Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.SVEĆENIK TVRDI DA JE IMAO VIZIJU GOSPE: Rekla je samo jednu stravičnu riječhttp://grude.com/clanak/?i=358978358978Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 21:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-29-james-blount.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik i egzorcist te voditelj službe ozdravljenja vlč. James Blount iz nadbiskupije Atlanta nedavno je imao, kako sam svjedoči, viziju Blažene Djevice Marije na nebu. <p><br />Kazao je da je doživio tri vizije isti dan, a koje su ga zapanjile.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Imao sam radost vidjeti ju, govori i dodaje da ju je vidio kako se penje visoko u iznad Crkve. Bila je prilično velika, jer sam ja bio ovdje dolje na zemlji &rdquo;, nastavlja Blount.<br /><br /></p> <p>&ldquo;U osnovi sam vidio Marijin torzo od struka do tjemena. Prilično je lijepa.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Ali, Gospa je ne&scaron;to držala u rukama. Bilo je crno &ndash; bilo je mračno. Nisam znao &scaron;to je to. Držala je u ruci. Činilo se da je zakrivljeno. Bilo je to poput koluta nečega u njezinim rukama.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Dok sam ju gledao, ona se okrenula i to ne&scaron;to u njenim rukama počelo se odmotavati. Tada sam shvatio da je to hrpa materijala &ndash; hrpa tkanine. I počelo je izlaziti &ndash; izvlačiti joj se iz ruke. Jo&scaron; uvijek je drži, ali ono izvlači iz njenih ruku.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Tada vidim kako spu&scaron;ta tu tkaninu, okreće se i kruži oko svijeta.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Dok stojim tamo, kruži po cijeloj zemlji i vraća se tamo gdje smo bili, u Georgiji za nekoliko sekundi. Potom je opet zaobi&scaron;la, i opet i opet kako bi zamotala cijeli svijet u ovu crnu tkaninu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;<br /><br /></div> </div> </div> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Vidio sam ispred sebe izgovorene njene riječi (vidio sam ove riječi u svom duhu): &lsquo;tama&rsquo;. Tada je cijela vizija nestala.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;To me ni na koji način nije upla&scaron;ilo jer nam je Gospodin rekao da čitamo znakove vremena. Moramo biti svjesni &scaron;to se događa, jer Bog je u pokretu. Đavao je već dugo u pokretu i uskoro će dobiti svoju pravednu nagradu (kaznu). I Bog će ostvariti svoju pobjedu preko svoje Svete Majke, kaže vlč. Blount napominjući da mi moramo biti svjesni tame koja je najavljena u Božjoj riječi.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-29-james-blount.jpgPomolimo se svetom Petru i svetom Pavluhttp://grude.com/clanak/?i=358959358959Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 08:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-29-petar-pavao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već od najstarijih vremena Crkva je na isti dan slavila svetkovinu svetih Petra i Pavla koji su za Neronova progona položili u Rimu svoj život za Krista Isusa. <p><br />Premda je među njima bila toliko razlika, ista ih je vjera u Sina Božjega spojila u jedno, te su razlike pretvorili u raznolikosti koje su postale bogatstvo cijele Crkve. Njihova dva glasa su se pretvorila u moćnu jeku navje&scaron;taja Božje istine koja je od samih početaka &scaron;irenja radosne vijesti počela ispunjati cijeli svijet. Zato će sveti Augustin i reći propovijedajući na svetkovini proslave njihova mučeničkog svjedočanstva:<br /><br /></p> <p>Dana&scaron;nji je dan posvećen mučeni&scaron;tvom blaženih apostola Petra i Pavla. Ne govorimo o nekim nepoznatim mučenicima. &bdquo;Po svoj zemlji razliježe se jeka, riječi njihove sve do nakraj svijeta&ldquo; (Rim 10,18). Ovi su mučenici vidjeli ono &scaron;to su propovijedali. Slijedili su pravednost, ispovijedali istinu i za nju umrli.<br /><br /></p> <p>A istina za koju su umrli bila je istina Isusova božanstva poradi koje je Petar dobio svoje ime Stijena, a na kojoj su i jedan i drugi bili utemeljeni. I dok su jedan i drugi složno navije&scaron;tali ovu istinu, Crkva nikad nije izgubila iz vida da ju je Petar prvi od apostola ispovjedio, radi čega ga je Krist počastio božanskim atributom dav&scaron;i mu naziv stijene, kako tumači sveti Augustin:<br /><br /></p> <p>Blaženi Petar, prvi među apostolima, žarko je ljubio Krista. Zaslužio je čuti: &bdquo;A ja ti kažem: Ti si Petar&ldquo; (Mt 16,18). On je, naime, bio izjavio: &bdquo;Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga&ldquo; (Mt 16,16). A Krist njemu: &bdquo;A ja tebi kažem: Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju&ldquo; (Mt 16,18). Na toj ću stijeni sagraditi vjeru koju ispovijeda&scaron;. Nad tim &scaron;to si rekao: &bdquo;Ti si Krist-Pomazanik, Sin živoga Boga&ldquo; sagradit ću svoju Crkvu. Ti si, naime, Petar. Ime Petar dolazi od riječi &lsquo;stijena&rsquo; (petra), a ne dolazi od Petra riječ &lsquo;stijena&rsquo;. Tako Petar dolazi od riječi &lsquo;stijena&rsquo; kao &scaron;to i riječ kr&scaron;ćanin dolazi od imena Krist.<br /><br /></p> <p>Tako je Petar dobio ime po Kristu &ndash; Stijeni na&scaron;ega spasenja, kako bi na njemu bila sagrađena i uglavljena u jedinstvu vjera svih vjernika. Premda ni Pavlova čvrstoća navje&scaron;taja i svjedočenja nije bila manja od Petrove, ipak je samo Petar dobio povlasticu da predstavlja općenitost i jedinstvo cijele Crkve, &scaron;to je veliko otajstvo koje sveti Augustin ne može zanemariti dok predočuje svojim vjernicima lik Prvaka apostolskoga:<br /><br /></p> <p>Gospodin Isus Krist, kako znate, prije muke odabra svoje učenike i nazva ih apostolima. Među njima samo je Petar zavrijedio da gotovo posvuda predstavlja lik cijele Crkve. A zbog toga lika kojim je sam predstavljao Crkvu zaslužio je čuti: &bdquo;Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga&ldquo; (Mt 16,19). Te ključeve primala je zajednica Crkve, a ne jedan čovjek. Odatle se razabire Petrova odlučnost jer onda kad je bilo rečeno &bdquo;Tebi ću dati&ldquo; &ndash; to je bilo predano svima &ndash; on je predstavljao tu općenitost i jedinstvo Crkve.<br /><br /></p> <p>Isto vrijedi i za ljubav prema Gospodinu i za pastirsku zadaću koju su primili od njega. Očito je Gospodin s razlogom Petru na poseban način istaknuo zadaću da pase njegove ovce i janjce, premda su svi apostoli navije&scaron;tali radosnu vijest s istim ciljem, a i sam Pavao koji je evangelizirao cijelu Malu Aziju i Grčku, pa i &scaron;ire. Od svih se apostola očekivalo da ljube Gospodina, a Pavao je od svih i napisao najljep&scaron;e stranice posvećene ljubavi Božjoj, no Krist je htio na poseban način u Petru ražariti potrebu i svijest ljubavi koja je najveća pastirska vrlina i snaga. O tome će sveti Augustin reći sljedeće:<br /><br /></p> <p>Isto je tako s pravom Gospodin nakon uskrsnuća povjerio upravo Petru pasenje svojih ovaca. Nije on jedini među učenicima zaslužio da pase Gospodnje ovce, nego kada Krist govori jednome, to se povjerava svima, i to Petru na prvome mjestu, jer je Petar među apostolima prvi. Apostole, ne budi tužan: odgovori prvi put, odgovori drugi put, odgovori treći put. Neka ispovijedanje triput pobijedi u ljubavi jer je i preuzetnost bila triput u strahu nadjačana. Triput mora&scaron; razrije&scaron;iti &scaron;to si triput svezao. Ljubav razrije&scaron;i &scaron;to si iz straha svezao. Jer i Gospodin je jednom, pa drugi i opet treći put povjerio svoje ovce Petru.<br /><br /></p> <p>Kako vidimo Petar je imao posebnu zadaću u Crkvi, ali su obojica trčali istu trku vjere i primili isti vijenac pravednosti kojim ih je ovjenčao Gospodin, pi&scaron;e Bitno.net. Zato njih obojica ostavljaju jedinstveno svjedočanstvo i poticaj Crkvu i vjernike svih vremena. Ne trebamo se bojati ići tragom njihova svjedočanstva, napose putem vjere i ispovijesti božanstva Gospodinova, ali isto tako ne smijemo zaboraviti svjedočiti ljubav koja ih je vodila i dala im snage da polože svoj život i proliju krv kako bismo mi mogli imati čvrste temelje vjere, to jest kako bismo mogli biti utemeljeni na Stijeni koja je Krist. U tom duhu se ni sveti Augustin nije ustručavao pozivati svoje vjernike da &scaron;tovanje ove dvojice velikana vjere ne bude samo ivanjska proslava, nego i prigoda da ih se nasljeduje: Jedan je dan mučeni&scaron;tva za oba apostola. Ali su i njih dvojica bili jedno. Iako su trpjeli u različite dane, bili su jedno. Prvi je i&scaron;ao Petar, za njim je slijedio Pavao. Proslavljajmo svečani dan koji nam je posvetila krv apostola. Ljubimo vjeru, život, napore, patnje, priznavanja, propovijedi.<br /><br /></p> <p>POMOLIMO SE:<br /><br /></p> <p><strong>Bože, tvoj je Sin blaženom Petru udijelio ključeve kraljevstva nebe&shy;skog, a po svetom Pavlu pro&scaron;irio svoju Radosnu vijest &scaron;irom svijeta; molimo te, za&scaron;titi narod svoj koji se pouzdaje u zagovor tvojih apostola svetog Petra i Pavla. Sačuvaj ga, ojači vjerom, utje&scaron;i nadom, obaspi ljubavlju i obranom vječnom. Po Kristu, Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-29-petar-pavao.jpgDHK Herceg Bosne raspisuje natječaj za književnu Nagradu Petar Milošhttp://grude.com/clanak/?i=358960358960Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-25-petar_milos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrade i plakete nagrađenim autorima/cama bit će dodijeljene na Danima Petra Miloša u Tomislavgradu.<p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne u suradnji s Kulturno-informativnim centrom Tomislavgrad raspisuje Natječaj za književnu Nagradu Petar Milo&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada Petar Milo&scaron; dodjeljuje se za kratku priču. Autor/autorica se može natjecati samo jednom pričom (bez žanrovskih određenja) dužine do 10.000 znakova (uključujući i bjeline). Priče ne smiju biti do sada objavljene u tisku, na internetu ili u audiozapisu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priču, potpisanu &scaron;ifrom, poslati najkasnije do 31. srpnja 2022. isključivo elektronski na e-adresu: dhkhbmo@gmail.com, uz privitak u kojem je navedeno ime i prezime autora/ice, adresa, e-adresa, broj telefona/mobitela i kratka biografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne imenovat će povjerenstvo sastavljeno od književnika i/ili književnih kritičara, koje će izabrati tri najbolje priče čiji/e će autori/ice, pored plakete, biti novčano nagrađeni/e:</p> <p>&nbsp;</p> <p>nagrada &ndash; 1 000 KM<br />nagrada &ndash; 300 KM<br />nagrada &ndash; 200 KM</p> <p><br />Nagrade i plakete nagrađenim autorima/cama bit će dodijeljene na Danima Petra Milo&scaron;a u Tomislavgradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađene priče će biti objavljene u sljedećem broju Osvita, časopisa DHK HB za književnost, kulturu i dru&scaron;tvene teme. Organizatori zadržavaju pravo objave nagrađenih priča u svojim izdanjima i u drugim medijima bez bilo kakve dodatne naknade autorima/cama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kontakt osoba u DHK HB je Mira Jezerčić, tel. br. +387 36 324 432, e-mail: dhkhbmo@gmail.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-25-petar_milos.jpgOtvorenje izložbe Brodovihttp://grude.com/clanak/?i=358943358943Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-brodovi_pozivnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru organizira izložbu „Brodovi“ čije će službeno otvorenje izložbe biti u četvrtak, 30. lipnja u 20 sati u Sveučilišnoj galeriji u Sveučilišnome kampusu u Rodoču.<p>&nbsp;</p> <p>Svojim viđenjem brodova predstavit će se umjetnici iz Bosne i Hercegovine i<br />Hrvatske Emil Bobanović Ćolić, Stjepan Ivani&scaron;ević, Jasmin Kukavica, Bane Milenković,<br />Ivan Perak, Josip &Scaron;kerlj, Mario &Scaron;unjić te Antun Boris &Scaron;valjek, dok će autor izložbenoga<br />koncepta biti povjesničar umjetnosti Marin Ivanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Iz predgovora autora izložbe Marina Ivanovića:</strong></em><br />&bdquo;Kao likovni motiv brod nije vi&scaron;e praktičan objekt, nego emanira &scaron;iroki raspon estetskih, emocionalnih i intelektualnih silnica koje se na slikama ponekad pojavljuju kao romantične ode nekomu pro&scaron;lom vremenu, ponegdje minuciozno i združeno, tražeći ljepotu u suvremenim teretnim brodovima od čelika, na trećemu mjestu simbolično, bivajući dijelom neke &scaron;ire radnje. U brodove je upisana tužna povijest odlazaka i te&scaron;ke sudbine pomoraca, snaga i veličina gradova i država kroz njihove trgovačke i ratne flote, ali i sanjarenja o egzotičnim tropskim krajevima. Među ovim umjetnicima većina je onih koji svojim rođenjem &bdquo;imaju pravo&ldquo; na temu mora i brodova. Te&scaron;ko je, a možda i glupo bježati od motiva kojima smo, zbog pripadnosti mjestu, okruženi ako neki drugi upravo hrle za tim istim temama, vedutama, krajolicima&hellip; iako imaju različita mjesta življenja &ndash; Zenica, Mostar, Zagreb, Zadar, Split, Pelje&scaron;ac, Dubrovnik &ndash; svim autorima na ovoj izložbi zajedničko je dugo bivanje u temi broda, vi&scaron;egodi&scaron;nje ili vi&scaron;edesetljetno bavljenje njome i stvarna naklonost njenom oslikotvorenju.&ldquo;<br /><br /><br /><em><strong>Izložba ostaje otvorena do 18. rujna 2022. godine.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-brodovi_pozivnica.jpgNa Dužice stižu Sinjani, Zadrani, Škabrnjani, a i 'domaći' Austrijancihttp://grude.com/clanak/?i=358932358932Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-22-hkud-bilosevica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HKUD “Biloševica” je ove subote domaćin 10. manifestacije “Hercegovina u srcu”, a organizatori su pripremili uistinu bogat program. <p><br />Sudjelovat će brojna kulturno umjetnička dru&scaron;tva od Hercegovine preko Hrvatske pa sve do Austrije.</p> <p><br />Program počinje u subotu, 2. srpnja 2022. godine kod &Scaron;portskog centra Osnovne &scaron;kole Dužice.<br /><br /><br />U 19.30 je polaganje vijenaca na spomenik hrvatskim žrtvama poginulima u II svjetskom ratu i poraću u Dužicama.<br /><br /><br />Početak programa je u 20.00 sati.<br /><br /><br />Nastupaju: Ante Zovko, ganga&scaron;i Ljubu&scaron;kog, Udruga za očuvanje ba&scaron;tine cetinskog kraja Sinj, Pjevačka skupina KUD-a Ruža Hrvatska Karin iz Zadra, Dream team Prijatelji iz Ljubu&scaron;kog, KUD Čiče iz Novo Čiče kod Velike Gorice, H&Scaron;KK Busovačak iz Beča, Pjevačka skupina Čevulje, Ravni kotari iz &Scaron;kabrnje, Vuk&scaron;ićki bećari i domaćin HKUD Bilo&scaron;evica Rasno Dužice.<br /><br />U zabavnom programu nastupa Tambura&scaron;ki sastav Dukati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-22-hkud-bilosevica.jpg'Zatvorenost jednih prema drugima ne vodi daleko'http://grude.com/clanak/?i=358911358911Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-alexis-leproux.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlč. Alexis Leproux rođen je 1971. u Parizu. Za svećenika je zaređen 1997. Studij biblijske teologije pohađao je u Jeruzalemu i Rimu. <p><br />Bio je na službama u Parizu, 18 godina bio je profesor teologije te kapelan na <em>Sorbonni </em>i predsjednik <em>Coll&egrave;gea des Bernardinsa</em>. Trenutno je na službi u Marseilleu gdje je župnik i biskupski vikar za mediteranske odnose. Teme razgovora i&scaron;le su od stanja u BiH do situacije u Francuskoj, s naglaskom na budućnost međureligijske suradnje.<br /><br /></p> <p>Iz njegova bi intervjua kojeg prenosimo s Nedjelja.ba mogli učiti i neki biskupi koji otmicom, uzurpacijom i progonstvima održavaju svoj status, umjesto ljubavlju, zajedni&scaron;tvom, oprostom i isprikom...<br /><br /></p> <p><strong>Po&scaron;tovani, imali ste prigodu nedavno posjetiti Bosnu i Hercegovinu i donekle upoznati Crkvu u njoj. Kako Vam izgleda ova zemlja i &scaron;to je bogatstvo ovda&scaron;nje Crkve?</strong></p> <p>Iako je moj posjet bio prilično kratak, u osobama koje sam susreo primijetio sam zapanjujuću životnost. Čini se da je želja za izgradnjom mostova između stanovnika u sredi&scaron;tu njihovih nastojanja. Predanost tome je konkretna i pouzdana, bilo da je riječ o obrazovanju djece i mladih, o radu s mladima ili, u &scaron;irem smislu, o prisutnosti u srcu dru&scaron;tva. Nositelji pastoralnog života svjesni su izazova s kojima se Crkva mora suočiti: osigurati kr&scaron;ćansku prisutnost koja upućuje na put slu&scaron;anja, pomirenja i mira. U tom je pogledu Crkva u Bosni i Hercegovini dala jedno lijepo svjedočanstvo onoga &scaron;to su oci Drugoga vatikanskog sabora željeli za Crkvu i na &scaron;to <strong>papa Franjo</strong> podsjeća: biti Crkva u izlasku, svjesna službe koju može pružiti novim generacijama odgajajući ih, u svjetlu Krista, za kulturu susreta i dijaloga.<br /><br /></p> <p><strong>BiH je mjesto gdje se susreću različite kulture, pa i civilizacije. Svjedoci smo kako su se one u pro&scaron;losti nerijetko sukobljavale. &Scaron;to je potrebno činiti kako bi se gradio susret u različitosti, a ne sukobi?</strong></p> <p>Dojmio me savjet <strong>kardinala Puljića</strong>: početi od zajedničkog ispijanja kave. Ljudski je život, kao &scaron;to znamo, krhak. Dovoljno je nekoliko sati ili nekoliko dana za uni&scaron;tenje gradova, a godine, pa čak i stoljeća potrebna su za njihovu izgradnju ili obnovu. Temeljna stvar je početi od upoznavanja, razgovora, od toga da jedni drugima otvorimo vrata. Kad zvuk oružja zazveči, vjerski vođe i svi ljudi dobre volje pozvani su postati hodočasnicima mira. S ciljem izgradnje prijateljstva, poput <strong>Sv. Franje Asi&scaron;kog</strong>, nikad se ne treba bojati ići u susret drugomu, čak i onomu tko bi mogao biti neprijatelj. Prvi je korak često najteži. Ali jednom kad susret započne, čini mi se da je izgradnja prijateljstva sa svima na&scaron;a glavna odgovornost. Gostoljubivost je, na neki način, ključ na&scaron;e ljudskosti. Drugi koji se pojavi pred vratima može biti anđeo poslan od Boga. U tom smislu, svi susreti u kojima se razlike ujedinjuju radi povezivanja, blago su na&scaron;e ljudskosti. Vijeće za međureligijski dijalog u Sarajevu vrlo je lijep primjer toga. Vraćajući se tekstu Drugoga vatikanskog sabora, potrebno je potruditi se da na&scaron;e razlike promatramo kao jedan božanski poziv na život u neprestanoj razmjeni darova. Ujediniti ne znači ujednačiti. Naime, u jedinstvu svatko može izraziti ono &scaron;to ima u sebi i prihvatiti ono &scaron;to je drugima vlastito. &nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Francusko dru&scaron;tvo također se susreće s izazovima sukobljavanja civilizacija. Kakvo će ono, prema Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, izgledati u skorijoj budućnosti?</strong></p> <p>Vrlo je te&scaron;ko odgovoriti na ovo pitanje. Toliko toga ovisi o srcu svakog čovjeka. Prije nekoliko godina bio sam u posjetu Kijevu kako bih susreo one koji su nastojali oko izgradnje mira. Danas s velikom tugom primjećujem da nije izabran put koji vodi do mira. Upoznavanje Sarajeva duboko me se dojmilo. Život se pomalo vraća i, iako je sve vrlo upitno, život treba ipak uvijek braniti. Sviđaju mi se riječi pape Franje: &bdquo;Rat je uvijek neuspjeh politike i čovječanstva.&ldquo; U Francuskoj, pak, tri čimbenika mi se čine važna: snažno mije&scaron;anje koje je posljedica povijesti na&scaron;e zemlje u protekla dva stoljeća; sekularizam koji je poljuljao islam; i konačno, određena duhovna praznina čiji su uzroci različiti. Svaki od ovih čimbenika slabi ili jača dru&scaron;tveno jedinstvo zemlje. Osobno smatram da mogu biti velika prilika za ljudski rast i učvr&scaron;ćivanje dru&scaron;tvenih veza. Ako se upustimo u kulturu susreta, ovi čimbenici postaju prednost. Duhovna praznina može potaknuti jedno novo otkrivanje vjere. Međureligijski dijalog može promijeniti izgled dru&scaron;tva. &Scaron;to se pak tiče multietničnosti, ona može postati snaga integracije i komplementarnosti. U svakom slučaju, to je ono &scaron;to priželjkujem za na&scaron;u zemlju i ono čemu sam konkretno posvećen.<br /><br /></p> <p><strong>Često se govori o multikulturalnosti. Biv&scaron;a njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je kako je to propao koncept. &Scaron;to na tom tragu činiti?</strong></p> <p>Ne vjerujem da je to neuspjeh. To je, prije svega, činjenica koja se nameće na&scaron;em dru&scaron;tvu. Nije lako učiniti da se ono razvija u pravom smjeru, ali multikulturalnost otvara neki obzor koji me moja kr&scaron;ćanska vjera poziva promatrati s velikom nadom. Nekoliko sam puta bio u Jeruzalemu, gradu koji me je odu&scaron;evio svojim kulturnim i duhovnim bogatstvom. Dobro znam koliko je te&scaron;ko tamo održati mir i kolika je odgovornost snaga koje sudjeluju u sukobima. Ali ni&scaron;ta ne priječi da u tom gradu, kao u Sarajevu, Beirutu ili Marseilleu, doživite snagu velika obećanja. Ne vjerujem, kako bi rekao papa Franjo, u jednoobrazno dru&scaron;tvo. Zatvorenost jednih prema drugima ne vodi odvi&scaron;e daleko. Vi&scaron;e volim otvoreni svijet u kome dijalog postaje &bdquo;metodom učenja&ldquo;. Moja omiljena proročka viđenja su ona <strong>proroka Izaije</strong>, u kojima promatra kako svi narodi hode zajedno i svoje mačeve prekivaju u plugove (Iz 2). To nije utopija, nego poziv, zahtjev civilizacije, aktualan vi&scaron;e no ikada. &bdquo;Nikad vi&scaron;e rata!&ldquo;<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to bi BiH mogla ponuditi svijetu na tragu međureligijskog suživota?</strong></p> <p>Sarajevo sam doživio kao mali laboratorij u kome se malim, ali odlučnim koracima izgrađuje mir. Mlada generacija koja je rođena na ru&scaron;evinama Sarajeva sposobna je danas graditi grad mira u kome se svi mogu slobodno kretati i u kome se ljudi susreću u njegovim malim ulicama i prekrasnim malim trgovima. To je hvalospjev miru za koji svijet treba čuti i koji treba upoznati, blago o kome va&scaron; narod treba voditi računa kako bi vratio nadu. Va&scaron; mali europski Jeruzalem privlačan je zbog svoje gostoljubivosti. Mnoge svoje posjetitelje može naučiti da je mir uvijek moguć, da put međusobna slu&scaron;anja i zajedničkog rada ostaje uvijek otvoren.<br /><br /></p> <p><strong>Upoznati ste s inicijativama <em>Sredozemlje &ndash; granica mira</em>. &Scaron;to je to zapravo? I na koji način BiH može biti uključena u to?</strong></p> <p>Zahvaljujući inicijativi Talijanske biskupske konferencije, susreti u Bariju 2020. i u Firenci 2022. zaslužni su za to &scaron;to su se biskupi Mediterana mogli susresti, bolje upoznati i zajedno raditi. U ovom toliko složenu prostoru, u komu napetosti ne nedostaje, zajedni&scaron;tvo Crkava među sobom već je veliki korak. Ono &scaron;to Crkve sjevera i juga, istoka i zapada doživljavaju između sebe iskustvo je koje može utjecati na dru&scaron;tvā u kojima djelujemo. Međutim, izazov je u tome da se, uz nekoliko redovitih susreta, radi lokalno, u malim zajedničkim strukturama, na mediteranskoj mreži u korist obrazovanja i mladih, migranata i siroma&scaron;nih. Va&scaron;a zemlja ima svoje mjesto u tom procesu zajedni&scaron;tva, kako između Crkava, tako i između Crkava i različitih vjerskih zajednica.<br /><br /></p> <p><strong>Na koji bi način bilo važno uključiti Crkvu u BiH u taj projekt mediteranskih zemalja?</strong></p> <p>Svaka zemlja mora pronaći ono &scaron;to joj se čini prikladnim kao vrijednost za sebe. Ne bih vam znao reći kamo ići, niti kako do toga doći. Ali siguran sam da bez vas nećemo moći pravo vrjednovati bogatstva ovog mediteranskog područja. Osobno bih bio vrlo sretan doživjeti jedan susret zemalja Mediterana u va&scaron;oj zemlji i zajedno s drugima slu&scaron;ati o va&scaron;em iskustvu i o va&scaron;oj mudrosti.<br /><br /></p> <div class="align-center panel panel-primary simplebox"> <div class="panel-heading"><strong>Trenutačno ste na službi u Marseilleu. Jeste li mogli uočiti neke sličnosti sa Sarajevom, i koje bi one bile?</strong></div> <div class="panel-body"> <p>Poput Sarajeva, Marseille je jedan izrazito kozmopolitski grad, sa snažnom prisutno&scaron;ću muslimana, ali i Židova. Ima mnogo kr&scaron;ćana s Istoka, posebno Armenaca. Sve ove zajednice žive jedne uz druge u vrlo mirnoj klimi, iako pote&scaron;koća ne nedostaje. Na&scaron; nadbiskup već godinama osjetljiv je na ova pitanja. Za Marseille voli reći da je poruka upućena Europi. Uspije li Marseille, kaže, Europa će uspjeti. Usuđujem se otprilike isto misliti o Sarajevu i o va&scaron;oj zemlji. Na nama je da to čujemo i prikupimo ljudsku i duhovnu snagu koja iz nje proizlazi kako bismo izgradili svijet sutra&scaron;njice.<br /><br /></p> </div> </div> <p><strong>Boravili ste u Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja za svojega naslovnika ima Srce Isusovo. &Scaron;to bi čovjek dana&scaron;njice mogao i trebao prepoznati u ovoj svetkovini?</strong></p> <p>Srce Isusovo probodeno je srce iz koga teku blagost i dobrota. U njemu se jednom zauvijek očitovalo Božansko milosrđe. Ogorčenost je besplodna. Samo pra&scaron;tanje nas pokreće naprijed. Znam da je ponekad te&scaron;ko opra&scaron;tati. Ali ne mogu zamisliti novi svijet u kome srce ne govori ove nevjerojatne riječi: &bdquo;Oprosti im, ne znaju &scaron;to čine!&ldquo; Bez obzira na sukobe koji su nas razdvojili, Isusovo sveto Srce otvara nam vrata, vrata milosrđa.<br /><br /></p> <p><strong>Na koji bi se način Crkva u Francuskoj mogla povezati s Crkvom u BiH?</strong></p> <p>Bez obzira na jezične pote&scaron;koće, smatram važnim raditi na izgradnji jednog dubokog prijateljstva između na&scaron;ih biskupija, na promicanju razmjene mladih suradnika, na Sinodalnom hodu u svim pitanjima o dijalogu i poslanju. Partnerstvo između na&scaron;ih biskupija moglo bi pomoći u izgradnji onih mostova bez kojih granice postaju zidovi i ograde.</p> <p><br /><em><strong><span style="text-decoration: underline;">Razgovarao: Josip Vajdner; prijevod s francuskog: Slađan Ćosić</span>/Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-alexis-leproux.jpgTalijanski glumac posvetio dirljivu pjesmu sinu koji se zbog pobačaja nikad nije rodiohttp://grude.com/clanak/?i=358908358908Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 14:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-andrea-roncato.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glumac Andrea Roncato, osim po talentu, u Italiji je zbog svojih iskustava s drogom i ženama bio poznat i po “burnom životu”.<p>&nbsp;</p> <p>Stoga je neke iznenadilo kada je u veljači, u zabavnoj emisiji &lsquo;Verissimo&rsquo; na talijanskoj televiziji, podijelio bolno osobno svjedočanstvo uz snažnu pro-life poruku, prenosi Aleteia.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nedostaje mi to &scaron;to nemam djece. To mi je životna pogre&scaron;ka. Kad sam bio vrlo mlad imao sam priliku biti otac, imati dijete, ali sam pribjegao pobačaju. Sada sam snažno protiv pobačaja. Čak sam i napisao knjigu za to dijete koje nikada nije rođeno, imena &lsquo;<em>T&rsquo;avrei voluto&rsquo; (Volio bih).&rdquo;&nbsp;<br /><br /></em></p> <p>&ldquo;Smatram da su djeca jedino pravo bogatstvo koje čovjek može dati svijetu. Može raditi dobre filmove, prekrasnu poeziju, davati novac, &scaron;to god želite, ali ja vjerujem da je donijeti dijete na svijet najljep&scaron;a stvar koju čovjek može napraviti&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Roncato je slično ustvrdio i u intervjuu za talijanski vjerski medij Cristiani Today poručiv&scaron;i kako nikada neće prestati moliti Boga za opro&scaron;tenje&rdquo; jer je sudjelovao u pobačaju te da se nada će mu on &ldquo;u svom beskrajnom milosrđu, oprostiti&rdquo;<br /><br /></p> <p>U svojoj knjizi, talijanski glumac sastavio je pjesmu posvećenu nerođenom sinu za kojega u mladosti, kako kaže, &ldquo;nije bio uopće zainteresiran&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Izjavio je i da su ga mnogi zvali te rekli kako su htjeli počiniti pobačaj, ali da su se predomislili nakon &scaron;to su pročitali njegovu dirljivu pjesmu.<br /><br /></p> <p>Donosimo njezin prijevod na hrvatski:<br /><br /></p> <blockquote> <p><em>Bio bih volio da bude&scaron; malen, da te mogu zagrliti.<br /> Bio bih volio da bude&scaron; velik, da se mogu na te osloniti.<br /> Bio bih volio da zimi gleda&scaron; kroz prozor, motreći kako počinje sniježiti.<br /> Bio bih volio da za oluje leži&scaron; pod pokrivačem, u ti&scaron;ini, da bi čuo zvuk ki&scaron;e.<br /> Bio bih volio da bude&scaron; nježan prema psima, da ih može&scaron; dragati, i ljubazan prema starijima, da ih može&scaron; voljeti.<br /> Bio bih volio da bude&scaron; naočit, da se mogu hvaliti tobom, da ima&scaron; velike oči, poput majčinih.<br /> Bio bih ti volio pjevati, uspavati te i nastaviti san &scaron;to te probudio.<br /> Bio bih volio da bude&scaron; stidljiv, da te vidim kako se rumeni&scaron;, i tvrdoglav, da mogu s tobom raspravljati<br /> Bio bih volio da bude&scaron; uza me, da nas dvojica hodimo u ti&scaron;ini, poku&scaron;avajući shvatiti &scaron;to onaj drugi u sebi misli, a ne može izreći.<br /> Bio bih te volio naučiti sve ono &scaron;to ne znam činiti.<br /> Bio bih volio da jednog dana ode&scaron;, da doživim zadovoljstvo videći te kako se vraća&scaron;.<br /> Bio bih volio da iskusi&scaron; svoju prvu ljubav.<br /> Bio bih volio da mi bude&scaron; blizu na dan kad budem morao napustiti ovaj svijet.<br /> Volio bih da sam te želio tad kad te nisam želio&hellip;<br /><br /></em></p> <p>Luka Tripalo/Bitno.net</p> </blockquote>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-andrea-roncato.jpgU srijedu na platou ispred Kosače humanitarna ''Večer ljetnih hitova''http://grude.com/clanak/?i=358904358904Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-hg-mostar-koncert.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska glazba Mostar u srijedu, 29. lipnja održat će svoj rođendanski koncert pod nazivom Večer ljetnih hitova. <p><br />Koncert će se biti humanitarnog karaktera jer će se prikupljati sredstva za na&scaron;eg sugrađanina Andia Milasa. Andi Milas te&scaron;ko je oboljeli petnaestogodi&scaron;njak iz Mostara, koji zbog oboljenja nije u mogućnosti hodati, govoriti, normalno živjeti i raditi sve ono &scaron;to rade njegovi vr&scaron;njaci. Tro&scaron;kovi liječenja su preveliki, posebno za njegovu nezaposlenu majku koja se mora skrbiti o njemu. S obzirom na to da je koncert poklon građanima i da se ulaz ne naplaćuje, pozivamo sve ljude dobrog srca da nam se pridruže i da zajedno pomognemo Andiju u njegovoj borbi. <br /><br /></p> <p>"Za ovaj koncert smo pripremili mnogo zabavnih, ljetnih hitova, poznatih melodija koje svi imamo u uhu. Trudimo se biti aktivni cijelu godinu pa tako i u ovo ljetno vrijeme želimo ponuditi Gradu i građanima lijepu, zabavnu i glazbom ispunjenu večer i pokazati &scaron;to sve mogu uraditi domaće snage u Mostaru. Posebno nas raduje &scaron;to će i ovaj koncert biti humanitarnog karaktera i &scaron;to ćemo moći pomoći na&scaron;em Andiju&ldquo; - rekla je Mihaela Milić, članica Hrvatske glazbe Mostar.<br /><br /></p> <p>"Hrvatska glazba Mostar će se vas i ovaj put ugodno iznenaditi repertoarom i izvedbama, ja uživam raditi s njima, to su sve mladi ljudi koji vole svirati, vole se družiti i koji nam svima pokazuju kako se rad uvijek isplati i da se rezultati moraju pokazati na kraju. Drago mi je da će i ovaj koncert imaju dodatnu vrijednost jer ćemo organizirati humanitarno darivanje za na&scaron;eg sugrađanina Andija Milasa", izjavio je dirigent Damir Bunoza.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-playing vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Hrvatska glazba Mostar nastala je 1889. godine i unatoč brojnim nedaćama i problemima uspje&scaron;no okuplja vi&scaron;e od trideset mladih ljudi koji zajedno pridonose održavanju i razvijanju kulture u Gradu Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-hg-mostar-koncert.jpgIzrazi sućuti povodom smrti omiljenog franjevca: Širina i blagost kojom je fra Mirko zračio ostat će zauvijek u sjećanjuhttp://grude.com/clanak/?i=358900358900Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-fra-mirko-jozic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom smrti uglednog brčanskog i bosanskohercegovačkog franjevca, fra Mirka Jozića, gradonačelnik Brčkog Esed Kadrić i zamjenik gradonačelnika Anto Domić uputili su uime Vlade Distrikta izraze najdublju sućut...<p><br />njegovoj obitelji i župljanima, svim franjevcima u Bosni i Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Naveli su kako je vijest o iznenadnoj smrti fra Mirka Jozića, teologa, filozofa i donedavnog predsjednika Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva "Napredak" u Brčkom, pogodila sve ljude koji su poznavali ovog velikog čovjeka.<br /><br /></p> <p>- Imali smo priliku da se sa ovim uglednim svećenikom i filozofom družimo i surađujemo. Njegova &scaron;irina i blagost kojom je zračio ostat će zauvijek u na&scaron;em sjećanju.<br /><br /></p> <p>Ovaj ugledni svećenik i kulturni i javni radnik među nama Brčacima također će biti upamćen kao čovjek koji se zalagao za njegovanje kulture dijaloga, međusobnog razumijevanja drugog i drugačijeg. Vrlo često je nagla&scaron;avao da takav napor vrijedi učiniti jer to vodi ka unapređenju i razvoju dru&scaron;tva, kulturnom oplođivanju, a ne njegovoj dekadenciji - saopćili su iz Vlade Brčkog.<br /><br /></p> <p>Ovaj poznati franjevac rođen je 1947.godine u Donjem Vuk&scaron;iću kod Brčkog. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Ulicama i Bukviku, a gimnaziju u Visokom. Uz svećenički poziv uporedo je studirao i bavio se naukom. Teolo&scaron;ki fakultet zavr&scaron;io je u Ljubljani, Filozofski fakultet u Sarajevu, a doktorirao je filozofiju 1986. u Munchenu.<br /><br /></p> <p>Bio je svećenik u Tuzli, profesor u gimnaziji u Visokom, te na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, ali i gostujući profesor na vi&scaron;e evropskih univerziteta. U zavičaj se vratio 2012.godine kao župni vikar u Dubravama gdje je službovao do 2016. godine i vikar u Zoviku od 2016. do smrti.<br /><br /></p> <p>&Scaron;iroj brčanskoj javnosti ostat će upamćen kao predsjednik Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva Napredak, Podružnica Brčko, u razdoblju od 2018. do svibnja 2022. godine.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; jednom izražavamo sućut svima koji su poznavali i cijenili fra Mirka Jozića, priopćili su iz Vlade Brčkog.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-fra-mirko-jozic.jpgGospina poruka preko Međugorja: Podjela je jaka i zlo djeluje kao nikada do sada, ali JA SAM S VAMAhttp://grude.com/clanak/?i=358892358892Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jun 2022 17:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija uputila je čovječanstvu poruku preko Marije Pavlović - Lunetti. Poruku prenosimo u cijelosti.<p><br />&bdquo;Draga djeco!</p> <p><br />Radujem se s vama i zahvaljujem vam na svakoj žrtvi i molitvi koju ste prikazali na moje nakane. Dječice, ne zaboravite da ste važni u mom planu spasenja čovječanstva. Vratite se Bogu i molitvi da bi Duh Sveti djelovao u vama i preko vas. Dječice, ja sam s vama i u ovim danima kad se sotona bori za rat i mržnju. Podjela je jaka i zlo djeluje u čovjeku kao nikada do sada.</p> <p><br />Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo; </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpgNajbolji način kako započeti dan: Izmolite molitvu Ocu nebeskomhttp://grude.com/clanak/?i=358882358882Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jun 2022 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti, piše Bitno.net.<p><br />A molitva glasi:</p> <p><br />Oče moj, dolazim u Tvoju prisutnost na samom početku ovog dana. Dolazim naći MUDROST da ne pravim nerazborite gre&scaron;ke, tako da znam kada treba govoriti, a kada ostati u &scaron;utnji, kada djelovati, a kada ne. Dolazim naći MIR, tako da me danas ni&scaron;ta ne zabrine i ne smete.<br /><br /><br />Dolazim naći HRABROST da budem strpljiv/a, da ne izgubim nadu, da prihvatim razočarenje, znajući da će&scaron; Ti sve okrenuti na moje dobro. Dolazim naći LJUBAV, tako da me ni&scaron;ta ne učini ogorčenim/om, tvrdim/om i neljubaznim/om.<br /><br /><br />Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti. Oče, Ti si moja providnost, znam da će&scaron; Ti providjeti sve moje potrebe.<br /><br /><br />Oče, Ti si moj za&scaron;titnik, sačuvaj me ovoga dana od svih mračnih sila, prekrij me predragocjenom Krvlju Tvoga Sina Isusa i okruži me svojim anđelima. Ovo te molim u Isusovo Ime. Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-01-molitva.jpg41. obljetnica Gospina ukazanja u Međugorju: 'S krunicom se mogu i ratovi zaustaviti'http://grude.com/clanak/?i=358852358852Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 08:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-25-medjugorje-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proslava 41. obljetnice Gospina ukazanja u Međugorju počela je u petak ujutro, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, tradicionalnom međunarodnom Hodnjom mira od Samostana sv. Ante na Humcu do župne crkve sv. Jakova u Međugorju. <p><br />Hodnja je počela molitvom i blagoslovom hodočasnika ispred sveti&scaron;ta sv. Ante oko 6 sati ujutro. Vi&scaron;e tisuća hodočasnika sa svih strana svijeta je nakon gotovo četiri sata pje&scaron;ačenja, hodoča&scaron;ćenja s križem, molitvom, pjesmom u čast Kraljici Mira stiglo u Međugorje. Hodočasničke skupine nosile su i brojne Gospine slike te kipove, zastave svojih zemalja i gradova, pi&scaron;e Večernji list.