Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.SUM: Otvorenje izložbe ''Autići | Carlings, 2012. – 2022.''http://grude.com/clanak/?i=360475360475Grude.com - klik u svijetWed, 28 Sep 2022 11:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-28-sum-izlozba-autici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U likovnome smislu riječ je o nizovima objekata koji evociraju osnovne forme automobila.<p><br /><br /></p> <p>Sveučili&scaron;te u Mostaru poziva sve zainteresirane ljubitelje umjetnosti na otvorenje izložbe akademskoga umjetnika Josipa Ivanovića &bdquo;Autići | Carlings, 2012. &ndash; 2022.&ldquo; koje će se održati u petak, 30. rujna 2022. godine u 12 sati u Sveučili&scaron;noj galeriji u Sveučili&scaron;nome kampusu Rodoč.<br /><br /><br />Izložba je nastala u suradnji s Umjetničkom galerijom Dubrovnik. Umjetnik Josip Ivanović mostarskoj publici predstavlja se djelima nastalim u razdoblju od 2012. do 2022. godine. Riječ je o slikama rađenim tehnikom akrila na platnu, grafikama i drvenim skulpturama autića kao i njihovim 3D-printevima.<br /><br /><br />Josip Ivanović rođen je 1961. godine u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1988. godine, nakon čega se preselio u Dubrovnik. Tijekom karijere, koja traje vi&scaron;e od tri desetljeća, radio je na različitim poljima i medijima, uključujući skulpturu u staklu i metalu, crteže, kolaže i grafike, slike i reljefe, kazali&scaron;ne scenografije i javne skulpture i spomenike. Sudionik je Domovinskoga rata, a nakon toga radio je zajedno s francuskim restauratorima i klesarima na vi&scaron;e projekata obnove spomeničke ba&scaron;tine u dubrovačkoj povijesnoj jezgri. Imao je vi&scaron;e od pedeset samostalnih i skupnih izložbi u četrdesetak gradova diljem svijeta, a o njegovu životu i radu objavljeno je mnogo novinskih članaka i snimljeno nekoliko radijskih i televizijskih emisija. Član je Hrvatskoga dru&scaron;tva likovnih umjetnika od 1988. godine i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 1993. godine.<br /><br /><br />U ciklusu Autići koji je započeo 2011. godine Ivanović se bavi dinamikom urbanoga krajolika. U likovnome smislu riječ je o nizovima objekata koji evociraju osnovne forme automobila, ali kao simbola, kao označitelja radnje. Urbani krajolik promjenjiv je, kreće se od gotovo figuralnih do reduktivnih ili sasvim apstrahiziranih formi s jednakim rasponom pomaka u vibraciji, razlomljenosti bojanoga polja i metjerskih pristupa, pri čemu se kontinuitet teme ostvaruje upravo sekundarnim objektom &ndash; matricom stiliziranoga automobila &ndash; koji promatrača uvlači u autorski narativ i predstavlja homogenizirajući element čitavoga ciklusa. O ovome ciklusu do sada su pisali Milan Be&scaron;lić, Feđa Gavrilović, prof. dr. Rolf Sachsse, Anthony Haden-Guest i Andrea Batinić Ivanković.<br />Izložba ostaje otvorena do 30. listopada 2022. godine.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-28-sum-izlozba-autici.jpgGlazbena škola Posušje školsku godinu započela s najvećim brojem upisa do sadahttp://grude.com/clanak/?i=360457360457Grude.com - klik u svijetTue, 27 Sep 2022 10:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-27-posusje-glazbena-skola.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glazbena škola Posušje je formirana 1995. godine i od tada pa sve ove godine napreduje u svakom pogledu.<p>&nbsp;</p> <p>I nakon 27 godina entuzijazam i radni elan učenika i nastavnika je na zavidnoj razini. Nastava se izvodi na odjelima za flautu, klarinet i saksofon, gitaru, glasovir i harmoniku. Od prije godinu dana u punom kapacitetu je započela s radom i Srednja glazbena &scaron;kola. Njenim otvaranjem zainteresiranim učenicima je omogućeno &nbsp;nastavu pratiti u svome mjestu. Naime, ranijih godina učenici koji su željeli upisati srednju glazbenu &scaron;kolu, morali su putovati u &Scaron;iroki Brijeg, Mostar, Imotski. Nastavni proces u &scaron;koli, iako u skromnim uvjetima, izvodi se vrlo kvalitetno &scaron;to se može vidjeti i po razini javnih nastupa i po diplomama i nagradama koje su učenici osvojili na različitim glazbenim natjecanjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kulturna i javna djelatnost &scaron;kole se očituje kroz organiziranje koncerata, priredbi ili javnih sati tijekom cijele godine. Posebno mjesto u javnom životu je posvećeno manifestacijama Posu&scaron;ko lito i Božić u Posu&scaron;ju. U pro&scaron;loj &scaron;kolskoj godini smo pokrenuli i dva nova projekta, a to su Koncert hrvatskih autora i Koncert popularne glazbe, koji su u potpunosti opravdali postojanje. Po riječima ravnatelja Glazbene &scaron;kole prof. Ljube Begića u ovoj &scaron;kolskoj godini u osnovnu i srednju glazbenu &scaron;kolu je upisano je oko 190 učenika, &scaron;to je najveći broj do sada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Pro&scaron;lu godinu smo obilježili kao godinu u kojoj je s radom započela i Srednja glazbena &scaron;kola ali i sa sudjelovanjem na različitim natjecanjima. Naravno na&scaron;i učenici su se predstavili u najboljem svjetlu, a to su prepoznali članovi žirija na natjecanjima. Na tri prestižna natjecanja u BiH osvojili su: Harmonika &ndash; II. nagradu, ansambli &ndash; duet flauta &ndash; I. nagradu, glasovir četveroručno II. nagradu i nestandardni ansambli &ndash; I. nagradu, glasovir, najmlađa I. kategorija II. nagradu, V. kategorija &ndash; Pohvala i glasovir za četiri ruke &ndash;I. nagradu i Laureat, u lipnju u Istočnom Sarajevu. Natjecanja učenika glazbenih &scaron;kola su sastavni dio njihovog glazbenog sazrijevanja i pokazatelj su kvalitete rada u &scaron;koli. Po rezultatima, na&scaron;a &scaron;kola se može svrstati među &scaron;kole u kojima se odlično radi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naravno postoje i pote&scaron;koće, a u na&scaron;em slučaju to su nastavni kadar kojega kronično nedostaje, ali s otvaranjem srednje &scaron;kole moći ćemo računati na &bdquo;domaći&ldquo; nastavni kadar, a također od samog osnivanja &scaron;kole, od 1995. godine imamo stalni problem s nedostatnim prostorom za rad. Postoje dobre naznake da će se vrlo skoro i ovaj problem rije&scaron;iti. Glazbena &scaron;kola Posu&scaron;je će i u narednom periodu nastaviti raditi kao i do sada, vrlo stručno i uz kvalitetni nastavni kadar na&scaron;im učenicima ćemo omogućiti vrhunski umjetnički razvoj.&ldquo;-zaključio je ravnatelj Begić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-27-posusje-glazbena-skola.jpgStručno izvješće o arheološkim istraživanjima na Petnjiku i Peć Mlinimahttp://grude.com/clanak/?i=360386360386Grude.com - klik u svijetFri, 23 Sep 2022 18:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-23-arheolosko-nalaziste.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stručno izvješće.<p>&nbsp;</p> <p>Stručno izvje&scaron;će o arheolo&scaron;kim istraživanjima na&nbsp;nalazi&scaron;tima: Pećina na Zaskoku (Peć Mlini) i&nbsp;gomila-1 (Petnjik) Drinovci, Općina Grude možete preuzeti&nbsp;<a href="http://grude.info/Dokumenti/2022/Pe%C4%87%20Mlini%20Petnjik%20-%20Elaborat%20(web%20i%20share%20verzija).pdf" rel="noopener" target="_blank" data-wahfont="15">ovdje<strong>.</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-23-arheolosko-nalaziste.jpegNa blagdan sv. Franje svečano otvaranje Doma sv. Ante na Humcuhttp://grude.com/clanak/?i=360384360384Grude.com - klik u svijetFri, 23 Sep 2022 17:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-23-dom-sv-ante.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U tijeku su završni radovi obnove Doma sv. Ante na Humcu.<p>&nbsp;</p> <p>Kako <a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="https://radioljubuski.ba/index.php/2022/09/23/najava-svecano-otvaranje-doma-sv-ante-na-humcu/" target="_blank">Radio Ljubu&scaron;ki</a> saznaje, na blagdan sv. Franje biti će upriličeno i svečano otvaranje Doma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U utorak, 4. listopada nakon svečanog misnog slavlja koje će predvoditi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbe&scaron; uslijediti će blagoslov i svečana akademija, povodom otvaranja Doma sv. Ante na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dom sv. Ante na Humcu vuče korijene od 1933. godine, kada ga je počeo graditi<strong>&nbsp;fra Rudo Mikulić,</strong>&nbsp;glazbenik amater, veliki zaljubljenik u glazbu. Ta njegova ljubav prema glazbi potaknula ga je da gradi dom. Naime, fra Rudo je 1932. godine osnovao Limenu glazbu na Humcu,&nbsp;<strong>no nisu imali prikladne prostore</strong>&nbsp;za vježbanje pa su to radili u staroj fratarskoj kući na Ba&scaron;čini, na rijeci Trebižat.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Već sljedeće godine fra Rudo pokreće izgradnju Doma sv. Ante u neposrednoj blizini samostana na Humcu, kao kulturnog centra. Iako nije bio posve zavr&scaron;en, dom je ubrzo otvoren i fra Rudo uvodi u njega svoje svirače. Osniva i pokreće&nbsp;<strong>HKUD &ldquo;Sv. Ante&rdquo;,</strong>&nbsp;zatim Dru&scaron;tvo sv. Ante u kojem su, osim Limene glazbe, bila pjevačka dru&scaron;tva i zborovi, s jako velikim brojem članova. No, dolazi rat, sve je stalo, i, nažalost,<strong>&nbsp;fra Rudo je obolio od tifusa te umro 1942., u 45. godini života.</strong>&nbsp;Nakon rata, 1945., komunistička partizanska vlast nasilno je oduzela dom i sve &scaron;to je u njemu bilo pogasila, jedino se održala Limena glazba koja se ugasila 2005. godine, da bi se nedavno ponovno obnovila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;<em>Njegova zamisao nije se nikad ostvarila. Na&scaron;ao sam projekt doma koji je on zamislio i zacrtao, sadržavao je koncertnu dvoranu sličnu onoj na Kaptolu u Zagrebu,<strong>&nbsp;dana&scaron;njoj dvorani kazali&scaron;ta Komedija</strong>. Napravio je temelje te dvorane, ali nikad je nije uspio podignuti. Istražujući i proučavajući građu o domu, iako je ima veoma malo sačuvano, ne&scaron;to slika i ne&scaron;to<strong>&nbsp;napisano u časopisu &ldquo;Kr&scaron;ćanska obitelj&rdquo;</strong>, želimo da se on izgradi i vrati te uključi u prvotne svrhe, kao kulturni centar. Iako imamo velik samostan, oskudni smo s prostorom za bilo koje događaje i zato smo pristupili njegovoj obnovi i dogradnji te ostvarenju onih zamisli koje je fra Rudo imao&rdquo;</em>, objasnio je ranije fra&nbsp;<strong>Dario Dodig</strong>, gvardijan Franjevačkog samostana na Humcu.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-23-dom-sv-ante.jpgOtkrivena bista pokojnom akademiku Jakovu Peharuhttp://grude.com/clanak/?i=360356360356Grude.com - klik u svijetThu, 22 Sep 2022 15:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-22-3-2022-09-22-14-10-42-l_c7d8658d9345dceaff00c03d756fd396.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Čapljini je u četvrtak, u parku koji nosi njegovo ime, otkrivena bista akademiku Jakovu Peharu, prvom predsjedniku Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>- Kada nagla&scaron;avamo da želimo za&scaron;titi na&scaron;u suverenost, konstitutivnost, svoj identitet u BiH, to upravo radimo kroz jednu od najznačajnijih institucija hrvatskog naroda, a to je HAZU BiH. Dodao bih da akademik Jakov Pehar nije bio samo prvi predsjednik, on je dao i jedan neizmjeran doprinos na&scaron;em obrazovanju, znanosti i gospodarstvu. Zbog svega &scaron;to je učinio za Čapljinu, ona je najljep&scaron;i grad u BiH &ndash; naglasio je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, dodajući kako "&scaron;titeći svoj identitet ne zaboravljamo velikane hrvatskog naroda".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik HAZU-a BiH Mladen Bevanda predvodio je izaslanstvo ove institucije, a u svom govoru se osvrnuo na djelovanje akademika Jakova Pehara rekav&scaron;i kako se ovim činom odaje priznanje i iskazuje trajna zahvalnost za sve &scaron;to je učinio.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Hrvatski narod prepoznaje svoje zaslužnike i iskazuje im, na prikladan način, javno i trajno priznanje. Uspje&scaron;no smo surađivali s Gradom Čapljinom na provođenju ovoga projekta &ndash; izjavio je Bevanda, napomenuv&scaron;i kako je bistu osmislio i kreirao akademski kipar pokojni Florijan Mićković, a dovr&scaron;io njegov sin Vladimir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kaže, akademik Pehar je godinama doprinosio hrvatskom narodu kroz znanost i kulturu, a godinama je sudjelovao i uljep&scaron;avanju Čapljine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prvi je akademik iz Čapljine i jedan od utemeljitelja HAZU-a BiH. Sa svima je gradio prijateljske i dobrosusjedske odnose i bio je rado viđen gost svuda gdje je do&scaron;ao. On može biti uzor, poticaj i inspiracija nara&scaron;tajima koji dolaze. Jakov je jedan od "najčapljinskijih" Čapljinaca &ndash; zaključio je predsjednik HAZU-a BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bistu su otkrili Dragan Čović, Smiljan Vidić i Mladen Bevanda, a njima se posebno zahvalila i supruga preminulog akademika Zdenka Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Mi Čapljinci volimo reći da je na&scaron; grad najljep&scaron;i u BiH, a usudio bih se reći da je najzaslužniji za to upravo akademik Jakov Pehar. Dana&scaron;njim činom otkrivanja biste, a prije toga i rekonstrukcijom parka kojemu smo dali ime po njemu, na neki način nastojimo mu se odužiti &ndash; ustvrdio je gradonačelnik Čapljine Smiljan Vidić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Akademik Jakov Pehar rođen je 1928. godine, a preminuo je 2021. godine. Jedan je od osnivača Sveučili&scaron;ta u Mostaru, gdje je predavao vi&scaron;e od 40 godina te pokretač Hrvatske enciklopedije BiH kojoj je i glavni urednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je zamjenik ministra prosvjete, znanosti, kulture i sporta u Vladi Federacije BiH, predsjednik Hrvatskog dru&scaron;tva za znanost i umjetnost u BiH. Jedan je od osnivača HAZU BiH i njezin prvi predsjednik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Objavio je 18 monografija i knjiga, vi&scaron;e od stotinu znanstvenih i stručnih radova, a bio je predsjednik i član niza organizacijskih odbora znanstvenih simpozija, kao i inicijator brojnih znanstvenih konferencija.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-22-3-2022-09-22-14-10-42-l_c7d8658d9345dceaff00c03d756fd396.jpeg'Oba dva, oba su pala'http://grude.com/clanak/?i=360323360323Grude.com - klik u svijetWed, 21 Sep 2022 10:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-21-oba-su-pala.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije točno 31 godinu na današnji dan Vodičanin Ivica Bilan svojom je kamerom snimio pokojnog hrvatskog branitelja Filipa Gaćinu kako viče ''Oba dva, oba su pala'' i tako ovjekovječio sada već legendarni pothvat.<p>&nbsp;</p> <p>Tog 21. rujna 1991. godine&nbsp;ukupno je bilo 55 preleta vojnih aviona JNA nad &scaron;ibenskim krajem, a na bitnici Zečevo nebo su motrili dana&scaron;nji &scaron;ibensko-kninski župan Goran Pauk na topu te Neven Livajić naoružan ''Strelom'' zajedno s Damirom Fržopom i Draženom Bilaćem. S&nbsp;bitnice Zečevo&nbsp;sru&scaron;ili su dva aviona tipa ''Jastreb'' te je tako&nbsp;nastala kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u i izazvala odu&scaron;evljenje i euforiju građana.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;<iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/dtewt-uTHdU" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>'Obadva,&nbsp;oba su pala! ' zagrmio je svom silinom tada mladi &scaron;ibenski branitelj<strong>&nbsp;Filip Gaćina</strong>&nbsp;promatrajući padanje zrakoplova JNA na nebu iznad &Scaron;ibenika.&nbsp;To se dogodilo peti dan bitke&nbsp;&Scaron;ibenik.&nbsp;Gaćina je tog dana punio top Gorana Pauka, a vidjev&scaron;i da avioni padaju, s iskrenim je odu&scaron;evljenjem samo uzviknuo riječi koje su mu&nbsp;zauvijek donijele&nbsp;legendarni status.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kultna snimka isti dan prikazana je na HRT-u te je izazvala opće odu&scaron;evljenje i euforiju. Ujedno, to je bila svojevrsna&nbsp;prekretnica&nbsp;<strong>Domovinskog rata</strong> kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem. A Gaćinin uzvik i danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gaćina je preživio Domovinski rat, no&nbsp;19. rujna&nbsp;1998. godine tragično je poginuo prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje<strong> "Mungos"</strong>. Nagazio je na protupje&scaron;ačku minu PROM-2, a to mu je trebao biti posljednji pirotehničarski teren.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-21-oba-su-pala.pngMH Mostar Zagrebu predstavila monografiju o 20. godina mostarskog proljećahttp://grude.com/clanak/?i=360317360317Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2022 22:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-20-mh-zagreb2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Zagrebu je završen 1. festival knjige Matice hrvatske – „Matica dobrih knjiga“, koji je okupio niz ogranaka iz Republike Hrvatske te dva iz BiH – onaj iz Mostara i Čitluka.<p>&nbsp;</p> <p>Tijekom četiri festivalska dana predstavljeno je tako 40-ak novih izdanja, a posjetitelji su mogli uživati u koncertima i izložbama. Uz Maticu i njezine ogranke, na festivalu su sudjelovali i nakladničke kuće: Alfa, Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika, Hrvatska sveučili&scaron;na naklada, Verbum, Hrvatski institut za povijest i Fakultet hrvatskih studija Sveučili&scaron;ta u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;&ldquo;Sretan sam &scaron;to pokrećemo ovaj festival u godini kad obilježavamo 180. godinu postojanja Matice hrvatske, najstarije kulturne institucije u Hrvata&rdquo;, rekao je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran te dodao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Godine 1842. u Matici je pokrenut i časopis Kolo, koji je do danas ostao najtrajnijim domaćim časopisom za umjetnost i kulturu, a vjerojatno i jedan od najstarijih u Europi&hellip; Želja mi je da ova četiri dana budu afirmacija hrvatske knjige, potvrda zajedni&scaron;tva svih nas kojima je stalo do hrvatske kulture i identiteta&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izaslanstvo mostarskog Ogranka predvodila je glavna tajnica Misijana Brkić-Milinković koja je u programu festivala predstavila monografiju o 20 godina Mostarskoga proljeća, autora Dragana Marijanovića, a koju Brkić-Milinković, zajedno s Mirom Petrovićem, urednički potpisuje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O monografiji te samoj manifestaciji Mostarsko proljeće s glavnom je tajnicom MH Mostar razgovarala urednica Redakcije za kulturu HRT-a Zrinka Turalija Kurtak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostaloga, publika na Matičinu festivalu knjige tako je mogla otkriti mnoge zanimljivosti o ovoj manifestaciji, koja iduće godine slavi svoju 25. obljetnicu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Bila mi je čast, uime Matice hrvatske Mostar, &nbsp;biti dijelom 1. festivala knjige u organizaciji Sredi&scaron;njice te predstaviti rad na&scaron;ega ogranka i nakladničku djelatnost, s naglaskom na monografiju 20 godina Mostarskog proljeća. Ovaj festival bio je odlična prigoda da upoznam kolege iz drugih ogranaka te su dogovoreni i neki oblici suradnje za koje se nadam da će se realizirati. Festival je, uistinu, donio niz zanimljivih promocija, a posebno bih istaknula onu na kojoj je o Izabranim djelima Ivana Slamniga govorio akademik Pavao Pavličić, veliki poznavatelj Slamnigova djela i drag gost Mostarskoga proljeća&ldquo;, kazala je Misijana Brkić-Milinković.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-20-mh-zagreb2.jpgHNK Mostar slavi 28. rođendan i časti predstavomhttp://grude.com/clanak/?i=360314360314Grude.com - klik u svijetTue, 20 Sep 2022 19:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-20-hnkmostar-scena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U četvrtak, 22. rujna Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru obilježava 28 godina od svog osnutka. Tom prigodom bit će izvedena predstava „Anđeo uništenja“ s početkom u 20 sati, a ulazak je slobodan.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <div class="itemFullText"> <p>Ova kazali&scaron;na kuća&nbsp;utemeljena je 22. rujna 1994. godine, kao prvo profesionalno kazali&scaron;te hrvatskog naroda u BiH. Prve premijere pod nazivom Narodno kazali&scaron;te Mostar izvedene su 1993. godine. Riječ je o jednočinkama&nbsp;Mate Mati&scaron;ića&nbsp;&bdquo;Božićna bajka&ldquo; i &bdquo;Cinco i Marinko&ldquo;, u kojima su igrali&nbsp;Velimir Njirić P&scaron;eničnik,&nbsp;Toni Pehar&nbsp;i&nbsp;Sanda Krgo,&nbsp;a režirao&nbsp;Stjepan Filaković, mađarski Hrvat iz Pečuha. Prva predstava u kojoj je u programskoj knjižici pisalo HNK Mostar&nbsp;bila je &bdquo;Tena&ldquo;, koju je&nbsp;Borislav Vujčić&nbsp;dramatizirao prema noveli&nbsp;Josipa Kozarca&nbsp;u režiji&nbsp;Velibora Bobe Jelčića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U novoj kazali&scaron;noj sezoni 2022./2023. na redovitom je repertoaru HNK Mostar 12 predstava i ukupno 49 nagrada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;S obzirom da se obljetnica poklapa s početkom nove kazali&scaron;ne sezone, iskoristit ću ovu prigodu pa reći ne&scaron;to o na&scaron;im planovima. Dakle, do kraja sezone planirali smo realizirati tri premijerne izvedbe, a prva je na redu koncem listopada predstava radnoga naslova 'Noć s Aleksom', po tekstu Marka Toma&scaron;a i u režiji Ivice Buljana. U narednom razdoblju prioritet je dovr&scaron;etak izgradnje objekta čime će HNK Mostar uistinu postati nacionalno kazali&scaron;te Hrvata u Bosni i Hercegovini te kazali&scaron;te u punom smislu te riječi&ldquo;, kazao je ravnatelj ove teatarske institucije Ivan Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Anđeo uni&scaron;tenja&ldquo; nastala je prema tekstu nobelovke Elfriede Jelinek u režiji austrijske redateljice Sabine Mitterecker i u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru i Sarajevskog ratnog teatra (SARTR). Riječ je o prvoj koprodukciji jednog sarajevskog teatra i kazali&scaron;ta iz Mostara. Radnja drame &bdquo;Rechnitz - Anđeo uni&scaron;tenja&ldquo; bavi se događajem koji se dogodio u noći između 24. i 25. ožujka 1945. kada je grofica Margit von Batthy&aacute;ny priredila u svom dvorcu Rechnitz u Burgenlandu gozbu za susjede, velikodostojnike lokalne Nacionalsocijalističke partije, SS oficire, od kojih je jedan bio njen ljubavnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je slobodan ulazak na ovu predstavu, potrebno je rezervirati mjesto porukom preko Facebook Messengera ili Instagram Directa, odnosno pozivom na broj 036/446-024 od 9 do 16 sati.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-20-hnkmostar-scena.jpgVicepostulatura raspisala natječaj u spomen na ubijene franjevcehttp://grude.com/clanak/?i=360279360279Grude.com - klik u svijetMon, 19 Sep 2022 11:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature.<p><br /><span data-v-088b9c4a=""></span></p> <p>Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva "Fra Leo Petrović i 65 subraće" na čelu s fra Miljenkom Stojićem, raspisala je Natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugoga svjetskog rata za uratke iz književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije i videa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natječaj se organizira sa željom njegovanja spomena na 66 hercegovačkih franjevaca, koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugoga svjetskog rata pobili jugokomunisti, priopćeno je iz Vicepostulature.<br /><br /></p> <p>Natječaj je otvoren do 15. prosinca za djecu, mladež i odrasle, a radovi mogu biti i oni objavljeni u vremenu od zadnjih "Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca". U prijavi je obvezno naznačiti ime i prezime, adresu, broj telefona, nadnevak rođenja te &scaron;kolu i razred. Radovi se ne vraćaju.<br /><br /></p> <p>Ako su tekstualni radovi trebaju biti napisani na računalu i poslati ih na e-adresu mostar@pobijeni.info ili na po&scaron;tansku adresu: <strong>Vicepostulatura, Kard. Stepinca 14, 88220 &Scaron;iroki Brijeg.</strong><br /><br /></p> <p>Za najbolje radove dodjeljuju se tri nagrade u kategoriji uzrasta iz nabrojenih područja koje će biti uručene na "Danima pobijenih hercegovačkih franjevaca" &nbsp;od 4. do 7. veljače 2023.<br /><br /></p> <p>Nagrađenima se uručuju prigodna nagrada i plaketa te im se rad postavlja na portal Vicepostulature pobijeni.info (Odjek u puku &ndash; Glas o mučeni&scaron;tvu &ndash; Natječaj) i objavljuje u glasilu "Stopama pobijenih".<br /><br /></p> <p>&nbsp;U priopćenju se mole sve pučke i srednje &scaron;kole s hrvatskim nastavnim programom te Sveučili&scaron;te u Mostaru da u nastavi povijesti spomenutih dana održe prigodno predavanje o pobijenim hercegovačkim franjevcima i povijesnom okviru u kojem se to dogodilo. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpgI HKUD Sveti Ante Cim na Vinkovačkim jesenima, iz Mostara ispratili ih fra Luka Marić i gradonačelnik Kordićhttp://grude.com/clanak/?i=360266360266Grude.com - klik u svijetSun, 18 Sep 2022 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-18-hkud-sv-ante-cim-vinkovacke.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sudionike mimohoda s velike pozornice na Trgu bana Josipa Šokčevića pozdravio je vinkovački gradonačelnik..<p>&nbsp;</p> <p>U svečanom mimohodu sudionika i reviji konjskih zaprega <strong>57. Vinkovačkih jeseni</strong>, ulicama i trgovima toga slavonskog grada u nedjelju je prodefiliralo vi&scaron;e od <strong>2.500 članova </strong>69 folklornih skupine iz Hrvatske i iseljeni&scaron;tva koja njeguju izvorni hrvatski folklor.<br /><br /></p> <p>Prolazeći vinkovačkim ulicama i trgovima sudionici svečanog mimohoda kroz pjesmu i ples pokazali su dio <strong>narodne tradicije </strong>kraja iz kojeg dolaze praćeni velikim brojem posjetitelja, od izlaza iz <strong>Gradske tržnice</strong> preko gradskog sredi&scaron;ta pa sve do <strong>Nogometnog stadiona HNK Cibalije.<br /><br /></strong></p> <p>Mimohod je predvodila <strong>Udruga mažoretkinja općine Nu&scaron;ta</strong>r i<strong> Osječki puhački orkestar </strong>iza kojih su djevojke i momci u narodnim no&scaron;njama nosili grbove Vinkovačkih jeseni, Grada Vinkovaca, Republike Hrvatske i Vukovarsko-srijemske županije, a potom su, prije samih članova folklornih skupina, pro&scaron;li povijesnih postrojbi <strong>Hrvatskog sokola </strong>iz Vinkovaca, Osijeka, Požege i Županje kao i članovi Vinkovačkih &scaron;okačkih rodova.<br /><br /></p> <p>Mimohod je zavr&scaron;io revijom konjskih zaprega i jahača u kojoj je Vinkovcima pro&scaron;lo 30-tak svečano ukra&scaron;enih konjskih zaprega i 50-tak jahača.<br /><br /></p> <p>Sudionike mimohoda s velike pozornice na <strong>Trgu bana Josipa &Scaron;okčevića</strong> pozdravio je vinkovački gradonačelnik i predsjednik Organizacijskog odbora 57. Vinkovačkih jeseni Ivan Bosančić poručiv&scaron;i kako je ta manifestacija od samih početaka slavila i čuvala jedinstvo hrvatskog naroda.<br /><br /></p> <p>Ovogodi&scaron;nje Vinkovačke jeseni održavaju se od<strong> 9. do 18.rujna</strong>, a zavr&scaron;it će u večernjim satima trećim dijelom Državne smotre izvornog hrvatskog folklora.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Na ovogodi&scaron;njim Jesenima sudjeluje i HKUD Sveti Ante Cim iz Mostara, a jedno od najpopularnijih dru&scaron;tava, njegovog obnovitelja i duhovnika članova fra Luku Marića, te same članove prije polaska pozdravio je i mostarski gradonačelnik Mario Kordić.<br /><br /></p> <p>Također, iz publike manifestaciju prati i Borjana Kri&scaron;to, kandidat za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-18-hkud-sv-ante-cim-vinkovacke.pngMisionarke s najduljim misijskim stažem Crkve u Hrvatahttp://grude.com/clanak/?i=360261360261Grude.com - klik u svijetSun, 18 Sep 2022 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-18-22-misionarke.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je to više od 40 godina biti u misijama, odnosno skoro pola stoljeća, otkrile su nam misionarke u DR-u Kongo, u Nyantendeu, i članice Družbe školskih sestara franjevki Krista Kralja Splitske provincije: s. Erika Dadić i s. Mislava Prkić.<p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pi&scaron;e: <strong>Josipa Prskalo</strong>, <em>Katolički tjednik</em></p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ove dvije redovnice zaista su ugodno dru&scaron;tvo i nemoguće je ne osjetiti toplinu kojom zrače, protkanu jednostavno&scaron;ću, spontano&scaron;ću, duhovno&scaron;ću, ali i duhovito&scaron;ću. Sada nam je jasno za&scaron;to ih Kongoanci &bdquo;ne daju&ldquo;. Ne bismo ni mi dali ove dvije nasmijane du&scaron;e koje su svoj život podredile služenju Bogu kroz one najmanje&hellip;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Gotovo pola stoljeća&hellip;</strong><br /> S. Erika Dadić, rodom iz Poljica (ninskih) kod Zadra kaže kako je uvijek mislila poći u misije, posebno kad je bila jo&scaron; mlada sestra i novakinja. &bdquo;Gledajući film <em>Bamboo</em> &ndash; o afričkoj djeci, to me je toliko privlačilo da sam stvarno željela ići u misije. Bila sam presretna kad su mi poglavarice to dopustile. Sretna sam, eto, 48 godina s ovim pozivom&ldquo;, kazala nam je misionarka s trenutno najduljim misijskim stažem misionara Crkve u Hrvata.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ona je u tada&scaron;nji Zair, u prvu misiju, oti&scaron;la 1974. sa <strong>s. Romanom Baković</strong>. &bdquo;Mi smo se dragovoljno javile za misije, napisale smo zamolbu da bi nas pustile glavne odgovorne sestre. Najprije smo i&scaron;le učiti francuski jezik u Pariz oko devet mjeseci, sve skupa, i zatim smo po&scaron;le u misije.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dočekali su nas ljudi, svijet &ndash; iako nas nisu znali &ndash; bili su ljubazni. Tamo su bili već na&scaron;i fratri iz Splitske provincije, koji su nas također dočekali, a dopratile su nas časna majka i sestra provincijalka. Jo&scaron; nije bila gotova na&scaron;a kuća. Bila je u gradnji, tek samo temelji, onda smo mi i&scaron;le najprije učiti jezik <em>mashi</em> &ndash; njihov jezik. Dok smo to zavr&scaron;ile, i kuća je bila pri kraju &ndash; nije bila potpuno dovr&scaron;ena, ali smo ipak imale gdje nastaniti se. To je bilo 1975.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Na&scaron;e prve zadaće &ndash; koje smo znale i prije nego smo do&scaron;le &ndash; bile su katehizacija za mene jer sam bila katehistica, a s. Romana je u domaćinskoj &scaron;koli opismenjavala djevojke i žene, te ih učila &scaron;ivanju, krojenju, pletenju&ldquo;, prisjetila se na&scaron;a sugovornica.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dalje je nastavila kako su 1975. do&scaron;le <strong>s. Blaženka</strong> i <strong>s. Ljubomira</strong>. S. Ljubomira se ubrzo &ndash; nakon tri mjeseca &ndash; vratila, a s. Blaženka je ostala.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Rat!</strong><br /> Kada govorimo o privikavanju na uvjete u misijama, s. Erika je spomenula kako neku posebnu pote&scaron;koću nikad nije osjetila, niti je imala osjećaj da je među nekim &bdquo;stranim svijetom&ldquo;. &bdquo;Oni su nas tako lijepo prihvatili, i posebno veselje mi je bilo kad smo, mi sestre, i&scaron;le po selima poučavati. To je bila velika radost. Oni bi pred nas iznijeli sve njihove probleme i nastojale smo im pomoći i savjetovati ih, tih prvih godina. Poslije, kada je počeo rat, onda je situacija bila sasvim drukčija. Mogu reći da zahvaljujemo samo dragom Bogu &scaron;to smo ostale žive. Nekoliko smo puta bile u životnoj opasnosti &ndash; pred smrću. Morale smo se na neko vrijeme povući &ndash; to je biskup savjetovao &ndash; u Bukavu, u grad. Tu smo bile u jednoj kućici okupljene, te smo molile oce isusovce ako nas mogu primiti u svoj kolegij, i bilo je dogovoreno na &scaron;est mjeseci, međutim ostale smo &scaron;est godina.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Nikad nismo pomislile na povratak, čvrsto smo držale da moramo ostati sa svijetom. I kad smo ostale kroz svu tu situaciju, onda su kr&scaron;ćani rekli: sada vidimo &scaron;to su katolički misionari. Jer protestantski &ndash; uglavnom Norvežani, koji su imali svoje obitelji &ndash; oni su odmah oti&scaron;li. No, nama je Bog dao snage&ldquo;, posvjedočila je misionarka.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>Inteligentan narod</strong><br /> Njoj se s. Mislava, inače rodom iz Ramljana u Dalmatinskoj zagori, pridružila nakon pet godina, točnije 1979. &bdquo;O misijama sam razmi&scaron;ljala jo&scaron; kad sam bila u gimnaziji, pa u novicijatu, u junioratu i kad mi se pružila prilika, nisam se dva puta mislila&ldquo;, s osmijehom se prisjetila sestra. &bdquo;Već 43 godine sam tamo. S pomoću Božjom jo&scaron; sam tu, to je stvarno milost Božja. Na&scaron;a susestra s. Blaženka Barun ima 87 godina te ni ona ne pomi&scaron;lja o povratku.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Kada sam stigla, već je zajednica kao takva formirana, nisu bili ba&scaron; strogi početci, iako su sestre jo&scaron; uvijek u dosta toga oskudijevale. Znate, polako ide razvijanje djelatnosti u misiji. I ja sam u početku učila jedan od urođeničkih jezika <em>mashi</em> jer francuski kao službeni jezik može se samo koristiti s onima koji su i&scaron;li u &scaron;kolu, i to je administrativni jezik, ali za komunikaciju sa svijetom morate znati neki urođenički jezik kako biste mogli raditi&ldquo;, kazala je s. Mislava.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Jedno vrijeme predavala je vjeronauk u srednjoj &scaron;koli, kao i latinski. &bdquo;Oni muku muče sa svime jer nemaju knjiga, nego morate sve na ploču pisati, &scaron;to oni prepisuju u svoje bilježnice i onda morate pregledati jesu li dobro napisali da ispravno nauče. A onda svatko ima svoj rukopis, a ima ih raznih&hellip; Ali mogu vam reći da su oni stvarno inteligentni. No, nažalost, većina njih ne može razviti to &scaron;to im je Bog dao&ldquo;, posvjedočila je misionarka koja je sve do unatrag nekoliko mjeseci bila ravnateljica srednje &scaron;kole. &bdquo;Zbog moje životne dobi i nakon tolikih godina u misijama &ndash; povukla sam se iz &scaron;kole, a nastavile su na&scaron;e sestre urođenice. Ono &scaron;to smo mi započele, one nastavljaju. Sada sam vi&scaron;e-manje u zajednici, nama nikad ne fali posla &ndash; sad smo 'iz Jeruzalema pre&scaron;li u Galileju'&ldquo;, simpatično je i slikovito objasnila redovnica.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;"><strong>&hellip; bez mira sve je ni&scaron;ta</strong><br /> Trenutno ih je sedam sestara Hrvatica i 26 urođenica, a najpotrebnije od svega im je da &bdquo;dođe mir&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&bdquo;Sjećam se jedanput kada je netko iz neke institucije u Europi dolazio kod nadbiskupa te smo bili skupa ondje, pitali su ga: 'Oče nadbiskupe, kako Vam možemo pomoći, koja pomoć treba?'; a on je odgovorio: 'Ako možete igdje govoriti da nam pomognu povratiti mir &ndash; onda ćemo raditi svojim rukama i imat ćemo ono &scaron;to nam je najpotrebnije.'</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">I ja bih rekla da je to do sada najnajpotrebnije. Uslijed nesigurne, mogu reći, ratne situacije &ndash; &nbsp;vi&scaron;e od 20 godina &ndash; bijeda se povećava. Ne bih rekla siroma&scaron;tvo, nego mizerija. Ljudi žive u nesigurnosti, mnogi su napustili sela jer su stalno ondje napadani, ubijani. Do&scaron;li su u grad bez posla, bez polja, nemaju ni&scaron;ta, tako da na na&scaron;a vrata svaki dan dolaze siromasi tražiti pomoć &ndash; ali nije moguće svima pomoći &ndash; učinimo onoliko koliko možemo, ali previ&scaron;e je potrebitih.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U na&scaron;oj četvrti bilo je jako nesigurno i svaku noć su napadali i zajednice i ljude. Onda smo sa &scaron;efom četvrti organizirali da nas nekoliko ljudi čuva, i zabranili su da auti i motori prolaze poslije 18:00 h. Ako vide ne&scaron;to sumnjivo, oni reagiraju &scaron;efu koji alarmira policiju. Otkad je tako, ipak je mirnije i sigurnije&ldquo;, ispričala je s. Erika.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">&bdquo;Iskoristila bih priliku zahvaliti svim na&scaron;im dobročiniteljima jer ovo &scaron;to smo do sada mogli učiniti, to je uistinu zahvaljujući njima. Kad smo mi do&scaron;le, nije bilo nikakva dispanzera ni bolnice, a uz pomoć dobročinitelja najprije smo izgradili dispanzer zatim bolnicu, tako da je sad tu stalno liječnik; onda &scaron;kolu i pomogli smo &scaron;kolovanje puno djece, a to je vrlo važno jer roditelji nemaju čime platiti.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Preporučam sve nas u molitve svih vas, na&scaron;ih dobročinitelja; molite puno za nas i na&scaron; svijet&ldquo;, poručila je s. Erika, radosna navjestiteljica jo&scaron; radosnije vijesti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-18-22-misionarke.jpegMarin Ivanović primljen u članstvo Europskog kulturnog parlamentahttp://grude.com/clanak/?i=360219360219Grude.com - klik u svijetFri, 16 Sep 2022 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-16-predsjednik_ecp-a_pär_stenbäck,_marin_ivanovic,_generalni_tajnik_ecp-a_kar-erik_norrman,_kaunas,_litva,_2022..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Priredio je više od stotinu samostalnih, skupnih i problematskih izložbi moderne i suvremene umjetnosti u nekoliko država..<p><br />Voditelj Sveučili&scaron;ne galerije Sveučili&scaron;ta u Mostaru Marin Ivanović, na godi&scaron;njem je zasjedanju skup&scaron;tine Europskog kulturnog parlamenta (ECP) primljen u punopravno članstvo, kao tek druga osoba iz Bosne i Hercegovine u toj međunarodnoj organizaciji. Ovogodi&scaron;nja generalna skup&scaron;tina održana je u gradu Kaunasu u Litvi koji je izabran za Europsku prijestolnicu kulture za 2022. godinu.<br /><br /><br />Europski kulturni parlament neovisna je organizacija stručnjaka iz područja muzeja, umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja koja blisko surađuje s tijelima Europske Unije i mnogim organizacijama, provodi projekte i organizira konferencije te djeluje kao mreža istaknutih i dru&scaron;tveno angažiranih profesionalaca koji dijele europske kulturne vrijednosti. Cilj organizacije je ojačati ulogu kulturnih i umjetničkih ideja i inicijativa u Europi. Osim toga, osnivači ECP-a žele ojačati dijalog između građana istočne i zapadne Europe i između različitih umjetničkih sektora.<br /><br /><br />Osnovana 2001. godine, organizacija okuplja oko 160 članova iz 43 zemlje. Osnivački dokument nagla&scaron;ava kako su &bdquo;članovi ECP-a nominirani u svom pojedinačnom svojstvu. Svi članovi su istaknute kulturne ličnosti. Nijedan član ne predstavlja organizaciju, instituciju ili državu.&ldquo; Time se želi naglasiti individualni doprinos svakog pojedinog člana u sredini u kojoj djeluje.<br /><br /><br />Marin Ivanović je kustos i sveučili&scaron;ni nastavnik, povjesničar umjetnosti, muzeolog, likovni kritičar i muzejski menadžer koji je programski vodio i utemeljio nekoliko galerijskih prostora u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, bio je član mnogih umjetničkih odbora i upravnih odbora muzeja te predsjednik Kulturnog vijeća Dubrovnika, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik i aktualni je voditelj Sveučili&scaron;ne galerije u Mostaru. <br /><br /><br />Priredio je vi&scaron;e od stotinu samostalnih, skupnih i problematskih izložbi moderne i suvremene umjetnosti u nekoliko država. Autor je vi&scaron;e od dvije stotine stručnih radova, eseja i kritika, znanstvenih članaka, poglavlja u knjigama, te je urednik i autor nekoliko knjiga iz područja moderne i suvremene umjetnosti. Održao je mnoga javna predavanja, a od 2014. je angažiran kao vanjski suradnik na studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-16-predsjednik_ecp-a_pär_stenbäck,_marin_ivanovic,_generalni_tajnik_ecp-a_kar-erik_norrman,_kaunas,_litva,_2022..jpgU Grudama upriličena 'Književna večer s književnicima s područja ZHŽ-a'http://grude.com/clanak/?i=360178360178Grude.com - klik u svijetWed, 14 Sep 2022 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-14-22-knjizevna-vecer_1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji „Kulturnog doma Antun Branko Šimić“ Grude upriličena je „Književna večer s književnicima s područja Županije Zapadnohercegovačke“ u Grudama.