Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Baka Jela je redovita na misi u Bogodolu, nju ćete uvijek prvu srestihttp://grude.com/clanak/?i=372167372167Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2023 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-02-23-baka-jela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada dođete pred crkvu svetog Ante i pred školu (sada "Planinarski dom") u Bogodolu, prva osoba koju ćete uvijek sresti, to je baka Jela.<p><br />Redovno je možete vidjeti svake druge nedjelje na svetoj misi u Bogodolu. Inače u Bogodolu goranački fratar drži svetu misu svake druge nedjelje u 12:30 sati i veliki broj mje&scaron;tana koji žive u Mostaru, nedjeljom dođe na svetu misu u Bogodol.<br /><br /></p> <p>To je običaj od starina, jer drugih nedjelja fratar odlazi u Ra&scaron;ku Goru držati svetu misu u isto vrijeme.<br /><br /></p> <p>Inače u Bogodolu postoje četiri zaseoka: Draga, Ladina, Vrljići i Čabulja. Svi ti zaseoci pripadaju goranačkoj župi, koja jo&scaron; obuhvaća Gorance, Soviće, Planinicu, Ra&scaron;ku Goru (izuzetak zaselak Đubrani koji pripada župi Bijelo Polje) i dio Bila.<br /><br /></p> <p><em><strong>autor: J.C / foto: goranci.online</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-02-23-baka-jela.jpgEvo čim se danas bavi Matan iz serije Prosijaci i sinovi VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=372158372158Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2023 17:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-01-matan_stjepan.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Serija Prosjaci i sinovi je itekako položila test vremena i u krajevima o kojima govori stekla kultni status.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi takav filmski zapis specifičnog života ili bolje reći preživljavanja ostao je zanimljiv svim generacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Serija rađena prema knjizi Ivana Raosa u prvom dijelu serijala najvi&scaron;e se bazira na život u imotskom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednog od glavnih likova (<strong>Matan &Scaron;palatrin</strong>), prije nego je ulogu preuzeo <strong>Rade &Scaron;erbedžija</strong>, igra domaći čovjek iz mjesta Runovići &ndash; <strong>Stjepan Puljić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada petnaestogodi&scaron;njak s novinskim ekipama je oti&scaron;ao do &ldquo;Kika&scaron;evih dvora&rdquo; i prisjetio se kako je sasvim slučajno zavr&scaron;io u spomenutoj ulozi i time u&scaron;ao u legendu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas živi u Splitu i odavno se ne bavi glumom, već pravnom strukom, ali kada priča krene uspomene i emocije same naviru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S njim je razgovarala ekipa RTV Herceg Bosne<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/CKWjgg0FjLU" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-01-matan_stjepan.pngPreminuo fra Milan Lončarhttp://grude.com/clanak/?i=372148372148Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2023 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-01-fra-milan-loncar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 79. godini života i 53. godini svećenstva u utorak 31. siječnja preminuo je fra Milan Lončar.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Milan je preminuo u Franjevačkom samostanu na Humcu gdje je boravio zadnjih nekoliko mjeseci, izvijestila je mrežna stranica <strong>Radio Posu&scaron;je</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Milan Lončar se rodio na blagdan svetoga Jakova apostola 25. srpnja 1944. godine u Vinjanima kraj Posu&scaron;ja. Roditelji su mu Stjepan i Iva rođena Petric. Prva četiri razreda pohađao je u Vinjanima, a druga četiri u osnovnoj &scaron;koli u Posu&scaron;ju. Gimnaziju je pohađao u Sinju i u Dubrovniku. Studij filozofije i teologiju pohađao je u Sarajevu na Franjevačkoj teologiji. Nakon toga, studij nastavlja u Konigsteinu u Njemačkoj. Postdiplomski studio je zavr&scaron;io na Institutu za katehetiku i homiletiku u Munchenu i zavr&scaron;ava s diplomom homiletike i andragogike. U Munchenu je zavr&scaron;io i studij religijske pedagogije na Teolo&scaron;kom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Munchenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župnik u Posu&scaron;ju je bio od 26. kolovoza 2006. godine do 19. kolovoza 2013. godine, gdje je ostao i kapelan do svoje smrti. Za vrijeme službe u Posu&scaron;ju vrijedno je radio na izgradnji župne crkve i drugih sadržaja oko nove i stare crkve u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je bio župnik u Posu&scaron;ju, 7. veljače 2007. godine osniva Franjevački muzej &bdquo;U kući Oca mojega&ldquo; i postaje njegov ravnatelj. Muzej je skup različitih predmeta koji su pronađeni na području Posu&scaron;ja i oslikavaju povijest ovoga kraja. Tako muzej posjeduje Etnografsku zbirku koja raspolaže sa 173 eksponata; Sakralnu zbirku koja sadrži &scaron;ezdesetak vrlo vrijednih izložaka; Arheolo&scaron;ku zbirku u čijem je stalnom postavu izloženo 110 eksponata; te Numizmatičku zbirku koja sadrži oko 150 rimskih novčića. Muzej raspolaže i s dvije Muzejske čuvaonice, knjižnicu i lapidarij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U redovni&scaron;tvo je stupio 14. srpnja 1963. godine na Humcu. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1970. godine u Konigsteinu u Njemačkoj. Tijekom redovni&scaron;tva je obna&scaron;ao razne službe i služio u mnogim župama. Tako je bio duhovni pomoćnik na Humcu, prefekt na&scaron;im studentima u Njemačkoj i &Scaron;vicarskoj, zatim i duhovni pomoćnik u župi St. Michael Munchen &ndash; Prelach, misionar u HKM u Zurichu, voditelj HKM St. Gallen, ravnatelj ZIRAL-a u Mostaru, duhovni pomoćnik u župi Svetog Petra i Pavla u Mostaru. Također je bio i član Vijeća Biskupske konferencije BiH za kulturu za naredno trogodi&scaron;te, ĆLAN Vijeća za religiozni i kulturni dijalog BK BiH. Bio je i deputat na Provincijskom kapitulu na Humcu, član Komisije koja je trebala ispitati sve izvanpastoralne aktivnosti braće u na&scaron;oj Provinciji, član Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, član Komisije za studijsku i izdavačku djelatnost pri Vijeću franjevačkih zajednica u RH i BiH. Također je bio i zastupnik za Provincijski kapitul na Humcu, provincijski definitor, član Vijeća za kulturu Biskupske konferencije BiH, pročelnik Vijeća za trajnu formaciju i liturgiju u Provinciji, član Vijeća za dijalog među religijama i kulturama BK BiH, tajnik i koordinator Tajni&scaron;tva za evangelizaciju u na&scaron;oj Provinciji, zamjenik povjerenika za Svetu zemlju, voditelj novosagrađene kuće duhovnosti u Masnoj Luci. Papa Franjo imenovao ga je 10. veljače 2016. godine misionarom milosrđa sa željom da bude svjedok nježnosti Boga Oca. Pored svega navedenoga, pisao je knjige i prevodio. Posljednju knjigu posvetio je svome stricu fra Slobodanu Lončaru koji je ubijen za vrijeme komunizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je sam napisao, "pratar" je postao zagovorom i nebeskom pomoći Blažene Djevice Marije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-01-fra-milan-loncar.jpegBrašno za zdravlje! Svećenici bi njime liječili i mentalno oboljelehttp://grude.com/clanak/?i=372145372145Grude.com - klik u svijetTue, 31 Jan 2023 14:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-31-brasno.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Etnolozi su rekli svoje: brašno je kod seljaka tretirano kao svetinja. Sve što se proizvodi od njega, prvenstveno kruh i kolači koji se pripremaju za velike blagdane, imalo je isti status. <p><br />Prostori za bra&scaron;no su s pažnjom či&scaron;ćeni i održavani, posuđe u kojima se drži stajalo je na počasnim mjestima, a prosipanje ili neko drugo o&scaron;tećenje smatralo se predznakom velike nesreće.<br /><br /></p> <p>Bogatstvo poljoprivredne obitelji od starine se mjeri prema količini bra&scaron;na. Poznat je običaj da, ako kruh padne na pod, onaj tko je ispustio dragocjeni zalogaj, ima da ga podigne, puhne, poljubi - i nastavi jesti. Kruh se nije bacao u poljoprivrednim domaćinstvima, &scaron;to bi preostalo, drobilo se u varivo, pravila se pita, su&scaron;ilo u pećnici, mljelo u mrvice i ni mrvica nije smjela propasti. Od bra&scaron;na su žene pravile kore za pitu, razne rezance, flekice, taranu, trgance, kidance, krafne i čitav popis slatkih i slanih obroka.<br /><br /></p> <p>Bra&scaron;no je ulazilo u sastav doslovno svih jela na stolu, od juhe gdje se na masnoći proprži manja količina prije nego &scaron;to se doda voda, povrće i začini, preko variva, koja su zgu&scaron;njavana bra&scaron;nom, do slatki&scaron;a na kraju ručka. Liječnici jo&scaron; nisu predlagali ljudima da smanje količinu bra&scaron;na,&nbsp;naročito bijelog, u prehrani, za gluten se jo&scaron; nije znalo, a osoba koja ne želi jesti&nbsp;tjesteninu "zbog vitke linije"&nbsp;ili "radi zdravlja"&nbsp;bila bi smatrana <strong>čudakom</strong>, ako ne i ne&scaron;to gore.<br /><br /></p> <h2>Za liječenje kožnih bolesti<br /><br /></h2> <p>Uz ovoliko po&scaron;tovanje, uz stalnu i svakodnevnu upotrebu ove namirnice, razumljivo je da su ga preci dana&scaron;njih poljoprivrednika smatrali&nbsp;ljekovitim. Protiv gladi, ono je zaista odličan lijek -&nbsp;ali nekada&scaron;nji seljaci su najozbiljnije poku&scaron;avali&nbsp;liječiti&nbsp;kožne bolesti pa i ozbiljne ozljede i rane <strong>oblogom od meda i bra&scaron;na</strong> ili samo od starog kruha, s&nbsp;vrlo raznolikim ishodom, ovisno od otpornosti ozlijeđenog.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Zbog svoje važnosti je u&scaron;lo u brojne izreke i poslovice, posebice dobro sačuvane u selima.<br /><br /></p> <p><em>"Zlo je bra&scaron;no u kuću unio",</em> kaže se za čovjeka koji se bogati nezakonitim radnjama.<br /><br /></p> <p><em>"Od tog&nbsp;bra&scaron;na&nbsp;kruha nema",</em> govori se za uzaludan ili sumnjiv posao, a tu je i poznati&nbsp;izraz <em>"&scaron;to&nbsp;se smije&scaron; <strong>k'o lud na bra&scaron;no</strong>"</em>, s obja&scaron;njenjem: kad se netko smije bez vidljivog razloga ili u potpuno neprimjerenoj situaciji.<br /><br /></p> <p>Domaći pisci se žale (ili hvale, tko će znati) da su im strane kolege pisale&nbsp;kako ovaj izraz nikako ne mogu prevesti. A to je zanimljivo, ta navodna neprevodivost, s obzirom da sličan izraz s&nbsp;istovjetnim značenjem postoji u većini europskih jezika. Vrlo je star, pa je kako izgleda prvobitno značenje <strong>zaboravljeno</strong>.<br /><br /></p> <h2>Svećenje bra&scaron;na<br /><br /></h2> <p>U srednjovjekovnoj Europi, od Irske do Urala i od Islanda do Grčke, svi narodi koji su uzgajali žitarice znali su za obred svećenja bra&scaron;na -&nbsp;od kojeg&nbsp;se poslije pravio kruh namijenjen <strong>liječenju najtežih du&scaron;evnih bolesti</strong>. Svećenik bi održao&nbsp;molitvu nad bra&scaron;nom, vodom, solju i ostalim sastojcima, a žene bi kruh&nbsp;umijesile, ispekle i poslužile bolesnicima. Ako bi se neki od bolesnika, koji su prisustvovali cijelom obredu, počeo&nbsp;smijati&nbsp;-&nbsp;a za njim i svi ostali, jer smijeh je "zarazan", to se smatralo dobrim znakom, da će svi ubrzo i sigurno ozdraviti.<br /><br /></p> <p>Tada je, kao i puno kasnije, uostalom,&nbsp;tretman du&scaron;evnih bolesnika u seoskim sredinama (i gradskim, da ne bude zabune) bio izrazito surov, nesretni ljudi po pravilu ne bi dugo poživjeli. U takvim uvjetima, naivan, ali u su&scaron;tini suosjećajan poku&scaron;aj liječenja namirnicom koju svi koriste i svima čini dobro -&nbsp;predstavlja značajan izuzetak. Kad nekom kažemo "&scaron;to&nbsp;se smije&scaron; k'o lud na bra&scaron;no"&nbsp;mi mu ustvari želimo da bude vrlo, <strong>vrlo zdrav</strong> i da se smije glasno i &scaron;to vi&scaron;e, pi&scaron;e<a href="https://www.agroklub.com/kolumna/lijek-za-kozne-i-dusevne-bolesti-te-glad-brasno/83750/" rel="nofollow" target="_blank"> Agroklub.com</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-31-brasno.jpegU Širokom Brijegu počinju ''Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca''http://grude.com/clanak/?i=372135372135Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jan 2023 19:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sv. mise zadušnice za pobijene franjevce i puk započinju 4. veljače.<p>&nbsp;</p> <p>U &Scaron;irokom Brijegu uobičajeno će početkom veljače, ove godine od 3. do 7., biti održani &rdquo;Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca&rdquo; u povodu 78. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &rdquo;<strong>Fra Leo Petrović i 65 subraće</strong>&rdquo;, na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve će uživo prenositi Radiopostaja &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vicepostulator će 3. veljače u 10:00 sati, zajedno s dru&scaron;tvenim predstavnicima koji će položiti vijence i zapaliti svijeće, na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava predvoditi molitvu za pobijene franjevce i puk Božji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjetimo se da je u Drugom svjetskom rata i poraću iz općine &Scaron;iroki Brijeg ubijeno 2.184 osobe, a iz ŽZH 7.009. Zbog toga je grad &Scaron;iroki Brijeg 7. veljače proglasio &lsquo;&lsquo;Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk&rdquo;, a ŽZH &rdquo;Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. mise zadu&scaron;nice za pobijene franjevce i puk započinju 4. veljače. Kroz prva tri dana predvode ih župnici rodnih župa pobijenih hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 17:30 sati je molitva krunice, a u 18:0000 sv. misa, kao i u sljedeća dva dana. Prvoga dana sv. misu predvodi i na njoj propovijeda don Ante Čarapina, župnik u Grljevićima (3-ica ubijenih), sutradan fra Josip Mioč, župnik u Drinovcima (7-ica ubijenih), a preksutra fra Velimir Bagavac, župnik na Čerinu (4-ica ubijenih).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz spomenuta tri dana podijelit će se i nagrade onima koji su sudjelovali na &rdquo;XII. natječaju Stopama pobijenih&rdquo; s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučko&scaron;kolci, drugoga mladež, a trećega odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sami dan Obljetnice, u utorak 7. veljače, program započinje u 16:00 sati molitvom pred ratnim skloni&scaron;tem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su trenutno pokopana 24-ica ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadu&scaron;nica koju će predvoditi i na njoj propovijedati fra Jozo Grbe&scaron;, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju će vicepostulator fra Miljenko Stojić iznijeti ukratko rad Vicepostulature kroz pro&scaron;lu godinu, a gvardijan fra Ivan Marić, ml., izreći će riječi dobrodo&scaron;lice i zahvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 5. veljače, u 17:00 sati očekuje se dolazak sudionika &rdquo;Mimohoda sjećanja&rdquo; koji pje&scaron;ače ili trče od spomenika svojim pobijenima do ratnog skloni&scaron;ta. Tu će se pomoliti za pokoj du&scaron;a pobijenih franjevaca i vjernih članova puka Božjega te nazočiti krunici i sv. misi u samostanskoj crkvi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpgMolitva svetog Tome Akvinskoga za mudro uređenje života http://grude.com/clanak/?i=372116372116Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jan 2023 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-29-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove nedjelje prenosimo Molitvu svetog Tome Akvinskoga za mudro uređenje života <p>&nbsp;</p> <p>Udijeli mi, milosrdni Bože,<br /> da žarko želim &scaron;to je tebi milo,<br /> razborito istražujem,<br /> istinski prepoznajem i savr&scaron;eno ispunjam<br /> na hvalu i slavu tvoga Imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uredi, moj Bože, moje življenje:<br /> ono &scaron;to od mene traži&scaron; da činim, daj mi da znam,<br /> i podaj da to izvr&scaron;im kako treba<br /> i kako koristi du&scaron;i mojoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daj mi, Gospodine Bože moj,<br /> da u sreći i protiv&scaron;tinama ne zakažem,<br /> da se u njoj ne uznesem,<br /> a u njima ne postanem malodu&scaron;an.<br /> Nek se ničemu ne radujem ili ni zbog čega ne žalim,<br /> osim onomu &scaron;to vodi k tebi,<br /> ili zbog onoga &scaron;to odvodi od tebe.<br /> Nek se nikome ne želim svidjeti<br /> ili nek se nikome ne bojim zamjeriti,<br /> osim tebi.<br /> Nek mi omrznu, Gospodine, sve prolazne stvari,<br /> a nek mi drago bude sve &scaron;to je tvoje.<br /> Nek mi bude mrska radost koja je bez tebe,<br /> i nek ne želim ni&scaron;ta &scaron;to je izvan tebe.<br /> Nek mi se sviđa, Gospodine, rad za tebe,<br /> a nek mi je dosadan svaki počinak<br /> koji je bez tebe.<br /> Daj mi, Gospodine, da često k tebi podignem srce svoje,<br /> a u svom se pomanjkanju stalno kajem,<br /> s odlukom da se popravim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>II.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učini me, Gospodine Bože moj,<br /> poslu&scaron;nim bez protivljenja,<br /> siroma&scaron;nim bez malodu&scaron;nosti,<br /> čistim bez patvorenja,<br /> strpljivim bez mrmljanja;<br /> poniznim bez pretvaranja,<br /> veselim bez raspu&scaron;tenosti,<br /> žalosnim bez malodu&scaron;nosti,<br /> zrelim bez tromosti;<br /> pokretljivim bez lakoumnosti,<br /> bogobojaznim bez očajanja;<br /> istinitim bez dvoličnosti,<br /> i da dobro činim bez preuzetnosti;<br /> da bližnjega opomenem bez oholosti<br /> te potičem na dobro, riječju i primjerom,<br /> bez pretvaranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daj mi, Gospodine Bože, srce budno,<br /> da ga ni jedna radoznala misao ne odvrati od tebe,<br /> daj srce plemenito da ga ni jedan nedostojan osjećaj<br /> ne povuče dolje;<br /> daj srce ispravno da ga nijedna naopaka nakana<br /> ne usmjeri nakrivo;<br /> daj srce čvrsto da ga ne slomi<br /> ni jedna nevolja;<br /> daj srce slobodno da ga ni jedan silovit osjećaj<br /> sebi ne podvrgne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>III.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udijeli mi, Gospodine Bože moj,<br /> um koji će te spoznati,<br /> marljivost koja će te tražiti,<br /> mudrost koja će te naći;<br /> pona&scaron;anje koje će ti se sviđati,<br /> ustrajnost koja će te pouzdano čekati,<br /> i pouzdanje koje će te konačno zagrliti.<br /> Daj da ovdje u duhu pokore podnosim kazne,<br /> da se na ovom putovanju po milosti<br /> služim tvojim dobročinstvima<br /> i da u slavi u nebu uživam tvoje radosti.<br /> Koji živi&scaron; i kraljuje&scaron;, Bože,<br /> u sve vijeke vjekova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno.net</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-29-molitva.jpgPolovica katolika u BiH svaki tjedan na misihttp://grude.com/clanak/?i=372102372102Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2023 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Afrika je vodeća u broju katolika koji sudjeluju na misnim slavljima.<p>&nbsp;</p> <p>Zemlje u kojima vi&scaron;e od trećine svaki tjedan na misu idu katolici su iz Bosne i Hercegovine (48%), Meksika (47%), Nikaragve (45%), Bolivije (42%), Slovačke (40%), Italije (34%) i Perua (33%).</p> <div class="single-article__row">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> <p>Novo istraživanje koje je proveo Center for Applied Research in the Apostolate (Centar za primijenjena istraživanja u apostolatu) bavilo se sudjelovanjem vjernika na svetim misama, a provedeno je u vi&scaron;e zemalja svijeta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima istraživanje, Afrika je vodeća u broju katolika koji sudjeluju na misnim slavljima. Tako, na pitanje: "Osim vjenčanja, sprovoda i kr&scaron;tenja, koliko često idete na svete mise?", 94% nigerijskih katolika odgovorilo je kako u crkvu idu tjedno, a neki čak i na dnevnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anketu je proveo World Values ​​Survey, koji je počeo pratiti podatke 1980-ih te ima statistiku za 36 zemalja s brojnom katoličkom populacijom. CARA, koja je prikupila rezultate, rekla je da se ne zna točno koja zemlja ima najveću stopu sudjelovanja na misu, "jer istraživanja nisu provedena na tu temu u svakoj zemlji svijeta".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među ispitanicima WVS-a, uz Nigeriju, tjedno ili če&scaron;će na misi sudjeluju katolici iz Kenije (73%) i Libanona (69%), prenosi <a title="Nedjelja ba" href="https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/koji-narodi-najvise-sudjeluju-na-svetim-misama/28244" rel="nofollow" target="_blank">Nedjelja.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Latinska Amerika i Europa</strong></p> <p>Zemlje u kojima polovica ili vi&scaron;e katolika tjedno sudjeluje na misnim slavljima su Filipini (56%), Kolumbija (54%), Poljska (52%) i Ekvador (50%), dok manje od polovice, ali ipak vi&scaron;e od trećine svaki tjedan na misu idu katolici iz Bosne i Hercegovine (48%), Meksika (47%), Nikaragve (45%), Bolivije (42%), Slovačke (40%), Italije (34%) i Perua (33%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tri od 10 katolika koji tjedno sudjeluju na svetoj misi su podatci za Venezuelu (30%), Albaniju (29%), &Scaron;panjolsku (27%), Hrvatsku (27%), Novi Zeland (25%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (25%).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prije i poslije pandemije</strong></p> <p>Istraživanja su uključivala i sudjelovanje na misama prije i poslije pandemije te tako, prema rezultatima, broj katolika u Sjedinjenim Američkim Državama koji svaki tjedan idu u crkvu povećao se za 24% poslije pandemije, u odnosu na ranije razdoblje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U na&scaron;oj posljednjoj anketi krajem ljeta 2022., 17% odraslih katolika izjavilo je da često posjećuju crkvu, a 5% umjesto toga prati misu online ili na televiziji od kuće&rdquo;, stoji u CARA izvje&scaron;ću, a kako prenosi Aleteia.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr">&nbsp;</div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale zemlje sa sličnim brojkama kao SAD su Mađarska (24%), Slovenija (24%), Urugvaj (23%), Australija (21%), Argentina (21%), Portugal (20%), Če&scaron;ka Republika (20 %) i Austrija (17 %).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najrjeđe na svetim misama sudjeluju katolici iz Litve (16%), Njemačke (14%), Kanade (14%), Latvije (11%), &Scaron;vicarske (11%), Brazila (8%), Francuske (8%) i Nizozemske (7%).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne nužno "religiozni"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznenađujuće, istraživanja su pokazala kako nije nužno da će katolici koji sebe smatraju vi&scaron;e religioznim, če&scaron;će ići na svete mise. Primjer tomu je Libanon gdje velik broj katolika sudjeluje na misnim slavljima, ali broj onih koji sebe smatraju religioznim je znatno manji u odnosu na druge zemlje. Također, 97% katolika u Urugvaju se smatra religioznim, a tek 23% njih redovito idu na svetu misu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Urugvaj, zemlje u kojima najvi&scaron;e katolika sebe smatra religioznim su Nigerija (95%), Albanija (94%), Slovačka (93%), Če&scaron;ka (92%), Italija (92%), Litva (92%), Kenija (92%), Kolumbija (92%), Bolivija (91%) i Poljska (90%).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpgPredstavljena prva zbirka pjesama Frane Mikulića Jukića FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=372099372099Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2023 14:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-27-frane-mikulic-jukic-zavicajna-molitva-6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg organizirao je predstavljanje prve zbirke poezije Frane Mikulića Jukića pod nazivom „Zavičajna molitva“.<p>&nbsp;</p> <div class="itemFullText"> <p style="text-align: justify;">Zbirka je dobila prvu nagradu na Matičinu natječaju &bdquo;Tomica Penavić &ndash; Moja prva knjiga&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ocjenjivači zbirke su: Jure Milo&scaron;, Dorian Jurić, Marija Ba&scaron;ić, Mario Knezović, Željko Andrijanić i Julienne Eden Busic.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Podijeljena je u četiri cjeline: Zavičajna molitva, Pred vratima, Pro&scaron;lost i Mi danas s ukupno 60 pjesama.&nbsp;Naslovnu stranicu i Ilustracije uradila je Manuela Mikulić.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U programu predstavljanja sudjelovali su autor Frano Mikulić Jukić i jedan od ocjenjivača Jure Milo&scaron;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pjesme su recitirali: Monika, Belinda i Rosanda Mikulić.&nbsp;U glazbenom dijelu programa nastupio je guslar Josip Begić iz Posu&scaron;ja i tambura&scaron;ki sastav Stari fenjer iz Gruda.&nbsp;Program je vodio novinar Marinko Mikulić.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Frano Mikulić Jukić rođen je 1966. god. u Kočerinu, gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu. Srednju &scaron;kolu zavr&scaron;ava u Mostaru, kada počinje objavljivati svoje prve pjesme. Najprije u "Crkvi na Kamenu", od 1985. do 1992. god.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Paralelno s tim objavljuje u zborniku "Kr&scaron;ni Zavičaj" od 1987. do 2017. godine, tj. do zadnjega broja.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pjesmu "Croatia", iz 1992. godine, uglazbio je i otpjevao pok. Martin Pero Boras.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Također, iste godine, hrvatski branitelj iz Gospića Pero Crljen, uglazbio je i otpjevao svojevrsnu "hercegovačku budnicu", na tekst pjesme objavljene u CnK pod naslovom &ldquo;Hercegovci, evo zore, evo dana...&rdquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pjevač Ivica Bago također je snimio pjesmu "Rakitno moje", na njegov tekst.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dvadesetak hercegovačkih i dalmatinskih guslara snimili su preko 30 nosača zvuka na njegove tekstove.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dr. sc. Dorijan Jurić, culturalanthropology iz Kanade, objavio je dva znanstvena rada u časopisu SLAVIC AND EAST EUROPEAN JOURNAL iz USA na njegove tekstove koje je odguslio Marko Čolak.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Na osobnu inicijativu pok. Zvonke Bu&scaron;ića, napisao je pjesmu "Knjiga mog života - Zvonko Bu&scaron;ić Taik", koju je odguslio guslar Željko Keža i snimio na dvostruki CD u trajanju od 120 minuta.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-27-frane-mikulic-jukic-zavicajna-molitva-6.jpgTko je pisac iz BiH kojeg prati milijun ljudi?http://grude.com/clanak/?i=372036372036Grude.com - klik u svijetSun, 22 Jan 2023 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-22-9b3a822bf813406bb927.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok radimo intervju, u pozadini se čuje plač mališana. - To ti je muka, ali slatka muka. Vidjet ćeš jednom - kroz smijeh mi govori Alen Agić. <p><br />Ako s tim imenom i prezimenom uvežemo stranicu "Magic Whisperer", onda je to čovjek kojeg svi znaju, osobito oni koji su na dru&scaron;tvenim mrežama. Jer njegove objave prati oko milijun osoba kada se objedine Instagram (624 tisuće pratitelja), Facebook (102 tisuće pratitelja), YouTube (120 tisuća pretplatnika), Twitter (52 tisuće pratitelja) i jo&scaron; kad se tome dodaju posjeti stranici saptacmagije.com. Njegove objave govore o ljubavi, sreći, zadovoljstvu..., inspiriraju druge. Agić spada u red mlađih pisaca. Rođen je 1988. godine, a planira ono po čemu je postao popularan uskoro pretočiti i u knjigu. Po struci je magistar tehnologije, međutim, pisanje, ali i želja za pomaganjem drugima, s obzirom na to da je sudionik brojnih humanitarnih akcija, prevladali su.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: "Magic Whisperer" jedna je od najpoznatijih Instagram stranica u regiji. Alene, kao njezin tvorac, na &scaron;to ste posebno ponosni i kako ste do&scaron;li do toga da vas vi&scaron;e od 600 tisuća osoba prati na Instagramu?</strong></p> <p>Alen Agić: - "Magic Whisperer" nastao je 2014. godine kada sam piskarao po Twitteru pa krenuo i na Instagram, Facebook, YouTube. Najvi&scaron;e sam ponosan &scaron;to nisam odustao, bez obzira i na druge obveze koje sam imao. U svemu &scaron;to radite morate biti ustrajni i odustajanje nipo&scaron;to ne smije biti opcija. Treba vremena da ljudi shvate da im na neki način pomažete. Potrebno je vremena da spoznaju čistoću nečije du&scaron;e, neiskvarenost nečijeg srca, a kada to ostvarite, sve je lak&scaron;e. &Scaron;to se tiče broja pratitelja, lijep je osjećaj znati da postoji 600.000 du&scaron;a tamo negdje koje uzmu telefon u svoju ruku i pročitaju &scaron;to im imate reći danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Inspirativnim porukama dotaknuli ste srca mnogih, kako ste to uspjeli?</strong></p> <p>Alen Agić: - Nije te&scaron;ko dotaknuti ljudsko srce ako ima&scaron; iskren pristup prema tim ljudima. Ljudi sve manje vjeruju jedni drugima i zatvoreni su u kojekakvu imaginarnu &scaron;koljku. Ne govore nikome svoje tajne, ne otkrivaju &scaron;to ih boli, ti&scaron;ti, za&scaron;to ne mogu zaspati do kasno u noć. I jedino &scaron;to im preostaje je čitati, gledati, nadati se boljem preko stvari koje pi&scaron;e netko tko ih čak osobno i ne poznaje. Jer oni koji su znali njihove tajne, koji su znali njihove slabosti, kome su dali svoje srce, oni su ih najvi&scaron;e povrijedili. A ja sam siguran da nema većeg dobrog djela od pružanja utjehe čovjeku koji sanja dobiti ono &scaron;to stvarno i zaslužuje &ndash; mir i sreću. Zato se mnogi pronalaze kroz moje pisanje, jer im poku&scaron;avam objasniti da moraju vi&scaron;e voljeti sebe, da cijene sebe u svakom smislu te riječi, da ne daju nikome da ih ponižava. Ljubav nije kada trpi&scaron; sve i sva&scaron;ta da bi bio s nekim, ljubav je kada voli&scaron; pa ti to bude uzvraćeno. Da rezimiramo, kada utje&scaron;i&scaron; čovjeka, on ne postaje samo tvoj fan, on ne postaje tvoj obični pratitelj na dru&scaron;tvenim mrežama. On postaje tvoj prijatelj koji će te rado zagrliti na ulici i reći "hvala" &ndash; velika je razlika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Sudjelujete i u brojnim humanitarnim akcijama, koliko su one važne za dana&scaron;nje dru&scaron;tvo?</strong></p> <p>Alen Agić: - Tako je. Uvijek se odazovem na humanitarne akcije kad god me pozovu i promoviram to preko svojih dru&scaron;tvenih mreža. Jedna od najvećih humanitarnih akcija, koju jo&scaron; uvijek pamtim kao ne&scaron;to posebno, to je "Zagrli za ljubav" &ndash; preciznije Race for the Cure. Dizajnirao sam ceker s ljubavnim citatom koji se mogao kupiti u trgovinama te tako pomoći ženama oboljelim od zloćudne bolesti, raka dojke. I ovim putem bih poručio svim organizacijama koje se bave humanitarnim djelima; ako smatraju da im na neki način mogu pomoći, neka mi se slobodno jave, rado ću im izići ususret. Kao &scaron;to rekoh, Race for the Cure bila je ba&scaron; jedna prelijepa priča, ljudi su kupovali cekere, slali mi fotografije u inbox kao da su sami sebi kupili dar, kao da im je to ne&scaron;to jako bitno, a ne znaju da je zapravo meni i cijeloj ekipi koja je sudjelovala u tom projektu bilo jo&scaron; bitnije. Sama ta spoznaja da nekome pomažete da shvate kako nisu sami, da mogu izdržati i prebroditi sve, to je uistinu neopisiv osjećaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Koliko vremena iziskuje stvaranje inspirativnih citata? Vidimo i da va&scaron; Youtube kanal ima 120 tisuća pretplatnika, pa i za njih treba snimati poruke.</strong></p> <p>Alen Agić: - Puno, iskreno, puno. Ali kada tro&scaron;ite vrijeme na stvari koje volite, to ni u kom slučaju ne može biti uzalud potro&scaron;eno vrijeme. &Scaron;tovi&scaron;e, ja to i ne smatram kao tro&scaron;enje vremena, već davanje pažnje onima koji je uistinu trebaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kolika su vama inspiracija članovi obitelji i podr&scaron;ka u radu?</strong></p> <p>Alen Agić: - Najveća. U braku sam već dvije godine, imamo bebu od 11 mjeseci i nikada se nisam osjećao toliko nadahnuto. Nedavno sam dobio jedno pitanje od pratitelja: "Za&scaron;to vi&scaron;e ne pi&scaron;e&scaron; tužne citate, već samo sretne, obiteljske, o Bogu i slično?" Ja sam onaj tip osobe koji pi&scaron;e ono &scaron;to emotivno prolazi u danom trenutku. Postoji jedna poznata izreka da čovjek najljep&scaron;e pi&scaron;e kada je tužan, &scaron;to je djelomično i istina. Ali znate li &scaron;to je potpuna istina? Najvi&scaron;e emocija ima&scaron; kada si sretan i okružen ljudima koje voli&scaron; i koji te vole. Tada može&scaron; pisati neprestano jer svaki trenutak može&scaron; pretvoriti u riječ. Svaki osmijeh u jednu rečenicu. Te&scaron;ko je to objasniti, ali kada čovjek doživi pravu sreću, tvoj život postaje knjiga koja nema kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Je li plan uskoro objaviti knjigu i tako se dodatno predstaviti &scaron;iroj javnosti?</strong></p> <p>Alen Agić: - Da, i jako se radujem tome, osobito jer će ta knjiga predstavljati suradnju s mojom prijateljicom i spisateljicom iz Zagreba. Radi se o zajedničkoj knjizi koja će izići uoči Dana zaljubljenih, ba&scaron; pravo vrijeme za čitanje ljubavnih savjeta i rečenica koje će vam se urezati duboko u srce, zar ne? Da i ja vama postavim barem jedno pitanje! (smijeh) Doista smo oboje dali svoj maksimum za tu knjigu i vjerujem da će čitatelji biti odu&scaron;evljeni, to je sve &scaron;to vam trenutačno smijem otkriti. Pričekajte jo&scaron; malo pa ćete vidjeti da je vrijedilo čekati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kad ste već postavili pitanje, slažem se da je vrijeme Valentinova za ljubavne priče idealno. (smijeh) Ali da nastavimo s mojim pitanjima. Tuzlak ste od rođenja. Pa kakvim vidite svoj grad i postoji li neki u kojem biste jo&scaron; željeli živjeti?</strong></p> <p>Alen Agić: - Tuzla je uistinu prelijep grad i siguran sam da, kada jednom dođete, poželjet ćete opet. Ima tu mnogo čega vidjeti, od kipova nenadma&scaron;nih Me&scaron;e Selimovića i Ismeta Mujezinovića pa do jezera i raznih drugih ljepota koje dodatno ukra&scaron;avaju ovo mjesto. Sve u svemu, tko dođe, definitivno se neće pokajati. Pitali ste me i bih li želio živjeti u nekom drugom gradu, pa možda. Oduvijek me privlačila Italija, to mi je, izgleda, ostalo od malih nogu kada sam promatrao preko malih ekrana prelijepe ulice Venecije, točnije, sve te venecijanske atrakcije. Veneciju, inače, definiraju kao grad koji će vas odu&scaron;eviti u dvjema stvarima, kulturnim umjetninama i romantici, valjda me zato i privlači. Eto, kada bih morao birati, izabrao bih Veneciju, ali kad-tad bih se vratio ponovno u Tuzlu. To je sigurno, bez trunke sumnje, navika je čudo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: U vremenu beznađa &scaron;to poručiti onima koji će čitati va&scaron; intervju?</strong></p> <p>Alen Agić: - Istina je da su danas jako te&scaron;ka vremena, pogotovo za onoga tko ima obraza i stida. Ali mi je neopisivo drago &scaron;to jo&scaron; uvijek ima dobrih ljudi, mnogo dobrih ljudi koji su me prona&scaron;li na dru&scaron;tvenim mrežama i uživaju u ljubavi koju dijelim s njima. Ljubav i dobrota su ono &scaron;to pokreće svijet, a pod dobrotom možemo podrazumijevati mnogo toga. Dobrota je pomoći prosjaku na ulici, dobrota je potap&scaron;ati nekoga po ramenu, dobrota je čak i kada uputite nekome toplu riječ. Ljudi su željni lijepih riječi u ovom ludom svijetu gdje živimo i ja ću, koliko god budem pisao, a pisat ću vjerojatno dok postojim, dati sve od sebe da im popravim dan i pomognem da shvate kako nisu sami. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-22-9b3a822bf813406bb927.pngNAJAVA: Promocija knjige Frane Mikulića Jukićahttp://grude.com/clanak/?i=372034372034Grude.com - klik u svijetSun, 22 Jan 2023 00:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-22-whatsapp_image_2023-01-21_at_21.01.18.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nakladi Matice Hrvatske ogranak Široki Brijeg ovih dana je iz tiska izašla zbirka pjesama "Zavičajna molitva" autora Frane Mikulića Jukića.<p>&nbsp;</p> <p>Ova zbirka pjesama je i nagradna knjiga natječaja moja prva knjiga MH - e &Scaron;iroki Brijeg "Tomica Penavić".</p> <p><br />U četvrtak, 26. listopada u prostorijama gradske knjižnice &Scaron;iroki Brijeg će se održati predstavljanje Franine prve zbirke pjesama "Zavičajna molitva" s početkom u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će predstaviti; Gojko Jelić - predsjednik MH ogranak &Scaron;iroki Brijeg, Jure Milo&scaron; - magistar povijesti i filozofije i Frano Mikulić Jukić - autor knjige.</p> <p><br />U glazbenom dijelu programa sudjeluju TS "Stari fenjer" i guslar Josip Begić, a u recitarskom dijelu večeri: Belinda Mikulić, Rosanda Mikulić i Monika Mikulić.<br />Voditelj programa je Marinko Mikulić.</p> <p><br />Knjiga "Zavičajna molitva" autora Frane Mikulića Jukića je skup pjesama koje su nastajale iz Franina pera u posljednjih 30 godina i sabrane su u ovoj zbirci pjesama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, sve vas pozivamo da svojim prisustvom obogatite promociju i izlazak prve zbirke pjesama Frane Mikulića Jukića.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-22-whatsapp_image_2023-01-21_at_21.01.18.jpegPo prvi put u 2000 godina bit će otvoreno kupalište na kojem je Isus izliječio slijepcahttp://grude.com/clanak/?i=372003372003Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2023 19:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-18-siloam-kupaliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupalište je uništeno 70. godine poslije Krista tijekom Prvog židovsko-rimskog rata. <p>&nbsp;</p> <p>Kupali&scaron;te <strong>Siloam</strong>, koji se u Novom zavjetu spominje kao mjesto gdje je Isus izliječio čovjeka slijepog od rođenja bit će po &ldquo;prvi put u modernoj povijesti&rdquo; u potpunosti iskopano i otvoreno za javnost, rekle su izraelske vlasti, prenosi <em><strong>bitno.net</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Siloam se spominje u Lukinom i Ivanovom evanđelju u čijem devetom poglavlju stoji:</p> <p><em><strong>&bdquo;Prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Zapita&scaron;e ga njegovi učenici: &lsquo;Učitelju, tko li sagrije&scaron;i, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?&rsquo; Odgovori Isus: &lsquo;Niti sagrije&scaron;i on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja.&rsquo;</strong></em></p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p><em><strong>&lsquo;Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla. Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.&rsquo;</strong></em></p> <p><em><strong>To rekav&scaron;i, pljune na zemlju i od pljuvačke načini kal pa mu kalom premaza oči. I reče mu: &lsquo;Idi, operi se u kupali&scaron;tu Siloamu!&rsquo; &ndash; &scaron;to znači &lsquo;Poslanik&rsquo;. Onaj ode, umije se pa se vrati gledajući.&ldquo; (Iv 9, 1&mdash;7)</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupali&scaron;te je uni&scaron;teno 70. godine poslije Krista tijekom Prvog židovsko-rimskog rata. Iako je malen dio kupali&scaron;ta već nekoliko godina dostupan javnosti, velika većina ovog povijesno važnog mjesta ostala je zakopana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupali&scaron;te je izvorno služilo kao dio jeruzalemskog drevnog vodovodnog sustava, a kasnije je postalo mjesto od vjerskog značaja za Židove. Vjerski hodočasnici koristili su ga kao &ldquo;mikveh&rdquo;, ili ritualno kupali&scaron;te, kako bi se očistili prije posjeta svetom Hramu, a za kr&scaron;ćane je dobilo značaj nakon spomenutog Isusovog izlječenja slijepca od rođenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Siloam je pronađen sasvim slučajno 2004. godine kada su pri građevinskim radovima radnici nai&scaron;li na stepenice duge 120 metara te na položaj kupali&scaron;ta čija se starost procjenjuje na oko 2700 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je kupali&scaron;te pronađeno Izraelska televizija otkriće je nazvala &ldquo;vjerojatno jednim od najvažnijih za biblijsku arheologiju posljednjih desetljeća&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-18-siloam-kupaliste.jpgIzašao siječanjski broj glasila Stopama pobjenihhttp://grude.com/clanak/?i=371993371993Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2023 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-18-sp-30.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj broj glasila glasila, u rubrici »Natječaj«, objavljuje nagrađene radove iz 2022. za uzrast odrasli.<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>U izdanju Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; izi&scaron;ao je 30. broj glasila &raquo;Stopama pobijenih&laquo;, kojega kao glavni i odgovorni urednik potpisuje vicepostulator fra Miljenko Stojić. Glasilo donosi mno&scaron;tvo podataka o ubijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Uvodniku je napomenuto da se do&scaron;lo do razdoblja kada se te&scaron;ko pronalaze svjedoci, jer je pro&scaron;lo 78 godina od ubojstva hercegovačkih franjevaca, mnogi svjedoci su pomrli pa se istina traži od svjedoka iz druge ruke te u dokumentima i raznim zapisima</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici Iz Ljetopisa treba istaknuti vijest o XIV. simpoziju Stopama pobijenih na kojemu su predavanja održali dr. Hrvoje Mandić, dr. Ivo Čolak te don Davor Klečina. U Međugorju je podignut spomenik sedmorici ubijenih fratara iz župe Međugorje ili onima koji su u njoj djelovali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donesen je i I. dio zapisa dr. fra Otona Knezovića o događajima na &Scaron;irokom Brijegu, dolasku njemačke vojske i zauzimanju samostana i gimnazije za potrebe vojske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici Glas o mučeni&scaron;tvu objavljeno je sjećanje fra Umberta Lončara o smrti njegovog brata fra Slobodana Lončara, kojega su jugokomunisti ubili u Ljubu&scaron;kom između 12. i 13. veljače 1945.