Kultura

Svjedočanstvo najtraženije hrvatske manekenke: Kako sam spasila dušu i u Cenacolu susrela Isusa

Grude.com - klik u svijet — Mon, 05 Jun 2023 11:58:00 GMT

Moglo bi se reći da je imala sve: snimala je reklame za najveće svjetske brendove, živjela u Münchenu, Milanu, Ateni, Sydneyu, Miamiju, New Yorku… Putovala je po cijelom svijetu, nosila najskuplje modne marke i družila se s brojnim slavnim osobama. Njezino lijepo lice smiješilo se s billboarda i reklamnih panoa u najvećim svjetskim metropolama. Činilo se kao da živi svoje snove, poput zvijezde filma o djevojčici iz neke postkomunističke zemlje koja je ostvarila zavidnu karijeru na Zapadu. Pa sada živi ono o čemu ostali mogu samo sanjati. Međutim, Iva se odjednom povukla te nestala s naslovnica i celebrity rubrika. Godinama se pričalo kako se „zatvorila“ u Cenacolo i tamo doživjela „misterioznu promjenu“. Iva Brčić stoga sada javno progovara o svojem obraćenju. Svoju životnu priču do sada je dijelila s krizmanicima, mladima, članovima raznih molitvenih i obiteljskih zajednica u Crkvi. Međutim, napokon je osjetila kako je sazrjelo vrijeme za novi korak: javno posvjedočiti o tome kako ju je Isus, premda obasjanu svjetlima reflektora, izvukao iz tame.

Spona koja je nedostajala

Iva svoje svjedočanstvo uvijek započinje činjenicom da je odrastala kao dijete razvedenih roditelja što je, kako kaže, njezinom dječjem srcu nanijelo prve rane. Rođena je 1977. godine u Zagrebu. Njezini roditelji su živjeli u civilnom braku i razveli su se u njezinoj petoj godini. „Kao djevojčica sam se često pitala zašto nije uspio njihov brak. Sada mi je sve jasno i više ih ne osuđujem. Oni nisu poznavali Gospodina, nisu živjeli sakramentalno, nisu se znali ljubiti ni opraštati jedan drugome. Nisu znali ono što ja danas znam. Između sebe nisu imali Gospodina i ta im je spona silno nedostajala“, započinje svoju priču. Kao dijete razvedenih roditelja često se selila pa je živjela u raznim zagrebačkim kvartovima: Folnegovićevom naselju, Sloboštini, Pešćenici i Novom Čiču. U školi je često bila predmet zadirkivanja jer je bila dijete razvedenih roditelja, što onda, za razliku od danas, nije bilo toliko uobičajeno. „To mi je jako smetalo. Jako je važno imati prijatelja, nekoga svoga… Danas sam okružena s mnogo ljudi koji me vole i žele mi dobro, s mnogo pravih prijatelja, a u djetinjstvu sam se često osjećala usamljena. Premda su me roditelji, bake i djedovi voljeli, duboko u sebi osjećala sam se neprihvaćenom. Nisam osjećala njihovu ljubav pa sam bila istovremeno tužna i ljuta“, priznaje. Tu je ljubav pronašla u suvremenom plesu. U osmom razredu je samoinicijativno primila sve sakramente jer je htjela biti kao i ostali razredni prijatelji.

Susret sa modnim scoutom

Savjesna djevojčica i odlična učenica počela je pokazivati bunt. U višim razredima osnovne škole počela je bježati iz škole kako bi „ispala faca“, odnosno svidjela se drugima. „Znala sam da to nije dobro, da se protivi nekom nutarnjem glasu, mojoj savjesti, ali ja sam samo htjela imati prijatelje“, kaže. Onda se dogodilo da je početkom devedesetih prilično samozatajnu djevojku, koja se odijevala u traperice i jednostavne majice, na plaži u Crikvenici primijetio modni scout. Muškarac je pristupio Ivinoj majci i predložio da se njezina lijepa kći krene baviti modelingom. „To me uopće nije zanimalo. Međutim, čovjek je ponavljao kako će mi taj posao omogućiti odlazak iz Hrvatske, u kojoj je tada započinjao rat, ali i dobre prihode. Pozvao me je na casting u Zagreb. Sve to mi je bilo potpuno strano jer se tada nisam bavila svojom vanjštinom. Nisam se promatrala u ogledalu ni bila svjesna da sam nešto posebno lijepa…“, priznaje. Majka ju je ohrabrila da se odazove na casting u zagrebačkom hotelu International. Bio je to prestižni casting tri modne agencije (Ricardo Gay iz Milana, Ford iz Pariza…). U dvorani su se okupile brojne „sređene“ manekenke, a Iva se na castingu pojavila u jednostavnim trapericama, s kosom na razdjeljak i bez „booka“. Pred žirijem se pravdala kako ne zna što ovdje radi i da se ona samo želi baviti suvremenim plesom. Uskoro su uslijedili pozivi iz brojnih najvećih svjetskih modnih agencija. „Doslovno sam mogla birati. Zvali su me iz Pariza, Tokija, Milana, Münchena… Ja sam se odlučila za München. Tako sam već u drugom razredu srednje škole započela uspješnu karijeru modela i počela zarađivati ozbiljan novac“, kaže. Međutim, priznaje kako se sa svijetom glamura susrela još ranije, kada je kao plesačica u bendu Sanje Doležal sudjelovala na prvoj hrvatskoj Dori. Tamo se zaljubila u jednog glazbenika, starijeg od sebe, i zbog njega probala marihuanu. „To je bila klasična priča… Ponudio mi je joint i ja sam popustila kako pred njim ne bih ispala strašljiva klinka. Koliko se sjećam, to je bilo prvi puta da sam zbog nekoga drugoga napravila nešto mimo svoje savjesti i volje. Trava mi se uopće nije svidjela. Još i danas se sjećam onog ružnog osjećaja koji me pratio na putu prema kući. Dakle, imala sam svijest da sam učinila nešto loše, ali sam se silno htjela drugima svidjeti. Tako je sve započelo. Jer, kada jednom kreneš, onda više nema povratka…“, tvrdi.

Opasni horizonti

Sljedećih sedam godina bavila se modelingom i postala jedna od najuspješnijih hrvatskih manekenki. Prvih nekoliko mjeseci je na snimanja putovala iz Zagreba, a kada su se ona zaredala, Iva se morala ispisati se iz zahtjevne XVI. gimnazije i preseliti se u inozemstvo. Najprije je živjela u Münchenu, a zatim u Ateni, Milanu, Sydneyu, New Yorku, i Miamiju. „Honorari su bili odlični. Za jedno snimanje sam mogla zaraditi mjesečnu plaću svojih roditelja. Primanja su kasnije postala još znatno bolja. Kako je moj životni standard rastao, počela sam se okruživati s ljudima koji u meni nisu vidjeli djevojku željnu ljubavi, nego izvor novca…“, kaže. Još je u Zagrebu, odnosno prije odlaska iz Hrvatske, počela eksperimentirati s raznim supstancama. Vjerovala je da će u inozemstvu prekinuti s lošim navikama, ali vani su joj se, kako kaže, otvorili još „opasniji horizonti“. „Svi su mislili kako živim fantastično, jer sam puno zarađivala i putovala, bila okružena uspješnim i lijepim ljudima, sama sebi ugađala, izlazila na mondena mjesta te skupocjenim poklonima kupovala prijateljstva i naklonost. Drugima sam dijelila skupe darove, kupovala avionske karte za Ibizu i Ameriku. Odjednom sam se našla okružena mnoštvom ljudi. Zavaravala sam se kako sam uspjela ostvariti svoj san: napokon imam prijatelje! To mi je bilo važnije od svih naslovnica i jumbo plakata s mojim licem“, kaže. Iva je, tako, u samo nekoliko godina potpuno promijenila životni standard. Djevojka s Folke iz traperica i klompi uskočila je u skupocjene štikle.

Priznaje da je s vremenom postala opterećena svojom vanjštinom i na sebi vidjela samo lijepo lice. U tom je razdoblju bila uvjerena kako nikada neće roditi jer „trudnoća izobličava tijelo“, nego će „posvojiti neko siroto dijete iz Afrike“. Svakodnevno se vagala i opsesivno brojala kalorije. Kaže kako je znala danima gladovati, doslovno bi dan preživjela na tanjuru juhe i jednoj jabuci. „Nisam imala anoreksiju ili bulimiju, ali sam svakako imala nekakav poremećaj prehrane. Primjerice, u Americi bi gladovala danima, a onda bi se vratila kući, u Zagreb, gdje bi se onako izgladnjela natrpavala hranom. Osim toga, nastojeći zadržati besprijekornu liniju i definiciju mišića, dva puta dnevno je vježbala u teretani, naravno uz prisutnost privatnog trenera. Svoj je život podredila isključivo izgledu. Snimala je modne kataloge i kampanje za vrhunske svjetske brendove, kao što su Gap, S Oliver, Niveu, Reebok, Marco Polo, Triumph, Schwartzkopf, Redken, Everlast, Target…

Njezini su dani bili iznimno stresni. Ponekad se morala buditi u četiri sata ujutro kako bi stigla na let za drugi grad/državu, gdje je imala dogovoreno snimanje, a onda bi se istu večer vraćala kući. S vremenom je postala razmažena, sama sebi neprepoznatljiva. Djevojka koja se donedavno nije zamarala materijalnim i živjela skromno, odjednom se pretvorila u pomalo razmaženu bogatašicu. Primjerice, prljavu odjeću nikada nije prala nego bi je ostavljala beskućnicima, a sebi bi počastila novom. Imala je na raspolaganju i privatnog šofera koji ju je vozio na castinge. Živjela je u izobilju, uživajući u izlascima, skupocjenim darovima, ali i supstancama. „U tom svijetu su vrijednosti izokrenute. Najvažniji su novac, slava i vanjština. Svi se ‘šaketaju’ i podmeću jedni drugima kako bi postali uspješniji. U takvom okruženju sam htjela ili ne htjela polako postajala poput drugih. Važna mi je bila šminka, konstantno naslikavanje, kupovina dijamanata, brendirane robe i skupocjenih torbi“, kaže. Tek bi se ponekad, kada bi ulovila trenutak mira, upitala koji je smisao svega toga. „Ja samo zarađujem, kupujem, trošim i bacam. Postoji li neki smisao? Zašto uopće živim? Postoji li neki Bog? U toj potrazi za smislom, odnosno za duhovnošću, Iva je naletjela na jednu budisticu, djevojku koja je „drukčije pričala, drukčije se ponašala i bila nekako posebna“. Njih dvije su se počele družiti i dijeliti iskustva. Iva se toliko oduševila njezinim pričama o odvojenosti od materije da se ubrzo, kako kaže, proglasila budisticom.

Mašina za štancanje novaca

Iva je 1999. godine bila na vrhuncu karijere. Još uvijek je živjela u Miamiju, snimala velike modne kampanje i agenciji prihodila ogromne svote novca. Onda je doživjela moždani udar. Te se večeri vratila s noćnog izlaska, a već sljedećeg jutra trebala je putovati privatnim avionom na snimanje u Kolumbiju. Iva je otvorila voćnu salatu, sjela na kauč i krenula jesti, ali odjednom se srušila se na pod. Njezin cimer je začuo snažan udarac, uletio je u Ivinu sobu, podigao s poda te, ne znajući da je djevojka doživjela moždani udar, smjestio je na krevet. Probudila se nakon 32 sata. Shvatila je da ne može pokrenuti desnu ruku, a ni u ogledalu se više nije mogla prepoznati. „Ništa mi nije bilo jasno. Tko je ta žena? Gdje se nalazim? Kakav je ovo ocean ispred mene? Bila sam potpuno izgubljena…“ Ubrzo je završila u bolnici gdje su je liječnici upozorili da mora promijeniti životne navike jer joj se inače „ne piše dobro“. Priznaje kako se tada, u 22. godini života, dobrano prepala za svoj život. Znala je da se mora promijeniti. „Agencija me razočarala reakcijom na moje stanje. Jedino im je bilo važno da nastavim raditi i donositi novac. Govorili su mi kako klijenti nikako ne smiju primijetiti da sam ozlijeđena. Nije ih bilo briga za mene. Za njih sam bila samo lijepo lice… Mašina koja štanca novac“, objašnjava.

Još je kratko vrijeme nastavila raditi. Međutim, njezino srce je postajalo sve nemirnije. Sve je više razmišljala da treba promijeniti život. Približio se Božić 1999. godine. Iva ga je proslavila u Miamiju, daleko od svoje obitelji. Na Badnje večer joj je pozvonio susjed, inače praktični vjernik i pristojan dečko, te ju je pozvao na ponoćku. Iva mu je odbrusila: „Zar si ti zaboravio da sam ja budistica?“ Dečko se blago nasmijao i ponovio poziv. Uvjerio ju je kako misa traje samo sat vremena i da će joj ostati dovoljno vremena za provod. „Ne mogu vam ni opisati koliko sam mu zahvalna što me pozvao na svetu misu. Na misi su me dotakle svećenikove riječi o Ljubavi koja dolazi, Ljubavi koja se rodila za nas. Počela sam plakati jer sam osjetila nešto novo, nešto što do sada nikada nisam osjetila…“, objašnjava. U sebi je osjetila čežnju da se spasi i pobjegne od svijeta u kojem se našla. Iva je danas sigurna kako je tada, na samu Badnju večer, taj maleni Isus, djetešce u jaslicama, ušlo u njezino srce i počelo voditi njezin život.

“Idem se spasiti”

Tjedan dana kasnije svijet je ušao u novi milenij. Iva je na dočeku nove godine 2000. godine ugostila prijatelje iz Hrvatske. Društvo se provelo. Iva se nakon toga se spakirala, otkazala stan u Miamiju i prvim avionom pobjegla u Hrvatsku. U Zagrebu se nakon nekoliko dana javila profesoru Sakomanu, priznala mu da je ovisnica i završila na bolničkom liječenju. „Nisam bila ovisna samo o supstancama, nego i o vanjštini, o svom izgledu i novcu… U Americi sam imala sve što sam mogla poželjeti, ali nisam imala ništa. Ništa od toga me nije moglo zadovoljiti i usrećiti. Bila sam depresivna“, kaže. U bolnicu Sestara Milosrdnica ušla je početkom veljače 2000. godine. Na odjelu nije bilo slobodnog kreveta, pa joj je jedan dečko (zove se Slaven Skazlić i uskoro će biti zaređen za svećenika u zajednici Cenacolo) ustupio svoj krevet, a on se preselio na madrac. Iva se odjednom našla među „običnim i normalnim“ ljudima, potpuno drukčijima od onih na koje je navikla, ljudima s istim problemima. Na svetkovinu Gospe Lurdske odjel su posjetile časne sestre koje su ovisnicima pričale o Božjoj ljubavi. Kako je Božja ljubav neizmjerna te kako smo svi stvoreni da budemo slobodni i sretni. Bog nas ljubi takve kakvi jesmo. „Te su riječi u meni pokrenule lavinu suza. Ja nikada nisam bila slobodna. Uvijek sam se trudila svidjeti drugima, a nikada nisam bila ono što jesam. Svi me vole zbog mojih novaca. Tko sam uopće ja? Ja samo želim biti sretna…“ Njezine suze je primijetila jedna mlada časna sestra koja je Ivu zagrlila i poklonila joj krunicu. Iva se prisjeća kako je toga dana osjetila želju za molitvom pa je Slavena zamolila da joj na papirić napiše osnovne katoličke molitve.

Nakon nekoliko dana uslijedila je kriza. Iva se počela propitkivati je li možda pogriješila kada je napustila unosan posao i zatvorila se u bolnicu. U vrtlogu teških misli pomislila je kako bi najpametnije rješenje bilo oduzeti si život. „Bože, ako ti postojiš, ako si zaista sama ljubav, hajde napravi nešto!“ rekla je. U tom je trenutku netko pokucao na vrata bolesničke sobe. Bila je to ona mlada časna sestra. Ponovno ju je zagrlila i poručila: „Prolazila sam ovim hodnicima i osjetila snažan poticaj u srcu da ti kažem kako će te Bog spasiti. Samo Mu vjeruj“. To je bio njezin prvi susret sa živim Bogom. Čuo je njezine molitve i pokazao joj da nije sama na svijetu. Nakon toga je krenuo put izlječenja njezina tijela, ali i srca. U bolnici je ostala mjesec dana. Nakon toga se, uz svesrdnu podršku roditelja, počela pripremati za ulazak u zajednicu Cenacolo u Italiji. „Moram priznati da mi se početku uopće nije svidjela ta ideja. Znala sam da je najstroža zajednica, u kojoj nema TV-a i radija, ne smije se pušiti te se neprestano radi i moli. Ne zaboravimo i to da sam tada još uvijek bila kao neka budistica…“, kaže. Iva je devet vikenda s roditeljima redovito odlazila na kolokvije (pripreme za ulazak u Cenacolo) u Međugorje. Onda je jednom prilikom, boraveći u Međugorju, uzela razglednicu u ruke i agenciji u Americi poslala pismo. „Nemojte više računati na mene. Više se neću vratiti. Idem se spasiti.“

Ora et labora

U zajednicu Cenacolo Iva Brčić konačno je ušla 1. lipnja 2000. godine. Preselila je u talijansko mjesto Spinetta, u kuću gdje je živjela s još jedanaest djevojaka. U početku je imala ozbiljnih problema s privikavanjem na novi život. „Stvarno je bilo jako teško… Morate razumjeti da sam se nedugo prije toga vratila iz New Yorka, gdje sam na snimanjima nosila dijamantne Tifanny ogrlice, a onda sam odjednom prešla u drugu krajnost. Naime, u zajednici se živi s nekoliko najosnovnijih komada odjeće: par majica i hlača, malo donjeg rublja… Imala sam još četkicu za zube, a šampon i kremu za lice dijelila sam s drugim sestrama. Međutim, s vremenom me je počeo oduševljavati život sa esencijalnim, ta jednostavnost, odnosno sloboda koju ona donosi“, priznaje. U Cenacolu se živi prema starom redovničkom principu „ora et labora“ (radi i moli). Djevojke se bude u šest sati ujutro, u pola sedam se okupljaju na molitvi krunice, svetoj misi ili dnevnim čitanjima. Nakon toga je doručak, a posao počinje u osam sati ujutro. Radi se u paru jer svaka djevojka pri ulasku u zajednicu dobiva svojeg anđela čuvara, djevojku koja dulje boravi u zajednici. Djevojke rade u vrtu, u kokošinjcu, glačaju, peru rublje, čiste i metu okućnicu, bave se izradom rukotvorina od kojih žive. „Sestre su me najprije oduševile svojom dobroćudnošću, milosrđem i jednostavnošću. Živjele su potpuno drukčije od onog lažnog, umjetnog i plastičnog svijeta na koji sam do tada bila navikla“, kaže.

U Cenacolu je često razmišljala o svetom Pavlu, obraćeniku koji je morao pasti kako bi se podigao i krenuo za Gospodinom. „Bio mi je poticajan jer je kao grešan čovjek postao apostol naroda.“ Međutim, koliko god se vrlo lako mogla poistovjetiti s bivšim grešnikom, priznaje da joj je ipak bilo teško prihvatiti vjeru, Boga, Isusa, Duha Svetoga i Gospu. Njezin duhovnik, padre Francesco Peyron, neprestano joj je ponavljao da ne odustaje, neka traga, bude uporna, redovito moli i odlazi na klanjanja. I sve će doći na svoje. Iva se na njegov poticaj noću počela redovito sudjelovati na klanjanju pred Presvetim. U početku je samo sjedila i nijemo promatrala, a kasnije je dotaknuta Božjim prisustvom proplakala. Zatim je počela moliti. Gospodinu se obraćala tek s nekoliko riječi, poput nesigurnog djeteta koje ne zna kako izreći što ga muči. Riječi su s vremenom postajale rečenice. Kratki vapaji su se pretvorili u konkretne molitve. „U toj kapeli sam svoje srce otvorila Gospodinu i počela mu se povjeravati. Govorila sam mu istinu, kako se zaista osjećam, što me ljuti, kako mi je ponekad teško, da ne mogu izdržati, ali da unatoč svemu tome želim biti dijete Božje. Pred Presvetim sam prošla sve najbolnije trenutke svojeg života, od začeća, rođenja, rastave roditelja, modelinga…“, priča. Sjedila je u kapelici, promatrala Presveti Oltarski Sakrament i plakala shvativši da je Gospodin uvijek bio uz nju. Zaštitio ju je kada je kao beba preživjela težak porod, sačuvao je neozlijeđenom kada je pala s drveta, spasio joj život u teškoj prometnoj nesreći i iscijelio je nakon moždanog udara. „U Cenacolu sam shvatila da me moj Isus nikada nije napuštao. Cijelo vrijeme me je držao za ruku, čuo je moje vapaje, iščupao me iz grijeha i doveo do Cenacola“, svjedoči.

Vježbanje srca

U talijanskoj kući Iva je provela tri godine, a onda i devet mjeseci u Lurdu. Kaže da su plodovi boravka u Cenacolu nebrojeni. Tamo je naučila praštati: prvenstveno sebi za sve njezine krive odabire i loše odluke, ali i roditeljima i svima koji su je povrijedili. „Moje obraćenje je započelo na onoj misi u Americi, a nastavilo se u Međugorju i u Cenacolu. U zajednici je krenuo moj put s Gospodinom. Drugi najvažniji dar Cenacola jest spoznaja da je ljubav najvažnija. Bez ljubavi je sve uzaludno… Prije sam vježbala bicepse i kvadricepse, a u Cenacolu sam dugo vremena vježbala svoje srce, vježbala sam ljubav. U Cenacolo sam ušla malog, ranjenog i zatvorenog srca, a izašla sam svjesna silne i spasonosne snage ljubavi. Nema većeg dara od ljubavi! Samo želim ljubiti i živjeti za druge“ kaže.

U četiri godine Cenacola, napokon je prestala promatrati sebe isključivo kroz vanjštinu. Priznaje nam da je u početku koristila svaku situaciju, bilo to pred kupaonskim ogledalom ili prozorskim staklom, kako bi se promatrala. Čak su se ostale djevojke znale tome nasmijati. Iva se prisjeća prvog šišanja u zajednici, kada ju je frizerka ošišala doslovno „na kahlicu“, koje je, kako kaže, „jedva preživjela“. U kapelici je Isusu često ponavljala kako nije zadovoljna sa sobom i da „si više nije lijepa“. Duhovnik ju je upitao zbog čega želi biti lijepa. Hoće li zaista da je ljudi pamte po njezinoj ljepoti? Što želi da ljudi jednom, kada je više ne bude, govore o Ivi? Da je bila lijepa? „Tada sam zaplakala. Shvatila sam da iza sebe želim ostaviti nešto drugo: da se priča kako sam bila dobra žena, osoba, prijateljica…“ Iva je krenula uranjati u svoje dubine, u ono što je očima skriveno. „Počela sam raditi na sebi. Analizirala sam svoje postupke i molila Gospodina da me mijenja. U svemu mi je bila uzor majka Marija“, kaže. Objašnjava nam kako je u Cenacolu prisutna marijanska duhovnost, mole se tri krunice u danu i puno se govori o Mariji, o toj novoj Evi, mladoj ženi koja je pokazala silno pouzdanje u Boga, povjerovala je Duhu Svetom, potpuno se podredila Božjoj volji, sve je prihvaćala. Iva se htjela približiti tom idealu, novoj Evi, ženi savršene vjere. Zbog toga je često molila, klanjala se i vapila Gospodinu da je mijenja. Premda je duhovno napredovala, sestre u zajednicu znale su joj reći kako je još uvijek previše opterećena svojom vanjštinom. Tijekom boravka u Lurdu molila je Gospu da joj pomogne u tom, kako ga je nazvala, „mrtvljenju vanjštine“. Iz straha da će ostati nepromijenjena previše je doslovno shvatila duhovnikove riječi o nevažnosti vanjštine. Smatrala je da se uopće ne bi smjela uređivati. Nakon nekoliko godina molitve i rada na sebi spoznala je kako ipak treba prihvatiti svoju ljepotu kao Božji dar, ali tu vanjštinu nikako ne smije, kao nekada, stavljati u prvi plan. „Čovjek je duhovno, intelektualno, ali i tjelesno biće. Ta tri aspekta moraju biti u skladu. Istovremeno se dogodilo da nas je sestra Elvira potaknula da u svoj dnevni ritam uvedemo gimnastiku, a u slobodno vrijeme i trčanje. Tako sam naposljetku shvatila da čovjek ne smije jedan aspekt zapostaviti, a drugi razvijati. Sve mora biti u ravnoteži“, objašnjava. Danas smatra kako i svojom vanjštinom, decentno i uredno odjevena, može pokazati i kako je lijepo biti majka četvero djece.

Poziv na majčinstvo

Međutim, prije nego što se udala i ostvarila kao majka, Iva je razmišljala o posvećenom životu, da kao misionarka pomaže djeci s ulice o kojoj se Zajednica Cenacolo brine. Stoga je napisala pismo sestri Elviri, osnivačici zajednice, u kojem joj je izrazila želju svoga srca. Nakon toga je dosta dugo čekala poziv u misije, ali do njega nikada nije došlo. Zajednica ju je poslala u školu molitve te se pripremala za ulazak u novicijat. „Međutim, shvatila sam da neprestano razmišljam o majčinstvu… Sjećam se kako sam u našem vrtu ugledala dvije spojene rajčice, jednu veliku i jednu malu, odmah sam pomislila na majku i dijete. Ta pomisao me je ispunila neopisivom srećom“, objašnjava. Na jednom klanjanju je čak zaplakala promatrajući mladu trudnicu. Priznaje nam kako ju je rastužila pomisao da kao redovnica nikada neće biti majka, roditi i dojiti bebu. Svoju tugu je podijelila s duhovnikom. Svećenik joj je poručio da Bog želi njezinu puninu te da može ljubiti i živjeti za Isusa i kao majka. „Trebalo je proći nekoliko godina kako bih shvatila da me Gospodin poziva na majčinstvo te da ona djevojka, koja nekada prije nije htjela ostati trudna kako ne bi ugrozila svoje tijelo, počne čeznuti za djecom“, kaže.

Budućeg supruga upoznala je u zajednici Cenacolo. Dugo je molila za marljivog i pobožnog supruga. „Mladena sam upoznala na jednom susretu… Istog trenutka sam shvatila kako je vrijedan jer jer imao kvrgave ruke od teškog rada. Osim toga, nosio je izlizane traperice, a to je bio dokaz da puno vremena provodi na koljenima u molitvi“, objašnjava. Mladen se razlikovao od svih mladića koje je do tada susrela. Nije ju promatrao kao bivšu manekenku. Štoviše, u kontaktu s Ivom ponašao se poprilično sramežljivo. „Bio je drugačiji i nije čudo da sam kasnije dugo razmišljala o njemu“, kaže. Nakon tri godine boravka u Zajednici, Iva je došla u Zagreb posjetiti roditelje i tada se ponovno susrela s Mladenom koji je već bio izašao iz Zajednice. “Nas dvoje svakoga dana molili krunicu i odlazili na mise te smo cijeloga mojeg boravka u Zagrebu neprestano razgovarali o svim mogućim temama“, prisjeća se. Zajednica je nakon nekoliko dana Ivu poslala na devet mjeseci u Lurd kako bi potvrdila svoj redovnički poziv, za koji ona, kako nam priznaje, još uvijek nije bila sigurna. „Molila sam Gospodina da mi kaže što mi je činiti. Ubrzo sam osjetila da doista nisam stvorena za redovnicu, nego za sakrament braka… Premda oko sebe nisam imala primjere dobrih brakova, jer moji roditelji nisu živjeli s Bogom, u zajednici sam ozdravila i shvatila da želim biti u braku. Želim čitavog života voljeti jednu osobu. Gospu sam zamolila da mi pomogne s Mladenom jer sam osjetila da ga je Bog stavio na moj put, ali još nisam znala zašto…“, priča. Nakon devetomjesečnog boravka u Lurdu, Iva je sestri Elviri napisala novo pismo u kojem joj je objasnila kako je napokon sigurna da želi brak. Sestra Elvira je blagoslovila Ivinu i Mladenovu vezu, pa je djevojka izašla iz Zajednice i zbog Mladena se vratila u Zagreb. Njihovi su susreti u početku bili prijateljski, zajedno su molili i odlazili na svete mise, a onda su se vrlo brzo zaručili. Vjenčali su se na blagdan svetog Maksimilijana Kolbea, 14. kolovoza 2004. godine.

Naši su grobovi ostali prazni

Bračni život su započeli skromno, odnosno bez ikakve materijalne sigurnosti, ali oslonjeni na Božju providnost, onu „providenzu“ koju su u Cenacolu živjeli. „Novac od mojeg modelinga se davno rastopio, nismo imali stalne poslove, nego smo se morali pošteno potruditi kako bi stvorili dom… Srećom, u Cenacolu smo naučili da za sve trebamo zasuknuti rukave i pomučiti se. Nismo se plašili posla i vjerovali smo kako će Gospodin blagosloviti naš trud…“, objašnjava. Od prvog dana braka bili su otvoreni za život pa im je Bog vrlo brzo poslao sina Luku, a uskoro i drugog sina Brunu. Za treće dijete su molili u Međugorju: „Molimo te za djevojčicu i obećajemo ti da ćemo je nazvati po tebi, Marijo…“ Točno devet mjeseci kasnije rodila se Miriam, a četiri godine kasnije rodilo se i njihovo najmlađe dijete David. „Čudesno je to kako je Bog odgovorio na svaku moju čežnju. Ušao je u moj život, promijenio moje vrijednosti, presložio prioritete, stvorio nove navike i želje. Nekada davno sam se iz sebičnih poriva grozila trudnoće, a sada sam majka četvero djece. Gospodin me u Cenacolu toliko snažno promijenio, vratio me na tvorničke postavke, kao da je ponovno dozvao onu malu Ivu, djevojčicu koju je život kasnije pokvario. Toliko me je promijenio da sam se, bez obzira na iskustva s brojnim naslovnicama modnih časopisa, kada sam bila stilizirana i našminkana, najljepšom osjećala kao trudnica“, priznaje.

Nakon izlaska iz Cenacola, Iva je kratko vrijeme radila u autoindustriji, nakon toga kao pomoćnik u nastavi djeci s teškoćama. U posljednje vrijeme se u potpunosti posvetila odgoju svoje djece, a u slobodno vrijeme izrađuje unikatne krunice i nakit, po „recepturi“ koju je naučila još u Cenacolu.

Svoj život dijeli na dva dijela: onaj predmilenijumski, kada je imala slavu i bogatstvo, te onaj nakon toga, možemo ga nazvati postmilenijumskim, kada je u Cenacolu susrela Isusa. Taj susret ju je istinski promijenio, obogatio i unio smisao u njezin život. „Prije dvadeset i tri godine nisam mogla zamisliti da će moj život krenuti u ovom smjeru. Nisam se mogla zamisliti u braku. Ponekad bih možda pomislila kako bi bilo zgodno posvojiti, ali nikako ne roditi dijete. Osim toga, nisam mogla zamisliti da ću biti okružena brojnim istinskim prijateljima“, kaže. Bračni par Brčić je godinama na zagrebačkom Svetom Duhu vodio susrete bivših članova zajednice Cenacolo, tzv. eksovaca, a nakon toga su pokrenuli obiteljsku zajednicu u župi sv. Luke Evanđelista u zagrebačkom naselju Travno. Iva je prije nekoliko godina ušla u karizmatsku zajednicu „Nanovo rođeni“. „Ljudi mi često govore da smo Mladen i ja drukčiji, da nekako ‘svijetlimo’. Mi smo oboje korjenito promijenjeni ljudi jer smo u Cenacolu susreli živoga Boga, doživjeli smo nešto posebno, bili smo na izvoru života, osjetili smo pravu Ljubav. Ljubav koju sada želimo dijeliti s drugima, možda i kroz ovo svjedočanstvo, u susretima bližnjima, ali i onima koje nam Gospodin treba staviti na put. Pozvani smo da svjedočimo ono što smo doživjeli u susretu s Isusom. Zahvaljujući Njemu naši su grobovi ostali prazni“, završava Iva Brčić.

Ovaj tekst je originalno objavljen u Glasniku Srca Isusova i Marijina.
Preuzeto s Bitno.net

Od danas devetnice sv. Anti na Humcu

Grude.com - klik u svijet — Sun, 04 Jun 2023 17:52:00 GMT

Lijepo je vidjeti ciele obitelii zajedno na pobožnosti, zavjetima i svetim sakramentima u našem svetištu. Mnogi dolaze sa svojim križevima, poteškoćama i kušnjama kako bi ih prikazali Bogu po zagovoru našeg moćnog sveca, da ih Svevišnji ojača u vieri kako bi se mogli nositi sa Životnim poteškoćama.

Štovatelji padovanskog sveca dolaze i zahvaliti Gospodinu za sve što su u Životu primili po zagovoru svetog Ante. Sveti Ante zaštitnik je djece i mladih, a nith na poseban način želimo prikazati na oltar da bi u ovom nemirnom svijetu mogli osjetiti Božju prisutnost i blagoslov. Molit ćemo za naše made obitelji, da se ne boje života te da nas ne obuzme osjecaj razocaranja, ravnodusnosti, osudivanja, vec da sve spremno pobjeđujemo s pomoći Božjom.

U Devetnici je i svetkovina Tijelova, Presvetog Tijela i Krvi Kristove, kada ćemo imati svečanu procesiju s Isusom, kojemu ćemo tada iskazati javno štovanje. Procesija već tradicionalno ide od Sv. Ante na Humcu do Sv. Kate u Ljubuškom.

Budimo pažljivi i obazrivi jedni prema drugima.

Neka se naša molitva i pjesma uzdigne Bogu po zagovoru Sveca svega svijeta i neka dođe do svih, osobito onih koji su se udaljili od Crkve i koji samo kritiziraju, da ih Bog Spasiteli i Otkupitelj dodirne, ozdravi i preobrazi u svoje učenike i apostole, kao što je odabrao i sv. Antu, tvorca velikih čudesa.

Na sve vas, vaše obitelji, made i starije, djecu i roditelje, zazivamo Božji blagoslov i zagovor sv. Ante, nasega zaštitnika.

Svetkovina je Presvetog Trojstva, najvećeg otajstva kršćanske vjere

Grude.com - klik u svijet — Sun, 04 Jun 2023 10:04:00 GMT

Kršćanska vjera vjerovanje je u jednoga Boga, u tri osobe. Svetkovina Presvetog Trojstva slavi se drukčije od ostalih blagdana u crkvenoj godini. Ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu koji je, kako Katekizam Katoličke crkve kaže, 'j'edan u trima božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu''.

Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trojstvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaranja, otkupljenja i posvećenja ljudskog roda i pojedinačno svakog čovjeka. Ovom svetkovinom ispovijedamo da je Bog nad svim, sve je po Njemu i On je u svemu. Nad svime kao Otac, sve je stvorio po svome Sinu, a u svemu prebiva u Duhu Svetomu.

Vjerujemo da je sa svima nama milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetoga. Svaki put kad izgovaramo: ''U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!'', ispovijedamo Presveto Trojstvo – vjeru u jednoga jedinoga Boga, u tri osobe: Oca i Sina i Duha Svetoga. I sav naš kršćanski život, od krštenja do smrti, nosi pečat vjere u Presveto Trojstvo.

Mostarci osvojili prvo mjesto na natjecanju folklornih plesnih parova u Zagrebu FOTO

Grude.com - klik u svijet — Sat, 03 Jun 2023 09:23:00 GMT

2. lipnja 2023. godine održano je natjecanje folklornih plesnih parova pod nazivom „DRMEŠ – DA!“ u Zagrebačkom kazalištu lutaka u organizaciji „Ethno“ i gospodina Gorana Kneževića, idejnog pokretača manifestacije.

HKUD „Sv. Ante – Cim“, odnosno njihovi članovi Stanko Bošnjak, Katarina Tomić, zajedno s lijeričarom Ivanom Vidićem i s koreografijom Marinka Jurića, osvojili su prvo mjesto na ovom prestižnom natjecanju.

Članovi stručne komisije bili su Rajko Pavlić, Goran Ivan Matoš i Goran Knežević.
Ciljevi manifestacije su popularizacija narodnog plesa u sociološkom, pedagoškom i umjetničkom smislu, podizanje razine stručnih spoznaja i vrednovanja narodnog plesa, odavanje priznanja plesnom umijeću u izvođenju narodnih plesova, omogućavanje plesačima narodnih plesova osobnu interpretaciju vlastitog plesnog umijeća i čitanja izvornih predložaka, stručnije promišljanje o svim aspektima narodnog plesa, obogaćivanje tradicijske plesne kulture te razvijanje scenske primjene narodnog plesa.

Ocjenjuje se scenski izgled i držanje, dinamika scenskog događanja, vrsnoća improvizacije i estetizacije plesa, izvođačka komunikacija, uživljenost te osobnost.
Stanko i Katarina su svojom izvedbom hercegovačke poskočice „Linđo“ ostavili upečatljiv dojam stručnoj komisiji, ali i publici u dvorani.

