Kulturahttp://grude.comPortal Grude.com - Grude. Online najnovije vijesti i aktualna zbivanja iz Gruda i okolice vezana za društvo, politiku, sport, kulturu, zabavu, kao i sve ostale zanimljivosti - sve na jednom mjestu!© 2016, www.grude.com. All rights reserved.Preminuo Željko Mavrovićhttp://grude.com/clanak/?i=355590355590Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jan 2022 18:18:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-22-zeljko-mavrovic-glumac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kazališni, filmski i televizijski glumac Željko Mavrović, jedan od najpoznatijih hrvatskih kulturnih djelatnika, umro je u 76. godini.<p>&nbsp;</p> <p>Rođen je 1947. godine, diplomirao je na Akademiji za kazali&scaron;te, film i televiziju u Zagrebu 1975. Glumio je u predstavama Teatra &amp;TD, Kazali&scaron;ta Žar ptica, Narodnog kazali&scaron;ta August Cesarec u Varaždinu i mnogim drugima.<br /><br /></p> <p>Iza Mavrovićeva bogatog glumačkog opusa ostaju mnogobrojne uloge i likovi, poput svećenika Alberta u Bitangama&nbsp;i princezama&nbsp;ili čuvara zatvora u Počivali u miru, inspektora Bane u Običnim ljudima, psihijatra u seriji Cimer raj.<br /><br /></p> <p>Tu su i njegove TV uloge&nbsp;u ostvarenjima: Ljubav u zaleđu, Ptice nebeske, Putovanje u Vučjak, Nepokoreni grad, Prizori iz obiteljskog života, Mačak pod &scaron;ljemom i Punom parom.<br /><br /></p> <p>Od uloga na filmu tu su: Sonja i bik, Noćni brodovi, Max Schmeling, Duga mračna noć, Capuccino zu Dritt, Srce nije u modi, Novogodi&scaron;nja pljačka, Pont Neuf, Tambura&scaron;i, Snađi se druže, Izbavitelj i&nbsp;Kuća.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Mnogobrojne su i njegove sinkronizacije, od kojih mnoge u filmskim ostvarenjima za djecu.</p> <p>Željko Mavrović ostvario je glavninu svojih glumačkih rola živeći i radeći u Zagrebu, u zagrebačkim kazali&scaron;nim kućama, a posljednje godine života proveo je u Trsteniku, u Općini Marija Gorica u Zagrebačkoj županiji.</p> <p>Ljeta je provodio u Bribiru, odakle je bio rodom po majci, te u Novom Vinodolskom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-22-zeljko-mavrovic-glumac.jpgNOĆ MUZEJA Izložba Ane Naletilić u Širokom Brijeguhttp://grude.com/clanak/?i=355581355581Grude.com - klik u svijetSat, 22 Jan 2022 09:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-22-ana-naletilic-izlozba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crteži Ane Naletilić i tekstovi predstavljaju svojevrsne filtere svakodnevnih promišljanja i djelovanja, kazao je o izložbi dr. art. Josip Mijić.<p>&nbsp;</p> <p>Franjevački muzej i galerija &Scaron;iroki Brijeg i ove godine sudjeluje u hrvatskoj Noći muzeja u okviru čega je najavljeno otvorenje izložbe Ane Naletilić "Ovdje i sada = Jedina vječnost".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Izložba će biti upriličena u petak, 28. siječnja u 19 sati, a ostat će otvorena do ponedjeljka, 28. veljače, najavljeno je iz Franjevačkog muzeja i galerije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crteži Ane Naletilić i tekstovi predstavljaju svojevrsne filtere svakodnevnih promi&scaron;ljanja i djelovanja, kazao je o izložbi dr. art. Josip Mijić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Sa smislenim kratkim porukama i neobičnim prikazima ljudskoga lika te s tamom u koju su djela uronjena i ži&scaron;cima svjetlosti koji ih čine živima/vidljivima gura svakog motritelja u sada&scaron;njost i poručuje im: Bivanjem u sada&scaron;njosti, ovdje i sada, ostvaruje se vječnost", zaključio je Mijić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ana Naletilić, rođena 1994. godine, živi i radi u &Scaron;irokom Brijegu. Dosada je imala četiri samostalne izložbe i sudjelovala na vi&scaron;e skupnih izložbi u Bosni i Hercegovini. Ilustrirala je slikovnicu "Zdravo mali pametari" fra Vendelina Karačića.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-22-ana-naletilic-izlozba.jpgProgoni kršćana realnost su našeg vremena, sudski se suzbija ono što je dobrohttp://grude.com/clanak/?i=355523355523Grude.com - klik u svijetWed, 19 Jan 2022 10:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-06-12-pasija.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Od vremena tzv. Prosvjetiteljstva intenzivno, no i ranije od vremena renesanse svjedočimo duhovno-kulturnim promjenama koje sve snažnije nagrizaju kršćansku vjeru.<p>&nbsp;<br />Nije te&scaron;ka kvalifikacija kad se kaže da živimo u postkr&scaron;ćanskom svijetu. Kr&scaron;ćanstvo, na žalost, vi&scaron;e ne predstavlja &bdquo;zdravi razum&ldquo; većine ljudi.<br /><br /></p> <p>&Scaron;tovi&scaron;e, mi danas &ndash; kao &scaron;to je primijetio talijanski publicist Roberto de Mattei - živimo u svijetu koji se temelji na protudekalogu, i u kojemu je sve dopu&scaron;teno osim javno ispovijedati vjernost načelima naravnoga i kr&scaron;ćanskog poretka.<br /><br /></p> <p>Zapadna su dru&scaron;tva sve vi&scaron;e protukr&scaron;ćanska, do razine da se kr&scaron;ćani koji ostaju vjerni biblijskomu nauku o spolnosti, braku i drugim fundamentalnim pitanjima - u kulturi i dru&scaron;tvu, a sve vi&scaron;e i u pravnome sustavu tretiraju kao &scaron;ovinisti i fa&scaron;isti. Spomenuti de Mattei tako pi&scaron;e o &bdquo;sudskome suzbijanju dobra&ldquo;.<br /><br /></p> <p>Mnogi bi rekli da danas ne živimo u vremenu Dioklecijana, no progoni kr&scaron;ćana realnost su na&scaron;ega vremena. Prema statistikama organizacije &bdquo;Open Doors&ldquo;, koja već &scaron;est i pol desetljeća objavljuje podatke o progonu kr&scaron;ćana u izvaneuropskim zemljama, vi&scaron;e od 340 milijuna kr&scaron;ćana danas pati od velikih progona i diskriminacije zbog svoje vjere.<br /><br /></p> <p>Na vrhu liste od 50 zemalja koje najvi&scaron;e progone kr&scaron;ćane nalazi se ateistička Sjeverna Koreja. Prema procjenama UN-a u Sjevernoj Koreji živi oko 400.000 kr&scaron;ćana &scaron;to je oko 1,5 posto stanovni&scaron;tva. Oko 50-70.000 kr&scaron;ćana nalazi se u radnim logorima i u zatvorima u stra&scaron;nim uvjetima.<br /><br /></p> <p>Ostale zemlje u kojima se kr&scaron;ćani najvi&scaron;e progone su prije svega one muslimanske. Vrh drže Afganistan, Somalija, Libija, Pakistan, Eritreja, Jemen, Iran i Nigerija. Svi znamo za pro&scaron;logodi&scaron;nje nemile scene iz Afganistana, no ni u drugim državama položaj kr&scaron;ćana nije mnogo bolji.<br /><br /></p> <p>Primjerice, u Pakistanu živi oko 4 milijuna kr&scaron;ćana &scaron;to je oko 1,9 posto stanovni&scaron;tva. Kr&scaron;ćani u Pakistanu suočavaju se s ekstremnim progonima u svim područjima svog života. Vjernici koji su pre&scaron;li s islama suočavaju se s najvećom razinom progona, ali svi kr&scaron;ćani se smatraju građanima drugog reda. Kr&scaron;ćani, osobito mu&scaron;karci, dobivaju poslove koji se smatraju prljavim i nečasnim te mogu biti žrtve svojevrsnog ropsko-obvezničkog rada. Neki kr&scaron;ćani su među srednjom klasom, ali ih se i dalje smatra inferiornim u odnosu na svoje muslimanske kolege i često se suočavaju s te&scaron;kom diskriminacijom na radnom mjestu. Kr&scaron;ćanske djevojke su u opasnosti da budu otete i silovane, a često su prisiljene udati se za svoje napadače i prijeći na islam. Zloglasni pakistanski zakoni o bogohuljenju koriste se za ciljanje kr&scaron;ćana, a islamske ekstremističke skupine žestoko 'brane' te zakone, uključujući napade ili ubijanje onih za koje se vjeruje da su ih prekr&scaron;ili.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da se na 37. mjestu od 50 na&scaron;ao i Meksiko kao ranije izrazito katolička zemlja. Kriminalne mreže, kako se navodi u izvje&scaron;taju za 2021., pro&scaron;irile su se po cijelom Meksiku, a njihova sve veća borba za teritorijalnu kontrolu stvara okruženje u kojem se kr&scaron;ćani suočavaju sa stalnim rizikom da budu na meti nasilja. Vjernici se doživljavaju kao prijetnja kriminalnim aktivnostima jer se protive korupciji i drogama ili zato &scaron;to izričito odbijaju zahtjeve kriminalnih organizacija. U područjima pod kontrolom trgovaca drogom, članovi kriminalnih mreža izlažu žene zlostavljanju. U područjima pod kontrolom kriminalnih skupina ili narkokartela, mladići su izloženi indoktrinaciji i prisilnom novačenju. Onima koji se odbiju pridružiti bandi ili sudjelovati u kriminalnim aktivnostima prijeti se, otima ih se ili čak ubija. Kr&scaron;ćani obraćenici iz autohtonih zajednica na jugu zemlje također se suočavaju s progonima svojih obitelji i plemena jer su odlučili slijediti Isusa umjesto bilo koje tradicionalne vjere.