema pravo na slobodu.<br /><br /><br />"Ja s&acirc;m vi&scaron;e i ne znam &scaron;to zapravo znači ta riječ. Je li to možda samo sjećanje da sam jednom, kao dijete, trčao oko biljarde? I bio sretan. Ili je sloboda onaj trenutak kada sam odlučio da napi&scaron;em ovu knjigu", pitao se Lau&scaron;ević izgovarajući rečenice u jedinoj ulozi koju nikada nije htio, vlastitom životu koji je upropastio pucajući u druge.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-15-zarko-lausevic.jpgPreminuo je Žarko Lauševićhttp://grude.com/clanak/?i=375940375940Grude.com - klik u svijetWed, 15 Nov 2023 13:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-15-zarko-lausevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznimnu popularnost donijela mu je uloga u televizijskoj seriji Sivi dom (1984.). Nakon toga uslijedile su druge kultne uloge koje je ostvario u uglavnom srpskim filmovima: Šmeker (1986.), Dogodilo se na današnji dan (1987.), Braća po materi (1988.), Boj na Kosovu (1989.), Kaži zašto me ostavi (1993.)...<p><br />Umro je proslavljeni crnogorski glumac Žarko Lau&scaron;ević.<br /><br /></p> <p>"Obavje&scaron;tavamo javnost da je danas 15.11.2023. godine u 63. godini života, poslije kraće i te&scaron;ke bolesti, preminuo na&scaron; suprug i otac Žarko Lau&scaron;ević. O datumu i mjestu sahrane javnost će biti blagovremeno obavije&scaron;tena. U ime obitelji, Anita Lau&scaron;ević", stoji u priopćenju ožalo&scaron;ćene obitelji.<br /><br /></p> <p>Glumac je, pi&scaron;u srpski mediji, prije dva mjeseca bio u beogradskoj bolnici Bežanijska kosa zbog problema s plućima, ali se pro&scaron;log mjeseca pojavio na premijeri filma Heroji Hilijarda gdje ga je publika dočekala gromoglasnim pljeskom.<br /><br /></p> <p>Žarko Lau&scaron;ević rođen je u Cetinju 19. siječnja 1960.godine. Sredinom 1980-ih bio je jedan od popularnijih glumaca biv&scaron;e SFRJ. Lau&scaron;ević je u Podgorici (onda&scaron;njem Titogradu) zavr&scaron;io gimnaziju, a 1982. u Beogradu glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti. Te je godine postao i član Jugoslavenskog dramskog kazali&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Iznimnu popularnost donijela mu je uloga u televizijskoj seriji Sivi dom (1984.). Nakon toga uslijedile su druge kultne uloge koje je ostvario u uglavnom srpskim filmovima: &Scaron;meker (1986.), Dogodilo se na dana&scaron;nji dan (1987.), Braća po materi (1988.), Boj na Kosovu (1989.), Kaži za&scaron;to me ostavi (1993.), Bolje od bekstva (1993.).<br /><br /></p> <p>Nije dugo trebalo da postane jedan od najpriznatijih glumaca u svim republikama i pokrajinama biv&scaron;e SFRJ. Za ulogu u filmu koji je nastao u koprodukciji hrvatske i srpske kinematografije Oficir s ružom iz 1987., dobio je Zlatnu arenu na Pulskom filmskom festivalu za najboljeg glavnog glumca.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-15-zarko-lausevic.jpegPreminuo Pero Kvesić, autor Malih, letećih medvjedića! Praljkova humana kuća bila mu posljednji projekthttp://grude.com/clanak/?i=375893375893Grude.com - klik u svijetSun, 12 Nov 2023 10:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-12-pero-kvesic2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednji film bio mu je Kuća na Kraljevcu koja govori o zagrebačkoj kući koja je gotovo pola stoljeća pružala sklonište brojnim, raznolikim ljudima, mahom ratnim prognanicima, a izgradio ju je Slobodan Praljak.<p>Napustio nas je hrvatski novinar, književnik i scenarist Pero Kvesić. Pero Kvesić rodio se u Zagrebu 1950. godine. Od svoje 5. do 14. godine živio je s obitelji u Bjelovaru, koji je grad njegova djetinjstva. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.</p> <p><br />Za vrijeme studija bio je urednik u "Omladinskom tjedniku", "Studentskom listu" i "Tjednom listu omladine", a bio je i u ekipi koja je pokrenula omladinski klub Jabuka. Nakon dužeg boravka u SAD-u bio je glavni urednik omladinskog lista "Polet" i časopisa "Pitanja".<br /><br /></p> <p>U sedamdesetim godinama je redovno surađivao u magazinu "Start". U 1980-im bio je samostalni umjetnik, četiri godine bio je tajnik Dru&scaron;tva književnika Hrvatske, pokrenuo biblioteku i časopis "Quorum".<br /><br /></p> <p>Objavio je velik broj proznih djela među kojima su najpoznatije zbirke pripovjedaka "Uvod u Peru K." (1975.), "Mladi K." (1983.), "Uspomene urednika erotskog magazina" (2003.) i "Vrijeme rata i razonode" (2014.), te romane "&Scaron;to mi rade i &scaron;to im radim" (1984.), "Rent-a-car express" (2000.) i "Stjecaj okolnosti" (2002.). Objavio je i nekoliko zbirki pjesama te nekoliko romana za djecu i slikovnica.<br /><br /></p> <p>Autor je, začetnik i kreator likova i crtane serije "Mali leteći medvjedići" zajedno s Du&scaron;anom Vukotićem i Nevenom Petričićem.<br /><br /></p> <p>Posljednjih se godina bavio filmovima i dokumentarcima koji su bili hvaljeni. Dum Spiro Spero 2016. godine osvojio je nagradu za najbolji film prema izboru žirija 14. festivala hrvatskog dokumentarnog filma Liburnia Film Festivala.<br /><br /></p> <p>Posljednji film bio mu je Kuća na Kraljevcu koja govori o zagrebačkoj kući koja je gotovo pola stoljeća pružala skloni&scaron;te brojnim, raznolikim ljudima. Velik broj stanara kuće koju je izgradio Slobodan Praljak bio je istaknut na raznim poljima umjetničkog stvarala&scaron;tva i dru&scaron;tvenih djelatnosti pa su u njoj stvorene vrhunske knjige, filmski scenariji, fotografije, ilustracije, stripovi, glazba, predstave, filmovi...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-12-pero-kvesic2.jpgSveti Martin pomagao je sirotinji, volio vino, nije htio biti biskup...http://grude.com/clanak/?i=375858375858Grude.com - klik u svijetSat, 11 Nov 2023 09:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-11-vino-sv-martin-naslovna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. <p><br />Blagdan Sv. Martina, za&scaron;titnika vinograda i vinogradara, jedan je od najželjnije čekanih i najveselijih blagdana u na&scaron;im krajevima, zbog stoljetne tradicije da se ba&scaron; na taj dan održava ceremonija kr&scaron;tenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze.<br /><br /></p> <p>Slavi se u čast rimskog viteza iz pokrajine Savarije, u dana&scaron;njoj Mađarskoj, koji je bio poznat kao blag i milosrdan čovjek. Zavr&scaron;io je vojnu službu, no zaredio se i godinama djelovao u samostanu u Galiji, u Poitiersu, nakon čega je izabran za biskupa Toursa. Posvećen je 370. godine. Pokopan je 11. studenog 397 godine, &scaron;to je dan koji se slabi kao njegov spomendan.<br /><br /></p> <p>Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, &scaron;to ga je potaknulo da uvede običaj kr&scaron;tenja mo&scaron;ta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. Tako je postao biskup, dok se u mnogim krajevima na Sv. Martina i danas tradicionalno jede guska s mlincima.<br /><br /></p> <p>'Jesti, piti i veseli biti' glavni je moto Martinja u većini hrvatskih krajeva, a posebno se njime ponose u Općini Sveti Martin na Muri, koja je ove godine od Vlade dobila rje&scaron;enje 'o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja', čime je, zapravo, proslava dobila status nematerijalnog kulturnog dobra.<br /><br /></p> <p><strong>Jo&scaron; nekoliko zanimljivih činjenica:</strong><br /><br /></p> <p>Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegovo ime je umanjenica od tog božanskog imena<br />Martinovi roditelji smatrali su kr&scaron;ćanstvo sektom, ali njega je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio. Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370.godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom<br />Mnogi su ga željeli za za&scaron;titnika jer je kritizirao imućne i pomagao siroma&scaron;nima, pa je osim za&scaron;titnika vinara i vinograda, postao za&scaron;titnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, &scaron;vicarske papinske garde i Francuske<br />Sveti Martin za&scaron;titnik je i nekih mjesta u Hrvatskoj: Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca<br />U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su zavr&scaron;avali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez i slično</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-11-vino-sv-martin-naslovna.jpgOdržan sedamnaesti Ikavski skup u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=375827375827Grude.com - klik u svijetThu, 09 Nov 2023 08:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-09-ikavski-skup1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prvom dijelu svoj rad o ikavici prezentirao je prof. dr. sc. Antun Lučić.<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>U sklopu dvadeset i četvrtih Humskih dana poezije, Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne u suradnji sa Studijem hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru, u maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, upriličilo je sedamnaesti Ikavski skup kojemu je, kao i svih dosada&scaron;njih godina, cilj očuvanja ikavskoga idioma i dijalektalne &scaron;tokavske književnosti. Kako se već uobičajilo, Ikavski skup sastoji se od tri dijela: filolo&scaron;ki pogledi, književni prinosi i etnolo&scaron;ka prisutnost.</p> <p><br />U prvom dijelu svoj rad o ikavici prezentirao je prof. dr. sc. Antun Lučić,<br />Draženka Juri&scaron;ić je govorila o svojoj knjizi &bdquo;Rječnik mostarskoga govora&ldquo;, koja bi<br />uskoro trebala biti objavljena, i pročitala neke dijelove iz rukopisa knjige, a<br />Zdenko Antunović je u svom izlaganju publici progovorio o bugojanskim<br />legendama.<br /><br /></p> <p>U drugom dijelu večeri čuli smo pjesme i prozne ulomke pisane na ikavici ili na<br />standardnom jeziku članova DHK HB i gostiju: Zdenka Antunovića, Dubravke<br />Bandić, Ivana Marijanovića, Jozefine Pranjić, Dragana Vidovića i Mare Cice<br />&Scaron;akotić. Dok je u trećem dijelu, nazvanu etnolo&scaron;ka prisutnost, prof. dr. sc. Antun<br />Lučić predstavio sedmodilne gusle &ndash; najpopularnije gudačko narodno glazbalo u<br />Hrvata.<br /><br /></p> <p>Program je vodio mladi kolega Ivan Dugandžić, član Kluba studenata<br />hrvatskoga jezika &bdquo;Franjo Milićević&ldquo; Filozofskoga fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Program Ikavskoga skupa, kao i svih programa u okviru dvadeset i četvrtih<br />Humskih dana poezije, pomogli su: Ministarstvo kulture i &scaron;porta FBiH, Fondacija<br />za izdava&scaron;tvo FBiH, Fondacija za bibliotečku djelatnost. Ministarstvo prosvjete,<br />znanosti, kulture i &scaron;porta HNŽ, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i &scaron;porta<br />HBŽ, Grad Mostar, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače i Fram &ndash; Ziral.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-09-ikavski-skup1.jpgOtkriven spomenik Luki Andrijaniću, heroju Vukovara! Imao je srce veliko kao kućahttp://grude.com/clanak/?i=375804375804Grude.com - klik u svijetTue, 07 Nov 2023 20:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-07-23-vukovar-andrijanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomenik je osmišljen kao zid u nagibu koji odaje dojam siluete aviona, a postavljen je u spomen na 24. 8. 1991., kada je kod silosa Đergaj na izlazu iz Vukovara Luka Andrijanić srušio prvi zrakoplov agresorske JNA u Domovinskom ratu. <p><br />U Vukovaru je na križanju Kudeljarske i Vinkovačke ulice otkriveno spomen-obilježje na obaranje prvog zrakoplova JNA u Domovinskom ratu kojeg je sru&scaron;io vukovarski branitelj Luka Andrijanić.<br /><br /></p> <p>"Godinama smo se borili da se napravi neki spomenik i okovječi ono &scaron;to je Luka napravio, zato sam danas neizmjerno ponosan. Najbitnije je da je to čovjek koji je do&scaron;ao iz BiH braniti Hrvatsku, kada su mnogi Vukovarci napu&scaron;tali Vukovar i oti&scaron;li u neke druge krajeve", izjavio je u prigodnom obraćanju savjetnik vukovarskog gradonačelnika za branitelje Tomislav Josić.<br /><br /></p> <p>Rekao je kako se sjeća dana kada je sru&scaron;en prvi avion JNA nad Vukovarom i svaki je vukovarski branitelj toga dana imao "srce veliko kao kuća". Andrijanić je toga dana sru&scaron;io dva, a nakon dva dana jo&scaron; dva neprijateljska zrakoplova.<br /><br /></p> <p>"Ponosni smo &scaron;to je Luka odlikovan za svoja djela, dobili smo sada i ovaj spomenik, a već je pokrenuta inicijativa da se dan kada je uni&scaron;tio prvi neprijateljski avion u Domovinskom ratu stavi u kalendar MORH-a i ubuduće obilježava", naveo je Josić.<br /><br /></p> <p>Spomenik je osmi&scaron;ljen kao zid u nagibu koji odaje dojam siluete aviona, a postavljen je u spomen na 24. kolovoza 1991., kada je kod silosa Đergaj na izlazu iz Vukovara prema Vinkovcima dragovoljac Domovinskog rata Luka Andrijanić sru&scaron;io prvi zrakoplov agresorske JNA u Domovinskom ratu.<br /><br /></p> <p>Autorica spomenika je Tatjana Ostojić Danilović, a zajednički su ga otkrili roditelji Luke Andrijanića, Jela i Pejo Andrijanić te vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i Tomislav Josić.<br /><br /></p> <p>"Ovo je vrlo značaj datum za građane Vukovara i Hrvatske. Spomenik simbolizira oboren zrakoplov koji je pao na zemlju iz koje je ostalo str&scaron;ati jedno krilo. Na spomeniku se nalaze i podaci o Andrijaniću te je ugrađen ekran na kojem će se emitirati video zapisi iz Domovinskog rata i obrane Vukovara", rekao je novinarima Penava dodav&scaron;i kako je, nažaost, Andrijanić poginuo na borbenom zadatku samo tri dana prije svoga dvadesetog rođendana, 20. rujna 1991.</p> <p><br /><em><strong>Dnevnik.hr</strong></em><br /><em><strong>Foto: Cropix</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-07-23-vukovar-andrijanic.jpg'Vječno gradilište' primiče se kraju: Zavjetna crkva podignuta zbog atentata na Franju Josipa obnovljena nakon četvrt stoljeća http://grude.com/clanak/?i=375779375779Grude.com - klik u svijetMon, 06 Nov 2023 14:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-06-bec-votivkirche.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poticaj za gradnju crkve bio je neuspjeli pokušaj atentata na cara Franju Josipa 18. veljače 1853., piše bitno.net<p>Zavjetna crkva u Beču, jedna od najvažnijih neogotičkih sakralnih građevina na svijetu, uskoro će biti ponovno svečano otvorena nakon 25 godina obnove, prenosi <a href="https://english.katholisch.de/artikel/48404-viennas-ringstrasse-cathedral-reopens-after-25-years" target="_blank">Katholisch.de</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;&lsquo;Vječno gradili&scaron;te Bečke nadbiskupije&rsquo; konačno je povijest!&rdquo; napisao je otac Joe Farrugia u pozivu na svečanu misu 26. studenoga: &ldquo;Nakon desetljeća obnove, Zavjetna crkva ponovno sjaji iznutra i izvana, uskrsnula je&rdquo;, napisao je Farrugia, koji drugu po veličini bečku crkvu vodi od 1989. godine.</p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Građena između 1856. i 1879. godine, Zavjetna crkva jedino je mjesto bogoslužja na veličanstvenom bečkom bulevaru Ringstrasse.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu generalne obnove sanirana su o&scaron;tećenja uzrokovana ratom, atmosferilijama i hrđom, &scaron;to je tijekom godina dovelo do akutnog rizika od pada tornjeva i kamenja. Propadale su i vrijedne freske u nazaretskom i ranom secesijskom stilu. Samo obnova krova s ​​400.000 kamenih &scaron;indri iz Južne Amerike trajala je deset godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Farrugia je koristio neobična sredstva za financiranje radova. Na primjer, Zavjetna crkva je prije 20 godina izazvala pomutnju s ogromnim reklamnim panoom na pročelju, koji je kasnije postao za&scaron;titni znak, s planom da ga se prenese i drugdje, primjerice u katedralu sv. Stjepana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poticaj za gradnju crkve bio je neuspjeli poku&scaron;aj atentata na cara Franju Josipa 18. veljače 1853., kada je njegov brat, nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan, pozvao na &ldquo;duhovno pokajanje za zločin&rdquo; i izgradnju zavjetne crkve u zahvalnost za monarhovo spa&scaron;avanje. Apelu za donacije odazvalo se 300 000 građana. 1879. katedralu u Ringstrasseu posvetio je kardinal Johann Kutschker.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Arhitekt Heinrich von Ferstel (1828.-1883.) projektirao ju je kao spomen-crkvu monarhiji, obitelji Habsburg i zemljama kojima su vladali. Ugledao se na druge europske monumentalne crkve; najvažniji primjer bila je Westminsterska opatija u Londonu. Zavjetna crkva također je trobrodna bazilika s korskim brodom i prstenom kapele. Unutra je i muzej.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među brojnim umjetničkim dragocjenostima poput skulptura i murala je i tzv. J&auml;gerst&auml;tterov prozor iz 1970., prva sakralna umjetnina u čast Franza J&auml;gerst&auml;ttera, kojeg su nacisti ubili 1943., a 2007. proglasili blaženim kao protivnika nacionalsocijalizma.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-06-bec-votivkirche.jpgSupruga jednog od najpoznatijih psihologa današnjice potpuno se predala vjeri! Kroz bolest sam pronašla Bogahttp://grude.com/clanak/?i=375736375736Grude.com - klik u svijetFri, 03 Nov 2023 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-03-tamara-peterson.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Noću bih se budila i molila Gospodnju molitvu sve dok ne bih ponovno zaspala. Nisam si dopustila da brinem. Uglavnom sam molila cijelu noć osim ako nisam spavala. Kroz svoju bolest pronašla sam Boga. Što bi moglo biti bolje od poznavanja vlastitog Stvoritelja?<p><br />Tamara Peterson, supruga jednog od najpoznatijih psihologa dana&scaron;njice Jordana Petersona, objavila je kako se uključila u proces priprave odraslih za primanje sakramenata inicijacije u Katoličku Crkvu.<br /><br /></p> <p>Peterson je o svojem putu prema Katoličkoj Crkvi govorila u razgovoru za američki Catholic Register.<br /><br /></p> <p>Kazala je da je odgojena u protestantskoj obitelji, ali su njezini roditelji prestali pohađati crkvu, ostala je bez vjerskog vodstva.<br /><br /></p> <p>Godine 2015. utvrđen joj je rak bubrežnih stanica. Tamarino zdravstveno stanje bilo je vrlo kritično, uz liječničku procjenu kako joj je ostalo jo&scaron; 10 mjeseci života.<br /><br /></p> <p>Tijekom vi&scaron;ekratnih boravaka u bolnici Tamaru je posjetila prijateljica i obraćenica na katoličantvo Queenie Yu koja joj je donijela krunicu koju je blagoslovio papa Franjo i podučila je kako da ju moli.<br /><br /></p> <p>Idućih pet tjedana, Yu je redovito posjećivala Tamaru kako bi zajedno molili krunicu, a Tamara je o svojem iskustvu molitve i boravka u bolnici kazala:<br /><br /></p> <p>&ldquo;Kroz svoju bolest prona&scaron;la sam Boga. &Scaron;to bi moglo biti bolje od poznavanja vlastitog Stvoritelja?&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Noću bih se budila i molila Gospodnju molitvu sve dok ne bih ponovno zaspala. Nisam si dopustila da brinem. Uglavnom sam molila cijelu noć osim ako nisam spavala&rdquo;, ispričala je Tamara, koja je koristila i svoj YouTube kanal kako bi podučila gledatelje molitvi krunice.<br /><br /></p> <p>Njeno zdravstveno stanje zahtijevalo je vi&scaron;estruke operacije, a uoči jedne od njih katolički svećenik, vlč. Eric Nicolai, predložio je Tamari da izmoli devetnicu svetom Josemariji Escrivi, utemeljitelju Opusa Dei.<br /><br /></p> <p>Petog dana devetnice i na sam dan predviđen za operaciju, liječnici su Tamaru iznenadili vije&scaron;ću da se njeno zdravstveno stanje značajno popravilo te da vi&scaron;e ne treba operaciju.<br /><br /></p> <p>Komentirajući ulazak svoje supruge u Katoličku Crkvu, Tamarin suprug Jordan povezao je taj događaj s bračnim zavjetom prilikom kojeg su jedno drugome obećali da će biti predani istini:<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ovo je produžetak onoga &scaron;to joj se dogodilo posljednjih godina i zavjeta koji je dala kad je prvi put odlučila da ćemo se vjenčati. Ključno je posvetiti se istini.&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ona nastoji biti usmjerena prema najvi&scaron;em. Ako nekoga voli&scaron; i on poku&scaron;ava biti usmjeren prema najvi&scaron;em, sretan si zbog toga&rdquo;, kazao je Jordan Peterson.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-03-tamara-peterson.pngFlora i fauna na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=375733375733Grude.com - klik u svijetFri, 03 Nov 2023 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-03-fdcflora2023..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova izdanja, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba <p><strong>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar</strong> tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima <strong>flore</strong> i <strong>faune</strong>. &bdquo;Flora 2023.&ldquo; sadrži dvije marke s motivima planinskog runolista, koji je za&scaron;tićen u cijeloj Europi te predstavlja simbol planina, i trajnice poznate kao alpski vidac. Autor likovnih rje&scaron;enja je <strong>Vilim Parić</strong>.<br /><br /><br />Autor izdanja &bdquo;Fauna 2023.&ldquo; je Ernesto Markota, a na markama su prikazane četiri vrste &scaron;i&scaron;mi&scaron;a koje obitavaju u Bosni i Hercegovini. Blazijev potkovnjak najrjeđi je potkovnjak u Europi. U ovom dijelu Dinarida njegova jedina poznata kolonija na kopnu nalazi se kod Mostara, u pećini Prosječenici na Podveležju. Mali potkovnjak<br />najmanja je vrsta &scaron;i&scaron;mi&scaron;a u Europi i vrlo je ugrožen. Prepoznatljiv je po obliku nosa koji podsjeća na potkovu. Rani večernjak je veliki &scaron;i&scaron;mi&scaron; &scaron;irokih, zaobljenih u&scaron;iju koji migrira iz srednje Europe na Mediteranu. Kolombatovićev dugou&scaron;an vezan je za jadransko područje, ima izrazito velike u&scaron;i kojima se koristi za orijentaciju i oslu&scaron;kivanje plijena.<br /><br /></p> <p>Ova izdanja, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_self">www.epostshop.ba </a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-03-fdcflora2023..jpgFOTO: Nastavljen stoljetni običaj u Zagvozdu, zvona brecala cijelu noćhttp://grude.com/clanak/?i=375722375722Grude.com - klik u svijetThu, 02 Nov 2023 17:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-02-23-brecanje-zagvozd-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na nešto više od osam metara visine dva su zvona, ‘muško’ teže s južne strane zvonika i ‘žensko’ nešto kilogramima lakše sa sjeverne strane zvonika. Muško je teško 220, a žensko 140 kilograma. Onaj jezičak unutar zvona je težak 12 kilograma. <p><br />Tisuće upaljenih svijeća osvjetljivalo je na blagdan Svih svetih groblje u zabiokovskoj župi Zagvozd. Tužno brecanje zvona sa stare crkve Velike Gospe paralo je oblake. Mnogi su Zagvožđani tamo do&scaron;li kako bi u noći bili nekako bliže sa svojim pokojnicima.<br /><br /></p> <p>Tužno su odzvanjala zvona, brecajući dok su mirnim zamasima snažne mu&scaron;ke ruke potezala konope, koji su potom pokretali zvona na tužno brecanje, a potezale su i žene.<br /><br /></p> <p>Ovaj drevni običaj od pamtivijeka se zadržao u ovoj zabiokovskoj župi, kao rijetko gdje vi&scaron;e. Danas je zapravo sve suvremeno i moderno, pa su i zvona na struju, ali u Zagvozdu nije tako. Brecaju ovdje iz kuće, od djeda do unučadi.<br /><br /></p> <p>Na ne&scaron;to vi&scaron;e od osam metara visine dva su zvona, &lsquo;mu&scaron;ko&rsquo; teže s južne strane zvonika i &lsquo;žensko&rsquo; ne&scaron;to kilogramima lak&scaron;e sa sjeverne strane zvonika. Mu&scaron;ko je te&scaron;ko 220, a žensko 140 kilograma. Onaj jezičak unutar zvona je težak 12 kilograma. I kako krenu u &scaron;est sati poslijepodne kad pada noć, ne prestaju brecati sve do u zoru Du&scaron;nog dana, prenosi DalmacijaNews.</p> <p><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-02-23-brecanje-zagvozd-1.jpgVIDEO: Zemlja heroja, nova pjesma Thompsona, Mate Bulića, Bralića, Žanka...http://grude.com/clanak/?i=375717375717Grude.com - klik u svijetThu, 02 Nov 2023 15:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-02-23-thompson.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o projektu za koji je ideja nastala još prije desetak godina, a ovih je dana konačno i finaliziran. Na njemu je Mario Rucner udružio snage s našim brojnim poznatim glazbenicima među kojima su Marko Perković Thompson, Dražen Žanko, Mate Bulić...<p><br />Dugoočekivana domoljubna pjesma &ldquo;Zemlja heroja&rdquo; napokon je objavljena. Pjesmu izvode Marko Perković Thompson, Dražen Žanko, Mate Bulić, Stanko &Scaron;arić, Tomislav Bralić i ex Ladarice.<br /><br /></p> <p>Riječ je o projektu za koji je ideja nastala jo&scaron; prije desetak godina, a ovih je dana konačno i finaliziran. Na njemu je Mario Rucner udružio snage s na&scaron;im brojnim poznatim glazbenicima među kojima su Marko Perković Thompson, Dražen Žanko, Mate Bulić, Stanko &Scaron;arić, Tomislav Bralić i ex Ladarice. Autor glazbe i teksta je Sven Gleđa.<br /><br /></p> <p>Pjesma je nastala kao spomen i zahvala svima koji su pridonijeli stvaranju samostalne Republike Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Spot je sniman na vi&scaron;e lokacija od Hercegovine, Sinja, Zadra, Zagreba-Medvedgrada, pa do Slavonije. U njemu se pojavljuju veterani brigada HV-a, te obitelji poginulih branitelja. Snimali su ga Marko Jurić i Sven Stefanović, a montažu potpisuje Luka Hrvatić, stoji u objavi na stranici Marka Perkovića Thompsona, prenosi Sloboda.hr.<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/bnInLbQlvTA?si=5yggh1MmE1UGZH3r" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-02-23-thompson.jpgGruđanka napisala pjesmu o stradanju mladića kod Imotskog: Čuvajte nam mladost i ljude, Imotsko-bekijsko polje...http://grude.com/clanak/?i=375710375710Grude.com - klik u svijetWed, 01 Nov 2023 21:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-11-01-ruza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imotski je utonuo u tugu. Dvojica mladića smrtno su stradala u Vinjanima Gornjim u teškoj prometnoj nesreći, a dvojica su prevezena u bolnicu u Split.<p><br />Od njih se opra&scaron;taju brojni prijatelji, poznanici, a među njima je i Gabriela Čuljak iz Gruda koja je objavila pjesmu, a nju su preuzeli i Imocki crnjaci, popularna stranica koju brojni čitaju. Pjesma obiluje emocijama.<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fimockicrnjaci%2Fposts%2Fpfbid0m8odqhBPswRYYfcdXXEYoHfPwQnqG57HZ6oeBhDbqb2uPqxYvvHZSHzmZUDyUq6Ql&amp;show_text=true&amp;width=500" frameborder="0" scrolling="no" width="500" height="590"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-11-01-ruza.jpgHumanitarni koncert 'Vatra' treću godinu zaredom na Pecarihttp://grude.com/clanak/?i=375681375681Grude.com - klik u svijetTue, 31 Oct 2023 13:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-31-koncert-mlado-sunce-pecara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Široki Brijeg ugostio je dva velika duhovno-glazbena događaja u Hercegovini u 2021. i 2022. godini.<p>Organizator molitvena zajednica Mlado Sunce sa svojim suradnicima službeno najavljuje održavanje humanitarnog koncerta duhovne glazbe &lsquo;Vatra&rsquo; 09.12.2023. godine u sportskoj dvorani Pecara u &Scaron;irokom Brijegu. <br /><br /><br />&Scaron;iroki Brijeg ugostio je dva velika duhovno-glazbena događaja u Hercegovini u 2021. i 2022. godini. <br /><br /><br />Dvorana na Pecari primila je neka od najpoznatijih imena duhovne glazbe u Hrvata poput Alana Hržice, Petra Buljana iz Božje pobjede, fra Marina Karačića, zbora Mihovil, sestara Ramljak. U ovogodi&scaron;njem na&scaron;em koncertu očekuje nas gostovanje dvije iznimno poznate grupe moderne kr&scaron;ćanske duhovne glazbe Amorose i Emanuel iz Zagreba.<br /><br /><br />Duhovna glazba je postala neizostavan dio molitvenih susreta i pomaže dana&scaron;njem dubljem zbližavanju čovjeka i Boga. Očekujemo iznimno dobru duhovnu atmosferu kao i proteklih godina na Pecari. Informacije o prodaji i rezervaciji ulaznica možete pratiti na službenoj stranici organizacije <a href="http://www.umomsrcuvatra.info" target="_blank">www.umomsrcuvatra.info</a>.<br /><br /><br />Prilozi od pokrovitelja i ulaznica nakon podmirenih tro&scaron;kova organizacije koncerta idu za potrebite obitelji o kojima vodi brigu zajednica i za evangelizacijske projekte zajednice.<br /><br /><br />Radujemo se ovome molitvenom i glazbenom događaju u &Scaron;irokom Brijegu u adventu 2023. godine.<br /><br /><br /><em><strong>Bog vas blagoslovio!</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-31-koncert-mlado-sunce-pecara.jpgNajizoliranija crkva na svijetu je na samom vrhu stijene! U njoj se svakodnevno molihttp://grude.com/clanak/?i=375657375657Grude.com - klik u svijetSun, 29 Oct 2023 20:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-29-23-crkva-gruzija.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svakog dana redovnici koji dolaze do ovog nevjerojatnog mjesta moraju se uspeti preko tankih metalnih ljestava pričvršćenih za stijenu. Kažu da ih svakodnevno penjanje na opasnom terenu na neki način približava Bogu.<p><br />U srcu Gruzije ponosno se izdiže impozantna prirodna formacija poznata kao Katskhi Pillar (Katski stup). Ova impresivna stijena, visoka čak 40 metara, čuva najizoliraniju crkvu na svijetu koja poput magneta privlači pozornost vjernika i istraživača diljem svijeta. Kroz tisućljeća je Katskhi Pillar svjedočio mnogim promjenama i događajima koji su oblikovali njegovu jedinstvenu priču, a danas predstavlja jedno od najfascinantnijih svetih mjesta koje zasigurno vrijedi posjetiti barem jednom u životu!<br /><br />Na vrhu kamene stijene visoke čak 40 metara nalazi se crkva koja se nebrojeno puta na&scaron;la na popisima najnevjerojatnijih građevina izgrađenih na strmim liticama. Podignuta je između 6. i 8. stoljeća te je posvećena sv. Maksimu Ispovjedniku, kr&scaron;ćanskom redovniku, teologu i učenjaku. Svakog dana redovnici koji dolaze do ovog nevjerojatnog mjesta moraju se uspeti preko tankih metalnih ljestava pričvr&scaron;ćenih za stijenu. Kažu da ih svakodnevno penjanje na opasnom terenu na neki način približava Bogu.<br /><br />No, pitanje koje mnoge zanima jest kako su redovnici uspjeli prenijeti sav građevinski materijal na vrh stijene?! Kako su uopće do&scaron;li gore? To nitko ne zna. Pretpostavlja se da su bili izvrsni penjači koji su vjerovali da će ih molitva na vrhu udaljiti od svjetovnih isku&scaron;enja. Istraživači su tijekom godina u sklopu svetog kompleksa prona&scaron;li čak tri pustinjačke ćelije, kriptu s ostacima jednog nepoznatog stilita i vinski podrum. Sve su to sami izgradili u vrijeme kada moderna tehnologija nije postojala, a kako bi im dani pro&scaron;li u veselju, sa sobom bi ponijeli bocu dobrog vina, pogotovo ako su znali da će neko vrijeme ostati na stijeni izolirani od vanjskog svijeta.<br /><br />Stoljećima nakon izgradnje ovdje nitko nije dolazio. Jedini pisani zapis o ovom drevnom mjestu bio je u tekstu jednog gruzijskog učenjaka iz 18. stoljeća, koji ga je opisao na sljedeći način: &ldquo;Postoji stijena unutar klanca koja stoji poput stupa, prilično visoka. Na vrhu stijene nalazi se crkvica, ali se nitko ne može popeti na nju; niti znaju kako to učiniti.&rdquo;<br /><br />Nekoliko desetljeća nakon ovog ponovnog otkrića, 1990-ih pravoslavni redovnik po imenu Maxim Qavtaradze obnovio je crkvicu uz pomoć seljaka i novcem donatora iz cijele zemlje. U to je vrijeme sagradio i četrdeset metara duge željezne ljestve, koje je nazvao &ldquo;stepenicama u nebo&rdquo;. Ljestve su neko vrijeme bile otvorene samo za mu&scaron;karce, no danas nisu dostupne javnosti jer se penjanje uz kameni stup smatra preopasnim, a i već neko vrijeme na vrhu stijene živi jedan redovnik, pi&scaron;e <strong><a href="https://putnikofer.hr/mjesta/beni-isguen-alzir-sahara-afrika/" target="_blank">Punkufer.hr.</a></strong><br /><br />Prema lokalnoj legendi, kompleks Katskhi oduvijek je bio sveto mjesto i nekoć su ga drevne religije koristile za obrede plodnosti. Nakon &scaron;to je kr&scaron;ćanstvo uvedeno u Gruziju u 4. stoljeću, postao je mjesto &scaron;tovanja pravoslavnih kr&scaron;ćana.<br /><br />Stara tradicija dopu&scaron;ta samo jednoj osobi da bude u crkvi u isto vrijeme, pa se redovnici iz samostana koji se nalazi uz donji rub stijene izmjenjuju jedan po jedan te dolaze po nekoliko puta tjedno. Prije uspona, redovnici prvo moraju tražiti blagoslov oca Maximea, a kad stignu na vrh, mole se u crkvi i odlaze u vinski podrum gdje prave vino za samostan. Zatim silaze prije sumraka kako bi sudjelovali u samostanskoj noćnoj molitvi.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-29-23-crkva-gruzija.pngOvo je poruka svima! U crkvi svetog Ante katolici, muslimani i židovi molili za mirhttp://grude.com/clanak/?i=375640375640Grude.com - klik u svijetSat, 28 Oct 2023 16:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-28-23-molitva-za-mir.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prevažno je da baš u ovom trenutku sukoba pokušamo da damo doprinos jednom zajedničkom molitvom za mir. Treba da probudimo srca vjernika i da mir i dobrota uđe u njihova srca. <p><br />Vijeće za ekumenizam i međuvjerski dijalog Franjevačke provincije Bosne Srebrene organizirao je i ove godine Dan duha Asiza, Međureligijski susret molitve i pjesme za mir u svijetu i u Bosni i Hercegovini. Susret se održao u samostanskoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Bistriku.<br /><br /></p> <p>Duh Asiza &scaron;iri se vi&scaron;e od 35 godina na&scaron;im prostorom. No, ove godine je poslana posebna poruka mira iz Sarajeva, javlja N1.<br /><br /></p> <p>Kako su kazali okupljenim da je mir Božiji dar.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nikada ne odustajmo od dijaloga. Ne odustajemo i ne umoramo se. To je na&scaron;e zajedničko nastojanje. Svi smo mi braća i sestre pred jednim Bogom. Okupili smo se da razmi&scaron;ljamo o miru. Mir je božiji dar. Svi znamo &scaron;ta je potrebno za izgradnju mira. Činimo drugima ono &scaron;to želi&scaron; da se tebi čini. Zbog ovih velikih stradanja nemir je zahvatio i na&scaron;a srca. Želimo da iz Sarajeva po&scaron;aljemo poruku mira i pokažemo kako se nećemo umoriti u svjedočenju&rdquo;, kazano je u crkvi sv. Ante na Bistriku u Sarajevu.<br /><br /></p> <p>Za N1 je govorio i fra Zdravko Dadić, provincijal Bosne Srebrene.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Potrebno je pokazati ne samo riječima, nego i svojom blizinom da mir živimo. Drago mi je da &scaron;aljemo poruku iz Sarajeva, koji je osjetio tako stra&scaron;an nemir. &Scaron;aljemo poruku poslije svega da nema druge nego da moramo sjesti i pomoliti se Bogu. Svaka religija ističe da je vrijednost mir. Želimo živjeti mir i da živimo mir. Mir nema alternative&rdquo;, kazao nam je.<br /><br /></p> <p>Malik ef. &Scaron;ljivo, ispred Islamske zajednice BiH je također prisustvovao ovom događaju. Za N1 je kazao da se iz Sarajeva &scaron;alje poruka mira i da se molimo svi jednom Bogu da zavlada mir.