HP Mostar izdala marku u čast Kraljici mira

Grude.com - klik u svijet — Thu, 01 Jun 2023 12:05:00 GMT

Ukazanja Blažene Djevice Marije - Kraljice Mira u Međugorju započela su 24. lipnja, odnosno 25. lipnja 1981. kada se prvi put riječima obratila djeci - vidiocima. Prvoga dana Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović vidjeli su na predjelu zvanom Podbrdo (na brdu Crnica, danas Brdo ukazanja) prekrasnu ženu s djetetom u naručju, koju su prepoznali kao Gospu. Prestrašili su se i pobjegli. Unatoč strahu i sljedećeg dana su u isto vrijeme pošli na Podbrdo. Gospa se pojavila bez djeteta, neopisivo lijepa i radosna. Pali su na koljena i počeli moliti, a nakon molitve Gospa je razgovarala s njima. Toga dana na Brdu ukazanja nisu bili Ivan Ivanković i Milka Pavlović, umjesto njih došli su Marija Pavlović i Jakov Čolo. Od tada, prema njihovom svjedočenju, Gospa im se svakodnevno ukazivala.

Gospa kroz cijelo vrijeme poziva na mir kao najveće dobro, a mir se može ostvariti samo kroz vjeru, obraćenje, molitvu i post. U plan spasa čovječanstva uključila je i šestoro međugorskih vidjelaca. Svatko od njih ima posebnu zadaću i nakanu za koju moli. Mirjana, Ivanka i Jakov primili su po 10 tajni i imaju ukazanja jednom godišnje. Ivan, Vicka i Marija primili su po devet tajni i još uvijek imaju svakodnevna ukazanja. Prema njihovom svjedočenju, međugorska zbivanja i tajne odnose se na budućnost Crkve, čovječanstva, Međugorja i vidjelaca.

Autor likovnog rješenja je Vijeko Lučić, a marke se u poštanskom prometu koriste od 1. lipnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

SUM: Ivan Lovrenović održao predavanje o hrvatskoj književnosti u BiH

Grude.com - klik u svijet — Wed, 31 May 2023 18:28:00 GMT

Predavanje na temu "Od pismenosti do književnosti: Hrvatska književnost u BiH" književnik Ivan Lovrenović održao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru (FF SUM).

Lovrenović je naglasio značaj književnosti kao jezične umjetnosti, a po pitanju razumijevanja hrvatske književnosti istaknuo je važnim socio-kulturni kontekst u kojem ona nastaje i živi, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Filozofskog fakulteta SUM-a.

"To je višestruk, pluralan kontekst. Izučavati književnost u svim relevantnim okolnosti tog konteksta vrlo je plodonosno izazovan posao za istraživača književnosti", navodi Lovrenović.

Istaknuo je kako je hrvatsku književnost u BiH nemoguće istraživati bez konzultiranja autora poput Jovana Kršića, Zdenka Lešića ili Midhata Begića, pa do suvremenih autora Perine Meić, Ive Beljan Kovačić, Envera Kazaza, Davora Beganovića i Nebojše Lujanovića.

"Ivo Andrić najvažnija je hrvatska činjenica. Hrvatska književnost u BiH ima svoju prepoznatljivu unutarnju konzistenciju, ali ona i organski sudjeluje u širem kontekstu bh. književnosti. Ona je konstitutivni element ukupne interaktivne književnosti u BiH", poručio je.

Na Filozofskom fakultetu SUM-a ovim predavanjem počeo je ciklus predavanja Mostarski filološki susreti.

Prodekanica za međunarodnu suradnju Jelena Jurčić kazala je kako je ideja ciklusa popularizirati filologiju kao znanstveno polje u svim svojim granama.

"Ideja koja danas vlada u suvremenom svijetu je da sve više govorimo o digitalnim tehnologijama i umjetnim inteligencijama, a filologija ima određen naziv koji se smatra da propada, da ne postoji, te se dovodi u pitanje njena svrsishodnost. Ideja ovog susreta je sve više popularizirati filologiju, prikazati kako ona koegzistira u suvremenom svijetu i na koji način se razvija", navela je Jurčić.

Dovaj danas, dovaj sutra... blagdan je Duhova! U Hercegovini je bilo 'i jada i čemera' ako bi se namjerno zanemarilo ovaj blagdan...

Grude.com - klik u svijet — Sun, 28 May 2023 23:21:00 GMT

Ovaj blagdan pada 50 dana nakon Uskrsa i obilježava silazak Duha Svetoga na apostole, kako je opisano u Knjizi Djela apostolskih u Novom zavjetu.

Diljem Hercegovine, dok nije bilo kapitalista i modernih robovlasnika, ovo je bio strogo neradni dan. Radilo se samo ono primarno, poput hranjenja domaćih životinja, a o zemlji se nije radilo. Bilo je onih koji bi se, namjerno, oglušili o blagdan ili ga svjesno zanemarili pa se znalo dogoditi da ostanu bez ljetine, da im životinje uginu i tako dalje.

Zato, čovječe sjedni i odmori, ako imaš vremena otiđi na svetu misu ili pomoli se u svojoj obitelji, među prijateljima.

Grude.com

Caviezel u hrvatskom dresu: U Međugorju sam svoj život i karijeru odlučio posvetiti Bogorodici

Grude.com - klik u svijet — Sun, 28 May 2023 10:17:00 GMT

Bogat program sastojao se od molitve, pjesme i zanimljivih svjedočanstava a trajao je čitav dan.

Program je oko 14 sati započeo molitvom koju su održali fra Stjepan Brčina, vlč. Dražen Radigović, don Mijo Grozdanić i fra Ivan Matić te glazbenim zazivom Duha Svetoga u izvedbi Mateja Galića. Prvi govornik, fra Stjepan Brčina govorio je o važnosti vjere, a najviše je pozornosti privukao središnji dio događanja, svjedočenje Jima Caviezela, holivudskog glumca i zvijezde filma Pasija kojeg, zbog potpune posvećenosti katoličkoj vjeru zovu i 'najsvetijim čovjekom u Hollywodu'.

Svojim jednosatnim izlaganjem Caviezel je oduševio zagrebačku publiku koja mu je jednoglasno skandirala. Val ovacija izazvao je i kada se skinuo u dres hrvatske reprezentacije s brojem 10 koji nosi njezin kapetan Luka Modrić.

Jim Caviezel otkrio je u Areni svoju povezanost s Hrvatskom. Naime, baka njegove supruge Kerri Browitt je porijeklom Hrvatica i upravo ga je ona podučila svetom otajstvu krunice koju, rekao je, često moli. Krunica suprugine bake Hrvatice, istaknuo je u svom inspirativnom svjedočanstvu, pomogla mu je 1997. da dobije svoju prvu veliku ulogu u filmu "Tanka crvena linija" Terrencea Malicka.

Ulogu koja će ga proslaviti, onu Krista u "Pasiji" Mela Gibsona 2004. dobio je nakon što ga je nazvao sam redatelj i kazao mu da želi da glavnu ulogu u kultnom filmu igra glumac koji ima 33 godine, kao i Isus u vrijeme svog uskrsnuća te koji ima iste inicijale (JC). Prije snimanja filma koji mu je promijenio život, dodao je Caviezel, odlučio je svoje životno poslanje posvetiti Djevici Mariji u Međugorju.

-S čudom Međugorja me upoznala supruga i u Međugorju sam svoj život i karijeru odlučio posvetiti Bogorodici - rekao je Caviezel čije je iskreno svjedočanstvo dotaklo tisuće okupljenih u rasprodanoj Areni.

Božica Atena i maslina na markama Hrvatske pošte Mostar

Grude.com - klik u svijet — Mon, 22 May 2023 16:23:00 GMT

Unatoč tome što je imao prekrasan dvor na otoku Eubeji, ukrašen raznim morskim dragocjenostima, bog mora Posejdon bio je nezadovoljan. Želio je zavladati gradom čija je zaštitnica bila Atena, najmudrija Zeusova kćer. Predložio joj je da se ogledaju u dvoboju, ali je ona predložila mirno natjecanje. Pobjednik će biti onaj koji građanima Atene daruje najkorisniji dar. Posejdon je trozupcem udario u zemlju i na tom mjestu se stvorio izvor, ali je voda bila slana i nije bila za piće. Atena je zabola svoje koplje u golu klisuru i na tome mjestu niknula je biljka koja se odmah zazelenjela - maslina. O pobjedniku je odlučivalo božansko vijeće koje je prednost dalo Ateni i od tada je maslina postala simbol mira.

Autor likovnog rješenja je Zoran Vlašić, marka se u poštanskom prometu koristi od 22. svibnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

Mostarsko proljeće 2023. - Prostor i Vrijeme u očima slikarice Ivane Mustapić

Grude.com - klik u svijet — Thu, 18 May 2023 15:25:00 GMT

Svim ljubiteljima likovne umjetnosti izložbom Prostor i Vrijeme predstavit će se mlada akademska slikarica Ivana Mustapić. Urednik izložbe, koja će u 18 sati biti otvorena u Galeriji Rondo, je Dragan Marijanović.

„Praznina je njezin osobni prostor, prazna ploha njezin je entitet i u tom misaonim porukama nabijenu prostoru, promatrač može vidjeti ono što sam želi. Može ga sam popuniti. I taj se bijeli prostor širi i nestaje. Ionako nemamo konačno razumijevanje/kontrolu o životu“, navodi, među ostalim, o izložbi urednik Marijanović.

Ivana Mustapić, inače rođena Makaranka s adresom u Mostaru, na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru diplomirala je slikarstvo 2019. godine, u klasi profesorice Dragane Nuić-Vučković. Priredila je dvije samostalne izložbe te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama, likovnim kolonijama i međunarodnim projektima.

RIJEČ UREDNIKA:

Neobičnim (i realnim), vrlo intimnim promišljanjima, Ivana Mustapić napravila je likovnu priču o čovjekovoj osamljenosti i tendenciji k samoći kao njezinu vlastitom opredjeljenju i putu u povoljno stanje. Likovna publika uglavnom nije svikla na ovakve izložene bjeline budući da su one momenti vlastite stvarnosti, ali progovaraju i o onome što se u nama odvija tijekom procesa promišljanja o istini, da ni sami sebe nismo kadri objasniti i sagledati i da će uvijek nedostajati nešto što neće biti identično onome što se u nama zapravo događa. Stoga ćemo se morati malo više usredotočiti, a ako nam i ne uspije – ništa. Nismo krivi!
Njezine bjeline sugeriraju svojevrstan filozofski i psihološki trokut između nje i ostalih, između slike i promatrača te same nje i slike....
...Zato potražimo u ovoj izložbi razlog za upoznavanje samih sebe, imaginirajmo mogući sadržaj bjelina stisnutih ramovima, jer nam autorica ionako nema nakanu objašnjavati ama baš ništa. Zašto bi, jer to je njezin prostor!

Pojmimo, dakle, sami ono što želimo vidjeti na tim bijelim slikama. Neobičan, posve istraživački i nama, barem u ovim festivalskim likovnim ciklusima, do sada posve nepoznat pristup. Bilo je vrijeme i za takvo što.

Bogat tjedan na jubilarnom Proljeću

Grude.com - klik u svijet — Mon, 15 May 2023 11:43:00 GMT

Ovoga tjedna, od 15. do 21. svibnja, na programu Mostarskoga proljeća 2023. - XXV. dana Matice hrvatske Mostar sve ljubitelje umjetnosti očekuje pregršt kulturnih događaja kako kazališnih, tako i likovnih te glazbenih, a i najmlađi će doći na svoje.

U ponedjeljak, 15. svibnja na Maloj sceni HNK Mostar u 20 sati predstavu Miljenka Smoje Roko i Cicibela u režiji Milana Štrljića, izvest će Kazališna družina Ritam igre iz Splita. Igraju: Ivan Baranović (Roko) i Monika Vuco-Carev/Katarina Romac (Cicibela).

U srijedu, 17. svibnja u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače od 19.30 na programu je koncert Trija Scherzo (Ante Slišković – violina, Nejla Komar – violončelo, Silvia Vukojević – klavir).

Petak, 19. svibnja rezerviran je za još jedan likovni događaj ovogodišnjega Proljeća. Riječ je o izložbi Prostor i vrijeme autorice Ivane Mustapić, koja će se u 18 sati biti otvorena u Galeriji Rondo. Urednik izložbe je Dragan Marijanović.

Najmlađi će pak imati prigodu uživati u predstavi Lutkarskog kazališta Mostar Oblaković mali, i to u dvama terminima, u petak, 19. svibnja od 19 sati te u subotu, 20. svibnja od 11 sati. Redateljica je Maja Lučić, a igraju: Jadranka Popović Miljko, Marta Haubrich, Ivan Nevjestić, Dino Gluhović, Ana Ljubić i Tibor Oreč.

Vikend je rezerviran za još dvije kazališne predstave. Tako će na Maloj sceni ansambl HNK Mostar, u vlastitoj produkciji, u subotu, 20. svibnja s početkom u
20 sati izvesti predstavu Zid, prema motivima istoimenoga dramskog teksta autorice Ružice Aščić i u adaptaciji Dorotee Šušak. Režiju potpisuje Christian Jean-Michel Jalžečić. Igraju: Robert Pehar (Franjo, otac), Ivo Krešić i Ivan Skoko (radnici/grobari/voditelji/psiholozi), Sanda Krgo Soldo (Baba), Ana Franjčević (Anastazija, starija kći), Nikolina Marić (Ksenija, susjeda), Ana Ljubić / Rafaela Perić (Kalina, mlađa kći), Miro Barnjak (Branko, susjed).

U nedjelju, 21. svibnja u Velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače od 20 sati Teatar Gavran gostuje s predstavom Glasnogovornik, autora Mire Gavrana u režiji Mladene Gavran. Glumci su Vinko Kraljević i Zoran Pribičević.

Odlazak čovjeka koji je pisao povijest Hrvata i Bosne i Hercegovine: Preminuo Drago Marić

Grude.com - klik u svijet — Fri, 12 May 2023 20:55:00 GMT

Marić je preminuo u popodnevnim satima u osamdesetoj godini života nakon kraće borbe s teškom bolešću, izvijestili su iz Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH.

Rođen je 1944. godine. Završio je studij filozofije na beogradskom sveučilištu. Dugi niz godina u bivšoj državnoj zajednici bio je dopisnik Politike iz Mostara. Za vrijeme rata je obnašao više dužnosti, a bio je i predstojnik ureda predsjednika Vlade Hrvatske republike Herceg Bosne. Bio je dio izaslanstva hrvatskih dužnosnika iz Bosne i Hercegovine na mirovnim pregovorima u Daytonu.

Marić je utemeljitelj Javnog RTV servisa BiH i prvi ravnatelj Korporacije, te BHRT-a. Bio je i predavač na studiju novinarstva Sveučilišta u Mostaru. Sudjelovao je u radu Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH, te na nekoliko njihovih projekata među kojima je i nekoliko svezaka Hrvatske enciklopedije u BiH.

Suradnici ga pamte kao iznimno oštroumnog sugovornika, a odlazak ovoga samozatajnog intelektualca predstavlja veliki gubitak za hrvatsku i bosanskohercegovačku zajednicu.

Najljepši osmijeh nas je napustio, počivaj u miru, draga Katarina

Grude.com - klik u svijet — Fri, 12 May 2023 09:54:00 GMT

Počivaj u miru, draga Katarina! Svojom hrabrošću, energijom, osmjehom, svojim križem ujedinila si cijelu Ramu. Od tebe svi možemo naučiti što je u životu bitno, a to su zdravlje, obitelj, prijateljstvo, susreti i zajedništvo kojima si punila svoje baterije u kući, svojoj Rami za dane boravka u bolnici, u Zagrebu, piše Rama-prozor.info.

Unatoč bolesti, optimizam ju nikad nije napuštao i bila je jedna od najboljih mladih kozmetičarki. Imala je tek 17 godina.

U zagrljaju nebeskog Oca sada moli za nas!

Mirno spavaj! Počivaj u miru!

Sućut obitelji!

ZBOGOM, KRUNO! Brojni ispratili jednog od najboljih fotografa u povijesti Hercegovine

Grude.com - klik u svijet — Wed, 10 May 2023 21:24:00 GMT

Stariji navijači NK Široki Brijeg (nekada NK Mladost) sjećaju se Krune kao neprijelaznog stopera širokobriješkog nogometnog kluba.

Fotografska ostavština

Kruno Hrkać umro je u 84. godini života (rođen je u Širokom Brijegu 1940. godine), a pokopan je danas (10. svibnja).

Posebno su ožalošćeni članovi Krunine obitelji: sin Tomislav - Tomo, kćer Mila, nevjesta Branka, zet Darko, unučad Kruno, Leo, Mate i Nika, braća Ante i Mario s obiteljima, sestre Zdravka i Mirela s obiteljima, obitelj pokojnog brata Zlatana, svastika Filomena s obitelji, obitelji Hrkać, Gašpar, Šalinović, Hammann, Zeljko, Ćorić, Primorac i Oreč. No, tužni su i brojni Krunini prijatelji, ne samo iz Širokog Brijega. Čitav svoj radni vijek proveo je kao fotograf. Nakon što je završio zanat fotografa u Mostaru, jedno vrijeme radio je u tom gradu, a onda je u Širokom Brijegu otvorio samostalnu fotografsku radnju. Impresivna je i više nego vrijedna njegova fotografska ostavština. Svojim fotoaparatom snimio je bezbroj krajolika Širokog Brijega iz svih mogućih i nemogućih kutova, izradio mnoštvo portreta, snimio brojna događanja. Brojne njegove fotografije imaju umjetničku vrijednost. Mnoge od njegovih fotografija našle su se i u Večernjem listu. Naučio nas je fotografirati, znali smo njegovim aparatom ponešto snimiti. Jedan od prvih fotografa u Hercegovini prihvatio je inovacije kad je u pitanju fotografija. Kruninim putem krenuo je njegov sin Tomislav - Tomo koji nam je mnogo, mnogo puta poslao svoje fotografije za Večernji list. Krunina obitelj posebno je vezana uz Večernjak. Njegov pokojni brat Zlatko – Zlatan Hrkać do umirovljenja bio je djelatnik marketinga Večernjeg lista u Zagrebu. Jednom je poznati zagrebački novinar kazao kako u životu nije sreo većeg gospodina od Zlatka Hrkaća. Isto se može reći i za njegova brata blizanca Antu, koji je mirovinu zaradio na HRT-u, brata Marina, dugogodišnjeg prvog čovjeka Podravke u BiH, te, naravno, i za Krunu. Zlatkova supruga Mila Hrkać gotovo cijeli radni vijek bila je tajnica Večernjeg lista. Nevjerojatna je činjenica da su Kruno i njegova sva tri brata bili nogometaši širokobriješke Mladosti (sada NK Široki Brijeg). Sportski savez Širokog Brijega dodijelio je posebnu nagradu obitelji Hrkać za doprinos širokobriješkom sportu.

Zabilježio povijest grada

Iznenadila nas je Krunina smrt. Nedavno smo sreli njegova sina Tomislava - Tomu i pitali ga za oca Krunu. Kazao nam je da je dobro, da redovito ide na kavu. Često smo Krunu sretali u Franjevačkom muzeju i galeriji na Širokom Brijegu. Volio je umjetnost, i sam je bio umjetnik fotografije. Znali bismo popričati, našaliti se. Pričao nam je kako nije mogao ni sanjati da će širokobriješki zonaš Mladost, za koji je ginuo na terenu, kasnije kao NK Široki Brijeg biti državni prvak, osvajač Kupa, eliminirati predstavnike drugih država u eurokupovima.

Veselio se i činjenici da je KK Široki najuspješniji sportski kolektiv u BiH. Kruno je bio jedan od onih dobrih duhova Širokog Brijeg, dobrodušan, strpljiv, radin, susretljiv, gospodskih manira, spreman pomoći… Ljudi su ga voljeli, cijenili, poštovali. Zvali su ga Kruno Redžanov po ocu Stojanu kojeg su zvali Redžan (po nadimku Redžić), poznatom širokobriješkom trgovcu. Krunina obiteljska kuća i fotografska radnja nalaze se na početku Ulice kraljice Jelene. No, gotovo nitko u Širokom Brijegu tu ulicu ne zove po slavnoj kraljici Jeleni, već - Krunina strana. Po kralju širokobriješke fotografije. •

Izložba fotografija 'Sam na ulici', Svetislava Cvetkovića

Grude.com - klik u svijet — Wed, 10 May 2023 11:23:00 GMT

U sklopu Međunarodnog dana muzeja 2023. Franjevački muzej i galerija Široki Brijeg organizira izložbu fotografija Svetislava Cvetkovića ”Sam na ulici” te predavanje istog autora o uličnoj fotografiji na temu ”Osnove i principi ulične fotografije”, koje će se održati 18. svibnja s početkom u 19 sati u Širokom Brijegu.

“Žanrovsko i motivsko određenje predstavlja tek jedno načelo kojim se promišljao izbor radova za izložbu, unutar šireg područja interesa i problematike koje u svom fotografskom stvaralaštvu istražuje autor Svetislav Cvetković. Formalno, kolokvijalno i žargonski možemo govoriti o uličnoj fotografiji, jer dominantno tom području fotografske prakse pripadaju ovi radovi kako po motivu tako i po metodi rada”, napisao je o izložbi doc.art.dr.sc. Mario Periša.

Po njegovom mišljenju, kao i sve vrste uličnih praksi tako i fotografija, nude mogućnost nestandardiziranog, neformalnog i slobodarskog izričaja, u kojem se otvaraju mogućnosti istraživanja šire koncepcije fotografske slike u likovnom, sociološkom i psihološkom smislu.

“Ova obilježja promatrana i nadograđena kroz akademsko formalno obrazovanje te na tragu estetskih nadahnuća velikih majstora ulične fotografije (što povijest umjetnosti i fotografije baštini kao kanon), čine kontinuitet razvoja autorskog stvaralaštva Svetislava Cvetkovića u mediju fotografske slike. Autor istražuje geometrijsku konstruktivnost, iscrpljujući kompozicijske mogućnosti fotografskog kadra, poigravajući se s perifernim elementima slike, ali u kontekstu „odlučujućeg trenutka“ kojim upravlja sadržajem na slici”, istaknuo je Periša.

Inače, Svetislav Cvetković rođen je 1980. u Livnu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je slikarstvo 2004. na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru i magistrirao 2006. na poslijediplomskom studiju Ars Sacra kod mentora prof. Ante Kajinića i pročelnika studija prof. Vasilija Josipa Jordana. 2017. je doktorirao također na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu pod mentorstvom prof. Josipa Alebića na temEgzistencijalizam u Europskom slikarstvu XX stoljeća”. Nakon završetka studija i zaposlenja na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, paralelno s istraživanjem u području slikarstva započinje i njegovo zanimanje za fotografiju. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine ULUBiH i radi kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru gdje je trenutno vršitelj dužnosti dekana, priopćeno je iz Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg.

Izdanje maraka HP Mostar ''EUROPA 2023. – Mir, najveća vrijednost čovječanstva''

Grude.com - klik u svijet — Tue, 09 May 2023 18:28:00 GMT

Svake godine ovo izdanje ima zajedničku teme za sve pošte, članice PostEuropa, a u 2023. naziv teme je „Mir - najveća vrijednost čovječanstva“.

Posebnost je u 2023. što smo uz naš motiv tiskali i pobjednički motiv koji je izabran na natjecanju koje je organizirao PostEurop.

Ovu marku dizajnirale su Linda Bos i Run Egilsdottir (A Designers Collective), prikazuje novi znak koji predstavlja mir na temelju europskog, stoljećima starog vizualnog motiva čvora, simbola beskrajnog jedinstva, prijateljstva i ljubavi. Inspiriran je simbolom keltskog ljubavnog čvora s isprepletenim srcima. Ruke s isprepletenim prstima prenose poruku međusobnog poštovanja, a boje ilustriraju sve nacije svijeta.

Druga marka rad je autora Marina Muse, prikazuje bijelu golubicu koja nosi maslinovu grančicu i simbolizira mir kao najveću vrijednost čovječanstva. Nebo u tijelu golubice simbolizira da smo pod nebom svi jedno. A golubica donosi mir i blagostanje svim ljudima. Budući da je jedna od najlakše ukrotivih ptica, bijela golubica simbol je mira, nevinosti i ljubavi. Maslinova grančica u njenom kljunu predstavlja ispunjenje i nadu nakon mračnih vremena. Golubica nosi poruku harmonije i ukazuje da ratovi i sukobi nikad nisu rješenje.

Prvi dan izdanja je 9. svibnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

Udžbenik 'Političko komuniciranje', prof. dr. Zorana Tomića preveden na slovački jezik

Grude.com - klik u svijet — Tue, 09 May 2023 09:36:00 GMT

Slovačko izdanje udžbenika "Političko komuniciranje", autora prof. dr. Zorana Tomića izišlo je iz tiska. Ovo recentno djelo i udžbenik objavljeno je 2020. godine u izdanju Sveučilišta u Mostaru, Sveučilišta Sjever i Synopsis izdavačke kuće, priopćio je u ponedjeljak organizacijski tim PR, Media & Sport Days Mostariensis.

"Na 822 stranice Tomić je obradio najvažnije teme političke komunikacije koje tretiraju svjetski udžbenici, ali i niz praktičnih političkih tema. Knjiga je ubrzo uvrštena u sveučilišnu literaturu i kao takva snažno je pozicionirana u akademskoj zajednici", pojašnjeno je u priopćenju.

Slovačko izdanje "Političkog komuniciranja" pod nazivom "Politická komunikácia (Political Communication)" izdala je izdavačka kuća Belianum iz Banske Bistrice, a knjiga je rezultat suradnje Sveučilišta Matej Bel i autora.

Kao koautor knjige za slovačko izdanje pojavljuje se ugledni i međunarodno priznati profesor dr. Peter Smeriga iz Banske Bistrice. Profesor Smeriga je ujedno gostujući nastavnik Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i fakulteta Političkih nauka u Sarajevu te na više europskih sveučilišta.

"Knjiga je podijeljena u petnaest dijelova: Teorija političke komunikacije (Teória komunikácie), Teorije političke komunikacije (Aktéri a nástroje politickej komunikácie), Simboli političke komunikacije (Symboly politickej komunikácie), Profesionalizacija političke komunikacije (Profesionalizácia politickej komunikácie), Personalizacija političke komunikacije (Personalizácia politickej komunikácie), Političko vodstvo (Politické vodcovstvo/leadership), Političko brendiranje (Politický branding), Politička reputacija/ugled (Politická reputácia/renomé), Politički populizam (Politický populizmus), Mediji u političkoj komunikaciji (Médiá v politickej komunikácii), Izborne kampanje (Predvolebné kampane), Predsjednička komunikacija (Prezidentská komunikácia), Međunarodna politička komunikacija (Medzinárodná politická komunikácia), Politički odnosi s javnošću (Vzťah politiky s verejnosťou) i na kraju je Rječnik (Register pojmov)", navedeno je u priopćenju.

- Prijevod moje knjige 'Političko komuniciranje' na slovački jezik u izdanju Sveučilišta Matej Bel za mene je posebno priznanje i potvrda vrijednosti udžbenika koji je u Bosni i Hercegovini doživio pet izdanja. Ovaj kolegij predajem već dvadeset i više godina na više sveučilišta i uvjeren sam kako sam kroz udžbenik sublimirao najvažnije teorijske postavke u svijetu, ali i suvremenu praksu u političkoj komunikaciji - istaknuo je prof. Tomić.

Dodao je kako knjiga s mnoštvom izvora, kako recentne svjetske literature tako i prakse političke komunikacije i političke kulture, uistinu predstavlja suvremen 'alat' za svladavanje uspješne komunikacije u politici i uspjeha u političkom mandatu, ali i izbornim kampanjama.

- Sretan sam da će sada i slovačka javnost vidjeti moj znanstveni i praktičan pogled na ovaj komunikacijski fenomen – zaključio je prof. Tomić u prigodi izlaska prijevoda njegove knjige na slovačkom tržištu.

Prof. Peter Smeriga koautor je slovačkog izdanja knjige i osoba koja je potencirala ovaj izdavački projekt. Pojasnio je kako je prvo napravio analizu tržišta knjiga s ovom i bliskim temama, ne samo u Slovačkoj, nego i Češkoj pa i Poljskoj.

- Kada sam se uvjerio da znanstveno, ali i uopće ukupno tržište, nema ovako kvalitetan udžbenik zamolio sam rektora Sveučilišta Matej Bel iz Banske Bistrice za pomoć u realizaciji projekta. Kako je pomoć osigurana u vidu prijevoda knjige započeli smo projekt. Projekt prevođenja tražio je precizno definiranje pojmova, stavljanja u politički i akademski kontekst – podvukao je on.

Ističe kako su neki pristupi morali biti donekle promijenjeni i prilagođeni da bi odgovarali duhu jezika i političkoj praksi.

- Sretan sam da smo ovaj projekt završili i on je trajao više od dvije godine. Moram priznati da je znanstveni opus prof. Tomića velik i on je dao ogroman doprinos razvoju političke i komunikacijske znanosti u Europi i svijetu. Mi već sada razgovaramo i o drugom projektu. No neću ulaziti u detalje dok ga ne dogovorimo. Ova knjiga bit će od iznimne koristi za naše studente, doktorande, političke dužnosnike na svim razinama, stranačke djelatnike i članove, medije, ali i za sve druge intelektualce koje zanima fenomen politike, medija i komunikacije - istaknuo je prof. Smeriga.

Recenzenti knjige su doc. PhDr. Branislav Kováčik, PhD. i doc. PhDr. Lucia Rýsová, PhD, stoji u priopćenju.

Kupres domaćin 9. Seminara folklora Hrvata u BiH

Grude.com - klik u svijet — Mon, 08 May 2023 08:12:00 GMT

Na ovogodišnjem, devetom po redu, seminaru obrađivat će se pjesme, plesovi, nošnje i običaji Hrvata Hercegovine. Stručni voditelj seminara, kao i dosadašnjih godina, bit će prof. Miroslav Šilić.

Lokacija održavanja ovogodišnjeg seminara je Kupres - Ski Kraljica, mjesto koje osim izvanrednih uvjeta za edukaciju i učenje nudi i odličan ambijent za odmor, druženje i zabavu.

Seminar će se održati u vremenskom periodu od 17. do 20. kolovoza 2023. godine.

Kao i prethodnih godina, polaznici će uz ples moći odabrati i druge radionice učenja tradicijskih pjesama i tradicijskih glazbala. Prvenstveno, od vokalnih oblika, ovdje želimo istaknuti učenje gange. Osim toga polaznicima će biti ponuđene radionice: tambura i tradicijska glazbala (diple, lijerica, dvojnice, gusle, šargija, gajde, dude, samica, dangubica i dr.).

Plesna predavanja seminara odvijaju se pod vodstvom istraživača i prezentatora s terena, a ostale oblike teoretskih i praktičnih predavanja vode ugledni profesori, etnomuzikolozi, etnokoreolozi, etnolozi koji svoja znanja i vještine vezane za tradicijsku materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu na poseban način prenose polaznicima seminara.

Sve zainteresirane ljubitelje tradicijske baštine koji žele naučiti nešto više, proširiti i obnoviti svoje znanje, ali i dobro se zabaviti pozivamo da se prijave na 9. Seminar folklora Hrvata u BiH.

Sve dodatne informacije, kao i obrazac za prijavu, mogu se dobiti putem e-mail-a: seminar.folklorabih@gmail.com, Facebook stranice Seminar folklora Hrvata u BiH, te Internet stranice: http://www.uhakud.info.

150 kandidata za Osobu godine u BiH, u izboru Večernjakova pečata

Grude.com - klik u svijet — Sun, 07 May 2023 10:17:00 GMT

U novom studiju, posebno urađenom za potrebe Pečata, poznati voditelj, doajen bh. novinarstva Dževdet Tuzlić dovest će u prvu emisiju "Ususret Večernjakovom pečatu" najvažnije aktere događaja godine u BiH. O Večernjakovu pečatu govorit će generalni direktor manifestacije Jozo Pavković, te generalni direktor partnera projekta BHRT-a Belmin Karamehmedović, predsjednica Ocjenjivačkog suda Valentina Rupčić i izvršni direktor Željko Andrijanić. U sklopu emisije predstavljat će se 150 najboljih.

Emisija na BHT 1 počinje u 20.30 sat.

Nakon prikazivanja u posebnoj emisiji BHRT-a, u ponedjeljak, 8. svibnja, Večernji list BiH u tiskanom će izdanju objaviti svih 150 nominiranih kandidata. Vrijeme je da krene utrka kojom se stavlja točka na "i" na jednu etapu povijesti...

(VIDEO) Noćas mi ne budi ljut, jer i nebo se sprema na put... Stavros ispraćen uz svoj poznati hit

Grude.com - klik u svijet — Sat, 06 May 2023 23:32:00 GMT

Svoj život Stavros je posvetio pjesmi, ali i vjeri koja ga je spasila u životu, a olakšala mu i posljednje dane života, da što spremnije dođe pred svog Gospodina. Supruga Željka, iako joj je teško, danas je istaknula kako je Stavros otišao u miru, svjesna da je bio pomiren i s Gospodinom i s ljudima.

Ispraćen je pjesmom "Kad se prijatelji rastaju" koju je otpjevala klapa, a što se može vidjeti na kraju snimke koju prenosimo s Večernjeg TV.

Proglašena najljepša marka HP Mostar na Sajmu gospodarstva

Grude.com - klik u svijet — Thu, 04 May 2023 21:30:00 GMT

Izdanje poštanske marke „EUROPA 2022. – Priče i mitovi “ autora Vilima Parića najljepša je marka Hrvatske pošte Mostar u 2022. godini. Pristiglo je 275 glasačkih listića, a prebrojani glasovi odlučili su o prva tri mjesta. Manlio Napoli autor je izdanja „Svjetski dan radioamatera - Zajednica radioamatera Herceg Bosne“ koje je osvojilo drugo mjesto. Izdanje „Flora 2022.“ autora Zorana Vlašića osvojilo je treće mjesto.

U 2022. godini tiskano je 26 poštanskih maraka. O najljepšoj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku poštu Mostar do 1. svibnja 2023.

Povjerenstvo je i ove godine provelo izvlačenje dobitnika nagradne igre „S najljepšom markom putuju nagrade!“ te donosimo imena deset najsretnijih glasača nagrađenih vrijednim nagradama:

1. nagrada - trodnevni boravak s doručkom (dva noćenja) za dvije osobe u hotelu Mepas Mostar – Zdravko Vučić, Mostar
2. nagrada – dvodnevni boravak s doručkom (jedno noćenje) za dvije osobe u hotelu Buna – Slaven Galić, Široki Brijeg
3. nagrada - Godišnja zbirka maraka 2022. – Nermin Zlatkić, Orašje
4. nagrada - Godišnja zbirka maraka 2022. – Slaven Damjanović, Tolisa
5. nagrada - Godišnja zbirka maraka 2022. – Ana Rajič, Mostar
6. nagrada - Katalog poštanskih maraka 1993. - 2001. i Katalog poštanskih maraka HP Mostar 2002. - 2012. – Zoran Landeka, Zagreb (Hrvatska)
7. nagrada - Katalog poštanskih maraka 1993. - 2001. i Katalog poštanskih maraka HP Mostar 2002. - 2012. – Kristina Pehar, Mostar
8. nagrada - Zbirka maraka „Ptice Hutovog blata 2008./2009.“ – Goran Matić, Grude
9. nagrada - Zbirka maraka „Ptice Hutovog blata 2008./2009.“ – Semira Saltović, Orašje
10. nagrada - Poklon paket HP Mostar – Lucija Vrdoljak, Ludwigshafen (Njemačka)

Čestitamo svim sretnim dobitnicima i autorima nagrađenih poštanskih maraka!

Stavros je mir pronašao u vjeri, Bog ga je pozvao kad je bio u punini duhovne snage

Grude.com - klik u svijet — Thu, 04 May 2023 08:47:00 GMT

"Puno stvari mi se dogodilo u životu baš uz tu krunicu. Žena i ja smo bili na moru, u našoj kući, svaki dan smo molili krunicu milosrdnog Isusa i u tri sata smo odlazili do jedne kapelice gdje je bio jedan teren ogromni. Kao da je to bila jedna Božja providnost, mi smo to našli, kupili, uredili, doveli u kulturu, napravili sebi kućicu od 7 tisuća kvadrata. Ta krunica je bila povezana s tom kućom koja nam danas deset puta više znači nego kuća kraj mora", otkrio je Jasmin za života.

Posljednje godine proveo je u postu i u molitvi.

Blagdan sv. Josipa Radnika – tiho posvećivanje svakidašnjeg rada

Grude.com - klik u svijet — Mon, 01 May 2023 09:21:00 GMT

Godine 1889. takozvana Druga internacionala odlučila je da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radništva. Iste godine papa Lav XIII. izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries te u njoj “radnike i sve ljude skromnih životnih prilika ‘upućuje na sv. Josipa’ kao uzor i primjer za nasljedovanje”.

Sveto pismo Novog zavjeta samo na jednom mjestu spominje Josipovo zanimanje. To je u Matejevu evanđelju, gdje se opisuje Isusov povratak u Nazaret. “Dođe u svoj zavičaj te je tako učio svijet u njihovoj sinagogi da su se divili i govorili: ‘Odakle ovom tolika mudrost i čudesna moć? Zar on nije tesarov sin'” (Mt 13,54). Sveto pismo spominje Josipa poimence više od 12 puta, a samo jedanput govori o njegovu zanimanju. Ne navodi nam također ni jednu jedinu njegovu riječ niti što kaže o svršetku njegova života. Jer je bio tesar, na prvi pogled može se činiti da je posve opravdano njegovo patronatstvo nad radnicima. Kažem na prvi pogled jer se, na primjer, u Svetom pismu o sv. Pavlu govori kao o manualnom radniku na 7 mjesta. On sam piše “da se mučio dan i noć” (usp. 1 Sol 2,9). Pa ipak Crkva ne postavlja svetog Pavla već sv. Josipa za uzor radnikâ, prenosi Bitno.net.