<br /><br /></p> <p>Slično kao u Meksiku, i u Kolumbiji kao većinski kr&scaron;ćanskoj zemlji kr&scaron;ćani su progonjeni jer osuđuju korupciju i nasilje, traže mir i pravdu i odvraćaju mlade od pridruživanja bandama.<br /><br /></p> <p>U Europi ne postoji logistički jaka organizacija kao &scaron;to je Open Doors, a praćenjem netolerancije i diskriminacije kr&scaron;ćana bavi se OIDAC - Observatory on Intolerance and Discrimination against Christians, sa sjedi&scaron;tem u Beču. U godi&scaron;njim izvje&scaron;tajima prati se stanje u pet država koje su najvi&scaron;e skrenule prema postkr&scaron;ćanskom dru&scaron;tvu. To su: Francuska, Njemačka, &Scaron;panjolska, &Scaron;vedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.<br /><br /></p> <p>Izvje&scaron;taj kao glavne probleme po kr&scaron;ćane navodi religioznu nepismenost vlasti i medija, islamske pritiske, tretiranje kr&scaron;ćanstva kao političke stranke odnosno ideologije, ratoboran sekularni izričaj i poku&scaron;aje posramljivanja onih koji jo&scaron; nisu &bdquo;prerasli religiju&ldquo;. Odnos prema kr&scaron;ćanima prati se u područjima posla, obrazovanja i politike. Prati se i postupanje prema crkvama u fizičkom smislu. Tako smo npr. imali primjer u Nici gdje je islamist Brahim A. ubio troje ljudi u katedrali. Osim toga, crkve su sve če&scaron;će predmeti vandalizma i podmetanja požara.<br /><br /></p> <p>Moderna Francuska, oblikovana na tekovina Francuske revolucije, &scaron;kolski je primjer borbenog sekularizma. Prema zakonu iz 2004. religiozni simboli, pa i oni kr&scaron;ćanski (u zemlji koja je ranije bila &bdquo;Prvorođena kćer Crkve&ldquo;) zabranjeni su u javnim institucijama. No zato napreduje islam pa već u Francuskoj imamo &ndash; to se na navodi u izvje&scaron;taju, ali tako govore obavje&scaron;tajne procjene &ndash; oko 800 no-go zona, tj., &scaron;erijatskih geta.<br /><br /></p> <p>I u Republici Hrvatskoj sve su snažniji pritisci da se, kao i u vremenu komunizma, katolički sadržaji protjeraju iz javnoga života. Vjernike se u medijima ismijava i prikazuje kao ridikule, a pojedini pak &bdquo;umjetnici&ldquo; nigdje tako ne testiraju vjerske slobode kao kad su u pitanju kr&scaron;ćanske svetinje. To je &bdquo;progresivno&ldquo; i &bdquo;in&ldquo;, no ne pada ima napamet vrijeđati islamske ili židovske svetinje. Svjedočili smo i sudskim postupcima protiv kr&scaron;ćanskih intelektualaca koji su kritički progovorili o tzv. LGBT ideologiji.<br /><br /></p> <p>Svijet u globalu, da zaključimo, sve vi&scaron;e postaje netolerantan za kr&scaron;ćane, oni su i dalje najprogonjenija vjerska skupina, a i aktualna COVID kriza koristi se za ograničavanje kr&scaron;ćanskih obreda i sadržaja.<br /><br /></p> <p>No ne boj se stado malo, rekao je Isus! Njegove riječi ne prolaze. One nam i danas trebaju biti putokaz jer je jedino Isus Krist - Put, Istina i Život.<br /><br /></p> <p><em><strong>Vice John Batarelo/Medjugorje-info</strong> </em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-06-12-pasija.jpgVIDEO Svjedočanstvo Marije Husar Rimac: ‘Moje obraćenje bilo je toliko očito da ga nisam mogla sakriti ni da sam htjela’http://grude.com/clanak/?i=355507355507Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jan 2022 12:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-29-marija_husar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pjevačica Marija Husar Rimac, poznata hrvatska pjevačica, za Youtube kanal ''Fruits of Medjugorje'' ispričala je svoje svjedočanstvo.<p>&nbsp;</p> <p>Govorila je o svojem obraćenju, iskustvu Međugorja i brojnim plodovima koje je njezina obitelj tamo primila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Između ostalog je izjavila: "<em><strong>Danas kada gledam svog supruga i kada gledam svoju djecu, moj suprug je godinama hodočastio u Međugorje za ženu i na kraju je stvarno dobio ženu Mariju koja je rođena 25.6.</strong></em>"</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/_NPR-i7Ovfk" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-29-marija_husar.jpgPreminuo je Nikša Barezahttp://grude.com/clanak/?i=355503355503Grude.com - klik u svijetTue, 18 Jan 2022 09:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-18-22-niksa-bareza.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U 86. godini umro je jedan od najvećih hrvatskih dirigenata Nikša Bareza, koji je više od pola stoljeća dirigirao po najvećim europskim opernim kućama i koncertnim dvoranama, izvijestio je u ponedjeljak navečer HRT.<p>&nbsp;</p> <p>Na putu od svog rodnog Splita do svjetskih pozornica učio je od najboljih - Sachsa, Karajana, Matačića. Sa skladateljima klasicima 20. stoljeća Britain, Orffom i &Scaron;ostakovičem produbljivao je studij moderne glazbe, pi&scaron;e HRT.</p> <p>Nakon opernih kuća Z&uuml;richa, Petrograda i Graza, maestro Bareza bio je stalni dirigent hambur&scaron;ke opere i milanske Scale te redoviti gost europskih opernih kuća od Pariza, Beča i Praga do Osla i Firence. Na čelu Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije bio je 18 godina.</p> <p>Posebnu je pozornost posvećivao suvremenoj glazbi, ali i hrvatskoj glazbenoj ba&scaron;tini i domaćim skladateljima. Posljednji profesionalni angažman bio mu je na čelu zagrebačke Opere, a posljednji je put za dirigentski pult iza&scaron;ao polovicom listopada pro&scaron;le godine, ravnajući koncertom u povodu 100 godina Muzičke akademije u Zagrebu.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-18-22-niksa-bareza.jpgObilježavanje stote godišnjice smrti fra Didaka Buntićahttp://grude.com/clanak/?i=355486355486Grude.com - klik u svijetMon, 17 Jan 2022 14:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-02-23-didak7_nnn_pan_210217.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U ponedjeljak, 31. siječnja, od 9 do 16 sati bit će omogućen obilazak fra Didakove spomen kuće na Paoči..<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Obilježavanje stogodi&scaron;njice preminuća fra Didaka Buntića, u organizaciji Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM u suradnji sa župom svetog Blaža Gradnići, počet će u nedjelju, 30. siječnja, u Gradnićima, gdje će biti služena misa i održana tribina na temu pobolj&scaron;anja poljoprivrednih djelatnosti u Hercegovini.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U ponedjeljak, 31. siječnja, od 9 do 16 sati bit će omogućen obilazak fra Didakove spomen kuće na Paoči i &scaron;kole u Gradnićima u kojoj je zavr&scaron;io prva dva razreda osnovne &scaron;kole uz pratnju vodiča, nakon čega će uslijediti prigodan program u spomen na opismenjavanje hercegovačkog puka. Od 18 do 20 sati bit će upriličen početak duhovne obnove koju predvodi fra Josip Ikić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U utorak, 1. veljače, u večernjem programu održat će se humanitarni koncert duhovne glazbe fra Marina Karačića s početkom u 19.30 sati, dok je za srijedu, 2. veljače, najavljena projekcija dokumentarnog filma o životu fra Didaka Buntića.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Srijeda, 3. veljače, rezervirana je za proslavu svetog Blaža, za&scaron;titnika župe Gradnići. Procesija s kipom svetog Blaža kreće u 11 sati od stare do nove crkve, a misno slavlje predslaviti će zamjenik provincijala Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM fra Iko Skoko uz koncelebraciju vi&scaron;e svećenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Na&scaron;a namjera bila je raznim temama obuhvatiti plodonosni život fra Didaka koji je u svom djelovanju kroz razne aspekte nastojao prosvijetliti i unaprijediti život hercegovačkog čovjeka. Ovo obilježavanje naslanja se i na proslavu za&scaron;titnika župe Gradnići, svetog Blaža, čiji spomen slavimo 3. veljače", priopćeno je iz Župnog ureda Gradnići.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-02-23-didak7_nnn_pan_210217.jpgDragica Brkić i u 88. godini hodočasti u Međugorje! Punih 40 godina ide pješice iz Mostarahttp://grude.com/clanak/?i=355462355462Grude.com - klik u svijetSat, 15 Jan 2022 22:24:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-15-dragica-brkic-hodocasti.