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj broj glasila glasila, u rubrici &raquo;Natječaj&laquo;, objavljuje nagrađene radove iz 2022. za uzrast odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika Uspomene donosi zapis fra Vencela Kosira sve tamo od propasti Austro-Ugarske do uspostave Nezavisne Države Hrvatske i Drugoga svjetskog rata te dolaska jugokomunista na vlast. Opisuje s kakvim su se sve pote&scaron;koćama franjevci i svećenici borili dok su jugokomunisti vodili glavnu riječ. Pozivi na ispitivanje u Udbu, upadanja u samostan usred noći, pljačke, prijetnje, sve su to jugokomunisti radili kako bi uni&scaron;tili duhovne vođe u narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donesen je i razgovor s fra Danom Karačićem. Život je proveo djelujući u du&scaron;obrižni&scaron;tvu, a u posljednje vrijeme posebno je djelatan u brizi za Franjevački svjetovni red (FSR) najprije na razini Provincije, a sada kao duhovni asistent FSR-a na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podlistak donosi sjećanja Pere Banovića o &scaron;kolovanju na &Scaron;irokom Brijegu, sjećanja na njegove kolege iz &scaron;kolskih klupa i profesore koji su tada djelovali u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Njegovo &scaron;kolovanje prekida dolazak jugokomunista pred vrata &Scaron;irokog Brijega krajem 1944.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasilo &raquo;Stopama pobijenih&laquo; može se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature ili na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH. Prija&scaron;nje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju &raquo;Izdava&scaron;tvo&laquo;.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-18-sp-30.jpgBaka (98): Ne bojte se smrti! Čeka nas savršeni svijet bez brigahttp://grude.com/clanak/?i=371979371979Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2023 13:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-17-baka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tik Tok nije rezerviran samo za generaciju Z, a dokaz tome je i ova 98-godišnja baka koja je postala pravi hit nakon što je njezin praunuk objavio video u kojem govori o životu nakon smrti.<p>&nbsp;</p> <p>Baka Faye, kako je nazivaju, ustvari je već prabaka koja živi u Teksasu, a njezin video u kojem govori kako se ne treba bojati smrti postao je viralan prikupiv&scaron;i 1.4 milijuna pregleda.<br /><br /></p> <p>"Bojim se smrti i ne mogu si pomoći. Može&scaron; li je upitati boji li se i ona i kako si pomoći?" upitala je jedna tiktokerica, a mudra baka dala je svoj odgovor.<br />"Du&scaron;o, čega se ima&scaron; bojati?"<br /><br /></p> <p>"Neeee! Za&scaron;to bih se bojala? Du&scaron;o, čega se ima&scaron; bojati? Ovo je samo čekanje. Ovaj život je samo malo međuvrijeme. To je samo trenutak", rekla je dodajući kako svoju snagu crpi iz Biblije.<br /><br /></p> <p>Baka je objasnila kako život nije savr&scaron;en, no da će sve na&scaron;e brige nestati nakon &scaron;to napustimo ovaj svijet.<br /><br /></p> <p>"Bit će savr&scaron;enstvo. Sve će biti prekrasno. Nema bolesti, nema tuge, nema ljudi bez posla, ni ikakvih briga. Ljudi se neće uznemiravati i lagati i psovati. Ondje neće biti ni&scaron;ta od onoga &scaron;to nas zabrinjava", odgovorila je.<br /><br /></p> <p>Inače, baka ima svoj TikTok profil koji vodi njezin praunuk , a njezin video lajkalo je 313 tisuća ljudi, od kojih mnogi pi&scaron;u kako im je ovaj video puno pomogao.<br /><br /></p> <blockquote class="tiktok-embed" style="max-width: 605px; min-width: 325px;" cite="https://www.tiktok.com/@nannyfayeandme/video/6968302080901631238" data-video-id="6968302080901631238"><a title="@nannyfayeandme" href="https://www.tiktok.com/@nannyfayeandme?refer=embed" target="_blank">@nannyfayeandme</a> I asked nanny a question that I&rsquo;ve always wanted to ask but never have..... is she afraid of death?.. <a title="nanny" href="https://www.tiktok.com/tag/nanny?refer=embed" target="_blank">#nanny</a> <a title="♬ original sound - Nanny Faye" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-6968301873099016966?refer=embed" target="_blank">♬ original sound - Nanny Faye</a></blockquote> <script type="text/javascript" src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-17-baka.jpgPRVI U SVIJETU: Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću iznimno je znanstveno djelo prof. dr. Zorana Tomićahttp://grude.com/clanak/?i=371964371964Grude.com - klik u svijetMon, 16 Jan 2023 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-16-zoran-tomic-rijecnik2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću (Enciclopedic Public Relations Dictionary) autora prof. dr. Zorana Tomića izišao je iz tiska. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je to enciklopedijski rječnik s područja odnosa s javno&scaron;ću u svijetu. Naime do danas niti jedan autor ili grupa autora u svijetu nisu izradili sveobuhvatni rječnik koji bi standardizirao pojmovi profesije odnosa s javno&scaron;ću. Stoga je činjenica kako je ovo prvi rječnik odnosa s javno&scaron;ću u svijetu i to mu daje posebnu važnost, ali i specifičnu profesionalnu težinu.</p> <p><br />U uvodu Enciklopedijskog rječnika odnosa s javno&scaron;ću prof. Tomić ističe kako bi se shvatila specifična znanstvena težina ovog svjetskog djela važno je ukazati na možda ključnu činjenicu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Danas u svijetu nema 'pravog' rječnika odnosa s javno&scaron;ću. Osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća F. Jafkins napisao je Dictionary of Marketing, Advertising &amp; Public Relations. Uvidom u taj rječnik evidentno je da ni deset posto pojmova nije s područja odnosa s javno&scaron;ću, pa se on te&scaron;ko može smatrati rječnikom odnosa s javno&scaron;ću. Pretražujući i tragajući za referentnim djelom, nai&scaron;ao sam na nekoliko kraćih online pojmovnika koji nikako, prema standardima UNESCO-a, ne ulaze u kategoriju knjige. Nedostatak &bdquo;svjetskog&ldquo; rječnika poku&scaron;ao sam nadoknaditi konzultiranjem američke Encyclopedia of Public Relations i britanske International Encyclopedia of Communication te vi&scaron;e priručnika i drugih djela s područja odnosa s javno&scaron;ću i komunikacije.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Red. prof. dr. sc. Ratko Zelenika, vodeći hrvatski metodolog, autor vi&scaron;e od desetak znanstvenih knjiga, u Pogovoru ističe kako prof. dr. sc. Zoran Tomić vi&scaron;e od dvadeset godina veoma intenzivno istražuje i proučava aktualne probleme i fenomene odnosa s javno&scaron;ću, i to u naj&scaron;irem smislu i u svjetskim razmjerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O tome je rezultate temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja objavio u vi&scaron;e od stotinu znanstvenih i znanstvenostručnih djela. &bdquo;Kao izvrstan i internacionalni znalac i ekspert univerzalnih i specifičnih/specijalističkih odnosa s javno&scaron;ću, prof. dr. sc. Zoran Tomić svojim je kapitalnim djelom Odnosi s javno&scaron;ću - Teorija i praksa (2016.), a napose Enciklopedijskim rječnikom odnosa s javno&scaron;ću (2023.), ponudio aktualna i kvalitetna znanja, saznanja, načela, pravila, zakonitosti, pojmova &hellip; svim aktivnim sudionicima u mikro-, makro- i globalnim univerzalnim i specifičnim/specijalističkim industrijama odnosa s javno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realno je očekivati da će navedena objavljena djela prof. dr. sc. Zorana Tomića izravno i pozitivno utjecati na ekspanziju znanja, vje&scaron;tina i kompetencija o odnosima s javno&scaron;ću u obrazovanju, znanosti, gospodarstvu i dru&scaron;tvu, i ne samo u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj&ldquo;, nagla&scaron;ava prof. Zelenika.</p> <p><br />Enciklopedijski rječnik odnosa s javno&scaron;ću sadrži vi&scaron;e od 3.000 pojmova i sintetizira svu interdisciplinarnost profesije odnosa s javno&scaron;ću. Dominantna područja obrade su informacijsko komunikacijske znanosti s posebnim naglaskom na komunikologiju, novinarstvo i masovne medije, zatim ekonomske znanosti nagla&scaron;eno grane menadžmenta i marketinga, zatim sociolo&scaron;ke i politolo&scaron;ke znanosti, psihologije pa sve do općih pojmova i njihovih značenja.</p> <p><br />O razlozima pokretanja ovako zahtjevnog znanstvenog projekta, u uvodniku prof. Tomić ističe činjenicu kako vi&scaron;e od dvadeset godina intenzivno proučava, analizira, ocjenjuje aktualne teorijske i praktične probleme i fenomene odnosa s javno&scaron;ću. &bdquo;Proučio sam vi&scaron;e od dvije tisuće aktualnih bibliografskih jedinica o odnosima s javno&scaron;ću, i to najpoznatijih svjetskih znanstvenika. Spoznao sam, uz ostalo, da su odnosi s javno&scaron;ću znanstveno zasnovani na mnogobrojnim načelima, pravilima, zakonitostima...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, spoznao sam da se posebnosti odnosa s javno&scaron;ću općenito, a osobito mnogobrojnih, vi&scaron;e i/ili manje, afirmiranih funkcionalnih vrsta odnosa s javno&scaron;ću mogu promi&scaron;ljati, razumjeti, interpretirati... samo ako se izvrsno znaju relevantne značajke vi&scaron;e tisuća pojmova s pretežitim elementima i komponentama univerzalnih i specifičnih/specijalističkih odnosa s javno&scaron;ću&ldquo;, pi&scaron;e prof. Tomić te nagla&scaron;ava da je projekt izrade Rječnika trajao dvanaest godina.</p> <p><br />Po svom sadržaju i značenju Enciklopedijski rječnik odnosa s javno&scaron;ću namijenjen je prije svega profesionalcima i praktičarima u struci odnosa s javno&scaron;ću, zatim studentima informacijskih i komunikacijskih studija s posebnim naglaskom na studije odnosa s javno&scaron;ću, menadžerima i svim dionicima komunikacijskog menadžmenta, ali i svim drugim osobama koji sudjeluju u komunikaciji s javno&scaron;ću provodeći svoje profesionalne, ali i osobne komunikacijske zadaće i ciljeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog osjetljivosti projekta i nagla&scaron;ene interdisciplinarnosti autor je angažirao značajan broj recenzenata sve redom uglednih znanstvenika i lidera na svojim znanstvenim područjima. Recenzije potpisuju: dr. sc. Sanja Bijak&scaron;ić, dr. sc. Aleksandar Bogdanić, dr. sc. Nenad Brkić, dr. sc. Nino Ćorić, dr. sc. Damir Jugo, dr. sc. Igor Kanižaj, dr. sc. Zdenko Klepić, dr. sc. Milica Kostić Stanković, dr. sc. Najil Kurtić, dr. sc. Damir Kukić, dr. sc. Danijel Laba&scaron;, dr. sc. Pero Maldini, dr. sc. Ilija Musa, dr. sc. Đorđe Obradović, dr. sc. Marijan Primorac, dr. sc. Dubravka Sinčić Ćorić, dr. sc. Miro Radalj, dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Iko Skoko, dr. sc. Besim Spahić, dr. sc. Ana Tkalac Verčić, dr. sc. Ivan Tanta, dr. sc. Miroslav Vasilj i dr. sc. Ratko Zelenika. Pored navedenih recenzenata jedan značajan broj znanstvenika je analizirao rječnik i dao svoje sugestije i njima autor u rječniku posebno zahvaljuje.</p> <p><br />Treba istaknuti da je svaki od navedenih pojmova preveden i na engleski jezik &scaron;to bitno doprinosi svjetskoj standardizaciji profesije koja se na na&scaron;im područjima razvija početkom ovog stoljeća. Nakladnici Enciklopedijskog rječnika odnosa s javno&scaron;ću su Sveučili&scaron;te u Mostaru i izdavačka kuća Synopsis iz Zagreba i Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O autoru</strong><br />Prof. dr. sc. Zoran Tomić redoviti je član Europske akademije znanosti i umjetnosti i redoviti profesor na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. Autor je vi&scaron;e od 20 znanstvenih knjiga, sveučili&scaron;nih udžbenika i poglavlja u knjigama. Objavio je vi&scaron;e od 90 znanstveno-stručnih radova. Sudjelovao je i izlagao na vi&scaron;e od 100 domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih konferencija. S područja odnosa s javno&scaron;ću autor je tri znanstvene knjige/monografije (udžbenika): Odnosi s javno&scaron;ću &ndash; Teorija i praksa, II. izdanje, Synopsis, Zagreb &ndash; Sarajevo, 2016.; Politički odnosi s javno&scaron;ću, Synopsis, Zagreb &ndash; Sarajevo, 2017. i Odnosi s javno&scaron;ću &ndash; Teorije i modeli, Synopsis ‒ Mostar, 2013. Član je tijela akademskih institucija u BiH i Europi. Dobitnik brojnih nagrada i priznanja za znanstveni rad.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-16-zoran-tomic-rijecnik2.jpgIstraživanje: Svećenici će vjernike koji u glavi nisu 'čisti' uputiti psihijatruhttp://grude.com/clanak/?i=371949371949Grude.com - klik u svijetSun, 15 Jan 2023 11:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nova studija sa Sveučilišta Duke otklanja brigu da svećenici vjernike koji pate od depresije ili nekog drugog, sličnog psihološkog poremećaja neće upućivati stručnjacima za mentalno zdravlje te ih umjesto toga pozivati da se oslanjaju samo na svoju vjeru.<p><br />Svećenici su često prva točka kontakta za osobe koje pate od depresije. Oko 90% svećenika anketiranih u ovoj studiji prihvaća medicinsko razumijevanje depresije, dok je samo 10% reklo da bi savjetovalo članovima svoje vjerske zajednice da depresiju liječe isključivo vjerskim sredstvima.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Smatramo ovo dobrom vije&scaron;ću&rdquo;, kaže koautor studije Mark Chaves, profesor sociologije, religijskih znanosti i teologije. &ldquo;Već neko vrijeme znamo da mnogi ljudi iznose svoje psihičke probleme svećenicima&rdquo;, kaže Chaves. &ldquo;Postojala je briga oko toga &scaron;to im svećenici govore. Jesu li im govorili samo da se mole ili da posjete liječnika? Ovi rezultati bi trebali ublažiti zabrinutost.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Koautorica Anna Holleman kaže da su rezultati istraživanja uglavnom vjerodostojni za sve denominacije. &ldquo;Nismo mogli pronaći nijednu podskupinu svećenika osim male manjine u svakoj od njih koja odbacuje medicinsku mudrost&rdquo;, kaže Holleman.<br /><br /></p> <p>Podaci u studiji potječu iz Dukeovog nacionalnog istraživanja vjerskih vođa, nacionalnog reprezentativnog istraživanja svećenstva koje služi američkim zajednicama iz cijelog religijskog spektra. Istraživanje je provedeno 2019. i 2020. &mdash; uglavnom prije pandemije COVID-19 i s njom povezanog porasta izazova mentalnog zdravlja. Anketa sadrži odgovore od 1600 vođa vjerskih zajednica, od kojih su 890 bili čelnici svoje vjerske zajednice. Stopa suradnje u anketi za primarne lidere bila je 70%. Ovi rezultati prikazuju odgovore tih 890 primarnih lidera.<br /><br /></p> <p>Istraživanje sa Sveučili&scaron;ta Duke prvo je istraživanje s nacionalno reprezentativnim uzorkom svećenika specifično o pitanju depresije. Rezultati uključuju mi&scaron;ljenja svećenika o uzrocima depresije i odgovarajućim tretmanima za nju. Nekoliko svećenika osporavalo je konvencionalnu medicinsku mudrost o uzroku ili liječenju depresije. U isto vrijeme, vi&scaron;e su podržavali mije&scaron;anje medicinskih i vjerskih odgovora na nju &ndash; kombiniranje liječničkog tretmana s molitvom i odlaskom u crkvu &ndash; nego vjerovali u medicinske i vjerske uzroke depresije.<br /><br /></p> <p>To mije&scaron;anje medicinskih i vjerskih odgovora na depresiju nije ograničeno na svećenstvo, kaže Holleman. &ldquo;Čak i neki svjetovni stručnjaci za mentalno zdravlje prepoznaju da duhovne ili vjerske aktivnosti mogu biti sredstva koja ljudi već imaju i koja mogu koristiti na korisne načine. Ovdje vidimo puno potencijala za konstruktivnu suradnju između stručnjaka za mentalno zdravlje i svećenika.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Mali broj svećenika koji odbacuju liječničke savjete u korist religijskih opcija u liječenju depresije uglavnom su bili vođe crnačkih protestantskih i bjelačkih evangeličkih zajednica. Međutim, čak i među njima, samo je 15% podržavalo zamjenu vjerskih za medicinske odgovore.<br /><br /></p> <p>Podjela između religioznih stručnjaka i stručnjaka za mentalno zdravlje postoji već najmanje jedno stoljeće, iako su se njihova stajali&scaron;ta o du&scaron;evnim bolestima donekle približila u posljednjih nekoliko desetljeća kako je vi&scaron;e informacija o biolo&scaron;kim uzrocima depresije i učinkovitosti lijekova postalo &scaron;iroko dostupno, kaže Harold G. Koenig, profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti sa Sveučili&scaron;ta Duke koji proučava učinke religije i duhovnosti na zdravlje.<br /><br /></p> <p>Koenig, koji nije bio uključen u ovu studiju, kaže da su njezini rezultati ohrabrujući. &ldquo;Većina stručnjaka za mentalno zdravlje nije religiozna, i to je problem jer većina njihovih pacijenata jest&rdquo;, kaže Koenig. &ldquo;Stoga je ohrabrujuće vidjeti da velika većina svećenika vidi depresiju kao ne&scaron;to za &scaron;to je vjerojatnije da ima biolo&scaron;ke ili situacijske, a ne vjerske uzroke.&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Život je težak. Neke stvari se događaju&rdquo;, kaže Koenig. &ldquo;Razočarate se. Razvedete se. Dakle, religija može biti od velike pomoći u rje&scaron;avanju ovih problema. Ali neki ljudi trebaju vi&scaron;e od religije &ndash; trebaju lijekove. Potrebno vam je liječenje. Ne možete sve rije&scaron;iti molitvom.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgNa današnji dan rođen je legendarni hajduk Andrijica Šimićhttp://grude.com/clanak/?i=371948371948Grude.com - klik u svijetSat, 14 Jan 2023 17:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-06-andrijica-simic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan 14. siječnja 1833. rođen je Andrijica Šimić, legendarni hrvatski hajduk.<p>&nbsp;</p> <p>Taj Hercegovac iz okolice Gruda jo&scaron; je za života postao živa legenda među hrvatskim pukom s obje strane umjetne tursko-austrijske granice.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to doba slabljenja Turskog carstva &scaron;to je uzrokovalo velika ugnjetavanja kr&scaron;ćanskog stanovni&scaron;tva Bosne i Hercegovine. Stoga su hajduci koji su napadali turske karavane i posade bili narodni junaci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suđenje Andrijici &Scaron;imiću je bila prva sudska rasprava na hrvatskom jeziku u Dalmaciji, prenosi <a title="Narod hr" href="https://narod.hr/kultura/14-sijecnja-1833-hajduk-andrijica-simic-narodnog-junaka-hrvati-su-docekivali-u-tisucama-od-dalmacije-do-bosne" target="_blank"><strong>narod.hr</strong></a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Imao je brata i pet sestara, a u djetinjstvu deset godina je radio te&scaron;ke poslove kod age Tikvine u&nbsp;Mostaru. Kad je odlučio postati hajduk turske karavane, trgovce i kiridžije napadao je najče&scaron;će na potezu&nbsp;Imotski-Vrlika. Na planini Kame&scaron;nici i danas je poznata njegova pećina koja se po njemu zove &Scaron;imića pećina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nekada je i&scaron;ao i do Kupresa, Glamoča, Duvna, Mostara, pa čak i Sarajeva i Travnika. Bio je neuhvatljiv i stoga je kad je umro nastalo je veselje među bosanskim i hercegovačkim muslimanima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Većinom se skrivao na Dinari s vrličkim hajducima Petkovićem, Burilom, Ćorićem i Dražićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je dugo uspijevao umaći i turskim i austrijskim vlastima, uhićen je&nbsp;14. siječnja&nbsp;1871.&nbsp;u kući obitelji Garčevih koja ga je izdala, dok su preostali članovi njegove družine uhićeni u zaselku Prodani kod&nbsp;Zagvozda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Suđenje Andrijici &Scaron;imiću bila je prva sudska rasprava na hrvatskom jeziku u Dalmaciji, koga dalmatinski suci većinom nisu poznavali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hrvatski jezik se pokazao vrlo dobrim za sudske procese. &Scaron;imić je osuđen na doživotni zatvor, dok su Sekulović i Lončar osuđeni na smrt, a kasnije pomilovani na doživotnu robiju. Ostali su osuđeni na doživotnu robiju ili vremenske kazne. Kaznu su služili u Kopru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;imić i njegova rodbina &scaron;alju vi&scaron;e molbi za njegovo pomilovanje, ali sve su odbijene. Tek &Scaron;imićeva molba koju je podnio vjerojatno početkom svibnja 1901., biva usli&scaron;ana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I tako Andrijica &Scaron;imić nakon 31 godinu uzni&scaron;tva, 17. prosinca 1901. dolazi brodom u Split gdje ga na rivi čeka masa odu&scaron;evljenog svijeta. Svatko hoće vidjeti živu legendu. &Scaron;imić tada obilazi hrvatski puk po cijeloj Dalmaciji te po Bosni i Hercegovini. Hrvati ga odu&scaron;evljeno dočekuju, časte i dive se narodnom junaku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana 5. veljače 1905. dolazi u selo Runoviće gdje umire.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pokapaju ga u grob Mrkonjića-&Scaron;imića iz Zmijavaca, koji se nalazi tik do groba Ante Garca, glavnog organizatora njegova uhićenja 1871.godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-06-andrijica-simic.jpgPapa Franjo umirovio mons. Želimira Puljićahttp://grude.com/clanak/?i=371947371947Grude.com - klik u svijetSat, 14 Jan 2023 15:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-24-zelimir-puljic-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo prihvatio je odreknuće od pastoralnoga upravljanja Zadarskom nadbiskupijom mons. Želimira Puljića.<p>&nbsp;</p> <div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>Papa Franjo prihvatio je odreknuće od službe zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, a novi zadarski nadbiskup postao je mons. Milan Zgrablić, sa svim pravima i dužnostima dijecezanskog biskupa, priopćeno je u subotu iz Apostolska nuncijatura u Hrvatskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Sveti Otac prihvatio je odreknuće nadbiskupa mons. Želimira Puljića od pastoralnoga upravljanja Zadarskom nadbiskupijom. Naslijedit će ga mons. Milan Zgrablić, dosada&scaron;nji nadbiskup koadjutor iste nadbiskupije&rdquo;, navodi se u priopćenju Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj o umirovljenju mons. Puljića, izvijestila je Informativna katolička agencija (IKA).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa Franjo prihvatio je odreknuće od pastoralnoga upravljanja Zadarskom nadbiskupijom mons. Želimira Puljića (Kamena kraj Mostara, 1947.) zbog navr&scaron;ene kanonske dobi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mons. Milana Zgrablića (Pazin, 1960.) papa Franjo je u travnju 2022. imenovao nadbiskupom koadjutorom Zadarske nadbiskupije, a sada je postao i novi zadarski nadbiskup.</p> </div> <p>&nbsp;<br />Pratite nas i na <a title="Grude com facebook" href="https://www.facebook.com/grudecom" target="_blank">facebooku</a>, <a title="Gfrude com instagram" href="https://www.instagram.com/grudecom/?hl=hr" target="_blank">instagramu</a>, <a title="Grude com twitter" href="https://twitter.com/grude_com" target="_blank">twitteru</a> i <a title="youtube" href="https://www.youtube.com/c/Grudecom" target="_blank">youtubeu</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-24-zelimir-puljic-21.jpgPočivaj u miru Franjin ptiću, fra Leonardo nadimkom Joziću!http://grude.com/clanak/?i=371932371932Grude.com - klik u svijetFri, 13 Jan 2023 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-14-22-fra-leonard-hrkac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prođe godina, dragi naš Pratar ne šeta Tilovom Dragom ispred crkve moleći krunicu za svoj narod. <p>&nbsp;</p> <p>Bila je ovo godina, najblaže rečeno, nametnute &scaron;utnje. Reći lijepu riječ o Tebi Pratre nije bas zgodno bilo, jer pojedine savjesti dobiju nemir i uzbunu zbog nezahvalnosti.</p> <p style="text-align: right;"><em>Preuzeto s portala <a href="https://otpor.media/in-memoriam-fra-leonardo-hrkac-1936-2022/" target="_blank"><strong>Otpor.media</strong></a></em></p> <p>Ali, svatko se zatvara svojim vratima!<br /><br /></p> <p>Ima nas koji te nismo zaboravili, niti ćemo! Spomenuti ćemo samo neke Uspomene na Tebe koje većina ne zna. Znamo koliko si ljubio djelo fra Didakovo, a posebno njegovu krilaticu: &ldquo;Hranit ćemo tiće ždraloviće, na&scaron;e pleme izginuti neće.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Neka progovore oni koje si tajno toliko puta pomagao i duhovno i materijalno. Tvoje ljubomorno čuvanje franjevačke ba&scaron;tine očitovalo se u nesebičnom trudu za župu, zajednicu i potrebite. Za sebe si uzimao samo onaj minimum da bi mogao drugima služiti.<br /><br /></p> <p>Slika tvoje nesebičnosti je sve &scaron;to je ostalo iza tebe u župi Crnač, a o tvojoj skromnosti najbolje govori tvoja soba, koja je mnoge iznenadila svojim siroma&scaron;tvom. Na upit, triba li ti &scaron;ta, odgovorio bi onom starom pratarskom : &bdquo;&Scaron;tola na vratu, zalogaj u vratu&ldquo; A tolike si poticao na dobro i okretao mučne situacije na pravi put.<br /><br /></p> <p>Znao si tada spomenuti i fratarsku mudrost iz turskog vremena: &ldquo;Kud Turčin s ćordom, Pratar će s torbom&ldquo;<br /><br /></p> <p class="has-text-align-center has-luminous-vivid-orange-color has-text-color"><strong>Početak domovinskog rata<br /><br /></strong></p> <p>Pitao si se, &scaron;to učiniti i tajno si odlučio da će&scaron; napraviti zavjetnu kapelicu svetom Ivanu Krstitelju da nitko od župljana ne pogine. I tako bi. Od onovremenih župljana nitko ne poginu, a ti napravi kapelicu. Tvoja ljubav za Isusa, &Scaron;irokobrije&scaron;ku Gospu, svetog Franju, franjevačku ba&scaron;tinu i fra Didakovo djelo je uvijek motivirala i nadahnjivala i do kraja nisi napu&scaron;tao te svoje LJUBAVI.<br /><br /></p> <p>Bio si, kao dječak, svjedok kada su partizanski zločinci pretvorili ljepotu &Scaron;irokog Brijega u prah i pepeo a nevina krv zalijevala fratarsku ba&scaron;tinu. Tada si od partizanske granate zadobio živu ranu koju si odnio u grob. Nisi se nikada na to žalio, nego strpljivo nosio. Ovom prilikom želimo poručiti tvojoj rodbini da većina Crnčana nije i neće zaboraviti va&scaron;eg KIKU i na&scaron;eg PRATRA.<br /><br /></p> <p>I ovo valja spomenuti: dragi na&scaron; Pratre, da bi ispunili tvoju želju da bude&scaron; pokopan sa svojom braćom franjevcima u Mekovcu, zabranile vlasti da te zovemo na&scaron; Pratar. Njima na čast a nama na tugu. Ali tvoja oporuka je bila jača od na&scaron;e tuge.<br /><br /></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Ostao si do kraja ono &scaron;to jesi, Hvala Ti za sve!<br /><br /></strong></p> <p>Mirno spavaj Franjin&rsquo;tiću, fra Leonardo, nadimkom Joziću! Pokoj vječni daruj mu Gospodine!<br /><br /></p> <p class="has-text-align-center"><strong>I Božić prođe bez Pratra,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Maleni moj Božiću,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>i ako malen Ti si moj veliki i svemoćni Bog. <br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Rođendan Tvoj u mom Crnču,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>bez Pratra prvi put.<br /><br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Čudi se Tilova Draga u svojoj ti&scaron;ini,<br />ne leluja Pratrov pasić na povjetarcu,<br />ne &scaron;u&scaron;ti habit pri koracima mira,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>dok Pratar moli krunicu za narod.<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center">&nbsp;</p> <p class="has-text-align-center"><strong>I Po&scaron;tenjavača i Rezića Glavica u čudnoj &scaron;utnji, prozbori&scaron;e Pratra NEMA<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>I pratarski grobovi okićeni kamenom tvrdim,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>tiho zbore Pratra NEMA.<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>I kosti otaca na&scaron;ih s jecajem opominju,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>na&scaron;eg Misnika nema.<br /><br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>I stoljeća i osamdeset sedam ljeta, čude se &scaron;to Pratra nema.<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Crkva svetog Ivana u Dobrinju i crkva Kraljice Hrvata na Razboju pitaju,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>gdje je Pratar na&scaron; graditelj. I Dabio i Mlična Gomila,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>gledaju s visine i ne vide Pratra.<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Krstivode jo&scaron; mire blagoslovom iz turskih vrimena,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>I Pratarska Kru&scaron;ka na Vo&scaron;tici bez li&scaron;ća u tuzi i &scaron;utnji reče Pratra NEMA.<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center">&nbsp;</p> <p class="has-text-align-center"><strong>I suze mora&scaron; kriti &scaron;to Pratra nema,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>ko majke četrdeset pete za sinovima svojim. <br />Vlast će ti zamjeriti,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>ta na&scaron;la je dovoljno sluga,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>a ne brine je moja tuga.<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Sve se pita osim nezahvalnih, za&scaron;to Pratra NEMA.<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center">&nbsp;</p> <p class="has-text-align-center"><strong>Lako je malog Brata gurnut u kut zapostavljenosti,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>braniti mu se te&scaron;ko jer je malen.<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Sila jačeg neumoljivo tjera svoje. Koje dobro iz toga će biti? </strong></p> <p class="has-text-align-center">&nbsp;</p> <p class="has-text-align-center"><strong>Ipak tje&scaron;i nas od Neba iznenađenje,<br /></strong></p> <p class="has-text-align-center"><strong>Kraljica Mira ima u Pratre povjerenje.<br /></strong></p> <p><strong>Počivaj u miru Franjin ptiću, fra Leonardo nadimkom Joziću!<br /><br /></strong></p> <p class="has-text-align-center" style="text-align: center;"><strong>Tvoji Crnčani</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-14-22-fra-leonard-hrkac.jpegLiječila je tijela, a sada će s Gospodinom liječiti duše vjernika! Tisuće ispratile časnu sestru Bernardicu u vječnosthttp://grude.com/clanak/?i=371928371928Grude.com - klik u svijetThu, 12 Jan 2023 20:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-12-23-casna-sestra-bernardica-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljudi su se s tugom oprostili od časne sestre i poznate travarke Bernardice Ljubice Kovač. <p><br /><br />Mnogobrojni su danas na Lovrincu sudjelovali na posljednjem ispraćaju časne sestre koja je brojnima pomogla u liječenju raznih bolesti i tegoba.</p> <p>Časna sestra Ljubica Kovač rođena je 1939. u Posu&scaron;ju,&nbsp;Družbi Kćeri Božje Ljubavi pridružila se 1956. godine, a preminula je na blagdan Tri kralja.</p> <p>Poznata je bila velikom broju ljudi iz BiH i Hrvatske, po čudesnim pripravcima od ljekovitog bilja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Foto: Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-12-23-casna-sestra-bernardica-glavna.jpegOzdravi me, Gospodinehttp://grude.com/clanak/?i=371911371911Grude.com - klik u svijetWed, 11 Jan 2023 15:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-11-ruke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povuci se na osamu i odgovori na pitanje: vjeruješ li u čudo? Možeš li hladno i jednostavno zamoliti Isusa za čudo? Ili se miriš s postojećim stanjem?<p><br />Ima&scaron; li hrabrosti biti nasamo s Isusom, otkriti mu svoje slabosti i te&scaron;koće? Ima&scaron; li volje zatražiti promjenu života? Dopu&scaron;ta&scaron; li sebi osjetiti nemir koji je od Boga i kojim te Bog zove (jer želi da se ostavi&scaron; starog života, da obuče&scaron; novog čovjeka, želi ti dati srce od krvi i mesa)? Čega si željan i za čime žeđa&scaron;? Jesi li slobodan ili zarobljen? Jesi li ovisan o nečemu ili nekomu? Čega se nikako ne može&scaron; odreći? Može&scaron; li čisto gledati drugog čovjeka, bez straha da će&scaron; biti razotkriven?</p> <p><br /><em><strong>Medjugorje-info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-11-ruke.jpgPreminuo Fabijan Lovrić, istaknuti član DHK HBhttp://grude.com/clanak/?i=371908371908Grude.com - klik u svijetWed, 11 Jan 2023 14:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-11-fabijan-lovric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fabijan Lovrić, rođen je u Tuzli 13. rujna 1953. godine, u Ljubačama i Kiseljaku završio je osnovnu, a u Tuzli srednju školu i Pedagošku akademiju, u Beogradu je diplomirao novinarstvo.<p>&nbsp;</p> <p>U Zadru je zavr&scaron;io Visoku učiteljsku &scaron;kolu &ndash; magistar primarnog obrazovanja, a u Zagrebu odslu&scaron;ao i položio ispite na poslijediplomskom znanstvenom studiju književnosti gdje je radio i doktorsku disertaciju. Radio je kao učitelj u O&Scaron; &bdquo;Domovinske zahvalnosti&ldquo; u Kninu. Bio je književnik, novinar, urednik i priređivač novih izdanja, kulturni djelatnik. Objavljivao je u mnogim listovima i znanstvenim časopisima znanstvene i stručne radove.</p> <p><br />Za književni rad je nagrađivan te nekoliko puta bio u najužem izboru. Posebno se isticao u organizaciji i sudjelovanju u humanitarnim akcijama za pomoć djeci s posebnim potrebama u Kninu, &Scaron;ibeniku, Rijeci, Zadru, Tuzli, Mostaru, Dubrovniku, Osijeku, Cukrićima (Pula), Savici, Paunovcu, Gunji&hellip;</p> <p><br />Kao predstavljač novih izdanja i likovni kritičar sudjelovao je u mnogim kulturnim akcijama te organizirao književne susrete.</p> <p><br />Fabijan Lovrić autor je vi&scaron;e od trideset knjiga pjesama, gnoma, dječjih, sakralnih i domoljubnih pjesama, monodrama, kritika, prikaza, recenzija i slikovnica. Pjesme su mu uvr&scaron;tene u udžbenik Hrvatskoga jezika za četvrti razred osnovnih &scaron;kola u Republici Hrvatskoj te u vi&scaron;e od četrdeset antologija i zbornika, a mnoge su prevedene na slovenski, če&scaron;ki, engleski, talijanski, albanski, portugalski, makedonski, njemački i kineski jezik. Urednik je mnogih izdanja.</p> <p><br />Bio je članom Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, HAZU Mostar, Matice hrvatske, Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, Književnog kluba Tin, Hrvatskog književnog kruga Zagreb, Dru&scaron;tva hrvatskih haiku pjesnika, Međunarodnog instituta za književnost (International Literary Institute), Književnoga kluba Mostar te mnogih drugih kulturnih i &scaron;portskih klubova i udruga.</p> <p><br />Obna&scaron;ao je niz dužnosti u Dru&scaron;tvu hrvatskih književnika Herceg Bosne, između ostaloga bio je v.d. predsjednika DHK HB 2013. godine, član je Nadzornoga odbora od 2021.</p> <p><br />Fabijan Lovrić preminuo je 10. siječnja 2022. u Kninu, a pokopni obredi bit će u četvrtak, 12. siječnja 2022. u 15 sati na Gradskom groblju Knin.<br />Počivao u miru Božjem.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-11-fabijan-lovric.jpgNapustio nas je jedini operni pjevač iz Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=371807371807Grude.com - klik u svijetSun, 01 Jan 2023 23:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-01-ferdinand-zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rođen je 19. listopada 1943. godine u Čalićima, općina Čitluk. Zovko je bio jedini operni pjevač iz Hercegovine.<p><br />U 80. godini života preminuo je Ferdinand Zovko,&nbsp; hrvatski bariton i priznati sveučili&scaron;ni profesor iz Hercegovine, pi&scaron;e <a href="http://www.brotnjo.info/2023/01/01/preminuo-ferdinand-zovko-1943-2023/" rel="nofollow">Brotnjo.info</a>.<br /><br /></p> <p>Rođen je 19. listopada 1943. godine u Čalićima, općina Čitluk. Zovko je bio jedini&nbsp;operni&nbsp;pjevač&nbsp;iz Hercegovine.<br /><br /></p> <p>Već u ranom djetinjstvu preko radioprijamnika slu&scaron;ao Mariju Callas, koja mu je postala glazbeni i pjevački uzor.<br /><br /></p> <p>Inače, kao dijete krajem 1950-ih do&scaron;ao je u Dubrovnik, gdje je sa 17 godina prodavao ulaznice na Dubrovačkim ljetnim igrama. Pridružio se zboru Male braće i katedralnom zboru.<br /><br /></p> <p>Prvo glazbeno obrazovanje stječe u klasi profesorice Milke Padovan. Diplomski koncert održao je u pratnji simfonijskog orkestra u Kneževu dvoru 1962. godine. Nakon toga s 20 se godina oženio i dobio sina Orsata, kasnije poznatog sportskog menadžera. Istodobno s poslom u hotelu, položio je prijamne ispite na tri akademije &ndash; u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu.<br /><br /></p> <p>Na objavljenom natječaju Sarajevske opere, dobiva jedino mjesto bariton, upisuje Sarajevsku akademiju i angažman u Narodnom pozori&scaron;tu. Profesorica Danon Kurpjel znala je reći kako je &rdquo;najljep&scaron;i glas na akademiji&rdquo;<br /><br /></p> <p>Iz Sarajeva odlazi u Zagreb gdje nastavlja studirati na Muzičkoj akademiji u klasi glasovitog Vladimira Ruždjaka kao njegov prvi đak, i svojim nastupima ubrzo stekao zvjezdani status u zagrebačkim opernim krugovima.<br /><br /></p> <p>Godine 1979. postaje prvim magistrom u klasi umjetnice i profesorice Biserke Cvejić na Beogradskom fakultetu muzičkih umjetnosti. Potom odlazi u Rijeku i Opatiju, gdje bilježi prve službene nastupe i postaje prvak riječke opere, a kasnije i u Osijek, gdje je prvi put igrao cijelog Verdija. S tamo&scaron;njim maestrom Željkom Milerom snimio je nosač zvuka s deset opernih arija. U Osijeku je radio i kao sveučili&scaron;ni profesor, a debitirao je ulogom Luna u Verdijevom Trubaduru.<br /><br /></p> <p>Najzaslužniji je za obnovu i reafirmaciju Osnovne &scaron;kole u Čerinu. U to vrijeme prije skoro 30 godina kao ravnatelj uveo je informatiku s 18 računala i dva strana jezika od prvoga razreda osnovne &scaron;kole. Sve to, uz glazbenu umjetnost i knjižnicu koju BiH nije imala. Otvorio je odjele violine, violončela, gitare, flaute i klavira koje je pohađalo 120 učenika. Iz Njemačke je u Čerin dovezao &scaron;est unikatnih po stotinu godina starih klavira&hellip;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-01-ferdinand-zovko.jpgBenediktove posljednje riječi: ISUSE VOLIM TEhttp://grude.com/clanak/?i=371804371804Grude.com - klik u svijetSun, 01 Jan 2023 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-01-benedikt-xvi-.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Isuse, ich liebe dich” (Isuse, volim te) bile su posljednje riječi koje je izgovorio Benedikt XVI. objavio je argentinski La Nacion, a prenosi Aleteia.<p>&nbsp;</p> <p>Novinarka Elisabetta Piqu&eacute;, za koju se smatra da ima vrlo dobre izvore u Vatikanu, osim toga je navela da je papa Franjo odmah oti&scaron;ao uz postelju svog prethodnika čim ga je nazvao osobni tajnik Pape emritusa Georg G&auml;nswein kako bi ga obavijestio o Benediktovoj smrti.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Deset minuta kasnije, biv&scaron;i nadbiskup Buenos Airesa prvi je do&scaron;ao do njegove smrtne postelje kako bi mu dao posljednji blagoslov i pomolio se u ti&scaron;ini uz njegovo već beživotno tijelo&rdquo;, napisala je Elisabetta Piqu&eacute;.<br /><br /></p> <p>Franjo je potom izrazio sućut prisutnima u samostanu Mater Ecclesiae, vatikanskoj rezidenciji u kojoj je papa emeritus Benedikt XVI. proveo posljednje godine svojeg života. Pozdravio je dvojicu prisutnih liječnika i dvije medicinske sestre, a potom i četiri posvećene laikinje koje su bile zadužena za svakodnevnu brigu o Benediktu i, naposljetku, tajnicu njemačkog Pape u miru, sestru Birgit Wansing.<br /><br /></p> <p>Papa Franjo želio je da se vijest o smrti odmah objavi, pa je nadbiskup G&auml;nswein nazvao ravnatelja Tiskovnog ureda Svete Stolice Mattea Brunija, koji je svijetu objavio da je Benedikt preminuo, prenosi Bitno.net.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, posljednji posjet pape Franje Benediktu XVI. bio je tri dana prije njegove smrti, 28. prosinca, nakon &scaron;to je na kraju opće audijencije zamolio vjernike da mole za Papu emeritusa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-01-benedikt-xvi-.jpg'U veselju novogodišnje noći zvone osmijesi vas osam raspjevanih, zagrljenih, usnulih'http://grude.com/clanak/?i=371801371801Grude.com - klik u svijetSun, 01 Jan 2023 03:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-01-22-osam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvog dana u 2023. godini obilježiti će se druga godišnjica tragične smrti osmero mladih iz Posušja.<p><span class="x193iq5w xeuugli x13faqbe x1vvkbs x1xmvt09 x1lliihq x1s928wv xhkezso x1gmr53x x1cpjm7i x1fgarty x1943h6x xudqn12 x3x7a5m x6prxxf xvq8zen xo1l8bm xzsf02u" dir="auto"><br /><br />Na samu godi&scaron;njicu tragedije, u nedjelju, 1. siječnja, bit će služene mise zadu&scaron;nice za sve stradale djevojke i mladiće.<br /><span class="x193iq5w xeuugli x13faqbe x1vvkbs x1xmvt09 x1lliihq x1s928wv xhkezso x1gmr53x x1cpjm7i x1fgarty x1943h6x xudqn12 x3x7a5m x6prxxf xvq8zen xo1l8bm xzsf02u" dir="auto">Kao i pro&scaron;le godine u crkvi svetog Ivana Krstitelja u Rakitnu sveta misa biti će služena u 9:00 sati, a u kripti crkve Blažene Djevice Marije u Posu&scaron;ju u 18:00 sati.</span><br /></span></p> <p><span class="x193iq5w xeuugli x13faqbe x1vvkbs x1xmvt09 x1lliihq x1s928wv xhkezso x1gmr53x x1cpjm7i x1fgarty x1943h6x xudqn12 x3x7a5m x6prxxf xvq8zen xo1l8bm xzsf02u" dir="auto"><br />&Scaron;tefa Lončar Marić objavila je stihove o tom tužnom danu. Prenosimo ih u cijelosti.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Poslije tog dana... Nove godine vi&scaron;e nisu nove.<br />Stara bol i stariji mi.<br />I suvi&scaron;na je svaka riječ, a mogle bi se ispisati tisuće stranica o nedostajanju.<br />I noćas ćete biti u mislima, očima i pjesmi mnogima od nas.<br />Vas osam raspjevanih, zagrljenih, usnulih<br />Smijete se gore s anđelima.<br />Evo ove suze.<br />I &scaron;aka riječi.<br />Dok nam u veselju novogodi&scaron;nje noći zvone va&scaron;i osmijesi.<br />I sve ono sto je trebalo biti, a neće... nikad vi&scaron;e.<br />Do ponovnog susreta,<br />Počivajte u miru.<br />Nikad zaboravljeni.❤</p> <p><br />&Scaron;.M.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-01-22-osam.jpgOduševilo nas je kako ovaj 10-godišnjak iz Mostara govori o molitvi i svećeništvu, sigurni smo da će i vas http://grude.com/clanak/?i=361782361782Grude.com - klik u svijetFri, 30 Dec 2022 15:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Antun Tole 10-godišnji je ministrant u dvije mostarske župe i volonter Radija Marije BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Samo po sebi to bi bilo dovoljno da ovog dječaka učini zanimljivim, ali pravi razlog za&scaron;to prenosimo ovaj polusatni razgovor s njime jest &scaron;to nas je odu&scaron;evilo na kako zreo način promi&scaron;lja o odnosu prema Bogu, molitvi, euharistiji i svećeni&scaron;tvu, prenosi <em><strong>bitno.net</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Skloni smo govoriti kako djeca nisu dovoljno zrela kako bi shvatila bogatstvo na&scaron;e vjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Antun je dokaz da nije ba&scaron; tako.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/kt1TpH8QszA" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-01-molitva.jpgBOŽIĆNA PRIČA IVANKE I ŽELJKA: Imali su troje svoje djece, osjetili poziv, udomili ih još petero...http://grude.com/clanak/?i=361736361736Grude.com - klik u svijetSun, 25 Dec 2022 22:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-25-22-obitelj-djeca.