A dok to čini, onda želi reći da Josipovo svakidašnje poslovanje i njegov rad nije bio samo čisto naprezanje, već spremnost služenja u vjernoj poslušnosti tajni utjelovljenja Sina Božjega i djela otkupljenja. A to bi morao biti smisao rada svakoga kršćanskoga djelatnika. Rad bi morao biti apostolska služba, suradnja s Kristom na djelu spasenja. I ako je jedan stari kršćanski pisac – Pseudo-Dionizije – zapisao “da je od svih božanskih djela najbožanskije surađivanje s Bogom na spasenju duša”, onda i rad kršćanskog radnika, stavljen u službu spasenja, poprima božanske razmjere.

Kad je, dakle, Pio XII. uvodio blagdan sv. Josipa Radnika, mislio je na “tiho i vjerno posvećivanje svakidašnjega rada”, kako je to činio taj najveći šutljivac – sveti Josip, a ujedno svetac koga jedino nadvisuje Bogomajka Marija. Njega Pio XII. nije oklijevao nazvati “najčistijim, najsvetijim, najuzvišenijim od svih Božjih stvorova”. Taj, dakle, div među svecima i duhovnim velikanima bijaše po zanimanju samo “tesar” – drvodjelja, radnik.

Marksistička ideologija uzdiže radnika te misli da ona jedina promiče njegovo uzdignuće. No, davno prije Marxa radnik je u kršćanstvu bio častan ponajprije po Kristu koji je radio i tako posvetio rad, a onda po onima koji su njemu bili najbliže: Marija i Josip, a bijahu radnici, ljudi koji su u trudu pribavljali svakidašnji skroman kruh. Opravdano je boriti se za radnikova prava, ali ne samo za njegova, već za prava svakoga čovjeka.

Uvođenjem blagdana sv. Josipa Radnika Crkva želi upozoriti na onu božansku odrednicu koja kršćanskoga radnika najviše uzdiže i usavršuje. On radeći “pridonosi povijesnom ostvarenju Božje zamisli” (usp. Pastoralnu uredbu II. vatikanskog sabora Radost i nada, br. 34).

Molitva sv. Josipu Radniku

Slavni Sveti Josipe, uzore svih radnika, izmoli mi milost obavljati svoje poslove u duhu pokore, te tako zadovoljiti za svoje mnogobrojne grijehe; da ih obavljam savjesno, ne obazirući se na svoje sklonosti, već jedino na dužnost; da ih izvršim sa zahvalnošću i radošću smatrajući velikom čašću što mogu naravne darove, koje mi je Bog dao, uporabiti i usavršiti u poslu; da ih obavljam uredno i mirno, umjereno i strpljivo i nikada ne uzmaknem pred umornošću i poteškoćama; da ih obavljam osobito u čistoj nakani odričući se sama sebe; sve to u sjećanju na smrt i na račun koji ću morati polagati o svakom izgubljenom času, o neiskorištenim darovima, o propuštenim dobrim djelima i o taštoj samodopadnosti kod uspjeha, što tako nagrđuje djela učinjena Bogu za ljubav. Sve Isusu i Mariji za ljubav i po tvom uzoru sveti Josipe! To neka mi bude misao vodilja u životu i na samrti. Amen.

CRKVA: KRŠTENJE I KRIZMA VRIJEDE I BEZ KUMOVA! Talijanske biskupije potpuno ukidaju kumstva

Grude.com - klik u svijet — Thu, 27 Apr 2023 10:09:00 GMT

Naime, opće poznata je stvar da hercegovački biskupi u novije vrijeme (Ratko Perić i Petar Palić) u želji da otmu župe koje su oduvijek franjevačke koriste različite vrste brutalnih metoda, a jedna od njih je izdavanje potvrda o njihovoj krizmi, kako bi svete sakramente u pojedinim župama Hercegovačke proglasili nevaljalima. Iako je upitna suradnja hercegovačkih biskupa s Kristom, oni su uveli neku metodu koja nema uporište u suvremenom svijetu. Međutim, igraju na emocije s obzirom da je u Hercegovini kumstvo obiteljski odnos.

Međutim, s obzirom da su obredi u kojima je potrebno kumstvo postali sve, a najmanje ono bitno, a to je trajni savez s našim Stvoriteljem, biskupije koje imaju mudre biskupe u bližoj budućnosti više neće dopuštati kumstva, dvostruka pogotovo jer se savezi s Kristom sklapaju već prilikom rođenja, a neka će ukinuti i kumstvo uopće.

Tako su talijanske biskupije Teano-Calvi, Alife-Caiazzo, Sessa Aurunca najavile da u bližoj budućnosti više neće dopuštati kumstva, a nisu ni prve koje su to napravile.

Biskup Michele Fusco najavio je prije tri godine trogodišnju suspenziju (ad experimentum) krsnog kumstva u biskupiji Sulmona-Valva, piše Točka-zarez. Objasio je kako su to odlučili jer se 'praksa odabira kumova svela na društveni običaj, u kojem je vjerska dimenzija jedva vidljiva', a u Cataniji su slično odlučili 2021. godine.

Biskup Giacomo Cirulli objasnio je da 'današnje kumstvo više nije u skladu s vremenom u kojem živimo'.

Crkveni zakoni navode da bi kumovi i kume djecu trebali pratiti na putu vjere i otvarati kršćansku perspektivu, a ako se gleda čisto crkveno-pravno, prema Zakoniku kanonskog prava, krštenje i krizma vrijede i bez kumova, iako se ova tradicija može pratiti od prvih početaka Crkve, piše Točka-zarez.

Svečanim koncertom ''Neka cijeli ovaj svijet... Naših 25'' otvara se Mostarsko proljeće

Grude.com - klik u svijet — Wed, 26 Apr 2023 22:56:00 GMT

Koncertom Neka cijeli ovaj svijet… Naših 25 u četvrtak, 27. travnja u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u 19 sati bit će svečano otvoreno jubilarno, 25. Mostarsko proljeće - Dani Matice hrvatske Mostar.

Brojnim će se uzvanicima tom prigodom obratiti predsjednica Matice hrvatske Mostar akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran te visoka pokroviteljica Mostarskog proljeća 2023. - XXV. Dana MH Mostar, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, koja će svečano i otvoriti ovogodišnju manifestaciju.

- Bogat i sadržajan program i ovogodišnjeg Proljeća zasigurno je jedno jamstvo napretka svakog društva pa tako i našeg. Mostar uistinu zaslužuje ovakvu jednu manifestaciju i stoga velika hvala organizatorima i čelnim ljudima Matice što su i ove godine, velebnom svečanosti hrvatske kulture, grad Mostar ponovno učinili kulturnim središtem – ističe visoka pokroviteljica Mostarskog proljeća Borjana Krišto.

- Kalendarsko proljeće u Mostaru uistinu je lijepo i svi koji su ga ikad doživjeli, slažu se s tim da je proljeće u Mostaru posebno. Mi koji smo u Mostaru doživjeli proljeća i proljeća, opet se i opet iznenadimo što ponovno sve leprša, miriše, blješti i budi nam optimizam; tjera nas da sve stvari, ljude, brda i ulice volimo čisto onako – zato što je proljeće. Ponekad se čini da tome ništa ne treba;
proljeće je u Mostaru i – dosta. Ali, pozvani smo uvijek i zauvijek učiniti nešto jedni za druge. Naučiti štošta jedni od drugih. Zato je stvoreno Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske u Mostaru. Ovogodišnji vam je program naše jubilarne manifestacije dostupan; sve vas od srca pozivamo da nam se pridružite na izložbama, predstavama, glazbenim i književnim programima koje smo pomno birali i koje je, s ljubavlju i predanošću, organizirao mali vrijedni Matičin tim – ističe predsjednica MH Mostar akademkinja Ljerka Ostojić.

- Riječ je, po mišljenju mnogih, o najvažnijoj kulturnoj manifestaciji u BiH, koja i u inozemstvu zadobiva sve veći ugled. Od srca čestitam Ogranku Matice hrvatske Mostar i svim suradnicima i podupirateljima na odlično odrađenim pripremnim radnjama – kaže Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske.

Na koncertu za jubilarni rođendan Proljeća sudjeluju Zbor Belcanto i Zbor Benedikt (zborovođe: Monija Jarak Mikulić i Emil Bevanda), solisti Sanja Boban, Monija Jarak Mikulić, Danijel Perić, Tomislav Perić i Stefan Ajvaz te orkestar pod ravnanjem maestra Filipa Miloševića.

Na programu su klasična djela vrhunskih skladatelja: Ludwig van Beethoven - Oda radosti u izvedbi zborova Belcanto i Benedikt; V. Bellini: Bella siccome un angelo - Danijel Perić, bariton; G. Bizet: Carmen, arija Habanera - Monija Jarak Mikulić, mezzosopran; Mozart: Don Giovanni, arija Deh vieni alla finestra - Tomislav Perić, bariton.

Svečani jubilej obogatit će i Nocturno Olivera Dragojevića u izvedbi Sanje Boban, koja će otpjevati i ABBA-in veliki hit The winner takes it all, dok će Stefan Ajvaz nastupiti s Gibonnijevom skladbom Libar.

A za kraj, prava glazbena poslastica iz mjuzikla Alfija Kabilja Jalta, Jalta - Neka cijeli ovaj svijet koji će izvesti Monija Jarak Mikulić u pratnji zborova.

Voditeljica i scenaristica je Misijana Brkić-Milinković.

Kao uvertira u svečani koncert, u 18.40 ispred Kosače na Trgu hrvatskih velikana nastupit će Hrvatska glazba Mostar i Mostarske mažoretkinje.

O IZVOĐAČIMA:

Zbor Belcanto koji djeluje u sklopu istoimene udruge za promicanje umjetnosti i kulture, osnovan je u rujnu 2022., i u ovih su osam mjeseci aktivno radili na vokalnim radionicama gdje usvajaju pravilnu vokalnu tehniku koja im koristi za skupno muziciranje, ali i za solističke nastupe. Imali su zapažen božićni i uskrsni koncert. Udruga Belcanto je pak osnovana s ciljem promicanja, razvoja i unapređenja glazbene kulture, umjetnosti, stvaralaštva i pedagogije u Mostaru, ali i cijeloj BiH. Osnivačica, ujedno i voditeljica udruge je mr. solo pjevanja Monija Jarak Mikulić, koja radi kao profesorica u Glazbenoj školi Ivana Pl. Zajca u Mostaru, a njezini učenici bilježe upečatljive uspjehe na različitim natjecanjima. Iza prof. Jarak Mikulić brojni su nastupi i suradnje. Između ostalih: sa Simfonijskim orkestrom iz Mostara, Zagrebačkom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom iz Dubrovnika te Simfonijskim orkestrom iz Splita. Također, ostvaruje suradnju s priznatim dirigentima kao što su Hari Zlodre, Julio Marić, Robert Homen, Mladen Tarbuk, Filip Pavišic, Igor Tatarević, Domeniko Briški, Alan Bjelinski, Dario Vučić itd. Vodila je ansambl Laetitia, žensku klapu Mir, mušku klapu Concordia i mješovitu klapu Speranza iz Međugorja. Odnedavno vodi klapu Belcanto.

Na ovom koncertu kao solisti nastupaju njezini sadašnji i bivši učenici; Sanja Boban i Stefan Ajvaz uspješni su polaznici škole pjevanja Belcanto, a Danijel i Tomislav Perić, nekada učenici prof. Jarak Mikulić u srednjoj školi, danas pohađaju 3. godinu Glazbene akademije u Sarajevu, u klasi prof. Ademe Pljevljak Krehić.

Mješoviti župni zbor Benedikt dolazi iz župe sv. Mateja na Rudniku, Mostar. Zbor je s radom krenuo 2005. godine, iste godine kada je papom imenovan Benedikt XVI. Primarna zadaća zbora jest animiranje svečanih nedjeljnih misnih slavlja u svojoj župi, a posljednjih godina nerijetko i šire nastupa te organizira brojne kulturne manifestacije. Tako su uspješno ostvarili suradnju sa Simfonijskim orkestrom Mostar i ostalim zborovima s područja grada Mostara. Trenutačni voditelj zbora je prof. Emil Bevanda.

FOTO: Otvoreni 60. Šimićevi susreti! Izaslanstvo općine Grude predvodilo događaj u Mostaru

Grude.com - klik u svijet — Wed, 26 Apr 2023 13:34:00 GMT

Polaganjem cvijeća kod spomenika A.B.Šimića u Mostaru i poetskim kolažom učenika Osnovne škole Antuna Branka Šimića iz Mostara počela je u srijedu kulturna manifestacija '’60. Šimićevi susreti 2023.''

Izabrano najljepše pismo BiH 2023.

Grude.com - klik u svijet — Wed, 26 Apr 2023 12:15:00 GMT

Najbolji rad u BiH na temu: „Zamisli da si super junak i tvoja misija je učiniti sve ceste širom svijeta sigurnijima za djecu. Napiši pismo nekome i objasni koje bi ti super moći bile potrebne u postizanju ove misije" napisala je Elmina Meštrovac, učenica O. Š. "Jajce" iz Kruščice (Jajce). Njen rad ocijenjen je najboljim od 500 pisama koja su pristigla na adrese tri B&H poštanska operatora i predstavljat će BiH na svjetskom natjecanju koje organizira Svjetska poštanska unija.

Pristigla pisma su ocjenjivali vanjski članovi žirija Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo).
Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar www.post.ba .

Odlukom stručnog žirija, drugo mjesto je osvojila učenica Marija Pejić iz O.Š. „Marko Marulić“ Ljubuški, dok je treće mjesto zauzela Lara Andrijević iz O. Š. “Sveti Sava” Kotor Varoš.

Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (500 KM za prvo mjesto, 300 KM za drugo mjesto i 200 KM za treće mjesto), mobilnim telefonima i poklonima poštanskih operatora. Njihovim nastavnicima materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 100 KM.

Narednih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni bežičnim slušalicama i prigodnim poklon paketima: Mila Kodić iz O. Š. “Danilo Borković” Gradiška, Dorotea Popović iz O. Š. “Sveti Sava” Lukavica, Lucija Matković iz O. Š. “Vitez” Vitez, Ivan Pavao Boltar iz Treće osnovne škole Mostar, Helena Petrović iz O. Š. “Sveti Sava” Crnjelovo, Mina Rahić iz O. Š. “Vladislav Skarić” Sarajevo, Valentina Krajina iz O. Š. “Fra Mijo Čuić” Bukovica, Tomislavgrad.

Također, ovom nagradom nagrađujemo i kreativan rad koji je grupni rad Odjeljenja I-1 O.Š. „Mladen Stojanović“ iz Laktaša, sastavljen od 20-ak crteža sa zanimljivima porukama o sigurnosti djece u prometu.

Osim navedenih nagrada, Hrvatska pošta Mostar nagradit će prigodnim darom školu nagrađene učenice Marije Pejić: O. Š. „Marko Marulić“ Ljubuški.

Svečana dodjela nagrada će se održati u listopadu 2023. godine u organizaciji BH pošte u Sarajevu. Točan termin će biti određen naknadno o čemu će učenici i nastavnici biti blagovremeno obaviješteni.

Zbirkom maraka Hrvatske pošte Mostar, kao poticaj za daljnji trud i rad, bit će nagrađeni i sljedeći učenici, a nagrade će im biti poslane poštom:

Maja Ćurčić (O.Š. fra Mije Čujića Bukovice, Tomislavgrad), Marta Bandić (O.Š. Silvija Strahimira Kranjčevića, Mostar), Marija Magdalena Mlakić (O. Š. fra Marijana Šunjića, Novi Travnik), Ana Badrov (O. Š. fra Lovre Karaula, Livno), Jelena Pavković (O. Š. Ivana Mažuranića, Posušje), Marko Čeko (O. Š. fra Lovre Karaula, Livno), Božana Pravdić (O. Š. Kiseljak, Kiseljak), Rijad Okan (Katolički školski centar sv. Josip, Osnovna škola Stup, Sarajevo), Ana Džojić (Druga osnovna Orašje, Orašje), Anđelo Bošnjak (Druga osnovna škola, Široki Brijeg)

Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima te zahvaljujemo svima na sudjelovanju u ovom projektu.

''Naći ću te u pismi'' našla put do srca ljubitelja klapske pisme

Grude.com - klik u svijet — Tue, 25 Apr 2023 17:27:00 GMT

Osim što afirmira Posušje i stavlja ga u red gradova u kojima se održavaju najpoznatiji međunarodni festivali klapskog pjevanja, Festival je iznjedrio nekoliko originalno posuških klapa koje su pokazale da mladi ljudi u tom hercegovačkom gradu, osim tradicionalnih pjesama, izvrsno pjevaju klapske pjesme i uspješno se nose s mnogo poznatijim klapama. Jedna od takvih je klapa Grga koja je ovih dana objelodanila svoj prvi spot za pjesmu “Naći ću te u pismi”, za koju je stihove napisala Posušanka Željka Galić, a spot režirao također Posušanin Mladen Bešlić. Rekli bismo - original posuško, pogotovo kada se i u spotu vide poznati lijepi kadrovi posuškoga kraja.

Upravo ta pjesma i taj spot bili su povod našeg razgovora s prvim tenorom klape Grga Damirom Bešlićem.

Večernji list: Kako je nastala pjesma “Naći ću te u pismi”?

- Pjesma je nastala zajedničkom sinergijom i trudom autorice teksta Željke Galić i autora glazbe Tomislava Pehara te svih članova klape Grga. Naime, nakon što su pjesmu napisali i uglazbili navedeni autori, a s obzirom na to da je gđa Galić naša sugrađanka, rodila se ideja da klapa Grga obradi ovu pjesmu kao svoju prvu pjesmu, što se u konačnici i ostvarilo na zadovoljstvo svih strana.

Večernji list: Tko je najzaslužniji što je pjesma uglazbljena, što je spot napravljen? Koja ekipa stoji iza pjesme koju je publika već odlično prihvatila?

- Aranžman i glazbenu produkciju pjesme potpisuje Leo Škaro, a vokalni aranžman umjetnički voditelj klape Jure Šaban Stanić. Redatelj spota je Posušanin Mladen Bešlić, a glavna glumica u spotu je lijepa Duvanjka Tomislava Dukić. Sve to majstorski je snimio i u svom studiju stavio na ekran Stipe Šurlin, a sve lokacije snimanja pripadaju općini Posušje i predstavljaju ljepote kraja iz kojeg dolazimo.

Večernji list: Vratimo se klapi Grga. Kad je nastala i tko je čini?

- Klapa Grga djeluje od 2015. u sklopu Društva “Grga” iz Posušja, a članovi klape su Damir Bešlić, Josip Landeka, Tomislav Čutura, Tomislav Bašić, Mario Landeka i Dario Mihalj te predstavlja jednu od trenutačno ukupno 3 klape (2 muške i 1 ženska) na području općine Posušje.

Večernji list: Koliko je Festival klapske pisme u Posušju “kriv” za postojanje vas, ali i drugih klapa u Posušju?

- Možda bismo ipak mogli reći da su klape “krive” za postojanje Festivala klapske pisme u Posušju, koji je već davno prerastao u tradicionalni i međunarodni te bi se ove godine trebao održati IX. put. Festival je zasigurno jedan od najvećih razloga zašto se klapska pjesma tako dugo i kvalitetno zadržava na ovim područjima.

Večernji list: Nastupate li ove godine na Festivalu klapske pisme u Posušju?

- Klapa Grga, kako ranijih godina tako i ove, već aktivno sudjeluje u organizaciji, a kasnije će i nastupiti u natjecateljskom dijelu ovogodišnjeg IX. Festivala klapske pisme zajedno sa svim ostalim klapama iz Posušja.

Večernji list: Hoćete li još negdje nastupiti ovoga ljeta?

- Sudeći prema angažmanima koje trenutačno imamo, ovo ljeto sigurno će biti ispunjeno nastupima na različitim lokacijama diljem Hercegovine, ali i južne Hrvatske. Nova pjesma zasigurno će doprinijeti dodatnim nastupima, pa vjerujemo da ćemo ostvariti nastupe i na nekim lokacijama gdje do sada nismo imali priliku nastupiti.

Večernji list: Kakvi su vam budući planovi? Možemo li nakon ovog prvog singla očekivati i neke nove pjesme te spotove?

- S obzirom na to da smo uložili dosta truda i vremena u projekt naše prve pjesme, za početak planiramo uživati u njezinoj promociji putem raznih medija. Usporedno s tim već imamo neke nove pjesme “na stolu” te ćemo vrlo brzo odabrati nešto što nam se najviše sviđa i krenuti u realizaciju projekta naše druge pjesme.

Ostavili smo članove klape Grga s njihovim planovima i ambicijama, poželjeli im mnogo uspjeha, u uvjerenju kako će se opet potvrditi kao izvrsna klapa u nekim novim stihovima i novim spotovima.

150 godina postojanja - U Klobuku rođeni časni sluga Božji Petar Barbarić, fra Leo Petrović, don Ivan Musić..

Grude.com - klik u svijet — Tue, 25 Apr 2023 09:18:00 GMT

Ljubuška župa svetog Marka, Klobuk proslavlja u ovoj godini veliku obljetnicu – 150 godina postojanja i djelovanja. Za to se župa pripremala, župljani i njihov župnik potrudili su se da sve bude kako treba u ovakvim svečanim i uzvišenim prigodama, piše Večernji list BiH.

Što se tiče duhovne pripreme, u subotu, nedjelju i ponedjeljak molila se trodnevnica, a središnje slavlje je danas, u utorak, 25. travnja, na svetkovinu svetoga Marka evanđelista, nebeskoga zaštitnika župe. Svečanu svetu misu u 18 sati predvodit će mostarski biskup mons. Petar Palić. Uz domaće vjernike, doći će i mnogi gosti i uzvanici koji će uveličati slavlje.

Jako se promijenilo

Kad se osvrne u ovih minulih 150 godina, kako je župa nastala, kako se razvijala i dokle je došla, dogodilo se i promijenilo mnogo toga. Utemeljena je 1. svibnja 1873. godine odvajanjem od matične župe Veljaci i od tada se vode matične knjige. Kad je osnovana, obuhvaćala je znatno veći prostor i brojčano bila veća jer joj je pripadala i današnja župa Šipovača-Vojnići, koja se osamostalila 1939. godine. U građevinskom smislu njezini temelji udareni su u zaseoku Kapel Mahala, gdje je prvi župnik fra Pavo Petrović 1873. godine počeo graditi prvu župnu kuću, koja je završena tek 1885. godine za župnika fra Martina Mikulića, prvog književnika u redovima hercegovačkih franjevaca. Unatoč stoljeću i pol, još se drži, premda dobro načeta i vapi za obnovom koju nedvojbeno zaslužuje.

- Vidite ovaj svod u podrumskome dijelu, on je "ćemeren", naški rečeno, to ima posebnu vrijednost, a na katu je stambeni dio gdje su bili fratri. U blizini je staja. Bila je još jedna manja pomoćna građevina, sada je ruševna, a niže kuće je bilo zemljište, zvalo se fratarski gaj. Nažalost, kuća se vodi na školi, zamisao je da bismo je vratili, tražili povrat i zaštitili je jer je djelomično u ruševnome stanju – govori nam župnik fra Ante Kurtović s kojim smo obišli prvu župnu građevinu u Klobuku.

U kući su partizansko-komunističke vlasti nakon rata otvorile školu, 1958. godine prodana je Općini Ljubuški, Fondu općenarodne imovine, i danas je u katastarskom vlasništvu Osnovne škole Klobuk. No, trebalo bi sve učiniti da se kuća vrati župi, da se obnovi, sačuva i osmisli za što je namijeniti. Nova, tj. današnja župna kuća izgrađena je u drugom dijelu sela, u Poljanama. Gradnja je počela ratne 1943. godine. Premda još nije bila završena, župnik se uselio već sljedeće godine. U kući je bila prostorija, veličine 6 x 4 metra, služila je kao kapelica za misne i druge obrede sve do izgradnje prve župne crkve. Na crkvu se čekalo gotovo stotinu godina, do 1964. kada se počela graditi, a dovršena je 1969. godine. Sagradio ju je tadašnji župnik fra Vinko Dragićević. Župljani su se žrtvovali radom, znojem, novcem i na drugi način, a financijsku pomoć dali su odseljeni Klobučani u Americi: Vid i Ana Artuković, Ivan i Luca Artuković, Silvestar i Katica Petrović.

Klobuk je dao, po različitim osnovama, djelima i zaslugama, više poznatih ljudi. Posebno mjesto ima časni sluga Božji Petar Barbarić, čije se proglašenje blaženim očekuje. Vojvoda don Ivan Musić bio je vođa Hercegovačkog ustanka 1875. godine, dr. fra Leo Petrović bio je hercegovački provincijal kada su ga partizani ubili 1945. godine u Mostaru. Kako već rekosmo, fra Martin Mikulić prvi je književnik među hercegovačkim franjevcima, a danas njegovim stopama ide književnik Miro Petrović. Povjesničar fra Robert Jolić, koji je župu vodio do prošle godine, u župnoj monografiji "Župa sv. Marka u Klobuku" izdanoj 2015. godine, o poznatim Klobučanima navodi i dvojicu ustaša i dvojicu komunista: ministri u Vladi NDH Andrija Artuković i Jozo Dumandžić te komunistički prvaci Andrija Petrović i Duje Petrović.

Klobučke zanimljivosti

- Sva četvorica rođena su u Klobuku, a zajedničko im je i to da su svi početno školovanje dobili u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Širokom Brijegu te da su se svi spremali za franjevački red i svećenički poziv. Ni jedan u tome nije uspio, ali su poznati na drugim područjima života, pa premda i s potpuno različitim ideološkim predznacima - donosi klobučku zanimljivost fra Robert Jolić.

Klobučani imaju veliko poštovanje prema nekadašnjem župniku fra Vladimiru Kozini, graditelju u župi i u školstvu, koji im je sagradio novu školsku zgradu. Danas su u javnosti poznati profesor u Zagrebu Božo Skoko i Nevenko Barbarić, zastupnik u Hrvatskom saboru, višegodišnji gradonačelnik Ljubuškog. Župa Klobuk 1882. godine imala je 1842 duše, 1912. njih 3569, 1940. godine 3363, 1962. godine 2063, 1980. njih 1800, 1991. godine 1472, 2014. godine 1083 vjernika. Danas ima oko 300 obitelji s oko 1000 članova.

FOTO: Šipovača portal

IZLOŽBA: Orenčukove Postaje pod križem

Grude.com - klik u svijet — Mon, 24 Apr 2023 14:19:00 GMT

Naime, u utorak, 25. travnja u Galeriji Rondo u 18 sati bit će otvorena izložba skulptura akademskoga kipara Borisa Orenčuka Postaje pod križem.

- Na ovoj izložbi, kroz deset autorskih pogleda u daleku prošlost, Orenčuk, sjajnim minijaturama, prenosi vlastita viđenja najglasovitijeg puta u povijesti religije pa i čovječanstva – onog Isusovog pod križem, premda kratkom, ali i jedinstvenom, mukom i porukom, koja će za sobom povući milijarde sljedbenika i o kojoj znamo svaku izgovorenu i napisanu riječ.

Ovom izložbom Orenčuk potvrđuje status jednog od najnadarenijih skulptora našega vremena i prostora. Od sedamnaestoga stoljeća pa naovamo, bezbroj je umjetničkih i inih prikaza ove vječne teme, no zanimanje za nju nikada neće prestati. I uvijek će intrigirati umjetnike i svaki od njih, pa evo i Boris Orenčuk, uprizorit će je na svoj način.

Ove skulpture nastajale su u vrijeme pandemijske izolacije, koja je umjetniku zasigurno osigurala mir i potpunu usredotočenost, a i sama globalna atmosfera svakako je pridonijela da se čovječanstvo iskrenije okrene sakralnim mislima, kako se to događa uvijek kada nas zadese goleme nevolje. Tada i nadnaravno rado prihvaćamo, metafiziku razumijemo bolje negoli inače, i napajamo se strahopoštovanjem spram tema kojima inače prilazimo tek običajno, dakle – površno - piše, među ostalim, urednik izložbe Dragan Marijanović i dodaje:

- I u dosadašnjem radu i svim, barem meni znanim Orenčukovim ciklusima, baš je bezličnost bila u fokusu njegove koncentracije u pokušajima da nam približi svoj sud o svim našim osamljenostima, usamljenostima, otuđenostima i bježanju jednih od drugih, ma što to značilo. E, ova biblijska tema je valjda jedna od onih koja nas ipak okuplja, ma što i to značilo! Stoga nam valja – ne samo pogledati izložbu, nego i doživjeti što je, zapravo, ispod tih končanih membrana i gdje su naša lica u svemu tome.

Orenčukova djela u Galeriji Rondo moći će se pogledati do 10. svibnja.

O AUTORU:
Boris Orenčuk, rođen je 1989. godine u Mostaru. Magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na Odsjeku kiparstva kod mentora za praktični rad prof. mr. Mustafe Skopljaka i teoretski rad – kod profesora dr. sc. Sadudina Musabegovića. Na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru završio dodiplomski studij – Odsjek likovnih umjetnosti, smjer kiparstvo, u klasi mr. Mustafe Skopljaka. Završio Srednju školu likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića na Odsjeku za kiparstvo u Mostaru. Dobitnik Rektorove nagrade za postignuti uspjeh, nagrade Fondacije Slipičević iz domene likovnih umjetnosti u gradu Mostaru i nagrade Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji/DHLU za najaktivnijeg člana. Član je Hrvatskog kulturnog društva NAPREDAK – Glavna podružnica Mostar, Društva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji/DHLU, Udruženja likovnih umjetnika BiH/ULUBiH, Udruge umjetnika „Vrba“, Udruge za kulturnu i umjetničku produkciju VERUS i Udruženja likovnih umjetnika „Format“/ ULUF. Sudjeluje u izradi Strategije razvoja kulture Grada Mostara od 2018. godine. Imao osam (8) samostalnih izložbi sulptura i četrdeset devet (49) skupnih izlagačkih aktivnosti.

SAMOSTALNE IZLOŽBE:
Mostar, 2014. – Prva samostalna izložba skulptura/ Centar za kulturu
Mostar, 2015. – Izložba skulptura „Otvorene plastične forme“, Mala galerija HD
hercega Stjepana Kosače
Široki Brijeg, 2016. – Izložba skulptura pod nazivom „Dijalektika sjena“, Franjevačka galerija
Mostar, 2017. – Izložba skulptura pod nazivom „Materija – Vertikala – Oblik“, Galerija Rondo
Široki Brijeg, 2019. – Izložba skulptura „Interaktivna memorija“, Galerija Vrba
Sarajevo, 2019. – Izložba skulptura „Materija – Vertikala – Oblik“, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine
Tuzla, 2020. – Izložba skulptura „Materija – Vertikala – Oblik“, Umjetnička galerija Kristian Kreković
Široki Brijeg, 2023. – Izložba skulptura „Postaje Križnog puta“, Franjevačka galerija

SKULPTURE U JAVNIM PROSTORIMA:
2018. „Posljednja večera“, beton, željezo – Kornica, BiH
2016. „Figura XVIL“, inox sajle – Kornica, BiH
2014. „Tok“, monumentalna skulptura u kamenu, Ostrožac, BiH

KOLEKCIJE/ Orenčukovi radovi nalaze se u fundusima galerija:
Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine
Franjevačka galerija i muzej Široki Brijeg
Galerija kraljice Katarine Kosače Mostar
Fondacija za scenske, likovne i muzičke umjetnosti Bosne i Hercegovine
Galerija Martino Mostar
Galerija Vrba Široki Brijeg

Fra Antina noćna molitva

Grude.com - klik u svijet — Sun, 23 Apr 2023 14:46:00 GMT

Pogled im je motrio zvjezdano nebo. Srce se divilo svome Stvoritelju i u ushitu je izražavalo svoj zanos.

Samo bi otac magistar prignuo glavu i šaptao: “Isuse moj, milosrđe!” On je spoznao i ćutio neizmjernu ljubav Božju koja je prema čovjeku bila tako dobra, puna samilosti. Sve mu je darovala! Žrtvovala je što je imala najmilije – Sebe u liku čovjeka. Ukrasila je zbog njega zemlju raznobojnim cvijećem, prelila po njemu rosu kao biser. Svod je okrunila zvijezdama što podrhtavaju od sjaja i ljepote. Otvorila mu kopljem srce svoje da iz njega poteku izvori žive vode, koji gase žeđu; krv svoju mu je dala, pa ipak – čovjek je tako nezahvalan! I fra Ante je za toga čovjeka šaptao: “Isuse moj, milosrđe!” Kao da je tim uzdahom otirao suze na lice Oca, kojega boli svaka nezahvalnost njegova djeteta.

(S. Marija Petričević: “Duh ljubavi” – prva biografija sluge Božjega dobrog oca fra Ante Antića, Split 1966.)

Izvor teksta: Otacanteantic.com

SPLIT: Predstavljena monografija Drinovci na dlanu ruke Njegove

Grude.com - klik u svijet — Fri, 21 Apr 2023 14:59:00 GMT

Nakon svečane mise koju je predvodio drinovački župnik fra Josip Mioč predstavljanje monografije vodio je Zvonimir Glavaš. Prvi je o ovom djelu govorio fra Kristian Stipanović, a zatim su se prisutnima obratio načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj i fra Josip Mioč.

O samoj monografiji govorili su Petar Majić, Vlado Nujić i Srećko Tomas koji su prisutnima pričali o nastanku ovog opsežnog i faktografski veoma važnog djela kao i o samom sadržaju, piše dalmatinskiportal.hr

Knjiga je podijeljena u pet većih poglavlja I. Zemljopisno-povijesni prikaz Drinovaca, II. Župa Drinovci od osnutka do danas, III. Drinovci u svjetovnim djelatnostima, IV. Drinovčani od žrtve do uspjeha, V. Bibliografija, popis kratica, kazalo imena...

Članke, njih 26, pisali su 23 autora i koautora Drinovčana a to su doc. dr. sc. Ante Glavaš, Dragan Glavaš, č.s. Lidija Glavaš, dr.sc. Tihomir Glavaš, Zvonimir Glavaš, Davor Glavota, fra Ljubo Kurtović, doc. dr. sc. Jerko Leventić, Miro Leventić, Tomislav Leventić, Pere Majić, mr. sc. Petar Majić, don Željko Majić, fra Josip Mioč, prof. dr. sc. Anđelko Opačak, Frano Pandžić, doc. dr. sc. Krešo Pandžić, Ivan Rogić, Damljan Sabljić, Ivan Tomas Živković, prof.dr.sc. Srećko Tomas, doc. dr. sc. Tino Tomas i Dražen Vrdoljak.

U predstavljanju monografije sudjelovale su i pjevačice drinovačkog porijekla Ana Opačak i Kristina Nuić Prka koje su uz klavirsku pratnju maestra Jurice Karuza izveli tri prigodne pjesme.

Papa Franjo: Nikad ne ubijaj u ime Boga

Grude.com - klik u svijet — Wed, 19 Apr 2023 16:46:00 GMT

Nikada ne treba ubijati u ime Boga, rekao je papa Franjo na svojoj tjednoj općoj audijenciji na Trgu Svetog Petra u srijedu, prenosi ANSA.

- Nikada se ne smije ubijati u ime Boga, jer za Njega smo svi braća i sestre. Ali zajedno možemo dati svoje živote za druge - rekao je Papa na općoj audijenciji, govoreći o "mučenicima našeg vremena".

- Pomolimo se, dakle, da se nikad ne umorimo svjedočiti Evanđelje čak ni u najtežim vremenima. Neka svi sveci i sveti mučenici budu sjeme mira i pomirenja među narodima za ljudskiji i bratskiji svijet - proučio je papa Franjo.

Pravoslavni vjernici danas slave Vaskrs

Grude.com - klik u svijet — Sun, 16 Apr 2023 08:34:00 GMT

Vaskrs je najveći blagdan pravoslavnih vjernika, jer suština učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću.

Blagdan se obilježava tri dana, Veliki petak, Velika subota te Vaskrs.

Nakon jutarnje mise na Vaskrs kod kuće se pale svijeće te se kandionicom kadi dom.

Ljudi se za ovaj blagdan pozdravljaju s “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”.

Tko je bio Petar Barbarić? Umro je na glasu svetosti, mole mu se i katolici i muslimani

Grude.com - klik u svijet — Sat, 15 Apr 2023 17:03:00 GMT

Rođen je 1874. godine u malom hercegovačkom zaseoku Šiljevišta, u mjestu Klobuk kod Ljubuškog.

Jedan od najpoznatijih znanstvenika u Hrvata, Božo Skoko, piše da je mnoštvo činjenica vezanih uz njegov lik i djelo koje privlače pozornost. Ponajprije riječ je o prvom Hercegovcu koji će biti uvršten među blaženike.

Njegov rodni Klobuk, u kojem je prije nekoliko godina unuk njegova brata Stanko Barbarić, uspješni poduzetnik iz Zagreba, obnovio njegov rodni dom i sagradio velebni kompleks koji posjećuje sve više hodočasnika, i cijela Hercegovina s pravom se ponose sinom toga krševitog kraja. Ondje je stasao u vjerničkoj obitelji kao poslušno i pobožno dijete, izvrstan učenik i nadaren mladić. Djetinjstvo, tijekom kojeg je u dvije godine uspješno završio čak četiri razreda pučke škole u Veljacima, uglavnom je proveo uz stado ovaca i čitajući knjige. Potom je kratko radio kao trgovački pomoćnik u Vitini, nakon čega su mu se ostvarili snovi – primljen je u travničko sjemenište kako bi postao svećenik.

