Kultura

Adventska književna večer DHK HB

Grude.com - klik u svijet — Sun, 10 Dec 2023 13:55:00 GMT

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne priredilo je svoju već tradicionalnu "Adventsku književnu večer" na kojoj članovi Društva i gosti čitaju poeziju nadahnutu došašćem i Božićem.

Svoje stihove kazivali su: Dubravka Bandić, Marela Jerkić-Jakovljević, Snježana Lovrić, Srećko Marijanović, Zdravka Mila Marijanović, Zdravko Nikić, Pero Pavlović, Ivo Raguž, Ivan Sivrić, Miljenko Stojić, Mara Cica Šakotić, Angelina Šuta, Ante Tomić i Ivan Vrljić.

Stihove Zdenke Čavić, pročitao je Ivan Baković. Ovogodišnja manifestacija upriličena je 8. prosinca 2023. u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Predsjednik DHK HB Ivan Baković na početku večeri izvijestio je o projektima koje je DHK HB realiziralo u protekloj godini (književne manifestacije, tribine, promocije, gostovanja, književne nagrade...) i o nakladi Društva (šest objavljenih knjiga i dva dvobroja časopisa Osvit).

Spomenuo je i članove Društva preminule od prošlogodišnje Adventske književne večeri: Marka Boškovića, Fabijana Lovrića, Ivana Kordića, Žarka Marijanovića, Mile Vlašić-Gvozdić, Vere Primorac, Mirka Marjanovića, Slavka Vranjkovića i s. Anke Petričević, i izvijestio o tom da su u članstvo primljeni: Ante Brajko, Dragica Križanac, Tomislav Domović, Goran Gatalica, Hrvoje Barbir, Zdenka Mila Marjanović, Lajčo Perušić, Ljerka Lukić, Milena Jukić-Bandić, Mario Raguž, Ivan Babić.

Fra Josip Vlašić: Drugu svijeću adventa zapali u svojim odnosima koji nisu dobri

Grude.com - klik u svijet — Sun, 10 Dec 2023 09:37:00 GMT

Drugu svijeću adventa
zapali u svojim odnosima.
Oni su potrebni svjetla.

Oni dobri odnosi –
da budu još bolji,
još čišći,
još svetiji,
još čvršći.

Svjetlo adventa potrebno je
i odnosima koji nisu dobri.
Možda još više nego onim dobrima?!
I oni trebaju biti obasjani.
I oni mogu biti preobraženi.
U njima zapali drugu svijeću
i vrati im nadu.

Kada sve učiniš
i vidiš da promjena odnosa
nije samo u tvojoj moći,
i kada drugi možda zatvara srce
i ne želi i ne vjeruje u promjenu,
ti zapali svijeću.
To će značiti tvoju spremnost za čekanje.
To će značiti i tvoju ljubav,
ali i tvoje povjerenje u čovjeka.

Kao što svjetlo pobjeđuje tamu
i toplina otapa led,
tako će biti i s tvojim odnosima,
iako ćeš možda trebati dugo čekati.
Baš zato drugu svijeću adventa
zapali u odnosima koji su ovijeni tamom
i okovani ledom.
Ona neka strpljivo u njima gori i izgara,
neka ih rasvjetljava i otapa.

Pažljivo i blago,
onako kako On u naš život ulazi,
prinesi svjetlo druge adventske svijeće
u sve svoje odnose
i moli Kralja koji je blizu
da te pouči kako trsku napuknutu ne slomiti
i ne ugasiti stijenj što tek tinja.

Nadaj se.
Voli.
Oprosti
Vjeruj.
To uvijek možeš.
I to je sasvim dovoljno.
To je druga svijeća tvoga adventa.
Neka gori u tvojim odnosima.
Zapali je!

fra Josip Vlašić

NAJAVA: Tradicionalni božićni koncert ''Gradu s ljubavlju''

Grude.com - klik u svijet — Thu, 07 Dec 2023 08:09:00 GMT

I ove godine, 31. godinu zaredom Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Sv. Ante – Cim“ iz Mostara organizira svoj tradicionalni božićni koncert „Gradu s ljubavlju“, u subotu, 9. prosinca 2023. godine u 19:00 sati u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru.

Ulaz je kao i svake godine besplatan.

Dođite, i zajedno s našim prijateljima članovima Folklornog ansambla „Matija Gubec“ iz Karlovca i članovima Mandolinskog orkestra Brodosplit iz Splita, osjetite ljepotu plesa, pjesme, bogatstvo narodnih nošnji te raznolikost narodnog stvaralaštva.

Ove godine spremili smo vam brojna iznenađenja, nove koreografije i to sve u malo drukčijem programu nego ste to navikli gledati do sada.

Radujemo se vašem dolasku. – naveli su iz HKUD –a “Sv. Ante – Cim” Mostar

Sveti Nikola, svim svojim vjernima daruj zahvalno srce... izmolite prelijepu molitvu omiljenom svecu djece

Grude.com - klik u svijet — Wed, 06 Dec 2023 07:27:00 GMT

Sveti Nikola činio je čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu stoga ga nazivamo zaštitnikom djece.

Izmolite na današnji dan molitvu ovom dragom svecu:

Molitva svetom Nikoli za djecu, mlade, pomorce i putnike

Bože, Oče naš, molimo te da po zagovoru sv. Nikole trajno čuvaš, štitiš i pomažeš našu djecu da odrastaju sigurni u ljubavi. Mlade ojačaj svojim duhom da odole lošim izazovima i u radosti budu tvoji. Pomorce i putnike pomozi u oluji i svakoj opasnosti i daj da se živi, zdravi i sretni doma vrate. Svim tvojima vjernima daruj zahvalno srce. Po Kristu, Gospodinu našemu. Amen!

Svijetlo dana uledali Susreti 17 - Godišnjak Matice hrvatske Grude

Grude.com - klik u svijet — Tue, 05 Dec 2023 11:14:00 GMT

Iz tiska su izašli Susreti br. 17, Godišnjak Matice hrvatske-Ogranak Grude za 2023. godinu. Na 360 stranica napisani su radovi mnogih suradnika u ovom 17. po redu grudskom Godišnjaku Matice hrvatske. Posebno želimo istaknuti učeničke radove naših školaraca iz osnovnih i Srednje škole općine Grude.

Grafički su Godišnjak uredile Andrijana Mlinarević-Cvetković i Edita Grubišić. Tiskan je u poduzeću Grafotisak iz Gruda.

Uvodnik je napisala s. Bernardina Crnogorac, a radi se o domoljubnoj pjesmi za koju je sestra Bernardina dobila 1. nagradu u Kninu uoči proslave Oluje 2023. godine.

U rubrici Književnost sljedeći su radovi: Odabrane pjesme Marije Bošnjak; Ljubav se trefila o svetoj Kati, autorice Ive Crnjac; Odabrane pjesme Marka Čuljka; Odabrane pjesme Marija Grizelja; Zrnce zemlje rvacke na dlanu đačeta - nedoučeta rad je fra Ante Marića; Moj bi did besidio napisao je Frano Mikulić Jukić, kao i Zavit svetom Vicenci; O Sabranim djelima Tina Ujevića – utopija ili ostvariva zadaća?, pisao je Zvonko Pandžić. Slijede Odabrane pjesme Filipa Pešorde, Peje Šimića i Mirjane Vlašić Mime.

U rubrici Kultura radovi su: Likovna kolonija u Gorici „Zvonko Bušić Taik - 32-godišnji uznički san o slobodnoj domovini Hrvatskoj“, autora Marija Bušića; Slavonsko-hercegovačko silo i gostovanje Šimićevih susreta u Osijeku 2023. rad je Srećka Tomasa, koji je napisao i rad o Trojici drinovačkih zmajeva.

U rubrici Osvrti na publikacije sljedeći su radovi: Predstavljanje knjige „Domosnovlje u verigama“, napisala je Julienne Eden Bušić; Predstavljanje Monografije 100 godina HKUD-a Sloga Gorica (1923. – 2023.) potpisuje Mario Bušić; Susreti 16. – osvrt, prof. Anite Ćutuk; Vukovar – rana i ponos, dr. sc. fra Roberta Jolića; Čuvarkuća u tišini, uradak je Petra Majića; Osvrt na knjigu Uskrsla lica Vukovara 2022., rad je Anite Martinac; Susreti, rad je Marije Tomić i Domosnovlje u verigama potpisuje Đuro Vidmarović. U odlomku Povijest sljedeći su radovi: O sjećanju na zdravstvo u Općini Grude prije pedeset godina napisao je Tihomir Bušić; Hrvatske zemlje u doba francuske vladavine (1805.-1813.), rad je Zvonimira Glavaša; Franjevačko školstvo u Hercegovini, djelo je fra Roberta Jolića; Ledinački zapisi – Ilijin klanac, uradio je Mario Knezović. U rubrici Religija radovi su: Sveti Pavao i njegove poslanice, autorice Matee Glavaš; Franjo i dječak, autora Marka Lasića; Umjetnost u službi produhovljenja čovjeka, autorice Paule Tomić, a Paula je napisala i rad Ljubav je jedino što vrijedi; U Učeničkim pokušajima nalaze se radovi: Približavanje proljeća – Martina Alerić; Približavanje proljeća – Filipa Bandić; Proljeće – Darija Eljuga; Suze Širokog Brijega – Anđela Glavaš; Proljeće – Doris Glavaš; Približavanje proljeća – Katarina Glavaš; Pozdrav proljeću – Barbara Iličić; Proljeće – Anica Majić; Proljetna ljubav – Bruna Majić; Približavanje proljeća – Iva Majstorović; Proljeće na vratima – Lucija Majstorović; Proljetni dan – Anđa Pandžić; Proljetna bajka – Ivana Pandžić; Proljeće – Ana Radalj; Proljeće – Dorotea Rogić; Proljeće – Lucija Tomas; Naša pjesma – Ivana Bandić; Cvjetovi na vrhu brda – Mihaela Barić; Grude, misto moje – Mihaela Barić; Crkva svetog Mihovila Arkanđela-Drinovci – Ružica Majić; Ja imam kuću i dom – Petra Sušac; Lijepa li si, domovino moja! – Petra Tomas; Tu su i nagrađeni radovi učenika Osnovne škole fra Stipana Vrljića iz Sovića; Moj dom-moja domovina – Marija Bušić; Pismo djedu Božićnjaku – Iva Martić; Smiles from our souls – Marija Prlić; Žuti dan proljetni – Kaja Vlašić; Komadić raja – Lovre Vlašić; U mom je srcu Hrvatska – Mirko Vlašić. U Zanimljivostima su radovi: Krešo je živ ili slovo o Kreši Mikuliću – Škoriću, rad je Milke Tice; Reunion grudskih maturanata iz '83., autora Ivana Šimića; Gusle moje sve manje poje, uradak je Mladena Vukovića. Tu je i Kronika Matice hrvatske-Ogranak Grude (2022. – 2023.) koju je napisao glavni urednik ovoga Godišnjaka Mario Bušić, i članak Srećka Mikulića pod naslovom: Europsko prvenstvo u boćanju.

Susreti 17 bit će predstavljeni u srijedu, 6. prosinca 2023. (na sv. Nikolu), u knjižnici Osnovne škole u Grudama, s početkom u 18 sati! Svi ste pozvani i dobro došli!

Snima se film o zločinima nad Hrvatima katolicima u BiH

Grude.com - klik u svijet — Sun, 03 Dec 2023 11:21:00 GMT

Brojna stratišta Hrvata katolika u BiH koji su teško stradali i u proteklom Domovinskom ratu te doživjevši brojne zločine i progon sa svojih ognjišta bit će otrgnuta zaboravu i kroz dokumentarni film koji se trenutačno snima.

Iza projekta naziva "Nanovo rođeni" na čijem je čelu Matija Ricov stoji Hrvatski žrtvoslov.

Film se trenutačno snima u Konjicu gdje se dokumentiraju zločini nad Hrvatima ovog sjevernog dijela Hercegovine, uključujući i zločin u Trusini te poslijeratno trostruko ubojstvo obitelji Anđelić u Kostajnici motivirano nacionalnom i vjerskom mržnjom, javlja Artinfo.

Prva adventska nedjelja: Ovo je 10 zanimljivosti o došašću, predbožićnom vremenu

Grude.com - klik u svijet — Sun, 03 Dec 2023 09:19:00 GMT

Danas palimo prvu adventsku svijeću, što znači da ulazimo u vrijeme došašća. Ali, znate li što ovo razdoblje uopće označava? Ovo je deset zanimljivosti o došašću koje većina ljudi ne zna, piše Bitno.net.

1. Koji je smisao došašća? To je doba u kojem se pripremamo za Božić i Isusovo rođenje. Došašće dijelimo na dva razdoblja: Od prve nedjelje došašća do 16. prosinca naglasak je na eshatološkom vidu, iščekivanju drugog Kristova dolaska. Od 17. do 24. prosinca naglasak je na pripremi za Božić.

2. Prvo svjedočanstvo o došašću donosi nam biskup Perpetuus iz Toursa koji je od 11. studenog do Božića zahtijevao trokratni tjedni post.

3. Gelazijev sakramentar koji se tradicionalno pripisuje sv. papi Gelaziju, spominje pet nedjelja došašća, a papa Grgur VII. smanjio je broj nedjelja s pet na četiri.

4. Već u 9. stoljeću prva nedjelja došašća proglašena je početkom crkvene godine.

5. Iako je ljubičastom bojom povezan s pokorničkim korizmenim vremenom, došašće ipak nije pokorničko razdoblje crkvene godine!

6. Treća nedjelja došašća od naziva se i 'Dominica gaudete', odnosno 'nedjelja je radujte se', prema riječima Ulazne pjesme iz Pavlove Poslanice Filipljanima. Na ovu nedjelju u liturgiji se može koristiti i ružičasta boja.

7. Kako treba biti uređena crkva u vremenu došašća? Odgovor pronalazimo u Općoj uredbi Rimskog misala: oltar treba biti ukrašen cvijećem te bi se trebale koristiti orgulje i druga glazbala, ali sve u umjerenoj mjeri.

8. Običaj izrade adventskog vijenca proširio se tijekom 19. stoljeća u njemačkim evangeličkim obiteljima. Običaj su vrlo brzo preuzeli bavarski katolici, a potom i ostatak zapadnog kršćanskog svijeta.

9. Zornice ili rorate svoj početak imaju još u srednjem vijeku. One simboliziraju budnost kršćana u vremenu priprave za Božić, ali i na Isusov konačni dolazak. Na zornicama se pjevaju i prekrasne hrvatske adventske pjesme koje imaju marijansko obilježje. Pjesme izražavaju radost zbog skore proslave Kristova rođenja i potiču na pripravu za ovu veliku svetkovinu. Zornicom se naziva i božićna misa u ranu zoru.

10. U vrijeme došašća često se čuje usklik: Maranatha! Ova aramejska riječ zapravo je bio uobičajeni pozdrav prvih kršćana, a nalazimo ga na kraju Pavlove Poslanice Korinćanima. Zanimljivo, njegovo je značenje dvostruko. Tako 'maranâ-thâ' prevodimo 'Dođi, Gospodine', dok 'maran-‘athâ' znači 'Gospodin je došao'.

Samoljepive marke HP Mostar ''Božić 2023. i Nova godina'' u prigodnim kutijama

Grude.com - klik u svijet — Sat, 02 Dec 2023 08:29:00 GMT

Marke su tiskane u arku 10 te kao samoljepive u rolama pakiranim u prigodne kutije od po 100 komada (50 s božićnim i 50 s novogodišnjim motivom). U poštanskom prometu koriste od 1. prosinca 2023.

U Evanđelju po Mateju opisan je događaj kada su se novorođenom Isusu,
prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došla pokloniti tri mudraca ili kralja „s Istoka”.
Najčešće se prikazuju i predstavljaju kao muškarci u različitim životnim dobima
(mladić, zreo muškarac i starac) te različitih rasa odnosno boje kože. Ne zna se
odakle su došli niti kako se zovu, ali su se od 8. stoljeća ustalila imena Baltazar,
Melkior i Gašpar. Oni su predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje
kraljevstvo objavivši im rođenje Spasitelja. Njihova imena imaju snažnu simboliku:
Melkior na hebrejskom znači „kralj svjetla“, Baltazar na asirskom „Bog štiti njegov
život“, a Gašpar na perzijskom znači „Čuvar blaga“. I darovi koje su donijeli djetetu
Isusu imaju svoju simboliku: mirta mu je darovana kao čovjeku, tamjan kao Bogu, a
zlato kao Kralju.

Blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje slavi se 6. siječnja, šestoga dana nove
godine čiji je dolazak proslavljen veselo uz najljepše želje i darove. Svako darivanje
iskaz je zahvalnost, poštovanja ili ljubavi. I danas je isto kao u vrijeme kada su tri
kralja darovala malenoga Isusa čiji je dolazak najavio novu zoru ljudskog postojanja.

Ovo izdanje koje autorski potpisuje Vilim Parić, kao i starija izdanja poštanskih
maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web shopa
www.epostshop.ba

Još malo ulaznica ostalo za najpoznatiju baletnu predstavu „Orašar“ u Mostaru

Grude.com - klik u svijet — Fri, 01 Dec 2023 17:39:00 GMT

Najpoznatija i najprodavanija baletna predstava u svijetu – „Orašar“, ove će zime zaigrati u Mostaru 4.12., od 20 sati u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača.

Vrhunska umjetnička postava ukrajinskog baletnog ansambla Ukrainian Classical Ballet, vječna muzika Petra Iljiča Čajkovskog, uz koreografiju Valerija Petroviča Kovtuna, razlog su da ovu baletnu predstavu nipošto ne propustite!

Kako su priopćili organizatori u prodaji će biti još samo veoma mali broj ulaznica koje će se moći kupiti na blagajni Hrvatskog doma herceg Stjepan Kosača u Mostaru.

“Orašar” donosi već dobro poznatu priču o djevojčici koja na Badnju večer ispod bora pronalazi nesvakidašnji dar – drvenog orašara, s kojim proživljava čudesne dogodovštine u izmaštanu svijetu. Balet “Orašar” temelji se na djelu njemačkog pisca E.T. A. Hoffmana „Orašar i kralj miševa”, a radnja je ispričana tradicionalnom baletnom koreografijom jednog od najpoznatijih koreografa, baletnog majstora i laureata mnogobrojnih nagrada i međunarodnih priznanja – Valerija Petroviča Kovtuna. Ukrainian Classical Ballet, čiji su solisti zaslužni umjetnici Ukrajine te nositelji brojnih baletnih nagrada i priznanja, dali su tradicionalnoj koreografiji moderniji izgled.

Iza predstojećeg gostovanja „Orašara“ u Mostaru stoji produkcija Art Partner iz Zagreba, koja već četvrtu godinu zaredom organizira zimsku turneju najpoznatijeg baleta „Orašar“. Inače, „Orašara“ je na tri turneje pogledalo preko 24 tisuće zadovoljnih gledatelja u više gradova u Hrvatskoj, a ove godine baletna atrakcija napokon dolazi i u Mostar.

Bez sumnje, svjetska baletna atrakcija „Orašar“ u Mostaru biti središte božićne i novogodišnje čarolije za sve generacije publike!

Blagdan Krista Kralja posljednja je nedjelja liturgijske godine! Dočekajmo i vrijeme Došašća u radosti, nadi i molitvi

Grude.com - klik u svijet — Sun, 26 Nov 2023 23:18:00 GMT

Svetkovina Krista Kralja posljednja je nedjelja liturgijske godine. Slavi se posljednjih dana mjeseca studenoga i proslavlja Kristovo Kraljevstvo: Krista kao Gospodara vremena i povijesti, početaka i kraja cijeloga svijeta i svih stvorenja. Liturgijska boja je bijela. Osim katolika, ovaj blagdan slave i anglikanci i neke protestantske zajednice.

Blagdan je namijenjen objavi na upečatljiv i učinkovit način Kristove kraljevske vlasti nad pojedincima, obiteljima, društvom, vladama i narodima.

Svetkovinom Krista Kralja zaključuje se liturgijska godina, a time se želi naglasiti da Krist Otkupitelj jest Gospodar povijesti i vremena te da svi ljudi i sva stvorenja pronalaze u Kristu svoj smisao.

Nastanak svetkovine

Svetkovinu je uveo papa Pio XI. enciklikom Quas primas 11. prosinca 1925. godine, na kraju velikog jubileja koji se slavio iste godine. Taj jubilej je malo poznat, i možda pomalo zaboravljen. Kada je izabran za rimskog prvosvećenika 1922. godine, Pio XI. osudio je izričito »katolički« liberalizam u svojoj enciklici Ubi arcano Dei. Shvatio je, međutim, da osuda u jednoj enciklici ne bi vrijedila mnogo, budući da kršćanski narod nije čitao papinske poruke. Papa je tada odlučio da bi najbolji način da osvijesti i poduči narod bio preko liturgije.

Na tragu te ideje nastala ja enciklika „Quas primas” u kojoj je prikazao da Kristovo Kraljevstvo nužno uključuje dužnost katolicima težiti koliko mogu, prema mogućnostima, idealu katoličke Države: „Dužnost bi katolika trudom i djelima bila ubrzati i požuriti povratak društvenom Kristovom Kraljevstvu.” Navijestio je tada uvođenje svetkovine Krista Kralja, objašnjavajući time nakanu doskočiti „potrebama našega vremena i izliječiti pošast, od koje je zaraženo. Pod zarazom razumijevamo tako zvani laicizam, koji se u naše doba razmahao, i njegove zablude i bezbožne podvige”.

„Moje Kraljevstvo nije od ovoga svijeta”

„Moje Kraljevstvo nije od ovoga svijeta“, rekao je Isus Krist vladaru ovog svijeta Pilatu, namjesniku najmoćnijeg carstva na svijetu toga vremena, slavnog Rimskog Carstva.

Današnje vrijeme umnogome slično je onom vremenu: zavladao je strah, neizvjesnost pred budućnošću, tjeskoba, nemir i čudan muk.

Nakon Kristove smrti, politički događaji u Izraelu su se zakomplicirali i došlo je do velikih pobuna,ratova i tragedija. Jeruzalem je srušen svega 40 godina nakon smrti na Križu, a Židovi raseljeni diljem svijeta iz svoje domovine. I Rimsko carstvo je od svog zenita počelo propadati: dekadencija, korupcija i elitizam načeli su slavno carstvo koje je kolaps doživjelo kroz vrijeme koje je uslijedilo, a definitivnu propast kroz prodore i navale barbarskih naroda sa sjevera.

Istovremeno, apostoli i njihovi nasljednici su širili drugo Kraljevstvo – to je bilo kraljevstvo Isusa Krista, kralja.

Ono je opstalo do današnjih dana, jedino od svih.

Borba protiv zala svog vremena

Kada su se velike ideologije komunizam, nacizam i fašizam počele valjati svijetom, papa Pio XI. smatrao je da je priznavanje Kristovog kraljevstva najučinkovitije sredstvo za borbu protiv zala svog vremena. Nije to bilo davno, 1925. godine papa je proglasio svetkovinu Krista Kralja. Bilo je to dok je u Rusiji (SSSR-u) opaki i bezbožni komunizam provodio do tada neviđeni teror u povijesti svijeta, ubijanje i otimačinu. Bezbožni zločinci ubili su 40.000 svećenika, gotovo sve episkope (biskupe), porušili Kristove crkve, Staljin je nešto kasnije zabranio (grko)katoličku Crkvu u Ukrajini i milijuni vjernika ostali su sami. Imali su mise po šumama, u zoru, u tajnosti, da ne bi završili u zatvorima.

Istovremeno, u Italiji se ulicama valjao fašizam, a Njemačka je bila puna komunističkih revolucija koje su htjele dovesti diktaturu komunizma na vlast (to im je privremeno i uspjelo u nekim velikim gradovima). Na ulicama Njemačke događali su se krvavi sukobi „smeđih“ i „crvenih“. Malo kasnije, na izborima 1933. godine, u Njemačkoj je na vlast došao Hitler, a vrlo brzo uslijedio je strašan svjetski rat.

Papa Pio XI. bio je prorok.

Svetkovina Krista Kralja, uvedena između dva svjetska rata, bila je jasna – jedino pravo kraljevstvo je ono Isusa Krista.

Sva carstva, od Rimskog do Lenjinovog su prošla, ali Krist ostaje kralj i njegovo carstvo ne prolazi.

To je Radosna Vijest!

Dočekajmo i vrijeme Došašća u radosti, nadi i molitvi

Krist Gospodin i danas, kao i nekad, riječju i djelom objavljuje svoje Božanstvo i svoje Kraljevstvo nad svime. Jedino Krist kaže za sebe da je Kruh života i Svjetlo svijeta. Jedino On za sebe može reći da je Istina, Uskrsnuće i Život. U 10. poglavlju Evanđelja po Ivanu Isus za sebe kaže: „ Ja sam vrata. Kroza me tko uđe, spasit će se”. Ovo je jedino mjesto u Novom zavjetu gdje Gospodin za sebe kaže da je vrata. Slikoviti govor o ovčjem toru daje glavni smisao ovoj izjavi „ja sam vrata”. Jer samo vrata vode u tor, a kroz njih trebaju proći i pastiri i ovce.

Prema tome, samo Isusova žrtva na križu otvara vrata neba – pravog i vječnog Kraljevstva.

Zato budimo radosni danas, dočekajmo i vrijeme Došašća u radosti, nadi i molitvi. Ne dozvolimo u srcu da nam prolazna kraljevstva ovoga svijeta, njihovi vladari i bezbožne elite uzmu vjeru, radost i mir iz naših života.

Sve to će proći, a ostat će Kristovo Kraljevstvo!

Radost i nada

Gospina poruka svijetu preko Međugorja: Molite u svijetu koji nema nade kako bi se osjetila radost iščekivanja Kralja mira

Grude.com - klik u svijet — Sat, 25 Nov 2023 19:58:00 GMT

Blažena Djevica Marija poslala je poruku čovječanstvu preko Međugorja, posredstvom vidjelice Marije Pavlović-Lunetti, jedne od šestero djece kojima se Blažena Djevica Marija ukazala u Međugorju 1981. godine, piše Herc.info.

Poruku prenosimo u cijelosti:

„Draga djeco!

Nek ovo vrijeme bude isprepleteno molitvom za mir i dobrim djelima, kako bi se osjetila radost iščekivanja Kralja mira u vašim srcima, obiteljima i svijetu koji nema nade. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

Podsjetimo, dana 24. lipnja 1981. oko 18 sati šestero mladih iz župe Međugorje – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković, Ivan Dragićević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović vidjeli su na brdu Crnica, na predjelu zvanom Podbrdo, ženu s djetetom u naručju.

Iznenađeni i prestrašeni, nisu joj pristupili bliže. Sutradan, u isto doba dana, 25. lipnja 1981., četvero njih – Ivanka Ivanković, Mirjana Dragićević, Vicka Ivanković i Ivan Dragićević bili su snažno privučeni prema mjestu gdje su dan prije vidjeli Onu koju su prepoznali kao Gospu.

Njima su se pridružili Marija Pavlović i Jakov Čolo. S Gospom su molili i razgovarali. Od toga dana imali su svakodnevna ukazanja, zajedno ili odvojeno.

Nakon proglašenja najljepšom na svijetu ponosno ustvrdila: Ova kruna nije moja, ona je za Boga

Grude.com - klik u svijet — Sat, 25 Nov 2023 00:05:00 GMT

Dvadeset trogodišnja Sheynnis Palacios ušla je prošle subote u povijest kao prva predstavnica Nikaragve koja je pobijedila na natjecanju za miss svijeta.

Palacios ne krije da je katolkinja, što je hrabar čin u zemlji u kojoj je Katolička Crkva pod neprekidnim udarom vlade predsjednika Daniela Ortege koji je zatočio biskupa Rolanda Álvareza te prisilno zatvorio cijeli niz katoličkih institucija.

“Ja sam kršćanka, katolkinja, i molitva čini da se osjećam dobro… Kada zahvaljujem Bogu, to je zato što ova kruna nije moja, ona je za Njega. Ona je također za sve ostale predstavnice kao i za moju zemlju i obitelj“, kazala je Palacios u razgovoru za ABS-CNB News nakon pobjede, prenosi Bitno net.

“Jednostavno sam sretna zbog svoje zemlje. Ovo je pobjeda za nas, moj narod… U mojoj zemlji ljudi izlaze na ulice i slave ovakve trenutke sa zastavom… To nam pruža zadovoljstvo, pruža nam nadu, pruža nam pravu pobjedu”, dodala je Palacios.

Preminuo poznati hercegovački franjevac fra Vinko Kurevija

Grude.com - klik u svijet — Mon, 20 Nov 2023 10:42:00 GMT

Član Hercegovačke franjevačke provincije fra Vinko Kurevija, okrijepljen sakramentima, preminuo je u ponedjeljak, 20. studenoga u franjevačkom samostanu u Tomislavgradu, u 60. godini života, 41. godini redovništva i 33. godini svećeništva, izvijestila je Hercegovačka franjevačka provincija.

Misa zadušnica služit će se u crkvi sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu, u utorak 21. studenoga u 14sati, a potom sprovodni obredi i ukop na groblju Karaula. Tijelo će biti izloženo u crkvi sv. Nikole Tavelića u utorak 21. studenoga.

Fra Vinko Kurevija rođen je u Tubolji, župa Tomislavgrad, 21. listopada 1964. Osnovnu školu završio je u Tomislavgradu, a srednju je započeo u Tomislavgradu i nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Bogoslovni studij završio je na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu i u Fuldi u Njemačkoj. U franjevački novicijat stupio je na Humcu 15. srpnja 1983., a svečane zavjete položio je također na Humcu 17. rujna 1989. Za đakona je zaređen u Mostaru 29. lipnja 1990., a za svećenika u Fuldi 23. lipnja 1991. Pastoralno je djelovao kao župni vikar na Širokom Brijegu (1991.-1994.), potom u Čapljini (1994.-1996.), pa ponovno na Širokom Brijegu (1996.-2000.). Potom je godinu dana bio kapelan u Rošku Polju (2000./01.), pa župnik na istome mjestu (2001.-2005.). Od 2005. do 2010. je župnik u Tomislavgradu, a od 2010. do 2022. u Seonici. Tu je počeo pobolijevati te je 2022. premješten u samostan u Tomislavgrad, gdje je i preminuo.

Preminuo fra Vinko Kurevija

Grude.com - klik u svijet — Mon, 20 Nov 2023 10:20:00 GMT

Obitelj iz Runovića treba našu pomoć! Iza Petra su ostali supruga i četvero malene djece

Grude.com - klik u svijet — Sun, 19 Nov 2023 21:56:00 GMT

- Iznenadna smrt oca i supruga bolan je i težak gubitak za četvero maloljetne djece i njihovu nezaposlenu majku. Anđela nosi terete novig života hrabro i ponosno, no bez ponoći svih nas, sve joj je teže jer ukupna primanja obitelji nisu dostatna niti za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba peteročlane obitelji - navodi se u pismu.

Pozvali su u ovo predblagdansko vrijeme da se pomogne obitelji, a iako je poziv upućen sumještanima, jasno je da iz cijele Hrvatske, Hercegovine, Bosne... ima ljudi koji žele pomoći.

Donacije možete uplatiti na račun Anđele Ljubić otvoren u Zagrebačkoj banci.

Za uplate izvan EU, SWIFT kod ZABAHR2X

Broj računa je HR3823600003252244301

Primatelj
ZAGREBAČKA BANKA
ANĐELA LJUBIČIĆ
RUNOVIĆI 587, RUNOVIĆI

Opis plaćanja: DONACIJA ZA OBITELJ PETRA LJUBIČIĆA

Preminuo hercegovački franjevac fra Filip Sučić

Grude.com - klik u svijet — Sun, 19 Nov 2023 11:45:00 GMT

... blago je u Gospodinu preminuo njegov sluga svećenik fra Filip Sučić, član Hercegovačke franjevačke provincije.

Sv. misa zadušnica slavit će se u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru, u ponedjeljak 20. studenoga 2023. u 12:00 sati, a potom slijede sprovodni obredi te misa zadušnica u Tomislavgradu i ukop na groblju Karaula u 15:00 sati. Tijelo će biti izloženo u crkvi sv. Petra i Pavla u ponedjeljak 20. studenoga od 11:00 sati.

Rođen je 2. lipnja 1945. u Rošku Polju, od roditelja Ante i Kate r. Radoš. U rodnom selu završio je pučku školu i u Tomislavgradu, a srednju u Zadru, Splitu i Dubrovniku. Bogoslovni studij završio je u Sarajevu, Königsteinu, Njemačka i Freiburgu, Njemačka. Franjevački habit obukao je na Humcu 14. srpnja 1967., a vječne zavjete položio je na La Verni 17. rujna 1971. Redove đakonata i svećeništva podijelio mu je biskup Adolf Kindermann u Königsteinu 16. travnja i 29. lipnja 1972.

U Hercegovini je djelovao kao odgojitelj bogoslova na Humcu, drugi i potom prvi meštar novaka Pet godina je samostanski i župni vikar u Tomislavgradu, a potom odlazi u misije u DR Kongo. Došao je u Kongo 1983. i ostao do 2017. – dakle 35 godina. Djelovao je kao kapelan, župnik, tajnik i ekonom biskupije Kamina te pokrajinski gvardijan zajednice bijelih franjevaca u Katangi. Utemeljio je misiju Kikunki 1992. K tome fra Filip 1994. god. nasljeđuje fra Blagu Brkića u projektu prevođenja i izrade potrebnih knjiga na kiluba jezik. Priredio je katekizam, časoslov, nedjeljni misal za narod (A, B, C), sakramentar, Rimski pontifikal, molitvenik, Sveti tjedan, molitve nedjeljom bez svećenika i dr. God. 2017. vratio se iz Konga, te je raspoređen za kapelana u župi sv. Petra i Pavla u Mostaru, kao i za arhivara Provincije, a po smrti fra Mate Dragićevića (veljača 2019.) i za privremenog ekonoma Provincije (do listopada 2019.).

Preminuo je u samostanu u Mostaru ujutro 19. studenog 2023. u 79. godini života, 57. godini redovništva i 52. godini svećeništva.

Boro Tica o preranom odlasku Hrvoja Huljića: Bio je prijatelj i čovjek

Grude.com - klik u svijet — Sat, 18 Nov 2023 10:53:00 GMT

RTL televizija u petak je objavila tužnu vijest. Naime, preminuo je Hrvoje Huljić, njihov dugogodišnji suradnik i operater prijenosa tehnike. Na portalu Danas.hr shrvane kolege oprostile su se od njega.

''Iznenada nas je napustio naš prijatelj i dragi kolega Hrvoje Huljić. Imao je samo 46 godina. Lidijin suprug, otac dvije predivne kćeri i odnedavno djed malog Patrika. Hrvoje je kod nas na RTL-u radio od samih početaka prije gotovo 20 godina, a posljednjih godina kao operater prijenosa tehnike. Niti jedno javljanje uživo u RTL-u Danas nije prošlo bez njega. Zvali su ga "muž" skoro od kako je postao punoljetan, a ove je godine od muža postao – deda,'' napisali su.

''Deda - koji nikome nije dao da se ne pojavi na nogometu, u RTL-ovom timu igrao je stopera. Deda - koji je strastveno navijao za Dinamo. U režiji, na hodniku, na terenu, u autu - uvijek sa spremnom forom. Nikome nije dao da bude loše volje, ako si sam sjedio na ručku on bi se pridružio bez pitanja. Hrvoje - nikada te nećemo zaboraviti!'' – nastavili su.

Voditelj Odjela studijske i prijenosne tehnike, dugogodišnji Hrvojev kolega i prijatelj Boro Tica rekao je da je Hrvoje bio dobar prijatelj te da će im svima jako će nam faliti. "Falit će nam i kao kolega, ali prije svega kao prijatelj i kao čovjek", rekao je Boro.

