Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Otišao je još jedan velikan! PREMINUO ŽARKO POTOČNJAK http://grude.com/clanak/?i=353538353538Grude.com - klik u svijetThu, 21 Oct 2021 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-21-zarko-potocnjak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski glumac Žarko Potočnjak preminuo je jutros u 76. godini, potvrdili su za N1 iz Glumačke družine Histrion.<p>&nbsp;</p> <p>Žarko Potočnjak rođen je 3. veljače 1946. godine u Pakracu.</p> <p>Prvi anganžman dobio je u Kazali&scaron;tu Komedija u Zagrebu. Tamo je glumio u mjuziklima i rock-operama, uz glumu pjevao je i plesao.</p> <p>Nakon toga 18 godina bio je glumac u zagrebačkom kazali&scaron;tu Gavella.</p> <p>Na poziv Georgija Para pre&scaron;ao je u zagrebački HNK, 1994. godine.</p> <p>Sa Zlatkom Vitezom osnovao je glumačku družinu Rinoceros, koja je potom preimenovana u Histrione.</p> <p>Snimio je 25 igranih filmova, a u njih 10 imao je glavnu ulogu. Glumio je u oko 30 TV-serija, među ostalima, u Dugoj mračnoj noći, Glembajevima, Vukovar se vraća kući, Tre&scaron;eti, Počivali u miru, Zauvijek susjedi i mnogim drugim.</p> <p>Igrao je u oko 150 kazali&scaron;nih premijera. Osvojio je velik broj nagrada.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-21-zarko-potocnjak.jpgFra Šito Ćorić predstavlja dvije vrhunske knjigehttp://grude.com/clanak/?i=353504353504Grude.com - klik u svijetTue, 19 Oct 2021 12:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-19-fra-sito-coric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove srijede 20. listopada u 20 sati u dvorani ispod zvonika Franjevačke crkve u Mostaru u okviru Susreta za mlade u Franjevačkoj bit će upriličeno predstavljanje dviju knjiga fra Šimuna Šite Ćorića. <p><br />Životopis i dramu naslova "Sveti Jeronim: Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac! predstavit će Ivan Baković, predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Sveti Jeronim živio je u jednome od najkritičnijih razdoblja Crkve, stvorio je golemi teolo&scaron;ki i književni opus, a najvi&scaron;e je postao glasovit kad je s izvornih tekstova preveo i ispravio sve prija&scaron;nje prijevode Biblije na latinski, zvanu Vulgata. Prema njoj se kroz svu povijest učilo i živjelo te s nje se na sve narodne jezike prevodilo Sveto pismo. Svjestan svoje žestoke južnjačke naravi, često je znao moliti: &ldquo;Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum&rdquo; &ndash; &ldquo;Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Povijesni roman "Olovna vremena Andrije Kulina" predstaviti će Anita Martinac, književnica.<br /><br /></p> <p>Riječ je o drugom dijelu trilogije i nastavku romana &bdquo;Izgleda da drugog puta nije bilo&ldquo;. Dok je prvi dio pokrivao vrijeme u hrvatskom narodu i Europi Prvog svjetskog rata i onoga &scaron;to je prije i poslije njega bilo, ovaj dio pokriva vrijeme Drugog svjetskog rata do &scaron;ezdesetih godina 20. stoljeća. Kroz sedam cjelina roman nas uvodi u sve aspekte stradanja Hrvata i kroz likove različitih generacija opisuje sukobe s raznim političkim režimima i borbu za očuvanje vjere i identiteta te za ekonomski opstanak.<br /><br /></p> <p>U glazbenom dijelu nastupiti će Lucija Zovko a voditeljica programa je Ania Pehar. Sam autor fra &Scaron;imun &Scaron;ito Ćorić književnik, psiholog i kantautor govoriti će o svojim knjigama i izvesti nekoliko skladbi iz svog bogatog glazbenog opusa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-19-fra-sito-coric.jpgKoncert duhovne glazbe ''Preko Marije do Isusa'' VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=353485353485Grude.com - klik u svijetMon, 18 Oct 2021 16:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-18-koncert-duhovna-glazba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U amfiteatru Etno Sela u Međugorju je 30. rujna održan koncert duhovne glazbe pod nazivom „Preko Marije do Isusa“<p>&nbsp;</p> <p>Nastupali su: <strong>Ana Rucner, Vanessa Mioč, Stjepan Lach, fra Marin Karačić, Drina Dodig, klapa Concordia, Marco Mammoli i sestre Ramljak.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pratnja svim izvođačima na koncertu je bio bend koji već godinama sudjeluje i na Mladifestu u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodila Zdrinka Vasilj, glavna urednica <strong>Maria Vision Međugorje TV</strong>, koja je ujedno i glavni organizator ovoga događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<strong>Preko Marije do Isusa</strong>" je prvi koncert ove prve katoličke televizije u Bosni i Hercegovini. Taj je televizijski kanal prisutan u vi&scaron;e od 20 zemalja u Sjevernoj i Južnoj Americi, Africi, Europi te od sada i u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je bio besplatan, a svoje donacije za buduće projekte svaki je posjetitelj mogao ostaviti na ulazu u amfiteatar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepun amfiteatar Etno sela Međugorje odjekivao je dva puna sata zajedničkim slavljenjem i pjevanjem u glas, na slavu Božju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani koncert mogu pogledati na YouTube kanalu Maria Vision Međugorje na sljedećem linku:</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/TQ6JWEwH5Co" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-18-koncert-duhovna-glazba.jpgVIDEO: Legendarni Mišo Kovač snimio spot i zapjevao 'Čuvajte mi pismu'http://grude.com/clanak/?i=353484353484Grude.com - klik u svijetMon, 18 Oct 2021 15:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-18-mate-miso-kovac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni Mate Mišo Kovač snimio je spot za pjesmu "Čuvajte mi pismu". Jedan od najvećih hrvatskih pjevača svih vremena ponovno je mnoge dirnuo u dušu.<p><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/YR1weMuDPGU" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />Otkad znam za sebe<br />Pisma mi je bila<br />Nevista i mater moja dobra vila<br />Ličila mi du&scaron;u punu bolnih friža<br />S njom je bilo lak&scaron;e durat ispod križa<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;ta san tija sve san pismon reka<br />Bila mi je blago drugo nisan steka<br />Dala mi je snagu otkrila lipotu<br />Vraćala me uvik svitlu i životu<br /><br /></p> <p>Kad mi jednom du&scaron;a među zvizde krenu<br />Nemojte mi pismu ostavit da vene<br />Čuvajte je ljudi vama san je piva<br />Živija san tugu, a o srići sniva<br /><br /></p> <p>Kad mi jednom du&scaron;a među zvizde krenu<br />Čuvajte mi pismu pivajte za mene<br />Nek je čuje more,obala i &scaron;koji<br />Čuvajte mi pismu prijatelji moji<br /><br /></p> <p>Sad je život pro&scaron;a pro&scaron;la su sva lita<br />Je li moglo bolje sad na kraju pitam<br />Nije moglo bolje srce odgovora<br />Jo&scaron; je samo pisma ljubav moja stara</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-18-mate-miso-kovac.jpegPapa Franjo svjestan da ni u Crkvi nije omiljen jer brani siromašne i ranjivehttp://grude.com/clanak/?i=353463353463Grude.com - klik u svijetSun, 17 Oct 2021 12:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-23-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo svjestan je da ga neki ljudi, uključivo u samoj Crkvi smatraju gnjavatorom jer brani siromašne i ranjive no obećao je da će to nastaviti činiti jer je to dio kršćanskog nauka.<p><br />"Razmi&scaron;ljajući o isključenju i nejednakosti, gnjavim sa svojim pitanjima. Ali pitat ću ponovno i ponovno. I pitat ću svakoga u ime Boga", rekao je Franjo.<br /><br /></p> <p>Pozvao je farmaceutske tvrtke da se odreknu patenata za proizvodnju cjepiva protiv covida-19 i učine ih dostupnima za siroma&scaron;ne, jer je u nekim siroma&scaron;nih zemljama cijepljeno tek 3 do 4 posto stanovni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Papa se obratio videovezom Svjetskom sastanku narodnih pokreta, krovne organizacije koja okuplja dru&scaron;tvene pokrete i udruge kojima je u fokusu borba protiv nejednakosti, pravo na rad i posjedovanje zemlje, zdravstvena skrb i druga socijalna pitanja u državama u razvoju.<br /><br /></p> <p>Pozvao je industrije poput rudarskih i gra&scaron;evinskih da "prestanu uni&scaron;tavati &scaron;ume i močvarna stani&scaron;ta, zagađivati rijeke, da prestanu trovati hranu i ljude".<br /><br /></p> <p>Bogate zemlje i financijske ustanove trebaju otpisati dug najsiroma&scaron;nijim nacijama, poručio je Franjo.<br /><br /></p> <p>Proizvođači oružja i njihovi distributeri trebaju prestati "pridonositi geopolitičkim igrama koje milijune ljudi raseljavaju i milijune ubijaju".<br /><br /></p> <p>Tehnolo&scaron;ki divovi trebaju prekinuti govor mržnje, lažne vijesti, teorije urote, političku manipulaciju, rekao je Papa.<br /><br /></p> <p>Zauzeo se za utemeljenje univerzalnog osnovnog dohotka i pozvao države da razmisle o skraćenju radnog vremena kako bi se &scaron;to vi&scaron;e ljudi zaposlilo.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Ovaj sustav, svojom neumornom logikom profita, izmiče ljudskoj kontroli. Vrijeme da se uspori ta lokomotiva, koja je pomahnitala lokomotiva koja juri u ponor. Jo&scaron; ima vremena i "zato ustrajem u tom da budem 'davež', rekao je."<br /><br /></p> <p>Time je aludirao na kritike koje su mu bile upućivane ranije, osobito iz crkvenih krugova Sjedinjenih Država, kada je upućivao pozive sličnog sadržaja.<br /><br /></p> <p>"Žalosti me &scaron;to neki članovim Crkve dosađujem kada spominjemo ove smjernice koje su u samoj tradiciji Crkve", rekao je pozivajući se na Kompendij socijalnog nauka Crkve koje je po nalogu&nbsp;Ivana Pavla II.&nbsp;izradilo Papinsko vijeće Iustitia et pax i objavljeno je.<br /><br /></p> <p>"No Papa ne smije prestatiti spominjati taj nauk, čak i kada gnjavi lude, jer tu se ne radi o Papi već o Evanđelju", rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-23-papa_franjo.jpgPOVIJESNA FOTOGRAFIJA: Na njoj su kardinal Puljić i fra Bonifacije Barbarićhttp://grude.com/clanak/?i=353449353449Grude.com - klik u svijetSat, 16 Oct 2021 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-16-kardinal-puljic-fra-bonifacije-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić svečano je blagoslovio kapelicu u rodnoj kući časnog sluge Božjeg Petra Barbarića u Šiljevištu u Klobuku.<p>&nbsp;</p> <p>Na misnome slavlju u &Scaron;iljevi&scaron;tu koncelebriralo je mno&scaron;tvo svećenika, a kardinal Puljić se na početku zahvalio pokojnom Stanku Barbariću koji je pomagao razne crkvene projekte, te koji je u rodnom &Scaron;iljevi&scaron;tu uredio sveti&scaron;te svoga prastrica Sluge Božjeg Petra Barbarića i potom ga sa okolnim imanjem darovao Crkvi.<br /><br /></p> <p>Nekoliko tjedana prije svoje smrti, u rujnu pro&scaron;le godine, brat fra Bonifacija Barbarića fratra u Čapljini, Stanko Barbarić inače uspje&scaron;an poslovni čovjek koji je dio svoje karijere proveo i u Londonu, cjelokupno imanje darovao je travničkom sjemeni&scaron;tu, odnosno Vrhbosanskoj nadbiskupiji, kako bi Petrovo rodno mjesto bilo zajednička uprava s onom u Travniku.<br /><br /></p> <p>Nakon svete mise objavljena je fotogalerija događaja na stranici <a href="https://hercegovackiportal.com/2021/10/15/kardinal-vinko-puljic-blagoslovio-kapelicu-u-rodnoj-kuci-petra-barbaric-u-siljevistu/" target="_blank">Hercegovackiportal.com</a>. A dvije fotografije se posebno ističu. Na njima vidimo nadbiskupa metropolita Vrhbosanske nadbiskupije i kardinala Vinka Puljića, te s njim u dru&scaron;tvu fra Bonifacija Barbarića, župnika u Čapljini. O detaljima razgovora dvojice svećenika ne zna se ni&scaron;ta, međutim kako i jedan i drugi prolaze mučeni&scaron;tvo zasigurno su teme bile zanimljive i iscrpne. Naime, poznato je da je kardinal Vinko Puljić u Sarajevu pro&scaron;ao najteže ratne dane, bio meta atentatora, a i u novije vrijeme radikali s raznih strana ne daju mu mira, ali on čvrsto stoji na putu vjere, spreman dati život za Crkvu Kristovu. S druge pak strane fra Bonifacije Barbarić, franjevac koji je bio zatvaran od strane jugokomunističkih vlasti i čiji najteži progon, od svojih, počinje u eri Ratka Perića, a ni danas nije zavr&scaron;en, a fra Bonifacije i u 87. godini nosi svoj te&scaron;ki križ i vjeruje u ispravljanje nepravde nanesene fratrima Čapljine, Gruda, &Scaron;irokog Brijega, Mostara, Ljubu&scaron;kog, Čitluka...<br /><br /></p> <p>Hoće li ova povijesna fotografija doprinijeti pomirenju i ostanku fratara na stoljetnim područjima, kao i ublaženju kazni koje su iz Centra moći u Hercegovini tako be&scaron;ćutno ispisivali i lažno svjedočeći slali u Vatikan oni koji su se borili da otmu franjevačko ostaje za vidjeti.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-16-kardinal-puljic-fra-bonifacije-glavna.jpegChristian Jean-Michael Jalžečić će režirati predstavu ''Zid''http://grude.com/clanak/?i=353434353434Grude.com - klik u svijetFri, 15 Oct 2021 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-15-christian-jean-michael-jalzecic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podsjetimo, HNK Mostar je u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske ljetos raspisao spomenuti natječaj za izbor mladog redatelja.<p>&nbsp;</p> <p>Povjerenstvo Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru u sastavu Ivan Leo Lemo (predsjednik), Robert Pehar, Dragan Komadina, Jelena Kordić Kuret i Ivan Vukoja donijelo je jednoglasno odluku o mladom redatelju koji će režirati predstavu &bdquo;Zid&ldquo;, autorice Ružice A&scaron;čić. Riječ je o Christianu Jean-Michaelu Jalžečiću, čija je redateljska eksplikacija ocijenjena najboljom od sedam pristiglih na Natječaj za izbor redatelja do 35 godina starosti koji će režirati prvonagrađeni dramski tekst &bdquo;Zid&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Iako je u svim pristiglim prijavama ponuđeno jako zanimljivo redateljsko oči&scaron;te kao polazi&scaron;na točka u mogućim inscenacijama Zida, žiriju je, ipak, za nijansu bio najinspirativniji i najuzbudljiviji Jalžečićev redateljsko-dramatur&scaron;ki koncept. Njegov pristup fizičkim i metafizičkim aspektima Zida najbolje će se nadovezati na estetske i repertoarne odrednice HNK Mostar&ldquo;, kazao je predsjednik žirija renomirani hrvatski redatelj Ivan Leo Lemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, HNK Mostar je u suradnji sa Sredi&scaron;njim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske ljetos raspisao spomenuti natječaj za izbor mladog redatelja. A drama &bdquo;Zid&ldquo;, koju će na scenu HNK Mostar postaviti Jalžečić, progla&scaron;ena je najboljom na Natječaju za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina, koji su također raspisali HNK Mostar i Sredi&scaron;ni državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske početkom kazali&scaron;ne sezone 2020./2021.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;tu ove drame, tri su generacije jedne obitelji koji se skupa s nekolicinom stanara na različite načine suočavaju s činjenicom da se ru&scaron;i zid stare užare koji se nalazi u neposrednoj blizini zgrade u kojoj žive. Borba stanara za zid oronule zgrade postaje metaforom sraza između starog i novog, ali istodobno kroz sudbinu dviju sestara, nudi jednu nepretencioznu čehovljevsku fresku iz na&scaron;eg susjedstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;S nestrpljenjem očekujemo početak rada na ovoj praizvedbi koju će mostarska i regionalna publika moći vidjeti krajem kazali&scaron;ne sezone 2021./2022. Zahvaljujemo svim prijavljenim redateljima &scaron;to su prepoznali na&scaron; poku&scaron;aj da doprinesemo afirmaciji mladih kazali&scaron;nih autora i čestitamo odabranom redatelju Christianu Jeanu-Michaelu Jalžečiću&ldquo;, kazao je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-15-christian-jean-michael-jalzecic.jpgUručene nagrade učenicima koji su napisali najljepša pisma u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=353430353430Grude.com - klik u svijetFri, 15 Oct 2021 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-pismo-be31dc994c40986aac0e9923d7187260_view_article.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su novčanim nagradama..<p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti održanoj u Muzičkom paviljonu &bdquo;Staklenac&ldquo; u Banja Luci uručene su nagrade najuspje&scaron;nijim učenicima natjecanja &bdquo;Najljep&scaron;e pismo mladih BiH 2021&ldquo;, koje su zajednički organizirale Hrvatska po&scaron;ta Mostar, Po&scaron;te Srpske i BH Po&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema ovogodi&scaron;njeg natjecanja, koje se u svijetu provodi 50. put, bila je "Napi&scaron;i pismo članu obitelji o svom iskustvu sa COVID-om 19&ldquo;. Od pristiglih radova stručni ocjenjivački sud u sastavu Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo) najljep&scaron;im pismom ocijenio je rad Marka Sli&scaron;kovića, učenika Druge osnovne &scaron;kole, &Scaron;iroki Brijeg. Prvonagrađeno pismo možete pročitati na sljedećem linku: https://rb.gy/gptjv5</p> <p><br />Drugo mjesto stručni ocjenjivački sud dodijelio je Pavlu Mihiću, učeniku O.&Scaron;. "Petar Petrović Njego&scaron;" iz Bileće, a treće mjesto pripalo je Emini Pajt, učenici O.&Scaron;. &ldquo;Čengić Vila 1&rdquo; iz Sarajeva. Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM), tablet računalima i prigodnim poklonima, dok su njihovi nastavnici materinskog jezika također nagrađeni novčanim nagradama od 100 KM i prigodnim poklonima.</p> <p><br />Ostali učenici koji su nagrađeni bežičnim slu&scaron;alicama i prigodnim poklon paketima su: Viktorija Džidić (O. &Scaron;. Cim, Mostar), Iman Omić (O.&Scaron;. "5.oktobar", Sanski Most), Lamija Aganović (O.&Scaron;. &bdquo;Banovići&ldquo;, Banovići), Nejla &Scaron;ahović (&ldquo;Peta osnovna &scaron;kola&rdquo; , Sarajevo), Dragan Boban (Treća osnovna &scaron;kola, Mostar), Isidora Medarević (O. &Scaron;. &bdquo;Ivo Andrić&rdquo;, Banja Luka), Katarina Pajić (JU O. &Scaron;. "Aleksa &Scaron;antić", Ugljevik).<br />Za najkreativniji rad nagrađena je učenica Jelena Đuričić iz O.&Scaron;. &bdquo;Desanka Maksimović&ldquo; iz Zvornika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradila je prigodnim darom &scaron;kolu nagrađene učenika koji je napisao najljep&scaron;e pismo prema mi&scaron;ljenju žirija, a to je &scaron;kola učenika Marka Sli&scaron;kovića: Druga osnovna &scaron;kola u &Scaron;irokom Brijegu.<br />Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-pismo-be31dc994c40986aac0e9923d7187260_view_article.jpgOdlazak najboljeg psihijatra u Hrvata! Govorio je: Ono što molitvom možemo dobiti ne možemo dobiti nikako drukčijehttp://grude.com/clanak/?i=353422353422Grude.com - klik u svijetThu, 14 Oct 2021 17:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-14-roberttorre.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ugledni psihijatar dr. Robert Torre preminuo je danas u 56. godini u Zagrebu.<p>&nbsp;</p> <p>Torre je bio autor nekoliko knjiga s područja psihijatrijske ovisnosti, a u javnosti je posebno zapažen po djelima &ldquo;Prava istina o psihijatriji&rdquo; te &ldquo;Ima li života prije smrti?" Gotovo trideset godina radio je u KBC-u Sestre milosrdnice.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, dr. Torre bio je u svibnju gost Večernji Podcasta. Tom prilikom govorio je o psihičkom stanju Hrvata nakon pandemije i niza potresa, hoće li biti povratka na staro, koliko stanje u državi utječe na na&scaron;u sreću i jo&scaron; o nizu tema koje danas ti&scaron;te ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U posljednjem intervjuu za Večernji list dao je sjajne izjave o dobu korone. <br /><br /></p> <p>- Stari svijet, koji je bio daleko od idealnog, nestao je preko noći. Nadomje&scaron;ten je bastardnim konstruktom &ldquo;novog normalnog&rdquo; u kojem nam je od sada živjeti. &ldquo;Lo&scaron;e&rdquo; smo zamijenili za &ldquo;grozno&rdquo;, tako da smo dosmrtno slabo trgovali. Poredak &ldquo;novog normalnog&rdquo; definitivan je i neotklonjiv. Čovjek je zastario i pro&scaron;ao. I nema mu druge do prilagoditi se zbivanju koje je izvan mogućnosti njegova razumijevanja, kontrole i opoziva. Ljudi se dosta pate, budući da se ne mogu izravno ugraditi u poredak korone. Prihvatili su preventivni teror sigurnosti, opću karantenu svih od svih i protiv svih. Preko noći prisilno smo se digitalizirali i rebrendirali u posthumana bića, u tehnohumanoidne biokompjutore. Vi&scaron;e ne živimo u svijetu, nego u njegovoj digitalnoj slici. Ugradili smo se u planetarni sustav računala, kao svoju karantenu i suvremeni virtualni zavičajni okoli&scaron;. Kroz <strong>naloženu socijalnu distancu </strong>držimo razmak od života, od sebe, drugih, od doma i od zavičaja. Otuđenost među ljudima postala je normativna, posvema&scaron;nja i epidemijski nagriza na&scaron;u ljudskost. Ljudi si vi&scaron;e nisu bližnji, nego daljnji. Nikada ljudi nisu živjeli tako isprepleteno nabiti jedni na drugima, a istodobno bili tako razvezani jedni od drugih. Dru&scaron;tvo i dru&scaron;tveni život rastočili su se. Ljudske odnose vi&scaron;e ne reguliraju običaji, navike i navade, već suhe javnozdravstvene preporuke. Dru&scaron;tvo vi&scaron;e ne postoji, nego tek atomizirani pojedinci s narcističkim ekstenzijama svog obiteljskog legla s jedne, i država, odnosno njezina sredi&scaron;nja tijela, poput Stožera, s druge strane - njegove su riječi.</p> <p><br />Govorio je i kome je najteže: - Djeci i mladima, budući da odrastaju bez djetinjstva i mladosti. Mislim, i nama starijima te&scaron;ko se nositi s crnilom sada&scaron;njosti i sivilom budućnosti. Ali mi barem imamo pro&scaron;lost i sjećanja na život dok je svijet jo&scaron; bio nečemu. Pa i tzv. &bdquo;novo normalno&ldquo; novo je samo ljudima koji vi&scaron;e <strong>nisu mladi</strong>. A budući da ne znaju ni za drukčije ni za bolje, djeci i mladima je &bdquo;novo normalno&ldquo; naprosto normalno. Oni su svakako najveći gubitnici budući da nisu ni svjesni &scaron;to gube. Meni se COVID infekcija ne čini tako te&scaron;kom kako smo je primili. Iznenadilo me &scaron;to je nastala ruptura svijeta, &scaron;to se prestalo živjeti. Pandemija je ipak blaža trauma od mnogih prethodnih, i od Domovinskog rata primjerice. Isticanjem njezine traumatične dimenzije dodatno je hranimo, dajemo joj veću snagu i važnost nego &scaron;to joj objektivno pripada.</p> <p><br />Snažno je govorio i o vjeri: - Ma koliko to sablažnjujuće zvučalo, Isus ipak nije vlasni&scaron;tvo Crkve, nego je to Crkva Kristova. Boga i vjere bilo je i prije Crkve. I nije Bog po Crkvi, nego Crkva po Bogu. Odnosno, ima Boga i vjere i bez Crkve. Ali nema vjere bez molitve. Jer veza sa su&scaron;tinom života, s na&scaron;om pravom osobno&scaron;ću, s Bogom u nama ostvariva je isključivo kroz molitvu. Molitva mijenja duh onoga koji moli. Uvodi ga u novo stanje svijesti i postojanja. Jer ono &scaron;to možemo dobiti molitvom ne možemo dobiti nikako drukčije. A vi&scaron;e se toga postiže molitvom nego &scaron;to si je svijet spreman priznati. I gdjegod takva molitva <strong>pokreće du&scaron;u</strong>, imamo živu religiju, čak i ako ona nema oblika ili učenja. Molitva je stoljećima bila jedini, ali i danas je dominantni oblik učinkovitog razrje&scaron;enja i no&scaron;enja s različitim oblicima psihičke patnje i duhovne bijede. Dodu&scaron;e, molitva ne može zamijeniti psihoterapiju, ali ni psihoterapija molitvu. Jer &scaron;to molitva može, psihoterapija ne može. Nažalost, molitva ne može sve, kad molitva nije za sve. Mnogi izvanredni ljudi ne mogu doživjeti unutarnju preobrazbu religiozne naravi. Nema svatko vjere i nije vjera za svakoga. Ljudi koji ne vjeruju nisu oni koji to ne žele, nego oni koji ne mogu vjerovati. Jer vjera je osjećaj i vjera se zadobiva kroz osjećaj. U koga nema senzibiliziranosti za taj osjećaj ne može se ni javiti taj osjećaj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-14-roberttorre.jpgFra Iko Skoko predstavio novu knjiguhttp://grude.com/clanak/?i=353411353411Grude.com - klik u svijetThu, 14 Oct 2021 11:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-14-ikoskoko-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Iko Skoko predstavio je u srijedu u Mostaru knjigu “Franjevci u djelima Ive Andrića”.<p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje je održano u hotelu Mostar u sklopu manifestacije Mostarsko proljeće.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz autora u programu su sudjelovali prof. dr. Perina Meić, Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru, prof. dr. sc. Danimir Pezer, dekan Franjevačke teologije Sarajevo i Misijana Brkić Milinković, glavna tajnica MH Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="code-block code-block-1" style="margin: 8px auto; text-align: center; display: block; clear: both;">&nbsp;</div> <p>Fra Iko Skoko&nbsp;na pisanje ove knjige odlučio se na početku epidemije kada je pročitao govor Me&scaron;e Selimovića na 80. Andrićev rođendan:</p> <p>&nbsp;</p> <p><em>U tom govoru Selimović je posebno pohvalio pripovijetku&nbsp;&ldquo;Most na Žepi&rdquo;,&nbsp;odmah sam je uzeo i pročitao i zapalo mi je za oko da je graditelj tog mosta, kako je Andrić napisao, umro u Istanbulu u franjevačkoj bolnici, na rukama&nbsp;jednog franjevca. To me je potaklo da počnem temeljitije čitati s olovkom u ruci kako bih vidio gdje sve&nbsp;Andrić&nbsp;spominje franjevce.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Iko je naveo da je prona&scaron;ao 44 franjevca&nbsp;koje Andrić spominje imenom i prezimenom u svojim djelima, i to ne samo bosanske franjevce, već i talijanske, pa čak i &scaron;panjolske franjevce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Iko se dotaknuo jedne teme koja dira u samo srce Andrićeve poetike, odnosno govori o suodnosu franjevačke književnosti, kulture i duhovnosti i Andrićeve poezije, kazala je medijima prof. dr. Perina Meić i dodala kako je riječ o zaista zanimljivom djelu koje svakako zaslužuje pozornost.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prof. dr. sc. Danimir Pezer ocijenio je kako se radi o hvale vrijednom dijelu u kojem se, kako kaže, jedan fratar sjetio napisati znanstveno djelo o franjevcima u djelima Ive Andrića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>To je malo vraćanje duga Ivi Andriću koji je godinama prijateljevao s bosanskim franjevcima i dobro proučio njihove kronike. Uz to, napisao je doktorsku disertaciju o bosanskim franjevcima i prekrasne pripovijetke koje se ne mogu naći u svjetskoj literaturi, ustvrdio je Pezer.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovo je bio drugi događaj u sklopu ovogodi&scaron;njeg Mostarskog poljeća koje je otvoreno u ponedjeljak</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-14-ikoskoko-knjiga.jpgKnjiževna večer i dan klape Katarina Bunahttp://grude.com/clanak/?i=353402353402Grude.com - klik u svijetWed, 13 Oct 2021 18:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-13-20211013_184749.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dobro došli svi ljubitelji pisane riječi i lijepe klapske pjesme!<p>&nbsp;</p> <p>Bratov&scaron;tina sv. Nikole Tavelića &ndash; Buna, u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Čitluku, organizira KNJIŽEVNU VEČER na kojoj će biti upriličeno predstavljanje knjige &bdquo;U PAKLU RATNOG SARAJEVA &ndash; Sjećanja na uspomene&ldquo; autora dr. Danka Lupija, koji je ujedno i član Bratov&scaron;tine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstavljanje će biti u nedjelju, 24. 10. 2021. u 18 sati u dvorani &bdquo;TAVELIĆ&ldquo; na Buni, koja se nalazi uz crkvu sv. Nikole Tavelića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz KNJIŽEVNU VEČER bit će upriličen i DAN KLAPE &bdquo;KATARINA&ldquo; &ndash; BUNA koji se redovito obilježava u sklopu blagdana bl. Katarine Kotromanić-Kosača, posljednje kraljice bosanskog kraljevstva, a rođene u Blagaju. Klapa &bdquo;KATARINA&ldquo;, koja nosi ime po kraljici Katarini, djeluje pri Bratov&scaron;tini već 13 godina i iza sebe ima brojne nastupe.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobro do&scaron;li svi ljubitelji pisane riječi i lijepe klapske pjesme!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je slobodan.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-13-20211013_184749.jpgNa Sajmištu je dobio nadimak SOKOL! Heroj Velimir Đerek samo je sestri Rajki priznao da ide u Vukovar!http://grude.com/clanak/?i=353375353375Grude.com - klik u svijetTue, 12 Oct 2021 11:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-22-velimir_djerek.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan, prije 30 godina, u Vukovaru je poginuo 26-godišnji mladić, o kojem i danas pričaju Vukovarci, ali i Zagrepčani, Imoćani, rodbina, prijatelji i susjedi iz Gruda i Hercegovine.<p>&nbsp;</p> <p>Velimir Đerek &ndash; Sokol bio je zapovjednik 1. bojne 204. vukovarske brigade. Poginuo je na 12.10.1991. na Sajmi&scaron;tu. Rođen je u Vinjanima Gornjim kod Imotskog. Bio je najmlađe od troje djece <strong>Ante</strong> i <strong>Zorke</strong> Đerek. Uz Rajku imao je Velimir i četiri godine stariju sestru <strong>Senku</strong>. Otac Ante umro je kad mu je bilo samo sedam godina, a Vele, kako su ga zvali njegovi najbliži, u Zagreb je oti&scaron;ao na &scaron;kolovanje nakon osmog razreda.<br /><br /></p> <p>Sam se probijao kroz život. Bio je vrlo snalažljiv, ali i jako omiljen među ljudima. Jo&scaron; u srednjoj &scaron;koli zaposlio se kao nosač torbi u zagrebačkom hotelu Esplanadi, gdje je nakon fakulteta dogurao do &scaron;efovskog mjesta. U vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku, ostavio je radno mjesto u Esplanadi i kao dragovoljac oti&scaron;ao u rat. Naočit momak kojega su obožavale djevojke s ponosom je uvijek isticao svoje domoljublje zbog kojega je bio i zatvaran, a kada ga je trebao dokazati i djelom, nije se dvoumio ni trenutka, ostavio je sve, uzeo pu&scaron;ku i oti&scaron;ao u Vukovar.<br /><br /></p> <p>Odluku da ide u rat donio je jo&scaron; u lipnju 1991. godine kad je zadnji puta posjetio obitelj, no to je priznao samo sestri Rajki.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sestro ja idem, jer Vukovar se ne brani tu u Zagrebu ni u mramornoj Esplanadi niti na urbanim kavicama, brani se oružjem, jedino i isključivo na hrvatskoj granici i ja idem - rekao je Velimir.<br /><br /></p> <p>Nakon toga je oti&scaron;ao do svećenika, ispovjedio se, pozdravio se s prijateljima i oti&scaron;ao u Vukovar odakle se posljednji puta javio kako bi nećakinji čestitao 5. rođendan.<br /> U Vukovaru se brzo dokazao kao veliki ratnik, i to na Sajmi&scaron;tu, na kojem su se svakodnevno vodile te&scaron;ke borbe protiv srpskih agresora. Zbog hrabrosti suborci su mu i dali nadimak Sokol. O Velimiru Đereku-Sokolu oni i danas pričaju kao o velikom ratniku.<br /><br /></p> <p>Jedan od njih je jo&scaron; jedan vukovarski ratni heroj, <strong>Ivan Anđelić</strong> &ndash; <strong>Doktor</strong>:</p> <p>&ndash; Dvanaestog listopada1991. godine u večernjim satima poginuo je Velimir Đerek &ndash; Sokol. Neustra&scaron;ivi vukovarski heroj&hellip; U sve bitke i&scaron;li smo skupa i branili najtežu boji&scaron;nicu Sajmi&scaron;ta. Izgubiv&scaron;i takvog ratnika, kao da sam izgubio rođenog brata. Odnio sam ga mrtvog i ostavio dokumente po kojima je i evidentiran. Njegova majka Zorka me je smatrala svojim drugim sinom. Izgubili smo velikog čovjeka, heroja kojeg mi, njegovi suborci, nikad nećemo zaboravit &ndash; prisjetio se Ivan Anđelić.<br /><br /></p> <p>Braneći Vukovar, Velimir Đerek &ndash; Sokol poginuo je na Sajmi&scaron;tu 12. listopada 1991. Nakon ekshumacije i identifikacije s Novog groblja u Vukovaru pokopan je uz sve vojne počasti u rodnim Vinjanima 23. svibnja 1998. godine.<br /><br /></p> <p>Bio je zapovjednik i junak obrane grada Vukovara. Promaknut je u čin pukovnika HV &ndash; a, odlikovan je Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, Spomenicom Domovinskog rata te Ordenom Bana Jelačića.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-22-velimir_djerek.jpgRedovita marka HP Mostar ''Etnološko blago 2021.'' uz Svjetski dan poštehttp://grude.com/clanak/?i=353355353355Grude.com - klik u svijetMon, 11 Oct 2021 10:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-11-fdcetno2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tradicionalno je, uz Svjetski dan pošte koji se obilježava 9. listopada, tiskala redovitu poštansku marku „Etnološko blago 2021.“<p>&nbsp;</p> <p>Odijevanje je, u početku, nastalo iz ljudske potrebe da za&scaron;titi tijelo od vanjskih utjecaja. S vremenom je postalo znak civiliziranosti, a onda se javila potreba da se uljep&scaron;a izgled. S vremenom, uz mnoga pomagala koja su se koristila za ljep&scaron;i izgled odjeće, pojavila se pegla (glačalo).</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-10-11-21-10-11-300dpietno2021..png" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U 1. stoljeću p.n.e. Kinezi su koristili metalne plitice napunjene žarom, a u ranom 16. stoljeću počinju se upotrebljavati trokutaste debele ploče od lijevanog željeza. Izum Amerikanke Mary Florence Potts u 19. stoljeću bila je pegla za odjeću s odvojivom dr&scaron;kom. Kasnije dolaze pegle koje su se su zagrijavale nakupljanjem topline na pećima ili su se iznutra zagrijavale žarom i gorivima. Prvu električnu peglu patentirao je Amerikanac Henry W. Seeley 1882. godine.</p> <p><br />Autorica likovnog rje&scaron;enja je Magdalena Džinić Hrkać, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 9. listopada 2021. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-11-fdcetno2021..jpgPočinje Mostarsko proljećehttp://grude.com/clanak/?i=353346353346Grude.com - klik u svijetSun, 10 Oct 2021 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-10-skupstina-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kako je ranije i najavljeno, i ovogodišnje Mostarsko proljeće – 23. dani Matice hrvatske u Mostaru, održavat će se ove jeseni, tijekom listopada, studenog i prosinca.<p>&nbsp;</p> <p>Otvaranje će biti u ponedjeljak, 11. listopada u 20 sati, kada će u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače biti odigrana predstava &bdquo;Savr&scaron;eni partner&ldquo;, autora Mire Gavrana i u izvedbi Teatra GAVAN, s kojim Matica hrvatska Mostar ima Sporazum o trajnoj kulturnoj suradnji. Predstavu redateljski potpisuje Slađana Kilibarda, a igraju Ana Vilenica, Sven Jakir i Kristina Krepela.</p> <p><br />Iz Matice hrvatske poručuju da se na predstavu može ući s pozivnicom koja vrijedi kao ulaznica za dvije osobe, a tko želi, može ju preuzeti u uredu Matice hrvatske u Mostaru.</p> <p><br />U povodu početka novoga izdanja Matičinih Dana u Mostaru, predsjednica akademkinja Ljerka Ostojić je kazala: &bdquo;Iako je već uvelike jesen, Mostarsko proljeće ostaje Mostarsko proljeće. Tako se mi osjećamo: blistamo, listamo i cvitamo... Nemamo ni&scaron;ta protiv jesenjih datuma, studenti su tek stigli u grad, ne moraju učiti za polaganje ispita pa ih očekujemo na na&scaron;im programima, vi&scaron;e nego ranijih godina. Matica hrvatska vi&scaron;e nije rijedak organizator. Kulturnih događanja je, ove godine, bilo u gradu. To nas veseli, daje nam novi polet i tjera na razmi&scaron;ljanje o tomu &ndash; kako pridonijeti sreći na&scaron;ih građana i idućih godina.</p> <p><br />Pozvani smo uvijek i zauvijek učiniti ne&scaron;to jedni za druge. Naučiti &scaron;to&scaron;ta jedni od drugih. Zato je stvoreno Mostarsko proljeće, Dani Matice hrvatske u Mostaru.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Matičino jesenje izdanje Mostarskog proljeća nastavlja se u srijedu, 13. listopada, kada će u 19 sati, u hotelu Mostar biti predstavljena knjiga fra Ike Skoke &bdquo;Franjevci u djelima Ive Andrića&ldquo;. Uz autora, u programu sudjeluju i prof. dr. Perina Meić, prof. dr. fra Danimir Pezer i Misijana Brkić Milinković, a večer će glazbeno obojiti fra Emanuel Josić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I ove godine Matica nastavlja suradnju s HNK Mostar u čijoj ćemo izvedbi gledati predstavu &bdquo;Spremni&ldquo;, autorice Kristine Gavran, s redateljskim potpisom Jelene Kordić Kuret.</p> <p><br />Na Maloj sceni HNK bit će priređen i Arsenov feral, u izvedbi HNK &Scaron;ibenik i to 5. studenoga. Riječ je o projektu posvećenom Arsenu Dediću. Nastao je po ideji ravnatelja HNK u &Scaron;ibeniku Jakova Bilića. Program je namijenjen publici koja voli poeziju, &scaron;ansonu i profinjenu glazbu. Glumci i glazbenici iz &Scaron;ibenika podarit će vam &scaron;ansone i poeziju Arsena Dedića, Brela, Fabrizija De Andre, Gina Paolija i mnogih drugih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tu je i predstava Gradskoga pozori&scaron;ta Jazavac iz Banje Luke &bdquo;Skup&scaron;tina&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Likovni program ove je godine bogatiji za čak četiri izložbe mladih umjetnika, a njihovo predstavljanje u Galeriji Rondo osmislio je Dragan Marijanović. Gledat ćemo umjetnička ostvarenja Ane Naletilić na izložbi pod nazivom Nije bilo planirano; tu su i Megi Kun&scaron;tek sa svojom &Scaron;etnjom, Natalija &Scaron;u&scaron;njar s izložbom This is vol. 2 &ndash; manifestacija svijesti vi&scaron;e razine i Tomislav Zovko sa Silikonologijom.<br />Odvjetnik i slikar iz Ljubu&scaron;koga Ivan Herceg predstavit će se svojim bogatim umjetničkim opusom, kako je to opisao Dragan Marijanović &ndash; u likovnom svjedočenju zavičaja, u Galeriji kraljice Katarine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Istaknimo i promociju knjige prof. Ivana Sivrića Za suvremena pitanja te monografije Ferdinand Zovko &ndash; Baritonov život za publiku, s autorskim potpisom Dragana Marijanovića i u nakladi HAZU-a u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>I za najmlađe tu je Dječji dan, u suradnji s Književnim memorijalom Kre&scaron;imir &Scaron;ego, a nastupit će pjesnici: Miljenka Ko&scaron;tro, Miro Naletilić, Iva Nuić, Zdravka Mila Marijanović, Radica Leko, Sonja &Scaron;kobić, Ana &Scaron;ego, &Scaron;imo E&scaron;ić, Milena Jukić Bandić, Marina Kljajo Radić.</p> <p><br />Na stranicama službene programske knjižice Mostarskoga proljeća, Matica hrvatska Mostar, u povodu jo&scaron; jednoga festivalskog izdanja, prisjetila se preminulih prijatelja i podupiratelja:<br />&bdquo;U proteklih godinu i pol dana napustili su nas veliki prijatelji i podupiratelji Mostarskog proljeća, kao i umjetnici koji su dali velik doprinos na&scaron;oj manifestaciji: gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, biv&scaron;i gradonačelnik Mostara Ljubo Be&scaron;lić, voditelj Franjevačke galerije u &Scaron;irokom Brijegu fra Vendelin Karačić, kolekcionar Srećko Lola Mustagrudić, akademik Jakov Pehar, operna diva Blaženka Milić, ravnatelj Beogradske filharmonije Ivan Tasovac, umjetnik Florijan Mićković, glumac Mi&scaron;e Martinović, akademik Tonko Maroević&hellip; Matica hrvatska Mostar sjećat će ih se sa zahvalno&scaron;ću i rado&scaron;ću. Počivali u miru.&ldquo;</p> <p><br />Potporu Danima Matice hrvatske u Mostaru ove su godine dosad dali Federalno ministarstvo kulture i sporta na čelu s ministricom Zorom Dujmović te Hercegovačko-neretvanska županija i njezin prvi čovjek dr. sc. Nevenko Herceg.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-10-skupstina-2.jpgVIDEO Toni Cetinski o obraćenju: U snu mi se obratio Padre Pio…http://grude.com/clanak/?i=353347353347Grude.com - klik u svijetSun, 10 Oct 2021 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-10-cetinski-tony-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U emisiji Laudato televizije „Mora milosrđa” gostovao je poznati hrvatski glazbenik Toni Cetinski. Toni je govorio o sebi, svojoj karijeri, ali prvenstveno o svom vjerničkom putu.<p><br /><br /> Toni i supruga Dubravka, podsjetimo, nedavno su, nakon sedam godina civilnog braka sklopili brak u Crkvi. Toni, istaknuo je vi&scaron;e puta u emisiji, upravo je kroz svoju suprugu krenuo putem vjere. Život im u zadnje vrijeme nije bilo lagan, Dubravkina bolest, odnosno pretrpljeni moždani udar, za &scaron;to Toni kaže da se može gledati kao sreća, dovela ih je bliže Bogu, pi&scaron;e Book.hr.<br /><br /></p> <h3>Baka ga krstila skrivećki<br /><br /></h3> <p>Vjeru mu je, kao djetetu prenijela baka Maria, a posvjedočio je kako ga je, skrivećki, u dva ujutro odnijela krstiti. Podsjetimo, bilo je to vrijeme komunizma i svako prakticiranje vjere bilo je nepoželjno.<br /> Također, naveo je kako je omiljeni svetac njegove bake bio Padre Pio. I zanimljivo da će upravo on, kako je posvjedočio glazbenik, biti onaj po kojem je pjevač doživio obraćenje srca.<br /><br /></p> <div class="wpb_text_column wpb_content_element "> <div class="wpb_wrapper"> <h3>Susret s Padrom Pijom u snu<br /><br /></h3> <p>Tako je s gledateljima podijelio jedan poseban trenutak, kada je osjetio jaku moć obraćenja. Bilo je to nakon posjeta San Giovanni Rotondu i svetom Padre Piju. Nakon hodoča&scaron;ća, on i supruga smjestili su se u Rim u jedan hotel. Te noći, svjedoči, sanjao je Padra Pija. Probudio se sav znojan i odmah tražio Dubravku krunicu u ruke. Kaže, molio je na talijanskom i to tako brzo da misli da to vi&scaron;e nikad ne bi mogao ponoviti.<br /><br /></p> <p>U snu mu se, kaže, nudilo sve, kronolo&scaron;ki &ndash; svi poroci koje je kroz život pro&scaron;ao, od lakih žena, alkohola, droga&hellip; ali i oni s kojima nije imao veze&hellip; Kaže, shvatio je da je to bila strategija Padra Pija koji mu se u jednom trenutku u snu i obratio rekav&scaron;i dvije konkretne rečenice.<br /><br /></p> <p>Probudio se u &scaron;oku, svjedoči. Tada je uzeo krunicu u ruke.<br /><br /></p> <p>Zahvalan je dragom Bogu na tom trenutku koji, kaže, neće nikad zaboraviti. Njemu ne treba vi&scaron;e dokaza, kazao je.<br /><br /></p> <h3>Molitva vjernika<br /><br /></h3> <p>Gostovanje Tonija Cetinskog kod velikog broja slu&scaron;atelja koji su se javili u emisiju izazvalo je pravu radost. Toni je posvjedočio i koliko ga je, odnosno njega i suprugu molitva vjernika držala i nosila u te&scaron;kim trenutcima.<br /><br /></p> <p>U nastavku pogledajte gostovanje u cijelosti:<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/N5Qkes3VOlE" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-10-cetinski-tony-21.jpgJela Andrijanić: Prije 29 godina sam obukla crninu i neću je skinuti dok sam živahttp://grude.com/clanak/?i=353333353333Grude.com - klik u svijetSat, 09 Oct 2021 18:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-09-jela-andrijanic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Luka Andrijanić, još kao golobradi mladić 24. kolovoza 1991. srušio je prve agresorske zrakoplove iznad Vukovara.<p>&nbsp;</p> <p>Pro&scaron;lo je 29 godina od tada, no uspomena na taj podvig ne blijedi, kao niti na Luku njegovih roditelja majke Jele (70), oca Peje (70) i brata Ante (49).<br /><br /></p> <p>&ndash; Bol za sinom ne prestaje, živimo s uspomena na njega, na onaj život koji smo imali. Sami smo, kako bi stari rekli kao dva stara panja, nikuda ne idemo osim na grob sina da upalimo svijeće i odnesemo cvijeće &ndash; rekla je Jela, dodav&scaron;i kako su se ona i suprug nakon Lukine pogibije razboljeli.<br /><br /></p> <p>Za svoga sina priča da nije napunio niti 20 godina, a da je bio ozbiljan i zreo poput nekog daleko starijeg mu&scaron;karca.<br /><br /></p> <p>- Od kako se vratio iz JNA stalno je &scaron;utio, nije ni&scaron;ta govorio, bila sam se zabrinula. Pitala sam ga o čemu se radi i rekla sam mu da sam njegovih godina bila puna života. Rekao mi je ni&scaron;ta majko, ne brini se biti će sve u redu. Bilo je to samo nekih mjesec dana od kako je do&scaron;ao iz vojske. Oti&scaron;la sam u Njemačku sezonski raditi. Niti sanjati nisam mogla da će moj Luka otići u rat, a da mi to ne bi rekao &ndash; zaplakala je majka Jela Andrijanić.<br /><br /></p> <p>Sve do kolovoza te godine majka je mislila&nbsp;da&nbsp;Luka radi u Hrvatskoj, a onda je 17. kolovoza 1991. godine s dvojicom prijatelja do&scaron;ao kući.<br /><br /></p> <p>- Donio je pu&scaron;ku i bombe, ja sam se oduzela, jer sam shvatila da je on oti&scaron;ao u rat. To je bio zadnji puta da sam ga vidjela. Sklopila sam ruke i molila sam ga da se ne vraća, da ne ide natrag. Samo mi se osmjehnuo i iza&scaron;ao je. Njega i brata nije bilo do kasno u noć nisam mogla spavati. Pred jutro dvori&scaron;te su osvijetlili automobilski farovi. Vratili su se kući. Ujutro se probudio, umio i obukao, opet sam ga molila da ne ide. Samo bi me pogledao i pomilovao po licu, ali nije govorio ni&scaron;ta. Do&scaron;la su njegova dva prijatelja i moj sin Anto ih je odvezao Vukovar &ndash; ispričala je Jela bri&scaron;ući suze koje su joj pri svakom spomenu Lukinog imena jače tekle niz lice.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ne znam &scaron;to je tamo točno bilo, sve &scaron;to sam čuo rekli su mi njegovi suborci. Kažu bio je hrabar, ludo neustra&scaron;iv. Ispričali su mi kako je u dva dana protivavioncem sru&scaron;io četiri zrakoplova JNA. U Borovu naselju trebali su postaviti mine, ali nije bilo slobodnih minera. Luka im je rekao ja ću to uraditi vidio sam u vojsci kako to rade. On i njegov prijatelj postavljali su mine, ostala je jo&scaron; jedna kada je prema njima krenuo tenk JNA. Rekao je prijatelju da će on postaviti tu zadnju, a da on ponese njihovo naoružanje u jednu polusru&scaron;enu kuću. Taj mi je prijatelj rekao kako je samo čuo eksploziju, nije mu tada bilo poznato da li je bila tenkovska granata ili mina. Izletio je vani i vidio moga sina te&scaron;ko ranjenog. Pri&scaron;ao mu je, bio je živ, Luka ga je molio da ga ne ostave. Iznijeli su ga izvan crte boji&scaron;nice, ali nažalost on je ubrzo preminuo &ndash; ispričao je otac Pejo.