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Književna večer s književnicima s područja ŽZH&ldquo; održava se drugu godinu zaredom, a predstavlja zajednički projekt sve četiri općine/grada u ŽZH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sudjelovali su književnici iz Gruda: Mirjana Mima Vla&scaron;ić, Marko Čuljak, Mario Grizelj, Lara Bu&scaron;ić i Petra Tomas. Iz &Scaron;irokog Brijega: Sanijela Matković i Marija Lovrić Crnjac. Iz Ljubu&scaron;kog: Mate Grbavac i Ilija Fofić. Iz Posu&scaron;ja: Zoran Juri&scaron;ić, Ljubo Stipić i Vlado Lončar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glazbenim izvedbama program je uveličao glazbenik Božidar Vla&scaron;ić. Program je vodila dr. sc. Dominika Andrijanić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obilježavanjem zajedničke manifestacije obogaćuje se kulturni život na području Županije Zapadnohercegovačke.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-14-22-knjizevna-vecer_1.jpegPreminuo Kornelije Kovačhttp://grude.com/clanak/?i=360162360162Grude.com - klik u svijetTue, 13 Sep 2022 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-13-kornelije-kovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni glazbenik Kornelije Kovač preminuo je danas u 81. godini.<p><br />Svoju prvu pjesmu "Pusti trotoari" Kovač komponira već s četrnaest godina - 1956. godine. A zahvaljujući odličnom glazbenom obrazovanju, na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, Kornelije je postao: skladatelj, pijanist, producent i aranžer.<br /><br /></p> <p>U 1961. godini, osniva svoj prvi sastav BKB, koji je u to vrijeme postao po&scaron;tovani jazz trio. Nakon &scaron;to je bio u nekoliko sastava iz Bosne i Hercegovine, pridružuje se sarajevskom najpopularnijem pop bendu - Indexi. S njima je bio na dvomjesečnoj turneji u SSSR-u</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-13-kornelije-kovac.jpgPobrisano gotovo 200 hrvatskih, ratnih pjesama! Neki su pod svaku cijenu htjeli prikriti da su stvarali te pjesmehttp://grude.com/clanak/?i=360149360149Grude.com - klik u svijetMon, 12 Sep 2022 15:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-05-revizija_hvo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjesme koje je Darko Juka, poznati novinar i pisac iz Mostara, kao dječak snimao na audiokasete u ratnom vihoru pobrisane su s YouTubea. <p>&nbsp;</p> <p>Priopćenje Darka Juke prenosimo u cijelosti:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neopisivo razočaran, osjećam obvezu objasniti razlog brisanja mojega YouTube kanala na kojemu sam proteklih pet mjeseci, gotovo na dnevnoj osnovi, objavljivao digitalizirane ratne pjesme postrojbi Hrvatskoga vijeća obrane i Hrvatske vojske, uz neke zaboravljene domoljubne budnice hrvatskoga naroda iz daleke pro&scaron;losti.</p> <p><br />Kao &scaron;to sam i obrazložio u intervjuima za Večernji list i nekoliko radijskih postaja, te sam pjesme uglavnom samostalno spasio od zaborava, snimajući ih kao dječak s radijskih valova na audiokasete, u podrumu, uz detonacije granata, ratnih 1990-ih u Mostaru. Kroz godine sam ih digitalizirao, a nakana mi je bila udahnuti im novi život, objediniti ih na jednomu mjestu i ponuditi poklonicima ovoga žanra, na&scaron;im braniteljima, hrvatskim veteranima, u prvomu redu u čast upravo njima i na&scaron;im palim vitezovima, ali i njihovim potomcima, držeći te pjesme svjedocima i čuvarima jednoga vremena, jednoga važnog razdoblja na&scaron;e nacionalne povijesti, jednoga ponosnog sjećanja.</p> <p><br />Od toga projekta koji je odjeknuo medijskim prostorom, na koji je reagirali na desetke tisuća ljudi, koji je prema&scaron;io 100.000 pregleda i zbog kojega su mi se javljali ushićeni, ganuti i zahvalni pojedinci s nebrojenih krajeva svijeta, nisam imao niti bih dopustio imati neku drugu korist osim iskrene intimne sreće &scaron;to sam pobudio neke snažne usnule emocije, neka dirljiva sjećanja i neko zamalo ugaslo pamćenje na dane i zbivanja koji moraju biti kolektivno upamćeni.</p> <p><br />Nije me pokolebala nijedna od pristiglih psovki, prijetnji, zastra&scaron;ivanja&hellip; Ipak&hellip; Par se pojedinaca javilo s prijavom zbog ''povrjede autorskih prava'' odbijajući sagledati potpuni kontekst i poja&scaron;njenja ovoga projekta koji je vodila samo plemenita nakana&hellip; Drugi su, pak, htjeli pod svaku cijenu prikriti svoju ulogu u stvaranju ratnih pjesama jer im kasniji životni put ne trpi poveznicu s tim časnim vremenom&hellip; Zbog njihovih prijava, te&scaron;ka je odluka pala jutros i kanal je u potpunosti izbrisan&hellip;</p> <p><br />Žao mi je zbog svakoga emocijom nabijenog razgovora s na&scaron;im braniteljima iz cijele Herceg-Bosne, osobito meni donedavno nepoznatih ljudi iz ponosnih prostora Sredi&scaron;nje Bosne i Posavine, potom pripadnika HV-a iz Vukovara, Slavonskoga Broda, Knina, Splita, Zadra, Zagreba, &Scaron;kabrnje&hellip; Žao mi je zbog jecaja kojeg bih ''uhvatio'' i pre&scaron;utio u tim razgovorima&hellip; Žao mi je &scaron;to je gotovo 200 objavljenih videa, mementa na&scaron;im postrojbama i junacima u maskirnim odorama, jutros nepovratno nestalo, a čak trećina tih skladbi dosad nikada nije bila digitalizirana, time niti dostupna bilo gdje na Mreži&hellip; K tomu, jo&scaron; ih je 300 čekalo na objavu kroz predstojećih desetak mjeseci&hellip;</p> <p><br />No, svoju pismohranu koju su mi pojedini dragi ljudi nedavno ojačali i upotpunili nekim skladbama koje nisam posjedovao, želeći pomoći projekt koji ih je odu&scaron;evio, u cijelosti ću ustupiti sredi&scaron;njemu Muzeju HVO-a u Mostaru, onoga dana kada ta zamisao doživi svoje rođenje i otpočne sa svojim postojanjem.</p> <p><br />Dotad, svima od srca hvala na potpori i zajedničkomu prisjećanju&hellip;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-05-revizija_hvo.jpgVIDEO: U pjesmu 'Lijepa naša u srcu' Cecilija ugradila i dijelove Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=360127360127Grude.com - klik u svijetSun, 11 Sep 2022 16:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-11-cecilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Cecilija Rudić, jedna od najpopularnijih pjevačica kontinentalne Hrvatske i omiljena televizijskih voditeljica predstavila je novu pjesmu "Lijepa naša u srcu".<p><br />Pjesmu je predstavila na Pože&scaron;kom festivalu, a u njoj je ugradila i dijelove Hercegovine.<br /><br /></p> <p>S Međugorja kad se javlja, Gospa sveta otpozdravlja, da se vjera pradjedova ne zaboravlja... kažu stihovi.<br /><br /></p> <p>Uživajte u slu&scaron;anju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/LqzQLwb2dtY" frameborder="0" width="660" height="415"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-11-cecilija.jpgFOTO: Memorijalni uspon od Nugla do Golubića, da se Jozo i Petar Marić ne zaborave!http://grude.com/clanak/?i=360119360119Grude.com - klik u svijetSun, 11 Sep 2022 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-11-22-uspon-na-golubic_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz godine u godinu dolaze obljetnice da nas podsjete na nešto nama važno, nešto nama posebno, nešto nama vrijedno.<p><br />U hrvatskom narodu poseban pijetet odajemo obljetnicama stradanja hrvatskog naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Održavaju se mise, polažu vijenci na spomen obilježja, pale se svijeće i moli za sve one koji su svoj život položili u vremenima te&scaron;kih ratova koja su obilježila ovaj hrvatski narod.<br />Već nekoliko godina u spomen na dvojicu branitelja iz Vrda koji su poginuli od strane ABIH; Joze i Petra Marića održava se memorijalni uspon na Čabulju, na vrh Golubić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je proteklih godina bila praksa da se ovaj uspon održava na sam dan njihove pogibije, 14. rujna, ove godine se odlučilo da će se memorijalni uspon održavati u onu subotu koja je najbliža obljetnici pogibije ove dvojice branitelja, kako bi &scaron;to vi&scaron;e ljudi moglo prisustvovati ovom usponu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako se ovog puta odlučilo da će se memorijalni uspon na 29 godina od stradanja ove dvojice branitelja održati 10. rujna.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako vremenska prognoza nije obećavala mnogo, jutro je svanulo ljep&scaron;e nego &scaron;to je se moglo zamisliti. Ki&scaron;a koju su najavljivali meteorolozi, a koja nije padala, mnoge je spriječila da prisustvuju ovom usponu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako kažu:&ldquo;Grupa mala, ali odabrana&ldquo; &ndash; se skupila u Nuglima ove subote, nas četvorica, da i ove godine obilježimo obljetnicu. Preko već poznate staze, Dobruljskog izvora, Krkovačkog klanca i Točila stiglo se na Golubić &ndash; bez ki&scaron;e!<br />Kod spomen ploče, na mjestu pogibije su se uz molitvu zapalile svijeće, a nakon toga je uslijedilo kratki predah uz maleni objed. Gledajući tmurne oblake ponad Čabulje koji su nagovije&scaron;tali ki&scaron;u, brzo smo se spremali poći natrag da nas ki&scaron;a 'ne bi uhvatila'.<br />Na trenutak nas je ki&scaron;a čak i stigla, ali je sunce ponovno razbilo tmurne oblake i ostatak dana nas je ugodno pratilo. Po zavr&scaron;etku uspona, nastavljeno je druženje na prigodnoj zakuski kod Karla Golemca - &bdquo;Žutog&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dogodine će se obilježiti 30 godina od stradanja hrvatskih vojnika na Golubića &ndash; Joze i Petra Marića. Obilježiti će se i mnoge druge obljetnice koje će imati predznak broja 30. Sjećanja i pijetet koja imamo prema ovakvim obljetnicama, nadamo se, neće pasti u zaborave. Nadat je se dogodine jo&scaron; ljep&scaron;em vremenu, pa da bi mogli u &scaron;to većem broju izaći na Golubić i odati počast ovim i mnogim drugim braniteljima koji su obranili Čabulju u nastojanju nekih da uzmu i prisvoje ne&scaron;to &scaron;to nikada njihovo nije bilo!<br />Svim hrvatskim braniteljima neka je laka hrvatska zemlja, zapisa za Grude.com Mario Knezović!</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-11-22-uspon-na-golubic_1.jpgNije me više strah, mama... sada vidim samo tebehttp://grude.com/clanak/?i=360091360091Grude.com - klik u svijetFri, 09 Sep 2022 09:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-09-bijela-ruza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>29 godina od pokolja nad 33 goloruka civila na obali Neretve! 29 godina otkako u krilo smrti pade malena Mladenka! 29 godina od monstruoznoga plesa smrti pripadnika Armije!, prenosi Hercegovina.in.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Pi&scaron;e: Darko Juka<br /><br /></strong></em></p> <p><em><strong>Nije me vi&scaron;e strah mama<br />Mama, čuvaj me od ovih zvukova,<br />zuje pčele oko moje glave&hellip;<br />Mama, čuvaj me od ovih ljudi!<br />Strah me, mama, na&scaron;u kuću pale&hellip;<br />Mama, za&scaron;to su ljuti na nas?<br />Mi ih ne poznajemo, mama&hellip;<br />Mama, čuvaj me, žele me odvesti!<br />Zagrli me, stisni me jako, mama&hellip;<br />Mama, čuvaj me od ovih zvukova,<br />zuje pčele oko moje glave&hellip;<br />Mama, za&scaron;to baka i djed ne ustaju?<br />Mama, gdje je tata? Bojim se!<br />Mama, ne mogu disati, sti&scaron;će&scaron; me!<br />Mama, prestale su zujati pčele&hellip;<br />Nije me vi&scaron;e strah, sada vidim samo tebe!<br />Crvena mi je kosa, crvene su ti grudi&hellip;<br />Onih stra&scaron;nih ljudi vi&scaron;e nema!<br />Nije me vi&scaron;e strah, mama&hellip;<br />Vidim i sebe i tebe, čuva&scaron; me&hellip;<br />Crveni smo, mama, na obali Neretve&hellip;<br /><br /></strong></em></p> <p>Posvećeno Mladenki Zadro (1989. &ndash; 1993.)<br />i ubijenim Hrvatima Grabovice na dana&scaron;nji dan... da se ne zaboravi!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-09-bijela-ruza.jpgSretan rođendan Majko! Blagdan Male Gospe, početak boljeg svijetahttp://grude.com/clanak/?i=360073360073Grude.com - klik u svijetThu, 08 Sep 2022 14:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-08-gospa-kip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na crkvi u Gospinu svetištu Trški vrh nalazi se krasan latinski natpis: Melioris mundi origo – Izvor ili početak boljega svijeta.<p><br />Pod tim je motom 1971. g. u Mariji Bistrici održan međunarodni mariolo&scaron;ko-marijanski kongres. Govor o izvoru i početku boljega svijeta lijepo pristaje blagdanu rođenja Blažene Djevice Marije ali i trenutku života Crkve i naroda.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Nada i zora spasenja</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ono po čemu i zbog čega častimo i &scaron;tujemo Blaženu Djevicu proizlazi iz činjenice da je ona u promislu Božjem bila predviđena i postala Bogorodica. Zbog toga na početku dana&scaron;njeg misnog bogoslužja zanosno kličemo: Puni radosti svetkujmo rođenje Djevice Marije. Iz nje je isteklo Sunce pravde. Ta radost odzvanja čitavim dana&scaron;njim bogoslužjem, a to je obilježje u rimskom obredu od službenog uvođenja ovoga blagdana u kalendar polovicom 7. stoljeća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Blažena je Djevica početak boljega svijeta i putokaz sigurne nade (predslovlje na Veliku Gospu) prvenstveno zbog proslave svečanim uznesenjem u nebesku slavu. Po tome je ona postala slavnija od svih svetaca i anđela. Ta slava i čast kojom je od Boga poča&scaron;ćena svijetu je očitovana njezinim rođenjem. Marijino bezgrje&scaron;no začeće vidljivo je samo očima vjere, ali njezino rođenje postalo je očito i običnom ljudskom oku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među mnogim starozavjetnim proro&scaron;tvima kr&scaron;ćani su prona&scaron;li i prepoznali najavu Marijine uloge u ostvarivanju povijesti spasenja. Za dana&scaron;nji blagdan veoma lijepo pristaje proro&scaron;tvo o hramu u kojemu će Bog prebivati. Ako je starozavjetni kovčeg bio slika Božje prisutnosti među svojim narodom, onda je Marija daleko uzvi&scaron;eniji kovčeg Božji jer će Bog u njoj stvarno prebivati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Marija je na zemlji živo nebo, određeno da nosi živo sunce, sunce učvr&scaron;ćeno na najvi&scaron;em nebeskom svodu. Ona je na zemlji sveti&scaron;te &scaron;to ga Bog ispunja čudesima i u kojem će on jednom otpočinuti na nov i neočekivan način. Ona je rajski vrt u kome Bog prebiva. Ali ne kao Adamov rajski vrt koji je naru&scaron;en njegovom krivnjom, niti anđeoski raj na nebesima. Marija je nebeski raj na zemlji, rajski vrt &scaron;to ga je Bog zasadio svojom rukom i u njejga postavio kralja neba i zemlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Slika svoje majke</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Skromna Marija iz Nazareta nama je zanimljiva zbog njezina Sina. Ali ono &scaron;to pouzdano znamo o Mariji, znademo po njezinu porodu, njezinu Jedinorođencu. Vanjski izgled, ali i genetske sklonosti djeca primaju od roditelja. Oni uvelike uvjetuju način izražavanja osjećaja, karakterne osobine i općenit način življenja. O životu i djelovanju, kao i o specifičnom načinu reagiranja, Isusa iz Nazareta imamo relativno dosta podataka u evanđeljima i živoj kr&scaron;ćanskoj predaji. O njegovoj majci Mariji, relativno malo. Ono &scaron;to zasigurno možemo o tome saznati treba tražiti na njezinu sinu Isusu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U evanđeljima je jasno opisano da je Isus stvarno živio ideale &scaron;to ih je proglasio blaženima u Govoru na gori: poniznost, strpljivost, blagost, smirenost, milostivost, jakost. Zasigurno je to uočavao i na svojoj majci jo&scaron; kao dijete i u tom odsjeku života nastojao je opona&scaron;ati kao &scaron;to svako dijete čini. Zbog toga kad kod Isusa uočavamo navedene ljudske i du&scaron;evne vrline, s pravom možemo zaključiti da ih je učio u Nazaretskoj &scaron;koli svoje majke i sv. Josipa.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Početak novoga čovječanstva</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>U dana&scaron;njem misnom bogoslužju Crkva predlaže odlomak iz Matejeva evanđelja koje donosi Isusovo rodoslovlje od Abrahama do Josipa, muža Marijina od koje se rodi Krist. Za nas, obične kr&scaron;ćane, nabrajanje imena u tom rodoslovlju izgleda isprazno i skoro bezvrijedno. Prelazeći preko toga da tim rodoslovljem Matej želio čvrsto ukorijeniti Isusovo rođenje u na&scaron;u ljudskost, istaknimo jednu posebnost o kojoj se rijetko govori a za Mateja je, očito, veoma važna. U rodoslovlju su istaknute četiri žene prije Marije i sve su obilježene neobičnim, gre&scaron;nim znakovima Izabranog naroda ba&scaron;tinjenim od majke Eve. Tamara je začela dijete sa svojim svekrom, Rahela je bila javna bludnica, Bet&scaron;eba preljubnica, Ruta strankinja i inovjerka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve navedene starozavjetne žene u Isusovu rodoslovlju očituju Evino prokletstvo. Nasuprot njima stoji Marija. S njome zavr&scaron;ava Isusovo rodoslovlje, rađa se Isus koji gre&scaron;no prokletstvo, simbolizirano gre&scaron;nicama iz svoga rodoslovlja, pretvara u blagoslov. Time počinje era novoga pokoljenja, novoga čovječanstva kojemu je Marija zora vječnoga sunca.</p> <p><br />Zbog toga bogoslužje na nju primjenjuje usklik iz knjige Juditine: Ti si slava grada Božjega, ti si radost naroda Božjega, ti si na&scaron;a čast, Djevice Majko Marijo! Nadahnuti tim pohvalama, molimo je riječima pjesnika Vladimira Nazora:</p> <p>&nbsp;</p> <p>O kućo zlatna, o Zvijezdo morska,<br />O kulo bjelokosti.<br />Ostani burnim nad morem na&scaron;im<br />Ti majko od milosti!</p> <p><br /><em><strong>Medjugorje-info.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-08-gospa-kip.jpg1. Dani Petra Miloša i dodjela nagrada za kratku priču – najavahttp://grude.com/clanak/?i=360067360067Grude.com - klik u svijetThu, 08 Sep 2022 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-08-dani-petra-milosa-plakat-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Kulturno-informativni centar Tomislavgrad i HKUD Crvenice 9. i 10. rujna o. g. u Tomislavgradu organiziraju 1. Dane Petra Miloša.<p>&nbsp;</p> <p>U petak, 9. rujna, u kinodvorani KIC-a u 19 sati, bit će upriličena dodjela nagrada Petar Milo&scaron; za kratku priču, po natječaju koji je provelo Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, a na koji je pristiglo devedeset i devet priča od kojih je prosudbeno povjerenstvo DHK HB izabralo tri najbolje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz dodjelu nagrada bit će izvedeno nekoliko igrokaza po tekstovima Petra Milo&scaron;a u izvedbi &Scaron;kole mjuzikla i glume KIC-a.</p> <p><br />U subotu, 10. rujna, u izleti&scaron;tu Studena u Crvenicama program se nastavlja ljudikanjem i druženjem uz nastup HKUD Crvenice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-08-dani-petra-milosa-plakat-2.jpgSlavko i njegov sin, svećenik Branko, obnovili džamiju u Rami koja je prokišnjavalahttp://grude.com/clanak/?i=360062360062Grude.com - klik u svijetWed, 07 Sep 2022 12:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-07-dzamija-rama.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lijepa priča dolazi iz malog mjesta Šćipe kod Rame. Naime, predulaz Skenderpašine džamije u ovom naselju duže vrijeme je prokišnjavao, a pokušaji da se to sanira nisu urodili plodom.<p><br />Međutim, pojavio se jedan dobročinitelj Slavko Jurić, koji je, sa sinom Brankom, svećenikom koji je na službi u Vatikanu, popravio krov. Ovo je za &bdquo;Avaz&ldquo; kazao Selvedin ef. Imamović, imam u &Scaron;ćipama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Radi se o staroj džamiji. Mi smo naknadno sagradili predulaz koji nije bio ba&scaron; dobro urađen. Proki&scaron;njavao je. To je vidio i Slavko Jurić, koji je prije tri godine dolazio u selo, gdje ima kuću. Ne&scaron;to smo pričali po pitanju ovog predulaza i on se sam ponudio da donese materijal iz Austrije, koji je preskup, i rekao da ne radimo ni&scaron;ta. Tako se desila korona koja je usporila te radove - kaže ef. Imamović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodaje kako je pro&scaron;li mjesec, zahvaljujući Slavku i njegovom sinu Branku, urađen prvi premaz krova, a u ponedjeljak drugi. Krov je sada osiguran i nema straha od proki&scaron;njavanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- S Brankom, sinom Slavka, u lijepim sam odnosima. Kad god je u ovom kraju, svratim ja kod njega na kavu, on kod mene, tako da imamo lijepu suradnju. Ovim činom poslana je lijepa priča u javnost, pogotovo jer kod nas, u Rami, jo&scaron; ima dosta tih usijanih glava - govori ef. Imamović te ističe kako su u obitelji Jurić fini insani s kojima se može raditi i pričati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slavko se umirovio i trenutno živi u Prozoru/Rami.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- I tako su Jurići održali riječ i pokazali da je ova lijepa zemlja oduvijek imala i, uz Božiju pomoć, imat će dobre ljude, bez obzira na vjeru i naciju. Hvala Slavku i njegovom sinu, svećeniku Branku. Bog vas nagradio i dobro vam dao - kazao je ef. Imamović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Džamija je, prema nekim dokumentima koje imamo, stara stoljećima. Spominje se da je građena davne 1498. godine. Poslije agresije ona je malo obnavljana. Moram naglasiti da nije devastirana tijekom rata, nego je od starosti počela propadati - kazao je Selvedin ef. Imamović.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-07-dzamija-rama.jpgRAMA: Otkriven spomenik gastarbajteruhttp://grude.com/clanak/?i=360057360057Grude.com - klik u svijetWed, 07 Sep 2022 10:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-07-spomenik1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomenik su simbolično otkrila dva najstarija živuća gastarbajtera Ante Bilić i Ivan Sabljo.<p>&nbsp;</p> <p>Svečano je otkriven spomenik ''Ramski gastarbeiter'' autora Petra Dolića u utorak, 6. rujna 2022. godine, u Prozoru. Prisutnima na otvaranju su se prigodnim riječima obratili književnik Ivan Lovrenović, načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević i autor Petar Dolić. Uz domaćine, goste prisutan je bio i veliki broj gastarbajtera koji su veći dio životnog vijeka proveli na radu u stranim zemljama. Spomenik su simbolično otkrila dva najstarija živuća gastarbajtera Ante Bilić i Ivan Sabljo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Na koferu kao sastavnom dijelu spomenika stoji sljedeće: U nevolji se nisam ponižavao, ni u dobru uznosio. Iz siroma&scaron;tva i bogobojaznosti sticao sam, podizao obitelj, snivao i gradio, vjerovao u bolje dane, vjerovao u Boga, u pravdu, u ljudsko zajedni&scaron;tvo, u mali svijet ramski, bez osvete i gorčine, bez nadimanja i zla oka. Jo&scaron; me uvijek ima &ndash; jo&scaron; uvijek vjerujem!&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>'Ideja da Rama i Prozor dobiju trajan spomenik putniku-gastarbeiteru, dolazi kao kulturno lucidan i socijalno vjerodostojan primjer njegovanja kolektivnoga pamćenja i podsjećanja na temeljna pitanja života ljudi. Spomenik je tiha a snažna gesta simboličnoga klanjanja svima onima &scaron;to su u pro&scaron;losti, a nažalost i danas, najvi&scaron;e podnosili, davali i žrtvovali &ndash; za sebe i svoje, ali i za cijelu svoju zajednicu'', kazao je književnik Ivan Lovrenović prilikom otkrivanja spomenika gastarbajteru.&nbsp;</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Prigodom otkrivanja spomenika načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević je u svom pozdravnom govoru kazao: ''Po&scaron;tovani sugrađani, dragi gosti, u ovim na&scaron;im krajevima oduvijek se te&scaron;ko živjelo. Odlasci u bijeli svijet&nbsp; kako bi se radilo i preživjelo konstanta su jo&scaron; iz doba poslije Drugog svjetskog rata, pa čak i ranije. Odlazilo se raditi na brodovima, u lukama, u susjedne ili čak udaljene zemlje. Povjesničari bilježe da su odlasci na rad u Saveznu Republiku Njemačku otpočeli krajem &scaron;ezdesetih godina pro&scaron;log stoljeća''.&nbsp;</span><a href="https://bljesak.info/kultura/flash/otkriven-spomenik-ramskom-gastarbajteru/393032"><br /></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-07-spomenik1.jpgVIDEO: Zoka Begić i navijači snimili pjesmu 'Hercegovino, nek te čuva Bog', spot je čarobanhttp://grude.com/clanak/?i=360041360041Grude.com - klik u svijetTue, 06 Sep 2022 12:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-06-22-crkva-zoka-begic-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tu se srcem živi, tu se srcem navija, iz kamena svakog živa vatra izbija... tebi ćemo svoje srce dati, dobri Bog nek te uvijek prati, naša jedina, Hercegovina...<p>&nbsp;</p> <p>Riječi su to pjesme legendarnog Zorana Zoke Begiće koji je s navijačima iz Hercegovine snimio pjesmu i spot "Hercegovino, nek te čuva Bog". Spot obiluje prekrasnim scenama iz Hercegovine, a iz Gruda su uzeti motivi crkve svete Kate, po mnogima najljep&scaron;e i Spomenika braniteljima u Parku hrvatskih velikana.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/yUkpGY2iRZg" frameborder="0" width="660" height="415"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-06-22-crkva-zoka-begic-glavna.jpgFOTOGALERIJA: KONCERT HKUD-A SVETI ANTE CIM NA PLATOU CRKVE U GRUDAMAhttp://grude.com/clanak/?i=360032360032Grude.com - klik u svijetTue, 06 Sep 2022 00:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-06-22-koncert-hkud-sveti-ante-cim.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Koncert HKUD-a Sveti Ante Cim, društva koje je ove godine u dvorani Herceg Stjepan Kosača proslavilo 150 godina od utemeljenja, održan je na platou crkve svete Kate u Grudama.<p><br />Niti ki&scaron;a koju je Gospodin poslao netom prije poslijepodnevne svete mise, a niti ona koju je poslao točno pred početak koncerta nisu umanjili spektakl i izvrsne koreografije, napjeve i plesove koje su pripremili polaznici dru&scaron;tva koje je postalo za&scaron;titni znak Grada na Neretvi, te je mnogim studentima izvana prva adresa kada dođu u Mostar.</p> <p>Koncert je nosio naziv "S rado&scaron;ću prijateljima u Grude", a vrijedi istaknuti da je tijekom svete mise združeno u Grudama pjevao Zbor svetog Ante 39' iz Cima i Zbor svetog Franje iz Čapljine.</p> <p><br /><span class="_aacl _aaco _aacu _aacx _aad7 _aade">Novu sezonu plesa i pjesme, putovanja i druženja HKUD sveti Ante Cim otvorio je koncertom u Grudama, a uz one koji su ostali i uživo pratili koncert, mnogo je onih koji su nastup popularnog dru&scaron;tva pratili putem Facebook portala Grude.com, kao i putem kamera Akademije, Tau TV-a, Framosta i drugih koji su nazočili događaju.</span></p> <p><span class="_aacl _aaco _aacu _aacx _aad7 _aade"><br />&Scaron;to je na&scaron;a kamera zabilježila pogledajte u fotogaleriji:&nbsp;<a href="https://grude.com/fotografije?id=10218" target="_self"><strong>Koncert HKUD-a sveti Ante Cim ispred crkve svete Kate Grude</strong> </a></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2FfmbDX_v5kX%2F&amp;width=660&amp;show_text=true&amp;height=430&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="430"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-06-22-koncert-hkud-sveti-ante-cim.jpgFra Luka Marić u crkvi svete Kate: Gruđani, vi ste primjer odanosti Bogu i svojim starima, a da će biti križeva... ne možemo Bogu bez probodenih ruku!http://grude.com/clanak/?i=360031360031Grude.com - klik u svijetMon, 05 Sep 2022 23:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-05-22-grude-fra-luka-maric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prelijepa je bila prošla nedjelja u Grudama. Gostovao je HKUD Sveti Ante Cim, jedno od najboljih kulturno umjetničkih društava koje je ove godine obilježilo 150 godina od utemeljenja, a tijekom poslijepodnevne svete mise propovijedao je fra Luka Marić, obnovitelj društva.<p><br />Čovjek koji je Hercegovini i hercegovačkim fratrima praktički usadio da propovijedaju kad ispraćaju pokojnika i uvijek izreknu lijepu riječ na druženjima razdrmao je i grudska srca, a na poseban način svom kolegi zahvalio je grudski župnik fra Stanko Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Propovijed je fra Luka počeo Isusovim životom i činjenicom da će biti uhićen, osuđen i razapet, ali oni koji su ga pratili nisu posvema razumijeli &scaron;to će se dogoditi. - I zato ih Isus želi i provocirati, da tako kažemo, ali isto tako i utvrditi u vjeri pa im kaže: Vi koji ste po&scaron;li vi idete za mnom, pazite dobro, vjerujem da u du&scaron;i imate dobru namjeru, ali ako vi&scaron;e volite nekog drugog nego mene, pa i svoje roditelje, svog bračnog druga, svoje prijatelje, braću i sestre, onda me niste dostojni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;to hoće Isus kazati. Hajdemo se vratiti u ranija vremena. Dragi moji, kad ste se vi uzimali, svoga partnera na&scaron;li, vjerujem da ste ne&scaron;to slično promi&scaron;ljali. Naime, nitko od vas nije do&scaron;ao biti polovičan, uzimam pola žene, uzimam pola muža, nego ovo &scaron;to Isus kaže, nego tražim cjelovitog čovjeka, cjelovitu osobu, tko vi&scaron;e voli tamo nekoga nego mene, nije me dostojan. Isto tako, žena na koju je palo oko moje, mužu na kojeg je palo oko moje, ako jo&scaron; vi&scaron;e tamo nekoga voli&scaron;, ako jo&scaron; za nekoga živi&scaron;, nema sreće i nema budućnosti - istaknuo je fra Luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim se dotaknuo svima nam znane teze: "Čovjek snuje, a Bog određuje", pokazav&scaron;i na jednostavnim primjerima koliko se razmi&scaron;lja dugoročno i kako bismo najradije da nam sve ide kako smo mi planirali. - Danas ste vi svjedoci kako na&scaron;i mladi i po dvije godine zauzimaju svadbeni salon. Čovjek snuje, a Bog određuje. Toliko puta smo doživjeli mladi bračni par. Uzeli se, krenuli u život, razmi&scaron;ljaju dobit ćemo djecu, osigurat ćemo stambeni prostor, postići ćemo određeni standard, ići ćemo kroz život, moći ćemo sebi priu&scaron;titi da odemo godi&scaron;nje na more, u planinu na skijanje, sve... a &scaron;ta ako se okrene drukčije? A &scaron;to ako budu znakovi bolesti, a &scaron;to ako budu znakovi pa se ne mogne dobiti dijete? Pa se ne mogne postići taj standard za kojim žudimo! &Scaron;to onda? Čovjek snuje, Bog određuje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>I zato, kad nam Krist danas govori ovu svoju besjedu, tko vi&scaron;e voli drugoga, tko vi&scaron;e sebe razdaje negdje drugdje, a ide za Mnom, nije Me dostojan i nema tu sreće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bog ne želi razlomke. Bog želi posvema čovjeka. Srce za srce. Du&scaron;u za du&scaron;u. Opredjeljenje - istaknuo je poznati hercegovački svećenik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude je fra Luka uzeo kao pozitivan primjer. - Upravo ova župa, ovo mjesto, da ste tu i da želite do kraja ustrajati, da želite do kraja biti odani i Bogu i svojim starima i na koncu svome opredijeljenju, da želite do kraja ustrajati i s Bogom hoditi kroz život. A da će biti križeva, hoće biti križeva - govorio je u propovijedi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvukao je i jedan od primjera sa svetim Martinom. - On je jedini svetac u ranom kr&scaron;ćanstvu koji je umro naravnom smrću. Svi su drugi bili ubijeni, prolili su krv, jedini je Martin svoj život drukčije proživio, bio je ljubitelj pomaganja sirotinje, nevoljnih... i &scaron;ta se dogodilo? Doznali mnogi za odanost Martinovu, pa mu dolazi ku&scaron;nja i to ku&scaron;nja u liku božjeg sina. Ali, dolazi ovako i kaže: Martine, znamo da si Bogu odan, znamo da Mu i služi&scaron;, znamo da po dobru želi&scaron; i čini&scaron; u najsiroma&scaron;nijima, u najjadnijima, u najnevoljnijima... i veli ovaj ku&scaron;ač koji je rekao sve, ali je sotonski nastupio: Martine, tu sam &scaron;to ti god treba, samo reci. Martin ga gleda i veli: Pa gdje su ti rane? Pokaži mi probodene ruke! Pokaži mi probodeni bok! Na te riječi ku&scaron;ač Martinov poče se pravdati da je do&scaron;ao s neba...<br />Ne, ne! Nema Boga bez probodenih ruku, bez probodenog boka! Nema uspjeha bez truda, bez muke, bez ku&scaron;nje, bez nevolje, bez problema! Evo to nam ova pričica želi kazati - istaknuo je fra Luka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kazao je vjernicima da će sve na koncu biti onako kako Bog odluči. - Zato, ići ćemo, borit ćemo se, planirat ćemo, na koncu bit će po Božijem! Jer ono &scaron;to smo čuli maloprije, mladost, lijepo reče: "Razgoni&scaron; ih kao jutarnji san, kao trava su &scaron;to se zeleni. Jutrom cvate i sva se zeleni. A uvečer već se su&scaron;i i vene!" Tako je i s čovjekom. Odjedanput, svi vi gledate one osmrtnice. Pa Bože ovoga sam znala, pa ovoga sam znao. Pa &scaron;ta mu se dogodilo? I za godinu dana, nitko ga se vi&scaron;e ne sjeća. Tek članovi obitelji, tek oni najbliži. A &scaron;to smo sve planirali, &scaron;to smo sve sebi stavljali pred oči, &scaron;to bismo uradili... da, da, ČOVJEK SNUJE, ALI BOG ODREĐUJE.</p> <p><br />&Scaron;to Isus kaže, tko ne nosi svoj križ svakodnevno i ne ide za Mnom, nije Me dostojan! Svi mi imamo svoje križeve. Nema ga koji križa nema! Kod nekog teži, kod nekog lak&scaron;i! Svi križa imamo i svima nam je križ nositi. I nemoguće je naprosto da se izmaknemo i kažemo: Ne, ja želim drukčije živjeti! I ovo &scaron;to nam zgodica od svetog Martina želi kazati je: Ne poznajem nikoga s Neba koji bi do&scaron;ao k meni, a da nije probodenih ruku, a da nije probodenog boka. Pa evo, i mi smo danas tu da izmijenimo svoja osjećanja, svoja promi&scaron;ljanja, da kažemo Bogu: Bože volimo te, idemo za Tobom u Tvoj i na&scaron; Jeruzalem. &Scaron;to nas čeka, samo Ti zna&scaron;! Ali želimo s Tobom ići! Želimo ostati čvrsti, stalni! Želimo Te slijediti posvema, ne na razlomke, ne jednim dijelom, pa ćemo malo tebi, drugom, svakom... - istaknuo je župnik i duhovnik u najvećim mostarskim naseljima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ima priča koliko hoće&scaron;, a blizu ste ovdje granice. Pa kažu &scaron;perka i&scaron;la i palila sviću i Bogu i đavlu. Pa je pitaju: Mare &scaron;to je to? Kaže ona: &Scaron;uti, ne zna&scaron; ti ko će kome valjati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pa i to, ako čovjek kalkulira, ako čovjek postane razlomak, nema od toga ni&scaron;ta. Zato ustrajmo biti čvrsti, stalni, jasnih pogleda kroz život. Opredijeljeni za Gospodina Boga! Evo na taj način smo mi večeras ovdje do&scaron;li, da podijelimo s vama, ba&scaron; kao &scaron;to vas uskoro očekujemo u na&scaron;em prostoru i mjestu, u na&scaron;oj crkvi! Do&scaron;li smo pod motom: Radosni prijateljima s ljubavlju u Grude! Evo do&scaron;li smo, ponavljam, RADOSNI PRIJATELJIMA U GRUDE! Ba&scaron; kao &scaron;to ćete vi sutra, radosni iz Gruda u Mostar doći, da se združimo, da podijelimo zajedni&scaron;tvo, da kažemo: Gospodine, Ti si onaj koji upravlja&scaron;, proviđa&scaron;... mi ne želimo odustajati! Mi želimo ići za Tobom, s Tobom, dali smo ti riječ. I na koncu, želimo da na&scaron;a riječ bude jasna, čvrsta i do kraja! Neka nam u tome pomogne Bog i Božji sveci! Amen, hvaljen Isus i Marija!<strong><em> <br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-05-22-grude-fra-luka-maric.jpgRAVNO - Održani Grgurovi hukovihttp://grude.com/clanak/?i=360022360022Grude.com - klik u svijetMon, 05 Sep 2022 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-05-grgurovihukovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Ravnom održana pjesnička manifestacija Grgurovi hukovi 2022.<p><br />U sklopu obilježavanja Dana općine u Ravnom je održana tradicionalna pjesnička<br />manifestacija Grgurovi hukovi. Ovogodi&scaron;nja manifestacija bila je posvećena nedavno<br />preminulom književniku Anđelku Vuletiću koji se rodio na području općine Ravno.<br />Pjesnike i sve posjetitelje na početku manifestacije pozdravio je načelnik općine<br />Ravno Andrija &Scaron;imunović. <br /><br /><br />U svom govoru naglasio je važnost sjećanja na velika književna imena s ovog prostora &ndash; Anđelka Vuletića i Stojana Vučićevića.<br /><br /><br />Nazočne je u svoje osobno ime i u ime DHK HB, kao suorganizatora manifestacije,<br />pozdravio potpredsjednik DHK HB Stanko Krnjić. Zahvalio se na izvrsnoj suradnji s<br />općinom Ravno u organizaciji ove pjesničke večeri. Uz nadu da će i buduća suradnja biti dobra kao i do sada, izrazio je želju i nastojanje da ova manifestacija preraste sada&scaron;nje okvire te se ubuduće nametne kao jedna od značajnijih književnih manifestacija na području Hercegovine.</p> <p><br />Na ovogodi&scaron;njim Grgurovim hukovima svoje stihov publici je čitalo dvanaest<br />pjesnika: Luko Paljetak, fra Ivan Kramar, Hrvoje Barbir-Barba, Ivo Raguž, Srećko<br />Marijanović, Enerika Bijač, Ana Soldo, Tomislav Batina, Finka Filipović, Ivan Babić, Miro<br />Petrović i Stanko Krnjić. Svojim nastupom ženska klapa Kolajna iz Komina upotpunila je program ovog zaista uspjelog kulturnog događaja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-05-grgurovihukovi.jpgNjemački kardinal: 'Vlastito mišljenje kardinala danas je zamijenila neobična šutnja'http://grude.com/clanak/?i=359989359989Grude.com - klik u svijetFri, 02 Sep 2022 15:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-09-02-kardinal-walter.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Njemački kardinal Walter Brandmüller iznio je prijedlog da se pravo glasa na konklavama ograniči na kardinale koji žive u Rimu, prenosi Crux, čime je potaknuo sumnju da prilikom izbora pape ima 'kupljenih' kardinala koji su pali pod utjecaj lobija prilikom glasovanja.<p><br />U govoru kojeg je održao na sastanku kardinala koji se održao ovoga tjedna Brandm&uuml;ller je ustvrdio kako kardinali koji dolaze iz drugih mjesta nemaju iskustva s Rimskom kurijom niti se međusobno poznaju &scaron;to ih čini izloženim lobijima koji nastoje progurati pojedinog kandidata, pi&scaron;e Bitno.net.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Trebalo bi ozbiljno razmisliti o ograničavanju prava glasa u konklavi, primjerice na kardinale s prebivali&scaron;tem u Rimu, dok bi ostali mogli dijeliti &lsquo;status&rsquo; kardinala starijih od osamdeset godina&rdquo;, rekao je njemački kardinal.<br /><br /></p> <p>Povećanje broja kardinala s pravom glasa na konklavama dogodilo se u vrijeme pontifikata Pavla VI. čime su kardinale dobile zemlje koje ih ranije nisu imale.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Neizbježna je posljedica bila da su stvoreni kardinali koji nisu imali iskustva s Rimskom kurijom, a time ni s problemima pastoralnog upravljanja sveopćom Crkvom&rdquo;, smatra Brandm&uuml;ller.<br /><br /></p> <p>Njemački kardinal je poznat i kao kritičar pape Franje, a bio je i jedan od četiri autora pet pitanja nazvanih <em><a href="https://www.bitno.net/vijesti/vatikan/pismo-cetiri-kardinala-papi-amoris-laetitia/">dubia</a></em> koja su upućena Svetom Ocu u svrha razja&scaron;njenja osmog poglavlja pobudnice Amoris Laetitia.<br /><br /></p> <p>U nedavnom razgovoru objavljenom na blogu talijanskog novinara Sandra Magistera, Brandm&uuml;ller je izrazio žaljenje zbog nedovoljne uključenosti Kardinalskog zbora u život Crkve podsjetiv&scaron;i da njegova zadaća nije samo izabrati papu nego i savjetovati ga u važnim pitanjima.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Danas postoji potreba naglasiti pravo i dužnost kardinala da se jasno i otvoreno izraze upravo kada se radi o istinama vjere i morala, općeg dobra Crkve&rdquo;, kaže Brandm&uuml;ller.<br /><br /></p> <p>Spomenuv&scaron;i drevni obred latinskog naziva <em>aperitio oris</em> (otvaranje usta) koji je podrazumijevao dužnost &ldquo;iskrenog izražavanja vlastitog mi&scaron;ljenja i savjeta, posebice tijekom konzistorija&rdquo;, njemački kardinal je ustvrdio kako je on danas zamijenjen &ldquo;neobičnom &scaron;utnjom&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Za to je djelomično okrivio promjene u formi posljednjih konzistorija nazvav&scaron;i ih &ldquo;posve beskorisnim procedurama&rdquo; koje su utjecale na to da su konzistoriji zavr&scaron;avali &ldquo;bez ikakvog oblika dijaloga&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Primat Petrova nasljednika, međutim, ni na koji način ne isključuje bratski dijalog s kardinalima, koji su dužni marljivo surađivati s rimskim prvosvećenikom&rdquo;, rekao je njemački kardinal. &bdquo;&Scaron;to su problemi pastoralnog upravljanja ozbiljniji i hitniji, to je nužniji angažman Kardinalskog zbora.