Reporterka Petra Mlačić Vučemilović Jurić kazala je kako je Hrvoje bio osoba "za koju nisi trebao čitati raspored da znaš kad radi, on je jednostavno bio najglasniji čovjek RTL-a. Bio ti s njim na terenu, ovdje na hodniku, vikao je on iz TKR-a, u režiji".

Marko Vargek i dalje ne može vjerovati da ga nema.

"Želio bih izraziti sućut njegovoj supruzi Lidiji, kćerima i cijeloj njegovoj obitelji", poručio je glavni urednik RTL sporta.

''Još jučer Hrvoje je bio s nama na poslu, šetao po redakciji i, po običaju, bacao fore. Ne možemo vjerovati da ga više nema. Hrvoje - hvala ti na svemu! Počivao u miru!'' – emotivna je poruka na kraju.

Laušević je na vrhuncu slave ubio dvije osobe! Govorio je: Čovjek koji je ubio više nikada ne može biti slobodan

Grude.com - klik u svijet — Wed, 15 Nov 2023 13:43:00 GMT

Žarko Laušević je preminuo. Glumio je Šilju u Sivom domu, Šmajsera u Crnom Bombarderu, Bracu Gavrana u Braći po materi ... U prevrtljivim vremenima iz 80-ih u 90-te Laušević je važio za jednog od najboljih glumaca. Zadnjeg dana srpnja 1993. godine život mu se okrenuo na glavu. U Podgorici je ubio dvojicu mladića, a jednog teško ranio. Na suđenju je utvrđeno prekoračenje nužne obrane. Zatvor, prijetnje krvnom osvetom, sloboda, bijeg u Ameriku i preživljavanje na crno, bez legalnog statusa, nova presuda...

U Americi je napisao knjigu "Godina prođe, dan nikad".

31. srpnja 1993. godine, Žarko Laušević i njegov brat Branimir su sudjelovali u tučnjavi u blizini podgoričkog lokala „Epl“, tijekom koje je Žarko iz svog pištolja CZ-99 ubio Dragora Pejovića i Radovana Vučinića, a teško ranio Andriju Kažića. Na suđenju je osuđen na 13 godina zbog dvostrukog ubojstva. Ta je presuda, nakon žalbi, potvrđena 1994. godine. Kaznu je izdržavao u Spužu i Požarevcu.

Nakon poništavanja presude od strane Saveznog suda, na novom mu je kazna preinačena na četiri godine zatvora zbog dvostrukog ubojstva u prekoračenju nužne obrane. Budući da je u tom trenutku već odslužio 4,5 godine, pušten je na slobodu. Ubrzo nakon toga je napustio zemlju i nastanio se u New Yorku u SAD. Vrhovni sud je 30. ožujka 2001. godine tu odluku poništio i preinačio je na 13 godina zatvora.

Pomilovao ga je predsjednik Srbije Boris Tadić.

"Naravno, ja nisam slobodan. Čovjek koji je ubio više nikada ne može biti slobodan", kazao je nakon oslobađanja. "Sloboda više nikada ne može biti moja riječ. Sloboda je pravo drugih da kažu što misle o meni, da me svojataju, mrze i mrcvare", kazao je na predstavljanju svoje knjige “Godina prođe, dan nikad”. Laušević, za kojega su rijetki njegovi prijatelji koji su se sreli s njime u New Yorku kazali kako teško živi, opterećen zločinom koji je počinio, napisao je knjigu koja je postala hit.

Nažalost, to je predložak za težak i dramatičan film u kojem se isprepleću slava, pucnjava, ubojstva, zatvor, bijeg, krvna osveta, dugotrajna suđenja, lažne nade i sloboda za koju glavni glumac kaže da više nije pojam koji njemu pripada i na koji on ima pravo. Jer je on ubojica, a onaj koji ubije više nema pravo na slobodu.

"Ja sâm više i ne znam što zapravo znači ta riječ. Je li to možda samo sjećanje da sam jednom, kao dijete, trčao oko biljarde? I bio sretan. Ili je sloboda onaj trenutak kada sam odlučio da napišem ovu knjigu", pitao se Laušević izgovarajući rečenice u jedinoj ulozi koju nikada nije htio, vlastitom životu koji je upropastio pucajući u druge.

Preminuo je Žarko Laušević

Grude.com - klik u svijet — Wed, 15 Nov 2023 13:31:00 GMT

Umro je proslavljeni crnogorski glumac Žarko Laušević.

"Obavještavamo javnost da je danas 15.11.2023. godine u 63. godini života, poslije kraće i teške bolesti, preminuo naš suprug i otac Žarko Laušević. O datumu i mjestu sahrane javnost će biti blagovremeno obaviještena. U ime obitelji, Anita Laušević", stoji u priopćenju ožalošćene obitelji.

Glumac je, pišu srpski mediji, prije dva mjeseca bio u beogradskoj bolnici Bežanijska kosa zbog problema s plućima, ali se prošlog mjeseca pojavio na premijeri filma Heroji Hilijarda gdje ga je publika dočekala gromoglasnim pljeskom.

Žarko Laušević rođen je u Cetinju 19. siječnja 1960.godine. Sredinom 1980-ih bio je jedan od popularnijih glumaca bivše SFRJ. Laušević je u Podgorici (ondašnjem Titogradu) završio gimnaziju, a 1982. u Beogradu glumu na Fakultetu dramskih umjetnosti. Te je godine postao i član Jugoslavenskog dramskog kazališta.

Iznimnu popularnost donijela mu je uloga u televizijskoj seriji Sivi dom (1984.). Nakon toga uslijedile su druge kultne uloge koje je ostvario u uglavnom srpskim filmovima: Šmeker (1986.), Dogodilo se na današnji dan (1987.), Braća po materi (1988.), Boj na Kosovu (1989.), Kaži zašto me ostavi (1993.), Bolje od bekstva (1993.).

Nije dugo trebalo da postane jedan od najpriznatijih glumaca u svim republikama i pokrajinama bivše SFRJ. Za ulogu u filmu koji je nastao u koprodukciji hrvatske i srpske kinematografije Oficir s ružom iz 1987., dobio je Zlatnu arenu na Pulskom filmskom festivalu za najboljeg glavnog glumca.

Preminuo Pero Kvesić, autor Malih, letećih medvjedića! Praljkova humana kuća bila mu posljednji projekt

Grude.com - klik u svijet — Sun, 12 Nov 2023 10:39:00 GMT

Napustio nas je hrvatski novinar, književnik i scenarist Pero Kvesić. Pero Kvesić rodio se u Zagrebu 1950. godine. Od svoje 5. do 14. godine živio je s obitelji u Bjelovaru, koji je grad njegova djetinjstva. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Za vrijeme studija bio je urednik u "Omladinskom tjedniku", "Studentskom listu" i "Tjednom listu omladine", a bio je i u ekipi koja je pokrenula omladinski klub Jabuka. Nakon dužeg boravka u SAD-u bio je glavni urednik omladinskog lista "Polet" i časopisa "Pitanja".

U sedamdesetim godinama je redovno surađivao u magazinu "Start". U 1980-im bio je samostalni umjetnik, četiri godine bio je tajnik Društva književnika Hrvatske, pokrenuo biblioteku i časopis "Quorum".

Objavio je velik broj proznih djela među kojima su najpoznatije zbirke pripovjedaka "Uvod u Peru K." (1975.), "Mladi K." (1983.), "Uspomene urednika erotskog magazina" (2003.) i "Vrijeme rata i razonode" (2014.), te romane "Što mi rade i što im radim" (1984.), "Rent-a-car express" (2000.) i "Stjecaj okolnosti" (2002.). Objavio je i nekoliko zbirki pjesama te nekoliko romana za djecu i slikovnica.

Autor je, začetnik i kreator likova i crtane serije "Mali leteći medvjedići" zajedno s Dušanom Vukotićem i Nevenom Petričićem.

Posljednjih se godina bavio filmovima i dokumentarcima koji su bili hvaljeni. Dum Spiro Spero 2016. godine osvojio je nagradu za najbolji film prema izboru žirija 14. festivala hrvatskog dokumentarnog filma Liburnia Film Festivala.

Posljednji film bio mu je Kuća na Kraljevcu koja govori o zagrebačkoj kući koja je gotovo pola stoljeća pružala sklonište brojnim, raznolikim ljudima. Velik broj stanara kuće koju je izgradio Slobodan Praljak bio je istaknut na raznim poljima umjetničkog stvaralaštva i društvenih djelatnosti pa su u njoj stvorene vrhunske knjige, filmski scenariji, fotografije, ilustracije, stripovi, glazba, predstave, filmovi...

Sveti Martin pomagao je sirotinji, volio vino, nije htio biti biskup...

Grude.com - klik u svijet — Sat, 11 Nov 2023 09:14:00 GMT

Blagdan Sv. Martina, zaštitnika vinograda i vinogradara, jedan je od najželjnije čekanih i najveselijih blagdana u našim krajevima, zbog stoljetne tradicije da se baš na taj dan održava ceremonija krštenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze.

Slavi se u čast rimskog viteza iz pokrajine Savarije, u današnjoj Mađarskoj, koji je bio poznat kao blag i milosrdan čovjek. Završio je vojnu službu, no zaredio se i godinama djelovao u samostanu u Galiji, u Poitiersu, nakon čega je izabran za biskupa Toursa. Posvećen je 370. godine. Pokopan je 11. studenog 397 godine, što je dan koji se slabi kao njegov spomendan.

Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. Tako je postao biskup, dok se u mnogim krajevima na Sv. Martina i danas tradicionalno jede guska s mlincima.

'Jesti, piti i veseli biti' glavni je moto Martinja u većini hrvatskih krajeva, a posebno se njime ponose u Općini Sveti Martin na Muri, koja je ove godine od Vlade dobila rješenje 'o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja', čime je, zapravo, proslava dobila status nematerijalnog kulturnog dobra.

Još nekoliko zanimljivih činjenica:

Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegovo ime je umanjenica od tog božanskog imena
Martinovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali njega je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio. Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370.godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom
Mnogi su ga željeli za zaštitnika jer je kritizirao imućne i pomagao siromašnima, pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske
Sveti Martin zaštitnik je i nekih mjesta u Hrvatskoj: Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca
U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su završavali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez i slično

Održan sedamnaesti Ikavski skup u Mostaru

Grude.com - klik u svijet — Thu, 09 Nov 2023 08:51:00 GMT

U sklopu dvadeset i četvrtih Humskih dana poezije, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne u suradnji sa Studijem hrvatskoga jezika i književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru, u maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, upriličilo je sedamnaesti Ikavski skup kojemu je, kao i svih dosadašnjih godina, cilj očuvanja ikavskoga idioma i dijalektalne štokavske književnosti. Kako se već uobičajilo, Ikavski skup sastoji se od tri dijela: filološki pogledi, književni prinosi i etnološka prisutnost.

U prvom dijelu svoj rad o ikavici prezentirao je prof. dr. sc. Antun Lučić,
Draženka Jurišić je govorila o svojoj knjizi „Rječnik mostarskoga govora“, koja bi
uskoro trebala biti objavljena, i pročitala neke dijelove iz rukopisa knjige, a
Zdenko Antunović je u svom izlaganju publici progovorio o bugojanskim
legendama.

U drugom dijelu večeri čuli smo pjesme i prozne ulomke pisane na ikavici ili na
standardnom jeziku članova DHK HB i gostiju: Zdenka Antunovića, Dubravke
Bandić, Ivana Marijanovića, Jozefine Pranjić, Dragana Vidovića i Mare Cice
Šakotić. Dok je u trećem dijelu, nazvanu etnološka prisutnost, prof. dr. sc. Antun
Lučić predstavio sedmodilne gusle – najpopularnije gudačko narodno glazbalo u
Hrvata.

Program je vodio mladi kolega Ivan Dugandžić, član Kluba studenata
hrvatskoga jezika „Franjo Milićević“ Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Program Ikavskoga skupa, kao i svih programa u okviru dvadeset i četvrtih
Humskih dana poezije, pomogli su: Ministarstvo kulture i športa FBiH, Fondacija
za izdavaštvo FBiH, Fondacija za bibliotečku djelatnost. Ministarstvo prosvjete,
znanosti, kulture i športa HNŽ, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa
HBŽ, Grad Mostar, Hrvatski dom hercega Stjepana Kosače i Fram – Ziral.

Otkriven spomenik Luki Andrijaniću, heroju Vukovara! Imao je srce veliko kao kuća

Grude.com - klik u svijet — Tue, 07 Nov 2023 20:39:00 GMT

U Vukovaru je na križanju Kudeljarske i Vinkovačke ulice otkriveno spomen-obilježje na obaranje prvog zrakoplova JNA u Domovinskom ratu kojeg je srušio vukovarski branitelj Luka Andrijanić.

"Godinama smo se borili da se napravi neki spomenik i okovječi ono što je Luka napravio, zato sam danas neizmjerno ponosan. Najbitnije je da je to čovjek koji je došao iz BiH braniti Hrvatsku, kada su mnogi Vukovarci napuštali Vukovar i otišli u neke druge krajeve", izjavio je u prigodnom obraćanju savjetnik vukovarskog gradonačelnika za branitelje Tomislav Josić.

Rekao je kako se sjeća dana kada je srušen prvi avion JNA nad Vukovarom i svaki je vukovarski branitelj toga dana imao "srce veliko kao kuća". Andrijanić je toga dana srušio dva, a nakon dva dana još dva neprijateljska zrakoplova.

"Ponosni smo što je Luka odlikovan za svoja djela, dobili smo sada i ovaj spomenik, a već je pokrenuta inicijativa da se dan kada je uništio prvi neprijateljski avion u Domovinskom ratu stavi u kalendar MORH-a i ubuduće obilježava", naveo je Josić.

Spomenik je osmišljen kao zid u nagibu koji odaje dojam siluete aviona, a postavljen je u spomen na 24. kolovoza 1991., kada je kod silosa Đergaj na izlazu iz Vukovara prema Vinkovcima dragovoljac Domovinskog rata Luka Andrijanić srušio prvi zrakoplov agresorske JNA u Domovinskom ratu.

Autorica spomenika je Tatjana Ostojić Danilović, a zajednički su ga otkrili roditelji Luke Andrijanića, Jela i Pejo Andrijanić te vukovarski gradonačelnik Ivan Penava i Tomislav Josić.

"Ovo je vrlo značaj datum za građane Vukovara i Hrvatske. Spomenik simbolizira oboren zrakoplov koji je pao na zemlju iz koje je ostalo stršati jedno krilo. Na spomeniku se nalaze i podaci o Andrijaniću te je ugrađen ekran na kojem će se emitirati video zapisi iz Domovinskog rata i obrane Vukovara", rekao je novinarima Penava dodavši kako je, nažaost, Andrijanić poginuo na borbenom zadatku samo tri dana prije svoga dvadesetog rođendana, 20. rujna 1991.

Dnevnik.hr
Foto: Cropix

'Vječno gradilište' primiče se kraju: Zavjetna crkva podignuta zbog atentata na Franju Josipa obnovljena nakon četvrt stoljeća

Grude.com - klik u svijet — Mon, 06 Nov 2023 14:25:00 GMT

Zavjetna crkva u Beču, jedna od najvažnijih neogotičkih sakralnih građevina na svijetu, uskoro će biti ponovno svečano otvorena nakon 25 godina obnove, prenosi Katholisch.de.

“‘Vječno gradilište Bečke nadbiskupije’ konačno je povijest!” napisao je otac Joe Farrugia u pozivu na svečanu misu 26. studenoga: “Nakon desetljeća obnove, Zavjetna crkva ponovno sjaji iznutra i izvana, uskrsnula je”, napisao je Farrugia, koji drugu po veličini bečku crkvu vodi od 1989. godine.

Građena između 1856. i 1879. godine, Zavjetna crkva jedino je mjesto bogoslužja na veličanstvenom bečkom bulevaru Ringstrasse.

U sklopu generalne obnove sanirana su oštećenja uzrokovana ratom, atmosferilijama i hrđom, što je tijekom godina dovelo do akutnog rizika od pada tornjeva i kamenja. Propadale su i vrijedne freske u nazaretskom i ranom secesijskom stilu. Samo obnova krova s 400.000 kamenih šindri iz Južne Amerike trajala je deset godina.

Farrugia je koristio neobična sredstva za financiranje radova. Na primjer, Zavjetna crkva je prije 20 godina izazvala pomutnju s ogromnim reklamnim panoom na pročelju, koji je kasnije postao zaštitni znak, s planom da ga se prenese i drugdje, primjerice u katedralu sv. Stjepana.

Poticaj za gradnju crkve bio je neuspjeli pokušaj atentata na cara Franju Josipa 18. veljače 1853., kada je njegov brat, nadvojvoda Ferdinand Maksimilijan, pozvao na “duhovno pokajanje za zločin” i izgradnju zavjetne crkve u zahvalnost za monarhovo spašavanje. Apelu za donacije odazvalo se 300 000 građana. 1879. katedralu u Ringstrasseu posvetio je kardinal Johann Kutschker.

Arhitekt Heinrich von Ferstel (1828.-1883.) projektirao ju je kao spomen-crkvu monarhiji, obitelji Habsburg i zemljama kojima su vladali. Ugledao se na druge europske monumentalne crkve; najvažniji primjer bila je Westminsterska opatija u Londonu. Zavjetna crkva također je trobrodna bazilika s korskim brodom i prstenom kapele. Unutra je i muzej.

Među brojnim umjetničkim dragocjenostima poput skulptura i murala je i tzv. Jägerstätterov prozor iz 1970., prva sakralna umjetnina u čast Franza Jägerstättera, kojeg su nacisti ubili 1943., a 2007. proglasili blaženim kao protivnika nacionalsocijalizma.

Supruga jednog od najpoznatijih psihologa današnjice potpuno se predala vjeri! Kroz bolest sam pronašla Boga

Grude.com - klik u svijet — Fri, 03 Nov 2023 11:03:00 GMT

Tamara Peterson, supruga jednog od najpoznatijih psihologa današnjice Jordana Petersona, objavila je kako se uključila u proces priprave odraslih za primanje sakramenata inicijacije u Katoličku Crkvu.

Peterson je o svojem putu prema Katoličkoj Crkvi govorila u razgovoru za američki Catholic Register.

Kazala je da je odgojena u protestantskoj obitelji, ali su njezini roditelji prestali pohađati crkvu, ostala je bez vjerskog vodstva.

Godine 2015. utvrđen joj je rak bubrežnih stanica. Tamarino zdravstveno stanje bilo je vrlo kritično, uz liječničku procjenu kako joj je ostalo još 10 mjeseci života.

Tijekom višekratnih boravaka u bolnici Tamaru je posjetila prijateljica i obraćenica na katoličantvo Queenie Yu koja joj je donijela krunicu koju je blagoslovio papa Franjo i podučila je kako da ju moli.

Idućih pet tjedana, Yu je redovito posjećivala Tamaru kako bi zajedno molili krunicu, a Tamara je o svojem iskustvu molitve i boravka u bolnici kazala:

“Kroz svoju bolest pronašla sam Boga. Što bi moglo biti bolje od poznavanja vlastitog Stvoritelja?”

“Noću bih se budila i molila Gospodnju molitvu sve dok ne bih ponovno zaspala. Nisam si dopustila da brinem. Uglavnom sam molila cijelu noć osim ako nisam spavala”, ispričala je Tamara, koja je koristila i svoj YouTube kanal kako bi podučila gledatelje molitvi krunice.

Njeno zdravstveno stanje zahtijevalo je višestruke operacije, a uoči jedne od njih katolički svećenik, vlč. Eric Nicolai, predložio je Tamari da izmoli devetnicu svetom Josemariji Escrivi, utemeljitelju Opusa Dei.

Petog dana devetnice i na sam dan predviđen za operaciju, liječnici su Tamaru iznenadili viješću da se njeno zdravstveno stanje značajno popravilo te da više ne treba operaciju.

Komentirajući ulazak svoje supruge u Katoličku Crkvu, Tamarin suprug Jordan povezao je taj događaj s bračnim zavjetom prilikom kojeg su jedno drugome obećali da će biti predani istini:

“Ovo je produžetak onoga što joj se dogodilo posljednjih godina i zavjeta koji je dala kad je prvi put odlučila da ćemo se vjenčati. Ključno je posvetiti se istini.”

“Ona nastoji biti usmjerena prema najvišem. Ako nekoga voliš i on pokušava biti usmjeren prema najvišem, sretan si zbog toga”, kazao je Jordan Peterson.

Flora i fauna na markama HP Mostar

Grude.com - klik u svijet — Fri, 03 Nov 2023 08:28:00 GMT

Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dva prigodna izdanja maraka s motivima flore i faune. „Flora 2023.“ sadrži dvije marke s motivima planinskog runolista, koji je zaštićen u cijeloj Europi te predstavlja simbol planina, i trajnice poznate kao alpski vidac. Autor likovnih rješenja je Vilim Parić.

Autor izdanja „Fauna 2023.“ je Ernesto Markota, a na markama su prikazane četiri vrste šišmiša koje obitavaju u Bosni i Hercegovini. Blazijev potkovnjak najrjeđi je potkovnjak u Europi. U ovom dijelu Dinarida njegova jedina poznata kolonija na kopnu nalazi se kod Mostara, u pećini Prosječenici na Podveležju. Mali potkovnjak
najmanja je vrsta šišmiša u Europi i vrlo je ugrožen. Prepoznatljiv je po obliku nosa koji podsjeća na potkovu. Rani večernjak je veliki šišmiš širokih, zaobljenih ušiju koji migrira iz srednje Europe na Mediteranu. Kolombatovićev dugoušan vezan je za jadransko područje, ima izrazito velike uši kojima se koristi za orijentaciju i osluškivanje plijena.

Ova izdanja, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, mogu su kupiti jednostavno i online putem web shopa www.epostshop.ba

FOTO: Nastavljen stoljetni običaj u Zagvozdu, zvona brecala cijelu noć

Grude.com - klik u svijet — Thu, 02 Nov 2023 17:07:00 GMT

Tisuće upaljenih svijeća osvjetljivalo je na blagdan Svih svetih groblje u zabiokovskoj župi Zagvozd. Tužno brecanje zvona sa stare crkve Velike Gospe paralo je oblake. Mnogi su Zagvožđani tamo došli kako bi u noći bili nekako bliže sa svojim pokojnicima.

Tužno su odzvanjala zvona, brecajući dok su mirnim zamasima snažne muške ruke potezala konope, koji su potom pokretali zvona na tužno brecanje, a potezale su i žene.

Ovaj drevni običaj od pamtivijeka se zadržao u ovoj zabiokovskoj župi, kao rijetko gdje više. Danas je zapravo sve suvremeno i moderno, pa su i zvona na struju, ali u Zagvozdu nije tako. Brecaju ovdje iz kuće, od djeda do unučadi.

Na nešto više od osam metara visine dva su zvona, ‘muško’ teže s južne strane zvonika i ‘žensko’ nešto kilogramima lakše sa sjeverne strane zvonika. Muško je teško 220, a žensko 140 kilograma. Onaj jezičak unutar zvona je težak 12 kilograma. I kako krenu u šest sati poslijepodne kad pada noć, ne prestaju brecati sve do u zoru Dušnog dana, prenosi DalmacijaNews.

Foto:Pixsell

VIDEO: Zemlja heroja, nova pjesma Thompsona, Mate Bulića, Bralića, Žanka...

Grude.com - klik u svijet — Thu, 02 Nov 2023 15:28:00 GMT

Dugoočekivana domoljubna pjesma “Zemlja heroja” napokon je objavljena. Pjesmu izvode Marko Perković Thompson, Dražen Žanko, Mate Bulić, Stanko Šarić, Tomislav Bralić i ex Ladarice.

Riječ je o projektu za koji je ideja nastala još prije desetak godina, a ovih je dana konačno i finaliziran. Na njemu je Mario Rucner udružio snage s našim brojnim poznatim glazbenicima među kojima su Marko Perković Thompson, Dražen Žanko, Mate Bulić, Stanko Šarić, Tomislav Bralić i ex Ladarice. Autor glazbe i teksta je Sven Gleđa.

Pjesma je nastala kao spomen i zahvala svima koji su pridonijeli stvaranju samostalne Republike Hrvatske.

Spot je sniman na više lokacija od Hercegovine, Sinja, Zadra, Zagreba-Medvedgrada, pa do Slavonije. U njemu se pojavljuju veterani brigada HV-a, te obitelji poginulih branitelja. Snimali su ga Marko Jurić i Sven Stefanović, a montažu potpisuje Luka Hrvatić, stoji u objavi na stranici Marka Perkovića Thompsona, prenosi Sloboda.hr.

Gruđanka napisala pjesmu o stradanju mladića kod Imotskog: Čuvajte nam mladost i ljude, Imotsko-bekijsko polje...

Grude.com - klik u svijet — Wed, 01 Nov 2023 21:42:00 GMT

Od njih se opraštaju brojni prijatelji, poznanici, a među njima je i Gabriela Čuljak iz Gruda koja je objavila pjesmu, a nju su preuzeli i Imocki crnjaci, popularna stranica koju brojni čitaju. Pjesma obiluje emocijama.

Humanitarni koncert 'Vatra' treću godinu zaredom na Pecari

Grude.com - klik u svijet — Tue, 31 Oct 2023 13:08:00 GMT

Organizator molitvena zajednica Mlado Sunce sa svojim suradnicima službeno najavljuje održavanje humanitarnog koncerta duhovne glazbe ‘Vatra’ 09.12.2023. godine u sportskoj dvorani Pecara u Širokom Brijegu.

Široki Brijeg ugostio je dva velika duhovno-glazbena događaja u Hercegovini u 2021. i 2022. godini.

Dvorana na Pecari primila je neka od najpoznatijih imena duhovne glazbe u Hrvata poput Alana Hržice, Petra Buljana iz Božje pobjede, fra Marina Karačića, zbora Mihovil, sestara Ramljak. U ovogodišnjem našem koncertu očekuje nas gostovanje dvije iznimno poznate grupe moderne kršćanske duhovne glazbe Amorose i Emanuel iz Zagreba.

Duhovna glazba je postala neizostavan dio molitvenih susreta i pomaže današnjem dubljem zbližavanju čovjeka i Boga. Očekujemo iznimno dobru duhovnu atmosferu kao i proteklih godina na Pecari. Informacije o prodaji i rezervaciji ulaznica možete pratiti na službenoj stranici organizacije www.umomsrcuvatra.info.

Prilozi od pokrovitelja i ulaznica nakon podmirenih troškova organizacije koncerta idu za potrebite obitelji o kojima vodi brigu zajednica i za evangelizacijske projekte zajednice.

Radujemo se ovome molitvenom i glazbenom događaju u Širokom Brijegu u adventu 2023. godine.

Bog vas blagoslovio!

Najizoliranija crkva na svijetu je na samom vrhu stijene! U njoj se svakodnevno moli

Grude.com - klik u svijet — Sun, 29 Oct 2023 20:12:00 GMT

U srcu Gruzije ponosno se izdiže impozantna prirodna formacija poznata kao Katskhi Pillar (Katski stup). Ova impresivna stijena, visoka čak 40 metara, čuva najizoliraniju crkvu na svijetu koja poput magneta privlači pozornost vjernika i istraživača diljem svijeta. Kroz tisućljeća je Katskhi Pillar svjedočio mnogim promjenama i događajima koji su oblikovali njegovu jedinstvenu priču, a danas predstavlja jedno od najfascinantnijih svetih mjesta koje zasigurno vrijedi posjetiti barem jednom u životu!

Na vrhu kamene stijene visoke čak 40 metara nalazi se crkva koja se nebrojeno puta našla na popisima najnevjerojatnijih građevina izgrađenih na strmim liticama. Podignuta je između 6. i 8. stoljeća te je posvećena sv. Maksimu Ispovjedniku, kršćanskom redovniku, teologu i učenjaku. Svakog dana redovnici koji dolaze do ovog nevjerojatnog mjesta moraju se uspeti preko tankih metalnih ljestava pričvršćenih za stijenu. Kažu da ih svakodnevno penjanje na opasnom terenu na neki način približava Bogu.

No, pitanje koje mnoge zanima jest kako su redovnici uspjeli prenijeti sav građevinski materijal na vrh stijene?! Kako su uopće došli gore? To nitko ne zna. Pretpostavlja se da su bili izvrsni penjači koji su vjerovali da će ih molitva na vrhu udaljiti od svjetovnih iskušenja. Istraživači su tijekom godina u sklopu svetog kompleksa pronašli čak tri pustinjačke ćelije, kriptu s ostacima jednog nepoznatog stilita i vinski podrum. Sve su to sami izgradili u vrijeme kada moderna tehnologija nije postojala, a kako bi im dani prošli u veselju, sa sobom bi ponijeli bocu dobrog vina, pogotovo ako su znali da će neko vrijeme ostati na stijeni izolirani od vanjskog svijeta.

Stoljećima nakon izgradnje ovdje nitko nije dolazio. Jedini pisani zapis o ovom drevnom mjestu bio je u tekstu jednog gruzijskog učenjaka iz 18. stoljeća, koji ga je opisao na sljedeći način: “Postoji stijena unutar klanca koja stoji poput stupa, prilično visoka. Na vrhu stijene nalazi se crkvica, ali se nitko ne može popeti na nju; niti znaju kako to učiniti.”

Nekoliko desetljeća nakon ovog ponovnog otkrića, 1990-ih pravoslavni redovnik po imenu Maxim Qavtaradze obnovio je crkvicu uz pomoć seljaka i novcem donatora iz cijele zemlje. U to je vrijeme sagradio i četrdeset metara duge željezne ljestve, koje je nazvao “stepenicama u nebo”. Ljestve su neko vrijeme bile otvorene samo za muškarce, no danas nisu dostupne javnosti jer se penjanje uz kameni stup smatra preopasnim, a i već neko vrijeme na vrhu stijene živi jedan redovnik, piše Punkufer.hr.

Prema lokalnoj legendi, kompleks Katskhi oduvijek je bio sveto mjesto i nekoć su ga drevne religije koristile za obrede plodnosti. Nakon što je kršćanstvo uvedeno u Gruziju u 4. stoljeću, postao je mjesto štovanja pravoslavnih kršćana.

Stara tradicija dopušta samo jednoj osobi da bude u crkvi u isto vrijeme, pa se redovnici iz samostana koji se nalazi uz donji rub stijene izmjenjuju jedan po jedan te dolaze po nekoliko puta tjedno. Prije uspona, redovnici prvo moraju tražiti blagoslov oca Maximea, a kad stignu na vrh, mole se u crkvi i odlaze u vinski podrum gdje prave vino za samostan. Zatim silaze prije sumraka kako bi sudjelovali u samostanskoj noćnoj molitvi.

Ovo je poruka svima! U crkvi svetog Ante katolici, muslimani i židovi molili za mir

Grude.com - klik u svijet — Sat, 28 Oct 2023 16:42:00 GMT

Vijeće za ekumenizam i međuvjerski dijalog Franjevačke provincije Bosne Srebrene organizirao je i ove godine Dan duha Asiza, Međureligijski susret molitve i pjesme za mir u svijetu i u Bosni i Hercegovini. Susret se održao u samostanskoj crkvi sv. Ante Padovanskog na Bistriku.

Duh Asiza širi se više od 35 godina našim prostorom. No, ove godine je poslana posebna poruka mira iz Sarajeva, javlja N1.

Kako su kazali okupljenim da je mir Božiji dar.

“Nikada ne odustajmo od dijaloga. Ne odustajemo i ne umoramo se. To je naše zajedničko nastojanje. Svi smo mi braća i sestre pred jednim Bogom. Okupili smo se da razmišljamo o miru. Mir je božiji dar. Svi znamo šta je potrebno za izgradnju mira. Činimo drugima ono što želiš da se tebi čini. Zbog ovih velikih stradanja nemir je zahvatio i naša srca. Želimo da iz Sarajeva pošaljemo poruku mira i pokažemo kako se nećemo umoriti u svjedočenju”, kazano je u crkvi sv. Ante na Bistriku u Sarajevu.

Za N1 je govorio i fra Zdravko Dadić, provincijal Bosne Srebrene.

“Potrebno je pokazati ne samo riječima, nego i svojom blizinom da mir živimo. Drago mi je da šaljemo poruku iz Sarajeva, koji je osjetio tako strašan nemir. Šaljemo poruku poslije svega da nema druge nego da moramo sjesti i pomoliti se Bogu. Svaka religija ističe da je vrijednost mir. Želimo živjeti mir i da živimo mir. Mir nema alternative”, kazao nam je.

Malik ef. Šljivo, ispred Islamske zajednice BiH je također prisustvovao ovom događaju. Za N1 je kazao da se iz Sarajeva šalje poruka mira i da se molimo svi jednom Bogu da zavlada mir.

“Jako nam je potreban mir na cijeloj zemljaskoj kugli. Mi ćemo s ovog mjesta poslati poruku i molit ćemo se jednom Bogu da zavlada mir. Svjedoci smo stradanja u Palestini. Drago mi je da su nas pozvali da zajedno sudjelujemo u ovome. Nadam se da će skup imati rezultata i da će doći do ušiju onih koji bi trebali čuti. Želim da sva ova stradanja koja se dešavaju u svijetu, a vrlo se lako mogu prenijeti i naša područja, prestanu. Sarajevo multietničko i multireligijsko mjesto koje može biti primjer i uzor onima koji žele da žive zajedno. Prošli smo golgotu od 1992. do 1995. godine. Mi smo i vjekovima prije živjeli svi zajedno. I naši političari i koji imaju drugačija razmišljanja poslije ovakvih skupova zajedno živjeti”, kazao nam je Šljivo.

Igor Bencion Kožemjakin, hazan Židovske zajednice u Sarajevu kazao nam je da treba da prestanu strašna razaranja.

“Prevažno je da baš u ovom trenutku sukoba pokušamo da damo doprinos jednom zajedničkom molitvom za mir. Treba da probudimo srca vjernika i da mir i dobrota uđe u njihova srca. Trebaju prestati strašna razaranja ljudskih života koja se događaju. Svaki vjerujući čovjek pusti suzu za svakom ljudskom žrtvom gdje god ona bila. Učinimo maksimalne napore da političkim subjektima ukažemo šta naše vjere propagiraju”, zaključio je za N1.

Donosimo MOLITVU ZA MIR! Papa je današnji dan proglasio Danom molitve, posta i pokore

Grude.com - klik u svijet — Fri, 27 Oct 2023 08:55:00 GMT

Dan molitve, posta i pokore za mir najavio je papa Franjo za petak 27. listopada. Razlozi su strah od onoga što se događa u Svetoj Zemlji i drugim ratnim žarištima u svijetu.

Pitanje je što će biti sa svijetom, je li ova civilizacija dosegnula vrhunac, prepoznajemo li znakove vremena?

Ne preostaje nam ništa drugo nego se pomoliti i sve prepustiti u Božje ruke, da On upravi, a mi da ga slijedimo i po Njegovim riječima djelujemo!

Molitva za mir u svijetu

Neprestani sukobi na ovoj zemlji iz trenutka u trenutak izmiču kontroli. Pljačke, ubojstva, ratovi, terorizam… sve je to, Bože, djelo Zloga, koji želi zavladati ovim svijetom. Tvoja je vojska anđela puno snažnija od sotonskih vojnika. Sruši njihovu vlast i oslobodi zarobljene duše da ponovno krenu tvojim putovima. Znam da smo mi sami krivi za mnogo toga što se događa na ovome svijetu; Bože, samo smo ljudi! I ponekad krenemo krivim putem, ali želimo se vratiti u tvoje krilo, kao izgubljena djeca svojim roditeljima. Po zagovoru Nebeske Majke i Sina tvoga, Isusa Krista, oslobodi nas od zla i daruj mir ovom nemirnom svijetu. Amen

Povodom 80. rođendana akademika Luka Paljetka simpozij na Filozofskom fakultetu

Grude.com - klik u svijet — Thu, 26 Oct 2023 11:43:00 GMT

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru organizira Znanstveno-stručni simpozij povodom 80. rođendana akademika Luka Paljetka koji će se održati 26. listopada (četvrtak) u amfiteatru Antun Branko Šimić u 11.00 sati.

