Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Gorica: Svečano proslavljen blagdan Svetog Stipana Prvomučenikahttp://grude.com/clanak/?i=352114352114Grude.com - klik u svijetTue, 03 Aug 2021 18:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-03-gorica-21-stipanjdan-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečanim misnim slavljem u Šamatorju u Gorici proslavljen je patron ove drevne župe Sveti Stipan Prvomučenik. 3. kolovoza se ovdje od davnina slavi ovaj svetac. <p><br />Kosti su sv. Stjepana 3. kolovoza pronađene u jednoj grobnici kod Jeruzalema 415. godine te su relikvije ovoga sveca prenesene u Carigrad i Rim. Na temeljima ranokr&scaron;ćanske bazilike i starohrvatske crkve sv. Stjepan u Gorici živi u pobožnosti vjernoga puka od 4. stroljeća.<br /><br /></p> <p>Danas, 3. kolovoza 2021. svetu je misu u Gorici predslavio fra Stipe Rotim, župni vikar u Tomislavgradu. Propovjednik je pozvao vjernike na nasljedovanje sveca za&scaron;titnika sv. Stjepana, koji je i svojim neprijateljima, koji su ga kamenovali, oprostio i molio za njih.<br /><br /></p> <p>Uoči svetkovine zapaljeni su svitnjaci na serpentini Zavali sv. Stjepanu od Imote u čast, a sa stare crkve zvona su veselo brecala i slavila ovog prvog Kristova mučenika. Župa se trodnevnicom pripravljala na ovo slavlje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-03-gorica-21-stipanjdan-glavna.jpegXV. Smotra hrvatskog izvornog folklora ''Silo na ognjištu'' i obilježavanje 20.godina HKUD-a fra. Petar Bakulahttp://grude.com/clanak/?i=352089352089Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 13:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-02-hkud-frapetarbakula-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oj Posušje moje dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje.<p>&nbsp;</p> <p>I tako već 20. godina. Dolazili i odlazili. Plesači, ganga&scaron;i, diplari, guslari. Mnogo ruku i ručica. Izminili brojne pozornice. Broja im ne znamo. Dru&scaron;tvo je raslo, ponekad se i smanjivalo. Situacija nije uvik bila bajna. Prolazilo se kroz krize, al zajedni&scaron;tvo nikad nije izostalo. Prijateljstva se rađala, čak i ljubavi ovikovičene brakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupali smo svagdi, od Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Makedonije, Srbije, pa sve do Amerike i Australije. Bećarilo se. Sililo se. Veselo bilo uvik. Rakija je tekla - loza, po potrebi &scaron;ljiva. Drugog ni&scaron;ta nije bilo za popit. &Scaron;ta&scaron;. Takva vrimena do&scaron;la. Al zato nas sve ove godine spaja ista ljubav - ljubav prema folkloru, tradiciji i želja za njenim očuvanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko će to razumit onaj ko nije nikad bio folklora&scaron;. Kad jednom uđe u krv, gotovo je! Opanci, ganga, trusa - du&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato ti koji čita&scaron; ovo, dođi 7.kolovoza na Trg hrvatskih branitelja u Posu&scaron;je. Podrži i pogledaj lipotu ba&scaron;tine &scaron;to su nam na&scaron;e bake i didovi ostavili na čuvanje i zaple&scaron;ći čuvarima tradicije koji će na pozornici predstaviti raznolik i bogat program hrvatskog izvornog folklora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A i ti, biv&scaron;i folklora&scaron;u, dođi i popričaj sa prijateljem s folklora kojeg možda već godinama nisi vidio, jer vas život odveo na mnoge strane. Podijeli uspomene i sa nama pa da možemo usporediti ko je bio manitiji. Nasmij se. Nazdravi životu, sinko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođi na silo. Sru&scaron;it ćemo jednu gangu, a bit će i tambura&scaron;i za one koji ne znaju gangat. Zaplesat ćemo. Eto da znate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidimo se. Bog vas sve blagoslovio!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-02-hkud-frapetarbakula-plakat.jpgDanas se u svim crkvama svijeta može izmoliti potpuni oprost od vremenitih kaznihttp://grude.com/clanak/?i=352081352081Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-23-crkva_svete_kate.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na svetkovinu Gospe od Anđela, u svim crkvama diljem svijeta vjernici mogu dobiti porcijunkulski ili potpuni oprost od vremenitih kazni, ako danas pohode franjevačku ili župnu crkvu ili katedralu. <p class="text-align-justify"><br />Osim toga, trebali bi biti u stanju milosti (ispovjediti se ako je potrebno), sudjelovati na svetoj Misi i pričestiti se te izmoliti na nakanu Svetoga Oca: Vjerovanje, Očena&scaron;, Zdravomariju&nbsp;i Slava Ocu.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Oprost je 1216. godine sv. Franjo izmolio od pape Honorija III., koji je odredio posebni oprost svima onima koji pohode crkvicu Porcijunkule. Slaveći Gospu od Anđela, vjernici dobivaju također i poticaj da se sjete svog anđela čuvara, da mu upute zahvalnost za sve trenutke kada ih je &scaron;titio i čuvao, a nisu ni znali kako se to dogodilo.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Porcijunkula je kolijevka franjeva&scaron;tva. Ta crkvica podno Asiza&nbsp;postala je okupljali&scaron;te prvih Franjinih sljedbenika i ishodi&scaron;te franjeva&scaron;tva. U njoj su se braća sabirala, slavila kapitule, a napose molila. Porcijunkula je zapravo jedno malo sveti&scaron;te Sv. Marije Anđeoske, koje&nbsp;je sv. Franjo osobito volio&nbsp;jer je smatrao da je u njoj Majka Gospodinova osobito prisutna te iz tog mjesta osobito pomaže svima&nbsp;koji traže utjehu.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Crkvica Porcijunkula nalazi se danas unutar bazilike Sv. Marije Anđeoske koja je građena po nalogu pape Pija V. od 1569. do 1679. godine. Pio X. uzdigao je baziliku na čast papinske bazilike nazivajući ju: 'Majka i Glava svih crkava franjevačkog reda'.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify"><strong>Porcijunkula<br /><br /></strong></p> <p class="text-align-justify">Sveti Franjo, osoba skromna, ponizna srca, niska stasa, dok je jo&scaron; boravio u svijetu, za sebe i za svoje odabrao je komadić svijeta&nbsp;jer nije drukčije mogao služiti Kristu. Spomenuto mjesto koje je imalo pripasti onima koji su željeli da od svijeta nemaju ni&scaron;ta, nije bez božanskoga nadahnuća nazvano Porcijunkula. Samo ime Porcijunkula dolazi iz latinskog jezika, a znači 'komadić'. U tom je mjestu bila podignuta crkva djevičanske Majke.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Tu je rođen Red male braće, tu je od mnogobrojna mno&scaron;tva 'povrh čvrsta temelja podignuta veličanstvena građevina'. Svetac je ovo mjesto vi&scaron;e volio nego ostala. Braći je naredio da ga s posebnim po&scaron;tovanjem časte. Htio je da se ovo mjesto uvijek čuva u poniznosti i najvećem siroma&scaron;tvu kao ogledalo redovni&scaron;tva. Pravo vlasni&scaron;tva ostavio je drugima, a sebi i svojima zadržao je samo pravo upotrebe.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">U Porcijunkuli se u svemu obdržavala najveća stega, kako u &scaron;utnji i postu&nbsp;tako i u ostalim redovničkim uredbama. Nitko nije onamo imao pristupa, nego samo posebno određena braća. Ovi su bili odasvud sabrani i svetac je htio da zaista budu Bogu odani i u svakom pogledu savr&scaron;eni. Isto tako je svakoj svjetovnoj osobi bio zatvoren ulaz. Nije htio da braća, koja su ondje boravila u ograničenom broju, po općenju za svjetovnjacima udovoljavaju radoznalosti, da ih ne bi prekidanje kontemplacije po brbljavcima od nebeske stvari odvlačilo zemaljskima. Neprekidno su, danju i noću,&nbsp;oni koji su boravili u tome mjestu, bili zauzeti božanskim pohvalama; oko sebe su &scaron;irili divan miris pobožnosti, provodili su život anđeoski.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Jedne noći godine Gospodnje 1216., dok je Franjo bio uronjen u molitvu i meditaciju u Porcijunkuli kod Asiza, iznenada je crkvicu obasjala jaka svjetlost, a Franjo je nad oltarom ugledao Krista, Njemu s desna Njegovu Presvetu Majku, a okruživalo ih je mno&scaron;tvo anđela. Franjo se licem do zemlje poklonio svome Gospodinu bez riječi.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Upitali su ga &scaron;to želi za spas du&scaron;a. Franjo je odmah odgovorio: 'Presveti Oče, iako sam bijedan grje&scaron;nik, molim te da svima onima koji se pokaju i ispovjede, pa dođu posjetiti ovu crkvu, udijeli&scaron; potpuno opro&scaron;tenje svih grijeha.'<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">'To &scaron;to traži&scaron;, brate Franjo, velika je stvar', reče mu Gospodin, 'ali ti si dostojan i većih stvari, pa će&scaron; ih i dobiti. Prihvaćam, dakle, tvoju molitvu, ali uz uvjet da zatraži&scaron; u moje ime taj oprost od moga Namjesnika na zemlji'.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">I Franjo je odmah oti&scaron;ao papi Honoriju III, koji se tih dana nalazio u Peruđi, i sa žarom mu je ispričao viđenje koje je imao. Papa ga je pažljivo saslu&scaron;ao i poslije nekih nedoumica dao je svoj pristanak. Zatim je rekao: 'Na koliko godina želi&scaron; ovaj oprost?' Franjo je žustro odgovorio: 'Sveti Oče, ne tražim godine, nego du&scaron;e.' I sretan je krenuo prema vratima, ali ga je Papa pozvao natrag: 'Kako to, ne želi&scaron; nikakav dokument?' A Franjo će: 'Sveti Oče, meni je dosta Va&scaron;a riječ! Ako je ovaj oprost Božje djelo, On će se pobrinuti da svoje djelo očituje. Meni ne treba nikakav dokument; taj papir neka bude Presveta Djevica Marija, Isus bilježnik, a anđeli svjedoci.'<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">I nekoliko dana kasnije, zajedno s biskupima iz Umbrije, kazao je kroz suze narodu okupljenom u Porcijunkuli: 'Braćo moja, želim vas sve poslati u raj!'</p> <p class="text-align-justify"><br /><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-23-crkva_svete_kate.jpgFOTO: SPEKTAKL U DRINOVCIMA, VIŠE OD 10 TISUĆA LJUDI PJEVALO S THOMPSONOMhttp://grude.com/clanak/?i=352072352072Grude.com - klik u svijetSun, 01 Aug 2021 23:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-thompson-drinovci-glavna-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najpopularnijih hrvatskih pjevača svih vremena Marko Perković Thompson nastupio je sinoć u Drinovcima, na stadionu Boljava, povodom 150 godina župe Drinovci.<p><br />Prodano je vi&scaron;e od 10 tisuća ulaznica za ovaj spektakl.<br /><br /></p> <p>Thompson je objavio fotografije i na svojoj Facebook stranici, &scaron;to je pokazatelj koliko mu znači ovaj koncert. U ovo hercegovačko mjesto u općini Grude do&scaron;li su Thompsonovi obožavatelji sa svih strana BiH, ali i Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Organizator koncerta je Udruga mladih Misericordia.<br /><br /><br />Koncertnom spektaklu prethodila je svečana sveta misa koju je predslavio biskup Petar Palić, nakon koje je organiziran zajednički objed za mje&scaron;tane, te pučka fe&scaron;ta.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br />Povezane vijesti: <a href="https://grude.com/clanak/?i=352074&amp;matea-jelic-predstavljena-kao-pocasna-gosca-na-thompsonovom-koncertu" target="_blank">Matea Jelić predstavljena kao počasna go&scaron;ća na Thompsonovom koncertu</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-thompson-drinovci-glavna-2021.jpgFOTO: Međugorje je danas središte svijeta! Papa: Neka vam Blažena Djevica Marija bude uzorhttp://grude.com/clanak/?i=352070352070Grude.com - klik u svijetSun, 01 Aug 2021 21:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-medjugorje-mladifest-2021_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tisuće mladih iz 60-tak zemalja svijeta unatoč zaprekama izazvanim koronavirusom okupilo se na 32. Mladifestu koji je započeo u nedjelju u Međugorju. Poruku mladima je uputio Sveti otac Franjo. <p><br />Sveti Otac Franjo pozvao je u nedjelju u poruci pročitanoj u svjetski poznatom hodočasničkom mjestu Međugorju da Blažena Djevica bude uzor u životima tisućama mladih koji su se iz cijeloga svijeta tamo okupili na 32. Mladifestu unatoč brojnim zaprekama s kojima su suočeni zbog koronavirusa.<br /><br /><br />&ldquo;Usmjerite svoj pogled prema Mariji, na&scaron;em velikom uzoru nasljedovanja Krista, i povjerite se njoj, koja se bezuvjetno odazvala Božjem pozivu&rdquo;, napisao je papa mladima. Pri tome je papa Franjo upozorio da je pogre&scaron;no usmjeriti se u ostvarenju &rsquo;lažnog bogatstva koje obećava život, ali donosi smrt&rsquo;.<br /><br /></p> <p>U poruci mladima je zazvao zagovor Blažene Djevice Marije u vrijeme održavanja festivala i tijekom njihova života.</p> <p><br />Prvu večer Mladifesta koji se održava pod geslom &lsquo;Koje dobro moram činiti?&rsquo; svetu misu je tisućama mladih, te milijunima pored posredstvom radio postaje i online medija predvodio prefekt emeritus Kongregacije za bogo&scaron;tovlje i disciplinu sakramenata kardinal Robert Sarah. On je u propovijedi iskazao očekivanje da međugorska Gospa pomogne katolicima u obraćenju.<br />&bdquo;Neka nas Gospa Međugorska obrati i pomogne nam činiti Božje djelo i sve nas blagoslovi. Do&scaron;li smo ovamo, u Međugorje, obnoviti svoju vjeru u Isusa Krista, na&scaron;ega otkupitelja, to jest uspostaviti autentičan i vitalan odnos s njim&ldquo;, rekao je kardinal Sarah. Pri tome je upozorio okupljene kako se u svijetu svakodnevno vide posljedice praktičnog ateizma koji je po njemu 'sličan otpadni&scaron;tvu'.</p> <p><br />Na 32. festivalu okupili su se, po navodima organizatora, veće skupine mladih iz SAD-a, Če&scaron;ke, Francuske, Austrije, Meksika, Nikaragve, Savladora, Poljske, Nizozemske, Rumunjske, Italije, Njemačke, &Scaron;panjolske, Slovenije, Svete Zemlje, &Scaron;vicarske, Mađarske, Ukrajine, Paname, Venezuele, Slovačke, te Hrvatske i BiH. Do kraja petodnevne manifestacije očekuje se dolazak organiziranih skupina mladih iz jo&scaron; nekoliko zemalja svijeta. Oni će svakoga dana sudjelovati u molitvama, pjesmama uz međunarodni orkestar i zbor, katehezama, svjedočanstvima, te misama, klanjanju i procesijama, te imati prigodu vidjeti igrani film zajednice Cenacolo.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-medjugorje-mladifest-2021_5.jpgZbogom legendo! Napustio nas je Brico iz Našeg malog mistahttp://grude.com/clanak/?i=352069352069Grude.com - klik u svijetSun, 01 Aug 2021 19:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-mise-martinovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Režirao je nekoliko predstava, glumio na radiju i televiziji (Naše malo misto, Libar Marka Uvodića, Plemićko gnijezdo) te na filmu...<div class="item__subtitle">&nbsp;</div> <div class="itemFullText"> <p>Velikan hrvatskoga glumi&scaron;ta Mi&scaron;e Martinović preminuo je u nedjelju 96. godini života u Dubrovniku, objavili su mjesni mediji.<br /><br /></p> <p>Doajen dubrovačkog teatra i velikan hrvatskog glumi&scaron;ta gospar Mi&scaron;e Martinović napustio nas je u 95. godini života, objavio je Dulist.<br /><br /></p> <p>Martinović je rođen u Dubrovniku 1926. U Dubrovniku je zavr&scaron;io klasičnu gimnaziju 1944., Preživoo je križni put. Zbog čitanja biskupskoga pastirskog pisma osuđen je 1946., amnestiran 1948. i potom zaposlen kao knjigovođa. <br /><br /></p> <p>Od 1949. sudjelovao je u predstavama Narodnoga kazali&scaron;ta u Dubrovniku (danas Kazali&scaron;te Marina Držića), a u stalnom je angažmanu od 1950. <br /><br /></p> <p>Sezonu 1956./57. proveo je u Dramskome kazali&scaron;tu "Gavella". Kontinuirano je sudjelovao u predstavama Dubrovačkih ljetnih igara. Istaknuo se mnogobrojnim ulogama u djelima dubrovačkih pisaca: bio je Držićev Maro, Bokčilo i Dundo Maroje (Dundo Maroje), Munuo i Dundo Niko (Skup), Dživo i Stanac (Novela od Stanca), Agamemnon (Hekuba) te Grižula, zatim Radamante (I. Gundulić, Prozerpina ugrabljena), Jerko (navodni autor Džanluka Antica, Jerko &Scaron;kripalo), Tarto (Moli&egrave;re &ndash; M. Tudizić, I. Tudi&scaron;ević), Luk&scaron;a, Niko Martinović i Jerko (I. Vojnović, Na taraci, Ekvinocij, Ma&scaron;karate ispod kuplja) te Kapural Luko (V. Stulli, Kate Kapuralica). <br /><br /></p> <p>Ostvario je i druge važnije uloge kao &scaron;to su: Grof Almaviva (Beaumarchais, Seviljski brijač), Aretej i Križovec (M. Krleža, Aretej, U agoniji), Frano (C. Goldoni, Kafetarija), Toant (J. W. Goethe, Ifigenija na Tauridi), Vladimir (S. Beckett, U očekivanju Godota), Ubu (A. Jarry, Kralj Ubu ili Poljaci), Tezej (Euripid, Edip na Kolonu). <br /><br /></p> <p>Režirao je nekoliko predstava, glumio na radiju i televiziji (Na&scaron;e malo misto, Libar Marka Uvodića, Plemićko gnijezdo) te na filmu. Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 1990.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-mise-martinovic.jpgPreminuo posljednji franjevac koji je bio kapucinski suradnik Padre Pijahttp://grude.com/clanak/?i=352011352011Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jul 2021 13:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-29-padre-pio.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je posljednji kapucinski suvremenik i suradnik Padre Pija, fra Marcellino Iasenzaniro. <p><br />Bio je posljednji franjevac koji je bio pomoćnik Padre Pija, službu koju je imao u 1965. Zbog toga je i svjedočio te doprinio njegovom progla&scaron;enju blaženim pa svetim, pi&scaron;e Medjugorje-info.<br /><br /></p> <p>Fra Marcellino rođen je 13. lipnja 1930. u Italiji, a u samostan je u&scaron;ao s 16 godina. Prve zavjete je dao u rujnu 1947., a vječne zavjete položio 12. kolovoza 1951. godine.<br /><br /></p> <p>Padra Pija upoznao je jo&scaron; kao student. U San Giovanni Rotondo poslan je kao talijanski dopisnik te je tamo boravio dva mjeseca. Za svećenika je zaređen 21. veljače 1954., a u San Giovanni Rotondo vraća godinu dana kasnije.<br /><br /></p> <p>Vrlo &scaron;kolovan, za vrijeme života služio je kao profesor, duhovnik, ispovjednik, prefekt studija i knijžničar. Cijenjen propovjednik, obogatio bi svoje kateheze i propovijedi pozivajući se na iskustva s Padrom Pijom. Uspomene je zapisao i u osobnome dnevniku, koje je kasnije objavio u četiri knjige.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-29-padre-pio.jpg40. obljetnica međugorskih ukazanja obilježena prigodnom markom HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=351993351993Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jul 2021 19:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-mc_medjugorje_web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku kojom je obilježena 40. obljetnica međugorskih ukazanja. <p>&nbsp;</p> <p>Prije četiri desetljeća Međugorje je bilo malo hercegovačko mjesto, a danas je jedno od najpoznatijih hodočasničkih mjesta na svijetu. Iz njega u svijet odlaze poruke Gospe Međugorske koja poziva na mir, vjeru, obraćenje, molitvu i post. Posebno poziva na molitvu krunice koja je najjače oružje koje može zaustaviti svako zlo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župa Međugorje utemeljena je 1892. godine i posvećena sv. Jakovu, za&scaron;titniku hodočasnika. Do danas Međugorje su posjetile tisuće i tisuće hodočasnika nad čijim životima, uz Blaženu Djevicu Mariju - Kraljicu Mira, bdije i sveti Jakov. Mnoga su svjedočanstva hodočasnika koji su upravo tu prona&scaron;li vjeru i izgubljeni mir. Danas oni u svojim obiteljima i zajednicama žive poruke Evanđelja pod za&scaron;titom brižne Kraljice Mira koja majčinskom ljubavlju dotiče srce svakog ljudskog bića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-28-21-07-28-arakmedjugorje2021..jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Marin Musa, a prvi dan izdanja je 1. lipanj 2021. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-mc_medjugorje_web.jpgMolitveni program u Gorici povodom blagdana Svetog Stipanahttp://grude.com/clanak/?i=351963351963Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jul 2021 08:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-04-017_stipanjdan_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 31. srpnja 2021. počinje Trodnevnica u čast sv. Stipanu, zaštitniku župe Gorica (-Sovići). Sv. Mise bit će slavljene u 19 sati, u Šamatorju (u slučaju lošeg vremena u župnoj crkvi). Misne nakane tijekom trodnevnice su:<p>&nbsp;</p> <p>1. večer: za iskorjenjenje bogohulne psovke i svakovrsnih ovisnosti.</p> <p>2. večer: za duhovnu obnovu župe.</p> <p>3. večer: za duhovna zvanja.<br /><br /></p> <p>Mogućnost za sv. ispovijed bit će svaku večer od 18.30 sati.<br /><br /></p> <p>Nakon svete mise u subotu, 31. srpnja 2021., bit će tradicionalni 15. Susret klapa u Gorici koje pjevaju u čast sv. Stipanu Prvomučeniku od Imote! Svi ste pozvani i dobro do&scaron;li!<br /><br /></p> <p>Uoči svetkovine, dakle u večernjim satima nakon svete mise uočnice, 2. kolovoza, tradicionalno je paljenje svitnjaka na serpentini Zavali iznad Gorice uz slavlje zvona sa stare crkve sv. Stipana u Gorici. Lijepi prizori svitnjaka vidljivi su iz Imotske krajine i Hercegovine.<br /><br /></p> <p>STIPANDANSKI POST<br /><br /></p> <p>U ponedjeljak, uoči Svetkovine, ogla&scaron;avamo post i nemrs na čast na&scaron;eg nebeskog za&scaron;titnika sv. Stipana.<br /><br /></p> <p>SV. STIPAN</p> <p>Na svetkovinu sv. Stipana, naslova i za&scaron;titnika na&scaron;ih crkava i Župe, svete mise slavit ćemo u Sovićima u 8 sati, a u Gorici u 8 i 11 sati. Misa u 8 sati bit će u crkvi, a svečano misno slavlje u 11 sati u &Scaron;amatorju. Ovu sv. misu predvodi fra Stipe Rotim, župni vikar u Tomislavgradu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-04-017_stipanjdan_1.jpgU kupreškoj crkvi Svete Obitelji proslavljen 4. Obiteljski dan u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=351939351939Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jul 2021 22:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-25-obiteljski-dan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 25. srpnja 2021. u prepunoj župnoj crkvi Svete Obitelji u Kupresu svečano je proslavljen 4. Obiteljski dan u BiH pod geslom „Obitelj – svjedočanstvo radosne ljubavi“. <p><br />Ujedno je proslavljen i 1. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba koji se, na poziv pape Franje, obilježava &scaron;irom svijeta pa tako i u svim župnim i drugim zajednicama u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, u zajedni&scaron;tvu s nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata BiH mons. Tome Vuk&scaron;ića i predsjednika Vijeća za obitelj BK BiH mons. Marka Semrena, pomoćnog biskupa banjolučkog.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Tijekom Svete mise kardinal Puljić je krstio malog Jakova podsjećajući da upravo u sjeni ove nedjelje Crkva slavi i blagdan sv. Jakova apostola. Na kraju Svete mise kardinal Puljić je podijelio i apostolske blagoslove za 35 bračnih parova koji su do&scaron;li u kupre&scaron;ku crkvu obilježiti 25 godina bračnog zajedni&scaron;tva i za jedan bračni par koji je proslavio svoj zlatni pir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije Svete mise kupre&scaron;ki župnik vlč. Tomislav Mlakić radosno je pozdravio s tromeđe - Tropolja Vrhbosanske, Banjolučke i Mostarsko-duvanjske biskupije sve okupljene u crkvi i sve one koji putem valova Radiotelevizije Herceg Bosne, Laudato televizije, Radija Kupresa, Radija Marije i drugih tv i radiopostaja te elektroničkih medija prate Euharistijsko slavlje. Osobito je pozdravio djedove, bake i starije osobe i zahvalio im &bdquo;za svjedočanstvo vjere i vjernosti&ldquo;. Zamolio je sve ostavljene i osamljene stare osobe, u ime mlađih i onih koji su u punoj snazi, za opro&scaron;tenje zbog neuzvraćene ljubavi. Pozdravio je i svu braću svećenike, a na osobit način savjetnika Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaurya Medinu Blanca, zatim mons. Željka Majića, delegata biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Petra Palića, i generalnog tajnika BK BiH mons. Ivu Toma&scaron;evića. Poseban pozdrav je uputio biskupu Semrenu, nadbiskupu Vuk&scaron;iću i kardinalu Puljiću. &bdquo;Na koncu, u ime ovog okupljenog puka katoličkog, kupre&scaron;kog i hrvatskog, pozdravljam vas dragi oče nadbiskupe, kardinale Vinko. Dok vam zahvaljujem &scaron;to nas ne prestajete hrabriti u nastojanju da ova crkva na visoravni, providno&scaron;ću smje&scaron;tena na raskrižju mnogih puteva, postane sveti&scaron;te u kojem će obitelji pronalaziti okrjepu i prositi blagoslov neba, molim vas da otpočnete ovo sveto Euharistijsko slavlje&ldquo;, kazao je župnik Mlakić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Puljić, uvodeći u Misno slavlje, pozdravio je sve okupljene, čestitao svim obiteljima dan obitelji kao i župi Kupres koja je posvećena Svetoj Obitelji te svima koji slave jubilej svoga braka. Zahvalio je medijskim djelatnicama te čestitao imendan svima koji nose ime po sv. Jakovu apostolu. Posebno je pozvao na molitvu za djedove i bake i starije osobe na njihov prvi svjetski dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to je trajni đakon Robert navijestio evanđeoski odlomak, kardinal Puljić je u prigodnoj propovijedi podsjetio na riječi sv. Ivana apostola da je Bog ljubav. &bdquo;Znamo da se prava ljubav nikad ne zatvara u sebe nego se dariva. Trojedini Bog koji je ljubav htio je podijeliti božansku ljubav. Zato je stvorio čovjeka &ndash; mu&scaron;ko i žensko i dao im zadatak da rađaju djecu. To je prva zapovijed u Svetom Pismu. Za&scaron;to? Zato &scaron;to je Bog koji je ljubav stvorio ljude na svoju sliku i priliku. Plod te ljubavi jesu djeca koja se rađaju u suradnji roditelja s Bogom da donose život na ovaj svijet. Zato trebamo biti hrabri i ne dati se zavarati, zavesti i smutiti, ovim tobože u ime demokracije, stavovima koji su protiv tih Božjih zakona. Želimo na ovaj dan obitelji na poseban način vratiti u svijest dostojanstvo obitelji.Ona je Božji dar, Božja ustanova i mi je moramo vrjednovati&ldquo;, poručio je vrhbosanski nadbiskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećajući na evanđeoski odlomak u kojem je prikazano kako Isus čudesno hrani mno&scaron;tvo ljudi, kardinal Puljić je ukazao na potrebu hranjenja ljubavi koju je Bog utkao u čovjeka svojim stvaranjem. &bdquo;Čuli ste u evanđelju kao Bog se brine i čovjeka hrani. Mi smo dužni shvatiti da sve &scaron;to je od Boga na&scaron;a obveza. Jedna je od obveza hraniti i tijelo i du&scaron;u. Isto tako ljubav se potro&scaron;i ako se ne dariva i ne hrani. Vi dobro znate da uljanice prestane gorjeti ako nema ulja. Tako i životna ljubav &ndash; ako nema &scaron;to izgarati, ona se ugasi. A izgara se darivanjem, žrtvovanjem, zauzimanjem. Zato mi želimo obilježiti jubilej 25 i 50 ljeta bračnog zajedni&scaron;tva. U prvom redu zahvaljujemo Bogu jer je to Božji dar. Božji je dar da mi s Bogom smijemo surađivati i u toj ljubavi donositi živote na ovaj svijet, ali i moliti da ta vatra ljubavi živi i izgara da nikad ne posustanemo u Božjoj ljubavi&ldquo;, kazao je kardinal Puljić koji je potom osvrnuo i na mentalitet sebičnosti u ovom vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Svjesni ste kako je u&scaron;ao mentalitet sebičnosti: neću se patiti s djecom, dosta mi je dvoje djece . I onda imamo sebično dru&scaron;tvo. Čudimo se kada dođu na vlast pa sebično reagiraju. Ni&scaron;ta čudno jer su odgojeni za sebičnost. Koliko puta se zna reći: neću da se moje dijete pati ako sam se ja patio. Nema nikoga da je u životu uspio ako se nije napatio. Moramo se učiti žrtvi i spremnosti da jedni s drugima izgaramo za Božju stvar&ldquo;, poručio je vrhbosanski nadbiskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Spominjući se dana djedova, baka i starih, moramo vratiti radost obiteljskog zajedni&scaron;tva. Pa i onda kada drugi trebaju brinuti, ali da djeca dožive djeda i baku i da posebno vodimo brigu o onima koji su osamljeni. A osamljeni da shvate da nisu sami i da je Bog s njima te da mogu svoje žrtve prikazivati za svoju za djecu, za mlade i za zvanja&ldquo;, rekao je kardinal Puljić te istaknuo da je svaka obitelj prvo sjemeni&scaron;te gdje se odgajaju budući svećenici, redovnici i redovnice. &bdquo;Ne propovijedajući nego kroz zajednička molitvu koja stvara plodno tlo u srcu djeteta da, kad Bog posije sjeme, ono raste. Vi znate &scaron;to bi značilo da među nama ne bi bilo svećenika, uz sve po&scaron;tovanje prema političarima. Izgubili bi sebe i svoj identitet. Zato je potrebno izmoliti nova zvanja. Nije čudo da je Isus pozvao: Molite gospodara žetve da po&scaron;alje radnika u žetvu svoju&ldquo;, kazao je kardinal Puljić koji je potom podsjetio da su svi kr&scaron;tenjem postali hram Duha Svetoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neka nas ovaj dan nas utvrdi u vrednovanju Božji darova, svetosti braka, života, obiteljskog zajedni&scaron;tva i suradnje, ali potrebe da hranimo na&scaron;u vjeru i ljubav kako bi imali iz čega gorjeti i živjeti. Ne dajmo se zbuniti javnim mnijenjem, politikom ni bilo kojom slobodom koja sebi daje za pravo ru&scaron;iti Božji zakon. Mi se držimo Božje riječi pa se nećemo izgubiti. Zato želim da nas ova slavlja utvrdi u čvrstoj vjeri di poslanju a svatko do nas ostvaruje ono &scaron;to mu Bog povjerava&ldquo;, poručio je kardinal Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon propovijedi kardinal Puljić je krstio malog Jakova. Potom je blagoslovio sve brakove koji su obilježavali srebrni i bračni jubilej dok su oni držeći jedno drugo za ruke držali mali križ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije zavr&scaron;nog blagoslova iz ruku kardinala Puljića njegov apostolski blagoslov i blagoslov biskupa Semrena primio je &bdquo;zlatni&ldquo; bračni par Stipo i Ruža Kovač te &bdquo;srebrni&ldquo; bračni parovi: Anto i Željka Bilić, Damir i Gordana Čičak, Damir i Iva Miličević, Ivan i Ružica Barać, Ivica i Dominka Topić, Ivica i Lidija Kepić, Ivica i Mirjana Božić, Josip i Marija Perkić, Josip i Olgica Marin, Kazimir i Nada Kuna, Mariji i Snježana Bagarić, Marinko i Valentina Kelić, Mate i Anita Čeko, Mate i Marija Kri&scaron;to, Mato i Brigita Anđić, Miro i Kaja Pa&scaron;alić, Miroslav i Jelica Biletić, Ratko i Josipa Čolić, Slobodan i Katica Lalić, Zvonko i Jelena Juri&scaron;ić, Željko i Branislava Tomičić, Srećko Bavrka i Gordana Lozančić, Tihomir Marić i Nevenka Sičaja, Zdravko Pavlović i Ivanka Franju&scaron;ić, Branimir i Marina Mlakić, Marko i Marija Suton, Jerko i Marela Banožić, Željko i Marijana Kolobarić, Mario i Jasminka Anđelić, Hrvoje i Renata Dodig, Roberto i Ivanka Kula&scaron;, Drago i Tina Kri&scaron;to, Perica i Slavica Baković, Marko i Marija Bari&scaron;ić i Stanko i Ljuba Ćurčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liturgijsko pjevanje animirala je etno grupa&nbsp;<em>Čuvarice</em>&nbsp;iz Prozora pod ravnanjem gospođe Biljane Glibo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Svete mise uslijedilo je neformalno druženje u župnom pastoralnom centru u kripti crkve. (kta)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-25-obiteljski-dan.jpgPreminula Lea Krivošić, autorica najljepše fotografije nastale u Domovinskom ratuhttp://grude.com/clanak/?i=351938351938Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jul 2021 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-25-lea-krivusic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sisku je u subotu sahranjena Lea Krivošić, bivša novinarka i fotoreporterka te autorica vjerojatno najljepše fotografije nastale u Domovinskom ratu, Poljupca Groma.<p>&nbsp;</p> <p><a href="https://m.vecernji.hr/vijesti/otisla-je-nasa-reporterka-lea-autorica-jedne-od-najpoznatijih-fotografija-iz-domovinskog-rata-1510618" target="_blank">Večernji list</a> pi&scaron;e da je Lea preminula nakon duge i te&scaron;ke bolesti. Imala je 58 godina.<br /><br /></p> <p>Njena najpoznatija fotografije, Poljubac Groma, nastala&nbsp;je u sredi&scaron;tu Siska gdje je uhvatila trenutak susreta vojnika&nbsp;koji se vraćao s fronte nakon akcije Oluja&nbsp;i njegove djevojke koja ga je čekala.<br /><br /></p> <p>Fotografija je do danas ostala jedna od najprepoznatljivijih prizora iz Domovinskog rata.<br /><br /></p> <p>Krivo&scaron;ić je imala nekoliko skupnih izložbi, a posljednja, samostalna izložba kojom je predstavila svoj život iza objektiva bila je u rujnu 2020. godine u Galeriji Quirin u Gradskom kazali&scaron;tu Kristalna kocka vedrine u Sisku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-25-lea-krivusic.jpgVIDEO Predivno svjedočanstvo fra Nikole Žulja: Ako si Isuse živ, objavi mi se. Dotakni me po ramenu…http://grude.com/clanak/?i=351935351935Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jul 2021 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-25-fra-nikola-zulj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 31. srpnja 2021. godine, u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu pod mladomisničkim geslom „Bog tvoj kraljuje!“ (Iz 52,7) fra Nikola Žulj proslavit će Mladu misu.<p><br />Fra Nikola Žulj dolazi iz Knina. Ima 28 godina. Do 19 godina je živio kao i svaki drugi mladić... Ali, u njegovom srcu često se javljala jedna misao - o vječnosti... Mučilo ga je to pitanje, nije mu ulijevalo nikakvu nadu jer nije poznavao Onog koji ima vlast nad vječno&scaron;ću i njegovim životom, prenosi Book.hr.<br /><br /></p> <p>Splitsko-makarska nadbiskupija objavila je kratki video prilog sa svećeničkog ređenja u Solinu o fra Nikoli te njegovu priču na putu do franjeva&scaron;tva i svećeni&scaron;tva. Kako je to izgledalo, kroz kratke crte koje je naveo, pogledajte u video prilogu:<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D967690167495392&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=378&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="378"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-25-fra-nikola-zulj.jpgNekoliko dana nakon fra Stjepanove smrti, preminuo i njegov brat fra Miro Vrgočhttp://grude.com/clanak/?i=351932351932Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jul 2021 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-25-fra-miro-vrgoc.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana 17. srpnja napustio nas je svećenik franjevac Bosne Srebrene fra Stjepan Vrgoč, a danas nas je zadesila još jedna tužna vijest. Preminuo je i njegov brat fra Miro Vrgoč.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je u mjestu Rapovine kod Livna, 23. 9. 1940. godine od oca Petra i majke Kate. <br /><br /></p> <p>Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Livnu (1948-1952), gimnaziju u Livnu (1952-1956) i Visokom (1956-1960), novicijat u Kraljevoj Sutjesci (1960-1961), filozofsko-teolo&scaron;ki studij u Sarajevu (1963-1968) i Zagrebu (1968-1969), postdiplomski u Zagrebu (1969-1971), gdje je magistrirao (1970) i doktorirao (1973). Za svećenika je zaređen 1967. Bio je kapelan u Dubravama (1968-1969) i nastavnik i Visokom (1969-1970). Nakon položenog magistrata profesor je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Biran je za gvardijana na Butmiru (1979-1982) i prefekta studija Bosne Srebrene (1985). Vi&scaron;e godina vr&scaron;io je dužnost bibliotekara na Teologiji, stoji na stranici bosnasrebrenaarhiv.ba.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kao spisatelj zanima se teolo&scaron;kim pitanjima i problemima, posebice sakramentologijom. Prvi rad je objelodanio u Spectrum-u (1969), a zatim surađuje u Bosni Srebrenoj (1976), u Nova et vetera (1979-1982, 1985-1987, 1990), Jukiću (1996/97), Bosni franciscani (1993-2004), S vjetlu riječi (1986-1987, 2004), Livanjskim vidicima (1992-1993), Maruliću (1993), Stećku (1999), Vrhbosni (1999), Kr&scaron;nom zvaičaju (2000), Biltenu Udruge đaka Franjevačke klasične gimnazije u Visokom (2002). Sudionik je vi&scaron;e simpozija i suradnik u zbornicima u kojima objavljuje svoje priloge. Inicijator je znanstvenog skupa Život i rad fra Bonifaca Badrova (1996). Jedan je od inicijatora organiziranja znanstvenog skupa o fra Lovri Karauli, te suradnik zbornika o njemu &ndash; Pro populo. Život i djelo fra Lovre Karaule (2000).</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-25-fra-miro-vrgoc.jpegKardinal Robert Sarah predvodit će misno slavlje na ovogodišnjem Mladifestu http://grude.com/clanak/?i=351914351914Grude.com - klik u svijetSat, 24 Jul 2021 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-24-robert-sarah.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>32. Festival mladih u Međugorju održat će se od 1. do 6. kolovoza pod geslom "Koje dobro moram činiti?" (Mt 19, 16)..<p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Robert Sarah, biv&scaron;i prefekt Kongregacije za bogo&scaron;tovlje, jedan je od prelata koji će predvoditi liturgijska slavlja na ovogodi&scaron;njem Mladifestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vijest je za <strong>Radio Međugorje</strong> potvrdio međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota, dodav&scaron;i kako će uz Saraha svete mise predvoditi i apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto, nadbiskup Tadeusz Wojda, biskup Guido Gallese te fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Dolazak kardinala Saraha, nadbiskupa i biskupa na Mladifest je veliki događaj i velika radost za sve nas. Mladi su sretni kada vide da su pastiri s njima, a pastiri su sretni kad vide tolike mlade koji mole i slave Gospodina&rdquo;, poručio je &Scaron;akota za Radio Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>32. Festival mladih u Međugorju održat će se od 1. do 6. kolovoza pod geslom &ldquo;Koje dobro moram činiti?&rdquo; (Mt 19, 16).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za razliku od pro&scaron;logodi&scaron;njeg Mladifesta, ovogodi&scaron;nje izdanje sastojat će se od prijepodnevnog i poslijepodnevnog programa (molitva, pjesma uz međunarodni orkestar i zbor, kateheza, svjedočanstva) te večernjeg programa (krunica, euharistija, klanjanje, molitva sa svijećama, molitva pred križem, igrani film zajednice Cenacolo&hellip;).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program Mladifesta možete pronaći <a href="http://medjugorje.hr/UserFiles/images/2021/32-Mladifest-2021-PROGRAM.pdf">OVDJE</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-24-robert-sarah.jpgOsjećaj ljubavi kao nakon smrti nikad na Zemlji nisam doživjelahttp://grude.com/clanak/?i=351905351905Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 17:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-23-tricia-barker.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Amerikanka Tricia Barker prije nekoliko godina teško je stradala u prometnoj nesreći. Došlo je do žestokog frontalnog sudara, te je u bolnicu je prebačena u kritičnom stanju.<p><br />Danas tvrdi da je njezina du&scaron;a napustila tijelo jo&scaron; dok su se kirurzi borili za njezin život na operacijskome stolu jer je iskrvarila dok su obavljali zahvat na kralježnici.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Bila sam svjesna svoga stanja, da sam postala duh. Postala sam kopija svog tijela sastavljena od svjetla i nalazila sam se gotovo u kutu sobe, ali otprilike uz strop. Promatrala sam otamo kirurge kako se bore za moj život i pitala se za&scaron;to je toliko puno krvi, za&scaron;to je tako naglo gubim, prenosi webcafe.hr.</p> <p><br />Tada sam ugledala dvoje inteligentnih bića također načinjenih od svjetlosti, mu&scaron;karca i ženu, i doživjela sam ih kao anđele.<br /><br /><br />Poslala su mi telepatsku poruku da će sve biti u redu, a zatim su osvijetlila moje tijelo, ba&scaron; kao i ruke kirurga. Međutim, nedugo potom su na monitoru sve aktivnosti stale, linije su se izravnale.<br /><br /><br />Postalo mi je jasno da sam umrla i vi&scaron;e to nisam željela gledati. Iza&scaron;la sam iz operacijske sale i u čekaonici ugledala svoje shrvane roditelje&rdquo;, prepričala je doživljaje iz bolnice i otkrila &scaron;to je uslijedilo:</p> <p>&ldquo;Poletjela sam prema noćnom nebu i osjetila prisutnost svijesti koju sam interpretirala kao svjetlost od Boga. Preplavio me osjećaj ljubavi, dubokog.<br /><br /><br />Taj osjećaj ljubavi je bio toliko intenzivan da je to te&scaron;ko opisati. Ne možete zamisliti tu količinu ljubavi, mi za života ne osjećamo ni&scaron;ta tome slično, možda tek u natruhama.<br /><br /><br />Počele su mi stizati poruke, kazivale su mi da je ljubav sve &scaron;to je važno, a ta mi je svjetlost počela pokazivati jo&scaron; vi&scaron;e iz mog života. Bilo je tu i dijelova koji mi se nisu toliko svidjeli, koji su me podsjećali da sam znala prema drugima biti gruba i osuđivati ih.<br /><br /><br />Odjedanput se sve pretvorilo u prekrasan krajolik, imala sam osjećaj da je sve mrtvo iznova živo. Ukazao mi se pokojni djed i izgledao je prekrasno. Umro je jo&scaron; u sedamdesetima, ali u raju je sjajio.<br /><br /><br />Osjećala sam se ponovno poput maloga djeteta, potpuno slobodna, za&scaron;tićena i silno voljena od Boga.<br /><br /><br />Vi&scaron;e nisam željela napustiti to &ldquo;kraljevstvo&rdquo;, ali sam iznenada začula glas koji mi je kazao da ću o svom iskustvu morati podučavati druge i vratio me u tijelo&rdquo;, kazala je tijekom intervjua koji je nedavno dala Anthonyju Cheneu za njegov YouTube kanal.<br /><br /><br />Na odjelu intenzivne njege ostala je naredna tri dana, a svemu je dodala kako je tijekom čitavog procesa oporavka osjećala prisutnost i pomoć anđela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-23-tricia-barker.jpgSveta misa u Mokrom na ostatcima ranokršćanske bazilikehttp://grude.com/clanak/?i=351889351889Grude.com - klik u svijetFri, 23 Jul 2021 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-23-mokro-misa-bazilika-04-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju 10. kulturno-zabavna manifestacija „Na temeljima bazilike naše“ u Mokrom.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon pro&scaron;logodi&scaron;nje stanke uvjetovane pandemijom koronavirusa, u organizaciji &scaron;irokobrije&scaron;kog KUD-a Mokro u nedjelju, 25. srpnja bit će održana jubilarna 10. večer folklora &bdquo;Na temeljima bazilike na&scaron;e&ldquo;.</p> <p><br />Tradicionalno, kao i prethodnih godina, na prvu nedjelju po Ilindanu na temeljima ranokr&scaron;ćanske bazilike (V. &ndash;VI. st.) u Dubokom Mokrom ispod Matijevića kuća bit će služena sveta misa u 18 sati.</p> <p><br />Upravo je sveto misno slavlje sredi&scaron;nji događaj koji iz godine u godinu okuplja i sjedinjuje Mokrane svih generacija te njihove prijatelje na ovome svetom i povijesnom mjestu.</p> <p><br />Kako je &bdquo;pjesma dupla molitva&ldquo;, i ovogodi&scaron;nje sveto misno slavlje svojim glasovima uveličat će raspjevane mlade du&scaron;e i članovi KUD-a Mokro.