Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Svjedočanstvo najtraženije hrvatske manekenke: Kako sam spasila dušu i u Cenacolu susrela Isusahttp://grude.com/clanak/?i=373708373708Grude.com - klik u svijetMon, 05 Jun 2023 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-05-iva-brcic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iva Brčić je tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća bila, uz Tanju Dragović i Ninu Morić, jedna od najpoznatijih i najtraženijih hrvatskih manekenki. <p>&nbsp;</p> <p>Moglo bi se reći da je imala sve: snimala je reklame za najveće svjetske brendove, živjela u M&uuml;nchenu, Milanu, Ateni, Sydneyu, Miamiju, New Yorku&hellip; Putovala je po cijelom svijetu, nosila najskuplje modne marke i družila se s brojnim slavnim osobama. Njezino lijepo lice smije&scaron;ilo se s billboarda i reklamnih panoa u najvećim svjetskim metropolama. Činilo se kao da živi svoje snove, poput zvijezde filma o djevojčici iz neke postkomunističke zemlje koja je ostvarila zavidnu karijeru na Zapadu. Pa sada živi ono o čemu ostali mogu samo sanjati. Međutim, Iva se odjednom povukla te nestala s naslovnica i celebrity rubrika. Godinama se pričalo kako se &bdquo;zatvorila&ldquo; u Cenacolo i tamo doživjela &bdquo;misterioznu promjenu&ldquo;. Iva Brčić stoga sada javno progovara o svojem obraćenju. Svoju životnu priču do sada je dijelila s krizmanicima, mladima, članovima raznih molitvenih i obiteljskih zajednica u Crkvi. Međutim, napokon je osjetila kako je sazrjelo vrijeme za novi korak: javno posvjedočiti o tome kako ju je Isus, premda obasjanu svjetlima reflektora, izvukao iz tame.<br /><br /></p> <p><strong>Spona koja je nedostajala<br /><br /></strong></p> <p>Iva svoje svjedočanstvo uvijek započinje činjenicom da je odrastala kao dijete razvedenih roditelja &scaron;to je, kako kaže, njezinom dječjem srcu nanijelo prve rane. Rođena je 1977. godine u Zagrebu. Njezini roditelji su živjeli u civilnom braku i razveli su se u njezinoj petoj godini. &bdquo;Kao djevojčica sam se često pitala za&scaron;to nije uspio njihov brak. Sada mi je sve jasno i vi&scaron;e ih ne osuđujem. Oni nisu poznavali Gospodina, nisu živjeli sakramentalno, nisu se znali ljubiti ni opra&scaron;tati jedan drugome. Nisu znali ono &scaron;to ja danas znam. Između sebe nisu imali Gospodina i ta im je spona silno nedostajala&ldquo;, započinje svoju priču. Kao dijete razvedenih roditelja često se selila pa je živjela u raznim zagrebačkim kvartovima: Folnegovićevom naselju, Slobo&scaron;tini, Pe&scaron;ćenici i Novom Čiču. U &scaron;koli je često bila predmet zadirkivanja jer je bila dijete razvedenih roditelja, &scaron;to onda, za razliku od danas, nije bilo toliko uobičajeno. &bdquo;To mi je jako smetalo. Jako je važno imati prijatelja, nekoga svoga&hellip; Danas sam okružena s mnogo ljudi koji me vole i žele mi dobro, s mnogo pravih prijatelja, a u djetinjstvu sam se često osjećala usamljena. Premda su me roditelji, bake i djedovi voljeli, duboko u sebi osjećala sam se neprihvaćenom. Nisam osjećala njihovu ljubav pa sam bila istovremeno tužna i ljuta&ldquo;, priznaje. Tu je ljubav prona&scaron;la u suvremenom plesu. U osmom razredu je samoinicijativno primila sve sakramente jer je htjela biti kao i ostali razredni prijatelji.<br /><br /></p> <p><strong>Susret sa modnim scoutom<br /><br /></strong></p> <p>Savjesna djevojčica i odlična učenica počela je pokazivati bunt. U vi&scaron;im razredima osnovne &scaron;kole počela je bježati iz &scaron;kole kako bi &bdquo;ispala faca&ldquo;, odnosno svidjela se drugima. &bdquo;Znala sam da to nije dobro, da se protivi nekom nutarnjem glasu, mojoj savjesti, ali ja sam samo htjela imati prijatelje&ldquo;, kaže. Onda se dogodilo da je početkom devedesetih prilično samozatajnu djevojku, koja se odijevala u traperice i jednostavne majice, na plaži u Crikvenici primijetio modni scout. Mu&scaron;karac je pristupio Ivinoj majci i predložio da se njezina lijepa kći krene baviti modelingom. &bdquo;To me uopće nije zanimalo. Međutim, čovjek je ponavljao kako će mi taj posao omogućiti odlazak iz Hrvatske, u kojoj je tada započinjao rat, ali i dobre prihode. Pozvao me je na casting u Zagreb. Sve to mi je bilo potpuno strano jer se tada nisam bavila svojom vanj&scaron;tinom. Nisam se promatrala u ogledalu ni bila svjesna da sam ne&scaron;to posebno lijepa&hellip;&ldquo;, priznaje. Majka ju je ohrabrila da se odazove na casting u zagrebačkom hotelu International. Bio je to prestižni casting tri modne agencije (Ricardo Gay iz Milana, Ford iz Pariza&hellip;). U dvorani su se okupile brojne &bdquo;sređene&ldquo; manekenke, a Iva se na castingu pojavila u jednostavnim trapericama, s kosom na razdjeljak i bez &bdquo;booka&ldquo;. Pred žirijem se pravdala kako ne zna &scaron;to ovdje radi i da se ona samo želi baviti suvremenim plesom. Uskoro su uslijedili pozivi iz brojnih najvećih svjetskih modnih agencija. &bdquo;Doslovno sam mogla birati. Zvali su me iz Pariza, Tokija, Milana, M&uuml;nchena&hellip; Ja sam se odlučila za M&uuml;nchen. Tako sam već u drugom razredu srednje &scaron;kole započela uspje&scaron;nu karijeru modela i počela zarađivati ozbiljan novac&ldquo;, kaže. Međutim, priznaje kako se sa svijetom glamura susrela jo&scaron; ranije, kada je kao plesačica u bendu Sanje Doležal sudjelovala na prvoj hrvatskoj Dori. Tamo se zaljubila u jednog glazbenika, starijeg od sebe, i zbog njega probala marihuanu. &bdquo;To je bila klasična priča&hellip; Ponudio mi je joint i ja sam popustila kako pred njim ne bih ispala stra&scaron;ljiva klinka. Koliko se sjećam, to je bilo prvi puta da sam zbog nekoga drugoga napravila ne&scaron;to mimo svoje savjesti i volje. Trava mi se uopće nije svidjela. Jo&scaron; i danas se sjećam onog ružnog osjećaja koji me pratio na putu prema kući. Dakle, imala sam svijest da sam učinila ne&scaron;to lo&scaron;e, ali sam se silno htjela drugima svidjeti. Tako je sve započelo. Jer, kada jednom krene&scaron;, onda vi&scaron;e nema povratka&hellip;&ldquo;, tvrdi.<br /><br /></p> <p><strong>Opasni horizonti<br /><br /></strong></p> <p>Sljedećih sedam godina bavila se <em>modelingom</em> i postala jedna od najuspje&scaron;nijih hrvatskih manekenki. Prvih nekoliko mjeseci je na snimanja putovala iz Zagreba, a kada su se ona zaredala, Iva se morala ispisati se iz zahtjevne XVI. gimnazije i preseliti se u inozemstvo. Najprije je živjela u M&uuml;nchenu, a zatim u Ateni, Milanu, Sydneyu, New Yorku, i Miamiju. &bdquo;Honorari su bili odlični. Za jedno snimanje sam mogla zaraditi mjesečnu plaću svojih roditelja. Primanja su kasnije postala jo&scaron; znatno bolja. Kako je moj životni standard rastao, počela sam se okruživati s ljudima koji u meni nisu vidjeli djevojku željnu ljubavi, nego izvor novca&hellip;&ldquo;, kaže. Jo&scaron; je u Zagrebu, odnosno prije odlaska iz Hrvatske, počela eksperimentirati s raznim supstancama. Vjerovala je da će u inozemstvu prekinuti s lo&scaron;im navikama, ali vani su joj se, kako kaže, otvorili jo&scaron; &bdquo;opasniji horizonti&ldquo;. &bdquo;Svi su mislili kako živim fantastično, jer sam puno zarađivala i putovala, bila okružena uspje&scaron;nim i lijepim ljudima, sama sebi ugađala, izlazila na mondena mjesta te skupocjenim poklonima kupovala prijateljstva i naklonost. Drugima sam dijelila skupe darove, kupovala avionske karte za Ibizu i Ameriku. Odjednom sam se na&scaron;la okružena mno&scaron;tvom ljudi. Zavaravala sam se kako sam uspjela ostvariti svoj san: napokon imam prijatelje! To mi je bilo važnije od svih naslovnica i jumbo plakata s mojim licem&ldquo;, kaže. Iva je, tako, u samo nekoliko godina potpuno promijenila životni standard. Djevojka s Folke iz traperica i klompi uskočila je u skupocjene &scaron;tikle.<br /><br /></p> <p>Priznaje da je s vremenom postala opterećena svojom vanj&scaron;tinom i na sebi vidjela samo lijepo lice. U tom je razdoblju bila uvjerena kako nikada neće roditi jer &bdquo;trudnoća izobličava tijelo&ldquo;, nego će &bdquo;posvojiti neko siroto dijete iz Afrike&ldquo;. Svakodnevno se vagala i opsesivno brojala kalorije. Kaže kako je znala danima gladovati, doslovno bi dan preživjela na tanjuru juhe i jednoj jabuci. &bdquo;Nisam imala anoreksiju ili bulimiju, ali sam svakako imala nekakav poremećaj prehrane. Primjerice, u Americi bi gladovala danima, a onda bi se vratila kući, u Zagreb, gdje bi se onako izgladnjela natrpavala hranom. Osim toga, nastojeći zadržati besprijekornu liniju i definiciju mi&scaron;ića, dva puta dnevno je vježbala u teretani, naravno uz prisutnost privatnog trenera. Svoj je život podredila isključivo izgledu. Snimala je modne kataloge i kampanje za vrhunske svjetske brendove, kao &scaron;to su Gap, S Oliver, Niveu, Reebok, Marco Polo, Triumph, Schwartzkopf, Redken, Everlast, Target&hellip;<br /><br /></p> <p>Njezini su dani bili iznimno stresni. Ponekad se morala buditi u četiri sata ujutro kako bi stigla na let za drugi grad/državu, gdje je imala dogovoreno snimanje, a onda bi se istu večer vraćala kući. S vremenom je postala razmažena, sama sebi neprepoznatljiva. Djevojka koja se donedavno nije zamarala materijalnim i živjela skromno, odjednom se pretvorila u pomalo razmaženu bogata&scaron;icu. Primjerice, prljavu odjeću nikada nije prala nego bi je ostavljala beskućnicima, a sebi bi počastila novom. Imala je na raspolaganju i privatnog &scaron;ofera koji ju je vozio na <em>castinge</em>. Živjela je u izobilju, uživajući u izlascima, skupocjenim darovima, ali i supstancama. &bdquo;U tom svijetu su vrijednosti izokrenute. Najvažniji su novac, slava i vanj&scaron;tina. Svi se &lsquo;&scaron;aketaju&rsquo; i podmeću jedni drugima kako bi postali uspje&scaron;niji. U takvom okruženju sam htjela ili ne htjela polako postajala poput drugih. Važna mi je bila &scaron;minka, konstantno naslikavanje, kupovina dijamanata, brendirane robe i skupocjenih torbi&ldquo;, kaže. Tek bi se ponekad, kada bi ulovila trenutak mira, upitala koji je smisao svega toga. &bdquo;Ja samo zarađujem, kupujem, tro&scaron;im i bacam. Postoji li neki smisao? Za&scaron;to uopće živim? Postoji li neki Bog? U toj potrazi za smislom, odnosno za duhovno&scaron;ću, Iva je naletjela na jednu budisticu, djevojku koja je &bdquo;drukčije pričala, drukčije se pona&scaron;ala i bila nekako posebna&ldquo;. Njih dvije su se počele družiti i dijeliti iskustva. Iva se toliko odu&scaron;evila njezinim pričama o odvojenosti od materije da se ubrzo, kako kaže, proglasila budisticom.<br /><br /></p> <p><strong>Ma&scaron;ina za &scaron;tancanje novaca<br /><br /></strong></p> <p>Iva je 1999. godine bila na vrhuncu karijere. Jo&scaron; uvijek je živjela u Miamiju, snimala velike modne kampanje i agenciji prihodila ogromne svote novca. Onda je doživjela moždani udar. Te se večeri vratila s noćnog izlaska, a već sljedećeg jutra trebala je putovati privatnim avionom na snimanje u Kolumbiju. Iva je otvorila voćnu salatu, sjela na kauč i krenula jesti, ali odjednom se sru&scaron;ila se na pod. Njezin cimer je začuo snažan udarac, uletio je u Ivinu sobu, podigao s poda te, ne znajući da je djevojka doživjela moždani udar, smjestio je na krevet. Probudila se nakon 32 sata. Shvatila je da ne može pokrenuti desnu ruku, a ni u ogledalu se vi&scaron;e nije mogla prepoznati. &bdquo;Ni&scaron;ta mi nije bilo jasno. Tko je ta žena? Gdje se nalazim? Kakav je ovo ocean ispred mene? Bila sam potpuno izgubljena&hellip;&ldquo; Ubrzo je zavr&scaron;ila u bolnici gdje su je liječnici upozorili da mora promijeniti životne navike jer joj se inače &bdquo;ne pi&scaron;e dobro&ldquo;. Priznaje kako se tada, u 22. godini života, dobrano prepala za svoj život. Znala je da se mora promijeniti. &bdquo;Agencija me razočarala reakcijom na moje stanje. Jedino im je bilo važno da nastavim raditi i donositi novac. Govorili su mi kako klijenti nikako ne smiju primijetiti da sam ozlijeđena. Nije ih bilo briga za mene. Za njih sam bila samo lijepo lice&hellip; Ma&scaron;ina koja &scaron;tanca novac&ldquo;, obja&scaron;njava.<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; je kratko vrijeme nastavila raditi. Međutim, njezino srce je postajalo sve nemirnije. Sve je vi&scaron;e razmi&scaron;ljala da treba promijeniti život. Približio se Božić 1999. godine. Iva ga je proslavila u Miamiju, daleko od svoje obitelji. Na Badnje večer joj je pozvonio susjed, inače praktični vjernik i pristojan dečko, te ju je pozvao na ponoćku. Iva mu je odbrusila: &bdquo;Zar si ti zaboravio da sam ja budistica?&ldquo; Dečko se blago nasmijao i ponovio poziv. Uvjerio ju je kako misa traje samo sat vremena i da će joj ostati dovoljno vremena za provod. &bdquo;Ne mogu vam ni opisati koliko sam mu zahvalna &scaron;to me pozvao na svetu misu. Na misi su me dotakle svećenikove riječi o Ljubavi koja dolazi, Ljubavi koja se rodila za nas. Počela sam plakati jer sam osjetila ne&scaron;to novo, ne&scaron;to &scaron;to do sada nikada nisam osjetila&hellip;&ldquo;, obja&scaron;njava. U sebi je osjetila čežnju da se spasi i pobjegne od svijeta u kojem se na&scaron;la. Iva je danas sigurna kako je tada, na samu Badnju večer, taj maleni Isus, djete&scaron;ce u jaslicama, u&scaron;lo u njezino srce i počelo voditi njezin život.<br /><br /></p> <p><strong>&ldquo;Idem se spasiti&rdquo;<br /><br /></strong></p> <p>Tjedan dana kasnije svijet je u&scaron;ao u novi milenij. Iva je na dočeku nove godine 2000. godine ugostila prijatelje iz Hrvatske. Dru&scaron;tvo se provelo. Iva se nakon toga se spakirala, otkazala stan u Miamiju i prvim avionom pobjegla u Hrvatsku. U Zagrebu se nakon nekoliko dana javila profesoru Sakomanu, priznala mu da je ovisnica i zavr&scaron;ila na bolničkom liječenju. &bdquo;Nisam bila ovisna samo o supstancama, nego i o vanj&scaron;tini, o svom izgledu i novcu&hellip; U Americi sam imala sve &scaron;to sam mogla poželjeti, ali nisam imala ni&scaron;ta. Ni&scaron;ta od toga me nije moglo zadovoljiti i usrećiti. Bila sam depresivna&ldquo;, kaže. U bolnicu Sestara Milosrdnica u&scaron;la je početkom veljače 2000. godine. Na odjelu nije bilo slobodnog kreveta, pa joj je jedan dečko (zove se Slaven Skazlić i uskoro će biti zaređen za svećenika u zajednici Cenacolo) ustupio svoj krevet, a on se preselio na madrac. Iva se odjednom na&scaron;la među &bdquo;običnim i normalnim&ldquo; ljudima, potpuno drukčijima od onih na koje je navikla, ljudima s istim problemima. Na svetkovinu Gospe Lurdske odjel su posjetile časne sestre koje su ovisnicima pričale o Božjoj ljubavi. Kako je Božja ljubav neizmjerna te kako smo svi stvoreni da budemo slobodni i sretni. Bog nas ljubi takve kakvi jesmo. &bdquo;Te su riječi u meni pokrenule lavinu suza. Ja nikada nisam bila slobodna. Uvijek sam se trudila svidjeti drugima, a nikada nisam bila ono &scaron;to jesam. Svi me vole zbog mojih novaca. Tko sam uopće ja? Ja samo želim biti sretna&hellip;&ldquo; Njezine suze je primijetila jedna mlada časna sestra koja je Ivu zagrlila i poklonila joj krunicu. Iva se prisjeća kako je toga dana osjetila želju za molitvom pa je Slavena zamolila da joj na papirić napi&scaron;e osnovne katoličke molitve.<br /><br /></p> <p>Nakon nekoliko dana uslijedila je kriza. Iva se počela propitkivati je li možda pogrije&scaron;ila kada je napustila unosan posao i zatvorila se u bolnicu. U vrtlogu te&scaron;kih misli pomislila je kako bi najpametnije rje&scaron;enje bilo oduzeti si život. &bdquo;Bože, ako ti postoji&scaron;, ako si zaista sama ljubav, hajde napravi ne&scaron;to!&ldquo; rekla je. U tom je trenutku netko pokucao na vrata bolesničke sobe. Bila je to ona mlada časna sestra. Ponovno ju je zagrlila i poručila: &bdquo;Prolazila sam ovim hodnicima i osjetila snažan poticaj u srcu da ti kažem kako će te Bog spasiti. Samo Mu vjeruj&ldquo;. To je bio njezin prvi susret sa živim Bogom. Čuo je njezine molitve i pokazao joj da nije sama na svijetu. Nakon toga je krenuo put izlječenja njezina tijela, ali i srca. U bolnici je ostala mjesec dana. Nakon toga se, uz svesrdnu podr&scaron;ku roditelja, počela pripremati za ulazak u zajednicu Cenacolo u Italiji. &bdquo;Moram priznati da mi se početku uopće nije svidjela ta ideja. Znala sam da je najstroža zajednica, u kojoj nema TV-a i radija, ne smije se pu&scaron;iti te se neprestano radi i moli. Ne zaboravimo i to da sam tada jo&scaron; uvijek bila kao neka budistica&hellip;&ldquo;, kaže. Iva je devet vikenda s roditeljima redovito odlazila na kolokvije (pripreme za ulazak u Cenacolo) u Međugorje. Onda je jednom prilikom, boraveći u Međugorju, uzela razglednicu u ruke i agenciji u Americi poslala pismo. &bdquo;Nemojte vi&scaron;e računati na mene. Vi&scaron;e se neću vratiti. Idem se spasiti.&ldquo;<br /><br /></p> <p><strong>Ora et labora<br /><br /></strong></p> <p>U zajednicu Cenacolo Iva Brčić konačno je u&scaron;la 1. lipnja 2000. godine. Preselila je u talijansko mjesto Spinetta, u kuću gdje je živjela s jo&scaron; jedanaest djevojaka. U početku je imala ozbiljnih problema s privikavanjem na novi život. &bdquo;Stvarno je bilo jako te&scaron;ko&hellip; Morate razumjeti da sam se nedugo prije toga vratila iz New Yorka, gdje sam na snimanjima nosila dijamantne Tifanny ogrlice, a onda sam odjednom pre&scaron;la u drugu krajnost. Naime, u zajednici se živi s nekoliko najosnovnijih komada odjeće: par majica i hlača, malo donjeg rublja&hellip; Imala sam jo&scaron; četkicu za zube, a &scaron;ampon i kremu za lice dijelila sam s drugim sestrama. Međutim, s vremenom me je počeo odu&scaron;evljavati život sa esencijalnim, ta jednostavnost, odnosno sloboda koju ona donosi&ldquo;, priznaje. U Cenacolu se živi prema starom redovničkom principu &bdquo;ora et labora&ldquo; (radi i moli). Djevojke se bude u &scaron;est sati ujutro, u pola sedam se okupljaju na molitvi krunice, svetoj misi ili dnevnim čitanjima. Nakon toga je doručak, a posao počinje u osam sati ujutro. Radi se u paru jer svaka djevojka pri ulasku u zajednicu dobiva svojeg anđela čuvara, djevojku koja dulje boravi u zajednici. Djevojke rade u vrtu, u koko&scaron;injcu, glačaju, peru rublje, čiste i metu okućnicu, bave se izradom rukotvorina od kojih žive. &bdquo;Sestre su me najprije odu&scaron;evile svojom dobroćudno&scaron;ću, milosrđem i jednostavno&scaron;ću. Živjele su potpuno drukčije od onog lažnog, umjetnog i plastičnog svijeta na koji sam do tada bila navikla&ldquo;, kaže.<br /><br /></p> <p>U Cenacolu je često razmi&scaron;ljala o svetom Pavlu, obraćeniku koji je morao pasti kako bi se podigao i krenuo za Gospodinom. &bdquo;Bio mi je poticajan jer je kao gre&scaron;an čovjek postao apostol naroda.&ldquo; Međutim, koliko god se vrlo lako mogla poistovjetiti s biv&scaron;im gre&scaron;nikom, priznaje da joj je ipak bilo te&scaron;ko prihvatiti vjeru, Boga, Isusa, Duha Svetoga i Gospu. Njezin duhovnik, padre Francesco Peyron, neprestano joj je ponavljao da ne odustaje, neka traga, bude uporna, redovito moli i odlazi na klanjanja. I sve će doći na svoje. Iva se na njegov poticaj noću počela redovito sudjelovati na klanjanju pred Presvetim. U početku je samo sjedila i nijemo promatrala, a kasnije je dotaknuta Božjim prisustvom proplakala. Zatim je počela moliti. Gospodinu se obraćala tek s nekoliko riječi, poput nesigurnog djeteta koje ne zna kako izreći &scaron;to ga muči. Riječi su s vremenom postajale rečenice. Kratki vapaji su se pretvorili u konkretne molitve. &bdquo;U toj kapeli sam svoje srce otvorila Gospodinu i počela mu se povjeravati. Govorila sam mu istinu, kako se zaista osjećam, &scaron;to me ljuti, kako mi je ponekad te&scaron;ko, da ne mogu izdržati, ali da unatoč svemu tome želim biti dijete Božje. Pred Presvetim sam pro&scaron;la sve najbolnije trenutke svojeg života, od začeća, rođenja, rastave roditelja, modelinga&hellip;&ldquo;, priča. Sjedila je u kapelici, promatrala Presveti Oltarski Sakrament i plakala shvativ&scaron;i da je Gospodin uvijek bio uz nju. Za&scaron;titio ju je kada je kao beba preživjela težak porod, sačuvao je neozlijeđenom kada je pala s drveta, spasio joj život u te&scaron;koj prometnoj nesreći i iscijelio je nakon moždanog udara. &bdquo;U Cenacolu sam shvatila da me moj Isus nikada nije napu&scaron;tao. Cijelo vrijeme me je držao za ruku, čuo je moje vapaje, i&scaron;čupao me iz grijeha i doveo do Cenacola&ldquo;, svjedoči.<br /><br /></p> <p><strong>Vježbanje srca<br /><br /></strong></p> <p>U talijanskoj kući Iva je provela tri godine, a onda i devet mjeseci u Lurdu. Kaže da su plodovi boravka u Cenacolu nebrojeni. Tamo je naučila pra&scaron;tati: prvenstveno sebi za sve njezine krive odabire i lo&scaron;e odluke, ali i roditeljima i svima koji su je povrijedili. &bdquo;Moje obraćenje je započelo na onoj misi u Americi, a nastavilo se u Međugorju i u Cenacolu. U zajednici je krenuo moj put s Gospodinom. Drugi najvažniji dar Cenacola jest spoznaja da je ljubav najvažnija. Bez ljubavi je sve uzaludno&hellip; Prije sam vježbala bicepse i kvadricepse, a u Cenacolu sam dugo vremena vježbala svoje srce, vježbala sam ljubav. U Cenacolo sam u&scaron;la malog, ranjenog i zatvorenog srca, a iza&scaron;la sam svjesna silne i spasonosne snage ljubavi. Nema većeg dara od ljubavi! Samo želim ljubiti i živjeti za druge&ldquo; kaže.<br /><br /></p> <p>U četiri godine Cenacola, napokon je prestala promatrati sebe isključivo kroz vanj&scaron;tinu. Priznaje nam da je u početku koristila svaku situaciju, bilo to pred kupaonskim ogledalom ili prozorskim staklom, kako bi se promatrala. Čak su se ostale djevojke znale tome nasmijati. Iva se prisjeća prvog &scaron;i&scaron;anja u zajednici, kada ju je frizerka o&scaron;i&scaron;ala doslovno &bdquo;na kahlicu&ldquo;, koje je, kako kaže, &bdquo;jedva preživjela&ldquo;. U kapelici je Isusu često ponavljala kako nije zadovoljna sa sobom i da &bdquo;si vi&scaron;e nije lijepa&ldquo;. Duhovnik ju je upitao zbog čega želi biti lijepa. Hoće li zaista da je ljudi pamte po njezinoj ljepoti? &Scaron;to želi da ljudi jednom, kada je vi&scaron;e ne bude, govore o Ivi? Da je bila lijepa? &bdquo;Tada sam zaplakala. Shvatila sam da iza sebe želim ostaviti ne&scaron;to drugo: da se priča kako sam bila dobra žena, osoba, prijateljica&hellip;&ldquo; Iva je krenula uranjati u svoje dubine, u ono &scaron;to je očima skriveno. &bdquo;Počela sam raditi na sebi. Analizirala sam svoje postupke i molila Gospodina da me mijenja. U svemu mi je bila uzor majka Marija&ldquo;, kaže. Obja&scaron;njava nam kako je u Cenacolu prisutna marijanska duhovnost, mole se tri krunice u danu i puno se govori o Mariji, o toj novoj Evi, mladoj ženi koja je pokazala silno pouzdanje u Boga, povjerovala je Duhu Svetom, potpuno se podredila Božjoj volji, sve je prihvaćala. Iva se htjela približiti tom idealu, novoj Evi, ženi savr&scaron;ene vjere. Zbog toga je često molila, klanjala se i vapila Gospodinu da je mijenja. Premda je duhovno napredovala, sestre u zajednicu znale su joj reći kako je jo&scaron; uvijek previ&scaron;e opterećena svojom vanj&scaron;tinom. Tijekom boravka u Lurdu molila je Gospu da joj pomogne u tom, kako ga je nazvala, &bdquo;mrtvljenju vanj&scaron;tine&ldquo;. Iz straha da će ostati nepromijenjena previ&scaron;e je doslovno shvatila duhovnikove riječi o nevažnosti vanj&scaron;tine. Smatrala je da se uopće ne bi smjela uređivati. Nakon nekoliko godina molitve i rada na sebi spoznala je kako ipak treba prihvatiti svoju ljepotu kao Božji dar, ali tu vanj&scaron;tinu nikako ne smije, kao nekada, stavljati u prvi plan. &bdquo;Čovjek je duhovno, intelektualno, ali i tjelesno biće. Ta tri aspekta moraju biti u skladu. Istovremeno se dogodilo da nas je sestra Elvira potaknula da u svoj dnevni ritam uvedemo gimnastiku, a u slobodno vrijeme i trčanje. Tako sam naposljetku shvatila da čovjek ne smije jedan aspekt zapostaviti, a drugi razvijati. Sve mora biti u ravnoteži&ldquo;, obja&scaron;njava. Danas smatra kako i svojom vanj&scaron;tinom, decentno i uredno odjevena, može pokazati i kako je lijepo biti majka četvero djece.<br /><br /></p> <p><strong>Poziv na majčinstvo<br /><br /></strong></p> <p>Međutim, prije nego &scaron;to se udala i ostvarila kao majka, Iva je razmi&scaron;ljala o posvećenom životu, da kao misionarka pomaže djeci s ulice o kojoj se Zajednica Cenacolo brine. Stoga je napisala pismo sestri Elviri, osnivačici zajednice, u kojem joj je izrazila želju svoga srca. Nakon toga je dosta dugo čekala poziv u misije, ali do njega nikada nije do&scaron;lo. Zajednica ju je poslala u &scaron;kolu molitve te se pripremala za ulazak u novicijat. &bdquo;Međutim, shvatila sam da neprestano razmi&scaron;ljam o majčinstvu&hellip; Sjećam se kako sam u na&scaron;em vrtu ugledala dvije spojene rajčice, jednu veliku i jednu malu, odmah sam pomislila na majku i dijete. Ta pomisao me je ispunila neopisivom srećom&ldquo;, obja&scaron;njava. Na jednom klanjanju je čak zaplakala promatrajući mladu trudnicu. Priznaje nam kako ju je rastužila pomisao da kao redovnica nikada neće biti majka, roditi i dojiti bebu. Svoju tugu je podijelila s duhovnikom. Svećenik joj je poručio da Bog želi njezinu puninu te da može ljubiti i živjeti za Isusa i kao majka. &bdquo;Trebalo je proći nekoliko godina kako bih shvatila da me Gospodin poziva na majčinstvo te da ona djevojka, koja nekada prije nije htjela ostati trudna kako ne bi ugrozila svoje tijelo, počne čeznuti za djecom&ldquo;, kaže.<br /><br /></p> <p>Budućeg supruga upoznala je u zajednici Cenacolo. Dugo je molila za marljivog i pobožnog supruga. &bdquo;Mladena sam upoznala na jednom susretu&hellip; Istog trenutka sam shvatila kako je vrijedan jer jer imao kvrgave ruke od te&scaron;kog rada. Osim toga, nosio je izlizane traperice, a to je bio dokaz da puno vremena provodi na koljenima u molitvi&ldquo;, obja&scaron;njava. Mladen se razlikovao od svih mladića koje je do tada susrela. Nije ju promatrao kao biv&scaron;u manekenku. &Scaron;tovi&scaron;e, u kontaktu s Ivom pona&scaron;ao se poprilično sramežljivo. &bdquo;Bio je drugačiji i nije čudo da sam kasnije dugo razmi&scaron;ljala o njemu&ldquo;, kaže. Nakon tri godine boravka u Zajednici, Iva je do&scaron;la u Zagreb posjetiti roditelje i tada se ponovno susrela s Mladenom koji je već bio iza&scaron;ao iz Zajednice. &ldquo;Nas dvoje svakoga dana molili krunicu i odlazili na mise te smo cijeloga mojeg boravka u Zagrebu neprestano razgovarali o svim mogućim temama&ldquo;, prisjeća se. Zajednica je nakon nekoliko dana Ivu poslala na devet mjeseci u Lurd kako bi potvrdila svoj redovnički poziv, za koji ona, kako nam priznaje, jo&scaron; uvijek nije bila sigurna. &bdquo;Molila sam Gospodina da mi kaže &scaron;to mi je činiti. Ubrzo sam osjetila da doista nisam stvorena za redovnicu, nego za sakrament braka&hellip; Premda oko sebe nisam imala primjere dobrih brakova, jer moji roditelji nisu živjeli s Bogom, u zajednici sam ozdravila i shvatila da želim biti u braku. Želim čitavog života voljeti jednu osobu. Gospu sam zamolila da mi pomogne s Mladenom jer sam osjetila da ga je Bog stavio na moj put, ali jo&scaron; nisam znala za&scaron;to&hellip;&ldquo;, priča. Nakon devetomjesečnog boravka u Lurdu, Iva je sestri Elviri napisala novo pismo u kojem joj je objasnila kako je napokon sigurna da želi brak. Sestra Elvira je blagoslovila Ivinu i Mladenovu vezu, pa je djevojka iza&scaron;la iz Zajednice i zbog Mladena se vratila u Zagreb. Njihovi su susreti u početku bili prijateljski, zajedno su molili i odlazili na svete mise, a onda su se vrlo brzo zaručili. Vjenčali su se na blagdan svetog Maksimilijana Kolbea, 14. kolovoza 2004. godine.<br /><br /></p> <p><strong>Na&scaron;i su grobovi ostali prazni<br /><br /></strong></p> <p>Bračni život su započeli skromno, odnosno bez ikakve materijalne sigurnosti, ali oslonjeni na Božju providnost, onu &bdquo;providenzu&ldquo; koju su u Cenacolu živjeli. &bdquo;Novac od mojeg modelinga se davno rastopio, nismo imali stalne poslove, nego smo se morali po&scaron;teno potruditi kako bi stvorili dom&hellip; Srećom, u Cenacolu smo naučili da za sve trebamo zasuknuti rukave i pomučiti se. Nismo se pla&scaron;ili posla i vjerovali smo kako će Gospodin blagosloviti na&scaron; trud&hellip;&ldquo;, obja&scaron;njava. Od prvog dana braka bili su otvoreni za život pa im je Bog vrlo brzo poslao sina Luku, a uskoro i drugog sina Brunu. Za treće dijete su molili u Međugorju: &bdquo;Molimo te za djevojčicu i obećajemo ti da ćemo je nazvati po tebi, Marijo&hellip;&ldquo; Točno devet mjeseci kasnije rodila se Miriam, a četiri godine kasnije rodilo se i njihovo najmlađe dijete David. &bdquo;Čudesno je to kako je Bog odgovorio na svaku moju čežnju. U&scaron;ao je u moj život, promijenio moje vrijednosti, presložio prioritete, stvorio nove navike i želje. Nekada davno sam se iz sebičnih poriva grozila trudnoće, a sada sam majka četvero djece. Gospodin me u Cenacolu toliko snažno promijenio, vratio me na tvorničke postavke, kao da je ponovno dozvao onu malu Ivu, djevojčicu koju je život kasnije pokvario. Toliko me je promijenio da sam se, bez obzira na iskustva s brojnim naslovnicama modnih časopisa, kada sam bila stilizirana i na&scaron;minkana, najljep&scaron;om osjećala kao trudnica&ldquo;, priznaje.<br /><br /></p> <p>Nakon izlaska iz Cenacola, Iva je kratko vrijeme radila u autoindustriji, nakon toga kao pomoćnik u nastavi djeci s te&scaron;koćama. U posljednje vrijeme se u potpunosti posvetila odgoju svoje djece, a u slobodno vrijeme izrađuje unikatne krunice i nakit, po &bdquo;recepturi&ldquo; koju je naučila jo&scaron; u Cenacolu.<br /><br /></p> <p>Svoj život dijeli na dva dijela: onaj predmilenijumski, kada je imala slavu i bogatstvo, te onaj nakon toga, možemo ga nazvati postmilenijumskim, kada je u Cenacolu susrela Isusa. Taj susret ju je istinski promijenio, obogatio i unio smisao u njezin život. &bdquo;Prije dvadeset i tri godine nisam mogla zamisliti da će moj život krenuti u ovom smjeru. Nisam se mogla zamisliti u braku. Ponekad bih možda pomislila kako bi bilo zgodno posvojiti, ali nikako ne roditi dijete. Osim toga, nisam mogla zamisliti da ću biti okružena brojnim istinskim prijateljima&ldquo;, kaže. Bračni par Brčić je godinama na zagrebačkom Svetom Duhu vodio susrete biv&scaron;ih članova zajednice Cenacolo, tzv. eksovaca, a nakon toga su pokrenuli obiteljsku zajednicu u župi sv. Luke Evanđelista u zagrebačkom naselju Travno. Iva je prije nekoliko godina u&scaron;la u karizmatsku zajednicu &bdquo;Nanovo rođeni&ldquo;. &bdquo;Ljudi mi često govore da smo Mladen i ja drukčiji, da nekako &lsquo;svijetlimo&rsquo;. Mi smo oboje korjenito promijenjeni ljudi jer smo u Cenacolu susreli živoga Boga, doživjeli smo ne&scaron;to posebno, bili smo na izvoru života, osjetili smo pravu Ljubav. Ljubav koju sada želimo dijeliti s drugima, možda i kroz ovo svjedočanstvo, u susretima bližnjima, ali i onima koje nam Gospodin treba staviti na put. Pozvani smo da svjedočimo ono &scaron;to smo doživjeli u susretu s Isusom. Zahvaljujući Njemu na&scaron;i su grobovi ostali prazni&ldquo;, zavr&scaron;ava Iva Brčić.<br /><br /></p> <p><strong><em>Ovaj tekst je originalno objavljen u Glasniku Srca Isusova i Marijina. <br /></em>Preuzeto s Bitno.net</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-05-iva-brcic.jpgOd danas devetnice sv. Anti na Humcuhttp://grude.com/clanak/?i=373699373699Grude.com - klik u svijetSun, 04 Jun 2023 17:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-06-14-humac-sv-ante-2019.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pred nama su sveti dani Devetnice i svetkovine našega zaštitnika, dan u kojima se na Humcu okuplja cijela naša župa, ali i mnogi hodočasnici iz čitavog našeg kraja i šire. <p>&nbsp;</p> <p>Lijepo je vidjeti ciele obitelii zajedno na pobožnosti, zavjetima i svetim sakramentima u na&scaron;em sveti&scaron;tu. Mnogi dolaze sa svojim križevima, pote&scaron;koćama i ku&scaron;njama kako bi ih prikazali Bogu po zagovoru na&scaron;eg moćnog sveca, da ih Svevi&scaron;nji ojača u vieri kako bi se mogli nositi sa Životnim pote&scaron;koćama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;tovatelji padovanskog sveca dolaze i zahvaliti Gospodinu za sve &scaron;to su u Životu primili po zagovoru svetog Ante. Sveti Ante za&scaron;titnik je djece i mladih, a nith na poseban način želimo prikazati na oltar da bi u ovom nemirnom svijetu mogli osjetiti Božju prisutnost i blagoslov. Molit ćemo za na&scaron;e made obitelji, da se ne boje života te da nas ne obuzme osjecaj razocaranja, ravnodusnosti, osudivanja, vec da sve spremno pobjeđujemo s pomoći Božjom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Devetnici je i svetkovina Tijelova, Presvetog Tijela i Krvi Kristove, kada ćemo imati svečanu procesiju s Isusom, kojemu ćemo tada iskazati javno &scaron;tovanje. Procesija već tradicionalno ide od Sv. Ante na Humcu do Sv. Kate u Ljubu&scaron;kom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Budimo pažljivi i obazrivi jedni prema drugima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Neka se na&scaron;a molitva i pjesma uzdigne Bogu po zagovoru Sveca svega svijeta i neka dođe do svih, osobito onih koji su se udaljili od Crkve i koji samo kritiziraju, da ih Bog Spasiteli i Otkupitelj dodirne, ozdravi i preobrazi u svoje učenike i apostole, kao &scaron;to je odabrao i sv. Antu, tvorca velikih čudesa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sve vas, va&scaron;e obitelji, made i starije, djecu i roditelje, zazivamo Božji blagoslov i zagovor sv. Ante, nasega za&scaron;titnika.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-06-14-humac-sv-ante-2019.jpgSvetkovina je Presvetog Trojstva, najvećeg otajstva kršćanske vjerehttp://grude.com/clanak/?i=373692373692Grude.com - klik u svijetSun, 04 Jun 2023 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-04-crkva-svete-kate.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tajna Presvetog Trojstva najveće je otajstvo kršćanske vjere, otajstvo iz kojeg je izašla povijest spasenja, piše Laudato.<p><br />Kr&scaron;ćanska vjera vjerovanje je u jednoga Boga, u tri osobe. Svetkovina Presvetog Trojstva slavi se drukčije od ostalih blagdana u crkvenoj godini. Ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu koji je, kako Katekizam Katoličke crkve kaže, 'j'edan u trima božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu''.<br /><br /></p> <p>Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trojstvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaranja, otkupljenja i posvećenja ljudskog roda i pojedinačno svakog čovjeka. Ovom svetkovinom ispovijedamo da je Bog nad svim, sve je po Njemu i On je u svemu. Nad svime kao Otac, sve je stvorio po svome Sinu, a u svemu prebiva u Duhu Svetomu.<br /><br /></p> <p>Vjerujemo da je sa svima nama milost Gospodina na&scaron;ega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedni&scaron;tvo Duha Svetoga. Svaki put kad izgovaramo: ''U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!'', ispovijedamo Presveto Trojstvo &ndash; vjeru u jednoga jedinoga Boga, u tri osobe: Oca i Sina i Duha Svetoga. I sav na&scaron; kr&scaron;ćanski život, od kr&scaron;tenja do smrti, nosi pečat vjere u Presveto Trojstvo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-04-crkva-svete-kate.jpgMostarci osvojili prvo mjesto na natjecanju folklornih plesnih parova u Zagrebu FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=373683373683Grude.com - klik u svijetSat, 03 Jun 2023 09:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-03-img-20230602-wa0123.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Sv. Ante – Cim“ Mostar ponovno niže uspjehe na priznatim folklornim natjecanjima.<p>&nbsp;</p> <p>2. lipnja 2023. godine održano je natjecanje folklornih plesnih parova pod nazivom &bdquo;DRME&Scaron; &ndash; DA!&ldquo; u Zagrebačkom kazali&scaron;tu lutaka u organizaciji &bdquo;Ethno&ldquo; i gospodina Gorana Kneževića, idejnog pokretača manifestacije.</p> <p><br />HKUD &bdquo;Sv. Ante &ndash; Cim&ldquo;, odnosno njihovi članovi Stanko Bo&scaron;njak, Katarina Tomić, zajedno s lijeričarom Ivanom Vidićem i s koreografijom Marinka Jurića, osvojili su prvo mjesto na ovom prestižnom natjecanju.</p> <p><br />Članovi stručne komisije bili su Rajko Pavlić, Goran Ivan Mato&scaron; i Goran Knežević.<br />Ciljevi manifestacije su popularizacija narodnog plesa u sociolo&scaron;kom, pedago&scaron;kom i umjetničkom smislu, podizanje razine stručnih spoznaja i vrednovanja narodnog plesa, odavanje priznanja plesnom umijeću u izvođenju narodnih plesova, omogućavanje plesačima narodnih plesova osobnu interpretaciju vlastitog plesnog umijeća i čitanja izvornih predložaka, stručnije promi&scaron;ljanje o svim aspektima narodnog plesa, obogaćivanje tradicijske plesne kulture te razvijanje scenske primjene narodnog plesa.</p> <p><br />Ocjenjuje se scenski izgled i držanje, dinamika scenskog događanja, vrsnoća improvizacije i estetizacije plesa, izvođačka komunikacija, uživljenost te osobnost.<br />Stanko i Katarina su svojom izvedbom hercegovačke poskočice &bdquo;Linđo&ldquo; ostavili upečatljiv dojam stručnoj komisiji, ali i publici u dvorani.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-03-img-20230602-wa0123.jpgHP Mostar izdala marku u čast Kraljici mirahttp://grude.com/clanak/?i=373659373659Grude.com - klik u svijetThu, 01 Jun 2023 12:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-06-01-hpmostar-gospa.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku „Međugorje 2023.“ s motivom Kraljice Mira.<p>Ukazanja Blažene Djevice Marije - Kraljice Mira u Međugorju započela su 24. lipnja, odnosno 25. lipnja 1981. kada se prvi put riječima obratila djeci - vidiocima. Prvoga dana Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović vidjeli su na predjelu zvanom Podbrdo (na brdu Crnica, danas Brdo ukazanja) prekrasnu ženu s djetetom u naručju, koju su prepoznali kao Gospu. Prestra&scaron;ili su se i pobjegli. Unatoč strahu i sljedećeg dana su u isto vrijeme po&scaron;li na Podbrdo. Gospa se pojavila bez djeteta, neopisivo lijepa i radosna. Pali su na koljena i počeli moliti, a nakon molitve Gospa je razgovarala s njima. Toga dana na Brdu ukazanja nisu bili Ivan Ivanković i Milka Pavlović, umjesto njih do&scaron;li su Marija Pavlović i Jakov Čolo. Od tada, prema njihovom svjedočenju, Gospa im se svakodnevno ukazivala.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gospa kroz cijelo vrijeme poziva na mir kao najveće dobro, a mir se može ostvariti samo kroz vjeru, obraćenje, molitvu i post. U plan spasa čovječanstva uključila je i &scaron;estoro međugorskih vidjelaca. Svatko od njih ima posebnu zadaću i nakanu za koju moli. Mirjana, Ivanka i Jakov primili su po 10 tajni i imaju ukazanja jednom godi&scaron;nje. Ivan, Vicka i Marija primili su po devet tajni i jo&scaron; uvijek imaju svakodnevna ukazanja. Prema njihovom svjedočenju, međugorska zbivanja i tajne odnose se na budućnost Crkve, čovječanstva, Međugorja i vidjelaca.&nbsp;<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Vijeko Lučić, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 1. lipnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-06-01-hpmostar-gospa.pngSUM: Ivan Lovrenović održao predavanje o hrvatskoj književnosti u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=373647373647Grude.com - klik u svijetWed, 31 May 2023 18:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-31-lovrenovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Filozofskom fakultetu SUM-a ovim predavanjem počeo je ciklus predavanja Mostarski filološki susreti.<p>Predavanje na temu "Od pismenosti do književnosti: Hrvatska književnost u BiH" književnik Ivan Lovrenović održao je na Filozofskom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru (FF SUM).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lovrenović je naglasio značaj književnosti kao jezične umjetnosti, a po pitanju razumijevanja hrvatske književnosti istaknuo je važnim socio-kulturni kontekst u kojem ona nastaje i živi, priopćeno je iz Ureda za odnose s javno&scaron;ću Filozofskog fakulteta SUM-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"To je vi&scaron;estruk, pluralan kontekst. Izučavati književnost u svim relevantnim okolnosti tog konteksta vrlo je plodonosno izazovan posao za istraživača književnosti", navodi Lovrenović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknuo je kako je hrvatsku književnost u BiH nemoguće istraživati bez konzultiranja autora poput Jovana Kr&scaron;ića, Zdenka Le&scaron;ića ili Midhata Begića, pa do suvremenih autora Perine Meić, Ive Beljan Kovačić, Envera Kazaza, Davora Beganovića i Neboj&scaron;e Lujanovića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ivo Andrić najvažnija je hrvatska činjenica. Hrvatska književnost u BiH ima svoju prepoznatljivu unutarnju konzistenciju, ali ona i organski sudjeluje u &scaron;irem kontekstu bh. književnosti. Ona je konstitutivni element ukupne interaktivne književnosti u BiH", poručio je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na Filozofskom fakultetu SUM-a ovim predavanjem počeo je ciklus predavanja Mostarski filolo&scaron;ki susreti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prodekanica za međunarodnu suradnju Jelena Jurčić kazala je kako je ideja ciklusa popularizirati filologiju kao znanstveno polje u svim svojim granama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Ideja koja danas vlada u suvremenom svijetu je da sve vi&scaron;e govorimo o digitalnim tehnologijama i umjetnim inteligencijama, a filologija ima određen naziv koji se smatra da propada, da ne postoji, te se dovodi u pitanje njena svrsishodnost. Ideja ovog susreta je sve vi&scaron;e popularizirati filologiju, prikazati kako ona koegzistira u suvremenom svijetu i na koji način se razvija", navela je Jurčić.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-31-lovrenovic.jpgDovaj danas, dovaj sutra... blagdan je Duhova! U Hercegovini je bilo 'i jada i čemera' ako bi se namjerno zanemarilo ovaj blagdan...http://grude.com/clanak/?i=373606373606Grude.com - klik u svijetSun, 28 May 2023 23:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-28-nebo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Duhovi, također poznati kao Duhovi Sveti ili Pedesetnica, blagdan je koji se slavi u kršćanskim crkvama diljem svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu.<p><br />Ovaj blagdan pada 50 dana nakon Uskrsa i obilježava silazak Duha Svetoga na apostole, kako je opisano u Knjizi Djela apostolskih u Novom zavjetu.</p> <p><br />Diljem Hercegovine, dok nije bilo kapitalista i modernih robovlasnika, ovo je bio strogo neradni dan. Radilo se samo ono primarno, poput hranjenja domaćih životinja, a o zemlji se nije radilo. Bilo je onih koji bi se, namjerno, oglu&scaron;ili o blagdan ili ga svjesno zanemarili pa se znalo dogoditi da ostanu bez ljetine, da im životinje uginu i tako dalje.</p> <p><br />Zato, čovječe sjedni i odmori, ako ima&scaron; vremena otiđi na svetu misu ili pomoli se u svojoj obitelji, među prijateljima.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-28-nebo.jpgCaviezel u hrvatskom dresu: U Međugorju sam svoj život i karijeru odlučio posvetiti Bogorodicihttp://grude.com/clanak/?i=373597373597Grude.com - klik u svijetSun, 28 May 2023 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-28-caviezel.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tisuće ljudi iz čitave Hrvatske i susjednih zemalja gotovo pa do posljednjeg mjesta napunilo je danas zagrebačku Arenu gdje se održavao molitveni dan Pogledaj srcem, neka vatra siđe. <p>&nbsp;</p> <p>Bogat program sastojao se od molitve, pjesme i zanimljivih svjedočanstava a trajao je čitav dan.<br /><br /></p> <p>Program je oko 14 sati započeo molitvom koju su održali fra Stjepan Brčina, vlč. Dražen Radigović, don Mijo Grozdanić i fra Ivan Matić te glazbenim zazivom Duha Svetoga u izvedbi Mateja Galića. Prvi govornik, fra Stjepan Brčina govorio je o važnosti vjere, a najvi&scaron;e je pozornosti privukao sredi&scaron;nji dio događanja, svjedočenje Jima Caviezela, holivudskog glumca i zvijezde filma Pasija kojeg, zbog potpune posvećenosti katoličkoj vjeru zovu i 'najsvetijim čovjekom u Hollywodu'.<br /><br /></p> <p>Svojim jednosatnim izlaganjem Caviezel je odu&scaron;evio zagrebačku publiku koja mu je jednoglasno skandirala. Val ovacija izazvao je i kada se skinuo u dres hrvatske reprezentacije s brojem 10 koji nosi njezin kapetan Luka Modrić.