Dvodnevni simpozij održava se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i uključuje brojna predavanja stručnjaka i znanstvenika s raznih područja Paljetkova djelovanja budući da se radi o pjesniku, prevoditelju, kazališnom i likovnom kritičaru, redatelju, feljtonistu, esejistu, dramaturgu, ali i o likovnom umjetniku.

Otvaranjem Simpozija, mostarskoj publici predstavit će se i pjesničko-grafička mapa Hommage Tonku Maroeviću koju je akademik Luko Paljetak u suradnji s eminentnim hrvatskim likovnim umjetnicima napravio 2020. godine povodom smrti prijatelja, teoretičara i likovnog kritičara, akademika Tonka Maroevića.

Izjave za medije bit će organizirane u 10 sati i 45 minuta na Filozofskom fakultetu ispred amfiteatra Antun Branko Šimić.

U suradnji Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača i Sveučilišta u Mostaru u Galeriji kraljice Katarine isti dan u 19.00 sati otvorit će se izložba „Luko Paljetak: Retrospektiva“, sukladno nazivu izložba prati Paljetkov likovni izričaj od školskih klupa do recentnih radova iz 2023. godine. Ova izložba je prva izložba retrospektivnog karaktera koja se akademiku Paljetku postavlja, a broji preko tristo crteža, akrila, kolaža i pastela. Izložba „Luko Paljetak: Retrospektiva“ ostaje otvorena do 11. studenog 2023. godine za sve posjetitelje.

UDBA je u dijaspori ubila više od 70 hrvatskih domoljuba

Grude.com - klik u svijet — Tue, 24 Oct 2023 12:26:00 GMT

Na zgradi Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Stuttgartu postavljena je spomen-ploča hrvatskim domoljubima, žrtvama jugoslavenske komunističke tajne službe UDBA-e, koji su ubijeni u Njemačkoj od 1945. do 1990. godine.

Spomen-ploču u subotu je otkrio Tomo Medved, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja…

„Ovaj simbolični čin važan je korak ka suočavanju s prošlošću, sa zločinima totalitarnog jugoslavenskog komunističkog režima. To je naš ljudski i nacionalni dug prema žrtvama koje zavrjeđuju povijesno sjećanje i priznanje poput ove spomen-ploče“, istaknuo je ministar Medved.

„Nismo imali sreću kao drugi narodi svoju samostalnost i slobodu ostvariti bez rata i žrtava, bili smo izloženi brutalnoj velikosrpskoj agresiji, istog tog režima koji je ovdje u Njemačkoj ubijao naše domoljube. Obranili smo i oslobodili svoju domovinu i danas svjedočimo ovom zajedništvu u organizaciji Vlade RH i postavljanju ovog trajnog spomena na vrijeme kada nije bilo lako biti Hrvat i kada ste bili ugroženi samo zato što ste željeli svoju domovinu“, poručio je Medved, zahvalivši Hrvatskoj kulturnoj zajednici na prijedlogu te Generalnom konzulatu u Stuttgartu na postavljanju ovog trajnog znamena…

U ime zagrebačkog nadbiskupa mons. dr. Dražena Kutleše okupljene je pozdravio vlč. dr. Tomislav Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, koji je ujedno predvodio molitvu nakon otkrivanja spomen-ploče.

Nakon svečanosti otkrivanja spomen-ploče, program je nastavljen u obližnjoj dvorani u kojoj je dr. sc. Domagoj Knežević s Hrvatskog instituta za povijest, ujedno savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova, održao predavanje na temu „Kratka povijest komunističke tajne službe“ te pojasnio nastanak i djelovanje službe koja je kroz povijest mijenjala nazive OZNA/UDBA/SDB.

U 45 godina vladavine komunističkog totalitarnog režima, u inozemstvu je ubijeno više od 70 Hrvata, od kojih polovica u Njemačkoj, objavio je Fenix Magazin.

Održan XV. Simpozij ''Stopama pobijenih''

Grude.com - klik u svijet — Mon, 23 Oct 2023 09:25:00 GMT

Već 15. godinu zaredom Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, uspješno organizira i održava simpozij »Stopama pobijenih«. Tako je i ove nedjelje, 22. listopada, na Širokom Brijegu održan XV. simpozij koji za cilj ima rasvjetljivanje jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca i mnoštva puka Božjega, kao i povijesnih okolnosti u kojima se to sve dogodilo.

Simpozij je započeo sv. misom u 11.00 u samostanskoj crkvi koja je bila prepuna vjernika. Sv. misu predvodio je fra Andrija Nikić. Sumisio je vicepostulator fra Miljenko Stojić i ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije dr. sc. don Mirko Šimić.

Fra Andrija je u propovijedi govorio o franjevcima kao misionarima te o stradanjima hercegovačkih franjevaca i duhovnim zvanjima nakon 1945. »Kalvarija katoličke i franjevačke Hercegovine nastupila je komunističkim osvajanjem. Jame po selima, mjestima i područjima punili su ubijenim osobama koje su nemilice tamanili. Tako je Hercegovina pretvorena u grobište, a 19.463 katolika ubijeno je kod kuća i na Križnom putu. Te suze, poput Marijinih na Kalvariji rađale su, umivale i odgajale Isusove, Gospine i apostolske sljedbenike (deset muških) i sljedbenice (devetnaest ženskih zajednica). Jedno vrelo je, uvjeren sam, izviralo iz Kaleža krvi – 66 ubijena hercegovačka fratra i Kaleža muke – 93 osuđena fratra na preko 349 godina uzništva. Poubijani, a živi, fratri su nositelji religioznog i kulturnog genija hrvatskog naroda, nepodmitljivi svjedoci njegova neslomljiva duha. U njih je zatajilo tijelo, a ne duh. Prisjetimo se i biskupijskih svećenika, časne sestre, uzornih katolika, inteligencije i prepoznatljivih Hrvata između 1945. i 1989. Zahvaljujući njima spašen je hrvatski narod, katolička vjera i hrvatstvo u našoj Domovini. Drugo vrelo čine 19.463 ubijena katolika koje su četničko–partizanske horde pobile tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća u Hercegovini. Krv mučenika sjeme je novih kršćana. To bezbožni komunisti nisu shvaćali pa su i dalje na više načina uništavali Crkvu, zanemarujući Isusova svjedočanstva da Crkvu “ni vrata paklena ne će nadvladati” (Mt 16,18). Jedinstvene statistike od 1.085 duhovnih zvanja iz Hercegovine od 1945. do 1972. duhovno su “biserje” koje je obilno pomladilo i produžilo vijek katoličkim ustanovama: (nad)biskupijama, provincijama, redovničkim zajednicama među hrvatskim narodom i u Katoličkoj Crkvi. U poratno vrijeme u hrvatskom i katoličkom puku u Hercegovini planski se pokušavalo uništiti vjeru, fratre, svećenike, katolike, inteligenciju i uzorne Hrvate. No, već desetljećima, zahvaljujući Božjem posredovanju Kraljice Mira, Hercegovina posta središtem katoličkog, kršćanskog i uljudnog čovječanstva.«

Nakon sv. mise uslijedila su predavanja u samostanskoj dvorani.

Prvi predavač, politolog prof. dr. sc. Dražen Barbarić održao je predavanje na temu »Anatomija “genetskog antifašizma” ili o kulturi hegemonijskoga pamćenja«. U svome radu govorio je o bosanskohercegovačkom nadmetanju kolektivnih pamćenja. »Ponekad je zaista teško shvatiti kako događaji iz bliske ili davne prošlosti takvom lakoćom zaokupljaju pozornost sadašnjega trenutka, a ujedno ga takvom žestinom čine tegobnim i nepodnošljivim. Ne postoji mogućnost objektivne i sveobuhvatne racionalne prerade prošlosti koja bi objektivno zadovoljila potrebe svih postojećih skupina za njihovim kolektivnim pamćenjem i to u obliku da su potpuno slobodno artikulirana prema društvenom okviru zajednice koja to pamćenje želi reproducirati. Određeni elementi kolektivnoga pamćenja mogu u potpunosti nijekati slične elemente kod druge skupine ili ih barem iskrivljavati do neprepoznatljivosti. Alat njihova usmjeravanja još nije pronađen, a kada se radi o traumatskim iskustvima prošlih vremena kolektivna pamćenja zaista jesu spremnik vlastite boli, ponekad i sredstvo izazivanja boli kod drugih skupina. Situacija postaje još zamršenija i tegobnija kada se spusti na razinu multinacionalnih društava koja su obilježena recentnim iskustvom međusobnoga sukoba i gotovo nikakvim sponama prema izgradnji međusobnoga povjerenja, kamoli pomirenja. Bosanskohercegovački kontekst predstavlja prototip potonje situacije i izaziva tri osnovne reakcije: afektivno vezivanje za jednu od predočenih interpretacija povijesti ili kolektivnih pamćenja, pasivni zazor od situacije nemogućnosti uspostave makar zajedničkoga nazivnika povijesnih događaja i poziciju dvostruke hermeneutike, tj. pokušaj da se interpretacije povijesnih događaja sa svim reperkusijama koje izazivaju u sadašnjosti razumiju i pojasne.«

Istraživač i publicist Igor Vukić govorio je na temu »Svećenici u logorima Jasenovac i Stara Gradiška 1941. – 1945.« Iz njegovog predavanja treba istaknuti slijedeće: »U logoru u Jasenovcu 1941. – 1945. život je izgubilo devet rimokatoličkih svećenika (osam kao zatočenici i jedan kao član logorske uprave), jedan grkokatolički bogoslov, jedan starokatolički svećenik, jedan židovski rabin i jedan srpsko-pravoslavni svećenik. To su vjerski službenici za koje se može ustvrditi da su doista bili ondje dovedeni i da su izgubili život. Svećenici koji su u logoru izgubili živote, izgubili su ih zbog bolesti, a neki su bili i ubijeni, najvjerojatnije strijeljani. Razlog za takav postupak mogao je biti kažnjavanje zbog nekih drugih događaja (npr. odmazda za bijeg drugih zatočenika). Premda u to vrijeme takav postupak i nije bio neuobičajen (uzimanje talaca zbog djelovanja nelegalnih snaga bilo je čak dopušteno po tadašnjim konvencijama o ratovanju), ipak je riječ o zločinu, odnosno neprimjerenom postupanju s ljudima svećeničkoga staleža. S druge strane, dolazak svećenika (pa i bivših ili bogoslova) poboljšao je uvjete života zatočenika. Opisivanje realnih slika događaja u Staroj Gradiški i Jasenovcu otežano je zbog političke osjetljivosti te teme. Ipak, u arhivima (u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i drugdje) može se pronaći autentična dokumentarna građa koja omogućava da se jasenovački logor opisuje u realnome razmjeru. Pritom dokumenti, kao i sudbine svećenika koji su na razne načine prošli kroz logor, prilično jasno govore da Stara Gradiška i Jasenovac nisu bili mjesto masovnih, serijskih ubojstava u kojima su stradale tisuće žrtava. Daljnja istraživanja dodatno će rasvijetliti pojedinačne slučajeve zatočenika i pripadnika logorske uprave te pridonijeti i utvrđivanju približnoga broja ljudi koji su prošli kroz te logore, odnosno u njima izgubili živote.«

Treće predavanje, na temu »Duhovna zvanja u Hercegovini do 1972. – plod katoličkih žrtava«, održao je prof. dr. sc. fra Andrija Nikić. »Crkva u Hercegovini, a posebice franjevci smatrani su glavnim nositeljima ustaške ideologije i politike Nezavisne Države Hrvatske. Katoličko svećenstvo i redovništvo optuživano je i za pomaganje križarskim skupinama (škriparima) u borbi protiv komunističkoga poretka. Komunističke su vlasti glavnoga neprijatelja vidjele u mostarskom biskupu Petru Čuli i hercegovačkim franjevcima. Franjevački samostan u Širokom Brijegu nazivali su “tvrđavom ustaškog duha”, a njegova su gvardijana uhitili pod optužbom da je tijekom ispovijedi pozivao mladež da se priključi križarima. U siječnju 1947. uhićeni su svi svećenici iz Širokog Brijega pod optužbom da su surađivali s križarima te su prebačeni u Mostar. Vlasti su tvrdile da su navedeni franjevci redovito izvješćivali biskupa o svim križarskim akcijama. Slična su se uhićenja provodila i u drugim područjima Hercegovine. Vlasti su smatrale da su uhićenja svećenika djelovala zastrašujuće, ali su izazivala i suprotno djelovanje kod pučanstva i davala materijal promidžbi protiv države, što je svećenstvo spretno koristilo. Da bi imala što bolji uvid u djelovanje svećenika, Uprava državne bezbjednosti ili Udba u njihovim je redovima angažirala i svoje doušnike. … Prema podatcima među živim službenicima Katoličke crkve godine 1972. mostarska biskupija ima 1.085 svoje djece: 602 redovnice, 370 redovnika i 113 svjetovnih svećenika. Dalje, 254 redovnika pripadaju crkvenoj ustanovu na području Biskupije, a 116 ih je izvan nje; 214 redovnica nalazi se u hercegovačkoj zajednici, a 388 u drugima; 56 svjetovnih svećenika pripada mostarskoj biskupiji, a 57 ostalima. Dakle, u trima domaćim crkvenim ustanovama nalaze se 524 osobe, a u ostalim izvan naše biskupije 561. Velika brojnost duhovnih zvanja iznenadila je, provocirala i uznemirila predvodnike partije pa su se suprotstavljali na više načina: sudski postupci protiv predstavnika Katoličke crkve, oduzimanje crkvene imovine, uzurpacija crkvenih prostora, progon časnih sestara i oduzimanje njihove imovine, zabrane i ometanja vjeronauka, zatvaranje vjerskih škola i zabrana vjerskog tiska.«

Simpozij je završio zahvalom svim mnogobrojnim posjetiteljima i predavačima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu i na taj način doprinesu njezinu uspješnom radu. Posjetitelji su još neko vrijeme ostali u ugodnom druženju i razgovoru.

FOTO: pobijeni.info

Što će biti s čovječanstvom nakon Tri dana tame? Sprema se nešto veličanstveno, tražite blagoslovljene svijeće...

Grude.com - klik u svijet — Sun, 22 Oct 2023 23:06:00 GMT

Kao što potvrđuju i stari i novi zavjet, u posljednjim će se vremenima dogoditi veliko pročišćenje, toliko veliko da se naziva Sud narodima i Posljednjim vremenima. Ali to nije kraj povijesti ili Zemlje.

Tijekom ovih vremena nevolje, Kristovi neprijatelji će biti ubijeni, a mnogi će se i obratiti.

Tada će svijet, predvođen “pravednim djeliteljem pravde, onim nevinim”, prema Hildegard von Bingen, povesti Crkvu u novo razdoblje u kojem će pravda zasjati, sve do vremena antikrista, koji će se pojaviti na kraju povijesti.

Naravno sve ovo je podložno razlučivanju jer je riječ o privatnim okrivenjima i objavama koje ne spadaju u polog vjere, piše portal vjera.hr.

Kraj tog vremena nevolje ili pročišćenja Zemlje trebala bi biti tri dana fizičke tame, kako glasi ovo proročanstvo, a koje su kroz povijest dali mnogi mistici i sveci; Ana Maria Taigi, Elizabeta Canori Mora, sveta Hildegarda iz Bingena, Marie Julie Jahenny, Maria Agredska, sveti Padre Pio...

Riječ je o tri dana u kojima će nestati svjetla na Zemlji i jedino osvjetljenje bit će blagoslovljene svijeće, onima koji ih imaju. To je Božja intervencija nastala kao posljedica kršenja prirodnih zakona, pobunom ljudskih bića protiv Boga i nepoštovanjem Crkve.

Također, za nedostatak dobročinstva prema drugima, raspad obiteljskog života i apsolutni nemoral. Korupcija, ratovi i prezir prema bližnjima, ubijanje nerođenih i zapravo velika izopačenost čovječanstva, te svako odsutstvo dobrog.

Ono što prethodi ovom vremenu su poplave, suše, neuspjesi usjeva, glad, neobično vrijeme, epidemije, siromaštvo, bolest i vladavina grijeha.

Ta tri prorokovana dana trebali bi se promatrati kao čin Božjeg milosrđa i posljednji poziv čovječanstvu na pokoru. Tih dana, prema proroštvima, vjetar će opustošiti Zemlju munjama neviđene veličine. Također se spominje da će s neba padati vatrena kiša i da će u atmosferi biti otrovnih plinova.

Preporuka je da se ljudi izoliraju u vlastitim domovima, zatvore vrata i prozore te zatvore sve otvore. Niti bi trebali odgovarati na pozive izvana, čak i od voljenih, jer će to biti trikovi demona koji će slobodno šetati zemljom.

Gorjet će samo blagoslovljene svijeće, a vjernici bi trebali imati i blagoslovljenu vodu kojom će često škropiti mjesto.

Ali najvažnije je stalna molitva, pokajanje, razmatranje života našega Gospodina i iznad svega razmatranje bolnih otajstava tražeći Božje milosrđe. Krunica.

Jedna od glavnih mističarki kojoj su prikazana tri dana tame bila je Ana María Taigi, koja je umrla 1837. godine, a posebno je dobila vizije o tome što će se dogoditi nakon što se ispune ta tri dana.

Ona je predvidila abdikaciju španjolskog kralja Karla IV., pad Napoleona, datum oslobađanja pape Pija VII., te je prorokovala vrijeme i datum Napoleonove smrti.

Mnogo je puta pred očima imala “mistično sunce”, nadnaravno svjetlo u obliku kugle, koje joj je omogućavalo da vidi stanje svijesti, revolucije i ratove, svrhe tajnih društava, nagrade dobra i kazne zlih.

U tom je svjetlu vidjela veliku kaznu koja će očistiti zemlju i Crkvu, uništenje, revolucije i “obnovitelja” koji će dovesti do pobjede sjajnije nego ikad prije.

Jer kada je Ana María Taigi govorila o kontinuiranom neredu u Crkvi i u društvu, upotrijebila je riječ revolucija.

Stvari će se tako zgrčiti da čovjek više neće moći dovesti stvari u red, ali će svemoćna ruka Gospodnja sve popraviti, rekla je.

To veliko pročišćenje koje je prorekla da će se dogoditi doći će neočekivano i tamo će zli biti uništeni.

Dana 31. kolovoza 1816. čula je od našeg Gospodina kako joj govori: “Kad Moj Nebeski Otac izda naredbu, vidjet ćete kako će Rim završiti. On zna da duše u paklu sada padaju poput snijega. Ljudi ovdje dolje ne traže više od luksuza, užitaka i zadovoljstva, i dopuštaju da ih ponesu sve vrste krivih želja”.

Naš Gospodin joj je pokazao spletke tajnih društava protiv visokog klera. I jednom je prilikom Gospodin uputio vatrene riječi protiv svećenika koji namjerno zagađuju oltare.
Vidjela je da će se kukolj iščupati i tada će Božja ruka opet donijeti red.

I nakon što očisti svijet i svoju Crkvu i iščupa sav korov, naš će Gospodin donijeti čudesno ponovno rođenje.

Ovo pročišćenje posljednjih vremena ne predstavlja konačni sud na kraju svijeta, već “neku vrstu predsuđenja živima”, Sud narodima na kraju vremena, koji prethodi Marijinu kraljevstvu.

Stoga će pročišćenje koje je Bog izvršio u ovo vrijeme imati samo jedan cilj, obnovu Katoličke Crkve sa svom čašću koja tome odgovara i obnovu kršćanske civilizacije.

Kad obnovljena Crkva poprimi oblik, bit će malo onih koji će biti krajnje iznenađeni i puni straha gledajući sve što je Bog učinio.

Rekla je da će nakon što kazna završi, usred velikih trzaja prirode, započeti nebesko doba, trijumf tako velik i zadivljujući da ju je ostavio zapanjenom.

Govorila je i o Kraljevstvu Marijinu, kada će sve vjere prijeći na katoličanstvo.

Ovo proročanstvo podupire ono što je sveta Hildegarda vidjela, a koja je vidjela “nevine” koji će voditi obnovu Crkve i kršćanske civilizacije. Također trijumf Marijina Bezgrešnog srca najavljen je u gotovo svim ukazanjima od Fatime do Međugorja.

I Ana María Taigi svjedočila je nebeskom ukazanju koje će doći umiriti vjernike. Sveti Petar i sveti Pavao pojavit će se na oblacima, svi će ih ljudi vidjeti i vjera će se vratiti u njihova srca. Sveti Petar i sveti Pavao će propovijedati po cijelom svemiru i imenovati Papu.

I veliko će svjetlo izaći iz njih i spustiti se na budućeg kardinala Papu. U to će vrijeme religija proširiti svoje carstvo pod jednim pastirom.

Elizabeth Canori Mora prorekla je nešto slično; I sveti Mihael Arkanđeo pojavit će se na zemlji u ljudskom obličju, i imat će đavla okovanog sve do vremena propovijedanja antikrista.

Kao što vidimo, tri dana tame su kulminacija nevolje, ali najvjerojatnije ne Velike nevolje kraja povijesti, već relativno manje nevolje Posljednjih vremena.

Jer na kraju ove nevolje đavao će biti okovan i tek kasnije će doći propovijed velikog antikrista, Isus Krist će sići da se bori protiv njega i bacit će ga u pakao zajedno sa sotonom zauvijek.

Dakle, ovo podržava hipotezu da Drugi Kristov dolazak još uvijek nedostaje.

A kada on dođe, uskrisit će mrtve, dogodit će se konačni sud, nebeski Jeruzalem će sići i bit će kraj povijesti.

Konačno, jednom je Ana María upitala Boga tko će odoljeti ovom strašnom testu 3 dana tame.

A on je odgovorio: “Oni kojima dajem duh poniznosti.”

Zato je u vlastitoj obitelji utemeljila običaj molitve nakon krunice, triju Očenaša, Zdravomarija i Slava Ocu, na nakanu da isprosi beskrajno milosrđe i dobrotu Presvetog Trojstva za teška vremena.

A vjernicima je savjetovao da traže blagoslovljene svijeće, jedine koje će svijetliti u mraku.

Moldavci najviše mole u Europi, Hrvati treći, BiH na petom mjestu

Grude.com - klik u svijet — Sun, 22 Oct 2023 10:54:00 GMT

Večernji list objavio je istraživanje s infografikom o državama Europe i njihovim navikama molitve.

Na prvom mjestu se nalazi Moldavija sa 48 posto građana koji se svakednevno mole Bogu, dok se najmanje mole u Švicarskoj, Austriji i Velikoj Britaniji.

Hrvatska je zauzela treće mjesto gdje se 40 posto građana svakodnevno moli Bogu, dok se u BiH svakodnevno moli 32 posto građana.

Time je BiH na petom mjestu, odmah iza Portugala.

Ivan Dragičević prenio svijetu poruku Blažene Djevice Marije: Molite za mir - mir je ugrožen!

Grude.com - klik u svijet — Sat, 21 Oct 2023 23:24:00 GMT

Ivan Dragičević, jedan od šestero vidioca koji je 1981. godine vidio Blaženu Djevicu Mariju u Međugorju, i od Nje prima poruke koje prenosi čovječanstvu, obratio se javnosti novom porukom.

U novoj poruci koju je prenio Ivan Dragičević, Blažena Djevica Marija poručuje svijetu da je mir ugrožen.

Draga djeco! Danas vas pozivam da molite za mir. U ovom trenutku mir je ugrožen na poseban način, te vas molim da obnovite post i molitvu u svojim obiteljima i potaknete druge da mole za mir. Draga djeco, želim da shvatite ozbiljnost situacije i da mnogo toga što će se dogoditi ovisi o vašoj molitvi i ustrajnosti. Draga djeco, uz vas sam i pozivam vas da ozbiljno počnete moliti i postiti.
Hvala vam što ste se odazvali mom pozivu!"

Započnite dan jutarnjom molitvom Ocu nebeskom

Grude.com - klik u svijet — Thu, 19 Oct 2023 08:28:00 GMT

Oče moj, dolazim u Tvoju prisutnost na samom početku ovog dana. Dolazim naći MUDROST da ne pravim nerazborite greške, tako da znam kada treba govoriti, a kada ostati u šutnji, kada djelovati, a kada ne. Dolazim naći MIR, tako da me danas ništa ne zabrine i ne smete.

Dolazim naći HRABROST da budem strpljiv/a, da ne izgubim nadu, da prihvatim razočarenje, znajući da ćeš Ti sve okrenuti na moje dobro. Dolazim naći LJUBAV, tako da me ništa ne učini ogorčenim/om, tvrdim/om i neljubaznim/om.

Dođoh početi ovaj dan s Tobom i želim ga nastaviti s Tobom, tako da to bude dan bez ikakve žalosti. Oče, Ti si moja providnost, znam da ćeš Ti providjeti sve moje potrebe.

Oče, Ti si moj zaštitnik, sačuvaj me ovoga dana od svih mračnih sila, prekrij me predragocjenom Krvlju Tvoga Sina Isusa i okruži me svojim anđelima. Ovo te molim u Isusovo Ime.

Amen!

VIDEO Časna izgubila živce i bacila se na aktivista koji je sprečavao gradnju crkve

Grude.com - klik u svijet — Wed, 18 Oct 2023 17:36:00 GMT

Jedna časna sestra nije se mogla suzdržati u obrani gradilišta koje joj puno znači pa je poput igrača ragbija oborila na zemlju muškarca koji je došao prosvjedovati protiv njezine izgradnje.

Nisu svi zadovoljni izgradnjom nove crkve i popratnih zgrada u Saint-Pierre-de-Colombieru u Ardècheu u Francuskoj.

Dok su ekološki aktivisti pokušali zaustaviti gradnju, tijekom noći stiglo je nekoliko opatica koje su odlučile obraniti gradilište.

Snimajući reportažu iz mjesta francuska televizija France 3 snimila je trenutak kad časna sestra u trku obara na pod muškarca koji je razbijao cijevi i drugu građevinsku opremu. Svemu je prethodila svađa koja je eskalirala u fizički obračun.

Ekolozi traže da se u obzir uzme i studija zaštite okoliša prema kojoj se mogu uništiti rijetke biljke koje ovdje rastu, piše GB News, a prenosi N1.

A French nun has gone viral in the country after tackling a climate activist who tried to block the construction of a new church due to its carbon footprint pic.twitter.com/C5OZXIplCj
— Visegrád 24 (@visegrad24) October 17, 2023

Široki Brijeg: ''XV. Simpozij Stopama pobijenih''

Grude.com - klik u svijet — Mon, 16 Oct 2023 14:47:00 GMT

U samostanu Hercegovačke franjevačke provincije na Širokom Brijegu u nedjelju, 22. listopada, bit će održan XV. simpozij pod nazivom »Stopama pobijenih«.

Osvjetljavanje je to jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se sve dogodilo. Priređivač simpozija je Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem.

Program će započeti sv. misom u 11.00 koju će predvoditi fra Andrija Nikić, svećenik u mirovini na Humcu. Nakon sv. mise u samostanskoj dvorani bit će održana sljedeća predavanja.

Politolog prof. dr. sc. Dražen Barbarić govorit će na temu »Anatomija “genetskog antifašizma” ili o kulturi hegemonijskoga pamćenja«. »Svećenici u logorima Jasenovac i Stara Gradiška 1941. – 1945.« tema je istraživača i publiciste Igora Vukića. A o »Duhovnim zvanjima u Hercegovini do 1972. – plodu katoličkih žrtava« govorit će, pak, prof. dr. sc. fra Andrija Nikić.

Dosadašnji tijek simpozija i održane radove moguće je pronaći na stranicama portala Vicepostulature pobijeni.info (Događanja + Simpoziji). Ubrzo će tu biti stavljeni i ovi najnoviji radovi.

Zatvoren 24. Mediteran Film Festival

Grude.com - klik u svijet — Sun, 15 Oct 2023 12:33:00 GMT

Projekcijama filmova 'Naš Mali' redateljice Ivane Guberina i 'Stigme' redatelja Zdenka Jurilja, zatvoren je 24. Mediteran Film Festival u Širokom Brijegu.

Organizatori nisu krili zadovoljstvo velikom posjećenošću što se može pripisati rekordnom broju filmova domaćih autora, ali svakako i izvrsno složenom programu dokumentaraca u konkurenciji koji su pristigli sa svih krajeva Mediterana.

''Ovu godinu smo potvrdili kako se može raditi film u Hercegovini, a za sljedeću, kada slavimo jubilej pripremamo i obećavamo jedan veliki spektakl'', rekao je to producent festivala Robert Bubalo i zahvalio posjetiteljima, pokroviteljima i svima koji su podržali ovaj festival.

U proteklih pet dana, u dvorani kina Borak u Širokom Brijegu, u raznim filmskim programima, prikazano je 50 filmova. Dokumentarni film 'Između revolucija', rumunjskog redatelja Vlada Petrija odlukom žirija osvojio je Grand Prix 24. Mediteran Film Festivala. Drugu nagradu MFF Best Short dobio je film 'Pogled', španjolskog redatelja Alberta Baldinija dok je publika najboljim proglasila film 'Zlaćani pijesak', francuskog redatelja Francisa Del Ria.

Žiri je dodijelio i dva posebna priznanja dokumentarcima 'Sveta obitelj' španjolskog redatelja Borje Alcalde i filmu 'Moćna Afarin: U vrijeme poplave' grčkog redatelja Angelosa Rallisa, te filmovima 'Prisjećanje - Meditacija o Triptihu', domaće redateljice Amre Hećo i 'Shirampari - nasljeđe rijeke', španjolske redateljice Lucie Florez.

Po prvi puta na mediteranskom festivalu, u suradnji s Asocijacijom snimateljica i snimatelja u BiH, dodijeljena je i nagrada 'Best Camera'. Ovo priznanje žiri je dodijelio filmu 'Moćna Afarin: U vrijeme poplave', redatelja Angelosa Rallisa, dok je posebno priznanje u ovoj kategoriji otišlo u ruke snimatelju Ivanu Slipčeviću za rad na filmu 'Valerija', hrvatske redateljice Sare Jurinčić.

Festival je otvoren igranim filmom 'Stigme' redatelja Zdenka Jurilja, a veliko zanimanje publike izazvali su i dokumentarci 'Kipar iz Graba' Tomislava Topića te 'Zidine' autora Ive Čolaka i Marka Mikulića.

U programu 'Domaćih autora' prikazani su i kratki dokumentarci, animirani filmovi i dokumentarno igrani film 'Tihi skitnica', redatelja Zdenka Jurilja.

Uz navedeno, organizatori su prikazali i dokumentarce iz programa 'U fokusu', domaća remek djela bh kinematografija ali i filmove za djecu u programu 'MFF Fora'.

Generalni pokrovitelj Mediteran Film Festivala je HT Eronet.

Prvi put u povijesti Biskupskih sinoda skupštinu predvodila žena

Grude.com - klik u svijet — Sun, 15 Oct 2023 10:36:00 GMT

Povijesni trenutak svjetske Sinode u Vatikanu bio je na petak 13. Prvi put u povijesti Biskupskih sinoda skupštinu je predvodila žena. Redovnica iz Meksika Maria de los Dolores Palencia Gomez ima iskustva u vodećim službama u Crkvi, izvijestila je KNA prenosi IKA.

Meksička redovnica Maria de los Dolores Palencia Gomez (74) moderirala je deveti dan 16. opće redovne Biskupske sinode u Vatikanu. Redovnica je već 52 godine, a od 2020. radi na razini vodstva Vijeća biskupskih konferencija zemalja Latinske Amerike (CELAM).

Od devet dopredsjedavajućih trenutačne sinodalne skupštine u Vatikanu, dvije su žene. Među 365 sudionica i sudionika Biskupske sinode 54 su žene s pravom glasa. Svjetsku Biskupsku sinodu Katoličke crkve utemeljio je 1965. papa sveti Pavao VI. Na nekim prethodnim sinodalnim sastancima žene su imale pravo govoriti kao savjetnice. Ove su godine prvi put dobile pravo glasa

Nikola Čiča ostaje predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak

Grude.com - klik u svijet — Sun, 15 Oct 2023 10:25:00 GMT

Na 70. Glavnoj izborno – izvještajnoj Skupštini Hrvatskog kulturnog društva Napredak koja je održana u dvorani Hercegovina sarajevskog hotela Holiday dr. sc. Nikola Čiča gotovo jednoglasno je izabran za predsjednika HKD Napredak što će mu biti drugi mandat na toj dužnosti, piše Hrvatski Medijski Servis.

Na ovoj Skupštini sudjelovala su 73 zastupnika iz brojnih Napretkovih podružnica, udruga i klubova.

Novi dopredsjednici Društva su Miroslav Landeka, Damir Krešić, Hrvoje Milošević i Josip Križanović.

Novi saziv Središnje uprave činit će i prof. dr. sc. Dražen Vikić-Topić, prof. dr. sc. Vanda Babić-Galić, Ivana Barišić, Franjo Leovac, don Vlatko Rosić, Gordana Mišković, Ines Kaić-Pervan, Sretko Tomić, dr. sc. Ante Ivić i Ivica Kovačević.

Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Blagun Lovrinović, Dragan Glavaš i Željka Obradović dok će Stegovni sud u novom mandatu činiti: Ružica Ševarika, Ljiljana Jurak i vlč. Ivan Dragičević.

Čiča se u svom obraćanju prisutnima dotaknuo glavnih ciljeva u svom novom mandatu na čelu hrvatskog nacionalnog kulturnog društva.

Naglasio je Čiča važnost jačanja Napretka kao najvećeg društva Hrvata u BiH. Želi u sljedećem mandatu osnažiti podružnice u Republici Hrvatskoj, dodatno se povezati s dijasporom te unaprijediti izdavaštvo kao jedno od temeljnih aktivnosti Društva.

Također, posebno je istaknuo i prioritetno osnaživanje Hrvatskog instituta za tradiciju i kulturu Hrvata u BiH koji tek u predstojećem razdoblju treba ostvariti puni potencijal.

Podsjećamo Institut ima četiri odjela, i to Odjel za folkloristiku i tradicijsku kulturu, Odjel za hrvatski jezik i književnost te multikulturalne veze, Odjel za povijest Hrvata BiH i Odjel za film i medije.

Preminuo fra Trpimir Leko: Svećenik iz Posušja dao doprinos obnovi mnogih franjevačkih samostana

Grude.com - klik u svijet — Sun, 15 Oct 2023 10:24:00 GMT

Fra Trpimir Leko rođen je 23. travnja 1941. u Bročancu, Župa Sv. Franje – Gradac (Posušje) od oca Ivana i majke Anđele rođ. Kovač, a kršten je kao Vinko. Nakon prvog razreda osnovne škole s obitelji se preselio u Ilok gdje je završio osnovnu školu i 1955. primio sakrament potvrde. Nakon završene Franjevačke klasične gimnazije u Zagrebu, u novicijat Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda ušao je 24. kolovoza 1958. u Cerniku, gdje je položio prve zavjete 25. kolovoza 1959. Filozofiju i teologiju studirao je u Samoboru, Zagrebu i Asizu gdje je bio zaređen za đakona 25. ožujka 1968. i za svećenika 29. lipnja 1968.