<br /><br /></p> <p>Vi&scaron;e Ukrajinaca nosilo je plakate s natpisom "Molite za Ukrajinu". Među mno&scaron;tvom koje je hodilo petnaestak kilometara bili su i brojni svećenici predvođeni međugorskim župnikom fra Marinkom &Scaron;akotom i vidiocem Ivanom Dragičevićem. Kad je kolona stigla ispred župne crkve sv. Jakova, zavr&scaron;nom obredu blagoslova s Presvetim pridružili su se i hodočasnici pristigli iz domovine i inozemstva. Tijekom cijelog dana za hodočasnike iz raznih zemalja služene su svete mise. Na subotnjoj (25. lipnja) sredi&scaron;njoj proslavi 41. obljetnice Gospina ukazanja u Međugorju očekuje se vi&scaron;e desetaka tisuća hodočasnika. Također se očekuje da će tisuće hodočasnika iz brojnih mjesta Hercegovine, južne Dalmacije i dijela Bosne pje&scaron;ice doći u međugorsko mjesto molitve i pomirenja. Sredi&scaron;nje misno slavlje na uočnicu Gospina ukazanja predslavio je fra Ljubo Kurtović, humački župnik.<br /><br /></p> <p>Inače, prva Hodnja mira održana je 1992. godine, u vrijeme Domovinskog rata, kada se inozemni hodočasnici nisu usuđivali doći u Međugorje. Međugorski hodočasnik i tvorac ideje o Hodnji mira Hubert Liebherr sa skupinom prijatelja iz Međugorja, Europe i svijeta smatrao je kako je nedopustivo da Međugorje bude zatvoreno za sve one koji žele moliti za mir.<br /><br /></p> <p>- Gospa je ovdje u Međugorju rekla: "S krunicom se mogu i ratovi zaustaviti". To je bio početak, tu je nastala ideja. Ljudi su bili zapanjeni - kako je moguće da se pred očima svijeta takvo ne&scaron;to dopu&scaron;ta? I dogovorili smo: hodat ćemo, moleći krunicu, prema Međugorju - kazao je Liebherr o samoj organizaciji Hodnje mira.<br /><br /></p> <p>Međunarodna hodnja mira organizirana je i uz veliku potporu fra Slavka Barbarića, donosi Večernjak.<br /><br /></p> <p>Međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota, najavljujući program proslave 41. obljetnice ukazanja Kraljice Mira, kazao je: - Molimo za mir koji je tako potreban svijetu, Ukrajini i u srcima svih ljudi - kazao je župnik. Danas (subota), na samu obljetnicu, svete mise su u 6, 7, 8, 9, 11 i svečana sveta misa 41. obljetnice ukazanja je u 19 sati, a predvodit će je novi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbe&scaron;.<br /><br /></p> <p>- I ove godine s Brda ukazanja, gdje je sve počelo prije 41 godinu, kraj Gospina kipa, od 16.30 molit ćemo onu molitvu koju su djeca vidioci molila s Gospom, Vjerovanje, sedam Očena&scaron;a, Zdravomarija i Slava Ocu, te u procesiji i uz molitvu krunice krenuti prema župnoj crkvi sv. Jakova, gdje ćemo zajedno proslaviti 41. obljetnicu ukazanja Kraljice Mira - kazao je fra Marinko &Scaron;akota, prenosi Večernji list.<br /><br /></p> <p>Iz Župnog ureda Međugorje zamolili su vozače koji će na obljetnicu prometovati cestama Hercegovine da budu pažljivi zbog brojnih pje&scaron;aka hodočasnika, a sve one koji dolaze u međugorsku župu da budu u istinskom duhovnom i molitvenom ozračju.</p> <p><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-25-medjugorje-2021.jpgKardinal Puljić zapalio svitnjak: 'Ne smijem kazati što sve znam...'http://grude.com/clanak/?i=358829358829Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-24-22-kardinal-puljic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Livanjska župa Podhum svečano je proslavila blagdan rođenja svetog Ivana Krstitelja. Utorak, srijeda i četvrtak bili su rezervirani za pripravu za blagdan, a središnja proslava je ovog petka.<p>&nbsp;</p> <p>Posebno svečano bilo je na uočnici, kada je svetu misu predvodio kardinal Vinko Puljić, koji je zapalio i svitnjak ispred mjesne crkve.<br /><br /></p> <p>U svojoj propovijedi kardinal je naglasio kako danas slavimo sveca za kojeg je Isus rekao da se veći od žene nije rodio. - Dakle, zaista je velik. U prvom redu jer je na Božji zahvat do&scaron;ao na ovaj svijet. Bog ga je spremio da bude na prekretnici Starog zavjeta i Novog zavjeta, da pokaže Krista! Ta uloga Ivana Krstitelja danas je uloga svakoga od nas, svakog kr&scaron;ćanina, a u prvom redu roditelja, da pokažu Isusa - istaknuo je kardinal.<br /><br /></p> <p>Kazao je i da je najteža lekcija u životu naučiti ljubiti. - Za&scaron;to? Zato &scaron;to je ta lekcija povezana sa žrtvom. Čovjek bježi od žrtve, beži od križa. Mene znaju mladi upitati kako to da su na&scaron;i stari u onom komunističkom vremenu i&scaron;li na njivu, pjevajući, a nisu ni doručkovali jo&scaron;. A danas kad netko pjeva, ili je pijan ili je lud. Drugom riječju nema one radosti pjesme. Onda sam ja tim mladima rekao: E dragi moji mladi. Tko se nije naučio žrtvovati, taj se ne zna radovati! Mi smo žrtvu otklonili, zato je nevjernost na svim područjima kao jedna po&scaron;ast. Osim toga, druga stvar koja danas razara dru&scaron;tvo. Prve tri Božje zapovjedi su one koje se odnose na Boga. A četvrta Božja zapovjed, po&scaron;tuj oca i majku da ti bude dobro i da dugo živi&scaron;. Ta zapovjed je danas prekrižena. Ne u svih, i hvala Bogu da nije. Ali sve manje onog po&scaron;tovanja! Roditelj je roditelj, ma kakav roditelj 1 ili 1 - 2, nego otac i majka, &scaron;to nam izmi&scaron;ljaju gluposti!? Otac i majka, to je Božje stvorenje. Ne samo da je zanemareno po&scaron;tivanje roditelja nego je i roditelj zanemario djecu i ne&scaron;to je zakazalo - istaknuo je kardinal.<br /><br /></p> <p>Kazao je kako svojim svećenicima kada uče na vjeronauku djecu zna reći, naučite ih voljeti vjeru!<br /><br /></p> <p>Istaknuo je jo&scaron; dva velika problema na&scaron;eg dru&scaron;tva, a to su laž i krađa. - Hvala Bogu da vi sve ne znate, a ja ne smijem kazati &scaron;to sve znam. Kako tobože iz ljubavi prema narodu, iz ljubavi prema državi, a krade se nemilo. Nije to samo kod nas nego i u cijelom svijetu, i to sustav. Ma gdje je to na&scaron;e po&scaron;tenje. Kad bi ćaća rekao sinu, sine ne ostavljam ti ni&scaron;ta, a ostavljam ti ono, &scaron;to sam živio, a to je po&scaron;tenje. Gdje je to po&scaron;tenje da znamo voljeti svoje, a tuđe po&scaron;tivati - upitao se kardinal!<br /><br /></p> <p>Za kraj se osvrnuo na psovku, kao poseban problem dru&scaron;tva. - Bog vi&scaron;e nije svetinja, i to me posebno zbunjuje. To se uzalud uzima, to se psuje, neću govoriti o mjestima gdje sam sve na to naletio. Pa sam se izbezumio, pa &scaron;to mi svećenici radimo i godinama propovijedamo. Nažalost, nije samo kod naroda nego i u krugovima posvećenog života počelo se psovati! I onda se pitam, kako to da nam se unijela ta nemila psovka, to vrijeđanje Boga i svetaca! Volio bih da se to u na&scaron;em narodu počne istrebljivati. Moliti svetog Ivana, i slu&scaron;ati, poslu&scaron;ati svetog Ivana, da se odrekenemo zla i opredijelimo za ono &scaron;to je Božje! Svi smo mi gre&scaron;ni, ali s grijehom se nikad ne smijemo pomiriti, ne smijemo pravdati grijeh! Moramo biti ponizni i priznati svoju slabost i potrebu Božjeg duga, da mogu biti vjeran i istinski se boriti protiv zla i živjeti dostojanstvo djeteta Božjega - naglasio je kardinal na svetoj misi koju je predvodio u župi Podhum.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-24-22-kardinal-puljic.jpegMate Šego je preminuo 2 godine prije ukazanja, a prije toga je rekao: Doći će nam naša Gospa, narode moj!http://grude.com/clanak/?i=358824358824Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 23:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-23-medjugorje-1981.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mještanin Bijakovića Mate Šego, rodio se 1901. a umro 1979. godine, često je, pišu Medjugorje-news i Večernji list, svojim sumještanima govorio o budućnosti, i između ostaloga rekao je:<p><br />"Na&scaron;a Gospa će uskoro doći, blaženi mi koji budemo vjerovali u to! Ja vam govorim sada, ovo &scaron;to ću vam reći ja to neću doživjeti jer ću umrijeti malo prije toga (A umro je 2 godine prije početka ukazanja!), ali ćete zato vi to vidjeti, i sjetiti me se da sam govorio istinu. Doći će vrijeme, biti će mnogo građevina, ali to neće biti ovakve lako ru&scaron;evne kućice kao na&scaron;e, neke će biti čak i ogromne! Na&scaron; narod će prodavati svoje vi&scaron;estoljetne djedovine i zemlji&scaron;ta za veliko bogatstvo strancima koji će na njima graditi hotele! Međugorje, Bijakovići i okolna brda i sela postati će blaženo i sveto mjesto! Biti će toliko mno&scaron;tvo naroda na na&scaron;oj Crnici (sada&scaron;nje Brdo Ukazanja) da čak nećete moći noću spavati od molitve i buke &scaron;to će ju tisuće hodočasnika stvarati. Doći će nam na&scaron;a Gospa, narode moj! Budite nježni i gostoljubivi prema njima, i ona će vam to uzvratiti. Vjerujte mi, doći će to vrijeme!"</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-23-medjugorje-1981.jpg(VIDEO) Slava Svetom Ivanu! BOG nas ne ostavlja - ni kad nas političke, vjerske i kulturne vođe ostave!http://grude.com/clanak/?i=358821358821Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 21:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-23-22-svitnjak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapaljeni su svitnjaci diljem Hercegovine i Bosne, u dijelovima gdje žive Hrvati, gdje se slavi blagdan Svetog Ivana Krstitelja 24. lipnja.<p><br />Iako, osjetimo da se pomalo gube običaji, letargični smo, zaokupljeni svakodnevnim problemima, ali sve to &scaron;to činimo doprinosi na&scaron;em nestanku na tisućljetnim prostorima.<br /><br /></p> <p>Možda danas nemamo one istinske političke, vjerske, kulturne vođe, sjetimo se te&scaron;kih vremena u kojima je hrvatski narod život u Hercegovini, na području Bosne nam ponosne. Nikad nije bilo lako, ali se nije zaboravljalo običaje!<br /><br /></p> <p>I ne smijemo ih zaboravljati! Jer oni su na radost Gospodinu, a Bog nikad ne zaboravlja svoj narod i neće ga ostaviti!<br /><br /></p> <p>Zato SLAVA SVETOM IVANU!<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/Ptld40dAPW0" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-23-22-svitnjak.jpegKoncertom duhovne glazbe Humanitarna udruga fra Mladen Hrkać slavi 10. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=358769358769Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 14:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-21-10._godisnjica_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proslava jubileja tradicionalnim koncertom duhovne glazbe „Pomozimo zajedno!“ u Širokom Brijegu<p>&nbsp;</p> <p>Povodom obilježavanja 10. godi&scaron;njice osnutka, humanitarna udruga &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo; organizira tradicionalni humanitarni koncert duhovne glazbe &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo; koji će se održati u utorak, 5. srpnja, ispred crkve Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu će se okupiti izvođači koji su do sada nebrojeno puta izrazili svoju podr&scaron;ku Udruzi i tako doprinijeli ostvarenju misije služenja čovjeku, a oni su: Klapa &bdquo;Sveti Juraj&ldquo; HRM, Radojka &Scaron;verko i prof. Vladimir Babin, Stijepo Gleđ Markos, fra Marin Karačić, Lucija Zovko, Jelena Skoko &amp; Antea Hrkać.</p> <p><br />&bdquo;Vjerujemo da će ova na&scaron;a tradicionalna proslava ljubavi, dobrote i pomaganja za sve posjetitelje biti neiscrpan izvor nade i snage za daljnje izazove i borbe s obzirom na to da svi već duže vrijeme svjedočimo neizvjesnosti i nepredvidivosti vremena u kojem živimo. Dođite sa svojim obiteljima, djecom, prijateljima, susjedima i pokažimo to zajedni&scaron;tvo koje živi u ove dvije riječi - &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo;,&ldquo; izjavio je Ivan Soldo, predsjednik Udruge.</p> <p><br />U sklopu ovog događaja, održat će se i svečano uručenje volonterske nagrade &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; najboljoj volonterki u Bosni i Hercegovini u pro&scaron;loj, 2021., godini &ndash; Moniki Planinić.</p> <p><br />Ulaz je slobodan, a sav prihod od dobrovoljnih donacija i poziva na brojeve humanitarnih telefona će biti usmjeren za provedbu svakodnevnih aktivnosti usmjerenih na pružanje podr&scaron;ke korisnicima pomoći o kojima Udruga skrbi tijekom liječenja na području Zagreba.</p> <p><br />Voditelji programa su Sanja Pehar (Radio MIR Međugorje) i Marinko Karačić (Radio &Scaron;iroki Brijeg).</p> <p><br />Koncert se održava pod visokim pokroviteljstvom Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Županije Zapadnohercegovačke i Grada &Scaron;irokog Brijega te uz sponzorstvo javnih poduzeća Hrvatske telekomunikacije Mostar (HT Eronet) i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-21-10._godisnjica_2.jpgPrijavite se na foto natječaj 'Ljetovanje na bali'http://grude.com/clanak/?i=358766358766Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-21-foto_natjecaj_ljetovanje_na_bali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru obilježavanja 15 godina postojanja zajednice Goranci online, portal Goranci online rapisuje foto natječaj 'Ljetovanje na bali'.<p>&nbsp;</p> <p>Za sve ljubitelje fotografije i ove godine imamo primamljiv zadatak. Ovogodi&scaron;nja tema je 'Ljetovanje na bali'. Budite krativni, dosjetljivi i zanimljivi, po&scaron;aljite nam va&scaron;e zanimljive fotografije vezane za balirano sjeno i osvojite nezaboravan vikend u Gorancima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjetili smo kako je sijeno oduvijek ljudima zanimljiva atrakcija za slikanje, posebno sa rolo balama. Budimo kreativni i napravimo neku otkačenu fotku, za lajk ili pak za nezaboravan vikend u Gorancima. Ako ni&scaron;ta poku&scaron;ajte se popeti na (rolo) balu i nek vas fotkaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto natječaj traje od 20. lipnja do 4. srpnja u 12 sati, a pobjednika objavljujemo 7. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeti:</p> <p>Fotografije moraju biti autorsko djelo kandidata koji istu prijavljuje, a organizator ne snosi nikakvu odgovornost u slučaju zlouporabe autorskih prava prijavljenih fotografija na natječaju od strane sudionika ili trećih osoba.<br />Svaki autor može poslati maksimalno dvije fotografije.<br />Fotografije ne smiju sadržavati nikakve tekstualne poruke ili potpise.<br />Autori se slanjem fotografije odriču autorskog prava na fotografiju u korist organizatora, a isti ih može koristiti u svrhu printanja i objavljivanja u printanim ili elektronskim medijima, u promo materijalima i drugim programskim aktivnostima, bez isplate dodatne naknade.<br />Pravo prijave na natječaj nemaju članovi žirija koji će vr&scaron;iti odabir fotografija pristiglih na natječaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnički detalji:<br />Fotografije moraju biti snimljene fotoaparatom ili mobilnim telefonom u prihvatljivoj rezoluciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autori svoje fotografije &scaron;alju isključivo e-mailom na goranci.online@gmail.com od danas do 4. srpnja u 12 sati.</p> <p><br />Fotografije moraju biti u digitalnom formatu (JPG ili JPEG), ne veće od 10 MB.<br />Prilikom prijave autori su dužni navesti svoje ime i prezime, godinu rođenja, prebivali&scaron;te, kontakt mail i broj telefona te uređaj kojim je fotografija snimljena.<br />Neputpuni podaci diskfalificiraju poslanu fotografiju iz izbora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-21-foto_natjecaj_ljetovanje_na_bali.jpgFOTO: Održana Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358741358741Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-20-22-folklor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Mostaru je ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače održana je Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH, u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH).<p><br />Program je počeo mimohodom KUD-ova kroz Mostar. Nastupili su HKUD Goranci Mostar, KUD Tribanj Livno, HKUD Rodoč Mostar, HKUD Vrisak Posu&scaron;je, HKUD Zora Struge-Gorica Čapljina, HKUD Sveti Ante Cim Mostar, KUD Mokro &Scaron;iroki Brijeg, a u revijalnom dijelu programa KUD Bijelo Polje Potoci - Mostar i FKU Primorska Lijera Ston iz Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Smotra je bila ocjenjivačkog karaktera i među najkvalitetnijim izvođačima organizatori su birali dru&scaron;tva iz BiH za sudionike na drugim smotrama folklora i to za Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Đakovački vezovi, Na Neretvu misečina pala te Državnu smotru Hrvatskog sabora kulture.<br /><br /></p> <p>Članovi Ocjenjivačkog povjerenstva bili su su istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i Hrvatske kao &scaron;to su etnokoreolog Vidoslav Bagur, etnolog Andrija Ivančar, te profesorica na Muzičkoj akademiji u Sarajevu Tamara Karača Beljak.</p> <p><br />Pogledajte fotogaleriju klikom na link: <strong><a href="https://grude.com/fotografije?id=10202" target="_self">Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH 2022.</a></strong></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-20-22-folklor.jpgKardinal Sarah biskupima, svećenicima... 'S pravom nam svijet govori: Vi ste kao i farizeji, govorite, a ne činite'http://grude.com/clanak/?i=358725358725Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jun 2022 23:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-19-robert-sarah-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izdanju Kršćanske sadašnjosti izašla je najnovija knjiga kardinala Roberta Saraha, umirovljenog prefekta Kongregacije za bogoštovlje i sakramente.<p><br />Iako na početku knjige stoji napisano: &bdquo;Svim sjemeni&scaron;tarcima cijeloga svijeta&ldquo; te je ona pisana imajući na umu bogoslove i svećenike, ipak je pisana za cijelu Crkvu i utjecat će na sve čitatelje. U najkraćim crtama, ova knjiga je poziv svećenicima i Crkvi na buđenje i temeljitu duhovnu obnovu.<br /><br /></p> <p>Započinje o&scaron;trim i bolnim, ali potrebnim riječima:<br /><br /></p> <p>&bdquo;Istini moramo pogledati u oči: čini se da je svećeni&scaron;tvo poljuljano. Neki svećenici izgledaju kao mornari čiji je brod žestoko pogodio uragan. Vrte se i posrću. Kako nakon čitanja nekih izvje&scaron;ća o zlostavljanjima djece ne postaviti pitanja? Kako ne posumnjati? U funkciji nečega najgorega na&scaron;lo se svećeni&scaron;tvo: njegov položaj, njegovo poslanje, njegov ugled.<br /><br /></p> <p>Instrumentalizirano je da se prikrije, čak opravda profanacija dječje nevinosti. Gdje je iskori&scaron;ten i biskupski autoritet da se izopači, čak razori velikodu&scaron;nost onih koji su se htjeli posvetiti Bogu. U srca svećenika, biskupa i kardinala uvukla se težnja slavi svijeta, moći, častima, zemaljskim užicima i novcu. Kako podnijeti te činjenice, a da ne protrnemo, ne proplačemo, da sami sebe ne optužimo?<br /><br /></p> <p>Ne možemo se praviti kao da sve to skupa nije bilo ni&scaron;ta. Kao da je sve bilo tek neka prometna nezgoda. Zlu moramo pogledati u lice. Za&scaron;to tolika pokvarenost, skretanja i izopačenosti?<br /><br /></p> <p>&nbsp;Posve opravdano, od nas se traži da o tomu položimo račun. S pravom nam svijet govori: &raquo;Vi ste kao i farizeji, govorite a ne činite&laquo; (usp. Mt 23, 3). Božji narod na svoje svećenike pogledava sumnjičavo. Nevjernici ih preziru, i odmiču se od njih.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Ova kritika samo je uvod, a u ostatku knjige kardinal Sarah nudi konkretne odgovore na neviđenu krizu kroz koju prolazi Katolička Crkva. Oslanja se na petnaest tekstova, od sv. Augustina, Ivana Zlatoustog, Katarine Sijenske, preko Pija XII., Ivana Pavla II. sve do pape Franje.<br /><br /></p> <p>Ova sjajna knjiga potiče na razmi&scaron;ljanje o tome &scaron;to je doista svećenik i koje je njegovo poslanje &ndash; biti Kristova sakramentalna prisutnost. Od njega se zahtijeva svetost, koja jedina može istinski reformirati Crkvu. Na tom putu Crkva i svećenici nisu sami, kako zaključuje kardinal Sarah: &bdquo;Krist, međutim, bit će uvijek vjeran. Bit će vazda s nama. Svojoj Crkvi uvijek će darivati svećenika. [&hellip;] u na&scaron;em svećeničkom srcu uvijek je prisutan, i u njemu će ostati zauvijek.&rdquo;, javlja izdavač.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-19-robert-sarah-2.jpgStavros: Bez krunice nema ništa! Mlađi sin mi je od rođenja bolestan, ali hvala Bogu, sretni smo i zadovoljnihttp://grude.com/clanak/?i=358685358685Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-22-stavros-vjera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jasmin Stavros progovorio je u novom intervjuu o svom narušenom zdravstvenom stanju te o vjeri koja mu, kako tvrdi, mnogo znači u životu.<p><br />"Operirao sam neke lojne žlijezde, smetali su mi. Izvadili su mi &scaron;avove i sve je okej. Imam flastere da ne dođe do neke infekcije. Jedva čekam da dođem do Korčule, da tamo plivam, vozim bicikl, navečer &scaron;etat sa ženom, da idemo molit krunicu. Bez toga nema ni&scaron;ta. Mislim da ću se tek onda oporavit i biti u punoj snazi", rekao je za IN Magazin.<br /><br /></p> <p>"Puno stvari mi se dogodilo u životu ba&scaron; uz tu krunicu. Žena i ja smo bili na moru, u na&scaron;oj kući, svaki dan smo molili krunicu milosrdnog Isusa i u tri sata smo odlazili do jedne kapelice gdje je bio jedan teren ogromni. Kao da je to bila jedna Božja providnost, mi smo to na&scaron;li, kupili, uredili, doveli u kulturu, napravili sebi kućicu od 7 tisuća kvadrata. Ta krunica je bila povezana s tom kućom koja nam danas deset puta vi&scaron;e znači nego kuća kraj mora", otkrio je.<br /><br /></p> <p>"Nažalost sam cijeli život nosio križ, sin mlađi mi je bio bolestan od početka. Ali Bogu hvala on je živ, žena je živa i zdrava, stariji sin isto. Svi smo na okupu, veselimo se kad se nađemo, družimo. Uz malo para smo svi sretni i zadovoljni", zaključio je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-22-stavros-vjera.jpgFOTO: Procesija kroz Mostar i blagoslov u Franjevačkoj crkvihttp://grude.com/clanak/?i=358681358681Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-22-mostar-tjelovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Misnim slavljem u Franjevačkoj crkvi u Mostaru i procesijom kroz grad proslavljena je svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, blagdan Tijelova ili Brašančeva.<p>&nbsp;</p> <p>Procesija se kretala od crkve Svetog Petra i Pavla, od Franjevačke crkve i ulice, zatim ulicama kraljice Katarine, kneza Vi&scaron;eslava Humskog, Hrvatskih branitelja i na kraju su se vjernici vratili u Franjevačku crkvu i primili blagoslov.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-22-mostar-tjelovo.jpgNAJAVA: Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH 2022.http://grude.com/clanak/?i=358675358675Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-drzavna-smotra-folklora-2022.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na smotri u revijalnom dijelu nastupaju i kulturno-umjetnička društva predstavnici drugih naroda u BiH kao i gosti iz Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>U subotu 18. lipnja 2022. godine u Mostaru ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača održat će se Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH, u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih dru&scaron;tava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine na Smotri se prezentiraju najkvalitetnija kulturno umjetnička dru&scaron;tva iz BiH, koja ba&scaron;tine vi&scaron;estoljetnu tradicijsku kulturnu ba&scaron;tinu Hrvata, u rasko&scaron;i svojih izvornih no&scaron;nji, plesova, glazbala, napjeva i običaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smotra je ocjenjivačkog karaktera i među najkvalitetnijim izvođačima<br />organizatori biraju dru&scaron;tva iz BiH za sudionike na drugim smotrama folklora i to za Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Đakovački vezovi, Na Neretvu misečina pala te Državnu smotru Hrvatskog sabora kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Ocjenjivačke komisije su istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na smotri u revijalnom dijelu nastupaju i kulturno-umjetnička dru&scaron;tva predstavnici drugih naroda u BiH kao i gosti iz Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon službenog dijela ocjenjivačkog programa smotre slijedi zabavni program za sve posjetitelje i izvođače. U zabavnom dijelu programa nastupiti će klapa &bdquo;Grga&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljan program smotre:</p> <p>18:00 sati - Mimohod skupina kroz grad Mostar<br />19:00 sati - Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH<br />21:00 sati - Zabavni program &ndash; klapa &bdquo;Grga&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog okolnosti i vremena pro&scaron;logodi&scaron;nja Državna smotra 2021. održana je u drugačijem obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu i okolnostima u kojima smo se na&scaron;li uspjeli smo na jedan poseban način održati Državnu smotru folklora, koju nažalost nismo uspjeli održati u fizičkom obliku kao dosada&scaron;njih godina. Ipak radost nam je velika jer smo i u ovim okolnostima uspjeli okupiti dru&scaron;tva te snimiti nastupe u njihovim mjestima. Iako bez uobičajenog druženja koje daje posebnu čar svakoj smotri, virtualna smotra ima posebnu vrijednost jer je snimana u autentičnim lokalitetima na kojima je tradicija živjela. Ovim smo se jo&scaron; vi&scaron;e približili izvornom prikazu običaja, i napravili jednu prekrasnu razglednicu Bosne i Hercegovine te saznali mnogo novih stvari o povijesti mjesta u kojima smo bili. U bogatom programu ove smotre pored prekrasnih prikaza tradicije vidjeli smo svu rasko&scaron; i ljepotu mjesta u kojima na&scaron; narod živi.</p> <p>Snimku Državne smotre 2021. možete pogledati na Youtube kanalu UHAKUD u BiH - https://www.youtube.com/watch?v=GAtqEw4EeFQ&amp;t=10s</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođite i uživajte u rasko&scaron;i narodnih no&scaron;nji, običaja, pjesama i plesova!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-drzavna-smotra-folklora-2022.pngDanas je blagdan Tijelova, katolici slave ustanovljenje Euharistijehttp://grude.com/clanak/?i=358667358667Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-31-tijelovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan je spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije Kristove muke.<p>Blagdan je Tijelova, blagdan kojim&nbsp;Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i koji se slavi&nbsp;u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa.</p> <div class="share_wrap"> <div class="article__body--main"> <div id="js_content" class="article__body--main_content js_bannerInArticleWrap" data-section-slug="vijesti" data-article-id="1595023"> <p data-bind="html:Lead">&nbsp;</p> <p>Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Bra&scaron;ančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Bra&scaron;ančevo dolazi od riječi bra&scaron;no, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije Kristove muke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod belgijskoga grada Liegea, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove - sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici &scaron;irili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi događaj koji je snažno utjecao na ča&scaron;ćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu pro&scaron;iriti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. pro&scaron;irio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkv</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Događaj u Ludbregu</strong></p> <div class="js_bannerInArticle">Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise - pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Kristovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledav&scaron;i da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestra&scaron;en neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i zavr&scaron;io misu.</div> <div class="js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503.-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio zavr&scaron;iti istragu, ali je dopustio javno &scaron;tovanje relikvije, &scaron;to čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje &scaron;tovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je sredi&scaron;nja godi&scaron;nja proslava Predragocjene Krvi Kristove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u K&ouml;lnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću pro&scaron;irio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.</p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-31-tijelovo.jpgBožje čudo u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=358666358666Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-oltar.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je blagdan Tjelova. Volimo ga zvati Brašančevo, od riječi brašno. A od brašna se pravi kruh. Kruh koji na svetoj misi postaje Kristovo Tijelo.<p>&nbsp;</p> <p>Brojna su čudesa nadahnuta Božanskom snagom i milo&scaron;ću vezana za ovaj blagdan.<br /><br /></p> <p>Neka od njih objavili smo u ranijem tekstu.<br /><br /></p> <p>Međutim, ovdje se moramo osvrnuti na čudesa danas.<br /><br /></p> <p>Mnogi od nas se pitaju, gdje su danas ta čudesa. Pandemije, ratovi, navire i glad... a sve zagledavamo u nebo i pitamo se: Gospodine, &scaron;to se događa!? Po&scaron;alji nam nekoga od svetaca da nas izbavi iz ove bijede.<br /><br /></p> <p>Međutim, dovoljno je uroniti u vlastitu du&scaron;u i osluhnuti.<br /><br /></p> <p>Hercegovina je prepuna čudesa koja nedovoljno ističemo.<br /><br /></p> <p><strong>Međugorje!</strong><br />Milijuni tu pronalaze svoj mir, radost, utjehu... odemo u to mjesto molitve gdje se djeci prije 41 godinu ukazala Blažena Djevica Marija i kao da se nalazimo u nekom drugom svijetu. Čini nam se kao da je to jedino mjesto na svijetu gdje se mir može osluhnuti! Zar to nije čudesno!?<br /><br /></p> <p><strong>Progonjeni franjevci!</strong><br />Oni sa zlatnim žezlom su ih htjeli otjerati iz crkvi koje su gradili s narodom. Nakon komunista, surađujući s komunistima i njihovim ostacima, htjeli su ih poslati u ropotarnicu povijesti, da bilo koji trag u suvremenom svijetu nestane. Međutim, Bog ih nije napustio. Crkve su u župama progonjenih fratara redovito prepune, vjernici im hrle gdje god se pojave. U njima pronalaze onu prvu Crkvu, prve kr&scaron;ćane koji su za Krista polagali živote, kada su posvećeni ljudi bili spremni da im ljudi okrenu leđa, svjesni da im Krist nikad neće leđa okrenuti! Moćnici na pozicijama ih progone, a oni s osmijehom na licu služe Gospodinu! Zar to nije čudesno!?<br /><br /></p> <p><strong>Čvrsta vjera u Gospodina!</strong><br />Prepune su crkve vjernika, moli se pred kapelicama, posvećenim objektima, mjestima. Utječemo se u Gospodina, i kada nam ne ide dobro, prati nas taj osjećaj da će sve biti dobro. Kao u onoj najljep&scaron;oj i najkraćoj molitvi napuljskog svećenika don Dolinda Ruotola koji je umro na glasu svetosti, a koji je znao reći: Isuse, misli ti! I tako mi svom Gospodinu predajemo sve svoje strahove, tjeskobe, nemoći, bolesti... A Gospodin nagrađuje! I u najranjivijem svijetu u kojem je gubitak života svakodnevica, u kojem vi&scaron;e ne znamo kakva bolest dolazi i &scaron;to nam prijeti iz vode, zraka... u kojem moćnici nuklearne bombe spominju kao igračke... mi živimo i spremamo se kroz molitvu, pouzdanje, popravljanje, na život u Gospodinu, onda kada nas On pozove. Zar to nije čudesno!?<br /><br /></p> <p>Bog i danas djeluje. U vrtlogu života, u ovoj brzini, zaboravili smo gledati na stvari oko sebe, a čuda je koliko god hoćemo! Zato nastojmo sebe izgrađivati u bolje ljude i jasnije ćemo vidjeti da nisu samo tri gore spomenuta, najjasnija primjera da čuda jo&scaron; postoje, već da ih ima svugdje, u svijetu oko nas.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-oltar.pngFOTO: Milijunaš se preobratio, došao u Međugorje i tu gradi najljepši dvorachttp://grude.com/clanak/?i=358643358643Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 22:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-14-22-medjugorje-kanadjani-glavna_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako su dvorci srednjovjekovne građevine, u Bosni i Hercegovini do prije 20-tak godina nije bilo ni jednog klasičnog dvorca, jer su se na ovom području uglavnom gradile tvrđave.<p><br />Međutim, to se promijenilo kada je se krajem 90-ih u Međugorje iz Kanade doselio bračni par, Patrick i Nancy Latta.<br /><br /></p> <p>Godine 1999. počeli su izgradnju dvorca, a taj proces traje i danas, odnosno, već 23 godine svakodnevno se radi na gradnji ovog velebnog imanja.<br /><br /></p> <p>Kada stanete ispred dvorca imate osjećaj kao da ste kročili u neku bajku o prinčevima i princezama koje smo slu&scaron;ali kao djeca.<br /><br /></p> <p>Dok hodate kroz kompleks kamenih kućica, prolaza, kapelica, dvorana, staza i travnjaka, u istom trenutku uživate u mirisima ruža, magnolija, borova, maslina i drugog ukrasnog cvijeća i drveća.<br /><br /></p> <p>Iako život Nancy i Patricka sada izgleda kao iz bajke, nije tako oduvijek bilo i njihova priča je zaista posebna.<br /><br /></p> <p>Kada je imao 14 godina Patrick je pohađao katoličku &scaron;kolu gdje je doživio ne&scaron;to &scaron;to ga je duboko ranilo. Tada je odlučio da Boga nema i tako je živio punih 48 godina. Bio je veliki biznismen i kroz život je zaradio milijune. Prije Nancy, bio je dva puta u braku te je s biv&scaron;im suprugama dobio četvero djece.<br /><br /></p> <p>Međutim, kada su djeca odrasla, imala su sve &scaron;to se novcem moglo kupiti, ali su ih proganjale ovisnosti o drogama, alkoholu i nemoralnim životnim stilovima.<br /><br /></p> <p>Jednog dana Nancy je dobila knjigu "Poruke Gospe iz Međugorja".<br /><br /></p> <p>Kako je kasnije svjedočila, tada joj to nije značilo ba&scaron; ni&scaron;ta i dala je suprugu knjigu da je baci u smeće. No onda se dogodilo ne&scaron;to neočekivano.<br /><br /></p> <p>"Moj suprug je otvorio knjižicu Gospinih poruka iz Međugorja. Pročitao je jednu poruku i počeo plakati. Taj čovjek, veliki biznismen koji nije vjerovao nikome i u ni&scaron;ta u tom trenutku je promijenio svoj život iz temelja", ispričala je Nancy jednom prilikom.<br /><br /></p> <p>Sve &scaron;to su imali u Kanadi su prodali, doselili u Međugorje i počeli graditi dvorac.<br /><br /></p> <p>Brzo im se pridružio i Florijan iz Rumunjske koji je od 1999. glavni izvođač radova.<br /><br /></p> <p>"Preko dvije tisuće kamiona kamena je do sada ovdje ugrađeno. Kamen nabavljamo isključivo iz Međugorja, po okolnim brdima, a ne&scaron;to su nam poklonili i stanovnici ovog mjesta kad bi ru&scaron;ili svoje stare kuće", kazao je za<strong> <a href="https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/milioner-iz-kanade-sve-rasprodao-i-prije-23-godine-poceo-graditi-velebni-dvorac-u-hercegovini/220614102" target="_blank">Klix</a> </strong>Florijan.<br /><br /></p> <p>Danas dvorac pruža utoči&scaron;te onima koji dolaze po duhovnu obnovu u ovo mjesto. Tijekom na&scaron;eg posjeta zatekli smo grupu Ukrajinaca koji su do&scaron;li tu moliti za mir u svojoj zemlji.<br /><br /></p> <p>Osim toga, dvorac je otvoren za sve posjetitelje, koji mogu slobodno doći i obići ovo zdanje te snimiti jedinstvene fotografije.<br /><br /></p> <p>Također, postao je jedno od omiljenih mjesta za fotografiranje mladenaca na dan njihovog vjenčanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-14-22-medjugorje-kanadjani-glavna_1.jpgLjubo Mihalj - samouki Michelangelo iz Rakitnahttp://grude.com/clanak/?i=358642358642Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 22:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-14-22-ljubo-mihalj_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osebujni umjetnik, hercegovački Michelangelo, kako ga novinari prozvaše, Ljubo Mihalj Skokić doista je vrijedan divljenja u svakom pogledu. Impresivna je Ljubina životna priča. Dostojna romana, filma i monografije<p style="text-align: right;"><br /><em>Pi&scaron;u</em>: <em><strong>Tihomir Begić i Ljubo Kovač<br /></strong></em></p> <p><br />Pitomi rakitski krajobraz bogat je darovitim i uspje&scaron;nim ljudima u svim oblastima ljudskog djelovanja.<br /><br /></p> <p>Osebujni umjetnik, hercegovački Michelangelo, kako ga novinari prozva&scaron;e, Ljubo Mihalj Skokić doista je vrijedan divljenja u svakom pogledu.<br /><br /></p> <p>Impresivna je Ljubina životna priča. Dostojna romana, filma i monografije. Čovjek tvrda darovita kova kraj jednog od izvora pitke vode u Mihaljima rado prima drage ljude u svoj dom, okružen raznolikim voćem, povrćem i skulpturama. Zapravo je to svojevrsna galerija na otvorenom.