<br />Isto tako, članovi mokarskoga kulturno-umjetničkog dru&scaron;tva osigurat će izravan prijenos svete mise na svojoj službenoj Facebook stranici za vjernike koji neće moći fizički nazočiti u Mokrom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-23-21-07-23-mojro-plakat.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Nakon svete mise u 19 sati bit će upriličen prigodan kulturno-zabavni program.<br />U programu 10. večeri folklora &bdquo;Na temeljima bazilike na&scaron;e&ldquo; sudjeluju: KUD Mokro, HKUD Crnač, HKUD Crna&scaron;nica, HKUD Bilo&scaron;evica, HKUD Rodoč, HKD Vrila, HKUD Jare, HKUD Goranci, HKUD Domanovići, HKUD Herceg Stjepan iz Blagaja na Buni te hrvatski guslari Josip Begić i Mario Knezović.</p> <p><br />U zabavnom dijelu programa nastupit će bend Drago &amp; Dejo i prijatelji.<br />Za sve posjetitelje osigurana je bogata tombola humanitarnog karaktera. Naime, cjelokupan prihod od tombole bit će doniran udruzi &bdquo;Marijini obroci&ldquo; iz Međugorja koja osigurava tople obroke za djecu u najsiroma&scaron;nijim državama svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-23-mokro-misa-bazilika-04-1.jpegKatolici danas slave blagdan Sv. Ilijehttp://grude.com/clanak/?i=341841341841Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jul 2021 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-20-ilija-svetac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkva 20. srpnja slavi Sv. Iliju. Kao starozavjetni prorok Ilija ima vrlo važno mjesto u židovskoj, kršćanskoj i islamskoj predaji, o čemu svjedoče brojni spisi o njemu.<p>&nbsp;</p> <p>Živio je i djelovao u Sjevernom izraelskom kraljevstvu u 9. stoljeću prije Krista u vrijeme kraljevanja Ahaba i Ahazje. Prema Svetom pismu bio je &ldquo;podignut u vihoru ognja, u kolima s plamenim konjima&rdquo;, pi&scaron;e <strong>Nedjelja.ba</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On je u Starome zavjetu vatreno revnovao za vjeru u jednoga pravoga Boga Jahvu. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači &ldquo;Jahve je moj Bog&rdquo;, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i borio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilija je bio rodom iz Ti&scaron;be, pa se naziva i Ti&scaron;bijac. Borbu s bezbožnim Ahabom i njegovom ženom Jezabelom sam prorok Ilija najbolje je izrekao nalazeći se na Božjoj gori Horebu. Na Jahvin upit za&scaron;to je tamo do&scaron;ao, prorok je odgovorio: &ldquo;Revnovao sam gorljivo za Jahvu, Boga nad vojskama, jer su sinovi Izraelovi napustili tvoj Savez, sru&scaron;ili tvoje žrtvenike i pobili mačem tvoje proroke. Ostao sam sam, a oni traže da i meni uzmu život&rdquo; (1 Kr 19,10). U tim je riječima sav Ilija. One izriču njegovo proročko poslanje u jednom veoma te&scaron;kom razdoblju povijesti izabranoga naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovanje svetog Ilije, kao i inače starozavjetnih svetaca, veoma je ra&scaron;ireno u istočnim Crkvama. Na Zapadu ga iznimno &scaron;tuju karmelićani. Njegov se blagdan u njihovu misalu prvi put pojavio 1551.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hodočasnici u Svetu Zemlju sjećaju se Sv. Ilije naročito na brdu Taboru i Karmelu. Svake godine 20. srpnja mno&scaron;tvo hodočasnika dolazi na brdo Karmel, a među njima ima kr&scaron;ćana raznih obreda, Židova i muslimana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U slavenskom pučkom vjerovanju, &scaron;to je prisutno i u hrvatskim krajevima, Ilija "zapovijeda" gromovima i ki&scaron;i, pa se čak i naziva "Ilija gromovnik".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-20-ilija-svetac.jpgMuslimani danas obilježavaju Kurban-bajramhttp://grude.com/clanak/?i=341838341838Grude.com - klik u svijetTue, 20 Jul 2021 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-28-018_dzamija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pripadnici islamske vjere diljem svijeta danas obilježavaju Kurban-bajram ili Hadžijski bajram, koji je jedan od dva najveća muslimanska praznika.<p>&nbsp;</p> <p>Kurban-bajram, koji dolazi dva mjeseca i deset dana nakon Ramazanskog bajrama, traje četiri dana. Za ovaj blagdan posebno je to &scaron;to se prinosi žrtva &ndash; kurban, a meso se dijeli obitelji, prijateljima i osobama slabijeg materijalnog stanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurban-bajram se naziva i Hadžijski bajram jer muslimani iz cijelog svijeta odlaze u Mekku kako bi obavili jednu od pet temeljnih islamskih dužnosti &ndash; hadždž.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine, zbog pandemije koronavirusa, milijuni hadžija su spriječeni da obave hadž, a koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uvjete za to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nja bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice u BiH održava se u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje bajramsku hutbu kazuje reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi dan Kurban-bajrama muslimani dočekuju u svojim domovima, mu&scaron;karci u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz. Slijedi čestitanje. Zatim odlaze na mezarje (groblja), te se potom vraćaju u svoje domove, gdje prinose žrtvu Kurbana po pravilima &scaron;erijatskog prava. Muslimani najče&scaron;će žrtvuju ovna ili ovcu, a žrtveno meso se dijeli na tri dijela: jedan za obitelj, jedan za susjede i rodbinu i jedan za siroma&scaron;ne. Za to vrijeme žene pripremaju obilan objed, a prednost se daje kori&scaron;tenju žrtvenog mesa. Darivaju se djeca, obilaze se i daruju susjedi i rodbina, te im se donosi po komad žrtvenog mesa, kao simbol blagoslova i predanosti Bogu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-28-018_dzamija.jpgPreminuo profesor Ivan Raspudić, otac Nine Raspudićahttp://grude.com/clanak/?i=341821341821Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jul 2021 16:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-21-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ivan Raspudić, otac poznatog sveučilištnog profesora i hrvatskog saborskog zastupnika Nine Raspudića preminuo je u subotu 17. srpnja, nakon kraće bolesti u 73. godini života.<p>&nbsp;</p> <p>Ispraćaj će biti u srijedu 21. srpnja u 18 sati ispred Gradske mrtvačnice &ldquo;Bijeli Brijeg&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Pokop će se obaviti na Rimokatoličkom groblju &ldquo;Masline&rdquo;, a sveta misa zadu&scaron;nica slavit će se nakon pokopa u kapelici groblja.<br /><br /></p> <p>Obitelj će primati sućut od 17:15 sati u mrtvačnici na Bijelom Brijegu.<br /><br /></p> <p>Ivan Raspudić bio je profesor matematike, a tijekom života radio je u osnovnim &scaron;kolama u &Scaron;irokom Brijegu i Mostaru, pi&scaron;e portal Jabuka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-21-svijeca.jpgSvjedočanstvo bosonoge karmelićanke: U svom srcu sam osjetila da je tu moj dom, da tu pripadam!http://grude.com/clanak/?i=341815341815Grude.com - klik u svijetMon, 19 Jul 2021 11:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-19-karmel-brezovica-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Brezovičkom Karmelu, kući tihe, ustrajne molitve redovnice karmelićanke iz dana u dan preporučuju Bogu sve koji se utječu u njihove molitve. <p><br />Dobrotom, susretljivo&scaron;ću i ljubavlju majke poglavarice, kojoj od srca na tome zahvaljujem, jer sestre ne običavaju davati izjave i razgovore za medije, od&scaron;krinut ćemo za vas re&scaron;etku Karmela. Sa mnom su razgovarale s. Marija Anita od Isusa, s. Marija Agneza od Svete obitelji, s. Marija Estera od Otajstvene ljubavi i majka poglavarica s. Ilijana Terezija od Karmelske Gospe.<br /><br /></p> <p>Karmel u Brezovici osnovao je blaženi Alojzije Stepinac koji je dugo nosio ideju o Karmelu. Osnovao je Karmel da bi sestre molile za nadbiskupiju, a posebno za njegove svećenike. Koliko je sestara i odakle do&scaron;lo u Hrvatsku, pojasnila je majka Ilijana Terezija.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Na početku su do&scaron;le dvije sestre &ndash; sestra Marija Regina od Isusa Trbljanić i sestra Marija Josipa Laufer od Milosrdne ljubavi. Do&scaron;le su na poziv kardinala Stepinca u proljeće 24. svibnja na Mariju Pomoćnicu 1939. godine u dvorac u Brezovici koji je u to vrijeme bio nadbiskupov ljetnikovac. Sestre su bile Hrvatice ali su do&scaron;le iz Austrijskih Karmela &ndash; majka Regina do&scaron;la je iz Insbrucka, a sestra Josipa do&scaron;la je iz Mayerlinga. Gradnja samostana u kojem smo danas započela je u proljeće 1941. Karmel se gradio u najtežim vremenima Drugog svjetskog rata. Sestre su u&scaron;le u novi Karmel, koji nije bio do kraja izgrađen, 14. Travnja 1944. rano ujutro dok su vojske ispred dvorca u Brezovici odmarale i pripremale se za dalje borbe i bitke. Kroz tih pet godina broj sestara se povećavao i osam sestara pre&scaron;lo je u novosagrađeni Karmel.&rdquo;<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-19-21-07-19-karmel-brezovica.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>Nakon zavr&scaron;etka rata nastaje komunističko vrijeme. Karmel je u to vrijeme živio vrlo te&scaron;ko, slično kao i njihov utemeljitelj. Kad je on imao montirani proces sestre su jako puno molile, puno su trpjele i Karmel je isto bio na udaru komunistima kao i kardinal Alojzije Stepinac, naglasila je majka Ilijana Terezija i dodala: &ldquo;Ali dragi je Bog sačuvao da je Karmel ostao čitav. Komunisti su željeli Karmel zauzeti i od njega stvoriti neku novu ustanovu koju su si oni zamislili, a sestrama su oduzeli sve &scaron;to su mogli oko Karmela, zemlji&scaron;te koje je bilo sestarsko gdje su one sadile povrće, i nisu im to nikada vratili, a stvarali su im neprilike, uhodili su ih, neke su im djevojke namjestili koje su ih kontrolirale u predvorju samostana. Uglavnom, bilo je te&scaron;ko.<br /> Unatoč tome &scaron;to vjera nije bila dobrodo&scaron;la, Karmel i u to vrijeme ima zvanja i mlade sestre dolaze.</p> <p>&nbsp;<br />Bog je uvijek privlačio mlade ljude, a privlači ih i danas. Tako je bilo u vrijeme prvih sestara i u vrijeme moje generacije<br /><br /></p> <p>Riječi su to majke Ilijane Terezije koja je u samostan do&scaron;la sedamdesetih godina kad je bilo pokoncilsko previranje i kad je u Hrvatskoj bilo Hrvatsko proljeće. To su bila interesantna vremena za život vjere, za duhovni život. Ali Bog je i u to vrijeme pozivao svoje. U to vrijeme majka poglavarica bila je sestra Franciska Cesar, a magistra &ndash; učiteljica novakinja bila je majka utemeljiteljica Regina Terezija od Isusa. I sama je nekoliko puta bila majka, i sad je na toj dužnosti, pa je otkrila &scaron;to je za nju kao majku bilo najteže, a &scaron;to joj je najljep&scaron;e.<br /><br /></p> <blockquote> <p>Mislim da svaka majka ima svoje radosti i svoje patnje, zato i je majka, ali majčinstvo bilo duhovno bilo biolo&scaron;ko, uvijek je vezano uz djecu. Tako i sebe mogu osobno vidjeti i prepoznati i uvijek mi je bila velika radost kad je bilo mladih u Karmelu, kad je bilo molitelja, kad je bilo dobrih kandidatica, dobrih novakinja, dobrih sestara s prvim zavjetima,&nbsp;a kad je malo presu&scaron;ilo onda me boljelo i bilo mi je te&scaron;ko jer sam vidjela da nema dosta molitelja i da treba pojačati molitvu da ih dragi Bog po&scaron;alje.<br /><br /></p> </blockquote> <p>Iz Karmela u Brezovici samostani su se pro&scaron;irili Hrvatskom. Gdje su sve sestre i&scaron;le na osnutak i koliko sestara obično ide na osnutak nove zajednice, novog samostana?<br /><br /></p> <p>&ldquo;Kad je bilo zvanja i&scaron;lo se na nove osnutke. Novi osnutak bio je onda kad nas je netko od crkvenih vlasti, obično biskupi ili nadbiskupi, zvao na svoja područja da bi željeli imati molitvenu zajednicu koja će raditi duhovno za vjeru i duhovni život u njihovoj biskupiji ili nadbiskupiji. Samostani su se osnivali onda kad je bio dovoljan broj sestara u matičnom samostanu i kad smo mogli iznjedriti jo&scaron; jednu novu kuću. Tako smo mi iz Brezovice osnovali 1964. Karmel koji je danas u Klo&scaron;tar Ivaniću. Onda smo osnovali 1998. Karmel u Mariji Bistrici, 2000. Karmel u Sarajevu, 2003. Karmel u Albaniji. I evo na pomolu su jo&scaron; neki ako dragi Bog hoće da ih osnivamo.<br /><br /></p> <p>Sestre su odlazile na ispomoć u druge samostane, čak i u druge države, gotovo u sedam zemalja od 90-ih godina do danas &ndash; i danas imamo sestre na ispomoći. Odlazilo se zato jer je nama Bog dao zvanja i bilo nas je i mogle smo pomoći onima koje su bili s manje zvanja, ili koje su imale ostarjelu zajednicu, na dvije, tri, pet ili devet godina. Tako da su na&scaron;e tri sestre bile u Bugarskoj, zatim su sestre bile u Austriji u Insbrucku, u Italiji u Masalubrenzi, bila je sestra u Litvi koja je tamo i danas, u Njemačkoj su sestre bile u dva samostana, sestre su pomagale i u Sloveniji. Tako da je bilo &scaron;irom svijeta na&scaron;ih sestara a neke su ostale i danas. Evo dvije sestre, jedna u Klo&scaron;tar Ivaniću a jedna u Insbrucku, pomažu sestrama u samostanima u kojima je malo sestara ili nemaju dovoljno duhovnih zvanja.&rdquo;<br /><br /></p> <p>O tome kako izgleda dana&scaron;nji životu u Karmelu ispričala je sestra Estera.<br /><br /></p> <p>&bdquo;&Scaron;to se tiče zavjeta, to su evanđeoski savjeti čistoće, siroma&scaron;tva i poslu&scaron;nosti. Oni se temelje na riječima i primjeru na&scaron;eg gospodina Isusa Krista i dar su Duha Crkvi. Mi iz bližega želimo nasljedovati način života &scaron;to nam ga je ostavio na&scaron; Gospodin i izabrao ga za sebe i svoju majku. I to činimo upravo javnim i svečanim zavjetovanjem evanđeoskih savjeta jer bosonoga karmelićanka posvećuje se Bogu po Crkvi.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Koliko godina sestre prolaze formaciju do vječnih zavjeta?<br /><br /></p> <p>&ldquo;Formacija je do prije godinu dana trajala od &scaron;est do devet godina. Međutim, stigao je novi dokument i sada se formacija produžila na devet do dvanaest godina. Mi sestre koje smo ove godine položile svečane zavjete, mi smo jo&scaron; bile po tom starom programu (da tako nazovem), a na&scaron;a sestra koja ima privremene zavjete ona će prva od nas iz Hrvatske biti u ovom Karmelu koja će imati formaciju od 9 do 12 godina. Trenutno nemamo postulanticu, ali imamo jednu kandidaticu. Ona je ovdje već dva mjeseca, najvjerojatnije jo&scaron; mjesec dana ima mogućnost da bude kandidatica, i onda kad iziđe razmislit će je li ovo život koji želi i dalje živjeti, slijediti, i je li ovo njezin poziv ili ne.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Sestra Marija Anita od Isusa upoznala nas je s dnevnim redom koji sestre karmelićanke žive.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Dan započinjemo jutarnjom molitvom časoslova u 6 sati. Slijedi sat vremena razmatranja &ndash; to je nutarnja molitva kojoj posvećujemo dva puta u danu po sat vremena, jer sveta Majka je nagla&scaron;avala važnost nutarnje molitve, osobnog susreta s Gospodinom u svojoj du&scaron;i bez kojeg zapravo nema duhovnog života. Nakon razmatranja je vrhunac na&scaron;eg dana a to je euharistija u 7:30. Nakon euharistije slijedi desetminutna molitva zahvale. Sveta Majka je nagla&scaron;avala kako je važno zastati i zahvaliti se dragom Bogu, zastati u svojim mislima i probuditi u sebi svijest koga smo primili, da uistinu u dan koji je pred nama uđemo živeći s Kristom, po Kristu i u Kristu. Iza molitve zahvale molimo treći čas i nakon toga idemo na doručak. Nakon doručka započinje na&scaron;e radno vrijeme. Svaka sestra odlazi raditi one dužnosti koje su joj povjerene. Radimo sve kućanske poslove, peremo, &scaron;ijemo, izmjenjujemo se u kuhinji, radimo u vrtu. Osim toga sestre se brinu za misno ruho, radimo agnuse, relikvije, &scaron;kapulare, razne ručne radove, čestitke i tome slično. Liturgija časova proteže se tijekom čitavog dana. U dvanaest sati molimo Anđeo Gospodnji i molitvu &scaron;estog časa. Slijedi ispit savjesti kada si u svojim mislima stavljamo kako smo proveli proteklo vrijeme, gdje su nam bile misli, riječi, &scaron;to smo činili i jesmo li sve činili u prisutnosti Božjoj i stavljamo sve to pred Boga &ndash; sve svoje slabosti. Idemo na ručak, a nakon ručka pomažemo kod suđa ili na nekim drugim mjestima gdje nas trebaju i u 13 sati imamo rekreaciju. To je vrijeme kada smo svi zajedno i tijekom tog vremena radimo neki ručni rad, pretežno to budu Agnusi, relikvije i slično, i za to vrijeme međusobno razgovaramo. Znači, kroz cijeli dan proteže se &scaron;utnja, a ovo je posebno vrijeme kad sestre međusobno razgovaraju. Slijedi u pola dva deveti čas i molitva krunice Božjeg milosrđa. Od dva do tri sata je vrijeme posvećeno duhovnom &scaron;tivu. U tri sata idemo na duhovnu pričest.<br /><br /></p> <p>To je posebno vrijeme kad pohodimo presveti oltarski sakramenat i zahvaljujemo dragom Bogu za dar života, zahvaljujemo Isusu &scaron;to je umro za nas u tri sata i tada u svojoj nutrini obnavljamo svoje zavjete i prikazujemo se dragom Bogu. Iza tri sata počinje nastavak radnog vremena koje traje do pola pet. Sestre u formaciji tijekom tog vremena, od pola četiri do pola pet, imaju poduku. Uči se liturgija, moralka, djela svetog oca Ivana od Križa, svete Majke Terezije i tome slično. U pola pet je molitva i nakon nje drugi sat razmatranja koji imamo tijekom dana. U &scaron;est sati molimo Anđeo Gospodnji i idemo na večeru. Nakon večere opet pomažemo u suđu, u kuhinji, gdje je već potrebno. U sedam sati zvoni se za rekreaciju koja traje do osam sati. Sveta Majka je posebno naglasila važnost susreta u rekreaciji. U osam sati zvoni se za molitvu povečerja. Prije ove molitve ispitujemo svoju savjest. Sa zavr&scaron;etkom molitve povečerja počinje velika &scaron;utnja koja traje sve do jutarnje molitve. Tada ni u hodniku ne pozdravljamo vi&scaron;e sestre. To je jedno posebno vrijeme kada uranjamo u odnos s Gospodinom. Molimo Gospinu krunicu. Ostaje pola sata na&scaron;eg slobodnog vremena za produbiti odnos s dragim Bogom ili zavr&scaron;iti ne&scaron;to &scaron;to nismo stigle tijekom dana. U pola deset je zadnja molitva, služba čitanja koja traje do deset sati. Na počinak idemo najkasnije do 23 sata.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Majka nam je pojasnila &scaron;to je Agnus dei, a &scaron;to &scaron;kapular.<br /><br /></p> <p>&bdquo;To su blagoslovine koje sestre rade. Dobivaju komadiće voska iz Rima, onda ih uokviruju i lijepo ih opremaju, imaju moć da pomognu onima koji imaju vjeru u različitim životnim nevoljama. Ako s vjerom uzmemo Agnus Dei u ruke i zamolimo &lsquo;Jaganjče Božji pomozi i smiluj nam se&rsquo; imamo puno svjedočanstava da je Bog pomogao u različitim prigodama na molitvu osoba koje su vjerovale i imale sa sobom Agnus Dei.<br /><br /></p> <p>&ldquo;&Scaron;kapular je odijelo koje nose redovnici a nose ga i laici u svijetu, svjetovni karmelski red. Imamo i drugih &scaron;kapulara u Crkvi npr. dominikanski, cistercitski &scaron;kapular. Redovnici nose preko svojeg odijela &scaron;kapular &ndash; to je veliki &scaron;kapular, redovnički. Ljudi u svijetu koji se žele Gospi posve posvetiti i nasljedovati je u njezinim vrlinama, posebno u poniznosti, poslu&scaron;nosti i čistoći, koji žele Gospu uzeti za svoju majku da ih prati kroz život, nose mali &scaron;kapular. To su dva komadića platana &ndash; smeđe tkanine. Na njima su sličice srca Isusova i Gospe &Scaron;kapularske i povezani su jednom vrpcom tako da se nose preko vrata ispod odjeće. Isto Gospa oblači u svoje kreposti one koji je &scaron;tuju i tako neki ljudi zovu Karmelsku Gospu i &scaron;kapularevo. Imamo kod nas i bratov&scaron;tinu Karmelske Gospe i puno njezinih &scaron;tovatelja koji su joj se posvetili po no&scaron;enju &scaron;kapulara i po životu evanđelja na radikalniji način.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Sestra Marija Agneza otkrila je za koga sve sestre mole.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kardinal Stepinac doveo je sestre u nadbiskupiju s nakanom da mole za svećenike i cijelu nadbiskupiju. Naravno da nam je molitva za Svetog Oca i za rast svete Crkve također na prvom mjestu. Osim toga molimo za na&scaron;e crkveno, državno vodstvo, za na&scaron;e biskupe i za nakane ljudi koji nam se preporučuju. To su svi mogući problemi koji čovjeka mogu zadesiti u životu kao &scaron;to su bolesti, problemi u obitelji, braku, nezaposlenost, ljudi koji žele osnovati obitelj, također nam se mnogo preporučuju učenici i studenti za uspjeh na ispitima, molimo puno za duhovna zvanja, a posebno nam je na srcu molitva za kanonizaciju blaženog Alojzija Stepinca na&scaron;eg osnivatelja.<br /> Sestre imaju vrijeme posjeta kad im vjernici mogu doći i preporučiti im se u molitve. O tome jesu li vjernici svjesni moći molitve s. Marija Agneza je rekla.<br /><br /></p> <blockquote> <p>&bdquo;Ljudi su jako svjesni koju molitva ima moć jer ne prođe ni jedan dan a da nas neko ne posjeti ili nazove i preporuči svoje nakane. Ljudi stvarno vjeruju da smo mi tu, ne da bismo se zatvorile i imale neki svoj osobni povučeni život s Bogom, nego prepoznaju da smo tu zbog njih i da u molitvi cijeli svijet donesemo pred dragog Boga.&rdquo;<br /><br /></p> </blockquote> <p>Sve ono &scaron;to mi u vanjskom svijetu ne stignemo izmoliti to sestre u Karmelu odrade za nas. Za sve one djevojke koje razmi&scaron;ljaju i lome se u sebi, reći Bogu da ili ne, pitali smo sestre kako su one osjetile Božji poziv i odazvale mu se.<br /><br /></p> <p>S. Marija Anita od Isusa:<br /><br /></p> <blockquote> <p>&bdquo;Pa sad kad gledam vidim kako je već u djetinjstvu dragi Bog od samog početka utkao u srce jedan zov, a kao ključnu godinu uzimam kad sam imala &scaron;esnaest godina.&nbsp;Tada je bio susret mladih u Varaždinu, jedno hodoča&scaron;će, i kad smo i&scaron;li na to hodoča&scaron;će putem smo svratili u ovaj Karmel. To je bio moj prvi susret s klauzurnim redom. Iskreno, nisam znala da tako ne&scaron;to postoji. Uvijek sam sebe zami&scaron;ljala kako ću ići u misije, u Afriku pomagati dječici. Sada vidim da me dragi Bog stavio na taj put, jer ni&scaron;ta nije slučajno, da upoznam i ovu karizmu. Tada sam slu&scaron;ala sestre i iz njihovih iskustava vidjela sam kako me dragi Bog zove na ovakav način života. U svom srcu osjetila sam da je tu moj dom, da tu pripadam.<br /><br /></p> </blockquote> <p>Nakon toga uslijedile su borbe u mojoj nutrini i prihvaćanje same sebe jer sam gledala na svoje slabosti i na to da je nemoguće da dragi Bog mene poziva na ne&scaron;to takvo. Mislila sam da oni koji su pozvani moraju biti u okviru neke svetosti, a ne ovakvi kao &scaron;to sam ja. Ta borba u mojoj nutrini je trajala otprilike dvije godine. Vidim da mi je dragi Bog uvijek stavljao ljude na moj put, preko kojih mi je zapravo govorio, i da je taj žar u mom srcu rastao, rasla je jedna ljubav za potpunim predanjem Njemu. Ostalo mi je u mislima kako je u jednoj propovijedi svećenik rekao kako je jako važno da gledamo na likove iz Svetog Pisma jer da dragi Bog mijenja na&scaron;e živote po njima. Uvijek su me privlačili sveti Petar, sveta Marija Magdalena, Ivan, svi oni koji su bili blizu Isusu, ali nekako na poseban način i Zakej i taj Isusov pogled sa Zakejem. I ono &scaron;to me posebno ostavljalo da se divim bio je taj Isusov pogled. Nisam znala &scaron;to mi zapravo dragi Bog želi reći preko toga. Jednom sam pomagala župniku i držala vjeronauk i silno sam željela govoriti o Zakeju i vidim da mi je Bog tada dao u srcu da sebe stavim na to mjesto i da je Bog svrnuo svoj pogled na mene. U mojoj nutrini tada je nastao jedan mir i odlučila sam &lsquo;OK Bože, &scaron;to ti želi&scaron; neka bude!&rsquo; Jednostavno sam krenula slu&scaron;ati Njegov glas. Mi smo u župi svake godine dolazili ovdje na Stepinčevo, to je u&scaron;lo u tradiciju, i svaki put kad bih do&scaron;la ovdje shvatila sam da želim zapravo tu biti. I eto, dragi Bog je otvorio sve putove i 16. rujna 2013. u&scaron;la sam&nbsp;u kandidaturu i od kad sam pre&scaron;la prag imala sam osjećaj da sam tu rođena. Danas dragom Bogu mogu zahvaliti na daru poziva koji ničim nisam zaslužila, jednostavno mogu svojim životom zahvaljivati njemu i vidim da mi svakog dana sve vi&scaron;e u srcu raste želja da darujem kroz molitvu svoj život za druge.&rdquo;<br /><br /></p> <p>S. Marija Agneza:<br /><br /></p> <p>&bdquo;Kad sam do&scaron;la do te faze u životu da trebam odlučiti &scaron;to ću u životu raditi, hoću li osnovati obitelj, meni je nekako dragi Bog dao da mi sve vi&scaron;e one stvari u kojima mladi uživaju i koje oni vole, sve vi&scaron;e sam u njima pronalazila ispraznost. To me tjeralo da se okrenem dragom Bogu.<br /><br /></p> <blockquote> <p>Kada sam vidjela da obiteljski život nije za mene počela sam intenzivno moliti Boga da mi pokaže &scaron;to onda jest. Zato jer jo&scaron; uvijek nisam osjećala poziv. I onda sam, moram tako reći, gnjavila dragoga Boga da mi u tome svemu pomogne. I evo, nakon mnogo vremena i suza i muke, on mi se u srcu objavio. Shvatila sam, &scaron;to je najbitnije, da me Bog voli. I to ba&scaron; onakvu kakva jesam a do tada kao da mi to nitko nije rekao. Makar to stalno slu&scaron;amo na svetoj misi i čula sam sto puta da je najljep&scaron;a misao u svetom pismu &lsquo;Bog je ljubav&rsquo;. Ali evo, dok mi Bog to nije progovorio na onaj jedan neopisivi način, evo kao da sam to prvi put čula i shvatila. I to je promijenilo čitav moj život. To mi je dalo snagu koju nisam do tad imala, jer sam previ&scaron;e ovisila o tome &scaron;to drugi misle, &scaron;to drugi govore da trebam raditi i kako se pona&scaron;ati. Nakon toga sve je to pre&scaron;lo u drugi plan. Shvatila sam da je Bog velik i, kako je rekla na&scaron;a sveta Majka Terezija, da mu se isplati darovati cijeli jedan život.<br /><br /></p> </blockquote> <p>Najprije sam se javila u samostan sestara Milosrdnica i tamo sam provela nekoliko godina. Međutim, s vremenom sam osjetila potrebu za većom &scaron;utnjom i za vi&scaron;e molitve. Nakon vremena provedenog u razmatranju, &scaron;to bi za mene bio pravi put, do&scaron;la sam do toga da je to Karmel. Karmel mi je inače bio prva misao kad sam tek osjetila poziv, ali nisam odmah vjerovala da ja to mogu i da stvarno Bog mene zove na ovako ne&scaron;to &scaron;to je meni bilo preuzvi&scaron;eno i nekakav ideal za koji nisam tada bila spremna. A evo sad mi je Bog stvarno dao da u poniznosti priznam da makar nisam, niti ću ikad biti idealna karmelićanka, ali da se zato jo&scaron; vi&scaron;e moram pouzdati u njegovu pomoć. I evo danas sam tu u Karmelu i sretna sam.<br /><br /></p> <p>Obitelj je, Bogu hvala, prihvatila moj poziv. I mama i tata su jako sretni &scaron;to sam tu. Inače sam najstarija od osmero djece. Roditelji su oboje praktični vjernici i bili su stvarno sretni zbog mene i &scaron;to sam to odabrala, podržavaju me, dolaze mi u posjet koliko mogu, koliko je to dopu&scaron;teno. Ostala braća i sestre polako zasnivaju svoje obitelji i rastu, a ja ovdje stvarno osjećam da živim za sve njih i molim za njih i da sam dio njih makar nismo fizički zajedno.&rdquo;<br /><br /></p> <p>S. Marija Estera:<br /> &bdquo;Nikad nisam svjesno razmi&scaron;ljala da bih bila redovnica, posebno ne kontemplativna redovnica. Živjela sam vani svjetovnim životom i jako sam voljela život i sve ono &scaron;to nam život pruža, voljela sam prijateljice, putovanja, bila sam dugo u vezi.<br /><br /></p> <p>Radila sam vani petnaest godina i onda je Gospodin tako silovito u&scaron;ao u moj život da ja, kad iznosim svoje iskustvo i svoj susret s Bogom, mogu reći da sam se osjećala kao sveti Pavao na putu u Damask. Doživjela sam potpunu duhovnu sljepoću. Nisam mogla pojmiti &scaron;to se iza toga krije, ali osjetila sam jednu sigurnost u du&scaron;i da život, koji sam do tada vodila, sada mora prestati i da moram istraživati ovo &scaron;to se krije iza te sljepoće. To je bilo jako bolno, kako za mene koja nisam shvaćala &scaron;to se događa, tako i za ljude koji su bili oko mene i koji me vole, jer ja njima vi&scaron;e nisam bila ja niti sam sebi to vi&scaron;e bila ja. Tada je krenula moja potraga, hodoča&scaron;ća, molitve, suze, pitanja &scaron;to se događa, kamo me to vodi. I onda mi je jedan na&scaron; splitski fratar, kojeg su ljudi jako voljeli, fra Josip Marcelić, jednom prigodom&nbsp; dao knjigu &bdquo;Povijest jedne du&scaron;e&rdquo; Male Terezije. Kada sam počela čitati tu knjigu snažno sam bila zahvaćena mi&scaron;lju da je to upravo ono &scaron;to se događa u mojoj du&scaron;i, ali da ja to ne mogu dohvatiti niti izreći onako čisto i bistro kako to sveta mala Terezija pi&scaron;e. Njezin je život bio kao kristal čist pod pogledom Gospodinovim naspram mog života. I tu je krenula ta želja za Karmelom. Zaista mislim da nema veće sreće nego spoznati Boga i živjeti s Bogom koji ti je prijatelj, koji te voli, s Bogom koji te razumije, koji te nosi.<br /><br /></p> <p>To je ono &scaron;to želim podijeliti sa svima onima koji ovo budu čitali, da svatko od vas, da osjetite dio tog kolača kojeg Bog za sve nas priprema. Ovo je zaista jedan veliki dar, dar ovakvog života nitko od nas ne može zaslužiti. Hvala Njemu!&rdquo;</p> <p>&nbsp;<br /><a href="https://hkm.hr/vjera/svjedocanstvo-bosonoge-karmelicanke-u-svom-srcu-sam-osjetila-da-je-tu-moj-dom-da-tu-pripadam/" target="_blank"><em><strong>HKM</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-19-karmel-brezovica-2.jpgMEĐUGORSKA VIDJELICA POSLALA PORUKU SVIJETU! Vicka govorila o sotonskim planovimahttp://grude.com/clanak/?i=341804341804Grude.com - klik u svijetSun, 18 Jul 2021 22:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-21-vicka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Izajiji je zapisano: “Da, ti si svoj odbacio narod, dom Jakovljev, jer je pun vračeva s istoka i gatarâ kao Filistejci, bratime se s tuđincima.” (Izaija 2,6)<p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;To su važne riječi koje treba razumjeti u svijetu koji se okreće od Boga. &Scaron;irom svijeta postoji mnogo ljudi koji si dopuste negativno utjecati na njih. Mi smo zatvorili oči pred jednim od najizazovnijih problema s kojima se katolici danas susreću, a to su dru&scaron;tveni utjecaji. Ovo je danas ozbiljno pitanje, posebno među mladima, i Gospa je o tome izravno govorila&rsquo; upozorila je za Radio Mariju Italije, Vicka, jedna od međugorskih vidjelica.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Gospa kaže: &bdquo;Sotonin plan nad ovim svijetom je da nas svaki dan udalji od Boga. On se postavlja na mjesto Boga i uni&scaron;tava sve &scaron;to je lijepo i dobro u du&scaron;ama svakoga od vas. Stoga, dječice, naoružajte se molitvom i postom. &ldquo;<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Na đavolske zavodljive i lukave načine on će poslati ljude u na&scaron; život koji žele uni&scaron;titi svetost na&scaron;e du&scaron;e. U ovom modernom svijetu previ&scaron;e žrtvenih du&scaron;a nikad ne shvaća da im ljude u život namjerno &scaron;alje zli&rdquo;, dodala je Vicka.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Također, Vicka odgovara na neke primjedbe nevjernika govoreći: &ldquo;Mi vjernici trebali bismo biti svjesniji koliko je dar vjere neizmjeran i osjećati potrebu svakodnevno posvetiti vrijeme molitvi i biti dobri primjeri drugima. Izgovore koje nude nevjernici koji smatraju da bi Bog trebao izravno intervenirati, nisu valjane. Potrebna je osobna predanost svake osobe za postizanje Božje milosti, a Bog koji je Otac pun milosrđa neće nam propustiti odgovoriti.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Bog je beskrajna ljubav. Moramo učiniti sve &scaron;to možemo da bismo postigli Njegovu intervenciju. Dakle, osim molitve, trebali bismo se potruditi spoznati otkrivenu Istinu i držati se podalje od zla. Nažalost, Sotona je neumoran zavodnik: ispod dobrog izgleda skriva zlo; on isku&scaron;ava ljude, posebno mlade i slabe obitelji, čineći da preferiraju prolazne radosti, koje neumoljivo vode do tragične nesreće, potičući ih tako da se odreknu neizmjerne radosti koju Bog daruje odmah onima koji se opiru isku&scaron;enjima i žive svojim kr&scaron;ćanskim životom uredno i iskreno.&rdquo;</p> <p style="text-align: justify;"><br /><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-21-vicka.jpgTuga u BiH: Preminuo omiljeni franjevachttp://grude.com/clanak/?i=341798341798Grude.com - klik u svijetSun, 18 Jul 2021 13:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-11-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik franjevac Bosne Srebrene fra Stjepan Vrgoč umro je 17. srpnja u franjevačkom samostanu sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu, izvijestila je FIA.<p>&nbsp;</p> <p>Misa zadu&scaron;nica za pokojnoga fra Stjepana bit će u ponedjeljak 19. srpnja u 12 sati u samostanskoj crkvi na Gorici. Nakon mise je ukop na obližnjem groblju sv. Mihovila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Stjepan Vrgoč, krsnoga imena Jako, rođen je 8. siječnja 1936. godine u mjestu Rapovine, župa Livno, od oca Pere i majke Kate r. Duvnjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu (1943. &ndash; 1948.), a nakon boravka u sjemeni&scaron;tu i zavr&scaron;etka franjevačke klasične gimnazije u Visokom (1948. &ndash; 1956.) upisao je teolo&scaron;ki studij, kojega je započeo na Franjevačkoj teologiju u Sarajevu (1956. &ndash; 1962.), a dovr&scaron;io u Ljubljani (1962. &ndash; 1965.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redovnički habit obukao je 14. srpnja 1953. u Kraljevoj Sutjesci, a godinu kasnije ondje je 15. srpnja 1954. položio i prve redovničke zavjete. Svečane redovničke zavjete položio je 8. prosinca 1957. u Sarajevu. Red đakonata primio je 7. travnja 1962. u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 15. srpnja 1962. u Fojnici po rukama nadbiskupa Marka Alaupovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ređenja najprije je obna&scaron;ao službu provincijskog tajnika od 1962. do 1967. godine, a zatim je bio II. me&scaron;tar bogoslova na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1967. &ndash; 1970.); samostanski vikar u Samostanu sv. Ante na Bistriku (1970. &ndash; 1973.) &ndash; na Bistriku je od 1968. godine ujedno vodio kateheze za vjernike; vikar Provincije (1970. &ndash; 1973.); provincijal (1973. &ndash; 1976.); župnik u župi Čuklić (1976. &ndash; 1983.); samostanski vikar u samostanu na Gorici (1983. &ndash; 1985.) odakle je također pastoralno brinuo o Zagoričanima; župni vikar u župi Bugojno (1985. &ndash; 1988.); II. me&scaron;tar novaka u novicijatu na Gorici (2000. &ndash; 2003.); samostanski vikar u samostanu na Gorici (2001. &ndash; 2006.). Od 2006. godine do smrti obna&scaron;ao je službu ispovjednika i propovjednika u svome matičnom Samostanu sv. Petra i Pavla na Gorici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Stjepan Vrgoč bio je članom uredni&scaron;tva nezavisnih novina Livanjski vidici godine 1992. i 1993. U njima je surađivao prilozima iz života livanjskih župa i nekim crticama iz livanjske svakodnevnice. Surađivao je i u Bosni Srebrenoj, provincijskom glasilu te neko vrijeme vodio i samostansku kroniku u samostanu na Gorici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>IKA</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-11-svijeca.jpgTomislav Bralić: Kad mi je bilo najteže, u Međugorju sam uvijek našao mir i utjehuhttp://grude.com/clanak/?i=341776341776Grude.com - klik u svijetSat, 17 Jul 2021 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-17-tomislav_bralic-klapa_intrade.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Više od tri i pol desetljeća neumornog stvaralaštva su iza Tomislava Bralića i klape Intrade, a hvala Bogu, tom putu ne nazire se kraj. Bralić i poznata klapa tvorci su brojnih, bezvremenskih hitova, a 29. srpnja će u Herceg etno selu u Međugorju održati veliki koncert pod zvjezdanim nebom.<p>&nbsp;</p> <p><strong>&ldquo;Kada jednom odem&rdquo;<br /><br /></strong></p> <p>Tim povodom i razgovarali smo s Bralićem kojeg smo odmah na početku upitali može li se pandemija preživjeti uz &ldquo;koru kruva, kapju vina i zrno soli&rdquo;, kako kaže njegova pjesma, jedna od najpoznatijih hrvatskih ikad, a on je i tvorac izreke &ldquo;Ako nema vica, onda život i ne vrijedi&rdquo;, pa smo zato počeli tim pitanjem. - Sve ću preživit..., kako pjesma kaže, ali bez dobrog vica i optimizma ne ide - kaže nam u uvodu Bralić. U vremenu pandemije otkriva kako se radi, snima se, koliko uvjeti dopu&scaron;taju, a na Splitskom festivalu promovirali su i novu pjesmu &ldquo;Kada jednom odem&rdquo;. Prema ocjeni publike, upravo je ta pjesma osvojila treće mjesto. Riječ je o ljubavnoj baladi s prepoznatljivim intradeovskim &scaron;tihom. - Ova je godina i tužna i puno je ljudi koje smo viđali u mjestu i gradu kojih, nažalost, vi&scaron;e nema, tako i pjesma nosi naslov &ldquo;Kad jednom odem&rdquo;. Nadam se kako ćemo kroz tu pjesmu vratiti te uspomene i sjećanja na te lijepe ljude - kazao je za Vecernji.ba Bralić.<br /><br /></p> <p>Uz to &scaron;to mu je srce veliko zbog novih glazbenih projekata koje svakodnevno osmi&scaron;ljavaju i realiziraju on i Intrade, a uskoro će izići i knjiga koja govori o jednoj od najuspje&scaron;nijih klapa ikad, frontmen ovog sastava otkriva nam i na &scaron;to je posebno ponosan u pandemijskom vremenu za koje se svi nadamo kako će uskoro biti iza nas. - Ostali smo normalni, jo&scaron; vi&scaron;e se po&scaron;tujemo, cijenimo neke stvari koje možda nismo prije, ali mogu reći kako nije bilo lako - kaže jedan od najpoznatijih hrvatskih pjevača. Posebno se veseli nastupu u Herceg etno selu u Međugorju 29. srpnja. - Jedva čekamo doći i nastupiti! Bili smo tamo i znam već kako će to biti koncert za pamćenje. Međugorje i Intrade zajedno će disati, pjevati i veseliti se - nagla&scaron;ava. Vrijeme prolazi, a publike je uz Bralića i Intrade sve vi&scaron;e. Mnogi su uz njih zavoljeli klapsku pjesmu.<br /><br /></p> <p>- Mislim kako je tajna u na&scaron;im pjesmama i iskrenom, jednostavnom nastupu. Ljudi nas vole &scaron;to smo normalni - priča nam Bralić. Pitamo ga i za najdraže koncerte. - A, ima ih puno, prvi Lisinski, Poljud, sve hrvatske arene, moj prvi nastup u Bibinju - prisjeća se. Rođen je u obitelji u Bibinju gdje je bilo &scaron;estero braće i četiri sestre. - Lijepo je odrasti u velikoj obitelji, mislim da se danas ljudi boje djece, a djeca su radost, odgovornost, ali takav je i život - priča nam ovaj dalmatinski slavuj. Uz pjevanje, njegova ljubav su maslinik i vinograd. Pitamo ga kako sve stiže.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Nije to ba&scaron; puno za raditi, to je moj hobi. Kad krene pjesma, onda će mi pomoći braća, sinovi..., ima nas, hvala Bogu - kaže Bralić. Za kraj, podsjećamo ga na njegovu raniju izjavu kako su u njegovoj obitelji Crkva i vjera oduvijek bili važni, a danas u istom duhu odgaja svoju djecu te ga pitamo &scaron;to za njega predstavlja Međugorje kao mjesto ukazanja Blažene Djevice Marije.<br /><br /></p> <p><strong>Gospin blagoslov<br /><br /></strong></p> <p>- Kad smo bili prvi put na Brdu ukazanja počela je padati takva ki&scaron;a da sam u &scaron;ali rekao - ovo nam je Gospin blagoslov. Svaki dan pomolim se Gospi za zdravlje svih... obitelji, klape, na&scaron;e publike, neka nas čuva... A Međugorje, kad mi je bilo najteže, tu sam uvijek na&scaron;ao mir i utjehu - zavr&scaron;io je Bralić razgovor za Večernjak.&bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-17-tomislav_bralic-klapa_intrade.jpgIzložba HKUD-a Biloševica povodom 10. obljetnice FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=341775341775Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jul 2021 23:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-16-bilosevica-izlozba11.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S par prigodnih riječi obratila se i Karla Mikulić, autorica ove izložbe koja je dugogodišnja članica ovog kulturnog društva.<p><br />Povodom desete obljetnice postojanja &bdquo;HKUD &ndash; a Bilo&scaron;evica Rasno &ndash; Dužice&ldquo;, 16. srpnja je u prostorijama Prve O&Scaron; &Scaron;iroki Brijeg - podružne &scaron;kole Dužice, održana prigodna izložba fotografija uz koju je prikazana bogata arhiva ovog dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo nekoliko dana prije, 9. srpnja, ovo dru&scaron;tvo je istu izložbu održalo u Narodnoj knjižnici u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečani program ispred podružne &scaron;kole Dužice započeo je prigodnim govorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čast otvaranja ove izložbe je pripala predsjedniku gradskog vijeća &Scaron;irokoga Brijega Vinku Topiću. Poticajnim riječima je otvorio ovu svečanu izložbu, te je zahvalio svim članovima ovog dru&scaron;tva &scaron;to su kroz protekle godine promicali kulturni identitet na&scaron;eg kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S par prigodnih riječi obratila se i Karla Mikulić, autorica ove izložbe koja je dugogodi&scaron;nja članica ovog kulturnog dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Emotivnim govorom i s riječima zahvale obratio se i Mariofil Čolak, predsjednik HKUD &ndash; a &ldquo;Bilo&scaron;evica&ldquo;.</p> <p><br />U glazbenom dijelu programa nastupali su ganga&scaron;i i glazbenik Petar Strugar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ideja pokretanja i osnivanja ovog dru&scaron;tva krenula je upravo s Bilo&scaron;evice prije 10 godina, po kojemu je ovo dru&scaron;tvo dobilo ime. Dru&scaron;tvo je nastupalo na raznim kulturnim manifestacijama diljem BIH i Europe, a kao kruna njihovog rada do&scaron;la je ova izložba kao prikaz svega onoga &scaron;to je ovo dru&scaron;tvo pridonijelo svome kraju, kojemu može biti na ponos.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba ostaje otvorena do 18. srpnja, a tradicionalnu kulturnu manifestaciju &bdquo;Hercegovina u srcu&ldquo;, ovo dru&scaron;tvo će održati 17. srpnja na &Scaron;C Dužice s početkom u 19:30h.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-16-21-07-16-bilosevica-izlozba12.jpg" alt="" width="640px" /><br /><br /><br /><br />Tekst/FOTO: Mario Knezović/Grude.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-16-bilosevica-izlozba11.jpgŠTO SE DOGAĐA S NAMA? POPLAVE, POTRESI, BOLESTI Gospa svećeniku otkrila uzrokhttp://grude.com/clanak/?i=341765341765Grude.com - klik u svijetFri, 16 Jul 2021 17:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-16-gospa-suze.