Na službi je bio u samostanima u Zagrebu – Kaptol, Vukovaru – Borovo naselje, Virovitici, Cerniku, Čuntiću, Trsatu, Varaždinu, Čakovcu, Klanjcu, Krapini i na kraju od 2005. u Varaždinu gdje je bio na oporavku. Vršio je službe gvardijana, vikara, ekonoma, župnika, župnog vikara.

Posebice se istaknuo dajući doprinos u mnogim obnovama franjevačkih samostana, napose na Trsatu i u Varaždinu, a u Čakovcu od 1993. do 1999., u službi ekonoma samostana, kao voditelj gradnje, doprinio je izgradnji nove župne crkve Sv. Antuna Padovanskog na čakovačkom Jugu, dok još nova župa nije bila osnovana.

Zbog zdravstvenih problema 2005. je otišao u Franjevački samostan u Varaždinu na oporavak, pritom ostajući uvijek na raspolaganju kao ispovjednik.

Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

Mladi fotograf Nikola Franjić iz Novog Travnika dobitnik priznanja National Geographic

Grude.com - klik u svijet — Fri, 13 Oct 2023 13:08:00 GMT

U svijetu umjetnosti i fotografije, talent često dolazi iz malih mjesta, a Nikola Franjić, mladi fotograf iz Novog Travnika jedan je od takvih pojedinaca. Rođen sa strašću prema fotografiji, Nikola je nedavno dobio priznanje koje će mu vjerojatno otvoriti mnoga vrata u svijetu fotografije.

Naime, Nikola Franjić je dobio prestižno priznanje National Geographic Srbija za svoju fotografiju iz serije fotografija 'San o jednom bazenu', piše Viteski.ba.

Mladi fotograf se specijalizirao za digitalnu fotografiju, obradu fotografije, grafički dizajn i crtanje u Splitu.

Njegove fotografije su već bila izlagane u mnogim galerijama i gradovima, uključujući London, Zagreb, Sarajevo, Beograd, Novi Travnik i Fojnicu.

Njegova fotografija je 2017. godine odabrana među 50 najboljih u organizaciji World Photography Organisation na prestižnom natjecanju 'Sony World Photography Awards'.

Fotografija za njega nije samo životni poziv, već strast koju je nosio sa sobom od djetinjstva. Ta ljubav prema fotografiji je vidljiva u svakom njegovom djelu.

Jedan od njegovih najnovijih serija fotografija, nazvana 'San o jednom bazenu' nastao je 2022. godine na gradskom bazenu u Novom Travniku. Ova serija fotografija prikazuje djevojčicu koja sanja o tome kako će se jednog dana moći kupati na tom istom bazenu. Nikola uspjeva fotografijama prenijeti duboku emociju i nadu...

Na drugom danu Mediteran film festivala prikazan film o 'Brzom'

Grude.com - klik u svijet — Thu, 12 Oct 2023 09:07:00 GMT

Mladi redatelj Tvrtko Bubalo predstavio se publici filmom ''Sutra je novi dan'', koji se u svom radu dotiče priče o ovisnosti o drogama. Ovaj kratki dokumentarac istražuje izazove s kojima se suočavaju medicinski radnici u zajednicama dok pokušavaju pomoći onima koji se bore s učincima konzumacije i prekomjerne uporabe narkotika.

- Film je zapravo nastao kao dio mog završnog rada na akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, gdje sam diplomirao režiju. Nastao je primarno kroz suradnju s mentorom Zvonimirom Jurićem, koji je vjerojatno i najzaslužniji za razvoj filma pogotovo u fazi predprodukcije. Od nastanka ideje do razvoja priče i pisanja scenarija pa sve do same produkcije i postprodukcije nekako je lagano teklo svojim tokom, nije bilo nekih većih problema i prepreka. Ekipa koja je radila bila je mala ali efektivna, svi su odradili vrhunski posao i zahvalan sam svima koji su na bilo koji način pridonijeli nastanku filma. Film je producirala domaća produkcijska kuca Kadar – kazao je Bubalo u izjavi za Fenu.

Bubalo je naglasio kako je vrijednost ovog festivala promicanje domaćih filmskih kreacija i da je festival i ove godine oduševio posjetitelje.

- Dvadeset četvrto izdanje MFF-a kao i svake godine okuplja najbolje regionalne autore, redatelje, glumce, scenariste i sve ostale djelatnike iz filmske industrije. Mislim da je najbolji prikaz toga odaziv na otvaranje festivala i prikazivanje dugometražnog igranog filma ''Stigme''. Prepuna kino dvorana stvarno je najljepši mogući početak još jednog izdanja jednog od najbitnijih filmskih događaja u regiji - kazao je Bubalo.

Istaknuo je kako Mediteran Film Festival ima veliki značaj za razvoj filmske kulture i da svake godine podiže razinu kvalitete.

- Značaj festivala je ogroman za razvoj filma i filmske kulture na našim prostorima. Mislim da se to pogotovo može vidjeti ove godine, 10 filmova domaćih autora nije mala stvar, pogotovo za ovako malu sredinu. Festival svake godine podiže razinu kvalitete filmova i u konkurenciji i izvan nje raste svakim novim izdanjem. Mislim da je to najbolji poticaj za sve mlade filmaše, ali i za sve koji se žele na bilo koji način baviti filmom – objasnio je mladi autor.

Niz domaćih filmova otvorile su 'Zidine', priča o trojici ostarjelih logoraša koji su odlučili snimiti film o onome što su proživjeli u logorima u Domovinskom ratu u Bosni i Hercegovini. Autori filma, Ivo Čolak i Marko Mikulić, uoči prikazivanja istaknuli su kako je ideja o filmu nastala prije šest godina, te da su uz ono što se dogodilo htjeli prikazati i kakav je status tih ljudi danas.

Veliko zanimanje publike izazvao je i film Tomislava Topića, 'Kipar iz Graba', dokumentarac o umjetniku Stjepanu Skoki, koji prati kipara iz malenog hercegovačkog sela, njegovo školovanje i rad kojeg, kako navodi kritika, karakterizira veliki stupanj autorske invencije.

Čovjeka s najviše prijatelja na svijetu, predstavnika hercegovačke estradne scene – Brzog, ''ulovila'' je mlada redateljica Karmen Obrdalj, koja je ujedno i članica žirija na ovogodišnjem festivalu. Premijera filma 'Brzi', upravo u Širokom Brijegu, kako je istaknula, za nju je od posebnog značaja.

- Jako mi je drago da je premijera upravo ovdje na ovom festivalu, mislim da je ovo mjesto od velikog značaja za Hercegovinu, na kojem možemo zajedno njegovati filmsku umjetnost i zato sam izrazito sretna. Snimali smo ovdje, u Hercegovini, o čovjeku koji je iz Hercegovine i lijepo je da smo uspjeli film i prikazati ovdje - istaknula je Obrdalj.

Predstavljamo potpuni program 24. Mediteran Film Festivala

Grude.com - klik u svijet — Tue, 10 Oct 2023 08:23:00 GMT

Projekcijom igranog filma 'Stigme' redatelja Zdenka Jurilja bit će, u utorak 10. listopada u 20 sati, otvoreno 24. izdanje Mediteran Film Festivala u Širokom Brijegu.

Jedan od najznačajnijih filmskih događaja u BiH i regiji u programu u konkurenciji prikazat će 20 dokumentarnih filmova. Selektor festivala Zdravko Mustać izabrao je po deset filmova u kategoriji kratkometražnog – do 30 minuta, odnosno deset filmova u kategoriji dugometražnog – iznad 30 minuta.

Drugi dan festivala na programu u kinu Borak u suradnji s Filmskim centrom Sarajevo, pravnim nasljednikom arhive bosanskohercegovačke kinematografije, bit će prikazano sedam filmova. Riječ je o remek djelima bh kinematografije koja su u vremenu u kojima su nastala bila miljenici i publike i žirija na festivalima diljem svijeta.

Filmovi iz programa 'Domaćih autora' obilježit će i drugi festivalski dan te će biti prikazane 'Zidine' redatelja Ive Čolaka i Marka Mikulića te dokumentarac o umjetniku Stjepanu Skoki, 'Kipar iz Graba', redatelja Tomislava Topića.

U nizu kratkih filmova, iz ovog programa, bit će prikazani i dokumentarci 'Brzi' Karmen Obrdalj, 'Putevi kave' Mirka Pivčevića, 'Noć od srebra i zlata' Zdravka Terkeša, te 'Sutra je novi dan' redatelja Tvrtka Bubala. Festival će drugoga dana prikazati i dva animirana filma, 'Svrha' Tvrtka Karačića i 'Nada' Pere Petrušića.

Uz snažan program u konkurenciji, program 'U fokusu', donosi najbolja ostvarenja kinematografije zemalja Mediterana iz protekle godine. Po izboru festivalskog selektora bit će prikazano devet dokumentaraca koji su već obilježili filmsku godinu ili njihovo vrijeme tek dolazi.

U dvorani kina Borak, u petak 13. listopada, posjetitelji 24. MFF-a gledat će i dokumentarni film 'Tihi skitnica', redatelja Zdenka Jurilja. Priča je to o Virgiliju Nevjestiću, jednom od najvećih hrvatskih slikara grafičara, koji je veći dio svog života radio u Parizu. Čovjek kojeg su, kako tvrdi likovna kritika u Francuskoj, smatrali jednim od svojih najvećih grafičara 20. stoljeća, a on je sebe nazivao skitnicom.

Posljedni festivalski dan, u jutarnjoj projekciji programa MFF Fora, biti će prikazan dugometražni igrani film za djecu Nevena Hitreca ‘Dnevnik Pauline P'. Film se temelji na iznimno popularnoj dječjoj knjizi književnice Sanje Poljak u kojoj Paulina kroz komične situacije govori o svojim problemima u prijateljstvu, ljubavi i obitelji.

O najboljima na MFF-u odlučuje međunarodni žiri u dvije kategorije – za odabir najboljeg dugometražnog filma i najboljeg kratkog filma. Pored šesteročlanog žirija, koji će u petak 13. listopada, izabrati pobjednike 24. Mediteran Film Festivala i dodijeliti MFF Grand prix i MFF Best Short, tradicionalno treću nagradu svojim glasovima dodjeljuje publika. Ovu godinu festival će dodijeliti i nagradu 'Best Camera' s potpisom Asocijacije snimateljica i snimatelja u BiH.

Ovogodišnji Mediteran Film Festival, u subotu 14. listopada, zatvorit će film Ivane Guberina - 'Naš Mali' o šibenskom košarkaškom velikanu Draženu Petroviću. Dokumentarac je to koji donosi jednu novu stranu života, karijere i vremena u kojem je ovaj košarkaški genije živio.

Uz odličan program, ono što ovaj festival izdvaja i čini drugačijim jeste ugodna atmosfera i zabava. Pozivamo vas da sudjelujete u filmskim kvizovima, osvojite bogate nagrade glasovanjem za najbolji film ili jednostavno uživate u filmskim naslovima i filmskim zabavama u Širokom Brijegu.

Dobrodošli na 24. Mediteran Film Festival!

Nove marke HP Mostar ''Etnološko blago 2023.'' uz Svjetski dan pošte

Grude.com - klik u svijet — Mon, 09 Oct 2023 11:17:00 GMT

Nove marke HP Mostar „Etnološko blago 2023.“ uz Svjetski dan pošte Hrvatska pošta (HP) Mostar tradicionalno na Svjetski dan pošte 9. listopada tiska redovito izdanje poštanskih na temu etnološkog blaga kako bi od zaborava sačuvali našu prošlost. „Etnološko blago 2023.“ kao motiv ima kolijevku, ručno izrađen drveni krevetić za malo dijete.

Svaka društvena zajednica ima svoje običaje vezane za značajne trenutke života, a jedan od takvih događaja je rođenje djeteta.

Tradicionalne kolijevke najčešće su bile u obliku korita ili male škrinje. Polukružni završetci na dnu užih stranica bili su napravljeni tako da se kolijevka mogla ljuljati. Bile su jednostavne izrade, a ponekad su plohe bile ukrašene rezbarijama. Često su imale uzdužnu prečku preko koje se prebacivao zastor da bi dijete bilo zaštićeno. Koljevka se posebno čuvala u obitelji i u njoj se odgajalo nekoliko naraštaja djece.

Autorica likovnog rješenja je Božana Bošnjak, a marke se u poštanskom prometu koriste od 9. 10. 2023. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja poštanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba

FOTOREPORTAŽA: Vrdi su i dalje 'Vrata Vatikana', ni 30 godina poslije ne zaboravlja se stradale heroje

Grude.com - klik u svijet — Sun, 08 Oct 2023 17:55:00 GMT

„U korak su išle sprovodne povorke. Na rukama bojovnici što i mrtvi strepe da crte ostanu
sačuvane i neprobijene. S tih se sprovoda teško vraća kući. Čovjek bi želio zauvijek ostati s
njima pod njihovim pinijama, čempresima, ostati i pupati s njihovim platnima, i opadati s
lišćem njihovih jasenova. Najvjerniji im ostanu njihovi križevi, a uz rame su svijeće. Sve
slično odjevene. U prekrasne crveno-bijelo-plave svilene haljine, ukrašene hrvatskim
grbovima voštanim miluju zemlju za koju su poginuli. A hrabri nam bojovnici u rukama nose
sva slobodna sela koja su dušmani htjeli spaliti, puštaju nas da klečimo u svim crkvama koje
su sačuvali, slobodu natrag vraćaju sve gradove što je dušmanin pomislio da nam ih je oteo.“

- tako fra Ante Marić zapisa u jednom od svojih novinskih članaka u listu „ZA RODNU GRUDU“ ratne 1993. godine, riječi koje nam i dan – danas mogu posvjedočiti o tim tužnim, ali prkosnim i ponosnim vremenima.

A od te ratne 1993. godine, prošlo je 30 godina kada je na blagdan svetog Franje, 4. listopada, Armija BIH izvršila jedan od svojih najžešćih napada na selo Vrde u kojem je poginulo nekoliko hrvatskih vojnika; Mate Marić iz Vrdi, Damir Logara, Vice Paradžik i Gordan Miličević iz Gruda, te 5. listopada Stjepan Šapina iz Tomislavgrada. No, unatoč svim težnjama ABIH da osvoje Vrde toga dana, crta se nije pomakla. Operacija „Neretva '93“ i snovi muslimanskih osvajača da dolinom Neretve izbiju na Jadransko more srušeni su upravo na Vrdima zaslugom hrvatskih vitezova koji su u ovom mjestu položili svoje živote.

Ove godine, kao i svih dosadašnjih godina, 30. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja u selu Vrdi obilježena je svetom misom zadušnicom koja je održana 7. listopada 2023. godine koju je predvodio don Drago Ćurković, župnik župa Jablanica i Drežnica. U svojoj nadahnutoj i iscrpnoj propovijedi u kojoj je naglašavao vjeru svih nas, ali i žrtvu hrvatskih branitelja don Drago je između ostalog kazao:
“Zašto tražim sreću u nevoljama svijeta i inozemstvu kada mi je Bog dao moju grudu, kršćansku i hrvatsku koju trebam voljeti, braniti, živjeti za nju, uvijek i na njoj?“

Nakon svete mise, uslijedilo je polaganje vijenaca kod spomenika svim poginulim braniteljima iz Vrda, ali i onim koji su svoje živote položili na Vrdima. Vijenci i svijeće su položili predstavnici vlasti sa svih razina, izaslanstvo HNS-a na čelu s Draganom Čovićem, rukovodstvo općine Grude na čelu s Ljubom Grizeljom, brojne udruge proistekle iz Domovinskog rata, te obitelji poginulih branitelja. Mnoštvo svijeta je došlo i ove godine na Vrde da oda počast u ime 30. obljetnice stradanja hrvatskih vojnika u ovom mjestu koje se prozvalo „Vrata Vatikana“. Za sve hodočasnike u ovo mjesto, vojska je pripremila grah, pa su se svi prisutni mogli okrijepiti uz jelo i piće. Naša kamera je obišla i spomen – ploče na mjestima stradanja hrvatskih branitelja na Arapovu brdu.

Kod Repetitora smo sreli Drinovačkog župnika fra Josipa Mioča koji je također došao zapaliti svijeću kod spomen ploče Mate Marića i Danimira Logare, ali i mnoge druge koji su obilazili i molili kod spomen ploča. Uz ostale, vrijedi istaknuti i malenog Ivana Šapinu, petogodišnjeg dječaka iz Tomislavgrada koji je po jako nepristupačnom terenu junački se uspeo do spomen – ploče svog strica, Stjepana Šapine. Dokaz je to da mladost ne zaboravlja svoje pretke i vitezove koji su osigurali opstojnost našeg naroda na ovoj hercegovačkoj grudi.

Ne zaboravljamo i ne smijemo dopustiti da zaborav vremena padne na njih. Njihova će djela ostati trajno upisana u povijest hrvatskog naroda, a generacije koje dolaze će nastaviti puteve njihovih očeva, stričeva i djedova da čuvaju i očuvaju spomen na ove i sve ostale branitelje koji su svoj život položili na Oltar Domovine. Bijeli križ će opomenu slati i pozivati putnika da stane na mjestu gdje je palo golubova jato...

Njihove žrtve nisu bile uzaludne, a mi ih nećemo zaboraviti!
Neka im je laka hrvatska zemlja!

Mario Knezović/Herc.info

Budući da je od drugog svijeta, neizmjerno je ljubljena i neizmjerno prezrena kao što je bio i sam Krist

Grude.com - klik u svijet — Sat, 07 Oct 2023 17:45:00 GMT

U vremenu kad se snažno udara na temelje vjere, kad Crkvu razaraju i oni duboko ukorijenjeni unutra, kao i demoni izvana, kad se one koji mole naziva nazadnima, dok se one psihopate s mozgom veličine kikirikija i bolesnim plakatima smatra naprednima, riječi Fultona Sheena odzvanjaju i šalju snažnu poruku.

Prenosimo ih u cijelosti:

“Da nisam katolik, i da tražim istinsku Crkvu u današnjem svijetu, tražio bih onu Crkvu koja se ne slaže sa svijetom; drugim riječima, tražio bih Crkvu koju svijet mrzi. Razlog za to bio bi sljedeći: ako je Krist prisutan u ikojoj Crkvi u današnjem svijetu, ljudi će ga mrziti kao za zemaljskog života. Ako danas tražiš Krista, potraži ga u Crkvi koja se ne slaže sa svijetom."

Potraži onu Crkvu koju svijet mrzi, kao što je mrzio i Krista. Potraži Crkvu koju se optužuje za nazadnost, kao što je i Gospodin bio optuživan neznalicom koja se ne daje opametiti.

Potraži Crkvu koju svijet promatra podrugljivo, kao nižu klasu, kao što je Gospodin odbačen jer dolazi iz Nazareta.

Potraži Crkvu koju optužuju da je đavolska, kao što je Gospodin optužen da djeluje u ime Beelzebula, poglavice đavolskog.

Potraži Crkvu za koju, u razdobljima zaslijepljenosti, govore da je u ime Božje treba uništiti, kao što su razapeli Krista s uvjerenjem da Bogu čine uslugu. Potraži Crkvu koju svijet odbacuje zato što tvrdi da je nezabludiva, kao što je Pilat odbacio Krista jer se nazvao Istinom.

Potraži Crkvu koju svijet odbacuje kao što su ljudi odbacivali Gospodina.

Potraži Crkvu koju usred zbrke suprotstavljenih mišljenja njezini članovi ljube kao što ljube Krista, i poštuju njezin glas kao glas samog Utemeljitelja.

I slutnja će rasti, da ako Crkva nije popularna u svijetu, nije od svijeta, a ako nije od svijeta, ona je od drugoga svijeta.

Budući da je od drugog svijeta, neizmjerno je ljubljena i neizmjerno prezrena kao što je bio i sam Krist.

A samo ono što je božansko može se neizmjerno prezirati i neizmjerno voljeti. Stoga je Crkva božanska.”

Ne, ni vrata paklanena neće je nadvladati! Slava Gospodinu.

Blagdan je Blažene Djevice Marije od krunice, evo kako je nastao

Grude.com - klik u svijet — Sat, 07 Oct 2023 08:43:00 GMT

Crkva danas slavi blagdan Blažene Djevice Marije od krunice, spomendan utemeljen kao zahvalu Gospi za veliku pobjedu kršćanske vojske nad turskom u bici kod Lepanta na današnji dan 1571. godine. Tad su se kršćani, na poziv pape Pija V., molitvom krunice utekli zagovoru Majke Božje i pobijedili nadmoćniju tursku vojsku. Nakon drugih pobjeda nad Turcima, koje su također izvojevane uz zagovor Majke Božje, papa Klement XI. ustanovio je ovaj blagdan za prvu nedjelju u listopadu. Danas je on vezan uz dan 7. listopada, piše HKM.

Istraživanja otkrivaju da zasluge za nastanak krunice idu kartuzijanskom prioru Adolfu von Essenu. Prema predaji, prior je u samostan primio mladića po imenu Dominik koji se nikako nije uspio sabrati u molitvi. Kada se požalio prioru, on mu je otkrio molitvu koja se zove krunica.

Većoj Dominikovoj sabranosti u molitvi pomogla je i podjela Isusova života u 50 rečenica uz 50 Zdravomarija. Sve je to zapisao na komad papira i ubrzo osjetio vidan pomak u razmatranju. Novi način molitve Dominik je otkrio svom prioru, a ovaj je zatražio prijepis. Zbog velike potražnje za tom molitvom, Dominik je načinio malu promjenu – proširio je Isusov život na 150 Zdravomarija. Molitva se potom vrlo brzo proširila.

Krunicu s 15 otajstava složili su članovi kruničarske bratovštine iz južne Njemačke. Tekst krunice prvi put je tiskan 1481. u Ulmu. Kao zanimljivost ističemo da je prva crkva izgrađena nakon Drugoga svjetskoga rata u gradu Zagrebu bila crkva Blažene Djevice Marije od Krunice. Krunicom je bio obilježen i naš Domovinski rat.

Predstavljena knjiga pok. Tihomira Glavaša: 'Arheološka istraživanja na kuli u Počitelju' FOTO

Grude.com - klik u svijet — Wed, 04 Oct 2023 17:51:00 GMT

U župnoj crkvi sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, u ponedjeljak 2. listopada 2023., na drugu obljetnicu smrti, slavljena je sveta Misa za pok. prof. arheologa Tihomira Glavaša.

Nakon sv. Mise, u Staroj crkvi u Gorici, na temeljima ranokršćanske bazilike i starohrvatske crkve, predstavljena je knjiga pok. Tihomira Glavaša: "Arheološka istraživanja na kuli u Počitelju". U programu su sudjelovali fra Marin Karačić, fra Ante Marić i Maja Soldo!

Arheolog pok. Tihomir Glavaš je vodio mnoga arheološka iskapanja, a najviše je radio i učinio upravo na arheološkim lokalitetima u Gorici. To je sve predočeno javnosti, po nepokretnim arheološkim nalazima u staroj crkvi i okolici, kao i onim pokretnim artefaktima koji se nalaze u Hrvatskoj franj. arheološkoj zbirci u Gorici, na što bi trebali biti ponosni svi domaći ljudi!

Događaj su organzrali Bratovština sv. Stjepana Gorica-Sovići, Matica hrvatska Grude, Franjevačka arheološka zbirka Gorica i Župni ured Gorica i Sovići!

FOTO GALERIJA

Katolici danas slave sv. Franju Asiškog

Grude.com - klik u svijet — Wed, 04 Oct 2023 09:21:00 GMT

Sv. Franjo Asiški rodio se početkom god. 1182. u Asizu kao sin trgovca Pietra di Bernardonea i Ivane. U odsutnosti oca krstila ga je majka davši mu ime Ivan. Otac je tome imenu kasnije dodao Franjo, s kojim je taj svetac ušao u ljudsku povijest. Mališan je u župnoj školi Sv. Jurja naučio čitati i pisati. Kao dječak i mladić bavio se prodajom sukna, što je bilo zanimanje i njegova oca. Uz posao živahni je mladić u sebi osjećao vatrenu želju da bude prvi, da prednjači, da se na neki način odlikuje. Volio je svečanosti, raskoš, bio prilično lakomislen.

Uz te manje savršene prirodne kvalitete imao je i boljih: tankoćutnu osjećajnost, samilost prema siromasima, kojima bi dijelio obilnu milostinju, a bio je i ćudoredno neporočan. Bio je tako upadan i osebujan da je bio voda vesele mladenačke asiške družbe, "kralj gozba i zabava", u kojima je znao potrošiti dosta očeva novca. Zanesen avanturizmom i slavom, sudjelovao je aktivno i u oružanim razmiricama između Asiza i Peruggije, između naroda i feudalaca. Već je u tom razdoblju njegova života nazrijevati neke klice Božjega poziva.

Kad je Franjo došao iz zarobljeništva iz Peruggie te se oporavio od podulje bolesti, iako se nešto u duši bijaše već promijenio, pokušao je ipak poći za slavom novim putovima i to onom slavom koja dolazi od oružja, od junaštva u oružanoj viteškoj borbi. Uputio se stoga prema pokrajini Pugli, a zaustavio u Spoletu. Uzrok tome bijaše tajanstveni glas u snu, koji ga je pozivao da slijedi radije gospodara nego slugu.

Franjo se tada vratio natrag u svoj Asiz, ondje raskrstio s veselim društvom te započeo život revnog razmišljanja i pobožnosti. Da svlada ono što mu po naravi bijaše odvratno, dao se na djela herojske ljubavi prema siromasima i gubavcima. U to je doba poduzeo i hodočašće u Rim, u baziliku Sv. Petra, na grob apostolskog prvaka. U jesen god. 1205. bijaše opet u rodnom Asizu. Tada je u crkvici San Damiano triput čuo zov Raspetoga: "Franjo, pođi i popravi mi crkvu jer, kako vidiš, sva je u ruševinama!" Obnovio je crkvicu Sv. Damjana te ondje povučen provodio vrijeme u razmatranju, u molitvi, pomalo ipak zabrinut kako će izbjeći očevu gnjevu koji je bio nad njim razočaran. Razočaranje je dolazilo iz zemaljskih pobuda, planova i ambicija, koje je imao sa sinom. Sve je to njemu neshvatljivim sinovljevim ponašanjem palo u vodu.

Potpuno u srcu obraćen i posve opredijeljen za Krista, Franjo se javno pred pobožnim asiškim biskupom Gvidom II. odrekao svih dobara i prava na očinsku baštinu. Time se kao pokornik i Bogu posvećena osoba podložio posve crkvenoj vlasti. Tada je izjavio: "Čujte me i shvatite dobro! Do ovog sam časa svojim ocem nazivao Petra Bernaridonea, odsad s većim pouzdanjem mogu reći: Oče naš, koji jesi na nebesima, u tebe stavljam sve svoje blago i nadu i zalog svog ufanja."

Nalazeći se jednog dana u crkvi Sv. Marije anđeoske, čuo je kod mise ove evanđeoske riječi: "Ne pribavljajte sebi u pojase ni zlatna, ni srebrna, ni bakrena novca; ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni štapa, jer radnik zaslužuje uzdržavanje!" (Mt 10,9-10)... Čuvši te riječi, bio je tako snažno zahvaćen ljubavlju prema siromaštvu da je uskliknuo: "To je što tražim, to je što svim srcem želim!" Kasnije mu je svećenik protumačio sav smisao tih riječi, a i onih koje iza njih u Evanđelju sv. Mateja slijede. Iz njih proizlazi apsolutno siromaštvo, ponizno predanje i pouzdanje u Boga, obilaženje i propovijedanje Radosne vijesti Božjemu puku.

Tako poučen i zahvaćen Božjom riječju iz 10. glave Matejeva evanđelja, Franjo je svoju pustinjačku odjeću zamijenio "minoritskom" - manje braće, kako će kasnije nazvati svoj red i njegove sljedbenike. Odložio je remen, sandale i štap, a svoju je grubu tuniku opasao bijelim konopom. Na glavu je stavio kapucu ili kukuljicu, kakvu su tada običavali nositi umbrijski seljaci. I tada je u svojoj župnoj crkvi Sv. Jurja u Asizu s velikim duhovnim žarom izrekao svoju prvu pokorničku i moralnu propovijed: "jednostavnom riječju ali velikodušnim srcem, pobuđujući i izgrađujući svoje slušatelje". Za svoju je zaručnicu izabrao sestricu siromaštinu, a te će neobične zaruke genijalni Dante, koji će i sam postati franjevački trećoredac, opjevati u stihovima svojim nenadmašivim pjesničkim perom.

Franjino je propovijedanje palilo, a još više primjer. Potreseni njima, samo nekoliko dana kasnije pridružiše mu se prvi sudrugovi novoga načina života: bogati trgovac Bernardo da Quintavalle, pravnik Pietro Cattani, zatim ponizni brat Egidije iz Asiza i neki drugi, njih 12 skupa s Franjom na broju. Franjo ih je godinu dana poučavao, a onda počeo slati na propovijedanje. Sakupivši neke evanđeoske tekstove, sastavio je prvu kratku Formulu života ili Prvotno pravilo života manje braće. To je pravilo usmeno potvrdio papa Inocent III. Bilo je to negdje u travnju 1209. ili 1210. god. To je godina kanonskog utemeljenja Reda manje braće, kako ga je svetac nešto kasnije nazvao. A to je ime dao svome redu iz posve evanđeoskih motiva i pobuda.

Želio je da sljedbenici i članovi Reda manje braće budu evanđeoski ponizni, spremni na služenje i pokoravanje svima. Tako to tumače najbolji i najkompetentniji Franjini životopisci Celano i sveti Bonaventura. LT naše vrijeme Drugi vatikanski sabor pozvao je redove, družbe i kongregacije da idu na izvore, u prvom redu na izvor Evanđelja, a onda na spise, naputke, pravila, konstitucije, što im namriješe njihovi utemeljitelji.

Potvrdivši franjevačko Pravilo, sam Papa je svojim ugledom ovlastio prvu dvanaestoricu male braće da posvuda propovijedaju Evanđelje, a velikom tonzurom, kakvu su u još ne tako davna vremena franjevci nosili, uvrstio ih je u klerički red. Tad je vjerojatno i sv. Franjo bio zaređen za đakona, pri čemu je i ostao, jer se iz poniznosti i straha nije usudio pristupiti svećeničkom ređenju.

Serafski otac sv. Franjo gori sav vatrom za duše. Zato želi postati misionar i mučenik. Nakon što je osnovao i drugi franjevački red - klarise - ili "Siromašne dame od sv. Damjana", odjenuvši prije toga u redovničko odijelo sv. Klaru, Franjo putuje prema Palestini, zatim prema Španjolskoj i Maroku. Sa svih se tih putovanja zbog bolesti i oluja morao vratiti kući ne došavši do cilja. No nije odustajao od svojih apostolskih namjera pa je god. 1219. uspio ipak doći u Svetu zemlju, u Siriju i Egipat, gdje je propovijedao u prisutnosti dobrohotnog i razboritog sultana Al-Malik al-Kamila. Na taj je način svojim sinovima otvorio prostrano polje misionarskoga rada na Bliskom istoku.

Vrativši se s Istoka u Asiz sredinom god. 1220. te prepustivši upravu reda u ruke svojih vikara Pietra Cattanija i famoznog brata Ilije, Franjo se bavio nadasve unutarnjom organizacijom svoga reda održavajući kapitule ili skupštine. U to je vrijeme unutar franjevačke zajednice među Franjinim učenicima nastala rasprava koju su neki životopisci možda i uveličali. No prilično je povijesno utemeljeno da se mnogima savršeno, apsolutno siromaštvo činilo odviše strogim i neostvarivim. Papin je zastupnik tada bio u prilog jedne blaže linije, a Franjo se tome ponizno pokorio. Crkveni povjesničar Lortz piše o tome: "Nikada se u tijeku crkvene povijesti nije pokazala tako sjajno tajanstvena snaga najživotnije poslušnosti kao u Franji."

Franjo je dvije godine prije smrti ušao u posljednji odsjek svoga duhovnoga puta, u mističnu suobličenost s Kristom, koja je po svetim ranama što ih je primio dobila i svoj vidljivi izraz. Teško bolestan Franjo se dao prenijeti u crkvu Sv. Marije anđeoske, na mjesto gdje je jasno upoznao svoj životni poziv. Položen na golo tlo, umro je uz pjevanje 141. psalma u subotu 3. listopada 1226. u 7 sati uvečer. Toma Celano piše: "Smrt je pjevajući primio." U tome kao i u svemu drugome bio je dosljedan. U svojoj slavnoj "Pjesmi brata Sunca" smrt je nazvao "sestricom", on ju je kao takvu radosno i dočekao. Papa Grgur IX. već dvije godine nakon Franjine smrti proglasio ga je svetim. Isti je Papa odredio da mu se pokraj Asiza ili bolje na rubu toga grada podigne u čast dvostruka veličanstvena bazilika. U nju je god. 1230. bilo preneseno svečevo tijelo. Kasnije se dogodilo nešto pomalo neshvatljivo: da se više nije točno znalo za svečevo tijelo. Nakon mučnih radova tijelo je napokon god. 1818. opet pronađeno pod glavnim oltarom. Danas se čuva u donjoj bazilici na povišenom mjestu. (kta)

Život fra Ante Šaravanje ostaje kao putokaz naraštajima! Vjernici ne zaboravljaju gorljive propovijedi marijanskog fratra

Grude.com - klik u svijet — Wed, 04 Oct 2023 08:42:00 GMT

Dobri svećenik iz Dobrog Sela nazivan je i marijanskim fratrom. Bio je jedan od najboljih tumača Gospinih ukazanja u Međugorju, Fatimi, Lourdesu... i drugim mjestima molitve i blagosti, iz kojih Blažena Djevica Marija šalje poruke čovječanstvu u olovnim vremenima.

Njegove propovijedi bile su nezaboravne, gorljive, jasne i onom od 10 i onom od 100 godina. Fra Ante je bio izravan i upečatljiv u svojim riječima, ali i djelima. Sve svoje je dijelio s potrebitima župe Grude, ali i šire.

U vremenu kada Crkva prolazi kroz brojne kušnje, kad biskupi stvaraju red bez Gospodina, kad svećenici žive za materijalno, a ne duhovno, fra Antin život ostaje kao putokaz naraštajima, kao primjer onim dobrim svećenicima koji su ostali na Kristovom putu da ustraju, ma koliko to bilo pogibeljno za tijelo. Znaju oni, kao što je fra Ante znao, da duša onih koji nastoje živjeti po Božjim zapovjedima pripada Kristu.

- Isus je pobijedio svoju smrt, pobijedio je i našu smrt, uskrsnuo je, i mi ćemo uskrsnuti s njim i navijeke živjeti - reče u jednoj od propovijedi svećenik kojeg je sveti Franjo na današnji dan poveo u Nebo, Gospodinu.

Grude.com

Blagdan je Svetih anđela čuvara: Izmolimo ovu molitvu i ispunimo dušu mirom i krepošću

Grude.com - klik u svijet — Mon, 02 Oct 2023 16:54:00 GMT

Molimo im se i zazivajmo ih u svim situacijama, a danas izmolite molitvene zazive svom Anđelu čuvaru i ispunite dušu mirom i krepošću.