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kada se Brusnicom pronijela vijest da je moj Luka, samo tri dana prije svog rođendana poginuo u Vukovaru, moj je sin Anto odmah dobio otkaz na ciglani u Klakaru. Do&scaron;ao je kući rekao mi je: Majko ja sam svoje na ciglani zavr&scaron;io, otpustili su me jer mi je poginuo brat usta&scaron;a. Svi su nas susjedi počeli čudno gledati, posebno Srbi, ali nitko nam ni&scaron;ta nije govorio &ndash; priča Jela.<br /><br /></p> <p>Majka Jela Andrijanić prije 29 godine obukla je crninu i neće je skinuti dok je živa.<br /><br /></p> <p>&ndash; S Lukom se ujutro budim i navečer liježem. I ja i suprug smo te&scaron;ko oboljeli, ostali smo sami, istina imamo sina, snahu i unuku, ali oni su daleko u Njemačkoj. Ovdje imamo samo Lukin tihi dom, odemo k njemu isplačemo se i nadamo se da nas on čeka i radujemo ponovnom susretu &ndash; rekla je neutje&scaron;na Jela, a Pejo, čovjek blagog lica, jo&scaron; koliko toliko nastoji sakriti bol zbog gubitka sina, ali mu te&scaron;ko uspijeva.<br /><br /></p> <p>U svoj toj boli i usamljenosti poku&scaron;avaju kod Uprave Gradskog groblja ishoditi da se samo malo pomakne ograda o Lukinog groba, ili da se postave dvije uzdužne ogradice kako ljudi koji tu prolaze ne bi gazili po grobu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Bila sam jednom na groblju, kada je mu&scaron;karac pre&scaron;ao preko groba vodeći na uzici psa, pa zar je moj sin zaslužio da mu gaze po grobu &ndash; zaplakala je Jela. Moj je sin poginuo za ovu zemlju, da bi mi jedna od djelatnica u Županijskoj upravi rekla &scaron;to ja imam tražiti Luka je strani državljanin, to me je jako pogodilo &ndash; rekla je Jela.</p> <p><br /><em><strong>Franjo Lepan/24sata</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-09-jela-andrijanic.jpgNa današnji dan rodio se fra. Didak Buntićhttp://grude.com/clanak/?i=353328353328Grude.com - klik u svijetSat, 09 Oct 2021 11:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-04-fra-didak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U malom Broćanskom selu Paoča, župa Gradnići, na današnji dan, 9. listopada 1871. godine, rodio se Franjo Buntić – sin Mije Buntića i Matije r. Stojić koja je bila rodom iz Dragićine, župa Čerin.<p>&nbsp;</p> <p>Kr&scaron;ten je kao Franjo Buntić, a ime Didak uzeo je kao franjevac. U Franjevački red stupio je sa 16 godina. Teologiju i filozofiju studirao je u Innsbrucku u austrijskom Tirolu. Za svećenika je zaređen 1894. godine, a mladu misu proslavio je u rodnoj Hercegovini, u koju se konačno i vratio za trajno 1895. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fra Didak Buntić zalagao se za opismenjavanje naroda u Hercegovini krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Djelovao je iz &Scaron;irokog Brijega, gdje je predavao na gimnaziji, no brinuo se i za &scaron;kole u okolici, u kojima je uveo specifičnu metodu &scaron;irenja pismenosti u kojoj su pripadnici naroda prenosili dalje svoje znanje nakon &scaron;to bi ga stekli u &scaron;koli.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Najznamenitija fra Didakova zasluga bilo je spa&scaron;avanje hercegovačkog pučanstva od gladi tijekom Prvog svjetskog rata. Naime, u ratnim uvjetima nedostatka hrane i općeg kaosa u proizvodnji i opskrbi, pojavila se u Hercegovini glad, koja je prijetila smrću velikog broja ljudi. Fra Didak se tada snažno aktivirao i posjetio je samog cara u Beču tražeći pomoć. Uspio je osigurati prijevoz za tisuće najugroženijih &ndash; djecu iz Hercegovine &ndash; prema hranom bogatijim krajevima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Procjenjuje se da je spasio oko 17 tisuća djece organizirajući im transport u Slavoniju i Srijem, gdje je nesta&scaron;ica hrane bila manja. Tako spa&scaron;ena djeca vraćena su kasnije svojim domovima. Ipak, dio djece ostao je trajno u sjevernijim krajevima, bilo zbog toga &scaron;to su im poginula oba roditelja, bilo po vlastitoj želji. Nakon rata, godine 1919. fra Didak izabran je za provincijala hercegovačkih franjevaca.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Umro je u 50-oj godini života na Čitlučkom polju od srčane kapi, 3. veljače 1922. godine, dok je s prijateljima tražio mogućnosti za njegovu melioraciju, pi&scaron;e <a href="https://www.brotnjo.info/2021/10/09/prije-150-godina-roden-fra-didak-buntic-najveci-sin-brotnja-i-hercegovine/?fbclid=IwAR1sBxBZHmpWueaIxx5hTOx3cQQddCtH_SC64-U5C5AAM0jf-4mxp4M7ddU">Brotnjo.info</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-04-fra-didak.jpgGOSPINA PORUKA: VODA I OGANJ ĆE UNIŠTITI SVA DJELA LJUDSKE OHOLOSTI I SVE ĆE BITI OBNOVLJENOhttp://grude.com/clanak/?i=353311353311Grude.com - klik u svijetFri, 08 Oct 2021 15:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-08-gospa-kip.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana 20. prosinca 1954. godine za vrijeme Svete Mise u župnoj crkvi Seredne u Ukrajini, ukazala se Majka Božja djevojci Ani. <p><br />Od tog datuma do studenog 1955. Ana je imala 20 ukazanja, od čega je tri puta vidjela i Isusa. Na gori Seredna dogodila su se mnoga obraćenja i čudesna ozdravljenja. Najvažnija poruka Gospe zapravo ona koja joj je dana u prvom ukazanju, a nju je preveo otac Josip Sukner, župnik u Kra&scaron;iću, te objavio u knjizi Veliki Znak.<br /><br /></p> <p>Poruka najavljuje Sotoninino carstvo &scaron;to se podudara s ukazanjima i porukama Majke Božje u La Salletu, također priznatima od Katoličke Crkve.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Bila sam na Svetoj Misi u župnoj crkvi Seredne, u zapadnoj Ukrajini 7. prosinca 1954. godine (po julijanskom kalendaru &ndash; op.a.). Molila sam krunicu na razne nakane. Kratko prije Pretvorbe, izgubila sam tijek svojih misli kod molitve, i opazih da ne vidim vi&scaron;e ni&scaron;ta: niti oltara, niti svećenika, niti prisutnih u crkvi; sve je to i&scaron;čezlo mojim očima. Ugledah pred sobom goru Seredne na mjestu, gdje se nalazi zdenac i vrelo, mjesto &scaron;to ga nikad prije nisam vidjela. Ugledah također i Presvetu Djevicu Mariju kako stoji preda mnom, obučena u bijelu haljinu sa &scaron;irokim plavim pojasom. Dvanaest zvijezda okruživalo joj je glavu i zračilo svoju svjetlost prema nebu. Noge su joj bile bose i bijele kao snijeg. Bilo je nemoguće gledati u njezin sjaj i ljepotu. Ona je ispružila svoje ruke, čime je isticala ljepotu Božje milosti. Gledajući me, reče Bezgre&scaron;na Djevica glasom punim žalosti:<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">&lsquo;Kćeri moja, kćeri moja, kćeri moja! Ti vidi&scaron; velik broj milosti, &scaron;to ih nosim; ali ja ih ne mogu nikome dati, jer, usprkos velikog broja mojih sinova i kćeri, gotovo svi su se odvratili od mene i ne mole vi&scaron;e za moje milosti. Ja čeznem za tim, da pomognem siroma&scaron;nim gre&scaron;nicima; jer velika je nesreća blizu kao u vrijeme Noe. Ljudi će biti uni&scaron;teni, ne vodom, nego vatrom, jer su sagrije&scaron;ili protiv Boga. Jo&scaron; nikad od početka svijeta nisu ljudi tako duboko pali kao sada. Ovo je vrijeme sotonina carstva&hellip;.&rsquo;<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Podsjetimo, sličnu poruku Majka Božja daje i u francuskom La Salletu, ukazanja također priznata od Katoličke Crkve gdje također navje&scaron;ćuje &lsquo;Sotonino carastvo&rsquo;.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">-Jao stanovnicima zemlje! Doći će do krvavih ratova i gladi, bit će po&scaron;asti i zaraznih bolesti. Ki&scaron;a će biti popraćena prestra&scaron;nim kricima životinja. Oluje će potresati gradove a potresi gutati čitave zemlje. U zraku će se čuti glasovi. Ljudi će udarati glavom o zidove i zazivati smrt, a smrt će im donijeti jedino muku. Krv će teći posvuda. Tko će pobijediti ako Bog ne skrati tu ku&scaron;nju? Bog će olak&scaron;ati prolijevanje krvi i suze pravednika, i čuti njihove molitve. Henoch i Ilija bit će usmrćeni. Poganski će Rim nestati. S neba će pasti vatra i progutati tri grada. Sav će svemir biti obuzet strahom i brojni će biti zavedeni, jer nisu častili istinskog Krista koji živi među njima. Do&scaron;lo je vrijeme kad će sunce potamniti &ndash; jedino će vjera opstati, pi&scaron;e Dnevno.hr.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;">Evo vrijeme je. Bezdan se otvara. Evo kralja kraljeva tmina. Evo zvijeri s njenim podanicima, koja se naziva &lsquo;spasiteljem svijeta&rsquo;. Uzdižući se oholo u zrak prema nebu. Ugu&scaron;it će ga dah Svetog Mihaela Arkanđela. Zvijer će pasti na zemlju, a zemlja je već tri dana u grčevima. Ona će otvoriti svoje krilo puno ognja te će zvijer biti uronjena sa svojim pristalicama u vječni bezdan pakla.<br /><br /></p> <p>Tada će voda i oganj pročistiti zemlju i uni&scaron;titi sva djela ljudske oholosti i sve će biti obnovljeno. Tada će Bogu služiti i Boga slaviti &ndash; rekla je Gospa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-08-gospa-kip.jpgNAJAVA: Obiteljski susret u Masnoj lucihttp://grude.com/clanak/?i=353299353299Grude.com - klik u svijetThu, 07 Oct 2021 11:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-07-masnaluka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon kratke pauze Udruga Kairos s radošću obaviještava da organizira novi obiteljski susret.<p>Ovaj put susret će biti održan u Franjevačkoj kući molitve u Masnoj Luci, a predavač je svima nama dragi i poznati fra Josip Vla&scaron;ić!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na susret su pozvani bračni parovi sa ili bez djece. Za vrijeme susreta bit će organiziran program za djecu uzrasta od 5 do 11 godina, kako bi roditelji mogli nesmetano sudjelovati u programu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Kada?</strong> Nedjelja, 24. listopada 2021. u 10:00 sati</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Gdje?</strong> Franjevačka kuća molitve u Masnoj Luci</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Program susreta</strong></p> <p>10:00 sati &ndash; sv. misa</p> <p>11:00 sati &ndash; tematsko predavanje: fra Josip Vla&scaron;ić</p> <p>13:00 sati &ndash; ručak</p> <p>14:00 sati &ndash; II. dio predavanja: fra Josip Vla&scaron;ić</p> <p>16:00 sati &ndash; kratko druženje i rastanak</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj sudionika je ograničen, pa vas molimo da se obvezno i &scaron;to prije prijavite putem linka: <a href="https://bit.ly/ObiteljskiVikendPrijava?fbclid=IwAR06iUEIUE726n2XHO1lJ5E731MY1zTsxH0xPrRu-Q0WzAz0neClluR7cJo" rel="noreferrer noopener" target="_blank">http://bit.ly/ObiteljskiVikendPrijava</a></p> <p>&nbsp;</p> <p>Cijena ručka za odrasle osobe je 20 KM, a za djecu 10 KM (za djecu do 5 godina besplatno). Uplate možete vr&scaron;iti u župnom uredu sv. Petra i Pavla u Mostaru.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Za vi&scaron;e informacija pi&scaron;ite nam na mail: obiteljski.susreti@gmail.com</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Dođite! Pridružite nam se na o</strong>vom susretu u prekrasnom ambijentu parka prirode Blidinje!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Preporučujemo da obučete toplu i slojevitu odjeću.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Radujemo se va&scaron;em dolasku!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mir i dobro!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ako želite podržati rad Udruge sa svojom donacijom to možete učiniti na br. računa:</p> <p>3381302247378263 s doznakom: Donacija</p> <p>Naziv: Udruga Kairos</p> <p>Adresa: Franjevačka 1, Mostar</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-07-masnaluka.jpgU ovom tjednu dvije predstave na repertoaru HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=353271353271Grude.com - klik u svijetTue, 05 Oct 2021 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nagrađivana predstava za koju se uvijek traži mjesto više „Ja od jutra nisam stao“, autorice Une Vizek i redatelja Dražena Krešića, na repertoaru je u utorak, 5. listopada 2021. godine. <p>&nbsp;</p> <p>Kako bi izgledao svijet u kojem bi vladale žene, dok mu&scaron;karci doma kuhaju, vode domaćinstvo, uzimaju porodiljni i čuvaju djecu, sve je to na satiričan način prikazano u ovoj predstavi. U predstavi igraju Jelena Kordić Kuret, Mario Knezović, Ivo Kre&scaron;ić, Dražen Pavlović i Ivan Skoko.</p> <p><br /><br />Dugo i&scaron;čekivana<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">, također nagrađivana predstava</span> &bdquo;Logorilijada&ldquo;, autora Dragana Komadine i redatelja Ivana Lea Leme, nastala prema memoarskoj prozi Ilije Jakovljevića &bdquo;Konclogor na Savi&ldquo; i zbirci pjesama &bdquo;Lirika nevremena&ldquo; te motivima &bdquo;Grobnice za Borisa Davidoviča&ldquo; Danila Ki&scaron;a, bit će izvedena <span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">u petak i subotu, odnosno&nbsp;</span>8. i 9. listopada 2021. godine.</p> <p><br /><br />Predstava govori o sudbini pjesnika u totalitarnim režimima, odnosno književnika koji se nije htio odreći vlastitih političkih i moralnih uvjerenja.</p> <p><br /><br />Zanimljivo je da je o ovoj predstavi nedavno objavljen i originalni znanstveni rad. Naime, dr. sc. Sarina Bakić i dr. sc. Nedžma Džananović Mira&scaron;čija s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu objavile su znanstveni rad pod naslovom &bdquo;Iliji Jakovljeviću u sretanje: Sociolo&scaron;ka analiza teatarske predstave Logorilijada u kontekstu promi&scaron;ljanja o pojedincu u totalitarnim dru&scaron;tvima&ldquo; u znanstvenom časopisu &bdquo;Sociolo&scaron;ki diskurs&ldquo;.</p> <p><br /><br />Ova predstava doživjela je i određene promjene u ansamblu pa će tako umjesto Branimira Vidi<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">ća</span>&nbsp;Flike igrati Slaven Knezović, a umjesto Borisa Matića Sa&scaron;a Oručević. Osim njih dvojice, u predstavi igraju Robert Pehar, Ivo Kre&scaron;ić, Miro Barnjak, Ivan Skoko, Bojan Beribaka i Mario Bo&scaron;njak.</p> <p><br /><br />Rezervacija ulaznica<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;"> moguća je</span> porukom preko Facebook Messenger-a ili Instagram Direct-a, odnosno pozivom na broj 063 019 019. <span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">Redovita c</span>ijena ulaznice je 10 KM,<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;"> a</span> <span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;"> 5 KM za </span>student<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">e</span>, učeni<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">ke</span>, umirovljeni<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">ke</span> i nezaposlen<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">e osobe</span>. Studenti Sveučili&scaron;ta u Mostaru mogu iskoristiti<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;"> besplatne</span> vaučere <span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">koji se </span>preuz<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">imaju</span> u<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;"> prostorijama</span> Studentsko<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">g</span>&nbsp;zbor<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">a</span>.<span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">B</span>roj posjetitelja je ograničen&nbsp; <span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">sukladno preporukama</span>&nbsp;nadležnih <span class="gmail_default" style="font-family: tahoma,sans-serif;">zdravstvenih </span>tijela.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpegŠPANJOLSKA U ZNAKU MEĐUGORJA / PREMIJERA FILMA ''MEDJUGORJE, Jedan poziv i za tebe''http://grude.com/clanak/?i=353266353266Grude.com - klik u svijetMon, 04 Oct 2021 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-04-nikola_i_irena.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Španjolskoj se puno ljudi uključilo u promociju filma, a za Jesúsa je znakovito kako je komercijalno prikazivanje filma u kinima Španjolske započelo baš u godini kada se obilježava 40. Obljetnica Gospina ukazanja.<p>&nbsp;</p> <p>Velika promocija Međugorja u &Scaron;panjolskoj dogodila se na pretpremijeri i premijeri dokumentarnog filma &bdquo;MEDJUGORJE, Jedan poziv i za tebe&ldquo; scenarista i režisera Jes&uacute;sa Garc&iacute;a-Colomera i njegova prijatelja Borja Martineza u produkciji audiovizualne produkcijske kuće &bdquo;Gospa arts&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U petak 1. listopada, premijerom filma u najpoznatijem kinu Madrida, na crvenom tepihu, hodali su ljudi čiji su se životi promijenili u Međugorju i koji u filmu daju svoja svjedočanstva o nebrojenim milostima koje Gospa u ovom malom Hercegovačkom mjestu &scaron;alje na cijelu zemlju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zajedno sa autorima filma, pretpremijeri i premjeri filma sudjelovali su i &bdquo;na&scaron;i&ldquo; međugorsko - &scaron;panjolski vodiči koji dovode hodočasnike u Međugorje kao i fra Petar Ljubičić.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-10-04-21-10-04-silviamaric,emilio,frapetar.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;panjolski mediji navode i kako je tijekom vikenda, upravo ovaj dokumentarac bio jedan od 3 najgledanija filma u kinima u cijeloj &Scaron;panjolskoj.</p> <p>&nbsp;</p> <p>1. listopada je tako započela njegova distribucija u preko 50 kina diljem &Scaron;panjolske. Na ovaj način poruka Međugorja odjeknuti će jo&scaron; vi&scaron;e i &scaron;ire u ovoj zemlji.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U &Scaron;panjolskoj se puno ljudi uključilo u promociju filma, a za Jes&uacute;sa je znakovito kako je komercijalno prikazivanje filma u kinima &Scaron;panjolske započelo ba&scaron; u godini kada se obilježava 40. Obljetnica Gospina ukazanja. Stoga se Jes&uacute;s nada kako će i njihov film doprinijeti toj proslavi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zatim bi slijedile Latinoameričke zemlje, a u toku je i prevođenje filma na engleski jezik kako bi bio dostupan i za prikazivanje u zemljama izvan &scaron;panjolskog govornog područja. Nadaju se i hrvatskom prijevodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stalni tim od 5 ljudi je radio na filmu, i nekoliko tehničara koji su uskakali ili prevoditelji i glumci koji su sinkronizirali sa hrvatskog na &scaron;panjolski jezik, pa sve to čini ukupno oko 30-40 osoba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo kako se film &ldquo;MEDJUGORJE, Ima jedan poziv za tebe&rdquo;, temelji na knjizi koju je Jes&uacute;s Garc&iacute;a Colomeri napisao prije 10 godina: &bdquo;VRATILI SMO SE&ldquo; (Estamos de vuelta), Svjedočanstvo jednog &scaron;panjolskog hodočasnika o njegovom nevjerojatnom iskustvu u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Uz brojne nesigurnosti na ovom projektu radili su vi&scaron;e od dvije i pol godine. Ukupno &scaron;est puta su bili u Međugorju zbog snimanja filma, od toga je pet puta bilo za vrijeme pandemije, a dva puta su bili u Zagrebu i jednom na Badiji, kako bi snimili razgovor sa fra Jozom Zovkom. Od prvog dana fra Jozo je uz fra Marinka &Scaron;akotu dao podr&scaron;ku ovom filmu. Uz njih su snimili i razgovore sa Jakovom, Mirjanom i Ivanom. Vicka i Marija su bile pristale na snimanje, ali se zbog pandemije ti susreti nisu mogli realizirati. U filmu prepričavaju zapravo svoja iskustva od prvog dolaska u Međugorje koje im je promijenilo život (prijatelj mu je postao svećenik, a on se posvetio svjedočenju Međugorja). I sada 15 godina poslije shvatili su kako nisu samo njihovi životi promijenjeni, nego se puno ljudi i oko njih radi njihove promjene promijenilo. Film dakle sadrži njihova svjedočanstva, svjedočanstva ljudi koji su se zbog njihovog obraćenja promijenili i svjedočanstva samih protagonista događanja u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Snimili su toliko materijala da bi se od njega mogao napraviti film koji traje 15 sati, pa je najteži dio bio zapravo izabrati &bdquo;najvažnije&ldquo; dijelove koji stanu u dva sata koliko film traje. Film je podijeljen na dva dijela: 1. dio je KRONIKA MEĐUGORJA (svjedočanstva prvih svjedoka Gospinih ukazanja), i 2. dio PLODOVI MEĐUGORJA i svjedočanstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>VI&Scaron;E O REŽISERU:</p> <p>Jes&uacute;s Garc&iacute;a Colomer rođen je u Madridu 1977. godine. Radio je za jednu televizijsku katoličku kuću koja ga je 2006. godine poslala da napravi kratku reportažu o jednom malom mjestu u biv&scaron;oj Jugoslaviji gdje se navodno ukazuje Gospa.</p> <p>&nbsp;</p> <p>On i direktor marketinga koji je do&scaron;ao s njim imali su samo jedan cilj: snimiti 'priču' koja se može dobro prodati!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Stoga su im glavni motivi koje su željeli snimiti bili jedno ukazanje, vidioc i jedno čudo. Ali ni&scaron;ta se od toga nije ostvarilo. Kada su oni dolazili, te 2006. godine, iz &Scaron;panjolske za Međugorje su se organizirala možda po tri hodoča&scaron;ća godi&scaron;nje. Oni su dakle morali čekati prvo organizirano hodoča&scaron;će koje je kretalo i ono je za prvu etapu hodoča&scaron;ća imalo 'trodnevnu duhovnu obnovu' sa fra Jozom Zovkom u &Scaron;irokom Brijegu. Ta tri dana su mu već promijenila život &ndash; odnosno bila su dovoljna za njegovo obraćenje. Do&scaron;li su i u Međugorje, složili priču i vratili se u Madrid.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj njegov prijatelj, direktor marketinga, nakon tog putovanja odlazi u sjemeni&scaron;te i danas je svećenik, a Jes&uacute;s počinje pisati knjigu o Međugorju. Njegova knjiga se zove &bdquo;VRATILI SMO SE&ldquo; (Estamos de vuelta), Svjedočanstvo jednog &scaron;panjolskog hodočasnika o njegovom nevjerojatnom iskustvu u Međugorju. Izdana je prije 10 godina i jako je pridonijela tome da se u &Scaron;panjolskoj pro&scaron;ire informacije o Međugorju i da ljudi upoznaju &scaron;to se u Međugorju događa. U to vrijeme se o svemu &scaron;to se u Međugorju događalo i događa, jako malo znalo. Također, zahvaljujući njegovoj knjizi, jako puno ljudi je do&scaron;lo i upoznalo Međugorje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako su se vremena promijenila i kako sve manje ljudi čita, a sve vi&scaron;e se 'gleda', Jes&uacute;s dolazi na ideju da osnuje jednu audiovizualnu produkcijsku kuću. Tako je nastala &bdquo;Gospa arts&ldquo; - digitalna platforma za proizvodnju i distribuciju visokokvalitetnih a pristupačnih pisanih i audiovizualnih sadržaja za &scaron;irenje priča o ljudima i Bogu putem mobilnih i prijenosnih uređaja. Cilj je pro&scaron;iriti evangelizaciju i na ovaj virtualan i digitalni način. Do sada su snimili jedan film o Lourdesu, odnosno o volonterima koji vode bolesnike na hodoča&scaron;će u Lourdes, a zove se: LOURDES, THE HANDS OF OUR LADY (2019). Film je otkupila i hrvatska katolička kuća Laudato TV.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Paula Tomić</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-04-nikola_i_irena.jpgSveti Franjo Asiški – istinski Isusov sljedbenik http://grude.com/clanak/?i=353256353256Grude.com - klik u svijetMon, 04 Oct 2021 08:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-04-svfranjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Potpuno u srcu obraćen i posve opredijeljen za Krista, sveti Franjo se javno pred pobožnim asiškim biskupom Gvidom II. odrekao svih dobara i prava na očinsku baštinu.<p>&nbsp;</p> <p>Sveti Franjo Asi&scaron;ki rodio se početkom god. 1182. u Asizu kao sin trgovca Pietra di Bernardonea i Ivane. U odsutnosti oca krstila ga je majka dav&scaron;i mu ime Ivan. Otac je tome imenu kasnije dodao Franjo, s kojim je taj svetac u&scaron;ao u ljudsku povijest. Mali&scaron;an je u župnoj &scaron;koli sv. Jurja naučio čitati i pisati. Kao dječak i mladić bavio se prodajom sukna, &scaron;to je bilo zanimanje i njegova oca. Uz posao živahni je mladić u sebi osjećao vatrenu želju da bude prvi, da prednjači, da se na neki način odlikuje. Volio je svečanosti, rasko&scaron;, bio prilično lakomislen. Uz te manje savr&scaron;ene prirodne kvalitete imao je i boljih: tankoćutnu osjećajnost, samilost prema siromasima, kojima bi dijelio obilnu milostinju, a bio je i ćudoredno neporočan, pi&scaron;e <a title="bitno net" href="https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/sveti-franjo-asiski-istinski-isusov-sljedbenik-asiz/" target="_blank">bitno.net</a><br /><br /><br />Bio je tako upadan i osebujan da je bio vođa vesele mladenačke asi&scaron;ke družbe, &ldquo;kralj gozba i zabava&rdquo;, u kojima je znao potro&scaron;iti dosta očeva novca. Zanesen avanturizmom i slavom, sudjelovao je aktivno i u oružanim razmiricama između Asiza i Peruggie, između naroda i feudalaca. Već je u tom razdoblju njegova života nazrijevati neke klice Božjega poziva.<br /><br /></p> <p>Kad je Franjo do&scaron;ao iz zarobljeni&scaron;tva iz Peruggie te se oporavio od podulje bolesti, iako se ne&scaron;to u du&scaron;i bija&scaron;e već promijenio, poku&scaron;ao je ipak poći za slavom novim putovima i to onom slavom koja dolazi od oružja, od juna&scaron;tva u oružanoj vite&scaron;koj borbi. Uputio se stoga prema pokrajini Pugli, a zaustavio u Spoletu. Uzrok tome bija&scaron;e tajanstveni glas u snu, koji ga je pozivao da slijedi radije gospodara nego slugu.<br /><br /></p> <p>Franjo se tada vratio u svoj Asiz, ondje raskrstio s veselim dru&scaron;tvom te započeo život revnog razmi&scaron;ljanja i pobožnosti. Da svlada ono &scaron;to mu po naravi bija&scaron;e odvratno, dao se na djela herojske ljubavi prema siromasima i gubavcima. U to je doba poduzeo i hodoča&scaron;će u Rim, u baziliku sv. Petra, na grob apostolskog prvaka. U jesen god. 1205. bija&scaron;e opet u rodnom Asizu. Tada je u crkvici San Damiano triput čuo zov Raspetoga: &ldquo;Franjo, pođi i popravi mi crkvu jer, kako vidi&scaron;, sva je u ru&scaron;evinama!&rdquo; Obnovio je crkvicu sv. Damjana te ondje povučen provodio vrijeme u razmatranju, u molitvi, pomalo ipak zabrinut kako će izbjeći očevu gnjevu koji je bio nad njim razočaran. Razočaranje je dolazilo iz zemaljskih pobuda, planova i ambicija, koje je imao sa sinom. Sve je to njemu neshvatljivim sinovljevim pona&scaron;anjem palo u vodu.<br /><br /></p> <p>Potpuno u srcu obraćen i posve opredijeljen za Krista, sveti Franjo se javno pred pobožnim asi&scaron;kim biskupom Gvidom II. odrekao svih dobara i prava na očinsku ba&scaron;tinu. Time se kao pokornik i Bogu posvećena osoba podložio posve crkvenoj vlasti. Tada je izjavio: &ldquo;Čujte me i shvatite dobro! Do ovog sam časa svojim ocem nazivao Petra Bernaridonea, odsad s većim pouzdanjem mogu reći: Oče na&scaron;, koji jesi na nebesima, u tebe stavljam sve svoje blago i nadu i zalog svog ufanja.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Nalazeći se jednog dana u crkvi sv. Marije anđeoske, čuo je kod mise ove evanđeoske riječi: &ldquo;Ne pribavljajte sebi u pojase ni zlatna, ni srebrna, ni bakrena novca; ni putne torbe, ni dviju haljina, ni obuće, ni &scaron;tapa, jer radnik zaslužuje uzdržavanje!&rdquo; (Mt 10,9-10)&hellip; Čuv&scaron;i te riječi, bio je tako snažno zahvaćen ljubavlju prema siroma&scaron;tvu da je uskliknuo: &ldquo;To je &scaron;to tražim, to je &scaron;to svim srcem želim!&rdquo; Kasnije mu je svećenik protumačio sav smisao tih riječi, a i onih koje iza njih u Evanđelju sv. Mateja slijede. Iz njih proizlazi apsolutno siroma&scaron;tvo, ponizno predanje i pouzdanje u Boga, obilaženje i propovijedanje Radosne vijesti Božjemu puku.<br /><br /></p> <p>Tako poučen i zahvaćen Božjom riječju iz 10. glave Matejeva evanđelja, Franjo je svoju pustinjačku odjeću zamijenio &ldquo;minoritskom&rdquo; &ndash; manje braće, kako će kasnije nazvati svoj red i njegove sljedbenike. Odložio je remen, sandale i &scaron;tap, a svoju je grubu tuniku opasao bijelim konopom. Na glavu je stavio kapucu ili kukuljicu, kakvu su tada običavali nositi umbrijski seljaci. I tada je u svojoj župnoj crkvi sv. Jurja u Asizu s velikim duhovnim žarom izrekao svoju prvu pokorničku i moralnu propovijed: &ldquo;jednostavnom riječju ali velikodu&scaron;nim srcem, pobuđujući i izgrađujući svoje slu&scaron;atelje&rdquo;. Za svoju je zaručnicu izabrao sestricu siroma&scaron;tinu, a te će neobične zaruke genijalni Dante, koji će i sam postati franjevački trećoredac, opjevati u stihovima svojim nenadma&scaron;ivim pjesničkim perom.<br /><br /></p> <p>Franjino je propovijedanje palilo, a jo&scaron; vi&scaron;e primjer. Potreseni njima, samo nekoliko dana kasnije pridruži&scaron;e mu se prvi sudrugovi novoga načina života: bogati trgovac Bernardo da Quintavalle, pravnik Pietro Cattani, zatim ponizni brat Egidije iz Asiza i neki drugi, njih 12 skupa s Franjom na broju. Sveti Franjo ih je godinu dana poučavao, a onda počeo slati na propovijedanje. Sakupiv&scaron;i neke evanđeoske tekstove, sastavio je prvu kratku Formulu života ili Prvotno pravilo života manje braće. To je pravilo usmeno potvrdio papa Inocent III. <br /><br /><br />Bilo je to negdje u travnju 1209. ili 1210. god. To je godina kanonskog utemeljenja Reda manje braće, kako ga je svetac ne&scaron;to kasnije nazvao. A to je ime dao svome redu iz posve evanđeoskih motiva i pobuda. Želio je da sljedbenici i članovi Reda manje braće budu evanđeoski ponizni, spremni na služenje i pokoravanje svima. Tako to tumače najbolji i najkompetentniji Franjini životopisci Celano i sveti Bonaventura. U na&scaron;e vrijeme Drugi vatikanski sabor pozvao je redove, družbe i kongregacije da idu na izvore, u prvom redu na izvor Evanđelja, a onda na spise, naputke, pravila, konstitucije, &scaron;to im namrije&scaron;e njihovi utemeljitelji.<br /><br /></p> <p>Potvrdiv&scaron;i franjevačko Pravilo, sam Papa je svojim ugledom ovlastio prvu dvanaestoricu male braće da posvuda propovijedaju Evanđelje, a velikom &nbsp;tonzurom, kakvu su u jo&scaron; ne tako davna vremena franjevci nosili, uvrstio ih je u klerički red. Tad je vjerojatno i sveti Franjo bio zaređen za đakona, pri čemu je i ostao, jer se iz poniznosti i straha nije usudio pristupiti svećeničkom ređenju.<br /><br /></p> <p>Serafski otac sveti Franjo gori sav vatrom za du&scaron;e. Zato želi postati misionar i mučenik. Nakon &scaron;to je osnovao i drugi franjevački red &ndash; klarise &ndash; ili &ldquo;Siroma&scaron;ne dame od sv. Damjana&rdquo;, odjenuv&scaron;i prije toga u redovničko odijelo sv. Klaru, Franjo putuje prema Palestini, zatim prema &Scaron;panjolskoj i Maroku. Sa svih se tih putovanja zbog bolesti i oluja morao vratiti kući ne do&scaron;av&scaron;i do cilja. No nije odustajao od svojih apostolskih namjera pa je god. 1219. uspio ipak doći u Svetu Zemlju, u Siriju i Egipat, gdje je propovijedao u prisutnosti dobrohotnog i razboritog sultana Al-Malik al-Kamila. Na taj je način svojim sinovima otvorio prostrano polje misionarskoga rada na Bliskom istoku.<br /><br /></p> <div class="inline-ad">&nbsp;</div> <p>Vrativ&scaron;i se s Istoka u Asiz sredinom god. 1220. te prepustiv&scaron;i upravu reda u ruke svojih vikara Pietra Cattanija i famoznog brata Ilije, Franjo se bavio nadasve unutarnjom organizacijom svoga reda održavajući kapitule ili skup&scaron;tine. U to je vrijeme unutar franjevačke zajednice među Franjinim učenicima nastala rasprava koju su neki životopisci možda i uveličali. No prilično je povijesno utemeljeno da se mnogima savr&scaron;eno, apsolutno siroma&scaron;tvo činilo odvi&scaron;e strogim i neostvarivim. Papin je zastupnik tada bio u prilog jedne blaže linije, a Franjo se tome ponizno pokorio. Crkveni povjesničar Lortz pi&scaron;e o tome: &ldquo;Nikada se u tijeku crkvene povijesti nije pokazala tako sjajno tajanstvena snaga najživotnije poslu&scaron;nosti kao u Franji.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Sveti Franjo je dvije godine prije smrti u&scaron;ao u posljednji odsjek svoga duhovnoga puta, u mističnu suobličenost s Kristom, koja je po svetim ranama &scaron;to ih je primio dobila i svoj vidljivi izraz. Te&scaron;ko bolestan Franjo se dao prenijeti u crkvu sv. Marije anđeoske, na mjesto gdje je jasno upoznao svoj životni poziv. Položen na golo tlo, umro je uz pjevanje 141. psalma u subotu 3. listopada 1226. u 7 sati uvečer. Toma Celano pi&scaron;e: &ldquo;Smrt je pjevajući primio.&rdquo; U tome kao i u svemu drugome bio je dosljedan. U svojoj slavnoj &ldquo;Pjesmi brata Sunca&rdquo; smrt je nazvao &ldquo;sestricom&rdquo;, on ju je kao takvu radosno i dočekao.<br /><br /></p> <p>Papa Grgur IX. već dvije godine nakon Franjine smrti proglasio ga je svetim. Isti je Papa odredio da mu se pokraj Asiza ili bolje na rubu toga grada podigne u čast dvostruka veličanstvena bazilika. U nju je god. 1230. bilo preneseno svečevo tijelo. Kasnije se dogodilo ne&scaron;to pomalo neshvatljivo: da se vi&scaron;e nije točno znalo za svečevo tijelo. Nakon mučnih radova tijelo je napokon god. 1818. opet pronađeno pod glavnim oltarom. Danas se čuva u donjoj bazilici na povi&scaron;enom mjestu.<br /><br /></p> <h3 class="entry-title">Molitva sv. Franje Asi&scaron;kog</h3> <div class="entry-content"> <p>Vi&scaron;nji i slavni Bože, rasvijetli tmine srca moga i daj mi pravu vjeru, čvrsto ufanje i savr&scaron;enu ljubav, razum i znanje, Gospodine, da vr&scaron;im tvoju svetu i istinitu zapovijed. Amen.</p> </div> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-04-svfranjo.jpgJurilj za Grude.com: Stigme su filmska priča o preživljavanju na ogoljenom kamenitom kršu Hercegovinehttp://grude.com/clanak/?i=353245353245Grude.com - klik u svijetSun, 03 Oct 2021 11:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-03-jurilj-zdenko.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prva faza snimanja dugometražnog filma Stigme pod redateljskom palicom Zdenka Jurilja, a po scenariju Josipa Mlakića završena je prošlog mjeseca.<p>&nbsp;</p> <p>Mnogi već sada komentiraju da se radi o filmu desetljeća na ovim prostorima, te ga s nestrpljenjem isčekuju, a prati &scaron;vercere duhana nakon Drugog svjetskog rata. Sniman je na autentičnim lokacijama po Hercegovini u kojima su se prije 70 godina skrivali ili prolazili &scaron;verceri duhana, a jedna od njih je i općina Grude.<br /><br /></p> <p>Redatelj filma Zdenko Jurilj kazao je za Grude.com da su "Stigme" prikaz ljudske egzistencije, psiholo&scaron;kog stanja osoba različitih generacija, obrazovanja i socijalnog statusa u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. - Ovo je filmska priča o preživljavanju ljudi na ogoljenom kamenitom kr&scaron;u Hercegovine, području u kojem je, unatoč jakom represivnom policijskom aparatu, &scaron;verc duhanom za Bosnu bio gotovo jedina mogućnost za preživljavanje. Igrani film "Stigme" bavi se prikazom ljudske egzistencije, psiholo&scaron;kog stanja osoba različitih generacija, i socijalnog statusa u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata u kojem se isprepliću goli egzistencijalizam i novi ideolo&scaron;ki ar&scaron;ini s čvrsto ukorijenjenim tradicionalizmom. Ovo je filmska priča u preživljavanju ljudi na ogoljenom kamenitom kr&scaron;u Hercegovine, području u kojem je, unatoč jakom represivnom policijskom aparatu, &scaron;verc duhanom za Bosnu bio gotovo jedina mogućnost za preživljavanje - priča nam Jurilj.<br /><br /></p> <p>Film se bavi i psiholo&scaron;kim granicama do kojih ljudski životi mogu ići. - Kroz par glavnih likova koje pratimo na toj neizvjesnoj &scaron;vercerskoj misiji, prikazujemo do kojih fizičkih, a pogotovu psiholo&scaron;kih granica ljudski životi mogu ići. "Prva faza snimanja filma glumicama je zavr&scaron;ena. Sada slijedi druga faza s dublerima. Ozračje na filmu je bilo obiteljsko, prijateljsko, domaćinsko. Svaki segment je &scaron;timao kao dobro uvježbani simfonijski orkestar, od tona kojeg je kontrolirao stari filmski Asovi Predrag Doder, i Predrag Đorđa, kostimografkinje na čelu s Vesnom Teodosić, &scaron;minkerice Marije Jozipović, direktora fotografije i snimatelja Mirka Pivčevića i Antoni Ćorića, asistent redatelje Ilije Pujića pa sve do volontera, prevođenim Nikolom Galićem, producenta Tomislava Bubala. Glumci Bojan Beribaka, Ivo Kre&scaron;ić, Miro Barnjak, Ivan Skoko, Mario Knezović i Robert Pehar, su dali sve od sebe da utjelove likove iz filma &scaron;to i nije bilo zgodno s obzirom na psiholo&scaron;ko i zahtjevno fizičko koje likovi glume. Svima hvala i u ovih 14 dana priprema i snimanja postali smo kao obitelj s kojom sam se rastao u suzama. Nadam se skoroj suradnji i novom filmu bez manje gerilskog rada, i vi&scaron;e komoditeta u realizaciji, filmskih scena - kazao je za Grude.com redatelj filma i jedan od najuspje&scaron;nijih hercegovačkih filmskih stvaraoca proteklih godina Zdenko Jurilj.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-03-jurilj-zdenko.jpgŠiroki Brijeg / Predstavljena zbirka pjesama ''Oluja'' Marije Lovrić-Crnjachttp://grude.com/clanak/?i=353209353209Grude.com - klik u svijetFri, 01 Oct 2021 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-01-marijalovric-knjiga-oluja-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>O zbirci su govorili prof. doktorandica književnosti i germanistike Božena Pandža i prof. hrvatskog jezika i književnosti Ljubica Ivančić.<p><br />Zbirka &rdquo;Oluja&rdquo; sastavljena je istinski proživljenom emocijom, vlastitim iskustvom i postojanjem, svjedočenjem realnih situacija i zapleta. Kako bi se dogodila oluja, potrebno je i vi&scaron;e osjećaja no &scaron;to mislimo. Oluja ne mora imati negativnu konotaciju, ovdje oluja pokreće, sti&scaron;ava, razmi&scaron;lja, odlučuje, ljubi i podnosi, kazala je Ivančić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iako je Tango za kraj nazvan krunom stvarala&scaron;tva Lovrić-Crnjac, &rdquo;Oluja&rdquo; nastaje iz pepela vremenom ugaslih priča, kao fenix, snažan i jak, kao želja &rdquo;Sve &scaron;to sam željela&rdquo;, kao &scaron;to spisateljica u istoimenoj pjesmi kaže. Kao i u prethodnoj zbirci tako i u &rdquo;Oluji&rdquo;, ljubav se rađa iznova, ljubav je uvijek &rdquo;ono &scaron;to nas pokreće, &scaron;to istu jarko crvenu krv uzburka.&rdquo; Ljubav, mir i spokoj nakon oluje neizbježni su motivi nove ljubavlju prožete zbirke.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Lovrić-Crnjac progovora iz srca svake žene i njena riječ prisutna je u misli strastvene žene kakva je i sama jer upravo iz strasti i ljubavi nastaju zbirke poput Oluje. Žena koja voli čovjeka u punini, žena čiji je život procvao poput pupoljka ruže nakon duge su&scaron;e i čija osebujnost nastaje poput duge nakon ki&scaron;e, žena je svevremenska i sveprisutna u poeziji zbirke &rdquo;Oluja&rdquo;. Vremenita i iskonska je njena ljubav, &rdquo;Kroz oluje i vjekove&rdquo; kako i sama kaže, te se događa sama od sebe kao i sve prave stvari u životu: &rdquo;ne pitaju za dopu&scaron;tenje, niti pitaju je li pravo vrijeme&rdquo;, istaknula je Pandža.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Posebnu emociju donijela je profesorica i glumica Maja Lasić, koja je čitanjem stihova donijela čaroliju u dvoranu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na kraju se i sama autorica zahvalila svima na dolasku i kazala kako je pouka priče da sve oluje dođu u na&scaron; život, kako bi nas učinile jačim i da uvijek zapamtimo da i poslije najjače oluje uvijek dođe sunce.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Leon Lasić napravio je prelijepi glazbeni ugođaj, izvođenjem pjesam Olivera Dragojevića i Pjesme nad pjesmama. Moderatorica predstavljanja bila je Željka &Scaron;aravanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-01-marijalovric-knjiga-oluja-1.jpgNAJAVA: 8. međunarodna likovna kolonija Tomislavgrad – Blidinje 2021.http://grude.com/clanak/?i=353206353206Grude.com - klik u svijetFri, 01 Oct 2021 13:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-01-blidinje-likovna-kolonija2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Kulturno-informativnog centra iz Tomislavgrada počinje 8. međunarodna likovna kolonija Tomislavgrad – Blidinje 2021.<p>&nbsp;</p> <p>Svoje sudjelovanje su potvrdili akademski slikari, kipari i studenti zavr&scaron;nih godina: Mladen Ive&scaron;ić, Ivica Gabrić, Ante Čulo, Bože Kri&scaron;tić, Ilija Skočibu&scaron;ić, Magdalena Džinić Hrkać, Ante Braovac, Božena Rado&scaron;, Ante Petrović, Ante Tolić, Damir Bebek, Mario Cvitković, Fran Juri&scaron;ić, Nikolina Leutar, Bože Marković, Gabrijela Vučemil, Marija Magdalena Vukadin i Josipa Ćurić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sva djela nastala na ovogodi&scaron;njoj koloniji će biti dio postavke izložbe radova nastalih na koloniji koja će se naknadno održati u Gradskoj galeriji KIC-a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Projekt su financijski podržali: Federalno ministarstvo kulture i sporta, Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i &scaron;porta Hercegbosanske županije te Općina Tomislavgrad.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-10-01-21-10-01-blidinje-likovna-kolonija2021.jpg" alt="" width="640px" /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-01-blidinje-likovna-kolonija2021.jpgVlč. Adnan Petar Jašarević ispraćen na posljednji počinak: Dragi Bog je vidio da je sazrio za nebohttp://grude.com/clanak/?i=353201353201Grude.com - klik u svijetFri, 01 Oct 2021 12:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-01-adnan-ispracaj.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na spomendan Sv. Jeronima, 30. rujna u Sarajevu je sahranjen svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Adnan Petar Mihael Jašarević.<p><br />Misu zadu&scaron;nicu u crkvi Sv. Ćirila i Metoda, u sklopu Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeni&scaron;ta (VBS) u Sarajevu, predvodio je vrhbosanski nadbiskup metropolit Vinko kard. Puljić. S njim u koncelebraciji bilo je 70-ak svećenika.<br /><br /></p> <p>Na početku je okupljene pozdravio i izrazio sućut rektor VBS-a preč. Zdenko Spajić, kazav&scaron;i kako je &bdquo;ova kuća često doživljavala da se njezini stanovnici vrate u nju ponovno živjeti ili kao gosti&ldquo;, ali da ne pamti da se njezin, skoro dojučera&scaron;nji stanovnik na ovakav način ondje vratio.<br /><br /></p> <p><strong>Sazrio za Nebo</strong><br />Nakon svetopisamskih čitanja i navije&scaron;tenog Evanđelja, kardinal Vinko uputio je svoju propovijed početno kazav&scaron;i kako mu te&scaron;ko pada da u kratkom vremenskom razdoblju ispraća dvojicu svećenika, i to obojicu Sarajlija. &bdquo;Mi sad ne stojimo samo pred tajnom smrti, nego i pred tajnom života. Na&scaron; dragi subrat, misnik Adnan Petar Mihael imao je svoj jedan karakterističan put traženja Boga. To je ono &scaron;to posebno mene nekako dira &ndash; na koji način se borio (&hellip;) Ljudi koji su imali, nekako, redovan put rasta u vjeri ne razumiju to, i to sam očito primijetio da nisu mogli razumjeti to njegovo traženje. Zato sam na poseban način Bogu zahvalan &scaron;to mu je Bog kroz razne ku&scaron;nje očitovao sebe. On je Boga zavolio, on je Crkvu zavolio, on je svoje svećeni&scaron;tvo zavolio. A eto, Bog je vidio da je sazrio za Nebo. Po ljudskom gledano &ndash; to je vrlo rano jer tek je počeo stasati kao svećenik, raditi kao svećenik stoga želim posebno zahvaliti onima koji su to razumjeli. Poglavito želim zahvaliti ocima isusovcima jer su mu otvorili vrata, rado ga prihvatili, na Radio Mariji je djelovao&hellip; A onda &ndash; gdje god je bio poku&scaron;ao je svjedočiti ono &scaron;to u sebi nosi, ono &scaron;to nas često opterećuje da mi ljude gledamo ukalupljeno &ndash; kako mi zami&scaron;ljamo, međutim, svatko je od nas Božje dijete, svatko je različiti, svatko od nas ima svoj životni put&ldquo;, kazao je nadbiskup vrhbosanski.<br /><br /></p> <p><strong>Svaki sprovod je propovijed</strong><br />U nastavku je istaknuo kako je zapravo svaki sprovod sam po sebi najjača propovijed. &bdquo;Ne ovo &scaron;to govorim (&hellip;) nego čovjek postaje svjestan svojih granica i ograničenosti, svojih ljudskih dimenzija, svoje smrtnosti. &Scaron;to če&scaron;će postajemo svjesni onda ćemo sigurno ovo vremena &scaron;to nam Bog daruje iskoristiti temeljitije, da čestitije živimo. Zato je svaki mrtvački sanduk i te kako propovijed, ali iznad njega stoji križ koji je simbol Krista koji je za nas umro, uskrsnuo. To je ona neuni&scaron;tiva nada u nama kr&scaron;ćanima s kojom se možemo boriti, s kojom možemo ustrajati (&hellip;) Bože sad te molim &ndash; primi njegovu du&scaron;u (&hellip;) Ti vidi&scaron; duboko u njegovu srcu to iskreno traženje Boga &ndash; to primi i blagoslovi, a ljudsku slabost oprosti, a nas ojačaj da ovo života &scaron;to imamo istinski budemo u tvojoj službi &ndash; vjerni, odani i odu&scaron;evljeni&ldquo;, poručio je na kraju kard. Puljić.<br /><br /></p> <p><strong>U jutarnjim satima života i svećeni&scaron;tva</strong><br />Potom je generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić predstavio životopis pok. vlč. Adnana Petra Mihaela, koji je bio sin Muhidina i Velene rođ. Vuković, rođen 30. siječnja 1992. u Sarajevu. &bdquo;Kr&scaron;ten je u sarajevskoj protestantskoj zajednici, 7. srpnja 2007., a zatim je primljen u puno zajedni&scaron;tvo s Katoličkom Crkvom. Krizman je u katedrali Presvetog Srca Isusova u Sarajevu 2010. Osnovnu i srednju &scaron;kolu je zavr&scaron;io u rodnome gradu, a studij filozofije i teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) Sveučili&scaron;ta u Sarajevu. U sarajevskoj katedrali je zaređen za đakona (2018.) i za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije (2019.). Bio je na službi župnog vikara na Kupresu i u katedralnoj župi u Sarajevu. Uz to je volontirao na Radio Mariji Bosne i Hercegovine.