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pročitajte ove znakove upozorenja da ne živite u neznanju<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Posljednjih stoljeća Blažena Djevica Marija spu&scaron;ta se u gotovo sve kutke svijeta u kojima poziva čovječanstvo na obraćenje, na post i molitvu, na promjenu srca. Iako smo uistinu generacija koja dobiva mnogo takvih poziva, nadnaravnih milosti kojima je cilj doprijeti do djece Božje i okrenuti ih Ocu, čovječanstvo pod utjecajem neprijatelja ljudskog roda nevjerojatnom brzinom srlja u neposlu&scaron;nost čineći od svijeta predsoblje pakla, prenosi Dnevno.hr</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Smrt, razvrat, neprijateljstvo, moć, postali su svakodnevica milijuna ljudi. A bili smo upozoreni. Možda najvi&scaron;e u ukazanju priznatom od Katoličke Crkve u La Salletu, gdje Gospa jasno kaže: &lsquo;Jao stanovnicima zemlje&hellip;&rsquo;, ali upozoreni smo i preko don Stefana Gobbija, začetnika Svećeničkog Marijanskog pokreta, koji je 1992. primio poruku Blažene Djevice Marije koja mu je tada objasnila znakove koji nas pripremaju na posljednja vremena i slavni dolazak Isusa Krista. Kao i Isus u Evanđelju i Blažena spominje epidemije, poplave i potrese kao jedan od znakova posljednjeg vremena&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Evo poruke dane na staru godinu 1992.:</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Dopustite da vas blago poučim, ljubljeni sinovi.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U ovoj zadnjoj noći u godini, okupite se u molitvi i slu&scaron;anju riječi va&scaron;e nebeske Majke, proročice ovih zadnjih vremena.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Nemojte provesti ovo vrijeme u buci i razuzdanosti, nego u ti&scaron;ini, sabranosti i kontemplaciji.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <div id="wpipa-1646851-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1646851" data-variation="none">&nbsp;</div> <p style="text-align: justify;">Vi&scaron;e puta sam vam objavila da se bliži kraj vremena i Isusov dolazak u slavi. Sada vam želim pomoći da razumijete znakove opisane u Svetom Pismu, koji pokazuju da je njegov slavni povratak već blizu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ovi znakovi jasno su opisani u Evanđelju, u poslanicama sv. Petra i sv. Pavla, te se u ovim godinama već ostvaruju.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&ndash; Prvi je znak</strong> &scaron;irenje zablude koja vodi gubitku vjere i otpadu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ove zablude &scaron;ire lažni učitelji, čuveni teolozi, koji ne naučavaju vi&scaron;e evanđeoske istine, već pogubna krivovjerja, osnovana na pogre&scaron;nim ljudskim razmi&scaron;ljanjima.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Zbog naučavanja zabluda, gubi se prava vjera i &scaron;iri se svugdje otpad od vjere.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Pazite i ne dajte se zavesti. Jer mnogi će poku&scaron;avati da zavedu mnoge. Ustat će mnogi lažni proroci i mnoge će zavesti.&rsquo; (Mt 24,4-11).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Dan Gospodnji neće doći prije velikog otpada&rsquo; (2 Sol 2,3).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Bit će među vama lažnih učitelja. Oni će prokrijumčariti pogubna krivovjerja, zanijekati Gospodina koji ih otkupi. I mnogi će se povesti za njihovim razvratnostima. Zbog njih će se kuditi kr&scaron;ćanska vjera. U svojoj će vas lakomosti kupovati izmi&scaron;ljotinama&rsquo;. (2 Pt 2,1-3).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&ndash; Drugi je znak</strong> izbijanje ratova i bratoubilačkih borbi koje vode do prevlasti nasilja i mržnje i općem omlitavljenju ljubavi, dok su sve če&scaron;će prirodne katastrofe kao &scaron;to su epidemija, glad, poplava i potresi.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;A čut ćete za ratove i glasove o ratovima. Pazite, ne uznemirujte se. Doista, treba da se to dogodi, ali to jo&scaron; nije svr&scaron;etak.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Narod će ustati na narod i kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit će gladi i potresa po raznim mjestima. Ali sve je to samo početak trudova.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Razmahat će se bezakonje i ohladnjeti ljubav mnogih. Ali Bog će spasiti one koji ustraju do konca.&rsquo; (Mt 24,6-13).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&ndash; Treći znak</strong> je krvavo proganjanje onih koji su ostali vjerni Isusu i njegovu Evanđelju, te ostaju jaki u pravoj vjeri. U međuvremenu se Evanđelje propovijeda po svemu svijetu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pomislite, ljubljeni sinovi, na velike progone Crkve i na apostolsku revnost zadnjih Papa, osobito mog Pape Ivana Pavla II, u &scaron;irenju Evanđelja među sve narode svijeta.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Tada će vas predavati na muke i ubijati vas. I svi će vas zamrziti zbog imena moga. Mnogi će se tada sablazniti, izdavat će jedni druge i mrziti se među sobom&hellip; I propovijedat će se ovo Evanđelje Kraljevstva po svem svijetu na svjedočanstvo svim narodima.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Tada će doći svr&scaron;etak.&rsquo; (Mt 24,9-10).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&ndash; Četvrti je znak</strong> stra&scaron;no svetogrđe izvr&scaron;eno po onome koji se suprotstavlja Kristu, tj. Antikristu. Ući će u sveti Hram Božji i sjesti će na njegovo prijestolje, te će se njemu klanjati kao Bogu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Protivnik, onaj koji uzdiže sebe protiv svega &scaron;to se zove Bog ili svetinja, doći će silom Sotone, lažnim znamenjima i čudesima. Upotrijebit će sve zamke da bi učinio zlo.&rsquo; (2 Sol 2,4-9).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Kada vidite, dakle, da grozota pusto&scaron;i, po proro&scaron;tvu Danijelovu, stoluje na svetom mjestu &ndash; tko čita neka razumije.&rsquo; (Mt 24,15).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Predragi sinovi, da biste shvatili u čemu se sastoji ovo grozno svetogrđe, čitajte &scaron;to je prorekao prorok Danijel.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Idi, Danijele, ove su riječi tajne i zapečaćene do vremena svr&scaron;etka. Mnogi će se očistiti, ubijeliti i proku&scaron;ati; a bezbožnici će i dalje biti bezbožni, bezbožnici se neće urazumiti, a umnici će razumijeti.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Od časa kad bude dokinuta svagda&scaron;nja žrtva i postavljena grozota pusto&scaron;i proći će 1290 dana. Blago onomu koji dočeka i dosegne 1335 dana.&rsquo; (Dn 12,9-12).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Sveta Misa je svakodnevna žrtva, čista žrtva koja se svuda prinosi Bogu, od zore do zalaza sunca.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Misna žrtva obnavlja Isusovu žrtvu na Kalvariji. Po protestantskom učenju Misa nije žrtva, već samo sveta večera, tj. spomen na ono &scaron;to je Isus učinio na svojoj posljednjoj večeri. Tako će se ukinuti slavljenje sv. Mise. U ovom ukidanju svakodnevne žrtve sastoji se Antikristovo grozno svetogrđe, koje će trajati otprilike tri i pol godine, tj. 1290 dana.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&ndash; Peti se znak</strong> sastoji od neobičnih pojava na nebeskom svodu.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Sunce će pomrčati i mjesec neće vi&scaron;e dati svoje svjetlosti i zvijezde će s neba padati, i sile će se nebeske pokrenuti.&rsquo; (Mt 24,29).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Čudo sunca koje se zbilo u Fatimi za mog posljednjeg ukazanja, označuje da ste već u&scaron;li u vremena ovih događaja, koja vas spremaju na Isusov povratak u slavi.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;I tada će se pojaviti znak Sina čovječjeg na nebu. I tada će proplakati sva plemena zemlje. I ugledat će Sina čovječjega gdje dolazi na oblacima nebeskim s velikom moću i slavom.&rsquo; (Mt 20,40).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Predragi moji i djeco posvećena mom Bezgrje&scaron;nom Srcu, htjela sam vas poučiti o ovim znakovima, koje vam je Isus objavio u svom Evanđelju, da bih vas pripremila za kraj vremena, jer se oni ostvaruju u va&scaron;im danima.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Godina koja zavr&scaron;ava i ona koja započinje pripadaju vremenu velike nevolje, kada se &scaron;iri otpad, množe se ratovi, događaju se prirodne katastrofe, zao&scaron;travaju se progoni, Evanđelje se &scaron;iri među svim narodima, neobični fenomeni događaju se na nebu i sve je bliže očitovanje Antikrista.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Zato vas pozivam da ostanete čvrsti u vjeri, sigurni u nadi i žarki u ljubavi.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dopustite da vas Ja vodim i okupite se svi u sigurno utoči&scaron;te mog Bezgrje&scaron;nog Srca, koje sam vam pripremila ba&scaron; za ova zadnja vremena.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Čitajte sa mnom znakove va&scaron;eg vremena i živite u miru srca i u pouzdanju.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ja sam uvijek s vama, da vam kažem da ostvarenje ovih znakova pokazuje sigurno da se bliži kraj vremena, s Isusovim povratkom u slavi.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;A od smokve naučite se prispodobi: kad joj grana već omek&scaron;a i li&scaron;će potjera, znate da je blizu ljeto. Tako i vi, kad sve to ugledate, znajte: blizu je va&scaron;e oslobođenje.&rsquo; (Mt 24,32-33)&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-16-gospa-suze.jpgŠok u Hercegovini: Mostarska glumica iznenada preminula u 37. godinihttp://grude.com/clanak/?i=341721341721Grude.com - klik u svijetWed, 14 Jul 2021 09:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-14-amra-prutina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glumica Mostarskog teatra mladih, Amra Prutina, preminula je iznenada u 37. godini.<p>&nbsp;</p> <p>Kolektiv Mostarskog teatra mladih oprostio se od Amre dirljivom porukom na Facebooku.</p> <p>"Vijest da je sa životne scene u beskrajna prostranstva nevidljivih scena vječnosti oti&scaron;la na&scaron;a Amra Prutina, ostavila nas je u &scaron;oku, nemamo riječi", napisali su.</p> <p>Dodali su da je Amra ovom teatru odrastala i postizala zapažene rezultate ugrađujući sebe cijelim svojim bićem u eMTeeM, kojeg je prihvatila i zavoljela kao svoj istinski dom,</p> <p>"Mi smo nju zavoljeli kao nekog najrođenijeg. Oti&scaron;la je iznenada, u 37. godini, u životnoj dobi kada smo od nje najvi&scaron;e očekivali, ali smrt je bila brža", priopćeno je iz Mostarskog teatra mladih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-14-amra-prutina.jpg Prorokovao je ono što ide uništiti čovjeka! Tomislav Ivančić razotkriva zvijer apokalipse http://grude.com/clanak/?i=341706341706Grude.com - klik u svijetTue, 13 Jul 2021 12:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-13-tomislav-ivancic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Profesor Tomislav Ivančić, veliki hrvatski svećenik i Božji prorok koji je u svoje vrijeme žario i palio Duhom Gospodnjim u hrvatskom narodu u nasljeđe je Hrvatima ostavio bezbroj plodova i nadahnjujućih mudrosti a jedna od tih je i svakako njegovo proroštvo i uputa za život u ovom vremenu u kojem mračne sile čine sve da zarobe – čak i izabrane, prenosi Dnevno.hr<p>&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pročitajte:</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Isus je govorio da treba prepoznavati znakove vremena. I ljutio se jer ne prepoznajemo znakove vremena, jer ne vidimo da smo robovi &lsquo;Rimljana&rsquo;, grijeha i krive religioznosti. Teolog mora biti prorok, ako on to nije, nije ni teolog. Ne može se biti teolog samo učeći nego istovremeno i moleći Duha Božjeg da ga prosvijetli. Najteža razdoblja u povijesti bila su onda kad narodi nisu imali proroke. Kad nisu znali tumačiti &scaron;to se to oko njih događa. Najljep&scaron;a razdoblja su bila ona kad je Bog slao svoje proroke. Ono &scaron;to treba Europi danas &ndash; to su proroci. Ono &scaron;to treba Hrvatskoj danas &ndash; to su proroci. Teolozi koji čitaju znakove vremena. Biskupi i svećenici koji znaju, razumiju, ne lutaju. &Scaron;to se to nama danas događa?</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ako dobro gledamo na&scaron;u povijest sjetimo se: Hitler je bio prva zvijer pro&scaron;log stoljeća o kojoj govori Apokalipsa. Ta je zvijer ubila stotine milijuna ljudi. Druga je zvijer bila komunizam. Ona je također milijune ljudi poubijala. Te su zvijeri bile ranjene, pa smo mislili da su pobijeđene. Međutim, događa se to &scaron;to kaže Apokalipsa: zarasla je rana toj zvijeri i sad je ponovno počela napadati, ali daleko gore. To je neoliberalizam, neokomunizam i neonacizam, najgora zvijer koja se mogla dogoditi jer ona neće izravno oružjem ubijati (iako ni to nije isključeno).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">To je zvijer koja ubija čovjekov moral i hoće pokvariti zakonitosti normalnog ljudskog života, a time i zakonitost biolo&scaron;kog života, a onda i zakonitosti fizikalnog svijeta. Time se uni&scaron;tava zapravo čovjek. Kad uni&scaron;ti&scaron; čovjeku njegovu moralnost, etičnost, on vi&scaron;e ne zna kako treba živjeti, postaje nemoralan i spu&scaron;ta se na razinu životinje.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <div id="wpipa-1646851-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1646851" data-variation="none">&nbsp;</div> <p style="text-align: justify;">Time se ubija ne samo čovjekova moralnost, čovjekova spolnost, ubija se čovjeka kao čovjeka, njegovu savjest, osobu se zapravo baca u blato, on vi&scaron;e nije intelektualac nego rob, nije vi&scaron;e karakter, nije vi&scaron;e ni svjestan sebe.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&Scaron;to se, dakle, danas nama događa?<br /> Jedni planski i svjesno čine zlo, uvode zakone protiv čovjeka i naroda koristeći moć politike. Oni su napravili zavjeru. &Scaron;to je to zavjera? Nekoliko se ljudi složi i jedni drugima dadnu vjeru i onda čine zlo. New age je zavjera. Novi poredak je te&scaron;ka zavjera protiv čovjeka i morala.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dok su jedni svjesni i imaju svoj plan, drugi ljudi kao da ni&scaron;ta ne zapažaju. Međutim, treći se spremaju i znaju: ne, ne smijemo dopustiti da se to događa!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dakle, oni koji su u zavjeri svjesni su i odlučni da čine zlo i zloupotrebljavaju demokraciju. Imaju većinu u Saboru i mogu izglasati zakone protiv naroda i nitko im ne može ni&scaron;ta. No, zar je to demokracija?</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Moramo znati odgovoriti na te znakove vremena!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Sjetimo se kako je to bilo u vrijeme Noe. Dok on gradi korablju, svi mu se smiju: &bdquo; Pa jesi ti lud? &Scaron;to radi&scaron;?&ldquo; Upravo na spolnom području gre&scaron;nici mu se rugali, a on &scaron;uti jer zna &ndash; Bog mu je rekao: &bdquo; Pravi korablju jer će&scaron; se jedino tako spasiti!&ldquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">To je ono &scaron;to danas treba nama Hrvatima, katolicima, ali i svima u Europi! Moramo praviti korablju! Moramo znati gdje možemo biti za&scaron;tićeni od zala sada&scaron;njih i budućih.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U Sodomi i Gomori svi se rugaju Lotu i njegovim kćerkama i ženi. Pogotovo kad su do&scaron;la trojica Božjih poslanika i upozorili ih: &bdquo;Siđite iz grada jer će grad stradati!&ldquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Biblija jasno govori da svaka devijacija, svako činjenje zla na području spolnosti ( drvo spoznaje dobra i zla, ali i drvo života jer tu život izlazi u čovjeku) uzrokuje osvetu prirode.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&Scaron;to nam treba, nama koji plačemo i uzdi&scaron;emo: &bdquo; Za&scaron;to nam to rade? Za&scaron;to to radi jedna manjina većini? Za&scaron;to?</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">To nije samo kod nas, to je u Americi, u cijeloj Europi. To je čista zavjera, mreža jedna koja hoće uni&scaron;titi čovjeka.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Isus kaže: &bdquo;Ne dopustite da vam srca otvrdnu u proždrljivosti i pijanstvu i brigama za tjelesni život. Nemojte da vam srca otvrdnu jer doći će dan kad se i najmanje nadate!&ldquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&Scaron;to činiti?<br /> U Poslanici Rimljanima sv. Pavao na kraju osmog poglavlja kaže:<br /> &bdquo; Kad je Bog za nas, tko može protiv nas?&ldquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Abraham je molio:<br /> &bdquo;Ako u Sodomi i Gomori ima 10 pravednika, hoće&scaron; li po&scaron;tedjeti grad?&ldquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Bog kaže: &bdquo;Hoću!&ldquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Imamo li u Hrvatskoj 10 po&scaron;tenih i pravednih ljudi koji neće dopustiti da ih zvijer proguta? Zvijer neoliberalizma i nemorala? Zvijer razdiranja obitelji, čovjeka, spolnosti, savjesti, dostojanstva?</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ako ima, Bog će nas po&scaron;tedjeti.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Možemo početi temeljitu novu evangelizaciju! Pođimo, držimo seminare, grupe osnivajmo! Sad je vrijeme da ne&scaron;to počnemo temeljito raditi! Ne dopustimo da se bavimo svim i svačim, a smrt je za vratom! Osnivajmo grupe i grupice, razgovarajmo, činimo sve samo da se narod obnovi, da narod bude spa&scaron;en!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><br /> Znajmo se pokajati u svakom pogledu! Pokajati se i oprostiti drugima! Tako da zna&scaron;: ako sad dođe sudnji dan, ja sam spreman! Dođe li sad smrt, ja sam spreman poći!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><br /> Gledaj Isusa svaki dan! To znači biti sabran pred njim: Isuse, ti si tu i gleda&scaron; me. Vidjet će&scaron; kakva je to snaga kad te Isus obuzme! I daje ti duh inteligencije, snage protiv ovisnosti, protiv zla, protiv mržnje, snage da pra&scaron;ta&scaron; ljudima, da žali&scaron; one koji čine zavjeru. Pra&scaron;ta&scaron; onima u Vladi ili raznim dru&scaron;tvenim grupacijama, pra&scaron;ta&scaron; i razlikuje&scaron; zlo od čovjeka. Čovjeka ljubi&scaron;, a zlo mrzi&scaron;!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><br /> Počnimo čitati Sv. Pismo, osobito Evanđelje!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><br /> Vjerovati znači očekivati dobro. Ne očekuj zlo! Ne bojte se zla! Neće biti zlo! Čim očekuje&scaron; zlo, ti vi&scaron;e ne vjeruje&scaron; Bogu i Bog ti ne može pomoći. Ali ako očekuje&scaron; dobro, tad si otvoren Bogu i vi&scaron;e ti nitko ne može ni&scaron;ta! Da se ne znam &scaron;to događa, ne može jer Bog je s tobom!</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><br /> Stavimo u svoju svijest sigurnost: &bdquo; Pa ja sam spa&scaron;en, ja sam kr&scaron;ten, ja sam Božje dijete! Pa ne može Otac dopustiti da mi stradamo! Neće Hrvatska stradati!&ldquo;<br /> Uzmimo ponovno krunicu i nosimo blizu, kod sebe, blagoslovljene krunice i gdje god smo u prilici, molimo.&rsquo; &ndash; rekao je u izvanrednom proročkom govoru dr. Tomislav Ivančić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-13-tomislav-ivancic.jpgMajka Srebrenice pročitala pismo sinu: 'Dani su topli kao onog tužnog ljeta kad si otišao...'http://grude.com/clanak/?i=341669341669Grude.com - klik u svijetSun, 11 Jul 2021 13:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-11-kada-hotic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici obratila se i Majka Srebrenice Kada Hotić. <p>&nbsp;</p> <p>Njoj je u dva dana ubijeno 56 članova obitelji, a u životu je, kako kaže, održava samo istina o onome &scaron;to se dogodilo.</p> <p><br />Pročitala je pismo koje je pisala sinu dok je tragala za njim i čekala bilo kakve vijesti o tome da je ipak živ:</p> <p>"Sine moj, opet je ljeto, dani su topli i vreli kao onog tužnog ljeta kad si oti&scaron;ao. Sine moj, godine prolaze, a ja te čekam, mada sam izgubila nadu. Sine moj, i ovog ljeta moje misli lutaju &scaron;umama kojim si pro&scaron;ao u nadi da će to biti put slobode. Je l taj put toliko dug i beskrajan, pa te jo&scaron; uvijek nema? Sine moj, gledam u te puteve kroz prozor moje sobe, sjećam se tvog lika, stasa, sjećam se kako pali&scaron; cigaru, na ulici vidim lica slična tebi, na moment mi se čini da si to ti, a tebi ni traga nema kao da nisi ni postojao. Da li je moguće da je neko tvoj mladi život tako ugasio. Ko ti ne da da mi dođe&scaron;, nije valjda da su te ubili?".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-11-kada-hotic.jpgVIDEO: Kovačić i Modrić zapjevali najljepšu pjesmu posvećenu miru, bravo doktori!http://grude.com/clanak/?i=341652341652Grude.com - klik u svijetSat, 10 Jul 2021 11:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-10-modric-kovacic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mateo Kovačić i Luka Modrić zajedno su se našli u restoranu Niko, poznatom kao jedno od najdražih mjesta u Lijepoj našoj raznim sportašima. <p>&nbsp;</p> <div>Uvijek dobro raspoloženi vlasnik Erik Pavin i sada je srdačno prigrlio goste. Vatreni su s njim zapjevali uz piano, a on je to objavio na Facebooku uz poruku: "Jo&scaron; je dan,ali smo ipak zapivali malo i svim ljudima na ovom svijetu pismom zaželjeli sve najbolje u životu❤️". <br /><br />Zapjevali su pjesmu Jalta, Jalta, jednu od najljep&scaron;ih posvećenih miru.</div> <div>&nbsp;</div> <div>&nbsp;<iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F100004880622579%2Fvideos%2F1417584468602820%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=1172&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="1172"></iframe></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-10-modric-kovacic.jpegPreminuo je Vice Ostojić, domobran koji je više od 13 godina robovao za Hrvatskuhttp://grude.com/clanak/?i=341637341637Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jul 2021 12:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-09-vice-ostojic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U kasnim večernjim satima u Karlsruheu u Njemačkoj u 97. godini preminuo je Vinko Vice Ostojić, hrvatski domoljub, višedesetljetni robijaš u Titinim jugokomunističkim kazamatima, politički emigrant, vjernik, borac za ljudska prava i čovjek koji je zračio ljubavlju prema bližnjima, a ponajvećma prema svome hrvatskom narodu.<p>&nbsp;</p> <p>Vinko Vice Ostojić rodio se 30. srpnja 1924. u Bijakovićima kod Međugorja, &scaron;to znači da se rodio u mjestu Gospinih ukazanja, samo nekoliko stotina metara od prvoga Gospina ukazanja na hercegovačkom surom Podbrdu. I &scaron;to znači da je umro samo 24 dana prije svoga 97. rođendana. Njegovom smrću umrla je najstarija žrtva jugopartizana i jugokomunista.<br /><br /></p> <p>Cijeli njegov život bio je buran i težak, kao i cjelokupna hrvatska povijest ne samo u XX. stoljeću. O Vici su pisali mnogi pa i njegov supatnik i hercegovački Hrvat Mate Ćavar: &raquo;Vice je rođeni Hrvat i uvjereni vjernik iz Gospina sela Bijakovića u Međugorju uvijek je nasmijana lica, a posebice od kada se Gospa ukazala u njegovu Međugorju. On živi s Gospinim porukama i posti po dva dana u tjednu (srijedom i petkom) cijelo vrijeme. Kao da ga upravo to drži u tako zaista dobrom i veselom stanju njegova duhovnog života za Boga i Hrvatsku. Vinko bi trebao biti primjerom mnogim Hrvatima kojima često dolaze neraspoloženja u svezi svekolikih zbivanja u Hrvatskoj. On vjeruje u punu pobjedu slobodne Hrvatske neovisno do svih pote&scaron;koća kao i izdajničkih zloća. On kaže: &ldquo;Hrvati su sa svojim Franjom Tuđmanom i Franjom Kuharićem duboko zabrazdili na&scaron;u Hrvatsku koju vi&scaron;e nitko ne će moći nikada uni&scaron;titi. Nastavit će Hrvatska živjeti slobodna kroz sljedeća duga stoljeća jo&scaron; vi&scaron;e, kada je mogla izdržati tolika stoljeća tuđinskih dominacija, unija&scaron;tva kao i zajedni&scaron;tva kroz jugokomunističko &lsquo;bratstvo i jedinstvo&rsquo;&rdquo;&laquo;. Vinko je bio pun optimizma i vjere u svoj hrvatski narod i Hrvatsku. Prijateljovao je sa svim Hrvatima želeći svima sretnu budućnost u ljubavi i slozi. I bilo je to davno kada se na&scaron;ao od prvog dana NDH u borbenim redovima domobranskih dragovoljaca kao pripadnik II. željezničke bojne koja je najduže vremena provela na obali u Makarskoj na Jadranu. Za to mjesto vežu ga najveće uspomene.<br /><br /></p> <p>Na kraju rata partizani su ga uhitili i strpali u logor Prečko u Zagrebu odakle je nastavljen Vinkov Križni put tisućama drugih zarobljenika. Tjerali su ih od grada do grada, bose i gole, kroz hrvatska sela sve dok nisu izumirali od tih patnji. <br /><br /></p> <p>Među rijetkima koji su uspjeli preživjeti strahote toga Križnoga puta bio je Vinko koji je morao služiti komunističku vojsku s kojom je ratovao četiri godine. Vinko se nije mogao pomiriti s porazom i nastavio je u okviru svojih mogućnosti raditi za svoj narod i obnovu države Hrvatske. Zbog toga je četiri puta uhićen i tri puta suđen. Godine 1946. suđen je u Kragujevcu na četiri godine zatvora, 1953. je suđen u Zagrebu na jednu godinu, a 1956. u Sarajevu na osam godina strogoga zatvora. Sve u svemu preko trinaest godina titoističke robije zbog ljubavi za Hrvatsku. Pro&scaron;ao je nekoliko robija&scaron;nica u Zagrebu na Zrinjevcu i Savskoj ulici, Sarajevu, Požarevcu, Ni&scaron;u, Visokim Dečanima, Mostaru, Foči i Zenici. U međuvremenu Vice je oženio Ljubicu s kojoma je 1956. dobio kćer Jadranku dok je bio u zatvoru.<br /><br /></p> <p>Nakon dugih robijanja uspio je ilegalno u mjesecu rujnu 1965. pobjeći u Njemačku i na&scaron;ao se u Hrvatskom narodnom odboru Branimira Jelića. U Njemačkoj je dočekao i Domovinski rat i slobodnu RH. Napisao je poznatu potresnu knjigu pod naslovom &raquo;Križni put Hrvata patnika &ndash; Sve za Boga i Hrvatsku&laquo; (Tkanica, Zagreb, 2018.) koja čini jedan povijesni mozaik hrvatske genocidne sudbine za vrijeme jugokomunističke vladavine. Na temelju ove knjige autobiografije redatelj Jakov Sedlar snimio je dokumentarni film &ldquo;Sve za Boga i Hrvatsku&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokopan je ovog tjedna u rodnim Bijakovićima, u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com/Hrvatski-fokus.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-09-vice-ostojic.jpgEvo kako moliti Krunicu Božjeg milosrđa!http://grude.com/clanak/?i=341635341635Grude.com - klik u svijetFri, 09 Jul 2021 11:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-09-krist.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Evo kako ispravno moliti Krunicu Božjeg milosrđa! Što je Krunica Božjega milosrđa? <p><br />Isus je sestri Faustini Kowalskoj objavio Krunicu Božjem milosrđu u Vilniusu 1935. godine. U objavama koje su slijedile otkrio joj je vrijednost i djelotvor&shy;nost krunice te izrekao obećanja koja su vezana za molitvu krunice.<br /><br /></p> <p>Ovo je jedinstvena molitva autor koje je sam Isus. Molitva nas podsjeća kako je Isus iz ljubavi dao svoj život za nas. Služi nam kao podsjetnik koliko nam je potreban Bog i Njegovo milosrđe. Trebamo ga, čitav svijet ga treba.<br /><br /></p> <p>Molitva započinje podsjećanjem koliko smo vrijedni u Božjim očima. Isusovo Tijelo i Krv, Du&scaron;a i Božanstvo &ndash; ono je &scaron;to prikazujemo Bogu Ocu &ndash; Njegova Sina Jedinorođenca. Prikazujemo Isusa koji se stavlja u na&scaron;e ruke. Svaka sveta misa podsjeća nas na ovaj misterij.</p> <p><br />Koji je najvažniji dio Krunice?</p> <p>Povjerenje &ndash; trebate prihvatiti sve &scaron;to Bog želi za vas i za čitav svijet i vjerovati da je to najbolje za vas. Tražite s pouzdanjem, znajući da će Bog odgovoriti na svaki va&scaron; poziv u najboljem trenutku i na najbolji mogući način, ne nužno kako &scaron;to ste vi i planirali da se to ostvari. On je Bog. Vjerujete li u Njega?</p> <h4><strong>Kako smo saznali za ovu molitvu?</strong></h4> <p>Iz&nbsp;<a href="http://verbum.hr/knjige/dnevnik-sestre-marije-faustine-kowalske-2081/" rel="noreferrer noopener" target="_blank">Dnevnika sestre Marije Faustine Kowalske</a>&nbsp;saznajemo kako joj Isus povjerava zadaću da podsjeti čitavo čovječanstvo o Njegovom neizmjernom milosrđu te da ohrabri ljude da Mu vjeruju i pokažu milosrđe jedni prema drugima. Saznali smo također kako ju je Isus poučio novoj pobožnosti prema Božjem&nbsp;milosrđu, molitvi Krunice Božjega&nbsp;milosrđa za vrijeme Milosnog časa (u 15&nbsp;sati), slici Milosrdnog Isusa, novom blagdanu Milosrđa kao i &scaron;irenju ča&scaron;ćenja Božjega milosrđa, svjedočeći vlastitim životom, riječju, molitvom.</p> <h4><strong>Koja su obećanja povezana s onima koji mole krunicu?</strong></h4> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p>Postoje divna obećanja samog Isusa za apostole Božjega&nbsp;milosrđa zapisana u spisima&nbsp;svete Faustine: &ldquo;Du&scaron;e, koje postanu apostoli i &scaron;iritelji moga milosrđa, &scaron;titit ću svega njihova života kao &scaron;to majka &scaron;titi svoje novorođenče, a u času njihove smrti neću za njih biti Sudac nego Spasitelj.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p>U ovo zadnje vrijeme, du&scaron;a nema ni&scaron;ta drugo za svoju obranu, osim moga milosrđa. Sretna ona du&scaron;a, koja je svega svoga života nastojala biti pod za&scaron;titom moga milosrđa, jer takvu du&scaron;u neće stići moja pravda&rdquo;. Obećavam da se du&scaron;a koja bude &scaron;tovala ovu sliku neće izgubiti. Već na ovome svijetu obećavam joj pobjedu nad neprijateljima, posebno pak u smrtnom času.</p> <p>&nbsp;</p> <h4><strong>Evo kako moliti Krunicu Božjega milosrđa</strong></h4> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na prva tri zrnca:<br /><br /></strong></p> <p>Oče na&scaron;, koji jesi na nebesima,&nbsp;sveti se ime tvoje.<br />Dođi kraljevstvo tvoje,&nbsp;budi volja tvoja,<br />kako na nebu, tako i na zemlji.<br /><br /></p> <p>Kruh na&scaron; svagdanji daj nam danas,<br />i otpusti nam duge na&scaron;e,<br />kako i mi otpu&scaron;tamo dužnicima na&scaron;im.<br />I ne uvedi nas u napast,<br />nego izbavi nas od zla. Amen.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p>Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom.<br />Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus.<br />Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas gre&scaron;nike, sada i na času smrti na&scaron;e. Amen.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p>Vjerujem&nbsp;u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje.<br />I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina na&scaron;ega,<br />koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice,<br />mučen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan;</p> <p>sa&scaron;ao nad pakao; treći dan uskrsnuo od mrtvih;<br />uza&scaron;ao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;<br />odonud će doći suditi žive i mrtve.<br />Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku,<br />općinstvo svetih, opro&scaron;tenje grijeha,uskrsnuće tijela, život vječni. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na velika zrnca:</strong></p> <p>Vječni Oče, prikazujem ti tijelo i krv, du&scaron;u i božanstvo preljubljenoga Sina tvojega, Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista, kao zadovolj&scaron;tinu za grijehe na&scaron;e i cijeloga svijeta.</p> <p><strong>Na mala zrnca:</strong></p> <p>Po njegovoj pregorkoj muci, budi milosrdan nama i cijelomu svijetu.</p> <p><strong>Zavr&scaron;etak Krunice:</strong></p> <p>Sveti Bože, sveti jaki Bože, sveti besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelomu svijetu!</p> <p><strong>Zaključna molitva:</strong></p> <p>O Krvi i Vodo &scaron;to potekoste iz Srca Isusova kao izvor milosrđa za nas, uzdam se u tebe!<br />Marijo, Majko milosrđa, moli za nas!<br />Isuse, uzdam se u tebe! (<em>triput</em>)</p> <p>Smiluj se nama i cijelomu svijetu, Gospodine!</p> <p><strong>Na kraju dođu zazivi&nbsp;Božjem&nbsp;milosrđu</strong></p> <p>Gospodine, smiluj se!<br />Kriste, smiluj se!<br />Gospodine, smiluj se!<br />Kriste, čuj nas!</p> <p>Kriste, usli&scaron;i nas!<br />Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!<br />Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!<br />Du&scaron;e Sveti, Bože, smiluj nam se!<br />Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p>Milosrđe Božje, ti neshvatljiva tajno Presvetoga Trojstva, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, ti izrazu Njegove najveće moći, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje si se objavilo u stvaranju nebeskih duhova, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje si nas iz ni&scaron;tavila pozvalo u život, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje obuhvaća&scaron; čitav svijet, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje nam daruje&scaron; besmrtan život, uzdam se u Tebe.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p><br />Milosrđe Božje, koje nas za&scaron;tićuje&scaron; od zasluženih kazna, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje nas oslobađa&scaron; od bijede grijeha, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje nam u Riječi &scaron;to je Tijelo postala daruje&scaron; opravdanje, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje se na nas izlijeva&scaron; iz rana Kristovih, uzdam se u Tebe</p> <p>Milosrđe Božje, koje nam izvire&scaron; iz Presvetoga Srca, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje si nam dalo Presvetu Djevicu za Majku milosrđa, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, vidljivo u ustanovljenju Crkve koja obuhvaća cijeli svijet, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, vidljivo u ustanovljenju i dijeljenju svetih sakramenata, uzdam se u Tebe.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p>Milosrđe Božje, neograničeno u sakramentu kr&scaron;tenja i pokore, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, neizmjerno u sakramentu oltara i svećeni&scaron;tva, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje si nas pozvalo k svetoj vjeri, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, u obraćenju grje&scaron;nika, uzdam se u Tebe.</p> <p>Milosrđe Božje, koje posvećuje&scaron; pravednike, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje usavr&scaron;uje&scaron; svete, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, vrelo bolesnicima i patnicima, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, utjeho i blago svih onih koji su skr&scaron;ena srca, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, ufanje onih koji očajavaju, uzdam se u Tebe.</p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p>Milosrđe Božje, koje uvijek i svugdje prati&scaron; sve ljude, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje nas ispunja&scaron; milostima, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, mire umirućih, uzdam se u Tebe.</p> <p>Milosrđe Božje, koje nas čuva&scaron; od paklenoga ognja, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, koje olak&scaron;ava&scaron; patnje du&scaron;ama u čistili&scaron;tu, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, ti slasti i neizmjerna radosti sviju svetih, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, beskrajno u svim tajnama vjere, uzdam se u Tebe.<br />Milosrđe Božje, neiscrpivi izvore čudesa, uzdam se u Tebe.</p> <p><strong>P.</strong>&nbsp;Bog je milosrdan i pun samilosti, spor na srdžbu i pun dobrote.</p> <p><strong>O.</strong>&nbsp;Zato ću dovijeka klicati milosrđu Božjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pomolimo se:</strong></p> <p>O, vječni Bože, čije je milosrđe neistraživo i čije je blago smilovanja neiscrpivo, milosno pogledaj na nas i umnoži u nama svoje milosrđe da u te&scaron;kim trenucima ne očajavamo i ne budemo obeshrabreni, nego da se predamo s velikim povjerenjem u tvoju svetu volju, koja je sama ljubav i smilovanje! Po Gospodinu na&scaron;emu Isusu Kristu, Kralju milosrđa, koji nam s tobom i Duhom Svetim iskazuje milosrđe u sve vijeke vjekova. Amen.</p> <p><br /><em><strong>Medjugorje-news</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-09-krist.jpgOtvoren književni natječaj ISTINOM DO POMIRBE za 2021.godinuhttp://grude.com/clanak/?i=341607341607Grude.com - klik u svijetWed, 07 Jul 2021 15:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-07-img-20200821-wa0077-1024x683.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH raspisalo je književni natječaj Istinom do pomirbe u povodu Europskog dana siječanja na žrtve totalitarnih režima.<p>&nbsp;</p> <p>Njegovanjem kulture siječanja i po&scaron;tujući Europske konvencije o osuđivanju totalitarnih režima s naglaskom na komunizam koji je na ovim prostorima ostavio najvi&scaron;e žrtava naročito među civilnim pučanstvom, u mjesecu kolovozu održat će se književna večer na obali Neretve, spomen mjestu stradanja brojnih žrtava koje su mučki likvidirane od veljače 1945. i tijekom 1946.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tom povodom dodjelit će se nagrade najuspje&scaron;nijim radovima pristiglim na natječaj, a u razmatranje će se uzeti svi pristigli radovi od 01.srpnja do 31.srpnja 2021. godine. Stručno povjerenstvo čine književnici Miljenko Stojić i Anita Martinac, te povjesničar Hrvoje Mandić, a prema procijeni odlučit će o broju nagrađenih radova, te uputiti pozive za sudjelovanje u programu. Nagrade i pakete osigurati će SHSK a uručit će se na dan programa 18.kolovoza 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjesme, priče, novele, crtice, igrokazi, putopisi ili eseji mogu se slati na adresu elektroničke po&scaron;te udrugashsk@gmail.com s naznakom &lsquo;za natječaj Istinom do pomirbe&rsquo;. Uz rad potrebno je poslati ime i prezime autora, godinu rođenja, adresu, broj mobitela, e-mail adresu i kratki životopis. Prednost imaju do sada neobjavljeni radovi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-07-img-20200821-wa0077-1024x683.jpgFra Ivan Dugandžić o Periću, Žaniću...: Dekret 'Romanis pontificibus' nas je još više podijelio...http://grude.com/clanak/?i=331583331583Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jul 2021 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-06-fraivandugandzic02.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dr. fra Ivan Dugandžić od kolovoza 2013. župni je vikar u Međugorju. Službovao je u Međugorju i od 1970. do 1972. te od 1985. do 1988. <p><br />Bio je tajnik Hercegovačke franjevačke provincije, odgojitelj novaka, odgojitelj bogoslova, gvardijan samostana Hercegovačke franjevačke provincije u Zagrebu, profesor na KBF-u te pročelnik katedre Svetoga pisma Novoga zavjeta na KBF-u Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.<br /><br /></p> <p>Pi&scaron;e stručne knjige, članke i recenzije, prevodi, nastupa na stručnim skupovima i tribinama te u javnim glasilima, uređuje stručna djela, član je stručnih povjerenstava. Rukopis njegove knjige Biblijska teologija Novoga zavjeta iz 2004. primljen je kao sveučili&scaron;ni udžbenik Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.<br /><br /></p> <p>Povod za razgovor u programu Radiopostaje Mir Međugorje bila je njegova nova knjiga <a href="https://medjugorje.store/medugorje-u-o%C4%8Dima-mjesnih-biskupa-%C5%BEani%C4%87a-i-peri%C4%87a-fra-ivan-dugand%C5%BEi%C4%87" rel="noopener" target="_blank"><strong><em><span style="text-decoration: underline;">Međugorje u očima mjesnih biskupa Žanića</span></em></strong></a>.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Napokon se član dviju biskupskih Komisija dr. fra Ivan Dugandžić, onodobno učitelj novaka na Humcu, a neko vrijeme i provincijski definitor, pa potom od 1985. i duhovni pomoćnik u Međugorju, osmjelio izići u javnost s nama nepoznatim dokumentima. Kako je autor već u osmom desetljeću, zakoračio je u 78. godinu života, te kako je vi&scaron;e od polovice članova prvih dviju Komisija u kojima je sudjelovao već s onu stranu, u vječnosti, zacijelo je htio otkriti (re-velare) i objaviti dio svoje pismohrane koji se tiče upravo međugorskoga fenomena te ponuditi čitateljima na prosudbu&rdquo;, napisao je o knjizi dr. fra Tomislav Pervan.<br /><br /></p> <p>Na početku razgovora koji smo vodili o temama koje je obradio u svojoj knjizi, fra Ivan se prisjetio toga dana kada je prvi put čuo da se Gospa ukazala na Podbrdu u Bijakovićima te kako je u početku reagirao na tu vijesti?</p> <p>&ldquo;Tada sam bio na službi u na&scaron;em samostanu na Humcu. I naravno vijest je, jer to nije daleko, vijest je do&scaron;la do nas sljedeći dan. A kako sam na nju reagirao? Kao &scaron;to reagira i većina ljudi na vijest o tako neobičnim pojavama, suzdržano i skeptično. Nisam nikada sumnjao da se Gospa ukazuje, primjerice u Lurdu, Fatimi i mnogim drugim mjestima, ali tu u Bijakovićima&hellip; To je bio problem. Sličnu reakciju, nalazimo naime puno prije, u Novom zavjetu, dosta se sjetiti reakcije židovskih pismoznanaca na tvrdnje nekih njihovih suvremenika i sugrađane da je Isus iz Nazareta obećani i očekivani Mesija. Reakcija je bila: &ldquo;Iz Nazareta da može doći ne&scaron;to dobro?!&rdquo;, dakle oni su očekivali Mesiju, ali da će oni doći iz Nazareta, to je bilo njima izvan pameti.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to je za Vas bilo presudno da povjerujete djeci, da im se ukazuje Kraljica Mira, i kada se dogodio taj trenutak?</strong></p> <p>Presudan trenutak&hellip; Te&scaron;ko je to reći&hellip; Sjećam se da sam &scaron;esti dan od početka ukazanja, zajedno s fra Tomislavom Pervanom, prvi put posjetio Međugorje. Tada sam se susreo i s djecom vidiocima, koji su mi se na prvi pogled učinili posve normalnim adolescentima. U ulozi koja ih je zapala, a ta uloga je nezavidna, nisu se izgubili i prepali. To je bio moj prvi dojam! Bili su nepokolebljivi u svojoj tvrdnji, da svaki dan, u određeno vrijeme, na Podbrdu, vide Gospu koja im daje poruke. Premda su već do tada bili izvrgnuti pritiscima i prijetnjama milicije, ostali su postojani i hrabri. Nastavio sam ih potom dalje promatrati i bio sve sigurniji, da u njihovom pona&scaron;anju nema ni&scaron;ta patolo&scaron;ko, dakle ni&scaron;ta bolesno, a poruke koje su prenosili u Gospino ime, bile su kratke i &scaron;ture, &scaron;to je govorilo u prilog njihovoj autentičnosti. Takve su naime sve biblijske poruke. Kada čovjek sam ne&scaron;to izmi&scaron;lja, on obično to nacifra i iskiti. Tako je u meni polako rasla sigurnost da oni doista imaju autentična mistična iskustva susreta s nebeskom pojavom, koju su oni sami opisali kao prelijepu ženu, u sivoj haljini, s djetetom na rukama.