PRVI ZAZIV

Anđele čuvaru, ljubljeni moj zaštitniče, zahvaljujem ti na posebnoj brizi kojom štitiš moja duhovna i tjelesna dobra i, molim te, zahvali u moje ime Božjem milosrđu koje se udostojalo dati meni za čuvara tebe, jednoga od nebeskih knezova.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

Anđele čuvaru mili,
svojom snagom me zakrili.
Prema Božjem obećanju,
čuvaj mene noću, danju.
Osobito pak me brani,
da mi dušu grijeh ne rani.
A kad s ovog svijeta pođem,
sretno da u nebo dođem,
da se ondje s tobom mogu,
vječno klanjat dragom Bogu.
AMEN

DRUGI ZAZIV

Anđele čuvaru, molim te za oproštenje za sve čim sam te ožalostio, kada sam pred tvojim očima kršio sve-ti Božji zakon usprkos tvojim opomenama i, molim te, isprosi mi milost da dostojnom pokorom nadoknadim sve prošle grijehe te da sve više rastem u ljubavi i služe-nju Bogu i u pobožnosti Majci Božjoj, Kraljici anđela.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

TREĆI ZAZIV

Anđele čuvaru, molim te da uvećaš svoja sveta nasto-janja kako bih nadvladao sve zapreke na putu rasta u kre-postima, oslobodio se svih zala koja tište moju dušu te ustrajao u dužnu poštovanju tvoje prisutnosti, sa straho-poštovanjem prihvaćao tvoje opomene i vjerno slijedio tvoje poticaje te tako zaslužio jednoga dana biti dostojan popuniti neko od mjesta koja su ostala prazna pobunom neposlušnih anđela i tako s tobom vječno slavio Boga.

Oče naš… Zdravo, Marijo… Slava Ocu…

(Prevedeno iz “Manuale di Filotea” koji je napisao svećenik Giuseppe Riva, penitencijar iz Milana; objavljeno s imprimaturom 30. siječnja 1897.; Vic. Gen. can. Arcangeli, Bergomi.)

Litanije anđelu čuvaru

Gospodine smiluj se!
Kriste smiluj se!
Gospodine smiluj se!
Kriste čuj nas!
Kriste usliši nas!

Oče nebeski Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!
Duše Sveti Bože, smiluj nam se!
Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, kraljice anđela, moli za nas
Sveti anđele, čuvaru moj,
Sveti anđele, glavaru moj,
Sveti anđele, pazitelju moj,
Sveti anđele, savjetniče moj,
Sveti anđele, štitniče moj,
Sveti anđele, brizniče moj,
Sveti anđele, prijatelju moj,
Sveti anđele, tješitelju moj,
Sveti anđele, brate moj,
Sveti anđele, učitelju moj,
Sveti anđele, pastiru moj,
Sveti anđele, svjedoče moj,
Sveti anđele, pomagaču moj,
Sveti anđele, stražaru moj,
Sveti anđele, suradniče moj,
Sveti anđele, zastupniče moj,
Sveti anđele, ravnatelju moj,
Sveti anđele, branitelju moj,
Sveti anđele, vođo moj,
Sveti anđele, propovjedniče moj,
Sveti anđele, rasvjetlitelju moj,

Jaganjče Božji, koji uzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!
Jaganjče Božji, koji uzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!
Jaganjče božji, koji uzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se Gospodine!

Gospodine smiluj se!
Kriste smiluj se!
Gospodine smiluj se!
Kriste čuj nas!
Kriste usliši nas!

Pomolimo se.

Bože, koji si neizrecivim promislom udostojao se odrediti svete anđele svoje, da nas čuvaju: podijeli nam, molimo Te, da nas njihovo čuvanje obrani i da se njihovim vječnim društvom obradujemo. Amen.

PisoJ pred dolazak u Grude dao veliki intervju: Govorio o susretima s Papom, prezimenu koje dijeli s predsjednikom, svom životu...

Grude.com - klik u svijet — Mon, 02 Oct 2023 15:41:00 GMT

Josip Milanović na prvu zvuči državnički i da smo vam bez fotografije najavili intervju s njim, bez nadimka, možda ga ne biste mogli povezati s onim po čemu ga znate, piše u uvodu portal Herc.info koji je napravio intervju s njim, dan pred njegov boravak u Grudama, nadolazećeg utorka. A znate ga kao PisoJ-a, koji svoje emocije "zapisuje" u prelijepe priče koje diraju mnoga srca u BiH i šire, a svoje snažne riječi, misli, poruke... pretvorio je i u knjigu Gromoglasni šapat.

Uz spomenuto, o Josipu bismo mogli napisati kilometarski uvod i imamo osjećaj da bi bilo malo, stoga smo pustili da on sam govori, odnosno odgovori na naša pitanja.

Herc.info: Gromoglasni šapat bi, Josipe, mogao biti poput vina, što stariji to bolji! Naravno, znamo da je knjiga od početka privukla veliku pozornost, te je i nagrađena, međutim više od godinu i pol od premijernog predstavljanja vi i dalje punite dvorane, pa kako to uspijevate?

Josip Milanović: Prije svega, hvala na ovoj usporedbi. Nitko do sada nije Gromoglasni šapat usporedio s vinom i moram priznati kako mi se ova usporedba itekako sviđa. Bez obzira na osvojenu nagradu prošle godinu na Sajmu knjige u Sarajevu, ja mislim da nema veće i ljepše nagrade od one kada na jednom mjestu okupite toliki broj zaljubljenika u pisanu riječ, emociju. Kada znate da je jedne večeri više od 350 ljudi došlo zbog vas, da podrži ono što radite, stvarate i nesebično poklanjate drugima.

Ljudima treba mjesto i prostor gdje mogu pokazati svoju emociju, mjesto i prostor gdje ih nitko neće osuditi ili čudno pogledati zbog toga što plaču na nečije misli, rečenice, životna iskustva, a to su moje promocije. Mjesto opipljive emocije, mjesto suza i smijeha, zagrljaja, mjesto gdje se ja bez ikakvih kalkulacija poklanjam u potpunosti i to su ljudi prepoznali, pa samim tim i nagradili, jer na promocija je uvijek više od 200 ljudi prisutno, što je nažalost rijetkost na uobičajenim promocijama knjiga.

Naravno za to je zaslužna i kvalitetna promocija, moja neprestana interakcija s čitateljima i pratiteljima na društvenim mrežama, česta medijska gostovanja, kvaliteta koji poklanjam svojim čitateljima, drugačije promocije knjige i slično.

Herc.info: Kako je PisoJ uspio ostvariti takvu popularnost?

Josip Milanović: Uvijek mi je teško samom sebi priznati da je PisoJ uopće popularan, ali situacije u kojima me ljudi prepoznaju, pozdravljaju na ulici i čestitaju na onome što radim, ili kad se žele fotografirati sa mnom pokažu mi da zapravo jesam.

Osim kvalitete koju nudim kroz svoje tekstove i objave na društvenim mrežama, vjerujem kako mi je moja otvorenost, iskrenost itekako pomogla da oko sebe imam toliki broj pratitelja i ljubitelja onoga što stvaram. Naravno, veliki broj Influensera vrlo često dijeli moje tekstove, objave pa se i na taj način promovira ono što radim, ljudi dođu na moj profil provjeriti tko je taj Josip Milanović što piše i najčešće se i zadrže na profilu jer ih objave, emocija „tjeraju“ da onda i prate profil.

Nikad nisam i neću (ako Bog da) bolovati od brojeva koji stoje kraj mog imena. Puno važnije mi je da i dalje nastavim nuditi kvalitetan sadržaj, da ne izgubim smisao i svrhu samog profila, a vjerujem da će onda sve to dodatno privlačiti i nove ljude.

Herc.info: A sada, da zanemarimo fantastičan spisateljski talent, tko je Josip Milanović?

Josip Milanović: Na ovo pitanje mi je uvijek najteže odgovoriti, jer uvijek se bojim da ću zaboraviti nešto reći ili da ću odgovorom možda razočarati onog malog Josipa Milanovića koji je sanjao sve ono što sadašnji, odrasli Josip živi.

Josip je sin, brat, unuk, ujak koji je zaljubljen u život, u ples, u ljude, more i zalaske sunca.

Po struci magistar zdravlja i ekologije, ali nesuđeni glumac, osoba koja voli scenu, reflektore, javni nastup, glazbu.

Volim život – i kad grli i kad žulja, jer znam da nas svako iskustvo oblikuje i tjera da budemo bolji od onoga što danas jesmo. Vjerujem u ljubav, vjerujem u ljude, u čuda i u anđele. Premalo vjerujem u sebe, u odnosu na to koliko druge podsjećam koliko je to važno, volim slušati ljude, volim zagrljaje i volim putovanja.

Kad ne pišem, plešem.

Kad ne plešem, pišem.

Ali najvažnije od svega je – živim život kakav mislim da zaslužujem i svakodnevno se Bogu zahvaljujem na poklonjenim prilika i darovanim talentima koje nesebično dijelim s drugima.

Eto, to je ukratko Josip.

Herc.info: 2015. vodili ste program prigodom dolaska pape Franje u Sarajevo. Kako je na vas djelovao Sveti Otac?

Josip Milanović: Vjerujem da je to najvažniji događaj u mome životu i mojoj karijeri i nikad sebi neću oprostiti što poslije toga nisam uzeo barem dva, tri dana slobodno da procesuiram cijeli susret sa papom Franjom i njegovim dolaskom u Sarajevo.

Ta milost, skromnost, poniznost, opipljiva ljubav, pa usudit ću se reći i svetost koju sam doživio na stadionu Koševo i par sati kasnije u Centru za mlade Ivan Pavao II. gdje sam također vodio program je nešto što ću zauvijek pamtiti.

Sjećam se nakon cijelog tog susreta kad smo na poslu prepričavali kako nam je bilo, kad je ravnatelj Centra rekao da je papa Franjo skoro pao u nesvijest u liftu koji ga je vodio do dvorane u kojoj ga je čekalo 1000 mladih. Ali čim su se vrata od dvorane otvorila, on je razvukao osmijeh od uha do uha, pozdravljao se sa svima i svima nam poklonio nezaboravni susret.

Dvije godine kasnije, ja odlazim u Rim na jedan susret i u sklopu tog susreta nam organizatori govore kako ćemo imati priliku upoznati papu Franju. Upozoravaju nas kako smo vremenski ograničeni i kako se samo trebamo pozdraviti s njim, bez ikakvih selfia jer imamo službene fotografe i slično. Cura iz Albanije prva stoji u redu i vadi telefon i pravi selfi s papom Franjom. Ja ljubomoran i govorim kako ću i ja napraviti selfie, bez obzira na instrukcije koje smo dobili od organizatora.

Dolazi red na mene, pozdravljam ja papu Franju u svoje osobno ime i u ime cijele BiH, govorim kako je susret u Sarajevu bio čaroban i pitam ga za selfie. Kaže meni papa kako bi on rado, ali ne želi praviti problem organizatorima. Pitam ga nakon toga mogu li ga barem zagrliti, na što mi se papa nasmije i kaže naravno. Nakon što mi je poklonio zagrljaj, zahvalim mu se i pozovem ga da nam dođe u BiH uskoro i krenem od njega, a on me uhvati za ruku i još jednom mi se ispriča što nije napravio selfie sa mnom.

To je gesta koja je mene oduševila i pokazala mi koliko je on u svoj svojoj veličini, najmanji.

Herc.info: Spomenuli ste ples, a da budemo konkretni, jedan ste od najboljih plesača u državi. Kako ples djeluje na vas i kako mlade koji su konstantno na mobitelima motivirati da plešu? Diskoteke se čine kao "sajam robotike" gdje uglavnom nema pokreta, osim ako izuzmemo tipkanje po mobitelima.

Josip Milanović: Kad bi u školama učili o važnosti i značaju plesa u životima svakoga od nas, ja vjerujem da ne bi imali dovoljno prostora u plesnim školama. A, ovako, još uvijek imamo predrasude prema ljudima koji plešu, posebno prema muškarcima, etiketiramo ih i slično.

Meni je ples otvorio mnoga vrata, što se tiče samopouzdanja, javnih nastupa, naučio me s kakvim poštovanjem se trebam ponašati prema ženama. Od fizičke aktivnosti, smanjenja stresa, izražavanja, socijalne interakcije, kognitivnih prednosti, poboljšanja držanja i ravnoteže, do zabave koja mi i dan danas svaki dan donosi radost i sreću.

Sva sreća danas je situacija bolja nego prije par godina, jer se ples popularizirao kroz razne plesne festivale, društvene mreže, ali i dalje, posebno u manjim sredinama s čuđenjem gledaju ljude koji plešu, kao da ne znam što rade. Valjda nisi in, ako se super zabavljaš i ako te nije briga što će drugi reći. Današnje društvo najčešće od nas traži da budemo klonovi, pa da jedni druge kopiramo u stilu odijevanja, šminkanja, pa na kraju i ponašanja u diskotekama – daj da snimimo što više story, pokažemo ljudima kako nam je super i kako se ludo zabavljamo, za pravo, daleko je to od istine.

Kad bi samo ljudi bili svjesni kako im ples uvijek u životu treba – rođendani, mature, zabave, prvi ples na svadbi vjerojatno bi drugačije razmišljali. Nisi manje muško ako plešeš, čak naprotiv, žene obožavaju muškarce koji znaju plesati. A, i najljepše žene su plesačice. Tako da, ne znam što čekate.

Herc.info: Tko su ljudi koji vas nadahnjuju i odakle crpite inspiraciju za svoje priče?

Josip Milanović: Nadahnjuju me ljudi koji se ne boje pokazati svoje emocije drugima, oni koji se ne boje života, ma kakav on bio. Ljudi čija me djela tjera da budem bolja osoba. Nadahnjuju me obični ljudi na čije se životne priče, životna iskustva i životne lekcije naježim, kao što je moja baka Ruže, mama i tata. Vrlo često me inspiriraju i nećakinje Marija i Klara, njihov čist i iskren pogled na svijet, njihovo razumijevanje života, ljubavi i uvijek kad sam u društvu s njima trudim se ne izgubiti onu dječju radost u sebi.

I baš u svakome od njih i crpim inspiraciju za svoje priče. Ipak, najveću inspiraciju crpim iz osobnog iskustva, svojih rana i ožiljaka. I ponekad se pitam je li radim dobru stvari, ali kad sam prvim tekstom poklonio dušu čitateljima i kad su nagradili to velikom podrškom, znao sam da činim dobru stvar, a evo, godinama kasnije, što po tiražu knjige, što po broju ljudi koji jesu na promocijama, ispostavilo se da radim dobru stvar.

Herc.info: Sad da vas iznenadimo pitanjem, ako dosad nismo uspjeli. S obzirom na veliku popularnost, i to pozitivnu, rad za dobrobit drugih, a i prezime koje automatski asocira na hrvatskog predsjednika, možemo li vas možda očekivati i u nekom drugom poslu, konkretno u politici gdje, ruku na srce, i nema previše sličnih vama?

Josip Milanović: Uvijek me vaša pitanja iznenade i oduševe, pa tako i ovaj put i svaka čast na tome! Tko zna što vrijeme nosi. Kad sam sanjao što ću jednoga dana biti kad porastem, uvijek sam zamišljao da sam na sceni, da glumim. Kako me nisu primili na Akademiju scenskih umjetnosti, onda sam htio biti sanitarni inspektor i evo me, godinama kasnije kao pisac.

Ne znam što vrijeme donosi, ali znam da što god budem radio da ću raditi jedino ono u što vjerujem i što me čini sretnim. Ako se ipak odlučim nekada baviti politikom (iako do sada nikad nisam razmišljao o tome) znam da ću se truditi mnoge stvari promijeniti, uz pomoć drugih ljudi ispravljati krive Drine i truditi se ljudima oko sebe osigurati siguran, normalan, zdrav život. Jer, svjedoci smo kako nažalost u današnje vrijeme prvo ljudi gledaju sebe osigurati, pa onda uživaju u svim blagodatima koje pozicija, uloga nudi i zaborave na druge građane.

Ja mogu biti jedino sretan kad znam da su ljudi oko mene sretni.

Ipak, drago mi je da je prezime Milanović prepoznatljivo ne samo u politici, nego i umjetnosti i da ovo prezime možemo i trebamo povezati i s emocijom.

Herc.info: Godina još nije kraju i vjerujem da ćemo komentirati još neke vrijeme do nedjelje, 31. prosinca 2023., ali evo na što ste posebno ponosni u njenom dosadašnjem dijelu?

Josip Milanović: Ponosan sam što nisam izgubio sebe u svemu što se oko mene događa, što sam imao priliku kroz promocije knjige upoznati i zagrliti sve meni drage ljude koje sam do tada jedino znao preko profila. Ponosan sam i na sve prilike koje sam mudro iskoristio da pošaljem važne poruke ljudima koji me prate, da ih podsjetim koliko su vrijedni i značajni i kako je važna njihova uloga na ovome svijetu.

Ponosan sam što još uvijek (a nadam se će tako i ostati) ovaj odrasli Josip nije razočarao onog malog Josipa i što moje misli, moje riječi, moja emocija osim vrata domova najčešće otvara i vrata nečijeg srca, što se ljudi uz moje tekstove zaljubljuju, opraštaju sebi i drugima, obećavaju vjernost do kraja života, ispraćaju na vječni počinak njima najvažnije ljude i slično. Velika je to čast i odgovornost i sretan sam što je upravo meni darovana ta uloga.

I tek sam počeo, jer vjerujem kako me još mnogo toga dobrog, velikog i vrijednog čeka.

Herc.info: Josipe, puno hvala na ovom razgovoru, prvog dana nakon pokretanja portala Herc.info.

Josip Milanović: Hvala vama na prilici da među prvim zauzmem vaš prostor, ispričam svoju priču i kroz svoje misli i riječi upoznam svoju publiku i čitatelje sa jednom sjajnom, vrijednom ekipom koja stoji iza portala Herc.info.

Ekipom koja vjeruje u mlade, koja pruža priliku mladima da ispričaju svoju životnu priču koja će sigurno nekoga inspirirati da se ne boji svojih snova, jer ima tamo netko, tko će im biti vjetar u leđa. Golemo je to što radite i hvala vam na tome.

Napustio nas je veliki FRA SMILJAN KOŽUL, odlazak karizmatika, egzorcista, osnivača Radija Marije

Grude.com - klik u svijet — Mon, 02 Oct 2023 10:23:00 GMT

Ovaj omiljeni svećenik, franjevac Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, profesor, doktor crkvenih pravnih znanosti, crkveni sudac, karizmatik, egzorcist, osnivač Radio Marije i Pokreta krunice za obraćenje i mir i suradnik Hrvatskog katoličkog radija ostavio je duboki trag u Crkvi u Hrvata i srcima vjernika, javlja HKM.

Fra Smiljan Dragan Kožul rođen je u mjestu Turčinovići kraj Širokog Brijega u Bosni i Hercegovini 28. veljače 1942. godine. Osnovnu školu završio je u svom rodnom selu, prvi razred gimnazije pohađao je u Širokom Brijegu, a školovanje nastavio u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Potom u Zagrebu i talijanskom Salernu studira teologiju.

Kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u zagrebačkoj katedrali 29. lipnja 1968. godine. Od 1969. do 1972. bio je profesor na Franjevačkom filozofskom učilištu na Trsatu i na Visokoj bogoslovnoj školi u Rijeci gdje su mu među studentima bili i kasniji zagrebački i riječki nadbiskup kardinal Josip Bozanić i nadbiskup Ivan Devčić.

Od 1972. do 1977. studira Crkveno pravo na Papinskom sveučilištu Antonianum gdje postiže titulu doktora crkvenih pravnih nauka i gdje od 1977. do 1988. djeluje kao profesor sakramentalnog prava. Na talijanskom jeziku objavio je knjigu o sakramentu ženidbe (“Evoluzione della dottrina circa l’essenza del matrimonio dal C.I.C. al Vaticano II.”), a autor je i više članaka o sakramentalnom pravu u raznim časopisima. Godine 1977. papa Pavao VI. imenovao ga je braniteljem bračnog veza na Kongregaciji za sakramente, što je obnašao sve do povratka u Hrvatsku 1988. godine.

Zajedno sa slugom Božjim o. Aleksom Benigarom, fra Smiljan Dragan Kožul je pri Kongregaciji za svece vodio postupak za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

U domovinu se vratio sredinom 1988. te je imenovan za suca na drugomolbenom Nadbiskupskom ženidbenom sudu u Zagrebu. Tu je službu obnašao do 1999. kada je za Zagrebačku metropoliju uspostavljen Međubiskupijski sud prvog i drugog stupnja, odnosno za sve sjevernohrvatske biskupije. Na tom sudu prvog stupnja obnašao je i službu branitelja veze.

U teškim trenucima Domovinskog rata, uz suradnju većeg broja svećenika, redovnika, redovnica i laika, fra Smiljan je osnovao Pokret krunice za obraćenje i mir kojemu je pristupilo više od 100 tisuća ljudi. Pokret je za Zagrebačku nadbiskupiju odobrio kardinal Franjo Kuharić dekretom od 28. listopada 1993., a sljedećih mjeseci odobrili su ga i svi ostali biskupi Hrvatske te kardinal Vinko Puljić za Sarajevsku nadbiskupiju i biskup Franjo Komarica za Banjalučku biskupiju.

Osnivači Pokreta krunice za obraćenje i mir jednoglasno su predložili fra Smiljana za duhovnog ravnatelja, a imenovao ga je kardinal Franjo Kuharić. Budući da je Pokret krunice ustanovljen za ostvarenje duhovnog preporoda hrvatskog naroda, temeljna mu je zadaća ostvarenje zajedništva u molitvi na tu nakanu. U tu svrhu Pokret krunice tiska i dijeli promidžbene materijale i knjige. Tako su u milijunskoj nakladi tiskane brošurice za molitvu Gospine krunice te za devetnicu i krunicu na čast Božjeg Milosrđa.

U osnivanju Pokreta veliku je ulogu imao fra Ante Katalinić koji je s fra Smiljanom bio u Svećeničkom marijanskom pokretu osnovanom na poticaj don Stefana Gobbija. Fra Ante ga je, naime, podsjetio da je dio Austrije nakon Drugoga svjetskog rata pripao SSSR-u i Sovjeti su, u zoni koju su držali, prisilno uveli novi komunistički režim. Franjevac Petar Pavlicek tada je imao nadahnuće da narod Austrije, kako bi se oslobodio ruske okupacije, organizira molitvu krunice i večernju procesiju svjetla, s nakanom povlačenja sovjetskih trupa iz Austrije. Deseci tisuća ljudi, uglavnom članova Pokreta molitelja krunice, hodali su u procesiji Bečkim prstenom – znamenitom ulicom u povijesnoj jezgri grada, moleći krunicu uz upaljene svijeće od čuvene Zavjetne crkve (Votivkirche) do franjevačkog samostana. Upravo je taj događaj potaknuo fra Smiljana na osnivanje Pokreta krunice za obraćenje i mir.

Na mnogo je načina i kroz različite prilike fra Smiljan Kožul poticao hrvatski narod na molitvu krunice. Jedna od inicijativa Pokreta krunice bila je i ona uoči prvoga posjeta sv. Ivana Pavla II. Hrvatskoj 1994. godine. Pokret krunice tada je organizirao tridesetodnevnu molitvenu inicijativu da se izmoli milijun krunica za Svetoga Oca. Odmah nakon povratka iz Hrvatske, Papa je na audijenciji, impresioniran ovom inicijativom, rekao da se narod koji može za Svetoga Oca izmoliti milijun krunica ne treba bojati za svoju budućnost, jer je krunica ono sredstvo za koje je naša nebeska Majka rekla da će sve ono za što je budemo u krunici molili to i ostvariti.

Još u vrijeme komunizma fra Smiljan Kožul je predano radio na održavanju duhovne svijesti svoga naroda te je na talijanskom državnom radiju punih 10 godina bio urednik emisije na hrvatskom jeziku koja je građane nekadašnje Jugoslavije informirala o cjelokupnom kulturnom, političkom i religioznom životu u slobodnom svijetu.

Početkom ožujka 1994. fra Smiljan je, uz suradnju svojih najbližih suradnika iz Pokreta krunice, osnovao i radijsku postaju Radio Marija za koju je kardinal Franjo Kuharić izdao dekret odobrenja 11. ožujka iste godine. Radio Marija, kojoj je u prvim godinama bio na čelu, ostvarila je njegov san o radijskoj postaji koja će u Hrvatskoj neumorno promicati “kršćanski glas u obiteljskim domovima” te je na nju prenio svoje dugogodišnje iskustvo suradnje na Radio Vatikanu i na RAI-u. Također je od samog početka aktivno sudjelovao u programu Radio Marije, a posebno kao voditelj emisije “Svećenik pravnik savjetuje“. Uz to, od 2000. godine bio je i stalni suradnik Hrvatskog katoličkog radija kao autor emisije “Iz Katekizma Katoličke Crkve”, sustavno prikazujući taj temeljni dokument katoličke vjere te teološke emisije „Na putu u Emaus”.

Nakon susreta s jednim od najvećih svjetskih karizmatika, p. Rufusom Pereirom 1998. godine te na njegov nagovor, fra Smiljan Dragan Kožul uključio se u Katoličku karizmatsku obnovu i s vremenom postao jedan od najpoznatijih svećenika karizmatika u Hrvatskoj. Dugi niz godina djelovao je u crkvi Svetoga Križa u zagrebačkom Sigetu. Održao je na tisuće duhovnih obnova i seminara za unutarnje oslobođenje i iscjeljenje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj.

Četiri i pol godine bio je pomoćnik vodećeg vatikanskog egzorcista don Gabrielea Amortha te je osam godina obnašao službu egzorcista za pojedinačne slučajeve u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Tako je u sklopu duhovnih obnova izvršio stotine egzorcizama. Za Hrvatski katolički radio fra Smiljan je pojasnio kako se vjernici mogu zaštititi od Zloga da se ne dogodi opsjednuće i da ne zapadamo na krive staze života: „Kao vjernici i kao ljudi možemo se sačuvati od Zloga onako kako nas uči sveti Petar koji u svojoj poslanici piše da đavao kao ričući lav obilazi tražeći koga će progutati: Oprite mu se čvrsti u vjeri. Upravo je to vjera da je Isus naš Spasitelj, da je on Bog, da je on svemoguć; znači molitvom, ali i primanjem sakramenata, posebno ispoviieđu, to je ono čime se mi možemo zaštititi. Ja stalno ljudima govorim: „Ne trebate se bojati! Sotona? On se vas boji jer svatko od nas ima križ. Kad smo kršteni, u taj križ smo urezani, a Sotona se boji križa. Nažalost, ljudi idu bioenergičarima, učiteljima reikija, transcendentalne meditacije, joge i raznih oblika gatanja. Kad to prihvaćaju, ljudi se praktički otvaraju djelu zloduha.”

Fra Smiljan Kožul u rodnom je gradu 2018. godine proslavio zlatnu misu i tom prilikom kazao: “Zahvalan sam Trojedinom Bogu, Ocu, Sinu i Duhu Svetom za sve milosti koje su vodile moj svećenički život, zatim svima vama, dragi prijatelji, koji ste me na tom putu pratili svojim molitvama.” Nakon zlatomisničke proslave za Hrvatski katolički radio je pojasnio zašto je odlučio postati svećenik franjevac: „Pitate me zašto sam svoj život posvetio svećeničkom i redovničkom pozivu? Odgovor na to pitanje započet ću činjenicom da sam rođen u Hercegovini, u selu Turčinovići, župi Široki Brijeg. Hercegovina je vrlo katolički nastrojena, u njoj stoljećima djeluju franjevci koji su vrlo poštovani i smatra se da biti svećenik franjevac predstavlja uzvišeni poziv. I ja sam kao dječak, promatrajući što fratri rade i kako žive za narod, poželio postati svećenik fratar. Posebno me oduševljavalo njihovo propovijedanje, pa sam se i ja kao dječak zanosio kako ću i ja jednog dana moći propovijedati s propovjedaonice.”

I nakon 50 godina svećenstva fra Smiljan je nastavio voditi čak tri molitvene zajednice, tjedne susrete i nekoliko duhovnih obnova mjesečno, kao i najpoznatiju posljednju srijedu u mjesecu na kojoj se okupljalo i nekoliko tisuća ljudi.

Potkraj života, zbog narušenog zdravlja i poodmakle dobi, premješten je u samostan sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu gdje se posvetio molitvi i prinosio Bogu žrtve, piše HKM.

Crkva u Širokom Brijegu roza i ove godine

Grude.com - klik u svijet — Mon, 02 Oct 2023 10:21:00 GMT

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu šestu godinu zaredom osvijetljena je rozom bojom kao simbol podrške ženama oboljelim od karcinoma dojke.

Simbol Širokog Brijega počeo je svijetliti rozom bojom u nedjelju, 1. listopada, u večernjim satima u organizaciji Udruge Narcis.

Listopad je inače mjesec borbe protiv karcinoma i baš zato se osvjetljavanje bitnih objekata događa na samom početku mjeseca, 1. listopada.

Sveta Mala Terezija – naučila nas je vjeri 'malog puta', onoj bez čudesa i s potpunom predanošću Bogu

Grude.com - klik u svijet — Sun, 01 Oct 2023 14:27:00 GMT

Terezija se rodila kao deveto dijete bračnog para Luisa i Zelie Guérin, 2. siječnja 1873. godine, u punoj radosti božićnog vremena, u gradiću Alenconu, u Francuskoj. Dva dana kasnije bila je krštena dobivši imena Marija-Franciska-Terezija. Imala je divne roditelje, ali toplinu majčina srca nije dugo uživala, jer je izgubila dragu majku već 28. kolovoza 1877. Djevojčica tada nije imala još ni četiri godine. Prema njezinu vlastitu svjedočanstvu djetinjstvo joj se dijeli na dva oprečna dijela: najprije na radost, a onda nakon majčine smrti, na žalost i pretjeranu osjetljivost. Dok joj je još majka bila teško bolesna, Terezija je sa sestricama boravila kod jedne susjede. Ta bi ih ujutro skupila na jutarnju molitvu, a onda otišla. Terezija, još posve malena, no duševno razvijena, razočarano bi primijetila: “O, kod mame nije bilo tako, ona bi skupa s nama molila jutarnju molitvu!”

Divni roditelji svete Male Terezije također su uvršteni među svece.

Prvi kršćanski odgoj Terezija je primila od majke, no otac je u tome također imao aktivnu ulogu. Terezija je sama o njemu posvjedočila: “Dosta mi je bilo promatrati moga oca kod molitve pa da vidim kako se mole sveci.” Drugi joj je odgoj pružila sestra Paulina, a treći sestre benediktinke u Lisieuxu, piše bitno.net

Od značajnih događaja prije Terezijina ulaska u Karmel valja spomenuti njezinu tešku bolest. Razboljela se baš na Blagovijest 1883. godine, a ozdravila ju je, nasmiješivši joj se, naša draga Gospa od Pobjede, kojoj su se molili za nju, baš na sam blagdan Duhova iste godine. Tada je molila Gospodina da bi joj ‘oduzeo njezinu slobodu’, kako bi na taj način ‘postala jedno s božanskom silom’. Treći je događaj, nutarnji poziv u redovnički stalež i to u red bosonogih karmelićanki. Prije nje uđe u Karmel najprije Paulina, a zatim najstarija sestra Marija. Terezija je bila premlada za Karmel i otac joj nije joj dopustio da tamo ode. No Terezija je bila uporna pa je otac uvidio da je to ipak Božja volja. Popustio je te su otišli biskupu, koji ih je poslao poglavaru Karmela. No ovaj nije htio ni čuti o ulasku u Karmel prije 21. godine. Biskup ju je stoga poslao Svetom Ocu u Rim da on to odobri. Mislio je da će to nezaboravno putovanje skrenuti njezina razmišljanja u drugom smjeru.

Posjetivši kip Gospe od Pobjede u Parizu, krenula je preko švicarskih planina u Milano gdje je zagledala katedralu. Zatim je posjetila Veneciju, Padovu, Bolognu, Loreto i konačno stigla u Rim. Iz crkve sv. Agneze htjela je ponijeti neku relikviju svojoj sestri, koja nosi ime po toj svetici, i tada joj jedan komadić crvenog mramora, baš kao suvenir, padne pred noge. Papa Lav XIII. s drugim je hodočasnicima primio i Tereziju koja je zatražila ulazak u Karmel sa samo 15 godina. Zadivljen njezinom žarkom željom i odlučnošću, Papa je blagoslivlja. Na povratku kući Terezija je posjetila Asiz, Firenzu, Pisu i Genovu, pa se uz morsku obalu vratila u Francusku, prolazeći ravnicama punim naranči , maslina i palmi. No njezino je srce žudjelo za drugim ljepotama, ljepotama Karmela.

Otada je Terezija neprestano činila pokoru u malim stvarima, te napredovala u poniznosti i poslušnosti. Konačno, 9. travnja 1888. godine, ulazi u Karmel u Lisieuxu, sa željom da ostane zauvijek. Osjetila je duboki mir. Nije joj bilo lako prilagoditi se, ali je odvažno vršila svoje male kreposti, budući da za velike nije imala mogućnosti.

Za onoga koji ne živi u njemu, Karmel se može činiti idealnim mjestom u kojem vladaju prijateljstvo, mir i tišina, no istina je to, da djevojke koje ulaze sa sobom donose svoj ja, tj. oholost, navezanost na stvari i osobne interese. Ti “mali svjetovi” moraju se rastopiti u moru žarke Božje ljubavi.

Terezija je željela postati sveta, no između planine i zrnca pijeska, ipak ima razlike. Morala je izmisliti neko “dizalo” koje će je podići do Isusa, jer je previše mala da bi se popela trnovitim i teškim putem savršenstva. Dizalo je prepoznala u Isusovim rukama. Zato ostaje malena i to postaje sve više i veće.

Svečanost oblačenja bila je 10. siječnja 1889., a 8. rujna 1890., na blagdan rođenja Majke Božje položila je svečani zavjet. Dana 29. srpnja 1894., Bog je pozvao k sebi tatu Martina. Nakon toga još jedna njegova kći, Celina, postaje karmelićanka i uzima ime s. Genoveva od sv. Terezije.

Terezija postaje učiteljica novakinja. Poniznošću, strpljenjem i razboritošću nastoji utisnuti Isusovu sliku u duše mladih kandidatica. Jednoga dana s. Paulina, koja je u međuvremenu postala poglavarica, pozove je na stranu i pročita joj pismo. U njemu jedan mladi misionar želi da se jedna sestra posveti njegovu spasenju i da moli za njegov apostolat. Terezija obeća da će molitvom i pismima pomagati mladom misionaru.

Na Veliki četvrtak 1896. godine legla je i osjetivši krv na usnama, shvatila je da joj se bliži kraj. Pred slikom Gospe od Osmijeha počela je, po želji poglavara, objašnjavati svoj osobni način poimanja duhovnog života: “Evo, moja misija počinje: ona je, da navedem druge da ljube Boga kao što Ga ljubim ja i da pokažem dušama svoj ‘mali put’. Želim proći svoje nebo čineći dobro na zemlji. Nakon moje smrti dat ću da na zemlju pada kiša ruža.”Stranicu po stranicu rodilo se prekrasno djelo. Tekst poznat preko granica katoličkog svijeta. U njemu pripovijeda “mali put”, kojim je sama išla: kratak i ravan put, upotpunjen onim malenim pothvatima koji su joj tako dobro uspijevali. “Jer jedinu stvar treba činiti ovdje na zemlji: pružiti Isusu cvjetiće malih žrtava.”

Terezija je puno trpjela, no kako je sama govorila, bila bi sretna da može umrijeti. Dana 5. lipnja 1897. bilo joj je toliko loše da su sestre u samostanu započele devetnicu Gospi od Pobjede. Zdravlje joj se pogoršalo pa je 30. srpnja primila Bolesničko pomazanje. Nadala se brzo umrijeti, no Bog joj je dao još dva mjeseca mučeništva. Kada se poveća trpljenje, poraste i snaga. Govorila je: “Ponestaje mi zemaljskog zraka. Kada će mi biti dano da udišem onaj vječni?” Cijeloga dana 30. rujna jako je trpjela. No neki slatki osmijeh lebdio je na njezinim usnama, a pogled joj je bio upravljen u Nebo. Navečer upre pogled u Raspetoga, čvrsto ga je držala u rukama, i prošaputa: “Pa dobro… idemo! Bože moj, ja Te ljubim!” To su bile njezine posljednje riječi. Otišla je Onomu komu je cijeli život žudjela.