<br />Zbog bolova koje je osjećao, u nedjelju 26. rujna prebačen je u Opću bolnicu Dr. Abdulah Naka&scaron; u Sarajevu, gdje je sutradan podvrgnut operativnom zahvatu; nažalost, umro je u jutarnjim satima 28. rujna u 30. godini života (&hellip;) Vlč. Adnan nas je napustio, takoreći, u jutarnjim satima svog života i svećeni&scaron;tva. To nas je sve jo&scaron; vi&scaron;e iznenadilo i duboko potreslo. U trenutku kad ispraćamo njegovo preminulo tijelo, čini mi se da nas ovaj na&scaron; mladi subrat, čak i ne htijući, sramežljivo, kakav je inače i bio, poziva da budemo ponizni, jednostavni i radosni svećenici Isusa Krista. Tako ćemo druge potaknuti da i oni pođu s nama, jer je s nama Bog! Pokoj vječni daruj mu, Gospodine: i svjetlost vječna svijetlila mu&ldquo;, poručio je mons. Slađan.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><strong>Ispraćaj</strong><br /> U ime generacije svećenika s kojima je pok. vlč. Ado, kao su ga odmilja zvali, studirao emotivno se obratio svećenik Kotorske biskupije <strong>vlč. Željko Pasković</strong>, a u ime župne zajednice gdje je djelovao i u ime svećenika Vrhbosanske nadbiskupije <strong>vlč. Oliver Juri&scaron;ić</strong>, katedralni župnik u Sarajevu i profesor na sarajevskom KBF-u.<br /> Misu zadu&scaron;nicu skladnim pjevanjem animirali su bogoslovi, svećenici i članovi sarajevskog katedralnog zbora, predvođeni <strong>vlč. Markom Stanu&scaron;ićem</strong>.</p> <p style="text-align: justify;">Okupljeni vjerujući puk koji je dupke ispunio sjemeni&scaron;nu crkvu zajedno s lijesom pok. vlč. Ja&scaron;arevića uputio se ka Gradskom groblju <em>Bare</em>.<br /> Njegovi zemni ostatci ukopani su u svećeničkoj grobnici, do koje je pokojnika, uz molitvu krunice, ispratio uistinu veliki broj vjernika, svećenika, redovnica, bogoslova, rodbine, prijatelja &ndash; sa svih strana, župljana župa u kojima je djelovao, ali i svih sarajevskih župa. Sprovodne obrede na <em>Barama</em> predvodio je vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata <strong>mons. Tomo Vuk&scaron;ić</strong>.<br /> Nakon &scaron;to je njegovo tijelo položeno u grobnicu, pjesmom su ga ispratili članovi Neokatekumenskog puta.<br /><br /></p> <p style="text-align: justify;"><span><em>Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</em></span></p> <p style="text-align: justify;"><span><br /><a href="https://www.nedjelja.ba/hr/vijesti/bih/ukop-vlc-adnana-petra-mihaela-jasarevica/22428" target="_blank"><em><strong>Nedjelja.ba</strong></em></a></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-01-adnan-ispracaj.jpegDanijela Kegelj: Moj Ivan je sada u Očevom zagrljaju, s Neba zagovara naše zemaljske projektehttp://grude.com/clanak/?i=353185353185Grude.com - klik u svijetThu, 30 Sep 2021 13:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-30-danijela_kegelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gošća ovotjedne emisije PUT SRCA na Radio Međugorju bila je gospođa Danijela Kegelj, ravnateljica Gradskih vrtića Mostar i predsjednica Udruge roditelja i djece s teškoćama VEDRI OSMJEH iz Mostara.<p>&nbsp;</p> <p>Slu&scaron;atelji koji nas već duže vremena slu&scaron;aju znaju kako je Danijela već bila gost ove emisije, ali to je s toga jer je ona kao osoba toliko svestrana da ima uvijek o puno toga ne&scaron;to pametno za reći. Odnosno, kako ona sama kaže, radeći na području odgoja i obrazovanja, a zatim i sama dobiv&scaron;i dijete s te&scaron;koćama u razvoju, vidjela je manjkavosti i rupe u sustavu, pa se svaki puta pokretala da ne&scaron;to povodom toga i učini. Tako se aktivirala u edukaciji i u promicanju ranog otkrivanja i rane intervencije u rehabilitaciji djece s te&scaron;koćama, zatim je pokrenula zapo&scaron;ljavanje osoba s invaliditetom te izgradnju Centra za djecu s te&scaron;koćama u Mostaru.<br /><br /></p> <p>Iako se njezin put od rane mladosti susreo s osobama s te&scaron;koćama i invaliditetom, za Danijelu je svakako posebna inspiracija za sve njezine borbe bio i njezin sin Ivan, dijete rođeno s te&scaron;koćama. Nažalost Ivan je 17. 4. ove godine u 24 godini života rođen za Nebo, kao najmlađa žrtva covida-19 u na&scaron;im krajevima. Ostala je tuga i praznina, priznaje Danijela, ali je tu i puno molitvene podr&scaron;ke i puno malih znakova Božje Providnosti koji joj kazuju kako je njezin Ivan sada doista u Očevom zagrljaju i već, aktivno nebeski, zagovara za njezine zemaljske projekte. Ivan je bio i volonter Humanitarne udruge &bdquo;Marijine ruke&ldquo;, pa su ga prijatelji iz Udruge i simbolično ponijeli u grob ba&scaron; u subotu, Gospin dan.<br /><br /></p> <p>Danijela tako svjedoči kako njezina bitka nije započela s Ivanom, niti će s njime zavr&scaron;iti, nego joj se ba&scaron; nasuprot otvaraju jo&scaron; brojna bojna polja koja treba voditi kako bi se pomoglo osobama s te&scaron;koćama i invaliditetom i njihovim obiteljima koje su u na&scaron;oj državi doista stavljene na marginu ili se njihova prava onako usputno i olako rje&scaron;avaju.<br /><br /></p> <p>Jedan od primjera je i nedavno doneseni Zakon o roditeljima njegovateljima. Naime, Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH je nedavno, 27. srpnja 2021. na sjednici usvojio predloženi zakon o roditeljima njegovateljima u Federaciji BiH. Cilj zakona je da se jednom od roditelja osoba s invaliditetom prizna pravo na status&rdquo;roditelja njegovatelja&rdquo;, te da mu se omogući mjesečna naknada uz pripadajuće doprinose za mirovinsko-invalidsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje za vrijeme nezaposlenosti.<br /><br /></p> <p>Međutim, brojni roditelji smatraju da spomenuti zakon neće dobro utjecati na njih niti na osobe s invaliditetom. Unija osoba i organizacija osoba s invaliditetom FBiH poslala je op&scaron;iran dopis kritika i prijedloga ovom zakonu kojega su podržale brojne udruge, a jedna od njih je i Danijelina Udruga Vedri Osmjeh iz Mostara. Svi se slažu u jednom kako većina toga &scaron;to se naime organizira po pitanju djece i osoba s te&scaron;koćama i invaliditetom, na kraju nije niti za dobrobit te djece niti obitelji.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ja bih samo voljela da roditelji skinu mrenu i da shvate, ovo govorim sa mojih 40 godina iskustva na ovom području i 24 godine roditeljstva, do sada se nije dogodilo da se tamo (na vlasti) netko sjetio nas, ove populacije! Roditelji se trebaju angažirati, trebaju se ujediniti i tražiti prava za svu djecu s te&scaron;koćama. Ovdje ima puno posla: treba izmijeniti zakon o invalidninama, treba im osigurati dostojanstven život, treba osigurati istinsku pravu inkluziju&hellip; Jer ovo nije ne&scaron;to &scaron;to se događa tamo nekome&hellip; Evo iz prve ruke, kako radim u vrtiću i na ranoj intervenciji, mogu vidjeti kako se ovo događa sve vi&scaron;e i događa se svima!&ldquo; &ndash; poručila je na kraju go&scaron;ća emisije Danijela Kegelj.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/F5GdpCrSRvw" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-30-danijela_kegelj.jpgSNAŽNE MOLITVE SVETOM MIHAELU ARKANĐELU čiji blagdan danas slavimohttp://grude.com/clanak/?i=353156353156Grude.com - klik u svijetWed, 29 Sep 2021 10:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-29-svetimihael.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolička Crkva slavi blagdan Trojice arkanđela: Mihaela, Gabriela i Rafaela. Zaštita svetog Mihaela prava je obrana našim slabostima, a prije svega iskušenjima koja su za nas posvuda. <p><br />Sveti Mihaele Arkanđele, svojim nas svijetlom prosvjetli!</p> <p><br />S portala <a href="https://rastimougospodinu.com/molitve-svetom-mihaelu-arkandelu-i-njegovu-zastitu/" target="_blank">Rastimougospodinu.com</a> prenosimo molitve Svetom Mihaelu Arkanđelu.</p> <p><br />Sveti Arkanđele Mihaele, molim te dođi i pomozi mi. Stoj kraj mene u borbi protiv svakog zla i napadaja sotone. Budi Ti moja za&scaron;tita i obrana. Bog Otac u nebu zabranio sotoni i svim demonima da mi &scaron;kode. Zato te molim u Ime Isusovo, koji je rekao: &ldquo;&Scaron;to god zai&scaron;tete u moje ime Oca, dat će vam se&hellip;&rdquo; Ti Kneže nebeske vojske, vjerni slugo Božji, vjerni slugo Marijin, u Ime Isusovo, u Ime Marijino, molim te, učini me nevidljivim, neopipljivim, neozljedivim za sve nevidljive i vidljive neprijatelje, da mi ni&scaron;ta ne mogu &scaron;koditi, ni du&scaron;i, ni duhu, ni tijelu. Sveži sotonu i sve ostale zle duhove, da ne mogu ni&scaron;ta protiv mene poduzeti, u nikakvoj mi prilici na&scaron;koditi, da su prema meni kao onesvije&scaron;teni, kao gluhi, kao slijepi, da ni&scaron;ta ne vide, ni&scaron;ta ne čuju, ni&scaron;ta ne smiju odnositi. Tebi predajem sve svoje neprijatelje&hellip;(ovdje nabroji svoje neprijatelje). Ti Kneže nebeske vojske, sotonu i ostale zle duhove, koji svijetom lutaju i obilaze na propast du&scaron;a, s Božjom moći u pakao strovali.</p> <p>Kroz Bezgre&scaron;nu Djevicu i Majku Božju Mariju.<br />Kroz njezino Bezgre&scaron;no Začeće.<br />Kroz njezino Bezgre&scaron;no Začeće.<br />Kroz njezino Bezgre&scaron;no Začeće. Amen.</p> <p>O sveti Mihaele Arkanđele probodi svojim mačem sva okorjela srca da se u njima nastane presveta Srca Isusa i Marije. Amen!</p> <p>&nbsp;</p> <p>SVETI MIHAELE ARKANĐELE, pobjedniče Zloga, udari mačem sile Božje duha bolesti; odbaci od nas duha žalosti i sumnje; ukori duha malodu&scaron;ja i straha; uni&scaron;ti duha praznovjerja i magije, uroka i prokletstva; snagom i zadaćom povjerenom Ti od Boga Stvoritelja, obrani nas i vodi, ra&scaron;iri nad nama svoju moćnu za&scaron;titu i obrani milost Božju u nama! Ne dozvoli da mi i na&scaron;i bližnji živimo u zlu i grijehu; osobito nas očuvaj okova okultnog, astrologije, proricanja budućnosti; sakrij nas i sve na&scaron;e drage pred duhom vidovnja&scaron;tva, vračanja i gatanja, te pred duhom vidovnja&scaron;tva, vračanja i gatanja, te pred svim oblicima sotonizma, spiritizma i raznih energija u stvorenjima u vidljivom i nevidljivom svijetu ili Svemiru. Udalji od nas svaki utjecaj stranih religija i sljedba, te duha zavodljivosti, laži, egoizma i bogohuljenja u umjetnosti i medijima. Neka nas zaobiđe i ne dotakne ni&scaron;ta od pogubnosti raznih amuleta, zapisa, karata, viska, mnogovrsnih takozvanih &ldquo;za&scaron;tita&rdquo; te svih ostalih materijalnih znakova te&scaron;kog i mučnog duhovnog ropstva i zablude. UČINI BEDEM oko na&scaron;ih du&scaron;a i tijela, oko na&scaron;ih obitelji, Crkve i dru&scaron;tva! Amen! (Očena&scaron;, 3 Zdravo Marije, Slava Ocu).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Molitva svetom Mihaelu arkanđelu u borbi protvi zla</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sv. Mihaele arkanđele, brani nas u boju, budi nam u pomoći protiv zloće i zasjeda đavla. Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, a i ti poglavico Vojske Nebeske, sotonu i druge pakosne duhove, koji svijetom obilaze na propast du&scaron;a, Božanskom krijepo&scaron;ću i pakao protjeraj i strovali. Kroz bezgrije&scaron;nu Djevicu Mariju. Kroz Njezino bezgrije&scaron;no začeće. Amen. Oče na&scaron;&hellip;</p> <p>Ova molitva jest tzv. egorcizam Pape Leona XIII. koji se nekada prije 2. vat. sabora molio svaki dan na kraju mise.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-29-svetimihael.jpgAnica Kovač: Zbogom tata mojhttp://grude.com/clanak/?i=353142353142Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 15:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-28-anica-kovac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Anica Kovač, bivša Miss Hrvatske i supruga Roberta Kovača, objavila je da je preminuo njen otac Ivan Martinović.<p>&nbsp;</p> <p>"Tata moj, snaga moja, ruka moja koja me čuvala i čvrsto odgojila. Zbogom. Počivao u miru Božjem", napisala je uz očevu crno-bijelu fotografiju. "Zbogom tata moj", dodala je u Instagram Storyju.</p> <blockquote class="instagram-media" style="background: #FFF; border: 0; border-radius: 3px; box-shadow: 0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width: 540px; min-width: 326px; padding: 0; width: calc(100% - 2px);" data-instgrm-captioned="" data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CUWzC_5M_sY/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" data-instgrm-version="13"> <div style="padding: 16px;"> <div style="display: flex; flex-direction: row; align-items: center;">&nbsp;</div> <div style="padding: 19% 0;">&nbsp;</div> <div style="display: block; height: 50px; margin: 0 auto 12px; width: 50px;">&nbsp;</div> <div style="padding-top: 8px;"> <div style="color: #3897f0; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: 550; line-height: 18px;">View this post on Instagram</div> </div> <p style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; line-height: 17px; margin-bottom: 0; margin-top: 8px; overflow: hidden; padding: 8px 0 7px; text-align: center; text-overflow: ellipsis; white-space: nowrap;"><a style="color: #c9c8cd; font-family: Arial,sans-serif; font-size: 14px; font-style: normal; font-weight: normal; line-height: 17px; text-decoration: none;" href="https://www.instagram.com/p/CUWzC_5M_sY/?utm_source=ig_embed&amp;utm_campaign=loading" target="_blank">A post shared by Anica Kovač (@anica.kovac)</a></p> </div> </blockquote> <script type="text/javascript" src="//www.instagram.com/embed.js"></script> <p>U komentarima su joj mnogi izrazili sućut.</p> <p>Anica, rođena Martinović, rođena je u Tomislavgradu u BiH. Njezini roditelji Mila i Ivan su iz Hercegovine oti&scaron;li u Njemačku dok je ona jo&scaron; bila dijete, a ona i brat ostali su kod bake i djeda.&nbsp;Nakon &scaron;to su njeni roditelji u Njemačkoj prona&scaron;li poslove, a otac kasnije i osnovao građevinsku firmu, obitelj se ponovno okupila.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-28-anica-kovac.jpgU Međugorje došli zahvaliti za sve milosti: Ivanu i Melaniji rečeno da neće imati djecu... danas ih imaju četverohttp://grude.com/clanak/?i=353141353141Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 14:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-28-obitelj-masina-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blagdan Gospe od Otkupljenja bio je dan kada je Međugorje posjetila obitelj Mašina iz Zagreba.<p>&nbsp;<br />Oca Ivana, majku Melaniju, te njihovu djecu Izaka, Mihovila, Josipa i Anastaziju susreli smo na osunčanom brdu Ukazanja kod Gospinog kipa. Majka Melanija kazala nam je kako se jako dobro sjeća dolaska u Međugorje prije 11 godina. Naime, samo dan nakon zaruka, 25. lipnja 2010. godine, boravili su ona i tada&scaron;nji zaručnik, a sada suprug u Međugorju. Nastavlja dalje govoriti kako su se ubrzo vjenčali, ali onda je do&scaron;la jedna neočekivana vijest koja ih je jako iznenadila.<br /><br /></p> <p>&lsquo;&rsquo;Doktori su nam kazali kako nećemo moći imati djecu prirodnim putem. Dakle, da ćemo morati ići na neki od postupaka potpomognute oplodnje. Međutim, 2013. godine smo dobili prvo dijete, na&scaron;u kćer nakon zavjetnog hodoča&scaron;ća u Mariju Bistricu&rsquo;&rsquo;, kazala je Melanija s osmjehom na licu, te dodala &lsquo;&rsquo;a, sada smo do&scaron;li u Međugorje nakon dugo, dugo vremena s jo&scaron; tri sina&rsquo;&rsquo;.<br /><br /></p> <p>Ističe, kako su danas &scaron;esteročlana obitelj puna radosti i puna zahvale Gospi za sve milosti koje je učinila u njihovom životu.<br /><br /></p> <p>&lsquo;&rsquo;Do&scaron;li smo s nakanom da zahvalimo za sve primljene milosti, za radost na&scaron;ega braka i na&scaron;e djece&rsquo;&rsquo;, dodala je Melanija, te kazala kako su bili na misi u crkvi sv. Jakova, a onda su se popeli na brdo Ukazanja na kojem se nalazi Gospin kip.<br /><br /></p> <p>Suprug Ivan Ma&scaron;ina ističe kako imaju jako sretan brak &lsquo;&rsquo;na svim tim milostima smo do&scaron;li zahvaliti dragom Bogu prvenstveno i Majci Mariji po čijem smo zagovoru sve te milosti i zadobili&rsquo;&rsquo;.<br /><br /></p> <p>Nagla&scaron;ava kako i dalje žele kao obitelj vr&scaron;iti volju Božju i Bogu prikazati četvero djece da ih odgajaju u ljubavi i vjeri, &lsquo;&rsquo;želimo zahvaliti i sv. Ivanu Pavlu II., kojem smo posvetili na&scaron; brak i čiju za&scaron;titu vjerujemo uživamo&rsquo;&rsquo;.<br /><br /></p> <p>&lsquo;&rsquo;Međugorje za nas znači jako puno! Kako &scaron;to je supruga Melanija kazala mi smo se ove do&scaron;li pokloniti Gospi odmah nakon na&scaron;ih zaruka. Gospa je za nas puno značila i kada smo živjeli u inozemstvu, svaki dan joj se utječemo. Gospa je na&scaron;a za&scaron;titinica, zagovornica i njoj stvarno dugujemo ovo sve &scaron;to imamo jer smo sigurni da nas ona uvijek čuva pod svojim pla&scaron;tom i zagovara kod Gospodina. Zahvalni smo kao i cijeli svijet na daru Međugorja da u ovim nemirnim i izazovnim vremenima i ne ba&scaron; lakim za obitelj i samog čovjeka, Bog nam je kroz Međugorje darovao svoju prisutnost, da možemo doći u Međugorje i osjetiti mir i njega pronositi gdje god bili&rsquo;&rsquo;, kazao je Ivan.<br /><br /></p> <p>Na kraju na&scaron;eg kratkog i radosnog susreta s obitelji Ma&scaron;ina, dječica Izak, Mihovil, Josip i Anastazija ispratila su nas molitvom Zdravo Marijo.<br /><br /></p> <p><a href="https://radio-medjugorje.com/vijesti/medjugorje/obitelj-masina-iz-zagreba-dosla-zahvaliti-za-radost-braka-djece/?fbclid=IwAR1OAoR-x6WLx3akrK9avyo9eyvQEJftWLzgG4v4hlJ2LB-q1rYfpDelAiE" target="_blank"><em><strong>Radio Međugorje</strong></em></a><br /><em><strong>Tekst: Dragan Soldo</strong></em><br /><em><strong>Foto: Mateo Ivanković</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-28-obitelj-masina-medjugorje.jpg(FOTO) Održana selidbena misa: Fra Josip Vlašić naslijedio fra Antu Marića http://grude.com/clanak/?i=353138353138Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 12:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-28-blidinje-21-selidbena-misa-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon jedanaest godina fra Ante Marić prestaje biti kapelanom Polja. Novi kapelan Polja fra Josip Vlašić je na zadnjoj svetoj misi na Barama pročitao dekret kojim to potvrđuje. <p><br />Portal Blidinje.net zahvalio je uime svih vjernika zahvaliti fra Anti na svemu &scaron;to je činio za njih i za Polja svih ovih godina. Fra Ante je poznat kao narodni fratar, omiljen među narodom, uvijek nasmijan i takvog ga i dalje pamtimo. <br /><br /></p> <p>U podne 26. rujna 2021. na 26. nedjelju kroz godinu je slavljena zadnja sveta misa na grobljima u Poljima ovoga ljeta. To je bilo na Barama. Ovu svetu misu tradicionalno zovu selidbena, ili pastirska, jer nakon nje idu pastiri s Polja u donju Hercegovinu &ndash; ljeto je pro&scaron;lo, a s jeseni na Poljima dolaze hladnoće i snjegovi.<br /><br /></p> <p>Sveto misno slavlje je predvodio novi kapelan Polja fra Josip Vla&scaron;ić, a s njim su bili fra Vinko Mikulić i stari kapelan Polja fra Ante Marić. Bilo je 90 vjernika i dvadeset pričesti. Fra Josip je propovijedao o zavisti, i kako ona, ako nas ugrabi, ubija na&scaron;e zdravlje, tijelo i du&scaron;u. Misna su čitanja čitale Valentina Mihalj i Franciska Milićević. Milostinju je kupio Dario Mihalj, a sve je fotografirala Dana Mihalj.<br /><br /></p> <p>Na koncu je fra Josip pročitao i dekret kojim fra Ante prestaje biti kapelanom polja nakon kolovoza 2010. kad je postao. Otac Petar Palić je zahvalio fra Anti na njegovu trudu. I prisutni vjernici su to isto učinili svojim pljeskom. Na koncu je fra Ante svoj djeci dijelio bombone.<br /><br /></p> <p>Novi kapelan Polja fra Josip, fra Vinko i fra Ante su bili na užini kod Ante Mihalja Kusića.<br /><br /></p> <p>Jednom prigodom je za &scaron;kolski časopis u intervjuu Katarine Lovrić fra Ante rekao:<br /><br /><br />Ja volim Polja od kad sam god fratar. Pa moja je postojbina Podčabulja &ndash; ima tu gena. Polja su raj na zemlji. Moramo ga čuvati. Ne smijemo u njemu činiti zabranjene stvari. Ako to budemo činili Bog će nas iz njega kao i Adama i Evu otjerati. Fratri oduvijek brinu o Poljima. U zadnje vrijeme najvi&scaron;e fra Petar i fra Vinko. Evo, i ja sam im se službeno pridružio. Nadam se da će na Polja doći mladi i dobri fratar koji će pružiti vjernicima svu onu duhovnu rasko&scaron; koja se ni naslutiti ne može. Fra Petar je uredio &scaron;to se da urediti, sačuvao groblja, napravio predivne kapele, Gospu Snježnu, sv. Iliju u Masnoj luci Franjevačku kuću molitve. Svemu tome treba dati i sačuvati du&scaron;u. <br /><br /></p> <p>Kao &scaron;to je i priželjkivao za novog kapelana Polja izabran je, mladi i dobri fratar koji će pružiti vjernicima svu onu duhovnu rasko&scaron;, fra Josip Vla&scaron;ić.<em><strong><br /><br /></strong></em><br />Rođen 1978. u Sovićima, u općini Grude, (BiH). Član Hercegovačke franjevačke provincije. Fratar od 2003. Za svećenika zaređen 2007. Od 2006. do 2010. na službi u samostanu i župi na &Scaron;irokom Brijegu kao župni vikar, vjeroučitelj i duhovni asistent Franjevačke mladeži. Od 2010. do 2016. u Mostaru: od 2010. do 2013. kao nacionalni i područni duhovni asistent Franjevačkog svjetovnog reda i Franjevačke mladeži i provincijski promicatelj zvanja, a od 2013. do 2016. kao župnik. Od 2010. do 2016. duhovni asistent mjesnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda u Mostaru. Od rujna 2016. u Franjevačkom samostanu u Pazinu. Jedan je od franjevaca koji organizira e-Duhovne vježbe.<br /><br /></p> <p><strong>Fra Josipe dobrodo&scaron;ao u Masnu Luku i Polja!</strong></p> <p><em><strong><br /><a href="http://blidinje.net/foto-selidbena-sveta-misa-na-poljima-na-barama/" target="_blank">Blidinje.net</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-28-blidinje-21-selidbena-misa-glavna.jpgIznenada preminuo vlč. Adnan Petar Mihael Jašarević, imao je tek 29 godinahttp://grude.com/clanak/?i=353133353133Grude.com - klik u svijetTue, 28 Sep 2021 10:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-28-ado_in_memoriam.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon što mu je nedjelju, 26. rujna iznenada pozlilo te je prebačen u Opću bolnicu gdje je u ponedjeljak, 27. rujna podvrgnut operativnom zahvatu vlč. Ado, kako su ga kolega od milja zvale, izgubio je bitku za život.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen 30. siječnja 1992. u Sarajevu. U glavnom bh. gradu proveo je cijelo djetinjstvo te zavr&scaron;io osnovnu i srednju &scaron;kolu. Bio je dijete iz mje&scaron;ovitog braka. Kr&scaron;ten je 7. srpnja 2007. u sarajevskoj protestantskoj zajednici. Zatim je pre&scaron;ao u puno zajedni&scaron;tvo s Katoličkom Crkvom te je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u rodnom gradu zavr&scaron;io filozofsko-teolo&scaron;ki studij. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 2019. te je bio na službama župnog vikara na Kupresu i u katedralnoj župi u Sarajevu. Uz to je volontirao i na Radio Mariji Bosne i Hercegovine, Nedjelja.ba.<br /><br /></p> <p>Informacije o mjestu i vremenu ukopa bit će poznate naknadno.</p> <p>Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-28-ado_in_memoriam.jpgIzišla knjiga prof. dr. Zorana Tomića i doc. dr. Damira Juge - ''Temelji međuljudske komunikacije''http://grude.com/clanak/?i=353116353116Grude.com - klik u svijetMon, 27 Sep 2021 15:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-27-tomic-temelji-medjuljudske-komunikacije.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveobuhvatan pristup međuljudskoj komunikaciji zaokružen je u novom djelu i sveučilišnom udžbeniku koji su napisali rektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. Zoran Tomić i dekan Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays u Zagrebu doc. dr. Damir Jugo.<p>&nbsp;</p> <p>Prof. dr. emer. Mario Plenković, za koga se smatra da je otac hrvatske komunikologije, smatra da je sadržaj knjige komplementaran sličnim udžbenicima u svijetu. &bdquo;Za mene to znači kako u usavr&scaron;avanju svakoga od nas ne treba izbjegavati najbolju svjetsku literaturu ali ni zaobilaziti ovo recentno djelo. Jer samo sintezom najboljih djela možemo doći do optimalnog ili najboljeg komuniciranja.&ldquo;</p> <p><br />Na 647 stranica autori su knjigu koncipirali kroz 26 poglavlja od kojih posebno izdvajamo temelji individualnoga (osobnog) pona&scaron;anja, upravljanje odnosima u komunikaciji, interpersonalna komunikacija, verbalna komunikacija, neverbalna komunikacija, aktivno slu&scaron;anje, javna komunikacija, komunikacija u malim grupama, komunikacija u organizaciji, suportivna komunikacija/komunikacija potpore, empatija u komunikaciji, sukob u komunikaciji, persuazija i komunikacija, self-pristupi i komunikacija, upravljanje impresijama, komunikacija na radnome mjestu, etika komuniciranja. Vrijedno je dodati kako su autori u knjizi predstavili i 55 vje&scaron;tine i tehnike interpersonalne komunikacije u praksi &scaron;to ovoj knjizi daje posebno značenje.</p> <p><br />&bdquo;Temelji međuljudske komunikacije nastali su kao potreba za rad sa studentima na brojnim sveučili&scaron;tima i fakultetima. Za pisanje ove knjige kori&scaron;tena je top recentna svjetska literatura, ali dio sadržaja, posebno vje&scaron;tine i tehnike, odraz je znanja i iskustva samih autora. Nedvojbeno je kako ovo nije samo knjiga za studente. Ovaj udžbenik je namijenjen je svakom pojedincu, menadžerima, rukovoditeljima, političarima, liderima i svima onima koji žele pobolj&scaron;ati svoju međuljudsku komunikaciju. Mnoge osobe me pitaju može li se naučiti komunicirati ili se rađamo kao talenti za komunikaciju. Mi&scaron;ljenja sam da ima talenta ali ja sam sklon učenju i radu. Komunikacija se može naučiti i uspje&scaron;na komunikacija može bitno utjecati na kvalitetu života svake osobe&ldquo;, smatra autor knjige Zoran Tomić.<br />Damir Jugo napominje da će ova knjiga odmah ući u službenu literaturu na brojnim fakultetima. &bdquo;Sve visoko&scaron;kolske institucije vape za ovakvim sadržajem i djelom. Vjerujem kako smo kolega Tomić i ja popunili jednu važnu prazninu i omogućili studentima ali i svima drugima uvid u najvažnije teorijske i praktične spoznaje putem kojih se pobolj&scaron;ava komunikacija, a time i grade uspje&scaron;ni interpersonalni odnosi.&ldquo;</p> <p><br />Izdavači knjige su Sveučili&scaron;te u Mostaru, Sinopsis i Edward Bernays College iz Zagreba. Jedanaest je recenzenata. Radi se o dobro prepoznatljivim imenima s područja komunikologije i informacijsko-komunikacijskih znanosti. Mario Plenković, Aleksandar Bogdanić, Najil Kurtić, Damir Kukić, Danijel Laba&scaron;, Smiljana Leinert Novosel, Đorđe Obradović, Božo Skoko, Iko Skoko, i Besim Spahić.<br />Autori knjige dobro su poznata imena u komunikacijskim znanostima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Prof. dr. Zoran Tomić aktualni je rektor Sveučili&scaron;ta u Mostaru, redoviti član Europske akademije znanosti i umjetnosti, autor dvadeset knjiga i &scaron;est sveučili&scaron;nih udžbenika, vi&scaron;e od 80 znanstvenih i stručnih radova. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja. Doc. dr. Damir Jugo dekan je Visoke &scaron;kole za komunikacijski menadžment Edward Bernays iz Zagreba. Autor udžbenika Menadžment kriznog komuniciranja i Strategije odnosa s javno&scaron;ću, te desetke znanstvenih i stručnih radova. Također nagrađivan za svoj rad i nastavnik je na vi&scaron;e sveučili&scaron;ta (Mostar, Dubrovnik, Zagreb) i visokih &scaron;kola.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-27-tomic-temelji-medjuljudske-komunikacije.jpgCrnogorac uz zvuke Thompsona naslikao Isusa! Oduševio žiri i publikuhttp://grude.com/clanak/?i=353107353107Grude.com - klik u svijetSun, 26 Sep 2021 23:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-26-matan-vukcevic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zanimljiv nastup na Superatalentu imao je i slikar iz Podgorice, Matan Vukčević, koji se predstavio talentom brzog slikanja kao spoja glazbe i slikanja kroz pokret. <p><br />Prije samog nastupa naglasio je kako želi poslati poruku svima onima koji se bore s depresivnim mislima da se nastave boriti za i kroz život. ''Evidentno radite na svoj način umjetnost. Umjetnost i služi da provocira, da propitkuje, da se kroz umjetnost izražavamo. Ovaj drugi dio va&scaron;eg performansa je opet dio cijele te priče, meni začudan. Ba&scaron; ovog trenutka nemam neki definiran stav o vama'' komentirala je Martina, Janko je zaključio da je Matan u Crnoj Gori rock zvijezda slikarstva, dok je Maja kazala: ''Ja ne znam &scaron;to je vama, ovo je fenomenalno! Vi ste toliko drugačiji od ostalih da to ovu emisiju čini sjajnom! Nisam se nadala ovom wow glitter efektu, radili ste cijelo vrijeme u ritmu, izbor muzike je totalno nebitan, napravili ste megasliku u takvom kratkom roku, Vi ste supertalent!''<br /><br /></p> <p>&nbsp;Uz taktove Thompsonove pjesme Neću izdat ja, Vukčević je prelazio po platnu koje je bilo obavijeno mrakom, a nakon nekoliko trenutaka, platno je obasjala svjetlost te je publika imala &scaron;to vidjeti.<br /><br /></p> <p>- Meni je Thompson jako dobar umjetnik čiju muziku slu&scaron;am i žao mi je &scaron;to su ljudi ograničeni pa idu na to nacionalno, pa su njega degradirali da ne smije na nekim mjestima nastupati - kazao je umjetnik!</p> <p><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/e5I6h754Ejk" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-26-matan-vukcevic.jpegSupertalent: Lucija Šarčević iz Rame rasplakala žiri! Pogledajte nastup 'pravog malog savršenstva'http://grude.com/clanak/?i=353104353104Grude.com - klik u svijetSun, 26 Sep 2021 22:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-26-lucija-sarcevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Lucija Šarčević (17) iz Rame u Bosni i Hercegovini, oduševila je žiri u prvoj ovosezonskoj emisiji televizijskog showa 'Supertalent'. <p><br />Ova mlada glazbenica za svoj nastup odabrala je poznatu baladu 'Žute dunje' i odu&scaron;evila žiri. Tijekom izvedbe uspjela je i rasplakati Maju &Scaron;uput.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/zhBihmdKp7g" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />- Jedan od najljep&scaron;ih nastupa otkad sam u žiriju - rekao joj je Janko Popović-Volarić. <br /><br /></p> <p>- Dođe&scaron;, predstavi&scaron; se kao djevojčica, a onda dođe&scaron; druga ti gdje postane&scaron; boginja glazbe. Tvoju glazbu i tvoje viđenje glazbe ne bih komentirala, toliko ga doživljavam velikim. Ostani iskrena, autentična i vjerna sebi - poručila joj je operna pjevačica Martina Tomčić koja Luciju nakon nastupa nije mogla prestati hvaliti.<br /><br /></p> <p>- Ja sam se malo i rasplakala, malo sam se i raznježila. Ti si pravo malo savr&scaron;enstvo, genijalna si bila - rekla&nbsp;je<strong> Maja &Scaron;uput</strong>. <br /><br /></p> <p>Lucija je za nastup dobila zeleno svjetlo od svih članova žirija i tako se plasirala dalje u natjecanje. Publika ju je zbog toga nagradila gromoglasnim pljeskom. <br /><br /></p> <p>U svom predstavljanju ova tinejdžerka je otkrila da se od malena bavi glazbom. Do sada je naučila svirati klavir, gitaru i ukulele, a pjeva i u crkvenom zboru.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Nemam neku želju da postanem velika glazbena zvijezda - rekla je Lucija.<br /><br /></p> <p>Osim publike u studiju, mlada glazbenica osvojila je i gledatelje pred malim ekranima. Pozitivne reakcije na račun njezine izvedbe preplavile su dru&scaron;tvene mreže.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-26-lucija-sarcevic.jpgMišo Kovač: Kad mi jednom duša među zvizde krene, čuvajte mi pismu, pivajte za menehttp://grude.com/clanak/?i=353103353103Grude.com - klik u svijetSun, 26 Sep 2021 22:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-26-miso-kovac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Premda ga u posljednje vrijeme nema u javnosti i fanovi se možda pribojavaju da se Mišo Kovač, sa svojih 80 godina života i respektabilnom karijerom iza sebe, kakvu će rijetki ostvariti, povukao sasvim sa scene, kadrovi koje je snimio i poslao nam naš čitatelj svjedoče - drugačije, piše Slobodna Dalmacija.<p>&nbsp;</p> <p>Mi&scaron;o je, naime, sunčanu nedjelju na splitskom području iskoristio za - snimanje videospota.</p> <p>Kako se ispostavilo, snimao je na terasi obiteljske kuće smje&scaron;tene u blizini hotela "Split" u Strožancu. Uz njega je dakako bila i njegova supruga Lidija.</p> <p>"Kad mi jednom du&scaron;a među zvizde krene, čuvajte mi pismu, pivajte za mene..." čulo se na glazbenoj matrici Mi&scaron;in glas i nagovje&scaron;taj potencijalnog novog hita.</p> <p>Valja se jo&scaron; malo strpiti, a do tada gu&scaron;tajte u prigodi da čujete isječak nove pjesme kultne figure hrvatske estrade, pi&scaron;e <a href="https://slobodnadalmacija.hr/mozaik/showbiz/kad-mi-jednom-dusa-medu-zvizde-krene-miso-se-pojavio-na-neocekivanom-mjestu-snimao-je-spot-u-domacoj-amosferi-na-teraci-kuce-u-strozancu-na-kojoj-se-suse-lancuni-nasi-citatelji-sve-su-snimili-imamo-i-video-1130230" target="_blank">Slobodna Dalmacija. </a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-26-miso-kovac.jpegPoruka Blažene Djevice Marije čovječanstvu preko Međugorja: Ne brinite se za zemaljske stvari nego žudite za Nebom!http://grude.com/clanak/?i=353088353088Grude.com - klik u svijetSat, 25 Sep 2021 21:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-25-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Majka cijeloga svijeta, Blažena Djevica Marija, poslala je poruku čovječanstvu preko Međugorja i vidjelice Marije Pavlović-Lunetti.<p><br />&bdquo;Draga djeco! Molite, svjedočite i radujte se sa mnom, jer Svevi&scaron;nji me i dalje &scaron;alje da vas vodim na putu svetosti.<br /><br />Budite svjesni, dječice, da je život kratak i da vas vječnost čeka da sa svim svetima slavite Boga svojim bićem. Ne brinite se, dječice, za zemaljske stvari nego žudite za Nebom. Nebo će vam biti cilj i radost će zavladati u va&scaron;em srcu. S vama sam i sve vas blagoslivljam svojim majčinskim blagoslovom. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-25-medjugorje.jpgŠIROKI BRIJEG: Svoje stihove govorili pjesnici iz Širokog Brijega, Gruda, Mostara, Rame, Ljubuškog i Posušjahttp://grude.com/clanak/?i=353080353080Grude.com - klik u svijetSat, 25 Sep 2021 14:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-25-pjesnici-siroki-brijeg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednji od četiri književna susreta ovogodišnje manifestacije „Književna večer s književnicima s područja Županije Zapadnohercegovačke“, u organizaciji knjižnica ove županije, upriličena je u Narodnoj knjižnici u Širokom Brijegu.<p>&nbsp;</p> <p>Na ovoj lijepoj književnoj večeri svoje su književne uratke predstavili Ilija Fotić iz Rame, Zvonimir Mikulić iz Mostara, Mate Grbavac iz Ljubu&scaron;kog, Ante Jukić Valin iz Posu&scaron;ja, Marko Čuljak iz Gruda, Filip Pe&scaron;orda, student Sveučili&scaron;ta u Mostaru, također iz Gruda, te Grgo Mikulić, Blanka Kraljević, Marija Lovrić, Renata Naletilić i Sanijela Matković iz &Scaron;irokog Brijega.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ilija Folić predstavio se pjesmama &bdquo;Odabrane du&scaron;e&ldquo; i &bdquo;Susret na Gori&ldquo;, Zvonimir Mikulić čitao je vlastite stihove pjesama &bdquo;Samo bih pisao&ldquo; i &bdquo;Panta rei&ldquo;, a Mate Grbavac pročitao je svoje poetske uratke &bdquo;Utopljen u jeseni&ldquo; i &bdquo;Svatko ima svoje&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nazočnima je svoje stihove pjesama &bdquo;Ljubav&ldquo; i &bdquo;Velika Gospa Posu&scaron;ka&ldquo; govorio Ante Jukić Vulin, Marko Čuljak nastupio je sa svojim pjesničkim ostvarenjima &bdquo;Plave oči&ldquo; i &bdquo;Sikira&ldquo;, dok se Grgo Mikulić predstavio svojim pjesmama &bdquo;Bez duha mojega &scaron;to tijelo je moje&ldquo; i &bdquo;Ravnjak&ldquo;. Blanka Kraljević govorila je stihove svojih pjesama &bdquo;Brijeg i ja&ldquo; i &bdquo;Putovi i stranputice&ldquo;, Marija Lovrić predstavila se pjesmom &bdquo;Tango za kraj&ldquo;, a Sanijela Matković zavr&scaron;ila je ovu poetsku večer svojim pjesničkim uratkom &bdquo;Kamena krila&ldquo;.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Program je vodila Mirela Lovrić koja se zahvalila djelatnicima &scaron;irokobrije&scaron;ke Narodne knjižnice na organizaciji ove lijepe književne večeri kojom je zavr&scaron;ena manifestacija &bdquo;Književna večer s književnicima s područja ŽZH-a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-25-pjesnici-siroki-brijeg.jpgNa natječaj HNK Mostar stiglo 7 prijava mladih redateljahttp://grude.com/clanak/?i=353065353065Grude.com - klik u svijetFri, 24 Sep 2021 13:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zaključen natječaj za odabir mladog redatelja.<p>&nbsp;</p> <p>U Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu u Mostaru upravo je zavr&scaron;io rok do kojeg je trajao Natječaj za izbor redatelja do 35 godina starosti koji će režirati prvonagrađeni dramski tekst &bdquo;Zid&ldquo;. Početkom ljeta ova je kazali&scaron;na kuća raspisala natječaj u suradnji sa Sredi&scaron;njim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Na natječaj je prispjelo sedam redateljskih eksplikacija, i to pet iz Hrvatske i po jedna iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Imenovan je i žiri koji će odabrati najbolju redateljsku eksplikaciju u sastavu: Ivan Leo Lemo kao predsjednik žirija, te članovi Jelena Kordić Kuret, Dragan Komadina, Robert Pehar i Ivan Vukoja&ldquo;, kazao je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, dramski tekst &bdquo;Zid&ldquo; mlade autorice Ružice A&scaron;čić progla&scaron;en je najboljim na Natječaju za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za autore do 35 godina starosti, koji su HNK Mostar i Sredi&scaron;nji državni ured za Hrvate izvan RH raspisali potkraj pro&scaron;le godine. U sredi&scaron;tu ove drame su tri generacije jedne obitelji koji se skupa s nekolicinom stanara na različite načine suočavaju s činjenicom da se ru&scaron;i zid stare užare koji se nalazi u neposrednoj blizini zgrade u kojoj žive. Borba stanara za zid oronule zgrade postaje metaforom sraza između starog i novog, ali istodobno nam kroz sudbinu dviju sestara, nudi jednu nepretencioznu čehovljevsku fresku iz na&scaron;eg susjedstva. Ova obiteljska drama, koristeći elemente iz &scaron;irokog registra humora &ndash; od ironije do farse, uz duboko autoričino razumijevanje i empatiju za probleme vlastitih likova u svoj njihovoj divergentnosti, spretno ple&scaron;e na o&scaron;trici dru&scaron;tvene kritike i intimne, ali u su&scaron;tini, tople, obiteljske priče.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tada je na natječaj pristiglo 30 dramskih tekstova, a glavna je svrha oba ova natječaja poticanje dramskog stvarala&scaron;tva među mladim autorima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpegMatejina ispovijest kod Paule Tomić: Bakina molitva i vjera dovele me na pravi puthttp://grude.com/clanak/?i=353046353046Grude.com - klik u svijetThu, 23 Sep 2021 13:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-23-mateja-mirkovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Emisija Put srca ove jeseni započinje svoju četvrtu sezonu emitiranja svake srijede od 10:15 na Radiopostaji Mir Međugorje.<p>&nbsp;</p> <p>U prvoj emisiji četvrte sezone urednica i voditeljica Paula Tomić ugostila je Mateju Mirković. Ova dvadeset&scaron;estogodi&scaron;nja apsolventica ukrajinskog jezika i književnosti te Judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dolazi iz jednog malog mjesta blizu Slavonskog Broda.<br /><br /></p> <p>U emisiji poslu&scaron;ajte kako je jedna aktivna plesačica akrobatskog rock&rsquo;n&rsquo;rolla, jedna darkerica, pankerica i buntovnica postala aktivna instruktorica, članica salezijanskog oratorija i molitvene grupe Božja Pobjeda te inspiracija brojnim mladima koji traže duhovni put i odmor u Kristu.<br /><br /></p> <p>U prvom dijelu emisije Mateja je posvjedočila o tome kako je zahvaljujući utjecaju i molitvama svoje bake uspjela izabrati Božji put u svom životu. Iako je odrasla u tradicionalnoj katoličkoj obitelji njezina vjera se temeljila uglavnom na tome &scaron;to ju je baka naučila! Svih bakinih savjeta se i sada dobro sjeća, iako su joj tada i&scaron;li na živce. Tako je npr. kroz srednju &scaron;kolu aktivno trenirala akrobatski rock&rsquo;n&rsquo;roll i to je jako voljela, ali nije dobro razumjela stvari koje u tome nisu bile dobre. O tome Mateja kaže: &bdquo;Ba&scaron; smo se oskudno i kratko odijevali. I kada bih ja znala doći baki nakon nekog nastupa tako oskudno odjevena, baka bi mi znala reći: &lsquo;Za&scaron;to tako gola hoda&scaron;? Isus je za tebe umro gol na križu, a ti tako gola hoda&scaron; okolo!&rsquo; I to su neke riječi koje su se meni usjekle duboko u srce iako ih tada nisam razumjela, dapače, nisam ih niti htjela razumjeti i odbijala sam ih. Danas razumijem kako sve to utječe na čovjekovu du&scaron;u.&ldquo;<br /><br /></p> <p>U drugom dijelu razgovora Mateja je otkrila kako ju je taj Božji put doveo do aktivnog sudjelovanja u pastoralnom radu s don Damirom Stojićem i njegovim brojnim aktivnostima za mlade, između kojih su i ljetni kampovi za studente. Mateja kaže kako je i sama rasla u pouzdanju i vjeri radeći s mladima. Istaknut će kako ni u njezinom životu ne nedostaju ku&scaron;nje, ali je sada naučila kome se i kako obratiti za pomoć!<br /><br /></p> <p>&bdquo;Svatko tko upozna živoga Boga ima jo&scaron; veću želju za služenjem! Tako je i u meni velika želja da i ovi mladi upoznaju Boga i njegovu prisutnost u svojim životima! Dajte bar jednu priliku Bogu, jer Bog je toliko ogroman, i toliko su velike njegove dubine, da s Bogom apsolutno nikad nije dosadno i tako je zanimljivo raditi na Njegovom polju&ldquo;, poručuje Mateja.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/r3sGnmMZYuo" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p style="text-align: right;"><strong><em>Paula Tomić/Radio Mir Međugorje<br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-23-mateja-mirkovic.jpg'Katarina i Vitomire grijali ste naša srca, uvijek ćete živjeti u našem sjećanju'http://grude.com/clanak/?i=352981352981Grude.com - klik u svijetMon, 20 Sep 2021 22:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-20-katarina-vitomir-bubnjic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katarina i Vitomir Bubnjić iz Virovitice stradali su u stravičnoj nesreći na motociklu. Riječima se ne može opisati bol i tuga obitelji i prijatelja za ovim izuzetnim ljudima.<p><br />Susjedi, kumovi i prijatelji biranim, dirljivim riječima oprostili su se od supružnika.</p> <p>Draga Katarina i Vitomire, sad znamo da je Va&scaron; život bio putovanje, a ne neka precizna destinacija u Podravini, ili cilj na na&scaron;em Vla&scaron;iću, ba&scaron; zato &scaron;to nikad ne znamo kad će prestati, a Va&scaron; je zaista bio lijep i dinamičan na kojeg, možemo biti svi ponosni.<br />Ove lijepe riječi, koje na žalost o umrlima često čujemo, o Vama su bile govorene tijekom cijelog života.<br />Dragi susjedi, kumovi i prijatelji ako sam i&scaron;ta naučio od Vas, to je da ste neizmjerno voljeli i posjećivali svoje Ponare i na&scaron;e rodno Pougarje.<br />Znamo da su zime gore surove, a na hladnim snijegovima bili smo često zajedno, kad ste mnogima od nas srce grijali, i zato nam je danas život puno žalosti.<br />Bili ste primjer po&scaron;tenja, skromnost i odanosti, a<br />opra&scaron;tamo se od ljudi koji su bili i ostali na strani ljubavi.<br />Pi&scaron;em ovo kako bi iskazao svoju bol i tugu zbog preranog i velikog gubitka, ali i da odamo počast na&scaron;im dragim susjedima Katarini i Vitomiru i da Vam pokažemo da va&scaron; život nije bilo kratak, već brz i dinamičan, i da vam kažemo Veliko Hvala.<br />Sjećat ćemo Vas se kao sretnog i optimističnog bračnog para, zato u svoje osobno ime izražavam sućut va&scaron;im kćerima Moniki i Petri i svim članovima Va&scaron;e obitelji, prijateljima i nama susjedima ⚘⚘.</p> <p><br />(Pougarci i prijatelji)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-20-katarina-vitomir-bubnjic.jpgFOTO: Misa za Škripare! Fra Božo Radoš: Silnicima i bezbožnicima smeta pravednik!http://grude.com/clanak/?i=352964352964Grude.com - klik u svijetSun, 19 Sep 2021 22:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-19-mosor-siroki-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetom misom zadušnicom i polaganjem vijenaca na Mosoru danas je u nedjelju, 19. rujna, obilježena 75. obljetnica smrti „Škripara“ koji su mučki ubijeni 18. rujna 1946. godine!