<br /><br /></p> <p>Jim Caviezel otkrio je u Areni svoju povezanost s Hrvatskom. Naime, baka njegove supruge Kerri Browitt je porijeklom Hrvatica i upravo ga je ona podučila svetom otajstvu krunice koju, rekao je, često moli. Krunica suprugine bake Hrvatice, istaknuo je u svom inspirativnom svjedočanstvu, pomogla mu je 1997. da dobije svoju prvu veliku ulogu u filmu "Tanka crvena linija" Terrencea Malicka.<br /><br /></p> <p>Ulogu koja će ga proslaviti, onu Krista u "Pasiji" Mela Gibsona 2004. dobio je nakon &scaron;to ga je nazvao sam redatelj i kazao mu da želi da glavnu ulogu u kultnom filmu igra glumac koji ima 33 godine, kao i Isus u vrijeme svog uskrsnuća te koji ima iste inicijale (JC). Prije snimanja filma koji mu je promijenio život, dodao je Caviezel, odlučio je svoje životno poslanje posvetiti Djevici Mariji u Međugorju.<br /><br /></p> <p>-S čudom Međugorja me upoznala supruga i u Međugorju sam svoj život i karijeru odlučio posvetiti Bogorodici - rekao je Caviezel čije je iskreno svjedočanstvo dotaklo tisuće okupljenih u rasprodanoj Areni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-28-caviezel.pngBožica Atena i maslina na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=373529373529Grude.com - klik u svijetMon, 22 May 2023 16:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-22-blokmitovi2023..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u bloku „Mitovi i flora 2023.“ s motivom božice Atene i masline.<p>&nbsp;</p> <p>Unatoč tome &scaron;to je imao prekrasan dvor na otoku Eubeji, ukra&scaron;en raznim morskim dragocjenostima, bog mora Posejdon bio je nezadovoljan. Želio je zavladati gradom čija je za&scaron;titnica bila Atena, najmudrija Zeusova kćer. Predložio joj je da se ogledaju u dvoboju, ali je ona predložila mirno natjecanje. Pobjednik će biti onaj koji građanima Atene daruje najkorisniji dar. Posejdon je trozupcem udario u zemlju i na tom mjestu se stvorio izvor, ali je voda bila slana i nije bila za piće. Atena je zabola svoje koplje u golu klisuru i na tome mjestu niknula je biljka koja se odmah zazelenjela - maslina. O pobjedniku je odlučivalo božansko vijeće koje je prednost dalo Ateni i od tada je maslina postala simbol mira.</p> <p><br />Autor likovnog rje&scaron;enja je Zoran Vla&scaron;ić, marka se u po&scaron;tanskom prometu koristi od 22. svibnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank"><strong>www.epostshop.ba</strong></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-22-blokmitovi2023..jpgMostarsko proljeće 2023. - Prostor i Vrijeme u očima slikarice Ivane Mustapićhttp://grude.com/clanak/?i=373480373480Grude.com - klik u svijetThu, 18 May 2023 15:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-18-prostor-slika_.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Petak, 19. svibnja, rezerviran je za još jedan likovni događaj na programu ovogodišnjega, jubilarnog Mostarskog proljeća 2023. - XXV. dana Matice hrvatske Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Svim ljubiteljima likovne umjetnosti izložbom Prostor i Vrijeme predstavit će se mlada akademska slikarica Ivana Mustapić. Urednik izložbe, koja će u 18 sati biti otvorena u Galeriji Rondo, je Dragan Marijanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Praznina je njezin osobni prostor, prazna ploha njezin je entitet i u tom misaonim porukama nabijenu prostoru, promatrač može vidjeti ono &scaron;to sam želi. Može ga sam popuniti. I taj se bijeli prostor &scaron;iri i nestaje. Ionako nemamo konačno razumijevanje/kontrolu o životu&ldquo;, navodi, među ostalim, o izložbi urednik Marijanović.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/23-05-18-23-05-18-ivanamustapic.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ivana Mustapić, inače rođena Makaranka s adresom u Mostaru, na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu Sveučili&scaron;ta u Mostaru diplomirala je slikarstvo 2019. godine, u klasi profesorice Dragane Nuić-Vučković. Priredila je dvije samostalne izložbe te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama, likovnim kolonijama i međunarodnim projektima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>RIJEČ UREDNIKA:</strong></p> <p>Neobičnim (i realnim), vrlo intimnim promi&scaron;ljanjima, Ivana Mustapić napravila je likovnu priču o čovjekovoj osamljenosti i tendenciji k samoći kao njezinu vlastitom opredjeljenju i putu u povoljno stanje. Likovna publika uglavnom nije svikla na ovakve izložene bjeline budući da su one momenti vlastite stvarnosti, ali progovaraju i o onome &scaron;to se u nama odvija tijekom procesa promi&scaron;ljanja o istini, da ni sami sebe nismo kadri objasniti i sagledati i da će uvijek nedostajati ne&scaron;to &scaron;to neće biti identično onome &scaron;to se u nama zapravo događa. Stoga ćemo se morati malo vi&scaron;e usredotočiti, a ako nam i ne uspije &ndash; ni&scaron;ta. Nismo krivi!<br />Njezine bjeline sugeriraju svojevrstan filozofski i psiholo&scaron;ki trokut između nje i ostalih, između slike i promatrača te same nje i slike....<br />...Zato potražimo u ovoj izložbi razlog za upoznavanje samih sebe, imaginirajmo mogući sadržaj bjelina stisnutih ramovima, jer nam autorica ionako nema nakanu obja&scaron;njavati ama ba&scaron; ni&scaron;ta. Za&scaron;to bi, jer to je njezin prostor!</p> <p><br />Pojmimo, dakle, sami ono &scaron;to želimo vidjeti na tim bijelim slikama. Neobičan, posve istraživački i nama, barem u ovim festivalskim likovnim ciklusima, do sada posve nepoznat pristup. Bilo je vrijeme i za takvo &scaron;to.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-18-prostor-slika_.jpgBogat tjedan na jubilarnom Proljećuhttp://grude.com/clanak/?i=373426373426Grude.com - klik u svijetMon, 15 May 2023 11:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-15-mostarskoprolj23-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najmlađi će pak imati prigodu uživati u predstavi Lutkarskog kazališta Mostar Oblaković mali..<p>Ovoga&nbsp; tjedna, od 15. do 21. svibnja, na programu Mostarskoga proljeća 2023. - XXV. dana Matice hrvatske Mostar sve ljubitelje umjetnosti očekuje pregr&scaron;t kulturnih događaja kako kazali&scaron;nih, tako i likovnih te glazbenih, a i najmlađi će doći na svoje.</p> <p><br /> U ponedjeljak, 15. svibnja na Maloj sceni HNK Mostar u 20 sati predstavu Miljenka Smoje Roko i Cicibela u režiji Milana &Scaron;trljića, izvest će Kazali&scaron;na družina Ritam igre iz Splita. Igraju: Ivan Baranović (Roko) i Monika Vuco-Carev/Katarina Romac (Cicibela).</p> <p><br /> U srijedu, 17. svibnja u Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače od 19.30 na programu je koncert Trija Scherzo (Ante Sli&scaron;ković &ndash; violina, Nejla Komar &ndash; violončelo, Silvia Vukojević &ndash; klavir).</p> <p><br /> Petak, 19. svibnja rezerviran je za jo&scaron; jedan likovni događaj ovogodi&scaron;njega Proljeća. Riječ je o izložbi Prostor i vrijeme autorice Ivane Mustapić, koja će se u 18 sati biti otvorena u Galeriji Rondo. Urednik izložbe je Dragan Marijanović.</p> <p><br /> Najmlađi će pak imati prigodu uživati u predstavi Lutkarskog kazali&scaron;ta Mostar Oblaković mali, i to u dvama terminima, u petak, 19. svibnja od 19 sati te u subotu, 20. svibnja od 11 sati. Redateljica je Maja Lučić, a igraju: Jadranka Popović Miljko, Marta Haubrich, Ivan Nevjestić, Dino Gluhović, Ana Ljubić i Tibor Oreč.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0px; visibility: hidden; transition: all 0.5s ease 0s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <div id="bb-iawr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb_iawr" style="position: relative; display: block; overflow: hidden; font-family: arial, helvetica, sans-serif; width: 100%; height: 0px; opacity: 0.01;"> <div id="bb-wr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb-media bb_wrapper bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="position: relative; background-color: #ffffff; border-radius: 10px; width: 100%; max-width: 600px; --subtitle-transform: translateY(-78px); margin: 0px auto; height: 338px;" data-sid="8WOF79FXYDW9" data-currenttime="0" data-duration="63" data-isready="true" data-autoplaynextremainingtime="0"> <div class="bb-layer bb-content-layer" style="border-radius: 10px;"> <div class="bb-fitme bb-head-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"> <div class="bb-head bb-head-html5-video" style="position: absolute; width: 100%; height: 100%; top: 0; left: 0;" data-usemediamanager="true" data-retryonplayfailed="false" data-shouldplayinline="false"><video width="320" height="240" style="max-width: none; max-height: none; display: block; top: 0px; left: 0px; position: absolute; background-color: #ffffff; object-fit: fill; visibility: hidden; transform: scale(1); transform-origin: 0px 0px 0px; height: 100%; width: 100%;" muted="muted" preload="none" aria-hidden="true" src="https://d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/06/21/asset-4262882-1624267279757555.mp4" controls="controls"><object width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/06/21/asset-4262882-1624267279757555.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object></video> <div style="width: 100%; height: 100%; position: absolute; top: 0; left: 0;">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="bb-fitme bb-poster-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"><img style="width: 100%; height: 100%;" src="https://waytogrow.bbvms.com/mediaclip/4262882/pthumbnail/624/351.jpg" alt="poster" /></div> <div class="bb-fitme bb-timeline-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-subtitle-layer" style="z-index: 0; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> <div class="bb-layer bb-commercial-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-error-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-skin-layer bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> </div> <p>Vikend je rezerviran za jo&scaron; dvije kazali&scaron;ne predstave. Tako će na Maloj sceni ansambl HNK Mostar, u vlastitoj produkciji, u subotu, 20. svibnja s početkom u<br /> 20 sati izvesti predstavu Zid, prema motivima istoimenoga dramskog teksta autorice Ružice A&scaron;čić i u adaptaciji Dorotee &Scaron;u&scaron;ak. Režiju potpisuje Christian Jean-Michel Jalžečić. Igraju: Robert Pehar (Franjo, otac), Ivo Kre&scaron;ić i Ivan Skoko (radnici/grobari/voditelji/psiholozi), Sanda Krgo Soldo (Baba), Ana Franjčević (Anastazija, starija kći), Nikolina Marić (Ksenija, susjeda), Ana Ljubić / Rafaela Perić (Kalina, mlađa kći), Miro Barnjak (Branko, susjed).</p> <p><br /> U nedjelju, 21. svibnja u Velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače od 20 sati Teatar Gavran gostuje s predstavom Glasnogovornik, autora Mire Gavrana u režiji Mladene Gavran. Glumci su Vinko Kraljević i Zoran Pribičević.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-15-mostarskoprolj23-1.jpgOdlazak čovjeka koji je pisao povijest Hrvata i Bosne i Hercegovine: Preminuo Drago Marićhttp://grude.com/clanak/?i=373398373398Grude.com - klik u svijetFri, 12 May 2023 20:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-12-drago-maric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je Drago Marić, višegodišnji novinar, osnivač Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine i njegov prvi direktor, sudionik mirovnih pregovora u Daytonu, sveučilišni predavač i član uredništva Hrvatske enciklopedije u BiH, javlja Večernji list BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Marić je preminuo u popodnevnim satima u osamdesetoj godini života nakon kraće borbe s te&scaron;kom bole&scaron;ću, izvijestili su iz Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH.<br /><br /></p> <p>Rođen je 1944. godine. Zavr&scaron;io je studij filozofije na beogradskom sveučili&scaron;tu. Dugi niz godina u biv&scaron;oj državnoj zajednici bio je dopisnik Politike iz Mostara. Za vrijeme rata je obna&scaron;ao vi&scaron;e dužnosti, a bio je i predstojnik ureda predsjednika Vlade Hrvatske republike Herceg Bosne. Bio je dio izaslanstva hrvatskih dužnosnika iz Bosne i Hercegovine na mirovnim pregovorima u Daytonu.<br /><br /></p> <p>Marić je utemeljitelj Javnog RTV servisa BiH i prvi ravnatelj Korporacije, te BHRT-a. Bio je i predavač na studiju novinarstva Sveučili&scaron;ta u Mostaru. Sudjelovao je u radu Hrvatskog leksikografskog instituta u BiH, te na nekoliko njihovih projekata među kojima je i nekoliko svezaka Hrvatske enciklopedije u BiH.<br /><br /></p> <p>Suradnici ga pamte kao iznimno o&scaron;troumnog sugovornika, a odlazak ovoga samozatajnog intelektualca predstavlja veliki gubitak za hrvatsku i bosanskohercegovačku zajednicu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-12-drago-maric.jpgNajljepši osmijeh nas je napustio, počivaj u miru, draga Katarinahttp://grude.com/clanak/?i=373390373390Grude.com - klik u svijetFri, 12 May 2023 09:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-12-23-katarina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otišao je naš najljepši osmijeh, sniva san vječnosti s anđelima, pleše koreografije svojih mažoretkinja gore gdje nema nikakve boli, patnje ni terapija! Napustila nas je Katarina Franjušić.<p><br />Počivaj u miru, draga Katarina! Svojom hrabro&scaron;ću, energijom, osmjehom, svojim križem ujedinila si cijelu Ramu. Od tebe svi možemo naučiti &scaron;to je u životu bitno, a to su zdravlje, obitelj, prijateljstvo, susreti i zajedni&scaron;tvo kojima si punila svoje baterije u kući, svojoj Rami za dane boravka u bolnici, u Zagrebu, pi&scaron;e <a href="https://www.rama-prozor.info/clanak/katarina-franjusic-najljepsi-osmijeh-u-rami/72096" target="_blank">Rama-prozor.info. <br /></a></p> <p>Unatoč bolesti, optimizam ju nikad nije napu&scaron;tao i bila je jedna od najboljih mladih kozmetičarki. Imala je tek 17 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U zagrljaju nebeskog Oca sada moli za nas!<br /><br /></p> <p>Mirno spavaj! Počivaj u miru!<br /><br /></p> <p>Sućut obitelji!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-12-23-katarina.jpgZBOGOM, KRUNO! Brojni ispratili jednog od najboljih fotografa u povijesti Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=373372373372Grude.com - klik u svijetWed, 10 May 2023 21:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-10-23-kruno.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širokobriježani su s tugom u duši, srcu i očima primili tužnu vijest da je preminuo Kruno Hrkać, poznati i cijenjeni fotograf koji je svojim fotografskim aparatom na fascinantan način više od pola stoljeća snimao svoj voljeni Široki Brijeg i događanja u njemu. <p><br />Stariji navijači NK &Scaron;iroki Brijeg (nekada NK Mladost) sjećaju se Krune kao neprijelaznog stopera &scaron;irokobrije&scaron;kog nogometnog kluba.</p> <p><br /><strong>Fotografska ostav&scaron;tina<br /><br /></strong></p> <p>Kruno Hrkać umro je u 84. godini života (rođen je u &Scaron;irokom Brijegu 1940. godine), a pokopan je danas (10. svibnja).</p> <p><br />Posebno su ožalo&scaron;ćeni članovi Krunine obitelji: sin Tomislav - Tomo, kćer Mila, nevjesta Branka, zet Darko, unučad Kruno, Leo, Mate i Nika, braća Ante i Mario s obiteljima, sestre Zdravka i Mirela s obiteljima, obitelj pokojnog brata Zlatana, svastika Filomena s obitelji, obitelji Hrkać, Ga&scaron;par, &Scaron;alinović, Hammann, Zeljko, Ćorić, Primorac i Oreč. No, tužni su i brojni Krunini prijatelji, ne samo iz &Scaron;irokog Brijega. Čitav svoj radni vijek proveo je kao fotograf. Nakon &scaron;to je zavr&scaron;io zanat fotografa u Mostaru, jedno vrijeme radio je u tom gradu, a onda je u &Scaron;irokom Brijegu otvorio samostalnu fotografsku radnju. Impresivna je i vi&scaron;e nego vrijedna njegova fotografska ostav&scaron;tina. Svojim fotoaparatom snimio je bezbroj krajolika &Scaron;irokog Brijega iz svih mogućih i nemogućih kutova, izradio mno&scaron;tvo portreta, snimio brojna događanja. Brojne njegove fotografije imaju umjetničku vrijednost. Mnoge od njegovih fotografija na&scaron;le su se i u Večernjem listu. Naučio nas je fotografirati, znali smo njegovim aparatom pone&scaron;to snimiti. Jedan od prvih fotografa u Hercegovini prihvatio je inovacije kad je u pitanju fotografija. Kruninim putem krenuo je njegov sin Tomislav - Tomo koji nam je mnogo, mnogo puta poslao svoje fotografije za Večernji list. Krunina obitelj posebno je vezana uz Večernjak. Njegov pokojni brat Zlatko &ndash; Zlatan Hrkać do umirovljenja bio je djelatnik marketinga Večernjeg lista u Zagrebu. Jednom je poznati zagrebački novinar kazao kako u životu nije sreo većeg gospodina od Zlatka Hrkaća. Isto se može reći i za njegova brata blizanca Antu, koji je mirovinu zaradio na HRT-u, brata Marina, dugogodi&scaron;njeg prvog čovjeka Podravke u BiH, te, naravno, i za Krunu. Zlatkova supruga Mila Hrkać gotovo cijeli radni vijek bila je tajnica Večernjeg lista. Nevjerojatna je činjenica da su Kruno i njegova sva tri brata bili nogometa&scaron;i &scaron;irokobrije&scaron;ke Mladosti (sada NK &Scaron;iroki Brijeg). Sportski savez &Scaron;irokog Brijega dodijelio je posebnu nagradu obitelji Hrkać za doprinos &scaron;irokobrije&scaron;kom sportu.</p> <p><br /><strong>Zabilježio povijest grada<br /><br /></strong></p> <p>Iznenadila nas je Krunina smrt. Nedavno smo sreli njegova sina Tomislava - Tomu i pitali ga za oca Krunu. Kazao nam je da je dobro, da redovito ide na kavu. Često smo Krunu sretali u Franjevačkom muzeju i galeriji na &Scaron;irokom Brijegu. Volio je umjetnost, i sam je bio umjetnik fotografije. Znali bismo popričati, na&scaron;aliti se. Pričao nam je kako nije mogao ni sanjati da će &scaron;irokobrije&scaron;ki zona&scaron; Mladost, za koji je ginuo na terenu, kasnije kao NK &Scaron;iroki Brijeg biti državni prvak, osvajač Kupa, eliminirati predstavnike drugih država u eurokupovima.<br /><br /></p> <p>Veselio se i činjenici da je KK &Scaron;iroki najuspje&scaron;niji sportski kolektiv u BiH. Kruno je bio jedan od onih dobrih duhova &Scaron;irokog Brijeg, dobrodu&scaron;an, strpljiv, radin, susretljiv, gospodskih manira, spreman pomoći&hellip; Ljudi su ga voljeli, cijenili, po&scaron;tovali. Zvali su ga Kruno Redžanov po ocu Stojanu kojeg su zvali Redžan (po nadimku Redžić), poznatom &scaron;irokobrije&scaron;kom trgovcu. Krunina obiteljska kuća i fotografska radnja nalaze se na početku Ulice kraljice Jelene. No, gotovo nitko u &Scaron;irokom Brijegu tu ulicu ne zove po slavnoj kraljici Jeleni, već - Krunina strana. Po kralju &scaron;irokobrije&scaron;ke fotografije. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-10-23-kruno.jpgIzložba fotografija 'Sam na ulici', Svetislava Cvetkovićahttp://grude.com/clanak/?i=373360373360Grude.com - klik u svijetWed, 10 May 2023 11:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-10-izlozba-sveto.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autor istražuje geometrijsku konstruktivnost, iscrpljujući kompozicijske mogućnosti fotografskog kadra, poigravajući se s perifernim elementima slike..<div class="tdb-block-inner td-fix-index"> <p>U sklopu Međunarodnog dana muzeja 2023. Franjevački muzej i galerija &Scaron;iroki Brijeg organizira izložbu fotografija Svetislava Cvetkovića &rdquo;Sam na ulici&rdquo; te predavanje istog autora o uličnoj fotografiji na temu &rdquo;Osnove i principi ulične fotografije&rdquo;, koje će se održati 18. svibnja s početkom u 19 sati u &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Žanrovsko i motivsko određenje predstavlja tek jedno načelo kojim se promi&scaron;ljao izbor radova za izložbu, unutar &scaron;ireg područja interesa i problematike koje u svom fotografskom stvarala&scaron;tvu istražuje autor Svetislav Cvetković. Formalno, kolokvijalno i žargonski možemo govoriti o uličnoj fotografiji, jer dominantno tom području fotografske prakse pripadaju ovi radovi kako po motivu tako i po metodi rada&rdquo;, napisao je o izložbi doc.art.dr.sc. Mario Peri&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po njegovom mi&scaron;ljenju, kao i sve vrste uličnih praksi tako i fotografija, nude mogućnost nestandardiziranog, neformalnog i slobodarskog izričaja, u kojem se otvaraju mogućnosti istraživanja &scaron;ire koncepcije fotografske slike u likovnom, sociolo&scaron;kom i psiholo&scaron;kom smislu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ova obilježja promatrana i nadograđena kroz akademsko formalno obrazovanje te na tragu estetskih nadahnuća velikih majstora ulične fotografije (&scaron;to povijest umjetnosti i fotografije ba&scaron;tini kao kanon), čine kontinuitet razvoja autorskog stvarala&scaron;tva Svetislava Cvetkovića u mediju fotografske slike. Autor istražuje geometrijsku konstruktivnost, iscrpljujući kompozicijske mogućnosti fotografskog kadra, poigravajući se s perifernim elementima slike, ali u kontekstu &bdquo;odlučujućeg trenutka&ldquo; kojim upravlja sadržajem na slici&rdquo;, istaknuo je Peri&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Inače, Svetislav Cvetković rođen je 1980. u Livnu, gdje je zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu. Diplomirao je slikarstvo 2004. na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu Sveučili&scaron;ta u Mostaru i magistrirao 2006. na poslijediplomskom studiju Ars Sacra kod mentora prof. Ante Kajinića i pročelnika studija prof. Vasilija Josipa Jordana. 2017. je doktorirao također na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu pod mentorstvom prof. Josipa Alebića na temEgzistencijalizam u Europskom slikarstvu XX stoljeća&rdquo;. Nakon zavr&scaron;etka studija i zaposlenja na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu, paralelno s istraživanjem u području slikarstva započinje i njegovo zanimanje za fotografiju. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine ULUBiH i radi kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u &Scaron;irokom Brijegu Sveučili&scaron;ta u Mostaru gdje je trenutno vr&scaron;itelj dužnosti dekana, priopćeno je iz Franjevačkog muzeja i galerije &Scaron;iroki Brijeg.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-10-izlozba-sveto.jpgIzdanje maraka HP Mostar ''EUROPA 2023. – Mir, najveća vrijednost čovječanstva''http://grude.com/clanak/?i=373352373352Grude.com - klik u svijetTue, 09 May 2023 18:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-09-blokeuropa2023..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke u izdanju EUROPA 2023. <p>Svake godine ovo izdanje ima zajedničku teme za sve po&scaron;te, članice PostEuropa, a u 2023. naziv teme je &bdquo;Mir - najveća vrijednost čovječanstva&ldquo;. <br /><br /><br />Posebnost je u 2023. &scaron;to smo uz na&scaron; motiv tiskali i pobjednički motiv koji je izabran na natjecanju koje je organizirao PostEurop. <br /><br /><br />Ovu marku dizajnirale su Linda Bos i Run Egilsdottir (A Designers Collective), prikazuje novi znak koji predstavlja mir na temelju europskog, stoljećima starog vizualnog motiva čvora, simbola beskrajnog jedinstva, prijateljstva i ljubavi. Inspiriran je simbolom keltskog ljubavnog čvora s isprepletenim srcima. Ruke s isprepletenim prstima prenose poruku međusobnog po&scaron;tovanja, a boje ilustriraju sve nacije svijeta.</p> <p><br />Druga marka rad je autora Marina Muse, prikazuje bijelu golubicu koja nosi maslinovu grančicu i simbolizira mir kao najveću vrijednost čovječanstva. Nebo u tijelu golubice simbolizira da smo pod nebom svi jedno. A golubica donosi mir i blagostanje svim ljudima. Budući da je jedna od najlak&scaron;e ukrotivih ptica, bijela golubica simbol je mira, nevinosti i ljubavi. Maslinova grančica u njenom kljunu predstavlja ispunjenje i nadu nakon mračnih vremena. Golubica nosi poruku harmonije i ukazuje da ratovi i sukobi nikad nisu rje&scaron;enje.<br /><br /><br />Prvi dan izdanja je 9. svibnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba </a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-09-blokeuropa2023..jpgUdžbenik 'Političko komuniciranje', prof. dr. Zorana Tomića preveden na slovački jezik http://grude.com/clanak/?i=373344373344Grude.com - klik u svijetTue, 09 May 2023 09:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-07-zoka_tomic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao koautor knjige za slovačko izdanje pojavljuje se ugledni i međunarodno priznati profesor dr. Peter Smeriga iz Banske Bistrice. <div class="item__subtitle"> <p>Slovačko izdanje udžbenika "Političko komuniciranje", autora prof. dr. Zorana Tomića izi&scaron;lo je iz tiska. Ovo recentno djelo i udžbenik objavljeno je 2020. godine u izdanju Sveučili&scaron;ta u Mostaru, Sveučili&scaron;ta Sjever i Synopsis izdavačke kuće, priopćio je u ponedjeljak organizacijski tim PR, Media &amp; Sport Days Mostariensis.</p> </div> <div class="item__ad-center position_item_center_01_top">&nbsp;</div> <p>"Na 822 stranice Tomić je obradio najvažnije teme političke komunikacije koje tretiraju svjetski udžbenici, ali i niz praktičnih političkih tema. Knjiga je ubrzo uvr&scaron;tena u sveučili&scaron;nu literaturu i kao takva snažno je pozicionirana u akademskoj zajednici", poja&scaron;njeno je u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Slovačko izdanje "Političkog komuniciranja" pod nazivom "Politick&aacute; komunik&aacute;cia (Political Communication)" izdala je izdavačka kuća Belianum iz Banske Bistrice, a knjiga je rezultat suradnje Sveučili&scaron;ta Matej Bel i autora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao koautor knjige za slovačko izdanje pojavljuje se ugledni i međunarodno priznati profesor dr. Peter Smeriga iz Banske Bistrice. Profesor Smeriga je ujedno gostujući nastavnik Filozofskog fakulteta Sveučili&scaron;ta u Mostaru i fakulteta Političkih nauka u Sarajevu te na vi&scaron;e europskih sveučili&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Knjiga je podijeljena&nbsp; u petnaest dijelova: Teorija političke komunikacije (Te&oacute;ria komunik&aacute;cie), Teorije političke komunikacije (Akt&eacute;ri a n&aacute;stroje politickej komunik&aacute;cie), Simboli političke komunikacije (Symboly politickej komunik&aacute;cie), Profesionalizacija političke komunikacije (Profesionaliz&aacute;cia politickej komunik&aacute;cie), Personalizacija političke komunikacije (Personaliz&aacute;cia politickej komunik&aacute;cie), Političko vodstvo (Politick&eacute; vodcovstvo/leadership), Političko brendiranje (Politick&yacute; branding), Politička reputacija/ugled (Politick&aacute; reput&aacute;cia/renom&eacute;), Politički populizam (Politick&yacute; populizmus), Mediji u političkoj komunikaciji (M&eacute;di&aacute; v politickej komunik&aacute;cii), Izborne kampanje (Predvolebn&eacute; kampane), Predsjednička komunikacija (Prezidentsk&aacute; komunik&aacute;cia), Međunarodna politička komunikacija (Medzin&aacute;rodn&aacute; politick&aacute; komunik&aacute;cia), Politički odnosi s javno&scaron;ću (Vzťah politiky s verejnosťou) i na kraju je Rječnik (Register pojmov)", navedeno je u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prijevod moje knjige 'Političko komuniciranje' na slovački jezik u izdanju Sveučili&scaron;ta Matej Bel za mene je posebno priznanje i potvrda vrijednosti udžbenika koji je u Bosni i Hercegovini doživio pet izdanja. Ovaj kolegij predajem već dvadeset i vi&scaron;e godina na vi&scaron;e sveučili&scaron;ta i uvjeren sam kako sam kroz udžbenik sublimirao najvažnije teorijske postavke u svijetu, ali i suvremenu praksu u političkoj komunikaciji - istaknuo je prof. Tomić.<br /><br /><br /></p> <p>Dodao je kako knjiga s mno&scaron;tvom izvora, kako recentne svjetske literature tako i prakse političke komunikacije i političke kulture, uistinu predstavlja suvremen 'alat' za svladavanje uspje&scaron;ne komunikacije u politici i uspjeha u političkom mandatu, ali i izbornim kampanjama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sretan sam da će sada i slovačka javnost vidjeti moj znanstveni i praktičan pogled na ovaj komunikacijski fenomen &ndash; zaključio je prof. Tomić u prigodi izlaska prijevoda njegove knjige na slovačkom trži&scaron;tu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. Peter Smeriga koautor je slovačkog izdanja knjige i osoba koja je potencirala ovaj izdavački projekt. Pojasnio je kako je prvo napravio analizu trži&scaron;ta knjiga s ovom i bliskim temama, ne samo u Slovačkoj, nego i Če&scaron;koj pa i Poljskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Kada sam se uvjerio da znanstveno, ali i uopće ukupno trži&scaron;te, nema ovako kvalitetan udžbenik zamolio sam rektora Sveučili&scaron;ta Matej Bel iz Banske Bistrice za pomoć u realizaciji projekta. Kako je pomoć osigurana u vidu prijevoda knjige započeli smo projekt. Projekt prevođenja tražio je precizno definiranje pojmova, stavljanja u politički i akademski kontekst &ndash; podvukao je on.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ističe kako su neki pristupi morali biti donekle promijenjeni i prilagođeni da bi odgovarali duhu jezika i političkoj praksi.</p> <div class="item__ad-center position_item_center_03_top">&nbsp;</div> <p>- Sretan sam da smo ovaj projekt zavr&scaron;ili i on je trajao vi&scaron;e od dvije godine. Moram priznati da je znanstveni opus prof. Tomića velik i on je dao ogroman doprinos razvoju političke i komunikacijske znanosti u Europi i svijetu. Mi već sada razgovaramo i o drugom projektu. No neću ulaziti u detalje dok ga ne dogovorimo. Ova knjiga bit će od iznimne koristi za na&scaron;e studente, doktorande, političke dužnosnike na svim razinama, stranačke djelatnike i članove, medije, ali i za sve druge intelektualce koje zanima fenomen politike, medija i komunikacije - istaknuo je prof. Smeriga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Recenzenti knjige su doc. PhDr. Branislav Kov&aacute;čik, PhD.&nbsp; i doc. PhDr. Lucia R&yacute;sov&aacute;, PhD, stoji u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-07-zoka_tomic.jpgKupres domaćin 9. Seminara folklora Hrvata u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=373327373327Grude.com - klik u svijetMon, 08 May 2023 08:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-07-20-seminar_folklora2_2015.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon trogodišnje stanke, UHAKUD u BiH s ponosom najavljuje svoj, sada već tradicionalni, Seminar folklora Hrvata u BiH. <p>Na ovogodi&scaron;njem, devetom po redu, seminaru obrađivat će se pjesme, plesovi, no&scaron;nje i običaji Hrvata Hercegovine. Stručni voditelj seminara, kao i dosada&scaron;njih godina, bit će prof. Miroslav &Scaron;ilić.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lokacija održavanja ovogodi&scaron;njeg seminara je Kupres - Ski Kraljica, mjesto koje osim izvanrednih uvjeta za edukaciju i učenje nudi i odličan ambijent za odmor, druženje i zabavu.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Seminar će se održati u vremenskom periodu od 17. do 20. kolovoza 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao i prethodnih godina, polaznici će uz ples moći odabrati i druge radionice učenja tradicijskih pjesama i tradicijskih glazbala. Prvenstveno, od vokalnih oblika, ovdje želimo istaknuti učenje gange. Osim toga polaznicima će biti ponuđene radionice: tambura i tradicijska glazbala (diple, lijerica, dvojnice, gusle, &scaron;argija, gajde, dude, samica, dangubica i dr.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Plesna predavanja seminara odvijaju se pod vodstvom istraživača i prezentatora s terena, a ostale oblike teoretskih i praktičnih predavanja vode ugledni profesori, etnomuzikolozi, etnokoreolozi, etnolozi koji svoja znanja i vje&scaron;tine vezane za tradicijsku materijalnu i nematerijalnu kulturnu ba&scaron;tinu na poseban način prenose polaznicima seminara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve zainteresirane ljubitelje tradicijske ba&scaron;tine koji žele naučiti ne&scaron;to vi&scaron;e, pro&scaron;iriti i obnoviti svoje znanje, ali i dobro se zabaviti pozivamo da se prijave na 9. Seminar folklora Hrvata u BiH.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve dodatne informacije, kao i obrazac za prijavu, mogu se dobiti putem e-mail-a: seminar.folklorabih@gmail.com, Facebook stranice Seminar folklora Hrvata u BiH, te Internet stranice: http://www.uhakud.info.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-07-20-seminar_folklora2_2015.jpg150 kandidata za Osobu godine u BiH, u izboru Večernjakova pečatahttp://grude.com/clanak/?i=373316373316Grude.com - klik u svijetSun, 07 May 2023 10:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-07-studio.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bosna i Hercegovina večeras će saznati tko je ušao u prestižnu nominaciju za Večernjakov pečat, među 150 onih koji su obilježili godinu iza nas.<p><br />U novom studiju, posebno urađenom za potrebe Pečata, poznati voditelj, doajen bh. novinarstva Dževdet Tuzlić dovest će u prvu emisiju "Ususret Večernjakovom pečatu" najvažnije aktere događaja godine u BiH. O Večernjakovu pečatu govorit će generalni direktor manifestacije Jozo Pavković, te generalni direktor partnera projekta BHRT-a Belmin Karamehmedović, predsjednica Ocjenjivačkog suda Valentina Rupčić i izvr&scaron;ni direktor Željko Andrijanić. U sklopu emisije predstavljat će se 150 najboljih.<br /><br /></p> <p>Emisija na BHT 1 počinje u 20.30 sat.<br /><br /></p> <p>Nakon prikazivanja u posebnoj emisiji BHRT-a, u ponedjeljak, 8. svibnja, Večernji list BiH u tiskanom će izdanju objaviti svih 150 nominiranih kandidata. Vrijeme je da krene utrka kojom se stavlja točka na "i" na jednu etapu povijesti...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-07-studio.png(VIDEO) Noćas mi ne budi ljut, jer i nebo se sprema na put... Stavros ispraćen uz svoj poznati hithttp://grude.com/clanak/?i=373313373313Grude.com - klik u svijetSat, 06 May 2023 23:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-06-stavros.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovozemaljski život napustio je kralj zabave, nekoć najbolji bubnjar bivše države, legendarni Jasmin Stavros. On je danas ispraćen na posljednji počinak.<p><br />Svoj život Stavros je posvetio pjesmi, ali i vjeri koja ga je spasila u životu, a olak&scaron;ala mu i posljednje dane života, da &scaron;to spremnije dođe pred svog Gospodina. Supruga Željka, iako joj je te&scaron;ko, danas je istaknula kako je Stavros oti&scaron;ao u miru, svjesna da je bio pomiren i s Gospodinom i s ljudima.</p> <p><br />Ispraćen je pjesmom "Kad se prijatelji rastaju" koju je otpjevala klapa, a &scaron;to se može vidjeti na kraju snimke koju prenosimo s Večernjeg TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/pWYkAvpGI5o" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-06-stavros.jpegProglašena najljepša marka HP Mostar na Sajmu gospodarstvahttp://grude.com/clanak/?i=373282373282Grude.com - klik u svijetThu, 04 May 2023 21:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-04-foto2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pristiglo je 275 glasačkih listića, a prebrojani glasovi odlučili su o prva tri mjesta..<p>Izdanje po&scaron;tanske marke &bdquo;EUROPA 2022. &ndash; Priče i mitovi &ldquo; autora Vilima Parića najljep&scaron;a je marka Hrvatske po&scaron;te Mostar u 2022. godini. Pristiglo je 275 glasačkih listića, a prebrojani glasovi odlučili su o prva tri mjesta. Manlio Napoli autor je izdanja &bdquo;Svjetski dan radioamatera - Zajednica radioamatera Herceg Bosne&ldquo; koje je osvojilo drugo mjesto. Izdanje &bdquo;Flora 2022.&ldquo; autora Zorana Vla&scaron;ića osvojilo je treće mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 2022. godini tiskano je 26 po&scaron;tanskih maraka. O najljep&scaron;oj odlučili su glasovi pristigli na glasačkim listićima u Hrvatsku po&scaron;tu Mostar do 1. svibnja 2023.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Povjerenstvo je i ove godine provelo izvlačenje dobitnika nagradne igre &bdquo;S najljep&scaron;om markom putuju nagrade!&ldquo; te donosimo imena deset najsretnijih glasača nagrađenih vrijednim nagradama:</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. nagrada - trodnevni boravak s doručkom (dva noćenja) za dvije osobe u hotelu Mepas Mostar &ndash; Zdravko Vučić, Mostar<br />2. nagrada &ndash; dvodnevni boravak s doručkom (jedno noćenje) za dvije osobe u hotelu Buna &ndash; Slaven Galić, &Scaron;iroki Brijeg<br />3. nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2022. &ndash; Nermin Zlatkić, Ora&scaron;je<br />4. nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2022. &ndash; Slaven Damjanović, Tolisa<br />5. nagrada - Godi&scaron;nja zbirka maraka 2022. &ndash; Ana Rajič, Mostar<br />6. nagrada - Katalog po&scaron;tanskih maraka 1993. - 2001. i Katalog po&scaron;tanskih maraka HP Mostar 2002. - 2012. &ndash; Zoran Landeka, Zagreb (Hrvatska)<br />7. nagrada - Katalog po&scaron;tanskih maraka 1993. - 2001. i Katalog po&scaron;tanskih maraka HP Mostar 2002. - 2012. &ndash; Kristina Pehar, Mostar<br />8. nagrada - Zbirka maraka &bdquo;Ptice Hutovog blata 2008./2009.&ldquo; &ndash; Goran Matić, Grude<br />9. nagrada - Zbirka maraka &bdquo;Ptice Hutovog blata 2008./2009.&ldquo; &ndash; Semira Saltović, Ora&scaron;je<br />10. nagrada - Poklon paket HP Mostar &ndash; Lucija Vrdoljak, Ludwigshafen (Njemačka)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo svim sretnim dobitnicima i autorima nagrađenih po&scaron;tanskih maraka!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-04-foto2.jpgStavros je mir pronašao u vjeri, Bog ga je pozvao kad je bio u punini duhovne snagehttp://grude.com/clanak/?i=373274373274Grude.com - klik u svijetThu, 04 May 2023 08:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-04-stavros-vjera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je Jasmin Stavros, čovjek koji je obilježio hrvatsku estradu, čovjek koji je potpuni mir na kraju puta pronašao u Gospodinu i o tome otvoreno svjedočio.<p><br />"Puno stvari mi se dogodilo u životu ba&scaron; uz tu krunicu. Žena i ja smo bili na moru, u na&scaron;oj kući, svaki dan smo molili krunicu milosrdnog Isusa i u tri sata smo odlazili do jedne kapelice gdje je bio jedan teren ogromni. Kao da je to bila jedna Božja providnost, mi smo to na&scaron;li, kupili, uredili, doveli u kulturu, napravili sebi kućicu od 7 tisuća kvadrata. Ta krunica je bila povezana s tom kućom koja nam danas deset puta vi&scaron;e znači nego kuća kraj mora", otkrio je Jasmin za života.</p> <p><br />Posljednje godine proveo je u postu i u molitvi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-04-stavros-vjera.jpgBlagdan sv. Josipa Radnika – tiho posvećivanje svakidašnjeg radahttp://grude.com/clanak/?i=373236373236Grude.com - klik u svijetMon, 01 May 2023 09:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-05-01-sveti-josip-radnik.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Godine 1955. uveo je u crkvenu godinu blagdan sv. Josipa Radnika veliki papa Pio XII. Odredio je da se taj blagdan slavi 1. svibnja, na dan "koji si je svijet rada izabrao kao svoj praznik" <p>Godine 1889. takozvana Druga internacionala odlučila je da će 1. svibnja slaviti kao svjetski praznik radni&scaron;tva. Iste godine papa Lav XIII. izdaje svoju encikliku o svetom Josipu Quamquam pluries te u njoj &ldquo;radnike i sve ljude skromnih životnih prilika &lsquo;upućuje na sv. Josipa&rsquo; kao uzor i primjer za nasljedovanje&rdquo;.<br /><br /></p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Sveto pismo Novog zavjeta samo na jednom mjestu spominje Josipovo zanimanje. To je u Matejevu evanđelju, gdje se opisuje Isusov povratak u Nazaret. &ldquo;Dođe u svoj zavičaj te je tako učio svijet u njihovoj sinagogi da su se divili i govorili: &lsquo;Odakle ovom tolika mudrost i čudesna moć? Zar on nije tesarov sin'&rdquo; (Mt 13,54). Sveto pismo spominje Josipa poimence vi&scaron;e od 12 puta, a samo jedanput govori o njegovu zanimanju. Ne navodi nam također ni jednu jedinu njegovu riječ niti &scaron;to kaže o svr&scaron;etku njegova života. Jer je bio tesar, na prvi pogled može se činiti da je posve opravdano njegovo patronatstvo nad radnicima. Kažem na prvi pogled jer se, na primjer, u Svetom pismu o sv. Pavlu govori kao o manualnom radniku na 7 mjesta. On sam pi&scaron;e &ldquo;da se mučio dan i noć&rdquo; (usp. 1 Sol 2,9). Pa ipak Crkva ne postavlja svetog Pavla već sv. Josipa za uzor radnik&acirc;, prenosi <a title="Bitno net" href="https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/blagdan-sv-josipa-radnika-tiho-posvecivanje-svakidasnjeg-rada/" target="_blank">Bitno.net.</a><br /><br /><br />A dok to čini, onda želi reći da Josipovo svakida&scaron;nje poslovanje i njegov rad nije bio samo čisto naprezanje, već spremnost služenja u vjernoj poslu&scaron;nosti tajni utjelovljenja Sina Božjega i djela otkupljenja. A to bi morao biti smisao rada svakoga kr&scaron;ćanskoga djelatnika. Rad bi morao biti apostolska služba, suradnja s Kristom na djelu spasenja. I ako je jedan stari kr&scaron;ćanski pisac &ndash; Pseudo-Dionizije &ndash; zapisao &ldquo;da je od svih božanskih djela najbožanskije surađivanje s Bogom na spasenju du&scaron;a&rdquo;, onda i rad kr&scaron;ćanskog radnika, stavljen u službu spasenja, poprima božanske razmjere. <br /><br /><br />Kad je, dakle, Pio XII. uvodio blagdan sv. Josipa Radnika, mislio je na &ldquo;tiho i vjerno posvećivanje svakida&scaron;njega rada&rdquo;, kako je to činio taj najveći &scaron;utljivac &ndash; sveti Josip, a ujedno svetac koga jedino nadvisuje Bogomajka Marija. Njega Pio XII. nije oklijevao nazvati &ldquo;najčistijim, najsvetijim, najuzvi&scaron;enijim od svih Božjih stvorova&rdquo;. Taj, dakle, div među svecima i duhovnim velikanima bija&scaron;e po zanimanju samo &ldquo;tesar&rdquo; &ndash; drvodjelja, radnik. <br /><br /><br />Marksistička ideologija uzdiže radnika te misli da ona jedina promiče njegovo uzdignuće. No, davno prije Marxa radnik je u kr&scaron;ćanstvu bio častan ponajprije po Kristu koji je radio i tako posvetio rad, a onda po onima koji su njemu bili najbliže: Marija i Josip, a bijahu radnici, ljudi koji su u trudu pribavljali svakida&scaron;nji skroman kruh. Opravdano je boriti se za radnikova prava, ali ne samo za njegova, već za prava svakoga čovjeka. <br /><br /><br />Uvođenjem blagdana sv. Josipa Radnika Crkva želi upozoriti na onu božansku odrednicu koja kr&scaron;ćanskoga radnika najvi&scaron;e uzdiže i usavr&scaron;uje. On radeći &ldquo;pridonosi povijesnom ostvarenju Božje zamisli&rdquo; (usp. Pastoralnu uredbu II. vatikanskog sabora Radost i nada, br. 34).<br /><br /><br /></p> <h2><strong>Molitva sv. Josipu Radniku</strong></h2> <p>Slavni Sveti Josipe, uzore svih radnika, izmoli mi milost obavljati svoje poslove u duhu pokore, te tako zadovoljiti za svoje mnogobrojne grijehe; da ih obavljam savjesno, ne obazirući se na svoje sklonosti, već&nbsp;<span class="text_exposed_show">jedino na dužnost; da ih izvr&scaron;im sa zahvalno&scaron;ću i rado&scaron;ću smatrajući velikom ča&scaron;ću &scaron;to mogu naravne darove, koje mi je Bog dao, uporabiti i usavr&scaron;iti u poslu; da ih obavljam uredno i mirno, umjereno i strpljivo i nikada ne uzmaknem pred umorno&scaron;ću i pote&scaron;koćama; da ih obavljam osobito u čistoj nakani odričući se sama sebe; sve to u sjećanju na smrt i na račun koji ću morati polagati o svakom izgubljenom času, o neiskori&scaron;tenim darovima, o propu&scaron;tenim dobrim djelima i o ta&scaron;toj samodopadnosti kod uspjeha, &scaron;to tako nagrđuje djela učinjena Bogu za ljubav. Sve Isusu i Mariji za ljubav i po tvom uzoru sveti Josipe! To neka mi bude misao vodilja u životu i na samrti. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-05-01-sveti-josip-radnik.pngCRKVA: KRŠTENJE I KRIZMA VRIJEDE I BEZ KUMOVA! Talijanske biskupije potpuno ukidaju kumstvahttp://grude.com/clanak/?i=373191373191Grude.com - klik u svijetThu, 27 Apr 2023 10:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-27-monsinjor-fusco.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ordinarijat u Mostaru koji je vođenje Kristove crkve u Hercegovini zamijenio šalterskim radom za tiskanje potvrda mogao bi biti razočaran novom odlukom talijanske biskupije.<p><br />Naime, opće poznata je stvar da hercegovački biskupi u novije vrijeme (Ratko Perić i Petar Palić) u želji da otmu župe koje su oduvijek franjevačke koriste različite vrste brutalnih metoda, a jedna od njih je izdavanje potvrda o njihovoj krizmi, kako bi svete sakramente u pojedinim župama Hercegovačke proglasili nevaljalima. Iako je upitna suradnja hercegovačkih biskupa s Kristom, oni su uveli neku metodu koja nema upori&scaron;te u suvremenom svijetu. Međutim, igraju na emocije s obzirom da je u Hercegovini kumstvo obiteljski odnos.