U Travniku je čak i svoje profesore oduševljavao mudrošću i svetošću, ali mnogobrojnim inicijativama oko jačanja pobožnosti Srcu Isusovu, molitvi krunice, preobraćaju grešnika te promicanju katoličkog tiska. Njegov san da puku služi kao svećenik raspršila je teška bolest, tada gotovo neizlječiva tuberkoloza, koja mu je donijela godinu dana patnji u bolesničkoj postelji. Tri dana prije smrti uspio je položiti isusovačke zavjete.

Odmah se o njemu govorilo kao o budućem svecu jer je za života zračio samo dobrotom i pobožnosti. Počeli su mu se moliti, ne samo kršćani nego i muslimani iz bosanskih sela i gradova. A mnogi od njih su otvoreno svjedočili kako im je uslišio molbe. Tako je postao svojevrsna poveznica ne samo Klobuka i Travnika, odnosno Hercegovine i Bosne, nego i različitih vjera i religija. Petar je za sve bio jednostavno oličenje svetosti i nitko ga nije promatrao kroz prizmu podijeljenih crkava i religija.

Iako je živio relativno kratko i ne pamtimo ga ni po jednom velikom djelu, kao što, primjerice, pamtimo Stepinca, ostavio je dubok trag u povijesti Crkve.

Šah na markama Hrvatske pošte Mostar

Grude.com - klik u svijet — Fri, 14 Apr 2023 11:48:00 GMT

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke s motivima šaha u povodu Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir. Šah je jedna od najstarijih i najraširenijih igara na ploči.

Šahovska ploča kvadratnog je oblika i podijeljena u 64 polja koja su naizmjenično obojena svijetlom i tamnom bojom. U početnoj poziciji je 16 bijelih i 16 crnih figura (po jedan kralj i dama, po 2 topa, lovca i skakača te 8 pješaka). Iako igra s ovakvom pločom i figurama postoji još od VI. st., konačna pravila su utvrđena tek u XIX. stoljeću. Jedan igrač igra s figurama bijele boje i on vuče prvi potez, a drugi s figurama crne boje. Kralj se može kretati po jedno polje na sve strane. I dok se top ili kula može kretati ravno, linijski po jedno ili više polja, lovac se može kretati samo dijagonalno. Najjača figura je kraljica ili dama koja objedinjuje hod topa i lovca. Jedina figura koja može preskakati druge figure je skakač ili konj koji se kreće u obliku slova L. Pješak se s polaznog polja može povući naprijed za jedno ili dva polja. Ako stigne na posljednje polje svoga reda, pretvara se, po želji igrača, u neku od jačih figura (osim kralja). Partija završava pobjedom jednoga od šahista ili remijem (neodlučeno).

Autorica likovnog rješenja je Božana Bošnjak. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

Marija Husar Rimac gošća duhovnog susreta na Humcu ''DOĐI DOMA''

Grude.com - klik u svijet — Tue, 11 Apr 2023 19:54:00 GMT

Pozivamo vas na još jedan duhovni susret “Dođi doma” u Domu sv. Ante na Humcu na kojemu će svoje životno svjedočanstvo podijeliti Marija Husar Rimac.

Susret će se održati u srijedu, 12. travnja 2023. u 19 sati.

„Ja to sada mogu posvjedočiti da je Bog stvarno tražio od mene i od mog supruga abrahamovsku vjeru. Mi smo bili stvarno u svemu prepušteni Božjoj volji i u to se nismo petljali i to smo prihvaćali”, kazala je Marija Husar Rimac za serijal Fruits of Medjugorje.

U svom svjedočanstvu će iznijeti svoje iskustvo Međugorja, brojne plodove koje je njezina obitelj primila i kako ju je pobožnost Gospi vodila na putu obraćenja.

Gospodin se smilovao Robertu Valdecu! Umirao je od zloćudne bolesti, na Veliki petak stigla mu je radosna vijest

Grude.com - klik u svijet — Tue, 11 Apr 2023 13:50:00 GMT

... znano je i osvjedočeno još od Postanka svijeta, jer samo pokajanje može otvoriti naša, često zatvorena srca za milost Gospodina kojem ništa nije nemoguće.

No, ovih dana stiže nam jedno veliko svjedočanstvo koje nas treba podsjetiti da je Bog uvijek s nama. Osobito je milosno ovo čitati u ovoj devetnici pred sam blagdan Božjeg milosrđa prvu nedjelju poslije Uskrsa, kad je Isus upravo po ispovijedi obećao silna čuda milosrđa za sve one ljude koji pristupe tom neiscrpnom izvoru.

Ime mu je Robert Valdec. Riječ je o vrsnom piscu i novinaru, javnosti poznatijem po nekadašnjoj emisiji ‘Istraga’ i po brojnim nadahnjujućim pričama, a koje često donosi iz ratom obavijenih zemalja na jedan, samo njemu svojstven način, kroz priče, suze, smijeh, te neobične, misteriozne događaje koji rijetko koga ostavljaju ravnodušnim.

No, Robert Valdec nije, kako sam kaže, konvencionalan vjernik, a koliko Bog ljubi i traži baš takve nekonvencionalne, otkriva Valdec svojim svjedočanstvom u kolumni za 7Dnevno, a koju vas potičemo pročitati.

Naime, Valdec se osvjedočio u snagu ispovijedi pa između ostalog piše o čudesnom ozdravljenju kojeg je doživio prošle godine na Veliki petak.

“…Prije nešto više od godinu dana dijagnosticirana mi je “zloćudna tvorba”, što je “politički korektan” izraz za smrtonosni karcinom. Zakazana mi je i operacija, nakon nje kemoterapije… No primio sam sve prilično mirno, bez histerije, straha, panike. Stoički. Neka bude što biti mora. Doduše, malo me zamutilo dok je liječnik ispisivao popis predoperativnih pretraga koje moram obaviti prije hospitalizacije. Takav zbunjen, s tim papirima u ruci, izašao sam iz ordinacije u sklopu KB-a Sestre milosrdnice u Zagrebu pomalo dezorijentirano i nakon par koraka zaustavio se da zapalim cigaretu. I shvatio da stojim pred vratima rodilišta. Rodilišta u kojem sam se rodio.

“Dakle, to je to. Tu je počelo, tu će i završiti”, zaključio sam gledajući prozore na katovima kroz koje je nekada davno zacijelo gledala moja pokojna majka dok sam ja spavao u kolijevci rodilišta. Negdje iza njih u sobi čitala je Remarqea, “Tri ratna druga”, knjigu po čijem sam glavnom liku naposljetku dobio i ime.

Pohitao na ispovijed

Obavio sam odmah u istoj bolnici i prvu pretragu, pa, ni sam ne shvaćajući zašto, nazvao svog dragog prijatelja, svećenika Matiju, koji je u to vrijeme služio u jednoj župi pokraj Zagreba, netom nakon zaređenja, mlade mise koju sam i ja godinu dana ranije proslavio u njegovu rodnom Loboru.

“Bok, Matija! Jesi u gužvi? Došao bih se ispovjediti. Ali samo kod tebe, ne vjerujem baš nikom drugom”, istresao sam iz sebe. Pristao je, naravno.

Nisam uzoriti vjernik, no takva je bila prilika. Preduskrsno vrijeme, papir s pesimističnom dijagnozom u ruci koja mi nije obećavala da ću dočekati i sljedeći Uskrs. Ne odlazim na mise, ispovijedi, pričesti, ne držim se strogih pravila, griješim, i to i mišlju i djelom i propustom. No, pomislih, možda je došao trenutak da to istresem iz sebe.
Našao sam se s Matijom u njegovu selu, otišli smo u seosku gostionicu, gdje sam mu ispričao zašto sam došao. I zamolio ga da mu se ne ispovijedam u ispovjedaonici. Nisam baš konvencionalan. Mogu se, ako mi dođe, Bogu pomoliti i u katoličkoj i u pravoslavnoj i u armenskoj i u koptskoj crkvi, pa i u džamiji.

I nakon svega, nakon razgovora s njim i ispovijedi, otišao sam kući spokojan, pomiren. I zadovoljan što mi nije, sigurno “preko veze”, dao preveliku pokoru. Odradio sam je vozeći se kući.
I drugi dan nastavio s predoperativnim pretragama, ne govoreći nikomu ništa. I na Veliki petak, već sam pakirao stvari za bolnicu, zazvonio mi je mobitel. Prijateljica iz jedne dijagnostičke klinike: “Roberte! Nemaš rak! Već sam javila ovima na odjel. Samo u utorak dođi na pregled! Potvrdilo je troje kolega specijalista!”, veselo me obavijestila.

Radosna vijest

Veliki petak! Velika vijest. Za mene.

Ovog Velikog petka otišao sam ujutro u naše svetište Mariju Bistricu, proći cijelim Križnim putem i zahvaliti Isusu. Bilo je rano, tako da sam, penjući se na simboličnu Golgotu, bio sam samcat.
Jesu li oni prvi nalazi bili pogrešni? Ili…, neprestano sam se pitao, spuštajući se dolje.

S tim mislima u auto, pa nakon toga k Matiji, koji je sada župnik u župi Petrovina pokraj Krašića. Sastali smo se u Krašiću kod njegova kolege i prijatelja, župnika Ivana Vučaka u župi Krašić, gdje je svoje posljednje godine života, od 1951. do 1966. proveo u molitvi i blaženi Alojzije Stepinac.

Opet sam se ispovjedio svom Matiji. Ovog puta prošla je samo jedna godina pa je trajalo kraće i bilo manje šokantno. Potom smo skupa sva trojica sjela za stol i počeo je razgovor o Velikom petku… >>>>na dnevno.hr pročitajte cijelo svjedočanstvo.

Uskrsni je ponedjeljak

Grude.com - klik u svijet — Mon, 10 Apr 2023 13:19:00 GMT

Gledajući iz svjetovne perspektive, Uskrsni ponedjeljak je neradni dan, nastavak odmora i uživanja nakon blagdana Uskrsa te dan prije povratka na posao u skraćeni tjedan.

No, iz religijske perspektive, on označava dan nakon samog Isusovog Uskrsnuća. Za kršćane, to je dan kad se vjernici prisjećaju puta uskrsnulog Isusa Krista u Emaus s dvojicom učenika. Isusovi učenici teško su podnijeli Isusovu muku i smrt, a prepoznali su ga tek naknadno.

Da su dani nakon Uskrsa također imali poseban značaj u kršćanstvu svjedoči i činjenica da se cijeli tjedan nakon Uskrsa slavio, nazivajući se 'bijeli tjedan'.

Simbol Boga koji je tu uz nas

Mnogi su se iz Jeruzalema vraćali u svoja mjesta, kao i dva učenika koja su se vraćala u Emaus. Emaus je prema Novom zavjetu udaljen oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. Razgovarali su s Isusom, ne shaćajući da je to On. Prepoznali su ga tek na večeri kada je lomio kruh.

Uskrsni ponedjeljak treba shvatiti kao simbol činjenice da je Bog uvijek blizu nas te hoda uz nas, kao što je Isus hodao uz svoje učenike:

Isusovi učenici teško su podnijeli Isusovu muku i smrt. Mnogi su bili neutješni i uplašeni, nisu razumjeli što se dogodilo. Mnogi su se iz Jeruzalema vratili u svoja mjesta. Tako su se i dva Isusova učenika vraćala u Emaus.

Evanđelist Luka piše da je Emaus udaljen 60 stadija od Jeruzalema. To je oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. Putem su učenici raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali. Isus ih je upitao o čemu razgovaraju i zašto su žalosni. Znao je što ih muči, a ovim ih je pitanjem pozvao da se izjadaju.

Kleofa odgovori: 'Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne znaš što se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24,18)'. Zatim su ispričali kako je prorok imenom Isus poučavao narod, imali su od njega velika očekivanja, ali je osuđen na smrt, razapet i umro. Zbunilo ih je što su neke žene, našle prazan grob i anđeli im rekoše, da je Isus živ. Isus im odgovori: 'O bezumni i srca spora da vjerujete što god su proroci navijestili! Nije li trebao da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 25-26)'.

Tada im je Isus detaljno opisao, što su sve proroci navijestili, da će se dogoditi s Njim. Učenici su rado pamtili pozitivna proroštva, a izbjegavali su proroštva o Isusovoj muci i smrti. Smetalo im je, što je Isus umro na križu. Nadali su se, da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. [2] Isus je navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog. Preko proročanstva, pokazao je da je uistinu obećani Mesija. Dok su pričali, Isus i dva učenika došli su do Emausa. Isus je želio otići, ali su ga molili da ostane s njima, jer večer je i uskoro će noć. I dalje nisu znali da je to Isus.

Trenutak spoznaje

Zajedno su sjeli za stol. Isus je uzeo kruh, izrekao blagoslov, razlomio kruh i pružio im. Tada su ga prepoznali, a Isus im iščeznu s očiju. Jedan drugome rekoše: 'Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putom govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (LK 24,32)'. Odmah su se vratili u Jeruzalem i potražili apostole. Apostoli su već znali, da je Isus uskrsnuo, već se ukazao pobožnim ženama i sv. Petru. Kleofa i drugi učenik ispričali su apostolima, kako im se Isus pridružio na putu u Emaus, kako im je tumačio sv. Pismo, kako su ga prepoznali u lomljenju kruha i kako je iznenada nestao'.

Bijeli tjedan

Cijeli tjedan nakon Uskrsa zove se bijeli tjedan. Ime dolazi od odjeće koju su nosili novokršteni u samim začecima Crkve. Uskrsno vrijeme traje 50 dana, sve do blagdana Duhova. Tijekom cijelog tog razdoblja crkveno ruho je bijele ili zlatne boje koje označavaju radost. Uskrs je jedini blagdan koji ima svoje produženo slavlje, a Uskrsni ponedjeljak zato u narodu često zovu i drugi dan Uskrsa, pišu 24sata.

Kod nas je, kao i mnogim drugim taj dan službeni blagdan i neradni dan. Blagdan je i u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i u nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Češkoj i Slovačkoj običaj je da mladići ujutro prskaju djevojke svetom vodom.

Osim obilaska prijatelja i rodbine, Uskrsni ponedjeljak je i dan za hodočašćenje u marijanska svetišta.

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Grude.com - klik u svijet — Sun, 09 Apr 2023 09:24:00 GMT

Katolici u cijelom svijetu, danas slave Uskrs, najveći i najstariji kršćanski blagdan koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

Velika subota: U iščekivanju Isusova uskrsnuća

Grude.com - klik u svijet — Sat, 08 Apr 2023 08:46:00 GMT

Nеkі kršćаnі рrіznајu Vеlіku ѕubоtu, ѕеdmі dаn Vеlіkоg tјеdnа, kао dаn nа kојі ѕе Іѕuѕ „оdmаrао“ оd ѕvоg dјеlа ѕраѕеnја. Каdа је Іѕuѕ рrеmіnuо, rеkао је: „Ѕvršеnо је“. Nіје bіlо dоdаtnе сіјеnе kојu trеbа рlаtіtі; grіјеh је оtkuрlјеn, piše Novizivot.net.

Nаkоn Ѕvоg rаѕреćа, Іѕuѕ је lеžао u grоbnісі, а Nјеgоvо је tіјеlо оѕtаlо tаmо сіјеlu Vеlіku ѕubоtu (Маtеј 27,59-60; Маrkо 15,46; Lukа 23,53-54; Іvаn 19,39-42).

Današnje bdjenje slavi se u večernjim satima, kako bi se uskrsna svijeća, s trostrukim usklikom ''Svjetlo Kristovo'', mogla unijeti u crkvu u trenutku kad je u crkvi potpuni mrak, kako bi plamen uskrsne svijeće rasvijetlio mračne sile i unio svjetlo u današnji svijet, piše Laudato.hr.

To svjetlo simbolizira uskrslog Krista koji je za nas mučen, pokopan i uskrsnuo. Zato se čin bdjenja započinje na Veliku subotu, kad padne noć, a mora završiti prije zore.

Služba svjetla – u samoj crkvi ugašena su svjetla, a predsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim će biti zapaljena uskrsna svijeća. U uskrsnu svijeću predvoditelj slavlja ucrtava križ te ''Alfu'' i ''Omegu'', prvo i posljednje slovo grčkog alfabeta, jer uskrsli Krist jest početak i kraj svega stvorenoga.

Služba riječi dugačka je zato što su vjernici u starini željeli dočekati zoru uskrsnog jutra ''razmatrajući divna djela što ih je Gospodin Bog svome narodu od početka činio, vjeran svojoj riječi i obećanju'', kako se navodi u Rimskom misalu, a samo krštenje dijelilo se u zoru i liturgija je završavala euharistijskom službom.

Krsna služba započinje blagoslovom vode, kojemu prethode litanije svih svetih. Nakon blagoslova vode slijedi odricanje od grijeha, to jest od Sotone, te ispovijest vjere.

Vodom će biti kršteni odrasli katekumeni ili djeca koja će se krstiti u ovoj noći. Ako nema kandidata za krštenje, tada predvoditelj škropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnih obećanja koja su dali Bogu osobno ili su ih dali njihovi roditelji i kumovi.

Euharistijska služba u Vazmenom bdjenju vrhunac je Kristove prisutnosti u ovoj noći, nakon što smo ga doživjeli prisutnog u simbolu uskrsne svijeće, preko prisutnosti u Riječi te u krštenju.

VELIKI PETAK spomendan ISUSOVE muke i smrti: Molitve i promišljanja za današnji dan

Grude.com - klik u svijet — Fri, 07 Apr 2023 08:36:00 GMT

Puk se u prijepodnevnim satima okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta na slavljenje obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.

Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.

Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.

Na Veliki petak, do podne, moli se Isusova krunica, 33 Očenaša, 5 Zdravo Marija i 1 Vjerovanje.

Na stranici "Obnova u Duhu" navodi se stara, narodna molitva naših baka na Veliki petak:

"Pođi Gospe tužnim putom, zagrni se crnim skutom. Ona ugleda drven križ Isus s križa progovara: Oj Marijo, mati moja, ne velim ti da si moja, već ti velim: budi Božja. Teže su mi suze tvoje, neg po meni rane moje. Teže mi je tvoje uzdisanje, neg na križu moje umiranje. Ko moju molitvicu molio na blag danak, na Veliki petak, pedeset i pet puta, Bog će mu dati svitli raj na umrli sat."

Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstit

Grude.com - klik u svijet — Thu, 06 Apr 2023 07:56:00 GMT

Na Posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.

Što se tiče običaja, od četvrtka do subote ne obavljaju se teži fizički poslovi.

Na današnji dan jede se zeleno bilje i povrće... a ovaj se dan još pučki naziva i zeljavim četvrtkom, po uzoru na Kristovu posljednju večeru i hranu koju je blagovao.

Prenosimo molitvu naših baka i djedova, naših predaka, koja se prenosi s koljena na koljeno...

Oj dušice grišna, bud' u viri kripna,

Kad budemo putovali tuznim putim, tisnim klancim,

Susrest će nas duh nemili i duh nečisti,

Pitat će nas, jesil moja il si Božja?

Reći ću mu: Nisam tvoja, jesam Božja

Bogu oću i Bogu sam rekla

Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstit

Grude.com

VELIKA SRIJEDA: Promišljanja i molitve

Grude.com - klik u svijet — Wed, 05 Apr 2023 08:09:00 GMT

Dan, koliko budete mogli, provedite u molitvi i promišljanju.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju (Mt 26 , 14-25)

U ono vrijeme: Jedan od dvanaestorice, zvani Juda Iškariotski, pođe glavarima svećeničkim i reče: »Što ćete mi dati i ja ću vam ga predati.« A oni mu odmjeriše trideset srebrnika. Otada je tražio priliku da ga preda.
Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupiše učenici Isusu i upitaše: »Gdje hoćeš da ti pripravimo te blaguješ pashu?« On reče: »Idite u grad tomu i tomu i recite mu: ‘Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima.’« I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu.
Uvečer bijaše Isus za stolom s dvanaestoricom. I dok su blagovali, reče: »Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati.« Silno ožalošćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: »Da nisam ja, Gospodine?« On odgovori: »Onaj koji umoči sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati. Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji predaje Sina Čovječjega. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije. A Juda, izdajnik, prihvati i reče: »Da nisam ja, učitelju?« Reče mu: »Ti kaza.«
Riječ Gospodnja.

MOLITVA:

Pošalji mi nekoga da ga ljubim

(Bl. majka Terezija)

Gospodine, kad sam gladan,
pošalji mi nekoga koji treba hrane,

kad sam žedan,
pošalji mi nekoga komu je potrebno piće,

kad mi je hladno,
pošalji mi nekoga da ga ugrijem,

kad sam žalostan,
pošalji mi nekoga da ga utješim,

kad mi moj križ postane težak,
daj da ga nosim s onima koji su u nevolji,

kad sam u oskudici,
vodi me k potrebitima,

kad nemam vremena,
pošalji mi nekoga komu treba pomoć,

kad sam ponižen,
daj mi prigodu da nekoga pohvalim,

kad sam obeshrabren,
pošalji mi nekoga da ga hrabrim,

kad trebam razumijevanje drugih,
daj mi nekoga koji treba moje razumijevanje,

kad mi je potrebna briga drugoga,
pošalji mi nekoga da se za nj brinem,

kad mislim samo na sebe,
svrati moju pozornost prema nekom drugom.

Učini nas, Gospodine, dostojnima kako bismo mogli služiti našoj braći koji u čitavome svijetu žive i umiru gladni i siromašni. Daj im danas, služeći se našim rukama, kruh svagdanji, po našoj ljubavi podari im radost i mir. Amen.

DJELO OBRAĆENJA:

Danas nekome posvjedoči svoju vjeru. Ako možeš pomoći nekome, učini što je u tvojoj moći. Ako ništa drugo, posvjedoči svoju vjeru barem i samo jednom rečenicom kao što je npr.: ”Bog te ljubi”!

Novaeva.com

VELIKI UTORAK: Promišljanja i molitva današnjeg dana

Grude.com - klik u svijet — Tue, 04 Apr 2023 08:33:00 GMT

Isus tijekom Velikog tjedna, pa tako i na Veliki utorak, na poseban način priprema svoje učenike za ono što će se dogoditi u sljedećih nekoliko dana.

Počevši od Cvjetnice, Crkva voli usporiti i slijediti Isusove korake dok priprema svoje učenike za svoju muku, smrt i uskrsnuće. Iako većina događaja pronađenih u evanđeoskim izvještajima nema određeni datum ili vrijeme, one koji su se dogodili tijekom ovog tjedna relativno je lako pronaći.

Isus hoda do Jeruzalema iz Betanije i primjećuje suhu smokvu.

„Ugleda smokvu kraj puta i priđe k njoj, ali ne nađe na njoj ništa osim lišća pa joj kaže: »Ne bilo više ploda s tebe dovijeka!« I smokva umah usahnu. Vidjevši to, učenici se začude: »Kako umah smokva usahnu!« Isus im odvrati: »Zaista, kažem vam, ako budete imali vjeru i ne posumnjate, činit ćete ne samo ovo sa smokvom, nego – reknete li i ovoj gori: ‘Digni se i baci u more!’, bit će tako. I sve što zaištete u molitvi vjerujući, primit ćete.«“ (Mt 21,19-22)

Ubrzo nakon ulaska u grad Jeruzalem, Isus ide do Hrama. Tamo su ga farizeji i saduceji iskušavali, pitajući ga o njegovoj vlasti.

„I uđe u Hram. Dok je naučavao, pristupiše mu glavari svećenički i starješine narodne te ga upitaše: »Kojom vlašću to činiš? Tko ti dade tu vlast?« Isus im odgovori: »I ja ću vas jedno upitati. Ako mi na to odgovorite, ja ću vama kazati kojom vlašću ovo činim. Krst Ivanov odakle li bijaše? Od Neba ili od ljudi?« A oni umovahu među sobom: »Reknemo li ‘Od Neba’, odvratit će nam: ‘Zašto mu, dakle, ne povjerovaste?’ A reknemo li ‘Od ljudi’, strah nas je mnoštva. Ta svi Ivana smatraju prorokom.« Zato odgovore Isusu: »Ne znamo.« I on njima reče: »Ni ja vama neću kazati kojom vlašću ovo činim.«” (Mt 21,23-27)

Prispodobe na Maslinskoj gori ispričane su pred večer toga dana

Isus se upušta u njihova pitanja, ali ubrzo odlazi iz Jeruzalema kako bi se vratio u Betaniju jer se bližila večer. Na povratku se zaustavlja na Maslinskoj gori i pripovijeda razne prispodobe o posljednjim vremenima (vidi Mt 24-26). Svoje prispodobe zaključuje pripremajući svoje učenike za ono što će se dogoditi sljedeće.

„I kad Isus završi sve te besjede, reče svojim učenicima: »Znate da je za dva dana Pasha, i Sin Čovječji predaje se da se razapne.«” (Mt 26,1-2)

MOLITVA

Ti me, Bože ljubavi, ispuni svojom ljubavlju. Ozdravi moj strah, moj kukavičluk, moje zatajenje i moju izdaju svojom ljubavlju. Sačuvaj me od očaja kad sam skrivio prema sebi, prema tebi i prema drugima. Podigni me kroz moje pogrješke i slabosti da kao Petar postanem sposoban ljubiti te na nov način. I dovedi me kroz sva iskustva razočaranja i povrjede u dodir s izvorom ljubavi koji u meni teče, i u kojemu tvoja božanska ljubav prožima moju ljudsku ljubav koja međusobno povezuje sve suprotno, u meni i u odnosima u kojima živim. I daruj mi sigurnost da sa svim svojim nemirom i svojim samopredbacivanjem mogu uvijek doći k tebi da počinem na tvome srcu kao Ivan, i tako kod tebe i u tebi nađem mir. Amen.

Izvori: Aleteia/zenavrsna.com, obnovauduhu

SPLIĆANKA DAVORKA ODUŠEVILA: Supružnicima iz Hercegovine, čija kćer mora u bolnicu, besplatno dala smještaj! S njima će biti i sin

Grude.com - klik u svijet — Mon, 03 Apr 2023 23:47:00 GMT

Naime, u jednoj Facebook grupi u kojoj se traže i nude stanovi za najam u Splitu osvanula je objava u kojoj obitelj iz Ljubuškog s bolesnim djetetom preko posrednika traži smještaj u Splitu na sedmicu dana.

"Pozdrav dragi ljudi, poznanica traži smještaj na tjedan dana, od Uskrsnog ponedjeljka. Potreban je smještaj za nju, muža i sina. Kćer joj ima cerebralnu paralizu te treba u bolnicu. Najviše bi joj odgovaralo blizu Firula, ako tko zna nekog neka mi se javi u inbox. Unaprijed hvala svima i svako dobro", stajalo je u objavi.

Na objavu u grupi reagirala je Davorka Juričić.

"Pozdrav, imam ja slobodan stan na Visokoj. Ako im odgovara, nek me slobodno kontaktiraju, ne trebaju platiti ništa", napisala je Davorka i oduševila svojim potezom članove grupe.

Davorka je za Index kazala kako se čula s ocem djeteta. Obitelj dolazi iz Ljubuškog, dijete treba u bolnici provesti tjedan dana, a u Davorkin će stan doći u utorak, ostati tjedan dana i neće platiti ništa.

Davorki ovo nije prvi put da prepušta svoj stan obitelji koja s djetetom treba doći u bolnicu.

"Ja znam kako je lijepo dobiti pomoć od potpuno nepoznatog čovjeka u teškoj životnoj situaciji", rekla je Davorka.

Novi joj prijatelji, kaže, nisu potrebni, ali je sa svakom obitelji ostala u kontaktu. To su posebni odnosi, dodaje.

"Ovo sam do sada napravila nekoliko puta i svaki put sam imala osjećaj da je to moje srce ispunilo čak više nego njihovo. To je radost. Živimo u užasnim vremenima, stanovi u Splitu su preskupi, a podstanari se izbacuju početkom petog mjeseca zbog turista. Kada sam vidjela da je bolesno dijete u pitanju, uopće nisam imala dilemu što napraviti", zaključila je Davorka.

VELIKI PONEDJELJAK: Evanđelje i molitve današnjeg dana

Grude.com - klik u svijet — Mon, 03 Apr 2023 08:36:00 GMT

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

Šest dana prije Pashe dođe Isus u Betaniju gdje bijaše Lazar koga je Isus uskrisio od mrtvih. Ondje mu prirediše večeru. Marta posluživaše, a Lazar bijaše jedan od njegovih sustolnika. Tada Marija uzme libru prave dragocjene narodne pomasti, pomaže Isusu noge i otare ih svojom kosom. I sva se kuća napuni mirisom pomasti.

Nato reče Juda Iškariotski, jedan od njegovih učenika, onaj koji ga je imao izdati: »Zašto se ta pomast nije prodala za trista denara i razdala siromasima?« To ne reče zbog toga što mu bijaše do siromaha, nego što bijaše kradljivac: kako je imao kesu, kradom je uzimao što se u nju stavljalo. Nato Isus odvrati: »Pusti je! Neka to izvrši za dan mog ukopa! Jer siromahe imate uvijek uza se, a mene nemate uvijek!«

Silno mnoštvo Židova dozna da je Isus ondje pa se okupi, ne samo zbog Isusa već i zato da vide Lazara kojega on bijaše uskrisio od mrtvih. A glavari svećenički odlučiše i Lazara ubiti jer su zbog njega mnogi Židovi odlazili i vjerovali u Isusa.

MOLITVA:

Molitva za duše u čistilištu

Milosrdni Isuse, koji si dragovoljno pretrpio tolike muke da otkupiš duše iz vlasti neprijatelja, smiluj se dušama u čistilištu. Usliši ih, milostivi Gospodine, i oslobodi da zajedno sa svim svetima uživaju tvoju dobrotu u tvom kraljevstvu.

OČE NAŠ. ZDRAVO MARIJO. SLAVA OCU. POKOJ VJEČNI.

DJELO OBRAĆENJA:

Danas prihvati sve pogrde ili ako ti netko nešto prigovara, protivno kaže … ni protivi se i ne prepiri. Prikaži to za duše u čistilištu.

novaeva.com

Danas je Cvjetnica, prvi dan Velikoga tjedna: Umijte se cvijećem, donesite grančice na blagoslov...

Grude.com - klik u svijet — Sun, 02 Apr 2023 08:28:00 GMT

Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice. S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan, spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje.

Veliki tjedan završava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog - Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.

U hrvatskom folkloru, kako navodi Hrvatska enciklopedija, Cvjetnica je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana kao u kontinentalnoj Hrvatskoj te maslinovih i palminih grana u primorskoj Hrvatskoj. Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).

Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme. Također se umivalo u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito, s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.

U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke.

Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude preuzelo je kršćanstvo tumačenjem proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Ella: Sve dok je ljudi, knjige neće izumrijeti! Nema osobe koja ne voli miris knjige

Grude.com - klik u svijet — Wed, 29 Mar 2023 23:15:00 GMT

Nažalost, nakon onih strašnih vremena paljenja knjiga, danas je snažna kultura nečitanja te "jeftinih" fotografija bez poruka kojima su preplavljeni Facebook, Instagram, TikTok i druge društvene mreže. Srećom, oni koji čitaju, zagovaraju i promoviraju čitanje na mudar način, odlučili su reći "dosta" zloupotrebi i nekulturi na društvenim mrežama. Među njima je i Ella Hasel, urednica mrežne stranice knjiski-recenzeraj.com, koja postoji i na društvenim mrežama kao Knjiški recenzeraj, gdje zapisuje svoje dojmove o knjigama koje je pročitala. Ona je i najmlađa book blogerica jer joj je tek 17 godina. Dolazi iz Vinkovaca, po ocu ima njemačke krvi, po majčinoj liniji i bosanske, a što nam je sve rekla, pročitajte u nastavku.

Ella, koliko knjiga pročitate godišnje?

- Moram priznati kako mi je ovo prva godina da popisujem i numeriram knjige, do sada nisam vodila nikakvu evidenciju. U ovoj sam ih godini pročitala trinaest. Ako uzmemo u obzir sve obvezne i izborne lektire, koje pročitam za potrebe nastave, te knjige po vlastitom izboru - rekla bih u godini četrdesetak. Svakako bih voljela da ove godine statistika pročitanih knjiga bude bolja, ali kako čitam po osjećaju, a ne dužnosti, ne mogu si ništa obećati. Na kraju dana nije važna količina pročitanih knjiga, već njihova kvaliteta.

Odakle ljubav prema čitanju?

- Knjige i čitanje jednostavno su mi u krvi. Moja majka je knjižničarka i profesorica hrvatskoga jezika, a kao takva mi je od prvih dana čitala. Još uvijek čuvam svoju najdražu slikovnicu, kojoj su stranice izlizane od čitanja. Kada su knjige postale obveza, polaskom u osnovnu školu, nisu mi bile najdraži odabir za čitanje, ali u šestom razredu spontano su se vratile u moj život i savršeno ga zaokružile. Nekoliko godina poslije, na kraju osmoga razreda, otvorila sam knjiški blog. On me iz dana u dan motivira za nastavak aktivnosti čitanja.

Što biste od novih djela preporučili čitateljima ovog intervjua?

- Kao blogericu me gotovo svakodnevno pitaju imam li koju knjigu za preporučiti, ali preporuka ovisi o više čimbenika - dobnoj skupini, interesima, žanrovima, stilovima pisanja koje ljudi preferiraju. Rekla bih kako s trilerima i kriminalističkim romanima Angele Marsons, Stiega Larssona i Lucy Foley nikada ne možete pogriješiti. U ljubavnoj književnosti popularne su Colleen Hoover, Lucy Score i druge, a tzv. ljubićima svi vole kratiti dane. Kraljica suvremene poezije je Rupi Kaur, a horora Stephen King. Moje najdraže knjige su "Zagonetka ruže", "Lovkinja" i "Aliceina mreža", obogaćene temama Drugoga svjetskoga rata. One su uvijek moja topla preporuka.

Kako komentirate da u proteklih godinu dana više od pola Hrvata nije pročitalo ni jednu knjigu, a u BiH se samo 0,5% ukupne potrošnje odnosi na kupnju knjiga?

- Često se svi pronađemo u situaciji kada ljudi komentiraju nedostatke današnjega društva, a čitanje je među akademski obrazovanim građanima nerijetko glavna tema razgovora. Naravno, nitko nije oduševljen ovakvim podacima te možemo okrivljavati profesore, knjižničare, izdavače i ostale za to, ali nitko ne polazi od sebe i toga koliko on čita. Istina jest da je mnogima vrhunac čitanje objava na društvenim mrežama, ali ako gledate s vedrije strane - i to je čitanje. (Ne)čitanje nije problem samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini već i u cijelome svijetu. Book blogeri su odlični za poticanje čitalačkih navika kod korisnika interneta jer raznim interaktivnim i zanimljivim sadržajima dopiru do velikog broja ljudi, pa tako i mladih. Kao jedna od grana umjetnosti, književnost se treba poticati pisanjem, čitanjem, javnim govorima…

Zašto mladi uglavnom ne čitaju lektire i kako ih motivirati?

- U školi se lektire dijele na obvezne, one koje se mogu pronaći na državnoj maturi i trebali bismo ih pročitati za naše dobro, te izborne, za koje imamo priliku napraviti seminarski rad ili prezentaciju. Velika je razlika u čitanosti jednih i drugih. Na popisima izborne lektire nalaze se novi, primamljivi naslovi popularnih književnika i svi ih rado čitamo, dok su obvezni naslovi klasici, koje teško razumijemo i samim time ne volimo čitati. Tada bi se nas, kao učenike, trebalo zainteresirati za temu raznim zanimljivostima iz piščeva života, filmovima koji su snimljeni po knjizi, istraživačkim radovima gdje se možemo služiti internetom i slično. Međutim, nitko ne može bježati od onoga što on zapravo jest. Ako netko ne voli čitati, to neće ni učiniti unatoč svim naporima profesora ili drugih osoba koje su ga pokušale zainteresirati.

Jesu li djela koja se preporučuju mladima, možda, dosadna pa se gubi ta kultura čitanja?

- Mladi rade, pa tako i čitaju, što oni žele i to je uvijek bilo tako. Ne mogu reći kako je stopa učestalosti čitanja mala, ali zato je mali broj mladih koji čitaju radi užitka i ljubavi prema pisanoj riječi. Klasici nikada neće ponovno postići popularnost kakvu su imali u svoje vrijeme, kao ni aktualnost, pa samim time možemo i zaključiti kako će rijetko kojem učeniku biti zanimljivi. Često ih smatraju dosadnima te ih zanemaruju, a ne znaju kako nas oni uče teoriji života. Moji vršnjaci uživaju u čitanju popularne literature kakva se sada može pronaći na svakome koraku. Dostupan nam je veliki broj naslova na internetu, gdje sam primijetila da mladi vole pronalaziti naslove.

Što će se u budućnosti događati s knjigama, neki trendovi kažu da se polaganim koracima mnogi ipak odlučuju vratiti s digitalnih na papirnate?