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje svakodnevno posjećuju brojni hodočasnici iz cijeloga svijeta, a među njima je i jedna zanimljiva hodočasnica koja je pješice došla iz Mostara zahvaliti Kraljici Mira na svemu.<p>&nbsp;</p> <p>Iako ima 88 godina, Dragica Brkić punih 40 godina hodočasti u Međugorje.</p> <p>''Milost, blagoslov i mir možete doživjeti jedino u na&scaron;em Međugorju. Molim za sve ljude, posebno za moju djecu, osam unučadi i 16 praunučadi i hvala Međugorskoj Gospi na njihovom zdravlju i svemu &scaron;to imaju u životu'', kazala je Dragica.</p> <p>Njezin dan je, kaže, nezaobilazan uz Radiopostaju Mir Međugorje i molitvu krunice s prijateljicom Lucijom, pi&scaron;e portal <a href="http://www.brotnjo.info/2022/01/15/iako-ima-88-godina-iz-mostara-pjesice-hodocasti-u-medugorje/" target="_blank">Brotnjo.info</a>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-15-dragica-brkic-hodocasti.jpg'Fra Leonarde, duša ti se Raja nauživala, čuvaj s fra Bernardom i drugim mučenicima svoju Hercegovinu'http://grude.com/clanak/?i=355433355433Grude.com - klik u svijetFri, 14 Jan 2022 12:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-14-22-fra-leonard-hrkac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pored kuće terenac i jedan domaći pas tornjak, a pored crkve veliki fra Leonardo Leonard Hrkać. To je slika Crnča kakvu pamtimo i kakvu će stariji naraštaji, bez obzira na dokumentiranu laž i u Hercegovinu instalirane kadrove potpomognute raznim službama, zauvijek pamtiti.<p>&nbsp;</p> <p>Fra Leonard Hrkać preselio se u vječnost u 86. godini života, nakon 34 godine župnikovanja u Crnču, gore gdje ga s osmijehom čeka fra Bernard Marić, njegova generacija i intelektualac s kojim se nikad nije lako bilo nadmudrivati, a dobri fra Leonard nekako će naći načina. - Nismo te jo&scaron; očekivali - s prepoznatljivim osmijehom će reći fra Bernard i prigrliti svog brata koji mu se konačno pridružio, gore gdje nema ni vanjskih ni unutarnjih neprijatelja, ni zloglasnih režima koji su ih proganjali u onom vremenu, niti crkvenih vlastodržaca u Hercegovini koji su se na zemlji dobrano nauživali udarajući Kristovo izranjeno tijelo, a to s takvom lakoćom čine i danas smatrajući da ih ruka pravde nikad dohvatiti neće, ali...<br /><br /></p> <p>Gospodin sve vidi. Judine &scaron;kude su u prvi mah lijepe, i Juda se veselio prvih pet minuta kad se obogatio, no onda je uslijedila realnost. Isporučio je Onog koji nas je stvorio, dao Ga je velikim svećenicima i onom najgorem, vodećem od svih svećenika onog vremena, a onda je sudac odradio svoje. Ispisao lažnu kaznu i zauvijek svijet kaznio, svijet čije će grijehe Krist, dok god je ovog svijeta, morati otkupljivati. Međutim, dragi Bog ne napu&scaron;ta one koji se pouzdaju u Njega. Juda izdajnik je učinio najčasniju stvar koju je u tom trenutku mogao učiniti. Jednako kao i on, jedu se i dana&scaron;nje jude iznutra, svjesni da su na pladnju isporučili hercegovačke mučenike lažnim tužiteljima i lažnim sucima, potpomognuti unutarnjim neprijateljima.</p> <p><br />Međutim, dva desetljeća kasnije ni slutili nisu da će upravo hercegovački mučenici doživljavati renesansu, da će ih se uspoređivati s onim mučenicima koji su za Krista bili spremni glavom platiti u zloglasnom vremenu 40-ih godina pro&scaron;log stoljeća, da će narod upravo njih gledati kroz prizmu pravih, istinskih svećenika. Onih koji su u prvim godinama Kristovog uskrsnuća gorljivo propovijedali za Njega spremni u svakom trenutku izgubiti glavu, svjesni da im du&scaron;u čuva Gospodin.<br /><br /></p> <p>I zato se njihova imena zlatnim slovima pi&scaron;u. I zato će kroz Crnač prolaziti znani i neznani, veliki i manje veliki, ali jednom kad svi mi budemo samo trag u vremenu pamtit će se oni koji ostave pečat. Lik fra Leonarda Hrkaća sija visoko nad nebom ponosnoga Briga, a njegova Du&scaron;a za koju molimo da se Raja nauživa, uvijek će ostati dijelom i u svojoj Hercegovini, da je čuva i &scaron;titi jer nećemo se lagati, Hercegovina zbog svojih vjerskih poglavara i njihovih svesrdnih zalaganja za laž i nepravdu dugo već pati i umorna je.<br /><br /></p> <p>Župniče i svećeniče Konjica, Tomislavgrada, Seonice, Posu&scaron;kog Graca, Posu&scaron;ja i naposljetku Crnča i cijele Hercegovine, duhovni oče mnogih, fra Leonarde, neka ti Bog dadne vječni mir i nagradi te za sve dobro &scaron;to si činio za ovu umornu zemlju.<br /><br /></p> <p><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-14-22-fra-leonard-hrkac.jpeg'SPREMNI' Predstava o apsurdu straha ovog vikenda na daskama HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=355425355425Grude.com - klik u svijetThu, 13 Jan 2022 17:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-13-hnkmostar-spremni.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fenomen straha, odnosno kako se on odražava na ljude i što su posljedice, glavna je tema predstave „Spremni“ Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, autorice Kristine Gavran, a u režiji Jelene Kordić Kuret, koja će se izvesti u subotu, 15. siječnja 2022. godine s početkom u 20 sati.<p>&nbsp;</p> <p>Radnja predstave događa se u jednoj obitelji, a likovi su arhetipski: Majka, Otac, Sin i Kćer. Ta obitelj živi po filozofiji samodostatnosti, gdje ti nitko drugi ne treba, ili kako Otac kaže: &ldquo;Četiri je mjera u svim kuharicama. Zato na&scaron;a obitelj broji četiri člana. Mi nikome ni&scaron;ta nismo dužni&rdquo;. Umjesto da se obitelj poku&scaron;a rije&scaron;iti straha, oni su toliko opsjednuti da i vlastitu djecu zatvaraju i izoliraju od vanjskog svijeta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Jelena Kordić Kuret, Robert Pehar, Anja Kraljević i Dražen Pavlović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj mjesta je ograničen zbog po&scaron;tivanja epidemiolo&scaron;kih mjera, a ulaznice je moguće rezervirati preko Facebook ili Instagram stranice HNK Mostar, odnosno pozivom na broj 036/446 024.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-13-hnkmostar-spremni.jpgIvana Mikulića teška bolest natjerala je da se povuče iz javnosti, on je hercegovački slavujhttp://grude.com/clanak/?i=355394355394Grude.com - klik u svijetTue, 11 Jan 2022 23:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-11-ivan-mikulic-pjevac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Glazbenik Ivan Mikulić, hercegovački slavuj, prije 18 godina predstavljao je Hrvatsku na Eurosongu, a potom se zbog studija i zdravstvenih problema povukao sa scene. <p><br />Dramatičnom baladom 'Daje&scaron; mi krila' pro&scaron;ao je u finale, a zavr&scaron;io je na dvanaestom mjestu nakon prave drame. Naime, Ivan i njegov tim zakasnili su na jednu od generalnih proba, zbog čega su ih organizatori htjeli diskvalificirati, no to se na kraju nije dogodilo.<br /><br /></p> <p>Karijeru je započeo 1995. godine kada se s pjesmom 'Ti i ja' natjecao na Dori, a 1999. godine imao je jo&scaron; jedan hit, pjesmu 'Pustite me da je volim' koja je aktualna i danas. Nastupao je na brojnim festivalima i pjevao u dijaspori.<br /><br /></p> <p>Diplomirao je novinarstvo i odnose s javno&scaron;ću na Filozofskom fakultetu u BIH, a onda se 2008. godine povukao iz javnosti, ne samo zbog studija već i zbog zloćudne bolesti. Naime, prije&nbsp; javnosti je otkrio kako je 'pobijedio' tumor na mozgu, pi&scaron;e Večernji list.<br /><br /></p> <p>-Prva misao je bila &scaron;to s djecom. Iako sam isprva mogao ići na gaže, nakon nekog vremena počeli su se ponavljati problemi s ravnotežom. Nisam mogao voziti auto i nisam mogao podnijeti veliku buku. Danas je to razdoblje iza mene- ispričao je Mikulić u intervjuu za Story, a potom je dvije godine nakon otkrio kako mu vrhunac karijere nije bio Eurosong već uloga u rock- operi Jesus Christ Superstar koja je igrala u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.<br /><br /></p> <div>Ivan se nekoliko puta poku&scaron;ao vratiti na glazbenu scenu, no ipak nikada nije uspio ostvariti uspjeh I popularnost kakvu je imao prije ne&scaron;to vi&scaron;e od dvadeset godina.