<p><br />Svetu misu predvodio je fra Božo Rado&scaron; koji je snažnom propovijedi dirnuo mnoge. Njegovu propovijed prenosimo u cijelosti:</p> <p><strong>Otkad je Boga i svijeta uvik je bilo tutora i žrtava njihovih i uvijek je bilo onih kojima su smetali ljudi koji traže svoju pravdu, svoju istinu i samo gledaju svoje dobro, ne nasrćući na druge. I uvijek je bilo tutora koji su željeli drugima nametnuti svoju volju, svoju želju, svoj pogled. I to je upravo oslikano u prvom čitanju Knjige mudrosti kojega smo slu&scaron;ali, pravednik i bezbo&scaron;ci, ljudi koji se Boga ne boje. Čovjek koji se Boga boji, radi Boga nikada neće počiniti zločin niti drugom zlo činiti i upravo kako u evanđelju čujemo "Ljubimo Boga i bližnjeg svoga kao samoga sebe". Samo onaj koji se Boga ne boji, koji ne vjeruje u Boga, koji niječe Boga, on je obraz pođonio i on je dozreo da počini svaku gadost i da nakon toga ne osjeća nikakve grižnje, nego da nastavi uživati u tom svomu, krvničkom, zločinačkom duhu sve do trenutka dok mu ne zavr&scaron;i ovozemaljski život, ali tada čeka Božji sud, tada nas čeka Božja pravda.<br /></strong><br /><br /><strong>Kako rekoh i kao &scaron;to znate, ovdje smo se okupili da se sjetimo na&scaron;ih &Scaron;kripara koji ni&scaron;ta drugo nisu željeli nego ono &scaron;to se dogodilo i 90-ih godina. Svoju zemlju! Da se smiju slobodno izjasniti tko su i &scaron;to su. Ali zato imaju oni koji to ne podnose. Imaju oni kojima smeta čovjek koji je svjestan tko je i &scaron;to je. &Scaron;to bi meni smetao bilo koji čovjek koji se osjeća drukčije nego ja? Koji o sebi vidi drukčije nego ja? On ima svoj život i pravo na taj život! Ali isto tako nema pravo kao &scaron;to ni meni da smeta njegovo, ni njemu ne treba smetati moje. Ali kao &scaron;to znamo, okrutan je život i u životu ima okrutnih ljudi, silnika, bezbožnika kojima pravednik smeta! Smeta mu njegova pravedna riječ koja siječe njega premda ga ne napada, premda ga ne osuđuje, premda ga ne kritizira, samo govori istinu! I kako smo čuli u čitanju misnome upravo to, žele iskorijeniti pravednika i istinu jer im smeta, jer se protivi njihovu načelu promi&scaron;ljanja i pogleda kako na onaj svijet tako i na onaj vječni. <br /></strong><br /><br /><strong>Bog je sav zakon svoj sveo na dvije zapovijedi o ljubavi, da se ljubi Boga i bližnjega svoga! I to su nam protumačili sveci i apostoli, ne može netko ljubiti Boga, a mrziti bližnjega svoga i iz tih istina proizlazi ono kako mi moramo živjeti, u ljubavi prema Bogu i prema svakomu. <br /></strong><br /><br /><strong>Ali nekada ljubav i dobrota znaju se izjednačiti s glupo&scaron;ću pa kaže na&scaron; narod da su dobar i budala dva brata, pa će se onda dogoditi ono &scaron;to se događa svako malo. Uvjeravaju nas koji smo bili u zrelim godinama, da se ono 90-ih godina drukčije održavalo i odvijalo, žrtve da su agresori, a agresori postado&scaron;e žrtve. Kako se sve to izokrene!? Mi ovdje nazočni, nismo mnogi doživjeli stradanja na&scaron;ih &Scaron;kripara, neki od vas jesu! Ali 90-e godine meni su osobno pomogle i dana&scaron;nje zbivanje da shvatim i te 40-e. Kao 90-ih godina &scaron;to smo čeznuli da imamo svoju domovinu, da se možemo slobodno izraziti tko smo i &scaron;to smo, kao &scaron;to smo mi 90-ih to željeli i tražiti na demokratski, miran način, tako su i na&scaron;a braća onih 40-ih. Kao &scaron;to znamo i svjedočimo, malo ih je bilo da ih ubiju nego ih jo&scaron; i spali&scaron;e. A onda ove koje su pomagali na muke su ih nagonili! Nevine ljude maltretirali, ucjenjivali, uz svoje neke rabote prisiljavali da se uključe u nečasne poslove. I sada zamislite da je se 90-ih godina okrenula sudbina drukčije pa da su nas pregazili za ono koliko je svijet dao Jugi i Armiji da srede stanje. Da su tada uspjeli bilo bi nas i danas koje lome, ubijaju, zatvaraju, progla&scaron;avaju ovakvima i onakvima. To je ta istina 45-e koju si doživio 90. Ne vjeruj onima koji te žele uvjeriti u ne&scaron;to drugo. Iako je istina bolna, iako je pravednik govori koliko je moguće jasno, koliko god njima smetalo, nikada pravednik neće mrziti one koji toliku zloću čine i rade. On će ih samo sažalijevati u njihovoj bijedi, u njihovom jadu i pozvat će ih: Čovjeće dođi sebi, dođi pameti, pogledaj &scaron;to radi&scaron;, nemoj u laži živjeti jer laž nikome dobro ne donosi! Laž će te skupo stajati! Možda ne u ovom svijetu, ali u onom svijetu će Bog sinove laži poslati njihovom ocu! <br /><br /></strong></p> <p><strong>Zato mi molimo, kako Isus kaže, i za svoje progonitelje, da dođu pameti, otrijezne se, da im ne smetaju vi&scaron;e pravednici da im istinu pred oči stavljaju, da im ne smeta istinita riječ. Evo mi smo ovdje! Ne daj Bože da se netko od nas razboli pa počne jaukati u bolovima svi bi mi ovdje s njime jaukali. Zato želimo i sebi i drugima dobro jer Bog je na&scaron; dobar. On s nebeskog trona gleda nas sve, ajmo za Njim, Bogom svojim, ajmo putem dobra i na taj put dobra, Božji put, pozovimo sve, i pozivamo! Slava Bogu dobrome i slava i mir ljudima dobre volje, kako anđeli pjeva&scaron;e kad se Isus rodio. Nek se Isus rodi u svim du&scaron;ama, pa će nestati tutora, pa će nestati i žrtava. Jer kad ne bi bilo tutora, zatirača, ubojica, ne bi bilo onda, sasvim logično, ni žrtava! Zato je na&scaron; Isus do&scaron;ao i želi da ljubav zavlada, najprije u tvom srcu pa onda dalje. Zato i ovo na&scaron;e okupljanje ovdje, nije okupljanje da bismo mi bijes iz sebe izbacili, mi smo se okupili da svakome poručimo, kao ovaj pravednik iz Svetoga pisma, uvijek ćemo predbacivati onima koji izdaju okot svoj, da izdaju svoj odgoj, uvijek ćemo onima koji s mržnjom djeluju i rade reći u oči da rade u mržnji i u njoj djeluju, uvijek ćemo onima koji umi&scaron;ljaju sebi da su ne&scaron;to posebno dozvati onu riječ iz Svetoga pisma: Želi&scaron; li biti prvi, budi posljednji! I ako ti je Isus rekao "Budi posljednji", gdje si ti pročitao da te se kao prvoga časti i veliča! Budi dio naroda svoga, budi dio onoga tkiva u kojemu di&scaron;e&scaron;, i onda će&scaron; disati sa svojim narodom, tada ćemo biti jedno i kad smo jedno onda smo cjelovito, zdravo, jako... onda smo takvi kakvi bismo trebali biti i Bog nas učinio u sebi jednima! Amen<br /></strong><br /><br /><strong>O Oče na&scaron;, kako nam se uvijek povijest ponavlja, kako na&scaron;e žrtve uvijek uzalud padaju, dozovi nas pameti, čuvaj nas u svojoj mudrosti i sačuvaj nas u imenu svome!</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, na mjestu ubojstva stoji spomen ploča s uklesanim imenima desetorice hrvatskih domoljuba koji se nisu htjeli predati partizanima do u jesen 1946. godine, kada ih je jugoslavenska Udba na prevaru ubila:</p> <p>Marijofil Mandić (&Scaron;. Brijeg), Zlatko Ćavar (Oklaji), Jure Zovko (Oklaji), Bože Hrkać (Mokro), Jaki&scaron;a Alpeza (Ledinac), Vidak Prskalo (Mokro), Veselko Rezić (D. Crnač), Ivan Jurčić (Ružići), Ivan Kolobarić (Mamići), Ivan Katura (Vi&scaron;njica).<br /><br /></p> <p>&Scaron;kripari su bili križari koji su 1945. godine odbijali priznati novu vlast i nastavili su se boriti svojim posebnim gerilskim načinom nekoliko godina iza toga. Bili su problem tada&scaron;njoj komunističkoj vlasti. Njihova prebivali&scaron;ta i skrovi&scaron;ta bila su u kamenjaru, u takozvanim &scaron;kripinama pa su po tome i dobili ime.<br /><br /></p> <p>Svetu misu je predvodio fra Bože Rado&scaron;. Prije služenja svete mise, održana je procesija do groba pobijenih &ldquo;&Scaron;kripara&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Vijenace su položili gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević, Predsjednik GV &Scaron;irokog Brijeg Vinko Topić, &nbsp;Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić i članovi navijačke skupine &ldquo;&Scaron;kripari&rdquo; koji ponosno nose njihove ime. Nakon svete mise domaćini i njihovi gosti uživali su u prigodnome druženju.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/ABCportal.info</strong></em><br /><em><strong>Foto:Vrisak.info</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-19-mosor-siroki-2.jpgUstrajna i žarka molitva spašava: Zahvaljujući djedu Robert je postao svećenikhttp://grude.com/clanak/?i=352950352950Grude.com - klik u svijetSun, 19 Sep 2021 10:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-19-djed-unuk.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Živjeli su u malenom gradu na obali rijeke. Vrlo mirna i skladna obitelj. Tako su svi mislili.<p>&nbsp;</p> <p>&ndash; Roberte, dijete, &ndash; reče djed Stanko &ndash; sutra je nedjelja. Hoće&scaron; li s djedom u crkvu? Sutra će u njoj biti mnogo djece.<br /><br /></p> <p>&ndash; Kakva crkva? &Scaron;to trabunja&scaron; stari!? &ndash; poviče bijesno djedova kći Zorica.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ako ti se ide, ti idi, &scaron;to nam stalno izaziva&scaron; dijete. Ionako je sutra nogometna utakmica, a Robert to voli.<br /><br /></p> <p>&ndash; Mama &ndash; reče sedmogodi&scaron;nji Robert &ndash; ja bih bar jednom i&scaron;ao s djedicom u crkvu.<br /><br /></p> <p>&ndash; Ide&scaron; na utakmicu i kvit &ndash; poviče djedov zet Vlado.<br /><br /></p> <p>I tako se to ponavljalo iz dana u dan, iz godine u godinu. Djed Stanko svaku bi večer u&scaron;ao u svoju sobu, bacio se na koljena pred sliku Majke Božje, pred kojom je uvijek gorjela svijeća i molio:&ldquo;Presveti Bože! Ti, koji sve vidi&scaron; i sve zna&scaron;, obrati moju izgubljenu obitelj, vrati je na pravi put, na put vjere!&rdquo;<br /><br /></p> <p>Djed je molio, a Zorica, Vlado i Robert svaku večer bi odlazili u noćni bar ili bi kod kuće pustili zaglu&scaron;nu glazbu i plesali &bdquo;rokenrol.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Do&scaron;ao je dan kad se djed Stanko oprostio s ovozemaljskim životom. Pokopali su ga jednostavno, bez ikakva obreda. Djed je umro, a njegova je obitelj nastavila živjeti po starom. Robert je pohađao sedmi razred. Jednoga dana uletio je u djedovu sobicu, iz koje je htio izbaciti sve stare stvari i u njoj napraviti &ldquo;disko&rdquo;. Bacao je stvari kroz vrata. Kad je do&scaron;ao do slike Bogorodice, bijesno ju je strgnuo sa zida i htio je baciti.<br /><br /></p> <p>Najednom mu pogled padne na komadić papira utaknut u okvir slike. On ga uzme i počne čitati: <strong>&ldquo;Roberte, dok sam živ, molim se za tebe i za tvoje obraćenje od grje&scaron;noga života, ovdje u ovoj sobi, pred ovom slikom. A kad umrem, molit ću se za tebe u nebesima!&rdquo;<br /><br /></strong></p> <p>Te su riječi, pisane djedovom drhtavom rukom, čudotvorno djelovale na dječaka. Iz sobe kao da nije izi&scaron;ao onaj isti dječak koji je u&scaron;ao. Bio je tih, poti&scaron;ten, blijed. Od toga dana suprotstavljao se roditeljima da ga vode u grijeh, u dru&scaron;tvo gdje se psuje. Izgovarao se da mora učiti. Negdje je nabavio Bibliju i čitao je. Naučio je moliti Očena&scaron; i jo&scaron; mnoge molitve. Roditelji o tome nisu ni&scaron;ta znali. Da su znali, spriječili bi gaj jo&scaron; prije nego je krenuo Isusovim putem.<br /><br /></p> <p>Robert je zavr&scaron;io osmi razred.<br /><br /></p> <p>Mama, ja ću u sjemeni&scaron;te, bit ću svećenik &ndash; reče on.<br /><br /></p> <p>&Scaron;to?! Sve drugo, samo to ne i ne! &ndash; vikala je majka.<br /><br /></p> <p>Unatoč svemu, Robert je postao svećenikom. Na njegovoj mladoj misi, mama Zorica mu je ponosno sjedila s jedne, a tata Vlado s druge strane. Oni odnedavno pobožno idu nedjeljom u crkvu i mole se Bogu.<br /><br /></p> <p>Dok je Robert, mladomisnik, svečano podizao hostiju, začuo je djedov glas: <strong>&ldquo;Bog mi je dao milost da po njemu obratim tebe, unuče moj, a tebi je darovao milost da obrati&scaron; svoje roditelje. Usli&scaron;ana je moja molitva i moja obitelj po&scaron;la je pravim putem. Bože, Bože moj, svemogući!&rdquo;</strong><strong>&nbsp;</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><em>&ldquo;Molite, i davat će vam se! Tražite i nalazit ćete!</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Kucajte i otvarat će vam se!</em></p> <p style="text-align: center;"><em>Jer, svatko tko moli, prima; tko traži nalazi</em></p> <p style="text-align: center;"><em>i tko kuca, otvara mu se!&rdquo;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>(Mt 7,7-8).</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&nbsp;</em></p> <p style="text-align: center;"><em>&ldquo;Radi kao da će&scaron; uvijek živjeti, a moli kao</em></p> <p style="text-align: center;"><em>da će&scaron; sutra umrijeti!&rdquo;</em></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: right;">Tekst: <strong><em>fra</em></strong><strong><em> Petar</em></strong><strong><em> Ljubi</em></strong><strong><em>či</em></strong><strong><em>ć</em></strong>/<a href="http://mandino-selo.com/wp/category/stalne-rubrike/nedjeljna-prica/" target="_blank">Mandino selo</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-19-djed-unuk.jpgDANAS JE PAPA POSLAO PORUKU I HERCEGOVINIhttp://grude.com/clanak/?i=352892352892Grude.com - klik u svijetWed, 15 Sep 2021 22:23:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-15-papa-franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo još je jednom dokazao koliko je velik i koliko je bio potreban današnjem vremenu, iako ga ponajprije njegovi, brojni crkveni poglavari neće poslušati, jer takvi nažalost postavljaju na prvo mjesto ono svjetovno, pa tek onda ono duhovno, koje je za vječnost.<p>&nbsp;</p> <p>Prva stvar je ta da je služio svetu misu u Slovačkoj s metropolitom Grkokatoličke crkve u toj zemlji, u zajedni&scaron;tvu s brojnim grkokatoličkim i rimokatoličkim biskupima.<br /><br /></p> <p>Zatim se sastao sa zajednicom Roma u Ko&scaron;icama.<br /><br /></p> <p>Onda je poslao poruku onima koji ne žele da Crkva ide naprijed, te je ponovio da Crkva mora biti otvorenija svijetu i iskazati vi&scaron;e zajedni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>&ndash; Sredi&scaron;te Crkve nije Crkva &ndash; kazao je papa Franjo svećenstvu pa pozvao da Crkva bude bliža &bdquo;stvarnim životima ljudi&ldquo; naglasiv&scaron;i kako &ldquo;Crkva mora biti simbol slobode i prihvaćanja i skromna poput Isusa koji je odbacio sve svjetovno i postao siroma&scaron;an kako bi nas obogatio&rdquo; te dodao: &ldquo;Kako li je lijepa skromna Crkva koja se ne izolira od svijeta i ne gleda na život iz daljine, već živi u njemu.&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Kako li je lijepa skromna Crkva koja se ne izolira od svijeta i ne gleda na život iz daljine, već živi u njemu.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Gledajući iz okvira u kojem djelujemo, u kojem smjeru danas ide Crkva u Hercegovini i čuju li njene vođe, koje Crkvu udaljuju ili su je udaljavale od naroda, Svetog oca Papu Franju koji &scaron;alje univerzalne poruke svijetu!?</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-15-papa-franjo.jpgPoznata bh. glumica Sanja Burić iznenada preminula u 48. godini života!http://grude.com/clanak/?i=352883352883Grude.com - klik u svijetWed, 15 Sep 2021 15:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-15-sanja-buric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bh. glumica Sanja Burić preminula je danas u Sarajevu u 48. godini života. Jedan od njenih prijatelja potvrdio je vijest i rekao da je iznenada preminula.<p>&nbsp;</p> <p>Rođena je 10. ožujka 1973. godine.</p> <p>Glumila je na sceni Narodnog pozori&scaron;ta Sarajevo, Kamernom teatru 55, a bila je redoviti profesor na Akademiji Scenskih Umjetnosti.</p> <p>U kultnom filmu Pjera Žalice "Kod amidže Idriz" glumila je &Scaron;ejlu.</p> <p>Ostat će zapamćena i po ulogama koje je ostvarila u brojnim televizijskim i filmskim ostvarenjima: "Crna kronika", "Grbavica", "Dobro u&scaron;timani mrtvaci", "Viza za budućnost", "Na putu", "Te&scaron;ko je biti fin", "Ljeto u zlatnoj dolini", "Pun mjesec"...</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-15-sanja-buric.jpgFOTO/VIDEO Mijo proslavio 104. rođendan riječima: 'HRVATSKI ČOVJEK BIO JE TENK, ŠTO JE SVE PREŽIVIO''http://grude.com/clanak/?i=352879352879Grude.com - klik u svijetWed, 15 Sep 2021 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-15-mijo-martinovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mijo Martinović - Rašić proslavio je svoj 104. rođendan. Kroz smijeh je jedan od najstarijih ljudi u Hercegovini poželio svoj rodbini i prijateljima jednako dug i bogat život.<p>&nbsp;</p> <p>Iako ga je Gospodin nagradio lijepim godinama i danas je Mijatov um kao u cvijetu mladosti, te se i dalje sijeća te&scaron;kih 40. godina kada se borio za Hrvatsku i kada je preživio Križni put u Bleiburgu. Posebno pamti udarce koje su on i njegove kolege i prijatelji primali od partizana. - Hrvatski čovjek je bio kao tenk, evo do&scaron;lo je vrijeme i imamo svoju Hrvatsku - podsjeća Mijat.<br /><br /><br />Nakon onog rata Mijo se nadao da će u svojim Mamićima živjeti od rada svojih ruku, sadnje duhana, sijanja žita i čuvanja stoke, međutim jednog jutra su mu banuli ljudi iz onog sistema kako bi ga zaposlili, a prethodno je morao proći tromjesečnu obuku u Mostaru. Čuv&scaron;i srpske pjesme na izobrazmi shvatio je da ne želi tu ostati, te je prona&scaron;ao čovjeka koji će mu napraviti ispisnicu. Ovaj je to učinio za kilo - dva duhana. I da jadu nema tek tako kraja kaže i priča da su mu jednog jutra banuli ljudi iz onda&scaron;njeg sistema iz Li&scaron;tice s namjerom da ga objese. Srećom, jo&scaron; se jednom izvukao.<br /><br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/OZT3rrkxwTM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />Hrabri Mijo - Mijat dane provodi umirovljenički radostan i sretan kad poneko od rodbine i prijatelja dođe i obiđe ga, a hvala Bogu, zdravlje koje ga je uvijek služilo, unatoč svim životnim isku&scaron;enjima, služi ga i danas.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-15-mijo-martinovic.jpgStara mati mnogo za vas brine, dico moja, stra me te tuđine...http://grude.com/clanak/?i=352807352807Grude.com - klik u svijetFri, 10 Sep 2021 11:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-10-stara-majka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Portal Hercegovina.in objavio je pjesmu Katarine Zovko Ištuk pod nazivom Materina dica. Pjesmu prenosimo u cijelosti:<p style="text-align: center;"><br />MATERINA DICA<br /><br /><br />Zaiskrile oči stare majke,<br />nije mogla vi&scaron;e tugu kriti,<br />stalno pita svoju te&scaron;ku sudbu:<br />Zar rastanak morao se zbiti?<br />Od bola se nje&rsquo;no srce slama,<br />sad starica živi život sama,<br />živi život, al to život nije,<br />jer joj suza staro lice mije.<br />U rukama stalno je krunica,<br />moli mater, da su dobro dica,<br />moli tako mnoge duge sate,<br />da se opet sritno kući vrate.<br />Uz molitvu zna i zapivati:<br />&ldquo;Di ste sada moji mili tići,<br />di ste sada moji golubići,<br />stara mati mnogo za vas brine,<br />dico moja, stra me te tuđine&rdquo;.<br />Tad joj suze poteku niz lice,<br />diže ruke nebu u visine,<br />pa doziva svoju dragu dicu:<br />&ldquo;Vrati mi se doma mili sine,<br />vrati mi se ćeri moja mila,<br />da bi mati opet sritna bila&rdquo;.<br /><br /><br />KATARINA ZOVKO I&Scaron;TUK<br />Mostar 09. rujna 2021.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-10-stara-majka.jpegODLAZAK JEDNE OD NAJVEĆIH DIVA IZ HERCEGOVINE: Zlatnim slovima u povijesti hrvatske kulture ostat će upisani uspjesi Blaženke Milićhttp://grude.com/clanak/?i=352797352797Grude.com - klik u svijetThu, 09 Sep 2021 15:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-09-blazenka-milic-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Operna umjetnica Blaženka Milić, dugogodišnja članica Opere Hrvatskoga narodnog kazališta, preminula je u Zagrebu u 83. godini, a kako u izrazima sućuti ističe ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, njezini uspjesi ostat će zlatnim slovima upisani u povijesti hrvatske kulture.<p>&nbsp;<br />Blaženka Milić rođena je u Mostaru 4. veljače 1939. godine. Bila je prva učenica Odjela za solo pjevanje u mostarskoj Muzičkoj &scaron;koli, gdje joj je nastavnica bila Milka Padovan. Prvi profesionalni nastup imala je u Narodnom pozori&scaron;tu u Mostaru 1961. godine, a pjevala je Petricu u igrokazu Đerdan Jakova Gotovca.<br /><br /></p> <p>Muzičku akademiju u Zagrebu upisala je 1962. i diplomirala 1967. kod &nbsp;prof. Lava Vrbanića. Nakon &scaron;to je za &scaron;kolsku godinu 1968./1969. dobila Fulbrightovu stipendiju za usavr&scaron;avanje, nastavila je suradnju s profesorom Vrbanićem na New England Conservatory of Music u Bostonu.<br /><br /></p> <p>U angažmanu Hrvatskoga narodnog kazali&scaron;ta u Zagrebu bila je od 1. rujna 1969. do odlaska u mirovinu u siječnju 2001. godine.<br /><br /></p> <p>Debitirala je na sceni 20. siječnja 1970. godine kao Zorka u Porinu Vatroslava Lisinskog, a uz tu ulogu u zagrebačkom je kazali&scaron;tu ostvarila niz uloga poput Jelene i Eve u Nikoli &Scaron;ubiću Zrinjskom<strong> Ivana pl. Zajca</strong>, Đule u Eri s onoga svijeta Jakova Gotovca, Lisbeth u Postolaru od Delfta<strong> Blagoja Berse </strong>i Anice u Ekvinociju <strong>Ive Brkanovića</strong>.<br /><br /></p> <p>Zapažene uloge ostvarila je i u Pikovoj dami Čajkovskog, Straussovoj Arabelli, Bordinovu Knezu Igoru, Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani, Mozartovima Čarobnoj fruli, Don Giovanniju i Figarovu piru, Puccinijevima Madame Butterfly, La Boh&eacute;me i Tosci, Verdijevima Traviati, Aidi, Nabuccu, Krabuljnom plesu i Trubaduru, Gounodovu Faustu, Smetaninoj Prodanoj nevjesti, Wagnerovima Ukletom Holandezu i Walk&uuml;ri, Cileinoj Adriani Lecouvreur.<br /><br /></p> <p>Posljednji put nastupila je na pozornici HNK kao Anna u Nabuccu 2002., a 2010. predstavljen je njezin dvostruki CD Glazba je moj Život.<br /><br /></p> <p>Hrvatsko dru&scaron;tvo glazbenih umjetnika 2018. godine dodijelilo joj je nagradu za izniman doprinos hrvatskoj opernoj umjetnosti, a iste je godine dobila i Nagradu Hrvatskog glumi&scaron;ta za svekoliko umjetničko djelovanje. Odlikovana je Redom Ante Starčevića.<br /><br /></p> <p>Od Blaženke Milić na svojim se internetskim stranicama oprostilo Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Zagrebu istaknuv&scaron;i da je njezinom smrću "izgubilo izuzetno vrijednu i inspiriranu umjetnicu koja je ostavila dubok trag, darujući ne samo svoje blistave kreacije nego i iskrene emocije upisane u pamćenje generacija publike".<br /><br /></p> <h2>Obuljen Koržinek: Uspjesi Blaženke Milić ostat će zapisani zlatnim slovima u povijesti hrvatske kulture<br /><br /></h2> <p>Ministrica kulture i medijaNina Obuljen Koržinek u izrazima sućuti istaknula je da je Blaženka Milić svojim voluminoznim glasom, stilistički iznijansiranim i scensko dojmljivim interpretacijama opernih uloga obilježila vi&scaron;edesetljetnu epohu operne produkcije u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazali&scaron;tu.<br /><br /></p> <p>- Godinama je nosila sopranski repertoar hrvatskih kazali&scaron;ta, a bez njezinih interpretacija program Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Zagrebu desetljećima bi bio nezamisliv. Gotovo da i nema hrvatske operne scene na kojoj nije gostovala, kao ni uloge dramskog sopranskog repertoara u kojoj nije nastupila - istaknula je ministrica za 24sata.hr.<br /><br /></p> <p>- Glasovita Gotovčeva Đula, Puccinijeva Tosca i Mimi, Verdijeva Aida i Abigaille, Blaženka Milić bila je jedna od rijetkih hrvatskih pjevačica koja je mogla interpretirati Wagnerove heroine i steći komplimente vrhunskih svjetskih dirigenata poput Herberta von Karajana. Unatoč brojnim ponudama iz inozemstva, njezin životni prioritet bila je prije svega obitelj, čime je obogatila i privilegirala hrvatsku opernu scenu. Njezini uspjesi i priznanja, a zasluženo ih je dobila i od struke i publike, ostat će zapisani zlatnim slovima u povijesti na&scaron;e nacionalne kulture, a oni koji su ju osobno poznavali u živoj će uspomeni zadržati njezinu velikodu&scaron;nost, požrtvovnost i vedar duh. Upravo zato za Blaženkom Milić, na&scaron;om dragom Bajkom, ostaju bolna praznina i tuga - stoji u poruci sućuti ministrice Obuljen Koržinek.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-09-blazenka-milic-1.jpgDrago Stojkić preživio je Križni put i strahote onog rata! Preminuo je u 96. godini životahttp://grude.com/clanak/?i=352786352786Grude.com - klik u svijetThu, 09 Sep 2021 09:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-09-drago-stojkic-krikovi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostar je se proteklog mjeseca oprostio od Dragutina Drage Stojkića koji je ovaj svijet napustio u 96. godini života.<p><br />Drago Stojkić pro&scaron;ao je strahote Križnog puta i zvjerska mučenja od strane partizanskih vojnika. On je ujedno i glavni protagonist nagrađenoga djela Krikovi sjećanja. Njegovu je nevjerojatnu sudbinu s kraja Drugog svjetskog rata i poraća hrvatski književnik Darko Juka pretočio u potresnu priču, nagrađenu u Zagrebu kao najbolje prozno djelo u 2020. godini.<br /><br /></p> <p>&ndash; Krikovi sjećanja bacaju novo svjetlo na taj dio ovda&scaron;njih povijesnih gibanja, ne ostavljajući čitatelja nimalo ravnodu&scaron;nim prema ijednoj od sukobljenih strana. Ova kratka priča vje&scaron;to i vi&scaron;edimenzionalno presijeca ljudsko lice i naličje, čovječnost i predatora u čovjekovoj naravi, bez obzira na odoru ili oznake koje pojedini akter nosi &ndash; ističe nakladnik, dok pjesnik Stanko Krnjić zamjećuje kako &rdquo;premda je događaja toliko da bi i jedan roman bio uzak za sve njih Juka vje&scaron;tim rezovima uspijeva sve njih uklopiti u formu priče&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Juka je, u povodu Dragine smrti, na svome FB profilu objavio: &rdquo;Do kasno u noć snimao sam njegovu priču&hellip; U njegovoj kamenoj goranačkoj kući iz Draginih su usta izlazile rečenice&hellip; Te&scaron;ke, okovane desetljećima mučne ti&scaron;ine, obojane bojama nevjerojatne istine koja je te večeri napokon izi&scaron;la van&hellip; Slu&scaron;ajući ga shvatio sam kako moram prenijeti dalje njegova sjećanja jer njegova priča nije samo njegovom, jer je takova ili slična njoj okrznula gotovo svaku kuću hercegbosanskoga podneblja. Zato to ime&hellip; Zato Krikovi sjećanja&hellip;&rdquo;<br /><br /></p> <p>Od Drage se oprostila velika obitelj, njegova četiri sina, brojna unučad i praunučad. U krugu obitelji i prijatelja pokopan je pokraj supruge Stojke na mostarskom groblju Smrčenjaci.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-09-drago-stojkic-krikovi.jpg150. obljetnica Družbe s. milosrdnica sv. Vinka Paulskog u BiH obilježena prigodnom markom HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=352774352774Grude.com - klik u svijetWed, 08 Sep 2021 19:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-08-arakmilosrdnice2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku u povodu Međunarodnog dana pismenosti, kojom je ujedno i obilježena i 150. obljetnica Družbe s. milosrdnica sv. Vinka Paulskog u BiH.<p>&nbsp;</p> <p>Neizmjeran doprinos u prosvjetnom odgoju i obrazovanju, odnosno opismenjavanju, sijanju znanja i kulture u BiH dale su časne sestre milosrdnice, te tako ostavile neizbrisiv trag u na&scaron;em narodu.</p> <p><br />Naime, iz Zagreba, na poziv biskupa fra Pa&scaron;kala Vuičića 14. studenoga 1871. u Sarajevo dolaze sestre milosrdnice sv. Vinka Paulskog u službu potebnima. Vrijedno je spomenuti imena prvih četiriju sestara koje su se odvažile krenuti u nepoznato. Bile su to: s. Filomena Massi, s. Rajmunda Perentin, s. Emilija Ga&scaron;parić i s Rufina Radonić. Zahvaljujući bosanskim fratrima koji su se pobrinuli da sestre imaju skromni smje&scaron;taj, sestre su se odmah dale u otvaranje ženske pučke &scaron;kole s 48 učenica i na taj način utkane su u temelje i razvoj &scaron;kolstva u BiH. Njihovo prvo poslanje bilo je odgoj i obrazovanje, a zatim pomoć bolesnima, nemoćnima i siroma&scaron;nima. U prvih 27 godina djelovanja izgradile su i otvorile 12 &scaron;kola u različitim gradovima BiH.</p> <p><br />Nakon II. svjetskog rata bespravno i bezosjećajno oduzeta im je sva imovina. Nisu smjele raditi ni u prosvjeti ni zdravstvu. Bile su prisiljene odreći se čak i svoga redovničkog odijela te raditi u civilnom. U tim te&scaron;kim okolnostima sestre se ne daju zbuniti nego nastavljaju svoju milosrdničku djelatnost. 1974. osnovana je Provincija Majke Divne koja i danas djeluje u granicama BiH.</p> <p><br />I u proteklom ratu sestre su doživjele te&scaron;ku sudbinu. Protjerane su iz svojih samostana i skoro svi samostani su im uni&scaron;teni. U Banja Luci je, zajedno sa župnikom vlč. Filipom Lukendom, ubijena i spaljena vjeroučiteljica, katehistica i orgulja&scaron;ica s. Cecilija Grgić. Danas sestre milosrdnice u BiH imaju 12 samostana i aktivne su u odgojno-obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalno-karitativnoj djelatnosti.<br />Autor likovnog rje&scaron;enja je Manlio Napoli, a prvi dan izdanja je 8. rujan 2021. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-08-arakmilosrdnice2021..jpgFOTO: Bili smo na Šćitu! Uz blagdan Male Gospe, Rama slavi svoj danhttp://grude.com/clanak/?i=352771352771Grude.com - klik u svijetWed, 08 Sep 2021 14:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-08-2021-rama-scit-blagdan_4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prema ramskoj tradiciji blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije svečano je proslavljen 8. rujna na Šćitu.<p>&nbsp;</p> <p>Sredi&scaron;nju euharistiju predslavio je vrhbosanski nadbiskup koadjutor mons. Tomo Vuk&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Proslavi blagdana nazočila je i ekipa portala Grude.com.<br /><br /></p> <p>U svojoj propovijedi nadbiskup Tomo je posvijestio kako na Malu Gospu "Crkva obilježava dan kad se rodila i na ovaj svijet do&scaron;la Marija, kćerka Sv. Joakima i Ane". "...Crkva i svaki pojedini kr&scaron;ćanski vjernik ovim blagdanom radosno zahvaljuje Gospodinu Bogu &scaron;to je rođenjem Marije, buduće majke druge osobe Presvetoga Trojstva, Isusa Krista započela neposredna priprava za Isusov dolazak i &scaron;to je time najavljena povijest spasenja, koju su proroci stoljećima unaprijed najavljivali", rekao je mons. Vuk&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>"Marijino rođenje najavilo je radost cijeloga ljudskoga roda zato &scaron;to je njezino poslanje općega značenja. Ona naime, uz svoje osobno ime Marija, prema Matejevu evanđelju dobiva jo&scaron; jedno. To novo ime proizlazi iz Božje volje i upravo iz njezina poslanja pa ju evanđelist Matej stoga oslovljava s oba imena. Osobno joj je ime Marija, a po svom poslanju ta Marija se zove ona 'od koje se rodio Isus koji se zove Krist'"<br /><br /></p> <p>Blagdan Male Gospe, obilježava se i kao Dan općine Rama.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-08-2021-rama-scit-blagdan_4.jpgMarin Miletić: Gospod priprema za ono što dolazi, moja supruga je u potpunom miru i radosti koju ne možemo zamislitihttp://grude.com/clanak/?i=352767352767Grude.com - klik u svijetWed, 08 Sep 2021 11:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-08-marin-miletic-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Marin Miletić oglasio se na Facebooku poslije sprovoda supruge Danijele koja je preminula nakon duge i teške bolesti.<p><br />Objavio je fotografiju sa sprovoda s kćerima Martom i Lucijom.<br /><br /></p> <p>"Sve ima svoje vrijeme. Vrijeme mira. Vrijeme bitaka. Vrijeme odmora i vrijeme sazrijevanja. Sada smo u vremenu svjedočenja. Molili smo krunicu prije sprovoda. Božja pobjeda na pogrebu je bila divna. Gospod je prisutan snažno se pjevalo na kastavskom groblju. Pa molitva župnika matuljskog. Pa opet snažno Božja pobjeda - Dubine. Gledam u lijes gdje leži tijelo moje Danijele. Ona pak je tamo iza velike rijeke. Mlada i prekrasna. Ple&scaron;e s Isusom. U potpunom miru i radosti koju ne možemo zamisliti. Sti&scaron;ćem ruke svojih kćeri. Hodamo. Korak po korak. Ali, snažno. Naprijed. Nazad ne ide. Niti nazad može. Gospod priprema za ono &scaron;to dolazi. Srce je potpuno mirno", napisao je Miletić u objavi koju je naslovio Vrijeme svjedočenja.<br /><br /></p> <p>"Dvanaest svećenika. Hvala don Kre&scaron;i &scaron;to je potegao iz &Scaron;ibenika, hvala generalnom vikaru Mariju, hvala biskupima koji su me zvali, hvala Mati na pismu. Hvala župniku Peri na autentičnosti i divnom obredu i svetoj misi. Vlč. Sini&scaron;i, msgr. Matiji, vlč. Petehu, dominikancima Ivanu i Nikoli, salezijancima don Dragi i Nevenu, vlč. Franji, župniku Nikoli, msgr. Sanjinu &scaron;to su bili s nama danas.<br /><br /></p> <p>Moja braća sva iz Kluba zastupnika su tu: Božo, Nikola, Troki, Bulj, Ante, Nino... Do&scaron;ao je Stjepo i Ćipe iz DP-a, Karolina. Kolega Ostrogović, &Scaron;timac su isto tu", prisjetio se.<br /><br /></p> <p>"Hvala Premijeru na sućuti, svim kolegama iz HDZ-a, Bačiću. Hvala kolegi Grbinu, Mireli na javljanju. Kolegici iz IDS-a. Svima koji su se sjetili, mnogo ih je. Neka mi oproste ako sam koga zaboravio. Hvala im svima na ljudskosti. Branitelji, dragovoljci, moj brat pastor Grlj, dečki iz grupe, Armada su tu. Mostovci moji iz cijele Hrvatske. Biv&scaron;i učenici, profesori su&scaron;ačke zbornice. Do&scaron;le su neke mlade obitelji iz Međimurja, Omi&scaron;a... Zagreba, ljudi iz Osijeka. Ekipa iz molitvene zajednice. Svima hvala. Velika hvala mojim katoličkim skautima. Rekao sam im u crkvi: đavao uvijek udara ono &scaron;to valja i vrijedi. Ono &scaron;to ne valja, trulež - to ne napada jer mu nije opasno. Hvala Petru i ekipi Božje pobjede. Hvala Ivanu i momcima. Hvala dragoj obitelji iz Postojne koji su do&scaron;li biti s nama.<br /><br /></p> <p>Hvala mojim Riječanima na svemu. Fuji, Alenu, &Scaron;aksu, Tini, Rafaeli, Mariju, Karli, Sabini, Josipu... cijeloj ekipi. Sjajni su. Ljudi za planine premje&scaron;tati. To nas otprilike i čeka. Takva su vremena", zaključio je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-08-marin-miletic-21.jpgFOTO: Dalmacija i Hercegovina oprostile se od Vukasa! Dao je nemjerljiv doprinos podizanju kulturehttp://grude.com/clanak/?i=352766352766Grude.com - klik u svijetWed, 08 Sep 2021 10:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-08-vukas-2021-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jučer je na mjesnom groblju u Prološcu pokopan Marijan Župić Vukas, vrsni glazbenik i jedan od najpoznatijih Proložana. <p><br />Na pogrebu je bio veliki broj njegovih sumje&scaron;tana, prijatelja te brojnih ljudi iz drugih mjesta Dalmacije i susjedne Hercegovine. Proložani su dostojanstvenom komemoracijom iskazali koliko im je Marijan značio za njihovo mjesto. U punoj dvorani Doma kulture u Prolo&scaron;cu o Marijanu Župiću Vukasu govorili su Đelo Matić, Pa&scaron;ko Rimac i Marijan Grbavac. Sva trojica nisu mogla suspregnuti suze, kao i brojni sudionici komemoracije. Na kraju komemoracije uslijedio je dugotrajan pljesak sudionika, koji su i time dali do znanja koliko im je on bio omiljeni susjed, prijatelj, sumje&scaron;tanin. Načelnik Prolo&scaron;ca Mate Lasić Vukasovom sinu Josipu uručio je Povelju općine koju je njegov otac dobio za Dan općine za zasluge na podizanju glazbene kulture u Prolo&scaron;cu, pi&scaron;e <a href="https://radioimotski.hr/2021/09/08/odrzana-komemoracija-u-cast-vukasu/" target="_blank">Imotski Radio</a>.</p> <p><br />Povezane vijesti: <br /><br /><a href="https://grude.com/clanak/?i=352727&amp;vukas-in-memoriam-bio-je-legenda-hotela-grude-valentina-ogijev-tekst-pretvorio-je-u-bezvremensku-himnu" target="_self">Vukas IN MEMORIAM: Bio je legenda Hotela Grude, Valentina... Ogijev tekst pretvorio je u bezvremensku himnu<br /></a></p> <p><a href="https://grude.com/clanak/?i=352726&amp;napustio-nas-je-legendarni-marijan-zupic-vukas" target="_self">NAPUSTIO NAS JE LEGENDARNI MARIJAN ŽUPIĆ VUKAS</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-08-vukas-2021-2.jpgVELIKA FOTOGALERIJA: V. HUMANITARNA LIKOVNA KOLONIJA U GORICIhttp://grude.com/clanak/?i=352707352707Grude.com - klik u svijetSun, 05 Sep 2021 12:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-05-2021-kolonija-gorica_19.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bratovština sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići i ogranak Matica hrvatske Grude organizirali su petu po redu humanitarnu likovnu koloniju u čast, spomen i znak zahvalnosti hrvatskom domoljubu Zvonku Bušiću Taiku. <p><br />Ova likovna kolonija upriličena je u Taikovoj rodnoj Gorici od pod nazivom: "Zvonko Bu&scaron;ić Taik - 32-godi&scaron;nji uznički san o slobodnoj domovini Hrvatskoj", a održana je pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja RH-a i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ŽZH-a. Program je počeo jo&scaron; pro&scaron;le srijede u staroj crkvi u Gorici, u kojoj je Taik kr&scaron;ten. U program su sudjelovali Zvonkova supruga Julienne Bu&scaron;ić koja je pozdravila sve nazočne i zahvalila na ovom događaju, i ministar hrvatskih branitelja iz Domovnskog rata ŽZH-a Mladen Begić. Glumac Robert Kurba&scaron;a izveo je monodrama &ldquo;Ispit savjseti&rdquo; prema prozi Tina Ujevića.<br /><br /></p> <p>Knjiga &ldquo;Učitelj Dado&rdquo; vi&scaron;e autora predstavljena je u četvrtak, 2. rujna, a izi&scaron;la je u čast učitelju Damjanu Dadi Bu&scaron;iću za 80. rođendan. Ilustratorice u knjizi uradile su majka i kći Andrijana i Magdalena Mlinarević-Cvetković.<br /><br /></p> <p>O knjizi su govorili dr. Tiho Bu&scaron;ić Jurin i učitelj Damjan Dado Bu&scaron;ić. Stihove je kazivala Marija Bu&scaron;ić, a program je vodila Marija Prlić. U četvrtak, petak i u subotu do podne umjetnici su ostvarivala svoja djela nadahnuti krajolikom te povijesno-kulturnim bogatstvom Gorice i njezine okolice. U subotu u podne pod starim kostilama, u parku ispred starog župnog dvora u Gorici upriličeno je otvorenje izložbe radova.<br /><br /></p> <p>Prigdone riječi zahvale nazočnoj publici i umjetnicima na zatvaranju likovne kolonije i otvorenju izložbe iskazali su umjetnik Anđelko Mikulić i načelnik općine Grude Ljubo Grizelj. Voditelj ove Likovne kolonije u Gorici prof. Antun Boris &Scaron;valjek zbog zdravstvenih problema nije bio nazočan, ali je uputio velike pozdrave svim sudionicima.<br /><br /></p> <p>Slike s ove likovne kolonije naći će se na humanitarnoj aukciji u korizmi 2022. godine! Slike koje su umjetnici uradili ostaju u fundusu Bratov&scaron;tine sv. Stjepana Prvomučenika Gorica-Sovići, a Bratov&scaron;tina će ih upotrebljavati u humanitarne svrhe. U ovoj su Likovnoj koloniji sudjelovali su:<br /><br /></p> <p>Andrijana Mlinarević-Cvetković (&Scaron;iroki Brijeg-Grude), Anđelko Mikulić (&Scaron;iroki Brijeg), Ante Braovac (Tomislavgrad), Ante Brkić (Čapljina), Ante Ljubičić Car (Imotski), Antun Boris &Scaron;valjek (Zadar, voditelj ove likovne kolonije). Borislav Brzica ( Grude), Branko &Scaron;irić (Posu&scaron;je), Damir Boras (Ljubu&scaron;ki), Dominik Bo&scaron;njak (Sovići), Drago Bu&scaron;ić (Gorica), Edo Unković (Split), fra Vinko Mikulić (Gorica), Josipa Jelavić (Imotski), Josip &Scaron;kerlj (Dubrovnik), Jure Pe&scaron;orda (Grude), Karolina Maru&scaron;ić (&Scaron;iroki Brijeg), Kristina Ćavar (&Scaron;irko Brijeg), Marija Galić (Gorica), Matea Martinović (Mostar), Miro Stamatović (Dubrovnik), Mi&scaron;o Baričević (Dubrovnik), Nik&scaron;a Erceg (Split), Robert Tomić (Posu&scaron;je,) Stipe Maru&scaron;ić (&Scaron;iroki Brijeg), Srećko Sli&scaron;ković (&Scaron;iroki Brijeg), Zoran Vla&scaron;ić (Sovići), Sanijela Matković (&Scaron;iroki Brijeg), Andelka Hrkać (&Scaron;iroki Brijeg) i Vesna Ćorluka (Grude).</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-05-2021-kolonija-gorica_19.jpgMladi iz regije čistili Blidinjehttp://grude.com/clanak/?i=352684352684Grude.com - klik u svijetSat, 04 Sep 2021 08:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-04-blidinje-ciscenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U utorak, 31. kolovoza, Udruga za razvoj, okoliš i kulturu EKO ZH pridružila se akciji čišćenja Parka prirode Blidinje.<p><br />Akcija je dio dru&scaron;tveno odgovorne kampanje <strong><em>&bdquo;Čuvaj, pazi, ne bacaj!&ldquo;</em></strong> koju provodi Ožujsko pivo s ekolo&scaron;kim udruženjima građana. Cilj kampanje je či&scaron;ćenje ilegalnih deponija na prostoru Bosne i Hercegovine. Uz članove Udruge EKO ZH u kampanji su sudjelovali volonteri i studenti različitih likovnih Akademija iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Oneči&scaron;ćeni dio područja je bio uz cestu u Parku prirode Blidinje. Prilikom či&scaron;ćenja pronađene su velike količine otpadnih materijala: plastike, građevinskog otpada, starog namje&scaron;taja, ambalažnog, te električnog otpada.<br /><br /><br /></p> <p>Jedna od sudionika ekolo&scaron;ke akcije Ana Kraljević je istaknula:&bdquo; Izuzetno sam ponosna na sve&nbsp; &scaron;to smo postigli kroz održanu ekolo&scaron;ku akciju. Kao i za sve ostale sudionike, za mene kao i za moj tim imala je veliko značenje. Mislim da ove akcije doprinose velikim promjenama koje nužno trebamo da bi očuvali na&scaron; okoli&scaron;. Razvijanje svijesti o pravilnom odlaganju otpada kroz ovakve i slične akcije velik je korak prema očuvanju na&scaron;e planete. Priroda označava život, čuvajmo je volimo jer uni&scaron;tivanjem prirode uni&scaron;tavamo svoje živote i živote budući generacija.&ldquo;<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-09-04-21-09-04-blidinje-ciscenje1.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br /></p> <p>Koordinator likovne eko kolonije mr. Ars sacra Kristina Ćavar je istaknula sljedeće: &bdquo;Sudionici 12. likovne eko kolonije su osim umjetničkog dijela likovne kolonije imali inicijativu da sudjeluju u ekolo&scaron;koj akciji na Blidinju i time probude svijest o očuvanju okoli&scaron;a te doprinesu da čuvamo prirodne ljepote Blidinjskog krajolika. Velik je domak ostvaren spajanjem umjetnosti i ekologije, te sudionici mogu iskustvo stečeno na navedenoj eko akciji ponijeti i realizirati u mjestima odakle potječu. Spoj slikarstva i ekologije, te buđenje svijesti za očuvanje prirode je osnova koju trebamo prenijeti na mlađe nara&scaron;taje. Sigurna sam da će pozitivne dojmove studenti sudionici likovne kolonije utisnuti u slikarska platna te obogatiti ovu kolniju sa impresivnim slikama prožetim Blidinjem. Ovim putem im se zahvaljujem na otvorenosti i suradnji da navedenu ekolo&scaron;ku akciju uspje&scaron;no privedemo kraju.&ldquo;<br /><br /><br /></p> <p>Jedan od glavnih ciljeva kampanje skrenuti je pažnju građana na problem ilegalnih odlagali&scaron;ta otpada. <em>Ilegalna odlagali&scaron;ta otpada problem su s kojim se svi moramo &scaron;to prije suočiti jer ona ozbiljno prijete na&scaron;em okoli&scaron;u.</em>Brojnim zahvatima čovjek stalno ugrožava i zagađuje prirodu raznim otpadnim materijalima i otrovnim supstancama, kao &scaron;to su kemijska sredstva, pesticidi, umjetna gnojiva, nekontrolirano odlaganje komunalnog otpada. Ove vrste zagađenja uni&scaron;tavaju živi svijet, prekidaju biolo&scaron;ke tokove, a posebno ugrožavaju one organizme koji djeluju na organske materijale i pretvaraju ih u mineralne supstance neophodne za proces fotosinteze.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Žujina dru&scaron;tveno odgovorna kampanja želi zajedno sa svojim volonterima spriječiti takva oneči&scaron;ćenja kroz zajedničke akcije či&scaron;ćenja. Takve akcije doprinose pobolj&scaron;anju kvalitete života i razvijanju svijesti građana o važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Također financijski partner na navedenoj ekolo&scaron;koj akciji je i <strong>Fondacija Mozaik</strong>.</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-04-blidinje-ciscenje.jpgFOTO: Predstavljena knjiga Učitelj Dado! Tiskana u čast Damjana Dade Bušićahttp://grude.com/clanak/?i=352673352673Grude.com - klik u svijetFri, 03 Sep 2021 11:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-03-uciteljdado_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Knjiga Učitelj Dado predstavljena je u četvrtak, 2. rujna 2021. godine, u Gorici ispred starog župnog dvora! <p><br />Knjiga je tiskana za 80. rođendan Damjanu Dadi Bu&scaron;iću u čast, a svojevrsna je hvala svim učiteljicama i učiteljima novog zavičaja. Nakladnici knjige su Matica hrvatska Grude i Bratov&scaron;tina sv. Stjepana Prvomučenika Gorica- Sovići. Priređivač i urednik je Mario Bu&scaron;ić. Za nakladnika se potpisuje Dragan Prlić. Ilustratorice u knjizi su (mama i kći) Andrijana i Magdalena Mlinarević-Cvetković. Grafičku pripremu je uradila Edita Grubi&scaron;ić, a sponzor tiskanja je općina Grude. O knjizi su govorili dr. Tiho Bu&scaron;ić Jurin i učitelj Damjan Dado Bu&scaron;ić. Stihove je lijepo kazivala Marija Bu&scaron;ić, a program je sadržajno vodila Marija Prlić.</p> <div>Likovna kolonija se nastavlja do subote 4. rujna, do podne, kad će biti upriličena izložba!</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-03-uciteljdado_1.jpgABBA SE VRATILA! POSLUŠAJTE NOVE PJESME NAKON 40 GODINAhttp://grude.com/clanak/?i=352667352667Grude.com - klik u svijetThu, 02 Sep 2021 22:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-09-02-abba-i-still-have-faith-in-you-1024x576.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imamo novi album, kazali su na tiskovnoj konferenciji u Londonu Björn Ulvaeus (76) i Benny Andersson, koji su uz Anni-Frid Lyngstad (75) i Agnethu Fältskog (71) bili članovi jedne od najuspješnijih grupa u povijesti. <p><br />Novi album, "ABBA Voyage", izlazi 5. studenoga i sastoji se od 10 novih pjesama, snimljenih u Anderssonovu studiju u Londonu. Dvije od njih, "I Still Have Faith In You" i "Don&rsquo;t Shut Me Down", premijerno su odsvirane tijekom tiskovne konferencije.</p> <p>Poslu&scaron;ajte ih! Ovo su dvije od 10 novih pjesama, nakon 40 godina pauze.