- Primijetila sam kako mladi najviše vole čitati u digitalnim formatima, pogotovo lektire. Sada su vrlo popularni i e-čitači, koji imaju posebnu ugodu za oči pa ne štete vidu, a oči ne umaraju. Praktični su i mali, pa ja svoj uvijek nosim u torbi te, kada imam slobodnog vremena tjekom dana - čitam. Digitalni svijet, u kojemu se svi nalazimo, nastoji tehnologijom sve prenijeti na internet, no pozitivno je što znatan broj ljudi pokazuje otpor prema tomu. Mnogi ostaju pri fizičkoj knjizi jer pod svojim prstima vole osjetiti list papira, čuti zvuk okretanja stranica, očima prelaziti preko slova tiskanih na papir, a još nisam upoznala osobu koja ne voli miris knjige. Poseban je osjećaj i kada si priuštite dugo željenu knjigu pa su mnogi i strastveni kolekcionari istih. To nam e-čitači nikada neće moći prenijeti i upravo je to i razlog što neki ljudi pokazuju nezadovoljstvo njima. Uvijek će postojati ljudi koji vole i ljudi koji ne vole čitati, pa za budućnost ne predviđam velike oscilacije u broju čitatelja. Sve dok je ljudi, knjige neće izumrijeti.

Večernji list

Veliki humanitarni koncert duhovne glazbe 10. lipnja u Mostaru

Grude.com - klik u svijet — Wed, 29 Mar 2023 11:31:00 GMT

Udruga 'Otac' 10. lipnja u Mostaru na stadionu pod Bijelim brijegom organizira veliki humanitarni koncert duhovne glazbe pod sloganom 'Vjerujem'. Prihod koncerta je namijenjen za projekte Caritasa u Mostaru i Centra 'Marija - Naša nada' u Širokom Brijegu koji se odnose na djecu sa poteškoćama u razvoju.

Od danas je moguće kupiti karte na online platformi kupikartu.ba, a od 12 sati i na Info pultu Mepas Malla, župnom uredu župe sv. Mateja u Mostaru, kao i objektu Campanile u sklopu Franjevačkog samostana u Mostaru.

"U idućih nekoliko dana karte za ovaj veliki koncert će biti raspoređene i po drugim župama u Hercegovini, a o tome ćemo blagovremeno informirati javnost", priopćili su iz Udruge "Otac".

Na stadionu pod Bijelim brijegom 10. lipnja nastupaju Alan Hržica, fra Marin Karačić, Vanessa Mioč i biskupijski zbor mladih ViDeMus iz Mostara i ovo je prvi koncert duhovne glazbe ovakvih razmjera u Hercegovini.

Iz udruge 'Otac' pozivaju da kupovinom karte podržite humanitarnu akciju i da svi zajedno poboljšamo položaj naših malenih kojima je pomoć potrebna! Pokažimo im da mi to možemo!

Stanovnici u BiH najviše vjeruju u Boga u cijeloj Europi

Grude.com - klik u svijet — Wed, 29 Mar 2023 08:42:00 GMT

Objavljen je popis zemalja Europe čiji stanovnici najviše vjeruju u Boga, a BiH se našla na prvom mjestu.

Popis je objavio Instagram profil Landgeist, a prema istraživanju koje je proveo Pew Research Center.

Pew Research Centar redovito provodi istraživanja javnog mnijenja u zemljama kao dio svog stalnog istraživanja stavova i vrijednosti. Prilikom svog istraživanja objavili su popis zemalja čiji stanovnici najviše vjeruju u boga "s apsolutnom sigurnošču".

Bosna i Hercegovina se našla na prvom mjestu sa 66 posto ljudi koji vjeruju u Boga. Druga na popisu je Rumunija s postotkom od 64 te Grčka čiji je postotak vjernika iznosio 59, prenosi Klix.ba. Što se tiče zemlja iz regije koje su se našle među prvih deset na popisu su Srbija i Hrvatska, koje su zauzele četvrto odnosno peto mjesto.

Iznenada preminuo don Joko Blažević

Grude.com - klik u svijet — Sun, 26 Mar 2023 20:06:00 GMT

Don Joko je neizbrisiv trag ostavio u župi Vinjani, kod Posušja, gdje je proveo dugih 26 godina. Također, ostat će zapamćen kao omiljeni profesor vjeronauka u Gimnaziji fra Grge Martića u Posušju te Srednjoj strukovnoj školi Posušje.

'Neka ovo vrijeme bude vrijeme molitve'

Grude.com - klik u svijet — Sat, 25 Mar 2023 21:55:00 GMT

"Draga djeco! Neka vam ovo vrijeme bude vrijeme molitve", poručila je Blažena Djevica Marija svijetu preko Međugorja.

Lastavice na markama Hrvatske pošte Mostar

Grude.com - klik u svijet — Thu, 23 Mar 2023 09:07:00 GMT

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodne poštanske marke u povodu Svjetskoga dana lastavica koji se obilježava 19. ožujka, a prve proslave započele su još u XVII. stoljeću u gradu San Juan Capistrano.

Dolazak lastavica, najpoznatijih ptica selica, najavljuje dolazak proljeća. Smatra se da lastavice potječu iz Afrike, gdje živi najviše vrsta, a nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Imaju vitko tijelo, uska šiljata krila i specifičan rep. U BiH lastavica je prisutna tijekom proljeća i ljeti, a zimuje u Africi. Iako se njena gnijezda najčešće nalaze u malim naseljima u poljoprivrednim krajevima, lastavice se gnijezde i u većim gradovima. Gnijezdo grade od blata i suhih grančica, a s unutarnje strane oblažu ga perjem. Njihov opstanak sve više ovisi o ljudima, a na svima nama je da pozitivnim djelovanjem pomognemo očuvanju ove vrste.

Autor likovnog rješenja je Dario Pehar, a marke se u poštanskom prometu koriste od 19. ožujka 2023. godine.

Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

Cimljanka na naslovnici svjetskog časopisa FOTO

Grude.com - klik u svijet — Wed, 22 Mar 2023 22:42:00 GMT

Hrvatsko kulturno umjetničko društvo "Sv. Ante - Cim" Mostar u rujnu prošle godine, u Vinkovcima, sudjelovalo je na manifestaciji “Etno frizure svijeta" – “Ethno Hairstyles of the World“ koju organizira Kulturni centar "Gatalinka" Vinkovci uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Manifestacija Etno frizure svijeta održava se svake godine u sklopu državne smotre folklora Vinkovačke jeseni. Etno frizure svijeta nastavak je dugogodišnjeg rada na projektu Etno frizure Hrvatske. Proučavajući frizure možemo uočiti kretanja i utjecaje pojedinih naroda i njihovih kultura na lokalitete u koje su doselili ili s kojih su odselili. Češljanje i udešavanje kose, izvedba frizure i oprema glave čine bitni sastavni dio svake narodne nošnje, posebno ženske. Oprema glave pokazuje društveni status osobe u okviru zajednice.

“Po tehnikama i oblicima tradicijskih frizura hrvatske frizure predstavljaju jedinstvenu svjetsku baštinu te smo s pravom ovaj projekt centrirali u Vinkovcima”, navodi voditeljica KC Gatalinka Vinkovci Blanka Žakula.

Na projektu sudjeluju brojni sudionici iz inozemstva te domaći frizeri.
Članovi HKUD –a “Sv. Ante – Cim” bili su dio ovog projekta; Matea Lasić bila je model za tradicijsku frizuru svijeta, a Martina Kvesić i Marinko Jurić frizeri te prezentatori frizure. Rezultat cijelog projekta je časopis, a veoma smo ponosni što je naša frizura na naslovnoj stranici časopisa te plakatu manifestacije za 2023. godinu rekli su nam iz HKUD – a “Sv. Ante – Cim” Mostar.

Tradicijska frizura iz mjesta Cim (dio Mostara) koja se nosila početkom 20. stoljeća.

“Kosa je podijeljena po sredini glave, a na potiljku pletu se dvije pletenice od triju pramenova. U krajeve pletenica upliće se vuna kako bi se krajevi učvrstili. Pletenice se križaju na potiljku nisko iznad vrata, dižu se na tjeme i ponovno spuštaju prema vratu, gdje se povezuju. Ispod pletenica na prednjem dijelu glave, na tjemenu, stavljaju se pize, red dukata. Ovo je djevojačko oglavlje, stoga se preko pletenice nosi bijela marama ili tamin. Tamin je s jedne strane duži, a s druge prebačen preko tjemena. Kao dodatni ukras djevojka za uho može zataknuti cvijet kadifice. Djevojka je imala otkrivenu glavu dok se ne zacuri.
Frizuru su izradili Martina Kvesić i Marinko Jurić.” – stoji u časopisu.

FOTO: Studio Bota

Nastupio mjesec posta muslimana

Grude.com - klik u svijet — Wed, 22 Mar 2023 19:15:00 GMT

Tobdžija, koji svakog dana označava kraj posta, predstavlja ramazansku tradiciju u Sarajevu, ali i još nekim drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. Odjeven u narodnu nošnju, s fesom na glavi, tobdžija je uvijek privlačio pažnju u danima ramazana.

Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u srijedu, 22. ožujka, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u četvrtak, 23. ožujka.

Nakon mjeseca posta muslimani dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika, a bajram-namaz je u petak, 21. travnja.

HT Eronet i uz jubilarno 25. Mostarsko proljeće

Grude.com - klik u svijet — Wed, 22 Mar 2023 14:02:00 GMT

Predsjednica Matice hrvatske Mostar akademkinja Ljerka Ostojić i član Predsjedništva Miro Petrović, posjetili su HT Eronet gdje su o predstojećoj jubilarnoj, 25. po redu, manifestaciji Mostarsko proljeće 2023. - XXV. dani Matice hrvatske Mostar, razgovarali s predsjednikom Uprave Vilimom Primorcem. Sastanku je nazočila i Misijana Brkić-Milinković, rukovoditeljica Odjela za korporativne komunikacije.

Akademkinja Ostojić kazala je kako ovogodišnja jubilarna manifestacija počinje koncem travnja prigodnim svečanim programom na kojemu nas očekuje kratka retrospektiva svih dosadašnjih Proljeća. Tom prigodom zahvalila je HT ERONET-u i predsjedniku Primorcu na potpori jednoj od najvećih i najznačajnijih kulturnih manifestacija Hrvata u BiH.

„Raduje nas da smo, na neki način, sve ovo vrijeme rasli s HT Eronetom i vaša nam je potpora veoma značajna. I ove smo godine planirali 20-ak programa; bit će tu nekoliko predstava, zanimljivih izložaba, s posebnim naglaskom na izložbe mladih hercegovačkih akademskih slikara, koncert ansambla LADO, književni susreti, dječji dan…“

Primorac je kazao da je ponosan upravo na činjenicu da je HT Eronet uz Maticu hrvatsku Mostar i njezinu manifestaciju od samih početaka te čestitao na, kako je kazao "velikih 25 godina".

"Ne znam da je ijedna manifestacija Hrvata u BiH u kontinuitetu dva i pol desetljeća donijela toliko vrhunskih kulturnih programa, dovela toliko velikih umjetnika, kao što su to Dani Matice hrvatske. Od srca vam čestitam i ono što mogu kazati jest da će HT Eronet i dalje biti uz mostarsku Maticu i njezino Proljeće".

Čelništvu Matice zaželio je uspjeh u organizaciji programa ovogodišnje manifestacije te daljnjem radu i promociji kulture hrvatskoga naroda.
Inače, Mostarsko proljeće počinje 27. travnja gala večeri u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, a traje do sredine lipnja.

HP Mostar organizira izbor najljepše poštanske marke izdane u 2022. godini

Grude.com - klik u svijet — Mon, 20 Mar 2023 16:22:00 GMT

Fotografije svih izdanja maraka u 2022. godini, s pripadajućim rednim brojem, nalaze se na letku zajedno s glasačkim listićem koji se može pronaći na službenoj web stranici HP Mostar (https://www.post.ba/novosti/clanak/s-najljepsom-markom-putuju-nagrade), ističu iz HP-a Mostar.

Napominju i da se letci s glasačkim listićima mogu preuzeti i u poštanskim uredima HP Mostar, a kao i prethodnih godina spremili su bogate nagrade.

Glasačke listiće s osobnim podacima treba poslati najkasnije do 1. svibnja 2023. godine na adresu:
Hrvatska pošta d.o.o. Mostar
"Izbor najljepše marke Hrvatske pošte Mostar 2022."
Tvrtka Miloša b.b.
88000 Mostar
p.p. 500

Pravila nagradne igre "Izbor najljepše marke HP Mostar 2022." mogu se pronaći na službenoj web stranici HP Mostar.

Izvlačenje dobitnika nagrada održat će se 4. svibnja, a njihova imena bit će objavljena 5. lipnja, navodi se u priopćenju.

Priča iz Hercegovine: Sveti Josip je izbavio iz 'pakla', oprostila je ujni, spasila brak...

Grude.com - klik u svijet — Sun, 19 Mar 2023 09:12:00 GMT

31-godišnjakinja, supruga i majka dvoje djece je za Book.hr posvjedočila o snazi vjere i o pomoći koju joj je udijelio sveti Josip.

Roditelji mi nisu mogli financirati školovanje pa sam otišla k ujni u Mostar. Tamo sam upisala srednju školu za kuharicu. Kod ujne mi je bilo jako teško. Stalno je smišljala neke smicalice, optuživala me da kradem, da se drogiram i prostituiram… Uvjeravala me da sam bolesna i davala mi čak pet vrsta tableta.

Bilo mi je jako teško i doživjela sam strašne traume. Izgubila sam vjeru u sve, a pogotovo u ljude. Morala sam se maknuti od ujne, iako to u početku nisam htjela. Međutim, tetka i sestra su me nagovorile na to i pomogle mi da se odselim k tetki u Široki Brijeg.

Odlazak od ujne sve je promijenio

Svoje prvo, istinsko, obraćenje sam doživjela na ispovijedi u Međugorju, kod fra Ljube Kurtovića. On mi je rekao da molim krunicu za obraćenje. Motivirao me da samo ostanem hrabra i da će me Bog izliječiti od svega po Marijinom zagovoru. Od tada je započeo moj novi život, okrenula sam se Bogu, išla na sv. mise i molila sv. Josipa za muža, brak i obitelj. Sv. Josip mi je na koncu izmolio dijete koje danas nosi ime po njemu.

Oprost ujni

Dugo sam se mučila s opraštanjem ujni, bile su to iznimno duboke rane. Na duhovnim vježbama, na kojima sam bila 5 godina, sam iznova prolazila kroz oprost svojoj ujni. U jednom trenutku sam upitala Isusa: “Pa zašto mi ju stalno donosiš u srce, znaš da sam joj već oprostila…”. Zatim sam čula riječi: “Oprostila jesi, ali ne i dubinski..”.

U tom trenutku sam osjetila…

Na svadbi, 2018. godine, sam ju zagrlila i poljubila. U tom trenutku sam osjetila da sam oprostila dubinski apsolutno sve. Bilo je to iznimno djelovanje Božje ljubavi i milosrđa.

Problemi u braku

U početku se nisam mogla prepustiti, imala sam još uvijek blokade i strah od muškaraca. Odlučila sam moliti tridesetodnevnu pobožnost sv. Josipu i uskoro sam uspjela zatrudnjeti. U braku je sve bilo dobro, dok nisam zatrudnjela s drugim djetetom. Tad su stvari krenule nizbrdo, muž je u međuvremenu dobio otkaz i češće smo se svađali.

…ponovno (…) u zagovor sv. Josipa…

Odlučila sam se ponovno predati u zagovor sv. Josipa, platila sam 9 misa dušama u čistilištu njemu u čast. Muž je ubrzo dobio posao na kojem je zadovoljan, a i ja danas radim kao kuharica u dječjem vrtiću.

Postporođajna depresija

Nakon rođenja svog drugog djeteta, počela sam patiti od postporođajne depresije. Osjećala sam se nevoljeno, stalno sam plakala i bila sam prepuna samosažaljenja. Nisam prihvaćala ni dijagnozu, a ni terapiju.

Samo plači, A., toliko te ljubim…

U borbi s tim puno si mi pomogle časne sestre klarise, kod kojih sam svakodnevno išla za vrijeme postporođajne depresije. One su puno molile za mene i uz pomoć njih sam doživjela živog Boga. Dok sam plakala nad tim iskustvom, Bog je progovorio: “Samo plači, A., toliko te ljubim…”. Osim klarisa, puno mi je, molitvom i savjetima, pomogao i moj duhovnik fra Josip Ikić.

Sv. Josip pronašao i stan

Imali smo problema s vlagom u stanu, zbog čega mi je dijete dobilo bronhitis. Stoga smo morali promijeniti stan. Molili smo na tu nakanu, časne klarise su ponovno pomogle i ubrzo je i to izmoljeno. Pronašli smo novi stan u kojem nemamo problema s vlagom, ali ni s bilo kakvim uznemiravanjem.

Djeco ne brinite se, Božja providnost ne spava…

Vjerujem da je Bog sve ove stvari dopustio da bi se proslavio u našem životu. Puno toga sam proživjela i propatila, ali me svugdje pratila Božja milost. Zbog svega toga, ja danas mogu pomagati i svjedočiti drugima. Tek danas shvaćam riječi svoje majke koja nam je uvijek ponavljala: “Djeco, ne brinite se, Božja providnost nikad ne spava“.

Sveti Josip ove godine se slavi 20. ožujka

Grude.com - klik u svijet — Sun, 19 Mar 2023 08:49:00 GMT

Danas je sveta nedjelja, 4. korizmena, a sutra ćemo slaviti blagdan svetog Josipa.

Svetomu Josipu, kojega često nazivamo Isusovim poočimom, namijenio je Otac Nebeski neizmjerno važnu ulogu – postavî ga glavom svete nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo najveličajnije utjelovljenje te mu povjerî na odgoj vlastitoga Sina, Bogočovjeka Isusa Krista. Ovaj povijesni i natpovijesni događaj postajanja čovjekom Druge božanske osobe Presvetoga Trojstva, događaj kojim se trajno mijenja ne samo ljudska vremenita narav nego i njegova sudbina u vječnosti – mogao se dogoditi samo u okrilju doma što pripada čovjeku koji to zavrijedî dobrotom svojega srca i snagom svoje vjere, iznimnom uzornošću i svetošću vlastitoga života. Stoga biva posve razumljivim kako je štovanje sv. Josipa u Katoličkoj Crkvi toliko važno i značajno da je – uz štovanje Blažene Djevice Marije, Majke Spasitelja našega Isus Krista i ujedno Majke Crkve – uzdignuto iznad štovanja bilo kojega drugog svetca, što jasno ističe papa Pio IX u svojoj enciklici ″Inclytum patriarcham″ iz 1871. godine.

Osobit doprinos štovanju sv. Josipa dali su naklonjeni mu svetci: Bernard iz Clairvauxa, Ignacije Lojolski, Terezija Avilska, Franjo Saleški i drugi. Prije svih njih, godine 1479., uveo je papa Siksto IV. blagdan sv. Josipa kao obvezatan za cijelu Crkvu, a to je na osobit način potvrdio te u dodatnu dostojnost promaknuo papa Pio IX. proglasivši sv. Josipa, 1870. godine, zaštitnikom cijele Crkve. K tome je 1961. postao zaštitnikom nastupajućega Drugoga vatikanskog sabora, od 2013. zaštitnik je Vatikana, a te je godine proglašen i zaštitnikom pontifikata pape Franje.

Valja k tome reći da su vlasti Dubrovačke Republike dana 20. ožujka 1521. donijele odluku da se svetkovina sv. Josipa slavi kao zapovjedni blagdan. U sjeverozapadnim je krajevima Hrvatske štovanje sv. Josipa promicano ponajvećma zahvaljujući isusovcima, a Hrvatski sabor, dana 10. lipnja 1687., proglasio je ovoga svetca zaštitnikom hrvatskoga kraljevstva. O tome je sastavljen tekst na latinskom jeziku, kojega hrvatski prijevod glasi: ″Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnoga zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.″

Neka nam sv. Josip bude osobito i životodajno uosobljenje vjere i nadahnuća, Božjom voljom izabrani uzor i smjerokaz u našim životima.

BLAŽENA DJEVICA MARIJA obratila se svijetu preko Međugorja: Čista i otvorena srca naučite slušati Krista

Grude.com - klik u svijet — Sat, 18 Mar 2023 22:07:00 GMT

Bilo svakog drugog dana u mjesecu ili 18. ožujka kada je Mirjanin rođendan i kada joj je Gospa obećala ukazati joj se jedanput godišnje.

Kako se od 19. ožujka 2020. godine Gospa više ne ukazuje drugog dana u mjesecu, sva Gospina djeca s velikom čežnjom iščekuju barem ovo Mirjanino rođendansko ukazanje, kojim na neki način počinje i hodočasnička sezona u Međugorju.

Na molitvu krunice u 12.30 sati kod Plavog križa doista se okupilo mnoštvo hodočasnika. Samo ukazanje je započelo u 13,33 sati i trajalo do 13,39 sati.

U svojoj poruci Mirjani za svijet Gospa je kazala:

"Draga djeco, pozivam vas da kroz molitvu i milost što bolje upoznate mog Sina. Jer čista i otvorena srca naučite slušati. Poslušajte što vam govori moj Sin da biste stekli duhovni vid. Kao jedan Božji narod, u zajedništvu s mojim Sinom, svjedočite istinu svojim životom. Molite djeco moja da zajedno s mojim Sinom donesete samo mir, radost i ljubav svoj svojoj braći i sestrama. Ja sam s tobom i blagoslivljam te svojim majčinskim blagoslovom. "

Međugorje.info
Foto:Rudolf Baier

Međugorje i Dubrovnik povezuju se pješačkom stazom

Grude.com - klik u svijet — Sat, 18 Mar 2023 08:48:00 GMT

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković organizirao je inicijalni sastanak oko realizacije projekta „Camino Dubrovnik“, pješačke turističko-hodočasničke staze u dužini od oko 120 kilometara od benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku do crkve sv. Jakova u Međugorju.

Naime, Bratovština sv. Jakova u Hrvatskoj, kao dio Nadbratovštine sv. Jakova iz Santiago de Compostele, nositelj je projekta Camino Hrvatska te su dubrovačkom gradonačelniku Frankoviću predložili da osmisli dionicu koja bi povezala Dubrovnik i Međugorje.

Gradonačelnik Franković je pristao te je na radni sastanak uz tajnika Bratovštine Vedrana Pražena i predstavnika novoosnovane podružnice sv. Jakova u Međugorju, pozvao i predstavnike općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističku zajednicu Hercegovačko-neretvanske županije i Turističku zajednicu Grada Dubrovnika, piše Slobodna Dalmacija.

Kako je na sastanku kazao gradonačelnik Franković, Grad Dubrovnik je s radošću prihvatio navedenu inicijativu, a kojom bi povezali benediktinski samostan u Dubrovniku (sagrađen 1222. godine) i crkvu sv. Jakova u Međugorju (stara crkva iz 1897. godine nadograđena i završena odnosno posvećena 1969. godine).

Cilj je, rekao je, pritom povezati krajeve koje nastanjuje dominantno katoličko stanovništvo, ali i unaprijediti turističku ponudu i sadržaje. Na taj bi način, osim popularizacije vjere i hodočašća, podigli razinu turističke ponude i potaknuli snažniji razvitak predjelima kroz koje bi Put prolazio. Također, valorizirali bi i široj javnosti predstavili bogatu kulturnu i prirodnu baštinu ovih predjela.

Isto tako, Camino Dubrovnik, rekao je Franković, jako bi se dobro uklopio u projekt „Respect the City“ jer bi ovaj novi turistički proizvod, pridonio i disperziji turista.

Franković je izrazio spremnost da Grad Dubrovnik financijski podrži projekt kroz označavanje i uređivanje staze, a najavio je kako će se za cjelokupan projekt, zajedno s općinama kroz koje Camino prolazi, prijaviti i na fondove Europske unije. Osim označavanja i uređivanja staze, namjera je napraviti veliku marketinšku akciju kako bi se ovaj novi proizvod u turizmu promovirao.

Grad Dubrovnik za koordinatora projekta Camino Dubrovnik imenovao je Gorana Cvjetinovića, savjetnika specijalista za medije, kulturu i međunarodne odnose u Uredu gradonačelnika. Cvjetinović je na sastanku kazao kako je namjera napraviti stazu koja bi kretala od samostana sv. Jakova u Dubrovniku i koja bi prvenstveno hodočasnike, ali i ostale zainteresirane turiste i putnike, kroz šest dana dovela do crkve sv. Jakova u Međugorju.

Telegram demantirao sam sebe

Grude.com - klik u svijet — Thu, 16 Mar 2023 11:51:00 GMT

Nakon što je hrvatski informativni web-portal telegram.hr objavio vijest da je profesor Ivan Tanta s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku nedvosmisleno potvrdio da nije recenzirao Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću prof. dr. sc. Zorana Tomića, portal telegram.hr demantirao je sam sebe objavivši kako je profesor Ivan Tanta ipak recenzirao knjigu što upućuje na nevjerodostojnost izvora, odnosno kako je urednička politika pojedinih medija neprijateljski nastrojena prema SUM-u.

„Nekoliko sati nakon objave teksta 14. ožujka javio nam se profesor Tanta i kazao kako je, uvidom u svoju korespondenciju, shvatio da je prije nekoliko godina pisano pristao Zoranu Tomiću recenzirati ovu knjigu te da ju je u konačnici i recenzirao. Time je povukao svoje ranije izjave", objavio je telegram.hr.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i ostali lokalni portali objaviti ovaj demanti kao što su objavili i prvu vijest koju je napisao portal telegram.hr.

13 utoraka svetom Anti: Izmolite tradicionalnu pobožnost 'svecu cijeloga svijeta'

Grude.com - klik u svijet — Tue, 14 Mar 2023 09:01:00 GMT

Utorak je posvećen svetom Anti, jer su toga dana njegovi smrtni ostaci preneseni u Padovu i pokopani u crkvi sv. Marije, kasnije pretvorenoj u veličanstvenu Svečevu baziliku. Utoraka je trinaest na spomen 13. lipnja, datuma preminuća ovog omiljenog sveca.

Pripravna molitva (moli se samo prvi put)

Da si mi zdravo, ti slavni i ljubavlju užgani prijatelju Božji, ti moćni zagovorniče kod Boga! Od srca se radujem radi mnogih i velikih milosti, što ih je Bog udijelio i kojima sjajno sjajiš na nebu i zemlji.

O sveče, sv. Ante, ti si već mnogima, koji su te molili za zagovor, isprosio od Boga uslišenje i pomoć. I ja te pun pouzdanja molim za zagovor. Isprosi mi pomoć u mojoj nevolji, isprosi utjehu i olakšicu mojem ražalošćenom srcu, milost iskrenog pokajanja za grijehe, da tebe u krepostima slijedim i time zavrijedim da me Bog usliša. Izmoli mi čvrstu vjeru, trajno ufanje i goruću ljubav prema Bogu, da tako budem što ugodniji Njemu. O sveti prijatelju Božji, toliko si ljubio Isusa, da je u obliku djetešca tebi na ruke sišao i tolike ti milosti iskazao; Isus kod koga si na nebu neće ti ništa uskratiti što budeš za spasenje moje molio. Izmoli mi pomoć u mojoj nevolji da se duša moja utješi i da ubuduće živim život ugodan Bogu. Amen.

Svaki put prvo se moli: Ako čudo tražiš gle, zatim Krunica sv. Antuna pa molitva za taj utorak!

Pjesma

Ako čudo tražiš gle, smrt i bludnja nevolje,
đavo, guba bjegaju, zdrave bolesnici.

More, ropstvo blaži se, uda stvari propale,
Mole i dobivaju mladi pa i starci.

Iščezava pogibelj, nestaju i potrebe,
neka kaže tko to zna kao Padovanci.

More, ropstvo blaži se, uda stvari propale,
Mole i dobivaju mladi pa i starci.

Slava Ocu višnjemu i s njim Sinu Njegovu
ko i Duhu Svetomu, sad i u sve vijeke.

More, ropstvo blaži se, uda stvari propale,
Mole i dobivaju mladi pa i starci.

Moli za nas, sveti Antune!
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja, da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu, Gospodinu našem. Amen.

Krunica sv. Antuna

1. Slavni sveti Antune, svetim i moćnim zagovorom kod Boga mnoge si sačuvao od zla i izbavio iz same smrtne opasnosti. Molimo te, čuvaj i nas od najvećeg zla – grijeha i izbavi nas iz najstrašnije opasnosti – smrti vječne. Slava Ocu…

2. Krive nauke, zli primjeri i prividna sreća zemaljskih zavodljivosti odvode mnoge u zabludu i grijeh. Sveti Antune, propovjedniče istine i uzore svetosti, izmoli nam svjetlo prave vjere i ustrajnost u milosti Božjoj. Slava Ocu…

3. Dobri sv. Antune! Ti si svojom ljubavlju prema svima pritjecao u pomoć u nevoljama, tješio u žalostima, izbavljao iz tjeskoba. Budi i nama u pomoći u svim potrebama! Izmoli nam milost da strpljivo s Isusom nosimo svoj križ. Slava Ocu…

4. Sv. Petar nas opominje da budemo trijezni i da bdijemo jer “naš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždre”. Sv. Antune, ti si strah i trepet zlih duhova. Štiti nas od svih njihovih nasrtaja i daj nam da ih pobijedimo jakošću vjere. Slava Ocu…

5. Naši su grijesi guba koja nagrđuje čitavo naše biće i stavlja u opasnost i samu našu vječnu sreću. Sveti naš pokrovitelju, izmoli nam da se očistimo od gube grijeha. Slava Ocu…

6. Najveće vremenito dobro jest zdravlje. Možda smo ga često puta pokvarili svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Antune, izmoli nam trajno zdravlje duše i tijela. Slava Ocu…

7. Naš je život sličan lađi na uzburkanu moru: valovi neurednih strasti i oluje zlih primjera prijete našem spasenju. Divni sv. Antune, sjajnim svojim svjetlom privedi nas u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu…

8. Naši grijesi i zle navike sputaše nas u lance. Sv. Antune, izmoli nam milost da se oslobodimo okova grijeha i zlih navika i da uživamo potpunu slobodu djece Božje. Slava Ocu…

9. Moćni sv. Antune, ti si čudesno iscjeljivao udove i oslobađao od svih boli. Čuvaj nas duhovno i tjelesno zdrave i postojane u jedinstvu vjere i ljubavi. Slava Ocu…

10. Sv. Antune, tvoja se slava raširila po svem svijetu jer pomažeš da se nađu izgubljene stvari. Svojim smo grijesima izgubili Božje prijateljstvo i duševni mir. Po tvom zagovoru daj da ih ne izgubimo nikada više i izmoli ih onima koji ih još ne posjeduju. Slava Ocu…

11. Mnoge nam pogibli prijete na putu zemaljskoga života. Sv. Antune, čuvaj nas od svih pogibli i izmoli nam milost da radosno služimo Bogu i bližnjemu i sretno prispijemo u vječnu domovinu. Slava Ocu…

12. Milostivi sv. Antune! Ti pomažeš svima koji se k tebi utječu. Sličan si suncu koje sve obasjava. I meni siromahu pruži pomoć i usliši me kad te molim. Slava Ocu…

13. Sv. Antune, ti nisi svetac jednoga mjesta ili zemlje, ti si svetac gotovo čitavoga svijeta. Neka se tvojim zagovorom Božje kraljevstvo još više širi po svijetu i donese mir, ljubav i spasenje svim ljudima. Slava Ocu…

Molitve za pojedine utorke:

1. Sveti Ante, pobjedniče smrti, koji si po moćnom zagovoru kod Boga mnogima tjelesno mrtvima vratio život tijela, a još više duhovno mrtvima, život duše vratio: sačuvaj moje tijelo, moćnim svojim zaslugama i zagovorom od prijeke i zle smrti, dušu od vječne smrti, da Isus, moj jedini život, u meni nikada ne umre. O sveti oče, kako velike opasnosti čekaju me u posljednjoj borbi, kad me boli smrti obuzmu i pakao protiv mene nasrne. Tu mi budi u pomoći i učini svojim zagovorom da Isus, utočište svih koji umiru, i njegova sveta Majka budu sa mnom da njihovom pomoći u vječni mir uđem.

Smiluj se, sv. Ante, i dušama umrlih, osobito mojih poznanika i rođaka, koji se još nalaze u čistilištu. Moli za njih da što prije postignu vječnu radost u nebu. Amen.

2. O učitelju i svjetlo svete Crkve, sv. Ante, ljubitelju božanskog zakona. Moli se za nas kod Sina Božjega, da stalno ustrajemo u vjeri i s tvojom pomoći vršimo ono što si riječju i djelom učinio. O sv. Ante, koji si neukima put pokazao i zabludjele po pravoj pokori Bogu priveo: isprosi i meni svojim zagovorom stalnost u vjeri, a onima, koji su se svojom nevjerom od Krista jedinoga i istinitog Puta udaljili, priteci u pomoć, rasvijetli tmine njihova razuma, olakšaj upornost njihove volje, da se vrate u krilo spasonosne Crkve i da se paklu otmu. Amen.

3. Ah, u kakvim se bijedama nalazi čovjek, o blagi utješitelju svih nevoljnih, sv. Ante! Ti vidiš muke i nevolje, koje trpim, nećeš li mi u pomoć priteći? Ti tješiš sve koji ti se utječu. Znam da me nećeš zapustiti, stoga ti pun pouzdanja i poniznim srcem vapim, da me u mojoj nevolji ne ostaviš. O preblagi sv. Ante, pogledaj mene i sve nevolje onim blagim okom, kojim si običavao gledati nevoljne. Utješi potlačene, priteci nam u pomoć u svim bijedama i nevoljama, vodi nas jednom iz ove suzne doline u domovinu, gdje će ljubljeni Spasitelj i Otkupitelj otrti suze s očiju svojih svetaca. Pa tako i Ti, dobri Isuse, postupaj sa mnom po svom milosrđu, kako Ti znaš da je mojoj duši korisno i spasonosno. Hoćeš li da trpim, to neka bude tvoja sveta volja. Daj mi samo svoju strpljivost, a u nebu vječnu radost. Amen.

4. O Gospodine Isuse Kriste, jaki lave roda Judina! Evo, naš neprijatelj đavao obilazi ričući i traži, ne bi li koga proždro, pomozi nam, da ne izgubimo. O Isuse, ti si svoga slugu sv. Antu oboružao protiv paklenih nasrtaja; ojačaj i moju slabost, da đavolske napasti pobijedim i u tvojoj milosti do smrti ostanem. Ti, pak, sv. Ante, uzmi oružje i štit, pohiti nam u pomoć, sačuvaj naše duše i tijelo od svih zasjeda đavolskih, da idemo putem Božjih zapovijedi te dospijemo cilju vječnog blaženstva. Amen.

5. Ti si, o sv. Ante, od Boga dobio moć da gubu tjelesnu liječiš. No mnogo je opasnija i pogubnija duševna guba, a to je grijeh; stoga te molim, o moj ljubezni zaštitniče, sačuvaj mi tijelo od tjelesne gube, ako je to volja Božja, ali još više dušu od grijeha. Ah! Ja sam sagriješio dušu svoju i srce okaljao; od množine grijeha ne usuđujem se oči k nebu podignuti. O revni sv. Ante, revni ljubitelju čista srca, olakšaj mi svojim zagovorom pristup božanskom Srcu Isusovu, kojem se ponizno pod noge bacam i klečim: Gospodine, ako hoćeš, možeš me očistiti. O moj Isuse, kajem se, mrzim sve grijehe svoje, stvori u meni čisto srce, izlij na mene kapljicu svoje dragocjene Krvi i ja ću biti čist. Prije želim umrijeti nego tebe ikad više uvrijediti. To čvrsto odlučujem s tvojom milošću i po zagovoru sv. Ante. Amen.

6. Prokušani liječniče duše i tijela, sv. Ante, zdravlje bolesnika, koji se tvome zagovoru preporučuju, obrati oko svoga milosrđa na mene, svog štićenika i na sve bolesnike, koje je teška bolest napala te k tebi uzdišu! O veliki prijatelju Božji, po tvom moćnom zagovoru i po tvojim zaslugama bolesnici ne samo ozdravljaju nego se i samoj smrti otimaju. Stoga te molim, po tvojem milostivom srcu prema bolesnicima, smiluj mi se, prinesi moje uzdisaje i molitve prijestolju Božjem, da me od moje bolesti oslobodi. Istina, ja sam nevoljan grešnik i ne zaslužujem biti uslišan, no nadam se da ću tvojim posredovanjem ozdraviti. Predobri Isuse, čovječe boli, zaručniče krvi, koji si neizmjerne slabosti i boli podnosio, uslišaj me i smiluj se mojoj slabosti. Izliječi moju dušu, sagriješio sam pred tobom, ozdravi po zaslugama sv. Ante moje tijelo, da se otmem smrti i da ti u tvojoj crkvi zahvaljujem. Amen.

7. Naš Gospodin i Spasitelj, Isus Krist, koga sluša vjetar i more, uslišuje i tebe, o sv. Ante, kad moliš za one, koji putuju morem. Vjetrovi i valovi slušaju tvoju riječ i voze mornare sigurno k luci. Uslišaj i našu molitvu, koju Bogu šaljemo za putnike na moru, prinesi je pred lice Božje, da oni tvojom pomoću, mirno, zdravo i veselo dospiju do žuđene obale. Moli i za nas, o sv. Ante, koji po opasnom moru ovoga svijeta brodimo uz tako teške oluje, da sretno dođemo u luku vječnoga blaženstva. Amen.