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Poruke ohrabrenja, nade, obraćenja&hellip;</h4> <p><strong>Nakon ovih uvodnih pitanja, idemo se u nastavku vratiti unatrag. Iako je službena objava davno zavr&scaron;ila, Bog nije napustio svoju kreaciju i nije se odrekao ljudske povijesti i prestao u njoj djelovati. Od Kristova rođenja na ovamo, dogodila su se razna čudesa i Božje intervencije u određenim trenutcima. U tom kontekstu gledajući s povijesne strane, u kakvoj su se situaciji svijet, dru&scaron;tvo i Crkva nalazili u vremenu ukazanja u Lourdesu, Fatimi i Međugorju?</strong></p> <p>Jasno je da Bog, jednom stvoreni svijet, nije napustio, niti ga može napustiti. On taj svijet trajno uzdržava, pritječući mu na poseban način u pomoć u ozbiljnim i tjeskobnim vremenima. To se najče&scaron;će događalo po ukazanjima One, koju je Isus s križa ostavio za Majku svojoj Crkvi. Dakle po njegovoj majci Mariji, koju na&scaron; narod od milja zove Gospa. Po njoj Bog &scaron;alje poruke ohrabrenja, nade, poziv na obraćenje i promjenu života. Zato je taj, kako ste rekli, povijesno-vremenski kontekst svakoga ukazanja, vrlo važan za njegovo pravilo razumijevanje i djelovanje, pa pođimo redom. Gospa se u Lourdesu ukazala ne&scaron;to vi&scaron;e od pola stoljeća nakon zavr&scaron;etka krvave francuske revolucije, koja je bila posebno usmjerena protiv Katoličke Crkve koja je zbog toga bila izložena te&scaron;kom progonu i stradanju. Ne samo Francusku, već druge europske zemlje, s tom revolucijom zahvatio je snažan val ateizacije. Gospa u takvoj situaciji snažno poziva na obraćenje, pa Lourdes postaje svijetla točka nade, ne samo za Francusku, nego za cijeli svijet. Prepoznatljiv je i povijesni kontekst ukazanja u Fatimi, koje dolazi u jeku Prvog svjetskog rata, kada je već jasno da će bezbožni komunizam izvojevati pobjedu, koja će desetke milijuna ljudi, posebno Rusa, ko&scaron;tati života u najgorim progonima koje pamti čovječanstvo. Gospa u Fatimi upozorava na zablude koje će komunizam pro&scaron;iriti svijetom, i ponovno snažno poziva na obraćenje, preporučujući posebno molitvu krunice, ali dajući i veliko obećanje pobjede svoga bezgre&scaron;nog srca. Napokon, dolazimo do na&scaron;ega Međugorja, koje započinje u trenutku duboke krize komunizma, krize koja prijeti sukobima i ratovima, posebno u vi&scaron;enacionalnim državama u kojima je vladao taj komunizam, a sad svaki narod želi svoju samostalnost i slobodu. Na&scaron;a biv&scaron;a država Jugoslavija, bila je tipičan primjer takve države i tu zapravo imamo i odgovor za&scaron;to je Gospa izabrala ba&scaron; tu zemlju, da iz nje uputi poruku i poziv na mir za cijeli svijet. I da je ta poruka tada ozbiljno shvaćena u na&scaron;oj Crkvi, i da se počelo ozbiljno moliti za mir, jer Gospa sama kaže da molitva može zaustaviti i ratove, možemo danas&nbsp; s pravom pitati, bili se uopće dogodio krvavi rat na ovim prostorima, koji se dogodio?! To pitanje ne mogu ignorirati i izbjeći oni, koji su tada bili odgovorni i u Crkvi i u politici.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Od samih početaka, željelo se prikazati kao da je Međugorje, podijelilo franjevce i biskupa te dijecezanske svećenike, znamo da je podjela bilo i prije. U tom kontekstu, spomenimo &ldquo;Hercegovački slučaj&rdquo;, kojeg su neki povezivali s međugorskim događanjima. &Scaron;to je &ldquo;Hercegovački slučaj&rdquo;, kada je nastao?</strong></p> <p>Pod izrazom &ldquo;Hercegovački slučaj&rdquo; podrazumijeva se spor oko podijele župa u Hercegovini između dijecezanskog klera i franjevaca. Taj spor je počeo puno prije Gospinih ukazanja. Neslaganje oko podijele župa započelo je zapravo već s uspostavom redovite hijerarhije u Bosni i Hercegovini davne 1881. godine. Spor je stalno tinjao, jače ili slabije, da bi se rasplamsao 1968. godine, kada je Vatikan dekretom &ldquo;<em>Romanis Pontificibus</em>&ldquo;, odredio koje župe franjevci moraju predati dijecezanskim svećenicima. To je jo&scaron; vi&scaron;e produbilo podjele, koje su već puno prije postojale i to na dvije razine. Općenito, podjela između jednog i drugog klera, ali i podjela unutar jednog i drugog klera, jer treba po&scaron;teno reći, i među dijecezanskim svećenicima i među franjevcima, bilo je onih koji su bili za pregovore i dogovor, ali i onih radikalnih koji nisu prihvaćali nikakve pregovore i nikakav kompromis. U takvoj su atmosferi započela Gospina ukazanja, pa se ne može reći da su ona podijelila kler, &scaron;to je nažalost biskup Žanić često činio, želeći tako u javnosti na&scaron;tetiti Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Događaji u Međugorju</h4> <p><strong>Prije događaja u Međugorju, dolazi do podjele župa u Mostaru, iz čega proizlazi slučaj dvojice kapelana, fra Ivice Vege i fra Ivana Prusine. &Scaron;to je bilo s njima dvojicom, zbog čega su kažnjeni, i kako je to na kraju sve zavr&scaron;ilo?</strong></p> <p>Slučaj dvojice kapelana, fra Ivana Prusine i fra Ivice Vege, usko je povezan s podjelom, do tada jedinstvene, mostarske župe kojom su upravljali franjevci. Biskup Žanić najavljujući u kolovozu 1980. na misi u franjevačkoj crkvi, granice budućih novih župa koje će nastati podjelom te, do tada jedinstvene župe, nije se nažalost držao prethodno postignutog dogovora predstavnika Biskupije i Franjevačke provincije, to su bile dvije komisije koje su o tom pregovarale, i postigle taj dogovor, koji je potpisan u nazočnosti Apostolskog vizitatora msgr. Stefana Laszla u Zagrebu 5. rujna 1973. godine. Dakle to je bilo uz znanje i blagoslov Vatikana. To je onda izazvalo negativne reakcije, ne samo kod franjevaca, već i kod vjernika. Dvojica spomenutih mladih kapelana na&scaron;la su se posebno u nezavidnom položaju, jer kao mladi svećenici oni su bili najprisutniji na terenu u biv&scaron;oj franjevačkoj župi. Nisu mogli odbiti molbu svojih dojučera&scaron;njih vjernika, koji su sada pripadali novoosnovanim župama, kada bi ih ovi zamolili za neku pastoralnu uslugu, primjerice, ako je trebalo otpremiti nekog bolesnika iz njihove obitelji, ili pokopati mrtvaca. Biskup Žanić ih je zbog toga, prvo ozbiljno upozoravao, a onda udario najtežim crkvenim kaznama, pa su se oni obratili vidiocima i zamolili ih da pitaju Gospu, moraju li doista naputiti Hercegovinu, kako je biskup od njih tražio. Vidioci su prenijeli Gospin odgovor da se biskup prenaglio, čime je očito Gospa, kao dobra Majka, željela za&scaron;titi i njega i njih, a da se dosita prenaglio, potvrdilo je najvi&scaron;e crkveno sudi&scaron;te u Rimu &ldquo;<em>Signatura apostolica</em>&ldquo;, kojoj su se njih dvojica utekli, jer je to sudi&scaron;te oslobodilo od svih kazna.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na blagdan svetoga Ivana Krstitelja, 24. lipnja 1981. &scaron;estoro djece kazalo je da je ugledalo Gospu. Kako su na tu vijest reagirali vjernici, mjesna Crkva, Crkva na razini biv&scaron;e države, a kako tada&scaron;nja komunistička vlast?</strong></p> <p>Naravno svatko je reagirao na svoj način. Vjernici su nakon kratke zbunjenosti, jer vijest je doista bila zbunjujuća, reagirali spremnim odazivom na obraćenje, prihvaćajući poziv na molitvu, post, sudjelovanje u euharistijskom slavlju, ispovijed&hellip; Već nekoliko dana od početka ukazanja, velika župna crkva bila je premalena da na večernjoj misi primi sve one koji su željeli na misi sudjelovati, a svaki dan se sve vi&scaron;e &scaron;irio krug odakle su hodočasnici pristizali. Crkva na razini biv&scaron;e države reagirala je, nažalost, posve nezainteresirano, uz najče&scaron;će komentare koji su se mogli čuti: &ldquo;Ah, kakva Gospa&hellip; Kakva ukazanja&hellip; Kakav poziv na mir, to treba reći političarima, oni su odgovorni za mir i slične parole&hellip;&rdquo;. Komunistička vlast je u tome, od samog početaka, vidjela ozbiljnu prijetnju svojoj bezbožnoj ideologiji, pa je od početka reagirala odlučno da sve u&scaron;utka i zabrani, ali mi dobro znamo kako je to sve zavr&scaron;ilo.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Osnivanje dviju komisija</h4> <p><strong>Fra Ivane, Vi ste bili član prve i druge Komisije, koje je organizirao biskup Pavao Žanić. Kada je osnovana prva komisija, tko ju je činio, na koji način je djelovala, te kada je zaključen njen rad?</strong></p> <p>Prvu četveročlanu komisiju, u kojoj sam bio i ja, jedan od članova, biskup Žanić ustanovio je u siječnju 1982. godine, dakle vi&scaron;e od pola godine od početka ukazanja. Već samo po sebi je to pomalo čudno, ako se radi o tako ozbiljnoj pojavi da tek, dakle vi&scaron;e od pola godine, od početka se osniva komisija. I jo&scaron; treba napomenuti da je to učinio na poticaj mnogih uglednih ljudi u Crkvi, a ne &scaron;to bi on sam osjetio potrebu za tim. Rad komisije bio je vrlo povr&scaron;an, pa čak bi se moglo reći i neozbiljan. Sjednice su se održavale u prostorijama biskupskog Ordinarijata u Mostaru, a raspravljali smo na temelju materijala koje bi biskup unaprijed pripremio i nama podijelio. Nije nažalost bilo nikakva stvarnog istraživačkog rada na terenu, u Međugorju, u Bijakovićima, u susretu s vidiocima, s franjevcima koji su djelovali tada u župi, sa župljanima koji su od početka bili, izbliza, svjedoci tih događaja ili hodočasnicima, koji su već u to vrijeme imali i te kako ozbiljnih svjedočanstava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Je li se rad druge komisije razlikovao od rada prve komisije?</strong></p> <p>Prva komisija je pro&scaron;irena za 9 novih članova, i to je biskup napravio svojim dekretom od 17. ožujka 1984., dakle otprilike dvije godine, nakon &scaron;to je ustanovio ovu prvu. Rad i te druge komisije, u biti se nije razlikovao od prve. Bio je isti način sazivanja komisije, sastajali bismo se u Ordinarijatu. Nikada primjerice, ni jedna sjednica nije održana u Međugorju, a to bi po nekoj logici bilo normalno, da se doživi izbliza čitava ta atmosfera. &Scaron;to se tiče samih članova, te pro&scaron;irene komisije, on (biskup Žanić) kaže da je htio da budu zastupljena sva filozofsko-teolo&scaron;ka učili&scaron;ta tada&scaron;nje države, i prepustio je tim učili&scaron;tima da oni predlože po jednoga člana, &scaron;to je on onda prihvatio. Naravno da to ne jamči kvalitetu rada te komisije, jer trebalo je tražiti ljude koji su na neki način stručni, da mogu tu stvar proučavati i o njoj onda donijeti nekakav kompetentan sud.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Koji su bili zaključci komisije?</strong></p> <p>Komisija je bila stalno pod pritiskom biskupova zahtjeva da se radi brže i da se &scaron;to prije rad zavr&scaron;i. On je zahtijevao da glasovanje bude javno, dizanjem ruke. Nas nekolicina smo se tome usprotivili, jer radi se o vrlo ozbiljnim stvarima, gdje svatko mora obrazložiti svoj glas, za&scaron;to je glasovao pozitivno ili negativno. I onda je on (biskup Žanić) na kraju prihvatio da bude tako, i obvezao se da on sam neće rezultate glasovanja nikomu objavljivati, da će to ostati tajna. Međutim, nažalost, dogodilo se suprotno. Nakon &scaron;to je većina glasovala negativno, on je to doživio kao svoj uspjeh i time se onda hvalio i to je u javnosti isticao, drugim riječima nije se držao svoga prethodnoga obećanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dok su članovi komisija obavljali povjerenu im zadaću, &scaron;to čini biskup Žanić? Je li čekao da se članovi izjasne, ili je dok su komisije radile, iznosio svoj sud?</strong></p> <p>Da, on je znao nekada kada bi ga ljudi, koji nisu mogli shvatiti njegov negativan stav, kada bi ga malo &ldquo;stinuli&rdquo; svojim argumentima, pozivajući se na komisiju, da treba pustiti da ona zavr&scaron;i svoj rad, pa onda donositi sud, on bi znao jednostavno odbrusiti: &ldquo;Ja sam komisija!&rdquo;, dakle time je sam dao do znanja koliko je on držao do komisije, koja je njemu služila kao paravan u javnosti, za potvrdu njegova već unaprijed donesena negativnog stava. I dok ta komisija, službeno, jo&scaron; nije bila zavr&scaron;ila svoj rad, on je nekoliko puta bio u Rimu, osobno, ili je slao dopise, u kojima je tražio da Rim poduzme vrlo ozbiljne korake da se zaustave hodoča&scaron;ća, da se zabrane manje-vi&scaron;e sve aktivnosti, koje stvaraju u svijetu dojam autentičnosti Međugorja. Iz Vatikana su njega trajno, potiho upozoravali da bude strpljiv, da se ne izja&scaron;njava. Čak, to je vrlo zanimljivo, drugi čovjek Crkve, tada&scaron;nji državni tajnik Vatikana, kardinal (Agostino) Casaroli, je jednim dopisom zamolio predsjednika tada&scaron;nje BK, kardinala Kuharića, da upozori Žanića i da ga zamoli da bude ti&scaron;i i da ne izlazi tako glasno u javnost, sa svojim negativnim stavom. Međutim, sve to nije koristilo.</p> <p>&nbsp;</p> <h4>Međugorje ide dalje</h4> <p><strong>Prije imenovanja biskupa Perića, 10. travnja 1991. god. Biskupska konferencija Jugoslavije izdala je Zadarska izjavu. Kako ona glasi u cijelosti, a kako ju je tumačio i citirao biskup Perić?</strong></p> <p>Zadarska izjava o Međugorju glasi doslovce ovako: <em>&ldquo;Na temelju dosada&scaron;njeg istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama. Međutim, brojna okupljanja vjernika s raznih strana koji u Međugorje dolaze potaknuti i vjerskim i nekim drugim motivima zahtijevaju pozornost i pastoralnu skrb u prvom redu dijecezanskog biskupa, a s njim i drugih biskupa, kako bi se u Međugorju, i povezano s njime, promicala zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, u skladu s učenjem Crkve. U tu svrhu biskupi će izdati i posebne prikladne liturgijsko-pastoralne smjernice. Isto tako preko svojih će Komisija i dalje pratiti i istraživati cjelokupno događanje u Međugorju&rdquo;.</em> Evo to je cjelovit tekst Zadarske deklaracije, u kojemu se želi reći, da je na temelju dosada&scaron;njih (sic!), dakle do tada objavljenih istraživanja, jo&scaron; uvijek nemoguće izreći konačni, definitivni sud, pa treba pratiti i njegovati pastoralni rad u Međugorju, a ostalo dalje proučavati. Osvrćući se na tu deklaraciju, biskup Parić, uvijek zaobilazi taj izraz <em>na temelju dosada&scaron;njih istraživanja</em> (sic!), redovito ga zaobilazi, navodeći uvijek samo onaj drugi dio rečenice, <em>ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama</em>, pri tom, posve ignorira sredi&scaron;nji dio koji govori o tome kako okupljanja vjernika zaslužuju pažnju i skrb, prvenstveno dijecezanskog biskupa, tj. njega kao mjesnog biskupa, a znamo da je sve &scaron;to je on činio prema Međugorju, i&scaron;lo za tim da se sva okupljanja i hodoča&scaron;ća zabrane i Međugorje ugasi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fra Ivane s nama je nadbiskup Hoser, papa Franjo je odobrio služena hodoča&scaron;ća u Međugorje, koje uvr&scaron;teno na popis sveti&scaron;ta kada se 15. svibnja i u Međugorju molila krunica za kraj pandemije. Za 31. Mladifest, poslao nam je i poruku u kojoj poziva mlade da dođu u na&scaron;u župu i upoznaju živoga Krista. Prema tome, za kraj, u kojem smjeru Međugorje danas ide?</strong></p> <p>Vrlo kratko, u Božjem i Gospinom smjeru! Međugorje je od početka nailazilo na otpor s različitih strana i ljudski promatrano, te&scaron;ko je bilo predvidjeti kako će ići dalje. Bilo je doista trenutaka kada se činilo da su se sve sile ovoga svijeta urotile protiv Međugorja, ali onda odjednom otpor splasne i Međugorje ide dalje. Nema tu nikakva trijumfalizma, već kako kaže sv. Pavao: &ldquo;Jakost se očituje u slabosti&rdquo;. (2 Kor 12,9) Zato Međugorje ostaje znak tihe Božje nazočnosti pa stoga i nade u svijetu, koji se pjeni u manifestiranju sile, a zapravo je nemoćan da i&scaron;ta promijeni nabolje. Dobronamjerni tražitelji to u Međugorju prepoznaju i prihvaćaju kao svoj vlastiti put.</p> <p><br /><em><strong><a href="https://radio-medjugorje.com/vijesti/medjugorje/dr-fra-ivan-dugandzic-medugorje-je-znak-tihe-bozje-nazocnosti-i-nade-u-svijetu/" target="_blank">Radio Međugorje</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-06-fraivandugandzic02.jpgFra Stanko Pavlović: Moral se snižava do beskraja, zato mi moramo biti dosljedniji i držati se onoga što nam je od Boga danohttp://grude.com/clanak/?i=331580331580Grude.com - klik u svijetTue, 06 Jul 2021 08:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-06-bile-21-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svake se godine na prvu nedjelju (po Petrovdanu) u srpnju slavi svečana Sveta misa sa blagoslovom polja na Misištu na Bilima.<p><br />Svetu misu u 11:30 sati, u suslavlju sa fra Lukom Marićem, fra Milom Vla&scaron;ićem, fra Andrijom Nikićem predvodio je Stanko Pavlović, župnik sv. Katarine u Grudama.<br /><br /></p> <p>U svojoj nadahnutoj propovijedi, fra Stanko je istaknuo da živimo u vremenu novog poganstva gdje se nenormalno progla&scaron;ava normalnim, nemoralno morlanim, neprirodno prirodnim. Zaključio je da se danas moral snižava do beskraja.<br /><br /></p> <p>- Ali ti i takvi se nisu ni prije ni sada okupljali oko Gospodina i Svete mise. Zato mi, tim vi&scaron;e, danas moramo biti i uporniji i doslijedniji i držati se onoga &scaron;to nam je od Boga dano. Poganstvo na&scaron;ega vremena uporno &scaron;iri i zastupa kako s nerođenima može&scaron; svakako.<br /><br /></p> <p>Na kraju se zapitao &scaron;to bi bilo da su na&scaron;i roditelji postupili kao &scaron;to neki zastupaju danas, ne bi nas ni bilo.<br /><br /></p> <p>- Kažu, bila je to samo neka nakupina stanica, pa svi smo mi bili nakupina Božijih stanica, rekao je.<br /><br /></p> <p>Tijekom Svete mise spomenulo se i pokojne svećenike koji su pro&scaron;lih godina bili na ovom mjestu, a sada počivaju u vječnosti. To su: fra Martin Planinić, fra Vendelin Karačić i fra Barnard Marić.<br /><br /></p> <p>Nakon Svete mise, uslijedio je ručak, a u 15:00 sati tradicionalno Pučko veselje: ganga, bećarac, kolo...<br /><br /></p> <p>Ove godine je uz misu na Kedžari na Blidinju, bio i blagoslov polja na groblju na Planinici, unatoč tome bilo je preko tisuću vjernika okupljenih na tradicionalnom slavlju na Misi&scaron;tu na Bilima.</p> <p><br />Prema crkvenim zapisima koji datiraju od oko prije 700 godina zabilježeno je da su se od tih starih vremena u Misi&scaron;tu na Bilima služile svete mise. Naime, za vrijeme Turske okupacije ovih područja, franjevci su na ovom mjestu na Bilima tajno služili mise zajedno sa svojim pukom i tu se krili od Turaka. Unatoč riziku kojem su bili izloženi tada, ali jakom vjerom i ustrajnosti franjevaca i njihova puka, iz godine u godinu kroz stoljeća organiziralo služenje svetih misa, koje održalo do danas.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-06-21-07-06-bile-21-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-06-21-07-06-bile-21-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-06-21-07-06-bile-21-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-06-21-07-06-bile-21-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-06-21-07-06-bile-21-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-06-21-07-06-bile-21-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><a href="https://goranci.blogspot.com/2021/07/preko-tisucu-vjernika-na-misistu-na.html" target="_blank"><em><strong>Goranci online</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-06-bile-21-1.jpgPomolite se za mladu djevojku ozlijeđenu u prometnoj nesrećihttp://grude.com/clanak/?i=331533331533Grude.com - klik u svijetFri, 02 Jul 2021 15:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Putem portala i društvenih mreža poziva se na molitvu za mladu djevojku iz Širokog Brijega, koja je ozlijeđena u jučerašnjoj prometnoj nesreći.<p><br />Svi koji možete izdvojite dio svog vremena i pomolite se za njeno ozdravljenje.</p> <p><br />Molitva za ozdravljenje<br /><br /></p> <p>Dragi Isuse, ti si tako rado pomogao bolesnicima te ih svojim čudesnim riječima ozdravljao. I ja bih želio/ljela imati tako dobro srce prema svakom bolesniku i nemoćnom. Želim pomoći gdje god mogu svakom bolesniku i siromahu ili darom ili lijepom riječju ili bilo kako drugačije, jer u njima treba gledati tebe Isuse. Molim te, Gospodine, za &hellip;&hellip;..(navedi ime) koji/a je u bolnici i te&scaron;ko bolestan/a, i sve bolesnike cijelog svijeta, za poznate i nepoznate, da im podaje&scaron; jakost i strpljivost kakvu si ti pokazao u svojoj svetoj muci na križu. Neka im svako trpljenje bude na korist du&scaron;e. Potakni ih da često misle na tebe, na&scaron;eg trpećeg Spasitelja, pa da im tvoja sveta muka bude utjeha i jakost u bolima. Osobito te molim, Isuse, da nijedan bolesnik ne umre bez tvojih svetih sakramenata, nego da njima bude okrijepljen na putu u blaženu vječnost. Amen. <br />Oče na&scaron;&hellip;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgPRIPREMA SE GLAZBENI DOGAĐAJ GODINE: Doris Dragović stiže u Hercegovinu! http://grude.com/clanak/?i=331514331514Grude.com - klik u svijetThu, 01 Jul 2021 10:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-01-dorisweb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proslavite vrhunac ljeta i zapjevajte pod zvijezdama s najljepšim glasom Mediterana i vlasnicom najpopularnijih hitova zabavne glazbe. <p><br />Glazbena diva Doris Dragović, koja već dugi niz godina puni najveće dvorane diljem Hrvatske, napokon će nastupiti i u amfiteatru Herceg etno sela 12. kolovoza 2021. s početkom u 21 sat te, sigurni smo, održati koncert za pamćenje.<br /><br /></p> <p>Čaroban prostor amfiteatra Herceg etno sela idealna je kulisa za emotivnu glazbenu poslasticu i svevremenske hitove poput &ldquo;Malo mi za sriću triba&rdquo;, &ldquo;Željo moja&rdquo;, &ldquo;Jedini&rdquo;, &ldquo;Krivi ljudi&rdquo;, &ldquo;Neću propast ja&rdquo;, &ldquo;Baklje ivanjske&rdquo; te najnoviji, moćnu dalmatinsku baladu &ldquo;Sna&lsquo;ću se ja&rdquo; koja je pokazala svu rasko&scaron; glasa ove glazbene dive zbog kojeg je obožavaju generacije već godinama.<br /><br /></p> <p>Ne propustite priliku za čuti jedan od najljep&scaron;ih vokala na ovim prostorima. Ne zaboravimo kako je Doris nedavno održala koncert pred prepunom zagrebačkom Arenom, za koju se danima tražila ulaznica vi&scaron;e, a koncert je dobio titulu glazbenog događaja godine, stoga napominjemo da svoju ulaznicu osigurate na vrijeme. Ulaznice su u prodaji putem sustava <a href="https://www.kupikartu.ba/karte/event/5162/doris-dragovi" target="_blank">kupikartu.ba</a>, na recepciji Herceg etno sela te na info-pultu Mepas Malla.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Koncert su podržali partneri JP Elektroprivreda HZ HB, voda Leda, Džajić Commerce i visoka &scaron;kola Logos.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-01-dorisweb.jpgRodijaci nasmijali grudsku publikuhttp://grude.com/clanak/?i=331465331465Grude.com - klik u svijetMon, 28 Jun 2021 11:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-28-rodijaci-21-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji JU “Kulturni dom A.B. Šimić” Grude, u nedjelju 27. lipnja upriličeno je predstavljanje najpopularnije i najizvođenije pučke predstave “Rodijaci”.<p>&nbsp;</p> <p>U ovoj jednosatnoj komediji s dva lica, Stipana i Mati&scaron;u glume Miro Barnjak i Velimir P&scaron;eničnik Njirić, koji potpisuje i režiju.<br /><br /></p> <p>Gastarbajteri iz pera Petra Milo&scaron;a na duhovit način oslikavaju vrijeme u kojem živimo i razdoblje rata koje je iza nas, kao i događaje iz života dvojice hercegovačkih gastarbajtera koji na pola nepismeni, bez znanja, rade u Njemačkoj.<br /><br /></p> <p>Odlična i duhovita predstava kroz scene kod gledatelja je izazivala smijeh, pi&scaron;e kd-grude.info.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-28-21-06-28-rodijaci-21-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-28-21-06-28-rodijaci-21-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-28-21-06-28-rodijaci-21-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-28-21-06-28-rodijaci-21-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-28-21-06-28-rodijaci-21-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-28-21-06-28-rodijaci-21-6.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-28-rodijaci-21-4.jpgFra Zvonko Benković: Draga moja Gospo, opet nam treba tvoj sveti zagovor kod Isusa...http://grude.com/clanak/?i=331442331442Grude.com - klik u svijetSat, 26 Jun 2021 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-26-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Zvonko Benković, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene i doktor Etnologije i kulturne antropologije, napisao je pjesmu Kraljici mira, povodom 40. obljetnice ukazanja u Međugorju.<p style="text-align: center;"><br /><strong>Kraljici Mira</strong></p> <p><br />Draga moja Gospo,<br />prvo bih te pitao kako si,<br />je li ti vruće kao i meni,<br />je li ti srce veliko kao kuća<br />jer danas je veliki dan za sve nas,<br />danas je godi&scaron;njica tvoga pohoda na&scaron;e zemlje<br />nadam se da se nisi umorila<br />od svih na&scaron;ih vapaja i preporuka,<br />jer zna&scaron; da nam opet treba<br />tvoj sveti zagovor kod Isusa<br />da nam udjeli svoj sveti mir i blagoslov<br />i danas nam je potrebna tvoja sveta za&scaron;tita,<br />pomoć i utjeha,<br />sigurnost i radost.<br />Hvala ti &scaron;to nas krijepi&scaron;<br />u trenucima ti&scaron;ine,<br />u na&scaron;oj nemoći,<br />kad za&scaron;kripi na sve strane,<br />kad sami ne pronalazimo pravi put,<br />kad sve izgubimo,<br />kad nam tvoj zagovor jedini može pomoći.<br />Na ovaj svečani dan osobito te molim<br />za snagu i mudrost<br />da me usmjeri&scaron; na pravi put<br />kako bih naučio ljubiti svim srcem<br />i moliti za one<br />kojima je milost potrebnija nego meni.<br />Jo&scaron; te molim za milost<br />potpunog predanja,<br />za snagu slabih,<br />odmor umornih,<br />jakost klonulih<br />i utjehu žalosnih.<br />Kraljice Mira, moli za nas!<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><strong><em>Fra Zvonko Benković</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-26-medjugorje.jpgMolitveni program na obljetnicu ukazanja u Međugorju, 25. lipnjahttp://grude.com/clanak/?i=331391331391Grude.com - klik u svijetWed, 23 Jun 2021 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-24-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U petak 25. lipnja je 40. OBLJETNICA GOSPINIH UKAZANJA. Svete Mise na hrvatskom jeziku su u 6, 7, 8, 9, 11 sati i središnja svečana sveta misa u 19 sati koju će predvoditi provincijal fra Miljenko Šteko.<p>&nbsp;</p> <p>Novost ove godine je da će se na samu obljetnicu ukazanja, 25. lipnja, prvi put održati PROCESIJA S BRDA UKAZANJA - mjesta gdje se Gospa prvi put ukazala - do crkve sv. Jakova u Međugorju.<br /><br /></p> <p>Nakon molitve Vjerovanja i 7 Očena&scaron;a, procesija će s Podbrda krenuti u 16.30 kako bi sudionici do&scaron;li do župne crkve prije početka večernjeg molitvenog programa, odnosno molitve krunice u 18,00 sati.<br /><br /></p> <p>Iza krunice, na prostoru Vanjskog oltara biti će procesija sa Gospinim kipom u 19 sati iza koje započinje sredi&scaron;nje euharistijsko slavlje.<br /><br /></p> <p>Kao i svakog 25. u mjesecu, odmah nakon mise bit će zajedničko klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu, koje će se nastaviti u ti&scaron;ini do 7 sati ujutro.</p> <p><br /><a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/medjugorje-novosti/molitveni-program-na-obljetnicu-25-lipnja?fbclid=IwAR3jk8-haSkapoLer8mM8MRupcSt6-I7-5ezCDPXsHDkQIvGdbGUb9nBdvc" target="_blank"><em><strong>Medjugorje-info.com</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-24-medjugorje.jpgDivin dan na Kedžari 4. srpnjahttp://grude.com/clanak/?i=321370321370Grude.com - klik u svijetMon, 21 Jun 2021 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-11-diva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ove godine župa sv. Ilije Proroka iz Doljana poziva vjernike na hodočašće na Keždaru koje će biti održano 4. srpnja 2021. <p>&nbsp;</p> <p>Rijetki su Ramci, ali i oni iz susjednih krajeva koji nisu čuli za legendu o Divi Grabovčevoj i koji nisu čuli za Kedžaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od davnina se hodočastilo na njen grob, a zadnjih četrdesetak godina za hodoča&scaron;će na Divin grob izabrana je prva nedjelja po Petrovu i taj dan je dobio ime Divin dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine župa sv. Ilije Proroka iz Doljana poziva&nbsp;vjernike na hodoča&scaron;će&nbsp;na Keždaru koje će biti održano 4. srpnja 2021.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program obilježavanja Divinog dana započet će Misom Uočnicom 3. srpnja u 18:00 sati. Predvodi i propovijeda fra Andrija Jozić, ramski gvardijan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>4. srpnja, svečanu sv. Misu u 11:00 h predvodit će i pod njom propovijedati biskup dr. Pero Sudar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečano misno slavlje svojim pjevanjem uzveličat će Etno skupina "Čuvarice". Divin pozdrav govorit će Monika Džidžić, javlja <a href="https://www.rama-prozor.info/clanak/najava-divin-dan-kedzara-2021/67018?fbclid=IwAR3NP2kdpH-YB-JyeFeagmWMLjLyLiRmQP3GTs9NZP5_UBCl6oOWROG_i28" target="_blank">Rama-Prozor.info</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Divin dan i Kedžara povod su i mjesto okupljanja brojnih hodočasnika iz Rame, hercegovačkih mjesta, susjednog Tomislavgrada, Livna, i drugih brojnih mjesta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zadnjih godina veliki broj hodočasnika dolazi i iz Hrvatske - Splita, Makarske, Trilja, Sinja, Knina... ali i veliki broj iseljenih Ramaca koji sada žive u mnogim mjestima diljem Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Dođite i vi na Keždaru i budite dio rijeke hodočasnika!''. poručuju organizatori.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-11-diva.jpgPočetkom idućeg tjedna na repertoaru ''Isus, Sin Čovječji''http://grude.com/clanak/?i=321347321347Grude.com - klik u svijetSat, 19 Jun 2021 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-19-hnkmostar-isus-sin-covjecji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru u ponedjeljak, 21. lipnja, i utorak, 22. lipnja, s početkom u 20 sati, bit će izvedena predstava ''Isus, Sin Čovječji''. Predstava je izuzetno dobro prihvaćena kod publike, a na samoj premijeri ganula je brojne kazališne djelatnike. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o iznimno rasko&scaron;noj scenskoj sintezi suvremenih vizualnih rje&scaron;enja i srednjovjekovnih prikazanja, živih prizora iz Isusovog života i živih obrada istih tema sa slika svjetskih poznatih autora od renesanse do 19. stoljeća (Caravaggio, Rubens, van Honthorst, Ciseri) te monologa pripovjednog stila i kratkih dijalo&scaron;kih dionica. Ona prati kronolo&scaron;ki Isusov život: od rođenja i djetinjstva, preko izbora apostola i početka javnog djelovanja do ulaska u Jeruzalem, Posljednje večere, Judine prodaje Isusa, suđenja pred Pilatom te konačnog razapinjanja na križ i uskrsnuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava je nastala po istoimenom djelu Halila Džubrana, libanonsko-američkog pjesnika, slikara i filozofa. Bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najvi&scaron;e ga je zanimala kr&scaron;ćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvarala&scaron;tvo. Redatelj predstave je Robert Pehar, &nbsp;a u predstavi igraju: &nbsp;Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Robert Pehar, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Kre&scaron;ić, Anja Kraljević, Iva &Scaron;imić, Velimir P&scaron;eničnik Njirić, Ana Ljubić, Ivan Prskalo, Filip Lukenda, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović. Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramatur&scaron;ki obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.</p> <p><br />Cijena ulaznice iznosi 10 KM, s popustom za učenike, studente i umirovljenike 5 KM. Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu koristiti besplatne vaučere koje preuzimaju u prostorijama Studentskog zbora. Rezervacija ulaznica moguća je porukom preko Facebook ili Instagram stranice HNK Mostar, odnosno pozivom na broj 036/446 024.</p> <p><br /><br />Sve izvedbe će biti odigrane u skladu s mjerama i naredbama Kriznog stožera FBiH koje su na snazi. Broj mjesta je ograničen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-19-hnkmostar-isus-sin-covjecji.jpgPOVIJEST SE PONAVLJA: U pomoć su, baš kao i prije 500 godina, pritekli franjevci iz Kreševahttp://grude.com/clanak/?i=321294321294Grude.com - klik u svijetTue, 15 Jun 2021 22:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-15-kresevo-crkva.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pojavila se i uskrsnula kao svjetlo i zvijezda sjajna na kraju mračnoga tunela, čija je tama trajala punih 300 godina. <p><br />Obasjala je hrvatski katolički vjernički puk sjeverne Hercegovine, čiji su vjerski prvaci u Konjicu zvjerski pogubljeni i bačeni u Neretvu, a njihov samostan i crkve spaljeni te razru&scaron;eni u velikome turskome progonu od 1521. do 1524, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.&nbsp;<br /><br /></strong></p> <p><strong>Nisu imali crkvu<br /><br /></strong></p> <p>Od tada katolici konjičkoga i jablaničkoga kraja nisu imali svoje crkve, svećenike ni u pravom smislu djelotvorne župne zajednice. Duhovnu skrb o njima vodili su franjevci iz samostana u Kre&scaron;evu. Istina, poku&scaron;avalo se organizirati vjerski život kroz kapelaniju, a u 17. st. i župu Neretvu, u kojoj je jedno vrijeme bilo 1600 katolika, no u Bečkome ratu gotovo da je posve nestala - 1737. bilo ih je samo 436. Kre&scaron;evski fratri su se i dalje o njima skrbili, životarilo se i vjerovalo u Božju providnost i bolje dane, a oni su do&scaron;li tek 1820., kada je u Klisu osnovana župa Podhum, sa sjedi&scaron;tem u istoimenom selu.<br /><br /></p> <p>U nedjelju, na blagdan nebeskoga za&scaron;titnika sv. Ante Padovanskog, župa Podhum, koja je u međuvremenu dobila naziv Podhum-Žitače, proslavila je 200. obljetnicu postojanja. Dva stoljeća izniman je jubilej, na to su jako ponosni župljani. Na slavlju se okupio razmjerno velik broj vjernika, većina iz ratnog progonstva. Obljetnicu su uveličali biskup kotorski u miru mons. Ilija Janjić predvodeći svečanu misu i fra Jozo Marinčić, provincijal Bosne Srebrene, koji je propovijedao. Izdana je kratka monografija &ldquo;200 godina župe sv. Ante Padovanskog Podhum-Žitače&rdquo;, upriličeno pučko veselje&hellip;<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to su dobili, prvo 1813. kapelaniju, a sedam godina poslije župu Podhum, fratri su sagradili crkvu i kuću, podignuli i Dom sv. Ante te 1882. otvorili pučku &scaron;kolu, prvu u tom kraju. Godine 1962. u mjestu Žitače sagrađena je nova crkva i župna kuća. Od tada župa ima naziv Podhum-Žitače. Župa je te&scaron;ko stradala u muslimansko-hrvatskom sukobu 1993. Živote su izgubila 84 župljanina, od kojih je 22 ubijeno u zločinu u Trusini. Od prijeratnih 1700 vjernika, danas ih je u župi tek 65. Razru&scaron;ene crkva i župna kuća obnovljene su. Župnik fra Ivica Karatović u proljeće 1994. bio je prvi svećenik koji je do&scaron;ao u župu i Klis. Povijest se ponovila: do&scaron;ao je iz samostana u Kre&scaron;evu, u pomoć su opet, kao i prije 500 godina, priskočili fratri iz Kre&scaron;eva. - Nisam imao ni crkvu ni kuću gdje bih živio ili sa svojim narodom molio. Moja subraća i fratri iz samostana Kre&scaron;evo bili su mi potpora, kao i fratri iz samostana Konjic, gdje smo živjeli kao da se znamo godinama. Fra Bono Krndelj i fra Ivan Bradvica. Te&scaron;koća je bilo, ali i radosti, molitve i vjere - govori župnik fra Ivica. Prognani župljani dolaze u svoj kraj nedjeljom na misu, a osobito na patron.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Treba biti hrabar<br /><br /></strong></p> <p>- Oni hrabri koji su ostali ili su se vratili, naslonjeni su na svoje svećenike. Treba biti hrabar i biti svoj na svome jer gdje god smo po&scaron;li, stranci smo i tuđi. Dođu nekad djeca ili unučad obići svoje ili za patron. Imamo kontakte i susrete sa župljanima po svijetu - kaže župnik. U 200-godi&scaron;njoj povijesti župa Podhum-Žitače iznjedrila je 26 svećenika, 16 franjevaca i 10 biskupijskih svećenika te 21 časnu sestru. &bull;</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/povijest-se-ponovila-u-pomoc-su-bas-kao-i-prije-500-godina-pritekli-franjevci-iz-kreseva-1500801?fbclid=IwAR07Pjo7-nUhC7Eu9lNgT4-0ophOfwJhuWFGy1ryf4uFgHomVJhMAkgCQpY" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-15-kresevo-crkva.jpegPrvi dan devetnice Kraljici Mira u Međugorju: MOLITVAhttp://grude.com/clanak/?i=321287321287Grude.com - klik u svijetTue, 15 Jun 2021 12:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-03-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi je dan devetnice Kraljici Mira, pred 40. obljetnicu Gospinih ukazanja u Međugorju.<div id="articlepxfontsize1" style="height: auto !important;"> <p><br />U molitvi za svoje potrebe prisjetimo se i onih kojima je pomoć najpotrebnija, molimo se i za vidioce koji prolaze kroz brojne ku&scaron;nje i progonstva.</p> <p>Prvi dan devetnice prenosimo s portala <em>Medjugorje-info.<br /><br /></em></p> <p>1. MOLITVA KRALJICI MIRA<br />Majko Božja i majko na&scaron;a Marijo, Kraljice Mira!<br />Do&scaron;la si k nama da nas vodi&scaron; Bogu.<br />Isprosi nam od njega milost<br />da mu poput Tebe i mi mognemo ne samo reći:<br />&laquo;Neka mi bude po riječi Tvojoj!&raquo;,<br />nego to i ostvariti.<br />U Tvoje ruke stavljamo svoje ruke<br />Da nas kroz ove nevolje i pote&scaron;koće<br />dovede&scaron; k Njemu.<br />Po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.<br /><br /></p> <div class="embedArticle"><strong>2. ZAZIV DUHA SVETOGA</strong><br />O dođi Stvorče, Du&scaron;e Svet,<br />pohodi du&scaron;e vjernika,<br />poteci vi&scaron;njom milosti<br />u grudi &scaron;tono stvori ih.<br />Ti naziva&scaron; se Tje&scaron;itelj,<br />blagodat Boga Svevi&scaron;njeg,<br />studenac živi, ljubav, plam<br />i pomazanje duhovno.<br />Darova sedam razdaje&scaron;,<br />ti prste desne Očeve,<br />od vječnog Oca obećan,<br />ti puni&scaron; usta besjedom.<br />Zapali svjetlo u srcu,<br />zadahni du&scaron;u ljubavlju,<br />u nemoćima tjelesnim<br />potkrepljuj nas bez prestanka.<br />Du&scaron;mana od nas otjeraj<br />i postojani mir nam daj,<br />ispred nas idi, vodi nas<br />da svakog zla se klonimo.<br />Daj Oca da upoznamo<br />i Krista, Sina njegova.<br />I u te Duha njihova<br />da vjerujemo sveudilj.<br />Sva slava Ocu vječnomu<br />i uskrslomu Sinu mu<br />sa Tje&scaron;iteljem presvetim<br />nek bude sad i uvijeke. Amen.<br />S. Po&scaron;alji Duha svoga i postat će.<br />O. I obnovit će&scaron; lice zemlje.<br />Pomolimo se: Bože, koji si svjetlo&scaron;ću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu &scaron;to je pravo mislimo i njegovoj se utjesi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu na&scaron;em. Amen.<br /><br /></div> <p><strong>3. SLAVNA OTAJSTVA KRUNICE</strong><br />Odlomci za razmi&scaron;ljanje po izboru:<br />(iz Evanđelja) <br />Isus reče svojim učenicima: &laquo;To je ono &scaron;to sam vam govorio dok sam jo&scaron; bio s vama: treba da se ispuni sve &scaron;to je u Mojsijevu Zakonu, u Prorocima i Psalmima o meni napisano.&raquo; Tada im otvori pamet da razumiju Pisma te im reče: &laquo;Ovako je pisano: 'Krist će trpjeti i treći dan ustati od mrtvih, i u njegovo će se ime propovijedati obraćenje i otpu&scaron;tenje grijeha po svim narodima počev&scaron;i od Jeruzalema.' Vi ste tomu svjedoci. I evo, ja &scaron;aljem na vas Obećanje Oca svojega. Ostanite zato u gradu dok se ne obučete u Silu odozgor.&raquo; (Lk 24, 44-49)<br /><br /></p> <p><strong>(Poruka)</strong> <br />"Draga djeco! Danas vam zahvaljujem &scaron;to živite i svojim životom svjedočite moje poruke. Dječice, budite jaki i molite da vam molitva dadne snagu i radost. Samo će tako svaki od vas biti moj i ja ću ga voditi putem spasenja. Dječice, molite i svjedočite svojim životom moju nazočnost ovdje. Nek vam svaki dan bude radosno svjedočenje Božje ljubavi. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu!" (Poruka, 25. lipnja 1999.)<br />(KKC)<br />"Molitva je uzdignuće du&scaron;e k Bogu ili traženje primjerenih dobara od Boga". Odakle govorimo moleći? S visine na&scaron;e oholosti i vlastite volje, ili "iz dubine" (Ps 130,1) ponizna i skru&scaron;ena srca? Tko se ponizi bit će uzvi&scaron;en. Poniznost je temelj molitve. "Doista ne znamo &scaron;to da molimo kako valja&hellip;" (Rim 8,26). Poniznost je nužno raspoloženje za primanje nezaslužena dara molitve: čovjek je prosjak Božji. (2559)<br /><br /></p> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p><strong>4. LITANIJE GOSPINE</strong><br />Gospodine, smiluj se!<br />Kriste, smiluj se!<br />Gospodine, smiluj se!<br />Kriste, čuj nas!<br />Kriste, usli&scaron;i nas!<br />Oče nebeski Bože, smiluj nam se!<br />Sine, otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!<br />Du&scaron;e Sveti, Bože, smiluj nam se!</p> <div id="middle-position">&nbsp;</div> <br />Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!<br />Sveta Marijo, moli za nas<br />Sveta Bogorodice,<br />Sveta Djevo Djevica,<br />Majko Kristova,<br />Majko Božje milosti,<br />Majko prebistra,<br />Majko prečista,<br />Majko neoskvrnjena,<br />Majko nepovrijeđena,<br />Majko ljubezna,<br />Majko divna,<br />Majko dobrog savjeta,<br />Majko Stvoriteljeva,<br />Majko Spasiteljeva,<br />Majko Crkve,<br />Majko na&scaron;a,<br />Djevice premudra,<br />Djevice časna,<br />Djevice hvale dostojna,<br />Djevice moguća,<br />Djevice milostiva,<br />Djevice vjerna,<br />Ogledalo pravde,<br />Prijestolje mudrosti,<br />Uzroče na&scaron;e radosti,<br />Posudo duhovna,<br />Posudo po&scaron;tovana,<br />Posudo uzorne pobožnosti,<br />Ružo otajstvena,<br />Tornju Davidov,<br />Tornju bjelokosni,<br />Kućo zlatna,<br />&Scaron;krinjo zavjetna,<br />Vrata nebeska,<br />Zvijezdo jutarnja,<br />Zdravlje bolesnih,<br />Utoči&scaron;te grje&scaron;nika,<br />Utjeho žalosnih,<br />Pomoćnice kr&scaron;ćana,<br />Kraljice anđela,<br />Kraljice patrijarha,<br />Kraljice proroka,<br />Kraljice apostola,<br />Kraljice mučenika,<br />Kraljice priznavalaca,<br />Kraljice djevica,<br />Kraljice svih svetih,<br />Kraljice bez grijeha istočnog začeta,<br />Kraljice na nebo uznesena,<br />Kraljice svete krunice,<br />Kraljice obitelji,<br />Kraljice mira.<br />Jaganjče Božji, koji oduzima&scaron; grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine.<br />Jaganjče Božji, koji oduzima&scaron; grijehe svijeta, usli&scaron;i nas, Gospodine.<br />Jaganjče Božji, koji oduzima&scaron; grijehe svijeta, smiluj nam se.