</div>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-11-ivan-mikulic-pjevac.jpeg(VIDEO) Proslavljen blagdan Imena Isusova na mjestu gdje je bio fratarski novicijat i prvo učilište u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=355351355351Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jan 2022 21:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-09-22-gornji-gradac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Danas je u crkvi Imena Isusova u Gornjem Gracu proslavljen njen zaštitnik. Hodočastilo se sa svih strana, kao u stara vremena.<p><br />Svetu misu slavili su fra Bonifacije Barbarić, fra Mile Vla&scaron;ić i fra Andrija Nikić. Na početku propovijedi znameniti franjevac i akademik fra Andrija Nikić čestitao je vjernicima Božić, mlado ljeto, Bogojavljenje, Kr&scaron;tenje Isusovo i Ime Isusovo, a posebno se osvrnuo na dana&scaron;nji blagdan, nadahnuto govorio o imenu, onom koje svi dobivamo, po svecima na čiji smo dan rođeni ili drugima iz kalendara, a napose o Isusovom imenu.&nbsp;</p> <p><br />Na kraju svete mise na prigodan i lijep način fra Mile Vla&scaron;ić se oprostio i od Mirka Rotima Mirkeca, legende &Scaron;irokog Brijega za koju su mnogi bili vezani, te je izmolio molitvu za pokojnika.</p> <p><br />Ono o čemu se posebno govorilo nakon svete mise, a prenosi Hercegovackiportal.com, je činjenica da je u franjevačkoj kući u Gornjem Gracu, župa Mostarski Gradac, gdje su se okupili vjernici, bio fratarski novicijat i prvo učili&scaron;te u Hercegovini davne 1844. godine o čemu svjedoči i kamena ploča postavljena na župni stan. Iako se s ciljem falcifikacije i pisanja neke nove povijesti ove činjenice rijetko spominju, hercegovački fratri, mučenici, to ne dopu&scaron;taju, te i danas brinu o tom povijesnom mjestu u Hercegovini, dajući sve od sebe da očuvaju vjeru na stoljetnim ognji&scaron;tima služeći dragom Bogu, uvijek na usluzi vjernicima, i živeći vjeru prvih kr&scaron;ćana, mučenika, koji su imali čvrsto pouzdanje u Krista i to im je bilo dovoljno, unatoč svom zlu koje se na njih okomilo.<br /><br /></p> <p>Video prijenosa svete mise donosi Hercegovackiportal.com.<br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Ffb.watch%2Far1k7TVJi5%2F&amp;width=660&amp;show_text=false&amp;height=339&amp;appId" frameborder="0" scrolling="no" width="660" height="339"></iframe></p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-09-22-gornji-gradac.jpegKrštenje Gospodinovo, današnjom svetkovinom završava božićno vrijemehttp://grude.com/clanak/?i=355343355343Grude.com - klik u svijetSun, 09 Jan 2022 14:05:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-09-isus-krstenje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Današnjom nedjeljom, svetkovinom krštenja Gospodnjega, završava božićno vrijeme. Kod krštenja na Jordanu ističe se i ljudsko i Božansko u Isusu Kristu: Isus se mogao krstiti samo kao čovjek, a sam Otac Nebeski potvrdio je za Isusa da je njegov ljubljeni Sin.<p>&nbsp;</p> <p><em><strong>'Po&scaron;to Isus bija&scaron;e kr&scaron;ten i iza&scaron;ao iz vode, otvori se nebo, a on vidje Duha Božjega gdje, poput golubice, silazi nad njim. I začu se glas s neba: Ovo je moj ljubljeni sin, u kome mi sva milina.' (Mt 3,16-17)</strong></em></p> <p>Slaveći blagdan Kr&scaron;tenja Gospodinova sjećamo se dolaska Isusa Krista na rijeku Jordan gdje ga je na početku njegova javnog djelovanja krstio sv. Ivan. To je čin koji nas poziva na obraćenje, na novi život i vjernost savezu koji je Bog sklopio sa svojim izabranim narodom. Isus Krist tim činom želi pokazati da nam je u svemu jednak osim u grijehu. Njegovim silaskom u vodu započinje novo doba čovječanstva i novi život.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Crkva od najstarijih vremena u kr&scaron;tenju Isusovu gleda navje&scaron;taj na&scaron;ega kr&scaron;tenja. Ipak, postoji velika razlika između Ivanova kr&scaron;tenja i sakramenta kr&scaron;tenja koji mi primamo. Ivanovo kr&scaron;tenje bilo je znakom obraćenja. Po Isusovoj muci i smrti sakrament kr&scaron;tenja prima otkupiteljsku snagu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mnogi ljudi su tada dolazili ozbiljnom, asketskom propovjedniku na Jordanu, da izmjene svoj život, a uranjanje u vodu trebalo je biti znak za to.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Isusov put na kr&scaron;tenje u Jordanu imalo je drugi smisao. On je na početku svoga javnog djelovanja stavio znak i želio pokazati do čega mu je stalo. Stao je u dugu kolonu gre&scaron;nika, koji su pokajnički do&scaron;li k Ivanu, kao da je jedan od njih. Ne stidi se biti u njihovom dru&scaron;tvu, kao &scaron;to je to kasnije i pokazao. "Do&scaron;ao sam zbog gre&scaron;nika, a ne zbog pravednika".</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kr&scaron;tenje Isusovo pokazuje cilj njegova poslanja - kazati nama gre&scaron;nicima, da nas Bog ljubi. Danas je dan kad se prisjećamo na&scaron;eg kr&scaron;tenja, na&scaron;ih odluka u vjeri da se krste na&scaron;a djeca. I tako po kr&scaron;tenju postajemo ljudi koji su izabrani oko dobrih djela i koji bi trebali biti &scaron;to revniji činiti dobra djela.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kod na&scaron;ega kr&scaron;tenja Bog nam kaže svoj 'da' za cijeli život i tako živimo unutar svojih obitelji i zajednica, pi&scaron;e <strong>laudato.hr</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-09-isus-krstenje.jpgKlara Pia i njene nećakinje Rafaela i Karmen krštene isti danhttp://grude.com/clanak/?i=355312355312Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jan 2022 10:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-08-21-klara-pia-karmen-rafaela.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na blagdan Svete obitelji, kao da je baš tako trebalo biti, malena je Klara Pia postala Božjim djetetom. Primila je sveti sakrament krštenja. <p><br />I bila bi to priča, rezervirana za malen krug ljudi, da se uz Klaru nisu krstile i njene dvije nećakinje&nbsp;Rafaela&nbsp;i&nbsp;Karmen.<br /><br /></p> <p>Da, dobro ste pročitali, Klara&nbsp;Pia je teta. Prava. Teta i gotovo.<br /><br /></p> <p>Rodila se na prvi dan jeseni, svega dvadesetak dana poslije sestra joj&nbsp;Petra&nbsp;na svijet je donijela Karmen, a onda nije pro&scaron;lo niti mjesec, a obitelj je postala bogatija za jednu Rafaelu, koju je rodila Klarina sestra&nbsp;Lucija, pi&scaron;e <a href="https://slobodnadalmacija.hr/split/velika-festa-na-visokoj-splicanka-mihaela-krajina-i-dvije-kcerke-istovremeno-bile-trudne-a-sada-su-zajedno-krstile-svoje-tri-djevojcice-zupnik-je-odusevljen-ovo-jos-nije-dozivio-1157297" rel="nofollow">Slobodna Dalmacija</a>.&nbsp;<br /><br /></p> <p>- Klara Pia je na&scaron;e sedmo dijete, imamo jo&scaron;&nbsp;Tonija, Luciju, Petru,&nbsp;Paolu,&nbsp;Gabrijelu&nbsp;i&nbsp;Jakova. Lucija ima dvije djevojčice&nbsp;Leu&nbsp;i Rafaelu, a Petra malenog&nbsp;Tomu&nbsp;i Karmen, pažljivo nam nabraja, da ne bi od sve sile imena nekoga &ndash; ne dao Bog &ndash; preskočila, pa se opet smijemo, jer je dobro.<br /><br /></p> <p>I u rodili&scaron;tu je za realno "stariju rodilju" sve bilo kako treba.<br /><br /></p> <p>- Molim te, napi&scaron;i kako je splitsko rodili&scaron;te mjesto gdje rade sjajni ljudi! Hvala im od srca, oni su čudo, kaže&nbsp;Mihaela Krajina, koja, premda je to nepristojno pitati, ne skriva kako je ispuhala 47 svjećica na torti. Suprug&nbsp;Nikola&nbsp;je pet godina stariji, suprug, tata i dida, sve je. U njegovu snagu i želju da za&scaron;titi svih njih 15, da toliko ih je u obitelji sada, nitko ni trena ne sumnja.<br /><br /></p> <p>A djeca, to svi znaju, pomlade svoje roditelje, kao da im aktiviraju stanice za vječitu mladost.<br /><br /></p> <p>- Oće&scaron;, neće&scaron;, nekako si življi, muž i ja se zezamo kako nikada nećemo ni ostariti, jer nam ne gine stalni "odlazak u parkić", veli nam mama-baka, priznajući kako se ponekad, ipak, zamisli nad godinama koje su pred njima.<br /><br /></p> <p>Danas se sa smje&scaron;kom sjeća dana kada je priopćila svojim kćerima kako je trudna, tada joj, priznaje, nije bilo toliko smje&scaron;no. Bojala se reakcije.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Odradile smo to video-pozivom, sve smo mahale trudničkom knjižicom!<br /><br /></p> <p>Izgledalo je to, kaže, kao nekakav &scaron;aljivi kućni video. Trudnoće su pro&scaron;le skladno, cure stigle, jedna po jedna, a roditelji potom odlučili krstiti ih na zajedničkoj ceremoniji, u župnoj crkvi posvećenoj Presvetomu Srcu Isusovu na Visokoj. </p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-08-21-klara-pia-karmen-rafaela.jpegIzmolite molitvu Gospi od Brze Pomoći http://grude.com/clanak/?i=355303355303Grude.com - klik u svijetSat, 08 Jan 2022 08:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-08-gospaodbrzepomoci.