8. K tebi, o sv. Ante, ljubezni tješitelju žalosnih, dolazimo s molbom za nevoljne zarobljenike. O kako mnogi kršćani uzdišu pod jarmom ropstva. Po tvom moćnom zagovoru pucaju željezni okovi. O sv. Ante, koji si vlastitog oca iz tamnice izbavio, uslišaj moju molitvu za zarobljene kršćane i izbavi ih iz njihovih okova i nevolja. Amen.

9. Sretni sv. Ante! Ti si cijelo svoje tijelo bio Bogu za žrtvu prikazao i po tom zaslužio da Isusa u obličju premilog djetešca u svoje ruke primiš, zagrliš i svojim čistim usnama poljubiš. Po onoj neprocjenjivoj slasti, koju si pritom uživao, molim te da pogledaš na ovo moje bolesno osjetilo ili organ, po onoj ljubavi koju si imao prema božanskom djetetu Isusu, smiluj mi se kao svomu bolesnom štićeniku i izbavi me iz ovoga moga bolesnoga stanja. Ravnaj mojim osjetilima i udovima, da umrem svijetu i budem čisti hram Božji, te da zdravim tijelom, ako to Bog hoće, privinem uz Isusa moga. Amen.

10. O Isuse! Zašao sam kao ovčica, zaboravio na tvoje zapovijedi, udaljio se od tebe i upravo sam možda zbog grijeha izgubio ovo vremenito dobro. Da ga opet nađem, ne gledaj, Isuse, na moju nevrijednost, već na zagovor sluge svoga sv. Ante, komu si dao moć da izgubljeno nalazi. Stoga se tebi obraćam, o pouzdani nalazitelju izgubljenih stvari, sv. Ante. Svima, koji su iskrenim srcem molili, vraćaš izgubljeno; odjekuju riječi: izgubljeni novac, dobro, sreću, stvar – vraća zagovor sv. Ante! Uslišaj i moju molitvu, te mi vrati što sam nesrećom ili krivnjom izgubio. Znam da mi je Bog dao i oduzeo, stoga vapijem s tobom: Ime Gospodnje budi blagoslovljeno! No, ne znajući što mi je Božja Providnost namijenila, dolazim k tebi, sv. Ante, moleći te ponizno, isprosi mi svojim zagovorom, ako je Božja volja, da opet nađem što sam izgubio. Amen.

11. Kadgod te, o jaki zaštitniče sv. Ante, tvoji štićenici pouzdano zazovu nestaje pogibelji. Zato te i ja poniznim srcem pozdravljam i vapim za pomoć protiv svih pogibli duše i tijela. Budi mi u pomoći i štiti me od vidljivih i nevidljivih neprijatelja, oslobodi nas od kuge, gladi i rata, od suše i oluje, što nas može snaći sada i na čas smrti naše. Amen.

12. Nestalo je, o sv. Ante, po tvom zagovoru nužde kod svih, koji su ti pouzdano vapili. Čuj prošnju i mene nevoljnoga, koji sam u velikoj nuždi i siromaštvu. Zbog siromaštva kukavno živim, gladujem, golotinju i dug trpim. Ti vidiš moje tužno stanje. Ah, smiluj mi se! O Isuse, uslišaj sv. Antu, koji za me moli po onoj ljubavi, kojom si Ti u obličju predragog djeteta na njegovim čistim rukama počivao. Izbavi me iz moje nevolje, kako je tebi najdraže. No, hoćeš li da dulje trpim, to mi daj i milost strpljivosti po zaslugama sv. Ante, da Tebi za ljubav trpim i da križu ne podlegnem. Ja svoje siromaštvo sjedinjujem s tvojim presvetim siromaštvom. Amen.

13. Skrušenim i poniznim srcem dolazim k tebi, o tješitelju žalosnih, preblagi sv. Ante, i molim, pogledaj na moju muku i na moj teški križ, pod kojim uzdišem. Priteci mi u pomoć, jer ti pomažeš svima koji te zazivaju. Moli za me kod našega Gospodina Isusa, koji naše molitve po svojem milosrđu sluša, no zbog naše nevrijednosti pravedno nam pomoć uskraćuje. Ti, pak, o sv. Ante, koji si njegov vjerni službenik, sve možeš kod njegova očinskoga Srca; a ovaj pravedni Sudac ne može odbiti tebi svome vjernom prijatelju. Stoga, o slatki zaštitniče, prije svega te molim, da mi isprosiš oproštenje mojih grijeha, da tim lakše zadobijem traženu pomoć u svojoj muci. Uslišaj me u nevolji, da ja ovdje za kratko, a gore navijeke velikoga Boga hvalim i slavim. Amen.

Završna molitva na 13. utorak

Milostivo primi, o Bože, moju prošnju i okruni moje smjerno pouzdanje, koje stavljam u zasluge Isusove i zagovor sv. Ante, utješi moje ražalošćeno srce i milošću mi pomozi u ovoj nevolji. Pokaži se na meni pravim pomoćnikom, kao što te veličaju i slave bezbrojni, koje si tako milostivo uslišao i iz njihove ih nevolje oslobodio. Tebe, veliki prijatelju Božji, sveti Ante, ponovno molim za tvoje vanredne milosti, kojima si na zemlji svijetlio i kojima si nedokučivo blaženstvo u nebu postigao te za onu svetu ljubav, kojom si pobožno svoje srce često Bogu i Spasitelju predavao, da me svojim zagovorom u mojoj nevolji podupreš svojom moću, koju ti je Bog dao, te meni od Njega potrebitu milost isprosiš. Amen.

Križni put s velikom mističarkom, svetom Maravillas od Isusa

Grude.com - klik u svijet — Thu, 09 Mar 2023 21:46:00 GMT

Njezin duboki nutarnji život možemo uvidjeti čitajući pisma koja je pisala duhovnicima, a koja su objavljena nakon njezine smrti. Ni nju nije zaobišla velika i tamna noć, baš poput njezina svetog oca, sv. Ivana od Križa, kojeg je toliko voljela i čija je djela znala gotovo napamet. Nutarnje mučeništvo koje je podnosila do kraja svog života uistinu je bio veliki misterij pred kojim se ona samo mogla pokloniti ljubeći Onoga koji ju je raspeo.Razmatranja uz Križni put preuzeta su iz svetičinih pisama.)

Prva postaja – ISUSA OSUĐUJU NA SMRT

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Čini mi se da sam u dnu duše čula ove riječi: ‘A ja sam bio proglašen ludim!’ Toliki su učinak te riječi imale na mene da su se od tada sve one moje tašte želje, da budem cijenjena, promijenile u želju da budem posve prezrena… Ne želim život za ništa drugo, nego da (što je više moguće) nasljedujem Krista.“

„Jedino što je važno jest ugoditi Bogu, našem Gospodinu, i njegovu sudu jer je sud stvorenja često pogrešan – bilo u dobru, bilo u zlu. Ono jedino vrijedno jest ono što smo pred našim Bogom.“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Druga postaja – ISUS PRIMA NA SE KRIŽ

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Zašto je ostavila svijet, svoje bližnje i sve što je imala ako ne zbog toga da slijedi Krista? Zašto ju je On pozvao s toliko ljubavi ako ne zbog toga da se, slijedeći Njegovu riječ, odrekne sama sebe, uzme svoj križ i slijedi ga?“

„Od svega što možemo raditi kako bismo ugodili Gospodinu, izaberimo trpljenje za Njegovu ljubav jer to nas je naučio Krist, naš Gospodin, i na to nas poziva.“

Smiluj nam se, Gospodine.
Smiluj nam se.

Treća postaja – ISUS PADA PRVI PUT POD KRIŽEM

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Pokušajte biti vjerniji nego ikada. Kada padnete, podignite se što prije moleći oprost od Gospodina. A ako uvrijedite bližnje, i njih zamolite za oprost. Nakon toga znajte da se nije ništa dogodilo, no to da se, preko poniženja i boli, povećala Gospodinova ljubav prema duši.“

„Ne strahujte razmišljajući o tome kako loše nosite križ, a sve to jer ga osjećate i jer vam je težak. Gospodin dobro poznaje naše srce i vidi da je to teško prihvatiti, iako ono želi samo što On želi.“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Četvrta postaja – ISUS SUSREĆE SVOJU SVETU MAJKU

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Tjeskoba i velika gorčina koje su me obuzele bile su sporedne… Tada me zasigurno On nadahnuo da se utječem Presvetoj Djevici i da s njom nastojim podijeliti njezine boli, zaboravljajući na sve svoje. Čim sam joj se utekla, zaboravila sam na sve drugo. Mnogo sam trpjela, ali s velikim mirom prihvaćajući patnju.“

„Gospodine, cijelim srcem obnavljamo predanje čitavog našeg bića, našeg života, naše krvi. Kako bismo bili ponosni da ih prihvatiš, sjedinjujući ih sa zaslugama svoje muke i smrti te s bolima Presvete Djevice!“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Peta postaja – ŠIMUN CIRENAC POMAŽE ISUSU NOSITI KRIŽ

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Treba nastaviti nositi Kristov križ jer ako ga neće dati nama, koga će tražiti da mu pomogne?“

„Podmetnimo rame da Gospodinu pomognemo nositi križ sada kada ga njegovi napuštaju.“

„Činilo mi se da me Gospodin pozvao da budem uz Njega kako bi svoj križ mogao osloniti na moje srce koje bi mu poslužilo kao odmor. Probudile su se u meni snažne želje da tako i bude.“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Šesta postaja – VERONIKA PRUŽA ISUSU RUBAC

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Koji biste mir pronašli da, zaboravljajući na sve drugo, živite s brigom i pažnjom koje su uronjene, ne u sebi samoj niti u svojim stvarima, nego samo u Isusu Kristu!“

„Želio je da ga zovu ‘prosjak ljubavi’… Uistinu je za poludjeti od ljubavi, vidjevši da to želi od svojih jadnih stvorenja… daju li mu svakog dana i trenutka sve više tu ljubav njegove zaručnice, one koje je On pozvao? Jadan moj Isus! Ostavljaju ga tako samog… vole ga tako malo!“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Sedma postaja – ISUS PADA DRUGI PUT POD KRIŽEM

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Čak i ako padnete, ustanite odmah. Zamolite Gospodina za oprost i uzdajte se u Njegove zasluge te počnite ispočetka jer on oduzima grijehe svijeta. Da se on nije podigao kada je pao pod teretom križa, što bi bilo s nama?“

„Neka je blagoslovljen Bog! Neka postupa s nama kako god želi, čak i kada to uključuje suze i srca shrvana od boli, jer se i tada sve događa s Njegovim dopuštenjem. Puno je lakše kada nam on udijeli snagu da trpimo, nego kada dopusti da se vidimo bez njegove snage.“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Osma postaja – ISUS TJEŠI JERUZALEMSKE ŽENE

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„U ovim trenutcima, u kojima toliko treba moliti i davati zadovoljštinu, nemojte se rastužiti, nego samo poradi uvreda koje se nanose Bogu. Zahvalite mu na stvarima koje su odbojne vašoj naravi, ma kakve god one bile, a ponajviše jer su one te koje vas čine toliko ugodnom u Njegovim očima.“

„Ako su vaše suze pokajničke, odobravam ih, ali ako nisu, zapamtite da su samo uvrede Boga dostojne suza Njegove zaručnice.“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Deveta postaja – ISUS PADA TREĆI PUT POD KRIŽEM

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Kako je dobro trpjeti za Gospodina! S Njim se sve može, čak i onda kada naše jadno srce misli da ne može više izdržati. Niste sami jer sada, čak i više nego ikad prije, imate Gospodina pored sebe.“

„Nadam se da ste ponovno započeli s još više ljubavi i snage jer to za posljedicu imaju padovi. Gdje vam je poniznost? Naviknite vidjeti se onakvima kakvi jeste, čisto ništavilo i bijeda, ali to ništavilo i bijeda vas neće spriječiti da započnete ispočetka ako se budete bez prestanka utjecali Gospodinu, uzdajući se u Njega… Gospodin želi da budete ponizni, ustrajni, vjerni i hrabri.“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Deseta postaja – ISUSA SVLAČE

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Zaljubite se u ‘ne biti ništa’, ‘ne služiti za išta’, ‘ne biti od pomoći’ jer bi to bila ogromna radost: zagrlite Njega, uroniti u Njega, slijediti ga i provesti tako ova ‘četiri dana života’.“

„Zar ne vidite kako Gospodin sluša toliko puta ponavljane želje koje vam je On sâm dao, da mu sve predate, da mu sve posvetite, a da se vama sve oduzme? Ako sada ništa ne osjećate, Gospodin vidi dno vašeg srca koje pripada Njemu i djeluje sukladno tome.“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Jedanaesta postaja – ISUSA PRIBIJAJU NA KRIŽ

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Čini mi se kao da sam razumjela neke stvari te kako je bilo potrebno potpuno se prepustiti u Božje ruke i dopustiti da me razapnu, ali taj put mi je postao jako sladak jer je njime već hodio Gospodin te sam tim putem sada hodila s Njim, noseći taj isti križ.“

„Neka vam Gospodin udijeli svetu postojanost i toliko vas ispuni svojom ljubavlju da vaša jedina sreća bude u tome da vas razapnu s Njim.“

Smiluj nam se, Gospodine!
Smiluj nam se.

Dvanaesta postaja – ISUS UMIRE NA KRIŽU

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Bila sam sabrana, zamislila sam se u podnožju križa… ne mogu to objasniti… Gospodin je bio ondje, dao mi je da shvatim koliko je pretrpio za sve duše, da iskusim Njegovu neizmjernu ljubav, Njegovo milosrđe prema svim ljudima te da se samo treba predati i dopustiti da nas razapnu poradi ljubavi i da se vrši Njegova volja, unatoč našoj vlastitoj slabosti i bijedi. Ne znam to objasniti; činilo mi se da svi moji grijesi i bijeda nestaju u Njegovoj ljubavi i milosrđu te da se peru u Njegovoj krvi.“

„Utisnuo mi se u dušu spomen na Kalvariju, a ja sam ostala ondje s Presvetom Djevicom.“

Smiluj nam se, Gospodine!

Smiluj nam se.

Trinaesta postaja – ISUSA SKIDAJU S KRIŽA

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Istina je da i ako dam svoj život, to ne bi bilo dovoljno i činilo bi mi se ništavnim pred Bogom… Ja, iako nedostojna, željela bih dati zadovoljštinu za grozne grijehe koji se čine u svijetu, kojima sam i ja osobno pridonijela, a za koje kažu da su bili najveći uzrok ove muke moga Isusa.“

„Neprestano molimo za ovaj jadni svijet koji se toliko udaljio od Boga. U Mariji, našoj preslatkoj Majci, nalazi se sva naša utjeha. Neka se ne izgube duše koje su toliko koštale Njezina sina i nje.“

Smiluj nam se, Gospodine!

Smiluj nam se.

Četrnaesta postaja – ISUSA POLAŽU U GROB

Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.
Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.

„Jedino što znam jest to da više ne mogu živjeti nizašto, osim za Boga. Želim živjeti zaboravljena, nepoznata, omražena, da moj život (što je više moguće) nalikuje Njegovom svetom životu.“

„Nakon tako velikih primjera poniznosti koje nam je Gospodin dao u svojoj muci – nakon što je postao čovjekom, i umro na najgori način koji postoji na zemlji – ne znam kako se duboko ne ponizimo tražeći uvijek posljednje mjesto i slijedeći taj primjer ljubavi našeg Boga.“

Smiluj nam se, Gospodine!

Smiluj nam se.

Izvor: „Sveta Maravillas od Isusa“, časopis bosonogih karmelićanki iz Aldehuele, br. 150., 2008. god.

Bitno.net

Pismo oca sinovima para srce: Zastanite, zagrlite me, čekam vas neutješan

Grude.com - klik u svijet — Thu, 09 Mar 2023 10:47:00 GMT

Gdje su danas, kada je on star i udovac, željan razgovora sa svojim sinovima, koji zbog neminovnosti života u moderno doba, sudeći po njegovoj priči, imaju vremena za sve, osim za njega.

Ljubomirovo pismo objavljeno na portalu “Politike”, prenosimo u cijelosti:

Gdje ste? Dokle ste stigli? Čekam. Dolazili ste i do sada iz daleka i ja sam vam zahvalan. Čekam da zastanete, opet. Na kratko. Uvijek žurite. Trebate se odmoriti. I da se vidimo.

Da se zagrlimo. Vi osjećate, vi znate da je očevo sunce na zalasku. Da se njegova svjetlost gasi. Da se tama bliži. Jer ja, zbog duboke starosti, očekujem da odem u vječni san. Vrijeme mi je.

Zato vam se obraćam, sinovi moji. Nastali iz mene i majke, iz naše krvi, duha i duše. Ne zaboravite to nikad. Dok živite.

Sinovi. Vi ovuda, gdje sada boravim, prolazite. Nemojte proći a da me ne obiđete. Znam, vi žurite svojoj obitelji u zagrljaj. Neka je sretno. Tako treba.

Ali, sinovi, vi satima vozite i jurite. Ne stajete. Kraj svog oca prolazite. Zastanite. Da me za trenutak vidite i zagrlite. Da mi osmijeh podarite, staračku dušu ozarite. I da se odmorite. Sinovi, stanite i ovog puta. Poželio sam vas. A ja samujem.

Voljena vaša majka, dična moja supruga, rano ode. Ode da se nikad ne vrati. Ode na vječni počinak. Ostadosmo da tugujemo. Stalno su mi na umu vaše riječi upućene meni, da ne vrijedi plakati, ni suze liti, jer mi ne možemo našu majku, moju suprugu, iz trajnog sna vratiti.

Sinovi, zastanite radi viđenja, pozdrava, zagrljaja.

Zastanite. Čeka vas neutješni otac Ljubomir.

Hercegovke otvorile izložbu u Solinu

Grude.com - klik u svijet — Wed, 08 Mar 2023 12:49:00 GMT

U galeriji "Zvonimir" u Solinu otvorena je zajednička izložba "Za ljubav" akademske slikarice Dragane Nuić-Vučković iz Širokog Brijega i akademske kiparice Vesne Vuge Sušac iz Mostara.

Aluminijski reljefi i digitalne slike nakon Knina i Šibenika, predstavljene su i solinskoj publici. Umjetnički radovi različitih likovnih poetika sadržajno su posvećeni prof. akademskom kiparu Nikoli Vučkoviću (1956.-2020.).

Izložbu je otvorio ravnatelj Javne ustanove u kulturi "Zvonimir" Tonći Ćićerić, a za publiku će ostati otvorena do 17. ožujka.

Drage čitateljice, sretan Vam današnji dan! Evo kako je nastao Međunarodni dan žena

Grude.com - klik u svijet — Wed, 08 Mar 2023 08:35:00 GMT

Već sljedeće godine u Kopenhagenu je održana prva međunarodna ženska konferencija u gdje je službeno odlučeno da se svake godine 8. ožujka obilježava Međunarodni dan žena. Prijedlog ovoj inicijativi dala je slavna njemačka socijalistica Clara Zetkin. Odtad se obilježavanje ovog dana proširilo Europom, pa i diljem svijeta.

Ti događaji koincidirali su s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, kada su ustanovili da su slabe mjere sigurnosti na radu bile krive za smrt više od 140 žena.

A sve je počelo još 1857. u New Yorku kada su 8. ožujka u štrajk stupile radnice u tvornici tekstila, zahtijevajući bolje uvjete rada za žene. Demonstrantice je rastjerala policija, ali su žene dva mjeseca kasnije osnovale svoj sindikat. Protesti žena nastavili su se i sljedećih desetljeća, od kojih je najpoznatiji bio 1908., kad je 15 000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Uoči Prvog svjetskog rata, žene su 8. ožujka širom Europe održale demostracije za mir, a demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon uspostave boljševičke vlasti taj dan postao je državni praznik za obilježavanje herojstva radnica.

I za kraj, na današnji dan ne zaboravite Ženu nad ženama, Blaženu Djevicu Mariju, Kraljicu Neba i Zemlje, kao i druge blažene i svete žene.

STOLAC: Na SMART Festu nastupaju Crvena jabuka i Tarik Filipović

Grude.com - klik u svijet — Tue, 07 Mar 2023 19:46:00 GMT

Stolac Music and ARTs festival bit će održan 16. i 17. lipnja 2023. godine, a Udruga građana ”Inicijativa” Stolac, koja je organizator događaja, najavljuje pregršt dobre zabave za sve generacije.

U sklopu festivala, kao i svake godine, održat će se i kazališna predstava, a ove godine za to će biti zadužen jedan od najpoznatijih glumaca u regiji, Tarik Filipović u svom autorskom projektu – monodrami o životu Miroslava Ćire Blaževića pod nazivom Ćiro, kažu organizatori.

Ove godine za kraj Smart Festa očekuje Vas veliki koncert Crvene jabuke, sarajevske pop rock grupe osnovane 1985. godine. Iako su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do današnjeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta Novi primitivizam koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač Dražen Žerić “Žera”.

U svojih 30 godina postojanja postigli su mnogo. Otpjevali su brojne predivne pjesme, imali više stotina nastupa u Hrvatskoj, regiji i svijetu. „Za sve ove godine“ „Sanjati“ „Tamo gdje ljubav počinje“ „Nekako s proljeća“ „U tvojim očima“ , samo su neki od hitove uz koje će uživati stolačka publika, navode organizatori.

Svi ljubitelji urbane kulture sigurno će već sada u svoje kalendare upisati 16. i 17. lipanj kao dane rezervirane za SMART (Stolac Music and ARTs festival) jer su organizatori najavili dvije odlične večeri.

Baka Katica svakog dana pješači 5 kilometara do crkve: Molitva mi je sve u životu pa mi ni sa 79 godina nije problem pješačiti

Grude.com - klik u svijet — Mon, 06 Mar 2023 23:06:00 GMT

Neumorna baka Katica, unatoč poodmakloj životnoj dobi, dionicu od Levače do Molva u dužini od pet kilometara propješači, a u ljetnim mjesecima i povratak kući „odradi“ pješice. Ni temperaturni minusi ni vrućine ne mogu Katicu spriječiti u njenom naumu da dan zaključi svetom misom. Godinama je, ističe ona, tako pa je poznata svima koji prolaze dionicom od Gabajeve Grede do Molva u poslijepodnevnim satima.

“Molitva mi je sve u životu pa mi nije problem pješačiti ni sa 79 godina. Tako sam odgajana i nezamislivo mi je da mi dan prođe bez svete mise. Najbliža mi je crkva u Molvama, a i ona je najljepša u Podravini. Molve su marijansko svetište pa tu nalazim svoj mir koji mi je svakodnevno potreban” objašnjava za Podravski list Katica Dežđek.

U zimskim mjesecima, dodaje Katica, uvijek se nađe netko od poznanika na misi koji je odveze u Levaču. Nije joj, naglašava, problem ni na povratku propješačiti pet kilometara.

Tako sam odgajana i nezamislivo mi je da mi dan prođe bez svete mise.

“Zimi brzo pada mrak pa kako na dionici do moje Levače vozači znaju juriti, bojim se da me netko od njih ne pokupi. Zato me uvijek netko nakon mise odveze kući. Ljeti, kad su dani dugi, skoro uvijek pješice idem i kući” govori baka Katica.

Punih 15 godina Katica živi sama i sve dok će moći o sebi voditi brigu ne namjerava otići iz Levače. Veliki joj je hobi branje ljekovitog bilja, a u sezoni poljoprivrednih radova pomaže susjedima.

“Jedino me žalosti što je naša Levača skoro izumrla. Ostalo je još samo pet domaćinstava u kojima živi deset stanovnika, a prije 40-ak godina bilo nas je preko sto. Čak smo imali i nogometni klub koji se zvao Sokol. Nažalost, Levača je izolirana pa mladima nije privlačno ostati tu ili doći tu živjeti. Meni je Levača najljepše mjesto na svijetu pa se ne namjeravam odseliti, iako nas sve manje živi tu. Imam dvije kćeri, jedna je u Koprivnici, a druga u Velikoj Črešnjevici, no iako sam u Levači sama, tu će uvijek biti moj dom” zaključila je Katica Dežđek.

Vjernici prikupili 240.000 KM za Siriju i Tursku

Grude.com - klik u svijet — Mon, 06 Mar 2023 12:14:00 GMT

Prispjela sredstva će ekonomat nadbiskupije, kao što je i najavljeno, uplatiti na račun Caritasa BiH koji će onda ista preusmjeriti za potrebite u spomenute dvije zemlje.

Prema odredbi Vrhbosanskog ordinarijata sve župe u nadbiskupiji, njih 155, zajedno sa samostanima u kojima se služe mise s narodom bile su pozvane u nedjelju, 19. veljače prikupljati posebnu kolektu za potresom strala područja Sirije i Turske.

U nekim župama ta akcija je nastavljena i kroz dva naredna tjedna te je zaključena s nedjeljom, 5. ožujka. Tako se u konačnici došlo do iznosa od 240.000 KM.

Uz novčana sredstva u svim župama i samostanima također se molilo za sve stradale u razornom potresu te za sve one koji su ostali bez dragih osoba.

Ovom akcijom Vrhbosanska nadbiskupija priključila se brojnim institucijama i pojedincima koji su odlučili pružiti podršku i pomoć Siriji i Turskoj.

EUROPA SE BUDI! Tisuće mladih s krunicama preplavile i centar Madrida: ''Živjela Djevica i Krist Kralj''

Grude.com - klik u svijet — Sun, 05 Mar 2023 11:59:00 GMT

Ili da ga, naravno, nema na ulici: radost, mladost, živjela Djevica i “Krist Kralj” orili su se ulicama i nije im se zamjerilo što su u glavnom gradu Španjolske na trećem izdanja Krunice za mlade Španjolske, koji se poklopio s blagdanom Gospe Lurdske, prošlog mjeseca.

Na skupu je s više od tri tisuće mladih ljudi sudjelovao i madridski nadbiskup, kardinal Osoro i svojom nazočnošću potvrdio i ohrabrio vjernike, a organizatore svojim blagoslovom i sloganom pohvalio za „javno svjedočenje naše vjere“.

Tim je riječima kardinal dao znak za početak mnoštvu mladih koji su ga okružili prije nego što je podijelio blagoslov.

“Povijest koju živimo jedinstven je trenutak. Bog je neophodan i mora biti prisutan u našem životu” kako bi “izgradio” svoj “važan projekt”, potvrdio je kardinal ističući “sveti cilj” koji je okupio tisuće mladih ljudi i obitelj oko njih:

“Ne želimo živjeti po bilo kojoj riječi, nego po Tvojoj riječi, Tvojem životu, Tvojoj ljubavi. I želimo to pokazati na ovoj zemlji i u ovom svijetu.”

Emilio Esteban-Hanza,jedan od glavnih organizatora ove javne krunice u prvom redu na kardinalovu izjavu da se vrši “javno očitovanje vjere“.

“Vjera bez djela je mrtva vjera i svaki mladi katolik ima dužnost javno svjedočiti svojim primjerom života i svojom pobožnošću. Što je društvo više sekularizirano, to je važnija prisutnost vjerskih simbola u životu koji podsjećaju na transcendentni smisao našeg života i da smo na ovom svijetu s ciljem osvajanja Neba“, rekao je.

Hanza se osvrnuo i na “apostolat”: ”Vjera raste darivanjem, nije to čovjek sam za sebe, to je blago koje ne možemo čuvati za sebe, nego smo ga dužni dijeliti i prenositi svima oko sebe”.

Također je citirao kardinala Saru – “nema ničeg moćnijeg od osobe koja moli na koljenima” – kako bi izrazili da težimo surađivati u izgradnji “modela društva u kojem Krist kraljuje i u kojem se svi liječimo da budemo dostojna djeca Božja”.

Objavio je posljednju poruku: “Katolička vjera je živa u našem društvu i na Zapadu, plamen je još uvijek živ u našim dušama i u dušama milijuna suvjernika diljem svijeta.”>>>više na vjera.hr

U Zagrebu predstavljanje monografije o Drinovcima

Grude.com - klik u svijet — Fri, 03 Mar 2023 16:20:00 GMT

PROGRAM:

18h - Sveta misa (predslavi drinovački župnik fra Josip Mioč

19h - Predstavljanje monografije Drinovci na dlanu ruke Njegove (prestavljači fra Josip Mioč, Petar Majić, dr.sc. Dragan Glavaš, doc. dr. sc. Krešo Pandžić, prof. dr. sc. Srećko Tomas; moderator: dr. sc. Zvonimir Glavaš.)

20h - Druženje uz prigodni domjenak

OTIŠAO JE UČO, OSTALE SU HERCEGOVAČKE PJESME

Grude.com - klik u svijet — Tue, 28 Feb 2023 17:18:00 GMT

U 66. godini života prošlog petka napustio nas je Vlado Petričušić Učo. Tiho i nenametljivo napustio je svoje Posušje i svoju Hercegovinu. Moguće da je htio tako, međutim ostavio je Učo itekakav trag u Hercegovoj zemlji. Vrijedi napisati da je bio jedan od najvećih pjesnika s ovih prostora.

Citirat ćemo neke stihove koje je napisao Učo, a pjeva ih hercegovački slavuj Zoran Begić Zoka:

"U kamenu poskok sikće, a kadulja 'rani 'čele, pratar misu ima reći, bit će dernek ljudi vele... Okle ponos Hercegovcu, pa da život tu mu prija? Kad je teško vuku gorskom i on često tu zavija... Ganga vječno tu se piva, naša himna od davnina, ma neka je, nek se ruši, zemljom smokve, škije, vina..."

"Ameriko, Ameriko, ti si samo lažna nada, to što ima Herceg Bosna, nema Teksas ni Kanada..."

"Molila je majka stara, tvog anđela, tvog čuvara, al te nije sačuvao, dragi Bog te meni dao..."

"Lipa ti je moja Anka, slatka mala Imoćanka, sve ću majko za nju dati, da je mogu milovati..."

"Diži kume pjesmu, nek se ganga ori, veseli su danas, moje majke dvori..."

"Curo mala, curo mala, dajem ti do znanja, nema vatre bez staroga panja... nema sjaja, nema sjaja, ali ima žara, drži vatru ko momčina stara..."

"Zbogom momci, mene ljubav zove, čujem himnu zemlje Hercegove. Zbogom škole, zbogom fakulteti, moram Katu pod ruku uzeti"

Otišao je Učo, ostale su hercegovačke pjesme... iz njegovog pera!

Grude.com

POSLJEDNJE MAJINE RIJEČI OBITELJI: ‘Ovo nije kraj. Bog vas voli takve kakvi jeste’

Grude.com - klik u svijet — Tue, 28 Feb 2023 16:57:00 GMT

Gledano samo tjelesnim očima Maja je imala nepunih 40 godina, živjela je u sakramentalnom bračnom zajedništvu nešto manje od 13 godina sa suprugom Vlatkom, majka petero djece i dvoje malenih na Nebu, kći i sestra rođena i odrasla u srcu Bosne.

I sama je kao dijete osjetila teret života bez oca koji je nastradao u vihoru rata. No možda ju je upravo taj temelj života u kršćanskoj vjeri i sebedarnoj ljubavi majke i oca kojemu je svjedočila kao dijete nadahnjivao da se i sama formira u osobu koja vjeruje i živi srčano, radikalno i zaljubljeno. Zaljubljeno u Krista, Crkvu i obitelj. Ne u ispraznoj osjećajnosti nego u angažmanu gdje god bi vidjela potrebu Crkve i ljudi.

Od aktivne predsjednice Frame u rodnom Vitezu, kao sudionica, a potom moderatorica te potpredsjednica Udruge Obiteljsko obogaćivanje, kao jedna od osnivačica i urednica portala Žena vrsna, u odboru udruge Obitelj 3+, začecima osnutka Rino škola (Lotrščak i Ružičnjak), u obiteljskoj molitvenoj zajednici, kao podupirateljica brojnih zajednica i pokreta, donatorica potrebitih… Uz to ne libeći se i u medijima sa suprugom dati svjedočanstvo života u vjeri ukazujući tako ne na svoju savršenost nego na preobraženi život nesavršenog čovjeka koji živi s Gospodinom koji sve okreće na dobro onima koji ga ljube (Rim 8, 28). U svim tim aktivnostima nikad nije upućivala na sebe osim kao svjedoka Ljubavi Božje. Najveće Majino bogatstvo baštinili smo, uz obitelj, upravo mi koji smo je osobno poznavali svjedočeći prije svega njezinu uvijek prisutnom srdačnom širokom osmijehu.

Svemu što je voljela i u što je vjerovala i nesvjesna toga privlačila je druge (bilo da je to dijeta po sv. Hildegardi, nabavljanje pirova brašna, naručivanje rukotvorenih blagdanskih ukrasa, lijepih haljina na sniženju i sl. do toga s kime ići na hodošašće, gdje na duhovnu obnovu, u koji samostan na ljetovanje…) I sve je radila potpuno predano – zaljubljeno. Bila je tako svakodnevna, tako normalna, tako bliska i suosjećajna. Nikada nametljiva ili osuđujuća. Istovremeno je zračila i privlačila. I ono žensko povjerljivo dijeljenja izazova obiteljskog života bilo je s Majom više od ženske kave – na kraju uvijek s nadom i ohrabrenjem.

I onda prije nešto više od dvije godine Maja je dobila prve simptome. Zbog neobičnih tegoba strahovala je da nije dobila karcinom. U povjerenju i predanju prihvatila je kroz kratko vrijeme i tu mogućnost. Onda je uskoro došla i dijagnoza rijetke autoimune bolesti, sistemske skleroze. Uz to kod nje u brzoprogresivnom obliku. Maja je uvijek bila posebna, sada i po ovoj dijagnozi. Vjerujem da ju je Bog prepoznao kao vjernu ljubljenu kći i učenicu u školi Evanđelja i tada odlučio privući je sebi na križ i ubrojiti među izabrane s kojima dijeli povlasticu suotkupljenja. Vjerujem da ju je baš izabrao je jer znala ljubiti do kraja i vjerovala raspetoj Ljubavi. Ona je i tada rekla svoj fiat.

Prepoznala je da najviša vrijednost nije zdravlje već spas duše i u tom je povjerenju rasla. Istovremeno na svom križnom putu ne bivajući lišena i Isusova vapaja s križa: Ako je moguće neka me mimoiđe ovaj kalež! (Mt 26, 39)

No uvijek na koncu prihvaćajući volju Božju da nastavi nositi svoj križ. Nije ga ona samo podnosila nego ga je doista nosila. I tako je Božje djelo u njoj dolazilo sve više do izražaja jer je uvijek, ali uvijek sve nosila u blagosti i sa istim širokim osmijehom, šaleći se na račun svog promijenjenog izgleda i tješeći one koji bi se sažalili nad njom.

Nije se samosažalijevala. U sve većoj fizičkoj ograničenosti radila je u kući do kraja što god je mogla istovremeno tražeći i prihvaćajući u poniznosti pomoć u osobnoj skrbi. Sjećam se njezina komentara kako djecu uči samostalnosti, da si pomažu, da sade, mijese tijesto, a pritom hvaleći ih i objašnjavajući im da rade zato što to mogu, a ne zato što mama ne može. Tom mirisu svetosti svi smo oko nje sve više svjedočili, a kad bi joj se u tom smislu pripomenulo, s podsmijehom bi u šali odgovorila kako li je daleko ona od toga.

Medicina joj nije pomogla i prestala je s razlogom u njoj tražiti spas i olakšanje. Rađe je prihvatila bolest nositi proaktivno vodeći se time što ona može napraviti promjenom prehrane i životnih navika, makar to bili vrlo zahtjevni režimi. Otrčala je Maja svoju životnu trku te je sa sv. Pavlom mogla klicati: Dobar sam boj bila, trku završila, vjeru sačuvala. Stoga pripravljen mi je vijenac pravednosti. (usp. 2 Tim 4, 6 – 9)

Početkom ovogodišnje korizme Maja je započela posljednju postaju kada je iznemoglo tijelo počelo gubiti životne snage. No njezin duh nikad nije klonuo. Dok bližnji oko nje nisu mogli susprezati suze, ona ih je u miru samo sve blagoslivljala, milovala i slavila Boga uz posljednje riječi: OVO NIJE KRAJ. BOG VAS LJUBI TAKVI KAKVI JESTE. Napunivši kao mudra djevica svoju svjetiljku do vrha uljem vjere i djelotvorne ljubavi Maja se okrjepljena sakramentima preselila Ocu.

Mnoge je dotakla za života, a sada se čini da to radi još i više. U njoj se doista ispunja ona Isusova: Došao je čas kada će se proslaviti Sin Čovječji. Zaista, zaista kažem vam, ako pšenično zrno pavši na zemlju ne umre, ostaje samo. Ako li umre, donosi obilat rod. (Iv 20, 23 – 28). Obilate plodove već osjećaju njezini bližnji i nemaju straha za dane pred njima, vodeći se istom vjerom u kojoj je Maja znala reći: Dan po dan. Ne brini, Bog će providjeti. Istu tu vatru ljubavi osjećaju i brojni koji su samo čuli za nju i potreseni primjerom žele znati više.

Posljednje dane riječ koja je Maju nosila bila je: Ne, umrijeti neću nego živjeti i kazivat ću djela Gospodnja (Ps 118). Stoga zahvalni za Majin život i nadahnuti njime usuđujemo se govoriti: Majo, moli za nas! - piše Narod.hr.

Napiši najljepše pismo i osvoji vrijedne nagrade!