Samo 26 godina nakon njezine smrti, papa Pio XI., proglasio ju je blaženom 29. travnja 1923. godine, a svetom 17. svibnja 1925. Nazvao ju je “zvijezdom svoga pontifikata i sigurnim putem kroz tamu našega vremena. Već je papa Pio X. kada je u Rimu započeo proces za proglašenje blaženom Male Terezije, rekao: “Evo najveće svetice suvremenog doba”, pokazujući na njezinu sliku.
Nad njezinim se grobom u Lisieuxu diže veličanstvena bazilika, podignuta prilozima zahvalnih vjernika iz cijeloga svijeta, tolikih koji su u njoj našli ne samo moćnu zagovornicu već i dragu životnu prijateljicu i učiteljicu.

Papa Pavao VI., prigodom 100. obljetnice Terezijina rođenja u siječnju 1973. godine, upravio je biskupu Lisieuxa posebno pismo u kojem opet uzdiže Terezijine vrline, osobito njezin molitveni život i povezanost s Bogom.

Katekizam Katoličke Crkve sadrži mnoštvo navoda iz spisa sv. Male Terezije. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je 19. listopada 1997. Naučiteljicom Crkve.

Ime Terezija je grčkoga porijekla i znači “žena-lovac” dok u njemačkome znači “snažna žena”.

Zaštitnica je misija i Francuske.

Molitva:

Gospodine, ti si rekao: ako ne budete kao djeca, nećete ući u Kraljevstvo nebesko. Molimo te da nasljedujući u poniznosti i prostodušnosti srca svetu Tereziju od Djeteta Isusa, postignemo vječnu nagradu. Koji živiš i kraljuješ u vjeke vjekova. Amen!

TOMISLAVGRAD: Promovirana knjiga Mije Tokića ''Breme te tvoje nosi: Izabrane pjesme''

Grude.com - klik u svijet — Sat, 30 Sep 2023 16:38:00 GMT

U organizaciji Matice hrvatske, podružnice Tomislavgrad, u petak je u dvorani županijske Skupštine u Tomislavgradu održana promocija nove, desete po redu, knjige pjesama Mije Tokića pod naslovom “Breme te tvoje nosi: Izabrane pjesme”.

Nakon pozdravnih rijeći predsjednika Matice Hrvatske Tomislavgrad Mate Kelave, o knjizi su govorili prof. dr. sc. Ivica Musić s Filozofskoga fakulteta u Mostaru, akademik i prof. emer. Šimun Musa te dipl. ing. Tomislav Majić, javlja RTV Herceg Bosne.

Govoreći općenito o poeziji i njezinom dubokom poimanju, s osvrtom na Tokićevo pisanje, Musić je naglasio kako se ne smije zaboraviti da živimo "u takozvanom postestetskom dobu u kojem prevladava površnost, plošnost, banalizacija ideja, hiperprodukcija osrednjih ili posve ne vrijednih umjetničkih djela, velika industrija neiskrenosti, dionizijske razuzdanosti, prostaštva i besramlja".

- Nažalost, ni naše ozemlje nije lišeno sličnih devijacija. Tako se na oskudnim umjetničkim štandovima mogu susresti najrazličitije kićene skleparije pune jeftinih književnih trikova, sirotinjske knjižuljke hrome inspiracije, majušnog estetskog nerva, usiljenog humora, nespontane domišljatosti te manjkave jezične preciznosti - istakao je Musić.

Dodao je kako pjesnik Mijo Tokić, naprotiv, ne ulazi u prostor umjetnosti u, kako je kazao, grubim poljskim čizmama.

- Štoviše, njegovo stvaralaštvo nosi pečat očuđenja koje u nama budi čistu nepomućenu radost, uzdiže nas i ponad svagdašnjice te osnažuje naša uvjerenje da je dobro naša konačno svrha. Duboko sam uvjeren da se Tokić uknjižio u registar velikih pjesnika hrvatskog naroda- naglasio je Musić.

Za akademika Šimuna Musu pjesništvo Mije Tokića široko je razvedeno u tematsko-motivskom pogledu, višeslojno i kompleksno, ali je "čvrsto integrirano samosvojnošću njegove poetike, prije svega njegove misaonosti i jezične osobitosti, kao i vidnom svjetonazorskom dosljednošću, posebice etičkim i vjerskim te zavičajnim i nacionalnim znakom".

- Svoje pjesništvo Tokić ostvaruje širinom epske otvorenosti što se u trenutcima izljeva liričnosti sublimira u stihovlje koje plijeni ljepotom misli i slike, dopadljivošću ritma, svježinom glasa i snagom prepoznatljive simbolike. Njegova iznimna jezična umješnost pruža mogućnost plovidbe između stiha i proze, čime doista majstorski vlada ploveći predjelima, široko razgranatim, od prošlosti do budućnosti, od zemnosti do onostranosti, od pojedinačnoga do općega, prolazeći kroz svakojake izazove što daju odgovor koji pjesnik daruje svojom pjesmom kao jamstvom opstanka. Ta pjesma iznimne tenziotvornosti, duboke refleksivnosti i začudne ljepote što priziva visoko u snove, osvaja epifanijskom blizinom”, pojasnio je akademik Musa.

Tomislav Majić u svom obraćanju je istaknuo kako se ovim izborom pjesama Mijo Tokić potvrđuje kao izvorni glas ovog podneblja i ovoga naroda.

- Danas kada na Duvanjskom polju nema više onih klasičnih orača, ali hvala Bogu još ima i bit će ovih suvremenih bržih i učinkovitijih, mi imamo literarne orače čija brazda je prava i duboka. To je jasno vidljiv trag i spomen prošlosti, ali još važnije i zalog za buduća vremena - kazao je Majić.

Na kraju se obratio i sam autor Mijo Tokić koji je zahvalio svima na dolasku, ali i na pomoći oko izlaska knjige iz tiska.

U glazbenom dijelu nastupile su članice pjevačkoga ansambla Matice hrvatske Tomislavgrad i sestre Mihaela i Gabrijela Musić.

Blagdan je svetog Jeronima, bio je i Dalmatinac i Hercegovac, kandidat za Papu...

Grude.com - klik u svijet — Sat, 30 Sep 2023 09:01:00 GMT

Prema njemu se nazivaju i mnoge hrvatske crkve, zavodi, škole – kako u Hrvatskoj, tako i među Hrvatima diljem svijeta.

Sveti Jeronim podrijetlo vuče upravo s danas hrvatske strane Jadrana. Rođen je 347. godine u Stridonu. Oko točne lokacije grada Stridona znanstvenici još uvijek raspravljaju. Neki misle da se radi o gradu-tvrđavi Strzanj, koji se nalazio iznad Šuice (kod Tomislavgrada), drugi opet Stridon smještaju u bugojanski ili uškopaljski kraj…

Sam svetac je vrlo često, svjestan svoje teške naravi, znao reći: “Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum” (Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac)!

Prevodio Bibliju

Jeronim je došao u Rim svakako u ranoj mladosti. Tamo je kod velikih učitelja učio govorništvo i tako upoznavao latinsku kulturnu baštinu te klasični latinski jezik. Samo krštenje je primio 366. godine u nešto zrelijoj dobi. Nemiran duh, koje ga je uvelike obilježavao, odveo ga je daleko od velegrada, pa je uskoro pošao u palestinsku pustinju, gdje je živio kao eremit (pustinjak) te učio hebrejski jezik i usavršavao se u grčkom. Potom odlazi u Antiohiju u Siriji gdje je 378. godine bio zaređen za svećenika.

Papa Damaz poziva ga 382. natrag u Rim i imenuje svojim osobnim tajnikom te mu povjerava vrlo odgovoran i nadasve zahtjevan posao novog prijevoda Evanđelja s grčkog na latinski jezik. Potreba jednog takvog prijevoda bila je nadasve velika, jer većina kršćana na Zapadu sve je manje znala grčki jezik, koji je do tada bio službeni jezik u Crkvi i na kojem su bile napisane sve novozavjetne knjige, a i Stari zavjet se čitao i proučavao ne na izvornom hebrejskom jeziku, nego u grčkom prijevodu poznatom pod imenom Septuaginta. Postojalo je doduše već nekoliko prijevoda Novog zavjeta na latinski jezik, ali većina je bila nestručna ili neprikladna za uporabu. Sve svoje izvanredno znanje i volju ulaže sad Jeronim u taj posao.

Poznavao je izvanredno latinski (i to onaj najbolji latinski, koji je učio u ciceronovskoj govorničkoj školi), grčki i hebrejski, a vladao je još i aramejskim, sirijskim i arapskim. Uskoro je preveo evanđelja na latinski, ali nikako nije želio stati na tome, nego se odmah nakon toga s oduševljenjem bacio na prijevod starozavjetnih knjiga, i to ne s grčkog prijevoda (Septuaginta), nego s hebrejskog izvornika.

Kandidat za Papu

Nakon smrti pape Damaza (384.), Jeronimova velikog mecene i zaštitnika, sam je Jeronim bio jedan od najozbiljnijih kandidata za papinsko prijestolje. No kad je izabran drugi kandidat, Siricije, Jeronimu izrazito nesklon, on napušta Rim te odlazi najprije u Antiohiju, a potom u Aleksandriju, da bi se nastanio u Betlehemu (386.), gdje će dugo godina živjeti kao pustinjak u jednoj špilji (vjerovao je da se upravo u njoj Isus rodio), te se baviti znanstvenim radom i služiti kao duhovni vođa za redovnike i redovnice u dva ženska i jednom muškom samostanu, koje je utemeljio s jednom ženom imenom Paula. Na prijevodu svih starozavjetnih knjiga provest će punih 15 godina! U Betlehemu je i umro 420. godine.

Mnogi su bili oduševljeni njegovim novim prijevodima, ali se također mnogi nisu slagali s njegovim novim načinom prevođenja. Njegov neuobičajeni stil jezika i prevođenja izazvao je protivljenja, a ponegdje čak i proteste vjernika. Tako su vjernici u Tripoliju, nakon što su na misi slušali Jeronimov prijevod Jonine knjige, izašli na ulice i podigli ustanak protiv upotrebe njegovih prijevoda u liturgiji. Njegov suvremenik sv. Augustin također je bio veliki protivnik novog Jeronimova stila te ga je često kritizirao. Osobito je zazorno bilo što je prijevode starozavjetnih knjiga činio iz izvornog hebrejskog jezika, budući da je do tada Septuaginta također smatrana nadahnutom knjigom (premda je bila samo prijevod!) i svi su prijevodi rađeni na temelju tog predloška. Budući da je u Bibliji nadahnutom smatrana svaka pojedina riječ, pa čak i zarez, dotadašnji su prevoditelji na latinski prevodili riječ za riječ. Jeronim je prvi uvidio da su takvi doslovni prijevodi nedostatni, jer ne uzimaju u obzir duh svakog jezika, pa je počeo prevoditi ne riječ za riječ, nego smisao za smisao (tzv. dinamička ekvivalenca). Proći će dugo godina dok takav njegov stav neće biti općenito prihvaćen u čitavoj Crkvi (sve do danas).

Njegov prijevod Biblije poznat je pod imenom Vulgata (u prijevodu znači “opća”, “opće poznata” ili pak “u općoj uporabi”), no njegove su prevedene knjige činile samo dio te Vulgate (doduše najveći dio), dok su druge knjige preveli drugi učenjaci. Jeronim se slagao sa židovskim rabinima da knjige koje se nalaze u Septuaginti, ali ne i u hebrejskom izvorniku (Mudrost, Sirah, Tobija, Judita, Baruh te Prva i Druga Makabejcima), ne trebaju biti prihvaćene u kanon biblijskih knjiga. Opet se njegovu stavu suprotstavio Augustin, te je Augustinovo mišljenje prevladalo, pa danas u svim izdanjima Biblije imamo uključene i te knjige.

Jeronim se nije zadržao samo na prijevodima, nego je započeo pisati i komentare biblijskih knjiga, osobito starozavjetnih. U tome je također bio izvanredno uspješan, tako da i mnogi današnji biblijski stručnjaci drže kako su ti komentari još uvijek vrlo aktualni i korisni, te da možda nikada nitko nije prodro u biblijske dubine kao drevni Jeronim. Ipak, i on se redovito držao alegoričkog tumačenja, koje je tada bilo prevladavajuće, ali se zato u prijevodima držao više stvarne i povijesne pozadine u kojoj su te knjige nastale. Osim toga, napisao je zavidan broj knjiga o estetici, redovništvu te teologiji.

Sklon konfliktu

Često je vrlo oštro znao kritizirati svoje oponente. Tako je za jednog drugog kršćanskog biblijskog komentatora, Rufina, nakon njegove smrti (u predgovoru svog prijevoda proroka Ezekiela), napisao: “A sad škorpion leži pokopan”. Za heretika Pelagija napisao je pak da je najgluplji od svih osoba čije su pameti bile zaglupljene škotskom zobenom kašom. Ipak se iz njegovih 117 sačuvanih pisama može lako iščitati njegova ljubav prema ljudima, ali isto tako i ljubav prema dobrom argumentu. Osnovao je govorničku školu za djecu u Jeruzalemu, brinuo se oko brojnih izbjeglica koji su pobjegli u Svetu Zemlju nakon provale Vandala u Rim 410., te iskazivao veliku ljubav prema siromašnima i nemoćnima.

Proglašen je svecem i crkvenim ocem, a Tridentinski sabor proglasio ga je i crkvenim naučiteljem, što je najveća titula koju od službene Crkve može dobiti neka osoba.

Sv. Jeronim umro je 30. rujna 420. godine u Betlehemu, piše dalmacijanews.com

Brojni svećenici i vjernici ispratili velikog fra Stipu Karajicu na posljednji počinak

Grude.com - klik u svijet — Thu, 28 Sep 2023 14:07:00 GMT

Misu zadušnicu u samostanskoj jajačkoj crkvi prije ukopa predvodio je provincijal Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić u suslavlju s fra Jozom Grbešom, ministrom Hercegovačke franjevačke provincije, mjesnim gvardijanom fra Vinkom Markovićem i brojnom braćom franjevcima i drugim svećenicima, izvijestila je IKA.

„Gledam vaša lica i u njima vidim djelić brata fra Stipe. On je živio ljubav. Mi redovnici dijelimo Radosnu vijest, ali Stipo je znao da nije smisao samo to govoriti, nego i životom posvjedočiti. Želimo zahvaliti za dar života koji je bio iznimno bogat. On odlazi u 59. godini, a neki mogu i u 100. da ne naprave nijednu gestu osim riječi. Uvijek je naša provincija imala ljude koji su znali dijeliti život s nadom koja im je povjerena. Mi se nikad ne opraštamo, zahvaljujemo za silnu ljubav i dobro koje si učinio za naš narod, Crkvu i franjevačku provinciju Bosnu Srebrenu“, rekao je fra Zdravko, koji je s fra Stipom blisko surađivao 30 godina.

Život toga fratra humanitarca bio je ispunjen brojnim konkretnim djelima ljubavi od brige za mlade, siromašne, prognane, ljude pogođene prirodnim katastrofama kroz udrugu Kruh svetog Ante. Fra Stipo je uvijek pronalazio vrijeme za svakoga i osvajao jednostavnošću, istaknuo je fra Zdravko.

„I bolestan je pomagao potrebitima u potresu na Banovini. Humanitarni rad nije mu bila profesija, nego Božji dar da u svakom pronađe Krista patnika. Stradavanje ljudi jajačkog kraja teško je proživljavao. Brojni korisnici Kruha svetog Ante ne zaboravljaju da im je pomogao kad nitko drugi nije htio. Kroz 32 godine svećeničkog života preuzimao je razne dužnosti i obveze u mjesnoj crkvi i našoj provinciji. Nesebično se davao trudeći se mladima naglasiti važnost usvajanja kršćanskih vrijednosti. Kao član uprave provincije zauzimao se za razne projekte”, rekao je jajački gvardijan fra Vinko Marković.

„Naši su mu prefekti još u sjemenišnim danima povjeravali odgovorne dužnosti, a on bi ih lakoćom obavljao kao da se za njih negdje podučavao. Tamo gdje su mnogi izbjegavali zadaće moglo se računati na fra Stipu. Vjerujemo da će kod Nebeskog Oca primiti nagrade za ono što je učinio“, dodao je fra Vinko.

Fra Jozo Grbeša pozvao je okupljene da im ljubav bude jedini životni potpis kao što je bila fra Stipi. Ravnatelj središnjice Kruha svetog Ante fra Petar Karajica istaknuo je da je fra Stipo bio pokretač mnogih inicijativa. „Volio si život koji si do kraja potrošio da bi drugima bilo dobro. Nisi se štedio, ljude si povezivao i spajao kako si samo ti to znao. Znao si s velikima i poznatima, ali nisi zaboravljao malene i potrebite. Svi smo se pitali otkud ti tolika snaga. Nisi se bojao novih početaka, gradnje, potresa ni poplava. Bio si spiritus movens za mnoge, duh koji sve pokreće. Hvala ti na tome. Imao si veliko srce i zato si puno toga radio, dugačke ruke i prste da bi drugima davao. Imao si dugačke noge da bi ljudima stizao, a ne samo čekao da netko drugi dođe”, istaknuo je.

„Bio si spontan, stvarao veze i spajao ljude. Možda te neki nisu razumjeli, bio si glasan i otvoren, mislili smo da sve možeš i da za sve imaš rješenje. Nisi htio da te sažalijevaju jer si bolestan, da drugi pate zbog tebe. Tvoje veliko srce nije izdržalo. Nedostajat ćeš obitelji, ali znamo da si pošao ususret drugom dijelu obitelji, roditeljima, sestri, bratu i našim ostalim fratrima koji su ranije umrli. Za sve ti hvala, vidimo se u radosti koju si širio. Bila ti laka ova kraljevska zemlja u Jajcu“, zaključio je fra Petar kroz suze.

Uime obitelji Karajica obratio se nećak Matej. „Bio si službenik Božji i to se osjećalo u svakoj tvojoj riječi i djelima koje si učinio. Bio si nam brat, šogor, striko i ujko, naš stup obitelji i naša vjera, to nas sad drži u ovim teškim trenucima. Najdraži fra Stipo, bio si naš ponos i ostat ćeš naš najveći ponos zauvijek. Ostavio si neizbrisiv trag na zemlji i u našim srcima. Počivao u miru Božjem, volimo te“, rekao je.

Uz molitvu i pjesmu „Kraljice neba“ zbora bogoslova pod ravnanjem fra Emanuela Josića njegova subraća odnijela su ga na ovozemaljsko počivalište na gradskom groblju Mašet.

Josip Tolić/Ika

Posveta crkve u Drinovcima

Grude.com - klik u svijet — Thu, 28 Sep 2023 08:36:00 GMT

Posveta će se održati u ČETVRTAK, 28. rujna s početkom u 18 sati.

Crkvu će posvetiti, mons. Petar Palić.

Nakon euharistijskog slavlja pozvani ste na prigodni domjenak i zajedničko druženje.

Radujemo se Vašem dolasku!

Preminuo umirovljeni biskup Slobodan Štambuk

Grude.com - klik u svijet — Wed, 27 Sep 2023 11:10:00 GMT

Slobodan Štambuk rođen je 1. ožujka 1941. u Selcima na otoku Braču, od oca Josipa i majke Nedjeljke-Perice rođene Jakšić. Gimnaziju i studij teologije završio je u Zadru.

Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 3. srpnja 1966. u Selcima na otoku Braču.

Župničku službu obnašao je: od 1966. do 1968. u Pražnicima i Gornjem Humcu na otoku Braču; od 1968. do 1971. u Vrisniku i Pitvama na otoku Hvaru; od 1971. do 1978. u Vrbanju i Svirčima na otoku Hvaru; od 1978. do 1981. u Nerežišćima na otoku Braču; od 1981. do 1989. u Supetru i Škripu na otoku Braču.

Od 1979. do 1989. bio je urednik lista Bračka Crkva.

Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je hvarskim biskupom 30. ožujka 1989. Za biskupa je zaređen 30. travnja iste godine u Hvaru.

Papa Franjo prihvatio je njegovo odreknuće od službe 9. ožujka 2018. godine.

Molitva svetom Kuzmi i Damjanu, svecima koje danas slavimo

Grude.com - klik u svijet — Tue, 26 Sep 2023 18:40:00 GMT

Rođeni su u III. stoljeću u Arabiji. Studirali su medicinu u Siriji. O njima stoljećima kruže mnoge legende, po kojima su bili braća blizanci i liječnici, pobožne ljude koji su svojim liječničkim umijećem ne samo liječili od tjelesnih bolesti, nego i od duševne praznine, te su strpljivošću i dobrohotnošću privukli mnoge na kršćanstvo. Njihovi životopisci kažu: “Nad bolesnikom bi se najprije pomolili i blagoslovili ga gledajući u njemu najprije Božje stvorenje”. Pripisuju im se i mnoga čudesna izlječenja koja su činili u Božje ime, a kao najneobičnije, koje se često prikazuje u ikonografiji i slikarstvu, spominje se presađivanje noge s netom preminulog Etiopljanina na jednog bijelca. Kad se bolesnik iz sna probudio, opazi kako ima jednu nogu bijelu a drugu crnu.

Živjeli su u doba cara Dioklecijana koji je progonio kršćane. Liječili su i apostolski djelovali sve dok ih za Dioklecijanova progonstva prefekt Lysias nije podvrgnuo okrutnim mukama, a onda im je odrubljena glava. Sve su to podnijeli zbog svoje kršćanske vjere.

Štovanje sv. Kuzme i Damjana rašireno je u Crkvi od IV. stoljeća. Jedno od središta njihova štovanja bio je grad Kyros u sjevernoj Siriji, gdje im je već u V. stoljeću bila posvećena crkva. Na njihovu je grobu čudesno ozdravio car Justinijan (5./6. st.) od opasne infekcije koju je zadobio prilikom ranjavanja, te im je u znak zahvalnosti podigao velebnu crkvu u Carigradu. U Rimu im je u VI. stoljeću posvećen oratorij u bazilici Santa Maria Maggiore, dok im je papa Feliks III. podigao baziliku. Ovi se sveci nalaze na mozaicima u Ravenni, podignuta im je bazilika na Sardiniji, a o njihovu štovanju na galskom području piše sveti Grgur Turonski. Zaštitnici su liječnika, ljekarnika i bolesnika.

Molitva svetom Kuzmi i Damjanu

Bože, ti si svetog Kuzmu i Damjana odredio da budu liječnici ljudskih duša i tijela bez ikakve nadoknade. Obdario si ih darom čudotvornog liječenja i po njima proslavio svoje svemoćno ime. Molimo te, svemogući Bože, pogledaj i na današnje bolesnike u duši i tijelu, po zagovoru svojih svetih liječnika Kuzme i Damjana, izliječi njihove boli, obdari ih zdravljem da ti trajno zahvaljuju. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

HKM

Gospina poruka preko Marije Pavlović-Lunetti

Grude.com - klik u svijet — Mon, 25 Sep 2023 19:47:00 GMT

„Draga djeco! Pozivam vas na jaku molitvu.

Modernizam želi ući u vaše misli i ukrasti vam radost molitve i susreta s Isusom. Zato, draga moja dječice, obnovite molitvu u vašim obiteljima, da moje majčinsko srce bude radosno kao prvih dana kad sam vas izabrala i danonoćna molitva se odazivala, a nebo nije šutjelo nego obilno darovalo ovom mjestu milosti mir i blagoslov. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.“

VIDEO: Thompson s prijateljima zapjevao novu pjesmu! General Gotovina i drugi heroji ga podržali

Grude.com - klik u svijet — Sun, 24 Sep 2023 16:38:00 GMT

Uzeo je Marko ovih dana, među prijateljima, hrvatskim braniteljima, gitaru i zapjevao pjesmu: Pjevaj Sokole!

Podržali su ga Marko Skejo, Ante Gotovina i drugi hrvatski, ratni heroji!

Hej Dinaro svih Hrvata planino, čvrsta stino, srce olujno. Što zapali plamen pobjede, 90-e godine. Neka nosi ova Pobjeda, sva imena naših djedova, iste snove mi smo sanjali, iste zore mi smo budili.
Pjevaj Sokole, Pjesmu Pobjede, preko Knina, Dinare, preko zemlje slobodne... Neka te ljudi vide, i nek se pjesma digne visoko gore do neba, nek te Oluja nosi, poleti i prkosi...

Napustio nas je fra Stipo Karajica (58), iza njega ostaju brojna, uspješna djela

Grude.com - klik u svijet — Sun, 24 Sep 2023 10:55:00 GMT

Fra Stipo je rođen u Bašćini, župa Kotor Varoš, 7. travnja 1965., od roditelja Marka i Ljubice rođ. Mandić. Osnovnu školu je završio u Kotor Varošu (1973.-1980.), Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1980.-1984.), novicijat također u Visokom (1984.-85.), a filozofsko-teološki studij u Sarajevu (1985.-1991.).

Prve jednostavne zavjete dao je 4. srpnja 1985. god. na La Verni u Italiji. Red đakonata primio je 9. prosinca 1990. u Sokolinama. Za svećenika je zaređen 29. srpnja 1991. u Sarajevu. Bio je župni vikar u Bugojnu (1991.-1992.), zamjenik ravnatelja HKO “Kruh sv. Ante” u Splitu i Zagrebu (1992.-1994.); samostanski i župni vikar u Rami-Šćitu (1994.-1997.). Ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante” u Sarajevu (1997.-2000.). Definitor, ekonom i gvardijan u samostanu Sv. Križa i Provincijalata u Sarajevu (2000.-2006.).

Kao ekonom Provincije vodio je povrat i obnovu oduzete imovine Franjevačkog sjemeništa i gimnazije u Visokom i Kovačićima. Ravnatelj Franjevačkog međunarodnog studentskog centra (FMSC) u Sarajevu (2006.-2009.). Pisao za crkvena i redovnička glasila i portale, a u suradnji s drugim autorima bio je inicijator pisanja knjige Hrvati u Kotor Varošu, kao i njezina objavljivanja povodom dvadesete obljetnice stradanja i progona Hrvata iz kotorvaroške doline (2012.).

U posljednje vrijeme djelovao je na službi u župi B.D. Marije Anđeoske u Sesvetskoj Sopnici kao župni vikar, član samostanskog bratstva sv. Ilije u Zagrebu i voditelj KD “Kruh sv. Ante” u Hrvatskoj (2009.). U srpnju 2022. imenovali su ga za gvardijana Franjevačkog samostana svetog Ilije u Zagrebu.

Josip Milanović Pisoj u Kinu Grude predstavlja Gromoglasni šapat

Grude.com - klik u svijet — Thu, 21 Sep 2023 21:16:00 GMT

Mladi pisac Josip Milanović, poznatiji pod imenom PisoJ kojeg na društvenim mrežama prati skoro 100 000 pratitelja, održat će svoju promociju knjige i u Grudama.

Knjiga „Gromoglasni šapat“ Josipa Milanovića iz Kiseljaka osvojila je srca mnogobrojne publike. Vidljivo je to po njegovom instagram profilu pisoJ na koji svakodnevno dolaze brojne poruke, ali i javne objave o oduševljenosti napisanim.
Josip će publici pročitati neke od svojih najljepših tekstova, podijeliti svoju životnu priču, ljubav prema pisanju, razgovarati o odgovornosti koje društvene mreže nose sa sobom, ljubavi i životu.

Knjiga „Gromoglasni šapat“ bogata je knjiga – emocijama, ljubavlju prije svega, ali i poštovanjem, razumijevanjem, podrškom.

Organizator promocije je JU „Kulturni dom A. B. Šimić“ Grude.

O autoru:
Josip Milanović rođen je 1. rujna 1989. u Sarajevu. Osnovnu školu završio je u Gromiljaku, a Srednju strukovnu školu Fojnica u Kiseljaku, smjer medicinski tehničar. Na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu 2013. stekao je zvanje diplomiranog sanitarnog inženjera, a godinu dana poslije i titulu magistra zdravlja i ekologije.
Od početka školovanja bio je aktivan u svojoj župnoj zajednici u Gromiljaku među Prijateljima Maloga Isusa. Dolaskom u Sarajevo na studij postao je aktivan na projektima Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih Ivan Pavao II. i Caritasa BiH. Neformalno obrazovanje nastavio je i kroz razne programe, a angažman u NCM-u započeo je kao volonter, zatim vršnjački edukator, projekt asistent te u konačnici kao projekt koordinator i glasnogovornik.
Uz to, voditelj je raznih događaja u BiH od kojih se poglavito ističe program prigodom dolaska pape Franje u BiH 2015. Profesionalno se bavi plesom više od 22 godine, državni je prvak u plesu te u slobodno vrijeme uređuje svoju blogersku stranicu.

Napredak obnovio svoj rad u Tomislavgradu nakon više od 70 godina

Grude.com - klik u svijet — Tue, 19 Sep 2023 10:33:00 GMT

Obnoviteljska skupština HKD Napredak podružnica Tomislavgrad održana je u petak 15. rujna 2023. godine u Kulturno – informativnom centru u Tomislavgradu.

Uz članove inicijativnog odbora skupštini su nazočili u ime Središnje uprave HKD Napredak Miroslav Landeka i Josip Križanović, Ivan Vukadin, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije, Ivan Buntić, načelnik općine Tomislavgrad, Božo Vodopija, konzul savjetnik u konzulatu Republike Hrvatske u Livnu i gvardijan fra Bože Milić. Program Skupštine vodila je novinarka RTV Herceg-Bosne Maja Pašalić

.

Na početku skupštine svirana je himna društva, odana počast svim preminulim članicama i članovima HKD Napredak, a potom je prikazan i film „ 120 godina HKD Napredak“ koji je urađen u prigodi proslave obilježavanja 120 godina Hrvatskog kulturnog društva Napredak, kao temeljne kulturne ustanove bosanskohercegovačkih Hrvata, koji kroz sliku i riječ govori po povijesti društva, njegovu utemeljenju, ciljevima, projektima, stipendiranju đaka i studenata, tiskanju Hrvatskog narodnog kalendara, kulturnim i sportskim projektima brojnim drugim aktivnostima, zabrani te obnovi društva 1990 godine do danas.

Nakon toga skupštini su se obratili dopredsjednici Landeka i Križanović koji su naglasili kako je proces obnove rada podružnice trajao skoro godinu dana ali je zahvaljujući potpori Središnje uprave ali i premijera Vukadina i načelnika Buntića i uz predsjednicu inicijativnog odbora i članice i članove konačno nakon 74 godine obnovljen rad HKD Napredak u Tomislavgradu. Obećali su ovom prigodom potporu Središnje uprave HKD Napredak kroz stipendije i putem natječaja za financiranje projekata podružnica te podsjetili kako je u mandatu ove uprave od 2019. do 2023. za stipendije i za različite kulturne projekte podružnica i udruga izdvojeno više od jedan milijuna KM.

Premijer Vukadin i načelnik Buntić također su obećali potporu radu Napretka te su izrazili zadovoljstvo da je uz Maticu hrvatsku od sada u Tomislavgradu djeluje HKD Napredak, kao dvije najvažnije i najstarije institucije kulture u Hrvata u BiH

U radnom dijelu Skupštini izabrana su tijela uprave predsjednik, upravni i nadzorni odbor. Od 20 članica i članova Skupštini je nazočilo 18 članica i članova inicijativnog odbora HKD Napredak podružnica Tomislavgrad. Za predsjednicu podružnice izabrana je Marija Pavković Baković, dopredsjednica je Karla Radoš, tajnika Ilija Zorića Snigo, a rizničar Dražen Tokić, dok su članovi Upravnog odbora Petra Tokić, Krešimir Parlov i Josip Ivankovića. Za članovi Nadzornog odbora izabrani su Antu Jurčevića, Antu Romića i Veselka Leticu.

U svom prvom obraćanju novoizabrana predsjednica Marija Pavković Baković zahvalivši na potpori Središnje uprave i dopredsjednicima Landeki i Križanoviću kao predstavnicima općine i županije, načelniku Buntiću i premijeru Vukadinu istaknula je kako je sretna što je Napredak osnovan u Tomislavgradu jer se radi o iznimno značajnoj instituciji za Hrvate.

- Sigurna sam da ce donijeti mnogo dobra kulturi i umjetnosti u našem gradu, da ce studenti imati priliku biti stipendirani i da će nakladnički segment Napretka također imati dosta posla ovdje s obzirom na to da je Tomislavgrad grad književnika. Naišli smo na vrlo pozitivnu reakciju sugrađana tako da se nadam da se sprema jedna lijepa priča s Napretkom i u Tomislavgradu- kazala je, priopćeno je na stranici Napretka.

Blagdan je Gospe Žalosne, donosimo molitvu posvećenu Njoj

Grude.com - klik u svijet — Fri, 15 Sep 2023 13:25:00 GMT

Toga se dana prisjećamo kako je Isusova i naša Majka imala, te i u vijeke ima posebne milosti, ali je isto tako bila pogođena i velikim žalostima, koje joj je, prenosi Bitno.net, nagovijestio prorok Šimun još u vrijeme kada je prikazala dijete Isusa u hramu: “A tebi će samoj mač probosti dušu” (Lk 2, 35).

Molitva Žalosnoj Gospi

Sveti Alfons Marija Liguori

Žalosna Majko Isusova i moja!

Pridružujem se Tvojim bolima,

koje si osjećala prigodom muke i smrti

Tvoga dragoga Sina,

a moga ljubljenog Otkupitelja.

Zahvaljujem ti za sve ono

što si i Ti pretrpjela za naše spasenje.

Grešnik sam i nemam drugog uzdanja, da se spasim,

osim po zaslugama smrti Tvoga Sina.

Molim Te, za ljubav onog Sina

koga si ti pratila u Njegovim mukama

i na Kalvariji na svoje krilo mrtva primila,

da mi po zaslugama te presvete muke

isprosiš oproštenje mojih grijeha,

sretnu smrt i vječno spasenje.

Amen

Katolici danas slave blagdan Uzvišenje Svetog Križa

Grude.com - klik u svijet — Thu, 14 Sep 2023 08:23:00 GMT

Prema jednoj predaji, Sveti je Križ pronašla na Kalvariji carica Jelena. Ta za kršćane najsvetija relikvija u jednom je ratu istočnorimskoga cara s Perzijancima pala u njihove ruke.

Car Heraklije (610-641) na čudesan je način pobijedio perzijskoga kralja, a kao prvu pogodbu za mir postavio zahtjev da kršćanima bude vraćen sveti Isusov križ. Uvjet je bio ispunjen i sam je car na svojim ramenima prenio dragocjenu relikviju u Jeruzalem. Pri tom se zbilo čudo. Car je na putu prema Kalvariji bio zaustavljen od jedne više sile. Nije nikako mogao proći kroz vrata što su vodila na Golgotu. Na savjet jeruzalemskoga biskupa Zaharije odložio je sjajno carsko odijelo i onda ponizno u pokorničkoj odjeći prenio sveto breme na mjesto gdje je ono poslužilo kao sredstvo našega spasenja, kao oltar na kojem je bila prinesena Spasiteljeva krvna žrtva.

Vjera ti je bitna? Pridruži nam se:

Konstantin Porfirogenet u 32. poglavlju svoga djela De administrando imperio govori da je car Heraklije pozvao Hrvate iz Velike ili Bijele Hrvatske, sa središtem oko Krakova, u ove naše današnje krajeve, da mu zaštite zapadne granice protiv Avara. Bilo je to upravo u vrijeme kad je on na Istoku vodio rat za oslobođenje svetoga Križa. Hrvati su tada bili još pogani, ali su se već kao takvi neizravno borili “za krst časni”, osiguravajući caru, borcu za Križ, zapadne granice njegova carstva. Našem je narodu dao zadatak da se bori “za krst časni”, za križ kao simbol našega spasenja i kršćanstva uopće. I zato naša narodna povijest već od svojih početaka stoji u znaku svetoga Križa. To je njezina najveća čast i slava, a na nama je danas da tome svetome znaku kao narod ostanemo vjerni i u buduće.