</p> <p><br />Međutim, s obzirom da su obredi u kojima je potrebno kumstvo postali sve, a najmanje ono bitno, a to je trajni savez s na&scaron;im Stvoriteljem, biskupije koje imaju mudre biskupe u bližoj budućnosti vi&scaron;e neće dopu&scaron;tati kumstva, dvostruka pogotovo jer se savezi s Kristom sklapaju već prilikom rođenja, a neka će ukinuti i kumstvo uopće.</p> <p><br />Tako su talijanske biskupije Teano-Calvi, Alife-Caiazzo, Sessa Aurunca najavile da u bližoj budućnosti vi&scaron;e neće dopu&scaron;tati kumstva, a nisu ni prve koje su to napravile.<br /><br /></p> <p>Biskup Michele Fusco najavio je prije tri godine trogodi&scaron;nju suspenziju (ad experimentum) krsnog kumstva u biskupiji Sulmona-Valva, pi&scaron;e Točka-zarez. Objasio je kako su to odlučili jer se 'praksa odabira kumova svela na dru&scaron;tveni običaj, u kojem je vjerska dimenzija jedva vidljiva', a u Cataniji su slično odlučili 2021. godine.<br /><br /></p> <p>Biskup Giacomo Cirulli objasnio je da 'dana&scaron;nje kumstvo vi&scaron;e nije u skladu s vremenom u kojem živimo'.<br /><br /></p> <p>Crkveni zakoni navode da bi kumovi i kume djecu trebali pratiti na putu vjere i otvarati kr&scaron;ćansku perspektivu, a ako se gleda čisto crkveno-pravno, prema Zakoniku kanonskog prava, kr&scaron;tenje i krizma vrijede i bez kumova, iako se ova tradicija može pratiti od prvih početaka Crkve, pi&scaron;e <a href="https://www.tockazarez.hr/talijanske-biskupije-ukidaju-kumstva/?fbclid=IwAR2wAbNKBpB0k1dg5TXUSSkq6Uohp7YzSXgGtLyJXblEeEvrmja8vKCjW5I">Točka-zarez</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-27-monsinjor-fusco.jpgSvečanim koncertom ''Neka cijeli ovaj svijet... Naših 25'' otvara se Mostarsko proljećehttp://grude.com/clanak/?i=373186373186Grude.com - klik u svijetWed, 26 Apr 2023 22:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-26-mh4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kalendarsko proljeće u Mostaru uistinu je lijepo i svi koji su ga ikad doživjeli, slažu se s tim da je proljeće u Mostaru posebno.<p>Koncertom Neka cijeli ovaj svijet&hellip; Na&scaron;ih 25 u četvrtak, 27. travnja u velikoj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače u 19 sati bit će svečano otvoreno jubilarno, 25. Mostarsko proljeće - Dani Matice hrvatske Mostar.<br /><br /></p> <p>Brojnim će se uzvanicima tom prigodom obratiti predsjednica Matice hrvatske Mostar akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran te visoka pokroviteljica Mostarskog proljeća 2023. - XXV. Dana MH Mostar, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Kri&scaron;to, koja će svečano i otvoriti ovogodi&scaron;nju manifestaciju.<br /><br /></p> <p>- Bogat i sadržajan program i ovogodi&scaron;njeg Proljeća zasigurno je jedno jamstvo napretka svakog dru&scaron;tva pa tako i na&scaron;eg. Mostar uistinu zaslužuje ovakvu jednu manifestaciju i stoga velika hvala organizatorima i čelnim ljudima Matice &scaron;to su i ove godine, velebnom svečanosti hrvatske kulture, grad Mostar ponovno učinili kulturnim sredi&scaron;tem &ndash; ističe visoka pokroviteljica Mostarskog proljeća Borjana Kri&scaron;to.<br /><br /></p> <p>- Kalendarsko proljeće u Mostaru uistinu je lijepo i svi koji su ga ikad doživjeli, slažu se s tim da je proljeće u Mostaru posebno. Mi koji smo u Mostaru doživjeli proljeća i proljeća, opet se i opet iznenadimo &scaron;to ponovno sve lepr&scaron;a, miri&scaron;e, blje&scaron;ti i budi nam optimizam; tjera nas da sve stvari, ljude, brda i ulice volimo čisto onako &ndash; zato &scaron;to je proljeće. Ponekad se čini da tome ni&scaron;ta ne treba;<br />proljeće je u Mostaru i &ndash; dosta. Ali, pozvani smo uvijek i zauvijek učiniti ne&scaron;to jedni za druge. Naučiti &scaron;to&scaron;ta jedni od drugih. Zato je stvoreno Mostarsko proljeće &ndash; Dani Matice hrvatske u Mostaru. Ovogodi&scaron;nji vam je program na&scaron;e jubilarne manifestacije dostupan; sve vas od srca pozivamo da nam se pridružite na izložbama, predstavama, glazbenim i književnim programima koje smo pomno birali i koje je, s ljubavlju i predano&scaron;ću, organizirao mali vrijedni Matičin tim &ndash; ističe predsjednica MH Mostar akademkinja Ljerka Ostojić.<br /><br /></p> <p>- Riječ je, po mi&scaron;ljenju mnogih, o najvažnijoj kulturnoj manifestaciji u BiH, koja i u inozemstvu zadobiva sve veći ugled. Od srca čestitam Ogranku Matice hrvatske Mostar i svim suradnicima i podupirateljima na odlično odrađenim pripremnim radnjama &ndash; kaže Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske.<br /><br /></p> <p>Na koncertu za jubilarni rođendan Proljeća sudjeluju Zbor Belcanto i Zbor Benedikt (zborovođe: Monija Jarak Mikulić i Emil Bevanda), solisti Sanja Boban, Monija Jarak Mikulić, Danijel Perić, Tomislav Perić i Stefan Ajvaz te orkestar pod ravnanjem maestra Filipa Milo&scaron;evića.<br /><br /></p> <p>Na programu su klasična djela vrhunskih skladatelja: Ludwig van Beethoven - Oda radosti u izvedbi zborova Belcanto i Benedikt; V. Bellini: Bella siccome un angelo - Danijel Perić, bariton; G. Bizet: Carmen, arija Habanera - Monija Jarak Mikulić, mezzosopran; Mozart: Don Giovanni, arija Deh vieni alla finestra - Tomislav Perić, bariton.<br /><br /></p> <p>Svečani jubilej obogatit će i Nocturno Olivera Dragojevića u izvedbi Sanje Boban, koja će otpjevati i ABBA-in veliki hit The winner takes it all, dok će Stefan Ajvaz nastupiti s Gibonnijevom skladbom Libar.<br /><br /></p> <p>A za kraj, prava glazbena poslastica iz mjuzikla Alfija Kabilja Jalta, Jalta - Neka cijeli ovaj svijet koji će izvesti Monija Jarak Mikulić u pratnji zborova.<br /><br /></p> <p>Voditeljica i scenaristica je Misijana Brkić-Milinković.<br /><br /></p> <p>Kao uvertira u svečani koncert, u 18.40 ispred Kosače na Trgu hrvatskih velikana nastupit će Hrvatska glazba Mostar i Mostarske mažoretkinje.<br /><br /></p> <p><strong>O IZVOĐAČIMA:</strong></p> <p>Zbor Belcanto koji djeluje u sklopu istoimene udruge za promicanje umjetnosti i kulture, osnovan je u rujnu 2022., i u ovih su osam mjeseci aktivno radili na vokalnim radionicama gdje usvajaju pravilnu vokalnu tehniku koja im koristi za skupno muziciranje, ali i za solističke nastupe. Imali su zapažen božićni i uskrsni koncert. Udruga Belcanto je pak osnovana s ciljem promicanja, razvoja i unapređenja glazbene kulture, umjetnosti, stvarala&scaron;tva i pedagogije u Mostaru, ali i cijeloj BiH. Osnivačica, ujedno i voditeljica udruge je mr. solo pjevanja Monija Jarak Mikulić, koja radi kao profesorica u Glazbenoj &scaron;koli Ivana Pl. Zajca u Mostaru, a njezini učenici bilježe upečatljive uspjehe na različitim natjecanjima. Iza prof. Jarak Mikulić brojni su nastupi i suradnje. Između ostalih: sa Simfonijskim orkestrom iz Mostara, Zagrebačkom filharmonijom, Sarajevskom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom iz Dubrovnika te Simfonijskim orkestrom iz Splita. Također, ostvaruje suradnju s priznatim dirigentima kao &scaron;to su Hari Zlodre, Julio Marić, Robert Homen, Mladen Tarbuk, Filip Pavi&scaron;ic, Igor Tatarević, Domeniko Bri&scaron;ki, Alan Bjelinski, Dario Vučić itd. Vodila je ansambl Laetitia, žensku klapu Mir, mu&scaron;ku klapu Concordia i mje&scaron;ovitu klapu Speranza iz Međugorja. Odnedavno vodi klapu Belcanto.<br /><br /></p> <p>Na ovom koncertu kao solisti nastupaju njezini sada&scaron;nji i biv&scaron;i učenici; Sanja Boban i Stefan Ajvaz uspje&scaron;ni su polaznici &scaron;kole pjevanja Belcanto, a Danijel i Tomislav Perić, nekada učenici prof. Jarak Mikulić u srednjoj &scaron;koli, danas pohađaju 3. godinu Glazbene akademije u Sarajevu, u klasi prof. Ademe Pljevljak Krehić.<br /><br /></p> <p>Mje&scaron;oviti župni zbor Benedikt dolazi iz župe sv. Mateja na Rudniku, Mostar. Zbor je s radom krenuo 2005. godine, iste godine kada je papom imenovan Benedikt XVI. Primarna zadaća zbora jest animiranje svečanih nedjeljnih misnih slavlja u svojoj župi, a posljednjih godina nerijetko i &scaron;ire nastupa te organizira brojne kulturne manifestacije. Tako su uspje&scaron;no ostvarili suradnju sa Simfonijskim orkestrom Mostar i ostalim zborovima s područja grada Mostara. Trenutačni voditelj zbora je prof. Emil Bevanda.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-26-mh4.jpgFOTO: Otvoreni 60. Šimićevi susreti! Izaslanstvo općine Grude predvodilo događaj u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=373175373175Grude.com - klik u svijetWed, 26 Apr 2023 13:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-26-23-simic-fena-6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Polaganjem cvijeća kod spomenika A.B.Šimića u Mostaru i poetskim kolažom učenika Osnovne škole Antuna Branka Šimića iz Mostara počela je u srijedu kulturna manifestacija '’60. Šimićevi susreti 2023.'' <p><br />Kod spomenika jednog od najvećih pjesnika svih vremena svijeće je zapalilo i izaslanstvo općine Grude, predvođeno Ljubom Grizeljom, a uz predstavnike političkog vrha, nazočili su i ljudi iz kulturnog života Gruda i čitave BiH.</p> <p><br /><em><strong>FENA</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-26-23-simic-fena-6.jpgIzabrano najljepše pismo BiH 2023.http://grude.com/clanak/?i=373172373172Grude.com - klik u svijetWed, 26 Apr 2023 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-26-objava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Završen je izbor za najljepše pismo na 52. Međunarodnom natjecanju u pisanju pisama za mlade 2023. koje u BiH zajednički organiziraju Hrvatska pošta Mostar, Pošte Srpske i BH Pošta.<p>Najbolji rad u BiH na temu: &bdquo;Zamisli da si super junak i tvoja misija je učiniti sve ceste &scaron;irom svijeta sigurnijima za djecu. Napi&scaron;i pismo nekome i objasni koje bi ti super moći bile potrebne u postizanju ove misije" napisala je Elmina Me&scaron;trovac, učenica O. &Scaron;. "Jajce" iz Kru&scaron;čice (Jajce). Njen rad ocijenjen je najboljim od 500 pisama koja su pristigla na adrese tri B&amp;H po&scaron;tanska operatora i predstavljat će BiH na svjetskom natjecanju koje organizira Svjetska po&scaron;tanska unija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pristigla pisma su ocjenjivali vanjski članovi žirija Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo).<br />Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar <a href="http://www.post.ba" target="_blank"><strong>www.post.ba</strong></a> .</p> <p>&nbsp;</p> <p>Odlukom stručnog žirija, drugo mjesto je osvojila učenica Marija Pejić iz O.&Scaron;. &bdquo;Marko Marulić&ldquo; Ljubu&scaron;ki, dok je treće mjesto zauzela Lara Andrijević iz O. &Scaron;. &ldquo;Sveti Sava&rdquo; Kotor Varo&scaron;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (500 KM za prvo mjesto, 300 KM za drugo mjesto i 200 KM za treće mjesto), mobilnim telefonima i poklonima po&scaron;tanskih operatora. Njihovim nastavnicima materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 100 KM.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Narednih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni bežičnim slu&scaron;alicama i prigodnim poklon paketima: Mila Kodić iz O. &Scaron;. &ldquo;Danilo Borković&rdquo; Gradi&scaron;ka, Dorotea Popović iz O. &Scaron;. &ldquo;Sveti Sava&rdquo; Lukavica, Lucija Matković iz O. &Scaron;. &ldquo;Vitez&rdquo; Vitez, Ivan Pavao Boltar iz Treće osnovne &scaron;kole Mostar, Helena Petrović iz O. &Scaron;. &ldquo;Sveti Sava&rdquo; Crnjelovo, Mina Rahić iz O. &Scaron;. &ldquo;Vladislav Skarić&rdquo; Sarajevo, Valentina Krajina iz O. &Scaron;. &ldquo;Fra Mijo Čuić&rdquo; Bukovica, Tomislavgrad.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, ovom nagradom nagrađujemo i kreativan rad koji je grupni rad Odjeljenja I-1 O.&Scaron;. &bdquo;Mladen Stojanović&ldquo; iz Lakta&scaron;a, sastavljen od 20-ak crteža sa zanimljivima porukama o sigurnosti djece u prometu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradit će prigodnim darom &scaron;kolu nagrađene učenice Marije Pejić: O. &Scaron;. &bdquo;Marko Marulić&ldquo; Ljubu&scaron;ki.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svečana dodjela nagrada će se održati u listopadu 2023. godine u organizaciji BH po&scaron;te u Sarajevu. Točan termin će biti određen naknadno o čemu će učenici i nastavnici biti blagovremeno obavije&scaron;teni.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbirkom maraka Hrvatske po&scaron;te Mostar, kao poticaj za daljnji trud i rad, bit će nagrađeni i sljedeći učenici, a nagrade će im biti poslane po&scaron;tom:</p> <p>Maja Ćurčić (O.&Scaron;. fra Mije Čujića Bukovice, Tomislavgrad), Marta Bandić (O.&Scaron;. Silvija Strahimira Kranjčevića, Mostar), Marija Magdalena Mlakić (O. &Scaron;. fra Marijana &Scaron;unjića, Novi Travnik), Ana Badrov (O. &Scaron;. fra Lovre Karaula, Livno), Jelena Pavković (O. &Scaron;. Ivana Mažuranića, Posu&scaron;je), Marko Čeko (O. &Scaron;. fra Lovre Karaula, Livno), Božana Pravdić (O. &Scaron;. Kiseljak, Kiseljak), Rijad Okan (Katolički &scaron;kolski centar sv. Josip, Osnovna &scaron;kola Stup, Sarajevo), Ana Džojić (Druga osnovna Ora&scaron;je, Ora&scaron;je), Anđelo Bo&scaron;njak (Druga osnovna &scaron;kola, &Scaron;iroki Brijeg)</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima te zahvaljujemo svima na sudjelovanju u ovom projektu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-26-objava.jpg''Naći ću te u pismi'' našla put do srca ljubitelja klapske pismehttp://grude.com/clanak/?i=373162373162Grude.com - klik u svijetTue, 25 Apr 2023 17:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-25-klapa-grga.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posuški Festival klapske pisme od višestruke je koristi pitomom gradiću podno Radovnja.<p>Osim &scaron;to afirmira Posu&scaron;je i stavlja ga u red gradova u kojima se održavaju najpoznatiji međunarodni festivali klapskog pjevanja, Festival je iznjedrio nekoliko originalno posu&scaron;kih klapa koje su pokazale da mladi ljudi u tom hercegovačkom gradu, osim tradicionalnih pjesama, izvrsno pjevaju klapske pjesme i uspje&scaron;no se nose s mnogo poznatijim klapama. Jedna od takvih je klapa Grga koja je ovih dana objelodanila svoj prvi spot za pjesmu &ldquo;Naći ću te u pismi&rdquo;, za koju je stihove napisala Posu&scaron;anka Željka Galić, a spot režirao također Posu&scaron;anin Mladen Be&scaron;lić. Rekli bismo - original posu&scaron;ko, pogotovo kada se i u spotu vide poznati lijepi kadrovi posu&scaron;koga kraja. <br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/6dWTvx1jxGs" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe><br /><br /><br />Upravo ta pjesma i taj spot bili su povod na&scaron;eg razgovora s prvim tenorom klape Grga Damirom Be&scaron;lićem.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kako je nastala pjesma &ldquo;Naći ću te u pismi&rdquo;?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Pjesma je nastala zajedničkom sinergijom i trudom autorice teksta Željke Galić i autora glazbe Tomislava Pehara te svih članova klape Grga. Naime, nakon &scaron;to su pjesmu napisali i uglazbili navedeni autori, a s obzirom na to da je gđa Galić na&scaron;a sugrađanka, rodila se ideja da klapa Grga obradi ovu pjesmu kao svoju prvu pjesmu, &scaron;to se u konačnici i ostvarilo na zadovoljstvo svih strana.</p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list:</strong>&nbsp;<strong>Tko je najzaslužniji &scaron;to je pjesma uglazbljena, &scaron;to je spot napravljen? Koja ekipa stoji iza pjesme koju je publika već odlično prihvatila?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Aranžman i glazbenu produkciju pjesme potpisuje Leo &Scaron;karo, a vokalni aranžman umjetnički voditelj klape Jure &Scaron;aban Stanić. Redatelj spota je Posu&scaron;anin Mladen Be&scaron;lić, a glavna glumica u spotu je lijepa Duvanjka Tomislava Dukić. Sve to majstorski je snimio i u svom studiju stavio na ekran Stipe &Scaron;urlin, a sve lokacije snimanja pripadaju općini Posu&scaron;je i predstavljaju ljepote kraja iz kojeg dolazimo.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <div id="bb-iawr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb_iawr" style="position: relative; display: block; overflow: hidden; font-family: arial, helvetica, sans-serif; width: 100%; height: 0px; opacity: 0.01;"> <div id="bb-wr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb-media bb_wrapper bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="position: relative; background-color: #ffffff; border-radius: 10px; width: 100%; max-width: 600px; --subtitle-transform: translateY(-78px); margin: 0px auto; height: 338px;" data-sid="Aowxdekbn7Fm" data-currenttime="0" data-duration="36" data-isready="true" data-autoplaynextremainingtime="0"> <div class="bb-layer bb-content-layer" style="border-radius: 10px;"> <div class="bb-fitme bb-head-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"> <div class="bb-head bb-head-html5-video" style="position: absolute; width: 100%; height: 100%; top: 0; left: 0;" data-usemediamanager="true" data-retryonplayfailed="false" data-shouldplayinline="false"><video width="320" height="240" style="max-width: none; max-height: none; display: block; top: 0px; left: 0px; position: absolute; background-color: #ffffff; object-fit: fill; visibility: hidden; transform: scale(1); transform-origin: 0px 0px 0px; height: 100%; width: 100%;" muted="muted" preload="none" aria-hidden="true" src="https://d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346732-1626698150393772.mp4" controls="controls"><object width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346732-1626698150393772.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object></video> <div style="width: 100%; height: 100%; position: absolute; top: 0; left: 0;">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="bb-fitme bb-poster-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"><img style="width: 100%; height: 100%;" src="https://waytogrow.bbvms.com/mediaclip/4346732/pthumbnail/624/351.jpg" alt="poster" /></div> <div class="bb-fitme bb-timeline-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-subtitle-layer" style="z-index: 0; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> <div class="bb-layer bb-commercial-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-error-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-skin-layer bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-context-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Vratimo se klapi Grga. Kad je nastala i tko je čini?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Klapa Grga djeluje od 2015. u sklopu Dru&scaron;tva &ldquo;Grga&rdquo; iz Posu&scaron;ja, a članovi klape su Damir Be&scaron;lić, Josip Landeka, Tomislav Čutura, Tomislav Ba&scaron;ić, Mario Landeka i Dario Mihalj te predstavlja jednu od trenutačno ukupno 3 klape (2 mu&scaron;ke i 1 ženska) na području općine Posu&scaron;je.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Koliko je Festival klapske pisme u Posu&scaron;ju &ldquo;kriv&rdquo; za postojanje vas, ali i drugih klapa u Posu&scaron;ju?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Možda bismo ipak mogli reći da su klape &ldquo;krive&rdquo; za postojanje Festivala klapske pisme u Posu&scaron;ju, koji je već davno prerastao u tradicionalni i međunarodni te bi se ove godine trebao održati IX. put. Festival je zasigurno jedan od najvećih razloga za&scaron;to se klapska pjesma tako dugo i kvalitetno zadržava na ovim područjima.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Nastupate li ove godine na Festivalu klapske pisme u Posu&scaron;ju?</strong></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Klapa Grga, kako ranijih godina tako i ove, već aktivno sudjeluje u organizaciji, a kasnije će i nastupiti u natjecateljskom dijelu ovogodi&scaron;njeg IX. Festivala klapske pisme zajedno sa svim ostalim klapama iz Posu&scaron;ja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Hoćete li jo&scaron; negdje nastupiti ovoga ljeta?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- Sudeći prema angažmanima koje trenutačno imamo, ovo ljeto sigurno će biti ispunjeno nastupima na različitim lokacijama diljem Hercegovine, ali i južne Hrvatske. Nova pjesma zasigurno će doprinijeti dodatnim nastupima, pa vjerujemo da ćemo ostvariti nastupe i na nekim lokacijama gdje do sada nismo imali priliku nastupiti.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kakvi su vam budući planovi?&nbsp;Možemo li nakon ovog prvog&nbsp;</strong><strong>singla očekivati i neke nove pjesme te spotove?</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>- S obzirom na to da smo uložili dosta truda i vremena u projekt na&scaron;e prve pjesme, za početak planiramo uživati u njezinoj promociji putem raznih medija. Usporedno s tim već imamo neke nove pjesme &ldquo;na stolu&rdquo; te ćemo vrlo brzo odabrati ne&scaron;to &scaron;to nam se najvi&scaron;e sviđa i krenuti u realizaciju projekta na&scaron;e druge pjesme.</p> <p>Ostavili smo članove klape Grga s njihovim planovima i ambicijama, poželjeli im mnogo uspjeha, u uvjerenju kako će se opet potvrditi kao izvrsna klapa u nekim novim stihovima i novim spotovima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-25-klapa-grga.jpeg150 godina postojanja - U Klobuku rođeni časni sluga Božji Petar Barbarić, fra Leo Petrović, don Ivan Musić..http://grude.com/clanak/?i=373157373157Grude.com - klik u svijetTue, 25 Apr 2023 09:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-25-klobuk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klobuk je dao, po različitim osnovama, djelima i zaslugama, više poznatih ljudi.<p>Ljubu&scaron;ka župa svetog Marka, Klobuk proslavlja u ovoj godini veliku obljetnicu &ndash; 150 godina postojanja i djelovanja. Za to se župa pripremala, župljani i njihov župnik potrudili su se da sve bude kako treba u ovakvim svečanim i uzvi&scaron;enim prigodama, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH.<br /><br /></strong></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>&Scaron;to se tiče duhovne pripreme, u subotu, nedjelju i ponedjeljak molila se trodnevnica, a sredi&scaron;nje slavlje je danas, u utorak, 25. travnja, na svetkovinu svetoga Marka evanđelista, nebeskoga za&scaron;titnika župe. Svečanu svetu misu u 18 sati predvodit će mostarski biskup mons. Petar Palić. Uz domaće vjernike, doći će i mnogi gosti i uzvanici koji će uveličati slavlje.<br /><br /></p> <p><strong>Jako se promijenilo</strong></p> <p>Kad se osvrne u ovih minulih 150 godina, kako je župa nastala, kako se razvijala i dokle je do&scaron;la, dogodilo se i promijenilo mnogo toga. Utemeljena je 1. svibnja 1873. godine odvajanjem od matične župe Veljaci i od tada se vode matične knjige. Kad je osnovana, obuhvaćala je znatno veći prostor i brojčano bila veća jer joj je pripadala i dana&scaron;nja župa &Scaron;ipovača-Vojnići, koja se osamostalila 1939. godine. U građevinskom smislu njezini temelji udareni su u zaseoku Kapel Mahala, gdje je prvi župnik fra Pavo Petrović 1873. godine počeo graditi prvu župnu kuću, koja je zavr&scaron;ena tek 1885. godine za župnika fra Martina Mikulića, prvog književnika u redovima hercegovačkih franjevaca. Unatoč stoljeću i pol, jo&scaron; se drži, premda dobro načeta i vapi za obnovom koju nedvojbeno zaslužuje.<br /><br /></p> <p>- Vidite ovaj svod u podrumskome dijelu, on je "ćemeren", na&scaron;ki rečeno, to ima posebnu vrijednost, a na katu je stambeni dio gdje su bili fratri. U blizini je staja. Bila je jo&scaron; jedna manja pomoćna građevina, sada je ru&scaron;evna, a niže kuće je bilo zemlji&scaron;te, zvalo se fratarski gaj. Nažalost, kuća se vodi na &scaron;koli, zamisao je da bismo je vratili, tražili povrat i za&scaron;titili je jer je djelomično u ru&scaron;evnome stanju &ndash; govori nam župnik fra Ante Kurtović s kojim smo obi&scaron;li prvu župnu građevinu u Klobuku.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <p>U kući su partizansko-komunističke vlasti nakon rata otvorile &scaron;kolu, 1958. godine prodana je Općini Ljubu&scaron;ki, Fondu općenarodne imovine, i danas je u katastarskom vlasni&scaron;tvu Osnovne &scaron;kole Klobuk. No, trebalo bi sve učiniti da se kuća vrati župi, da se obnovi, sačuva i osmisli za &scaron;to je namijeniti. Nova, tj. dana&scaron;nja župna kuća izgrađena je u drugom dijelu sela, u Poljanama. Gradnja je počela ratne 1943. godine. Premda jo&scaron; nije bila zavr&scaron;ena, župnik se uselio već sljedeće godine. U kući je bila prostorija, veličine 6 x 4 metra, služila je kao kapelica za misne i druge obrede sve do izgradnje prve župne crkve. Na crkvu se čekalo gotovo stotinu godina, do 1964. kada se počela graditi, a dovr&scaron;ena je 1969. godine. Sagradio ju je tada&scaron;nji župnik fra Vinko Dragićević. Župljani su se žrtvovali radom, znojem, novcem i na drugi način, a financijsku pomoć dali su odseljeni Klobučani u Americi: Vid i Ana Artuković, Ivan i Luca Artuković, Silvestar i Katica Petrović.<br /><br /></p> <p>Klobuk je dao, po različitim osnovama, djelima i zaslugama, vi&scaron;e poznatih ljudi. Posebno mjesto ima časni sluga Božji Petar Barbarić, čije se progla&scaron;enje blaženim očekuje. Vojvoda don Ivan Musić bio je vođa Hercegovačkog ustanka 1875. godine, dr. fra Leo Petrović bio je hercegovački provincijal kada su ga partizani ubili 1945. godine u Mostaru. Kako već rekosmo, fra Martin Mikulić prvi je književnik među hercegovačkim franjevcima, a danas njegovim stopama ide književnik Miro Petrović. Povjesničar fra Robert Jolić, koji je župu vodio do pro&scaron;le godine, u župnoj monografiji "Župa sv. Marka u Klobuku" izdanoj 2015. godine, o poznatim Klobučanima navodi i dvojicu usta&scaron;a i dvojicu komunista: ministri u Vladi NDH Andrija Artuković i Jozo Dumandžić te komunistički prvaci Andrija Petrović i Duje Petrović.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Klobučke zanimljivosti</strong></p> <p>- Sva četvorica rođena su u Klobuku, a zajedničko im je i to da su svi početno &scaron;kolovanje dobili u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u &Scaron;irokom Brijegu te da su se svi spremali za franjevački red i svećenički poziv. Ni jedan u tome nije uspio, ali su poznati na drugim područjima života, pa premda i s potpuno različitim ideolo&scaron;kim predznacima - donosi klobučku zanimljivost fra Robert Jolić.<br /><br /></p> <p>Klobučani imaju veliko po&scaron;tovanje prema nekada&scaron;njem župniku fra Vladimiru Kozini, graditelju u župi i u &scaron;kolstvu, koji im je sagradio novu &scaron;kolsku zgradu. Danas su u javnosti poznati profesor u Zagrebu Božo Skoko i Nevenko Barbarić, zastupnik u Hrvatskom saboru, vi&scaron;egodi&scaron;nji gradonačelnik Ljubu&scaron;kog. Župa Klobuk 1882. godine imala je 1842 du&scaron;e, 1912. njih 3569, 1940. godine 3363, 1962. godine 2063, 1980. njih 1800, 1991. godine 1472, 2014. godine 1083 vjernika. Danas ima oko 300 obitelji s oko 1000 članova.<br /><br /><br />FOTO: &Scaron;ipovača portal</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-25-klobuk.jpgIZLOŽBA: Orenčukove Postaje pod križemhttp://grude.com/clanak/?i=373146373146Grude.com - klik u svijetMon, 24 Apr 2023 14:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-24-boris3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Netom prije otvaranja jubilarnog, 25. Mostarskog proljeća – Dana Matice hrvatske, u gradu na Neretvi sve ljubitelje umjetnosti očekuje još jedan izniman događaj. <p>Naime, u utorak, 25. travnja u Galeriji Rondo u 18 sati bit će otvorena izložba skulptura akademskoga kipara Borisa Orenčuka Postaje pod križem.</p> <p><br />- Na ovoj izložbi, kroz deset autorskih pogleda u daleku pro&scaron;lost, Orenčuk, sjajnim minijaturama, prenosi vlastita viđenja najglasovitijeg puta u povijesti religije pa i čovječanstva &ndash; onog Isusovog pod križem, premda kratkom, ali i jedinstvenom, mukom i porukom, koja će za sobom povući milijarde sljedbenika i o kojoj znamo svaku izgovorenu i napisanu riječ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovom izložbom Orenčuk potvrđuje status jednog od najnadarenijih skulptora na&scaron;ega vremena i prostora. Od sedamnaestoga stoljeća pa naovamo, bezbroj je umjetničkih i inih prikaza ove vječne teme, no zanimanje za nju nikada neće prestati. I uvijek će intrigirati umjetnike i svaki od njih, pa evo i Boris Orenčuk, uprizorit će je na svoj način.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove skulpture nastajale su u vrijeme pandemijske izolacije, koja je umjetniku zasigurno osigurala mir i potpunu usredotočenost, a i sama globalna atmosfera svakako je pridonijela da se čovječanstvo iskrenije okrene sakralnim mislima, kako se to događa uvijek kada nas zadese goleme nevolje. Tada i nadnaravno rado prihvaćamo, metafiziku razumijemo bolje negoli inače, i napajamo se strahopo&scaron;tovanjem spram tema kojima inače prilazimo tek običajno, dakle &ndash; povr&scaron;no - pi&scaron;e, među ostalim, urednik izložbe Dragan Marijanović i dodaje:</p> <p><br />- I u dosada&scaron;njem radu i svim, barem meni znanim Orenčukovim ciklusima, ba&scaron; je bezličnost bila u fokusu njegove koncentracije u poku&scaron;ajima da nam približi svoj sud o svim na&scaron;im osamljenostima, usamljenostima, otuđenostima i bježanju jednih od drugih, ma &scaron;to to značilo. E, ova biblijska tema je valjda jedna od onih koja nas ipak okuplja, ma &scaron;to i to značilo! Stoga nam valja &ndash; ne samo pogledati izložbu, nego i doživjeti &scaron;to je, zapravo, ispod tih končanih membrana i gdje su na&scaron;a lica u svemu tome.</p> <p><br />Orenčukova djela u Galeriji Rondo moći će se pogledati do 10. svibnja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O AUTORU:<br />Boris Orenčuk, rođen je 1989. godine u Mostaru. Magistrirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu na Odsjeku kiparstva kod mentora za praktični rad prof. mr. Mustafe Skopljaka i teoretski rad &ndash; kod profesora dr. sc. Sadudina Musabegovića. Na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru zavr&scaron;io dodiplomski studij &ndash; Odsjek likovnih umjetnosti, smjer kiparstvo, u klasi mr. Mustafe Skopljaka. Zavr&scaron;io Srednju &scaron;kolu likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića na Odsjeku za kiparstvo u Mostaru. Dobitnik Rektorove nagrade za postignuti uspjeh, nagrade Fondacije Slipičević iz domene likovnih umjetnosti u gradu Mostaru i nagrade Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji/DHLU za najaktivnijeg člana. Član je Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva NAPREDAK &ndash; Glavna podružnica Mostar, Dru&scaron;tva hrvatskih likovnih umjetnika u Federaciji/DHLU, Udruženja likovnih umjetnika BiH/ULUBiH, Udruge umjetnika &bdquo;Vrba&ldquo;, Udruge za kulturnu i umjetničku produkciju VERUS i Udruženja likovnih umjetnika &bdquo;Format&ldquo;/ ULUF. Sudjeluje u izradi Strategije razvoja kulture Grada Mostara od 2018. godine. Imao osam (8) samostalnih izložbi sulptura i četrdeset devet (49) skupnih izlagačkih aktivnosti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>SAMOSTALNE IZLOŽBE:<br />Mostar, 2014. &ndash; Prva samostalna izložba skulptura/ Centar za kulturu<br />Mostar, 2015. &ndash; Izložba skulptura &bdquo;Otvorene plastične forme&ldquo;, Mala galerija HD<br />hercega Stjepana Kosače<br />&Scaron;iroki Brijeg, 2016. &ndash; Izložba skulptura pod nazivom &bdquo;Dijalektika sjena&ldquo;, Franjevačka galerija<br />Mostar, 2017. &ndash; Izložba skulptura pod nazivom &bdquo;Materija &ndash; Vertikala &ndash; Oblik&ldquo;, Galerija Rondo<br />&Scaron;iroki Brijeg, 2019. &ndash; Izložba skulptura &bdquo;Interaktivna memorija&ldquo;, Galerija Vrba<br />Sarajevo, 2019. &ndash; Izložba skulptura &bdquo;Materija &ndash; Vertikala &ndash; Oblik&ldquo;, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine<br />Tuzla, 2020. &ndash; Izložba skulptura &bdquo;Materija &ndash; Vertikala &ndash; Oblik&ldquo;, Umjetnička galerija Kristian Kreković<br />&Scaron;iroki Brijeg, 2023. &ndash; Izložba skulptura &bdquo;Postaje Križnog puta&ldquo;, Franjevačka galerija</p> <p>&nbsp;</p> <p>SKULPTURE U JAVNIM PROSTORIMA:<br />2018. &bdquo;Posljednja večera&ldquo;, beton, željezo &ndash; Kornica, BiH<br />2016. &bdquo;Figura XVIL&ldquo;, inox sajle &ndash; Kornica, BiH<br />2014. &bdquo;Tok&ldquo;, monumentalna skulptura u kamenu, Ostrožac, BiH</p> <p>&nbsp;</p> <p>KOLEKCIJE/ Orenčukovi radovi nalaze se u fundusima galerija:<br />Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine<br />Franjevačka galerija i muzej &Scaron;iroki Brijeg<br />Galerija kraljice Katarine Kosače Mostar<br />Fondacija za scenske, likovne i muzičke umjetnosti Bosne i Hercegovine<br />Galerija Martino Mostar<br />Galerija Vrba &Scaron;iroki Brijeg</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-24-boris3.jpegFra Antina noćna molitvahttp://grude.com/clanak/?i=373137373137Grude.com - klik u svijetSun, 23 Apr 2023 14:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-03-01-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Divno je sjala mjesečina. Noć je disala puna raskoši. Jedino su zrikavci svojim smirenim zvukom prekidali noćnu tišinu. U samostanskom vrtu bogoslovi su sjedili sa svojim ocem magistrom.<p>&nbsp;</p> <p>Pogled im je motrio zvjezdano nebo. Srce se divilo svome Stvoritelju i u ushitu je izražavalo svoj zanos.<br /><br /></p> <p>Samo bi otac magistar prignuo glavu i &scaron;aptao: &ldquo;Isuse moj, milosrđe!&rdquo; On je spoznao i ćutio neizmjernu ljubav Božju koja je prema čovjeku bila tako dobra, puna samilosti. Sve mu je darovala! Žrtvovala je &scaron;to je imala najmilije &ndash; Sebe u liku čovjeka. Ukrasila je zbog njega zemlju raznobojnim cvijećem, prelila po njemu rosu kao biser. Svod je okrunila zvijezdama &scaron;to podrhtavaju od sjaja i ljepote. Otvorila mu kopljem srce svoje da iz njega poteku izvori žive vode, koji gase žeđu; krv svoju mu je dala, pa ipak &ndash; čovjek je tako nezahvalan! I fra Ante je za toga čovjeka &scaron;aptao: &ldquo;Isuse moj, milosrđe!&rdquo; Kao da je tim uzdahom otirao suze na lice Oca, kojega boli svaka nezahvalnost njegova djeteta.<br /><br /></p> <p><em>(S. Marija Petričević: &ldquo;Duh ljubavi&rdquo; &ndash; prva biografija sluge Božjega dobrog oca fra Ante Antića, Split 1966.)<br /><br /></em></p> <p>Izvor teksta: <a href="https://www.otacanteantic.com/fra-antina-nocna-molitva/?fbclid=IwAR1V6Xojfz6i8p4GJF7JiC7RuuVzdi0pONy6bSXfJDsFmC3NsOFshmLK54k">Otacanteantic.com</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-03-01-molitva.jpgSPLIT: Predstavljena monografija Drinovci na dlanu ruke Njegovehttp://grude.com/clanak/?i=373109373109Grude.com - klik u svijetFri, 21 Apr 2023 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-21-drinovci-monografija-split.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja u Splitu sinoć je održano predstavljanje monografije 'Drinovci na dlanu ruke Njegove' urednika Srećka Tomasa i Bože Goluže.<p>Nakon svečane mise koju je predvodio drinovački župnik fra <strong>Josip Mioč</strong> predstavljanje monografije vodio je <strong>Zvonimir Glava&scaron;</strong>. Prvi je o ovom djelu govorio fra <strong>Kristian Stipanović</strong>, a zatim su se prisutnima obratio načelnik Općine Grude <strong>Ljubo Grizelj</strong> i fra Josip Mioč.<br /><br /></p> <p>O samoj monografiji govorili su<strong> Petar Majić, Vlado Nujić</strong> i <strong>Srećko Tomas</strong> koji su prisutnima pričali o nastanku ovog opsežnog i faktografski veoma važnog djela kao i o samom sadržaju, pi&scaron;e <a title="Dalmatinski portal" href="https://dalmatinskiportal.hr/zivot/foto-predstavljena-monografija--drinovci-na-dlanu-ruke-njegove--/166773" target="_blank"><em>dalmatinskiportal.hr</em></a><br /><br /><br /></p> <p>Knjiga je podijeljena u pet većih poglavlja I. Zemljopisno-povijesni prikaz Drinovaca, II. Župa Drinovci od osnutka do danas, III. Drinovci u svjetovnim djelatnostima, IV. Drinovčani od žrtve do uspjeha, V. Bibliografija, popis kratica, kazalo imena...<br /><br /></p> <p>Članke, njih 26, pisali su 23 autora i koautora Drinovčana a to su doc. dr. sc. <strong>Ante Glava&scaron;, Dragan Glava&scaron;</strong>, č.s. <strong>Lidija Glava&scaron;</strong>, dr.sc. <strong>Tihomir Glava&scaron;</strong>, Zvonimir Glava&scaron;, <strong>Davor Glavota</strong>, fra <strong>Ljubo Kurtović</strong>, doc. dr. sc. <strong>Jerko Leventić, Miro Leventić, Tomislav Leventić, Pere Majić</strong>, mr. sc. <strong>Petar Majić</strong>, don <strong>Željko Majić</strong>, fra Josip Mioč, prof. dr. sc. <strong>Anđelko Opačak, Frano Pandžić</strong>, doc. dr. sc. <strong>Kre&scaron;o Pandžić, Ivan Rogić, Damljan Sabljić, Ivan Tomas Živković</strong>, prof.dr.sc. Srećko Tomas, doc. dr. sc. <strong>Tino Tomas</strong> i <strong>Dražen Vrdoljak</strong>.<br /><br /></p> <p>U predstavljanju monografije sudjelovale su i pjevačice drinovačkog porijekla <strong>Ana Opačak</strong> i <strong>Kristina Nuić Prka</strong> koje su uz klavirsku pratnju maestra <strong>Jurice Karuza</strong> izveli tri prigodne pjesme.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-21-drinovci-monografija-split.jpgPapa Franjo: Nikad ne ubijaj u ime Bogahttp://grude.com/clanak/?i=373083373083Grude.com - klik u svijetWed, 19 Apr 2023 16:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-12-papafranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Neka svi sveci i sveti mučenici budu sjeme mira..<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Nikada ne treba ubijati u ime Boga, rekao je papa Franjo na svojoj tjednoj općoj audijenciji na Trgu Svetog Petra u srijedu, prenosi ANSA.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Nikada se ne smije ubijati u ime Boga, jer za Njega smo svi braća i sestre. Ali zajedno možemo dati svoje živote za druge - rekao je Papa na općoj audijenciji, govoreći o "mučenicima na&scaron;eg vremena".<br /><br /></p> <p>- Pomolimo se, dakle, da se nikad ne umorimo svjedočiti Evanđelje čak ni u najtežim vremenima. Neka svi sveci i sveti mučenici budu sjeme mira i pomirenja među narodima za ljudskiji i bratskiji svijet - proučio je papa Franjo.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-12-papafranjo.jpgPravoslavni vjernici danas slave Vaskrshttp://grude.com/clanak/?i=373035373035Grude.com - klik u svijetSun, 16 Apr 2023 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-09-jaja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vijernici pravoslavne vjeroispovjesti danas slave blagdan - Vaskrs kojim se slavi Isusovo uskrsnuće.<p>Vaskrs je najveći blagdan pravoslavnih vjernika, jer su&scaron;tina učenja ove vjere označava uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Blagdan se obilježava tri dana, Veliki petak, Velika subota te Vaskrs.&nbsp;<br /><br /></p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Nakon jutarnje mise na Vaskrs kod kuće se pale svijeće te se kandionicom kadi dom.&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Ljudi se za ovaj blagdan pozdravljaju s &ldquo;Hristos vaskrse&rdquo; i &ldquo;Vaistinu vaskrse&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-09-jaja.jpgTko je bio Petar Barbarić? Umro je na glasu svetosti, mole mu se i katolici i muslimanihttp://grude.com/clanak/?i=373034373034Grude.com - klik u svijetSat, 15 Apr 2023 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-15-siljevista-petar-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je 126. obljetnica od smrti časnog sluge Božjeg Petra Barbarića, mladića koji je na glasu svetosti otišao u zagrljaj Gospodinu.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je 1874. godine u malom hercegovačkom zaseoku &Scaron;iljevi&scaron;ta, u mjestu Klobuk kod Ljubu&scaron;kog.<br /><br /></p> <p>Jedan od najpoznatijih znanstvenika u Hrvata, Božo Skoko, pi&scaron;e da je mno&scaron;tvo činjenica vezanih uz njegov lik i djelo koje privlače pozornost. Ponajprije riječ je o prvom Hercegovcu koji će biti uvr&scaron;ten među blaženike.<br /><br /></p> <p>Njegov rodni Klobuk, u kojem je prije nekoliko godina unuk njegova brata Stanko Barbarić, uspje&scaron;ni poduzetnik iz Zagreba, obnovio njegov rodni dom i sagradio velebni kompleks koji posjećuje sve vi&scaron;e hodočasnika, i cijela Hercegovina s pravom se ponose sinom toga kr&scaron;evitog kraja. Ondje je stasao u vjerničkoj obitelji kao poslu&scaron;no i pobožno dijete, izvrstan učenik i nadaren mladić. Djetinjstvo, tijekom kojeg je u dvije godine uspje&scaron;no zavr&scaron;io čak četiri razreda pučke &scaron;kole u Veljacima, uglavnom je proveo uz stado ovaca i čitajući knjige. Potom je kratko radio kao trgovački pomoćnik u Vitini, nakon čega su mu se ostvarili snovi &ndash; primljen je u travničko sjemeni&scaron;te kako bi postao svećenik.<br /><br /></p> <p>U Travniku je čak i svoje profesore odu&scaron;evljavao mudro&scaron;ću i sveto&scaron;ću, ali mnogobrojnim inicijativama oko jačanja pobožnosti Srcu Isusovu, molitvi krunice, preobraćaju gre&scaron;nika te promicanju katoličkog tiska. Njegov san da puku služi kao svećenik raspr&scaron;ila je te&scaron;ka bolest, tada gotovo neizlječiva tuberkoloza, koja mu je donijela godinu dana patnji u bolesničkoj postelji. Tri dana prije smrti uspio je položiti isusovačke zavjete.<br /><br /></p> <p>Odmah se o njemu govorilo kao o budućem svecu jer je za života zračio samo dobrotom i pobožnosti. Počeli su mu se moliti, ne samo kr&scaron;ćani nego i muslimani iz bosanskih sela i gradova. A mnogi od njih su otvoreno svjedočili kako im je usli&scaron;io molbe. Tako je postao svojevrsna poveznica ne samo Klobuka i Travnika, odnosno Hercegovine i Bosne, nego i različitih vjera i religija. Petar je za sve bio jednostavno oličenje svetosti i nitko ga nije promatrao kroz prizmu podijeljenih crkava i religija.<br /><br /></p> <p>Iako je živio relativno kratko i ne pamtimo ga ni po jednom velikom djelu, kao &scaron;to, primjerice, pamtimo Stepinca, ostavio je dubok trag u povijesti Crkve.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-15-siljevista-petar-molitva.jpgŠah na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=373013373013Grude.com - klik u svijetFri, 14 Apr 2023 11:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-14-araksport2023..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autorica likovnog rješenja je Božana Bošnjak.<p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne po&scaron;tanske marke s motivima &scaron;aha u povodu Međunarodnog dana sporta za razvoj i mir. &Scaron;ah je jedna od najstarijih i najra&scaron;irenijih igara na ploči.</p> <p><br /> &Scaron;ahovska ploča kvadratnog je oblika i podijeljena u 64 polja koja su naizmjenično obojena svijetlom i tamnom bojom. U početnoj poziciji je 16 bijelih i 16 crnih figura (po jedan kralj i dama, po 2 topa, lovca i skakača te 8 pje&scaron;aka). Iako igra s ovakvom pločom i figurama postoji jo&scaron; od VI. st., konačna pravila su utvrđena tek u XIX. stoljeću. Jedan igrač igra s figurama bijele boje i on vuče prvi potez, a drugi s figurama crne boje. Kralj se može kretati po jedno polje na sve strane. I dok se top ili kula može kretati ravno, linijski po jedno ili vi&scaron;e polja, lovac se može kretati samo dijagonalno. Najjača figura je kraljica ili dama koja objedinjuje hod topa i lovca. Jedina figura koja može preskakati druge figure je skakač ili konj koji se kreće u obliku slova L. Pje&scaron;ak se s polaznog polja može povući naprijed za jedno ili dva polja. Ako stigne na posljednje polje svoga reda, pretvara se, po želji igrača, u neku od jačih figura (osim kralja). Partija zavr&scaron;ava pobjedom jednoga od &scaron;ahista ili remijem (neodlučeno).</p> <p><br />Autorica likovnog rje&scaron;enja je Božana Bo&scaron;njak. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank"><strong>www.epostshop.ba</strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-14-araksport2023..jpgMarija Husar Rimac gošća duhovnog susreta na Humcu ''DOĐI DOMA''http://grude.com/clanak/?i=372985372985Grude.com - klik u svijetTue, 11 Apr 2023 19:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-11-dodji-doma-husar-h.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Susret će se održati u srijedu, 12. travnja 2023. u 19 sati.