<br />S. Moli za nas, Sveta Bogorodice.<br />O. Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.<br />Pomolimo se: Dopusti nama slugama svojim, molimo, Gospodine Bože, da se neprestano radujemo du&scaron;evnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije, vazda Djevice izbavimo od sada&scaron;nje žalosti i naužijemo vječne radosti! Po Kristu Gospodinu na&scaron;em! Amen!<br /><br /> <div class="google-auto-placed ap_container" style="width: 100%; height: auto; clear: both; text-align: center;">&nbsp;</div> <p><strong>ZAVR&Scaron;NA MOLITVA:</strong> <br />Gospodine, sve nas kr&scaron;ćane poziva&scaron; biti istinski svjedoci tvog života i tvoje ljubavi. Danas ti posebno zahvaljujemo za na&scaron;e vidioce, za njihovo poslanje u svjedočenju poruka Kraljice Mira. Prikazujemo ti sve njihove potrebe i molimo te za svakoga od njih ponaosob, da im bude&scaron; blizu te da mognu neprestano rasti u iskustvu tvoje Snage. Molimo te da ih kroz dublju i ponizniju molitvu povede&scaron; prema sve istinskijem svjedočenju Gospine nazočnosti ovdje. Amen.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-03-medjugorje.jpgDruštvo hrvatskih književnika Herceg Bosne bira novo vodstvohttp://grude.com/clanak/?i=321270321270Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jun 2021 17:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-14-ivan-sivric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izborna skupština Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne će se održati u subotu 19. lipnja 2021. u 11,00 sati, u Maloj dvorani Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Prijedlog dnevnog reda:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. Izbor a) Radnog predsjedni&scaron;tva (tri člana),<br />b) zapisničara i dva ovjerovitelja zapisnika<br />c) Izbornog povjerenstva (tri člana)<br />2. Utvrđivanje kvoruma<br />3. Usvajanje dnevnog reda<br />4. Pozdravni govori<br />5. Podno&scaron;enje izvje&scaron;ća<br />6. Razrje&scaron;enja postojećih tijela DHK HB<br />8. Izbori: a) predsjednika i dva dopredsjednika, b) četiri člana Upravnoga odbora, te po tri člana c) Nadzornoga odbora, d) Časnoga suda, e) Odbora za Statut i opće akte,<br />f) Odbora za književne veze<br />10. Predstavljanje novoprimljenih članova.<br />11. Progla&scaron;enje rezultata izbora i usvajanje okvirnog programa rada za iduće razdoblje<br />12. Upiti i prijedlozi</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budite nam dragi gosti uz pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S po&scaron;tovanjem,<br />Predsjednik DHK HB<br />Ivan Sivrić</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-14-ivan-sivric.jpgObjavljene 'izgubljene' pjesme Đorđa Balaševićahttp://grude.com/clanak/?i=321268321268Grude.com - klik u svijetMon, 14 Jun 2021 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-14-balas_gimnazija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>List „Danas“ je dobio priliku ekskluzivno doći do pjesama Đorđa Balaševića iz gimnazijskih dana. <p><br />Toj nekolicini pjesama nije bilo traga s obzirom da je taj gimnazijski list davno prestao izlaziti, a rijetki su sačuvali primjerke iz pro&scaron;losti kad je Đorđe Bala&scaron;ević bio tek pjesnik, gimnazijalac koji je pao prvi razred zbog matematike. Međutim, ovih dana se na&scaron;ao netko tko ih je sačuvao i poslao urednicima lista Danas, tako da Bala&scaron;evićeve "izgubljene" pjesme jo&scaron; žive.<br /><br /></p> <p>Neki pak navode da, iako je umjetnik napustio ovaj svijet 19. veljače ove godine, njegovo stvarala&scaron;tvo jo&scaron; nije zavr&scaron;ilo i da je iza Bala&scaron;evića ostalo jo&scaron; neobjavljenih djela.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-14-21-06-14-2403-scaled.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-14-21-06-14-2405-scaled.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-14-21-06-14-2407-scaled.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-14-balas_gimnazija.jpegČuda Svetog Ante, sveca kojeg štuje cijela Hercegovina, sveca svega svijetahttp://grude.com/clanak/?i=321245321245Grude.com - klik u svijetSun, 13 Jun 2021 10:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-13-grude-sveti-ante.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slavimo sv. Antuna Padovanskog, zaštitnika Padove, a priziva se i za pomoć kada izgubimo neku stvar. <p>&nbsp;</p> <p>Jedan je od najča&scaron;ćenijih i najpopularnijih katoličkih svetaca, te ga zato i zovu svecem svega svijeta. Sveti Antun učinio je mnoga čudesa i posjedovao nadnaravnu moć koju je primio od Boga.<br /><br /></p> <div class="c-wp-content "> <p>Svetac u svome življenju, propovijedanju i također pisanju uvijek veliča Krista i na&scaron;iroko govori o njegovoj muci i Kristu kao Kralju svega stvorenja. Neki životopisci i kritičari kažu da je to jo&scaron; vidljivije poslije njegova susreta sa sv. Franjom na La Verni. Naime, tada je on u Franjinim ranama vidio samoga raspetoga i proslavljenoga Krista (znamo da je Sveti Franjo na svom tijelu dobio i nosio pet rana Isusovih, zvane stigmate). Zato kada se govori o čudesima sv. Ante onda treba gledati kao i on na njegova čudesa. To ne čini sveti Ante. Sva čudesa je učinio i čini Krist preko Svetoga Ante, služeći se Svetim Antom kao svojim sredstvom, a svetac je upravo to tako i želio i radio i, drugima u svojoj poniznosti, činio.<br /><br /></p> <p>Portal <a href="https://www.medjugorje-info.com/hr/duhovni-kutak/cuda-svetog-ante" rel="noopener" target="_blank">Međugorje-info</a> donosi nekoliko manje poznatih i poznatih čudesa u kojima se Krist proslavio po svetomu Anti i sveti Ante po Kristu.<br /><br /></p> <p>a) Svetac je do&scaron;ao u Rimini propovijedati, a okupljeni protivnici-heretici se nisu htjeli u&scaron;utjeti tako da su rastjerali svijet, zapravo su oni svojim propovijedanjem protiv Sveca to učinili. To je samo bio plod tada&scaron;njega života Crkve u tom kraju. Crkve su bile prazne a moral na niskom nivou. Razočarani Antun oti&scaron;ao je na obalu i započeo propovijed ribama: &ldquo;Čujte o vi ribe Riječ Božju &scaron;to je ljudi odbijaju&rdquo;. U čas su se okupile ribe i poredale naprijed manje, a iza veće s glavama van vode i slu&scaron;ale pozorno svečevu propovijed. Pozvao ih je da slave Boga svoga Stvoritelja kada to ne žele ljudi. Ribe su otvarale usta i kimale glavom u znak odobravanja. Tek poslije riba okupio se čitav grad i zahvalio Bogu da ih svetac nije napustio i da su imali priliku čuti njegovu riječ. Krist je progovorio u svecu.<br /><br /></p> <p>b) Nisu se tako lako obraćali krivovjerci. Neki je Bonvillo do&scaron;ao svecu i rekao mu ako da ako se njegova mazga pokloni tom kruhu za koji vi držite da je Krist da će povjerovati. Antun je i to prihvatio. Ovaj je krivovjerac držao tri dana gladnu mazgu i kada se trebao susresti sa svecem i u rukama Presvetim da drugu stranu bacio za mazgu sijena. No, mazga je poklekla i ostala takva pred Presvetim. Krist je opet na djelu i preko domaćih životinja, a svetac je samo sredstvo čina.<br /><br /></p> <p>c) Drugom zgodom je smetao velika&scaron;ima zbog svoga propovijedanja. Oni su ga pozvali na objed da ga počaste, ali su stavili otrov u jelo. Svetac je to osjetio Božjim darom i namjerno je jeo s njima otrovanu hranu. Poslije su ga svi slavili i hvalili, a ovi su se obratili. Bog je uvijek sa onima koji ga ljube. A Sveto pismo kaže ako uzmu &scaron;to i otrovno, ne neće im naudti (Mk 16,19).<br /><br /></p> <p>d) Blizu samostana u Montpellieru je postojala velika baru&scaron;tina tako da su žabe neprestano krekećale i smetale mlade fratre u učenju. Svetac je oti&scaron;ao i na zadovoljstvo sviju u&scaron;utio ih da se nisu vi&scaron;e javljale. Životinje se pokoravaju Bogu preko njegovih miljenika.<br /><br /></p> <p>e) Na Uskrs 1225. je propovijedao u katedrali i sjetio se da ga je red u samostanu predvoditi pjevanje. Zastao je začas, pomolio se, fratri su ga vidjeli i čuli kako u koru predvodi aleluja. Bog pomaže i samome svecu u izvr&scaron;avanju njegovih ovozemaljskih zadaća.<br /><br /></p> <p>f) U Payu je susreo nevjernika odvjetnika i pozdravio ga proričući mu da će mučenički umrijeti kao vjernik. Ovaj mu se narugao i nasmijao. Za nekoliko godina je poginuo braneći vjeru među muslimanima u Maroku. I budućnost svakako pripada Bogu, a čitati je mogu samo njegovi miljenici.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-13-grude-sveti-ante.jpegU 49. godini života iznenada preminuo fra Dinko Grbavachttp://grude.com/clanak/?i=321226321226Grude.com - klik u svijetSat, 12 Jun 2021 17:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-12-fra-dinko-grbavac1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iznenada je u 49. godini života, 30. godini redovništva i 23. godini svećeništva preminuo fra Dinko Grbavac.<p><br />Fra Dinko je djelovao kao misionar u Singen-Villingenu u Njemačkoj.<br /><br /></p> <p>Misa zadu&scaron;nica i ukop zemnih ostataka pokojnika bit će u utorak 15. lipnja u 16 sati na Novom groblju na Humcu.<br /><br /></p> <p>Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-12-fra-dinko-grbavac1.jpgNova marka HP Mostar ''Mitovi i flora 2021.''http://grude.com/clanak/?i=321194321194Grude.com - klik u svijetThu, 10 Jun 2021 12:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-10-hpmostar-fdcmitovi_i_flora_web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodno izdanje poštanskih maraka „Mitovi i flora 2021.“ s motivom božice Lade, staroslavenske božice ljubavi i braka, i božura.<p>&nbsp;</p> <p>Lada je slavljena zbog svoje ljepote i privlačnosti, a predstavljana je kao najljep&scaron;a slavenska žena duge zlatne kose s upletenim klasjem žita. Vlada ljeti, u razdoblju plodnosti kada sve raste i buja, a njoj u čast bili su posvećeni razni obredi sa svrhom da izmole ki&scaron;u za žednu zemlju i podstaknu rast biljaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Od prirodnih pojava pripada joj Sunce, topla noć i ki&scaron;a, a njezine biljke su tre&scaron;nja, lipa, maslačak i božur. Djevojke i mladići su se okupljali u prirodi igrajući kola i pjevajući pjesme posvećene božici Ladi. Mladići su pleli cvjetne vijence kojima su djevojke ukra&scaron;avale kosu, a kasnije su te vijence darivale mladićima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Latinsko ime božura je Paeonia i potječe iz grčke mitologije prema kojoj je Paeon, učenik boga medicine Asclepiusa, pretvoren u prekrasan cvijet kako u znanju ne bi nadma&scaron;io svoga učitelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-06-10-21-06-10-hpmostar-blokmitovi2021..jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Milana Nižić, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 22. svibnja 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-10-hpmostar-fdcmitovi_i_flora_web.jpgNajbolji način kako započeti dan: Izmolite jutarnju molitvu Ocu nebeskomhttp://grude.com/clanak/?i=321139321139Grude.com - klik u svijetMon, 07 Jun 2021 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-07-pejzas.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti...<p><br />Oče moj, dolazim u Tvoju prisutnost na samom početku ovog dana. Dolazim naći MUDROST da ne pravim nerazborite gre&scaron;ke, tako da znam kada treba govoriti, a kada ostati u &scaron;utnji, kada djelovati, a kada ne. Dolazim naći MIR, tako da me danas ni&scaron;ta ne zabrine i ne smete.</p> <p>Dolazim naći HRABROST da budem strpljiv/a, da ne izgubim nadu, da prihvatim razočarenje, znajući da će&scaron; Ti sve okrenuti na moje dobro. Dolazim naći LJUBAV, tako da me ni&scaron;ta ne učini ogorčenim/om, tvrdim/om i neljubaznim/om.<br /><br /></p> <p>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti. Oče, Ti si moja providnost, znam da će&scaron; Ti providjeti sve moje potrebe.<br /><br /></p> <p>Oče, Ti si moj za&scaron;titnik, sačuvaj me ovoga dana od svih mračnih sila, prekrij me predragocjenom Krvlju Tvoga Sina Isusa i okruži me svojim anđelima. Ovo te molim u Isusovo Ime. Amen!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-07-pejzas.jpgDjevojčica Tamara primila Prvu Svetu Pričest, Krist je dan kasnije pozvao k sebi i preuzeo njene boli i mukehttp://grude.com/clanak/?i=321106321106Grude.com - klik u svijetSat, 05 Jun 2021 11:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-05-tamara-krasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Djevojčica Tamara Tarač puno desetljeće provela je na liječenju. Na Tijelovo primila je Prvi Svetu Pričest, a sutra joj je Krist olakšao boli i tegobe, te je pozvao u svoje Kraljevstvo.<p>&nbsp;<br />PRVA SVETA PRIČEST NA&Scaron;E TAMARE TARAČ I BLAGOSLOV SVETOG KRIŽA KRAJPUTA&Scaron;A!<br />Dragi Bože kako si velik u djelima svojim! Nesvakida&scaron;nja Prva Sveta Pričest u na&scaron;oj župi!<br /><br /></p> <p>SVJEDOČANSTVO BOŽJE PRISUTNOSTI:<br /> Silni Bože &scaron;to nam jesti<br /> na zemaljskoj daje&scaron; cesti:<br /> daj nam gore s tobom sjesti,<br /> među svece ti nas smjesti<br /> u nebu kod stola svog.<br /> Amen, aleluja.<br /><br /></p> <p>Upravo tako, ove svete riječi pobožnog pisca ovog teksta sv. Tome Akvinskoga danas su se obistinile u na&scaron;oj župi!<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to smo svečano u na&scaron;oj župnoj crkvi proslavili svetu misu Tijelova, slavlje Prve Svete Pričesti te imali tijelovsku procesiju po na&scaron;em Kra&scaron;iću odmah smo se uputili do obitelji Tarač, zadnja kuća u Kra&scaron;iću prije ulaska u malo selo Kućer! Tamo su nas dočekali roditelji na&scaron;e male bolesne Tamare te njezina obitelj i roditelji!<br /><br /></p> <p>Sa strahopo&scaron;tovanjem smo pristupili slavlju ovog svetog sakramenta i po prvi puta trinaestogodi&scaron;njakinji Tamari udjelili mali komadić Neba, Isusa u Presvetom Oltarskom Sakramentu!<br /><br /></p> <p>Tamara je tako jako otvorila oči kao da je htjela reći: HVALA TI ISUSE &Scaron;TO SI DO&Scaron;AO U MOJE SRCE, U MOJU OBITELJ, U MOJ DOM KOJI MI JE BOLNICA VEĆ 10 godina!<br /><br /></p> <p>JUČER JE ZAISTA ŽIVI ISUS HODAO NA&Scaron;IM KRA&Scaron;IĆEM I DO&Scaron;AO DO NA&Scaron;E TAMARE!<br /><br /></p> <p>I da, danas ujutro, u 7:30 sati, danas na Prvi Petak u mjesecu Lipnju, mjesec koji je posvećen Presvetom Srcu Isusovom koje je bilo kopljem probodeno, iz kojeg je potekla Krv i Voda iz kojeg se rodila Crkva!<br /><br /></p> <p>Dragi Isus do&scaron;ao je po svoju sveticu, po mučenicu Tamaru, da Gore s Njime sjedi, među svece da ju smjesti, u Nebu kod stola svog!<br /><br /></p> <p>I ne, ne želim joj reći, laka joj hrvatska zemlja, ne želim joj reći, počivala u miru Božjem! Jer znam i jer VJERUJEM, da smo dobili jo&scaron; jednog anđela, jo&scaron; jednu zagovornicu pred Bogom!<br /><br /></p> <p>Reći ću joj HVALA NA SVEMU &Scaron;TO JE PROŽIVJELA, reći ću joj da moli za nas, za mene, za tebe, reći ću joj neka napokon uživa Gore kod svoga Oca; bez sonda preko kojih se hranila, bez kanila preko kojih je disala, bez tableta i injekcija s kojima je preživljavala!<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to smo pričestili Tamaru, oti&scaron;li smo do Svetoga Križa kojeg smo blagoslovili, križa koji je prijestolje Božjega milosrđa i Božje ljubavi! Sigurno će nas netko pitati: &ldquo;Bože, a za&scaron;to?&rdquo; Za&scaron;to uzima&scaron; malu dječicu k sebi, za&scaron;to mala djeca pate, za&scaron;to si danas uzeo na&scaron;u Tamaru k sebi? Odgovor upravo leži u na&scaron;em pogledu na Križ! Tu se sve dogodilo, tu se žrtvovala Pasha na&scaron;a! Tu je odgovor Božje ljubavi prema nama! Koliko nas ljubi&scaron;, koliko nas voli&scaron;! Hvala ti Isuse! Hvala ti nebeski Oče &scaron;to si nam poslao svoga Sina Isusa koji nam je ostavio samoga sebe pod prilikama kurha u maloj bijeloj hostiji! Hvala ti Isuse &scaron;to si bio mučen i &scaron;to si umro za nas!<br /><br /></p> <p>Draga Tamara! Hvala ti na svjedočanstvu vjere, hvala i strpljivim roditeljima koji su bili s tobom 24 sata na dan! Hvala i svim doktorima i liječnicima i medicinskim sestrama koji su bili uz nju tijekom 10 godina! Ali Tamara je čekala svoga Isusa kojeg je jučer primila u svoje srce i s kojim je &ldquo;uza&scaron;la na Nebo&rdquo;!<br /><br /></p> <p>Zahvalni župnik,<br /> Ivan Vučak</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-05-tamara-krasic.jpg''Svjetski dan voda'' najljepša marka HP Mostar u 2020. godinihttp://grude.com/clanak/?i=321065321065Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jun 2021 14:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-02-najljepsa_marka_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poštanska marka „Svjetski dan voda“ s motivom Šćita, autora Damira Mišure, najljepša je marka Hrvatske pošte Mostar u 2020. godini.<p>&nbsp;</p> <p>Pristiglo je vi&scaron;e od 200 glasačkih listića, a prebrojani glasovi odlučili su o prva tri mjesta. Na drugom mjestu na&scaron;la se po&scaron;tanska marka &bdquo;Božić&ldquo; autora Vilima Parića, dok je treće mjesto pripalo izdanju "Mitovi i flora" autorice Karoline Maru&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S obzirom na epidemiolo&scaron;ku situaciju zbog bolesti COVID-19 ovogodi&scaron;nje izvlačenje dobitnika nagradne igre &bdquo;Po&scaron;tanske marke volimo, najljep&scaron;u izdvojimo!&ldquo; provelo je Povjerenstvo unutar službenih prostorija HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2020. godini izdano je 28 po&scaron;tanskih maraka, a o najljep&scaron;oj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku po&scaron;tu Mostar do 15. svibnja 2021. Deset najsretnijih glasača nagrađeno je vrijednim nagradama. Imena dobitnika donosimo u nastavku:</p> <p>&nbsp;</p> <p>nagrada - Poklon paket HP Mostar &ndash; Stevo Kovačić, Karlovac (Hrvatska)</p> <p><br />nagrada - Poklon paket HP Mostar &ndash; Aleksandar Radlovački, Zrenjanin (Srbija)</p> <p><br />nagrada - Katalog po&scaron;tanskih maraka 1993. - 2001. i Katalog po&scaron;tanskih maraka HP Mostar 2002. - 2012. &ndash; Bahrudin Hasanbegović, Te&scaron;anj (BiH)</p> <p><br />nagrada - Katalog po&scaron;tanskih maraka 1993. - 2001. i Katalog po&scaron;tanskih maraka HP Mostar 2002. - 2012. &ndash; Aleksandra Zubak, Zagreb (Hrvatska)</p> <p><br />nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2020. &ndash; Du&scaron;an Sumenić, Sarajevo (BiH)</p> <p><br />nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2020. &ndash; Eleonora Vrtodu&scaron;ić, Novalja (Hrvatska)</p> <p><br />nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2020. &ndash; Marijana Vrdoljak, Ludwigshofen (Njemačka)</p> <p><br />nagrada - Zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; &ndash; Katica Kovačič, Josipdol (Hrvatska)</p> <p><br />nagrada - Zbirka &bdquo;Međugorje 2015.&ldquo; &ndash; Marija Galić, Kiseljak (BiH)</p> <p><br />nagrada - Poklon paket HP Mostar &ndash; Drago Mi&scaron;ković, Ora&scaron;je (BiH)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo svim sretnim dobitnicima i autorima nagrađenih po&scaron;tanskih maraka!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-02-najljepsa_marka_1.jpgMeri Cetinić u dubokoj boli nakon smrti kćeri: Bila si moj draguljhttp://grude.com/clanak/?i=321062321062Grude.com - klik u svijetWed, 02 Jun 2021 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-02-meri-iva-cetinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Meri Cetinić objavila je na društvenim mrežama tužnu vijest o smrti kćeri Ivane, koja je preminula u 44. godini u splitskoj bolnici.<p>&nbsp;</p> <p>"S neizmjernom boli javljam da je moja ljubljena kći Ivana Burić preminula jučer u KBC Split u 44-oj godini. Bila si moj dragulj, tvoja prekrasna poetska du&scaron;a, puna ljubavi i nježnosti, veliki glazbeni talenat, humor...činile su na&scaron; život sretnim, prepun ljubavi...Opaka bolest je prijetila, ali smo je savladavale zajedno...Ovaj put je bila jača, nismo uspjele, sunce moje i dragi Bog te je uzeo k sebi u svoj zagrljaj, prema nebeskim visinama, zvijezdama.</p> <p>Tvojoj je neutje&scaron;noj majci ostavio najdublju tugu Tvoje stotine puta ponavljano 'mami, I love you' odzvanjat će u mom srcu zauvijek! Počivaj u miru Božjem, najdraža moja Ivi", napisala je.</p> <p><br />Meri je Ivanu odgojila kao samohrana majka i bila je sretna &scaron;to je Ivana odabrala glazbu kao svoj poziv i &scaron;to su imale priliku surađivati zajedno i često je isticala koliko su povezani i kako se dobro slažu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-02-meri-iva-cetinic.jpgHNK MOSTAR: Identitluk otvara prestižni međunarodni kazališni festival u Zagrebuhttp://grude.com/clanak/?i=321045321045Grude.com - klik u svijetTue, 01 Jun 2021 11:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstavom „Identitluk“ bit će otvoren prestižni međunarodni kazališni festival 45. Dani satire Fadila Hadžića u zagrebačkom Satiričkom kazalištu Kerempuh, 4. lipnja 2021. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Nakon toga ova predstava kreće na turneju - Istočno Sarajevo, Sarajevo, Zenica, Bugojno, Konjic, Doboj, lokacije su na kojima će ovog mjeseca zaigrati glumci Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru zajedno s kolegama iz Narodnog pozori&scaron;ta Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova je predstava do sada osvojila 15 nagrada, a inače je autorski projekt ansambla predstave, redateljice Tanje Miletić Oručević i dramaturga Dragana Komadine, nastala prema motivima djela Amina Maaloufa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mostotvorni&ldquo; teatarski projekt, kako je jednom prilikom dramaturg Dragan Komadina opisao predstavu &bdquo;Identitluk&ldquo;, želi otvoreno upozoriti na opasnost od zamjene pojma identitet pojmom pripadnosti, kao opasne prakse koja najče&scaron;će dovodi do ratova, opasnih totalitarnih ideologija i terorizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na iznimno satiričan i duhovit način ovaj kazali&scaron;ni komad progovara o etničkim i vjerskim antagonizmima, o kontaminiranosti velikim nacionalno-povijesnim naracijama, o zastra&scaron;ujućem zadahu pro&scaron;log rata oko čijeg početka, tijeka i ishoda jo&scaron; uvijek se ne može postići bilo kakav konsenzus.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgPredstavljen program Posuškog lita 2021.http://grude.com/clanak/?i=321039321039Grude.com - klik u svijetTue, 01 Jun 2021 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-06-01-posusko-lito-press.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S Danom branitelja općine Posušje službeno je započelo Posuško lito 2021. Tim povodom organizirana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen ovogodišnji bogati program ove manifestacije. <p>&nbsp;</p> <p>Kako je rekao načelnik općine Posu&scaron;je Ante Begić, s obzirom na pobolj&scaron;anje epidemiolo&scaron;ke situacije, Radno tijelo za pripremu programa Posu&scaron;kog lita odlučio se ove godine na organizaciju u punom kapacitetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je ocijenio obimnim, raznovrsnim i kvalitetnim te je uvjeren da će to posjetitelji i prepoznati. Tako, kroz tri mjeseca, pripremaju se razni koncerti, predstave, projekcije filmova, smotre folklora, ukupno preko 40 događaja.<br />&bdquo;Ovime će se jo&scaron; jednom dokazati da je Posu&scaron;ko lito postala jedna manifestacija za sve ukuse. U programu smo dali priliku mladima i na&scaron;im udrugama da njihova kreativnost dođe do izražaja, a istodobno kroz njega poku&scaron;avamo očuvati kulturu i običaje.&ldquo; zaključio je načelnik Begić. Kazao je i kako je posebnost ovogodi&scaron;nje manifestacije proslava 20. obljetnice Smotre folklora HKUD-a fra Petar Bakula, kao i otvaranje Centra za mlade &bdquo;Atomsko skloni&scaron;te&ldquo; u organizaciji udruge za promicanje kulture Apollo, koje će biti upriličeno 27. srpnja. Zahvalio je sponzorima, svim udrugama i pojedincima koji sudjeluju u organizaciji obimnog projekta Posu&scaron;kog lita.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nastavku su se novinarima obratile članice Radnog tijela za pripremu programa Posu&scaron;kog lita Ivanka Arapović Galić i Marija Đerek.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prov je predstavljen dugogodi&scaron;nji projekt u sklopu Posu&scaron;kog lita, Posu&scaron;ke igre bez granica. Igre će se održati 24. I 25. srpnja. Kroz njih će natjecatelji odmjeriti snage u 14 disciplina. Svi uzrasti moći će pronaći ne&scaron;to za sebe. Vi&scaron;e o disciplinama i načinu prijava zainteresirani će moći saznati putem info letaka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Potom je vi&scaron;e riječi bilo o sredi&scaron;njem događaju Posu&scaron;kog lita, Festivalu klapske pisme. 7. Festival održava se u dvije večeri; mu&scaron;ka 31. srpnja i ženska 1. kolovoza. Osigurane su nagrade za prvo, drugo i treće mjesto te nagrada publike. Prijave su trenutno u tijeku, natječaj je otvoren do 15. lipnja, kada će se znati konkretno koliko se klapa prijavilo kao i svi ostali detalji. Izravan prijenos Festivala je osiguran putem RTV HB i Radio Posu&scaron;ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju je načelnik kazao kako će se svi događaji realizirati u skladu s epidemiolo&scaron;kim stanjem. Ukoliko dođe do pogor&scaron;anja ostavljena je mogućnost odgađanja pojedinih događaja, no izrazio je nadu da do toga neće doći. Također je uputio apel organizatorima događanja u sklopu Posu&scaron;kog lita 2021. da prate i po&scaron;tuju preporuke Županijskog stožera civilne za&scaron;tite.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U danima pred nama očekuju nas dva događaja; 2. lipnja promocija knjige &bdquo;Vako, tako ili nako&ldquo;, autorice Radice Leko te 5. lipnja Dječja smotra folklora &bdquo;Na Petrovu ognji&scaron;tu&ldquo;<br /><br /><br /><a title="POSU&Scaron;KO LITO" href="https://www.opcina-posusje.ba/aktualnosti/predstavljen-program-posuskog-lita-2021" target="_blank">POGLEDAJTE LETAK OVOGODI&Scaron;NJEG POSU&Scaron;KOG LITA</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-06-01-posusko-lito-press.jpgSajjra Poljo: Spasivši moj život, dobili ste krila. Mario i Vehid, hvala vamhttp://grude.com/clanak/?i=321001321001Grude.com - klik u svijetSat, 29 May 2021 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-29-sajjra-poljo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večernjakov pečat za Humanost pripao je Sajjri Poljo i posthumno njezinim herojima Mariju Biliću i Vehidu Đulanu. <p><br />U obrazloženju nagrade stoji: Dva policajca nisu dvojila ni tren kad je Sajjru Poljo iz Zenice udario auto. Odmah su je odvezli u bolnicu. Liječnici ocijenili da su joj time spasili život. Oba iznenada preminula, a Sajjra se za zahvalu od njih oprostila na poseban način. Njezino opro&scaron;tajno pismo rasplakalo regiju. Iako u kolicima, ne predaje se. Danas je streljačica, jedna od najuspje&scaron;nijih sporta&scaron;a invalida.<br /><br /><br />Priznanje im je uručio izvr&scaron;ni direktor Večernjakovog pečata Željko Andrijanić.<br /><br /></p> <p>Sajjra je na pozornici pročitala pismo posvećeno njima, svojim anđelima, kako ih naziva ova vi&scaron;estruka prvakinja BiH u strelja&scaron;tvu i jedna od najuspje&scaron;nijih sporta&scaron;ica s invaliditetom u ovoj zemlji.<br /><br /></p> <p>- Na tmurno jutro u veljači spojili su se putevi mojih anđela čuvara s mojim putem u trenutku kada mi je bila potrebna nečija pomoć i dobrota. U trenutku kada su sekunde odlučivale, da nije bilo njihove dobrote, ja vam danas ne bih pričala priču koja je na mene ostavila veliki pečat. Nisu očekivali nikakvu korist za svoje velikodu&scaron;no djelo, a ta djela će ih dovesti do velikih nagrada. S neizmjernom ljubavlju i po&scaron;tovanjem duboko u mom srcu čuvat ću uspomenu na njih i njihovu dobrotu. Spasiv&scaron;i moj život, dobili ste krila. Mario i Vehid - kazala je Sajjra u emotivnom obraćanju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-29-sajjra-poljo.jpegBrončana božica iz Sovića na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=320975320975Grude.com - klik u svijetThu, 27 May 2021 12:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-27-fdcbozica2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njena replika je izložena u stalnom postavu Hrvatske franjevačke arheološke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici kod Gruda.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je redovito izdanje po&scaron;tanskih maraka &bdquo;Arheolo&scaron;ko blago 2021.&ldquo; s motivom minijaturne brončane figurice ilirske božice.<br /><br /><br />Ovaj vrijedni nalaz iz vremena Ilira slučajno je pronađen krajem 19. stoljeća u mjestu Sovići (Goranci) nedaleko od Mostara, a pretpostavlja se da je nastao tri stoljeća prije Krista.</p> <p><br />Brončana božica izduženog tijela, slomljenih nogu i jedne ruke ima perforirane grudi i lijevom rukom prekriva intimni dio tijela. Arheolog Borivoj Čović figuricu obja&scaron;njava kao predstavu kultne božice, koja je najvjerojatnije uvezena na delmatsko područje. Rustična izvedba, nagla&scaron;ena asimetričnost i redukcija ukazuju na mogućnost izvornog likovnog izričaja, a može se pretpostaviti da statua predstavlja autohtonu inačicu božice Venere pudice.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-27-21-05-27-hpmostar-300dpibozica2021..png" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Figurica je izložena u stalnom postavu prapovijesne zbirke Muzeja franjevačkog samostana svetoga Ante Padovanskog na Humcu, najstarijeg muzeja u BiH koji je osnovan 1884. godine. Zabilježeno je da je brončanu figuricu muzeju poklonio fra Andrija Nuić 13. 11. 1891. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njena replika je izložena u stalnom postavu Hrvatske franjevačke arheolo&scaron;ke zbirke sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici kod Gruda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autorica likovnog rje&scaron;enja je Ana Pavlović, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 12. svibnja 2021. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-27-fdcbozica2021..jpgStiže krvavi mjesec pa pomrčina Sunca! Evo što Biblija govori o ovim pojavamahttp://grude.com/clanak/?i=320974320974Grude.com - klik u svijetThu, 27 May 2021 10:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-07-27-mjesec.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na putu je nova pomrčina Mjeseca ili “krvavi mjesec”, koja će se odviti u srijedu, a bit će barem vidljiva iz istočne Azije, Australije, Tihog oceana i većine Amerike. <p><br />Pomrčinu Mjeseca uzrokuje mjesec koji prolazi kroz Zemljinu sjenu u svemiru. Ovaj se posebno naziva super krvavi Mjesec i to će biti prva potpuna pomrčina od siječnja 2019. Pomrčina će se dogoditi kad se Mjesec približi Zemlji.<br /><br /></p> <p>Prema Forbes.com, ovaj će se puni Mjesec &ldquo;supermjesec&rdquo; preseliti u tamnu sredi&scaron;nju Zemljinu sjenu, gdje će se 15 minuta pojavljivati ​​kao &ldquo;Krvavi Mjesec&rdquo;, nakratko pretvarajući Mjesečevu povr&scaron;inu u crvenkasto-bakrenu boju. Space.com obja&scaron;njava da se Krvavi Mjesec događa kada se Mjesec potpuno pomakne u najdublji dio Zemljine sjene, ali Mjesec postaje crven umjesto da postaje crn. Crvena boja dolazi od dijela sunčeve svjetlosti koja prolazi kroz Zemljinu atmosferu gdje se savija, a boje poput plave ili zelene se filtriraju, ostavljajući iza sebe crvenu boju.<br /><br /></p> <p><strong>Pomrčina Sunca<br /><br /></strong><br />Također ove godine, samo dva tjedna nakon super krvavog mjeseca, svijet će doživjeti pomrčinu Sunca zvanu &lsquo;Ring Of Fire&rsquo; a to će se dogoditi 10. lipnja 2021. godine. Forbes ukazuje da će većina sjeveroistoka SAD-a i Kanade prije doručka 10. lipnja vidjeti veliku djelomičnu pomrčinu Sunca, a neka će područja čak vidjeti impresivnu prstenastu pomrčinu sunčanog prstena u trajanju od 3 minute i 33 sekunde. Taj će vatreni prsten biti vidljiv samo u područjima poput sjevernog Ontarija, Kanade i Rusije.<br /><br /></p> <h2>Biblijske najave krvavog mjeseca<br /><br /></h2> <p>Iako postoje znanstvena obja&scaron;njenja za ove vrste Krvavog Mjeseca, mnogi kr&scaron;ćani također vide proročanske implikacije iza njih. To je zato &scaron;to se oni izravno spominju u svetim spisima.<br /><br /></p> <p>Krvavi Mjesec predviđa Biblija u knjizi Joela (3 &ndash; 3,4) koja kaže: &ldquo;Pokazat ću znamenja na nebu i zemlji,&nbsp;krv i oganj i stupove dima.&nbsp;Sunce će se prometnut&rsquo; u tminu&nbsp;a mjesec u krv,&nbsp;prije nego svane Jahvin dan, &nbsp;velik i stra&scaron;an. &ldquo;<br /><br /></p> <p>Također u Djelima 2:20, &rdquo; Sunce će se prometnut u tminu,&nbsp;a mjesec u krv&nbsp;prije nego svane Dan Gospodnji&nbsp;velik i slavan&nbsp;I tko god prizove ime Gospodnje,&nbsp;bit će spa&scaron;en.&rdquo;<br /><br /></p> <p>A u knjizi Otkrivenja 6:12 proriče se i krvavi mjesec: &rdquo; I vidjeh: kad Jaganjac otvori &scaron;esti pečat, potres velik nasta. I sunce pocrnje kao dlakava kostrijet, sav mjesec posta kao krv. &nbsp;I zvijezde pado&scaron;e s neba na zemlju kao &scaron;to smokva smokvice stresa kad je potrese žestok vjetar. &nbsp;Nebo i&scaron;čeznu kao savijena knjiga, a sve se planine i otoci pokrenu&scaron;e s mjesta. Kraljevi zemaljski, i velika&scaron;i, i vojvode, i bogata&scaron;i, i mogućnici, rob i slobodnjak &ndash; svi se sakri&scaron;e u &scaron;pilje i pećine gorske &nbsp;govoreći gorama i pećinama: Padnite na nas i sakrijte nas od lica Onoga koji sjedi na prijestolju i od srdžbe Jaganjčeve. &nbsp;Jer dođe Dan onaj veliki srdžbe njihove i tko će opstati! &ldquo;<br /><br /></p> <p>Svi se spisi odnose na mjesec koji postaje krvavo crven kao &nbsp;nebeski znak koji ukazuju da se bliži kraj vremena. &nbsp;Od nastanka tih odlomaka tijekom povijesti događali su se brojni događaji &ldquo;Mjeseca krvi&rdquo;, ali Isus je rekao svojim učenicima da trebamo promatrati &nbsp;i druge znakove vremena, uključujući &nbsp;i znakove na nebesima. A neki propovjednici tvrde da je velik broj pomrčina Krvavog mjeseca posljednjih godina samo jedan od mnogih znakova da se kraj svijeta približava i da bi se mogao dogoditi u bliskoj budućnosti.</p> <div id="wpipa-1646873-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1646873" data-variation="none"> <div id="wpipa-1646873" class="wpipa"> <p><br />Studenti biblijskog proročanstva ukazuju i na druge povijesne događaje poput osnivanja moderne države Izrael 1948. godine, povratka milijuna Židova u Svetu zemlju i potencijalnih preteča biblijskog žiga zvijeri kao daljnjih znakova Posljednjih vremena a koji se odvijaju upravo a posebno se ističe velika tjeskoba naroda.&nbsp;<br /><br /></p> </div> </div> <p>Isus kaže u Luki 21: 25-28, &ldquo;I bit će znaci na suncu, mjesecu i zvijezdama, a na zemlji bezizlazna tjeskoba naroda zbog huke mora i valovlja.&nbsp;Izdisat će ljudi od straha i i&scaron;čekivanja onoga &scaron;to prijeti svijetu. Doista, sile će se nebeske poljuljati. &nbsp;Tada će ugledati Sina Čovječjega gdje dolazi u oblaku s velikom moći i slavom. Kad se sve to stane zbivati, uspravite se i podignite glave jer se približuje va&scaron;e otkupljenje.&laquo; &ldquo;A Psalam 19: 1 kaže &scaron;ire: &ldquo;Nebesa objavljuju slavu Božju; nebo navje&scaron;ćuje djelo njegovih ruku .&rdquo;</p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-07-27-mjesec.jpgMostarski ''Hamlet'' u Šibenikuhttp://grude.com/clanak/?i=320955320955Grude.com - klik u svijetTue, 25 May 2021 14:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-25-img_6966_-um.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon premijere najnovije predstave „Isus, Sin Čovječji“ Halila Džubrana, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru nastavlja raditi punom parom.<p>&nbsp;</p> <p>Ovog tjedna, točnije u četvrtak 27. svibnja, posjetit će Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u &Scaron;ibeniku, gdje će dalmatinskoj publici izvesti svoju nagrađivanu &bdquo;Predstavu Hamleta u selu Mrdu&scaron;a Donja&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mostarski &bdquo;Hamlet&ldquo;, autora Ive Bre&scaron;ana i u režiji Ivana Lea Leme, postavljen je na scenu ispunjenu bačvama raznih veličina, odnosno na veliko seosko gumno s nebom i oblacima u trećem planu. Prostor zapravo sugerira jednu veliku krčmu na otvorenom, donjomrdu&scaron;ku agoru, koja je i groteskni vla&scaron;ki parlament i pozornica, s Bre&scaron;anovim &bdquo;Hamletom&ldquo; kao jedinom točkom dnevnog reda. Sugerirajući prostor slobode ovakva scenska postavka postaje ironični komentar rigidnoga socijalističkog konteksta s početka pedesetih godina pro&scaron;log stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Slaven Knezović, Robert Pehar, Ivan Skoko, Angela Bulum, Sanda Krgo Soldo, Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Bojan Beribaka, Nikolina Marić, Danica Džidić, Stana &Scaron;uman, Sofija Vrljić, Mario Bo&scaron;njak i Zorislav Galić. Scenografkinja je Vesna Režić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, autor glazbe Zvonimir Dusper Dus, a koreograf Leo Mujić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-25-img_6966_-um.jpgČudesna fotografija iz Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=320945320945Grude.com - klik u svijetTue, 25 May 2021 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-25-medjugorje-plavi-kriz.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnogo je čudesnih fotografija iz Međugorja.<p><br />Talijanska Facebook stranica &lsquo;A Medjugorje la Madonna ti chiama, ascoltala&rsquo; koja izvje&scaron;tava o Međugorju, a koju prati vi&scaron;e od 120 tisuća ljudi objavila je zadivljujuću fotografiju hodočasnika, a koji je fotografirao mjesto poznato kao Plavi križ u Međugorju. Na fotografiji kao da se vidi Blažena Djevica Marija ali i i Isus? Kako objavljuju, fotografija je nastala u subotu 22. svibnja. <br /><br /></p> <p>Mnogi hodočasnici imaju krivu informaciju, da je Plavi Križ mjesto prvog Gospinog Ukazanja, ili da su tu vidioci imali Ukazanja kada je milicija zabranila dolazak na mjesto Ukazanja, međutim, to nije istina.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Dana Gospodnjega 4. srpnja 1982. godine (Bila je Nedjelja), grupa mladića i djevojaka koji su se nalazili ispred Vickine stare kuće odluči&scaron;e se zajedno sa Ivanom vidiocem, unatoč policijskoj zabrani, popeti se na Podbrdo na takozvano &ldquo;Glavno mjesto&rdquo; i tu su počeli moliti i slaviti Gospoda!<br /><br /></p> <p>Nije nevažno napomenuti da je taj dan bio &ldquo;Dan Borca&rdquo; veliki komunistički praznik!<br /><br /></p> <p>I tako moleći i slaveći Gospoda, Gospa se neočekivano ukaza Ivanu i kaže mu da želi da se formira molitvena skupina i da se sastaje dva puta tjedno, te da će ona pratiti molitvenu skupinu sa svojim ukazanjima!<br /><br /></p> <p><em><strong>Dnevno.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-25-medjugorje-plavi-kriz.jpgU Grudama predstavljena knjiga o Jasenovcu i poslijeratnim jasenovačkim logorima FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=320918320918Grude.com - klik u svijetSat, 22 May 2021 22:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-22-jasenovac-knjiga-21_2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Grudama je jučer predstavljena knjiga "Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori" autora Stipe Pilića i Blanke Matković.<p><br />O knjizi je govorila autorica Blanka Matković, a nazočne je kroz predstavljanje vodila Dominika Andrijanić.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-22-21-05-22-jasenovac-knjiga-211.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Organizatori predstavljanja bili su Javna ustanova Kulturni dom Antun Branko &Scaron;imić Grude i HPD dr. Rudolf Horvat.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-22-21-05-22-jasenovac-knjiga-213.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />Recenzent Zlatko Begonja kazao je kako su autori svojim minucioznim pristupom otvorili brojna pitanja i ponudili jednako tako iznimno vrijedne odgovore, ali time i osvijetlili, zapravo ukazali na goleme mogućnosti i potrebe daljnjih istraživanja ove teme koja do danas stvara značajna dru&scaron;tvena raslojavanja. - Obrađivanje Jasenovca u ratnom razdoblju, kao napose i poslijeratnih jasenovačkih logora i događaji koji su uslijedili, zahtjevan je poduhvat koji od autora traži ustrajnost, objektivnost i odbacivanje ideolo&scaron;kih komponenti kao pratećeg negativnog elementa u ispunjavanju mozaika slike stvarnosti pro&scaron;le zbilje. Cijela knjiga, svojim sadržajem i &scaron;irinom obuhvata pruža mogućnost kvalitetnoga uvida u omeđena povijesna događanja, i samim time autore svrstava u red vrijednih aktera u povjesničarskom smislu koji takvim svojim biljegom ostaju neizostavnim dionicima ovakvoga tipa istraživačkoga zadatka. Na koncu je potrebno naglasiti kako ovaj autorski poduhvat zaslužuje pozornost znanstvene i &scaron;ire javnosti koju zanima navedeni dio hrvatske pro&scaron;losti - istaknuo je Begonja.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-22-21-05-22-jasenovac-knjiga-212.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-23-21-05-23-predstavljanje-knjige13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />U recenziji Ivana Kozlice ističe se da je hrvatska suvremena povijest nesustavno istražena i obrađena, a u mnogočemu ispolitizirana, posebice razdoblje Drugoga svjetskog rata i poraća. - Jasenovac je sredi&scaron;nja točka kontroverzi koje su obilježile poratno razdoblje, posebno vrijeme poslije osamostaljenja Republike Hrvatske. Srpska historiografija ne odustaje od preuveličanih brojki jasenovačkih žrtava koje se kreću i do milijuna ubijenih samo Srba. Hrvatska historiografija pak ne pronalazi prave načine znanstvenoga suprotstavljanja toj mitomaniji. &Scaron;to vi&scaron;e, ne otvara se prostor ne samo pobijanja srpskih laži nego se sve čini kako bi se zaustavila nastojanja za istraživanje Jasenovca kao poslijeratnoga logora. (&hellip;) Knjiga Jasenovac i poslijeratni jasenovački logori novi je vrijedan doprinos do sada objavljenim radovima, posebno kod razmatranja &lsquo;mita Jasenovac&rsquo; i njegove uloge kao motiva za velikosrpsku agresiju na Hrvatsku te poslijeratnoga jasenovačkoga logora u organizaciji komunističkoga režima. Može se kazati da je ovaj rad jedinstven po mnogočemu i da mu je te&scaron;ko pronaći usporednog predhodnika - naveo je Kozlica.