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobro je biti povezan. Rekli bi - imati vezu. Razliku ne čini ono što znaš, nego koga znaš. Nažalost. <p><br />Mlađi ljudi na pitanje o povezanosti, odmah misle o dru&scaron;tvenim mrežama. Facebook, Twitter, Tik Tok. Danas su to mladima pojam veze i povezivanja. Danas ne biti povezan čudima moderne tehnologije znači živjeti u krivom stoljeću. Znači biti zaostao. Ne koristiti internet ili mobilnu telefoniju znači biti nepismen na suvremen način, ali nepismen.<br /><br /></p> <p>Biti povezan s obitelji i s prijateljima jest, ipak, ono &scaron;to životu daje smisao.<br /><br /></p> <p>Da, imamo puno vi&scaron;e prijatelja nego prije zahvaljujući dru&scaron;tvenim mrežama, ali prijateljstvo je to koje granice poznaje. Prijateljstvo kod kojeg nemamo onoga tko je u stanju priskočiti u pomoć kada je najteže.<br /><br /></p> <p>Umjesto da stvori globalno selo, u kojem ćemo biti jedni drugima bliži, i vi&scaron;e jedni drugima na pomoć, internet je udaljio i razdvojio.<br /><br /></p> <p>Naravno da ne možemo sve svoje probleme oko samoće i osamljenosti svaliti na internet, ali postajemo sve vi&scaron;e &bdquo;nepovezano dru&scaron;tvo&ldquo;. Dru&scaron;tvo &bdquo;pokidanih veza&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Veza je ključan motiv i slova u nastavku. Mnogi od nas imali su sreću odrastati u obiteljima koje su im mogle priu&scaron;titi sve ono &scaron;to mi je bilo potrebno. No postoje i oni koji nemaju ni topli obrok, čist krevet, &scaron;kolski pribor, novu odjeću. I nikada nisu bili na izletu ili na moru. Ili pak nikada nisu osjetili majčinsku ljubav, ono potrebno, neophodno za svakodnevicu. Ta nit da ba&scaron; postoje takva djeca vodila je i Ivanku Dabro...<br /><br /></p> <p>- Htjela sam biti učiteljica, predala sam papire za razrednu nastavu, ali nisam zavr&scaron;ila to. Nekako je od početka čučala u meni potreba za rad s djecom i nekako me to vuklo. Pa čak bi i na zabavama uvijek nekako meni gurali djecu da ih čuvam. I tako počela sam volontirati u udrugama, a htjela sam i u Domu Maestral, ali su mi tada rekli da to i nije ba&scaron; poželjno jer se djeca previ&scaron;e vežu za ljude oko njih. Govorila sam i mužu da me stalno kopka taj osjećaj da krenemo u smjeru udomiteljstva i on me je na prvu gledao u čudu, pitao me &scaron;to to govorim jer imamo svoju vlastitu djecu, ali sam mu odmah odgovorila da mu to ne mogu opisati, da je to ne&scaron;to duboko u meni.<br /><br /></p> <p>Ona i suprug Željko imali su troje svoje djece...<br /><br /></p> <p>- Nazvali smo Centar, izrazili želju, napisali molbu i oti&scaron;li na edukaciju, pro&scaron;li psihotestove, imali potvrdu o nekažnjavanju, uredne zdravstvene kartone, ljudi iz Centra su do&scaron;li i kod nas doma i razgovarali s na&scaron;om biolo&scaron;kom djecom... Naposljetku smo dobili dozvolu za jedno dijete. Nakon mjesec dana su "imali dijete za nas", ali postojao je taj - ali. Troje ih je, kolegica s edukacije će uzeti dvoje, a mi treće. No, nakon nekoliko sati se promijenilo. Prvo je ta druga žena mene nazvala i molila da uzmem dvoje, a ona jedno da bi na kraju odustalo od udomljenja. Nije se usudila jednostavno. I tako smo udomili troje djece... - priča Ivanka.<br /><br /></p> <p>"Muž me je zvao s posla..."<br /><br /></p> <p>- Radila sam, ali sam imala odbojnost prema tome. Osjećala sam da moram krenuti u taj proces udomljavanja. Sve mi je bilo nekako nejasno, a mužu i pogotovo. On je inače temeljit čovjek, ja sam ta koja malo leti s cvijeta na cvijet, i normalno mu je bilo da i ako udomimo djecu, da jednostavno to moramo živjeti maksimalno i da vi&scaron;e nema povratka.<br /><br /></p> <p>Ali brzo se dogodio preokret...<br /><br /></p> <p>- Oti&scaron;la sam tako dan, dva iza kod jednog svećenika razgovarati, a on mi je jasno rekao da ako je to volja Božja, da će tako i biti, bez obzira na prepreke. I stvarno, sutra navečer, to uvijek svjedočim, muž me je čak s posla zvao i rekao da se slaže da postanemo udomitelji.<br /><br /></p> <p>I prije desetak su godina udomili troje djece, i to dječake od 4 i 6 i curicu od 8 godina.<br /><br /></p> <p>- Bili su živahni, da ne kažem divlji, i u nekoliko sam navrata sumnjala da ću to moći izdržati - uz svoje troje jo&scaron; troje udomljene djece. I tako sam mužu jednom prilikom rekla da ću vratiti jedno dijete, ali on je tada presudio i onako mirno rekao da smo prihvatili to i izdržat ćemo.<br /><br /></p> <p>Djeca su bili kronično neuhranjena, ne iz Doma, nego od vremena kad su oduzeta majci. Po majci su oni braća i sestre, a otac je upitan. Nakon troje, udomili su jo&scaron; dvoje njihove braće pa je sad kuća puna djece.<br /><br /></p> <p>- Družili smo se na Božić, i tako je ostao sam sa mnom, ne&scaron;to mi je pričao onako slatko i tako, u priči, rekao mi je da on nije simpatičan nego da je tužan. Odmah me je stisnulo u srcu, rekla sam da ga ne mogu vratiti u Dom. Spontano je ispalo...<br /><br /></p> <h2>"Treba jednostavno imati poziv..."<br /><br /></h2> <div>Dvojica Ivankinih i Željkovih biolo&scaron;kih sinova su zasnovali svoje obitelji, a na Badnji ručak skoro da je i zafalilo sjedećih pozicija u obiteljskom domu na Kacunaru.<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div><em>- Na terasi koja ima kamin je veliki stol, neki će morati za &scaron;ankom, ali svi stanemo.&nbsp;<br /><br /></em></div> <div>&nbsp;</div> <div>Ba&scaron; kako i svi imaju neke svoje poglede na svijet i potrebe...</div> <div>&nbsp;<br /><br /></div> <div><em>- Najstariji ima simpatiju, redovito je tako na kavama, a ovaj mlađi voli utakmice, prati Hajduk. Treba i džeparca za sve te razne stvari, a izlazi i na&scaron; sin koji je treći razred srednje &scaron;kole tako da moramo vagati i paziti na sve. Sve u svemu, djeca se dobro slažu.&nbsp;<br /><br /></em></div> <div>&nbsp;</div> <div>A i Ivanka i Željko<strong> se grade uz njih</strong>. Postoje trenuci, normalno je to, kad se izgube živci, bude i naporno, ali to je život...<br /><br /></div> <div>&nbsp;</div> <div><em>- Čovjek vi&scaron;e dobiva nego &scaron;to gubi, ali ne može se temeljiti to na samoj odluci, za udomljavanje treba jednostavno imati taj poziv. Ne treba zakopavati taj talent i poticaj, pogotovo kad ima ljudi koji mogu materijalno i emocionalno to popratiti. Prisutan je strah, nepoznavanje procesa, idealizacija... Treba imati realan pristup prema tome.&nbsp;</em></div> <div>&nbsp;</div> <p>Jer Ivanka i Željko vlastitim trudom i radom svoj život pretvorili su u ljep&scaron;u priču. I ne samo svoj već i sve one djece kojima su pružili topli dom. Ljubav i briga za drugoga, od ove su jednostavne splitske obitelji, napravile heroje.</p> <p><br /><a href="https://www.dalmacijanews.hr/clanak/2qeo-u-obitelji-na-kocunaru-nije-tijesno-imali-su-troje-bioloske-i-udomili-jos-petero-brace-i-sestara-majka-ivanka-od-pocetka-je-to-cucalo-u-meni#/clanak/2qeo-u-obitelji-na-kocunaru-nije-tijesno-imali-su-troje-bioloske-i-udomili-jos-petero-brace-i-sestara-majka-ivanka-od-pocetka-je-to-cucalo-u-meni" target="_blank"><em><strong>DalmacijaNews</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-25-22-obitelj-djeca.jpegTko je bio omiljeni svećenik koji je na Božić otišao ususret rođenom Kristu: Podizao ratom razorene župe, ohrabrivao i radijske slušateljehttp://grude.com/clanak/?i=361734361734Grude.com - klik u svijetSun, 25 Dec 2022 20:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-25-antun-sente-stariji.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jutros je tijekom misnog slavlja preminuo Antun Sente st., župnik župe Sv. Antuna Padovanskog iz Sesvetskih Sela i dekan Sesvetsko-vugrovečkog dekanata, piše Prigorski.hr.<p><br />Župnik Antun Sente rođen je 28. siječnja 1966. godine u Zagrebu. Odrastao je u obitelji s troje djece u mjestu Martinec Orehovički u zagorskoj župi Orehovica. 1980. godine upisao se u Dječačko sjemeni&scaron;te na &Scaron;alati u Zagrebu, gdje je pohađao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u kojoj je 1984. godine maturirao.<br />Zaređen za svećenika 1991. godine.<br /><br /></p> <p>&Scaron;kolovanje je nastavio na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1990. godine diplomirao. Svoju prvu pastoralnu službu kao đakon obna&scaron;ao je 1990. godine u župi Svih svetih u Sesvetama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika Zagrebačke nadbiskupije 23. lipnja 1991. godine. Prvu službu župnoga vikara obna&scaron;ao je u župi sv. Ane u Križevcima od 1991. do 1995. godine, a nakon toga službovao je kao župni vikar u župi Odra i Velika Mlaka.<br /><br /></p> <h3>U godinu dana&nbsp;materijalno pridigao objekte stradalih župa<br /><br /></h3> <p>Godine 1997. kao župni je upravitelj upućen u ratom razru&scaron;ene i opusto&scaron;ene župe Ladvenjak i Vukanić nedaleko od Karlovca. U godinu je dana materijalno pridigao crkvene objekte tih stradalih župa. Godine 1998. zagrebački nadbiskup Josip Bozanić &scaron;alje ga u novoosnovanu zagrebačku župu sv. Nikole biskupa u Stenjevcu.<br /><br /></p> <p>Tamo je bio župnik punih &scaron;esnaest godina. Od 2001. godine obna&scaron;ao je službu dekana u Kusto&scaron;ijskom dekanatu. Dekretom zagrebačkoga nadbiskupa Josipa Bozanića od 21. kolovoza 2014. godine postao je župnikom i upraviteljem župe sv. Antuna Padovanskog u Sesvetskim Selima.</p> <p><br />S vjernicima je komunicirao i putem radijskih postaja, te ih i tako ohrabrivao na njihovom životnom putu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-25-antun-sente-stariji.jpgBarokni koncert ''Radost Božića'' u Rasnuhttp://grude.com/clanak/?i=361717361717Grude.com - klik u svijetFri, 23 Dec 2022 18:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-23-takt-koncert.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg, župa sv. Franje Rasno i Udruga glazbenih umjetnika Takt pozivaju vas na koncert ”Radost Božića – večer barokne glazbe” koji će se održati 28. prosinca 2022. godine u crkvi sv. Franje Asiškoga u Rasnu kod Širokoga Brijega s početkom u 19:00 sati.<h5>&nbsp;</h5> <p>Koncert je organiziran povodom 180. obljetnice Matice hrvatske i 150. godina od ponovne uspostave župe sv. Franje Asi&scaron;kog u Rasnu, prenosi<em><strong> jabuka.tv</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Koncertnim programu, satkanom od remek-djela barokne glazbene ba&scaron;tine, premijerno u izvedbi Ansambla Takt, pod umjetničkim vodstvom koncertmajstora Ante Sli&scaron;kovića, pridružit će se i proslavljena mlada sopranistica Nikolina Hrkać.</p> <div class="code-block code-block-1" style="margin: 8px auto; text-align: center; display: block; clear: both;">&nbsp;</div> <p>Publika će imati priliku čuti neke od najljep&scaron;ih sakralnih vokalno-instrumentalnih brojeva poput arija iz kantata i oratorija, ali i majstorska orkestralna djela u formama concerta, suite i concerta grossa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Ulaz na koncert je slobodan.</strong></em></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-23-takt-koncert.jpgNAJAVA: HT Eronet daruje dvije božićne predstave za svu dječicu Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=361682361682Grude.com - klik u svijetTue, 20 Dec 2022 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-20-bozicni_dar1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sklopu prigodnog blagdanskog programa te kao doprinos manifestaciji Advent u Mostaru, HT Eronet ove je godine osigurao dvije besplatne predstave za svu dječicu Mostara.<p>&nbsp;</p> <p>U srijedu 21. prosinca, u Galeriji kraljice Katarine u Kosači, Mali teatar Mostar izvest će predstavu &bdquo;Božićni dar&ldquo;. Gosti večeri bit će &scaron;tićenici Udruge &bdquo;Vedri osmijeh&ldquo; iz Mostara. Predstava je na rasporedu od 19 sati, a ulaz je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak, 23. prosinca od 18 sati, u Lutkarskom kazali&scaron;tu Mostar bit će izvedena predstava &bdquo;Betlehemska crna ovca&ldquo;. Ulaz i na ovu predstavu je besplatan, no zbog ograničenog broja mjesta u Lutkarskom kazali&scaron;tu, svoje mjesto možete rezervirati putem službene internetske stranice Lutkarskog kazali&scaron;ta: www.lutkamo.com. Rezervacije će biti dostupne od sutra (srijeda, 21. prosinca).</p> <p>&nbsp;</p> <p>HT Eronet ovom prigodom, zajedno s Malim teatrom Mostar i Lutkarskim kazali&scaron;tem, želi ujedno svima zaželjeti sretne, nasmije&scaron;ene i zdrave predstojeće božićne i novogodi&scaron;nje blagdane. Vidimo se u novoj 2023. godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro nam do&scaron;li!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odjel za korporativne komunikacije</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-20-bozicni_dar1.jpgVATRA: Veličanstven koncert duhovne glazbe u Širokom Brijegu http://grude.com/clanak/?i=361663361663Grude.com - klik u svijetSun, 18 Dec 2022 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-18-fb_img_1671380450482.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U prepunoj gradskoj sportskoj dvorani u Širokom Brijegu, u organizaciji širokobriješke udruge Mlado sunce, održan je koncert duhovne glazbe „Vatra“.<p>&nbsp;</p> <p>Alen Hržica, fra Marin Karačić, Petar Buljan i zbor &bdquo;Mihovil&ldquo; u dvosatnom nastupu odu&scaron;evili su tisuće posjetitelja popularnim hitovima duhovne glazbe, prenosi Večernji list.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poznate izvođače pratio je &bdquo;zbor&ldquo; od nekoliko tisuća &Scaron;irokobriježana i ljubitelja duhovne glazbe iz susjednih hercegovačkih općina. Roditelji s djecom svojim su glasovima odu&scaron;evljeno pratili izvođače na pozornici. Koncerti duhovne glazbe sve su u popularniji u svijetu, a sve su če&scaron;ći u Hrvatskoj i dijelovima BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Alen Hržica, hrvatska zvijezda duhovne glazbe, i &Scaron;iroki Brijeg vole se javno. Nastupao je na koncertima duhovne glazbe na platou ispred crkve na &Scaron;irokom Brijegu, a nastupio je ni na pro&scaron;logodi&scaron;njem adventskom koncertu u sportskoj dvorani na Pecari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;irokobriježanin fra Marin Karačić sve je popularniji izvođač duhovne glazbe, a jedan od najplodnijih skladatelja duhovne glazbe u BiH i Hrvatskoj je &Scaron;irokobriježanin Franjo Kraljević koji sklada i za talijanske izvođače ovog sve popularnijeg glazbenog žanra.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: Mlado Sunce</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-18-fb_img_1671380450482.jpgŠIROKI BRIJEG: Mali folkloraši će uljepšati Božićhttp://grude.com/clanak/?i=361635361635Grude.com - klik u svijetThu, 15 Dec 2022 22:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-15-img-20221215-wa0017.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kulturno-umjetnička društva iz Širokog Brijega po osmi put organiziraju Božićnu priredbu malih folkloraša kojom žele obilježiti najradosniji kršćanski blagdan – Božić.<p>&nbsp;</p> <p>Priredba će se održati u nedjelju 18. prosinca 2022. godine u dvorani Zavoda Svete obitelji na Puringaju s početkom u 18.30 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom priredbom najmlađi uzrasti u &scaron;irokobrije&scaron;kim KUD-ovima i njihovi gosti (&scaron;tićenici Doma Marija na&scaron;a nada i učenici Glazbene &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg) žele pokazati pozitivnu stranu života i unijetu dozu optimizma u danasnji ubrzani ritam zivota.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Takodjer kao i uvijek iskazati i humanitarnu stranu folklora&scaron;a u ovo predblagdansko vrijeme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Generalni pokrovitelj priredbe je Grad &Scaron;iroki Brijeg, a medijski pokrovitelj je Radio &Scaron;iroki Brijeg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-15-img-20221215-wa0017.jpgU Mostaru predstavljena marka HP Mostar tiskana u povodu 150 godina HKUD Sv. Ante - Cimhttp://grude.com/clanak/?i=361607361607Grude.com - klik u svijetTue, 13 Dec 2022 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-13-fra_luka_maric_i_josip_bulic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na tradicionalnom božićnom koncertu „Gradu s ljubavlju“, koji već 30 godina gradu Mostaru daruje HKUD Sv. Ante - Cim, predstavljena je marka Hrvatske pošte Mostar tiskana u povodu 150 godina ovoga kulturno-umjetničkog društva.<p>&nbsp;</p> <p>Na marki je prikazana fotografija starodrevnog Dru&scaron;tva svetog Ante Paduanskog, ustanovljenog 1872. u Franjevačkom samostanu u Mostaru. Fotografija je smje&scaron;tena u &bdquo;njedra&ldquo; izvornog prsluka (džoke) čija je posebnost raznobojni gajtan koji je ručno pri&scaron;ivan na sukno i čini savr&scaron;en sklad boja i oblika. Prigodni žig je izvornog izgleda prvog pečata Dru&scaron;tva, &scaron;tit u kojem je križ i klas, simbol vjerničkog i radničkog života tada&scaron;njih pučana i Dru&scaron;tva, a FDC nosi uspomenu na rukom pisana Pravila dru&scaron;tva prije 150 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marka je nominalne vrijednosti 1,10 KM, a dizajn izdanja potpisuje Manlio Napoli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime Hrvatske po&scaron;te Mostar direktor Sektora prodaje Josip Bulić uručio je izdanje po&scaron;tanske marke fra Luku Mariću, voditelju Misije Framost u čijem okrilju djeluje HKUD Sv. Ante &ndash; Cim. Marku je predstavila Željka &Scaron;aravanja, voditeljica Odjela filatelije HP Mostar.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-13-fra_luka_maric_i_josip_bulic.jpgSvetkovina je Svete Lucije dan kada se sije pšenica za Božićhttp://grude.com/clanak/?i=361603361603Grude.com - klik u svijetTue, 13 Dec 2022 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-13-lucija-sveta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema predaji, sljedeće će godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića.<p>&nbsp;</p> <p>Datum 13. prosinac je vrlo bitan u božićnom krugu hrvatskih narodnih običaja. U Dalmaciji i na otocima djeca se nisu darivala na Sv. Nikolu, već na blagdan Sv. Lucije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U čarapama, papučama ili ispod jastuka dočekali bi ih slatki&scaron;i i suho voće. Osim toga, uz ovaj blagdan vezani su i drugi stari i mistični običaji.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Tko je bila Sveta Lucija?</h3> <p>Sveta Lucija, za&scaron;titnica vida, krojača i kovača, živjela je u 4 st. u Siracusi na Siciliji u vrijeme vladara Dioklecijana. Bila je iz bogate obitelji i bila je zaručena. Jednom je hodočastila grob mučenice Agate u Kataniji da bi izmolila ozdravljenje za svoju bolesnu majku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada joj se ukazala mučenica Agata i predvidjela joj vrlo skoru mučeničku smrt. Odmah po povratku u Siracusu je otkazala zaruke i podijelila sav svoj imetak siromasima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvrijeđeni zaručnik ju je prijavio vlastima sa optužbom da je kr&scaron;ćanka. Takva optužba, po Dioklecijanovim zakonima koji je proganjao kr&scaron;ćane, je bila smrtno opasna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatvorili su je u tamnicu, mučili su je polijevajući je vrelom smolom i vrelim uljem, ali svoju vjeru nije zatajila. Osudili su je na smrt odrubljivanjem glave. Prije toga uspjela je primiti euharistiju i predvidjela je skoru smrt Dioklecijana kao i prestanak progona kr&scaron;ćana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njeno predviđanje se vrlo brzo ostvarilo. Svetu Luciju su počeli &scaron;tovati već u 5. stoljeću i vrlo brzo su je &scaron;tovali u svom zapadnom kr&scaron;ćanskom svijetu. U narodu je siraku&scaron;ka djevica vrlo po&scaron;tovana. U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti je Sveta Lucija za&scaron;titnica vida i vrlo često je prikazuju s pladnjom i parom očiju na njemu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Njen praznik 13. prosinac se po julijanskom kalendaru povezuje sa najkraćim danom u godini i narodna tradicija je povezala ugaslu svjetlost njezinih slijepih očiju sa najdužom noći zimskog sunčevog ciklusa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Legenda govori da si je Lucija sama iskopala oči kako bi se rije&scaron;ila mladića koji ju je želio zaprositi.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Narodni običaji vezani uz blagdan Sv. Lucije</h3> <p>Na dan Sv. Lucije i večer uoči nje djeca i mladi su u manjim skupinama obilazili od kuće do kuće noseći izdubenu tikvu kojoj bi izrezali &scaron;upljine u obliku očiju, nosa i usta i osvijetlili je svijećom dajući joj sablasni izgled.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tikvu su dizali do prozora i njome pla&scaron;ili djecu, govoreći &ldquo;Ide baba Luca, po selu se smuca&rdquo;. Tako bi izmamili domaćine da im otvore vrata i da im daruju jabuke, novac i sl.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mnogim hrvatskim krajevima se na dan sv. Lucije sije p&scaron;enica, kako bi ozelenila do Božića, a zelenilom se prizivala plodnost i obilje u nadolazećoj godini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narasla se p&scaron;enica po tradiciji vezala crvenom trakom koja je &scaron;titila od uroka, i stavljala, ovisno o području, u kut sobe, na stol ili pod bor. U sredinu božićne p&scaron;enice, koja se sijala i u izdubljenu repu, negdje se stavlja jabuka, a negdje jedna ili čak i tri svijeće.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Blagdan Sv. Lucije i predviđanja</h3> <p>12 dana od Svete Lucije do Božića prepuni su folklornih elemenata kao &scaron;to su predviđanje uspje&scaron;nosti godine prema 12 nasoljenih režnjeva crvenog luka koji od soli pusti tekućinu. U tom se periodu predviđalo vrijeme prema 12 brojanica, tj. zapisa vremena svakog dana od Svete Lucije do Božića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema predaji, sljedeće će godine biti u pojedinom mjesecu takvo vrijeme, kakvo je u odgovarajući dan od Lucije do Božića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na dan Sv. Lucije neudane djevojke su ispisivale 13 ceduljica s imenom momka. Svakog se dana po jedan neotvoreni papirić baca u vatru, a djevojka će se udati za onoga čije ime posljednje ostane ispisano na cedulji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-13-lucija-sveta.jpgUltra popularna serija o Isusu ''The Chosen'' uskoro na HTV-u: otkrivamo datum emitiranja http://grude.com/clanak/?i=361596361596Grude.com - klik u svijetMon, 12 Dec 2022 18:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-12-izabrani-film-isus.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HTV uskoro započinje emitiranje jedne od ponajboljih serija o Isusovom životu - "Chosen". <p>&nbsp;</p> <p>O detaljima emitiranja serije portal Bitno.net se raspitao kod odgovornih na HRT-u.</p> <p>&ldquo;<em><strong>Možemo potvrditi da serija koju navodite kreće u emitiranje 19. prosinca na Drugom programu Hrvatske radiotelevizije (HRT-HTV2) od 21.15 sati i da će se emitirati cijeli tjedan osim petka, znači i subotu i nedjelju</strong></em>&rdquo;, navode iz Komunikacija HRT-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pilot ove jedinstvene serije, koju je režirao Dallas Jenkins, snimljen je 2017. godine, a do sada su dovr&scaron;ene dvije sezone od osam nastavaka. Tvorci serije htjeli prenijeti poruku o Isusovom životu, pa je gledanje serije bilo besplatno. To je prva televizijska serija o životu Isusa Krista, koja je financirana putem crowdfundinga, kao najveći takav medijski projekt do sada. Sve epizode se mogu besplatno gledati putem mobilne aplikacije istoimenoga naziva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Рrvа еріzоdа serije sadrži nароmеnu u kojoj pi&scaron;e: &rdquo;Тhе Сhоѕеn se temelji nа іѕtіnіtіm рrіčаmа іz еvаnđеlја&nbsp;Іѕuѕа Кrіѕtа. Nеkа ѕu mјеѕtа і vrijeme radnje kоmbіnіrаnі іlі ѕаžеtі. Dоdаnе ѕu роzаdіnѕkе рrіčе і оdrеđеnі znаkоvі іlі&nbsp;dіјаlоg. Меđutіm, ѕаv bіblіјѕkі, роvіјеѕnі kоntеkѕt і bіlо kоја umјеtnіčkа mа&scaron;tа оѕmі&scaron;lјеnі ѕu dа роdržе іѕtіnu і nаmјеru&nbsp;Ѕvеtоg ріѕmа. Glеdаtеlје ѕе роtіčе dа čіtајu еvаnđеlја&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Don Danko Kovačević, filmski kritičar portala Bitno, o seriji &ldquo;Chosen&rdquo; je <a href="https://www.bitno.net/kultura/film-i-tv/chosen-najveci-crowdfunding-medijski-projekt-u-povijesti-i-moguca-nova-zora-krscanskih-filmova-i-serija/">napisao</a>: &ldquo;Scenarij je rezultat pažljivog promi&scaron;ljanja utemeljenog na posjetima Svetoj Zemlji, molitvi, čitanju Svetog pisma i savjetima katoličkog svećenika (David Guffey), evangeličkog bibličara (Doug Huffman) i mesijanskog rabina (Jason Sobel). Nije vi&scaron;e riječ o seriji, nego o pokretu. O jednoj novoj razini &lsquo;eklezijalnosti&rsquo; u promi&scaron;ljanju sedme umjetnosti kao platforme za inkulturaciju evanđelja i evangelizaciju kulture. Je li na pomolu nova zora kr&scaron;ćanskog filma, kojoj se tako dugo već nadamo, a &lsquo;Chosen&rsquo; njezina prva zraka?&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popularnosti serije &ldquo;Chosen&rdquo; u Hrvatskoj pridonio je i vrlo čitani roman &ldquo;Izabrani&rdquo;, nastao po prvoj sezoni serije, a nedavno ga je objavila nakladnička kuća Verbuum. Vi&scaron;e o tom duhovnom bestseleru možete saznati na linku<a href="https://verbum.hr/izabrani" target="_blank"> OVDJE.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-12-izabrani-film-isus.jpg(FOTO) 'Gradu s ljubavlju' veličanstven i 30. puthttp://grude.com/clanak/?i=361584361584Grude.com - klik u svijetSun, 11 Dec 2022 21:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-11-22-hkud-sveti-ante-cim_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tradicionalni, 30. put Mostaru je darovan koncert "Gradu s ljubavlju", u organizaciji HKUD-a Sveti Ante - Cim. <p><br />Prepuna dvorana Herceg Stjepan Kosača ugostila je neke od najboljih folklora&scaron;a, a gost je bio folklorni ansambl Linđo koji je donio da&scaron;ak Dubrovnika u Hercegovinu.<br /><br /></p> <p>Pozdravne riječi uputio je fra Luka Marić.<br /> - Tamo kod ulaza jedna draga teta vodi svoju nećakinju. Djevojčica se nadvirila, gleda, nigdje mjesta slobodna, i govori: Kad je ovako kod 30. rođendana, koliko li će biti ljudi na stotom? Teta odgovori: Sigurno vi&scaron;e.<br /> Daj Bože da dočekamo stoti i da nas bude puno vi&scaron;e - poručio je fra Luka u uvodu i istaknuo kako je ponosan na ovaj događaj.<br /><br /></p> <p>Kako vas je samo lijepo doživjeti, gledati... ove svečane večeri u povodu 30. obljetnice na&scaron;eg obnovljenog dru&scaron;tva svetog Ante i njegovih ogranaka. A sve se u životu može gledati i ovako i onako. Tako mi u Mostaru imamo brdo Hum. Netko će za njega reći kako je veliko brdo, a netko da je obični brežuljak. Kako tko vidi, tako i gleda. Običnom čovjeku tako malo treba da bude sretan. Ova večer je na&scaron; dar vama, na&scaron;em gradu, građanima u sugrađanima, dar na&scaron;ega truda, vježbe, volje... stoga u svojstvu voditelja na&scaron;eg franjevačkog zajedni&scaron;tva i misije Framost sve vas pozdravljam i zahvaljujem - istaknuo je fra Luka Marić koji je posebno istaknuo Marinka Jurića, doktoranta koji uvježbava folklorno dru&scaron;tvo i koji je na njegovom čelu i Silviju Vukojević, voditeljicu pjevačkog zbora, kao i sve druge suradnike i suradnice. Zahvalio je i Hrvatskoj po&scaron;ti Mostar koja je u ovoj godini izdala po&scaron;tansku marku s motivima dru&scaron;tva "Sveti Ante - Cim" iz Mostara. Istaknuo je da su u HKUD-u uvijek vjerovali u ono &scaron;to su radili. - Mudri su davno zapisali da strpljivost znači biti u stanju vidjeti dovoljno daleko i imati povjerenja u krajnji ishod svakog procesa - kazao je među ostalim fra Luka. Čestitao je i Božić i zaželio svima da hodeći po trnju vide ruže, da tapkajući po noći vide zoru i svjetlo koje se rađa.<br /><br /></p> <p>Uime HP-a Mostar nazočne je pozdravila Željka &Scaron;aravanja.</p> <p>Predsjednik HKUD Sveti Ante Cim Marinko Jurić istaknuo je kako 30 godina Dru&scaron;tvo svetog Ante na pozornici Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača dijeli prijateljstvo i ljubav. Jedan od najboljih mladih folklora&scaron;a Stanko Bo&scaron;njak kazao je kako je priprema za koncert počela jo&scaron; u rujnu. Istaknuo je kako je cilj osuvremeniti folklorne nastupe i približiti ih dana&scaron;njoj publici, a opet sačuvati tradicionalno od zaborava.<br /><br /></p> <p>Vrijedi istaknuti da je ovo jedno od najstarijih dru&scaron;tava. Nastalo je 1872. godine u njedrima Franjevačkog samostana u Mostaru.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/kultura/gradu-s-ljubavlju-velicanstven-i-30-put-ova-vecer-dar-je-mostaru-1641066" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-11-22-hkud-sveti-ante-cim_2.jpg(FOTO) Otkriven spomenik za sve poginule i umrle studente i djelatnike Sveučilišta u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=361549361549Grude.com - klik u svijetThu, 08 Dec 2022 12:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-08-22-oltar3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Obitelji preminulih studenata i djelatnika Sveučilišta u Mostaru na kampusu u Mostaru otkrile su Oltar znanja, spomenik akademskoga kipara Stjepana Skoke, izrađenoga u spomen na sve poginule i umrle studente i djelatnike Sveučilišta u Mostaru.<p><br />Voditelj Sveučili&scaron;ne galerije Marin Ivanović prilikom svečanoga otkrivanja spomenika kazao je kako se ovdje skupilo sjećanje i želja za spoznajom. &bdquo;O spoznaji je te&scaron;ko govoriti s obzirom na to da, otkad je civilizacije, uvijek nastojimo doći do nekih odgovora. Gledajući zvijezde, tražeći odgovore, uvijek smo nastojali spoznati koja je svrha na&scaron;ega rođenja, smrti i ovoga prostora između&ldquo;, naglasio je Ivanović.<br /><br /></p> <p>Ističe kako je spomenik Oltar znanja kojemu prinosimo vlastito sjećanje. &bdquo;On je ujedno mjesto na&scaron;ega osobnog sjećanja i kao takav upućuje nas da možda zaboravimo na ovu potragu za spoznajom za kojom stalno žudimo i da se vratimo emocionalnosti, osjećajnosti, onomu &scaron;to umjetnost u sebi sadržava, a od čega se često odmičemo. Sada imamo mjesto koje nas okuplja zajedno, jer smo svi mi na ovome Oltaru znanja prinosnici dara kolektivnoga sjećanja, a ujedno imamo mogućnost osjetiti osobno onu spoznaju za duhovno&scaron;ću koja formira na&scaron; cijeli životni put&ldquo;, podvukao je Marin Ivanović.<br /><br /></p> <p>Hrvatski likovni i književni kritičar Milan Be&scaron;lić poručio je kako je spomenička skulptura stvorila mjesto u prostoru i obilježila ga snagom trga u sredi&scaron;nju točku sveučili&scaron;ne zajednice, okupljali&scaron;te sveučili&scaron;taraca.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Na ovome Oltaru znanja ne prinosi se žrtva Bogu, nego se prinosi žrtva profesora i studenata u požrtvovanome stjecanju znanja i mukotrpnome uspinjanju visinama izvrsnosti. Ovaj Oltar znanja jest stol akademske zajednice koja poziva na duhovnu gozbu profesore, studente i svakoga dobronamjernika koji svojim cijelim bićem stremi duhovnom i nebeskom, ali i govori da su preminuli studenti živi u nama&ldquo;, rekao je Be&scaron;lić.<br /><br /></p> <p>Poja&scaron;njava kako je stamenu, masivnu pravokutnu formu Stjepan Skoko koncipirao na rafiniranome odnosu pune i prazne forme, &scaron;upljinom je napeo volumen i poentirao kompaktnom masom u homogenu cjelovitost koja se uzdiže u prostoru snagom monumenta u slavoluk, trijumfalna vrata, u katedru, tvrdalj, u duhovnu kulu.<br /><br /></p> <p>Vijenac i svijeće na svečano otvoreni spomenik položili su članovi Uprave Sveučili&scaron;ta u Mostaru, na čelu s rektorom prof. dr. sc. Zoranom Tomićem. Spomenik preminulim studentima i djelatnicima otkriven je u okviru obilježavanja 45. obljetnice Sveučili&scaron;ta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-08-22-oltar3.jpgDanas ispraćaj Velimira Pšeničnika-Njirićahttp://grude.com/clanak/?i=361531361531Grude.com - klik u svijetWed, 07 Dec 2022 08:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-07-velimir_psenicnik_njiric_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ispraćaj preminulog glumačkog velikana Velimira Pšeničnika Njirića bit će u srijedu 7. prosinca 2022. godine u 14 sati ispred Gradske mrtvačnice Bijeli Brijeg.<p>&nbsp;</p> <p>Pokop će biti obavljen na Rimokatoličkom groblju &bdquo;Ra&scaron;tani&ldquo;. Obitelj prima sućut od 13.15 sati u mrtvačnici na Bijelom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Komemorativni skup za Velimira P&scaron;eničnika Njirića &ndash; Velčija održat će se u četvrtak, 8. prosinca u 18 sati u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pozivamo sve prijatelje i publiku Kazali&scaron;ta, sve Velčijeve prijatelje i poznanike, kao i sve građanke i građane grada Mostara da dođu na komemoraciju kako bismo zajedno odali počast mostarskom glumačkom me&scaron;tru&ldquo;, naveli su iz Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Velimir P&scaron;eničnik Njirić, glumac s preko četrdeset godina profesionalnog igranja na pozornici, nakon kratke i te&scaron;ke bolesti preminuo je u Mostaru 5. prosinca 2022. godine. Jedan je od utemeljitelja Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru 1994. godine u kojemu je igrao sve do umirovljenja 2017. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom prigodom prisjetimo se na&scaron;eg Velčija stihovima iz pjesme &bdquo;Glumcima&ldquo; Tomislava Durbe&scaron;ića, koju je često spominjao i recitirao:</p> <p>&bdquo;Mi plaćamo sami sebe na&scaron;om igrom, živcem, ludilom i stra&scaron;ću!</p> <p>Prezir svijeta, trenom ukidamo na&scaron;om scenskom vla&scaron;ću!&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-07-velimir_psenicnik_njiric_2.jpgODLAZAK LEGENDE: Preminuo je Velimir Pšeničnik Njirićhttp://grude.com/clanak/?i=361504361504Grude.com - klik u svijetMon, 05 Dec 2022 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-05-velimir-psenicnik-njiric.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je Velimir Pšeničnik Njirić glumac, redatelj te umirovljeni član Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, javlja Bljesak.info.<p><br />Rodijak Mati&scaron;a, iz Legendi o rodijaku Ćipi glumačku karijeru je započeo 1968. godine.<br /><br /></p> <p>Kao student glume statirao je u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Zagrebu od 1969. do 1972.<br /><br /></p> <p>Za svoja amaterska, profesionalna i umjetnička dostignuća i ostvarenja, nagrađen je s nekoliko nagrada stručnih žirija i nagradama publike, kao i prigodnim diplomama te većim brojem izvrsnih kritika u medijima u biv&scaron;oj Jugoslaviji i u inozemstvu. Uspje&scaron;no je uradio nekoliko kazali&scaron;nih režija i korežija, te kao pomoćnik režije poznatim režiserskim imenima.<br /><br /></p> <p>Znatno manje prihvaćao je rad na filmu, radiju i televiziji, a posljednji značajniji rad u tim medijima, mu je bio u filmu Holding, Tomislava Radića, te uloga oca u serijalu od 26 epizoda pod nazivom Familija doo., rađena u produkciji FX koncepta iz Sarajeva, a emitirana na TV OBN.<br /><br /></p> <p>Odustao je od statusa Slobodnog umjetnika u Republici Hrvatskoj, nakon godinu dana bivanja u tom statusu. Isto tako, odustao je nakon dvije snimljene epizode raditi glumački posao u TV Trakavici u Sarajevu za filmsku kuću Mebius Film, kao i nakon jedne epizode za trakavicu RTL-a u Zagrebu.<br /><br /></p> <p>Estradne i humorističke nastupe započeo je poslije rata, uživo i u tv spotovima, te na radiju.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Od zavr&scaron;enih &scaron;kola ima smao Gimnaziju u Mostaru. Napustio je studije s par fakulteta tijekom studija, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Studija teatrologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.<br /><br /></p> <p>S kvalifikacijskog prijemnog ispita za filmsku režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, bio je onemogućen pristupiti praktičnom dijelu ispita u užem izboru.<br /><br /></p> <p>Tijekom svoje duge glumačke karijere posebno dobro je surađivao s režiserima: Marinom Carićem, Stevom Žigonom, Ljubomirom Dra&scaron;kićem Mucijem, Matkom Sr&scaron;enom, Jo&scaron;kom Juvančićem, Darkom Cvijetićem, Ninom Kleflin.<br /><br /></p> <p>Kasnije je bio zaposlen i u Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u mostaru, odakle je oti&scaron;ao u mirovinu.<br /><br /></p> <p>Njirić je 2016. godine predstavom 'Me&scaron;tar' obilježio 40 godina rada.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-05-velimir-psenicnik-njiric.pngJubilarni 30. božićni koncert 'Gradu s ljubavlju' u Mostaru 10. prosincahttp://grude.com/clanak/?i=361486361486Grude.com - klik u svijetSun, 04 Dec 2022 12:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-04-gradu-s-ljubavlju-22.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HKUD 'Sv. Ante – Cim' iz Mostara njeguje i čuva tradicionalno kulturno blago hrvatskog naroda Mostara i okolice, njegove običaje, pjesme i igre, nošnje i glazbala..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatsko kulturno-umjetničko dru&scaron;tvo "Sv. Ante - Cim" Mostar 30. godinu zaredom organizira božićni koncert "Gradu s ljubavlju", koji će se održati u subotu, 10. prosinca, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Kao i dosada&scaron;njih godina ljepotom plesa, pjesme, običaja i bogatstvom narodnih no&scaron;nji upriličit će se nezaboravno druženje sa svima onima koji dođu i budu gosti ove manifestacije'', istaknuo je Marinko Jurić, predsjednik Dru&scaron;tva. Dodao je kako su ove godine gosti i prijatelji koncerta Folklorni ansambl "Linđo" iz Dubrovnika, njihova ženska klapa te Tambura&scaron;ki orkestar Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1872., u franjevačkom samostanu u Mostaru, niklo je i stasalo Dru&scaron;tvo sv. Ante u Mostaru, a ove godine Dru&scaron;tvo proslavlja 150 godina od utemeljenja i 30 godina od obnovljenja pod imenom HKUD "Sv. Ante &ndash; Cim&ldquo; Mostar", prenosi bljesak.info</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Godine 1992., na tom drevnom stablu Dru&scaron;tva sv. Ante u Mostaru, od preživjelih grana i ogranaka, oblikovala se nova grana pravno ustrojena, s mladim izbojcima i grančicama, pod imenom HKUD 'Sv. Ante &ndash; Cim' iz Mostara. Pod tim imenom Dru&scaron;tvo je oblikovalo brojne sekcije i skupine djece, mladih i odraslih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>HKUD 'Sv. Ante &ndash; Cim' iz Mostara njeguje i čuva tradicionalno kulturno blago hrvatskog naroda Mostara i okolice, njegove običaje, pjesme i igre, no&scaron;nje i glazbala, kao i folklor susjednih nam država i naroda'' pojasnio je Jurić. Istaknuo je kako Dru&scaron;tvo nastupa na svim smotrama folklora Bosne i Hercegovine, Hrvatske i diljem svijeta te da sa sobom donosi, kako kaže, ljepotu, vedrinu i uzbudljivu raznolikost narodnog stvarala&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Redovito nastupamo na smotrama folklora, proslavama, blagdanima i svetkovinama, te u posebnim prigodama. Imamo svoja dva prepoznatljiva koncerta. Prvi je 12. lipnja u povodu Dana proslave sv. Ante u Cimu, a drugi u prosincu pod nazivom Gradu s ljubavlju'', zaključio je predsjednik Dru&scaron;tva.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-04-gradu-s-ljubavlju-22.jpgPriča o svetoj Barbari i molitva naših starih za lijep kraj ovozemaljskog životahttp://grude.com/clanak/?i=361485361485Grude.com - klik u svijetSun, 04 Dec 2022 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-04-sveta-barbara.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan je svete Barbare kršćanske mučenice iz 3. stoljeća, koja je prema legendi bila zatočena u tornju, okrutno zlostavljana te joj je otac odrubio glavu. <p><br />Vjernici je zazivaju u situacijama opasnim po život, kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja, a ujedno je i jedna od 14 svetaca pomoćnika u nevolji.<br /><br /></p> <p>Kao i kod tolikih drugih svetaca i mučenika iz prvih kr&scaron;ćanskih vremena, tako i kod svete Barbare moramo priznati da znamo jako malo pouzdanoga o njezinu životu i smrti, već smo upućeni na kasnije nastale legende koje su se plele oko njezina lika. Pri tom je, također, dobro imati na pameti ono &scaron;to kaže Hans Hummeler, koji je napisao veliku knjigu o Svecima, da vjera ima drugo vrednovanje nego razum. Vjera u moćni zagovor Svetaca uvrstila je svetu Barbaru među 14 velikih pomoćnika u nevoljama. Kr&scaron;ćanski puk zaziva je osobito kao za&scaron;titnicu dobre smrti. Znamo koliko je tu svetu djevicu &scaron;tovao mladi poljski svetac sv. Stanislav Kostka i osjetio njezin moćni zagovor u svojoj te&scaron;koj bolesti. Svetica mu se ukazala u pratnji dvaju anđela, od kojih ga je jedan i pričestio, jer njegov stanodavac, fanatični protestant, nije dopustio pristup katoličkom svećeniku u svoju kuću. Zanimljivo je da su sv. Barbaru za vrijeme ratova zvali u pomoć artiljerci i to ne samo katolici već i protestanti koji donekle zaziru od &scaron;tovanja svetaca. Njezine uspomene nije nestalo ni u protestantskim zemljama kad je reformacija zbrisala spomen mnogih svetaca, pi&scaron;e Bitno.net.<br /><br /></p> <p>S blagdanom svete Barbare povezani su i neki adventski običaji. U nekim na&scaron;im krajevima stavlja se žito u tanjuriće, koje proklija, zazeleni se te postaje božićni ures u kućama i crkvama. Drugdje opet siju p&scaron;enicu tek na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog jezičnog područja odrežu na blagdan sv. Barbare grančicu s tre&scaron;nje, stave je u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta. Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam navije&scaron;ta Božić, dan u koji je procvao najljep&scaron;i cvijet na stablu čovječanstva, Isus Krist. To je već navije&scaron;teno u Starom zavjetu od proroka Izaije: &ldquo;Isklijat će mladica iz panja Ji&scaron;ajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena&rdquo; (Iz 11,1).<br /><br /></p> <p>I sveta Barbara divan je cvijet koji je procvao na stablu kr&scaron;ćanstva. Legenda pripovijeda da je bila kćerka Dioskorusa, bogatog trgovca purpurom u gradu Nikomediji u Maloj Aziji. Otac ju je htio udati za bogatog prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i, prije nego je oti&scaron;ao na jedno dulje putovanje, zatvorio ju je u neki toranj s dva prozora. Možda i zato da ne bi do&scaron;la pod utjecaj kr&scaron;ćanstva. Kad se vratio, na&scaron;ao je na tornju probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa. Barbara mu je hrabro priznala da je ona dala učiniti oboje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetog Trojstva, a križ, da je podsjeća na otkupljenje. Otac je pobjesnio od gnjeva i predao&nbsp;sudu, gdje je u njegovoj nazočnosti bila podvrgnuta&nbsp;mučenju. Uvidjev&scaron;i da je djevojka spremna i na najteže tjelesne muke, odluči&scaron;e je duhovno poniziti tako da je razodjevenu povedu ulicama do trga. Čuv&scaron;i njezinu molitvu, Bog stvori&nbsp;u gradu takvu maglu da se potpuno smračilo. Ne znajući &scaron;to bi dalje, sudac na kraju odredi da se mučenici odrubi glava. To je izvr&scaron;io raspamećeni otac. Na povratku sa strati&scaron;ta oca je zadesila primjerena kazna: pogodio ga je grom iz vedra neba i raspr&scaron;io njegove sažgane ostatke.