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Jako nam je potreban mir na cijeloj zemljaskoj kugli. Mi ćemo s ovog mjesta poslati poruku i molit ćemo se jednom Bogu da zavlada mir. Svjedoci smo stradanja u Palestini. Drago mi je da su nas pozvali da zajedno sudjelujemo u ovome. Nadam se da će skup imati rezultata i da će doći do u&scaron;iju onih koji bi trebali čuti. Želim da sva ova stradanja koja se de&scaron;avaju u svijetu, a vrlo se lako mogu prenijeti i na&scaron;a područja, prestanu. Sarajevo multietničko i multireligijsko mjesto koje može biti primjer i uzor onima koji žele da žive zajedno. Pro&scaron;li smo golgotu od 1992. do 1995. godine. Mi smo i vjekovima prije živjeli svi zajedno. I na&scaron;i političari i koji imaju drugačija razmi&scaron;ljanja poslije ovakvih skupova zajedno živjeti&rdquo;, kazao nam je &Scaron;ljivo.<br /><br /></p> <p>Igor Bencion Kožemjakin, hazan Židovske zajednice u Sarajevu kazao nam je da treba da prestanu stra&scaron;na razaranja.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Prevažno je da ba&scaron; u ovom trenutku sukoba poku&scaron;amo da damo doprinos jednom zajedničkom molitvom za mir. Treba da probudimo srca vjernika i da mir i dobrota uđe u njihova srca. Trebaju prestati stra&scaron;na razaranja ljudskih života koja se događaju. Svaki vjerujući čovjek pusti suzu za svakom ljudskom žrtvom gdje god ona bila. Učinimo maksimalne napore da političkim subjektima ukažemo &scaron;ta na&scaron;e vjere propagiraju&rdquo;, zaključio je za N1.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-28-23-molitva-za-mir.jpgDonosimo MOLITVU ZA MIR! Papa je današnji dan proglasio Danom molitve, posta i pokorehttp://grude.com/clanak/?i=375620375620Grude.com - klik u svijetFri, 27 Oct 2023 08:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-05-molitva-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ne preostaje nam ništa drugo nego se pomoliti i sve prepustiti u Božje ruke, da On upravi, a mi da ga slijedimo i po Njegovim riječima djelujemo! Današnji dan je u fokusu cijelog, kršćanskog svijeta.<p><br />Dan molitve, posta i pokore za mir najavio je papa Franjo za petak 27. listopada. Razlozi su strah od onoga &scaron;to se događa u Svetoj Zemlji i drugim ratnim žari&scaron;tima u svijetu.<br /><br /></p> <p>Pitanje je &scaron;to će biti sa svijetom, je li ova civilizacija dosegnula vrhunac, prepoznajemo li znakove vremena?<br /><br /></p> <p>Ne preostaje nam ni&scaron;ta drugo nego se pomoliti i sve prepustiti u Božje ruke, da On upravi, a mi da ga slijedimo i po Njegovim riječima djelujemo!<br /><br /></p> <p><strong>Molitva za mir u svijetu<br /><br /></strong></p> <p>Neprestani sukobi na ovoj zemlji iz trenutka u trenutak izmiču kontroli. Pljačke, ubojstva, ratovi, terorizam&hellip; sve je to, Bože, djelo Zloga, koji želi zavladati ovim svijetom. Tvoja je vojska anđela puno snažnija od sotonskih vojnika. Sru&scaron;i njihovu vlast i oslobodi zarobljene du&scaron;e da ponovno krenu tvojim putovima. Znam da smo mi sami krivi za mnogo toga &scaron;to se događa na ovome svijetu; Bože, samo smo ljudi! I ponekad krenemo krivim putem, ali želimo se vratiti u tvoje krilo, kao izgubljena djeca svojim roditeljima. Po zagovoru Nebeske Majke i Sina tvoga, Isusa Krista, oslobodi nas od zla i daruj mir ovom nemirnom svijetu. Amen</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-05-molitva-djeca.jpgPovodom 80. rođendana akademika Luka Paljetka simpozij na Filozofskom fakultetuhttp://grude.com/clanak/?i=375607375607Grude.com - klik u svijetThu, 26 Oct 2023 11:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-26-luko-paljetak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvodnevni simpozij održava se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.<p>Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru organizira Znanstveno-stručni simpozij povodom 80. rođendana akademika Luka Paljetka koji će se održati 26. listopada (četvrtak) u amfiteatru Antun Branko &Scaron;imić u 11.00 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvodnevni simpozij održava se na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru i uključuje brojna predavanja stručnjaka i znanstvenika s raznih područja Paljetkova djelovanja budući da se radi o pjesniku, prevoditelju, kazali&scaron;nom i likovnom kritičaru, redatelju, feljtonistu, esejistu, dramaturgu, ali i o likovnom umjetniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranjem Simpozija, mostarskoj publici predstavit će se i pjesničko-grafička mapa Hommage Tonku Maroeviću koju je akademik Luko Paljetak u suradnji s eminentnim hrvatskim likovnim umjetnicima napravio 2020. godine povodom smrti prijatelja, teoretičara i likovnog kritičara, akademika Tonka Maroevića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izjave za medije bit će organizirane u 10 sati i 45 minuta na Filozofskom fakultetu ispred amfiteatra Antun Branko &Scaron;imić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U suradnji Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača i Sveučili&scaron;ta u Mostaru u Galeriji kraljice Katarine isti dan u 19.00 sati otvorit će se izložba &bdquo;Luko Paljetak: Retrospektiva&ldquo;, sukladno nazivu izložba prati Paljetkov likovni izričaj od &scaron;kolskih klupa do recentnih radova iz 2023. godine. Ova izložba je prva izložba retrospektivnog karaktera koja se akademiku Paljetku postavlja, a broji preko tristo crteža, akrila, kolaža i pastela. Izložba &bdquo;Luko Paljetak: Retrospektiva&ldquo; ostaje otvorena do 11. studenog 2023. godine za sve posjetitelje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-26-luko-paljetak.jpgUDBA je u dijaspori ubila više od 70 hrvatskih domoljubahttp://grude.com/clanak/?i=375574375574Grude.com - klik u svijetTue, 24 Oct 2023 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-24-njemacka-spomenik-zrtve-udba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomen-ploču u subotu je otkrio Tomo Medved, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja…<p>Na zgradi Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Stuttgartu postavljena je spomen-ploča hrvatskim domoljubima, žrtvama jugoslavenske komunističke tajne službe UDBA-e, koji su ubijeni u Njemačkoj od 1945. do 1990. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomen-ploču u subotu je otkrio Tomo Medved, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ovaj simbolični čin važan je korak ka suočavanju s pro&scaron;lo&scaron;ću, sa zločinima totalitarnog jugoslavenskog komunističkog režima. To je na&scaron; ljudski i nacionalni dug prema žrtvama koje zavrjeđuju povijesno sjećanje i priznanje poput ove spomen-ploče&ldquo;, istaknuo je ministar Medved.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nismo imali sreću kao drugi narodi svoju samostalnost i slobodu ostvariti bez rata i žrtava, bili smo izloženi brutalnoj velikosrpskoj agresiji, istog tog režima koji je ovdje u Njemačkoj ubijao na&scaron;e domoljube. Obranili smo i oslobodili svoju domovinu i danas svjedočimo ovom zajedni&scaron;tvu u organizaciji Vlade RH i postavljanju ovog trajnog spomena na vrijeme kada nije bilo lako biti Hrvat i kada ste bili ugroženi samo zato &scaron;to ste željeli svoju domovinu&ldquo;, poručio je Medved, zahvaliv&scaron;i Hrvatskoj kulturnoj zajednici na prijedlogu te Generalnom konzulatu u Stuttgartu na postavljanju ovog trajnog znamena&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime zagrebačkog nadbiskupa mons. dr. Dražena Kutle&scaron;e okupljene je pozdravio vlč. dr. Tomislav Markić, ravnatelj du&scaron;obrižni&scaron;tva za Hrvate u inozemstvu, koji je ujedno predvodio molitvu nakon otkrivanja spomen-ploče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon svečanosti otkrivanja spomen-ploče, program je nastavljen u obližnjoj dvorani u kojoj je dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest, ujedno savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova, održao predavanje na temu &bdquo;Kratka povijest komunističke tajne službe&ldquo; te pojasnio nastanak i djelovanje službe koja je kroz povijest mijenjala nazive OZNA/UDBA/SDB.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 45 godina vladavine komunističkog totalitarnog režima, u inozemstvu je ubijeno vi&scaron;e od 70 Hrvata, od kojih polovica u Njemačkoj, objavio je <strong><a href="https://fenix-magazin.de/" rel="noreferrer noopener" target="_blank" data-type="URL" data-id="https://fenix-magazin.de/">Fenix Magazin.</a></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-24-njemacka-spomenik-zrtve-udba.jpgOdržan XV. Simpozij ''Stopama pobijenih''http://grude.com/clanak/?i=375549375549Grude.com - klik u svijetMon, 23 Oct 2023 09:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-23-simpozij-stopama-pobijenih-23.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Andrija je u propovijedi govorio o franjevcima kao misionarima te o stradanjima hercegovačkih franjevaca i duhovnim zvanjima nakon 1945.<p>Već 15. godinu zaredom Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, uspje&scaron;no organizira i održava simpozij &raquo;Stopama pobijenih&laquo;. Tako je i ove nedjelje, 22. listopada, na &Scaron;irokom Brijegu održan XV. simpozij koji za cilj ima rasvjetljivanje jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca i mno&scaron;tva puka Božjega, kao i povijesnih okolnosti u kojima se to sve dogodilo.<br /><br /></p> <p>Simpozij je započeo sv. misom u 11.00 u samostanskoj crkvi koja je bila prepuna vjernika. Sv. misu predvodio je fra Andrija Nikić. Sumisio je vicepostulator fra Miljenko Stojić i ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije dr. sc. don Mirko &Scaron;imić.<br /><br /></p> <p>Fra Andrija je u propovijedi govorio o franjevcima kao misionarima te o stradanjima hercegovačkih franjevaca i duhovnim zvanjima nakon 1945. &raquo;Kalvarija katoličke i franjevačke Hercegovine nastupila je komunističkim osvajanjem. Jame po selima, mjestima i područjima punili su ubijenim osobama koje su nemilice tamanili. Tako je Hercegovina pretvorena u grobi&scaron;te, a 19.463 katolika ubijeno je kod kuća i na Križnom putu. Te suze, poput Marijinih na Kalvariji rađale su, umivale i odgajale Isusove, Gospine i apostolske sljedbenike (deset mu&scaron;kih) i sljedbenice (devetnaest ženskih zajednica). Jedno vrelo je, uvjeren sam, izviralo iz Kaleža krvi &ndash; 66 ubijena hercegovačka fratra i Kaleža muke &ndash; 93 osuđena fratra na preko 349 godina uzni&scaron;tva. Poubijani, a živi, fratri su nositelji religioznog i kulturnog genija hrvatskog naroda, nepodmitljivi svjedoci njegova neslomljiva duha. U njih je zatajilo tijelo, a ne duh. Prisjetimo se i biskupijskih svećenika, časne sestre, uzornih katolika, inteligencije i prepoznatljivih Hrvata između 1945. i 1989. Zahvaljujući njima spa&scaron;en je hrvatski narod, katolička vjera i hrvatstvo u na&scaron;oj Domovini. Drugo vrelo čine 19.463 ubijena katolika koje su četničko&ndash;partizanske horde pobile tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća u Hercegovini. Krv mučenika sjeme je novih kr&scaron;ćana. To bezbožni komunisti nisu shvaćali pa su i dalje na vi&scaron;e načina uni&scaron;tavali Crkvu, zanemarujući Isusova svjedočanstva da Crkvu &ldquo;ni vrata paklena ne će nadvladati&rdquo; (Mt 16,18). Jedinstvene statistike od 1.085 duhovnih zvanja iz Hercegovine od 1945. do 1972. duhovno su &ldquo;biserje&rdquo; koje je obilno pomladilo i produžilo vijek katoličkim ustanovama: (nad)biskupijama, provincijama, redovničkim zajednicama među hrvatskim narodom i u Katoličkoj Crkvi. U poratno vrijeme u hrvatskom i katoličkom puku u Hercegovini planski se poku&scaron;avalo uni&scaron;titi vjeru, fratre, svećenike, katolike, inteligenciju i uzorne Hrvate. No, već desetljećima, zahvaljujući Božjem posredovanju Kraljice Mira, Hercegovina posta sredi&scaron;tem katoličkog, kr&scaron;ćanskog i uljudnog čovječanstva.&laquo;<br /><br /></p> <p>Nakon sv. mise uslijedila su predavanja u samostanskoj dvorani.<br /><br /></p> <p>Prvi predavač, politolog prof. dr. sc. Dražen Barbarić održao je predavanje na temu &raquo;Anatomija &ldquo;genetskog antifa&scaron;izma&rdquo; ili o kulturi hegemonijskoga pamćenja&laquo;. U svome radu govorio je o bosanskohercegovačkom nadmetanju kolektivnih pamćenja. &raquo;Ponekad je zaista te&scaron;ko shvatiti kako događaji iz bliske ili davne pro&scaron;losti takvom lakoćom zaokupljaju pozornost sada&scaron;njega trenutka, a ujedno ga takvom žestinom čine tegobnim i nepodno&scaron;ljivim. Ne postoji mogućnost objektivne i sveobuhvatne racionalne prerade pro&scaron;losti koja bi objektivno zadovoljila potrebe svih postojećih skupina za njihovim kolektivnim pamćenjem i to u obliku da su potpuno slobodno artikulirana prema dru&scaron;tvenom okviru zajednice koja to pamćenje želi reproducirati. Određeni elementi kolektivnoga pamćenja mogu u potpunosti nijekati slične elemente kod druge skupine ili ih barem iskrivljavati do neprepoznatljivosti. Alat njihova usmjeravanja jo&scaron; nije pronađen, a kada se radi o traumatskim iskustvima pro&scaron;lih vremena kolektivna pamćenja zaista jesu spremnik vlastite boli, ponekad i sredstvo izazivanja boli kod drugih skupina. Situacija postaje jo&scaron; zamr&scaron;enija i tegobnija kada se spusti na razinu multinacionalnih dru&scaron;tava koja su obilježena recentnim iskustvom međusobnoga sukoba i gotovo nikakvim sponama prema izgradnji međusobnoga povjerenja, kamoli pomirenja. Bosanskohercegovački kontekst predstavlja prototip potonje situacije i izaziva tri osnovne reakcije: afektivno vezivanje za jednu od predočenih interpretacija povijesti ili kolektivnih pamćenja, pasivni zazor od situacije nemogućnosti uspostave makar zajedničkoga nazivnika povijesnih događaja i poziciju dvostruke hermeneutike, tj. poku&scaron;aj da se interpretacije povijesnih događaja sa svim reperkusijama koje izazivaju u sada&scaron;njosti razumiju i pojasne.&laquo;<br /><br /></p> <p>Istraživač i publicist Igor Vukić govorio je na temu &raquo;Svećenici u logorima Jasenovac i Stara Gradi&scaron;ka 1941. &ndash; 1945.&laquo; Iz njegovog predavanja treba istaknuti slijedeće: &raquo;U logoru u Jasenovcu 1941. &ndash; 1945. život je izgubilo devet rimokatoličkih svećenika (osam kao zatočenici i jedan kao član logorske uprave), jedan grkokatolički bogoslov, jedan starokatolički svećenik, jedan židovski rabin i jedan srpsko-pravoslavni svećenik. To su vjerski službenici za koje se može ustvrditi da su doista bili ondje dovedeni i da su izgubili život. Svećenici koji su u logoru izgubili živote, izgubili su ih zbog bolesti, a neki su bili i ubijeni, najvjerojatnije strijeljani. Razlog za takav postupak mogao je biti kažnjavanje zbog nekih drugih događaja (npr. odmazda za bijeg drugih zatočenika). Premda u to vrijeme takav postupak i nije bio neuobičajen (uzimanje talaca zbog djelovanja nelegalnih snaga bilo je čak dopu&scaron;teno po tada&scaron;njim konvencijama o ratovanju), ipak je riječ o zločinu, odnosno neprimjerenom postupanju s ljudima svećeničkoga staleža. S druge strane, dolazak svećenika (pa i biv&scaron;ih ili bogoslova) pobolj&scaron;ao je uvjete života zatočenika. Opisivanje realnih slika događaja u Staroj Gradi&scaron;ki i Jasenovcu otežano je zbog političke osjetljivosti te teme. Ipak, u arhivima (u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i drugdje) može se pronaći autentična dokumentarna građa koja omogućava da se jasenovački logor opisuje u realnome razmjeru. Pritom dokumenti, kao i sudbine svećenika koji su na razne načine pro&scaron;li kroz logor, prilično jasno govore da Stara Gradi&scaron;ka i Jasenovac nisu bili mjesto masovnih, serijskih ubojstava u kojima su stradale tisuće žrtava. Daljnja istraživanja dodatno će rasvijetliti pojedinačne slučajeve zatočenika i pripadnika logorske uprave te pridonijeti i utvrđivanju približnoga broja ljudi koji su pro&scaron;li kroz te logore, odnosno u njima izgubili živote.&laquo;<br /><br /></p> <p>Treće predavanje, na temu &raquo;Duhovna zvanja u Hercegovini do 1972. &ndash; plod katoličkih žrtava&laquo;, održao je prof. dr. sc. fra Andrija Nikić. &raquo;Crkva u Hercegovini, a posebice franjevci smatrani su glavnim nositeljima usta&scaron;ke ideologije i politike Nezavisne Države Hrvatske. Katoličko svećenstvo i redovni&scaron;tvo optuživano je i za pomaganje križarskim skupinama (&scaron;kriparima) u borbi protiv komunističkoga poretka. Komunističke su vlasti glavnoga neprijatelja vidjele u mostarskom biskupu Petru Čuli i hercegovačkim franjevcima. Franjevački samostan u &Scaron;irokom Brijegu nazivali su &ldquo;tvrđavom usta&scaron;kog duha&rdquo;, a njegova su gvardijana uhitili pod optužbom da je tijekom ispovijedi pozivao mladež da se priključi križarima. U siječnju 1947. uhićeni su svi svećenici iz &Scaron;irokog Brijega pod optužbom da su surađivali s križarima te su prebačeni u Mostar. Vlasti su tvrdile da su navedeni franjevci redovito izvje&scaron;ćivali biskupa o svim križarskim akcijama. Slična su se uhićenja provodila i u drugim područjima Hercegovine. Vlasti su smatrale da su uhićenja svećenika djelovala zastra&scaron;ujuće, ali su izazivala i suprotno djelovanje kod pučanstva i davala materijal promidžbi protiv države, &scaron;to je svećenstvo spretno koristilo. Da bi imala &scaron;to bolji uvid u djelovanje svećenika, Uprava državne bezbjednosti ili Udba u njihovim je redovima angažirala i svoje dou&scaron;nike. &hellip; Prema podatcima među živim službenicima Katoličke crkve godine 1972. mostarska biskupija ima 1.085 svoje djece: 602 redovnice, 370 redovnika i 113 svjetovnih svećenika. Dalje, 254 redovnika pripadaju crkvenoj ustanovu na području Biskupije, a 116 ih je izvan nje; 214 redovnica nalazi se u hercegovačkoj zajednici, a 388 u drugima; 56 svjetovnih svećenika pripada mostarskoj biskupiji, a 57 ostalima. Dakle, u trima domaćim crkvenim ustanovama nalaze se 524 osobe, a u ostalim izvan na&scaron;e biskupije 561. Velika brojnost duhovnih zvanja iznenadila je, provocirala i uznemirila predvodnike partije pa su se suprotstavljali na vi&scaron;e načina: sudski postupci protiv predstavnika Katoličke crkve, oduzimanje crkvene imovine, uzurpacija crkvenih prostora, progon časnih sestara i oduzimanje njihove imovine, zabrane i ometanja vjeronauka, zatvaranje vjerskih &scaron;kola i zabrana vjerskog tiska.&laquo;<br /><br /></p> <p>Simpozij je zavr&scaron;io zahvalom svim mnogobrojnim posjetiteljima i predavačima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu i na taj način doprinesu njezinu uspje&scaron;nom radu. Posjetitelji su jo&scaron; neko vrijeme ostali u ugodnom druženju i razgovoru.<br /><br /><br />FOTO: <a title="Pobijeni info" href="https://pobijeni.info/odrzan-xv-simpozij-stopama-pobijenih/" target="_blank">pobijeni.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-23-simpozij-stopama-pobijenih-23.jpgŠto će biti s čovječanstvom nakon Tri dana tame? Sprema se nešto veličanstveno, tražite blagoslovljene svijeće...http://grude.com/clanak/?i=375547375547Grude.com - klik u svijetSun, 22 Oct 2023 23:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-27-mjesec.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Riječ je o tri dana u kojima će nestati svjetla na Zemlji i jedino osvjetljenje bit će blagoslovljene svijeće, onima koji ih imaju. To je Božja intervencija nastala kao posljedica kršenja prirodnih zakona, pobunom ljudskih bića protiv Boga i nepoštovanjem Crkve.<p><br />Kao &scaron;to potvrđuju i stari i novi zavjet, u posljednjim će se vremenima dogoditi veliko proči&scaron;ćenje, toliko veliko da se naziva Sud narodima i Posljednjim vremenima. Ali to nije kraj povijesti ili Zemlje.<br /><br /></p> <p>Tijekom ovih vremena nevolje, Kristovi neprijatelji će biti ubijeni, a mnogi će se i obratiti.<br /><br /></p> <p>Tada će svijet, predvođen &ldquo;pravednim djeliteljem pravde, onim nevinim&rdquo;, prema Hildegard von Bingen, povesti Crkvu u novo razdoblje u kojem će pravda zasjati, sve do vremena antikrista, koji će se pojaviti na kraju povijesti.<br /><br /></p> <p>Naravno sve ovo je podložno razlučivanju jer je riječ o privatnim okrivenjima i objavama koje ne spadaju u polog vjere, pi&scaron;e portal <a href="https://vjera.hr/znakovi-vremena/sto-ce-biti-s-covjecanstvom-nakon-tri-dana-tame-tko-ce-ih-prezivjeti-sprema-se-nesto-velicanstveno-upozoravaju-mistici/?fbclid=IwAR2sY4joBP4L4AhPFlUxGY_qGFVZHUu8pDLpTmBKqyBSRta9A1fmIYX9s54" target="_blank">vjera.hr</a>.<br /><br /></p> <p>Kraj tog vremena nevolje ili proči&scaron;ćenja Zemlje trebala bi biti tri dana fizičke tame, kako glasi ovo proročanstvo, a koje su kroz povijest dali mnogi mistici i sveci; Ana Maria Taigi, Elizabeta Canori Mora, sveta Hildegarda iz Bingena, Marie Julie Jahenny, Maria Agredska, sveti Padre Pio...<br /><br /></p> <p>Riječ je o tri dana u kojima će nestati svjetla na Zemlji i jedino osvjetljenje bit će blagoslovljene svijeće, onima koji ih imaju. To je Božja intervencija nastala kao posljedica kr&scaron;enja prirodnih zakona, pobunom ljudskih bića protiv Boga i nepo&scaron;tovanjem Crkve.<br /><br /></p> <p>Također, za nedostatak dobročinstva prema drugima, raspad obiteljskog života i apsolutni nemoral. Korupcija, ratovi i prezir prema bližnjima, ubijanje nerođenih i zapravo velika izopačenost čovječanstva, te svako odsutstvo dobrog.<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;to prethodi ovom vremenu su poplave, su&scaron;e, neuspjesi usjeva, glad, neobično vrijeme, epidemije, siroma&scaron;tvo, bolest i vladavina grijeha.<br /><br /></p> <p>Ta tri prorokovana dana trebali bi se promatrati kao čin Božjeg milosrđa i posljednji poziv čovječanstvu na pokoru. Tih dana, prema proro&scaron;tvima, vjetar će opusto&scaron;iti Zemlju munjama neviđene veličine. Također se spominje da će s neba padati vatrena ki&scaron;a i da će u atmosferi biti otrovnih plinova.<br /><br /></p> <p>Preporuka je da se ljudi izoliraju u vlastitim domovima, zatvore vrata i prozore te zatvore sve otvore. Niti bi trebali odgovarati na pozive izvana, čak i od voljenih, jer će to biti trikovi demona koji će slobodno &scaron;etati zemljom.<br /><br /></p> <p>Gorjet će samo blagoslovljene svijeće, a vjernici bi trebali imati i blagoslovljenu vodu kojom će često &scaron;kropiti mjesto.<br /><br /></p> <p>Ali najvažnije je stalna molitva, pokajanje, razmatranje života na&scaron;ega Gospodina i iznad svega razmatranje bolnih otajstava tražeći Božje milosrđe. Krunica.<br /><br /></p> <p>Jedna od glavnih mističarki kojoj su prikazana tri dana tame bila je Ana Mar&iacute;a Taigi, koja je umrla 1837. godine, a posebno je dobila vizije o tome &scaron;to će se dogoditi nakon &scaron;to se ispune ta tri dana.<br /><br /></p> <p>Ona je predvidila abdikaciju &scaron;panjolskog kralja Karla IV., pad Napoleona, datum oslobađanja pape Pija VII., te je prorokovala vrijeme i datum Napoleonove smrti.<br /><br /></p> <p>Mnogo je puta pred očima imala &ldquo;mistično sunce&rdquo;, nadnaravno svjetlo u obliku kugle, koje joj je omogućavalo da vidi stanje svijesti, revolucije i ratove, svrhe tajnih dru&scaron;tava, nagrade dobra i kazne zlih.<br /><br /></p> <p>U tom je svjetlu vidjela veliku kaznu koja će očistiti zemlju i Crkvu, uni&scaron;tenje, revolucije i &ldquo;obnovitelja&rdquo; koji će dovesti do pobjede sjajnije nego ikad prije.<br /><br /></p> <p>Jer kada je Ana Mar&iacute;a Taigi govorila o kontinuiranom neredu u Crkvi i u dru&scaron;tvu, upotrijebila je riječ revolucija.<br /><br /></p> <p>Stvari će se tako zgrčiti da čovjek vi&scaron;e neće moći dovesti stvari u red, ali će svemoćna ruka Gospodnja sve popraviti, rekla je.<br /><br /></p> <p>To veliko proči&scaron;ćenje koje je prorekla da će se dogoditi doći će neočekivano i tamo će zli biti uni&scaron;teni.<br /><br /></p> <p>Dana 31. kolovoza 1816. čula je od na&scaron;eg Gospodina kako joj govori: &ldquo;Kad Moj Nebeski Otac izda naredbu, vidjet ćete kako će Rim zavr&scaron;iti. On zna da du&scaron;e u paklu sada padaju poput snijega. Ljudi ovdje dolje ne traže vi&scaron;e od luksuza, užitaka i zadovoljstva, i dopu&scaron;taju da ih ponesu sve vrste krivih želja&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Na&scaron; Gospodin joj je pokazao spletke tajnih dru&scaron;tava protiv visokog klera. I jednom je prilikom Gospodin uputio vatrene riječi protiv svećenika koji namjerno zagađuju oltare.<br />Vidjela je da će se kukolj i&scaron;čupati i tada će Božja ruka opet donijeti red.<br /><br /></p> <p>I nakon &scaron;to očisti svijet i svoju Crkvu i i&scaron;čupa sav korov, na&scaron; će Gospodin donijeti čudesno ponovno rođenje.<br /><br /></p> <p>Ovo proči&scaron;ćenje posljednjih vremena ne predstavlja konačni sud na kraju svijeta, već &ldquo;neku vrstu predsuđenja živima&rdquo;, Sud narodima na kraju vremena, koji prethodi Marijinu kraljevstvu.<br /><br /></p> <p>Stoga će proči&scaron;ćenje koje je Bog izvr&scaron;io u ovo vrijeme imati samo jedan cilj, obnovu Katoličke Crkve sa svom ča&scaron;ću koja tome odgovara i obnovu kr&scaron;ćanske civilizacije.<br /><br /></p> <p>Kad obnovljena Crkva poprimi oblik, bit će malo onih koji će biti krajnje iznenađeni i puni straha gledajući sve &scaron;to je Bog učinio.<br /><br /></p> <p>Rekla je da će nakon &scaron;to kazna zavr&scaron;i, usred velikih trzaja prirode, započeti nebesko doba, trijumf tako velik i zadivljujući da ju je ostavio zapanjenom.<br /><br /></p> <p>Govorila je i o Kraljevstvu Marijinu, kada će sve vjere prijeći na katoličanstvo.<br /><br /></p> <p>Ovo proročanstvo podupire ono &scaron;to je sveta Hildegarda vidjela, a koja je vidjela &ldquo;nevine&rdquo; koji će voditi obnovu Crkve i kr&scaron;ćanske civilizacije. Također trijumf Marijina Bezgre&scaron;nog srca najavljen je u gotovo svim ukazanjima od Fatime do Međugorja.<br /><br /></p> <p>I Ana Mar&iacute;a Taigi svjedočila je nebeskom ukazanju koje će doći umiriti vjernike. Sveti Petar i sveti Pavao pojavit će se na oblacima, svi će ih ljudi vidjeti i vjera će se vratiti u njihova srca. Sveti Petar i sveti Pavao će propovijedati po cijelom svemiru i imenovati Papu.<br /><br /></p> <p>I veliko će svjetlo izaći iz njih i spustiti se na budućeg kardinala Papu. U to će vrijeme religija pro&scaron;iriti svoje carstvo pod jednim pastirom.<br /><br /></p> <p>Elizabeth Canori Mora prorekla je ne&scaron;to slično; I sveti Mihael Arkanđeo pojavit će se na zemlji u ljudskom obličju, i imat će đavla okovanog sve do vremena propovijedanja antikrista.<br /><br /></p> <p>Kao &scaron;to vidimo, tri dana tame su kulminacija nevolje, ali najvjerojatnije ne Velike nevolje kraja povijesti, već relativno manje nevolje Posljednjih vremena.<br /><br /></p> <p>Jer na kraju ove nevolje đavao će biti okovan i tek kasnije će doći propovijed velikog antikrista, Isus Krist će sići da se bori protiv njega i bacit će ga u pakao zajedno sa sotonom zauvijek.<br /><br /></p> <p>Dakle, ovo podržava hipotezu da Drugi Kristov dolazak jo&scaron; uvijek nedostaje.<br /><br /></p> <p>A kada on dođe, uskrisit će mrtve, dogodit će se konačni sud, nebeski Jeruzalem će sići i bit će kraj povijesti.<br /><br /></p> <p>Konačno, jednom je Ana Mar&iacute;a upitala Boga tko će odoljeti ovom stra&scaron;nom testu 3 dana tame.<br /><br /></p> <p>A on je odgovorio: &ldquo;Oni kojima dajem duh poniznosti.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Zato je u vlastitoj obitelji utemeljila običaj molitve nakon krunice, triju Očena&scaron;a, Zdravomarija i Slava Ocu, na nakanu da isprosi beskrajno milosrđe i dobrotu Presvetog Trojstva za te&scaron;ka vremena.<br /><br /></p> <p>A vjernicima je savjetovao da traže blagoslovljene svijeće, jedine koje će svijetliti u mraku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-27-mjesec.jpgMoldavci najviše mole u Europi, Hrvati treći, BiH na petom mjestuhttp://grude.com/clanak/?i=375532375532Grude.com - klik u svijetSun, 22 Oct 2023 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>BiH je na petom mjestu, odmah iza Portugala.<p><strong>Večernji list</strong> objavio je istraživanje s infografikom o državama Europe i njihovim navikama molitve. <br /><br /><br />Na prvom mjestu se nalazi Moldavija sa 48 posto građana koji se svakednevno mole Bogu, dok se najmanje mole u &Scaron;vicarskoj, Austriji i Velikoj Britaniji. <br /><br /><br />Hrvatska je zauzela treće mjesto gdje se 40 posto građana svakodnevno moli Bogu, dok se u BiH svakodnevno moli 32 posto građana. <br /><br /><br />Time je BiH na petom mjestu, odmah iza Portugala.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/23-10-22-23-10-22-molitva-statistika-eu.jpeg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgIvan Dragičević prenio svijetu poruku Blažene Djevice Marije: Molite za mir - mir je ugrožen!http://grude.com/clanak/?i=375527375527Grude.com - klik u svijetSat, 21 Oct 2023 23:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ovom trenutku mir je ugrožen na poseban način, te vas molim da obnovite post i molitvu u svojim obiteljima i potaknete druge da mole za mir.<p><br />Ivan Dragičević, jedan od &scaron;estero vidioca koji je 1981. godine vidio Blaženu Djevicu Mariju u Međugorju, i od Nje prima poruke koje prenosi čovječanstvu, obratio se javnosti novom porukom.<br /><br /><br />U novoj poruci koju je prenio Ivan Dragičević, Blažena Djevica Marija poručuje svijetu da je mir ugrožen.&nbsp; <br /><br /></p> <p>Draga djeco! Danas vas pozivam da molite za mir. U ovom trenutku mir je ugrožen na poseban način, te vas molim da obnovite post i molitvu u svojim obiteljima i potaknete druge da mole za mir. Draga djeco, želim da shvatite ozbiljnost situacije i da mnogo toga &scaron;to će se dogoditi ovisi o va&scaron;oj molitvi i ustrajnosti. Draga djeco, uz vas sam i pozivam vas da ozbiljno počnete moliti i postiti.<br />Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mom pozivu!"</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpgZapočnite dan jutarnjom molitvom Ocu nebeskom http://grude.com/clanak/?i=375479375479Grude.com - klik u svijetThu, 19 Oct 2023 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti... kaže molitva, s kojom je dobro započeti dan. Prenosimo je u cijelosti<p><br />Oče moj, dolazim u Tvoju prisutnost na samom početku ovog dana. Dolazim naći MUDROST da ne pravim nerazborite gre&scaron;ke, tako da znam kada treba govoriti, a kada ostati u &scaron;utnji, kada djelovati, a kada ne. Dolazim naći MIR, tako da me danas ni&scaron;ta ne zabrine i ne smete.<br /><br /></p> <p>Dolazim naći HRABROST da budem strpljiv/a, da ne izgubim nadu, da prihvatim razočarenje, znajući da će&scaron; Ti sve okrenuti na moje dobro. Dolazim naći LJUBAV, tako da me ni&scaron;ta ne učini ogorčenim/om, tvrdim/om i neljubaznim/om.<br /><br /></p> <p>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti. Oče, Ti si moja providnost, znam da će&scaron; Ti providjeti sve moje potrebe.<br /><br /></p> <p>Oče, Ti si moj za&scaron;titnik, sačuvaj me ovoga dana od svih mračnih sila, prekrij me predragocjenom Krvlju Tvoga Sina Isusa i okruži me svojim anđelima. Ovo te molim u Isusovo Ime.</p> <p><br />Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpgVIDEO Časna izgubila živce i bacila se na aktivista koji je sprečavao gradnju crkvehttp://grude.com/clanak/?i=375470375470Grude.com - klik u svijetWed, 18 Oct 2023 17:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-18-casna-gradiliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Francuska televizija France 3 snimila je trenutak kad časna sestra u trku obara na pod muškarca.<p><span style="background-color: initial;">Jedna časna sestra nije se mogla suzdržati u obrani gradili&scaron;ta koje joj puno znači pa je poput igrača ragbija oborila na zemlju mu&scaron;karca koji je do&scaron;ao prosvjedovati protiv njezine izgradnje.<br /></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisu svi zadovoljni izgradnjom nove crkve i popratnih zgrada u Saint-Pierre-de-Colombieru u Ard&egrave;cheu u Francuskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok su ekolo&scaron;ki aktivisti poku&scaron;ali zaustaviti gradnju, tijekom noći stiglo je nekoliko opatica koje su odlučile obraniti gradili&scaron;te.<br /><br /><br /></p> <p>Snimajući reportažu iz mjesta francuska televizija France 3 snimila je trenutak kad časna sestra u trku obara na pod mu&scaron;karca koji je razbijao cijevi i drugu građevinsku opremu. Svemu je prethodila svađa koja je eskalirala u fizički obračun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ekolozi traže da se u obzir uzme i studija za&scaron;tite okoli&scaron;a prema kojoj se mogu uni&scaron;titi rijetke biljke koje ovdje rastu, pi&scaron;e&nbsp;<a href="https://www.gbnews.com/news/world/nun-eco-zealot-france-latest-viral-footage-watch" target="_blank">GB News</a>, a prenosi&nbsp;N1.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="en" dir="ltr">A French nun has gone viral in the country after tackling a climate activist who tried to block the construction of a new church due to its carbon footprint <a href="https://t.co/C5OZXIplCj">pic.twitter.com/C5OZXIplCj</a></p> &mdash; Visegr&aacute;d 24 (@visegrad24) <a href="https://twitter.com/visegrad24/status/1714320987427143737?ref_src=twsrc%5Etfw">October 17, 2023</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-18-casna-gradiliste.jpgŠiroki Brijeg: ''XV. Simpozij Stopama pobijenih''http://grude.com/clanak/?i=375424375424Grude.com - klik u svijetMon, 16 Oct 2023 14:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-07-09-pobijeni-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi fra Andrija Nikić, svećenik u mirovini na Humcu. <p>U samostanu Hercegovačke franjevačke provincije na &Scaron;irokom Brijegu u nedjelju, 22. listopada, bit će održan XV. simpozij pod nazivom &raquo;Stopama pobijenih&laquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osvjetljavanje je to jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo. Priređivač simpozija je Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s fra Miljenkom Stojićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi fra Andrija Nikić, svećenik u mirovini na Humcu. Nakon sv. mise u samostanskoj dvorani bit će održana sljedeća predavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Politolog prof. dr. sc. Dražen Barbarić govorit će na temu &raquo;Anatomija &ldquo;genetskog antifa&scaron;izma&rdquo; ili o kulturi hegemonijskoga pamćenja&laquo;. &raquo;Svećenici u logorima Jasenovac i Stara Gradi&scaron;ka 1941. &ndash; 1945.&laquo; tema je istraživača i publiciste Igora Vukića. A o &raquo;Duhovnim zvanjima u Hercegovini do 1972. &ndash; plodu katoličkih žrtava&laquo; govorit će, pak, prof. dr. sc. fra Andrija Nikić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dosada&scaron;nji tijek simpozija i održane radove moguće je pronaći na stranicama portala Vicepostulature pobijeni.info (Događanja + Simpoziji). Ubrzo će tu biti stavljeni i ovi najnoviji radovi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-07-09-pobijeni-franjevci.jpgZatvoren 24. Mediteran Film Festivalhttp://grude.com/clanak/?i=375402375402Grude.com - klik u svijetSun, 15 Oct 2023 12:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-10-23-mff-otvaranje-stigme_22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U proteklih pet dana, u dvorani kina Borak u Širokom Brijegu, u raznim filmskim programima, prikazano je 50 filmova.<p>Projekcijama filmova 'Na&scaron; Mali' redateljice Ivane Guberina i 'Stigme' redatelja Zdenka Jurilja, zatvoren je 24. <strong><a href="https://grude.com/Pretraga.aspx?pojam=mediteran%20film%20festival" target="_blank">Mediteran Film Festival</a></strong> u &Scaron;irokom Brijegu.