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-09-02-kardinal-walter.jpgGoran Andrijanić o nadbiskupu Uziniću: Jako loše i opasno! Pater Mandurić: Priopćenje je ispravno, ali...http://grude.com/clanak/?i=359988359988Grude.com - klik u svijetFri, 02 Sep 2022 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-04-09-uzinic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon objave priopćenja o krštenju djeteta u istospolnoj zajednici iz Ureda nadbiskupa koadjutora mons. Mate Uzinića zaredale su se reakcije i objave katoličkih vjernika i svećenika na društvenim mrežama.<p><br />&bdquo;Pročitah priopćenje. Mogu mu naći neke <strong>zamjerke</strong>, ali meni je u načelu sasvim ispravno. Ma koliko s pravom zazirali od istospolnog partnerstva, i spravom ga smatrali devijantnim, kao i homoseksualnu sklonost uopće, a praksu jo&scaron; vi&scaron;e; i takvim slučajevima treba pristupati individualno, s po&scaron;tovanjem, i kroz razgovor bratski prigrliti svaku takvu osobu, navijestit joj kr&scaron;ćansku, Kristovu ljubav - i njegov moralni zakon, iskazati po&scaron;tovanje, i saslu&scaron;ati; i na koncu u toj ljubavi priopćiti stav Crkve - koji je i iskaz te ljubavi i skrbi i za njihove du&scaron;e, makar bio i odbijanje. Shvatio sam da je to Uzinićeva poruka&ldquo;, napisao je popularni isusovac p. <strong>Ike Mandurić</strong>, rodom iz Posu&scaron;ja, kao komentar na objavu biv&scaron;eg urednika Bitno.net Gorana Andrijanića, koji je mons. Uzinića komentirao: &bdquo;Ono kada misli&scaron;, pa neće valjda, a oni naprave ba&scaron; to čega si se pribojavao. Jako, jako lo&scaron;e i opasno priopćenje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vjernicima smeta to &scaron;to je mons. Uzinić <strong>izjednačio kr&scaron;tenje</strong> u istospolnoj zajednici s kr&scaron;tenjem u obitelji crkveno nevjenčanih roditelja, mu&scaron;karca i žene, kojega je 2014. krstio papa Franjo, a &scaron;to je naveo mons. Uzinić u svojem priopćenju.<br /><br /></p> <p>Također, smeta ih i činjenica da je javno stao iza anonimnih gospođa, a ne iza svojega svećenika vlč. Kristijana Zebe, koji je u javnosti nastupio imenom i prezimenom, tražeći u duhu sinodalnog hoda odgovor na delikatno pitanje kr&scaron;tenja djeteta u obitelji s dvije majke.<br /><br /></p> <p>To je priznao i sam p. Ike, kojemu je Uzinićevo priopćenje u načelu sasvim <strong>ispravno</strong>, no na upit &bdquo;zar je individualni pristup kritizirati javno svog svećenika kojeg poznaje&scaron; da bi branio gospođe koje ne poznaje&scaron;? Zar nije pravo upravitelja župe da takve odluke donosi? Ovo je biskup mogao rije&scaron;iti u ti&scaron;ini za dobro svih - razgovarati sa svećenikom i gospođama i naći mudro i mirno rje&scaron;enje... Ali ovo je aktivizam&ldquo;, p. Ike je ipak malo reterirao i napisao: &bdquo;Taj argument stoji&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Za očekivati je da će objava nadbiskupa Uzinića izazvati ovih dana jo&scaron; mnogo <strong>osvrta </strong>u crkvenim krugovima, ali i izvan nje.</p> <p><br /><em><strong>Darko Pavičić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-04-09-uzinic.jpegUzinić: Obilježje Crkve bi trebalo biti prihvaćanje, žao mi je što je slučaj iz Rijeke postao medijski prenaglašenhttp://grude.com/clanak/?i=359980359980Grude.com - klik u svijetFri, 02 Sep 2022 00:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-20-mate-uzinic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što vlč Kristijan Zeba nije htio krstiti dijete dviju lezbijki, a što je objasnio i na svom Facebook profilu jer žene, kako je naveo, žive u grijehu, u njegovu obranu stalo je još dosta svećenika i javnosti.<p><br />Međutim, nadbiskup koadjutor Mate Uzinić kojeg mnogi uskoro vide u vodstvu Crkve jer ima snažnu podr&scaron;ku pape Franje objavio je priopćenje u kojem nije stao na stranu svog svećenika. Ipak, Uzinić nije iskoristio hercegovačku praksu da kazni svećenika koji je koristio razum, već je iznio svoje viđenje situacije. Neki su iznenađeni Uzinićevim odgovorom, a neki i nisu...<br /><br /></p> <p>Zbog interesa javnosti, a nakon &scaron;to sam se u osobnom razgovoru s vlč. Kristijanom Zebom, svećenikom Riječke nadbiskupije i župnikom u župi sv. Križa &ndash; Srdoči u Rijeci upoznao s detaljima slučaja, želio bih u ime Riječke nadbiskupije iznijeti sljedeće priopćenje.<br /><br /></p> <p>Župnik je preko posrednika dobio zamolbu dviju ženskih osoba koje su sklopile životno partnerstvo i koje su željele krstiti dijete koje je jedna od njih začela umjetnom oplodnjom. Odgovoreno im je da kr&scaron;tenje djeteta nije moguće i to iz razloga &scaron;to se radi o istospolnoj zajednici. Ta činjenica po sebi nije bila dovoljna za odbijanje kr&scaron;tenja djeteta. Da bi se do&scaron;lo do takvog odgovora bilo je potrebno prethodno ispitati ispravnost njihovih nakana i provjeriti postoji li mogućnost da se i u takvim okolnostima djetetu osigura odgoj u katoličkoj vjeri i tek nakon toga donijeti odluku treba li dijete biti kr&scaron;teno ili ne. Također je iznevjereno povjerenje spomenutih osoba objavom na dru&scaron;tvenim mrežama. Time su izložene neprimjerenim komentarima i medijskom senzacionalizmu kojemu smo proteklih dana svi mogli svjedočiti.<br /><br /></p> <p>Želio bih, zbog toga sve nas, a osobito one koji sebi tako olako dozvoljavaju uvrede drugih i drugačijih, podsjetiti da bi obilježje Crkve trebalo biti prihvaćanje. Znak tog prihvaćanja su gostoljubivost, otvorenost i dobrodo&scaron;lica. Tek nakon toga može i treba uslijediti razlučivanje pojedinih zamolbi te dono&scaron;enje odluka u skladu s naukom, zakonom i praksom Crkve. Uvijek je važno prethodno upoznati konkretne ljude i konkretnu situaciju i tek nakon toga razlučiti i donijeti odluku.<br /><br /></p> <p>Ponekad će se nekome, iz nekog razloga, uskratiti sakrament dok se ne uklone razlozi koji priječe njegovo primanje. Međutim, za to je uvijek potrebno pažljivo razlučivanje.&nbsp; Osobito to vrijedi kada se radi o kr&scaron;tenju djece koje se, ako ga se traži s pravom nakanom i prihvaćanjem obveza koje iz toga proizlaze, ne bi smjelo uskratiti jer, kako kaže papa Franjo, &bdquo;kr&scaron;tenje djeteta za njega je čin pravde &hellip; jer mi mu u kr&scaron;tenju dajemo blago, mi mu u kr&scaron;tenju dajemo zalog: Duha Svetoga. Dijete izlazi [iz kr&scaron;tenja] sa snagom Duha u sebi: Duha koji će ga braniti, pomagati mu kroz cijeli život. Zato je tako važno krstiti ih kao djecu, kako bi rasla snagom Duha Svetoga&ldquo; (Papa Franjo, Sikstinska kapela, 12. siječnja 2020.). U tom duhu on je jo&scaron; 2014. godine u Vatikanu krstio djevojčicu čiji roditelji nisu bili crkveno vjenčani.<br /><br /></p> <p>Najbolje ozračje kr&scaron;tenja djeteta i njegova odgoja u vjeri prema kr&scaron;ćanskom naučavanju je obitelj koja ima jednog oca i jednu majku. No, u stvarnosti je sve vi&scaron;e djece koja ne žive u takvom ozračju. Činjenica da su u ovom slučaju spomenute osobe sklopile životno partnerstvo ne može i ne smije nas automatski dovesti do zaključka da nemaju pravu nakanu i da ne prihvaćaju obvezu odgoja djeteta u vjeri. Postoje i drugi slučajevi u kojima osobe ne žive posve u skladu s katoličkim naukom o braku, a vjernici su i odgajaju djecu u vjeri. Kao &scaron;to postoje i oni koji su sklopili katoličku ženidbu i krstili djecu, a ne odgajaju ih u vjeri, iako su se na to obvezali. K tome, ne smijemo iz vida izgubiti kumu ili kuma koji na kr&scaron;tenju preuzimaju obvezu pomoćnika u odgoju djeteta, kao niti rodbinu i prijatelje. Uz njih je, ako te osobe ostanu povezane s Crkvom te se nađe način njihove integracije u župnu zajednicu, također i čitava župna zajednica koja kod kr&scaron;tenja na sebe preuzima i odgojnu obvezu, a veliku pomoć roditeljima u odgoju pruža i vjeronauk u &scaron;koli.<br /><br /></p> <p>U svakom slučaju, u trenutku kada netko traži kr&scaron;tenje potrebno je u osobnom susretu preispitati nakane, pomoći roditeljima i kumovima da dobro razumiju obvezu odgoja djeteta u vjeri te ih potaknuti da se trude u skladu s njom živjeti. Prigoda je to i da se navijesti radosna vijest evanđelja, bez obzira na to hoće li na kraju doći do kr&scaron;tenja ili ne.<br /><br /></p> <p>Na koncu, iskreno mi je žao &scaron;to je ovaj par postao predmetom prenagla&scaron;ene medijske pažnje. Žao mi je zbog povrede njihove diskrecije, posebno na izlaganju tolikim neprimjerenim komentarima, koji iako ponekad dolaze od vjernika u svojoj biti su duboko nekr&scaron;ćanski. U duhu Amoris laetitia, br. 250, dužni smo &bdquo;svaku osobu, bez obzira na njenu seksualnu orijentaciju, &hellip; po&scaron;tivati u njezinu dostojanstvu i prihvaćati s po&scaron;tovanjem, te &hellip; pomnjivo izbjegavati svaki znak diskriminacije, posebice bilo koji oblik agresije i nasilja.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Istospolni par koji je tražio ovo kr&scaron;tenje rado bih osobno susreo i s njima razgovarao te se mogu, ako žele, javiti u Ured koadjutora Riječke nadbiskupije.<br /><br /></p> <p><em><strong>U Rijeci, 1. rujna 2022.</strong></em></p> <p><em><strong>Mate Uzinić,</strong></em></p> <p><em><strong>riječki nadbiskup koadjutor</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-20-mate-uzinic.jpgUmoran sam Domovino moja, na vječni počinak ću poći, slomili me dani nespokoja, besane satrale me noćihttp://grude.com/clanak/?i=359970359970Grude.com - klik u svijetThu, 01 Sep 2022 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-08-26-taik-slikano.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već je 9 godina otkad nas je napustio Zvonko Bušić Taik, jedan od najvećih boraca protiv diktature, komunističkog i četničkog terora u bivšoj državi.<p><br />Zvonko je napisao dva opro&scaron;tajna pisma, supruzi, rodbini, prijateljima i Hrvatima u kojima ih moli za oprost zbog onoga &scaron;to je učinio, jer vi&scaron;e nije mogao izdržati. - Zaklinje nas da se nastavimo boriti za hrvatstvo i za Hrvatsku i traži oprost zbog svog čina. Na jednom mjestu u pismu kaže da vi&scaron;e nije mogao živjeti u Platonovoj pećini. Izgleda da je bilo lak&scaron;e sanjati slobodnu Hrvatsku uz sve nevolje nego izdržavati hrvatsku zbilju&laquo; - kazao je Dražen Budi&scaron;a kojem je Taik povjerio pisma.</p> <p><br />Tim povodom prenosimo pjesmu Velimira Vele Raspudića koju je hercegovački pjesnik napisao i objavio kao podsjetnik na ovaj tužni događaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Umoran sam Domovino moja,<br />na vječni počinak ću poći,<br />slomili me dani nespokoja,<br />besane satrale me noći.</p> <p style="text-align: center;"><br />Život sam posvetio tebi,<br />srce ti darovao na dlanu,<br />pa je te&scaron;ko prelomit u sebi<br />da te i sad gledam uplakanu!</p> <p style="text-align: center;"><br />Moja bol je veća od planine<br />i ne mogu preći preko toga,<br />kad odem iz suzne doline<br />samo jedno zamolit ću Boga!</p> <p style="text-align: center;"><br />Ako može, čuvaj mi je Bože!<br />Dao sam joj &scaron;to sam mog&rsquo;o dati!<br />Domovinu samo spasit može<br />domoljublje kad joj ponos vrati!</p> <p style="text-align: right;"><br />Velimir Velo Raspudić</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-08-26-taik-slikano.jpgGangaši iz Gruda pobjednici ovogodišnjeg Gangafestahttp://grude.com/clanak/?i=359955359955Grude.com - klik u svijetWed, 31 Aug 2022 22:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-31-22-slivno-ganga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U malenom Zabiokovskom mjestu Slivno u općini Runović održan je 20. po redu Gangafest kojeg je utemeljio nekadašnji župnik Slivna fra Rafel Begić, a koji se tradicionalno upriliči tijekom mjeseca kolovoza. <p><br />Slivno je tog dana sredi&scaron;te starih običaja, nepresu&scaron;ne tradicije i kulturne ba&scaron;tine Imotske krajine te cijele Dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine. Nije to samo ganga fest već milozvuci Zagore, odjeci grla, srca i du&scaron;e.<br /><br /></p> <p>Sva ona iskonska snaga tradicije iskazivanja nutarnjeg stanja, osjećaja i svega onoga &scaron;to ti&scaron;ti i veseli ovda&scaron;njeg čovjeka. Obično se kaže kako odmah iza Gospoine (blagdana Velike Gospe), imotski čovjek priljubljem za svoj gastabajterski &scaron;tap odlazi za svojim poslom, ali ovaj događaj zasigurno velikom broju njih za koji dan pomakne vakat odlaska. Tako je bilo i ove godine.<br /><br /></p> <p>Veliki broj izvođača, posjetitelja, ugostitelja koji su radili po principu do zadnje kapljice i zalogaja, prodefilirali su na igrali&scaron;tu ispred nažalost skoro pa prazne osnovne &scaron;kole. Sve je &scaron;timalo k'o sat na mobitelima&nbsp;koji su snimajući bljeskali i svjetlucali kao kamene pole &scaron;to svjetlucaju po mjesečini pod vedrim nebom u slivanjskom polju. Ove godine ganga je dio i turističke ponude tog kraja. Veliki broj stranih gostiju na&scaron;lo se na, za njih&nbsp;pomalo čudnom&nbsp;festivalu&nbsp;jer brojni su oni koji su upravo Slivno izabrali za svoj godi&scaron;nji odmor.<br /><br /></p> <p>Malo tko od njih da je čuo za gangu, a kamoli za podatak da je tu&nbsp;najzastupljeniju&nbsp;zavičajnu&nbsp;vrstu&nbsp;usmene književnosti od 2009. godine Ministarstvo Kulture registriralo kao nematerijalno kulturno dobro Vrgoračke i Imotske krajine. Ipak valja istaknuti kako ganga, odnosno deseterački rimovani dvostih, nije vezan samo za spomenuto područje, već uključuje i &scaron;iri dio Dalmatinske zagore.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Naime, sve je započelo izvođenjem&nbsp;hrvatske himne i&nbsp;brecanjem&nbsp;slivanjskih zvona sa zvonika&nbsp;crkve Presvetog Trojstva za sve pokojne hrvatske branitelje, kao i za sve Slivanjce i Slivanjke,&nbsp;ganga&scaron;e i ganga&scaron;ice, dok je nazočne blagoslovio i molitvu u zajedni&scaron;tvu s&nbsp;nazočnim pukom izmolio <strong>fra Zoran Kutle&scaron;a</strong>.<br /><br /></p> <h2>Pobjedu odnijeli Ganga&scaron;i&nbsp;Grude i Bile ruže Bu&scaron;anje<br /><br /></h2> <p>Stručni ocjenjivački sud (Milan Kustura, Ruža Lozina i Ivan Zele Radalj)&nbsp;je strpljivo slu&scaron;ao gangu od ranih večernjih sati pa sve do iza pola noći, donio je i odluku da se prva nagrada u mu&scaron;koj,&nbsp;dodjeli&nbsp;Ganga&scaron;ima Grude &ndash; Grudska ganga (Smiljan Glava&scaron;, Ante Boban Bujica, Mile Sesar i Srećko Spajić).</p> <p><br />Drugoplasirani su Vinkić i dru&scaron;tvo (Ante Vuletić i Grudska ganga) i treća nagrada pripala je&nbsp;Branko Ravlić i&nbsp;prijatelji&nbsp;"Slivno-Zmijavci".&nbsp;<br /><br /></p> <p>U ženskoj gangi prva nagrada pripala je ganga&scaron;icama&nbsp;Bile ruže Bu&scaron;anje, druga ganga&scaron;icama&nbsp;Zvuci kamena i kr&scaron;a,&nbsp;i treća&nbsp;Bile ruže imotske.<br /><br /></p> <div> <p>"<em>Tradicija gange koja se nastoji očuvati na ovoj smotri, sve se rjeđe čuje, ali ova Slivanjska smotra gange i običaja, iz godine u godinu, prelazi okvire Imotske krajine. To je samo mali dio prekrasnog ugođaja dvadesetog Gangafesta Slivno 2022.</em>", čulo se u uvodnim riječima&nbsp;načelnika općine Runovića Maria&nbsp;Repu&scaron;ića.&nbsp;Smotri Gange nazočili su&nbsp;u ime Splitsko-dalmatinske županije, pročelnici Anđelko Katavić i&nbsp;Stipe Čogelja a nazočne je pozdravio te festival&nbsp;proglasio&nbsp;otvorenim dožupan&nbsp;Ante &Scaron;o&scaron;ić.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Festival gange je priredila&nbsp;Udruga Mladih,&nbsp;pod pokroviteljstvom SDŽ i Općine Runović,&nbsp;a program su vodili Ivana Matković i Ivica Prgomet - Pa&scaron;kić. Kao posebna go&scaron;ća nastupila je Dragica Zeljko Selak koja je krasnoslovila kratki dijalog "Slivanjske grmarice i drvarice"&nbsp;iz svog romana Vr'dolska Žeža.<br /><br /></p> <p>Sve je zavr&scaron;eno bogatom tombolom i koncertom Klape Cambi, pi&scaron;e <a href="https://www.agroklub.com/seoski-turizam/gangasi-iz-gruda-pobjednici-su-ovogodisnjeg-gangafesta/79876/" target="_blank"><strong>Agroklub</strong></a>.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-31-22-slivno-ganga.jpg''Rim će prvi pasti''http://grude.com/clanak/?i=359920359920Grude.com - klik u svijetMon, 29 Aug 2022 19:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-29-deborah-pope.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Popodne 20. svibnja 1992. Débora Marasco, rođena 1973., šetala je ulicom koja vodi do tržnice Manduria, kad u dubini njezina srca odjekuje tajanstven, ali vrlo nježan muški glas koji je zove: Kćeri!<p><br /> I jo&scaron; joj kaže: &ldquo;Kćeri, pogledaj horizont i vidjet će&scaron; da tvoj put nije ovaj, nego drugi&rdquo;.<br /><br /></p> <p>U kupovinu je i&scaron;la sa svojim dečkom kojeg će kasnije ostaviti da se posveti božanskom pozivu.<br /> Oni koji su je poznavali znali su za njezino uvjerenje o nepostojanju Boga i protivljenju određenim vrijednostima koje brani Crkva, a koje se nije ustručavala o&scaron;tro kritizirati.<br /><br /></p> <p>Ali strah je toliko velik da se mlada žena, sa srcem doslovno u grlu, brzo vraća kući blijeda lica.<br /> Odlučuje sakriti od obitelji i prijatelja &scaron;to se dogodilo.<br /><br /></p> <p>A onda D&eacute;borin život ostaje isti: ide u disko, nastavlja pohađati nastavu u &scaron;koli, ne odustaje od zabave.<br /> Iako počinje osjećati uznemirenost savjesti zbog tog glasa.<br /><br /></p> <p>Dana 10. kolovoza D&eacute;bora odlazi u diskoteku s prijateljicama i tamo se tajanstveni glas ponovno javlja s autoritetom, ali svojom karakterističnom slatkoćom: &bdquo;Kćeri, hodaj u Mojoj Riječi i Ja ću te malo po malo voditi tamo gdje postoji pravedni Otac&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Proći će nekoliko tjedana prije nego &scaron;to se definitivno sazna identitet ovog tajanstvenog &ldquo;sugovornika&rdquo;.<br /> Dana 13. rujna u 15:30, taj isti glas otkriva joj, &ldquo;Kćeri, u ime vječne ljubavi, ostavljam ti svoj mir, dajem ti svoj mir. Ja sam Kralj Otkrivenja, Sin Boga Živoga.&rdquo;<br /><br /></p> <p>A 23. listopada D&eacute;bora, ležeći na sofi, razmi&scaron;lja o tom iskustvu i iznenađena je svjetlom koje obasjava sobu kao da je dan.<br /><br /></p> <p>Podiže oči i vidi tri svjetleće kugle, koje, okrećući se i spajajući zajedno, tvore ogromni solarni krug visok gotovo dva metra.<br /><br /></p> <p>I ukaže joj se mlada žena koja izlazi iz sunca.<br /><br /></p> <p>D&eacute;bora će Djevicu kasnije opisati ovako: maslinasta koža, valovita tamnosmeđa kosa, zeleno-smeđe oči, rumeni obrazi, jedva vidljive rupice na obrazima, usne poput dviju latica crvene ruže.<br /> Djevica je nosila vrlo bijeli i dugi habit bez pojasa.<br /><br /></p> <p>Glava je bila okrunjena s dvanaest sjajnih zvijezda, prekrivena velom istkanim od sjajnih zlatnih niti.<br /> Njene bose noge bile su prekrivene dvjema crvenim ružama.<br /><br /></p> <p>Debora vidi Majku Božju u njezinom potpunom ljudskom utjelovljenju. Mnogo je puta ispružila svoju ruku da je Debora poljubi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pjeva &ldquo;aleluja&rdquo; pjesme, hvalospjeve Presvetom Trojstvu, smije&scaron;i se, govori, raduje se, blagoslivlja i često plače, upozoravala je Debora.<br /><br /></p> <p>Drugi oblik nebeskih očitovanja je unutarnji dijalog u kojem Majka zajedno sa svojim Sinom, Gospodinom na&scaron;im Isusom Kristom, razgovara s njom.<br /><br /></p> <p>Djevica se predstavlja D&eacute;bori s vi&scaron;e od jednog imena. Isprva kao Mirjam, Djevica iz Nazareta, kasnije kao Majka blagoslovljene masline, Blažena Djevica ulja, Izvor svetog ulja vječnog pomazanja, Majka trajne žrtve, Majka sveopćeg ozdravljenja i među svim najvažnije: <strong>Djevica Euharistije.<br /><br /></strong></p> <p>Isus joj se ukazuje kao Kralj Otkrivenja, Mistični Suprug, Neljubljena Ljubav, Presveto Srce, Dobri Pastir, Sveti Suputnik, Euharistijska Ljubav i kao Božanski Učitelj, između ostalih imena.<br /><br /></p> <p>Isus će zamoliti Deboru da sudjeluje u bolnoj muci, s duhovnim i tjelesnim križem kao zadovolj&scaron;tinu za grijehe koje ljudi svakodnevno čine, ponovno razdirući Bezgrje&scaron;na Sveta Srca.<br /><br /></p> <p>Debora to prihvaća i tu počinju razne manifestacije.<br /><br /></p> <p>Dana 23. veljače 1994., svećenik je svojom kamerom snimio &ldquo;bičevanje&rdquo;, u kojem se čuo zvižduk bičevanja i zabilježeno stvaranje crvenkastih linija na D&eacute;borinim leđima.<br /> Drugi su vidjeli križ sa zgru&scaron;anom krvlju na čelu mlade žene, a postoje i fotografije tog fenomena.<br /><br /></p> <p>Mnoga su čuda koja su se dogodila ne samo u Manduriji, već i na mnogim drugim mjestima gdje je D&eacute;bora bila, čak i ako u to vrijeme nije bila prisutna.<br /><br /></p> <p>Te&scaron;ko ih je pripisati kolektivnoj sugestiji, jer postoje video zapisi drugih ljudi, profesionalaca i amatera.<br /><br /></p> <p>Na zidovima i na maramicama pojavili su se tragovi krvi. Viđeni su i neki znakovi na nebu.<br /><br /></p> <p>Vidjelica je tijekom svog zanosa i strasti vi&scaron;e puta promatrana i proučavana od raznih stručnjaka: kardiologa, neurologa, čiji izvje&scaron;taji potvrđuju da je Deborin odnos prema njenim vizijama nadprirodna.<br /><br /></p> <p>Djevica joj je, kako kaže je otkrila 12 tajni, devet ih treba otkriti, tri su već poznate.<br /><br /></p> <p>D&eacute;bora je o tome razgovarala s preminulim mariologom, slavnim svećenikom <strong>Ren&eacute;om Laurent&iacute;nom</strong>, ali i papom Ivanom Pavlom II.<br /><br /></p> <p>Otkrivajući ih mladoj ženi, Isusova nam Majka svima poručuje da ih se ne bojimo, da ih ne odbacujemo i da ne čekamo da se ostvare prije nego &scaron;to ih uzmemo u obzir.<br /><br /></p> <p>Smisao tajni je prisjetiti se prisutnosti Boga, koji dominira vremenom i stvarima, i koji će intervenirati u svoje vrijeme kako bi se povijest pravilno razvijala.<br /><br /></p> <p><strong>A &scaron;to tajne sadrže?</strong><br /><br /></p> <p>Tijekom razgovora između oca Ren&eacute;a Laurent&iacute;na i D&eacute;bore saznali smo za postojanje trinaeste tajne, koja nikada nije spomenuta, jer se odnosi samo na život mlade žene.<br /> Dakle, ukupan broj tajni je 13, ali u stvarnosti će samo 9 utjecati na svijet u budućnosti.<br /> Te su tajne neka vrsta božanskog odgovora čovjeku ovoga doba koji poriče i odbija priznati očinsko gospodstvo Božje.<br /><br /></p> <p>Zato će imati univerzalni karakter i označit će posebnu nebesku intervenciju, da započnu obnovljeno vrijeme, koje će se roditi iz proči&scaron;ćavajuće nevolje. Tajne su snažan poziv na buđenje i unutarnju spoznaju svake osobe.<br /> Treća ili četvrta mogle bi biti znak na mjestu ukazanja, kod kapele.<br /><br /></p> <p>Ostale tajne tiču ​​se Pape, Crkve i nekih religija.<br /><br /></p> <p>Neke bi se odnosile na geografske promjene i odlučujuće razvoje u gospodarskom, dru&scaron;tvenom i duhovnom životu posebnih regija svijeta.<br /><br /></p> <p>Neke tajne su potpuno proročke. Ovo je najpoznatija proročka vizija koja je potresla sve i zbog koje je je Debora izrugivana.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Odjednom sam se na&scaron;la usred trga i prepoznala da je to Trg svetog Petra. Vidila sam vatre kako padaju s neba: poput projektila. Ljudi su trčali s jedne na drugu stranu tražeći zaklon. Lica ljudi bila su izobličena i vidila sam da su molili Nebo da umru. Odjednom sam se okrenula i primijetila da se iz daljine približava biće podignuto sa zemlje. Bila je to Žena: Gospođa! Koliko sjaja i koliko milosti u Njenim pokretima! Ali sam shvatila da je Njeno Lice bilo izbrazdano krvavim suzama. Kad sam se približila, prepoznala sam je kao Ženu koju sam uvijek vidila u svojim blaženim susretima s Nebom: bila je Majka Božja, ali i moja Majka. Kakva je bol vidjeti te u takvom stanju! Potpuno me razdrmao njen slatki glas: &ldquo;Kćeri, grad koji će prvi biti pogođen bit će Rim&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Tada sam vidila da dva reda anđela dolaze s neba: prva grupa je bila odjevena u bijelo, a druga u crno. Marija je prstom pokazala na du&scaron;e koje su slijedile svoje anđele, govoreći:<br /> &ldquo;Dijete moje, ljudi koji slijede anđele odjeveni u crno su du&scaron;e koje su prihvatile grijeh i propast. Ljudi koji slijede anđele odjevene u bijelo su du&scaron;e koje su vi&scaron;e ili manje slijedile Oca i idu pokupiti svoju nagradu.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Du&scaron;e su bile odjevene u skladu s ulogom koju su igrale na zemlji i vidla sam da su na čelu reda anđela odjevenih u crno bili kardinali; za njima su i&scaron;li biskupi, a jo&scaron; dalje svećenici. U ovom trenutku Gospa je rekla:<br /> &ldquo;Pogledaj te svećenike, dijete Moje&rdquo;<br /> &ndash; &ldquo;Tko sam ja njima, mama?&rdquo;<br /> &ldquo;Oni su svećenici koji su bili poslani da uzdržavaju du&scaron;e, ali zapravo većinu vremena nisu i koristili su novac za svoje poroke! Ali najteži grijeh, koji ih &scaron;alje u golemu vatru, njihova je nečistoća tijela, osobito srca. Nečistoća koja razdire Bezgrje&scaron;no Srce Isusovo je požuda tijela koja živi protiv prirode.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Iza njih su bile žene, djevojke odjevene u prljavu odjeću, u pratnji mu&scaron;karaca odjevenih u crno. Pitala sam Gospu tko su oni, a ona mi je ovako odgovorila:<br /> &ldquo;Mlade žene koje vidite su žene koje su prodale svoja tijela, skandalizirale djecu i zavele mlade ljude. Oni koji ih slijede su ljudi koji su pomogli ovim ženama na ovaj ili onaj način na njihovom putu propasti. Moja bol je velika, jer njihovo raspoloženje nije bilo lo&scaron;e. Zli ih je zaveo i oni su upali u njegovu mrežu propasti.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Iza njih su jo&scaron; bile djevojke koje su u rukama nosile siću&scaron;ne figure umotane u crne zavoje. Pogledala sam Mariju i prije nego &scaron;to sam joj postavila pitanje rekla mi je:</p> <p>&ldquo;Kćeri, te mlade žene nisu samo jednom rađale, nego je njihov grijeh &scaron;to su s predumi&scaron;ljajem ubile svoju djecu. Vjerovale su da su izbjegle ljudskom sudu i stoga se spasile, ali nisu imale na umu Božje oko koje ih je gledalo odozgo.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Dalje unatrag bilo je beskonačno mnogo du&scaron;a koje su čekale svoj sud i tko zna koliko ih je grijeha pratilo. Odjednom mi Presveta Marija kaže:<br /> &ldquo;Gledaj, Debora: moj sin dolazi!&rdquo;<br /><br /></p> <p>Vidjela sam čovjeka odjevenog u sjajnu haljinu kako dolazi s Neba unutar ogromne svjetleće kugle. Bio je tamnoput i imao je ogromnu Knjigu u ruci. Vidjela sam da su te čete anđela do&scaron;le pred Njega i On je odlučio njihovo odredi&scaron;te rekav&scaron;i:<br /> &ldquo;Ti ovdje, ti tamo, tvoj gore, ti dolje, ti Meni&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je Isus izvr&scaron;io svoj sud, pogledao je u mene. Ne mogu opisati taj pogled tako prodoran do te mjere da je razgolitio dubinu moje du&scaron;e. Ono &scaron;to sam sljedeće vidila bilo je stra&scaron;nije od prethodnih vizija. Zemlja se raskomadala kao da je bio veliki potres. Drveće je bilo otrgnuto od zemlje kao da je sila koja je do&scaron;la iz njezina sredi&scaron;ta. Vidjela sam ljude koji su, tjerani glađu, jeli druge ljude; životinje koje leže na zemlji gotovo bez kože, kao rastrgane, a oko njih zuje mno&scaron;tvo insekata.<br /><br /></p> <p>Pogledao sam u nebo i vidio neke divovske ptice. Ne mogu ih opisati, ali bile su crne i sigurno su patrolirale okolinom, kao da ne&scaron;to traže. Bila sam umorna i nadasve iscrpljena ružnoćom koju sam bio prisiljena vidjeti. Između jedne i druge misli, pitala sam se za&scaron;to je Gospodin dopustio mojim očima da vide toliko, ali sam s dubokom gorčinom shvatila da sam sve ovo trebala vidjeti, makar samo za posvećenje moje du&scaron;e.&rdquo;<br /><br /></p> <p>U poruci od 12. prosinca 1999. obavije&scaron;tena je da će, kada joj se preda 12 tajni, prestati s javnim istupima. To se dogodilo 23. listopada 2005., u tajanstvenoj podudarnosti s Euharistijskom godinom koju je pripremio Ivan Pavao II., a zaključio Benedikt XVI.<br /> Ovim ukazanjima u Mandurii protivio se biskup Mandurie, umjesto toga poduprle su skupine mladih ljudi koji su se sastajali u kapelici izgrađenoj za pobožnost. Vidjelica se svojevoljno pouvukla u potpunu anonimnost, pi&scaron;e <a href="https://vjera.hr/znakovi-vremena/mlada-ateistica-tvrdila-da-je-vidjela-isusa-i-mariju-ukazanja-su-to-koja-su-uzdrmala-italiju-prvo-ce-pasti-rim/" target="_blank">Vjera.hr</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-29-deborah-pope.pngNovi kardinali! Trojica se zalažu za LGBT, a zbog jednoga se zgražavaju čak i liberalni svećenicihttp://grude.com/clanak/?i=359919359919Grude.com - klik u svijetMon, 29 Aug 2022 19:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-29-robert_mcelroy.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo iznenadio je dio Crkve u nedjelju svojom objavom 21 novog kardinala, uključujući 16 kardinala izbornika, piše Vjera.hr.<p>&nbsp;</p> <p>Imenovanja, upozoravaju konzervativnije strane, uključuju nekoliko otvorenih liberala, poput pro-LGBT brazilskog nadbiskupa Leonarda Ulricha Steinera i nadbiskupa Arthura Rochea .<br /><br /></p> <p>Ali Papin najradikalniji odabir je biskup Robert McElroy iz San Diega, poznat vjernim katolicima kao nedvojbeno najprohomoseksualniji, ljevičarski prelat u SAD-u.<br /><br /></p> <p>Posljednjih godina, McElroy je izazvao bijes zbog slavljenja &ldquo;LGBT misa,&rdquo; osudio je stajali&scaron;te Crkve o homoseksualnim odnosima, pozivajući na katoličke pogrebne obrede za aktivne homoseksualce i dajući podr&scaron;ku disidentu isusovcu Fr. Jamesu Martinu dok je raznosio &ldquo;destruktivne&rdquo; stavove konzervativaca o seksualnosti.<br /><br /></p> <p>Njegov dosije o životnim pitanjima nije puno bolji. Nijedan biskup nije branio davanje pričesti političarima koji su zagovornici pobačaja tako energično kao McElroy, koji izjednačava pobačaj s &ldquo;klimatskim promjenama&rdquo; i odbacuje ideju da je pobačaj jedinstveno, &ldquo;najvažnije&rdquo; moralno pitanje s kojim se suočava Crkva SAD-a.<br /><br /></p> <p>Nakon &scaron;to je papa Franjo pro&scaron;le godine objavio nova ograničenja latinske mise, McElroy je brzo eliminirao dvije od tri tradicionalne misne crkve u svojoj biskupiji. Tijekom uvođenja pandemijskih mjera, progurao je cijepljenje kao &ldquo;jedini put&rdquo; povratka u normalu. A &scaron;to se tiče seksualnog zlostavljanja od strane svećenika, čak i liberalni aktivisti dižu uzbunu zbog njegove povijesti.<br /><br /></p> <p>McElroy je dugo bio miljenik pape Franje, koji ga je imenovao biskupijom San Diega 2015., imenovao ga sinodskim ocem Panamazonske sinode 2019., a pro&scaron;le ga je godine odabrao da se pridruži vatikanskom Dikasteriju za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja . Biskup iz San Diega također je blizak saveznik ostalih ljevičarskih, pro-LGBT američkih kardinala, uključujući kardinala Josepha Tobina i kardinala Blasea Cupicha .<br /><br /></p> <p>Ultraliberalni stavovi i brzi uspon biskupa McElroya zabrinjavaju jo&scaron; vi&scaron;e zbog njegove revolucionarne vizije Katoličke crkve. U dugom prilogu za časopis America Magazine dva dana nakon svog imenovanja kardinalom, McElroy je detaljno opisao svoj cilj &ldquo;transformacije&rdquo; Crkve kroz Sinodu o sinodalnosti i daljnju &ldquo;održivu sinodalnost&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Sinodalni proces&rdquo; ima za cilj &ldquo;ni&scaron;ta manje nego preoblikovanje crkvene kulture koja će trajati generacijama&rdquo;, slavio je McElroy. &ldquo;Polog vjere nije inertan i apstraktan skup učenja&rdquo;, inzistirao je, predlažući promjene &ldquo;doktrine crkve koja se može reformirati&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nauk Reformabilne Crkve&rdquo;, kanonski pravnik i suradnik EWTN-a Fr. Gerald Murray je odgovorio , &ldquo;to je kategorija s kojom nisam previ&scaron;e upoznati, jer se doktrina podučava kao istina koja dolazi od Krista, koju podučavaju apostoli.&rdquo;<br /><br /></p> <p>McElroyjevo imenovanje &scaron;alje nepogre&scaron;iv signal o smjeru u kojem Papa Franjo namjerava voditi Crkvu u svom opadanju od papinstva, pi&scaron;e <strong>life site news. </strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-29-robert_mcelroy.jpgNatječaj za književnu Nagradu Petar Miloš – najava dodjele nagradahttp://grude.com/clanak/?i=359862359862Grude.com - klik u svijetThu, 25 Aug 2022 15:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-25-petar_milos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proglašenje tri najbolje priče, i svečana dodjela nagrada autorima, bit će upriličeno 9. rujna 2022.<p>&nbsp;</p> <p>Na natječaj za književnu Nagradu Petar Milo&scaron; za kratku priču, koji je raspisalo Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne u suradnji s Kulturno-informativnim centrom Tomislavgrad, u zadanom roku pristiglo je devedeset i devet priča, od čega dvije nisu uvr&scaron;tene u konkurenciju jer su bile duže od propisanih 10 000 znakova, a dvije zbog toga &scaron;to su objavljene prije zavr&scaron;etka natječajne procedure (jedan od uvjeta natječaja bio je da priče nisu objavljene).</p> <p><br />Progla&scaron;enje tri najbolje priče, i svečana dodjela nagrada autorima, bit će upriličeno 9. rujna 2022. u Tomislavgradu u sklopu Dana Petra Milo&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O detaljima ćemo na vrijeme izvijestiti zainteresiranu književnu i inu javnost.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-25-petar_milos.jpgBiskup koji brine o siromašnima napustio službu i otišao živjeti asketskim životomhttp://grude.com/clanak/?i=359861359861Grude.com - klik u svijetThu, 25 Aug 2022 15:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-25-22-dobri-biskup.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nesvakidašnja crkvena priča dolazi iz biskupije Palai u južnoj Indiji koja pripada Siro-malabarskoj katoličkoj Crkvi. <p><br />Naime, tamo&scaron;nji je pomoćni biskup Jacob Muricken odlučio napustiti svoju službu kako bi postao pustinjakom.<br /><br /></p> <p>Lokalni svećenik, vlč. Joseph Alancheril, u razgovoru za Pillar opisao je kako biskup Muricken osjetio svoj pustinjački poziv.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Budio bi se oko tri sata ujutro, a zatim bi se molio sat ili dva. Molio se jednog jutra kada je iznenada dobio objavu u kojoj je Bog tražio od njega da počne živjeti pustinjačkim životom.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Biskup Muricken spomenutu je &ldquo;objavu&rdquo; doživio 2017. godine, ali nije tek tako mogao napustiti službu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nije tako jednostavno&rdquo;, ispričao je vlč. Alancheril, &ldquo; da pomoćni biskup odjednom započne asketski život, ostaviv&scaron;i sve i zaustaviv&scaron;i sve administrativne poslovima koje je obavljao u biskupiji&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Ipak, Muricken je bio uvjeren u svoj poziv te se odlučio obratiti poglavaru Siro-malabarske Crkve, kardinalu Georgeu Alencherryju, kako bi s njime raspravio svoj slučaj.<br /><br /></p> <p>Na kraju je odluka pala na Biskupsku sinodu koja je vrhovni autoritet unutar Siro-malabarske Crkve. Odlučeno je da biskup zavr&scaron;i prvih deset godina svoje službe nakon čega mu je obećano da će njegov slučaj biti ponovno razmotren. Odgovor je nakon petogodi&scaron;njeg čekanja bio pozitivan te je Murciken 15. kolovoza započeo s pustinjačkim životom.<br /><br /></p> <p>Vlč. Alancheril za biskupa ima samo riječi hvale ističući kako je često pomagao siroma&scaron;nima te je sve &scaron;to je dobivao donirao siroti&scaron;tima. &Scaron;tovi&scaron;e, godine 2016. Muricken je učinio i jedno herojsko djelo milosrđa donirav&scaron;i bubreg jednom siroma&scaron;nom hindusu.<br /><br /><br />Iako je morao čekati dopu&scaron;tenje da se može u potpunosti posvetiti pustinjačkom životu, siro-malabarski biskup je već vi&scaron;e godina živio brojne elemente pustinjačkog života: uzimao je samo jedan obrok dnevno, jeo samo povrće, te je često hodao bos.<br /><br /><br />&bdquo;Ukratko, možemo reći da je otpočetka prakticirao pustinjački ili asketski život. Ovo je možda tek ispunjenje onoga &scaron;to je on već godinama prakticirao&rdquo;, komentirao je vlč. Alancheril.<br /><br /><br />Novo mjesto na kojem će biskup Murciken živjeti nalazi se na brežuljku oko 35 kilometara udaljenom od njegove dosada&scaron;nje biskupske rezidencije, a istaknuo je da će i dalje rado primati ljude u potrebi koji mu se budu obraćali.<br /><br /><br />&ldquo;Ako ljudi budu imali želju upoznati me, neću ih odbaciti. Izaći ću im u susret&rdquo;, rekao je prije nego &scaron;to je oti&scaron;ao u pustinja&scaron;tvo biskup Murciken, prenosi Bitno.net.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-25-22-dobri-biskup.jpgPrije 50 godina Udba likvidirala obitelj Ševo! Nikad nitko nije odgovarao zbog zločinahttp://grude.com/clanak/?i=359853359853Grude.com - klik u svijetThu, 25 Aug 2022 00:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-25-22-sevo-obitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prošlo je 50 godina od Udbinog svirepog ubojstva hrvatskog emigranta i njegove obitelji! Obliveni krvlju, ležali su Ševo i njegova žena, dok je malena Rosemarie još davala znakove života. <p><br />Umrla je na rukama talijanskog vojnika.<br /> Dana 24. kolovoza 1972. godine, u Italiji je suradnik UDBA-e svirepo likvidirao hrvatskog emigranta Stjepana &Scaron;evu, njegovu suprugu Tatjanu i pokćerku Rosemarie koja je imala samo 9 godina.<br /><br /></p> <p>Ni nakon 50 godina od ubojstva obitelji &Scaron;evo, koje se dogodilo u mjestu San Dona di Piave u Italiji, do danas nitko nije odgovarao, pi&scaron;e<a href="https://fenix-magazin.de/in-memoriam-50-godina-od-udbina-muckog-ubojstva-obitelji-stjepana-seve-i-ubijenih-hrvatskih-domoljuba-danas-se-otkriva-spomen-obiljezje-u-hamzicima/"><strong> fenix-magazine.de.<br /></strong></a></p> <p>Nakon ubojstva, tijela Stjepana, Tatjane i Rosemarie pokopani su na gradskom groblju u Bad Cannstattu u Stuttgartu. Njihovi posmrtni ostatci ekshumirani su u studenom 1999. godine i pokopani su najprije na zagrebačkom Mirogoju da bi potom bili preneseni u obiteljsku grobnicu u Hamzićima u općini Čitluk u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-25-22-sevo-obitelj.jpg100 ruža za Vesnu Parunhttp://grude.com/clanak/?i=359848359848Grude.com - klik u svijetWed, 24 Aug 2022 14:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-24-100ruza-vesne-parun.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svatko ima svoju Vesnu Parun i svatko na svoj način shvaća njene pjesme..<p>&nbsp;</p> <p>Povodom 100. rođendana Vesne Parun &scaron;irokobrije&scaron;ka književnica Sanijela Matković INICIRALA JE NA ZOOMU VEČERI VESNE PARUN i potakla mnoge pjesnike da se uključe u ovaj projekt. Večeri su održavane ponedjeljkom, ponekad bi trajale i vi&scaron;e od tri sata- u programu su pjesnici čitali poeziju i prozu Vesne Parun, te pjesme koje su posvetili njoj, pi&scaron;e <a title="Budi svoja" href="https://budisvoja.com/2022/08/14/100-ruza-za-vesnu-parun/" target="_blank">budisvoja.com</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi projekt ostavio svoj trag Sanijela, Zoran Sova iz Los Angelesa, Vesna &Scaron;tulić iz Nina i Mirjana Zeman Nova iz Zagreba odlučili su napisati 100 pjesama kao sto ruža velikoj pjesnikinji. Svatko od pjesnika je na svoj način dao doprinos ali u konačnici unatoč različitom stilu zbirka je poetski jedinstvena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sanijela je svoje pjesme pisala u prvome licu, dok su Vesna i Zoran pisali u drugom licu. A pjesme Mirjane Zeman Nove su svojevrsni odgovor na poeziju Vesne Parun.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pogovor knjizi napisala je Vesna &Scaron;tulić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjiga se može kupiti po cijeni od 200 kn ISKLJUČIVO KOD SPOMENUTIH AUTORA I NA PROMOCIJI.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Neka plju&scaron;te ruže sa stropa, danas, u svetkovini!</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ruže sa krova, ruže s nebesa, ruže iz ba&scaron;ta.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Nek plju&scaron;te ko ki&scaron;a, ko vjetar, ko gnjev u pra&scaron;ini</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>ruže iz istine, ruže sa zvijezda, ruže iz ma&scaron;te</em>.