<p>Pozivamo vas na jo&scaron; jedan duhovni susret &ldquo;<strong>Dođi doma</strong>&rdquo; u <strong>Domu sv. Ante na Humcu</strong> na kojemu će svoje životno svjedočanstvo podijeliti <strong>Marija Husar Rimac</strong>.</p> <p><br />Susret će se održati u <strong>srijedu, 12. travnja 2023.</strong> u 19 sati.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/23-04-11-23-04-11-dodji-doma-husar-v.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br />&bdquo;Ja to sada mogu posvjedočiti da je Bog stvarno tražio od mene i od mog supruga abrahamovsku vjeru. Mi smo bili stvarno u svemu prepu&scaron;teni Božjoj volji i u to se nismo petljali i to smo prihvaćali&rdquo;, kazala je Marija Husar Rimac za serijal <strong>Fruits of Medjugorje.</strong><br /><br /><br /> U svom svjedočanstvu će iznijeti svoje iskustvo Međugorja, brojne plodove koje je njezina obitelj primila i kako ju je pobožnost <strong>Gospi</strong> vodila na putu obraćenja.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-11-dodji-doma-husar-h.jpgGospodin se smilovao Robertu Valdecu! Umirao je od zloćudne bolesti, na Veliki petak stigla mu je radosna vijesthttp://grude.com/clanak/?i=372979372979Grude.com - klik u svijetTue, 11 Apr 2023 13:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-02-16-robert-valdec.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predivna su djela Gospodnja koja čini u životima onih koji Njega traže. Da je sakrament svete ispovijedi uistinu snažna milost koja se daje ljudima na iscjeljenje i ozdravljenje srca...<p><br />... znano je i osvjedočeno jo&scaron; od Postanka svijeta, jer samo pokajanje može otvoriti na&scaron;a, često zatvorena srca za milost Gospodina kojem ni&scaron;ta nije nemoguće.<br /><br /></p> <p>No, ovih dana stiže nam jedno veliko svjedočanstvo koje nas treba podsjetiti da je Bog uvijek s nama. Osobito je milosno ovo čitati u ovoj devetnici pred sam blagdan Božjeg milosrđa prvu nedjelju poslije Uskrsa, kad je Isus upravo po ispovijedi obećao silna čuda milosrđa za sve one ljude koji pristupe tom neiscrpnom izvoru.<br /><br /></p> <p>Ime mu je Robert Valdec. Riječ je o vrsnom piscu i novinaru, javnosti poznatijem po nekada&scaron;njoj emisiji &lsquo;Istraga&rsquo; i po brojnim nadahnjujućim pričama, a koje često donosi iz ratom obavijenih zemalja na jedan, samo njemu svojstven način, kroz priče, suze, smijeh, te neobične, misteriozne događaje koji rijetko koga ostavljaju ravnodu&scaron;nim.<br /><br /></p> <p>No, Robert Valdec nije, kako sam kaže, konvencionalan vjernik, a koliko Bog ljubi i traži ba&scaron; takve nekonvencionalne, otkriva Valdec svojim svjedočanstvom u kolumni za 7Dnevno, a koju vas potičemo pročitati.<br /><br /></p> <p>Naime, Valdec se osvjedočio u snagu ispovijedi pa između ostalog pi&scaron;e o čudesnom ozdravljenju kojeg je doživio pro&scaron;le godine na Veliki petak.<br /><br /></p> <p>&ldquo;&hellip;Prije ne&scaron;to vi&scaron;e od godinu dana dijagnosticirana mi je &ldquo;zloćudna tvorba&rdquo;, &scaron;to je &ldquo;politički korektan&rdquo; izraz za smrtonosni karcinom. Zakazana mi je i operacija, nakon nje kemoterapije&hellip; No primio sam sve prilično mirno, bez histerije, straha, panike. Stoički. Neka bude &scaron;to biti mora. Dodu&scaron;e, malo me zamutilo dok je liječnik ispisivao popis predoperativnih pretraga koje moram obaviti prije hospitalizacije. Takav zbunjen, s tim papirima u ruci, iza&scaron;ao sam iz ordinacije u sklopu KB-a Sestre milosrdnice u Zagrebu pomalo dezorijentirano i nakon par koraka zaustavio se da zapalim cigaretu. I shvatio da stojim pred vratima rodili&scaron;ta. Rodili&scaron;ta u kojem sam se rodio.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Dakle, to je to. Tu je počelo, tu će i zavr&scaron;iti&rdquo;, zaključio sam gledajući prozore na katovima kroz koje je nekada davno zacijelo gledala moja pokojna majka dok sam ja spavao u kolijevci rodili&scaron;ta. Negdje iza njih u sobi čitala je Remarqea, &ldquo;Tri ratna druga&rdquo;, knjigu po čijem sam glavnom liku naposljetku dobio i ime.<br /><br /></p> <p><strong>Pohitao na ispovijed<br /><br /></strong></p> <p>Obavio sam odmah u istoj bolnici i prvu pretragu, pa, ni sam ne shvaćajući za&scaron;to, nazvao svog dragog prijatelja, svećenika Matiju, koji je u to vrijeme služio u jednoj župi pokraj Zagreba, netom nakon zaređenja, mlade mise koju sam i ja godinu dana ranije proslavio u njegovu rodnom Loboru.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Bok, Matija! Jesi u gužvi? Do&scaron;ao bih se ispovjediti. Ali samo kod tebe, ne vjerujem ba&scaron; nikom drugom&rdquo;, istresao sam iz sebe. Pristao je, naravno.<br /><br /></p> <p>Nisam uzoriti vjernik, no takva je bila prilika. Preduskrsno vrijeme, papir s pesimističnom dijagnozom u ruci koja mi nije obećavala da ću dočekati i sljedeći Uskrs. Ne odlazim na mise, ispovijedi, pričesti, ne držim se strogih pravila, grije&scaron;im, i to i mi&scaron;lju i djelom i propustom. No, pomislih, možda je do&scaron;ao trenutak da to istresem iz sebe.<br />Na&scaron;ao sam se s Matijom u njegovu selu, oti&scaron;li smo u seosku gostionicu, gdje sam mu ispričao za&scaron;to sam do&scaron;ao. I zamolio ga da mu se ne ispovijedam u ispovjedaonici. Nisam ba&scaron; konvencionalan. Mogu se, ako mi dođe, Bogu pomoliti i u katoličkoj i u pravoslavnoj i u armenskoj i u koptskoj crkvi, pa i u džamiji.<br /><br /></p> <p>I nakon svega, nakon razgovora s njim i ispovijedi, oti&scaron;ao sam kući spokojan, pomiren. I zadovoljan &scaron;to mi nije, sigurno &ldquo;preko veze&rdquo;, dao preveliku pokoru. Odradio sam je vozeći se kući.<br />I drugi dan nastavio s predoperativnim pretragama, ne govoreći nikomu ni&scaron;ta. I na Veliki petak, već sam pakirao stvari za bolnicu, zazvonio mi je mobitel. Prijateljica iz jedne dijagnostičke klinike: &ldquo;Roberte! Nema&scaron; rak! Već sam javila ovima na odjel. Samo u utorak dođi na pregled! Potvrdilo je troje kolega specijalista!&rdquo;, veselo me obavijestila.<br /><br /></p> <p><strong>Radosna vijest<br /><br /></strong></p> <p>Veliki petak! Velika vijest. Za mene.<br /><br /></p> <p>Ovog Velikog petka oti&scaron;ao sam ujutro u na&scaron;e sveti&scaron;te Mariju Bistricu, proći cijelim Križnim putem i zahvaliti Isusu. Bilo je rano, tako da sam, penjući se na simboličnu Golgotu, bio sam samcat.<br />Jesu li oni prvi nalazi bili pogre&scaron;ni? Ili&hellip;, neprestano sam se pitao, spu&scaron;tajući se dolje.<br /><br /></p> <p>S tim mislima u auto, pa nakon toga k Matiji, koji je sada župnik u župi Petrovina pokraj Kra&scaron;ića. Sastali smo se u Kra&scaron;iću kod njegova kolege i prijatelja, župnika Ivana Vučaka u župi Kra&scaron;ić, gdje je svoje posljednje godine života, od 1951. do 1966. proveo u molitvi i blaženi Alojzije Stepinac.<br /><br /></p> <p>Opet sam se ispovjedio svom Matiji. Ovog puta pro&scaron;la je samo jedna godina pa je trajalo kraće i bilo manje &scaron;okantno. Potom smo skupa sva trojica sjela za stol i počeo je razgovor o Velikom petku&hellip; &gt;&gt;&gt;&gt;<a href="https://www.dnevno.hr/vijesti/nakon-ispovijedi-nestao-mi-je-smrtonosni-karcinom-valdec-dozivio-cudo-na-veliki-petak-zakletog-sam-ateista-potpuno-nenamjerno-pretvorio-u-vjernika-2123955/">na dnevno.hr pročitajte cijelo svjedočanstvo</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-02-16-robert-valdec.jpgUskrsni je ponedjeljakhttp://grude.com/clanak/?i=372963372963Grude.com - klik u svijetMon, 10 Apr 2023 13:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-28-uskrsni_ponedjeljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kod nas je, kao i mnogim drugim državama, Uskrsni ponedjeljak službeni blagdan i neradni dan.<p>Gledajući iz svjetovne perspektive, Uskrsni ponedjeljak je neradni dan, nastavak odmora i uživanja nakon blagdana Uskrsa te dan prije povratka na posao u skraćeni tjedan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, iz religijske perspektive, on označava dan nakon samog Isusovog Uskrsnuća. Za kr&scaron;ćane, to je dan kad se vjernici prisjećaju puta uskrsnulog Isusa Krista u Emaus s dvojicom učenika. Isusovi učenici te&scaron;ko su podnijeli Isusovu muku i smrt, a prepoznali su ga tek naknadno.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Da su dani nakon Uskrsa također imali poseban značaj u kr&scaron;ćanstvu svjedoči i činjenica da se cijeli tjedan nakon Uskrsa slavio, nazivajući se 'bijeli tjedan'.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Simbol Boga koji je tu uz nas</h3> <p>Mnogi su se iz Jeruzalema vraćali u svoja mjesta, kao i dva učenika koja su se vraćala u Emaus. Emaus je prema Novom zavjetu udaljen oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. Razgovarali su s Isusom, ne shaćajući da je to On. Prepoznali su ga tek na večeri kada je lomio kruh.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uskrsni ponedjeljak treba shvatiti kao simbol činjenice da je Bog uvijek blizu nas te hoda uz nas, kao &scaron;to je Isus hodao uz svoje učenike:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isusovi učenici te&scaron;ko su podnijeli Isusovu muku i smrt. Mnogi su bili neutje&scaron;ni i upla&scaron;eni, nisu razumjeli &scaron;to se dogodilo. Mnogi su se iz Jeruzalema vratili u svoja mjesta. Tako su se i dva Isusova učenika vraćala u Emaus.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Evanđelist Luka pi&scaron;e da je Emaus udaljen 60 stadija od Jeruzalema. To je oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. Putem su učenici raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali. Isus ih je upitao o čemu razgovaraju i za&scaron;to su žalosni. Znao je &scaron;to ih muči, a ovim ih je pitanjem pozvao da se izjadaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kleofa odgovori: 'Zar si ti jedini stranac u Jeruzalemu te ne zna&scaron; &scaron;to se u njemu dogodilo ovih dana? (Lk 24,18)'. Zatim su ispričali kako je prorok imenom Isus poučavao narod, imali su od njega velika očekivanja, ali je osuđen na smrt, razapet i umro. Zbunilo ih je &scaron;to su neke žene, na&scaron;le prazan grob i anđeli im reko&scaron;e, da je Isus živ. Isus im odgovori: 'O bezumni i srca spora da vjerujete &scaron;to god su proroci navijestili! Nije li trebao da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu? (Lk 24, 25-26)'.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada im je Isus detaljno opisao, &scaron;to su sve proroci navijestili, da će se dogoditi s Njim. Učenici su rado pamtili pozitivna proro&scaron;tva, a izbjegavali su proro&scaron;tva o Isusovoj muci i smrti. Smetalo im je, &scaron;to je Isus umro na križu. Nadali su se, da će Isus uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. [2] Isus je navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog. Preko proročanstva, pokazao je da je uistinu obećani Mesija. Dok su pričali, Isus i dva učenika do&scaron;li su do Emausa. Isus je želio otići, ali su ga molili da ostane s njima, jer večer je i uskoro će noć. I dalje nisu znali da je to Isus.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Trenutak spoznaje</h3> <p>Zajedno su sjeli za stol. Isus je uzeo kruh, izrekao blagoslov, razlomio kruh i pružio im. Tada su ga prepoznali, a Isus im i&scaron;čeznu s očiju. Jedan drugome reko&scaron;e: 'Nije li gorjelo srce u nama dok nam je putom govorio, dok nam je otkrivao Pisma? (LK 24,32)'. Odmah su se vratili u Jeruzalem i potražili apostole. Apostoli su već znali, da je Isus uskrsnuo, već se ukazao pobožnim ženama i sv. Petru. Kleofa i drugi učenik ispričali su apostolima, kako im se Isus pridružio na putu u Emaus, kako im je tumačio sv. Pismo, kako su ga prepoznali u lomljenju kruha i kako je iznenada nestao'.</p> <p>&nbsp;</p> <h3>Bijeli tjedan</h3> <p>Cijeli tjedan nakon Uskrsa zove se bijeli tjedan. Ime dolazi od odjeće koju su nosili novokr&scaron;teni u samim začecima Crkve. Uskrsno vrijeme traje 50 dana, sve do blagdana Duhova. Tijekom cijelog tog razdoblja crkveno ruho je bijele ili zlatne boje koje označavaju radost. Uskrs je jedini blagdan koji ima svoje produženo slavlje, a Uskrsni ponedjeljak zato u narodu često zovu i drugi dan Uskrsa, pi&scaron;u 24sata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod nas je, kao i mnogim drugim taj dan službeni blagdan i neradni dan. Blagdan je i u Australiji, Novom Zelandu, Kanadi, Argentini, Čileu i u nekim državama Afrike i Srednje Amerike. U Poljskoj, Če&scaron;koj i Slovačkoj običaj je da mladići ujutro prskaju djevojke svetom vodom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim obilaska prijatelja i rodbine, Uskrsni ponedjeljak je i dan za hodoča&scaron;ćenje u marijanska sveti&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-28-uskrsni_ponedjeljak.jpgSretan i blagoslovljen Uskrs!http://grude.com/clanak/?i=372955372955Grude.com - klik u svijetSun, 09 Apr 2023 09:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-05-20-04-05-20_cvjetnica4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najveći katolički blagdan.<p><br />Katolici u cijelom svijetu, danas slave Uskrs, najveći i najstariji kr&scaron;ćanski blagdan koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.<br /><br /></p> <p><a href="https://m.grude.com/clanak/?i=372954&amp;-mnostvo-vjernika-na-vazmenom-bdjenju-u-grudama-nije-beznadje-nije-nistavilo-nego-je-u-gospodinu-zivot" target="_blank">Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje</a>, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-05-20-04-05-20_cvjetnica4.jpgVelika subota: U iščekivanju Isusova uskrsnućahttp://grude.com/clanak/?i=372946372946Grude.com - klik u svijetSat, 08 Apr 2023 08:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-08-velika-subota.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika subota je dan između Velikog petka – kada je Isus razapet – i uskrsne nedjelje – Isusova uskrsnuća. U subotu navečer slavi se Vazmeno bdjenje. Crkva je u iščekivanju Isusova uskrsnuća.<p><br />Nеkі kr&scaron;ćаnі рrіznајu Vеlіku ѕubоtu, ѕеdmі dаn Vеlіkоg tјеdnа, kао dаn nа kојі ѕе Іѕuѕ &bdquo;оdmаrао&ldquo; оd ѕvоg dјеlа ѕраѕеnја. Каdа је Іѕuѕ рrеmіnuо, rеkао је: &bdquo;Ѕvr&scaron;еnо је&ldquo;. Nіје bіlо dоdаtnе сіјеnе kојu trеbа рlаtіtі; grіјеh је оtkuрlјеn, pi&scaron;e Novizivot.net.<br /><br /></p> <p>Nаkоn Ѕvоg rаѕреćа, Іѕuѕ је lеžао u grоbnісі, а Nјеgоvо је tіјеlо оѕtаlо tаmо сіјеlu Vеlіku ѕubоtu (Маtеј 27,59-60; Маrkо 15,46; Lukа 23,53-54; Іvаn 19,39-42).<br /><br /></p> <p>Dana&scaron;nje bdjenje slavi se u večernjim satima, kako bi se uskrsna svijeća, s trostrukim usklikom ''Svjetlo Kristovo'', mogla unijeti u crkvu u trenutku kad je u crkvi potpuni mrak, kako bi plamen uskrsne svijeće rasvijetlio mračne sile i unio svjetlo u dana&scaron;nji svijet, pi&scaron;e Laudato.hr.<br /><br /></p> <p>To svjetlo simbolizira uskrslog Krista koji je za nas mučen, pokopan i uskrsnuo. Zato se čin bdjenja započinje na Veliku subotu, kad padne noć, a mora zavr&scaron;iti prije zore.<br /><br /></p> <p>Služba svjetla &ndash; u samoj crkvi uga&scaron;ena su svjetla, a predsjedatelj pred crkvom blagoslivlja oganj kojim će biti zapaljena uskrsna svijeća. U uskrsnu svijeću predvoditelj slavlja ucrtava križ te ''Alfu'' i ''Omegu'', prvo i posljednje slovo grčkog alfabeta, jer uskrsli Krist jest početak i kraj svega stvorenoga.<br /><br /></p> <p>Služba riječi dugačka je zato &scaron;to su vjernici u starini željeli dočekati zoru uskrsnog jutra ''razmatrajući divna djela &scaron;to ih je Gospodin Bog svome narodu od početka činio, vjeran svojoj riječi i obećanju'', kako se navodi u Rimskom misalu, a samo kr&scaron;tenje dijelilo se u zoru i liturgija je zavr&scaron;avala euharistijskom službom.<br /><br /></p> <p>Krsna služba započinje blagoslovom vode, kojemu prethode litanije svih svetih. Nakon blagoslova vode slijedi odricanje od grijeha, to jest od Sotone, te ispovijest vjere.<br /><br /></p> <p>Vodom će biti kr&scaron;teni odrasli katekumeni ili djeca koja će se krstiti u ovoj noći. Ako nema kandidata za kr&scaron;tenje, tada predvoditelj &scaron;kropi sve prisutne vjernike u znak obnove krsnih obećanja koja su dali Bogu osobno ili su ih dali njihovi roditelji i kumovi.<br /><br /></p> <p>Euharistijska služba u Vazmenom bdjenju vrhunac je Kristove prisutnosti u ovoj noći, nakon &scaron;to smo ga doživjeli prisutnog u simbolu uskrsne svijeće, preko prisutnosti u Riječi te u kr&scaron;tenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-08-velika-subota.jpgVELIKI PETAK spomendan ISUSOVE muke i smrti: Molitve i promišljanja za današnji danhttp://grude.com/clanak/?i=372936372936Grude.com - klik u svijetFri, 07 Apr 2023 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-07-20-velikipetak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa i dan je kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu, dio je Vazmenoga trodnevlja koje čini s Velikim četvrtkom i Velikom subotom, i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.<p><br />Puk se u prijepodnevnim satima okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta na slavljenje obreda Velikoga petka &ndash; čitanje Svetoga pisma i navje&scaron;taj muke sa sredi&scaron;njim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.<br /><br /></p> <p>Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, &scaron;to simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, ti&scaron;ine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem.<br /><br /></p> <p>Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te jo&scaron; dva puta ne&scaron;to pojede.</p> <p><br />Na Veliki petak, do podne, moli se Isusova krunica, 33 Očena&scaron;a, 5 Zdravo Marija i 1 Vjerovanje.</p> <p><br />Na stranici "Obnova u Duhu" navodi se stara, narodna molitva na&scaron;ih baka na Veliki petak:</p> <div class="field field-name-body field-type-text-with-summary field-label-hidden"> <div class="field-items"> <div class="field-item even"> <p>"Pođi Gospe tužnim putom, zagrni se crnim skutom. Ona ugleda drven križ Isus s križa progovara: Oj Marijo, mati moja, ne velim ti da si moja, već ti velim: budi Božja. Teže su mi suze tvoje, neg po meni rane moje. Teže mi je tvoje uzdisanje, neg na križu moje umiranje. Ko moju molitvicu molio na blag danak, na Veliki petak, pedeset i pet puta, Bog će mu dati svitli raj na umrli sat."</p> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-07-20-velikipetak.jpgNa blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstithttp://grude.com/clanak/?i=372921372921Grude.com - klik u svijetThu, 06 Apr 2023 07:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-06-dijete-moli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dan je Kristove posljednje večere. U ovoj noći Božji sin koji je postao čovjekom, oprao je noge svojim učenicima i s njima večerao.<p><br />Na Posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispuniv&scaron;i Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.</p> <p><br />&Scaron;to se tiče običaja, od četvrtka do subote ne obavljaju se teži fizički poslovi.</p> <p><br />Na dana&scaron;nji dan jede se zeleno bilje i povrće... a ovaj se dan jo&scaron; pučki naziva i zeljavim četvrtkom, po uzoru na Kristovu posljednju večeru i hranu koju je blagovao.</p> <p>&nbsp;<br />Prenosimo molitvu na&scaron;ih baka i djedova, na&scaron;ih predaka, koja se prenosi s koljena na koljeno...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Oj du&scaron;ice gri&scaron;na, bud' u viri kripna,</p> <p>Kad budemo putovali tuznim putim, tisnim klancim,</p> <p>Susrest će nas duh nemili i duh nečisti,</p> <p>Pitat će nas, jesil moja il si Božja?</p> <p>Reći ću mu: Nisam tvoja, jesam Božja</p> <p>Bogu oću i Bogu sam rekla</p> <p>Na blagdanak na Veliki četvrtak izmoliti sto amena, sto jezusa i sto se puta prikrstit</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-06-dijete-moli.jpgVELIKA SRIJEDA: Promišljanja i molitvehttp://grude.com/clanak/?i=372906372906Grude.com - klik u svijetWed, 05 Apr 2023 08:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-05-pasija-juda-krist.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika je srijeda, dan kad je Juda odlučio predati i prodati Isusa, svog učitelja, Bogočovjeka koji je došao na nebu otkupiti naše grijehe i sačuvati nam vječni život.<p><br />Dan, koliko budete mogli, provedite u molitvi i promi&scaron;ljanju.<br /><br /></p> <p>Čitanje svetog Evanđelja po Mateju (Mt 26 , 14-25)<br /><br /></p> <p>U ono vrijeme: Jedan od dvanaestorice, zvani Juda I&scaron;kariotski, pođe glavarima svećeničkim i reče: &raquo;&Scaron;to ćete mi dati i ja ću vam ga predati.&laquo; A oni mu odmjeri&scaron;e trideset srebrnika. Otada je tražio priliku da ga preda.<br />Prvoga dana Beskvasnih kruhova pristupi&scaron;e učenici Isusu i upita&scaron;e: &raquo;Gdje hoće&scaron; da ti pripravimo te blaguje&scaron; pashu?&laquo; On reče: &raquo;Idite u grad tomu i tomu i recite mu: &lsquo;Učitelj veli: Vrijeme je moje blizu, kod tebe slavim pashu sa svojim učenicima.&rsquo;&laquo; I učine učenici kako im naredi Isus i priprave pashu.<br />Uvečer bija&scaron;e Isus za stolom s dvanaestoricom. I dok su blagovali, reče: &raquo;Zaista, kažem vam, jedan će me od vas izdati.&laquo; Silno ožalo&scaron;ćeni, stanu mu jedan za drugim govoriti: &raquo;Da nisam ja, Gospodine?&laquo; On odgovori: &raquo;Onaj koji umoči sa mnom ruku u zdjelu, taj će me izdati. Sin Čovječji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao čovjeku onomu koji predaje Sina Čovječjega. Tomu bi čovjeku bolje bilo da se ni rodio nije. A Juda, izdajnik, prihvati i reče: &raquo;Da nisam ja, učitelju?&laquo; Reče mu: &raquo;Ti kaza.&laquo;<br />Riječ Gospodnja.</p> <p>&nbsp;</p> <h2 class="wp-block-heading">MOLITVA:<br /><br /></h2> <p>Po&scaron;alji mi nekoga da ga ljubim</p> <p><em>(Bl. majka Terezija)</em></p> <p>Gospodine, kad sam gladan,<br />po&scaron;alji mi nekoga koji treba hrane,</p> <p>kad sam žedan,<br />po&scaron;alji mi nekoga komu je potrebno piće,</p> <p>kad mi je hladno,<br />po&scaron;alji mi nekoga da ga ugrijem,</p> <p>kad sam žalostan,<br />po&scaron;alji mi nekoga da ga utje&scaron;im,</p> <p>kad mi moj križ postane težak,<br />daj da ga nosim s onima koji su u nevolji,</p> <p>kad sam u oskudici,<br />vodi me k potrebitima,</p> <p>kad nemam vremena,<br />po&scaron;alji mi nekoga komu treba pomoć,</p> <p>kad sam ponižen,<br />daj mi prigodu da nekoga pohvalim,</p> <p>kad sam obeshrabren,<br />po&scaron;alji mi nekoga da ga hrabrim,</p> <p>kad trebam razumijevanje drugih,<br />daj mi nekoga koji treba moje razumijevanje,</p> <p>kad mi je potrebna briga drugoga,<br />po&scaron;alji mi nekoga da se za nj brinem,</p> <p>kad mislim samo na sebe,<br />svrati moju pozornost prema nekom drugom.</p> <p><strong>Učini nas, Gospodine, dostojnima kako bismo mogli služiti na&scaron;oj braći koji u čitavome svijetu žive i umiru gladni i siroma&scaron;ni. Daj im danas, služeći se na&scaron;im rukama, kruh svagdanji, po na&scaron;oj ljubavi podari im radost i mir. Amen.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <h2 class="wp-block-heading">DJELO OBRAĆENJA:<br /><br /></h2> <p>Danas nekome posvjedoči svoju vjeru. Ako može&scaron; pomoći nekome, učini &scaron;to je u tvojoj moći. Ako ni&scaron;ta drugo, posvjedoči svoju vjeru barem i samo jednom rečenicom kao &scaron;to je npr.: &rdquo;Bog te ljubi&rdquo;!</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong><em>Novaeva.com</em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-05-pasija-juda-krist.jpgVELIKI UTORAK: Promišljanja i molitva današnjeg danahttp://grude.com/clanak/?i=372897372897Grude.com - klik u svijetTue, 04 Apr 2023 08:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-04-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Veliki utorak, samo dva dana prije nego što je Isus izdan na Veliki četvrtak, evanđelje nam nudi pregled Isusovih aktivnosti u Jeruzalemu i oko njega (vidi Mt 21-26).<p><br />Isus tijekom Velikog tjedna, pa tako i na Veliki utorak, na poseban način priprema svoje učenike za ono &scaron;to će se dogoditi u sljedećih nekoliko dana.<br /><br /></p> <p>Počev&scaron;i od Cvjetnice, Crkva voli usporiti i slijediti Isusove korake dok priprema svoje učenike za svoju muku, smrt i uskrsnuće. Iako većina događaja pronađenih u evanđeoskim izvje&scaron;tajima nema određeni datum ili vrijeme, one koji su se dogodili tijekom ovog tjedna relativno je lako pronaći.<br /><br /></p> <p>Isus hoda do Jeruzalema iz Betanije i primjećuje suhu smokvu.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ugleda smokvu kraj puta i priđe k njoj, ali ne nađe na njoj ni&scaron;ta osim li&scaron;ća pa joj kaže: &raquo;Ne bilo vi&scaron;e ploda s tebe dovijeka!&laquo; I smokva umah usahnu. Vidjev&scaron;i to, učenici se začude: &raquo;Kako umah smokva usahnu!&laquo; Isus im odvrati: &raquo;Zaista, kažem vam, ako budete imali vjeru i ne posumnjate, činit ćete ne samo ovo sa smokvom, nego &ndash; reknete li i ovoj gori: &lsquo;Digni se i baci u more!&rsquo;, bit će tako. I sve &scaron;to zai&scaron;tete u molitvi vjerujući, primit ćete.&laquo;&ldquo; (Mt 21,19-22)<br /><br /></p> <p>Ubrzo nakon ulaska u grad Jeruzalem, Isus ide do Hrama. Tamo su ga farizeji i saduceji isku&scaron;avali, pitajući ga o njegovoj vlasti.<br /><br /></p> <p>&bdquo;I uđe u Hram. Dok je naučavao, pristupi&scaron;e mu glavari svećenički i starje&scaron;ine narodne te ga upita&scaron;e: &raquo;Kojom vla&scaron;ću to čini&scaron;? Tko ti dade tu vlast?&laquo; Isus im odgovori: &raquo;I ja ću vas jedno upitati. Ako mi na to odgovorite, ja ću vama kazati kojom vla&scaron;ću ovo činim. Krst Ivanov odakle li bija&scaron;e? Od Neba ili od ljudi?&laquo; A oni umovahu među sobom: &raquo;Reknemo li &lsquo;Od Neba&rsquo;, odvratit će nam: &lsquo;Za&scaron;to mu, dakle, ne povjerovaste?&rsquo; A reknemo li &lsquo;Od ljudi&rsquo;, strah nas je mno&scaron;tva. Ta svi Ivana smatraju prorokom.&laquo; Zato odgovore Isusu: &raquo;Ne znamo.&laquo; I on njima reče: &raquo;Ni ja vama neću kazati kojom vla&scaron;ću ovo činim.&laquo;&rdquo; (Mt 21,23-27)<br /><br /></p> <h3><strong>Prispodobe na Maslinskoj gori ispričane su pred večer toga dana<br /><br /></strong></h3> <p>Isus se upu&scaron;ta u njihova pitanja, ali ubrzo odlazi iz Jeruzalema kako bi se vratio u Betaniju jer se bližila večer. Na povratku se zaustavlja na Maslinskoj gori i pripovijeda razne prispodobe o posljednjim vremenima (vidi Mt 24-26). Svoje prispodobe zaključuje pripremajući svoje učenike za ono &scaron;to će se dogoditi sljedeće.<br /><br /></p> <p><em>&bdquo;I kad Isus zavr&scaron;i sve te besjede, reče svojim učenicima: &raquo;Znate da je za dva dana Pasha, i Sin Čovječji predaje se da se razapne.&laquo;&rdquo; (Mt 26,1-2)<br /><br /></em></p> <h3>MOLITVA&nbsp;<br /><br /></h3> <p>Ti me, Bože ljubavi, ispuni svojom ljubavlju. Ozdravi moj strah, moj kukavičluk, moje zatajenje i moju izdaju svojom ljubavlju. Sačuvaj me od očaja kad sam skrivio prema sebi, prema tebi i prema drugima. Podigni me kroz moje pogrje&scaron;ke i slabosti da kao Petar postanem sposoban ljubiti te na nov način. I dovedi me kroz sva iskustva razočaranja i povrjede u dodir s izvorom ljubavi koji u meni teče, i u kojemu tvoja božanska ljubav prožima moju ljudsku ljubav koja međusobno povezuje sve suprotno, u meni i u odnosima u kojima živim. I daruj mi sigurnost da sa svim svojim nemirom i svojim samopredbacivanjem mogu uvijek doći k tebi da počinem na tvome srcu kao Ivan, i tako kod tebe i u tebi nađem mir. Amen.</p> <p>Izvori: <a class="external" href="https://aleteia.org/2019/04/16/what-happened-on-tuesday-in-holy-week/" rel="nofollow noopener" target="_blank">Aleteia</a>/zenavrsna.com, <a href="https://www.obnovauduhu.com/utorak-velikog-tjedna-anselm-gr%C3%BCn" target="_blank">obnovauduhu</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-04-molitva.jpgSPLIĆANKA DAVORKA ODUŠEVILA: Supružnicima iz Hercegovine, čija kćer mora u bolnicu, besplatno dala smještaj! S njima će biti i sinhttp://grude.com/clanak/?i=372895372895Grude.com - klik u svijetMon, 03 Apr 2023 23:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-15-srce_darivanje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Da još uvijek ima dobrih ljudi koji su spremni nesebično pomoći dokazuje i potez Davorke iz Splita koja je odlučila potpuno besplatno dati svoj stan na korištenje obitelji iz BiH koja ima bolesno dijete.<p>&nbsp;</p> <p>Naime, u jednoj Facebook grupi u kojoj se traže i nude stanovi za najam u Splitu osvanula je objava u kojoj obitelj iz Ljubu&scaron;kog s bolesnim djetetom preko posrednika traži smje&scaron;taj u Splitu na sedmicu dana.<br /><br /></p> <p>"Pozdrav dragi ljudi, poznanica traži smje&scaron;taj na tjedan dana, od Uskrsnog ponedjeljka. Potreban je smje&scaron;taj za nju, muža i sina. Kćer joj ima cerebralnu paralizu te treba u bolnicu. Najvi&scaron;e bi joj odgovaralo blizu Firula, ako tko zna nekog neka mi se javi u inbox. Unaprijed hvala svima i svako dobro", stajalo je u objavi.<br /><br /></p> <p>Na objavu u grupi reagirala je Davorka Juričić.<br /><br /></p> <p>"Pozdrav, imam ja slobodan stan na Visokoj. Ako im odgovara, nek me slobodno kontaktiraju, ne trebaju platiti ni&scaron;ta", napisala je Davorka i odu&scaron;evila svojim potezom članove grupe.<br /><br /></p> <p>Davorka je za Index kazala kako se čula s ocem djeteta. Obitelj dolazi iz Ljubu&scaron;kog, dijete treba u bolnici provesti tjedan dana, a u Davorkin će stan doći u utorak, ostati tjedan dana i neće platiti ni&scaron;ta.<br /><br /></p> <p>Davorki ovo nije prvi put da prepu&scaron;ta svoj stan obitelji koja s djetetom treba doći u bolnicu.<br /><br /></p> <p>"Ja znam kako je lijepo dobiti pomoć od potpuno nepoznatog čovjeka u te&scaron;koj životnoj situaciji", rekla je Davorka.<br /><br /></p> <p>Novi joj prijatelji, kaže, nisu potrebni, ali je sa svakom obitelji ostala u kontaktu. To su posebni odnosi, dodaje.<br /><br /></p> <p>"Ovo sam do sada napravila nekoliko puta i svaki put sam imala osjećaj da je to moje srce ispunilo čak vi&scaron;e nego njihovo. To je radost. Živimo u užasnim vremenima, stanovi u Splitu su preskupi, a podstanari se izbacuju početkom petog mjeseca zbog turista. Kada sam vidjela da je bolesno dijete u pitanju, uopće nisam imala dilemu &scaron;to napraviti", zaključila je Davorka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-15-srce_darivanje.jpgVELIKI PONEDJELJAK: Evanđelje i molitve današnjeg danahttp://grude.com/clanak/?i=372883372883Grude.com - klik u svijetMon, 03 Apr 2023 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-04-03-kriz-23.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Uskrsnom smo tjednu, tjednu pobjede života nad smrću, dobra nad zlom, radosti nad tugom...<p>&nbsp;</p> <p>Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu<br /><br /></p> <p>&Scaron;est dana prije Pashe dođe Isus u Betaniju gdje bija&scaron;e Lazar koga je Isus uskrisio od mrtvih. Ondje mu priredi&scaron;e večeru. Marta posluživa&scaron;e, a Lazar bija&scaron;e jedan od njegovih sustolnika. Tada Marija uzme libru prave dragocjene narodne pomasti, pomaže Isusu noge i otare ih svojom kosom. I sva se kuća napuni mirisom pomasti.<br /><br /></p> <p>Nato reče Juda I&scaron;kariotski, jedan od njegovih učenika, onaj koji ga je imao izdati: &raquo;Za&scaron;to se ta pomast nije prodala za trista denara i razdala siromasima?&laquo; To ne reče zbog toga &scaron;to mu bija&scaron;e do siromaha, nego &scaron;to bija&scaron;e kradljivac: kako je imao kesu, kradom je uzimao &scaron;to se u nju stavljalo. Nato Isus odvrati: &raquo;Pusti je! Neka to izvr&scaron;i za dan mog ukopa! Jer siromahe imate uvijek uza se, a mene nemate uvijek!&laquo;<br /><br /></p> <p>&nbsp;Silno mno&scaron;tvo Židova dozna da je Isus ondje pa se okupi, ne samo zbog Isusa već i zato da vide Lazara kojega on bija&scaron;e uskrisio od mrtvih. A glavari svećenički odluči&scaron;e i Lazara ubiti jer su zbog njega mnogi Židovi odlazili i vjerovali u Isusa.</p> <p>&nbsp;</p> <h2 class="wp-block-heading">MOLITVA:</h2> <p>Molitva za du&scaron;e u čistili&scaron;tu<br /><br /></p> <p>Milosrdni Isuse, koji si dragovoljno pretrpio tolike muke da otkupi&scaron; du&scaron;e iz vlasti neprijatelja, smiluj se du&scaron;ama u čistili&scaron;tu. Usli&scaron;i ih, milostivi Gospodine, i oslobodi da zajedno sa svim svetima uživaju tvoju dobrotu u tvom kraljevstvu.<br /><br /></p> <p>OČE NA&Scaron;. ZDRAVO MARIJO. SLAVA OCU. POKOJ VJEČNI.</p> <p>&nbsp;</p> <h2 class="wp-block-heading">DJELO OBRAĆENJA:</h2> <p>Danas prihvati sve pogrde ili ako ti netko ne&scaron;to prigovara, protivno kaže &hellip; ni protivi se i ne prepiri. Prikaži to za du&scaron;e u čistili&scaron;tu.</p> <p><br /><em><strong>novaeva.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-04-03-kriz-23.jpgDanas je Cvjetnica, prvi dan Velikoga tjedna: Umijte se cvijećem, donesite grančice na blagoslov...http://grude.com/clanak/?i=372868372868Grude.com - klik u svijetSun, 02 Apr 2023 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-04-05-20_cvjetnica_glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi je dan Velikoga tjedna - Cvjetnica, nedjelja palmi ili Muke Gospodnje, koja se u Katoličkoj Crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. <p><br />Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice. S Cvjetnicom počinju dani intenzivne priprave za Uskrs, najveći kr&scaron;ćanski blagdan.<br /><br /></p> <p>Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se ra&scaron;irio po cijeloj Crkvi. Cvjetnicom počinje i Veliki tjedan, spomen na posljednje dane Isusova života, njegovu muku i smrt. Posebno se slave Veliki četvrtak, Veliki petak i vazmeno ili uskrsno bdjenje.<br /><br /></p> <p>Veliki tjedan zavr&scaron;ava Uskrsom. Uskrsnuće Isusovo u kr&scaron;ćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog - Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo. Kr&scaron;ćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovu uskrsnuću.<br /><br /></p> <p>U hrvatskom folkloru, kako navodi Hrvatska enciklopedija, Cvjetnica je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i br&scaron;ljana kao u kontinentalnoj Hrvatskoj te maslinovih i palminih grana u primorskoj Hrvatskoj. Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: za&scaron;titna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja).<br /><br /></p> <p>Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u &scaron;tale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasu&scaron;ene, palile kada se približavalo nevrijeme. Također se umivalo u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito, s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost.<br /><br /></p> <p>U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvori&scaron;ta, dok su u sredi&scaron;njoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke.<br /><br /></p> <p>Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude preuzelo je kr&scaron;ćanstvo tumačenjem proljetne obnove kao obnove čovjeka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-04-05-20_cvjetnica_glavna.jpgElla: Sve dok je ljudi, knjige neće izumrijeti! Nema osobe koja ne voli miris knjigehttp://grude.com/clanak/?i=372827372827Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2023 23:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-29-23-ella-hasel.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Postoje gora zlodjela od paljenja knjiga. Jedno od njih je ne čitati knjige", kaže izreka Josifa Brodskog, Rusa koji je tu zemlju zamijenio Amerikom i postao dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987. godine. <p><br />Nažalost, nakon onih stra&scaron;nih vremena paljenja knjiga, danas je snažna kultura nečitanja te "jeftinih" fotografija bez poruka kojima su preplavljeni Facebook, Instagram, TikTok i druge dru&scaron;tvene mreže. Srećom, oni koji čitaju, zagovaraju i promoviraju čitanje na mudar način, odlučili su reći "dosta" zloupotrebi i nekulturi na dru&scaron;tvenim mrežama. Među njima je i Ella Hasel, urednica mrežne stranice knjiski-recenzeraj.com, koja postoji i na dru&scaron;tvenim mrežama kao Knji&scaron;ki recenzeraj, gdje zapisuje svoje dojmove o knjigama koje je pročitala. Ona je i najmlađa book blogerica jer joj je tek 17 godina. Dolazi iz Vinkovaca, po ocu ima njemačke krvi, po majčinoj liniji i bosanske, a &scaron;to nam je sve rekla, pročitajte u nastavku.<br /><br /></p> <p><strong>Ella, koliko knjiga pročitate godi&scaron;nje?</strong></p> <p>- Moram priznati kako mi je ovo prva godina da popisujem i numeriram knjige, do sada nisam vodila nikakvu evidenciju. U ovoj sam ih godini pročitala trinaest. Ako uzmemo u obzir sve obvezne i izborne lektire, koje pročitam za potrebe nastave, te knjige po vlastitom izboru - rekla bih u godini četrdesetak. Svakako bih voljela da ove godine statistika pročitanih knjiga bude bolja, ali kako čitam po osjećaju, a ne dužnosti, ne mogu si ni&scaron;ta obećati. Na kraju dana nije važna količina pročitanih knjiga, već njihova kvaliteta.<br /><br /></p> <p><em><strong>Odakle ljubav prema čitanju?</strong></em></p> <p>- Knjige i čitanje jednostavno su mi u krvi. Moja majka je knjižničarka i profesorica hrvatskoga jezika, a kao takva mi je od prvih dana čitala. Jo&scaron; uvijek čuvam svoju najdražu slikovnicu, kojoj su stranice izlizane od čitanja. Kada su knjige postale obveza, polaskom u osnovnu &scaron;kolu, nisu mi bile najdraži odabir za čitanje, ali u &scaron;estom razredu spontano su se vratile u moj život i savr&scaron;eno ga zaokružile. Nekoliko godina poslije, na kraju osmoga razreda, otvorila sam knji&scaron;ki blog. On me iz dana u dan motivira za nastavak aktivnosti čitanja.<br /><br /></p> <p><em><strong>&Scaron;to biste od novih djela preporučili čitateljima ovog intervjua?</strong></em></p> <p>- Kao blogericu me gotovo svakodnevno pitaju imam li koju knjigu za preporučiti, ali preporuka ovisi o vi&scaron;e čimbenika - dobnoj skupini, interesima, žanrovima, stilovima pisanja koje ljudi preferiraju. Rekla bih kako s trilerima i kriminalističkim romanima Angele Marsons, Stiega Larssona i Lucy Foley nikada ne možete pogrije&scaron;iti. U ljubavnoj književnosti popularne su Colleen Hoover, Lucy Score i druge, a tzv. ljubićima svi vole kratiti dane. Kraljica suvremene poezije je Rupi Kaur, a horora Stephen King. Moje najdraže knjige su "Zagonetka ruže", "Lovkinja" i "Aliceina mreža", obogaćene temama Drugoga svjetskoga rata. One su uvijek moja topla preporuka.<br /><br /></p> <p><em><strong>Kako komentirate da u proteklih godinu dana vi&scaron;e od pola Hrvata nije pročitalo ni jednu knjigu, a u BiH se samo 0,5% ukupne potro&scaron;nje odnosi na kupnju knjiga?</strong></em></p> <p>- Često se svi pronađemo u situaciji kada ljudi komentiraju nedostatke dana&scaron;njega dru&scaron;tva, a čitanje je među akademski obrazovanim građanima nerijetko glavna tema razgovora. Naravno, nitko nije odu&scaron;evljen ovakvim podacima te možemo okrivljavati profesore, knjižničare, izdavače i ostale za to, ali nitko ne polazi od sebe i toga koliko on čita. Istina jest da je mnogima vrhunac čitanje objava na dru&scaron;tvenim mrežama, ali ako gledate s vedrije strane - i to je čitanje. (Ne)čitanje nije problem samo u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini već i u cijelome svijetu. Book blogeri su odlični za poticanje čitalačkih navika kod korisnika interneta jer raznim interaktivnim i zanimljivim sadržajima dopiru do velikog broja ljudi, pa tako i mladih. Kao jedna od grana umjetnosti, književnost se treba poticati pisanjem, čitanjem, javnim govorima&hellip;<br /><br /></p> <p><em><strong>Za&scaron;to mladi uglavnom ne čitaju lektire i kako ih motivirati?</strong></em></p> <p>- U &scaron;koli se lektire dijele na obvezne, one koje se mogu pronaći na državnoj maturi i trebali bismo ih pročitati za na&scaron;e dobro, te izborne, za koje imamo priliku napraviti seminarski rad ili prezentaciju. Velika je razlika u čitanosti jednih i drugih. Na popisima izborne lektire nalaze se novi, primamljivi naslovi popularnih književnika i svi ih rado čitamo, dok su obvezni naslovi klasici, koje te&scaron;ko razumijemo i samim time ne volimo čitati. Tada bi se nas, kao učenike, trebalo zainteresirati za temu raznim zanimljivostima iz pi&scaron;čeva života, filmovima koji su snimljeni po knjizi, istraživačkim radovima gdje se možemo služiti internetom i slično. Međutim, nitko ne može bježati od onoga &scaron;to on zapravo jest. Ako netko ne voli čitati, to neće ni učiniti unatoč svim naporima profesora ili drugih osoba koje su ga poku&scaron;ale zainteresirati.<br /><br /></p> <p><em><strong>Jesu li djela koja se preporučuju mladima, možda, dosadna pa se gubi ta kultura čitanja?</strong></em></p> <p>- Mladi rade, pa tako i čitaju, &scaron;to oni žele i to je uvijek bilo tako. Ne mogu reći kako je stopa učestalosti čitanja mala, ali zato je mali broj mladih koji čitaju radi užitka i ljubavi prema pisanoj riječi. Klasici nikada neće ponovno postići popularnost kakvu su imali u svoje vrijeme, kao ni aktualnost, pa samim time možemo i zaključiti kako će rijetko kojem učeniku biti zanimljivi. Često ih smatraju dosadnima te ih zanemaruju, a ne znaju kako nas oni uče teoriji života. Moji vr&scaron;njaci uživaju u čitanju popularne literature kakva se sada može pronaći na svakome koraku. Dostupan nam je veliki broj naslova na internetu, gdje sam primijetila da mladi vole pronalaziti naslove.<br /><br /></p> <p><em><strong>&Scaron;to će se u budućnosti događati s knjigama, neki trendovi kažu da se polaganim koracima mnogi ipak odlučuju vratiti s digitalnih na papirnate?</strong></em></p> <p>- Primijetila sam kako mladi najvi&scaron;e vole čitati u digitalnim formatima, pogotovo lektire. Sada su vrlo popularni i e-čitači, koji imaju posebnu ugodu za oči pa ne &scaron;tete vidu, a oči ne umaraju. Praktični su i mali, pa ja svoj uvijek nosim u torbi te, kada imam slobodnog vremena tjekom dana - čitam. Digitalni svijet, u kojemu se svi nalazimo, nastoji tehnologijom sve prenijeti na internet, no pozitivno je &scaron;to znatan broj ljudi pokazuje otpor prema tomu. Mnogi ostaju pri fizičkoj knjizi jer pod svojim prstima vole osjetiti list papira, čuti zvuk okretanja stranica, očima prelaziti preko slova tiskanih na papir, a jo&scaron; nisam upoznala osobu koja ne voli miris knjige. Poseban je osjećaj i kada si priu&scaron;tite dugo željenu knjigu pa su mnogi i strastveni kolekcionari istih. To nam e-čitači nikada neće moći prenijeti i upravo je to i razlog &scaron;to neki ljudi pokazuju nezadovoljstvo njima. Uvijek će postojati ljudi koji vole i ljudi koji ne vole čitati, pa za budućnost ne predviđam velike oscilacije u broju čitatelja. Sve dok je ljudi, knjige neće izumrijeti.</p> <p><br /><a href="https://www.vecernji.ba/vijesti/ne-citanje-nije-problem-samo-u-hrvatskoj-i-bih-vec-i-u-cijelome-svijetu-1667119" target="_blank"><em><strong>Večernji list</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-29-23-ella-hasel.jpegVeliki humanitarni koncert duhovne glazbe 10. lipnja u Mostaruhttp://grude.com/clanak/?i=372820372820Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2023 11:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-29-humkoncert-mostar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prihod koncerta je namijenjen za projekte Caritasa u Mostaru i Centra 'Marija - Naša nada' u Širokom Brijegu..<p>Udruga 'Otac' 10. lipnja u Mostaru na stadionu pod Bijelim brijegom organizira veliki humanitarni koncert duhovne glazbe pod sloganom 'Vjerujem'. Prihod koncerta je namijenjen za projekte Caritasa u Mostaru i Centra 'Marija - Na&scaron;a nada' u &Scaron;irokom Brijegu koji se odnose na djecu sa pote&scaron;koćama u razvoju.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Od danas je moguće kupiti karte na online platformi kupikartu.ba, a od 12 sati i na Info pultu Mepas Malla, župnom uredu župe sv. Mateja u Mostaru, kao i objektu Campanile u sklopu Franjevačkog samostana u Mostaru.<br /><br /></p> <p>"U idućih nekoliko dana karte za ovaj veliki koncert će biti raspoređene i po drugim župama u Hercegovini, a o tome ćemo blagovremeno informirati javnost", priopćili su iz Udruge "Otac".<br /><br /><br /></p> <p>Na stadionu pod Bijelim brijegom 10. lipnja nastupaju Alan Hržica, fra Marin Karačić, Vanessa Mioč i biskupijski zbor mladih ViDeMus iz Mostara i ovo je prvi koncert duhovne glazbe ovakvih razmjera u Hercegovini.