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/pAzEY1MfXrQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/uHU48c-dtqk" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-09-02-abba-i-still-have-faith-in-you-1024x576.jpgHercegovački fratar koji je nakon 23 godine susreo roditelje, sestre, braću...: Božja ruka je stalno bila na mom putuhttp://grude.com/clanak/?i=352618352618Grude.com - klik u svijetTue, 31 Aug 2021 13:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-31-fra-pavo-maslac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dijaspora.hr je objavila zanimljivu i dirljivu životnu priču Fra Pavao Maslaća čovjeka koji je potekao iz Hercegovačkog kraja.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Pavao Maslać rođen je 25. kolovoza 1937. u Ljubljenici, župa Rotimlja, istočna Hercegovina (sada župa Stjepan krst) od oca Joze (rođ. 1911.) i majke Stane rođ. Raguž (rođ. 1914). Djeca Joze i Stane: Nikola 1937., Danica 1940., Janja 1942., Ivan 1948., Stojan 1950. i Dane 1954.<br /><br /></p> <p>Život mu počeo u kolovozu 1937. Dijete u istočnoj Hercegovini bezbrižnog djetinjstva ne znajući kakav ga život čeka i gdje će ga odvesti. Ni njegovi snovi nisu to mogli predvidjeti, a vjerojatno ni najgore noćne more. Već kada je imao 4,5 godina počeo je Pavin put putnika, beskućnika, svjetskog hodočasnika od mjesta do mjesta.<br /><br /></p> <p>Već 1942. u proljeće cijela obitelj mora bježati pred četnicima iz Ljubljenice u Mostar. I Mostar za njih bija&scaron;e veliki, ogromni grad. U njemu tek prenoćili. Rat ubija na sve strane. Nigdje nije sigurno. Iz Mostara preko cijele Bosne obitelj putuje vlakom koji je inače namijenjen prijevozu stoke.<br /><br /></p> <p>Obitelj Maslać kao i ostale obitelji bježe negdje daleko tražeći sigurnost. Sve do Stare Gradi&scaron;ke na razmeđi Hrvatske i sjeverne Bosne. Na put su krenuli majka Stana, fra Pavao, sestre Danica i Janja te baka Ruža Maslać (rođ. Konjevod), očeva majka. S njima su putovale ostale obitelji, poput Bo&scaron;kovića, Gagre, Perića, Primorca&hellip; U Staroj Gradi&scaron;ki smje&scaron;teni su u &ldquo;neku zgradu&rdquo;. Otac je bio u hrvatskoj vojsci. Njega su rijetko viđali. Ponekad je uspio doći vidjeti obitelj. Fra Pavina sjećanja gotovo su nepostojeća, posebice slaba sjećanja na oca tih godina. Ovdje je počeo &ldquo;nekakvu &scaron;kolu&rdquo;, možda prvi razred. Tu ostaju do 1945.<br /><br /></p> <p><strong>Austrija, Italija&hellip;<br /><br /></strong></p> <p>Krajem travnja i početkom svibnja te zavr&scaron;ne godine rata opet se kreće na put. Ovaj put prema Austriji. S ostalim obiteljima. Bijeg pred komunistima za koje su već znali da ubijaju mnoge, i nevine i optužene. S njima je na put i dalje krenula baka, Ruža Maslać.<br /><br /></p> <p>Preko Zagreba, Slovenije u Austriju. Putuju vlakom do Austrije. Fra Pavao po sjećanju govori kako su često iz vlaka trčali van skrivati se zbog zrakoplova i bombardiranja. U Austriji ih smje&scaron;taju u Andorf, mjesto između Linza i Passaua. Mali gradić koji i danas nema vi&scaron;e od pet tisuća stanovnika. Smjestili su ih oko 50-ak u jednu dvoranu. Tu se sve događalo: i spavanje i kuhanje. Sve u jednom prostoru. Kupanje je bilo te&scaron;ko izvodivo.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Mi, djeca, trčali smo okolo tražiti hranu. Postojala je tada neka UNRO, organizacija koja je pomagala izbjeglicama.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Tu je prvi put vidio američku vojsku. U Andorfu ostaju oko dvije godine, do 1947. Majka, sestre Danica i Janja te mali Nikola. Otac je ostao u domovini. Za njega nisu ni&scaron;ta znali. Majka je čula da je živ negdje početkom 1947. godine. On je i&scaron;ao prema Bleiburgu, onda je zavr&scaron;io kao i mnogi na križnom putu. Kroz Slavoniju do Srbije. Odatle je do&scaron;ao u svoje selo Ljubljenicu u Hercegovini tek 1947. godine. U Austriji umire baka Ruža, a ondje je i pokopana.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Roditelja se malo sjećam. Znam da je otac oti&scaron;ao u vojsku i nije bio mnogo kod kuće. Živjeli smo s mamom, ali kao neka siročad, posebno u Austriji gdje smo i gladovali, gdje su djeca umirala od gladi. Jedan od razloga da su mnogi roditelji dali svojoj djeci poći u Italiju bio je da prežive, znali su da će se netko pobrinuti za njih, da će imati ne&scaron;to pojesti i da će poći u &scaron;kolu.&rdquo;<br /><br /></p> <p>U austrijske kampove dolazili su franjevci u posjet izbjeglicama te spa&scaron;avati djecu. Pitali su roditelje za dozvolu da spase i &scaron;koluju djecu. Među njima je bio i fra Dionizije Lasić kojeg se fra Pavao dobro sjeća iz tih vremena. Sjeća se da se pozdravio s majkom i sestrama.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Izljubili smo se jer nismo znali kada ćemo se opet vidjeti! Pokupili su nas i vlakom smo i&scaron;li kroz Italiju u Grottammare.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Ovaj mali gradić na istočnoj talijanskoj obali nalazi se nedaleko od San Benedetto del Tronta. Tu se nalazio veliki kompleks: župa, &scaron;kola, samostan&hellip; Ovdje su ga upisali u &scaron;kolu na hrvatskom jeziku koju su vodili hrvatski franjevci. Rektor &scaron;kole bio je dr. fra Oton Knezović. Imali su udžbenike i neke potrebne materijale za &scaron;kolu. Ostali fratri koji su predavali bili su dr. fra Zoran Ostojić, dr. fra Kvirin Vasilj, dr. fra Gracijan Raspudić, dr. fra Ivo Sivrić, fra Tugomir Soldo, fra Trpimir Musa i drugi.<br /><br /></p> <p>&Scaron;kolu je opet počeo ispočetka. Četiri razreda pučke &scaron;kole zavr&scaron;io je za dvije godine. Brzo učenje. Nakon toga jo&scaron; dvije godine vi&scaron;ih razreda. Tu je susretao dr. fra Dominika Mandića, fra Vitomira Naletilića, fra Pavla Meladu i fra Dominika &Scaron;u&scaron;njaru.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Te godine bile su mučne. Mi smo bili siročad. &Scaron;uti, slu&scaron;aj, uči&hellip; Odgoj je bio težak. Nikada nismo mogli sjesti i pričati, a bili smo željni toga. Bilo je vrlo siroma&scaron;no. Ja sam zahvalan za sve, ali bilo je te&scaron;ko. Fra Ivo Sivrić ostao mi je u dugom sjećanju. On nas je primio kao djecu. Bio je vrlo blag i razumio nas je. Vrlo uljudan. Fra Dionizije također je bio vrlo uljudan i pun razumijevanja.&rdquo;<br /><br /></p> <p>S fra Pavom iz Austrije i&scaron;ao je i fra Jozo Abramović, gospoda Marić, Vrban, Grgo Musa, Gavranović, Andrija Urban, Dinko Krpan, Agata Primorac, Dragica Gagro i drugi.<br /><br /></p> <p>U međuvremenu, majka je čula kako je otac živ i da je poslao poruku da se vrate. Majka se vratila iz Austrije u Hercegovinu 1947. s dvije sestre &ndash; Danicom i Janjom. Otac je već dolje bio stigao.<br /><br /></p> <p>On je preživio poslijeratni pakao. Bio je na križnom putu kroz Sloveniju, Slavoniju, Srbiju i uspio izići živ. U Hercegovini su se onda rodili Ivan (1948.), Stojan (1950.), Dane (1954.).<br /><br /></p> <p>&ldquo;Na&scaron;i životi i sudbine izbjeglih ljudi bili su slični. Za nas djecu to nije bilo tako stra&scaron;no, za na&scaron;e roditelje bila je to velika muka. Fratri su prona&scaron;li gdje su roditelji zavr&scaron;ili te su ih kontaktirali ako žele da se djeca vrate.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Ja nisam mogao napraviti tu odluku sam od sebe. Nisam znao puno, onda sam razgovarao s fratrima i poslu&scaron;ao savjet i ostao. Kroz te četiri godine kontakti s obitelji bili su rijetki. Nisam znao ni gdje je Ljubljanica ni Hercegovina. Sjećam se posljednje godine &scaron;kole da smo oti&scaron;li u talijansku &scaron;kolu u Sassoferrato. To je bilo malo sjemeni&scaron;te talijanskih franjevaca. Nas je bilo 15. Već smo malo znali talijanski, ali sve ovo bilo je novo jer je sve bilo na talijanskom. Tu smo naučili talijanski. Bio nam je kao materinski jezik. Od na&scaron;ih fratara tamo nitko nije bio. Fra Dionizije Lasić bio je na&scaron; jedini kontakt. On je živio u Rimu i često dolazio k nama.&rdquo;<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nakon zavr&scaron;etka te posljednje &scaron;kolske godine, fratri su odlučili da ćemo ići u Ameriku. Pokupili su nas iz Sassoferatta i odveli blizu Napolija. Zaustavili smo se kratko u Rimu, onda su nas odvezli u mjesto Capua. To je bio kamp odakle se putovalo dalje. Nas je vodio fra Dionizije. Bili smo u barakama i čekali dokumente. Odatle smo i&scaron;li vlakom u Njemačku, u Bremenhaffen. Putovali smo oko dva dana. U toj luci većinom su bili američki vojni brodovi. Tu smo također bili nekoliko dana u nekom kampu dok se nismo ukrcali na brod &rdquo;Blachford&rsquo; za Ameriku. Bija&scaron;e kolovoz 1951. godine. Putovali smo 15-ak dana do New Yorka. Stigli smo na Ellis Island. Tu nas je, sjećam se, dočekao fra Steve Raić i jo&scaron; jedan franjevac koji je tada bio u New Yorku. Onda su nas neko vrijeme smjestili u New Jerseyju. Odatle vlakom za Chicago. Svi smo zajedno do&scaron;li u Chicago. Smjestili su nas u župu sv. Jeronima. Bila je tu stara &scaron;kola u kojoj smo bili smje&scaron;teni. Dočekao nas je župnik fra Ferdo Skoko, dobri na&scaron; fra Ferdo. Neki od nas tada su oti&scaron;li svojoj rodbini i obiteljima koje su imali po Americi.&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Opet novi &scaron;kolski početak<br /><br /></strong></p> <p>U rujnu su nas, koji smo ostali, poslali u &scaron;kolu. Bija&scaron;e to gimnazija/sjemeni&scaron;te Franjevačke provincije Srca Isusova u Westmontu, Illinois. Upisali su me u treću godinu gimnazije. Tu smo bili Jozo Abramović, Eugen Petrović i ja. U Westmontu sam dvije godine i&scaron;ao u srednje &scaron;kole i dvije godine koledža, sve do 1955.</p> <p>Dakle od 1951. do 1955. Bija&scaron;e to vrijeme kada sam opet počeo iznova. Uči engleski i idi u &scaron;kolu. Pitaj Boga kako je bilo, kako smo mi to svladali! Fra Kvirin Vasilj bio nam je odgojitelj. Bilo nas je tu oko 120. &Scaron;kola nam je i&scaron;la dosta dobro. Mi smo se držali zajedno, ali smo bili i dobro sa svima ostalima. Njemačka disciplina bila je vrlo prisutna. Naime, franjevačka provincija u Americi podrijetlom je njemačka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kroz sve te godine znam da je stalno nedostajalo ne&scaron;to važno. Emocije su bile svugdje. Ja, dječak bez obitelji&hellip; Obitelj nije ni znala da sam oti&scaron;ao u Ameriku. Dok sam bio u Westmontu, dolazila bi preko ljeta u Chicago u na&scaron; samostan na Drexelu neka pisma, gdje sam konačno uspio uspostaviti kontakt s obitelji. Nažalost, nije ni&scaron;ta sačuvano od toga. Bile su to te&scaron;ke godine, ali preživio sam. Djetinjstvo sam izgubio. Rana edukacija uopće nije postojala. Sve ostalo bile su zamjene. Kasnije sam osjetio kada te netko voli, kada se netko brine za tebe i to je lijep osjećaj, ali mi je uvijek nedostajala ta ljubav djetinjstva. Do danas je tako. Logori su bili velika iskustva, ali sve odluke donosili su drugi o mojoj sudbini.</p> <p><br /> Kada je netko bio drag i pristojan prema nama, to je za nas bilo ne&scaron;to novo! U Westmontu sam preko pisma doznao da imam jo&scaron; tri brata. Telefona nije bilo. Informacije &scaron;ture. Po&scaron;ta rijetka. Nisam odrastao s braćom i sestrama u istoj obitelji i sve je to oblikovalo moj život. Možda nisam shvaćao toliko kad sam bio mlađi. Nekad bi volio znati &scaron;to to znači ljubiti oca i majku, odrasti zajedno. Osjetiti ljubav oca i majke na djelu. To nikada nisam znao. Oca nisam ni vidio toliko. S njim gotovo da nikada nisam ni živio. U Westmontu nakon posljednje dvije godine koledža koje sam zavr&scaron;io 1955. do&scaron;lo je vrijeme odluke: hoćemo li dalje u život ili ostati u franjevcima? Fra Jozo, fra Eugen i ja odlučili smo biti franjevci. Njih dvojica bila su dvije godine ispred mene pa su već oti&scaron;la u novicijat. Ja sam i&scaron;ao u novicijat u New Jersey u Lafayette (Provincija Imena Isusova, New York).</p> <p><br /> Tada sam uzeo ime Paul/Pavo. Vi&scaron;e nego simbolično. Život je postao trajno putovanje i traženje. Bio sam sam od Hrvata od sada pa dalje. U tom mjestu bilo mi je dobro. Bio sam godinu dana do 1956. Tada sam imao prve zavjete u franjevačkom redu. Onda sam počeo studij u istoj Provinciji Imena Isusova (New York), ali puno sjevernije, u mjestu Rye Beach u New Hampshireu, skroz na sjeveroistoku, sjeverno od Bostona. Tu sam zavr&scaron;io prve dvije godine filozofije. Bilo je dobro.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Fra Pavo tamo postaje građanin Amerike. Bija&scaron;e to godina 1956. Američki fratri pomogli su mu dobiti američke dokumente. Tu u Rye Beachu ostaje do 1958. godine. Ljeti su ih slali na Sveučili&scaron;te St. Bonaventure u državu New York, gdje su pohađali ljetne semestre. S obitelji je bio vrlo malo u vezi. Godine 1958. na Sveučili&scaron;tu St. Bonaventure imao je svečane (zavr&scaron;ne) franjevačke zavjete.<br /><br /></p> <p>Nakon toga odlazi negdje u kolovozu u Washington D.C. na daljnji studij filozofije i teologije. Studirao je na Holy Name Collegeu sljedeće četiri godine. Tu mu bija&scaron;e dosta lijepo iskustvo. Lijepo za ono vrijeme i onaj kontekst života.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Danas nikome ne bih preporučio da to prolazi. Sjećam se vrlo dobro da su nam dopustili 1961. godine ići na inauguraciju predsjednika Kennedyja. Nama je to bilo kao da idemo u nebo. Nismo bili daleko od postolja gdje je Kennedy dao prisegu. Vidio sam ga jako dobro.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Kao studenti tih godina odlazili su redovito u bolnice, zatvore, siroti&scaron;ta&hellip; Televiziju su rijetko gledali, novine nikako. Svi su, kaže fra Pavo, prema njemu bili dobri. Preko ljeta opet su i&scaron;li na Sveučili&scaron;te St. Bonaventure.<br /><br /></p> <p>Na studiju u Washington D.C.-u boravio je od 1958. do 1962. Na 17. dan ožujka 1962. postao je svećenik. Ređenje je održano u franjevačkom samostanu Kustodije Svete zemlje. Za svećenika ga je zaredio Apostolski nuncij u Americi, Egidio Vagnozzi. Tog dana zaređeno je njih 30 za svećenika. Fra Pavo bio je jedini Hrvat. Sjeća se da je do&scaron;lo nekoliko hrvatskih franjevaca na ređenje. Ostao je u Washingtonu do lipnja iste godine. Onda su ga poslali u Steelton, Pennsylvania. Tamo je slavio prvu svetu misu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Bilo je lijepo s narodom tamo. Tjedan dana poslije slavio sam misu u crkvi Srca Isusova u Chicagu!&rdquo;<br /><br /></p> <p>Kustos i kustodijsko vijeće odlučili su da ide za pomoćnika fra Mironu Lasiću u župu Srca Isusova u južnom Chicagu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Tu počinje moj pastoralni rad u srpnju 1962. i tu sam ostao do 1964. Počela se graditi crkva. Bilo je to vrlo uzbudljivo. Stalno se ne&scaron;to događalo. Ja sam se najvi&scaron;e družio s mladima. Pokrenuli smo nogometnu momčad. To je tada bio big deal. Mnoga djeca na osnovu toga dobila su stipendije. To je bila na&scaron;a najjača župa tog vremena. S nama je živio i fra Gracijan Raspudić. Ja sam bio mladi svećenik. Slu&scaron;ao sam. Međutim, gotovo sam zaboravio hrvatski jezik. Nisam mogao propovijedati hrvatski. Posljednjih 11 godina uglavnom je bilo sve engleski. Bilo mi je te&scaron;ko. Morao sam učiti hrvatski. Opet iznova. I had difficult time then! Sam sam učio, slu&scaron;ao druge, čitao, razgovarao s ljudima. Jezik je dolazio polako, kao da se vraćao. Dugo mi je trebalo da se oslobodim javno govoriti i propovijedati na hrvatskom jeziku. Čitao sam propovijedi. Mislim da je to bilo siroma&scaron;no. U međuvremenu, obitelj je doznala da sam postao svećenik. Slu&scaron;ali su Radio Vatikan i tako doznali da sam postao svećenik i da sam imao prvu misu.&rdquo;<br /><br /></p> <p>U južnom Chicagu ostaje do 1964. godine kada ga Zajednica raspoređuje u hrvatsku župu Srca Isusova u gradu Milwaukeeju. Tu ostaje do 1970. U to vrijeme tri je godine pomoćnik fra Ferdi Skoki te fra Častimiru Majiću isto toliko. Bila mu je to draga župa. Bio je to novi život opet. Većina ljudi su Volksdeutschers, dobri katolici i dobri Hrvati. Bija&scaron;e vrlo lijepo surađivati s njima.<br /><br /></p> <p><strong>Prvi odlazak u domovinu i susret s obitelji<br /><br /></strong></p> <p>&ldquo;U tom razdoblju prvi put odlazim u Hrvatsku. Bija&scaron;e to ljeto godine 1968. Prvi put se vraćam nakon 23 godine. I&scaron;ao sam na put s fra Markom Kozinom. Sletio sam u Zagreb. Iz Zagreba sam autobusom odmah oti&scaron;ao do Ljubljanice, u dom gdje sam rođen. Tada prvi put susrećem obitelj nakon gotovo četvrt stoljeća. Prvi put susrećem oca kojeg se mogu sjećati. Prvi put u životu susrećem braću Ivana, Stojana i Danu. Oni su rođeni nakon mog odlaska, a sada su već bili odrasli (20, 18 i 14 godina).<br /><br /></p> <p><br />Svi smo plakali. Opet zajedno. Razgovor je trajao dugo. Otac je bio većinom &scaron;utljiv. Puno pitanja, puno toga ispričati gdje smo i &scaron;to smo sve preživjeli. Otac je bio tih, ali duboko sretan. Zaklao je tele. Sin mu se vratio. Fe&scaron;ta. Emocija puno. Sreće jo&scaron; vi&scaron;e! Bilo je to za mene snažno emotivno iskustvo. Slabo sam poznavao svoje roditelje. Moje dvije sestre bile su male kada sam oti&scaron;ao u samostan.</p> <p><br />Dolaskom u Hercegovinu bolje sam upoznao svoju obitelj i njezin način života te položaj hrvatskog naroda i franjevaca u komunizmu. Sve mi je to pomoglo bolje razumjeti Hrvate u Americi i Kanadi koji su na&scaron;li svoj novi život izvan domovine. Tada je dolazila UDBA ispitivati me gdje radim, &scaron;to radim. Stalno su nam bili za petama. Bili su vrlo neugodni. Htjeli me pridobiti za sebe. Znali su o nama franjevcima sve! O na&scaron;em radu, o na&scaron;im zajednicama&hellip; Roditelji su se opet bojali &scaron;to će biti sa mnom, &scaron;to će meni učiniti. Bojali su se također &scaron;to će učiniti njima i ostaloj djeci. Uvijek su bila dvojica udba&scaron;a na razgovorima. Razgovori su trajali po nekoliko sati. Oni su znali da sam ja stigao i kada sam stigao. Kada ja nisam pristajao na suradnju, prijetili su mojoj obitelji. Ali nisam se dao. Bio sam tamo četiri tjedna. Kad sam polazio, opet je bilo jako te&scaron;ko. Opet rastanak. Opet nismo znali hoćemo li se ikada vi&scaron;e vidjeti. Rastanak mučan, ali ipak s nadom za ponovne susrete! Fra Marko Kozina također je prvi put vidio svoje. Iskustvo slično mome. Njega je također UDBA ispitivala i prijetila. Nakon mjesec dana preko oceana opet natrag, drugi put u Ameriku. Bilo je vrijeme traženja uspomena. Slikao sam tada sve &scaron;to sam mogao s onim starim aparatom od 16 mm.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Godine 1970. Franjevačka kustodija &scaron;alje ga za župnika u St. Louis. Nova zajednica, novi grad&hellip; Nikada nije ni bio u tom mjestu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Bilo je lijepo. Bila je mije&scaron;ana zajednica: hrvatsko-engleska. Tamo sam dosta radio s lokalnom zajednicom. Bio sam uključen u razne pothvate da se taj dio grada proglasi povijesnim dijelom. I to se dogodilo. Sve u svemu, bilo je aktivno i lijepo vrijeme.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Drugi put fra Pavo odlazi u domovinu 1971. godine. Bilo je malo lak&scaron;e zbog hrvatskog proljeća. Proveo je najvi&scaron;e vremena opet s obitelji, malo bolje upoznao fratre i obi&scaron;ao provinciju. Brat Stojan stiže u Ameriku 1973. Prvo dolazi k njemu u St. Louis. Ostaje živjeti u Americi. Stojan je jedini član fra Pavine obitelji na ovom kontinentu. U St. Louisu ostaje do 1976. godine kada postaje župnikom sv. Jeronima u Chicagu.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Svaka župa/zajednica nosila je svoju ljepotu i svoje probleme. Dosta dobro sam se uklapao. Gledao sam raditi skladno s ljudima, na duhovnom i socijalnom polju. Uvijek sam volio da ljudi budu uključeni u rad i odluke zajednice, da shvate da je to njihova zajednica i da ona služi njima, da to ne pripada svećeniku ni nekome drugome, nego upravo njima, da su tu doma! Tu sam radio s pomoćnicima fra Slavkom Soldom i fra Leonom Galićem. Bili smo tada aktivni u politici tražeći hrvatsku slobodu. Mislim da sam tu najvi&scaron;e nastradao. Politika uvijek ima visoku cijenu. Župa je bila kompleksna i vrlo aktivna. Posljednji put oca sam vidio 1979. godine. Preminuo je 14. svibnja 1983. Radio je. Odmorio se kratko. Sjeo i umro. Blaženo i tiho. I&scaron;ao sam ocu na sprovod. Kasnio sam, ali sam ipak stigao na groblje pokopati oca. On je imao težak život, no bija&scaron;e dobar čovjek!<br /><br /></p> <p>Godine 1979. kratko boravi u Beaver Fallsu u Pennsylvaniji. Tražio je malo odmora. Tu je ostao tri mjeseca. Nakon odlaska fra Eugena Petrovića, fra Pavo imenovan je župnikom u Ambridgeu, Pennsylvania, od jeseni 1979. do ljeta 1982. godine.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Uvijek sam bio u velikim gradovima, pa nekako nisam volio ići u to malo mjesto (15-ak tisuća ljudi), ali sam brzo zavolio te ljude. Ubrzo sam mnoge znao, a oni su se svi znali. Bilo mi je lijepo. Iskustvo malog mjesta bija&scaron;e zanimljivo i čak privlačno.&rdquo;<br /><br /></p> <p>U ljeto 1982. godine vraća se u Chicago. Zajednica ga imenuje gvardijanom franjevačkog samostana sv. Ante. Ostaje gvardijan tri godine.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Bilo mi je lijepo s fratrima tih godina. Bilo je tada dosta starijih fratara. Puno razgovora. Tada sam preuzeo upravu hrvatske franjevačke tiskare.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Tiskaru je vodio sve do kraja njezina rada 2008. godine. To je bio zanimljiv posao, iako težak, ali učinjeno je puno dobrog posla, tiskan je ogroman broj dobrih knjiga, časopisa, radilo se dosta s hrvatskim zajednicama, obiteljima i pojedincima.<br /><br /></p> <p><strong>Kustos hrvatskih franjevaca</strong><br /><br /></p> <p>U ljeto 1985. braća ga biraju za kustosa Hrvatske franjevačke kustodije. Kustos je u tri mandata, kroz devet godina službe, do 1994.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Te godine bile su vrlo lijepe, zahtjevne, ali i te&scaron;ke. Rje&scaron;avati probleme zajednica i braće franjevaca ne bija&scaron;e uvijek jednostavno. Bija&scaron;e to vrijeme problema Norvala u Kanadi i ostalih problema. Vrijeme nastanka hrvatske države.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Godine 1987. fra Pavo slavi 25. godi&scaron;njicu svećeni&scaron;tva u Hrvatskoj župi sv. Jeronima u Chicagu. Propovijedao je fra Josip Abramović. Godine 1988. tijekom redovitog sastanka franjevačkih provincijala i kustosa engleskih govornih zemalja, fra Pavo osobno se susreće s Ivanom Pavlom II. u njegovoj kapelici u Vatikanu. Godine 1991. Hrvatska katolička zajednica traži da bude njihov duhovnik za cijelu zajednicu. Fra Pavo pristaje i ostaje na toj službi sve do kraja rada Zajednice, do 2006. godine. Godine 1994. bio je kratko opet gvardijan godinu dana u samostanu sv. Ante kada već 1995. odlazi za župnika u Župu Srca Isusova u Chicagu.</p> <p><br />Pet godina ostaje u južnom Chicagu. Većinu vremena provodi s fra Markom Kozinom u toj zajednici. Godine 1998. tijekom progla&scaron;enja blaženim Alojzija kardinala Stepinca fra Pavo osobno se susreće s Ivanom Pavlom II. u Mariji Bistrici. Godine 1999. fra Pavo odlikovan je od predsjednika Franje Tuđmana Redom Danice Hrvatske. Godine 2002. slavi 40. godi&scaron;njicu svećeni&scaron;tva u Hrvatskoj župi Srca Isusova u Milwaukeeju. Od 2000. sljedećih 13 godina provodi opet kao župnik u Milwaukeeju s tim da je 2010. ponovno biran za kustosa Hrvatske franjevačke kustodije. Godine 2012. godine slavi 50. godi&scaron;njicu svećeni&scaron;tva u Hrvatskoj župi Srca Isusova u Milwaukeeju. Propovijedao je fra Jozo Grbe&scaron;. Iste godine ovu obljetnicu slavi s obitelji i prijateljima na Stjepan Križu.</p> <p><br />Sljedeće godine, 2013., postaje župnikom na jo&scaron; jednoj hrvatskoj župi u Chicagu, župi Bl. A. Stepinca. Služio je, dakle, u sve tri hrvatske župe u Chicagu. Tamo ostaje do svog umirovljenja, svibnja 2017. godine, kada mu je ugrađena mehanička pumpa za srce koja mu omogućuje život.<br /><br /></p> <p>Danas, gledajući život unatrag u miru franjevačkog samostana u Chicagu, fra Pavo kaže: &ldquo;Kada gledam cijeli život unatrag, onda jasnije vidim put na kojem je stalno bila Božja ruka. Usprkos svim nevoljama dovela me da shvatim da sve to ima veliki smisao. Ljubav je ključna, bez nje je čovjek sam. Bez nje ne može živjeti normalan život. Tako je i s domovinom. Sve patnje su mi ljubav prema domovini učinile jo&scaron; dubljom.&rdquo;<br /><br /></p> <p>Kada o Hrvatskoj razmi&scaron;lja, onda kaže: &ldquo;Želja mi je da u Hrvatskoj imamo dobre vođe koji su svjesni ljubavi mnogih nara&scaron;taja prema domovini kako bi podigli narod i darovali mu dostojanstvo življenja. Ja vjerujem i molim i volio bi kada bi Hrvatska postala primjer drugim zemljama i narodima. S toliko blaga i bogatstva može pružiti puno. To je moguće. Naučio sam da ni&scaron;ta nije nemoguće u životu kada je čovjek vjeran idealima i Bogu s kojim stoljećima putuje.&rdquo;</p> <p><br /><em><strong>Dijaspora.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-31-fra-pavo-maslac.jpgNikola Grizelj: U Međugorju me je Bog pozvao u svećenikehttp://grude.com/clanak/?i=352611352611Grude.com - klik u svijetTue, 31 Aug 2021 11:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-31-nikola-grizelj-otac-karmelicanin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Otac Nikola Grizelj, karmelićanin je koji je u Međugorje došao pješice ovoga ljeta o četrdesetoj obljetnici ukazanja Kraljice Mira. Trebao je ići na put sv. Jakova, ali su granice bile zatvorene pa ga je Božja providnost dovela u Međugorje.<p>&nbsp;</p> <p>&rdquo;Prije svega ostaje osjećaj zahvalnosti na svemu. Zbilja je bilo predivno, prije svega cjelokupno iskustvo, a pogotovo jučera&scaron;nji dan, sveta misa, i vidjeti sve te ljude okupljene. Moram priznati, da mi je srce igralo kada bi s oltara gledao koliko je tu naroda okupljeno, koliko je tu suza izliveno, koliko je tu radosti na licima ljudi bilo i ne može biti drukčije nego neki osjećaj zahvalnosti i milosti. Ideja se rodila jer sam ja ove godine trebao ići na put sv. Jakova, ali nažalost ili na sreću, jer Božja providnost svime upravlja, granice su bile zatvorene, &Scaron;panjolska je bila u karanteni. I sa jednim subratom dok sam razgovarao kaki bi trebalo ići sv. Jakovu tamo, u njemu se rodila ideja da zajedno odemo na hodoča&scaron;će Majci Božjoj, Kraljici Mira. I kako je ovaj put otpao, ja sam shvatio da me sv. Jakov poziva na jedan drugi put, u Međugorje sv. Jakovu i Kraljici Mira. Nije trebalo ni dugo vremena ni premi&scaron;ljanja, ova godi&scaron;njica je bila samo dobar povod da odmah krenemo i Bogu hvala na tome&rdquo;, priča nam otac Nikola, a onda poja&scaron;njava i kako je izgledao taj koji je trajap 17 dana.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Jedan dan smo uzeli odmor, jer noge nisu nosile dalje. Bilo je milosno, ali i te&scaron;ko. Nismo krenuli kako Gospodin kaže bez torbe i &scaron;tapa. Imali smo i torbe i &scaron;tapove, imali smo dobre tenisice, ali smo krenuli oslanjajući se na Božju providnost, da će Gospodin providjeti, kad nam treba odmora, gdje nam treba odmora. Okvirno smo znali gdje želimo prenoćiti. Tako smo svakih 30-ak kilometara uzimali pauzu, prenoći&scaron;te. I kada bi do&scaron;li u mjesto, zvali bi župnika, tražili smje&scaron;taj, ljude, koji su isto tako rado i susretljivo otvarali svoje domove. To je bilo jedno bogatstvo susreta, ne samo za nas. Komentirali smo kako ti Gospodin stavi te ljude na put. Svatko od njih nosi svoju priču, svatko od njih želi ti ne&scaron;to reći, želi otvoriti svoju du&scaron;u. Molili smo mjesec dana, prije polaska na put, za sve te ljude koje ćemo susreti, ne znajući njihova imena, njihova lica, ali znajući da Gospodin pripravlja njihova srca&rdquo;, priča nam otac Nikola koji je u Međugorje stigao 23. lipnja navečer te nam je opisao i dolazak u Međugorje.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Ba&scaron; je bila sveta misa na otvorenom, za vrijeme pričesti. I tu je svaka muka prestala. Zadnja tri dana bila su te&scaron;ka, ta žega hercegovačka, to sunce, kamen gori, gori nebo, bole noge, leđa, i na kraju kada dođe&scaron; tu i sjedne&scaron; na tu travu, sve zaboravi&scaron;, ostane samo milost, radost, ispunjeno srce&rdquo;, obja&scaron;njava nam ovaj svećenika. Vrijeme u Međugorju su proveli sudjelujući na večernjem molitveno-liturgijskom programu, u druženju sa obitelji koja je stigla iz Zagreba i prijateljima koje već dugo poznaju u Međugorju. I, naravno, ispovijedajući, jer Međugorje je ispovjedaonica svijeta.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Točno tako. I koliko je to ljudima potrebno, koliko je to ljudima značajno. Moram priznati, meni je to prvo iskustvo. Prije dvije godine sam zaređen za svećenika, i tu sam u Međugorju ispovijedao. To nije ispovijed iz običaja, to su zbilja ljudi koji nakon određenog vremena, znaju da im je potreban Bog i traže Boga&rdquo;, kazao je Nikola, koji se prisjetio i svog prvog dolaska u Međugorje. Tada je i prepoznao da ga Bog poziva.<br /><br /></p> <p>&rdquo;Iako sam odrastao u Omi&scaron;u, jako kasno sam do&scaron;ao u Međugorje. Kada sam do&scaron;ao prvi put, imao sam dugu borbu s pozivom. Nisam znao, da li otići u svećenike ili ne, ali sam imao potrebu doći u Međugorje Majci Božjoj. Nisam znao povijest Međugorja, samo sam znao da je to mjesto natopljeno molitvama. Osjećaj koji sam doživio kada sam izi&scaron;ao iz autobusa ne mogu opisati riječima. Kada sam do&scaron;ao nisam znao gdje ću spavati, ali sam susreo jednu dobru gospođu podno Križevca, koja je mi je ponudila smje&scaron;taj. Nisam imao ni novaca, ona mi je rekla, slobodno uzmi moju kuću, budi sam, prespavaj, uzmi ključ, uzmi sve &scaron;to ti treba. Sve su to bili mali znakovi koji su govorili da je Gospodin otvoren za mene, da me rado prima, u čemu sam ja prepoznao da me poziva&rdquo;.</p> <p><br /><a href="https://radio-medjugorje.com/vijesti/medjugorje/otac-nikola-grizelj-karmelicanin-u-medugorju-shvatio-da-ga-gospodin-poziva/?fbclid=IwAR35F9b9f_KdzyPPa73ufBYt5CPqLKbeOXJFCTR1c4bBpCCAG2QlvwBOI40" target="_blank"><em><strong>Radio Međugorje</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-31-nikola-grizelj-otac-karmelicanin.jpgPočela 27. kazališna sezona u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=352595352595Grude.com - klik u svijetMon, 30 Aug 2021 12:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Večerašnjim nastupom s predstavom „Isus, Sin Čovječji“ u okviru jubilarnih 40. Kazališnih/pozorišnih igara BiH u Jajcu Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru službeno će započeti svoju 27. kazališnu sezonu.<p>&nbsp;</p> <p>Ove godine Igre su posebno važne jer obilježavaju dvostruku obljetnicu jednog od najstarijih kazali&scaron;nih festivala u Bosni i Hercegovini &ndash; 50 godina od osnivanja Festivala (začete 1971. godine) te 40 izvedenih izdanja Festivala (pauza nastala tijekom i nakon rata).</p> <p>&nbsp;</p> <p>U rujnu su pred ovom kazali&scaron;nom kućom jo&scaron; tri nastupa na kazali&scaron;nim festivalima: &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo; na 8. Festivalu glumca BiH u Konjicu (13.9.), &bdquo;Identitluk&ldquo; na 20. Festivalu bh. drame u Zenici (18.9.) te &bdquo;Ja od jutra nisam stao&ldquo; na 18. Međunarodnom festivalu komedije &bdquo;Mostarska liska&ldquo; (25.9.).</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo; bit će izvedena u okviru festivala Open City Mostar, 18. rujna u HNK Mostar s početkom u 18 i 30, a ulazak je slobodan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na redovitom repertoaru HNK Mostar u rujnu bit će odigrane predstave &bdquo;Ajmo na fuka&ldquo; 9. rujna i &bdquo;Jao od jutra nisam stao&ldquo; 22. rujna, obje izvedbe počinju u 20 sati. Za ove predstave ulaznice je moguće rezervirati putem Facebook stranice HNK Mostar ili pozivom na broj 036/446 024, a s obzirom na trenutne epidemiolo&scaron;ke mjere broj ulaznica je ograničen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-12-27-ajmo_na_fuka_2.jpgBožo i Ruža Žepić slave 60 godina braka: Bog nam je dao snagu, vjerujemo da je naša kćer Zrinka među anđelimahttp://grude.com/clanak/?i=352589352589Grude.com - klik u svijetSun, 29 Aug 2021 23:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-29-bozo-ruza-zepic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Akademik Božo Žepić, istaknuti sociolog i profesor zajedno sa svojom suprugom Ružom danas obilježava 60 obljetnicu braka i zajedničkog života. <p><br />Ovi divni ljudi iz Živinica, iz sela Grabik, koji svojim svakodnevnim životom &nbsp;svjedoče važnost ljubavi, odgojili su troje djece, kćer Zrinku i dva sina Zorana i Gorana te dali nemjerljiv doprinos u odgoju &scaron;estero unučadi. Kada su proslavljali pedesetu obljetnicu braka, Ružu su pitali &scaron;to je potrebno za tako dug i plodonosan zajednički život. Gospođa Ruža Žepić im je rekla: &bdquo;Ljubav&ldquo;. Ponovno su je pitali, ali dobro &scaron;to je jo&scaron; potrebno, a ona je opet bila uporna i rekla: &bdquo;Ljubav. I opet samo ljubav&ldquo;. Imala je 19 godina kada je po&scaron;la za svog Božu i priča nam da su oduvijek oboje željeli samo raditi i graditi. Ni danas se nisu smirili, uvijek iznova stvaraju neke nove vrijednosti, obrađuju svoj voćnjak u Grabiku, a vrijeme najvi&scaron;e vole provoditi s obitelji. Iako već vi&scaron;e od četiri desetljeća žive u Mostaru, Grabiku se stalno vraćaju. Veoma su vezani za svoje mjesto i tu se, kažu, najljep&scaron;e osjećaju.<br /><br /></p> <p>Vremena zasigurno nisu ni izbliza danas kakva su bila prije &scaron;ezdeset godina, a i sustav životnih i obiteljskih vrijednosti je znatno poremećen u odnosu na prije pola stoljeća. &nbsp;To ukazuje na činjenicu da su svi oni koji su živjeli s njima pro&scaron;li kroz mnoge ku&scaron;nje i nedaće, kroz mnoge ispite koje je kroz život trebalo položiti, ali i prepreke koje je valjalo nadvladati.<br /><br /></p> <p>&bdquo;&Scaron;to je nama pomoglo da ostanemo zajedno do kraja života? To je prije svega obiteljski odgoj, jer smo jo&scaron; kao djeca naučili &scaron;to je brak, &scaron;to je obitelj, koje su vrijednosti obiteljskog života. Nismo samo slu&scaron;ali &scaron;to kažu drugi, nego smo tako živjeli i u na&scaron;im obiteljima. Danas se dosta lak&scaron;e, pa ja bih rekao i neozbiljnije ulazi u brak, u bračnu zajednicu. lako se mijenjaju partneri. Kada mi kažemo da to ba&scaron; nije prirodno, onda nam kažu da je to sada moderno i za&scaron;to mi sada ne&scaron;to vrednujemo &scaron;to je svijet danvno nadi&scaron;ao u sustavu vrijednosti&ldquo;, kaže nam profesor Žepić.<br /><br /></p> <p>Božo i Ruža Žepić kroz &scaron;alu kažu da su tradicionalno nedorasli ovom vremenu, ali nije im žao kada im netko prebaci da su njihovi pogledi na život zastarjeli. Sretni su ipak &scaron;to su svojoj djeci oduvijek bili uzori i &scaron;to su u njih usadili duh ljubavi, razumjevanja, po&scaron;tovanja i vjere.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Bitna je ljubav. Važno je međusobno povjerenje, razumjevanje s obje strane. Ako ima i nesuglasica idemo oprostiti jedno drugom, idemo sjesti i razgovarati, ne ostavljati za sutra nego da rije&scaron;imo problem i idemo dalje. Niti jednog dana u životu nije bilo da smo se nas dvoje u nečemu razi&scaron;li i da ne govorimo jedan dan&ldquo;, ističe profesor Žepić za<a href="https://hrvatskiglasnik.ba/bozo-i-ruza-zepic-60-godina-braka-zajednistva-ljubavi-postovanja/?fbclid=IwAR1XcMI_YmW0n5eRwY5Q6rbcN_U7ze0BxahrFVVnlaFFGegyUBAwUcLmIQI" target="_blank"> Hrvatski glasnik</a>.<br /><br /></p> <p>Kroz život su ih pratile i radosti, ali i ogromna žalost kada su prije devet godina, zbog te&scaron;ke bolesti ostali bez kćeri Zrinke, ugledne pravnice i odvjetnice. Vjeruju da je među anđelima, jer kako kažu njeni roditelji, Zrinka je i sama bila anđeo i kao majka i supruga, ali i u svemu &scaron;to je radila.<br /><br /></p> <p>U povodu ove značajne obljetnice, 60 godina braka, mons. dr.&nbsp;Tomo Vuk&scaron;ić, nadbiskup koadjutor vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini poslao je Žepićima čestitku u kojoj je između ostalog napisao:</p> <p>&bdquo;Bog Vas oboje blagoslovio i hvala vam za primjer uzajamne vjernosti koja traje tolike godine i koja neka bude primjer svim mladim bračnim parovima sa željom da vjernost uvijek bude pobjednik nad svim isku&scaron;enjima.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Ruža i Božo Žepić smatraju da je ovo &nbsp;načelo vjernosti najvažnije. Gospođa Ruža se posebno prisjeća trenutaka kada je kao devetnaestogodi&scaron;nja djevojka do&scaron;la u obitelj Žepić.</p> <p>&bdquo;Da nije ljubavi i vjernosti ne bi se ni izdržalo 60 godina. Mi zaista lijepo živimo. Počeli smo od nule. Ja nisam imala roditelja i kada sam se udala, odmah sam u njegovim roditeljima imala i oca i majku i brata kojeg nikada nisam imala. Božo je imao četiri sestre, a i ja sam imala četiri sestre, slagali smo se i danas dan se slažemo&ldquo;, priča nam gospođa Ruža koja je bila i glavni stup obitelji.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Gradili smo i borili se. Dobili prvo dijete, a onda i drugo, Božo je krenuo na &scaron;kolovanje. Ostala sam s dvoje djece sama u kući, a kada se vratio rodilo se i treće dijete. Cijeli život smo se borili, ali sve uz ljubav i slogu. Najteži trenuci su nam bili kada smo svoju Zrinku izgubili, ali smo se nas dvoje dogovorili da tu ljubav prevladava, da se držimo jedno drugog, da podupiremo jedno drugo, da molimo Bogu &scaron;to vi&scaron;e, da ne pokleknemo i budemo s na&scaron;im unucima, jer su njih troje prerano ostali bez majke. Snagu nam daje to kada vidimo kako su oni dobra djeca&ldquo;, kaže nam gospođa Ruža Žepić.<br /><br /></p> <p>Akademik Božo Žepić dao je značajan doprinos u razvoju znanosti u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj, a posebno jer je brojnim generacijama studenata predavao. Mnogi njegovi studenti ga cijene kao profesora, jer je i među njima mnogo znanstvenika i visokoobrazovanih ljudi. Vjerojatno će mnogima biti zanimljivo čitati retke ovog teksta i dodatno upoznati svog profesora.<br /><br /></p> <p>Također, veoma je važno naglasiti da će se razvoj znanstvene povijesti te&scaron;ko moći pisati bez pomjnjanja imena akademika Bože Žepića, potpredsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti &nbsp;BiH i profesora &nbsp;emeritusa &nbsp;Sveučili&scaron;ta u Mostaru. &nbsp;Kao predavač u svim zvanjima od docenta do redovnoga profesora,&nbsp; radio je na vi&scaron;e sveučili&scaron;ta i fakulteta u zemlji i inozemstvu, te izvodio nastavu iz vi&scaron;e znanstvenih disciplina na dodiplomskom, diplomskom, magistarskom i doktorskom studiju. Autor je oko &nbsp;250 znanstvenih, stručnih i publicističkih radova iz različitih oblasti.<br /><br /></p> <p>Poruku koju Žepići žele poslati svima, a posebice mladim obiteljima, je da ne odustaju od ljubavi, da svaki izazov i prepreku zajedno nadvladaju, bez svađe, nego s razumjevanjem i pra&scaron;tanjem. Jer, nema veće i važnije životne vrijednosti od obitelji.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Obitelj je za nas svetinja&ldquo;, poručili su ovi uzorni i dobri ljudi, Ruža i Božo Žepić.<br /><br /></p> <p><strong><em>&nbsp;</em></strong><strong><em>Maja Nikolić/<a href="https://hrvatskiglasnik.ba/bozo-i-ruza-zepic-60-godina-braka-zajednistva-ljubavi-postovanja/?fbclid=IwAR1XcMI_YmW0n5eRwY5Q6rbcN_U7ze0BxahrFVVnlaFFGegyUBAwUcLmIQI" target="_blank">Hrvatski glasnik</a><br /></em></strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-29-bozo-ruza-zepic.jpgImam Nihad Ahmetović na mladoj misi misi fra Antonija Baketarića u Prozoruhttp://grude.com/clanak/?i=352588352588Grude.com - klik u svijetSun, 29 Aug 2021 21:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-29-imam-fratar-rama-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Imam Nihad Ahmetović je na poziv fra Antonija Baketarića prisustvovao mladoj misi u Rumbocima u Prozoru.<p><br />Ahmetović je naveo kako se na kraju obratio prisutnima i čestitao mladomisniku i njegovoj obitelji.<br /><br /></p> <p>"Činim ovo kao primjer mladim generacijama koji moraju zapamtiti da zajedno i jedni s drugima moramo, zarad onih koji dolaze poslije", također je napisao.<br /><br /></p> <p>Za poklon je odabrao karikaturu koju je za ovu priliku uradio Amar Ajdinović, a na njoj je fra Antonio sa Ahdnamom sultana Mehmeda Fatiha.<br /><br /></p> <p>Ova prijateljsku gestu pohvalili su mnogi korisnici dru&scaron;tvenih mreža.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-29-imam-fratar-rama-glavna.jpg'Posljednja vrpca iz Bosne' najbolji film na 22. MFF-uhttp://grude.com/clanak/?i=352580352580Grude.com - klik u svijetSun, 29 Aug 2021 12:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-29-mff2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Film 'Posljednja vrpca iz Bosne', redatelja Alberta Sole iz Španjolske odlukom žirija osvojio je Grand Prix 22. Mediteran Film Festivala, koji se od 25. do 28. kolovoza održavao u Širokom Brijegu.<p><br />Drugu nagradu MFF Best Short dobio je film 'Heurtebise', redatelja Elise Torres i Octavia Guerra iz &Scaron;panjolske dok je publika najboljim proglasila film 'Moje tijelo' talijanskog redatelja Michelea Penette.<br /> <br /> U svojem obrazloženju, žiri u sastavu Tiha Gudac, Dafne Jemer&scaron;ić i Srđan &Scaron;arenac naveli su kako je Albert Sole uspio na originalan filmski način ispričati emotivno svjedočanstvo o stradanju jedne obitelji i strahotama rata.<br /> <br /> ''&Scaron;panjolski redatelj je svojim nenametljivim autorskim stilom, zadržao vizuru glavne junakinje u preno&scaron;enju povijesno relevantnih događaja'', navedeno je u odluci.<br /> <br /> Žiri je dodijelio i dvije specijalne nagrade &ndash; filmu 'Moje tijelo' redatelja Michelea Penette te filmu 'Na liniji', redatelja Alexa Goharia i Lea Mattiei.</p> <p>Žiri je naveo kako u talijansko - &scaron;vicarskom dokumentarcu kroz priče glavnih likova ulazimo u realnost ideje o neprihvaćanju statusa quo i traženju boljeg života, te da redatelj vodi gledatelje vrlo jasnim stilskim i vizualno upečtljivim pripovijedanjem, približavajući atmosferu siroma&scaron;tva i njegovih refleksija.<br /> <br /> Dokumentarac 'Na liniji', kako navode članovi žirija, ''vrijedna je priča apsurda o političkim odlukama kojima američki sustav iz osnova vlastitog dru&scaron;tva čupa građane meksičkog podrijetla i deportira ih preko granice te da ih situacija progona osuđuje na bezizlaznost egzistencije u pograničnoj zajednici s pogledom na oduzeti život.''<br /> <br /> Žiri za kratkometražni dokumentarni film, u sastavu Vuk Perović, Aleta Rajič i Luke Grigg, odlučio je da MFF Best Short, u kategoriji kratkometražnog dokumentarnog filma, pripadne ostvarenju 'Heurtebise', redatelja Elise Torres i Octavia Guerra iz &Scaron;panjolske. Kako su naveli u odluci, ovaj film pokazuje besprijekorno razumijevanje finoće potrebne za snimanje dokumentarnog filma i vizualno uvjerljivog i iskrenog prema svojoj temi.</p> <p>''Sposobnost prezentiranja i subjekta i priče s dovoljno strukture koja vodi gledatelja, a ipak pruža beskrajne poetske okvire istraživanja u trajanju od 20 minuta razlog su na&scaron;eg odabira u ovogodi&scaron;njoj selekciji'', naveo je žiri.<br /> Na ceremoniji zatvaranja prikazani su kratki dokumentarni film 'Stipe' te kratki igrani film 'Pamet u glavu' koji su nastali na filmskoj radionici MFF School.<br /> <br /> Robert Bubalo, producent festivala odjavljujući 22. izdanje festivala, zahvalio je svima koji su podržali ovaj festival i ove i ranijih godina, istaknuv&scaron;i kako je ovaj put pred organizatorima bio velik izazov.<br /> <br /> ''Poseban je osjećaj zatvoriti ovogodi&scaron;nje izdanje festivala. Bilo je zaista neizvjesno do samog kraja. Jedna igra živaca, zbog vremena i ki&scaron;e. No, u konačnici smo uspjeli '', rekao je Bubalo. <br /> Na 22. Mediteran Film Festivalu, koji se od 25. do 28. kolovoza održao u &Scaron;irokom Brijegu prikazano je dvadeset filmova u konkurenciji. Na festivalu su prikazana 45 filma, nekoliko svjetskih i festivalskih premijera. Nakon svečane dodjele nagrada, 22. MFF zatvoren je projekcijom dokumentarnog film 'Ljubav oko svijeta', redateljskog para Anđele i Davora Rostuhara.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-29-mff2.jpgPezzuto: Papa je želio Međugorju dati pastoralni trag, a Hoser je ispunio zadaćuhttp://grude.com/clanak/?i=352536352536Grude.com - klik u svijetThu, 26 Aug 2021 21:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-26-pezzuto-misa-za-hosera.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadbiskup Luigi Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini propovijedao je na Misi zadušnici za nadbiskupa Henryka Franciszeka Hosera, apostolskog vizitatora s posebnom ulogom za župu Međugorju koji je u izostanku brige za cjelokupan narod mostarskog ordinarijata postao za mnoge hercegovački biskup.<p>&nbsp;</p> <p>Drage sestre i&nbsp; braćo,<br /><br /></p> <p>U evanđeoskom tekstu kojega smo maločas navijestili, suočeni smo s prirodnom i ljudskom boli Marte, koja Isusu kaže: <em>&bdquo;Gospodine, da si bio ovdje, brat moj ne bi umro&ldquo;</em>. Rečenica&nbsp; koja zvuči kao ogorčenost i blagi prijekor prijatelju, Isusu iz Nazareta. No, odmah nakon toga, &scaron;tovi&scaron;e istog časa, Marta progla&scaron;ava jednu istinu, činom vjere koji nadilazi sva ljudska očekivanja: <em>&bdquo;Ali i sada znam: &scaron;to god zai&scaron;te&scaron; od Boga, dat će ti.