&nbsp; (Tin Ujević &ndash; Svetkovina ruža)</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gasne bujna lipanjska modrina neba i pretvara se u ljepotu kristalno plavog jutra. U takvom jednom jutru, nakon neprospavane noći, puni pjesme koja je u snu napu&scaron;ten govor, skupismo se nas četvero autora, razbacani na sve četiri strane svijeta, isprepleteni mrežom meridijana i paralela, i isplovismo iz luke u kojoj jednako kao na rtu Bučina pu&scaron;u ruže vjetrova. Ta luka bila je na&scaron;e ogledalo, unutra&scaron;nje &ndash; pjesme u kojoj se ogledasmo ne mi, već na&scaron;e dubine i zbiljska bezimenost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odvezali smo konope, podigli jedra i krenuli u ovu pustolovinu zvanu zbirka pjesama <em>Sto ruža za Vesnu Parun</em>. Slutili smo povoljan vjetar , da na&scaron;e putovanje neće biti uzaludno i da će nas na kraju puta čekati sama, Pjesnikinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svatko ima svoju Vesnu Parun i svatko na svoj način shvaća njene pjesme. Orfej ili Euridika, Jazon ili Medeja ili žena Mediteranka? I premda je Vesna već davno fizički napustila ovozemaljski svijet, mi smo poku&scaron;ali biti tragači, gotovo hodočasnici, vjerujući kako je njezina Riječ jo&scaron; vrlo prisutna među nama malim pjesnicima, jer ona je bila ta heroina pjesni&scaron;tva. Pjesnik je paž u predvorju hrama, rekla je jednom, a mi dodajemo &ndash; hrama Božjeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Poezija je magija, začarava du&scaron;u, a du&scaron;a oslobađajući spre&scaron;ane misli kao čist destilat toči stihove zarobljene i tko se jednom poezije napije, uvijek ju je žedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na portalu <strong><em>Budi svoja</em></strong>, koju je vodila Sanijela Matković, tog sudbonosnog dana bila sam gost. Pričale smo o mojoj tek tiskanoj zbirci poezije koja je tzv. hommage Vesni Parun. Ne skrivajući odu&scaron;evljenje, jer je i Sanijela zaljubljenik u djela Vesne Parun, do&scaron;le smo na ideju obzirom da je ova 2022. god., stota godina od rođenja pjesnikinje, da svakog drugog ponedjeljka na zoomu uređujemo i vodimo emisiju, u kojoj bi čitali kako Vesnine stihove, tako i svoje posvećeni pjesnikinji. Uskoro su nam se tom na&scaron;em skromnom projektu pridružila nekolicina književnika i pjesnika, točnije zaljubljenici u lik i djelo Parunice. Neki su odustali, ali na kraju smo ostali mi: Zoran Sova, Sanijela Matković, Mirjana Zeman Nova, te moja malenkost Vesna &Scaron;tulić. Svi autori koji iza sebe imaju brojne tiskane knjige. Parunica je bila na&scaron; svjetionik, čiju smo prisutnost svo četvero čitavo vrijeme pisanja ove zbirke osjećali (tu negdje, metafizički, iz nekih drugih dimenzija). No kako je cijeli njen život zapravo bio hod prema ljubavi, tako je i nas ova zbirka za koju vjerujemo da je jednom davno u zvijezdama ili nekoj knjizi na&scaron;ih života već bila upisana, bio i ostao hod prema čisto i iskrenoj Ljubavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Toliko bi se toga jo&scaron; moglo napisati, jer Vesna Parun nas je zadužila da ba&scaron;tinimo njezinu pisanu Riječ, no tu ćemu stati i nas četvero s pijetetom za stoti rođendan, pokloniti joj ovih sto pjesničkih ruža u buketu zbirke poezije pod nazivom <em>Sto ruža za Vesnu Parun</em>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&hellip;&Scaron;to vi&scaron;e ruža, i s njinim trnom i dračom.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Ja ih u kite svih, te ih u grudi skrih</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>Da s ranom kličem i da s drago&scaron;ću plačem.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p><em>&Scaron;to vi&scaron;e ruža! Njih! &Scaron;to vi&scaron;e ruža svih! </em>(Tin Ujević &ndash; Svetkovina ruža)</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-24-100ruza-vesne-parun.jpgFOTO: Sveta misa u najstarijem Gospinu svetištu koje spominju i Vatikanski spisi iz 1671. godinehttp://grude.com/clanak/?i=359816359816Grude.com - klik u svijetMon, 22 Aug 2022 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-22-22-orovnik-misa-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je u najstarijem Gospinu svetištu u Zapadnoj Hercegovini na Orovniku u Donjem Gracu slavljena sveta misa. <p><br />Misa se na Orovniku slavi jo&scaron; od 'predturskog vremena', a prvi put se spominje u Vatikanskim spisima 1671. godine kao Gospino sveti&scaron;te 'na obalama Blata Mostarskoga'.<br /><br /></p> <p>Tradicionalno je to svake godine, u nedjelju iza Velike Gospe, kada se služi ondje sveta misa. U tom povodu, donosimo ukratko o tom sveti&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>Orovnik je najstarije Gospino sveti&scaron;te u Zapadnoj Hercegovini. Spominje se u Rimskim spisima davne 1671. god.<br /><br /></p> <p>Dolaskom fratara u Hercegovinu (kraj 13. i početkom 14. stoljeća), vjerski se život u potpunosti promijenio. Premda su fratri bili putujući propovjednici (misionari), stvarali su vjerska sredi&scaron;ta i upori&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Prema narodnoj predaji tu se Gospa ukazala jednoj sirotoj ženi koja je skapavala od žeđi i koja je zavapila: &ldquo;Gospe moja da mi je malo vode?&rdquo; Čula je odgovor: &ldquo;Razgrni pijesak i naći će&scaron; vodu.&rdquo; Kada je to učinila voda je potekla i teče do dana&scaron;njeg dana. Tako je i nastalo sveti&scaron;te na kojem je izgrađena kapelica i postavljen natpis: &ldquo;Putniče, zaustavi se i pozdravi Gospu&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Na blagdan Velike Gospe slavila se ondje sveta misa jo&scaron; u 'predtursko vrijeme' pa sve do izgradnje crkve na &Scaron;irokom Brijegu 1905. godine. Tada je sveti&scaron;te premje&scaron;teno na &Scaron;iroki Brijeg, a od tada se sveta misa na Orovniku slavi prve nedjelje nakon Velike Gospe. Samo vrelo je uredio Higijenski zavod iz Splita 1931. godine koje krasi pet cijevi ili &ldquo;rora&rdquo; kako ih nazivaju ovda&scaron;nji žitelji.<br /><br /></p> <p>Jučera&scaron;nje euharistijsko slavlje predvodio je fra Mile Vla&scaron;ić uz koncelebraciju fra Bonifacija Barbarića, fra Radovana Ćorića, fra Luke Marića i fra Andrije Nikića.<br /><br /></p> <p>Nakon svete mise druženje se nastavilo na tradicionalni način u razgovoru, domaćoj i tradicionalnoj pjesmi gangi i lijepom ugođaju.<br /><br /></p> <p><a href="http://www.framost.com/2022/08/22/foto-proslava-velike-gospe-na-orovniku/" target="_blank"><em><strong>Framost</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-22-22-orovnik-misa-glavna.jpgKonjanik i Kuća na putu – dvije nove knjige u Nakladi DHK HBhttp://grude.com/clanak/?i=359814359814Grude.com - klik u svijetMon, 22 Aug 2022 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-22-bitanga-_kuca_na_putu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Nakladi Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne objavljene su dvije nove knjige. <p><br />Zbirke pjesama Mije Tokića Konjanik i Ivana Bitange &Scaron;ujana Kuća na putu. <br /><br /><br />Sunakladnik Tokićeve knjige je ogranak Matice hrvatske Tomislavgrad, a sunakladnik Bitangine knjige je ogranak Matice hrvatske Imotski. <br /><br /><br />Urednik knjige Konjanik je Marko Tokić, autor naslovnice i ilustracije je Anđelko Mikulić, akademski slikar, a recenzenti su Mate Kovačević, Danijela Musić i Vinko &Scaron;arac, dok je urednik knjige Kuća na putu Mladen Vuković, autorica naslovnice i ilustracija je Anđelka Hrkać, a recenzenti su Mara Pezo i Petar Majić.<br /><br /><br />Prof. Mate Kovačević o knjizi Mije Tokića Konjanik zapisao je: &bdquo;Zbirka pjesama Mije Tokića Konjanik sastavljena je od pedesetak pjesama i dodatka u kojem su objavljeni ži&scaron;ci, zapravo znatnim dijelom lirski oblikovane osmislice, a u tom sklopu je i posebna cjelina, u kojoj su kraći lirski treptaji zapisani u formi haiku pjesni&scaron;tva.<br /><br /><br />Pritom, naravno, refleksivno i u skladu s nagomilanim životnim iskustvom odgovara ili pak zdvaja nad ključnim egzistencijalnim pitanjima. Motivi boli, tereta i ožiljaka kao da na neposredan način rje&scaron;enja životne odgonetke nude u filozofiji križa, nu stanovita nedorečenost uvijek ostavlja i mogućnost izbora.</p> <p><br />Zbirka u cjelini nosi snažan personalistički pečat očitovan u odnosu ja/mi i svijet. Unatoč emotivno osobnoj vezanosti, a i globalno gotovo nasilnoj umreženosti nevezani stihovi zbirke kidaju okove sputanosti.</p> <p><br />Jezik je &scaron;krt, ponekad zato obilat u značenjima i asocijativnosti pa zbirka s obzirom i na vraćanje nekim ranijim motivima slovi i kao refleksivno produbljivanje osobne i kolektivne egzistencije.&ldquo;</p> <p><br />U svom osvrtu na knjigu Kuća na putu, Petar Majić je zapisao: &bdquo;U svoj ovoj svakodnevnoj životnoj strci i zbrci, pojedinim ljudima bude istinsko zadovoljstvo, opu&scaron;tanje i svojevrsna terapija ugrabiti trenutak i pro&scaron;etati vrtovima lijepe poezije. Otvori ti oči, podraga du&scaron;u, ražari srce, odvede te u skrivene dubine i nedogledne visine, pokaže, ukaže, utje&scaron;i, opomene, potakne i čuva. Da, kažu da je dobra poezija najvjernija slika duha i odraz određenog razdoblja u svevremenu življenja te najbolja i najustrajnija čuvarica ba&scaron; svega. I za&scaron;to se onda čuditi novoj zbirci Ivana Bitange &Scaron;ujana? Je, već je &scaron;esnaesta. I neka je, jer i ova dolazi kao pravi blagoslov i blagodat. Poetski slikar vremena, slikar krajobraza, slikar ovozemaljskog i onostranog, slikar događanja, odnosa, karaktera, nevolja i po&scaron;asti, ljubavi i radosti&ldquo;</p> <p><br />&bdquo;Zbirka poezije Kuća na putu sa 77 pjesama u svojoj sadržajnosti nosi pet podnaslova: Vrata u kamenu, Tamjan, Tjeralica, Drhtaj i Pjesmarenje. Svaki od njih zaustavlja pjesničkom riječju koja je vi&scaron;e od lirskog izričaja, koja svojom naracijom približava čitatelju vrijeme, uvijek za pjesnika Bitangu izazov za oživljavanje sjećanja na djetinjstvo, na sva vrata u kamenu koja se nisu uvijek ključala, na miris tamjana koji du&scaron;e odvodi do spiritualnih visina, na zemlju na kojoj zadrhti, tek &scaron;to je dotakne, na mrtve i žive koji su svjedokom jednog tegobnog vremena koji je u sebi istodobno nosio i teret bremena, i radost življenja s pjesmom u zajedni&scaron;tvu s ovozemaljskim i nebeskim Čovjekom. U svemu je izlivena Bitangina ljubav koja neprestano raste. Pjesnik Ivan no&scaron;en je cestom mira. U svom toku, ona ne zavr&scaron;ava ni u jednom ovozemaljskom u&scaron;ću. Njegov put vodi ga zvjezdanom nebu u kojem će trajno 'žuboriti i teći'&ldquo; &ndash; ističe u pogovoru Mara Pezo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-22-bitanga-_kuca_na_putu.jpgBile: U subotu misa za žrtve totalitarnih režimahttp://grude.com/clanak/?i=359734359734Grude.com - klik u svijetTue, 16 Aug 2022 17:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-16-najavnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U sljedeću subotu, 20. kolovoza, na Groblju mira slavit ćemo svetu misu zadušnicu za sve žrtve totalitarnih režima.<p>&nbsp;</p> <p>Okupljanje će započeti u 11.30, nakon čega slijedi misno slavlje koje će predvoditi fra Miro Relota, generalni vizitator Hercegovačke franjevačke provincije i duhovnik bogoslova u Franjevačkoj bogosloviji u sarajevskom naselju Nedžarići.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine postavljeni su novi križevi za gradove &Scaron;iroki Brijeg i Ljubu&scaron;ki, za općine Posu&scaron;je, Grude i Čitluk, za tri župe iz Posavine te križevi za zatrtu banjalučku župu Krnjeu&scaron;u. Prije Drugoga svjetskog rata župa Krnjeu&scaron;a imala je oko 1.300 vjernika. Pogrom u Krnjeu&scaron;i dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. godine kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću. Među velikim brojem ubijenih bilo je i mnogo žena i djece, te krnjeu&scaron;ki župnik don Kre&scaron;imir Bari&scaron;ić, zajedno s trojicom mladih sjemeni&scaron;taraca koji su živi bačeni u goruću crkvu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon sv. mise zadu&scaron;nice svim žrtvama odat će se počast polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Učinit će to Hrvatski narodni sabor BiH, na čelu s predsjednikom dr. Draganom Čovićem, te razna izaslanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozivamo sve vjernike koji su u mogućnosti doći u subotu na Groblje mira kako bismo se zajedničkom molitvom sjetili onih koji su dali život za na&scaron;u slobodu. Također, Memorijalno sredi&scaron;te Groblje mira, zahvaljuje svim medijima koji će izravno prenositi sv. misu ili popratiti čitav ovaj događaj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-16-najavnica.jpgVelika Gospa naš je ljetni Božić! Fra Stanko Pavlović: Blažena Djevica Marija uvijek je s nama!http://grude.com/clanak/?i=359716359716Grude.com - klik u svijetMon, 15 Aug 2022 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-08-gospa-kip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjernici diljem svijeta slave blagdan Velike Gospe ili svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Blagdan rado nazivamo i ljetni Božić.<p><br />Brojni su sinoć i ranijih dana krenuli u hodočasnička mjesta kako bi molili da im Gospa udijeli milost i snagu. Svetu misu u Grudama predvodio je župnik fra Stanko Pavlović koji je istaknuo značaj ovog blagdana. - Danas molimo za sve one koji hodočaste Gospi, koji mole za posebne milosti, da im Gospa udijeli mir i zdravlje. A molimo i za nas ovdje pristutne koji se utječemo na&scaron;oj Nebeskoj Majci. Blažena Gospa je uvijek s nama. Pomaže nam podnijeti sve pote&scaron;koće ovog života. Hvala ti Gospe &scaron;to si s nama - kazao je među ostalim grudski župnik izmoliv&scaron;i i posebnu molitvu djeteta Blaženoj Djevici Mariji. Gospe, ja sam tvoje dijete!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-08-gospa-kip.jpgČudotvorne Gospine slike: Priče od Sinja, Hercegovine, Kondžila...http://grude.com/clanak/?i=359707359707Grude.com - klik u svijetSun, 14 Aug 2022 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-14-22-kondzilo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospa se u hrvatskome narodu štuje od davnina. Brojne su crkve u župama diljem BiH posvećene Majci Božjoj. Štuje se Gospa Olovska (Olovo), Gospa od Kondžila (Komušina), Gospa Ramska Šćit (Rama), Gospa Stupska (Stup, Sarajevo), Gospa od Anđela (Gornja Tramošnica, Posavina), Gospa Širokobriješka (Široki Bijeg), Kraljica Mira (Međugorje), Kraljica Mira (Hrasno)..., piše portal Večernjeg lista BiH.<p><br /> <strong>Pje&scaron;ačio bos...<br /><br /></strong></p> <p>Na blagdan Velike Gospe, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja se tradicionalno obilježava 15. kolovoza, rijeke vjernika svake se godine slijevaju u marijanska sveti&scaron;ta, hodočasnička mjesta diljem svijeta. Tako je i u BiH. Posebno je svečano u Međugorju, &Scaron;irokom Brijegu, Posu&scaron;ju, Čitluku, Komu&scaron;ini, Kre&scaron;evu, Osovu (Žepče), Tolisi, Trebinju, Stupu, Uskoplju, Jajcu, S. Mostu, Gracu, Nevesinju, Prisoju, Seonici, Dračevu, &Scaron;ćitu...<br /><br /></p> <p>Hrvatski narod diljem svijeta, posebice Hrvate u Hrvatskoj i BiH, odnosno u Dalmaciji i ramskom kraju, veže Čudotvorna Gospa Sinjska. U Rami i Sinju nastavljena je vi&scaron;estoljetna tradicija hodoča&scaron;ća i uznesenja Marijina na nebo, no pod dva različita imena i na dva datuma: Gospa Ramska (9. rujna) i Gospa Sinjska (15. kolovoza). Za Čudotvornu Gospu Sinjsku vezana je zanimljiva predaja, a tradicija njezina &scaron;tovanja zadržala se do dana&scaron;njega dana.<br /><br /></p> <p>Prema predaji, sliku Presvete Bogorodice Milosrđa prikazanu na oltarnoj slici u crkvi sinjskog franjevačkog samostana, kako se pretpostavlja, naslikao je mletački slikar krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Do 1687. godine nalazila se u Rami kod franjevaca. Prema predaji, franjevce su Turci smatrali glavnim krivcima za pobune puka te su oni od Stojana Jankovića tražili da ih oslobodi. On je to i učinio te 1687. provalio u Duvno i izveo veći broj svećenika iz Rame. Bježeći, narod se naselio po selima oko Sinja, a svećenici u staru benediktinsku opatiju na Sustjepanu. Kako su se željeli vratiti svom narodu sa sjeverne strane Staroga grada Sinja, uz groblje sv. Frane sagradili su maleni samostan i crkvu. Sliku tada nisu ponijeli, pa ju je o. Ante Pletikosić, pje&scaron;ačeći bos od Splita do Sinja, donio, a slika je dočekana slavljem i ostala u crkvici sv. Frane do 1714. godine, kada je svečano prenesena u novu crkvu ispod Kamička. No 8. kolovoza 1715. Sinj su napale i novu crkvu uni&scaron;tile Osmanlije od kojih se dio svećenstva i puk sklonio u tvrđavu, ponijev&scaron;i sa sobom sliku. Nakon slavne pobjede 1715. godine, narod Sinja i njegovi branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru Gospe Sinjske. Kako dalje navodi predaja, 80 zlatnika poslano je u Veneciju da se skuje zlatna kruna i križ te okruni Gospin lik. Tom krunom svečano je okrunjena 22. rujna 1716., a onda 1721. prenesena u novu crkvu, stoji u predaji. Tu je i danas.<br /><br /></p> <p>I za Gospu Kondžilsku (Komu&scaron;ina), kojoj se zavjetuju brojni vjernici diljem BiH i regije, vezana je zanimljiva narodna predaja. Prema toj predaji, liku Gospe Kondžilske u trnju svoje njive na&scaron;ao je Turčin iz sela blizu Te&scaron;nja, a kako je osjetio da se radi o svetinji, sklonio ju je u svoj hambar (žitnica). Predaja dalje kaže kako taj isti hambar, dok je slika bila u njemu, nikad nije ostao bez žita. Kada je sliku vidio Ciganin kojeg je Turčin doveo da mu pokaže sliku, rekao je da se radi o slici &lsquo;&rsquo;vla&scaron;ke Gospe&rsquo;&rsquo; i oružjem je o&scaron;tetio, &scaron;to se i danas može vidjeti na slici. Predaja nadalje govori kako je Ciganina stigla Božja kazna... Turci su zamjerali Turčinu &scaron;to u svom hambaru čuva kr&scaron;ćansku svetinju, a htjeli su je otkupiti katolici iz obližnjih sela. Tako je i bilo... U cijelom tom kraju tada nije bilo crkve, a u Komu&scaron;ini tek mala zidana kapelica. Odlučeno je tako da će se slika tamo prenijeti. Zbog straha od Turaka svetu su sliku katolici nosili na nosiljci preko planina. Predaja nadalje govori da, kada su do&scaron;li na Kondžilo, zastali su kako bi se odmorili pa su sliku spustili na mjesto gdje je danas i kapelica na Kondžilu. Kad su htjeli poći dalje, dogodilo se čudo. Govori se - ni deset momaka nije je uspjelo podignuti. Odlučili su kleknuti pred sliku te se zavjetovati kako će svake godine o Gospojini tu istu sliku u svečanom ophodu iz Komu&scaron;ine dopratiti na Kondžilo. Nakon &scaron;to su to učinili, mogli su podići nosiljku sa slikom. Tako su počela tradicionalna hodoča&scaron;ća.<br /><br /></p> <p>Od početka 18. stoljeća Gospino sveti&scaron;te na sarajevskom Stupu ima dugu tradiciju vezanu uz crkvicu. Zanimljivo je kako su Romi vjernici posebnost stupskog sveti&scaron;ta u koje obično hodočaste na Veliku Gospu, kao i žene koje su se udale te godine te djevojke koje su se namjeravale udati tijekom godine dolaze moliti za sretno majčinstvo. U velikosrpskoj agresiji na BiH 1992. sveti&scaron;te je pogođeno zapaljivim granatama. No nekim čudom slika Gospe Stupske sačuvana je.<br /><br /></p> <p>Na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije mno&scaron;tvo hodočasnika slijeva se i na &Scaron;iroki Brijeg. - Privlači ih zavjetni kip Gospe &Scaron;irokobrije&scaron;ke, cilj brojnih Marijinih pobožnika. Vitki je to lik Bogorodice, na nebo uznesene, duge kose, uzdignuta pogleda prema nebeskim visinama, u bijeloj haljini. Na prsima podržava plavi pla&scaron;t koji se spu&scaron;ta niz njezina leđa. Stoji na oblaku koji podržava anđeoski zbor. Nisu ga uspjeli uni&scaron;titi za pljačke o zavr&scaron;etku II. svjetskog rata. Rad je to talijanskog majstora iz sredine XIX. stoljeća, a izražava stoljetnu pobožnost i ljubav vjernih hercegovačkih katolika prema Isusovoj Majci - stoji na stranicama gospin-brig.info Franjevačkog samostana i župe &Scaron;iroki Brijeg, pi&scaron;e portal Večernjeg lista BiH.<br /><br /></p> <p>Već vi&scaron;e od četiri desetljeća, od 25. lipnja 1981., otkako je &scaron;estero vidjelaca svjedočilo da im se ukazala Gospa, Kraljici Mira u Međugorje hrle milijuni hodočasnika iz cijeloga svijeta. Prema svjedočanstvima mnogih od njih - upravo tu su, po zagovoru Kraljice Mira, ozdravili, prona&scaron;li du&scaron;evni mir, odbacili poroke...<br /><br /> <br /> <strong>Traženje blagoslova<br /><br /></strong></p> <p>Kraljicu Mira &scaron;tuju i u Hrasnu u općini Neum. U dvori&scaron;tu crkve 1958. sagrađena je Gospina spilja. Potkraj 70-ih 20. st. na vrhu Gradine postavljen je brončani kip Gospe Kraljice Mira, čija uzdignuta ruka simbolizira traženje blagoslova od Boga za svakoga koji joj se utječe. Blagoslovom kipa 8. svibnja 1977. sveti&scaron;te je i službeno otvoreno. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-14-22-kondzilo.jpgKardinal: Veliku Gospu u narodu nazivaju ljetnim Božićem, naš narod je posebno pobožan Majci Božjojhttp://grude.com/clanak/?i=359705359705Grude.com - klik u svijetSun, 14 Aug 2022 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-14-velika-gospa-medugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tješi, ohrabruje, daje motive za rad, život, rast pojedinaca, zajednice, države. Tradicionalno već kardinal, nadbiskup u mirovini Vinko Puljić tako govori, a posebno svečano za svetkovinu Velike Gospe. <p><br />Obja&scaron;njava za&scaron;to je ljudima važna ova svetkovina, za&scaron;to su je toliko prigrlili. Komentira i te&scaron;ka pitanja te politiku koja stalno uzburkava i život ljudi.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Veliku Gospu u narodu nazivaju ljetnim Božićem. Za&scaron;to je narod dao takvu paralelu s ta dva događaja?</strong></p> <p>- Nekada su se odsutni članovi obitelji, odnosno pripadnici župne zajednice redovito okupljali na svojim ognji&scaron;tima i u rodnoj župi o slavlju Božića. Budući da je riječ o zimskom vremenu, ljudi su najvi&scaron;e vremena provodili u kućama zajedno, posebno kada bi se radilo o župnim slavljima. U novije vrijeme ti običaji su se uvelike promijenili pa oni, koji žive i rade u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj, sada svoj godi&scaron;nji odmor uzimaju u kolovozu te ga koriste za obiteljske susrete i razna hodoča&scaron;ća, osobito na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo odnosno Veliku Gospu. Ta paralela između Božića i Velike Gospe kod običnog puka nije teolo&scaron;ko nego životno praktično obrazloženje. Na&scaron; narod posebno je pobožan Majci Božjoj pa koristi tu svetkovinu za hodoča&scaron;će Gospi i ispovijed jer tada redovito bude veći broj svećenika na raspolaganju za pristup sakramentu pomirenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: U desecima župa u BiH slavi se Velika Gospa. Ljudi vjeruju u njezin moćni zagovor i pomoć. Za&scaron;to joj se utječu, &scaron;to je u pozadini?</strong></p> <p>- Po ljudskoj prirodi dijete se u trenucima svojoj nemoći obraća majci. Majka razumije svoje dijete, tje&scaron;i ga i pomaže mu. Tako je i u vjeri. Kada čovjek osjeti svoju nemoć i ograničenost na ovoj zemlji, obraća se i predaje Mariji koja ga tje&scaron;i i pomaže mu u ljudskoj nemoći. To kod vjernika s vremenom prelazi u iskustvo i u lijepu tradiciju predanja nebeskoj Majci. Nije nam slučajno Isus svoju Majku dao za majku. Ona svojom za&scaron;titom i zagovorom vr&scaron;i svoje majčinsko poslanje, a čovjek nalazi utjehu i ohrabrenje na putu vjere.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Ove godine na poseban način ova svetkovina kao da nas isključuje iz svakodnevice koja je tmurna, turobna, puna neizvjesnosti. Devetnice, ispovijedi, molitve, mise. Kako učiniti da Velika Gospa "živi" svakodnevno u životima vjernika?</strong></p> <p>- Narodna poslovica kaže da svako vrijeme ima svoje breme. Nije riječ o nekom trenutačnom stanju jer ne bi smjeli zaboraviti da su ranije vremena često bila i burnija i turobnija. Dovoljno je samo prisjetiti se nedavnog rata ili pogledati ono &scaron;to se događa u Ukrajini i u mnogim dijelovima svijeta gdje tisuće nedužnih trpe ratna stradanja, glad, neima&scaron;tinu&hellip; Uvjeren sam da, unatoč pote&scaron;koćama, trebamo Bogu i brojnim dobrim ljudima biti itekako zahvalni na mnogo toga &scaron;to imamo. Možda prije nismo imali toliko nasrtljivo medijsko informiranje pa se lak&scaron;e nosilo sa svagda&scaron;njicom. Sada, uz medijsku kampanju, politizaciju i ideologizaciju stvoreno je ozračje koje želi neke stvari prikazati puno težim nego &scaron;to stvarno jesu. Iako smo u pro&scaron;losti u ogromnoj većini posjedovali znatno manje materijalnih dobara, pa i ljudskih i nacionalnih prava i sloboda nego danas, ljudi su u vjeri pronalazili snagu i utjehu pa su mnogo manje jadikovali, a puno vi&scaron;e molili. Dana&scaron;nji je čovjek u trci za materijalnim dobrima izgubio pouzdanje u Boga i ne moli s pouzdanjem, pa ga zato jo&scaron; vi&scaron;e priti&scaron;će taj relativizam izokrenutih vrjednota. Marija je u Kani Galilejskoj, pokazujući na Isusa Krista, poručila: "&Scaron;to god vam rekne, učinite!" (Iv 2, 5). Danas moliti Mariju znači poslu&scaron;ati Riječ Božju koja je izvor sigurnosti i nade.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Veliki broj dijaspore dolazi ovih dana. Mnogo je osoba posljednjih godina oti&scaron;lo iz zemlje. Za&scaron;to je to tako?</strong></p> <p>- Mnogo je uzroka koji stvaraju takvu klimu. Među prvima je "prljava" politizacija zatrovana mržnjom koja se nametnula kao jedina istina i spremna je odmah "linčovati" sve one koji iznose trezvena razmi&scaron;ljanja utemeljena na činjenicama u cilju izgradnje sloge u dru&scaron;tvu. Nažalost, oni koji imaju vlast na globalnoj ili lokalnoj razini premalo vode računa o strategiji života, čovjekova dostojanstva i njegovih prava. Interes je postao glavni kriterij. To je brojnim ljudima zgadilo njihovu grudu i rodni kraj. Dobiva se dojam da pojedini mediji gotovo uživaju u stvaranju takve klime odlaska, pogotovo onih koji su u službi moćnika pa im smetaju oni koji drugačije misle. Pitanje radnih mjesta jedan je od problema kao i ispravno vrjednovanje rada onih koji su zaposleni, uvezivanje radnog staža&hellip; Nažalost, na puno mjesta cvjeta kriminal.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Nedavno je u Sarajevu održan jedan skup koji je, imam osjećaj, čak nadma&scaron;io mržnju koja je bila izražena prema vama i Hrvatima katolicima kada ste prije dvije godine služili misu za žrtve Križnoga puta: &scaron;to nam se događa?</strong></p> <p>- Mislim da je riječ o različitim stvarnostima. Prije dvije godine nije bila u pitanju moja osobnost nego ideolo&scaron;ka zatrovanost javnog mnijenja mržnjom, i to ne samo u jednom narodu. Tada su pojedini sljedbenici komunističke ideologije iskoristili neke medije za stvaranje ozračja koje nije bilo ni mi&scaron;ljenje ni stav većine. Budući da se vi&scaron;e od 80 posto stanovnika Bosne i Hercegovine izja&scaron;njavaju kao vjernici, treba jasno reći da nije moguće spojiti vjeru i mržnju jer to nikako ne može ići zajedno. Ako se mržnja u nemalom broju osoba može "opipati", odnosno čuti na svakom koraku, onda je njihovo vjersko predstavljanje lažno. To pogotovo vrijedi za nas kr&scaron;ćane koji vjerujemo da je Bog Ljubav. Mržnjom se ne grade mir, suživot i jednaka prava. Ljudska prava ne ovise o mno&scaron;tvu ili skupu ni o zakonima nego su ona danost koju zakoni moraju &scaron;tititi. Brojne smo vrijednosti poremetili i smatramo da je demokracija ta koja brojem ruku u Parlamentu ima pravo i Božji zakon mijenjati. Tim izokrenutim vrjednotama čovjek je ugrožen. Do&scaron;lo se tako daleko da se vi&scaron;e ne zna &scaron;to je mu&scaron;ko, &scaron;to žensko, tko je tata, a tko mama. Nema čovječanstvu budućnosti ako ide tim putem uru&scaron;avanja Božjeg zakona i posebno obiteljskog gnijezda. Dok svi dižemo glas kada se negdje dogodi ubijanje, u isto vrijeme donosimo zakon da se smije ubiti nevino dijete prije rođenja. Postoji jedna grozna struktura koja ulaže silna sredstva u tom pravcu. Moram reći da je to đavolski posao.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Očekujete li da će visoki predstavnik Christian Schmidt ispraviti dio nepravde prema hrvatskoj, uglavnom katoličkoj zajednici?</strong></p> <p>- Nakon potpisivanja Daytona, kojim su velikim dijelom legalizirana ratna osvajanja i progon ljudi, bilo je jasno i meni kao i mnogim drugima da su skrojili državu koja ne može funkcionirati. Stanovnicima su, kako reče jedan strani diplomat, navukli "luđačku" ko&scaron;ulju. Najteže posljedice snose oni koji su manje brojni u pojedinom dijelu BiH jer se za njih rijetko ili nikako ne zauzimaju ni predstavnici onog naroda koji su u tom dijelu većina kao ni predstavnici njihova naroda koji su većina u nekom drugom dijelu jer bi u tom slučaju morali dati prava drugima koji su tom dijelu manje brojni. Nepravda treba biti ispravljena u cijeloj Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Nedavno je i poglavar Islamske zajednice BiH Husein Kavazović podržao "prebrojavanje" Bo&scaron;njaka. Kako to komentirate?</strong></p> <p>- Ne bih želio komentirati bilo &scaron;to prije nego &scaron;to s njim osobno porazgovaram. Na žalost, prebrojavanja nisu nikakva novost i u drugim kao i u vlastitom narodu jer manje brojnima nerijetko niječu postojanje i oni koji su brojniji kao i oni iz vlastitoga naroda koji često tvrde da nas nema ni tamo gdje nas ima. Gotovo uvijek se radi o nastojanju da se osvoji vlast. Bez obzira na nečije prebrojavanje, moraju znati da mi postojimo i da želimo opstati u svom identitetu, i nacionalnom i vjerskom, i to ne samo na malom dijelu BiH nego u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ako smo konstitutivan narod, onda smo konstitutivni kao narod u cijeloj Bosni i Hercegovini, kao i druga dva naroda. U isto vrijemo građani smo ove zemlje i u svakom njezinom dijelu svi trebaju imati sva građanska prava i slobode neovisno o nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti. Kao &scaron;to sam jednom tijekom rata u Parlamentu rekao - crtajte granice kako god hoćete, ali nemojte precrtati ni jednog čovjeka. Zločinac je onaj koji ubija oružjem, ali bojim se da zločin čini i onaj koji druge žive pokopava, pa čak i ako pripadaju vlastitom narodu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-14-velika-gospa-medugorje.jpgŠto se danas događalo sa suncem u Međugorju? Čudesno ponašanje tijekom svete misehttp://grude.com/clanak/?i=359590359590Grude.com - klik u svijetWed, 03 Aug 2022 21:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-03-22-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz sunca kao da je izlazilo manje sunce i vraćalo se natrag. Teško je to opisati.<p>&nbsp;</p> <p>Tim riječima nam opisuju dana&scaron;nji dan Mladifesta u Međugorju poznanici koji su nazočili svetoj misi.<br /><br /></p> <p>Kažu da je u jednom trenutku sunce izgledalo svečano i očaravajuće, kao da se posebno radovalo tolikoj molitvi tisuća i tisuća vjernika.<br /><br /></p> <p>Nesvakida&scaron;nje, čudesno pona&scaron;anje sunca zabilježilo je nekoliko nazočnih, a uskoro bismo trbali imati i snimku dana&scaron;njeg događaja.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-03-22-medjugorje.jpgHollywood: Pavarotti posthumno dobiva zvijezdu na Stazi slavnihhttp://grude.com/clanak/?i=359564359564Grude.com - klik u svijetTue, 02 Aug 2022 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-08-02-pavarotti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Talijanski tenor Luciano Pavarotti, koji je preminuo 2007., bit će posthumno počašćen zvijezdom na Stazi slavnih u Hollywoodu 24. kolovoza.<p>&nbsp;</p> <p>Pavarottijeva zvijezda bit će 2730. zvijezda na ovom poznatom holivudskom bulevaru,a na događaj je kao govornik pozvan američki dirigent James Conlon.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ime obitelji svečanosti će nazočiti Cristina Pavarotti, jedna od tri pjevačeve kćeri iz prvog braka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pavarotti, rođen u Modeni 1935., smatra se jednim od najvažnijih tenora 20. stoljeća, nastupao je u svim velikim opernim kućama svijeta. Svjetsku slavu stekao je i izvedbama "Tri tenora", s Placidom Domingom i Joseom Carrerasom.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Bio je poznat i po svojim dobrotvornim koncertima pod nazivom Pavarotti &amp; Friends, na kojima je pjevao duete sa svjetskim rock i pop zvijezdama. Preminuo je od raka gu&scaron;terače 6. rujna 2007. u 71. godini života.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-08-02-pavarotti.jpgMusliman koji je otkrio temelje najstarije crkve u BiH i na tim temeljima izgradio novu, dočekao i dan njenog blagoslova i otvaranja za vjernikehttp://grude.com/clanak/?i=359515359515Grude.com - klik u svijetThu, 28 Jul 2022 23:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-28-22-husejn-smajic-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Dobra večer svima, ja sam Husejn Smajić. Inače, na mojoj zemlji u Bugojnu nalaze se temelji najstarije rimokatoličke crkve, želim da se ta crkva obnovi, da je sagradimo onakvu kakva je bila, uz blagoslov našeg kardinala Vinka Puljića."<p><br />&nbsp;Te riječi 27. ožujka 2015. godine izrekao je Husejn prilikom preuzimanja Večernjakova pečata za Osobu godine iz ruku tada&scaron;nje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u dvorani HD "Herceg Stjepan Kosača" u Mostaru, pi&scaron;e<em><strong> Večernji list BiH</strong></em>.<br /><br /></p> <p><em><strong>Povijesni dan<br /><br /></strong></em></p> <p>Ono &scaron;to je bugojanski poduzetnik i humanitarac tada obećao, to je i ispunio, a svečana točka na "i" bit će stavljena 2. kolovoza 2022. godine, kada će crkvu Gospe od Anđela posvetiti te blagosloviti kardinal Vinko Puljić. Sa Smajićem razgovaramo na lokalitetu Crkvina u Veseloj, bugojanskom naselju, gdje se zahvaljujući njemu pi&scaron;e povijest ove zemlje, a upravo je Vesela Straža bila srednjovjekovni bosanski grad. - Evo, vidite, i sada ovdje dolaze ljudi, ma svakodnevno dolaze skupine, žele vidjeti &scaron;to smo ovdje prona&scaron;li i upoznati se s ovim područjem. U utorak, 2. kolovoza, je sveta misa i blagoslov crkve, blagoslov na&scaron;e kraljice Jelene Kotromanić, a očekujemo 1500 osoba, ako ne i vi&scaron;e. Peku se janjci, priprema čorbanac, tako da nitko neće ostati gladan. A &scaron;to je meni posebno drago, dolazi nam kardinal, bit će veliki broj dužnosnika. Crkva je spremna za blagoslov. Kod mene je i slika Gospe od Anđela te će i ona biti blagoslovljena, a djelo je Nijemaca. Uokvirena je ba&scaron; prekjučer. Uistinu, radostan sam i ponosan - priča nam Husejn.<br /><br /></p> <p>Akademski kipar Ante Braovac radio je djelo Jelene Kotromanić. - U prirodnoj je veličini, kako legende kažu, ima krunu na glavi te u ruci drži mač koji je nosio njezin muž Stjepan Dabi&scaron;a, bosanski kralj od 1391. do 1395. godine te titularni kralj Hrvatske i Dalmacije. Uz Husejna, razgovaramo i sa Stipanom Dilberom, voditeljem arheolo&scaron;kih istraživanja na lokalitetu Crkvina. - U projektu sam od prvoga dana, nakon &scaron;to je Franjevački muzej Tomislavgrad na inicijativu Federalnog zavoda za za&scaron;titu spomenika krenuo s istraživanjima Vesele Straže u Bugojnu. Nismo ni slutili da će se ova arheolo&scaron;ka istraživanja pretvoriti u dugogodi&scaron;nje prijateljstvo i već je ovaj odnos između nas i Husejna prerastao poslovni - priča nam mladi stručnjak dok proučavamo povijesno podneblje. Kaže nam i &scaron;to je sve pronađeno na lokalitetu.<br /><br /></p> <p>- Tijekom istraživanja tu smo prona&scaron;li značajna nalazi&scaron;ta, pogotovo iz srednjobosanskog kraljevstva, tj. bosanskog, jako bogate grobove, sa zlatnim pla&scaron;tom, tkaninu protkanu zlatnim nitima, bar&scaron;une, venecijanske zlatnike, jako fine ulomke, kamene ulomke crkve, ornamentirane crkvene ulomke... To su zaista značajna nalazi&scaron;ta - priča nam Dilber. Otkriva i kako se do&scaron;lo do povijesnih podataka o ovom lokalitetu. - Nakon &scaron;to smo pristupili svim mogućim analizama u samim grobovima i svemu ostalom, dobili smo i nekakve datume koji se poklapaju uglavnom s krajem 14. i početkom 15. stoljeća. U to vrijeme Vesela je bila trgovački značajan grad, značajan prostor. A ovo je malo povučenije, u dolini, i za tu crkvu pretpostavljamo da je bila samostanska crkva. Naravno, nekim budućim istraživanjima koja se tu i dalje planiraju, poku&scaron;at ćemo to ili dokazati ili dokazati suprotno - priča nam voditelj arheolo&scaron;kih istraživanja. Bilo je i negativnih scena. - Pa na&scaron;a istraživanja nisu se svakome svidjela, bilo je i nekih ekstremnijih ljudi, ali gospodin Smajić nije se dao omesti, odlučio je krenuti u taj vjerski aspekt, konzervirao je temelje crkve, sve lijepo uredio.<br /><br /></p> <p>A u blizini je napravio i restoran te konobu kako bi oni koji dolaze imali gdje odsjesti i uistinu imati potpun ugođaj na ovom mjestu. Pod svim pritiscima nije se odrekao crkve i te doline u konačnici, a na kraju je odlučio i zemlju podijeliti te donirati za izgradnju nove katoličke crkve i taj projekt bit će realiziran te će, hvala Bogu, u utorak biti blagoslovljena crkva Gospe od Anđela - priča za Večernji list Dilber.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-28-22-husejn-smajic-1.jpegNebo je bogatije za još jednog anđela: Napustila nas je malena Kiarahttp://grude.com/clanak/?i=359463359463Grude.com - klik u svijetTue, 26 Jul 2022 14:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-26-kiara-gorsic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osmogodišnjia Šibenčanka Kiara Goršić preminula je jučer, u ponedjeljak 25. srpnja, u SAD-u.<p>&nbsp;</p> <p>"Nebo je postalo bogatije za jo&scaron; jednog anđela. Prekrasna na&scaron;a djevojčice nikada te nećemo zaboraviti. Počivaj u miru Božjem, a roditeljima, seki i ostaloj obitelji iskrena sućut i da im dragi Bog da snage za dalje", ovu poruku objavila je danas udruga "Agenti dobrote - &Scaron;ibenik".<br /><br /></p> <p><a href="https://www.sibenik.in/sibenik/preminula-je-kiara-gorsic/158372.html" target="_blank">&Scaron;ibenikIN-u</a> je vijest potvrđena od osoba bliskih obitelji.<br /><br /></p> <p>Kiari Gor&scaron;ić je 2021. godine dijagnosticiran zloćudni tumor na mozgu gradusa IV, najagresivniji od svih vrsta. Nakon te&scaron;ke operacije koju je pro&scaron;la, za nju u Hrvatskoj vi&scaron;e nije bilo lijeka zbog čega je obitelj prikupljala sredstva za odlazak na eksperimentalno liječenje u SAD.<br /><br /></p> <p>U humanitarnoj akciji je prikupljeno oko 18 milijuna kuna te je Kiara s obitelji 20. prosinca 2021. otputovala u San Francisco.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-26-kiara-gorsic.jpgPoruka Blažene Djevice Marije preko Međugorja: Ljubav i nada u srcu pobjeđuju svako zlohttp://grude.com/clanak/?i=359451359451Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jul 2022 21:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija poslala je poruku čovječanstvu preko vidjelice Marije Pavlović - Lunetti.<p><br />&bdquo;Draga djeco! S vama sam, da vas vodim na putu obraćenja jer, dječice, va&scaron;im životima možete približiti mnoge du&scaron;e mom Sinu.</p> <p>Vi budite radosni svjedoci Božje riječi i ljubavi i s nadom u srcu koja pobjeđuje svako zlo. Oprostite onima koji vam nanose zlo i idite putem svetosti. Ja vas vodim mom Sinu da vam on bude put, istina i život. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-02-gospa_medjugorje1.jpgPreminula Sanda Škrabić-Čondrahttp://grude.com/clanak/?i=359439359439Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jul 2022 16:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-25-22-sandra.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminula je Sanda Škrabić-Čondra, žena s čuvene fotografije Rogera M. Richardsa iz okupiranog Sarajeva.<p><br />Fotografija nosi naziv "Woman Running from Sniper" (Žena koja bježi od snajpera"), a nastala je 1993. godine. Sanda je tada postala simbol otpora i inata.<br /><br /><br />Ona se pojavljuje i u filmu "Sarajevo Roses" ("Sarajevske ruže"), koji je također režirao Roger M. Richards. U njemu su prikazane priče ljudi iz Sarajeva koji su ovdje proveli rat. Pored Sande, o užasima rata govorio je i Vedran Smailović, u svijetu poznat kao "sarajevski čelista, a pojavljuju se i Asim Haračić, Armin Opra&scaron;ić i Sanela Tasić.