<br /><br /></p> <p>Grob u koji je mučenicu zakopao mladi kr&scaron;ćanin Valerijan uskoro postade stjeci&scaron;te mnogih hodočasnika koji su tu nalazili utjehu za svoje duhovne i tjelesne te&scaron;koće. &Scaron;tovanje svete Barbare &scaron;iri se diljem Europe. Njezine su relikvije početkom 11. stoljeća Mlečani prenijeli u svoj grad, a zatim u grad Torcello, u katedrali svetog Ivana Evanđelista. Sveta Barbara se zaziva u situacijama opasnim po život, kada je uskraćena mogućnost ispovijedi i bolesničkog pomazanja. U takvim se prilikama upućuje&nbsp;jednostavna molitva: &ldquo;<em>Učini, Gospodine, da posredovanjem svete Barbare prije smrti dobijem sakrament bolesničkog pomazanja!&rdquo;&nbsp;&nbsp;</em>Zbog opasnosti kojima je sveta Barbara izložena, svakodnevno je se prisjećaju mnogi koji rade u te&scaron;kim i po život opasnim uvjetima. Među njima su u prvom redu rudari, koji joj se kao svojoj za&scaron;titnici obraćaju dok se spu&scaron;taju u rudnike. Zbog groma koji je usmrtio njezina oca, sveta Barbara je svrstana među za&scaron;titnike od oluje i požara, odnosno među za&scaron;titnike vatrogasaca. S tim u vezi na njezinim su slikama često zvona kojima se ogla&scaron;uju opasnosti. Tako je postala za&scaron;titnicom ljevača zvona. Tu treba smjestiti i topnike te podsjetiti da se na starim ratnim brodovima skladi&scaron;te streljiva nazivalo &ldquo;Sveta Barbara&rdquo;.<br /><br /></p> <p>A iz mučeničke smrti i sv. Barbare i tolikih drugih mučenika izrastao je život i snaga duha koja nadvladava svako progonstvo. Vjerujemo da se pobožni kr&scaron;ćanski osjećaj ne vara zazivajući u pomoć svetu Barbaru.<br /><br /></p> <p><strong>Molitva svetoj Barbari za lijep kraj ovozemaljskog života<br /><br /></strong></p> <p>Sveta djevice Barbaro, kad si svjedočila za svetu vjeru Isusovu svojom krvlju, onda ti je premilostivi Isus obećao da će oni koji te zazivaju u pomoć biti oslobođeni od nagle i nepripravne smrti. Učini, dakle, pomoćnice moja, da se Isus spomene prolivene djevičanske krvi i žarke ljubavi tvoje te po dobrostivom obećanju svojem ne dopusti da du&scaron;a moja izađe iz tijela prije nego se očisti pravom ispovijedi i Presvetim se oltarskim sakramentom okrijepi za put u vječnost. Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-04-sveta-barbara.pngDRUGA NEDJELJA DOŠAŠĆA: Katolici pale drugu svijeću na adventskom vijencuhttp://grude.com/clanak/?i=361483361483Grude.com - klik u svijetSun, 04 Dec 2022 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-28-adventski-vijenac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je druga nedjelja Došašća. Katolici pale drugu svijeću na adventskom vijencu, betlehemsku svijeću ljubavi.<p>&nbsp;</p> <p>Četiri svijeće na adventskom vijencu predstavljaju četiri tjedna adventa. Svaka simbolizira 1.000 godina, zajedno 4.000, &scaron;to je biblijsko vrijeme od stvaranja Adama i Eve do rođenja Krista. Iako suvremeni vijenci imaju svijeće različitih boja, a običaj dopu&scaron;ta kori&scaron;tenje i bijelih, tradicionalno se na vijenac stavljaju tri ljubičaste i jedna ružičasta. Na prvu nedjelju adventa ili do&scaron;a&scaron;ća pali se prva ljubičasta svijeća, proročanska, u sjećanje na proroka Izaiju koji je prorekao rođenje Krista. To je i svijeća nade. Druga ljubičasta, svijeća Betlehema koja simbolizira Kristove jaslice, a predstavlja ljubav, pali se drugu nedjelju, pi&scaron;e HRT.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Na treću nedjelju ili na polovici adventa pali se ružičasta, pastirska svijeća, simbol radosti zbog Božića koji se bliži. Treća se ljubičasta, anđeoska svijeća koja znači mir pali posljednja.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>Kr&scaron;ćani su do srednjeg vijeka usvojili običaj praviti vijence o Božiću te su ih počeli koristiti kao dio duhovnih priprema za Božić jer prema Bibliji, &ldquo;Krist je svjetlo svijeta&rdquo;. Ipak, prema nekim izvorima smatra se da je prvi adventski vijenac, najbliži onome kakav poznamo danas, osmislio protestantski pastor, osnivač doma za siroma&scaron;nu djecu u Hamburgu, Johann Hinrich Wichern 1839. godine. Budući da su ga djeca stalno propitkivala kada će Božić, konstruirao je drveni krug od kotača zaprežnih kola na koji je stavio 19 malih crvenih i četiri velike bijele svijeće. Svaki bi dan palio po jednu crvenu, a bijele nedjeljom kako bi djeca bolje pratila približavanje dugoočekivanog blagdana. Taj je običaj uskoro na&scaron;ao svoje mjesto u protestantskim crkvama diljem Njemačke, a veliki je vijenac polako evoluirao u manji s 4 ili 5 svijeća. U 20-im godinama pro&scaron;log stoljeća postao je i dio rimokatoličke tradicije.</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span>Simbolika adventskog vijenca uistinu je čudesna. Krug vijenca, koji nema ni početka ni kraja, kao i zelena boja, simboliziraju Božju vječnost, besmrtnost du&scaron;e i novi, vječni život koji nam je obećan u Kristu. Sam vijenac može biti načinjen od različitog zimzelenog bilja koje predstavlja neprekinuti ciklus života. Lovor znači pobjedu nad progonom i patnjom, bor, božikovina i tisa besmrtnost, a cedar snagu i oz&shy;dra&shy;vljenje. Toliko rado kori&scaron;tena božikovina također ima posebno značenje u kr&scaron;ćanstvu. Bodljikavi listovi podsjećaju na Kri&shy;sto&shy;vu krunu od trnja, a ako je vjerovati jednoj staroj engleskoj legendi, i njegov je križ bio načinjen od božikovine. Če&scaron;eri bora, orasi ili sjemenke mahuna koji se koriste za dekoraciju vijenca također su simbol života i uskrsnuća.</span></span></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-28-adventski-vijenac.jpgTradicionalno izdanje maraka Hp Mostar u povodu Božića i Nove godinehttp://grude.com/clanak/?i=361454361454Grude.com - klik u svijetFri, 02 Dec 2022 13:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-12-02-fdcbozicinova2022..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnim poštanskim markama tradicionalno obilježava Božić i Novu godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 1. prosinca 2022.</p> <p><br />Prosinac je mjesec koji obiluje lijepim običajima i protječe u blagdanskom<br />darivanju, a prvo darivanje je za blagdan Svetoga Nikole, 6. prosinca. Jedna priča o<br />sv. Nikoli kaže da je njegov susjed imao tri lijepe kćeri koje se nisu mogle udati jer su<br />bile siroma&scaron;ne. Molile su za spas svoje časti jer ih je otac htio prodati. Saznav&scaron;i za<br />to, sv. Nikola je odlučio pomoći im. Napunio je vrećice zlatnicima i spustio ih kroz<br />dimnjak, a oni su upali u čarape koje su se su&scaron;ile na ognji&scaron;tu.</p> <p><br />Druga priča kaže da je živio u &scaron;umi pored sela u kojem su živjela siroma&scaron;na<br />djeca. Imala su samo jedan par čizmica koje su čistila i pazila, a na imendan sv.<br />Nikole bi ih navečer stavila u prozor. U svaku čizmicu sv. Nikola bi stavio drvenu<br />igračku koju je sam napravio. Kad je ostario i vi&scaron;e nije mogao ići u selo, mame nisu<br />htjele da im djeca budu tužna. Na imendan sv. Nikole u čizmice bi stavile ono &scaron;to su<br />imale: orahe, jabuke, &scaron;arene bombone.</p> <p><br />Radost Božića obasjava ljude u svim tradicijama koje smo naslijedili od na&scaron;ih<br />predaka. Bog nam je sebe darovao postav&scaron;i čovjekom i rodiv&scaron;i se u Betlehemu,<br />donio je radost Božića u cijeli svijet. Slaveći Božić s obitelji, prijateljima i svim ljudima<br />dobre volje darujemo cijelome svijetu radost koja traje.</p> <p><br />Ovo izdanje koje autorski potpisuje Ernesto Markota, kao i starija izdanja<br />po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web<br />shopa <a title="HP Mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-12-02-fdcbozicinova2022..jpgLjudska gromada fra Mile Vlašić: Odgojio ga je kamen grudski - sovićki, a Čapljini je dao identitet kakvog Neretva nikad neće moći ispratihttp://grude.com/clanak/?i=361415361415Grude.com - klik u svijetMon, 28 Nov 2022 22:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-28-fra-mile-vlasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kad god ga vidite, osmijeh je iskren, od srca, od uha do uha. Pomislili biste na prvu: Pa taj čovjek nema problema u životu.<p><br />A na njemu je križ skoro cijele Crkve u Hercegovini. To je na&scaron; fra Mile Vla&scaron;ić koji danas slavi 56. rođendan. Čapljinski svećenik, jo&scaron; mlad, a fratar starog kova kojem je dragi Bog na prvom mjestu, a onda istina, neumorno desetljećima radi na njivi Gospodnjoj, pi&scaron;e Hercegovackiportal.com</p> <p><br />Zaređen je 7. veljače 1993. godine u Americi s fra Antom Ivankovićem i fra Jozom Joeom Grbe&scaron;om, novim hercegovačkim provincijalom.</p> <p><br />Teolo&scaron;ke studije zavr&scaron;io je u Londonu, kao intelektualac kojeg je izgradio grudski &ndash; sovićki kamen, onaj koji čovjeka ovih krajeva priprema na sve nedaće i kao da mu govori:<br />Možda neće biti tako te&scaron;ko, ali ja te pripremam na najteže pa kako ti dragi Bog odredi.<br />A dragi Bog u svom učeniku i mučeniku fra Mili vidio je heroja vjere, onog koji je uvijek stremio prema onom &scaron;to nije od ovog svijeta.</p> <p><br />S kolegama fratrima dao je Čapljini identitet kakvog Neretva, da se jo&scaron; desetke metara podigne i potopi cijelu Hercegovinu, neće moći isprati.</p> <p><br />Čapljina je cvijet Hercegovine, kažu mnogi i najljep&scaron;i grad hercegovački, a bi li bila to bez nekda&scaron;njih fratara ili bez ovakvih fratara koji su kulturu cijeloga svijeta ovdje približili i najmanjima i najstarijima? Te&scaron;ko, pa i nemoguće!</p> <p><br />Fra Mile, ta gromada, izabrao je poslu&scaron;nost Bogu, iznad svega. Zato danas nije provincijal, biskup, nadbiskup&hellip; neki važan čimbenik u Vatikanu&hellip; i neka nije!</p> <p><br />Jer i oni &scaron;to su ga htjeli gurnuti u ponor, ostaviti u Americi, maknuti od naroda, dok gledaju kako neumorno ostavlja trag u vremenu postaju svjesni, fra Mile je Božji i bliže Bogu negoli će neki, da ne kažemo mnogi, titula&scaron;i ikad biti. I zato draži je vjernicima ovakav, negoli s titulama koje bi ga odnarodile jer to u Hercegovini kao po nekoj uhodanoj praksi ide.</p> <p><br />I kako stvari stoje oni koji su uzeli titule i pokazali svoje pravo lice, nastavit će ga lomiti. Taj birokratski aparat koji snažno melje Crkvu u Hercegovini ne treba fra Milu i njemu slične. On treba gre&scaron;nike i poslu&scaron;nike, one koji će zažmiriti čak i na dokumentiranu laž i grijeh gurnuti pod tepih, samo da bi ostvarili svoje ciljeve.</p> <p><br />Međutim, dobro je se prisjetiti, nakon Kristove muke i Velikog petka koju su svećenici onog vremena kreirali, do&scaron;la je subota pa nedjelja, konačna Kristova pobjeda. Tako će biti i u ovom slučaju. Noa nas čeka na svom brodu i za razliku od onih vremena, za sve ima mjesta. Samo je pitanje tko će prihvatiti pruženu ruku &ndash; tko će poput fra Mile Vla&scaron;ića potpisati poslu&scaron;nost Bogu i staviti se na raspolaganje narodu, svom &Scaron;imunu Cirencu, s kojim trpi sve boli i nepravde, s osmijehom od srca i lak&scaron;e podnosi svoj križ. I ne samo to, nego pripravi sebi jo&scaron; posla da pokaže koliko mu je taj križ mio.</p> <p><br />Sretan rođendan fra Mile Vla&scaron;iću, nasmij se i danas od srca, onako kako se neprijatelji svete vjere nikad neće moći nasmijati.</p> <p><br /><a href="https://hercegovackiportal.com/2022/11/28/nasmij-se-od-srca-fra-mile-vlasicu-neumorni-fratre-gromado-hercegovacka/" target="_blank"><em><strong>Hercegovački portal</strong></em></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-28-fra-mile-vlasic.jpgPrva je nedjelja došašća ili adventa: Evo kojih su se običaja držali naši starihttp://grude.com/clanak/?i=361386361386Grude.com - klik u svijetSun, 27 Nov 2022 08:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-12-01-018-grude-ukrasi_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.<p><br />U do&scaron;a&scaron;ću prevladavaju i&scaron;čekivanje, nada, budnost i čežnja pa vjernici bdiju kako bi prepoznali Boga koji dolazi.<br /><br /></p> <p><strong>Starozavjetni proroci i Isusovo rođenje<br /><br /></strong></p> <p>U prvome dijelu do&scaron;a&scaron;ća vjernici se pripravljaju za slavni <strong>Kristov dolazak</strong>, kada će ujedno biti i sudnji dan, dok se u drugom dijelu, od 17. do 24. prosinca pripremaju za Kristov rođendan, za dan kada je Sin Božji postao čovjekom.<br /><br /></p> <p>Do&scaron;a&scaron;će počinje <strong>četiri nedjelje</strong> prije Božića, a zavr&scaron;ava 24. prosinca na Badnjak. U liturgiji do&scaron;a&scaron;ća prevladava ljubičasta boja.<br /><br /></p> <p>Slavljenje do&scaron;a&scaron;ća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup <strong>Perpetuo iz Toursa </strong>počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je do&scaron;a&scaron;će na četiri tjedna, &scaron;to se zadržalo do danas i ukinuo suzdržavanje od jedenja mesa i mliječnih proizvoda za vrijeme do&scaron;a&scaron;ća.<br /><br /></p> <p>U Starom zavjetu proroci su navje&scaron;ćivali Isusovo rođenje, poput proroka Natana koji kralju Davidu navije&scaron;ta da će se Spasitelj roditi iz njegove loze: "Podići ću tvoga potomka nakon tebe, koji će se roditi od tvoga tijela i utvrdit ću njegovo kraljevstvo".<br /><br /></p> <p>Prorok Izaija navijestio je Isusovo rođenje: "Evo, začet će djevica i roditi sina i nadjenut će mu ime Emanuel!", a prorok Mihej da će se Isus roditi u Betlehemu.<br /><br /></p> <p><strong>Mise zornica i adventski vijenac<br /><br /></strong></p> <p>U vrijeme do&scaron;a&scaron;ća služe se rane jutarnje sv. mise &ndash; <strong>zornice</strong>, inače vrlo ra&scaron;irena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kr&scaron;ćana u vrijeme priprave za Božić.<br /><br /></p> <p>Hrvatske adventske pjesme imaju <strong>marijansko obilježje,</strong> a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su: "Padaj s neba", "Zlatnih krila", "O Marijo, ti sjajna zornice", "Poslan bi anđeo Gabrijel", "Ptičice lijepo pjevaju", "Visom leteć ptice male".&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Adventski vijenac</strong> simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Ta je borba puna nade jer ukra&scaron;eni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina: Isusov Križ i Uskrsnuće. Plete se od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja &scaron;to označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona prema legendi čuvala Djevicu Mariju na njezinu putu u Egipat.<br /><br /></p> <p>Adventski vijenac čini dva temeljna simbola - krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju <strong>četiri razdjelnice</strong> u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svr&scaron;etak.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Na <strong>sv. Barbaru</strong>, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima je običaj sijanja p&scaron;enice. U nekim krajevima <strong>p&scaron;enica </strong>se sije na <strong>sv. Luciju</strong>. Običaj seže do starodrevnih kultova prizivanja dobre ljetine. Susjedi se posjećuju i procjenjuju čija je p&scaron;enica gu&scaron;ća, vi&scaron;a, bujnija i zelenija. Kada p&scaron;enica naraste, oko nje se veže vrpca od hrvatske trobojnice.<br /><br /></p> <p>U Slavoniji su na sv. Barbaru počinjali <strong>božićni ophodi.</strong> Susjedi dolaze jedni drugima i govore: "Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!" Ukućani odgovaraju: "Živ i zdrav i ti bio!". Tada domaćin donese domaću slavonsku kobasicu, da se počaste.<br /><br /></p> <p>Blagdan Bezgre&scaron;nog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se <strong>8. prosinca</strong>. Utemeljio ga je <strong>papa Siksto IV.</strong> 1476. godine. Dogmu je svečano proglasio papa Pio IX. 8. prosinca 1854. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju "punu milosti", a crkveni oci nazivali su Mariju - Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti posve bez grijeha, da bi mogla začeti Isusa.<br /><br /></p> <p><strong>Sveti Nikola<br /><br /></strong></p> <p>U vrijeme do&scaron;a&scaron;ća, slavi se i sv. Nikola (6. prosinca), odnosno<strong> "Nikolinje".</strong> Tada se darivaju djeca po uzoru na sv. Nikolu biskupa, koji je prema legendi noću potajno kroz prozor donosio darove siroma&scaron;nim ljudima. Sv. Nikolu prate anđeli i <strong>Krampus </strong>ovisno o tome radi li se o dobroj ili zločestoj djeci, koja od Krampusa dobivaju &scaron;ibu, koja je obično zlatne boje. Djeca čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozore prije spavanja, noć prije sv. Nikole. Ujutro, kad se probude, dočekaju ih čizmice pune darova.<br /><br /></p> <p>U nekim hrvatskim krajevima ukućani se sakriju ispod prozora i zveckaju lancima.&nbsp;Tako Krampusom pla&scaron;e djecu i potiču ih da budu&nbsp;dobra i poslu&scaron;na.<br /><br /></p> <p>Na sv. Luciju, 13. prosinca, brojni su običaji &scaron;irom Hrvatske, kao i onaj kad djevojke upisuju<strong> imena 11 momaka</strong> na papiriće, a jedan ostave praznim. Svaki dan vade jedan papirić i spale ga. Vjeruju, kako je ime koje posljednje ostane - ime momka za kojeg će se udati. Ako posljednji papirić bude prazan, sljedeće godine, vjeruju, neće se udati.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Na Svetu Luciju sijala se i božićna p&scaron;enica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Ukra&scaron;avala se hrvatskom trobojnicom.<br /><br /></p> <p>Na isti se dan darivaju djeca po Slavoniji i Dalmaciji. Kod Hrvata u Mađarskoj dječaci obilaze kuće s dobrim željama, a čestitari bačkih Hrvata zažele da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im &scaron;to dati. Obično su im darivali jaja, pone&scaron;to novca i sl.<br /><br /></p> <p>Budući, da je sv. Lucija za&scaron;titnica očiju postoje i običaji vezani uz&nbsp;to. Taj dan &scaron;tede se oči pa se ne rade ručni radovi u okolici Zagreba, kod Hrvata u Bosni i kod bačkih Hrvata.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Djetinjce</strong>, <strong>materice</strong> i <strong>očiči </strong>običaji su vezani za tri tjedna prije Božića. U južnoj Hrvatskoj i<strong> istočnoj Hercegovin</strong>i, na djetinjce stariji ljudi traže da im djeca darivaju voće kao otkupninu. Na materice traži se otkupnina od žena, a na očiće otkupnina od mu&scaron;karaca. Običaji postoje u Zagori, Sinjskoj krajini, kod Hrvata u Bačkoj i Hrvata u BiH. Otkupnina su uglavnom slatki&scaron;i, orasi, lje&scaron;njaci i drugo, uglavnom, suho voće.<br /><br /></p> <p>Dan <strong>sv. Tome Apostola</strong>, 21. prosinca, ponegdje se zove i Tucin dan ili Tučin dan. Tada se rade velike pripreme za Božić.<br /><br /></p> <p>Pripremaju se božićne pečenke i peku božićna peciva. U <strong>Bosni </strong>peciva imaju posebne nazive: kruvokriž, sv. Toma mlivosija i sl. Radi se okrugli kruh na koji se urezuju križevi, razne &scaron;are i modelirani likovi. Na Jadranu, osim okruglih kruhova, mijese se i kruhovi različitih oblika. Često se u panonskim krajevima naprave dva kruha: jedan za Badnjak, a drugi za Božić.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Ime<strong> Badnjak</strong> povezano je s riječju "bdjeti", jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Zbog običaja bilo je nužno osvijetliti prostorije svijećama, koje su ujedno postale i simboli novog života i nade. Izrađivale su se posebne svijeće, tzv. vo&scaron;tanice, a često su se povezivale tri svijeće hrvatskom trobojnicom. Običaj je i sjećanje na preminule ukućane te molitva za njih.<br /><br /></p> <p>Na Badnjak su ukućani rano ustajali, a žene su napravile božićni objed, pospremile dom i spravile nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak<strong> posti.</strong> Mu&scaron;karci su pak hranili stoku, koja je trebala biti spokojna zbog božićnih blagdana, a također su pripremali drva za ogrjev i nabavljali hranu koju bi domaćice potom pripravljale.<br /><br /></p> <p>Obično su se blagovala jela od ribe, grah i med npr. med s če&scaron;njakom, riba na razne načine, brodet s palentom, a od kolača fritule, fanjci, gibanice i badnjača. Prije Badnje večere upalila bi se svijeća i izmolila molitva. Jela su bila posna i bez mesa i masti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-12-01-018-grude-ukrasi_1.jpgHrvati Kanade i Amerike oprostili se s fra Jozom Grubišićem i zaželjeli mu sve najbolje u mirovinihttp://grude.com/clanak/?i=361381361381Grude.com - klik u svijetSat, 26 Nov 2022 12:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-26-frajozogrubisic.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>fra Jozo Grubišić se vraća u domovinu.<p>&nbsp;</p> <p>Hrvati u Londonu (Kanada) u nedjelju su se oprostili sa župnikom fra Jozom Grubi&scaron;ićem koji se nakon 47 godina boravka u Americi i Kanadi vraća u domovinu. Bio je najdugovječniji svećenik u svetom Leopoldu Mandiću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jozo Grubi&scaron;ić rođen je 20. veljače 1949. u Sovićima u Hercegovini. Gimnaziju je zavr&scaron;io u Splitu, a Franjevačkom redu pristupio je 1971. na Humcu. Teologiju je studirao u Sarajevu, Zagrebu i Washingtonu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Sjedinjene Američke Države do&scaron;ao je u svibnju 1975. Za svećenika je zaređen 3. rujna 1977. u Chicagu. Bio je pomoćni župnik u župi sv. Antuna u Sharonu (1978. &ndash; 1980.) i sv. Marije u Steeltonu (1980. &ndash; 1982.). Godine 1982. imenovan je župnikom u župi sv. Leopolda Mandića u Londonu, Ontario, gdje je tu dužnost obna&scaron;ao do 1989. Zatim je služio kao pomoćni župnik u SS. Ćirila i Metoda u New Yorku i sv. Franje, Windsor (1989. &ndash; 1991.). Župnikom je imenovan u Svetoj obitelji u Kitcheneru (1991. &ndash; 1997.), a zatim u crkvi sv. Jeronima u Chicagu od 1997. do 2001.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Jozo je bio član Kustodijskog vijeća od 1997. do 2000. i ponovno od 2012. Od 2001. do 2004. služio je kao župnik u župi svetog Leopolda Mandića u Londonu, a bio je i župnik u hrvatskoj župi u Montrealu. Godine 2016. postao je vikar u Norvalu, Ontario. Godine 2018. treći put se vratio u župu svetog Leopolda Mandića u London gdje je bio svećenik do 2022.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Na ovaj Dan zahvalnosti mi fratri smo danas na poseban način zahvalni za na&scaron;eg brata fra Jozu Grubi&scaron;ića koji se ovih dana nakon 47 godina rada u na&scaron;oj Kustodiji vraća u domovinu. Dragi fra Jozo, hvala Ti na svemu. Osobito Ti hvala na Tvojoj poniznoj prisutnosti po kojoj si učinio toliko dobra Crkvi Božjoj i na&scaron;em iseljenom narodu u Americi i Kanadi. Bog neka Te poživi i vidimo se u Međugorju&rdquo;, rekli su iz Kustodije Svete obitelji u Americi i Kanadi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A zahvalni su i župljani u Londonu koji su svom voljenom svećeniku pripremili i film&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/9VOmYOs_q1A" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe><br /><br />FOTO/VIDEO: <a title="Dijaspora hr" href="https://www.dijaspora.hr/" target="_blank">dijaspora.hr</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-26-frajozogrubisic.pngPreminuo je Saša Zalepugin (91), legenda od koje su učile generacijehttp://grude.com/clanak/?i=361377361377Grude.com - klik u svijetSat, 26 Nov 2022 09:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-26-sasa-zalepugin.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni televizijski voditelj Saša Zalepugin (91) preminuo noćas u bolnici od posljedica moždanog udara koji je doživio u nedjelju 16. listopada u svom zagrebačkom domu, a tužnu vijest potvrdila nam je supruga Tihana Harapin Zalepugin koja je uz Sašu bila do posljednjeg trenutka. <p><br />Upravo je ona bila uz njega kada je doživio moždani udar te je odmah&nbsp;pozvala Hitnu pomoć, a Sa&scaron;a je prevezen u KBC Rebro gdje su ga liječnici stavili u induciranu komu, no nažalost nisu ga uspjeli spasiti.<br /><br /></p> <p>Ni&scaron;ta, odala nam je njegova supruga Tihana, tog jutra nije ukazivalo na to da sa zdravljem njezinog supruga ne&scaron;to nije kako treba. Sve dok se odjednom nije sru&scaron;io.<br /><br /></p> <p>Veliki voditelj koji je obilježio generacije rođen je 18. srpnja 1931. godine u <strong>Sarajevu.&nbsp;</strong> Zavr&scaron;io je gimnaziju u Pazinu 1950, a zatim upisao slavistiku na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Zagrebu. Tijekom studija je pisao za Studentski list&uml; Zagrebački tjednik &uml;,&uml; Vjesnika u srijedu &uml; itd. Bio je glumac amater i predsjednik Studentskog kazali&scaron;ta tada popularnog &uml; SEK-a&uml;.<br /><br /></p> <p>Rad na RTV Zagreb (Radio-televizije Zagreb) započeo je u 1966. Najprije kao urednik emisije&uml; Kulturna panorama &uml; a 1968, kao urednik Kulturnog program TV Zagreba. Bio je urednik i Zabavnog program <strong>TV ZAGREB</strong> od 1971 do 1973, kada je započelo uređivati i voditi seriju mozaičnih emisija pod nazivom &ldquo; Nedjeljom popodne (sport, moda, film, glazba, kazali&scaron;te, kulturna ba&scaron;tina,zanimljivosti iz Hrvatske i inozemstva), u trajanju od <strong>4 sata</strong>. Bio je čovjek iz medija kojemu su ljudi vjerovali, a o tome je govorio i za Večernji list:<br /><br /></p> <p>-&nbsp;&nbsp; Upravo mi se to pitanje nametalo tijekom cijele moje karijere. Stalno su me pitali kako to da me ljudi žele gledati. Ja sam rekao da sjednem pred ekran i gledam zanima li me to &scaron;to vidim i koliko. Onda sam shvatio da me mnoge stvari zanimaju, recimo teatar. Ali previ&scaron;e mi je ako se o njemu govori sat vremena. Ali ako mi netko servira petominutnu informaciju o teatru, ja ću je rado "pojesti". I onda sam shvatio da je samo pitanje da se na televiziji kao moćnom mediju gledatelju ponudi veoma &scaron;iroka paleta informacija o različitim temama. Od religije do <strong>politike</strong>, od medicine do tehnike. Dakle, otići u različita područja i o svemu ne&scaron;to reći u pet minuta. &Scaron;to kraće i &scaron;to jednostavnije ne&scaron;to objasniti. Osim toga, osoba koja to govori mora biti takva da će je rado netko "primiti u svoj dom". Neće ih nervirati kako govori ni kako se pona&scaron;a ili odijeva. Drugim riječima, mora se sroditi s onima s kojima komunicira putem ekrana, biti nepristran, uvijek pristojan i dati gledatelju mogućnost da razmisli o tome &scaron;to si rekao i da ti počne vjerovati. Kod mene je bilo iznimno važno upravo to da gledatelj vjeruje u to &scaron;to mu govorim. Sjećam se da su za legendarnog <strong>Zvonka Leticu</strong> govorili da bi njegovom pojavom na ekranu ljudi pomislili da počinje <strong>svjetski rat</strong>. Iznosio bi vijest dramatično u pozitivnom smislu i zainteresirao gledatelja da čuje &scaron;to mu to želi reći. Stalno morate voditi računa o tome da to &scaron;to govorite slu&scaron;a netko tko sjedi doma na kauču i tko će vas slu&scaron;ati ako ste mu simpatični, ako govorite istinu i ne poku&scaron;avate njime manipulirati. On će manipulaciju vrlo brzo prozreti., pričao je ljetos Sa&scaron;a na&scaron;em suradniku Toniju Volariću.<br /><br /></p> <p>Imao je brojne uspone i padove, mnogi su mu se divili, a povremeno je <strong>nekima</strong> i smetao pa mu je karijera katkad izgledala turbulentno, no on je uvijek, i prije svega, ostao profesionalac. Pred njegov je mikrofon stao i legendarni Frank Sinatra, čovjek poznat po tome da ne voli intervjue, no Sa&scaron;a nam je odao kako mu je to uspjelo:<br /><br /></p> <p>-&nbsp;&nbsp; &nbsp;Ja sam znao da je on veliki protivnik davanja intervjua jer su ga, kao &scaron;to je danas poznato, novinari optuživali da surađuje s mafijom. Bio sam u Americi radeći emisiju o predsjedničkim izborima. Sprijateljio sam se s Hubertom Humphreyem (biv&scaron;i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država i kandidat za predsjednika, op. a.) i sedam dana proveo s njim u njegovu zrakoplovu. Tako sam ga i intervjuirao i pitao hoće li, postane li predsjednikom SAD-a, prekinuti rat u Vijetnamu. Bio je u &scaron;oku, ali i obećao je da će mi za nekoliko dana dati odgovor. I stvarno, nekoliko dana poslije u velikom studiju u San Franciscu imao je intervju i prvi put obećao da će, ako bude izabran za predsjednika, obustaviti rat u <strong>Vijetnamu</strong>. Kad je zavr&scaron;io taj intervju, on izlazi iz studija, prilazi mi i pita me je li održao obećanje. A uz njega je stajao Sinatra, ja viknem snimatelju da okrene kameru prema njemu i Sinatri kažem da ga ne pitam kao slavnog pjevača, nego kao čovjeka i američkog građanina za koga će glasati i za&scaron;to. Nije mogao reći da ne želi reći i dulje mi je obja&scaron;njavao za&scaron;to će glasati za Humphreya i za <strong>Demokrate</strong>. Nakon toga su kolege novinari navaljivali da im dam tu izjavu, ali nisam i ta izjava postoji u arhivi HRT-a., odao je.<br /><br /></p> <p>Svi koji su ga poznavali znali su da je, iako je uvijek bio zanimljiv ženama, prava ljubav njegovog života bila modna agentica Tihana Harapin <strong>Zalepugin</strong> s kojom je bio gotovo tri desetljeća u braku<br /><br /></p> <p>-Danas sam sjena sebe same-Sa&scaron;a moj, napisala je modna agentica i uz objavu dodala emotikone ruku sklopljenih u molitvi.<br /> Naime, svi koji ih poznaju reći će kako su njih dvoje par kojemu je bilo suđeno biti zajedno. Osim u rijetkim trenucima, kada bi posao to nalagao, godinama su nerazdvojni, svaki trenutak nastojali su uvijek provoditi zajedno.<br /> U braku su skoro tri desetljeća, a Tihana je jednom zgodom rekla:<br /><br /></p> <p>- Sa&scaron;a i ja smo se predugo čekali i tražili da bismo nepromi&scaron;ljenom glupo&scaron;ću izgubili ono &scaron;to napokon imamo. Da, osim ljubavi za uspje&scaron;an suživot treba strpljenja, usklađivanja, popu&scaron;tanja, kompromisnih trenutaka &ndash; ali ni&scaron;ta nije te&scaron;ko ili nemoguće kad su ljudi svjesni toga kakvu osobu napokon imaju uz sebe. Zaista smo dva bića koja su prona&scaron;la svoju drugu polovicu &ndash; kazala je Harapin Zalepugin. Naime, njezin je Sa&scaron;a bio u braku i prije nje, u tom je braku dobio sina Sa&scaron;u. Ipak, ljubav njegovog života bila je Tihana koja je priznala da ne zna kako će nastaviti život bez svog <strong>Sa&scaron;e, pi&scaron;e Večernji list.<br /></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-26-sasa-zalepugin.jpegPreminuo Mladen Vasary glumac koji je utjelovio Peru iz filma 'Družba Pere Kvržice'http://grude.com/clanak/?i=361328361328Grude.com - klik u svijetMon, 21 Nov 2022 19:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-21-druzba_pere_kvrzice.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vasary je preminuo u 69. godini života u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon duge i te&scaron;ke bolesti preminuo je kazali&scaron;ni, televizijski i filmski glumac Mladen Vasary kojeg su svi zavoljeli zbog lika malenog Pere iz kultnog dječjeg filma 'Družba Pere Kvržice'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasary je preminuo u 69. godini života u Zagrebu, a tužna vijest objavljena je na Facebook stranici Gradskog kazali&scaron;ta "Zorin dom" Karlovac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U 69. godini života napustio nas je velikan hrvatskog glumi&scaron;ta Mladen Vasary. Iza sebe ostavio je neizbrisiv trag jo&scaron; od malih nogu kada ga pamtimo kao Peru Kvržicu te mnogobrojnim ulogama i predstavama koje smo rado gledali. Karlovačka publika sigurno će ga pamtiti po maestralnoj ulozi Bažuleka u posljednjoj režiji velikana Georgija Para "Dobri čovjek Bažulek". Mirno putuj Vaske, nedostajat će tvoj zarazni osmijeh, nevjerojatna energija i znanje. Počivao u miru - stoji u Facebook objavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vasary je rođen 9. svibnja 1954. u Sloveniji, a diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 1976., a potom i zavr&scaron;io privatnu &scaron;kolu francuskog glumca Jacquesa Lecoqa u Parizu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Boraveći u inozemstvu, glumio u mnogim engleskim, njemačkim i francuskim kazali&scaron;nim trupama ostvariv&scaron;i veći broj uloga u djelima W. Shakespearea, Moli&egrave;rea, M. de Cervantesa i Aristofana. Nastupao na radiju, igrao u filmovima i TV serijama te je predavao na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumio je također u vi&scaron;e zagrebačkih kazali&scaron;ta (Teatar &amp;TD, Dramsko kazali&scaron;te &raquo;Gavella&laquo;, Malo kazali&scaron;te Tre&scaron;nja, Komedija), na Dubrovačkim ljetnim igrama i na Splitskom ljetu, a posljednjih godina i u Teatru Ulysses.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-21-druzba_pere_kvrzice.pngPomolite se Gospi od Zdravljahttp://grude.com/clanak/?i=361324361324Grude.com - klik u svijetMon, 21 Nov 2022 13:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-11-gospa-hodocasnici-medugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas katolici slave svetkovinu Gospe od Zdravlja.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Pripravna molitva</strong></p> <p>Gospodine sveti Oče, svemogući vječni Bože,</p> <p>o svetkovini Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja,<br />hvalimo te, blagoslivljamo te i slavimo te.<br />Majka tvoga Sina i na&scaron;a Majka Marija<br />najljubaznije pritječe u pomoć svojoj djeci<br />koja su u nevoljama.<br />Stoga se bolesni k njoj utječu &ndash;<br />često dolazeći u sveti&scaron;ta njoj posvećena &ndash;<br />da, po njezinu zagovoru, opet prime zdravlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva zahvalnica</strong></p> <p>Gospodine sveti Oče, svemogući vječni Bože,<br />o svetkovini Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja,<br />hvalimo te, blagoslivljamo te i slavimo te.<br />Hvala ti &scaron;to si nam Majku svoga Sina dao za za&scaron;titnicu,<br />jer bolesnima koji zazivaju njezinu za&scaron;titu<br />sja kao znak ozdravljenja i vi&scaron;nje nade.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva za zdravlje</strong></p> <p>Gospodine sveti Oče, svemogući vječni Bože,<br />o svetkovini Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja,<br />hvalimo te, blagoslivljamo te i slavimo te.<br />Dok putujemo zemljom, tvoje spasenje<br />obuzima čitava čovjeka, na&scaron;e tijelo i na&scaron;u du&scaron;u.<br />Po zdravlju posve se mijenja na&scaron;e stanje:<br />tlačenje se okreće u slobodu,<br />neznanje u spoznaju istine,<br />bolest u zdravlje,<br />žalost u radost,<br />smrt u život,<br />robovanje grijehu u dioni&scaron;tvo tvoje božanske naravi.<br />Po zagovoru Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja,<br />molimo te, udijeli nam zdravlje i du&scaron;e i tijela,<br />da ti u zdravom tijelu uzmognemo<br />zdravom du&scaron;om iskazati slavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva preporuke</strong></p> <p>Gospodine sveti Oče, svemogući vječni Bože,<br />o svetkovini Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja,<br />hvalimo te, blagoslivljamo te i slavimo te.<br />Znamo da savr&scaron;eno i potpuno spasenje<br />ne možemo postići na ovom svijetu:<br />na&scaron; je život izložen boli, patnji, smrti.<br />Tvoj lijek za na&scaron;e zdravlje jest Isus Krist,<br />koga si poslao k nama kao Spasitelja i<br />Liječnika tijela i du&scaron;e.<br />Po zagovoru Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja,<br />molimo te, da nas Kristove boli iscijele<br />da ozdravljeni prispijemo u nebesko slavlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Posvetna molitva</strong></p> <p>Gospodine sveti Oče, svemogući vječni Bože,<br />o svetkovini Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja,<br />hvalimo te, blagoslivljamo te i slavimo te.<br />Tvoj Sin, Isus Krist, od proroka nazvan Sluga Gospodnji,<br />ponio je na&scaron;e bolesti,<br />na&scaron;e boli na sebe uzeo<br />i njegove nas rane iscijeli&scaron;e.<br />Po zagovoru Blažene Djevice Marije, Gospe od Zdravlja,<br />molimo te, primi nas duha ponizna i srca skru&scaron;ena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>IZVOR: Međugorje info com&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-11-gospa-hodocasnici-medugorje.jpgPromocija monografije u povodu 70. rođendana Lutkarskoga kazališta Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=361321361321Grude.com - klik u svijetMon, 21 Nov 2022 09:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-21-received_491057292812371.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>''Djetinjstvo koje traje – Lutkarenje, Grad i mi'' <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu proslave 70 godina neprekinutoga umjetničkog rada Lutkarskoga kazali&scaron;ta Mostar, u utorak, 22. studenog 2022. godine, s početkom u 19 sati, u Umjetničkoj galeriji kraljice Katarine u Mostaru bit će upriličeno svečano predstavljanje kazali&scaron;ne monografije. Rasko&scaron;no monografsko izdanje, objavljeno pod imenom ''Djetinjstvo koje traje &ndash; Lutkarenje, Grad i mi'' osmislio je i uredio književnik i novinar Darko Juka, a knjiga sadržajno nudi lepr&scaron;av presjek sedam desetljeća dugoga stvaralačkog puta Lutkarskoga kazali&scaron;ta Mostar i svih mali&scaron;ana koji su rasli uz njegove antologijske predstave.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Neizmjerno cijeneći ovu instituciju koja znači prvi susret mali&scaron;ana s umjetno&scaron;ću, koja je važnom poveznicom između djetinjstva, mladosti i životne zrelosti, koja djeci nudi veselje i osmijehe, ujedno im usađujući ispravno poimanje neprolaznih moralnih i uljudbenih vrijednosti, uređivačku sam zadaću prihvatio kao osobni izazov, u potpunosti se posvetiv&scaron;i najboljoj mogućoj realizaciji iskazane želje rukovodstva Lutkarskoga kazali&scaron;ta Mostar. Stvorili smo knjižni spomenik jednomu trajanju, jednomu svjetlu koje nije ugaslo unatoč svim isku&scaron;enjima kojima je bilo, ili jest, izloženo. Ova je monografija pečat nad proteklih sedamdeset godina i on ostaje svjedočiti strast koja se neumorno rasplamsava s kazali&scaron;nih daski LKM-a kojemu od srca želim jo&scaron; mno&scaron;tvo velikih jubileja &ndash; kazao nam je Juka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj Oreč ističe kako su itekako svjesni svoje velike odgovornosti u dru&scaron;tvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- To nas zapravo pogoni svaki dan, dajući nam novu snagu, predano i s nepresu&scaron;nom ljubavlju, raditi svoj posao. Danas Lutkarsko kazali&scaron;te Mostar ima plodonosan spoj iskusnih i mladih lutkara punih entuzijazma, htijenja i predanosti. Imamo nepobjedivu želju i dalje lutkariti i u desetljećima koja su pred nama nastaviti trajan i, unatoč svim izazovima, neprekinut rad na&scaron;ih dičnih prethodnika. Nastavljamo bajku koja traje već 70 godina i, kao pravi zanesenjaci i zaljubljenici u svoj poziv, težimo i gledamo u zvjezdano nebo, nebo na kojemu je jedna od onih sjajnih zvijezda ponad na&scaron;ega grada upravo Lutkarsko kazali&scaron;te Mostar &ndash; poručio je Oreč.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavljenička monografija Lutkarskoga kazali&scaron;ta Mostar, osim mno&scaron;tvom fotografija iz svih razdoblja kazali&scaron;noga djelovanja, obiluje i tekstovima regionalno i svjetski priznatih redatelja, scenarista i dramaturga, posvećenih upravo rođendanu LKM-a. Osim Oreča i Juke, u utorak će ju predstaviti i dr. Antonija Bogner-&Scaron;aban, znanstvena savjetnica pri Odsjeku za povijest hrvatskoga kazali&scaron;ta Zavoda za povijest hrvatske književnosti HAZU-a te dr. Tina Laco s Filozofskoga fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru, uz voditelja Borisa Čerkuča i nastup mladih glazbenika Glazbene &scaron;kole Ivana pl. Zajca iz Mostara. Ulazak je besplatan, svi su dobrodo&scaron;li.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-21-received_491057292812371.jpegMatica hrvatska otvorila novi ured u Vitezuhttp://grude.com/clanak/?i=361271361271Grude.com - klik u svijetThu, 17 Nov 2022 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-17-maticavitez6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U uvodnom obraćanju predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vitezu Željko Kocaj naglasio je potrebu za otvorenjem ureda..<p>&nbsp;</p> <p>Jučer je u Vitezu, u prijateljskom i opu&scaron;tenom druženju članova i prijatelja Matice hrvatske otvoren službeni ured ogranka Matice u Vitezu sa adresom Silvija Strahimira Kranjčevića u Hrvatskom domu u Vitezu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matica hrvatska kao najstarija hrvatska udruga utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvarala&scaron;tva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za dru&scaron;tveni razvitak. Vitežani su čekali 180 godina da bi grupa kulturnjaka, javnih radnika i intelektualaca utemeljila ogranak Matice hrvatske u Vitezu. Naime, 21. lipnja održana je osnivačka skup&scaron;tina Matice hrvatske Vitez.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Vitez, ne samo kao geografsko, nego i gospodarsko, kulturno i znanstveno sredi&scaron;te hrvatskog bića u Sredi&scaron;njoj Bosni bit će prava matica svima koji žele promicati nacionalni i kulturni identitet u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvarala&scaron;tva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za dru&scaron;tveni razvitak hrvatskog naroda&ldquo;, kazano je tada na skup&scaron;tini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U uvodnom obraćanju predsjednik ogranka Matice hrvatske u Vitezu Željko Kocaj naglasio je potrebu za otvorenjem ureda u MH u Vitezu, istaknuo je dosada&scaron;nje aktivnosti Matice koje se odnose, prije svega, na organizacijski aspekt rada te je apostrofirao ambiciozne planove za budućnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Posebno se zahvaljujemo dosada&scaron;njim podupirateljima na&scaron;eg ogranka, u prvom redu Općini Vitez i načelniku Marjanoviću, Sredi&scaron;njici Matice u Zagrebu te poduzeću Ovnak, koji su potpomogli adaptaciju ureda i prve projektne aktivnosti&ldquo;, istaknuo je Kocaj te dodao da ovaj ogranak uskoro planira prirediti izložbu fotografija i promociju časopisa za književnost, kulturu i dru&scaron;tvena pitanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Riječi potpore u svojim obraćanjima uputili su i konzul-savjetnik u Konzulatu Republike Hrvatske u Vitezu Stipan Medo te načelnik Općine Vitez Boris Marjanović. Emotivnim obraćanjem okupljene je posebno nadahnuo i Zvonimir Čilić, doajen vite&scaron;kog novinarstva i izdava&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U umjetničkom djelu programa nastupili su priznati vite&scaron;ki glazbenik Ivo Jandrić te profesor hrvatskog jezika i književnosti Vatroslav Matić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-17-maticavitez6.jpgFlora i fauna na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=361254361254Grude.com - klik u svijetWed, 16 Nov 2022 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-16-fdcfauna2022..