&ldquo;</em> A takva ispovijest vjere, kao odgovor dobija ohrabrujuće Kristovo obećanje: <em>&bdquo;Uskrsnut će brat tvoj!&hellip; Ja sam uskrsnuće i život: tko u mene vjeruje, ako i umre, živjet će.&nbsp;I tko god živi i vjeruje u mene, neće umrijeti nikada.&ldquo;<br /><br /></em></p> <p>Isus je izgovarao ove riječi dok je izbliza doticao tajnu Lazarove smrti i patnju njegove rodbine i poznanika. Na sličan način, i mi danas, tužni i zapanjeni pred otajstvom smrti, konkretno zbog smrti Biskupa Hosera &ndash; koji je toliko puta slavio Euharistiju na ovome istome mjestu &ndash; približavamo se Isusu da bi prona&scaron;li hrabrost i spokoj, učvr&scaron;ćujući se tako u nadi u konačno uskrsnuće i život vječni. Upravo u ovim trenutcima tame, Isus nam prilazi i pita nas: &bdquo;<em>Vjeruje&scaron; li ovo?&ldquo;</em>. A mi svatko osobno, i s Martinom vjerom odgovaramo: &ldquo;<em>Da, Gospodine! Ja vjerujem da si ti Krist, Sin Božji, Onaj koji dolazi na svijet!&rdquo;.<br /><br /></em></p> <p>Kr&scaron;ćanska nada čvrsto je utemeljena na Gospodinovim obećanjima koja nas vode u sigurnost&nbsp; onoga &scaron;to je će biti na&scaron;a buduća blažena stvarnost. Dakle, iako je bol zbog odlaska drage &nbsp;osobe ljudska i razumljiva, ali i zbog misli na na&scaron;u vlastitu smrt, kad se to Gospodinu svidi, sigurni smo da nas je Bog stvorio i pozvao&nbsp; vječno živjeti u Njegovom kraljevstvu svjetla.<br /><br /></p> <p>Moje misli sada idu osobi Mons. Hosera, čije je postojanje bilo obilježeno Evanđeljem i vjerom: on je studirao medicinu prije nego &scaron;to je u&scaron;ao u Družbu katoličkog apostolata (Palotinci). Nakon svećeničkog ređenja, oti&scaron;ao je kao misionar u Ruandu, gdje sam ga imao sreću upoznati, dok sam bio mladi tajnik te Apostolske nuncijature. Nakon &scaron;to je imenovan biskupom, radio je kao pomoćni tajnik u Kongregaciji za evangelizaciju naroda i u Papinskim misijskim djelima, a zatim je poslan u sjedi&scaron;te Var&scaron;ave-Praga, vraćajući se tako u svoju Poljsku.<br /><br /></p> <p>Naposljetku, svi mi znamo vrijedan doprinos koji je Mons. Hoser dao ovdje, u Međugorju, u svojoj &nbsp;trogodi&scaron;njoj službi, najprije kao posebni izaslanik Svete Stolice, a zatim i kao Apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, s poslanjem pastoralnog karaktera.<br /><br /></p> <p>Izgrađuje nas njegov svećenički život, kojega je živio kao čovjek pravedan, u &nbsp;biblijskom smislu, duboko svjestan svoje stvarnosti &ndash; svećenika Boga Svevi&scaron;njega. U ovoj prigodi, želim naglasiti njegovu vidljivu marijansku pobožnost, koja ga je učinila posve posvećenim fenomenu Međugorja i ostvarenje pastoralnog traga kojega &nbsp;je papa Franjo želio dati ovome mjestu.<br /><br /></p> <p>Zaključujem pozivom, cijelom liturgijskom skupu, da izrazi duboku zahvalnost Bogu koji je poslao Mons. Hosera u Međugorje, njegovoj redovničkoj obitelji (Palotincima), njegovoj rodnoj obitelji, kao i franjevcima koji su ga prihvatili. Posebno zahvaljujem fra Perici Ostojiću, OFM, koji je surađivao s Mons. &nbsp;Hoserom tijekom posljednje tri godine, kao njegov tajnik.<br /><br /></p> <p>Sigurni smo da je mons. Hosera u Raju dočekala Djevica Marija, kojoj je ovdje u Međugorju posebno služio, promičući &scaron;tovanje i pobožnost Gospi u kristolo&scaron;kom i kristocentričnom svjetlu. Stoga povjeravamo Mons. Hosera Kraljici Mira i Božjega milosrđa.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com/Foto:Radio Mir Međugorje</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-26-pezzuto-misa-za-hosera.jpgSin jedne od najpoznatijih Hercegovki ikad: 'Odrastati uz takvu majku bilo mi je normalno'http://grude.com/clanak/?i=352534352534Grude.com - klik u svijetThu, 26 Aug 2021 20:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-26-djurdjica-barlovic-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prije 29 godina preminula je legendarna pjevačica Đurđica Barlović koja je blistavu karijeru ostvarila kao vokal grupe Novi Fosili. <p><br />Njeno djevojačko prezime bilo je Miličević, a podrijetlo iz &Scaron;irokog Brijega. Njezin sin Hrvoje za Radio Dalmaciju prisjetio se svoga djetinjstva i odrastanja uz veliku glazbenu zvijezdu. &lsquo;Odrastati uz takvu majku meni je bilo normalno. Ona nama nije bila Đurđica Barlović, bila je samo mama. U na&scaron;oj kući ona je vikendom pjevala, ali svaki dan je kuhala, ručak je uvijek bio u jedan, plahte su bile ispeglane, prozori kristalno čisti&lsquo;, otkrio je Hrvoje Anamariji Božinović u showu &lsquo;Poslijepodne na Dalmaciji&lsquo;.</p> <p>Nije mogao izdvojiti pjesmu koja joj je bila najdraža:</p> <p>&lsquo;Mislim da je sve pjesme pjevala s jednom određenom emocijom i ljubavi, &scaron;to se može i osjetiti u njezinim interpretacijama. Koja joj je pjesma bila najdraža? E, to ne znam i nažalost nikada neću saznati.&lsquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-26-djurdjica-barlovic-glavna.jpgPreminuo je legendarni glumac Milan Lane Gutovićhttp://grude.com/clanak/?i=352512352512Grude.com - klik u svijetWed, 25 Aug 2021 21:54:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-25-lane-gutovic1-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni glumac Milan Lane Gutović preminuo je u 75. godini na Vojnomedicinskoj akademiji poslije bolesti, prenijela je agencija Beta.<p>&nbsp;</p> <p>Vijest je potvrdio i Milanov sin.<br /><br /></p> <p>Podsjećamo, Gutović je u petak primljen u bolnicu zbog problema s disanjem i liječnici su ga stavili na kisik. Glumcu se stanje naglo pogor&scaron;alo te je premje&scaron;ten na odjel intenzivne njege.<br /><br /></p> <p>Napravili su mu PCR test, koji je bio negativan.<br /><br /></p> <p>Kako je izvor tada naveo, preko noći se glumcu, poznatom po ulozi Srećka &Scaron;ojića u Tesnoj koži, drastično pogor&scaron;alo stanje. Gutović je prije dva mjeseca bolovao od covida-19, ali&nbsp; se nije u potpunosti oporavio.<br /><br /></p> <p>"Ka&scaron;alj mu se nikako nije smirivao pa je morao otkazati sve predstave. Vukao je prehladu već dva mjeseca, nije htio kod liječnika. Posljednjih godina živi kao samotnjak pa nije ljudima puno govorio o zdravstvenim problemima", kazao je izvor prije tjedan dana.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-25-lane-gutovic1-1.jpgGospina poruka preko Marije Pavlović-Lunettihttp://grude.com/clanak/?i=352511352511Grude.com - klik u svijetWed, 25 Aug 2021 21:12:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gospina poruka preko Marije Pavlović-Lunetti 25.08.2021.<p>&nbsp;</p> <p>,,Draga djeco! S rado&scaron;ću vas sve pozivam, dječice, koji ste se odazvali mome pozivu,<br />budite radost i mir.</p> <p>Svjedočite svojim životima nebo koje vam nosim. Vrijeme je, dječice, da budete odsjaj moje ljubavi za sve one koji ne ljube i čija srca je osvojila mržnja. Ne zaboravite: ja sam s vama i zagovaram za sve vas pred mojim sinom Isusom da vam dadne svoj mir. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu."</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-10-25-marija_pavlovic_lunetti.jpgSveta misa na najstarijem svetištu u Hercegovini: Gospa se tu ukazala sirotoj ženi koja je tražila voduhttp://grude.com/clanak/?i=352478352478Grude.com - klik u svijetTue, 24 Aug 2021 12:33:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-24-orlovac-ukazanje_6.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U najstarijem marijanskom svetištu u Hercegovini služena je sveta misa kojom je obilježena 350. obljetnica pisanog traga ovog svetišta.<p>&nbsp;</p> <p>Riječ je o lokalitetu Orovnik koji se nalazi na području &scaron;irokobrije&scaron;kog sela Gradac u župi Mostarski Gradac gdje se misa tradicionalno služi u sljedeću nedjelju nakon Velike Gospe.<br /><br /></p> <p>Svetu misu je predvodio fra Mile Vla&scaron;ić, uz koncelebraciju vi&scaron;e svećenika, među kojima i grudski župnik fra Stanko Pavlović.<br /><br /></p> <p>U procesiji su sudjelovali HKD Vrila i KUD Crna&scaron;nica iz Kne&scaron;polja te klapa Kru&scaron;evo, pi&scaron;e Jabuka.tv.<br /><br /></p> <p>Prvo spominjane Orovnika datira iz 1671. godine i zapisano je u Vatikanskom arhivu kao Gospino sveti&scaron;te Orovnik.<br /><br /></p> <p>Prema narodnoj predaji tu se Gospa ukazala jednoj sirotoj ženi koja je skapavala od žeđi i koja je zavapila: &rdquo;Gospe moja da mi je malo vode?&rdquo; Čula je odgovor: &rdquo;Razgrni pijesak i naći će&scaron; vodu.&rdquo; Kada je to učinila voda je potekla i teče do dana&scaron;njeg dana. Tako je i nastalo sveti&scaron;te na kojem je izgrađena kapelica i postavljen natpis: &rdquo;Putniče, zaustavi se i pozdravi Gospu&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Od tada se sve do 1905. godine na tome mjestu na svetkovinu Velike Gospe održavala se sveta misa. Nakon izgradnje crkve na Brijegu sveti&scaron;te je premje&scaron;teno u &Scaron;iroki Brijeg, a misa na Orovniku se počela slaviti prvu nedjelju poslije Velike Gospe.<br /><br /></p> <p>Vrelo na Orovniku je uredio Higijenski zavod Split 1931. godine. Voda na vrelu je svedena na pet cijevi koje mje&scaron;tani popularno nazivaju &rdquo;pet rora&rdquo;, odakle se ulijeva u betonska korita, a iz korita odlazi u kanal za navodnjavanje.</p> <p><br /><a href="https://www.facebook.com/bratovstina.framost/posts/4027014480758858" target="_blank"><em><strong>Foto: Framost</strong></em></a><em><strong> i Goranci Online</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-24-orlovac-ukazanje_6.jpgMajka Ljuba molila Gospu da Dario obuče franjevački habit! To se i dogodilohttp://grude.com/clanak/?i=352450352450Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-fra-dario-tuzla.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Franjevačkom samostanu u Tuzli jučer je bilo posebno svečano. Fra Dario Matanović (25) proslavio je u svojoj župi mladu misu.<p>&nbsp;<br />Veliki je ovo događaj za cijeli grad te tuzlansku župu koja je opet, nakon 9 godina Vrhbosanskoj nadbiskupiji podarila mladog svećenika, franjevca.<br /><br /></p> <p>Posebno je bilo emotivno na početku svečanog misnog slavlja kada je fra Dario primio blagoslov od svoje majke Ljube. Dario je često za nju govorio da ga je ona kao dijete uvijek vodila u crkvu, učila ga vjeri i tako približila Bogu.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Osjećaji su isprepleteni. Sadržani su u radosti koju ovoga dana dijelim s drugima i njihovom rado&scaron;ću koju meni iskazuju&ldquo;. kazao je fra Dario Hrvatskom glasniku iz Tuzle.<br /><br /></p> <p>Proslava mlade mise je događaj zahvalnosti i ovo je prva svečana misa fra Darija za njegovu župu.<br /><br /></p> <p>Kao i sama riječ euharistija, ovo je uistinu zahvala u prvome redu Bogu, koji me pozvao i kojemu sam se odazvao služiti kao svećenik. Zatim, dana&scaron;nja je misa zahvala svima onima &ndash; i živima i mrtvima &ndash; koji su me svojom molitvom i podr&scaron;kom pratili kroz moj dosada&scaron;nji život. Ovo je radostan događaj i za mene i za moje najbliže, rodbinu i prijatelje, ali i za cijeli na&scaron; grad. Volio bih kad bi moja mlada misa u ljudima, posebno mlađima, probudila osjećaj nade, nade u bolju budućnost na na&scaron;im prostorima, jer i ja sam svojom mladom misom pokazao da ovdje treba ostati i život usmjeravati ka dobru služeći drugima, a istovremeno misleći i na svoje spasenje&ldquo;, rekao je fra Dario nakon svečanog misnog slavlja za Hrvatski glasnik koji je trenutačno najmlađi tuzlanski fratar.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Ovim se činom pridružujem čitavoj plejadi tuzlanskih fratara. I danas je na&scaron; poziv jednako izazovan kao i u pro&scaron;lim vremenima. Svako vrijeme nosi nove, konkretne izazove i na njih treba odgovoriti, naravno, na ispravan način. O tome ovisi svetost nečijeg svećeničkog poziva&ldquo;, ističe fra Dario.<br /><br /></p> <p>Tuzla je zasigurno njegov grad, a tuzlanski fratri cijelo &scaron;kolovanje su ga poticali da ustraje u svom svećeničkom pozivu.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Tuzlanski samostan upravo i jest mjesto moga susreta s fratrima. Od frama&scaron;kih dana sve do dana&scaron;njih fratri u na&scaron;em samostanu za mene su bili prva braća kojoj sam se uvijek vraćao i koji su me pratili za vrijeme moje formacije. Tuzlanski je samostan moja kuća od koje idem dalje na svom svećeničkom putu. I kojoj ću se uvijek rado vraćati&ldquo;, rekao je fra Dario Matanović danas za Hrvatski glasnik.<br /><br /></p> <p>Velik broj vjernika nazočio je jučera&scaron;njoj svečanosti, a divno je bilo vidjeti i veliki broj franjevaca koji svojim životima svakodnevno svjedoče poruke mira i dobra, zaključuje Hrvatski glasnik. Fra Mario Divković koji je ujedno i kum fra Darija ispričao je da je mladomisnikova majka Ljuba molila Gospu Gradovr&scaron;ku da Dario obuće franjevački habit, &scaron;to se i obistinilo.</p> <p><br /><a href="https://hrvatskiglasnik.ba/tuzla-proslavljena-svecana-mlada-misa-fra-daria-matanovica/" target="_blank"><em><strong>Hrvatskiglasnik.ba</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-fra-dario-tuzla.jpgVIDEO Najdirljivije hrvatsko vjenčanje: On je u kolicima, a mladenka prvi ples otplesala u rolamahttp://grude.com/clanak/?i=352444352444Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 09:49:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-mladenci-konavli-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladi cavtatski književnik Davor Novevski uplovio je u bračnu luku, prenosi DuList.<p>&nbsp;</p> <p>Sa svojom, sada suprugom, Marinom Maslek bračne je zavjete izrekao tijekom vikenda u crkvi u Pridvorju, u Konavlama. Novopečeni bračni par dirnuo je srca uzvanika svojim prvim bračnim plesom.</p> <p>Marina je prvi ples na pjesmu &lsquo;Bliding Lights&rsquo; otplesala u rolama.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/LSyKjAHgonQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />Komentari su jako pozitivni.</p> <p>- Ma ne&scaron;to predivno, veselo</p> <p>- Jako emotivno</p> <p>- Toliko emocija i ljubavi u ovom plesu, ovako snažna ljubav i njihova lijepota</p> <p>Snimka njihovo prvog plesa objavljena je i na Facebook stranici &lsquo;Zavazda Konavle&rsquo;.</p> <p>Novevski je, inače, osim po svom književnom radu javnosti poznat i po svom blogu na kojem ukazuje na prepreke s kojima se osobe s invaliditetom susreću tijekom putovanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-mladenci-konavli-21.jpgFOTO: Početak bitke za Vukovar: Luka Andrijanić srušio je dva vojna zrakoplova 24. kolovozahttp://grude.com/clanak/?i=352443352443Grude.com - klik u svijetMon, 23 Aug 2021 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-23-642704.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bitka za Vukovar najveća je i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu, vođena u drugoj polovici 1991. godine, piše Ante Srzić za Tportal.<p>&nbsp;</p> <p>Bitkom za Vukovar zaustavljena je namjera vrhu&scaron;ke u Beogradu, <strong>Slobodana Milo&scaron;evića</strong> i vojnog vrha JNA, za brzom okupacijom Hrvatske te je omogućeno da se u ostalom dijelu zemlje pripremi obrana od agresije. Također, vukovarski zločin, svirepost i nehumanost srpskih vojnih i paravojnih postrojbi imali su snažan međunarodni odjek razotkriv&scaron;i pravo lice srpske agresije te su senzibilizirali međunarodnu javnost za hrvatsku tragediju. Zločini JNA i srpskih paravojski u Vukovaru, kojima se zapovijedalo iz Beograda, možda su bili i presudni za međunarodno priznanje Hrvatske početkom 1992. godine.<br /><br /></p> <p>Bitka za Vukovar dogodila se u jeku hrvatske borbe za neovisnost od Jugoslavije. Početak devedesetih bilo je vrijeme pada Berlinskog zida te raspada vi&scaron;enacionalnih jednopartijskih državnih tvorevina, kakva je bila i Jugoslavija. No Srbi, kao najbrojniji narod koji je težio dominaciji, to nije želio dopustiti te je svojatao sva područja u zemlji na kojima su u iole značajnijem postotku živjeli Srbi. Tako je državni vrh na čelu sa Slobodanom Milo&scaron;evićemuz pomoć JNA počeo provoditi politiku velike Srbije, tj. ideju da svi Srbi moraju živjeti u istoj državi.<br /><br /></p> <p>S tim ciljem organizirana je i vođena iz Beograda pobuna lokalnog srpskog stanovni&scaron;tva protiv nove, demokratski izabrane hrvatske vlasti, koja je kasnije bila uvod u otvorenu srpsku agresiju. Velikosrpska politika na području Hrvatske, konkretnije u dijelovima u kojima je živjelo pretežno srpsko ili mije&scaron;ano stanovni&scaron;tvo, promovirana je na niz mitinga na kojima se progovaralo o ugroženosti Srba od povampirenih usta&scaron;a. Sudionici su otvoreno odbacivali hrvatsku vlast i otvoreno prijetili.<br /><br /><br />Hu&scaron;kanje na rat je kao ratni zločin prepoznato i u presudi protiv Vojislava &Scaron;e&scaron;elja pred Ha&scaron;kim sudom. Na istoku Hrvatske mitinga&scaron;ka politika kulminirala je tijekom veljače i u ožujku 1991. godine.<br /><br /><br />Situacija se na vukovarskom području dodatno pogor&scaron;ala nakon 'krvavog Uskrsa', kada su se na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine sukobili pripadnici hrvatske policije i pobunjenih Srba te kada je ubijen hrvatski policajac Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata.<br /><br /><br />Srpski ekstremisti postavili su barikade u Borovu Selu, a potom i u ostalim selima vukovarske općine naseljenim pretežito srpskim stanovni&scaron;tvom &ndash; Pačetinu, Boboti, Br&scaron;adinu, Negoslavcima, Trpinji - te je tako na tom području započela takozvana balvan-revolucija.<br /><br /><br />Agresivna i hu&scaron;kačka retorika srpskih političara očitovala se na mitinzima na hrvatskom teritoriju, gdje su javno prijetili Hrvatima, a govor Milana Paro&scaron;kog u Jagodnjaku, s isticanjem 'prava na ubojstvo', zapravo je bio poziv Srbima na pobunu.<br /><br /><br />Takva retorika dovela je 2. svibnja 1991. do krvoprolića u Borovu Selu kod Vukovara, gdje su lokalni i prido&scaron;li srpski teroristi iz zasjede ubili dvanaest i ranili vi&scaron;e od dvadeset hrvatskih policajaca. Nakon masakra u Borovu Selu na vukovarskom području je zavladalo ratno stanje te su započele pripreme za sukob.<br /><br /><br />U pripremi napada JNA je zauzela sve mostove i prijelaze preko Dunava kako bi osigurala uvođenje novih snaga iz Srbije. U napadima je koristila mnogobrojno te&scaron;ko topni&scaron;tvo i poduzimala frontalne napade velikih oklopno-mehaniziranih jedinica, &scaron;to je za posljedicu imalo velik broj civilnih žrtava i potpuno uni&scaron;tenje grada. Zbog borbenih neuspjeha JNA potkraj rujna dovlači najkrupnije vojne jedinice; angažira cijelu 1. mehaniziranu gardijsku diviziju s približno 15.000 vojnika.<br /><br /><br />Okruženje Vukovara činile su tri linije &ndash; vanjska, koja je bila najduža i služila je za sprečavanje poku&scaron;aja proboja hrvatskih snaga iz smjera Vinkovaca u Vukovar; unutarnja linija, koja je bila najkraća, ali s najvi&scaron;e vojnika i s najvećom količinom naoružanja (služila je kao polazi&scaron;te za napade na grad i sprečavanje poku&scaron;aja proboja branitelja iz njega), te srednja linija sastavljena od snaga za eventualnu intervenciju prema vanjskoj ili unutarnjoj liniji.<br /><br /><br />U Vukovaru 1991. godine Srbi nisu bili u većini, ali okolna sela su dominantno bila naseljena njima, a važnu ulogu za njegovu sudbinu imala je i činjenica da se grad nalazio na granici sa Srbijom.<br /><br /><br />Jačanjem srpskih paravojnih snaga i lokalne milicije u mjestima s većinskim srpskim stanovni&scaron;tvom u srpnju i kolovozu te godine Hrvatska postupno gubi kontrolu nad nekoliko mjesta na istoku Slavonije.<br /><br /><br />Sporadični minobacački napadi na Vukovar počeli su jo&scaron; u lipnju, ali tijekom kolovoza na grad počinju padati granate ispaljene iz dalekometnog topni&scaron;tva. Do kraja kolovoza napustilo ga je 15.000 civila.<br /><br /><br />Početak bitke za Vukovar smatra se 24. kolovoza, kada su se pojavila četiri aviona tipa Super Galeb, od kojih su dva napala položaje ZNG na silosu Đergaj. Oborena su dva zrakoplova (JNA je priznala jedan) koji je pao između Br&scaron;adina i Marinaca. To je prvi zrakoplov sru&scaron;en u Domovinskom ratu, a sru&scaron;io ga je Luka Andrijanić. Sutradan je JNA presjekla prometnicu Bogdanovci &ndash; Vukovar, a hrvatske snage počele su koristiti poljske putove poznate kao Kukuruzni put.<br /><br /><br />Već tada se grad gotovo u potpunosti nalazio u okruženju JNA i paravojnih postrojbi. Borbe su se odvijale intenzivnom razmjenom vatre s obje strane, &scaron;to je pomoglo hrvatskoj strani da dopremi pojačanje u obliku dragovoljaca, među kojima su bili pripadnici HOS-a, ali i desetak stranih dragovoljaca.<br /><br /><br />Vukovar su napadale jedinice JNA i paravojne srpske snage s približno 20.000 vojnika (jo&scaron; oko 30.000 vojnika bilo je angažirano u &scaron;irem okruženju grada). Srpska strana je tijekom bitke angažirala 1600 tenkova i oklopnih transportera, 980 oruđa zemaljskog topni&scaron;tva te 350 protuzrakoplovnih topova sa 750 cijevi za djelovanje po zemaljskim ciljevima. Ukupan broj neprijateljskih vojnika na vukovarskom boji&scaron;tu pred pad grada procjenjuje se na oko 80.000, a za zauzimanje Vukovara JNA je koristila čak 11 brigada operativne vojske, od čega devet oklopno-mehaniziranih, uz postrojbe Teritorijalne obrane Srbije i pobunjenih hrvatskih Srba te paravojnih dragovoljačkih postrojbi poput arkanovaca i &scaron;e&scaron;eljevaca, dok je na strani hrvatskih branitelja bilo slabo naoružanih oko 1800 boraca.<br /><br /><br />Koristeći obrambenu prednost gradskog terena, trojica zapovjednika braniteljskih postrojbi Mile Dedaković Jastreb, Branko Borković Mladi Jastreb i Blago Zadro osmi&scaron;ljavaju taktiku obrane koja se sastojala od miniranja prilaznih putova, snajperskih položaja i mobilnih ekipa za uni&scaron;tavanje oklopnjaka kako bi se usporilo i razbijalo daljnje napredovanje agresora. Vukovar je krajem kolovoza branilo oko 800 slabo naoružanih pripadnika MUP-a RH, pripadnika Narodne za&scaron;tite, 4. bojna 3. brigade ZNG-a te 58 pripadnika HOS-a.<br /><br /><br />Agresor je imao daleko slabiji moral zato &scaron;to su na silu unovačeni nesrbi, pa je dezertiranje bila svakodnevna pojava. Pored toga, JNA je imala problema na terenu između svojeg zapovjedni&scaron;tva i različitih paravojnih skupina koje su zaradile reputaciju pijanih i brutalnih krvnika kojima je jedino stalo do iživljavanja i pljačke. Zbog lo&scaron;e organiziranosti JNA je bila prisiljena na masovne mobilizacije na ulicama Srbije.<br /><br /><br />S druge pak strane, Hrvatska nije imala takvih problema jer je moral hrvatskih branitelja bio visok do neba. &Scaron;tovi&scaron;e, na nebu iznad Vukovara sru&scaron;eno je desetak borbenih aviona, a gotovo 600 oklopnih vozila uni&scaron;teno je na prilazima i u samom gradu, pa su u zapovjedni&scaron;tvu JNA učestalo tražili prekid vatre kako bi izvukli svoje ljude.<br /><br /><br />Početkom rujna započinju prve snažnije borbe na prilazima gradu, koje su pojačane nakon blokada vojarni JNA &scaron;irom Hrvatske, &scaron;to je primoralo general&scaron;tab u Beogradu na početak operacije &scaron;irokih razmjera u cilju potpunog poraza Zbora narodne garde te 14. rujna počinje sveopći napad kojem je prethodilo raketiranje i bombardiranje grada kazetnim bombama iz zraka. Cilj je bio presjeći Hrvatsku za sedam dana.<br /><br /><br />Tenkovi i pje&scaron;a&scaron;tvo krenuli su sa svojih položaja između Negoslavaca i Petrovaca prema Sajmi&scaron;tu i uspjeli su prodrijeti do vojarne te se spojiti sa srpskim paravojnim formacijama u gradskom naselju Petrova gora. Tako su spojena ta dva dijela Vukovara koji su JNA i četnici imali od početka pod kontrolom.<br /><br /><br />Drugi napad je i&scaron;ao na Borovo naselje. Prvi smjer napada i&scaron;ao je kroz Trpinjsku cestu te zatim kroz Hercegovačku ulicu prema Slavonskoj ulici, a drugi, koji je krenuo ne&scaron;to kasnije, kroz samu Trpinjsku cestu. Kolonu tenkova i oklopnih vozila, kojih je bilo vi&scaron;e od 30, dočekala je skupina Marka Babića provlačiv&scaron;i se kroz vrtove kuća. Udarili su prvi u koloni, povukli se 50 metara, pa udarili drugi. Poslije je Babić rekao kako je 'na&scaron;a sreća bila &scaron;to je JNA krenula arogantno i bahato, pje&scaron;adiju su ostavljali 200-tinjak metara iza, pa su tenkovi onda bili kao pečeni pilići'. Marko Babić taj dan sam je uni&scaron;tio pet tenkova. Po procjeni branitelja, u tom napadu stradalo je barem 70 pje&scaron;aka, a ukupan broj uni&scaron;tenih tenkova toga dana bio je 17, uz jedan avion.<br /><br /><br />Već drugog jutra uslijedio je novi napad i žestoke ulične borbe za svaku kuću i či&scaron;ćenje ulica po Sajmi&scaron;tu, dok su tenkovi krenuli po Trpinjskoj cesti, gdje je skupina Blage Zadre uni&scaron;tila tri tenka i dva oklopna transportera.<br /><br /><br />Sljedeći dan nastavljeni su napadi preko Trpinjske ceste u valovima, a samo u prvom naletu uni&scaron;teno je osam tenkova, dok su neprijateljski gubici u ljudstvu bili ogromni. I dan kasnije tvrdoglavo zapovjedni&scaron;tvo JNA naredilo je kombinirane napade, ali je zaustavljen prodor iz vojarne. Epilog trodnevnih žestokih borbi u Vukovaru bilo je 30 uni&scaron;tenih tenkova i oklopnih vozila, avion i oko 500 pje&scaron;aka.<br /><br /><br />Krenuli su i tenkovi po Trpinjskoj cesti, gdje je Zadrina skupina uni&scaron;tila tri tenka i dva oklopna transportera. Taj dan su novinari HTV-a načinili snimke tih tenkova koji su se jo&scaron; dimili i Trpinjska cesta je dobila naziv 'groblje tenkova'.<br /><br /><br />Sredinom rujna JNA je uspjela odsjeći Vinkovce od Vukovara, zbog čega je jako poraslo značenje Kukuruznog puta i Bogdanovaca, preko kojih se jedino mogla vr&scaron;iti opskrba Vukovara.<br /><br /><br />Nakon toga 'sedmodnevnog plana za razbijanje Hrvatske' JNA se na&scaron;la u problemima jer su teritorijalni dobici (osvojen je silos Đergaj i spojeno je naselje Petrova gora s vojarnom JNA) plaćeni velikim gubitkom oklopa i pje&scaron;a&scaron;tva.<br /><br /><br />Kako su snage JNA očito zaustavljene i plan 'sedmodnevnog odsijecanja' Hrvatske nije uspio, dok su gubici u oklopu i pje&scaron;a&scaron;tvu pokazali kako napredovanje masom oklopa kroz ulice nije dobra ideja, uslijedila je promjena u zapovjedni&scaron;tvu JNA, kao i pregrupiranje i popunjavanje te nova strategija slamanja obrane u istočnoj Slavoniji.<br /><br /><br />Time je zavr&scaron;ena prva faza bitke za Vukovar.<br /><br /><br />JNA je preustrojila svoje snage i promijenila zapovjedni&scaron;tvo, a do&scaron;ao je general-pukovnik Života Panić, i počela nove operacije za okruženje i zauzimanje Vukovara. Paravojne postrojbe su integrirane u jedinice JNA, a rezervisti i novaci (često Bo&scaron;njaci ili Albanci) zamijenjeni su dragovoljcima iz Srbije gdje je god to bilo moguće. Isto tako, promijenila se taktika napada JNA pa se Vukovar umjesto direktnih oklopno-pje&scaron;ačkih napada na grad počelo polako odsijecati od ostatka Hrvatske, uz 'či&scaron;ćenje' hrvatskih sela između Bosuta i Dunava.<br /><br /><br />U zadnjim danima u Vukovar su stigle četiri haubice i četiri kamiona streljiva, zadnje ozbiljne količine dovezenog oružja u grad iz osvojene vojarne u Varaždinu, a u Bogdanovce su kao pojačanje stigla četrnaestorica HOS-ovaca.<br /><br /><br />JNA je 30. rujna 1991. službeno započela Operaciju Vukovar.<br /><br /><br />S prvim danom listopada oklopna brigada JNA zauzela je selo Petrovce, koje se nije ni branilo jer nije imalo čime, nakon čega je napadnuta prometnica Marinci - Bogdanovci - Vukovar i selo Marinci. Padom Marinaca, JNA je uspostavila crtu pravcem Mirkovci-Marinci-Br&scaron;adin blokirav&scaron;i tako Kukuruzni put, pa je i selo Bogdanovci okruženo.<br /><br /><br />Sljedeća dva dana, od 2. do 4. listopada, smatraju se najkrvavijim u bitki za Vukovar. Neprijatelj je zbog gubitaka u napad uveo i specijalce iz Ni&scaron;a.<br /><br /><br />Tako je 2. listopada izgubio 30 tenkova i oklopnih transportera, ubijeno je 200 vojnika, a na grad je palo 11.000 granata. Vukovar je jedva obranjen. Sutradan je napadnut Nu&scaron;tar, koji je u tom času bio okružen iz tri smjera: istočno su bili zauzeti Cerić, sjeverno poljoprivredno dobro Henrikovci i Marinci, sjeverozapadno četničko upori&scaron;te Br&scaron;adin i Pačetin, a zapadno zauzeto Ostrovo. U obrani su se nalazili malobrojni domaći branitelji, dio pripadnika 2. bojne 3. brigade ZNG, pripadnici policije iz Vinkovaca i Varaždina i manji broj pripadnika HOS-a. U obranu će se uključiti i Žuti mravi s Andrijom Marićem, protuoklopna skupina s Trpinjske ceste. Napadano je i Borovo naselje, jednim od najjačih napada do tada. JNA je krenula sa 26 tenkova, 19 transportera i oko 750 vojnika. Na kraju dana imali su uni&scaron;tenih 17 tenkova, devet transportera i većinu pje&scaron;aka. Napadnuti su i Bogdanovci. JNA je krenula s oklopnom bojnom i pje&scaron;ačkom bojnom iz pravca Marinaca i Petrovaca. Razvila se žestoka bitka. Uni&scaron;teno je oko 10 tenkova i oklopnih transportera, a stradalo je oko 100 neprijateljskih vojnika. Samo Žarko Manjkas Crvenkapa uni&scaron;tio je četiri tenka T-55.</p> <p><br />Sljedećih dana traju bezuspje&scaron;ni poku&scaron;aji deblokade Vukovara, no 109. brigada HV-a uspjela je tijekom noći na 6. listopada staviti cijeli Nu&scaron;tar pod kontrolu.<br /><br /><br />Obrana branitelja grada 10. listopada prvi put puca. Skupina ni&scaron;kih specijalaca i pripadnika paravojnih postrojbi probila je punkt i gotovo stigla do hrvatskog zapovjedni&scaron;tva, ali su na vrijeme spriječeni i eliminirani, a izgubljeni punktovi su vraćeni.<br /><br /><br />U međuvremenu je stigao i konvoj Crvenog križa, a osiguran mu je put do Nu&scaron;tra na putu za Vukovar, no zaustavljen je u dva navrata po naredbi Veselina &Scaron;ljivančanina, zloglasnog majora koji je obja&scaron;njavao pripadnicima misije Europske zajednice kako se u Vukovaru bore dvije paravojne hrvatske postrojbe, MUP i ZNG, dok je JNA tu da ih razdvoji. Vratili su se neobavljenog posla. &Scaron;ljivančanin je kasnije osuđen na 10 godina zatvora zbog svoje uloge u ubijanjima civila i hrvatskih branitelja nakon pada Vukovara.<br /><br /><br />Od 15. listopada 1991. godine Vukovar se nalazio u potpunom okruženju. Potpora hrvatske strane opkoljenom gradu od toga dana se uglavnom svela na povremene topničke udare. Nastavljeni su energični napadi JNA na Vukovar i Borovo naselje. JNA je uspjela probiti crtu obrane na području Mitnice, južnom dijelu naselja Lužac, ulici Sajmi&scaron;te i Trpinjskoj cesti. Probijanjem obrambenih položaja napadačima je preostalo samo jo&scaron; nekoliko stotina metara da pje&scaron;a&scaron;tvom uđu u samo sredi&scaron;te grada i Borovo naselje te su se vodile žestoke ulične borbe. Crtu obrane na Lu&scaron;cu probila je 51. mehanizirana briga&shy;da JNA s tenkovskom četom i većim brojem pje&scaron;aka te s osnovnom zadaćom presijecanja komunikacije između Vukovara i Borova naselja, '&scaron;to je brani&shy;telj spriječio'. (iz knjige 'Bitka za Vukovar' Davora Marijana)<br /><br /><br />I idućeg dana svi položaji, Mitnica, Sajmi&scaron;te, Lužac, Budžak, Borovo naselje s Trpinjskom cestom, tučeni su artiljerijski, tenkovski, minobacački i raketirani iz aviona. Neprijatelj je krenuo najjačim napadom na Lužac i Budžak. Postavili su pontonski most preko Bobotskog kanala i pre&scaron;lo je 15 tenkova, četiri transportera i oko 1000 pje&scaron;aka iz smjera silosa Đergaj prema Vinogradskoj ulici. Kako na položaju nije bilo dovoljno antitenkovskog oružja, pozvan je vod Turbo, a do&scaron;ao je i Blago Zadro. U času kad je Zadro htio pretrčati prugu, pokosio ga je rafal iz strojnice. Napad je na kraju ipak odbijen. Nakon či&scaron;ćenja Vinogradske ulice branitelji su na&scaron;li masakrirane civile koji su bili skriveni po podrumima, a pretpostavlja se da su za taj zločin krivi arkanovci.<br /><br /><br />Punktovi na Sajmi&scaron;tu popustili su 18. listopada, a 19. listopada konvoj sanitetskih vozila ponovno je krenuo u 6.30 pravcem Vinkovci - Nu&scaron;tar - Marinci - Bogdanovci - Vukovar i nakon dvodnevnog putovanja izvukao 102 ranjenika iz bolnice. Nekoliko dana kasnije vukovarska bolnica je pogođena s oko 40 projektila i zapaljena.<br /><br /><br />Hrvatski branitelji poku&scaron;avaju potom vratiti Cerić dok traje snažan pritisak agresora na Bogdanovce. JNA je osvojila Tordince, izgubiv&scaron;i pritom &scaron;est tenkova.<br /><br /><br />U borbama u Lu&scaron;cu branitelji uni&scaron;tavaju 14 tenkova, ali se agresor osvećuje te uz pomoć lokalnih Srba, koji su prokazali svoje dojučera&scaron;nje susjede, ubija 59 Lu&scaron;čana. Padom naselja Lužac direktno je ugroženo Priljevo te komunikacija Vukovar - Borovo naselje i silos na Dunavu. Zakomplicirala se i obrana Bogdanovaca koji su se na&scaron;li u kompletnom okruženju jer su izgubili vezu s Vukovarom, a počeli su napadati i arkanovci.<br /><br /><br />Vukovarska bolnica, listopad 1991.<br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/qgZI9dFbosQ" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe><br /><br />Vode se te&scaron;ke borbe na prilazima Vukovaru, a branitelji imaju sve manje streljiva i protuoklopnih sredstava. Tijekom 7. i 8. studenoga JNA je u&scaron;la u samo sredi&scaron;te grada, u naselja Bo&scaron;ko Buha, Cvjetno naselje i cijeli Lužac. JNA je 10. listopada pokrenula napad iz pravca Lu&scaron;ca s ciljem zauzimanja nadvožnjaka prema centru Vukovara, radi spajanja s postrojbama koje su napadale duž Trpinjske ceste, &scaron;to je bio uvod u zavr&scaron;ne borbe za grad. Isti dan napadnuti su i zauzeti Bogdanovci, nakon &scaron;to su tjednima odolijevali napadima JNA i paravojske.<br /><br /><br />Dana 12. studenoga 1991. godine počeo je posljednji, četvrti organizirani poku&scaron;aj deblokade Vukovara, no zbog nedostatka ljudstva bio je osuđen na propast, a već sutradan, 13. studenoga 1991., pala je komunikacija Vukovar &ndash; Borovo naselje i pad grada postao je izvjestan. Dio branitelja povukao se u Vukovar, a dio u Borovo naselje. U Borovu naselju novi punkt obrane bila je alatnica kombinata Borovo, a u Vukovaru kod željezničke postaje te dio u stambenoj zgradi. Toga dana dio ljudi, zapovjednika Borovog naselja, odlazi u proboj prema Vinkovcima. Tada su krenuli i tenkovi i pje&scaron;a&scaron;tvo (uglavnom paravojska) s Orlovače na Trpinjsku cestu. Na punkt &scaron;irine 200 metara krenulo je 18 tenkova M-84 i 22 oklopna transportera. Branitelji, nakon &scaron;to su uni&scaron;tili pet tenkova i oklopnih transportera, vi&scaron;e nisu imali protuoklopnog oružja pa su se povukli u Ličku ulicu.<br /><br /><br />JNA je uspjela u potpunosti presjeći prometnicu između Borova naselja i Vukovara.<br /><br /><br />U ranim jutarnjim satima 15. studenoga 1991. počinje snažna artiljerijska priprema za odlučujući napad neprijatelja. Obje organizacijske grupe neprijatelja djeluju zajedno, OG Sjever pod zapovijedanjem general-majora Andrije Biorčevića te OG Jug pod zapovijedanjem pukovnika Mile Mrk&scaron;ića. Na &scaron;irem boji&scaron;tu oko Vukovara Proleterska gardijska mehanizirana divizija je s 3. proleterskom gardijskom mehaniziranom brigadom iznenadnim napadom uz jaku topničku i zrakoplovnu potporu potisnula snage lokalne 131. brigade HV-a, koje su u neredu odstupile, i zauzela sela Lipovce, Ap&scaron;evce i Podgrađe. Zbog prodora mehaniziranih snaga JNA pri&shy;padnici 131. brigade HV-a sru&scaron;ili su most na rijeci Savi kod Gunje zbog mogućnosti napada iz BiH. <br /><br /><br />Sutradan su pali Nijemci, a 17. studenoga 1991. Vukovar su napustili ljudi s Brankom Borkovićem Mladim Jastrebom na čelu. Skupine pripadnika obrane Vukovara koje su uspjele proći kroz pro&shy;tivnički raspored nastavile su s dolaskom noću 17. i 18. studenoga. <br /><br /><br />U Borovu naselju 18. studenoga 1991. jo&scaron; se branio Crni put koji vodi do alatnice kombinata Borovo. Organizirani otpor hrvatskih branitelja prestao je 18. studenoga 1991. (dio branitelja krenuo je u prodor prema najbližim crtama hrvatskih snaga u Nu&scaron;tru).<br /><br /><br />Znatno brojnija i nadmoćnija jugovojska, pobunjeni Srbi iz Hrvatske, četnici i ostale paravojne srpske postrojbe slomili su herojski otpor malobrojnih opkoljenih branitelja i do ponedjeljka 18. studenoga 1991. okupirali najveći dio Vukovara. Sljedeći dan, 19. studenoga, okupirano je i Borovo naselje, a manji dio hrvatskih branitelja nastavio je pružati otpor neprijatelju do ranih jutarnjih sati 20. studenoga.<br /><br /><br />Nakon okupacije grada slijedila su masovna smaknuća hrvatskih branitelja i civila te pljačka i progon civila. Pod srpskom okupacijom Vukovar je, s Baranjom i ostalim dijelovima istočne Slavonije i zapadnog Srijema &ndash; tzv. UN sektor Istok, ostao sve do 15. siječnja 1998., kada je tzv. procesom mirne reintegracije konačno vraćen u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske.<br /><br /><br />U borbama je na hrvatskoj strani bilo vi&scaron;e od 2500 poginulih (od toga oko 1600 civila i 900 boraca); najvi&scaron;e poginulih bilo je u posljednjih 20 dana borbi i nakon pada Vukovara (zarobljeni branitelji i civili masovno su ubijani; samo iz vukovarske bolnice odvedeno je na obližnju Ovčaru oko 200 ranjenika koji su potom usmrćeni).<br /><br /><br />Procjenjuje se da je na strani JNA i pridruženih snaga bilo oko 3000 poginulih (srpski izvori navode oko 1400 poginulih); uni&scaron;teno im je oko 150 oklopnih vozila (od toga oko 90 tenkova i 30 transportera), oko 100 drugih vozila i nekoliko zrakoplova (neke procjene navode i do 400 uni&scaron;tenih oklopnih vozila JNA).</p> <p><br /><a href="https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/na-vukovar-je-padalo-i-11-000-granata-dnevno-pogledajte-kako-je-tekla-najkrvavija-bitka-domovinskog-rata-foto-20181116" target="_blank"><strong><em>Ante Srzić/Tportal</em></strong></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-23-642704.jpegIspovijest hrvatskog glazbenika: Kad mi je preminula kćer doživio sam čudo, Bog mi je pokazao da nema smrti http://grude.com/clanak/?i=352428352428Grude.com - klik u svijetSun, 22 Aug 2021 14:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-22-bruno-krajcar-2-1536x1152.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>„Otkad je moja Lucija stradala u prometnoj nesreći imam potrebu svaki dan ići na svetu misu. Od 2005. puno je manje onih dana u tjednu kada sam propustio euharistiju. <p><br />Na misi sam s njom, ali i s mamom i tatom te svim pokojnicima. Vrijednost mise je neprocjenjiva. Čak i kad dođem bez prethodne pripreme, kad uletim rastresen iz nekog svjetovnog filma, budem zahvalan Bogu jer sam se uspio maknuti i njemu reći: &lsquo;Ti si mi najvažniji, ovih pola sata želim samo tebe.&rsquo; Čovjek sam, a mi ljudi ne možemo biti savr&scaron;eni, no On zna &scaron;to mu moje srce poručuje, da želim da me vodi&ldquo;, govori nam, u intimnoj ispovijesti, na&scaron; poznati glazbenik i kantautor Bruno Krajcar.<br /><br /><br />Sjedimo u maloj prostoriji samostana sv. Franje u Puli, u kompleksu iz 13. stoljeća s pripadajućom crkvom, koji se nalazi u centru grada, podno Mletačke utvrde. Bruno će nam vi&scaron;e puta napomenuti da je taj samostan &ndash; koji je prema legendi osnovao sam sv. Antun i u čijoj se crkvi nalaze zemni ostaci blaženog Otona &ndash; njegov &bdquo;drugi dom&ldquo;.<br /><br /><br />Tu već godinama redovito dolazi na mise, svira orgulje i klavir, druži se s fratrima, a u crkvi je upoznao i sada&scaron;nju suprugu.<br /><br /><br />&bdquo;Moja vjera započela je kod kuće. Dolazim iz radničke obitelji, tata je bio stolar koji je radio kao vozač autobusa, a majka domaćica. Redovito smo i&scaron;li na svetu misu, a roditelji su meni i dvojici braće usadili ljubav prema Bogu i domovini. Moji su čak u tajnosti bili kumovi na kr&scaron;tenju djeci nekih koji su u ono vrijeme bili na pozicijama. Na&scaron;a okolina također je bila kr&scaron;ćanska. Imao sam tu radost da su od sedam stričeva dva zaređena za svećenika, dok je teta bila časna sestra. Svaki rođendan slavili smo zajedno, okupljali se i družili. Kao kad su Isusa tražili rođaci pa su mu rekli: &lsquo;Do&scaron;la su ti braća i sestre&rsquo;, tako su i meni moji bratići i sestrične bili kao braća i sestre.&ldquo;<br /><br /><br />Vjera je u tinejdžerskoj dobi ostala usađena kao tradicija, no Bruno će reći da je izostao &bdquo;susret&ldquo;, onaj koji će doživjeti godinama kasnije.<br /><br /><br />&bdquo;Već sa 16 godina počeo sam svirati po piano barovima u Puli, vukao me svjetovni život glazbenika. Uostalom tada u Puli, osim pokojeg crkvenog zbora ili benda, nismo imali vjerske sadržaje za mlade. Svirao sam u grupi Shalom, nastupio i na Uskrsfestu &rsquo;89., ali sam lutao.&ldquo;<br /><br /><br />Studentske dane proveo je u Ljubljani gdje je na Akademiji diplomirao orgulje. Istovremeno će, u jeku Domovinskog rata, nastupati na brojnim humanitarnim koncertima. Pisat će i pjesme za razne izvođače, među njima i Olivera Dragojevića te polako stjecati ime među kritikom i kolegama glazbenicima.<br /><br /><br />Tada će dobiti i prvo dijete, kćer Luciju koja će mu ostati trajna inspiracija.<br /><br /><br />&bdquo;Nismo bili oženjeni, dapače čak smo bili u fazi prekida, i u jednom takvom trenutku moja djevojka je zatrudnjela.&ldquo;<br /><br /><br />&bdquo;To je bio &scaron;ok, prekida&scaron; s nekim, ali te fizička slabost jo&scaron; vuče, ne živi&scaron; po kr&scaron;ćanskim načelima, emocije su nekontrolirane, ali zbog tradicionalnog odgoja mislio sam da moram stupiti u brak.&ldquo;<br /><br /><br />Kad je saznao da mu je djevojka trudna pod ruke mu je do&scaron;la knjiga o sv. Leopoldu Mandiću.<br /><br /><br />&bdquo;U jednoj noći pročitao sam knjigu, isplakao se i počeo se moliti. Takla me je njegova neizmjerna ljubav, kako je kroz tako malog čovjeka Bog toliko puno djelovao.&ldquo;<br /><br /><br />Zanimljivo je da je jedan Brunov stric već ranije izgradio obiteljsku kapelicu u Žminju posvećenu upravo svecu iz Boke Kotorske.<br /><br /><br />&bdquo;Čuo sam za njega, ali tek kad sam pročitao knjigu sve mi se otvorilo. Od tada je on moj životni suputnik, zagovornik i prijatelj. S njim sam se počeo vraćati na tračnice vjere i osjećam da me i dalje vodi kroz život.&ldquo;<br /><br /><br />Bruno i njegova djevojka uskoro su se vjenčali, a u život im je u&scaron;la jo&scaron; jedna djevojčica &ndash; Marijana. No brak nije funkcionirao.<br /><br /><br />&bdquo;Pogledi su bili različiti, sve &scaron;to je dovodilo do prekida u vezi sada je stvaralo probleme i u braku.&ldquo;<br /><br /><br />Borbe su se odvijale i u srcu na&scaron;eg sugovornika između, kako će sam reći, &bdquo;svjetovnog Bruna i Bruna koji žudi slijediti Krista&ldquo;.<br /><br /><br />Prekretnica je bila smrt njegove prvorođenke.<br /><br /><br />&bdquo;Lucija je poginula u prometnoj nesreći. Tri dana bila je u komi, a mi smo neprestano dežurali uz nju. Liječnik nam je rekao da se neće izvući, ali ja sam čvrsto vjerovao da Bog može napraviti čudo. Imao sam vjeru poput Jaira iz Evanđelja čiju je kćer Krist oživio.&ldquo;<br /><br /><br />Lucija ipak nije preživjela.<br /><br /><br />&bdquo;Bio sam tamo kad se na ekranu pojavila ravna crta, u isto vrijeme osjetio sam veliku bol, ali i doživio čudo. Dodu&scaron;e, ne ono za koje sam molio &ndash; da moja kći preživi &ndash; no dobio sam sigurnost da ona jest živa. Znao sam da nema smrti, da nije kraj. Amerikanci imaju dobar izraz za to &ndash; &lsquo;prijelaz&rsquo;. Bog je mogao ozdraviti Luciju &ndash; za&scaron;to nije, ne znam &ndash; ali je moju silnu molitvu i vapaj usli&scaron;ao tako &scaron;to mi je dao spoznaju da smrt nije konačna. Zato u meni vlada radost. Puno je ljep&scaron;e i hrabrije se može živjeti kad znamo da nas nakon zemaljskog čeka vječni život.&ldquo;<br /><br /><br />Dodaje kako se u njemu tada odvila &bdquo;revolucija&ldquo;.<br /><br /><br />&bdquo;Kad doživi&scaron; smrt djeteta, tada ili povjeruje&scaron; do kraja ili izgubi&scaron; vjeru, ne može&scaron; ostati polu-vjernik. Tog trenutka mogao sam pasti, postati alkoholičar, uzeti si život zbog tuge, patnje i boli, ali zahvatila me Božja milost i sve se okrenulo.&ldquo;<br /><br /><br />Primjećujemo da bi u sličnoj situaciji mnogi bili ljuti na Boga, no na&scaron; sugovornik to odbacuje.<br /><br /><br />&bdquo;Nisam se ljutio na Njega, samo na sebe, jer znam da je sve lo&scaron;e na ovom svijetu proizvod na&scaron;ih grijeha. Ne mogu se ljutiti na Boga koji je sama ljubav. On nije htio smrt djeteta, dopustio je da se to dogodi, a jednog ću dana znati i razlog. Mogu samo gledati svoje pogre&scaron;ke i grijehe jer krivica je na nama, ljudima.&ldquo;<br /><br /><br />Lucijin &bdquo;prijelaz&ldquo; dogodio se u travnju 2005. godine, a Bruno se na nekoliko mjeseci povukao iz javnog života.<br /><br /><br />&bdquo;Cijelo ljeto sam ribario na moru, molio, krajem rujna s ocem sam hodočastio u Svetu zemlju. Potom sam na tri mjeseca oti&scaron;ao u New York kod Eleonore i Branka, prijatelja koji su mi bili poput roditelja u najtežim trenucima života. Vratio sam se glazbi, komponirao, svirao u crkvi, pripremao dječji župni zbor&hellip; Čovjek se u takvim situacijama mora povući jer ne može&scaron; normalno funkcionirati, trebalo mi je da se maknem od mase, iz žrvnja&hellip;&ldquo;<br /><br /><br />&bdquo;Supruga se jo&scaron; prije tragedije s djecom odselila kod majke, a kad je Lucija preminula nisam znao &scaron;to Bog od mene hoće. Razmi&scaron;ljao sam o raznim opcijama, čak i o svećeničkom pozivu&hellip;&ldquo;<br /><br /><br />U to je vrijeme već bio pokrenut zahtjev za crkvenim poni&scaron;tenjem braka, no stvar je stajala na mjestu.