<br /><br /></p> <p>Organizatori nisu krili zadovoljstvo velikom posjećeno&scaron;ću &scaron;to se može pripisati rekordnom broju filmova domaćih autora, ali svakako i izvrsno složenom programu dokumentaraca u konkurenciji koji su pristigli sa svih krajeva Mediterana.<br /><br /></p> <p>''Ovu godinu smo potvrdili kako se može raditi film u Hercegovini, a za sljedeću, kada slavimo jubilej pripremamo i obećavamo jedan veliki spektakl'', rekao je to producent festivala Robert Bubalo i zahvalio posjetiteljima, pokroviteljima i svima koji su podržali ovaj festival.<br /><br /></p> <p>U proteklih pet dana, u dvorani kina Borak u &Scaron;irokom Brijegu, u raznim filmskim programima, prikazano je 50 filmova. Dokumentarni film&nbsp;<strong>'Između revolucija'</strong>,&nbsp;rumunjskog redatelja Vlada Petrija odlukom žirija osvojio je Grand Prix 24. Mediteran Film Festivala. Drugu nagradu MFF Best Short dobio je film&nbsp;<strong>'Pogled'</strong>, &scaron;panjolskog redatelja Alberta Baldinija dok je publika najboljim proglasila film&nbsp;<strong>'Zlaćani pijesak'</strong>, francuskog redatelja Francisa Del Ria.<br /><br /></p> <p>Žiri je dodijelio i dva posebna priznanja dokumentarcima <strong>'Sveta obitelj'</strong> &scaron;panjolskog redatelja Borje Alcalde i filmu <strong>'Moćna Afarin: U vrijeme poplave'</strong> grčkog redatelja Angelosa Rallisa, te filmovima <strong>'Prisjećanje - Meditacija o Triptihu'</strong>, domaće redateljice Amre Hećo i <strong>'Shirampari - nasljeđe rijeke'</strong>, &scaron;panjolske redateljice Lucie Florez.<br /><br /></p> <p>Po prvi puta na mediteranskom festivalu, u suradnji s Asocijacijom snimateljica i snimatelja u BiH, dodijeljena je i nagrada 'Best Camera'. Ovo priznanje žiri je dodijelio filmu <strong>'Moćna Afarin: U vrijeme poplave'</strong>, redatelja Angelosa Rallisa, dok je posebno priznanje u ovoj kategoriji oti&scaron;lo u ruke snimatelju Ivanu Slipčeviću za rad na filmu <strong>'Valerija'</strong>, hrvatske redateljice Sare Jurinčić.<br /><br /></p> <p>Festival je otvoren igranim filmom <strong>'Stigme'</strong> redatelja Zdenka Jurilja, a veliko zanimanje publike izazvali su i dokumentarci <strong>'Kipar iz Graba'</strong> Tomislava Topića te <strong>'Zidine'</strong> autora Ive Čolaka i Marka Mikulića.<br /><br /></p> <p>U programu <strong>'Domaćih autora'</strong> prikazani su i kratki dokumentarci, animirani filmovi i dokumentarno igrani film <strong>'Tihi skitnica'</strong>, redatelja Zdenka Jurilja.<br /><br /></p> <p>Uz navedeno, organizatori su prikazali i dokumentarce iz programa <strong>'U fokusu'</strong>, domaća remek djela bh kinematografija ali i filmove za djecu u programu <strong>'MFF Fora'</strong>.<br /><br /> <br />Generalni pokrovitelj&nbsp;Mediteran Film Festivala je&nbsp;HT Eronet.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-10-23-mff-otvaranje-stigme_22.jpgPrvi put u povijesti Biskupskih sinoda skupštinu predvodila žena http://grude.com/clanak/?i=375398375398Grude.com - klik u svijetSun, 15 Oct 2023 10:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-15-23-papa-sinoda.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od devet dopredsjedavajućih trenutačne sinodalne skupštine u Vatikanu, dvije su žene.<p style="text-align: justify;"><strong><br />Povijesni trenutak svjetske Sinode u Vatikanu bio je na petak 13. Prvi put u povijesti Biskupskih sinoda skup&scaron;tinu je predvodila žena. Redovnica iz Meksika Maria de los Dolores Palencia Gomez ima iskustva u vodećim službama u Crkvi,</strong> izvijestila je KNA prenosi <a href="https://ika.hkm.hr/novosti/prvi-put-u-povijesti-biskupskih-sinoda-skupstinu-predvodila-zena/">IKA.<br /><br /></a><br />Meksička redovnica Maria de los Dolores Palencia Gomez (74) moderirala je deveti dan 16. opće redovne Biskupske sinode u Vatikanu. Redovnica je već 52 godine, a od 2020. radi na razini vodstva Vijeća biskupskih konferencija zemalja Latinske Amerike (CELAM).<br /><br /><br /><strong>Od devet dopredsjedavajućih trenutačne sinodalne skup&scaron;tine u Vatikanu, dvije su žene.</strong> Među 365 sudionica i sudionika Biskupske sinode 54 su žene s pravom glasa. Svjetsku Biskupsku sinodu Katoličke crkve utemeljio je 1965. papa sveti Pavao VI. Na nekim prethodnim sinodalnim sastancima žene su imale pravo govoriti kao savjetnice. Ove su godine prvi put dobile pravo glasa</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-15-23-papa-sinoda.jpegNikola Čiča ostaje predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredakhttp://grude.com/clanak/?i=375397375397Grude.com - klik u svijetSun, 15 Oct 2023 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-15-nikola-cica.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na ovoj Skupštini sudjelovala su 73 zastupnika.<p>Na 70. Glavnoj izborno &ndash; izvje&scaron;tajnoj Skup&scaron;tini Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva Napredak koja je održana u dvorani Hercegovina sarajevskog hotela Holiday <strong>dr. sc. Nikola Čiča</strong> gotovo jednoglasno je izabran za predsjednika HKD Napredak &scaron;to će mu biti drugi mandat na toj dužnosti, pi&scaron;e <a href="https://hms.ba/nikola-cica-ostaje-predsjednik-hkd-napretka/" rel="nofollow" target="_blank">Hrvatski Medijski Servis</a>.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p><br />Na ovoj Skup&scaron;tini sudjelovala su 73 zastupnika iz brojnih Napretkovih podružnica, udruga i klubova.</p> <p><br />Novi <strong>dopredsjednici </strong>Dru&scaron;tva su Miroslav Landeka, Damir Kre&scaron;ić, Hrvoje Milo&scaron;ević i Josip Križanović.<br /><br /></p> <p><strong>Novi saziv Sredi&scaron;nje uprave</strong> činit će i prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, prof. dr. sc. Vanda Babić-Galić, Ivana Bari&scaron;ić, Franjo Leovac, don Vlatko Rosić, Gordana Mi&scaron;ković, Ines Kaić-Pervan, Sretko Tomić, dr. sc. Ante Ivić i Ivica Kovačević.<br /><br /></p> <p>Za <strong>članove Nadzornog odbora</strong> izabrani su: Blagun Lovrinović, Dragan Glava&scaron; i Željka Obradović dok će Stegovni sud u novom mandatu činiti: Ružica &Scaron;evarika, Ljiljana Jurak i vlč. Ivan Dragičević.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Čiča se u svom obraćanju prisutnima dotaknuo glavnih ciljeva u svom novom mandatu na čelu hrvatskog nacionalnog kulturnog dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Naglasio je Čiča važnost jačanja Napretka kao najvećeg dru&scaron;tva Hrvata u BiH. Želi u sljedećem mandatu osnažiti podružnice u Republici Hrvatskoj, dodatno se povezati s dijasporom te unaprijediti izdava&scaron;tvo kao jedno od temeljnih aktivnosti Dru&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Također, posebno je istaknuo i prioritetno osnaživanje Hrvatskog instituta za tradiciju i kulturu Hrvata u BiH koji tek u predstojećem razdoblju treba ostvariti puni potencijal.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo Institut ima četiri odjela, i to Odjel za folkloristiku i tradicijsku kulturu, Odjel za hrvatski jezik i književnost te multikulturalne veze, Odjel za povijest Hrvata BiH i Odjel za film i medije.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-15-nikola-cica.jpegPreminuo fra Trpimir Leko: Svećenik iz Posušja dao doprinos obnovi mnogih franjevačkih samostanahttp://grude.com/clanak/?i=375396375396Grude.com - klik u svijetSun, 15 Oct 2023 10:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-15-fra-trpimir-leko.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sprovod pokojnoga fra Trpimira bit će u utorak, 17. listopada u 12:30 h na gradskom groblju u Varaždinu. Sveta misa zadušnica slavit će se nakon sprovoda u franjevačkoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu, javlja IKA.<p style="text-align: justify;"><br />Fra Trpimir Leko rođen je 23. travnja 1941. u Bročancu, Župa Sv. Franje &ndash; Gradac (Posu&scaron;je) od oca Ivana i majke Anđele rođ. Kovač, a kr&scaron;ten je kao Vinko. Nakon prvog razreda osnovne &scaron;kole s obitelji se preselio u Ilok gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu i 1955. primio sakrament potvrde. Nakon zavr&scaron;ene Franjevačke klasične gimnazije u Zagrebu, u novicijat Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda u&scaron;ao je 24. kolovoza 1958. u Cerniku, gdje je položio prve zavjete 25. kolovoza 1959. Filozofiju i teologiju studirao je u Samoboru, Zagrebu i Asizu gdje je bio zaređen za đakona 25. ožujka 1968. i za svećenika 29. lipnja 1968.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Na službi je bio u samostanima u Zagrebu &ndash; Kaptol, Vukovaru &ndash; Borovo naselje, Virovitici, Cerniku, Čuntiću, Trsatu, Varaždinu, Čakovcu, Klanjcu, Krapini i na kraju od 2005. u Varaždinu gdje je bio na oporavku. Vr&scaron;io je službe gvardijana, vikara, ekonoma, župnika, župnog vikara.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Posebice se istaknuo dajući doprinos u mnogim obnovama franjevačkih samostana, napose na Trsatu i u Varaždinu, a u Čakovcu od 1993. do 1999., u službi ekonoma samostana, kao voditelj gradnje, doprinio je izgradnji nove župne crkve Sv. Antuna Padovanskog na čakovačkom Jugu, dok jo&scaron; nova župa nije bila osnovana.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Zbog zdravstvenih problema 2005. je oti&scaron;ao u Franjevački samostan u Varaždinu na oporavak, pritom ostajući uvijek na raspolaganju kao ispovjednik.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-15-fra-trpimir-leko.jpegMladi fotograf Nikola Franjić iz Novog Travnika dobitnik priznanja National Geographichttp://grude.com/clanak/?i=375369375369Grude.com - klik u svijetFri, 13 Oct 2023 13:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-13-nikola-franjic-fotograf.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljubav prema fotografiji je vidljiva u svakom njegovom djelu. <p>U svijetu umjetnosti i fotografije, talent često dolazi iz malih mjesta, a <strong>Nikola Franjić</strong>, mladi fotograf iz Novog Travnika jedan je od takvih pojedinaca. Rođen sa stra&scaron;ću prema fotografiji, Nikola je nedavno dobio priznanje koje će mu vjerojatno otvoriti mnoga vrata u svijetu fotografije. </p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Naime, Nikola Franjić je dobio prestižno priznanje <strong>National Geographic</strong> Srbija za svoju fotografiju iz serije fotografija 'San o jednom bazenu', pi&scaron;e <a href="https://viteski.ba/drustvo/nikola-franjic-iz-novog-travnika-dobitnik-priznanja-national-geographic-za-fotografiju/" rel="nofollow" target="_blank">Viteski.ba</a>.<br /><br /></p> <p>Mladi fotograf se specijalizirao za digitalnu fotografiju, obradu fotografije, grafički dizajn i crtanje u Splitu. </p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Njegove fotografije su već bila izlagane u mnogim galerijama i gradovima, uključujući London, Zagreb, Sarajevo, Beograd, Novi Travnik i Fojnicu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Njegova fotografija je 2017. godine odabrana među 50 najboljih u organizaciji World Photography Organisation na prestižnom natjecanju 'Sony World Photography Awards'. </p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <div id="bb-iawr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb_iawr" style="position: relative; display: block; overflow: hidden; font-family: arial, helvetica, sans-serif; width: 100%; height: 0px; opacity: 0.01;"> <div id="bb-wr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb-media bb_wrapper bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="position: relative; background-color: #ffffff; border-radius: 10px; width: 100%; max-width: 600px; margin: 0px auto; height: 338px; cursor: auto;" data-softembargoremainingtime="0" data-sid="j7G8XMSNh52r" data-currenttime="0" data-duration="35" data-isready="true" data-autoplaynextremainingtime="0"> <div class="bb-layer bb-content-layer" style="border-radius: 10px;"> <div class="bb-fitme bb-head-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"> <div class="bb-head bb-head-html5-video" style="position: absolute; width: 100%; height: 100%; top: 0; left: 0;" data-usemediamanager="true" data-retryonplayfailed="false" data-shouldplayinline="false"><video width="320" height="240" style="max-width: none; max-height: none; display: block; top: 0px; left: 0px; position: absolute; background-color: #ffffff; object-fit: fill; visibility: hidden; transform: scale(1); transform-origin: 0px 0px 0px; height: 100%; width: 100%;" muted="muted" preload="none" aria-hidden="true" src="https://d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346733-1626698170607498.mp4" controls="controls"><object width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346733-1626698170607498.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object></video> <div style="width: 100%; height: 100%; position: absolute; top: 0; left: 0;">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="bb-fitme bb-poster-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"><img style="width: 100%; height: 100%;" src="https://waytogrow.bbvms.com/mediaclip/4346733/pthumbnail/592/333.jpg" alt="poster" /></div> <div class="bb-fitme bb-timeline-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-subtitle-layer" style="z-index: 0; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> <div class="bb-layer bb-commercial-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-error-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-skin-layer bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-context-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Fotografija za njega nije samo životni poziv, već strast koju je nosio sa sobom od djetinjstva. Ta ljubav prema fotografiji je vidljiva u svakom njegovom djelu.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Jedan od njegovih najnovijih serija fotografija, nazvana 'San o jednom bazenu' nastao je 2022. godine na gradskom bazenu u Novom Travniku. Ova serija fotografija prikazuje djevojčicu koja sanja o tome kako će se jednog dana moći kupati na tom istom bazenu. Nikola uspjeva fotografijama prenijeti duboku emociju i nadu...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-13-nikola-franjic-fotograf.jpgNa drugom danu Mediteran film festivala prikazan film o 'Brzom'http://grude.com/clanak/?i=375358375358Grude.com - klik u svijetThu, 12 Oct 2023 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-12-brzi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drugi dan Mediteran Film Festivala (MFF) u Širokom Brijegu, uz naslove iz službenog programa u konkurenciji i remek djela bh kinematografije, protekao je u znaku domaćih filmskih snaga. <p>Mladi redatelj Tvrtko Bubalo predstavio se publici filmom ''Sutra je novi dan'', koji se u svom radu dotiče priče o ovisnosti o drogama. Ovaj kratki dokumentarac istražuje izazove s kojima se suočavaju medicinski radnici u zajednicama dok poku&scaron;avaju pomoći onima koji se bore s učincima konzumacije i prekomjerne uporabe narkotika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Film je zapravo nastao kao dio mog zavr&scaron;nog rada na akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu, gdje sam diplomirao režiju. Nastao je primarno kroz suradnju s mentorom Zvonimirom Jurićem, koji je vjerojatno i najzaslužniji za razvoj filma pogotovo u fazi predprodukcije. Od nastanka ideje do razvoja priče i pisanja scenarija pa sve do same produkcije i postprodukcije nekako je lagano teklo svojim tokom, nije bilo nekih većih problema i prepreka. Ekipa koja je radila bila je mala ali efektivna, svi su odradili vrhunski posao i zahvalan sam svima koji su na bilo koji način pridonijeli nastanku filma. Film je producirala domaća produkcijska kuca Kadar &ndash; kazao je Bubalo u izjavi za <strong>Fenu</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bubalo je naglasio kako je vrijednost ovog festivala promicanje domaćih filmskih kreacija i da je festival i ove godine odu&scaron;evio posjetitelje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Dvadeset četvrto izdanje MFF-a kao i svake godine okuplja najbolje regionalne autore, redatelje, glumce, scenariste i sve ostale djelatnike iz filmske industrije. Mislim da je najbolji prikaz toga odaziv na otvaranje festivala i prikazivanje dugometražnog igranog filma ''Stigme''. Prepuna kino dvorana stvarno je najljep&scaron;i mogući početak jo&scaron; jednog izdanja jednog od najbitnijih filmskih događaja u regiji - kazao je Bubalo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako Mediteran Film Festival ima veliki značaj za razvoj filmske kulture i da svake godine podiže razinu kvalitete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Značaj festivala je ogroman za razvoj filma i filmske kulture na na&scaron;im prostorima. Mislim da se to pogotovo može vidjeti ove godine, 10 filmova domaćih autora nije mala stvar, pogotovo za ovako malu sredinu. Festival svake godine podiže razinu kvalitete filmova i u konkurenciji i izvan nje raste svakim novim izdanjem. Mislim da je to najbolji poticaj za sve mlade filma&scaron;e, ali i za sve koji se žele na bilo koji način baviti filmom &ndash; objasnio je mladi autor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Niz domaćih filmova otvorile su 'Zidine', &nbsp;priča o trojici ostarjelih logora&scaron;a koji su odlučili snimiti film o onome &scaron;to su proživjeli u logorima u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini. Autori filma, Ivo Čolak i Marko Mikulić, uoči prikazivanja istaknuli su kako je ideja o filmu nastala prije &scaron;est godina, te da su uz ono &scaron;to se dogodilo htjeli prikazati i kakav je status tih ljudi danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Veliko zanimanje publike izazvao je i film Tomislava Topića, 'Kipar iz Graba', dokumentarac o umjetniku Stjepanu Skoki, koji prati kipara iz malenog hercegovačkog sela, njegovo &scaron;kolovanje i rad kojeg, kako navodi kritika, karakterizira veliki stupanj autorske invencije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čovjeka s najvi&scaron;e prijatelja na svijetu, predstavnika hercegovačke estradne scene &ndash; Brzog, ''ulovila'' je mlada redateljica Karmen Obrdalj, koja je ujedno i članica žirija na ovogodi&scaron;njem festivalu. Premijera filma 'Brzi', upravo u &Scaron;irokom Brijegu, kako je istaknula, za nju je od posebnog značaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Jako mi je drago da je premijera upravo ovdje na ovom festivalu, mislim da je ovo mjesto od velikog značaja za Hercegovinu, na kojem možemo zajedno njegovati filmsku umjetnost i zato sam izrazito sretna. Snimali smo ovdje, u Hercegovini, o čovjeku koji je iz Hercegovine i lijepo je da smo uspjeli film i prikazati ovdje - istaknula je Obrdalj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-12-brzi.jpgPredstavljamo potpuni program 24. Mediteran Film Festivalahttp://grude.com/clanak/?i=375315375315Grude.com - klik u svijetTue, 10 Oct 2023 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-10-mff_fullprogram.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>24. MFF počinje danas, 10.10 i trajati će četiri dana.<p>Projekcijom igranog filma&nbsp;'<strong>Stigme</strong>' redatelja Zdenka Jurilja&nbsp;bit će, u&nbsp;utorak&nbsp;10. listopada u 20&nbsp;sati, otvoreno 24. izdanje <a title="MFF" href="https://www.mff.ba/2023/mff_2023_vijesti.asp" target="_blank">Mediteran Film Festivala</a> u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <div>&nbsp;</div> <div>Jedan od najznačajnijih filmskih događaja u BiH i regiji u programu u konkurenciji prikazat će 20 dokumentarnih filmova. Selektor festivala Zdravko Mustać izabrao je po deset filmova u kategoriji kratkometražnog &ndash; do 30 minuta, odnosno deset filmova u kategoriji dugometražnog &ndash; iznad 30 minuta.&nbsp; &nbsp;<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Drugi&nbsp;dan festivala na programu u kinu Borak u suradnji s&nbsp;<strong>Filmskim centrom Sarajevo</strong>, pravnim nasljednikom arhive bosanskohercegovačke kinematografije, bit će prikazano sedam filmova. Riječ je o remek djelima bh kinematografije koja su u vremenu u kojima su nastala bila miljenici i publike i žirija na festivalima diljem svijeta.&nbsp; &nbsp;&nbsp;<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Filmovi iz programa 'Domaćih autora' obilježit će i drugi festivalski dan te će biti prikazane '<strong>Zidine</strong>' redatelja Ive Čolaka i Marka Mikulića te dokumentarac o umjetniku Stjepanu Skoki, '<strong>Kipar iz Graba'</strong>, redatelja Tomislava Topića.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>U nizu kratkih filmova, iz ovog programa, bit će prikazani i dokumentarci '<strong>Brzi</strong>' Karmen Obrdalj, <strong>'Putevi kave</strong>' Mirka Pivčevića, <strong>'Noć od srebra i zlata'</strong> Zdravka Terke&scaron;a, te '<strong>Sutra je novi dan</strong>' redatelja Tvrtka Bubala. Festival će drugoga dana prikazati i dva animirana filma, '<strong>Svrha</strong>' Tvrtka Karačića i '<strong>Nada</strong>' Pere Petru&scaron;ića.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Uz snažan program u konkurenciji, program '<strong>U fokusu</strong>', donosi najbolja ostvarenja kinematografije zemalja Mediterana iz protekle godine. Po izboru festivalskog selektora bit će prikazano&nbsp;devet&nbsp;dokumentaraca koji su već obilježili filmsku godinu ili njihovo vrijeme tek dolazi.&nbsp; &nbsp;&nbsp;<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>U dvorani kina Borak, u&nbsp;petak&nbsp;13.&nbsp;listopada, posjetitelji 24. MFF-a gledat će i&nbsp;dokumentarni film '<strong>Tihi skitnica</strong>', redatelja Zdenka Jurilja. Priča je to o Virgiliju Nevjestiću, jednom od najvećih hrvatskih slikara grafičara, koji je veći dio svog života radio u Parizu. Čovjek kojeg su, kako tvrdi likovna kritika u Francuskoj, smatrali jednim od svojih najvećih grafičara 20. stoljeća,&nbsp;&nbsp;a on je sebe nazivao skitnicom.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Posljedni festivalski dan, u jutarnjoj projekciji programa MFF Fora, biti će prikazan dugometražni igrani film za djecu Nevena Hitreca &lsquo;<strong>Dnevnik Pauline P'.&nbsp;</strong>Film se temelji na iznimno popularnoj dječjoj knjizi književnice Sanje Poljak u kojoj Paulina kroz komične situacije govori o svojim problemima u prijateljstvu, ljubavi i obitelji.&nbsp;<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>O najboljima na MFF-u odlučuje međunarodni žiri u dvije kategorije &ndash; za odabir najboljeg dugometražnog filma i najboljeg kratkog filma. Pored &scaron;esteročlanog žirija, koji će&nbsp;u petak&nbsp;13. listopada, izabrati pobjednike 24. Mediteran Film Festivala i dodijeliti MFF Grand prix i MFF Best Short, tradicionalno treću nagradu svojim glasovima dodjeljuje publika.&nbsp;Ovu godinu festival će dodijeliti i nagradu 'Best Camera' s potpisom Asocijacije snimateljica i snimatelja u BiH.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Ovogodi&scaron;nji Mediteran Film Festival,&nbsp;u subotu 14. listopada,&nbsp;zatvorit će&nbsp;film Ivane Guberina - '<strong>Na&scaron; Mali'&nbsp;</strong>o &scaron;ibenskom ko&scaron;arka&scaron;kom velikanu Draženu Petroviću. Dokumentarac je to koji donosi&nbsp;jednu novu stranu života, karijere i vremena u kojem je ovaj ko&scaron;arka&scaron;ki genije živio.&nbsp;&nbsp;<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Uz odličan program, ono &scaron;to ovaj festival izdvaja i čini drugačijim jeste ugodna atmosfera i zabava. Pozivamo vas da sudjelujete u filmskim kvizovima, osvojite bogate nagrade glasovanjem za najbolji film ili jednostavno uživate u filmskim naslovima&nbsp;i&nbsp;filmskim&nbsp;zabavama u&nbsp;&Scaron;irokom&nbsp;Brijegu.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div>Dobrodo&scaron;li na 24. Mediteran Film Festival!&nbsp; </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-10-mff_fullprogram.jpgNove marke HP Mostar ''Etnološko blago 2023.'' uz Svjetski dan poštehttp://grude.com/clanak/?i=375299375299Grude.com - klik u svijetMon, 09 Oct 2023 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-09-hpmostar-300dpietno2023..png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tradicionalne kolijevke najčešće su bile u obliku korita ili male škrinje.<p>Nove marke HP Mostar &bdquo;Etnolo&scaron;ko blago 2023.&ldquo; uz Svjetski dan po&scaron;te Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tradicionalno na Svjetski dan po&scaron;te 9. listopada tiska redovito izdanje po&scaron;tanskih na temu etnolo&scaron;kog blaga kako bi od zaborava sačuvali na&scaron;u pro&scaron;lost. &bdquo;Etnolo&scaron;ko blago 2023.&ldquo; kao motiv ima kolijevku, ručno izrađen drveni krevetić za malo dijete. <br /><br /><br />Svaka dru&scaron;tvena zajednica ima svoje običaje vezane za značajne trenutke života, a jedan od takvih događaja je rođenje djeteta.<br /><br /><br />Tradicionalne kolijevke najče&scaron;će su bile u obliku korita ili male &scaron;krinje. Polukružni zavr&scaron;etci na dnu užih stranica bili su napravljeni tako da se kolijevka mogla ljuljati. Bile su jednostavne izrade, a ponekad su plohe bile ukra&scaron;ene rezbarijama. Često su imale uzdužnu prečku preko koje se prebacivao zastor da bi dijete bilo za&scaron;tićeno. Koljevka se posebno čuvala u obitelji i u njoj se odgajalo nekoliko nara&scaron;taja djece.<br /><br /><br />Autorica likovnog rje&scaron;enja je Božana Bo&scaron;njak, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 9. 10. 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-09-hpmostar-300dpietno2023..pngFOTOREPORTAŽA: Vrdi su i dalje 'Vrata Vatikana', ni 30 godina poslije ne zaboravlja se stradale herojehttp://grude.com/clanak/?i=375281375281Grude.com - klik u svijetSun, 08 Oct 2023 17:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-08-23-vrdi-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zašto tražim sreću u nevoljama svijeta i inozemstvu kada mi je Bog dao moju grudu, kršćansku i hrvatsku koju trebam voljeti, braniti, živjeti za nju, uvijek i na njoj?<p><em><br />&bdquo;U korak su i&scaron;le sprovodne povorke. Na rukama bojovnici &scaron;to i mrtvi strepe da crte ostanu</em><br /><em>sačuvane i neprobijene. S tih se sprovoda te&scaron;ko vraća kući. Čovjek bi želio zauvijek ostati s</em><br /><em>njima pod njihovim pinijama, čempresima, ostati i pupati s njihovim platnima, i opadati s</em><br /><em>li&scaron;ćem njihovih jasenova. Najvjerniji im ostanu njihovi križevi, a uz rame su svijeće. Sve</em><br /><em>slično odjevene. U prekrasne crveno-bijelo-plave svilene haljine, ukra&scaron;ene hrvatskim</em><br /><em>grbovima vo&scaron;tanim miluju zemlju za koju su poginuli. A hrabri nam bojovnici u rukama nose</em><br /><em>sva slobodna sela koja su du&scaron;mani htjeli spaliti, pu&scaron;taju nas da klečimo u svim crkvama koje</em><br /><em>su sačuvali, slobodu natrag vraćaju sve gradove &scaron;to je du&scaron;manin pomislio da nam ih je oteo.&ldquo;<br /><br /></em> - tako fra Ante Marić zapisa u jednom od svojih novinskih članaka u listu &bdquo;ZA RODNU GRUDU&ldquo; ratne 1993. godine, riječi koje nam i dan &ndash; danas mogu posvjedočiti o tim tužnim, ali prkosnim i ponosnim vremenima.<br /><br /></p> <p>A od te ratne 1993. godine, pro&scaron;lo je 30 godina kada je na blagdan svetog Franje, 4. listopada, Armija BIH izvr&scaron;ila jedan od svojih najže&scaron;ćih napada na selo Vrde u kojem je poginulo nekoliko hrvatskih vojnika; Mate Marić iz Vrdi, Damir Logara, Vice Paradžik i Gordan Miličević iz Gruda, te 5. listopada Stjepan &Scaron;apina iz Tomislavgrada. No, unatoč svim težnjama ABIH da osvoje Vrde toga dana, crta se nije pomakla. Operacija &bdquo;Neretva '93&ldquo; i snovi muslimanskih osvajača da dolinom Neretve izbiju na Jadransko more sru&scaron;eni su upravo na Vrdima zaslugom hrvatskih vitezova koji su u ovom mjestu položili svoje živote.</p> <p><br />Ove godine, kao i svih dosada&scaron;njih godina, 30. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja u selu Vrdi obilježena je svetom misom zadu&scaron;nicom koja je održana 7. listopada 2023. godine koju je predvodio don Drago Ćurković, župnik župa Jablanica i Drežnica. U svojoj nadahnutoj i iscrpnoj propovijedi u kojoj je nagla&scaron;avao vjeru svih nas, ali i žrtvu hrvatskih branitelja don Drago je između ostalog kazao:<br />&ldquo;Za&scaron;to tražim sreću u nevoljama svijeta i inozemstvu kada mi je Bog dao moju grudu, kr&scaron;ćansku i hrvatsku koju trebam voljeti, braniti, živjeti za nju, uvijek i na njoj?&ldquo;</p> <p><br />Nakon svete mise, uslijedilo je polaganje vijenaca kod spomenika svim poginulim braniteljima iz Vrda, ali i onim koji su svoje živote položili na Vrdima. Vijenci i svijeće su položili predstavnici vlasti sa svih razina, izaslanstvo HNS-a na čelu s Draganom Čovićem, rukovodstvo općine Grude na čelu s Ljubom Grizeljom, brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata, te obitelji poginulih branitelja. Mno&scaron;tvo svijeta je do&scaron;lo i ove godine na Vrde da oda počast u ime 30. obljetnice stradanja hrvatskih vojnika u ovom mjestu koje se prozvalo &bdquo;Vrata Vatikana&ldquo;. Za sve hodočasnike u ovo mjesto, vojska je pripremila grah, pa su se svi prisutni mogli okrijepiti uz jelo i piće. Na&scaron;a kamera je obi&scaron;la i spomen &ndash; ploče na mjestima stradanja hrvatskih branitelja na Arapovu brdu.</p> <p><br /> Kod Repetitora smo sreli Drinovačkog župnika fra Josipa Mioča koji je također do&scaron;ao zapaliti svijeću kod spomen ploče Mate Marića i Danimira Logare, ali i mnoge druge koji su obilazili i molili kod spomen ploča. Uz ostale, vrijedi istaknuti i malenog Ivana &Scaron;apinu, petogodi&scaron;njeg dječaka iz Tomislavgrada koji je po jako nepristupačnom terenu junački se uspeo do spomen &ndash; ploče svog strica, Stjepana &Scaron;apine. Dokaz je to da mladost ne zaboravlja svoje pretke i vitezove koji su osigurali opstojnost na&scaron;eg naroda na ovoj hercegovačkoj grudi.</p> <p><br />Ne zaboravljamo i ne smijemo dopustiti da zaborav vremena padne na njih. Njihova će djela ostati trajno upisana u povijest hrvatskog naroda, a generacije koje dolaze će nastaviti puteve njihovih očeva, stričeva i djedova da čuvaju i očuvaju spomen na ove i sve ostale branitelje koji su svoj život položili na Oltar Domovine. Bijeli križ će opomenu slati i pozivati putnika da stane na mjestu gdje je palo golubova jato...</p> <p><br />Njihove žrtve nisu bile uzaludne, a mi ih nećemo zaboraviti!<br />Neka im je laka hrvatska zemlja!</p> <p><br /><em><strong>Mario Knezović/Herc.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-08-23-vrdi-glavna.jpgBudući da je od drugog svijeta, neizmjerno je ljubljena i neizmjerno prezrena kao što je bio i sam Kristhttp://grude.com/clanak/?i=375272375272Grude.com - klik u svijetSat, 07 Oct 2023 17:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-03-28-panorama_grude_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Časni sluga Božji Fulton Sheen bio je američki katolički nadbiskup, radijski i televizijski propovjednik. Mnogi se danas utječu u njegovu zaštitu.<p><br />U vremenu kad se snažno udara na temelje vjere, kad Crkvu razaraju i oni duboko ukorijenjeni unutra, kao i demoni izvana, kad se one koji mole naziva nazadnima, dok se one psihopate s mozgom veličine kikirikija i bolesnim plakatima smatra naprednima, riječi Fultona Sheena odzvanjaju i &scaron;alju snažnu poruku.</p> <p><br />Prenosimo ih u cijelosti:<br /><br /><br />&ldquo;Da nisam katolik, i da tražim istinsku Crkvu u dana&scaron;njem svijetu, tražio bih onu Crkvu koja se ne slaže sa svijetom; drugim riječima, tražio bih Crkvu koju svijet mrzi. Razlog za to bio bi sljedeći: ako je Krist prisutan u ikojoj Crkvi u dana&scaron;njem svijetu, ljudi će ga mrziti kao za zemaljskog života. Ako danas traži&scaron; Krista, potraži ga u Crkvi koja se ne slaže sa svijetom."<br /><br /></p> <p>Potraži onu Crkvu koju svijet mrzi, kao &scaron;to je mrzio i Krista. Potraži Crkvu koju se optužuje za nazadnost, kao &scaron;to je i Gospodin bio optuživan neznalicom koja se ne daje opametiti.<br /><br /></p> <p>Potraži Crkvu koju svijet promatra podrugljivo, kao nižu klasu, kao &scaron;to je Gospodin odbačen jer dolazi iz Nazareta.<br /><br /></p> <p>Potraži Crkvu koju optužuju da je đavolska, kao &scaron;to je Gospodin optužen da djeluje u ime Beelzebula, poglavice đavolskog.<br /><br /></p> <p>Potraži Crkvu za koju, u razdobljima zaslijepljenosti, govore da je u ime Božje treba uni&scaron;titi, kao &scaron;to su razapeli Krista s uvjerenjem da Bogu čine uslugu. Potraži Crkvu koju svijet odbacuje zato &scaron;to tvrdi da je nezabludiva, kao &scaron;to je Pilat odbacio Krista jer se nazvao Istinom.<br /><br /></p> <p>Potraži Crkvu koju svijet odbacuje kao &scaron;to su ljudi odbacivali Gospodina.<br /><br /></p> <p>Potraži Crkvu koju usred zbrke suprotstavljenih mi&scaron;ljenja njezini članovi ljube kao &scaron;to ljube Krista, i po&scaron;tuju njezin glas kao glas samog Utemeljitelja.<br /><br /></p> <p>I slutnja će rasti, da ako Crkva nije popularna u svijetu, nije od svijeta, a ako nije od svijeta, ona je od drugoga svijeta.<br /><br /></p> <p>Budući da je od drugog svijeta, neizmjerno je ljubljena i neizmjerno prezrena kao &scaron;to je bio i sam Krist.<br /><br /></p> <p>A samo ono &scaron;to je božansko može se neizmjerno prezirati i neizmjerno voljeti. Stoga je Crkva božanska.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Ne, ni vrata paklanena neće je nadvladati! Slava Gospodinu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-03-28-panorama_grude_2.jpgBlagdan je Blažene Djevice Marije od krunice, evo kako je nastaohttp://grude.com/clanak/?i=375262375262Grude.com - klik u svijetSat, 07 Oct 2023 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-19-gospa-tihaljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema predaji, prior je u samostan primio mladića po imenu Dominik koji se nikako nije uspio sabrati u molitvi. Kada se požalio prioru, on mu je otkrio molitvu koja se zove krunica.<p><br />Crkva danas slavi blagdan Blažene Djevice Marije od krunice, spomendan utemeljen kao zahvalu Gospi za veliku pobjedu kr&scaron;ćanske vojske nad turskom u bici kod Lepanta na dana&scaron;nji dan 1571. godine. Tad su se kr&scaron;ćani, na poziv pape Pija V., molitvom krunice utekli zagovoru Majke Božje i pobijedili nadmoćniju tursku vojsku. Nakon drugih pobjeda nad Turcima, koje su također izvojevane uz zagovor Majke Božje, papa Klement XI. ustanovio je ovaj blagdan za prvu nedjelju u listopadu. Danas je on vezan uz dan 7. listopada, pi&scaron;e HKM.<br /><br /></p> <p>Istraživanja otkrivaju da zasluge za nastanak krunice idu kartuzijanskom prioru Adolfu von Essenu. Prema predaji, prior je u samostan primio mladića po imenu Dominik koji se nikako nije uspio sabrati u molitvi. Kada se požalio prioru, on mu je otkrio molitvu koja se zove krunica.<br /><br /></p> <p>Većoj Dominikovoj sabranosti u molitvi pomogla je i podjela Isusova života u 50 rečenica uz 50 Zdravomarija. Sve je to zapisao na komad papira i ubrzo osjetio vidan pomak u razmatranju. Novi način molitve Dominik je otkrio svom prioru, a ovaj je zatražio prijepis. Zbog velike potražnje za tom molitvom, Dominik je načinio malu promjenu &ndash; pro&scaron;irio je Isusov život na 150 Zdravomarija. Molitva se potom vrlo brzo pro&scaron;irila.