Osim pojedinih povijesnih motiva za svetkovanje današnjega blagdana ima i drugih. Najdublji je od njih proslava križa, znaka spasenja.

Sveci su o križu mnogo razmišljali, od križa mnogo učili, križ im je bio svjetlo i snaga u životu, nada u času smrti. Zato su i umirali stišćući u rukama časni znak svetoga križa. S tim su se znakom htjeli predstaviti na Božjem sudištu.

Križ neka ima časno mjesto i u našem životu! Ne dao Bog da bi se ikada zastidjeli toga znaka našega spasenja!

Fra Petar Andrijanić i Svilajci nakon rata izgradili crkvu koja je danas na ponos svih

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Sep 2023 21:01:00 GMT

Dolazak u odžački kraj nadbiskupa Vukšića bio je s velikim razlogom jer velikih je 150 godina te posavske župe. Uz značajnu obljetnicu, dostojno je proslavljena nebeska zaštitnica svilajske župne zajednice. Nadbiskup Vukšić je tijekom svete mise posvetio župnu crkvu i oltar.

Cijela župna zajednica sa župnikom u Svilaju fra Mladenom Jozićem pripravljala se raznim duhovnim i drugim sadržajima za veliku proslavu. Mise trodnevnice predvodili su fra Mirko Filipović, fra Bono Kovačević i fra Šimo Grgić, piše portal Večernjeg lista BiH.

U župnoj crkvi Imena Marijina u Svilaju održan je svečani koncert u čast Imena Marijina i u povodu jednog i pol stoljeća obljetnice župe. Bio je to izvanredan umjetnički ugođaj jer na svečanom koncertu nastupile su operne dive, sopranistica Laura Kozlinger i mezzosopranistica Amila Ravkić, članice ansambla Narodnog pozorišta iz Sarajeva, uz klavirsku pratnju Zerine Šabotić, a glumac Robert Kurbaša ujedno je bio voditelj cjelokupnog programa koji je završio zahvalom župnika fra Mladena Jozića umjetnicima i okupljenim vjernicima. Svečanosti duhovnih sadržaja trodnevnica doprinio je i župni zbor predvođen s. Anjom Alberti.

U okviru priređenih sadržaja izdvajamo prigodan program na kojem su predavači oživili bogatu povijest župe i cijelog odžačkoga kraja. Naslovivši svoje izlaganje "Od Svilaja do Svijala", Luka Jurić iznio je kratak pregled povijesti Hrvata u odžačkom kraju.

- Pregled povijesti župe Svilaj od osnutka do danas" bila je tema izlaganja fra Marijana Karaule. Mijo Matanović predstavio je značajnije osobe iz župe Svilaj, a fra Anto Zrakić govorio je o svećenicima rodom iz župe Svilaj. - Župa Svilaj je tijekom 150 godina postojanja, kao i cijeli odžački kraj, doživjela velika stradanja i razaranja, kako u Prvom i Drugom svjetskom ratu i poraću tako i u Domovinskom ratu - istaknuto je tijekom izlaganja, prenosi Vecernji.ba. Uz izlaganja, program je glazbeno obogatio fra Ivan Opačak.

Župa Svilaj nalazi se pokraj rijeke Save i novog velikog graničnog prijelaza između BiH i RH. Crkva u Svilaju u samom je središtu mjesta, a po svojem unutrašnjem izgledu prava je arhitektonska ljepotica, i to ne samo posavskog kraja već i mnogo dalje. Izgradili su Svilajci sa svojim prvim poslijeratnim župnikom, sada pok. fra Petrom Andrijanićem, novu župnu crkvu, po sličnom projektu u Domovinskom ratu do temelja porušene stare crkve izgrađene 80-ih godina prošloga stoljeća, nadaleko poznate po umjetninama. Sa župnikom fra Filipom Karadžom izgradili su novu župnu kuću, a po projektu akademika Zlatka Ugljena urađen je eksterijer i interijer crkve. Posebno je lijep oltar isklesan od dva grandiozna plemenita kamena carrara arabescato teška ukupno šest tona. Za vrijeme župnika fra Ivice Vidaka dobila je i oltarnu sliku - djelo akademskoga slikara Vlatka Blažanovića.

Ponosni su Svilajci na svoju crkvu i duhovna zvanja ponikla u tom pitomom posavskom mjestu. Župa je iznjedrila 12 svećenika: fra Petra Svilajca, fra Ambroza Vučkovića, fra Ivana Kljajića, fra Rafaela Ćosića, fra Marijana Marijančića, fra Mladena Ravnjaka, fra Zlatka Matanovića, fra Iliju Matanovića, vlč. Pericu Matanovića, fra Šimu Grgića, vlč. Tomislava Ravnjaka i vlč. Josipa Brnića. Vjerni svojoj crkvi, župljani su redoviti na misnim slavljima.

Svilaj ima 652 župljanina, a više od tisuću onih koji povremeno dolaze. Prije Domovinskoga rata župa je imala 3027 vjernika, što znakovito upućuje na najveći problem i putokaz zajednice prema prioritetu - vratiti mlade obitelji. •

Kršten Ronaldo! 'Vjerujem u Isusovu ljubav'

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Sep 2023 20:42:00 GMT

“Kršćanska je vjera uvijek bila temeljni dio mog života, od malih nogu, iako dosad nisam bio kršten. Sa sakramentom se osjećam istinski obnovljen kao dijete Božje, na nov, svjesniji i dublji način”, napisala je brazilska zvijezda na svom Instagram profilu na kojem ga prati oko 30 milijuna ljudi.

Ronaldo je u svojoj poruci obnovio svoju oduku da će “svojom slobodnom voljom slijedi put dobra, vjerujući u Isusovu ljubav.”

Nogometna legenda se na tom važnom trenutku zahvalila svećenicima crkve svetog Josipa Fábiu de Melu i Dom Oswaldu te svojim kumovima.

U lipnju prošle godine Ronaldo je napravio korak prema katoličkoj vjeri ispunivši obećanje da će biciklom proći Camino. U osvrtu na svoj hodočasnički put Brazilac je, između ostaloga, kazao: “Kakvo nevjerojatno iskustvo! Camino je jako težak, ali bila su to četiri nevjerojatna dana, osjećam se umorno i bolno […], ali vrijedilo je. Katedrala i Camino su prekrasni.”

U Mostaru predstavljen roman Slavice Lončarić Đugum ''Most''

Grude.com - klik u svijet — Wed, 13 Sep 2023 12:56:00 GMT

Roman Slavice Lončarić Đugum "Most" predstavljen je u ponedjeljak 11. rujna 2023. Galeriji kraljice Katarine u Mostaru.

Knjigu su uz autoricu predstavili Marina Kljajo-Radić, Fadil Medar i Marela jerkić Jakovljević. Glazbeni prinos dala je Suzana Vinković na violini.

Roman "Most“ Slavice Lončarić govori o ljubavnom paru i o njihovoj ljubavi u doba rata uz brojne prepreke na relaciji Mostar-Split-Pula.

- To je prvi roman ove autorice koja je poznata kao pjesnikinja, kako samostalnim zbirkama, tako i pjesmama u skupnim zbirkama, autorica je nekoliko slikovnica, teksta za predstavu Teatra Naranča.

Ovo je roman o individualizmu koji se opire i ustrajava u vremenu kada je to najmanje poželjno i kada se svaki otklon od unaprijed zadane matrice ponašanja kažnjava i kad srcu nije dopušteno da bira ljubav – rekao je Fadil Medar.

Slavica Lončarić Đugum podjednako je uspješna u svojim ostvarenjima za djecu, predstavama za najmlađe, ljubavnoj poeziji te sada i u romanu.

Roman Slavice Lončarić Đugum, naslovljen samo jednom riječju – leksemom most, nudi etimološki nebrojeno mnogo konotacija od kojih su najčešće povezanost, impozantnost, premostivost, čvrstina, ljepota, umjetnost, zaljubljenost... Onima koji su ređeni i živjeli ili žive u gradu s četiri velika i više manjih mostova, taj leksem postaje semantički još širi. Mostovi su srce grada, njegova žila kucavica preko koje je pulsirao život u svim svojim oblicima – dobivaju antropološku vizuru – spajanjem obala postaju njihovo dijete. Autorica kaže za Krivu ćupriju „Ovo je Stari most kad je bio beba.“ Mostovi su kao i Neretva, imali i svoju mračnu stranu, hirove i virove, nepovratne skokove, sunovrate u ponor, ali njihova je veličanstvenost pronošenja života potiskivala tragiku nesretnih događaja – rekla je na predstavljanju Marina Kljajo-Radić.

HKUD Biloševica upisuje nove članove i širi se na Donje Mamiće

Grude.com - klik u svijet — Sun, 10 Sep 2023 07:19:00 GMT

Ove godine, kao i svake, vrše upis novih članova.

"Svjesni da u našem susjedstvu, pritom misleći na područje Donjih Mamića, nema slične organizacije koja se bavi očuvanjem tradijskog plesa, baštine i pjesme, pozivamo sve zainteresirane s područja Donjih Mamića da nam se pridruže u našem radu i programu. Svi smo nekada bili dio iste župe, istog mjesta, a vežu nas isti običaji i tradicija. Stoga, pozivamo sve one koji vole druženje, ples, tradiciju i pjesmu, sklapanje novih prijateljstava, da nam se pridruže 14. rujna u prostorijama OŠ Dužice s početkom u 19h kada će se održati upis novih članova u HKUD Biloševica." - poručili su iz HKUD Biloševica.

Svečano proslavljen blagdan Male Gospe na Šćitu

Grude.com - klik u svijet — Fri, 08 Sep 2023 22:15:00 GMT

Tako je bilo i danas. Pred velikim brojem vjernika pristiglih iz brojnih krajeva BiH i susjedne Hrvatske, svečeno misno slavlje predslavio je fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije, piše rama-prozor.info

Svojim pjevanjem i sviranjem, misno slavlje uzveličao je zbor župe Rama-Šćit.

Na blagdan Male Gospe obilježava se i Dan općine Prozor-Rama. Tim povodom, upriličeno je polaganje vijenaca i paljenje svijjeća ispred spomen ploča s imenima stradalih Ramaca kroz povijest.

Priprava za blagdan Male Gospe započela je u utorak trodnevnicom. Prvog dana trodnevnice služena je sv. Misa povodu početka školske godine, upriličena je ispovijed školaraca, učitelja, nastavnika, kao i blagoslov đaka i školskih torbi.

Drugoga dana trodnevnice služena je sv. Misa na nakanu bolesnih, starih i zanemarenih.

Jučer, trećega dana, služena je sv. Misa Uočnica na nakanu hodočasnika kojoj je nazočio velik broj vjernika iz BiH i susjedne Hrvatske.

Kroz dva dana trodnevnice, i danas na sami blagdan rođenja Blažene Djevice Marije, svete Mise i cijelokupni program, bili su upriličeni u samostanskom perivoju.

Marini Kljajo-Radić dodijeljena književna nagrada ''Neretvanska maslina''- 2023.

Grude.com - klik u svijet — Fri, 08 Sep 2023 21:52:00 GMT

U programu su sudjelovali predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek, te članovi Južnohrvatskog ogranka DHK Ljuko Paljetak, Boris Njavro, Josip Škerlj, Pero Pavlović, Marina Kljajo-Radić, Stana Ščapec, Domagoj Vidović i Anita Martinac.

Predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek izrazila je zadovoljstvo radom Južnohrvatskog ogranka DHK te pozdravila sve članove književnike i nazočne goste. Također zahvalila se na gostoprimstvu načelniku općine Ston Vedranu Antunici, Turističkoj zajednici i Knjižnici u Stonu.

Također tijekom programa dodijeljena je književna nagrada „Neretvanska maslina“ 2023., a u izbor za književnu nagradu nakon provedenog natječaja, ušlo je pet pjesničkih zbirki: Marina Kljajo-Radić: Vrša uspomena, Goran Gatalica: Noćni jasmin, Boris Kvaternik: Na kraju svijeta, Miljenko Stojić: S Njim hodi i (H) Rod – Bertht Ćelić: Paklare.

Povjerenstvo u sastavu Marija Vasilj, Domagoj Vidović i Anita Martinac, vrednovalo je knjige te je po kriterijima odabira knjige koja ima visoke književne, estetske i umjetničke domete u tematiziranju potrebe očuvanja prirode, kao i tradicijskih, baštinskih vrijednosti bilo kojeg hrvatskog kraja, zajednički odlučilo da nagradu dobije knjiga Vrša uspomena, Marine Kljajo-Radić. Nagrada se sastoji od plakete, novčanog iznosa i ekoloških proizvoda, a uručila je predsjednica DHK Hrvojka Mihanović Salopek.

U obrazloženju povjerenstva navedeno je kako autorica svoje koncizno lirsko pletivo stvara na paralelizmu zemnoga i uzvišenoga, stvarnoga i metafizičkoga.

(...) Ovu autoricu emocionalno dubokih, stilski dotjeranih i estetički cjelovitih stihova ne zanima površnost stvari, već njihova bit. Pogleda li se formalna strana ovih pjesama, lako je uočiti da autorica njeguje navlastito nevezan, slobodan stih dok su joj u organizacijskome smislu pjesme specifično građene. Pjesme su joj lišene svake kićenosti i dekorativnosti, a povezuje ih zajednička nakana – afirmacija ljubavi i vjere, dodaje se.

Preminuo širokobriješki akademik Berislav Topić

Grude.com - klik u svijet — Tue, 05 Sep 2023 12:41:00 GMT

Akademija znanosti i umjetnosti BiH obavijestila je javnost da je ponedjeljak u Zagrebu preminuo njezin redovni član akademik Berislav Topić.

Akademija znanosti i umjetnosti BiH uputila je izraze iskrene i duboke sućuti obitelji akademika Berislava Topića.

Akademik Berislav Topić rođen je 1931. godine u Širokom Brijegu. Diplomirao je 1958. na Stomatološkom odsjeku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao 1965. na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je 1968. i habilitirao. Godine 1972. postao je specijalist za bolesti usta i zuba i 1973. doktorirao.

Od 1958. do 1962. radio je u polivalentnoj stomatološkoj službi kao stomatolog opće prakse u bolnici Sestre milosrdnice Zagreb, Medicinskom centru Labin, VMA Beograd, Vojnoj bolnici Sarajevo i Zdravstvenoj stanici Široki Brijeg. Od 1962. do 1993. je prvo asistent, zatim docent, pa izvanredni i redovni profesor na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U razdoblju od 1994. do 2000. radio je kao redovni profesor na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pod konac 1992. godine zbog ratne ozljede liječen je na Klinici za ortopediju u Sarajevu dva mjeseca.

Tri mjeseca tijekom 1970. godine proveo je na stručnom boravku na Stomatološkoj klinici Medicinskog fakulteta Karlovog Sveučilišta u Pragu. Naredne, 1971. godine dobio je šestomjesečnu stipendiju Svjetske zdravstvene organizacije na Royal Dental Hospital – Periodontology Sveučilišta u Londonu. Razdoblje 1978.–1979. proveo je sabbatical year na Eastman Dental Hospital – Oral medicine Sveučilišta u Londonu na subspecijalizaciji iz oralne imunologije.

Tijekom 1984. pohađao je petnaestodnevni tečaj iz oralne patohistologije na School of Clinical Dentistry, University of Sheffield, a 1995. godine proveo je mjesec dana na stručno-znanstvenom boravku na Stomatološkoj klinici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Gracu.

Područja njegova znanstveno istraživačkog rada su bila: mikrocirkulacija u zubnoj pulpi, depozicija Sr-90 u zubima, mikroelementi u oralnim uzorcima, dentalna antropologija od krapinskog neandertalca do recentnih ljudi, eksperimentalne metode u mukogingivalnoj kirurgiji, oralna imunologija, protokoli i evaluacija liječenja kliničkih entiteta u oralnoj medicini i parodontologiji, epidemiološke studije o oralnom zdravlju, organizacija stomatološke zaštite u svrhu unaprjeđenja oralnog zdravlja.

Njegova bibliografija sadržava više od 400 referenci: znanstvenih i stručnih radova, projekata, udžbenika, monografija, kongresnih referata, predavanja, recenzija, popularnih članaka, mentorstava u magisterijima i disertacijama.

Osim znanstvenog rada, obavljao je i dužnosti glavnog tajnika Društva liječnika BiH, upravnika Klinike Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te zastupnika Zdravstveno-socijalnog vijeća Skupštine SRBiH za općine Široki Brijeg, Posušje i Grude. Član je Balkanske medicinske unije, British Society of Periodontology, Europskog znanstvenog društva za karijes (ORCA), Commision Oral Health, Research and Epidemiology FDI (CORE), European Association for Oral Medicine (EAOM).

Pored toga, imao je i niz drugih funkcija, kao što su zamjenik predsjednika Poslovodnog odbora UMC-a Sarajevo, prorektor za nastavu i znanst Univerziteta u Sarajevu, predsjednik Organizacijskog odbora Sveučilište-danas u Dubrovniku, predsjednik Udruge stomatologa Jugoslavije, član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, predsjednik Glavne podružnice HKD Napredak u Zagrebu, potpredsjednik Središnje uprave HKD Napredak u Sarajevu te član Upravnog odbora Fonda za stipendiranje Ivo Andrić – Vladimir Prelog HKD Napredak Sarajevo.

Bibliografski institut USA 1996. godine uvrstio ga u adresar Distinguish leadership. Godine 1999. organizirao je podružnicu HKD Napredak u New Yorku. Član je i Hrvatskog društva za znanost i umjetnost Sarajevo te predsjednik Odbora za etiku i deontologiju Hrvatske stomatološke komore Zagreb, kao i jedan od dva glavna urednika časopisa ANUBiH Acta Medica Academica (od 2005. do 2015).

Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima su nagrada ”Veselin Masleša” i 27. srpanj.

U organizaciji ANUBiH, Stomatološkog fakulteta Univerziteta Sarajevo i Komore liječnika stomatologa FBiH, 2011. godine radno i svečano obilježio je 80 godina života i 60. godina pripadnosti stomatologiji.

Za dopisnog člana Akademije znanost i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjelu medicinskih znanosti izabran je 2002., a za redovnog 2008. godine, navodi se u priopćenju.

RAVNO: Upriličena manifestacija ''Grgurovi hukovi''

Grude.com - klik u svijet — Mon, 04 Sep 2023 12:36:00 GMT

U subotu 2. rujna 2023. ispred hotela Stanica, u sklopu obilježavanja dana Općine Ravno, održana je tradicionalna, ove godine deseta po redu, pjesnička manifestacija Grgurovi hukovi.

Sudionike programa i publiku u ime organizatora na početku su pozdravili načelnik Općine Ravno Andrija Šimunović i predsjednik DHK HB Ivan Baković. U svojim govorima naglasili su važnost očuvanja hrvatske književnosti i jezika, čemu i ovakve manifestacije daju svoj doprinos, a rezultat su izuzetno dobre suradnje Općine Ravno i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.

Stihove su kazivali: Ivan Babić, Srećko Marijanović, Darko Juka, Marija Pavković-Baković, Joso Živković Soja, Mario Raguž, Ivo Raguž, Hrvoje Barbir Barba, Stanko Krnjić i Ivan Baković. Glazbenim nastupom oduševila je Klapa Staglin.

Susret i interakciju s publikom u Ravnom najbolje će oslikati riječi dopredsjednika DHK HB Stanka Krnjića zapisane u uvodniku prigodne brošure tiskane za ovogodišnje Grgurove Hukove: „I ne samo da dolaze, pjesnici ostaju u Ravnom. Svojom riječju, sjećanjima, kako svojim, tako i onih koji su ih slušali i čuli, ostaju u slikama koje se vraćaju još dugo nakon izgovorene riječi. A oni koji ih dočekuju, čine to iskrena pogleda, onom najjednostavnijom ljudskom toplinom, bez računice u dobit. Jer dobit je skrivena u susretu, u riječima što će se izreći, u riječima što će se pamtiti. A najveća dobit je u riječima izgovorenim bez računice i dobiti. I tako godinama! Otvaramo vrata jedni drugima!“

NAJAVA: Grgurovi hukovi u Ravnom

Grude.com - klik u svijet — Wed, 30 Aug 2023 17:47:00 GMT

U sklopu obilježavanja dana Općine Ravno, u subotu 2. rujna 2023. godine, s početkom u 19 sati ispred hotela Stanica održat će se tradicionalna pjesnička manifestacija Grgurovi hukovi.

Stihove će kazivati: Luko Paljetak, Ivan Baković, Ivan Babić, Mihaela Rašica, Srećko Marijanović, Darko Juka, Marija Pavković-Baković, Ivan Sivrić, Joso Živković Soja, Mario Raguž, Ivo Raguž, Hrvoje Barbir Barba i Stanko Krnjić.

U glazbenom dijelu nastupit će Klapa Staglin. Voditeljica programa – Tina Laco.

Općina Ravno i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne pozivaju sve zainteresirane na zajedničko uživanje u poeziji.

Kulturni dom A. B. Šimić Grude daruje učenike i studente besplatnim članskim iskaznicama

Grude.com - klik u svijet — Wed, 30 Aug 2023 09:02:00 GMT

Povodom početka školske i akademske godine Kulturni dom Antun Branko Šimić Grude daruje učenike i studente besplatnim članskim iskaznicama. Članska iskaznica vrijedi godinu dana od dana upisa.

Učlaniti se možete tijekom mjeseca rujna u prostorijama knjižnice Kulturnog doma svakim radnim danom od 7 do 15 sati.

Želimo sretnu i uspješnu školsku i akademsku godinu svim učenicima i studentima.

Pozivamo i sve dosadašnje i buduće članove knjižnice koji žele darovati svoje knjige, mogu to učiniti u radnom vremenu knjižnice

Ukupno 15 predstava na ovogodišnjim kazališnim danima u Vitezu

Grude.com - klik u svijet — Fri, 25 Aug 2023 16:33:00 GMT

Jubilarni 15. Dani kazališta "Vitez 2023", u organizaciji Gradskog kazališta mladih (GKM) Vitez službeno će započeti, u nedjelju, 27. kolovoza u 20 sati, premijerom predstave "Paklene strune".

Publika će na ovogodišnjim kazališnim danima u Vitezu imati priliku pogledati 15 predstava, među kojima je 5 profesionalnih produkcija, a i većina ostalih predstava spada u sam vrh kazališnog amaterizma u zemljama okruženja. Ovo je zasigurno najbrojnija i najposjećenija kazališna smotra u Središnjoj Bosni, a vjerojatno i među nekoliko najkvalitetnijih u BiH. Nastupit će kazališne skupine iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Njemačke.

„Ove godine smo pripremili iznimno bogat repertoar, a želja nam je bila prikazati 15 predstava za 15 godina našeg festivala. Sigurni smo da će publika uživati u sjajnom programu, a svakako ćemo učiniti i sve što je u našoj mogućnosti da se ugodno osjećaju i naši dragi prijatelji koji će nastupiti u Vitezu. Službeni početak je već u nedjelju, predstavom Paklene strune, a ovim putem pozivam sve ljubitelje kazališne umjetnosti da dođu i pogledaju sjajnu predstavu koju smo napravili s našim prijateljima iz DIS teatra“, kazao je Ivan Sajević, voditelj GKM Vitez.

"Paklene strune" je koprodukcija Gradskog kazališta mladih iz Viteza i DIS teatra iz Banjaluke, koja hrabro istražuje granice ljudske i umjetničke izražajnosti.

Ova suvremena predstava, autora i redatelja Ognjena Bogdanovića, potpuno je nesvakidašnje i inovativno scensko iskustvo. Ognjen Bogdanović svojim maštovitim pristupom i eksperimentalnim stilom uspijeva ispričati priču o potrazi za istinom i razumijevanju ljudskih granica. Njegov tekst neobično prepliće fantastične elemente s realističnim aspektima stvarnosti, stvarajući atmosferu koja publici dozvoljava istraživanje različitih emocionalnih i intelektualnih slojeva. Kroz ovu igru prepoznavanja i suprotnosti, Bogdanović postavlja pitanja o suštini ljudskog postojanja i naše sposobnosti da premostimo unutarnje i vanjske prepreke.

Mladi glumci Sunčica Strukar i Marko Mirković zasjali su na pozornici u ulogama koje zahtijevaju njihovu punu predanost i autentičnost. Njihova sinergija i međusobno razumijevanje doprinose stvaranju iznimno uvjerljivih i složenih likova… Tehnička podrška predstavi je Anja Banjac, a izvršni producenti su Ivan Sajević i Novica Bogdanović.

Ova koprodukcija donijela je posebnu kreativnost i snagu da mladi stvaratelji iznesu umjetničke vizije, eksperimente i nekonvencionalne ideje te omogućava da predstava ”Paklene strune" bude prepoznata kao jedno od najinovativnijih kazališnih djela u suvremenom vremenu…

Predstava će se premijerno odigrati u Kazališnoj dvorani Vitez, u nedjelju 27. 8. s početkom u 20,00 sati.

Generalni pokrovitelj 15. Dana kazališta „Vitez 2023“ je Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa Kantona Središnja Bosna i ministar Bojan Domić, a partner festivala je ALF BiH.

FOTO - Završio deveti Seminar folklora Hrvata u BiH

Grude.com - klik u svijet — Tue, 22 Aug 2023 11:09:00 GMT

Koncertom polaznika, u nedjelju 20. kolovoza, u Hrvatskom domu Kupres završio je deveti Seminar folklora Hrvata u BiH koji je trajao od 17. do 20. kolovoza.

U bogatom programu polaznici su pokazali sve ono što su naučili tijekom trajanja seminara. Ples, pjesma, zvuk tradicijskih instrumenata ispreplatali su se kroz jednosatni program. Osim polaznika na koncertu su kao gosti nastupile članice ŽVS "Ivančice" sa Kupresa. Posebnost ovoga koncerta bila je i revija narodnih nošnji Hercegovine.

Na samom kraju prigodnim riječima obratio se Vedran Vidović, predsjednik UHAKUD U BiH i Zdravko Mioč načelnik općine Kupres, koji je iskazao zahvalnost sudionicima i organizatorima Seminara na jednom ovakvom događaju.

Podsjetimo, deveti Seminar folklora Hrvata u BiH u organizaciji Udruge hrvatskih amaterskih kulturno umjetničkih društava u BiH (UHAKUD u BiH) počeo je u četvrtak 17.8. i trajao do 20.8. Kroz četiri dana obrađivale su se pjesme, plesovi, nošnje i običaji Hrvata Hercegovine.

Preko 70 polaznika iz BiH, Hrvatske, Austrije, Njemačke, Švicarske uživalo je, učilo, pjevalo i sklapalo nova prijateljstva na ovogodišnjem seminaru. Svi polaznici bili su raspoređeni na jednu od ponuđenih grupa: ples, tradicijaska glazbala i ganga. Učilo se o narodnim plesovima i pjesmama iz Ljubuškog, Posušja, Brotnja, Mostara, Širokog Brijega, Gruda i Čapljine, kao i o vokalnoj tehnici folklornog pjevanja, gangi i tradicijskim glazbalima.

Tijekom trajanja ove hvale vrijednog događaja upriličeno je predstavljanje knjige "Narodna glazba Bosne i Hercegovine", prijevod doktorske disertacije fra Branka Marijića, koju su uredili fra Ante Marić i Jasmina Talam i Zbornik radova predavača sa Seminara folklora Hrvata u Bosni i Hercegovini. Zbornik u izdanju UHAKUD-a u BiH na 287 stranica i u 15 radova obrađuje teme: djelatnost UHAKUD-a u BiH, budućnost nematerijalne kulturne baštine, pjesme, plesove, dječje igre, tradicijska glazbala, narodne nošnje, digitalizacija sadržaja nematerijalne kulturne baštine.

Izdan je u povodu obilježavanja dvadesetogodišnjeg djelovanja UHAKUD-a u BiH, a autori svih radova su predavači sa Seminara. Iako je Zbornik svjetlo dana ugledao 2020.godine, zbog pandemijskih okolnosti, njegovo predstavljanje prolongirano je za ovo godinu kada je UHAKUD u BiH ponovno pokrenuo i održavanje Seminara folklora Hrvata u BiH. Naime, upravo je Seminar bio baza za nastanak jednog ovakvog uradka, a sam Zbornik predstavlja riznicu tradicije s obzirom na raznolikost tematike koju obrađuje. Zbog svog sadržaja važnost Zbornika je višestruka, jer u isto vrijeme ima etnomuzikološku, stručnu i pedagošku vrijednost.

Ovogodišnji seminar dio je međunarodnog programa obilježavanja dvadesete obljetnice UNESCO konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini. UHAKUD u BiH kao akreditirana udruga za suradnju sa UNESCO povjerenstvom za nematerijalnu kulturnu baštinu dobilo je pravo korištenja logo UNESCO-a za ovaj program.

Generalni pokrovitelj Seminara bilo je Federalno ministarstvo kulture i sporta na čelu s ministricom Sanjom Vlaisavljević, a Seminar je svečano otvorio gospodin Zdravko Mioč načelnik općine Kupres.

Blagdan je svete Jelene Križarice, prenosimo kratku molitvu

Grude.com - klik u svijet — Fri, 18 Aug 2023 15:19:00 GMT

Blagdan svete Jelene slavi se svake godine 18. kolovoza.

Svoj novi način života iskoristila je tako što je na lakši način pomagala siromasima, darujući im novac i odjeću, a jednako se tako zauzimala i za mnoge druge nepravedno progonjene, osuđene, bolesne i u različitim potrebama. Predaja kaže kako je takve odbačene i prezrene ljude često znala dovoditi na dvor, te ih ondje sama dvoriti. Po njezinom zagovoru pronalazi se ono izgubljeno.

Molitva:

Bože, slavo poniznih, tvojim se darom sveta Jelena odlikovala ljubavlju i trpljenjem. Po njezinim zaslugama i zagovoru pomozi nam da trajno nosimo svoj križ i tebe vazda ljubimo. Amen.

Sveto Jeleno Križarice, moli za nas.

Molitva na blagdan Velike Gospe

Grude.com - klik u svijet — Tue, 15 Aug 2023 12:02:00 GMT

Molitvu na Veliku Gospu, prenosimo s međugorskog portala.

ZDRAVO, MARIJO, MILOSTI PUNA!

Ove riječi pozdrava neće samo proklijati iz duše, otkinuti se s usana, poteći iz crnila na papir i rasplinuti se. Ove će se riječi uvijek iznova dizati prema nebu, da pred Tobom, Marijo, odjeknu kao vječni pozdrav neba zemlji i zemlje nebu.

Tim riječima uvijek će Te zazivati usne koje titraju na poticaj srca. U tom će glasu uvijek, kao i do sada, podrhtavati trzaj jauka, treperiti odjek radosti, jer k Tebi, Majci i Kraljici, Zvijezdi života, raširene su ruke radosti i tuge sviju vremena.

GOSPODIN S TOBOM!

Divne li punine koja osvaja dušu. Njome nas prožimaš jer želiš da se vinemo u visine Tvoje bjeline, da zasjamo kao zvijezde u svitanje mlado; da nam provriju žile nebeskom radošću, a ne da nam se u suhom oku ili potekloj suzi grči usahlo nebo duše.

BLAGOSLOVLJENA TI MEĐU ŽENAMA!

Razdani zvijezdom blagoslova tminu duša, razbistri maglovite poglede! Jedino tako i s Tvojom pomoći, s Tvojim svijetlim imenom, nalazimo izlaz iz mraka, ogrćemo se svjetlom smisla.

BLAGOSLOVLJEN PLOD UTROBE TVOJE – ISUS!

Zrakom lepršaju riječi molitve. Pomisao na blagoslovljeni Plod utrobe Tvoje zaustavlja dah i riječ u grlu. Ostaje samo pogled hvale i zahvale, nečujna himna radosti diže se prema nebu.

Prinoseći sebe s mirisima cvijeća i žarom boja, gledamo najveće čudo: Plod utrobe Tvoje, plod vječne ljubavi nadvisio je ždrijelo mržnje, premostio ponor grijeha, slomio žalac smrti, otvorio vrata neba …

SVETA MARIJO, MAJKO BOŽJA, MOLI ZA NAS GREŠNIKE!

U riznicu našeg srca utisni nam riječi svoga Sina! Ne dopusti da nas Sotona zavede ponudom užitka, da ispije iskru vjere iz oka, da nam se dan života istopi bez pravog oblika i smisla.

Ti, koja si melem ranjenih mjesta, šum polena što latice srca liječi i oplođuje, moli za nas!

SADA I NA ČASU SMRTI NAŠE. AMEN!

Blagdan je Velike Gospe

Grude.com - klik u svijet — Tue, 15 Aug 2023 07:58:00 GMT

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, slavi se 15. kolovoza, kada vjernici diljem svijeta hodočaste u marijanska svetišta.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija, po završetku svoga zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u slavu neba, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.

To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Majku Božju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije - kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili - nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

Na našim područjima je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti.

Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Svim Marijama, Marama, Marijanama, Maricama, …., želimo sretan imendan

NAJAVA: Misa za duvandžije i sve poginule na Vranu

Grude.com - klik u svijet — Mon, 14 Aug 2023 17:41:00 GMT

U nedjelju 20. kolovoza s početkom u 15 sati na Kedžari će biti služena sveta misa za sve poginule na Vran planini i Čvrsnici, a posbice za one koji su svoje živote izgubili noseći duhan iz Hercegovine za Bosnu, kako bi prehranili svoje obitelji u godinama gladi i neimaštine.

Misa kao znak sjećanja na poginule duvandžije, pastire i sve ostale u ovom kraju služi se već 13. godinu za redom kod Divina groba na Kedžari.

Dođite i svojim dolaskom uveličajte ovaj događaj, da se zajedno pomolimo za naše pokojne.

rama-prozor.info/grude.com

Jerko Sesar, najdugovječniji kulturno-umjetnički predsjednik! Članovi Hercegovca žele ga za šefa još najmanje 23 godine

Grude.com - klik u svijet — Mon, 14 Aug 2023 11:13:00 GMT

U prelijepom okružju parka u Sajmištu, uz žubor hladne Lištice, na pozornici su se izredale brojne folklorne skupine iz Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske. Sve je to organizirao HKUD "Hercegovac", folklorno društvo Zapadnohercegovačke županije, koje "pokriva" Grude, Ljubuški, Posušje i Široki Brijeg, piše portal Večernjeg lista BiH.

- Sad kad je sve gotovo, osjećam malo umora, ali puno zadovoljstva što je sve završilo ovako lijepo i sukladno našim očekivanjima. Pa, kad je već tako, s još većim zadovoljstvom krećemo svi u pripreme za smotru sljedeće, 2024. godine, koja mora biti barem jednako uspješna kao ova - kaže za Vecernji.ba Jerko Sesar, predsjednik HKUD "Hercegovac" već 23 godine.

Članovi Hercegovca redom tvrde kako očekuje da Jerko ostane na čelu društva još dugo, najmanje još 23 godine.

- Evo, svi su se razišli, a mi iz društva još moramo pogledati je li sve ostalo čisto i uredno. Ne sumnjam da će tako biti, pobrinut će se za to širokobriješki komunalci iako ima tu dosta posla. Hvala svima koji su pomogli u organizaciji, posebice predsjedniku Vlade ZHŽ-a Predragu Čoviću, gradonačelniku Širokog Brijega Miri Kraljeviću i njihovim suradnicima. Oni su, ne samo pomogli oko organizacije nego su i obje večeri odgledali program od početka do kraja. Hvala i sponzorima iako još svi nisu uplatili što su obećali, ali nemam razloga sumnjati da to neće učiniti za najdalje dva-tri dana - poluozbiljno za Večernjak kaže Sesar.