<br /><br /></p> <p>Iz udruge 'Otac' pozivaju da kupovinom karte podržite humanitarnu akciju i da svi zajedno pobolj&scaron;amo položaj na&scaron;ih malenih kojima je pomoć potrebna! Pokažimo im da mi to možemo!</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-29-humkoncert-mostar.jpegStanovnici u BiH najviše vjeruju u Boga u cijeloj Europihttp://grude.com/clanak/?i=372819372819Grude.com - klik u svijetWed, 29 Mar 2023 08:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pew Research Centar redovito provodi istraživanja javnog mijenja.<p>Objavljen je popis zemalja Europe čiji stanovnici najvi&scaron;e vjeruju u Boga, a BiH se na&scaron;la na prvom mjestu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Popis je objavio Instagram profil <a href="https://www.instagram.com/p/CkyLxWzsA0j/?igshid=YmMyMTA2M2Y=" target="_blank"><strong>Landgeist</strong></a>, a prema istraživanju koje je proveo <strong>Pew Research Center</strong>.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Pew Research Centar redovito provodi istraživanja javnog mnijenja u zemljama kao dio svog stalnog istraživanja stavova i vrijednosti. Prilikom svog istraživanja objavili su popis zemalja čiji stanovnici najvi&scaron;e vjeruju u boga "s apsolutnom sigurno&scaron;ču". </span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Bosna i Hercegovina se na&scaron;la na prvom mjestu sa 66 posto ljudi koji vjeruju u Boga. Druga na popisu je Rumunija s postotkom od 64 te Grčka čiji je postotak vjernika iznosio 59, prenosi Klix.ba. &Scaron;to se tiče zemlja iz regije koje su se na&scaron;le među prvih deset na popisu su Srbija i Hrvatska, koje su zauzele četvrto odnosno peto mjesto.&nbsp;</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpgIznenada preminuo don Joko Blaževićhttp://grude.com/clanak/?i=372781372781Grude.com - klik u svijetSun, 26 Mar 2023 20:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-26-don-joko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mnoge je danas iznenadila vijest da je preminuo don Joko Blažević (68), župnik u Gabeli kod Čapljine.<p><br />Don Joko je neizbrisiv trag ostavio u župi Vinjani, kod Posu&scaron;ja, gdje je proveo dugih 26 godina. Također, ostat će zapamćen kao omiljeni profesor vjeronauka u Gimnaziji fra Grge Martića u Posu&scaron;ju te Srednjoj strukovnoj &scaron;koli Posu&scaron;je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-26-don-joko.jpg'Neka ovo vrijeme bude vrijeme molitve'http://grude.com/clanak/?i=372775372775Grude.com - klik u svijetSat, 25 Mar 2023 21:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Draga djeco! Neka vam ovo vrijeme bude vrijeme molitve", poručila je Blažena Djevica Marija svijetu preko Međugorja.<p><br />U vremenu smo najvećeg blagdana Uskrsa, dana pobjede kada je Krist, postav&scaron;i čovjek, dao svoj život za otkupljenje grijeha cijeloga svijeta. Stoga, molitvom zahvalimo Kristu na svemu &scaron;to čini za nas.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-13-medjugorje_kip_sunce.jpgLastavice na markama Hrvatske pošte Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=372750372750Grude.com - klik u svijetThu, 23 Mar 2023 09:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-23-fdcdanlastavica2023..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dolazak lastavica, najpoznatijih ptica selica, najavljuje dolazak proljeća..<p>&nbsp;</p> <p>Hrvatska po&scaron;ta (HP) Mostar tiskala je prigodne po&scaron;tanske marke u povodu Svjetskoga dana lastavica koji se obilježava 19. ožujka, a prve proslave započele su jo&scaron; u XVII. stoljeću u gradu San Juan Capistrano.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dolazak lastavica, najpoznatijih ptica selica, najavljuje dolazak proljeća. Smatra se da lastavice potječu iz Afrike, gdje živi najvi&scaron;e vrsta, a nastanjuju sve kontinente osim Antarktika. Imaju vitko tijelo, uska &scaron;iljata krila i specifičan rep. U BiH lastavica je prisutna tijekom proljeća i ljeti, a zimuje u Africi. Iako se njena gnijezda najče&scaron;će nalaze u malim naseljima u poljoprivrednim krajevima, lastavice se gnijezde i u većim gradovima. Gnijezdo grade od blata i suhih grančica, a s unutarnje strane oblažu ga perjem. Njihov opstanak sve vi&scaron;e ovisi o ljudima, a na svima nama je da pozitivnim djelovanjem pomognemo očuvanju ove vrste.</p> <p><br />Autor likovnog rje&scaron;enja je Dario Pehar, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 19. ožujka 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-23-fdcdanlastavica2023..jpgCimljanka na naslovnici svjetskog časopisa FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=372746372746Grude.com - klik u svijetWed, 22 Mar 2023 22:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-22-hairstyles-2023_pages-to-jpg-0003.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na projektu sudjeluju brojni sudionici iz inozemstva te domaći frizeri.<p>Hrvatsko kulturno umjetničko dru&scaron;tvo "Sv. Ante - Cim" Mostar u rujnu pro&scaron;le godine, u Vinkovcima, sudjelovalo je na manifestaciji &ldquo;Etno frizure svijeta" &ndash; &ldquo;Ethno Hairstyles of the World&ldquo; koju organizira Kulturni centar "Gatalinka" Vinkovci uz podr&scaron;ku Ministarstva kulture Republike Hrvatske.<br /><br /><br />Manifestacija Etno frizure svijeta održava se svake godine u sklopu državne smotre folklora Vinkovačke jeseni. Etno frizure svijeta nastavak je dugogodi&scaron;njeg rada na projektu Etno frizure Hrvatske. Proučavajući frizure možemo uočiti kretanja i utjecaje pojedinih naroda i njihovih kultura na lokalitete u koje su doselili ili s kojih su odselili. Če&scaron;ljanje i ude&scaron;avanje kose, izvedba frizure i oprema glave čine bitni sastavni dio svake narodne no&scaron;nje, posebno ženske. Oprema glave pokazuje dru&scaron;tveni status osobe u okviru zajednice.<br /><br /><br />&ldquo;Po tehnikama i oblicima tradicijskih frizura hrvatske frizure predstavljaju jedinstvenu svjetsku ba&scaron;tinu te smo s pravom ovaj projekt centrirali u Vinkovcima&rdquo;, navodi voditeljica KC Gatalinka Vinkovci Blanka Žakula.<br /><br /><br />Na projektu sudjeluju brojni sudionici iz inozemstva te domaći frizeri.<br />Članovi HKUD &ndash;a &ldquo;Sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; bili su dio ovog projekta; Matea Lasić bila je model za tradicijsku frizuru svijeta, a Martina Kvesić i Marinko Jurić frizeri te prezentatori frizure. Rezultat cijelog projekta je časopis, a veoma smo ponosni &scaron;to je na&scaron;a frizura na naslovnoj stranici časopisa te plakatu manifestacije za 2023. godinu rekli su nam iz HKUD &ndash; a &ldquo;Sv. Ante &ndash; Cim&rdquo; Mostar.<br /><br /></p> <p>Tradicijska frizura iz mjesta Cim (dio Mostara) koja se nosila početkom 20. stoljeća.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Kosa je podijeljena po sredini glave, a na potiljku pletu se dvije pletenice od triju pramenova. U krajeve pletenica upliće se vuna kako bi se krajevi učvrstili. Pletenice se križaju na potiljku nisko iznad vrata, dižu se na tjeme i ponovno spu&scaron;taju prema vratu, gdje se povezuju. Ispod pletenica na prednjem dijelu glave, na tjemenu, stavljaju se pize, red dukata. Ovo je djevojačko oglavlje, stoga se preko pletenice nosi bijela marama ili tamin. Tamin je s jedne strane duži, a s druge prebačen preko tjemena. Kao dodatni ukras djevojka za uho može zataknuti cvijet kadifice. Djevojka je imala otkrivenu glavu dok se ne zacuri.<br />Frizuru su izradili Martina Kvesić i Marinko Jurić.&rdquo; &ndash; stoji u časopisu.<br /><br /><br />FOTO: <em><strong>Studio Bota</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-22-hairstyles-2023_pages-to-jpg-0003.jpgNastupio mjesec posta muslimanahttp://grude.com/clanak/?i=372744372744Grude.com - klik u svijetWed, 22 Mar 2023 19:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-22-ramazan-top-anadolija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večerašnjim zalaskom sunca nastupio je mubarek mjesec ramazan, mjesec posta muslimana.<p>Tobdžija, koji svakog dana označava kraj posta, predstavlja ramazansku tradiciju u Sarajevu, ali i jo&scaron; nekim drugim gradovima u Bosni i Hercegovini. Odjeven u narodnu no&scaron;nju, s fesom na glavi, tobdžija je uvijek privlačio pažnju u danima ramazana.<br /><br /><br />Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini, zalaskom sunca u srijedu, 22. ožujka, nastupa mjesec ramazan i tada će se klanjati prva teravija, dok će prvi dan posta biti u četvrtak, 23. ožujka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon mjeseca posta muslimani dočekuju Ramazanski bajram, jedan od dva najveća muslimanska praznika, a bajram-namaz je u petak, 21. travnja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-22-ramazan-top-anadolija.jpgHT Eronet i uz jubilarno 25. Mostarsko proljećehttp://grude.com/clanak/?i=372731372731Grude.com - klik u svijetWed, 22 Mar 2023 14:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-22-hteronet-mostarskoproljece.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Primorac je kazao da je ponosan upravo na činjenicu da je HT Eronet uz Maticu hrvatsku Mostar i njezinu manifestaciju od samih početaka te čestitao na, kako je kazao "velikih 25 godina".<p>Predsjednica Matice hrvatske Mostar akademkinja Ljerka Ostojić i član Predsjedni&scaron;tva Miro Petrović, posjetili su HT Eronet gdje su o predstojećoj jubilarnoj, 25. po redu, manifestaciji Mostarsko proljeće 2023. - XXV. dani Matice hrvatske Mostar, razgovarali s predsjednikom Uprave Vilimom Primorcem. Sastanku je nazočila i Misijana Brkić-Milinković, rukovoditeljica Odjela za korporativne komunikacije.</p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Akademkinja Ostojić kazala je kako ovogodi&scaron;nja jubilarna manifestacija počinje koncem travnja prigodnim svečanim programom na kojemu nas očekuje kratka retrospektiva svih dosada&scaron;njih Proljeća. Tom prigodom&nbsp; zahvalila je HT ERONET-u i predsjedniku Primorcu na potpori jednoj od najvećih i najznačajnijih kulturnih manifestacija Hrvata u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Raduje nas da smo, na neki način, sve ovo vrijeme rasli s HT Eronetom i va&scaron;a nam je potpora veoma značajna. I ove smo godine planirali 20-ak programa; bit će tu nekoliko predstava, zanimljivih izložaba, s posebnim naglaskom na izložbe mladih hercegovačkih akademskih slikara, koncert ansambla LADO, književni susreti, dječji dan&hellip;&ldquo;</p> <div class="js-linkerInArticle" data-linker-position="None">&nbsp;</div> <p>Primorac je kazao da je ponosan upravo na činjenicu da je HT Eronet uz Maticu hrvatsku Mostar i njezinu manifestaciju od samih početaka te čestitao na, kako je kazao "velikih 25 godina".</p> <div id="bb-iawr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb_iawr" style="position: relative; display: block; overflow: hidden; font-family: arial, helvetica, sans-serif; width: 100%; height: 0px; opacity: 0.01;"> <div id="bb-wr-vecernji_hr_instream-1671554998811471" class="bb-media bb_wrapper bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="position: relative; background-color: #ffffff; border-radius: 10px; width: 100%; max-width: 600px; --subtitle-transform: translateY(-78px); margin: 0px auto; height: 338px;" data-sid="0L4loF7i9P5a" data-currenttime="0" data-duration="36" data-isready="true" data-autoplaynextremainingtime="0"> <div class="bb-item-prop">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-content-layer" style="border-radius: 10px;"> <div class="bb-fitme bb-head-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"> <div class="bb-head bb-head-html5-video" style="position: absolute; width: 100%; height: 100%; top: 0; left: 0;" data-usemediamanager="true" data-retryonplayfailed="false" data-shouldplayinline="false"><video width="320" height="240" style="max-width: none; max-height: none; display: block; top: 0px; left: 0px; position: absolute; background-color: #ffffff; object-fit: fill; visibility: hidden; transform: scale(1); transform-origin: 0px 0px 0px; height: 100%; width: 100%;" muted="muted" preload="none" aria-hidden="true" src="https://d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346732-1626698150393772.mp4" controls="controls"><object width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//d2fo565guolzvv.cloudfront.net/waytogrow/media/2021/07/19/asset-4346732-1626698150393772.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object></video> <div style="width: 100%; height: 100%; position: absolute; top: 0; left: 0;">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="bb-fitme bb-poster-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px; border-radius: 10px; overflow: hidden;"><img style="width: 100%; height: 100%;" src="https://waytogrow.bbvms.com/mediaclip/4346732/pthumbnail/672/379.jpg" alt="poster" /></div> <div class="bb-fitme bb-timeline-layer" style="z-index: 0; width: 601px; height: 338px; position: absolute; left: -1px; top: 0px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-subtitle-layer" style="z-index: 0; border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> <div class="bb-layer bb-commercial-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-error-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-skin-layer bb-muted bb-phase-main bb-mode-video bb-state-paused" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> <div class="bb-layer bb-context-layer" style="border-radius: 10px;">&nbsp;</div> </div> </div> <p>"Ne znam da je ijedna manifestacija Hrvata u BiH u kontinuitetu dva i pol desetljeća donijela toliko vrhunskih kulturnih programa, dovela toliko velikih umjetnika, kao &scaron;to su to Dani Matice hrvatske. Od srca vam čestitam i ono &scaron;to mogu kazati jest da će HT Eronet i dalje biti uz mostarsku Maticu i njezino Proljeće".</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <p>Čelni&scaron;tvu Matice zaželio je uspjeh u organizaciji programa ovogodi&scaron;nje manifestacije te daljnjem radu i promociji kulture hrvatskoga naroda.<br /> Inače, Mostarsko proljeće počinje 27. travnja gala večeri u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače, a traje do sredine lipnja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-22-hteronet-mostarskoproljece.jpgHP Mostar organizira izbor najljepše poštanske marke izdane u 2022. godinihttp://grude.com/clanak/?i=372712372712Grude.com - klik u svijetMon, 20 Mar 2023 16:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-20-hpmo-nagrade.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta Mostar i ove godine organizira izbor najljepše poštanske marke izdane u 2022. godini.<p>Fotografije svih izdanja maraka u 2022. godini, s pripadajućim rednim brojem, nalaze se na letku zajedno s glasačkim listićem koji se može pronaći na službenoj web stranici HP Mostar (https://www.post.ba/novosti/clanak/s-najljepsom-markom-putuju-nagrade), ističu iz HP-a Mostar.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Napominju i da se letci s glasačkim listićima mogu preuzeti i u po&scaron;tanskim uredima HP Mostar, a kao i prethodnih godina spremili su bogate nagrade.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasačke listiće s osobnim podacima treba poslati najkasnije do 1. svibnja 2023. godine na adresu:<br /> <strong>Hrvatska po&scaron;ta d.o.o. Mostar</strong><br /><strong> "Izbor najljep&scaron;e marke Hrvatske po&scaron;te Mostar 2022."</strong><br /><strong> Tvrtka Milo&scaron;a b.b.</strong><br /><strong> 88000 Mostar</strong><br /><strong> p.p. 500</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pravila nagradne igre "Izbor najljep&scaron;e marke HP Mostar 2022." mogu se pronaći na službenoj web stranici HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izvlačenje dobitnika nagrada održat će se 4. svibnja, a njihova imena bit će objavljena 5. lipnja, navodi se u priopćenju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-20-hpmo-nagrade.jpgPriča iz Hercegovine: Sveti Josip je izbavio iz 'pakla', oprostila je ujni, spasila brak...http://grude.com/clanak/?i=372700372700Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2023 09:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-11-obiteljska_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Roditelji mi nisu mogli financirati školovanje pa sam otišla k ujni u Mostar. Tamo sam upisala srednju školu za kuharicu. Kod ujne mi je bilo jako teško...<p><br />31-godi&scaron;njakinja, supruga i majka dvoje djece je za <a href="https://book.hr/index.php/bog-joj-preko-sv-josipa-pronasao-muza-iscijelio-ju-od-postporodajne-depresije-pomogao-joj-da-oprosti/" rel="nofollow" target="_blank">Book.hr </a>posvjedočila o snazi vjere i o pomoći koju joj je udijelio sveti Josip.<br /><br /></p> <p>Roditelji mi nisu mogli financirati &scaron;kolovanje pa sam oti&scaron;la k ujni u Mostar. Tamo sam upisala srednju &scaron;kolu za kuharicu. Kod ujne mi je bilo jako te&scaron;ko. Stalno je smi&scaron;ljala neke smicalice, optuživala me da kradem, da se drogiram i prostituiram&hellip; Uvjeravala me da sam bolesna i davala mi čak pet vrsta tableta.<br /><br /></p> <p>Bilo mi je jako te&scaron;ko i doživjela sam stra&scaron;ne traume. Izgubila sam vjeru u sve, a pogotovo u ljude. Morala sam se maknuti od ujne, iako to u početku nisam htjela. Međutim, tetka i sestra su me nagovorile na to i pomogle mi da se odselim k tetki u &Scaron;iroki Brijeg.<br /><br /></p> <h3>Odlazak od ujne sve je promijenio<br /><br /></h3> <p>Svoje prvo, istinsko, obraćenje sam doživjela na ispovijedi u Međugorju, kod fra Ljube Kurtovića. On mi je rekao da molim krunicu za obraćenje. Motivirao me da samo ostanem hrabra i da će me Bog izliječiti od svega po Marijinom zagovoru. Od tada je započeo moj novi život, okrenula sam se Bogu, i&scaron;la na sv. mise i molila sv. Josipa za muža, brak i obitelj. Sv. Josip mi je na koncu izmolio dijete koje danas nosi ime po njemu.<br /><br /></p> <h3>Oprost ujni<br /><br /></h3> <p>Dugo sam se mučila s opra&scaron;tanjem ujni, bile su to iznimno duboke rane. Na duhovnim vježbama, na kojima sam bila 5 godina, sam iznova prolazila kroz oprost svojoj ujni. U jednom trenutku sam upitala Isusa: &ldquo;Pa za&scaron;to mi ju stalno donosi&scaron; u srce, zna&scaron; da sam joj već oprostila&hellip;&rdquo;. Zatim sam čula riječi: &ldquo;Oprostila jesi, ali ne i dubinski..&rdquo;.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <blockquote> <p>U tom trenutku sam osjetila&hellip;<br /><br /></p> </blockquote> <p>Na svadbi, 2018. godine, sam ju zagrlila i poljubila. U tom trenutku sam osjetila da sam oprostila dubinski apsolutno sve. Bilo je to iznimno djelovanje Božje ljubavi i milosrđa.<br /><br /></p> <h3>Problemi u braku<br /><br /></h3> <p>U početku se nisam mogla prepustiti, imala sam jo&scaron; uvijek blokade i strah od mu&scaron;karaca. Odlučila sam moliti tridesetodnevnu pobožnost sv. Josipu i uskoro sam uspjela zatrudnjeti.&nbsp;U braku je sve bilo dobro, dok nisam zatrudnjela s drugim djetetom. Tad su stvari krenule nizbrdo, muž je u međuvremenu dobio otkaz i če&scaron;će smo se svađali.<br /><br /></p> <blockquote> <p>&hellip;ponovno (&hellip;) u zagovor sv. Josipa&hellip;<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp; </div> </div> </div> </blockquote> <p>Odlučila sam se ponovno predati u zagovor sv. Josipa, platila sam 9 misa du&scaron;ama u čistili&scaron;tu njemu u čast. Muž je ubrzo dobio posao na kojem je zadovoljan, a i ja danas radim kao kuharica u dječjem vrtiću.<br /><br /></p> <h3>Postporođajna depresija<br /><br /></h3> <p>Nakon rođenja svog drugog djeteta, počela sam patiti od postporođajne depresije. Osjećala sam se nevoljeno, stalno sam plakala i bila sam prepuna samosažaljenja. Nisam prihvaćala ni dijagnozu, a ni terapiju.<br /><br /></p> <blockquote> <p>Samo plači, A., toliko te ljubim&hellip;<br /><br /></p> </blockquote> <p>U borbi s tim puno si mi pomogle časne sestre klarise, kod kojih sam svakodnevno i&scaron;la za vrijeme postporođajne depresije. One su puno molile za mene i uz pomoć njih sam doživjela živog Boga. Dok sam plakala nad tim iskustvom, Bog je progovorio: &ldquo;Samo plači, A., toliko te ljubim&hellip;&rdquo;. Osim klarisa, puno mi je, molitvom i savjetima, pomogao i moj duhovnik fra Josip Ikić.<br /><br /></p> <h3>Sv. Josip prona&scaron;ao i stan<br /><br /></h3> <p>Imali smo problema s vlagom u stanu, zbog čega mi je dijete dobilo bronhitis. Stoga smo morali promijeniti stan. Molili smo na tu nakanu, časne klarise su ponovno pomogle i ubrzo je i to izmoljeno. Prona&scaron;li smo novi stan u kojem nemamo problema s vlagom, ali ni s bilo kakvim uznemiravanjem.<br /><br /></p> <blockquote> <p>Djeco ne brinite se, Božja providnost ne spava&hellip;<br /><br /></p> </blockquote> <p>Vjerujem da je Bog sve ove stvari dopustio da bi se proslavio u na&scaron;em životu. Puno toga sam proživjela i propatila, ali me svugdje pratila Božja milost. Zbog svega toga, ja danas mogu pomagati i svjedočiti drugima. Tek danas shvaćam riječi svoje majke koja nam je uvijek ponavljala: &ldquo;Djeco, ne brinite se, Božja providnost nikad ne spava&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-11-obiteljska_molitva.jpgSveti Josip ove godine se slavi 20. ožujkahttp://grude.com/clanak/?i=372698372698Grude.com - klik u svijetSun, 19 Mar 2023 08:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-19-sveta-obitelj-1024x768.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetkovina sv. Josipa ove se godine pomjera se za jedan dan. Tako se neće slaviti 19. ožujka, nego 20. ožujka. Razlog tomu jest da sv. Josip ove godine pada na četvrtu korizmenu nedjelju koja „ima prednost“, javlja Aleteia, a prenosi HKM.<p><br />Danas je sveta nedjelja, 4. korizmena, a sutra ćemo slaviti blagdan svetog Josipa. <br /><br /></p> <p>Svetomu Josipu, kojega često nazivamo Isusovim poočimom, namijenio je Otac Nebeski neizmjerno važnu ulogu &ndash; postav&icirc; ga glavom svete nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo najveličajnije utjelovljenje te mu povjer&icirc; na odgoj vlastitoga Sina, Bogočovjeka Isusa Krista. Ovaj povijesni i natpovijesni događaj postajanja čovjekom Druge božanske osobe Presvetoga Trojstva, događaj kojim se trajno mijenja ne samo ljudska vremenita narav nego i njegova sudbina u vječnosti &ndash; mogao se dogoditi samo u okrilju doma &scaron;to pripada čovjeku koji to zavrijed&icirc; dobrotom svojega srca i snagom svoje vjere, iznimnom uzorno&scaron;ću i sveto&scaron;ću vlastitoga života. Stoga biva posve razumljivim kako je &scaron;tovanje sv. Josipa u Katoličkoj Crkvi toliko važno i značajno da je &ndash; uz &scaron;tovanje Blažene Djevice Marije, Majke Spasitelja na&scaron;ega Isus Krista i ujedno Majke Crkve &ndash; uzdignuto iznad &scaron;tovanja bilo kojega drugog svetca, &scaron;to jasno ističe papa Pio IX u svojoj enciklici &Prime;Inclytum patriarcham&Prime; iz 1871. godine.<br /><br /></p> <p>Osobit doprinos &scaron;tovanju sv. Josipa dali su naklonjeni mu svetci: Bernard iz Clairvauxa, Ignacije Lojolski, Terezija Avilska, Franjo Sale&scaron;ki i drugi. Prije svih njih, godine 1479., uveo je papa Siksto IV. blagdan sv. Josipa kao obvezatan za cijelu Crkvu, a to je na osobit način potvrdio te u dodatnu dostojnost promaknuo papa Pio IX. proglasiv&scaron;i sv. Josipa, 1870. godine, za&scaron;titnikom cijele Crkve. K tome je 1961. postao za&scaron;titnikom nastupajućega Drugoga vatikanskog sabora, od 2013. za&scaron;titnik je Vatikana, a te je godine progla&scaron;en i za&scaron;titnikom pontifikata pape Franje.<br /><br /></p> <p>Valja k tome reći da su vlasti Dubrovačke Republike dana 20. ožujka 1521. donijele odluku da se svetkovina sv. Josipa slavi kao zapovjedni blagdan. U sjeverozapadnim je krajevima Hrvatske &scaron;tovanje sv. Josipa promicano ponajvećma zahvaljujući isusovcima, a Hrvatski sabor, dana 10. lipnja 1687., proglasio je ovoga svetca za&scaron;titnikom hrvatskoga kraljevstva. O tome je sastavljen tekst na latinskom jeziku, kojega hrvatski prijevod glasi: &Prime;Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnoga za&scaron;titnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.&Prime;<br /><br /></p> <p>Neka nam sv. Josip bude osobito i životodajno uosobljenje vjere i nadahnuća, Božjom voljom izabrani uzor i smjerokaz u na&scaron;im životima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-19-sveta-obitelj-1024x768.jpegBLAŽENA DJEVICA MARIJA obratila se svijetu preko Međugorja: Čista i otvorena srca naučite slušati Kristahttp://grude.com/clanak/?i=372696372696Grude.com - klik u svijetSat, 18 Mar 2023 22:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-18-23-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje je danas, u subotu 18. ožujka 2023. ponovno podsjećalo na ona stara vremena prije pandemije, kada su se ulicama Bijakovića probijale rijeke hodočasnika koje su se kretale do ili od Plavog križa, mjesta ispod Brda ukazanja, gdje se najviše puta događao susret Gospe i vidjelice Mirjane Dragičević – Soldo.<p><br />Bilo svakog drugog dana u mjesecu ili 18. ožujka kada je Mirjanin rođendan i kada joj je Gospa obećala ukazati joj se jedanput godi&scaron;nje.<br /><br /></p> <p>Kako se od 19. ožujka 2020. godine Gospa vi&scaron;e ne ukazuje drugog dana u mjesecu, sva Gospina djeca s velikom čežnjom i&scaron;čekuju barem ovo Mirjanino rođendansko ukazanje, kojim na neki način počinje i hodočasnička sezona u Međugorju.<br /><br /></p> <p>Na molitvu krunice u 12.30 sati kod Plavog križa doista se okupilo mno&scaron;tvo hodočasnika. Samo ukazanje je započelo u 13,33 sati i trajalo do 13,39 sati.<br /><br /></p> <p><strong>U svojoj poruci Mirjani za svijet Gospa je kazala:<br /></strong></p> <p>"Draga djeco, pozivam vas da kroz molitvu i milost &scaron;to bolje upoznate mog Sina. Jer čista i otvorena srca naučite slu&scaron;ati. Poslu&scaron;ajte &scaron;to vam govori moj Sin da biste stekli duhovni vid. Kao jedan Božji narod, u zajedni&scaron;tvu s mojim Sinom, svjedočite istinu svojim životom. Molite djeco moja da zajedno s mojim Sinom donesete samo mir, radost i ljubav svoj svojoj braći i sestrama. Ja sam s tobom i blagoslivljam te svojim majčinskim blagoslovom. "</p> <p><br /><a href="https://www.medjugorje-info.com/medjugorje-novosti/rodendansko-gospino-ukazanje-vidjelici-mirjani" target="_blank">Međugorje.info</a><br />Foto:Rudolf Baier</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-18-23-medjugorje.jpgMeđugorje i Dubrovnik povezuju se pješačkom stazomhttp://grude.com/clanak/?i=372691372691Grude.com - klik u svijetSat, 18 Mar 2023 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-06-25-medjugorje-hodocasnici-anadolija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Jakova u Hrvatskoj, kao dio Nadbratovštine sv. Jakova iz Santiago de Compostele, nositelj je projekta Camino Hrvatska te su dubrovačkom gradonačelniku Frankoviću predložili da osmisli dionicu koja bi povezala Dubrovnik i Međugorje.<p>Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković organizirao je inicijalni sastanak oko realizacije projekta &bdquo;Camino Dubrovnik&ldquo;, pje&scaron;ačke turističko-hodočasničke staze u dužini od oko 120 kilometara od benediktinskog samostana sv. Jakova u Dubrovniku do crkve sv. Jakova u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Naime, Bratov&scaron;tina sv. Jakova u Hrvatskoj, kao dio Nadbratov&scaron;tine sv. Jakova iz Santiago de Compostele, nositelj je projekta Camino Hrvatska te su dubrovačkom gradonačelniku Frankoviću predložili da osmisli dionicu koja bi povezala Dubrovnik i Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Gradonačelnik Franković je pristao te je na radni sastanak uz tajnika Bratov&scaron;tine Vedrana Pražena i predstavnika novoosnovane podružnice sv. Jakova u Međugorju, pozvao i predstavnike općina Dubrovačko primorje, Ravno, Neum i Čitluk te Turističku zajednicu Hercegovačko-neretvanske županije i Turističku zajednicu Grada Dubrovnika, pi&scaron;e <strong>Slobodna Dalmacija</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je na sastanku kazao gradonačelnik Franković, Grad Dubrovnik je s rado&scaron;ću prihvatio navedenu inicijativu, a kojom bi povezali benediktinski samostan u Dubrovniku (sagrađen 1222. godine) i crkvu sv. Jakova u Međugorju (stara crkva iz 1897. godine nadograđena i zavr&scaron;ena odnosno posvećena 1969. godine).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Cilj je, rekao je, pritom povezati krajeve koje nastanjuje dominantno katoličko stanovni&scaron;tvo, ali i unaprijediti turističku ponudu i sadržaje. Na taj bi način, osim popularizacije vjere i hodoča&scaron;ća, podigli razinu turističke ponude i potaknuli snažniji razvitak predjelima kroz koje bi Put prolazio. Također, valorizirali bi i &scaron;iroj javnosti predstavili bogatu kulturnu i prirodnu ba&scaron;tinu ovih predjela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isto tako, Camino Dubrovnik, rekao je Franković, jako bi se dobro uklopio u projekt &bdquo;Respect the City&ldquo; jer bi ovaj novi turistički proizvod, pridonio i disperziji turista.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Franković je izrazio spremnost da Grad Dubrovnik financijski podrži projekt kroz označavanje i uređivanje staze, a najavio je kako će se za cjelokupan projekt, zajedno s općinama kroz koje Camino prolazi, prijaviti i na fondove Europske unije. Osim označavanja i uređivanja staze, namjera je napraviti veliku marketin&scaron;ku akciju kako bi se ovaj novi proizvod u turizmu promovirao.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grad Dubrovnik za koordinatora projekta Camino Dubrovnik imenovao je Gorana Cvjetinovića, savjetnika specijalista za medije, kulturu i međunarodne odnose u Uredu gradonačelnika. Cvjetinović je na sastanku kazao kako je namjera napraviti stazu koja bi kretala od samostana sv. Jakova u Dubrovniku i koja bi prvenstveno hodočasnike, ali i ostale zainteresirane turiste i putnike, kroz &scaron;est dana dovela do crkve sv. Jakova u Međugorju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-06-25-medjugorje-hodocasnici-anadolija.jpgTelegram demantirao sam sebehttp://grude.com/clanak/?i=372666372666Grude.com - klik u svijetThu, 16 Mar 2023 11:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-16-telegramhr.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Portal telegram.hr demantirao je sam sebe objavivši kako je profesor Ivan Tanta ipak recenzirao Tomićevu knjigu.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je hrvatski informativni&nbsp;<em>web</em>-portal telegram.hr objavio vijest da je profesor Ivan Tanta s Odjela za komunikologiju Sveučili&scaron;ta u Dubrovniku nedvosmisleno potvrdio da nije recenzirao&nbsp;<em>Enciklopedijski rječnik odnosa s javno&scaron;ću</em>&nbsp;prof. dr. sc. Zorana Tomića, portal telegram.hr demantirao je sam sebe objaviv&scaron;i kako je profesor Ivan Tanta ipak recenzirao knjigu &scaron;to upućuje na nevjerodostojnost izvora, odnosno kako je urednička politika pojedinih medija neprijateljski nastrojena prema SUM-u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Nekoliko sati nakon objave teksta 14. ožujka javio nam se profesor Tanta i kazao kako je, uvidom u svoju korespondenciju, shvatio da je prije nekoliko godina pisano pristao Zoranu Tomiću recenzirati ovu knjigu te da ju je u konačnici i recenzirao. Time je povukao svoje ranije izjave", objavio je telegram.hr.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i ostali lokalni portali objaviti ovaj demanti kao &scaron;to su objavili i prvu vijest koju je napisao portal telegram.hr.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-16-telegramhr.png13 utoraka svetom Anti: Izmolite tradicionalnu pobožnost 'svecu cijeloga svijeta'http://grude.com/clanak/?i=372642372642Grude.com - klik u svijetTue, 14 Mar 2023 09:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-06-13-sveti-ante-5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svaki utorak do svečeva spomendana u lipnju (13 utoraka) molimo za njegov zagovor <p>Utorak je posvećen svetom Anti, jer su toga dana njegovi smrtni ostaci preneseni u Padovu i pokopani u crkvi sv. Marije, kasnije pretvorenoj u veličanstvenu Svečevu baziliku. Utoraka je trinaest na spomen 13. lipnja, datuma preminuća ovog omiljenog sveca.</p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <h3><strong>Pripravna molitva (moli se samo prvi put)</strong></h3> <p><span lang="EN-US">Da si mi zdravo, ti slavni i ljubavlju užgani prijatelju Božji, ti moćni zagovorniče kod Boga! Od srca se radujem radi mnogih i velikih milosti, &scaron;to ih je Bog udijelio i kojima sjajno sjaji&scaron; na nebu i zemlji.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US">O sveče, sv. Ante, ti si već mnogima, koji su te molili za zagovor, isprosio od Boga usli&scaron;enje i pomoć. I ja te pun pouzdanja molim za zagovor. Isprosi mi pomoć u mojoj nevolji, isprosi utjehu i olak&scaron;icu mojem ražalo&scaron;ćenom srcu, milost iskrenog pokajanja za grijehe, da tebe u krepostima slijedim i time zavrijedim da me Bog usli&scaron;a. Izmoli mi čvrstu vjeru, trajno ufanje i goruću ljubav prema Bogu, da tako budem &scaron;to ugodniji Njemu. O sveti prijatelju Božji, toliko si ljubio Isusa, da je u obliku djete&scaron;ca tebi na ruke si&scaron;ao i tolike ti milosti iskazao; Isus kod koga si na nebu neće ti ni&scaron;ta uskratiti &scaron;to bude&scaron; za spasenje moje molio. Izmoli mi pomoć u mojoj nevolji da se du&scaron;a moja utje&scaron;i i da ubuduće živim život ugodan Bogu. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Svaki put prvo se moli: Ako čudo traži&scaron; gle, zatim Krunica sv. Antuna pa molitva za taj utorak!</strong></p> <h3>&nbsp;</h3> <h3><strong>Pjesma</strong></h3> <p><em>Ako čudo traži&scaron; gle, smrt i bludnja nevolje,</em><br /> <em> đavo, guba bjegaju, zdrave bolesnici.</em></p> <p><em>More, ropstvo blaži se, uda stvari propale,</em><br /> <em> Mole i dobivaju mladi pa i starci.</em></p> <p><em>I&scaron;čezava pogibelj, nestaju i potrebe,</em><br /> <em> neka kaže tko to zna kao Padovanci.</em></p> <p><em>More, ropstvo blaži se, uda stvari propale,</em><br /> <em> Mole i dobivaju mladi pa i starci.</em></p> <p><em>Slava Ocu vi&scaron;njemu i s njim Sinu Njegovu</em><br /> <em> ko i Duhu Svetomu, sad i u sve vijeke.</em></p> <p><em>More, ropstvo blaži se, uda stvari propale,</em><br /> <em> Mole i dobivaju mladi pa i starci.</em></p> <p>Moli za nas, sveti Antune!<br /> Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja, da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu, Gospodinu na&scaron;em. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <h3><strong><span lang="EN-US">Krunica sv. Antuna</span></strong></h3> <p><span lang="EN-US"><strong>1.</strong> Slavni sveti Antune, svetim i moćnim zagovorom kod Boga mnoge si sačuvao od zla i izbavio iz same smrtne opasnosti. Molimo te, čuvaj i nas od najvećeg zla &ndash; grijeha i izbavi nas iz najstra&scaron;nije opasnosti &ndash; smrti vječne. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>2.</strong> Krive nauke, zli primjeri i prividna sreća zemaljskih zavodljivosti odvode mnoge u zabludu i grijeh. Sveti Antune, propovjedniče istine i uzore svetosti, izmoli nam svjetlo prave vjere i ustrajnost u milosti Božjoj. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>3.</strong> Dobri sv. Antune! Ti si svojom ljubavlju prema svima pritjecao u pomoć u nevoljama, tje&scaron;io u žalostima, izbavljao iz tjeskoba. Budi i nama u pomoći u svim potrebama! Izmoli nam milost da strpljivo s Isusom nosimo svoj križ. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>4.</strong> Sv. Petar nas opominje da budemo trijezni i da bdijemo jer &ldquo;na&scaron; protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždre&rdquo;. Sv. Antune, ti si strah i trepet zlih duhova. &Scaron;titi nas od svih njihovih nasrtaja i daj nam da ih pobijedimo jako&scaron;ću vjere. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>5.</strong> Na&scaron;i su grijesi guba koja nagrđuje čitavo na&scaron;e biće i stavlja u opasnost i samu na&scaron;u vječnu sreću. Sveti na&scaron; pokrovitelju, izmoli nam da se očistimo od gube grijeha. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>6.</strong> Najveće vremenito dobro jest zdravlje. Možda smo ga često puta pokvarili svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Antune, izmoli nam trajno zdravlje du&scaron;e i tijela. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>7.</strong> Na&scaron; je život sličan lađi na uzburkanu moru: valovi neurednih strasti i oluje zlih primjera prijete na&scaron;em spasenju. Divni sv. Antune, sjajnim svojim svjetlom privedi nas u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>8.</strong> Na&scaron;i grijesi i zle navike sputa&scaron;e nas u lance. Sv. Antune, izmoli nam milost da se oslobodimo okova grijeha i zlih navika i da uživamo potpunu slobodu djece Božje. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>9.</strong> Moćni sv. Antune, ti si čudesno iscjeljivao udove i oslobađao od svih boli. Čuvaj nas duhovno i tjelesno zdrave i postojane u jedinstvu vjere i ljubavi. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>10.</strong> Sv. Antune, tvoja se slava ra&scaron;irila po svem svijetu jer pomaže&scaron; da se nađu izgubljene stvari. Svojim smo grijesima izgubili Božje prijateljstvo i du&scaron;evni mir. Po tvom zagovoru daj da ih ne izgubimo nikada vi&scaron;e i izmoli ih onima koji ih jo&scaron; ne posjeduju. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>11.</strong> Mnoge nam pogibli prijete na putu zemaljskoga života. Sv. Antune, čuvaj nas od svih pogibli i izmoli nam milost da radosno služimo Bogu i bližnjemu i sretno prispijemo u vječnu domovinu. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>12.</strong> Milostivi sv. Antune! Ti pomaže&scaron; svima koji se k tebi utječu. Sličan si suncu koje sve obasjava. I meni siromahu pruži pomoć i usli&scaron;i me kad te molim. Slava Ocu&hellip;</span></p> <p><span lang="EN-US"><strong>13.</strong> Sv. Antune, ti nisi svetac jednoga mjesta ili zemlje, ti si svetac gotovo čitavoga svijeta. Neka se tvojim zagovorom Božje kraljevstvo jo&scaron; vi&scaron;e &scaron;iri po svijetu i donese mir, ljubav i spasenje svim ljudima. Slava Ocu&hellip;</span></p> <h3>&nbsp;</h3> <h3><strong><span lang="EN-US">Molitve za pojedine utorke</span></strong><span lang="EN-US">:</span></h3> <p><span lang="EN-US"><strong>1.</strong> Sveti Ante, pobjedniče smrti, koji si po moćnom zagovoru kod Boga mnogima tjelesno mrtvima vratio život tijela, a jo&scaron; vi&scaron;e duhovno mrtvima, život du&scaron;e vratio: sačuvaj moje tijelo, moćnim svojim zaslugama i zagovorom od prijeke i zle smrti, du&scaron;u od vječne smrti, da Isus, moj jedini život, u meni nikada ne umre. O sveti oče, kako velike opasnosti čekaju me u posljednjoj borbi, kad me boli smrti obuzmu i pakao protiv mene nasrne. Tu mi budi u pomoći i učini svojim zagovorom da Isus, utoči&scaron;te svih koji umiru, i njegova sveta Majka budu sa mnom da njihovom pomoći u vječni mir uđem.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US">Smiluj se, sv. Ante, i du&scaron;ama umrlih, osobito mojih poznanika i rođaka, koji se jo&scaron; nalaze u čistili&scaron;tu. Moli za njih da &scaron;to prije postignu vječnu radost u nebu. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>2.</strong> O učitelju i svjetlo svete Crkve, sv. Ante, ljubitelju božanskog zakona. Moli se za nas kod Sina Božjega, da stalno ustrajemo u vjeri i s tvojom pomoći vr&scaron;imo ono &scaron;to si riječju i djelom učinio. O sv. Ante, koji si neukima put pokazao i zabludjele po pravoj pokori Bogu priveo: isprosi i meni svojim zagovorom stalnost u vjeri, a onima, koji su se svojom nevjerom od Krista jedinoga i istinitog Puta udaljili, priteci u pomoć, rasvijetli tmine njihova razuma, olak&scaron;aj upornost njihove volje, da se vrate u krilo spasonosne Crkve i da se paklu otmu. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>3.</strong> Ah, u kakvim se bijedama nalazi čovjek, o blagi utje&scaron;itelju svih nevoljnih, sv. Ante! Ti vidi&scaron; muke i nevolje, koje trpim, neće&scaron; li mi u pomoć priteći? Ti tje&scaron;i&scaron; sve koji ti se utječu. Znam da me neće&scaron; zapustiti, stoga ti pun pouzdanja i poniznim srcem vapim, da me u mojoj nevolji ne ostavi&scaron;. O preblagi sv. Ante, pogledaj mene i sve nevolje onim blagim okom, kojim si običavao gledati nevoljne. Utje&scaron;i potlačene, priteci nam u pomoć u svim bijedama i nevoljama, vodi nas jednom iz ove suzne doline u domovinu, gdje će ljubljeni Spasitelj i Otkupitelj otrti suze s očiju svojih svetaca. Pa tako i Ti, dobri Isuse, postupaj sa mnom po svom milosrđu, kako Ti zna&scaron; da je mojoj du&scaron;i korisno i spasonosno. Hoće&scaron; li da trpim, to neka bude tvoja sveta volja. Daj mi samo svoju strpljivost, a u nebu vječnu radost. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>4.</strong> O Gospodine Isuse Kriste, jaki lave roda Judina! Evo, na&scaron; neprijatelj đavao obilazi ričući i traži, ne bi li koga proždro, pomozi nam, da ne izgubimo. O Isuse, ti si svoga slugu sv. Antu oboružao protiv paklenih nasrtaja; ojačaj i moju slabost, da đavolske napasti pobijedim i u tvojoj milosti do smrti ostanem. Ti, pak, sv. Ante, uzmi oružje i &scaron;tit, pohiti nam u pomoć, sačuvaj na&scaron;e du&scaron;e i tijelo od svih zasjeda đavolskih, da idemo putem Božjih zapovijedi te dospijemo cilju vječnog blaženstva. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>5.</strong> Ti si, o sv. Ante, od Boga dobio moć da gubu tjelesnu liječi&scaron;. No mnogo je opasnija i pogubnija du&scaron;evna guba, a to je grijeh; stoga te molim, o moj ljubezni za&scaron;titniče, sačuvaj mi tijelo od tjelesne gube, ako je to volja Božja, ali jo&scaron; vi&scaron;e du&scaron;u od grijeha. Ah! Ja sam sagrije&scaron;io du&scaron;u svoju i srce okaljao; od množine grijeha ne usuđujem se oči k nebu podignuti. O revni sv. Ante, revni ljubitelju čista srca, olak&scaron;aj mi svojim zagovorom pristup božanskom Srcu Isusovu, kojem se ponizno pod noge bacam i klečim: Gospodine, ako hoće&scaron;, može&scaron; me očistiti. O moj Isuse, kajem se, mrzim sve grijehe svoje, stvori u meni čisto srce, izlij na mene kapljicu svoje dragocjene Krvi i ja ću biti čist. Prije želim umrijeti nego tebe ikad vi&scaron;e uvrijediti. To čvrsto odlučujem s tvojom milo&scaron;ću i po zagovoru sv. Ante. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>6.</strong> Proku&scaron;ani liječniče du&scaron;e i tijela, sv. Ante, zdravlje bolesnika, koji se tvome zagovoru preporučuju, obrati oko svoga milosrđa na mene, svog &scaron;tićenika i na sve bolesnike, koje je te&scaron;ka bolest napala te k tebi uzdi&scaron;u! O veliki prijatelju Božji, po tvom moćnom zagovoru i po tvojim zaslugama bolesnici ne samo ozdravljaju nego se i samoj smrti otimaju. Stoga te molim, po tvojem milostivom srcu prema bolesnicima, smiluj mi se, prinesi moje uzdisaje i molitve prijestolju Božjem, da me od moje bolesti oslobodi. Istina, ja sam nevoljan gre&scaron;nik i ne zaslužujem biti usli&scaron;an, no nadam se da ću tvojim posredovanjem ozdraviti. Predobri Isuse, čovječe boli, zaručniče krvi, koji si neizmjerne slabosti i boli podnosio, usli&scaron;aj me i smiluj se mojoj slabosti. Izliječi moju du&scaron;u, sagrije&scaron;io sam pred tobom, ozdravi po zaslugama sv. Ante moje tijelo, da se otmem smrti i da ti u tvojoj crkvi zahvaljujem. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>7.</strong> Na&scaron; Gospodin i Spasitelj, Isus Krist, koga slu&scaron;a vjetar i more, usli&scaron;uje i tebe, o sv. Ante, kad moli&scaron; za one, koji putuju morem. Vjetrovi i valovi slu&scaron;aju tvoju riječ i voze mornare sigurno k luci. Usli&scaron;aj i na&scaron;u molitvu, koju Bogu &scaron;aljemo za putnike na moru, prinesi je pred lice Božje, da oni tvojom pomoću, mirno, zdravo i veselo dospiju do žuđene obale. Moli i za nas, o sv. Ante, koji po opasnom moru ovoga svijeta brodimo uz tako te&scaron;ke oluje, da sretno dođemo u luku vječnoga blaženstva. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>8.</strong> K tebi, o sv. Ante, ljubezni tje&scaron;itelju žalosnih, dolazimo s molbom za nevoljne zarobljenike. O kako mnogi kr&scaron;ćani uzdi&scaron;u pod jarmom ropstva. Po tvom moćnom zagovoru pucaju željezni okovi. O sv. Ante, koji si vlastitog oca iz tamnice izbavio, usli&scaron;aj moju molitvu za zarobljene kr&scaron;ćane i izbavi ih iz njihovih okova i nevolja. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>9.</strong> Sretni sv. Ante! Ti si cijelo svoje tijelo bio Bogu za žrtvu prikazao i po tom zaslužio da Isusa u obličju premilog djete&scaron;ca u svoje ruke primi&scaron;, zagrli&scaron; i svojim čistim usnama poljubi&scaron;. Po onoj neprocjenjivoj slasti, koju si pritom uživao, molim te da pogleda&scaron; na ovo moje bolesno osjetilo ili organ, po onoj ljubavi koju si imao prema božanskom djetetu Isusu, smiluj mi se kao svomu bolesnom &scaron;tićeniku i izbavi me iz ovoga moga bolesnoga stanja. Ravnaj mojim osjetilima i udovima, da umrem svijetu i budem čisti hram Božji, te da zdravim tijelom, ako to Bog hoće, privinem uz Isusa moga. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>10.</strong> O Isuse! Za&scaron;ao sam kao ovčica, zaboravio na tvoje zapovijedi, udaljio se od tebe i upravo sam možda zbog grijeha izgubio ovo vremenito dobro. Da ga opet nađem, ne gledaj, Isuse, na moju nevrijednost, već na zagovor sluge svoga sv. Ante, komu si dao moć da izgubljeno nalazi. Stoga se tebi obraćam, o pouzdani nalazitelju izgubljenih stvari, sv. Ante. Svima, koji su iskrenim srcem molili, vraća&scaron; izgubljeno; odjekuju riječi: izgubljeni novac, dobro, sreću, stvar &ndash; vraća zagovor sv. Ante! Usli&scaron;aj i moju molitvu, te mi vrati &scaron;to sam nesrećom ili krivnjom izgubio. Znam da mi je Bog dao i oduzeo, stoga vapijem s tobom: Ime Gospodnje budi blagoslovljeno! No, ne znajući &scaron;to mi je Božja Providnost namijenila, dolazim k tebi, sv. Ante, moleći te ponizno, isprosi mi svojim zagovorom, ako je Božja volja, da opet nađem &scaron;to sam izgubio. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>11.</strong> Kadgod te, o jaki za&scaron;titniče sv. Ante, tvoji &scaron;tićenici pouzdano zazovu nestaje pogibelji. Zato te i ja poniznim srcem pozdravljam i vapim za pomoć protiv svih pogibli du&scaron;e i tijela. Budi mi u pomoći i &scaron;titi me od vidljivih i nevidljivih neprijatelja, oslobodi nas od kuge, gladi i rata, od su&scaron;e i oluje, &scaron;to nas može snaći sada i na čas smrti na&scaron;e. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>12.</strong> Nestalo je, o sv. Ante, po tvom zagovoru nužde kod svih, koji su ti pouzdano vapili. Čuj pro&scaron;nju i mene nevoljnoga, koji sam u velikoj nuždi i siroma&scaron;tvu. Zbog siroma&scaron;tva kukavno živim, gladujem, golotinju i dug trpim. Ti vidi&scaron; moje tužno stanje. Ah, smiluj mi se! O Isuse, usli&scaron;aj sv. Antu, koji za me moli po onoj ljubavi, kojom si Ti u obličju predragog djeteta na njegovim čistim rukama počivao. Izbavi me iz moje nevolje, kako je tebi najdraže. No, hoće&scaron; li da dulje trpim, to mi daj i milost strpljivosti po zaslugama sv. Ante, da Tebi za ljubav trpim i da križu ne podlegnem. Ja svoje siroma&scaron;tvo sjedinjujem s tvojim presvetim siroma&scaron;tvom. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span lang="EN-US"><strong>13.</strong> Skru&scaron;enim i poniznim srcem dolazim k tebi, o tje&scaron;itelju žalosnih, preblagi sv. Ante, i molim, pogledaj na moju muku i na moj te&scaron;ki križ, pod kojim uzdi&scaron;em. Priteci mi u pomoć, jer ti pomaže&scaron; svima koji te zazivaju. Moli za me kod na&scaron;ega Gospodina Isusa, koji na&scaron;e molitve po svojem milosrđu slu&scaron;a, no zbog na&scaron;e nevrijednosti pravedno nam pomoć uskraćuje. Ti, pak, o sv. Ante, koji si njegov vjerni službenik, sve može&scaron; kod njegova očinskoga Srca; a ovaj pravedni Sudac ne može odbiti tebi svome vjernom prijatelju. Stoga, o slatki za&scaron;titniče, prije svega te molim, da mi isprosi&scaron; opro&scaron;tenje mojih grijeha, da tim lak&scaron;e zadobijem traženu pomoć u svojoj muci. Usli&scaron;aj me u nevolji, da ja ovdje za kratko, a gore navijeke velikoga Boga hvalim i slavim. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p> <h3><span lang="EN-US"><strong>Zavr&scaron;na molitva</strong>&nbsp;na 13. utorak</span></h3> <p><span lang="EN-US">Milostivo primi, o Bože, moju pro&scaron;nju i okruni moje smjerno pouzdanje, koje stavljam u zasluge Isusove i zagovor sv. Ante, utje&scaron;i moje ražalo&scaron;ćeno srce i milo&scaron;ću mi pomozi u ovoj nevolji. Pokaži se na meni pravim pomoćnikom, kao &scaron;to te veličaju i slave bezbrojni, koje si tako milostivo usli&scaron;ao i iz njihove ih nevolje oslobodio. Tebe, veliki prijatelju Božji, sveti Ante, ponovno molim za tvoje vanredne milosti, kojima si na zemlji svijetlio i kojima si nedokučivo blaženstvo u nebu postigao te za onu svetu ljubav, kojom si pobožno svoje srce često Bogu i Spasitelju predavao, da me svojim zagovorom u mojoj nevolji podupre&scaron; svojom moću, koju ti je Bog dao, te meni od Njega potrebitu milost isprosi&scaron;. Amen.</span></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-06-13-sveti-ante-5.jpg Križni put s velikom mističarkom, svetom Maravillas od Isusa http://grude.com/clanak/?i=372591372591Grude.com - klik u svijetThu, 09 Mar 2023 21:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-09-maravillas-od-isusa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vjerna kći svete Terezije od Isusa, sveta Maravillas (1891. – 1974.), bila je velika mističarka i pokornica svojeg vremena. <p><br />Njezin duboki nutarnji život možemo uvidjeti čitajući pisma koja je pisala duhovnicima, a koja su objavljena nakon njezine smrti. Ni nju nije zaobi&scaron;la velika i tamna noć, ba&scaron; poput njezina svetog oca, sv. Ivana od Križa, kojeg je toliko voljela i čija je djela znala gotovo napamet. Nutarnje mučeni&scaron;tvo koje je podnosila do kraja svog života uistinu je bio veliki misterij pred kojim se ona samo mogla pokloniti ljubeći Onoga koji ju je raspeo.Razmatranja uz Križni put preuzeta su iz svetičinih pisama.) <br /><br /></p> <p><strong>Prva postaja &ndash; ISUSA OSUĐUJU NA SMRT<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Čini mi se da sam u dnu du&scaron;e čula ove riječi: &lsquo;A ja sam bio progla&scaron;en ludim!&rsquo; Toliki su učinak te riječi imale na mene da su se od tada sve one moje ta&scaron;te želje, da budem cijenjena, promijenile u želju da budem posve prezrena&hellip; Ne želim život za ni&scaron;ta drugo, nego da (&scaron;to je vi&scaron;e moguće) nasljedujem Krista.&ldquo;&nbsp;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Jedino &scaron;to je važno jest ugoditi Bogu, na&scaron;em Gospodinu, i njegovu sudu jer je sud stvorenja često pogre&scaron;an &ndash; bilo u dobru, bilo u zlu. Ono jedino vrijedno jest ono &scaron;to smo pred na&scaron;im Bogom.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.&nbsp;<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Druga postaja &ndash; ISUS PRIMA NA SE KRIŽ<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te.</span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Za&scaron;to je ostavila svijet, svoje bližnje i sve &scaron;to je imala ako ne zbog toga da slijedi Krista? Za&scaron;to ju je On pozvao s toliko ljubavi ako ne zbog toga da se, slijedeći Njegovu riječ, odrekne sama sebe, uzme svoj križ i slijedi ga?&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Od svega &scaron;to možemo raditi kako bismo ugodili Gospodinu, izaberimo trpljenje za Njegovu ljubav jer to nas je naučio Krist, na&scaron; Gospodin, i na to nas poziva.&ldquo;&nbsp;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine.</span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.&nbsp;<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Treća postaja &ndash; ISUS PADA PRVI PUT POD KRIŽEM<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Poku&scaron;ajte biti vjerniji nego ikada. Kada padnete, podignite se &scaron;to prije moleći oprost od Gospodina. A ako uvrijedite bližnje, i njih zamolite za oprost. Nakon toga znajte da se nije ni&scaron;ta dogodilo, no to da se, preko poniženja i boli, povećala Gospodinova ljubav prema du&scaron;i.&ldquo;</span></p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Ne strahujte razmi&scaron;ljajući o tome kako lo&scaron;e nosite križ, a sve to jer ga osjećate i jer vam je težak. Gospodin dobro poznaje na&scaron;e srce i vidi da je to</span> <span style="font-weight: 400;">te&scaron;ko prihvatiti, iako ono želi samo &scaron;to On želi.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Četvrta postaja &ndash; ISUS SUSREĆE SVOJU SVETU MAJKU<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Tjeskoba i velika gorčina koje su me obuzele bile su sporedne&hellip; Tada me zasigurno On nadahnuo da se utječem Presvetoj Djevici i da s njom nastojim podijeliti njezine boli, zaboravljajući na sve svoje. Čim sam joj se utekla, zaboravila sam na sve drugo. Mnogo sam trpjela, ali s velikim mirom prihvaćajući patnju.&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Gospodine, cijelim srcem obnavljamo predanje čitavog na&scaron;eg bića, na&scaron;eg života, na&scaron;e krvi. Kako bismo bili ponosni da ih prihvati&scaron;, sjedinjujući ih sa zaslugama svoje muke i smrti te s bolima Presvete Djevice!&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Peta postaja &ndash; &Scaron;IMUN CIRENAC POMAŽE ISUSU NOSITI KRIŽ<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Treba nastaviti nositi Kristov križ jer ako ga neće dati nama, koga će tražiti da mu pomogne?&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Podmetnimo rame da Gospodinu pomognemo nositi križ sada kada ga njegovi napu&scaron;taju.&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Činilo mi se da me Gospodin pozvao da budem uz Njega kako bi svoj križ mogao osloniti na moje srce koje bi mu poslužilo kao odmor. Probudile su se u meni snažne želje da tako i bude.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>&Scaron;esta postaja &ndash; VERONIKA PRUŽA ISUSU RUBAC<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet</span></em><em><span style="font-weight: 400;">.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Koji biste mir prona&scaron;li da, zaboravljajući na sve drugo, živite s brigom i pažnjom koje su uronjene, ne u sebi samoj niti u svojim stvarima, nego samo u Isusu Kristu!&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Želio je da ga zovu &lsquo;prosjak ljubavi&rsquo;&hellip; Uistinu je za poludjeti od ljubavi, vidjev&scaron;i da to želi od svojih jadnih stvorenja&hellip; daju li mu</span> <span style="font-weight: 400;">svakog dana i trenutka sve vi&scaron;e tu ljubav njegove zaručnice, one koje je On pozvao? Jadan moj Isus! Ostavljaju ga tako samog&hellip; vole ga tako malo!&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Sedma postaja &ndash; ISUS PADA DRUGI PUT POD KRIŽEM<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Čak i ako padnete, ustanite odmah. </span><span style="font-weight: 400;">Zamolite Gospodina za oprost i uzdajte se u Njegove zasluge</span> <span style="font-weight: 400;">te počnite ispočetka jer on oduzima grijehe svijeta. Da se on nije podigao kada je pao pod teretom križa, &scaron;to bi bilo s nama?&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Neka je blagoslovljen Bog! Neka postupa s nama kako god želi, čak i kada to uključuje suze i srca shrvana od boli, jer se i tada sve događa s Njegovim dopu&scaron;tenjem. Puno je lak&scaron;e kada nam on udijeli snagu da trpimo, nego kada dopusti da se vidimo bez njegove snage.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Osma postaja &ndash; ISUS TJE&Scaron;I JERUZALEMSKE ŽENE<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;U ovim trenutcima, u kojima toliko treba moliti i davati zadovolj&scaron;tinu, nemojte se rastužiti, nego samo poradi uvreda koje se nanose Bogu. Zahvalite mu na stvarima koje su odbojne va&scaron;oj naravi, ma kakve god one bile, a ponajvi&scaron;e jer su one te koje vas čine toliko ugodnom u Njegovim očima.&ldquo;</span><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Ako su va&scaron;e suze pokajničke, odobravam ih, ali ako nisu, zapamtite da su samo uvrede Boga dostojne suza Njegove zaručnice.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Deveta postaja &ndash; ISUS PADA TREĆI PUT POD KRIŽEM<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Kako je dobro trpjeti za Gospodina! S Njim se sve može, čak i onda kada na&scaron;e jadno srce misli da ne može vi&scaron;e izdržati. Niste sami jer sada, čak i vi&scaron;e nego ikad prije, imate Gospodina pored sebe.&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Nadam se da ste ponovno započeli s jo&scaron; vi&scaron;e ljubavi i snage jer to za posljedicu imaju padovi. Gdje vam je poniznost? Naviknite vidjeti se onakvima kakvi jeste, čisto ni&scaron;tavilo i bijeda, ali to ni&scaron;tavilo i bijeda vas neće spriječiti da započnete ispočetka ako se budete bez prestanka utjecali Gospodinu, uzdajući se u Njega&hellip; Gospodin želi da budete ponizni, ustrajni, vjerni i hrabri.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Deseta postaja &ndash; ISUSA SVLAČE<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Zaljubite se u &lsquo;ne biti ni&scaron;ta&rsquo;, &lsquo;ne služiti za i&scaron;ta&rsquo;, &lsquo;ne biti od pomoći&rsquo; jer bi to bila ogromna radost: zagrlite Njega, uroniti u Njega, slijediti ga i provesti tako ova &lsquo;četiri dana života&rsquo;.&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Zar ne vidite kako Gospodin slu&scaron;a toliko puta ponavljane želje koje vam je On s&acirc;m dao, da mu sve predate, da mu sve posvetite, a da se vama sve oduzme? Ako sada ni&scaron;ta ne osjećate, Gospodin vidi dno va&scaron;eg srca koje pripada Njemu i djeluje sukladno tome.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Jedanaesta postaja &ndash; ISUSA PRIBIJAJU NA KRIŽ<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Čini mi se kao da sam razumjela neke stvari te kako je bilo potrebno potpuno se prepustiti u Božje ruke i dopustiti da me razapnu, ali taj put mi je postao jako sladak jer je njime već hodio Gospodin te sam tim putem sada hodila s Njim, noseći taj isti križ.&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Neka vam Gospodin udijeli svetu postojanost i toliko vas ispuni svojom ljubavlju da va&scaron;a jedina sreća bude u tome da vas razapnu s Njim.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Dvanaesta postaja &ndash; ISUS UMIRE NA KRIŽU<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet</span></em><em><span style="font-weight: 400;">.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Bila sam sabrana, zamislila sam se u podnožju križa&hellip; ne mogu to objasniti&hellip; Gospodin je bio ondje, dao mi je da shvatim koliko je pretrpio za sve du&scaron;e, da iskusim Njegovu neizmjernu ljubav, Njegovo milosrđe prema svim ljudima te da se samo treba predati i dopustiti da nas razapnu poradi ljubavi i da se vr&scaron;i Njegova volja, unatoč na&scaron;oj vlastitoj slabosti i bijedi. Ne znam to objasniti; činilo mi se da svi moji grijesi i bijeda nestaju u Njegovoj ljubavi i milosrđu te da se peru u Njegovoj krvi.&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Utisnuo mi se u du&scaron;u spomen na Kalvariju, a ja sam ostala ondje s Presvetom Djevicom.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine! </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Trinaesta postaja &ndash; ISUSA SKIDAJU S KRIŽA<br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Istina je da i ako dam svoj život, to ne bi bilo dovoljno i činilo bi mi se ni&scaron;tavnim pred Bogom&hellip; Ja, iako nedostojna, željela bih dati zadovolj&scaron;tinu za grozne grijehe koji se čine u svijetu, kojima sam i ja osobno pridonijela, a za koje kažu da su bili najveći uzrok ove muke moga Isusa.&ldquo;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Neprestano molimo za ovaj jadni svijet koji se toliko udaljio od Boga. U Mariji, na&scaron;oj preslatkoj Majci, nalazi se sva na&scaron;a utjeha. Neka se ne izgube du&scaron;e koje su toliko ko&scaron;tale Njezina sina i nje.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine!&nbsp;</span></em></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><strong>Četrnaesta postaja &ndash; ISUSA POLAŽU U GROB <br /><br /></strong></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Klanjamo ti se, Kriste, i blagoslivljamo te. </span></em><em><span style="font-weight: 400;"><br /> </span></em><em><span style="font-weight: 400;">Jer si po svojem svetom križu otkupio svijet.</span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Jedino &scaron;to znam jest to da vi&scaron;e ne mogu živjeti niza&scaron;to, osim za Boga. Želim živjeti zaboravljena, nepoznata, omražena, da moj život (&scaron;to je vi&scaron;e moguće) nalikuje Njegovom svetom životu.&ldquo;&nbsp;</span></p> <p><span style="font-weight: 400;">&bdquo;Nakon tako velikih primjera poniznosti koje nam je Gospodin dao u svojoj muci &ndash; nakon &scaron;to je postao čovjekom, i umro na najgori način koji postoji na zemlji &ndash; ne znam kako se duboko ne ponizimo tražeći uvijek posljednje mjesto i slijedeći taj primjer ljubavi na&scaron;eg Boga.&ldquo;</span></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se, Gospodine!&nbsp;</span></em></p> <p><em><span style="font-weight: 400;">Smiluj nam se.<br /><br /></span></em></p> <p><span style="font-weight: 400;">Izvor: &bdquo;Sveta Maravillas od Isusa&ldquo;, časopis bosonogih karmelićanki iz Aldehuele, br. 150., 2008. god. <br /></span></p> <p><span style="font-weight: 400;">Bitno.net</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-09-maravillas-od-isusa.jpgPismo oca sinovima para srce: Zastanite, zagrlite me, čekam vas neutješanhttp://grude.com/clanak/?i=372580372580Grude.com - klik u svijetThu, 09 Mar 2023 10:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-09-otac-23.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pismo jednog oca čita se s ogromnom knedlom u grlu i suzama na obrazima. Naime, Ljubomir, kako mu je ime, u više nego emotivnom pismu upućenom svojim sinovima postavio jedno jednostavno pitanje – gdje su?<p>&nbsp;</p> <p>Gdje su danas, kada je on star i udovac, željan razgovora sa svojim sinovima, koji zbog neminovnosti života u moderno doba, sudeći po njegovoj priči, imaju vremena za sve, osim za njega.<br /><br /></p> <p>Ljubomirovo pismo objavljeno na portalu &ldquo;Politike&rdquo;, prenosimo u cijelosti:<br /><br /></p> <p>Gdje ste? Dokle ste stigli? Čekam. Dolazili ste i do sada iz daleka i ja sam vam zahvalan. Čekam da zastanete, opet. Na kratko. Uvijek žurite. Trebate se odmoriti. I da se vidimo.<br /><br /></p> <p>Da se zagrlimo. Vi osjećate, vi znate da je očevo sunce na zalasku. Da se njegova svjetlost gasi. Da se tama bliži. Jer ja, zbog duboke starosti, očekujem da odem u vječni san. Vrijeme mi je.<br /><br /></p> <p>Zato vam se obraćam, sinovi moji. Nastali iz mene i majke, iz na&scaron;e krvi, duha i du&scaron;e. Ne zaboravite to nikad. Dok živite.<br /><br /></p> <p>Sinovi. Vi ovuda, gdje sada boravim, prolazite. Nemojte proći a da me ne obiđete. Znam, vi žurite svojoj obitelji u zagrljaj. Neka je sretno. Tako treba.<br /><br /></p> <p>Ali, sinovi, vi satima vozite i jurite. Ne stajete. Kraj svog oca prolazite. Zastanite. Da me za trenutak vidite i zagrlite. Da mi osmijeh podarite, staračku du&scaron;u ozarite. I da se odmorite. Sinovi, stanite i ovog puta. Poželio sam vas. A ja samujem.<br /><br /></p> <p>Voljena va&scaron;a majka, dična moja supruga, rano ode. Ode da se nikad ne vrati. Ode na vječni počinak. Ostadosmo da tugujemo. Stalno su mi na umu va&scaron;e riječi upućene meni, da ne vrijedi plakati, ni suze liti, jer mi ne možemo na&scaron;u majku, moju suprugu, iz trajnog sna vratiti.<br /><br /></p> <p>Sinovi, zastanite radi viđenja, pozdrava, zagrljaja.<br /><br /></p> <p>Zastanite. Čeka vas neutje&scaron;ni otac Ljubomir.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-09-otac-23.jpgHercegovke otvorile izložbu u Solinuhttp://grude.com/clanak/?i=372569372569Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2023 12:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-08-izlozba-solin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izložba će ostati otvorena do 17. ožujka.<p>&nbsp;</p> <p>U galeriji "Zvonimir" u Solinu otvorena je zajednička izložba "Za ljubav" akademske slikarice Dragane Nuić-Vučković iz &Scaron;irokog Brijega i akademske kiparice Vesne Vuge Su&scaron;ac iz Mostara.<br /><br /></p> <p>Aluminijski reljefi i digitalne slike nakon Knina i &Scaron;ibenika, predstavljene su i solinskoj publici. Umjetnički radovi različitih likovnih poetika sadržajno su posvećeni prof. akademskom kiparu Nikoli Vučkoviću (1956.-2020.).<br /><br /></p> <p>Izložbu je otvorio ravnatelj Javne ustanove u kulturi "Zvonimir" Tonći Ćićerić, a za publiku će ostati otvorena do 17. ožujka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-08-izlozba-solin.jpgDrage čitateljice, sretan Vam današnji dan! Evo kako je nastao Međunarodni dan ženahttp://grude.com/clanak/?i=372562372562Grude.com - klik u svijetWed, 08 Mar 2023 08:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-08-zena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međunarodni dan žena, širom svijeta obilježava se 8. ožujka. Ovaj dan koji ističe ravnopravnost žena i muškaraca prvi puta prigodno je obilježen navedenog datuma 1909. u SAD-u.<p><br />Već sljedeće godine u Kopenhagenu je održana prva međunarodna ženska konferencija u gdje je službeno odlučeno da se svake godine 8. ožujka obilježava Međunarodni dan žena. Prijedlog ovoj inicijativi dala je slavna njemačka socijalistica Clara Zetkin. Odtad se obilježavanje ovog dana pro&scaron;irilo Europom, pa i diljem svijeta.<br /><br /><br />Ti događaji koincidirali su s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, kada su ustanovili da su slabe mjere sigurnosti na radu bile krive za smrt vi&scaron;e od 140 žena.<br /><br /><br />A sve je počelo jo&scaron; 1857. u New Yorku kada su 8. ožujka u &scaron;trajk stupile radnice u tvornici tekstila, zahtijevajući bolje uvjete rada za žene. Demonstrantice je rastjerala policija, ali su žene dva mjeseca kasnije osnovale svoj sindikat. Protesti žena nastavili su se i sljedećih desetljeća, od kojih je najpoznatiji bio 1908., kad je 15 000 žena mar&scaron;iralo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.<br /><br /><br />Uoči Prvog svjetskog rata, žene su 8. ožujka &scaron;irom Europe održale demostracije za mir, a demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon uspostave bolj&scaron;evičke vlasti taj dan postao je državni praznik za obilježavanje herojstva radnica.<br /><br /><br />I za kraj, na dana&scaron;nji dan ne zaboravite Ženu nad ženama, Blaženu Djevicu Mariju, Kraljicu Neba i Zemlje, kao i druge blažene i svete žene.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-08-zena.jpgSTOLAC: Na SMART Festu nastupaju Crvena jabuka i Tarik Filipovićhttp://grude.com/clanak/?i=372559372559Grude.com - klik u svijetTue, 07 Mar 2023 19:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-07-smart-tarik-filipovic-696x310.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Stolac će i ove godine biti središte dobre zabave, a sve zahvaljujući SMART Festu, koji će sedmi put zaredom u grad na Bregavi, dovesti najpoznatije „face“.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Stolac Music and ARTs festival</strong> bit će održan 16. i 17. lipnja 2023. godine, a Udruga građana &rdquo;Inicijativa&rdquo; Stolac, koja je organizator događaja, najavljuje pregr&scaron;t dobre zabave za sve generacije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sklopu festivala, kao i svake godine, održat će se i kazali&scaron;na predstava, a ove godine za to će biti zadužen jedan od najpoznatijih glumaca u regiji,&nbsp;Tarik Filipović&nbsp;u svom autorskom projektu &ndash; monodrami o životu Miroslava Ćire Blaževića pod nazivom Ćiro, kažu organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ove godine za kraj Smart Festa očekuje Vas&nbsp;veliki koncert Crvene jabuke, sarajevske pop rock grupe osnovane 1985. godine. Iako su stalno mijenjali članove, imali su velike uspjehe do dana&scaron;njeg dana. Bili su dio sarajevskog pokreta Novi primitivizam koji je vladao početkom 80-ih. Iz originalne postave u grupi je ostao klavijaturist i pjevač Dražen Žerić &ldquo;Žera&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svojih 30 godina postojanja postigli su mnogo. Otpjevali su brojne predivne pjesme, imali vi&scaron;e stotina nastupa u Hrvatskoj, regiji i svijetu. &bdquo;Za sve ove godine&ldquo; &bdquo;Sanjati&ldquo; &bdquo;Tamo gdje ljubav počinje&ldquo; &bdquo;Nekako s proljeća&ldquo; &bdquo;U tvojim očima&ldquo; , samo su neki od hitove uz koje će uživati stolačka publika, navode organizatori.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi ljubitelji urbane kulture sigurno će već sada u svoje kalendare upisati 16. i 17. lipanj kao dane rezervirane za SMART (Stolac Music and ARTs festival) jer su organizatori najavili dvije odlične večeri.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-07-smart-tarik-filipovic-696x310.jpgBaka Katica svakog dana pješači 5 kilometara do crkve: Molitva mi je sve u životu pa mi ni sa 79 godina nije problem pješačitihttp://grude.com/clanak/?i=372550372550Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2023 23:06:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-06-23-baka-katica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Za Katicu Dežđek (79) iz Levače, zaseoka u Gabajevoj Gredi, naselju na području općine Hlebine, odlazak na svetu misu u Molve neizostavan je dio svakodnevice, donosi Podravski list. <p><br />Neumorna baka Katica, unatoč poodmakloj životnoj dobi, dionicu od Levače do Molva u dužini od pet kilometara propje&scaron;ači, a u ljetnim mjesecima i povratak kući &bdquo;odradi&ldquo; pje&scaron;ice. Ni temperaturni minusi ni vrućine ne mogu Katicu spriječiti u njenom naumu da dan zaključi svetom misom. Godinama je, ističe ona, tako pa je poznata svima koji prolaze dionicom od Gabajeve Grede do Molva u poslijepodnevnim satima.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Molitva mi je sve u životu pa mi nije problem pje&scaron;ačiti ni sa 79 godina. Tako sam odgajana i nezamislivo mi je da mi dan prođe bez svete mise. Najbliža mi je crkva u Molvama, a i ona je najljep&scaron;a u Podravini. Molve su marijansko sveti&scaron;te pa tu nalazim svoj mir koji mi je svakodnevno potreban&rdquo; obja&scaron;njava za Podravski list Katica Dežđek.<br /><br /></p> <p>U zimskim mjesecima, dodaje Katica, uvijek se nađe netko od poznanika na misi koji je odveze u Levaču. Nije joj, nagla&scaron;ava, problem ni na povratku propje&scaron;ačiti pet kilometara.<br /><br /></p> <blockquote> <p>Tako sam odgajana i nezamislivo mi je da mi dan prođe bez svete mise.<br /><br /></p> </blockquote> <p>&ldquo;Zimi brzo pada mrak pa kako na dionici do moje Levače vozači znaju juriti, bojim se da me netko od njih ne pokupi. Zato me uvijek netko nakon mise odveze kući. Ljeti, kad su dani dugi, skoro uvijek pje&scaron;ice idem i kući&rdquo; govori baka Katica.<br /><br /></p> <p>Punih 15 godina Katica živi sama i sve dok će moći o sebi voditi brigu ne namjerava otići iz Levače. Veliki joj je hobi branje ljekovitog bilja, a u sezoni poljoprivrednih radova pomaže susjedima.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Jedino me žalosti &scaron;to je na&scaron;a Levača skoro izumrla. Ostalo je jo&scaron; samo pet domaćinstava u kojima živi deset stanovnika, a prije 40-ak godina bilo nas je preko sto. Čak smo imali i nogometni klub koji se zvao Sokol. Nažalost, Levača je izolirana pa mladima nije privlačno ostati tu ili doći tu živjeti. Meni je Levača najljep&scaron;e mjesto na svijetu pa se ne namjeravam odseliti, iako nas sve manje živi tu. Imam dvije kćeri, jedna je u Koprivnici, a druga u Velikoj Čre&scaron;njevici, no iako sam u Levači sama, tu će uvijek biti moj dom&rdquo; zaključila je Katica Dežđek.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-06-23-baka-katica.jpgVjernici prikupili 240.000 KM za Siriju i Turskuhttp://grude.com/clanak/?i=372543372543Grude.com - klik u svijetMon, 06 Mar 2023 12:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-06-turska-potres.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župe i samostani u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u nedjelju, 19. veljače pod sv. misama prikupljali su dodatnu milostinju za potresom stradala područja u Siriji i Turskoj te su skupili iznos od 240.000 KM.<p><br />Prispjela sredstva će ekonomat nadbiskupije, kao &scaron;to je i najavljeno, uplatiti na račun Caritasa BiH koji će onda ista preusmjeriti za potrebite u spomenute dvije zemlje.<br /><br /><br /></p> <p>Prema odredbi Vrhbosanskog ordinarijata sve župe u nadbiskupiji, njih 155, zajedno sa samostanima u kojima se služe mise s narodom bile su pozvane u nedjelju, 19. veljače prikupljati posebnu kolektu za potresom strala područja Sirije i Turske.<br /><br /></p> <p>U nekim župama ta akcija je nastavljena i kroz dva naredna tjedna te je zaključena s nedjeljom, 5. ožujka. Tako se u konačnici do&scaron;lo do iznosa od 240.000 KM.<br /><br /></p> <p>Uz novčana sredstva u svim župama i samostanima također se molilo za sve stradale u razornom potresu te za sve one koji su ostali bez dragih osoba.<br /><br /></p> <p>Ovom akcijom Vrhbosanska nadbiskupija priključila se brojnim institucijama i pojedincima koji su odlučili pružiti podr&scaron;ku i pomoć Siriji i Turskoj.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-06-turska-potres.jpgEUROPA SE BUDI! Tisuće mladih s krunicama preplavile i centar Madrida: ''Živjela Djevica i Krist Kralj''http://grude.com/clanak/?i=372530372530Grude.com - klik u svijetSun, 05 Mar 2023 11:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-26-krunica-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Manje od dva sata bilo je potrebno da se pokaže da je vjera među mladim ljudima u Madridu vrlo živa … i da se čini da je sekularizam na niskoj točki. <p><br />Ili da ga, naravno, nema na ulici: radost, mladost, živjela Djevica i &ldquo;Krist Kralj&rdquo; orili su se ulicama i nije im se zamjerilo &scaron;to su u glavnom gradu &Scaron;panjolske na trećem izdanja Krunice za mlade &Scaron;panjolske, koji se poklopio s blagdanom Gospe Lurdske, pro&scaron;log mjeseca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na skupu je s vi&scaron;e od tri tisuće mladih ljudi sudjelovao i madridski nadbiskup, kardinal Osoro i svojom nazočno&scaron;ću potvrdio i ohrabrio vjernike, a organizatore svojim blagoslovom i sloganom pohvalio za <strong>&bdquo;javno svjedočenje na&scaron;e vjere&ldquo;.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Tim je riječima kardinal dao znak za početak mno&scaron;tvu mladih koji su ga okružili prije nego &scaron;to je podijelio blagoslov.</p> <div id="wpipa-1362918-container" class="wpipa-container wpipa-align-center" data-id="1362918" data-variation="none"> <div id="wpipa-1362918" class="wpipa" style="background-color: #ffffff; color: #ffffff; padding: 0px; max-width: px;"> <p>&nbsp;</p> <div id="lwdgt-254" class="lwdgt" data-wid="605">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> </div> </div> <p>&ldquo;Povijest koju živimo jedinstven je trenutak. Bog je neophodan i mora biti prisutan u na&scaron;em životu&rdquo; kako bi &ldquo;izgradio&rdquo; svoj &ldquo;važan projekt&rdquo;, potvrdio je kardinal ističući &ldquo;sveti cilj&rdquo; koji je okupio tisuće mladih ljudi i obitelj oko njih:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ne želimo živjeti po bilo kojoj riječi, nego po Tvojoj riječi, Tvojem životu, Tvojoj ljubavi.<strong> I želimo to pokazati na ovoj zemlji i u ovom svijetu.&rdquo;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Emilio Esteban-Hanza</strong>,jedan od glavnih organizatora ove javne krunice u prvom redu na kardinalovu izjavu da se vr&scaron;i &ldquo;javno očitovanje vjere&ldquo;.<br /><br /><br /></p> <p>&ldquo;Vjera bez djela je mrtva vjera i svaki mladi katolik ima dužnost javno svjedočiti svojim primjerom života i svojom pobožno&scaron;ću. &Scaron;to je dru&scaron;tvo vi&scaron;e sekularizirano, to je važnija prisutnost vjerskih simbola u životu koji podsjećaju na transcendentni smisao na&scaron;eg života i da smo na ovom svijetu s ciljem osvajanja Neba&ldquo;, rekao je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Hanza se osvrnuo i na &ldquo;apostolat&rdquo;: &rdquo;Vjera raste darivanjem, nije to čovjek sam za sebe, to je blago koje ne možemo čuvati za sebe, nego smo ga dužni dijeliti i prenositi svima oko sebe&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također je citirao kardinala Saru &ndash; &ldquo;nema ničeg moćnijeg od osobe koja moli na koljenima&rdquo; &ndash; kako bi izrazili da težimo surađivati ​​u izgradnji &ldquo;modela dru&scaron;tva u kojem Krist kraljuje i u kojem se svi liječimo da budemo dostojna djeca Božja&rdquo;.<br /><br /><br />Objavio je posljednju poruku: &ldquo;Katolička vjera je živa u na&scaron;em dru&scaron;tvu i na Zapadu, plamen je jo&scaron; uvijek živ u na&scaron;im du&scaron;ama i u du&scaron;ama milijuna suvjernika diljem svijeta.&rdquo;<strong><a href="https://vjera.hr/crkva/europa-se-budi-tisuce-mladih-ljudi-s-krunicama-u-preplavile-centar-mardida-zivjela-djevica-i-krist-kralj/" rel="noopener" target="_blank">&gt;&gt;&gt;vi&scaron;e na vjera.hr</a></strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-26-krunica-molitva.jpgU Zagrebu predstavljanje monografije o Drinovcimahttp://grude.com/clanak/?i=372507372507Grude.com - klik u svijetFri, 03 Mar 2023 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-03-03-img-18f85aa0d173ed419c3016f02bfed37f-v.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon Drinovaca i Osijeka, monografija će biti predstavljena i u samostanu hercegovačkih franjevaca u Zagrebu (Avenija Gojka Šuška 2) u subotu, 4. ožujka 2023. godine.<p>&nbsp;</p> <p>PROGRAM:</p> <p>18h - Sveta misa (predslavi drinovački župnik fra Josip Mioč</p> <p>&nbsp;</p> <p>19h - Predstavljanje monografije Drinovci na dlanu ruke Njegove (prestavljači fra Josip Mioč, Petar Majić, dr.sc. Dragan Glava&scaron;, doc. dr. sc. Kre&scaron;o Pandžić, prof. dr. sc. Srećko Tomas; moderator: dr. sc. Zvonimir Glava&scaron;.)</p> <p>&nbsp;</p> <p>20h - Druženje uz prigodni domjenak</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-03-03-img-18f85aa0d173ed419c3016f02bfed37f-v.jpgOTIŠAO JE UČO, OSTALE SU HERCEGOVAČKE PJESMEhttp://grude.com/clanak/?i=372478372478Grude.com - klik u svijetTue, 28 Feb 2023 17:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-28-23-uco.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otišao je Učo nekako tiho, nenametljivo rekli bismo, ali njegova djela živjet će dugo... i kroz pjesme...<p><br />U 66. godini života pro&scaron;log petka napustio nas je Vlado Petriču&scaron;ić Učo. Tiho i nenametljivo napustio je svoje Posu&scaron;je i svoju Hercegovinu. Moguće da je htio tako, međutim ostavio je Učo itekakav trag u Hercegovoj zemlji. Vrijedi napisati da je bio jedan od najvećih pjesnika s ovih prostora.<br /><br /></p> <p>Citirat ćemo neke stihove koje je napisao Učo, a pjeva ih hercegovački slavuj Zoran Begić Zoka:<br /><br /></p> <p>"U kamenu poskok sikće, a kadulja 'rani 'čele, pratar misu ima reći, bit će dernek ljudi vele... Okle ponos Hercegovcu, pa da život tu mu prija? Kad je te&scaron;ko vuku gorskom i on često tu zavija... Ganga vječno tu se piva, na&scaron;a himna od davnina, ma neka je, nek se ru&scaron;i, zemljom smokve, &scaron;kije, vina..."<br /><br /></p> <p>"Ameriko, Ameriko, ti si samo lažna nada, to &scaron;to ima Herceg Bosna, nema Teksas ni Kanada..."<br /><br /></p> <p>"Molila je majka stara, tvog anđela, tvog čuvara, al te nije sačuvao, dragi Bog te meni dao..."<br /><br /></p> <p>"Lipa ti je moja Anka, slatka mala Imoćanka, sve ću majko za nju dati, da je mogu milovati..."<br /><br /></p> <p>"Diži kume pjesmu, nek se ganga ori, veseli su danas, moje majke dvori..."<br /><br /></p> <p>"Curo mala, curo mala, dajem ti do znanja, nema vatre bez staroga panja... nema sjaja, nema sjaja, ali ima žara, drži vatru ko momčina stara..."</p> <p><br />"Zbogom momci, mene ljubav zove, čujem himnu zemlje Hercegove. Zbogom &scaron;kole, zbogom fakulteti, moram Katu pod ruku uzeti"</p> <p><br />Oti&scaron;ao je Učo, ostale su hercegovačke pjesme... iz njegovog pera!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-28-23-uco.jpgPOSLJEDNJE MAJINE RIJEČI OBITELJI: ‘Ovo nije kraj. Bog vas voli takve kakvi jeste’http://grude.com/clanak/?i=372477372477Grude.com - klik u svijetTue, 28 Feb 2023 16:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-28-23-majka-maja.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Maja Tenšek, 40-godišnja majka petero djece, preminula je nakon kratke i teške bolesti, a komentari i objave nakon njene smrti potvrđuju da se radilo o ženi koja je bila primjer svetosti u današnje vrijeme. Bila je rodom iz Viteza, iz srednje Bosne.<p><br />Gledano samo tjelesnim očima Maja je imala nepunih 40 godina, živjela je u sakramentalnom bračnom zajedni&scaron;tvu ne&scaron;to manje od 13 godina sa suprugom Vlatkom, majka petero djece i dvoje malenih na Nebu, kći i sestra rođena i odrasla u srcu Bosne.<br /><br /></p> <p>I sama je kao dijete osjetila teret života bez oca koji je nastradao u vihoru rata. No možda ju je upravo taj temelj života u kr&scaron;ćanskoj vjeri i sebedarnoj ljubavi majke i oca kojemu je svjedočila kao dijete nadahnjivao da se i sama formira u osobu koja vjeruje i živi srčano, radikalno i zaljubljeno. Zaljubljeno u Krista, Crkvu i obitelj. Ne u ispraznoj osjećajnosti nego u angažmanu gdje god bi vidjela potrebu Crkve i ljudi.<br /><br /></p> <p>Od aktivne predsjednice Frame u rodnom Vitezu, kao sudionica, a potom moderatorica te potpredsjednica Udruge Obiteljsko obogaćivanje, kao jedna od osnivačica i urednica portala Žena vrsna, u odboru udruge Obitelj 3+, začecima osnutka Rino &scaron;kola (Lotr&scaron;čak i Ružičnjak), u obiteljskoj molitvenoj zajednici, kao podupirateljica brojnih zajednica i pokreta, donatorica potrebitih&hellip; Uz to ne libeći se i u medijima sa suprugom dati svjedočanstvo života u vjeri ukazujući tako ne na svoju savr&scaron;enost nego na preobraženi život nesavr&scaron;enog čovjeka koji živi s Gospodinom koji sve okreće na dobro onima koji ga ljube (Rim 8, 28). U svim tim aktivnostima nikad nije upućivala na sebe osim kao svjedoka Ljubavi Božje. Najveće Majino bogatstvo ba&scaron;tinili smo, uz obitelj, upravo mi koji smo je osobno poznavali svjedočeći prije svega njezinu uvijek prisutnom srdačnom &scaron;irokom osmijehu.</p> <p><br />Svemu &scaron;to je voljela i u &scaron;to je vjerovala i nesvjesna toga privlačila je druge (bilo da je to dijeta po sv. Hildegardi, nabavljanje pirova bra&scaron;na, naručivanje rukotvorenih blagdanskih ukrasa, lijepih haljina na sniženju i sl. do toga s kime ići na hodo&scaron;a&scaron;će, gdje na duhovnu obnovu, u koji samostan na ljetovanje&hellip;) I sve je radila potpuno predano &ndash; zaljubljeno. Bila je tako svakodnevna, tako normalna, tako bliska i suosjećajna. Nikada nametljiva ili osuđujuća. Istovremeno je zračila&nbsp; i privlačila.&nbsp; I ono žensko povjerljivo dijeljenja izazova&nbsp; obiteljskog života bilo je s Majom vi&scaron;e od ženske kave &ndash; na kraju uvijek s nadom i ohrabrenjem.<br /><br /><br />I onda prije ne&scaron;to vi&scaron;e od dvije godine Maja je dobila prve simptome. Zbog neobičnih tegoba strahovala je da nije dobila karcinom. U povjerenju i predanju prihvatila je kroz kratko vrijeme i tu mogućnost. Onda je uskoro do&scaron;la i dijagnoza rijetke autoimune bolesti, sistemske skleroze. Uz to kod nje u brzoprogresivnom obliku. Maja je uvijek bila posebna, sada i&nbsp; po ovoj dijagnozi.&nbsp; Vjerujem&nbsp; da ju je Bog prepoznao kao vjernu ljubljenu kći i učenicu u &scaron;koli Evanđelja i tada odlučio privući je sebi na križ i ubrojiti među izabrane s kojima dijeli povlasticu suotkupljenja. Vjerujem da ju je ba&scaron; izabrao je jer znala ljubiti do kraja&nbsp; i vjerovala raspetoj Ljubavi. Ona je i tada rekla svoj fiat.<br /><br /><br />Prepoznala je da najvi&scaron;a vrijednost nije zdravlje već spas du&scaron;e i u tom je povjerenju rasla. Istovremeno&nbsp; na svom križnom putu ne bivajući li&scaron;ena i Isusova vapaja s križa: Ako je moguće neka me mimoiđe ovaj kalež! (Mt 26, 39)<br /><br /><br />No uvijek na koncu prihvaćajući volju Božju da nastavi nositi svoj križ.&nbsp; Nije ga ona samo podnosila nego ga je doista nosila. I tako je Božje djelo u njoj dolazilo sve vi&scaron;e do izražaja jer je uvijek, ali uvijek sve nosila u blagosti i sa istim &scaron;irokim osmijehom, &scaron;aleći se na račun svog promijenjenog izgleda i tje&scaron;eći one koji bi se sažalili nad njom.<br /><br /><br />Nije se samosažalijevala. U sve većoj fizičkoj ograničenosti radila je u kući do kraja &scaron;to god je mogla istovremeno&nbsp; tražeći i prihvaćajući u poniznosti pomoć u osobnoj skrbi. Sjećam se njezina komentara kako djecu uči samostalnosti, da si pomažu, da sade, mijese tijesto, a pritom hvaleći ih i obja&scaron;njavajući im da rade zato &scaron;to to mogu, a ne zato &scaron;to mama ne može. Tom mirisu svetosti svi smo oko nje sve vi&scaron;e svjedočili, a kad bi joj se u tom smislu pripomenulo, s podsmijehom bi u &scaron;ali odgovorila kako li je&nbsp; daleko ona od toga.<br /><br /><br />Medicina joj nije pomogla i prestala je s razlogom u njoj tražiti spas i olak&scaron;anje. Rađe je prihvatila bolest nositi proaktivno vodeći se time &scaron;to ona može napraviti promjenom prehrane i životnih navika, makar to bili vrlo zahtjevni režimi. Otrčala je Maja svoju životnu trku&nbsp; te je sa sv. Pavlom mogla klicati: Dobar sam boj bila, trku zavr&scaron;ila, vjeru sačuvala. Stoga pripravljen mi je vijenac pravednosti. (usp. 2 Tim 4, 6 &ndash; 9)<br /><br /><br />Početkom ovogodi&scaron;nje korizme&nbsp; Maja&nbsp; je započela posljednju postaju kada je iznemoglo tijelo počelo gubiti životne snage. No njezin duh nikad nije klonuo. Dok bližnji oko nje nisu mogli susprezati suze, ona ih je u miru samo sve blagoslivljala, milovala i slavila Boga uz posljednje riječi: OVO NIJE KRAJ. BOG VAS LJUBI TAKVI KAKVI JESTE. Napuniv&scaron;i kao mudra djevica svoju svjetiljku do vrha uljem vjere i djelotvorne ljubavi Maja se okrjepljena sakramentima preselila Ocu.<br /><br /><br />Mnoge je dotakla za života, a sada&nbsp; se čini da to radi jo&scaron; i vi&scaron;e. U njoj se doista ispunja ona Isusova: Do&scaron;ao je čas kada će se proslaviti Sin Čovječji. Zaista, zaista kažem vam, ako p&scaron;enično zrno pav&scaron;i na zemlju ne umre, ostaje samo. Ako li umre, donosi obilat rod. (Iv 20, 23 &ndash; 28). Obilate plodove već osjećaju njezini bližnji i nemaju straha za dane pred njima, vodeći se istom vjerom u kojoj je Maja znala reći: Dan po dan. Ne brini, Bog će providjeti. Istu tu vatru ljubavi osjećaju i brojni koji su samo čuli za nju i potreseni primjerom žele znati vi&scaron;e.<br /><br /><br />Posljednje dane riječ koja je&nbsp; Maju nosila bila je: Ne, umrijeti neću nego živjeti i kazivat ću djela Gospodnja (Ps 118).&nbsp; Stoga zahvalni za Majin život i nadahnuti njime usuđujemo se govoriti: Majo, moli za nas! - pi&scaron;e Narod.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-28-23-majka-maja.png Napiši najljepše pismo i osvoji vrijedne nagrade!http://grude.com/clanak/?i=372457372457Grude.com - klik u svijetMon, 27 Feb 2023 15:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-27-objava.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ove godine Svjetska poštanska unija (UPU) organizira Međunarodno natjecanje u pisanju pisama za mlade s ciljem poticanja umijeća pisanja i promicanje međunarodnog prijateljstva.<p>&nbsp;</p> <p>U BiH natjecanje zajednički organiziraju tri po&scaron;tanska operatora - Hrvatska po&scaron;ta Mostar, BH Po&scaron;ta i Po&scaron;te Srpske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pismo koje stručni žiri odabere kao najljep&scaron;e predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na ovogodi&scaron;njem natjecanju.