<br /><br /><br />Richards je ranije u intervjuu za Klix.ba rekao da je želio ispričati priču Sarajeva, a odlučio je da je film najbolji način da to učini, jer su fotografije statične i pričaju samo priču jednog trenutka. <br /><br /><br />"Fotografije samo sugeriraju, mogu biti misteriozne. Na njima ne može&scaron; vidjeti &scaron;ta se desilo prije tog trenutka, film je najbolji način da se ispriča priča", kazao je.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-25-22-sandra.jpgU Mokrom održana tradicionalna manifestacija 'Na temeljima bazilike naše'http://grude.com/clanak/?i=359434359434Grude.com - klik u svijetMon, 25 Jul 2022 14:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-25-img_6747.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon misnog slavlja na Mokarskom polju održan je kulturno-zabavni program..<p>&nbsp;</p> <p>Ove nedjelje, 11. put zaredom održana je kulturno-zabavna manifestacija &ldquo;Na temeljima bazilike na&scaron;e&rdquo;, koja se već tradicionalno održava prvu nedjelju nakon blagdana svetog Ilije u Mokrom kod &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Manifestacija je započela u 18 sati slavljem svete mise koju je predvodio fra Dario Galić na temeljima starokr&scaron;ćanske bazilike (V. &ndash;VI. st.), na lokalitetu u narodu poznatijem kao Crkvina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon misnog slavlja na Mokarskom polju održan je kulturno-zabavni program, 11. večer folklora &ldquo;Na temeljima bazilike na&scaron;e&rdquo; u organizaciji KUD-a Mokro i pod glavnim pokroviteljstvom Grada &Scaron;irokog Brijega na čelu s gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U programu ovogodi&scaron;nje manifestacije, uz domaćine iz KUD-a Mokro, nastupilo je jo&scaron; pet kulturno-umjetničkih dru&scaron;tava iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske: HKUD Bijela &ndash; Brčko Distrikt, HKUD Sv. Ante iz Cima, HKUD Domanovići, HKUD Crnač i KUD Krenica iz Gale, naselja u općini Otok kod Sinja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon izvedbi kulturno-umjetničkih dru&scaron;tava, veselje se nastavilo zabavnim programom uz nastup grupe Zvone i bend, a najmlađe posjetitelje uveseljavale su maskote njima omiljenih likova iz crtanih filmova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz raznovrsnu ponudu hrane i pića, pjesme i plesa, posjetitelji su imali priliku osvojiti i vrijedne nagrade u bogatoj tomboli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glavni pokrovitelji: Grad &Scaron;iroki Brijeg i Federalno ministarstvo kulture i sporta.</p> <p>Sponzori manifestacije: JP Elektroprivreda d.d., Leda, Ožujsko pivo, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i &scaron;porta Županije Zapadnohercegovačke, JU Coming, JKP Čistoća, Lukas TP Nakić, Mi&scaron;kić Bus, Agropet i Vetpet &Scaron;iroki Brijeg, Mjesna zajednica Mokro, Mepas d.o.o., MCI d.o.o., Euroherc Osiguranje d.d., Soldo Metali d.o.o., ABC Petrol d.o.o., Sportski centar Đulić, Vibar d.o.o., Emerus d.o.o., Mokarski tambura&scaron;i, T.R. Blaža, Bagarić d.o.o., Sanopharm, Servis Jelić, Pavković Paneli, Ante Hrkać - Redžić, S.T.R. Baja, A3 d.o.o., Autokuća Matijević i Mesnica Lovac.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-25-img_6747.jpgVIDEO: Baka Iva Penava sa sto godina pala na koljena i Gospi se pomolila za čitav svijethttp://grude.com/clanak/?i=359423359423Grude.com - klik u svijetSun, 24 Jul 2022 21:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-24-22-baka-iva-penava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Baka Iva Penava iz Batina ima sto godina, ali s tolikom ljubavlju, s tolikom poniznošću moli dragog Boga i Gospu.<p>&nbsp;</p> <p>Baka je u pameti bolja nego polovina novih generacija, elokventna i inteligentna, mudra, vrijedna i Bogu predana.<br /><br /></p> <p>A da joj ni&scaron;ta nije te&scaron;ko potvrđuje i činjenica da je prilikom molitve pala na koljena i pomolila se Gospodinu i zazvala Gospu za pomoć svim ljudima.</p> <p><br />Pogledajte video:</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?height=314&amp;href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2F114289551177611%2Fvideos%2F575949527350378%2F&amp;show_text=false&amp;width=560&amp;t=0" frameborder="0" scrolling="no" width="560" height="314"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-24-22-baka-iva-penava.jpgSutra se otvara spomenik ubijenim fratrima župe Međugorjehttp://grude.com/clanak/?i=359392359392Grude.com - klik u svijetSat, 23 Jul 2022 13:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-23-radovispomenikubijenimfratrima5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Spomenik sedmorici ubijenih fratara iz međugorske župe, djelo kipara Tonija Kozarića, bit će otkriven u nedjelju u 20 sati i 30 minuta, nakon večernjeg molitvenog programa.<p>&nbsp;</p> <p>Međugorska župa utemeljena je 1892. godine i stavljena je pod za&scaron;titu sv. Jakova apostola, za&scaron;titnika hodočasnika, koji su u milijunskom broju pohrlili u Međugorje u protekla vi&scaron;e od četiri desetljeća. Blagdan sv. Jakova slavi se u ponedjeljak 25. srpnja pa se Međugorje već nekoliko dana devetnicom priprema za proslavu svoga nebeskog za&scaron;titnika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>PROSLAVA ZA&Scaron;TITNIKA ŽUPE</strong><br />&rdquo;U toj devetnici posebno je da župljani sudjeluju u svim tim molitvenim događanjima, osobito u molitvu krunice, koju svaki dan predmoli drugo selo ili druga skupina koja djeluje u na&scaron;oj župi&rdquo;, kazao je župni vikar i novoimenovani međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić, potvrdiv&scaron;i kako će i ove godine misa na blagdan sv. Jakova biti u Gaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;To je tradicija koja ostaje i lijepo je&hellip; Taj Gaj odaje starinu, neki stari pučki običaj, tako da je svima drago doći u Gaj na misu za sv. Jakova. I ove godine će pučka svečana misa biti u Gaju, a predslavit će je međugorski župnik na odlasku fra Marinko &Scaron;akota&rdquo;, kazao nam je far Zvonimir, a misi će prethoditi procesija od međugorske crkve s kipom sv. Jakova, sa zastavom župe, križ je na čelu, svećenici idu u procesiji do gaja gdje ih zbor dočeka s ulaznom pjesmom, a onda počinje euharistijsko slavlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenik sedmorici ubijenih fratara iz međugorske župe, djelo kipara Tonija Kozarića, bit će otkriven u nedjelju u 20 sati i 30 minuta, nakon večernjeg molitvenog programa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spomenik je posvećen sedmorici franjevaca Petorica su rodom iz župe (fra Jozo Bencun, fra Marko Dragićević, fra Mariofil Sivrić, fra Grgo Vasilj i fra Jenko Vasilj), a &scaron;esti je fra Križan Galić koji je bio na službi u Međugorju kad je ubijen te sedmi fra Bernardin Smoljan, koji je ranije bio župnik u Međugorju i sa župljanima je izgradio križ na Križevcu. Ovaj spomenik će biti uz temelje stare crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>JO&Scaron; JEDNO MJESTO ZA MOLITVU</strong><br />&rdquo;Ideja je bila da se njima podigne spomenik gdje će se župljani i hodočasnici moći moliti i koji će biti znak vjere u te&scaron;kim trenucima. I sam spomenik je tako zami&scaron;ljen i tako izveden kako krv mučenika i njihova vjera razbija spone svih režima i sve nevjere i kako se novi život rađa iz krvi mučenika&rdquo;, kazao je fra Zvonimir ponoviv&scaron;i onu poslovicu kako je &rdquo;krv mučenika sjeme novih kr&scaron;ćana&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Bit će to jo&scaron; jedno dodatno mjesto na koje će moći doći hodočasnici i čuti ne&scaron;to o vjeri na&scaron;ega naroda i franjevcima, koji su podnosili mučeni&scaron;tvu za vjeru, za Krista&hellip;&rdquo;, kazao je fra Zvonimir, a prostor na kojem će spomenik biti postavljen već tjednima se uređuje, postolje je postavljeno, čeka se jo&scaron; spomenik, kojega su financirali međugorski župljani.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Na samom otvaranju obratit će nadbiskup mons. Aldo Cavalli, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbe&scaron;, međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota. Bit će i tematskih bliskih pjesama, koje će govoriti o tom događaju, o vjeri, o muci koju su podnijeli na&scaron;i fratri. Bit će to, uz otkrivanje spomenika, i jedan događaj koji će svjedočiti vjeru i pozvati ljude da nikada ne zaboravljaju one koji su nam svjedočili i koji su nam svojim svjedočanstvom ostavili u zalog da i mi možemo živjeti na njihovoj vjeri&rdquo;, kazao je fra Zvonimir Pavičić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-23-radovispomenikubijenimfratrima5.jpgKUD Mokro organizira 11. kulturno-zabavnu manifestaciju ''Na temeljima bazilike naše''http://grude.com/clanak/?i=359366359366Grude.com - klik u svijetFri, 22 Jul 2022 10:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-22-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju misa i pučka veselica na Crkvini u Mokrom.<p>&nbsp;</p> <p>U sljedeću nedjelju, 24. srpnja u 18 sati slavit će se sveta misa u Dubokom Mokrom na temeljima starokr&scaron;ćanske bazilike (V. &ndash;VI. st.) , na lokalitetu u narodu poznatijem kao Crkvina.</p> <p><br />Nakon misnog slavlja KUD Mokro upriličit će kulturno-zabavni program, 11. večer folklora &bdquo;Na temeljima bazilike na&scaron;e&ldquo;.</p> <p><br />U programu koji započinje u 19 sati sudjelovat će kulturno-umjetnička dru&scaron;tva iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske: KUD Mokro, HKUD Bijela - Brčko Distrikt, HKUD Sv. Ante iz Cima, HKUD Domanovići, HKUD Crnač i KUD Krenica iz Gale, naselja u općini Otok kod Sinja.</p> <p><br />Uz bogatu ponudu hrane i pića, pjesme i plesa, posjetitelje očekuje i bogata tombola.<br />Glavni pokrovitelj 11. kulturno-zabavne manifestacije &bdquo;Na temeljima bazilike na&scaron;e&ldquo; je Grad &Scaron;iroki Brijeg, a supokrovitelji su Federalno ministarstvo kulture i sporta, JP Elektroprivreda d.d. Mostar i Ožujsko pivo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-22-plakat.jpgSvetog Iliju su ognjeni konji i kola podigli u Nebo! I opet će doći kao preteča MESIJE!http://grude.com/clanak/?i=359330359330Grude.com - klik u svijetWed, 20 Jul 2022 08:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-20-sveti-ilija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan je Svetog Ilije, zaštitnika Bosne i Hercegovine, sveca koji se slavi u našima, grudskima Tihaljini čiji je zaštitnik i Bobanovoj Dragi gdje je Zvonik svetog Ilije Proroka.<p><br />Starozavjetni prorok Ilija bio je rodom iz Ti&scaron;be (dana&scaron;nji Jordan) i djelovao je u IX. stoljeću prije Krista. Prema Svetom pismu u doba izraelskih kraljeva Ahaba i Ahasje vatreno se borio za vjeru u jednoga pravoga Boga, Jahvea. Njegovo ime u hebrejskom jeziku znači &bdquo;Jahve je moj Bog&ldquo;, a za tu se istinu prorok Ilija cijeli svoj život i zalagao.<br /><br /></p> <p>Bog je poslao Iliju da opakom kralju Ahabu (oko 860. prije Krista) navijesti veliku su&scaron;u. Pred srditim Ahabom, koji je poubijao sve izraelske svećenike i &scaron;irio &scaron;tovanje krivih bogova, Ilija se morao skrivati. U pustinji mu je hranu donosio gavran. U Sarepti Sidonskoj Iliju je hranila neka udovica kojoj je on molitvom oživio mrtvog sina. Nakon tri su&scaron;ne i gladne godine, vratio se Ilija Ahabu i izazvao na dvoboj 450 Baalovih svećenika. Na gori Karmelu pred Ahabom i mno&scaron;tvom naroda priredili su dva junca na dva žrtvenika. Tada je Ilija rekao: &bdquo;Sada prizovite vi svoje bogove a ja ću prizvati svojega Boga Jahvu. Onaj koji pusti oganj na žrtvu pravi je Bog.&ldquo; I Baalovi svećenici počeli su vikati od jutra do podne: &bdquo;Baale, usli&scaron;i nas!&ldquo; Ali odgovora nije bilo. Ilija im se rugao: &bdquo;Vičite jače, možda vam bogovi spavaju!&ldquo; A oni su jo&scaron; jače vikali i noževima se parali. Pred večer je Ilija oko svojeg žrtvenika iskopao jarak, sve polio s puno vode i pomolio se: &bdquo;Jahve, pokaži danas da si ti Bog Izraelov!&ldquo; Tada je pao oganj s neba, spalio žrtvu na žrtveniku i osu&scaron;io vodu u opkopu. Sav narod je pao na zemlju vičući: &bdquo;Jahve je Bog!&ldquo; Nakon toga se Ilija pomolio za ki&scaron;u i pala je obilna ki&scaron;a. Kad je do&scaron;lo vrijeme da Ilija pođe sa Zemlje, poveo je sa sobom učenika Elizeja, do&scaron;li su do rijeke Jordana, Ilija je udario pla&scaron;tem po vodi, ona se rastavila na jednu i drugu stranu te su pre&scaron;li po suhom. I&scaron;li su dalje i odjednom su se pojavili ognjeni konji i kola i Ilija se počeo s njima dizati prema nebu.<br /><br /></p> <p>Kao važna i omiljena osoba postao je legendaran. Ciklus priča o njemu donose Knjige kraljeva (uznesen je na nebo i opet će doći kao preteča Mesije). Kod Isusova preobraženja na Taboru u opisu trojice evanđelista nalazimo Mojsija i Iliju, kao najznačajnije osobe Staroga Zavjeta. Sveti Jakov u svojoj poslanici opisuje Iliju kao uzor uspje&scaron;ne molitve: &ldquo;Mnogo može molitva pravednika ako je žarka. Ilija je bio čovjek koji je patio kao i mi; usrdno je molio da ne bude ki&scaron;e; i nije pala na zemlju tri godine i &scaron;est mjeseci. Zatim je ponovo molio, pa je nebo dalo ki&scaron;u, i zemlja je donijela svoj rod&rdquo; (Jak 5, 16b-18). Značajno mjesto pripada proroku Iliji u kr&scaron;ćanskoj predaji i u djelima svetih Otaca. Osobito ga &scaron;tuju karmelićani. U pučkom vjerovanju Ilija zapovijeda gromovima pa se naziva i Ilija gromovnik te &scaron;titi od oluje, groma, vatre i zrakoplova.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-20-sveti-ilija.jpgLJUBUŠKI: Večer kulturnih običaja i rukotvorinahttp://grude.com/clanak/?i=359327359327Grude.com - klik u svijetTue, 19 Jul 2022 18:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-24-ljubuski.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Organizator izložbe je JU “Kulturno-športski centar” Ljubuški..<p>&nbsp;</p> <p><br />U gradskom parku Ljubu&scaron;ki večeras će se održati izložba rukotvoraca<br />Izložba, obogaćena tradicionalnom glazbom i plesom foklornih skupina, upriličit će se večeras s početkom u 19 sati, u Parku hrvatskih banova (gradskom parku) u Ljubu&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svoje rukotvorine izložit će Snježana Lovrić, Vesna Boras, Monika Bunoza, Srećko Brkić, Zdenka Pavlak, Ljubica Pandžić, Anđelka Kordić, Iva Iličić, Ljubo Mihalj, Blago Kovač, Nevenka Rezo, Jadranka Ko&scaron;tro, Zdravko Rogić, Žaklina Grizelj i Jasminka Mikulić. .</p> <p>&nbsp;</p> <p>U glazbenom dijelu programa nastupit će mu&scaron;ka pjevačka skupina &ldquo;Studenački bećari&rdquo;, HKUD &ldquo;Sv. Ante&rdquo; Humac, &ldquo;Dream Team Prijatelji&rdquo; i guslari Ljubo Mihalj te Blago Kovač.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Organizator izložbe je JU &ldquo;Kulturno-&scaron;portski centar&rdquo; Ljubu&scaron;ki, Knjižnica Ljubu&scaron;ki.Pozivaju se ljubitelji umjetnosti da posjete ovaj hvale vrijedan događaj, podrže rukotvorce i uživaju u tradicionalnoj glazbi i plesu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-24-ljubuski.jpgMostar: Otac mladića koji je vrijeđao na grobu pokojne Hurije ispričao se i sa sinom položio cvijećehttp://grude.com/clanak/?i=359303359303Grude.com - klik u svijetMon, 18 Jul 2022 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-18-22-baka-hurija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Aner Gosto jučer je na Facebooku objavio fotografiju na kojoj mladić stoji na grobu njegove bake Hurije.<p><br />Danas Romeo Biok&scaron;ić otac mladića koji je stajao na grobu uputio je javnu ispriku te je sa sinom i Gostom oti&scaron;ao na groblje gdje su položili cvijeće.&nbsp;<br /><br /></p> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>- Po&scaron;tovana braćo, prijatelji, sugrađani grada Mostara i svi &scaron;irom Bosne i Hercegovine Bo&scaron;njaci, Hrvati, Srbi i svi ostali danas zajedno sa svojim malodobni sinom koji je bio sudionik neljudskog, necivilizacijskog, sramotnog, poražavajućeg i osuđujućeg čina prema obitelji Hurije Dumpor i svim Bo&scaron;njacima BiH, zajedno sa članovima obitelji pokojne unaprijed navedene posjetili smo groblje gdje smo na civilizirani ljudski izvr&scaron;ili i moralni čin pomolili se nakloni položili cvijeće i jo&scaron; jednom uputili ispriku sažaljenje suosjećanje prema navedenoj obitelji i svim Bo&scaron;njacima u BiH.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Mir, suživot tolerancija po&scaron;tivanje prema svim narodima i kulturama u BiH je na&scaron;a zajednička poruka sa ovoga mjesta. Hvala svima na ljudskom razumijevanju, oprostu i podr&scaron;ci - naveo je Biok&scaron;ić na Facebooku.&nbsp;<br /><br /></p> </div> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>Potom je podijelio status Anera Goste:<br /><br /></p> <p>-&nbsp;<span style="background-color: initial;">Jučer sam zatražio va&scaron;u pomoć u pronalasku osobe koja se slikala na mezarju moje bake Hurije, u čučećem položaju s natpisom &bdquo;GAZI BALIJE&ldquo; . Va&scaron;u podr&scaron;ku i pomoć u pronalasku te osobe dobio sam i vi&scaron;e od očekivanog. Ujedno, zamolio sam da se ljudi suzdrže od bilo kakvih neprimjerenih komentara i provokacija, poziva na linč i sl. te izuzimajući na&scaron;u obitelj od takvih radnji, koje su vrlo moguće i izvjesne ovdje i danas, u na&scaron;eme gradu i državi koji je, možda u cijeloj BiH, propatio najvi&scaron;e u proteklom ratu.<br /><br /></span></p> <p>Počinitelj ovog gnusnog, neljudskog i sramnog čina je Sandro Biok&scaron;ić, sin Romea Biok&scaron;ića, iz Mostara koji je odmah prijavljen nadležnom MUP-u radi počinjenja kaznenog djela iz čl. 163. KZ F BIH - izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti.<br /><br /></p> <p>Odmah nakon objave i saznanja o osobi počinioca, javio mi se direktno otac imenovanog počinioca, Romeo Biok&scaron;ić, te uputio ujedno i javno izvinjenje, ne samo mojoj obitelji, nego i cijelom bo&scaron;njačkom narodu, uz duboko žaljenje radi postupaka svoga sina. To izvinjenje, sa svojim sadržajem, načinom i brzinom svoje pojave u javnosti, putem svih dru&scaron;tvenih medija, uzrokovao je dodatni &scaron;ok i traumu u mojoj obitelji jer se takvo ne&scaron;to prvi puta događa u Mostaru, poslije brojnih nemilih i stra&scaron;nih događaja, počev od zavr&scaron;etka ratnih sukoba do danas.<br /><br /></p> <p>Danas su Romeo Biok&scaron;ić i njegov sin Sandro Biok&scaron;ić (počinilac) s buketom cvijeća i uz &bdquo;ponizno izvinjenje&ldquo; oskrnavljenom grobu moje bake Hurije, pristupili osobno&nbsp; kako bi se javno i jo&scaron; jedanput izvinuli prvenstveno umrloj baki Huriji, njenoj obitelji i potomcima ali i cijelom bo&scaron;njačkom, muslimanskom narodu Ra&scaron;tana i Bo&scaron;njacima generalno.<br /><br /></p> <p>Duboko &scaron;okirani i zatečeni gnusnim činom maloljetne osobe, suočeni s te&scaron;kim posljedicama po zdravlje na&scaron;e najuže obitelji te na molbu obitelji Biok&scaron;ić, da dođu, poklone se žrtvi ovog necivilizacijskog čina i jo&scaron; jedanput-upute javno izvinjenje i žaljenje radi učinjenog, kao ljudi, vjernici i sugrađani-u konačnici, danas smo zajedno do&scaron;li na mjesto izvr&scaron;enja ovog kaznenog djela.<br /><br /></p> <div class="col-sm-12 artikal-text"> <p>Imajući u vidu opće stanje na&scaron;ega dru&scaron;tva i ukupna događanja u svijetu, ne tako dalekom od nas kao i događajima koji su iza nas, u najboljim interesima na&scaron;e djece i na&scaron;ega grada, ovim putem obavje&scaron;tavam javnost da moja o&scaron;tećena obitelj prihvaća ispriku kao ljudski, normalan i moralan čin i kao jedino &scaron;to obitelj Biok&scaron;ić danas i može učiniti sa svoje strane.<br /><br /></p> <p>Prijava je podnesena, izvinjenje s lica mjesta je upućeno i najiskrenije molimo Svevi&scaron;njega Boga da se ovo zlo zavr&scaron;i na tome.&nbsp;<span style="background-color: initial;">Hvala svima na ljudskom razumijevanju i podr&scaron;ci - naveo je&nbsp;</span><span style="background-color: initial;">Aner Gosto.</span></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-18-22-baka-hurija.jpgU utorak humanitarni koncert za pomoć u izgradnji crkve na Risovcuhttp://grude.com/clanak/?i=359247359247Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jul 2022 13:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-14-risovac-crkva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ulaz je slobodan, a sav prihod od prodanog pića i jela ide za izgradnju crkve.<p>&nbsp;</p> <p>U utorak, 19.07.2022.godine s početkom u 19sati, kod crkve sv. Ilije Proroka u Doljanima održati će se humanitarni koncert za pomoć u izgradnji crkve Glavosijeka Ivana Krstitelja na Risovcu (župa Doljani). Sve prisutne će zabavljati <strong>Zoran Begić i grupa Innuendo.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan, a sav prihod od prodanog pića i jela ide za izgradnju crkve.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/22-07-14-22-07-14-zoka-risovac-crkva.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-14-risovac-crkva.jpg''Blatničke note dobrote'' ove godine za djecu sa posebnim potrebamahttp://grude.com/clanak/?i=359245359245Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jul 2022 13:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-08-blatnicke_note.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već jedno cijelo desetljeće Mate Bulić i njegovi prijatelji organiziraju ‘Blatničke note dobrote’. <p>&nbsp;</p> <p>Za one koji slučajno ne znaju &scaron;to je ovaj događaj, radi se o velikom koncertu u Bulićevoj Blatnici gdje nastupaju brojne zvijezde sa estrade, a događaj okupi tisuće ljudi i uvijek ima humanitarni karakter.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tako će biti bi ove godine, a Bulić i njegovi prijatelji su odlučili kako će dio prihoda od prodaje ulaznica biti namijenjen za akciju izgradnje senzornog parka za djecu sa pote&scaron;koćama u razvoju koju je pokrenulo Upravno vijeće Udruge &ldquo;Susret&rdquo;. Samo ovo je dovoljan razlog da svi kupimo kartu za ovaj događaj čak i ako nećemo ići na koncert i tako pomognemo djeci kojima je potrebna senzorna soba da bi se &scaron;to uspje&scaron;nije borili protiv zdravstvenih problema koje imaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do dana koncerta (08. kolovoza) ulaznice se prodaju preko Udruge &ldquo;Susret&rdquo; Čitluk, a na dan koncerta prodaju radi organizator koncerta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preko Udruge &ldquo;Susret&rdquo; ulaznice se prodaju na sljedećim mjestima:</p> <p>Rehabilitacijsko &ndash; edukacijski centar &ldquo;Sveti Josip Radnik&rdquo; &ndash; svakim radnim danom od 08 do 15 sati;</p> <p>Frizerski salon &ldquo;Amanda&rdquo; vl. Mirjana &Scaron;aravanja &ndash; svaki radni dan od 8 do 15 sati;</p> <p>Župni ured Čitluk &ndash; svaki dan osim nedjelje od 09 do 16 sati te nedjeljom poslije svete mise;</p> <p>Župni ured Čerin &ndash; svaki dan osim nedjelje od 08 do 10h te nedjeljom poslije svete mise.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ljudi dobre volje su pozvani na jo&scaron; jedan veliki koncert u Blatnici i događaj koji će okupiti ogroman broj ljudi ne samo iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske nego iz cijele Europe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve ima poseban ton ako znamo da je Mate Bulić mjesecima vodio veliku zdravstvenu bitku, te nakon &scaron;to je dobio najveću životnu bitku, odlučio nastaviti sa projektom &lsquo;Blatničkih nota dobrote&rsquo; unatoč posljedicema po njegovo zdravlje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hercegovina će jo&scaron; jednom pokazati svoje veliko srce i poslati poruku kako unatoč svim problemima ljudi ove regije imaju snage organizirati velike događaje i pomoći drugima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-08-blatnicke_note.jpgOdlaze tako, malo pomalo, hrastovi međugorski...http://grude.com/clanak/?i=359238359238Grude.com - klik u svijetThu, 14 Jul 2022 09:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-23-fra_jozo_zovko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije nekoliko dana na groblju Kovačica u Međugorju, pokopan je Miljenko Vasilj - Grgasović, koji je nakon kraće bolesti blago u Gospodinu preminuo u 86. godini. <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <div class="item__subtitle"> <p><br />Rođen je u brojnoj obitelji u Vasiljima podno Križevca. Na kraju Drugog svjetskog rata partizani su mu iz čista mira ubili dva brata; brat sjemeni&scaron;tarac Ilija ubijen je ispred kuće, a drugi brat Slavko ubijen je na povratku iz Bleiburga.<br /><br /></p> </div> <div class="itemFullText"> <p>Iz &scaron;ire obitelji je i ubijeni fra Grgo Vasilj, koji je bačen u Neretvu. Otac mu je Jozo bio osuđen na 16 godina zatvora od kojih je odslužio 11, tako da je od najranijeg djetinjstva, kao uostalom i mnogi Hercegovci, bio pritje&scaron;njen nevoljama i križevima.<br /><br /></p> <p>Pa ipak, &ldquo;unatoč velikim životnim pote&scaron;koćama Miljenko je uvijek bio gorda, uzdignuta čela i vedra duha, uvijek nasmijan, blag, dobra srca. Možemo slobodno reći: Miljenko je bio dobar čovjek. I obrnuto: Kad kažemo dobar čovjek, onda mislimo na Miljenka Vasilja!&rdquo;, kazao je u propovijedi na sprovodnoj misi međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota, pi&scaron;e&nbsp;<a href="https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/ivan-ugrin-fra-marinko-bi-se-u-medugorju-mogao-posvetiti-hodocasnicima-jer-nije-daleko-dan-kad-ce-vatikan-proglasiti-svetiste-kraljice-mira-1208009" rel="noopener" target="_blank">Slobodna Dalmacija</a>.<br /><br /></p> <p><strong>Dobar i hrabar čovjek</strong><br /><br /></p> <p>S njim su u koncelebraciji bili i fra Stanko Soldo, fra Miljenko Stojić, fra Antonio Primorac i pater Ignaz Domej. Na sprovodu se okupio veliki broj župljana koji su do&scaron;li izraziti sućut Miljenkovoj djeci, njih je &scaron;est, dva sina Jozo i Franjo te četiri kćeri Marina, Slavica, Jelena i Andrijana, koje je podigao zajedno sa svojom ženom Ljiljom, koja je preminula prije osam godina. Iza njega je ostala brojna unučad i praunučad.<br /><br /></p> <p>Miljenka se sjećam kao dobrog i hrabrog čovjeka jo&scaron; tamo s početaka međugorskih ukazanja. Vrata njegova doma bila su otvorena nama Splićanima koji smo među prvima hodočastili u Međugorje, i ne samo nama, nego svima koji su dolazili u njegovu kuću. Živjeli su od loze i duhana, nisu puno imali, ali su rado dijelili s onima koji su odsjedali kod njih. I kad je onda&scaron;nja milicija branila hodočasnicima dolazak u Međugorje, kod Miljenka smo uvijek bili &ldquo;sigurni&rdquo;, jer nikad nije dopu&scaron;tao da itko dovodi u pitanje njegovu i gostoljubivost njegove žene Ljilje.<br /><br /></p> <p>Miljenko i njegova obitelj bili su među onim brojnim župljanima koji su se odazvali Gospinu pozivu na molitvu i post, ostavljali su svakodnevni posao u svojim vinogradima i duhani&scaron;tima navečer odlazili na misu u župnu crkvu. Molili su zajedno u obitelji, čitali Sveto pismo. &ldquo;I tako iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu. I to su htjeli i tomu su nas učili i to su nam u ba&scaron;tinu ostavili! Jedan od takvih bio je na&scaron; dragi Miljenko Vasilj!&rdquo;, kazao je fra Marinko i nastavio:<br /><br /></p> <p>&rdquo;Ono &scaron;to imamo dugujemo takvima kao &scaron;to je bio Miljenko! Oni su zaslužni za sve, oni su udarili temelje Međugorja. Ne na&scaron;i pansioni, hoteli, suvenirnice, restorani, kafići, butici ili slično nego njihove žuljave ruke i tabani i ruke sklopljene i otvorene u molitvi. To su oni koji nisu ustuknuli pred komunističkim prijetnjama...&rdquo;<br /><br /></p> <p>Međugorski župnik govorio je kako je Miljenko živio u sjeni Križevca koji je nekad bio &Scaron;ipovac, na kojem su mje&scaron;tani davne 1933. podigli veliki kameni križ, u stamenoj vjeri koju su ba&scaron;tinili od svojih pređa i prenijeli ih na sljedeće generacije, koje su postale svjedoci Gospinih ukazanja i njenih poruka, pa tako i one: &ldquo;Ovu sam župu izabrala, jer sam ovdje na&scaron;la ljude jake vjere!&rdquo;<br /><br /></p> <p>&rdquo;Tu vjeru Miljenko je na svakom koraku svjedočio. I kad je trebalo pred sudom na suđenju župniku fra Jozi Zovki, i svakodnevnim odlaskom na misu u župnu crkvu, i pjevanjem u zboru zajedno s fra Stankom Vasiljem i kao prakaratur skupljajući lemuzinu gotovo svakodnevno, dok je god mogao micati, doprinoseći tako svojoj od Gospe izabranoj župi. I kad su mu snage malaksale govorio mi je: &lsquo;Ja ovo za Gospu i svoju župu činim&rsquo;&rdquo;, zaključio je fra Marinko.<br /><br /></p> <p>Sućut obitelji izrazio je i međugorski župnik s početka ukazanja, fra Jozo Zovko. &ldquo;Ražalo&scaron;ćena obitelji pok. Miljenka. Primite iskrenu sućut od časne sestre Fabijane i fra Joze povodom smrti na&scaron;eg dragog Miljenka. Dužan sam reći svetu misu za na&scaron;eg dragog Miljenka. Uvijek u svim ku&scaron;njama uspravan i uzoran vjernik i sljedbenik i &scaron;tovatelj Kraljice Mira. Budite kao obitelj ponosni na svoga oca i djeda. Neka mu Kraljica Mira za koju je svjedočio, kojoj je pjevao i koju je slavio otvori vrata raja. Pokoj vječni daruj mu Gospodine!&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Nametnute sankcije<br /><br /></strong></p> <p>Odlaze tako, malo pomalo, hrastovi međugorski, koji su desetljećima svjedočili za Gospu. Kako vjernici, tako i svećenici. Fra Jozo Zovko je istina jo&scaron; živ, ali ga već godinama zalaganjem biv&scaron;eg mostarskog biskupa Ratka Perića drže daleko od Međugorja. Ni njegova hercegovačka franjevačka provincija nije se svih ovih godina pretrgla kako bi se ukinule sankcije koje su Zovku nametnute, možda novi provincijal fra Jozo Grbe&scaron; bude oko toga poduzetniji.<br /><br /></p> <p>Inače, na prijedlog provincijala Grbe&scaron;a, biskup Petar Palić donio je je odluku o imenovanju, razrje&scaron;enju i premje&scaron;taju fratara u mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Fra Marinko &Scaron;akota razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Jakova apostola st. u Međugorju i na njegovo mjesto je imenovan fra Zvonimir Pavičić, dosada&scaron;nji župni vikar u istoj župi.<br /><br /></p> <p>Poznato je bilo od ranije kako se fra Marinko iscrpio desetogodi&scaron;njom župničkom službom, i očekivalo se da će biti razrije&scaron;en župnikovanja. &Scaron;akota je međugorsko zvanje, na putu prema svećeni&scaron;tvu podržavao ga je osobito fra Slavko Barbarić, koji je osmislio i usmjerio pobožnosti u župi, pokretao inicijative poput Mladifesta, bio do 2000. kad je preminuo, svećenik koji se najvi&scaron;e posvećivao vidiocima i hodočasnicima.<br /><br /></p> <p>To je na svoj način posljednjih godina bio i fra Marinko, poput svoga uzora fra Slavka, samo &scaron;to je osim vođenja različitih seminara, duhovnih susreta, molitava na Podbrdu i Križevcu, uz to obna&scaron;ao i odgovornu službu župnika. Da se ne izgubi ona nit koju je fra Marinko naslijedio od međugorskih hrastova i da je prenese na nove generacije fratara, bilo bi dobro da ostane u Međugorju i posveti se samo hodočasnicima, jer nije daleko dan kad će Vatikan proglasiti sveti&scaron;te Kraljice Mira.</p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-23-fra_jozo_zovko.jpg'Jedne veoma hladne noći, 10 minuta prije ponoći, ogroman potres će tresti zemlju'http://grude.com/clanak/?i=359231359231Grude.com - klik u svijetWed, 13 Jul 2022 21:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-13-gospa-pobjeda.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U posljednje se vrijeme sve više piše o prorokovanih „tri dana tame”. O čemu se tu radi, kada i kako ih možemo očekivati te trebaju li se vjernici držati tih privatnih objava?<p><br />Tri dana tame, prema nekim privatnim objavama svetaca i mistika, započet će u četvrtak, jedne hladne noći, a zavr&scaron;iti u subotu. Naznaka da oni počinju bit će potresi koji će započeti 10 minuta prije ponoći (moguće uzrokovani nuklearnim ratom), a nastaviti se tijekom 8 sati. Za vrijeme ta tri dana, svijet će obaviti tama, a nitko neće moći napustiti svoj dom jer će zrak biti ispunjen po&scaron;astima. Tijekom ta tri dana preživjet će oni koji će moliti i vapiti za Božje milosrđe u svjetlu svijeća, a koje će gorjeti samo ako su bile blagoslovljene.<br /><br /></p> <p>Bacimo li pogled na Stari zavjet, postoji presedan za takav događaj, a opisan je Knjizi izlaska: &bdquo;Mojsije pruži ruku prema nebu i spusti se gusta tmina na svu zemlju egipatsku: tri je dana trajala. Tri dana nisu ljudi jedan drugoga mogli vidjeti i nitko se sa svoga mjesta nije micao. A u mjestima gdje su Izraelci živjeli sjala je svjetlost&rdquo; (Izl 10, 22&ndash;23).<br /><br /></p> <p>Međutim, događaj koji je opisan u Knjizi izlaska razlikuje se od viđenja svetaca i mistika jer će se tijekom tih tri dana tame dogoditi pravo proči&scaron;ćenje svijeta, nakon kojeg će preživjeti samo trećina ili četvrtina čovječanstva.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Bog će poslati dvije kazne; jedna će biti u obliku ratova, revolucija i drugih zala, i započet će na zemlji. Druga će biti poslana s neba. Čitavu će zemlju prekriti velika tama koja će potrajati tri dana i tri noći. Ni&scaron;ta se neće moći vidjeti, a zrak će biti ispunjen po&scaron;astima koje će biti usmjerene uglavnom na neprijatelje vjere, ali ne samo na njih. Za vrijeme trajanja te tame bit će nemoguće koristiti bilo kakvu čovjekovom rukom stvorenu rasvjetu, izuzev blagoslovljenih svijeća.<br /><br /></p> <p>Onaj tko iz znatiželje otvori prozor i pogleda van ili napusti svoju kuću, na mjestu će pasti mrtav. Za vrijeme ta tri dana, ljudi trebaju ostati u svojim kućama, moliti krunicu te vapiti Bogu za milosrđe&hellip; Svi će neprijatelji Crkve, znani i neznani, stradati po čitavome svijetu za vrijeme te globalne tame, s iznimkom nekolicine onih koje će Bog uskoro obratiti. Zrak će biti oneči&scaron;ćen zlodusima koji će se pojavljivati u najstra&scaron;nijim oblicima&hellip;<em>&rdquo;</em>, opisala je svoje viđenje tri dana tame blažena Anna Maria Taigi (1769. &ndash; 1837.).<br /><br /></p> <p>Ovo će se globalno proči&scaron;ćenje dogoditi nakon vrhunca progona Crkve, odnosno poku&scaron;aja ukidanja svakodnevne svete misne žrtve. Kako je sv. Padre Pio rekao, &bdquo;Zemlji će lak&scaron;e biti bez sunca nego bez sv. mise&rdquo;, a čini se da upravo takvi dani dolaze.<br /><br /></p> <p>Kao &scaron;to je Isus bio u grobu tri puna dana, tako će i ostatak kr&scaron;ćanstva, stado malo, biti u tami tri dana i tri noći. Ovi će dani tako prethoditi eri mira i velikoj obnovi crkvi i svijeta. &bdquo;Ta vrijeme je da započne Sud &ndash; od doma Božjega. No ako već od vas započinje, kakav je onda svr&scaron;etak onih &scaron;to nisu poslu&scaron;ni Božjem evanđelju?&rdquo; (1 Pt 4, 17).<br /><br /></p> <p>Tijekom ta tri dana nestat će s lice zemlje oni koji su se odbili pokajati, čak i nakon velikih Božjih zahvata milosti u njihovu životu. Kako je to opisala Elena Aiello (1895. &ndash; 1961.), kalabrijska stigmatičarka, a kako je njoj to prenijela Gospa: &bdquo;Oblaci iz kojih će sijevati vatrene munje i vatrena oluja proći će preko čitavoga svijeta te će kazna biti najstra&scaron;nija ikad zabilježena u povijesti čovječanstva. Trajat će sedamdeset sati. Zli će biti satrveni i uklonjeni. Brojni će biti izgubljeni jer će tvrdoglavo ustrajati u svojim grijesima. Potom će osjetiti snagu svjetlosti nad tamom. Časovi su tame blizu.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Slično je Gospa objavila majci Eleni Leonardi: &bdquo;Nepredvidiva će vatra sići nad svu zemlju i uni&scaron;titi velik dio čovječanstva. Bit će to vrijeme očaja za bezbožnike: povicima i sotonskim svetogrđem, oni će moliti brda da padnu na njih i poku&scaron;ati pronaći spas u spiljama, ali uzaludno. Oni koji preostanu, pronaći će Božje milosrđe u mojoj snazi i za&scaron;titi, dok će svi koji se odbiju pokajati za svoje grijehe naći svoj kraj u vatrenome moru!&rdquo;<br /><br /></p> <p>Sveti Ga&scaron;par del Bufalo (1786. &ndash; 1837.) ovako je opisao svoje viđenje tri dana tame:&nbsp;&bdquo;Smrt progonitelja Crkve koji se ne pokaju dogodit će se za vrijeme tri dana tame. Onaj tko preživi tamu i strah tih triju dana, mislit će da je sam na svijetu jer će čitav svijet biti prekriven truplima.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Tri dana tame prorokovali su mnogi drugi katolički mistici i vidioci među kojima su: sveta Hildegarda iz Bingena, Elisabeta Canori Mora, Mariam Baouardi (Marija od Propetog Isusa), o. Bernard Maria Clausi, Rosa-Colomba Asdente, Palma d&rsquo;Oria, Pere Lamy, Marie Martel i Marie Julie Jahenny.<br /><br /></p> <p>Međutim, možda najprecizniji opis tih događaja dala je sestra Lucija iz Fatime koja je navela kako će tri dana tame započeti nuklearnim ratom koji će potresti čitav svijet:<br /><br /></p> <p>&bdquo;Čovjek na veoma važnoj poziciji bit će ubijen i to će prouzročiti rat. Moćna će vojska dominirati u cijeloj Europi i započet će nuklearni rat. Mrak će na nas pasti 72 sata (3 dana) i jedna trećina čovječanstva koja preživi ovu tamu i žrtvu započet će živjeti novo razdoblje. Jedne veoma hladne noći, 10 minuta prije ponoći, ogroman potres će tresti zemlju osam sati. Zemljotres će biti tako nasilan da će pomaknuti zemlju 23 stupnja i zatim je vratiti na njezinu normalnu poziciju. Zatim će potpuni i apsolutni mrak pokriti čitavu zemlju&hellip;&rdquo;<br /><br /></p> <p>Primjerice, Katekizam Katoličke Crkve u br. 67 pi&scaron;e ovako o privatnim objavama: &bdquo;Tijekom stoljeća bilo je takozvanih &lsquo;privatnih&rsquo; objava. Neke od njih je priznao crkveni autoritet. One ipak ne pripadaju u polog vjere. Uloga im nije da &lsquo;pobolj&scaron;aju&rsquo; ili &lsquo;upotpune&rsquo; konačnu Kristovu objavu, nego da<strong>&nbsp;pomognu da se od nje u određenom povijesnom razdoblju potpunije živi</strong>. Pod vodstvom crkvenog učiteljstva osjećaj vjernika znade razlučiti i prihvatiti ono &scaron;to je u takvim objavama Crkvi istiniti poziv Krista ili njegovih svetaca. Kr&scaron;ćanska vjera ne može prihvatiti &bdquo;objav&acirc;&ldquo; koje bi htjele nadići ili ispraviti objavu koja je u Kristu dovr&scaron;ena. Toga ima u nekih nekr&scaron;ćanskih religija, a i u nekih novijih sekta koje se na takvim &lsquo;objavama&rsquo; zasnivaju.&ldquo;<br /><br /></p> <p>U svakom slučaju, potrebno je da kao katolici ove objave uvijek imamo u vidu te da kao mudre djevice u Isusovoj prispodobi uvijek imamo ulja, koje predstavlja vjeru, za na&scaron;e svjetiljke, pi&scaron;e <a href="http://www.medjugorje-news.com">medjugorje-news.com</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-13-gospa-pobjeda.jpgPOZIV NA MOLITVU ZA ANTU MIHAELA (17), sina pjevača Marka Perkovića Thompsonahttp://grude.com/clanak/?i=359206359206Grude.com - klik u svijetTue, 12 Jul 2022 12:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-07-molitve-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Putem portala Grude.com pozivamo sve vjernike, kao i sve članove i prijatelje Zaklade biskupa Josipa Langa koji su nam poslali ovo pismo, da se moli za ozdravljenje teško oboljelog Ante Mihaela Perkovića, sina Marka Perkovića Thompsona, dobročinitelja Zaklade biskup Josip Lang.<p>&nbsp;</p> <p>"Molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se!" (Mt 7,7), poručio nam je sam Isus Krist, na&scaron; Spasitelj i Otkupitelj. Uvjereni u ove Isusove riječi, molimo dobrog Boga, na&scaron;eg Svemogućeg oca Nebeskog da vrati potpuno zdravlje mladom Anti Mihaelu i svima koji su u sličnoj situaciji kad se bore za vlastiti život!<br /><br /></p> <p>"Mnogo može žarka molitva pravednikova" (Jak 5,16) uči nas sveti Jakov apostol.<br />Uvjereni u tu istinu, budimo ustrajni i revni u svojim vapajima, molitvama i postovima Bogu da pomogne mladom Anti Mihaelu i svima drugima koji te&scaron;ko trpe. Na&scaron;e će molitve pomoći i nama samima da jo&scaron; vi&scaron;e povjerujemo kako nas nije ostavio Bog!