<br /><br /></p> <p>Krunicu s 15 otajstava složili su članovi kruničarske bratov&scaron;tine iz južne Njemačke. Tekst krunice prvi put je tiskan 1481. u Ulmu. Kao zanimljivost ističemo da je prva crkva izgrađena nakon Drugoga svjetskoga rata u gradu Zagrebu bila crkva Blažene Djevice Marije od Krunice. Krunicom je bio obilježen i na&scaron; Domovinski rat.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-19-gospa-tihaljina.jpgPredstavljena knjiga pok. Tihomira Glavaša: 'Arheološka istraživanja na kuli u Počitelju' FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=375225375225Grude.com - klik u svijetWed, 04 Oct 2023 17:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-04-dsc_0013.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Arheolog pok. Tihomir Glavaš je vodio mnoga arheološka iskapanja, a najviše je radio i učinio upravo na arheološkim lokalitetima u Gorici. <p>U župnoj crkvi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, u ponedjeljak 2. listopada 2023., na drugu obljetnicu smrti, slavljena je sveta Misa za pok. prof. arheologa Tihomira Glava&scaron;a.<br /><br />Nakon sv. Mise, u Staroj crkvi u Gorici, na temeljima ranokr&scaron;ćanske bazilike i starohrvatske crkve, predstavljena je knjiga pok. Tihomira Glava&scaron;a: "Arheolo&scaron;ka istraživanja na kuli u Počitelju". U programu su sudjelovali fra Marin Karačić, fra Ante Marić i Maja Soldo!<br /><br /><br />Arheolog pok. Tihomir Glava&scaron; je vodio mnoga arheolo&scaron;ka iskapanja, a najvi&scaron;e je radio i učinio upravo na arheolo&scaron;kim lokalitetima u Gorici. To je sve predočeno javnosti, po nepokretnim arheolo&scaron;kim nalazima u staroj crkvi i okolici, kao i onim pokretnim artefaktima koji se nalaze u Hrvatskoj franj. arheolo&scaron;koj zbirci u Gorici, na &scaron;to bi trebali biti ponosni svi domaći ljudi!<br /><br /><br />Događaj su organzrali Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Gorica-Sovići, Matica hrvatska Grude, Franjevačka arheolo&scaron;ka zbirka Gorica i Župni ured Gorica i Sovići!<br /><br /><br /><a href="https://grude.com/fotografije?id=10318" target="_blank">FOTO GALERIJA</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-04-dsc_0013.jpgKatolici danas slave sv. Franju Asiškoghttp://grude.com/clanak/?i=375214375214Grude.com - klik u svijetWed, 04 Oct 2023 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-04-svfranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpuno u srcu obraćen i posve opredijeljen za Krista, Franjo se javno pred pobožnim asiškim biskupom Gvidom II. odrekao svih dobara i prava na očinsku baštinu.<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Sv. Franjo Asi&scaron;ki rodio se početkom god. 1182. u Asizu kao sin trgovca Pietra di Bernardonea i Ivane. U odsutnosti oca krstila ga je majka dav&scaron;i mu ime Ivan. Otac je tome imenu kasnije dodao Franjo, s kojim je taj svetac u&scaron;ao u ljudsku povijest. Mali&scaron;an je u župnoj &scaron;koli Sv. Jurja naučio čitati i pisati. Kao dječak i mladić bavio se prodajom sukna, &scaron;to je bilo zanimanje i njegova oca. Uz posao živahni je mladić u sebi osjećao vatrenu želju da bude prvi, da prednjači, da se na neki način odlikuje. Volio je svečanosti, rasko&scaron;, bio prilično lakomislen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz te manje savr&scaron;ene prirodne kvalitete imao je i boljih: tankoćutnu osjećajnost, samilost prema siromasima, kojima bi dijelio obilnu milostinju, a bio je i ćudoredno neporočan. Bio je tako upadan i osebujan da je bio voda vesele mladenačke asi&scaron;ke družbe, "kralj gozba i zabava", u kojima je znao potro&scaron;iti dosta očeva novca. Zanesen avanturizmom i slavom, sudjelovao je aktivno i u oružanim razmiricama između Asiza i Peruggije, između naroda i feudalaca. Već je u tom razdoblju njegova života nazrijevati neke klice Božjega poziva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad je Franjo do&scaron;ao iz zarobljeni&scaron;tva iz Peruggie te se oporavio od podulje bolesti, iako se ne&scaron;to u du&scaron;i bija&scaron;e već promijenio, poku&scaron;ao je ipak poći za slavom novim putovima i to onom slavom koja dolazi od oružja, od juna&scaron;tva u oružanoj vite&scaron;koj borbi. Uputio se stoga prema pokrajini Pugli, a zaustavio u Spoletu. Uzrok tome bija&scaron;e tajanstveni glas u snu, koji ga je pozivao da slijedi radije gospodara nego slugu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjo se tada vratio natrag u svoj Asiz, ondje raskrstio s veselim dru&scaron;tvom te započeo život revnog razmi&scaron;ljanja i pobožnosti. Da svlada ono &scaron;to mu po naravi bija&scaron;e odvratno, dao se na djela herojske ljubavi prema siromasima i gubavcima. U to je doba poduzeo i hodoča&scaron;će u Rim, u baziliku Sv. Petra, na grob apostolskog prvaka. U jesen god. 1205. bija&scaron;e opet u rodnom Asizu. Tada je u crkvici San Damiano triput čuo zov Raspetoga: "Franjo, pođi i popravi mi crkvu jer, kako vidi&scaron;, sva je u ru&scaron;evinama!" Obnovio je crkvicu Sv. Damjana te ondje povučen provodio vrijeme u razmatranju, u molitvi, pomalo ipak zabrinut kako će izbjeći očevu gnjevu koji je bio nad njim razočaran. Razočaranje je dolazilo iz zemaljskih pobuda, planova i ambicija, koje je imao sa sinom. Sve je to njemu neshvatljivim sinovljevim pona&scaron;anjem palo u vodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potpuno u srcu obraćen i posve opredijeljen za Krista, Franjo se javno pred pobožnim asi&scaron;kim biskupom Gvidom II. odrekao svih dobara i prava na očinsku ba&scaron;tinu. Time se kao pokornik i Bogu posvećena osoba podložio posve crkvenoj vlasti. Tada je izjavio: "Čujte me i shvatite dobro! Do ovog sam časa svojim ocem nazivao Petra Bernaridonea, odsad s većim pouzdanjem mogu reći: Oče na&scaron;, koji jesi na nebesima, u tebe stavljam sve svoje blago i nadu i zalog svog ufanja."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nalazeći se jednog dana u crkvi Sv. Marije anđeoske, čuo je kod mise ove evanđeoske riječi: "Ne pribavljajte sebi u pojase ni zlatna, ni srebrna, ni bakrena novca; ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni &scaron;tapa, jer radnik zaslužuje uzdržavanje!" (Mt 10,9-10)... Čuv&scaron;i te riječi, bio je tako snažno zahvaćen ljubavlju prema siroma&scaron;tvu da je uskliknuo: "To je &scaron;to tražim, to je &scaron;to svim srcem želim!" Kasnije mu je svećenik protumačio sav smisao tih riječi, a i onih koje iza njih u Evanđelju sv. Mateja slijede. Iz njih proizlazi apsolutno siroma&scaron;tvo, ponizno predanje i pouzdanje u Boga, obilaženje i propovijedanje Radosne vijesti Božjemu puku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako poučen i zahvaćen Božjom riječju iz 10. glave Matejeva evanđelja, Franjo je svoju pustinjačku odjeću zamijenio "minoritskom" - manje braće, kako će kasnije nazvati svoj red i njegove sljedbenike. Odložio je remen, sandale i &scaron;tap, a svoju je grubu tuniku opasao bijelim konopom. Na glavu je stavio kapucu ili kukuljicu, kakvu su tada običavali nositi umbrijski seljaci. I tada je u svojoj župnoj crkvi Sv. Jurja u Asizu s velikim duhovnim žarom izrekao svoju prvu pokorničku i moralnu propovijed: "jednostavnom riječju ali velikodu&scaron;nim srcem, pobuđujući i izgrađujući svoje slu&scaron;atelje". Za svoju je zaručnicu izabrao sestricu siroma&scaron;tinu, a te će neobične zaruke genijalni Dante, koji će i sam postati franjevački trećoredac, opjevati u stihovima svojim nenadma&scaron;ivim pjesničkim perom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjino je propovijedanje palilo, a jo&scaron; vi&scaron;e primjer. Potreseni njima, samo nekoliko dana kasnije pridruži&scaron;e mu se prvi sudrugovi novoga načina života: bogati trgovac Bernardo da Quintavalle, pravnik Pietro Cattani, zatim ponizni brat Egidije iz Asiza i neki drugi, njih 12 skupa s Franjom na broju. Franjo ih je godinu dana poučavao, a onda počeo slati na propovijedanje. Sakupiv&scaron;i neke evanđeoske tekstove, sastavio je prvu kratku Formulu života ili Prvotno pravilo života manje braće. To je pravilo usmeno potvrdio papa Inocent III. Bilo je to negdje u travnju 1209. ili 1210. god. To je godina kanonskog utemeljenja Reda manje braće, kako ga je svetac ne&scaron;to kasnije nazvao. A to je ime dao svome redu iz posve evanđeoskih motiva i pobuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želio je da sljedbenici i članovi Reda manje braće budu evanđeoski ponizni, spremni na služenje i pokoravanje svima. Tako to tumače najbolji i najkompetentniji Franjini životopisci Celano i sveti Bonaventura. LT na&scaron;e vrijeme Drugi vatikanski sabor pozvao je redove, družbe i kongregacije da idu na izvore, u prvom redu na izvor Evanđelja, a onda na spise, naputke, pravila, konstitucije, &scaron;to im namrije&scaron;e njihovi utemeljitelji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potvrdiv&scaron;i franjevačko Pravilo, sam Papa je svojim ugledom ovlastio prvu dvanaestoricu male braće da posvuda propovijedaju Evanđelje, a velikom tonzurom, kakvu su u jo&scaron; ne tako davna vremena franjevci nosili, uvrstio ih je u klerički red. Tad je vjerojatno i sv. Franjo bio zaređen za đakona, pri čemu je i ostao, jer se iz poniznosti i straha nije usudio pristupiti svećeničkom ređenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Serafski otac sv. Franjo gori sav vatrom za du&scaron;e. Zato želi postati misionar i mučenik. Nakon &scaron;to je osnovao i drugi franjevački red - klarise - ili "Siroma&scaron;ne dame od sv. Damjana", odjenuv&scaron;i prije toga u redovničko odijelo sv. Klaru, Franjo putuje prema Palestini, zatim prema &Scaron;panjolskoj i Maroku. Sa svih se tih putovanja zbog bolesti i oluja morao vratiti kući ne do&scaron;av&scaron;i do cilja. No nije odustajao od svojih apostolskih namjera pa je god. 1219. uspio ipak doći u Svetu zemlju, u Siriju i Egipat, gdje je propovijedao u prisutnosti dobrohotnog i razboritog sultana Al-Malik al-Kamila. Na taj je način svojim sinovima otvorio prostrano polje misionarskoga rada na Bliskom istoku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vrativ&scaron;i se s Istoka u Asiz sredinom god. 1220. te prepustiv&scaron;i upravu reda u ruke svojih vikara Pietra Cattanija i famoznog brata Ilije, Franjo se bavio nadasve unutarnjom organizacijom svoga reda održavajući kapitule ili skup&scaron;tine. U to je vrijeme unutar franjevačke zajednice među Franjinim učenicima nastala rasprava koju su neki životopisci možda i uveličali. No prilično je povijesno utemeljeno da se mnogima savr&scaron;eno, apsolutno siroma&scaron;tvo činilo odvi&scaron;e strogim i neostvarivim. Papin je zastupnik tada bio u prilog jedne blaže linije, a Franjo se tome ponizno pokorio. Crkveni povjesničar Lortz pi&scaron;e o tome: "Nikada se u tijeku crkvene povijesti nije pokazala tako sjajno tajanstvena snaga najživotnije poslu&scaron;nosti kao u Franji."</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franjo je dvije godine prije smrti u&scaron;ao u posljednji odsjek svoga duhovnoga puta, u mističnu suobličenost s Kristom, koja je po svetim ranama &scaron;to ih je primio dobila i svoj vidljivi izraz. Te&scaron;ko bolestan Franjo se dao prenijeti u crkvu Sv. Marije anđeoske, na mjesto gdje je jasno upoznao svoj životni poziv. Položen na golo tlo, umro je uz pjevanje 141. psalma u subotu 3. listopada 1226. u 7 sati uvečer. Toma Celano pi&scaron;e: "Smrt je pjevajući primio." U tome kao i u svemu drugome bio je dosljedan. U svojoj slavnoj "Pjesmi brata Sunca" smrt je nazvao "sestricom", on ju je kao takvu radosno i dočekao. Papa Grgur IX. već dvije godine nakon Franjine smrti proglasio ga je svetim. Isti je Papa odredio da mu se pokraj Asiza ili bolje na rubu toga grada podigne u čast dvostruka veličanstvena bazilika. U nju je god. 1230. bilo preneseno svečevo tijelo. Kasnije se dogodilo ne&scaron;to pomalo neshvatljivo: da se vi&scaron;e nije točno znalo za svečevo tijelo. Nakon mučnih radova tijelo je napokon god. 1818. opet pronađeno pod glavnim oltarom. Danas se čuva u donjoj bazilici na povi&scaron;enom mjestu. (<em><strong>kta</strong></em>)</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-04-svfranjo.jpgŽivot fra Ante Šaravanje ostaje kao putokaz naraštajima! Vjernici ne zaboravljaju gorljive propovijedi marijanskog fratrahttp://grude.com/clanak/?i=375211375211Grude.com - klik u svijetWed, 04 Oct 2023 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-05-fra-ante-portal.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dvije godine su otkad se fra Ante Šaravanja preselio u vječnost, otkad ga je sveti Franjo poveo ruku pod ruku u Nebo, Gospodinu.<p>&nbsp;</p> <p>Dobri svećenik iz Dobrog Sela nazivan je i marijanskim fratrom. Bio je jedan od najboljih tumača Gospinih ukazanja u Međugorju, Fatimi, Lourdesu... i drugim mjestima molitve i blagosti, iz kojih Blažena Djevica Marija &scaron;alje poruke čovječanstvu u olovnim vremenima.<br /><br /></p> <p>Njegove propovijedi bile su nezaboravne, gorljive, jasne i onom od 10 i onom od 100 godina. Fra Ante je bio izravan i upečatljiv u svojim riječima, ali i djelima. Sve svoje je dijelio s potrebitima župe Grude, ali i &scaron;ire.<br /><br /></p> <p>U vremenu kada Crkva prolazi kroz brojne ku&scaron;nje, kad biskupi stvaraju red bez Gospodina, kad svećenici žive za materijalno, a ne duhovno, fra Antin život ostaje kao putokaz nara&scaron;tajima, kao primjer onim dobrim svećenicima koji su ostali na Kristovom putu da ustraju, ma koliko to bilo pogibeljno za tijelo. Znaju oni, kao &scaron;to je fra Ante znao, da du&scaron;a onih koji nastoje živjeti po Božjim zapovjedima pripada Kristu.<br /><br /></p> <p>- Isus je pobijedio svoju smrt, pobijedio je i na&scaron;u smrt, uskrsnuo je, i mi ćemo uskrsnuti s njim i navijeke živjeti - reče u jednoj od propovijedi svećenik kojeg je sveti Franjo na dana&scaron;nji dan poveo u Nebo, Gospodinu.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-05-fra-ante-portal.jpgBlagdan je Svetih anđela čuvara: Izmolimo ovu molitvu i ispunimo dušu mirom i krepošćuhttp://grude.com/clanak/?i=375187375187Grude.com - klik u svijetMon, 02 Oct 2023 16:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-02-andjeo-cuvar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Anđeo je uz Isusa na Maslinskoj gori. On će kao konačni pobjednik opet doći s neba „sa svojim anđelima" (Mt 5,31). Prema tome, iz Božje objave jasno doznajemo o stvarnosti svetih anđela. <p>&nbsp;</p> <p>Molimo im se i zazivajmo ih u svim situacijama, a danas izmolite molitvene zazive svom Anđelu čuvaru i ispunite du&scaron;u mirom i krepo&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PRVI ZAZIV</strong><br /><br /></p> <p>Anđele čuvaru, ljubljeni moj za&scaron;titniče, zahvaljujem ti na posebnoj brizi kojom &scaron;titi&scaron; moja duhovna i tjelesna dobra i, molim te, zahvali u moje ime Božjem milosrđu koje se udostojalo dati meni za čuvara tebe, jednoga od nebeskih knezova.<br /><br /></p> <p><strong>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo, Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;<br /><br /></strong></p> <p>Anđele čuvaru mili,<br /> svojom snagom me zakrili.<br /> Prema Božjem obećanju,<br /> čuvaj mene noću, danju.<br /> Osobito pak me brani,<br /> da mi du&scaron;u grijeh ne rani.<br /> A kad s ovog svijeta pođem,<br /> sretno da u nebo dođem,<br /> da se ondje s tobom mogu,<br /> vječno klanjat dragom Bogu.<br />AMEN</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>DRUGI ZAZIV<br /><br /></strong></p> <p>Anđele čuvaru, molim te za opro&scaron;tenje za sve čim sam te ožalostio, kada sam pred tvojim očima kr&scaron;io sve-ti Božji zakon usprkos tvojim opomenama i, molim te, isprosi mi milost da dostojnom pokorom nadoknadim sve pro&scaron;le grijehe te da sve vi&scaron;e rastem u ljubavi i služe-nju Bogu i u pobožnosti Majci Božjoj, Kraljici anđela.<br /><br /></p> <p><strong>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo, Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;<br /><br /></strong></p> <p>Anđele čuvaru mili,<br /> svojom snagom me zakrili.<br /> Prema Božjem obećanju,<br /> čuvaj mene noću, danju.<br /> Osobito pak me brani,<br /> da mi du&scaron;u grijeh ne rani.<br /> A kad s ovog svijeta pođem,<br /> sretno da u nebo dođem,<br /> da se ondje s tobom mogu,<br /> vječno klanjat dragom Bogu.<br />AMEN</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>TREĆI ZAZIV<br /><br /></strong></p> <p>Anđele čuvaru, molim te da uveća&scaron; svoja sveta nasto-janja kako bih nadvladao sve zapreke na putu rasta u kre-postima, oslobodio se svih zala koja ti&scaron;te moju du&scaron;u te ustrajao u dužnu po&scaron;tovanju tvoje prisutnosti, sa straho-po&scaron;tovanjem prihvaćao tvoje opomene i vjerno slijedio tvoje poticaje te tako zaslužio jednoga dana biti dostojan popuniti neko od mjesta koja su ostala prazna pobunom neposlu&scaron;nih anđela i tako s tobom vječno slavio Boga.<br /><br /></p> <p><strong>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo, Marijo&hellip; Slava Ocu&hellip;</strong><br /><br /></p> <p>Anđele čuvaru mili,<br /> svojom snagom me zakrili.<br /> Prema Božjem obećanju,<br /> čuvaj mene noću, danju.<br /> Osobito pak me brani,<br /> da mi du&scaron;u grijeh ne rani.<br /> A kad s ovog svijeta pođem,<br /> sretno da u nebo dođem,<br /> da se ondje s tobom mogu,<br /> vječno klanjat dragom Bogu.<br />AMEN<br /><br /></p> <p><em>(Prevedeno iz &ldquo;Manuale di Filotea&rdquo; koji je napisao svećenik Giuseppe Riva, penitencijar iz Milana; objavljeno s imprimaturom 30. siječnja 1897.; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.)</em></p> <p><br /><strong>Litanije anđelu čuvaru<br /><br /></strong></p> <p>Gospodine smiluj se!<br />Kriste smiluj se!<br />Gospodine smiluj se!<br />Kriste čuj nas!<br />Kriste usli&scaron;i nas!<br /><br /></p> <p>Oče nebeski Bože, smiluj nam se!<br />Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!<br />Du&scaron;e Sveti Bože, smiluj nam se!<br />Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!<br /><br /></p> <p>Sveta Marijo, kraljice anđela, moli za nas<br />Sveti anđele, čuvaru moj,<br />Sveti anđele, glavaru moj,<br />Sveti anđele, pazitelju moj,<br />Sveti anđele, savjetniče moj,<br />Sveti anđele, &scaron;titniče moj,<br />Sveti anđele, brizniče moj,<br />Sveti anđele, prijatelju moj,<br />Sveti anđele, tje&scaron;itelju moj,<br />Sveti anđele, brate moj,<br />Sveti anđele, učitelju moj,<br />Sveti anđele, pastiru moj,<br />Sveti anđele, svjedoče moj,<br />Sveti anđele, pomagaču moj,<br />Sveti anđele, stražaru moj,<br />Sveti anđele, suradniče moj,<br />Sveti anđele, zastupniče moj,<br />Sveti anđele, ravnatelju moj,<br />Sveti anđele, branitelju moj,<br />Sveti anđele, vođo moj,<br />Sveti anđele, propovjedniče moj,<br />Sveti anđele, rasvjetlitelju moj,<br /><br /></p> <p>Jaganjče Božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!<br />Jaganjče Božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, usli&scaron;i nas Gospodine!<br />Jaganjče božji, koji uzima&scaron; grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!<br /><br /></p> <p>Gospodine smiluj se!<br />Kriste smiluj se!<br />Gospodine smiluj se!<br />Kriste čuj nas!<br />Kriste usli&scaron;i nas!<br /><br /></p> <p>Pomolimo se.<br /><br /></p> <p>Bože, koji si neizrecivim promislom udostojao se odrediti svete anđele svoje, da nas čuvaju: podijeli nam, molimo Te, da nas njihovo čuvanje obrani i da se njihovim vječnim dru&scaron;tvom obradujemo. Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-02-andjeo-cuvar.jpgPisoJ pred dolazak u Grude dao veliki intervju: Govorio o susretima s Papom, prezimenu koje dijeli s predsjednikom, svom životu...http://grude.com/clanak/?i=375184375184Grude.com - klik u svijetMon, 02 Oct 2023 15:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-02-pisoj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što mi je Papa poklonio zagrljaj, zahvalim mu se i pozovem ga da nam dođe u BiH uskoro i krenem od njega, a on me uhvati za ruku i još jednom mi se ispriča što nije napravio selfie sa mnom. To je gesta koja je mene oduševila...<p><br />Josip Milanović na prvu zvuči državnički i da smo vam bez fotografije najavili intervju s njim, bez nadimka, možda ga ne biste mogli povezati s onim po čemu ga znate, pi&scaron;e u uvodu portal <a href="https://www.herc.info" target="_blank"><strong>Herc.info</strong></a> koji je napravio intervju s njim, dan pred njegov boravak u Grudama, nadolazećeg utorka. A znate ga kao PisoJ-a, koji svoje emocije "zapisuje" u prelijepe priče koje diraju mnoga srca u BiH i &scaron;ire, a svoje snažne riječi, misli, poruke... pretvorio je i u knjigu Gromoglasni &scaron;apat.<br /><br />Uz spomenuto, o Josipu bismo mogli napisati kilometarski uvod i imamo osjećaj da bi bilo malo, stoga smo pustili da on sam govori, odnosno odgovori na na&scaron;a pitanja.</p> <p><br /><strong>Herc.info: Gromoglasni &scaron;apat bi, Josipe, mogao biti poput vina, &scaron;to stariji to bolji! Naravno, znamo da je knjiga od početka privukla veliku pozornost, te je i nagrađena, međutim vi&scaron;e od godinu i pol od premijernog predstavljanja vi i dalje punite dvorane, pa kako to uspijevate?<br /><br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Prije svega, hvala na ovoj usporedbi. Nitko do sada nije Gromoglasni &scaron;apat usporedio s vinom i moram priznati kako mi se ova usporedba itekako sviđa. Bez obzira na osvojenu nagradu pro&scaron;le godinu na Sajmu knjige u Sarajevu, ja mislim da nema veće i ljep&scaron;e nagrade od one kada na jednom mjestu okupite toliki broj zaljubljenika u pisanu riječ, emociju. Kada znate da je jedne večeri vi&scaron;e od 350 ljudi do&scaron;lo zbog vas, da podrži ono &scaron;to radite, stvarate i nesebično poklanjate drugima.<br /><br /></p> <p>Ljudima treba mjesto i prostor gdje mogu pokazati svoju emociju, mjesto i prostor gdje ih nitko neće osuditi ili čudno pogledati zbog toga &scaron;to plaču na nečije misli, rečenice, životna iskustva, a to su moje promocije. Mjesto opipljive emocije, mjesto suza i smijeha, zagrljaja, mjesto gdje se ja bez ikakvih kalkulacija poklanjam u potpunosti i to su ljudi prepoznali, pa samim tim i nagradili, jer na promocija je uvijek vi&scaron;e od 200 ljudi prisutno, &scaron;to je nažalost rijetkost na uobičajenim promocijama knjiga.<br /><br /></p> <p>Naravno za to je zaslužna i kvalitetna promocija, moja neprestana interakcija s čitateljima i pratiteljima na dru&scaron;tvenim mrežama, česta medijska gostovanja, kvaliteta koji poklanjam svojim čitateljima, drugačije promocije knjige i slično.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><strong>Herc.info: </strong>Kako je PisoJ uspio ostvariti takvu popularnost?<br /><br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Uvijek mi je te&scaron;ko samom sebi priznati da je PisoJ uopće popularan, ali situacije u kojima me ljudi prepoznaju, pozdravljaju na ulici i čestitaju na onome &scaron;to radim, ili kad se žele fotografirati sa mnom pokažu mi da zapravo jesam.<br /><br /></p> <p>Osim kvalitete koju nudim kroz svoje tekstove i objave na dru&scaron;tvenim mrežama, vjerujem kako mi je moja otvorenost, iskrenost itekako pomogla da oko sebe imam toliki broj pratitelja i ljubitelja onoga &scaron;to stvaram. Naravno, veliki broj Influensera vrlo često dijeli moje tekstove, objave pa se i na taj način promovira ono &scaron;to radim, ljudi dođu na moj profil provjeriti tko je taj Josip Milanović &scaron;to pi&scaron;e i najče&scaron;će se i zadrže na profilu jer ih objave, emocija &bdquo;tjeraju&ldquo; da onda i prate profil.<br /><br /></p> <p>Nikad nisam i neću (ako Bog da) bolovati od brojeva koji stoje kraj mog imena. Puno važnije mi je da i dalje nastavim nuditi kvalitetan sadržaj, da ne izgubim smisao i svrhu samog profila, a vjerujem da će onda sve to dodatno privlačiti i nove ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/23-10-02-23-10-02-josip-milanovic-3-foto-zeljka-ravlic.jpg" alt="" /> <br /><br /></p> <p><strong><strong>Herc.info: </strong>A sada, da zanemarimo fantastičan spisateljski talent, tko je Josip Milanović?<br /><br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Na ovo pitanje mi je uvijek najteže odgovoriti, jer uvijek se bojim da ću zaboraviti ne&scaron;to reći ili da ću odgovorom možda razočarati onog malog Josipa Milanovića koji je sanjao sve ono &scaron;to sada&scaron;nji, odrasli Josip živi.<br /><br /></p> <p>Josip je sin, brat, unuk, ujak koji je zaljubljen u život, u ples, u ljude, more i zalaske sunca.<br /><br /></p> <p>Po struci magistar zdravlja i ekologije, ali nesuđeni glumac, osoba koja voli scenu, reflektore, javni nastup, glazbu.<br /><br /></p> <p>Volim život &ndash; i kad grli i kad žulja, jer znam da nas svako iskustvo oblikuje i tjera da budemo bolji od onoga &scaron;to danas jesmo. Vjerujem u ljubav, vjerujem u ljude, u čuda i u anđele. Premalo vjerujem u sebe, u odnosu na to koliko druge podsjećam koliko je to važno, volim slu&scaron;ati ljude, volim zagrljaje i volim putovanja.<br /><br /></p> <p>Kad ne pi&scaron;em, ple&scaron;em.<br /><br /></p> <p>Kad ne ple&scaron;em, pi&scaron;em.<br /><br /></p> <p>Ali najvažnije od svega je &ndash; živim život kakav mislim da zaslužujem i svakodnevno se Bogu zahvaljujem na poklonjenim prilika i darovanim talentima koje nesebično dijelim s drugima.<br /><br /></p> <p>Eto, to je ukratko Josip.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><strong>Herc.info: </strong>2015. vodili ste program prigodom dolaska pape Franje u Sarajevo. Kako je na vas djelovao Sveti Otac?<br /><br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Vjerujem da je to najvažniji događaj u mome životu i mojoj karijeri i nikad sebi neću oprostiti &scaron;to poslije toga nisam uzeo barem dva, tri dana slobodno da procesuiram cijeli susret sa papom Franjom i njegovim dolaskom u Sarajevo.<br /><br /></p> <p>Ta milost, skromnost, poniznost, opipljiva ljubav, pa usudit ću se reći i svetost koju sam doživio na stadionu Ko&scaron;evo i par sati kasnije u Centru za mlade Ivan Pavao II. gdje sam također vodio program je ne&scaron;to &scaron;to ću zauvijek pamtiti.<br /><br /></p> <p>Sjećam se nakon cijelog tog susreta kad smo na poslu prepričavali kako nam je bilo, kad je ravnatelj Centra rekao da je papa Franjo skoro pao u nesvijest u liftu koji ga je vodio do dvorane u kojoj ga je čekalo 1000 mladih. Ali čim su se vrata od dvorane otvorila, on je razvukao osmijeh od uha do uha, pozdravljao se sa svima i svima nam poklonio nezaboravni susret.<br /><br /></p> <p>Dvije godine kasnije, ja odlazim u Rim na jedan susret i u sklopu tog susreta nam organizatori govore kako ćemo imati priliku upoznati papu Franju. Upozoravaju nas kako smo vremenski ograničeni i kako se samo trebamo pozdraviti s njim, bez ikakvih selfia jer imamo službene fotografe i slično. Cura iz Albanije prva stoji u redu i vadi telefon i pravi selfi s papom Franjom. Ja ljubomoran i govorim kako ću i ja napraviti selfie, bez obzira na instrukcije koje smo dobili od organizatora.<br /><br /></p> <p>Dolazi red na mene, pozdravljam ja papu Franju u svoje osobno ime i u ime cijele BiH, govorim kako je susret u Sarajevu bio čaroban i pitam ga za selfie. Kaže meni papa kako bi on rado, ali ne želi praviti problem organizatorima. Pitam ga nakon toga mogu li ga barem zagrliti, na &scaron;to mi se papa nasmije i kaže naravno. Nakon &scaron;to mi je poklonio zagrljaj, zahvalim mu se i pozovem ga da nam dođe u BiH uskoro i krenem od njega, a on me uhvati za ruku i jo&scaron; jednom mi se ispriča &scaron;to nije napravio selfie sa mnom.<br /><br /></p> <p>To je gesta koja je mene odu&scaron;evila i pokazala mi koliko je on u svoj svojoj veličini, najmanji.<br /><br /></p> <p><strong><strong>Herc.info: </strong>Spomenuli ste ples, a da budemo konkretni, jedan ste od najboljih plesača u državi. Kako ples djeluje na vas i kako mlade koji su konstantno na mobitelima motivirati da ple&scaron;u? Diskoteke se čine kao "sajam robotike" gdje uglavnom nema pokreta, osim ako izuzmemo tipkanje po mobitelima.<br /><br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Kad bi u &scaron;kolama učili o važnosti i značaju plesa u životima svakoga od nas, ja vjerujem da ne bi imali dovoljno prostora u plesnim &scaron;kolama. A, ovako, jo&scaron; uvijek imamo predrasude prema ljudima koji ple&scaron;u, posebno prema mu&scaron;karcima, etiketiramo ih i slično.<br /><br /></p> <p>Meni je ples otvorio mnoga vrata, &scaron;to se tiče samopouzdanja, javnih nastupa, naučio me s kakvim po&scaron;tovanjem se trebam pona&scaron;ati prema ženama. Od fizičke aktivnosti, smanjenja stresa, izražavanja, socijalne interakcije, kognitivnih prednosti, pobolj&scaron;anja držanja i ravnoteže, do zabave koja mi i dan danas svaki dan donosi radost i sreću.<br /><br /></p> <p>Sva sreća danas je situacija bolja nego prije par godina, jer se ples popularizirao kroz razne plesne festivale, dru&scaron;tvene mreže, ali i dalje, posebno u manjim sredinama s čuđenjem gledaju ljude koji ple&scaron;u, kao da ne znam &scaron;to rade. Valjda nisi in, ako se super zabavlja&scaron; i ako te nije briga &scaron;to će drugi reći. Dana&scaron;nje dru&scaron;tvo najče&scaron;će od nas traži da budemo klonovi, pa da jedni druge kopiramo u stilu odijevanja, &scaron;minkanja, pa na kraju i pona&scaron;anja u diskotekama &ndash; daj da snimimo &scaron;to vi&scaron;e story, pokažemo ljudima kako nam je super i kako se ludo zabavljamo, za pravo, daleko je to od istine.<br /><br /></p> <p>Kad bi samo ljudi bili svjesni kako im ples uvijek u životu treba &ndash; rođendani, mature, zabave, prvi ples na svadbi vjerojatno bi drugačije razmi&scaron;ljali. Nisi manje mu&scaron;ko ako ple&scaron;e&scaron;, čak naprotiv, žene obožavaju mu&scaron;karce koji znaju plesati. A, i najljep&scaron;e žene su plesačice. Tako da, ne znam &scaron;to čekate.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/23-10-02-23-10-02-josip-milanovic-4-foto-sanela-babic.jpg" alt="" /></p> <p><strong><strong>Herc.info: </strong>Tko su ljudi koji vas nadahnjuju i odakle crpite inspiraciju za svoje priče?<br /><br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Nadahnjuju me ljudi koji se ne boje pokazati svoje emocije drugima, oni koji se ne boje života, ma kakav on bio. Ljudi čija me djela tjera da budem bolja osoba. Nadahnjuju me obični ljudi na čije se životne priče, životna iskustva i životne lekcije naježim, kao &scaron;to je moja baka Ruže, mama i tata. Vrlo često me inspiriraju i nećakinje Marija i Klara, njihov čist i iskren pogled na svijet, njihovo razumijevanje života, ljubavi i uvijek kad sam u dru&scaron;tvu s njima trudim se ne izgubiti onu dječju radost u sebi.<br /><br /></p> <p>I ba&scaron; u svakome od njih i crpim inspiraciju za svoje priče. Ipak, najveću inspiraciju crpim iz osobnog iskustva, svojih rana i ožiljaka. I ponekad se pitam je li radim dobru stvari, ali kad sam prvim tekstom poklonio du&scaron;u čitateljima i kad su nagradili to velikom podr&scaron;kom, znao sam da činim dobru stvar, a evo, godinama kasnije, &scaron;to po tiražu knjige, &scaron;to po broju ljudi koji jesu na promocijama, ispostavilo se da radim dobru stvar.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><strong>Herc.info: </strong>Sad da vas iznenadimo pitanjem, ako dosad nismo uspjeli. S obzirom na veliku popularnost, i to pozitivnu, rad za dobrobit drugih, a i prezime koje automatski asocira na hrvatskog predsjednika, možemo li vas možda očekivati i u nekom drugom poslu, konkretno u politici gdje, ruku na srce, i nema previ&scaron;e sličnih vama?<br /><br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Uvijek me va&scaron;a pitanja iznenade i odu&scaron;eve, pa tako i ovaj put i svaka čast na tome! Tko zna &scaron;to vrijeme nosi. Kad sam sanjao &scaron;to ću jednoga dana biti kad porastem, uvijek sam zami&scaron;ljao da sam na sceni, da glumim. Kako me nisu primili na Akademiju scenskih umjetnosti, onda sam htio biti sanitarni inspektor i evo me, godinama kasnije kao pisac.<br /><br /></p> <p>Ne znam &scaron;to vrijeme donosi, ali znam da &scaron;to god budem radio da ću raditi jedino ono u &scaron;to vjerujem i &scaron;to me čini sretnim. Ako se ipak odlučim nekada baviti politikom (iako do sada nikad nisam razmi&scaron;ljao o tome) znam da ću se truditi mnoge stvari promijeniti, uz pomoć drugih ljudi ispravljati krive Drine i truditi se ljudima oko sebe osigurati siguran, normalan, zdrav život. Jer, svjedoci smo kako nažalost u dana&scaron;nje vrijeme prvo ljudi gledaju sebe osigurati, pa onda uživaju u svim blagodatima koje pozicija, uloga nudi i zaborave na druge građane.<br /><br /></p> <p>Ja mogu biti jedino sretan kad znam da su ljudi oko mene sretni.<br /><br /></p> <p>Ipak, drago mi je da je prezime Milanović prepoznatljivo ne samo u politici, nego i umjetnosti i da ovo prezime možemo i trebamo povezati i s emocijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><strong>Herc.info: </strong>Godina jo&scaron; nije kraju i vjerujem da ćemo komentirati jo&scaron; neke vrijeme do nedjelje, 31. prosinca 2023., ali evo na &scaron;to ste posebno ponosni u njenom dosada&scaron;njem dijelu?<br /><br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Ponosan sam &scaron;to nisam izgubio sebe u svemu &scaron;to se oko mene događa, &scaron;to sam imao priliku kroz promocije knjige upoznati i zagrliti sve meni drage ljude koje sam do tada jedino znao preko profila. Ponosan sam i na sve prilike koje sam mudro iskoristio da po&scaron;aljem važne poruke ljudima koji me prate, da ih podsjetim koliko su vrijedni i značajni i kako je važna njihova uloga na ovome svijetu.<br /><br /></p> <p>Ponosan sam &scaron;to jo&scaron; uvijek (a nadam se će tako i ostati) ovaj odrasli Josip nije razočarao onog malog Josipa i &scaron;to moje misli, moje riječi, moja emocija osim vrata domova najče&scaron;će otvara i vrata nečijeg srca, &scaron;to se ljudi uz moje tekstove zaljubljuju, opra&scaron;taju sebi i drugima, obećavaju vjernost do kraja života, ispraćaju na vječni počinak njima najvažnije ljude i slično. Velika je to čast i odgovornost i sretan sam &scaron;to je upravo meni darovana ta uloga.<br /><br /></p> <p>I tek sam počeo, jer vjerujem kako me jo&scaron; mnogo toga dobrog, velikog i vrijednog čeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/23-10-02-23-10-02-josip-milanovic-foto-zeljka-ravlic.jpg" alt="" /></p> <p><strong><br />Herc.info: Josipe, puno hvala na ovom razgovoru, prvog dana nakon pokretanja portala Herc.info.<br /></strong></p> <p>Josip Milanović: Hvala vama na prilici da među prvim zauzmem va&scaron; prostor, ispričam svoju priču i kroz svoje misli i riječi upoznam svoju publiku i čitatelje sa jednom sjajnom, vrijednom ekipom koja stoji iza portala Herc.info.</p> <p>Ekipom koja vjeruje u mlade, koja pruža priliku mladima da ispričaju svoju životnu priču koja će sigurno nekoga inspirirati da se ne boji svojih snova, jer ima tamo netko, tko će im biti vjetar u leđa. Golemo je to &scaron;to radite i hvala vam na tome.