<br /><br /></p> <p>Vrijedni su divljenja Ljubin vrt i imanje te nije čest slučaj da čovjek u osamdesetima aktivno radi u vrtu i u radionici. Dilja pomalo svaki dan i tako sedamdeset godina družbe s dlijetom.<br /><br /> <br /> <strong>Diljam otkad znam za sebe<br /><br /></strong></p> <p>- Otkad znam za se diljam i tražim prikladne panjeve, a ima ih, hvala Bogu, u ovom rajskom kraju - kaže za<a href="https://www.vecernji.ba/kultura/ljubo-mihalj-samouki-michelangelo-iz-rakitna-1594678" target="_blank"> Večernji list </a>Ljubo.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;tapove, trube, zvrkove, pucaljke... k'o dite sam zavolio. Kod ovaca sam k'o dite počeo diljati, i&scaron;lo mi je od ruke. A na duvanskim putevima kroz Bosnu uvik sam uza se ima i omiljene alate - čekić, dlito, nožić, turpiju... O opasnostima kroz bosanske vrleti drugom prigodom... Kada sam do&scaron;ao u Njemačku, nastavio sam, razumljivo, uz bolji alat i&scaron;lo mi je lak&scaron;e - kaže Mihalj.<br /><br /></p> <p>Govor Mihaljevih uradaka uvijek nosi poruku optimizma, ljubavi, radosti... Snažne ruke često zagrljaje nude, pružaju se k nebu...<br /><br /></p> <p>Skulpture radi u bukvi, orahu, tre&scaron;nji, a zapravo u svakom drvu pronađe nadahnuće.<br /><br /></p> <p>Godine 1965. samouki umjetnik odlazi u Njemačku. Sudjelovao je na nekoliko skupnih izložbi. Njegov uradak "Pas &Scaron;arov" na&scaron;ao se i na naslovnici njemačkog časopisa "Hund und Mann". U kamenu je isklesao likove djeda i bake, u betonu konja i psa.<br /><br /></p> <p>Puno je tema, evo samo nekih - "Domovinski rat", koji podsjeća na Picassovu "Guernicu", "Federacija", "Dolazak Hrvata", "Posljednja večera", "Gospa međugorska", "Život u &scaron;ah figurama"...<br /><br /></p> <p>Izlagao je u Francuskoj - u hrvatskom Veleposlanstvu u Parizu, u Njemačkoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Osobito rado spomene proslavu 60. obljetnice rada u kiparstvu na Grginu guvnu u Kovačima u Osoju kada je i pok. kolega Pero Crnogorac proslavio 50. obljetnicu novinarskog rada. Nazdravljalo se za taj fenomen i zagangalo uz prijatelje iz Hercegovine i Dalmacije.<br /><br /></p> <p>Teme su raznolike - sveci, političari, sporta&scaron;i... Zavjetna skulptura Gospe Blažene postavljena je ispred crkve u Rakitnu. Molitva i zavjet je to starijih momaka. I kažu, ima rezultata. Pri&scaron;uljaju se kasno noću i mole, pi&scaron;e Vecernji.ba.<br /><br /></p> <p>Radi&scaron;ni umjetnik stigne i oko blaga voditi brigu. Prije novijih spoznaja o &scaron;tetnosti nezdrave hrane po povratku iz Njemačke Ljubo se okrenuo domaćoj ekolo&scaron;koj proizvodnji. Isključivo na stajnjaku uzgaja kukuruz, p&scaron;enicu, krumpire, luk, jagode te, naravno, veliki broj stabala jabuka, kru&scaron;aka i &scaron;ljiva. Te&scaron;ko je reći kada je voćnjak ljep&scaron;i - u proljeće u cvatu ili u jesen kad rumene jabuke. U tonama se mjere prinosi. Svinje, koko&scaron;i i janjce uvijek je hranio domaćom hranom uz istinskog prijatelja &Scaron;arova.<br /><br /> <br /> <strong>Supruga velika potpora<br /><br /></strong></p> <p>Dakako, veliku potporu pruža mu vjerna družica supruga Anka. Kuća i okućnica blistaju. A mirisi u&scaron;tipaka i sira neodoljivi su. "Ona doista drži tri ćo&scaron;ka".<br /><br /></p> <p>Kada su mu četiri knjižnice Zapadnohercegovačke županije u Posu&scaron;ju pro&scaron;le godine priredile izložbu, koju su vidjele gotovo 2000 posjetitelja, to je bio zacijelo fenomen. Tada se pojavila ideja o galeriji koju bi podržao Grad, gdje bi ovaj vrsni umjetnik, kao i drugi vrijedni ljudi, imao stalni postav.</p> <p><br />Budući da je Mihalj, naravno, i član Matice hrvatske od njezine obnove, Ogranak u Posu&scaron;ju priredio mu je izložbu u restoranu Astorija 2003. godine.<br /><br /></p> <p>Panjevi i skulpture njegov su život i vi&scaron;e od života. Pa nam u &scaron;ali spremno kaže, kada ga pitamo gnjavimo li ga previ&scaron;e:<br /><br /></p> <p>- Ne, vi mi produljujete život! - ističe za Večernjak.<br /><br /></p> <p>Nekoliko TV kuća napravilo je priču o ovom dobrom čovjeku. Možda je vrijeme i za film i monografiju. Njegovi prijatelji diljem svijeta tome bi se radovali.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-14-22-ljubo-mihalj_1.jpgPrigodna poštanska maraka HP Mostar ''350. obljetnica župe Dobretići''http://grude.com/clanak/?i=358629358629Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-14-hpmostar-dobretici.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobretići su jedna je od najmlađih i najmanjih općina u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljena je prigodna po&scaron;tanska marka HP Mostar "350. obljetnica spomena župe Dobretići".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Vijeko Lučić, a marke će se u po&scaron;tanskom prometu koristiti od 13. lipnja 2022. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobretići su jedna je od najmlađih i najmanjih općina u BiH. Prostire se na planini Ranči i udaljena je dvadesetak kilometara od Jajca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župa Dobretići pod imenom Vrhovine spominje se 1672., a nastala je odvajanjem od jajačke župe. Od 1758. sjedi&scaron;te župe je u Žilićima, a 1850. preneseno je na dana&scaron;nje mjesto. U početku je župnik stanovao u kućama svojih župljana, 1850. izgrađen je novi župni stan, a 1860.-1862. izgrađena je crkva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1892. podignuta je nova crkva koja je te&scaron;ko o&scaron;tećena u potresu 1969. i potom sru&scaron;ena. Sada&scaron;nja crkva izgrađena je 1971.-1973. po projektu ing. fra Pija Nuića i posvećena je sv. Anti Padovanskom. Sagrađena je na 1.175 m nadmorske visine &scaron;to župu Dobretići čini jednom od najvi&scaron;ih župa u jugoistočnoj Europi. Iz ove župe potječe biskup fra Marko Dobretić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkva je bogata djelima sakralne umjetnosti. Ante Starčević autor je brončanog kipa sv. Ante s Isusom dok su postaje križnoga puta djelo Slavka &Scaron;ohaja. Brončano poprsje fra Željka Džaje u dvori&scaron;tu, rad je Stipe Ledića. Crkva, uni&scaron;tena u posljednjem ratu, obnovljena je zalaganjem župnika, a umjetničko blago koje je bilo opljačkano vraćeno je uz određenu nadoknadu. I sada&scaron;nja župna kuća, podignuta 1983.-1988. po projektu A. Džebe, opljačkana je i jako o&scaron;tećena. Jedan dio kuće osposobljen je za stanovanje 1997. i u njemu se nastanjuje župnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župa Dobretići je 1813. imala 1.409 vjernika, a 1991. broji 4.895 vjernika. Iseljavanje, koje je započelo iz gospodarskih razloga, ubrzao je posljednji rat.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-14-hpmostar-dobretici.pngHercegovke izlažu radove u Londonu http://grude.com/clanak/?i=358595358595Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jun 2022 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-13-dragana-vesna-izlozba-london-umjetnost.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Boomer galeriji u Londonu otvorena je međunarodna selektivna izložba "Contemporary III. edition" 2022.<p>&nbsp;</p> <p>Svoje radove izložile su akademska slikarica Dragana Nuić-Vučković iz &Scaron;irokog Brijega i akademska kiparica Vesna Vuga Su&scaron;ac iz Mostara.<br /><br /></p> <p>Na izložbi sudjeluje 122 umjetnika iz 24 zemlje &ndash; Kine, Japana , UK, SAD-a, Grčke, Turske, Norve&scaron;ke, Kanade, Francuske, Njemačke, Hrvatske, BiH... Izložba ostaje otvorena do 15. lipnja 2022.<br /><br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-13-dragana-vesna-izlozba-london-umjetnost.jpgFOTO: Brojni bajkeri na Blidinju, blagoslovio ih fra Josip Vlašićhttp://grude.com/clanak/?i=358590358590Grude.com - klik u svijetSun, 12 Jun 2022 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-12-22-bajkeri-masna-luka-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Motociklisti, bajkeri iz čitave Hercegovine, Dalmacije, ali i šire danas su na Blidinju.<p><br />Razlog je sveta misa u crkvi svetog Ilije u Masnoj Luci, te blagoslov motora i motorista.</p> <p>Fra Josip Vla&scaron;ić izmolio je od Gospodina da ih blagoslovi na njihovim putovima, a ozračje je ispred crkve bilo uistinu svečano. Brojni motori, motoristi i snažna vjera, jer dragi Bog nikoga tko mu se utječe ne napu&scaron;ta na životnom putu, ma kakve ga bure i oluje udarale.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-12-22-bajkeri-masna-luka-glavna.jpgFOTO: Lipanjske zore oduševile! Bakljada, vatromet, Dražen Žanko i gosti u Mostaru...http://grude.com/clanak/?i=358584358584Grude.com - klik u svijetSun, 12 Jun 2022 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-12-22-lipanjske-zore_6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Od stoljeća sedmog, tu Hrvati dišu", zaorilo se sinoć Mostarom, iz Ilića pa nadalje, svugdje gdje se obilježava 30. obljetnica Lipanjskih zora.<p>&nbsp;</p> <p>Sjećanje je ovo na dane kada su udružene snage HVO-a, HV-a i HOS-a zajedničkom operacijom od 7. do 26. lipnja 1992. godine oslobodile cijelu dolinu rijeke Neretve, pi&scaron;e <a href="https://www.vecernji.ba/kultura/foto-spektakularan-koncert-u-ilicima-baklje-i-vatromet-obasjali-mostar-1593967" target="_blank"><strong>Vecernji.ba</strong></a>.<br /><br /></p> <p>Jučera&scaron;nji dan počeo je polaganjem vijenaca na brdu Orlovac, a svetu misu u crkvi svetog Franje u Ilićima predvodio je fra Luka Marić, a on je svojim govorom uveo Mostarce i u svečanu večer u kojoj su nastupila folklorna dru&scaron;tva, te glazbenici Jozo Vučić i Dražen Žanko.<br /><br /></p> <p>- Ovo je vrijeme sjećanja na jedno junačko i časno razdoblje na&scaron;ega naroda i ovoga mjesta. Ovo je vrijeme iskazivanja na&scaron;ih počasti u prvom redu: na&scaron;im braniteljima, vojnom i inom osoblju koje je organiziralo i ostvarilo obranu na&scaron;ega mjesta i naroda od nadirućih agresora različih vrsta. Pro&scaron;lo je 30 godina od onog sudbonosnog 11. lipnja '92 godine, kad je u ranu zoru "Karlo Veliki" svoje radio, a ostali surađivali i svoj dio obrambenog posla na ovim prostorima odradili. Hrvatski stijeg se zavijorio na vrhuncu brda Orlovca i žitelji mostarske vale, od "ove Dubrave" s ponosom su odahnuli: Oslobođeni smo! Hvala Bogu i hvala svima koji su tome doprinijeli - nadahnuto je govorio fra Luka.<br /><br /></p> <p>Govorio je i o dana&scaron;njim, izazovnim vremenima. - Želimo Boga moliti da na&scaron;a zemlja, svetinja na&scaron;a, ne opusti, da se ne raseli. Želimo Boga moliti da se na&scaron; svijet i prostor od suvremenih zabluda očisti, da se sve bolesti i pandemijski strah ukloni, strah od gladi odagna, tamnice... sigurnost putnicima zajamči, povratak iseljenicima omogući, bolesnima zdravlje podari, a umirućima Bog vječno spasenje dade. To sve i puno toga drugog lijepog i dobrog, osjetili svi i doživjeli svi vi, ljudi dobre volje, koji ste danas ovdje s nama i koji na&scaron;e svetinje i blagdane proslavljate - istaknuo je, između ostalog, fra Luka.<br /><br /></p> <p>Zatim je uslijedio kulturni i zabavni program na igrali&scaron;tu Osnovno &scaron;kole u Ilićima. Vi&scaron;e folklornih dru&scaron;tava predstavilo se u najboljem svjetlu, a onda su izi&scaron;ile legende. Jozo Vučić okupio je mno&scaron;tvo na pozornicu i oko pozornice svojim starim hitovima. I pred blagdan svetog Ante razgalio je srca okupljenih svojom pjesmom "Rastanak". - Gdje će&scaron; sine, žarko sunce moje, zar ostavlja&scaron; najmilije svoje, ma gdje bio ti se majke sjeti, nek te sine čuva Ante sveti - kazuju stihovi najnovije Jozine pjesme koja je brzo u&scaron;la i u uho onih koji se dosad nisu s njom susreli.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Uslijedila je ti&scaron;ina, a onda je vatromet s brda Orlovac obasjao Mostar, baklje su osvjetlile mjesto održavanja svečanosti. Sve je bilo spektakularno. Članica HKUD-a sveti Ante Cim Josipa Medić predivno je otpjevala pjesmu "Dajem ti srce, zemljo moja", pi&scaron;e Večernji list.<br /><br /> <br /> Zatim je na scenu izi&scaron;ao Dražen Žanko i jo&scaron; je jednom potvrdio za&scaron;to je jedan od najpopularnijih hrvatskih pjevača.<br /><br /></p> <p>Na početku zahvalio se svima koji su do&scaron;li na koncert, prisjetio se nekda&scaron;njih nastupa u Mostaru, dolazaka u ratnim danima ponosa i slave, te izrazio želju da će jo&scaron; puno puta zapjevati u Hercegovini i evocirati sjećanja na pobjednička vremena hrvatskog naroda.<br /><br /></p> <p>Nakon glazbenog dijela, druženje je nastavljeno do kasno u noć.</p> <p><br /><em><strong>FOTO: Stojan Lasić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-12-22-lipanjske-zore_6.jpgDOGAĐAJI KOJE JE BLAŽENA DJEVICA MARIJA NAGOVIJESTILA U MEĐUGORJU VEĆ SU U TIJEKUhttp://grude.com/clanak/?i=358553358553Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jun 2022 13:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-24-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trenutne poteškoće koje zahvaćaju čovječanstvo, rat u Europi, dugotrajni učinci pandemije, inflacija izvan kontrole, nasilje oružjem, rekordne cijene plina i prijetnja nuklearnim ratom naveli su ozbiljne ljude da se pitaju doživljavamo li svojevrsne posljedice grijeha...<p style="text-align: justify;"><br />...a koje onda pribjegavamo nazvati Božjom kaznom i jesu li možda dana&scaron;nji događaji znak početka Međugorskih tajni, prenosi Dnevno.hr.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Mirjana, vidjelica iz Međugorja je nedavno dala izjave koje kao da nagovje&scaron;tavaju da smo sve bliže tome. Evo pet Mirjaninih otkrivenja koja govore o blizini otkrivenja tajni, a koje prenosi <a href="https://mysticpost.com" rel="noopener" target="_blank">Mystic Post</a>.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>1.</strong> &ldquo;Gospa mi je rekla mnogo stvari koje jo&scaron; ne mogu otkriti. Mogu samo nagovijestiti &scaron;to budućnost nosi, ali vidim naznake da su događaji već u pokretu&rdquo;.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>.</strong> &ldquo;Sada je vrijeme da ispričam svoju priču&rdquo;. Kada je Mirjana objavila svoju knjigu, izjavila je da je važno da njezina priča izađe &ldquo;SADA&rdquo; vjerojatno bez daljnjeg odgađanja. Činilo se da njezina izjava ukazuje na vrijeme u bliskoj budućnosti kada će se svjetski događaji susresti s duhovno značajnim događajima.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>3.</strong> Mirjana je nedavno rekla: &ldquo;Ne mogu puno odati o tajnama, ali mogu reći ovo, Gospa planira promijeniti svijet. Nije do&scaron;la najaviti na&scaron;e uni&scaron;tenje; do&scaron;la nas je spasiti i sa svojim će Sinom pobijediti zlo.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>4.</strong> Mirjana zna točan datum kada se tajne otkrivaju. &ldquo;Gospa je govorila o tajnama, razja&scaron;njavajući detalje kako će se sve odvijati i pripremala me za moju ulogu. 13. rujna 1984. rekla mi je datum kada svećeniku moram odati detalje prvih tajni. Ovo novo znanje olak&scaron;alo mi je nevolju i dalo mi snagu.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>5.</strong> &lsquo;Tajne sadrže mnoge blagoslove, ali i upozorenja za svijet.&rdquo; Otac Petar iz Međugorja dobio je zadatak otkriti tajne svijetu kada Mirjana dobije Gospino dopu&scaron;tenje. Franjevački svećenik u razgovoru za Radio Mariju rekao je da smo sve bliže vremenu tajni. On je rekao: Može se reći da se tiču ​​određenih događaja koji će se dogoditi u određeno vrijeme i na određenom mjestu. Kada će se to dogoditi jo&scaron; ne znamo, ali imamo sada&scaron;njost da smo svakim danom sve bliži tom trenutku. Poruka svake tajne sadržavat će ovo učenje: život koji nam je Bog dao, vrijeme koje živimo su darovi od Boga za nas.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Daniel O,Conner</strong>, profesor filozofije na državnom sveučili&scaron;tu u New Yorku, te autor brojnih katoličkih proročkih spisa na svom blogu pi&scaron;e: &ldquo;Zapamtite: Bog dopu&scaron;ta takva zla vremena kao &scaron;to su ova i ona koja dolaze, jer vidi <strong>trijumf</strong> koji će uslijediti. Zadržimo i mi oči na nagradi. Čak i dok oluje koje se sada spremaju izbijaju daleko većim nasiljem, samo udvostručimo svoje povjerenje u Njega.&rdquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-24-medjugorje.jpgNova marka HP Mostar Mitovi i flora - Božica Moranahttp://grude.com/clanak/?i=358548358548Grude.com - klik u svijetFri, 10 Jun 2022 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-10-fdcmitovi2022..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku „Mitovi i flora 2022.“ s motivom slavenske božice Morane i čempresa. <p>&nbsp;</p> <p>Božica osvete i smrti Morana kći je Peruna, vrhovnog boga slavenskog panteona, a predstavlja božicu prirode. U početku je mlada djevojka i nevjesta, zatim postaje osvetnica i na kraju, kada dolazi zima, pretvara se u samu Smrt.</p> <p><br />Morana se zaljubljuje u boga plodnosti i vegetacije Jarila, ne znajući da joj je brat kojega je Perunov suparnik Veles ukrao iz kolijevke, odveo u podzemni svijet i odgojio kao svoga sina. Njihovu svadbu navije&scaron;ta kukavica, a Moranina braća za dar joj kuju zlatni vijenac, prsten i ključ koji otvara grad. Kada je Jarilo iznevjeri, Morana naređuje svojoj braći da ga ubiju te se on vraća natrag u pozemni svijet i ponovno se oživljava neprijateljstvo između Peruna i Velesa. Cijela priroda tuguje, vene i smrzava se, stiže zima. Morana postaje opasna, stara božica tame i leda postupno postajući sama Smrt. Mit se ponavlja svake godine, dolaskom proljeća u Morani nestaje zloća i tada se ponovno pojavljuje u liku prekrasne djevojke. Čempres je simbol tuge i često raste na grobljima u blizini grobova.</p> <p><br />Autorica likovnog rje&scaron;enja je Karolina Maru&scaron;ić, a marka se u po&scaron;tanskom prometu koristi od 22. svibnja 2022. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-10-fdcmitovi2022..jpgPrigodnim poštanskim markama HP Mostar obilježila Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvojhttp://grude.com/clanak/?i=358528358528Grude.com - klik u svijetThu, 09 Jun 2022 12:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-09-fdcfranjevacka2022..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je četiri prigodne poštanske marke i četiri FDC-a u povodu Svjetskog dana kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj. <p>&nbsp;</p> <p>Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti usvojila je Glavna skup&scaron;tina UNESCO-a, a njen cilj je pomoći državama da u vlastitim sredinama, po&scaron;tujući i promičući kulturnu raznolikost, stvore uvjete za dijalog kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije. Motivi izdanja su Franjevačka crkva svetoga Petra i Pavla, Saborna crkva Svete Trojice, Sinagoga i Karađoz-begova džamija u Mostaru, koji ne samo da su prekrasni vjerski objekti, već su posebna arhitektonska rje&scaron;enja koja obogaćuju grad na Neretvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradnja crkve sv. Petra i Pavla započela je polaganjem kamena temeljca 7. ožujka 1866. prema nacrtu talijanskog arhitekta fratra Mattea Lorenzonija. Crkva je preživjela I. i II. svjetski rat tijekom kojega je i bombardirana. Godine 1987. fratri su je obnovili prema autentičnim planovima. U noći 9. svibnja 1992. JNA je crkvu spalila i sru&scaron;ila. Fratri sklanjaju ru&scaron;evinu te grade kriptu 1995. i novu crkvu po projektu arhitekte Davora Smoljana. Gradnju crkve i zvonika visokog 107,2 m vodio je gvardijan fra Ivan &Scaron;evo. Crkva je jo&scaron; uvijek u izgradnji, a iznutra je oslikava freskama i mozaicima poznati svjetski umjetnik isusovac o. Ivan Marko Rupnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Saborna crkva Svete Trojice u Mostaru sagrađena je 1873. godine na lokaciji Brankovac i predstavljala je jedan od simbola grada Mostara. Posvećena je Svetoj Trojici i bila je jedan od najvi&scaron;ih i najljep&scaron;ih pravoslavnih hramova na Balkanu. Graditelji crkve bili su hercegovac Spasoje Vulić i poznati neimar Andreja Damjanov Zografski iz Velesa. Hram je potpuno sru&scaron;en u ratu 1992. Granatiran je 15. lipnja, zatim zapaljen, a nedugo potom i miniran. Obnova Crkve Svete Trojice započela je 2010. godine. U crkvi je 1888. sahranjen mitropolit Leontije Radulović čije su mo&scaron;ti pronađene 2010. prilikom obnove crkve. Osvećenje i postavljanje krstova za obnovljenu crkvu bilo je 4. studenoga 2018.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi židovski doseljenici u Mostar, prema arhivskim zapisima iz 1570., bili su sefardski Židovi prognanici iz &Scaron;panjolske Danijel Rodrigez i Mosho Koen. U 19. st. doseljavaju se A&scaron;kenazi koji zajedno sa starosjediocima stvaraju zajedničku Židovsku vjeroispovijednu općinu, kao prvu zajednicu takve vrste u Europi. Sinagoga je u Mostaru postojala jo&scaron; 1889., nastala preuređenjem objekta koji je prije toga služio za odlaganje sijena. Zbog malog prostora ukazala se potreba za izgradnjom većeg objekta. Zapisnik o izgradnji nove sinagoge u četvrti Brankovac, s cjelokupnom dokumentacijom, sačinjen je 7. lipnja 1904. U II. svjetskom ratu sinagoga je bila djelomično poru&scaron;ena, nakon toga je adaptirana za potrebe Pozori&scaron;ta lutaka Mostar. U posljednjem ratu je o&scaron;tećena, a nakon temeljite obnove 1996. ponovno se koristi kao kazali&scaron;ni prostor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Karađoz-begova džamija u Mostaru je sagrađena 1557./58. Zadužbina je Mehmed-bega poznatog kao Karađoz-beg koji je rodom iz mjesta Potoci, nadomak Mostara. Karađoz-beg je imao istaknuto mjesto u osmanskoj državnoj administraciji ttijekom druge polovine 16. st. Džamija je sagrađena po nacrtima slavnog osmanskog arhitekta Kodža Mimara Sinana. Spada u red malog broja džamija s očuvanim originalnim slikarstvom. Slikani slojevi se često preklapaju jedni preko drugih, od prvobitnih arabeski do kasno osmanskog baroka. U proteklom ratu od 1992. do 1995. godine Karđoz-begova džamija je pretrpjela velika razaranja. Sanacija je izvr&scaron;ena 2002./2004. godine u sklopu projekta obnove Starog mosta i starog dijela grada Mostara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marke je dizajnirao Marin Musa, prvi dan izdanja je 21. svibnja 2022. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-09-fdcfranjevacka2022..jpgHNK Mostar ''Kroz proces 10-6-93'': 29 godina od nekažnjenog zločinahttp://grude.com/clanak/?i=358502358502Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jun 2022 17:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-28-kroz-proces-55.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak, 10. lipnja u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru održat će se izvedba predstave ''Kroz proces 10-6-93' autorice i redateljice Marine Petković Liker.<p>&nbsp;</p> <p>Na ovaj način HNK Mostar i simbolički će obilježiti 29 godina od zločina u Vitezu u sredi&scaron;njoj Bosni kada je ubijeno osmero djece 10. lipnja 1993. godine na dječjem igrali&scaron;tu od granate ispaljene s položaja Armije RBiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan Garić, brat stradale djece Milana i Sanje Garić, koji je osjetio na svojoj koži traumu ovog zločina i život s istom, povodom izvedbe predstave 'Kroz proces 10-6-93'' izjavio je kako bi ''predstavu trebalo pogledati &scaron;to vi&scaron;e ljudi u raznim dijelovima BiH s nadom da se zlo vi&scaron;e nikome, nikada i nigdje ne ponovi'', priopćio je HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Osjetio sam i vidio trud, istinsku želju cijelog ansambla i djelatnika HNK Mostar da publici približe sve one te&scaron;ke trenutke koje smo proživljavali i koje nažalost jo&scaron; uvijek proživljavamo, a posljedica su tog nesretnog rata koji nikome nije dobro donio. Ujedno, želim se zahvaliti u ime svih obitelji ubijene djece koji su doprinijeli da se predstava 'Kroz proces 10-6-93' realizira'', kazao je Ivan Garić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početak rada na predstavi započeo je početkom pro&scaron;le godine snimanjem dokumentarnog video materijala: od srednjobosanskih krajolika do svjedočanstava članova obitelji stradale djece, gdje se bol mije&scaron;a s gorčinom i ljutnjom zbog činjenice kako nitko nije kazneno odgovarao za ovaj stra&scaron;ni zločin, do iskaza (samo) ohrabrenja kako vrijedi vjerovati u sporu i dostižnu pravdu, ali i u ostanak i život u toj dolini tuge i nade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj je materijal kasnije iskori&scaron;ten u trodijelno strukturiranoj predstavi, koja nas po principu mansionske dramaturgije, tzv. dramaturgije stanica, vodi kroz različite prostore unutar zgrade Kazali&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava ''Kroz proces 10-6-93'' nije agresivno i pamfletski angažirana kad je u pitanju predstavljanje rata i ratnih tragedija. Ona nas prije svega poziva na razumijevanje i suosjećanje za ljude koji žive s ogromnim gubitkom i boli. Autorica je skupa s glumačkim ansamblom uspjela jedan užasan događaj pretvoriti u paradigmatsku predstavu o problemima života danas i ovdje. Danas i ovdje &ndash; nakon stra&scaron;ne tragedije i nekažnjenog zločina od prije 29 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Razmatrajući taj događaj, osjetila sam dvostrukost i delikatnost problema. S jedne strane tu su djeca poginula i ranjena na dječjem igrali&scaron;tu u blizini svojih kuća, njihovi roditelji, braća i sestre koji su se s tom strahotom morali suočiti i živjeti s njom. U tom trenutku prekinute živote počeli su živjeti ispočetka, ali slomljeni i obilježeni užasom, strahom i boli, a s vremenom to sve nije umanjeno. S druge strane, tu je neprocesuiranje zločina, nepoznatost krivca, nepriznavanje krivnje, neprihvaćanje spomen-obilježja, nedostatak medijskog prostora, stigmatiziranje naroda, nepostojanje pobjednika i gubitnika, konstantni osjećaj neravnopravnosti ili lažne ravnopravnosti&hellip; Ta paradigma razlijeva se na atmosferu u kojoj živimo. O tome je važno poku&scaron;ati govoriti'', zapisala je Marina Petković Liker u tekstu objavljenom u programskoj knjižici predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznati bh. književnik Josip Mlakić kaže kako je ''o umjetničkoj vrijednosti ove predstave bespredmetno govoriti".</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Po meni to je savr&scaron;en komad angažiranog teatra, gdje angažman nijednog trenutka ne naru&scaron;ava artističku stranu predstave. O čemu govorimo danas, da parafraziram Carvera, kada govorimo o angažmanu? U čemu se on ogleda? Značaj medija, umjetnosti, humanističkih znanosti je danas u tom smislu devalviran do besmisla. Ipak, postoji način, &scaron;to je pokazala redateljica ove predstave, a to je onaj nemir koji danima osjećate negdje duboko u utrobi nakon odgledane predstave", istaknuo je Mlakić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ulaznice je 10 KM, a za studente, učenike, neuposlene i umirovljenike 5 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz HNK Mostar napominju i da studenti te nastavnici i djelatnici Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere/ulaznice, odnosno, godi&scaron;nje karte.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rezervacija ulaznica se može izvr&scaron;iti porukom preko Facebook Messengera ili Instagram Directa, odnosno, pozivom na broj 036/446-024 od 9 do 16 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-28-kroz-proces-55.jpgNajljepša marka HP Mostar je ona za 40. obljetnicu međugorskih ukazanjahttp://grude.com/clanak/?i=358492358492Grude.com - klik u svijetWed, 08 Jun 2022 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-08-najljepsa_marka_2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najljepša marka HP Mostar u 2021. godini je izdanje „Međugorje 2021. - 40. obljetnica međugorskih ukazanja“.<p><br />Izdanje po&scaron;tanske marke &bdquo;Međugorje 2021. &ndash; 40. obljetnica međugorskih ukazanja&ldquo; autora Marina Muse najljep&scaron;a je marka Hrvatske po&scaron;te Mostar u 2021. godini. Pristiglo je 245 glasačkih listića, a prebrojani glasovi odlučili su o prva tri mjesta. Drugo mjesto je pripalo izdanju &bdquo;Mitovi i flora 2021. - Božica Lada&ldquo; autorice Milane Nižić. Po&scaron;tanske marke &bdquo;Svjetski dan hrane 2021. - Ra&scaron;tika&ldquo; autorice Tamare Herceg i &bdquo;Etnolo&scaron;ko blago 2021. - Pegla na žar&ldquo; autorice Magdalene Džinić Hrkać su dobile jednak broj glasova te dijele treće mjesto.<br /><br /><br />U 2021. godini tiskano je 27 po&scaron;tanskih maraka. O najljep&scaron;oj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku po&scaron;tu Mostar do 15. svibnja 2022. <br /><br /><br />Povjerenstvo je i ove godine provelo izvlačenje dobitnika nagradne igre &bdquo;Najljep&scaron;a marka vas vodi u Mostar!&ldquo; te donosimo imena deset najsretnijih glasača nagrađenih vrijednim nagradama:<br /><br /></p> <p>1. nagrada - vikend aranžman (dva noćenja) za dvije osobe u Hotelu Mepas Mostar &ndash; Ivan Martina&scaron;, Rijeka (Hrvatska)<br /><br />2. nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2021. &ndash; Vrtić Ciciban Ribice, Prozor-Rama<br /><br />3. nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2021. &ndash; Semira Saltović, Ora&scaron;je<br /><br />4. nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2021. &ndash; Dajana Aničić, Mostar<br /><br />5. nagrada - Katalog po&scaron;tanskih maraka 1993.-2001. i Katalog po&scaron;tanskih maraka HP Mostar 2002.-2012. &ndash; Milan Begić, Posu&scaron;je<br /><br />6. nagrada - Katalog po&scaron;tanskih maraka 1993.-2001. i Katalog po&scaron;tanskih maraka HP Mostar 2002.-2012. &ndash; Marija Galić, Jehovac<br /><br />7. nagrada - Zbirka maraka &bdquo;Sacra 2008. - 2012.&ldquo; &ndash; Josipa Martinović, Mostar<br /><br />8. nagrada - Zbirka maraka &bdquo;Ptice Hutovog blata 2008./2009.&ldquo; - Mara Dominković, Tolisa<br /><br />9. nagrada - Zbirka maraka &bdquo;Ptice Hutovog blata 2008./2009.&ldquo; &ndash; Leon Dragičević, Žepče<br /><br />10. nagrada - Poklon paket HP Mostar &ndash; Zdravko Kovačić, Karlovac (Hrvatska)</p> <p><br />Čestitamo svim sretnim dobitnicima i autorima nagrađenih po&scaron;tanskih maraka!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-08-najljepsa_marka_2021.jpgFOTO: U FRANJEVAČKOJ ŽUPI PLOČE - TEPČIĆI UJEDINILA SE SVA DRUŠTVA SVETOG ANTE U HERCEGOVINIhttp://grude.com/clanak/?i=358470358470Grude.com - klik u svijetTue, 07 Jun 2022 01:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-07-22-tepcici-zupa-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano je bilo u nedjelju navečer u Tepčićima, na skupu svih članova Društava svetog Ante u Hercegovini, Cim - Mostar, Ploče - Tepčići, Dretelj - Čapljina, te Humac Ljubuški.<p>&nbsp;</p> <p>Velikom događaju prethodila je sveta misa, u crkvi koja se proteklih godina neumorno gradi i oko koje se gradi, a koju je u franjevačkoj župi Svetog Ante Padovanskog predvodio fra Mile Vla&scaron;ić u koncelebraciji s fra Stankom Pavlovićem i fra Lukom Marićem. <br /><br /></p> <p>Datum 5. lipnja ostat će zabilježen u povijesti ovih dru&scaron;tava jer nastavljaju ba&scaron;tiniti ono &scaron;to je njihovo matično Dru&scaron;tvo svetog Ante počelo davne 1872. godine kada su sa svojim fratrima kretali u projekte.<br /><br /></p> <p>O tome je detaljno govorio fra Luka Marić, nadahnuto, posebno, kao i uvijek, jer pro&scaron;la nedjelja bila je povijesni dan za Hercegovinu, dan ujedinjenja svih dru&scaron;tava Svetog Ante u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>- Vjernička zajednice, lijepo vam pozdrav svima. S posebnim po&scaron;tovanjem želim pozdraviti sve bratime i sve sestrime dru&scaron;tava svetog Ante, s na&scaron;ega Humca - Ljubu&scaron;ki, iz na&scaron;e Čapljine - Dretelja, na&scaron;i domaćini ovdje Ploče Tepčići, i iz na&scaron;e sredi&scaron;njice, na&scaron;eg stolnog grada, dru&scaron;tvo Svetog Ante Mostar - Cim. Dobro se sabrali i okupili u ovo jedno zajedni&scaron;tvo. I moram vam priznati da mi srce na poseban način kuca. Jer ovo je povijesni dan kada obnavljamo ne&scaron;to &scaron;to je bilo zapretano, pogaženo, potrnuto, na koncu za&scaron;to ne i to reći: Zabranjeno! Srce mi posebno, radnosno kuca večeras kad je ovdje ovo pro&scaron;teni&scaron;te svetog Ante, broćansko kažu pro&scaron;teni&scaron;te, ali je ovo ovog cijelog neretvanskog prostora pro&scaron;teni&scaron;te svetog Ante, jer su znali govoriti i s ove i s one strane Neretve, kako su dolazili na Ploče - Tepčići svetom Anti, ba&scaron; kao &scaron;to je i iz Brotnja i iz ovih drugih prostora pa sve do Mostara, ovdje se sabirao i okupljao vjernički puk. To mi ovdje u ulomcima možemo vidjeti, ali sjećanje nas odvodi u vremena kada je ovdje bilo sjeci&scaron;te i svrati&scaron;te brojnih &scaron;tovateljica i &scaron;tovatelja Svetog Ante - naglasio je fra Luka.<br /><br /></p> <p>Idućih dana u Ilićima gostuje Dražen Žanko, &scaron;to je također poveznica s ovim događajima. - A vi znate od njega pjesmu: Od stoljeća sedmog. U subotu je sveti Barnaba, mučenik, ali ne samo to. Dana 11. lipnja je oslobođeno brdo Orlovac, kada je ondje posađen stijeg hrvatski u nadi da nikada ne nestane s tog područja. Oslobođeno je brdo i od tada je evo pro&scaron;lo 30 godina. Svake godine podno križa na Orlovcu, potom podno spomenika kod crkve u Ilićima polože se vijenci u čast i spomen na&scaron;ih poginulih i stradalih. To je dan zahvalnosti za dar slobode. Onda se u crkvi slavi sveta misa i ondje slijedi narodno veselje, druženje. Ove godine ćemo moći toliko hitova od Dražena Žanka. Družit ćemo se, slaviti i zahvaljivati Bogu: O draga, o slatka, o lijepa slobodo! Hvala ti Bože za dar slobode i za sve one koji su nam posredovali slobodu mi&scaron;ljenja, slobodu izgovora, slobodu rada i života... Počelo je u mostarskoj kotlini 11., sutradan 12. u Cimu, 15. lipnja na Rudniku i Orlacu, a onda sve dalje i dalje... do 26. lipnja kada se ode na Merdžan Glavu i tu se zavr&scaron;i s hvalom i zahvalno&scaron;ću. Ali, pjesma: Mislili su neki, već nas neće biti. Ni veselje svoje nisu znali kriti. Raselit nas triba da nas manje ima. Nisu tu ni bili tad će reći svima. I pođimo redom: Usmrtili su Isusa. Navalili kamen na grob. I nema ga vi&scaron;e. Gotovo s jednom sudbinom. Ali Isus iznenađuje, Isus je uskrsnuo i živi. Pokazuje se. Oblikuje zajednicu svoju. Oblikuje svoju prvu crkvu. Kr&scaron;tenike svoje. I na koncu kad je do&scaron;lo vrijeme da ode Ocu nebeskom kaže: Odlazim, ali neću vas ostaviti siročad, poslat ću vam Duha svoga, Duha branitelja. I upravo njega, Duha Božjega mi danas proslavljamo ovom nedjeljom, 50. dan nakon Isusova uskrsnuća. Prije svoga odlaska Isus utvrđuje učenike u vjeri. Obećava da ih neće ostaviti siročadi, poslat će im Duha. A sjetite se početaka, strah u kostima, prva crkva, apostoli, Marija, poduprli su vrata u strahu za svoj život. Isus ih hrabri, sokoli... ali svi se razbježali, jedino je Majka ostala. Petar ga tri puta zatajio. Međutim, snaga Duha Božjega, snaga Isusova obećanja čuda čini. Ba&scaron; kao &scaron;to je i u ovoj župi, ne samo od pro&scaron;le godine nego kroz sve ovo vrijeme čudo postalo. Tako da ljudi koji su prije godinu i vi&scaron;e dana ovuda prolazili, kažu nije to ona crkva, dogodilo se ne&scaron;to. Danas je i rođendan crkve. Oni učenici koji su se razbježali, pobjegli, kada su ojačani Duhom Isusovim danas ginu za Isusa. Petar prvi! Sjećate se u Mostaru, onaj prelijepi oltar koji je bio u staroj crkvi, pa su bili Petar i Pavao. Mi se kao djeca pitali, za&scaron;to je Petrov križ okrenut dolje. Pa nam stari fratar objasnio: Djeco moja, Petar je razapet na križu, okrenut prema zemlji. Apostoli umiru za Isusa Krista. Nose križ, podnose nevolje, prolijevaju krv za svoga Spasitelja. Ta Crkva koja je bila u strahu za svoj život, sada izlazi na teren i propovijeda. Isus je živ. Isus je tu među nama. U meni i u tebi kuca, nemojmo se bojati nikoga. Htjeli su zatvoriti crkve, tabernakul staviti i tu Krista zatvoriti, kamen navaliti i reći nema vas. Ali čudo se dogodilo! Ne&scaron;to slično i s dru&scaron;tvom Svetog Ante - kazao je fra Luka.