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pohiti da nam pomogneš u svim našim potrebama... <p>&nbsp;</p> <p>Danas Katolička Crkva slavi Gospu od Brze Pomoći, za&scaron;titnicu New Orleansa, a potom i cijelog svijeta. Pobožnost prema Gospi od Brze Pomoći odobrio je Sveti Otac Pio IX. godine 1851., a u na&scaron;oj se zemlji na osobito svečan način slavi u Slavonskom Brodu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vi&scaron;e o samom blagdanu pročitajte <a href="https://www.bitno.net/vjera/svetac-dana/gospa-od-brze-pomoci-zastitnica-new-orleansa-a-potom-cijelog-svijeta/" target="_blank">OVDJE</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <h2>Molitva Gospi od Brze Pomoći</h2> <p>O Marijo, Majko Božja,<br /> ti koja zna&scaron; za jade i nevolje ovoga svijeta,<br /> bdij bez prestanka nad nama<br /> i nad cijelom Crkvom svojega Sina<br /> i budi nam uvijek Na&scaron;om Gospom Brze Pomoći.<br /> Pohiti da nam pomogne&scaron; u svim na&scaron;im potrebama,<br /> posebno &hellip; (navedi svoju potrebu).</p> <p>Budi nam utoči&scaron;te za ovoga prolaznoga života<br /> i isprosi nam život vječni,<br /> po zaslugama Isusa, svojega Sina,<br /> Gospodina i Otkupitelja na&scaron;ega.<br /> Amen.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-08-gospaodbrzepomoci.jpgPapa: Ili smo braća, ili svi gubimo - izaberimo put bratstvahttp://grude.com/clanak/?i=355284355284Grude.com - klik u svijetFri, 07 Jan 2022 15:21:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-05-papa-francesco.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo odlučio je posvetiti prvu molitvenu nakanu u 2022. za one koji trpe vjersku diskriminaciju i progon, te u videoporuci Sveti Otac podsjeća kako vjerska sloboda nije ograničena na bogoštovlje, već je povezana i s bratstvom.<p>&nbsp;</p> <p>Sedmu godinu za redom Sveti Otac putem Papine svjetske molitvene mreže dijeli molitvene nakane koje povjerava cijeloj Crkvi. U siječnju 2022. upućuje snažnu poruku o vjerskoj slobodi, pozivajući neka se moli za one koji trpe vjersku diskriminaciju i progon. Sveti Otac poziva sve ljude da izaberu put bratstva, jer kako kaže u poruci &ndash; ili smo braća, ili svi gubimo. Zato je bitno stati na kraj tolikim ograničenjima na koja mnogi nalaze kada žele ispovijedati svoju vjeru.<br /><br /></p> <p>Apelirajući na vlade svijeta, Papa u poruci ističe kako u dru&scaron;tvima u kojima živimo i razvijamo se moraju se priznati prava i dostojanstvo koje svi imamo na temelju toga &scaron;to smo ljudi. Ovaj put video podržava Zaklada papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji (ACN) &ndash; karitativna katolička međunarodna organizacija posvećena pomaganju vjernicima tamo gdje su progonjeni, potlačeni i potrebiti.<br /><br /></p> <p>U prvoj nakani nove godine, papa Franjo videoporuku započinje s dva izravna pitanja: Kako je moguće da danas mnoge vjerske manjine trpe diskriminaciju? Kako dopu&scaron;tamo, u tako civiliziranom dru&scaron;tvu, progon ljudi samo zato &scaron;to javno ispovijedaju svoju vjeru? Prema Izvje&scaron;ću o vjerskim slobodama. U svijetu koji je ACN objavio u travnju 2021., vjerska sloboda je naru&scaron;ena u trećini zemalja svijeta u kojima živi gotovo 5,2 milijarde ljudi. U istom izvje&scaron;ću se navodi da vi&scaron;e od 646 milijuna kr&scaron;ćana živi u zemljama u kojima vjerska sloboda nije po&scaron;tovana. Jo&scaron; se od 2020. nagla&scaron;ava koliko je etničkih i vjerskih manjina, posebno onih muslimanskog porijekla, koja ne uživaju puna prava državljanstva u zemljama u kojima žive.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-05-papa-francesco.jpgPapina poruka za Svjetski dan bolesnika: Blizina i milosrđe onima koji patehttp://grude.com/clanak/?i=355265355265Grude.com - klik u svijetThu, 06 Jan 2022 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-02-13-papa4.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Objavljena je poruka pape Franje za 30. svjetski dan bolesnika koji se obilježava 11. veljače pod geslom „Budite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan“ (Lk 6, 36), izvijestila je hrvatska redakcija Vatican Newsa.<p>&nbsp;</p> <p>Sveti Ivan Pavao II. ustanovio je Svjetski dan bolesnika prije 30 godina kako bi potaknuo Božji narod, katoličke zdravstvene ustanove i civilno dru&scaron;tvo na sve veću pozornost prema bolesnicima i onima koji o njima brinu. Prisjetiv&scaron;i se nastanka toga dana u poruci, Papa je izrazio zahvalnost Gospodinu za napredak koji je postignut tijekom godina. Učinjeni su mnogi pomaci, ali jo&scaron; je dug put kako bi se osiguralo da svi bolesnici, kao i oni koji žive u mjestima i situacijama velikog siroma&scaron;tva i marginalizacije, dobiju potrebnu zdravstvenu skrb, kao i pastoral koji im može pomoći da bolest dožive u jedinstvu s raspetim i uskrslim Kristom, pi&scaron;e Papa u poruci koja je potpisana na blagdan Gospe Loretske 10. prosinca, a objavljena 4. siječnja. Neka nam 30. svjetski dan bolesnika, čija se zavr&scaron;na proslava zbog pandemije neće održati kako je planirano u Arequipi u Peruu, već u Bazilici svetog Petra u Vatikanu &ndash; pomogne rasti u bliskosti i služenju bolesnima i njihove obitelji, napominje.<br /><br /></p> <p>Osvrnuv&scaron;i se na odabrano geslo, Papa napominje kako milosrđe shvaćeno ne kao povremeni sentimentalni osjećaj, već kao uvijek prisutna i djelatna sila, izražava samu Božju narav, kombinira snagu i nježnost.<br /><br /></p> <p>Najveće svjedočanstvo Očeve milosrdne ljubavi prema bolesnima je njegov jedinorođeni Sin, stoji u poruci. Kada ljudi dožive slabost i patnju u vlastitome tijelu kao posljedicu bolesti, njihova srca postaju te&scaron;ka, strah se &scaron;iri, neizvjesnosti se množe, a pitanja o značenju onoga &scaron;to se događa u njihovim životima postaju sve žurnija, navodi Sveti Otac, prisjećajući se napose svih onih u vremenu pandemije koji su proživjeli posljednje dane zemaljskog života u samoći, uz pomoć velikodu&scaron;nih zdravstvenih djelatnika, ali ipak daleko od svojih najmilijih. To nam pomaže vidjeti koliko je važna prisutnost svjedoka Božjeg milosrđa, koji po uzoru na Isusa, samo milosrđe Očevo, izlijevaju melem utjehe i vino nade na rane bolesnika.<br /><br /></p> <p>Isusov poziv da budemo milosrdni poput Oca ima posebno značenje u odnosu na zdravstvene djelatnike, nastavlja Papa. Obraćajući im se izravno, Sveti Otac ističe kako njihova služba nadilazi granice profesije i postaje poslanje. Va&scaron;e ruke, koje dotiču tijelo Krista patnika, mogu biti znak milosrdnih ruku Očevih. Imajte na umu veliko dostojanstvo svoje profesije, kao i odgovornosti koju ona nosi, poručuje.<br /><br /></p> <p>Nadalje, Papa u poruci izražava zahvalnost za znanstveni napredak na području medicine, napose u novije vrijeme. Međutim ono nas ne smije natjerati da zaboravimo jedinstvenost svakog pacijenta, njegovo ili njezino dostojanstvo i slabosti, napominje Papa. Pacijenti su uvijek važniji od bolesti, stoga niti jedan terapijski pristup ne može se odvojiti od slu&scaron;anja pacijenta, njegove povijesti, tjeskoba i strahova. Čak i kada nije moguće izliječiti, uvijek se može pružiti skrb. Uvijek je moguće utje&scaron;iti, uvijek je moguće izraziti blizinu usredotočenu vi&scaron;e na osobu nego za njezinu patologiju, poručuje Sveti Otac uz izraz nade da će se u sklopu obuke zdravstvenih djelatnika dati i prilika za razvoj sposobnosti slu&scaron;anja i odnosa s drugima.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-02-13-papa4.jpgJohann Franck počastio beskućnike besplatnim novogodišnjim ručkomhttp://grude.com/clanak/?i=355240355240Grude.com - klik u svijetWed, 05 Jan 2022 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-05-21-rucak-beskucnici-franck-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Zagrebački restoran i noćni bar Johann Franck, koji se nalazi na samom Trgu bana Josipa Jelačića, dao je besplatan novogodišnji ručak beskućnicima.<p>&nbsp;</p> <p>U svom restoranu ugostili su 20 beskućnika. O tome je javnost obavijestio aktivist i borac za prava beskućnika Mile Mrvalj iz Humanitarne udruge Fajter. Ručak se održao 2. siječnja.