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-22-jasenovac-knjiga-21_2.jpegPoznata svjetska atrakcija više ne postoji: Urušila se upečatljiva prirodna znamenitosthttp://grude.com/clanak/?i=320880320880Grude.com - klik u svijetThu, 20 May 2021 10:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-20-darwinov-luk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Darwinov luk, poznata prirodna kamena formacija na otočju Galapagos, urušio se od posljedica erozije, objavili su ekvadorski dužnosnici za zaštitu okoliša..<p>&nbsp;</p> <p>Na fotografijama koje je na dru&scaron;tvenim mrežama objavilo ekvadorsko ministarstvo za&scaron;tite okoli&scaron;a vide se tek ostaci luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Darwinov luk, atraktivan prirodni most koji se nalazio na manje od kilometra od glavnog područja Darwinova otoka, uru&scaron;io se zbog prirodne erozije. Darwinov luk nekoć je bio povezan s otokom. Područje se smatra jednim od najboljih mjesta na planetu za ronjenje i promatranje morskih pasa čekićara i ostalih morskih životinjskih i biljnih vrsta&rdquo;, izvijestilo je ministarstvo, prenosi <em><strong>HMS.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Otočje Galapagos naziv je dobilo po britanskome prirodoslovcu Charlesu Darwinu, utemeljitelju prve znanstvene i danas prihvaćene teorije o evoluciji živih bića, koja je po njemu dobila naziv darvinizam. Najprije je studirao medicinu, zatim teologiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Galapagos je pod Unescovom za&scaron;titom od 1978., a na otočju danas živi oko 30.000 stanovnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vulkanski arhipelag čine 234 otoka, brojni zaljevi i kameno stijenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Uru&scaron;avanje Darwinova luka podsjetnik je na to u kolikoj je mjeri krhak svijet u kojemu živimo. Ne možemo napraviti gotovo ni&scaron;ta da bismo spriječili prirodnu eroziju i slične geolo&scaron;ke procese, no možemo za&scaron;tititi podmorski svijet. Luk je bio jedna od glavnih turističkih atrakcija, a pod njim su plivala najveća jata morskih pasa čekićara na svijetu&rdquo;, rekla je Jen Jones iz Zaklade za očuvanje Galapagosa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-20-darwinov-luk.jpgHAZU BiH - Jačati uloge znanosti, umjetnosti, obrazovanja i kulture hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=320875320875Grude.com - klik u svijetWed, 19 May 2021 18:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-19-uhazubih.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U HAZU BiH održan je 19. svibnja 2021. godine sastanak predsjednika HAZU BiH akademika Mladena Bevande sa suradnicima, s predsjednikom Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten, gospodinom Marijanom Klaićem. <p>&nbsp;</p> <p>Razgovaralo se o dosada&scaron;njim iskustvima suradnje, te o mogućnostima jačanja uloge znanosti, umjetnosti, obrazovanja, kulture hrvatskoga naroda u BiH. To su naime ciljevi koji povezuju Udrugu Prsten i HAZU BiH i utvrđeni su posebnim Sporazumom o međusobnoj suradnji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebno se razgovaralo o organizaciji Okruglog stola na temu "Utjecaj pandemije na demografska kretanja Hrvata u BiH".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Okrugli stol se upriličuje povodom Međunarodnog dana stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademici su pozdravili ovu inicijativu, izrazili spremnost surađivati u organizaciji i sudjelovati na Okruglom stolu s prilozima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudionici sastanka u HAZU BiH bili su: Predsjednik HAZU BiH akademik Mladen Bevanda, dopredsjednici akademici Božo Žepić i Zdenko Ostojić, predsjednik Skup&scaron;tine akademik Ante Mi&scaron;ković, prof. dr. Dragan Babić član suradnik Akademije; Predsjednik Udruge bosanskohercegovačkih Hrvata Prsten gdin. Marijan Klaić, prof dr. Mirjana Milićević član Predsjedni&scaron;tva Udruge Prsten.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-19-uhazubih.jpgDJEVICA MARIJA UKAZALA JOJ SE KAD JE IMALA 13 GODINA: Sestra Mirjam u samostan je ušla kao tinejdžerica, na mjesto ukazanja nikad se nije vratilahttp://grude.com/clanak/?i=320803320803Grude.com - klik u svijetSat, 15 May 2021 10:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-15-sestra-mirjam-klarisa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U strogi red klarisa ušla je s 15 godina i nekoliko mjeseci, a svoj život posvetila je molitvi.<p><br />- Oti&scaron;la je jedna od najvećih žena na&scaron;eg kraja - tako su čitatelji <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/dalmatinci-oplakuju-preranu-smrt-voljene-klarise-sestra-mirjam-u-samostan-je-usla-kao-tinejdzerica-na-mjesto-ukazanja-nikad-se-nije-vratila-1098605?fbclid=IwAR3TEKLXDy0XWgz8Z0E3yzLIsS1UYUKD8cE7J-cYjgp0nn82Hslm2LpRJGA" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Slobodne Dalmacije</a> opisali smrt i odlazak Andrijane Munivrane, poznatije možda pod imenom sestra Mirjam.<br /><br /></p> <p>Oti&scaron;la je mlada, u 51. godini života kojeg je, gotovo cijelog, provela u splitskom samostanu časnih sestara klarisa. U ovaj strogi red u&scaron;la je s 15 godina i nekoliko mjeseci, a svoj život posvetila je molitvi.<br /><br /></p> <p>Bogorodica joj se prvi put ukazala 27. kolovoza 1983. godine u Gali u blizini Sinja, a ukazivanja su se nastavila cijelog života. Andrijana nije bila jedino dijete kojem se Gospa tada obratila.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ja nisam bila s Anitom, Verkom, Jurom i ostalom djecom kada su oni prvi put vidjeli Majku Božju. Ali, to se pročulo, ljudi su počeli dolaziti zajedno s njima na mjesto ukazanja i molili. Drugi-treći dan, do&scaron;la sam i ja, iskreno ću vam reći, ne vjerujući da će se tu i&scaron;ta dogoditi. Oni su svi molili, a mi mladi smo bili u skupini i razgovarali, smijali se i zezali se. Krenuli smo nazad i u jednom momentu sam se okrenula i ispred djece koja su klečala i molila vidjela sam Gospu. Rasplakala sam se i počela tresti. Vidi&scaron;, a ne vjeruje&scaron;. Klekla sam i molila s njima &ndash; ispričala je prije nekoliko godina za Večernji list ono &scaron;to joj se dogodilo kada je imala samo trinaest godina.<br /><br /></p> <p>Nakon prvih ukazivanja, nije bilo lako. Tada&scaron;nja komunistička vlast o&scaron;tro se protivila vjeri, a svakodnevna ukazanja i sve veća količina vjernika koji su posjećivali ovaj kraj, nije im i&scaron;la u koristi. Bojazan da se ovo selo u blizini Sinja moglo pretvoriti u ne&scaron;to poput Međugorja rezultirala je fizičkom i pravnom agresijom, a utjecala je i na to da se priča ne pro&scaron;irili.<br /><br /></p> <p>- Pročulo se &scaron;to se događa, do&scaron;la je milicija, tukli su ljude, tjerali ih s mjesta ukazanja, nisu nam dali gore, a Majka Božja počela nam se ukazivati posvuda: u kući, u crkvi za vrijeme krunice. Rekla nam je &scaron;to nas čeka, represija, a mi je nismo razumjeli. Sutradan je do&scaron;la milicija u moju &scaron;kolu, pozvali su me kod direktora na ispitivanje. Pitali su tko nas je nagovorio, koliko su nam novca dali, znam li da ne smijemo ići gore. Kada bih se s prijateljima vraćala iz &scaron;kole, nai&scaron;ao bi milicijski auto, zaustavio se. Milicajci bi me izdvojili i pretresli mi knjige. Sve iz torbe pobacali bi po cesti i onda oti&scaron;li, a ja sam skupljala &ndash; prisjetila se ona tih, za nju, te&scaron;kih vremena. Budući da je bila tako mlada kada joj se to počelo događati, često je osjećala strah koji se s vremenom smanjio.<br /><br /></p> <p>&ndash; Najprije se ukazala na mjestu dana&scaron;nje kapelice. Osmog dana od prvog ukazanja, dala je znak da priđemo bliže. Mi priđemo, ona se udalji. Mi trk za njom, ljudi za nama. Taman kada smo je stigli, ona se opet udalji 500 metara dalje i daje znak da je slijedimo. Mi opet u trk. Teren je pun kamenjara i drače, bilo je ljeto, bili smo u kratkim hlačama, mogli smo se polomiti, a nitko se nije ni ogrebao. Kako se Gospa kretala po brdu, tako nam je pravila put kojim smo trčali za njom. Odvela nas je nekoliko kilometara dalje, a onda nestala. Ljudi su govorili: &ldquo;Ako je to Gospa, za&scaron;to nas je vodila tamo gore?&rdquo; Ljudi kao ljudi. Ali, Gospa je imala plan, htjela je vidjeti koliko smo spremni ići za njom bez obzira na komentare, ružne riječi i ljude oko nas. Sutradan, devetog dana, počela je razgovarati s nama. Prvo je jedna od djevojčica pitala kako se zove, a ona je rekla da je Kraljica Mira i Blažena Djevica. Prenijela nam je poruke, tražila je molitvu, sakramentalni život, izmirenje među ljudima &ndash;pojasnila je detaljnije klarisa kojoj se Gospa ukazivala cijeloga života. Prema njenim riječima, vidjela bi ju na svaki svoj rođendan i obljetnicu ukazanja, a jednom mjesečno bi vodile razgovor u kojem ju ne bi vidjela.<br /><br /></p> <p>Poznata klarisa koju su mnogi voljeli pričala je i kako često razgovara i s Isusom, a na mjestu ukazanja nije bila od otkako je u&scaron;la u samostan.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-15-sestra-mirjam-klarisa.jpgDugo iščekivana predstava ''Isus, Sin Čovječji'' premijerno se izvodi ove subotehttp://grude.com/clanak/?i=320788320788Grude.com - klik u svijetFri, 14 May 2021 14:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-12-isus-sin-covjecji-prva-proba-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvotno je premijera trebala biti održana u utorak, 11. svibnja, ali je odgođena zbog lakšega zdravstvenog problema jednog člana..<p>&nbsp;</p> <p>Atraktivna nova predstava sa zanimljivim vizualnim, glazbenim i koreografskim sadržajima Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru pod nazivom &bdquo;Isus, Sin Čovječji&ldquo;, prema istoimenom djelu Halila Džubrana, bit će premijerno izvedena u subotu, 15. svibnja 2021. godine u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, prvotno je premijera trebala biti održana u utorak, 11. svibnja, ali je odgođena zbog lak&scaron;ega zdravstvenog problema jednog člana glumačkog ansambla predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Ivan Vukoja ranije je poručio kako je s obzirom na okolnosti u kojima svi živimo i radimo sretan i jako zadovoljan &scaron;to može najaviti jo&scaron; jednu premijeru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naglasio je kako je tekst Halila Džubrana samo jedna dimenzija ove predstave, a likovna i glazbena dimenzija su itekako važne za cjelovitost komada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz kronologiju Isusovog života, smrti i uskrsnuća vodi nas lik Suzane, Marijine susjede iz Nazareta, kao svojevrsne naratorice i praktičnog podsjetnika na temeljnu ideju djela: marginalci kao ključni protagonisti u čijim se iskazima zrcali veličina Isusovog utjecaja na Pojedinca. Ono &scaron;to je moćno u Džubranovoj riječi je jedan poetski iskaz same ljubavi, naveo redatelj ove predstave Robert Pehar, otkriv&scaron;i kako su ovim komadom htjeli napraviti poveznicu s na&scaron;im vremenom zbog Džubranovog odnosa prema njegovoj domovini Libanonu i Bliskom Istoku kao i svim problemima koje to područje ima stoljećima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Anja Kraljević, Ivo Kre&scaron;ić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Dražen Pavlović, Robert Pehar, Velimir P&scaron;eničnik Njirić, Ivan Skoko, Iva &Scaron;imić, Filip Lukenda, Ivan Prskalo, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramatur&scaron;ki obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najvi&scaron;e ga je zanimala kr&scaron;ćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvarala&scaron;tvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-12-isus-sin-covjecji-prva-proba-2.jpgPicassova slika prodana za 103,4 milijuna dolarahttp://grude.com/clanak/?i=320784320784Grude.com - klik u svijetFri, 14 May 2021 09:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-14-picasso.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slika "Žena koja sjedi blizu prozora (Marie-Thérèse)" Pabla Picassa prodana je u četvrtak za 103,4 milijuna dolara tijekom aukcije organizirane u Christie'su u New Yorku. <p>&nbsp;</p> <p>Platno 1,46 m sa 1,14 m, naslikano 1932., prodano je nakon vi&scaron;e od 19 minuta borbe između kolekcionara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Djelo koje predstavlja Picassovu ljubavnicu i muzu, Marie-Th&eacute;r&egrave;se Walter, gotovo je udvostručilo iznos početne procjene koju je pružila Christie's, a koja je iznosila 55 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodaja potvrđuje vitalnost umjetničkog trži&scaron;ta koje zapravo nije patilo od pandemije, ali i posebnog statusa Pabla Picassa (1881. - 1973.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istu je sliku prodavač kupio prije samo osam godina na prodaji u Londonu za 28,6 milijuna funti ili oko 44,8 milijuna dolara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pet djela &scaron;panjolskog slikara sada je pre&scaron;lo simbolički prag od 100 milijuna dolara, a najskuplja je "Les femmes d'Alger", koja drži rekord sa 179,4 milijuna dolara u svibnju 2015. Samo 14 slika u povijesti prema&scaron;ilo je 100 milijuna dolara na aukciji. Osim Picassa, talijanski umjetnik Amedeo Modigliani jedini je na popisu s vi&scaron;e od jednog djela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-14-picasso.jpg'I Gospodin Isus, pošto im to reče, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu'http://grude.com/clanak/?i=320764320764Grude.com - klik u svijetThu, 13 May 2021 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-13-risen.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isus je 40 dana poslije uskrsnuća ostao na zemlji i ukazivao se učenicima i apostolima.<p>&nbsp;</p> <p>Na 40. dan javio se svojim učenicima u Jeruzalemu. Rekao im je da ostanu u gradu i čekaju dolazak Duha Svetoga, zatim ih je poveo na maslinsku goru, podigao je ruke i blagoslovio ih.<br /><br /></p> <p>Prije svog uza&scaron;a&scaron;ća na nebo rekao im je: &rdquo;Ja idem k Ocu da vam pripravim mjesto, a kad odem i za vas mjesto pripravim, opet ću doći i vas uzeti k sebi da i vi budete gdje sam ja&rdquo;. Isus je počeo uzlaziti na nebo, a onda ga je zaklonio oblak i učenici ga vi&scaron;e nisu vidjeli. Uza&scaron;ao je na nebo gdje sjedi s desna Bogu Ocu.<br /><br /></p> <p><strong>Stoga se dana&scaron;nji dan slavi kao Blagdan Uza&scaron;a&scaron;ća Gospodinova ili Spasova (Križi)</strong><br /><br /></p> <p><em><strong>Svr&scaron;etak svetog Evanđelja po Marku</strong></em><br /><br />U ono vrijeme: Isus se ukaza jedanaestorici i reče im:<br />&raquo;Pođite po svem svijetu, propovijedajte evanđelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se, a tko ne uzvjeruje, osudit će se. A ovi će znakovi pratiti one koji uzvjeruju: u ime će moje izganjati zloduhe, novim će jezicima zboriti, zmije uzimati; i popiju li &scaron;to smrtonosno, ne, neće im nauditi; na nemoćnike će ruke polagati, i bit će im dobro.&laquo;<br />I Gospodin Isus, po&scaron;to im to reče, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu.<br />Oni pak odo&scaron;e i propovijedahu posvuda, a Gospodin surađiva&scaron;e i utvrđiva&scaron;e riječ popratnim znakovima.<br /><br /><em><strong>Riječ Gospodnja.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-13-risen.jpgPrvo zajedničko izdanje poštanskih maraka HP Mostar i HP Zagrebhttp://grude.com/clanak/?i=310737310737Grude.com - klik u svijetMon, 10 May 2021 14:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-10-hpmostar-blokzrinskifrankopan2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zajedničkim izdanjem poštanskih maraka Hrvatske pošte Mostar i Hrvatske pošte obilježena 350. obljetnica pogibije Zrinskog i Frankopana <p>&nbsp;</p> <p>Prvo zajedničko izdanje po&scaron;tanskih maraka Hrvatske po&scaron;te d.o.o. Mostar i Hrvatske po&scaron;te d.d. Zagreb tiskano je u povodu obilježavanja 350. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Zajednička izdanja po&scaron;tanskih maraka govore o zajedničkom nasljeđu u povijesti, kulturi i umjetnosti. Za dizajn izdanja kori&scaron;tena je slika Otona Ivekovića &bdquo;Opro&scaron;taj Zrinskog od Katarine&ldquo; koja se nalazi u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski plemići, vojskovođe i pjesnici ban Fran Krsto Frankopan i knez Petar Zrinski pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. nakon neuspjele urote koju je podiglo hrvatsko i ugarsko plemstvo nezadovoljno politikom Bečkog dvora. Car Leopold I. pozvao ih je pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah zatočio te su nakon optužbe zbog uvrede kralja i izdaje zemlje osuđeni i pogubljeni.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-10-21-05-10-hpmostar-fdczrinskifrankopan2021..jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Obitelji Zrinski vuče podrijetlo od obitelji &Scaron;ubić, jednog od 12 starohrvatskih srednjovjekovnih plemena, i uz obitelj Frankopan spada u najznačajnije i najpoznatije hrvatske velika&scaron;ke rodove. Mladen I. i Mladen II. &Scaron;ubić Bribirski bili su bosanski banovi, a Jelena &Scaron;ubić bila je majka bosanskog kralja Tvrtka I.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marke su tiskane u bloku, dizajn potpisuje Sabina Re&scaron;ić, a u po&scaron;tanskom prometu koriste se od 30. travnja 2021. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-10-hpmostar-blokzrinskifrankopan2021..jpgMajka Ene Šarac: Nemojte je nikad zaboraviti i živite njenu porukuhttp://grude.com/clanak/?i=310729310729Grude.com - klik u svijetSun, 09 May 2021 22:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-09-ena-sarac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon duge bitke s bolešću, umrla je 26-godišnja Osječanka Ena Šarac koja se veći dio svoga života borila s teškim dijagnozama. <p>&nbsp;</p> <p>Cijela Hrvatska zna za Enu &Scaron;arac, djevojku koja se godinama borila s tumorom na mozgu i kralježnici, a od 2017. i s leukemijom. Ova je hrabra djevojka, kad se prikupljao novac za njeno liječenje i za Noru &Scaron;itum, svima poručila da novac radije uplate Nori. Simpatična i draga djevojka pokazala je vi&scaron;e puta &scaron;to znači imati veliko srce i novac za svoje liječenje često je davala i drugoj bolesnoj djeci.<br /><br /></p> <p>''Nemojte je nikad zaboraviti. Željela bih se zahvaliti njezinim anđelima iz ranjene majčine i očeve du&scaron;e", poručila je za <a href="https://dnevnik.hr/vijesti/crna-kronika/oprostaj-od-ene-sarac---651076.html?itm_source=HomeTopRow&amp;itm_medium=Dnevnik&amp;itm_campaign=Naslovnica" target="_blank">Dnevnik.hr</a> shrvana mama Biserka.<br /><br /></p> <p>Na pitanje &scaron;to bi Ena voljela ostaviti kao poruku, majka odgovara: "Da ljudi misle uvijek na druge ljude i da pomognu uvijek svatko svakome, to joj je bilo najbitnije. Da ljudi postanu ljudi i da brinemo o bolesnima i nemoćnima. I znam da je tu pored mene i da ne želi da plačem, ali boli previ&scaron;e."<br /><br /></p> <h3>Godinama se borila s te&scaron;kim bolestima. I pomagala drugima<br /><br /></h3> <p>Ena je 2003. godine tri puta operirana u KBC-u Rebro te se uspje&scaron;no borila s bole&scaron;ću, uz stalne kontrole u Zagrebu. Od rujna 2009. godine Eni se bolest počela vraćati, a terapije i operacije opet su tada postale dio Eninog života. Ova hrabra djevojka&nbsp;operirana je i na klinici u Bruxellesu, gdje joj je veliki dio tumora bio odstranjen, a ostatak je bilo potrebno tretirati daljim operacijama.<br /><br /></p> <p>2013. godine objavljeno je da su nakon 11 godina borbe s tumorom na mozgu liječnici ustvrdili da je Ena konačno zdrava. Bilo je to nakon operacije glave u M&uuml;nchenu&nbsp;za koju su Enini roditelji prikupljali novac. Upravo u to vrijeme&nbsp;objavljena je vijest i o Nori &Scaron;itum za koju je trebalo prikupiti oko 15 milijuna kuna za liječenje u Americi.&nbsp;Ena, kojoj je isto tako trebao novac (oko 200.000 kuna) za operaciju, tada je objavila:<br /><br /></p> <p>"&hearts; molila bih sve ove drage ljude da akciju za mene donirate malom anđelu Nori &hearts; njoj je jako hitno i ima samo jo&scaron; par dana da ode po život !!! ja imam jo&scaron; puna dva tjedna pa Vas od &hearts; molim da mi ispunite želju i ajmo malom anđelu pomoći i ovom akcijom i pozivima &hearts;<br /> &hearts; HVALA VAM OD &hearts; DOBRI NA&Scaron;I ANĐELI &hearts;".<br /><br /></p> <h3>Dan nakon izlaska iz bolnice obranila maturu<br /><br /></h3> <p>Par mjeseci nakon &scaron;to je objavljeno da je ozdravila, Ena je ponovno zavr&scaron;ila u bolnici. Zbog jake glavobolje tada 18-godi&scaron;nja Osječanka potražila je liječničku pomoć, a nakon rutinskog pregleda zadržana je u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu. Utvrđeno je da je do&scaron;lo do krvarenja u mozgu, &scaron;to je bila&nbsp;posljedica lijeka koji se koristi za razrjeđivanje krvi, a koji je Ena uzimala nakon operacije kuka.<br /><br /></p> <p>Dan nakon izlaska iz bolnice je obranila maturu.<br /><br /></p> <p>"I &scaron;a&scaron;avica obranila maturu. Juuuuuupi. Sve se može kad se hoće!"&nbsp;objavila je na svom Facebook profilu u kolovozu 2013. godine.<br /><br /></p> <p>15. travnja ove godine Ena je objavila kako mora hitno na operaciju glave. Zavr&scaron;ila je na odjelu neurokirurgije u Vinogradskoj. Prvo je morala deset dana biti na antibiotiku, a nakon toga slijedila je operacija. Kako je objavljeno, planirali su joj u glavu ugraditi novu plastiku, a zahvat su opisivali kao jako težak.<br /><br /></p> <p>"Enica je psihički odlično, ljubav moja, lavica moja..", napisala je tada njena majka.<br /><br /></p> <p>Dan kasnije objavila je da je stanje jako ozbiljno, a da je Ena pitala liječnike može li dobiti &scaron;ifru za internet.<br /><br /></p> <p>"U očekivanju rekonstrukcije glave zabavljam se sa cimericom bakicom i ba&scaron; nam je ok 👍🏻 hvala svima na brizi i daaaaa znam da je operacija "opsežna" ali nije me frka niti malo...odgledala sam na yt cijeli zahvat tako da sam upućena i ba&scaron; izgleda zanimljivo...", napisala je Ena.<br /><br /></p> <p>Par dana kasnije stigao je novi nalaz koji je pokazao, kako je napisala, "da joj se u glavu uvukla bolnička bakterija MRSA".</p> <p>Operacija je na kraju bila 28. travnja. Trajala je 13 sati. Ena se dobro oporavljala i 1. svibnja je objavila da je super, a dan kasnije s mamom je plela pletenice.</p> <p>Jučer popodne objavljeno je da je preminula.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-09-ena-sarac.jpgFOTO: Franjevac, pomoćni biskup banjolučki dr. Marko Semren, krizmao djecu u Međugorju! http://grude.com/clanak/?i=310710310710Grude.com - klik u svijetSat, 08 May 2021 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-08-medjugorje-krizma-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u crkvi sv. Jakova u Međugorju bila svečana podjela sakramenta svete potvrde, na svetoj misi u 10 sati, objavio je portal Medjugorje-info.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu potvrdu za 69 krizmanika podijelio je Mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, franjevac.<br /><br /></p> <p>Mnogima je upalo u oko da djecu nije krizmao nijedan biskup niti svećenik s područja Mostarsko-duvanjske biskupije ili preciznije iz Hercegovine, &scaron;to i nije iznenađenje s obzirom da je Ratko Perić tzv. biskup u miru ponovno otvorio stare rane i u novoj knjizi krenuo s uvredama prema Međugorju i franjevcima.<br /><br /><br />Upravo se dr. Marka Semrena spominjalo kao nasljednika Ratka Perića jer se radi o svećeniku otvorenom pomirbi i dijalogu, međutim protivnici franjevaca naveliko su lobirali protiv njega jer ih je bilo strah da će on potpuno preokrenuti politiku ratkovaca i pozitivno se odnositi prema Fenomenu Međugorja i slučaju otmice župa predstavljenom kao Hercegovački slučaj, odnosno da će rije&scaron;iti otvorena pitanja koja desetljećima muče narod u Hercegovini.</p> <p>Semren, u &scaron;to smo se uvjerili lani, nije postao novi biskup međutim vrata jednog od najvećih mjesta molitva na svijetu nisu mu ostala zatvorena. U svojoj propovijedi, odmah na početku, snažno je zazvučala jedna rečenica: P<span class="aCOpRe">omazanje krizmenim uljem na čelu može se napraviti samo jednom u životu!</span></p> <p>Čestitke krizmanicima u Međugorju, sveti&scaron;tu koje slavi 40 godina otkad ga je Blažena Djevica Marija izabrala kao mjesto iz kojeg će obratiti svijetu! Ni vrata paklena ni sotonske podvale pretočene u razne književne uratke neće ga nadvladati!</p> <p><br />Fotografije iz crkve donosi portal Medjugorje-info.com</p> <p><br /><strong><em>Grude.com</em></strong><strong><em><br /><br /></em></strong></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-4.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-6.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-7.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-8.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-9.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-10.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-11.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-12.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-13.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-14.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-15.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-16.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-17.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-18.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-19.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-05-08-21-05-08-medjugorje-krizma-20.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-08-medjugorje-krizma-1.jpgJelena Kordić Kuret: Kroz priču o Isusu govorimo o nama samimahttp://grude.com/clanak/?i=310685310685Grude.com - klik u svijetThu, 06 May 2021 14:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-06-jelena-kordic-kuret-7.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Redatelj predstave je Robert Pehar, koji ujedno i glumi u ovom kazališnom komadu.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;U moru medijskog trash-a na kojem se danas, nažalost, mladi ljudi odgajaju, na nama kao teatarskim ljudima je odgovornost da sadržaj koji nudimo publici bude &scaron;to kvalitetniji&ldquo;, izjavila je dramska prvakinja Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Jelena Kordić Kuret, povodom pripreme nove predstave &bdquo;Isus, Sin Čovječji&ldquo; koja će premijerno biti izvedena 11. svibnja pred mostarskom publikom. Osim &scaron;to igra u ovoj predstavi, ona je i pomoćnica redatelja, a potpisuje i koreografiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako bi, prema njezinom mi&scaron;ljenju, bilo lijepo vjerovati kako je publika žedna i željna kazali&scaron;ta i predstava, u vremenu realitija, instant zvijezda i ostalog raznog &bdquo;kiča&ldquo; koji je dostupan iz fotelje, borba kulturnih djelatnika je, nagla&scaron;ava Jelena Kordić Kuret, tim veća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na nama nije da podilazimo svačijem ukusu, već da stvaramo kvalitetan repertoar, odgajamo publiku i sebe. Na&scaron;a predstava govori o Isusu i njegovom životu, o ljubavi, dobroti, oprostu i pomirenju i kao opozit tome o nikad shvatljivoj ljudskoj zlobi i mržnji. U ovoj predstavi, kroz priču o Isusu, govorimo o nama samima i nadam se kako će nas barem u jednom trenutku dovesti do toga da se zapitamo koje su to istinske vrijednosti&ldquo;, kazala je ova glumica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;S OGROMNIM RESPEKTOM PRISTUPILI SMO LJEPOTI DŽUBRANOVOG JEZIKA&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Monumentalnost Džubranove poetike pred djelatnike HNK Mostar stavila je ozbiljan zadatak, otkriva Kordić Kuret, navodeći kako su morali naći način kako ostati na razini dojmljivosti same riječi i vizualno popratiti izražajnost iste.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ne usudim se reći jesmo li u tome uspjeli, to neka procijene drugi, ali je sigurno da smo s ogromnim respektom pristupili ljepoti Džubranovog jezika i sadržaju samog djela. Zbog svega toga, jako sam zadovoljna poslom koji smo napravili. Nadam se kako će i publika to znati prepoznati&ldquo;, poručila je Jelena Kordić Kuret.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Redatelj predstave je Robert Pehar, koji ujedno i glumi u ovom kazali&scaron;nom komadu, a osim njega igraju Jelena Kordić Kuret, Ivan Skoko, Dražen Pavlović, Miro Barnjak, Nikolina Marić, Ivo Kre&scaron;ić, Anja Kraljević, Iva &Scaron;imić, Velimir P&scaron;eničnik Njirić, Ana Ljubić, Ivan Prskalo, Filip Lukenda, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dramaturg je Dragan Komadina, autor glazbe Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najvi&scaron;e ga je zanimala kr&scaron;ćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvarala&scaron;tvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-06-jelena-kordic-kuret-7.jpgPreminuo glumac Saša Anočićhttp://grude.com/clanak/?i=280678280678Grude.com - klik u svijetWed, 05 May 2021 13:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-05-sasa-anocic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, 1998. godine, a kao redatelj je na scenu postavio brojne uspješne naslove poput 'Komšiluk naglavačke', 'Kiklop', 'Kauboji'..<p><br />Hrvatski glumac i redatelj Sa&scaron;a Anočić preminuo je sinoć, kako saznaje 24sata.hr, iznenada u dobi od samo 52 godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;estruko je nagrađivan za svoje predstave, a kao glumac je karijeru započeo u HNK u svom rodnom Osijeku, nastavio u Zagrebačkom kazali&scaron;tu mladih te naposljetku u Kazali&scaron;tu Tre&scaron;nja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, 1998. godine, a kao redatelj je na scenu postavio brojne uspje&scaron;ne naslove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za predstavu 'Kom&scaron;iluk naglavačke' u HNK Ivana pl. Zajca osvojio je Zlatni smijeh za najbolju režiju, najbolji tekst i najbolju predstavu u cjelini te Nagradu grada Rijeke, Nagradu hrvatskog glumi&scaron;ta i brojne nagrade na Međunarodnom festivalu malih scena i Festivalu glumca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uspjeh je ostvario i predstavama 'Noževi u koko&scaron;ima', 'To samo bog zna', 'Kad se mi mrtvi pokoljemo' te 'Kiklopom' u Gavelli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za popularne 'Kauboje' nagrađen je Nagradom hrvatskog glumi&scaron;ta za režiju, Plaketom Grada Zagreba, Vjesnikovom nagradom 'Dubravko Duj&scaron;in', Marulom za najbolje redateljsko ostvarenje, a predstava je prona&scaron;la svoj put do publike, kao i do filmske ekranizacije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-05-sasa-anocic.jpgUsusret premijeri u HNK Mostar: Mlade glumice jedva čekaju stati pred mostarsku publiku jer je predstava majstorski urađenahttp://grude.com/clanak/?i=280660280660Grude.com - klik u svijetTue, 04 May 2021 13:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-04-iva_simic_anja_kraljevic_ana_ljubic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U novoj predstavi „Isus, Sin Čovječji, svaki će ljubitelj umjetnosti, prema riječima Ive Šimić, moći pronaći „nešto za svoj gušt“.<p>&nbsp;</p> <p>Kanonska i poznata priča upotpunjena bogatim, magičnim i dinamičnim kazali&scaron;nim jezikom, uskoro će biti ispričana na daskama Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru u okviru premijere predstave &bdquo;Isus, Sin Čovječji&ldquo;, koja je planirana u utorak, 11. svibnja 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkrila je to mlada glumica Iva &Scaron;imić iz Splita koja prvi put igra u HNK Mostar. Za svoje iskustvo suradnje s ovom kazali&scaron;nom kućom ima samo riječi hvale, a kaže kako tomu doprinosi i prelijepi Grad na Neretvi koji ima priliku upoznati za vrijeme sunčanih, proljetnih dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Od trenutka kada sam kročila kazali&scaron;tem, kolegice i kolege istinski su se potrudili da se osjećam dobrodo&scaron;lom, ravnopravnom, prihvaćenom te nimalo usamljenom u slobodno vrijeme. To, dakako, uvelike doprinosi pozitivnoj i kreativnoj radnoj atmosferi kojoj se veselim iz dana u dan&ldquo;, opisuje &Scaron;imić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IVA &Scaron;IMIĆ: U NOVOJ PREDSTAVI SVI ĆE PRONAĆI NE&Scaron;TO ZA &bdquo;SVOJ GU&Scaron;T&ldquo;</p> <p>Svi zaposlenici i zaposlenice ovog kazali&scaron;ta &ndash; od uredskog osoblja, preko ansambla, do tehničkog osoblja, zaista vole svoj posao, navodi ova mlada glumica, te uživaju u zajedničkom radu i potencijalu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Jako mi je inspirativno raditi u ovakvom timu. Autorski tim predstave od početka procesa vrlo je spreman i ima jasnu viziju, stoga nam je i sam proces rada konstruktivan i efikasan. Naravno, pod kupolom odlične radne atmosfere&ldquo;, dodaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novoj predstavi &bdquo;Isus, Sin Čovječji, svaki će ljubitelj umjetnosti, prema riječima Ive &Scaron;imić, moći pronaći &bdquo;ne&scaron;to za svoj gu&scaron;t&ldquo;, počev&scaron;i od sjajno stilizirane Džubranove pisane riječi, do likovnog, glazbenog ili plesnog stvarala&scaron;tva na kojima vrlo predano i majstorski rade svi djelatnici HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nadam se da će inspirativni, plemeniti i svevremenski motivi ideala dobrote, empatije i dosljednosti ostaviti lijep utisak na mostarsku publiku&ldquo;, poručila je &Scaron;imić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ANJA KRALJEVIĆ: TEATAR TRPI ZBOG KORONA KRIZE, ALI PREŽIVJET ĆE I OVO!</p> <p>Pod redateljskom palicom Roberta Pehara u novoj predstavi glumi cijeli ansambl HNK Mostar, uključujući nekoliko gostujućih glumaca. Osim Splićanke Ive &Scaron;imić, na sceni će svoje vje&scaron;tine pokazati i mlada glumica Anja Kraljević. Njezina prva suradnja s ovom kazali&scaron;nom kućom bila je na predstavi &bdquo;Spremni&ldquo;, a kaže kako jedva čeka priliku ponovno s kolegama iz HNK Mostar stati pred mostarsku publiku. Taj trenutak usporava otežana epidemiolo&scaron;ka situacija, ali Kraljević je uvjerena kao u cijeloj toj situaciji ima i pozitivnih lekcija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Kultura trpi veliku &scaron;tetu i teatar je pogođen maksimalno, ali preživjet će i ovo! Divno je &scaron;to su mnoge predstave emitirane i &scaron;to smo mogli pogledati sve &scaron;to do sada nismo, ali na&scaron;a potreba za živim kontaktom i komunikacijom je mnogo veća. Trenutna situacija u kojoj se nalazimo natjerala je sve ljude da razmi&scaron;ljaju o smislu i time počinju vi&scaron;e cijeniti plemenitost umjetnosti&ldquo;, navela je Kraljević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>ANA LJUBIĆ: TOLIKO JE DOBRO U KAZALI&Scaron;TU DA PONEKAD NE ŽELIM KUĆI</p> <p>Veliko uzbuđenje zbog nove predstave pokazala je i mlada Mostarka Ana Ljubić, koja već drugi put profesionalno surađuje s ovom kućom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Savr&scaron;eno mi je raditi s čitavim ansamblom i dobila sam priliku svjedočiti komentarima nekih gostujućih glumaca, koji često dođu iz drugih država ili drugih kazali&scaron;nih kuća, koliko su odu&scaron;evljeni ugodnom atmosferom. Svi djeluju kao jedno, nitko se ne gleda preko oka, atmosfera je opu&scaron;tena i razvijaju se brojna prijateljstva, &scaron;to puno olak&scaron;ava i rad na sceni. Toliko je dobro, da ponekad ne želim ići kući&ldquo;, opisuje ova Mostarka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ana Ljubić je polaznica i Dramskog studija mladih HNK Mostar i kaže kako joj je upravo taj projekt otvorio vrata za sve suradnje i profesionalne angažmane.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je jedna od najboljih stvari koje HNK Mostar nudi mladim ljudima, uz besplatne ulaznice svim studentima Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Mnogo su otvoreni za talentirane mlade ljude u usponu i ovim putem bih pozvala sve one koji imaju neke afinitete, talent, želju ili potrebu za kazali&scaron;tem da odu na audiciju za Dramski studio, kada bude organizirana, jer to je stvarno neopisivo iskustvo&ldquo;, dodaje Ljubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazali&scaron;te je, prema njezinim riječima, jedna velika istina, jer iako oni glume, sve &scaron;to iznesu na scenu su pitanja vezana za dru&scaron;tvenu realnost i probleme običnog malog čovjeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Posebno mi je bliska ova nova predstava s obzirom da se radi o liku i djelu Isusa Krista, jer smo je radili u korizmeno vrijeme. Tekst je u isto vrijeme i poetičan i realističan i bila bi velika &scaron;teta da se takav jedan tekst ne stavi na scenu&ldquo;, dodala je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-04-iva_simic_anja_kraljevic_ana_ljubic.jpg(VIDEO) Katica Šilić: Ponosna sam jer mi je sin svećenik!http://grude.com/clanak/?i=280631280631Grude.com - klik u svijetSun, 02 May 2021 22:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-02-fra-mile-katica-silic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Podcastu na novootvorenom T-Studiju gostovala je Katica Šilić, majka mladog svećenika fra Kristijana Šilića.<p><br />U emisiji ju je ugostio znameniti svećenik iz župe Čapljina fra Mile Vla&scaron;ić, a &scaron;to mu je kazala majka jednog svećenika poslu&scaron;ajte u nastavku:</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/2v5G9QksVrs" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-02-fra-mile-katica-silic.jpegSupruga heroja Domovinskog rata: Izmolila sam Očenaš, osjetila na lijevom ramenu Isusovu ruku i mirno izašlahttp://grude.com/clanak/?i=280607280607Grude.com - klik u svijetSat, 01 May 2021 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-05-01-rudolf_peresin.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hrvatsku je prije 7. svibnja 2019. godine iz Austrije stigao MiG 21 oznake "26 112". To je legendarni zrakoplov kojim je 1991. godine Rudolf Perešin pobjegao iz JNA i sletio u Austriji.<p><br />Bilo je to 25. listopada ratne 1991., kad su svjetski mediji uz fotografiju pilota Rudolfa Pere&scaron;ina pokraj aviona MiG-21 na aerodromu u Klagenfurtu, prenijeli i njegove riječi: &ldquo;Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate!&rdquo; Umjesto da nadzire povlačenje JNA iz Slovenije, upravo toga dana obavio je prelet, zapravo bijeg kojim je udario te&scaron;ku pljusku agresorskoj vojsci, a svome narodu darovao silni ponos u najkritičnijim danima Domovinskog rata, pi&scaron;e Večernji list.<br />&nbsp;</p> <p>Četiri godine zatim Rudolf Pere&scaron;in, u to doba zapovjednik lovačke eskadrile na Plesu, shvatio je da zapravo nikad <strong>nije dostojno</strong> proslavio događaj koji je, bez ikakve sumnje, snažno obilježio njegov životni put. Trebalo je to biti dvostruko slavlje: fe&scaron;ta zbog preleta i krizma tada 14-godi&scaron;nje kćeri Daliborke. Supruga Ljerka preuzela je organizaciju u lovačkom domu na Sljemenu, a njezin Rudi dostavio je popis uzvanika, mahom svojih bliskih prijatelja i suboraca, koji i danas čuva poput kakve relikvije.<span class="ck_image_in_article ck_image_in_article--left100"> <br /><br /></span></p> <p>Međutim, 1. svibnja te 1995., suprug joj je povjerio da će doći do promjene plana jer Hrvatska vojska kreće u operaciju Bljesak.<br />&nbsp;</p> <p>&ndash; Navečer je do&scaron;ao kući s dežurstva na Plesu i bio je sretan i zadovoljan. S vrata mi je rekao da je sretno pro&scaron;lo i da su se svi vratili. Bila je to rečenica s kojom sam, kao <strong>žena pilota</strong>, živjela otkad sam se udala za njega. Ujutro 2. svibnja probudio se već u 3.30 sati i prije odlaska u zračnu luku navio mi je budilicu i rekao: &ldquo;Ja sad idem, ajde bok&rdquo;. Nisam tada znala da su to posljednje riječi koje ćemo ikada izmijeniti. Naime, s Plesa je u MiG-u poletio u 5.58, a već nakon pola sata kontrola leta prijavila je da se <strong>nije vratio</strong> &ndash; prisjeća se Ljerka.<br /><br /></p> <p>Oti&scaron;la je na posao ni&scaron;ta ne sluteći, čak ni onda kad su je istog dana posjetili Rudijev prijatelj, jedan liječnik i čovjek iz službe i rekli joj da se Rudi nije vratio.<br />&nbsp;</p> <p>&ndash; Tog trena i sljedeće dvije i pol godine ja sam živjela s rečenicom koju su tada izgovorili: da je iskakao i da će se vratiti. Međutim, idućih dana novine pi&scaron;u: &ldquo;Izgubili smo Pere&scaron;ina&rdquo;, &ldquo;Poginuo Pere&scaron;in&rdquo;. Kakva <strong>konfuzija</strong>. Od tog trenutka krenula je moja borba &ndash; kaže pilotova supruga. Vjerovala je tada da se negdje pritajilo, da će kao dobar plivač preplivati Savu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ali ono &scaron;to ja nisam znala jest da je avion pao na hrvatsku stranu. Nisu to znali ni njegovi kolege, a meni je bilo nezamislivo da nisu <strong>podizali potragu</strong>. Danas razumijem, trajala je jo&scaron; uvijek velika i važna operacija, netko bi možda isto izgubio život, ali tada mi je to bilo neprihvatljivo &ndash; iskreno će Ljerka Pere&scaron;in.<br /><br /></p> <p>Tek u lipnju mje&scaron;tani Nove Gradi&scaron;ke prona&scaron;li su dijelove aviona i tada je na teren krenula ekipa stručnjaka HRZ-a koji su pritom i dokazali da se, nakon paljbe koju su po njemu osuli iz Bosanske Gradi&scaron;ke, katapultirao.<br />&nbsp;</p> <p>&ndash; Tada sam mislila da je zarobljen i da je pitanje trenutka kad će Rudi biti <strong>razmijenjen </strong>&ndash; kaže. Kada je u kolovozu krenula operacija Oluja, vjerovala je da ćemo zarobiti časnika adekvatnog Rudiju za razmjenu.<br />&nbsp;</p> <p>&ndash; Kada je objavljeno da su sru&scaron;ena dvojica srpskih pilota, isti sam tren zvala zapovjedni&scaron;tvo, ali su mi rekli da je to objavljeno samo radi dizanja morala pa je sve palo u vodu. Tada sam već počela <strong>strahovati </strong>&ndash; sjeća se.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://www.grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><br /><br /></div> </div> <p>Počela je obrtati nebo i zemlju: pisati Crvenom križu, obilaziti Kaptol, sačekivati Slobodana Milo&scaron;evića, juri&scaron;ati na Carla Bildta i Elisabeth Rehn. Nakon vi&scaron;e od godinu dana &scaron;utnje posjetila ju je stanovita Slavica Lakić, čiji je suprug tijekom rata bio zarobljen na na&scaron;em teritoriju i od Ljerke zatražila da napravi pritisak za obostranu razmjenu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Znala sam da njezin suprug nije živ, ali to joj nisam mogla reći. Lagali su i oni meni: brat tog Lakića rekao mi je da je Rudi živ, da su ga vidjeli, čak su rekli kakav je lančić imao, kakav privjesak. U to vrijeme dobila sam i ozbiljne prijetnje pa me SIS stavio pod pratnju. Naime, pred kuću mi je s pi&scaron;toljem do&scaron;ao neki čovjek iz Banje Luke, koji je tvrdio da zna gdje je Rudi i tražio novac. Kad sam zatražila konkretan dokaz, počeo mi je obilaziti oko kuće &ndash; prisjeća se <strong>Ljerka Pere&scaron;in</strong>.