Grude.com - klik u svijet — Mon, 27 Feb 2023 15:10:00 GMT

U BiH natjecanje zajednički organiziraju tri poštanska operatora - Hrvatska pošta Mostar, BH Pošta i Pošte Srpske.

Pismo koje stručni žiri odabere kao najljepše predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na ovogodišnjem natjecanju.

Svjetska poštanska unija želi podići svijest o sigurnosti djece na cestama te u skladu s tim su odredili novu temu za 52. natjecanje u pisanju pisama, koja glasi: „Zamisli da si super junak i tvoja misija je učiniti sve ceste širom svijeta sigurnijima za djecu. Napiši pismo nekome i objasni koje bi ti super moći bile potrebne u postizanju ove misije".

Vrijedne nagrade mogu osvojiti mladi ljudi od 9 do 15 godina starosti koji napišu pismo na zadanu temu i pošalju ga na adresu jednoga od tri bh. poštanska operatora. Originalni rad može sadržavati od 500 do 1000 riječi i mora biti u obliku pisma.

Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni mobilnim telefonima i novčanim nagradama, koje su ove godine još veće (500, 300 i 200 KM), kao i njihovi nastavnici materinskog jezika (100 KM). Za posebne pohvale i nagrade stručni žiri će izabrati još 8 radova, a njihove autore očekuju prigodni pokloni iznenađenja.

Hrvatska pošta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti 300 KM) školu iz koje na adresu HP Mostar stigne najljepše pismo.

Natjecanje je otvoreno do 31. ožujka 2023. godine. Propozicije natjecanja i sve ostale informacije se nalaze na službenoj web stranici Hrvatske pošte Mostar (www.post.ba).

Započeli radovi na muzeju HVO-a

Grude.com - klik u svijet — Mon, 27 Feb 2023 11:36:00 GMT

Zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove Slaven Galić je posjetio vojarnu„Stanislav Baja Kraljević“ zajedno s zamjenikom načelnika Zajedničkog stožera general bojnikom Ivicom Jerkićem, a primio ih je zapovjednik 1.pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH brigadir Martin Pažin. Glavna tema radnog sastanka bila je upoznavanje s misijom i aktivnostima pukovnije s posebnim osvrtom na početak radova obnove zgrade Vojnog muzeja 1. pješačke (gardijske) pukovnije OS BiH u vojarni „Stanislav Baja Kraljević“ u Mostaru.

Tom prigodom, brigadir Martin Pažin predstavio je plan I faze rekonstrukcije zgrade za unutarnje postave Vojnog muzeja, a koja se sastoji od zamjene i ugradnje vanjskih otvora, obnove vanjske žbuke, te rekonstrukciju unutarnjih pregradni zidova. Ova se faza radova realizira sredstvima donacije, a odvija se na temelju potpisanog memoranduma o sporazumijevanju između Udruge nositelja ratnih odličja HVO FBiH i Ministarstva obrane BiH. Budući da je zgrada podignuta za vrijeme Prvoga svjetskog rata, radovi rekonstrukcije obavljaju se zakonski definiranim okvirima za zgrade kulturne baštine.

Prigodom obilaska radova zamjenik ministra obrane Slaven Galić je naglasio „Vojni muzej je jamstvo da će se o povijesnoj ulozi i značaju postrojbi Hrvatskog vijeća obrane nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama“. Ministarstvo obrane će u naredne tri godine uložiti 540.000 KM za ovaj Vojni muzej i to po 180.000 KM za svaku godinu, naravno, ista sredstva će biti na raspolaganju i za druge dvije pukovnije OS BiH, istaknuo je Galić.

Na kraju radnog posjeta, brigadir Martin Pažin je izrazio zahvalnost zamjeniku ministra obrane Galiću i zamjeniku ZS OS BiH generalu Jerkiću na dolasku te na potpori da se nakon višegodišnjih priprema započelo s radovima na Vojnom muzeju.

Podsjetimo, formiranjem jedinstvenih Oružanih snaga BiH 2005. utemeljena je 1. pješačka (gardijska) pukovnija OS BiH. Pukovnija baštini identitet, tradiciju i kulturno povijesno naslijeđe Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskog naroda. Pukovnija je smještena u vojarni Stanislava Baje Kraljevića na mostarskom Heliodromu – Rodoč, koja je većinom ustupljena na korištenje Sveučilištu u Mostaru.

Temeljem zakonskih akata, 1. pješačka (gardijska) pukovnija OS BiH ima zadaće da: priprema, istražuje i baštini povijest postrojbi Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskog naroda u BiH, surađuje s braniteljskim udrugama i civilnim institucijama; objavljuje publikacije pukovnije; čuva kulturno-povijesno naslijeđe, tradiciju, narodne i vjerske običaje hrvatskog naroda u BiH; drugima prenosi znanja o povijesnim običajima, kulturi odijevanja i ponašanju pripadnika pukovnije; vodi vojne klubove pukovnije i upravlja muzejem pukovnije.

Muzej se sastoji od središnjeg muzeja (vojarna „Stanislav Baja Kraljević“ u Mostaru) i četiri odjela (u vojarnama Livno, Kiseljak i Orašje te spomen-obilježju zaustavljanja tenkova Široki Brijeg - Polog).

Zgrada Vojnog muzeja na kojoj su ovih dana započeli radovi obnove i rekonstrukcije sastoji se od četiri etaže: podruma, prizemlja i dva kata. Postojeći prostor je moguće prilagoditi i organizirati prema potrebama muzeja. U dispoziciji podruma predviđa se smještanje instalacijske prostorije, depoa i prostora za pripremanje izložbi.Na etaži prizemlja planiraju se izložbeni prostori i sanitarije.

Na prvom katu planirano je izložbeni prostor za pješačko naoružanje. Drugi kat je namijenjen za knjižnicu, čitaonicu i urede. Unutarnju muzejsku postavku čine sljedeć zbirke: naoružanja, tehničko-tvarni sredstava, odora, ratnih zastava i amblema, dokumentarne građe, audio zapisa i videozapisa, kulturno-povijesna zbirka, zbirka nakladništva i hemeroteka, fotografija, sredstava veze, spomen-soba poginulim pripadnicima HVO-a, zbirka posebnih te novijih događaja.

Važnost muzeja je i da će se moći kroz kulturni turizam ponuditi vrijedne povijesne izloške usmjerene na obogaćivanje indetiteta i pomoći da se evociraju uspomene na dane ponosa i slave.

Maja je otišla u zagrljaj Ocu, bila je primjer svima u današnjem vremenu

Grude.com - klik u svijet — Sun, 26 Feb 2023 22:41:00 GMT

Božja. Maja Tenšek rođena Garić iz Viteza je bila uistinu Božja, u svemu što je činila, u svemu što je bila. Zato svi mi koji smo je poznavali možemo bez imalo sumnje reći: Hvala ti, Gospodine, što si nam dao milost da poznajemo sveticu. Za sve vas koji je ne poznajete, pokušat ću ispričati jedan dio njene priče.

Vjerojatno prva stvar koja dolazi u pamet kad pomisiliš na Maju je (o)smijeh. Kad smo dijelile slike s mjesta koje smo posjećivale znala bi nam reći: Daj jednu s pravim osmijehom, da ti se vide zubi. To je Maja. Nema polovičnosti, nema zadrške. U svemu čitavim srcem. To nas je naučila: kad se smiješ, smiji se kako treba, potpuno, da ti se zubi vide. Cijelim srcem.

Maja je bila jedna od osnivačica portala Žena vrsna i dugogodišnja urednica, svoje svjedočanstvo iznosila je i za Laudato televiziju. Uvijek konkretna i životna kao Dan po dan, uvijek sposobna vidjeti Boga u drugima među nama i izvući njihovu posebnu priču. A opet, u svemu samozatajna. Pokazala nam je što je prava poniznost. Nije tiha. Glasna je kao zvonki Majin smijeh, ali nikad ne privlači pozornost na sebe. Ona je držala reflektor, ali nikad nije bila pod njegovim svjetlom. Bila je nepresušan izvor ideja koje bi, kako ona kaže delegirala, i tako prepustila drugima svu slavu. Lukavice moja, koliko si milosti skupljala!

Maja je bila dobrota

Još stojim zadivljena pred njenim srcem. Samo srce po srcu Božjem kao što je bilo njezino ima tu sposobnost vidjeti što treba onome pored nje i brzo pronaći način da to učini. Nema te prepreke. Srce koje ljubi domišljato je i pronalazi stazu i kad puta nema. Takva je bila Maja. Uvijek i u svakoj prilici nalazila je načina da čini dobro. Bila je Kristova jer je po uzoru na Njega prošla ovom zemljom čineći dobro. Nisu je u tome spriječili ni bolest ni nemoć. Za dobra za koja znamo, saznali smo slučajno. Koliko je toga zapravo bilo, saznat ćemo tek kad se susretnemo u Vječnosti, ako Bog da.

Maja je bila učenica i učiteljica

Smiješno zvuči ovaj naslov, ali upravo je savršeno opisuje. Ona je neprestano živjela u školi svoga Učitelja. Imala je nevjerojatnu sposobnost vidjeti dobro u drugima i upijala ga. Učila je brzinom munje. Tako bi jednostavno prihvaćala dobro koje bi upoznala, živjela ga, a onda bi ga radosno i velikodušno širila dalje. I činila je to kao i sve drugo: radosno, blago i ustrajno.

Mislim da nije ni bila svjesna koliki je duhovni autoritet jer je sebe držala malenom, a veličinu vidjela u ljudima oko sebe. Ali bila je autoritet. Za toliko toga sam otvorila srce samo zato što mi je ona o tome pričala. Znam da sam u tome samo jedna od mnogih.

Maja nas uči svetosti

Svime ovim što sam rekla učila nas svetosti, ali posebno svojim križnim putem i kalvarijom. Dostojna učenica svoga Učitelja i Spasitelja u svemu ga je slijedila do kraja.

Sjećam se trenutaka kad nam je prvi put rekla da ima čudne simptome na prstima. Bila je mirna i puna pouzdanja. Sjećam se otkrivanja dijagnoze. Bila je mirna i puna pouzdanja. Sjećam se rapidnog tijeka. Uvijek radosna, mirna i puna pouzdanja. Do zadnjeg daha.

Supruga i majka petero djece, žena puna života koja mirno i s pouzdanjem prihvaća dijagnozu sa smrtnom presudom ispisanom preko nje može biti samo žena koja je duboko sjedinjena s Kristom. To je Maja. S Isusom je hodala čitav život, s Isusom je hodala križnim putem, s Isusom se uspela na Kalvariju svog života i predala mu se potpuno. To je svetost.

Radost kojom je zračila ostavljala nas je bez teksta, zadivljene… Ali ne samo to. Vukla nas je Kristu. I svaka od nas (a vjerujem da je isto za sve koji su joj bili blizu) je njenom zaslugom barem malo bolja. Posebno u posljednje vrijeme smo primjetile, neovisno jedna o drugoj, da u onim nekim malim teškoćama života samo jedna misao ima snagu usmjeriti nas na bolje. Maja. Što god da se događa, misao na Maju te tjera da budeš bolji od samoga sebe. Da se nadiđeš. Da budeš barem malo vjerniji Kristu.

Moli za nas, ljubljena naša Majo!

Tek smo se ovih dana odvažile podijeliti ono što svaka od nas osjeća: Maja – znači tako izgleda svetost! Moli za nas, ljubljena naša, da jednog dana ponovno se susretnemo u slavi nebeskoj. Primjer si nam dala, sada moli za nas da možemo hodati tvojim stopama. Treba nam puno milosti za to. Moli za nas! Nismo tako jake ni velike kao ti. Pred tobom se osjećamo maleno kao zrna prašine. Zato moli za nas! Vjerujemo da Gospodin koji je tebe podigao na svetost, može i od nas učiniti nove žene. Moli za nas, da kao i ti budemo spremne vjerno koračati za našim Učiteljem i Spasiteljem.

Uredništvo – Žena vrsna
Foto: Privatna arhiva obitelji Tenšek

Inicijali su mu JC, s 33 godine primio je poziv u Pasiju, usvojio je troje djece s teškim tumorima

Grude.com - klik u svijet — Sun, 26 Feb 2023 10:23:00 GMT

Nakon povijesnog spektakla na Maksimiru, Laudato TV organizira prvi ovakav cjelodnevni događaj koji će početi u 14 sati. Tijekom cijelog popodneva i večeri održavat će se duhovni program: molitva, prilika za ispovijed, nagovori duhovnika i slavljenje. U programu će sudjelovati svećenici i izvođači suvremene duhovne glazbe: fra Ivan Matić i Matej Galić i Yeshua, vlč. Dražen Radigović i Božja Slava band, fra Stjepan Brčina i Amorose, don Mijo Grozdanić i Emanuel te preč. Marko Kovač. Posebni gost je Jim Caviezel, glumac iz filma ‘Pasija’. Voditelj je Marin Periš. Ulaznice su u prodaji po povoljnijoj cijeni do 14.2.2023. godine, a mogu se nabaviti u sustavu Eventim i galerijama Laudato, piše portal Večernjeg lista.

Američki glumac Jim Caviezel najpoznatiji je po ulozi Isusa Krista u filmu ‘Pasija’ Mela Gibsona, čiji je nastavak ‘Pasija: Uskrsnuće’ najavljen za 2024. g, a publika diljem svijeta s nestrpljenjem ga iščekuje. Caviezel je uz glumačku karijeru, osobito poznat vjernicima po nagovorima koje održava i javnom svjedočenju svoje katoličke vjere.

Rodio se kao James Patrick Caviezel 1968. godine u američkoj saveznoj državi Washington u obitelji s petero djece. Majka mu je irska katolkinja, a otac ima slovačke korijene. Od rane dobi odgajan je kršćanski i primio je vjeru u obitelji. Pohađao je katoličku školu, a zbog bavljenja košarkom često je mijenjao škole na američkom zapadu. Kao mladić je želio biti marinac, ali ozljeda je zaustavila i njegov košarkaški put. Na odabir glume utjecalo je poznavanje kazališta izbliza, s obzirom da mu je majka Margaret bila glumica. Kao i brojni glumci koji traže uloge u Hollywoodu, obavljao je isprva razne poslove i pohađao audicije. Glumio je sporedne uloge u više filmova, a glavnu ulogu ostvario je u filmu ‘Grof Monte Cristo’. Često naglašava kako je imao ‘inicijale JC, 33 godine i primio poziv Mela Gibsona, a ostalo je povijest’.

Gluma u filmu ‘Pasija’ 2004. godine donijela mu je to što je kao glumac postao poznat diljem svijeta, ali osobno je, tvrdi, primio mnogo više. Glumeći u tom filmu produbio je vlastitu vjeru, a da bi uopće pristao igrati Isusa pomoglo mu je prethodno upoznavanje s Međugorjem. Dok je snimao film u inozemstvu, njegova supruga Keri s kojom se vjenčao s 28 godina, nazvala ga je iz Međugorja oduševljena onime što je doživjela. Na njezin poticaj otišao je na susret s vidiocem Ivanom Dragičevićem koji je tada boravio u Irskoj gdje je snimao film. Upoznao je i fra Jozu Zovka, a prvi susret s njiime opisao je kao susret pun ljubavi i prijateljstva koje traje još i danas. Oživljena vjera pomogla mu je prihvatiti ulogu u ‘Pasiji’ tijekom čijega snimanja je svakodnevno odlazio s redateljem Gibsonom na svetu Misu na latinskom, a od svećenika je tražio da na setu bude izloženo i Presveto pred kojim je svakodnevno molio. O osjećaju prisutnosti dobra i zla na setu govorio je javno, kao i o anegdotama s Gibsonom kojega je redovito opominjao neka ne psuje. Na snimanju je pretrpio brojne fizičke napore, iščašio je rame, zadobio ozebline, a nakon završetka filma morao je i na operaciju srca.

Caviezel privatno živi sakramentalni život sa svojom obitelji u kojoj ima troje usvojene djece s teškim tumorima, koju biološki roditelji nisu željeli, odgaja ih u vjeri, mole zajedno krunicu i dok se voze u automobilu, a poslovno ne pristaje snimati scene koje se kose s kršćanskim svjetonazorom. Nedavno je sudjelovao u kampanji za ‘Hallow’, prvu mobilnu aplikaciju za katoličku molitvu, u kojoj sudjeluju poznate osobe, uz Caviezela i glumac Mark Wahlberg. U posljednje vrijeme glumio je pet sezona lik Johna Reesea u CBS-ovoj seriji ‘Osumnjičeni’, a sa svojim prijateljem producentom Eduardom Vesteguijem snimio je potresni film 'Sound of Freedom' koji je prikazan i papi Franji u Vatikanu. Radi se o istinitoj priči o bivšem agentu američke savezne vlade Timu Ballardu koji ostavlja posao kako bi život posvetio spašavanju djece iz mreže seksualnog kriminala, za koji se procjenjuje da je najbrže rastuća međunarodna zločinačka mreža. Glumi i u nastavku ‘Pasije’ koja se pod originalnim nazivom ‘The Passion of the Christ: Resurrection’ očekuje u kino distribuciji 2024. godine. U međuvremenu hrvatska publika imat će ga priliku čuti i vidjeti uživo na Velikom molitvenom danu ‘Progledaj srcem: Neka vatra siđe’ 27.5.2023. u Areni Zagreb kada će pred 17.000 posjetitelja iznijeti svoje svjedočanstvo. Ulaznice se mogu nabaviti u sustavu Eventim i galerijama Laudato.

Milan Ivkošić: Šuti se o tome da je Kutleša bio žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i Međugorja

Grude.com - klik u svijet — Sat, 18 Feb 2023 11:35:00 GMT

Riječ je o vremenu u kojem je bio žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i – Međugorja. Stoga novog zagrebačkog nadbiskupa mnogi vjernici u novoj "župi" neće dočekati s osobitim veseljem. Poznato je da su iz glavnog hrvatskog grada organizirani bezbrojni posjeti Međugorju. Nadbiskup Kutleša morat će biti suzdržljiv, usprotiviti se tim hodočašćima sigurno neće smjeti niti u propovijedima govoriti protiv ukazanja.

Koliko se sjećamo, sve vrijeme od tog slavnog događaja Kaptol o njemu nije ima negativan stav, prije bi se reklo da ga je smatrao važnim u hrvatskom kršćanstvu i poticao pohode Gospi. U Međugorju sam bio nekoliko puta i uvijek iznova bio oduševljen vjernicima sa svih strana svijeta koji su djelovali kao da je u njih ušao Bog, a posebno su me se dojmile ispovjedaonice na otvorenom oko crkve koje kao da su, kao i cijelo mjesto s mnoštvom što se penjalo na brda, spušteni s neba. Bio bih radostan kad bi me se i novi nadbiskup Dražen Kutleša dojmio kao da ga je Bog poslao.

Milan Ivkošić/Večernji list

Večernjakovci se oprostili od kolege Stojana Lasića

Grude.com - klik u svijet — Fri, 17 Feb 2023 14:17:00 GMT

U redakciji Večernjeg lista BiH jutros je održana komemoracija u povodu smrti našeg kolege i prijatelja, fotografa Stojana Stole Lasića.

Prigodnim riječima od našega Stole oprostili su se njegov dugogodišnji prijatelj i radni kolega Oliver Cvitković, glavni urednik i direktor Večernjeg lista BiH Jozo Pavković, a biranim riječima od Stole se oprostio i akademik Josip Muselimović. Osim kolega iz Večernjaka, komemoraciji su nazočili akademik Mladen Bevanda i doktor Benjamin Markin.

Ispraćaj Stojana Stole Lasića počeo je u 13 sati, a pokop je na Rimokatoličkom groblju Smrčenjaci.

Preminuo poznati fotograf Stojan Lasić Stole

Grude.com - klik u svijet — Wed, 15 Feb 2023 14:39:00 GMT

Stole je bio kroničar društvenih zbivanja, kojeg ćemo vječno pamtiti po njegovim slikama koje su dokaz da njegov život nije bio uzaludan. Rođen je 1950. godine u rudarskoj obitelji u Mostaru, gradu u kojem je završio osnovnu i srednju školu. Nakon Glazbene akademije u Splitu, stekao je zvanje glazbenog pedagoga i više od četiri desetljeća predavao Glazbeni odgoj u školama.

Bio je vrstan pedagog naraštajima u Đačkom domu u Mostaru, te jedan od utemeljitelja Ansambla Mostarske kiše i Mostarskog teatra mladih. Kao fotoreporter bio je suradnik brojnih medija u BiH i cijeloj regiji, a najveći trag ostavio je u Večernjem listu u kojem je ostao do kraja svoga života.

Otišao je Stole, otišao je sijedi brko s fotoaparatom u ruci, nećemo ga više sresti na promocijama, utakmicama, izložbama, koncertima, ali ostat će zauvijek u našim srcima. Njegovim odlaskom izgubili smo svi, a najviše njegova obitelj i mi koji se bavimo novinarstvom, kulturom i umjetnošću.

Posljednji ispraćaj Stojana Stole Lasića bit će u petak, 17. veljače u 12.15 sati, ispred Mrtvačnice Bijeli Brijeg u Mostaru, a pokop u 13 sati na groblju Smrčenjaci.

Sveti Valentin – nebeski zaštitnik zaljubljenih

Grude.com - klik u svijet — Tue, 14 Feb 2023 08:30:00 GMT

Teško je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito štuju baš oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Tako je u svijetu vrlo rašireno štovanje sv. Valentina. Kod nas su ovome svecu posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici htjeli što više saznati o tom “popularnom” svecu. Nažalost, sve ono što se o njemu zna više je legenda nego stvarni podaci. Ipak, evo nekih poznatih izvještaja.

Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvještajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudrošću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao veliki ugled i kod pogana i kod kršćana. Car Klaudije II. Gotski (268-270) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio što bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori kraj života, za mučeničku smrt. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara, a on mu je rekao:

“Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak staroj vjeri u rimske bogove.”

Valentin je odvratio: “Svijetli care, kad bi bar nešto slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.”

Na upit jednoga od sudaca što misli o bogovima, odgovorio je: “To su demoni!” Sudska skupština se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu protumačio osnovne kršćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: “Valentin je čarobnjak!” Na to je nastala velika gužva. Car se prestrašio bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te je uskoro skupa sa svojom obitelji umro mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim je naredio da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.

Drugi izvještaj, novijeg datuma, spominje da je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno urešena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranoga srednjeg vijeka. (Prema: Josip Antolović: “Duhovni velikani – Sveci Katoličke Crkve”)

Po čemu je onda sv. Valentin zaštitnik zaljubljenih, na temelju čega se slavi današnje popularno Valentinovo? Prema jednoj od legendi, sveti je Valentin volio ruže, mirisno cvijeće, koje je poklanjao zaručnicima da bi im na taj način zaželio sretno bračno zajedništvo.

Običaj slavljenja Valentinova danas je najrašireniji u anglosaksonskim zemljama. Na taj dan svi su uključeni u ritual darivanja. Prijatelji, roditelji, zaljubljeni svi jedni drugima žele “Sretno Valentinovo”. Pošte su zatrpane čestitkama s nacrtanim srcima, Amorima i Kupidima. Zaljubljeni pišu pjesme, u lokalnim novinama objavljuju ljubavne poruke, izrađuju male predmete u obliku srca…

U svakom slučaju, ne provjeravajući istinitost različitih legendi, ako ste već zaljubljeni i ako želite baš na ovaj dan nekim ljupkim znakom pažnje iznenaditi “odabranicu/-ika srca svoga”, ne dajte se obeshrabriti!

Bitno.net

Vicepostulatura: Jugokomunisti 14.2 u Mostaru iz Franjevačkog samostana izveli i ubili 7 svećenika

Grude.com - klik u svijet — Sun, 12 Feb 2023 19:43:00 GMT

Vicepostulatura postupak mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće” oglasila se priopćenjem za javnost u kome se podsjeća da su u Drugom svjetskom ratu „jugokomunisti” ubili 66 članova Hercegovačke franjevačke provincije, od kojih sedam u Mostaru.

U svom priopćenje u kome su reagirali na jučerašnje okupljanje u Mostaru u povodu 14. veljače, koji se u vrijeme SFRJ obilježavao kao Dan oslobođenja Mostara, iz Vicepostulature podsjećaju kako su na taj dan 1945. iz Franjevačkog samostana u Mostaru odvedeni, a zatim na obali Neretve na Čekrku ubijeni dr. fra Leo Petrović, fra Bernardin Smoljan, fra Rafo Prusina, fra Grga Vasilj, fra Jozo Bencun, fra Kažimir Bebek i fra Nenad Pehar.

A u tom nesretnom ratnom vremenu franjevci u Mostaru pomagali su pojedince i obitelji židovskog, srpskog, partizanskog, komunističkog… podrijetla. Mnogo je dokaza za to koji su pomno skupljeni u doktorskoj disertaciji Hrvoja Mandića: »Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svj. ratu i poraću«. Mi ovdje spomenimo samo to da su nekoliko puta partizanski i komunistički pripadnici dolazili do dr. fra Lea Petrovića da ga zbog njegovih zasluga za njihove obitelji odvedu na tzv. oslobođeni teritorij, ali je on to uvijek odbio. Posljednji put došli su po njega noć prije ulaska jugokomunista u Mostar.

U vrijeme Jugoslavije 14. veljače slavljen je kao »Dan oslobođenja Mostara«. Neki su, nazvavši se tzv. antifašistima, to nastavili i nakon Domovinskoga rata. Znakovi pod kojima sve čine jesu oni propalog jugokomunističkoga režima, jednoga od triju suvremenih totalitarizama (nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma), kako je to definirao Europski parlament.

Iz Vicepostulature su citirali i aktualnog mostarskog gradonačelnika Marija Kordića koji je u svojoj objavi na društvenim mrežama prozvao sudionike jučerašnjeg skupa koji su, kako je rekao, Mostar nazvali mjestom neofašizma.

„Oštro osuđujem takav javni govor koji ne pripada civiliziranom i demokratskom društvu kojem Mostarke i Mostarci pripadaju. Duboko sam uvjeren da smo dovoljno sazreli kao društvo da demaskiramo lažno predstavljanje i sijače mržnje i podjela. Grad koji kao gradonačelnik predstavljam podržava i podržavat će sve slobode, provoditi reforme, ali i reagirati na zlonamjerne postupke i izjave”, poručio je Kordić.

Katedrala se srušila do temelja, a Gospin kip ostao netaknut nakon razornog potresa

Grude.com - klik u svijet — Wed, 08 Feb 2023 10:40:00 GMT

Slika Gospe ostala je neozlijeđena u potresu koji je srušio katedralu Navještenja Marijina u gradu Alexandretta u turskoj pokrajini Hatay. Katedrala je bila glavna crkva Apostolskog vikarijata Anatolije. Otac Antuan Ilgit, turski isusovački svećenik, na Facebooku je zamolio vjernike da “mole za nas i za ljude. Bio je to snažan potres. Još nemamo konkretne vijesti. Međutim, naše katedrale više nema!” “Hvala Bogu, mi, naše sestre i naši suradnici smo dobro i trudimo se udomiti one koji dolaze kod nas”, dodao je.

U naknadnoj objavi na Facebooku, svećenik je komentirao da je “urušavanje katedrale šokantno; Baš sam jučer tamo slavio misu, u nedjelju!” “Sada je živo kamenje koje treba pažnju ovdje i uz Božju pomoć moći ćemo sve obnoviti”, rekao je Ilgit. “Svi smo u refektoriju, koji je pristupačniji, gdje smo slavili i misu! Donio sam sliku Gospe iz katedrale; ova će slika biti naša snaga i s njom ćemo se suočiti sa svime”, rekao je. „I dalje se ufamo u Boga i u njegovu svetu providnost. Pada kiša, hladno je i potresi su vrlo jaki. Osjećamo vašu blizinu i računamo na nju. Također držimo voljenu Siriju u našim srcima. Neka nas Gospodin čuva u svojoj ljubavi i neka nam bude milostiv!” zaključio je svećenik. piše CNA.

Prigodnom poštanskom markom HP Mostar obilježila 75. obljetnicu Gandhijeve smrti

Grude.com - klik u svijet — Fri, 03 Feb 2023 10:41:00 GMT

Njegova učenja, poruke nenasilja i štrajkovi glađu postali su inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Mahatmu Gandhija 30. siječnja 1948. godine usmrtio je hindu tradicionalist Nathuram Godse jer je smatrao da narušava indijsku tradiciju i religiju.

Autorica likovnog rješenja je Tamara Herceg, a marke se u poštanskom prometu koriste od 30. siječnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

Baka Jela je redovita na misi u Bogodolu, nju ćete uvijek prvu sresti

Grude.com - klik u svijet — Thu, 02 Feb 2023 21:50:00 GMT

Redovno je možete vidjeti svake druge nedjelje na svetoj misi u Bogodolu. Inače u Bogodolu goranački fratar drži svetu misu svake druge nedjelje u 12:30 sati i veliki broj mještana koji žive u Mostaru, nedjeljom dođe na svetu misu u Bogodol.

To je običaj od starina, jer drugih nedjelja fratar odlazi u Rašku Goru držati svetu misu u isto vrijeme.

Inače u Bogodolu postoje četiri zaseoka: Draga, Ladina, Vrljići i Čabulja. Svi ti zaseoci pripadaju goranačkoj župi, koja još obuhvaća Gorance, Soviće, Planinicu, Rašku Goru (izuzetak zaselak Đubrani koji pripada župi Bijelo Polje) i dio Bila.

autor: J.C / foto: goranci.online

Evo čim se danas bavi Matan iz serije Prosijaci i sinovi VIDEO

Grude.com - klik u svijet — Wed, 01 Feb 2023 17:48:00 GMT

Prvi takav filmski zapis specifičnog života ili bolje reći preživljavanja ostao je zanimljiv svim generacijama.

Serija rađena prema knjizi Ivana Raosa u prvom dijelu serijala najviše se bazira na život u imotskom kraju.

Jednog od glavnih likova (Matan Špalatrin), prije nego je ulogu preuzeo Rade Šerbedžija, igra domaći čovjek iz mjesta Runovići – Stjepan Puljić.

Tada petnaestogodišnjak s novinskim ekipama je otišao do “Kikaševih dvora” i prisjetio se kako je sasvim slučajno završio u spomenutoj ulozi i time ušao u legendu.

Danas živi u Splitu i odavno se ne bavi glumom, već pravnom strukom, ali kada priča krene uspomene i emocije same naviru.

S njim je razgovarala ekipa RTV Herceg Bosne

Preminuo fra Milan Lončar

Grude.com - klik u svijet — Wed, 01 Feb 2023 09:52:00 GMT

Fra Milan je preminuo u Franjevačkom samostanu na Humcu gdje je boravio zadnjih nekoliko mjeseci, izvijestila je mrežna stranica Radio Posušje.

Fra Milan Lončar se rodio na blagdan svetoga Jakova apostola 25. srpnja 1944. godine u Vinjanima kraj Posušja. Roditelji su mu Stjepan i Iva rođena Petric. Prva četiri razreda pohađao je u Vinjanima, a druga četiri u osnovnoj školi u Posušju. Gimnaziju je pohađao u Sinju i u Dubrovniku. Studij filozofije i teologiju pohađao je u Sarajevu na Franjevačkoj teologiji. Nakon toga, studij nastavlja u Konigsteinu u Njemačkoj. Postdiplomski studio je završio na Institutu za katehetiku i homiletiku u Munchenu i završava s diplomom homiletike i andragogike. U Munchenu je završio i studij religijske pedagogije na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Munchenu.

Župnik u Posušju je bio od 26. kolovoza 2006. godine do 19. kolovoza 2013. godine, gdje je ostao i kapelan do svoje smrti. Za vrijeme službe u Posušju vrijedno je radio na izgradnji župne crkve i drugih sadržaja oko nove i stare crkve u Posušju.

Dok je bio župnik u Posušju, 7. veljače 2007. godine osniva Franjevački muzej „U kući Oca mojega“ i postaje njegov ravnatelj. Muzej je skup različitih predmeta koji su pronađeni na području Posušja i oslikavaju povijest ovoga kraja. Tako muzej posjeduje Etnografsku zbirku koja raspolaže sa 173 eksponata; Sakralnu zbirku koja sadrži šezdesetak vrlo vrijednih izložaka; Arheološku zbirku u čijem je stalnom postavu izloženo 110 eksponata; te Numizmatičku zbirku koja sadrži oko 150 rimskih novčića. Muzej raspolaže i s dvije Muzejske čuvaonice, knjižnicu i lapidarij.

U redovništvo je stupio 14. srpnja 1963. godine na Humcu. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1970. godine u Konigsteinu u Njemačkoj. Tijekom redovništva je obnašao razne službe i služio u mnogim župama. Tako je bio duhovni pomoćnik na Humcu, prefekt našim studentima u Njemačkoj i Švicarskoj, zatim i duhovni pomoćnik u župi St. Michael Munchen – Prelach, misionar u HKM u Zurichu, voditelj HKM St. Gallen, ravnatelj ZIRAL-a u Mostaru, duhovni pomoćnik u župi Svetog Petra i Pavla u Mostaru. Također je bio i član Vijeća Biskupske konferencije BiH za kulturu za naredno trogodište, ĆLAN Vijeća za religiozni i kulturni dijalog BK BiH. Bio je i deputat na Provincijskom kapitulu na Humcu, član Komisije koja je trebala ispitati sve izvanpastoralne aktivnosti braće u našoj Provinciji, član Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, član Komisije za studijsku i izdavačku djelatnost pri Vijeću franjevačkih zajednica u RH i BiH. Također je bio i zastupnik za Provincijski kapitul na Humcu, provincijski definitor, član Vijeća za kulturu Biskupske konferencije BiH, pročelnik Vijeća za trajnu formaciju i liturgiju u Provinciji, član Vijeća za dijalog među religijama i kulturama BK BiH, tajnik i koordinator Tajništva za evangelizaciju u našoj Provinciji, zamjenik povjerenika za Svetu zemlju, voditelj novosagrađene kuće duhovnosti u Masnoj Luci. Papa Franjo imenovao ga je 10. veljače 2016. godine misionarom milosrđa sa željom da bude svjedok nježnosti Boga Oca. Pored svega navedenoga, pisao je knjige i prevodio. Posljednju knjigu posvetio je svome stricu fra Slobodanu Lončaru koji je ubijen za vrijeme komunizma.

Kako je sam napisao, "pratar" je postao zagovorom i nebeskom pomoći Blažene Djevice Marije.

Brašno za zdravlje! Svećenici bi njime liječili i mentalno oboljele

Grude.com - klik u svijet — Tue, 31 Jan 2023 14:09:00 GMT

Prostori za brašno su s pažnjom čišćeni i održavani, posuđe u kojima se drži stajalo je na počasnim mjestima, a prosipanje ili neko drugo oštećenje smatralo se predznakom velike nesreće.

Bogatstvo poljoprivredne obitelji od starine se mjeri prema količini brašna. Poznat je običaj da, ako kruh padne na pod, onaj tko je ispustio dragocjeni zalogaj, ima da ga podigne, puhne, poljubi - i nastavi jesti. Kruh se nije bacao u poljoprivrednim domaćinstvima, što bi preostalo, drobilo se u varivo, pravila se pita, sušilo u pećnici, mljelo u mrvice i ni mrvica nije smjela propasti. Od brašna su žene pravile kore za pitu, razne rezance, flekice, taranu, trgance, kidance, krafne i čitav popis slatkih i slanih obroka.

Brašno je ulazilo u sastav doslovno svih jela na stolu, od juhe gdje se na masnoći proprži manja količina prije nego što se doda voda, povrće i začini, preko variva, koja su zgušnjavana brašnom, do slatkiša na kraju ručka. Liječnici još nisu predlagali ljudima da smanje količinu brašna, naročito bijelog, u prehrani, za gluten se još nije znalo, a osoba koja ne želi jesti tjesteninu "zbog vitke linije" ili "radi zdravlja" bila bi smatrana čudakom, ako ne i nešto gore.

Za liječenje kožnih bolesti

Uz ovoliko poštovanje, uz stalnu i svakodnevnu upotrebu ove namirnice, razumljivo je da su ga preci današnjih poljoprivrednika smatrali ljekovitim. Protiv gladi, ono je zaista odličan lijek - ali nekadašnji seljaci su najozbiljnije pokušavali liječiti kožne bolesti pa i ozbiljne ozljede i rane oblogom od meda i brašna ili samo od starog kruha, s vrlo raznolikim ishodom, ovisno od otpornosti ozlijeđenog.

Zbog svoje važnosti je ušlo u brojne izreke i poslovice, posebice dobro sačuvane u selima.

"Zlo je brašno u kuću unio", kaže se za čovjeka koji se bogati nezakonitim radnjama.

"Od tog brašna kruha nema", govori se za uzaludan ili sumnjiv posao, a tu je i poznati izraz "što se smiješ k'o lud na brašno", s objašnjenjem: kad se netko smije bez vidljivog razloga ili u potpuno neprimjerenoj situaciji.

Domaći pisci se žale (ili hvale, tko će znati) da su im strane kolege pisale kako ovaj izraz nikako ne mogu prevesti. A to je zanimljivo, ta navodna neprevodivost, s obzirom da sličan izraz s istovjetnim značenjem postoji u većini europskih jezika. Vrlo je star, pa je kako izgleda prvobitno značenje zaboravljeno.