</p> <p>"Danas je opet Humanitarna udruga Fajter za pomoć beskućnicima, na inicijativu i organizaciju vlasnika restorana Johann Franck (popularna gradska kavana), organizirala jo&scaron; jednu novogodi&scaron;nju bajku za beskućnike. U restoranu Johann Franck je 20 beskućnika, o kojima skrbi Udruga Fajter, bilo gosti na ručku", napisao je Mile na Facebooku.<br /><br /></p> <p>Vlasnik restorana, koji je ovo omogućio beskućnicima, htio je ostati anoniman.&nbsp;</p> <p>"Moram pohvaliti i vlasnika restorana (koji je želio ostati anoniman) da nije htio medijsku promociju te hvalevrijedne inicijative. Dozvoljavam sebi za pravo pohvaliti vrlo uslužno osoblje restorana", dodao je Mile.<br /><br /></p> <p>Otkrio je i kakav ručak je dočekao beskućnike u zagrebačkom restoranu.</p> <p>"Beskućnici su na meniju imali specijalitete kuće, predjelo, glavno jelo, aperitive i pića po izboru beskućnika. Svi smo bili impresionirani kvalitetom, ukusnim jelima, aranžmanima i ljubazno&scaron;ću osoblja. Na kraju su svi beskućnici dobili po veliki paket hrane za ponijeti. &Scaron;to reći na kraju nego jedno veliko hvala", zaključio je Mile Mrvalj.&nbsp;</p> <p>Uz tekst, Mile je podijelio i nekoliko fotografija s ručka.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-05-21-rucak-beskucnici-franck-1.jpgPredstavljena monografija Kočerinahttp://grude.com/clanak/?i=355210355210Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jan 2022 09:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-04-monografija-kocerin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Autor je posebno jedno poglavlje posvetio Kočerinskoj ploči.<p>&nbsp;</p> <p>Na početku predstavljanja monografije ''Kočerin'' autora Grge Mikulića, upriličene u dvorani kočerinske osnovne &scaron;kole, moderator Marinko Mikulić kazao je kako je ova monografija novi kočerinski stećak te pročitao autorov uvod u kojem stoji kako je nastalo ovo vrijedno djelo koje je svjetlo dana ugledalo u povodu 150. obljetnici utemeljenja župe Kočerin.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grgo Mikulić je 2004. godine u Kočerinu organizirao znanstveni skup ''Viganj i njegovo doba'',&nbsp; posvećeno Kočerinskoj ploči, stećku Vignja Milo&scaron;evića, a nakon toga počeo je razmi&scaron;ljati o realizaciji svoje ideje o monografiji Kočerina, pi&scaron;e <strong>Večernji list BiH</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Obećao sam sebi kako ću to svakako učiniti, ako budem živ, za 150. obljetnicu utemeljenja župe Kočerin (1872. &ndash; 2022.). Tako, jo&scaron; od tog vremena, kadgod i gdjegod mi se za to ukazala prigoda, kontinuirano sam istraživao i prikupljao sve &scaron;to je bilo u svezi Kočerina'', stoji u uvodu autora koji je na 336 stranica opisao povijest Kočerina, osnovne značajke kočerinskog kraja, gospodarstva, kulture i kulturno-povijesne ba&scaron;tine, &scaron;kolstva, zdravstva, &scaron;porta, raznih udruga, a pisao je o djelovanju mjesnih zajednica koje pripadaju ovoj župi, posebnosti Kočerina te o poginulima u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, crkvenom životu ove župe, kao i viziji Kočerina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autor je posebno jedno poglavlje posvetio Kočerinskoj ploči, uzglavlju stećka Vignja Milo&scaron;evića. Monografiju u izdanju ''Grala'' i udruge ''Stećak'' uredio je dr. Ivo Čolak koji je uredio ukupno 16 monografija. ''Grgo uvijek iznenadi velikim projektom, a ovo je njegov do sada najveći projekt. Ovo djelo nastalo je iz srca i iskrene ljubavi prema Kočerinu''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>''Ovo je Grgin autoportret'', istaknuo je dr. Čolak. Anđelko Mikulić kazao je ''kako čudna pupkovina veže sve Kočerinjane ma gdje bili pa će ova monografija svakome Kočerinjanu dobro doći''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Anđelko se posebno osvrnuo na značenje Kočerinske ploče, istaknuv&scaron;i: ''Viganj je svoj roman napisao u pet-&scaron;est redaka. Kočerin se ponosi Vignjom''! Dr. Ante Kvesić rekao je kako je ova monografija fantastičan poklon Kočerinu, a onda je govorio o autoru: ''Poznajem Grgu već 52 godine, uvijek se isticao ozbiljno&scaron;ću i fascinantnom uporno&scaron;ću. Obi&scaron;ao je svaki kamen i izabrao sve ono &scaron;to je primjereno ovoj monografiji''.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Moderator predstavljanja monografije Kočerin pročitao je dio pogovora dr. Bože Skoke, a Grgo Mikulić se zahvalio svima koji su mu pomogli u realizaciji ovog vrijednog projekta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-04-monografija-kocerin.jpgMolitva krunice zahvaća cijeli svijethttp://grude.com/clanak/?i=355202355202Grude.com - klik u svijetTue, 04 Jan 2022 07:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-04-21-krunica-svijet.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Posljednje dvije godine donijele su mnogo poteškoća i patnji , ali usred svega, Bog se proslavlja preko ljudi, pročišćava i obnavlja svoju crkvu u Europi.<p>&nbsp;</p> <p>Počev&scaron;i od Poljske, mu&scaron;karaci okupljenih u molitvi krunice na skupovima potaknuli su na jedinstveno ozračje koje se posljednje vrijeme događa u kr&scaron;ćanskoj Europi. Događaji obično uključuju mu&scaron;karce (uglavnom laike) koji se sastaju na prometnim javnim ulicama ili gradskim trgovima i mole krunicu posloženi u redove.</p> <p>&nbsp;Od listopada ovi se skupovi održavaju i u Irskoj, uglavnom na sjeveru. Do sada je bilo događaja u Derryju, Belfastu i Newryju, a sada i Armaghu.</p> <p>Organizatori su sada postavili web stranicu www.mensrosaryireland.com kako bi promovirali događaje, od kojih će se sljedeće održati u Omaghu u subotu, 5. veljače u 13 sati, pi&scaron;e Medjugorje-info.com.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-04-21-krunica-svijet.jpgPrvi čovjek franjevaca: Fratri, divim se vašoj životnoj borbi kroz različite režime u Hercegovinihttp://grude.com/clanak/?i=355184355184Grude.com - klik u svijetMon, 03 Jan 2022 11:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-03-fra-massimo-fusarelli.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Prvi čovjek franjevaca na svijetu, generalni ministar Reda manje braće fra Massimo Fusarelli boravio je proteklih dana u Hrvatskoj i BiH, a osobito upečatljiv bio je njegov pohod Međugorju.<p><br />Jer upravo se u toj i okolnim župama događao i jo&scaron; se događa najveći progon franjevaca proteklih desetljeća, zato je i dolazak jednog ovakvog čovjeka izuzetno bitan. A da je Fusarelli svjestan &scaron;to se franjevcima radi u Hercegovini potvrđuju i njegove riječi sa svete mise u Međugorju.<br /><br />&rdquo;Hvala mojoj subraći, Manjoj braći ove Hercegovačke franjevačke provincije za ono &scaron;to žive i &scaron;to čine u ovoj zemlji već godinama, stoljećima&hellip; I znamo kolika je bila cijena njihove nazočnosti i njihove službe ovdje, a ove noći na poseban način želim zahvaliti braći koja djeluju u ovoj župi i koji su na raspolaganju za prihvat, slu&scaron;anje i ispovijedanje hodočasnika, i to čine s mnogim drugim svećenicima, redovnicima, redovnicama, laicima i volonterima. Neka vam Bog, koji poznaje svačije srce, uzvrati. Svakako, u ime cijeloga na&scaron;ega Reda, rasutoga po cijelome svijetu, izražavam radost, zadovoljstvo, a također i opravdani ponos &scaron;to ovdje imamo braću koja su u službi mnogih&rdquo;, zaključio je fra Massimo Fusarelli.<br /><br />Franjevce je nahvalio i u &Scaron;irokom Brijegu. Nakon prigodne molitve u crkvi i u ratnom skloni&scaron;tu, svega viđenoga i doživljenoga General je izrazio divljenje braći na životnoj borbi kroz različite režime i na snalažljivosti te sve usporedio s borbom franjevaca u Svetoj zemlji.<br /><br /></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-03-fra-massimo-fusarelli.jpgFra Petar Ljubičić: Svaka nova godina novi je početak i novi izazov, prilika za rast i sazrijevanje u vjeri i ljubavihttp://grude.com/clanak/?i=355157355157Grude.com - klik u svijetSun, 02 Jan 2022 11:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=22-01-02-srce-ruke.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sve ima svoj početak i kraj, osim Boga koji je vječan, bez početka i svršetka, bez prošlosti i budućnosti. <p><br />On je vječno sada. Na&scaron; je život pun početaka, pa tako i svr&scaron;etaka. I sve ono &scaron;to ima svoj početak i kraj, podložno je vječnomu Bogu koji sve stvara, svime upravlja i sve uzdržava u svojoj beskrajnoj i milosrdnoj ljubavi.