<br /><br /></p> <p style="text-align: center;"><strong>Molitva za ozdravljenje</strong><br /><br /></p> <p>Svemogući Bože, na&scaron; dobri Oče, moćnim zagovorom na&scaron;e Nebeske Majke Marije, snagom Kristove žrtve i Njegove prolivene Krvi, po&scaron;alji Duha Svetoga, Branitelja, Tje&scaron;itelja i Iscjeljitelja na te&scaron;ko oboljelog na&scaron;eg brata u vjeri Antu Mihaela i sve koji slično trpe, da ih Duh Sveti ohrabri, ojača, izliječi i vrati im potpuno zdravlje du&scaron;e i tijela. Nek se Sila Duha Tvog spusti na sve nas! Neka to sve bude Tebi na slavu, a nama na porast vjere i vječno spasenje.<br />Marijo, Gospe od zdravlja, moli za nas! Amen.<br /><br /></p> <p>(Izmoliti Oče na&scaron;, Zdravo Marijo i Slava Ocu. Preporučuje se jo&scaron; i post, djelo milosrdne ljubavi i prikazanje svete Mise na tu nakanu, tko može.)<br /><br /></p> <p><em><strong>pater Mijo Nikić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-07-molitve-2.jpgNOVI RASPORED FRATARA U HERCEGOVINI: Novi župnici u Gorici, Tihaljini, bez promjena u Ružićima...http://grude.com/clanak/?i=359188359188Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jul 2022 15:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-18-franjevci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U dijelu Mostarsko-duvanjske biskupije je odlukom vlč Petra Palića, na prijedlog fra Joze Grbeša došlo do imenovanja, razrješenja i premještaja franjevaca.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Miljenko &Scaron;teko razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Fra Marinko &Scaron;akota razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Jakova apostola st. u Međugorju.<br /><br /></p> <p>Fra Zvonimir Pavičić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Jakova apostola st. u Međugorju i imenovan župnikom iste župe.<br /><br /></p> <p>Fra Dario Dodig razrije&scaron;en je službe župnog vikara i imenovan župnikom župe sv. Ante Padovanskog na Humcu.<br /><br /></p> <p>Fra Iko Skoko razrije&scaron;en je službe župnog vikara župe sv. Petra i Pavla u Mostaru i imenovan župnim vikarom župe sv. Ante Padovanskog na Humcu.<br /><br /></p> <p>Fra Petar Ljubičić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Pa&scaron;kala u Vitini i imenovan župnim vikarom u župi sv. Ante Padovanskog na Humcu.<br /><br /></p> <p>Fra Mladen Herceg razrije&scaron;en je službe župnog vikara župe sv. Jakova apostola st. u Međugorju i imenovan župnim vikarom župe sv. Ante Padovanskog na Humcu.<br /><br /></p> <p>Fra Ivan Landeka ml. razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu i imenovan župnim vikarom u župi sv. Ante Padovanskog na Humcu.<br /><br /></p> <p>Fra Dario Galić razrije&scaron;en je službe župnog vikara župe Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu i imenovan župnim vikarom u župi sv. Mihovila arkanđela u Drinovcima.<br /><br /></p> <p>Fra Marin Karačić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Ante Padovanskoga na Humcu i imenovan župnikom u župi sv. Stjepana prvomučenika u Gorici.<br /><br /></p> <p>Fra Goran Ćorluka razrije&scaron;en je službe upravitelja župe sv. Ilije proroka u Veljacima i imenovan župnim vikarom u župi sv. Stjepana prvomučenika u Gorici.<br /><br /></p> <p>Fra Ante Kurtović razrije&scaron;en je službe župnika u župi sv. Ane u Ljutom Docu i imenovan župnikom u župi sv. Marka u Klobuku.<br /><br /></p> <p>Fra Ljubo Kurtović razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Ante Padovanskoga na Humcu i imenovan župnikom župe Bezgrje&scaron;nog začeća BDM u Tihaljini.<br /><br /></p> <p>Fra Željko Grubi&scaron;ić razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Pa&scaron;kala u Vitini i imenovan župnikom župe sv. Ilije proroka u Veljacima.<br /><br /></p> <p>Fra Branimir Musa razrije&scaron;en je službe župnika župe Bezgrje&scaron;nog začeća BDM u Tihaljini i imenovan župnim vikarom u župi sv. Ilije proroka u Veljacima.<br /><br /></p> <p>Fra Stanko Mabić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Ante Padovanskoga na Humcu i imenovan župnikom u župi sv. Pa&scaron;kala u Vitini.<br /><br /></p> <p>Fra Ivan Boras razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Ilije proroka u Veljacima i imenovan župnim vikarom župe sv. Pa&scaron;kala u Vitini.<br /><br /></p> <p>Fra Drago Vujević imenovan je župnikom župe sv. Ivana Krstitelja u Konjicu.<br /><br /></p> <p>Fra Danko Perutina razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru i imenovan župnikom iste župe.<br /><br /></p> <p>Fra Svetozar Kraljević imenovan je župnim vikarom u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Fra Robert Jolić razrije&scaron;en je službe župnog upravitelja župe sv. Marka u Klobuku i imenovan župnim vikarom u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Fra Velimir Bagavac razrije&scaron;en je službe župnoga vikara u župi sv. Mihovila arkanđela u Drinovcima i imenovan župnikom u župi sv. Stjepana prvomučenika u Čerinu.<br /><br /></p> <p>Fra Tomislav Sablje razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Ante Padovanskoga na Humcu i imenovan župnim vikarom u župi sv. Stjepana prvomučenika u Čerinu.<br /><br /></p> <p>Fra Stjepan Neimarević imenovan je župnik vikarom u župi sv. Stjepana prvomučenika u Čerinu.<br /><br /></p> <p>Fra Ivan Marić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu i imenovan župnikom iste župe.<br /><br /></p> <p>Fra Vlatko Soldo razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Ivana Krstitelja u Konjicu i imenovan župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu.<br /><br /></p> <p>Fra Ignacije Alerić razrije&scaron;en je službe župnika sv. Franje asi&scaron;ko u Rasnu i imenovan župnikom župe sv. Ane u Ljutom Docu.<br /><br /></p> <p>Fra Petar Drmić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Franje Asi&scaron;kog u Bukovici i imenovan župnikom župe sv. Franje u Posu&scaron;kom Gracu.<br /><br /></p> <p>Fra Valentin Vukoja razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Franje Asi&scaron;kog u Posu&scaron;kom Gracu i imenovan župnikom župe sv. Ivana Krstitelja u Rakitnu.<br /><br /></p> <p>Fra Stipe Bi&scaron;ko razrije&scaron;en je službe župnika u župi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu i imenovan župnikom župe sv. Franje Asi&scaron;kog u Rasnu.<br /><br /></p> <p>Fra Hrvoje Miletić razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Stjepana prvomučenika u Čerinu i imenovan župnikom župe sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu.<br /><br /></p> <p>Fra Bože Milić razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Petra i Pavla u Mostaru i imenovan župnim vikarom u župi sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu.<br /><br /></p> <p>Fra Stjepan Martinović razrije&scaron;en je službe župnika župe Presvetog Srca Isusova u Kongori i imenovan župnim vikarom u župi sv. Mihovila Arkanđela u Tomislavgradu.<br /><br /></p> <p>Fra Vinko Kurevija razrije&scaron;en je službe župnika župe Uznesenja BDM u Seonici i imenovan župnim vikarom u župi sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu.<br /><br /></p> <p>Fra Nikola Juri&scaron;ić razrije&scaron;en je službe župnog vikara župe sv. Ante Padovanskoga na Humcu i imenovan župnim vikarom u župi sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu.<br /><br /></p> <p>Fra Stipe Marković razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Stjepana prvomučenika u Gorici i imenovan župnikom župe sv. Franje Asi&scaron;kog u Bukovici.<br /><br /></p> <p>Fra Jozo Rado&scaron; razrije&scaron;en je službe župnog upravitelja župe sv. Ivana Kristitelja u Ro&scaron;kom Polju i imenovan župnim vikarom u župi sv. Franje Asi&scaron;kog u Bukovici.<br /><br /></p> <p>Fra Mario Ostojić razrije&scaron;en je službe župnog vikara župe sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu i imenovan župnikom župe Presvetog Srca Isusova u Kongori.<br /><br /></p> <p>Fra Mladen Rozić razrije&scaron;en je službe župnika župe sv. Franje Asi&scaron;kog u Bukovici i imenovan župnikom župe sv. Ivana Krstitelja u Ro&scaron;kom Polju.<br /><br /></p> <p>Fra Sretan Ćurčić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu i imenovan župnikom župe Uznesenja BDM u Seonici.<br /><br /></p> <p>Fra Jure Bari&scaron;ić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Stjepana prvomučenika u Čerinu i imenovan župnim vikarom u župi sv. Jakova apostola st. u Međugorju.<br /><br /></p> <p>Fra Franjo Markić, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Ante Padovanskog na Humcu.<br /><br /></p> <p>Fra Franjo Ćorić, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu.<br /><br /></p> <p>Fra Ivan Sli&scaron;ković, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi Krista Kralja u Čitluku.<br /><br /></p> <p>Fra Ivan Hrkać, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Jakova apostola st. u Međugorju.<br /><br /></p> <p>Fra Slaven Brekalo razrije&scaron;en je službe župnog upravitelja župe sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu.<br /><br /></p> <p>Fra Stipe Rotim razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Mihovila arkanđela u Tomislavgradu.<br /><br /></p> <p>Fra Goran Azinović razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi Krista Kralja u Čitluku.<br /><br /></p> <p>Fra Renato Galić razrije&scaron;en je službe župnog vikara u župi sv. Jakova apostola st. u Međugorju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-18-franjevci.jpgOsmorica postulanata obukli su franjevački habit i stupili u novicijat na Humcuhttp://grude.com/clanak/?i=359179359179Grude.com - klik u svijetMon, 11 Jul 2022 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-11-franjevci-oblacenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 9. srpnja, u franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, pod svetom misom u 18 sati, osmorica postulanata obukli su franjevački habit i stupili u novicijat Hercegovačke franjevačke provincije.<p><br />Novicijat će provesti u samostanu na Humcu, a novi novaci su:&nbsp;Petar Bunoza&nbsp;(Župa sv. Ante, Humac),&nbsp;Bože Dodig&nbsp;(Župa Uznesenja BDM, Seonica),&nbsp;Stipe Iličić&nbsp;(Župa sv. Ivana Krstitelja, Ružići),&nbsp;Josip Pavlović&nbsp;(Župa sv. Jakova, Međugorje),&nbsp;Karlo &Scaron;akota&nbsp;(Župa Krista Kralja, Čitluk),&nbsp;Frano &Scaron;ego&nbsp;(Župa BZ BDM, Posu&scaron;je),&nbsp;Andrija-Ante Vasilj&nbsp;(Župa sv. Jakova, Međugorje),&nbsp;Franjo Vasilj&nbsp;(Župa sv. Jakova, Međugorje), javlja <a title="Radio Ljubu&scaron;ki" href="https://radioljubuski.ba/index.php/2022/07/11/foto-redovnicko-oblacenje-osmorica-postulanata-obukli-su-franjevacki-habit-i-stupili-u-novicijat-na-humcu/" target="_blank">radio Ljubu&scaron;ki</a>.<br /><br /></p> <p>Misno slavlje i obred oblačenja predvodio je fra Jozo Grbe&scaron;, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, uz prisustvo brojnih svećenika koji su do&scaron;li sa svih strana svijeta gdje djeluje Hercegovačka franjevačka provincija kako bi uveličali ovo svečano misno slavlje. U prigodnoj propovijedi fra Jozo je istaknuo osmorici novaka da od ovoga trenutka postaju dio nečega &scaron;to je veće od njih samih.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Danas je dan kada se oblačite u ne&scaron;to novo. Oblačenjem habita oblačite se u nove ljude. Ja vam jednostavno danas govorim: Obucite se u svjetlost i postojanost, u mir i dobrotu, u nježnost i snagu. Na&scaron; franjevački habit je smeđe boje, boje zemlje i boje pra&scaron;ine, boje poniznoga i boje neznatnog, boje nepoznatoga i boje tajanstvenog. I za nas je ova boja uvijek poziv na njegovanje i poniznost srca, a onda i života&rdquo;, kazao je fra Jozo, te nadodao da čovjek kada se sagne duboko do zemlje pred drugim čovjekom, pred ljudskom patnjom, pred milo&scaron;ću Božjom, sagnut do zemlje, ponizna duha, spreman je zaboraviti svoj &lsquo;ja&rsquo;, a ostavlja sav prostor Kristu samome.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Taj jednostavan franjevački habit preživio je stoljeća, ne zbog stila kvalitete ili boje, nego zbog vrijednosti. On postoji, u ovoj zemlji Hercegovoj i u svakoj zemlji velike Zemlje. Živjet će on i dalje stoljećima. Sve dotle dok po njemu mi ponizno živimo, sve dotle dok znamo da smo pozvani i poslani biti među najmanjima. Znak zavjeta siroma&scaron;tva, čistoće i poslu&scaron;nosti simboliziran je u ta tri čvora tog malog pasa oko struka na&scaron;ega. Ti jednostavni čvorovi jednostavnih zavjeta čuvaju jednostavne ljude od vlastite oholosti&rdquo;, kazao je fra Jozo Grbe&scaron;, te ih pozvao: &rdquo;skinite od danas sa sebe starog čovjeka, stare misli i stare navike, stare grijehe, stare ljude, stare mentalitete i pođite novim putem&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Ono &scaron;to oblikuje na&scaron;a djela jest ono &scaron;to oblikuje na&scaron;u čežnju. Ta čežnja nas čini djelovati. Duhovnost na koncu je put koji se bavi čežnjom. Biti s Bogom jedno da bismo čovjeku mogli pomoći. Neka ta va&scaron;a čežnja oblikovana franjevačkim duhom bude uvijek čežnja za vi&scaron;im darovima. U meni nećete imati samo provincijala, nego brata. U braći na&scaron;oj imate braću. I u nama danas ovdje i u onima poslije nas. Jer ono &scaron;to je veće od nas &ndash; ostaje i kada nas biti ne bude. I lijepo će vam biti, i dobro će vam biti, i kad vam te&scaron;ko bude opet će vam dobro biti&rdquo;, zaključio je fra Jozo Grbe&scaron;.<br /><br /></p> <p>Nakon svete mise, druženje novaka, svećenika, obitelji, rodbine i prijatelja nastavljeno je u klaustru samostana.<br /><br /></p> <p><em><strong>Tekst i foto: Mateo Ivanković<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-11-franjevci-oblacenje.jpgMuslimani danas obilježavaju Kurban-bajramhttp://grude.com/clanak/?i=359151359151Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jul 2022 12:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-08-20-018_bajram_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Muslimani danas obilježavaju hadžijski ili Kurban-bajram, jedan od najradosnijih vjerskih blagdana.<p><br />Dane Kurban-bajrama odlikuje klanje kurbana ili prino&scaron;enje žrtve - &scaron;to je tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, potom dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima i susjedima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi dan Kurban-bajrama muslimani dočekuju u svojim domovima, mu&scaron;karci u zoru odlaze u džamije na sabah-namaz, čekaju izlazak sunca i klanjaju bajram-namaz.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon obavljenog namaza, prinosti se žrtva Kurbana; najče&scaron;će se žrtvuje ovan ili ovca, a žrtveno meso se dijeli na tri dijela: jedan za porodicu, jedan za kom&scaron;ije i rodbinu i jedan za siroma&scaron;ne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za to vrijeme žene pripremaju obilan bajramski ručak, a prednost se daje kori&scaron;tenju žrtvenog mesa. Darivaju se djeca, obilaze se i daruju kom&scaron;ije i rodbina, te im se donosi po komad žrtvenog mesa, kao simbol blagoslova i predanosti Bogu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <div class="bg-gray-50">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> <p>Ovoj tradiciji posebno se raduju djeca s obzirom na poklone u vidu slatki&scaron;a i novca, bajram-banci koje dobiju prilikom podjele.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kurban bajram traje četiri dana.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-08-20-018_bajram_glavna.jpgFOTO: Izabrane najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji, miss je Drina Jelena Dujmićhttp://grude.com/clanak/?i=359144359144Grude.com - klik u svijetSat, 09 Jul 2022 01:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-09-22-najljepsa-hrvatica-1.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Drina Jelena Dujmić iz Kanade proglašena je najljepšom Hrvaticom na 9. Reviji tradicijske odjeće i izboru najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske, a koja je održana večeras u Tomislavgradu. <p><br />Ocjenjivački sud proglasio je Nataliu Florenciu Jeličić iz Argentine i Darju Tomičić iz Poljske pratiljama. Najljep&scaron;oj Hrvatici u narodnoj no&scaron;nji lentu je uručio predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH Dragan Čović, a kandidatkinja HNS-a na predstojećim izborima Borjana Kri&scaron;to lentom je ukrasila pratilje.<br /><br /></p> <p>"Tradicija i tradicijska kultura su neprocjenjivo blago naroda. Kako to neprocjenjivo blago sačuvati od zaborava na najbolji način pokazujemo ovdje večeras organiziranjem ovakvih manifestacija. Uz ovu tradicijsku no&scaron;nju i ovu manifestaciju, uz vjeru, kulturu i jezik koji smo čuli večeras ovdje uistinu doprinosimo očuvanju i osnaživanju na&scaron;eg identiteta hrvatskog naroda, kako u domovini tako i izvan nje. Čestitam organizatorima ove manifestacije, na&scaron;em ocu Zvonki, Udruzi Stećak, Hrvatskoj matici iseljenika, ali da bi takva jedna manifestaciju uspjela, čuli smo večeras ovdje, čestitam i pozdravljam potporu odnosno pokroviteljstvao ove manifestacije koja ide od lokalne razine, na&scaron;eg načelnika, kojemu čestitam kao domaćinu, do svih razina vlasti u BiH, posebno predsjedniku Hrvatskog narodnog sabora dr. Draganu Čoviću. I na ovaj način &scaron;aljemo poruku da ba&scaron;tinimo tradiciju i kulturu te obvičaje i identitet hrvatskog naroda u kontekstu i najvažnijeg pitanja prava i položaja te pozicije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini&ldquo;, naglasila je Borjana Kri&scaron;to, kandidatkinja Hrvatskog narodnog sabora za hrvatskog člana Predsjedni&scaron;tva BiH.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, Udruga za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u BiH &ldquo;Stećak&rdquo; u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika organizirala je ovaj hvalevrijedan događaj koji se održao pod pokroviteljstvom Dragana Čovića, predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skup&scaron;tine BiH, Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vlade Hercegbosanske županije i Općine Tomislavgrad.<br /><br /></p> <p>Zavr&scaron;na večer cjelokupne manifestacije održala se na Trgu gange i hajdučke družine u Tomislavgradu. Na njoj su djevojke predstavile tradicijske no&scaron;nje i nakit pred ocjenjivačkim sudom i gostima.<br />Cilj izbora najljep&scaron;e Hrvatice u narodnoj no&scaron;nji izvan Republike Hrvatske je susret i povezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta, u svrhu promicanja zajedničke tradicijske kulture, upoznavanje i pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini, te posebice u jačanju i očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta.<br /><br /></p> <p>Na Facebooku je bilo organizirano glasovanje, a vi&scaron;e od 50.000 glasača, koji su glasovali za svoje favoritkinje među djevojkama, svjedoči o ogromnom zanimanju za ovaj događaj.<br />Kandidatkinja koju su izabrali glasači s Facebooka bit će izabrana za najfotogeničniju djevojku, a dobit će i repliku tradicijskih nau&scaron;nica iz 14. stoljeća kakve je izabrala tijekom posjeta SFF-u i često ih nosi planetarno popularna glumica Angelina Jolie, pi&scaron;e <em>Vecernji.ba</em>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-09-22-najljepsa-hrvatica-1.jpegUjedinimo se u molitvi za Antu! Marko, Sandra, Perkovići... uz vas smo!http://grude.com/clanak/?i=359114359114Grude.com - klik u svijetThu, 07 Jul 2022 16:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sin Marka Perkovića Thompsona nalazi se u teškom stanju, te je jučer hitno prebačen iz Splita za Zagreb.<p>&nbsp;</p> <p>Thompsonov sin Ante Perković (17), kako navode osobe bliske obitelji, trenutno se nalazi u bolnici zbog srčanog zatajenja.<br /><br /></p> <p>U vi&scaron;e grupa poziva se za molitvu za mladog Antu.<br /><br /></p> <p>Ujedinimo se u molitvi za Antu Perkovića! Marko, Sandra uz vas smo!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-01-molitva.jpgDuhovna glazba razgalila srca mnogih Širokobriježana i njihovih gostijuhttp://grude.com/clanak/?i=359090359090Grude.com - klik u svijetWed, 06 Jul 2022 12:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-06-koncert-siroki-brijeg-4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom obilježavanja 10. godišnjice osnutka, humanitarna udruga „fra Mladen Hrkać“ organizirala je tradicionalni humanitarni koncert duhovne glazbe „Pomozimo zajedno!“ koji je sinoć održan ispred crkve Uznesenja BDM na Širokom Brijegu. <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu su se okupili izvođači koji su do sada nebrojeno puta izrazili svoju podr&scaron;ku Udruzi, a oni su: Klapa &bdquo;Sveti Juraj&ldquo; HRM, Radojka &Scaron;verko i prof. Vladimir Babin, Stijepo Gleđ Markos, fra Marin Karačić, Lucija Zovko, Jelena Skoko &amp; Antea Hrkać, prenosi<a title="abc portal" href="https://abcportal.info/novosti/lifestyle/prekrasna-vecer-na-sirokom-brijegu-duhovna-glazba-razgalila-srca-mnogih" target="_blank"> abcportal.info</a><br /><br /><br />U prekrasnom ambijentu na platou ispred crkve okupio se veliki broj gledatelja koji su doista mogli uživati u izvedbama i odabiru pjesama izvođača.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-06-koncert-siroki-brijeg-4.jpgVIDEO: Poslušajte najmlađe, a već vrsne gangaše! Strukićeva ekipa zapjevala Drmalijuhttp://grude.com/clanak/?i=359066359066Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jul 2022 09:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-05-22-gangasi-strukici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Drmalija rodom sa Selina", zaorilo se na Bilima prve nedjelje u srpnju 2022. godine, gdje više od sedam stotina godina fratri drže svetu misu, što je i najstarije svetište i misište u Hercegovini...<p><br />... a smatra se i puno &scaron;ire. Poslu&scaron;ajte kako Strukićeva ekipa pjeva, a neumorni, dobri fratri ih hrabri i poručuje im: Svaka čast!<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/nIFbrXMx0EU" frameborder="0" width="660" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-05-22-gangasi-strukici.jpg(VIDEO) Fra Bože Radoš - bez cenzure: Sve što je govorio ostvaruje se, a on nastavlja borbu protiv nemorala u Crkvi i društvu!http://grude.com/clanak/?i=359060359060Grude.com - klik u svijetTue, 05 Jul 2022 00:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-05-fra-boze-rados.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Bilima, najstarijem svetištu i misištu u Hercegovini propovijedao je Fra Bože Radoš, najpopularnji hercegovački svećenik kojeg na društvenim mrežama svakodnevno prate deseci tisuća ljudi.<p>&nbsp;<br />Fra Bože je bio jasan i britak kao i uvijek, slao je poruke i osvrnuo se na razne dru&scaron;tvene anomalije, na one koji razaraju obitelj, na one koji sebi podižu plaće, a bave se javnim poslovima, ali i na one u Crkvi poput novog provincijala njemačkih franjevaca protiv kojeg praktički nitko nije digao glas, unatoč činjenici da se izjasnio kao homoseksualac. Upravo taj put, gdje se svećenik izja&scaron;njava bilo kako o svom privatnom životu, a koji bi trebao biti samo vezan za Gospodina, vodi Crkvu i dana&scaron;nje dru&scaron;tvo u propast. Međutim, jo&scaron; ima hrabrih svećenika, jo&scaron; ima onih koji se ne pla&scaron;e progovoriti i koje nitko ne drži u &scaron;aci. Nisu vezani titulama, bogatstvom, moći... kao oni koji po&scaron;tuju hijerarhiju, a zna se i među njima tko se i kako pona&scaron;a.<br /><br /><br />Njima na du&scaron;u, a vama propovijed fra Bože Rado&scaron;a prenosimo, kako tekstom tako i videom gdje je cjelokupan govor. A na dnu teksta je link na kompletnu fotogaleriju.<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/j-qdTrsNhH4" frameborder="0" width="660" height="315"></iframe><br /><br /><br />- Neka riječi Svetog pisma oslobode nas grijeha na&scaron;ih - kazao je odmah na početku propovijedi fra Bože. Zatim je nastavio: - Veli fra Mile, Boki mogao bi ti ove godine na Bilama reći koju. A velim, i jesam najmlađi i red je da ja to. A veli on, pa 30 godina se ipak navr&scaron;ilo kako si svećenik, pa zaokružena godina, nekako dobro dođe. I kako on to meni reče, stahod ja razmi&scaron;ljati &scaron;ta bi ja sada vama pričao. Pa jesam, tri tjedna razglabao u sebi i za svaki tjedan bar sat vremena govora. To je tri sada pridike. Neće biti puno - rekao je fra Bože u uvodu i nasmijao vjernike.<br /><br /><br />Jer nije propovijedao tri sata, ali je u kratkom vremenu poslao poruke kakve valja poslu&scaron;ati.<br /><br /><br />- Razmi&scaron;ljam koju bih temu izabrao i sjetim se one kako na&scaron; narod kaže. Skupo će te ne&scaron;to stajati ko svetoga Petra kajgana. Jeste li čuli za to?<br />Ne znam odakle ona dolazi pa čuo ja priču. U ono vrijeme staro kad je Petar sa Isusom zemljom hodio. Tada je vrijedilo pravilo da se najavnika i čovjeka putnika lijepo počasti i primi. A ne ko danas. I sveti Petar s Isusom do&scaron;ao kod neke sirotice. Gladni i umorni. I ona veli: Nemam vas s čim ponuditi, imam jedno 5 - 6 jaja, a muž mi radi i on će doći, pa onda ćemo napraviti kajganu i jedite. A oni vele: Mi gladni, tko će čekati da on dođe, ajde ti odmah. Ona reče: Dobro, ali ostavite i njemu, nema ni&scaron;ta drugo pojest. I hajde ostavit će, ali do&scaron;lo za pojesti, i oni pojedo&scaron;e pa lego&scaron;e na postelju slamnaču da se odmore. I Isus leže do zida, Petar s kraja. Kad se čovjek vratio, i čuo da nema &scaron;ta pojesti, da su njih dvojica pojeli sve. Nađe nekakvu toljagu, pa vidjet će&scaron; sveti Petre sad svoju kajganu. I onda po njemu mlati i mlati, dok nije pribio toljagu. I taj id ga jo&scaron; nije pustio, ode on po drugu. Pa Isus mu kaže: Petre, ajmo se zamijeniti, dosta si primio batina. Kad dolazi ovaj drugi i govori Isusu: Ti koji si tu primio si svoje, sad će&scaron; ti od zida. I opet po svetom Petru. <strong>I tako ta priča meni nije sjela odmah. Je ovako za nasmijati se. A za&scaron;to mi nije sjela? Jer znam da Isus nikada ne bi da drugi umjesto njega batine prima. Nego da on svoja leđa podmeće. I onda zato meni odmah nije sjela! Ni priča, a isto tako ne sjedaju mi ni oni koji spravljaju ovakve kajgane u dana&scaron;njem svijetu - kazao je fra Bože.</strong><br /><br /><br />Onda se osvrnuo na one koji nam spravljaju kajgane! - Pa tko su ti i kako izgledaju ljudi koji sve naglavačke okrenu, pa zanemare i to da na&scaron; Isus batine prima i da nikoga drugoga ne gura da umjesto njega križ nosi. Ajmo, zgodicama, pričama, usporedbama to dokazati. <strong>Najprije znam jednu zemlju gdje je mirovina 424 marke i jo&scaron; nekoliko feninga. Ne daj Bože da zaokruže na 425 jer naime tih nekoliko feninga puno znači. A isti ti &scaron;to spremaju tu kajganu sebi plaću zaokruže 500 maraka vi&scaron;e.</strong> Tu im ne igra ulogu onih nekoliko feninga. Bog nas sačuvao od tih koji takvu vrstu kajgana spremaju. Jer ti ljudi misle samo na sebe i na svoje prase, kako će ga nahraniti. A prodaju se kao dobrotvori, kao oni koji ne mogu spavati razmi&scaron;ljajući o tome &scaron;to učiniti da bi nas za&scaron;titili, da bi nama bilo dobro. <strong>Hvala vam kajgana&scaron;i!</strong> Ali svome rodu i porodu, tu svoju pravednost i tu svoju brigu posvetite! Okanite se nas! Jer smo vas pročitali i znamo koliko ste pokvareni. Ono &scaron;to Isus reče da će lak&scaron;e deva kroz iglene u&scaron;ice nego bogata&scaron; u Kraljevstvo Nebesko. Oni koji imaju blago ovog svijeta odlučuju kolika će biti mirovina, a koliko se povećati njihova plaća. To je ta deva koja prođe kroz u&scaron;ice, ali oni ne. Kraljevstva Nebeskog vidjeti neće! Ja znam da bi oni voljeli da ja kažem: Hoćete, da&scaron;ta ćete nego vidjeti! Hoćete &scaron;ipak! Nećete ga vidjeti! Bog obećao i on će do svoje riječi do kraja ustrajati i on će je ispuniti - naveo je.<br /><br /><br />A onda je govorio i o onima u Crkvi. Primjerice, jo&scaron; polovinom pro&scaron;log desetljeća fra Bože je govorio o homoseksualnom lobiju u Vatikanu, a samo godinu kasnije novinar talijanske Panorame Carmelo Abbate donio je stravično otkriće o gay orgijama u Vatikanu, pozivnicama koje su dijeljene na misama, a uskoro se ovakvo pona&scaron;anje, nažalost, počelo javno promovirati.<br /><br /><br />- Braćo i sestre, ako nastavimo ljudima koji nam spravljaju kajganu, koja će nas skupo stajati, onda ćemo doći i do na&scaron;e Crkve. Najzorniji primjer je ovo &scaron;to se u Njemačkoj događa, gdje biskupi mitra&scaron;i, oni koji su odgovorni za čuvanje čiste vjere, čistog morala, donose zakone nakaradne. Kada je u pitanju borba protiv Boga, udar na moralne, na istinske, na prave vjernike, e tu njima ravnoga nema. Tada oni izvlače svoje mačeve, tada oni podižu svoje moćne glasove, tada se oni pozivaju na sve vlasti i ovlasti i ne znam ni ja odakle ih sve vade. Da bi jednostavno njihov udar na Boga, na njegov nauk, imao &scaron;to jači odjek.<strong> I ovih dana, upravo u Njemačkoj jedan takav, koji se hvali kako je homoseksualac, koji se hvali kako treba takvima dati upravu u Crkvi.</strong> I javno se izjasnio da živi u takvome braku. <strong>Zamislite, izabran je za provincijala</strong> njemačkih franjevaca. Ja da izmi&scaron;ljam bilo bi užasno. Pa kada vam istinu govorim i kada to možete provjeriti na svim mogućim područjima i u to se uvjeriti, pa kako vam tek onda to treba biti ogavno i te&scaron;ko. Sjećate li se vi zadnjeg mog nastupa iz ove kotline kad sam rekao da trebaju hercegovački fratri zaći u Vatikan, egzorcizam učiniti, sjećate li se vi kako vam je te&scaron;ko bilo to slu&scaron;ati!? <strong>A sada se možete uvjeriti koliko sam i tada istinu zborio i koliko sam i tada led probijao. To su te kajgane koje nam spravljaju ljudi koje Bog ne &scaron;alje.</strong> To su te kajgane ljudi koji vole zlo mutiti i zlo na jelo ponuditi, da bi nam se o glavu razbilo, da bi nam se po vjeri poljuljalo, da bi nas se od Boga na&scaron;ega vječnoga i živoga odvojilo. Ali mi znamo kome smo povjerovali, mi znamo vjeru svojih predaka i otaca, mi znamo vjeru onih koji su za nju itekako patili i da su bili, ne samo jezikom, žrtvu podnijeti - kazao je fra Bože.<br /><br /><br />I za kraj je poslao snažnu poruku svima koji žele Crkvu i svijet bez morala. - I&nbsp; iz ove kotline, vjekovne, vi&scaron;estoljetne, poručujemo samo jedno: <strong>Bog je pobjednik</strong> i njegovi s njime pobjeđuju! Njima je odavno poraz zagarantiran - poručio je fra Bože i zaradio gromoglasan pljesak nazočnih.</p> <p><br /><em><strong><a href="https://grude.com/fotografije?id=10204" target="_self">FOTOGALERIJA: SVETA MISA NA BILIMA - SRPANJ, 2022.</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-05-fra-boze-rados.jpgVIDEO/FOTO Bili smo na Bilima, najstarijem svetištu u Hercegovini! Velikani tu nikad nisu dolazili, uvijek fratri i običan puk!http://grude.com/clanak/?i=359050359050Grude.com - klik u svijetMon, 04 Jul 2022 10:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-04-22-bile-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zazvonilo je zvono na Bilima, u najstarijem svetištu, u najstarijem misištu u Hercegovini, onom kojeg su dragi Bog i fratri sačuvali kroz teška stoljeća hrvatskog naroda.<p>&nbsp;</p> <p>- Hvaljen Isus i Marija, u nadi da je svatko sebi hlada na&scaron;ao, a svi smo ovdje pod Božjom za&scaron;titom. Neka Bog ovo na&scaron;e druženje, neka ovo na&scaron;e molitveno zborovanje blagoslovi svakim blagoslovom i du&scaron;e i tijela, zdravljem i du&scaron;e i tijela. Uključimo sve na&scaron;e drage i mile u ovu svetu misu, i žive i umrle, neka Gospodin umrlima udijeli nagradu u vječnosti, a svim živima udijeli ono čega su najpotrebitiji - kazao je u uvodu fra Mile Vla&scaron;ić istaknuv&scaron;i da je lijepo danas biti na Bilima.<br /><br /></p> <p>- I na drugim mjestima ima slavlja. Ali Bile su jedne i Bile su jedinstvene. Ovih dana zove me s radija jedan urednik i pita: Fratre, je li misa u 11 ili 12? Velim mu: Ni u 11 ni u 12, nego u 11 i 30, i tako je ovdje od starina i danas. A pita me tko će predslaviti svetu misu, tko propovijedati. Velim ja: Fratar! Na drugim se mjestima natječu tko će. Ovdje je uvijek bio fratar i dan danas je fratar, obični, ali fratar, nikada veliki ovdje dolazili nisu, ovo je za male, ovo je za male, ovo je za Božje, ovo je za obične ljude. Oduvijek je ovdje tako bilo i danas je tako i sretni smo da smo tu jedno i da smo zajedno u Bogu. I neka nas jo&scaron; vi&scaron;e on poveže da budemo zajedno s njim - kazao je fra Mile.<br /><br /></p> <p>Zatim je fra Luka Marić izmolio Božji blagoslov polja na Bilima i u cijeloj Hercegovini.<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/Mmujv39EEvE" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p> <p><br />Fra Andrija Nikić je izgovorio nekoliko prigodnih riječi, citirav&scaron;i i stihove koji najbolje svjedoče o povijesti ovog kraja: Sedam stotina evo već je ljeta, na Bilim se slavi misa sveta. - Minulih godina ovdje nas je dočekivao drevni hrast. U međuvremenu on je bio svjestan da nas je poučio dosta pa on lijepo leže, da mladi nastavljaju njegovu pamet prenositi, nas poučavati i reći: Budite povezani sa hrastom, neka va&scaron; korijen bude dubok, pa ćete se oduprijeti svim olujama! I ova župa ovdje gdje smo se okupili, župa Presvetog Imena Isusova, kaže fra Petar Bakuka, vrlo je stara. Starija od većeg broja ostalih župa. Njene su granice i po dužini i po &scaron;irini bile jako otvorene, pa se &scaron;irila od Neretve do Li&scaron;tice, od Drežnice do Blata, te dolina Neretve od Bune do Grabovice. I biskup prije 400 godina, fra Bartol Ka&scaron;ić zapisa: Evo me u na&scaron;oj Hercegovini, mnoge nevolje ti&scaron;te u tim krajevima, a mi ih ne možemo otkloniti. Nemoć je moja u siroma&scaron;tvu. Ja blagujem kruh žalosti i pijem vodu u strahu. Ipak nisam napustio niti napu&scaron;tam svoju službu. KAd bih mogao kupiti darove za nevjernike, za Turke, oni se lako ublaže pod darovima, mogao bih činiti vi&scaron;e i bolje, ali radi nesta&scaron;ice ne činim. Ali moji fratri nastavljaju činiti i nastavljaju ovdje živjeti. I prije sto godina kažu u Mostarskom Gracu su živjele 2524 osobe, od toga je bilo 286 članova trećeg franjevačkog reda i bila je jedna &scaron;kola sa 64 djece u toj &scaron;koli. A kakvo je stanje danas vi to znate! Ali vremena su se promijenila i najvi&scaron;e na&scaron;eg naroda su pobili čtenici i partizani '42 i '45 godine. Vi&scaron;e nego Turci kroz 400 godina. I kakav je to krvoločni sustav do&scaron;ao, evo Bogu hvala mi smo ga nadživjeli. I govorimo, komunizam je umro, ali ne počiva u miru. I dođe nam Gospa u pomoć prije 41 godinu da nam kaže: Ne bojte se, ja sam s vama! I ove smo godine proslavili 41. obljetnicu Njezinih ukazanja, poruka, poziva... - kazao je među ostalim fra Andrija Nikić.<br /><br /></p> <p>I bilo je tu brojnih stanovnika Hercegovine, s raznih strana kako reče fra Mile Vla&scaron;ić. Od Posu&scaron;ja i Gruda, Gornja i Donja Bekija, Naija, čapljinski kraj, Brotnjo cijelo, Blaćani... - Gledam i iz dru&scaron;tava, Strukić mi je pred očima, bit će i gange, ovdje mi je i Nikola iz župe Sveti Ante Humac, bit će pjesme, zaigrat će se trusa... sad se malo okrijepite. Ako netko nije ponio sa sobom ne&scaron;to ili ne nađe ni&scaron;ta, dođite u fratara, uvik će se ne&scaron;to naći, &scaron;to bude nama, bit će i vama, koliko ima ima, neće biti Petrove kajgane - kazao je fra Mile i izmamio osmijeh nazočnih.<br /><br /></p> <p>A druženje je trajalo do dugo u noć, a Gospodin je čuvao puk svoj i fratre svoje, kao &scaron;to čini već sedam stoljeća... a i ubuduće će, jer puno je u nebo vapijućih molitvi izrečeno na Bilima i diljem Hercegove zemlje, da bi bilo drukčije.<br /><br /><br /><a title="Bili" href="https://grude.com/fotografije?id=10204" target="_blank">GALERIJA FOTOGRAFIJA</a><br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-04-22-bile-glavna.jpegFOTO: 'Hercegovina u srcu' privukla brojne na Dužice, maleni Ante pokazao da je dorastao ocu Boletuhttp://grude.com/clanak/?i=359038359038Grude.com - klik u svijetSun, 03 Jul 2022 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-07-03-22-hkud-bilosevica_6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 2. srpnja na prostoru SC OŠ Dužice, održana je deseta jubilarna manifestacija „Hercegovina u srcu“ koju organizira HKUD „Biloševica“ Rasno – Dužice.<p><br />Kao i proteklih godina, ova manifestacija je okupila brojna dru&scaron;tva i skupine iz Hercegovine, Hrvatske i Europe.<br /><br /><br />Manifestacija je započela svečanim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika svim poginulim hrvatskim žrtvama na Dužicama, odakle su se svi sudionici ovog događaja u mimohodu zaputili prema prostoru gdje se je ova manifestacija održavala.<br />Manifestaciju je svečano otvorio gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević, koji se prisutnima obratio s par prigodnih riječi.<br /><br /><br />U programu su nastupali: Ante Zovko, &bdquo;Udruga za očuvanje ba&scaron;tine cetinskog kraja&ldquo; iz Sinja,<br />KUD &bdquo;Čiče&ldquo; iz Novog Čiča kod Velike Gorice, H&Scaron;KK &bdquo;Busovača&ldquo; iz Beča, pjevačka skupina &bdquo;Čevulje&ldquo; iz &Scaron;kabrnje, pjevačka skupina HKUD -a &bdquo;Sv. Marko&ldquo; iz Vionice, Zdenko Damjanović, Vuk&scaron;ićki bećari i domaćini HKUD &bdquo;Bilo&scaron;evica&ldquo;.<br /><br /><br />Osobitu pozornost na početku manifestacije je privukao maleni Ante Zovko iz &Scaron;irokog Brijega, koji je otpjevao par pjesama i time pokazao da je dorastao svome ocu, čuvenom Boletu iz TS &bdquo;Dukati&ldquo;. Uz sve ostale izvođače, simpatije publike je pobrala pjevačka skupina &bdquo;Čevulje&ldquo; iz &Scaron;kabrnje. Također, bila je organizirana i prigodna tombola sa vrijednim nagradama.<br />Deseta jubilarna manifestacija &bdquo;Hercegovina u srcu&ldquo; je ponovno pokazala svoju rasko&scaron; i dokazala da ima zasluženo mjesto među kulturnim manifestacijama i pučkim veselicama &Scaron;irokog Brijega.<br /><br /><br />U zabavnom programu su nastupali TS &bdquo;Dukati&ldquo; koji su sve prisutne zabavljali do kasno u noć.</p> <p><br /><em><strong>M.K./Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-07-03-22-hkud-bilosevica_6.jpgSVEĆENIK TVRDI DA JE IMAO VIZIJU GOSPE: Rekla je samo jednu stravičnu riječhttp://grude.com/clanak/?i=358978358978Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 21:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-29-james-blount.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svećenik i egzorcist te voditelj službe ozdravljenja vlč. James Blount iz nadbiskupije Atlanta nedavno je imao, kako sam svjedoči, viziju Blažene Djevice Marije na nebu. <p><br />Kazao je da je doživio tri vizije isti dan, a koje su ga zapanjile.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Imao sam radost vidjeti ju, govori i dodaje da ju je vidio kako se penje visoko u iznad Crkve. Bila je prilično velika, jer sam ja bio ovdje dolje na zemlji &rdquo;, nastavlja Blount.<br /><br /></p> <p>&ldquo;U osnovi sam vidio Marijin torzo od struka do tjemena. Prilično je lijepa.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Ali, Gospa je ne&scaron;to držala u rukama. Bilo je crno &ndash; bilo je mračno. Nisam znao &scaron;to je to. Držala je u ruci. Činilo se da je zakrivljeno. Bilo je to poput koluta nečega u njezinim rukama.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Dok sam ju gledao, ona se okrenula i to ne&scaron;to u njenim rukama počelo se odmotavati. Tada sam shvatio da je to hrpa materijala &ndash; hrpa tkanine. I počelo je izlaziti &ndash; izvlačiti joj se iz ruke. Jo&scaron; uvijek je drži, ali ono izvlači iz njenih ruku.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Tada vidim kako spu&scaron;ta tu tkaninu, okreće se i kruži oko svijeta.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Dok stojim tamo, kruži po cijeloj zemlji i vraća se tamo gdje smo bili, u Georgiji za nekoliko sekundi. Potom je opet zaobi&scaron;la, i opet i opet kako bi zamotala cijeli svijet u ovu crnu tkaninu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;<br /><br /></div> </div> </div> <p style="text-align: justify;">&ldquo;Vidio sam ispred sebe izgovorene njene riječi (vidio sam ove riječi u svom duhu): &lsquo;tama&rsquo;. Tada je cijela vizija nestala.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&ldquo;To me ni na koji način nije upla&scaron;ilo jer nam je Gospodin rekao da čitamo znakove vremena. Moramo biti svjesni &scaron;to se događa, jer Bog je u pokretu. Đavao je već dugo u pokretu i uskoro će dobiti svoju pravednu nagradu (kaznu). I Bog će ostvariti svoju pobjedu preko svoje Svete Majke, kaže vlč. Blount napominjući da mi moramo biti svjesni tame koja je najavljena u Božjoj riječi.&rdquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-29-james-blount.jpgPomolimo se svetom Petru i svetom Pavluhttp://grude.com/clanak/?i=358959358959Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 08:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-29-petar-pavao.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Već od najstarijih vremena Crkva je na isti dan slavila svetkovinu svetih Petra i Pavla koji su za Neronova progona položili u Rimu svoj život za Krista Isusa. <p><br />Premda je među njima bila toliko razlika, ista ih je vjera u Sina Božjega spojila u jedno, te su razlike pretvorili u raznolikosti koje su postale bogatstvo cijele Crkve. Njihova dva glasa su se pretvorila u moćnu jeku navje&scaron;taja Božje istine koja je od samih početaka &scaron;irenja radosne vijesti počela ispunjati cijeli svijet. Zato će sveti Augustin i reći propovijedajući na svetkovini proslave njihova mučeničkog svjedočanstva:<br /><br /></p> <p>Dana&scaron;nji je dan posvećen mučeni&scaron;tvom blaženih apostola Petra i Pavla. Ne govorimo o nekim nepoznatim mučenicima. &bdquo;Po svoj zemlji razliježe se jeka, riječi njihove sve do nakraj svijeta&ldquo; (Rim 10,18). Ovi su mučenici vidjeli ono &scaron;to su propovijedali. Slijedili su pravednost, ispovijedali istinu i za nju umrli.<br /><br /></p> <p>A istina za koju su umrli bila je istina Isusova božanstva poradi koje je Petar dobio svoje ime Stijena, a na kojoj su i jedan i drugi bili utemeljeni. I dok su jedan i drugi složno navije&scaron;tali ovu istinu, Crkva nikad nije izgubila iz vida da ju je Petar prvi od apostola ispovjedio, radi čega ga je Krist počastio božanskim atributom dav&scaron;i mu naziv stijene, kako tumači sveti Augustin:<br /><br /></p> <p>Blaženi Petar, prvi među apostolima, žarko je ljubio Krista. Zaslužio je čuti: &bdquo;A ja ti kažem: Ti si Petar&ldquo; (Mt 16,18). On je, naime, bio izjavio: &bdquo;Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga živoga&ldquo; (Mt 16,16). A Krist njemu: &bdquo;A ja tebi kažem: Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju&ldquo; (Mt 16,18). Na toj ću stijeni sagraditi vjeru koju ispovijeda&scaron;. Nad tim &scaron;to si rekao: &bdquo;Ti si Krist-Pomazanik, Sin živoga Boga&ldquo; sagradit ću svoju Crkvu. Ti si, naime, Petar. Ime Petar dolazi od riječi &lsquo;stijena&rsquo; (petra), a ne dolazi od Petra riječ &lsquo;stijena&rsquo;. Tako Petar dolazi od riječi &lsquo;stijena&rsquo; kao &scaron;to i riječ kr&scaron;ćanin dolazi od imena Krist.<br /><br /></p> <p>Tako je Petar dobio ime po Kristu &ndash; Stijeni na&scaron;ega spasenja, kako bi na njemu bila sagrađena i uglavljena u jedinstvu vjera svih vjernika. Premda ni Pavlova čvrstoća navje&scaron;taja i svjedočenja nije bila manja od Petrove, ipak je samo Petar dobio povlasticu da predstavlja općenitost i jedinstvo cijele Crkve, &scaron;to je veliko otajstvo koje sveti Augustin ne može zanemariti dok predočuje svojim vjernicima lik Prvaka apostolskoga:<br /><br /></p> <p>Gospodin Isus Krist, kako znate, prije muke odabra svoje učenike i nazva ih apostolima. Među njima samo je Petar zavrijedio da gotovo posvuda predstavlja lik cijele Crkve. A zbog toga lika kojim je sam predstavljao Crkvu zaslužio je čuti: &bdquo;Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga&ldquo; (Mt 16,19). Te ključeve primala je zajednica Crkve, a ne jedan čovjek. Odatle se razabire Petrova odlučnost jer onda kad je bilo rečeno &bdquo;Tebi ću dati&ldquo; &ndash; to je bilo predano svima &ndash; on je predstavljao tu općenitost i jedinstvo Crkve.<br /><br /></p> <p>Isto vrijedi i za ljubav prema Gospodinu i za pastirsku zadaću koju su primili od njega. Očito je Gospodin s razlogom Petru na poseban način istaknuo zadaću da pase njegove ovce i janjce, premda su svi apostoli navije&scaron;tali radosnu vijest s istim ciljem, a i sam Pavao koji je evangelizirao cijelu Malu Aziju i Grčku, pa i &scaron;ire. Od svih se apostola očekivalo da ljube Gospodina, a Pavao je od svih i napisao najljep&scaron;e stranice posvećene ljubavi Božjoj, no Krist je htio na poseban način u Petru ražariti potrebu i svijest ljubavi koja je najveća pastirska vrlina i snaga. O tome će sveti Augustin reći sljedeće:<br /><br /></p> <p>Isto je tako s pravom Gospodin nakon uskrsnuća povjerio upravo Petru pasenje svojih ovaca. Nije on jedini među učenicima zaslužio da pase Gospodnje ovce, nego kada Krist govori jednome, to se povjerava svima, i to Petru na prvome mjestu, jer je Petar među apostolima prvi. Apostole, ne budi tužan: odgovori prvi put, odgovori drugi put, odgovori treći put. Neka ispovijedanje triput pobijedi u ljubavi jer je i preuzetnost bila triput u strahu nadjačana. Triput mora&scaron; razrije&scaron;iti &scaron;to si triput svezao. Ljubav razrije&scaron;i &scaron;to si iz straha svezao. Jer i Gospodin je jednom, pa drugi i opet treći put povjerio svoje ovce Petru.<br /><br /></p> <p>Kako vidimo Petar je imao posebnu zadaću u Crkvi, ali su obojica trčali istu trku vjere i primili isti vijenac pravednosti kojim ih je ovjenčao Gospodin, pi&scaron;e Bitno.net. Zato njih obojica ostavljaju jedinstveno svjedočanstvo i poticaj Crkvu i vjernike svih vremena. Ne trebamo se bojati ići tragom njihova svjedočanstva, napose putem vjere i ispovijesti božanstva Gospodinova, ali isto tako ne smijemo zaboraviti svjedočiti ljubav koja ih je vodila i dala im snage da polože svoj život i proliju krv kako bismo mi mogli imati čvrste temelje vjere, to jest kako bismo mogli biti utemeljeni na Stijeni koja je Krist. U tom duhu se ni sveti Augustin nije ustručavao pozivati svoje vjernike da &scaron;tovanje ove dvojice velikana vjere ne bude samo ivanjska proslava, nego i prigoda da ih se nasljeduje: Jedan je dan mučeni&scaron;tva za oba apostola. Ali su i njih dvojica bili jedno. Iako su trpjeli u različite dane, bili su jedno. Prvi je i&scaron;ao Petar, za njim je slijedio Pavao. Proslavljajmo svečani dan koji nam je posvetila krv apostola. Ljubimo vjeru, život, napore, patnje, priznavanja, propovijedi.<br /><br /></p> <p>POMOLIMO SE:<br /><br /></p> <p><strong>Bože, tvoj je Sin blaženom Petru udijelio ključeve kraljevstva nebe&shy;skog, a po svetom Pavlu pro&scaron;irio svoju Radosnu vijest &scaron;irom svijeta; molimo te, za&scaron;titi narod svoj koji se pouzdaje u zagovor tvojih apostola svetog Petra i Pavla. Sačuvaj ga, ojači vjerom, utje&scaron;i nadom, obaspi ljubavlju i obranom vječnom. Po Kristu, Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-29-petar-pavao.jpgDHK Herceg Bosne raspisuje natječaj za književnu Nagradu Petar Milošhttp://grude.com/clanak/?i=358960358960Grude.com - klik u svijetWed, 29 Jun 2022 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-08-25-petar_milos.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrade i plakete nagrađenim autorima/cama bit će dodijeljene na Danima Petra Miloša u Tomislavgradu.<p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne u suradnji s Kulturno-informativnim centrom Tomislavgrad raspisuje Natječaj za književnu Nagradu Petar Milo&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrada Petar Milo&scaron; dodjeljuje se za kratku priču. Autor/autorica se može natjecati samo jednom pričom (bez žanrovskih određenja) dužine do 10.000 znakova (uključujući i bjeline). Priče ne smiju biti do sada objavljene u tisku, na internetu ili u audiozapisu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priču, potpisanu &scaron;ifrom, poslati najkasnije do 31. srpnja 2022. isključivo elektronski na e-adresu: dhkhbmo@gmail.com, uz privitak u kojem je navedeno ime i prezime autora/ice, adresa, e-adresa, broj telefona/mobitela i kratka biografija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dru&scaron;tvo hrvatskih književnika Herceg Bosne imenovat će povjerenstvo sastavljeno od književnika i/ili književnih kritičara, koje će izabrati tri najbolje priče čiji/e će autori/ice, pored plakete, biti novčano nagrađeni/e:</p> <p>&nbsp;</p> <p>nagrada &ndash; 1 000 KM<br />nagrada &ndash; 300 KM<br />nagrada &ndash; 200 KM</p> <p><br />Nagrade i plakete nagrađenim autorima/cama bit će dodijeljene na Danima Petra Milo&scaron;a u Tomislavgradu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nagrađene priče će biti objavljene u sljedećem broju Osvita, časopisa DHK HB za književnost, kulturu i dru&scaron;tvene teme. Organizatori zadržavaju pravo objave nagrađenih priča u svojim izdanjima i u drugim medijima bez bilo kakve dodatne naknade autorima/cama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kontakt osoba u DHK HB je Mira Jezerčić, tel. br. +387 36 324 432, e-mail: dhkhbmo@gmail.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-08-25-petar_milos.jpgOtvorenje izložbe Brodovihttp://grude.com/clanak/?i=358943358943Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-brodovi_pozivnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveučilište u Mostaru organizira izložbu „Brodovi“ čije će službeno otvorenje izložbe biti u četvrtak, 30. lipnja u 20 sati u Sveučilišnoj galeriji u Sveučilišnome kampusu u Rodoču.<p>&nbsp;</p> <p>Svojim viđenjem brodova predstavit će se umjetnici iz Bosne i Hercegovine i<br />Hrvatske Emil Bobanović Ćolić, Stjepan Ivani&scaron;ević, Jasmin Kukavica, Bane Milenković,<br />Ivan Perak, Josip &Scaron;kerlj, Mario &Scaron;unjić te Antun Boris &Scaron;valjek, dok će autor izložbenoga<br />koncepta biti povjesničar umjetnosti Marin Ivanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Iz predgovora autora izložbe Marina Ivanovića:</strong></em><br />&bdquo;Kao likovni motiv brod nije vi&scaron;e praktičan objekt, nego emanira &scaron;iroki raspon estetskih, emocionalnih i intelektualnih silnica koje se na slikama ponekad pojavljuju kao romantične ode nekomu pro&scaron;lom vremenu, ponegdje minuciozno i združeno, tražeći ljepotu u suvremenim teretnim brodovima od čelika, na trećemu mjestu simbolično, bivajući dijelom neke &scaron;ire radnje. U brodove je upisana tužna povijest odlazaka i te&scaron;ke sudbine pomoraca, snaga i veličina gradova i država kroz njihove trgovačke i ratne flote, ali i sanjarenja o egzotičnim tropskim krajevima. Među ovim umjetnicima većina je onih koji svojim rođenjem &bdquo;imaju pravo&ldquo; na temu mora i brodova. Te&scaron;ko je, a možda i glupo bježati od motiva kojima smo, zbog pripadnosti mjestu, okruženi ako neki drugi upravo hrle za tim istim temama, vedutama, krajolicima&hellip; iako imaju različita mjesta življenja &ndash; Zenica, Mostar, Zagreb, Zadar, Split, Pelje&scaron;ac, Dubrovnik &ndash; svim autorima na ovoj izložbi zajedničko je dugo bivanje u temi broda, vi&scaron;egodi&scaron;nje ili vi&scaron;edesetljetno bavljenje njome i stvarna naklonost njenom oslikotvorenju.&ldquo;<br /><br /><br /><em><strong>Izložba ostaje otvorena do 18. rujna 2022. godine.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-brodovi_pozivnica.jpgNa Dužice stižu Sinjani, Zadrani, Škabrnjani, a i 'domaći' Austrijancihttp://grude.com/clanak/?i=358932358932Grude.com - klik u svijetTue, 28 Jun 2022 08:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-28-22-hkud-bilosevica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>HKUD “Biloševica” je ove subote domaćin 10. manifestacije “Hercegovina u srcu”, a organizatori su pripremili uistinu bogat program. <p><br />Sudjelovat će brojna kulturno umjetnička dru&scaron;tva od Hercegovine preko Hrvatske pa sve do Austrije.</p> <p><br />Program počinje u subotu, 2. srpnja 2022. godine kod &Scaron;portskog centra Osnovne &scaron;kole Dužice.<br /><br /><br />U 19.30 je polaganje vijenaca na spomenik hrvatskim žrtvama poginulima u II svjetskom ratu i poraću u Dužicama.<br /><br /><br />Početak programa je u 20.00 sati.<br /><br /><br />Nastupaju: Ante Zovko, ganga&scaron;i Ljubu&scaron;kog, Udruga za očuvanje ba&scaron;tine cetinskog kraja Sinj, Pjevačka skupina KUD-a Ruža Hrvatska Karin iz Zadra, Dream team Prijatelji iz Ljubu&scaron;kog, KUD Čiče iz Novo Čiče kod Velike Gorice, H&Scaron;KK Busovačak iz Beča, Pjevačka skupina Čevulje, Ravni kotari iz &Scaron;kabrnje, Vuk&scaron;ićki bećari i domaćin HKUD Bilo&scaron;evica Rasno Dužice.<br /><br />U zabavnom programu nastupa Tambura&scaron;ki sastav Dukati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-28-22-hkud-bilosevica.jpg'Zatvorenost jednih prema drugima ne vodi daleko'http://grude.com/clanak/?i=358911358911Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 14:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-alexis-leproux.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlč. Alexis Leproux rođen je 1971. u Parizu. Za svećenika je zaređen 1997. Studij biblijske teologije pohađao je u Jeruzalemu i Rimu. <p><br />Bio je na službama u Parizu, 18 godina bio je profesor teologije te kapelan na <em>Sorbonni </em>i predsjednik <em>Coll&egrave;gea des Bernardinsa</em>. Trenutno je na službi u Marseilleu gdje je župnik i biskupski vikar za mediteranske odnose. Teme razgovora i&scaron;le su od stanja u BiH do situacije u Francuskoj, s naglaskom na budućnost međureligijske suradnje.<br /><br /></p> <p>Iz njegova bi intervjua kojeg prenosimo s Nedjelja.ba mogli učiti i neki biskupi koji otmicom, uzurpacijom i progonstvima održavaju svoj status, umjesto ljubavlju, zajedni&scaron;tvom, oprostom i isprikom...<br /><br /></p> <p><strong>Po&scaron;tovani, imali ste prigodu nedavno posjetiti Bosnu i Hercegovinu i donekle upoznati Crkvu u njoj. Kako Vam izgleda ova zemlja i &scaron;to je bogatstvo ovda&scaron;nje Crkve?</strong></p> <p>Iako je moj posjet bio prilično kratak, u osobama koje sam susreo primijetio sam zapanjujuću životnost. Čini se da je želja za izgradnjom mostova između stanovnika u sredi&scaron;tu njihovih nastojanja. Predanost tome je konkretna i pouzdana, bilo da je riječ o obrazovanju djece i mladih, o radu s mladima ili, u &scaron;irem smislu, o prisutnosti u srcu dru&scaron;tva. Nositelji pastoralnog života svjesni su izazova s kojima se Crkva mora suočiti: osigurati kr&scaron;ćansku prisutnost koja upućuje na put slu&scaron;anja, pomirenja i mira. U tom je pogledu Crkva u Bosni i Hercegovini dala jedno lijepo svjedočanstvo onoga &scaron;to su oci Drugoga vatikanskog sabora željeli za Crkvu i na &scaron;to <strong>papa Franjo</strong> podsjeća: biti Crkva u izlasku, svjesna službe koju može pružiti novim generacijama odgajajući ih, u svjetlu Krista, za kulturu susreta i dijaloga.<br /><br /></p> <p><strong>BiH je mjesto gdje se susreću različite kulture, pa i civilizacije. Svjedoci smo kako su se one u pro&scaron;losti nerijetko sukobljavale. &Scaron;to je potrebno činiti kako bi se gradio susret u različitosti, a ne sukobi?</strong></p> <p>Dojmio me savjet <strong>kardinala Puljića</strong>: početi od zajedničkog ispijanja kave. Ljudski je život, kao &scaron;to znamo, krhak. Dovoljno je nekoliko sati ili nekoliko dana za uni&scaron;tenje gradova, a godine, pa čak i stoljeća potrebna su za njihovu izgradnju ili obnovu. Temeljna stvar je početi od upoznavanja, razgovora, od toga da jedni drugima otvorimo vrata. Kad zvuk oružja zazveči, vjerski vođe i svi ljudi dobre volje pozvani su postati hodočasnicima mira. S ciljem izgradnje prijateljstva, poput <strong>Sv. Franje Asi&scaron;kog</strong>, nikad se ne treba bojati ići u susret drugomu, čak i onomu tko bi mogao biti neprijatelj. Prvi je korak često najteži. Ali jednom kad susret započne, čini mi se da je izgradnja prijateljstva sa svima na&scaron;a glavna odgovornost. Gostoljubivost je, na neki način, ključ na&scaron;e ljudskosti. Drugi koji se pojavi pred vratima može biti anđeo poslan od Boga. U tom smislu, svi susreti u kojima se razlike ujedinjuju radi povezivanja, blago su na&scaron;e ljudskosti. Vijeće za međureligijski dijalog u Sarajevu vrlo je lijep primjer toga. Vraćajući se tekstu Drugoga vatikanskog sabora, potrebno je potruditi se da na&scaron;e razlike promatramo kao jedan božanski poziv na život u neprestanoj razmjeni darova. Ujediniti ne znači ujednačiti. Naime, u jedinstvu svatko može izraziti ono &scaron;to ima u sebi i prihvatiti ono &scaron;to je drugima vlastito. &nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Francusko dru&scaron;tvo također se susreće s izazovima sukobljavanja civilizacija. Kakvo će ono, prema Va&scaron;em mi&scaron;ljenju, izgledati u skorijoj budućnosti?</strong></p> <p>Vrlo je te&scaron;ko odgovoriti na ovo pitanje. Toliko toga ovisi o srcu svakog čovjeka. Prije nekoliko godina bio sam u posjetu Kijevu kako bih susreo one koji su nastojali oko izgradnje mira. Danas s velikom tugom primjećujem da nije izabran put koji vodi do mira. Upoznavanje Sarajeva duboko me se dojmilo. Život se pomalo vraća i, iako je sve vrlo upitno, život treba ipak uvijek braniti. Sviđaju mi se riječi pape Franje: &bdquo;Rat je uvijek neuspjeh politike i čovječanstva.&ldquo; U Francuskoj, pak, tri čimbenika mi se čine važna: snažno mije&scaron;anje koje je posljedica povijesti na&scaron;e zemlje u protekla dva stoljeća; sekularizam koji je poljuljao islam; i konačno, određena duhovna praznina čiji su uzroci različiti. Svaki od ovih čimbenika slabi ili jača dru&scaron;tveno jedinstvo zemlje. Osobno smatram da mogu biti velika prilika za ljudski rast i učvr&scaron;ćivanje dru&scaron;tvenih veza. Ako se upustimo u kulturu susreta, ovi čimbenici postaju prednost. Duhovna praznina može potaknuti jedno novo otkrivanje vjere. Međureligijski dijalog može promijeniti izgled dru&scaron;tva. &Scaron;to se pak tiče multietničnosti, ona može postati snaga integracije i komplementarnosti. U svakom slučaju, to je ono &scaron;to priželjkujem za na&scaron;u zemlju i ono čemu sam konkretno posvećen.<br /><br /></p> <p><strong>Često se govori o multikulturalnosti. Biv&scaron;a njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je kako je to propao koncept. &Scaron;to na tom tragu činiti?</strong></p> <p>Ne vjerujem da je to neuspjeh. To je, prije svega, činjenica koja se nameće na&scaron;em dru&scaron;tvu. Nije lako učiniti da se ono razvija u pravom smjeru, ali multikulturalnost otvara neki obzor koji me moja kr&scaron;ćanska vjera poziva promatrati s velikom nadom. Nekoliko sam puta bio u Jeruzalemu, gradu koji me je odu&scaron;evio svojim kulturnim i duhovnim bogatstvom. Dobro znam koliko je te&scaron;ko tamo održati mir i kolika je odgovornost snaga koje sudjeluju u sukobima. Ali ni&scaron;ta ne priječi da u tom gradu, kao u Sarajevu, Beirutu ili Marseilleu, doživite snagu velika obećanja. Ne vjerujem, kako bi rekao papa Franjo, u jednoobrazno dru&scaron;tvo. Zatvorenost jednih prema drugima ne vodi odvi&scaron;e daleko. Vi&scaron;e volim otvoreni svijet u kome dijalog postaje &bdquo;metodom učenja&ldquo;. Moja omiljena proročka viđenja su ona <strong>proroka Izaije</strong>, u kojima promatra kako svi narodi hode zajedno i svoje mačeve prekivaju u plugove (Iz 2). To nije utopija, nego poziv, zahtjev civilizacije, aktualan vi&scaron;e no ikada. &bdquo;Nikad vi&scaron;e rata!&ldquo;<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;to bi BiH mogla ponuditi svijetu na tragu međureligijskog suživota?</strong></p> <p>Sarajevo sam doživio kao mali laboratorij u kome se malim, ali odlučnim koracima izgrađuje mir. Mlada generacija koja je rođena na ru&scaron;evinama Sarajeva sposobna je danas graditi grad mira u kome se svi mogu slobodno kretati i u kome se ljudi susreću u njegovim malim ulicama i prekrasnim malim trgovima. To je hvalospjev miru za koji svijet treba čuti i koji treba upoznati, blago o kome va&scaron; narod treba voditi računa kako bi vratio nadu. Va&scaron; mali europski Jeruzalem privlačan je zbog svoje gostoljubivosti. Mnoge svoje posjetitelje može naučiti da je mir uvijek moguć, da put međusobna slu&scaron;anja i zajedničkog rada ostaje uvijek otvoren.<br /><br /></p> <p><strong>Upoznati ste s inicijativama <em>Sredozemlje &ndash; granica mira</em>. &Scaron;to je to zapravo? I na koji način BiH može biti uključena u to?</strong></p> <p>Zahvaljujući inicijativi Talijanske biskupske konferencije, susreti u Bariju 2020. i u Firenci 2022. zaslužni su za to &scaron;to su se biskupi Mediterana mogli susresti, bolje upoznati i zajedno raditi. U ovom toliko složenu prostoru, u komu napetosti ne nedostaje, zajedni&scaron;tvo Crkava među sobom već je veliki korak. Ono &scaron;to Crkve sjevera i juga, istoka i zapada doživljavaju između sebe iskustvo je koje može utjecati na dru&scaron;tvā u kojima djelujemo. Međutim, izazov je u tome da se, uz nekoliko redovitih susreta, radi lokalno, u malim zajedničkim strukturama, na mediteranskoj mreži u korist obrazovanja i mladih, migranata i siroma&scaron;nih. Va&scaron;a zemlja ima svoje mjesto u tom procesu zajedni&scaron;tva, kako između Crkava, tako i između Crkava i različitih vjerskih zajednica.<br /><br /></p> <p><strong>Na koji bi način bilo važno uključiti Crkvu u BiH u taj projekt mediteranskih zemalja?</strong></p> <p>Svaka zemlja mora pronaći ono &scaron;to joj se čini prikladnim kao vrijednost za sebe. Ne bih vam znao reći kamo ići, niti kako do toga doći. Ali siguran sam da bez vas nećemo moći pravo vrjednovati bogatstva ovog mediteranskog područja. Osobno bih bio vrlo sretan doživjeti jedan susret zemalja Mediterana u va&scaron;oj zemlji i zajedno s drugima slu&scaron;ati o va&scaron;em iskustvu i o va&scaron;oj mudrosti.<br /><br /></p> <div class="align-center panel panel-primary simplebox"> <div class="panel-heading"><strong>Trenutačno ste na službi u Marseilleu. Jeste li mogli uočiti neke sličnosti sa Sarajevom, i koje bi one bile?</strong></div> <div class="panel-body"> <p>Poput Sarajeva, Marseille je jedan izrazito kozmopolitski grad, sa snažnom prisutno&scaron;ću muslimana, ali i Židova. Ima mnogo kr&scaron;ćana s Istoka, posebno Armenaca. Sve ove zajednice žive jedne uz druge u vrlo mirnoj klimi, iako pote&scaron;koća ne nedostaje. Na&scaron; nadbiskup već godinama osjetljiv je na ova pitanja. Za Marseille voli reći da je poruka upućena Europi. Uspije li Marseille, kaže, Europa će uspjeti. Usuđujem se otprilike isto misliti o Sarajevu i o va&scaron;oj zemlji. Na nama je da to čujemo i prikupimo ljudsku i duhovnu snagu koja iz nje proizlazi kako bismo izgradili svijet sutra&scaron;njice.<br /><br /></p> </div> </div> <p><strong>Boravili ste u Vrhbosanskoj nadbiskupiji koja za svojega naslovnika ima Srce Isusovo. &Scaron;to bi čovjek dana&scaron;njice mogao i trebao prepoznati u ovoj svetkovini?</strong></p> <p>Srce Isusovo probodeno je srce iz koga teku blagost i dobrota. U njemu se jednom zauvijek očitovalo Božansko milosrđe. Ogorčenost je besplodna. Samo pra&scaron;tanje nas pokreće naprijed. Znam da je ponekad te&scaron;ko opra&scaron;tati. Ali ne mogu zamisliti novi svijet u kome srce ne govori ove nevjerojatne riječi: &bdquo;Oprosti im, ne znaju &scaron;to čine!&ldquo; Bez obzira na sukobe koji su nas razdvojili, Isusovo sveto Srce otvara nam vrata, vrata milosrđa.<br /><br /></p> <p><strong>Na koji bi se način Crkva u Francuskoj mogla povezati s Crkvom u BiH?</strong></p> <p>Bez obzira na jezične pote&scaron;koće, smatram važnim raditi na izgradnji jednog dubokog prijateljstva između na&scaron;ih biskupija, na promicanju razmjene mladih suradnika, na Sinodalnom hodu u svim pitanjima o dijalogu i poslanju. Partnerstvo između na&scaron;ih biskupija moglo bi pomoći u izgradnji onih mostova bez kojih granice postaju zidovi i ograde.</p> <p><br /><em><strong><span style="text-decoration: underline;">Razgovarao: Josip Vajdner; prijevod s francuskog: Slađan Ćosić</span>/Nedjelja.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-alexis-leproux.jpgTalijanski glumac posvetio dirljivu pjesmu sinu koji se zbog pobačaja nikad nije rodiohttp://grude.com/clanak/?i=358908358908Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 14:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-andrea-roncato.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glumac Andrea Roncato, osim po talentu, u Italiji je zbog svojih iskustava s drogom i ženama bio poznat i po “burnom životu”.<p>&nbsp;</p> <p>Stoga je neke iznenadilo kada je u veljači, u zabavnoj emisiji &lsquo;Verissimo&rsquo; na talijanskoj televiziji, podijelio bolno osobno svjedočanstvo uz snažnu pro-life poruku, prenosi Aleteia.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nedostaje mi to &scaron;to nemam djece. To mi je životna pogre&scaron;ka. Kad sam bio vrlo mlad imao sam priliku biti otac, imati dijete, ali sam pribjegao pobačaju. Sada sam snažno protiv pobačaja. Čak sam i napisao knjigu za to dijete koje nikada nije rođeno, imena &lsquo;<em>T&rsquo;avrei voluto&rsquo; (Volio bih).&rdquo;&nbsp;<br /><br /></em></p> <p>&ldquo;Smatram da su djeca jedino pravo bogatstvo koje čovjek može dati svijetu. Može raditi dobre filmove, prekrasnu poeziju, davati novac, &scaron;to god želite, ali ja vjerujem da je donijeti dijete na svijet najljep&scaron;a stvar koju čovjek može napraviti&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Roncato je slično ustvrdio i u intervjuu za talijanski vjerski medij Cristiani Today poručiv&scaron;i kako nikada neće prestati moliti Boga za opro&scaron;tenje&rdquo; jer je sudjelovao u pobačaju te da se nada će mu on &ldquo;u svom beskrajnom milosrđu, oprostiti&rdquo;<br /><br /></p> <p>U svojoj knjizi, talijanski glumac sastavio je pjesmu posvećenu nerođenom sinu za kojega u mladosti, kako kaže, &ldquo;nije bio uopće zainteresiran&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Izjavio je i da su ga mnogi zvali te rekli kako su htjeli počiniti pobačaj, ali da su se predomislili nakon &scaron;to su pročitali njegovu dirljivu pjesmu.<br /><br /></p> <p>Donosimo njezin prijevod na hrvatski:<br /><br /></p> <blockquote> <p><em>Bio bih volio da bude&scaron; malen, da te mogu zagrliti.<br /> Bio bih volio da bude&scaron; velik, da se mogu na te osloniti.<br /> Bio bih volio da zimi gleda&scaron; kroz prozor, motreći kako počinje sniježiti.<br /> Bio bih volio da za oluje leži&scaron; pod pokrivačem, u ti&scaron;ini, da bi čuo zvuk ki&scaron;e.<br /> Bio bih volio da bude&scaron; nježan prema psima, da ih može&scaron; dragati, i ljubazan prema starijima, da ih može&scaron; voljeti.<br /> Bio bih volio da bude&scaron; naočit, da se mogu hvaliti tobom, da ima&scaron; velike oči, poput majčinih.<br /> Bio bih ti volio pjevati, uspavati te i nastaviti san &scaron;to te probudio.<br /> Bio bih volio da bude&scaron; stidljiv, da te vidim kako se rumeni&scaron;, i tvrdoglav, da mogu s tobom raspravljati<br /> Bio bih volio da bude&scaron; uza me, da nas dvojica hodimo u ti&scaron;ini, poku&scaron;avajući shvatiti &scaron;to onaj drugi u sebi misli, a ne može izreći.<br /> Bio bih te volio naučiti sve ono &scaron;to ne znam činiti.<br /> Bio bih volio da jednog dana ode&scaron;, da doživim zadovoljstvo videći te kako se vraća&scaron;.<br /> Bio bih volio da iskusi&scaron; svoju prvu ljubav.<br /> Bio bih volio da mi bude&scaron; blizu na dan kad budem morao napustiti ovaj svijet.<br /> Volio bih da sam te želio tad kad te nisam želio&hellip;<br /><br /></em></p> <p>Luka Tripalo/Bitno.net</p> </blockquote>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-andrea-roncato.jpgU srijedu na platou ispred Kosače humanitarna ''Večer ljetnih hitova''http://grude.com/clanak/?i=358904358904Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-hg-mostar-koncert.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska glazba Mostar u srijedu, 29. lipnja održat će svoj rođendanski koncert pod nazivom Večer ljetnih hitova. <p><br />Koncert će se biti humanitarnog karaktera jer će se prikupljati sredstva za na&scaron;eg sugrađanina Andia Milasa. Andi Milas te&scaron;ko je oboljeli petnaestogodi&scaron;njak iz Mostara, koji zbog oboljenja nije u mogućnosti hodati, govoriti, normalno živjeti i raditi sve ono &scaron;to rade njegovi vr&scaron;njaci. Tro&scaron;kovi liječenja su preveliki, posebno za njegovu nezaposlenu majku koja se mora skrbiti o njemu. S obzirom na to da je koncert poklon građanima i da se ulaz ne naplaćuje, pozivamo sve ljude dobrog srca da nam se pridruže i da zajedno pomognemo Andiju u njegovoj borbi. <br /><br /></p> <p>"Za ovaj koncert smo pripremili mnogo zabavnih, ljetnih hitova, poznatih melodija koje svi imamo u uhu. Trudimo se biti aktivni cijelu godinu pa tako i u ovo ljetno vrijeme želimo ponuditi Gradu i građanima lijepu, zabavnu i glazbom ispunjenu večer i pokazati &scaron;to sve mogu uraditi domaće snage u Mostaru. Posebno nas raduje &scaron;to će i ovaj koncert biti humanitarnog karaktera i &scaron;to ćemo moći pomoći na&scaron;em Andiju&ldquo; - rekla je Mihaela Milić, članica Hrvatske glazbe Mostar.<br /><br /></p> <p>"Hrvatska glazba Mostar će se vas i ovaj put ugodno iznenaditi repertoarom i izvedbama, ja uživam raditi s njima, to su sve mladi ljudi koji vole svirati, vole se družiti i koji nam svima pokazuju kako se rad uvijek isplati i da se rezultati moraju pokazati na kraju. Drago mi je da će i ovaj koncert imaju dodatnu vrijednost jer ćemo organizirati humanitarno darivanje za na&scaron;eg sugrađanina Andija Milasa", izjavio je dirigent Damir Bunoza.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-playing vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Hrvatska glazba Mostar nastala je 1889. godine i unatoč brojnim nedaćama i problemima uspje&scaron;no okuplja vi&scaron;e od trideset mladih ljudi koji zajedno pridonose održavanju i razvijanju kulture u Gradu Mostaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-hg-mostar-koncert.jpgIzrazi sućuti povodom smrti omiljenog franjevca: Širina i blagost kojom je fra Mirko zračio ostat će zauvijek u sjećanjuhttp://grude.com/clanak/?i=358900358900Grude.com - klik u svijetMon, 27 Jun 2022 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-27-fra-mirko-jozic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Povodom smrti uglednog brčanskog i bosanskohercegovačkog franjevca, fra Mirka Jozića, gradonačelnik Brčkog Esed Kadrić i zamjenik gradonačelnika Anto Domić uputili su uime Vlade Distrikta izraze najdublju sućut...<p><br />njegovoj obitelji i župljanima, svim franjevcima u Bosni i Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Naveli su kako je vijest o iznenadnoj smrti fra Mirka Jozića, teologa, filozofa i donedavnog predsjednika Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva "Napredak" u Brčkom, pogodila sve ljude koji su poznavali ovog velikog čovjeka.<br /><br /></p> <p>- Imali smo priliku da se sa ovim uglednim svećenikom i filozofom družimo i surađujemo. Njegova &scaron;irina i blagost kojom je zračio ostat će zauvijek u na&scaron;em sjećanju.<br /><br /></p> <p>Ovaj ugledni svećenik i kulturni i javni radnik među nama Brčacima također će biti upamćen kao čovjek koji se zalagao za njegovanje kulture dijaloga, međusobnog razumijevanja drugog i drugačijeg. Vrlo često je nagla&scaron;avao da takav napor vrijedi učiniti jer to vodi ka unapređenju i razvoju dru&scaron;tva, kulturnom oplođivanju, a ne njegovoj dekadenciji - saopćili su iz Vlade Brčkog.<br /><br /></p> <p>Ovaj poznati franjevac rođen je 1947.godine u Donjem Vuk&scaron;iću kod Brčkog. Osnovnu &scaron;kolu zavr&scaron;io je u Ulicama i Bukviku, a gimnaziju u Visokom. Uz svećenički poziv uporedo je studirao i bavio se naukom. Teolo&scaron;ki fakultet zavr&scaron;io je u Ljubljani, Filozofski fakultet u Sarajevu, a doktorirao je filozofiju 1986. u Munchenu.<br /><br /></p> <p>Bio je svećenik u Tuzli, profesor u gimnaziji u Visokom, te na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, ali i gostujući profesor na vi&scaron;e evropskih univerziteta. U zavičaj se vratio 2012.godine kao župni vikar u Dubravama gdje je službovao do 2016. godine i vikar u Zoviku od 2016. do smrti.<br /><br /></p> <p>&Scaron;iroj brčanskoj javnosti ostat će upamćen kao predsjednik Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva Napredak, Podružnica Brčko, u razdoblju od 2018. do svibnja 2022. godine.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; jednom izražavamo sućut svima koji su poznavali i cijenili fra Mirka Jozića, priopćili su iz Vlade Brčkog.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-27-fra-mirko-jozic.jpgGospina poruka preko Međugorja: Podjela je jaka i zlo djeluje kao nikada do sada, ali JA SAM S VAMAhttp://grude.com/clanak/?i=358892358892Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jun 2022 17:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija uputila je čovječanstvu poruku preko Marije Pavlović - Lunetti. Poruku prenosimo u cijelosti.<p><br />&bdquo;Draga djeco!</p> <p><br />Radujem se s vama i zahvaljujem vam na svakoj žrtvi i molitvi koju ste prikazali na moje nakane. Dječice, ne zaboravite da ste važni u mom planu spasenja čovječanstva. Vratite se Bogu i molitvi da bi Duh Sveti djelovao u vama i preko vas. Dječice, ja sam s vama i u ovim danima kad se sotona bori za rat i mržnju. Podjela je jaka i zlo djeluje u čovjeku kao nikada do sada.</p> <p><br />Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo; </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-12-gospa_foto_national_geografic.jpgNajbolji način kako započeti dan: Izmolite molitvu Ocu nebeskomhttp://grude.com/clanak/?i=358882358882Grude.com - klik u svijetSun, 26 Jun 2022 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti, piše Bitno.net.<p><br />A molitva glasi:</p> <p><br />Oče moj, dolazim u Tvoju prisutnost na samom početku ovog dana. Dolazim naći MUDROST da ne pravim nerazborite gre&scaron;ke, tako da znam kada treba govoriti, a kada ostati u &scaron;utnji, kada djelovati, a kada ne. Dolazim naći MIR, tako da me danas ni&scaron;ta ne zabrine i ne smete.<br /><br /><br />Dolazim naći HRABROST da budem strpljiv/a, da ne izgubim nadu, da prihvatim razočarenje, znajući da će&scaron; Ti sve okrenuti na moje dobro. Dolazim naći LJUBAV, tako da me ni&scaron;ta ne učini ogorčenim/om, tvrdim/om i neljubaznim/om.<br /><br /><br />Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti. Oče, Ti si moja providnost, znam da će&scaron; Ti providjeti sve moje potrebe.<br /><br /><br />Oče, Ti si moj za&scaron;titnik, sačuvaj me ovoga dana od svih mračnih sila, prekrij me predragocjenom Krvlju Tvoga Sina Isusa i okruži me svojim anđelima. Ovo te molim u Isusovo Ime. Amen!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-01-molitva.jpg41. obljetnica Gospina ukazanja u Međugorju: 'S krunicom se mogu i ratovi zaustaviti'http://grude.com/clanak/?i=358852358852Grude.com - klik u svijetSat, 25 Jun 2022 08:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-25-medjugorje-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proslava 41. obljetnice Gospina ukazanja u Međugorju počela je u petak ujutro, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, tradicionalnom međunarodnom Hodnjom mira od Samostana sv. Ante na Humcu do župne crkve sv. Jakova u Međugorju. <p><br />Hodnja je počela molitvom i blagoslovom hodočasnika ispred sveti&scaron;ta sv. Ante oko 6 sati ujutro. Vi&scaron;e tisuća hodočasnika sa svih strana svijeta je nakon gotovo četiri sata pje&scaron;ačenja, hodoča&scaron;ćenja s križem, molitvom, pjesmom u čast Kraljici Mira stiglo u Međugorje. Hodočasničke skupine nosile su i brojne Gospine slike te kipove, zastave svojih zemalja i gradova, pi&scaron;e Večernji list.<br /><br /></p> <p>Vi&scaron;e Ukrajinaca nosilo je plakate s natpisom "Molite za Ukrajinu". Među mno&scaron;tvom koje je hodilo petnaestak kilometara bili su i brojni svećenici predvođeni međugorskim župnikom fra Marinkom &Scaron;akotom i vidiocem Ivanom Dragičevićem. Kad je kolona stigla ispred župne crkve sv. Jakova, zavr&scaron;nom obredu blagoslova s Presvetim pridružili su se i hodočasnici pristigli iz domovine i inozemstva. Tijekom cijelog dana za hodočasnike iz raznih zemalja služene su svete mise. Na subotnjoj (25. lipnja) sredi&scaron;njoj proslavi 41. obljetnice Gospina ukazanja u Međugorju očekuje se vi&scaron;e desetaka tisuća hodočasnika. Također se očekuje da će tisuće hodočasnika iz brojnih mjesta Hercegovine, južne Dalmacije i dijela Bosne pje&scaron;ice doći u međugorsko mjesto molitve i pomirenja. Sredi&scaron;nje misno slavlje na uočnicu Gospina ukazanja predslavio je fra Ljubo Kurtović, humački župnik.<br /><br /></p> <p>Inače, prva Hodnja mira održana je 1992. godine, u vrijeme Domovinskog rata, kada se inozemni hodočasnici nisu usuđivali doći u Međugorje. Međugorski hodočasnik i tvorac ideje o Hodnji mira Hubert Liebherr sa skupinom prijatelja iz Međugorja, Europe i svijeta smatrao je kako je nedopustivo da Međugorje bude zatvoreno za sve one koji žele moliti za mir.<br /><br /></p> <p>- Gospa je ovdje u Međugorju rekla: "S krunicom se mogu i ratovi zaustaviti". To je bio početak, tu je nastala ideja. Ljudi su bili zapanjeni - kako je moguće da se pred očima svijeta takvo ne&scaron;to dopu&scaron;ta? I dogovorili smo: hodat ćemo, moleći krunicu, prema Međugorju - kazao je Liebherr o samoj organizaciji Hodnje mira.<br /><br /></p> <p>Međunarodna hodnja mira organizirana je i uz veliku potporu fra Slavka Barbarića, donosi Večernjak.<br /><br /></p> <p>Međugorski župnik fra Marinko &Scaron;akota, najavljujući program proslave 41. obljetnice ukazanja Kraljice Mira, kazao je: - Molimo za mir koji je tako potreban svijetu, Ukrajini i u srcima svih ljudi - kazao je župnik. Danas (subota), na samu obljetnicu, svete mise su u 6, 7, 8, 9, 11 i svečana sveta misa 41. obljetnice ukazanja je u 19 sati, a predvodit će je novi provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Jozo Grbe&scaron;.<br /><br /></p> <p>- I ove godine s Brda ukazanja, gdje je sve počelo prije 41 godinu, kraj Gospina kipa, od 16.30 molit ćemo onu molitvu koju su djeca vidioci molila s Gospom, Vjerovanje, sedam Očena&scaron;a, Zdravomarija i Slava Ocu, te u procesiji i uz molitvu krunice krenuti prema župnoj crkvi sv. Jakova, gdje ćemo zajedno proslaviti 41. obljetnicu ukazanja Kraljice Mira - kazao je fra Marinko &Scaron;akota, prenosi Večernji list.<br /><br /></p> <p>Iz Župnog ureda Međugorje zamolili su vozače koji će na obljetnicu prometovati cestama Hercegovine da budu pažljivi zbog brojnih pje&scaron;aka hodočasnika, a sve one koji dolaze u međugorsku župu da budu u istinskom duhovnom i molitvenom ozračju.</p> <p><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-25-medjugorje-2021.jpgKardinal Puljić zapalio svitnjak: 'Ne smijem kazati što sve znam...'http://grude.com/clanak/?i=358829358829Grude.com - klik u svijetFri, 24 Jun 2022 09:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-24-22-kardinal-puljic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Livanjska župa Podhum svečano je proslavila blagdan rođenja svetog Ivana Krstitelja. Utorak, srijeda i četvrtak bili su rezervirani za pripravu za blagdan, a središnja proslava je ovog petka.<p>&nbsp;</p> <p>Posebno svečano bilo je na uočnici, kada je svetu misu predvodio kardinal Vinko Puljić, koji je zapalio i svitnjak ispred mjesne crkve.<br /><br /></p> <p>U svojoj propovijedi kardinal je naglasio kako danas slavimo sveca za kojeg je Isus rekao da se veći od žene nije rodio. - Dakle, zaista je velik. U prvom redu jer je na Božji zahvat do&scaron;ao na ovaj svijet. Bog ga je spremio da bude na prekretnici Starog zavjeta i Novog zavjeta, da pokaže Krista! Ta uloga Ivana Krstitelja danas je uloga svakoga od nas, svakog kr&scaron;ćanina, a u prvom redu roditelja, da pokažu Isusa - istaknuo je kardinal.<br /><br /></p> <p>Kazao je i da je najteža lekcija u životu naučiti ljubiti. - Za&scaron;to? Zato &scaron;to je ta lekcija povezana sa žrtvom. Čovjek bježi od žrtve, beži od križa. Mene znaju mladi upitati kako to da su na&scaron;i stari u onom komunističkom vremenu i&scaron;li na njivu, pjevajući, a nisu ni doručkovali jo&scaron;. A danas kad netko pjeva, ili je pijan ili je lud. Drugom riječju nema one radosti pjesme. Onda sam ja tim mladima rekao: E dragi moji mladi. Tko se nije naučio žrtvovati, taj se ne zna radovati! Mi smo žrtvu otklonili, zato je nevjernost na svim područjima kao jedna po&scaron;ast. Osim toga, druga stvar koja danas razara dru&scaron;tvo. Prve tri Božje zapovjedi su one koje se odnose na Boga. A četvrta Božja zapovjed, po&scaron;tuj oca i majku da ti bude dobro i da dugo živi&scaron;. Ta zapovjed je danas prekrižena. Ne u svih, i hvala Bogu da nije. Ali sve manje onog po&scaron;tovanja! Roditelj je roditelj, ma kakav roditelj 1 ili 1 - 2, nego otac i majka, &scaron;to nam izmi&scaron;ljaju gluposti!? Otac i majka, to je Božje stvorenje. Ne samo da je zanemareno po&scaron;tivanje roditelja nego je i roditelj zanemario djecu i ne&scaron;to je zakazalo - istaknuo je kardinal.