</p> <p><br />Svjetska po&scaron;tanska unija želi podići svijest o sigurnosti djece na cestama te u skladu s tim su odredili novu temu za 52. natjecanje u pisanju pisama, koja glasi: <strong>&bdquo;Zamisli da si super junak i tvoja misija je učiniti sve ceste &scaron;irom svijeta sigurnijima za djecu. Napi&scaron;i pismo nekome i objasni koje bi ti super moći bile potrebne u postizanju ove misije".</strong></p> <p><br />Vrijedne nagrade mogu osvojiti mladi ljudi od 9 do 15 godina starosti koji napi&scaron;u pismo na zadanu temu i po&scaron;alju ga na adresu jednoga od tri bh. po&scaron;tanska operatora. Originalni rad može sadržavati od 500 do 1000 riječi i mora biti u obliku pisma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Troje prvoplasiranih učenika bit će nagrađeni mobilnim telefonima i novčanim nagradama, koje su ove godine jo&scaron; veće (500, 300 i 200 KM), kao i njihovi nastavnici materinskog jezika (100 KM). Za posebne pohvale i nagrade stručni žiri će izabrati jo&scaron; 8 radova, a njihove autore očekuju prigodni pokloni iznenađenja.</p> <p><br />Hrvatska po&scaron;ta Mostar posebno će nagraditi prigodnim darom (u protuvrijednosti 300 KM) &scaron;kolu iz koje na adresu HP Mostar stigne najljep&scaron;e pismo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Natjecanje je otvoreno do 31. ožujka 2023. godine. Propozicije natjecanja i sve ostale informacije se nalaze na službenoj web stranici Hrvatske po&scaron;te Mostar (www.post.ba).</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-27-objava.jpgZapočeli radovi na muzeju HVO-ahttp://grude.com/clanak/?i=372454372454Grude.com - klik u svijetMon, 27 Feb 2023 11:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-27-hvo-muzej.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Muzej se sastoji od središnjeg muzeja (vojarna „Stanislav Baja Kraljević“ u Mostaru) i četiri odjela (u vojarnama Livno, Kiseljak i Orašje te spomen-obilježju zaustavljanja tenkova Široki Brijeg - Polog).<p>&nbsp;</p> <p>Zamjenik ministra obrane BiH za politiku i planove Slaven Galić je posjetio vojarnu&bdquo;Stanislav Baja Kraljević&ldquo; zajedno s zamjenikom načelnika Zajedničkog stožera general bojnikom Ivicom Jerkićem, a primio ih je zapovjednik 1.pje&scaron;ačke (gardijske) pukovnije OS BiH brigadir Martin Pažin. Glavna tema radnog sastanka bila je upoznavanje s misijom i aktivnostima pukovnije s posebnim osvrtom na početak radova obnove zgrade Vojnog muzeja 1. pje&scaron;ačke (gardijske) pukovnije OS BiH u vojarni &bdquo;Stanislav Baja Kraljević&ldquo; u Mostaru.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle">&nbsp;</div> <p>Tom prigodom, brigadir Martin Pažin predstavio je plan I faze rekonstrukcije zgrade za unutarnje postave Vojnog muzeja, a koja se sastoji od zamjene i ugradnje vanjskih otvora, obnove vanjske žbuke, te rekonstrukciju unutarnjih pregradni zidova. Ova se faza radova realizira sredstvima donacije, a odvija se na temelju potpisanog memoranduma o sporazumijevanju između Udruge nositelja ratnih odličja HVO FBiH i Ministarstva obrane BiH. Budući da je zgrada podignuta za vrijeme Prvoga svjetskog rata, radovi rekonstrukcije obavljaju se zakonski definiranim okvirima za zgrade kulturne ba&scaron;tine.<br /><br /><br /></p> <p>Prigodom obilaska radova zamjenik ministra obrane Slaven Galić je naglasio &bdquo;Vojni muzej je jamstvo da će se o povijesnoj ulozi i značaju postrojbi Hrvatskog vijeća obrane nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama&ldquo;. Ministarstvo obrane će u naredne tri godine uložiti 540.000 KM za ovaj Vojni muzej i to po 180.000 KM za svaku godinu, naravno, ista sredstva će biti na raspolaganju i za druge dvije pukovnije OS BiH, istaknuo je Galić.<br /><br /></p> <div class="single-article__row js_bannerInArticle2">&nbsp;</div> <p>Na kraju radnog posjeta, brigadir Martin Pažin je izrazio zahvalnost zamjeniku ministra obrane Galiću i zamjeniku ZS OS BiH generalu Jerkiću na dolasku te na potpori da se nakon vi&scaron;egodi&scaron;njih priprema započelo s radovima na Vojnom muzeju.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, formiranjem jedinstvenih Oružanih snaga BiH 2005. utemeljena je 1. pje&scaron;ačka (gardijska) pukovnija OS BiH. Pukovnija ba&scaron;tini identitet, tradiciju i kulturno povijesno naslijeđe Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskog naroda. Pukovnija je smje&scaron;tena u vojarni Stanislava Baje Kraljevića na mostarskom Heliodromu &ndash; Rodoč, koja je većinom ustupljena na kori&scaron;tenje Sveučili&scaron;tu u Mostaru.&nbsp;</p> <p>Temeljem zakonskih akata, 1. pje&scaron;ačka (gardijska) pukovnija OS BiH ima zadaće da: priprema, istražuje i ba&scaron;tini povijest postrojbi Hrvatskog vijeća obrane i hrvatskog naroda u BiH, surađuje s braniteljskim udrugama i civilnim institucijama; objavljuje publikacije pukovnije; čuva kulturno-povijesno naslijeđe, tradiciju, narodne i vjerske običaje hrvatskog naroda u BiH; drugima prenosi znanja o povijesnim običajima, kulturi odijevanja i pona&scaron;anju pripadnika pukovnije; vodi vojne klubove pukovnije i upravlja muzejem pukovnije.<br /><br /></p> <p>Muzej se sastoji od sredi&scaron;njeg muzeja (vojarna &bdquo;Stanislav Baja Kraljević&ldquo; u Mostaru) i četiri odjela (u vojarnama Livno, Kiseljak i Ora&scaron;je te spomen-obilježju zaustavljanja tenkova &Scaron;iroki Brijeg - Polog).<br /> <br /><br />Zgrada Vojnog muzeja na kojoj su ovih dana započeli radovi obnove i rekonstrukcije sastoji se od četiri etaže: podruma, prizemlja i dva kata. Postojeći prostor je moguće prilagoditi i organizirati prema potrebama muzeja. U dispoziciji podruma predviđa se smje&scaron;tanje instalacijske prostorije, depoa i prostora za pripremanje izložbi.Na etaži prizemlja planiraju se izložbeni prostori i sanitarije.<br /><br /><br /> Na prvom katu planirano je izložbeni prostor za pje&scaron;ačko naoružanje. Drugi kat je namijenjen za knjižnicu, čitaonicu i urede. Unutarnju muzejsku postavku čine sljedeć zbirke: naoružanja, tehničko-tvarni sredstava, odora, ratnih zastava i amblema, dokumentarne građe, audio zapisa i videozapisa, kulturno-povijesna zbirka, zbirka nakladni&scaron;tva i hemeroteka, fotografija, sredstava veze, spomen-soba poginulim pripadnicima HVO-a, zbirka posebnih te novijih događaja.<br /><br /></p> <p>Važnost muzeja je i da će se moći kroz kulturni turizam ponuditi vrijedne povijesne izlo&scaron;ke usmjerene na obogaćivanje indetiteta i pomoći da se evociraju uspomene na dane ponosa i slave.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-27-hvo-muzej.jpegMaja je otišla u zagrljaj Ocu, bila je primjer svima u današnjem vremenuhttp://grude.com/clanak/?i=372448372448Grude.com - klik u svijetSun, 26 Feb 2023 22:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-26-23-majka-maja.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako u ljudske riječi smjestiti život svetice? Čini mi se da ni more riječi ne bi bilo dovoljno, a opet sve stane u samo jednu riječ: <p><br />Božja. Maja Ten&scaron;ek rođena Garić iz Viteza je bila uistinu Božja, u svemu &scaron;to je činila, u svemu &scaron;to je bila. Zato svi mi koji smo je poznavali možemo bez imalo sumnje reći: Hvala ti, Gospodine, &scaron;to si nam dao milost da poznajemo sveticu. Za sve vas koji je ne poznajete, poku&scaron;at ću ispričati jedan dio njene priče.<br /><br /></p> <p>Vjerojatno prva stvar koja dolazi u pamet kad pomisili&scaron; na Maju je (o)smijeh. Kad smo dijelile slike s mjesta koje smo posjećivale znala bi nam reći: Daj jednu s pravim osmijehom, da ti se vide zubi. To je Maja. Nema polovičnosti, nema zadr&scaron;ke. U svemu čitavim srcem. To nas je naučila: kad se smije&scaron;, smiji se kako treba, potpuno, da ti se zubi vide. Cijelim srcem.<br /><br /></p> <p>Maja je bila jedna od osnivačica portala Žena vrsna i dugogodi&scaron;nja urednica, svoje svjedočanstvo iznosila je i za Laudato televiziju. Uvijek konkretna i životna kao Dan po dan, uvijek sposobna vidjeti Boga u drugima među nama i izvući njihovu posebnu priču. A opet, u svemu samozatajna. Pokazala nam je &scaron;to je prava poniznost. Nije tiha. Glasna je kao zvonki Majin smijeh, ali nikad ne privlači pozornost na sebe. Ona je držala reflektor, ali nikad nije bila pod njegovim svjetlom. Bila je nepresu&scaron;an izvor ideja koje bi, kako ona kaže delegirala, i tako prepustila drugima svu slavu. Lukavice moja, koliko si milosti skupljala!<br /><br /></p> <h2>Maja je bila dobrota<br /><br /></h2> <p>Jo&scaron; stojim zadivljena pred njenim srcem. Samo srce po srcu Božjem kao &scaron;to je bilo njezino ima tu sposobnost vidjeti &scaron;to treba onome pored nje i brzo pronaći način da to učini. Nema te prepreke. Srce koje ljubi domi&scaron;ljato je i pronalazi stazu i kad puta nema. Takva je bila Maja. Uvijek i u svakoj prilici nalazila je načina da čini dobro. Bila je Kristova jer je po uzoru na Njega pro&scaron;la ovom zemljom čineći dobro. Nisu je u tome spriječili ni bolest ni nemoć. Za dobra za koja znamo, saznali smo slučajno. Koliko je toga zapravo bilo, saznat ćemo tek kad se susretnemo u Vječnosti, ako Bog da.<br /><br /></p> <h2>Maja je bila učenica i učiteljica<br /><br /></h2> <p>Smije&scaron;no zvuči ovaj naslov, ali upravo je savr&scaron;eno opisuje. Ona je neprestano živjela u &scaron;koli svoga Učitelja. Imala je nevjerojatnu sposobnost vidjeti dobro u drugima i upijala ga. Učila je brzinom munje. Tako bi jednostavno prihvaćala dobro koje bi upoznala, živjela ga, a onda bi ga radosno i velikodu&scaron;no &scaron;irila dalje. I činila je to kao i sve drugo: radosno, blago i ustrajno.<br /><br /></p> <div class="teads-adCall">&nbsp;</div> <p>Mislim da nije ni bila svjesna koliki je duhovni autoritet jer je sebe držala malenom, a veličinu vidjela u ljudima oko sebe. Ali bila je autoritet. Za toliko toga sam otvorila srce samo zato &scaron;to mi je ona o tome pričala. Znam da sam u tome samo jedna od mnogih.<br /><br /></p> <h2>Maja nas uči svetosti<br /><br /></h2> <p>Svime ovim &scaron;to sam rekla učila nas svetosti, ali posebno svojim križnim putem i kalvarijom. Dostojna učenica svoga Učitelja i Spasitelja u svemu ga je slijedila do kraja.<br /><br /></p> <p>Sjećam se trenutaka kad nam je prvi put rekla da ima čudne simptome na prstima. Bila je mirna i puna pouzdanja. Sjećam se otkrivanja dijagnoze. Bila je mirna i puna pouzdanja. Sjećam se rapidnog tijeka. Uvijek radosna, mirna i puna pouzdanja. Do zadnjeg daha.<br /><br /></p> <p>Supruga i majka petero djece, žena puna života koja mirno i s pouzdanjem prihvaća dijagnozu sa smrtnom presudom ispisanom preko nje može biti samo žena koja je duboko sjedinjena s Kristom. To je Maja. S Isusom je hodala čitav život, s Isusom je hodala križnim putem, s Isusom se uspela na Kalvariju svog života i predala mu se potpuno. To je svetost.<br /><br /></p> <p>Radost kojom je zračila ostavljala nas je bez teksta, zadivljene&hellip; Ali ne samo to. Vukla nas je Kristu. I svaka od nas (a vjerujem da je isto za sve koji su joj bili blizu) je njenom zaslugom barem malo bolja. Posebno u posljednje vrijeme smo primjetile, neovisno jedna o drugoj, da u onim nekim malim te&scaron;koćama života samo jedna misao ima snagu usmjeriti nas na bolje. Maja. &Scaron;to god da se događa, misao na Maju te tjera da bude&scaron; bolji od samoga sebe. Da se nadiđe&scaron;. Da bude&scaron; barem malo vjerniji Kristu.<br /><br /></p> <h2>Moli za nas, ljubljena na&scaron;a Majo!<br /><br /></h2> <p>Tek smo se ovih dana odvažile podijeliti ono &scaron;to svaka od nas osjeća: Maja &ndash; znači tako izgleda svetost! Moli za nas, ljubljena na&scaron;a, da jednog dana ponovno se susretnemo u slavi nebeskoj. Primjer si nam dala, sada moli za nas da možemo hodati tvojim stopama. Treba nam puno milosti za to. Moli za nas! Nismo tako jake ni velike kao ti. Pred tobom se osjećamo maleno kao zrna pra&scaron;ine. Zato moli za nas! Vjerujemo da Gospodin koji je tebe podigao na svetost, može i od nas učiniti nove žene. Moli za nas, da kao i ti budemo spremne vjerno koračati za na&scaron;im Učiteljem i Spasiteljem.<br /><br /></p> <p><a href="https://zenavrsna.com/maja-tensek-otisla-u-zagrljaj-ocu/38227">Uredni&scaron;tvo &ndash; Žena vrsna</a><br /> Foto: Privatna arhiva obitelji Ten&scaron;ek</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/AoKdVqZTTuo" frameborder="0" width="560" height="315"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-26-23-majka-maja.jpgInicijali su mu JC, s 33 godine primio je poziv u Pasiju, usvojio je troje djece s teškim tumorimahttp://grude.com/clanak/?i=372433372433Grude.com - klik u svijetSun, 26 Feb 2023 10:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-06-018_caviezel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Laudato TV u Hrvatsku dovodi Jima Caviezela! Poznati glumac iz filma ‘Pasija’, remek djela Mela Gibsona, bit će jedan od sudionika Velikog molitvenog dana ‘Progledaj srcem: Neka vatra siđe’ 27.5.2023. godine u dvorani Arena Zagreb.<p>&nbsp;</p> <p>Nakon povijesnog spektakla na Maksimiru, Laudato TV organizira prvi ovakav cjelodnevni događaj koji će početi u 14 sati. Tijekom cijelog popodneva i večeri održavat će se duhovni program: molitva, prilika za ispovijed, nagovori duhovnika i slavljenje. U programu će sudjelovati svećenici i izvođači suvremene duhovne glazbe: fra Ivan Matić i Matej Galić i Yeshua, vlč. Dražen Radigović i Božja Slava band, fra Stjepan Brčina i Amorose, don Mijo Grozdanić i Emanuel te preč. Marko Kovač. Posebni gost je Jim Caviezel, glumac iz filma &lsquo;Pasija&rsquo;. Voditelj je Marin Peri&scaron;. Ulaznice su u prodaji po povoljnijoj cijeni do 14.2.2023. godine, a mogu se nabaviti u sustavu Eventim i galerijama Laudato, pi&scaron;e portal Večernjeg lista.<br /><br /></p> <p>Američki glumac Jim Caviezel najpoznatiji je po ulozi Isusa Krista u filmu &lsquo;Pasija&rsquo; Mela Gibsona, čiji je nastavak &lsquo;Pasija: Uskrsnuće&rsquo; najavljen za 2024. g, a publika diljem svijeta s nestrpljenjem ga i&scaron;čekuje. Caviezel je uz glumačku karijeru, osobito poznat vjernicima po nagovorima koje održava i javnom svjedočenju svoje katoličke vjere.<br /><br /></p> <p>Rodio se kao James Patrick Caviezel 1968. godine u američkoj saveznoj državi Washington u obitelji s petero djece. Majka mu je irska katolkinja, a otac ima slovačke korijene. Od rane dobi odgajan je kr&scaron;ćanski i primio je vjeru u obitelji. Pohađao je katoličku &scaron;kolu, a zbog bavljenja ko&scaron;arkom često je mijenjao &scaron;kole na američkom zapadu. Kao mladić je želio biti marinac, ali ozljeda je zaustavila i njegov ko&scaron;arka&scaron;ki put. Na odabir glume utjecalo je poznavanje kazali&scaron;ta izbliza, s obzirom da mu je majka Margaret bila glumica. Kao i brojni glumci koji traže uloge u Hollywoodu, obavljao je isprva razne poslove i pohađao audicije. Glumio je sporedne uloge u vi&scaron;e filmova, a glavnu ulogu ostvario je u filmu &lsquo;Grof Monte Cristo&rsquo;. Često nagla&scaron;ava kako je imao &lsquo;inicijale JC, 33 godine i primio poziv Mela Gibsona, a ostalo je povijest&rsquo;.<br /><br /></p> <p>Gluma u filmu &lsquo;Pasija&rsquo; 2004. godine donijela mu je to &scaron;to je kao glumac postao poznat diljem svijeta, ali osobno je, tvrdi, primio mnogo vi&scaron;e. Glumeći u tom filmu produbio je vlastitu vjeru, a da bi uopće pristao igrati Isusa pomoglo mu je prethodno upoznavanje s Međugorjem. Dok je snimao film u inozemstvu, njegova supruga Keri s kojom se vjenčao s 28 godina, nazvala ga je iz Međugorja odu&scaron;evljena onime &scaron;to je doživjela. Na njezin poticaj oti&scaron;ao je na susret s vidiocem Ivanom Dragičevićem koji je tada boravio u Irskoj gdje je snimao film. Upoznao je i fra Jozu Zovka, a prvi susret s njiime opisao je kao susret pun ljubavi i prijateljstva koje traje jo&scaron; i danas. Oživljena vjera pomogla mu je prihvatiti ulogu u &lsquo;Pasiji&rsquo; tijekom čijega snimanja je svakodnevno odlazio s redateljem Gibsonom na svetu Misu na latinskom, a od svećenika je tražio da na setu bude izloženo i Presveto pred kojim je svakodnevno molio. O osjećaju prisutnosti dobra i zla na setu govorio je javno, kao i o anegdotama s Gibsonom kojega je redovito opominjao neka ne psuje. Na snimanju je pretrpio brojne fizičke napore, i&scaron;ča&scaron;io je rame, zadobio ozebline, a nakon zavr&scaron;etka filma morao je i na operaciju srca.<br /><br /></p> <p>Caviezel privatno živi sakramentalni život sa svojom obitelji u kojoj ima troje usvojene djece s te&scaron;kim tumorima, koju biolo&scaron;ki roditelji nisu željeli, odgaja ih u vjeri, mole zajedno krunicu i dok se voze u automobilu, a poslovno ne pristaje snimati scene koje se kose s kr&scaron;ćanskim svjetonazorom. Nedavno je sudjelovao u kampanji za &lsquo;Hallow&rsquo;, prvu mobilnu aplikaciju za katoličku molitvu, u kojoj sudjeluju poznate osobe, uz Caviezela i glumac Mark Wahlberg. U posljednje vrijeme glumio je pet sezona lik Johna Reesea u CBS-ovoj seriji &lsquo;Osumnjičeni&rsquo;, a sa svojim prijateljem producentom Eduardom Vesteguijem snimio je potresni film 'Sound of Freedom' koji je prikazan i papi Franji u Vatikanu. Radi se o istinitoj priči o biv&scaron;em agentu američke savezne vlade Timu Ballardu koji ostavlja posao kako bi život posvetio spa&scaron;avanju djece iz mreže seksualnog kriminala, za koji se procjenjuje da je najbrže rastuća međunarodna zločinačka mreža. Glumi i u nastavku &lsquo;Pasije&rsquo; koja se pod originalnim nazivom &lsquo;The Passion of the Christ: Resurrection&rsquo; očekuje u kino distribuciji 2024. godine. U međuvremenu hrvatska publika imat će ga priliku čuti i vidjeti uživo na Velikom molitvenom danu &lsquo;Progledaj srcem: Neka vatra siđe&rsquo; 27.5.2023. u Areni Zagreb kada će pred 17.000 posjetitelja iznijeti svoje svjedočanstvo. Ulaznice se mogu nabaviti u sustavu Eventim i galerijama Laudato.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-06-018_caviezel.jpgMilan Ivkošić: Šuti se o tome da je Kutleša bio žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i Međugorjahttp://grude.com/clanak/?i=372351372351Grude.com - klik u svijetSat, 18 Feb 2023 11:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-18-kutlesa.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što je papa Franjo Dražena Kutlešu imenovao nadbiskupom Zagrebačke nadbiskupije jedne su novine napisale da o jednom dijelu njegove karijere mediji ne pišu ni ga Crkva spominje. <p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o vremenu u kojem je bio žestoki protivnik hercegovačkih franjevaca i &ndash; Međugorja. Stoga novog zagrebačkog nadbiskupa mnogi vjernici u novoj "župi" neće dočekati s osobitim veseljem. Poznato je da su iz glavnog hrvatskog grada organizirani bezbrojni posjeti Međugorju. Nadbiskup Kutle&scaron;a morat će biti suzdržljiv, usprotiviti se tim hodoča&scaron;ćima sigurno neće smjeti niti u propovijedima govoriti protiv ukazanja.</p> <p>Koliko se sjećamo, sve vrijeme od tog slavnog događaja Kaptol o njemu nije ima negativan stav, prije bi se reklo da ga je smatrao važnim u hrvatskom kr&scaron;ćanstvu i poticao pohode Gospi. U Međugorju sam bio nekoliko puta i uvijek iznova bio odu&scaron;evljen vjernicima sa svih strana svijeta koji su djelovali kao da je u njih u&scaron;ao Bog, a posebno su me se dojmile ispovjedaonice na otvorenom oko crkve koje kao da su, kao i cijelo mjesto s mno&scaron;tvom &scaron;to se penjalo na brda, spu&scaron;teni s neba. Bio bih radostan kad bi me se i novi nadbiskup Dražen Kutle&scaron;a dojmio kao da ga je Bog poslao.</p> <p><br /><em><strong>Milan Ivko&scaron;ić/Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-18-kutlesa.jpegVečernjakovci se oprostili od kolege Stojana Lasićahttp://grude.com/clanak/?i=372342372342Grude.com - klik u svijetFri, 17 Feb 2023 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-17-8a249d2c0157218d0265.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pokop je na Rimokatoličkom groblju Smrčenjaci.<p>&nbsp;</p> <p>U redakciji Večernjeg lista BiH jutros je održana komemoracija u povodu smrti na&scaron;eg kolege i prijatelja, fotografa Stojana Stole Lasića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prigodnim riječima od na&scaron;ega Stole oprostili su se njegov dugogodi&scaron;nji prijatelj i radni kolega Oliver Cvitković, glavni urednik i direktor Večernjeg lista BiH Jozo Pavković, a biranim riječima od Stole se oprostio i akademik Josip Muselimović. Osim kolega iz Večernjaka, komemoraciji su nazočili akademik Mladen Bevanda i doktor Benjamin Markin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ispraćaj Stojana Stole Lasića počeo je u 13 sati, a pokop je na Rimokatoličkom groblju Smrčenjaci.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-17-8a249d2c0157218d0265.pngPreminuo poznati fotograf Stojan Lasić Stolehttp://grude.com/clanak/?i=372314372314Grude.com - klik u svijetWed, 15 Feb 2023 14:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-05-15-svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Mostaru je danas, u svojoj 73. godini, nakon teške bolesti, preminuo legendarni mostarski fotograf i fotoreporter Večernjeg lista Stojan Stole Lasić.<p>&nbsp;</p> <p>Stole je bio kroničar dru&scaron;tvenih zbivanja, kojeg ćemo vječno pamtiti po njegovim slikama koje su dokaz da njegov život nije bio uzaludan. Rođen je 1950. godine u rudarskoj obitelji u Mostaru, gradu u kojem je zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu. Nakon Glazbene akademije u Splitu, stekao je zvanje glazbenog pedagoga i vi&scaron;e od četiri desetljeća predavao Glazbeni odgoj u &scaron;kolama.</p> <p><br />Bio je vrstan pedagog nara&scaron;tajima u Đačkom domu u Mostaru, te jedan od utemeljitelja Ansambla Mostarske ki&scaron;e i Mostarskog teatra mladih. Kao fotoreporter bio je suradnik brojnih medija u BiH i cijeloj regiji, a najveći trag ostavio je u Večernjem listu u kojem je ostao do kraja svoga života.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/23-02-15-23-02-15-stole.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Oti&scaron;ao je Stole, oti&scaron;ao je sijedi brko s fotoaparatom u ruci, nećemo ga vi&scaron;e sresti na promocijama, utakmicama, izložbama, koncertima, ali ostat će zauvijek u na&scaron;im srcima. Njegovim odlaskom izgubili smo svi, a najvi&scaron;e njegova obitelj i mi koji se bavimo novinarstvom, kulturom i umjetno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posljednji ispraćaj Stojana Stole Lasića bit će u petak, 17. veljače u 12.15 sati, ispred Mrtvačnice Bijeli Brijeg u Mostaru, a pokop u 13 sati na groblju Smrčenjaci.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-05-15-svijeca.jpgSveti Valentin – nebeski zaštitnik zaljubljenihhttp://grude.com/clanak/?i=372306372306Grude.com - klik u svijetTue, 14 Feb 2023 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-14-valetin-svetac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvještajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća.<p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko je protumačiti činjenicu da se u narodu naročito &scaron;tuju ba&scaron; oni sveci o kojima nemamo nikakvih sigurnih povijesnih podataka. Tako je u svijetu vrlo ra&scaron;ireno &scaron;tovanje sv. Valentina. Kod nas su ovome svecu posvećeni mnogi oltari, osobito na području stare zagrebačke nadbiskupije, a u Batini u Baranji podignuta mu je župna crkva. Mnogi bi vjernici htjeli &scaron;to vi&scaron;e saznati o tom &ldquo;popularnom&rdquo; svecu. Nažalost, sve ono &scaron;to se o njemu zna vi&scaron;e je legenda nego stvarni podaci. Ipak, evo nekih poznatih izvje&scaron;taja.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Rimski martirologij spominje sv. Valentina s izvje&scaron;tajem koji potječe od sv. Bede Časnoga iz VIII. stoljeća. On ga je uzeo iz legendarne muke Marisa i Marte. Tu se o sv. Valentinu kaže da je bio svećenik u Rimu i da se odlikovao mudro&scaron;ću i kreposnim životom. Zbog toga je uživao veliki ugled i kod pogana i kod kr&scaron;ćana. Car Klaudije II. Gotski (268-270) htio ga je osobno upoznati. Valentin je slutio &scaron;to bi mu se nakon susreta s carem moglo dogoditi pa se zato molitvom spremio za skori kraj života, za mučeničku smrt. Okrijepljen snagom svetih sakramenata hrabro je stupio pred cara, a on mu je rekao:</p> <p>&nbsp;</p> <p align="justify">&ldquo;Valentine, rado bih čuo tvoju mudrost i želio bih biti tvoj prijatelj. Za uzvrat samo jedno od tebe tražim: povratak staroj vjeri u rimske bogove.&rdquo;</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify">Valentin je odvratio: &ldquo;Svijetli care, kad bi bar ne&scaron;to slutio od Božje slave, to nikad ne bi od mene tražio. Krist je za mene pravi Sin Božji.&rdquo;</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify">Na upit jednoga od sudaca &scaron;to misli o bogovima, odgovorio je: &ldquo;To su demoni!&rdquo; Sudska skup&scaron;tina se podigla na noge te zatražila Valentinovu smrt. Valentin je zamolio od cara samo koji trenutak te mu na brzinu protumačio osnovne kr&scaron;ćanske istine. Car je bio duboko potresen. Ali je gradski prefekt uzviknuo: &ldquo;Valentin je čarobnjak!&rdquo; Na to je nastala velika gužva. Car se prestra&scaron;io bune u narodu pa je Valentina predao gradskom prefektu, a ovaj opet sucu Asteriju. Molitvom i polaganjem ruku Valentin mu je ozdravio slijepu kćerku. Asterije se odmah dao krstiti te je uskoro skupa sa svojom obitelji umro mučeničkom smrću. Gradski je prefekt starca svećenika Valentina dao istući, a zatim je naredio da mu odrube glavu. Bilo je to godine 269. na Flaminijskoj cesti. Mučenika je pokopala neka žena Sabinilla.</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify">Drugi izvje&scaron;taj, novijeg datuma, spominje da je na mučenikovu grobu papa Julije I. dao sagraditi baziliku. Nju je kasnije pregradio i obnovio papa Teodor. Pisani spomenici VII. stoljeća spominju da je bila prekrasno ure&scaron;ena. Svečev se blagdan slavio već za vrijeme pape Grgura Velikog. Narod ga zaziva u pomoć kod očnih bolesti, padavice i u drugim potrebama sve tamo od ranoga srednjeg vijeka. (Prema: Josip Antolović: &ldquo;Duhovni velikani &ndash; Sveci Katoličke Crkve&rdquo;)</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify">Po čemu je onda sv. Valentin za&scaron;titnik zaljubljenih, na temelju čega se slavi dana&scaron;nje popularno Valentinovo? Prema jednoj od legendi, sveti je Valentin volio ruže, mirisno cvijeće, koje je poklanjao zaručnicima da bi im na taj način zaželio sretno bračno zajedni&scaron;tvo.</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify">Običaj slavljenja Valentinova danas je najra&scaron;ireniji u anglosaksonskim zemljama. Na taj dan svi su uključeni u ritual darivanja. Prijatelji, roditelji, zaljubljeni svi jedni drugima žele &ldquo;Sretno Valentinovo&rdquo;. Po&scaron;te su zatrpane čestitkama s nacrtanim srcima, Amorima i Kupidima. Zaljubljeni pi&scaron;u pjesme, u lokalnim novinama objavljuju ljubavne poruke, izrađuju male predmete u obliku srca&hellip;</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify">U svakom slučaju, ne provjeravajući istinitost različitih legendi, ako ste već zaljubljeni i ako želite ba&scaron; na ovaj dan nekim ljupkim znakom pažnje iznenaditi &ldquo;odabranicu/-ika srca svoga&rdquo;, ne dajte se obeshrabriti!</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><strong>Bitno.net</strong></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-14-valetin-svetac.jpgVicepostulatura: Jugokomunisti 14.2 u Mostaru iz Franjevačkog samostana izveli i ubili 7 svećenikahttp://grude.com/clanak/?i=372283372283Grude.com - klik u svijetSun, 12 Feb 2023 19:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-12-mostar-cekrk-mjesto-ubojstva-fratara.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U vrijeme Jugoslavije 14. veljače slavljen je kao »Dan oslobođenja Mostara«. Neki su, nazvavši se tzv. antifašistima, to nastavili i nakon Domovinskoga rata.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Vicepostulatura postupak mučeni&scaron;tva &bdquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&rdquo; oglasila se priopćenjem za javnost u kome se podsjeća da su u Drugom svjetskom ratu &bdquo;jugokomunisti&rdquo; ubili 66 članova Hercegovačke franjevačke provincije, od kojih sedam u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U svom priopćenje u kome su reagirali na jučera&scaron;nje okupljanje u Mostaru u povodu 14. veljače, koji se u vrijeme SFRJ obilježavao kao Dan oslobođenja Mostara, iz Vicepostulature podsjećaju kako su na taj dan 1945. iz Franjevačkog samostana u Mostaru odvedeni, a zatim na obali Neretve na Čekrku ubijeni dr. fra Leo Petrović, fra Bernardin Smoljan, fra Rafo Prusina, fra Grga Vasilj, fra Jozo Bencun, fra Kažimir Bebek i fra Nenad Pehar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A u tom nesretnom ratnom vremenu franjevci u Mostaru pomagali su pojedince i obitelji židovskog, srpskog, partizanskog, komunističkog&hellip; podrijetla. Mnogo je dokaza za to koji su pomno skupljeni u doktorskoj disertaciji Hrvoja Mandića: &raquo;Hercegovačka franjevačka provincija u Drugom svj. ratu i poraću&laquo;. Mi ovdje spomenimo samo to da su nekoliko puta partizanski i komunistički pripadnici dolazili do dr. fra Lea Petrovića da ga zbog njegovih zasluga za njihove obitelji odvedu na tzv. oslobođeni teritorij, ali je on to uvijek odbio. Posljednji put do&scaron;li su po njega noć prije ulaska jugokomunista u Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U vrijeme Jugoslavije 14. veljače slavljen je kao &raquo;Dan oslobođenja Mostara&laquo;. Neki su, nazvav&scaron;i se tzv. antifa&scaron;istima, to nastavili i nakon Domovinskoga rata. Znakovi pod kojima sve čine jesu oni propalog jugokomunističkoga režima, jednoga od triju suvremenih totalitarizama (nacionalsocijalizma, fa&scaron;izma i komunizma), kako je to definirao Europski parlament.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iz Vicepostulature su citirali i aktualnog mostarskog gradonačelnika Marija Kordića koji je u svojoj objavi na dru&scaron;tvenim mrežama prozvao sudionike jučera&scaron;njeg skupa koji su, kako je rekao, Mostar nazvali mjestom neofa&scaron;izma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;<em><strong>O&scaron;tro osuđujem takav javni govor koji ne pripada civiliziranom i demokratskom dru&scaron;tvu kojem Mostarke i Mostarci pripadaju. Duboko sam uvjeren da smo dovoljno sazreli kao dru&scaron;tvo da demaskiramo lažno predstavljanje i sijače mržnje i podjela. Grad koji kao gradonačelnik predstavljam podržava i podržavat će sve slobode, provoditi reforme, ali i reagirati na zlonamjerne postupke i izjave</strong></em>&rdquo;, poručio je Kordić.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-12-mostar-cekrk-mjesto-ubojstva-fratara.jpgKatedrala se srušila do temelja, a Gospin kip ostao netaknut nakon razornog potresahttp://grude.com/clanak/?i=372226372226Grude.com - klik u svijetWed, 08 Feb 2023 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-08-23-gospin-kip-turska.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kip Djevice Marije ostao je nedirnut nakon urušavanja katoličke katedrale u potresu koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju, nanijevši veliku štetu s brojem mrtvih koji je već premašio 6000, a tisuće su ozlijeđene. <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p>Slika Gospe ostala je neozlijeđena u potresu koji je sru&scaron;io katedralu Navje&scaron;tenja Marijina u gradu Alexandretta u turskoj pokrajini Hatay. Katedrala je bila glavna crkva Apostolskog vikarijata Anatolije. Otac Antuan Ilgit, turski isusovački svećenik, na Facebooku je zamolio vjernike da &ldquo;mole za nas i za ljude. Bio je to snažan potres. Jo&scaron; nemamo konkretne vijesti. Međutim, na&scaron;e katedrale vi&scaron;e nema!&rdquo; &ldquo;Hvala Bogu, mi, na&scaron;e sestre i na&scaron;i suradnici smo dobro i trudimo se udomiti one koji dolaze kod nas&rdquo;, dodao je.<br /><br /></p> <p>U naknadnoj objavi na Facebooku, svećenik je komentirao da je &ldquo;uru&scaron;avanje katedrale &scaron;okantno; Ba&scaron; sam jučer tamo slavio misu, u nedjelju!&rdquo; &ldquo;Sada je živo kamenje koje treba pažnju ovdje i uz Božju pomoć moći ćemo sve obnoviti&rdquo;, rekao je Ilgit. &ldquo;Svi smo u refektoriju, koji je pristupačniji, gdje smo slavili i misu! Donio sam sliku Gospe iz katedrale; ova će slika biti na&scaron;a snaga i s njom ćemo se suočiti sa svime&rdquo;, rekao je. &bdquo;I dalje se ufamo u Boga i u njegovu svetu providnost. Pada ki&scaron;a, hladno je i potresi su vrlo jaki. Osjećamo va&scaron;u blizinu i računamo na nju. Također držimo voljenu Siriju u na&scaron;im srcima. Neka nas Gospodin čuva u svojoj ljubavi i neka nam bude milostiv!&rdquo; zaključio je svećenik. pi&scaron;e<a href="https://www.catholicnewsagency.com"> CNA.</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-08-23-gospin-kip-turska.pngPrigodnom poštanskom markom HP Mostar obilježila 75. obljetnicu Gandhijeve smrtihttp://grude.com/clanak/?i=372169372169Grude.com - klik u svijetFri, 03 Feb 2023 10:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-03-fdcgandhi2023..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu 75. obljetnice smrti Mahatme Gandhija, indijskog političara i narodnog vođe koji se izborio se za nezavisnost Indije nenasilnim putem.<p>&nbsp;</p> <p>Njegova učenja, poruke nenasilja i &scaron;trajkovi glađu postali su inspiracija nenasilnim pokretima u drugim dijelovima svijeta. Mahatmu Gandhija 30. siječnja 1948. godine usmrtio je hindu tradicionalist Nathuram Godse jer je smatrao da naru&scaron;ava indijsku tradiciju i religiju.</p> <p><br />Autorica likovnog rje&scaron;enja je Tamara Herceg, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 30. siječnja 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="HP MOSTAR" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank"><strong>www.epostshop.ba</strong></a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-03-fdcgandhi2023..jpgBaka Jela je redovita na misi u Bogodolu, nju ćete uvijek prvu srestihttp://grude.com/clanak/?i=372167372167Grude.com - klik u svijetThu, 02 Feb 2023 21:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-02-23-baka-jela.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kada dođete pred crkvu svetog Ante i pred školu (sada "Planinarski dom") u Bogodolu, prva osoba koju ćete uvijek sresti, to je baka Jela.<p><br />Redovno je možete vidjeti svake druge nedjelje na svetoj misi u Bogodolu. Inače u Bogodolu goranački fratar drži svetu misu svake druge nedjelje u 12:30 sati i veliki broj mje&scaron;tana koji žive u Mostaru, nedjeljom dođe na svetu misu u Bogodol.<br /><br /></p> <p>To je običaj od starina, jer drugih nedjelja fratar odlazi u Ra&scaron;ku Goru držati svetu misu u isto vrijeme.<br /><br /></p> <p>Inače u Bogodolu postoje četiri zaseoka: Draga, Ladina, Vrljići i Čabulja. Svi ti zaseoci pripadaju goranačkoj župi, koja jo&scaron; obuhvaća Gorance, Soviće, Planinicu, Ra&scaron;ku Goru (izuzetak zaselak Đubrani koji pripada župi Bijelo Polje) i dio Bila.<br /><br /></p> <p><em><strong>autor: J.C / foto: goranci.online</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-02-23-baka-jela.jpgEvo čim se danas bavi Matan iz serije Prosijaci i sinovi VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=372158372158Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2023 17:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-01-matan_stjepan.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Serija Prosjaci i sinovi je itekako položila test vremena i u krajevima o kojima govori stekla kultni status.<p>&nbsp;</p> <p>Prvi takav filmski zapis specifičnog života ili bolje reći preživljavanja ostao je zanimljiv svim generacijama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Serija rađena prema knjizi Ivana Raosa u prvom dijelu serijala najvi&scaron;e se bazira na život u imotskom kraju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednog od glavnih likova (<strong>Matan &Scaron;palatrin</strong>), prije nego je ulogu preuzeo <strong>Rade &Scaron;erbedžija</strong>, igra domaći čovjek iz mjesta Runovići &ndash; <strong>Stjepan Puljić</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada petnaestogodi&scaron;njak s novinskim ekipama je oti&scaron;ao do &ldquo;Kika&scaron;evih dvora&rdquo; i prisjetio se kako je sasvim slučajno zavr&scaron;io u spomenutoj ulozi i time u&scaron;ao u legendu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Danas živi u Splitu i odavno se ne bavi glumom, već pravnom strukom, ali kada priča krene uspomene i emocije same naviru.</p> <p>&nbsp;</p> <p>S njim je razgovarala ekipa RTV Herceg Bosne<br /><br /><br /><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/CKWjgg0FjLU" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-01-matan_stjepan.pngPreminuo fra Milan Lončarhttp://grude.com/clanak/?i=372148372148Grude.com - klik u svijetWed, 01 Feb 2023 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-02-01-fra-milan-loncar.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 79. godini života i 53. godini svećenstva u utorak 31. siječnja preminuo je fra Milan Lončar.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Milan je preminuo u Franjevačkom samostanu na Humcu gdje je boravio zadnjih nekoliko mjeseci, izvijestila je mrežna stranica <strong>Radio Posu&scaron;je</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Milan Lončar se rodio na blagdan svetoga Jakova apostola 25. srpnja 1944. godine u Vinjanima kraj Posu&scaron;ja. Roditelji su mu Stjepan i Iva rođena Petric. Prva četiri razreda pohađao je u Vinjanima, a druga četiri u osnovnoj &scaron;koli u Posu&scaron;ju. Gimnaziju je pohađao u Sinju i u Dubrovniku. Studij filozofije i teologiju pohađao je u Sarajevu na Franjevačkoj teologiji. Nakon toga, studij nastavlja u Konigsteinu u Njemačkoj. Postdiplomski studio je zavr&scaron;io na Institutu za katehetiku i homiletiku u Munchenu i zavr&scaron;ava s diplomom homiletike i andragogike. U Munchenu je zavr&scaron;io i studij religijske pedagogije na Teolo&scaron;kom fakultetu Sveučili&scaron;ta u Munchenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župnik u Posu&scaron;ju je bio od 26. kolovoza 2006. godine do 19. kolovoza 2013. godine, gdje je ostao i kapelan do svoje smrti. Za vrijeme službe u Posu&scaron;ju vrijedno je radio na izgradnji župne crkve i drugih sadržaja oko nove i stare crkve u Posu&scaron;ju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dok je bio župnik u Posu&scaron;ju, 7. veljače 2007. godine osniva Franjevački muzej &bdquo;U kući Oca mojega&ldquo; i postaje njegov ravnatelj. Muzej je skup različitih predmeta koji su pronađeni na području Posu&scaron;ja i oslikavaju povijest ovoga kraja. Tako muzej posjeduje Etnografsku zbirku koja raspolaže sa 173 eksponata; Sakralnu zbirku koja sadrži &scaron;ezdesetak vrlo vrijednih izložaka; Arheolo&scaron;ku zbirku u čijem je stalnom postavu izloženo 110 eksponata; te Numizmatičku zbirku koja sadrži oko 150 rimskih novčića. Muzej raspolaže i s dvije Muzejske čuvaonice, knjižnicu i lapidarij.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U redovni&scaron;tvo je stupio 14. srpnja 1963. godine na Humcu. Za svećenika je zaređen 27. lipnja 1970. godine u Konigsteinu u Njemačkoj. Tijekom redovni&scaron;tva je obna&scaron;ao razne službe i služio u mnogim župama. Tako je bio duhovni pomoćnik na Humcu, prefekt na&scaron;im studentima u Njemačkoj i &Scaron;vicarskoj, zatim i duhovni pomoćnik u župi St. Michael Munchen &ndash; Prelach, misionar u HKM u Zurichu, voditelj HKM St. Gallen, ravnatelj ZIRAL-a u Mostaru, duhovni pomoćnik u župi Svetog Petra i Pavla u Mostaru. Također je bio i član Vijeća Biskupske konferencije BiH za kulturu za naredno trogodi&scaron;te, ĆLAN Vijeća za religiozni i kulturni dijalog BK BiH. Bio je i deputat na Provincijskom kapitulu na Humcu, član Komisije koja je trebala ispitati sve izvanpastoralne aktivnosti braće u na&scaron;oj Provinciji, član Vijeća franjevačkih zajednica Hrvatske i Bosne i Hercegovine, član Komisije za studijsku i izdavačku djelatnost pri Vijeću franjevačkih zajednica u RH i BiH. Također je bio i zastupnik za Provincijski kapitul na Humcu, provincijski definitor, član Vijeća za kulturu Biskupske konferencije BiH, pročelnik Vijeća za trajnu formaciju i liturgiju u Provinciji, član Vijeća za dijalog među religijama i kulturama BK BiH, tajnik i koordinator Tajni&scaron;tva za evangelizaciju u na&scaron;oj Provinciji, zamjenik povjerenika za Svetu zemlju, voditelj novosagrađene kuće duhovnosti u Masnoj Luci. Papa Franjo imenovao ga je 10. veljače 2016. godine misionarom milosrđa sa željom da bude svjedok nježnosti Boga Oca. Pored svega navedenoga, pisao je knjige i prevodio. Posljednju knjigu posvetio je svome stricu fra Slobodanu Lončaru koji je ubijen za vrijeme komunizma.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je sam napisao, "pratar" je postao zagovorom i nebeskom pomoći Blažene Djevice Marije.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-02-01-fra-milan-loncar.jpegBrašno za zdravlje! Svećenici bi njime liječili i mentalno oboljelehttp://grude.com/clanak/?i=372145372145Grude.com - klik u svijetTue, 31 Jan 2023 14:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-31-brasno.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Etnolozi su rekli svoje: brašno je kod seljaka tretirano kao svetinja. Sve što se proizvodi od njega, prvenstveno kruh i kolači koji se pripremaju za velike blagdane, imalo je isti status. <p><br />Prostori za bra&scaron;no su s pažnjom či&scaron;ćeni i održavani, posuđe u kojima se drži stajalo je na počasnim mjestima, a prosipanje ili neko drugo o&scaron;tećenje smatralo se predznakom velike nesreće.<br /><br /></p> <p>Bogatstvo poljoprivredne obitelji od starine se mjeri prema količini bra&scaron;na. Poznat je običaj da, ako kruh padne na pod, onaj tko je ispustio dragocjeni zalogaj, ima da ga podigne, puhne, poljubi - i nastavi jesti. Kruh se nije bacao u poljoprivrednim domaćinstvima, &scaron;to bi preostalo, drobilo se u varivo, pravila se pita, su&scaron;ilo u pećnici, mljelo u mrvice i ni mrvica nije smjela propasti. Od bra&scaron;na su žene pravile kore za pitu, razne rezance, flekice, taranu, trgance, kidance, krafne i čitav popis slatkih i slanih obroka.<br /><br /></p> <p>Bra&scaron;no je ulazilo u sastav doslovno svih jela na stolu, od juhe gdje se na masnoći proprži manja količina prije nego &scaron;to se doda voda, povrće i začini, preko variva, koja su zgu&scaron;njavana bra&scaron;nom, do slatki&scaron;a na kraju ručka. Liječnici jo&scaron; nisu predlagali ljudima da smanje količinu bra&scaron;na,&nbsp;naročito bijelog, u prehrani, za gluten se jo&scaron; nije znalo, a osoba koja ne želi jesti&nbsp;tjesteninu "zbog vitke linije"&nbsp;ili "radi zdravlja"&nbsp;bila bi smatrana <strong>čudakom</strong>, ako ne i ne&scaron;to gore.<br /><br /></p> <h2>Za liječenje kožnih bolesti<br /><br /></h2> <p>Uz ovoliko po&scaron;tovanje, uz stalnu i svakodnevnu upotrebu ove namirnice, razumljivo je da su ga preci dana&scaron;njih poljoprivrednika smatrali&nbsp;ljekovitim. Protiv gladi, ono je zaista odličan lijek -&nbsp;ali nekada&scaron;nji seljaci su najozbiljnije poku&scaron;avali&nbsp;liječiti&nbsp;kožne bolesti pa i ozbiljne ozljede i rane <strong>oblogom od meda i bra&scaron;na</strong> ili samo od starog kruha, s&nbsp;vrlo raznolikim ishodom, ovisno od otpornosti ozlijeđenog.&nbsp;<br /><br /></p> <p>Zbog svoje važnosti je u&scaron;lo u brojne izreke i poslovice, posebice dobro sačuvane u selima.<br /><br /></p> <p><em>"Zlo je bra&scaron;no u kuću unio",</em> kaže se za čovjeka koji se bogati nezakonitim radnjama.<br /><br /></p> <p><em>"Od tog&nbsp;bra&scaron;na&nbsp;kruha nema",</em> govori se za uzaludan ili sumnjiv posao, a tu je i poznati&nbsp;izraz <em>"&scaron;to&nbsp;se smije&scaron; <strong>k'o lud na bra&scaron;no</strong>"</em>, s obja&scaron;njenjem: kad se netko smije bez vidljivog razloga ili u potpuno neprimjerenoj situaciji.<br /><br /></p> <p>Domaći pisci se žale (ili hvale, tko će znati) da su im strane kolege pisale&nbsp;kako ovaj izraz nikako ne mogu prevesti. A to je zanimljivo, ta navodna neprevodivost, s obzirom da sličan izraz s&nbsp;istovjetnim značenjem postoji u većini europskih jezika. Vrlo je star, pa je kako izgleda prvobitno značenje <strong>zaboravljeno</strong>.