<br /><br /><br />&bdquo;Shvatio sam da se moram boriti za to. Molio sam se sv. Leopoldu za razrje&scaron;enje situacije trudeći se da moj slučaj ne stoji u nekoj ladici.&ldquo;<br /><br /><br />Odluku o ni&scaron;tavosti braka Bruno je dobio 2009., nakon sedmogodi&scaron;njeg procesa.<br /><br /><br />Tvrdi kako su uz slobodu tada nastupile i veće napasti.<br /><br /><br />&bdquo;Pomogao mi je, kao svojevrsni prorok, vlč. Zlatko Sudac te mi progovorio o predbračnoj čistoći koja je važan preduvjet za blagoslov u braku.&ldquo;<br /><br /><br />No nije svaka djevojka s kojom je izlazio razumjela njegov stav.<br /><br /><br />&bdquo;Bilo je situacija kada sam i padao u svojoj slabosti. Shvatio sam da mi treba žena koja će i sama htjeti živjeti predbračnu čistoću.&ldquo;<br /><br /><br />Taj trenutak do&scaron;ao je 2010.<br /><br /><br />&bdquo;Po običaju sam na misu do&scaron;ao u crkvu sv. Franje. Prije obreda stao sam kod oltara gdje se nalaze ostaci bl. Otona te mu se pomolio da mi podari ženu s kojom ću imati kr&scaron;ćanski brak. Oti&scaron;ao sam svirati te se nakon mise spustio s kora i sreo prijateljicu.&ldquo;<br /><br /><br />S njom su na misi bile jo&scaron; dvije djevojke, među njima i buduća Brunova supruga.<br /><br /><br />&bdquo;Kad sam ju pitao kako se zove rekla je: &lsquo;Lucija&rsquo; i tad me ne&scaron;to pogodilo. Idući dan svirao sam u Circolu, Vlatko Stefanovski mi je bio gost, a u publici su se nalazile i one. Nakon nastupa pozvale su me da sjednem za njihov stol i započeli smo razgovor. Svojoj budućoj supruzi tada sam rekao da će postati mojom ženom (smijeh). Bila je zbunjena, ali ja se nisam &scaron;alio. Vjenčali smo se nakon pet mjeseci.&ldquo;<br /><br /><br />S njom u braku ima četvero djece: Veroniku, Mihaela, Katarinu i Gloriju.<br /><br /><br />&bdquo;Sve četvero rodila je carskim rezom, liječnici su već nakon drugog bili ludi, ali ona je posvjedočila svoju hrabrost. Bogu hvala na takvoj ženi koja me ljubi i ljubi Boga.&ldquo;<br /><br /><br />&bdquo;Nema veće vrijednosti koju čovjek može stvoriti od ljudskog života, nijedno materijalno ili umjetničko djelo ne vrijedi kao jedan ljudski život. Na&scaron;a Arena je prepoznatljiva, ali ona je samo kameno zdanje koje će jednog dana nestati, kao, uostalom, i puno toga u na&scaron;oj povijesti. No život nikada neće nestati. Ako shvati&scaron; da je život dar za vječnost, a ne za nekoliko godina ili desetljeća, vidjet će&scaron; da je to najvrjednije &scaron;to čovjek u suradnji s Bogom može napraviti. O tome govorim i u pjesmi &lsquo;Volim život&rsquo; koju sam napisao nakon Lucijine smrti, a svjetlo dana ugledala je tek na posljednjem albumu.&ldquo;<br /><br /><br />&bdquo;Život je&ldquo;, nastavit će Bruno, &bdquo;i najveći dar. Najveći uspjeh Zloga je kad uspije uvjeriti oca i majku da život u utrobi treba prekinuti. No iznad toga opet stoji Bog koji može spasiti i to dijete, ali i roditelje. I spa&scaron;ava&hellip;&ldquo;<br /><br /><br />Brunova ljubav prema životu i Bogu osjete se i u njegovoj glazbi, osobito na posljednjem albumu &bdquo;Sve će biti dobro&ldquo;, koji je na&scaron; glazbeni kritičar Toni Mato&scaron;in uvrstio među najbolja domaća glazbena ostvarenja 2020. godine.<br /><br /><br />&bdquo;To je obiteljski album, svjedočanstvo ljepote obiteljskog života i ljepote vi&scaron;e djece&ldquo;, reći će na&scaron; sugovornik koji je u stvaranje uključio i vlastitu obitelj. Tako na uvodnoj pjesmi &bdquo;Bog je moj otac&ldquo; pjeva sin Mihael, dok je s najstarijom kćeri Veronikom snimio duet &bdquo;Sve će biti dobro&ldquo;, koji je pobrao mnoge simpatije glazbene javnosti.<br /><br /><br />Ono &scaron;to je posebno zanimljivo jest da se radi o eksplicitno kr&scaron;ćanskom albumu svjetovnog umjetnika. Pritom je glazbeno i produkcijski na razini njegovih &bdquo;regularnih&ldquo; albuma, &scaron;to u zemlji s većinskim kr&scaron;ćanskim stanovni&scaron;tvom &ndash; paradoksalno &ndash; predstavlja pravi raritet. Kako to da se u Hrvatskoj, zemlji s bogatom katoličkom pro&scaron;losti i kulturom, kod rijetkih autora mogu prepoznati &ndash; implicitno ili eksplicitno &ndash; kr&scaron;ćanski motivi, dok je na Zapadu, uzmimo od Dylana preko Springsteena do Princea, to normalno?<br /><br /><br />&bdquo;Da, u Americi je to prirodno. Takve pjesme su na top-listama, čine veliki dio glazbene industrije. Mene ponekad ljuti &scaron;to se spremnije u pjesmi možda prihvaća neka psovka nego spominjanje Boga ili Kristova imena. Možda je to posljedica pro&scaron;log, ateističkog sustava i sekularizma u kojem se vjera gura u intimu i smatra privatnom stvari, a promiču se druge (ne)vrijednosti. Ako si vjernik, ne može&scaron; to odvojiti od svoga svakodnevnog života i onoga &scaron;to radi&scaron;. Ako čovjek živi glazbu, pjesme izlaze iz onoga &scaron;to promi&scaron;lja&scaron;, &scaron;to je dio tebe. Apsurd je da moj album predstavlja ne&scaron;to neobično kad je većina na&scaron;ih glazbenika, a ima ih doista vrsnih, izrasla iz kr&scaron;ćanskog podneblja. Ako treba, neka to bude &lsquo;novo normalno&rsquo;.&ldquo;<br /><br /><br />&bdquo;Također, često sam kritičan i prema nama kr&scaron;ćanima. Za&scaron;to ne stvaramo vi&scaron;e? Uzmimo npr. kazali&scaron;te, za&scaron;to ne radimo predstave koje promiču kr&scaron;ćanske vrednote? Pa Kristovo evanđelje i danas je najvažnija vijest. Toliko trčimo za egzotičnim i drugačijim da je ono na&scaron;e postalo alternativno.&ldquo;<br /><br /><br />&bdquo;S druge strane živim u Puli i volim svoj grad i njegove ljude upravo takve kakvi jesu. Mogu razumjeti one koji ne žive kao ja i nikada se u meni prema njima ne stvara neka mržnja ili nerazumijevanje. Volio bih, naravno, da su stvari ponekad drugačije, no jedino &scaron;to mogu je poku&scaron;ati biti &scaron;to autentičniji kr&scaron;ćanin, da ono u &scaron;to vjerujem i živim. Pritom se uvijek trudim ne upasti u zamku stava da sam bolji od drugih, to prosuđuje Svevi&scaron;nji. Na&scaron;e je da ljubimo i radimo na svojim slabostima, a Bogu treba prepustiti velike stvari jer on može ba&scaron; sve&hellip;&ldquo;<br /><br /><br />Dodaje kako ponekad previ&scaron;e znamo o Bogu, a premalo ga poznajemo.<br /><br />&bdquo;Dovoljan ti je jedan susret s Njim da život dobije potpuno novu dimenziju.&ldquo;<br /><br />Prava prilika za to je sakrament ispovijedi.<br /><br />&bdquo;Ej, koja je to milost, koja je to ljubav Božja. Kad si roditelj donekle može&scaron; shvatiti tu ljubav jer tvoje dijete može napraviti bilo &scaron;to, ali ako ti se iskreno ispriča, tada si najsretniji čovjek i lako opra&scaron;ta&scaron;. Potpuno razumijem biblijskog oca koji je patio za svojim razmetnim sinom. Sin ga napu&scaron;ta, a kad ga otac ponovno vidi radosno ga prima natrag. Evo, sad bih plakao od sreće. Možemo samo projicirati tu sliku velike Božje ljubavi i kako je život lijep, a mi često tako nezahvalni. Sve je prekrasno kad shvati&scaron; Božju ljubav, to je čudo, čudo, čudo&hellip;&ldquo;<br /><br /><br />&bdquo;Nama je puno toga neshvatljivo, neshvatljiv nam je grijeh, neshvatljiv nam je Lucifer, i to je Bog dozvolio. Ali onda, opet u nekoj kontemplaciji, shvati&scaron;: da nema te slobode, ne bismo bili stvoreni na sliku Božju. I taj Kristov dolazak u svojoj veličanstvenosti, nama je neshvatljiv, a spasonosan za ljudski rod. Trebali bismo kao kr&scaron;ćani stalno navije&scaron;tati i tu silnu radost živjeti&hellip;&ldquo;<br /><br /><br />&bdquo;Sjećam se snage koju mi je Gospodin dao kad je preminula Lucija za mnoge stvari koje će me čekati. To nije bila moja snaga, već Božja. I sad mi je najvažnije da svojim životom ne uprskam, nego da živim tako kako bih jednog dana opet mogao vidjeti svoju kćer. A najvi&scaron;e žudim za susretom s Bogom jer bez Njega neću vidjeti nikoga.&ldquo;</p> <p><br /><a href="https://www.bitno.net/vjera/svjedocanstva/velika-ispovijest-bruno-krajcar-kad-je-preminula-moja-lucija-dozivio-sam-cudo-bog-mi-je-pokazao-da-nema-smrti/?fbclid=IwAR0Q1TtUM1BoQtqjONfXgUV1oXufEybfd46FnyfAhPeaNfOLbEABFIHv7ZQ" target="_blank"><em><strong>Bitno.net</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-22-bruno-krajcar-2-1536x1152.jpgFOTO: Hrvatska kapela u Betlehemu bit će najveća, evo kako će izgledatihttp://grude.com/clanak/?i=352403352403Grude.com - klik u svijetFri, 20 Aug 2021 12:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-20-kapela-betlehem_3.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vlada je jučer prihvatila prijedlog Ministarstva vanjskih i europskih poslova te je odobrena jednokratna financijska potpora od 3.375.000,00 kuna Samostanu Svetog Duha franjevaca konventualaca za izgradnju Kapele hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu. <p>&nbsp;</p> <p>Portal <a href="https://ika.hkm.hr/novosti/hrvatska-vlada-odobrila-450-tisuca-eura-za-izgradnju-kapele-hrvatskih-svetaca-i-blazenika-u-betlehemu/" rel="nofollow" target="_blank">IKA</a> objavio je sada kako bi kapelica u Betlehemu trebala izgledati.<br /><br /></p> <p>Kardinal Josip Bozanić blagoslovio je 10. veljače 2020. godine na misi proslave Stepinčeva u zagrebačkoj katedrali kamen temeljac za hrvatsku kapelu koja će se graditi u Betlehemu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"> <div id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" muted="muted" preload="auto" src="https://www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4" tabindex="-1" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.hr/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video> <div class="vjs-text-track-display">&nbsp;</div> </div> </div> </div> <p>Radi se o kompleksu od &scaron;est kapela koje će se graditi na<strong> Pastirskim poljima</strong>, a među njima jedna će biti u čast hrvatskih svetaca i blaženika te Majci Božjoj od Kamenitih vrata.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;">&nbsp;<br /><br /></div> <p>Kapela hrvatskih svetaca i mučenika trebala bi se sastojati od dva bogoslužna prostora: kapele na otvorenom kapaciteta 111 sjedećih mjesta te zatvorenog prostora kapaciteta <strong>200 sjedećih mjesta.</strong> Obje kapele imat će svoj oltar.<br /><br /></p> <p>- Hrvatska kapela bit će najveća i dobit će centralno mjesto. U dogovoru s kustosom Svete Zemlje fra Francescom Pattonom i koordinatorom projekta, gvardijanom samostana Svetog Spasitelja u Jeruzalemu fra Marcelom Ariel Cichinelliijem, predložio sam da bi materijal (kamen, drvo, umjetnička djela) do&scaron;ao iz Hrvatske - rekao je gvardijan Samostana Svetog Duha franjevaca konventualaca fra Tomislav Glavnik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-20-kapela-betlehem_3.jpegOBITELJ ROSO: Znakovi u Međugorju bili su snažni, naša kći čudesno je ozdravila po Gosipnu zagovoruhttp://grude.com/clanak/?i=352391352391Grude.com - klik u svijetThu, 19 Aug 2021 17:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-19-roso-svjedocanstvo.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Uz svetkovinu Velike Gospe proslavljenu prije nekoliko dana snagu vjere u zagovor Majke Božje svjedočila je obitelj Ivane i Ivana Rose koja živi u Orebiću na Pelješcu i ondje se bavi ugostiteljstvom i maslinarstvom.<p><br /> Ivan je rođen 1972. u Ljubu&scaron;kom, podrijetlom je iz vrgoračkoga kraja, a na Pelje&scaron;cu živi od 1977. Supruga Ivana, djevojački Trobok, rođena je 1975. godine. Vjenčali su se 1997., a u brak su stupili i kao &scaron;tovatelji Kraljice Mira u Međugorju jer ondje su odlazili jo&scaron; kao mladić i djevojka. Roditelji su četiriju kćeri: Ive, Karle, Rebeke i najmlađe Mile kojoj su 2015. godine liječnici dijagnosticirali hemolitičku anemiju, autoimunu bolest kod koje se naru&scaron;ava prijenos kisika i ugljičnoga dioksida, pi&scaron;e Glas Koncila.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Tridesetnica u bolnici</strong></em></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>- Supruga Ivana duhovno je bila spremna na dijagnozu na&scaron;e najmlađe djevojčice Mile koja se u korizmi 2015. te&scaron;ko razboljela od hemolitičke anemije. Provela je u Dubrovniku 30 dana bolničkoga liječenja u strogoj izolaciji. Supruga i Mila bile su u bolnici, a ja sam s ostalim trima kćerima svakodnevno molio obiteljsku molitvu i svaku večer suprugu zvao na zajednički blagoslov. Tih dana kupala nas je rijeka milosti: zajedničke molitve, mise za ozdravljenje, molitvena okupljanja, svećenikovi posjeti&hellip; Na&scaron;oj djevojčici nebrojeno je puta izvađena krv, a unatoč terapiji onkologa, krvni su se nalazi neznatno popravljali - svjedoči Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No ključna &ldquo;postaja&rdquo; u njihovu utjecanju Majci Božjoj dogodila se, kako svjedoči, na blagdan Božjega milosrđa 2015. godine &ndash; upravo u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Supruga je oti&scaron;la u Međugorje na tri dana na karizmatski susret molitelja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Oti&scaron;la je u petak, na dan kada su Milini nalazi bili čak lo&scaron;iji nego inače. Njezina tri dana u Međugorju obilovala su mnogim znakovima Božje intervencije. Tada&scaron;nji predsjednik Karizmatske obnove u Duhu Svetom za Italiju Salvatore Martinez pozvao ju je da iziđe na pozornicu, a neobično je već to &scaron;to je ba&scaron; nju izabrao među 1200 hodočasnika. &ldquo;Pogledajte ovu ženu, njezinu kosu, oči, odjeću. No zna li itko od vas &scaron;to se sada događa u njezinoj du&scaron;i?&rdquo;, upitao je pred svima. Tako, dok se skupina hodočasnika iz Orebića penjala na Podbrdo u Međugorju u ranu zoru, cijelo vrijeme supruga je osjećala miris ruža. Na vrhu je čekao Martinez koji ju je prepoznao te se molio s njom i ostalim hodočasnicima. Znakovi su bili snažni, a svjedoči i da joj je za vrijeme klanjanja, uronjenoj u Božju volju, Isus dao veliki znak da je njegova ljubav s njom - priča dalje Ivan.</p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><em><strong>Zahvalnost je rasla</strong></em></p> <p>- Kada se supruga vratila iz Međugorja, ponovno su napravljeni nalazi. Svi krvni nalazi na&scaron;e djevojčice bili su &ndash; savr&scaron;eni. Od toga dana na&scaron;a zahvalnost samo raste pa smo u zahvalu za ozdravljenje na&scaron;e kćeri izgradili kapelicu Srca Isusova i Srca Marijina u Orebiću. Kapelicu je na blagdan Gospe Lurdske blagoslovio na&scaron; župnik Marko Stanić. Silina Božje ljubavi i milosti po Srcu Isusovu i Srcu Marijinu privukla nas je na svakodnevnu euharistiju. U nama je obnovila puninu obiteljske molitve, uključivanje u molitvenu zajednicu, vodstvo duhovnika te molitve za svećenike - posvjedočio je Ivan Roso navodeći da je ozdravljenje svoje kćeri s liječničkim nalazima poslao i Svetoj Stolici.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-19-roso-svjedocanstvo.jpegMeđugorje se oprašta od Marinka Ivankovića, za života je hrabro svjedočio i podnosio progonstvahttp://grude.com/clanak/?i=352382352382Grude.com - klik u svijetThu, 19 Aug 2021 16:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-19-marinko-ivankovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tužna srca žitelji Bijakovića i Međugorja primili su vijest da je jedan od prvih svjedoka ukazanja Kraljice Mira u Međugorju i veliki prijatelj vidjelaca, Marinko Ivanković u četvrtak 19. kolovoza 2021. u 6,00 sati blago usnuo u Gospodinu.<p>&nbsp;</p> <p>Vjerujemo kako je oti&scaron;ao u Gospin zagrljaj, jer je za života hrabro svjedočio i podnosio progonstva zbog svoje vjere u Njezina ukazanja.<br /><br /></p> <p>U znak sjećanja i zahvalnosti na sve njegove riječi, predlažemo vam da poslu&scaron;ate emisiju Agape u kojoj pok. Marinko iznosi svoja sjećanja na te prve dane ukazanja. Čuti ne&scaron;to iz prve ruke uvijek nas vodi na izvore.<br /><br /></p> <p>Tako o Međugorju svjedoči i priča Marinko Ivanković. Kakve su bile okolnosti, &scaron;to se tada pričalo, kako su ljudi reagirali, &scaron;to je činila policija (milicija), kako su se držali fratri i vidioci. Sve to možete u vrlo zanimljivom razgovoru čuti s ovim župljaninom. U zadnjem dijelu emisije poslu&scaron;ajte &scaron;to vidjelac Ivan Dragićević poručuje o važnosti molitve.</p> <p><br /><object width="660" height="240" data="https://grude.com/CMS/Tužna srca žitelji Bijakovića i Međugorja primili su vijest da je jedan od prvih svjedoka ukazanja Kraljice Mira u Međugorju i veliki prijatelj vidjelaca, MARINKO IVANKOVIĆ u četvrtak 19. kolovoza 2021. u 6,00 sati blago usnuo u Gospodinu." type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/CMS/Tužna srca žitelji Bijakovića i Međugorja primili su vijest da je jedan od prvih svjedoka ukazanja Kraljice Mira u Međugorju i veliki prijatelj vidjelaca, MARINKO IVANKOVIĆ u četvrtak 19. kolovoza 2021. u 6,00 sati blago usnuo u Gospodinu." /></object></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-19-marinko-ivankovic.jpgPreminuo legendarni Davor Erceg: Posljednja pjesma koju je snimio zove se RAJ http://grude.com/clanak/?i=352355352355Grude.com - klik u svijetTue, 17 Aug 2021 21:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-17-davor-erceg.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Još nad Lokrumom mjesec sja, Stradun blista pod zvijezdama, naša ljubav ko vječni plam, zorom sunce doziva...<p><br />S mora dolazi lahor blag, miluje nas i cjeliva, ko da nas nebo blagoslivlja, rosana lica umiva...<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/VFWvIepvy7Q" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />Zauvijek se u vječnost otisnuo legendarni dubrovački glazbenik Davor Erceg, u 53. godini života.<br /><br />Tužnu vijest na Facebook profilu potvrdili su njegovi kolege iz biv&scaron;eg hrvatskog heavy metal glazbenog sastava Crna udovica, benda u kojem je ostao do 80-ih godina, kada ga je zamijenio Goran Karan.<br /><br /></p> <p>"Adio, dragi na&scaron; Davore. Neka te anđeli mali do Isusa nose", napisali su. Od Davora se na Facebooku oprostio i nekada&scaron;nji basist Crne udovice Željko Lale.<br /><br /></p> <p>Svoj album prvijenac Rovinan objavio je 2004. godine, a snimio ga je s glazbenikom Cocom Mosquitom, osnivačem Jinxa. Nakon solo karijere&nbsp;postao je prvim vokalom dubrovačkog sastava Atlantida.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-17-davor-erceg.jpgBlagdan je svetog Roka, sveca koji je u pratnji psa ušao u nebesku domovinuhttp://grude.com/clanak/?i=352330352330Grude.com - klik u svijetMon, 16 Aug 2021 15:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-16-sveti-rok.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedna pobožna legenda, koja ima sve karakteristike anegdote, govori o svetom Roku i njegovom psu koji mu je nosio hranu dok je bio u skrovištu, Kada je dobri Bog pozvao Roka k sebi, kažu da je uginuo i pas koji je Roku donosio hranu u šumi.<p>&nbsp;<br />Sveti Petar je s rado&scaron;ću dočekao Roka na ulazu u raj, ali je rekao da pas ne može unutra. Sveti Rok se raspravljao sa svetim Petrom i to je čuo Isus koji se uključio u raspravu. Sveti Petar reče Isusu, kako Rok zahtjeva da i pas koji ga je hranio uđe u raj, ali da to nije &bdquo;praksa&ldquo;. Isus na to odgovori Petru, kako je on mogao sa sobom povesti pijetla koji je u Jeruzalemu zakukurikao, kad ga je zatajio. Petar ustuknu, te tako sveti Rok u pratnji psa uđe u nebesku domovinu.<br /><br /></p> <p>Dan nakon proslave Velike Gospe ili Uznesenja BD Marije u nebo, pada spomen na jednog u narodu omiljenog sveca svetog Roka, koji su &scaron;tuje u cijeloj Hrvatskoj od juga do sjevera, od istoka do zapada.<br /><br /></p> <p>Sveti Rok (1295&ndash;1327) je svetac rimokatoličke Crkve, hodočasnik, dobrotvor, za&scaron;titnik od kuge i kolere.<br /><br /></p> <p>On je rođen u Montpellieru, gradu u južnoj Francuskoj. Otac mu je bio plemenita&scaron;, bogati grof. Prema najstarijem Rokovu životopisu, njegovi roditelji dulje su vremena bili bez poroda, a jako su željeli djecu. Molili su i zavjetovali se i Bog im je dao sina, koji će postati slavan svetac.<br /><br /></p> <p>Prije nego je navr&scaron;io 20 godina ostao je bez roditelja. Prodao je sva svoja dobra, a novac podijelio siromasima te se kao siroma&scaron;an hodočasnik uputio prema Rimu. Rokov je kr&scaron;ćanski odgoj bio dubok, nije se zadovoljavao povr&scaron;no&scaron;ću, već je velikodu&scaron;no i nesebično darovao i žrtvovao sve.<br /><br /></p> <p>Na svome hodoča&scaron;ću u Rim, Rok se zaustavio u Acquapendente gdje se dao na dvorenje okuženih bolesnika u bolnici, a učinio je s Božjom pomoću i nekoliko čudesnih ozdravljenja. Dvoriti okužene značilo je izložiti se stvarnoj opasnosti po vlastiti život. Daljnja postaja Rokova hodoča&scaron;ća bila je Cesena, a onda Rim. Ondje se zadržao oko tri godine te se na povratku u domovinu zaustavio u Riminiju, Novari i Piacenzi. Sva su ta mjesta njegova putovanja bila ispunjena djelima ljubavi prema bolesnicima.<br /><br /></p> <p>U Piacenzi se Rok razbolio od kuge. Građani su ga zbog toga prognali iz svog grada i on se osjetio osamljen kao Krist na križu, ali nije očajavao. Sklonio se u jednu &scaron;umu i ondje hranio biljem, uzdajući se u Božju providnost. Neki životopisci spominju da mu je tada svaki dan dolazio jedan pas noseći mu komad kruha. Prizor su ovjekovječili mnogi slikari.<br /><br /></p> <p>Talijanski patricij Gottardo Pallastrelli, nai&scaron;av&scaron;i na bolesnog Roka u &scaron;umi, upusti se s njim u razgovor. Inače ba&scaron; nije bio čovjek duboke vjere. Sveti je patnik učinio na njega izvanredan dojam. On se pod njegovim utjecajem obratio, prihvatio ga, njegovao ga, dok Rok nije ozdravio. Zadobiv&scaron;i zdravlje, Rok se vratio u svoj zavičaj, ali njegovu trpljenju jo&scaron; nije bio kraj.<br /><br /></p> <p>Iscrpljen od te&scaron;ke bolesti, bio je posve izobličen tako da ga nisu mogli prepoznati. Uhvatili su ga te zatvorili. U zatvoru je proveo pet godina. Tada ga je jo&scaron; jedanput pohodila kuga. Svećeniku, koji mu je podijelio svete sakramente, otkrio je tko je. Preminuv&scaron;i odano u Gospodinu 16. kolovoza 1327., bi od Gospodina odmah proslavljen raznim čudesnim znakovima.<br /><br /></p> <p>&Scaron;tovanje ovog sveca su uvelike pro&scaron;irili franjevci i kapucini. U Rimski martirologij ga je unio papa Grgur XIII. Taj unos kasnije potvrđuje i papa Urban VIII. Po vrhu, koji je po njemu je dobio ime, dobio je ime i istoimeni tunel, drugi najduži u Hrvatskoj, na autocesti Zagreb-Split, pi&scaron;e Narod.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-16-sveti-rok.jpgGlumac iz filma Pasija: S vidiocima u Međugorju spoznao sam snagu molitvehttp://grude.com/clanak/?i=352323352323Grude.com - klik u svijetMon, 16 Aug 2021 12:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-01-06-018_caviezel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na blagdan Velike Gospe već 40 godina vjernici iz svih dijelova svijeta dolaze u Međugorje. <p><br />Mnogo njih svjedoči kako im je ovo malo kr&scaron;evito hercegovačko mjesto promijenilo život, ozdravilo ih i usmjerilo. Jim Caviezel, hollywoodski glumac, najpoznatiji po ulozi Isusa u filmu Mela Gibsona &ldquo;Pasija&rdquo;, jedan je od onih koji javno svjedoče o promjenama koje su doživjeli u Međugorju, gdje se, prema svjedočanstvima &scaron;estero vidjelaca, prije 40 godina ukazala Gospa, <strong>pi&scaron;e Večernji list BiH</strong>.&nbsp;<br /><br /></p> <p><strong>Snaga molitve<br /></strong> </p> <p>Upravo jedno od te djece, međugorski vidjelac Ivan Dragičević, tvrdi Caviezel, dvjema rečenicama odredilo mu je putanju koju će slijediti. - Ivan mi je rekao dvije stvari koje su me uistinu pogodile: &ldquo;Jime, čovjek uvijek nađe vremena za ono &scaron;to voli&rdquo; i &ldquo;Razlog za&scaron;to čovjek nema vremena za Boga je taj &scaron;to ne voli Boga&rdquo; - priznao je glumac u jednom intervjuu za domaće medije.<br /><br /></p> <p>Upoznao ga je i sa snagom molitve te ga na neki način naučio kako moliti.<br /><br /></p> <p>- Pričao mi je o molitvi od srca. To mi je postalo kao početak misije &ndash; uvijek se moliti od srca. Međugorje me naučilo molitvi. Molim se za mir u svijetu, molim se za svoju obitelj i da me Bog nastavi tjerati da ga slijedim, da budem bolji katolik i dobar muž. Molim se da budemo otvoreni kamo god nas Marija vodi te da svim mjestima kamo idemo i ljudima koje susrećemo po svijetu prenesemo te poruke - kazao je Caviezel.<br /><br /></p> <p>Podsjetimo, prije snimanja &ldquo;Pasije&rdquo; Caviezel je posjetio Međugorje te je posvetio svoj život i karijeru Djevici Mariji.<br /><br /></p> <p>- Snimanje &ldquo;Pasije&rdquo; jo&scaron; me vi&scaron;e približilo Djevici Mariji. &Scaron;to vi&scaron;e prolazite kroz Isusovu muku, dame i gospodo, vi&scaron;e razumijete Marijino suosjećanje. Povezanost između Marije i njezina sina&hellip; Koja majka ne pati kada njezino dijete pati? - kazao je Caviezel koji je pretrpio velike muke na snimanju &ldquo;Pasije&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Naime, i&scaron;ča&scaron;io je rame, zadobio hipotermiju dok je visio s križa, prste su mu spalili radijatori kojima su poku&scaron;ali ublažiti hladnoću, a zatim ga je pogodila munja te je podvrgnut operaciji na otvorenom srcu.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Svu svoju patnju ponudio sam Isusu i Mariji u zamjenu za uspjeh filma koji je približio druge ljude Kristu - rekao je. Ispričao je i da je tijekom snimanja &ldquo;Pasije&rdquo; izmolio jako mnogo krunica, &scaron;to mu je pomoglo da ulogu iznese do kraja.<br /><br /></p> <p>- Znao sam da ne smijem psovati, biti bezobrazan kada članovima ekipe želim ne&scaron;to reći. Većina od njih ne poznaje Međugorje, sve su to izvrsni glumci i bili smo sretni &scaron;to smo ih dobili. Ali kako im prenijeti Međugorje ako ne svojim životom?<br /><br /></p> <p><strong>Relikvije svetaca<br /><br /></strong></p> <p>Zahvaljujući Međugorju, počeo sam vjerovati da je Isus doista nazočan u euharistiji i da mi pra&scaron;ta grijehe. Preko Međugorja iskusio sam koliko je krunica moćna i kakav je dar svakodnevna sveta misa. Kako bih mogao ljudima pomoći da vi&scaron;e vjeruju u Isusa? Shvatio sam da se to može dogoditi samo ako je Isus u meni nazočan po euharistiji pa ljudi preko mog života vide Isusa. Kada smo snimali scenu posljednje večere, u posebnom džepiću na unutarnjoj strani odjeće imao sam relikvije svetaca i komadić relikvije Kristova križa - zaključio je glumac koji s Gibsonom već neko vrijeme radi na snimanju drugog dijela &ldquo;Pasije&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Međugorje za mene znači živjeti od sakramenata i u jedinstvu s Crkvom. Zahvaljujući Međugorju, počeo sam vjerovati da je Isus doista nazočan u euharistiji&rdquo;, ističe ovaj glumac koji s Gibsonom već neko vrijeme radi na snimanju drugoga dijela &ldquo;Pasije&rdquo;.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-01-06-018_caviezel.jpgUzeo Gospinu sliku i poveo procesiju kroz Sinjhttp://grude.com/clanak/?i=352301352301Grude.com - klik u svijetSun, 15 Aug 2021 11:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-15-procesija.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>I ove godine na blagdan Velike Gospe u Sinju nema tradicionalne procesije vjernika gradskim ulicama zbog epidemioloških razloga.<p>&nbsp;<br />Ovo je poruka i fra Anti Čovi gvardijanu Franjevačkog samostana Gospe Sinjske za kojeg tvrde da je pao pod političkim pritiscima.</p> <p>No, u Sinju je jedan mu&scaron;karac<strong> poveo procesiju</strong> ispred sveti&scaron;ta Gospe Sinjske. Skupina od pedesetak ljudi krenula je za mu&scaron;karcem, uz molitvu i pjesmu.</p> <p><br /><em><strong>Foto:Pixsell</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-15-procesija.jpegBlagdan je Velike Gospe: Sve ratove, glad, nevolje Hrvati su preživjeli sklonjeni pod zaštitnički plašt Majke Božjehttp://grude.com/clanak/?i=352295352295Grude.com - klik u svijetSun, 15 Aug 2021 08:28:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-26-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije. Na ovaj dan katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. <p><br />To je, kako vjeruju katolici, zavr&scaron;nica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.<br /><br /></p> <p>Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!" Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je du&scaron;om i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII. Službenom progla&scaron;enju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kr&scaron;ćanstvo.<br /><br /></p> <p><strong>Hodoča&scaron;ća u marijanska sveti&scaron;ta</strong><br /><br /></p> <p>Na blagdan Velike Gospe mno&scaron;tvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska sveti&scaron;ta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajvi&scaron;e u Europi i Južnoj Americi. Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta.<br />U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagrije&scaron;ili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.<br /><br /></p> <p>Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i stra&scaron;ni znak zmaja. To je ru&scaron;ilačka, negativna, arogantna sila koja vi&scaron;e ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.<br /><br /></p> <p><strong>Blagoslov trava i cvijeća</strong><br /><br /></p> <p>U ranijim vremenima postojao je poseban blagoslov za blagdan Velike Gospe - blagoslov trava i cvijeća. Održao se u nekim europskim državama sve do danas. Značenje mu je vi&scaron;eslojno. Prema predaji, apostoli su u Marijinu grobu umjesto tijela prona&scaron;li cvijeće pa se Marija zato i naziva "Ljiljan bijeli", "Ruža bez trnja" i sl..<br /><br /></p> <p>Blagoslov je povezan i s tradicijom hodoča&scaron;ćenja u marijanska sveti&scaron;ta, kada vjernici danima spavaju u prirodi i na sjenicima. Također, vezan je i uz vrijeme dozrijevanja plodova i kosidbu pa se blagoslovom trava zazivala Božja za&scaron;tita nad stokom, a blagoslovom cvijeća nad ljudima, kako bi Gospodin po njima odagnao svako zlo i bolest te ih za&scaron;titio od uboda zmija i svake druge po&scaron;asti. Na simboličnoj razini blagoslov podsjeća na ljudsku prolaznost, kao &scaron;to će se trava osu&scaron;iti, tako će i svako stvorenje zavr&scaron;iti ovozemaljski život, ali i nadu u vječni život, koja je ljudima dana i po Marijinim zaslugama, a njezino je uznesenje prototip i čovjekove buduće proslave. Zato je i postojao običaj da se tada blagoslovljena trava nosila na grobove najbližih.<br /><br /></p> <p><strong>&Scaron;tovanje Marije u Hrvata</strong><br /><br /></p> <p>U Hrvata je dugovječna tradicija &scaron;tovanja Blažene Djevice Marije. Sve ratove, glad, nevolje, napade hrvatski narod preživio je sklonjen pod za&scaron;titnički pla&scaron;t Majke Božje. Tome svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi jo&scaron; od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata", a zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).<br /><br /></p> <p>Jo&scaron; u 10. stoljeću hrvatska kraljica Jelena u Solinu je sagradila dvije crkve: Blažene Djevice Marije i sv. Stjepana. Splitski kroničar Toma Arhiđakon napisao je kako su se u predvorju crkve sv. Stjepana pokapali hrvatski kraljevi. Don Frane Bulić na&scaron;ao je nadgrobni natpis kraljice Jelene 1898. godine. Poslije odlaska Turaka, sagrađena je crkva Gospe od Otoka, koja je izgorjela 1875. Sada&scaron;nja je pak sagrađena 1878. godine.<br /><br /></p> <p>Povezanost Hrvata i Djevice Marije očituje se i u pozdravu "Hvaljen Isus i Marija". Naime, Hrvati su kr&scaron;ćanskom pozdravu "Hvaljen budi Isus Krist" dodali i njegovu majku Mariju.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-26-medjugorje.jpgSvečano će biti u čak 150 župa u BiH, dijaspora dolazi kući za blagdan obitelji i prijateljimahttp://grude.com/clanak/?i=352284352284Grude.com - klik u svijetSat, 14 Aug 2021 08:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-14-bdm-grude-crkva-sv-kate.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gužve su na granicama. Na ulicama gradova i općina vidimo poznata lica koja godinama već tu ne žive. Crkve su prepune vjernika.<p>&nbsp;<br />Hrvati u BiH pripremaju se za blagdan Velike Gospe. Dolazi brojna dijaspora. - Sretni smo jer idemo rodbini i prijateljima te ćemo zajedno proslaviti blagdan, družiti se nakon mnogo vremena. Na&scaron; posao tijekom lockdowna u Njemačkoj nije prekidan, a nismo dolazili zbog svega &scaron;to se događalo. Sada ćemo ostati tri tjedna, napuniti baterije i diviti se ovim hercegovačkim ljepotama koje najbolje vidimo onda kad odemo odavde - govori za Večernji list obitelj koja ide u svoj &Scaron;iroki Brijeg u povodu velikog blagdana.<br /><br /></p> <p>Velika Gospa spada među najveće blagdane. A u kontekstu posljednjih događaja i odlaska iz zemlje, blagdan je postao jo&scaron; posebniji. Blažena Djevica Marija poziva svoju djecu k sebi u naručje. Isto tako brojne na&scaron;e majke čekaju svoje sinove da im se vrate iz tuđine, &scaron;ire im ruke i raduju im se. Oni čiji su roditelji napustili ovaj svijet prvo će na njihova posljednja počivali&scaron;ta zapaliti svijeću, položiti cvijeće, sjetiti se njihovih mudrih riječi... Bit će ovo i dani radosti, ali i dani nostalgije, dani sjećanja na neka ljep&scaron;a vremena koja, tek sada vidimo, nisu bila tako davno. Stariji su znali govoriti kako uvijek može gore, ali kao da nismo toga bili svjesni dok se nevidljivi neprijatelj nije pojavio pred vratima i uveo nas u najveću zdravstvenu krizu u posljednjih stotinu godina, pi&scaron;e Vecernji.ba. Iza nas je te&scaron;kih gotovo godinu i pol dana, a nažalost, iako smo se pomaknuli s mrtve točke, nitko ne zna kada će pandemija koronavirusa zavr&scaron;iti. Svećenici već sada &scaron;alju snažne poruke u povodu blagdana. Oni iz BiH pozivaju na odgovornost, ali i raduju se vjernicima koji će doći iz cijeloga svijeta.<br /><br /></p> <p><strong>Snažna vjera<br /><br /></strong></p> <p>Ovog ljeta u BiH je epidemiolo&scaron;ka situacija dobra, tako da će i ovogodi&scaron;nji blagdan proći u radosnom ozračju. I oni koji ostaju i oni koji su do&scaron;li za blagdane doma zbog toga će se bolje osjećati u svojim mjestima, hodočastiti pje&scaron;ice ili putovati automobilima do marijanskih sveti&scaron;ta. Blagdan Velike Gospe obilježava se u čak 150 župa u Bosni i Hercegovini, a posebno je svečano tamo gdje je Blažena Djevica Marija nebeska za&scaron;titnica. U Međugorju, mjestu ukazanja Blažene Djevice Marije, koje ove godine slavi 40. obljetnicu od tog događaja, brojni su vjernici iz inozemstva. &Scaron;irok Brijeg za vrijeme devetnice bio je prepun vjernika, a uz blagdan svoje nebeske za&scaron;titnice, &Scaron;iroki slavi i Dan Grada, a susjedno mu Posu&scaron;je, osim blagdana, i Dan općine.</p> <p>Gospi Olovskoj i ove će godine hodočastiti i katolici i muslimani. Otac Zvonko Martić to je opisao ovim riječima: - U Bosni i Hercegovini imate prijepor kao žari&scaron;nu točku i onda se uzimaju religijski elementi kako bi se taj prijepor nekako opravdalo. Jer poznato je da se svi nacionalni identiteti formiraju upravo oko religijskih identiteta. A Olovo je ba&scaron; suprotan primjer koji ne teži prijeporu, a to je - čisti religijski kontekst. Gospa Olovska nije ekskluzivno katoličko sveti&scaron;te, nego ovamo dolaze pripadnici različitih religija - katolici, muslimani i pravoslavci - i to zbog svojih osnovnih egzistencijalnih potreba. Time sveti&scaron;te Gospe Olovske oda&scaron;ilje snažnu poruku kako religije i religijski pojedinci u svojoj biti ipak ne žive u prijeporu, nego teže skladu, odnosno da naizgled nepomirljive podjele nadilaze svojom vjerom - kazao je.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p><strong>Ponizna službenica<br /><br /></strong></p> <p>Blažena Djevica Marija nebeska je za&scaron;titnica i Kre&scaron;eva, Rame-&Scaron;ćita, Stupa (Sarajevo), Uskoplja, Suhog Polja, Doca kod Travnika, Osove, Koraća, Bre&scaron;ki (Tuzla), Komu&scaron;ine (Kondžilo), Tolise, Goranaca, Nevesinja, Prisoja, Seonice, Gradca, Trebinja, Dračeva, Ivanjskog, Banje Luke, Sokolina, Sanskog Mosta, Doline i Jajca. Broj vjernika koji će nazočiti misnim slavljima brojit će se u stotinama tisuća.<br /><br /></p> <p>Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: &ldquo;Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!&rdquo; Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je du&scaron;om i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenoga 1950. godine papa Pio XII. Službenom progla&scaron;enju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kr&scaron;ćanstvo.</p> <p><br /><em><strong>Večernji list</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-14-bdm-grude-crkva-sv-kate.jpegHrvatska pošta Mostar osvojila ''Yehudi Menuhin trofej'' za najbolju glazbenu markuhttp://grude.com/clanak/?i=352261352261Grude.com - klik u svijetThu, 12 Aug 2021 14:25:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-12-yehudi-menuhin-trophy_2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Izdanje HP Mostar „250.obljetnica rođenja Ludwiga van Beethovena“ autora Manlia Napolia osvojilo je nagradu za najbolju poštansku marku s glazbenim motivom izdanu u 2020. godini.<p>&nbsp;</p> <p>U natjecanju je sudjelovalo 66 po&scaron;tanskih maraka s glazbenim motivima izdanih u 59 država svijeta, a dizajn po&scaron;tanske marke HP Mostar osvojio je najvi&scaron;e glasova. Prestižni &bdquo;Yehudi Menuhin trofej&ldquo; dodjeljuje međunarodna filatelistička grupa kolekcionara udruženih pod nazivom &ldquo;Motivgruppe Musik&rdquo;, a trenutno broji preko 300 članova iz 35 zemalja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za dizajn Manlia Napolia na ovom izdanju navedeno je sljedeće:</p> <p>&bdquo; Moje je kraljevstvo u zraku ... - ovaj Beethovenov citat nalazi se na rubu arka posebnih maraka za 250. rođendan Ludwiga van Beethovena, koje je 16. prosinca 2020. izdala Hrvatska po&scaron;ta u Mostaru. Beethovenova duboko ukorijenjena bliskost s prirodom inspirirala je dizajnera da suptilno nadopuni slavni Beethovenov portret Josepha Karla Stielera s lastavicom i crvendaćem koji nadahnjuju majstora svojim pjevanjem.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-08-12-21-08-12-platz-1-bh-mostar-150-dpi.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Jo&scaron; jedno međunarodno priznanje za filateliju Hrvatske po&scaron;te Mostar potvrda je truda i kvalitete koju imamo kao i poticaj za daljnji rad. Ovo kao i druga izdanja HP Mostar možete pogledati na na&scaron;em ePostShopu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-12-yehudi-menuhin-trophy_2021.jpgMladi književnik predstavlja svoj drugi roman Ćudljive vodehttp://grude.com/clanak/?i=352231352231Grude.com - klik u svijetWed, 11 Aug 2021 07:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-11-matias.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U srijedu 11. kolovoza u Centru za kulturu u Odžaku održat će se promocija romana „Ćudljive vode“ autora Matiasa Zečevića. <p>&nbsp;</p> <p>Roman će publici predstaviti Mihaela Meljanac, Samra &Scaron;akanović-Prgić te autor Matias Zečević. Za glazbeni ugođaj pobrinut će se &Scaron;irokobriježanka Jelelna Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Roman &bdquo;Ćudljive vode&ldquo; inspiriran je poplavama koje su 2014. godine pogodile Bosansku Posavinu. Za vrijeme tih svibanjskih poplava samo je u općini Odžak bilo evakuirano oko 4 tisuće stanovnika. Ovim romanom autor je želio trajno ostaviti podsjetnik na te nemile događaje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Drugi je ovo roman mladog mostarskog studenta, a prvi roman &bdquo;I&scaron;čekujući zoru&ldquo; koji je objavljen 2019. godine predstavljen je u oko dvadeset gradova &scaron;irom BiH i Hrvatske te drugih zemalja i dosada je distribuiran u oko pet tisuća primjeraka. Prvi roman također je bio inspiriran životom ljudi u Bosanskoj Posavini, a zanimljivo je da je autora samo nakon tri mjeseca od objavljivanja tog romana u svoj ured pozvala biv&scaron;a predsjednica Republike Hrvatske.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mno&scaron;tvo poduzeća, organizacija, udruga i gradova priteklo je u pomoć ovom mladom književniku prilikom tiskanja novog romana, a generalni pokrovitelj je grad &Scaron;iroki Brijeg.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilikom promocija i medijskih nastupa Matias Zečević uvijek bi spomenuo Posavinu i svoj Odžak ukazujući na prirodne ljepote tog kraja, ali i probleme s kojima se nosi ta sredina od kojih je glavni iseljavanje stanovni&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor je najavio kao će nakon promocije u Odžaku uslijediti predstavljanje romana i u drugim gradovima u BiH.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-11-matias.jpgNOĆAS TE SANJAM MAJKOhttp://grude.com/clanak/?i=352229352229Grude.com - klik u svijetTue, 10 Aug 2021 23:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-10-stara-majka.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovog utorka objavljena je jedna od najemotivnijih hrvatskih pjesama, a pjevaju je 4 tenora.<p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/UqgCmkgTwBY" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br /><strong>Tebi san kuca na vrata od ovog svita</strong><br /><strong>Ti si me čula, ti pustila</strong><br /><strong>Pod svitlom od srca tvoga cvit je procvita</strong><br /><strong>Na tvoje ruke sa neba pa&rsquo;</strong></p> <p><br /><strong>Noćas te sanjam majko</strong><br /><strong>Jo&scaron; čuva&scaron; sina svog</strong><br /><strong>Opet san dite tvoje jedino</strong><br /><strong>Noćas te sanjam majko</strong><br /><strong>Jo&scaron; jednom posla te Bog</strong><br /><strong>Da stepli&scaron; srce moje kameno</strong><br /><strong>Noćas razumin majko &scaron;to znači ova bol</strong><br /><strong>Fala za jubav, fala za život moj</strong><br /><strong>Fala za jubav, fala za život moj</strong></p> <p><strong>Tebi san kuca na vrata od ovog svita</strong><br /><strong>Ti si me čula, ti pustila</strong><br /><strong>Tebi san jedino dužan za čistu jubav</strong><br /><strong>Du&scaron;a je tvoja najveća</strong></p> <p><br /><strong>Noćas te sanjam majko</strong><br /><strong>Jo&scaron; čuva&scaron; sina svog</strong><br /><strong>Opet san dite tvoje jedino</strong><br /><strong>Noćas te sanjam majko</strong><br /><strong>Jo&scaron; jednom posla te Bog</strong><br /><strong>Da stepli&scaron; srce moje kameno</strong><br /><strong>Noćas razumin majko &scaron;to znači ova bol</strong><br /><strong>Fala za jubav, fala za život moj</strong><br /><strong>Fala za jubav, fala za život moj</strong></p> <p><br />Niti visoke temperature niti ozljeda redatelja Igora Goića nisu spriječili famoznu glazbenu četvorku da uprizore svoju novu pjesmu "Noćas te sanjam majko" koju su napravili Goran Karan i pokojni Žare Siri&scaron;čević, a aranžirao Nik&scaron;a Brato&scaron;.<br /><br /><br />Đani Stipaničev je otkrio svoje dojmove: "U ambijentu odavno napu&scaron;tenog zaseoka ponad Gornjeg Karina smo snimili spot za drugu po redu pjesmu na&scaron;eg kolege, ali i skladatelja Gorana Karana, "Noćas te sanjam majko". Prekrasni dalmatinski suhozidi, kamene kuće od neponovljivog benkovačkog kamena bili su garancija da će na&scaron; stalni redatelj Igor Goić smontirati odlične vizuale. Iako je bilo 38 stupnjeva, a vrijeme snimanja od 14 sati nadalje, izvrsnu hladovinu su nam pružile stoljetne fafarinke koje su zbilja impozantne. Uvjereni smo da imamo pjesmu za sva vremena kojoj će ovaj spot biti točka na i". <br />&nbsp;<br /><br />Goran Karan je o pjesmi rekao: "Noćas te sanjam majko" je pjesma koju smo napisali moj dobar prijatelj Žare Siri&scaron;čević i ja. Žare je svirao sa mnom kao dio Vagabundo banda nekoliko posljednjih godina svog života, a sudjelovao je i u premijernim predstavama mjuzikla "Na&scaron;a bila &scaron;torija" kao glazbenik i glumac. Pjesmu sam povjerio sjajnim kolegama, od 4 tenora do Nik&scaron;e Brato&scaron;a, a oni su dali sve &scaron;to pjesmi treba - srce, talent i dobru namjeru. Zaista mi je drago &scaron;to se ostvarilo ono &scaron;to smo Žare i ja zaželjeli dok smo je stvarali. Zahvaljujem se diskografu Scardoni i Festivalu dalmatinskih &scaron;ansona &Scaron;ibenik, kao i redatelju vrlo emocionalnog video spota Igoru Goiću, na prilici za jo&scaron; jednim druženjem sa starim prijateljem. Neka ova pjesma kao jedno veliko hvala sleti svim majkama u krilo u kojem su nas čuvale i naučile &scaron;to je ljubav". <br /><br /><br />Spot je djelo redatelja Igora Goića koji je i sa slomljenom nogom napravio odličan posao.<br /><br /><br />"Ovo je jedna od onih pjesama dovoljno moćnih tekstom, glazbom i aranžmanom da vam na prvo slu&scaron;anje nabije grop u prsa - a kad radite scenarij za spot, ne zaustavljate se na jednom slu&scaron;anju, nego slu&scaron;ate i po 15 puta za redom. Prvi set smo snimali s izvođačima u malom napu&scaron;tenom kamenom selu kraj Karina (potoka "Bijela voda"). Kad malo pro&scaron;etate selom, ne treba vam puno ma&scaron;te za zamisliti kako se u njemu živjelo tako da je savr&scaron;eno za bezvremensku priču o majci. Nakon zabavnog seta s Tenorima, odlučili smo se vratiti pa s glumcima također iskoristiti ovu savr&scaron;enu lokaciju. Na set smo doveli Roka Sekulu, mladog glumca iz glumačke udruge "Igrajmo se" i njegovu majku gospođu Ninu Sekulu. Naime, htjeli smo pronaći pravu majku i sina jer je to odnos koji se jako te&scaron;ko može odglumiti kako treba (upravo to i je bit pjesme), pa dugujemo duboke zahvale Matiji &Scaron;ango &Scaron;imurina (koja je voditeljica udruge) za vrhunski odrađen casting! Za kraj spota smo dali emotivni pečat s portretima majki, koji s crescendom pjesme ostavljaju poseban utisak", izjavio je.