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-02-pisoj.jpgNapustio nas je veliki FRA SMILJAN KOŽUL, odlazak karizmatika, egzorcista, osnivača Radija Marijehttp://grude.com/clanak/?i=375178375178Grude.com - klik u svijetMon, 02 Oct 2023 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-02-fra-smiljan2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Smiljan Dragan Kožul preminuo je u ponedjeljak, 2. listopada, u jutarnjim satima u Varaždinu. <p><br />Ovaj omiljeni svećenik, franjevac Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, profesor, doktor crkvenih pravnih znanosti, crkveni sudac, karizmatik, egzorcist, osnivač Radio Marije i Pokreta krunice za obraćenje i mir i suradnik Hrvatskog katoličkog radija ostavio je duboki trag u Crkvi u Hrvata i srcima vjernika, javlja HKM.<br /><br /></p> <p>Fra Smiljan Dragan Kožul rođen je u mjestu Turčinovići kraj &Scaron;irokog Brijega u Bosni i Hercegovini 28. veljače 1942. godine. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u svom rodnom selu, prvi razred gimnazije pohađao je u &Scaron;irokom Brijegu, a &scaron;kolovanje nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Potom u Zagrebu i talijanskom Salernu studira teologiju.<br /><br /></p> <p>Kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u zagrebačkoj katedrali 29. lipnja 1968. godine. Od 1969. do 1972. bio je profesor na Franjevačkom filozofskom učili&scaron;tu na Trsatu i na Visokoj bogoslovnoj &scaron;koli u Rijeci gdje su mu među studentima bili i kasniji zagrebački i riječki nadbiskup kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Ivan Devčić.<br /><br /></p> <p>Od 1972. do 1977. studira Crkveno pravo na Papinskom sveučili&scaron;tu Antonianum gdje postiže titulu doktora crkvenih pravnih nauka i gdje od 1977. do 1988. djeluje kao profesor sakramentalnog prava. Na talijanskom jeziku objavio je knjigu o sakramentu ženidbe (&ldquo;Evoluzione della dottrina circa l&rsquo;essenza del matrimonio dal C.I.C. al Vaticano II.&rdquo;), a autor je i vi&scaron;e članaka o sakramentalnom pravu u raznim časopisima. Godine 1977. papa Pavao VI. imenovao ga je braniteljem bračnog veza na Kongregaciji za sakramente, &scaron;to je obna&scaron;ao sve do povratka u Hrvatsku 1988. godine.<br /><br /></p> <p>Zajedno sa slugom Božjim o. Aleksom Benigarom, fra Smiljan Dragan Kožul je pri Kongregaciji za svece vodio postupak za progla&scaron;enje blaženim kardinala Alojzija Stepinca.<br /><br /></p> <p>U domovinu se vratio sredinom 1988. te je imenovan za suca na drugomolbenom Nadbiskupskom ženidbenom sudu u Zagrebu. Tu je službu obna&scaron;ao do 1999. kada je za Zagrebačku metropoliju uspostavljen Međubiskupijski sud prvog i drugog stupnja, odnosno za sve sjevernohrvatske biskupije. Na tom sudu prvog stupnja obna&scaron;ao je i službu branitelja veze.<br /><br /></p> <p>U te&scaron;kim trenucima Domovinskog rata, uz suradnju većeg broja svećenika, redovnika, redovnica i laika, fra Smiljan je osnovao Pokret krunice za obraćenje i mir kojemu je pristupilo vi&scaron;e od 100 tisuća ljudi. Pokret je za Zagrebačku nadbiskupiju odobrio kardinal Franjo Kuharić dekretom od 28. listopada 1993., a sljedećih mjeseci odobrili su ga i svi ostali biskupi Hrvatske te kardinal Vinko Puljić za Sarajevsku nadbiskupiju i biskup Franjo Komarica za Banjalučku biskupiju.<br /><br /></p> <p>Osnivači Pokreta krunice za obraćenje i mir jednoglasno su predložili fra Smiljana za duhovnog ravnatelja, a imenovao ga je kardinal Franjo Kuharić. Budući da je Pokret krunice ustanovljen za ostvarenje duhovnog preporoda hrvatskog naroda, temeljna mu je zadaća ostvarenje zajedni&scaron;tva u molitvi na tu nakanu. U tu svrhu Pokret krunice tiska i dijeli promidžbene materijale i knjige. Tako su u milijunskoj nakladi tiskane bro&scaron;urice za molitvu Gospine krunice te za devetnicu i krunicu na čast Božjeg Milosrđa.<br /><br /></p> <p>U osnivanju Pokreta veliku je ulogu imao fra Ante Katalinić koji je s fra Smiljanom bio u Svećeničkom marijanskom pokretu osnovanom na poticaj don Stefana Gobbija. Fra Ante ga je, naime, podsjetio da je dio Austrije nakon Drugoga svjetskog rata pripao SSSR-u i Sovjeti su, u zoni koju su držali, prisilno uveli novi komunistički režim. Franjevac Petar Pavlicek tada je imao nadahnuće da narod Austrije, kako bi se oslobodio ruske okupacije, organizira molitvu krunice i večernju procesiju svjetla, s nakanom povlačenja sovjetskih trupa iz Austrije. Deseci tisuća ljudi, uglavnom članova Pokreta molitelja krunice, hodali su u procesiji Bečkim prstenom &ndash; znamenitom ulicom u povijesnoj jezgri grada, moleći krunicu uz upaljene svijeće od čuvene Zavjetne crkve (Votivkirche) do franjevačkog samostana. Upravo je taj događaj potaknuo fra Smiljana na osnivanje Pokreta krunice za obraćenje i mir.<br /><br /></p> <p>Na mnogo je načina i kroz različite prilike fra Smiljan Kožul poticao hrvatski narod na molitvu krunice. Jedna od inicijativa Pokreta krunice bila je i ona uoči prvoga posjeta sv. Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994. godine. Pokret krunice tada je organizirao tridesetodnevnu molitvenu inicijativu da se izmoli milijun krunica za Svetoga Oca. Odmah nakon povratka iz Hrvatske, Papa je na audijenciji, impresioniran ovom inicijativom, rekao da se narod koji može za Svetoga Oca izmoliti milijun krunica ne treba bojati za svoju budućnost, jer je krunica ono sredstvo za koje je na&scaron;a nebeska Majka rekla da će sve ono za &scaron;to je budemo u krunici molili to i ostvariti.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; u vrijeme komunizma fra Smiljan Kožul je predano radio na održavanju duhovne svijesti svoga naroda te je na talijanskom državnom radiju punih 10 godina bio urednik emisije na hrvatskom jeziku koja je građane nekada&scaron;nje Jugoslavije informirala o cjelokupnom kulturnom, političkom i religioznom životu u slobodnom svijetu.<br /><br /></p> <p>Početkom ožujka 1994. fra Smiljan je, uz suradnju svojih najbližih suradnika iz Pokreta krunice, osnovao i radijsku postaju Radio Marija za koju je kardinal Franjo Kuharić izdao dekret odobrenja 11. ožujka iste godine. Radio Marija, kojoj je u prvim godinama bio na čelu, ostvarila je njegov san o radijskoj postaji koja će u Hrvatskoj neumorno promicati &ldquo;kr&scaron;ćanski glas u obiteljskim domovima&rdquo; te je na nju prenio svoje dugogodi&scaron;nje iskustvo suradnje na Radio Vatikanu i na RAI-u. Također je od samog početka aktivno sudjelovao u programu Radio Marije, a posebno kao voditelj emisije &ldquo;Svećenik pravnik savjetuje&ldquo;. Uz to, od 2000. godine bio je i stalni suradnik Hrvatskog katoličkog radija kao autor emisije &ldquo;Iz Katekizma Katoličke Crkve&rdquo;, sustavno prikazujući taj temeljni dokument katoličke vjere te teolo&scaron;ke emisije &bdquo;Na putu u Emaus&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Nakon susreta s jednim od najvećih svjetskih karizmatika, p. Rufusom Pereirom 1998. godine te na njegov nagovor, fra Smiljan Dragan Kožul uključio se u Katoličku karizmatsku obnovu i s vremenom postao jedan od najpoznatijih svećenika karizmatika u Hrvatskoj. Dugi niz godina djelovao je u crkvi Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu. Održao je na tisuće duhovnih obnova i seminara za unutarnje oslobođenje i iscjeljenje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Njemačkoj i &Scaron;vicarskoj.<br /><br /></p> <p>Četiri i pol godine bio je pomoćnik vodećeg vatikanskog egzorcista don Gabrielea Amortha te je osam godina obna&scaron;ao službu egzorcista za pojedinačne slučajeve u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Tako je u sklopu duhovnih obnova izvr&scaron;io stotine egzorcizama. Za Hrvatski katolički radio fra Smiljan je pojasnio kako se vjernici mogu za&scaron;tititi od Zloga da se ne dogodi opsjednuće i da ne zapadamo na krive staze života: &bdquo;Kao vjernici i kao ljudi možemo se sačuvati od Zloga onako kako nas uči sveti Petar koji u svojoj poslanici pi&scaron;e da đavao kao ričući lav obilazi tražeći koga će progutati: Oprite mu se čvrsti u vjeri. Upravo je to vjera da je Isus na&scaron; Spasitelj, da je on Bog, da je on svemoguć; znači molitvom, ali i primanjem sakramenata, posebno ispoviieđu, to je ono čime se mi možemo za&scaron;tititi. Ja stalno ljudima govorim: &bdquo;Ne trebate se bojati! Sotona? On se vas boji jer svatko od nas ima križ. Kad smo kr&scaron;teni, u taj križ smo urezani, a Sotona se boji križa. Nažalost, ljudi idu bioenergičarima, učiteljima reikija, transcendentalne meditacije, joge i raznih oblika gatanja. Kad to prihvaćaju, ljudi se praktički otvaraju djelu zloduha.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Fra Smiljan Kožul u rodnom je gradu 2018. godine proslavio zlatnu misu i tom prilikom kazao: &ldquo;Zahvalan sam Trojedinom Bogu, Ocu, Sinu i Duhu Svetom za sve milosti koje su vodile moj svećenički život, zatim svima vama, dragi prijatelji, koji ste me na tom putu pratili svojim molitvama.&rdquo; Nakon zlatomisničke proslave za Hrvatski katolički radio je pojasnio za&scaron;to je odlučio postati svećenik franjevac: &bdquo;Pitate me za&scaron;to sam svoj život posvetio svećeničkom i redovničkom pozivu? Odgovor na to pitanje započet ću činjenicom da sam rođen u Hercegovini, u selu Turčinovići, župi &Scaron;iroki Brijeg. Hercegovina je vrlo katolički nastrojena, u njoj stoljećima djeluju franjevci koji su vrlo po&scaron;tovani i smatra se da biti svećenik franjevac predstavlja uzvi&scaron;eni poziv. I ja sam kao dječak, promatrajući &scaron;to fratri rade i kako žive za narod, poželio postati svećenik fratar. Posebno me odu&scaron;evljavalo njihovo propovijedanje, pa sam se i ja kao dječak zanosio kako ću i ja jednog dana moći propovijedati s propovjedaonice.&rdquo;<br /><br /></p> <p>I nakon 50 godina svećenstva fra Smiljan je nastavio voditi čak tri molitvene zajednice, tjedne susrete i nekoliko duhovnih obnova mjesečno, kao i najpoznatiju posljednju srijedu u mjesecu na kojoj se okupljalo i nekoliko tisuća ljudi.<br /><br /></p> <p>Potkraj života, zbog naru&scaron;enog zdravlja i poodmakle dobi, premje&scaron;ten je u samostan sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu gdje se posvetio molitvi i prinosio Bogu žrtve, pi&scaron;e HKM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-02-fra-smiljan2.jpgCrkva u Širokom Brijegu roza i ove godinehttp://grude.com/clanak/?i=375177375177Grude.com - klik u svijetMon, 02 Oct 2023 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-10-02-crkva-sb-roza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Simbol Širokog Brijega počeo je svijetliti rozom bojom u nedjelju, 1. listopada.<p>Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u &Scaron;irokom Brijegu &scaron;estu godinu zaredom osvijetljena je rozom bojom kao simbol podr&scaron;ke ženama oboljelim od karcinoma dojke.<br /><br /></p> <p>Simbol &Scaron;irokog Brijega počeo je svijetliti rozom bojom u nedjelju, 1. listopada, u večernjim satima u organizaciji Udruge Narcis.<br /><br /></p> <p>Listopad je inače mjesec borbe protiv karcinoma i ba&scaron; zato se osvjetljavanje bitnih objekata događa na samom početku mjeseca, 1. listopada.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-10-02-crkva-sb-roza.jpgSveta Mala Terezija – naučila nas je vjeri 'malog puta', onoj bez čudesa i s potpunom predanošću Bogu http://grude.com/clanak/?i=375158375158Grude.com - klik u svijetSun, 01 Oct 2023 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-01-22-sveta-terezija-ledinac_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njezin život postao je putokaz mnogima kako valja koračati putem duhovnoga djetinjstva posve predan u volju Božju.<p>Terezija se rodila kao deveto dijete bračnog para Luisa i Zelie Gu&eacute;rin, 2. siječnja 1873. godine, u punoj radosti božićnog vremena, u gradiću Alenconu, u Francuskoj. Dva dana kasnije bila je kr&scaron;tena dobiv&scaron;i imena Marija-Franciska-Terezija. Imala je divne roditelje, ali toplinu majčina srca nije dugo uživala, jer je izgubila dragu majku već 28. kolovoza 1877. Djevojčica tada nije imala jo&scaron; ni četiri godine. Prema njezinu vlastitu svjedočanstvu djetinjstvo joj se dijeli na dva oprečna dijela: najprije na radost, a onda nakon majčine smrti, na žalost i pretjeranu osjetljivost. Dok joj je jo&scaron; majka bila te&scaron;ko bolesna, Terezija je sa sestricama boravila kod jedne susjede. Ta bi ih ujutro skupila na jutarnju molitvu, a onda oti&scaron;la. Terezija, jo&scaron; posve malena, no du&scaron;evno razvijena, razočarano bi primijetila: &ldquo;O, kod mame nije bilo tako, ona bi skupa s nama molila jutarnju molitvu!&rdquo;</p> <p>Divni roditelji svete Male Terezije također su uvr&scaron;teni među svece.<br /><br /><br />Prvi kr&scaron;ćanski odgoj Terezija je primila od majke, no otac je u tome također imao aktivnu ulogu. Terezija je sama o njemu posvjedočila: &ldquo;Dosta mi je bilo promatrati moga oca kod molitve pa da vidim kako se mole sveci.&rdquo; Drugi joj je odgoj pružila sestra Paulina, a treći sestre benediktinke u Lisieuxu, pi&scaron;e <a href="https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/sveta-mala-terezija-naucila-nas-je-vjeri-malog-puta-onoj-bez-cudesa-i-s-potpunom-predanoscu-bogu/" target="_blank">bitno.net</a></p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Od značajnih događaja prije Terezijina ulaska u Karmel valja spomenuti njezinu te&scaron;ku bolest. Razboljela se ba&scaron; na Blagovijest 1883. godine, a ozdravila ju je, nasmije&scaron;iv&scaron;i joj se, na&scaron;a draga Gospa od Pobjede, kojoj su se molili za nju, ba&scaron; na sam blagdan Duhova iste godine. Tada je molila Gospodina da bi joj &lsquo;oduzeo njezinu slobodu&rsquo;, kako bi na taj način &lsquo;postala jedno s božanskom silom&rsquo;. Treći je događaj, nutarnji poziv u redovnički stalež i to u red bosonogih karmelićanki. Prije nje uđe u Karmel najprije Paulina, a zatim najstarija sestra Marija. Terezija je bila premlada za Karmel i otac joj nije joj dopustio da tamo ode. No Terezija je bila uporna pa je otac uvidio da je to ipak Božja volja. Popustio je te su oti&scaron;li biskupu, koji ih je poslao poglavaru Karmela. No ovaj nije htio ni čuti o ulasku u Karmel prije 21. godine. Biskup ju je stoga poslao Svetom Ocu u Rim da on to odobri. Mislio je da će to nezaboravno putovanje skrenuti njezina razmi&scaron;ljanja u drugom smjeru.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Posjetiv&scaron;i kip Gospe od Pobjede u Parizu, krenula je preko &scaron;vicarskih planina u Milano gdje je zagledala katedralu. Zatim je posjetila Veneciju, Padovu, Bolognu, Loreto i konačno stigla u Rim. Iz crkve sv. Agneze htjela je ponijeti neku relikviju svojoj sestri, koja nosi ime po toj svetici, i tada joj jedan komadić crvenog mramora, ba&scaron; kao suvenir, padne pred noge. Papa Lav XIII. s drugim je hodočasnicima primio i Tereziju koja je zatražila ulazak u Karmel sa samo 15 godina. Zadivljen njezinom žarkom željom i odlučno&scaron;ću, Papa je blagoslivlja. Na povratku kući Terezija je posjetila Asiz, Firenzu, Pisu i Genovu, pa se uz morsku obalu vratila u Francusku, prolazeći ravnicama punim naranči , maslina i palmi. No njezino je srce žudjelo za drugim ljepotama, ljepotama Karmela.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Otada je Terezija neprestano činila pokoru u malim stvarima, te napredovala u poniznosti i poslu&scaron;nosti. Konačno, 9. travnja 1888. godine, ulazi u Karmel u Lisieuxu, sa željom da ostane zauvijek. Osjetila je duboki mir. Nije joj bilo lako prilagoditi se, ali je odvažno vr&scaron;ila svoje male kreposti, budući da za velike nije imala mogućnosti.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za onoga koji ne živi u njemu, Karmel se može činiti idealnim mjestom u kojem vladaju prijateljstvo, mir i ti&scaron;ina, no istina je to, da djevojke koje ulaze sa sobom donose svoj ja, tj. oholost, navezanost na stvari i osobne interese. Ti &ldquo;mali svjetovi&rdquo; moraju se rastopiti u moru žarke Božje ljubavi.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Terezija je željela postati sveta, no između planine i zrnca pijeska, ipak ima razlike. Morala je izmisliti neko &ldquo;dizalo&rdquo; koje će je podići do Isusa, jer je previ&scaron;e mala da bi se popela trnovitim i te&scaron;kim putem savr&scaron;enstva. Dizalo je prepoznala u Isusovim rukama. Zato ostaje malena i to postaje sve vi&scaron;e i veće.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanost oblačenja bila je 10. siječnja 1889., a 8. rujna 1890., na blagdan rođenja Majke Božje položila je svečani zavjet. Dana 29. srpnja 1894., Bog je pozvao k sebi tatu Martina. Nakon toga jo&scaron; jedna njegova kći, Celina, postaje karmelićanka i uzima ime s. Genoveva od sv. Terezije.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Terezija postaje učiteljica novakinja. Ponizno&scaron;ću, strpljenjem i razborito&scaron;ću nastoji utisnuti Isusovu sliku u du&scaron;e mladih kandidatica. Jednoga dana s. Paulina, koja je u međuvremenu postala poglavarica, pozove je na stranu i pročita joj pismo. U njemu jedan mladi misionar želi da se jedna sestra posveti njegovu spasenju i da moli za njegov apostolat. Terezija obeća da će molitvom i pismima pomagati mladom misionaru.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Na Veliki četvrtak 1896. godine legla je i osjetiv&scaron;i krv na usnama, shvatila je da joj se bliži kraj. Pred slikom Gospe od Osmijeha počela je, po želji poglavara, obja&scaron;njavati svoj osobni način poimanja duhovnog života: &ldquo;Evo, moja misija počinje: ona je, da navedem druge da ljube Boga kao &scaron;to Ga ljubim ja i da pokažem du&scaron;ama svoj &lsquo;mali put&rsquo;. Želim proći svoje nebo čineći dobro na zemlji. Nakon moje smrti dat ću da na zemlju pada ki&scaron;a ruža.&rdquo;Stranicu po stranicu rodilo se prekrasno djelo. Tekst poznat preko granica katoličkog svijeta. U njemu pripovijeda &ldquo;mali put&rdquo;, kojim je sama i&scaron;la: kratak i ravan put, upotpunjen onim malenim pothvatima koji su joj tako dobro uspijevali. &ldquo;Jer jedinu stvar treba činiti ovdje na zemlji: pružiti Isusu cvjetiće malih žrtava.&rdquo;<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Terezija je puno trpjela, no kako je sama govorila, bila bi sretna da može umrijeti. Dana 5. lipnja 1897. bilo joj je toliko lo&scaron;e da su sestre u samostanu započele devetnicu Gospi od Pobjede. Zdravlje joj se pogor&scaron;alo pa je 30. srpnja primila Bolesničko pomazanje. Nadala se brzo umrijeti, no Bog joj je dao jo&scaron; dva mjeseca mučeni&scaron;tva. Kada se poveća trpljenje, poraste i snaga. Govorila je: &ldquo;Ponestaje mi zemaljskog zraka. Kada će mi biti dano da udi&scaron;em onaj vječni?&rdquo; Cijeloga dana 30. rujna jako je trpjela. No neki slatki osmijeh lebdio je na njezinim usnama, a pogled joj je bio upravljen u Nebo. Navečer upre pogled u Raspetoga, čvrsto ga je držala u rukama, i pro&scaron;aputa: &ldquo;Pa dobro&hellip; idemo! Bože moj, ja Te ljubim!&rdquo; To su bile njezine posljednje riječi. Oti&scaron;la je Onomu komu je cijeli život žudjela.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo 26 godina nakon njezine smrti, papa Pio XI., proglasio ju je blaženom 29. travnja 1923. godine, a svetom 17. svibnja 1925. Nazvao ju je &ldquo;zvijezdom svoga pontifikata i sigurnim putem kroz tamu na&scaron;ega vremena. Već je papa Pio X. kada je u Rimu započeo proces za progla&scaron;enje blaženom Male Terezije, rekao: &ldquo;Evo najveće svetice suvremenog doba&rdquo;, pokazujući na njezinu sliku.<br /> Nad njezinim se grobom u Lisieuxu diže veličanstvena bazilika, podignuta prilozima zahvalnih vjernika iz cijeloga svijeta, tolikih koji su u njoj na&scaron;li ne samo moćnu zagovornicu već i dragu životnu prijateljicu i učiteljicu.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Pavao VI., prigodom 100. obljetnice Terezijina rođenja u siječnju 1973. godine, upravio je biskupu Lisieuxa posebno pismo u kojem opet uzdiže Terezijine vrline, osobito njezin molitveni život i povezanost s Bogom.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Katekizam Katoličke Crkve sadrži mno&scaron;tvo navoda iz spisa sv. Male Terezije. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je 19. listopada 1997. Naučiteljicom Crkve.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ime Terezija je grčkoga porijekla i znači &ldquo;žena-lovac&rdquo; dok u njemačkome znači &ldquo;snažna žena&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za&scaron;titnica je misija i Francuske.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>Molitva:&nbsp;<br /><br />Gospodine, ti si rekao: ako ne budete kao djeca, nećete ući u Kraljevstvo nebesko. Molimo te da nasljedujući u poniznosti i prostodu&scaron;nosti srca svetu Tereziju od Djeteta Isusa, postignemo vječnu nagradu. Koji živi&scaron; i kraljuje&scaron; u vjeke vjekova. Amen!</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-01-22-sveta-terezija-ledinac_5.jpgTOMISLAVGRAD: Promovirana knjiga Mije Tokića ''Breme te tvoje nosi: Izabrane pjesme''http://grude.com/clanak/?i=375133375133Grude.com - klik u svijetSat, 30 Sep 2023 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-30-tokic-tg-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izborom pjesama Mijo Tokić se potvrđuje kao izvorni glas ovog podneblja i ovoga naroda.<p>U organizaciji Matice hrvatske, podružnice Tomislavgrad, u petak je u dvorani županijske Skup&scaron;tine u Tomislavgradu održana promocija nove, desete po redu, knjige pjesama Mije Tokića pod naslovom &ldquo;Breme te tvoje nosi: Izabrane pjesme&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Nakon pozdravnih rijeći predsjednika Matice Hrvatske Tomislavgrad Mate Kelave, o knjizi su govorili prof. dr. sc. Ivica Musić s Filozofskoga fakulteta u Mostaru, akademik i prof. emer. &Scaron;imun Musa te dipl. ing. Tomislav Majić, javlja <a title="RTV HB" href="https://rtv-hb.com/bosna-i-hercegovina/u-tomislavgradu-promovirana-knjiga-mije-tokica-breme-te-tvoje-nosi-izabrane" target="_blank">RTV Herceg Bosne</a>.<br /><br /></p> <p>Govoreći općenito o poeziji i njezinom dubokom poimanju, s osvrtom na Tokićevo pisanje, Musić je naglasio kako se ne smije zaboraviti da živimo "u takozvanom postestetskom dobu u kojem prevladava povr&scaron;nost, plo&scaron;nost, banalizacija ideja, hiperprodukcija osrednjih ili posve ne vrijednih umjetničkih djela, velika industrija neiskrenosti, dionizijske razuzdanosti, prosta&scaron;tva i besramlja".<br /><br /></p> <p>- Nažalost, ni na&scaron;e ozemlje nije li&scaron;eno sličnih devijacija. Tako se na oskudnim umjetničkim &scaron;tandovima mogu susresti najrazličitije kićene skleparije pune jeftinih književnih trikova, sirotinjske knjižuljke hrome inspiracije, maju&scaron;nog estetskog nerva, usiljenog humora, nespontane domi&scaron;ljatosti te manjkave jezične preciznosti - istakao je Musić.<br /><br /></p> <p>Dodao je kako pjesnik Mijo Tokić, naprotiv, ne ulazi u prostor umjetnosti u, kako je kazao, grubim poljskim čizmama.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;tovi&scaron;e, njegovo stvarala&scaron;tvo nosi pečat očuđenja koje u nama budi čistu nepomućenu radost, uzdiže nas i ponad svagda&scaron;njice te osnažuje na&scaron;a uvjerenje da je dobro na&scaron;a konačno svrha. Duboko sam uvjeren da se Tokić uknjižio u registar velikih pjesnika hrvatskog naroda- naglasio je Musić.<br /><br /></p> <p>Za akademika &Scaron;imuna Musu pjesni&scaron;tvo Mije Tokića &scaron;iroko je razvedeno u tematsko-motivskom pogledu, vi&scaron;eslojno i kompleksno, ali je "čvrsto integrirano samosvojno&scaron;ću njegove poetike, prije svega njegove misaonosti i jezične osobitosti, kao i vidnom svjetonazorskom dosljedno&scaron;ću, posebice etičkim i vjerskim te zavičajnim i nacionalnim znakom".<br /><br /></p> <p>- Svoje pjesni&scaron;tvo Tokić ostvaruje &scaron;irinom epske otvorenosti &scaron;to se u trenutcima izljeva liričnosti sublimira u stihovlje koje plijeni ljepotom misli i slike, dopadljivo&scaron;ću ritma, svježinom glasa i snagom prepoznatljive simbolike. Njegova iznimna jezična umje&scaron;nost pruža mogućnost plovidbe između stiha i proze, čime doista majstorski vlada ploveći predjelima, &scaron;iroko razgranatim, od pro&scaron;losti do budućnosti, od zemnosti do onostranosti, od pojedinačnoga do općega, prolazeći kroz svakojake izazove &scaron;to daju odgovor koji pjesnik daruje svojom pjesmom kao jamstvom opstanka. Ta pjesma iznimne tenziotvornosti, duboke refleksivnosti i začudne ljepote &scaron;to priziva visoko u snove, osvaja epifanijskom blizinom&rdquo;, pojasnio je akademik Musa.<br /><br /></p> <p>Tomislav Majić u svom obraćanju je istaknuo kako se ovim izborom pjesama Mijo Tokić potvrđuje kao izvorni glas ovog podneblja i ovoga naroda.<br /><br /></p> <p>- Danas kada na Duvanjskom polju nema vi&scaron;e onih klasičnih orača, ali hvala Bogu jo&scaron; ima i bit će ovih suvremenih bržih i učinkovitijih, mi imamo literarne orače čija brazda je prava i duboka. To je jasno vidljiv trag i spomen pro&scaron;losti, ali jo&scaron; važnije i zalog za buduća vremena - kazao je Majić.<br /><br /></p> <p>Na kraju se obratio i sam autor Mijo Tokić koji je zahvalio svima na dolasku, ali i na pomoći oko izlaska knjige iz tiska.<br /><br /></p> <p>U glazbenom dijelu nastupile su članice pjevačkoga ansambla Matice hrvatske Tomislavgrad i sestre Mihaela i Gabrijela Musić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-30-tokic-tg-knjiga.jpgBlagdan je svetog Jeronima, bio je i Dalmatinac i Hercegovac, kandidat za Papu...http://grude.com/clanak/?i=375125375125Grude.com - klik u svijetSat, 30 Sep 2023 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-30-sveti-jeronim.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas slavimo blagdan sv. Jeronima, velikog sveca i mistika s kraja 4. i početka 5. stoljeća, jednog od najučenijih ljudi svoga vremena. <p><br />Prema njemu se nazivaju i mnoge hrvatske crkve, zavodi, &scaron;kole &ndash; kako u Hrvatskoj, tako i među Hrvatima diljem svijeta.<br /><br /></p> <p>Sveti Jeronim podrijetlo vuče upravo s danas hrvatske strane Jadrana. Rođen je 347. godine u Stridonu. Oko točne lokacije grada Stridona znanstvenici jo&scaron; uvijek raspravljaju. Neki misle da se radi o gradu-tvrđavi Strzanj, koji se nalazio iznad &Scaron;uice (kod Tomislavgrada), drugi opet Stridon smje&scaron;taju u bugojanski ili u&scaron;kopaljski kraj&hellip;<br /><br /></p> <p>Sam svetac je vrlo često, svjestan svoje te&scaron;ke naravi, znao reći: &ldquo;Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum&rdquo; (Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac)!<br /><br /></p> <h2><strong>Prevodio Bibliju<br /><br /></strong></h2> <p>Jeronim je do&scaron;ao u Rim svakako u ranoj mladosti. Tamo je kod velikih učitelja učio govorni&scaron;tvo i tako upoznavao latinsku kulturnu ba&scaron;tinu te klasični latinski jezik. Samo kr&scaron;tenje je primio 366. godine u ne&scaron;to zrelijoj dobi. Nemiran duh, koje ga je uvelike obilježavao, odveo ga je daleko od velegrada, pa je uskoro po&scaron;ao u palestinsku pustinju, gdje je živio kao eremit (pustinjak) te učio hebrejski jezik i usavr&scaron;avao se u grčkom. Potom odlazi u Antiohiju u Siriji gdje je 378. godine bio zaređen za svećenika.<br /><br /></p> <p>Papa Damaz poziva ga 382. natrag u Rim i imenuje svojim osobnim tajnikom te mu povjerava vrlo odgovoran i nadasve zahtjevan posao novog prijevoda Evanđelja s grčkog na latinski jezik. Potreba jednog takvog prijevoda bila je nadasve velika, jer većina kr&scaron;ćana na Zapadu sve je manje znala grčki jezik, koji je do tada bio službeni jezik u Crkvi i na kojem su bile napisane sve novozavjetne knjige, a i Stari zavjet se čitao i proučavao ne na izvornom hebrejskom jeziku, nego u grčkom prijevodu poznatom pod imenom Septuaginta. Postojalo je dodu&scaron;e već nekoliko prijevoda Novog zavjeta na latinski jezik, ali većina je bila nestručna ili neprikladna za uporabu. Sve svoje izvanredno znanje i volju ulaže sad Jeronim u taj posao.<br /><br /></p> <p>Poznavao je izvanredno latinski (i to onaj najbolji latinski, koji je učio u ciceronovskoj govorničkoj &scaron;koli), grčki i hebrejski, a vladao je jo&scaron; i aramejskim, sirijskim i arapskim. Uskoro je preveo evanđelja na latinski, ali nikako nije želio stati na tome, nego se odmah nakon toga s odu&scaron;evljenjem bacio na prijevod starozavjetnih knjiga, i to ne s grčkog prijevoda (Septuaginta), nego s hebrejskog izvornika.<br /><br /></p> <h2><strong>Kandidat za Papu<br /><br /></strong></h2> <p>Nakon smrti pape Damaza (384.), Jeronimova velikog mecene i za&scaron;titnika, sam je Jeronim bio jedan od najozbiljnijih kandidata za papinsko prijestolje. No kad je izabran drugi kandidat, Siricije, Jeronimu izrazito nesklon, on napu&scaron;ta Rim te odlazi najprije u Antiohiju, a potom u Aleksandriju, da bi se nastanio u Betlehemu (386.), gdje će dugo godina živjeti kao pustinjak u jednoj &scaron;pilji (vjerovao je da se upravo u njoj<strong>&nbsp;</strong>Isus<strong>&nbsp;</strong>rodio), te se baviti znanstvenim radom i služiti kao duhovni vođa za redovnike i redovnice u dva ženska i jednom mu&scaron;kom samostanu, koje je utemeljio s jednom ženom imenom&nbsp;Paula. Na prijevodu svih starozavjetnih knjiga provest će punih 15 godina! U Betlehemu je i umro 420. godine.<br /><br /></p> <p>Mnogi su bili odu&scaron;evljeni njegovim novim prijevodima, ali se također mnogi nisu slagali s njegovim novim načinom prevođenja. Njegov neuobičajeni stil jezika i prevođenja izazvao je protivljenja, a ponegdje čak i proteste vjernika. Tako su vjernici u Tripoliju, nakon &scaron;to su na misi slu&scaron;ali Jeronimov prijevod Jonine knjige, iza&scaron;li na ulice i podigli ustanak protiv upotrebe njegovih prijevoda u liturgiji. Njegov suvremenik sv. Augustin također je bio veliki protivnik novog Jeronimova stila te ga je često kritizirao. Osobito je zazorno bilo &scaron;to je prijevode starozavjetnih knjiga činio iz izvornog hebrejskog jezika, budući da je do tada Septuaginta također smatrana nadahnutom knjigom (premda je bila samo prijevod!) i svi su prijevodi rađeni na temelju tog predlo&scaron;ka. Budući da je u Bibliji nadahnutom smatrana svaka pojedina riječ, pa čak i zarez, dotada&scaron;nji su prevoditelji na latinski prevodili riječ za riječ. Jeronim je prvi uvidio da su takvi doslovni prijevodi nedostatni, jer ne uzimaju u obzir duh svakog jezika, pa je počeo prevoditi ne riječ za riječ, nego smisao za smisao (tzv. dinamička ekvivalenca). Proći će dugo godina dok takav njegov stav neće biti općenito prihvaćen u čitavoj Crkvi (sve do danas).<br /><br /></p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Njegov prijevod Biblije poznat je pod imenom Vulgata (u prijevodu znači &ldquo;opća&rdquo;, &ldquo;opće poznata&rdquo; ili pak &ldquo;u općoj uporabi&rdquo;), no njegove su prevedene knjige činile samo dio te Vulgate (dodu&scaron;e najveći dio), dok su druge knjige preveli drugi učenjaci. Jeronim se slagao sa židovskim rabinima da knjige koje se nalaze u Septuaginti, ali ne i u hebrejskom izvorniku (Mudrost, Sirah, Tobija, Judita, Baruh te Prva i Druga Makabejcima), ne trebaju biti prihvaćene u kanon biblijskih knjiga. Opet se njegovu stavu suprotstavio Augustin, te je Augustinovo mi&scaron;ljenje prevladalo, pa danas u svim izdanjima Biblije imamo uključene i te knjige.<br /><br /></p> <p>Jeronim se nije zadržao samo na prijevodima, nego je započeo pisati i komentare biblijskih knjiga, osobito starozavjetnih. U tome je također bio izvanredno uspje&scaron;an, tako da i mnogi dana&scaron;nji biblijski stručnjaci drže kako su ti komentari jo&scaron; uvijek vrlo aktualni i korisni, te da možda nikada nitko nije prodro u biblijske dubine kao drevni Jeronim. Ipak, i on se redovito držao alegoričkog tumačenja, koje je tada bilo prevladavajuće, ali se zato u prijevodima držao vi&scaron;e stvarne i povijesne pozadine u kojoj su te knjige nastale. Osim toga, napisao je zavidan broj knjiga o estetici, redovni&scaron;tvu te teologiji.<br /><br /></p> <h2>Sklon konfliktu<br /><br /></h2> <p>Često je vrlo o&scaron;tro znao kritizirati svoje oponente. Tako je za jednog drugog kr&scaron;ćanskog biblijskog komentatora,&nbsp;Rufina, nakon njegove smrti (u predgovoru svog prijevoda proroka&nbsp;Ezekiela), napisao: &ldquo;A sad &scaron;korpion leži pokopan&rdquo;. Za heretika<strong>&nbsp;</strong>Pelagija&nbsp;napisao je pak da je najgluplji od svih osoba čije su pameti bile zaglupljene &scaron;kotskom zobenom ka&scaron;om. Ipak se iz njegovih 117 sačuvanih pisama može lako i&scaron;čitati njegova ljubav prema ljudima, ali isto tako i ljubav prema dobrom argumentu. Osnovao je govorničku &scaron;kolu za djecu u Jeruzalemu, brinuo se oko brojnih izbjeglica koji su pobjegli u Svetu Zemlju nakon provale Vandala u Rim 410., te iskazivao veliku ljubav prema siroma&scaron;nima i nemoćnima.<br /><br /></p> <p>Progla&scaron;en je svecem i crkvenim ocem, a Tridentinski sabor proglasio ga je i crkvenim naučiteljem, &scaron;to je najveća titula koju od službene Crkve može dobiti neka osoba.<br /><br /></p> <p>Sv. Jeronim umro je 30. rujna 420. godine u Betlehemu, pi&scaron;e<em> <a href="http://www.dalmacijanews.com" rel="noopener noreferrer" target="_blank">dalmacijanews.com</a></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-30-sveti-jeronim.jpgBrojni svećenici i vjernici ispratili velikog fra Stipu Karajicu na posljednji počinakhttp://grude.com/clanak/?i=375114375114Grude.com - klik u svijetThu, 28 Sep 2023 14:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-28-23-fra-stipo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Član Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Stipo Karajica, koji je preminuo u nedjelju 24. rujna u Zagrebu u 59. godini nakon kratke i teške bolesti, pokopan je u srijedu 27. rujna u Jajcu.<p><br />Misu zadu&scaron;nicu u samostanskoj jajačkoj crkvi prije ukopa predvodio je provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić u suslavlju s fra Jozom Grbe&scaron;om, ministrom Hercegovačke franjevačke provincije, mjesnim gvardijanom fra Vinkom Markovićem i brojnom braćom franjevcima i drugim svećenicima, izvijestila je IKA.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Gledam va&scaron;a lica i u njima vidim djelić brata fra Stipe. On je živio ljubav. Mi redovnici dijelimo Radosnu vijest, ali Stipo je znao da nije smisao samo to govoriti, nego i životom posvjedočiti. Želimo zahvaliti za dar života koji je bio iznimno bogat. On odlazi u 59. godini, a neki mogu i u 100. da ne naprave nijednu gestu osim riječi. Uvijek je na&scaron;a provincija imala ljude koji su znali dijeliti život s nadom koja im je povjerena. Mi se nikad ne opra&scaron;tamo, zahvaljujemo za silnu ljubav i dobro koje si učinio za na&scaron; narod, Crkvu i franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu&ldquo;, rekao je fra Zdravko, koji je s fra Stipom blisko surađivao 30 godina.<br /><br /></p> <p>Život toga fratra humanitarca bio je ispunjen brojnim konkretnim djelima ljubavi od brige za mlade, siroma&scaron;ne, prognane, ljude pogođene prirodnim katastrofama kroz udrugu Kruh svetog Ante. Fra Stipo je uvijek pronalazio vrijeme za svakoga i osvajao jednostavno&scaron;ću, istaknuo je fra Zdravko.