<br /><br /></p> <blockquote> <p>Prepustimo Božjoj volji sve životne trenutke, pogotovo one manje ugodne i bit će nam lak&scaron;e<br /><br /></p> </blockquote> <p>Jo&scaron; je jedna godina iza nas. Tako je brzo pro&scaron;la. Tako je brzo pro&scaron;lo 365 dana koji se nikada vi&scaron;e neće vratiti. <strong>Dobro je zapitati se &scaron;to smo učinili s tim danima, &scaron;to smo učinili sa svojim životom, &scaron;to smo, zapravo, učinili za svoj vječni život?! </strong>Hoće li nas pro&scaron;la godina jednoga dana tužiti na Božjem sudu zato &scaron;to ju nismo proveli onako kako je to Svevi&scaron;nji od nas očekivao? Je li nam dobri i milosrdni Bog bio na prvom mjestu u životu?! Ako nije bilo tako, onda ni sve drugo nije bilo na svome mjestu.<br /><br /></p> <p>Na početku smo jedne nove, milosne, od Boga darovane godine. <strong>Svaka nova godina novi je početak, nova prilika za rast i sazrijevanje u vjeri i ljubavi, mudrosti i milosti.</strong> Novi je početak i novi izazov. Živeći u vremenu, neprestano se nalazimo pred nekim počecima. Život se i sastoji od mnogo početaka. Kaže se da je svaki početak težak. Sve to ovisi o nama i na&scaron;em odnosu prema stvarnosti koja nas okružuje. Prepustimo Božjoj volji sve životne trenutke, pogotovo one manje ugodne i bit će nam lak&scaron;e. Darujmo svome Bogu prvo i sredi&scaron;nje mjesto u svome životu, kako bi sve ostalo bilo na svome mjestu. <strong>Božja smo djeca i Bog zaslužuje da nam on bude najvažniji u životu.<br /><br /></strong></p> <blockquote> <p>&Scaron;to znači primiti Krista? To znači truditi se živjeti kao &scaron;to je on živio. Živjeti po evanđelju, vr&scaron;iti volju Božju. Usvojiti Isusov način razmi&scaron;ljanja, osjećanja, gledanja na stvarnosti u sebi i oko sebe&hellip;<br /><br /></p> </blockquote> <p>Proslavili smo Božić, sredi&scaron;nji događaj u povijesti čovječanstva. Proslavili smo određeni povijesni događaj i Božji zahvat u ovom na&scaron;em svijetu i životu. <strong>Bog koji je sama ljubav, milosrđe i dobrota prona&scaron;ao je način da postane djetetom i ne prestane biti Bogom</strong>. To je razlog na&scaron;e radosti i sreće. Isus je postao na&scaron;im bratom kako bismo mi postali Božjom djecom. Čitamo u evanđelju: &bdquo;Onima koji ga primi&scaron;e podade moć da postanu djeca Božja.&ldquo; Evo nagrade svima &bdquo;koji ga primi&scaron;e&ldquo;: postali smo djeca Božja, Bogoliki; koliko je moguće, izjednačeni smo sa svojim najvećim bratom &ndash; Bogočovjekom. Je li to tako? <strong>Je li na&scaron; sličan njegovu životu?<br /><br /></strong></p> <p>&Scaron;to znači primiti Krista? To znači truditi se živjeti kao &scaron;to je on živio. Živjeti po evanđelju, vr&scaron;iti volju Božju. Usvojiti Isusov način razmi&scaron;ljanja, osjećanja, gledanja na stvarnosti u sebi i oko sebe &ndash; napose usvojiti ljestvicu vrijednosti koju je on postavio. Sjetimo se samo nekoliko Isusovih misli:</p> <p>&bdquo;Ja sam jedini Put, jedina Istina i Život!&ldquo; (<em>Iv</em> 14, 5).</p> <p>&bdquo;Novu vam zapovijed dajem da ljubite jedni druge kao &scaron;to sam ja vas ljubio!&ldquo; (<em>Iv</em> 13, 34).</p> <p>&bdquo;Učite se od mene, jer sam blaga i ponizna srca i naći ćete spokoj du&scaron;ama svojim!&ldquo; (<em>Mt </em>11, 25).<br /><br /></p> <p>&bdquo;K svojima dođe, ali ga njegovi ne primi&scaron;e!&ldquo; To je vrlo te&scaron;ka riječ izabranom narodu. Ma koliko to poku&scaron;ali objasniti, ostaje neobja&scaron;njivo: za&scaron;to Izabrani narod nije primio svoga najvećeg Sina, za&scaron;to mu je priredio Kalvariju? <strong>Ne primi&scaron;e ga&hellip; Na početku života dali su mu jasle, a na svr&scaron;etku križ.</strong> Ne primi&scaron;e ga! Pazimo da te riječi i nas ne pogode jednoga dana! Učinimo sve kako bi svoga Boga u ovoj novoj godini jo&scaron; vi&scaron;e primili i proslavili svojim životom! Pomozimo i drugima na tom putu, kako bismo bili osvjedočeni vjernici.</p> <p><br /><em><strong>Fra Petar Ljubičić/Book.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/22-01-02-srce-ruke.jpgPrve dane 2022. provedite u Kazalištu / Predstava 'Gnijezdo' ponovno u HNK Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=355120355120Grude.com - klik u svijetThu, 30 Dec 2021 17:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ova je predstava jedna od najuspješnijih predstava HNK Mostar.<p>&nbsp;</p> <p>Nagrađivana predstava "Gnijezdo", u kazali&scaron;noj javnosti neformalno progla&scaron;ena i jednom od najboljih predstava zadnjih nekoliko godina u BiH, bit će izvedena u ponedjeljak, 3. siječnja, i u utorak 4. siječnja 2022. godine na daskama Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru s početkom u 20 sati.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovaj neobični kazali&scaron;ni komad, jer ga se doživljava svim čulima, autorski je projekt Marine Petković Liker, a inspiriran je poezijom Marka Toma&scaron;a. U njemu igraju Miro Barnjak, Bojan Beribaka, Angela Bulum, Jelena Kordić Kuret, Nikolina Marić, Jadranka Popović Miljko i Ivan Skoko.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"Gnijezdo" je predstava koja govori o nesređenim odnosima između tri sestre i tri brata koji nenadano na godi&scaron;njicu majčine smrti otvaraju bolnu temu &ndash; &scaron;to učiniti sa zajedničkom kućom koju je ozbiljno načeo zub vremena. Dok jedni žele promjene, drugi poku&scaron;avaju argumentirano upozoriti za&scaron;to one nisu moguće. Rastrgnuti obiteljskim tajnama, nerealiziranim ljubavima, ratnim ožiljcima i vi&scaron;kom majčinske ljubavi, oni tek mogu proizvesti neverin u lokvi vlastite nepomičnosti, progovarajući vrlo otvoreno o (ne)mogućnosti komuniciranja i međusobnog (ne)razumijevanja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ova je predstava jedna od najuspje&scaron;nijih predstava HNK Mostar, a to potvrđuju nagrade poput one na Međunarodnom festivalu "Dani Jurislava Korenića" u Sarajevu gdje je osvojila nagradu za najbolju predstavu u cjelini, a istu nagradu osvojila je i na Međunarodnom festivalu glumca "Zaplet 11" u Banjoj Luci.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Broj mjesta je ograničen zbog po&scaron;tivanja epidemiolo&scaron;kih mjera, a ulaznice je moguće rezervirati preko Facebook ili Instagram stranice HNK Mostar, odnosno pozivom na broj 036/446 024.</p> <p>&nbsp;</p> <p>FOTO: ARHIV</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-logorilijada.jpg.jpegVIDEO: Gruđanka, sestra Rita, napravila prekrasne jaslice! Klarise pripremile na tisuće hostijahttp://grude.com/clanak/?i=355077355077Grude.com - klik u svijetTue, 28 Dec 2021 17:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-28-21-rita-klarise.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sestre Klarise na Brestovskom uoči Božića pripremile su na tisuće hostija za potrebe cijele Vrhbosanske nadbiskupije.<p>&nbsp;</p> <p>Hijacinta Batinić, časna majka sestara Klarisa samostana na Brestovskom, govorila je o tome za RTV Herceg Bosne.</p> <p>Također, otkrila je i da je sestra Rita, Tina Milo&scaron; rodom iz Gruda, napravila jaslice s ljubavlju.<br /><br /></p> <p>Pogledajte prilog:<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/SQZj4COhmVM" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-28-21-rita-klarise.jpgNebo je plakalo s Hercegovinom 1. siječnja... u subotu sveta misa za osam anđelahttp://grude.com/clanak/?i=355076355076Grude.com - klik u svijetTue, 28 Dec 2021 17:39:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-01-03-tribistovo-paljenje-svijeca-20.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bila je to noć u kojoj smo se nadali dolasku ljepšeg vremena, završetku pošasti, dolasku slobode... čekala se 2021. godina.<p><br />Nažalost, tog jutra Hercegovinu je proparala tužna vijest, najtužnija koju je portal Grude.com objavio ikad. Stradalo je osmero mladih na Tribistovu. Novogodi&scaron;nje jutro odmah je postalo tragično jutro. Po jutru se dan poznavao i svi smo znali, čeka nas jo&scaron; jedna te&scaron;ka godina.</p> <p>Četiri mladića i četiri djevojke iz Rakitna i Posu&scaron;ja dragi Bog je pozvao k sebi u naručje. Mirela, Stjepan, Žana, Mia, Marija, Ivan i dvojica Stipa ostaju zauvijek u sjećanju svoje Hercegovine.