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima flore i faune. „Flora 2022.“ sadrži dvije marke s motivima ranog i proljetnog jaglaca.<p>&nbsp;</p> <p>Ove zeljaste trajnice, svima poznate, imaju i ljekovita svojstva te se skupljaju i pripremaju kao čaj. Autor likovnog rje&scaron;enja je Zoran Vla&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor izdanja &bdquo;Fauna 2022.&ldquo; je Vilim Parić, a na markama je prikazana pčela medarica (Apis mellifera).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pčelinja zajednica sastoji se od tri vrste pčela: matica, radilica i trut. Matica je jedina spolno zrela ženka u pčelinjem dru&scaron;tvu. Njen zadatak je no&scaron;enje jaja, odnosno briga o dru&scaron;tvu, i držanje pčela u ko&scaron;nici putem feromona koje luči. Matica će samo jednom napustiti ko&scaron;nicu, pri parenju. Oplodit će je najbrži trut koji dostigne spolnu zrelost, a zatim će uginuti. Iz oplođenih jaja se razvijaju ženke (radilice ili matice), dok se iz neoplođenih razvijaju mužjaci (trutovi). Radilica je ženka sa zakržljalim jajnicima. U nedostatku matice u zajednici može polagati jaja&scaron;ca (neoplođena), ali se iz njih izlegu samo trutovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova izdanja, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_self"><strong>www.epostshop.ba </strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-16-fdcfauna2022..jpgMijo je otišao Gospodinu u zagrljaj! Najstariji Ero napustio nas u 106. godinihttp://grude.com/clanak/?i=361219361219Grude.com - klik u svijetSun, 13 Nov 2022 19:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-13-mijo-martinovic-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mijat Mijo Martinović Rasić iz širokobriješkog sela Gornji Mamići preminuo je u subotu u svojoj 106. godini.<p><br />Ovih je dana zauvijek upisan u povijest SKB Mosta kao najstariji operirani pacijent ikad u toj zdravstvenoj ustanovi.<br /><br /></p> <p>U bolnici je zavr&scaron;io zbog prijeloma desnog kuka.<br /><br /></p> <p>Mijat je već dugo vremena živio sam, a blizu njega živi sin Jure, supruga mu je davno umrla. Ostala djeca uglavnom ne žive u Mamićima. Zavr&scaron;ila su visoke &scaron;kole i danas žive u Splitu, Rijeci, Poreču, Belgiji i drugdje, prenosi Jabuka.tv.<br /><br /></p> <p>Mijat se nije dao nagovoriti da se preseli kod bilo kojeg djeteta. On je vi&scaron;e puta nagla&scaron;avao da u svojim Gornjim Mamićima želi ostati do kraja života.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-13-mijo-martinovic-2.jpgFilm Balkanika otvorio 16. izdanje Mostar Film Festivalahttp://grude.com/clanak/?i=361203361203Grude.com - klik u svijetSat, 12 Nov 2022 13:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-12-balkanika-mostar-film-festival.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najboljim glumcima bit će uručene nagrade "Stablo ljubavi".<p>&nbsp;</p> <p>Projekcijom filma "Balkanika" bosanskohercegovačkog redatelja Marina Mamuze u petak je u Mostaru počelo &scaron;esnaesto izdanje Mostar Film Festivala (MOFF) tijekom kojega će gledatelji moći vidjeti i pet ostvarenja hrvatskih redatelja, pi&scaron;e Bljesak.info.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U natjecateljskom dijelu programa je dvanaest filmova iz BiH, Slovenije, Srbije i Hrvatske koja će se predstaviti ostvarenjima "4:2" redatelja Angela Jurkasa, "Zbornica" Sonje Tarokić, "Baci se na pod" Nine Violić, "Divljaci" Darija Lonjka te filmom "Stric" redateljskog para Davida Kapca i Andrije Marde&scaron;ića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najboljim glumcima bit će uručene nagrade "Stablo ljubavi".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stručni žiri predvođen filmskim kritičarem Dejanom Dabićem, a čine ga jo&scaron; redateljica Branka Be&scaron;ević Gajić te Anila Gajević, proglasit će pobjednika petodnevnog festivala filmske glume u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Direktor MOFF-a glumac Slaven Knezović ocijenio je kako je festival napravio značajan iskorak, a posebno je ponosan na veliki broj domaćih filmova iz Bosne i Hercegovine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ovo nam je druga godina zaredom da festival otvaramo domaćim filmom, nastalim u Livnu. Ove godine imamo veliki broj domaćih filmova. Prikazat će se četiri dugometražna igrana filma iz BiH, &scaron;to ne pamtimo", rekao je Knezović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U okviru 16. Mostar Film Festivala bit će održane i radionice za glumce, te predstavljena i monografija o glumici Nedi Arnerić pod nazivom "Čarobna melankolija" autorice Anite Panić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-12-balkanika-mostar-film-festival.jpgKoje su duhovne dobrobiti posta? Ovaj tekst će vam pomoći to shvatitihttp://grude.com/clanak/?i=361200361200Grude.com - klik u svijetSat, 12 Nov 2022 10:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-12-post.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Molitva i post su od starine tako usko povezani da ih se već i u Svetomu pismu često spominje zajedno jer “dobra je molitva s postom” (Tob 12,8). <p>&nbsp;</p> <p>S<span style="font-weight: 400;">tara je proročica Ana &ldquo;postovima i molitvama danju i noću služila Bogu&rdquo;</span><span style="font-weight: 400;">, jednako tako Pavao&nbsp;</span><span style="font-weight: 400;">i prva kr&scaron;ćanska zajednica</span><span style="font-weight: 400;">. Ovaj je običaj tako čvrsto ukorijenjen u ranokr&scaron;ćanskoj tradiciji da neki prepisivači riječ &ldquo;post&rdquo; spontano dodaju &ldquo;molitvi&rdquo; i ondje gdje izvorno &ndash; vjerojatno &ndash; nije stajala</span><span style="font-weight: 400;">. Na prvi bi pogled moglo izgledati da se ranokr&scaron;ćanska praksa posta ne može pozivati na Kristovu riječ i primjer, &scaron;to</span>vi&scaron;e, da im upravo proturječi. Jamačno, Krist je na početku svojega javnog djelovanja četrdeset dana i četrdeset noći postio u pustinji, ali mnogi su inače držali da je &ldquo;izjelica i pijanica&rdquo; jer se nije bojao jesti s &ldquo;carinicima i gre&scaron;nicima&rdquo;, &scaron;tovi&scaron;e, sam je često poticao na to. Stoga se morao suočiti s pitanjem kako to da su Ivanovi učenici i učenici farizeja &ldquo;često postili i molili&rdquo;, a njegovi učenici to ne čine.<br /><br /></p> <h2><strong>Post i licemjerje<br /><br /></strong></h2> <p><span style="font-weight: 400;">Jesu li, dakle, Pavao i prva kr&scaron;ćanska zajednica pogre&scaron;no shvatili Krista kada naposljetku čine isto &scaron;to i Ivanovi učenici i učenici farizeja? Nipo&scaron;to, jer Krist nije odbacivao post, jednako kao ni molitvu. No u oba mu je slučaja bilo važno da svoje učenike sačuva od svake vrste </span><em><span style="font-weight: 400;">licemjerja</span></em><span style="font-weight: 400;"> i ta&scaron;ta razmetanja vlastitom &ldquo;pobožnosti&rdquo;.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><span style="font-weight: 400;">I kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri. Izobličuju lica da pokažu ljudima kako poste. Zaista, kažem vam, primili su svoju plaću. Ti naprotiv, kad posti&scaron;, namaži glavu i umij lice da ne zapaze ljudi ka&shy;ko posti&scaron;, nego Otac tvoj, koji je u skrovitosti. I Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti, uzvratit će ti. (Mt 6,16&ndash;18.)</span></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">S postom je, dakle, kao i s molitvom: naravno da i Kristovi učenici poste, ali oni to čine jedino </span><em><span style="font-weight: 400;">zbog Bo&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">ga</span></em><span style="font-weight: 400;">, a ne da budu viđeni i hvaljeni. Isto vrijedi i za</span> <span style="font-weight: 400;">davanje milostinje, a u konačnici i za sve kreposne vježbe. Oci koji su, kako je poznato, bili veliki ispo</span><span style="font-weight: 400;">snici, to su veoma uzimali k srcu. Poglavito na post treba primijeniti riječi da &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">miomiris vlastitih [asket&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">skih] napora</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo; treba &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">zapečatiti &scaron;utnjom</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo;.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Kao &scaron;to pred ljudima skriva&scaron; svoje grijehe, skrivaj pred njima i svoje napore! (Evagrije, Eulog. 14.)</span></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Koliko god su oci bili veliki isposnici, bili su daleko od toga da precjenjuju vrijednost tjelesnih &ldquo;djela&rdquo;, a time i posta.</span></p> <p>&nbsp;</p> <blockquote> <p><em><span style="font-weight: 400;">Upita&scaron;e starca: &ldquo;Kako ću pronaći Boga?&rdquo; On re&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">če: &ldquo;Postom, bdjenjem, naporima, milosrđem, a prije </span></em><em><span style="font-weight: 400;">svih ovih [vježba] razlučivanjem. Jer, kažem ti, mnogi </span></em><em><span style="font-weight: 400;">su svoje tijelo mučili bez razlučivanja i oti&scaron;li su pra</span></em><em><span style="font-weight: 400;">zni, ni&scaron;ta ne posjedujući. Na&scaron;a usta smrde od posta, </span></em><em><span style="font-weight: 400;">poznajemo Pisma naizust, recitirali smo čitava Davi&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">da [to jest psaltir] &ndash; a nemamo ono &scaron;to Bog traži: lju&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">bav i poniznost.&rdquo; </span></em><span style="font-weight: 400;">(</span><em><span style="font-weight: 400;">Apophthegmata</span></em><span style="font-weight: 400;">, Nau 222.)</span></p> <p>&nbsp;</p> </blockquote> <p><span style="font-weight: 400;">No Krist je imao i vrlo konkretan razlog za&scaron;to se nije obazirao na onda&scaron;nje običaje posta, općenito uobičajene među &ldquo;pobožnicima Izraela&rdquo;, oslobađajući od toga i svoje učenike: </span><em><span style="font-weight: 400;">prisutnost</span></em><span style="font-weight: 400;"> &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">Zaručnika</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo; (Mt 9,15)</span><span style="font-weight: 400;">. U ovomu povla&scaron;tenom kratkom vremenu njegove prisutnosti posrijedi je ne&scaron;to drugo: &ldquo;Približilo se kraljevstvo Božje, obratite se i vjerujte evanđelju!&rdquo; (Mk 1,15)</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Krist se služio zajedničkim objedovanjem posve ciljano kao sredstvom da svima donese radosnu </span><em><span style="font-weight: 400;">poru&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">ku pomirenja </span></em><span style="font-weight: 400;">i pozove ih na obraćenje: farizejskim poglavarima</span><span style="font-weight: 400;">, utjecajnim carinicima</span><span style="font-weight: 400;">, kao i &ldquo;gre&scaron;nicima&rdquo; svih vrsta</span><span style="font-weight: 400;">. Zajedničko objedovanje kao znak pomirenja: i ovaj su nauk pustinjski oci veoma uzimali k srcu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p><em><span style="font-weight: 400;">Kada te tvoj brat ogorči, uvedi ga u svoju kuću i ne boj se unići k njemu, nego pojedi svoj zalogaj s nji&shy;me. Čineći tako spasit će&scaron; svoju du&scaron;u i u trenutku mo&shy;litve izbjeći će&scaron; svaku sablazan. </span></em><span style="font-weight: 400;">(</span><span style="font-weight: 400;">Evagrije, </span><em><span style="font-weight: 400;">Mon.</span></em><span style="font-weight: 400;"> 15)</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Jer općenito vrijedi da &ldquo;darovi uti&scaron;avaju srdžbu&rdquo;, kako je već rekao mudri Salomon (</span><span style="font-weight: 400;">Izr 21,14.)</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">No pustinjski oci nisu imali stvari koje bi bile prikladne za &ldquo;darove&rdquo;. Stoga &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">mi koji smo siroma&scaron;ni svoju neima&scaron;ti&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">nu nadomje&scaron;tajmo pozivanjem za stol</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo;, savjetuje Evagrije</span><span style="font-weight: 400;">. Dakle, &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">post je korisna i potrebna stvar, ali ovisi</span></em> <em><span style="font-weight: 400;">o na&scaron;emu izboru</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo;(</span><em><span style="font-weight: 400;">Apophthegmata</span></em><span style="font-weight: 400;">, Kasijan 1)</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Drukčije je, međutim, s Božjom zapovijedi </span><em><span style="font-weight: 400;">ljuba&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">vi</span></em><span style="font-weight: 400;">: ona dokida sve ljudske vježbe, i one najkorisnije. Zapovijed gostoprimstva dokida pravila posta, čak i kada bi se moralo &scaron;est puta na dan postavljati stol&hellip; (</span><em><span style="font-weight: 400;">Apophthegmata</span></em><span style="font-weight: 400;">, Kasijan 3)</span></p> <p>&nbsp;</p> <blockquote> <p><em><span style="font-weight: 400;">Jednom su dvojica braće do&scaron;la nekomu starcu. Ovaj je imao naviku da ne jede svakoga dana. Kada je vidio braću, obradovao se i reče: &ldquo;Post ima svoju plaću. S druge strane, tko jede zbog ljubavi, ispunja dvije za&shy;povijedi jer napu&scaron;ta vlastitu volju i ispunja zapovijed [ljubavi].&rdquo; I okrijepi braću</span></em><span style="font-weight: 400;">. (<em>Apophthegmata</em>, Nau 288)</span></p> <p>&nbsp;</p> </blockquote> <p><span style="font-weight: 400;">Uvijek imajući na umu ovu zapovijed ljubavi Kristovi učenici i &ldquo;nakon &scaron;to im je uzet Zaručnik&rdquo; ni po čemu nisu zaostajali za učenicima farizeja i Ivanovim učenicima s obzirom na post</span><span style="font-weight: 400;">, iako oni, od sama početka, za razliku od Židova nisu postili ponedjeljkom i četvrtkom nego srijedom i petkom (<em>Didach&eacute; </em>VIII,1.)</span><span style="font-weight: 400;">. Budući da post istodobno pripada </span><em><span style="font-weight: 400;">pokorničkim obre&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">dima</span></em><span style="font-weight: 400;">, razumije se samo po sebi da su od starine od</span> <span style="font-weight: 400;">toga izuzeti oni dani kada se kr&scaron;ćani spominju ponovnoga dolaska Krista &ldquo;Zaručnika&rdquo;.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Od subote navečer, predvečerja dana Gospodnje&shy; ga, do sljedeće večeri, egipatski monasi ne prigibaju koljena, jednako kao i za čitava vremena Pedesetni&shy;ce</span></em><span style="font-weight: 400;">,</span><em><span style="font-weight: 400;"> i u ovomu se razdoblju ne obdržava ni pravilo posta. (Kasijan, Inst. II,18.)</span></em></p> <p>&nbsp;</p> <h2><strong>Duhovni smisao posta</strong></h2> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Ako, dakle, post kao i sve tjelesne &ldquo;strogosti&rdquo; ove vrste ima samo relativnu vrijednost, koji mu je onda smisao? Prvi razlog navodi već psalmist: post &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">po&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">nižava du&scaron;u</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo; (Ps 34,13)</span><span style="font-weight: 400;">, naime za razliku od jedenja koje du&scaron;u uzdiže sve do otpada od Boga (Usp. Pnz 8,12ss; 32,13 i <em>passim)</em></span><span style="font-weight: 400;">. Jer tjelesni post na osjetilan način podsjeća čovjeka &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">da ne živi samo</span></em> <em><span style="font-weight: 400;">o kruhu, nego o svakoj riječi &scaron;to izlazi iz Božjih usta</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo;, a</span> <span style="font-weight: 400;">Bogu duguje i kruh koji mu je neophodan za život. Upravo je zbog ovoga iskustva Bog izraelski narod u pustinji &ldquo;ponižavao i glađu morio&rdquo; </span><span style="font-weight: 400;">(Pnz 8,3)</span><span style="font-weight: 400;">.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Stoga je duhovni smisao posta najprije u tomu da du&scaron;u učini poniznom. &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">Ni&scaron;ta, naime, du&scaron;u ne po&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">nižava tako kao post</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo; (Evagrije, <em>In Ps.</em> 34,13.)</span>&nbsp;<span style="font-weight: 400;">budući da joj omogućuje na</span> <span style="font-weight: 400;">elementaran način iskusiti potpunu </span><em><span style="font-weight: 400;">ovisnost</span></em><span style="font-weight: 400;"> o Bogu.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Ono &scaron;to priječi ovu poniznost srca jesu na&scaron;e raznovrsne &ldquo;strasti&rdquo;, one &ldquo;bolesti du&scaron;e&rdquo; koje joj ne dopu&scaron;taju da se pona&scaron;a &ldquo;prirodno&rdquo;, odnosno u skladu sa stvaranjem. A post je izvrsno sredstvo za &ldquo;pokrivanje&rdquo; ovih strasti, kako kaže Evagrije alegorijski izlažući stihove psalma:</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Post je pokrivač du&scaron;e koji skriva njezine strasti, to jest &scaron;tetnu požudu i iracionalnu srdžbu. Dakle, tko ne posti, na sramotan se način razgolićuje. (Evagrije, In Ps. 68,11)</span></em></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Tako je to na primjer učinio pijani Noa (Post 9,21)</span><span style="font-weight: 400;">, na koga Evagrije ovdje cilja. Slijedom toga, smisao je tjelesnoga posta očistiti du&scaron;u od njezinih &scaron;tetnih poroka i ispuniti je poniznim duhom. Bez ove &ldquo;čistoće srca&rdquo; i sama bi pomisao na &ldquo;pravu molitvu&rdquo; bila bezbožnost.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Tko je [jo&scaron;] zarobljen grijesima i izljevima srdžbe i usuđuje se drsko težiti za spoznajom božanskih stvari ili čak pristupati [mjestu] nematerijalne molitve, neka očekuje Apostolov prijekor po kojemu nije bez opasno&shy;sti moliti gole </span></em><span style="font-weight: 400;">&ldquo;i nepokrivene glave</span><em><span style="font-weight: 400;">&rdquo;. Naime takva du&scaron;a, tvrdi Apostol, &ldquo;</span></em><span style="font-weight: 400;">treba na glavi imati &lsquo;vlast&rsquo; radi anđela koji stoje naokolo</span><em><span style="font-weight: 400;">&rdquo; (1 Kor 11,5.10)</span></em>&nbsp;<em><span style="font-weight: 400;">tako &scaron;to će se zaogr&shy;</span></em><em><span style="font-weight: 400;">nuti doličnim stidom i ponizno&scaron;ću.</span></em><span style="font-weight: 400;">(Evagrije, <em>Or.</em> 145.)</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Osim toga, s obzirom na molitvu, post ima i posve praktično značenje:</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Prazan želudac dovodi u stanje bdjenja u molitvi, a pun želudac priziva obilan san. (Evagrije, Octo spir. 1,12.)</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">A ova praktična korist ima opet duhovni cilj, koji je u konačnici i najvažniji:</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Prljavo zrcalo ne odražava jasno lik koji na nj pada i duh otupljen sito&scaron;ću ne prima spoznaju Boga</span></em><span style="font-weight: 400;">. (Evagrije, <em>Octo spir. I,17.)</em></span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Molitva je onoga tko posti mladunče orla u visoku letu,&shy; molitva izjelice otežana sito&scaron;ću vuče prema do&shy;lje</span></em><span style="font-weight: 400;">. (Evagrije, <em>Octo spir. I,14.)</em></span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Razum je onoga tko posti sjajna zvijezda na vedru nebu, a razum izjelice ostaje zastrt noću bez mjeseca</span></em><span style="font-weight: 400;">. (Evagrije, <em>Octo spir. I,15.)</em></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span style="font-weight: 400;">Drugim riječima, jednako kao i bdjenje, i post pripravlja moliteljev duh za motrenje božanskih otajstava. Ako je, dakle, za onoga tko hoće &ldquo;istinski moliti&rdquo; post jednako neizostavan kao i bdjenje, onda se to kao i sve u duhovnomu životu treba &ldquo;</span><em><span style="font-weight: 400;">događati u prikladno</span></em> <em><span style="font-weight: 400;">vrijeme i s mjerom</span></em><span style="font-weight: 400;">&rdquo;, a tu onda svatko ima svoju vlastitu mjeru koja odgovara njegovim snagama, njegovoj dobi i njegovim životnim okolnostima, pi&scaron;e Bitno.net.<br /></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Jer ono &scaron;to je neumjereno i neprimjereno vreme&shy;nu kratko traje. A &scaron;to je kratka vijeka, prije je &scaron;tetno negoli korisno. </span></em><span style="font-weight: 400;">(Evagrije, <em>Pr.</em> 15.)</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-12-post.jpg'Put Svetog Jakova' će ići od Imotskog do Međugorja, pa sve do Dubrovnika?http://grude.com/clanak/?i=361184361184Grude.com - klik u svijetFri, 11 Nov 2022 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nekolicina članova Hrvatskog planinarskog društva (HPD) Brotnjo započelo je inicijativu vezanu za formiranje ‘Camino ruta‘ po Bosni i Hercegovini.<p>&nbsp;</p> <p>Oni su naime pokrenuli postupak osnivanja Udruge &lsquo;Bratov&scaron;tina svetog Jakova&lsquo; koja će djelovati na području cijele Bosne i Hercegovine. Glavni zadatak navedene Udruge bit će formiranje spomenutih ruta unutar cijele BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Većina europskih i svjetskih država ima osnovane bratov&scaron;tine pomoći kojih formiraju rute unutar svojih zemalja. Svima njima je nadređena nadbratov&scaron;tina svetog Jakova iz Santiaga de Compostele. Ona ima svoje principe, opis djelatnosti i ciljeve, koje mi trebamo uskladiti s njihovim. Prema tome ćemo mi onda djelovati i raditi. Osim tih &lsquo;Camino ruta&lsquo;, cilj udruge je &scaron;tovanje svetog Jakova, organizacija duhovnih obnova i drugih sadržaja. Predsjednica udruge bit će Ivana Silvestro iz Čitluka budući da ona doslovno živi Camino. Do sada je tri puta obavila taj put", kaže za Hercegovina.info predsjednik HPD Brotnjo i inicijator ideje o Caminu u BiH Martin Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Željeli bi ostvariti suradnju sa svim župnim zajednicama kojima će put prolaziti. Cilj ovog Camina je izravna evangelizacija svih onih koji se odluče na ovaj put. Stazu ćemo nastojati obogatiti dodatnim vjerskim sadržajima. Put će imati, poput svih ostalih na svijetu, svoje putovnice. One će se uzimati na početku u župnim uredima, turističkim zajednicama ili ondje gdje za to predvidimo mjesto polaska. U te putovnice će se davati pečati duž cijele staze. Po zavr&scaron;etku određene dionice će se uzimati &lsquo;Compostela&lsquo;, odnosno potvrda o zavr&scaron;etku camino puta", dodaje Ivanković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ispred nas je sada formiranje radnih skupina od kojih će svaka imati svoj zadatak. Za početak ćemo prvo trasirati stazu. Dogovor o istoj ćemo organizirati u dogovoru s lokalnim samoupravama župama kroz koje prolazimo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zami&scaron;ljeno je da ta staza ide preko Imotskog polja, <strong>Drinovaca, Peć Mlini, Tihaljine</strong>, Klobuka. Zatim će ići cijelom dionicom od Kaću&scaron;e do Baginog mosta. Nakon toga ide prema samostanu na Humcu, Rimskom logoru i Tvrđavi u Ljubu&scaron;kom, Kravici, Studencima pa sve do Međugorja", kaže za Hercegovina.info Ivana Silvestro.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Očekivanja od ove dionice su velika. "Cilj nam je promovirati i dodatno obogatiti turistički sadržaj na&scaron;e Bosne i Hercegovine. Camino put je ogroman brend u svijetu, a kada s njim spojimo Međugorje dobit ćemo sigurno jednu od najfrekventnijih ruta u svijetu vezanu za tu priču. Znamo da se u Međugorju uvelike posjećuje župa svetog Jakova apostola. To je u Santiagu upravo najveća spona, između svetog Jakova i Blažene Djevice Marije", kaže predsjednica ove novoosnovane bratov&scaron;tine Ivana Silvestro., prenosi Slobodna Dalmacija.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Tijekom cijelog pripremnog razdoblja za ostvarivanje cilja veliku pomoć im daje &lsquo;Bratov&scaron;tina svetog Jakova&lsquo; iz Hrvatske koja im pomaže osnivanju, kroz papirologiju, pripremnim radnjama, označavanjem &lsquo;Camina&lsquo;. U Hrvatskoj su do sada pokrenuti &lsquo;Camino Imota&lsquo;, &lsquo;Camino Krk&lsquo;, &lsquo;Camino Podravina&lsquo;, &lsquo;Camino &Scaron;ibenik&lsquo; i sada se pokreće &lsquo;Camino Banovina&lsquo;.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span> Želja članova ove bratov&scaron;tine je bila spojiti upravo Imotski i Međugorje, kako bi se &lsquo;Camino Imota&lsquo; nastavio preko Hercegovine ka Dubrovniku, a kasnije i formiranje ruta kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpgFOTO: Četvrti sajam ćuptera okupio veliki broj izlagača i posjetiteljahttp://grude.com/clanak/?i=361158361158Grude.com - klik u svijetWed, 09 Nov 2022 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-09-tepcici-cupter1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvo ''Sveti Ante'' Ploče-Tepčići organiziralo je četvrti po redu Sajam ćuptera koji je održan na Tepčićima.<p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji sajam je, osim izložbenog i prodajnog karaktera, bio i ocjenjivački, jer je stručni žiri ocjenjivao pristigle ćuptere i proglasio najbolje, po čemu je ovogodi&scaron;nji sajam bio poseban.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sajam započeo je susretom s izlagačima, razgledanjem izloženih ćuptera&nbsp;u kupovinom proizvoda, nakon čega je uslijedila&nbsp;sv. Misa u župnoj crkvi sv. Ante Padovanskog.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U 19 sati uslijedilo je sati službeno otvorenje sajma, progla&scaron;enje pobjednika, kulturno-zabavni program s posebnim gostima te večera uz tradicionalna jela i pića.</p> <p><br /><br />''Iz godine u godinu sve je veća posjećenost i ovo je iznenađenje i za nas. Ali ima prostora i može sve biti, i hrane i pića. Ove godine smo prvi put imali i ocjenjivanje ćuptera i bila je velika zainteresiranost. Imamo i prve tri nagrade. Bilo je finih ćuptera stvarno'', rekao je&nbsp;Mario Doko, predsjednik HKUD ''Sv. Ante''.<br /><br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>''Prije četiri godine započeli smo ovaj sajam sa sloganom 'Tradicija na stolu &ndash; u ustima slast' želeći sačuvati od zaborava i izumiranja ovu, jo&scaron; uvijek živu, tradiciju na&scaron;ega naroda u Hercegovini, a posebno Brotnju.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ćupter je kroz vremena bio glavna slastica na stolovima na&scaron;ih obitelji, pripreman stručno, s puno ljubavi i brige prema ljubiteljima slastice, posebno za djecu. Ćupter su, osim djece, s jednakom rado&scaron;ću uzimali i mladi i odrasli, jednako mu&scaron;ki kao i ženske'', rekli su za Bljesak.info organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Doko napominje i da je ćupter već izvan granica BiH.<br /><br /></p> <p>''Imamo prvu godinu izlagača iz Hrvatske i drago nam je &scaron;to je tu da razmijenimo iskustva, a najbvi&scaron;e &scaron;to su oni već za&scaron;titili svoj ćupter. I mi tome stremimo i daa bude kulturna ba&scaron;tina'', zaključio je za Bljesak.info.<br /><br /><br /><a title="Sajam Ćuptera" href="https://grude.com/fotografije?id=10237" target="_blank">FOTOGALERIJA</a><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-09-tepcici-cupter1.jpgOd sada ćete sestru Ljubicu Kovač moći gledati i na Laudato TVhttp://grude.com/clanak/?i=361138361138Grude.com - klik u svijetMon, 07 Nov 2022 17:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-03-31-sestra-ljubica-casna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sestra Ljubica koristi se stotinama ljekovitih biljaka..<p>&nbsp;</p> <p class="m_-3986046276047787238MsoNoSpacing"><span lang="HR">Jedna od najdugovječnijih emisija na <strong>Laudato TV</strong>-u ulazi u novu sezonu koja donosi osvježenja. Gledatelji će imati prilike slu&scaron;ati zlatne savjete sestre <strong>Ljubice Kovač</strong> iz Posu&scaron;ja, koja već desetljećima svojim preporukama i prirodnim biljnim pripravcima pomaže mnogim ljudima u različitim zdravstvenim tegobama. Poznata &lsquo;<strong>ljekaru&scaron;a</strong>&rsquo; godinama nesebično pomaže onima koji joj se obrate.</span></p> <p class="m_-3986046276047787238MsoNoSpacing">&nbsp;</p> <p class="m_-3986046276047787238MsoNoSpacing"><span lang="HR"> Njezino poslanje za brigu o zdravlju počelo je s brigom o vlastitim roditeljima kojima je pomogla svojom skrbi, čajevima, domaćom hranom i odlascima u crkvu. Nakon &scaron;to joj je pri&scaron;la jedna majka s molbom za pomoć i njezinom djetetu, časnoj sestri Ljubici ne prestaju prilaziti oni koji su u potrebi, prenosi <strong>bitno.net</strong><br /></span></p> <p class="m_-3986046276047787238MsoNoSpacing">&nbsp;</p> <p class="m_-3986046276047787238MsoNoSpacing"><span lang="HR"><strong>Sestra Ljubica</strong> koristi se stotinama ljekovitih biljaka od kojih priprema tinkture, čajeve, meleme koje je sama osmislila i koji nikome, tvrdi, nisu na&scaron;kodili, a mnogima su pomogli. Svoje iskustvo i znanje zapisala je u dvije knjige &lsquo;<strong>Ljekovito bilje &ndash; dar iz Božje ruke</strong>&rsquo; i u novoj nedavno izdanoj &lsquo;<strong>Biljne terapije i recepti</strong>&rsquo;. Uz blagodati prirode s. Ljubica svakome preporučuje molitvu i ističe kako su duhovno i tjelesno zdravlje, život, ljudi i bilje dar od Boga koji treba čuvati.</span></p> <p class="m_-3986046276047787238MsoNoSpacing">&nbsp;</p> <p class="m_-3986046276047787238MsoNoSpacing"><span lang="HR">Mudrost s. Ljubice od sada ćemo moći slu&scaron;ati i gledati na Laudato TV-u gdje će u prvoj emisiji savjetovati &scaron;to je dobro za želudac, &scaron;to se sve događa u organizmu kada je želudac visoko te koje sve zdravstvene tegobe mogu biti povezane s time. U idućim nastavcima objasnit će kako se nositi s kožnim bolestima, tegobama mokraćnog sustava te pote&scaron;koćama sa zglobovima i kostima. &lsquo;Zlatni savjeti&rsquo; su na rasporedu svake druge subote u 15.15 h na Laudato TV-u.</span></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-03-31-sestra-ljubica-casna.jpegSeminar folklora hrvatskih plesnih zona u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=361094361094Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2022 17:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-04-folklor-seminar1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Program seminara obuhvaća plesna predavanja na temu četiri plesna područja..<p>&nbsp;</p> <p>Organizacijski odbor Seminara folklora Hrvata u BiH (UHAKUD u BiH) organizira dvodnevni seminar folklora pod nazivom "Seminar folklora hrvatskih plesnih zona" pod vodstvom Andrije Ivančana, etnologa, polonista, etnokoreografa i umjetničkog voditelja FA Linđo, Dubrovnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program seminara obuhvaća plesna predavanja na temu četiri plesna područja (alpsko plesno područje, panonsko, dinarsko i jadransko plesno područje) i teorijska predavanja na temu scenske primjene folklora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Organizacijom ovakvih seminara, kao i raznih drugih projekata nastojimo očuvati kulturni identitet svakog Hrvata u BiH. Različiti projekti privukli su veliki broj ljudi iz cijele BiH, RH i dijaspore, koji su sudjelovali na &Scaron;kolama folklora, Duhovnim seminarima, &Scaron;koli tradicijskih glazbala, Smotrama folklora i slično..., naveli su organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vikend seminar će se održati 12. i 13. studenoga u &Scaron;irokom Brijegu u hotelu "Đulić".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prijave su otvorene do 7. studenoga ove godine, priopćio je organizator.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-04-folklor-seminar1.jpgZapočelo zasjedanje Biskupske konferencije BiHhttp://grude.com/clanak/?i=361092361092Grude.com - klik u svijetFri, 04 Nov 2022 15:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-04-biskupska-konferencija-22.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zrenjaninski biskup mons. Lászl Németh, predsjednik Međunarodne biskupske konferencije svetoga Ćirila i Metodija prenio je pozdrave svih članova te biskupske konferencije iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova.<p>&nbsp;</p> <p>Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine započela je u petak svoje 85. redovito zasjedanje pod predsjedanjem nadbiskupa metropolita vrhbosanskog i apostolskog upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tome Vuk&scaron;ića, predsjednika BK BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvarajući zasjedanje nadbiskup Vuk&scaron;ić podsjetio je kako se ovo zasjedanje održava u vremenu priprava za Biskupsku sinodu koja će se baviti sinodalno&scaron;ću Crkve, a čiji će prvi dio biti održan u listopadu 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je i kako se ove godine obilježava 1700 godina od održavanja prvog ekumenskog sabora u Niceji i 60 godina od početka posljednjega sabora, Drugoga vatikanskoga koji je bio 21. sabor Katoličke Crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Onaj prvi upamćen je kao sabor koji je za&scaron;titio pravovjerje Crkve a ovaj posljednji je ponajvi&scaron;e tražio nove pastoralne načine prikladne za suvremeni svijet. Oba sabora su tako vrlo suvremena i vrlo poučna: prvi da uvijek treba čuvati pravu vjeru, a drugi da uvijek treba tražiti najprikladnije pastoralne načine. Uz to, ovo je prigoda za sjetiti se i zahvaliti četvorici na&scaron;ih biskupa koji su, kao saborski oci, prije 60 godina dali svoj doprinos na saborskim zasjedanjima: mostarskomu Petru Čuli, sarajevskom Marku Alaupoviću, banjolučkom Alfredu Pichleru i tada skopskom a kasnije sarajevskom Smiljanu Čekadi", rekao je nadbiskup, javlja <strong>KTA.&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je na zasjedanjima toga sabora sudjelovao i budući papa Ivan Pavao II., koji je 1997. godine posjetio Sarajevo te kazao da tako ove godine ujedno obilježavaju 25 godina od prvoga pohoda nekoga pape Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zrenjaninski biskup mons. L&aacute;szl N&eacute;meth, predsjednik Međunarodne biskupske konferencije svetoga Ćirila i Metodija prenio je pozdrave svih članova te&nbsp; biskupske konferencije iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napomenuo je kako su trenutno u fazi pojedinih promjena te progovorio o velikoj raznolikosti u toj Biskupskoj konferenciji. Osvrnuo se i na odnose sa Srpskom pravoslavnom Crkvom i s drugim crkvama i vjerskim zajednicama.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Zadarski nadbiskup koadjutor mons. Milan Zgrablić podsjetio je, pak, kako prema Popisu stanovni&scaron;tva koji je proveden pro&scaron;le godine u Hrvatskoj, ispada da je broj katolika u u toj zemlji u odnosu na popis iz 2011. manji za 2,66 posto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupi su u petak ujutro slavili svetu misu u kapeli Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni&scaron;ta i potom se susreli s bogoslovnom zajednicom. Predsjedao je nadbiskup Vuk&scaron;ić, a prigodnu propovijed uputio je biskup Palić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tijekom zasjedanja biskupi će, između ostalih točaka dnevnoga reda, razmotriti apostolsko pismo pape Franje &bdquo;Desiderio desideravi&ldquo; o liturgijskoj formaciji naroda Božjega od 29. lipnja 2022., saslu&scaron;ati izvje&scaron;ća svojih delegata s pojedinih važnih susreta, dogovoriti predstojeće termine i razmatrati druga pitanja važna za život i djelovanje biskupijskih zajednica u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Biskupi će zavr&scaron;iti svoje zasjedanje konferencijom za novinstvo koja će biti upriličena u subotu, 5. studenoga, u 12 sati u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu u Ulici Josipa Stadlera 13.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-04-biskupska-konferencija-22.pngKupres: Otvorena izložba ''Koracima branitelja''http://grude.com/clanak/?i=361064361064Grude.com - klik u svijetThu, 03 Nov 2022 11:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-03-kupres-branitelji-izlozba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložbu je otvorio zapovjednik Kupreške bojne HVO-a Ante Smoljo-Žuro.<p>&nbsp;</p> <div class="txt"> <div id="__xclaimwords_wrapper"> <p>Kupre&scaron;ki ogranak Matice hrvatske u suradnji s Pastoralnim centrom kraljice Katarine i Hrvatskim domom Kupres u utorak je u prostorijama Pastoralnog centra organizirao izložbu slika iz Domovinskog rata Kupres 1992.-1995. pod nazivom "Koracima branitelja", povodom Dana oslobođenja Kupresa.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="advertinsidetxt">&nbsp;</div> <p>Kako je za Fenu kazala predsjednica ogranka Matice hrvatske Kupres Ružica Hrnjka&scaron; Živković, preko udruga proisteklih iz Domovinskog rata te na druge načine prikupljeno je oko 150 fotografija koje prikazuju Kupres u proteklom ratu, od sudbine njihovih ljudi do razru&scaron;enih obiteljskih kuća i sakralnih objekata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na početku izložbe pozdravne riječi i kratki osvrt na ta ratna vremena uputili su Hrnjka&scaron; Živković i kroničar ratnog vremena i tada&scaron;nji župnik u Suhome Polju pored Kupresa fra Ćiro Lovrić koji je zbivanja s početka i tijekom rata zabilježio u svom dnevniku "Tisuću dana bez Kupresa".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložbu je otvorio zapovjednik Kupre&scaron;ke bojne HVO-a Ante Smoljo-Žuro podsjetiv&scaron;i jo&scaron; jednom na ratna zbivanja kroz koja su stanovnici i branitelji Kupresa pro&scaron;li tijekom ratnih godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pritom je napomenuo kako o juna&scaron;tvu i hrabrosti branitelja treba neprestano govoriti i postavljati ih kao uzor dana&scaron;njim i budućim nara&scaron;tajima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je iskoristio prigodu i zahvalio svim nazočnima koji su iskazali po&scaron;tovanje prema braniteljima Kupre&scaron;ke bojne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otvaranju izložbe prethodila je sveta misa, kao i paljenje svijeća te molitva za sve hrvatske branitelje na temeljima stare sru&scaron;ene crkve u Kupresu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isti dan na području općine Kupres obilježen je Du&scaron;ni dan posjetom grobljima kao i spomen-obilježjima poginulim hrvatskim braniteljima. (Fena)</p> </div> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-03-kupres-branitelji-izlozba.jpgNapustio nas je fra Ivica Matićhttp://grude.com/clanak/?i=361053361053Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 20:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-11-02-22-fra-ivica-matic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas, 2. studenog, blago u Gospodinu je preminuo fra Ivica Matić, svećenik franjevac Bosne Srebrene.<p><br />Ivica Matić rođen je 10. siječnja 1961. u mjestu Kruhari, župa Sanski Most, od oca Mile i majke Slave r. Marčić. Osnovnu &scaron;kolu pohađao je u Sanskom Mostu, a srednju u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom od 1976. do 1979. Teolo&scaron;ki fakultet zavr&scaron;io je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1983-1989).<br /><br /></p> <p>Fra Ivica je obukao redovnički habit 15. srpnja 1979. godine u franjevačkom samostanu sv. Bonaventure u Visokom. U istom mjestu položio je i svoje prve redovničke zavjete 6. srpnja 1980. Svečane redovničke zavjete, u ruke provincijala fra Luke Marke&scaron;ića, položio je 1. studenog 1988. godine.<br /><br /></p> <p>Tijekom svoje redovničke formacije fra Ivica je najprije želio Bogu služiti kao časni brat, te je neko vrijeme proveo kao časni brat u samostanu sv. Bonaventure u Visokom. Kasnije je promijenio svoju odluku te je 27. studenog 1988. godine u Sarajevu primio najprije red đakonata, a iduće godine, 2. srpnja 1989. u Sanskom Mostu i red svećeni&scaron;tva po rukama biskupa mons. Alfreda Pichlera.<br /><br /></p> <p>Tijekom svoga života obna&scaron;ao je brojne službe: župni vikar u župi Dobretići (1989); samostanski i župni vikar u župi i samostanu Petrićevac (1989-1995); župni vikar u župi Fojnica (1995-1997); župnik u župi Dobrinja u Sarajevu (1997-2000); gvardijan i župnik u župi i samostanu Petrićevac (2000-2003); župni vikar u župi Bihać (2003-2004); župnik u župi Bugojno (2004-2006); župnik u župi Bihać (2006-2012); župnik u župi Sanski Most od 2012. pa sve do svoje smrti 2022. Tijekom župničke službe u Sanskom Mostu od 2017. do 2018. ujedno je obna&scaron;ao i službu upravitelja župe Stara Rijeka. Uz spomenute službe vr&scaron;io je od 2003. do 2006. također službu definitora Provincije Bosne Srebrene.<br /><br /></p> <p>Kao i svaki put kada nas iznenada napusti netko od subraće u srcu ostane neizmjerna bol. Zanijemimo pred tajnom smrti koja po svakoga dolazi poput kradljivca ne dopu&scaron;tajući nam da se dostojno pripravimo. Tako je i sestrica smrt na vrata srca na&scaron;ega brata Ivice pokucala danas kada se spominjemo svih umrlih du&scaron;a i molimo za njihov vječni pokoj u kraljevstvu Oca nebeskoga. Danas se sa zahvalno&scaron;ću prisjećamo jednostavne du&scaron;e dragoga brata Ivice. Njegova djetinja du&scaron;a svoj ideal prona&scaron;la je u životu sv. Franje. Zagledan u njega i fra Ivica je odlučio ići tim putem i Krista srcem slijediti. Iako njegovo tjelesno srce nije bilo posve zdravo te se po savjetima liječnika morao paziti, fra Ivica se nije &scaron;tedio nego se srcem i du&scaron;om trudio kao svećenik i redovnik činiti sve &scaron;to je mogao Bogu na slavu i na dobrobit du&scaron;a kojima je bio poslan. U tom radu, vedra duha i raspoloženja, poput svijeće je dogorjelo njegovo srce i oti&scaron;lo u ruke Milosrdnoga Oca.<br /><br /></p> <p>Neka mu dobri Gospodin kojemu je za života predano služio bude vječna plaća i nagrada, a sve ono &scaron;to je bilo nesavr&scaron;eno i slabo u njegovu srcu neka Milosrdni Gospodin opere po zaslugama svoje prolivene Krvi na križu.