<br /><br /></p> <p>Svjesno nosi i knjižicu iz 1941. godine. - Svakog je mjeseca ova knjižica izlazila. Sveta obitelj, Kr&scaron;ćanska obitelj po uzoru na europska glasila. I na&scaron;i su fratri izdavali tu tiskovinu s imenom: Kr&scaron;ćanska obitelj. I kada se malo u pismohranu zagrabi, onda se tamo nađe. Zapamtite, 1872. godine, 13. svibnja, ustanovljeno je dru&scaron;tvo Svetog Ante Paduanskog u Mostaru, u Hercegovini. U prvom redu kao dru&scaron;tvo koje će buditi svijest naroda, koje će karikativno djelovati, koje će evo djelovati na planu opismenjavanja. Pa smo u Cimu na&scaron;li na dva mjesta skupine opismenjavaju na vrelu Radobolje, u Ilićima, u Rodoču... i na drugim mjestima, imenuje se predstojnik, tajnik i oni vode računa... fratar u ono doba nema automobila, ni bicikla, izlazi na vrh Cima, duhovnici, poznati dr. fra Rufin &Scaron;ilić, fra Drago Stojić, fra Bosiljko Vukojević. Dragi moji, duhovnici su to bili koji su učili. Istog dana smo u&scaron;li u Mostar fra Mile i ja nismo mogli u samostan, nego u iznajmljenu kuću u Cimu i tu smo ono sirotinje malo &scaron;to smo donijeli raspoređivali po kutovima sobe prostrane. I zapalo me je poći u obiteljski dom Janje Komadine, na vrh Cima, podno goranačke krivine. Pričali, govorili, opremio je i ona veli: Fratre, kad me bude&scaron; ispraćati, da zna&scaron; ja sam ti bila u dru&scaron;tvu svetog Ante, ovdje nam je fra Rufin izlazio, plesat nas učio, recitacije nas učio, ovdje nam je toliko toga, i ne želim da tajna ode u grob sa mnom. Tog ljeta je nažalost preminula, ja sam bio daleko pa joj nisam ukop vodio, ali će mi trajno ostati to njezino: fratre to se dogodilo. I onda smo promi&scaron;ljali mi dana&scaron;nji duhovnici kako ćemo obnoviti dru&scaron;tvo. Jer ono je djelovalo do 1945. A od 1872. domalo do&scaron;ao je I svjetski rat, pa ono tužno poraće pa glad, pa se i to proživjelo, pa onda dolazi konac 20-ih, početak 30-ih godina, mladi duhovnici dolaze na službu u Mostar i oni djeluju. S takvom sla&scaron;ću čovjek čita &scaron;to se sve događalo i kako su aktivnosti sa svojim pukom organizirali. Tako je to bilo dok doskora II svjetski rat nije izbio. Nakon II svjetskog rata, jedni su poginuli, drugima nije bilo ni do pjesme ni do igre, do&scaron;ao je neki novi režim, sve im je to smetalo, sve &scaron;to smo imali su pogasili, a da je s imalo nacionalnog prizvuka. Jedino dru&scaron;tvo koje je ostalo bilo je, znate koje, Hrvatsko katoličko pogrebno dru&scaron;tvo: Kopajte se, ispraćajte se, bila je poruka - kazao je fra Luka.<br /><br /></p> <p>A onda je tinjalo u čovjeku, u nama svima, napose u onim preživjelima koji su preživjeli ta slavna i gorda, a isto tako grka vremena. - Da bismo prije 30 godina, 92. na 93. okupili sve vremenske žitelje koji su se javili, koji su bili u podmlatku svetog Ante, popisali smo ih, njihove podatke uzeli i oni su bili onaj položak na kojem smo gradili kasnije dru&scaron;tvo Svetog Ante. I evo 90. otpočinje buđenje, u Mostaru se obnavlja dru&scaron;tvo Svetog Ante, iza Mostar u Dretelju, pa ovdje na Tepčićima, potom na Humcu, vade se stari barjaci, Duh Božji djeluje poput vjetra, ovaj barjak &scaron;to je ovdje preda mnom, ovo je stari barjak ovdje, konac 30-ih, 40-a godina. A ondje gdje se nije uspjelo sačuvati stari barjak, to vezu na&scaron;e vezilje iz zajednice, kreativne radionice Zlatovez u Mostaru u Cimu, uvečer kad imaju vremena, po uzoru na nekda&scaron;nje zastave koje je u svoje vrijeme blagoslivljao biskup, pa se i svečanost činila. Čuje se huk vjetra, kako se život budi. U koncu 30-ih godina bio je slijed dru&scaron;tava svetog Ante na Humcu, danas su ukupno četiri dru&scaron;tva. Na&scaron; povjesničar dr. fra Andrija Nikić kaže da ih je onda bilo 50. A hvala Bogu, dru&scaron;tva se danas obnavljaju. Okupio se tko se mogao okupiti. Drugi će se pridružiti. Ovih dana smo skromno, ali iskreno svečano obilježili 150. obljetnicu od osnivanja dru&scaron;tva Svetog Ante. Zatisnuta je bila dvorana Hrvatskog doma Hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Ovdje su na&scaron;i voditelji dru&scaron;tva gospoda Budimir Bo&scaron;njak, Marinko Jurić koji danas pletu mrežu i vode dru&scaron;tvo na svoj mladenački način. Svi mi ostali podupiremo. Duhovnici su tu kao kamen temeljac koji će pratiti da zid ide uprav. Nadamo se skoro dru&scaron;tvu Svetog Ante u Grudama. Nadamo se dru&scaron;tvu Svetog Ante jo&scaron; u Naiji, nadamo se dru&scaron;tvu Svetog Ante i u &scaron;irokobrije&scaron;kom kraju. Sve je to navje&scaron;taj buđenja Duha. Duh Božji pu&scaron;e gdje god može. Želimo vjerovati da će se ljubav prema svetom Anti, svecu na&scaron;em, svetu ovoga pro&scaron;teni&scaron;ta, svecu svih nas i čitavoga svijeta pro&scaron;iriti produbiti... stoga pozdravljam uz voditelje dru&scaron;tva svetog Ante Mostar Cim, i voditelje dru&scaron;tva Čapljina Dretelj, i voditelje dru&scaron;tva Humac, i voditelje dru&scaron;tva Ploče Tepčići, i duhovnike i sve one koji doprinose dru&scaron;tvu... Sve ono &scaron;to je jednom začeto bilo teži da oživi, da se rodi, da živi, i da do procvata doživi. Stoga, hvala vam na strpljivosti, hvala vam &scaron;to smo večeras i s brda s dola donijeli neke podatke iz povijesti, kako iz na&scaron;e crkve za koju su mislili neki da nas neće biti, ali Krist uskri&scaron;ava, Krist &scaron;alje Duha svoga i sve je drukčije! Duh Božji je dao snagu da se dru&scaron;tvo obnovilo, da dru&scaron;tva danas rastu i evo sretni smo &scaron;to ste večeras pod zastavom svog dru&scaron;tva i zajedni&scaron;tvom na&scaron;ega dru&scaron;tva - govorio je nadahnuto fra Luka.<br /><br /></p> <p>Pogledajte fotografije u <strong>FOTOGALERIJI: <a href="https://grude.com/fotografije?id=10198" target="_self">Dan ujedinjenja dru&scaron;tava svetog Ante u Hercegovini</a></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-07-22-tepcici-zupa-glavna.jpgNovi provincijal o otvorenim pitanjima u Hercegovini: Bože pomozi! Teret je velik. Ali vjerujem da je i milost većahttp://grude.com/clanak/?i=358457358457Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jun 2022 15:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-06-22-fra-jozo-grbes.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Jozo Grbeš iz Amerike dolazi u Hercegovinu i napušta Chicago u kojem je neizbrisiv trag ostavio i Gruđanin fra Špiro Andrijanić, Gruđanin koji je darovao oltar franjevcima za crkvu Svete Kate, danas jednu od najljepših u Hercegovini, te koji je franjevačka legenda St Louisa i Chicaga.<p><br />Fra &Scaron;piro se nije pla&scaron;io doći ni u svoje Grude, održati misu u crkvi, iako su i Biskupska konferecija Jugoslavije i tajne službe poput UDBA-e pisale o njemu kao "o nekom fratru iz Amerike koji pomaže fratrima i narodu u Hercegovini". Kada se čovjek pla&scaron;i samo Gospodina, onda mu ovozemaljski moćnici ni&scaron;ta ne mogu!<br /><br /><br />Upravo i danas treba moliti za takve svećenike jer je fra &Scaron;piro zahvaljujući čvrstoj vjeri i bliskosti s narodom u Chicagu, u župi Srca Isusova, bio treći župnik u povijesti i do aktualnog župnika najdugovječniji s 19 godina župnikovanja. U župi svetog Josipa u St. Louisu i danas je najdugovječniji župnik s 21 godinom župnikovanja.<br /><br /><br />Kakav će fra Jozo biti za Hercegovinu, u kojoj fratri praktički vi&scaron;e nemaju pravo glasa, a provincijali od početka tisućljeća morali su u svemu podržavati dijacezanskog biskupa &scaron;to zbog vlastitih slabosti &scaron;to zbog funkcije koja lijepo zvuči, pokazat će vrijeme. A mi prenosimo njegov intervju s portala <a href="https://www.dijaspora.hr/oprostajni-intervju-s-fra-jozom-grbesom-necu-nikada-biti-daleko-jer-blizine-ne-poznaju-odlaske/9204" target="_blank"><strong>Dijaspora.hr</strong></a>. <br /><br /><br />Tri desetljeća života proveo je služeći hrvatskoj dijaspori u Sjedinjenim Američkim Državama. Krajem travnja na kapitulu u Mostaru izabran je za provincijala Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije. <br /><br /><br />U nedjelju 5. lipnja 2022. vratio se kući. Ovo je opro&scaron;tajni intervju s fra Jozom Grbe&scaron;om kao župnikom i kustosom Hrvatskih franjevaca u Americi i Kanadi...<br /><br /></p> <p><strong>Dragi fra Jozo, u proteklih deset godina služio si kao starje&scaron;ina nas hrvatskih franjevaca u Americi i Kanadi. U Americi si već tri desetljeća. Kada pogleda&scaron; unatrag, &scaron;to ti dolazi na pamet?&nbsp;</strong></p> <p>Zahvalnost. Uvijek kada nastavljamo tamo gdje su stali oni prije nas, čovjek mora osjećati zahvalnost. Puno je na&scaron;e braće utkano u na&scaron; put na ovim prostorima. Mnogi ljudi koje sam susreo, nadahnuće su za služenje. Sve sudbine koje su postale dio moje sudbine su veliki dar. Ljudi su najveće bogatstvo. Oni čine i povijest i sada&scaron;njost. Zbog njih sam ja ovdje uvijek bio i ostao doma.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Ti si jedan od ljudi koji možda i ponajbolje poznaje stanje na&scaron;ih zajednica u Sjevernoj Americi. Koje su prednosti, koji izazovi, a koja su ograničenja ovoga na&scaron;eg trenutka?</strong></p> <p>Na&scaron;e zajednice su obiteljske zajednice. Na&scaron;e župe su obiteljske župe. Obitelj je sredi&scaron;te svega.&nbsp;Obitelj je mjesto gdje je čovjek doma. U toj obitelji sve se poznaju. U na&scaron;im župnim zajednicama svi se poznaju, dijele svoje dane s onima koji dijele njihov život. Budući da se danas obitelj poku&scaron;ava redefinirati, sve je veći izazov sačuvati je od napada Zloga i ostati dosljedan originalnosti nakane i smisla. Vjerujem da su na&scaron;e župne zajednice i odgoj u Duhu tu ključni.<br /><br /></p> <p><strong>Kako u svemu tome izgleda &scaron;ira sve-hrvatska slika? Kako iz tvoje perspektive izgleda veza koju domovina drži s nama u tuđini? Računa li domovina s nama i u kolikoj mjeri?</strong></p> <p>Vjerujem da računa. Dijaspora ja velika i zahtjevna, ali je dijaspora u stalnoj ljubavi s domovinom. Mislim da joj domovina treba vi&scaron;e otvoriti ruke, pokazati vi&scaron;e ljubavi&nbsp;i dati joj priliku da dođe doma. Kada imate ovakvu dijasporu, to je blagoslov. Vjerujem isto tako da ima dobrih želja sa strane nekih ljudi na vlasti, ali čini mi se da nedostaje praktičnosti provedbe. Bilo bi jako dobro kada bi domovina samo poslu&scaron;ala čežnju hrvatskog čovjeka iz daljine svijeta.<br /><br /></p> <p><strong>Nakon 30 godina svećeničkog rada u iseljeni&scaron;tvu, braća su te izabrala da vodi&scaron; Provinciju hercegovačkih franjevaca. Na&scaron;a je Provincija opsegom ogromna, povije&scaron;ću bogata i zvanjima plodna. Ipak, u svemu tome postoje i brojna otvorena pitanja. Kakve ti misli prolaze glavom sada dok preuzima&scaron; ovu važnu službu?</strong></p> <p>Bože pomozi! Teret je velik. Ali vjerujem da je i milost veća. Promjena je ovo ogromna za mene, ali i za braću. Ako mogu ja, vjerujem da svi možemo! Ja nisam nikada bio za održavanje statusa quo. Ja vjerujem da je čovjek pozvan rasti i ići naprijed. Stoga vjerujem&nbsp;da ovo vrijeme pred nama jest vrijeme rasta, promjena, napu&scaron;tanja &ldquo;comfort zone&rdquo; svagda&scaron;njice i uranjanje u novo i nepoznato u kojem pronalazimo jednostavnu mudrost koja kaže: ako čovjek ne raste i ne ide naprijed, on umire.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Ovih dana preuzima&scaron; upravljanje Provincijom koja je brojna i čiji je apostolat vrlo &scaron;irok. Jedno od najbitnijih područja na&scaron;eg apostolata je i rad s hodočasnicima u Međugorju. Tamo si i sam često odlazio kao hodočasnik. Kakav je osjećaj sada u Međugorje doći kao hercegovački provincijal?&nbsp;</strong></p> <p>Postoje mjesta na kojima čovjek može samo &scaron;utjeti. Ponizno se sagnuti i reći evo me! Međugorje je postalo milost svima onima koji ozbiljno shvate poniznost. <br /><br /></p> <p><strong>U Bosni i Hercegovini brojna su otvorena pitanja, a među njima se ističe pitanje ravnopravnosti na&scaron;eg naroda. &Scaron;to mi kao Crkva možemo učiniti na ovome polju rada i dijaloga s jedne strane i jasne opredijeljenosti za slobodu na&scaron;eg nacionalnog bića na tim povijesnim hrvatskim prostorima s druge strane?</strong></p> <p>Hrvati stoljećima putuju ovim prostorima. Sami sebi određuju put. Prijeđeni put nimalo nije jednostavan, pun je mučenika i sukoba, ratova i odlazaka, bijede i uspjeha, ali je njihov put. Sloboda je očitovana u izboru. Ako nema izbora, onda nema slobode! Ako vam netko drugi određuje granice slobode ili granice izbora, onda nema niti jednoga niti drugoga. Ljudsko dostojanstvo upravo traži jamstva u političkom principu samoodređenosti jer povijest totalitarizma ga uči da je suprotno opasno. Crkva slijedeći Kristov nauk mora uvijek biti jasna: sloboda je dar, a istina oslobađa.&nbsp;Stoga glavu gore i bez straha!<br /><br /></p> <p><strong>Svećenik si gotovo 30 godina, fratar koju godinu vi&scaron;e&hellip; &Scaron;to je ono &scaron;to je tebe odu&scaron;evilo i &scaron;to te trajno odu&scaron;evljava da svakoga dana bira&scaron; služiti Bogu, Crkvi i ljudima u habitu Siroma&scaron;noga Franje iz Asiza?</strong></p> <p>Ljubav! Sve &scaron;to mislim, i želim, i radim, i sanjam potječe od nje. Ako volite, onda je tako jednostavno služiti. Ako služite, onda ste sretni. Ako volite, tako je jednostavno imati dobru obitelj, biti dobar brat, sestra, otac, majka, suprug, supruga, dijete, svećenik, sestra. Ako ljubav nije prvotni na&scaron; poziv, riječi su prazne, a život formalan. Zato je ljubav prva i temeljna Kristova zapovijed. Ja sam bez nje ni&scaron;ta.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>U ovo na&scaron;e vrijeme, nakon svega &scaron;to se sa svijetom događalo u proteklih nekoliko godina, kao da je u nama i oko nas duboka duhovna glad i žeđ. A svijet i ljudi kao da neprestano tu glad poku&scaron;avaju utažiti na pogre&scaron;nim mjestima i na pogre&scaron;ne načine. &Scaron;to mi, ljudi vjere, možemo učiniti kako bismo pomogli sebi i drugima na ovom polju?&nbsp;</strong></p> <p>Hrana je najvažniji dio zemaljskog postojanja. Svi smo danas postali svjesni vrijednosti zdrave hrane i utjecaja lo&scaron;e hrane na na&scaron;e tijelo. Oni koji se bave hranom, savjetuju nam &scaron;to jesti, &scaron;to izbjegavati. Tako je i s du&scaron;om. Moramo je dobrom hranom hraniti. Postoje oni koji nam savjetuju kako hraniti du&scaron;u. Stoga ljudi vjere moraju biti svjesni te odgovornosti i biti oni koji će hraniti gladne du&scaron;e gladnoga vremena. Ta glad svake godine je sve veća. Na&scaron;a odgovornost jo&scaron; veća!&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Kroz svoje duge godine iseljeničke sudbine susreo si i upoznao brojne ljude. Sam si vrlo često znao reći da su ljudi i njihove sudbine najvrjednije &scaron;to čovjek može primiti. Životne priče hrvatskog čovjeka u iseljeni&scaron;tvu i osjećaji koje na&scaron;i iseljenici dijele obilježili su i tvoj rad na Njivi Gospodnjoj pastorala u tuđini. Čega se osobito rado sjeća&scaron;, a &scaron;to bi možda želio zaboraviti?&nbsp;</strong></p> <p>Dijaspora je moja velika obitelj. Ja zaista volim sve te ljude ra&scaron;irene diljem ovog velikog kontinenta, ali i drugih gdje sam bio. Njihovi životi su ispričali najvažnije priče. Velika mi je čast &scaron;to su mnogi od njih svoje živote dijelili sa mnom. Neke sam zapisao, neki se pi&scaron;u, a svi su u srcu.&nbsp;I ovaj moj odlazak (nadam se na kratko) nije odlazak od njih. Oni su sa mnom i ja s njima. Ne bih želio ni&scaron;ta zaboraviti, ali se sjećam posebice cijelog jednog nara&scaron;taja koji je puno patio, a koji je oti&scaron;ao pred nama u vječnost. Zbog njih se isplati dalje nastaviti, dijeliti sudbine njihovih&nbsp;obitelji i vječno se nadati u dobro koje ne umire. <br /><br /></p> <p><strong>Na koncu: mnogi te na&scaron;i čitatelji poznaju, po&scaron;tuju i duboko vole. Mnogima si bio suputnik, prijatelj, duhovnik i brat. Siguran sam da s pozorno&scaron;ću čitaju i ove retke. Zato, umjesto pitanja, na koncu stoje dvije točke i prilika tebi da kaže&scaron; &scaron;to ti je na srcu u ovome trenutku&hellip;</strong></p> <p>Volim vas vi&scaron;e nego se može vidjeti na ovom papiru. Ljubav nema uvjeta niti zaborava. Ona je trajnija od svega i ne zaboravlja one koji vole. U njoj nema &ldquo;zbogom&rdquo; niti rastanaka. Ona povezuje i vraća, daruje i ispunjava. Zato ponizne du&scaron;e kažem: na mene možete računati. Neću nikada biti daleko jer blizine ne poznaju odlaske!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-06-22-fra-jozo-grbes.jpgKrunica svete Gertrude koja oslobađa tisuću duša iz čistilištahttp://grude.com/clanak/?i=358454358454Grude.com - klik u svijetMon, 06 Jun 2022 11:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-06-sveta-gertruda-book-evangelizacija-990x658-1-990x600.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isus je obećao svetoj Gertrudi da će svaki put kada se izmoli ova molitva pa i ako se izmoli više puta dnevno osloboditi tisuću duša iz čistilišta, piše Medjugorje-news.com.<p><br />Krunica svete Gertrude: <br /><br /></p> <p>Moli se na običnu Gospinu krunicu.<br /><br /></p> <p>Apostolsko vjerovanje na križ.<br /><br /></p> <p>Slijedi jedan Očena&scaron;, tri Zdravomarije i Slava Ocu.<br /><br /></p> <p>Na zrno između desetica jedan Očena&scaron;.<br /><br /></p> <p>Na svako zrno u desetici moli se sljedeća molitva:<br /><br /></p> <p>Vječni Oče, prikazujem ti predragocjenu krv tvojega božanskoga Sina Isusa Krista, zajedno sa svim svetim misama koje se danas slave po čitavu svijetu, za du&scaron;e u čistili&scaron;tu, za gre&scaron;nike u Crkvi, za gre&scaron;nike u mojoj kući i u mojoj obitelji te za svu nerođenu djecu. Amen. <br /><br /></p> <p>Na kraju svake desetice zavr&scaron;iti sa sljedećom molitvom:<br />Presveto Srce Isusovo, otvori srca i um gre&scaron;nika za istinu i svjetlo Božje. Bezgre&scaron;no Srce Marijino, moli za obraćenje gre&scaron;nika i za cijeli svijet.<br /><br /></p> <p>Slava Ocu<br /><br /></p> <p>Sljedeću deseticu započeti s Očena&scaron;.<br /><br /></p> <p>Isus je obećao sv. Gertrudi da će svaki put kada se izmoli ova molitva pa i ako se izmoli vi&scaron;e puta dnevno osloboditi tisuću du&scaron;a iz čistili&scaron;ta. U ovoj krunici ta se molitva moli pedeset puta. Ako se ova krunica izmoli samo jedanput, Isus će osloboditi 50 000 du&scaron;a iz čistili&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Sveta Gertruda mnogo je molila za siroma&scaron;ne du&scaron;e u čistili&scaron;tu. Misama, pokorom i dobrim djelima mnogim du&scaron;ama je skratila čistili&scaron;ne muke i otvorila im vrata nebeska. Dok bi svećenik na svetoj misi podizao hostiju, ona bi molila: Gospodine, Sveti Oče, prikazujem Ti svetu hostiju za sve one koji su na zemlji, u čistili&scaron;tu i na Nebu. U tome trenutku promatrala bi mnoge izbavljenike na prolazu iz čistili&scaron;nih muka u Nebo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-06-sveta-gertruda-book-evangelizacija-990x658-1-990x600.jpgPotrebno je svima nama osvijestiti da je Duh Sveti veličanstveni dar svijetuhttp://grude.com/clanak/?i=358430358430Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jun 2022 11:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-05-pedesetnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan Duhova obilježava silazak Duha Svetoga na apostole, pedeset dana nakon Kristova uskrsnuća. Crkva je započela svoj povijesni hod od Jeruzalema do svih naroda svijeta sve do kraja vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Crkva slavi Nedjelju Pedesetnice ili svetkovinu Duhova, jedna je od najstarijih kr&scaron;ćanskih svetkovina Crkve. To je blagdan silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Od tuda i izraz Pedesetnica. Slavi se i kao blagdan &ldquo;rođenja Crkve&rdquo;, jer Djela Apostolska navode da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mno&scaron;tvo se &ldquo;dalo krstiti te su primili Duha Svetoga&rdquo;. Isus je svojim apostolima obećao poslati Duha Svetoga. Duh Sveti spustio se nad apostole u obliku plamenih jezika. Plamen svijetli, daje toplinu, čisti, a toplina daje životnu snagu. Sve su to osjetili i sami apostoli primiv&scaron;i u sebe božanski plamen. Njihovim je srcem prostrujala neka tajanstvena snaga, koja ih je tjerala na propovijedanje, na svjedočenje.<br /><br /></p> <p>Isus Krist je jedini Spasitelj svijeta. No, bez Duha Svetoga taj spas ne bi mogao do kraja svijeta biti ostvaren. Isus Krist je uzeo na sebe na&scaron;e grijehe i patnje, bolesti, smrti i krivice. Sve je to uni&scaron;tio na svom križu, a onda u svom uskrsnuću nas uskrisio i tako započeo novo čovječanstvo. No sve je zaokruženo dolaskom Duha Svetoga. Isusu je bilo važno da Duh Sveti siđe na apostole i Crkvu. On je rekao: &bdquo;Ne idite iz grada dok se ne obučete u silu odozgor&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sa&scaron;ao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kr&scaron;ćanskim životom, da živimo u Kristu, a Krist u nama. Potrebno je svima nama osvijestiti da je Duh Sveti veličanstveni dar svijetu.<br /><br /></p> <p>Drugi Vatikanski sabor je ustvrdio: &ldquo;Duh Sveti održava Crkvu mladom!&rdquo; Možda je to to! Ako se obraćamo vi&scaron;e njemu u svom životu, ostat ćemo uvijek duhom mladi i svježi. Recept vječne mladosti je otkriven!<br /><br /></p> <p>Molitva Duhu Svetom<br />Dahni u mene, Du&scaron;e Sveti, da moje misli budu svete!<br />Pokreni me, Du&scaron;e Sveti, da moj posao bude posvećen!<br />Privuci moje srce da zavolim samo ono &scaron;to je sveto!<br />Za&scaron;titi me, Du&scaron;e Sveti, da mogu uvijek biti svet.<br />Sv. Augustin</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-05-pedesetnica.jpgVELIČANSTVENO U ZAGREBU - Na Maksimiru 50 000 ljudi slavilo Boga http://grude.com/clanak/?i=358429358429Grude.com - klik u svijetSun, 05 Jun 2022 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-05-koncert-duh-zg1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesma, molitva, radost i suze ispreplitali su se sinoć na stadionu Maksimir. Razlog je bio samo jedan - slavljenje Boga <p>&nbsp;</p> <p>Zagreb i Hrvaska slavili su sinoć na najvećem glazbeno-duhovnom spektaklu u povijesti Hrvatske. <br /><br /><br /> Između 40 i 50 tisuća ljudi, svih dobnih skupina nekoliko je sati slavilo Gospodina uz vrhunske domaće izvođače poput Alana Hržice, Emanuela, sestara Palić, Božje pobjede, Ivane i Marije Husar, Tonyja Cetinskog i mnogih drugih. Koncert su s pjesmama &ldquo;Moja domovina&rdquo; i &ldquo;Dajem ti srce zemljo moja&rdquo; zatvorili Klapa HRM sv. Juraj i go&scaron;ća iznenađenja Doris Dragović.<br /><br /></p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Jedan od najposebnijih trenutaka koncerta bio je nagovor patera Borisa Jozića kojemu su se na pozornici pridružili članovi Arke, zajednice osoba sa i bez intelektualnih pote&scaron;koća.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/U7DXhYChI0M" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br /><br />FOTO: <a title="Laudato TV" href="https://laudato.hr/vijesti/aktualno/povijest-je-ispisana-vatrena-duhovna-cestitka-rodendana-crkve-na-maksimiru" target="_blank">Laudato TV</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-05-koncert-duh-zg1.jpgPoštanska marka HP Mostar s motivom Vitkovog stećkahttp://grude.com/clanak/?i=358387358387Grude.com - klik u svijetFri, 03 Jun 2022 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-03-300dpivitko2022..png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vitkov stećak je u obliku sljemenjaka oko kojega je isprepleten ukras s trolisnom lozicom..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je redovitu po&scaron;tansku marku u seriji &bdquo;Arheolo&scaron;ko blago&ldquo; s motivom Vitkovog stećka, srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika. Bio je to najljep&scaron;i i najbogatiji stećak nekropole Barevi&scaron;te koja se nalazi u okolici &Scaron;irokog Brijega (Mokro). Stećak u obliku sljemenjaka, s podnožjem na kojemu je natpis &bdquo;a se leži vitko na svomь plemenitomь&ldquo; (ovdje leži vitko na svom plemenitom), danas se nalazi ispred Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu kamo je odnesen &scaron;ezdesetih godina pro&scaron;loga stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vitkov stećak je u obliku sljemenjaka oko kojega je isprepleten ukras s trolisnom lozicom, a datira iz 14. ili 15. st. Na stećku se nalazi natpis pisan hrvatskom ćirilicom te tri figuralna ukrasa: mu&scaron;ka figura, kolo i lov na jelene. Prvi je to spomen nekog imena u &scaron;irokobrije&scaron;kom kraju, a ime Vitko svjedoči o naslijeđenoj slavenskoj imenskoj ba&scaron;tini. Natpis je pisan narodnim jezikom s utjecajem crkvenoslavenskoga i prenosi snažnu poruku srednjovjekovnoga čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Scena lova na jelene prikazuje lovca na konju, u pratnji pasa, koji kopljem ubija jelena. Druga scena prikazuje kolo s dva mu&scaron;karca i dvije žene u dugim haljinama koji drže jedni drugima ruke na ramenima. Mu&scaron;ka figura na bočnoj strani stećka prikazana je s podbočenom desnom i uzdignutom lijevom rukom.<br />Godine 2020. u dvori&scaron;tu &scaron;kole u Mokrom postavljena je replika Vitkovog stećka koju je napravio Grgo Mikulić.</p> <p><br />Autorica likovnog rje&scaron;enja je Magdalena Džinić Hrkać, prvi dan izdanja 12. svibnja 2022. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-03-300dpivitko2022..pngSlavimo blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, evo po čemu je posebnahttp://grude.com/clanak/?i=358333358333Grude.com - klik u svijetTue, 31 May 2022 15:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-31-majka-bozja-od-kamenitih-vrata.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnjim blagdanom Crkva slavi Marijin pohod rođakinji Elizabeti kada ju je Elizabeta prepoznala kao majku Božju. <p><br />Marija je tada izrekla veličanstveni hvalospjev &ldquo;Veliča&rdquo; kojim Crkva svagdano slavi Gospodina na Večernjoj. Na ovaj Marijin blagdan časti se Majka Božja od Kamenitih vrata u Zagrebu.<br /><br /></p> <p>Majka Božja od Kamenitih vrata postala je 31. svibnja 1991. za&scaron;titnicom grada Zagreba. Tada&scaron;nji zagrebački nadbiskup, kardinal Franjo Kuharić, u povodu 260. obljetnice &scaron;tovanja Gospe zagrebačke dao joj je naslov &ldquo;za&scaron;titnice, čuvarice i vratarice hrvatske metropole&rdquo;.<br /><br /></p> <p>U velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731. godine, slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neo&scaron;tećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Budući da se slika čudom održala u vatrenoj stihiji koja je poharala Gradec, pripisana joj je posebna moć, a pobožna udovica Modlar, koja je sliku i prona&scaron;la, dala je pod svodom Kamenitih vrata podići maleni oltar i tako omogućila svim sugrađanima da joj se približe i &scaron;tuju je. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Umjetničku ogradu izradio je 1778. godine zagrebački majstor Ivan Korta, a ograda predstavlja najljep&scaron;i primjer kovačke umjetnosti.<br /><br /></p> <p>Slika&nbsp;Majke Božje&nbsp;prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog&nbsp;Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57&times;47 cm. Prilikom dvjestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom.<br /><br /></p> <p>Sve do danas ostao je običaj da se prolaznici poklone i prekriže pred slikom. Mnogi se Zagrepčani pred slikom i mole te pale svijeću iz zahvalnosti za Marijinu pomoć.<br /><br /></p> <h3><strong>Molitva Majci Božjoj od Kamenitih vrata<br /><br /></strong></h3> <p>Presveta Bogorodice! Tvoj sveti lik nije izgorio u razornu požaru Kamenitih vrata. Čudesno sačuvan, postao nam je znakom da ti u srcu grada Zagreba želi&scaron; na osobit način biti prisutna kao za&scaron;titnica i utoči&scaron;te svima koji ti povjere svoje tjeskobe i nade, svoje boli i brige. Ohrabreni tim znakom, puni pouzdanja i pobožnosti, tvome Srcu povjeravamo i predajemo svako dijete i sve mlade, bolesnike i patnike, siromahe i beskućnike na&scaron;ega grada. Pohodi sve na&scaron;e obitelji i uvedi u njih jedinoga Spasitelja, Isusa Krista, da budu zdrave, vjerne i potomstvom blagoslovljene. Kraljice mira, moli za nas i moli s nama za mir u na&scaron;oj ispaćenoj Domovini, da kroz sve pote&scaron;koće i opasnosti života sretno stignemo u radost Presvetoga Trojstva, da ga hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova. Amen. Majko Božja Kamenitih vrata, za&scaron;titnice grada Zagreba, moli za nas!<br /><br /></p> <p>Zdravo, Marijo&hellip;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-31-majka-bozja-od-kamenitih-vrata.jpgOtvorenje izložbe ''Oblik vode'' umjetnika Marina Topićahttp://grude.com/clanak/?i=358312358312Grude.com - klik u svijetMon, 30 May 2022 18:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-22-marin-topic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Topić svojim likovnim ciljnikom bira motive voljenoga grada u kojima protječe njegov život..<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Hrvatski dom herceg Stjepan Kosača organizira veliku izložbu renomiranog mostarskog umjetnika Marina Topića pod nazivom &bdquo;Oblik vode&ldquo; čije će se otvorenje održati u četvrtak, 2. lipnja 2022. godine s početkom u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine Kosača. Pet godina nakon svoje posljednje izložbe u Mostaru, umjetnik Marin Topić publici predstavlja novi ciklus inspiriran hercegovačkim zavičajem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz predgovora za katalog izložbe koji je pisao likovni i književni kritičar iz Zagreba Milan Be&scaron;lić izdvajamo: <br /><br />&bdquo;Upravo u zavičajnom prostoru mnogi se motivi, gotovo bih mogao kazati, ukazuju u svojem prepoznatljivom ishodi&scaron;tu koje izravno upućuje na određeni prostor u gradu Mostaru ili pak u njegovu užem i &scaron;irem pejzažnome okruženju. Djedovinom Mostarac, Topić svojim likovnim ciljnikom bira motive voljenoga grada u kojima protječe njegov život i životi njegovih Mostaraca u prijateljskom ćaskanju u popularnim kavanama dragoga grada, čest je motiv &scaron;etnice kroz perivoj stoljetnih platana u hladnoj sjeni koja čuva &scaron;etača od žege ljetnoga sunca ili pod snježnom bjelinom u zimskoj studeni, u požutjelome li&scaron;ću sjetne jeseni, rascvjetane grane žutih mimoza, crvenilom raspucanoga &scaron;ipka, raznobojne cvjetne kosine Veleža, kameni oblutci svjetlucaju u valovitoj Neretvi&hellip;&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba je suradnja Hrvatskoga narodnog sabora BiH, Sveučili&scaron;ta u Mostaru te Hrvatskoga doma herceg Stjepan Kosača. Visoki pokrovitelj izložbe je prof. dr. sc. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-22-marin-topic.jpgMolitva Isusu za laku noć - Ostani uz mene sa svojim svjetlom, kada se hvata mrak…http://grude.com/clanak/?i=358299358299Grude.com - klik u svijetSun, 29 May 2022 22:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitva nas snaži i krijepi, ona je naš put prema Kraljevstvu Nebeskom. S portala Medjugorje-news prenosimo molitvu Isusu za laku noć<p>&nbsp;</p> <p>Jaki i Svemoćni Bože! Kako da Ti dovoljno zahvalim za to &scaron;to si me svojom dobrotom vodio kroz ovaj dan? Dao si mi svagda&scaron;nji kruh i dalje si mi pomagao u te&scaron;koćama dana.</p> <p>Neka Ti se dopadne moja slaba pohvala i moja siroma&scaron;na zahvalnost. Nakon &scaron;to je ovaj dan protekao, ne spominji se vi&scaron;e mojih grijeha. O Bože, svojom moći želi&scaron; me sačuvati od grijeha i patnje, od Sotonine lukavosti i zavisti. Hvala Ti na Tvojoj pomoći, Isuse. Ostani uz mene sa svojim svjetlom, kada se hvata mrak. Kada si Ti uz mene, čega da se bojim? Pod Tvojim okriljem, Isuse, želim usnuti utje&scaron;en/a i u miru. U ovoj noći budi mi &scaron;tit i okrilje! Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgMostar – prijestolnica kulture: Otvorenje The Hub of Fine Arts – 28. svibnja 2022.http://grude.com/clanak/?i=358268358268Grude.com - klik u svijetFri, 27 May 2022 16:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-27-the_hub_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>The Hub of Fine Arts u Mostaru otvara svoja vrata u subotu 28. svibnja 2022. godine. Događaj je to od velikoga značaja za Mostar i jedan od znamenitijih trenutaka u povijesti grada.<p>&nbsp;</p> <p>Građani Mostara i BiH imat će priliku vidjeti i doživjeti najveća umjetnička djela ikad izložena u ovoj regiji, a Mostar će time dobiti i dodatnu turističku vrijednost &ndash; umjetnički muzej svjetske razine.<br /><br /></p> <p>Otvaranje The Hub of Fine Arts u Mostaru predstavlja istinski doprinos razvoju kulturnoga života grada i cijele regije. Umjetnička djela u The Hub of Fine Arts procijenjena su na trži&scaron;nu vrijednost od 300 milijuna KM. Važno je naglasiti da je ova zbirka jedna od najznačajnijih na Balkanu kada je riječ o modernoj umjetnosti, a okuplja neka od najznačajnijih imena povijesti umjetnosti.<br /><br /></p> <p>Umjetnička djela izložena u The Hub of Fine Arts izniman su i pomno odabran dio značajnog i bogatog mozaika umjetničke zbirke koja pripada MTA fondaciji.<br /><br /></p> <p>Vizija i uvjerenje da je umjetnost najvi&scaron;i aspekt postojanja iz kojeg čovjek razvija svoju svijest bili su polazi&scaron;na točka i sila koja je pokretala stvaranje zbirke. Integracija stilskih razlika, prožimanje vremena i susret udaljenih mjesta čine ovu umjetnost živopisnom, energičnom, dojmljivom i poučnom.<br /><br /></p> <p>Kolekcija okuplja dinamične talijanske futuriste, osjetljive francuske postimpresioniste i revolucionarne foviste, zanesene &scaron;panjolske kubiste, složene njemačke ekspresioniste i autentične američke apstraktne umjetnike koji prikazuju bogatstvo i kreativne izazove prve polovine 20. stoljeća.<br /><br /></p> <p>Zami&scaron;ljena je kao avantura kroz kreativnost i različitosti, koja za cilj ima inspirirati brojne priče i nikoga ne ostaviti ravnodu&scaron;nim na doživljaj umjetnosti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-27-the_hub_4.jpgPOGLAVARI KOJI STE NA TRONU, JE LI ISUS RASPET PO ZAKONU!?http://grude.com/clanak/?i=358249358249Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 20:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-26-22-palic-plenkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Frano Mikulić Jukić napisao je novo remek djelo, a bistri glas i gusle Marka Čolaka odradili su vrhunski glazbeno - pjevački dio.<p><br />Ovog puta osvrnuli su se na kažnjavanje vjernika i fratara u famoznom Hercegovačkom slučaju, otmici župa koja se u kontinuitetu događa od 1968. godine.</p> <p><br />Nažalost, Petar Palić nastavio je praksu svog prethodnika Ratka Perića, a poruke iz pjesme upućene su upravo njemu, s obzirom da su i Perić i Žanić i Čule, iako se nisu slagali s činjenicom da nisu prognali svećenike iz spornih župa, dolazili u te župe zbog onih najmanjih. Vlč Palić župama u kojima on tvrdi da su svećenici, a ne franjevci, nije želio pristupiti, iako je imao idealnu priliku da počne rje&scaron;avati slučaj i konačno s vjernicima napravi korak prema pomirenju.</p> <p><br />Portal Grude.com donosi vam tekst pjesme trenutno najpoznatijeg pučkog pjesnika u Hercegovini Frane Mikulića Jukića kao i audio zapis i britki glas Marka Čolaka... uz nadu svih nas da će se početi mijenjati odnos prema vjernicima i njihovim svećenicima koje možda ne &scaron;tite ovozemaljski, sumnjivi zakoni, ali Gospodin ih &scaron;titi, Gospodin ne napu&scaron;ta svoje stado...<br /><br /><br /><strong>Recite mi tko je krivac vi&scaron;e, ova mladost, il' tko propis pi&scaron;e? Bi li Isus isto učinio, na stotine djece odbacio? Il' bi rek'o:"Dođite maleni, svi gre&scaron;nici, i svi odbačeni"!? I Njega su na križ prikovali, oni &scaron;to su zakone tjerali. Sad pitanje svih pitanja stoji: "Jel' se Boga ovdje itko boji"?<br /><br /><br /></strong></p> <p><strong><iframe src="https://www.youtube.com/embed/gBDYfTF5bIU" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><br />POGLAVARI KOJI STE NA TRONU,<br />JE LI ISUS RASPET PO ZAKONU!?<br /><br /></p> <p style="text-align: center;">Zakon jačeg uvijek je na djelu,<br />a nepravda opet na vidjelu.<br />Tko god slova od zakona reda.<br />ponajprije taj na sebe gleda.<br />S Božijim se ljudski zakon kosi,<br />kroz stoljeća tako se prenosi.<br />A zlo sjeme od nepravde klija,<br />i u stablo grijeha se razvija.<br />Dokle ćemo svjedocima biti,<br />kako zlo se u svetinju kiti?<br />A istina skida se sa trona,<br />i to lijepo, po slovu zakona.<br />Primjer stiže i ove godine,<br />krizmanicim iz Hercegovine.<br />Opet sunce dlanom se zaklanja,<br />i nekakvom propisu se klanja.<br />Dok trpimo zakon od izbora,<br />gdje nas drugi pokoriti mora,<br />mi tražimo za&scaron;titu po svijetu,<br />ravnopravnost nama oduzetu...<br />Pa nemamo du&scaron;evnoga mira,<br />jer nam drugi predstavnike bira.<br />Te vičemo na sva na&scaron;a zvona,<br />nakaradnog nećemo zakona!<br />Svi kukamo da smo ugroženi,<br />na marginu dru&scaron;tva dovedeni.<br />A gle tamo, kojega li čuda,<br />isti primjer u sred na&scaron;ih Gruda!<br />U Čapljini istom slika tako,<br />godinama stoji naopako.<br />Zbog propisa i nekog dekreta,<br />pod upitom krizma nam je sveta.<br />Je li mladost zaslužila ovo,<br />da ih lomi od propisa slovo?<br />Recite mi tko je krivac vi&scaron;e,<br />ova mladost, il' tko propis pi&scaron;e?<br />Bi li Isus isto učinio,<br />na stotine djece odbacio?<br />Il' bi rek'o:"Dođite maleni,<br />svi gre&scaron;nici, i svi odbačeni"!?<br />I Njega su na križ prikovali,<br />oni &scaron;to su zakone tjerali.<br />Sad pitanje svih pitanja stoji:<br />"Jel' se Boga ovdje itko boji"?<br />Tko sablazni jednoga malena,<br />du&scaron;a će mu biti izgubljena!<br />Je li propis il nečije slovo,<br />nadjačalo ovo Isusovo?<br />&Scaron;to će biti sa ovom mladosti,<br />zbog nečije zlobe i pakosti?<br />Tko je svoju dužnost izigrao,<br />i na kartu moći zaigrao?<br />Tko ulogu Kom&scaron;ićevu glumi,<br />nek' razmisli, nek' se urazumi!