<br /><br /></p> <p>Kazao je kako svojim svećenicima kada uče na vjeronauku djecu zna reći, naučite ih voljeti vjeru!<br /><br /></p> <p>Istaknuo je jo&scaron; dva velika problema na&scaron;eg dru&scaron;tva, a to su laž i krađa. - Hvala Bogu da vi sve ne znate, a ja ne smijem kazati &scaron;to sve znam. Kako tobože iz ljubavi prema narodu, iz ljubavi prema državi, a krade se nemilo. Nije to samo kod nas nego i u cijelom svijetu, i to sustav. Ma gdje je to na&scaron;e po&scaron;tenje. Kad bi ćaća rekao sinu, sine ne ostavljam ti ni&scaron;ta, a ostavljam ti ono, &scaron;to sam živio, a to je po&scaron;tenje. Gdje je to po&scaron;tenje da znamo voljeti svoje, a tuđe po&scaron;tivati - upitao se kardinal!<br /><br /></p> <p>Za kraj se osvrnuo na psovku, kao poseban problem dru&scaron;tva. - Bog vi&scaron;e nije svetinja, i to me posebno zbunjuje. To se uzalud uzima, to se psuje, neću govoriti o mjestima gdje sam sve na to naletio. Pa sam se izbezumio, pa &scaron;to mi svećenici radimo i godinama propovijedamo. Nažalost, nije samo kod naroda nego i u krugovima posvećenog života počelo se psovati! I onda se pitam, kako to da nam se unijela ta nemila psovka, to vrijeđanje Boga i svetaca! Volio bih da se to u na&scaron;em narodu počne istrebljivati. Moliti svetog Ivana, i slu&scaron;ati, poslu&scaron;ati svetog Ivana, da se odrekenemo zla i opredijelimo za ono &scaron;to je Božje! Svi smo mi gre&scaron;ni, ali s grijehom se nikad ne smijemo pomiriti, ne smijemo pravdati grijeh! Moramo biti ponizni i priznati svoju slabost i potrebu Božjeg duga, da mogu biti vjeran i istinski se boriti protiv zla i živjeti dostojanstvo djeteta Božjega - naglasio je kardinal na svetoj misi koju je predvodio u župi Podhum.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-24-22-kardinal-puljic.jpegMate Šego je preminuo 2 godine prije ukazanja, a prije toga je rekao: Doći će nam naša Gospa, narode moj!http://grude.com/clanak/?i=358824358824Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 23:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-23-medjugorje-1981.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mještanin Bijakovića Mate Šego, rodio se 1901. a umro 1979. godine, često je, pišu Medjugorje-news i Večernji list, svojim sumještanima govorio o budućnosti, i između ostaloga rekao je:<p><br />"Na&scaron;a Gospa će uskoro doći, blaženi mi koji budemo vjerovali u to! Ja vam govorim sada, ovo &scaron;to ću vam reći ja to neću doživjeti jer ću umrijeti malo prije toga (A umro je 2 godine prije početka ukazanja!), ali ćete zato vi to vidjeti, i sjetiti me se da sam govorio istinu. Doći će vrijeme, biti će mnogo građevina, ali to neće biti ovakve lako ru&scaron;evne kućice kao na&scaron;e, neke će biti čak i ogromne! Na&scaron; narod će prodavati svoje vi&scaron;estoljetne djedovine i zemlji&scaron;ta za veliko bogatstvo strancima koji će na njima graditi hotele! Međugorje, Bijakovići i okolna brda i sela postati će blaženo i sveto mjesto! Biti će toliko mno&scaron;tvo naroda na na&scaron;oj Crnici (sada&scaron;nje Brdo Ukazanja) da čak nećete moći noću spavati od molitve i buke &scaron;to će ju tisuće hodočasnika stvarati. Doći će nam na&scaron;a Gospa, narode moj! Budite nježni i gostoljubivi prema njima, i ona će vam to uzvratiti. Vjerujte mi, doći će to vrijeme!"</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-23-medjugorje-1981.jpg(VIDEO) Slava Svetom Ivanu! BOG nas ne ostavlja - ni kad nas političke, vjerske i kulturne vođe ostave!http://grude.com/clanak/?i=358821358821Grude.com - klik u svijetThu, 23 Jun 2022 21:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-23-22-svitnjak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zapaljeni su svitnjaci diljem Hercegovine i Bosne, u dijelovima gdje žive Hrvati, gdje se slavi blagdan Svetog Ivana Krstitelja 24. lipnja.<p><br />Iako, osjetimo da se pomalo gube običaji, letargični smo, zaokupljeni svakodnevnim problemima, ali sve to &scaron;to činimo doprinosi na&scaron;em nestanku na tisućljetnim prostorima.<br /><br /></p> <p>Možda danas nemamo one istinske političke, vjerske, kulturne vođe, sjetimo se te&scaron;kih vremena u kojima je hrvatski narod život u Hercegovini, na području Bosne nam ponosne. Nikad nije bilo lako, ali se nije zaboravljalo običaje!<br /><br /></p> <p>I ne smijemo ih zaboravljati! Jer oni su na radost Gospodinu, a Bog nikad ne zaboravlja svoj narod i neće ga ostaviti!<br /><br /></p> <p>Zato SLAVA SVETOM IVANU!<br /><br /></p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/Ptld40dAPW0" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-23-22-svitnjak.jpegKoncertom duhovne glazbe Humanitarna udruga fra Mladen Hrkać slavi 10. rođendanhttp://grude.com/clanak/?i=358769358769Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 14:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-21-10._godisnjica_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Proslava jubileja tradicionalnim koncertom duhovne glazbe „Pomozimo zajedno!“ u Širokom Brijegu<p>&nbsp;</p> <p>Povodom obilježavanja 10. godi&scaron;njice osnutka, humanitarna udruga &bdquo;fra Mladen Hrkać&ldquo; organizira tradicionalni humanitarni koncert duhovne glazbe &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo; koji će se održati u utorak, 5. srpnja, ispred crkve Uznesenja BDM u &Scaron;irokom Brijegu s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na koncertu će se okupiti izvođači koji su do sada nebrojeno puta izrazili svoju podr&scaron;ku Udruzi i tako doprinijeli ostvarenju misije služenja čovjeku, a oni su: Klapa &bdquo;Sveti Juraj&ldquo; HRM, Radojka &Scaron;verko i prof. Vladimir Babin, Stijepo Gleđ Markos, fra Marin Karačić, Lucija Zovko, Jelena Skoko &amp; Antea Hrkać.</p> <p><br />&bdquo;Vjerujemo da će ova na&scaron;a tradicionalna proslava ljubavi, dobrote i pomaganja za sve posjetitelje biti neiscrpan izvor nade i snage za daljnje izazove i borbe s obzirom na to da svi već duže vrijeme svjedočimo neizvjesnosti i nepredvidivosti vremena u kojem živimo. Dođite sa svojim obiteljima, djecom, prijateljima, susjedima i pokažimo to zajedni&scaron;tvo koje živi u ove dvije riječi - &bdquo;Pomozimo zajedno!&ldquo;,&ldquo; izjavio je Ivan Soldo, predsjednik Udruge.</p> <p><br />U sklopu ovog događaja, održat će se i svečano uručenje volonterske nagrade &bdquo;Gordana Jelić&ldquo; najboljoj volonterki u Bosni i Hercegovini u pro&scaron;loj, 2021., godini &ndash; Moniki Planinić.</p> <p><br />Ulaz je slobodan, a sav prihod od dobrovoljnih donacija i poziva na brojeve humanitarnih telefona će biti usmjeren za provedbu svakodnevnih aktivnosti usmjerenih na pružanje podr&scaron;ke korisnicima pomoći o kojima Udruga skrbi tijekom liječenja na području Zagreba.</p> <p><br />Voditelji programa su Sanja Pehar (Radio MIR Međugorje) i Marinko Karačić (Radio &Scaron;iroki Brijeg).</p> <p><br />Koncert se održava pod visokim pokroviteljstvom Sredi&scaron;njeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Županije Zapadnohercegovačke i Grada &Scaron;irokog Brijega te uz sponzorstvo javnih poduzeća Hrvatske telekomunikacije Mostar (HT Eronet) i Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne Mostar.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-21-10._godisnjica_2.jpgPrijavite se na foto natječaj 'Ljetovanje na bali'http://grude.com/clanak/?i=358766358766Grude.com - klik u svijetTue, 21 Jun 2022 12:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-21-foto_natjecaj_ljetovanje_na_bali.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U okviru obilježavanja 15 godina postojanja zajednice Goranci online, portal Goranci online rapisuje foto natječaj 'Ljetovanje na bali'.<p>&nbsp;</p> <p>Za sve ljubitelje fotografije i ove godine imamo primamljiv zadatak. Ovogodi&scaron;nja tema je 'Ljetovanje na bali'. Budite krativni, dosjetljivi i zanimljivi, po&scaron;aljite nam va&scaron;e zanimljive fotografije vezane za balirano sjeno i osvojite nezaboravan vikend u Gorancima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Primjetili smo kako je sijeno oduvijek ljudima zanimljiva atrakcija za slikanje, posebno sa rolo balama. Budimo kreativni i napravimo neku otkačenu fotku, za lajk ili pak za nezaboravan vikend u Gorancima. Ako ni&scaron;ta poku&scaron;ajte se popeti na (rolo) balu i nek vas fotkaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Foto natječaj traje od 20. lipnja do 4. srpnja u 12 sati, a pobjednika objavljujemo 7. srpnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvjeti:</p> <p>Fotografije moraju biti autorsko djelo kandidata koji istu prijavljuje, a organizator ne snosi nikakvu odgovornost u slučaju zlouporabe autorskih prava prijavljenih fotografija na natječaju od strane sudionika ili trećih osoba.<br />Svaki autor može poslati maksimalno dvije fotografije.<br />Fotografije ne smiju sadržavati nikakve tekstualne poruke ili potpise.<br />Autori se slanjem fotografije odriču autorskog prava na fotografiju u korist organizatora, a isti ih može koristiti u svrhu printanja i objavljivanja u printanim ili elektronskim medijima, u promo materijalima i drugim programskim aktivnostima, bez isplate dodatne naknade.<br />Pravo prijave na natječaj nemaju članovi žirija koji će vr&scaron;iti odabir fotografija pristiglih na natječaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tehnički detalji:<br />Fotografije moraju biti snimljene fotoaparatom ili mobilnim telefonom u prihvatljivoj rezoluciji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autori svoje fotografije &scaron;alju isključivo e-mailom na goranci.online@gmail.com od danas do 4. srpnja u 12 sati.</p> <p><br />Fotografije moraju biti u digitalnom formatu (JPG ili JPEG), ne veće od 10 MB.<br />Prilikom prijave autori su dužni navesti svoje ime i prezime, godinu rođenja, prebivali&scaron;te, kontakt mail i broj telefona te uređaj kojim je fotografija snimljena.<br />Neputpuni podaci diskfalificiraju poslanu fotografiju iz izbora.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-21-foto_natjecaj_ljetovanje_na_bali.jpgFOTO: Održana Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=358741358741Grude.com - klik u svijetMon, 20 Jun 2022 08:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-20-22-folklor.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Mostaru je ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače održana je Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH, u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih društava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH).<p><br />Program je počeo mimohodom KUD-ova kroz Mostar. Nastupili su HKUD Goranci Mostar, KUD Tribanj Livno, HKUD Rodoč Mostar, HKUD Vrisak Posu&scaron;je, HKUD Zora Struge-Gorica Čapljina, HKUD Sveti Ante Cim Mostar, KUD Mokro &Scaron;iroki Brijeg, a u revijalnom dijelu programa KUD Bijelo Polje Potoci - Mostar i FKU Primorska Lijera Ston iz Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Smotra je bila ocjenjivačkog karaktera i među najkvalitetnijim izvođačima organizatori su birali dru&scaron;tva iz BiH za sudionike na drugim smotrama folklora i to za Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Đakovački vezovi, Na Neretvu misečina pala te Državnu smotru Hrvatskog sabora kulture.<br /><br /></p> <p>Članovi Ocjenjivačkog povjerenstva bili su su istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i Hrvatske kao &scaron;to su etnokoreolog Vidoslav Bagur, etnolog Andrija Ivančar, te profesorica na Muzičkoj akademiji u Sarajevu Tamara Karača Beljak.</p> <p><br />Pogledajte fotogaleriju klikom na link: <strong><a href="https://grude.com/fotografije?id=10202" target="_self">Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH 2022.</a></strong></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-20-22-folklor.jpgKardinal Sarah biskupima, svećenicima... 'S pravom nam svijet govori: Vi ste kao i farizeji, govorite, a ne činite'http://grude.com/clanak/?i=358725358725Grude.com - klik u svijetSat, 18 Jun 2022 23:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-19-robert-sarah-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U izdanju Kršćanske sadašnjosti izašla je najnovija knjiga kardinala Roberta Saraha, umirovljenog prefekta Kongregacije za bogoštovlje i sakramente.<p><br />Iako na početku knjige stoji napisano: &bdquo;Svim sjemeni&scaron;tarcima cijeloga svijeta&ldquo; te je ona pisana imajući na umu bogoslove i svećenike, ipak je pisana za cijelu Crkvu i utjecat će na sve čitatelje. U najkraćim crtama, ova knjiga je poziv svećenicima i Crkvi na buđenje i temeljitu duhovnu obnovu.<br /><br /></p> <p>Započinje o&scaron;trim i bolnim, ali potrebnim riječima:<br /><br /></p> <p>&bdquo;Istini moramo pogledati u oči: čini se da je svećeni&scaron;tvo poljuljano. Neki svećenici izgledaju kao mornari čiji je brod žestoko pogodio uragan. Vrte se i posrću. Kako nakon čitanja nekih izvje&scaron;ća o zlostavljanjima djece ne postaviti pitanja? Kako ne posumnjati? U funkciji nečega najgorega na&scaron;lo se svećeni&scaron;tvo: njegov položaj, njegovo poslanje, njegov ugled.<br /><br /></p> <p>Instrumentalizirano je da se prikrije, čak opravda profanacija dječje nevinosti. Gdje je iskori&scaron;ten i biskupski autoritet da se izopači, čak razori velikodu&scaron;nost onih koji su se htjeli posvetiti Bogu. U srca svećenika, biskupa i kardinala uvukla se težnja slavi svijeta, moći, častima, zemaljskim užicima i novcu. Kako podnijeti te činjenice, a da ne protrnemo, ne proplačemo, da sami sebe ne optužimo?<br /><br /></p> <p>Ne možemo se praviti kao da sve to skupa nije bilo ni&scaron;ta. Kao da je sve bilo tek neka prometna nezgoda. Zlu moramo pogledati u lice. Za&scaron;to tolika pokvarenost, skretanja i izopačenosti?<br /><br /></p> <p>&nbsp;Posve opravdano, od nas se traži da o tomu položimo račun. S pravom nam svijet govori: &raquo;Vi ste kao i farizeji, govorite a ne činite&laquo; (usp. Mt 23, 3). Božji narod na svoje svećenike pogledava sumnjičavo. Nevjernici ih preziru, i odmiču se od njih.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Ova kritika samo je uvod, a u ostatku knjige kardinal Sarah nudi konkretne odgovore na neviđenu krizu kroz koju prolazi Katolička Crkva. Oslanja se na petnaest tekstova, od sv. Augustina, Ivana Zlatoustog, Katarine Sijenske, preko Pija XII., Ivana Pavla II. sve do pape Franje.<br /><br /></p> <p>Ova sjajna knjiga potiče na razmi&scaron;ljanje o tome &scaron;to je doista svećenik i koje je njegovo poslanje &ndash; biti Kristova sakramentalna prisutnost. Od njega se zahtijeva svetost, koja jedina može istinski reformirati Crkvu. Na tom putu Crkva i svećenici nisu sami, kako zaključuje kardinal Sarah: &bdquo;Krist, međutim, bit će uvijek vjeran. Bit će vazda s nama. Svojoj Crkvi uvijek će darivati svećenika. [&hellip;] u na&scaron;em svećeničkom srcu uvijek je prisutan, i u njemu će ostati zauvijek.&rdquo;, javlja izdavač.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-19-robert-sarah-2.jpgStavros: Bez krunice nema ništa! Mlađi sin mi je od rođenja bolestan, ali hvala Bogu, sretni smo i zadovoljnihttp://grude.com/clanak/?i=358685358685Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-22-stavros-vjera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jasmin Stavros progovorio je u novom intervjuu o svom narušenom zdravstvenom stanju te o vjeri koja mu, kako tvrdi, mnogo znači u životu.<p><br />"Operirao sam neke lojne žlijezde, smetali su mi. Izvadili su mi &scaron;avove i sve je okej. Imam flastere da ne dođe do neke infekcije. Jedva čekam da dođem do Korčule, da tamo plivam, vozim bicikl, navečer &scaron;etat sa ženom, da idemo molit krunicu. Bez toga nema ni&scaron;ta. Mislim da ću se tek onda oporavit i biti u punoj snazi", rekao je za IN Magazin.<br /><br /></p> <p>"Puno stvari mi se dogodilo u životu ba&scaron; uz tu krunicu. Žena i ja smo bili na moru, u na&scaron;oj kući, svaki dan smo molili krunicu milosrdnog Isusa i u tri sata smo odlazili do jedne kapelice gdje je bio jedan teren ogromni. Kao da je to bila jedna Božja providnost, mi smo to na&scaron;li, kupili, uredili, doveli u kulturu, napravili sebi kućicu od 7 tisuća kvadrata. Ta krunica je bila povezana s tom kućom koja nam danas deset puta vi&scaron;e znači nego kuća kraj mora", otkrio je.<br /><br /></p> <p>"Nažalost sam cijeli život nosio križ, sin mlađi mi je bio bolestan od početka. Ali Bogu hvala on je živ, žena je živa i zdrava, stariji sin isto. Svi smo na okupu, veselimo se kad se nađemo, družimo. Uz malo para smo svi sretni i zadovoljni", zaključio je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-22-stavros-vjera.jpgFOTO: Procesija kroz Mostar i blagoslov u Franjevačkoj crkvihttp://grude.com/clanak/?i=358681358681Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 22:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-22-mostar-tjelovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Misnim slavljem u Franjevačkoj crkvi u Mostaru i procesijom kroz grad proslavljena je svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, blagdan Tijelova ili Brašančeva.<p>&nbsp;</p> <p>Procesija se kretala od crkve Svetog Petra i Pavla, od Franjevačke crkve i ulice, zatim ulicama kraljice Katarine, kneza Vi&scaron;eslava Humskog, Hrvatskih branitelja i na kraju su se vjernici vratili u Franjevačku crkvu i primili blagoslov.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-22-mostar-tjelovo.jpgNAJAVA: Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH 2022.http://grude.com/clanak/?i=358675358675Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-drzavna-smotra-folklora-2022.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na smotri u revijalnom dijelu nastupaju i kulturno-umjetnička društva predstavnici drugih naroda u BiH kao i gosti iz Hrvatske.<p>&nbsp;</p> <p>U subotu 18. lipnja 2022. godine u Mostaru ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača održat će se Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH, u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno-umjetničkih dru&scaron;tava u BiH (UHAKUD u BiH) i Hrvatske kulturne zajednice u FBiH (HKZ u FBIH).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svake godine na Smotri se prezentiraju najkvalitetnija kulturno umjetnička dru&scaron;tva iz BiH, koja ba&scaron;tine vi&scaron;estoljetnu tradicijsku kulturnu ba&scaron;tinu Hrvata, u rasko&scaron;i svojih izvornih no&scaron;nji, plesova, glazbala, napjeva i običaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Smotra je ocjenjivačkog karaktera i među najkvalitetnijim izvođačima<br />organizatori biraju dru&scaron;tva iz BiH za sudionike na drugim smotrama folklora i to za Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo, Đakovački vezovi, Na Neretvu misečina pala te Državnu smotru Hrvatskog sabora kulture.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Članovi Ocjenjivačke komisije su istaknuti etnolozi, etnokoreolozi i etnomuzikolozi iz BiH i Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na smotri u revijalnom dijelu nastupaju i kulturno-umjetnička dru&scaron;tva predstavnici drugih naroda u BiH kao i gosti iz Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon službenog dijela ocjenjivačkog programa smotre slijedi zabavni program za sve posjetitelje i izvođače. U zabavnom dijelu programa nastupiti će klapa &bdquo;Grga&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Detaljan program smotre:</p> <p>18:00 sati - Mimohod skupina kroz grad Mostar<br />19:00 sati - Državna smotra izvornog folklora Hrvata u BiH<br />21:00 sati - Zabavni program &ndash; klapa &bdquo;Grga&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog okolnosti i vremena pro&scaron;logodi&scaron;nja Državna smotra 2021. održana je u drugačijem obliku.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vremenu i okolnostima u kojima smo se na&scaron;li uspjeli smo na jedan poseban način održati Državnu smotru folklora, koju nažalost nismo uspjeli održati u fizičkom obliku kao dosada&scaron;njih godina. Ipak radost nam je velika jer smo i u ovim okolnostima uspjeli okupiti dru&scaron;tva te snimiti nastupe u njihovim mjestima. Iako bez uobičajenog druženja koje daje posebnu čar svakoj smotri, virtualna smotra ima posebnu vrijednost jer je snimana u autentičnim lokalitetima na kojima je tradicija živjela. Ovim smo se jo&scaron; vi&scaron;e približili izvornom prikazu običaja, i napravili jednu prekrasnu razglednicu Bosne i Hercegovine te saznali mnogo novih stvari o povijesti mjesta u kojima smo bili. U bogatom programu ove smotre pored prekrasnih prikaza tradicije vidjeli smo svu rasko&scaron; i ljepotu mjesta u kojima na&scaron; narod živi.</p> <p>Snimku Državne smotre 2021. možete pogledati na Youtube kanalu UHAKUD u BiH - https://www.youtube.com/watch?v=GAtqEw4EeFQ&amp;t=10s</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođite i uživajte u rasko&scaron;i narodnih no&scaron;nji, običaja, pjesama i plesova!</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-drzavna-smotra-folklora-2022.pngDanas je blagdan Tijelova, katolici slave ustanovljenje Euharistijehttp://grude.com/clanak/?i=358667358667Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 09:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-05-31-tijelovo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan je spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije Kristove muke.<p>Blagdan je Tijelova, blagdan kojim&nbsp;Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i koji se slavi&nbsp;u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa.</p> <div class="share_wrap"> <div class="article__body--main"> <div id="js_content" class="article__body--main_content js_bannerInArticleWrap" data-section-slug="vijesti" data-article-id="1595023"> <p data-bind="html:Lead">&nbsp;</p> <p>Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Bra&scaron;ančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Bra&scaron;ančevo dolazi od riječi bra&scaron;no, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije Kristove muke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod belgijskoga grada Liegea, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove - sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici &scaron;irili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi događaj koji je snažno utjecao na ča&scaron;ćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu pro&scaron;iriti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. pro&scaron;irio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkv</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Događaj u Ludbregu</strong></p> <div class="js_bannerInArticle">Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise - pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Kristovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledav&scaron;i da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestra&scaron;en neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i zavr&scaron;io misu.</div> <div class="js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503.-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio zavr&scaron;iti istragu, ali je dopustio javno &scaron;tovanje relikvije, &scaron;to čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje &scaron;tovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je sredi&scaron;nja godi&scaron;nja proslava Predragocjene Krvi Kristove.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u K&ouml;lnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću pro&scaron;irio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.</p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-05-31-tijelovo.jpgBožje čudo u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=358666358666Grude.com - klik u svijetThu, 16 Jun 2022 09:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-16-oltar.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je blagdan Tjelova. Volimo ga zvati Brašančevo, od riječi brašno. A od brašna se pravi kruh. Kruh koji na svetoj misi postaje Kristovo Tijelo.<p>&nbsp;</p> <p>Brojna su čudesa nadahnuta Božanskom snagom i milo&scaron;ću vezana za ovaj blagdan.<br /><br /></p> <p>Neka od njih objavili smo u ranijem tekstu.<br /><br /></p> <p>Međutim, ovdje se moramo osvrnuti na čudesa danas.<br /><br /></p> <p>Mnogi od nas se pitaju, gdje su danas ta čudesa. Pandemije, ratovi, navire i glad... a sve zagledavamo u nebo i pitamo se: Gospodine, &scaron;to se događa!? Po&scaron;alji nam nekoga od svetaca da nas izbavi iz ove bijede.<br /><br /></p> <p>Međutim, dovoljno je uroniti u vlastitu du&scaron;u i osluhnuti.<br /><br /></p> <p>Hercegovina je prepuna čudesa koja nedovoljno ističemo.<br /><br /></p> <p><strong>Međugorje!</strong><br />Milijuni tu pronalaze svoj mir, radost, utjehu... odemo u to mjesto molitve gdje se djeci prije 41 godinu ukazala Blažena Djevica Marija i kao da se nalazimo u nekom drugom svijetu. Čini nam se kao da je to jedino mjesto na svijetu gdje se mir može osluhnuti! Zar to nije čudesno!?<br /><br /></p> <p><strong>Progonjeni franjevci!</strong><br />Oni sa zlatnim žezlom su ih htjeli otjerati iz crkvi koje su gradili s narodom. Nakon komunista, surađujući s komunistima i njihovim ostacima, htjeli su ih poslati u ropotarnicu povijesti, da bilo koji trag u suvremenom svijetu nestane. Međutim, Bog ih nije napustio. Crkve su u župama progonjenih fratara redovito prepune, vjernici im hrle gdje god se pojave. U njima pronalaze onu prvu Crkvu, prve kr&scaron;ćane koji su za Krista polagali živote, kada su posvećeni ljudi bili spremni da im ljudi okrenu leđa, svjesni da im Krist nikad neće leđa okrenuti! Moćnici na pozicijama ih progone, a oni s osmijehom na licu služe Gospodinu! Zar to nije čudesno!?<br /><br /></p> <p><strong>Čvrsta vjera u Gospodina!</strong><br />Prepune su crkve vjernika, moli se pred kapelicama, posvećenim objektima, mjestima. Utječemo se u Gospodina, i kada nam ne ide dobro, prati nas taj osjećaj da će sve biti dobro. Kao u onoj najljep&scaron;oj i najkraćoj molitvi napuljskog svećenika don Dolinda Ruotola koji je umro na glasu svetosti, a koji je znao reći: Isuse, misli ti! I tako mi svom Gospodinu predajemo sve svoje strahove, tjeskobe, nemoći, bolesti... A Gospodin nagrađuje! I u najranjivijem svijetu u kojem je gubitak života svakodnevica, u kojem vi&scaron;e ne znamo kakva bolest dolazi i &scaron;to nam prijeti iz vode, zraka... u kojem moćnici nuklearne bombe spominju kao igračke... mi živimo i spremamo se kroz molitvu, pouzdanje, popravljanje, na život u Gospodinu, onda kada nas On pozove. Zar to nije čudesno!?<br /><br /></p> <p>Bog i danas djeluje. U vrtlogu života, u ovoj brzini, zaboravili smo gledati na stvari oko sebe, a čuda je koliko god hoćemo! Zato nastojmo sebe izgrađivati u bolje ljude i jasnije ćemo vidjeti da nisu samo tri gore spomenuta, najjasnija primjera da čuda jo&scaron; postoje, već da ih ima svugdje, u svijetu oko nas.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-16-oltar.pngFOTO: Milijunaš se preobratio, došao u Međugorje i tu gradi najljepši dvorachttp://grude.com/clanak/?i=358643358643Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 22:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-14-22-medjugorje-kanadjani-glavna_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako su dvorci srednjovjekovne građevine, u Bosni i Hercegovini do prije 20-tak godina nije bilo ni jednog klasičnog dvorca, jer su se na ovom području uglavnom gradile tvrđave.<p><br />Međutim, to se promijenilo kada je se krajem 90-ih u Međugorje iz Kanade doselio bračni par, Patrick i Nancy Latta.<br /><br /></p> <p>Godine 1999. počeli su izgradnju dvorca, a taj proces traje i danas, odnosno, već 23 godine svakodnevno se radi na gradnji ovog velebnog imanja.<br /><br /></p> <p>Kada stanete ispred dvorca imate osjećaj kao da ste kročili u neku bajku o prinčevima i princezama koje smo slu&scaron;ali kao djeca.<br /><br /></p> <p>Dok hodate kroz kompleks kamenih kućica, prolaza, kapelica, dvorana, staza i travnjaka, u istom trenutku uživate u mirisima ruža, magnolija, borova, maslina i drugog ukrasnog cvijeća i drveća.<br /><br /></p> <p>Iako život Nancy i Patricka sada izgleda kao iz bajke, nije tako oduvijek bilo i njihova priča je zaista posebna.<br /><br /></p> <p>Kada je imao 14 godina Patrick je pohađao katoličku &scaron;kolu gdje je doživio ne&scaron;to &scaron;to ga je duboko ranilo. Tada je odlučio da Boga nema i tako je živio punih 48 godina. Bio je veliki biznismen i kroz život je zaradio milijune. Prije Nancy, bio je dva puta u braku te je s biv&scaron;im suprugama dobio četvero djece.<br /><br /></p> <p>Međutim, kada su djeca odrasla, imala su sve &scaron;to se novcem moglo kupiti, ali su ih proganjale ovisnosti o drogama, alkoholu i nemoralnim životnim stilovima.<br /><br /></p> <p>Jednog dana Nancy je dobila knjigu "Poruke Gospe iz Međugorja".<br /><br /></p> <p>Kako je kasnije svjedočila, tada joj to nije značilo ba&scaron; ni&scaron;ta i dala je suprugu knjigu da je baci u smeće. No onda se dogodilo ne&scaron;to neočekivano.<br /><br /></p> <p>"Moj suprug je otvorio knjižicu Gospinih poruka iz Međugorja. Pročitao je jednu poruku i počeo plakati. Taj čovjek, veliki biznismen koji nije vjerovao nikome i u ni&scaron;ta u tom trenutku je promijenio svoj život iz temelja", ispričala je Nancy jednom prilikom.<br /><br /></p> <p>Sve &scaron;to su imali u Kanadi su prodali, doselili u Međugorje i počeli graditi dvorac.<br /><br /></p> <p>Brzo im se pridružio i Florijan iz Rumunjske koji je od 1999. glavni izvođač radova.<br /><br /></p> <p>"Preko dvije tisuće kamiona kamena je do sada ovdje ugrađeno. Kamen nabavljamo isključivo iz Međugorja, po okolnim brdima, a ne&scaron;to su nam poklonili i stanovnici ovog mjesta kad bi ru&scaron;ili svoje stare kuće", kazao je za<strong> <a href="https://www.klix.ba/magazin/zanimljivosti/milioner-iz-kanade-sve-rasprodao-i-prije-23-godine-poceo-graditi-velebni-dvorac-u-hercegovini/220614102" target="_blank">Klix</a> </strong>Florijan.<br /><br /></p> <p>Danas dvorac pruža utoči&scaron;te onima koji dolaze po duhovnu obnovu u ovo mjesto. Tijekom na&scaron;eg posjeta zatekli smo grupu Ukrajinaca koji su do&scaron;li tu moliti za mir u svojoj zemlji.<br /><br /></p> <p>Osim toga, dvorac je otvoren za sve posjetitelje, koji mogu slobodno doći i obići ovo zdanje te snimiti jedinstvene fotografije.<br /><br /></p> <p>Također, postao je jedno od omiljenih mjesta za fotografiranje mladenaca na dan njihovog vjenčanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-14-22-medjugorje-kanadjani-glavna_1.jpgLjubo Mihalj - samouki Michelangelo iz Rakitnahttp://grude.com/clanak/?i=358642358642Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 22:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-14-22-ljubo-mihalj_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Osebujni umjetnik, hercegovački Michelangelo, kako ga novinari prozvaše, Ljubo Mihalj Skokić doista je vrijedan divljenja u svakom pogledu. Impresivna je Ljubina životna priča. Dostojna romana, filma i monografije<p style="text-align: right;"><br /><em>Pi&scaron;u</em>: <em><strong>Tihomir Begić i Ljubo Kovač<br /></strong></em></p> <p><br />Pitomi rakitski krajobraz bogat je darovitim i uspje&scaron;nim ljudima u svim oblastima ljudskog djelovanja.<br /><br /></p> <p>Osebujni umjetnik, hercegovački Michelangelo, kako ga novinari prozva&scaron;e, Ljubo Mihalj Skokić doista je vrijedan divljenja u svakom pogledu.<br /><br /></p> <p>Impresivna je Ljubina životna priča. Dostojna romana, filma i monografije. Čovjek tvrda darovita kova kraj jednog od izvora pitke vode u Mihaljima rado prima drage ljude u svoj dom, okružen raznolikim voćem, povrćem i skulpturama. Zapravo je to svojevrsna galerija na otvorenom.<br /><br /></p> <p>Vrijedni su divljenja Ljubin vrt i imanje te nije čest slučaj da čovjek u osamdesetima aktivno radi u vrtu i u radionici. Dilja pomalo svaki dan i tako sedamdeset godina družbe s dlijetom.<br /><br /> <br /> <strong>Diljam otkad znam za sebe<br /><br /></strong></p> <p>- Otkad znam za se diljam i tražim prikladne panjeve, a ima ih, hvala Bogu, u ovom rajskom kraju - kaže za<a href="https://www.vecernji.ba/kultura/ljubo-mihalj-samouki-michelangelo-iz-rakitna-1594678" target="_blank"> Večernji list </a>Ljubo.<br /><br /></p> <p>- &Scaron;tapove, trube, zvrkove, pucaljke... k'o dite sam zavolio. Kod ovaca sam k'o dite počeo diljati, i&scaron;lo mi je od ruke. A na duvanskim putevima kroz Bosnu uvik sam uza se ima i omiljene alate - čekić, dlito, nožić, turpiju... O opasnostima kroz bosanske vrleti drugom prigodom... Kada sam do&scaron;ao u Njemačku, nastavio sam, razumljivo, uz bolji alat i&scaron;lo mi je lak&scaron;e - kaže Mihalj.<br /><br /></p> <p>Govor Mihaljevih uradaka uvijek nosi poruku optimizma, ljubavi, radosti... Snažne ruke često zagrljaje nude, pružaju se k nebu...<br /><br /></p> <p>Skulpture radi u bukvi, orahu, tre&scaron;nji, a zapravo u svakom drvu pronađe nadahnuće.<br /><br /></p> <p>Godine 1965. samouki umjetnik odlazi u Njemačku. Sudjelovao je na nekoliko skupnih izložbi. Njegov uradak "Pas &Scaron;arov" na&scaron;ao se i na naslovnici njemačkog časopisa "Hund und Mann". U kamenu je isklesao likove djeda i bake, u betonu konja i psa.<br /><br /></p> <p>Puno je tema, evo samo nekih - "Domovinski rat", koji podsjeća na Picassovu "Guernicu", "Federacija", "Dolazak Hrvata", "Posljednja večera", "Gospa međugorska", "Život u &scaron;ah figurama"...<br /><br /></p> <p>Izlagao je u Francuskoj - u hrvatskom Veleposlanstvu u Parizu, u Njemačkoj, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Osobito rado spomene proslavu 60. obljetnice rada u kiparstvu na Grginu guvnu u Kovačima u Osoju kada je i pok. kolega Pero Crnogorac proslavio 50. obljetnicu novinarskog rada. Nazdravljalo se za taj fenomen i zagangalo uz prijatelje iz Hercegovine i Dalmacije.<br /><br /></p> <p>Teme su raznolike - sveci, političari, sporta&scaron;i... Zavjetna skulptura Gospe Blažene postavljena je ispred crkve u Rakitnu. Molitva i zavjet je to starijih momaka. I kažu, ima rezultata. Pri&scaron;uljaju se kasno noću i mole, pi&scaron;e Vecernji.ba.<br /><br /></p> <p>Radi&scaron;ni umjetnik stigne i oko blaga voditi brigu. Prije novijih spoznaja o &scaron;tetnosti nezdrave hrane po povratku iz Njemačke Ljubo se okrenuo domaćoj ekolo&scaron;koj proizvodnji. Isključivo na stajnjaku uzgaja kukuruz, p&scaron;enicu, krumpire, luk, jagode te, naravno, veliki broj stabala jabuka, kru&scaron;aka i &scaron;ljiva. Te&scaron;ko je reći kada je voćnjak ljep&scaron;i - u proljeće u cvatu ili u jesen kad rumene jabuke. U tonama se mjere prinosi. Svinje, koko&scaron;i i janjce uvijek je hranio domaćom hranom uz istinskog prijatelja &Scaron;arova.<br /><br /> <br /> <strong>Supruga velika potpora<br /><br /></strong></p> <p>Dakako, veliku potporu pruža mu vjerna družica supruga Anka. Kuća i okućnica blistaju. A mirisi u&scaron;tipaka i sira neodoljivi su. "Ona doista drži tri ćo&scaron;ka".<br /><br /></p> <p>Kada su mu četiri knjižnice Zapadnohercegovačke županije u Posu&scaron;ju pro&scaron;le godine priredile izložbu, koju su vidjele gotovo 2000 posjetitelja, to je bio zacijelo fenomen. Tada se pojavila ideja o galeriji koju bi podržao Grad, gdje bi ovaj vrsni umjetnik, kao i drugi vrijedni ljudi, imao stalni postav.</p> <p><br />Budući da je Mihalj, naravno, i član Matice hrvatske od njezine obnove, Ogranak u Posu&scaron;ju priredio mu je izložbu u restoranu Astorija 2003. godine.<br /><br /></p> <p>Panjevi i skulpture njegov su život i vi&scaron;e od života. Pa nam u &scaron;ali spremno kaže, kada ga pitamo gnjavimo li ga previ&scaron;e:<br /><br /></p> <p>- Ne, vi mi produljujete život! - ističe za Večernjak.<br /><br /></p> <p>Nekoliko TV kuća napravilo je priču o ovom dobrom čovjeku. Možda je vrijeme i za film i monografiju. Njegovi prijatelji diljem svijeta tome bi se radovali.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-14-22-ljubo-mihalj_1.jpgPrigodna poštanska maraka HP Mostar ''350. obljetnica župe Dobretići''http://grude.com/clanak/?i=358629358629Grude.com - klik u svijetTue, 14 Jun 2022 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-14-hpmostar-dobretici.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobretići su jedna je od najmlađih i najmanjih općina u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljena je prigodna po&scaron;tanska marka HP Mostar "350. obljetnica spomena župe Dobretići".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Vijeko Lučić, a marke će se u po&scaron;tanskom prometu koristiti od 13. lipnja 2022. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobretići su jedna je od najmlađih i najmanjih općina u BiH. Prostire se na planini Ranči i udaljena je dvadesetak kilometara od Jajca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župa Dobretići pod imenom Vrhovine spominje se 1672., a nastala je odvajanjem od jajačke župe. Od 1758. sjedi&scaron;te župe je u Žilićima, a 1850. preneseno je na dana&scaron;nje mjesto. U početku je župnik stanovao u kućama svojih župljana, 1850. izgrađen je novi župni stan, a 1860.-1862. izgrađena je crkva.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godine 1892. podignuta je nova crkva koja je te&scaron;ko o&scaron;tećena u potresu 1969. i potom sru&scaron;ena. Sada&scaron;nja crkva izgrađena je 1971.-1973. po projektu ing. fra Pija Nuića i posvećena je sv. Anti Padovanskom. Sagrađena je na 1.175 m nadmorske visine &scaron;to župu Dobretići čini jednom od najvi&scaron;ih župa u jugoistočnoj Europi. Iz ove župe potječe biskup fra Marko Dobretić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkva je bogata djelima sakralne umjetnosti. Ante Starčević autor je brončanog kipa sv. Ante s Isusom dok su postaje križnoga puta djelo Slavka &Scaron;ohaja. Brončano poprsje fra Željka Džaje u dvori&scaron;tu, rad je Stipe Ledića. Crkva, uni&scaron;tena u posljednjem ratu, obnovljena je zalaganjem župnika, a umjetničko blago koje je bilo opljačkano vraćeno je uz određenu nadoknadu. I sada&scaron;nja župna kuća, podignuta 1983.-1988. po projektu A. Džebe, opljačkana je i jako o&scaron;tećena. Jedan dio kuće osposobljen je za stanovanje 1997. i u njemu se nastanjuje župnik.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župa Dobretići je 1813. imala 1.409 vjernika, a 1991. broji 4.895 vjernika. Iseljavanje, koje je započelo iz gospodarskih razloga, ubrzao je posljednji rat.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-14-hpmostar-dobretici.pngHercegovke izlažu radove u Londonu http://grude.com/clanak/?i=358595358595Grude.com - klik u svijetMon, 13 Jun 2022 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-13-dragana-vesna-izlozba-london-umjetnost.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Boomer galeriji u Londonu otvorena je međunarodna selektivna izložba "Contemporary III. edition" 2022.<p>&nbsp;</p> <p>Svoje radove izložile su akademska slikarica Dragana Nuić-Vučković iz &Scaron;irokog Brijega i akademska kiparica Vesna Vuga Su&scaron;ac iz Mostara.<br /><br /></p> <p>Na izložbi sudjeluje 122 umjetnika iz 24 zemlje &ndash; Kine, Japana , UK, SAD-a, Grčke, Turske, Norve&scaron;ke, Kanade, Francuske, Njemačke, Hrvatske, BiH... Izložba ostaje otvorena do 15. lipnja 2022.<br /><br /><br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-13-dragana-vesna-izlozba-london-umjetnost.jpgFOTO: Brojni bajkeri na Blidinju, blagoslovio ih fra Josip Vlašićhttp://grude.com/clanak/?i=358590358590Grude.com - klik u svijetSun, 12 Jun 2022 12:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-12-22-bajkeri-masna-luka-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Motociklisti, bajkeri iz čitave Hercegovine, Dalmacije, ali i šire danas su na Blidinju.<p><br />Razlog je sveta misa u crkvi svetog Ilije u Masnoj Luci, te blagoslov motora i motorista.</p> <p>Fra Josip Vla&scaron;ić izmolio je od Gospodina da ih blagoslovi na njihovim putovima, a ozračje je ispred crkve bilo uistinu svečano. Brojni motori, motoristi i snažna vjera, jer dragi Bog nikoga tko mu se utječe ne napu&scaron;ta na životnom putu, ma kakve ga bure i oluje udarale.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-12-22-bajkeri-masna-luka-glavna.jpg