<br /><br /></p> <p>Posljednji ispraćaj pokojnoga fra Ivice Matića je sutra 3. studenog u župi Uznesenja BDM u Sanskom Mostu u 13 sati, a u petak 4. studenog u samostanskoj crkvi na Petrićevcu u 12 sati sveta misa, a onda i ukop pokojnika.<br /><br /></p> <p>Obitelji pokojnika iskrena sućut. Pokoj vječni daruj mu Gospodine. I svjetlost vječna neka mu svijetli.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-11-02-22-fra-ivica-matic.jpgPapa Franjo će posjetiti Bahreinhttp://grude.com/clanak/?i=361044361044Grude.com - klik u svijetWed, 02 Nov 2022 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-30-papa_afrika.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osamdesetpetogodišnji Papa je za vrijeme svog pontifikata stavio kontakte s muslimanima na listu prioriteta.<p>&nbsp;</p> <p><span>Papa Franjo prvi je poglavar Katoličke Crkve koji će posjetiti Bahrein pri čemu se on nada da će putovanjem učvrstiti veze islamom, a drugi se nadaju da će progovoriti o kr&scaron;enju ljudskih prava u toj zaljevskoj zemlji. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Posjet od četvrtka do nedjelje, koji je 39. međunarodno putovanje tijekom Franjinog pontifikata, događa se tri godine nakon njegovog povijesnog putovanja u Ujedinjene Arapske Emirate 2019., gdje je potpisao muslimansko-kr&scaron;ćanski manifest za mir. Međutim, neke skupine za ljudska prava sada se nadaju da će Franjo izvr&scaron;iti pritisak na bahreinskog sunitskog vođu, kralja Hamada bin Isu Al-Kalifu, da zaustavi represiju nad &scaron;ijitskim muslimanima u zemlji, iako je pitanje ljudskih prava u susjednom Kataru privuklo vi&scaron;e pozornosti posljednjih mjeseci uoči Svjetskog prvenstva u nogometu, prenosi Hina. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Osamdesetpetogodi&scaron;nji Papa je za vrijeme svog pontifikata stavio kontakte s muslimanima na listu prioriteta. Posjetio je Egipat 2017. i Irak pro&scaron;le godine, obećav&scaron;i međuvjerski dijalog s vodećim muslimanskim klericima. U petak se Franjo u Bahreinu planira sastati s najvi&scaron;im autoritetom sunitskog islama &scaron;eikom Ahmedom al-Tajebom, velikim imamom prestižne kairske džamije Al-Azhar koja je jedan od najvažnijih centara za proučavanje islama. Oni su potpisali zajednički dokument u Abu Dabiju u veljači 2019. kojim se obvezuju na međuvjerski suživot između kr&scaron;ćana i muslimana. Taj je posjet bio prvi posjet jednog pape zemlji Perzijskog zaljeva. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Franjo će se također sastati s Muslimanskim vijećem starijih sa sjedi&scaron;tem u Abu Dabiju. Na dnevnom će redu biti muslimanske zajednice na zapadu, humanitarne krize, klimatska pitanja te odnosi muslimana i kr&scaron;ćana. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Vjerska tolerancija? </span></p> <p><span>Vrhovni poglavar 1,3 milijarde svjetskih katolika koji će vjerojatno tijekom putovanja biti u invalidskim kolicima zbog bolova u koljenima, predvodit će u petak ekumensku molitvu u pećinskoj katedrali Gospe od Arabije u Avaliju. Katedrala otvorena u prosincu, koja može primiti vi&scaron;e od 2000 ljudi, izgrađena je za oko 80.000 katolika u Bahreinu. Riječ je uglavnom o radnicima iz južne Azije, odnosno iz Filipina i Indije. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Bahrein se, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati, smatra relativno tolerantnijom arapskom zemljom u usporedbi s ultrakonzervativnom sunitskom silom Saudijskom Arabijom koju skupine za ljudska prava opetovano prozivaju zbog kr&scaron;enja ljudskih prava. Apsolutistička monarhija ne priznaje slobodu vjeroispovijesti i zabranjuje sve nemsulimanske vjerske objekte. Ipak, nevladine organizacije kritiziraju diskriminaciju, represiju i zlostavljanje koje nad &scaron;ijitima provodi sunitska elita Bahreina, kao i represiju nad opozicijom i aktivistima. </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Neprofitna organizacija "Amerikanci za demokraciju i ljudska prava u Bahreinu" napisala je ovog mjeseca da su zakoni o vjerskoj slobodi u zemlji "samo čin prijevare, otisnut na papiru kao sredstvo za bahreinsku vladajuću obitelj da pristupi blagodatima prijateljstva s moćnijim svjetskim vođama i zamagli bijedu koju proizvodi njihovo kr&scaron;enje ljudskih prava".</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizacija je pozvala papu - koji je zauzimanje za marginalizirane ljude učinio obilježjem svog papinstva - da skrene pozornost na "ra&scaron;irenu diskriminaciju" protiv bahreinskih &scaron;ijita. U ponedjeljak je Human Rights Watch objavio izvje&scaron;će u kojemu se dokumentira "ciljana marginalizacija oporbenih figura" u Bahreinu od prodemokratskih prosvjeda 2011. do danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizatori godi&scaron;nje utrke Formule 1 u Bahreinu također su često bili kritizirani zbog situacije sa ljudskim pravima u toj zemlji. Grand Prix je otkazan 2011. zbog represije nad prosvjednicima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nedugo nakon Franjina posjeta Bahreinu počet će Svjetsko nogometno prvenstvo kasnije u obližnjem Kataru, pri čemu je u sredi&scaron;tu pozornosti odnos katarskih vlasti prema radnicima migrantima s niskim primanjima, ženama i LGBTQ zajednici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Papa s vjernicima u Bahreinu</p> <p>Papa će u subotu predvoditi misno slavlje u drugom po veličini bahreinskom gradu Riffi pred očekivanih 28.000 vjernika, prema svećeniku Charbelu Fayadu. "Sretni smo &scaron;to vidimo mnogo kr&scaron;ćana iz regije", rekao je za AFP, dodav&scaron;i da očekuje vjernike iz drugih zaljevskih zemalja. Papa, koji zavr&scaron;ava svoje putovanje u nedjelju u Manami na molitvi s katoličkim svećenstvom, posjetio je vi&scaron;e većinski muslimanskih zemalja tijekom svog pontifikata, uključujući Jordan, Tursku, Banglade&scaron;, Maroko, Irak..</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-30-papa_afrika.jpgPreminuo redatelj i scenarist Lukas Nolahttp://grude.com/clanak/?i=361003361003Grude.com - klik u svijetSat, 29 Oct 2022 19:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-29-lukas-nola-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Debitirao je u naraštaju tzv. mladoga hrvatskog filma TV filmom "Dok nitko ne gleda" (1993).<p>&nbsp;</p> <div class="p-0 w-full mb-8 xl:mb-12 font-semibold xl:w-85 text-lg articleText"> <p>Nakon duge i te&scaron;ke bolesti u Zagrebu je umro filmski redatelj Lukas Nola (58), dobitnik vi&scaron;e nagrada, među njima i državne nagrade "Vladimir Nazor" kao i nagrada na Pula film festivalu.<br /><br /></p> </div> <div class="p-0 mb-12 w-full xl:w-85 text-lg articleText"> <p><strong>Lukas Nola</strong>&nbsp;rođen je 1964. godine u Zagrebu. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti te povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao 2003. godine filmsku i TV režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je radio kao izvanredni profesor.<br /><br /><br />Debitirao je u nara&scaron;taju tzv. mladoga hrvatskog filma TV filmom "Dok nitko ne gleda" (1993).<br /><br /><br />Državnu nagradu "Vladimir Nazor" dobio je 1995. godine za film "Svaki put kad se rastajemo" te 2001. za "Rusko meso".<br /><br /><br />Za igrani film "Svaki put kad se rastajemo" u Puli je 1994. godine dobio Zlatnu arenu za scenarij, a za film "Nebo, sateliti" 2000. Zlatnu arenu za režiju te za film "Sami" 2001. godine Posebnu zlatnu arenu.<br /><br /><br />Režirao je i na televiziji i u kazali&scaron;tu, pisao i dramske tekstove, režirao vi&scaron;e eksperimentalnih filmova. Mini dramsku seriju "Čuvar dvorca" Nola je kao scenarist i redatelj napravio za HRT, a serija je 2018. prodana na svjetskom televizijskom trži&scaron;tu.<br /><br /><br />Lukas Nola objavio je i knjigu "Bilo je dobro, bilo je toplo".<br /><br /></p> </div> <p><strong>Obuljen Koržinek: Kultna djela Lukasa Nole u analima hrvatske kinematografije</strong><br /><br />Ministrica kulture i medija <strong>Nina Obuljen Koržinek</strong> izrazila je u subotu sućut obitelji redatelja i profesora<strong> Lukasa Nole</strong>, istaknuv&scaron;i kako je hrvatska kulturna scena izgubila darovitog redatelja čija će kultna djela zauvijek ostati upisana u anale nacionalne kinematografije.<br /><br /><br />U pismu sućuti obitelji Nola u ime Ministarstva i svoje osobno, Obuljen Koržinek je istaknula kako ju je duboko ražalostila vijest o preranom odlasku jednog od na&scaron;ih sjajnih filmskih redatelja i profesora na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti (ADU) .<br /><br /><br />- Dokazav&scaron;i svoju nespornu umjetničku darovitost i svestranost studirajući Akademiju likovnih umjetnosti, povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, te diplomirav&scaron;i Akademiju dramske umjetnosti, Lukas Nola ostavio je za sobom izniman umjetnički opus filmova, scenarija i dramskih tekstova, navela je.<br /><br /><br />Bio je jedan od najboljih predstavnika Mladog hrvatskog filma koji se stvarao u 90-tim godinama, čiji su prvi filmovi "Dok nitko ne gleda" i "Svaki put kad se rastajemo", dočekani s odu&scaron;evljenjem publike i kritike.<br /><br /><br />Zaslužio je tada i prestižnu pulsku Zlatnu arenu za scenarij, a u njegovoj režiji struka je prepoznala sjajnu stilsku eleganciju, vizualnu izvrsnost i jedinstvene žanrovske eksperimente s originalnim sadržajnim nijansama ironije.<br /><br /><br />Kao najvažnija njegova djela izdvajaju se također Zlatnom arenom nagrađeni "Nebo, sateliti" i "Sami", a hrvatski umjetnici sjećaju se i njegovog izvrsnog eksperimentalnog filma "Krađa" o nestalim djelima Lovre Artukovića.<br /><br /><br />- Njegovi studenti pamtit će ga kao iznimnog pedagoga i intelektualca, koji ih je svojim primjerom upućivao na potrebu kontinuiranog istraživanja i eksperimentiranja, kao temelja svakog umjetničkog, pa tako i filmskog procesa, istaknula je Obuljen Koržinek.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-29-lukas-nola-2.jpgNovih 13 žena laikinja krsti djecu u Njemačkoj jer 'nema svećenika', sada ih je ukupno 30http://grude.com/clanak/?i=360996360996Grude.com - klik u svijetSat, 29 Oct 2022 09:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-29-krstenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački biskup ovlastio trinaest žena da udijele sakrament krštenja zbog „nedostatka svećenika“, piše Medjugorje-info.<p><br />Ovo je druga skupina laikinja koje je biskup Franz-Josef Overbeck iz biskupije Essen ovlastio da dijele sakrament kr&scaron;tenja.<br /><br /><br />U ožujku 2022. njemački je prelat ovlastio osamnaest pastoralnih službenika/ica laika/inja, uključujući sedamnaest žena, da dijele sakrament kr&scaron;tenja u svojim župama na razdoblje od tri godine. Njemački biskup naveo je kao razloge za svoju odluku &bdquo;nedostatak svećenika&ldquo; i &bdquo;strukturalne promjene&ldquo;, javlja vigilare.info.<br /><br /><br />&bdquo;U vremenima strukturalnih promjena, postaje teže da svećenik sve obavlja&ldquo;, rekao je njemački prelat. &bdquo;Stoga, prepoznajući krizna vremena, koristim se mogućnostima koje nudi kanonsko pravo (usp. kan. 861 &sect;2 CIC), kako bih vama, drage pastoralne i župne suradnice, u iznimnim slučajevima dao ovlast za podjelu sakramenta kr&scaron;tenja [ &hellip;]&rdquo;.<br /><br /><br />Prema kanonu 861 Zakonika kanonskoga prava, laici zapravo mogu udijeliti kr&scaron;tenje u određenim slučajevima: &bdquo;Ako je redoviti krstitelj odsutan ili spriječen, dopu&scaron;teno krsti katehist ili tko drugi koga je mjesni ordinarij za tu zadaću ovlastio, dapače, ako prijeka potreba zahtijeva, i svaki čovjek koji ima potrebnu nakanu; neka se pastiri du&scaron;a, osobito župnik, brinu da vjernici budu poučeni o ispravnom načinu kr&scaron;tavanja&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-29-krstenje.jpgJavni poziv za prijavu kandidata za godišnju volontersku nagradu ''Gordana Jelić''http://grude.com/clanak/?i=360985360985Grude.com - klik u svijetFri, 28 Oct 2022 17:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-12-06-nagrada_gordana_jelic_za_2020._godinu_rad_je_akademske_graficarke_ive_zeljko_pesorda.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ je danas objavila Javni poziv za prijavu kandidata za godišnju volontersku nagradu „Gordana Jelić“ za 2022. godinu.<p>&nbsp;</p> <p>Volonterska nagrada &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; se dodjeljuje već petu godinu za redom s ciljem podizanja svijesti o značenju i vrijednosti volontiranja kao dobrovoljne aktivnosti koja pozitivno utječe na kvalitetu života pojedinca i zajednice u cijelosti, ali i na osobni i profesionalni razvoj volontera, &scaron;to u konačnici doprinosi razvoju solidarnijeg i humanijeg dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udruga poziva sve zainteresirane fizičke i pravne osobe iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine da prijave osobe za koje smatraju da zaslužuju nositi titulu najboljeg volontera/volonterke u Republici Hrvatskoj i najboljeg volontera/volonterke u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve o uvjetima, pravilima i proceduri prijave kandidata, kao i obrazac za prijavu kandidata, pronađite na službenoj stranici Udruge - http://humh.hr/natjecaji.asp te stranici Lokalnog volonterskog centra Udruge &bdquo;Pomozimo zajedno&ldquo; https://pomozimozajedno.hr/volontiranje/volonterska-nagrada-gordana-jelic/. Rok za podno&scaron;enje prijava je ponedjeljak, 28. studenoga, 2022. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-12-06-nagrada_gordana_jelic_za_2020._godinu_rad_je_akademske_graficarke_ive_zeljko_pesorda.pngFOTO: Grudskim učenicima predstavljena knjiga 'Ljubav jednog Kazanove'http://grude.com/clanak/?i=360972360972Grude.com - klik u svijetFri, 28 Oct 2022 09:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-28-22-grude-ucenici-0.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Kulturnog doma Antun Branko Šimić Grude upriličeno je predstavljanje knjige „Ljubav jednog Kazanove“ autorice Ivane Falak.<p>&nbsp;<br />Predstavljanju su nazočili učenici Srednje &scaron;kole Antuna Branka &Scaron;imića iz Gruda s profesoricom Marinom Tica. Nastavni sat hrvatskoga jezika održan je u knjižnici uz predstavljanje djela mlade književnice kojoj je to prvijenac.<br />Program je vodila dr. sc. Dominika Andrijanić.<br /><br /></p> <p>Književnica Ivana Falak rođena je 31. svibnja 1996. u Mostaru. Osnovnu i srednju &scaron;kolu zavr&scaron;ila je u Čapljini, a studij politologije na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;tu u Mostaru. Od najranijeg djetinjstva zavoljela je knjigu, priče, bajke, taj čarobni svijet u kojem se mije&scaron;a san i java, snovi i stvarnost.<br /><br /></p> <p>Roman &bdquo;Ljubav jednog Kazanove&ldquo; njezina je prva objavljena knjiga, zasigurno ne i posljednja, jer je književno stvaranje dio njezine osobnosti i način na koji komunicira sa svijetom u kojem živi. Preko književnih likova gradi svoj književni svijet, jer na taj način najbolje drugima prenosi snove, želje, svoje doživljaje i razmi&scaron;ljanja.</p> <p><br /><a href="http://kd-grude.info/2022/10/28/ucenicima-u-grudama-predstavljen-roman-ivane-falak/?fbclid=IwAR0tdq1ABzy9NLpECOQJzIIGSSYaba-l9DGwr9oHiA2xtmh-LsQLaPCzo08" target="_blank"><strong><em>Kulturni dom Grude</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-28-22-grude-ucenici-0.jpgHAZU i DHK HB - Povelja o suradnjihttp://grude.com/clanak/?i=360967360967Grude.com - klik u svijetThu, 27 Oct 2022 22:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-27-hazu-dhkhb.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpisnici ističu kako će se zalagati za poticanje suvremenoga književnoga stvaralaštva i vrjednovanja hrvatske književnosti..<p><br />Radeći predano i kontinuirano na ostvarivanju ciljeva i zadaća iz svoga područja<br />djelovanja, Hrvatska akademija za znanost i umjetnost BiH i Dru&scaron;tvo hrvatskih<br />književnika Herceg Bosne potpisali su Povelju o suradnji. <br /><br /><br />Ovim činom je formalizirana dosada&scaron;nja uspje&scaron;na suradnja i otvoren jo&scaron; &scaron;iri prostor za rad na afirmaciji i razvoju hrvatskoga jezika, raznolikoga i kontinuiranoga napretka hrvatske književnosti. <br /><br /><br />Potpisnici ističu kako će se zalagati za poticanje suvremenoga književnoga stvarala&scaron;tva i vrjednovanja hrvatske književnosti i ustrajati na unaprjeđenju i za&scaron;titi slobode književnoga stvarala&scaron;tva i djelovanja te osiguravanja utjecaja u oblikovanju kulturne i jezične politike.<br /><br /><br /><br />U ime Hrvatske akademije za znanost i umjetnost BiH i Dru&scaron;tva hrvatskih<br />književnika Herceg Bosne Povelju su potpisali njihovi predsjednici, akademik Mladen<br />Bevanda i prof. Ivan Baković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-27-hazu-dhkhb.jpgNa današnji dan Andrić osvojio Nobelovu nagraduhttp://grude.com/clanak/?i=360937360937Grude.com - klik u svijetWed, 26 Oct 2022 09:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-26-ivo-andric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliko priznanje.<p>&nbsp;</p> <p>Na dana&scaron;nji dan 1961. - &Scaron;vedska akademija dodijelila je srpskom piscu Ivi Andriću Nobelovu nagradu za književnost, koji je postao prvi dobitnik najprestižnije svjetske nagrade s ovih prostora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bilo je to visoko priznanje piscu koji je romanima "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", pripovije&scaron;ću "Prokleta avlija" i nizom drugih djela prikazao svijetu do tada manje poznate ljude i sudbine s nemirnog balkanskog područja.&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-26-ivo-andric.jpgPrigodnom poštanskom markom obilježeno 150 godina HKUD Sv. Ante - Cimhttp://grude.com/clanak/?i=360916360916Grude.com - klik u svijetMon, 24 Oct 2022 22:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-24-hpmostar-fdcetno2022..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Slika prikazuje „njedra“ ovoga prsluka koji grli fotografiju starodrevnog Društva svetog Ante Paduanskog..<p><br /><br /></p> <p><strong>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar</strong> tiskala je redovitu po&scaron;tansku marku &bdquo;<strong>Etnolo&scaron;ko blago 2022</strong>.&ldquo; kojom je ujedno obilježeno i 150 godina postojanja <strong>HKUD-a Sv. Ante - Cim</strong>.<br /><br /><br /><strong>Džoka</strong> je dio mu&scaron;ke i ženske no&scaron;nje, kratki oplećak bez rukava, koji se izrađivao od finijeg sukna i sastavnica je no&scaron;nje ovda&scaron;njih ljudi prija&scaron;njih vremena, napose naroda zapadne Hercegovine. Danas tomu naliči prsluk koji čuva leđa. Rijetki su izvorni primjerci ovog odjevnog predmeta i svakako su dio etnolo&scaron;kog blaga Hercegovine. Posebnost za ovaj, na slici, izvorni primjerak džoke jest raznobojni gajtan koji je ručno pri&scaron;ivan na sukno i čini savr&scaron;en sklad boja i oblika.<br /><br /><br />Slika prikazuje &bdquo;njedra&ldquo; ovoga prsluka koji grli fotografiju starodrevnog Dru&scaron;tva svetog Ante Paduanskog, ustanovljenog 1872. u Franjevačkom samostanu u Mostaru. Dru&scaron;tvo je u svoje vrijeme bilo nositeljem mnogobrojnih dru&scaron;tvenih, kulturnih i prosvjetnih događanja u Hercegovini. Kroz sve godine postojanja Dru&scaron;tva, ali i danas, tijekom posljednjih 30 godina od obnovljenja, kroz obnovljeno Dru&scaron;tvo pod imenom HKUD &bdquo;Sv. Ante &ndash; Cim&ldquo; Mostar, velika se pozornost daje očuvanju etnolo&scaron;kog blaga Hrvata na ovim prostorima.<br /><br /><br />Osim same po&scaron;tanske marke, tu je i žig, izvornog izgleda prvog pečata Dru&scaron;tva, &scaron;tit u kojem je križ i klas, simbol vjerničkog i radničkog života tada&scaron;njih pučana i Dru&scaron;tva, a FDC nosi uspomenu na rukom pisana Pravila dru&scaron;tva prije 150 godina. (Marinko Jurić)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Manlio Napoli, prvi dan izdanja 9. 10. 2022. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop.ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-24-hpmostar-fdcetno2022..jpgKUD Mokro upriličio svoj najemotivniji koncert na čast Marija Pinjuhahttp://grude.com/clanak/?i=360880360880Grude.com - klik u svijetSun, 23 Oct 2022 10:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-23-folklor-je-moj-zivot-12.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Mario je bio posebna osoba. Bio je poseban u mnogočemu“, riječi su s početka filma o pokojnom Mariju kojim je započeo program koncerta koji je vodila Višnja Spajić, njegova prijateljica i radna kolegica s Radija Mir Međugorje na kojem je bio angažiran posljednje dvije godine svoga života.<p><br />U subotu navečer u Zavodu Svete obitelji u &Scaron;irokom Brijegu članovi KUD-a Mokro upriličili su najemotivniji koncert u svoje 22 godine postojanja. Dvosatnim koncertom &bdquo;Folklor je moj život&ldquo; odali su čast i zahvalnost Mariju Pinjuhu, prerano preminulom vi&scaron;egodi&scaron;njem članu svoga dru&scaron;tva koji je svoj kratki bio u potpunosti povetio očuvanju kulturne ba&scaron;tine.</p> <p><br />&bdquo;Mario je bio posebna osoba. Bio je poseban u mnogočemu&ldquo;, riječi su s početka filma o pokojnom Mariju kojim je započeo program koncerta koji je vodila Vi&scaron;nja Spajić, njegova prijateljica i radna kolegica s Radija Mir Međugorje na kojem je bio angažiran posljednje dvije godine svoga života.</p> <p><br />Stručni suradnik za kulturno-povijesnu ba&scaron;tinu Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta Županije Zapadnohercegovačke Jure Milo&scaron; uime ministrice Ružice Mikulić pozdravio je sve nazočne na početku nastupa sudionica i uputio zahvalu svima koji, poput pokojnoga Marija Pinjuha, revno njeguju kulturnu ba&scaron;tinu i identitet Hrvata u Bosni i Hercegovini.</p> <p><br />Tematski dio programa otvorili su domaćini iz KUD-a Mokro, a onda su redom iza njih nastupili članovi HKUD-a Zora Struge-Gorica iz Čapljina, Etno skupina Čuvarice iz HKUD-a Rama, HKUD-a Rodoč iz Mostara, HKD-a Vrila iz župe Mostarski Gradac i županijskog HKUD-a Hercegovac iz Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p><br />Uoči početka svojih nastupa svako je kulturno-umjetničko dru&scaron;tvo pripremilo kratke videoporuke koje su bile posvećene pokojnome Mariju Pinjuhu u znak sjećanja na njihovu zajedničku suradnju, nastupe i dijeljenje istih vrijednosti po pitanju za&scaron;tite nematerijalne ba&scaron;tine hrvatskog naroda.</p> <p><br />Nakon zavr&scaron;etka programa predsjednica KUD-a Mokro Slavica Ćužić emotivnim se govorom prisjetila pokojnoga Marija i pozdravila njegovu obitelj te pozvala oca Antu koji je uručio zahvalnice svim sudionicima i pokroviteljima ovoga koncerta.<br />Koncert &bdquo;Folklor je moj život&ldquo; na čast Marija Pinjuha svojim pokroviteljstvom podržali su Grad &Scaron;iroki Brijeg i gradonačelnik Miro Kraljević, Federalno ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta Županije Zapadnohercegovačke.</p> <p><br />Organizatori su, osim pokroviteljima, uputili riječi zahvale i Radioteleviziji Herceg-Bosne koja je snimala ovaj koncert, kao i svim ostalim medijskim pokroviteljima i djelatnicima koji prate njihov rad.</p> <p><br />Tijekom koncerta svi posjetitelji mogli su nabaviti CD o pokojnom Mariju. Cjelokupan prihod od prodaje članovi KUD-a Mokro proslijedit će u humanitarne svrhe udruzi Mlado Sunce iz &Scaron;irokog Brijega koja trenutačno skrbi za 27 obitelji s djecom, a koji su u potrebi.</p> <p><br />Ovaj koncert pokazao je kako pokojni Mario živi duboko u srcima mnogih svojih prijatelja i folklora&scaron;a koji su izazili želju da njihova pjesma, ples i druženje njemu na čast prijeđe u tradiciju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-23-folklor-je-moj-zivot-12.jpgIzmolite jutarnju molitvu Ocu nebeskom http://grude.com/clanak/?i=360877360877Grude.com - klik u svijetSun, 23 Oct 2022 08:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-09-20_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti...<p><br />Oče moj, dolazim u Tvoju prisutnost na samom početku ovog dana. Dolazim naći MUDROST da ne pravim nerazborite gre&scaron;ke, tako da znam kada treba govoriti, a kada ostati u &scaron;utnji, kada djelovati, a kada ne. Dolazim naći MIR, tako da me danas ni&scaron;ta ne zabrine i ne smete.<br /><br /></p> <p>Dolazim naći HRABROST da budem strpljiv/a, da ne izgubim nadu, da prihvatim razočarenje, znajući da će&scaron; Ti sve okrenuti na moje dobro. Dolazim naći LJUBAV, tako da me ni&scaron;ta ne učini ogorčenim/om, tvrdim/om i neljubaznim/om.<br /><br /></p> <p>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti. Oče, Ti si moja providnost, znam da će&scaron; Ti providjeti sve moje potrebe.<br /><br /></p> <p>Oče, Ti si moj za&scaron;titnik, sačuvaj me ovoga dana od svih mračnih sila, prekrij me predragocjenom Krvlju Tvoga Sina Isusa i okruži me svojim anđelima. Ovo te molim u Isusovo Ime. Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-09-20_molitva.jpgOdržana međunarodna znanstvena konferencija Identiteti – kulture – jezicihttp://grude.com/clanak/?i=360864360864Grude.com - klik u svijetFri, 21 Oct 2022 20:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-21-konferencija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović svoje plenarno izlaganje počeo je pitanjem razlike između pojma nacije i konstitutivnih naroda.<p>&nbsp;</p> <p>Na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru održana je 9. međunarodna znanstvena konferencija IDENTITETI &ndash; KULTURE &ndash; JEZICI. Tema ovogodi&scaron;nje konferencije je Pitanje nacionalnoga u suvremenome kontekstu s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prorektorica za međunarodnu suradnju SUM-a prof. dr. sc. Sanja Bijak&scaron;ić obratila se u ime rektora SUM-a prof. dr. sc. Zorana Tomića. &bdquo;Tema konferencije je izuzetno aktualna, posebno uzev&scaron;i u obzir sva događanja unutar BiH, zemljama okruženja kao i na globalnoj razini&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije dr. sc. Nevenko Herceg je istaknuo kako ga raduje ovogodi&scaron;nja tema konferencije jer je znanstveni pristup ovoj temi itekako opravdan i nužan, &scaron;to dokazuje iznimno nezahvalna politička i dru&scaron;tvena stvarnost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>V. d. dekana Filozofskog fakulteta SUM-a doc. dr. sc. Dražen Barbarić kazao je kako su nacionalni identiteti postali aktualniji nego ikada. &bdquo;On postaje jedan od pokretača svih dimenzija međunarodne sfere i na razini pojedinih država i dru&scaron;tava. Bosanskohercegovačko je specifično jer ga na vlastitoj koži osjećamo&ldquo;, kazao je Barbarić i dodao kako očekuje plodonosan rad i dobre rezultate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednica Organizacijskog odbora konferencije prof. dr. sc. Senka Marinčić navela je da su ostvarene mnoge nove suradnje s raznim sveučili&scaron;tima, institutima i istraživačkim centrima diljem Republike Hrvatske te da su produžene neke dugogodi&scaron;nje suradnje sa istima. &bdquo;Cilj ove konferencije je istražiti fenomen nacionalnoga u smislu identiteta, kulture, jezika, ba&scaron;tine, interesa, prava itd. i osobito njegovo negativno ili pozitivno poimanje u BiH.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske dr. sc. Mato Arlović svoje plenarno izlaganje počeo je pitanjem razlike između pojma nacije i konstitutivnih naroda. &bdquo;Pitanje konstitutivnosti se te&scaron;ko stječe, ali se jo&scaron; teže gubi. Nijedan narod nikada nije dobrovoljno pristao da bi izgubio status konstitutivnosti, pogotovo, kada se radi o stožernim državama.&ldquo; Kao jedan od problema u BiH istaknuo je nepostojanje nacije. &bdquo;BiH kao bosanskohercegovačka nacija jo&scaron; nije nastala, a pitanje je da li će nastati.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru u suradnji s Fakultetom političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučili&scaron;ta Mateja Bela u Banskoj Bistrici, Sveučili&scaron;tem Sjever u Koprivnici, Doktorskom &scaron;kolom Sveučili&scaron;ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institutom dru&scaron;tvenih znanosti Ivo Pilar &ndash; Područnim centrom Osijek i Institutom za migracije i narodnosti u Zagrebu organizirao je ovu konferenciju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-21-konferencija.jpgKUD Mokro organizira koncert na čast pokojnog Marija Pinjuhahttp://grude.com/clanak/?i=360854360854Grude.com - klik u svijetFri, 21 Oct 2022 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-21-img-20221020-wa0004.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji KUD-a Mokro u subotu, 22. listopada u dvorani Zavoda svete obitelji u Širokom Brijegu s početkom u 18 sati bit će održan koncert pod nazivom „Folklor je moj život“.<p>&nbsp;</p> <p>Koncert se održava na čast prerano preminulog vi&scaron;egodi&scaron;njeg člana KUD-a Mokro i novinara Marija Pinjuha koji je svoj kratki život u potpunosti posvetio očuvanju kulturne ba&scaron;tine.</p> <p><br />&bdquo;Na ovaj način želimo odati počast i zahvalnost na&scaron;em Mariju za svako djelo kojim je obogatio kulturnu ba&scaron;tinu, a na poseban način dao sebe u razvoju na&scaron;ega dru&scaron;tva&ldquo;, priopćili su članovi KUD-a Mokro.</p> <p><br />Na čast svome kolegi, prijatelju i suradniku na koncertu će nastupati KUD Mokro, HKUD Hercegovac, HKUD Rodoč, HKD Vrila, HKUD Zora Struge &ndash; Gorica i etno skupina Čuvarice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-21-img-20221020-wa0004.jpg‘Vidio sam horde koje dolaze prema Zapadu od Istoka. Oni će napasti Europu…’ http://grude.com/clanak/?i=360848360848Grude.com - klik u svijetThu, 20 Oct 2022 21:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-02-papa-ivan-pavao-ii.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glavno oružje za obranu Europe jest naša vjera! Sveti Ivan Pavao II. bio je mistik posebno povezan s Gospom. Imao je i proročke vizije, piše Medjugorje-info.com.<p><br />Jedna od tih vizija odnosila se i na budućnost Europe i na islamističku invaziju. No, govori se i o ratu koji "neće biti između religija." I o o&scaron;troj kazni koju je Papa izrekao američkom predsjedniku Georgeu Bushu Jr.. Neki detalji o nadnaravnim fenomenima koji su pratili molitvu poljskog pape koji je umro 2005. objavljeni su nakon njegove smrti, pi&scaron;e <a href="https://mysticpost.com/2018/07/pope-john-paul-iis-mystical-nocturnal-visions-communication-lady-islamic-invasion-war-will-not-religions-atheists-believers-wi/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Mystic Post.<br /></a></p> <p>Papinu viziju svijetu je ispričao monsinjor Mauro Longhi, svećenik Opusa Deia, koji je od 1985. do 1995., dok je jo&scaron; bio student, pratio Ivana Pavla II. na njegovim planinarenjima u provinciji L'Aquila, stekav&scaron;i njegovo povjerenje, održao je predavanje (ne znajući da će to biti snimljeno i sadržaj objavljen na internetu) u isposnici svetog Petra i Pavla iz Bienna u Val Camonici, 22. listopada 2017., na dan kada Crkva slavi Papin spomen.<br /><br /></p> <p>Longhi je, među mnogim spomenutim anegdotama, iz kojih proizlazi vjera pape Wojtyle i snaga koju je pripisivao molitvi, naveo jednu o viziji Europe. Wojtyla - objasnio je monsinjor - ispričav&scaron;i mi jednu od svojih noćnih vizija, rekao:<br /><br /></p> <p>&bdquo;Podsjetite one koje će se sastati u crkvi trećeg tisućljeća. Vidim Crkvu udarenu smrtnim ranama. Dubljim, bolnijim od onih ovog tisućljeća&rdquo;, pozivajući se na rane komunizma, nacizma i totalitarizma koje je Crkva dobila u drugom tisućljeću..<br /><br /></p> <p>&bdquo;To se zove islamizam. Oni će napasti Europu, nastavio je dalje papa Ivan Pavao II. i rekao: "Vidio sam horde koje dolaze na zapad s istoka, od Maroka, Libije Egipta. Oni će napasti Europu, Europa će biti podrum, stara relikvije, polusjena, paučina. Obitelj sjećanja. Ti, Crkvo trećeg tisućljeća, mora&scaron; se obraniti od invazije. Ali ne s oružjem, oružje neće biti dovoljno, već vjerom koju ljudi moraju živjeti" rekao mu je sveti Ivan Pavao II., a nakon &scaron;to je vizija iza&scaron;la u javnost Longhi je poku&scaron;ao objasniti da se rat neće voditi između religija, već između Božje djece i onih koji Boga ne poznaju! Longhi ovu priču smje&scaron;ta u godinu u kojoj je objavljen Katekizam Katoličke crkve, tj. U 1992. To je zasigurno snažna slika koju su odmah obnovili oni koji su se dugo bojali rizika od islamističke invazije u Europi, i htjeli bi vidjeti "snažniji" stav kr&scaron;ćana.<br /><br /></p> <p>Vatican Insider telefonski je kontaktirao monsinjora Maura Longhija koji je, osim &scaron;to je rekao da je tužan zbog načina na koji su njegove priče kori&scaron;tene, čitateljima na&scaron;ih novina dodao par epizoda. Isječci razgovora s Ivanom Pavlom II. koji pokazuju koliko je težak poku&scaron;aj "uvr&scaron;tavanja" poljskog Pape.<br /><br /></p> <p>Sjećam se - povjerava nam Longhi - da mi je jednom drugom prilikom govorio o svom dijalogu s Gospom koja mu je rekla: &bdquo;Rat neće biti između religija, već između ateista i vjernika, između onih koji su bez Boga i vjernika &rdquo;. Prelat dodaje jo&scaron; jedan vrlo rasvjetljujući i jo&scaron; zanimljiviji detalj, jer se ne odnosi na mistične epizode ili natprirodne dijaloge (sve pojave koje uvijek treba uzeti s dužnim oprezom).<br /><br /></p> <p>To je zapravo dijalog koji se vodio posljednjih godina - vjerojatno 2004. - između predsjednika Georgea W. Busha i pape Wojtyle. Sjetimo se konteksta: bilo je napada Bin Ladenovih terorista na Ameriku, predsjednik Sjedinjenih Država napao je Afganistan, sigurnost zapadnih zemalja bila je na dnevnom redu. Papa Wojtyla mi je rekao - otkriva monsinjor Longhi - da mu je Bush rekao: &ldquo;Svetosti, mi samo želimo sigurnost!<br /><br /></p> <p>Papa mu je odgovorio: "U podnožju ovog idola kojeg nazivate sigurnost, želite žrtvovati svo ljudsko dostojanstvo."</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-02-papa-ivan-pavao-ii.jpgPronađen grob svetog Nikole VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=360815360815Grude.com - klik u svijetWed, 19 Oct 2022 14:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-12-06-svnikola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bizantska crkva podignuta na drevnim temeljima bila je sveto mjesto pravoslavnih kršćana između 5. i 12. stoljeća.<p>&nbsp;</p> <p>Arheolozi su u Turskoj do&scaron;li od nevjerojatnog otkrića. Grobnica svetog Nikole otkrivena je kada su arheolozi prona&scaron;li ostatke drevne crkve u Turskoj, u mjestu Demre. Crkva je bila potopljena zbog porasta razine mora tijekom srednjeg vijeka. Druga crkva izgrađena je na vrhu drevne bazilike da bi za&scaron;titila grob svetog Nikole, ali tek nedavno su arheolozi otkrili mozaik i kameni pod prethodnog svetili&scaron;ta &ndash; koji ih je doveo do posljednjeg počivali&scaron;ta sveca. Otkriće je objavljeno prije sedam dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Otkriće je potvrdilo da je Sveti Nikola živio i umro u Turskoj, a tim arheologa je također objavio da je kamenim podom koji se nalazio ispod slojeva sedimenta hodao sam svetac, prenosi novinska agencija Demiroren.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bizantska&nbsp;crkva podignuta na drevnim temeljima bila je sveto mjesto pravoslavnih kr&scaron;ćana između 5. i 12. stoljeća i okružena je statuama Svetog Nikole. Također je dodana na listu svjetske ba&scaron;tine UNESCO-a 1982. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjeruje se da su drevnu crkvu prvi put otkrili 2017. istraživači koji su proveli elektronska istraživanja ispod moderne crkve Svetog Nikole.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim je tada najavio da su možda prona&scaron;li grob Svetog Nikole, ali su i dalje radili na pažljivom uklanjanju poda sa bizantske crkve, kako ni&scaron;ta ne bi o&scaron;tetili.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osman Eravsar, &scaron;ef pokrajinskog odbora za očuvanje kulturnog nasljeđa u Antaliji, izjavio je za novinsku agenciju Demiroren da je prva crkva potopljena s porastom Sredozemnog mora, a nekoliko stoljeća kasnije, nova crkva je podignuta iznad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Sada smo stigli do ostataka prve crkve i poda na koji je kročio Sveti Nikola'', rekao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao pobožni kr&scaron;ćanin, sveti Nikola je sljedio Isusovo učenje o prodaji cjelokupnog imanja i davanju siroma&scaron;nima &ndash; i to je i učinio. Međutim, njegova djela nisu potvrđena u povijesnim dokumentima, već u pričama.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/Ntl3PNKBBpE" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Postao je episkop Mire u 4. stoljeću, ali ga je ubrzo zatvorio rimski car Dioklecijan u vrijeme kada su kr&scaron;ćani bili proganjani. Zapisi pokazuju da je Sveti Nikola sahranjen u crkvi podignutoj u njegovo ime. Međutim, točno mjesto na kojem se nalazi njegovo tijelo uvijek je bila misterija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Znanstvenici sada vjeruju da je vrijeme njegove smrti 343. godina nove ere, a da je sveti Nikola bio sahranjen u crkvi u Demreu, gdje je ležao do 11. stoljeća. Godine 1087. talijanski mornari ili trgovci ukrali su njegove navodne ostatke iz grobnice i odnijeli ih u Bari.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, turski arheolozi sada sugeriraju da su ukradene pogre&scaron;ne kosti &ndash; one koje su oti&scaron;le u Italiju pripadale su anonimnom svećeniku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-12-06-svnikola.jpgU samostanu Hercegovačke franjevačke provincije simpozij pod nazivom 'Stopama pobijenih'http://grude.com/clanak/?i=360786360786Grude.com - klik u svijetMon, 17 Oct 2022 11:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-10-29-simpozij-stopama-pobijenih-18.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dosadašnji tijek simpozija i održane radove moguće je pronaći na stranicama portala Vicepostulature pobijeni.info.<p>&nbsp;</p> <p>U samostanu Hercegovačke franjevačke provincije na &Scaron;irokom Brijegu u nedjelju, 23. listopada, bit će održan simpozij pod nazivom &raquo;Stopama pobijenih&laquo;. Osvjetljavanje je to jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priređivač simpozija je Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo;, na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi don Davor Klečina, župnik župe u Drvaru kojoj pripada i filijala u Bosanskom Petrovcu, te upravitelj župa u Bosanskom Grahovu, Ključu i &raquo;ubijenoj&laquo; župi Krnjeu&scaron;a, priopćila je Vicepostulatura.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sv. mise u Izložbenom prostoru Franjevačkog muzeja i galerije bit će održana sljedeća predavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjesničar dr. Hrvoje Mandić govorit će o &raquo;Doprinosu hercegovačkih franjevaca razvoju odgoja i obrazovanja &ndash; konviktu za vanjske učenike na Brigu&laquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Profesor na Građevinskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru dr. Ivo Čolak govorit će, pak, na temu &raquo;Sustavno uni&scaron;tavanje kulturnog identiteta na &Scaron;irokom Brijegu za vrijeme Drugoga svjetskog rata i poraća&laquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&raquo;Procvat, propast i obnova Katoličke Crkve na području dana&scaron;nje jugozapadne Bosne&laquo;, tema je župnika don Davora Klečine. Dosada&scaron;nji tijek simpozija i održane radove moguće je pronaći na stranicama portala Vicepostulature pobijeni.info (Događanja + Simpoziji).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ubrzo će tu biti stavljeni i ovi najnoviji radovi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-10-29-simpozij-stopama-pobijenih-18.jpgČitaju li ovo dvojica biskupa i ostali 'velikani' u Hercegovini? Novi intervju provincijala fra Joze Grbešahttp://grude.com/clanak/?i=360768360768Grude.com - klik u svijetSat, 15 Oct 2022 15:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-15-fra-jozo-grbes.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Hercegovačkoj biskupiji svaka se riječ detaljno analizira, naravno kada se spominje u kontekstu tog centra moći koji je odavno izgubio vjerodostojnost kod naroda.<p><br />Jo&scaron; od biskupa Čule koji je govorio da ne bi trebalo govoriti mise za &Scaron;kripare pa do njegovog gorkog pokajanja jer je pokrenuo Hercegovački slučaj, a onda njegovih nasljednika koji su se iživljavali nad franjevcima Hercegovine, da bi ih ovi dana&scaron;nji stavili pod "stakleno zvono" i tako većina ne smije progovoriti protiv režima koji ugnjetava i svećenike i vjernike. A eto, sve su poku&scaron;ali, pona&scaron;ali se pojedini prema narodu gore nego svećenici u Njemačkoj, te se i danas tako pona&scaron;aju, a opet vjera se sačuvala. Narod je znao i zna da ga Bog neće napustiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovih dana pojavio se intervju fra Joze Grbe&scaron;a za časopis OFS. Bio je novi hercegovački provincijal poprilično o&scaron;tar, a opet u su&scaron;tini dobronamjeran, prema dana&scaron;njim svećenicima, ako žele shvatiti njegove poruke kao poziv na promjenu. Dugo je živio u Americi, bio izvan ove surove stvarnosti, izvan slučaja i fenomena koje su u negativnom smislu započeli, te i dalje provode biskupi, a vodeći fratri izuzev fra Rufina &Scaron;ilića nijemo &scaron;utjeli na svu tu diktaturu. Neki fratri zbog svega su žestoko kažnjeni. Dok se neke s ozbiljnim grijesima nije kažnjavalo, biskupi su Vatikanu slali ispisane kazne za one fratre kojima je najveći grijeh &scaron;to su bili spremni položiti život za Krista, slijedeći Njegov primjer, i &scaron;to su uvijek bili uz narod.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, po&scaron;to ima jasnih poruka, prenosimo fra Jozin intervju koji je kudikamo bolji od onog u Večernjem listu nedavno, gdje se vjerojatno novi provincijal odlučio svidjeti nekima u biskupiji koji to naravno nisu doživjeli, čemu u potvrdu ide i nedavna izjava biskupa Petra Palića koja se ne razlikuje od dosada&scaron;njih izjava Ratka Parića, osim &scaron;to je kulturnije napisana pa nekom može bolje zazvučati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Fra Jozo Grbe&scaron; za časopis OFS-a &lsquo;Franjinim stopama&rsquo;: Crkva je postala prezahtjevna u traženju pozicije, preohola u sekularnom svijetu, a to je sve suprotno Kristu</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Za novi broj časopisa Franjevačkog svjetovnog reda i &scaron;tovatelja svetog Franje &lsquo;Franjinim stopama&rsquo; koji je izi&scaron;ao pred svetkovinu svetog Franje intervju je dao fra Jozo Grbe&scaron;, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije</p> <p>&rdquo;Fokus razgovora trebao je biti na svjetovnom franjeva&scaron;tu, no bilo je te&scaron;ko odoljeti ne ući i u druga pitanja koja su se nametala u razgovoru. Loptica zvana &lsquo;dužina teksta&rsquo; prebačena je na uredni&scaron;tvo, kao i pitanje persiranja kojeg smo se dotaknuli odmah na početku. Jozo ili Joe, rekao je da nema nijednog razloga da ga se oslovljava s Vi jer mu to ni&scaron;ta ne znači, ali i da je malo neprirodno u franjevačkoj užoj i &scaron;iroj zajednici, bez obzira na godine i hijerarhijski status&rdquo;, objasnio je autor u uvodu intervjua kojega prenosimo u cijelosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U kojoj mjeri si upoznat s Franjevačkim svjetovnim redom budući da si dobar dio svog života proveo vani, a većinu u SAD-u?