</p> <p>Sada već pomalo očajna, ali jo&scaron; uvijek spremna na sve, početkom srpnja 1997. poslala je pismo časnoj sestri Bridge McCain koja je svojim molitvama izmolila mnoga ozdravljenje. Odgovor je stigao tri tjedna kasnije.<br /><br /></p> <p>&ndash; Poslala je jednu karta sa svetom obitelji i poruku da ona daje mise i svakog ponedjeljka moli za mene. To je bilo krajem srpnja. Bio je ponedjeljak, 4. kolovoza 1997. kad je moj suprug razmijenjen &ndash; kaže Ljerka.<br /><br /></p> <p><strong>Pokopan u Odžaku <br /><br /></strong></p> <p>Razmjena &ndash; Rudolf Pere&scaron;in za supruga Slavice Lakić &ndash; obavila se u &scaron;atoru podignutom na sredini mosta koji spaja Novu i Bosansku Gradi&scaron;ku. Prepoznala ga je po zubima.<br /><br /></p> <p>&ndash; Za svog muža sve sam napravila, tako da sam bila mirna. Poljubila sam njegovo zubalo, klekla, izmolila Očena&scaron;, osjetila na lijevom ramenu Isusovu ruku i mirno iza&scaron;la &ndash; prisjeća se Ljerka koja je potom u Zagrebu, na zahtjev Rudijeve obitelji, zatražila i <strong>analizu DNK </strong>koja je neosporno pokazala da posmrtni ostaci pripadaju Rudolfu Pere&scaron;inu.<br /><br /></p> <p>U idućim danima sklopila je cijeli mozaik. Nakon katapultiranja Rudi je smrtno stradao pri padu u Savu. Srpska strana tvrdila je da je njegovo tijelo prona&scaron;la <strong>30 kilometara</strong> nizvodno u &scaron;ipražju nakon 28 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Rudi je tada pokopan u Odžaku pokraj crkve, ispod bora i tu je bio cijelo vrijeme do potpisivanja Daytonskog sporazuma. Potom su ga preselili u krug banjolučke vojarne i otamo ga predali meni &ndash; kaže Ljerka.<br /><br /></p> <p>Premda je u smrtnom listu navela 30. svibnja kao datum, na grobu ga nije dala napisati, a njezina obitelj za svoj je datum odabrala 2. svibnja, dan operacije Bljesak kada je njezin Rudi poletio u beskraj nebeskog prostranstva koje je toliko volio. Ljerka Pere&scaron;in nikada se nije udavala. U ti&scaron;ini svog zagrebačkog doma čuva uspomenu na <strong>pilota svoga srca</strong>, istinskog junaka Domovinskog rata.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/dvije-i-pol-godine-sam-zivjela-s-recenicom-da-je-iskakao-i-da-ce-se-vratiti-1488922" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-05-01-rudolf_peresin.jpegMeđugorje: Zagonetni pergament na kojemu je napisano 10 tajnihttp://grude.com/clanak/?i=280587280587Grude.com - klik u svijetThu, 29 Apr 2021 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-29-pergament.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priča o deset tajni koje je Gospa povjerila vidiocima predstavlja najveću zagonetnost međugorskih ukazanja.<p>&nbsp;</p> <p>Godinama hodočasnici nižu pitanja o sadržaju tajni, raspravljaju o tome kad će se početi ostvarivati, predskazuju li stra&scaron;nu budućnost čovječanstva kao &scaron;to neki vjeruju, <a title="Međugorje" href="https://medjugorje-news.com" target="_blank">Medjugorje-news.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;estero međugorskih vidjelaca za koje se smatra kako bi mogli znati istinu o Gospinim tajnama navodi, pak, kako se &ldquo;tajni pla&scaron;e samo oni koji nisu upoznali ljubav Božju&rdquo;. Vidjelici Mirjani Dragičević-Soldo Gospa Kraljica Mira povjerila je posebnu ulogu u otkrivanju tajni te ju je za to Gospa pripremala godinu dana. Gospine tajne za sada su javnosti nepoznate, a vidjelica Mirjana Dragičević-Soldo izabrala je svećenika fra Petra Ljubičića kao osobu koja bi svijetu trebala objaviti sadržaj tajni &ldquo;kad za to dođe vrijeme&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rođen 1946. godine u Prisoju, kao prvo dijete od desetero braće i sestara, fra Petar Ljubičić je vi&scaron;e od deset godina bio kapelan u župi Međugorje, a jo&scaron; 1982. saznao je kako ga je vidjelica Mirjana izabrala za osobu koja će svijetu otkriti Gospine tajne. Na sam Božić 1982. godine od Gospe je Mirjana dobila posljednju, desetu tajnu. Obratila se potom fra Petru i pitala ga želi li biti posrednik koji će jednoga dana objavljivati tajne koje je njoj Gospa najavila i povjerila. Fra Petar je prihvatio i uskoro saznao kako će to biti za vrijeme njegova ovozemaljskog života.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidioci su obavijestili javnost kako će svatko od njih dobiti po deset tajni. Ivanka, Mirjana i Jakov tvrde kako su već dobili po deset tajni te su im, prema njihovim riječima, zavr&scaron;ila svakodnevna ukazanja i sada im se Gospa, kako kažu, ukazuje jednom godi&scaron;nje. Ivan, Vicka i Marija jo&scaron; uvijek tvrde kako imaju svakodnevna ukazanja i, dosad, po devet tajni. Gospina je želja, prema Mirjaninim riječima, bila da na pojedinim ukazanjima nazočan bude i fra Petar Ljubičić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Deset dana prije nego &scaron;to počne događanje prve tajne, Mirjana će me obavijestiti, gdje god se u tom trenutku nalazio. Odmah ću se uputiti u Međugorje, a možda će i Božja providnost htjeti da tamo već budem. Nakon toga provest ću punih sedam dana u molitvi i postu. Tri dana prije početka najavljenih zbivanja objavit ću tajnu svijetu. O tome sam jednom zgodom razgovarao s Mirjanom i ona mi je rekla kako je Gospina želja da &scaron;to vi&scaron;e ljudi sazna &scaron;to će se dogoditi jer je objava tajne važna za cijeli svijet, zaključio je fra Petar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Način na koji ću i&scaron;čitati sadržaj prve i svih ostalih tajni također je zanimljiv. Mirjana je nakon posljednjega redovitog ukazanja od Gospe dobila pergament koji nije zemaljskog podrijetla. Na njemu je ispisano svih deset tajni, ali rukopis je nevidljiv svima osim vidjelici, kazao je. Vidjelica Mirjana Dragičević-Soldo jednom je pergament pokazala najbližima, a oni, dakako, ni&scaron;ta nisu mogli pročitati, osim &scaron;to su pred očima vidjeli prazan list. Poslije toga Gospa joj je navodno savjetovala da ga nikome ne pokazuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad za to dođe vrijeme, na pergamentu će sadržaj prve tajne biti vidljiv i mojim očima, a poslije sedam dana i očima svih ostalih ljudi jer će prestati biti tajna. Tako će se to ponavljati sve dok svijet ne dozna svih deset tajni i ono &scaron;to će one donijeti, otkrio je fra Petar Ljubičić. Vidjelica Mirjana Dragičević, kao 17-godi&scaron;nja djevojka, imala je posljednje redovito viđenje Djevice Marije. Neizreciva je bila njezina tuga, mjesec dana bila je poti&scaron;tena, povlačila se u samoću i neutje&scaron;no plakala. No toga dana, u tih 45 minuta ukazanja, dogodilo se jo&scaron; ne&scaron;to nesvakida&scaron;nje &ndash; Gospa je mladoj vidjelici povjerila posljednju, desetu tajnu i ostavila joj &ldquo;predmet&rdquo; koji već vi&scaron;e od tri desetljeća raspiruje ma&scaron;tu poznavatelja međugorskog fenomena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O čemu je riječ? Riječ je o &ldquo; tajanstvenom predmetu&rdquo;, veličine A4 papira, nije zemaljskog podrijetla te se ne zna od kakve je tvari napravljen. Vidjelica Mirjana kaže kako je duboko podsjeća na pergament. Bjelkaste je boje i ima neobična svojstva &ndash; može se zgužvati, saviti, ali se ni na koji način ne može potrgati. &ldquo;Neuni&scaron;tiv je&rdquo;. &ldquo;&Scaron;to sam započela u Fatimi, zavr&scaron;it ću u Međugorju&rdquo;, sažetak je Gospine poruke od 25. kolovoza 1991. koju je javnosti prenijela vidjelica Marija Pavlović-Lunetti. Gospa je tada, prvi put u deset godina, povezala međugorsko i fatimsko ukazanje. U dramatičnom tonu pozvala je ljude na molitvu i post kako bi uz njihovu pomoć svladala Sotonu koji &ldquo;nastoji omesti njezine planove mira i radosti&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zanimljivo je to da se međugorska ukazanja počinju događati nekoliko godina uoči pada komunizma i ru&scaron;enja željezne zavjese. Gospa znakovito poziva na mir, obraćenje, pokoru, upozorava svijet da je u velikoj nevolji i pruža mu ruku za pomoć. Ako se već katastrofe ne mogu izbjeći, nastoji naučiti ljude da ih barem poku&scaron;aju ublažiti. U taj svoj veliki plan spasa čovječanstva uključila je i &scaron;estero međugorskih vidjelaca. Namijeniv&scaron;i svakome od njih posebnu zadaću, povjerila im je i veći broj tajni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Onima kojima se vi&scaron;e ne ukazuje svakodnevno povjerila je svih deset tajni, a ostalima devet. Obvezani zavjetom &scaron;utnje, vidioci o njihovu sadržaju nipo&scaron;to ne žele govoriti, pa o njima ne znamo mnogo, ali i ono malo podataka koji su mogli biti dostupni javnosti vrlo je zanimljivo. Ključ međugorskih zbivanja sadržan je u deset tajni koje se odnose na budućnost čovječanstva&hellip; Sve one dogodit će se u točno određen dan i vrijeme i ne mogu se poni&scaron;titi. Jedino se molitvom i postom mogu ublažiti.Treća tajna povjerena je svim vidiocima i posebno je zanimljiva. Riječ je o znaku koji je Gospa obećala ostaviti na Brdu ukazanja (biv&scaron;a Crnica, nazivaju ga jo&scaron; i Podbrdo) iznad Međugorja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To će biti veliki, neuni&scaron;tiv, opipljiv znak za koji će biti jasno da ga ljudska ruka nije mogla načiniti. Nakon njegove pojave, tvrdi se, nitko vi&scaron;e neće sumnjati u autentičnost Gospinih ukazanja na Zemlji. Pojavu velikoga znaka na Brdu ukazanja pratit će mnoga ozdravljenja i čudesni znaci koji će svijet upozoriti, opomenuti i potaknuti na obraćenje. Usporedimo li Međugorje s iskustvom nadnaravnoga u Lourdesu, sve upućuje na to kako bi se kao barem jedan od elemenata velikoga znaka mogao pojaviti izvor žive, ljekovite vode. Mirjana kaže: &ndash; Kad se pojave znaci, mnogi će se ljudi obratiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svima koji su otvoreni Duhu Božjem bit će jasno kako je Bog uistinu ovdje i da prebiva među nama ljudima. Međutim, tekst tajni napisanih na pergamentu za sada je vidljiv samo njoj. No zanimljivo je, kad dođe vrijeme ostvarenja međugorskih tajni, tekst s pergamenta bit će vidljiv i fra Petru Ljubičiću, svećeniku kojega je Mirjana odabrala za posebnu misiju. On će, naime, čovječanstvu objaviti &scaron;to skriva svaka pojedina tajna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kad dođe vrijeme ostvarenja tajni &ndash; obja&scaron;njava Mirjana &ndash; najprije ću to reći fra Petru. Bit će to deset dana prije određenog događaja. Sedam dana provest ćemo u postu i molitvi, a tri dana prije ostvarenja on će to objaviti cijelom svijetu. Neizbježna su pitanja kada će se tajne početi ostvarivati, hoće li to biti u vrijeme kad i ostalih troje vidjelaca dobije desetu tajnu, hoće li tada prestati međugorska ukazanja. Sudeći prema svemu, očekuju nas burna i te&scaron;ka vremena.<br /><br /><br />FOTO: <em><strong>Ilustracija</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-29-pergament.jpgPreminuo Aleksandar Banjachttp://grude.com/clanak/?i=280565280565Grude.com - klik u svijetWed, 28 Apr 2021 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-28-aleksandar-banjac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Poznati klavijaturist, kompozitor i aranžer Aleksandar Banjac preminuo je u 45. godini života.<p><br />Bio je član sastava "Revir" i "Colibri", a kroz svoju dugogodi&scaron;nju karijeru surađivao je s velikim imenima domaće glazbene scene: Aleksandrom Radović, Jelenom Toma&scaron;ević, Amirom Medunjanin, Dinom Dvornikom, Zdravkom Čolićem...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-28-aleksandar-banjac.jpgOdlazak hercegovačkog velikana koji je čuvao stećke od zaborava! Preminuo Anđelko Zelenikahttp://grude.com/clanak/?i=280553280553Grude.com - klik u svijetTue, 27 Apr 2021 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-27-stecci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Anđelko Zelenika, hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator, stručnjak u području istraživanja i zaštite stećaka, preminuo je u 93. godini u Mostaru, potvrdili su iz njegove obitelji.<p><br />Rođen je u Mostaru 1928. godine, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1954.<br /><br /></p> <p>Cijeli radni vijek od 1956. do umirovljenja 2001. bio je konzervator u Regionalnom zavodu za za&scaron;titu spomenika kulture u Mostaru.</p> <p><br />Posebno se bavio istraživanjem stećaka i njihovom za&scaron;titom, a radove o tome objavljivao je uglavnom u časopisu Hercegovina, u čijih prvih osam izdanja je bio i urednik.<br /><br /></p> <p>Objavio je vi&scaron;e stručnih i znanstvenih redova među kojima su Gabela kao obrambeni centar donje Neretve u doba Turaka, Problem za&scaron;tite i prenosa stećaka u Hercegovini, Konzervatorski zahvati na ikonama u Hercegovini te monografije Gabela na Neretvi, te Mostar u slici i riječi.<br /><br /></p> <p>Zelenika će biti pokopan u utorak na groblju Maslinama u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-27-stecci.jpgŽupa Goranci slavi 150 godina! Pročitajte bogatu biografiju franjevačke župehttp://grude.com/clanak/?i=280542280542Grude.com - klik u svijetTue, 27 Apr 2021 09:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-27-zupa-goranci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan, prije 150 godina, osnovana je župa Goranci! Svim našim župnicima, župljanima i prijateljima goranačke župe, čestitamo ovaj veliki ljubilej, dan povijesti, dan ponosa. Bogu na slavu, ljudima blagoslov i zadovoljstvo. <p><br />Župa Goranci osnovana je 27. travnja 1871. godine. Prostorno, jedna od najvećih, župa u Mostarsko - duvanjskoj biskupiji, prirodnu granicu župe čine na sjevernoj strani područje obronaka planine Čabulja, na istočnoj strani Đubrani (župa Potoci, Bijelo Polje), sa zapadne strane Bile - Misi&scaron;te, te s južne Cim, Vihovići i Planinica.<br /><br /></p> <p>Prema starim predajama, župa Goranci ima oko &scaron;est sati hoda po dužini, a četiri sata po &scaron;irini kamenjarskog puta. Sastoji se od sljedećih mjesta: Goranaca, Bogodola, Ra&scaron;ke Gore, Planinice, Sovića, Bila i Ladine.<br /><br /></p> <p>Župa Goranci se prvi put spominje u 15. stoljeću i bilo je naseljeno mjesto prije 4000 godina, &scaron;to dokazuju brojne gomile i gradine koje su sagradili Iliri.<br /><br /></p> <p>Prvih sto godina kad se župa odvojila od župe Gradac župnik nije imao trajno boravi&scaron;te, već je hodao od sela do sela i tajno slavio mise i dijelio sakramente.<br /><br /></p> <p>Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo sagrađena je prije 137 godina, točnije 1884. godine. Sredi&scaron;te župe je Pod jelom, udaljeno 12 km od Mostara i nalazi se na 670 metara nadmorske visine. Prema prvome &Scaron;ematizmu objavljenom po osnutku župe iz 1873., župi su pripadala sela: Goranci, sa zapada Bogodol, s istoka Domazeti, Đubrane i Sirge, sa sjevera Podivačje i Željetu&scaron; te s juga Sov&iacute;ći i Planinica.<br /><br /></p> <p>Prvu župnu kuću, malenu i neuglednu, sagradio je prvi župnik fra Mate Prskalo na mjestu &Scaron;iroka njiva. Zemlji&scaron;te je kupljeno novcem koji je darovao apostolski vikar fra Anđeo Kraljević (150 forinti), a on ih je dobio iz pobožne Lyonske zaklade. Kuća je sagrađena zalaganjem župnika fra Mate, a župljani su donijeli građu i pomagali radom. Mise su se služile po grobljima.<br /><br /></p> <p>Novu župnu kuću Pod jelom, gradio je &ldquo;neumornim trudom i vlastitim tro&scaron;kom&rdquo; župnik fra Jakov Kraljević (1880. &ndash; 1889.), počev&scaron;i od 1883. godine. Zemlji&scaron;te su mu darovali Mustajbeg čelebić iz Mostara i njegovi kmetovi Jozo Stojkić i Andrija i Jozo Ćorić. Građena je istodobno sa župnom crkvom. Kamen je puk donosio sa Željetu&scaron;a, ploče s Vrdi, a trenice iz &Scaron;uice. Ta župna kuća je bila te&scaron;ko o&scaron;tećena u ratu 1942. godine.<br /><br /></p> <p>Stoga se moralo misliti na izgradnju potpuno nove kuće. Toga se posla prihvatio župnik fra Dinko Maslać. Radovi su započeli u ljeto 1975., a najveći je dio tro&scaron;kova snosila Hercegovačka franjevačka provincija, makar su svoj prinos dali i župljani. Kuća je dovr&scaron;ena i useljena 1976. Crkvu je također gradio župnik fra Jakov Kraljević.<br /><br /></p> <p>Gradnja je započela 1883., a crkva je pokrivena 1884. godine. Novac za krov darovao je i car Franjo Josip I. (300 forinti). Crkva je zidana kamenom koji se poslije mise donosio s obližnjega brda Migura. Isti je župnik nabavio i zvono 1886. godine. Postavljeno je na drvene grede u blizini crkve početkom 1887. i tom je prigodom priređeno veliko slavlje u župi.<br /><br /></p> <p>Župnik fra Kre&scaron;o Jukić temeljito je preuredio crkvu od 1968. do 1972. Tom je prigodom sagrađen i betonski zvonik, a na njega je postavljeno zvono nabavljeno 1886., kao i novo, kupljeno 1972. godine.<br /><br /></p> <p>Svi su radovi obavljeni u prigodi proslave 100. obljetnice župe (1871. &ndash; 1971.). Župnik fra Dinko Maslać sa župljanima je tijekom ljeta 1978. postavio novi, bakreni krov na crkvu sa snjegobranima i olucima.<br /><br /></p> <p>Župnik fra Marko Jurič je u jesen 2003. obnovio fasadu na crkvi i zvoniku, a 2005. elektrificirao zvono. Na fra Jakova Kraljevića podsjeća kamena ploča s natpisom, koju je prona&scaron;ao župnik fra Ferdo Boban 2008. godine. Na njoj stoji napisano: Vječni spomen / svih zgradja / ovdi u Gorancim / o. fr. Jakova Kraljevića / 1880.<br /><br /></p> <p>2020. godine na župnoj crkvi stavljeni su vitraji, pod vodstvom sada&scaron;njeg župnika fra Ivana Ivande.<br /><br /></p> <p>U župi postoji petnaestak grobalja, &scaron;to je posljedica velike rasprostranjenosti župe. Do 1975. u samo četirima grobljima bile su podignute kapelice. Danas na području župe ima vi&scaron;e kapelica, &scaron;to na grobljima, &scaron;to malenih zavjetnih s kipovima svetaca. Ima i zvonika sa zvonom, kao i križeva na raskrižjima.<br /><br /></p> <p><strong>PODRUČNE CRKVE</strong><br /><br /></p> <p>Postoje i tri područne crkve. Područna crkva sv. Ante u Bogodolu udaljena je od župne 8 kilometara, sagrađena je 1965. godine. Zidana je kamenom, a pokrivena ciglom. Veličina: 12 x 7 m te apsida 1,6 x 3,2 m. Iznad apside je zvonik sa zvonom iz 1938. godine.<br /><br /></p> <p>Područna crkva u Domazetima u Ra&scaron;koj Gori, posvećena sv. Nikoli Taveliću i udaljena je 13,7 kilometara od župne. Izgrađena je 1980. zalaganjem župnika fra Dinka Maslaća. Zvono je iz 1910., a prije je visjelo na drvenome zvoniku na čulici, udaljenoj od dana&scaron;nje crkve oko 200 metara. Kupili su ga mje&scaron;tani Ra&scaron;ke Gore i goranačkoga zaseoka Čerek.<br /><br /></p> <p>Područna crkva sv. Josipa radnika na Groblju mira na Bilima sagrađena je 2015. Gabaritnih je dimenzija 9 x 11,2 m sa dodatkom ulaznog trijema dimenzija 4,10x11,10m. S njene istočne strane smje&scaron;tena je kosturnica gabaritnih dimenzija 13,75 x 12,50 m i kapaciteta 800 mjesta.<br /><br /></p> <p>Osobito je poznato misi&scaron;te na Bilima, gdje se misa slavila u skrovitosti tijekom turske vladavine, a običaj je do danas da se jednom godi&scaron;nje na istome mjestu slavi misa.<br /><br /></p> <p><strong>ŽUPNICI U GORANCIMA</strong><br /><br /></p> <p>Župa Goranci od svog osnutka imala je 38 župnika.<br /><br /></p> <p>Trenutni župnik župe Goranci je dr. fra Ivan Ivanda (od 2014.), a dosada&scaron;nji župnici svoju svećeničku dužnost vode: fra Ferdo Boban (od 2007. do 2014.) u župi sv. Ivana Krstitelja u Konjicu, fra Tomislav Puljić (od 2005. do 2007.) u žipi sv. Ivana Krstitelja u Rakitnu, fra Marko Jurič (od 2000. do 2005.) u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru, fra Nikola Spužević (1993. do 2000.) u župi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici - Sovićima, fra Kornelije Kordić (1988. do 1993.) preminuo prije par dana a bio je u župi Krista Kralja u Čitluku, fra Ljubo Leko (od 1982. do 1987.) župnik župe Nestal u &Scaron;vicarskoj.<br /><br /></p> <p>Malo poznato je da su nekada&scaron;nji župnici bili i:<br /><br /></p> <p>fra Grgo Martić (od 1987. do 1988.), hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik. Fra Grga se bavio prikupljanjem narodnih umotvorina te književnim radom. Ispjevao je vi&scaron;e od sto tisuća stihova, &scaron;to ga čini najplodnijim književnikom u BiH u 19. stoljeću. Fra Grga Martić po svojoj je vokaciji, izobrazbi, čovjekoljublju i domoljublju svakako bio ispred svoga vremena. Uz svoj materinski hrvatski jezik, govorio je latinski, talijanski, francuski, turski, mađarski i njemački. Svojim pregala&scaron;tvom uvelike je obilježio vrlo složen dru&scaron;tveni, književni i vjerski život u BiH 19. stoljeća.<br />fra Anđelko Nuić (od 1937. do 1939.), obna&scaron;ao je službe kapelana, župnika, gvardijana, me&scaron;tra novaka, tajnika i definitora Provincije te provincijala. Na Humcu je otvorio prvi muzej u Bosni i Hercegovini (1884.). Jedan je od najzaslužnijih za nabavku prvih orgulja u Hercegovini (Mostar, početkom 1882.). Bio je predsjednik Narodnoga pjevačkog dru&scaron;tva (kasnije &bdquo;Hrvoje&ldquo;). U puku je najpoznatiji po Molitveniku fra Anđela Nuića. god. 2010. objavljen je njegov iznimno zanimljivi Sva&scaron;tenjak.</p> <p><br /><em><strong><a href="https://goranci.blogspot.com/2021/04/danas-je-150-godina-od-zupe-goranci.html" target="_blank">Čestitke župljanima župe Goranci</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-27-zupa-goranci.jpgPreminuo je fra Berislav Kutlehttp://grude.com/clanak/?i=280527280527Grude.com - klik u svijetMon, 26 Apr 2021 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-26-fra-berislav-kutle.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>S vjerom i nadom u uskrsnuće iz Hercegovačke franjevačke provincije obavijestili su da je danas u samostanu Široki Brijeg, okrijepljen sv. sakramentima, u Gospodinu preminuo fra Berislav Kutle. <p><br />Napustio nas je u 80. godini života, 59. godini redovni&scaron;tva i 52. godini svećeni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Obna&scaron;ao je službe župnog vikara, župnika i misionara.<br /><br /></p> <p>Sv. misa zadu&scaron;nica slavit će se u samostanskoj crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu, u utorak 27. travnja 2021. u 15,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac na &Scaron;irokom Brijegu. Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu u utorak 27. travnja u 14,00 sati.<br /><br /></p> <p>Počivao u miru Božjem!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-26-fra-berislav-kutle.jpgQuo Vadis, Aida bez Oscara - Slavio film 'Another Round'http://grude.com/clanak/?i=280513280513Grude.com - klik u svijetMon, 26 Apr 2021 08:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-26-jasmila-zbanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Američka akademija proglasila je dobitnike Oscara, a film "Quo Vadis, Aida?" bh. redateljice Jasmile Žbanić nije uspio ostvariti pobjedu u kategoriji najbolji strani film.<p>&nbsp;</p> <p>U Los Angelesu je jutros u dva sata po lokalnom vremenu počela 93. ceremonija dodjele Oscara, najprestižnije filmske nagrade na svijetu.<br />Bh. redateljica natjecala se u kategoriji za najbolji strani film. U ovoj konkurenciji natjecala su se i ostvarenja: "Another Round", "Better days", "Collective" i "The Man Who Sold His Skin".<br /><br /></p> <p>Pobijedio je "Another Round", film danskog redatelja Thomasa Vinterberga. Podsjetimo, filmski kritičari su pisali kako su ovo dansko ostvarenje i "Aida" najveći favoriti za zlatni kipić.<br /><br /></p> <p>"Sada vidimo kolika je moć Američke i Britanske akademije. Priču o Srebrenici smo ispričali cijelom svijetu, to je u svemu ovome najvažnije", rekla je redateljica.</p> <div class="related"><br />Jedan od najvećih oskarovskih favorita - film "Nomadland" pobjednik je ovogodi&scaron;njih Oscara sa čak tri zlatna kipića u tri važne kategorije.<br /><br /></div> <p>"Nomadland" je osvojio Oscara za najbolji film, glavna glumica Frances McDormand kući je ponijela svoj četvrti Oscar, a redateljica Chloe Zhao itekako ima razloga za slavlje jer se upisala u povijest postav&scaron;i tek druga žena koja je dobila Oscara za režiju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-26-jasmila-zbanic.jpgFoto: Hercegovina se oprostila od svog fra Kornelija Kordićahttp://grude.com/clanak/?i=280490280490Grude.com - klik u svijetSat, 24 Apr 2021 12:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina se oprostila od svog franjevca i mučenika fra Kornelija Kordića.<p><br />Sveta misa zadu&scaron;nica za nekda&scaron;njeg grudskog župnika koji je osjetio gnjev hercegovačkih moćnika, biskupa koji su ga kažnjavali i 60-ih, ali i na početku ovog tisućljeća jer nije potpisao predaju župe Grude i drugih župa koje se želi otmicom oduzeti franjevcima, služena je na groblju Podadvor u Čitluku.<br /><br /></p> <p>Proteklih godina fra Kornelije je bio na udaru srpskog glasila Novosti koje se smatra produženom rukom jugokomunističkih i četničkih ideja u Hrvatskoj, a koje sve če&scaron;će žestoko udaraju po franjevcima Hercegovine, pitanje je po čijem nalogu. Unatoč svim udarima, fra Kornelije je ostao čvrst i nesalomljiv, Gospodinu poslu&scaron;an do kraja svog života.<br /><br /></p> <p>Misno slavlje predvodio je provincijal fra Miljenko &Scaron;teko. Koncelebrirali su župnik fra Miro &Scaron;ego i 42 svećenika. Prigodnu homiliju uputio je provincijal. Župnik se pri koncu euharistijskog slavlja oprostio od fra Kornelija i pročitao njegov životopis. Zatim je predvodio sprovodne obrede i ukop na groblju Podadvor.<br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-24-21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-24-21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-24-21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-3.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /><strong><em><a href="https://www.grude.com/clanak/?i=280463&amp;zbogom-zupnice-i-mucenice-fra-kornelije-kordic-nasao-je-mir-u-gospodinu" target="_blank">Povezane vijesti: ZBOGOM ŽUPNIČE I MUČENIČE! FRA KORNELIJE KORDIĆ NA&Scaron;AO JE MIR U GOSPODINU</a></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-24-fra-kornelije-ispracaj-1.jpgIzabrano najljepše pismo BiH 2021!http://grude.com/clanak/?i=280478280478Grude.com - klik u svijetFri, 23 Apr 2021 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-23-posta-najljepse-pismo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završen je izbor za najljepše pismo na 50. Međunarodnom natjecanju u pisanju pisama za mlade 2021. koje u BiH zajednički organiziraju Hrvatska pošta Mostar, Pošte Srpske i BH Pošta. <p>&nbsp;</p> <p>Najbolji rad u BiH na temu: "Napi&scaron;i pismo članu obitelji o svom iskustvu sa COVID-om 19" napisao je Marko Sli&scaron;ković, učenik Druge osnovne &scaron;kole, &Scaron;iroki Brijeg. Njegov rad ocijenjen je najboljim od 342 pisma koja su pristigla na adrese tri bh. po&scaron;tanska operatora i predstavljat će BiH na svjetskom natjecanju koje organizira Svjetska po&scaron;tanska unija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristigla pisma su ocjenjivali vanjski članovi žirija Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo).<br />Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar www.post.ba (<a title="Najbolje pismo" href="https://rebrand.ly/IzabranoNajljepsePismo2021" target="_blank">https://rebrand.ly/IzabranoNajljepsePismo2021</a>) .<br />Drugo mjesto osvojio je Pavle Mihić, učenik O.&Scaron;. "Petar Petrović Njego&scaron;" iz Bileće, a treće mjesto pripalo je Emini Pajt, učenici O.&Scaron;. &ldquo;Čengić Vila 1&rdquo; iz Sarajeva.<br />Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM) i tablet računalima. Njihovim nastavnicima materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 100 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narednih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni bežičnim slu&scaron;alicama i prigodnim poklon paketima: Viktorija Džidić (O. &Scaron;. Cim, Mostar), Iman Omić (O.&Scaron;. "5.oktobar", Sanski Most), Lamija Aganović (O.&Scaron;. &bdquo;Banovići&ldquo;, Banovići), Nejla &Scaron;ahović (&ldquo;Peta osnovna &scaron;kola&rdquo; , Sarajevo), Dragan Boban (Treća osnovna &scaron;kola, Mostar), Isidora Medarević (O. &Scaron;. &bdquo;Ivo Andrić&rdquo;, Banja Luka), Katarina Pajić (JU O. &Scaron;. "Aleksa &Scaron;antić", Ugljevik). Također, bežičnim slu&scaron;alicama i poklon paketom će se nagraditi i najkreativniji rad, učenice Azrudine Lu&scaron;ija iz Osnovne &scaron;kole Kaćuni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradit će prigodnim darom &scaron;kolu nagrađenog učenika koji je napisao najljep&scaron;e pismo prema mi&scaron;ljenju žirija, a to je &scaron;kola učenika Marka Sli&scaron;kovića: Druga osnovna &scaron;kola, &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada će se održati u listopadu 2021. godine u organizaciji Po&scaron;ta Srpskih u Banja Luci. Točan termin će biti određen naknadno o čemu će učenici i nastavnici biti blagovremeno obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirkom maraka Hrvatske po&scaron;te Mostar, kao poticaj za daljnji trud i rad, bit će nagrađeni i sljedeći učenici, a nagrade će im biti poslane po&scaron;tom: Ivona Vujica (O. &Scaron;. Brestovsko, Dugo polje), Barbara Pehar (O. &Scaron;. fra Didak Buntić, Čitluk), Gabrijela Bagarić (O. &Scaron;. fra Mijo Čuić, Tomislavgrad), Mihael Peliva (O. &Scaron;. Ivan Goran Kovačić, Livno), Marta Crnac (O. &Scaron;. fra Didak Buntić, Čitluk), Dalia Nuhanović (O. &Scaron;. Berta Kučera, Jajce), Marija Obradović (O. &Scaron;. Ivan Gundulić, Mostar), Lana Ere&scaron; (O. &Scaron;. Čerin, Donji Hamzići), Romana Ivanković (O. &Scaron;. Cim, Mostar), Lucija Beljo (O.&Scaron;. Čerin, Čerin).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima te zahvaljujemo svima na sudjelovanju u ovom projektu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-23-posta-najljepse-pismo.jpgIznenada preminuo fra Tvrtko Vrdoljakhttp://grude.com/clanak/?i=280476280476Grude.com - klik u svijetFri, 23 Apr 2021 15:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-23-fra-tvrtko-vrdoljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U noći 23. travnja u Livnu je iznenada preminuo fra Tvrtko Vrdoljak, svećenik, franjevac Franjevačke provincije Sv. Križa – Bosne Srebrene.<p><br />Fra Tvrtko Vrdoljak rođen je 25. studenog 1948. u Srđevićima &ndash; župa Bila, u obitelji Nike i Slavke rođ. Krželj. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Biloj, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Studij filozofije i teologije pohađao je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Redovnički habit obukao je 14. veljače 1969. u Kraljevoj Sutjesci, gdje je godinu kasnije, 5. veljače 1970. položio i prve redovničke zavjete. Svečane redovničke zavjete položio je u Sarajevu 4. listopada 1974. Đakonsku službu primio je 8. prosinca 1974. u Sarajevu, a svećenički red 2. veljače 1975. također u Sarajevu.<br />Nakon svećeničkog ređenja fra Tvrtko je obavljao brojne službe u svojoj provinciji i mjesnoj Crkvi. Od 2019. bio je član samostanskog bratstva u svom matičnom samostanu na Gorici u Livnu, gdje je iznenada i preminuo.<br /><br /></p> <p>Kako javlja bosnasrebrena.ba, pojedinosti o mjestu i vremenu ukopa bit će objavljene naknadno. Rođenom bratu pokojnoga fra Tvrtka, fra Jozi Vrdoljaku te ostaloj obitelji pokojnika upućujemo iskrenu sućut.<br /><br /></p> <p>Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-23-fra-tvrtko-vrdoljak.jpgNajžešća zagovornica pobačaja u Argentini umrla tijekom legalnog pobačajahttp://grude.com/clanak/?i=280374280374Grude.com - klik u svijetSat, 17 Apr 2021 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-17-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src9ea1ea4c0b1cab430d0f051167f3b30d_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1618563534.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imala je 23 godine i bila je vođa radikalne mladeži u općini La Paz u pokrajini Mendoza. Njezina smrt izazvala je žestoku raspravu o pobačaju u Argentini i dovela do poziva ženama da znaju kako taj postupak može nositi ozbiljne rizike.<p>&nbsp;</p> <p>Na dan 11. travnja Gonzalez Lopez bila je podvrgnuta legalnom postupku pobačaja u lokalnoj bolnici u La Pazu. Pokazalo se da je operacija za nju bila kobna. Ova činjenica bila je &scaron;ok za javnost jer je ovo bila prva zabilježena smrt nakon odobrenja zakona o pobačaju donesenog 30. prosinca 2020. koji je u nekim slučajevima legalizirao pobačaj. Podsjetimo, prije je pobačaj bio ilegalan u Argentini.<br /><br /></p> <p>&Scaron;utnja feministica koja okružuje smrt Marije del Valle Gonzalez Lopez zapanjujuća je.<br /><br /></p> <p>Predvodnica pokreta za život Guadalupe Batallan na svom Twitteru objavila sljedeći zapis, napisav&scaron;i: "Da je Maria umrla od pobačaja izvedenog u ilegali, feministice bi sravnile grad. Ali kako je Marija umrla tijekom legalnog pobačaja, njezina je smrt izbrisana."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-17-phpthumb_cache_nedjelja.ba__src9ea1ea4c0b1cab430d0f051167f3b30d_par237e4a9ca0b8b807a10bf3329368f378_dat1618563534.jpegPosušje i Hercegovina tuguju: Otišao je legendarni Frano, organizirao je 4700 sprovoda tijekom životahttp://grude.com/clanak/?i=280308280308Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 20:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-frano-kovac-baric.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobri čovjek Posušja, Frano Kovač-Barić preminuo je danas u Posušju u svojoj 85 godini života.<div class="post-wrap"> <div class="post-content entry-content"> <p>&nbsp;</p> <p>Frano je svima u Posu&scaron;ju najpoznatiji po svom pedesetogodi&scaron;njem, slobodno možemo kazati humanitarnom radu na organizaciji pogreba, koje je radio bez ikakvih naknada.<br /><br /></p> <p>Za njega su ljudskost i dobrota mjereni time koliko si čovjeku pomogao kada mu je te&scaron;ko. Upravo zato, općina Posu&scaron;je mu je 2018. Godine dodjelila javno priznanje Zahvalnicu općine Posu&scaron;je, upravo da njegovo ime ostane trajno upisano i priznato kao ime maloga, običnoga čovjeka koji je nesebično pomagao ljudima u te&scaron;kim trenucima.<br /><br /></p> <p>Tijekom života organizirao je 4700 sprovoda, a o njemu je snimljen dokumentarni film &rdquo;Počivali u miru Božjem&rdquo;.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com/Radio Posu&scaron;je<br />Foto: Pero Crnogorac<br /></strong></em></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-frano-kovac-baric.jpeg Bonton naš svagdašnji!http://grude.com/clanak/?i=280304280304Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 19:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-bonton.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru organizira online radionicu o bontonu koji bi trebali koristiti svakodnevno<p>&nbsp;</p> <p>Bilo da poslovni profesionalci komuniciraju u sobi za sastanke, tijekom posjeta nekoj stranoj zemlji ili u virtualnom okruženju, istraživanja pokazuju da njihov uspjeh mnogo vi&scaron;e ovisi o "mekim vje&scaron;tinama", a ne o tehničkom znanju.</p> <p><br />&bdquo;Bonton na&scaron; svagda&scaron;nji je naziv koji sam dala ovoj radionici. Smatram kako je, i uistinu jest tako, bonton jako bitan. O bontonu nas uče jo&scaron; od malena, a četiri čarobne riječi kojima su nas učili, ostale su čarobne i u velikom broju slučaja netaknute. No, smatram kako osim četiri čarobne riječi, postoji tu jo&scaron; dosta čarolije koju treba opipati, posebno u poslovnom svijetu, a ova radionica je izvrsna prilika za studente koji koračaju na poslovnu scenu.&ldquo; govori Marija Bagarić, koordinatorica za kulturu Studentskog zbora Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p> <p><br />Cilj radionice je ukazati na značaj ključnih komunikacijskih vje&scaron;tina za pona&scaron;anje u svakodnevnom okruženju kao i za poslovne ljude kako bi unaprijedili svoje poslovanje. Poseban naglasak je na ključnim komunikacijskim vje&scaron;tinama neophodnim svim poslovnim ljudima koji u komunikaciji s kolegama, klijentima i drugim osobama u poslovnim odnosima, često predstavljaju prvi dojam o instituciji, poduzeću, ustanovi, udruzi. Opće je poznat kritični značaj prvog dojma koji bitno utječe na trenutnu, ali i kasniju (dugo)trajnu sliku poslovnog subjekta u javnosti.<br />Radionice će voditi doc. dr. sc. Ivona Čarapina-Zovko i doc. dr. sc. Ivana Primorac Bilaver.</p> <p><br />&bdquo;U dana&scaron;njem poslovnom svijetu nužno je razvijati senzibilitet prema lijepom pona&scaron;anju. Pohvalno je &scaron;to se studenti koji se razvijaju u području svoje buduće djelatnosti interesiraju i za znanja i vje&scaron;tine koje čine konkurentsku prednost. A upravo je pona&scaron;anje konkurentski razlikovni element jer primjena pravila bontona u poslovanju &scaron;alje pozitivnu poruku javnosti, pridonosi ugledu i uspjehu. Svijet se mijenja, a s njime i pravila pona&scaron;anja, stoga ih je potrebno iznova učiti. U novom komunikacijskom izazovu, koji je donijela pandemija, prepoznajemo i razvoj novih pravila lijepog pona&scaron;anja, tzv. covid bontona. Ova pravila stvaramo i učimo zajedno. Važno je naglasiti, da je u svakom vremenu i profesiji bonton aktualan jer je njegova temeljna poruka po&scaron;tovanje.&ldquo; govori nam dr. sc. Ivana Primorac Bilaver, jedna od voditeljica radionice.</p> <p><br />Poveznica za online radionicu je: http://meet.google.com/qpy-sxtb-vsr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-bonton.jpegNovoosnovani teatar mostarskoga sveučilišta organizira audicijuhttp://grude.com/clanak/?i=280295280295Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 12:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-kazaliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nisu potrebne nikakve posebne pripreme..<p>&nbsp;</p> <p>Novoosnovani teatar mostarskoga sveučili&scaron;ta organizira audiciju za prijem novih članova te ujedno za prvi projekt autorsko djelo Valerije Bago &bdquo;Samo me čekaj dugo.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako si:<br />- student/studentica Sveučili&scaron;ta u Mostaru<br />- voli&scaron; kazali&scaron;te i glumu<br />- uživa&scaron; biti na sceni ili iza scene<br />- želi&scaron; učiti o kazali&scaron;tu i sudjelovati u procesu stvaranja predstave<br />- sudjelovati u različitim kulturnim projektima i događanjima</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sa sveučili&scaron;nog teatra te pozivaju pozivaju da im se pridruži&scaron;!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nisu potrebne nikakve posebne pripreme, kažu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Treutno radimo na predstavi "Samo me čekaj dugo", a ako želite biti dio nove predstave, sve &scaron;to trebate je volja, malo uloženog vremena i puno ljubavi prema umjetnosti.&ldquo; govori Valerija Bago.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz teatra sve zainteresirane očekuju 15. travnja u 10h u Amfiteataru Sokrat i 16. travnja u 10h u učionica broj 26 na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-kazaliste.jpgPreminuo fra Serafin Hrkaćhttp://grude.com/clanak/?i=280294280294Grude.com - klik u svijetTue, 13 Apr 2021 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-13-fra-serafin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovačka franjevačka provincija objavila je da je u utorak, 13. travnja 2021., u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, okrijepljen sv. sakramentima, preminuo fra Serafin Hrkać u 79. godini života, 61. godini redovništva i 55. godini svećeništva.<p>&nbsp;</p> <p>Obna&scaron;ao je službe župnog vikara, odgojitelja i profesora.</p> <p>Sv. misa zadu&scaron;nica slavit će se u crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu, u srijedu 14. travnja 2021. u 14,00 sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Mekovac na &Scaron;irokom Brijegu. Tijelo će biti izloženo u crkvi Uznesenja BDM na &Scaron;irokom Brijegu u srijedu 14. travnja u 12,30 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-13-fra-serafin.jpgKlapa 'Sveti Juraj' u Hercegovini! Snimili kadrove za pjesmu 'Ostani s nama Kraljice mira' u Međugorjuhttp://grude.com/clanak/?i=280287280287Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-klapa-svetijuraj-grude.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kamenitom stazom kojom se prije gotovo 40 godina penjalo šestero vidioca kada im se prvi put ukazala Gospa, danas se na Podbrdo popela klapa ”Sveti Juraj” Hrvatske ratne mornarice kako bi snimili kadrove videospota za pjesmu ”Ostani s nama Kraljice Mira”. <p><br />Pjesmu &rdquo;Ostani s nama Kraljice Mira&rdquo; za koju je glazbu i tekst je napisao Franjo Kraljević, a vokalni aranžman Mario Božić snimili su nedavno, a naći će se na novom CD-u kojeg će povodom 40. obljetnice Gospina ukazanja u Međugorju izdati Informativni centar Mir Međugorje.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Presretan sam da smo do&scaron;li u Međugorje, da smo mogli snimiti ovu prekrasnu pjesmu Franje Kraljevića, imali smo sreću hodočastiti, doći gore, snimiti kadrove&hellip; Osnovani smo u Lourdesu u znaku Gospe i možemo samo Gospi zahvaliti da nas je očuvala sve ove godine. Međugorje je mjesto gdje se na svakom koraku osjeća Božja prisutnost, Gospina prisutnost. Kao vjernici i ljudi koji prakticiraju svoju vjeru, presretni smo da smo danas ovdje&rdquo;, kazao nam je Marko Bralić, stožerni narednik, solist i zapovjednik klape &rdquo;Sveti Juraj&rdquo; HRM-a.<br /><br /></p> <p>Naglasio je kako je &rdquo;privilegija uvijek doći u Međugorje&rdquo; te da nisu do&scaron;li samo snimiti spot, nego se pomoliti Gospi i zahvaliti joj za sva dobra i sve blagoslove koje osjećaju na svakom svom životnom koraku.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Privatno često dolazim u Međugorje i sa svojom obitelji. Puno puta sam bio. Već od najranije mladosti. Otac me je ovdje dovodio kao dijete, čim su počela ukazanja, a kasnije sam i predvodio hodoča&scaron;ća. Silno me veseli da sam ovdje kao zapovjednik klape HRM-a, prve postrojbe HV-a koja je hodočastila u Međugorje i da smo Gospi na jedan simboličan način ovom pjesmom izrekli jedno veliko hvala za sve one milosti, za sve ove ljubavi, za sve ono dobro kojim nas je obdarila sve ove godine&hellip; Presretan sam da smo danas u Međugorju i da Gospi možemo kazati: Hval ti Majko&rdquo;, kazao nam je Bralić, a posjetom Međugorju odu&scaron;evljeni su i drugi članovi klape koji su kadrove za novi spot snimali u crkvi i ispred crkve sv. Jakova u Međugorju te na Podbrdu na koje im se nije bilo te&scaron;ko popeti, pomoliti se i uz pjesmu snimiti potrebne kadrove, na odu&scaron;evljenje i iznenađenje hodočasnika koji su ih zatekli kod Gospinog kipa na Brdu ukazanja.