- Na smotru su se odazvali svi pozvani i svi pobrali zasluženi pljesak za svoje izvedbe. Ma, oduševili su nas. Ne volim nikoga izdvajati, ali posebno su pljeskom nagrađeni naši dragi gosti iz Kutereva u Lici. A i oni su bili oduševljeni prijamom i boravkom u Hercegovini... - dodaje.

Nagrada nije bilo, ali smo pojedinim zaslužnim članovima društva dodijelili zahvalnice. Među ostalim, zahvalnicu je dobio Božo Barać koji je davno prevalio 70. Dali smo mu je ne bi li "objesio opanke o klin", ali on je to shvatio kao poticaj i najavio da će nastaviti plesati barem do 100. godine. Nema izgleda riješiti ga se - šali se Ivan i dodaje:

- Bez Bože mi bismo izgledali "krnjavo i trapavo"... - kažu za Večernji list.

Predstavljena knjiga ''Moj život, moje pisme'' Markana Golemca FOTO

Grude.com - klik u svijet — Sat, 12 Aug 2023 09:54:00 GMT

Predstavljači knjige su bili književnica Miljenka Koštro, fra Ante Marić i sam autor. Program predstavljanja je vodila Danijela Škegro.

Malena dvorana u sklopu HD Herceg Stjepana Kosače je bila premala da primi veliki broj ljudi koji su došli na promociju ove knjige. Na samom početku večeri svim prisutnima su se obratili don Drago Ćurković, župnik župa Jablanica i Drežnica te u ime gradonačelnika grada Mostara Maria Kordića, gosp. Miroslav Landeka. Književnica Miljenka Koštro u svom izlaganju je naglasila kako "Markove pjesme nisu plod mašte, one su opjevana stvarnost. Domoljubne su, čovjekoljubne, naslonjene na vjeru u Boga. Težak je bio život u Hercegovini, ali čovjek ovog podneblja i u teškim vremenima znao je nositi svoj križ kako bi ostao i opstao na svojoj djedovini."

Fra Ante Marić je naglasio kako su ove godine izašle dvije knjige koje su usko vezane za maleno selo Vrdi. Prva je zbornik radova o fra Branku Mariću, fratru i etnomuzikologu porijeklom iz ovog sela, a druga je zbirka pjesama u desetercu Markana Golemca. Kazao je isto da "Marka Markana Golemca mirne duše možemo nazvati kroničarem svojih Vrdi, ali i šire, svoje Hercegovine, svoga hrvatskog naroda.

Poput sokola s tog visa on gleda po životu i oko sebe i dalje. I predivnom lakoćom to pretvara u deseterac. pjesnika. U polici će njegova knjiga u knjižnicama naći svoje mjesto do svih drugih narodnih pjesnika počev od fra Andrije Kačića Miošića."

Sam autor nije mogao skriti suze ni oduševljenje zbog velikog mnoštva koje je pristiglo na promociju njegove knjige. Uz jedno veliko "HVALA SVIMA" zahvalio se svima onima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana, kao i svima onima koji su uljepšali ovo predstavljanje knjige svojim dolaskom u velikom broju. Jer, kako sam autor reče:"Ovo mi je umjesto svatova!"

U glazbenom dijelu večeri su nastupali Ivana Pavković i Bože Marić, te guslar Mario Knezović i gangaši iz Širokog i Gruda.

Zbirka pjesama u desetercu "Moj život, moje pisme" prikazuje autora u potpunosti kao i njegovo maleno selo Vrdi podno Čabulje. Sve svoje osobne događaje, događaje iz svog mjesta i Domovine Markan je pretočio u pjesmu, u narodni stih. Te su pjesme nerijetko puta čitali svećenici, župnici ovog mjesta na svetim misama, a nastajale su kroz nekoliko godina da bi u novije vrijeme bile sabrane u jedinstvenu zbirku naziva "Moj život, moje pisme". Sigurno je da će ova zbirka ostati uklesana u povijest njegova mjesta i okolice, jer ona to i jest - dokument jednog vremena, dok će guslarima poslužiti kao materijal za neke nove izvedbe.

M.Knezović/Grude.com
FOTO: Andrija Golemac

Sutra u Imotskom smotra oldtimera

Grude.com - klik u svijet — Fri, 11 Aug 2023 19:25:00 GMT

Kako doznaje Radio Imotski od Ivana Topića Note iz Oldtimer kluba, stotinjak njih će izložiti svoje automobile u glavnoj imotskoj ulici. Očekuju se gosti iz zemlje i inozemstva.

Iz organizacije ovoga susreta mole vlasnike automobila koje parkiraju u toj ulici da ih na vrijeme odvezu na drugo mjesto, kako bi gosti mogli uredno ostaviti i izložiti svoje automobile.

Ulica Šetalište Stjepana Radića će biti zatvorena od 06:00 sati, dok smotra započinje u 10:00 sati.

Molitva svetoj Klari u potrebi

Grude.com - klik u svijet — Fri, 11 Aug 2023 12:49:00 GMT

Molitva svetoj Klari u potrebi

Sveta Klaro, kada su se vojnici, s namjerom ubijanja i uništavanja, popeli na zid tvojega samostana Svetoga Damjana, ti si pala ničice i blago prošaptala svoju molbu Isusu u Presvetom Sakramentu.

I On je odmah odgovorio: Ja ću vas uvijek čuvati! Moli i danas kao što si nekoć molila. Reci Isusu moju molbu, govori mu o mojoj nevolji i mojoj brizi za one koje ljubim, za našu zemlju i za sve ljude u potrebi. (Spomeni i svoju posebnu nakanu.) Pouzdajem se da ću ja i svi za koje molim po tvom moćnom zagovoru primiti ljubav i zaštitu od Gospodina. Amen.

Svečano otkrivene spomen biste trojici posuških intelektualaca

Grude.com - klik u svijet — Thu, 10 Aug 2023 08:39:00 GMT

U parku nove osnovne škole u Posušju, uz prigodnu svečanost, jučer su otkrivene biste, odnosno brončana poprsja, trojici Posušana: prof. Benjaminu Toliću, prof. dr. Milanu Ramljaku i prof dr. Vladi Jukiću. Čast otkrivanja pripala je njihovim najbližim prijateljima, a biste je blagoslovio posuški župnik fra Mladen Vukšić.

U službenom programu, nakon uvodnih pozdrava načelnika općine Posušje Ante Begića i predsjednika Zavičajnog društva Posušje u Zagrebu Vlade Begića, pred mnogobrojnim uzvanicima, rodbinom i prijateljima preminulih intelektualca zbog kojih je i organizirana ova svečanost, održani su prigodni govori u kojima je predstavljen njihov život i rad, uz prisjećanja govornika kroz anegdote na čvrsta prijateljstva koja su ih vezala.

Tako su se na govornici izmjenjivala gospoda kojoj je pripala čast i da otkriju spomen obilježja. Prof dr. Zvonimir Marić i Petar Lovirić, kao bliski prijatelji, govorili su o prof. dr Milanu Ramljaku, prof. dr. Petrani Brečić , inače ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, osvrnula se na profesionalni rad prof. dr. Vlade Jukića te dr. Ivić Pašalić, blizak prijatelj pokojnoga prof. Benjamina Tolića govorio je o njegovom svestranom radu na više područja. Na koncu se nazočnima obratio i akademski kipar Tomislav Kršnjavi u pratnji ljevača Damira Ujevića, koji je otkrio nešto više o nastanku spomenika.

Prof. dr. sc. Milan Ramljak rođen je 1938. godine u Čitluku kraj Posušja. Doktorirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1979. godine, gdje je odgojio generacije mladih pravnika kao redoviti profesor kolegija Upravna znanost od 1968. do 1990. godine. Kasnije je izabran za predstojnika katedre. Osim na Pravnom fakultetu, predavao je i na Visokoj upravnoj školi, a predavao je i na pravnim fakultetima u Osijeku, Rijeci i Splitu te na Medicinskom i Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Od 1986. do 1989. godine bio je predsjednik Udruženja za upravne znanosti i praksu RH. Hrvatskoj javnosti najpoznatiji je po svoja četiri mandata potpredsjednika Vlade Republike Funkciju ministra pravosuđa obnašao je od 14. svibnja 1998. godine do 13. travnja 1999. godine. Profesor Ramljak je bio istaknuti domoljub i intelektualac, a tako skroman i samozatajan sudjelovao je u samom stvaranju hrvatsk države kao autor Odluke o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, koju je potom izglasao Hrvatski sabor 1991. godine. Prof. dr. sc. Milan Ramljak umro je 25. siječnja 2018. godine.

Prof.dr.sc. Vlado Jukić rođen je 1951. godine u Posušju. Medicinski fakultet završio je u Zagrebu 1976. godine, a specijalistički ispit iz psihijatrije položio je 1982. godine. Završio je postdiplomski studij iz forenzičke psihijatrije i edukaciju iz bračne i obiteljske psihoterapije, a prošao je i niz dugih edukacije iz raznog područja psihijatrije. Bio je redovni profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i na Medicinskom fakultetu u Mostaru. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, na studiju za socijalni rad predavao je socijalnu psihijatriju i socijalni rad i bolesti ovisnosti. Bio je predavač u više kolegija postdiplomskih studija, te na raznim postdiplomskim tečajevima. Objavio je oko 200 stručnih i znanstvenih radova, a bio je urednik i koautor jedanaest knjiga. Po osam je godina radio u Neuropsihijatrijskoj bolnici „Dr Ivan Barbot“ Popovača i Klinici za psihijatriju Rebro u Zagrebu, a od 1994. godine sve do smrti je bio ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu. „Vrapče“ je pod njegovim rukovodstvom godine 2010, kao cjelina, dobilo status klinike te nosi ime Klinika za psihijatriju Vrapče. Bio je predsjednik Hrvatskog psihijatrijskog društva i Hrvatskog društva za forenzičku psihijatriju Hrvatsk liječničkog zbora. Dobitnik je niza nagrada i odlikovanja. Bio je neumoran borac za prava osoba s duševnim smetnjama i pokretač ideje proglašenju Dana prava osoba s duševnim smetnjama. Umro je u Zagrebu 3.
ožujka 2019. godine.

Hrvatski književnik, diplomat, prevoditelj i publicist Benjamin Tolić rodio se u Osoju 1943. godine. Studirao je u Zagrebu na Filozofskom fakultetu germanistiku i filozofiju. Emigrirao je 1967. godine u Beč nakon Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika gdje nastavlja studirati filozofiju. 1970. godine za Hrvatskog proljeća se vratio u Hrvatsku. Optužen je za „neprijateljsku djelatnost“, ali je na Vrhovnom sudu oslobođen krivnje. Zaposlio se kao profesor njemačkoga jezika. Uređivao je Osmojezični enciklopedijski rječnik na području za njemački jezik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Bio je ministar-savjetnik u Hrvatskome veleposlanstvu u Bonnu od 1992. do 1994. godine. Predsjednik RH dr. Franjo Tuđman imenovao ga je 30. ožujka 1995. godine za konzula, šefa Konzulata Republike Hrvatske u Švicarskoj konfederaciji, sa sjedištem u Zürichu. Promaknut je 22. studenoga 1995. godine na višu diplomatsku funkciju, na dužnost generalnog konzul Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji sa sjedištem u Zürichu. Odlukom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana postavljen je 29. srpnja 1998. godine za veleposlanika u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. Obnašao je dužnost glavnog i odgovornog urednika hrvatske novinske agencije HINA – e. Pisao je dvadeset godina kolumne za Hrvatsko slovo, hrsvijet.net, portal Hrvatskog kulturnog vijeća, javno.hr i druge hrvatske portale. Objavio je osam autorskih knjiga. Umro je u Zadru, 11. kolovoza 2022. godine.

Djevojke iz Ljubuškog odjenule redovnički habit, idu u Klarise

Grude.com - klik u svijet — Mon, 07 Aug 2023 13:32:00 GMT

Misu je predslavio ministar Franjevačke provincije Svetoga Križa – Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić. Suslavila su sedmorica svećenika.

U propovijedi je fra Zdravko govorio o naravi i ljepoti kontemplativnog načina života i o važnosti odaziva na Božji zov. Potaknuo je postulantice da žive svoj poziv i poslanje s pogledom trajno upravljenim prema Onome koji jedini daje ispunjen, sretan i blagoslovljen život.

Obred odijevanja uslijedio je nakon misnog slavlja. Provincijal je blagoslovio redovničke habite koje je postulanticama predala opatica s. M. Hijacinta Batinić. Novakinje Danijela Lauc, Martina Primorac, koje su iz Ljubuškog, i Helena Strancarić, koje su započele svoj redovnički život dobile su redovnička imena: s. Marija Magdalena od Srca Isusova, s. M. Martina od Milosrdnog Srca Isusova i s. M. Helena od Božjeg Milosrđa.

Nakon mise uslijedio je ručak u samostanskoj dvorani uz čestitke i zahvale, objavljeno je na stranici samostana sestara klarisa na Brestovskom, jedinom u BiH, piše HKM.

MAJKA ELVIRA JE OTIŠLA U ZAGRLJAJ GOSPODINU! Napustila nas je časna sestra Elvira Petrozzi, osnivačica zajednice Cenacolo

Grude.com - klik u svijet — Thu, 03 Aug 2023 09:23:00 GMT

Ovim, godinama ponavljanim riječima, sestra Elvira Petrozzi, poznata kao Majka Elvira, pripremala je svoje suradnike i mlade Zajednice Cenacolo, koju je ona osnovala, za svoj prijelaz u vječni život.

U 86. godini života, okružena molitvama i ljubavlju cijele velike obitelji Zajednice Cenacolo, majka Elvira se sretna vratila u Očev dom. Svoje zemaljsko hodočašće zaključila je u Formacijskoj kući Zajednice Cenacolo u Saluzzu gdje je živjela posljednjih godina bolesti, uz veliku ljubav i brigu sestara Zajednice. Jutros, 03. kolovoza 2023, u 03.50. okružena svojim časnim sestrama i molitvom, zaključujući molitvu Zdravo Kraljice, rastvorila je svoje velike sjajne oci i sa velikim povjerenjem prepustila se zagrljaju Milosrdnog Oca i nježnosti Presvete Djevice Marije.

“Istrošena” životom provedenim s iznimnom velikodušnošću i intenzitetom, ljubeći i služeći siromasima, osobito mladima prepuštenima i izgubljenima u ovisnostima, i obilježena posljednjih godina križem, Majka Elvira nastavila je do kraja, s vjerom, odlučnošću i hrabrošću, potpuno u Njegovoj milosti, svjedočiti njezinu neizmjernu ljubav prema životu.

U prošlim danima tisuće mladih, roditelja i prijatelja koji pripadaju velikoj obitelji Zajednice, koji su stigli na brdo iznad Saluzza od 13. do 16. srpnja proslaviti 40. rođendan Cenacola, okupili su se oko nje u intenzivnoj molitvi i dubokoj ljubavi, da joj zahvale i prate je u prolazu ovozemaljskog u vječni život.

Nakon završetka Feste, rijeka ljudi, od mladih u bratstvima Zajednice rasutih po svijetu, “sinova i kćeri Zajednice”, roditelji, prijatelji, su došli u Formacijsku kuću da je posljednji put pozdrave, da je pomiluju, pomole se, poljube je, zahvale joj. Iščekivanje njezinog odlaska u Nebo otišlo je iznad svih očekivanja, ispunjajući mjesto molitvom i privrženošću, darujući ganutost i zahvalnost srcima svima koji su je mogli susresti, iznad svega momcima i djevojkama iz naših kuća.
Kao i kroz cijeli zivot, Majka je imala želju darovati se u cijelosti, sve do jutros, dana ispunjenja Očevog obećanja u njenom životu.

Zajedno s vama, zahvaljujemo Gospodinu za ovaj tako dragocjen život koji je tolikim životima pomogao uskrsnuti, ponovo pronaći nadu i volju za životom.
Odar, gdje će biti mogućnost pozdraviti Majku, bit će postavljen u Formacijskoj kući časnih sestara Misionarki Uskrsnuca u ulici Via Pagno 115, u Saluzzu, na mjestu gdje je Majka Elvira proživjela zadnje godine svoga ovozemaljskog života.
Mogućnost posjeta počinje od sutra, petka, 04. kolovoza, od 09.00 do 12.00 te poslijepodne od 14.00 do 18.30. sve do datuma pogreba koji ce uskoro biti komuniciran svima.

Svi ste pozvani, nakon što je ova informacija došla do vas, podariti Majci Elviri jedan osmjeh i zahvaliti joj za njezin život, doživljen u punini.
Neka s Neba bdije i zagovara za nas!

U župi bez svećenika pojavila se krv u tabernakulu: Odgovara krvnoj grupi s Torinskog platna

Grude.com - klik u svijet — Tue, 01 Aug 2023 12:25:00 GMT

“U opskurnom selu, bez ikakve društvene važnosti, daleko od urbanog područja, Gospodin se odlučuje očitovati.”

Tako je rekao prvi biskup biskupije Gracias u Hondurasu, njegova ekselencija Walter Guillén Soto, odobravajući novo euharistijsko čudo koje se dogodilo u ruralnoj župi u gradiću San Juan.

Platno umrljano krvlju

Dana 9. lipnja 2022., izvanredni služitelj svete pričesti po imenu José Elmer Benítez Machado otkrio je korporal – laneno platno stavljeno ispod kaleža na misi – umrljano krvlju u tabernakulu kapele zajednice El Espinal.

Budući da regija nema svećenika sa sjedištem u gradu, Benítez je imenovan da slavi liturgiju riječi i dijeli pričest vjernicima.

Kad je otvorio tabernakul da uzme ciborij posvećenih hostija, korporal (sveto laneno platno) bilo je umrljano nečim što je izgledalo kao ljudska krv.

“Bio sam zapanjen,” rekao je za EWTN. “Moja prva misao je bila: ‘To je Krv Kristova’.

Benítez je pozvao dva svećenika Misionara Presvetog Srca Isusova, koji su došli sljedeći dan potvrditi ono što je vidio.

Dva dana kasnije prenijeli su kapral na čuvanje biskupu Guillénu.

Biskup je čekao tri mjeseca prije nego što je zatražio znanstvena ispitivanja koja će se provesti u obližnjem medicinskom centru.

Znanstvena potvrđena

“Nisam toliko sklon naivnom vjerovanju u neke stvari. Logika nas čini razboritima”, rekao je biskup za EWTN.

Nakon početnih testova, tkanina je poslana u medicinski centar u Tegucigalpi na daljnju analizu, koja je potvrdila da je krv doista ljudska, vjera.hr

Krvna grupa bila je AB s pozitivnim Rh faktorom, identična krvi koja se nalazi u euharistijskom čudu u Lancianu u Italiji i na Torinskom platnu.

Testovi su također isključili mogućnost da je uzorak mrlja od krvi napravljen umjetno.

Biskup Guillén tada je službeno priznao događaj kao euharistijsko čudo.

Iz razboritosti on i svećenici biskupije još nisu izložili vjernicima na štovanje okrvavljeni korporal, već su najprije poučavali vjernike o naravi takvoga čuda.

Čudo se dogodilo laiku

Nadbiskup Gábor Pintér, apostolski nuncij u Hondurasu, zatražio je da se znanstveni dokazi i ovjerene prisege svjedoka pošalju u Vatikan na daljnju istragu.

Biskup Guillén posebno je istaknuo važnost čuda koje se dogodilo laiku.

“Vrijeme je laike”, rekao je.

„Vjera laika je ta koja je održala živom životnu snagu Crkve u ovim krajevima svijeta.

Za mene i za svećenstvo biskupije bio je to poziv na obraćenje prepoznavanja Božjeg poziva u glasu laika.”

Čekajući odobrenje i Vatikana, bit će ovo peto euharistijsko čudo koje se dogodilo u Latinskoj Americi.

Ljudi se mole po zagovoru Maje Tenšek: Sveta ženo, hrvatska mati, zagovornice naših obitelji, zagovaraj nas

Grude.com - klik u svijet — Sun, 30 Jul 2023 19:04:00 GMT

Htjela bih podijeliti ono što me dotaklo nakon smrti Maje, supruge i majke petero djece koja je umrla prije nekoliko mjeseci, na početku korizme. O njoj se već mnogo toga na internetu može vidjeti i poslušati te svatko tko ne zna, lako može saznati njezinu životnu priču. Znamo i da mnogo toga, kada malo ”splasne”, ljudi zaborave.

No nije uvijek tako. Ili možda sa svetošću nije uvijek tako.

Piše: Anja Mihanović/Bitno.net

Dirnulo me kada su me zamolili da saznam rođendane Majine djece jer ih jedna žena želi baš na te dane darivati. Naime, ta je žena, saznavši za Majinu smrt, osjetila takav poticaj jer je upravo Maja za liječenje njezina sina među prvima pomogla kada su bili u velikoj potrebi. Ne znam detalje, ali uistinu sam se pitala kakvu je to velikodušnost majka Maja morala iskazati da netko ima poticaj tako se odužiti njezinoj djeci. No, to je samo jedna od stvari koje su se počele događati nakon Majina odlaska.

Jedna od stvari je i da se nekoliko žena okupilo u mali „molitveni vijenac“ s istim ciljem: u svakodnevnim situacijama, napose obiteljskim, moliti se za zagovor ovoj ženi za koju vjeruju da je kod Gospodina. Iako zašuškano u veo te tiho i polustidljivo, mnoge su priznale da u srcu imaju potrebu izreći: Majo, moli za mene!

Nakon nekog vremena samo u ovoj maloj skupini koja joj se utjecala počela su pristizati svjedočanstva od kojih ovdje navodim samo neke izvatke:

„Iako mi je bilo čudno niti znam što bih molila, ali baš jučer čim mi je ‘palo na pamet’ pomoliti se za njezin zagovor. Osjetila sam takvu snagu Duha Svetog, što mi je bila potvrda da tu ima nešto. Nek bude na razlučivanje.“

„U petak mi je prijateljica izlazila iz rodilišta. Kod kuće ju je čekao dvogodišnji sin. Imao je cijelu noć temperaturu i hroptao. Bila je sva u strahu i mislima kako će se morati odmah izolirati s bebom. Pišući joj da ću postiti u petak za nju, u sebi sam zavapila: ‘Majo, ti najbolje znaš kako je iz rodilišta s malima doma, prati je.’ Stariji više uopće nije imao temperature. Kašalj je nestao pa su i majka i beba pozdravile bracu.“

„Svjedočim kako je Maja svojim zagovorom posredovala kod nas. Najmlađi sin mi je dobio tešku crijevnu virozu te je nakon dva dana stalnog povraćanja dobio i temperaturu koja je rasla do 41°C i nije se lako spuštala. U takvom smo stanju dočekali ponedjeljak, moj dan za molitvu Maji. Utjecala sam se Maji i predavala ga u molitvi. Temperatura mu je tu večer pala i od sljedećeg dana sve je išlo na bolje.“

„Imala sam neku virozu koja nikako nije prolazila: kašalj, temperatura i slabost danima. Kasnije se ispostavilo da jedina od ukućana imam gripu. Moj doktor, zabrinut za moje stanje u trudnoći, poslao me sutradan na zaraznu kako bih bila pod nadzorom. Počela sam moliti Majin zagovor i sutradan sam se probudila bez temperature. Kašalj se smanjivao i svaki dan mi je bilo sve bolje. Vjerujem da me Maja duhovno prati i zazivam njezin zagovor u više životnih situacija.“

„Ja nju osobno nikako nisam poznavala, ali nakon njezine smrti u snu me ‘pozvala’ na svoj sprovod. To nije bilo tim riječima, ali taj san je bio tako upečatljiv da mi nije izlazio iz glave. Velike su bile kušnje da dođem na taj sprovod i u zadnji čas mi je otkazan prijevoz. Iznenada sam saznala da se u jednom drugom autu oslobodilo mjesto. Ono što sam ondje doživjela morala sam doživjeti i Maja je to znala. Doživjela sam jedno veliko iskustvo u kojem mi je kroz ljude na sprovodu Bog opet na put stavio jednu sliku Gospe koja je bila na mom ormariću kada sam bila sasvim mala.“

I mnogi drugi javljaju se i svjedoče slično – da nakon susreta s Majom i njezinom pričom u srcu dobivaju istu želju – biti sveti. Dug je proces i put da bi se nekoga službeno nazivalo svetim i Majka Crkva u tom je području s razlogom oprezna. No, ovdje govorim o onoj svetosti koja se osjeti među ljudima.

I što činiti u takvoj situaciji kada netko nije kanonizirani svetac? Ništa posebno. Ako nije po Božjem, prekrit će ga zaborav, ali ako se radi o svetosti, ne moramo je gurati i požurivati, Bog će se za to pobrinuti i nezaustavljivo proširiti kao požar koji se ne može ugasiti. I ne samo da će se osjetiti i širiti, već će među ljudima i djelovati.

Što se to onda u narodu dogodilo i što se još uvijek događa? Jesmo li mogli među pukom zaustaviti neke povike poput „santo subito“ u danima nakon njezine smrti? U svakom slučaju vrlo mi je zanimljivo da u ovom trenutku naša zemlja i narod dobivaju ovu majku kao uzdignut lik. Odvija se to u trenutku kada je u našem narodu obitelj napadnuta, kada je brak sve češće izvrgnut, kada se u glavnom gradu Hrvatske vidno radi protiv obitelji i gdje djeca i žrtva teško pronalaze svoje mjesto.

Ne mogu se oteti dojmu kolike se sličnosti uočavaju između Talijanke Chiare Corbelle Petrillo (1984.–2012.) i majke Maje. Je li Hrvatska u Maji dobila ono što je Italija dobila u Chiari? Možda je lik ove žene trebao Hrvatskoj, možda (i samo možda) ju je Bog uzdignuo da, poput mjedene zmije u pustinji koju se trebalo pogledati da se bude spašen, tako će možda i onaj tko čuje njezinu priču spoznati za koga i za što se isplati živjeti i umirati (Br 21,9).

A što će nam sveti ljudi poput ovih? Priznajmo da nam se, kada promatramo svetog Franju i njemu slične svetce, nekad sve čini kao iluzija ili nešto nestvarno, i to prije svega jer su mnogi od njih od nas udaljeni više stoljeća ili čak tisućljeća.

Trebamo suvremenike. Suvremenike koji govore živimo li za malo života, trudimo li se silno biti zdravi, živimo li da imamo dobru obitelj, dobar posao, svoju djecu ili postoji i još nešto više? Sveta Terezija Avilska kazala je da bi dala tisuću života za Boga. Važno je gdje ćemo biti u onostranom, na kojem ćemo biti mjestu (u nebu), važno je kako i za što živimo.

Znamo li umirati? Je li naša vjera kadra doseći ove granice? Čemu je i komu ova žena znak, možda će naraštaji svjedočiti. Do tada u mnogim uzdasima, ovo ime očito nije zaboravljeno, već se tiho kroz šapate stalno čuje: „Majo, moli za nas“.

Vrijeme laika u povijesti Crkve došlo je u možda najjačoj snazi do sada. No, tko će povjerovati ako Bog među nama ne podiže svetce, nekoga tko je kraj tebe jeo i pio i blizu tebe živio? Bog to čini da nam pokaže da je i nama danas moguće biti svet.

Svakako, svetcem se ne rađa, svetcem se postaje. Moći nositi bolove i nositi se s mogućnošću da ćeš umrijeti zapravo je sveto i sveti su oni kojima su noge na zemlji, a pogled prema Nebu. Majin život ne možemo ocjenjivati samo prema završetku njezina života; cijeli njezin život doima se da je bio priprema za ovakav kraj.

No kako govoriti o kraju kada i dan danas svetost ove žene živi u mnogim srcima. „Ali, ovo nije kraj“, upravo su i Majine riječi u trenutcima umiranja.

Kad sam samo jedan dan razmišljala o ovoj ženi, živjela sam taj dan malo bolje, s malo više vjere u Božju providnost. Tako kada sam nedavno izgubila bankovnu karticu pronašao ju je baš čovjek čija majka radi baš u banci čiji sam klijent i baš na odjelu za izgubljene kartice. Drugi dan koji sam tako nedavno proživjela, doživjela sam nezgodu slomivši skoro nožni palac, ali sam umjesto očaja, jer sam uz to bila i sama s djecom, baš kod liječnika koji me zaprimio dobila odgovore na neka životna pitanja za kojima sam u dubini čeznula.

A to je ono što Bog želi: da osluhnemo i učinimo Božju volju, samo taj dan. Bog nam najčešće ne govori odgovore za naš život za pet ili šest dana unaprijed, on govori danas i traži tebe danas.

Pretpostavljam da ni Maja ni Chiara nikad vjerojatno ne bi rekle da će moći umrijeti radosno i na glasu svetosti; njihova smrt produkt je mnogo malih svakodnevnih „Da“ te je i posljednji dan njezina života vjerojatno samo produkt još jednog „Da“ tog dana.

I za kraj, završila bih s razmišljanjima s kojima sam se susrela i u knjizi o spomenutoj Chiari („Rođeni smo i nikada ne ćemo umrijeti“).

Što, u našem slučaju, Maja uistinu predstavlja? Ona zapravo ukazuje na Boga i to je ono što nas intrigira i “zapeče”. Sve dobro u njoj djela su Božja. Zašto je privukla toliko pozornosti? Ne zato što je bila aktivna u nekoliko udruga, inicijativa, projekata, i sl., već način na koji je umrla – to ono je što provocira. Iako njena priča sliči drami žene koja umire i ostavlja supruga i djecu i možda je slična stotinama drugih takvih primjera, ono što je ovdje drugačije je da je umrla u radosti i time postala svjetlo drugima. Iako se nećkamo, plašimo ili nešto treće, ova činjenica ne ostavlja nas ravnodušnima. Ona nije doživjela ozdravljenje, ne, dogodilo se nešto možda još veće: Božje čudo u smrti dočekanoj kao da nije kraj. Kada umiremo sveto, nadvladavamo i samu smrt. Ta smrt koja uznemiruje naš život, samo su Vrata. I to je ona ljepota koja će spasiti svijet, kako reče Dostojevski.

Tu ljepotu zasad samo naslućujemo. Kršćanstvo, uistinu, sa smrću ne završava, već tek počinje.

Sveta ženo, hrvatska mati, zagovornice naših obitelji, zagovaraj nas!

Papa Franjo poručio mladima u Međugorju: Bog ima plan ljubavi za svakoga od vas

Grude.com - klik u svijet — Thu, 27 Jul 2023 08:38:00 GMT

Ovogodišnji Međunarodni molitveni susret mladih otvoren je sinoć molitvom krunice i svetom misom koju je predslavio apostolski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt, a u koncelebraciji je bilo 486 svećenika.

Prije mise apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorju pročitao je poruku koju je sudionicima Mladifesta i ove godine uputio papa Franjo.

”Obraćam se s radošću vama koji sudjelujete na Festivalu mladih u Međugorju, koji je prilika da slavite i obnovite vašu vjeru. Želim da proživite ove dane kao duhovno hodočašće koje će vas odvesti na susret s Gospodinom u euharistiji, klanjanju, ispovijedi, biblijskim katehezama, tihoj molitvi krunice, ali i preko svjedočanstava”, stoji u poruci Svetog Oca, koji je mladima poručio kako ”Bog ima plan ljubavi za svakoga od vas”.

”Ne bojte se njegove volje, nego polažite cijelo svoje povjerenje njegovoj milosti. Za Njega ste važni i dragocjeni, jer ste djelo ruku njegovih (usp. Postsinodalna Apostolska Pobudnica Christus vivít, 115). Samo On pozna vaše srce i vaše najdublje želje.

Samo je On, koji vas ljubi ljubavlju potpunom, sposoban ispuniti vaše težnje. Nitko osim Boga vam neće moći dati istinsku sreću. Slijedeći Marijin primjer, znajte reći Mu vaše bezuvjetno “da”. Neka u vašemu životu ne bude mjesta za egoizam ni za lijenost. Iskoristite vašu mladost kako biste, zajedno s Gospodinom, udarili temelje vašega postojanja, jer će vaša osobna, profesionalna i društvena budućnost ovisiti o odlukama koje ćete donijeti u ovim godinama”, stoji u poruci Svetog Oca.

I nadbiskup Chullikatt u svojoj se propovijedi osvrnuo na riječi Svetoga Oca i još ih jednom ponovio desecima tisuća mladih koji su se okupili u Međugorju.

”Dok Svetom Ocu zahvaljujemo za njegov uvijek očinski osmijeh ljubavi, pozivam vas da upamtite da vas on, između ostaloga, moli da ‘iskoristite vašu mladost kako biste, zajedno s Gospodinom, udarili temelje vašega postojanja, jer će vaša osobna budućnost ovisiti o odlukama koje ćete donijeti u ovim godinama’.

Kao što se mnogi od vas još uvijek sjećaju, tijekom svog pastoralnog posjeta Bosni i Hercegovini prije skoro deset godina, papa Franjo rekao je da su mladi ove zemlje “cvjetovi jednog proljeća koje želi ići naprijed” i povjerio im je zadaću izgradnje bolje budućnosti za sve”, kazao je nadbiskup Chullikatt koji je za mlade rekao kako su ”u ovoj mjesnoj Crkvi dobro sjeme iz kojeg mogu izrasti i procvasti oduševljeni navjestitelji i svjedoci Radosne vijesti spasenja”.

”Ako cvijet predstavlja ostvarenje sna koji se nalazi u sjemenu svake biljke, onda ste vi cvijeće za kojim žude vaše obitelji, vaša Zemlja i cijela Crkva.

Neka vas, stoga, ne čudi da Isus s vama želi graditi budućnost Crkve i cijelog čovječanstva. Bog vas je prvi htio i ljubio. On vas je pozvao u život i vi ste »djelo ruku njegovih« (Ps 19,1). Upravo zato, nikad nemojte podleći iskušenju zbunjenosti, cinizma, niti bilo kakvom obliku bijega od svijeta koji vodi do samouništenja vlastite osobnosti. Božji san o vama i o vašem životu uvijek će imati sretan svršetak, kao što se sutrašnje cvijeće rađa iz današnjeg sjemena.

Trudite se, dakle, primiti sjeme Božje Riječi u svoje srce i učiniti da urodi dobrim plodom: tako će Isusov san i san Crkve za svakoga od vas imati sretan kraj”, kazao je apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, a nakon mise bilo je klanjanje Isusu u Presvetom oltarskom sakramentu.

Na ovogodišnjem Mladifestu u Međugorju, mladi su pristigli iz 71 zemlje, a to su: Argentina, Armenija, Australija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Kamerun, Kanada, Čile, Kina, Kolumbija, Kongo, Zair, Kostarika, Kuba, Češka, Danska, Dominikanska Republika, Engleska, Etiopija, Francuska, Gabon, Njemačka, Gana, Gvadalupa, Sveta Zemlja, Honduras, Hong Kong, Mađarska, Indija, Irska, Kazahstan, Kenija, La Reunion, Latvija, Libanon, Litva, Makau, Malta, Mauricius, Njemačka, Nikaragva, Panama, Peru, Filipini, Portugal, Portoriko, Rumunjska, Rusija, Salvador, Škotska, Šri Lanka, Švedska, Švicarska, Tanzanija, Trinidad i Tobago, Uganda, Vatikan i Venezuela. Najviše mladih, uz domaće iz Bosne i Hercegovine, pristiglo je iz Hrvatske, Italije, Meksika, Poljske, Slovenije, Slovačke, Južne Koreje, Španjolske, Ukrajine, Urugvaja i SAD-a.

Svi oni izišli su sa zastavom svoje države, a pozdravio ih je međugorski župnik fra Zvonimir Pavičić.