</strong></p> <p><em>Generalno jesam. &Scaron;to se tiče na&scaron;e provincije ne znam najpreciznije sve duhovne asistente, broj članova i stanje u bratstvima. Ba&scaron; sam neko vrijeme proveo s fra Danom Karačićem na &Scaron;irokom Brijegu, braćom na Humcu i ovdje u Mostaru pa sam čuo neke stvari, ali to je skoro na razini informacije.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pretpostavljam da je &lsquo;preko bare&rsquo; to drukčije nego kod nas?</strong></p> <p><em>To je puno slabije u Americi, tu i tamo su aktivna neka bratstva, ali nije to ni približno kao kod nas. Ovdje skoro svaka župa ima formirano bratstvo, a to nije slučaj tamo.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Moje osobno iskustvo je da sam na početku imao neku čudnu odbojnost prema OFS-u. Župnika, a i duhovnika sam u jednom razgovoru pitao jesu li ti ljudi zapravo &lsquo;fratri bez habita&rsquo;. Koja je tvoja osobna slika svjetovnih franjevaca (uključujući i Framu) danas u svijetu?</strong></p> <p><em>Vrlo visoko. Zadnjih godina sam većinom radio s laicima i suvi&scaron;no je uopće govoriti da su oni, da ste vi zapravo bitan dio Crkve. Sudjelovanje laika u životu Crkve bi trebalo biti jo&scaron; veće, jo&scaron; angažiranije i zato mislim da je super to &scaron;to vi radite, ali i općenito laički pokreti ili zajednice. Nažalost, čini mi se da je klerikalizam Crkvu dosta toga ko&scaron;tao npr. u Americi, a posebno u Europi, tako da smatram da ljudi čvrste vjere i sa životnim svjedočanstvom trebaju biti uključeni u rad Crkve da se njihov glas čuje. Mislim, moraju biti uključeni.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Hoće&scaron; reći da je stanje klerikalizma zapravo pogubno najvi&scaron;e za vas svećenike i redovnike/redovnice?</strong></p> <p><em>Točno. Mi smo dobili medvjeđu uslugu tim nekim nezasluženim statusom. Službenici Crkve su postali izuzetno oholi, arogantni i nikoga ne čuju, a to je najgore &scaron;to nam se može dogoditi da ne čujemo one u potrebi. Svećenik nije netko tko s druge strane oltara stoji i dijeli lekcije, mi moramo čuti ljude i njihove patnje, probleme, sve ono s čim se nose kroz život.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nastavno na habite od maloprije, smatra&scaron; li da su oni postali vi&scaron;e prigodna odjeća nego svakodnevna?</strong></p> <p><em>Nisam živio dugo ovdje pa ne mogu dati najbolju procjenu za to, ali ovo kratko &scaron;to sam tu braću većinom vidim u habitima. Može biti da se radi o, kako kaže&scaron;, prigodnim situacijama i moguće je da bi ih trebali če&scaron;će nositi. </em><em>Trenutno ne mogu na to odgovoriti da ili ne, ali to je na&scaron; identitet i nemamo nijedan razlog ne nositi ga.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>U Americi si sigurno imao iskustva &lsquo;sivih fratara&rsquo;, odnosno Franjevaca u obnovi koji su, uz sav rad, prepoznatljivi i po habitima koji su dio njihove svakodnevnice. Nerijetko su svjedočili da ih ljudi ba&scaron; zbog toga na ulicama zaustavljaju, pitaju, otvore se.</strong></p> <p><em>Kako da ne, upoznat sam s njihovim osnivačem Benedictom Groeschelom, ali i radom. Vjerujem da habit može biti izazov ljudima da počnu postavljati pitanja i to mi se dogodilo nekoliko puta u New Yorku ili Chicagu s ljudima kojima sam izgledao kao čudak, ali smo onda počeli konverzaciju.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Papa Franjo kaže da vjera ne smije izgubiti čuđenje. Je li to čuđenje mu&scaron;karcima u haljinama/kolarima u kafićima, ulicama i trgovima prostor da se ljudima proba približiti ili donijeti Krista?</strong></p> <p><em>Jasno. To je na koncu učinila i Majka Terezija u pro&scaron;lom stoljeću, ne nužno samo habitom nego i načinom života koji su to prepoznali. Zapravo, njezin najveći uspjeh je bio kad su ljudi počeli postavljati pitanja tko je ona. </em><em>Smatram da bi se kr&scaron;ćani trebali pona&scaron;ati i tako živjeti da ljudi moraju postavljati pitanja. Previ&scaron;e je formalizma u kojem olako prolazimo kroz sakramente (dobar dio ljudi na Zapadu, ali i kod nas ovdje) i to Crkvu ubija, a onda kad imate takvo stanje nitko ne postavlja pitanja. Ako suprotno tome imamo jedan jednostavan franjevački život, život bitnih, a ne nebitnih stvari, onda ćemo učiniti da ljudi postavljaju pitanja. </em></p> <p><em>Moram citirati Roberta Fulghuma, protestantskog pisca, koji je mrzio Majku Tereziju sve do jednog trenutka kad si je rekao &bdquo;Ja gledam ženu, u sandalama, u plavoj haljini, prima nagradu od kralja i priča o ljubavi. </em><em>Onda sam se zapitao i rekao &scaron;to ona to ima, a ja nemam?&ldquo; Dakle, temeljno pitanje je da nekr&scaron;ćani, a puno je nekr&scaron;ćana među kr&scaron;ćanima, pitaju &scaron;to to vi imate, a mi nemamo. U tom kontekstu ne bih nikom htio ni&scaron;ta nametati, ali Franjevački svjetovni red se može voditi nečim takvim da vi kao pokret u župama, samostanima gdje god se nalazite ljudima prepustite da se pitaju &bdquo;tko ste vi&ldquo;?</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Majka Terezija je za ljude sinonim siroma&scaron;tva. Dojma sam da je upravo siroma&scaron;tvo najizloženiji zavjet franjevaca prema vani, prema svijetu dok su čistoća i poslu&scaron;nost vi&scaron;e internog karaktera. Siroma&scaron;tvo je, prema većini, glavna franjevačka karizma. &Scaron;to se dogodilo da to ljudi ne prepoznaju ni u nama, a ni u vama?</strong></p> <p><em>To je jedna stvar o kojoj puno razmi&scaron;ljam zadnjih godina. Među zavjetima kao temelj vidim čistoću. Kod nas se ponajvi&scaron;e ta čistoća shvati kao seksualno razumijevanje bića. Međutim, mi&scaron;ljenja sam da, uz to &scaron;to je izuzetno važna i čistoća tijela, da je naglasak i na onome &scaron;to je Isus rekao u blaženstvima da će samo ljudi čista srca vidjeti Boga. Kad bi kr&scaron;ćani, u ovom slučaju mi zavjetovani, radili na čistoći srca da bi nam se svi odnosi poredali, a za &lsquo;posljedicu&rsquo; bi nam do&scaron;li čisti odnosi, čiste nakane, čiste odluke i ostalo. Tada bi sigurno bilo lako živjeti jednostavnost i nenavezanost na materijalno te živjeti siroma&scaron;tvo kako ga je sveti Franjo shvatio, a to bi, po meni, bila potpuna navezanost na Gospodina. U tom slučaju je čisto srce zapravo bit zavjeta koje određuje sve ostalo.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ako to stavimo u kontekst župljana jedne hercegovačke franjevačke župe ili samostana, ta slika se ne poklapa često s onim kako je to živio i zamislio asi&scaron;ki &lsquo;luđak i radikal&rsquo;. </strong></p> <p><em>Rekao sam i braći, govorim i stalno. Ne želim govoriti odozgor prema dolje nego govorim svima, uključujući i sebe, danas je najprivlačnija osoba koje ja autentična, a posebno kr&scaron;ćanska osoba. Kod svetog Franje su ljudi prepoznali autentičnost u onome &scaron;to je napravio i &scaron;to je činio, pa je vrlo brzo do&scaron;lo stotine mladih ljudi koji su ga slijedili jer su vidjeli da je moguće tako živjeti. </em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Boji&scaron; li se da u skorijoj budućnosti upravo zbog te autentičnosti nećemo moći odu&scaron;evljavati Kristom?</strong></p> <p><em>Ne. Ne vjerujem u to.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nema straha da će se Isusa svesti na nekog finog čikicu koji je živio uredno za života?</strong></p> <p><em>Ne, nikako. Upravo zbog ovoga &scaron;to sam pričao o autentičnosti. Ali, pazi, ljudi vole autentičnog arhitekta ili bilo kojeg drugog profesionalca. Kristova autentičnost je preživjela vi&scaron;e od 2000 godina jer su dvije stvarnosti za kojima čovjek stalno žudi. Prva je stvarnost ljubavi koju je Isus Krist postavio kao temelj svojih zapovijedi, a druga je stvarno uskrsnuća. To nitko nema, nitko ne nudi i to je u dubini čovjekove čežnje, dubini pjesni&scaron;tva, svega onoga ono &scaron;to čovjek traži i zato je Isus problematičan i onima koji ne vjeruju u njega jer mu je poruka autentična. On sigurno neće biti prolazan, samo je pitanje kako njega učiniti prisutnim u životu zajednica ili pojedinca koji ga propovijedaju. Makes sense? </em>(Ima li to smisla?)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Meni ima.</strong></p> <p><em>Papa Benedikt, odnosno jo&scaron; davno kao kardinal Ratzinger pisao je da će kr&scaron;ćanstvo postati mno&scaron;tvo malih zajednica autentičnih ljudi. Mi smo postali prevelike face, mi smo postali premoćni ljudi, Crkva je postala prezahtjevna u traženju pozicije, preohola u sekularnom svijetu, a to je sve suprotno Kristu.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Na na&scaron;em putu/pozivu zaboravili smo biti &lsquo;manji&rsquo;?</strong></p> <p><em>Apsolutno. Posebno kada se radi o nama franjevcima i na&scaron;em pozivu, zamisli koliko je tek to daleko od ovoga &scaron;to ja pričam, odnosno citiram Ratzingera. Postali smo daleki ljudima&hellip;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slično tvrdi i fra Ante Vučković u knjizi &lsquo;Neostvarena sloboda&rsquo;. Između ostaloga, skoro jedno cijelo poglavlje posvetio je crkvenom jeziku. U kombinaciji s ovim &scaron;to si gore pričao izgleda kao dobitna kombinacija kako ljude odbiti ili odvući od Crkve, ali i crkve.</strong></p> <p><em>Jedan od razloga tome je &scaron;to svećenik nije nikad sjedio u zadnjoj klupi (smijeh). A trebao bi. Pro&scaron;li tjedan sam jednom biskupu u Hrvatskoj rekao &bdquo;Jeste vi ikada sjedili u zadnjoj klupi na misi? Očito niste&hellip;&ldquo;. Ja uvijek postavim sebi pitanje nakon mise ili odmah nakon propovijedi &scaron;to ću ja ili &scaron;to će vjernik uzeti sebi. Propovijed može biti najgenijalnija, ona može biti teolo&scaron;ki najispravnija, ali ako to čovjek nije ponio kući onda smo ne&scaron;to proma&scaron;ili. Barem jednu misao ili jednu rečenicu. Često pričam o toj jednostavnosti, ali ja ne pričam o tome jer je to neka na&scaron;a franjevačka stvar nego jer stvarno vjerujem u to. U Crkvi smo puno toga digli na razinu glamura.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kod mlađih generacija stvorena je percepcija da je OFS neka vrsta &lsquo;franjevačke mirovine&rsquo;, unatoč činjenici da je sve vi&scaron;e mladih pojedinaca, mladih bračnih parova. Gdje se izgubila ta konkretnija prisutnost svjetovnih franjevaca obzirom na bogatu pro&scaron;lost, značenje u Crkvi i vidljivije pozicioniranje?</strong></p> <p><em>Najteže je mijenjati percepciju, a percepcija je kod nas u mentalitetu duboko uvriježena. Možda se ne treba previ&scaron;e time opterećivati, svudje u svijetu se ljudi priključe onome &scaron;to se već događa i da ljudi mogu reći &bdquo;e ja bih htio biti dio ovoga&ldquo;. Navest ću osobni primjer kad mi je u Chicagu do&scaron;la grupa mladih Amerikanaca koji su se budili u 5 sati ujutro i i&scaron;li hraniti beskućnike ispod mostova bez obzira je li -20 ili +50. Tu nije bilo publiciteta nekog, ali jednostavno drugi su prepoznali djelovanje i počeli su nam se priključivati, tako da mogu reći da je to jedan od najboljih načina mijenjanja percepcije.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&Scaron;to očekuje&scaron; od sebe i drugih u ovom, možda prvom od vi&scaron;e njih, a možda i jedinom mandatu na čelu Provincije?</strong></p> <p><em>Ima jedna stvar koju nikako ne volim, a zove se status quo. I danas sam pitao na misi ljude i sebe, a to pitam i pitat ću svake godine &bdquo;Jesmo li isti danas kao i pro&scaron;le godine na ovaj dan?&ldquo;. </em><em>Ako jesmo, ne&scaron;to nije u redu. Bitno je napredovati, barem jedan mali zarez, sitno se pomaknuti. Volio bih da se to dogodi i u na&scaron;im zajednicama neovisno bio na&scaron; red, svjetovni ili Frama, u Provinciji ili izvan nje. </em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gdje se najvi&scaron;e manifestira <em>status quo</em>?</strong></p> <p><em>Bit ću iskren i navesti primjer događaje oko obilježavanja fra Didaka Buntića. Naravno, svaka čast fra Didaku koji je djelovao u te&scaron;kim vremenima gdje je pokazao karizmu, liderstvo i sve potrebno. Međutim, nitko danas ne postavlja pitanje &scaron;to nama danas znači taj Didak? Možemo mi biti kritični i prema vlasti, događajima u dru&scaron;tvu&hellip; Ljudi nam odlaze.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Pa dobro, i fra Didak i dana&scaron;nja politika &lsquo;iseljavaju&rsquo; ljude iz Hercegovine&hellip;</strong></p> <p><em>Ne, ne (smijeh). Didak je spa&scaron;avao ljude, mi danas nikoga ne spa&scaron;avamo. Htio sam reći da svaki kontekst postavlja pitanja. Postavimo pitanje Krista&hellip; &Scaron;to on znači meni/nama danas? Ne živimo vi&scaron;e u 13. stoljeću u Italiji, no &scaron;to taj Franjo iz Asiza znači meni danas ovdje gdje jesam?</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Je li, po tvom mi&scaron;ljenju, u upravi Provincije jasna vizija OFS-a i je li stavljen dovoljno jasan naglasak i podr&scaron;ka duhovnim asistentima u njihovom radu?</strong></p> <p><em>Tu ću biti kratak i izričit: u meni imate brata i podr&scaron;ku u svemu.</em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-15-fra-jozo-grbes.jpgŠiroki Brijeg: 23. izdanje Mediteran Film Festivalahttp://grude.com/clanak/?i=360714360714Grude.com - klik u svijetTue, 11 Oct 2022 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-29-mff4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas u Širokom Brijegu bit će otvoreno 23. izdanje Mediteran Film Festivala. U 20 h je svečano otvaranje festivala u prostorijama Kino Borak.<p>&nbsp;</p> <p>Ovo je jedan od najznačajnijih filmskih događaja u BiH i regiji, a u konkurenciji prikazat će 20 dokumentarnih filmova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovogodi&scaron;nji filmovi obiluju prvenstveno s vi&scaron;e lokacija s nekoliko kontinenata. Od 266 prijavljenih filmova, njih 20 je na&scaron;lo svoje mjesto na festivalu. 10 dugometražnih te 10 kratkometražnih filmova bit će prikazani u 5 dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstoji nam uživanje u tjednu Mediteran Film Festivala uz odlične filmske produkcije i nezaboravnu atmosferu novog fetivalskog izdanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e pogledajte u prilogu <a title="RTV Herceg Bosne" href="https://www.youtube.com/c/RadiotelevizijaHercegBosne/featured" target="_blank">RTV Herceg Bosne</a>:<br /><br /><br /></p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/_ryloqbQMZw" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-29-mff4.jpgGošća Književne srijede DHK HB Sanijela Matkovićhttp://grude.com/clanak/?i=360703360703Grude.com - klik u svijetMon, 10 Oct 2022 14:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-14-sanijela_matkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Otvorenoj čitaonici DHK HB nastavljamo s književnim susretima u sklopu kojih u Književnoj srijedi predstavljamo stvaralaštvo članova Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.<p><br />Go&scaron;ća Književne srijede je Sanijela Matković. U programu sudjeluju književnik Ivan Sivrić i autorica.</p> <p><br />U srijedu, 12. listopada 2022. u 12 sati, u Maloj dvorani u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače (Trg hrvatskih velikana bb, Mostar)</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Sanijela Matković</strong>, rođena je u &Scaron;irokom Brijegu 16. 11. 1973., gdje trenutno živi i radi. Po zanimanju je dipl. prof. vjeronauka i etike. Članica je Dru&scaron;tva hrvatskih književnika, Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne, PENA-a BiH, &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske, kulturna i kazali&scaron;na djelatnica i slikarica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Urednica je emisija BUDI SVOJA budisvoja.com i KULTURNA URA https://smartpragencija.com.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inicijatorica je projekta 4T koji programski okuplja umjetnike.</p> <p>Bibliografija:<br />1. Otisak srca, 2010. - zbirka dramskih tekstova<br />2. Partiture sna, 2011. - zbirka ljubavne poezije<br />3. Panta rei, 2013. - zbirka ljubavne poezije<br />4. U susret riječi 2013. - zbirka duhovne poezije<br />5. Mističnim tragom suze, 2017. - zbirka duhovne poezije<br />6. Transkripti u kamenu, 2018. - zbirka zavičajne poezije<br />7. Uvala od lavande, 2018. - roman<br />8. Ki&scaron;a boje tulipana, 2019. - roman<br />9. Tajna dvanaestog oraha, 2020. - roman<br />10. Prstohvat žeđi, 2020. - zbirka ljubavne poezije<br />11. Story without a title, 2020. &ndash; kratka priča<br />12. Klepsidra, 2020. - monodrama o Vesni Parun<br />13. Žuta Monaliza, 2020. - roman o Vukovaru<br />14. Dar božici poezije - zbirka povodom 10. obljetnice smrti Vesne Parun<br />15. Domovina se pi&scaron;e velikim slovom, 2021.<br />16. Ki&scaron;a boje tulipana, dopunjeno izdanje 2022.<br />17. Ki&scaron;a boje tulipana &ndash; treće izdanje<br />18. Nevjerstvo svjetionika<br />19. Nevjerstvo svjetionika &ndash; 2. izdanje<br />20. Ne traži me, roman, 2022<br />21. Kvantni minimalizam &ndash; zbirka misaone poezije 2022.<br />22. Posljednji otkucaj klepsidre &ndash; zbirka poezije povodom 100. rođendana Vesne Parun (hrvatsko-englesko-talijansko izdanje)<br />23. Riječ bija&scaron;e i na kraju, 2020. - nagrađena priča<br />24. Ja sam jedini koga je dočekala ti&scaron;ina, 2020.<br />25. Mističnim tragom suze, 2020., digitalna<br />26. Story without a title, 2020. - digitalna</p> <p>Veselimo se va&scaron;em dolasku</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-14-sanijela_matkovic.jpgPriznanje generalu Ademiju za knjigu o Domovinskom ratu http://grude.com/clanak/?i=360636360636Grude.com - klik u svijetWed, 05 Oct 2022 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-10-05-ademi-knjiga-priznanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ademi je zahvalio na nagradi..<p>&nbsp;</p> <p><strong>General Rahim Ademi</strong> nagrađen je za najbolju knjigu o Domovinskom ratu. Njegova knjiga "<strong>Samo istina - ratni dnevnik generala Hrvatske vojske</strong>" donosi sažetak devet&nbsp; vojnih operacija ključnih za pobjedu Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priznanje je je generalu Rahimu Ademiju dodijelila <strong>Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.</strong> u suradnji s drugim udrugama proiza&scaron;lima iz Domovinskog rata.</p> <p><br /><br />Ademi je zahvalio na nagradi i rekao da mu je ona neprocjenjiva. Zahvalio je svim vojnicima, časnicima, dočasnicima, ratnim vojnim invalidima, osobito "<strong>vitezovima koji su dali život za Hrvatsku jer su dali najvi&scaron;e</strong>".</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-10-05-ademi-knjiga-priznanje.jpg150. obljetnica župe Rasnohttp://grude.com/clanak/?i=360532360532Grude.com - klik u svijetFri, 30 Sep 2022 18:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-30-rasno-crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Središnje misno slavlje u nedjelju od 16:00 sati.<h4>Rasno proslavlja 150. obljetnicu svoje župe.</h4> <p>Program trodnevnice i svetkovine sv. Franje Asi&scaron;koga počinje u subotu 1. listopada, a zavr&scaron;ava u utorak, pi&scaron;e Jabuka.tv.</p> <h4>&nbsp;</h4> <h4>Program:</h4> <p>&nbsp;</p> <p><strong>1. dan &ndash; subota, 1. listopada</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>17:30 &ndash; sveta ispovijed za cijelu župu, zajedničko moljenje krunice<br /> 18:00 &ndash; sveta misa, slavitelj fra Džoni Dragić iz &Scaron;irokog Brijega<br /> 19:00 &ndash; Povijesni osvrt na 150-u obljetnicu uspostave župe Rasno</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>2. dan &ndash; nedjelja, 2. listopada</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>9:00 &ndash; Dužice, sveta misa (za one koji neće moći sudjelovati na večernjoj svetoj misi)<br /> 15:30 &ndash; zajedničko moljenje krunice<br /> 16:00 &ndash; sveta misa &ndash; proslava 150-e obljetnice osnutka župe Rasno, slavitelj provincijal fra Jozo Grbe&scaron; iz Mostara</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Poslije svete mise pučka veselica (zajedničko druženje uz domjenak i kulturno umjetnički program u dvori&scaron;tu oko župne crkve)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>3. dan &ndash; ponedjeljak, 3. listopada</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>17:30 &ndash; zajedničko moljenje krunice<br /> 18:00 &ndash; sveta misa, slavitelj fra Zlatko Ćorić iz &Scaron;irokog Brijega, na svr&scaron;etku blagoslov djece i mladih</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Utorak, 4. listopada &ndash; svetkovina svetog Franje Asi&scaron;koga</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>10:50 &ndash; procesija s kipom svetog Franje<br /> 11:00 &ndash; svečano misno slavlje, slavitelj fra Ivan Landeka, odgojitelj novaka s Humca</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-30-rasno-crkva.jpgHNK Mostar - Ostvareni financijski preduvjeti za nastavak gradnje objektahttp://grude.com/clanak/?i=360508360508Grude.com - klik u svijetThu, 29 Sep 2022 19:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-29-potpisivanje-ugovora-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja zahvalio se Vladi Republike Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru danas je potpisan Ugovor o financijskoj potpori za provedbu projekta &bdquo;Nastavak gradnje objekta Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru, I. faza&ldquo; između Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečanom potpisivanju ugovora između državnog tajnika Zvonka Milasa i ravnatelja HNK Mostar Ivana Vukoje sudjelovali su izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade RH i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Dragan Čović, ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić, generalni konzul RH u Mostaru Marko Babić te gradonačelnik Mostara Mario Kordić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je pozdravio sve nazočne u ime hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, potpredsjednik hrvatske Vlade Tomo Medved izrazio je radost zbog potpisivanja ugovora za nastavak gradnje zgrade HNK Mostar te ujedno čestitao 28. obljetnicu HNK Mostar koja je obilježena prije tjedan dana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pružamo snažnu potporu svemu &scaron;to nas u Mostaru i u Bosni i Hercegovini čini prepoznatljivima i &scaron;to povezuje hrvatski narod u BiH i Hrvatskoj - od duhovne, nacionalne i identitetske vrijednosti. Pružamo potporu očuvanju hrvatske kulture, na&scaron;ega jezika, povijesne i kulturne ba&scaron;tine Hrvata u BiH. Na poseban način pomažemo mladima, njihovom obrazovanju i njihovom opstanku ovdje, a time gradimo temelje za održiv ostanak svih ljudi koji vole svoju BiH i koji će ovdje graditi svoju budućnost&ldquo;, istaknuo je Medved i dodao kako je hrvatska Vlada ove godine &bdquo;kroz različite resore uložila preko 500 milijuna kuna&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Važno je naglasiti kako su sva ova ulaganja ujedno i ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Na&scaron;a je vlada uvijek uz vas, bili smo solidarni u te&scaron;kim trenucima, ali i u lijepim i tako će biti i dalje&ldquo;, kazao je Medved.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović također je izrazio zadovoljstvo potpisivanjem ugovora &bdquo;koji hrvatskom narodu znači mnogo&ldquo; te se zahvalio hrvatskoj Vladi na kontinuiranoj pomoći Hrvatima u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Danas nakon dugo vremena možemo ma&scaron;tati o tome kako ćemo uskoro dobiti prostor koji će omogućiti ostvarenje svih ideja i strategija koje imamo unutar HNS BiH i Odjela za kulturu i sport koji vodi Ivan Vukoja&ldquo;, kazao je Čović te naglasio svoje duboko uvjerenje kako &bdquo;Mostar postaje najorganiziraniji, najuređeniji i najotvoreniji grad &scaron;to se želi prenijeti na cijeli prostor Bosne i Hercegovine&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja zahvalio se Vladi Republike Hrvatske i njezinom predsjedniku Andreju Plenkoviću, koji je preko Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan RH na čelu s državnim tajnikom Zvonkom Milasom cijelo vrijeme podržavao rad HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Isto tako želim napomenuti da bez osobnog zalaganja predsjednika Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine Dragana Čovića ne bismo bili danas u ovoj situaciji. Jo&scaron; jednom duboka zahvala svima njima &scaron;to su cijelo vrijeme nesebično podržavali HNK Mostar i imali razumijevanje za sve na&scaron;e potrebe&ldquo;, istaknuo je Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ova sredstva bit će utro&scaron;ena za nastavak izgradnje odnosno za armirano-betonske radove i čeličnu konstrukciju, čime će zgrada dobiti svoje vanjske gabarite. U kasnijim fazama pristupit ćemo dovr&scaron;etku, uređenju i unutarnjem opremanju samog objekta&ldquo;, riječi su Ivana Vukoje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Iznimno sam ponosan &scaron;to je Vlada Republike Hrvatske sudjelovala u izgradnji Sveučili&scaron;ne bolnice u Mostaru, bolnice u Novoj Biloj, Sveučili&scaron;ta u Mostaru i ostalih projekata, a sada nam je cilj zavr&scaron;etak kazali&scaron;ta koje Hrvati u BiH zaista trebaju radi očuvanja svih onih vrijednosti po kojima smo mi Hrvati to &scaron;to jesmo. Drago mi je prije svega zbog ljudi iz HNK Mostar koji s toliko volje, entuzijazma i truda danas čuvaju i vode kazali&scaron;te&ldquo;, kazao je državni tajnik Zvonko Milas.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zahvaljujući sredstvima Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske od 2013. godine do danas Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru izradilo je Elaborat i Studiju opravdanosti nastavka izgradnje HNK Mostar, Novi idejni projekt kazali&scaron;ta te Glavni i izvedbeni projekt dovr&scaron;etka izgradnje HNK Mostar. Temeljem ove dokumentacije Odjel za urbanizam i gradnju Grada Mostara izdao je Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru novo Odobrenje za gradnju, čime su se stekli svi pravni i projektni preduvjeti za nastavak gradnje objekta HNK Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dana&scaron;njim potpisivanjem ugovora o financijskoj potpori ostvarili su se i financijski preduvjeti za nastavak gradnje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-29-potpisivanje-ugovora-1.jpgSlikovnica ''MALA IVA U CARSTVU ŠTIVA'' - Projekt za bolji svijethttp://grude.com/clanak/?i=360505360505Grude.com - klik u svijetThu, 29 Sep 2022 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-29-img-20220926-wa0002.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osmišljena je slikovnica čiji je glavni lik stvarna djevojčica Iva.<p><br />Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u Europskoj uniji živi 26 350 000 slijepih i slabovidnih osoba, a u BiH ih je oko 5000. Fundus knjiga u gradskim knjižnicama BiH je vi&scaron;e nego zastario i nedovoljan za zdravu populaciju, a usluge koje trebaju osobe s invaliditetom ili djeca s te&scaron;koćama su gotovo nepostojeće. <br /><br /><br />Od samih infrastrukturnih pote&scaron;koća nemogućnosti prilaza knjižnicama, pa do prilagođenog sadržaja za korisnike s te&scaron;koćama. Upravo stoga raduje lijepi projekt "ŽELIMO KNJIŽNICU ZA 5!" čiji je cilj bolja dostupnost knjižnice djeci iz Odjela za djecu s te&scaron;koćama Prve osnovne &scaron;kole &Scaron;iroki Brijeg te obnova knjižničnog fonda. U sklopu projekta osmi&scaron;ljena je slikovnica čiji je glavni lik stvarna djevojčica Iva iz spomenutog Odjela, a sama slikovnica nosi ime "Mala Iva u carstvu &scaron;tiva". <br /><br /><br />O ovom hvalevrijednom humanitarno &ndash; izdavačkom projektu vi&scaron;e će nam reći gost emisije <strong>PUT SRCA</strong> na <strong>Radiu Mir Međugorje</strong>, &scaron;kolski knjižničar Prve osnovne &scaron;kole gosp. Miro Naletilić. Emisiju uređuje i vodi<strong> Paula Tomić</strong>.</p> <p><br />U nastavku možete pročitati o čemu je bilo govora u emisiji:</p> <p><br /><strong>1. MIRO NALETILIĆ JE OSIM SVOJE SLUŽBE &Scaron;KOLSKOG KNJIŽNIČARA I KNIŽEVNIK ZA DJECU. O SEBI I SVOM KNJIŽEVNOM RADU KAŽE:</strong></p> <p>&Scaron;kolski sam knjižničar &scaron;irokobrije&scaron;ke Prve osnovne &scaron;kole te izvr&scaron;ni urednik dječjeg časopisa "Cvitak", koji nam ovih dana proslavlja svoj 23. rođendan. Radost življenja s djecom i pisanje za djecu donijelo mi je ne&scaron;to neprocjenjivo vrijedno, a to je prijateljstvo s pokojnim međugorskim pjesnikom i utemeljiteljem "Cvitka" i "Glasnika mira" - Kre&scaron;imirom &Scaron;egom. Ovaj skroman i jednostavan, "narodski" čovjek godinama me bodrio i poticao na spisateljski rad, a potom nas prerano napustio, ne dočekav&scaron;i izlazak nekoliko mojih književnih uradaka za djecu. Siguran sam da bi se na&scaron;em Kre&scaron;i svidjeli naslovi poput "101 junaka moga djetinjstva" ili "Basni za najslađe snove", tim vi&scaron;e &scaron;to je njegov sin - grafički urednik "Cvitka" Miroslav &Scaron;ego od tih ostvarenja načinio istinsku vizualnu čaroliju. Zbog takvih zaljubljenika u svoj poziv sam sretan, jer sam, u dru&scaron;tvu s njima, stekao na stotine - ne čitatelja, nego malih prijatelja koje je, na pragu njihovih života, naprečac osvojila književnost i lijepa pisana riječ.</p> <p><br /><strong>2. O KĆERI IVI NALETILIĆ</strong></p> <p>Moja kći Iva Naletilić je, prije &scaron;est godina, postala najmlađom autoricom slikovnice na ovim prostorima ilustrirajući "Sretnoga princa" Oscara Wildea, a nedugo nakon toga i "Asku i vuka" Ive Andrića. Potom ju je predsjednik Humanitarne udruge Fra Mladen Hrkać, gospodin Ivo Soldo zamolio da sljedeće svoje djelo posveti &scaron;tićenicima Udruge, a ona se spremno odazvala pa je tako, nakon vi&scaron;emjesečnog kreativnog rada, nastala slikovnica "Moje slikopriče". Premda ona voli raditi u ti&scaron;ini i bez velike pompe, njezina ma&scaron;tovitost me čini iznimno ponosnim, ba&scaron; kao i sve njezine ilustracije za moje književne uratke.</p> <p><br /><strong>3. O ČITATELJSKOM KLUBU u &Scaron;KOLI</strong></p> <p>Moja Prva osnovna &scaron;kola broji preko stotinu nesebičnih djelatnika, koji su vam jedni drugima uvijek pri ruci kad se pripremaju brojni projekti, sve u cilju &scaron;to zanimljivijeg nastavnog procesa. Za vi&scaron;e od tisuću na&scaron;ih učenika, "put srca" vodi ravno do &scaron;kolske knjižnice, gdje se okupljaju mali kreativci, željni dokazivanja vlastite nadarenosti u pisanju, crtanju ili poznavanju opće kulture. Tako je i nastao na&scaron; Čitateljski klub, za čije pjesmice i prve sastave dobro znaju čitatelji "Cvitka", ali i svi koji prate literarno nadmetanje Vicepostulature na temu mučki pogubljenih hercegovačkih franjevaca, ili pak, tradicionalno natjecanje Matičina nagrada, u organizaciji &scaron;irokobrije&scaron;kog ogranka Matice hrvatske. U povodu rođendana Hansa Christiana Andersena, početkom travnja smo se veoma visoko plasirali na međudržavnom Kvizu za poticanje čitanja, a odmah nakon toga smo organizirali inovativni Na&scaron;ki kviz Rič po rič... Međutim, Čitateljski klub je osobito ponosan na&scaron;im prisnim prijateljstvom s učenicima koje prate te&scaron;koće u odgoju i obrazovanju, s kojima rado surađujemo kad god nam se ukaže zgodna prigoda.</p> <p><br /><strong>4. VI&Scaron;E O PROJEKTU "ŽELIMO KNJIŽNICU ZA 5!"</strong></p> <p>Stručna služba Prve O&Scaron; &Scaron;iroki Brijeg s puno ljubavi obavlja sjajan posao u odjelu učenika s te&scaron;koćama u razvoju, a entuzijasti iz na&scaron;e zbornice pobrinuli su se i za prekrasan Otok sreće - igraonicu na otvorenom za tu djecu, kojima je svaka tjelesna aktivnost dobrodo&scaron;la. Ipak, s dolaskom hladnijih dana i mjeseci, učestalo je druženje svih nas s dobrom knjigom, no nekima stubi&scaron;te na putu do &scaron;kolske knjižnice predstavlja nepremostivu prepreku. Učenici s otežanom pokretljivo&scaron;ću zahvalni su na svakom dolasku knjižničara s dobrim &scaron;tivom pod rukama, no kudikamo zgodnije rje&scaron;enje bila bi prostrana &scaron;kolska knjižnica/čitaonica, prilagođena svim učenicima koje prate te&scaron;koće u razvoju. Stoga smo se prijavili na gradski Javni poziv za potporu vrijednim kulturnim projektima, a na&scaron; projekt nosi simboličan naziv "Želimo knjižnicu za 5!".</p> <p><br />Podrazumijeva se da članovi Čitateljskoga kluba nisu ostali sjediti prekriženih ruku čekajući da se ne&scaron;to dogodi samo od sebe, nego su osmislili, nacrtali i, nakon vi&scaron;emjesečnog rada i truda, realizirali vlastito umjetničko djelo - slikovnicu pod naslovom "Mala Iva u carstvu &scaron;tiva".</p> <p><br /><strong>5. VI&Scaron;E O SLIKOVNICI "Mala Iva u carstvu &scaron;tiva"</strong></p> <p>Najljep&scaron;e stvari u životu svih nas dogode se posve slučajno, a tako je bilo i ovoga puta: za svima nama dragu učenicu Ivu, koju prate uistinu velike te&scaron;koće s otežanim kretanjem, nismo imali dovoljan broj naslova koje bismo joj mogli čitati, pa smo joj odlučili nacrtati slikovnicu po istinitim događajima... Međutim, kad je sav kreativni dio posla bio pred svr&scaron;etkom, uvidjeli smo da na&scaron;a priča nosi univerzalnu, humanu poruku, jasnu svakom biću na na&scaron;em planetu.</p> <p><br />Reakcije prvih čitatelja bile su i vi&scaron;e negoli emotivne, &scaron;to nam je bio znak da je vrijedna tiskanja u vi&scaron;e od tisuću primjeraka. Svi mi koji smo sudjelovali u njezinu stvaranju radili smo volonterski, a sredstvima od prodaje slikovnice po promotivnoj cijeni obogatit ćemo &scaron;kolski knjižni fond. Eto &scaron;to nam je sve donijela "Mala Iva u carstvu &scaron;tiva", i velika joj hvala na prilici da minimalnim odricanjem učinimo sebe boljim osobama, a svoju &scaron;kolu, grad i zajednicu kudikamo ljep&scaron;im mjestom za življenje!</p> <p><br /><strong>6. PRVA PROMOCIJA SLIKOVNICE ODRŽANA U KINU &bdquo;BORAK&ldquo; u &Scaron;irokom Brijegu</strong></p> <p>Drago mi je da smo u novoobnovljenom Kinu Borak uspjeli ostvariti književnu matineju, jer smo na predstavljanju slikovnice u prijepodnevnim satima imali i preslatku publiku iz dvaju gradskih vrtića, kojima je sve bili neponovljiv doživljaj za pamćenje. Zbog njih sam siguran da je naviku redovita čitanja vrijedna &scaron;tiva dobro uvoditi od najmanjih nogu, jer ukoliko mladi vide nas starije s knjigom u ruci, za očekivati je da će i oni takav ritual zadržati cijeloga života.</p> <p><br />A nakon iznimno uspjele kino-promocije, postupno uviđamo koliko je pozitivnih misli potaknuo jedan običan dječji uradak.</p> <p><br /><strong>7. OPREMLJENOST KNJIŽNICA ZA OSOBE S TE&Scaron;KOĆAMA</strong></p> <p>Opremljenost knjižnica knjigama za osobe koje predstavljaju savjest na&scaron;eg dru&scaron;tva uistinu je nedovoljna, a razlozi za to kriju se u nedostatku vremena, volje i sredstava za rad s djecom, koju prate takve pote&scaron;koće. Nama, kojima je životni poziv družiti se s njima i biti im pri ruci, preostaje jedino svojim entuzijazmom nadomjestiti sve ono &scaron;to nemamo, no to i jest u praksi najbitnije. Na taj način i jest nastala "Mala Iva u carstvu &scaron;tiva" - ilustrirana priča, istinita do pred sami svoj svr&scaron;etak, a udruženim snagama ćemo joj, uz Božju pomoć, svi skupa donijeti hepiend, dostojan najljep&scaron;ih bajki braće Grimm.<br /><br /></p> <p>Uime svih onih koji su dali svoj obol prvoj slikovnici nastaloj pod krovom jedne &scaron;kole u na&scaron;em kraju, dakle uime Grada, nakladnika HKD Napredak Podružnice &Scaron;iroki Brijeg, grafičke urednice Antonie Ćavar, tiskare Suton Print, uime djelatnika i učenika Prve O&Scaron; &Scaron;iroki Brijeg, a poglavito uime Čitateljskoga kluba i svoje osobno, velika hvala djeci s te&scaron;koćama u razvoju, njihovim roditeljima i učiteljima &scaron;to nam pružaju prigodu biti boljim osobama, zahvalnim na svim Božjim darovima i spremnima jedni drugima uvijek biti na pomoći!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-29-img-20220926-wa0002.jpgPriopćenje za javnost Društva hrvatskih književnika BiH – izbori u BiH 2022.http://grude.com/clanak/?i=360502360502Grude.com - klik u svijetThu, 29 Sep 2022 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-06-izbori.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Upravni odbor Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, na svojoj sjednici 28. rujna 2022., osvrnuo se na predstojeće izbore u BiH te javnosti iznosi svoj stav o ovom pitanju.<p>&nbsp;</p> <p><br />Nažalost, do nužnih i očekivanih promjena Izbornoga zakona BiH nije do&scaron;lo ni dogovorom političkih stranaka niti odlukom Ureda Visokoga predstavnika u BiH. Te promjene su nužne kako bi se otklonila mogućnost preglasavanja, manipulacije i dominacije jednih nad drugima, a sve poradi mirne i prosperitetne budućnosti narodā i manjinskih skupina koje sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga se nadamo, i pozivamo Visokoga predstavnika da, &scaron;to je prije moguće, proglasi izmjene Izbornoga zakona sukladno presudi Ustavnoga suda BiH koje će omogućiti pravo da svaki narod bira svoje predstavnike na svim razinama vlasti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Samo stvarna, Ustavom zajamčena, zastupljenost konstitutivnih naroda i manjinskih skupina u zakonodavnim tijelima na svim razinama može osigurati pravednu i održivu državu te mir i dru&scaron;tvenu slogu svih njezinih stanovnika uz po&scaron;tivanje ljudskih prava i dostojanstva pojedinaca i naroda.</p> <p><br />Pa iako i na ove izbore izlazimo prema neustavnom, a samim tim i nepravednom, izbornom zakonu koji omogućava razne manipulacije kojima se ignorira izborna volja hrvatskoga naroda, važno je da se izborna volja iskaže najvećom mogućom izlazno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga pozivamo sve s pravom glasa da 2. listopada 2022. iziđu na izbore i na listi za Predsjedni&scaron;tvo glasuju za kandidatkinju Hrvatskoga narodnoga sabora BiH, a na svim ostalim razinama za kandidate koalicija ili stranaka koje se zalažu za legitimno predstavljanje, za konstitutivnost i ravnopravnost hrvatskoga naroda, tj. za one za koje smatraju da će najbolje odgovoriti izazovima koji su pred nama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Upravni odbora DHK<br />Ivan Baković, predsjednik<br />U Mostaru 28. rujna 2022.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-06-izbori.jpgSUM: Otvorenje izložbe ''Autići | Carlings, 2012. – 2022.''http://grude.com/clanak/?i=360475360475Grude.com - klik u svijetWed, 28 Sep 2022 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-28-sum-izlozba-autici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U likovnome smislu riječ je o nizovima objekata koji evociraju osnovne forme automobila.<p><br /><br /></p> <p>Sveučili&scaron;te u Mostaru poziva sve zainteresirane ljubitelje umjetnosti na otvorenje izložbe akademskoga umjetnika Josipa Ivanovića &bdquo;Autići | Carlings, 2012. &ndash; 2022.&ldquo; koje će se održati u petak, 30. rujna 2022. godine u 12 sati u Sveučili&scaron;noj galeriji u Sveučili&scaron;nome kampusu Rodoč.<br /><br /><br />Izložba je nastala u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik. Umjetnik Josip Ivanović mostarskoj publici predstavlja se djelima nastalim u razdoblju od 2012. do 2022. godine. Riječ je o slikama rađenim tehnikom akrila na platnu, grafikama i drvenim skulpturama autića kao i njihovim 3D-printevima.<br /><br /><br />Josip Ivanović rođen je 1961. godine u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1988. godine, nakon čega se preselio u Dubrovnik. Tijekom karijere, koja traje vi&scaron;e od tri desetljeća, radio je na različitim poljima i medijima, uključujući skulpturu u staklu i metalu, crteže, kolaže i grafike, slike i reljefe, kazali&scaron;ne scenografije i javne skulpture i spomenike. Sudionik je Domovinskoga rata, a nakon toga radio je zajedno s francuskim restauratorima i klesarima na vi&scaron;e projekata obnove spomeničke ba&scaron;tine u dubrovačkoj povijesnoj jezgri. Imao je vi&scaron;e od pedeset samostalnih i skupnih izložbi u četrdesetak gradova diljem svijeta, a o njegovu životu i radu objavljeno je mnogo novinskih članaka i snimljeno nekoliko radijskih i televizijskih emisija. Član je Hrvatskoga dru&scaron;tva likovnih umjetnika od 1988. godine i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1993. godine.<br /><br /><br />U ciklusu Autići koji je započeo 2011. godine Ivanović se bavi dinamikom urbanoga krajolika. U likovnome smislu riječ je o nizovima objekata koji evociraju osnovne forme automobila, ali kao simbola, kao označitelja radnje. Urbani krajolik promjenjiv je, kreće se od gotovo figuralnih do reduktivnih ili sasvim apstrahiziranih formi s jednakim rasponom pomaka u vibraciji, razlomljenosti bojanoga polja i metjerskih pristupa, pri čemu se kontinuitet teme ostvaruje upravo sekundarnim objektom &ndash; matricom stiliziranoga automobila &ndash; koji promatrača uvlači u autorski narativ i predstavlja homogenizirajući element čitavoga ciklusa. O ovome ciklusu do sada su pisali Milan Be&scaron;lić, Feđa Gavrilović, prof. dr. Rolf Sachsse, Anthony Haden-Guest i Andrea Batinić Ivanković.<br />Izložba ostaje otvorena do 30. listopada 2022. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-28-sum-izlozba-autici.jpgGlazbena škola Posušje školsku godinu započela s najvećim brojem upisa do sadahttp://grude.com/clanak/?i=360457360457Grude.com - klik u svijetTue, 27 Sep 2022 10:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-27-posusje-glazbena-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glazbena škola Posušje je formirana 1995. godine i od tada pa sve ove godine napreduje u svakom pogledu.