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Silno sam zahvalan Franji Kraljeviću, koji me kontaktirao i ponudio pjesmu povodom 40 godina Gospinih ukazanja u Međugorju. Čim sam dobio pjesmu, znao sam da je to to. Imali smo želju ne&scaron;to napraviti, ali nismo znali &scaron;to i to je znak. Pjesma je melodijski vrlo pitka i mislim da će je ljudi zavoljeti. Želim da ljudi pjevaju tu pjesmu, da dođe do njih i da bude njihova molitva, kao &scaron;to smo i mi rekli prije snimanja pjesme: &lsquo;Gospe ovo Tebi molimo, ovo za Tebe pjevamo. Nama na spasenje Tebi u čast&rsquo;. U tom duhu vjerujem da će i svi tako doživjeti&rdquo;, kazao nam je Marko Bralić. Cijeli razgovor s njim, koji je vodio Velimir Begić, poslu&scaron;ajte sutra u na&scaron;em programu, a u fotogaleriji pogledajte kako je bilo na snimanju spota.<br /><br /></p> <p style="text-align: right;"><em><strong>Tekst: Velimir Begić/<a href="https://radio-medjugorje.com/vijesti/medjugorje/klapa-sveti-juraj-hrm-a-u-medugorju-snimila-kadrove-za-spot-pjesme-ostani-s-nama-kraljice-mira/?fbclid=IwAR3piF0pPyrXZGcPnL-76-8RaelbHdWpv3uC1gMY9WOp-tM173pEQYf3rj4" target="_blank">Radio Međugorje</a></strong></em><br /> <em><strong>Foto: Arhiv Grude.com (koncert u crkvi Svete Kate u Grudama 2017.)<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-klapa-svetijuraj-grude.jpgTeme i motivi poštanskih maraka HP Mostar u 2022.http://grude.com/clanak/?i=280268280268Grude.com - klik u svijetMon, 12 Apr 2021 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-12-filatelija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prijedlozi se mogu poslati do 26. travnja 2021.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar poziva institucije i pojedince s područja znanosti, kulture, obrazovanja, javnih službi, vjerske i druge organizacije te udruženja građana da dostave prijedloge tema i motiva za izdanja po&scaron;tanskih maraka u 2022. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;tanske marke obuhvaćaju sva područja ljudske djelatnosti i HP Mostar želi, pored redovitih tema, obilježiti značajne obljetnice vezane za osobe i događaje te značajna događanja u zemlji i inozemstvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijedlozi se mogu poslati do 26. travnja 2021. na adresu:</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta Mostar,</p> <p>Sektor prodaje,</p> <p>Tvrtka Milo&scaron;a b.b.,</p> <p>88000 Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-12-filatelija.jpgNAJAVA: Izložba Širokobrijeških umjetnica Sanijele Matković i Anđelke Hrkaćhttp://grude.com/clanak/?i=280250280250Grude.com - klik u svijetSun, 11 Apr 2021 16:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-sanijela_matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba će biti otvorena uz pridržavanje epidemioloških mjera..<p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irokobrije&scaron;ke umjetnice Anđelka Hrkać i Sanijela Matković danas, u nedjelju, 11. travnja, s početkom u 18 sati, u prostoru salona &bdquo;Kleopatra&ldquo;, koji se nalazi u &scaron;irokobrije&scaron;kom naselju Trn u zgradi &bdquo;Peka&ldquo;, predstavit će svoja likovna ostvarenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka Hrkać ima iza sebe 10-ak uspje&scaron;nih izložbi, a Sanijeli je ovo druga izložba slika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka je za ovu izložbu pripremila 20-ak slika, a Sanijela sedam likovnih ostvarenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela Matković poznatija je kao književnica i ove će prigode predstaviti čak deset knjiga, knjige koje je objavila u doba kortonakrize - od toga tri romana, jedan posvećen fra Didaku Buntiću, jedan Vukovaru i jedan osobama oboljelim od Parkinsonove bolesti. Tri njezine kratke priče objavljene su na talijanskom i engleskom jeziku, objavila je i monodramu o Vesne Parun pod nazivom &bdquo;Klepsidra&ldquo;, a u ostalim knjigama nalaze se njezina najnovija poetska ostvarenja. U pripremi je njena nova zbirka domoljubne i zavičajne poezije pod nazivom &bdquo;Domovina se pi&scaron;e velikim slovom&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelka Hrkać ima bogat opus prepoznatljivih pejzaža i apstraktnih slika, a Sanijeline slike su poetska apstrakcija. One su likovni odraz njezinog poetskog opusa. Anđelka je sudjelovala na mnogim slikarskim kolonijama, dok je Sanijela prvenstveno književnica pa tek onda slikarica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba će biti otvorena uz pridržavanje epidemiolo&scaron;kih mjera, prodajnog je karaktera, bit će otvorena do 25. travnja, a moći će se posjetiti svakim radnim danom od 13 do 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela je vlasnica salona za ljepotu &bdquo;Kleopatra&ldquo;, te agencije za ljepotu &bdquo;Kleopatra&ldquo;, koja ima u cilju osim svog redovitog programa rada svoje prostorije koristiti za razne izložbe, edukacije, promocije, seminare i slično.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-sanijela_matkovic.jpgTajnik Vatikana: Ovo je temeljni problem Europe danashttp://grude.com/clanak/?i=280210280210Grude.com - klik u svijetThu, 08 Apr 2021 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-23-vatikan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Europa nije izgubila vjeru, nego zdrav razum, upozorio je kardinal..<p>&nbsp;</p> <p>Državni tajnik Vatikana rekao je ovog tjedna u intervjuu da zakoni o eutanaziji i pobačaju u Europi ne predstavljaju samo gubitak vjere već i gubitak razuma.<br />&ldquo;Jako mi je žao zbog gubitka vjere u na&scaron;oj Europi, u na&scaron;oj kulturi, u na&scaron;im zemljama i zbog ovih antropolo&scaron;kih promjena koje se događaju, gubi se identitet ljudske osobe. Prije gubitka vjere, rekao bih da je do&scaron;lo do gubitka razuma&rdquo;, rekao je kardinal Pietro Parolin u intervjuu za &scaron;panjolsku mrežu COPE, objavljenom 5. travnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Europa je izgubila razum, a ne vjeru</strong></p> <p>&ldquo;Za&scaron;to? Papa to stalno napominje. Kaže, na primjer: pitanje pobačaja nije vjersko pitanje. Mi kr&scaron;ćani od prvog crkvenog dokumenta potpuno odbijamo pobačaj, ali pomoću argumenta razuma. Vjerojatno je danas, kao &scaron;to je i Benedikt XVI. govorio, temeljni problem Europe razum, a ne vjera.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Parolin rekao je da bi odgovor Crkve na ove dru&scaron;tvene promjene trebale biti &ldquo;pružanje koherentnog i uvjerenog svjedočenja kr&scaron;ćanskog života&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Čini mi se da se situacija koju imamo može usporediti s prvim stoljećima Crkve, kada su apostoli i prvi učenici stigli u dru&scaron;tvo koje nije imalo kr&scaron;ćanske vrijednosti, već su kroz njihovo osobno svjedočenje i prvim zajednicama uspjeli promijeniti mentalitet i uvesti vrijednosti Evanđelja u tada&scaron;nje dru&scaron;tvo. Mislim da je to način na koji i danas moramo činiti&rdquo;.</p> <p><br /><strong>Učimo od iračkih kr&scaron;ćana</strong></p> <p>Tijekom intervjua na &scaron;panjolskom, kardinal je opisao papu Franju kao &ldquo;jednostavnog čovjeka bez protokola&rdquo; koji jako pazi da bude blizak ljudima.<br />&ldquo;Njegova je želja učiniti Crkvu vjerodostojnijom u navije&scaron;tanju Evanđelja&rdquo;, rekao je kardinal.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Parolin (66) u posljednjih je osam godina obna&scaron;ao dužnost državnog tajnika Vatikana. Rekao je da na crkvenu diplomaciju gleda kao na način preživljavanja svog svećeni&scaron;tva. &bdquo;U službi smo zajedni&scaron;tva, a također i u službi obrane slobode Crkve i vjerske slobode. To je moj način na koji gledam na diplomaciju &rdquo;, rekao je. Kardinal Parolin koji je također komentirao putovanje pape Franje u Irak, koje je opisao kao &ldquo;vrlo emotivno&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Crkva je patila jer su kr&scaron;ćani, nažalost, bili proganjani zbog svih sukoba i svih sila koje žele iskorijeniti kr&scaron;ćansku vjeru u toj zemlji &hellip; Ali ono &scaron;to su nas naučili je svjedočanstvo vjere koje seže daleko kao mučeni&scaron;tvo. Odatle možemo izvući veliku lekciju od iračkih kr&scaron;ćana &rdquo;, rekao je kardinal Parolin, koji je pratio papu u posjetu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ponekad mi se čini da smo kao kr&scaron;ćani u Europi, na Zapadu, prehladni prema svojoj braći. Volio bih da postoji vi&scaron;e solidarnosti, vi&scaron;e bliskosti, vi&scaron;e načina da izrazimo svoju podr&scaron;ku i pomognemo u napredovanju. Oni nas uče toj sposobnosti da budemo vjerni unatoč svim pote&scaron;koćama, ali istovremeno traže od nas veću solidarnost &rdquo;, rekao je kardinal.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-23-vatikan.jpg(VIDEO) Oliver i Arsen opjevani u pjesmi: Još boli ta prazninahttp://grude.com/clanak/?i=280196280196Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-jos-boli-ta-praznina.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Još boli ta praznina. Tko će sada, kad ih nima, pismom branit dalmatinski rod?“ U tim stihovima opjevani su legendarni Oliver Dragojević i Arsen Dedić.<p>&nbsp;</p> <p>Opjevali su ih Dalmatinski bardi Oliver Berekin, Nenad Petković, Petar Mikuličin. Poslu&scaron;ajte ovu emotivnu baladu:</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/Uma2v6PceNo" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />"Spomenuti stihovi činili su mi se najjednostavnijim putem da izrazim jo&scaron; uvijek nazočnu bol, zbog odlaska na drugi svijet mog prijatelja i vr&scaron;njaka Olivera Dragojevića, te Arsena Dedića, kojega sam krstio &scaron;ibenskim bratom. S uvjerenjem da je njihov trag u beskraju puno dublji i dalji od rodne im Dalmacije. Stihovi i glazba nastali su gotovo u hipu. U trenucima potpune iskrenosti i tuge. Bez ikakve primisli o gruboj komercijalizaciji, ali sa željom da konačni glazbenik uradak dođe do svih, koji su voljeli i po&scaron;tovali spomenute dalmatinske barde. Da bude i podsjetnik, i putokaz novim generacijama glazbenika, orijentiranim na pjesme s okusom mora", kazao je o tvorac hita Ivo Mikuličin.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-jos-boli-ta-praznina.jpegDon Ivan Štironja zaređen za kotorskoga biskupahttp://grude.com/clanak/?i=280187280187Grude.com - klik u svijetWed, 07 Apr 2021 14:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-07-biskup_stironja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Don Ivan Štironja zaređen je u srijedu za kotorskoga biskupa na prigodnoj ceremoniji koja zbog pogoršane epidemiološke situacije nije održana u Kotoru u Crnoj Gori, nego u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>Glavni zareditelj u prvostolnici Marije Majke Crkve u Mostaru novog kotorskog biskupa bio je splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Bari&scaron;ić, zajedno s mostarsko-duvanjskim biskupom i trajnim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Petrom Palićem te barskim biskupom Rrokom Gjonlleshajom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U propovijedi je nadbiskup Bari&scaron;ić rekao kako biskup &Scaron;tironja dolazi u &ldquo;malu, ali slavnu kotorsku biskupiju žive vjere i dubokih korijena&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Tebe uskrsli Gospodin izabra za službu pastira Crkvi svojoj u zaljevu svetaca&rdquo;, rekao je splitsko-makarski nadbiskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poručio mu je da kao i ostali kr&scaron;ćani bude otvoren prema svim zajednicama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupskome ređenju nazočilo je 15 biskupa i nadbiskupa iz BiH, Hrvatske i susjednih zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečano ustoličenje biskupa &Scaron;tironje bit će na blagdan blažene Ozane Kotorske, tijekom euharistijskog slavlja 27. travnja u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivana &Scaron;tironju papa Franjo imenovao je 22. prosinca 2020. godine novim kotorskim biskupom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku liturgije ređenja u okviru Euharistijskog slavlja, u srijedu 7. travnja 2021. u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru, pročitan je Apostolski nalog o biskupskom imenovanju mons. Ivana &Scaron;tironje kotorskim biskupom. Nakon &scaron;to su mons. &Scaron;tironju prezbiteri-pratitelji don Ante Đerek i don Tomislav Puljić doveli pred zareditelja mons. Marina Bari&scaron;ića, nadbiskupa splitsko-makarskog i metropolita, te kazali da &bdquo;Crkva kotorska i&scaron;te da prezbitera Ivana zaredi za odgovornu službu biskupstva&ldquo;, pročitan je Apostolski nalog. Tekst na latinskom jeziku pročitao je savjetnik Apostolske nuncijature u Bosni i Hercegovini mons. Amaury Medina Blanco, a na hrvatskom jeziku kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati. Apostolski nalog odnosimo na hrvatskom i latinskom jeziku:</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>FRANJO BISKUP SLUGA SLUGU BOŽJIH</strong></p> <p>ljubljenomu sinu</p> <p>IVANU &Scaron;TIRONJI,</p> <p>iz klera Trebinjsko-Mrkanskog, dosada&scaron;njemu župniku i rektoru biskupijskoga sveti&scaron;ta Presvetog Srca Isusova u mjestu Studencima, izabranome Kotorskom biskupu, pozdrav i Apostolski blagoslov.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čvrsta nam je nada doista u onome, jer je istinski posrednik kojega je Bog po svojemu tajanstvenom milosrđu objavio poniznima, onaj posrednik Boga i ljudi, čovjek Krist Isus, u svijetu se pojavio kako bismo se njegovim primjerom također i mi poučili toj istoj poniznosti (usp. sv. Augustin,Ispovijesti, X, 43). U tom pouzdanju učvr&scaron;ćeni, dok upravljamo sveopćom Crkvom, očinskom ljubavlju svraćamo misao na duhovne potrebe Kotorske biskupijske zajednice, koja je sada ostala bez nadstojnika poslije odreknuća prethodnoga biskupa, časnoga brata Ilije Janjića i očekuje novoga Pastira. Na tebe smo dakle, ljubljeni sine, mislili, koji, potaknut revno&scaron;ću navije&scaron;tanja katoličke vjere te osobito posvećen misionarskom i pastoralnom radu, ure&scaron;en čvrstom vjerom i ljudskim vrlinama, može&scaron; dati snažan doprinos službama posvećivanja, naučavanja i upravljanja u Crkvi. Čuv&scaron;i dakle savjete Državnoga tajni&scaron;tva i Kongregacije za Biskupe, puninom Na&scaron;e Apostolske vlasti, imenujemo tebe KOTORSKIM biskupom, sa svim udijeljenim pravima i danim odgovarajućim obvezama. Može&scaron; primiti biskupsko ređenje gdjegod želi&scaron; izvan Rima, od bilo kojeg katoličkoga biskupa, služeći se liturgijskim propisima. Tvoja je obveza da prije toga položi&scaron; ispovijest vjere te prisegu vjernosti Nama i Na&scaron;im Nasljednicima, po normama crkvenoga zakona. Želimo da o ovome Na&scaron;emu dekretu upozna&scaron; kler i vjernike tvoje biskupijske zajednice, koje sve potičemo da, pod tvojim vodstvom, iskrenim srcem ispunjavaju Kristovu volju u njihovome svakodnevnom životu. Umnožio Gospodin svoje milosrđe nad tobom, ljubljeni sine, kako bi S rado&scaron;ću vodio vjernike, koji neka se, prosvijetljeni primjerom tvojega vodstva, tako služe dobrima ljubavi, da bi već sad uzmogli postajati sličnima slici Kristovoj, po zagovoru Blažene Djevice Marije, svetoga Josipa njezinoga Zaručnika, svetoga Tripuna, za&scaron;titnika tvoje biskupije te ostalih svetih iz Zaljeva svetaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dano u Rimu, kod Sv. Ivana Lateranskog, dvadeset i drugoga dana mjeseca prosinca, godine Gospodnje dvije tisuće dvadesete, osme Na&scaron;ega Pontifikata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FRANJO, PAPA</p> <p>Na mrežnoj stranici Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije stoji sljedeći životopis mons. Ivana &Scaron;tironje:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Don Ivan je rođen 10. svibnja 1960. u Pje&scaron;ivcu, tada&scaron;nja župa Prenj, danas Aladinići, u obitelji od desetero djece. Otac Stojan i majka Anica, rođena Bo&scaron;ković, rodili su i odgojili tri sina i sedam kćeriju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivan je osnovnu &scaron;kolu polazio na Pileti, u Crnićima (1967.-1975.), gimnaziju u Dubrovačkom sjemeni&scaron;tu kod isusovaca (1975.-1979.), vojnu je obvezu služio na Visu i u &Scaron;ibeniku (1979.-80.), a bogoslovni studij pohađao na Visokoj filozofsko-teolo&scaron;koj &scaron;koli u Sarajevu (1980.-1986.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za svećenika Trebinjske biskupije zaredio ga je biskup Pavao Žanić u mostarskoj katedrali 29. lipnja 1986.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Službovao je kao župni vikar u Dračevu (1986.-1987.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već kao mladomisnik don Ivan se javio u misije i pripremao pola godina u Londonu učeći engleski jezik (1988.). Misijsku je djelatnost obavljao u župi Kaning&rsquo;ombe u biskupiji Iringi u Tanzaniji (1988.-1992.). Biskup ga je Žanić pozvao iz misija i poslao u hrvatsku župu u Oakville, biskupija Hamilton u Kanadi, gdje je djelovao tri godine (1993.-1996.). Uz redoviti pastoralni i liturgijski život u župi, uređivao je župni bilten i svakoga tjedna prenosio nedjeljnu poruku na torontskom radiju hrvatskim vjernicima Ontarija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žanićev nasljednik biskup Ratko Perić poslao ga je na studij liturgije u Padovu, gdje je na &bdquo;Istituto di liturgia pastorale&rdquo; pohađao dvije godinu liturgijske predmete i položio potrebne ispite. Biskup ga je pozvao u Mostar za župnika katedrale (1998.-2002.), a odatle na Biskupski ordinarijat za pastoralnoga vikara hercegovačkih biskupija (2002.-2011.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &bdquo;Crkvi na kamenu&ldquo; vodio je iz mjeseca u mjesec liturgijsko-pastoralnu rubriku (1998.-2006.), a posljednje četiri godine misijsku rubriku po nazivom &bdquo;Za evangelizaciju naroda&ldquo; (2007. do danas). Biskup ga je imenovao dijecezanskim ravnateljem misijskih djela u prosincu 1999. godine. Pokazao se odgovornim promicateljem raznih inicijativa u korist općih misija i posebno hrvatskih misionara. Pi&scaron;e u &bdquo;Radosnoj vijesti&ldquo;, glasilu Papinskih misijskih djela za područja Biskupskih konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Član je raznih tijela pri BK BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Biskupijama je, osim spomenutih službi, član Prezbiterskoga vijeća, Konzultorskoga zbora, Nadzornoga vijeća Biskupijskoga caritasa, povjerenik za duhovna zvanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Služi se, osim hrvatskoga, također engleskim, talijanskim i afričkim kisvaili jezikom, pi&scaron;e Vrisak.info.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-07-biskup_stironja.jpgFOTO: Fra Martin je svoj Veliki petak desetljećima proživljavao, neka mu uskrsli Krist podari vječni mirhttp://grude.com/clanak/?i=270177270177Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-vicka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenici Hercegovine, brojni franjevci i vjernici, vidjelica Vicka Ivanković... oprostili su se danas od fra Martina Planinića, hercegovačkog mučenika kojem jednako mira nisu dali ni komunistički dužnosnici nekad, a ni vjerski dužnosnici novijeg vremena.<p>&nbsp;</p> <p>Svetu misu u Tepčićima predvodila su braća franjevci, oni uz koje je ostao do kraja boreći se za istinu o Hercegovačkom slučaju, o nepravdi koja je podijelila Hercegovinu i zbog koje se Krist i danas krvavim znojem znoji, kako svojevremeno napisa pokojni fra Vendelin Karačić.</p> <p><br />Fra Mile Vla&scaron;ić istaknuo je kako je fra Martin na Uskrsno jutro sve ostavio i po&scaron;ao ususret Njemu, Isusu Kristu s kojim je cijeli život hodio. - I onda kad mu je bilo te&scaron;ko i onda kad mu je bilo lako. I onda kad je bio shvaćen, i onda kad je bio neshvaćen. Njegov hod bio je dostojanstven, bio je čvrst, bio je vjeran. I takav je ostao.</p> <p><br />Veliki rimski pjesnik Horacije rekao je pred svoj odlazak: Ne umire sve! Misleći na one pjesme koje je napisao. I da, ostale su njegove pjesme, njegova djela, oti&scaron;ao je Horacije!</p> <p>A na&scaron; fra Martin puno je toga ostavio i puno toga napisanog ostaje. A ono nevidljivo, ono duhovno &scaron;to nam ostavlja jo&scaron; je veće. Hvala fra Martinu za svu njegovu žrtvu. Neka s Uskrslim nastavi prema vječnosti, kazao je između ostalog fra Mile.</p> <p><br />Opro&scaron;tajni govor pročitan je i ispred župe Tepčići, iz one iz koje su ga htjeli istjerati, pa je fra Martin na sudu dokazao da je to njegova, franjevačka kuća i jo&scaron; jednom osramotio "ovozemaljske suce" koji ni od čega nisu prezali samo da prodube Kristove rane.<br /><br /></p> <p>..Ti si zaista bio velik. Velik na oči, svojom pojavom. Velik domoljub. Velik povjesničar. Velik teolog. Velik intelektualac. Velik savjetnik. Velik ljubitelj istine. Velik vjernik. I moglo bismo jo&scaron; dugo nabrajati da bismo opisali kako si bio velik čovjek..."<br /><br /><br />"...Do&scaron;li smo u nedjelju u svoju crkvu sretni, proslaviti Uskrsnuće na&scaron;eg Spasitelja. A tamo nas dočeka &scaron;apat, umro fra Martin. &Scaron;ok, muk i tugu smo potisnuli, a Uskrsnuće smo proslavili ba&scaron; onako kako bi ti htio, ni&scaron;ta ispred na&scaron;eg Gospodina. A onda smo vrijeme poklonili tebi u molitvama, mislima, sjećanjima, prepričavanjima..."<br /><br /><br />"...Tvoja korizma je davno počela. Odricanjem od najranijih dana tvoga života kad si ostao i odrastao bez svog oca... Odlučio si se odreći svoga svjetovnog života i posvetiti se Bogu i čovjeku. Ono &scaron;to te uistinu krasilo fra Martine je ta tvoja odlučnost. Ti si odlučio i u svojoj odluci ostao do samog kraja. Bilo je fra Martine na tom putu puno muke. Dosta gorkih ča&scaron;a žuči. Dosta trnovih vijenaca... Bilo je svega!"<br /><br /><br />"Na&scaron;la se tu pokoja Veronika da obri&scaron;e lice... ali ono &scaron;to je fasciniralo je tvoja reakcija. Dok bi mi ljudi odmah uzvratili udarac, digli svoj glas i svoje reakcije branili ... od tebe je bio samo mirni komentar: Ma pusti to!"<br /><br /><br />"Nikada osuda! Nikada ispravljanje! Nikada prozivka! To fra Martine može biti samo Božji dar i jo&scaron; jedna potvrda tvoje veličine."<br /><br /><br />"Jo&scaron; jedna osobina je bila kod tebe je bila vrijedna divljenja. Apsolutni izostanak straha! Ti se nisi bojao ni buke, ni mraka, ni čovjeka, ni lopova, ni kazne, ni budućnosti, ni partije, ni bolesti. Kažu da čovjek &scaron;to ima veću vjeru ima manji strah. Po ovome vidimo da si ti sve svoje strahove predao Bogu u koga si istinski vjerovao. Da tvoje pouzdanje nije bio čovjek nego Bog koji ti je pomogao na tom plemenitom putu kojem si hodio."<br /><br /><br />"U skladu sa svojom odlukom služiti Bogu i čovjeku do&scaron;ao si kod nas u Tepčiće. Ostavio si, znamo to, brojne blagodati koje si imao da bi ostao vjeran svom stanju i bio uz Božji narod. Znao si uz &scaron;to ide&scaron;, ali nisi mario. Tvoje je biti pastir. Kao i u svakoj zajednici i kod nas se na&scaron;ao pokoji Petar, koji se u tebe kleo pa te zatajio, netko jednom, netko triput. I ti si to znao, mirno gledao i nisi zamjerao. Neumorno, preko svih svojih granica, uz sva ograničenja koja nose bolesti i godine, ti si radio, služio kao da je sve bilo normalno, a znamo svi da nije. Bio si nam župnik, svećenik, prijatelj..."<br /><br />...<br /><br />"I sva&scaron;ta bi mi mogli reći o na&scaron;em fra Martinu jer se puno toga dogodilo i prije i za vrijeme ovih dvadesetak godina. Ostavit ćemo to u svojim sjećanjima i prepričavanju. Na kraju, ostaje nam samo reći jedno veliko ljudsko hvala tom čovjeku. Hvala ti za sve ove godine služenja. Hvala ti za svu žrtvu koju si za nas podnio. Hvala ti za sve savjete i ohrabrenja. Hvala ti za sve molitve koje si za nas molio. Na Uskrs te Bog pozvao k sebi... ne smijemo biti sebični i plakati, nego se moramo zbog tebe radovati. Odmori svoje umorne noge, zaliječi svoju ranjenu du&scaron;u i uživaj u Božjoj blizini jer mi smo sigurno da ti Anđeli Nebeski već rane previjaju. Ta kome će, ako tebi neće. Mi ćemo se moliti Bogu za tebe, a ti se pomoli za nas jer jo&scaron; si ti na&scaron;, a mi smo tvoji... Do susreta u Vječnosti, počivaj u miru dragi na&scaron; fra Martine i čekaj nas! Pokoj vječni daruj mu Gospodine.", poručili su mu župljani.</p> <p><br />Brojni su ga do&scaron;li ispratiti na posljednji počinak, a pokopan je u obiteljskoj grobnici u Krehinu Gracu, prema vlastitoj želji.</p> <p><br />Fra Martin Planinić bio je i ostao veličina, intelektualac, čovjek koji je svu svoju muku u komunističkim i post-komunističkim vremenima u kojima nije očekivao kazne, a osobito ne od svojih, predstavio i u knjigama, a čiji će se dijelovi, zasigurno, u idućem vremenu predstaviti i &scaron;iroj javnosti Hercegovine. Jedna u kojoj drži svoju glavu na pladnju posebno je dramatična i posebno je upozorenje da sramotu progona fratara i vjernika koji su zbog njih bili spremni i umrijeti kroz stoljeća treba zaustaviti!</p> <p><br />U fra Martinovom odlasku na Uskrs puno je simbolike. I on je proživljavao svoj Veliki petak godinama, desetljećima... i do&scaron;ao je njegov Uskrs. Onaj koji vapi da se preispita Dekret komunističkog vremena, Dekret iza kojeg stoji laž o dogovoru, Dekret koji utjelovljuje nepravdu, Dekret koji ne slu&scaron;a krik Crkve - naroda Božjega.</p> <p><br />Znamo &scaron;to bi Papa Franjo napravio da vidi narod koji hrli njegovim crkvama u Grudama, Čapljini, Cimu, Ilićima, Crnču... ispravio bi nepravdu i rekao: Pa puče vjerni, ostani sa svojim fratrima, pravila su tu da se mijenjaju! Znamo kako bi suzama bile ispunjene oči njemačkih svećenika da vide ovoliki broj vjernika na svojim misama... Hoćemo li dočekati Petra na&scaron;ih dana koji će ispraviti nepravde prema fra Martinu, fra Bernardu i drugim mučenicima vjere, vrijeme će pokazati...</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj1.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj2.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj3.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj4.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj5.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj6.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj7.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj8.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj9.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj10.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj11.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj12.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj13.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj14.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj15.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj16.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj17.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj18.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-framartinispracaj19.jpeg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;<br /><em><strong>Grude.com</strong></em><br /><em><strong><a href="http://www.framost.com/2021/04/06/ispracen-i-pokopan-fra-martin-planinic/" target="_blank">FOTO: Framost</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-vicka.jpegPrigodne marke HP Mostar uz Međunarodni dan sporta za razvoj i mirhttp://grude.com/clanak/?i=270175270175Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 17:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-300dpikraul2021..png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u povodu Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir s motivima plivanja, omiljene rekreativne aktivnosti, ali i natjecateljskog sporta.<p>&nbsp;</p> <p>Različite tehnike plivanja čovjek je koristio od davnine, vje&scaron;tinu plivanja poznavali su stari Asirci i Egipćani. U Grčkoj plivanje je bilo dijelom općeg obrazovanja, a Rimljani su ga smatrali vojničkom vje&scaron;tinom. Prvo pisano djelo o plivanju, na latinskom jeziku, potječe iz 1538. godine. Od tada pa do kraja 18. stoljeća slijede mnoga djela o plivanju i njegovom značaju u tjelesnom odgoju. Između ostalog, plivanje jača krvožilni sustav, povećava kapacitet pluća, pozitivno djeluje na zglobove, razvija kondiciju i izdržljivost&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-04-06-21-04-06-300dpiprsno2021..png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Tomislav Zovko, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 6. travnja 2021. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-300dpikraul2021..pngVIDEO: HERCEGOVINA SE OPROSTILA OD FRA MARTINA PLANINIĆAhttp://grude.com/clanak/?i=270171270171Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-fra-martin-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hercegovina se danas oprostila od legendarnog svećenika, franjevačkog mučenika i u komunističkim i u današnjim vremenima fra Martina Planinića.<p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2F4I1RvreGTB%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=371&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="371"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-fra-martin-18.jpgHUMAC: Provincijal fra Miljenko Šteko blagoslovio kameni ''tau''http://grude.com/clanak/?i=270162270162Grude.com - klik u svijetTue, 06 Apr 2021 09:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-06-humac-tau.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tau su vlastitim rukama u potpunosti izgradili ovogodišnji novaci.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je nastajao kroz sedam mjeseci rada, u subotu, 27. ožujka fra Miljenko &Scaron;teko, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM blagoslovio je kameni &bdquo;tau&ldquo; koji su u potpunosti vlastitim rukama izgradili ovogodi&scaron;nji novaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kameni tau nalazi se u novicijatskom prostoru franjevačkog samostana na Humcu pokraj Ljubu&scaron;kog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odgojitelj novaka fra Stanko Mabić kazao je kako su tau vlastitim rukama u potpunosti izgradili ovogodi&scaron;nji novaci - njih desetorica. Od 10 novaka devetorica su iz Hercegovačke provincije, a jedan je iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blagoslov je upriličen u subotu 27. ožujka, a da bi upotpunili zajedni&scaron;tvo, tom prigodom su na Humac pristigli novoimenovani odgojitelj novaka Bosne Srebrene fra Marko E&scaron;egović te dosada&scaron;nji vr&scaron;itelj te službe fra Miro Relota. Događaju su također, osim prijatelja i podupiratelja, prisustvovali i najstariji fratri provincije na čelu s humačkim gvardijanom fra Dariom Dodigom, kao i najmlađi članovi provincije &ndash; postulanti, s odgojiteljem fra Ikom Skokom, prenosi pogled.ba</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovo tau (T) u hebrejskoj i grčkoj abecedi ima oblik križa. Kod proroka Ezekijela tau je znak onih koji su po&scaron;teđeni od uni&scaron;tenja jer su, čineći pokoru, tugovali i plakali zbog grijeha koji su se činili u njihovom gradu, pi&scaron;e kta. Upravo taj znak Sv. Franjo je izabrao da bude znakom njegova obraćenja i pokorničkog života, njime je posvuda oslikavao zidove ćelija i potpisivao pisma &scaron;to ih je oda&scaron;iljao braći.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-06-humac-tau.jpgZbogom FRA MARTINE! Na dan Svoga uskrsnuća, KRIST je k Sebi pozvao FRA MARTINA PLANINIĆAhttp://grude.com/clanak/?i=270143270143Grude.com - klik u svijetSun, 04 Apr 2021 19:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-04-fra-martin-planinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Uskrs, 4. travnja 2021. godine, u 80. godini života uskrsli Krist odlučio je k Sebi pozvati hercegovačkog mučenika fra Martina Planinića.<p>&nbsp;</p> <p>- Nakon duljeg bolovanja i kraće bolesti preminuo je na&scaron; brat, župnik, uznik, osuđenik, borac za istinu, domoljub, Bogoljub i čovjekoljub - stoji u priopćenju hercegovačkih fratara i župljana župe Ploče - Tepčići.<br /><br /></p> <p>Lijes s tijelom pokojnika bit će izložen u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Tepčićima u utorak, 6. travnja 2021., od 12 sati, a potom u 14.00 sati bit će služena sv. Misa zadu&scaron;nica, i fra Martin će biti ispraćen iz župe Plioče-Tepčići gdje je kao župnik službovao od 1999. godine, prepustiv&scaron;i posljednjih godina svojoj braći-fratrima da nastave sveto djelo.<br /><br /></p> <p>Fra Martinovo tijelo bit će pokopano u obiteljsku grobnicu na groblju &bdquo;Sv. Ivana Krstitelja&ldquo; u Krehinu Gracu, gdje počivaju tijela i njegovih pokojnih roditelja.<br /><br /></p> <p>Fra Martin Planinić je odlučio postati akter Hercegovačkog slučaja onog trenutka kad je vidio da nestaje "hrabrih boraca", da je sve vi&scaron;e Juda oko nas. Iako je imao župu i mogao je birati &scaron;to je htio, samo da odustane od istine, a prikloni se laži kako je dosta njegove subraće učinilo, on je odlučio ostati Kristu odan, svjestan da mu sve titule koje mu moćnici mogu dati ne vrijede ni&scaron;ta kao ono &scaron;to mu Gospodin Bog može dati. Tako je na opasku novinara da ni na početku ni na nepotpunom zavr&scaron;etku Hercegovačkog slučaja nije bio akter u njemu odgovorio sljedeće.<strong> -</strong> To bih osvijetlio jednom &scaron;aljivom zgodom. Kad smo na Humcu imali svoj službeni skup i do&scaron;li na ručak, svatko je bez nekih posebnih kriterija zauzimao zadnje mjesto. Tako sam pomičući se prema vrhu do&scaron;ao skoro do sama vrha. Kad mi je netko &scaron;aljivo dobacio da sam se visoko popeo, uzvratio sam: &ldquo;Uzvisila me bratska poniznost.&rdquo; Dok je fra Rufin &scaron;titio fratre svojim ugledom i svojim umijećem, bilo ih je koji su se isticali kao borci. Kad je nestalo fra Rufina i njegove za&scaron;tite, nestalo je i &ldquo;hrabrih boraca&rdquo;. Nije htio nitko i nije imao tko pa je zapalo mene. Po&scaron;ao sam kad je trebalo poći i do&scaron;ao jer je trebalo doći - kazao je u odgovoru.</p> <p><br />Svojevremeno je potresao Hercegovinu pitanjem živim i pokojnim biskupima: Pokojne pitam: Kako ste glede mene pro&scaron;li na Božjem sudu?, a žive: Kako ćete glede mene proći na Božjem sudu?</p> <p><br />Nikad se nija pla&scaron;io niti smrti niti crkvenih kazni, &scaron;to je potvrdio u odgovoru: - Rubikon sam pre&scaron;ao. Primam poput Spartanca &scaron;tit iz ruku majke Crkve koja mi riječima plemenite Spartanke govori. &ldquo;Vrati mi se, sine, ili na njemu ili s njim!&rdquo; Nakon stradanja svoje pet braće čujem glas iste svoje majke Crkve koja me ohrabruje riječima majke Makabejke: &ldquo;Budi dostojan svoje braće i prihvati smrt, da te s tvojom braćom u vrijeme milosti opet nađem!&rdquo; (2Mak 7,29). Kad ne bih ovako bio spreman postupiti, morao bih se zastidjeti starozavjetnog vjernika koji reče: &ldquo;Pa da mi je i dolinom smrti proći, zla se ne bojim jer ti si sa mnom &ldquo; (Ps 23,4). &ldquo;Gospode, zazvah te i ti si me ozdravio. Gospode, izveo si mi du&scaron;u iz podzemlja, na rubu groba ti si me oživio&rdquo; (Ps 30,3-4). Kad se G. Savonarola nije bojao lomače, nema razloga da se bojim zapaljiva papira, neovisno o napisanom sadržaju. Nije na odmet znati: Kad je kardinal &ldquo;izvr&scaron;itelj odluke&rdquo; pape Aleksandra VI. rekao pred razbuktanom lomačom Savonaroli da ga li&scaron;ava i vojujuće i slavodobitne Crkve, on je odgovorio: &ldquo;Ove može&scaron;, a one ne može&scaron;.&rdquo; Parafrazirajući Savonaroline riječi i ja već sada izjavljujem: Nitko me ne može li&scaron;iti ni sada&scaron;nje Crkve. Crkva je Isus &ndash; pravi trs s vjernicima lozama. Samo Otac siječe neplodnu, a čisti plodnu. Taj posao je samo Očev i ničiji vi&scaron;e. Želio bih čuti komu je Otac na osnovi petnaestog poglavlja iz Ivanova Evanđelja predao nožice iz svojih ruku? Kroz svoj svećenički život trudio sam se biti vjeran Isusu Kristu - kazao je svojevremeno istaknuv&scaron;i da je zbog te vjernosti spreman biti i bačen na povijesno smetlji&scaron;te na zemlji ili poput psa skončati na cesti, ali da Krista nikad neće iznevjeriti!</p> <p><br />Sada će u molitvi s Gospodinom koji ga je na Uskrs pozvao k Sebi moći pomagati napaćenoj Hercegovini na putu do pobjede, kao &scaron;to je svojedobrno rekao: Mnogo toga se u Crkvi nakupilo &scaron;to bi dobri Bog svojim nožicama trebao odstraniti. Neka dobri Otac duboko zareže u tkivo svete Crkve i svaku trulež s Krista-trsa očisti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon tolikih godina muke, kako u komunističkim vremenima u kojima su ga tada&scaron;nje vlasti kažnjavale zbog odanosti hrvatskim idealima, tako i posljednjih godina kada ga je don Tomislav Ljuban po nalogu biv&scaron;eg biskupa Ratka Perića tužio i na kraju ih je fra Martin povijesno pobijedio na sudu, sada fra Martin ide uskrslom Gospodinu, oči u oči, reći sve &scaron;to su mu činili kroz njegov mučenički život.</p> <p><br />Fra Martine, puno je simbolike u tvom odlasku na dana&scaron;nji dan, na Uskrs.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-04-fra-martin-planinic.jpg(VIDEO) Fra Stanko Pavlović: Neka Kristovo uskrsnuće bude najuspjelija pandemija Božje blizine i snage u našem životuhttp://grude.com/clanak/?i=270139270139Grude.com - klik u svijetSun, 04 Apr 2021 14:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-04-04-fra-stanko-pavlovic-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Isus je uskrsnuo. Katolici diljem svijeta raduju se u ovom neizvjesnom vremenu. <p><br />Mučenička, a Bogu draga, župa Grude možda je i najsvjesnija važnosti Kristova uskrsnuća nakon muke u kojoj se protiv njega urotio cijeli svijet. Izdajnici, licemjeri, veliki svećenici, suci... svi su odlučili na Veliki petak Isusa proglasiti krivim i pogubiti na temelju laži i lažnih svjedočenja. Tek nekolicina ona najvjernijih ostala je uz njega. Zvuči tako poznato...<br /><br /></p> <p>Već u nedjelju, život je pobijedio smrt, istina je pobijedila laž, ljubav je pobijedila mržnju. Krist koji je si&scaron;ao s nebesa postav&scaron;i nama jednak u svemu, osim u grijehu, uskrsnuo je.<br /><br /></p> <p>Svetu misu u Grudama predvodio je župnik fra Stanko Pavlović.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/D4oQpDsBECs" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />- Nakon Velikog petka, premda je Isus pripremao svoje učenike na to &scaron;to će se dogoditi s njim i &scaron;to će biti treći dan, apostoli su ostali do kraja ljudski, upla&scaron;eni, smeteni, zatvoreni. Do njih dopiru glasovi. Marija Magdalena imala je hrabrosti poći na grob i vidjeti kako to izgleda. I ona je zatečena. Iznenađena. Susreće Isusa i onda odlazi njima javiti radosnu vijest - kazao je fra Stanko u uvodu propovijedi.<br />Na&scaron;u dana&scaron;nju poljuljanost usporedio je s onom učenika toga vremena. - Koliko smo čvrsti, koliko smo kolebljivi, koliko smo mlaki u vjeri i međuodnosima... znamo i sami. Ali, dragi Bog stoji uz nas. Pa i prihvaća na&scaron;u molitvu kad bezvoljno molimo. Duboka je svaka molitva i Bogu mila pa i kad priznamo Gospodinu da smo bezvoljni, zato &scaron;to smo iskreni u svojoj slabosti. Takve Gospodin jača. Tako je ojačao i svoje apostole - istaknuo je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Na Veliki petak, grob zapečaćen, stražari oko njega. A na Uskrsno jutro, kamen otkotrljan, Isus uskrsli izi&scaron;ao, grob ostao prazan. I uskrsli onda dolazi među svoje.<br />- Uskrsli Isus vi&scaron;e nije ono zemaljsko tijelo, nego preobraženo nebesko. Njegove rane kasnije će razuvjeriti i sru&scaron;iti Tominu sumnju. To nam govori da Isus svojim uskrsnućem navje&scaron;ćuje nama, dana&scaron;njima, svevremenima da ćemo i mi uskrsnuti na Njegov način. Ali ne vi&scaron;e s ovozemaljskim tijelom, nego s nebeskim tijelom. I mi ćemo uskrsnuti. Ali uskrsnuti darom i milo&scaron;ću na&scaron;e vjere. Ali i darom i milo&scaron;ću Gospodinovom jer oni koji Njega ljube, On te svoje ne ostavlja nego i njima garantira da će biti ondje gdje je On. I Gospodin nam je pripravio mjesto i u Njegovu nebu, u Njegovu srcu ima mjesta ba&scaron; za sve ljude - kazao je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Podsjetio je i kome je Isus do&scaron;ao nakon uskrsnuća. - Isus nije do&scaron;ao svojim progoniteljima, nije do&scaron;ao svojim razapinjateljima da njih razoruža, nije do&scaron;ao velikim svećenicima koji imaju autoritet nekad i danas, nego je do&scaron;ao onima koji su njega slijedili i koji su mu vjerni bili. E njima je do&scaron;ao. A ne onima koji bi htjeli imati zadnju riječ i na zemlji i kod Gospodina. I u ovom na&scaron;em životu On ima zadnju riječ, a pogotovo u nebeskoj slavi koju nam objavljuje, koju nam navje&scaron;ćuje i koju nam jamči - kazao je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Govorio je i o dana&scaron;njem dobu pandemije. - I u zdravlju i u bolesti, to su trenuci kada trebamo biti s Gospodinom, i kad nam ide i kad nam ne ide. Budimo Gospodinovi. Isusovo uskrsnuće je val - pandemija Božje ljubavi. I neka bude najuspjelija pandemija Božje blizine i snage u na&scaron;em životu. Gospodin hoće, a mi gledajmo ustrajati i ne pokleknuti - kazao je u nadahnutoj propovijedi.<br /><br /></p> <p>Pozvao je vjernike da im ovaj dan bude odraz Božjeg dara. - Zato draga braćo i sestre neka nam ovaj dan i na&scaron;e bratoljublje, na&scaron;a ljubav prema Gospodinu i jednih prema drugima, neka to bude odraz Božjeg dara, Božje milosti, Božjeg blagoslova i danas u zajedni&scaron;tvu na&scaron;ih obitelji i danas u zajedni&scaron;tvu onih koji su daleko od nas, s kojima ćemo se čuti. Neka bude živa Božja ljubav u nama i nemojmo gasiti Božju ljubav u nama, i dok god budemo ustrajavali neće se izgubiti ni vjera, ni milost, ni svaki Božji blagoslov. Isusovo uskrsnuće nam je garancija da bol, muka i smrt nisu zadnji. Nego je prvi i zadnji u na&scaron;em životu isti Gospodin koji je za nas trpio, isti Gospodin koji nas je ljubio, isti Gospodin koji je za nas uskrsnuo - zaključio je fra Stanko.<br /><br /></p> <p>Naposljetku je molio molitvu za prestanak pandemije. Donosimo vam je da je slu&scaron;ate u svojim domovima, da Kristova ljubav pobijedi ovu po&scaron;ast kako u na&scaron;oj župi i općini Grude, tako i diljem svijeta.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/dVlcUw70lTw" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><em><strong><br />Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-04-04-fra-stanko-pavlovic-21.jpg