Svećenje brašna

U srednjovjekovnoj Europi, od Irske do Urala i od Islanda do Grčke, svi narodi koji su uzgajali žitarice znali su za obred svećenja brašna - od kojeg se poslije pravio kruh namijenjen liječenju najtežih duševnih bolesti. Svećenik bi održao molitvu nad brašnom, vodom, solju i ostalim sastojcima, a žene bi kruh umijesile, ispekle i poslužile bolesnicima. Ako bi se neki od bolesnika, koji su prisustvovali cijelom obredu, počeo smijati - a za njim i svi ostali, jer smijeh je "zarazan", to se smatralo dobrim znakom, da će svi ubrzo i sigurno ozdraviti.

Tada je, kao i puno kasnije, uostalom, tretman duševnih bolesnika u seoskim sredinama (i gradskim, da ne bude zabune) bio izrazito surov, nesretni ljudi po pravilu ne bi dugo poživjeli. U takvim uvjetima, naivan, ali u suštini suosjećajan pokušaj liječenja namirnicom koju svi koriste i svima čini dobro - predstavlja značajan izuzetak. Kad nekom kažemo "što se smiješ k'o lud na brašno" mi mu ustvari želimo da bude vrlo, vrlo zdrav i da se smije glasno i što više, piše Agroklub.com.

U Širokom Brijegu počinju ''Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca''

Grude.com - klik u svijet — Mon, 30 Jan 2023 19:15:00 GMT

U Širokom Brijegu uobičajeno će početkom veljače, ove godine od 3. do 7., biti održani ”Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca” u povodu 78. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću.

Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeništva ”Fra Leo Petrović i 65 subraće”, na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem.

Sve će uživo prenositi Radiopostaja Široki Brijeg.

Vicepostulator će 3. veljače u 10:00 sati, zajedno s društvenim predstavnicima koji će položiti vijence i zapaliti svijeće, na Trgu širokobrijeških žrtava predvoditi molitvu za pobijene franjevce i puk Božji.

Prisjetimo se da je u Drugom svjetskom rata i poraću iz općine Široki Brijeg ubijeno 2.184 osobe, a iz ŽZH 7.009. Zbog toga je grad Široki Brijeg 7. veljače proglasio ‘‘Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk”, a ŽZH ”Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja”.

Sv. mise zadušnice za pobijene franjevce i puk započinju 4. veljače. Kroz prva tri dana predvode ih župnici rodnih župa pobijenih hercegovačkih franjevaca.

U 17:30 sati je molitva krunice, a u 18:0000 sv. misa, kao i u sljedeća dva dana. Prvoga dana sv. misu predvodi i na njoj propovijeda don Ante Čarapina, župnik u Grljevićima (3-ica ubijenih), sutradan fra Josip Mioč, župnik u Drinovcima (7-ica ubijenih), a preksutra fra Velimir Bagavac, župnik na Čerinu (4-ica ubijenih).

Kroz spomenuta tri dana podijelit će se i nagrade onima koji su sudjelovali na ”XII. natječaju Stopama pobijenih” s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučkoškolci, drugoga mladež, a trećega odrasli.

Na sami dan Obljetnice, u utorak 7. veljače, program započinje u 16:00 sati molitvom pred ratnim skloništem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz širokobriješkog samostana.

Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su trenutno pokopana 24-ica ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadušnica koju će predvoditi i na njoj propovijedati fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije.

Na kraju će vicepostulator fra Miljenko Stojić iznijeti ukratko rad Vicepostulature kroz prošlu godinu, a gvardijan fra Ivan Marić, ml., izreći će riječi dobrodošlice i zahvale.

U nedjelju, 5. veljače, u 17:00 sati očekuje se dolazak sudionika ”Mimohoda sjećanja” koji pješače ili trče od spomenika svojim pobijenima do ratnog skloništa. Tu će se pomoliti za pokoj duša pobijenih franjevaca i vjernih članova puka Božjega te nazočiti krunici i sv. misi u samostanskoj crkvi.

Molitva svetog Tome Akvinskoga za mudro uređenje života

Grude.com - klik u svijet — Sun, 29 Jan 2023 12:27:00 GMT

Udijeli mi, milosrdni Bože,
da žarko želim što je tebi milo,
razborito istražujem,
istinski prepoznajem i savršeno ispunjam
na hvalu i slavu tvoga Imena.

Uredi, moj Bože, moje življenje:
ono što od mene tražiš da činim, daj mi da znam,
i podaj da to izvršim kako treba
i kako koristi duši mojoj.

Daj mi, Gospodine Bože moj,
da u sreći i protivštinama ne zakažem,
da se u njoj ne uznesem,
a u njima ne postanem malodušan.
Nek se ničemu ne radujem ili ni zbog čega ne žalim,
osim onomu što vodi k tebi,
ili zbog onoga što odvodi od tebe.
Nek se nikome ne želim svidjeti
ili nek se nikome ne bojim zamjeriti,
osim tebi.
Nek mi omrznu, Gospodine, sve prolazne stvari,
a nek mi drago bude sve što je tvoje.
Nek mi bude mrska radost koja je bez tebe,
i nek ne želim ništa što je izvan tebe.
Nek mi se sviđa, Gospodine, rad za tebe,
a nek mi je dosadan svaki počinak
koji je bez tebe.
Daj mi, Gospodine, da često k tebi podignem srce svoje,
a u svom se pomanjkanju stalno kajem,
s odlukom da se popravim.

II.

Učini me, Gospodine Bože moj,
poslušnim bez protivljenja,
siromašnim bez malodušnosti,
čistim bez patvorenja,
strpljivim bez mrmljanja;
poniznim bez pretvaranja,
veselim bez raspuštenosti,
žalosnim bez malodušnosti,
zrelim bez tromosti;
pokretljivim bez lakoumnosti,
bogobojaznim bez očajanja;
istinitim bez dvoličnosti,
i da dobro činim bez preuzetnosti;
da bližnjega opomenem bez oholosti
te potičem na dobro, riječju i primjerom,
bez pretvaranja.

Daj mi, Gospodine Bože, srce budno,
da ga ni jedna radoznala misao ne odvrati od tebe,
daj srce plemenito da ga ni jedan nedostojan osjećaj
ne povuče dolje;
daj srce ispravno da ga nijedna naopaka nakana
ne usmjeri nakrivo;
daj srce čvrsto da ga ne slomi
ni jedna nevolja;
daj srce slobodno da ga ni jedan silovit osjećaj
sebi ne podvrgne.

III.

Udijeli mi, Gospodine Bože moj,
um koji će te spoznati,
marljivost koja će te tražiti,
mudrost koja će te naći;
ponašanje koje će ti se sviđati,
ustrajnost koja će te pouzdano čekati,
i pouzdanje koje će te konačno zagrliti.
Daj da ovdje u duhu pokore podnosim kazne,
da se na ovom putovanju po milosti
služim tvojim dobročinstvima
i da u slavi u nebu uživam tvoje radosti.
Koji živiš i kraljuješ, Bože,
u sve vijeke vjekova.

Bitno.net

Polovica katolika u BiH svaki tjedan na misi

Grude.com - klik u svijet — Fri, 27 Jan 2023 15:55:00 GMT

Zemlje u kojima više od trećine svaki tjedan na misu idu katolici su iz Bosne i Hercegovine (48%), Meksika (47%), Nikaragve (45%), Bolivije (42%), Slovačke (40%), Italije (34%) i Perua (33%).

Novo istraživanje koje je proveo Center for Applied Research in the Apostolate (Centar za primijenjena istraživanja u apostolatu) bavilo se sudjelovanjem vjernika na svetim misama, a provedeno je u više zemalja svijeta.

Prema rezultatima istraživanje, Afrika je vodeća u broju katolika koji sudjeluju na misnim slavljima. Tako, na pitanje: "Osim vjenčanja, sprovoda i krštenja, koliko često idete na svete mise?", 94% nigerijskih katolika odgovorilo je kako u crkvu idu tjedno, a neki čak i na dnevnoj razini.

Anketu je proveo World Values Survey, koji je počeo pratiti podatke 1980-ih te ima statistiku za 36 zemalja s brojnom katoličkom populacijom. CARA, koja je prikupila rezultate, rekla je da se ne zna točno koja zemlja ima najveću stopu sudjelovanja na misu, "jer istraživanja nisu provedena na tu temu u svakoj zemlji svijeta".

Među ispitanicima WVS-a, uz Nigeriju, tjedno ili češće na misi sudjeluju katolici iz Kenije (73%) i Libanona (69%), prenosi Nedjelja.ba.

Latinska Amerika i Europa

Zemlje u kojima polovica ili više katolika tjedno sudjeluje na misnim slavljima su Filipini (56%), Kolumbija (54%), Poljska (52%) i Ekvador (50%), dok manje od polovice, ali ipak više od trećine svaki tjedan na misu idu katolici iz Bosne i Hercegovine (48%), Meksika (47%), Nikaragve (45%), Bolivije (42%), Slovačke (40%), Italije (34%) i Perua (33%).

Tri od 10 katolika koji tjedno sudjeluju na svetoj misi su podatci za Venezuelu (30%), Albaniju (29%), Španjolsku (27%), Hrvatsku (27%), Novi Zeland (25%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (25%).

Prije i poslije pandemije

Istraživanja su uključivala i sudjelovanje na misama prije i poslije pandemije te tako, prema rezultatima, broj katolika u Sjedinjenim Američkim Državama koji svaki tjedan idu u crkvu povećao se za 24% poslije pandemije, u odnosu na ranije razdoblje.

“U našoj posljednjoj anketi krajem ljeta 2022., 17% odraslih katolika izjavilo je da često posjećuju crkvu, a 5% umjesto toga prati misu online ili na televiziji od kuće”, stoji u CARA izvješću, a kako prenosi Aleteia.

Ostale zemlje sa sličnim brojkama kao SAD su Mađarska (24%), Slovenija (24%), Urugvaj (23%), Australija (21%), Argentina (21%), Portugal (20%), Češka Republika (20 %) i Austrija (17 %).

Najrjeđe na svetim misama sudjeluju katolici iz Litve (16%), Njemačke (14%), Kanade (14%), Latvije (11%), Švicarske (11%), Brazila (8%), Francuske (8%) i Nizozemske (7%).

Ne nužno "religiozni"

Iznenađujuće, istraživanja su pokazala kako nije nužno da će katolici koji sebe smatraju više religioznim, češće ići na svete mise. Primjer tomu je Libanon gdje velik broj katolika sudjeluje na misnim slavljima, ali broj onih koji sebe smatraju religioznim je znatno manji u odnosu na druge zemlje. Također, 97% katolika u Urugvaju se smatra religioznim, a tek 23% njih redovito idu na svetu misu.

Uz Urugvaj, zemlje u kojima najviše katolika sebe smatra religioznim su Nigerija (95%), Albanija (94%), Slovačka (93%), Češka (92%), Italija (92%), Litva (92%), Kenija (92%), Kolumbija (92%), Bolivija (91%) i Poljska (90%).

Predstavljena prva zbirka pjesama Frane Mikulića Jukića FOTO

Grude.com - klik u svijet — Fri, 27 Jan 2023 14:26:00 GMT

Zbirka je dobila prvu nagradu na Matičinu natječaju „Tomica Penavić – Moja prva knjiga“.

Ocjenjivači zbirke su: Jure Miloš, Dorian Jurić, Marija Bašić, Mario Knezović, Željko Andrijanić i Julienne Eden Busic.

Podijeljena je u četiri cjeline: Zavičajna molitva, Pred vratima, Prošlost i Mi danas s ukupno 60 pjesama. Naslovnu stranicu i Ilustracije uradila je Manuela Mikulić.

U programu predstavljanja sudjelovali su autor Frano Mikulić Jukić i jedan od ocjenjivača Jure Miloš.

Pjesme su recitirali: Monika, Belinda i Rosanda Mikulić. U glazbenom dijelu programa nastupio je guslar Josip Begić iz Posušja i tamburaški sastav Stari fenjer iz Gruda. Program je vodio novinar Marinko Mikulić.

Frano Mikulić Jukić rođen je 1966. god. u Kočerinu, gdje je završio osnovnu školu. Srednju školu završava u Mostaru, kada počinje objavljivati svoje prve pjesme. Najprije u "Crkvi na Kamenu", od 1985. do 1992. god.

Paralelno s tim objavljuje u zborniku "Kršni Zavičaj" od 1987. do 2017. godine, tj. do zadnjega broja.

Pjesmu "Croatia", iz 1992. godine, uglazbio je i otpjevao pok. Martin Pero Boras.

Također, iste godine, hrvatski branitelj iz Gospića Pero Crljen, uglazbio je i otpjevao svojevrsnu "hercegovačku budnicu", na tekst pjesme objavljene u CnK pod naslovom “Hercegovci, evo zore, evo dana...”

Pjevač Ivica Bago također je snimio pjesmu "Rakitno moje", na njegov tekst.

Dvadesetak hercegovačkih i dalmatinskih guslara snimili su preko 30 nosača zvuka na njegove tekstove.

Dr. sc. Dorijan Jurić, culturalanthropology iz Kanade, objavio je dva znanstvena rada u časopisu SLAVIC AND EAST EUROPEAN JOURNAL iz USA na njegove tekstove koje je odguslio Marko Čolak.

Na osobnu inicijativu pok. Zvonke Bušića, napisao je pjesmu "Knjiga mog života - Zvonko Bušić Taik", koju je odguslio guslar Željko Keža i snimio na dvostruki CD u trajanju od 120 minuta.

Tko je pisac iz BiH kojeg prati milijun ljudi?

Grude.com - klik u svijet — Sun, 22 Jan 2023 09:32:00 GMT

Ako s tim imenom i prezimenom uvežemo stranicu "Magic Whisperer", onda je to čovjek kojeg svi znaju, osobito oni koji su na društvenim mrežama. Jer njegove objave prati oko milijun osoba kada se objedine Instagram (624 tisuće pratitelja), Facebook (102 tisuće pratitelja), YouTube (120 tisuća pretplatnika), Twitter (52 tisuće pratitelja) i još kad se tome dodaju posjeti stranici saptacmagije.com. Njegove objave govore o ljubavi, sreći, zadovoljstvu..., inspiriraju druge. Agić spada u red mlađih pisaca. Rođen je 1988. godine, a planira ono po čemu je postao popularan uskoro pretočiti i u knjigu. Po struci je magistar tehnologije, međutim, pisanje, ali i želja za pomaganjem drugima, s obzirom na to da je sudionik brojnih humanitarnih akcija, prevladali su.

Večernji list: "Magic Whisperer" jedna je od najpoznatijih Instagram stranica u regiji. Alene, kao njezin tvorac, na što ste posebno ponosni i kako ste došli do toga da vas više od 600 tisuća osoba prati na Instagramu?

Alen Agić: - "Magic Whisperer" nastao je 2014. godine kada sam piskarao po Twitteru pa krenuo i na Instagram, Facebook, YouTube. Najviše sam ponosan što nisam odustao, bez obzira i na druge obveze koje sam imao. U svemu što radite morate biti ustrajni i odustajanje nipošto ne smije biti opcija. Treba vremena da ljudi shvate da im na neki način pomažete. Potrebno je vremena da spoznaju čistoću nečije duše, neiskvarenost nečijeg srca, a kada to ostvarite, sve je lakše. Što se tiče broja pratitelja, lijep je osjećaj znati da postoji 600.000 duša tamo negdje koje uzmu telefon u svoju ruku i pročitaju što im imate reći danas.

Večernji list: Inspirativnim porukama dotaknuli ste srca mnogih, kako ste to uspjeli?

Alen Agić: - Nije teško dotaknuti ljudsko srce ako imaš iskren pristup prema tim ljudima. Ljudi sve manje vjeruju jedni drugima i zatvoreni su u kojekakvu imaginarnu školjku. Ne govore nikome svoje tajne, ne otkrivaju što ih boli, tišti, zašto ne mogu zaspati do kasno u noć. I jedino što im preostaje je čitati, gledati, nadati se boljem preko stvari koje piše netko tko ih čak osobno i ne poznaje. Jer oni koji su znali njihove tajne, koji su znali njihove slabosti, kome su dali svoje srce, oni su ih najviše povrijedili. A ja sam siguran da nema većeg dobrog djela od pružanja utjehe čovjeku koji sanja dobiti ono što stvarno i zaslužuje – mir i sreću. Zato se mnogi pronalaze kroz moje pisanje, jer im pokušavam objasniti da moraju više voljeti sebe, da cijene sebe u svakom smislu te riječi, da ne daju nikome da ih ponižava. Ljubav nije kada trpiš sve i svašta da bi bio s nekim, ljubav je kada voliš pa ti to bude uzvraćeno. Da rezimiramo, kada utješiš čovjeka, on ne postaje samo tvoj fan, on ne postaje tvoj obični pratitelj na društvenim mrežama. On postaje tvoj prijatelj koji će te rado zagrliti na ulici i reći "hvala" – velika je razlika.

Večernji list: Sudjelujete i u brojnim humanitarnim akcijama, koliko su one važne za današnje društvo?

Alen Agić: - Tako je. Uvijek se odazovem na humanitarne akcije kad god me pozovu i promoviram to preko svojih društvenih mreža. Jedna od najvećih humanitarnih akcija, koju još uvijek pamtim kao nešto posebno, to je "Zagrli za ljubav" – preciznije Race for the Cure. Dizajnirao sam ceker s ljubavnim citatom koji se mogao kupiti u trgovinama te tako pomoći ženama oboljelim od zloćudne bolesti, raka dojke. I ovim putem bih poručio svim organizacijama koje se bave humanitarnim djelima; ako smatraju da im na neki način mogu pomoći, neka mi se slobodno jave, rado ću im izići ususret. Kao što rekoh, Race for the Cure bila je baš jedna prelijepa priča, ljudi su kupovali cekere, slali mi fotografije u inbox kao da su sami sebi kupili dar, kao da im je to nešto jako bitno, a ne znaju da je zapravo meni i cijeloj ekipi koja je sudjelovala u tom projektu bilo još bitnije. Sama ta spoznaja da nekome pomažete da shvate kako nisu sami, da mogu izdržati i prebroditi sve, to je uistinu neopisiv osjećaj.

Večernji list: Koliko vremena iziskuje stvaranje inspirativnih citata? Vidimo i da vaš Youtube kanal ima 120 tisuća pretplatnika, pa i za njih treba snimati poruke.

Alen Agić: - Puno, iskreno, puno. Ali kada trošite vrijeme na stvari koje volite, to ni u kom slučaju ne može biti uzalud potrošeno vrijeme. Štoviše, ja to i ne smatram kao trošenje vremena, već davanje pažnje onima koji je uistinu trebaju.

Večernji list: Kolika su vama inspiracija članovi obitelji i podrška u radu?

Alen Agić: - Najveća. U braku sam već dvije godine, imamo bebu od 11 mjeseci i nikada se nisam osjećao toliko nadahnuto. Nedavno sam dobio jedno pitanje od pratitelja: "Zašto više ne pišeš tužne citate, već samo sretne, obiteljske, o Bogu i slično?" Ja sam onaj tip osobe koji piše ono što emotivno prolazi u danom trenutku. Postoji jedna poznata izreka da čovjek najljepše piše kada je tužan, što je djelomično i istina. Ali znate li što je potpuna istina? Najviše emocija imaš kada si sretan i okružen ljudima koje voliš i koji te vole. Tada možeš pisati neprestano jer svaki trenutak možeš pretvoriti u riječ. Svaki osmijeh u jednu rečenicu. Teško je to objasniti, ali kada čovjek doživi pravu sreću, tvoj život postaje knjiga koja nema kraja.

Večernji list: Je li plan uskoro objaviti knjigu i tako se dodatno predstaviti široj javnosti?

Alen Agić: - Da, i jako se radujem tome, osobito jer će ta knjiga predstavljati suradnju s mojom prijateljicom i spisateljicom iz Zagreba. Radi se o zajedničkoj knjizi koja će izići uoči Dana zaljubljenih, baš pravo vrijeme za čitanje ljubavnih savjeta i rečenica koje će vam se urezati duboko u srce, zar ne? Da i ja vama postavim barem jedno pitanje! (smijeh) Doista smo oboje dali svoj maksimum za tu knjigu i vjerujem da će čitatelji biti oduševljeni, to je sve što vam trenutačno smijem otkriti. Pričekajte još malo pa ćete vidjeti da je vrijedilo čekati.

Večernji list: Kad ste već postavili pitanje, slažem se da je vrijeme Valentinova za ljubavne priče idealno. (smijeh) Ali da nastavimo s mojim pitanjima. Tuzlak ste od rođenja. Pa kakvim vidite svoj grad i postoji li neki u kojem biste još željeli živjeti?

Alen Agić: - Tuzla je uistinu prelijep grad i siguran sam da, kada jednom dođete, poželjet ćete opet. Ima tu mnogo čega vidjeti, od kipova nenadmašnih Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića pa do jezera i raznih drugih ljepota koje dodatno ukrašavaju ovo mjesto. Sve u svemu, tko dođe, definitivno se neće pokajati. Pitali ste me i bih li želio živjeti u nekom drugom gradu, pa možda. Oduvijek me privlačila Italija, to mi je, izgleda, ostalo od malih nogu kada sam promatrao preko malih ekrana prelijepe ulice Venecije, točnije, sve te venecijanske atrakcije. Veneciju, inače, definiraju kao grad koji će vas oduševiti u dvjema stvarima, kulturnim umjetninama i romantici, valjda me zato i privlači. Eto, kada bih morao birati, izabrao bih Veneciju, ali kad-tad bih se vratio ponovno u Tuzlu. To je sigurno, bez trunke sumnje, navika je čudo.

Večernji list: U vremenu beznađa što poručiti onima koji će čitati vaš intervju?

Alen Agić: - Istina je da su danas jako teška vremena, pogotovo za onoga tko ima obraza i stida. Ali mi je neopisivo drago što još uvijek ima dobrih ljudi, mnogo dobrih ljudi koji su me pronašli na društvenim mrežama i uživaju u ljubavi koju dijelim s njima. Ljubav i dobrota su ono što pokreće svijet, a pod dobrotom možemo podrazumijevati mnogo toga. Dobrota je pomoći prosjaku na ulici, dobrota je potapšati nekoga po ramenu, dobrota je čak i kada uputite nekome toplu riječ. Ljudi su željni lijepih riječi u ovom ludom svijetu gdje živimo i ja ću, koliko god budem pisao, a pisat ću vjerojatno dok postojim, dati sve od sebe da im popravim dan i pomognem da shvate kako nisu sami. •

NAJAVA: Promocija knjige Frane Mikulića Jukića

Grude.com - klik u svijet — Sun, 22 Jan 2023 00:04:00 GMT

Ova zbirka pjesama je i nagradna knjiga natječaja moja prva knjiga MH - e Široki Brijeg "Tomica Penavić".

U četvrtak, 26. listopada u prostorijama gradske knjižnice Široki Brijeg će se održati predstavljanje Franine prve zbirke pjesama "Zavičajna molitva" s početkom u 19 sati.

Knjigu će predstaviti; Gojko Jelić - predsjednik MH ogranak Široki Brijeg, Jure Miloš - magistar povijesti i filozofije i Frano Mikulić Jukić - autor knjige.

U glazbenom dijelu programa sudjeluju TS "Stari fenjer" i guslar Josip Begić, a u recitarskom dijelu večeri: Belinda Mikulić, Rosanda Mikulić i Monika Mikulić.
Voditelj programa je Marinko Mikulić.

Knjiga "Zavičajna molitva" autora Frane Mikulića Jukića je skup pjesama koje su nastajale iz Franina pera u posljednjih 30 godina i sabrane su u ovoj zbirci pjesama.

Stoga, sve vas pozivamo da svojim prisustvom obogatite promociju i izlazak prve zbirke pjesama Frane Mikulića Jukića.

Po prvi put u 2000 godina bit će otvoreno kupalište na kojem je Isus izliječio slijepca

Grude.com - klik u svijet — Wed, 18 Jan 2023 19:02:00 GMT

Kupalište Siloam, koji se u Novom zavjetu spominje kao mjesto gdje je Isus izliječio čovjeka slijepog od rođenja bit će po “prvi put u modernoj povijesti” u potpunosti iskopano i otvoreno za javnost, rekle su izraelske vlasti, prenosi bitno.net

Siloam se spominje u Lukinom i Ivanovom evanđelju u čijem devetom poglavlju stoji:

„Prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Zapitaše ga njegovi učenici: ‘Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?’ Odgovori Isus: ‘Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja.’

‘Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla. Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.’

To rekavši, pljune na zemlju i od pljuvačke načini kal pa mu kalom premaza oči. I reče mu: ‘Idi, operi se u kupalištu Siloamu!’ – što znači ‘Poslanik’. Onaj ode, umije se pa se vrati gledajući.“ (Iv 9, 1—7)

Kupalište je uništeno 70. godine poslije Krista tijekom Prvog židovsko-rimskog rata. Iako je malen dio kupališta već nekoliko godina dostupan javnosti, velika većina ovog povijesno važnog mjesta ostala je zakopana.

Kupalište je izvorno služilo kao dio jeruzalemskog drevnog vodovodnog sustava, a kasnije je postalo mjesto od vjerskog značaja za Židove. Vjerski hodočasnici koristili su ga kao “mikveh”, ili ritualno kupalište, kako bi se očistili prije posjeta svetom Hramu, a za kršćane je dobilo značaj nakon spomenutog Isusovog izlječenja slijepca od rođenja.

Siloam je pronađen sasvim slučajno 2004. godine kada su pri građevinskim radovima radnici naišli na stepenice duge 120 metara te na položaj kupališta čija se starost procjenjuje na oko 2700 godina.

Nakon što je kupalište pronađeno Izraelska televizija otkriće je nazvala “vjerojatno jednim od najvažnijih za biblijsku arheologiju posljednjih desetljeća”.

Izašao siječanjski broj glasila Stopama pobjenih

Grude.com - klik u svijet — Wed, 18 Jan 2023 11:02:00 GMT

U izdanju Vicepostulature postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« izišao je 30. broj glasila »Stopama pobijenih«, kojega kao glavni i odgovorni urednik potpisuje vicepostulator fra Miljenko Stojić. Glasilo donosi mnoštvo podataka o ubijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata.

U Uvodniku je napomenuto da se došlo do razdoblja kada se teško pronalaze svjedoci, jer je prošlo 78 godina od ubojstva hercegovačkih franjevaca, mnogi svjedoci su pomrli pa se istina traži od svjedoka iz druge ruke te u dokumentima i raznim zapisima

U rubrici Iz Ljetopisa treba istaknuti vijest o XIV. simpoziju Stopama pobijenih na kojemu su predavanja održali dr. Hrvoje Mandić, dr. Ivo Čolak te don Davor Klečina. U Međugorju je podignut spomenik sedmorici ubijenih fratara iz župe Međugorje ili onima koji su u njoj djelovali.

Donesen je i I. dio zapisa dr. fra Otona Knezovića o događajima na Širokom Brijegu, dolasku njemačke vojske i zauzimanju samostana i gimnazije za potrebe vojske.

U rubrici Glas o mučeništvu objavljeno je sjećanje fra Umberta Lončara o smrti njegovog brata fra Slobodana Lončara, kojega su jugokomunisti ubili u Ljubuškom između 12. i 13. veljače 1945.

Ovaj broj glasila glasila, u rubrici »Natječaj«, objavljuje nagrađene radove iz 2022. za uzrast odrasli.

Rubrika Uspomene donosi zapis fra Vencela Kosira sve tamo od propasti Austro-Ugarske do uspostave Nezavisne Države Hrvatske i Drugoga svjetskog rata te dolaska jugokomunista na vlast. Opisuje s kakvim su se sve poteškoćama franjevci i svećenici borili dok su jugokomunisti vodili glavnu riječ. Pozivi na ispitivanje u Udbu, upadanja u samostan usred noći, pljačke, prijetnje, sve su to jugokomunisti radili kako bi uništili duhovne vođe u narodu.

Donesen je i razgovor s fra Danom Karačićem. Život je proveo djelujući u dušobrižništvu, a u posljednje vrijeme posebno je djelatan u brizi za Franjevački svjetovni red (FSR) najprije na razini Provincije, a sada kao duhovni asistent FSR-a na Širokom Brijegu.

Podlistak donosi sjećanja Pere Banovića o školovanju na Širokom Brijegu, sjećanja na njegove kolege iz školskih klupa i profesore koji su tada djelovali u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Njegovo školovanje prekida dolazak jugokomunista pred vrata Širokog Brijega krajem 1944.

Glasilo »Stopama pobijenih« može se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature ili na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH. Prijašnje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju »Izdavaštvo«.

Baka (98): Ne bojte se smrti! Čeka nas savršeni svijet bez briga

Grude.com - klik u svijet — Tue, 17 Jan 2023 13:29:00 GMT

Baka Faye, kako je nazivaju, ustvari je već prabaka koja živi u Teksasu, a njezin video u kojem govori kako se ne treba bojati smrti postao je viralan prikupivši 1.4 milijuna pregleda.

"Bojim se smrti i ne mogu si pomoći. Možeš li je upitati boji li se i ona i kako si pomoći?" upitala je jedna tiktokerica, a mudra baka dala je svoj odgovor.
"Dušo, čega se imaš bojati?"

"Neeee! Zašto bih se bojala? Dušo, čega se imaš bojati? Ovo je samo čekanje. Ovaj život je samo malo međuvrijeme. To je samo trenutak", rekla je dodajući kako svoju snagu crpi iz Biblije.

Baka je objasnila kako život nije savršen, no da će sve naše brige nestati nakon što napustimo ovaj svijet.

"Bit će savršenstvo. Sve će biti prekrasno. Nema bolesti, nema tuge, nema ljudi bez posla, ni ikakvih briga. Ljudi se neće uznemiravati i lagati i psovati. Ondje neće biti ništa od onoga što nas zabrinjava", odgovorila je.

Inače, baka ima svoj TikTok profil koji vodi njezin praunuk , a njezin video lajkalo je 313 tisuća ljudi, od kojih mnogi pišu kako im je ovaj video puno pomogao.

@nannyfayeandme I asked nanny a question that I’ve always wanted to ask but never have..... is she afraid of death?.. #nanny ♬ original sound - Nanny Faye

PRVI U SVIJETU: Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću iznimno je znanstveno djelo prof. dr. Zorana Tomića

Grude.com - klik u svijet — Mon, 16 Jan 2023 09:39:00 GMT

Prvi je to enciklopedijski rječnik s područja odnosa s javnošću u svijetu. Naime do danas niti jedan autor ili grupa autora u svijetu nisu izradili sveobuhvatni rječnik koji bi standardizirao pojmovi profesije odnosa s javnošću. Stoga je činjenica kako je ovo prvi rječnik odnosa s javnošću u svijetu i to mu daje posebnu važnost, ali i specifičnu profesionalnu težinu.

U uvodu Enciklopedijskog rječnika odnosa s javnošću prof. Tomić ističe kako bi se shvatila specifična znanstvena težina ovog svjetskog djela važno je ukazati na možda ključnu činjenicu:

„Danas u svijetu nema 'pravog' rječnika odnosa s javnošću. Osamdesetih godina prošlog stoljeća F. Jafkins napisao je Dictionary of Marketing, Advertising & Public Relations. Uvidom u taj rječnik evidentno je da ni deset posto pojmova nije s područja odnosa s javnošću, pa se on teško može smatrati rječnikom odnosa s javnošću. Pretražujući i tragajući za referentnim djelom, naišao sam na nekoliko kraćih online pojmovnika koji nikako, prema standardima UNESCO-a, ne ulaze u kategoriju knjige. Nedostatak „svjetskog“ rječnika pokušao sam nadoknaditi konzultiranjem američke Encyclopedia of Public Relations i britanske International Encyclopedia of Communication te više priručnika i drugih djela s područja odnosa s javnošću i komunikacije.“

Red. prof. dr. sc. Ratko Zelenika, vodeći hrvatski metodolog, autor više od desetak znanstvenih knjiga, u Pogovoru ističe kako prof. dr. sc. Zoran Tomić više od dvadeset godina veoma intenzivno istražuje i proučava aktualne probleme i fenomene odnosa s javnošću, i to u najširem smislu i u svjetskim razmjerima.

O tome je rezultate temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja objavio u više od stotinu znanstvenih i znanstvenostručnih djela. „Kao izvrstan i internacionalni znalac i ekspert univerzalnih i specifičnih/specijalističkih odnosa s javnošću, prof. dr. sc. Zoran Tomić svojim je kapitalnim djelom Odnosi s javnošću - Teorija i praksa (2016.), a napose Enciklopedijskim rječnikom odnosa s javnošću (2023.), ponudio aktualna i kvalitetna znanja, saznanja, načela, pravila, zakonitosti, pojmova … svim aktivnim sudionicima u mikro-, makro- i globalnim univerzalnim i specifičnim/specijalističkim industrijama odnosa s javnošću.

Realno je očekivati da će navedena objavljena djela prof. dr. sc. Zorana Tomića izravno i pozitivno utjecati na ekspanziju znanja, vještina i kompetencija o odnosima s javnošću u obrazovanju, znanosti, gospodarstvu i društvu, i ne samo u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj“, naglašava prof. Zelenika.

Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću sadrži više od 3.000 pojmova i sintetizira svu interdisciplinarnost profesije odnosa s javnošću. Dominantna područja obrade su informacijsko komunikacijske znanosti s posebnim naglaskom na komunikologiju, novinarstvo i masovne medije, zatim ekonomske znanosti naglašeno grane menadžmenta i marketinga, zatim sociološke i politološke znanosti, psihologije pa sve do općih pojmova i njihovih značenja.

O razlozima pokretanja ovako zahtjevnog znanstvenog projekta, u uvodniku prof. Tomić ističe činjenicu kako više od dvadeset godina intenzivno proučava, analizira, ocjenjuje aktualne teorijske i praktične probleme i fenomene odnosa s javnošću. „Proučio sam više od dvije tisuće aktualnih bibliografskih jedinica o odnosima s javnošću, i to najpoznatijih svjetskih znanstvenika. Spoznao sam, uz ostalo, da su odnosi s javnošću znanstveno zasnovani na mnogobrojnim načelima, pravilima, zakonitostima...

Također, spoznao sam da se posebnosti odnosa s javnošću općenito, a osobito mnogobrojnih, više i/ili manje, afirmiranih funkcionalnih vrsta odnosa s javnošću mogu promišljati, razumjeti, interpretirati... samo ako se izvrsno znaju relevantne značajke više tisuća pojmova s pretežitim elementima i komponentama univerzalnih i specifičnih/specijalističkih odnosa s javnošću“, piše prof. Tomić te naglašava da je projekt izrade Rječnika trajao dvanaest godina.

Po svom sadržaju i značenju Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću namijenjen je prije svega profesionalcima i praktičarima u struci odnosa s javnošću, zatim studentima informacijskih i komunikacijskih studija s posebnim naglaskom na studije odnosa s javnošću, menadžerima i svim dionicima komunikacijskog menadžmenta, ali i svim drugim osobama koji sudjeluju u komunikaciji s javnošću provodeći svoje profesionalne, ali i osobne komunikacijske zadaće i ciljeve.

Zbog osjetljivosti projekta i naglašene interdisciplinarnosti autor je angažirao značajan broj recenzenata sve redom uglednih znanstvenika i lidera na svojim znanstvenim područjima. Recenzije potpisuju: dr. sc. Sanja Bijakšić, dr. sc. Aleksandar Bogdanić, dr. sc. Nenad Brkić, dr. sc. Nino Ćorić, dr. sc. Damir Jugo, dr. sc. Igor Kanižaj, dr. sc. Zdenko Klepić, dr. sc. Milica Kostić Stanković, dr. sc. Najil Kurtić, dr. sc. Damir Kukić, dr. sc. Danijel Labaš, dr. sc. Pero Maldini, dr. sc. Ilija Musa, dr. sc. Đorđe Obradović, dr. sc. Marijan Primorac, dr. sc. Dubravka Sinčić Ćorić, dr. sc. Miro Radalj, dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Iko Skoko, dr. sc. Besim Spahić, dr. sc. Ana Tkalac Verčić, dr. sc. Ivan Tanta, dr. sc. Miroslav Vasilj i dr. sc. Ratko Zelenika. Pored navedenih recenzenata jedan značajan broj znanstvenika je analizirao rječnik i dao svoje sugestije i njima autor u rječniku posebno zahvaljuje.

Treba istaknuti da je svaki od navedenih pojmova preveden i na engleski jezik što bitno doprinosi svjetskoj standardizaciji profesije koja se na našim područjima razvija početkom ovog stoljeća. Nakladnici Enciklopedijskog rječnika odnosa s javnošću su Sveučilište u Mostaru i izdavačka kuća Synopsis iz Zagreba i Sarajeva.

O autoru
Prof. dr. sc. Zoran Tomić redoviti je član Europske akademije znanosti i umjetnosti i redoviti profesor na Sveučilištu u Mostaru. Autor je više od 20 znanstvenih knjiga, sveučilišnih udžbenika i poglavlja u knjigama. Objavio je više od 90 znanstveno-stručnih radova. Sudjelovao je i izlagao na više od 100 domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih konferencija. S područja odnosa s javnošću autor je tri znanstvene knjige/monografije (udžbenika): Odnosi s javnošću – Teorija i praksa, II. izdanje, Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2016.; Politički odnosi s javnošću, Synopsis, Zagreb – Sarajevo, 2017. i Odnosi s javnošću – Teorije i modeli, Synopsis ‒ Mostar, 2013. Član je tijela akademskih institucija u BiH i Europi. Dobitnik brojnih nagrada i priznanja za znanstveni rad.