<br /><br /></p> <p>&bdquo;I bolestan je pomagao potrebitima u potresu na Banovini. Humanitarni rad nije mu bila profesija, nego Božji dar da u svakom pronađe Krista patnika. Stradavanje ljudi jajačkog kraja te&scaron;ko je proživljavao. Brojni korisnici Kruha svetog Ante ne zaboravljaju da im je pomogao kad nitko drugi nije htio. Kroz 32 godine svećeničkog života preuzimao je razne dužnosti i obveze u mjesnoj crkvi i na&scaron;oj provinciji. Nesebično se davao trudeći se mladima naglasiti važnost usvajanja kr&scaron;ćanskih vrijednosti. Kao član uprave provincije zauzimao se za razne projekte&rdquo;, rekao je jajački gvardijan fra Vinko Marković.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Na&scaron;i su mu prefekti jo&scaron; u sjemeni&scaron;nim danima povjeravali odgovorne dužnosti, a on bi ih lakoćom obavljao kao da se za njih negdje podučavao. Tamo gdje su mnogi izbjegavali zadaće moglo se računati na fra Stipu. Vjerujemo da će kod Nebeskog Oca primiti nagrade za ono &scaron;to je učinio&ldquo;, dodao je fra Vinko.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Grbe&scaron;a pozvao je okupljene da im ljubav bude jedini životni potpis kao &scaron;to je bila fra Stipi. Ravnatelj sredi&scaron;njice Kruha svetog Ante fra Petar Karajica istaknuo je da je fra Stipo bio pokretač mnogih inicijativa. &bdquo;Volio si život koji si do kraja potro&scaron;io da bi drugima bilo dobro. Nisi se &scaron;tedio, ljude si povezivao i spajao kako si samo ti to znao. Znao si s velikima i poznatima, ali nisi zaboravljao malene i potrebite. Svi smo se pitali otkud ti tolika snaga. Nisi se bojao novih početaka, gradnje, potresa ni poplava. Bio si spiritus movens za mnoge, duh koji sve pokreće. Hvala ti na tome. Imao si veliko srce i zato si puno toga radio, dugačke ruke i prste da bi drugima davao. Imao si dugačke noge da bi ljudima stizao, a ne samo čekao da netko drugi dođe&rdquo;, istaknuo je.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Bio si spontan, stvarao veze i spajao ljude. Možda te neki nisu razumjeli, bio si glasan i otvoren, mislili smo da sve može&scaron; i da za sve ima&scaron; rje&scaron;enje. Nisi htio da te sažalijevaju jer si bolestan, da drugi pate zbog tebe. Tvoje veliko srce nije izdržalo. Nedostajat će&scaron; obitelji, ali znamo da si po&scaron;ao ususret drugom dijelu obitelji, roditeljima, sestri, bratu i na&scaron;im ostalim fratrima koji su ranije umrli. Za sve ti hvala, vidimo se u radosti koju si &scaron;irio. Bila ti laka ova kraljevska zemlja u Jajcu&ldquo;, zaključio je fra Petar kroz suze.<br /><br /></p> <p>Uime obitelji Karajica obratio se nećak Matej. &bdquo;Bio si službenik Božji i to se osjećalo u svakoj tvojoj riječi i djelima koje si učinio. Bio si nam brat, &scaron;ogor, striko i ujko, na&scaron; stup obitelji i na&scaron;a vjera, to nas sad drži u ovim te&scaron;kim trenucima. Najdraži fra Stipo, bio si na&scaron; ponos i ostat će&scaron; na&scaron; najveći ponos zauvijek. Ostavio si neizbrisiv trag na zemlji i u na&scaron;im srcima. Počivao u miru Božjem, volimo te&ldquo;, rekao je.<br /><br /></p> <p>Uz molitvu i pjesmu &bdquo;Kraljice neba&ldquo; zbora bogoslova pod ravnanjem fra Emanuela Josića njegova subraća odnijela su ga na ovozemaljsko počivali&scaron;te na gradskom groblju Ma&scaron;et.</p> <p><br /><em><strong>Josip Tolić/Ika</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-28-23-fra-stipo.jpegPosveta crkve u Drinovcimahttp://grude.com/clanak/?i=375105375105Grude.com - klik u svijetThu, 28 Sep 2023 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-25-drinovci-crkva.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obradovah se kad mi rekoše: hajdemo u dom Gospodnji!(Ps 122,2)<p>Posveta će se održati u ČETVRTAK, 28. rujna s početkom u 18 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkvu će posvetiti, mons. Petar Palić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon euharistijskog slavlja pozvani ste na prigodni domjenak i zajedničko druženje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se Va&scaron;em dolasku!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-25-drinovci-crkva.pngPreminuo umirovljeni biskup Slobodan Štambukhttp://grude.com/clanak/?i=375095375095Grude.com - klik u svijetWed, 27 Sep 2023 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-27-slobodan-stambuk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Umirovljeni hvarski biskup Slobodan Štambuk preminuo je okrjepljen sakramentima u srijedu 27. rujna 2023. u Svećeničkom domu u Splitu, u 83. godini života, 58. godini svećeništva i 35. godini biskupstva, izvijestila je Hvarska biskupija.<p><br />Slobodan &Scaron;tambuk rođen je 1. ožujka 1941. u Selcima na otoku Braču, od oca Josipa i majke Nedjeljke-Perice rođene Jak&scaron;ić. Gimnaziju i studij teologije zavr&scaron;io je u Zadru.<br /><br /></p> <p>Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 3. srpnja 1966. u Selcima na otoku Braču.<br /><br /></p> <p>Župničku službu obna&scaron;ao je: od 1966. do 1968. u Pražnicima i Gornjem Humcu na otoku Braču; od 1968. do 1971. u Vrisniku i Pitvama na otoku Hvaru; od 1971. do 1978. u Vrbanju i Svirčima na otoku Hvaru; od 1978. do 1981. u Nereži&scaron;ćima na otoku Braču; od 1981. do 1989. u Supetru i &Scaron;kripu na otoku Braču.<br /><br /></p> <p>Od 1979. do 1989. bio je urednik lista Bračka Crkva.<br /><br /></p> <p>Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je hvarskim biskupom 30. ožujka 1989. Za biskupa je zaređen 30. travnja iste godine u Hvaru.<br /><br /></p> <p>Papa Franjo prihvatio je njegovo odreknuće od službe 9. ožujka 2018. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-27-slobodan-stambuk.jpgMolitva svetom Kuzmi i Damjanu, svecima koje danas slavimohttp://grude.com/clanak/?i=375088375088Grude.com - klik u svijetTue, 26 Sep 2023 18:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-26-sveti-kuzma-i-damjan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas slavimo Kuzmu i Damjana, dvojicu svetaca i mučenika, omiljenih među vjerničkim pukom od davnina. <p><br />Rođeni su u III. stoljeću u Arabiji. Studirali su medicinu u Siriji. O njima stoljećima kruže mnoge legende, po kojima su bili braća blizanci i liječnici, pobožne ljude koji su svojim liječničkim umijećem ne samo liječili od tjelesnih bolesti, nego i od du&scaron;evne praznine, te su strpljivo&scaron;ću i dobrohotno&scaron;ću privukli mnoge na kr&scaron;ćanstvo. Njihovi životopisci kažu: &ldquo;Nad bolesnikom bi se najprije pomolili i blagoslovili ga gledajući u njemu najprije Božje stvorenje&rdquo;. Pripisuju im se i mnoga čudesna izlječenja koja su činili u Božje ime, a kao najneobičnije, koje se često prikazuje u ikonografiji i slikarstvu, spominje se presađivanje noge s netom preminulog Etiopljanina na jednog bijelca. Kad se bolesnik iz sna probudio, opazi kako ima jednu nogu bijelu a drugu crnu.<br /><br /></p> <p>Živjeli su u doba cara Dioklecijana koji je progonio kr&scaron;ćane. Liječili su i apostolski djelovali sve dok ih za Dioklecijanova progonstva prefekt Lysias nije podvrgnuo okrutnim mukama, a onda im je odrubljena glava. Sve su to podnijeli zbog svoje kr&scaron;ćanske vjere.<br /><br /></p> <p>&Scaron;tovanje sv. Kuzme i Damjana ra&scaron;ireno je u Crkvi od IV. stoljeća. Jedno od sredi&scaron;ta njihova &scaron;tovanja bio je grad Kyros u sjevernoj Siriji, gdje im je već u V. stoljeću bila posvećena crkva. Na njihovu je grobu čudesno ozdravio car Justinijan (5./6. st.) od opasne infekcije koju je zadobio prilikom ranjavanja, te im je u znak zahvalnosti podigao velebnu crkvu u Carigradu. U Rimu im je u VI. stoljeću posvećen oratorij u bazilici Santa Maria Maggiore, dok im je papa Feliks III. podigao baziliku. Ovi se sveci nalaze na mozaicima u Ravenni, podignuta im je bazilika na Sardiniji, a o njihovu &scaron;tovanju na galskom području pi&scaron;e sveti Grgur Turonski. Za&scaron;titnici su liječnika, ljekarnika i bolesnika.<br /><br /></p> <p><strong>Molitva svetom Kuzmi i Damjanu</strong><br /><br /></p> <p>Bože, ti si svetog Kuzmu i Damjana odredio da budu liječnici ljudskih du&scaron;a i tijela bez ikakve nadoknade. Obdario si ih darom čudotvornog liječenja i po njima proslavio svoje svemoćno ime. Molimo te, svemogući Bože, pogledaj i na dana&scaron;nje bolesnike u du&scaron;i i tijelu, po zagovoru svojih svetih liječnika Kuzme i Damjana, izliječi njihove boli, obdari ih zdravljem da ti trajno zahvaljuju. Po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</p> <p><br /><em>HKM</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-26-sveti-kuzma-i-damjan.jpgGospina poruka preko Marije Pavlović-Lunettihttp://grude.com/clanak/?i=375072375072Grude.com - klik u svijetMon, 25 Sep 2023 19:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnja Gospina poruka.<div class="itemIntroText"> <p><br /><strong>&bdquo;Draga djeco! Pozivam vas na jaku molitvu.&nbsp;<br /><br /></strong></p> </div> <p><strong>Modernizam želi ući u va&scaron;e misli i ukrasti vam radost molitve i susreta s Isusom. Zato, draga moja dječice, obnovite molitvu u va&scaron;im obiteljima, da moje majčinsko srce bude radosno kao prvih dana kad sam vas izabrala i danonoćna molitva se odazivala, a nebo nije &scaron;utjelo nego obilno darovalo ovom mjestu milosti mir i blagoslov. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgVIDEO: Thompson s prijateljima zapjevao novu pjesmu! General Gotovina i drugi heroji ga podržalihttp://grude.com/clanak/?i=375052375052Grude.com - klik u svijetSun, 24 Sep 2023 16:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-24-thompson-2023.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marko Perković Thompson, jedan od najvećih hrvatskih pjevača svih vremena, vraća se na scenu.<p><br />Uzeo je Marko ovih dana, među prijateljima, hrvatskim braniteljima, gitaru i zapjevao pjesmu: Pjevaj Sokole!</p> <p><br />Podržali su ga Marko Skejo, Ante Gotovina i drugi hrvatski, ratni heroji!<br /><br /></p> <p><em><strong>Hej Dinaro svih Hrvata planino, čvrsta stino, srce olujno. &Scaron;to zapali plamen pobjede, 90-e godine. Neka nosi ova Pobjeda, sva imena na&scaron;ih djedova, iste snove mi smo sanjali, iste zore mi smo budili.</strong></em><br /><em><strong>Pjevaj Sokole, Pjesmu Pobjede, preko Knina, Dinare, preko zemlje slobodne... Neka te ljudi vide, i nek se pjesma digne visoko gore do neba, nek te Oluja nosi, poleti i prkosi...<br /><br /></strong></em></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/dL7h_I211ok?si=wPl5qromsdC0pXXc" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-24-thompson-2023.jpgNapustio nas je fra Stipo Karajica (58), iza njega ostaju brojna, uspješna djelahttp://grude.com/clanak/?i=375048375048Grude.com - klik u svijetSun, 24 Sep 2023 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-24-23-fra-stipo-karajica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 58. godini života preminuo je fra Stipo Karajica, franjevac provincije Bosne Srebrene i voditelj podružnice Kruha svetog Ante za Hrvatsku.<p><br />Fra Stipo je rođen u Ba&scaron;ćini, župa Kotor Varo&scaron;, 7. travnja 1965., od roditelja Marka i Ljubice rođ. Mandić. Osnovnu &scaron;kolu je zavr&scaron;io u Kotor Varo&scaron;u (1973.-1980.), Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1980.-1984.), novicijat također u Visokom (1984.-85.), a filozofsko-teolo&scaron;ki studij u Sarajevu (1985.-1991.).<br /><br /></p> <p>Prve jednostavne zavjete dao je 4. srpnja 1985. god. na La Verni u Italiji. Red đakonata primio je 9. prosinca 1990. u Sokolinama. Za svećenika je zaređen 29. srpnja 1991. u Sarajevu. Bio je župni vikar u Bugojnu (1991.-1992.), zamjenik ravnatelja HKO &ldquo;Kruh sv. Ante&rdquo; u Splitu i Zagrebu (1992.-1994.); samostanski i župni vikar u Rami-&Scaron;ćitu (1994.-1997.). Ravnatelj HKO &ldquo;Kruh sv. Ante&rdquo; u Sarajevu (1997.-2000.). Definitor, ekonom i gvardijan u samostanu Sv. Križa i Provincijalata u Sarajevu (2000.-2006.).<br /><br /></p> <p>Kao ekonom Provincije vodio je povrat i obnovu oduzete imovine Franjevačkog sjemeni&scaron;ta i gimnazije u Visokom i Kovačićima. Ravnatelj Franjevačkog međunarodnog studentskog centra (FMSC) u Sarajevu (2006.-2009.). Pisao za crkvena i redovnička glasila i portale, a u suradnji s drugim autorima bio je inicijator pisanja knjige Hrvati u Kotor Varo&scaron;u, kao i njezina objavljivanja povodom dvadesete obljetnice stradanja i progona Hrvata iz kotorvaro&scaron;ke doline (2012.).<br /><br /></p> <p>U posljednje vrijeme djelovao je na službi u župi B.D. Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici kao župni vikar, član samostanskog bratstva sv. Ilije u Zagrebu i voditelj KD &ldquo;Kruh sv. Ante&rdquo; u Hrvatskoj (2009.). U srpnju 2022. imenovali su ga za gvardijana Franjevačkog samostana svetog Ilije u Zagrebu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-24-23-fra-stipo-karajica.jpgJosip Milanović Pisoj u Kinu Grude predstavlja Gromoglasni šapathttp://grude.com/clanak/?i=375007375007Grude.com - klik u svijetThu, 21 Sep 2023 21:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-21-promocija_knjige_gromoglasni_sapat_1.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak 3. listopada 2023. godine s početkom u 19 sati u kinodvorani Grude održati će se promocija knjige autora Josipa Milanovića “Gromoglasni šapat”.<p><br />Mladi pisac Josip Milanović, poznatiji pod imenom PisoJ kojeg na dru&scaron;tvenim mrežama prati skoro 100 000 pratitelja, održat će svoju promociju knjige i u Grudama.</p> <p><br />Knjiga &bdquo;Gromoglasni &scaron;apat&ldquo; Josipa Milanovića iz Kiseljaka osvojila je srca mnogobrojne publike. Vidljivo je to po njegovom instagram profilu pisoJ na koji svakodnevno dolaze brojne poruke, ali i javne objave o odu&scaron;evljenosti napisanim.<br />Josip će publici pročitati neke od svojih najljep&scaron;ih tekstova, podijeliti svoju životnu priču, ljubav prema pisanju, razgovarati o odgovornosti koje dru&scaron;tvene mreže nose sa sobom, ljubavi i životu.</p> <p><br />Knjiga &bdquo;Gromoglasni &scaron;apat&ldquo; bogata je knjiga &ndash; emocijama, ljubavlju prije svega, ali i po&scaron;tovanjem, razumijevanjem, podr&scaron;kom.</p> <p><br />Organizator promocije je JU &bdquo;Kulturni dom A. B. &Scaron;imić&ldquo; Grude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O autoru:<br />Josip Milanović rođen je 1. rujna 1989. u Sarajevu. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Gromiljaku, a Srednju strukovnu &scaron;kolu Fojnica u Kiseljaku, smjer medicinski tehničar. Na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu 2013. stekao je zvanje diplomiranog sanitarnog inženjera, a godinu dana poslije i titulu magistra zdravlja i ekologije.<br />Od početka &scaron;kolovanja bio je aktivan u svojoj župnoj zajednici u Gromiljaku među Prijateljima Maloga Isusa. Dolaskom u Sarajevo na studij postao je aktivan na projektima Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. i Caritasa BiH. Neformalno obrazovanje nastavio je i kroz razne programe, a angažman u NCM-u započeo je kao volonter, zatim vr&scaron;njački edukator, projekt asistent te u konačnici kao projekt koordinator i glasnogovornik.<br />Uz to, voditelj je raznih događaja u BiH od kojih se poglavito ističe program prigodom dolaska pape Franje u BiH 2015. Profesionalno se bavi plesom vi&scaron;e od 22 godine, državni je prvak u plesu te u slobodno vrijeme uređuje svoju blogersku stranicu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-21-promocija_knjige_gromoglasni_sapat_1.pngNapredak obnovio svoj rad u Tomislavgradu nakon više od 70 godinahttp://grude.com/clanak/?i=374981374981Grude.com - klik u svijetTue, 19 Sep 2023 10:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-19-napredak-tg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skupštini je nazočilo 18 članica i članova inicijativnog odbora HKD Napredak podružnica Tomislavgrad..<p class="btekst">Obnoviteljska skup&scaron;tina HKD Napredak podružnica Tomislavgrad održana je u petak 15. rujna 2023. godine u Kulturno &ndash; informativnom centru u Tomislavgradu.</p> <p class="btekst"><br /><br />Uz članove inicijativnog odbora skup&scaron;tini su nazočili u ime Sredi&scaron;nje uprave HKD Napredak Miroslav Landeka i Josip Križanović, Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije, Ivan Buntić, načelnik općine Tomislavgrad, Božo Vodopija, konzul savjetnik u konzulatu Republike Hrvatske u Livnu i gvardijan fra Bože Milić. Program Skup&scaron;tine vodila je novinarka RTV Herceg-Bosne Maja Pa&scaron;alić</p> <p class="btekst">.<br /><br />Na početku skup&scaron;tine svirana je himna dru&scaron;tva, odana počast svim preminulim članicama i članovima HKD Napredak, a potom je prikazan i film &bdquo; 120 godina HKD Napredak&ldquo; koji je urađen u prigodi proslave obilježavanja 120 godina Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva Napredak, kao temeljne kulturne ustanove bosanskohercegovačkih Hrvata, koji kroz sliku i riječ govori po povijesti dru&scaron;tva, njegovu utemeljenju, ciljevima, projektima, stipendiranju đaka i studenata, tiskanju Hrvatskog narodnog kalendara, kulturnim i sportskim projektima brojnim drugim aktivnostima, zabrani te obnovi dru&scaron;tva 1990 godine do danas.</p> <p class="btekst">&nbsp;</p> <div id="div-gpt-ad-1633958953813-0" style="min-width: 300px; min-height: 250px;">Nakon toga skup&scaron;tini su se obratili dopredsjednici Landeka i Križanović koji su naglasili kako je proces obnove rada podružnice trajao skoro godinu dana ali je zahvaljujući potpori Sredi&scaron;nje uprave ali i premijera Vukadina i načelnika Buntića i uz predsjednicu inicijativnog odbora i članice i članove konačno nakon 74 godine obnovljen rad HKD Napredak u Tomislavgradu. Obećali su ovom prigodom potporu Sredi&scaron;nje uprave HKD Napredak kroz stipendije i putem natječaja za financiranje projekata podružnica te podsjetili kako je u mandatu ove uprave od 2019. do 2023. za stipendije i za različite kulturne projekte podružnica i udruga izdvojeno vi&scaron;e od jedan milijuna KM.<br /><br /><br />Premijer Vukadin i načelnik Buntić također su obećali potporu radu Napretka te su izrazili zadovoljstvo da je uz Maticu hrvatsku od sada u Tomislavgradu djeluje HKD Napredak, kao dvije najvažnije i najstarije institucije kulture u Hrvata u BiH<br /><br /><br />U radnom dijelu Skup&scaron;tini izabrana su tijela uprave predsjednik, upravni i nadzorni odbor. Od 20 članica i članova Skup&scaron;tini je nazočilo 18 članica i članova inicijativnog odbora HKD Napredak podružnica Tomislavgrad. Za predsjednicu podružnice izabrana je Marija Pavković Baković, dopredsjednica je Karla Rado&scaron;, tajnika Ilija Zorića Snigo, a rizničar Dražen Tokić, dok su članovi Upravnog odbora Petra Tokić, Kre&scaron;imir Parlov i Josip Ivankovića. Za članovi Nadzornog odbora izabrani su Antu Jurčevića, Antu Romića i Veselka Leticu.<br /><br /><br />U svom prvom obraćanju novoizabrana predsjednica Marija Pavković Baković zahvaliv&scaron;i na potpori Sredi&scaron;nje uprave i dopredsjednicima Landeki i Križanoviću kao predstavnicima općine i županije, načelniku Buntiću i premijeru Vukadinu istaknula je kako je sretna &scaron;to je Napredak osnovan u Tomislavgradu jer se radi o iznimno značajnoj instituciji za Hrvate.<br /><br /><br />- Sigurna sam da ce donijeti mnogo dobra kulturi i umjetnosti u na&scaron;em gradu, da ce studenti imati priliku biti stipendirani i da će nakladnički segment Napretka također imati dosta posla ovdje s obzirom na to da je Tomislavgrad grad književnika. Nai&scaron;li smo na vrlo pozitivnu reakciju sugrađana tako da se nadam da se sprema jedna lijepa priča s Napretkom i u Tomislavgradu- kazala je, priopćeno je na stranici Napretka.</div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-19-napredak-tg.jpgBlagdan je Gospe Žalosne, donosimo molitvu posvećenu Njojhttp://grude.com/clanak/?i=374928374928Grude.com - klik u svijetFri, 15 Sep 2023 13:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-15-gospa-zalosna.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>15. rujna Crkva slavi spomendan Blažene Djevice Marije Žalosne ili, kako se u narodu obično naziva, Gospu Žalosnu.<p>&nbsp;</p> <p>Toga se dana prisjećamo kako je Isusova i na&scaron;a Majka imala, te i u vijeke ima posebne milosti, ali je isto tako bila pogođena i velikim žalostima, koje joj je, prenosi Bitno.net, nagovijestio prorok &Scaron;imun jo&scaron; u vrijeme kada je prikazala dijete Isusa u hramu: &ldquo;A tebi će samoj mač probosti du&scaron;u&rdquo; (Lk 2, 35).</p> <p style="text-align: center;"><br /><br /><strong>Molitva Žalosnoj Gospi </strong></p> <p style="text-align: right;"><br /><strong>Sveti Alfons Marija Liguori</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Žalosna Majko Isusova i moja!</strong></p> <p><strong>Pridružujem se Tvojim bolima,</strong></p> <p><strong>koje si osjećala prigodom muke i smrti</strong></p> <p><strong>Tvoga dragoga Sina,</strong></p> <p><strong>a moga ljubljenog Otkupitelja.</strong></p> <p><strong>Zahvaljujem ti za sve ono</strong></p> <p><strong>&scaron;to si i Ti pretrpjela za na&scaron;e spasenje.</strong></p> <p><strong>Gre&scaron;nik sam i nemam drugog uzdanja, da se spasim,</strong></p> <p><strong>osim po zaslugama smrti Tvoga Sina.</strong></p> <p><strong>Molim Te, za ljubav onog Sina</strong></p> <p><strong>koga si ti pratila u Njegovim mukama</strong></p> <p><strong>i na Kalvariji na svoje krilo mrtva primila,</strong></p> <p><strong>da mi po zaslugama te presvete muke</strong></p> <p><strong>isprosi&scaron; opro&scaron;tenje mojih grijeha,</strong></p> <p><strong>sretnu smrt i vječno spasenje.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Amen</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-15-gospa-zalosna.pngKatolici danas slave blagdan Uzvišenje Svetog Križa http://grude.com/clanak/?i=374903374903Grude.com - klik u svijetThu, 14 Sep 2023 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-03-kriz-23.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povijesna je pozadina današnjega blagdana osvajanje relikvije Svetoga Križa iz ruku nevjernika caru Herakliju. <p>Prema jednoj predaji, Sveti je Križ prona&scaron;la na Kalvariji carica Jelena. Ta za kr&scaron;ćane najsvetija relikvija u jednom je ratu istočnorimskoga cara s Perzijancima pala u njihove ruke.<br /><br /></p> <p>Car Heraklije (610-641) na čudesan je način pobijedio perzijskoga kralja, a kao prvu pogodbu za mir postavio zahtjev da kr&scaron;ćanima bude vraćen sveti Isusov križ. Uvjet je bio ispunjen i sam je car na svojim ramenima prenio dragocjenu relikviju u Jeruzalem. Pri tom se zbilo čudo. Car je na putu prema Kalvariji bio zaustavljen od jedne vi&scaron;e sile. Nije nikako mogao proći kroz vrata &scaron;to su vodila na Golgotu. Na savjet jeruzalemskoga biskupa Zaharije odložio je sjajno carsko odijelo i onda ponizno u pokorničkoj odjeći prenio sveto breme na mjesto gdje je ono poslužilo kao sredstvo na&scaron;ega spasenja, kao oltar na kojem je bila prinesena Spasiteljeva krvna žrtva.<br /><br /></p> <p><em><strong>Vjera ti je bitna? Pridruži nam se:</strong></em></p> <p>Konstantin Porfirogenet u 32. poglavlju svoga djela De administrando imperio govori da je car Heraklije pozvao Hrvate iz Velike ili Bijele Hrvatske, sa sredi&scaron;tem oko Krakova, u ove na&scaron;e dana&scaron;nje krajeve, da mu za&scaron;tite zapadne granice protiv Avara. Bilo je to upravo u vrijeme kad je on na Istoku vodio rat za oslobođenje svetoga Križa. Hrvati su tada bili jo&scaron; pogani, ali su se već kao takvi neizravno borili &ldquo;za krst časni&rdquo;, osiguravajući caru, borcu za Križ, zapadne granice njegova carstva. Na&scaron;em je narodu dao zadatak da se bori &ldquo;za krst časni&rdquo;, za križ kao simbol na&scaron;ega spasenja i kr&scaron;ćanstva uopće. I zato na&scaron;a narodna povijest već od svojih početaka stoji u znaku svetoga Križa. To je njezina najveća čast i slava, a na nama je danas da tome svetome znaku kao narod ostanemo vjerni i u buduće. <br /><br /><br />Osim pojedinih povijesnih motiva za svetkovanje dana&scaron;njega blagdana ima i drugih. Najdublji je od njih proslava križa, znaka spasenja. <br /><br /><br />Sveci su o križu mnogo razmi&scaron;ljali, od križa mnogo učili, križ im je bio svjetlo i snaga u životu, nada u času smrti. Zato su i umirali sti&scaron;ćući u rukama časni znak svetoga križa. S tim su se znakom htjeli predstaviti na Božjem sudi&scaron;tu. <br /><br /><br />Križ neka ima časno mjesto i u na&scaron;em životu! Ne dao Bog da bi se ikada zastidjeli toga znaka na&scaron;ega spasenja!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-03-kriz-23.jpgFra Petar Andrijanić i Svilajci nakon rata izgradili crkvu koja je danas na ponos svihhttp://grude.com/clanak/?i=374901374901Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2023 21:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-13-33ce8ac8b6b14036bf37.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić predvodio je svečano euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Imena Marijina u župi Vrhbosanske nadbiskupije Svilaj pokraj Odžaka. <p>&nbsp;</p> <p>Dolazak u odžački kraj nadbiskupa Vuk&scaron;ića bio je s velikim razlogom jer velikih je 150 godina te posavske župe. Uz značajnu obljetnicu, dostojno je proslavljena nebeska za&scaron;titnica svilajske župne zajednice. Nadbiskup Vuk&scaron;ić je tijekom svete mise posvetio župnu crkvu i oltar.<br /><br /></p> <p>Cijela župna zajednica sa župnikom u Svilaju fra Mladenom Jozićem pripravljala se raznim duhovnim i drugim sadržajima za veliku proslavu. Mise trodnevnice predvodili su fra Mirko Filipović, fra Bono Kovačević i fra &Scaron;imo Grgić, pi&scaron;e portal <a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/zbog-smanjenog-broja-zupljana-u-svilaju-prioritet-vratiti-mlade-obitelji-1709188" target="_blank">Večernjeg lista BiH</a>.<br /><br /></p> <p>U župnoj crkvi Imena Marijina u Svilaju održan je svečani koncert u čast Imena Marijina i u povodu jednog i pol stoljeća obljetnice župe. Bio je to izvanredan umjetnički ugođaj jer na svečanom koncertu nastupile su operne dive, sopranistica Laura Kozlinger i mezzosopranistica Amila Ravkić, članice ansambla Narodnog pozori&scaron;ta iz Sarajeva, uz klavirsku pratnju Zerine &Scaron;abotić, a glumac Robert Kurba&scaron;a ujedno je bio voditelj cjelokupnog programa koji je zavr&scaron;io zahvalom župnika fra Mladena Jozića umjetnicima i okupljenim vjernicima. Svečanosti duhovnih sadržaja trodnevnica doprinio je i župni zbor predvođen s. Anjom Alberti.<br /><br /></p> <p>U okviru priređenih sadržaja izdvajamo prigodan program na kojem su predavači oživili bogatu povijest župe i cijelog odžačkoga kraja. Nasloviv&scaron;i svoje izlaganje "Od Svilaja do Svijala", Luka Jurić iznio je kratak pregled povijesti Hrvata u odžačkom kraju.<br /><br /></p> <p>- Pregled povijesti župe Svilaj od osnutka do danas" bila je tema izlaganja fra Marijana Karaule. Mijo Matanović predstavio je značajnije osobe iz župe Svilaj, a fra Anto Zrakić govorio je o svećenicima rodom iz župe Svilaj. - Župa Svilaj je tijekom 150 godina postojanja, kao i cijeli odžački kraj, doživjela velika stradanja i razaranja, kako u Prvom i Drugom svjetskom ratu i poraću tako i u Domovinskom ratu - istaknuto je tijekom izlaganja, prenosi Vecernji.ba. Uz izlaganja, program je glazbeno obogatio fra Ivan Opačak.<br /><br /></p> <p>Župa Svilaj nalazi se pokraj rijeke Save i novog velikog graničnog prijelaza između BiH i RH. Crkva u Svilaju u samom je sredi&scaron;tu mjesta, a po svojem unutra&scaron;njem izgledu prava je arhitektonska ljepotica, i to ne samo posavskog kraja već i mnogo dalje. Izgradili su Svilajci sa svojim prvim poslijeratnim župnikom, sada pok. fra Petrom Andrijanićem, novu župnu crkvu, po sličnom projektu u Domovinskom ratu do temelja poru&scaron;ene stare crkve izgrađene 80-ih godina pro&scaron;loga stoljeća, nadaleko poznate po umjetninama. Sa župnikom fra Filipom Karadžom izgradili su novu župnu kuću, a po projektu akademika Zlatka Ugljena urađen je eksterijer i interijer crkve. Posebno je lijep oltar isklesan od dva grandiozna plemenita kamena carrara arabescato te&scaron;ka ukupno &scaron;est tona. Za vrijeme župnika fra Ivice Vidaka dobila je i oltarnu sliku - djelo akademskoga slikara Vlatka Blažanovića.<br /><br /></p> <p>Ponosni su Svilajci na svoju crkvu i duhovna zvanja ponikla u tom pitomom posavskom mjestu. Župa je iznjedrila 12 svećenika: fra Petra Svilajca, fra Ambroza Vučkovića, fra Ivana Kljajića, fra Rafaela Ćosića, fra Marijana Marijančića, fra Mladena Ravnjaka, fra Zlatka Matanovića, fra Iliju Matanovića, vlč. Pericu Matanovića, fra &Scaron;imu Grgića, vlč. Tomislava Ravnjaka i vlč. Josipa Brnića. Vjerni svojoj crkvi, župljani su redoviti na misnim slavljima.<br /><br /></p> <p>Svilaj ima 652 župljanina, a vi&scaron;e od tisuću onih koji povremeno dolaze. Prije Domovinskoga rata župa je imala 3027 vjernika, &scaron;to znakovito upućuje na najveći problem i putokaz zajednice prema prioritetu - vratiti mlade obitelji. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-13-33ce8ac8b6b14036bf37.jpegKršten Ronaldo! 'Vjerujem u Isusovu ljubav'http://grude.com/clanak/?i=374900374900Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2023 20:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-13-ronaldo-nazario.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon obreda u crkvi svetog Josipa u São Paulu, Ronaldo je podijelio svoje iskustvo putem društvenih mreža, ističući važnost ovog značajnog životnog trenutka. “Danas je vrlo poseban dan. Krstili su me!”<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Kr&scaron;ćanska je vjera uvijek bila temeljni dio mog života, od malih nogu, iako dosad nisam bio kr&scaron;ten. Sa sakramentom se osjećam istinski obnovljen kao dijete Božje, na nov, svjesniji i dublji način&rdquo;, napisala je brazilska zvijezda na svom Instagram profilu na kojem ga prati oko 30 milijuna ljudi.<br /><br /></p> <p>Ronaldo je u svojoj poruci obnovio svoju oduku da će &ldquo;svojom slobodnom voljom slijedi put dobra, vjerujući u Isusovu ljubav.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Nogometna legenda se na tom važnom trenutku zahvalila svećenicima crkve svetog Josipa F&aacute;biu de Melu i Dom Oswaldu te svojim kumovima.<br /><br /></p> <p>U lipnju pro&scaron;le godine Ronaldo je napravio korak prema katoličkoj vjeri ispuniv&scaron;i obećanje da će biciklom proći Camino. U osvrtu na svoj hodočasnički put Brazilac je, između ostaloga, kazao: &ldquo;Kakvo nevjerojatno iskustvo! Camino je jako težak, ali bila su to četiri nevjerojatna dana, osjećam se umorno i bolno [&hellip;], ali vrijedilo je. Katedrala i Camino su prekrasni.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-13-ronaldo-nazario.jpgU Mostaru predstavljen roman Slavice Lončarić Đugum ''Most''http://grude.com/clanak/?i=374892374892Grude.com - klik u svijetWed, 13 Sep 2023 12:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-13-a.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Roman "Most“ Slavice Lončarić govori o ljubavnom paru i o njihovoj ljubavi u doba rata.<p>Roman Slavice Lončarić Đugum "Most" predstavljen je u ponedjeljak 11. rujna 2023. Galeriji kraljice Katarine u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu su uz autoricu predstavili Marina Kljajo-Radić, Fadil Medar i Marela jerkić Jakovljević. Glazbeni prinos dala je Suzana Vinković na violini.</p> <p><br />Roman "Most&ldquo; Slavice Lončarić govori o ljubavnom paru i o njihovoj ljubavi u doba rata uz brojne prepreke na relaciji Mostar-Split-Pula.</p> <p><br />- To je prvi roman ove autorice koja je poznata kao pjesnikinja, kako samostalnim zbirkama, tako i pjesmama u skupnim zbirkama, autorica je nekoliko slikovnica, teksta za predstavu Teatra Naranča.</p> <p><br />Ovo je roman o individualizmu koji se opire i ustrajava u vremenu kada je to najmanje poželjno i kada se svaki otklon od unaprijed zadane matrice pona&scaron;anja kažnjava i kad srcu nije dopu&scaron;teno da bira ljubav &ndash; rekao je Fadil Medar.</p> <p><br />Slavica Lončarić Đugum podjednako je uspje&scaron;na u svojim ostvarenjima za djecu, predstavama za najmlađe, ljubavnoj poeziji te sada i u romanu.</p> <p><br />Roman Slavice Lončarić Đugum, naslovljen samo jednom riječju &ndash; leksemom most, nudi etimolo&scaron;ki nebrojeno mnogo konotacija od kojih su najče&scaron;će povezanost, impozantnost, premostivost, čvrstina, ljepota, umjetnost, zaljubljenost... Onima koji su ređeni i živjeli ili žive u gradu s četiri velika i vi&scaron;e manjih mostova, taj leksem postaje semantički jo&scaron; &scaron;iri. Mostovi su srce grada, njegova žila kucavica preko koje je pulsirao život u svim svojim oblicima &ndash; dobivaju antropolo&scaron;ku vizuru &ndash; spajanjem obala postaju njihovo dijete. Autorica kaže za Krivu ćupriju &bdquo;Ovo je Stari most kad je bio beba.&ldquo; Mostovi su kao i Neretva, imali i svoju mračnu stranu, hirove i virove, nepovratne skokove, sunovrate u ponor, ali njihova je veličanstvenost prono&scaron;enja života potiskivala tragiku nesretnih događaja &ndash; rekla je na predstavljanju Marina Kljajo-Radić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-13-a.jpgHKUD Biloševica upisuje nove članove i širi se na Donje Mamićehttp://grude.com/clanak/?i=374838374838Grude.com - klik u svijetSun, 10 Sep 2023 07:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-03-22-hkud-bilosevica_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HKUD Biloševica je kulturno umjetničko društvo koje djeluje na području župe Rasno - Dužice, u općini Široki Brijeg. <p>Ove godine, kao i svake, vr&scaron;e upis novih članova.<br /><br /><br /> "Svjesni da u na&scaron;em susjedstvu, pritom misleći na područje Donjih Mamića, nema slične organizacije koja se bavi očuvanjem tradijskog plesa, ba&scaron;tine i pjesme, pozivamo sve zainteresirane s područja Donjih Mamića da nam se pridruže u na&scaron;em radu i programu. Svi smo nekada bili dio iste župe, istog mjesta, a vežu nas isti običaji i tradicija. Stoga, pozivamo sve one koji vole druženje, ples, tradiciju i pjesmu, sklapanje novih prijateljstava, da nam se pridruže 14. rujna u prostorijama O&Scaron; Dužice s početkom u 19h kada će se održati upis novih članova u HKUD Bilo&scaron;evica." - poručili su iz HKUD Bilo&scaron;evica. <br /><br /><br /></p> <p><img style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/23-09-10-23-09-10-bilosevica-upis.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-03-22-hkud-bilosevica_2.jpgSvečano proslavljen blagdan Male Gospe na Šćituhttp://grude.com/clanak/?i=374827374827Grude.com - klik u svijetFri, 08 Sep 2023 22:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-08-mala_gospa_scit_2023.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Po staroj ramskoj tradiciji, blagdan Male Gospe, od davnina, slavi se u Gospinom svetištu na Ščitu.<p>Tako je bilo i danas. Pred velikim brojem vjernika pristiglih iz brojnih krajeva BiH i susjedne Hrvatske, svečeno misno slavlje predslavio je fra Jozo Grbe&scaron;, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, pi&scaron;e <a title="Rama Prozor" href="https://www.rama-prozor.info/clanak/foto-video-mala-gospa-scit-2023/82968" target="_blank">rama-prozor.info</a><br /> <br /> <br />Svojim pjevanjem i sviranjem, misno slavlje uzveličao je zbor župe Rama-&Scaron;ćit.<br /><br /><br />Na blagdan <a href="https://grude.com/Pretraga.aspx?pojam=mala%20gospa" target="_blank">Male Gospe</a> obilježava se i Dan općine Prozor-Rama. Tim povodom, upriličeno je polaganje vijenaca&nbsp; i paljenje svijjeća ispred spomen ploča s imenima stradalih Ramaca kroz povijest.