<br /><br /></p> <h2>Svećenje bra&scaron;na<br /><br /></h2> <p>U srednjovjekovnoj Europi, od Irske do Urala i od Islanda do Grčke, svi narodi koji su uzgajali žitarice znali su za obred svećenja bra&scaron;na -&nbsp;od kojeg&nbsp;se poslije pravio kruh namijenjen <strong>liječenju najtežih du&scaron;evnih bolesti</strong>. Svećenik bi održao&nbsp;molitvu nad bra&scaron;nom, vodom, solju i ostalim sastojcima, a žene bi kruh&nbsp;umijesile, ispekle i poslužile bolesnicima. Ako bi se neki od bolesnika, koji su prisustvovali cijelom obredu, počeo&nbsp;smijati&nbsp;-&nbsp;a za njim i svi ostali, jer smijeh je "zarazan", to se smatralo dobrim znakom, da će svi ubrzo i sigurno ozdraviti.<br /><br /></p> <p>Tada je, kao i puno kasnije, uostalom,&nbsp;tretman du&scaron;evnih bolesnika u seoskim sredinama (i gradskim, da ne bude zabune) bio izrazito surov, nesretni ljudi po pravilu ne bi dugo poživjeli. U takvim uvjetima, naivan, ali u su&scaron;tini suosjećajan poku&scaron;aj liječenja namirnicom koju svi koriste i svima čini dobro -&nbsp;predstavlja značajan izuzetak. Kad nekom kažemo "&scaron;to&nbsp;se smije&scaron; k'o lud na bra&scaron;no"&nbsp;mi mu ustvari želimo da bude vrlo, <strong>vrlo zdrav</strong> i da se smije glasno i &scaron;to vi&scaron;e, pi&scaron;e<a href="https://www.agroklub.com/kolumna/lijek-za-kozne-i-dusevne-bolesti-te-glad-brasno/83750/" rel="nofollow" target="_blank"> Agroklub.com</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-31-brasno.jpegU Širokom Brijegu počinju ''Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca''http://grude.com/clanak/?i=372135372135Grude.com - klik u svijetMon, 30 Jan 2023 19:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sv. mise zadušnice za pobijene franjevce i puk započinju 4. veljače.<p>&nbsp;</p> <p>U &Scaron;irokom Brijegu uobičajeno će početkom veljače, ove godine od 3. do 7., biti održani &rdquo;Dani pobijenih hercegovačkih franjevaca&rdquo; u povodu 78. obljetnice jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Priređuje ih Vicepostulatura postupka mučeni&scaron;tva &rdquo;<strong>Fra Leo Petrović i 65 subraće</strong>&rdquo;, na čelu s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sve će uživo prenositi Radiopostaja &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vicepostulator će 3. veljače u 10:00 sati, zajedno s dru&scaron;tvenim predstavnicima koji će položiti vijence i zapaliti svijeće, na Trgu &scaron;irokobrije&scaron;kih žrtava predvoditi molitvu za pobijene franjevce i puk Božji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prisjetimo se da je u Drugom svjetskom rata i poraću iz općine &Scaron;iroki Brijeg ubijeno 2.184 osobe, a iz ŽZH 7.009. Zbog toga je grad &Scaron;iroki Brijeg 7. veljače proglasio &lsquo;&lsquo;Danom sjećanja na pobijene franjevce i puk&rdquo;, a ŽZH &rdquo;Danom sjećanja na žrtve komunističkog zlosilja&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. mise zadu&scaron;nice za pobijene franjevce i puk započinju 4. veljače. Kroz prva tri dana predvode ih župnici rodnih župa pobijenih hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U 17:30 sati je molitva krunice, a u 18:0000 sv. misa, kao i u sljedeća dva dana. Prvoga dana sv. misu predvodi i na njoj propovijeda don Ante Čarapina, župnik u Grljevićima (3-ica ubijenih), sutradan fra Josip Mioč, župnik u Drinovcima (7-ica ubijenih), a preksutra fra Velimir Bagavac, župnik na Čerinu (4-ica ubijenih).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz spomenuta tri dana podijelit će se i nagrade onima koji su sudjelovali na &rdquo;XII. natječaju Stopama pobijenih&rdquo; s temom pobijeni hercegovački franjevci. Prvoga dana nagrade će dobiti pučko&scaron;kolci, drugoga mladež, a trećega odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na sami dan Obljetnice, u utorak 7. veljače, program započinje u 16:00 sati molitvom pred ratnim skloni&scaron;tem, mjestom ubojstva i spaljivanja 12 franjevaca iz &scaron;irokobrije&scaron;kog samostana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastavlja se molitvom pred grobom gdje su trenutno pokopana 24-ica ubijena hercegovačka franjevca. Slijedi sv. misa zadu&scaron;nica koju će predvoditi i na njoj propovijedati fra Jozo Grbe&scaron;, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju će vicepostulator fra Miljenko Stojić iznijeti ukratko rad Vicepostulature kroz pro&scaron;lu godinu, a gvardijan fra Ivan Marić, ml., izreći će riječi dobrodo&scaron;lice i zahvale.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju, 5. veljače, u 17:00 sati očekuje se dolazak sudionika &rdquo;Mimohoda sjećanja&rdquo; koji pje&scaron;ače ili trče od spomenika svojim pobijenima do ratnog skloni&scaron;ta. Tu će se pomoliti za pokoj du&scaron;a pobijenih franjevaca i vjernih članova puka Božjega te nazočiti krunici i sv. misi u samostanskoj crkvi.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-24-pobijeni-franjevci-hercegov.jpgMolitva svetog Tome Akvinskoga za mudro uređenje života http://grude.com/clanak/?i=372116372116Grude.com - klik u svijetSun, 29 Jan 2023 12:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-29-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove nedjelje prenosimo Molitvu svetog Tome Akvinskoga za mudro uređenje života <p>&nbsp;</p> <p>Udijeli mi, milosrdni Bože,<br /> da žarko želim &scaron;to je tebi milo,<br /> razborito istražujem,<br /> istinski prepoznajem i savr&scaron;eno ispunjam<br /> na hvalu i slavu tvoga Imena.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uredi, moj Bože, moje življenje:<br /> ono &scaron;to od mene traži&scaron; da činim, daj mi da znam,<br /> i podaj da to izvr&scaron;im kako treba<br /> i kako koristi du&scaron;i mojoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daj mi, Gospodine Bože moj,<br /> da u sreći i protiv&scaron;tinama ne zakažem,<br /> da se u njoj ne uznesem,<br /> a u njima ne postanem malodu&scaron;an.<br /> Nek se ničemu ne radujem ili ni zbog čega ne žalim,<br /> osim onomu &scaron;to vodi k tebi,<br /> ili zbog onoga &scaron;to odvodi od tebe.<br /> Nek se nikome ne želim svidjeti<br /> ili nek se nikome ne bojim zamjeriti,<br /> osim tebi.<br /> Nek mi omrznu, Gospodine, sve prolazne stvari,<br /> a nek mi drago bude sve &scaron;to je tvoje.<br /> Nek mi bude mrska radost koja je bez tebe,<br /> i nek ne želim ni&scaron;ta &scaron;to je izvan tebe.<br /> Nek mi se sviđa, Gospodine, rad za tebe,<br /> a nek mi je dosadan svaki počinak<br /> koji je bez tebe.<br /> Daj mi, Gospodine, da često k tebi podignem srce svoje,<br /> a u svom se pomanjkanju stalno kajem,<br /> s odlukom da se popravim.</p> <p>&nbsp;</p> <p>II.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Učini me, Gospodine Bože moj,<br /> poslu&scaron;nim bez protivljenja,<br /> siroma&scaron;nim bez malodu&scaron;nosti,<br /> čistim bez patvorenja,<br /> strpljivim bez mrmljanja;<br /> poniznim bez pretvaranja,<br /> veselim bez raspu&scaron;tenosti,<br /> žalosnim bez malodu&scaron;nosti,<br /> zrelim bez tromosti;<br /> pokretljivim bez lakoumnosti,<br /> bogobojaznim bez očajanja;<br /> istinitim bez dvoličnosti,<br /> i da dobro činim bez preuzetnosti;<br /> da bližnjega opomenem bez oholosti<br /> te potičem na dobro, riječju i primjerom,<br /> bez pretvaranja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Daj mi, Gospodine Bože, srce budno,<br /> da ga ni jedna radoznala misao ne odvrati od tebe,<br /> daj srce plemenito da ga ni jedan nedostojan osjećaj<br /> ne povuče dolje;<br /> daj srce ispravno da ga nijedna naopaka nakana<br /> ne usmjeri nakrivo;<br /> daj srce čvrsto da ga ne slomi<br /> ni jedna nevolja;<br /> daj srce slobodno da ga ni jedan silovit osjećaj<br /> sebi ne podvrgne.</p> <p>&nbsp;</p> <p>III.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Udijeli mi, Gospodine Bože moj,<br /> um koji će te spoznati,<br /> marljivost koja će te tražiti,<br /> mudrost koja će te naći;<br /> pona&scaron;anje koje će ti se sviđati,<br /> ustrajnost koja će te pouzdano čekati,<br /> i pouzdanje koje će te konačno zagrliti.<br /> Daj da ovdje u duhu pokore podnosim kazne,<br /> da se na ovom putovanju po milosti<br /> služim tvojim dobročinstvima<br /> i da u slavi u nebu uživam tvoje radosti.<br /> Koji živi&scaron; i kraljuje&scaron;, Bože,<br /> u sve vijeke vjekova.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bitno.net</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-29-molitva.jpgPolovica katolika u BiH svaki tjedan na misihttp://grude.com/clanak/?i=372102372102Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2023 15:55:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Afrika je vodeća u broju katolika koji sudjeluju na misnim slavljima.<p>&nbsp;</p> <p>Zemlje u kojima vi&scaron;e od trećine svaki tjedan na misu idu katolici su iz Bosne i Hercegovine (48%), Meksika (47%), Nikaragve (45%), Bolivije (42%), Slovačke (40%), Italije (34%) i Perua (33%).</p> <div class="single-article__row">&nbsp;</div> <p>&nbsp;</p> <p>Novo istraživanje koje je proveo Center for Applied Research in the Apostolate (Centar za primijenjena istraživanja u apostolatu) bavilo se sudjelovanjem vjernika na svetim misama, a provedeno je u vi&scaron;e zemalja svijeta.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prema rezultatima istraživanje, Afrika je vodeća u broju katolika koji sudjeluju na misnim slavljima. Tako, na pitanje: "Osim vjenčanja, sprovoda i kr&scaron;tenja, koliko često idete na svete mise?", 94% nigerijskih katolika odgovorilo je kako u crkvu idu tjedno, a neki čak i na dnevnoj razini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anketu je proveo World Values ​​Survey, koji je počeo pratiti podatke 1980-ih te ima statistiku za 36 zemalja s brojnom katoličkom populacijom. CARA, koja je prikupila rezultate, rekla je da se ne zna točno koja zemlja ima najveću stopu sudjelovanja na misu, "jer istraživanja nisu provedena na tu temu u svakoj zemlji svijeta".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Među ispitanicima WVS-a, uz Nigeriju, tjedno ili če&scaron;će na misi sudjeluju katolici iz Kenije (73%) i Libanona (69%), prenosi <a title="Nedjelja ba" href="https://www.nedjelja.ba/hr/ljudi-zivot-obicaji/koji-narodi-najvise-sudjeluju-na-svetim-misama/28244" rel="nofollow" target="_blank">Nedjelja.ba</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Latinska Amerika i Europa</strong></p> <p>Zemlje u kojima polovica ili vi&scaron;e katolika tjedno sudjeluje na misnim slavljima su Filipini (56%), Kolumbija (54%), Poljska (52%) i Ekvador (50%), dok manje od polovice, ali ipak vi&scaron;e od trećine svaki tjedan na misu idu katolici iz Bosne i Hercegovine (48%), Meksika (47%), Nikaragve (45%), Bolivije (42%), Slovačke (40%), Italije (34%) i Perua (33%).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tri od 10 katolika koji tjedno sudjeluju na svetoj misi su podatci za Venezuelu (30%), Albaniju (29%), &Scaron;panjolsku (27%), Hrvatsku (27%), Novi Zeland (25%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (25%).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Prije i poslije pandemije</strong></p> <p>Istraživanja su uključivala i sudjelovanje na misama prije i poslije pandemije te tako, prema rezultatima, broj katolika u Sjedinjenim Američkim Državama koji svaki tjedan idu u crkvu povećao se za 24% poslije pandemije, u odnosu na ranije razdoblje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;U na&scaron;oj posljednjoj anketi krajem ljeta 2022., 17% odraslih katolika izjavilo je da često posjećuju crkvu, a 5% umjesto toga prati misu online ili na televiziji od kuće&rdquo;, stoji u CARA izvje&scaron;ću, a kako prenosi Aleteia.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr">&nbsp;</div> </div> <p>&nbsp;</p> <p>Ostale zemlje sa sličnim brojkama kao SAD su Mađarska (24%), Slovenija (24%), Urugvaj (23%), Australija (21%), Argentina (21%), Portugal (20%), Če&scaron;ka Republika (20 %) i Austrija (17 %).</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najrjeđe na svetim misama sudjeluju katolici iz Litve (16%), Njemačke (14%), Kanade (14%), Latvije (11%), &Scaron;vicarske (11%), Brazila (8%), Francuske (8%) i Nizozemske (7%).</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Ne nužno "religiozni"</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Iznenađujuće, istraživanja su pokazala kako nije nužno da će katolici koji sebe smatraju vi&scaron;e religioznim, če&scaron;će ići na svete mise. Primjer tomu je Libanon gdje velik broj katolika sudjeluje na misnim slavljima, ali broj onih koji sebe smatraju religioznim je znatno manji u odnosu na druge zemlje. Također, 97% katolika u Urugvaju se smatra religioznim, a tek 23% njih redovito idu na svetu misu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz Urugvaj, zemlje u kojima najvi&scaron;e katolika sebe smatra religioznim su Nigerija (95%), Albanija (94%), Slovačka (93%), Če&scaron;ka (92%), Italija (92%), Litva (92%), Kenija (92%), Kolumbija (92%), Bolivija (91%) i Poljska (90%).</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-03-29-stara-molitva-velikog-cetvrka.jpgPredstavljena prva zbirka pjesama Frane Mikulića Jukića FOTOhttp://grude.com/clanak/?i=372099372099Grude.com - klik u svijetFri, 27 Jan 2023 14:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-27-frane-mikulic-jukic-zavicajna-molitva-6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg organizirao je predstavljanje prve zbirke poezije Frane Mikulića Jukića pod nazivom „Zavičajna molitva“.<p>&nbsp;</p> <div class="itemFullText"> <p style="text-align: justify;">Zbirka je dobila prvu nagradu na Matičinu natječaju &bdquo;Tomica Penavić &ndash; Moja prva knjiga&ldquo;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Ocjenjivači zbirke su: Jure Milo&scaron;, Dorian Jurić, Marija Ba&scaron;ić, Mario Knezović, Željko Andrijanić i Julienne Eden Busic.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Podijeljena je u četiri cjeline: Zavičajna molitva, Pred vratima, Pro&scaron;lost i Mi danas s ukupno 60 pjesama.&nbsp;Naslovnu stranicu i Ilustracije uradila je Manuela Mikulić.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">U programu predstavljanja sudjelovali su autor Frano Mikulić Jukić i jedan od ocjenjivača Jure Milo&scaron;.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pjesme su recitirali: Monika, Belinda i Rosanda Mikulić.&nbsp;U glazbenom dijelu programa nastupio je guslar Josip Begić iz Posu&scaron;ja i tambura&scaron;ki sastav Stari fenjer iz Gruda.&nbsp;Program je vodio novinar Marinko Mikulić.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Frano Mikulić Jukić rođen je 1966. god. u Kočerinu, gdje je zavr&scaron;io osnovnu &scaron;kolu. Srednju &scaron;kolu zavr&scaron;ava u Mostaru, kada počinje objavljivati svoje prve pjesme. Najprije u "Crkvi na Kamenu", od 1985. do 1992. god.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Paralelno s tim objavljuje u zborniku "Kr&scaron;ni Zavičaj" od 1987. do 2017. godine, tj. do zadnjega broja.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pjesmu "Croatia", iz 1992. godine, uglazbio je i otpjevao pok. Martin Pero Boras.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Također, iste godine, hrvatski branitelj iz Gospića Pero Crljen, uglazbio je i otpjevao svojevrsnu "hercegovačku budnicu", na tekst pjesme objavljene u CnK pod naslovom &ldquo;Hercegovci, evo zore, evo dana...&rdquo;</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Pjevač Ivica Bago također je snimio pjesmu "Rakitno moje", na njegov tekst.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dvadesetak hercegovačkih i dalmatinskih guslara snimili su preko 30 nosača zvuka na njegove tekstove.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dr. sc. Dorijan Jurić, culturalanthropology iz Kanade, objavio je dva znanstvena rada u časopisu SLAVIC AND EAST EUROPEAN JOURNAL iz USA na njegove tekstove koje je odguslio Marko Čolak.</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Na osobnu inicijativu pok. Zvonke Bu&scaron;ića, napisao je pjesmu "Knjiga mog života - Zvonko Bu&scaron;ić Taik", koju je odguslio guslar Željko Keža i snimio na dvostruki CD u trajanju od 120 minuta.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-27-frane-mikulic-jukic-zavicajna-molitva-6.jpgTko je pisac iz BiH kojeg prati milijun ljudi?http://grude.com/clanak/?i=372036372036Grude.com - klik u svijetSun, 22 Jan 2023 09:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-22-9b3a822bf813406bb927.png&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dok radimo intervju, u pozadini se čuje plač mališana. - To ti je muka, ali slatka muka. Vidjet ćeš jednom - kroz smijeh mi govori Alen Agić. <p><br />Ako s tim imenom i prezimenom uvežemo stranicu "Magic Whisperer", onda je to čovjek kojeg svi znaju, osobito oni koji su na dru&scaron;tvenim mrežama. Jer njegove objave prati oko milijun osoba kada se objedine Instagram (624 tisuće pratitelja), Facebook (102 tisuće pratitelja), YouTube (120 tisuća pretplatnika), Twitter (52 tisuće pratitelja) i jo&scaron; kad se tome dodaju posjeti stranici saptacmagije.com. Njegove objave govore o ljubavi, sreći, zadovoljstvu..., inspiriraju druge. Agić spada u red mlađih pisaca. Rođen je 1988. godine, a planira ono po čemu je postao popularan uskoro pretočiti i u knjigu. Po struci je magistar tehnologije, međutim, pisanje, ali i želja za pomaganjem drugima, s obzirom na to da je sudionik brojnih humanitarnih akcija, prevladali su.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: "Magic Whisperer" jedna je od najpoznatijih Instagram stranica u regiji. Alene, kao njezin tvorac, na &scaron;to ste posebno ponosni i kako ste do&scaron;li do toga da vas vi&scaron;e od 600 tisuća osoba prati na Instagramu?</strong></p> <p>Alen Agić: - "Magic Whisperer" nastao je 2014. godine kada sam piskarao po Twitteru pa krenuo i na Instagram, Facebook, YouTube. Najvi&scaron;e sam ponosan &scaron;to nisam odustao, bez obzira i na druge obveze koje sam imao. U svemu &scaron;to radite morate biti ustrajni i odustajanje nipo&scaron;to ne smije biti opcija. Treba vremena da ljudi shvate da im na neki način pomažete. Potrebno je vremena da spoznaju čistoću nečije du&scaron;e, neiskvarenost nečijeg srca, a kada to ostvarite, sve je lak&scaron;e. &Scaron;to se tiče broja pratitelja, lijep je osjećaj znati da postoji 600.000 du&scaron;a tamo negdje koje uzmu telefon u svoju ruku i pročitaju &scaron;to im imate reći danas.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Inspirativnim porukama dotaknuli ste srca mnogih, kako ste to uspjeli?</strong></p> <p>Alen Agić: - Nije te&scaron;ko dotaknuti ljudsko srce ako ima&scaron; iskren pristup prema tim ljudima. Ljudi sve manje vjeruju jedni drugima i zatvoreni su u kojekakvu imaginarnu &scaron;koljku. Ne govore nikome svoje tajne, ne otkrivaju &scaron;to ih boli, ti&scaron;ti, za&scaron;to ne mogu zaspati do kasno u noć. I jedino &scaron;to im preostaje je čitati, gledati, nadati se boljem preko stvari koje pi&scaron;e netko tko ih čak osobno i ne poznaje. Jer oni koji su znali njihove tajne, koji su znali njihove slabosti, kome su dali svoje srce, oni su ih najvi&scaron;e povrijedili. A ja sam siguran da nema većeg dobrog djela od pružanja utjehe čovjeku koji sanja dobiti ono &scaron;to stvarno i zaslužuje &ndash; mir i sreću. Zato se mnogi pronalaze kroz moje pisanje, jer im poku&scaron;avam objasniti da moraju vi&scaron;e voljeti sebe, da cijene sebe u svakom smislu te riječi, da ne daju nikome da ih ponižava. Ljubav nije kada trpi&scaron; sve i sva&scaron;ta da bi bio s nekim, ljubav je kada voli&scaron; pa ti to bude uzvraćeno. Da rezimiramo, kada utje&scaron;i&scaron; čovjeka, on ne postaje samo tvoj fan, on ne postaje tvoj obični pratitelj na dru&scaron;tvenim mrežama. On postaje tvoj prijatelj koji će te rado zagrliti na ulici i reći "hvala" &ndash; velika je razlika.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Sudjelujete i u brojnim humanitarnim akcijama, koliko su one važne za dana&scaron;nje dru&scaron;tvo?</strong></p> <p>Alen Agić: - Tako je. Uvijek se odazovem na humanitarne akcije kad god me pozovu i promoviram to preko svojih dru&scaron;tvenih mreža. Jedna od najvećih humanitarnih akcija, koju jo&scaron; uvijek pamtim kao ne&scaron;to posebno, to je "Zagrli za ljubav" &ndash; preciznije Race for the Cure. Dizajnirao sam ceker s ljubavnim citatom koji se mogao kupiti u trgovinama te tako pomoći ženama oboljelim od zloćudne bolesti, raka dojke. I ovim putem bih poručio svim organizacijama koje se bave humanitarnim djelima; ako smatraju da im na neki način mogu pomoći, neka mi se slobodno jave, rado ću im izići ususret. Kao &scaron;to rekoh, Race for the Cure bila je ba&scaron; jedna prelijepa priča, ljudi su kupovali cekere, slali mi fotografije u inbox kao da su sami sebi kupili dar, kao da im je to ne&scaron;to jako bitno, a ne znaju da je zapravo meni i cijeloj ekipi koja je sudjelovala u tom projektu bilo jo&scaron; bitnije. Sama ta spoznaja da nekome pomažete da shvate kako nisu sami, da mogu izdržati i prebroditi sve, to je uistinu neopisiv osjećaj.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Koliko vremena iziskuje stvaranje inspirativnih citata? Vidimo i da va&scaron; Youtube kanal ima 120 tisuća pretplatnika, pa i za njih treba snimati poruke.</strong></p> <p>Alen Agić: - Puno, iskreno, puno. Ali kada tro&scaron;ite vrijeme na stvari koje volite, to ni u kom slučaju ne može biti uzalud potro&scaron;eno vrijeme. &Scaron;tovi&scaron;e, ja to i ne smatram kao tro&scaron;enje vremena, već davanje pažnje onima koji je uistinu trebaju.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kolika su vama inspiracija članovi obitelji i podr&scaron;ka u radu?</strong></p> <p>Alen Agić: - Najveća. U braku sam već dvije godine, imamo bebu od 11 mjeseci i nikada se nisam osjećao toliko nadahnuto. Nedavno sam dobio jedno pitanje od pratitelja: "Za&scaron;to vi&scaron;e ne pi&scaron;e&scaron; tužne citate, već samo sretne, obiteljske, o Bogu i slično?" Ja sam onaj tip osobe koji pi&scaron;e ono &scaron;to emotivno prolazi u danom trenutku. Postoji jedna poznata izreka da čovjek najljep&scaron;e pi&scaron;e kada je tužan, &scaron;to je djelomično i istina. Ali znate li &scaron;to je potpuna istina? Najvi&scaron;e emocija ima&scaron; kada si sretan i okružen ljudima koje voli&scaron; i koji te vole. Tada može&scaron; pisati neprestano jer svaki trenutak može&scaron; pretvoriti u riječ. Svaki osmijeh u jednu rečenicu. Te&scaron;ko je to objasniti, ali kada čovjek doživi pravu sreću, tvoj život postaje knjiga koja nema kraja.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Je li plan uskoro objaviti knjigu i tako se dodatno predstaviti &scaron;iroj javnosti?</strong></p> <p>Alen Agić: - Da, i jako se radujem tome, osobito jer će ta knjiga predstavljati suradnju s mojom prijateljicom i spisateljicom iz Zagreba. Radi se o zajedničkoj knjizi koja će izići uoči Dana zaljubljenih, ba&scaron; pravo vrijeme za čitanje ljubavnih savjeta i rečenica koje će vam se urezati duboko u srce, zar ne? Da i ja vama postavim barem jedno pitanje! (smijeh) Doista smo oboje dali svoj maksimum za tu knjigu i vjerujem da će čitatelji biti odu&scaron;evljeni, to je sve &scaron;to vam trenutačno smijem otkriti. Pričekajte jo&scaron; malo pa ćete vidjeti da je vrijedilo čekati.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: Kad ste već postavili pitanje, slažem se da je vrijeme Valentinova za ljubavne priče idealno. (smijeh) Ali da nastavimo s mojim pitanjima. Tuzlak ste od rođenja. Pa kakvim vidite svoj grad i postoji li neki u kojem biste jo&scaron; željeli živjeti?</strong></p> <p>Alen Agić: - Tuzla je uistinu prelijep grad i siguran sam da, kada jednom dođete, poželjet ćete opet. Ima tu mnogo čega vidjeti, od kipova nenadma&scaron;nih Me&scaron;e Selimovića i Ismeta Mujezinovića pa do jezera i raznih drugih ljepota koje dodatno ukra&scaron;avaju ovo mjesto. Sve u svemu, tko dođe, definitivno se neće pokajati. Pitali ste me i bih li želio živjeti u nekom drugom gradu, pa možda. Oduvijek me privlačila Italija, to mi je, izgleda, ostalo od malih nogu kada sam promatrao preko malih ekrana prelijepe ulice Venecije, točnije, sve te venecijanske atrakcije. Veneciju, inače, definiraju kao grad koji će vas odu&scaron;eviti u dvjema stvarima, kulturnim umjetninama i romantici, valjda me zato i privlači. Eto, kada bih morao birati, izabrao bih Veneciju, ali kad-tad bih se vratio ponovno u Tuzlu. To je sigurno, bez trunke sumnje, navika je čudo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Večernji list: U vremenu beznađa &scaron;to poručiti onima koji će čitati va&scaron; intervju?</strong></p> <p>Alen Agić: - Istina je da su danas jako te&scaron;ka vremena, pogotovo za onoga tko ima obraza i stida. Ali mi je neopisivo drago &scaron;to jo&scaron; uvijek ima dobrih ljudi, mnogo dobrih ljudi koji su me prona&scaron;li na dru&scaron;tvenim mrežama i uživaju u ljubavi koju dijelim s njima. Ljubav i dobrota su ono &scaron;to pokreće svijet, a pod dobrotom možemo podrazumijevati mnogo toga. Dobrota je pomoći prosjaku na ulici, dobrota je potap&scaron;ati nekoga po ramenu, dobrota je čak i kada uputite nekome toplu riječ. Ljudi su željni lijepih riječi u ovom ludom svijetu gdje živimo i ja ću, koliko god budem pisao, a pisat ću vjerojatno dok postojim, dati sve od sebe da im popravim dan i pomognem da shvate kako nisu sami. &bull;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-22-9b3a822bf813406bb927.pngNAJAVA: Promocija knjige Frane Mikulića Jukićahttp://grude.com/clanak/?i=372034372034Grude.com - klik u svijetSun, 22 Jan 2023 00:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-22-whatsapp_image_2023-01-21_at_21.01.18.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nakladi Matice Hrvatske ogranak Široki Brijeg ovih dana je iz tiska izašla zbirka pjesama "Zavičajna molitva" autora Frane Mikulića Jukića.<p>&nbsp;</p> <p>Ova zbirka pjesama je i nagradna knjiga natječaja moja prva knjiga MH - e &Scaron;iroki Brijeg "Tomica Penavić".</p> <p><br />U četvrtak, 26. listopada u prostorijama gradske knjižnice &Scaron;iroki Brijeg će se održati predstavljanje Franine prve zbirke pjesama "Zavičajna molitva" s početkom u 19 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Knjigu će predstaviti; Gojko Jelić - predsjednik MH ogranak &Scaron;iroki Brijeg, Jure Milo&scaron; - magistar povijesti i filozofije i Frano Mikulić Jukić - autor knjige.</p> <p><br />U glazbenom dijelu programa sudjeluju TS "Stari fenjer" i guslar Josip Begić, a u recitarskom dijelu večeri: Belinda Mikulić, Rosanda Mikulić i Monika Mikulić.<br />Voditelj programa je Marinko Mikulić.</p> <p><br />Knjiga "Zavičajna molitva" autora Frane Mikulića Jukića je skup pjesama koje su nastajale iz Franina pera u posljednjih 30 godina i sabrane su u ovoj zbirci pjesama.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga, sve vas pozivamo da svojim prisustvom obogatite promociju i izlazak prve zbirke pjesama Frane Mikulića Jukića.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-22-whatsapp_image_2023-01-21_at_21.01.18.jpegPo prvi put u 2000 godina bit će otvoreno kupalište na kojem je Isus izliječio slijepcahttp://grude.com/clanak/?i=372003372003Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2023 19:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-18-siloam-kupaliste.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kupalište je uništeno 70. godine poslije Krista tijekom Prvog židovsko-rimskog rata. <p>&nbsp;</p> <p>Kupali&scaron;te <strong>Siloam</strong>, koji se u Novom zavjetu spominje kao mjesto gdje je Isus izliječio čovjeka slijepog od rođenja bit će po &ldquo;prvi put u modernoj povijesti&rdquo; u potpunosti iskopano i otvoreno za javnost, rekle su izraelske vlasti, prenosi <em><strong>bitno.net</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Siloam se spominje u Lukinom i Ivanovom evanđelju u čijem devetom poglavlju stoji:</p> <p><em><strong>&bdquo;Prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Zapita&scaron;e ga njegovi učenici: &lsquo;Učitelju, tko li sagrije&scaron;i, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?&rsquo; Odgovori Isus: &lsquo;Niti sagrije&scaron;i on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja.&rsquo;</strong></em></p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p><em><strong>&lsquo;Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla. Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.&rsquo;</strong></em></p> <p><em><strong>To rekav&scaron;i, pljune na zemlju i od pljuvačke načini kal pa mu kalom premaza oči. I reče mu: &lsquo;Idi, operi se u kupali&scaron;tu Siloamu!&rsquo; &ndash; &scaron;to znači &lsquo;Poslanik&rsquo;. Onaj ode, umije se pa se vrati gledajući.&ldquo; (Iv 9, 1&mdash;7)</strong></em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupali&scaron;te je uni&scaron;teno 70. godine poslije Krista tijekom Prvog židovsko-rimskog rata. Iako je malen dio kupali&scaron;ta već nekoliko godina dostupan javnosti, velika većina ovog povijesno važnog mjesta ostala je zakopana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kupali&scaron;te je izvorno služilo kao dio jeruzalemskog drevnog vodovodnog sustava, a kasnije je postalo mjesto od vjerskog značaja za Židove. Vjerski hodočasnici koristili su ga kao &ldquo;mikveh&rdquo;, ili ritualno kupali&scaron;te, kako bi se očistili prije posjeta svetom Hramu, a za kr&scaron;ćane je dobilo značaj nakon spomenutog Isusovog izlječenja slijepca od rođenja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Siloam je pronađen sasvim slučajno 2004. godine kada su pri građevinskim radovima radnici nai&scaron;li na stepenice duge 120 metara te na položaj kupali&scaron;ta čija se starost procjenjuje na oko 2700 godina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to je kupali&scaron;te pronađeno Izraelska televizija otkriće je nazvala &ldquo;vjerojatno jednim od najvažnijih za biblijsku arheologiju posljednjih desetljeća&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-18-siloam-kupaliste.jpgIzašao siječanjski broj glasila Stopama pobjenihhttp://grude.com/clanak/?i=371993371993Grude.com - klik u svijetWed, 18 Jan 2023 11:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-18-sp-30.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovaj broj glasila glasila, u rubrici »Natječaj«, objavljuje nagrađene radove iz 2022. za uzrast odrasli.<div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>U izdanju Vicepostulature postupka mučeni&scaron;tva &raquo;Fra Leo Petrović i 65 subraće&laquo; izi&scaron;ao je 30. broj glasila &raquo;Stopama pobijenih&laquo;, kojega kao glavni i odgovorni urednik potpisuje vicepostulator fra Miljenko Stojić. Glasilo donosi mno&scaron;tvo podataka o ubijenim hercegovačkim franjevcima i okolnostima u kojima se to dogodilo za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U Uvodniku je napomenuto da se do&scaron;lo do razdoblja kada se te&scaron;ko pronalaze svjedoci, jer je pro&scaron;lo 78 godina od ubojstva hercegovačkih franjevaca, mnogi svjedoci su pomrli pa se istina traži od svjedoka iz druge ruke te u dokumentima i raznim zapisima</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici Iz Ljetopisa treba istaknuti vijest o XIV. simpoziju Stopama pobijenih na kojemu su predavanja održali dr. Hrvoje Mandić, dr. Ivo Čolak te don Davor Klečina. U Međugorju je podignut spomenik sedmorici ubijenih fratara iz župe Međugorje ili onima koji su u njoj djelovali.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donesen je i I. dio zapisa dr. fra Otona Knezovića o događajima na &Scaron;irokom Brijegu, dolasku njemačke vojske i zauzimanju samostana i gimnazije za potrebe vojske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rubrici Glas o mučeni&scaron;tvu objavljeno je sjećanje fra Umberta Lončara o smrti njegovog brata fra Slobodana Lončara, kojega su jugokomunisti ubili u Ljubu&scaron;kom između 12. i 13. veljače 1945.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj broj glasila glasila, u rubrici &raquo;Natječaj&laquo;, objavljuje nagrađene radove iz 2022. za uzrast odrasli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Rubrika Uspomene donosi zapis fra Vencela Kosira sve tamo od propasti Austro-Ugarske do uspostave Nezavisne Države Hrvatske i Drugoga svjetskog rata te dolaska jugokomunista na vlast. Opisuje s kakvim su se sve pote&scaron;koćama franjevci i svećenici borili dok su jugokomunisti vodili glavnu riječ. Pozivi na ispitivanje u Udbu, upadanja u samostan usred noći, pljačke, prijetnje, sve su to jugokomunisti radili kako bi uni&scaron;tili duhovne vođe u narodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Donesen je i razgovor s fra Danom Karačićem. Život je proveo djelujući u du&scaron;obrižni&scaron;tvu, a u posljednje vrijeme posebno je djelatan u brizi za Franjevački svjetovni red (FSR) najprije na razini Provincije, a sada kao duhovni asistent FSR-a na &Scaron;irokom Brijegu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podlistak donosi sjećanja Pere Banovića o &scaron;kolovanju na &Scaron;irokom Brijegu, sjećanja na njegove kolege iz &scaron;kolskih klupa i profesore koji su tada djelovali u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Njegovo &scaron;kolovanje prekida dolazak jugokomunista pred vrata &Scaron;irokog Brijega krajem 1944.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glasilo &raquo;Stopama pobijenih&laquo; može se nabaviti u župnim uredima, narudžbom od Vicepostulature ili na kioscima diljem Herceg Bosne, BiH. Prija&scaron;nje brojeve glasila, u pdf obliku, moguće je pronaći na stranicama portala pobijeni.info, u poglavlju &raquo;Izdava&scaron;tvo&laquo;.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-18-sp-30.jpgBaka (98): Ne bojte se smrti! Čeka nas savršeni svijet bez brigahttp://grude.com/clanak/?i=371979371979Grude.com - klik u svijetTue, 17 Jan 2023 13:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-17-baka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tik Tok nije rezerviran samo za generaciju Z, a dokaz tome je i ova 98-godišnja baka koja je postala pravi hit nakon što je njezin praunuk objavio video u kojem govori o životu nakon smrti.<p>&nbsp;</p> <p>Baka Faye, kako je nazivaju, ustvari je već prabaka koja živi u Teksasu, a njezin video u kojem govori kako se ne treba bojati smrti postao je viralan prikupiv&scaron;i 1.4 milijuna pregleda.<br /><br /></p> <p>"Bojim se smrti i ne mogu si pomoći. Može&scaron; li je upitati boji li se i ona i kako si pomoći?" upitala je jedna tiktokerica, a mudra baka dala je svoj odgovor.<br />"Du&scaron;o, čega se ima&scaron; bojati?"<br /><br /></p> <p>"Neeee! Za&scaron;to bih se bojala? Du&scaron;o, čega se ima&scaron; bojati? Ovo je samo čekanje. Ovaj život je samo malo međuvrijeme. To je samo trenutak", rekla je dodajući kako svoju snagu crpi iz Biblije.<br /><br /></p> <p>Baka je objasnila kako život nije savr&scaron;en, no da će sve na&scaron;e brige nestati nakon &scaron;to napustimo ovaj svijet.<br /><br /></p> <p>"Bit će savr&scaron;enstvo. Sve će biti prekrasno. Nema bolesti, nema tuge, nema ljudi bez posla, ni ikakvih briga. Ljudi se neće uznemiravati i lagati i psovati. Ondje neće biti ni&scaron;ta od onoga &scaron;to nas zabrinjava", odgovorila je.<br /><br /></p> <p>Inače, baka ima svoj TikTok profil koji vodi njezin praunuk , a njezin video lajkalo je 313 tisuća ljudi, od kojih mnogi pi&scaron;u kako im je ovaj video puno pomogao.<br /><br /></p> <blockquote class="tiktok-embed" style="max-width: 605px; min-width: 325px;" cite="https://www.tiktok.com/@nannyfayeandme/video/6968302080901631238" data-video-id="6968302080901631238"><a title="@nannyfayeandme" href="https://www.tiktok.com/@nannyfayeandme?refer=embed" target="_blank">@nannyfayeandme</a> I asked nanny a question that I&rsquo;ve always wanted to ask but never have..... is she afraid of death?.. <a title="nanny" href="https://www.tiktok.com/tag/nanny?refer=embed" target="_blank">#nanny</a> <a title="♬ original sound - Nanny Faye" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-6968301873099016966?refer=embed" target="_blank">♬ original sound - Nanny Faye</a></blockquote> <script type="text/javascript" src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-17-baka.jpgPRVI U SVIJETU: Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću iznimno je znanstveno djelo prof. dr. Zorana Tomićahttp://grude.com/clanak/?i=371964371964Grude.com - klik u svijetMon, 16 Jan 2023 09:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=23-01-16-zoran-tomic-rijecnik2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Enciklopedijski rječnik odnosa s javnošću (Enciclopedic Public Relations Dictionary) autora prof. dr. Zorana Tomića izišao je iz tiska. <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi je to enciklopedijski rječnik s područja odnosa s javno&scaron;ću u svijetu. Naime do danas niti jedan autor ili grupa autora u svijetu nisu izradili sveobuhvatni rječnik koji bi standardizirao pojmovi profesije odnosa s javno&scaron;ću. Stoga je činjenica kako je ovo prvi rječnik odnosa s javno&scaron;ću u svijetu i to mu daje posebnu važnost, ali i specifičnu profesionalnu težinu.</p> <p><br />U uvodu Enciklopedijskog rječnika odnosa s javno&scaron;ću prof. Tomić ističe kako bi se shvatila specifična znanstvena težina ovog svjetskog djela važno je ukazati na možda ključnu činjenicu:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Danas u svijetu nema 'pravog' rječnika odnosa s javno&scaron;ću. Osamdesetih godina pro&scaron;log stoljeća F. Jafkins napisao je Dictionary of Marketing, Advertising &amp; Public Relations. Uvidom u taj rječnik evidentno je da ni deset posto pojmova nije s područja odnosa s javno&scaron;ću, pa se on te&scaron;ko može smatrati rječnikom odnosa s javno&scaron;ću. Pretražujući i tragajući za referentnim djelom, nai&scaron;ao sam na nekoliko kraćih online pojmovnika koji nikako, prema standardima UNESCO-a, ne ulaze u kategoriju knjige. Nedostatak &bdquo;svjetskog&ldquo; rječnika poku&scaron;ao sam nadoknaditi konzultiranjem američke Encyclopedia of Public Relations i britanske International Encyclopedia of Communication te vi&scaron;e priručnika i drugih djela s područja odnosa s javno&scaron;ću i komunikacije.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Red. prof. dr. sc. Ratko Zelenika, vodeći hrvatski metodolog, autor vi&scaron;e od desetak znanstvenih knjiga, u Pogovoru ističe kako prof. dr. sc. Zoran Tomić vi&scaron;e od dvadeset godina veoma intenzivno istražuje i proučava aktualne probleme i fenomene odnosa s javno&scaron;ću, i to u naj&scaron;irem smislu i u svjetskim razmjerima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>O tome je rezultate temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja objavio u vi&scaron;e od stotinu znanstvenih i znanstvenostručnih djela. &bdquo;Kao izvrstan i internacionalni znalac i ekspert univerzalnih i specifičnih/specijalističkih odnosa s javno&scaron;ću, prof. dr. sc. Zoran Tomić svojim je kapitalnim djelom Odnosi s javno&scaron;ću - Teorija i praksa (2016.), a napose Enciklopedijskim rječnikom odnosa s javno&scaron;ću (2023.), ponudio aktualna i kvalitetna znanja, saznanja, načela, pravila, zakonitosti, pojmova &hellip; svim aktivnim sudionicima u mikro-, makro- i globalnim univerzalnim i specifičnim/specijalističkim industrijama odnosa s javno&scaron;ću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Realno je očekivati da će navedena objavljena djela prof. dr. sc. Zorana Tomića izravno i pozitivno utjecati na ekspanziju znanja, vje&scaron;tina i kompetencija o odnosima s javno&scaron;ću u obrazovanju, znanosti, gospodarstvu i dru&scaron;tvu, i ne samo u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj&ldquo;, nagla&scaron;ava prof. Zelenika.</p> <p><br />Enciklopedijski rječnik odnosa s javno&scaron;ću sadrži vi&scaron;e od 3.000 pojmova i sintetizira svu interdisciplinarnost profesije odnosa s javno&scaron;ću. Dominantna područja obrade su informacijsko komunikacijske znanosti s posebnim naglaskom na komunikologiju, novinarstvo i masovne medije, zatim ekonomske znanosti nagla&scaron;eno grane menadžmenta i marketinga, zatim sociolo&scaron;ke i politolo&scaron;ke znanosti, psihologije pa sve do općih pojmova i njihovih značenja.</p> <p><br />O razlozima pokretanja ovako zahtjevnog znanstvenog projekta, u uvodniku prof. Tomić ističe činjenicu kako vi&scaron;e od dvadeset godina intenzivno proučava, analizira, ocjenjuje aktualne teorijske i praktične probleme i fenomene odnosa s javno&scaron;ću. &bdquo;Proučio sam vi&scaron;e od dvije tisuće aktualnih bibliografskih jedinica o odnosima s javno&scaron;ću, i to najpoznatijih svjetskih znanstvenika. Spoznao sam, uz ostalo, da su odnosi s javno&scaron;ću znanstveno zasnovani na mnogobrojnim načelima, pravilima, zakonitostima...</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također, spoznao sam da se posebnosti odnosa s javno&scaron;ću općenito, a osobito mnogobrojnih, vi&scaron;e i/ili manje, afirmiranih funkcionalnih vrsta odnosa s javno&scaron;ću mogu promi&scaron;ljati, razumjeti, interpretirati... samo ako se izvrsno znaju relevantne značajke vi&scaron;e tisuća pojmova s pretežitim elementima i komponentama univerzalnih i specifičnih/specijalističkih odnosa s javno&scaron;ću&ldquo;, pi&scaron;e prof. Tomić te nagla&scaron;ava da je projekt izrade Rječnika trajao dvanaest godina.</p> <p><br />Po svom sadržaju i značenju Enciklopedijski rječnik odnosa s javno&scaron;ću namijenjen je prije svega profesionalcima i praktičarima u struci odnosa s javno&scaron;ću, zatim studentima informacijskih i komunikacijskih studija s posebnim naglaskom na studije odnosa s javno&scaron;ću, menadžerima i svim dionicima komunikacijskog menadžmenta, ali i svim drugim osobama koji sudjeluju u komunikaciji s javno&scaron;ću provodeći svoje profesionalne, ali i osobne komunikacijske zadaće i ciljeve.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zbog osjetljivosti projekta i nagla&scaron;ene interdisciplinarnosti autor je angažirao značajan broj recenzenata sve redom uglednih znanstvenika i lidera na svojim znanstvenim područjima. Recenzije potpisuju: dr. sc. Sanja Bijak&scaron;ić, dr. sc. Aleksandar Bogdanić, dr. sc. Nenad Brkić, dr. sc. Nino Ćorić, dr. sc. Damir Jugo, dr. sc. Igor Kanižaj, dr. sc. Zdenko Klepić, dr. sc. Milica Kostić Stanković, dr. sc. Najil Kurtić, dr. sc. Damir Kukić, dr. sc. Danijel Laba&scaron;, dr. sc. Pero Maldini, dr. sc. Ilija Musa, dr. sc. Đorđe Obradović, dr. sc. Marijan Primorac, dr. sc. Dubravka Sinčić Ćorić, dr. sc. Miro Radalj, dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Iko Skoko, dr. sc. Besim Spahić, dr. sc. Ana Tkalac Verčić, dr. sc. Ivan Tanta, dr. sc. Miroslav Vasilj i dr. sc. Ratko Zelenika. Pored navedenih recenzenata jedan značajan broj znanstvenika je analizirao rječnik i dao svoje sugestije i njima autor u rječniku posebno zahvaljuje.</p> <p><br />Treba istaknuti da je svaki od navedenih pojmova preveden i na engleski jezik &scaron;to bitno doprinosi svjetskoj standardizaciji profesije koja se na na&scaron;im područjima razvija početkom ovog stoljeća. Nakladnici Enciklopedijskog rječnika odnosa s javno&scaron;ću su Sveučili&scaron;te u Mostaru i izdavačka kuća Synopsis iz Zagreba i Sarajeva.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>O autoru</strong><br />Prof. dr. sc. Zoran Tomić redoviti je član Europske akademije znanosti i umjetnosti i redoviti profesor na Sveučili&scaron;tu u Mostaru. Autor je vi&scaron;e od 20 znanstvenih knjiga, sveučili&scaron;nih udžbenika i poglavlja u knjigama. Objavio je vi&scaron;e od 90 znanstveno-stručnih radova. Sudjelovao je i izlagao na vi&scaron;e od 100 domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih konferencija. S područja odnosa s javno&scaron;ću autor je tri znanstvene knjige/monografije (udžbenika): Odnosi s javno&scaron;ću &ndash; Teorija i praksa, II. izdanje, Synopsis, Zagreb &ndash; Sarajevo, 2016.; Politički odnosi s javno&scaron;ću, Synopsis, Zagreb &ndash; Sarajevo, 2017. i Odnosi s javno&scaron;ću &ndash; Teorije i modeli, Synopsis ‒ Mostar, 2013. Član je tijela akademskih institucija u BiH i Europi. Dobitnik brojnih nagrada i priznanja za znanstveni rad.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/23-01-16-zoran-tomic-rijecnik2.jpg