<br />Jedan viče: " Izbori će biti,<br />a zakon se neće promjeniti"!<br />Drugi pi&scaron;e: "Neće krizme biti,<br />ja dekreta neću promjeniti"!<br />U čemu je uopće razlika,<br />vladavine ovih činovnika?<br />Iznad puka zakona je slovo,<br />pa nek' svatko protumači ovo,<br />kako hoće, i kako mu milo,<br />mlijeko se je odavna prolilo!<br />Tko promi&scaron;lja, i tko od njih shvaća,<br />koja mu je osnovna zadaća?<br />Nek' mi kaže biskup iz Mostara,<br />za&scaron;to oči ponovo zatvara,<br />nad istinom koja nas razara,<br />i iznova rane nam otvara!?<br />Tko je ovdje ruku ispružio,<br />da bi tuđu voćku dohvatio?<br />Tko koristi zakon pozicije,<br />grabežljivost svoju da sakrije?<br />Ovaj slučaj te&scaron;ka je sramota,<br />i bit će nam do kraja života.<br />Tko je krivac, neka nebo sudi,<br />al'po zemlji jo&scaron; hodaju ljudi!?<br />Je li netko pitao te ljude,<br />kako oni ovaj slučaj sude?<br />Plesali smo mi po ledu tanku,<br />preživjeli tenkove na banku.<br />Pet stoljeća Turske vladavine,<br />i Udba&scaron;ke zvijerske opačine.<br />Te Četničke bombe i granate,<br />gorke suze kakve se ne pamte.<br />Jo&scaron; svetinje oteti nam žele,<br />po zakonu, kako oni vele...<br />Je li zakon, recite mi sada,<br />brati ploda od tuđega rada?<br />Tko je ove crkve sagradio,<br />krvavim se znojem oznoijo?<br />Tko sačuva vjeru u nevjeri?<br />Koji ar&scaron;in sada pravdu mjeri?<br />Tko na&scaron;vrlja po dekretu slova,<br />neka bude zadaća njegova,<br />da se ljudski i po&scaron;teno brine,<br />te ispravi svoje "Krive Drine"!<br />Dajte upit domicilnom puku,<br />kom' ključeve daruju na ruku!?<br />Pa po&scaron;tujte, ako ste po&scaron;teni,<br />taj nesretni narod napaćeni!<br />Dijalogom ili tenkovima?<br />Dogovorom ili dekretima?<br />Odluka je na va&scaron;em papiru,<br />ratujemo, ili smo u miru!?<br />Činjenica valjda vam je znana,<br />nasuprot je uvijek druga strana.<br />A slova su varljiva k'o vrijeme,<br />trag Božanski i Sotonsko sjeme.<br />Po slovu se umire i rađa,<br />muka muči ili oslobađa.<br />Po slovu su od zakona kriva,<br />Isukrsta razapeli živa.<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Frano Mikulić Jukić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-26-22-palic-plenkovic.jpgFra Miljenko Šteko ide iz Hercegovine! Želimo mu puno sreće, uspjeha i slobodnijih ruku u Rimuhttp://grude.com/clanak/?i=358241358241Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 13:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-03-fra-miljenko-steko_43256460.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Miljenko Šteko ide na novu funkciju na kojoj mu želimo puno više sreće, uspjeha, ali i slobodnijih ruku za razliku od rada u Hercegovini, gdje su mu bile svezane.<p>&nbsp;</p> <p>Za vrijeme kapitula bratstva fra Massimo Fusarelli, objavio je vijest da je Generalni defininitorij, na redovitom svibanjskom zasjedanju, izabrao fra Miljenka &Scaron;teku, člana Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM sa sjedi&scaron;tem u Mostaru, gvardijanom Međunarodnog zavoda Antonianum u Rimu &ndash; Collegium S. Antonii Patavini in Urbe.<br /><br /></p> <p>Ovim izborom i imenovanjem fra Miljenko postaje redovnički poglavar međunarodnoga bratstva koje ima vi&scaron;e od sto pedeset franjevaca, a dolaze sa &scaron;est kontinenata, iz pedesetak različitih provincija i kustodija Reda.<br /><br /></p> <p>Međunarodnom zavodu Reda (CISA) pripada stalno bratstvo profesora, ispovjednika i ostale braće pod obedijencijom Generalnoga ministra, te bratstvo poslijediplomskih franjevačkih studenata &bdquo;Gabriele Allegra&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Djelatnosti bratstva odnose se na obavljanje sveučili&scaron;nih zadaća i izvođenje studija na Papinskom franjevačkom sveučili&scaron;tu &bdquo;Antonianum&ldquo;, na vodstvo i djelovanje Papinske međunarodne marijanske akademije, Međunarodne skotističke komisije, te pastoralne djelatnosti vezane uz franjevačku Baziliku posvećenu sv. Anti &ndash; titularnu baziliku kardinala i Baziliku Svetog Ivana Lateranskog, rimsku katedralu, u kojoj su ovi franjevci stalni ispovjednici.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-03-fra-miljenko-steko_43256460.jpgMeđugorski župnik predstavlja tri knjigehttp://grude.com/clanak/?i=358239358239Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-26-fra-marinko-sakota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak, 30. svibnja 2022., u u 19 sati i 30 minuta u dvorani Ivana Pavla II. (Žuta dvorana), bit će predstavljanje triju knjiga međugorskog župnika fra Marinka Šakote.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Marinkove knjige: <strong><em>U &scaron;koli Kraljice mira</em></strong><em>,<strong> Rad na srcu </strong>i <strong>Gospa nas uči moliti</strong></em>, mogli bismo s dobrim razlozima nazvati udžbenicima međugorske duhovnosti. Autor je osobno pro&scaron;ao tu &scaron;kolu, živeći Gospine poruke i učeći od onih koji su tu &scaron;kolu pro&scaron;li prije njega, posebno od pokojnog fra Slavka Barbarića kojega često i citira. Sve je to trajno produbljivao na brojnim seminarima posta i molitve koje je vodio u Kući mira, kao i u katehezama koje je držao hodočasnicima iz cijeloga svijeta, obogaćujući sve to pomnim čitanjem i meditiranjem biblijskih mjesta na koja su se pojedine Gospine poruke odnosile.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Važnu ulogu u rastu i sazrijevanju tekstova odigrali su i razgovori sa sudionicima spomenutih seminara, u kojima je nalazio dragocjene spoznaje o odjeku poruka u životu hodočasnika diljem svijeta. Sve je to dodatno oplemenjeno osobnom molitvom, postom, klanjanjem Oltarskom sakramentu, ča&scaron;ćenjem križa Gospodinova, razmatranjem postaja križnoga puta&hellip; Kao plod toga vi&scaron;egodi&scaron;njeg iskustva s Međugorjem nastale su ove knjige koje se doista mogu smatrati posebnim i u toj posebnosti vrlo vrijednim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjige sažimaju najvažnije vidove Međugorja kao duhovnog pokreta nastala dolaskom nebeske Majke Marije, koja se u Međugorju predstavila kao Kraljica mira, i njezine pedagogije u &scaron;koli mira rasprostranjene diljem svijeta. Ovim knjigama produbljuju se neke od&nbsp; tema, kao &scaron;to su molitva i post, rad na srcu i odnos prema prirodi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&rdquo;Odavno sam htio napisati ove knjige, no nedostatak vremena zbog zgusnutoga pastoralnog rada u Međugorju nije mi to dopu&scaron;tao. Pa ipak, zahvalan sam upravo tom radom ispunjenu vremenu, jer su mi se u čestim susretima s hodočasnicima, u predavanjima i katehezama otvarali uvijek novi vidici s dragocjenim spoznajama. Posebno ističem seminare posta i molitve na kojima sam mogao izlagati teme iz Gospine &scaron;kole i slu&scaron;ati sudionike iz različitih zemalja svijeta, njihove reakcije na rečeno i pitanja koja su ih mučila, a &scaron;to je mene bodrilo da iznova tragam za istinom, preispitujem i produbljujem svoje znanje. Čudesno je to iskustvo primanja i bistrenja spoznaja upravo u trenutcima davanja drugima. </em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Knjige predajem hodočasnicima, koji su na bilo koji način povezani sa &scaron;kolom Kraljice mira, u nadi da će im pomoći u osobnom rastu i sazrijevanju, ali također bih volio da dođe u ruke onih koji jo&scaron; uvijek nisu upoznali ovu &scaron;kolu kako bi im bila poticaj u odluci da prihvate ruku Majke i Učiteljice te postanu &scaron;iritelji Radosne vijesti i mira po svijetu&rdquo;, </em>poručio je autor.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi oni koji u ruke uzmu ove fra Marinkove knjige doživjet će pravu opijenost Gospinom duhovno&scaron;ću koja je plod njezine &scaron;kole koje se ne treba bojati, već odvažno u nju stupiti. Knjige su pisane jednostavno i praktično da doista može poslužiti kao udžbenik u toj &scaron;koli, ali i kao primjerice vrlo prikladno gradivo za duhovne vježbe ili osobno duhovno &scaron;tivo. U svakom slučaju one predstavljaju pravo osvježenje i obogaćenje literature koja se bavi međugorskom duhovno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu sudjeluju: fra Ante Vučković, Kre&scaron;imir Miletić i fra Marinko &Scaron;akota.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-26-fra-marinko-sakota.jpgFOTO: HVO, HV, Armija i Vojska RS-a odali počast ubijenima u Trusini i Stupnom Doluhttp://grude.com/clanak/?i=358235358235Grude.com - klik u svijetThu, 26 May 2022 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-26-22-trusina-stupni-dol-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skpina mirovnih aktivista i ratnih veterana, bivših pripadnika Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Hrvatske vojske (HV), Vojske Republike Srpske (VRS) i Vojske Jugoslavije (VJ), zajedno sa članovima porodica stradalih, obišli su mjesta stradanja u Trusini i Stupnom Dolu i odali počast žrtvama. <p>&nbsp;</p> <p>Prvi put su predstavnici dvije zajednice i članovi obitelji žrtava zajedno obi&scaron;li oba spomenika i odali po&scaron;tu stradalima na obje strane.<br /><br /></p> <p>Posjeta Trusini i Stupnom Dolu realizirana je u periodu od 23 - 25. svibnja 2022. godine. Prilikom posjeta ovim lokalitetima, skoro tri desetljeća nakon njihovog stradanja, razgovaralo se s povratnicima, upriličeni su susreti s lokalnim dužnosnicima i vjerskim predstavnicima iz oba mjesta; upućena je podr&scaron;ka udrugama i članovima obitelji stradalih iz oba mjesta, posebno njihovoj međusobnoj suradnji.<br /><br /></p> <p>"Želim prije svega da se zahvalim svima koji su smogli snage i hrabrosti da dođu, da odaju počast poginulima u Trusini. Iako je pro&scaron;lo mnogo godina od 1993. kada se zločin dogodio mi i dalje trebamo izvlačiti pouku da rat nije donio nikome dobro, da je donio samo tugu i bol i da nam bude opomena da se vi&scaron;e nigdje i nikada ne dogodi ni jedan zločin," izjavila je Dragica Tomić predsjednica Udruge poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic.<br /><br /></p> <p>U utorak, 24. 5.&nbsp; 2022. u mjestu Trusina - Općina Konjic upriličen je obilazak i polaganje cvijeća na spomen obilježje stradalima, te organizovan obilazak mjesnog groblja i crkve. U Trusini, koja se nalazi 20-ak kilometara od Konjica, 16. travnja 1993. u napadu Armije RBiH ubijeno je, prema podacima Suda Bosne i Hercegovine, 19 civila i trojica zarobljenih pripadnika HVO-a. Za ovaj ratni zločin pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeno je vi&scaron;e osoba, a suđenje jednom od optuženih je u tijelu.<br /><br /></p> <p>"Nalazimo se u selu Trusina, mjestu gdje se ja osjećam veoma poraženim iz razloga &scaron;to su ovdje zločin počinili pripadnici vojske kojoj sam i ja pripadao. Dodatno mi je te&scaron;ko jer su u tim jedinicama bili ljudi iz mog Prijedora, pa na taj način osjećam povezanost s tim ljudima koji su iz mog zavičaja. Osjećam time jače i poraz identiteta koji i ja nosim u sebi", rekao je Edin Ramulić, veteran ARBiH iz Prijedora.<br /><br /></p> <p>U srijedu, 25. 5. 2022. u mjestu Stupni Do položeno je cvijeće na spomenik stradalima, te upriličen obilazak mjesnog mezarja/listopada 1993. u napadu jedinica HVO-a ubijeno je (prema podacima Ha&scaron;kog suda u predmetu protiv Ivice Rajića) 32 civila, među kojima je bilo i petero djece. Za ovaj ratni zločin osuđeno je vi&scaron;e osoba. <br /><br /></p> <p>"Već duži niz godina mi veterani različitih vojski poku&scaron;avamo zajedno odati počast na mjestima gdje su stradali nedužni civili i uvijek se jako te&scaron;ko osjećam na ovim mjestima, te&scaron;ko mi je čak i pričati. Posebno na mjestima gdje su zločin napravili pripadnici mog naroda. Ovim akcijama poku&scaron;avamo prije svega poslati poruku pomirenja, ali poku&scaron;avamo i tražiti istinu koja se i dan danas krije. Kao biv&scaron;i pripadnici vojski imamo posebnu odgovornost prema na&scaron;oj djeci i zato tražimo pomirenje među ljudima. Mislim da je to na&scaron; put",&nbsp; izjavio je Ivo Anđelović, veteran HVO-a.<br /><br /></p> <p>"Danas smo u Stupnom Dolu u okviru aktivnosti za mir. Rado sam se odazvao i uvijek ću se odazivati pozivu da se pridružim aktivnostima obilaska ovakvih mjesta, da se ne zaboravi i da se na neki način poku&scaron;a kazati ljudima da je sve ovo bilo uzalud. Mir nam treba, treba mi dostojanstvo čovjeka, da mogu otići u Zagreb, Beograd, Sarajevo kao svojoj kući. Nadam se da će ovakve inicijative dati neke rezultate, da ćemo omasoviti ove stvari i da će ovaj rad biti prepoznat kao važan i značajan", izjavio je Mustafa Kamenja&scaron;, član porodice stradalih iz Stupnog Dola i ratni veteran ARBiH.</p> <p><br /><em><strong>Foto: nenasilje.org</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-26-22-trusina-stupni-dol-glavna.jpgMajka danas preko Međugorja poručila svijetu: Neka molitva utiša nečisti duh ratahttp://grude.com/clanak/?i=358229358229Grude.com - klik u svijetWed, 25 May 2022 23:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija poslala je poruku čovječanstvu preko Međugorja i vidjelice Marije Pavlović - Lunetti.<p><br />&bdquo;Draga djeco! Gledam vas i Bogu zahvaljujem za svakog od vas, jer On mi dozvoli da sam jo&scaron; s vama, da vas potičem na svetost.</p> <p>Dječice, mir je naru&scaron;en i sotona želi nemir. Zato nek va&scaron;a molitva bude jo&scaron; jača da utihne svaki nečisti duh podjele i rata. Budite graditelji mira i nositelji radosti Uskrsloga u vama i oko vas da bi dobro pobijedilo u svakom čovjeku. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpgNaoposum ili nikako u Grudamahttp://grude.com/clanak/?i=358223358223Grude.com - klik u svijetWed, 25 May 2022 17:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-25-naoposum-predstava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak, 26. lipnja 2022. godine, u 19:30 sati, Kino Grude ugošćuje predstavu ”Naoposum ili Nikako“ u izvedbi Kluba kulture Libuša.<p>&nbsp;</p> <p>Predstava je humoristična, na zanimljiv i zabavan način se prati prepirka mu&scaron;karaca i žena, borba za emancipaciju žena u tvrdokornom kraju, a posjetitelji će dobiti puno zabave i smijeha, te će imati priliku čuti izvorni hercegovački izričaj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-25-naoposum-predstava.jpgČapljina ''u tanjuru''http://grude.com/clanak/?i=358191358191Grude.com - klik u svijetTue, 24 May 2022 10:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-24-capljina-na-tanjuru.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kruha i igara ove nedjelje nije nedostajalo u Čapljini na manifestaciji ”Čapljina u tanjuru”.<p>&nbsp;</p> <p>Prva je to manifestacija ove vrste koja je na Trgu kralja Tomislava okupila vrsne kuhare koji su pripremali domaće specijalitete.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovali su, također, i domaći izlagači koji su prodavali likere, med, voćne slastice i kolače.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/lVf85A2oT3E" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p><a href="https://rtv-hb.com/rtv/video-capljina-u-tanjuru/" target="_blank">RTV Herceg Bosne</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-24-capljina-na-tanjuru.jpgVEČER SJEĆANJA Ljubuški se prisjetio svojih herojahttp://grude.com/clanak/?i=358159358159Grude.com - klik u svijetMon, 23 May 2022 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-23-ljubuski-branitelji-sjcanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program obilježavanja započeo je u 19 sati kod središnjeg spomen-obilježja hrvatskim braniteljima na Trgu dr. Franje Tuđmana.<p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku, nakon &scaron;to su simbolično na trubi odsvirane prigodne melodije, vijenac su u ime obitelji poginulih branitelja položila djeca poginulih Deni Milićević i Adrijan Bandur, javlja <a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="https://radioljubuski.ba/" target="_blank">Radio Ljubu&scaron;ki</a>.<br /><br /></p> <p>Uz molitvu i blagoslov humačkog gvardijana Darija Dodiga svijeće su zapalili predstavnici&nbsp; Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, Grada Ljubu&scaron;kog, Vlade ŽZH, te prijatelji suborci.<br /><br /></p> <p>Program obilježavanja nastavljen je u Kulturnom centru u Ljubu&scaron;kom uz večer sjećanja. <br /><br /></p> <p>Večer je započela uz nastup klape Benedictus koja je otpjevala himnu, nakon čega je uslijedila minuta &scaron;utnje te čitanje životopisa stradalih.&nbsp;<br /><br /></p> <p>&bdquo;<em>Sloboda je predragocjen dar u čijim blagodatima uživamo svakodnevno, danas ćemo razmi&scaron;ljati o cijeni kojom smo ju platili&ldquo;, </em>najavila je voditeljica istaknuv&scaron;i kako su se večeras okupili u spomen mladića koji su prije 30 godina izgubili sve ono &scaron;to je trebalo doći, priliku biti muževi, očevi, djedovi&hellip;<br /><br /></p> <p>&bdquo;<em>Odrasli su pod istim ovim nebom, i&scaron;li u iste &scaron;kole u koje smo i mi, hodali na&scaron;im ulicama, slu&scaron;ali istu glazbu, kupali se u Trebižatu, bili dobri i poslu&scaron;ni svojim roditeljima, najbolja braća svojim sestrama, najbolji prijatelji&hellip;&ldquo;, </em>tim je riječima voditeljica najavila emotivni nastup prvaka Drame HNK Mostar Roberta Pehara koji pred je okupljenima u Kulturnom centru pročitao tekst posvećen ljubu&scaron;kim braniteljima kojeg je napisala Anita Martinac, književnica i sama sudionica Domovinskog rata.<br /><br /></p> <p>Emotivan i realističan tekst vratio je sve prisutne u svibanj 1992. godine na prvu crtu boji&scaron;ta, dočaravajući u punini sve događaje s porukom kako se ne smije nikada zaboraviti žrtva koja je utkana u na&scaron;u slobodu.<br /><br /></p> <p>Na kraju večeri sjećanja prikazan je isječak filma &bdquo;Otrgnuto od zaborava&ldquo; koji je donio neke od sačuvanih snimaka ljubu&scaron;kih branitelja. <br /><br /></p> <p>Programom je moderirala Bjanka Medić.<br /><br /></p> <p>Program obilježavanja se nastavlja u ponedjeljak, 23. svibnja kada će u 7 sati u crkvi sv. Ante na Humcu biti služena sveta misa zadu&scaron;nica, a potom će uslijediti komemoracija i prigodna molitva na mjestu pogibije na Krivodolu s početkom u 10 sati.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-23-ljubuski-branitelji-sjcanje.jpgIvan Pavlović novi predsjednik Hrvatskog intelektualnog zbora u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358137358137Grude.com - klik u svijetSat, 21 May 2022 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-21-ivan-pavlovic-hiz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na izbornoj Skupštinu Hrvatskog intelektualnog zbora u Bosni i Hercegovini održanoj u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostar izabrana su nova tijela ovog Zbora i to: Upravno vijeće, Nadzorno vijeće i Časni sud.<p><br />U novi saziv Upravnog vijeća imenovani su: Ivan Pavlović, predsjednik; Miljenko Stojić, dopredsjednik; Marinko Jurilj, dopredsjednik; Nikola Lovrinović, član; Antonio Sesar, član; Vladimir &Scaron;oljić, član; i Ivan Vukadin, član.<br />Ivan Pavlović iz Ljubu&scaron;kog je po Statutu ujedno i predsjednik HIZ-a u BiH, koji je osnovan 28. travnja 2006. u Mostaru i upravo je on bio njegov prvi predsjednik. Inače, prof. dr. sc. Ivan Pavlović, umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju je dugogodi&scaron;nji profesor Ekonomskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru i njegov dekan u mandatu 1998.-2002.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-21-ivan-pavlovic-hiz.jpgStolac dva dana 'srednjovjekovni centar' BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358131358131Grude.com - klik u svijetSat, 21 May 2022 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-09-02-stolacka_tarca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Stocu je u petak otvorena sedma tradicionalna dvodnevna manifestacija "Stolačka tarča" čime je Grad Stolac postao "srednjovjekovni centar" Bosne i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>"Stolačka tarča" je srednjovjekovni sajam koji se održava od 2015. godine na starom gradu Vido&scaron;kom iznad Stoca, nacionalnom spomeniku BiH.<br /><br /></p> <p>- Ovo je sedma "Stolačka tarča" i ove godine smo se vratili na one stare staze kako smo radili proteklih godina. Pro&scaron;le smo godine radi pandemije koronavirusa održali samo jedan dan manifestacije - rekao je predsjednik udruge "Vitezovi hercega Stjepana Kosače" Anđelko &Scaron;utalo.<br /><br /></p> <p>Udruga je organizator "Tarče", a podr&scaron;ku im pruža i Grad Stolac te je jedan od ciljeva ove manifestacije revitalizacija starog grada Vido&scaron;kog.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;to se tiče pripreme same manifestacije stvarno je komplicirana i zahtjevna, ali mi smo jedna dobra klapa. Pripreme su zahtjevne i psihički i fizički, a zadnjih dvanaest dana smo neprestano radili na starom gradu - izjavio je &Scaron;utalo.<br /><br /></p> <p>Kako kaže, svake godine se trude 'ubaciti' ne&scaron;to novo.<br /><br /></p> <p>- Dosta radimo na tome da privolimo i najmlađe. Održana je predstava Dječjeg vrtića Stolac, za koju su se oni pripremali cijele godine, posebno od ma&scaron;kara gdje su glumili vitezove i djeve, a mi smo im odlučili dati priliku da pokažu plesnu točku i mislim da je bilo ba&scaron; lijepo - smatra predsjednik vite&scaron;ke udruge.<br /><br /></p> <p>"Tarču" redovno posjećuju vite&scaron;ke skupine iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Slovačke, a svake godine se uprizoruje "Obrana hercegova grada".<br /><br /></p> <p>Posjetiteljima su dostupne radionice streličarstva, mačevanja, keramike i sl, prikazuju se srednjovjekovni i renesansni plesove te predstave, a posjetitelje ove godine glazbom zabavlja mađarski glazbeni sastav "Holloenek Hungarica".<br /><br /></p> <p>- Imamo dosta skupina iz BiH koje nisu bile tu pro&scaron;le godine, kao npr. na&scaron;e prijatelje iz Prijedora. Udruga 'Rusag' i njihovi vitezovi su jako dobra skupina i ovogodi&scaron;nji su nam gosti &ndash; navodi &Scaron;utalo.<br /><br /></p> <p>Naglasio je kako su oni začetnici ovakvog tipa manifestacija u BiH, a da im se prije pet godina na "karti srednjovjekovnih sajmova" u BiH pridružio i Jajac.<br /><br /></p> <p>- Rastemo u svakom pogledu, a ugledamo se najvi&scaron;e na susjednu Hrvatsku jer imaju dosta duže tradicije. Trudimo se i mislim da smo na dobrom putu &ndash; m&scaron;ljenja je &Scaron;utalo, dodajući &nbsp; kako ova manifestacija jako puno pomaže turističkoj slici Stoca i županije.<br /><br /></p> <p>- Ovo &scaron;to ima Stolac nema puno većih i bogatijih gradova u BiH, a samo bih naveo da je čitav smje&scaron;taj u Stocu popunjen - naveo je &Scaron;utalo.<br /><br /></p> <p>"Hajdučka družina Mijata Tomića" iz Tomislavgrada je jedan od čestih gostiju "Stolačke tarče", a osnovana je 1997. godine kao prva povijesna postrojba hrvatskog naroda u BiH.<br /><br /></p> <p>- Okupljamo tridesetak aktivnih članova i redovno posjećujemo srednjovjekovne sajmove. U nekoliko navrata smo bili pozvani u Stolac i svaki put smo se odazvali pozivu. Mislim da je ovo veoma lijepa priča i treba nastaviti njegovati &ndash; rekao je član "Družine" Ante Romić.<br /><br /></p> <p>Romić smatra kako se treba njegovati srednjovjekovnu kulturu čitave Bosne i čitave Hercegovine, počev&scaron;i do kraljevskog grada Jajca pa sve do Stoca.<br /><br /></p> <p>- Mislim da imamo dosta mjesta za napredak, za pomak, samo se treba malo jače angažirati i uključiti u te manifestacije diljem BiH &ndash; zaključio je.<br /><br /></p> <p>U subotu, 21. svibnja, je drugi dan manifestacije, a najavljeni su turnir u streličarstvu, radionica bacanja sjekire, sokolarstvo, bitka za Stjepanov grad, a sve će zavr&scaron;iti vatrometom i nastupom DJ-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span data-v-088b9c4a=""><span data-v-088b9c4a=""><iframe src="https://www.youtube.com/embed/gygVkN_crj0" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-09-02-stolacka_tarca.jpgPremijera predstave ''Samo … ostaje'' Dramskog studija mladih HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=358122358122Grude.com - klik u svijetFri, 20 May 2022 15:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-20-samo...ostaje_7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak 20. svibnja u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru bit će izvedena premijera predstave/prezentacije „Samo … ostaje“ Dramskog studija mladih HNK Mostar. <p><br /><br />Polaznice i polaznici DSM-a uz vodstvo Jelene Kordić Kuret, Ivana Skoke i Ive Kre&scaron;ića napravili su predstavu koja je nastala prema četiri dramska teksta s radionice dramskog pisanja HNK Mostar koju je vodio dramaturg i umjetnički savjetnik HNK Mostar Dragan Komadina. <br /><br /><br />Riječ je o tekstovima &bdquo;Ahimsa&ldquo; Dore Sesar, &bdquo;Brinuti se za dom&ldquo; Filipa Lukende, &bdquo;Korekcije&ldquo; Maje Mijatović i &bdquo;Kućica za pse&ldquo; Ivana Prskala. U predstavi igraju Ivan Prskalo, Tea Pandža, Rafaela Perić, Veronika Perić, Josipa Mikulić, Valerija Bago, Filip Lukenda i Lucija Papić.<br /><br /></p> <p>&bdquo;U kratkim dramskim formama mlade autorice i autori progovaraju o problemima svoje generacije. Bilo da se neizbježno konfrontiraju s kulturolo&scaron;kim obrascima pro&scaron;loga stoljeća, bilo da potvrđuju neprolaznost tema o nerazumijevanju s roditeljima ili suočavanju s gubitkom dragih ljudi, mladi dramski autori iznova dokazuju kako je kazali&scaron;te bilo, ostalo i ostat će prostor u kojem se uvijek i iznova prelamaju najizazovniji problemi dana&scaron;njice. Zato nas se ne prestaje ticati. Zato nas ne prestaje poticati na preispitivanje na&scaron;eg mikro i makro kozmosa. Možemo biti ponosni &scaron;to zahvaljujući polaznicima na&scaron;eg Dramskog studija mladih, i u ovom slučaju i mladim talentiranim spisateljicama i piscima, te konačno na&scaron;im glumcima koji ga vode, nastavljamo sudjelovati u ovoj neodoljivoj kazali&scaron;noj igri&ldquo;, kazao je Dragan Komadina.<br /><br /></p> <p>Ulaznice za prvu reprizu, u subotu, 21. svibnja, s početkom u 20 sati, po cijeni od 5 KM, odnosno 3 KM za studente, učenike, nezaposlene i umirovljenike moguće je rezervirati slanjem poruke putem Facebook Messengera/Instagram Directa. Vrijede besplatni vaučeri, odnosno godi&scaron;nje ulaznice za studente i djelatnike SUM-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-20-samo...ostaje_7.jpg'Rodila sam, vratili su bebu u trbuh i opet ću roditi za 11 tjedana'http://grude.com/clanak/?i=358097358097Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2022 13:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-19-22-beba-ashley.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je prije nekoliko dana rodila sina Levija Jamesa, Jaiden Ashlea rodit će ga još jednom, najvjerojatnije u srpnju ove godine. <p><br />Koliko god to suludo zvučalo, priča je istinita. Naime, radi se o razrađenom planu za spa&scaron;avanje bebina života.<br /><br /></p> <p>Kad je ova 23-godi&scaron;nja trudnica u ožujku imala prenatalni pregled, u 18. tjednu trudnoće, pokazalo se da njezin sin ima spinu bifidu, urođeni defekt koji nepovoljno utječe na leđnu moždinu fetusa tijekom trudnoće i može dovesti do pote&scaron;koća u učenju i razvoju, ali i do paralize.<br /><br /></p> <p>"Bila sam u &scaron;oku. Nisam mogla ni govoriti kada nam je doktor to rekao", prisjetila se Ashlea iz Jacksonvillea na Floridi. Prve prognoze bile su da dijete uopće neće imati &scaron;anse za kvalitetan život. Nakon drugog i trećeg mi&scaron;ljenja stručnjaka Ashlea je doznala da ipak ima nade za njenog sina: doktori bi mogli izvesti ozbiljnu operaciju njegove kralježnice, nakon čega bi se trudnoća nastavila.<br /><br /></p> <h3>Kako je to moguće?<br /><br /></h3> <p>Pro&scaron;la je niz liječničkih pretraga jer se radi o invazivnoj operaciji, a zahvat je konačno i službeno odobren za nju i njenog nerođenog sina. Takvi postupci obično ko&scaron;taju vi&scaron;e od 180.000 kuna, ali njenu je operaciju pokrilo osiguranje.<br /><br /></p> <p>Otprilike &scaron;est tjedana nakon zabrinjavajuće dijagnoze Ashlea je oti&scaron;la pod nož. Liječnici su joj napravili carski rez duž trbuha, probili joj vodenjak i uspje&scaron;no operirali abnormalnost na kralje&scaron;ku L2 kod bebe. Zatim su je vratili u Ashlein trbuh, za&scaron;ili je i naredili joj strogo mirovanje dok beba ne bude dovoljno razvijena za pravi porod carskim rezom u 37. tjednu.<br /><br /></p> <h3>Beba je dobila novu &scaron;ansu<br /><br /></h3> <p>Zahvat je uključivao punu anesteziju i trajao je otprilike &scaron;est sati. Ashlea je sad trudna oko 27 tjedana i objavila je da se zdravlje njezine bebe pobolj&scaron;alo.<br /><br /></p> <p>"Od operacije liječnici su počeli primjećivati puno vi&scaron;e pokreta i svi znakovi malformacije u njegovom mozgu su se povukli", rekla je, dodajući da liječnici sada vjeruju da njezin sin neće imati gotovo nikakvih problema s hodanjem.<br /><br /></p> <p>Međutim, vjerojatno će se morati podvrgnuti fizikalnoj terapiji od rođenja do najmanje 18. godine. No njegov postoperacijski napredak ipak je obećavajući.<br /><br /></p> <p>"Udara nogicama", rekla je buduća mama. "Osjećam kako se kreće."<br /><br /></p> <p>Ashlea je izvorno podijelila svoju priču u viralnom TikTok videu s opisom: "Rodila sam dijete, vratili su ga unutra i rodit ću ga opet za 11 tjedana." Objava je prikupila vi&scaron;e od 2.2 milijuna pregleda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-19-22-beba-ashley.jpgU Tolićima pokopana baka Milka: S 13 ostala bez majke, sa 16 počela zarađivati za živothttp://grude.com/clanak/?i=358088358088Grude.com - klik u svijetThu, 19 May 2022 08:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-19-22-baka-milka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baka Milka Perić iz Udbine pokopana je danas u selu Tolići.<p>&nbsp;</p> <p>Milku, Crvenkapicu i kako su je brojni mje&scaron;tani zvali Majkanu, na vječni počinak ispratili su brojni mje&scaron;tani Udbine. Tijekom sahrane, jedna je mje&scaron;tanka održala prigodni govor u kojemu se prisjetila najpoznatije stanovnice Udbine te ispričala kako je Milka jako rano ostala bez majke. - S 13 je ostala bez mame, sa 16 godina počela raditi.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/-wIeKAuYvGc" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />"Sudbina ju je &scaron;ibala od rođenja. Uz nju smo živjeli. Bila je žena bez doma, bez uobičajenih dru&scaron;tveno prihvatljivih normi. Učili su nas da joj se ne smijemo i ne rugamo. Bila je lijepa, pametna i naivna, a onda je njezin um počeo lutati. Nije prihvaćala milostinju. Nedostajat će nam", rekli su na sahrani.</p> <p>Podsjetimo, Milka je umrla prije dva dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-19-22-baka-milka.jpgMolitva Svetom Anti na deseti utorakhttp://grude.com/clanak/?i=358058358058Grude.com - klik u svijetTue, 17 May 2022 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-13-grude-sveti-ante.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Utorak je posvećen Svetom Anti, jer su toga dana njegovi smrtni ostaci preneseni u Padovu i pokopani u crkvi Svete Marije, kasnije pretvorenoj u veličanstvenu Svečevu baziliku. Utoraka je trinaest na spomen 13. lipnja, datuma preminuća Svetog Ante.<p><br />Molitva Svetom Anti na 10. utorak.</p> <p><br />O Isuse! Za&scaron;ao sam kao ovčica, zaboravio na tvoje zapovijedi, udaljio se od tebe i upravo sam možda zbog grijeha izgubio ovo vremenito dobro. Da ga opet nađem, ne gledaj, Isuse, na moju nevrijednost, već na zagovor sluge svoga sv. Ante, komu si dao moć da izgubljeno nalazi. Stoga se tebi obraćam, o pouzdani nalazitelju izgubljenih stvari, sv. Ante. Svima, koji su iskrenim srcem molili, vraća&scaron; izgubljeno; odjekuju riječi: izgubljeni novac, dobro, sreću, stvar &ndash; vraća zagovor sv. Ante!<br /><br /></p> <p>Usli&scaron;aj i moju molitvu, te mi vrati &scaron;to sam nesrećom ili krivnjom izgubio. Znam da mi je Bog dao i oduzeo, stoga vapijem s tobom: Ime Gospodnje budi blagoslovljeno! No, ne znajući &scaron;to mi je Božja Providnost namijenila, dolazim k tebi, sv. Ante, moleći te ponizno, isprosi mi svojim zagovorom, ako je Božja volja, da opet nađem &scaron;to sam izgubio. Amen.<br /><br /></p> <p><a href="http://www.medjugorje-news.com">www.medjugorje-news.com</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-13-grude-sveti-ante.jpeg'Posuško lito 2022.' nudi rekordna 54 događajahttp://grude.com/clanak/?i=358043358043Grude.com - klik u svijetMon, 16 May 2022 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-25-posusko_lito.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Monodramom "Na rubu pameti" započet će u utorak, 17. svibnja ovogodišnje Posuško lito, koje će publici ponuditi 54 dogođaja, a trajat će do početka rujna.<p>&nbsp;</p> <p>Članovi radnog tijela za provedbu "Posu&scaron;kog lita" Ivanka Galić Arapović, Marija Đerek i načelnik Posu&scaron;ja Ante Begić su u ponedjeljak predstavili detalje programa ovogodi&scaron;nje manifestacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Iako ljeto kalendarski pada za malo vi&scaron;e od mjesec dana, 'Posu&scaron;ko lito' kreće već sutra, a razlog je veliki broj prijavljenih događaja. Naime, ove godine ih je rekordnih 54, i jednostavno nije bilo moguće uglaviti ih u kalendarski početak ljeta. Stoga, program kreće sutra i to s prvim adutom, glasovitom monodramom 'Na rubu pameti' u izvedbi nacionalnog prvaka glumca Dragana Despota. Potom nas kroz ovaj mjesec očekuje Dječja smotra Hrvatskog folklora, obilježavanja Dana branitelja općine Posu&scaron;je i glazbena večer hrvatskih autora kao svojevrstan glazbeni nastavak proslave Dana svehrvatske državnosti", objavila je Općina Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim u Posu&scaron;ju, dio programa će se održati i u posu&scaron;kim mjesnim zajednicama. Tako će projekcije najnovijih filmskih blockbustera imati prilike vidjeti publika u posu&scaron;kom Gracu, dok će se predstava "Otirač" prikazati početkom kolovoza u Vinjanima.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz lipanj i srpanj održat će se nekoliko predstavljanja književnih djela za sve uzraste, a između ostalog i godi&scaron;nji koncert Glazbene &scaron;kole Posu&scaron;je, livanjski harmonika&scaron;i i limena glazba s interpretacijama pop-rock klasika, tradicionalna "Večer ikavice" te predstava HNK Mostar "Ženski razgovori".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od &scaron;porskog programa i ove godine organiziraju se tri malonogometna trunira, u Posu&scaron;ju, Rakitnu i Vinjanima, II. međunarodno natjecanje taekwondoista "Poskok kup 2022.", XX. turnir "Vitez Mile Bo&scaron;njak" Posu&scaron;je, "IV. Međunarodni Opel oldschool Hercegovina skup", biciklijada i "Blidinje bike fest" te po prvi put polumaraton "Posu&scaron;ka desetka".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kraj mjeseca obilježit će &scaron;portski događaj za mlade "XXII. Posu&scaron;ke igre bez granica".&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kolovoz je rezerviran za &scaron;iroj publici glazbene događaje. Prvoga dana ovog mjeseca posjetitelji će moći uživati u fuziji glazbe i filma na jo&scaron; jednom 'Koncertu filmske glazbe', dok će ljubitelji klapskog izričaja doći na svoje 6. i 7. kolovoza kada će se održati 'VIII. Festival klapske pisme', koji će uz nastupe vrsnih klapa u svom revijalnom djelu ugostiti Gorana Karana i Marka Pecotića. Za ove kojima je Posu&scaron;je ipak predaleko, a željeli bi biti dio ovog glazbenog spektakla, izravan prijenos osigurali su TV HB i Radio Posu&scaron;je", poručili su.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tradicionalni veliki rock koncert je predviđen za 12. kolovoza, a u kolovozu će se održati i XVI. smotra hrvatskog izvornog folklora"&ldquo;Silo na ognji&scaron;tu" te memorijalni golf turnir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Početkom rujna program će zatvoriti "III. Blidinje gastro fest".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je rekao načelnik Begić, Posu&scaron;ko lito je jedna od najljep&scaron;ih razglednica Posu&scaron;ja. U programu je dana prilika između ostalog i mladima i udrugama da njihova kreativnost dođe do izražaja, a uz to se čuva i kultura i običaji.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-25-posusko_lito.jpgKomemoracija za žrtve Bleiburga i križnoj puta na Groblju mirahttp://grude.com/clanak/?i=358037358037Grude.com - klik u svijetMon, 16 May 2022 10:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-16-bleiburg-bile.