<br /><br /> <br /> Priprava za blagdan Male Gospe započela je u utorak trodnevnicom. Prvog dana trodnevnice služena je sv. Misa povodu početka &scaron;kolske godine, upriličena je ispovijed &scaron;kolaraca, učitelja, nastavnika, kao i blagoslov đaka i &scaron;kolskih torbi.<br /><br /> <br /> Drugoga dana trodnevnice služena je sv. Misa na nakanu bolesnih, starih i zanemarenih.<br /><br /> <br /> Jučer, trećega dana, služena je sv. Misa Uočnica na nakanu hodočasnika kojoj je nazočio velik broj vjernika iz BiH i susjedne Hrvatske.<br /><br /> <br /> Kroz dva dana trodnevnice, i danas na sami blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, svete Mise i cijelokupni program, bili su upriličeni u samostanskom perivoju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-08-mala_gospa_scit_2023.jpgMarini Kljajo-Radić dodijeljena književna nagrada ''Neretvanska maslina''- 2023.http://grude.com/clanak/?i=374825374825Grude.com - klik u svijetFri, 08 Sep 2023 21:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-08-marina-kljajo-radic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Stonu, u sklopu 19. Neretvanskih književnih, znanstvenih i kulturnih susreta, ove godine posvećenih književniku Anđelku Vuletiću, održana je pjesnička večer Maslini u lice.<p>U programu su sudjelovali predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek, te članovi Južnohrvatskog ogranka DHK Ljuko Paljetak, Boris Njavro, Josip &Scaron;kerlj, Pero Pavlović, Marina Kljajo-Radić, Stana &Scaron;čapec, Domagoj Vidović i Anita Martinac.<br /><br /></p> <p>Predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek izrazila je zadovoljstvo radom Južnohrvatskog ogranka DHK te pozdravila sve članove književnike i nazočne goste. Također zahvalila se na gostoprimstvu načelniku općine Ston Vedranu Antunici, Turističkoj zajednici i Knjižnici u Stonu.<br /><br /></p> <p>Također tijekom programa dodijeljena je književna nagrada &bdquo;Neretvanska maslina&ldquo; 2023., a u izbor za književnu nagradu nakon provedenog natječaja, u&scaron;lo je pet pjesničkih zbirki: Marina Kljajo-Radić: Vr&scaron;a uspomena, Goran Gatalica: Noćni jasmin, Boris Kvaternik: Na kraju svijeta, Miljenko Stojić: S Njim hodi i (H) Rod &ndash; Bertht Ćelić: Paklare. &nbsp; &nbsp;<br /><br /></p> <p>Povjerenstvo u sastavu Marija Vasilj, Domagoj Vidović i Anita Martinac, vrednovalo je knjige te je po kriterijima odabira knjige koja ima visoke književne, estetske i umjetničke domete u tematiziranju potrebe očuvanja prirode, kao i tradicijskih, ba&scaron;tinskih vrijednosti bilo kojeg hrvatskog kraja, zajednički odlučilo da nagradu dobije knjiga Vr&scaron;a uspomena, Marine Kljajo-Radić. Nagrada se sastoji od plakete, novčanog iznosa i ekolo&scaron;kih proizvoda, a uručila je predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek.<br /><br /></p> <p>U obrazloženju povjerenstva navedeno je kako autorica svoje koncizno lirsko pletivo stvara na paralelizmu zemnoga i uzvi&scaron;enoga, stvarnoga i metafizičkoga.<br /><br /></p> <p>(...) Ovu autoricu emocionalno dubokih, stilski dotjeranih i estetički cjelovitih stihova ne zanima povr&scaron;nost stvari, već njihova bit. Pogleda li se formalna strana ovih pjesama, lako je uočiti da autorica njeguje navlastito nevezan, slobodan stih dok su joj u organizacijskome smislu pjesme specifično građene. Pjesme su joj li&scaron;ene svake kićenosti i dekorativnosti, a povezuje ih zajednička nakana &ndash; afirmacija ljubavi i vjere, dodaje se.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-08-marina-kljajo-radic.jpgPreminuo širokobriješki akademik Berislav Topićhttp://grude.com/clanak/?i=374791374791Grude.com - klik u svijetTue, 05 Sep 2023 12:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-05-berislav-topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Akademik Berislav Topić rođen je 1931. godine u Širokom Brijegu. <p>Akademija znanosti i umjetnosti BiH obavijestila je javnost da je ponedjeljak u Zagrebu preminuo njezin redovni član akademik Berislav Topić.<br /><br /></p> <p>Akademija znanosti i umjetnosti BiH uputila je izraze iskrene i duboke sućuti obitelji akademika Berislava Topića.<br /><br /></p> <p>Akademik Berislav Topić rođen je 1931. godine u &Scaron;irokom Brijegu. Diplomirao je 1958. na Stomatolo&scaron;kom odsjeku Medicinskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Zagrebu, magistrirao 1965. na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je 1968. i habilitirao. Godine 1972. postao je specijalist za bolesti usta i zuba i 1973. doktorirao.<br /><br /></p> <p>Od 1958. do 1962. radio je u polivalentnoj stomatolo&scaron;koj službi kao stomatolog opće prakse u bolnici Sestre milosrdnice Zagreb, Medicinskom centru Labin, VMA Beograd, Vojnoj bolnici Sarajevo i Zdravstvenoj stanici &Scaron;iroki Brijeg. Od 1962. do 1993. je prvo asistent, zatim docent, pa izvanredni i redovni profesor na Stomatolo&scaron;kom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U razdoblju od 1994. do 2000. radio je kao redovni profesor na Stomatolo&scaron;kom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Pod konac 1992. godine zbog ratne ozljede liječen je na Klinici za ortopediju u Sarajevu dva mjeseca.<br /><br /><br />Tri mjeseca tijekom 1970. godine proveo je na stručnom boravku na Stomatolo&scaron;koj klinici Medicinskog fakulteta Karlovog Sveučili&scaron;ta u Pragu. Naredne, 1971. godine dobio je &scaron;estomjesečnu stipendiju Svjetske zdravstvene organizacije na Royal Dental Hospital &ndash; Periodontology Sveučili&scaron;ta u Londonu. Razdoblje 1978.&ndash;1979. proveo je sabbatical year na Eastman Dental Hospital &ndash; Oral medicine Sveučili&scaron;ta u Londonu na subspecijalizaciji iz oralne imunologije.<br /><br /></p> <p>Tijekom 1984. pohađao je petnaestodnevni tečaj iz oralne patohistologije na School of Clinical Dentistry, University of Sheffield, a 1995. godine proveo je mjesec dana na stručno-znanstvenom boravku na Stomatolo&scaron;koj klinici Medicinskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Gracu.<br /><br /></p> <p>Područja njegova znanstveno istraživačkog rada su bila: mikrocirkulacija u zubnoj pulpi, depozicija Sr-90 u zubima, mikroelementi u oralnim uzorcima, dentalna antropologija od krapinskog neandertalca do recentnih ljudi, eksperimentalne metode u mukogingivalnoj kirurgiji, oralna imunologija, protokoli i evaluacija liječenja kliničkih entiteta u oralnoj medicini i parodontologiji, epidemiolo&scaron;ke studije o oralnom zdravlju, organizacija stomatolo&scaron;ke za&scaron;tite u svrhu unaprjeđenja oralnog zdravlja.<br /><br /></p> <p>Njegova bibliografija sadržava vi&scaron;e od 400 referenci: znanstvenih i stručnih radova, projekata, udžbenika, monografija, kongresnih referata, predavanja, recenzija, popularnih članaka, mentorstava u magisterijima i disertacijama.<br /><br /></p> <p>Osim znanstvenog rada, obavljao je i dužnosti glavnog tajnika Dru&scaron;tva liječnika BiH, upravnika Klinike Stomatolo&scaron;kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te zastupnika Zdravstveno-socijalnog vijeća Skup&scaron;tine SRBiH za općine &Scaron;iroki Brijeg, Posu&scaron;je i Grude. Član je Balkanske medicinske unije, British Society of Periodontology, Europskog znanstvenog dru&scaron;tva za karijes (ORCA), Commision Oral Health, Research and Epidemiology FDI (CORE), European Association for Oral Medicine (EAOM).<br /><br /></p> <p>Pored toga, imao je i niz drugih funkcija, kao &scaron;to su zamjenik predsjednika Poslovodnog odbora UMC-a Sarajevo, prorektor za nastavu i znanst Univerziteta u Sarajevu, predsjednik Organizacijskog odbora Sveučili&scaron;te-danas u Dubrovniku, predsjednik Udruge stomatologa Jugoslavije, član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, predsjednik Glavne podružnice HKD Napredak u Zagrebu, potpredsjednik Sredi&scaron;nje uprave HKD Napredak u Sarajevu te član Upravnog odbora Fonda za stipendiranje Ivo Andrić &ndash; Vladimir Prelog HKD Napredak Sarajevo.<br /><br /></p> <p>Bibliografski institut USA 1996. godine uvrstio ga u adresar Distinguish leadership. Godine 1999. organizirao je podružnicu HKD Napredak u New Yorku. Član je i Hrvatskog dru&scaron;tva za znanost i umjetnost Sarajevo te predsjednik Odbora za etiku i deontologiju Hrvatske stomatolo&scaron;ke komore Zagreb, kao i jedan od dva glavna urednika časopisa ANUBiH Acta Medica Academica (od 2005. do 2015).<br /><br /></p> <p>Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su nagrada &rdquo;Veselin Masle&scaron;a&rdquo; i 27. srpanj.<br /><br /></p> <p>U organizaciji ANUBiH, Stomatolo&scaron;kog fakulteta Univerziteta Sarajevo i Komore liječnika stomatologa FBiH, 2011. godine radno i svečano obilježio je 80 godina života i 60. godina pripadnosti stomatologiji.<br /><br /></p> <p>Za dopisnog člana Akademije znanost i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjelu medicinskih znanosti izabran je 2002., a za redovnog 2008. godine, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-05-berislav-topic.jpgRAVNO: Upriličena manifestacija ''Grgurovi hukovi''http://grude.com/clanak/?i=374775374775Grude.com - klik u svijetMon, 04 Sep 2023 12:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-09-04-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Ravnom održana pjesnička manifestacija „Grgurovi hukovi“<p>&nbsp;</p> <p>U subotu 2. rujna 2023. ispred hotela Stanica, u sklopu obilježavanja dana Općine Ravno, održana je tradicionalna, ove godine deseta po redu, pjesnička manifestacija Grgurovi hukovi.<br /><br />Sudionike programa i publiku u ime organizatora na početku su pozdravili načelnik Općine Ravno Andrija &Scaron;imunović i predsjednik DHK HB Ivan Baković. U svojim govorima naglasili su važnost očuvanja hrvatske književnosti i jezika, čemu i ovakve manifestacije daju svoj doprinos, a rezultat su izuzetno dobre suradnje Općine Ravno i Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne.<br /><br /><br />Stihove su kazivali: Ivan Babić, Srećko Marijanović, Darko Juka, Marija Pavković-Baković, Joso Živković Soja, Mario Raguž, Ivo Raguž, Hrvoje Barbir Barba, Stanko Krnjić i Ivan Baković. Glazbenim nastupom odu&scaron;evila je Klapa Staglin.<br /><br /><br />Susret i interakciju s publikom u Ravnom najbolje će oslikati riječi dopredsjednika DHK HB Stanka Krnjića zapisane u uvodniku prigodne bro&scaron;ure tiskane za ovogodi&scaron;nje Grgurove Hukove: &bdquo;I ne samo da dolaze, pjesnici ostaju u Ravnom. Svojom riječju, sjećanjima, kako svojim, tako i onih koji su ih slu&scaron;ali i čuli, ostaju u slikama koje se vraćaju jo&scaron; dugo nakon izgovorene riječi. A oni koji ih dočekuju, čine to iskrena pogleda, onom najjednostavnijom ljudskom toplinom, bez računice u dobit. Jer dobit je skrivena u susretu, u riječima &scaron;to će se izreći, u riječima &scaron;to će se pamtiti. A najveća dobit je u riječima izgovorenim bez računice i dobiti. I tako godinama! Otvaramo vrata jedni drugima!&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-09-04-18.jpgNAJAVA: Grgurovi hukovi u Ravnomhttp://grude.com/clanak/?i=374741374741Grude.com - klik u svijetWed, 30 Aug 2023 17:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-30-grgurovi-hukovi-pozivnica-2023-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Općina Ravno i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne pozivaju sve zainteresirane..<p>&nbsp;</p> <p>U sklopu obilježavanja dana Općine Ravno, u subotu 2. rujna 2023. godine, s početkom u 19 sati ispred hotela Stanica održat će se tradicionalna pjesnička manifestacija Grgurovi hukovi.</p> <p><br />Stihove će kazivati: Luko Paljetak, Ivan Baković, Ivan Babić, Mihaela Ra&scaron;ica, Srećko Marijanović, Darko Juka, Marija Pavković-Baković, Ivan Sivrić, Joso Živković Soja, Mario Raguž, Ivo Raguž, Hrvoje Barbir Barba i Stanko Krnjić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu nastupit će Klapa Staglin. Voditeljica programa &ndash; Tina Laco.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Općina Ravno i Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne pozivaju sve zainteresirane na zajedničko uživanje u poeziji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-30-grgurovi-hukovi-pozivnica-2023-.jpgKulturni dom A. B. Šimić Grude daruje učenike i studente besplatnim članskim iskaznicamahttp://grude.com/clanak/?i=374730374730Grude.com - klik u svijetWed, 30 Aug 2023 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-14-knjiznica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učlaniti se možete tijekom mjeseca rujna.<p>Povodom početka &scaron;kolske i akademske godine Kulturni dom Antun Branko &Scaron;imić Grude daruje učenike i studente besplatnim članskim iskaznicama. Članska iskaznica vrijedi godinu dana od dana upisa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učlaniti se možete tijekom mjeseca rujna u prostorijama knjižnice Kulturnog doma svakim radnim danom od 7 do 15 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Želimo sretnu i uspje&scaron;nu &scaron;kolsku i akademsku godinu svim učenicima i studentima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo i sve dosada&scaron;nje i buduće članove knjižnice koji žele darovati svoje knjige, mogu to učiniti u radnom vremenu knjižnice</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-14-knjiznica.jpgUkupno 15 predstava na ovogodišnjim kazališnim danima u Vitezuhttp://grude.com/clanak/?i=374680374680Grude.com - klik u svijetFri, 25 Aug 2023 16:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-25-vitez-predstava.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Službeni početak je već u nedjelju, predstavom Paklene strune..<p>Jubilarni 15. Dani kazali&scaron;ta "Vitez 2023", u organizaciji Gradskog kazali&scaron;ta mladih (GKM) Vitez službeno će započeti, u nedjelju, 27. kolovoza u 20 sati, premijerom predstave "Paklene strune". </p> <p>&nbsp;</p> <p>Publika će na ovogodi&scaron;njim kazali&scaron;nim danima u Vitezu imati priliku pogledati 15 predstava, među kojima je 5 profesionalnih produkcija, a i većina ostalih predstava spada u sam vrh kazali&scaron;nog amaterizma u zemljama okruženja. Ovo je zasigurno najbrojnija i najposjećenija kazali&scaron;na smotra u Sredi&scaron;njoj Bosni, a vjerojatno i među nekoliko najkvalitetnijih u BiH. Nastupit će kazali&scaron;ne skupine iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Njemačke. </p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ove godine smo pripremili iznimno bogat repertoar, a želja nam je bila prikazati 15 predstava za 15 godina na&scaron;eg festivala. Sigurni smo da će publika uživati u sjajnom programu, a svakako ćemo učiniti i sve &scaron;to je u na&scaron;oj mogućnosti da se ugodno osjećaju i na&scaron;i dragi prijatelji koji će nastupiti u Vitezu. Službeni početak je već u nedjelju, predstavom Paklene strune, a ovim putem pozivam sve ljubitelje kazali&scaron;ne umjetnosti da dođu i pogledaju sjajnu predstavu koju smo napravili s na&scaron;im prijateljima iz DIS teatra&ldquo;, kazao je Ivan Sajević, voditelj GKM Vitez. </p> <p>&nbsp;</p> <p>"Paklene strune" je koprodukcija Gradskog kazali&scaron;ta mladih iz Viteza i DIS teatra iz Banjaluke, koja hrabro istražuje granice ljudske i umjetničke izražajnosti. <br /><br /></p> <p>Ova suvremena predstava, autora i redatelja Ognjena Bogdanovića, potpuno je nesvakida&scaron;nje i inovativno scensko iskustvo. Ognjen Bogdanović svojim ma&scaron;tovitim pristupom i eksperimentalnim stilom uspijeva ispričati priču o potrazi za istinom i razumijevanju ljudskih granica. Njegov tekst neobično prepliće fantastične elemente s realističnim aspektima stvarnosti, stvarajući atmosferu koja publici dozvoljava istraživanje različitih emocionalnih i intelektualnih slojeva. Kroz ovu igru prepoznavanja i suprotnosti, Bogdanović postavlja pitanja o su&scaron;tini ljudskog postojanja i na&scaron;e sposobnosti da premostimo unutarnje i vanjske prepreke.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Mladi glumci Sunčica Strukar i Marko Mirković zasjali su na pozornici u ulogama koje zahtijevaju njihovu punu predanost i autentičnost. Njihova sinergija i međusobno razumijevanje doprinose stvaranju iznimno uvjerljivih i složenih likova&hellip; Tehnička podr&scaron;ka predstavi je Anja Banjac, a izvr&scaron;ni producenti su Ivan Sajević i Novica Bogdanović. <br /><br /><br /></p> <p>Ova koprodukcija donijela je posebnu kreativnost i snagu da mladi stvaratelji iznesu umjetničke vizije, eksperimente i nekonvencionalne ideje te omogućava da predstava &rdquo;Paklene strune" bude prepoznata kao jedno od najinovativnijih kazali&scaron;nih djela u suvremenom vremenu&hellip;&nbsp;<br /><br /></p> <p>Predstava će se premijerno odigrati u Kazali&scaron;noj dvorani Vitez, u nedjelju 27. 8. s početkom u 20,00 sati.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Generalni pokrovitelj 15. Dana kazali&scaron;ta &bdquo;Vitez 2023&ldquo; je Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i &scaron;porta Kantona Sredi&scaron;nja Bosna i ministar Bojan Domić, a partner festivala je ALF BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-25-vitez-predstava.jpegFOTO - Završio deveti Seminar folklora Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=374642374642Grude.com - klik u svijetTue, 22 Aug 2023 11:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-22-deveti-seminar-folklora-hrvata-u-bih_21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovogodišnji seminar dio je međunarodnog programa obilježavanja dvadesete obljetnice UNESCO konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini.<p>Koncertom polaznika, u nedjelju 20. kolovoza, u Hrvatskom domu Kupres zavr&scaron;io je deveti Seminar folklora Hrvata u BiH koji je trajao od 17. do 20. kolovoza.<br /><br /><br />U bogatom programu polaznici su pokazali sve ono &scaron;to su naučili tijekom trajanja seminara. Ples, pjesma, zvuk tradicijskih instrumenata ispreplatali su se kroz jednosatni program. Osim polaznika na koncertu su kao gosti nastupile članice ŽVS "Ivančice" sa Kupresa. Posebnost ovoga koncerta bila je i revija narodnih no&scaron;nji Hercegovine.<br /><br /><br />Na samom kraju prigodnim riječima obratio se Vedran Vidović, predsjednik UHAKUD U BiH i Zdravko Mioč načelnik općine Kupres, koji je iskazao zahvalnost sudionicima i organizatorima Seminara na jednom ovakvom događaju.<br /><br /><br />Podsjetimo, deveti Seminar folklora Hrvata u BiH u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih dru&scaron;tava u BiH (UHAKUD u BiH) počeo je u četvrtak 17.8. i trajao do 20.8. Kroz četiri dana obrađivale su se pjesme, plesovi, no&scaron;nje i običaji Hrvata Hercegovine.<br /><br /><br />Preko 70 polaznika iz BiH, Hrvatske, Austrije, Njemačke, &Scaron;vicarske uživalo je, učilo, pjevalo i sklapalo nova prijateljstva na ovogodi&scaron;njem seminaru. Svi polaznici bili su raspoređeni na jednu od ponuđenih grupa: ples, tradicijaska glazbala i ganga. Učilo se o narodnim plesovima i pjesmama iz Ljubu&scaron;kog, Posu&scaron;ja, Brotnja, Mostara, &Scaron;irokog Brijega, Gruda i Čapljine, kao i o vokalnoj tehnici folklornog pjevanja, gangi i tradicijskim glazbalima.<br /><br /><br />Tijekom trajanja ove hvale vrijednog događaja upriličeno je predstavljanje knjige "Narodna glazba Bosne i Hercegovine", prijevod doktorske disertacije fra Branka Marijića, koju su uredili fra Ante Marić i Jasmina Talam i Zbornik radova predavača sa Seminara folklora Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zbornik u izdanju UHAKUD-a u BiH na 287 stranica i u 15 radova obrađuje teme: djelatnost UHAKUD-a u BiH, budućnost nematerijalne kulturne ba&scaron;tine, pjesme, plesove, dječje igre, tradicijska glazbala, narodne no&scaron;nje, digitalizacija sadržaja nematerijalne kulturne ba&scaron;tine. <br /><br /><br />Izdan je u povodu obilježavanja dvadesetogodi&scaron;njeg djelovanja UHAKUD-a u BiH, a autori svih radova su predavači sa Seminara. Iako je Zbornik svjetlo dana ugledao 2020.godine, zbog pandemijskih okolnosti, njegovo predstavljanje prolongirano je za ovo godinu kada je UHAKUD u BiH ponovno pokrenuo i održavanje Seminara folklora Hrvata u BiH. Naime, upravo je Seminar bio baza za nastanak jednog ovakvog uradka, a sam Zbornik predstavlja riznicu tradicije s obzirom na raznolikost tematike koju obrađuje. Zbog svog sadržaja važnost Zbornika je vi&scaron;estruka, jer u isto vrijeme ima etnomuzikolo&scaron;ku, stručnu i pedago&scaron;ku vrijednost.<br /><br /></p> <p>Ovogodi&scaron;nji seminar dio je međunarodnog programa obilježavanja dvadesete obljetnice UNESCO konvencije o nematerijalnoj kulturnoj ba&scaron;tini. UHAKUD u BiH kao akreditirana udruga za suradnju sa UNESCO povjerenstvom za nematerijalnu kulturnu ba&scaron;tinu dobilo je pravo kori&scaron;tenja logo UNESCO-a za ovaj program.<br /><br /><br />Generalni pokrovitelj Seminara bilo je Federalno ministarstvo kulture i sporta na čelu s ministricom Sanjom Vlaisavljević, a Seminar je svečano otvorio gospodin Zdravko Mioč načelnik općine Kupres.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-22-deveti-seminar-folklora-hrvata-u-bih_21.jpgBlagdan je svete Jelene Križarice, prenosimo kratku molitvuhttp://grude.com/clanak/?i=374610374610Grude.com - klik u svijetFri, 18 Aug 2023 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-18-23-jelena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveta Jelena u kršćanskoj je predaji osobito čašćena kao zaštitnica kršćana. U hrvatskom narodu često se naziva i Jelena Križarica, jer je po predaji sudjelovala u pronalasku drveta križa na kojem je Isus umro. <p><br />Blagdan svete Jelene slavi se svake godine 18. kolovoza.<br /><br /></p> <p>Svoj novi način života iskoristila je tako &scaron;to je na lak&scaron;i način pomagala siromasima, darujući im novac i odjeću, a jednako se tako zauzimala i za mnoge druge nepravedno progonjene, osuđene, bolesne i u različitim potrebama. Predaja kaže kako je takve odbačene i prezrene ljude često znala dovoditi na dvor, te ih ondje sama dvoriti. Po njezinom zagovoru pronalazi se ono izgubljeno.</p> <p><br />Molitva:</p> <div class="x11i5rnm xat24cr x1mh8g0r x1vvkbs xtlvy1s x126k92a"> <div style="text-align: start;" dir="auto">Bože, slavo poniznih, tvojim se darom sveta Jelena odlikovala ljubavlju i trpljenjem. Po njezinim zaslugama i zagovoru pomozi nam da trajno nosimo svoj križ i tebe vazda ljubimo. Amen.</div> </div> <div class="x11i5rnm xat24cr x1mh8g0r x1vvkbs xtlvy1s x126k92a"> <div style="text-align: start;" dir="auto">Sveto Jeleno Križarice, moli za nas.</div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-18-23-jelena.jpgMolitva na blagdan Velike Gospehttp://grude.com/clanak/?i=374579374579Grude.com - klik u svijetTue, 15 Aug 2023 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-08-gospa-kip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitva na Veliku Gospu moli se kako bi slavili Kraljicu Neba i odali joj počast. Molimo se i radujmo. Hvalimo ju i slavimo! Pomolimo se.<p><br />Molitvu na Veliku Gospu, prenosimo s <a href="http://feelmedjugorje.com/2023/08/15/molitva-na-veliku-gospu/?fbclid=IwAR3gOGy7tkuMllsotkK0po9JX17Pmpq7_XYvdm7jAhPV83TtGjwNZxYD8i8" target="_blank">međugorskog portala</a>.<br /><br /></p> <p>ZDRAVO, MARIJO, MILOSTI PUNA!<br /><br /></p> <p>Ove riječi pozdrava neće samo proklijati iz du&scaron;e, otkinuti se s usana, poteći iz crnila na papir i rasplinuti se. Ove će se riječi uvijek iznova dizati prema nebu, da pred Tobom, Marijo, odjeknu kao vječni pozdrav neba zemlji i zemlje nebu.<br /><br /></p> <p>Tim riječima uvijek će Te zazivati usne koje titraju na poticaj srca. U tom će glasu uvijek, kao i do sada, podrhtavati trzaj jauka, treperiti odjek radosti, jer k Tebi, Majci i Kraljici, Zvijezdi života, ra&scaron;irene su ruke radosti i tuge sviju vremena.<br /><br /></p> <p>GOSPODIN S TOBOM!<br /><br /></p> <p>Divne li punine koja osvaja du&scaron;u. Njome nas prožima&scaron; jer želi&scaron; da se vinemo u visine Tvoje bjeline, da zasjamo kao zvijezde u svitanje mlado; da nam provriju žile nebeskom rado&scaron;ću, a ne da nam se u suhom oku ili potekloj suzi grči usahlo nebo du&scaron;e.<br /><br /></p> <p>BLAGOSLOVLJENA TI MEĐU ŽENAMA!<br /><br /></p> <p>Razdani zvijezdom blagoslova tminu du&scaron;a, razbistri maglovite poglede! Jedino tako i s Tvojom pomoći, s Tvojim svijetlim imenom, nalazimo izlaz iz mraka, ogrćemo se svjetlom smisla.<br /><br /></p> <p>BLAGOSLOVLJEN PLOD UTROBE TVOJE &ndash; ISUS!<br /><br /></p> <p>Zrakom lepr&scaron;aju riječi molitve. Pomisao na blagoslovljeni Plod utrobe Tvoje zaustavlja dah i riječ u grlu. Ostaje samo pogled hvale i zahvale, nečujna himna radosti diže se prema nebu.<br /><br /></p> <p>Prinoseći sebe s mirisima cvijeća i žarom boja, gledamo najveće čudo: Plod utrobe Tvoje, plod vječne ljubavi nadvisio je ždrijelo mržnje, premostio ponor grijeha, slomio žalac smrti, otvorio vrata neba &hellip;<br /><br /></p> <p>SVETA MARIJO, MAJKO BOŽJA, MOLI ZA NAS GRE&Scaron;NIKE!<br /><br /></p> <p>U riznicu na&scaron;eg srca utisni nam riječi svoga Sina! Ne dopusti da nas Sotona zavede ponudom užitka, da ispije iskru vjere iz oka, da nam se dan života istopi bez pravog oblika i smisla.<br /><br /></p> <p>Ti, koja si melem ranjenih mjesta, &scaron;um polena &scaron;to latice srca liječi i oplođuje, moli za nas!<br /><br /></p> <p>SADA I NA ČASU SMRTI NA&Scaron;E. AMEN!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-08-gospa-kip.jpgBlagdan je Velike Gospehttp://grude.com/clanak/?i=374576374576Grude.com - klik u svijetTue, 15 Aug 2023 07:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-08-gospa-kip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta.<p>Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, slavi se 15. kolovoza, kada vjernici diljem svijeta hodočaste u marijanska sveti&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po zavr&scaron;etku svoga zemaljskog života, du&scaron;om i tijelom uznesena u slavu neba, u dru&scaron;tvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je, kako vjeruju katolici, zavr&scaron;nica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom progla&scaron;enju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kr&scaron;ćanstvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska sveti&scaron;ta u velikom broju država, ponajvi&scaron;e u Europi i Južnoj Americi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije - kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagrije&scaron;ili - nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i stra&scaron;ni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na na&scaron;im područjima je dugovječna tradicija &scaron;tovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi jo&scaron; od najranijih dana hrvatske povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).<br /><br /><br /><strong>Svim Marijama, Marama, Marijanama, Maricama, &hellip;., želimo sretan imendan</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-08-gospa-kip.jpgNAJAVA: Misa za duvandžije i sve poginule na Vranuhttp://grude.com/clanak/?i=374571374571Grude.com - klik u svijetMon, 14 Aug 2023 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-29-duvandzije2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođite i svojim dolaskom uveličajte ovaj događaj..<p>U nedjelju 20. kolovoza s početkom u 15 sati na Kedžari će biti služena sveta misa za sve poginule na Vran planini i Čvrsnici, a posbice za one koji su svoje živote izgubili noseći duhan iz Hercegovine za Bosnu, kako bi prehranili svoje obitelji u godinama gladi i neima&scaron;tine.<br /><br /> <br /> Misa kao znak sjećanja na poginule duvandžije, pastire i sve ostale u ovom kraju služi se već 13. godinu za redom kod Divina groba na Kedžari.<br /> <br /><br /> Dođite i svojim dolaskom uveličajte ovaj događaj, da se zajedno pomolimo za na&scaron;e pokojne.<br /><br /><br />rama-prozor.info/grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-29-duvandzije2.jpgJerko Sesar, najdugovječniji kulturno-umjetnički predsjednik! Članovi Hercegovca žele ga za šefa još najmanje 23 godinehttp://grude.com/clanak/?i=374566374566Grude.com - klik u svijetMon, 14 Aug 2023 11:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-14-327870.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predgospojinski dani u Širokom Brijegu, u kojem se Velika Gospa posebno slavi od četrdesetih godina 19. stoljeća, a od demokratskih promjena i Dan Grada Širokog, ovaj su put, uz razne manifestacije, bili i folklorno "uljepšani" 1. međunarodnom smotrom folklora i pučke baštine "Kolo na kamenu". <p><br />U prelijepom okružju parka u Sajmi&scaron;tu, uz žubor hladne Li&scaron;tice, na pozornici su se izredale brojne folklorne skupine iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske. Sve je to organizirao HKUD "Hercegovac", folklorno dru&scaron;tvo Zapadnohercegovačke županije, koje "pokriva" Grude, Ljubu&scaron;ki, Posu&scaron;je i &Scaron;iroki Brijeg, pi&scaron;e portal Večernjeg lista BiH. <br /><br /></p> <p>- Sad kad je sve gotovo, osjećam malo umora, ali puno zadovoljstva &scaron;to je sve zavr&scaron;ilo ovako lijepo i sukladno na&scaron;im očekivanjima. Pa, kad je već tako, s jo&scaron; većim zadovoljstvom krećemo svi u pripreme za smotru sljedeće, 2024. godine, koja mora biti barem jednako uspje&scaron;na kao ova - kaže za Vecernji.ba Jerko Sesar, predsjednik HKUD "Hercegovac" već 23 godine.<br /><br /></p> <p>Članovi Hercegovca redom tvrde kako očekuje da Jerko ostane na čelu dru&scaron;tva jo&scaron; dugo, najmanje jo&scaron; 23 godine.<br /><br /></p> <p>- Evo, svi su se razi&scaron;li, a mi iz dru&scaron;tva jo&scaron; moramo pogledati je li sve ostalo čisto i uredno. Ne sumnjam da će tako biti, pobrinut će se za to &scaron;irokobrije&scaron;ki komunalci iako ima tu dosta posla. Hvala svima koji su pomogli u organizaciji, posebice predsjedniku Vlade ZHŽ-a Predragu Čoviću, gradonačelniku &Scaron;irokog Brijega Miri Kraljeviću i njihovim suradnicima. Oni su, ne samo pomogli oko organizacije nego su i obje večeri odgledali program od početka do kraja. Hvala i sponzorima iako jo&scaron; svi nisu uplatili &scaron;to su obećali, ali nemam razloga sumnjati da to neće učiniti za najdalje dva-tri dana - poluozbiljno za Večernjak kaže Sesar.<br /><br /></p> <p>- Na smotru su se odazvali svi pozvani i svi pobrali zasluženi pljesak za svoje izvedbe. Ma, odu&scaron;evili su nas. Ne volim nikoga izdvajati, ali posebno su pljeskom nagrađeni na&scaron;i dragi gosti iz Kutereva u Lici. A i oni su bili odu&scaron;evljeni prijamom i boravkom u Hercegovini... - dodaje.<br /><br /></p> <p>Nagrada nije bilo, ali smo pojedinim zaslužnim članovima dru&scaron;tva dodijelili zahvalnice. Među ostalim, zahvalnicu je dobio Božo Barać koji je davno prevalio 70. Dali smo mu je ne bi li "objesio opanke o klin", ali on je to shvatio kao poticaj i najavio da će nastaviti plesati barem do 100. godine. Nema izgleda rije&scaron;iti ga se - &scaron;ali se Ivan i dodaje:<br /><br /></p> <p>- Bez Bože mi bismo izgledali "krnjavo i trapavo"... - kažu za<a href="https://www.vecernji.ba/kultura/hkud-hercegovac-priredio-nezaboravni-festival-sa-16-folklornih-skupina-iz-hrvatske-i-bih-gangasa-diplara-guslara-1702060" target="_blank"> Večernji list.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-14-327870.pngPredstavljena knjiga ''Moj život, moje pisme'' Markana Golemca FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=374552374552Grude.com - klik u svijetSat, 12 Aug 2023 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-12-markangolemac-knjiga4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak, 11. kolovoza u prostorijama Hrvatskog Doma Herceg Stjepana Kosače u Mostaru održano je predstavljanje zbirke pjesama "Moj život, moje pisme" autora Marka Markana Golemca iz Vrdi. <div dir="auto"> <div dir="auto">Predstavljači knjige su bili književnica Miljenka Ko&scaron;tro, fra Ante Marić i sam autor. Program predstavljanja je vodila Danijela &Scaron;kegro.&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">Malena dvorana u sklopu HD Herceg Stjepana Kosače je bila premala da primi veliki broj ljudi koji su do&scaron;li na promociju ove knjige. Na samom početku večeri svim prisutnima su se obratili don Drago Ćurković, župnik župa Jablanica i Drežnica te u ime gradonačelnika grada Mostara Maria Kordića, gosp. Miroslav Landeka. Književnica Miljenka Ko&scaron;tro u svom izlaganju je naglasila kako "Markove pjesme nisu plod ma&scaron;te, one su opjevana stvarnost. Domoljubne su, čovjekoljubne, naslonjene na vjeru u Boga. Težak je bio život u Hercegovini, ali čovjek ovog podneblja i u te&scaron;kim vremenima znao je nositi svoj križ kako bi ostao i opstao na svojoj djedovini."&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">Fra Ante Marić je naglasio kako su ove godine iza&scaron;le dvije knjige koje su usko vezane za maleno selo Vrdi. Prva je zbornik radova o fra Branku Mariću, fratru i etnomuzikologu porijeklom iz ovog sela, a druga je zbirka pjesama u desetercu Markana Golemca. Kazao je isto da "Marka Markana Golemca mirne du&scaron;e možemo nazvati kroničarem svojih Vrdi, ali i &scaron;ire, svoje Hercegovine, svoga hrvatskog naroda.&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">Poput sokola s tog visa on gleda po životu i oko sebe i dalje. I predivnom lakoćom to pretvara u deseterac. pjesnika. U polici će njegova knjiga u knjižnicama naći svoje mjesto do svih drugih narodnih pjesnika počev od fra Andrije Kačića Mio&scaron;ića."</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">Sam autor nije mogao skriti suze ni odu&scaron;evljenje zbog velikog mno&scaron;tva koje je pristiglo na promociju njegove knjige. Uz jedno veliko "HVALA SVIMA" zahvalio se svima onima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana, kao i svima onima koji su uljep&scaron;ali ovo predstavljanje knjige svojim dolaskom u velikom broju. Jer, kako sam autor reče:"Ovo mi je umjesto svatova!"</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">U glazbenom dijelu večeri su nastupali Ivana Pavković i Bože Marić, te guslar Mario Knezović i ganga&scaron;i iz &Scaron;irokog i Gruda.&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">&nbsp;</div> <div dir="auto">Zbirka pjesama u desetercu "Moj život, moje pisme" prikazuje autora u potpunosti kao i njegovo maleno selo Vrdi podno Čabulje. Sve svoje osobne događaje, događaje iz svog mjesta i Domovine Markan je pretočio u pjesmu, u narodni stih. Te su pjesme nerijetko puta čitali svećenici, župnici ovog mjesta na svetim misama, a nastajale su kroz nekoliko godina da bi u novije vrijeme bile sabrane u jedinstvenu zbirku naziva "Moj život, moje pisme". Sigurno je da će ova zbirka ostati uklesana u povijest njegova mjesta i okolice, jer ona to i jest - dokument jednog vremena, dok će guslarima poslužiti kao materijal za neke nove izvedbe. <br /><br /><br />M.Knezović/Grude.com<br />FOTO: Andrija Golemac</div> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-12-markangolemac-knjiga4.jpgSutra u Imotskom smotra oldtimerahttp://grude.com/clanak/?i=374549374549Grude.com - klik u svijetFri, 11 Aug 2023 19:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-05-28-oldtimer2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve je spremno za veliku smotru oldtimera na Šetalištu Stjepana Radića u subotu od ranih jutarnjih sati. <p>Kako doznaje <strong>Radio Imotski</strong> od Ivana Topića Note iz Oldtimer kluba, stotinjak njih će izložiti svoje automobile u glavnoj imotskoj ulici. Očekuju se gosti iz zemlje i inozemstva.