<br /><br /><br />Iza Tenora je nedavni koncert koji se održao u Sinju nakon Alke. Publika je uživala u izvrsnoj atmosferi, a četvorki je bilo drago &scaron;to su svojim nastupom upotpunili taj važan dan za hrvatsku ba&scaron;tinu i kulturu, objavila je Nova.TV.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-10-stara-majka.jpegPjevač Mostar Sevdah Reuniona iznenada preminuo nakon koncerta u Makarskojhttp://grude.com/clanak/?i=352195352195Grude.com - klik u svijetSun, 08 Aug 2021 12:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-08-b_210808028.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U hotelskoj sobi u Makarskoj sinoć je iznenada preminuo Milutin Sretenović Sreta, pjevač Mostar Sevdah Reuniona.<p>&nbsp;</p> <p>Ovu informaciju na svom Facebook profilu potvrdio je producent Tomislav Ka&scaron;ljević dodav&scaron;i da je Sreta sinoć imao svoj posljednji koncert upravo u Makarskoj.<br /><br /></p> <p>"Ovo je zadnja pjesma na sinoć održanom koncertu Mostar Svedah Reuniona u Makarskoj. Nažalost i zadnja u životu ovog velikog čovjeka i vrhunskog pjevača Milutina Sretenovića - Srete. Umro je noćas u hotelskoj sobi makarskog hotela. RIP dobri čovječe", napisao je Ka&scaron;ljević.<br /><br /></p> <p>Kako je Ka&scaron;ljević kazao za Klix.ba najvjerojatnije se radilo o srčanom udaru.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-08-b_210808028.jpgU 36. godini preminuo vlč. Branimir Mađarac! 'Hrlio je prikazati svetu misu za spas vjernika svoje župe i Gospodin ga je pozvao k sebi za nebeski stol'http://grude.com/clanak/?i=352135352135Grude.com - klik u svijetThu, 05 Aug 2021 08:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-05-zupnik-branimir-madjarac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Župnik u Nijemcima i dekan Otočkoga dekanata vlč. Branimir Mađarac preminuo je u srijedu 4. kolovoza u Nijemcima u 36. godini života i 12. godini svećeništva, priopćio je Tiskovni ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.<p><br />Sprovodni obredi bit će u petak 6. kolovoza. Započet će misom zadu&scaron;nicom u 10.30 u župnoj crkvi Svete Katarine u Nijemcima, nakon čega će uslijediti ukop u 13 sati u pokojnikovoj rodnoj Župi sv. Jurja u Bapskoj, na mjesnom groblju uz crkvu Gospe Bapske.<br /><br />Lijes s pokojnikovim tijelom bit će izložen u župnoj crkvi u Nijemcima od 9 sati.<br /><br />Biranim riječima od njega su se oprostili u župi.<br /><br />"Danas je sv. Ivan Marija Vianney za&scaron;titnik župnika. &Scaron;to je Božja providnost! Dok je Branimir hrlio prikazati svetu misu za spas vjernika župne zajednice kojoj je služio Gospodin ga je, u njegovoj 36. godini pozvao k sebi za nebeski stol.<br />Neka u vječnosti slavi Boga i zagovara svoju braću u službi i nas vjernike koji polako, ali sigurno putujemo prema vječnoj luci spasa. Branimirovoj obitelji iskrenu sućut izražava župnik, tovarnička zajednica i svi prijatelji", navodi se.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-05-zupnik-branimir-madjarac.jpegSVIJET U MRAKU, A MEĐUGORJE OSVJETLJAVA PUT ČOVJEČANSTVU! TISUĆE LJUDI KOJI MU HRLE JOŠ SU JEDNO ČUDOhttp://grude.com/clanak/?i=352131352131Grude.com - klik u svijetWed, 04 Aug 2021 17:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-medjugorje-mladifest-2021_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mladifest, kojeg je bivša kurija Mostarske biskupije pod svaku cijenu željela uništiti, pokazuje da je potrebniji svijetu više nego ikad.<p>&nbsp;<br />Hrle u Međugorje ljudi svih nara&scaron;taja, onih kojima je du&scaron;a željna djetinje mladosti i čistoće, ljubavi i mira, onih koji pune baterije u tom mjestu molitve koje je Blažena Djevica Marija odabrala kao ono iz kojeg će poslati poruke čovječanstvu.</p> <p><br />Dok svijet tapka u mraku, dok strepi od svake iduće sekunde, od neizvjesnosti, molitva u mučeničkom i progonjenom Međugorju, u izmučenoj i napaćenoj Hercegovini, daje snagu čovječanstvu.</p> <p style="text-align: justify;">Poruku Međugorju poslao je i Papa Franjo. Usmjerimo svoj pogled prema Mariji kako bismo naučili donositi Krista u svijet, kao &scaron;to je to ona učinila kad je puna brige i radosti potrčala u pomoć svetoj Elizabeti. Usmjerimo svoj pogled prema Mariji kako bismo svoj život preobrazili u dar za druge. Svojom brigom za supružnike iz Kane uči nas da budemo obazrivi prema drugima. Svojim nam životom pokazuje da je u Božjoj volji na&scaron;a radost, a prihvatiti ju i živjeti ju nije lako, ali nam otkriva istinsku radost. Da, &rdquo;radost Evanđelja ispunja srce i čitav život svakog onog koji susretne Isusa. Oni koji prihvate njegovu ponudu spasenja oslobođeni su od grijeha, žalosti, duhovne praznine i osamljenosti. S Isusom Kristom radost se uvijek iznova rađa&rdquo; (Apost. pobud. Evangelii gaudium, 1).</p> <p style="text-align: justify;">&nbsp;</p> <p style="text-align: justify;">Dragi mladi, na va&scaron;em putovanju s Gospodinom Isusom, koje je nadahnuto i ovim Festivalom, povjeravam sve vas zagovoru Blažene Djevice Marije, na&scaron;e nebeske Majke, zazivajući svjetlost i snagu Duha Svetoga. Neka vas svakodnevno prati pogled Boga koji vas voli, kako biste u susretu s drugima mogli biti svjedoci novog života kojeg ste dobili na dar. Za to molim te vas blagoslivljam, tražeći da se i vi molite za mene.</p> <p style="text-align: justify;"><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-medjugorje-mladifest-2021_2.jpgPjesma ''Ne daj'' Miljenka Stojića prvonagrađena na manifestaciji ''Stijeg slobode – Stina pradidova''http://grude.com/clanak/?i=352126352126Grude.com - klik u svijetWed, 04 Aug 2021 11:53:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-04-miljenko-stojic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Kninskoj tvrđavi u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja sinoć, 3. kolovoza, održan je bogat program manifestacije »Stijeg slobode – Stina pradidova«. <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><span style="font-size: 12pt;"><span style="font-family: Arial;">Na njemu su uz natjecatelje sudjelovali i pjesnici Hrvatske izvandomovinske lirike (HIL-a) iz cijeloga svijeta kojima je to bio 21. susret unatoč tomu &scaron;to mnogi nisu uspjeli doći iz prekooceanskih zemalja zbog mjera pandemije.</span></span></p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <div style="text-align: left;"> <p align="justify"><span style="font-family: Arial;"><span style="font-size: 12pt;">Na početku programa uz organizatore Nikolu &Scaron;imića Tonina i Antu Nadomira Tadića &Scaron;utru, koji je ujedno prepoznatljivim i zanimljivim moderiranjem programa predstavio sve sudionike, obratili su se predsjednik Gradskog vijeća Grada Knina Dragan Miličević, koji su pokrovitelji manifestacije, te se kratko obratio i Mato Čurak. Među brojnim slu&scaron;ateljstvom pozdravljeni su predsjednik udruge 1. hrvatski redarstvenik &Scaron;ibensko-kninske županije Tomislav Čolak, zamjenik načelnika Općine Kistanje iz redova hrvatskoga naroda Roko Antić, ravnatelj O&Scaron; &raquo;Dr. Franjo Tuđman&laquo; Knin Silvijo Norac &ndash; Kljajo, biv&scaron;i zamjenik župana &Scaron;ibensko-kninske županije Nikola Blažević te dugogodi&scaron;nji predsjednik &raquo;Kninfesta&laquo; Jure Zečević, kao i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku Andrija Stojić i predsjednik udruge Lučono&scaron;e Ante Duvnjak. Također je na početku programa dodijeljena nagrada &raquo;Stijeg slobode &ndash; Stina pradidova&laquo; za književni doprinos i doprinos manifestaciji pjesniku Peji &Scaron;imiću te Muzeju grada Knina &ndash; Kninska tvrđava. U ovom uvodnom dijelu nastupio je i pjesnik Ante Sikirić.</span></span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-family: Arial;"><span style="font-size: 12pt;">Odabrane pjesme za pjesničku manifestaciju domoljubnog pjesni&scaron;tva govorili su pjesnici Mate Buljuba&scaron;ić, Ilija Protuđer, Miljenko Stojić, Sandra Vuku&scaron;ić, Danica Bartulović, Marlon Macanović i Dragica Križanac. Od 117 na natječaj prispjelih pjesama odabrano je njih 13 i u daljnje natjecanje u&scaron;li su samo oni pristigli na manifestaciju, a odluku o najboljima je donijelo povjerenstvo: Nikola &Scaron;imić Tonin, (Predsjednik povjerenstva), Žaklina Kutija, Ante Gregov Jurin, Valerijo Orlić, dr. sc. Erni Gigante De&scaron;ković, Joso Nekić, Miljenko Milko Dujela, dr. sc. Dragan Gligora, Davor Ja&scaron;ek, Mirjana Majić, Andreja Jezer&scaron;ek Malta, Ante Sikirić, Goran Mrnjavac, Mićo Marić, Dražen Samardžić, Mato Čurak, Ante Nadomir Tadić &Scaron;utra, mr. sc. Denis Bruketa i dr. Ivica Žuvela.</span></span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-family: Arial;"><span style="font-size: 12pt;">Pjesnici HIL-a koji su nastupili kao gosti manifestacije u drugom djelu programa su: Ivanka Sabolić Rukavina (Kent, Ohio, SAD), Nadica La Rosa (Kopenhagen, Danska), Suzana Tkalčić (Los Angelos, SAD), Ana Petrović (Beč, Austrija), Pero Rotim (Innsbruck, Austrija) te Neda Rosandić &Scaron;arić (Ohio, SAD) koja je tom prigodom predstavila novu knjigu &raquo;Domovina iznad svega, moj otac Mime Rosandić&laquo;. Pjesnike HIL-a predstavila je književnica Anita Martinac krasnosloveći u toj prigodi i svoju pjesmu &raquo;Vojnik u srcu&laquo; prvonagrađenu na ovoj manifestaciji 2015.</span></span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-family: Arial;"><span style="font-size: 12pt;">U nastavku programa Branko Čulo predstavio je knjigu akademika Josipa Pečarića, te je među gostima nastupila i Maja Tomas, dok je povjerenstvo prebrojavalo glasove. Nagradu i priznanje za najbolju domoljubnu pjesmu na manifestaciji &raquo;Stijeg slobode &ndash; Stina pradidova&laquo; za 2021. ponio je književnik Miljenko Stojić, drugonagrađeni je Ilija Protuđer, a treća nagrada pripala je Sandri Vuku&scaron;ić, dok je nagradu za najbolju interpretaciju dobila Danica Bartulović. Miljenko Stojić je prije čitanja svoje pjesme spomenuo da čestita Mateji Jelić na olimpijskom zlatu, ali na kasnijem svjedočenju domoljublja posvećuje joj svoju pjesmu &raquo;Ne daj&laquo; kasnije nagrađenu.</span></span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-08-04-21-08-04-stina-pradidova.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-family: Arial;"><span style="font-size: 12pt;">Osim najavljenih sudionika u programu kao gosti susreta nazočili su i brojni drugi pjesnici i književnici te ljubitelji pisane riječi. Na koncu programa svi sudionici i slu&scaron;atelji zapjevali su uz Antu Nadomira Tadića &Scaron;utru njegovu pjesmu &raquo;Stina pradidova&laquo;. On je također krasnoslovio pjesmu Nikole &Scaron;imića Tonina &raquo;Kr&scaron;tena si zemljo na tvrđavi Knina&laquo;.</span></span></p> <p align="justify">&nbsp;</p> <p align="justify"><span style="font-family: Arial;"><span style="font-size: 12pt;">Sjećanjem na vojno redarstvenu operaciju Oluja u čast svim braniteljima s Kninske tvrđave poslana je poruka zajedni&scaron;tva kroz snažnu domovinsku liriku.</span></span></p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-04-miljenko-stojic.jpgGorica: Svečano proslavljen blagdan Svetog Stipana Prvomučenikahttp://grude.com/clanak/?i=352114352114Grude.com - klik u svijetTue, 03 Aug 2021 18:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-03-gorica-21-stipanjdan-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečanim misnim slavljem u Šamatorju u Gorici proslavljen je patron ove drevne župe Sveti Stipan Prvomučenik. 3. kolovoza se ovdje od davnina slavi ovaj svetac. <p><br />Kosti su sv. Stjepana 3. kolovoza pronađene u jednoj grobnici kod Jeruzalema 415. godine te su relikvije ovoga sveca prenesene u Carigrad i Rim. Na temeljima ranokr&scaron;ćanske bazilike i starohrvatske crkve sv. Stjepan u Gorici živi u pobožnosti vjernoga puka od 4. stroljeća.<br /><br /></p> <p>Danas, 3. kolovoza 2021. svetu je misu u Gorici predslavio fra Stipe Rotim, župni vikar u Tomislavgradu. Propovjednik je pozvao vjernike na nasljedovanje sveca za&scaron;titnika sv. Stjepana, koji je i svojim neprijateljima, koji su ga kamenovali, oprostio i molio za njih.<br /><br /></p> <p>Uoči svetkovine zapaljeni su svitnjaci na serpentini Zavali sv. Stjepanu od Imote u čast, a sa stare crkve zvona su veselo brecala i slavila ovog prvog Kristova mučenika. Župa se trodnevnicom pripravljala na ovo slavlje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-03-gorica-21-stipanjdan-glavna.jpegXV. Smotra hrvatskog izvornog folklora ''Silo na ognjištu'' i obilježavanje 20.godina HKUD-a fra. Petar Bakulahttp://grude.com/clanak/?i=352089352089Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 13:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-02-hkud-frapetarbakula-plakat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Oj Posušje moje dok ti ime traje, čuvat ćemo tvoje običaje.<p>&nbsp;</p> <p>I tako već 20. godina. Dolazili i odlazili. Plesači, ganga&scaron;i, diplari, guslari. Mnogo ruku i ručica. Izminili brojne pozornice. Broja im ne znamo. Dru&scaron;tvo je raslo, ponekad se i smanjivalo. Situacija nije uvik bila bajna. Prolazilo se kroz krize, al zajedni&scaron;tvo nikad nije izostalo. Prijateljstva se rađala, čak i ljubavi ovikovičene brakom.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nastupali smo svagdi, od Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Njemačke, Mađarske, Makedonije, Srbije, pa sve do Amerike i Australije. Bećarilo se. Sililo se. Veselo bilo uvik. Rakija je tekla - loza, po potrebi &scaron;ljiva. Drugog ni&scaron;ta nije bilo za popit. &Scaron;ta&scaron;. Takva vrimena do&scaron;la. Al zato nas sve ove godine spaja ista ljubav - ljubav prema folkloru, tradiciji i želja za njenim očuvanjem.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Te&scaron;ko će to razumit onaj ko nije nikad bio folklora&scaron;. Kad jednom uđe u krv, gotovo je! Opanci, ganga, trusa - du&scaron;a.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Zato ti koji čita&scaron; ovo, dođi 7.kolovoza na Trg hrvatskih branitelja u Posu&scaron;je. Podrži i pogledaj lipotu ba&scaron;tine &scaron;to su nam na&scaron;e bake i didovi ostavili na čuvanje i zaple&scaron;ći čuvarima tradicije koji će na pozornici predstaviti raznolik i bogat program hrvatskog izvornog folklora.</p> <p>&nbsp;</p> <p>A i ti, biv&scaron;i folklora&scaron;u, dođi i popričaj sa prijateljem s folklora kojeg možda već godinama nisi vidio, jer vas život odveo na mnoge strane. Podijeli uspomene i sa nama pa da možemo usporediti ko je bio manitiji. Nasmij se. Nazdravi životu, sinko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dođi na silo. Sru&scaron;it ćemo jednu gangu, a bit će i tambura&scaron;i za one koji ne znaju gangat. Zaplesat ćemo. Eto da znate.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vidimo se. Bog vas sve blagoslovio!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-02-hkud-frapetarbakula-plakat.jpgDanas se u svim crkvama svijeta može izmoliti potpuni oprost od vremenitih kaznihttp://grude.com/clanak/?i=352081352081Grude.com - klik u svijetMon, 02 Aug 2021 11:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-23-crkva_svete_kate.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na svetkovinu Gospe od Anđela, u svim crkvama diljem svijeta vjernici mogu dobiti porcijunkulski ili potpuni oprost od vremenitih kazni, ako danas pohode franjevačku ili župnu crkvu ili katedralu. <p class="text-align-justify"><br />Osim toga, trebali bi biti u stanju milosti (ispovjediti se ako je potrebno), sudjelovati na svetoj Misi i pričestiti se te izmoliti na nakanu Svetoga Oca: Vjerovanje, Očena&scaron;, Zdravomariju&nbsp;i Slava Ocu.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Oprost je 1216. godine sv. Franjo izmolio od pape Honorija III., koji je odredio posebni oprost svima onima koji pohode crkvicu Porcijunkule. Slaveći Gospu od Anđela, vjernici dobivaju također i poticaj da se sjete svog anđela čuvara, da mu upute zahvalnost za sve trenutke kada ih je &scaron;titio i čuvao, a nisu ni znali kako se to dogodilo.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Porcijunkula je kolijevka franjeva&scaron;tva. Ta crkvica podno Asiza&nbsp;postala je okupljali&scaron;te prvih Franjinih sljedbenika i ishodi&scaron;te franjeva&scaron;tva. U njoj su se braća sabirala, slavila kapitule, a napose molila. Porcijunkula je zapravo jedno malo sveti&scaron;te Sv. Marije Anđeoske, koje&nbsp;je sv. Franjo osobito volio&nbsp;jer je smatrao da je u njoj Majka Gospodinova osobito prisutna te iz tog mjesta osobito pomaže svima&nbsp;koji traže utjehu.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Crkvica Porcijunkula nalazi se danas unutar bazilike Sv. Marije Anđeoske koja je građena po nalogu pape Pija V. od 1569. do 1679. godine. Pio X. uzdigao je baziliku na čast papinske bazilike nazivajući ju: 'Majka i Glava svih crkava franjevačkog reda'.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify"><strong>Porcijunkula<br /><br /></strong></p> <p class="text-align-justify">Sveti Franjo, osoba skromna, ponizna srca, niska stasa, dok je jo&scaron; boravio u svijetu, za sebe i za svoje odabrao je komadić svijeta&nbsp;jer nije drukčije mogao služiti Kristu. Spomenuto mjesto koje je imalo pripasti onima koji su željeli da od svijeta nemaju ni&scaron;ta, nije bez božanskoga nadahnuća nazvano Porcijunkula. Samo ime Porcijunkula dolazi iz latinskog jezika, a znači 'komadić'. U tom je mjestu bila podignuta crkva djevičanske Majke.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Tu je rođen Red male braće, tu je od mnogobrojna mno&scaron;tva 'povrh čvrsta temelja podignuta veličanstvena građevina'. Svetac je ovo mjesto vi&scaron;e volio nego ostala. Braći je naredio da ga s posebnim po&scaron;tovanjem časte. Htio je da se ovo mjesto uvijek čuva u poniznosti i najvećem siroma&scaron;tvu kao ogledalo redovni&scaron;tva. Pravo vlasni&scaron;tva ostavio je drugima, a sebi i svojima zadržao je samo pravo upotrebe.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">U Porcijunkuli se u svemu obdržavala najveća stega, kako u &scaron;utnji i postu&nbsp;tako i u ostalim redovničkim uredbama. Nitko nije onamo imao pristupa, nego samo posebno određena braća. Ovi su bili odasvud sabrani i svetac je htio da zaista budu Bogu odani i u svakom pogledu savr&scaron;eni. Isto tako je svakoj svjetovnoj osobi bio zatvoren ulaz. Nije htio da braća, koja su ondje boravila u ograničenom broju, po općenju za svjetovnjacima udovoljavaju radoznalosti, da ih ne bi prekidanje kontemplacije po brbljavcima od nebeske stvari odvlačilo zemaljskima. Neprekidno su, danju i noću,&nbsp;oni koji su boravili u tome mjestu, bili zauzeti božanskim pohvalama; oko sebe su &scaron;irili divan miris pobožnosti, provodili su život anđeoski.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Jedne noći godine Gospodnje 1216., dok je Franjo bio uronjen u molitvu i meditaciju u Porcijunkuli kod Asiza, iznenada je crkvicu obasjala jaka svjetlost, a Franjo je nad oltarom ugledao Krista, Njemu s desna Njegovu Presvetu Majku, a okruživalo ih je mno&scaron;tvo anđela. Franjo se licem do zemlje poklonio svome Gospodinu bez riječi.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">Upitali su ga &scaron;to želi za spas du&scaron;a. Franjo je odmah odgovorio: 'Presveti Oče, iako sam bijedan grje&scaron;nik, molim te da svima onima koji se pokaju i ispovjede, pa dođu posjetiti ovu crkvu, udijeli&scaron; potpuno opro&scaron;tenje svih grijeha.'<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">'To &scaron;to traži&scaron;, brate Franjo, velika je stvar', reče mu Gospodin, 'ali ti si dostojan i većih stvari, pa će&scaron; ih i dobiti. Prihvaćam, dakle, tvoju molitvu, ali uz uvjet da zatraži&scaron; u moje ime taj oprost od moga Namjesnika na zemlji'.<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">I Franjo je odmah oti&scaron;ao papi Honoriju III, koji se tih dana nalazio u Peruđi, i sa žarom mu je ispričao viđenje koje je imao. Papa ga je pažljivo saslu&scaron;ao i poslije nekih nedoumica dao je svoj pristanak. Zatim je rekao: 'Na koliko godina želi&scaron; ovaj oprost?' Franjo je žustro odgovorio: 'Sveti Oče, ne tražim godine, nego du&scaron;e.' I sretan je krenuo prema vratima, ali ga je Papa pozvao natrag: 'Kako to, ne želi&scaron; nikakav dokument?' A Franjo će: 'Sveti Oče, meni je dosta Va&scaron;a riječ! Ako je ovaj oprost Božje djelo, On će se pobrinuti da svoje djelo očituje. Meni ne treba nikakav dokument; taj papir neka bude Presveta Djevica Marija, Isus bilježnik, a anđeli svjedoci.'<br /><br /></p> <p class="text-align-justify">I nekoliko dana kasnije, zajedno s biskupima iz Umbrije, kazao je kroz suze narodu okupljenom u Porcijunkuli: 'Braćo moja, želim vas sve poslati u raj!'</p> <p class="text-align-justify"><br /><em><strong>Laudato.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-23-crkva_svete_kate.jpgFOTO: SPEKTAKL U DRINOVCIMA, VIŠE OD 10 TISUĆA LJUDI PJEVALO S THOMPSONOMhttp://grude.com/clanak/?i=352072352072Grude.com - klik u svijetSun, 01 Aug 2021 23:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-thompson-drinovci-glavna-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Jedan od najpopularnijih hrvatskih pjevača svih vremena Marko Perković Thompson nastupio je sinoć u Drinovcima, na stadionu Boljava, povodom 150 godina župe Drinovci.<p><br />Prodano je vi&scaron;e od 10 tisuća ulaznica za ovaj spektakl.<br /><br /></p> <p>Thompson je objavio fotografije i na svojoj Facebook stranici, &scaron;to je pokazatelj koliko mu znači ovaj koncert. U ovo hercegovačko mjesto u općini Grude do&scaron;li su Thompsonovi obožavatelji sa svih strana BiH, ali i Hrvatske.<br /><br /></p> <p>Organizator koncerta je Udruga mladih Misericordia.<br /><br /><br />Koncertnom spektaklu prethodila je svečana sveta misa koju je predslavio biskup Petar Palić, nakon koje je organiziran zajednički objed za mje&scaron;tane, te pučka fe&scaron;ta.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p> <p><em><strong><br />Povezane vijesti: <a href="https://grude.com/clanak/?i=352074&amp;matea-jelic-predstavljena-kao-pocasna-gosca-na-thompsonovom-koncertu" target="_blank">Matea Jelić predstavljena kao počasna go&scaron;ća na Thompsonovom koncertu</a></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-thompson-drinovci-glavna-2021.jpgFOTO: Međugorje je danas središte svijeta! Papa: Neka vam Blažena Djevica Marija bude uzorhttp://grude.com/clanak/?i=352070352070Grude.com - klik u svijetSun, 01 Aug 2021 21:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-medjugorje-mladifest-2021_5.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tisuće mladih iz 60-tak zemalja svijeta unatoč zaprekama izazvanim koronavirusom okupilo se na 32. Mladifestu koji je započeo u nedjelju u Međugorju. Poruku mladima je uputio Sveti otac Franjo. <p><br />Sveti Otac Franjo pozvao je u nedjelju u poruci pročitanoj u svjetski poznatom hodočasničkom mjestu Međugorju da Blažena Djevica bude uzor u životima tisućama mladih koji su se iz cijeloga svijeta tamo okupili na 32. Mladifestu unatoč brojnim zaprekama s kojima su suočeni zbog koronavirusa.<br /><br /><br />&ldquo;Usmjerite svoj pogled prema Mariji, na&scaron;em velikom uzoru nasljedovanja Krista, i povjerite se njoj, koja se bezuvjetno odazvala Božjem pozivu&rdquo;, napisao je papa mladima. Pri tome je papa Franjo upozorio da je pogre&scaron;no usmjeriti se u ostvarenju &rsquo;lažnog bogatstva koje obećava život, ali donosi smrt&rsquo;.<br /><br /></p> <p>U poruci mladima je zazvao zagovor Blažene Djevice Marije u vrijeme održavanja festivala i tijekom njihova života.</p> <p><br />Prvu večer Mladifesta koji se održava pod geslom &lsquo;Koje dobro moram činiti?&rsquo; svetu misu je tisućama mladih, te milijunima pored posredstvom radio postaje i online medija predvodio prefekt emeritus Kongregacije za bogo&scaron;tovlje i disciplinu sakramenata kardinal Robert Sarah. On je u propovijedi iskazao očekivanje da međugorska Gospa pomogne katolicima u obraćenju.<br />&bdquo;Neka nas Gospa Međugorska obrati i pomogne nam činiti Božje djelo i sve nas blagoslovi. Do&scaron;li smo ovamo, u Međugorje, obnoviti svoju vjeru u Isusa Krista, na&scaron;ega otkupitelja, to jest uspostaviti autentičan i vitalan odnos s njim&ldquo;, rekao je kardinal Sarah. Pri tome je upozorio okupljene kako se u svijetu svakodnevno vide posljedice praktičnog ateizma koji je po njemu 'sličan otpadni&scaron;tvu'.</p> <p><br />Na 32. festivalu okupili su se, po navodima organizatora, veće skupine mladih iz SAD-a, Če&scaron;ke, Francuske, Austrije, Meksika, Nikaragve, Savladora, Poljske, Nizozemske, Rumunjske, Italije, Njemačke, &Scaron;panjolske, Slovenije, Svete Zemlje, &Scaron;vicarske, Mađarske, Ukrajine, Paname, Venezuele, Slovačke, te Hrvatske i BiH. Do kraja petodnevne manifestacije očekuje se dolazak organiziranih skupina mladih iz jo&scaron; nekoliko zemalja svijeta. Oni će svakoga dana sudjelovati u molitvama, pjesmama uz međunarodni orkestar i zbor, katehezama, svjedočanstvima, te misama, klanjanju i procesijama, te imati prigodu vidjeti igrani film zajednice Cenacolo.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-medjugorje-mladifest-2021_5.jpgZbogom legendo! Napustio nas je Brico iz Našeg malog mistahttp://grude.com/clanak/?i=352069352069Grude.com - klik u svijetSun, 01 Aug 2021 19:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-08-01-mise-martinovic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Režirao je nekoliko predstava, glumio na radiju i televiziji (Naše malo misto, Libar Marka Uvodića, Plemićko gnijezdo) te na filmu...<div class="item__subtitle">&nbsp;</div> <div class="itemFullText"> <p>Velikan hrvatskoga glumi&scaron;ta Mi&scaron;e Martinović preminuo je u nedjelju 96. godini života u Dubrovniku, objavili su mjesni mediji.<br /><br /></p> <p>Doajen dubrovačkog teatra i velikan hrvatskog glumi&scaron;ta gospar Mi&scaron;e Martinović napustio nas je u 95. godini života, objavio je Dulist.<br /><br /></p> <p>Martinović je rođen u Dubrovniku 1926. U Dubrovniku je zavr&scaron;io klasičnu gimnaziju 1944., Preživoo je križni put. Zbog čitanja biskupskoga pastirskog pisma osuđen je 1946., amnestiran 1948. i potom zaposlen kao knjigovođa. <br /><br /></p> <p>Od 1949. sudjelovao je u predstavama Narodnoga kazali&scaron;ta u Dubrovniku (danas Kazali&scaron;te Marina Držića), a u stalnom je angažmanu od 1950. <br /><br /></p> <p>Sezonu 1956./57. proveo je u Dramskome kazali&scaron;tu "Gavella". Kontinuirano je sudjelovao u predstavama Dubrovačkih ljetnih igara. Istaknuo se mnogobrojnim ulogama u djelima dubrovačkih pisaca: bio je Držićev Maro, Bokčilo i Dundo Maroje (Dundo Maroje), Munuo i Dundo Niko (Skup), Dživo i Stanac (Novela od Stanca), Agamemnon (Hekuba) te Grižula, zatim Radamante (I. Gundulić, Prozerpina ugrabljena), Jerko (navodni autor Džanluka Antica, Jerko &Scaron;kripalo), Tarto (Moli&egrave;re &ndash; M. Tudizić, I. Tudi&scaron;ević), Luk&scaron;a, Niko Martinović i Jerko (I. Vojnović, Na taraci, Ekvinocij, Ma&scaron;karate ispod kuplja) te Kapural Luko (V. Stulli, Kate Kapuralica). <br /><br /></p> <p>Ostvario je i druge važnije uloge kao &scaron;to su: Grof Almaviva (Beaumarchais, Seviljski brijač), Aretej i Križovec (M. Krleža, Aretej, U agoniji), Frano (C. Goldoni, Kafetarija), Toant (J. W. Goethe, Ifigenija na Tauridi), Vladimir (S. Beckett, U očekivanju Godota), Ubu (A. Jarry, Kralj Ubu ili Poljaci), Tezej (Euripid, Edip na Kolonu). <br /><br /></p> <p>Režirao je nekoliko predstava, glumio na radiju i televiziji (Na&scaron;e malo misto, Libar Marka Uvodića, Plemićko gnijezdo) te na filmu. Dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo 1990.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-08-01-mise-martinovic.jpgPreminuo posljednji franjevac koji je bio kapucinski suradnik Padre Pijahttp://grude.com/clanak/?i=352011352011Grude.com - klik u svijetThu, 29 Jul 2021 13:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-29-padre-pio.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Preminuo je posljednji kapucinski suvremenik i suradnik Padre Pija, fra Marcellino Iasenzaniro. <p><br />Bio je posljednji franjevac koji je bio pomoćnik Padre Pija, službu koju je imao u 1965. Zbog toga je i svjedočio te doprinio njegovom progla&scaron;enju blaženim pa svetim, pi&scaron;e Medjugorje-info.<br /><br /></p> <p>Fra Marcellino rođen je 13. lipnja 1930. u Italiji, a u samostan je u&scaron;ao s 16 godina. Prve zavjete je dao u rujnu 1947., a vječne zavjete položio 12. kolovoza 1951. godine.<br /><br /></p> <p>Padra Pija upoznao je jo&scaron; kao student. U San Giovanni Rotondo poslan je kao talijanski dopisnik te je tamo boravio dva mjeseca. Za svećenika je zaređen 21. veljače 1954., a u San Giovanni Rotondo vraća godinu dana kasnije.<br /><br /></p> <p>Vrlo &scaron;kolovan, za vrijeme života služio je kao profesor, duhovnik, ispovjednik, prefekt studija i knijžničar. Cijenjen propovjednik, obogatio bi svoje kateheze i propovijedi pozivajući se na iskustva s Padrom Pijom. Uspomene je zapisao i u osobnome dnevniku, koje je kasnije objavio u četiri knjige.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-29-padre-pio.jpg40. obljetnica međugorskih ukazanja obilježena prigodnom markom HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=351993351993Grude.com - klik u svijetWed, 28 Jul 2021 19:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-mc_medjugorje_web.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je prigodnu poštansku marku kojom je obilježena 40. obljetnica međugorskih ukazanja. <p>&nbsp;</p> <p>Prije četiri desetljeća Međugorje je bilo malo hercegovačko mjesto, a danas je jedno od najpoznatijih hodočasničkih mjesta na svijetu. Iz njega u svijet odlaze poruke Gospe Međugorske koja poziva na mir, vjeru, obraćenje, molitvu i post. Posebno poziva na molitvu krunice koja je najjače oružje koje može zaustaviti svako zlo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Župa Međugorje utemeljena je 1892. godine i posvećena sv. Jakovu, za&scaron;titniku hodočasnika. Do danas Međugorje su posjetile tisuće i tisuće hodočasnika nad čijim životima, uz Blaženu Djevicu Mariju - Kraljicu Mira, bdije i sveti Jakov. Mnoga su svjedočanstva hodočasnika koji su upravo tu prona&scaron;li vjeru i izgubljeni mir. Danas oni u svojim obiteljima i zajednicama žive poruke Evanđelja pod za&scaron;titom brižne Kraljice Mira koja majčinskom ljubavlju dotiče srce svakog ljudskog bića.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-07-28-21-07-28-arakmedjugorje2021..jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor likovnog rje&scaron;enja je Marin Musa, a prvi dan izdanja je 1. lipanj 2021. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa www.epostshop.ba</p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-mc_medjugorje_web.jpgMolitveni program u Gorici povodom blagdana Svetog Stipanahttp://grude.com/clanak/?i=351963351963Grude.com - klik u svijetTue, 27 Jul 2021 08:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-08-04-017_stipanjdan_1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 31. srpnja 2021. počinje Trodnevnica u čast sv. Stipanu, zaštitniku župe Gorica (-Sovići). Sv. Mise bit će slavljene u 19 sati, u Šamatorju (u slučaju lošeg vremena u župnoj crkvi). Misne nakane tijekom trodnevnice su:<p>&nbsp;</p> <p>1. večer: za iskorjenjenje bogohulne psovke i svakovrsnih ovisnosti.</p> <p>2. večer: za duhovnu obnovu župe.</p> <p>3. večer: za duhovna zvanja.<br /><br /></p> <p>Mogućnost za sv. ispovijed bit će svaku večer od 18.30 sati.<br /><br /></p> <p>Nakon svete mise u subotu, 31. srpnja 2021., bit će tradicionalni 15. Susret klapa u Gorici koje pjevaju u čast sv. Stipanu Prvomučeniku od Imote! Svi ste pozvani i dobro do&scaron;li!<br /><br /></p> <p>Uoči svetkovine, dakle u večernjim satima nakon svete mise uočnice, 2. kolovoza, tradicionalno je paljenje svitnjaka na serpentini Zavali iznad Gorice uz slavlje zvona sa stare crkve sv. Stipana u Gorici. Lijepi prizori svitnjaka vidljivi su iz Imotske krajine i Hercegovine.<br /><br /></p> <p>STIPANDANSKI POST<br /><br /></p> <p>U ponedjeljak, uoči Svetkovine, ogla&scaron;avamo post i nemrs na čast na&scaron;eg nebeskog za&scaron;titnika sv. Stipana.<br /><br /></p> <p>SV. STIPAN</p> <p>Na svetkovinu sv. Stipana, naslova i za&scaron;titnika na&scaron;ih crkava i Župe, svete mise slavit ćemo u Sovićima u 8 sati, a u Gorici u 8 i 11 sati. Misa u 8 sati bit će u crkvi, a svečano misno slavlje u 11 sati u &Scaron;amatorju. Ovu sv. misu predvodi fra Stipe Rotim, župni vikar u Tomislavgradu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-08-04-017_stipanjdan_1.jpgU kupreškoj crkvi Svete Obitelji proslavljen 4. Obiteljski dan u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=351939351939Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jul 2021 22:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-25-obiteljski-dan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U nedjelju, 25. srpnja 2021. u prepunoj župnoj crkvi Svete Obitelji u Kupresu svečano je proslavljen 4. Obiteljski dan u BiH pod geslom „Obitelj – svjedočanstvo radosne ljubavi“. <p><br />Ujedno je proslavljen i 1. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba koji se, na poziv pape Franje, obilježava &scaron;irom svijeta pa tako i u svim župnim i drugim zajednicama u Bosni i Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, u zajedni&scaron;tvu s nadbiskupom koadjutorom vrhbosanskim i apostolskim upraviteljem Vojnog ordinarijata BiH mons. Tome Vuk&scaron;ića i predsjednika Vijeća za obitelj BK BiH mons. Marka Semrena, pomoćnog biskupa banjolučkog.</p> <p>&nbsp;</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Tijekom Svete mise kardinal Puljić je krstio malog Jakova podsjećajući da upravo u sjeni ove nedjelje Crkva slavi i blagdan sv. Jakova apostola. Na kraju Svete mise kardinal Puljić je podijelio i apostolske blagoslove za 35 bračnih parova koji su do&scaron;li u kupre&scaron;ku crkvu obilježiti 25 godina bračnog zajedni&scaron;tva i za jedan bračni par koji je proslavio svoj zlatni pir.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije Svete mise kupre&scaron;ki župnik vlč. Tomislav Mlakić radosno je pozdravio s tromeđe - Tropolja Vrhbosanske, Banjolučke i Mostarsko-duvanjske biskupije sve okupljene u crkvi i sve one koji putem valova Radiotelevizije Herceg Bosne, Laudato televizije, Radija Kupresa, Radija Marije i drugih tv i radiopostaja te elektroničkih medija prate Euharistijsko slavlje. Osobito je pozdravio djedove, bake i starije osobe i zahvalio im &bdquo;za svjedočanstvo vjere i vjernosti&ldquo;. Zamolio je sve ostavljene i osamljene stare osobe, u ime mlađih i onih koji su u punoj snazi, za opro&scaron;tenje zbog neuzvraćene ljubavi. Pozdravio je i svu braću svećenike, a na osobit način savjetnika Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaurya Medinu Blanca, zatim mons. Željka Majića, delegata biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog mons. Petra Palića, i generalnog tajnika BK BiH mons. Ivu Toma&scaron;evića. Poseban pozdrav je uputio biskupu Semrenu, nadbiskupu Vuk&scaron;iću i kardinalu Puljiću. &bdquo;Na koncu, u ime ovog okupljenog puka katoličkog, kupre&scaron;kog i hrvatskog, pozdravljam vas dragi oče nadbiskupe, kardinale Vinko. Dok vam zahvaljujem &scaron;to nas ne prestajete hrabriti u nastojanju da ova crkva na visoravni, providno&scaron;ću smje&scaron;tena na raskrižju mnogih puteva, postane sveti&scaron;te u kojem će obitelji pronalaziti okrjepu i prositi blagoslov neba, molim vas da otpočnete ovo sveto Euharistijsko slavlje&ldquo;, kazao je župnik Mlakić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kardinal Puljić, uvodeći u Misno slavlje, pozdravio je sve okupljene, čestitao svim obiteljima dan obitelji kao i župi Kupres koja je posvećena Svetoj Obitelji te svima koji slave jubilej svoga braka. Zahvalio je medijskim djelatnicama te čestitao imendan svima koji nose ime po sv. Jakovu apostolu. Posebno je pozvao na molitvu za djedove i bake i starije osobe na njihov prvi svjetski dan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Po&scaron;to je trajni đakon Robert navijestio evanđeoski odlomak, kardinal Puljić je u prigodnoj propovijedi podsjetio na riječi sv. Ivana apostola da je Bog ljubav. &bdquo;Znamo da se prava ljubav nikad ne zatvara u sebe nego se dariva. Trojedini Bog koji je ljubav htio je podijeliti božansku ljubav. Zato je stvorio čovjeka &ndash; mu&scaron;ko i žensko i dao im zadatak da rađaju djecu. To je prva zapovijed u Svetom Pismu. Za&scaron;to? Zato &scaron;to je Bog koji je ljubav stvorio ljude na svoju sliku i priliku. Plod te ljubavi jesu djeca koja se rađaju u suradnji roditelja s Bogom da donose život na ovaj svijet. Zato trebamo biti hrabri i ne dati se zavarati, zavesti i smutiti, ovim tobože u ime demokracije, stavovima koji su protiv tih Božjih zakona. Želimo na ovaj dan obitelji na poseban način vratiti u svijest dostojanstvo obitelji.Ona je Božji dar, Božja ustanova i mi je moramo vrjednovati&ldquo;, poručio je vrhbosanski nadbiskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjećajući na evanđeoski odlomak u kojem je prikazano kako Isus čudesno hrani mno&scaron;tvo ljudi, kardinal Puljić je ukazao na potrebu hranjenja ljubavi koju je Bog utkao u čovjeka svojim stvaranjem. &bdquo;Čuli ste u evanđelju kao Bog se brine i čovjeka hrani. Mi smo dužni shvatiti da sve &scaron;to je od Boga na&scaron;a obveza. Jedna je od obveza hraniti i tijelo i du&scaron;u. Isto tako ljubav se potro&scaron;i ako se ne dariva i ne hrani. Vi dobro znate da uljanice prestane gorjeti ako nema ulja. Tako i životna ljubav &ndash; ako nema &scaron;to izgarati, ona se ugasi. A izgara se darivanjem, žrtvovanjem, zauzimanjem. Zato mi želimo obilježiti jubilej 25 i 50 ljeta bračnog zajedni&scaron;tva. U prvom redu zahvaljujemo Bogu jer je to Božji dar. Božji je dar da mi s Bogom smijemo surađivati i u toj ljubavi donositi živote na ovaj svijet, ali i moliti da ta vatra ljubavi živi i izgara da nikad ne posustanemo u Božjoj ljubavi&ldquo;, kazao je kardinal Puljić koji je potom osvrnuo i na mentalitet sebičnosti u ovom vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Svjesni ste kako je u&scaron;ao mentalitet sebičnosti: neću se patiti s djecom, dosta mi je dvoje djece . I onda imamo sebično dru&scaron;tvo. Čudimo se kada dođu na vlast pa sebično reagiraju. Ni&scaron;ta čudno jer su odgojeni za sebičnost. Koliko puta se zna reći: neću da se moje dijete pati ako sam se ja patio. Nema nikoga da je u životu uspio ako se nije napatio. Moramo se učiti žrtvi i spremnosti da jedni s drugima izgaramo za Božju stvar&ldquo;, poručio je vrhbosanski nadbiskup.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Spominjući se dana djedova, baka i starih, moramo vratiti radost obiteljskog zajedni&scaron;tva. Pa i onda kada drugi trebaju brinuti, ali da djeca dožive djeda i baku i da posebno vodimo brigu o onima koji su osamljeni. A osamljeni da shvate da nisu sami i da je Bog s njima te da mogu svoje žrtve prikazivati za svoju za djecu, za mlade i za zvanja&ldquo;, rekao je kardinal Puljić te istaknuo da je svaka obitelj prvo sjemeni&scaron;te gdje se odgajaju budući svećenici, redovnici i redovnice. &bdquo;Ne propovijedajući nego kroz zajednička molitvu koja stvara plodno tlo u srcu djeteta da, kad Bog posije sjeme, ono raste. Vi znate &scaron;to bi značilo da među nama ne bi bilo svećenika, uz sve po&scaron;tovanje prema političarima. Izgubili bi sebe i svoj identitet. Zato je potrebno izmoliti nova zvanja. Nije čudo da je Isus pozvao: Molite gospodara žetve da po&scaron;alje radnika u žetvu svoju&ldquo;, kazao je kardinal Puljić koji je potom podsjetio da su svi kr&scaron;tenjem postali hram Duha Svetoga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Neka nas ovaj dan nas utvrdi u vrednovanju Božji darova, svetosti braka, života, obiteljskog zajedni&scaron;tva i suradnje, ali potrebe da hranimo na&scaron;u vjeru i ljubav kako bi imali iz čega gorjeti i živjeti. Ne dajmo se zbuniti javnim mnijenjem, politikom ni bilo kojom slobodom koja sebi daje za pravo ru&scaron;iti Božji zakon. Mi se držimo Božje riječi pa se nećemo izgubiti. Zato želim da nas ova slavlja utvrdi u čvrstoj vjeri di poslanju a svatko do nas ostvaruje ono &scaron;to mu Bog povjerava&ldquo;, poručio je kardinal Puljić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon propovijedi kardinal Puljić je krstio malog Jakova. Potom je blagoslovio sve brakove koji su obilježavali srebrni i bračni jubilej dok su oni držeći jedno drugo za ruke držali mali križ.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prije zavr&scaron;nog blagoslova iz ruku kardinala Puljića njegov apostolski blagoslov i blagoslov biskupa Semrena primio je &bdquo;zlatni&ldquo; bračni par Stipo i Ruža Kovač te &bdquo;srebrni&ldquo; bračni parovi: Anto i Željka Bilić, Damir i Gordana Čičak, Damir i Iva Miličević, Ivan i Ružica Barać, Ivica i Dominka Topić, Ivica i Lidija Kepić, Ivica i Mirjana Božić, Josip i Marija Perkić, Josip i Olgica Marin, Kazimir i Nada Kuna, Mariji i Snježana Bagarić, Marinko i Valentina Kelić, Mate i Anita Čeko, Mate i Marija Kri&scaron;to, Mato i Brigita Anđić, Miro i Kaja Pa&scaron;alić, Miroslav i Jelica Biletić, Ratko i Josipa Čolić, Slobodan i Katica Lalić, Zvonko i Jelena Juri&scaron;ić, Željko i Branislava Tomičić, Srećko Bavrka i Gordana Lozančić, Tihomir Marić i Nevenka Sičaja, Zdravko Pavlović i Ivanka Franju&scaron;ić, Branimir i Marina Mlakić, Marko i Marija Suton, Jerko i Marela Banožić, Željko i Marijana Kolobarić, Mario i Jasminka Anđelić, Hrvoje i Renata Dodig, Roberto i Ivanka Kula&scaron;, Drago i Tina Kri&scaron;to, Perica i Slavica Baković, Marko i Marija Bari&scaron;ić i Stanko i Ljuba Ćurčić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Liturgijsko pjevanje animirala je etno grupa&nbsp;<em>Čuvarice</em>&nbsp;iz Prozora pod ravnanjem gospođe Biljane Glibo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon Svete mise uslijedilo je neformalno druženje u župnom pastoralnom centru u kripti crkve. (kta)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-25-obiteljski-dan.jpgPreminula Lea Krivošić, autorica najljepše fotografije nastale u Domovinskom ratuhttp://grude.com/clanak/?i=351938351938Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jul 2021 15:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-25-lea-krivusic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U Sisku je u subotu sahranjena Lea Krivošić, bivša novinarka i fotoreporterka te autorica vjerojatno najljepše fotografije nastale u Domovinskom ratu, Poljupca Groma.<p>&nbsp;</p> <p><a href="https://m.vecernji.hr/vijesti/otisla-je-nasa-reporterka-lea-autorica-jedne-od-najpoznatijih-fotografija-iz-domovinskog-rata-1510618" target="_blank">Večernji list</a> pi&scaron;e da je Lea preminula nakon duge i te&scaron;ke bolesti. Imala je 58 godina.<br /><br /></p> <p>Njena najpoznatija fotografije, Poljubac Groma, nastala&nbsp;je u sredi&scaron;tu Siska gdje je uhvatila trenutak susreta vojnika&nbsp;koji se vraćao s fronte nakon akcije Oluja&nbsp;i njegove djevojke koja ga je čekala.<br /><br /></p> <p>Fotografija je do danas ostala jedna od najprepoznatljivijih prizora iz Domovinskog rata.<br /><br /></p> <p>Krivo&scaron;ić je imala nekoliko skupnih izložbi, a posljednja, samostalna izložba kojom je predstavila svoj život iza objektiva bila je u rujnu 2020. godine u Galeriji Quirin u Gradskom kazali&scaron;tu Kristalna kocka vedrine u Sisku.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-25-lea-krivusic.jpgVIDEO Predivno svjedočanstvo fra Nikole Žulja: Ako si Isuse živ, objavi mi se. Dotakni me po ramenu…http://grude.com/clanak/?i=351935351935Grude.com - klik u svijetSun, 25 Jul 2021 14:51:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-25-fra-nikola-zulj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U subotu, 31. srpnja 2021. godine, u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u Kninu pod mladomisničkim geslom „Bog tvoj kraljuje!“ (Iz 52,7) fra Nikola Žulj proslavit će Mladu misu.<p><br />Fra Nikola Žulj dolazi iz Knina. Ima 28 godina. Do 19 godina je živio kao i svaki drugi mladić... Ali, u njegovom srcu često se javljala jedna misao - o vječnosti... Mučilo ga je to pitanje, nije mu ulijevalo nikakvu nadu jer nije poznavao Onog koji ima vlast nad vječno&scaron;ću i njegovim životom, prenosi Book.hr.<br /><br /></p> <p>Splitsko-makarska nadbiskupija objavila je kratki video prilog sa svećeničkog ređenja u Solinu o fra Nikoli te njegovu priču na putu do franjeva&scaron;tva i svećeni&scaron;tva. Kako je to izgledalo, kroz kratke crte koje je naveo, pogledajte u video prilogu:<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D967690167495392&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=378&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="378"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-25-fra-nikola-zulj.jpg