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bleiburška tragedija zauvijek će ostati najveća rana u povijesti hrvatskog naroda. <p>&nbsp;</p> <p>U spomen svih nevinih žrtava koje su jugokomunisti mučki ubili tijekom svibnja 1945., kao i mjesecima i godinama nakon toga u nedjelju 15. svibnja je na Groblju mira na Bilima u 16.00 sati upriličena komemoracija za žrtve Bleiburga i Križnog puta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na samom početku u 16.00 sati zazvonila su zvona s crkvice sv. Josipa u spomen na sve hrvatske žrtve jer je u to naznačeno vrijeme počelo ubijanje na Bleiburgu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komemoracija je započela uvodnom riječju voditeljice programa Marijane Toma&scaron;ević i čitanjem ulomka iz jednog od brojnih svjedočanstava iz knjige &ldquo;Od &Scaron;irokog do Bleiburga i nazad&rdquo;, autora Velimira Mabića, glavnog tajnika Odjela za Drugi svjetski rat i poraće HNS-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga slijedilo je polaganje vijenaca i paljenje svijeća prisutnih izaslanstava, himna hrvatskog naroda, a zatim molitva koju je predvodio fra Miljenko Stojić, povjerenik za hercegovačke biskupije Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij, uz nazočnost članova izaslanstava, općinskih povjerenstava za obilježavanje i uređivanje grobi&scaron;ta iz Drugoga svjetskog rata i poraća te vjernog Božjeg puka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-16-bleiburg-bile.jpgPapa imenovao 10 novih svetaca, među njima i osnivač dva vjerska reda! Nažalost, nema Stepincahttp://grude.com/clanak/?i=358023358023Grude.com - klik u svijetSun, 15 May 2022 15:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-15-22-papa-franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo proglasio je svetima deset osoba, među kojima su nizozemski svećenik, borac protiv nacizma ubijen u koncentracijskom logoru Dachau i francuski redovnik pustinjak ubijen u Alžiru.<p><br />85-godi&scaron;nji papa do oltara je dovezen u invalidskim kolicima zbog bolova u koljenima i nogama. Na Trgu svetog Petra bilo je vi&scaron;e od 50.000 ljudi, &scaron;to je jedno od najvećih okupljanja nakon popu&scaron;tanja restriktivnih mjera uvedenih zbog pandemije covida.<br /><br /></p> <p>Franjo je do&scaron;epao do stolice iza oltara, no ustao je da bi pojedinačno pozdravio neke sudionike. Propovijed je čitao sjedeći, ali je za vrijeme ostalih dijelova mise stajao i homiliju čitao snažnim glasom.<br /><br /></p> <p>Franjo je pročitao imena kanoniziranih osoba, a nakon progla&scaron;enja svake osobe svetom okupljeni su klicali.<br /><br /></p> <p>Nizozemski svećenik Titus Brandsma bio je član karmelićanskoga redovničkog reda i ravnatelj Katoličkog sveučili&scaron;ta u Nijmegenu. Protiv nacističke ideologije otvoreno je govorio jo&scaron; prije Drugoga svjetskog rata i njemačke invazije na Nizozemsku 1940. godine.<br /><br /></p> <p>Tijekom nacističke okupacije nije se libio govoriti ni protiv antižidovskih zakona te je pozvao nizozemske katoličke listove da ne tiskaju nacističku propagandu.<br /><br /></p> <p>Uhićen je 1942. Isprva je bio smje&scaron;ten u nizozemskim zatvorima, a zatim je odveden u zloglasni logor Dachau, gdje je podvrgavan biolo&scaron;kim eksperimentima. Na kraju je pogubljen smrtonosnom injekcijom u dobi od 61 godine.<br /><br /></p> <p>Drugi novoprogla&scaron;eni svetac je Charles de Foucauld, francuski plemić, vojnik, istraživač i geograf iz 19. stoljeća koji je kasnije doživio obraćenje i postao svećenik te živio kao pustinjak među siroma&scaron;nim Berberima u sjevernoj Africi.<br /><br /></p> <p>Objavio je prvi tuare&scaron;ko-francuski rječnik. De Foucauld je ubijen u Alžiru 1916.<br /><br /></p> <p>Među ostalih osmero ljudi progla&scaron;enih svetima su Devasahayam Pillai, koji je ubijen zbog prelaska na kr&scaron;ćanstvo u Indiji u 18. stoljeću i Cesar de Bus, francuski svećenik iz 16. stoljeća koji je osnovao dva vjerska reda.<br /><br /></p> <p>Franjo je svetima proglasio i dvojicu talijanskih svećenika, tri talijanske časne sestre i jednu francusku redovnicu. Svi su živjeli između 16. i 20. stoljeća.<br /><br /></p> <p>"Ovi su sveci pogodovali duhovnom i dru&scaron;tvenom razvoju svojih naroda i cijeloga ljudskog roda, a u dana&scaron;njem svijetu, nažalost, distanca se produbljuje, a napetosti i ratovi su sve če&scaron;ći", rekao je Franjo nakon mise. Svjetski lideri moraju biti "protagonisti mira, a ne rata", rekao je, očigledno aludirajući na rat u Ukrajini.<br /><br /></p> <p>Svim novim svecima pripisuju se čuda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-15-22-papa-franjo.jpgUmirovljen splitsko-makarski nadbiskup Barišićhttp://grude.com/clanak/?i=358007358007Grude.com - klik u svijetSat, 14 May 2022 07:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-14-nadbiskup-barisic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Splitsko-makarski nadbiskup monsinjor Marin Barišić od danas je u mirovini, a novi nadbiskup je dosadašnji koadjutor Dražen Kutleša.<p>&nbsp;</p> <p>Kako je priopćeno iz Nadbskupije, činom Papinog prihvaćanja odreknuća od službe, a zbog navr&scaron;ene kanonske dobi, mons Bari&scaron;ić je od danas umirovljeni nadbiskup, a dosada&scaron;nji koadjutor mons. Dražen Kutle&scaron;a postao je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit te je preuzeo upravu Nadbiskupije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U prigodnom govoru nadbiskup Bari&scaron;ić se prisjetio životnoga puta od rodnih Vidonja, preko &scaron;kolskih dana u Metkoviću, sjemeni&scaron;nih dana u Dubrovniku i Splitu, studentskih u Rimu, svećeničke službe koju je obna&scaron;ao kao odgojitelj i profesor bogoslova te kao župnik na Spinutu, do biskupske službe koju je obna&scaron;ao gotovo 30 godina, od čega 22 godine kao mjesni ordinarij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umirovljeni nadbiskup je iznio i svoje planove za budućnost iz kojih proizlazi želja za molitvom, meditiranjem i hodoča&scaron;ćenjem u sveta mjesta. S obzirom da je iskreni navijač Hajduka istaknuo je da bi volio "opet otići na Poljud i slaviti Hajdukove naslove, nada se već ovoga mjeseca", a svoj je govor zavr&scaron;io čestitkom nadbiskupu Kutle&scaron;i i molitvom da ga Bog po zagovoru svetoga Dujma čuva i blagoslovom prati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Novi splitsko-makarski nadbiskup Dražen Kutle&scaron;a je rekao da dolazi kao "otac kojega je poslao Otac obitelji da upravlja njegovom obitelji".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvalio je nadbiskupu Bari&scaron;iću za dugogodi&scaron;nje upravljanje nadbiskupijom kao i za suradnju u biskupstvu na razini Crkve u Hrvata. Splitsko-makarski nadbiskupi su nasljednici sv. Dujma, biskupa i mučenika, za&scaron;titnika grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije. Stoga je novi Dujmov nasljednik u pratnji umirovljenog nadbiskupa Bari&scaron;ića odao počast i pomolio se pred moćima sv. Dujma, a vjernici su predvođeni đakonom otpjevali Pohvale svetom Dujmu kojega su molili da &scaron;titi njihovu mjesnu Crkvu s njihovim nadbiskupom Draženom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nadbiskup Kutle&scaron;a blagoslovio je puk i sve one koji su pratili prijenos putem Youtube kanala nadbiskupije. Svečanost je zavr&scaron;ena himnom Zdravo Dujme mučeniče, uz orgulja&scaron;ku pratnju maestra don Ivana Urlića pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don &Scaron;ime Marovića, stoji na kraju priopćenja Splitsko-makarske nadbiskupije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-14-nadbiskup-barisic.jpgTITO PRIZNAO DA JE OSOBNO ZAPOVJEDIO UBOJSTVO FRANJEVACA NA ŠIROKOM BRIJEGUhttp://grude.com/clanak/?i=357994357994Grude.com - klik u svijetThu, 12 May 2022 16:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-12-razgovor.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od 20. travnja, kada je imao predstavljanje u Zagrebu, u hrvatskim kinima igra film Dominika Sedlara Razgovor. <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Priča se temelji na stvarnom i jedinom susretu između tada novoizabranog predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita i nadbiskupa Alojzija Stepinca koji se dogodio u Zagrebu 4. lipnja 1945. u Lovačkom domu na Tu&scaron;kancu 63, dan nakon &scaron;to je Stepinac pu&scaron;ten iz pritvora. Titova je namjera bila da Stepinac Crkvu u Hrvata odvoji od Vatikana. Glavne uloge igraju danski glumac Caspar Phillipson (Tito) te britanski glumac Dylan Turner (Stepinac). Film traje sat i četrdeset i pet minuta.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Zapis razgovora između Tita i Stepinca prona&scaron;ao je Jakov Sedlar u Izraelu. U filmu su dodani samo neki manje važni dijelovi da se bolje ispriča &scaron;to se zapravo dogodilo. Posebno treba istaknuti onaj dio gdje Tito i Stepinac razgovaraju o pobijenim hercegovačkim franjevcima. Jakov Sedlar je pod prisegom posvjedočio da je sve vjerno preneseno. Hrvatski tjednik u vi&scaron;e nastavaka objavljuje scenarij filma pa je tako u broju od 21. travnja donio i rečenice o pobijenim hercegovačkim franjevcima (str. 32. &ndash; 33.). Donosimo ih u izvorniku i u sklopu odlomka o ubojstvima crkvenih osoba.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Kako god na to htjeli gledati, nalazim određenu utjehu s onima koji promiču mir umjesto ideje o miru stečenom sredstvima krvave diktature.&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Ne može se napraviti omlet, a da se ne razbije nekoliko jaja. Ovaj rat nije zavr&scaron;io s nekim savr&scaron;enim sporazumom koji će ostati cijelu vječnost&hellip; I ja bih volio da se dosegne apsolutni mir, no ostaje pitanje&hellip; kako?&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Mir dolazi iz poznavanja samog sebe. Po&scaron;tovanja za bližnjega i vjere u Boga.&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;I upravo sam ugledao svinju kako je poletjela! Budimo realni bar jednom&hellip; sedam dana nakon va&scaron;eg predavanja, kad smo praktički bili pred vratima Zagreba, ne samo da ste komunizam opisali kao prijeteću opasnost, već ste nas javno optužili za uni&scaron;tavanje crkava i ubijanje svećenika. Niste mislili da ćemo ući u grad, zar ne?&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Biskupi i ja smo jednostavno govorili istinu, i mogu je ponoviti u bilo kojem trenutku, sada ako želite.&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Programirani ste da imate odgovor na &scaron;to god navedem.&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Jer nemam &scaron;to skrivati. Moja du&scaron;a je čista. Je li Va&scaron;a? Dvjesto četrdeset i tri svećenika i njihovih sljedbenika ubili su partizani, sto &scaron;ezdeset i devet su zatvorili, osamdeset i devet je nestalo, zajedno sa sto devetnaest teologa. Brojke neprestano rastu.&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Ne možemo ovako razgovarati.&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;To su brojevi koje se ne može poreći.&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Dosta!&laquo; Tito udara rukom o stol. &raquo;Ako je bilo &scaron;to od onoga &scaron;to kažete istina, va&scaron;i ljudi nisu umrli kao nevini ljudi&hellip; sami ste rekli&hellip; sve u životu ima svoj uzrok i posljedicu!&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-size: small;">Stepinac: To su bili ljudi od Boga i časti&hellip;&laquo;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Po&scaron;tedite me igranja na suosjećanje. Ili su se pretvarali da su neutralni ili su se izravno priklonili neprijatelju.&laquo; Tito si natoči jo&scaron; jednu ča&scaron;u viskija&hellip;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Stepinac: Sedmog veljače&hellip; dvadeset i devet svećenika je ubijeno unutar samostana u &Scaron;irokom Brijegu, u Hercegovini&hellip;&laquo; Tito se nasmije&scaron;i.</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Informacije koje sam ja dobio bile su da je &Scaron;iroki Brijeg bio naoružano upori&scaron;te neprijatelja&hellip; jednostavno tako.&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Dakle, svjesni ste onog &scaron;to se dogodilo?&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Da. Problem je rije&scaron;en.&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Ti svećenici nisu imali ni&scaron;ta osim kuhinjskih noževa.&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;A Vi ste bili tamo? Znate da je to istina, ono &scaron;to ste upravo rekli?&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Znam dovoljno da znam da oružje nikada nije dio svećenstva.&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Tako smo brzi braniti na temelju starih pretpostavki.&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Brzi koliko ste i Vi da pretpostavljate drugačije.&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Trebali bi znati bolje, Nadbiskupe, nego da podmećete vrat da spasite nekoga iz Hercegovine&hellip; jedino u čemu oni uživaju vi&scaron;e od novca je iskrivljavanje istine&hellip; postojali su uvjerljivi dokazi da ih se&hellip;&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Ubije.&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Tito: &raquo;Zbrine. I ja sam bio taj koji je dao naredbu&hellip; ljudi umiru, Nadbiskupe. Bili su na pogre&scaron;noj strani povijesti u najneprikladnije vrijeme. Trebalo je poslati poruku.&laquo;</span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-size: small;">Stepinac: &raquo;Nema suđenja, samo pretpostavka i trenutna presuda&hellip; vraćamo se u barbarska vremena.&laquo;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-12-razgovor.jpeg 7 savjeta svetog Leopolda Mandića o tome kako uvijek živjeti u Božjem duhu http://grude.com/clanak/?i=357992357992Grude.com - klik u svijetThu, 12 May 2022 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-12-sveti-leopold.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prozvan je "apostolom ispovjedaonice" zbog gotovo 40 godina svakodnevnog ispovijedanja, ponekad i više od deset sati dnevno! <p><br />Rijeke ljudi dolazile su k njemu s jednim ciljem: izmiriti se s Bogom i ljudima! Dan uoči svoje smrti, u vrijeme najveće ljetne sparine ispovijedao je bez predaha, pretvoriv&scaron;i svoju bolesničku sobicu u ispovjedaonicu. Izdvojili smo sedam misli ovog neumornog Božjeg radnika i istinskog poznavatelja ljudskih srdaca koje nam svima mogu biti na korist!<br /><br /></p> <p style="color: #141823;">1. Na&scaron; Gospodin nam je čvrsto obećao da će biti &scaron;irokogrudan u svojoj providnosti kada se budemo trudili s njegovom milo&scaron;ću vr&scaron;iti svoje dužnosti. Potrudimo se dakle da budemo djelotvorni vjernici; potom će nadoći Providnost.<br /><br /></p> <p style="color: #141823;">2. Kada ljudska osoba koja ima vjeru živi prema Evanđelju i, usprkos krhkosti, nastoji se pokoravati Gospodnjim zakonima, poput Krista jeca i pati u brigama i bolovima ljudskog života. Tada se prikazuje i žrtvuje Bogu Ocu kao prihvaćena i draga žrtva.<br /><br /></p> <p style="color: #141823;">3. Pođite na pričest. Idite na pričest s vjerom&hellip; Nije otrov, nego lijek koji može izliječiti svaku bolest. Svjetlo je misli; snaga u slabostima, utjeha i ublaženje u svim mukama; zalog je buduće slave.<br /><br /></p> <p style="color: #141823;">4. Tko traži na sve načine izbjegavanje patnja i neizbježnih ku&scaron;nja života, nema kr&scaron;ćanskog duha; to ne znači prihvaćanje vlastitog križa i ići za Isusom, nego izbjegavati ga. Zato, ono &scaron;to se trpi jer se nije moglo izbjeći, neće imati zasluga.<br /><br /></p> <p style="color: #141823;">5. Uvijek se trudi da bude&scaron; vjernik, također kada bude&scaron; u dru&scaron;tvu svojih kolega i usred svih zbivanja u životu.<br /><br /></p> <p style="color: #141823;">6. Uvijek ostaje istina da se ni list ne miče bez Božje volje. Koliko su veća njegova isku&scaron;enja, toliko je bliže Božje obodrenje. Dakle, blizu je utjeha koju želi va&scaron;e srce.<br /><br /></p> <p style="color: #141823;">7. &Scaron;to vi&scaron;e radimo u životu na ovoj zemlji, vi&scaron;e zasluga stječemo za nebo i vi&scaron;e doprinosimo za spasenje du&scaron;e. Mjesto na nebu nitko nam neće oduzeti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-12-sveti-leopold.jpg'Sveti bijes Božji će pročistiti Zemlju za vas, malo stado koje je ostalo vjerno'http://grude.com/clanak/?i=357973357973Grude.com - klik u svijetWed, 11 May 2022 08:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-11-22-vjera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Kriza će iznenada eksplodirati; kazne će dijeliti svi i smjenjivat će se bez prekida. Tri dana tame bit će u četvrtak, petak i subotu. <p><br />U ova tri dana stra&scaron;ne tame ne smiju se otvarati prozori jer nitko neće moći vidjeti zemlju i stra&scaron;nu boju koju će imati u tim danima kazne, a da ne umre odjednom.<br /><br /></p> <p>Nitko izvan skloni&scaron;ta neće preživjeti&hellip; crveni oblaci poput krvi kretat će se nebom. Udar grmljavine će potresti zemlju i zlokobne munje će prostreliti nebesa izvan sezone. Zemlja će se uzdrmati do temelja. More će se dići, njegovi će se valovi &scaron;iriti po kontinentu.<br /><br /></p> <p>Tijela zlih i pravednih će prekriti zemlju. Tri četvrtine stanovni&scaron;tva planete će nestati. Polovica stanovni&scaron;tva Francuske bit će uni&scaron;tena&rdquo;, riječi su ovo Marie Julie Jahenny mističarke i stigmatkinje iz La Fraudaisa i možda najveće mistikinja u povijesti Crkve, po nekim mi&scaron;ljenjima.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Rođena je 12. veljače 1850., u malome mjestu Blain u Bretanji (na zapadu Francuske). Bila je najstarija od petoro djece, odgojili su je jednostavni, dobri roditelji u onoj živoj vjeri po kojoj su Bretanjci bili poznati. Gospodin ju je obdario mnogim milostima u vrijeme njezine prve Pričesti, milostima na koje je odgovarala sa sve većom pobožno&scaron;ću. U&scaron;la je u Franjevački treći red u svojim ranim dvadesetima da bi se tako mogla posvetiti u svijetu.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Godine 1873. primila je od Neba najosobitiji mistični dar, stigme. Od 23. godine do svoje smrti, oko 60 godina kasnije, nosila je u svom tijelu rane na&scaron;ega Gospodina vidljivije nego bilo koji drugi stigmatik u povijesti Crkve. Uz pet rana svetih ruku, nogu i boka, Marie Julie Jahenny trpjela je rane izazvane od trnove krune i Križa na Gospodinovoj glavi i ramenima, rane od Njegova bičevanja, rane izazvane užetima kojima je bio vezan, kao i druge rane mistične naravi.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Stoga je Marie Julie živjela svoj život suotkupiteljske patnje (kao žrtvena du&scaron;a) u maloj nastambi u zaselku La Fraudais, blizu Blaina. Time je ona ispunila Gospodinovu želju da dade zadovolj&scaron;tinu za grijehe Francuske i svijeta. Bila je obdarena čestim viđenjima Isusa i Marije, kao i mnogim proročkim prosvjetljenjima.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Istina nebeskih opomena kojima je ona bila nebeski glasnik opravdana je njezinom svojstvenom jednostavno&scaron;ću i po&scaron;tenjem, njezinom primjerenom poslu&scaron;no&scaron;ću svome duhovnome voditelju i biskupu, i naravno, ispunjenjem svega &scaron;to je prorekla za svoga dugoga života. Nepogre&scaron;ivom točno&scaron;ću prorekla je dva svjetska rata, izbor pape sv. Pija X., različite progone Crkve, kaznu i sudbinu otpale Francuske. No dosta toga se jo&scaron; treba ispuniti. Njezina upozorenja za posljednja vremena trebaju čitati svi koji ,,imaju u&scaron;i&ldquo;.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Marie-Julie je bila čudo za mnoge znanstvenike koji su je neprestano ispitivali, poruga nevjernika i oholih, divljenje svoga cjeloživotnoga prijatelja, monsinjora.Fouriera, biskupa Nantesa, te odanih krugova onih koji su posvetili svoj život &scaron;irenju njezinih poruka nezahvalnome i nemarnome svijetu. Oti&scaron;la je u svoju nebesku nagradu 4. ožujka 1941.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Vi&scaron;e posljednjih godina svoga života, kao slijepa, gluha, nijema i uzeta, živjela je čudesno samo od Presvetoga Sakramenta, nije uzimala hranu i vodu.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Jedno od proro&scaron;tva koje se treba obistiniti je i vrijeme mraka u trenutku proči&scaron;ćenja Crkve. Gospodin Marie Julie, prema njenim zapisima govori sljedeće:</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Kad u hladnoj noći zagrmi grom nad Zemljom, brijegovi će zadrhtati, zatvorite vrata i prozore, ne gledajte van, jer će va&scaron;e oči ugledati najstra&scaron;nije od svih događaja, a kojima va&scaron;a znatiželja neće moći odoljeti. Sveti je bijes Božji. On će pročistiti Zemlju za vas, malo stado koje je ostalo vjerno. Skupite se na molitvu pred raspelom i zazovite za&scaron;titnike va&scaron;ih du&scaron;a. Ono &scaron;to čete vidjeti i čuti, bit će prijevara pakla, koja vam neće moći &scaron;koditi. Zapalite blagoslovljene svijeće, molite krunicu, najo&scaron;triji mač na&scaron;e Majke. Sljedeće će noći strahote prestati. Nakon duge pomrčine, Sunce će ponovo zasjati sa svojim svijetlom i sa svojom toplinom.&rdquo;<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Na&scaron; Gospodin je Marie Julie 3. rujna 1925. dao i vrlo jednostavan način kako spasiti tisuće gre&scaron;nika svaki put kada primimo svetu pričest. Odmah nakon &scaron;to se pričestimo, trebamo se odmoriti i pet minuta meditirati o Njemu i Njegovom Presvetom Srcu, izgovarajući malu molitvu koju je uputio, a zatim u petoj minuti zamoliti za milost tisuća gre&scaron;nika.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Reci im da odmaraju pet minuta na Mom Srcu koje kuca od ljubavi. Misli samo na Mene ovom jednostavnom riječi: &ldquo;Hvala ti, Ljubljeni moj, Ti živi&scaron; u meni i ja živim u Tebi .&rdquo; Vidjet će&scaron; slast koju će&scaron; okusiti i kako će&scaron; Mi dati utjehu. Traži od Mene, u petoj minuti obraćenje tisuću gre&scaron;nika. Bit će to velika radost Mom Božanskom Ocu, za Nebo. Bit ću tu, u tebi, kao beskrajna dobrota, sjaj svih ljepota. Samo pet minuta razmi&scaron;ljajući o Meni i pitajući Me u petoj minuti za spas du&scaron;a. Moje božansko Srce je preplavljeno rado&scaron;ću zbog ove molbe i ja ću je udovoljiti, pi&scaron;e <a href="https://www.dnevno.hr/vjera/kriza-ce-iznenada-eksplodirati-more-ce-se-dici-a-tijela-prekriti-zemlju-rijeci-stigmate-o-tri-dana-tame-1958059/" target="_blank">Dnevno.hr</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-11-22-vjera.jpg10 snažnih duhovnih misli Ivana Merza http://grude.com/clanak/?i=357964357964Grude.com - klik u svijetTue, 10 May 2022 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz bogate baštine Merzovih duhovnih misli probrali smo one koje imaju što reći i čovjeku današnjice... I tu je njihova snaga, očaravajuća privlačnost i ljepota, koja potiče i poziva na razmišljanje. <p><br />1. U ovome leži filozofija sreće: valja postaviti teži&scaron;te svih na&scaron;ih želja u onaj svijet.<br /><br /></p> <p>2.&nbsp;Cijelo je kr&scaron;ćanstvo sazdano na žrtvi. Tko ne zna &scaron;to je žrtva, ne može razumjeti kr&scaron;ćanstvo.<br /><br /></p> <p>3.&nbsp;Kada vam bude u životu te&scaron;ko i kada vas snađu nevolje, uzmite Gospinu krunicu i ona će vas utje&scaron;iti i dati vam snage da sve mirno snosite s potpunim predanjem u Volju Božju.<br /><br /></p> <p>4.&nbsp;Poniznost, molitva, duhovno &scaron;tivo i vježba volje u dobru četiri su pretpostavke bez kojih je svaki unutarnji život isključen.<br /><br /></p> <p>5. Euharistija je najjače sredstvo, ona je vatra koja u nama pali rđe grijeha i daje života na&scaron;oj du&scaron;i.<br /><br /></p> <p>6.&nbsp;Bog već znade &scaron;to će sa mnom biti. On me neizmjerno voli, pa znade je li za mene bolje da poginem ili da dalje živim. Pa čemu se bojati, kad On određuje moje putove! Valja živjeti i Njega vječno hvaliti i ne brinuti se za smrtnu opasnost.<br /><br /></p> <p>7. Tko veli da je post glupost, taj ne zna ni&scaron;ta. Bez posta nema pravog du&scaron;evnog života; čovjek nema onda sam nad sobom autoriteta.<br /><br /></p> <p>8.&nbsp;Ako vas je Isus odabrao da budete apostolom u trpljenju, uvjeren sam da će vam dati i snagu da uz sudjelovanje va&scaron;e volje taj apostolat dobro izvr&scaron;ite.<br /><br /></p> <p>9.&nbsp;Učiniti djelo ljubavi čovjeku koji trpi temelj je svakog du&scaron;evnog života.<br /><br /></p> <p>10.&nbsp;U katekizmu pi&scaron;e: ako se čovjek moli za se, onda je to iz nužde, a ako se moli za drugoga, onda je iz karitasa i ta molitva vi&scaron;e vrijedi. Molimo se dakle jedan za drugoga.<br /><br /></p> <p><a href="http://ivanmerz.hr/">www.ivanmerz.hr</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgHKUD ''Sv. Ante - Cim'' slavi veliki rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=357952357952Grude.com - klik u svijetTue, 10 May 2022 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-10-hkud-sv-ante-cim.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak će, 13. svibnja, upravo na sam dan utemeljenja Društva, u 20:00 sati u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru prirediti veliki slavljenički, rođendanski koncert.<p>&nbsp;</p> <p>Slavljenički koncert u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače povodom dana utemeljenja Dru&scaron;tva svetog Ante Paduanskog održat će se 13. svibnja s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1872. godina u Mostaru je upamćena i po utemeljenju Dru&scaron;tva svetog Ante Paduanskog u Franjevačkom samostanu, a nakon &scaron;to je bilo prisilno uga&scaron;eno, nakon Drugog svjetskog rata, prije 30 godina na tim temeljima u Cimu je obnovljeno pod dana&scaron;njim imenom i aktivno djeluje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga će u petak, 13. svibnja, upravo na sam dan utemeljenja Dru&scaron;tva, u 20:00 sati u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosače u Mostaru prirediti veliki slavljenički, rođendanski koncert svim prijateljima s ljubavlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo je to koje promiče kulturu i tradiciju Hrvata te folklor susjednih država i naroda te sa sobom nosi uzbudljivu raznolikost narodnog stvarala&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-10-hkud-sv-ante-cim.jpgPater Ike: Zašto život ima tako loš marketing?http://grude.com/clanak/?i=357895357895Grude.com - klik u svijetSat, 07 May 2022 16:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-09-17-pater-ike-manduric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski isusovac pater Ike Mandurić na svojem se Facebook profilu osvrnuo na poimanje vrijednosti života u našem društvu i što mi kao vjernici možemo učiniti da ga bolje zaštitimo.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Za&scaron;to život ima tako lo&scaron; marketing?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dijete koje bi se trebalo roditi kroz dva mjeseca, njegova majka, ustra&scaron;ena i zbunjena, a možda i poticana od sredine u kojoj živi, vi&scaron;e ne želi &ndash; jer su joj rekli da će biti biljka. Pa iznalazi načine kako taj život prekinuti&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nju ne osuđujem. Vidim da je uplakana i ustra&scaron;ena. Obzirom na to kako joj kultura u kojoj jesmo predstavlja vrijednosti života; obzirom na to &scaron;to joj kao dru&scaron;tvo govorimo, i na to da bi je ono uglavnom prezrelo zbog možebitnog izbora da to svoje dijete kao takvo prihvati, rodi i njeguje; obzirom da bi joj se život promijenio, da bi je prijateljice ostavile &ndash; a možda i muž; i na uvjeravanja kako to njezino dijete ne bi bilo čovjek, nego biljka, mogu je razumjeti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;teta, ogromna, ogromna &scaron;teta &scaron;to nismo izna&scaron;li načina da joj predstavimo kako je mnogim majkama život s takvom djecom &ndash; lijep! Prona&scaron;le su nove prijatelje, dijete im uzvraća ljubav na neki neobja&scaron;njivi način&hellip; makar i kao &bdquo;biljka&ldquo; kojoj se divimo &ndash; i misteriju života u njima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uostalom, činjenica je da i biljke vole život. Lijepe su nam, i taj zakon života u njima. Neke držimo u sobi, njegujemo i volimo. Kad bi život u tom djetetu i bio život biljke, ne bi to smio biti razlog da mu se život ugasi. Ali, ni ne bi bilo biljka. Jer bi imalo srce koje bi kucalo i pluća koja bi disala, i ne bi raslo iz zemlje, nego bi se hranilo na usta kao i svi mi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čini se da život u nama nema ba&scaron; dobar marketing. Toliko je takvih prekrasnih priča, svjedočanstava, iskustava, promjena, pjesama, ljubavi same&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Možda smo i mi Katolici pomalo krivi: &scaron;to to ne navije&scaron;tamo jasnije, glasnije, hrabrije, življe, vi&scaron;e, bolje, jače&hellip; radosnije, i tako radosno da nam zavide, i da opet govore: &bdquo;gledaj kako se ljube!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bože oprosti nam, osnaži nas, nadahni i povedi, da sve to činimo kako i želi&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za ovu mladu mamu te molim: spasi je od zamki ovog svijeta u koje je mamimo.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-09-17-pater-ike-manduric.jpgTRI TAJNE / Miljenka Koštro predstavila roman u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=357869357869Grude.com - klik u svijetFri, 06 May 2022 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-06-miljenka-kostro.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo je inače drugi roman književnice Koštro, a pisala ga je oko godinu dana.<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">Roman "Tri tajne", autorice Miljenke Ko&scaron;tro predstavljen je u četvrtak u Mostaru, a govori o nasilju nad mladom ženom, komunističkom režimu, o obespravljenom seljaku, o satiranju malog običnog čovjeka pod čizmom totalitarnog režima.<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">- Ovo je priča utkana u jedno vrijeme koje je iza nas, a tog vremena prisjetit će se oni malo stariji, dok će mlađe generacije kroz čitanje ovog romana spoznati kako su živjeli njihovi preci te će tako moći napraviti usporedbu s dana&scaron;njim vremenom. Za temu sam uzela ne&scaron;to o čemu se rijetko pi&scaron;e, a to je nasilje nad mladom ženom, koja nakon tog čina zatrudni i život joj se zaokrene u drugom smjeru &ndash; rekla je autorica romana Miljenka Ko&scaron;tro.<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">Istaknula je kako je roman "hercegovačka priča" u kojoj se govori tužna ispovijest jedne hercegovačke obitelji, nadodav&scaron;i da je to ipak i priča o ljubavi koja se očituje u vi&scaron;e smjerova.<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">- Roman nije dokumentarističkog tipa, ali čula sam priča iz pro&scaron;losti koje sam spojila u jednu. Bilo je takvih stvari prije, ima ih danas, ali se o njima slobodnije govori dok se prije o tome &scaron;utilo. Mnoge su &scaron;utile kako ih ne bi osudila sredina koja ne vjeruje u istinu, već vjeruje u svoje viđenje priče. Dotakla sam se međuljudskih odnosa, vremenu komunizma i njegovom teretu. Priču treba pročitati i doći do dubine tema i poruke koju &scaron;alje &ndash; naglasila je autorica.<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">Ovo je inače drugi roman književnice Ko&scaron;tro, a pisala ga je oko godinu dana.<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">Jedna od recenzentica je i književnica Anita Martinac koja se osvrnula na temu romana.<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">- Njezin novi roman je zanimljiv na jedan poseban način. Dotakla se teme 'seoske sramote', kako bi se u žargonu reklo u hercegovačkim mjestima, tema koje su obično obilježile nečije živote, zbog raznoraznih situacija, neshvaćanja sredine, nerazumijevanja, osuđivanja. Vrlo često su prokazane osobe bile žrtve zlostavljanja ili sličnih okolnosti &ndash; smatra Martinac.<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">Istaknula je kako autorica otvoreno govori o jednoj važnoj temi te tako potiče čitatelja na razmi&scaron;ljanje.<br /><br /></p> <p style="text-align: left;">- U romanu ona progovara o djetetu koje je rođeno od žrtve silovanja te kako je čitav njegov obilježen tim činom. Svrha knjige jest da budi u nama empatiju, da ostavi poruku. Rukopis romana zahtjeva pozornost čitatelja &ndash; zaključila je Martinac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-06-miljenka-kostro.jpgPapina poruka: Čuvajmo se onih koji laike smatraju samo izvršiteljima onog što svećenici pokrećuhttp://grude.com/clanak/?i=357863357863Grude.com - klik u svijetThu, 05 May 2022 23:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-31-ordinarijat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U poruci za 59. svjetski dan molitve za zvanja, koje se obilježava na četvrtu vazmenu nedjelju, 8. svibnja, papa Franjo ističe zajednički poziv čovječanstva da pridonese izgradnji ljudske obitelji, prenosi Vatican News.<p><br />Na početku poruke Papa ističe da smo u vremenu kada pu&scaron;u hladni vjetrovi rata i ugnjevatavanja te kada često nailazimo na znakove polarizacije, kao Crkva poduzeli sinodalni proces te osjećamo hitnu potrebu za zajedničkim putovanjem, njegujući duh slu&scaron;anja, sudjelovanja i dijeljenja. Zajedno sa svim mu&scaron;karcima i ženama dobre volje, želimo pomoći u izgradnji ljudske obitelji, zacjeljivanju njezinih rana i usmjeravanju u bolju budućnost, ističe Sveti Otac, pozivajući da se na 59. svjetski dan molitve za zvanja promisli o &scaron;irem značenju &bdquo;poziva&ldquo;, u kontekstu sinodalne Crkve, Crkve koja slu&scaron;a Boga i svijet.</p> <p><br /><strong>Biti zajedno protagonisti poslanja Crkve<br /><br /></strong></p> <p>Sinodalnost, zajednički put, poziv je temeljan za Crkvu. Samo na tom horizontu moguće je razlučiti i cijeniti različita zvanja, karizme i službe. Znamo da Crkva postoji kako bi evangelizirala, da bi i&scaron;la naprijed i da sije sjeme Evanđelja u povijesti. To poslanje može se izvr&scaron;iti samo ako sva područja pastoralnog djelovanja surađuju i, &scaron;to je jo&scaron; važnije, uključuju sve Gospodinove učenike, ističe papa Franjo, dodajući kako su svi kr&scaron;tenici, bez obzira na njihov položaj u Crkvi ili njihovu razinu poučavanja u vjeri, nositelji su evangelizacije (Evangelii Gaudium, 120). Moramo se čuvati mentaliteta koji bi razdvajao svećenike i laike, smatrajući prve protagonistima, a druge izvr&scaron;iteljima, te zajedno nositi kr&scaron;ćansko poslanje kao jedan Božji narod, upozorava Papa.</p> <p><br /><strong>Poziv da budemo čuvari jedni drugih i svega stvorenog<br /><br /></strong></p> <p>Riječ &bdquo;poziv&ldquo; ne treba shvatiti restriktivno, misleći da se to odnosi samo na one koji slijede Gospodina kroz život posebnog posvećenja. Svi smo pozvani sudjelovati u Kristovu poslanju da ponovno ujedini rascjepkano čovječanstvo i da ga pomirimo s Bogom, navodi Sveti Otac. Svaki mu&scaron;karac i žena, čak i prije susreta s Kristom i prihvaćanja kr&scaron;ćanske vjere, prima s darom života temeljni poziv: svatko od nas je stvorenje koje Bog želi i voli; svatko od nas ima jedinstveno i posebno mjesto u Božjem umu. U svakom trenutku na&scaron;eg života pozvani smo poticati tu božansku iskru, prisutnu u srcu svakog mu&scaron;karca i žene, te tako pridonijeti rastu čovječanstva nadahnuto ljubavlju i uzajamnim prihvaćanjem, poručuje papa Franjo. Kako ističe, pozvani smo biti čuvari jedni drugih, jačati veze sklada i dijeljenja te liječiti rane svega stvorenoga kako se njegova ljepota ne bi uni&scaron;tila. U tom &scaron;irem smislu, dodaje Papa, &bdquo;poziv&ldquo; nemaju samo pojedinci, već i narodi, zajednice i grupe raznih vrsta.</p> <p><br /><strong>Poziv na prihvaćanje Božjeg pogleda<br /><br /></strong></p> <p>Kako podsjeća Papa, unutar tog velikog zajedničkog poziva, Bog svakome upućuje poseban poziv. Božji pogled pun ljubavi uvijek nas susreće, dotiče nas, oslobađa nas i preobražava, čineći nas novim osobama, pi&scaron;e, navodeći kako se to događa u svakome pozivu. Susrećemo se s Božjim pogledom koji nas poziva. Poput svetosti, to nije izvanredno iskustvo samo za neke, jer je Božji pogled i poziv usmjeren na svaku osobu.<br /><br /></p> <p>Poziv nastaje na taj način zahvaljujući umijeću božanskog kipara koji svojim &bdquo;rukama&rdquo; natjera da izađemo iz sebe i postanemo remek djelo kakvo smo pozvani biti. Riječ Božja, nagla&scaron;ava, koja nas oslobađa od samozadubljenja, posebno nas može pročistiti, prosvijetliti i rekreirati. Naučimo slu&scaron;ati i na&scaron;u braću i sestre u vjeri, dodaje, jer njihovi savjeti i primjer mogu pomoći u otkrivanju Božjeg plana, koji nam pokazuje uvijek nove putove koje trebamo slijediti.</p> <p><br /><strong>Pozvani odgovoriti na Božji pogled<br /><br /></strong></p> <p>Božji nas je pogled pun ljubavi i stvarala&scaron;tva susreo na posve jedinstven način u Isusu, nastavlja Papa. Njegov pogled pun ljubavi počiva na svakome od nas, pi&scaron;e, ohrabrujući da dopustimo da nas taj pogled dotakne kako bismo mu dopustili da nas vodi izvan nas samih.<br /><br /></p> <p>Naučimo isto tako gledati jedni druge kako bi se svi s kojima živimo i s kojima se susrećemo osjećaju prihvaćeno i otkriju da postoji Netko tko ih gleda s ljubavlju i poziva da razviju svoj puni potencijal.