<br /><br /></p> <p>Iz organizacije ovoga susreta mole vlasnike automobila koje parkiraju u toj ulici da ih na vrijeme odvezu na drugo mjesto, kako bi gosti mogli uredno ostaviti i izložiti svoje automobile. <br /><br /><br />Ulica &Scaron;etali&scaron;te Stjepana Radića će biti zatvorena od 06:00 sati, dok smotra započinje u 10:00 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-05-28-oldtimer2.jpgMolitva svetoj Klari u potrebihttp://grude.com/clanak/?i=374539374539Grude.com - klik u svijetFri, 11 Aug 2023 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-11-sveta-klara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svake godine 11. kolovoza obilježava se Dan Svete Klare, zaštitnice medija i istine, utemeljiteljice kontemplativnog reda klarisa i suradnice Svetog Franje Asiškog. <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva svetoj Klari u potrebi<br /><br /></strong></p> <p>Sveta Klaro, kada su se vojnici, s namjerom ubijanja i uni&scaron;tavanja, popeli na zid tvojega samostana Svetoga Damjana, ti si pala ničice i blago pro&scaron;aptala svoju molbu Isusu u Presvetom Sakramentu.<br /><br /></p> <p>I On je odmah odgovorio: Ja ću vas uvijek čuvati! Moli i danas kao &scaron;to si nekoć molila. Reci Isusu moju molbu, govori mu o mojoj nevolji i mojoj brizi za one koje ljubim, za na&scaron;u zemlju i za sve ljude u potrebi. (Spomeni i svoju posebnu nakanu.) Pouzdajem se da ću ja i svi za koje molim po tvom moćnom zagovoru primiti ljubav i za&scaron;titu od Gospodina. Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-11-sveta-klara.jpgSvečano otkrivene spomen biste trojici posuških intelektualacahttp://grude.com/clanak/?i=374526374526Grude.com - klik u svijetThu, 10 Aug 2023 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-10-posusje-biste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Održani su prigodni govori u kojima je predstavljen njihov život i rad, uz prisjećanja govornika kroz anegdote na čvrsta prijateljstva koja su ih vezala.<p>U parku nove osnovne &scaron;kole u Posu&scaron;ju, uz prigodnu svečanost, jučer su otkrivene biste, odnosno brončana poprsja, trojici Posu&scaron;ana: prof. Benjaminu Toliću, prof. dr. Milanu Ramljaku i prof dr. Vladi Jukiću. Čast otkrivanja pripala je njihovim najbližim prijateljima, a biste je blagoslovio posu&scaron;ki župnik fra Mladen Vuk&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U službenom programu, nakon uvodnih pozdrava načelnika općine Posu&scaron;je Ante Begića i predsjednika Zavičajnog dru&scaron;tva Posu&scaron;je u Zagrebu Vlade Begića, pred mnogobrojnim uzvanicima, rodbinom i prijateljima preminulih intelektualca zbog kojih je i organizirana ova svečanost, održani su prigodni govori u kojima je predstavljen njihov život i rad, uz prisjećanja govornika kroz anegdote na čvrsta prijateljstva koja su ih vezala.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako su se na govornici izmjenjivala gospoda kojoj je pripala čast i da otkriju spomen obilježja. Prof dr. Zvonimir Marić i Petar Lovirić, kao bliski prijatelji, govorili su o prof. dr Milanu Ramljaku, prof. dr. Petrani Brečić , inače ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, osvrnula se na profesionalni rad prof. dr. Vlade Jukića te dr. Ivić Pa&scaron;alić, blizak prijatelj pokojnoga prof. Benjamina Tolića govorio je o njegovom svestranom radu na vi&scaron;e područja. Na koncu se nazočnima obratio i akademski kipar Tomislav Kr&scaron;njavi u pratnji ljevača Damira Ujevića, koji je otkrio ne&scaron;to vi&scaron;e o nastanku spomenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prof. dr. sc. Milan Ramljak</strong> rođen je 1938. godine u Čitluku kraj Posu&scaron;ja. Doktorirao je na Pravnom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu 1979. godine, gdje je odgojio generacije mladih pravnika kao redoviti profesor kolegija Upravna znanost od 1968. do 1990. godine. Kasnije je izabran za predstojnika katedre. Osim na Pravnom fakultetu, predavao je i na Visokoj upravnoj &scaron;koli, a predavao je i na pravnim fakultetima u Osijeku, Rijeci i Splitu te na Medicinskom i Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1986. do 1989. godine bio je predsjednik Udruženja za upravne znanosti i praksu RH. Hrvatskoj javnosti najpoznatiji je po svoja četiri mandata potpredsjednika Vlade Republike Funkciju ministra pravosuđa obna&scaron;ao je od 14. svibnja 1998. godine do 13. travnja 1999. godine. Profesor Ramljak je bio istaknuti domoljub i intelektualac, a tako skroman i samozatajan sudjelovao je u samom stvaranju hrvatsk države kao autor Odluke o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, koju je potom izglasao Hrvatski sabor 1991. godine. Prof. dr. sc. Milan Ramljak umro je 25. siječnja 2018. godine.<br /> &nbsp;</p> <p><strong>Prof.dr.sc. Vlado Jukić</strong> rođen je 1951. godine u Posu&scaron;ju. Medicinski fakultet zavr&scaron;io je u Zagrebu 1976. godine, a specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 1982. godine. Zavr&scaron;io je postdiplomski studij iz forenzičke psihijatrije i edukaciju iz bračne i obiteljske psihoterapije, a pro&scaron;ao je i niz dugih edukacije iz raznog područja psihijatrije. Bio je redovni profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i na Medicinskom fakultetu u Mostaru. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na studiju za socijalni rad predavao je socijalnu psihijatriju i socijalni rad i bolesti ovisnosti. Bio je predavač u vi&scaron;e kolegija postdiplomskih studija, te na raznim postdiplomskim tečajevima. Objavio je oko 200 stručnih i znanstvenih radova, a bio je urednik i koautor jedanaest knjiga. Po osam je godina radio u Neuropsihijatrijskoj bolnici &bdquo;Dr Ivan Barbot&ldquo; Popovača i Klinici za psihijatriju Rebro u Zagrebu, a od 1994. godine sve do smrti je bio ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu. &bdquo;Vrapče&ldquo; je pod njegovim rukovodstvom godine 2010, kao cjelina, dobilo status klinike te nosi ime Klinika za psihijatriju Vrapče. Bio je predsjednik Hrvatskog psihijatrijskog dru&scaron;tva i Hrvatskog dru&scaron;tva za forenzičku psihijatriju Hrvatsk liječničkog zbora. Dobitnik je niza nagrada i odlikovanja. Bio je neumoran borac za prava osoba s du&scaron;evnim smetnjama i pokretač ideje &nbsp;progla&scaron;enju Dana prava osoba s du&scaron;evnim smetnjama. Umro je u Zagrebu 3.<br /> ožujka 2019. godine.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p><strong> Hrvatski književnik, diplomat, prevoditelj i publicist Benjamin Tolić</strong> rodio se u Osoju 1943. godine. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu germanistiku i filozofiju. Emigrirao je 1967. godine u Beč nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika gdje nastavlja studirati filozofiju. 1970. godine za Hrvatskog proljeća se vratio u Hrvatsku. Optužen je za &bdquo;neprijateljsku djelatnost&ldquo;, ali je na Vrhovnom sudu oslobođen krivnje. Zaposlio se kao profesor njemačkoga jezika. Uređivao je Osmojezični enciklopedijski rječnik na području za njemački jezik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Bio je ministar-savjetnik u Hrvatskome veleposlanstvu u Bonnu od 1992. do 1994. godine. Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman imenovao ga je 30. ožujka 1995. godine za konzula, &scaron;efa Konzulata Republike Hrvatske u &Scaron;vicarskoj konfederaciji, sa sjedi&scaron;tem u Z&uuml;richu. Promaknut je 22. studenoga 1995. godine na vi&scaron;u diplomatsku funkciju, na dužnost generalnog konzul Republike Hrvatske u &Scaron;vicarskoj Konfederaciji sa sjedi&scaron;tem u Z&uuml;richu. Odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana postavljen je 29. srpnja 1998. godine za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. Obna&scaron;ao je dužnost glavnog i odgovornog urednika hrvatske novinske agencije HINA &ndash; e. Pisao je dvadeset godina kolumne za Hrvatsko slovo, hrsvijet.net, portal Hrvatskog kulturnog vijeća, javno.hr i druge hrvatske portale. Objavio je osam autorskih knjiga. Umro je u Zadru, 11. kolovoza 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-10-posusje-biste.jpgDjevojke iz Ljubuškog odjenule redovnički habit, idu u Klarisehttp://grude.com/clanak/?i=374500374500Grude.com - klik u svijetMon, 07 Aug 2023 13:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-07-23-klarise-ljub.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tri postulantice su u subotu 29. srpnja 2023. u Samostanu sv. Klare na Brestovskom odjenule redovnički habit i započele vrijeme novicijata u Redu sv. Klare (OSC).<p><br />Misu je predslavio ministar Franjevačke provincije Svetoga Križa &ndash; Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić. Suslavila su sedmorica svećenika.<br /><br /></p> <p>U propovijedi je fra Zdravko govorio o naravi i ljepoti kontemplativnog načina života i o važnosti odaziva na Božji zov. Potaknuo je postulantice da žive svoj poziv i poslanje s pogledom trajno upravljenim prema Onome koji jedini daje ispunjen, sretan i blagoslovljen život.<br /><br /></p> <p>Obred odijevanja uslijedio je nakon misnog slavlja. Provincijal je blagoslovio redovničke habite koje je postulanticama predala opatica s. M. Hijacinta Batinić. Novakinje Danijela Lauc, Martina Primorac, koje su iz Ljubu&scaron;kog, i Helena Strancarić, koje su započele svoj redovnički život dobile su redovnička imena: s. Marija Magdalena od Srca Isusova, s. M. Martina od Milosrdnog Srca Isusova i s. M. Helena od Božjeg Milosrđa.<br /><br /></p> <p>Nakon mise uslijedio je ručak u samostanskoj dvorani uz čestitke i zahvale, objavljeno je na stranici samostana sestara klarisa na Brestovskom, jedinom u BiH, pi&scaron;e HKM.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-07-23-klarise-ljub.pngMAJKA ELVIRA JE OTIŠLA U ZAGRLJAJ GOSPODINU! Napustila nas je časna sestra Elvira Petrozzi, osnivačica zajednice Cenacolohttp://grude.com/clanak/?i=374455374455Grude.com - klik u svijetThu, 03 Aug 2023 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-03-sestra-elvira.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>«Kad će vam reći: "Elvira je umrla!", vi morate pjevati, plesati, slaviti.. jer ja sam živa! Jao vama ako kažete: “Jadna ona…”. Ne, nema "jadna"! Idem sasvim mirna i sretna, pjevajući, već pjevam! Preda mnom će se rastvoriti nešto ogromno… život ne umire!».<p>&nbsp;<br /><br />Ovim, godinama ponavljanim riječima, sestra Elvira Petrozzi, poznata kao Majka Elvira, pripremala je svoje suradnike i mlade Zajednice Cenacolo, koju je ona osnovala, za svoj prijelaz u vječni život.</p> <p><br />U 86. godini života, okružena molitvama i ljubavlju cijele velike obitelji Zajednice Cenacolo, majka Elvira se sretna vratila u Očev dom. Svoje zemaljsko hodoča&scaron;će zaključila je u Formacijskoj kući Zajednice Cenacolo u Saluzzu gdje je živjela posljednjih godina bolesti, uz veliku ljubav i brigu sestara Zajednice. Jutros, 03. kolovoza 2023, u 03.50. okružena svojim časnim sestrama i molitvom, zaključujući molitvu Zdravo Kraljice, rastvorila je svoje velike sjajne oci i sa velikim povjerenjem prepustila se zagrljaju Milosrdnog Oca i nježnosti Presvete Djevice Marije.</p> <p><br />&ldquo;Istro&scaron;ena&rdquo; životom provedenim s iznimnom velikodu&scaron;no&scaron;ću i intenzitetom, ljubeći i služeći siromasima, osobito mladima prepu&scaron;tenima i izgubljenima u ovisnostima, i obilježena posljednjih godina križem, Majka Elvira nastavila je do kraja, s vjerom, odlučno&scaron;ću i hrabro&scaron;ću, potpuno u Njegovoj milosti, svjedočiti njezinu neizmjernu ljubav prema životu.</p> <p><br />U pro&scaron;lim danima tisuće mladih, roditelja i prijatelja koji pripadaju velikoj obitelji Zajednice, koji su stigli na brdo iznad Saluzza od 13. do 16. srpnja proslaviti 40. rođendan Cenacola, okupili su se oko nje u intenzivnoj molitvi i dubokoj ljubavi, da joj zahvale i prate je u prolazu ovozemaljskog u vječni život.</p> <p><br />Nakon zavr&scaron;etka Feste, rijeka ljudi, od mladih u bratstvima Zajednice rasutih po svijetu, &ldquo;sinova i kćeri Zajednice&rdquo;, roditelji, prijatelji, su do&scaron;li u Formacijsku kuću da je posljednji put pozdrave, da je pomiluju, pomole se, poljube je, zahvale joj. I&scaron;čekivanje njezinog odlaska u Nebo oti&scaron;lo je iznad svih očekivanja, ispunjajući mjesto molitvom i privrženo&scaron;ću, darujući ganutost i zahvalnost srcima svima koji su je mogli susresti, iznad svega momcima i djevojkama iz na&scaron;ih kuća.<br />Kao i kroz cijeli zivot, Majka je imala želju darovati se u cijelosti, sve do jutros, dana ispunjenja Očevog obećanja u njenom životu.</p> <p><br />Zajedno s vama, zahvaljujemo Gospodinu za ovaj tako dragocjen život koji je tolikim životima pomogao uskrsnuti, ponovo pronaći nadu i volju za životom.<br />Odar, gdje će biti mogućnost pozdraviti Majku, bit će postavljen u Formacijskoj kući časnih sestara Misionarki Uskrsnuca u ulici Via Pagno 115, u Saluzzu, na mjestu gdje je Majka Elvira proživjela zadnje godine svoga ovozemaljskog života.<br />Mogućnost posjeta počinje od sutra, petka, 04. kolovoza, od 09.00 do 12.00 te poslijepodne od 14.00 do 18.30. sve do datuma pogreba koji ce uskoro biti komuniciran svima.</p> <p><br />Svi ste pozvani, nakon &scaron;to je ova informacija do&scaron;la do vas, podariti Majci Elviri jedan osmjeh i zahvaliti joj za njezin život, doživljen u punini.<br />Neka s Neba bdije i zagovara za nas!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-03-sestra-elvira.pngU župi bez svećenika pojavila se krv u tabernakulu: Odgovara krvnoj grupi s Torinskog platnahttp://grude.com/clanak/?i=374432374432Grude.com - klik u svijetTue, 01 Aug 2023 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-08-01-kalez.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Benítez je pozvao dva svećenika Misionara Presvetog Srca Isusova, koji su došli sljedeći dan potvrditi ono što je vidio.<p style="text-align: justify;">&ldquo;U opskurnom selu, bez ikakve dru&scaron;tvene važnosti, daleko od urbanog područja, Gospodin se odlučuje očitovati.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Tako je rekao prvi biskup biskupije Gracias u <strong>Hondurasu</strong>, njegova ekselencija <strong>Walter Guill&eacute;n Soto</strong>, odobravajući novo euharistijsko čudo koje se dogodilo u ruralnoj župi u gradiću San Juan.</p> <p>&nbsp;</p> <h2 style="text-align: justify;">Platno umrljano krvlju</h2> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dana <strong>9. lipnja 2022</strong>., izvanredni služitelj svete pričesti po imenu <strong>Jos&eacute; Elmer Ben&iacute;tez Machado </strong>otkrio je korporal &ndash; laneno platno stavljeno ispod kaleža na misi &ndash; umrljano krvlju u tabernakulu kapele zajednice El Espinal.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Budući da regija nema svećenika sa sjedi&scaron;tem u gradu, Ben&iacute;tez je imenovan da slavi liturgiju riječi i dijeli pričest vjernicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Kad je otvorio tabernakul da uzme ciborij posvećenih hostija, korporal (sveto laneno platno) bilo je umrljano nečim &scaron;to je izgledalo kao ljudska krv.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Bio sam zapanjen,&rdquo; rekao je za EWTN. &ldquo;Moja prva misao je bila: &lsquo;To je Krv Kristova&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ben&iacute;tez je pozvao dva svećenika Misionara Presvetog Srca Isusova, koji su do&scaron;li sljedeći dan potvrditi ono &scaron;to je vidio.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dva dana kasnije prenijeli su kapral na čuvanje biskupu Guill&eacute;nu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Biskup je čekao tri mjeseca prije nego &scaron;to je zatražio znanstvena ispitivanja koja će se provesti u obližnjem medicinskom centru.<br /> <br /> <ins class="adsbygoogle" style="display: block; text-align: center; max-width: 0px;" data-ad-layout="in-article" data-ad-format="fluid" data-ad-client="ca-pub-3590900303341632" data-ad-slot="3007897983"></ins></p> <h2 style="text-align: justify;">Znanstvena potvrđena</h2> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Nisam toliko sklon naivnom vjerovanju u neke stvari. Logika nas čini razboritima&rdquo;, rekao je biskup za EWTN.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Nakon početnih testova, tkanina je poslana u medicinski centar u Tegucigalpi na daljnju analizu, koja je potvrdila da je krv doista ljudska, <a title="Vjera hr" href="https://vjera.hr/poboznost-i-potvrda/krist-iz-tabernakula-prokrvario-u-zupi-bez-svecenika-biskup-priznao-novo-euharistijsko-cudo/" target="_blank">vjera.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Krvna grupa bila je AB s pozitivnim Rh faktorom, <strong>identična krvi koja se nalazi u euharistijskom čudu u Lancianu u Italiji i na Torinskom platnu. </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Testovi su također isključili mogućnost da je uzorak mrlja od krvi napravljen umjetno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Guill&eacute;n tada je službeno priznao događaj kao euharistijsko čudo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz razboritosti on i svećenici biskupije jo&scaron; nisu izložili vjernicima na &scaron;tovanje okrvavljeni korporal, već su najprije poučavali vjernike o naravi takvoga čuda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Čudo se dogodilo laiku</strong></p> <p>Nadbiskup <strong>G&aacute;bor Pint&eacute;r</strong>, apostolski nuncij u Hondurasu, zatražio je da se znanstveni dokazi i ovjerene prisege svjedoka po&scaron;alju u Vatikan na daljnju istragu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskup Guill&eacute;n posebno je istaknuo važnost čuda koje se dogodilo laiku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Vrijeme je laike&rdquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Vjera laika je ta koja je održala živom životnu snagu Crkve u ovim krajevima svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za mene i za svećenstvo biskupije bio je to poziv na obraćenje prepoznavanja Božjeg poziva u glasu laika.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čekajući odobrenje i Vatikana, bit će ovo peto euharistijsko čudo koje se dogodilo u Latinskoj Americi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-08-01-kalez.jpgLjudi se mole po zagovoru Maje Tenšek: Sveta ženo, hrvatska mati, zagovornice naših obitelji, zagovaraj nashttp://grude.com/clanak/?i=374414374414Grude.com - klik u svijetSun, 30 Jul 2023 19:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-07-30-mt-1280x0-c-default.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Možda netko ima iskustvo da je imao baku ili nekog iz obitelji koji je znao reći, nakon što je umro, da ga ta osoba sada zagovara na nebu. <p>&nbsp;</p> <p>Htjela bih podijeliti ono &scaron;to me dotaklo nakon smrti Maje, supruge i majke petero djece koja je umrla prije nekoliko mjeseci, na početku korizme. O njoj se već mnogo toga na internetu može vidjeti i poslu&scaron;ati te svatko tko ne zna, lako može saznati njezinu životnu priču. Znamo i da mnogo toga, kada malo &rdquo;splasne&rdquo;, ljudi zaborave.<br /><br /></p> <p>No nije uvijek tako. Ili možda sa sveto&scaron;ću nije uvijek tako.<br /><br /></p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Anja Mihanović/Bitno.net<br /><br /></strong></em></p> <p>Dirnulo me kada su me zamolili da saznam rođendane Majine djece jer ih jedna žena želi ba&scaron; na te dane darivati. Naime, ta je žena, saznav&scaron;i za Majinu smrt, osjetila takav poticaj jer je upravo Maja za liječenje njezina sina među prvima pomogla kada su bili u velikoj potrebi. Ne znam detalje, ali uistinu sam se pitala kakvu je to velikodu&scaron;nost majka Maja morala iskazati da netko ima poticaj tako se odužiti njezinoj djeci. No, to je samo jedna od stvari koje su se počele događati nakon Majina odlaska.<br /><br /></p> <p>Jedna od stvari je i da se nekoliko žena okupilo u mali &bdquo;molitveni vijenac&ldquo; s istim ciljem: u svakodnevnim situacijama, napose obiteljskim, moliti se za zagovor ovoj ženi za koju vjeruju da je kod Gospodina. Iako za&scaron;u&scaron;kano u veo te tiho i polustidljivo, mnoge su priznale da u srcu imaju potrebu izreći: Majo, moli za mene!<br /><br /></p> <p>Nakon nekog vremena samo u ovoj maloj skupini koja joj se utjecala počela su pristizati svjedočanstva od kojih ovdje navodim samo neke izvatke:<br /><br /></p> <p>&bdquo;Iako mi je bilo čudno niti znam &scaron;to bih molila, ali ba&scaron; jučer čim mi je &lsquo;palo na pamet&rsquo; pomoliti se za njezin zagovor. Osjetila sam takvu snagu Duha Svetog, &scaron;to mi je bila potvrda da tu ima ne&scaron;to. Nek bude na razlučivanje.&ldquo;<br /><br /></p> <p>&bdquo;U petak mi je prijateljica izlazila iz rodili&scaron;ta. Kod kuće ju je čekao dvogodi&scaron;nji sin. Imao je cijelu noć temperaturu i hroptao. Bila je sva u strahu i mislima kako će se morati odmah izolirati s bebom.&nbsp;Pi&scaron;ući joj da ću postiti u petak za nju, u sebi sam zavapila: &lsquo;Majo, ti najbolje zna&scaron; kako je iz rodili&scaron;ta s malima doma, prati je.&rsquo; Stariji vi&scaron;e uopće nije imao temperature. Ka&scaron;alj je nestao pa su i majka i beba pozdravile bracu.&ldquo;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Svjedočim kako je Maja svojim zagovorom posredovala kod nas. Najmlađi sin mi je dobio te&scaron;ku crijevnu virozu te je nakon dva dana stalnog povraćanja dobio i temperaturu koja je rasla do 41&deg;C i nije se lako spu&scaron;tala. U takvom smo stanju dočekali ponedjeljak, moj dan za molitvu Maji.&nbsp;Utjecala sam se Maji i predavala ga u molitvi. Temperatura mu je tu večer pala i od sljedećeg dana sve je i&scaron;lo na bolje.&ldquo;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Imala sam neku virozu koja nikako nije prolazila: ka&scaron;alj, temperatura i slabost danima. Kasnije se ispostavilo da jedina od ukućana imam gripu. Moj doktor, zabrinut za moje stanje u trudnoći, poslao me sutradan na zaraznu kako bih bila pod nadzorom. Počela sam moliti Majin zagovor i sutradan sam se probudila bez temperature. Ka&scaron;alj se smanjivao i svaki dan mi je bilo sve bolje. Vjerujem da me Maja duhovno prati i zazivam njezin zagovor u vi&scaron;e životnih situacija.&ldquo;<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ja nju osobno nikako nisam poznavala, ali nakon njezine smrti u snu me &lsquo;pozvala&rsquo; na svoj sprovod. To nije bilo tim riječima, ali taj san je bio tako upečatljiv da mi nije izlazio iz glave. Velike su bile ku&scaron;nje da dođem na taj sprovod i u zadnji čas mi je otkazan prijevoz. Iznenada sam saznala da se u jednom drugom autu oslobodilo mjesto. Ono &scaron;to sam ondje doživjela morala sam doživjeti i Maja je to znala. Doživjela sam jedno veliko iskustvo u kojem mi je kroz ljude na sprovodu Bog opet na put stavio jednu sliku Gospe koja je bila na mom ormariću kada sam bila sasvim mala.&ldquo;<br /><br /></p> <p>I mnogi drugi javljaju se i svjedoče slično &ndash; da nakon susreta s Majom i njezinom pričom u srcu dobivaju istu želju &ndash; biti sveti. Dug je proces i put da bi se nekoga službeno nazivalo svetim i Majka Crkva u tom je području s razlogom oprezna. No, ovdje govorim o onoj svetosti koja se osjeti među ljudima.<br /><br /></p> <p>I &scaron;to činiti u takvoj situaciji kada netko nije kanonizirani svetac? Ni&scaron;ta posebno. Ako nije po Božjem, prekrit će ga zaborav, ali ako se radi o svetosti, ne moramo je gurati i požurivati, Bog će se za to pobrinuti i nezaustavljivo pro&scaron;iriti kao požar koji se ne može ugasiti. I ne samo da će se osjetiti i &scaron;iriti, već će među ljudima i djelovati.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to se to onda u narodu dogodilo i &scaron;to se jo&scaron; uvijek događa? Jesmo li mogli među pukom zaustaviti neke povike poput &bdquo;santo subito&ldquo; u danima nakon njezine smrti? U svakom slučaju vrlo mi je zanimljivo da u ovom trenutku na&scaron;a zemlja i narod dobivaju ovu majku kao uzdignut lik. Odvija se to u trenutku kada je u na&scaron;em narodu obitelj napadnuta, kada je brak sve če&scaron;će izvrgnut, kada se u glavnom gradu Hrvatske vidno radi protiv obitelji i gdje djeca i žrtva te&scaron;ko pronalaze svoje mjesto.<br /><br /></p> <p>Ne mogu se oteti dojmu kolike se sličnosti uočavaju između Talijanke Chiare Corbelle Petrillo (1984.&ndash;2012.) i majke Maje. Je li Hrvatska u Maji dobila ono &scaron;to je Italija dobila u Chiari? Možda je lik ove žene trebao Hrvatskoj, možda (i samo možda) ju je Bog uzdignuo da, poput mjedene zmije u pustinji koju se trebalo pogledati da se bude spa&scaron;en, tako će možda i onaj tko čuje njezinu priču spoznati za koga i za &scaron;to se isplati živjeti i umirati (Br 21,9).</p> <p>A &scaron;to će nam sveti ljudi poput ovih? Priznajmo da nam se, kada promatramo svetog Franju i njemu slične svetce, nekad sve čini kao iluzija ili ne&scaron;to nestvarno, i to prije svega jer su mnogi od njih od nas udaljeni vi&scaron;e stoljeća ili čak tisućljeća.<br /><br /></p> <p>Trebamo suvremenike. Suvremenike koji govore živimo li za malo života, trudimo li se silno biti zdravi, živimo li da imamo dobru obitelj, dobar posao, svoju djecu ili postoji i jo&scaron; ne&scaron;to vi&scaron;e? Sveta Terezija Avilska kazala je da bi dala tisuću života za Boga. Važno je gdje ćemo biti u onostranom, na kojem ćemo biti mjestu (u nebu), važno je kako i za &scaron;to živimo.<br /><br /></p> <p>Znamo li umirati? Je li na&scaron;a vjera kadra doseći ove granice? Čemu je i komu ova žena znak, možda će nara&scaron;taji svjedočiti. Do tada u mnogim uzdasima, ovo ime očito nije zaboravljeno, već se tiho kroz &scaron;apate stalno čuje: &bdquo;Majo, moli za nas&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Vrijeme laika u povijesti Crkve do&scaron;lo je u možda najjačoj snazi do sada. No, tko će povjerovati ako Bog među nama ne podiže svetce, nekoga tko je kraj tebe jeo i pio i blizu tebe živio? Bog to čini da nam pokaže da je i nama danas moguće biti svet.<br /><br /></p> <p>Svakako, svetcem se ne rađa, svetcem se postaje. Moći nositi bolove i nositi se s mogućno&scaron;ću da će&scaron; umrijeti zapravo je sveto i sveti su oni kojima su noge na zemlji, a pogled prema Nebu. Majin život ne možemo ocjenjivati samo prema zavr&scaron;etku njezina života; cijeli njezin život doima se da je bio priprema za ovakav kraj.<br /><br /></p> <p>No kako govoriti o kraju kada i dan danas svetost ove žene živi u mnogim srcima. &bdquo;Ali, ovo nije kraj&ldquo;, upravo su i Majine riječi u trenutcima umiranja.<br /><br /></p> <p>Kad sam samo jedan dan razmi&scaron;ljala o ovoj ženi, živjela sam taj dan malo bolje, s malo vi&scaron;e vjere u Božju providnost. Tako kada sam nedavno izgubila bankovnu karticu prona&scaron;ao ju je ba&scaron; čovjek čija majka radi ba&scaron; u banci čiji sam klijent i ba&scaron; na odjelu za izgubljene kartice. Drugi dan koji sam tako nedavno proživjela, doživjela sam nezgodu slomiv&scaron;i skoro nožni palac, ali sam umjesto očaja, jer sam uz to bila i sama s djecom, ba&scaron; kod liječnika koji me zaprimio dobila odgovore na neka životna pitanja za kojima sam u dubini čeznula.<br /><br /></p> <p>A to je ono &scaron;to Bog želi: da osluhnemo i učinimo Božju volju, samo taj dan. Bog nam najče&scaron;će ne govori odgovore za na&scaron; život za pet ili &scaron;est dana unaprijed, on govori danas i traži tebe danas.<br /><br /></p> <p>Pretpostavljam da ni Maja ni Chiara nikad vjerojatno ne bi rekle da će moći umrijeti radosno i na glasu svetosti; njihova smrt produkt je mnogo malih svakodnevnih &bdquo;Da&ldquo; te je i posljednji dan njezina života vjerojatno samo produkt jo&scaron; jednog &bdquo;Da&ldquo; tog dana.<br /><br /></p> <p>I za kraj, zavr&scaron;ila bih s razmi&scaron;ljanjima s kojima sam se susrela i u knjizi o spomenutoj Chiari (&bdquo;Rođeni smo i nikada ne ćemo umrijeti&ldquo;).<br /><br /></p> <p>&Scaron;to, u na&scaron;em slučaju, Maja uistinu predstavlja? Ona zapravo ukazuje na Boga i to je ono &scaron;to nas intrigira i &ldquo;zapeče&rdquo;. Sve dobro u njoj djela su Božja. Za&scaron;to je privukla toliko pozornosti? Ne zato &scaron;to je bila aktivna u nekoliko udruga, inicijativa, projekata, i sl., već način na koji je umrla &ndash; to ono je &scaron;to provocira. Iako njena priča sliči drami žene koja umire i ostavlja supruga i djecu i možda je slična stotinama drugih takvih primjera, ono &scaron;to je ovdje drugačije je da je umrla u radosti i time postala svjetlo drugima. Iako se nećkamo, pla&scaron;imo ili ne&scaron;to treće, ova činjenica ne ostavlja nas ravnodu&scaron;nima. Ona nije doživjela ozdravljenje, ne, dogodilo se ne&scaron;to možda jo&scaron; veće: Božje čudo u smrti dočekanoj kao da nije kraj. Kada umiremo sveto, nadvladavamo i samu smrt. Ta smrt koja uznemiruje na&scaron; život, samo su Vrata. I to je ona ljepota koja će spasiti svijet, kako reče Dostojevski.<br /><br /></p> <p>Tu ljepotu zasad samo naslućujemo. Kr&scaron;ćanstvo, uistinu, sa smrću ne zavr&scaron;ava, već tek počinje.<br /><br /></p> <p><em>Sveta ženo, hrvatska mati, zagovornice na&scaron;ih obitelji, zagovaraj nas!</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-07-30-mt-1280x0-c-default.pngPapa Franjo poručio mladima u Međugorju: Bog ima plan ljubavi za svakoga od vashttp://grude.com/clanak/?i=374374374374Grude.com - klik u svijetThu, 27 Jul 2023 08:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-02-018_mladifest_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svi oni izišli su sa zastavom svoje države.<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Ovogodi&scaron;nji Međunarodni molitveni susret mladih otvoren je sinoć molitvom krunice i svetom misom koju je predslavio apostolski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt, a u koncelebraciji je bilo 486 svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije mise apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorju pročitao je poruku koju je sudionicima Mladifesta i ove godine uputio papa Franjo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Obraćam se s rado&scaron;ću vama koji sudjelujete na Festivalu mladih u Međugorju, koji je prilika da slavite i obnovite va&scaron;u vjeru. Želim da proživite ove dane kao duhovno hodoča&scaron;će koje će vas odvesti na susret s Gospodinom u euharistiji, klanjanju, ispovijedi, biblijskim katehezama, tihoj molitvi krunice, ali i preko svjedočanstava&rdquo;, stoji u poruci Svetog Oca, koji je mladima poručio kako &rdquo;Bog ima plan ljubavi za svakoga od vas&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Ne bojte se njegove volje, nego polažite cijelo svoje povjerenje njegovoj milosti. Za Njega ste važni i dragocjeni, jer ste djelo ruku njegovih (usp. Postsinodalna Apostolska Pobudnica Christus viv&iacute;t, 115). Samo On pozna va&scaron;e srce i va&scaron;e najdublje želje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo je On, koji vas ljubi ljubavlju potpunom, sposoban ispuniti va&scaron;e težnje. Nitko osim Boga vam neće moći dati istinsku sreću. Slijedeći Marijin primjer, znajte reći Mu va&scaron;e bezuvjetno &ldquo;da&rdquo;. Neka u va&scaron;emu životu ne bude mjesta za egoizam ni za lijenost. Iskoristite va&scaron;u mladost kako biste, zajedno s Gospodinom, udarili temelje va&scaron;ega postojanja, jer će va&scaron;a osobna, profesionalna i dru&scaron;tvena budućnost ovisiti o odlukama koje ćete donijeti u ovim godinama&rdquo;, stoji u poruci Svetog Oca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I nadbiskup Chullikatt u svojoj se propovijedi osvrnuo na riječi Svetoga Oca i jo&scaron; ih jednom ponovio desecima tisuća mladih koji su se okupili u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Dok Svetom Ocu zahvaljujemo za njegov uvijek očinski osmijeh ljubavi, pozivam vas da upamtite da vas on, između ostaloga, moli da &lsquo;iskoristite va&scaron;u mladost kako biste, zajedno s Gospodinom, udarili temelje va&scaron;ega postojanja, jer će va&scaron;a osobna budućnost ovisiti o odlukama koje ćete donijeti u ovim godinama&rsquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao &scaron;to se mnogi od vas jo&scaron; uvijek sjećaju, tijekom svog pastoralnog posjeta Bosni i Hercegovini prije skoro deset godina, papa Franjo rekao je da su mladi ove zemlje &ldquo;cvjetovi jednog proljeća koje želi ići naprijed&rdquo; i povjerio im je zadaću izgradnje bolje budućnosti za sve&rdquo;, kazao je nadbiskup Chullikatt koji je za mlade rekao kako su &rdquo;u ovoj mjesnoj Crkvi dobro sjeme iz kojeg mogu izrasti i procvasti odu&scaron;evljeni navjestitelji i svjedoci Radosne vijesti spasenja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Ako cvijet predstavlja ostvarenje sna koji se nalazi u sjemenu svake biljke, onda ste vi cvijeće za kojim žude va&scaron;e obitelji, va&scaron;a Zemlja i cijela Crkva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka vas, stoga, ne čudi da Isus s vama želi graditi budućnost Crkve i cijelog čovječanstva. Bog vas je prvi htio i ljubio. On vas je pozvao u život i vi ste &raquo;djelo ruku njegovih&laquo; (Ps 19,1). Upravo zato, nikad nemojte podleći isku&scaron;enju zbunjenosti, cinizma, niti bilo kakvom obliku bijega od svijeta koji vodi do samouni&scaron;tenja vlastite osobnosti. Božji san o vama i o va&scaron;em životu uvijek će imati sretan svr&scaron;etak, kao &scaron;to se sutra&scaron;nje cvijeće rađa iz dana&scaron;njeg sjemena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Trudite se, dakle, primiti sjeme Božje Riječi u svoje srce i učiniti da urodi dobrim plodom: tako će Isusov san i san Crkve za svakoga od vas imati sretan kraj&rdquo;, kazao je apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, a nakon mise bilo je klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovogodi&scaron;njem Mladifestu u Međugorju, mladi su pristigli iz 71 zemlje, a to su: Argentina, Armenija, Australija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Kamerun, Kanada, Čile, Kina, Kolumbija, Kongo, Zair, Kostarika, Kuba, Če&scaron;ka, Danska, Dominikanska Republika, Engleska, Etiopija, Francuska, Gabon, Njemačka, Gana, Gvadalupa, Sveta Zemlja, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Indija, Irska, Kazahstan, Kenija, La Reunion, Latvija, Libanon, Litva, Makau, Malta, Mauricius, Njemačka, Nikaragva, Panama, Peru, Filipini, Portugal, Portoriko, Rumunjska, Rusija, Salvador, &Scaron;kotska, &Scaron;ri Lanka, &Scaron;vedska, &Scaron;vicarska, Tanzanija, Trinidad i Tobago, Uganda, Vatikan i Venezuela. Najvi&scaron;e mladih, uz domaće iz Bosne i Hercegovine, pristiglo je iz Hrvatske, Italije, Meksika, Poljske, Slovenije, Slovačke, Južne Koreje, &Scaron;panjolske, Ukrajine, Urugvaja i SAD-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi oni izi&scaron;li su sa zastavom svoje države, a pozdravio ih je međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-02-018_mladifest_3.jpg