<p>&nbsp;</p> <p>I nakon 27 godina entuzijazam i radni elan učenika i nastavnika je na zavidnoj razini. Nastava se izvodi na odjelima za flautu, klarinet i saksofon, gitaru, glasovir i harmoniku. Od prije godinu dana u punom kapacitetu je započela s radom i Srednja glazbena &scaron;kola. Njenim otvaranjem zainteresiranim učenicima je omogućeno &nbsp;nastavu pratiti u svome mjestu. Naime, ranijih godina učenici koji su željeli upisati srednju glazbenu &scaron;kolu, morali su putovati u &Scaron;iroki Brijeg, Mostar, Imotski. Nastavni proces u &scaron;koli, iako u skromnim uvjetima, izvodi se vrlo kvalitetno &scaron;to se može vidjeti i po razini javnih nastupa i po diplomama i nagradama koje su učenici osvojili na različitim glazbenim natjecanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturna i javna djelatnost &scaron;kole se očituje kroz organiziranje koncerata, priredbi ili javnih sati tijekom cijele godine. Posebno mjesto u javnom životu je posvećeno manifestacijama Posu&scaron;ko lito i Božić u Posu&scaron;ju. U pro&scaron;loj &scaron;kolskoj godini smo pokrenuli i dva nova projekta, a to su Koncert hrvatskih autora i Koncert popularne glazbe, koji su u potpunosti opravdali postojanje. Po riječima ravnatelja Glazbene &scaron;kole prof. Ljube Begića u ovoj &scaron;kolskoj godini u osnovnu i srednju glazbenu &scaron;kolu je upisano je oko 190 učenika, &scaron;to je najveći broj do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pro&scaron;lu godinu smo obilježili kao godinu u kojoj je s radom započela i Srednja glazbena &scaron;kola ali i sa sudjelovanjem na različitim natjecanjima. Naravno na&scaron;i učenici su se predstavili u najboljem svjetlu, a to su prepoznali članovi žirija na natjecanjima. Na tri prestižna natjecanja u BiH osvojili su: Harmonika &ndash; II. nagradu, ansambli &ndash; duet flauta &ndash; I. nagradu, glasovir četveroručno II. nagradu i nestandardni ansambli &ndash; I. nagradu, glasovir, najmlađa I. kategorija II. nagradu, V. kategorija &ndash; Pohvala i glasovir za četiri ruke &ndash;I. nagradu i Laureat, u lipnju u Istočnom Sarajevu. Natjecanja učenika glazbenih &scaron;kola su sastavni dio njihovog glazbenog sazrijevanja i pokazatelj su kvalitete rada u &scaron;koli. Po rezultatima, na&scaron;a &scaron;kola se može svrstati među &scaron;kole u kojima se odlično radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno postoje i pote&scaron;koće, a u na&scaron;em slučaju to su nastavni kadar kojega kronično nedostaje, ali s otvaranjem srednje &scaron;kole moći ćemo računati na &bdquo;domaći&ldquo; nastavni kadar, a također od samog osnivanja &scaron;kole, od 1995. godine imamo stalni problem s nedostatnim prostorom za rad. Postoje dobre naznake da će se vrlo skoro i ovaj problem rije&scaron;iti. Glazbena &scaron;kola Posu&scaron;je će i u narednom periodu nastaviti raditi kao i do sada, vrlo stručno i uz kvalitetni nastavni kadar na&scaron;im učenicima ćemo omogućiti vrhunski umjetnički razvoj.&ldquo;-zaključio je ravnatelj Begić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-27-posusje-glazbena-skola.jpgStručno izvješće o arheološkim istraživanjima na Petnjiku i Peć Mlinimahttp://grude.com/clanak/?i=360386360386Grude.com - klik u svijetFri, 23 Sep 2022 18:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-23-arheolosko-nalaziste.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stručno izvješće.<p>&nbsp;</p> <p>Stručno izvje&scaron;će o arheolo&scaron;kim istraživanjima na&nbsp;nalazi&scaron;tima: Pećina na Zaskoku (Peć Mlini) i&nbsp;gomila-1 (Petnjik) Drinovci, Općina Grude možete preuzeti&nbsp;<a href="http://grude.info/Dokumenti/2022/Pe%C4%87%20Mlini%20Petnjik%20-%20Elaborat%20(web%20i%20share%20verzija).pdf" rel="noopener" target="_blank" data-wahfont="15">ovdje<strong>.</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-23-arheolosko-nalaziste.jpegNa blagdan sv. Franje svečano otvaranje Doma sv. Ante na Humcuhttp://grude.com/clanak/?i=360384360384Grude.com - klik u svijetFri, 23 Sep 2022 17:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-23-dom-sv-ante.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tijeku su završni radovi obnove Doma sv. Ante na Humcu.<p>&nbsp;</p> <p>Kako <a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="https://radioljubuski.ba/index.php/2022/09/23/najava-svecano-otvaranje-doma-sv-ante-na-humcu/" target="_blank">Radio Ljubu&scaron;ki</a> saznaje, na blagdan sv. Franje biti će upriličeno i svečano otvaranje Doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U utorak, 4. listopada nakon svečanog misnog slavlja koje će predvoditi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbe&scaron; uslijediti će blagoslov i svečana akademija, povodom otvaranja Doma sv. Ante na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dom sv. Ante na Humcu vuče korijene od 1933. godine, kada ga je počeo graditi<strong>&nbsp;fra Rudo Mikulić,</strong>&nbsp;glazbenik amater, veliki zaljubljenik u glazbu. Ta njegova ljubav prema glazbi potaknula ga je da gradi dom. Naime, fra Rudo je 1932. godine osnovao Limenu glazbu na Humcu,&nbsp;<strong>no nisu imali prikladne prostore</strong>&nbsp;za vježbanje pa su to radili u staroj fratarskoj kući na Ba&scaron;čini, na rijeci Trebižat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već sljedeće godine fra Rudo pokreće izgradnju Doma sv. Ante u neposrednoj blizini samostana na Humcu, kao kulturnog centra. Iako nije bio posve zavr&scaron;en, dom je ubrzo otvoren i fra Rudo uvodi u njega svoje svirače. Osniva i pokreće&nbsp;<strong>HKUD &ldquo;Sv. Ante&rdquo;,</strong>&nbsp;zatim Dru&scaron;tvo sv. Ante u kojem su, osim Limene glazbe, bila pjevačka dru&scaron;tva i zborovi, s jako velikim brojem članova. No, dolazi rat, sve je stalo, i, nažalost,<strong>&nbsp;fra Rudo je obolio od tifusa te umro 1942., u 45. godini života.</strong>&nbsp;Nakon rata, 1945., komunistička partizanska vlast nasilno je oduzela dom i sve &scaron;to je u njemu bilo pogasila, jedino se održala Limena glazba koja se ugasila 2005. godine, da bi se nedavno ponovno obnovila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;<em>Njegova zamisao nije se nikad ostvarila. Na&scaron;ao sam projekt doma koji je on zamislio i zacrtao, sadržavao je koncertnu dvoranu sličnu onoj na Kaptolu u Zagrebu,<strong>&nbsp;dana&scaron;njoj dvorani kazali&scaron;ta Komedija</strong>. Napravio je temelje te dvorane, ali nikad je nije uspio podignuti. Istražujući i proučavajući građu o domu, iako je ima veoma malo sačuvano, ne&scaron;to slika i ne&scaron;to<strong>&nbsp;napisano u časopisu &ldquo;Kr&scaron;ćanska obitelj&rdquo;</strong>, želimo da se on izgradi i vrati te uključi u prvotne svrhe, kao kulturni centar. Iako imamo velik samostan, oskudni smo s prostorom za bilo koje događaje i zato smo pristupili njegovoj obnovi i dogradnji te ostvarenju onih zamisli koje je fra Rudo imao&rdquo;</em>, objasnio je ranije fra&nbsp;<strong>Dario Dodig</strong>, gvardijan Franjevačkog samostana na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-23-dom-sv-ante.jpgOtkrivena bista pokojnom akademiku Jakovu Peharuhttp://grude.com/clanak/?i=360356360356Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 15:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-22-3-2022-09-22-14-10-42-l_c7d8658d9345dceaff00c03d756fd396.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Čapljini je u četvrtak, u parku koji nosi njegovo ime, otkrivena bista akademiku Jakovu Peharu, prvom predsjedniku Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>- Kada nagla&scaron;avamo da želimo za&scaron;titi na&scaron;u suverenost, konstitutivnost, svoj identitet u BiH, to upravo radimo kroz jednu od najznačajnijih institucija hrvatskog naroda, a to je HAZU BiH. Dodao bih da akademik Jakov Pehar nije bio samo prvi predsjednik, on je dao i jedan neizmjeran doprinos na&scaron;em obrazovanju, znanosti i gospodarstvu. Zbog svega &scaron;to je učinio za Čapljinu, ona je najljep&scaron;i grad u BiH &ndash; naglasio je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, dodajući kako "&scaron;titeći svoj identitet ne zaboravljamo velikane hrvatskog naroda".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HAZU-a BiH Mladen Bevanda predvodio je izaslanstvo ove institucije, a u svom govoru se osvrnuo na djelovanje akademika Jakova Pehara rekav&scaron;i kako se ovim činom odaje priznanje i iskazuje trajna zahvalnost za sve &scaron;to je učinio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrvatski narod prepoznaje svoje zaslužnike i iskazuje im, na prikladan način, javno i trajno priznanje. Uspje&scaron;no smo surađivali s Gradom Čapljinom na provođenju ovoga projekta &ndash; izjavio je Bevanda, napomenuv&scaron;i kako je bistu osmislio i kreirao akademski kipar pokojni Florijan Mićković, a dovr&scaron;io njegov sin Vladimir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, akademik Pehar je godinama doprinosio hrvatskom narodu kroz znanost i kulturu, a godinama je sudjelovao i uljep&scaron;avanju Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prvi je akademik iz Čapljine i jedan od utemeljitelja HAZU-a BiH. Sa svima je gradio prijateljske i dobrosusjedske odnose i bio je rado viđen gost svuda gdje je do&scaron;ao. On može biti uzor, poticaj i inspiracija nara&scaron;tajima koji dolaze. Jakov je jedan od "najčapljinskijih" Čapljinaca &ndash; zaključio je predsjednik HAZU-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bistu su otkrili Dragan Čović, Smiljan Vidić i Mladen Bevanda, a njima se posebno zahvalila i supruga preminulog akademika Zdenka Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi Čapljinci volimo reći da je na&scaron; grad najljep&scaron;i u BiH, a usudio bih se reći da je najzaslužniji za to upravo akademik Jakov Pehar. Dana&scaron;njim činom otkrivanja biste, a prije toga i rekonstrukcijom parka kojemu smo dali ime po njemu, na neki način nastojimo mu se odužiti &ndash; ustvrdio je gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Jakov Pehar rođen je 1928. godine, a preminuo je 2021. godine. Jedan je od osnivača Sveučili&scaron;ta u Mostaru, gdje je predavao vi&scaron;e od 40 godina te pokretač Hrvatske enciklopedije BiH kojoj je i glavni urednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je zamjenik ministra prosvjete, znanosti, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH, predsjednik Hrvatskog dru&scaron;tva za znanost i umjetnost u BiH. Jedan je od osnivača HAZU BiH i njezin prvi predsjednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavio je 18 monografija i knjiga, vi&scaron;e od stotinu znanstvenih i stručnih radova, a bio je predsjednik i član niza organizacijskih odbora znanstvenih simpozija, kao i inicijator brojnih znanstvenih konferencija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-22-3-2022-09-22-14-10-42-l_c7d8658d9345dceaff00c03d756fd396.jpeg'Oba dva, oba su pala'http://grude.com/clanak/?i=360323360323Grude.com - klik u svijetWed, 21 Sep 2022 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-21-oba-su-pala.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije točno 31 godinu na današnji dan Vodičanin Ivica Bilan svojom je kamerom snimio pokojnog hrvatskog branitelja Filipa Gaćinu kako viče ''Oba dva, oba su pala'' i tako ovjekovječio sada već legendarni pothvat.<p>&nbsp;</p> <p>Tog 21. rujna 1991. godine&nbsp;ukupno je bilo 55 preleta vojnih aviona JNA nad &scaron;ibenskim krajem, a na bitnici Zečevo nebo su motrili dana&scaron;nji &scaron;ibensko-kninski župan Goran Pauk na topu te Neven Livajić naoružan ''Strelom'' zajedno s Damirom Fržopom i Draženom Bilaćem. S&nbsp;bitnice Zečevo&nbsp;sru&scaron;ili su dva aviona tipa ''Jastreb'' te je tako&nbsp;nastala kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u i izazvala odu&scaron;evljenje i euforiju građana.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/dtewt-uTHdU" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>'Obadva,&nbsp;oba su pala! ' zagrmio je svom silinom tada mladi &scaron;ibenski branitelj<strong>&nbsp;Filip Gaćina</strong>&nbsp;promatrajući padanje zrakoplova JNA na nebu iznad &Scaron;ibenika.&nbsp;To se dogodilo peti dan bitke&nbsp;&Scaron;ibenik.&nbsp;Gaćina je tog dana punio top Gorana Pauka, a vidjev&scaron;i da avioni padaju, s iskrenim je odu&scaron;evljenjem samo uzviknuo riječi koje su mu&nbsp;zauvijek donijele&nbsp;legendarni status.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kultna snimka isti dan prikazana je na HRT-u te je izazvala opće odu&scaron;evljenje i euforiju. Ujedno, to je bila svojevrsna&nbsp;prekretnica&nbsp;<strong>Domovinskog rata</strong> kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem. A Gaćinin uzvik i danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gaćina je preživio Domovinski rat, no&nbsp;19. rujna&nbsp;1998. godine tragično je poginuo prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje<strong> "Mungos"</strong>. Nagazio je na protupje&scaron;ačku minu PROM-2, a to mu je trebao biti posljednji pirotehničarski teren.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-21-oba-su-pala.pngMH Mostar Zagrebu predstavila monografiju o 20. godina mostarskog proljećahttp://grude.com/clanak/?i=360317360317Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2022 22:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-20-mh-zagreb2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zagrebu je završen 1. festival knjige Matice hrvatske – „Matica dobrih knjiga“, koji je okupio niz ogranaka iz Republike Hrvatske te dva iz BiH – onaj iz Mostara i Čitluka.<p>&nbsp;</p> <p>Tijekom četiri festivalska dana predstavljeno je tako 40-ak novih izdanja, a posjetitelji su mogli uživati u koncertima i izložbama. Uz Maticu i njezine ogranke, na festivalu su sudjelovali i nakladničke kuće: Alfa, Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika, Hrvatska sveučili&scaron;na naklada, Verbum, Hrvatski institut za povijest i Fakultet hrvatskih studija Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;&ldquo;Sretan sam &scaron;to pokrećemo ovaj festival u godini kad obilježavamo 180. godinu postojanja Matice hrvatske, najstarije kulturne institucije u Hrvata&rdquo;, rekao je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran te dodao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Godine 1842. u Matici je pokrenut i časopis Kolo, koji je do danas ostao najtrajnijim domaćim časopisom za umjetnost i kulturu, a vjerojatno i jedan od najstarijih u Europi&hellip; Želja mi je da ova četiri dana budu afirmacija hrvatske knjige, potvrda zajedni&scaron;tva svih nas kojima je stalo do hrvatske kulture i identiteta&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo mostarskog Ogranka predvodila je glavna tajnica Misijana Brkić-Milinković koja je u programu festivala predstavila monografiju o 20 godina Mostarskoga proljeća, autora Dragana Marijanovića, a koju Brkić-Milinković, zajedno s Mirom Petrovićem, urednički potpisuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O monografiji te samoj manifestaciji Mostarsko proljeće s glavnom je tajnicom MH Mostar razgovarala urednica Redakcije za kulturu HRT-a Zrinka Turalija Kurtak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostaloga, publika na Matičinu festivalu knjige tako je mogla otkriti mnoge zanimljivosti o ovoj manifestaciji, koja iduće godine slavi svoju 25. obljetnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Bila mi je čast, uime Matice hrvatske Mostar, &nbsp;biti dijelom 1. festivala knjige u organizaciji Sredi&scaron;njice te predstaviti rad na&scaron;ega ogranka i nakladničku djelatnost, s naglaskom na monografiju 20 godina Mostarskog proljeća. Ovaj festival bio je odlična prigoda da upoznam kolege iz drugih ogranaka te su dogovoreni i neki oblici suradnje za koje se nadam da će se realizirati. Festival je, uistinu, donio niz zanimljivih promocija, a posebno bih istaknula onu na kojoj je o Izabranim djelima Ivana Slamniga govorio akademik Pavao Pavličić, veliki poznavatelj Slamnigova djela i drag gost Mostarskoga proljeća&ldquo;, kazala je Misijana Brkić-Milinković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-20-mh-zagreb2.jpgHNK Mostar slavi 28. rođendan i časti predstavomhttp://grude.com/clanak/?i=360314360314Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2022 19:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-20-hnkmostar-scena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak, 22. rujna Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru obilježava 28 godina od svog osnutka. Tom prigodom bit će izvedena predstava „Anđeo uništenja“ s početkom u 20 sati, a ulazak je slobodan.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <div class="itemFullText"> <p>Ova kazali&scaron;na kuća&nbsp;utemeljena je 22. rujna 1994. godine, kao prvo profesionalno kazali&scaron;te hrvatskog naroda u BiH. Prve premijere pod nazivom Narodno kazali&scaron;te Mostar izvedene su 1993. godine. Riječ je o jednočinkama&nbsp;Mate Mati&scaron;ića&nbsp;&bdquo;Božićna bajka&ldquo; i &bdquo;Cinco i Marinko&ldquo;, u kojima su igrali&nbsp;Velimir Njirić P&scaron;eničnik,&nbsp;Toni Pehar&nbsp;i&nbsp;Sanda Krgo,&nbsp;a režirao&nbsp;Stjepan Filaković, mađarski Hrvat iz Pečuha. Prva predstava u kojoj je u programskoj knjižici pisalo HNK Mostar&nbsp;bila je &bdquo;Tena&ldquo;, koju je&nbsp;Borislav Vujčić&nbsp;dramatizirao prema noveli&nbsp;Josipa Kozarca&nbsp;u režiji&nbsp;Velibora Bobe Jelčića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novoj kazali&scaron;noj sezoni 2022./2023. na redovitom je repertoaru HNK Mostar 12 predstava i ukupno 49 nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;S obzirom da se obljetnica poklapa s početkom nove kazali&scaron;ne sezone, iskoristit ću ovu prigodu pa reći ne&scaron;to o na&scaron;im planovima. Dakle, do kraja sezone planirali smo realizirati tri premijerne izvedbe, a prva je na redu koncem listopada predstava radnoga naslova 'Noć s Aleksom', po tekstu Marka Toma&scaron;a i u režiji Ivice Buljana. U narednom razdoblju prioritet je dovr&scaron;etak izgradnje objekta čime će HNK Mostar uistinu postati nacionalno kazali&scaron;te Hrvata u Bosni i Hercegovini te kazali&scaron;te u punom smislu te riječi&ldquo;, kazao je ravnatelj ove teatarske institucije Ivan Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Anđeo uni&scaron;tenja&ldquo; nastala je prema tekstu nobelovke Elfriede Jelinek u režiji austrijske redateljice Sabine Mitterecker i u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru i Sarajevskog ratnog teatra (SARTR). Riječ je o prvoj koprodukciji jednog sarajevskog teatra i kazali&scaron;ta iz Mostara. Radnja drame &bdquo;Rechnitz - Anđeo uni&scaron;tenja&ldquo; bavi se događajem koji se dogodio u noći između 24. i 25. ožujka 1945. kada je grofica Margit von Batthy&aacute;ny priredila u svom dvorcu Rechnitz u Burgenlandu gozbu za susjede, velikodostojnike lokalne Nacionalsocijalističke partije, SS oficire, od kojih je jedan bio njen ljubavnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je slobodan ulazak na ovu predstavu, potrebno je rezervirati mjesto porukom preko Facebook Messengera ili Instagram Directa, odnosno pozivom na broj 036/446-024 od 9 do 16 sati.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-20-hnkmostar-scena.jpgVicepostulatura raspisala natječaj u spomen na ubijene franjevcehttp://grude.com/clanak/?i=360279360279Grude.com - klik u svijetMon, 19 Sep 2022 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva "Fra Leo Petrović i 65 subraće" na čelu s fra Miljenkom Stojićem, raspisala je Natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugoga svjetskog rata za uratke iz književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije i videa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj se organizira sa željom njegovanja spomena na 66 hercegovačkih franjevaca, koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugoga svjetskog rata pobili jugokomunisti, priopćeno je iz Vicepostulature.<br /><br /></p> <p>Natječaj je otvoren do 15. prosinca za djecu, mladež i odrasle, a radovi mogu biti i oni objavljeni u vremenu od zadnjih "Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca". U prijavi je obvezno naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te &scaron;kolu i razred. Radovi se ne vraćaju.<br /><br /></p> <p>Ako su tekstualni radovi trebaju biti napisani na računalu i poslati ih na e-adresu mostar@pobijeni.info ili na po&scaron;tansku adresu: <strong>Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 &Scaron;iroki Brijeg.</strong><br /><br /></p> <p>Za najbolje radove dodjeljuju se tri nagrade u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na "Danima pobijenih hercegovačkih franjevaca" &nbsp;od 4. do 7. veljače 2023.<br /><br /></p> <p>Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku &ndash; Glas o mučeni&scaron;tvu &ndash; Natječaj) i objavljuje u glasilu "Stopama pobijenih".<br /><br /></p> <p>&nbsp;U priopćenju se mole sve pučke i srednje &scaron;kole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučili&scaron;te u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpgI HKUD Sveti Ante Cim na Vinkovačkim jesenima, iz Mostara ispratili ih fra Luka Marić i gradonačelnik Kordićhttp://grude.com/clanak/?i=360266360266Grude.com - klik u svijetSun, 18 Sep 2022 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-18-hkud-sv-ante-cim-vinkovacke.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sudionike mimohoda s velike pozornice na Trgu bana Josipa Šokčevića pozdravio je vinkovački gradonačelnik..<p>&nbsp;</p> <p>U svečanom mimohodu sudionika i reviji konjskih zaprega <strong>57. Vinkovačkih jeseni</strong>, ulicama i trgovima toga slavonskog grada u nedjelju je prodefiliralo vi&scaron;e od <strong>2.500 članova </strong>69 folklornih skupine iz Hrvatske i iseljeni&scaron;tva koja njeguju izvorni hrvatski folklor.<br /><br /></p> <p>Prolazeći vinkovačkim ulicama i trgovima sudionici svečanog mimohoda kroz pjesmu i ples pokazali su dio <strong>narodne tradicije </strong>kraja iz kojeg dolaze praćeni velikim brojem posjetitelja, od izlaza iz <strong>Gradske tržnice</strong> preko gradskog sredi&scaron;ta pa sve do <strong>Nogometnog stadiona HNK Cibalije.<br /><br /></strong></p> <p>Mimohod je predvodila <strong>Udruga mažoretkinja općine Nu&scaron;ta</strong>r i<strong> Osječki puhački orkestar </strong>iza kojih su djevojke i momci u narodnim no&scaron;njama nosili grbove Vinkovačkih jeseni, Grada Vinkovaca, Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije, a potom su, prije samih članova folklornih skupina, pro&scaron;li povijesnih postrojbi <strong>Hrvatskog sokola </strong>iz Vinkovaca, Osijeka, Požege i Županje kao i članovi Vinkovačkih &scaron;okačkih rodova.<br /><br /></p> <p>Mimohod je zavr&scaron;io revijom konjskih zaprega i jahača u kojoj je Vinkovcima pro&scaron;lo 30-tak svečano ukra&scaron;enih konjskih zaprega i 50-tak jahača.<br /><br /></p> <p>Sudionike mimohoda s velike pozornice na <strong>Trgu bana Josipa &Scaron;okčevića</strong> pozdravio je vinkovački gradonačelnik i predsjednik Organizacijskog odbora 57. Vinkovačkih jeseni Ivan Bosančić poručiv&scaron;i kako je ta manifestacija od samih početaka slavila i čuvala jedinstvo hrvatskog naroda.<br /><br /></p> <p>Ovogodi&scaron;nje Vinkovačke jeseni održavaju se od<strong> 9. do 18.rujna</strong>, a zavr&scaron;it će u večernjim satima trećim dijelom Državne smotre izvornog hrvatskog folklora.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovogodi&scaron;njim Jesenima sudjeluje i HKUD Sveti Ante Cim iz Mostara, a jedno od najpopularnijih dru&scaron;tava, njegovog obnovitelja i duhovnika članova fra Luku Marića, te same članove prije polaska pozdravio je i mostarski gradonačelnik Mario Kordić.<br /><br /></p> <p>Također, iz publike manifestaciju prati i Borjana Kri&scaron;to, kandidat za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-18-hkud-sv-ante-cim-vinkovacke.pngMisionarke s najduljim misijskim stažem Crkve u Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=360261360261Grude.com - klik u svijetSun, 18 Sep 2022 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-18-22-misionarke.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je to više od 40 godina biti u misijama, odnosno skoro pola stoljeća, otkrile su nam misionarke u DR-u Kongo, u Nyantendeu, i članice Družbe školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije: s. Erika Dadić i s. Mislava Prkić.<p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pi&scaron;e: <strong>Josipa Prskalo</strong>, <em>Katolički tjednik</em></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ove dvije redovnice zaista su ugodno dru&scaron;tvo i nemoguće je ne osjetiti toplinu kojom zrače, protkanu jednostavno&scaron;ću, spontano&scaron;ću, duhovno&scaron;ću, ali i duhovito&scaron;ću. Sada nam je jasno za&scaron;to ih Kongoanci &bdquo;ne daju&ldquo;. Ne bismo ni mi dali ove dvije nasmijane du&scaron;e koje su svoj život podredile služenju Bogu kroz one najmanje&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Gotovo pola stoljeća&hellip;</strong><br /> S. Erika Dadić, rodom iz Poljica (ninskih) kod Zadra kaže kako je uvijek mislila poći u misije, posebno kad je bila jo&scaron; mlada sestra i novakinja. &bdquo;Gledajući film <em>Bamboo</em> &ndash; o afričkoj djeci, to me je toliko privlačilo da sam stvarno željela ići u misije. Bila sam presretna kad su mi poglavarice to dopustile. Sretna sam, eto, 48 godina s ovim pozivom&ldquo;, kazala nam je misionarka s trenutno najduljim misijskim stažem misionara Crkve u Hrvata.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ona je u tada&scaron;nji Zair, u prvu misiju, oti&scaron;la 1974. sa <strong>s. Romanom Baković</strong>. &bdquo;Mi smo se dragovoljno javile za misije, napisale smo zamolbu da bi nas pustile glavne odgovorne sestre. Najprije smo i&scaron;le učiti francuski jezik u Pariz oko devet mjeseci, sve skupa, i zatim smo po&scaron;le u misije.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dočekali su nas ljudi, svijet &ndash; iako nas nisu znali &ndash; bili su ljubazni. Tamo su bili već na&scaron;i fratri iz Splitske provincije, koji su nas također dočekali, a dopratile su nas časna majka i sestra provincijalka. Jo&scaron; nije bila gotova na&scaron;a kuća. Bila je u gradnji, tek samo temelji, onda smo mi i&scaron;le najprije učiti jezik <em>mashi</em> &ndash; njihov jezik. Dok smo to zavr&scaron;ile, i kuća je bila pri kraju &ndash; nije bila potpuno dovr&scaron;ena, ali smo ipak imale gdje nastaniti se. To je bilo 1975.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Na&scaron;e prve zadaće &ndash; koje smo znale i prije nego smo do&scaron;le &ndash; bile su katehizacija za mene jer sam bila katehistica, a s. Romana je u domaćinskoj &scaron;koli opismenjavala djevojke i žene, te ih učila &scaron;ivanju, krojenju, pletenju&ldquo;, prisjetila se na&scaron;a sugovornica.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dalje je nastavila kako su 1975. do&scaron;le <strong>s. Blaženka</strong> i <strong>s. Ljubomira</strong>. S. Ljubomira se ubrzo &ndash; nakon tri mjeseca &ndash; vratila, a s. Blaženka je ostala.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Rat!</strong><br /> Kada govorimo o privikavanju na uvjete u misijama, s. Erika je spomenula kako neku posebnu pote&scaron;koću nikad nije osjetila, niti je imala osjećaj da je među nekim &bdquo;stranim svijetom&ldquo;. &bdquo;Oni su nas tako lijepo prihvatili, i posebno veselje mi je bilo kad smo, mi sestre, i&scaron;le po selima poučavati. To je bila velika radost. Oni bi pred nas iznijeli sve njihove probleme i nastojale smo im pomoći i savjetovati ih, tih prvih godina. Poslije, kada je počeo rat, onda je situacija bila sasvim drukčija. Mogu reći da zahvaljujemo samo dragom Bogu &scaron;to smo ostale žive. Nekoliko smo puta bile u životnoj opasnosti &ndash; pred smrću. Morale smo se na neko vrijeme povući &ndash; to je biskup savjetovao &ndash; u Bukavu, u grad. Tu smo bile u jednoj kućici okupljene, te smo molile oce isusovce ako nas mogu primiti u svoj kolegij, i bilo je dogovoreno na &scaron;est mjeseci, međutim ostale smo &scaron;est godina.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Nikad nismo pomislile na povratak, čvrsto smo držale da moramo ostati sa svijetom. I kad smo ostale kroz svu tu situaciju, onda su kr&scaron;ćani rekli: sada vidimo &scaron;to su katolički misionari. Jer protestantski &ndash; uglavnom Norvežani, koji su imali svoje obitelji &ndash; oni su odmah oti&scaron;li. No, nama je Bog dao snage&ldquo;, posvjedočila je misionarka.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Inteligentan narod</strong><br /> Njoj se s. Mislava, inače rodom iz Ramljana u Dalmatinskoj zagori, pridružila nakon pet godina, točnije 1979. &bdquo;O misijama sam razmi&scaron;ljala jo&scaron; kad sam bila u gimnaziji, pa u novicijatu, u junioratu i kad mi se pružila prilika, nisam se dva puta mislila&ldquo;, s osmijehom se prisjetila sestra. &bdquo;Već 43 godine sam tamo. S pomoću Božjom jo&scaron; sam tu, to je stvarno milost Božja. Na&scaron;a susestra s. Blaženka Barun ima 87 godina te ni ona ne pomi&scaron;lja o povratku.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Kada sam stigla, već je zajednica kao takva formirana, nisu bili ba&scaron; strogi početci, iako su sestre jo&scaron; uvijek u dosta toga oskudijevale. Znate, polako ide razvijanje djelatnosti u misiji. I ja sam u početku učila jedan od urođeničkih jezika <em>mashi</em> jer francuski kao službeni jezik može se samo koristiti s onima koji su i&scaron;li u &scaron;kolu, i to je administrativni jezik, ali za komunikaciju sa svijetom morate znati neki urođenički jezik kako biste mogli raditi&ldquo;, kazala je s. Mislava.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Jedno vrijeme predavala je vjeronauk u srednjoj &scaron;koli, kao i latinski. &bdquo;Oni muku muče sa svime jer nemaju knjiga, nego morate sve na ploču pisati, &scaron;to oni prepisuju u svoje bilježnice i onda morate pregledati jesu li dobro napisali da ispravno nauče. A onda svatko ima svoj rukopis, a ima ih raznih&hellip; Ali mogu vam reći da su oni stvarno inteligentni. No, nažalost, većina njih ne može razviti to &scaron;to im je Bog dao&ldquo;, posvjedočila je misionarka koja je sve do unatrag nekoliko mjeseci bila ravnateljica srednje &scaron;kole. &bdquo;Zbog moje životne dobi i nakon tolikih godina u misijama &ndash; povukla sam se iz &scaron;kole, a nastavile su na&scaron;e sestre urođenice. Ono &scaron;to smo mi započele, one nastavljaju. Sada sam vi&scaron;e-manje u zajednici, nama nikad ne fali posla &ndash; sad smo 'iz Jeruzalema pre&scaron;li u Galileju'&ldquo;, simpatično je i slikovito objasnila redovnica.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&hellip; bez mira sve je ni&scaron;ta</strong><br /> Trenutno ih je sedam sestara Hrvatica i 26 urođenica, a najpotrebnije od svega im je da &bdquo;dođe mir&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&bdquo;Sjećam se jedanput kada je netko iz neke institucije u Europi dolazio kod nadbiskupa te smo bili skupa ondje, pitali su ga: 'Oče nadbiskupe, kako Vam možemo pomoći, koja pomoć treba?'; a on je odgovorio: 'Ako možete igdje govoriti da nam pomognu povratiti mir &ndash; onda ćemo raditi svojim rukama i imat ćemo ono &scaron;to nam je najpotrebnije.'</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">I ja bih rekla da je to do sada najnajpotrebnije. Uslijed nesigurne, mogu reći, ratne situacije &ndash; &nbsp;vi&scaron;e od 20 godina &ndash; bijeda se povećava. Ne bih rekla siroma&scaron;tvo, nego mizerija. Ljudi žive u nesigurnosti, mnogi su napustili sela jer su stalno ondje napadani, ubijani. Do&scaron;li su u grad bez posla, bez polja, nemaju ni&scaron;ta, tako da na na&scaron;a vrata svaki dan dolaze siromasi tražiti pomoć &ndash; ali nije moguće svima pomoći &ndash; učinimo onoliko koliko možemo, ali previ&scaron;e je potrebitih.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U na&scaron;oj četvrti bilo je jako nesigurno i svaku noć su napadali i zajednice i ljude. Onda smo sa &scaron;efom četvrti organizirali da nas nekoliko ljudi čuva, i zabranili su da auti i motori prolaze poslije 18:00 h. Ako vide ne&scaron;to sumnjivo, oni reagiraju &scaron;efu koji alarmira policiju. Otkad je tako, ipak je mirnije i sigurnije&ldquo;, ispričala je s. Erika.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&bdquo;Iskoristila bih priliku zahvaliti svim na&scaron;im dobročiniteljima jer ovo &scaron;to smo do sada mogli učiniti, to je uistinu zahvaljujući njima. Kad smo mi do&scaron;le, nije bilo nikakva dispanzera ni bolnice, a uz pomoć dobročinitelja najprije smo izgradili dispanzer zatim bolnicu, tako da je sad tu stalno liječnik; onda &scaron;kolu i pomogli smo &scaron;kolovanje puno djece, a to je vrlo važno jer roditelji nemaju čime platiti.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Preporučam sve nas u molitve svih vas, na&scaron;ih dobročinitelja; molite puno za nas i na&scaron; svijet&ldquo;, poručila je s. Erika, radosna navjestiteljica jo&scaron; radosnije vijesti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-18-22-misionarke.jpegMarin Ivanović primljen u članstvo Europskog kulturnog parlamentahttp://grude.com/clanak/?i=360219360219Grude.com - klik u svijetFri, 16 Sep 2022 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-16-predsjednik_ecp-a_pär_stenbäck,_marin_ivanovic,_generalni_tajnik_ecp-a_kar-erik_norrman,_kaunas,_litva,_2022..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priredio je više od stotinu samostalnih, skupnih i problematskih izložbi moderne i suvremene umjetnosti u nekoliko država..<p><br />Voditelj Sveučili&scaron;ne galerije Sveučili&scaron;ta u Mostaru Marin Ivanović, na godi&scaron;njem je zasjedanju skup&scaron;tine Europskog kulturnog parlamenta (ECP) primljen u punopravno članstvo, kao tek druga osoba iz Bosne i Hercegovine u toj međunarodnoj organizaciji. Ovogodi&scaron;nja generalna skup&scaron;tina održana je u gradu Kaunasu u Litvi koji je izabran za Europsku prijestolnicu kulture za 2022. godinu.<br /><br /><br />Europski kulturni parlament neovisna je organizacija stručnjaka iz područja muzeja, umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja koja blisko surađuje s tijelima Europske Unije i mnogim organizacijama, provodi projekte i organizira konferencije te djeluje kao mreža istaknutih i dru&scaron;tveno angažiranih profesionalaca koji dijele europske kulturne vrijednosti. Cilj organizacije je ojačati ulogu kulturnih i umjetničkih ideja i inicijativa u Europi. Osim toga, osnivači ECP-a žele ojačati dijalog između građana istočne i zapadne Europe i između različitih umjetničkih sektora.<br /><br /><br />Osnovana 2001. godine, organizacija okuplja oko 160 članova iz 43 zemlje. Osnivački dokument nagla&scaron;ava kako su &bdquo;članovi ECP-a nominirani u svom pojedinačnom svojstvu. Svi članovi su istaknute kulturne ličnosti. Nijedan član ne predstavlja organizaciju, instituciju ili državu.&ldquo; Time se želi naglasiti individualni doprinos svakog pojedinog člana u sredini u kojoj djeluje.<br /><br /><br />Marin Ivanović je kustos i sveučili&scaron;ni nastavnik, povjesničar umjetnosti, muzeolog, likovni kritičar i muzejski menadžer koji je programski vodio i utemeljio nekoliko galerijskih prostora u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, bio je član mnogih umjetničkih odbora i upravnih odbora muzeja te predsjednik Kulturnog vijeća Dubrovnika, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik i aktualni je voditelj Sveučili&scaron;ne galerije u Mostaru. <br /><br /><br />Priredio je vi&scaron;e od stotinu samostalnih, skupnih i problematskih izložbi moderne i suvremene umjetnosti u nekoliko država. Autor je vi&scaron;e od dvije stotine stručnih radova, eseja i kritika, znanstvenih članaka, poglavlja u knjigama, te je urednik i autor nekoliko knjiga iz područja moderne i suvremene umjetnosti. Održao je mnoga javna predavanja, a od 2014. je angažiran kao vanjski suradnik na studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-16-predsjednik_ecp-a_pär_stenbäck,_marin_ivanovic,_generalni_tajnik_ecp-a_kar-erik_norrman,_kaunas,_litva,_2022..jpgU Grudama upriličena 'Književna večer s književnicima s područja ZHŽ-a'http://grude.com/clanak/?i=360178360178Grude.com - klik u svijetWed, 14 Sep 2022 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-14-22-knjizevna-vecer_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji „Kulturnog doma Antun Branko Šimić“ Grude upriličena je „Književna večer s književnicima s područja Županije Zapadnohercegovačke“ u Grudama.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Književna večer s književnicima s područja ŽZH&ldquo; održava se drugu godinu zaredom, a predstavlja zajednički projekt sve četiri općine/grada u ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovali su književnici iz Gruda: Mirjana Mima Vla&scaron;ić, Marko Čuljak, Mario Grizelj, Lara Bu&scaron;ić i Petra Tomas. Iz &Scaron;irokog Brijega: Sanijela Matković i Marija Lovrić Crnjac. Iz Ljubu&scaron;kog: Mate Grbavac i Ilija Fofić. Iz Posu&scaron;ja: Zoran Juri&scaron;ić, Ljubo Stipić i Vlado Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbenim izvedbama program je uveličao glazbenik Božidar Vla&scaron;ić. Program je vodila dr. sc. Dominika Andrijanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obilježavanjem zajedničke manifestacije obogaćuje se kulturni život na području Županije Zapadnohercegovačke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-14-22-knjizevna-vecer_1.jpegPreminuo Kornelije Kovačhttp://grude.com/clanak/?i=360162360162Grude.com - klik u svijetTue, 13 Sep 2022 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-13-kornelije-kovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni glazbenik Kornelije Kovač preminuo je danas u 81. godini.<p><br />Svoju prvu pjesmu "Pusti trotoari" Kovač komponira već s četrnaest godina - 1956. godine. A zahvaljujući odličnom glazbenom obrazovanju, na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, Kornelije je postao: skladatelj, pijanist, producent i aranžer.<br /><br /></p> <p>U 1961. godini, osniva svoj prvi sastav BKB, koji je u to vrijeme postao po&scaron;tovani jazz trio. Nakon &scaron;to je bio u nekoliko sastava iz Bosne i Hercegovine, pridružuje se sarajevskom najpopularnijem pop bendu - Indexi. S njima je bio na dvomjesečnoj turneji u SSSR-u</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-13-kornelije-kovac.jpgPobrisano gotovo 200 hrvatskih, ratnih pjesama! Neki su pod svaku cijenu htjeli prikriti da su stvarali te pjesmehttp://grude.com/clanak/?i=360149360149Grude.com - klik u svijetMon, 12 Sep 2022 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-revizija_hvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesme koje je Darko Juka, poznati novinar i pisac iz Mostara, kao dječak snimao na audiokasete u ratnom vihoru pobrisane su s YouTubea. <p>&nbsp;</p> <p>Priopćenje Darka Juke prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neopisivo razočaran, osjećam obvezu objasniti razlog brisanja mojega YouTube kanala na kojemu sam proteklih pet mjeseci, gotovo na dnevnoj osnovi, objavljivao digitalizirane ratne pjesme postrojbi Hrvatskoga vijeća obrane i Hrvatske vojske, uz neke zaboravljene domoljubne budnice hrvatskoga naroda iz daleke pro&scaron;losti.</p> <p><br />Kao &scaron;to sam i obrazložio u intervjuima za Večernji list i nekoliko radijskih postaja, te sam pjesme uglavnom samostalno spasio od zaborava, snimajući ih kao dječak s radijskih valova na audiokasete, u podrumu, uz detonacije granata, ratnih 1990-ih u Mostaru. Kroz godine sam ih digitalizirao, a nakana mi je bila udahnuti im novi život, objediniti ih na jednomu mjestu i ponuditi poklonicima ovoga žanra, na&scaron;im braniteljima, hrvatskim veteranima, u prvomu redu u čast upravo njima i na&scaron;im palim vitezovima, ali i njihovim potomcima, držeći te pjesme svjedocima i čuvarima jednoga vremena, jednoga važnog razdoblja na&scaron;e nacionalne povijesti, jednoga ponosnog sjećanja.</p> <p><br />Od toga projekta koji je odjeknuo medijskim prostorom, na koji je reagirali na desetke tisuća ljudi, koji je prema&scaron;io 100.000 pregleda i zbog kojega su mi se javljali ushićeni, ganuti i zahvalni pojedinci s nebrojenih krajeva svijeta, nisam imao niti bih dopustio imati neku drugu korist osim iskrene intimne sreće &scaron;to sam pobudio neke snažne usnule emocije, neka dirljiva sjećanja i neko zamalo ugaslo pamćenje na dane i zbivanja koji moraju biti kolektivno upamćeni.</p> <p><br />Nije me pokolebala nijedna od pristiglih psovki, prijetnji, zastra&scaron;ivanja&hellip; Ipak&hellip; Par se pojedinaca javilo s prijavom zbog ''povrjede autorskih prava'' odbijajući sagledati potpuni kontekst i poja&scaron;njenja ovoga projekta koji je vodila samo plemenita nakana&hellip; Drugi su, pak, htjeli pod svaku cijenu prikriti svoju ulogu u stvaranju ratnih pjesama jer im kasniji životni put ne trpi poveznicu s tim časnim vremenom&hellip; Zbog njihovih prijava, te&scaron;ka je odluka pala jutros i kanal je u potpunosti izbrisan&hellip;</p> <p><br />Žao mi je zbog svakoga emocijom nabijenog razgovora s na&scaron;im braniteljima iz cijele Herceg-Bosne, osobito meni donedavno nepoznatih ljudi iz ponosnih prostora Sredi&scaron;nje Bosne i Posavine, potom pripadnika HV-a iz Vukovara, Slavonskoga Broda, Knina, Splita, Zadra, Zagreba, &Scaron;kabrnje&hellip; Žao mi je zbog jecaja kojeg bih ''uhvatio'' i pre&scaron;utio u tim razgovorima&hellip; Žao mi je &scaron;to je gotovo 200 objavljenih videa, mementa na&scaron;im postrojbama i junacima u maskirnim odorama, jutros nepovratno nestalo, a čak trećina tih skladbi dosad nikada nije bila digitalizirana, time niti dostupna bilo gdje na Mreži&hellip; K tomu, jo&scaron; ih je 300 čekalo na objavu kroz predstojećih desetak mjeseci&hellip;</p> <p><br />No, svoju pismohranu koju su mi pojedini dragi ljudi nedavno ojačali i upotpunili nekim skladbama koje nisam posjedovao, želeći pomoći projekt koji ih je odu&scaron;evio, u cijelosti ću ustupiti sredi&scaron;njemu Muzeju HVO-a u Mostaru, onoga dana kada ta zamisao doživi svoje rođenje i otpočne sa svojim postojanjem.</p> <p><br />Dotad, svima od srca hvala na potpori i zajedničkomu prisjećanju&hellip;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-revizija_hvo.jpgVIDEO: U pjesmu 'Lijepa naša u srcu' Cecilija ugradila i dijelove Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=360127360127Grude.com - klik u svijetSun, 11 Sep 2022 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-11-cecilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cecilija Rudić, jedna od najpopularnijih pjevačica kontinentalne Hrvatske i omiljena televizijskih voditeljica predstavila je novu pjesmu "Lijepa naša u srcu".<p><br />Pjesmu je predstavila na Pože&scaron;kom festivalu, a u njoj je ugradila i dijelove Hercegovine.<br /><br /></p> <p>S Međugorja kad se javlja, Gospa sveta otpozdravlja, da se vjera pradjedova ne zaboravlja... kažu stihovi.<br /><br /></p> <p>Uživajte u slu&scaron;anju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/LqzQLwb2dtY" frameborder="0" width="660" height="415"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-11-cecilija.jpg