<br /><br /></p> <p>Na&scaron;i se životi mijenjaju kada prihvatimo taj pogled. Sve postaje dijalog zvanja između nas samih i Gospodina, ali i između nas samih i drugih. Dijalog koji nas, doživljen u dubini, čini da sve vi&scaron;e postajemo ono &scaron;to jesmo, pi&scaron;e Papa, dajući primjer bl. Jos&eacute;a Gregorija Hern&aacute;ndeza Cisnerosa, liječnika iz Venezuele, kao uzornog svjedoka prihvaćanja Gospodinova poziva u potpunosti.</p> <p><br /><strong>Pozvani graditi bratski svijet<br /><br /></strong></p> <p>Nadalje, kao kr&scaron;ćani primamo zvanje ne samo pojedinačno, nego i svi zajedno. Svatko od nas blista poput zvijezde u Božjem srcu i na svodu svemira. U isto vrijeme, međutim, pozvani smo formirati konstelacije koje mogu voditi i osvjetljavati put čovječanstva, počev&scaron;i od mjesta u kojima živimo, pi&scaron;e Papa. To je otajstvo Crkve, slavlje različitosti, znak i oruđe svega &scaron;to je čovječanstvo pozvano biti. Iz tog razloga Crkva mora postajati sve vi&scaron;e sinodalna, ističe Papa.<br /><br /></p> <p>Kada govorimo o &bdquo;pozivu&ldquo;, onda se ne radi samo o odabiru ovog ili onog načina života, obja&scaron;njava Sveti Otac, već je riječ o ostvarenju Božjeg sna, velike vizije bratstva koju je Isus njegovao kada se molio Ocu &bdquo;da svi budu jedno&rdquo; (Iv 17,21). Svako zvanje u Crkvi, i u &scaron;irem smislu u dru&scaron;tvu, pridonosi zajedničkom cilju: slaviti među mu&scaron;karcima i ženama taj sklad mnogostrukih darova koje može donijeti samo Duh Sveti.<br /><br /></p> <p>Obraćajući se svećenicima, posvećenim mu&scaron;karcima i ženama te vjernicima laicima, papa Franjo u poruci poziva na zajednički rad u svjedočenju istine da jedna velika ljudska obitelj, ujedinjena u ljubavi, nije utopijska vizija, već sama svrha za koju nas je Bog stvorio. Poziva na molitvu da se Božji narod, usred dramatičnih događaja povijesti, sve vi&scaron;e odaziva na taj poziv, prenosi Bitno.net.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-31-ordinarijat.jpgHAZU u BiH bira novo vodstvohttp://grude.com/clanak/?i=357817357817Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-19-uhazubih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osamnaesta sjednica Skupštine Hrvatske Akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini (HAZU u BiH), održat će se 6. svibnja 2022. godine (petak) s početkom u 11 sati, u prostorijama Fakulteta strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru – dvorana 104 u prizemlju.<p>&nbsp;</p> <p>Na dnevnom redu Skup&scaron;tine, uz ostalo, naći će se izbor počasnog člana HAZU BiH, izbor tri dopisna člana HAZU BiH, izbor članova Predsjedni&scaron;tva HAZU BiH, Predsjednika HAZU BiH, Predsjednika Skup&scaron;tine HAZU BiH, dva dopredsjednika HAZU BiH, tajnika HAZU BiH i dva člana Predsjedni&scaron;tva iz reda članova Akademije. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-19-uhazubih.jpgLjubuški se sjetio sestre i brata Ivane i Filipa, Radmile i mnogih drugihhttp://grude.com/clanak/?i=357814357814Grude.com - klik u svijetWed, 04 May 2022 10:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-04-22-spomenik-ljubuski-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomen-obilježje civilnim žrtvama Domovinskog rata svečano je otkriveno u utorak, na 30. godišnjicu napada agresorske JNA na civile Ljubuškog u kojem je život izgubilo troje Ljubušaka.<p><br />U crkvi svete Kate služena je sveta misa zadu&scaron;nica, a potom je u Ulici fra Lovre &Scaron;itovića uslijedilo otkrivanje spomen-obilježja, molitva i posveta te polaganje vijenca i paljenje svijeća obitelji žrtava, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnika Grada Ljubu&scaron;kog i Županije Zapadnohercegovačke čime je odana počast nevino stradalima.<br /><br /></p> <p>Prigodnim riječima velikom broju okupljenih Ljubu&scaron;aka obratili su se autor djela kipar Ilija Skočibu&scaron;ić i gradonačelnik Vedran Markotić.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ovaj spomenik je prije svega sjećanje na nevino stradale žrtve. Ja sam kroz ovaj spomenik želio sačuvati na&scaron;u kr&scaron;ćansku vjeru i nadu. Vjeru da postoji jedan novi svijet koji nadilazi okvire ovog svijeta, a to je život na koji nam mali Filip svojom rukicom ukazuje &ndash; kazao je Skočibu&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ovaj spomenik kojeg danas otkrivamo najmanje je &scaron;to zaslužuju ubijena ljubu&scaron;ka djeca, kao i sva djeca koja su živote izgubila u Domovinskom ratu. On nam ujedno ostaje kao trajni podsjetnik da se takvo &scaron;to vi&scaron;e nikada ne smije ponoviti. Jer, kao &scaron;to izreka kaže: &bdquo;Nitko ne zna &scaron;to je rat ako u njemu nema sina&ldquo;. Ljubu&scaron;ki je u proteklim ratovima izgubio mnogo kćeri i sinova, a na nama je da ne dopustimo da se njihova žrtva ikad zaboravi. Filipe, Ivana, Radmila&hellip; i svi ostali koji ste živote položili za mir i slobodu &ndash; Ljubu&scaron;ki vas nikada zaboraviti neće &ndash; poručio je gradonačelnik Markotić.<br /><br /></p> <div class="et_pb_module et_pb_post_content et_pb_post_content_0_tb_body"> <p>Pjesmu posvećenu žrtvama je izrecitirala Antea Dugandžić. Spomen-obilježje svečano su otkrili članovi obitelji žrtava, a posvetio ga humački gvardijan fra Dario Dodig.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, dana 3. svibnja 1992. godine u popodnevnim satima do&scaron;lo je do napada JNA na Ljubu&scaron;ki. Na uži dio grada ispaljene su 54 rakete kalibra 128 mm, život su izgubili najmlađi sugrađani brat i sestra &ndash; devetomjesečni Filip Kraljević i desetogodi&scaron;nja Ivana Kraljević, oboje djeca Zdravke i Marka Kraljevića.<br /><br /></p> <p>Prilikom napada te&scaron;ko je ranjena Radmila Bradvica rođena 1957. godine, koja je i preminula u bolnici od zadobivenih ozljeda 17. svibnja, dok je ranjeno jo&scaron; &scaron;est osoba.<br /><br /></p> <p>Držeći u rukama novinski isječak Slobodne Dalmacije&nbsp;<em>&bdquo;Oni i anđele ubijaju&ldquo;</em>, koja je tad izvjestila o raketiranju Ljubu&scaron;kog, o napadu je u izjavi za medije govorio i Drago Herceg, jedan od ranjenih Ljubu&scaron;aka.<br /><br /></p> <p>&ndash;&nbsp;<em>To je bio užas. Bacio sam se na zemlju, ali kad sam vidio dosta civila koji su se tresli, nisu znali &scaron;to čine, nastojao sam ih polegnuti i tad sam i ja ranjen. Kad se sjetim tih dana, bude mi najteže. Neprijatelj nije birao sredstva tako da je dalekometnim topni&scaron;tvom gađao na&scaron; grad, na&scaron;u mladež, na&scaron;u budućnost, jer su znali da će nas tako najvi&scaron;e povrijediti</em>&nbsp;&ndash; prisjetio se Herceg.<br /><br /></p> <p>3. svibnja svake godine posebno je emotivan za članove obitelji stradalih.<br /><br /></p> <p>&ndash;&nbsp;<em>S tugom se prisjećamo ovog događaja, ali smo jako ponosni i sretni &scaron;to sjećanje na na&scaron;e male anđele i čast koju im odajemo jo&scaron; uvijek traju. Ovom prilikom zahvaljujem Gradu Ljubu&scaron;kom na ovoj predivnoj gesti. Voljeni nikad ne umiru dok živi sjećanje na njih</em>&nbsp;&ndash; kazala je Marija Skoko, sestra stradalih Filipa i Ivane, pi&scaron;e <a href="https://www.ljportal.com/fotovideo-otkriveno-spomen-obiljezje-civilnim-zrtvama-domovinskog-rata-ljubuski-vas-nikada-zaboraviti-nece-53370/"><strong>Ljportal</strong></a>.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-04-22-spomenik-ljubuski-1.jpgMuslimani danas obilježavaju Ramazanski bajramhttp://grude.com/clanak/?i=357770357770Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 14:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-07-31-bajram.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Muslimani širom svijeta danas proslavljaju prvi dan Ramazanskog bajrama, jednog od dva najveća muslimanska blagdana. <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nja bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini održava se u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje bajramsku hutbu kazuje reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. <br /><br /></p> <p>Ramazanski bajram slavi se tri dana i obilježava kraj posta.&nbsp;<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi dan Bajrama se provodi u krugu oitelji, drugog dana se obilaze groblja i taj dan se obilježava i kao Dan &scaron;ehida, dok je treći dan predviđen za druženje s prijateljima i poznanicima.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bajram se kod muslimana čestita riječima &rdquo;<strong>Bajram &scaron;erif mubarek olsun</strong>&rdquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-07-31-bajram.jpgVIDEO: Balaševićev novi hit ima 150 tisuća pregleda na YouTubeuhttp://grude.com/clanak/?i=357765357765Grude.com - klik u svijetMon, 02 May 2022 12:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-22-djordje_balasevic_1_juy.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom rođendana udovice Đorđa Balaševića, Olivere, na YouTubeu se pojavila jedna neobjavljena pjesma glazbenika, pod nazivom 'Rođendanska 29.04.'. <p>&nbsp;</p> <p>Olivera je u Novom Sadu u Ulici <strong>Jovana Cvijića</strong> ispred broja 33&nbsp;predstavila ovu pjesmu. Tamo se skupilo nekoliko stotina ljudi koje je udovica pozvala.<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/vs_ZkUWppNo" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-22-djordje_balasevic_1_juy.jpgDeset kratkih i prelijepih molitvi, molite ih kada želite slaviti Boga za veliko otajstvo euharistijske nazočnostihttp://grude.com/clanak/?i=357754357754Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 23:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-molitve-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada prođete pored crkve zasigurno imate potrebnu zaustaviti se i znamenovati se.<div class="itemFullText"><br /> <p>No, jeste li znali da i kratkom molitvom možete slaviti prisutnost Isusa. U nastavku vam preporučamo 10 kratkih molitvi koje možete izmoliti svaki puta kada prođete pored crkve. Smatra se kako je sveti Franjo Asi&scaron;ki, ali i njegovi sljedbenici, svaki puta kada bi pro&scaron;li pored crkve ili čak ugledali crkveno zvono iz daljine,&nbsp; zaustavili se, poljubili zemlju i molili sljedeću molitvu: <strong>Obožavamo Te, Isuse Kriste u ovoj crkvi i svim crkvama svijeta, blagoslivljamo Te, jer si po svom svetom križu svijet otkupio.&nbsp;</strong><br /><br /></p> <p>Ovaj čin po&scaron;tovanja bio je znak priznavanja prave Isusove prisutnosti u svetohrani&scaron;tu crkve. Od tada su mnogi drugi imitirali njihovu gestu, ponekad jednostavnim dodirom vrha &scaron;e&scaron;ira ili naklonom, kao i znakom križa ili nekim drugim prikladnim znakom po&scaron;tovanja. U nastavku slijedi 10 molitvi koje možemo moliti uvijek kada primijetimo katoličku crkvu i želimo slaviti Boga za veliko otajstvo njegove euharistijske nazočnosti. &nbsp;<br /><br /></p> <p><span style="color: #000000;">1. Obožavat ću Te svakoga trenutka, jer vjerujem da si Ti prisutan u Presvetom sakramentu u obliku kruha.</span></p> <p><span style="color: #000000;">2. Isuse, srce Marijino, molim Te, po&scaron;alji blagoslov na moju du&scaron;u.</span></p> <p><span style="color: #000000;">3. Presveti Isuse, Spasitelju na&scaron;, predajem Ti svoje srce.</span></p> <p><span style="color: #000000;">4. Neka svi zauvijek hvale i slave najsvetiji i božanski sakrament.</span></p> <p><span style="color: #000000;">5. Neka je blagoslovljen svaki trenutak najsvetijeg sakramenta.</span></p> <p><span style="color: #000000;">6. Presveto srce Isusovo, potakni me da Te svakim danom volim sve vi&scaron;e i vi&scaron;e.</span></p> <p><span style="color: #000000;">7. O, najsvetiji sakramentu! O, božanstveni sakramentu! Neka je slava i hvala Tvoja svakoga trenutka života moga.</span></p> <p><span style="color: #000000;">8. Euharistijsko Srce Isusovo, rasplamsaj na&scaron;a srca svojom ljubavlju.</span></p> <p><span style="color: #000000;">9. Moj Bog, moje sve!</span></p> <p><span style="color: #000000;">10. Neka Srce Isusovo u najsvetijem sakramentu bude uvijek hvaljeno, slavljeno i voljeno. Neka tako bude u svim svetohrani&scaron;tima svijeta, dovijeka. Amen.<br /><br /></span></p> <p>Izvor: <a href="http://www.laudato.hr/Duhovnost/Mozes-nebo-dotaci/10-molitvi-kada-prolazite-pored-crkve.aspx" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Laudato</a> | Aleteia</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-molitve-2.jpgU Hrvatskoj održan svečani prijem i iftar uoči Bajramahttp://grude.com/clanak/?i=357748357748Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 22:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-01-22-ramazan-bajram.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrebački muftija akademik Aziz ef. Hasanović predvodio je u nedjelju svečani prijem i posljednji iftar prije Ramazanskog bajrama, poručivši gostima da su pozvani kako bi potvrdili zajedništvo u izazovnim vremenima.<p>&nbsp;</p> <p>Muftija Aziz ef. Hasanović kazao je kako zadnji iftar u kalendaru predstavlja trenutak svetog vremena te označava zavr&scaron;etak jednomjesečnog posta, a zalaskom sunca najavljuje bajramske blagdane.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Provode se s onima koji su vam dragi, s kojima dijelite radost i tugu, ovozemni prostor i izazove. Upravo je to najveći razlog poradi kojeg smo vas pozvali da u ovom odabranom trenutku potvrdimo na&scaron;e zajedni&scaron;tvo, jer ste nam svi na sebi svojstven način dragi i bitni&rdquo;, rekao je okupljenima te poslao poruku nade i ohrabrenja svima kojima je to potrebno.<br /><br /></p> <p>Hrvatski predsjednik Zoran Milanović naglasio je da su u Domovinskom ratu odnosi Hrvata i muslimana &ldquo;kontaminirani i zagađeni&rdquo;. &ldquo;O tome moramo govoriti ako se budemo prikazivali u nerealnom i prelijepom svijetlu, neće nam to nužno dobro činiti. Povijest i odnosi nisu bili harmonični&rdquo;, kazao je Milanović.<br /><br /></p> <p><strong>Milanović: Predstoji jako puno posla na uklanjanju mno&scaron;tva predrasuda<br /><br /></strong></p> <p>Istaknuo je da je hrvatski model za&scaron;tite i prava manjina te vjerskih zajednica dobar i civiliziran, ali da predstoji jo&scaron; jako puno posla, poput uklanjanja predrasuda kojih je mno&scaron;tvo. &ldquo;Na nama je da taj zloduh poku&scaron;avamo uti&scaron;ati, on postoji. Ne ulazim u to tko je za to kriv, shvatimo li to i uhvatimo li se s time u jedan nježni ko&scaron;tac, prije ćemo probleme rje&scaron;avati&rdquo;, naglasio je.<br /><br /></p> <p>Milanović je u čestitci naveo i da su vrata njegova Ureda uvijek otvorena islamskoj zajednici, upravo kako bi razgovarali &scaron;to če&scaron;će te razmjenjivali mi&scaron;ljenja.<br /><br /></p> <p>Događaju su jo&scaron; prisustvovali izaslanik predsjednika Sabora akademik Željko Reiner, saborski zastupnik Veljko Kajtazi, predsjednik zagrebačke Gradske skup&scaron;tine Jo&scaron;ko Klisović, biv&scaron;i predsjednici Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović, izraelski ambasador Ilan Mor te ravnatelj SOA-e Daniel Markić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-01-22-ramazan-bajram.jpgBlagdan je Svetog Josipa Radnika! Izmolite prigodnu molitvu da zemlja dadne bogat urodhttp://grude.com/clanak/?i=357732357732Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 10:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-01-sveti-josip-radnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 1889. takozvana Druga internacionala odlučila je da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva. Iste godine papa Lav XIII. izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries te u njoj “radnike i sve ljude skromnih životnih prilika ‘upućuje na sv. Josipa’ kao uzor i primjer za nasljedovanje”.<p><br />Sveto pismo Novog zavjeta samo na jednom mjestu spominje Josipovo zanimanje. To je u Matejevu evanđelju, gdje se opisuje Isusov povratak u Nazaret. &ldquo;Dođe u svoj zavičaj te je tako učio svijet u njihovoj sinagogi da su se divili i govorili: &lsquo;Odakle ovom tolika mudrost i čudesna moć? Zar on nije tesarov sin'&rdquo; (Mt 13,54). Sveto pismo spominje Josipa poimence vi&scaron;e od 12 puta, a samo jedanput govori o njegovu zanimanju. Ne navodi nam također ni jednu jedinu njegovu riječ niti &scaron;to kaže o svr&scaron;etku njegova života. Jer je bio tesar, na prvi pogled može se činiti da je posve opravdano njegovo patronatstvo nad radnicima. Kažem na prvi pogled jer se, na primjer, u Svetom pismu o sv. Pavlu govori kao o manualnom radniku na 7 mjesta. On sam pi&scaron;e &ldquo;da se mučio dan i noć&rdquo; (usp. 1 Sol 2,9). Pa ipak Crkva ne postavlja svetog Pavla već sv. Josipa za uzor radnik&acirc;. A dok to čini, onda želi reći da Josipovo svakida&scaron;nje poslovanje i njegov rad nije bio samo čisto naprezanje, već spremnost služenja u vjernoj poslu&scaron;nosti tajni utjelovljenja Sina Božjega i djela otkupljenja. A to bi morao biti smisao rada svakoga kr&scaron;ćanskoga djelatnika. Rad bi morao biti apostolska služba, suradnja s Kristom na djelu spasenja. I ako je jedan stari kr&scaron;ćanski pisac &ndash; Pseudo-Dionizije &ndash; zapisao &ldquo;da je od svih božanskih djela najbožanskije surađivanje s Bogom na spasenju du&scaron;a&rdquo;, onda i rad kr&scaron;ćanskog radnika, stavljen u službu spasenja, poprima božanske razmjere. Kad je, dakle, Pio XII. uvodio blagdan sv. Josipa Radnika, mislio je na &ldquo;tiho i vjerno posvećivanje svakida&scaron;njega rada&rdquo;, kako je to činio taj najveći &scaron;utljivac &ndash; sveti Josip, a ujedno svetac koga jedino nadvisuje Bogomajka Marija. Njega Pio XII. nije oklijevao nazvati &ldquo;najčistijim, najsvetijim, najuzvi&scaron;enijim od svih Božjih stvorova&rdquo;. Taj, dakle, div među svecima i duhovnim velikanima bija&scaron;e po zanimanju samo &ldquo;tesar&rdquo; &ndash; drvodjelja, radnik. Marksistička ideologija uzdiže radnika te misli da ona jedina promiče njegovo uzdignuće. No, davno prije Marxa radnik je u kr&scaron;ćanstvu bio častan ponajprije po Kristu koji je radio i tako posvetio rad, a onda po onima koji su njemu bili najbliže: Marija i Josip, a bijahu radnici, ljudi koji su u trudu pribavljali svakida&scaron;nji skroman kruh. Opravdano je boriti se za radnikova prava, ali ne samo za njegova, već za prava svakoga čovjeka. Uvođenjem blagdana sv. Josipa Radnika Crkva želi upozoriti na onu božansku odrednicu koja kr&scaron;ćanskoga radnika najvi&scaron;e uzdiže i usavr&scaron;uje. On radeći &ldquo;pridonosi povijesnom ostvarenju Božje zamisli&rdquo; (usp. Pastoralnu uredbu II. vatikanskog sabora Radost i nada, br. 34), pi&scaron;e Bitno.net.<br /><br /></p> <h2><strong>Molitva sv. Josipu Radniku<br /><br /></strong></h2> <p>Slavni Sveti Josipe, uzore svih radnika, izmoli mi milost obavljati svoje poslove u duhu pokore, te tako zadovoljiti za svoje mnogobrojne grijehe; da ih obavljam savjesno, ne obazirući se na svoje sklonosti, već&nbsp;<span class="text_exposed_show">jedino na dužnost; da ih izvr&scaron;im sa zahvalno&scaron;ću i rado&scaron;ću smatrajući velikom ča&scaron;ću &scaron;to mogu naravne darove, koje mi je Bog dao, uporabiti i usavr&scaron;iti u poslu; da ih obavljam uredno i mirno, umjereno i strpljivo i nikada ne uzmaknem pred umorno&scaron;ću i pote&scaron;koćama; da ih obavljam osobito u čistoj nakani odričući se sama sebe; sve to u sjećanju na smrt i na račun koji ću morati polagati o svakom izgubljenom času, o neiskori&scaron;tenim darovima, o propu&scaron;tenim dobrim djelima i o ta&scaron;toj samodopadnosti kod uspjeha, &scaron;to tako nagrđuje djela učinjena Bogu za ljubav. Sve Isusu i Mariji za ljubav i po tvom uzoru sveti Josipe! To neka mi bude misao vodilja u životu i na samrti. Amen.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-01-sveti-josip-radnik.jpgTradicija se ne gubi: Budnica kroz ulice Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=357729357729Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-01-22-budnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Jeste malo nezgodno ustati se u 6 ujutro ali ne želimo gubiti tradiciju'', rekla je za Bljesak.info članica Hrvatske glazbe Mostar Mihaela Milić uoči ovogodišnje budnice koja se tradicionalno održava 1. svibnja.<p><br /> Hrvatska glazba Mostar prvomajsku budnicu izvodi već 25 godina a samo 2020. godine, zbog koronavirusa, budnica je bila održana online.<br /><br /></p> <p>Budnica je krenula ispred Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača u 6:00 Ulicom kneza Mihajla Vi&scaron;evića Humskog, prema raskrižju kod Doma zdravlja, zatim ravno prema i preko Starog mosta, kroz Kujundžiluk, Ulicom braće Fejića, do raskrižja kod željezničke postaje, zatim preko Carinskog mosta do raskrižja kod hotela Ero. Potom Ulicom dr. Ante Starčevića do raskrižja s Ulicom kralja Tomislava (vrh Avenije), zatim Avenijom do križanja s Ulicom kardinala Stepinca i zavr&scaron;ila je na Trgu hrvatskih velikana &ndash; Rondou.<br /><br /> <br /> Inače, u Mostar se ove godine vraća i sindikalni grah koji će biti dijeljen na mostarskoj &scaron;etnici.</p> <blockquote class="twitter-tweet"> <p lang="und" dir="ltr">Tradicionalna budnica Hrvatske glazbe <a href="https://twitter.com/hashtag/Mostar?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Mostar</a> <a href="https://t.co/rytY1l7jQd">pic.twitter.com/rytY1l7jQd</a></p> &mdash; Bljesak.info (@Bljesak) <a href="https://twitter.com/Bljesak/status/1520643995927740416?ref_src=twsrc%5Etfw">May 1, 2022</a></blockquote> <script charset="utf-8" type="text/javascript" src="https://platform.twitter.com/widgets.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-01-22-budnica.jpgBljesak: Hrvatska razbila četnike u samo 31 sat akcije, bježali su preko Stare Gradiške u Bosnuhttp://grude.com/clanak/?i=357728357728Grude.com - klik u svijetSun, 01 May 2022 09:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-05-01-95-bljesak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/> Već prvi dan hrvatske snage stigle su nadomak Okučana i ušle u Jasenovac. Srbi su na tom području imali tri lake brigade s oko 4000 ljudi. Bježali su u Bosnu preko mosta kod Stare Gradiške...<p><br />Operacija 'Bljesak' bila je vojnoredarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH. Započela je 1. svibnja 1995. godine kad su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije i potukle srbočetničku vojsku potpomognutu pripadnicima JNA. Za samo 31 sat hrvatski vojnici i policija oslobodili su oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je okupirao velikosrpski agresor i uspostavili nadzor nad autocestom A3.<br /><br /><br />Već prvi dan hrvatske snage stigle su nadomak Okučana i u&scaron;le u Jasenovac. Srbi su na tom području imali tri lake brigade s oko 4000 ljudi. Bježali su u Bosnu preko mosta kod Stare Gradi&scaron;ke.<br /><br /><br />Prvoga dana u Bosnu je pobjegao i zapovjednik korpusa, a zajedno s vojskom bježalo je i srpsko stanovni&scaron;tvo. U operaciji su sudjelovale 32 postrojbe oružanih snaga i policije s oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca.<br /><br /><br />U oslobađanju zapadne Slavonije poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena.<br /><br /><br />Srpski gubici procijenjeni su na oko 350 do 450 mrtvih te oko 1000 do 1200 ranjenih. Zarobljeno je oko 1500 Srba.<br /><br /><br />Akcija 'Bljesak' bila je u vojnom smislu nastavak uspje&scaron;ne vojne operacije 'Otkos' 10 iz prosinca 1991. kada je oslobođen veći dio zapadne Slavonije. Četnici su kao odgovor na Bljesak kukavički raketirali hrvatske gradove. Zagreb su gađali zabranjenim kasetnim bombama, tzv. 'zvončićima', a Karlovac i Sisak granatama. Kasetne bombe zabranjene su u većini zemalja<br /><br /><br />Tada&scaron;njeg vođu srpskih pobunjenika Milana Martića Međunarodni sud u Haagu je, između ostaloga i zbog napada na Zagreb, pravomoćno osudio za ratni zločin na 35 godina zatvora. Bljesak je prethodio Oluji, koja je uslijedila nakon tri mjeseca, 5. kolovoza 1995.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-05-01-95-bljesak.jpgHercegovina se sjeća svojih anđela! 9-mjesečni Filip i njegova 10-godišnja sestra Ivana dobivaju spomenik u rodnom graduhttp://grude.com/clanak/?i=357727357727Grude.com - klik u svijetSat, 30 Apr 2022 23:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-03-kraljevici-djeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano otkrivanje spomen-obilježja civilnim žrtvama Domovinskog rata bit će upriličeno u utorak, 3. svibnja na 30. godišnjicu napada agresorske JNA na civile Ljubuškog, čime će biti odana počast nevino stradalima žrtvama.<p>&nbsp;</p> <p>U 9.30 sati u crkvi svete Kate služiti će se sveta misa zadu&scaron;nica, dok će u 10 sati u Ulici fra Lovre &Scaron;itovića uslijediti otkrivanje spomen-obilježja, molitva i posveta te polaganje vijenca i paljenje svijeća obitelji žrtava, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predstavnika Grada Ljubu&scaron;kog i Županije Zapadnohercegovačke.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, dana 3. svibnja 1992. godine u popodnevnim satima do&scaron;lo je do napada JNA na Ljubu&scaron;ki. Na uži dio grada ispaljene su 54 rakete kalibra 128 mm, život su izgubili najmlađi sugrađani brat i sestra &ndash; devetomjesečni Filip Kraljević i desetogodi&scaron;nja Ivana Kraljević, oboje djeca Zdravke i Marka Kraljevića.<br /><br /></p> <p>Prilikom napada te&scaron;ko je ranjena Radmila Bradvica rođena 1957. godine, koja je i preminula u bolnici od zadobivenih ozljeda 17. svibnja, a ozlijeđeni su Muhamed Ibrulj, Amela Ibrulj, Đula Omerhodžić, Drago Herceg, Jasna Boras i Erna Smajihodžić.</p> <p><br />Bio je to treći u nizu napad velikosrpskog agresora na područje Ljubu&scaron;kog.</p> <p>Odlukom Gradskog vijeća pro&scaron;le godine, datum 3. svibnja je uvr&scaron;ten među značajne datume vezane za Domovinski rat kao Dan civilnih žrtava Domovinskog rata Grada Ljubu&scaron;kog.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-03-kraljevici-djeca.jpgLjubuški: Otvara se prvi muzej duhana u regijihttp://grude.com/clanak/?i=357719357719Grude.com - klik u svijetSat, 30 Apr 2022 18:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-02-20-duhan-susenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>- Imamo veoma bogatu i zanimljivu kolekciju, a ovo je svakako još jedan novi turistički potencijal, kažu iz muzeja.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi muzej duhana u regiji i ujedno restoran "Tabak" u Ljubu&scaron;kom posjetiteljima će otvoriti svoja vrata u nedjelju, 1. svibnja u 18 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Ovo je prvi muzej duhana u regiji, a nalazi se u nekada&scaron;njoj tvornici duhana koja vi&scaron;e ne radi kao tvornica, ali koja jo&scaron; uvijek ima cijeli pogon i strojeve &ndash; kazao je u izjavi za Fenu Robert Alilović, idejni autor i organizator.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako ovakav muzej nemaju ni Srbija, ni Hrvatska niti Crna Gora, a naglasio je i kako će uz muzej raditi i restoran.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Odlučili smo se na ovu ideju s obzirom na to da smo regija koja je odgojila generacije uz duhan, jer su ga mnogi sadili u Hercegovini. Čak je i jedna od prvih industrija duhana u Austro-Ugarskoj počela u Ljubu&scaron;kom, isto kao i industrija vinarstva &ndash; podsjetio je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alilović otkriva kako se u muzeju može vidjeti svjetska povijest duhana, povijest reklamiranja, poljoprivredna Hercegovina, utjecaj Austro-Ugarske na na&scaron;e prostore, informacije o tvornicama duhana, ambalaže, pribor za pu&scaron;enje, kao i brojna literatura o temi duhana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo veoma bogatu i zanimljivu kolekciju, a ovo je svakako jo&scaron; jedan novi turistički potencijal ovoga mjesta i regije - zaključio je Alilović. Nazočne na svečanom otvorenju očekuje ugodno druženje uz razgledavanje muzeja, prigodan glazbeni program te domjenak.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-02-20-duhan-susenje.jpgFOTO/VIDEO: Grude svečano zatvorile 59. Šimićeve susrete! Stijepo Mijović Kočan dobitnik je nagrade Antun Branko Šimićhttp://grude.com/clanak/?i=357697357697Grude.com - klik u svijetFri, 29 Apr 2022 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-29-22-simicevi-susreti-zatvaranje_2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zatvoreni su 59. Šimićevi susreti u Grudama. Današnji program je počeo susretom književnika s učenicima u osnovnim školama i Srednjoj školi u općini Grude.<p>&nbsp;</p> <p>Zatim je u &Scaron;imićevim rodnim Drinovcima održana sveta misa za Antuna Branka i Stanislava &Scaron;imića.<br /><br /></p> <p>Uslijedila je svečana Akademija u čast Antunu Branku i Stanislavu &Scaron;imiću u Peć Mlinima.<br /><br /></p> <p>Prigodno slovo izrekao je akademik Luko Paljetak. Zatim je održana dodjela nagrada, te nastup pjesnika i učenika Glazbene &scaron;kole Grude.<br /><br /></p> <p>Nagradu Antun Branko &Scaron;imić dobio je Stijepo Mijović Kočan hrvatski književnik, pjesnik, putopisac, scenarist i redatelj, javlja portal Grude.com.<br /><br /></p> <p>- Nosite s ponosom &Scaron;imićevu nagradu u sredine iz kojih dolazite i stvarajte i ubuduće - kazao je grudski načelnik Ljubo Grizelj nagrađenima.<br /><br /></p> <p>Nakon toga su svečano zatvoreni &Scaron;imićevi susreti.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/jnHObe0d3eU" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong><br /><a title="Grude com" href="https://grude.com/fotografije?id=10187" target="_blank">FOTOGALERIJA</a><br /><br /><br />Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=357610" target="_self">FOTO/VIDEO: OTVORENI &Scaron;IMIĆEVI SUSRETI U RODNIM DRINOVCIMA! U GRUDE DO&Scaron;LI MIRO GAVRAN, IVICA NUIĆ, GLAZBENICI...</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-29-22-simicevi-susreti-zatvaranje_2.jpegZoran Begić Zoka: Pored kuće orah stari, a za kuću nitko ne mari (VIDEO)http://grude.com/clanak/?i=357695357695Grude.com - klik u svijetFri, 29 Apr 2022 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-29-zoran-begic-zoka-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Pored kuće orah stari, a za kuću nitko ne mari... nema nikog da zapali, na ognjištu vatru ko i lani..."<p><br /><br />Tim stihovima hercegovački slavuj Zoran Begić Zoka podsjeća na minula vremena u novoj pjesmi "Moja kuća stara".<br /><br /><br />"Vratit ću se ja u selo, vratit ću se u svoj rodni kraj, vratit ću se rodnom Klisu, pa nediljom s momcima na misu", kažu na kraju stihovi pjesme za koju je Zoran Begić rekao da je ona jedan ispunjeni san!ž<br />- Ova pjesma ostav&scaron;tina je pokojnog Marka Čovića, čovjeka velikog srca iz Požetve<br />njegovu rodnom kraju i svim Hrvatima iz Kli&scaron;anskog i Konjičkog kraja<br />raseljenima diljem svijeta. Hvala ti dragi prijatelju &scaron;to si vjerovao u svoj san i &scaron;to<br />smo ga zajedno ispunili - kazao je Begić u opisu pjesmu.<br /><br /><br />U selu Požetva, u općini Konjic nekad je živjelo 150 stanovnika, a danas ih je tek nekolicina.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/XNTLuI-uIgs" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-29-zoran-begic-zoka-22.jpgZagreb bogatiji za još jedan Bandićev projekt, Spomenik http://grude.com/clanak/?i=357650357650Grude.com - klik u svijetWed, 27 Apr 2022 19:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-27-22-spomenik-zagreb-holokaust.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kolovozu 1942. s Glavnog je kolodvora oko 800 zagrebačkih Židova deportirano u Auschwitz, a danas u 18 sati ondje će biti otkriven spomenik u sjećanje na njih i još 30.000 Židova stradalih u vrijeme NDH.<p>&nbsp;</p> <p>Spomenik vrijedan 11 milijuna kuna stoji pod ceradom vi&scaron;e od godinu dana, djelo je <strong>kipara Dalibora Sto&scaron;ića </strong>i arhitekta Kre&scaron;imira Rogine, a predstavlja oduzetu prtljagu stradalih.<br /><br /></p> <p>&ndash; Rije&scaron;ili smo prijepor oko posvete i natpisa. Imat će totem s posvetom na raznim jezicima &ndash; kazao je dogradonačelnik Luka Korlaet. Pisat će "U spomen žrtvama holokausta i usta&scaron;kog režima".</p> <p><br />I tako su 'Možemovci' smislili samo &scaron;to će pisati na Bandićevu projektu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-27-22-spomenik-zagreb-holokaust.jpegU četvrtak otvaranje Mostarskog proljeća 2022.http://grude.com/clanak/?i=357634357634Grude.com - klik u svijetWed, 27 Apr 2022 09:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-11-mostar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrijedna izložba o prvoj gimnaziji u BiH za početak ovogodišnjeg Proljeća..<p>&nbsp;</p> <p>Grad mirisa, cvijeća i behara, grad kulture &ndash; ponovno s nestrpljenjem, nakon dva jesensko-zimska izdanja, u proljeću očekuje svoje &ndash; Proljeće. <br /><br /><br />Naime, 24. Dani Matice hrvatske &ndash; Mostarsko proljeće 2022. otvorit će svoja vrata svim ljubiteljima umjetnosti &ndash; ljubiteljima glazbe, likovnosti, ali i pisane riječi, u četvrtak, 28. travnja u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine Kosače, i to izložbom Umjetničke galerije BiH &amp;quot;Prva gimnazija: učitelji, učenici, umjetnici&ldquo;.<br /><br /><br />Na svečanosti otvaranja obratit će se, uime organizatora, predsjednica Matice hrvatske Mostar akademkinja Ljerka Ostojić, visoki pokrovitelj manifestacije akademik Mladen Bevanda, predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, uime predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana govorit će Ivica Nuić, gospodarski tajnik MH, kao i Strajo Krsmanović, ravnatelj Umjetničke galerije BiH. <br /><br /><br />Mostarsko proljeće otvorit će predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH te predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.<br /><br /><br />&bdquo;Prva gimnazija najstarija je gimnazija u BiH i uz nju su, od samih početaka, vezani neki od najznačajnijih bh. umjetnika najstarije generacije &ndash; kao učenici ili nastavnici, tako da smo odlučili na&scaron;u izložbu posvetiti njima i ograničiti je na razdoblje od osnivanja &scaron;kole pa do Drugoga svjetskog rata. Na izložbi su tako zastupljeni klasici bh. umjetnosti, čija su djela ujedno i najbrojnija u kolekciji Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine&ldquo;, kazao je Krsmanović uoči izložbe na Proljeću.<br /><br /><br />Izložbi je, dodao je, prethodilo istraživanje u sarajevskim arhivama kako bi se provjerila točnost biografskih podataka.<br /><br />&bdquo;Iako se zbog nedostatka građe za pojedine godine ne može tvrditi da su ovom izložbom obuhvaćeni svi umjetnici vezani za Prvu gimnaziju u navedenom razdoblju, može se sa sigurno&scaron;ću utvrditi da su svi predstavljeni umjetnici pohađali Prvu gimnaziju, u njoj predavali ili, poput Branka &Scaron;otre, bili i učenici i učitelji&ldquo;, pojasnio je Krsmanović.<br /><br /><br />U glazbenome dijelu programa nastupit će Napretkov Trio SENSO.</p> <p><br /><em><strong>Matica hrvatska Mostar</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-11-mostar.jpgŽZH: Nagrađeni učenici najboljih literarnih radova - 1. mjesto Ivamariji Lukenda iz OŠ A.B. i Stanislava Šimića Drinovcihttp://grude.com/clanak/?i=357626357626Grude.com - klik u svijetTue, 26 Apr 2022 19:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-12-inspekcija-pisanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenicima najboljih radova uručene su prigodne nagrade.<p>&nbsp;</p> <p>Dana 13. travnja 2022. godine održano je &nbsp;županijsko natjecanje &ldquo;Dani hrvatskog jezika&rdquo;. Natjecanje je održano pod pokroviteljstvom Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta Županije Zapadnohercegovačke. Učenici su se natjecali samo u pisanju literarnih radova. Sudjelovalo je 14 osnovnih i 7 srednjih &scaron;kola Županije Zapadnohercegovačke. Učenici su mogli odabrati jednu od 3 ponuđene teme.<br /><br /></p> <p>Teme za izradu radova za osnovne &scaron;kole:</p> <p><strong>Za ljubav, ne za mržnju, mi smo rođeni</strong><br /><strong>Moj dan između knjige i kompjutera</strong><br /><strong>S prijateljem nisi nikad sam</strong></p> <p><br />Teme za izradu radova za srednje &scaron;kole:</p> <p><strong>Nikad ne odustajte od svojih snova</strong><br /><strong>A. B. &Scaron;imić &ndash; na&scaron; ponos i na&scaron;a ljubav</strong><br /><strong>Svijet u kome živimo &ndash; svijet kakav želimo</strong></p> <p><br />Stručno povjerenstvo u sastavu: mr. sc. Jozo Marić, dr. sc. Marko Tokić, prof. Jerko Ivanković odabralo je najbolje literarne radove.<br /><br /></p> <p><strong>U kategoriji literarni rad &ndash; osnovne &scaron;kole</strong>, treće mjesto osvojila je Ivana Begić iz Osnovne &scaron;kole Vranić na temu &bdquo;Za ljubav, ne za mržnju, mi smo rođeni &ldquo;, drugo mjesto osvojila je Mila Tokić iz Osnovne &scaron;kole Ante Brune Bu&scaron;ića Rakitno na temu &bdquo;Za ljubav, ne za mržnju, mi smo rođeni &ldquo;, a prvo mjesto osvojila je Ivamarija Lukenda iz Osnovne &scaron;kole Antuna Branka i Stanislava &Scaron;imića Drinovci na temu &bdquo;S prijateljem nisi nikad sam &ldquo;.<br /><br /></p> <p><strong>U kategoriji literarni rad &ndash; srednje &scaron;kole</strong>, treće mjesto osvojila je Lucija Soldo iz Srednje strukovne &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg na temu &bdquo;Svijet u kome živimo &ndash; svijet kakav želimo &ldquo;, drugo mjesto osvojio je &nbsp;Josip Granić iz Gimnazije Ljubu&scaron;ki na temu &bdquo;Nikad ne odustajte od svojih snova &ldquo;, a prvo mjesto &nbsp;osvojila je Mia Hrkać iz Gimnazije Fra Dominika Mandića &Scaron;iroki Brijeg na temu &bdquo;Svijet u kome živimo &ndash; svijet kakav želimo &ldquo;.<br /><br /></p> <p><a title="Ministarstvo prosvjete ŽZH" href="https://www.facebook.com/photo?fbid=330833632472074&amp;set=a.224443173111121" target="_blank">Učenicima najboljih radova uručene su prigodne nagrade</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-12-inspekcija-pisanje.jpgIzabrana nova Uprava Hercegovačke franjevačke provincije, Grbeš novi provincijalhttp://grude.com/clanak/?i=357625357625Grude.com - klik u svijetTue, 26 Apr 2022 16:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-26-nova_uprava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na redovitome Provincijskom kapitulu Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM koji se održava u Franjevačkom samostanu u Mostaru pod predsjedanjem fra Mire Relote, generalnog vizitatora i predsjednika Kapitula, izabrana je nova provincijska Uprava – Definitorij.<p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;Za novog provincijala izabran je fra Jozo Grbe&scaron;, dosada&scaron;nji kustos Hrvatske franjevačke kustodije u Americi i Kanadi, za vikara Provincije fra Miro &Scaron;ego, a za definitore fra Mladen Vuk&scaron;ić, fra Danko Perutina, fra Ante Bekavac, fra Josip Vla&scaron;ić i fra Slaven Brekalo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-26-nova_uprava.jpgHNK Mostar nastavlja s projektom Jazz u Kazalištuhttp://grude.com/clanak/?i=357624357624Grude.com - klik u svijetTue, 26 Apr 2022 14:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-26-birdland-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni dan jazza, koji se obilježava 30. travnja svake godine, utemeljila je Generalna konferencija UNESCO-a 2011. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Dan je to kada se slavi umjetnost jazza nagla&scaron;avajući njegovu ulogu u poticanju dijaloga, borbi protiv diskriminacije i promicanju ideje ljudskog dostojanstva.<br />Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru također obilježava ovaj dan off programom &bdquo;Jazz u Kazali&scaron;tu&ldquo;. U suradnji s Američkim kutkom Mostar 2019. godine prvi put organiziran je jazz koncert mladog mostarskog benda Smooth Groove.<br />Te su godine Smooth Groove, Josip Palameta i njihov gost Orhan Oha Maslo izveli odličan koncert pred mnogobrojnom publikom te odu&scaron;evili svojom energijom i glazbenim umijećem.</p> <p><br />Voditelj off projekata u HNK Mostar Josip Blažević kaže kako je "dvorana HNK Mostar idealna za koncerte ovakvog tipa, čime je mladim glazbenim sastavima pružena mogućnost nastupa pred publikom i razvijanja glazbene karijere".<br />Ove godine, 30. travnja, HNK Mostar, ponovo u suradnji s Američkim kutkom Mostar, organizira koncert jazz kvarteta Birdland. Četvero radnih kolega, prijatelja i ljubitelja jazza neformalno su se okupili i počeli svirati u ljeto 2020. godine. Birdland čine Ivana Zrim&scaron;ek &Scaron;aravanja, vokal i flauta, profesorica flaute i ravnateljica Glazbene &scaron;kole u Ljubu&scaron;kom; Josip Bo&scaron;njak, klavir i klavijatura, profesor klavira u glazbenim &scaron;kolama u Ljubu&scaron;kom i Metkoviću; Marko Jakovljević, bass i kontrabass, profesor teorije glazbe u Glazbenoj &scaron;koli u Ljubu&scaron;kom i asistent na Studiju glazbenih umjetnosti na FPMOZ u Mostaru i Mario Brkić, bubanj, diplomirani psiholog, zaposlen u struci u O&Scaron; Marka Marulića u Ljubu&scaron;kom.</p> <p><br />"HNK Mostar nastavit će s ovakvim i sličnim projektima u budućnosti jer je i ovaj način promocije kulture i umjetnosti dio na&scaron;e misije. Iskoristio bih ovu prigodu pa pozvao publiku da dođe i podrži nas u na&scaron;im nastojanjima, s jedne strane, omogućavanja kreativcima predstavljanja njihovoga rada te, s druge strane, povećanja kvalitetnih umjetničkih događanja u Mostaru", istaknuo je Blažević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ulaznice je 10 KM. Učenici, studenti i umirovljenici 5 KM. Studenti, nastavnici i djelatniciSveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere odnosno godi&scaron;nje ulaznice. Rezervacija ulaznica moguća je slanjem poruke preko Facebook Messengera/Instagram Directa ili pozivom na broj 036/446-024 od 9 do 16 sati</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-26-birdland-1.jpegPrigodnom poštanskom markom HP Mostar obilježava Svjetski dan knjige i autorskih pravahttp://grude.com/clanak/?i=357597357597Grude.com - klik u svijetMon, 25 Apr 2022 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-25-hpmostar-knjige.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku autora Tomislava Zovke u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava, kojom je ujedno obilježena 625. obljetnica rođenja Johannesa Gutenberga.<p>&nbsp;</p> <p>Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se svake godine 23. travnja s ciljem promicanja čitanja, izdava&scaron;tva i za&scaron;tite intelektualnog vlasni&scaron;tva, priopćeno je iz HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturnu revoluciju u Europi izazvao je Gutenbergov izum tiskarskog stroja 1440. godine koji je zamijenio dotada&scaron;nje pisanje knjiga rukom.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Pomoću drvene pre&scaron;e dobivao se otisak pritiskom ravne ploče preko lista papira, a od izlivenih pojedinačnih metalnih slova sastavljali su se redovi i stranice. Godine 1455. godine Gutenberg je objavio prvu tiskanu knjigu - Bibliju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svjetski dan knjige i autorskih prava podsjeća da je važno pisati i čitati, ali je važno po&scaron;tovati autorska prava, prava koje uživaju autori književnih djela i koje im daje isključivo pravo kori&scaron;tenja ili davanja odobrenja drugima za kori&scaron;tenja njihovog djela.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-25-hpmostar-knjige.pngPreminuo fra Anđelko Sesar, gorljivi propovijednik rodom iz Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=357594357594Grude.com - klik u svijetMon, 25 Apr 2022 09:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-25-fra-andjelko-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Anđelko Stipe Sesar preminuo je jučer, 24. travnja 2022. u popodnevnim satima na nedjelju Božanskog milosrđa.<p>&nbsp;<br />Rođen je 15. rujna 1937. u Podvraniću, prve zavjete u redu franjevaca konventualaca položio je 7. kolovoza 1960. u Cresu. Za svećenika je zaređen 26. lipnja 1966. u Zagrebu. Zauzeti svećenik i gorljivi propovjednik, čovjek vesela duha, odrje&scaron;it na riječi, a blaga srca. Iskreno se nadamo da je nebo dobilo u njegovoj du&scaron;i osvježenje! Mi ti dragi brate zahvaljujemo za sve dobro učinjeno i od Boga molimo za tvoju plemenitu du&scaron;u vječni mir. Zagovaraj nas pred licem Gospodnjim. Počivao u miru! &ndash; pi&scaron;e na facebook stranici Sasmostana Svetog duha Zagreb, prenosi Posusje.info.<br /><br /></p> <p>Crtica iz govora fra Anđelkove nećakinje Ivane Babić na proslavi njegove Zlatne mise 2016. godine: &ldquo;Grmio je kao Ilija Gromovnik, opominjao kao starozavjetni prorok, ali i tražio izgubljene ovce ne &scaron;tedeći ramena da ih vrati u stado&hellip; Krčio je kamen, sijao žito, bacao mreže, obrađivao vinograd&hellip; Uranjao u zdenac života, vjerovao u vijenac života&hellip; Znakom križa i sve nas iz obitelji blagoslivljao je u svim prigodama, pa nema ni kr&scaron;tenja ni vjenčanja na kojima nije bio Gospodinov izaslanik, licencirani opunomoćenik pri na&scaron;em sklapanju vječnoga saveza s Kristom. Na Krčiću, malom seoskom groblju u rodnome Podvraniću, rastao se od zemaljskoga obličja svoje majke, oca, brata, sestre&hellip; strpljivo čekajući ponovni susret s njima i svima koje mu je Gospodin poslao ususret&hellip; Snažan, glasan, vitalan, zdrav &ndash; svaku je Gospodinovu odluku po&scaron;tovao i prihvaćao, posve siguran u njezinu pravednost i ispravnost. Njegova je vjera bistra kao nabujale proljetne vode, nepokolebljiva kao Čvrsnica, tvrda kao hercegovački kamen, visoka kao jablan ili li&scaron;njak, svježa kao ona jutra kada je kao dječak s vr&scaron;njacima iz sela ujesen kretao u &scaron;kolu&hellip; Puno je Vrani&scaron;nice proteklo od tada&hellip; Ovaj zlatni jubilej prilika je da mu zahvalimo na svemu, da mu kažemo da se njime dičimo, da pucamo od ponosa jer ga je dala ba&scaron; na&scaron;a kuća! Mislim da na koncu svoju polustoljetnu vjernost slobodno može zaključiti riječima: Dobar sam boj bio, vjeru sačuvao, trku dodu&scaron;e jo&scaron; nisam zavr&scaron;io, ali nadam se vijencu pravednosti kojim će mi u onaj dan uzvratiti Gospodin, pravedni sudac.Hvala ti, strikane, na svemu! Novi Marof, 26. lipnja 2016., povodom 50. obljetnice od Mlade mise</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-25-fra-andjelko-22.jpgDani Matice hrvatske počinju 28. travnja izložbom Umjetničke galerije BiHhttp://grude.com/clanak/?i=357503357503Grude.com - klik u svijetThu, 21 Apr 2022 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-21-predstava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarsko proljeće vraća se proljeću.<p><br /><br /></p> <p>Nakon dvije pandemijske godine i jesenskih izdanja kulturne manifestacije Mostarsko proljeće, festival se napokon vraća "kući&ldquo;. U svoj uobičajeni proljetni termin. Visoki pokrovitelj manifestacije je predsjednik HAZU-a u BiH akademik Mladen Bevanda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dvadeset četvrto izdanje Dana Matice hrvatske bit će otvoreno izložbom Umjetničke galerije BiH &bdquo;Prva gimnazija: učitelji, učenici, umjetnici&ldquo; u Galeriji kraljice Katarine, u četvrtak, 28. travnja u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prva gimnazija najstarija je gimnazija u BiH i uz nju su, od samih početaka, vezani neki od najznačajnijih bh. umjetnika najstarije generacije &ndash; kao učenici ili nastavnici, tako da smo odlučili na&scaron;u izložbu posvetiti njima i ograničiti je na razdoblje od osnivanja &scaron;kole pa do Drugoga svjetskog rata. Na izložbi su tako zastupljeni klasici bh. umjetnosti, čija su djela ujedno i najbrojnija u kolekciji Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbi je prethodilo istraživanje u sarajevskim arhivama kako bi se provjerila točnost biografskih podataka. Iako se zbog nedostatka građe za pojedine godine ne može tvrditi da su ovom izložbom obuhvaćeni svi umjetnici vezani za Prvu gimnaziju u navedenom razdoblju, može se sa sigurno&scaron;ću utvrditi da su svi predstavljeni umjetnici pohađali Prvu gimnaziju, u njoj predavali ili, poput Branka &Scaron;otre, bili i učenici i učitelji - kaže ravnatelj Umjetničke galerije BiH Strajo Krsmanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom gotovo mjesec i pol dana gledatelji će moći uživati u dvadesetak programa. Od glazbenih zbivanja izdvojit ćemo koncert "Hrvatska vokalna lirika&ldquo;, u izvedbi sopranistice Vedrane &Scaron;imić i Milana Lucića na klaviru. Na programu su djela: Ivana pl. Zajca, J. Gotovca, K. Baranovića, J. Hatzea... Kazali&scaron;ni program donosi niz poslastica: predstavu "Na kavici u podne&ldquo; Teatra GAVRAN, Krležinu monodramu "Na rubu pameti&ldquo; u izvedbi sjajnoga Dragana Despota, predstavu NP RS-a iz Banje Luke "Hrkači&ldquo;, HNK Zadar dolazi s "Kreditom&ldquo;, tu su, uobičajeno, i predstave HNK Mostar, Narodnog pozori&scaron;ta Mostar i Lutkarskog kazali&scaron;ta, ali i Moliereova predstava "Umi&scaron;ljeni bolesnik&ldquo;, koju će izvesti studenti Medicinskog fakulteta SUM-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za najmlađe će ponovno biti priređen Dječji dan u suradnji s Cvitkom i Udrugom Zdravo dru&scaron;tvo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;le godine započet ciklus predstavljanja mladih umjetnika koji autorski potpisuje Dragan Marijanović, nastavlja se i ove godine izložbama Anje Marić, Ivane Ćavar i Antonije Gudelj u Galeriji Rondo te poznatog bh. umjetnika Davorina Bri&scaron;evca Okca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom Proljeća bit će predstavljena knjiga Josipa Milića "Schopenhauerov pesimizam&ldquo; te "Trilogija o Mostaru&ldquo; akademika Ante Mi&scaron;kovića i prof. Alije Cigića, koja obuhvaća tri monografije: "Stari most u Mostaru&ldquo;, "I to je Mostar&ldquo;, "Pa i to je Mostar&ldquo;, kao i monografija o don Luki Brkovićui roman "Na Vrbasu tekija", Josipa Mlakića. Ovogodi&scaron;nji Dani Matice hrvatske u Mostaru zavr&scaron;avaju 9. lipnja koncertom Sarajevske filharmonije i solista NP Sarajevo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica MH Mostar akademkinja Ljerka Ostojić ponosno nagla&scaron;ava:</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mostarsko proljeće manifestacija je kakvu zaslužuje svaki pravi grad, svaki grad dostojan da se nazove gradom, a Mostar to jest. I ove godine pripremili smo program &ndash; za svakoga pone&scaron;to: neka bude s osmijehom, neka bude u miru i ljepoti &ndash; neka nam bude lijepo i nezaboravno i ovogodi&scaron;nje Mostarsko proljeće &ndash; kazala je akademkinja Ostojić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestaciju su podržali HT Eronet i JP Elektroprivreda HZ HB te Grad Mostar i Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, kao i Federalno ministarstvo kulture i sporta i Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan BiH.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-21-predstava.jpgTamburaški orkestar Misericordia u Mostaru slavi desetljeće djelovanjahttp://grude.com/clanak/?i=357502357502Grude.com - klik u svijetThu, 21 Apr 2022 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-21-misericordiasurmanci8-741x486.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zanimljiv i raznovrstan koncert pod nazivom ‘Večernji zvon’.<p>&nbsp;</p> <p>Tambura&scaron;ki orkestar Misericordia ove godine proslavlja deset godina umjetničkog djelovanja. Zahvaljujući upornosti članova, postali su uspje&scaron;ni u svom radu, te su ostvarili brojna gostovanja u zemlji i inozemstvu. Unatoč amaterskom statusu orkestra, zahvaljujući radu i zajedni&scaron;tvu koje rado ističu, do&scaron;li su do razine na kojoj sami mogu upriličiti cjelovečernji samostalni koncert, ispunjen raznovrsnim repertoarom, od klasične do zabavne, popularne glazbe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će biti i na dana&scaron;njem koncertu u Mostaru. Zanimljiv i raznovrstan koncert pod nazivom &lsquo;Večernji zvon&rsquo;, a povodom deset godina umjetničkog djelovanja održat će se sutra, 21. travnja, u 19 sati u Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Mi smo ga i ovaj put nazvali <em>Večernji zvon</em>, jubilarni je to deseti Večernji zvon 2022. Ovaj put smo ga zamislili ne&scaron;to drugačije kako bismo prikazali &scaron;irok spektar djelovanja tambure. Kroz koncert ćemo prikazati neke skladbe umjetničke tambura&scaron;ke glazbe pisane isključivo za veliki tambura&scaron;ki orkestar, nekih obrada, do tambura&scaron;ke glazbe koja prati folklor&rdquo;, kazao je voditelj Tambura&scaron;kog orkestra Misericordia je profesor glazbe Damir Markota, najaviv&scaron;i kako će na koncertu nastupiti i pjevač duhovne glazbe Stijepo Gleđ Markos, a uz njega na ovom koncertu jo&scaron; sudjeluju: Monija Jarak Mikulić, Darija Ramljak, Andrej Sivrić, Nika Gadžić, ženska klapa Mir Međugorje, mu&scaron;ka klapa Concordia Međugorje, dječji zbor Golubići mira, etno skupina HKUD-a Rodoč, vokalna skupina HKUD-a Didak Gradnići, Broćanski bećari&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uoči dana&scaron;nje obljetnice prof. Markota osvrnuo se i na desetogodi&scaron;nje djelovanje ovoga orkestra i njegov početak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Tambura&scaron;ki orkestar Misericordia nastao je na inicijativu međugorskog župnika fra Marinka &Scaron;akote. Predložio je da poku&scaron;amo napraviti orkestar i eto uspjeli smo. Djelujemo već deset godina. Veliki orkestar ima 20, a pomladak 12 članova. Veliki orkestar je jedinstven u BiH, jer je to jedini kompletan orkestar. Imamo sve instrumente koji trebaju biti u tambura&scaron;kom orkestru pa smo često u Slavoniji na koncertima tambura&scaron;kih orkestara&rdquo;, kazao je prof. Markota, ističući kako je ponosan na svoje svirače, članove orkestra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je dodao i kako je voditelj koncerta &rdquo;veliki promotor i ljubitelj tambura&scaron;ke glazbe Branko Uvodić&rdquo; te je pozvao sve da im se danas&nbsp; (21. travnja 2022.) u 19 sati pridruže u Hrvatskom domu herceg Stjepan Kosača. Ulaz je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-21-misericordiasurmanci8-741x486.jpgMEĐU NAGRAĐENIMA i pismo Lucije Prlić iz OŠ fra Stipana Vrljića, Sovićihttp://grude.com/clanak/?i=357495357495Grude.com - klik u svijetWed, 20 Apr 2022 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-20-najpismo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama..<p>&nbsp;</p> <p>Zavr&scaron;en je izbor za najljep&scaron;e pismo na 51. Međunarodnom natjecanju u pisanju pisama za mlade 2022. koje u BiH zajednički organiziraju Hrvatska po&scaron;ta Mostar, Po&scaron;te Srpske i BH Po&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najbolji rad u BiH na temu: "Napi&scaron;i pismo utjecajnoj osobi i objasni kako se boriti protiv klimatske krize&ldquo; napisala je Najda Mili&scaron;ić, učenica O. &Scaron;. "Mehmed Handžić" Ilidža. Njen rad ocijenjen je najboljim od 340 pisma koja su pristigla na adrese tri bh. po&scaron;tanska operatora i predstavljat će BiH na svjetskom natjecanju koje organizira Svjetska po&scaron;tanska unija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristigla pisma su ocjenjivali vanjski članovi žirija Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo).<br />Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar www.post.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlukom stručnog žirija, drugo mjesto pripalo je Ivani Blanu&scaron;a, učenici O. &Scaron;. "Petar Kočić" iz Prijedora, a treće Ani Vidović, učenici O. &Scaron;. Brestovsko iz Brestovskog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) i tablet računalima. Njihovim nastavnicima materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 100 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narednih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni smart prijenosnim baterijama i prigodnim poklon paketima: Rijad Dedić, učenik O. &Scaron;. "Alija Nametak" iz Zenice, Lucija Prlić (O. &Scaron;. fra Stipana Vrljića, Sovići), Esma &Scaron;kulj (J. U. O&Scaron; Ćamil Sijarić, Sarajevo), Lana Lejić (O. &Scaron;. "Sveti Sava", Modriča), Ivona Kaurin (O. &Scaron;. "Sveti Sava", Istočno Sarajevo), Teodora Pe&scaron;ević (O. &Scaron;. "Desanka Maksimović", Prijedor), Hana Stranjak (O. &Scaron;. Mustafe Ejubović- &Scaron;ejh Jujo, Mostar).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ovom nagradom smo odlučili nagraditi dva kreativna rada i to učenika:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bogdan Mićić (O. &Scaron;. "Nikola Tesla", Pilica) i<br />Sajra Be&scaron;o i Tarik Hadžirović (Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu, Sarajevo).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradit će prigodnim darom &scaron;kolu nagrađene učenice Ane Vidović: O. &Scaron;. Brestovsko, Brestovsko</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada će se održati u listopadu 2022. godine u organizaciji Hrvatske po&scaron;te Mostar u Mostaru. Točan termin će biti određen naknadno o čemu će učenici i nastavnici biti blagovremeno obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirkom maraka Hrvatske po&scaron;te Mostar, kao poticaj za daljnji trud i rad, bit će nagrađeni i sljedeći učenici, a nagrade će im biti poslane po&scaron;tom:<br />Inga &Scaron;aravanja (O.&Scaron;. Ilije Jakovljevića, Mostar), Stipe Pavković (O.&Scaron;. Ivana Mažuranića, Posu&scaron;je), Ana Maria Ćosić (O. &Scaron;. Stjepana Radića Prisoje, Tomislavgrad), Sara Damjanović (O. &Scaron;. Grahovo, Bosansko Grahovo), Lorena Tomić (O. &Scaron;. Silvija Strahimira Kranjčevića, Mostar), Ivana Jurčević (O. &Scaron;. Ivana Mažuranića, Tomislavgrad), Ema Ćubela (O. &Scaron;. Ivana Gundulića, Mostar), Iris Kun&scaron;tek (O. &Scaron;. Gromiljak, Kiseljak), Luka Ljubić (Druga osnovna &scaron;kola, &Scaron;iroki Brijeg), Marija Ćosić (O. &Scaron;. fra Miroslava Džaje, Kupres)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima te zahvaljujemo svima na sudjelovanju u ovom projektu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-20-najpismo.jpgRad duvanjskog učenika kojeg učiteljica namjerno nije ispravila: Nismo moderna obitelj, a jopet nam je lipohttp://grude.com/clanak/?i=357486357486Grude.com - klik u svijetWed, 20 Apr 2022 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-20-22-pisanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što im je učiteljica održala predavanje o modernoj obitelji i pokazala fotografije, navela primjere o modernoj obitelji, zadala im je uraditi pismeni sastav o temi “Moderna obitelj”, uputivši učenike da opišu svoju obitelj i usporede je s modernom o kojoj im je pričala u školi. <p><br />Prenosimo sastav maloga Perice, sa svim pogre&scaron;kama koje učiteljica namjerno nije ispravila.</p> <p><span id="more-67070"></span><br /> naslov<strong> Moderna obitelj</strong></p> <p><br /> <strong>Jučer smo u &scaron;koli učili o modernoj obitelji pa nam je učiteljica rekla da pi&scaron;emo o svojoj obitelji. Ja neznam je li to sramota napisat kad moja obitelj nije nikako moderna nitije normalna kad nije ko druge u selu posebno u gradu, a jo&scaron; naročito nije ko ova u knjigi niti sliči ovoj na slici &scaron;to je u knjigi. </strong></p> <p><strong><br />To sam zapazijo jer na slici di je moderna obitelj slika je ćaće i matere i jednog diteta kako ga vode i rastežu ga među sobom. Prvo i prvo ne mogu u diteta bit tolike ruke, a drugo i drugo lako im je vodit između sebe kad imaju jedno djete. To je moderna obitelj a mi smo skroz nemoderni. Nas ima četvero veliki braće i sestara i jo&scaron; jedno malo dite u krevetiću, neki reknu da je mu&scaron;ko, neki da je žensko, neki samo čestitaju dijete, mater ga donila iz bolnice prije deset dana, jo&scaron; ni ja ne znam kakvo je, znam da je živo i lipo, najlip&scaron;e od nas velike dice, ja sam najstariji pa kažu da sliči name, lip isti ja. Kako mi se čini dosada je mu&scaron;ko a mu&scaron;ko mu je i ime Ivan i tribalo bi na krevetiću napisat Ivan da ovi &scaron;to ga dođu gledat ne pitaju kakvo je dite i kakvo mu je ime. </strong></p> <p><strong><br />Nazdravlje peto pa mu&scaron;ko govore ovi &scaron;to ga dođu vidit i nama donit jednu veliku čokoladu, a nas četvero ne računajući Ivana, on jo&scaron;, srićom, ne zna &scaron;ta je čokolada, niti se more s nama čapat za nju čim taj neko ode priko praga. Onda nam mater otme čokoladu i podili je na &scaron;est djelova, jer triba jedan red i babi, a jedan i njoj da i one malo zaslade guzicu tako ćaća rekne. Onome malom u modernoj obitelji more bit dadnu cilu čokoladu. Ali neka, zato kad se pobijemo mi dica u selu niko ne smi protiv nas četvero jo&scaron; kad Ivan nareste, ih. Zato mi nismo moderna obitelj je li to dobro ili je sramota ja znam da nam je dobro. Ja ne znam kako je biti sam u ćaće i matere, možda je i to dobro. </strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Stalno ne&scaron;to govore i pratri i na vjeronauku i presjednici kao je dobro da se ima &scaron;to vi&scaron;e dice a ko ti nji moj brate slu&scaron;a Da je jedno dite malo, dvoje nije dosta, a ima ćaća i matera &scaron;to nemaju ni jedno ako vole dicu dok dođu kod nas i upitaju jedno, to s eja &scaron;alim ko i moj ćaća kad neko dođe i rekne e koliko vi imate dice ćaća rekne oće&scaron; da ti jedno ujtim pa se svi smiju. Kad bi mene pitali ja ne bi mogo odlučit koje bi im dajo, sve volim i braću i sestre i nebi nikoga nikom niza&scaron;to dao , ako bi moro onda bi dao sebe neka me povedu kod sebe jedan dan i odma me vrate, ko će čuvat one moje mlađe sestre i brata i ljuljat Ivana. Nebi oni priživili bez mene nebi ni ja bez nji, a kome bi baba davala malo od penzije kad pođe u &scaron;kolu, ovi mlađi ne znaju s parama tako kaže baba i tako ti je ko očina&scaron; to i ćaća uvik kaže. Eto učiteljice mi nismo moderna obitelj a jopet nam je lipo, a nismo uslikani u knjigi jer nebi stali priko dva lista koliko nas je. Jesam se umorijo pi&scaron;uć koda sam kopo kako baba rekne kad ja ne&scaron;to pi&scaron;em i otpuhujem i znojim se a niko neće da mi pomogne ja bi svakom.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>www.tomislavnews.com/ Ljuba Đikić</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-20-22-pisanje.jpgPapa mladima: Nemojte se bojati života, nego smrti dušehttp://grude.com/clanak/?i=357474357474Grude.com - klik u svijetWed, 20 Apr 2022 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-24-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od jednoga sata dijaloga i molitve s Papom, uz pjesmu, iskustva i svjedočanstva iz života – bilo je to bdjenje kojim je sinoć, na Uskrsni ponedjeljak, završilo hodočašće mladih iz talijanskih biskupija...<p><br />... na Trgu svetoga Petra preplavljenom entuzijazmom kao &scaron;to se nije dogodilo u vi&scaron;e od dvije godine pandemije, zatvaranja, usamljenosti i sa strahotama u očima koje dolaze iz Ukrajine.<br /><br /></p> <p>Spomenuo je to i Papa. Dvije godine su pro&scaron;le s praznim trgom, trgom koji je trpio post, a sada je pun radosti iako, nažalost &ndash; kako je rekao &ndash; gusti oblaci jo&scaron; uvijek zastiru na&scaron;e vrijeme. To je mrak koji pla&scaron;i sve nas, stra&scaron;ni rat čiju najvi&scaron;u cijenu plaćaju brojni va&scaron;i vr&scaron;njaci čiji je život ugrožen, a snovi pogaženi. Mnogi &ndash; dodao je &ndash; jo&scaron; uvijek čekaju svjetlost Uskrsa.<br /><br /></p> <p>Upori&scaron;te, temelj pripreme mladih, kao i Papina govora, bio je odlomak iz 21. poglavlja Ivanova Evanđelja, o čudesnom ulovu na Tiberijadskom jezeru i trećem Isusovu ukazanju nakon Uskrsa. Iznenadan je bio, neočekivan, njegov zahtjev da ponovno bace mreže, nakon noći neuspjelih poku&scaron;aja. &bdquo;Pronicavost&ldquo; Ivana koji ga prepoznaje; Petar koji se baca u more, potom večera i zanosni dijalog Petra s Uskrslim, obilježen trostrukim pitanjem &bdquo;Ljubi&scaron; li me?&ldquo; i zavr&scaron;en Isusovim pozivom: &bdquo;Idi za mnom&ldquo;.<br /><br /></p> <h2><strong>Isus nas potiče da idemo dalje<br /><br /></strong></h2> <p>Papa se obratio mladima nakon &scaron;to je poslu&scaron;ao iskustva i svjedočanstva nekolicine mladih, pripovijesti o njihovu prijelazu iz &bdquo;tame&ldquo; &ndash; doživljene zbog žalosti nakon preminuća drage osobe, zbog bolesti, ili pak slabe želje za životom &ndash; u svjetlo dara i ljubavi, kao &scaron;to se one noći dogodilo učenicima na jezeru. &bdquo;Tama&ldquo; vlada i u noći o kojoj govori Ivanovo Evanđelje &ndash; nema ulova. Kakvog li razočaranja! &ndash; istaknuo je Papa &ndash; Kada uložimo mnogo energije, a ni&scaron;ta se ne dogodi. Ali, onda se dogodi ne&scaron;to iznenađujuće. U zoru se pojavi čovjek, Isus, koji ih je čekao. I Isus im kaže: Tamo, zdesna ih ima. I dogodi se čudo mnogo riba, mreže se napune ribama.<br /><br /></p> <h2><strong>Mrak nas ne pla&scaron;i<br /><br /></strong></h2> <p>To nam može pomoći razmisliti o nekim trenutcima na&scaron;ega života &ndash; napomenuo je Papa &ndash; trenutcima ku&scaron;nje u kojima se osjećamo goli, bespomoćni i sami, trenutcima u kojima osjećamo strah. Ne trebamo se sramiti reći: bojim se mraka! Svi se bojimo mraka. Strahove valja reći, valja ih izraziti kako bismo ih otjerali. Zapamtite to: strahove valja reći. Komu? Tati, mami, prijatelju, prijateljici, osobi koja vam može pomoći. Valja ih iznijeti na svjetlo. Kada strahovi, koji su u tami, iziđu na svjetlo, izbije istina. Nemojte se obeshrabriti &ndash; potaknuo ih je Papa.<br /><br /></p> <h2><strong>Ivanova pronicavost i Petrova hrabrost<br /><br /></strong></h2> <p>&bdquo;Krize&ldquo;, dakle, valja osvijetliti dijeleći ih s drugima, riječju, dijalogom, počev&scaron;i od obitelji, jer nikada nismo sami. Vrativ&scaron;i se ponovno na odlomak iz Ivanova Evanđelja, Sveti je Otac mladima istaknuo dva uzora koja valja nasljedovati: Ivana koji je svojom pronicavo&scaron;ću prvi prepoznao Isusa na obali jezera, te Petra, &bdquo;posebnoga&ldquo; i hrabrog učenika koji se baca u jezero da bi susreo Gospodina, upravo on koji ga je tri puta zanijekao. Te bi kvalitete, koje često nedostaju odraslima, trebali imati mladi.</p> <p>Vi imate pronicavost; nemojte ju izgubiti! Pronicavost reći. &lsquo;To je istina &ndash; to nije istina &ndash; to nije dobro&rsquo;, pronicavost za pronaći Gospodina. Pronicavost Istine. Želim vam da imate Ivanovu pronicavost, ali i Petrovu hrabrost.<br /><br /></p> <h2><strong>Nemojte se bojati života, nego smrti du&scaron;e<br /><br /></strong></h2> <p>Uz hrabrost i pronicavost ne preostaje drugo doli &bdquo;baciti se u život&ldquo; velikodu&scaron;no i bez straha, sigurni da će uvijek uz nas biti netko tko će nas pratiti. Život koji nije darovan ostaje zatvoren u sebe. Bojte se smrti, smrti du&scaron;e, smrti budućnosti, zatvaranja srca; toga se bojte. Ali, života ne; život je lijep, život je za živjeti i darovati ga drugima, život je za podijeliti ga s drugima &ndash; istaknuo je Papa.<br /><br /></p> <h2><strong>Ponavljajmo s Marijom: &bdquo;Evo me!&ldquo;<br /><br /></strong></h2> <p>Susret pape Franje s mladima zavr&scaron;io je u znaku Marije. Nju je Papa istaknuo mladima, jer kada se nađu u te&scaron;koćama &ndash; kazao je &ndash; ona je majka koju se tako poziva. Neka Gospa, majka koja je bila gotovo va&scaron;ih godina kada je od anđela primila navje&scaron;taj te zatrudnjela, neka vas ona nauči reći: &bdquo;Evo me!&ldquo; i ne bojati se. Hrabro naprijed! &ndash; potaknuo je papa Franjo mlade, prenosi Bitno.net.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-24-papa_franjo.jpgHodočasnici se polako vraćaju u Međugorjehttp://grude.com/clanak/?i=357459357459Grude.com - klik u svijetTue, 19 Apr 2022 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-13-medjugorje-arhiv.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Procjenjuje se da je za uskrsne blagdane u Međugorju bilo više od 2000 hodočasnika, što je dobar znak za novu turističku sezonu.<p>&nbsp;</p> <p>Turisti hodočasnici se nakon dvogodi&scaron;nje stanke prouzročene pandemijom koronavirusa polako vraćaju u Međugorje. Dolaze skupine iz najudaljenijih područja, javlja<a title="HRT" href="https://vijesti.hrt.hr/gospodarstvo/hodocasnici-se-polako-vracaju-u-medugorje-6840263" target="_blank"> HRT</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodočasnici s Filipina stigli su u Međugorje za uskrsne blagdane.<br /><br />- Ovo je mjesto vrlo lijepo, osjećamo se prekrasno, blaženo. Ljudi su dobri, prijateljski su nas primili, kaže <strong>Regrand </strong>iz Filipina.</p> <p><br /><br />Puni dojmova su i hodočasnici iz Ekvadora i Kolumbije.<br /><br />- Do&scaron;li smo prije dva dana, ovdje je prekrasno, doista uživamo, sve je čisto, ljudi su srdačni, cijelo vrijeme, kaže <strong>Sofia </strong>iz Kolumbije.<br /><br /></p> <p>U Međugorju je i dvjestotinjak izbjeglica iz Ukrajine. Domaćini su za djecu priredili malu radionicu za bojanje uskrsnih pisanica.<br /><br />- Očekujemo velike rezultate u vidu psihosocijalne podr&scaron;ke njima koji su toliko potrebiti, ne ono &scaron;to je svakodnevno, već ovako kraći izleti, rekao je <strong>Andrija Stojić, </strong>Crveni križ Čitluk.<br /><br /></p> <p>Majke mali&scaron;ana koji su stigli u radionicu odu&scaron;evljene su.<br /><br />- Pro&scaron;le godine sam bila s mužom i djecom u Međugorju. Rekla sam mužu: ako trebam otići u neku drugu zemlju, želim doći u Međugorje. Iznenađena sam koliko nam ljudi pomažu, zahvalna sam svima, govori Sabina iz Ukrajine.<br /><br /></p> <p>U isto vrijeme vlasnici hotela i pansiona pripremaju se za prihvat turista. Najave iz turističkih agencija govore o sve većem zanimanju ne samo iz europskih zemalja nego i iz Amerike, tako da bi se Međugorje ovog ljeta opet moglo vratiti na turističku kartu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-13-medjugorje-arhiv.jpgVelika je subota, dan tišine! Ovo su običaji svetog danahttp://grude.com/clanak/?i=357398357398Grude.com - klik u svijetSat, 16 Apr 2022 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-16-kriz-velika-subota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Većina ljudi je upoznata s Uskrsom i svjesna da se radi o najvećem kršćanskom blagdanu, ali mnogi još uvijek ne znaju kakvi su običaji Velike subote.<p><br />Na Veliku subotu Crkva se spominje Isusova boravka u grobu. To je dan velike ti&scaron;ine i sabranosti.<br />Tradicija i običaji Velike subote nalažu da subota je dan ti&scaron;ine. Toga dana nema liturgije. Postilo se u starini i na Veliku subotu.<br />Toga dana se bojaju, kuhaju i ukra&scaron;avaju jaja, čemu se posebno raduju djeca. Najče&scaron;će su se bojala uz pomoć crvenog luka i per&scaron;ina.<br />Običaji Velike subote su i blagoslivljanje svijeća i hrane u crkvi te paljenje vatre iz koje bi žene uzimale kresiva i nosile ih kućama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-16-kriz-velika-subota.jpgVeliki petak dan početka devetnice u čast Božjem milosrđuhttp://grude.com/clanak/?i=357393357393Grude.com - klik u svijetFri, 15 Apr 2022 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-22-isus-krist.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koordinacija štovatelja Božjeg milosrđa na svojim stranicama podsjeća kako je devetnica je odgovor na Isusov poziv koji je uputio sv. Faustini Kowalskoj, a koji je ona zapisala u svome Dnevniku, da kroz devet dana moli krunicu Božjega milosrđa, počevši od Velikoga petka, s obećanjem da će u toj devetnici darivati dušama velike milosti (usp. Dn 796).<p><br />Na drugome mjestu sv. Faustina bilježi: &bdquo;Devetnica Božjemu milosrđu. Isus mi je zapovjedio da napi&scaron;em i molim prije svetkovine Milosrđa. Počinje na Veliki Petak.<br /><br /></p> <p>Želim da tijekom devet dana dovodi&scaron; du&scaron;e izvoru mojega milosrđa kako bi crpile snagu, utjehu i svekolike milosti koje trebaju u životnim mukama, osobito u času smrti. Svaki dan dovest će&scaron; mome srcu drugu skupinu du&scaron;a i uranjati ih u more mojega milosrđa.&ldquo; (Dn 1209)<br /><br /></p> <p>Devetnicu se može moliti na jednostavniji način, izričući nakanu za svaki određeni dan kako je to Isus tražio i moleći krunicu Božjega milosrđa, u bilo koje doba dana.<br /><br /></p> <p>Ne&scaron;to dulji oblik, koji Koordinacija poziva moliti&nbsp;<strong>u 15 sati, Satu milosrđa</strong>, obuhvaća molitve koje je u&nbsp;<em>Dnevniku&nbsp;</em>zapisala sv. Faustina: nakane za svaki dan po Isusovim riječima, krunicu Božjega milosrđa, molitve sv. Faustine kojima zaokružuje pojedinačni dan devetnice, Zazive Božjemu milosrđu te Čin posvete svijeta Božjemu milosrđu sv. Ivana Pavla II.<br /><br /></p> <p>Devetnica, koja sama po sebi nije među pet glavnih oblika &scaron;tovanja Božjega milosrđa, na poseban ih način obuhvaća:&nbsp;<strong>krunicu Božjega milosrđa</strong>,&nbsp;<strong>&scaron;tovanje slike Božjega milosrđa</strong>&nbsp;(devetnica se moli pred slikom Milosrdnog Isusa),&nbsp;<strong>&scaron;tovanje Sata milosrđa</strong>&nbsp;(moli se u 15 sati),&nbsp;<strong>&scaron;irenje &scaron;tovanja Božjeg milosrđa</strong>&nbsp;(potaknuti bližnje na moljenje devetnice), sve&nbsp;<strong>uoči svetkovine Božjega milosrđa</strong>, a u duhu pouzdanja u Božju dobrotu i milosrđe prema bližnjemu koje se očituje kroz molitvu.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/m04dqjeqP_s" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-22-isus-krist.jpgPrigodna molitva na Veliki petakhttp://grude.com/clanak/?i=357387357387Grude.com - klik u svijetFri, 15 Apr 2022 10:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-06-19-krist_pasija4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz Isusovu krunicu koja se moli danas, na Veliki petak, Medjugorje-info donosi prigodnu molitvu koja se moli 33 puta.<p><br />Ide Gospa s Božjega groba uzdi&scaron;ući i plačući, na koljena pokličući:</p> <p>"Zdravo drvo križa, &scaron;to si moga Sina propelovi&scaron;e mrtva nego živa."Isus križa odgovara: "Tko bi ovu molitvicu izmolio na blag danak, va Veliki petak, bez divana i bez obaziranja, &scaron;to god bi Isusa zamolio, Isus bi mu poklonio!" Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-06-19-krist_pasija4.jpg