</p> <p><br />Dana 1. siječnja 2022., prvog dana nove godine, u 9 sati u crkvi u Rakitnu bit će služena sveta misa zadu&scaron;nica, a istog dana sveta misa je i u Posu&scaron;ju u 18 sati.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-01-03-tribistovo-paljenje-svijeca-20.jpgSveti Ivan, apostol i evanđelist, najmlađi od 12 Isusovih učenikahttp://grude.com/clanak/?i=355044355044Grude.com - klik u svijetMon, 27 Dec 2021 08:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-27-sveti-ivan-apostol.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Ivan rođen je u ribarskom mjestu Betsaidi, na Genezaretskom jezeru. Otac mu je bio ribar Zebedej, a majka Saloma, koja se spominje na više mjesta u Novom zavjetu, i to kao pobožna žena koja je pratila Isusa na Njegovu križnom putu i jedna od svjedokinja Njegova uskrsnuća.<p>&nbsp;</p> <p>Svetog je Ivana, zajedno s bratom Jakovom, jednom prilikom, dok su krpali mreže, pozvao sam Isus da pođu za Njim, &scaron;to su oni spremno i učinili. Njih su dvojica, zajedno sa svetim Petrom, bili najbliži Isusovi učenici, koji su mogli svjedočiti o posebnim događajima iz života svoga Gospodina. Tako su jedino oni nazočili situaciji kada je Krist izliječio Petrovu punicu, kada je oživio Jairovu kćer, prilikom Kristova preobraženja na brdu Tabor, kao i onda kada se smrtno znojio na Maslinskoj gori.<br /><br /></p> <p>Zbog njihove vatrene naravi, Isus Ivana i Jakova naziva 'sinovima groma'. Primjerice, kad su se jednom vraćali iz nekog samarijskog sela koje nije htjelo primiti Isusa i apostole, njih dvojica predložila su Isusu da po&scaron;alje vatru s neba i uni&scaron;ti mjesto. No, unatoč takvoj žestokoj naravi, obojica će itekako posvjedočiti ljubav i vjernost svom Učitelju.<br /><br /></p> <p>Dok će Jakov prvi od apostola podnijeti mučeničku smrt, sveti će Ivan svoju vjeru u uskrslog Gospodina svjedočiti životom, posebno osnivajući kr&scaron;ćanske zajednice i posvećujući se pisanju. Nakon Marijine smrti, koju mu je Isus na križu povjerio kao svoju majku, putovao je Judejom i propovijedao, a potom je oti&scaron;ao u Malu Aziju i ondje osnovao sedam Crkava.<br /><br /></p> <p>Prema predaji, odveden je u Rim i mučen u vrelom ulju, a nakon &scaron;to je preživio, prognan je na otok Patmos u Egejskom moru i osuđen na rad u rudnicima. Ondje je napisao Knjigu Otkrivenja, a kad je za vrijeme cara Nerve bio oslobođen, vratio se u Efez, gdje je napisao svoje Evanđelje i tri poslanice, i ondje je u dubokoj starosti od oko 100 godina i umro.<br /><br /></p> <p>Umjetnici ga obično prikazuju s perom, a njegov je simbol orao, &scaron;to treba gledati u svjetlu posebne dubine njegove misli. Poznata je rečenica ranokr&scaron;ćanskog pisca Origena, koji kaže ovako: 'Cvijet Biblije su Evanđelja, a cvijet Evanđelja je Ivanovo evanđelje. Njegove se pak poslanice često nazivaju 'poslanicama ljubavi', jer ljubav se u njima spominje vi&scaron;e od 50 puta'.<br /><br /></p> <p>&Scaron;tuje se kao za&scaron;titnik teologa, pisaca, skladatelja, slikara, zazivaju ga kod opeklina, žrtava požara, a &scaron;tuje se i kao za&scaron;titnik prijateljstava, pi&scaron;e Laudato.hr.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-27-sveti-ivan-apostol.jpg'Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!'http://grude.com/clanak/?i=355041355041Grude.com - klik u svijetSun, 26 Dec 2021 23:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-26-sveti-stjepan-prvomucenik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveti Stjepan sve do današnjeg dana zavrijedio je poštovanje zbog svoje dosljednosti u življenju i djelovanju. <p><br />Do kraja svoga života slijedio je i živio za Isusovu riječ, isticao se u čistoći duha i darežljivosti. Umro je za svoju vjeru i ljubav nebesku, a posljednje riječi koje je izrekao prije svoje smrti dočaravaju veličinu njegova duha: 'Gospodine, ne uzmi im ovo za grijeh!'<br /><br /></p> <p>Na početku je većina obraćenika bila palestinskog podrijetla, ali kako su Židovi bili ra&scaron;trkani po Maloj Aziji i istočnoj Europi, Evanđelje se &scaron;irilo po svim krajevima gdje se govorilo grčki. Najugledniji i najenergičniji između njih bio je Stjepan. Tek &scaron;to je počeo djelovati, istaknuo se u revnosti i čudesima koja je Duh Sveti činio preko njega. On je navukao na sebe mržnju starih Židova zbog plemenite i smione slobode kojom je navije&scaron;tao Evanđelje u svakoj prigodi.<br /><br /></p> <p>Tradicija obilježavanja spomendana svetog Stjepana u crkveni liturgijski kalendar uvedena je 380. godine. Iako nema zapisa o tome kada je Stjepan Prvomučenik točno rođen, pretpostavlja se da je mučeni&scaron;tvo podnio u svibnju.<br /><br /></p> <p>Stjepan je bio Židov iz Jeruzalema te pravi praktični kr&scaron;ćanin. Prva ga je kr&scaron;ćanska zajednica imenovala jednim od sedam đakona, a u Djelima apostolskim istaknuta je njegova briga za siroma&scaron;ne i nemoćne te snaga i milost kojom je djelovao na narod.<br /><br /></p> <p>Stjepan je posvuda navje&scaron;ćivao Radosnu vijest svoga Učitelja, dok se oko njega okupljao sve veći broj Židova koji su se zbog njegovih propovijedi obraćali na kr&scaron;ćanstvo. Utjecaj koji je imao među židovskim narodom te svećenstvom izazvao je gnjev Židova u Sinagogi i u Hramu koji su, u znak odmazde, odredili njegovo uhićenje i konačno pogubljenje. Nakon &scaron;to je uhićen, Stjepan je održao svoj čuveni govor pred sudom, osvrnuv&scaron;i se na čitavu povijest kr&scaron;ćanstva, od svetih Patrijarha, preko Mojsija i proroka, pa sve do Isusa Krista, kojega su židovske vođe također pogubile. Zbog toga govora, židovske glave&scaron;ine odlučile su da Stjepana izvedu izvan grada te ga tamo kamenuju.<br /><br /></p> <p>Poput svoga Učitelja Isusa, Stjepan je oprostio svojim neprijateljima dok su ga ubijali, a priča o njegovu kamenovanju povezana je i s drugim velikim likom kr&scaron;ćanske povijesti, koji se u trenutku kamenovanja zvao Savao. Savao je bio najveći progonitelj Kristova nauka te je odobravao Stjepanovo pogubljenje. Nakon obraćenja u kr&scaron;ćanstvo, prepoznajemo ga u liku svetog Pavla koji je kasnije postao jednim od najvećih boraca za Krista te najvećim propovjednikom Kristova evanđelja.<br /><br /></p> <p>Stjepan Prvomučenik u kr&scaron;ćanskoj se ikonografiji prikazuje kao mladić u đakonskoj odjeći, držeći palmu kao simbol mučeni&scaron;tva u jednoj ruci te kamen u drugoj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-26-sveti-stjepan-prvomucenik.jpgUmro je nadbiskup Tutu! 'Dao je smisao biblijskom uvidu da je vjera bez djela mrtva'http://grude.com/clanak/?i=355026355026Grude.com - klik u svijetSun, 26 Dec 2021 12:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-26-nadbiskup-tutu.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nadbiskup Desmond Tutu, dobitnik Nobelove nagrade za mir i jedan od glavnih aktera u okončanju apartheida u Južnoj Africi, preminuo je u 90. godini.<p>&nbsp;</p> <p>Predsjednik Cyril Ramaphosa rekao je da je smrt nadbiskupa označila "jo&scaron; jedno poglavlje žalosti u opro&scaron;taju na&scaron;e nacije od generacije izvanrednih Južnoafrikanaca".<br /><br /></p> <p>Rekao je da je nadbiskup Tutu uradio sve da iza njega ostane "oslobođena Južna Afrika".<br /><br /></p> <p>Tutu je bio jedna od najpoznatijih osoba u zemlji i inozemstvu.<br /><br /></p> <p>Suvremenik ikone anti-aparthejda Nelsona Mandele, bio je jedna od pokretačkih snaga pokreta za okončanje politike rasne segregacije i diskriminacije koju je provodila vlada bijele manjine protiv crnačke većine u Južnoj Africi od 1948. do 1991. godine.<br /><br /></p> <p>Dobio je Nobelovu nagradu 1984. za svoju ulogu u borbi za ukidanje apartheida.<br /><br /></p> <p>Tutuova smrt dolazi samo nekoliko tjedana nakon smrti posljednjeg predsjednika Južne Afrike iz doba apartheida, Frederika Willema de Klerka, koji je umro u 85. godini.<br /><br /></p> <p>Predsjednik Ramaphosa rekao je da je Tutu bio "ikonični duhovni vođa, aktivist protiv apartheida i globalni borac za ljudska prava".<br /><br /></p> <p>Opisao ga je kao "domoljuba bez premca, vođu principijelnosti i pragmatizma koji je dao smisao biblijskom uvidu da je vjera bez djela mrtva.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Čovjek izvanrednog intelekta, integriteta i nepobjedivosti protiv sila apartheida, bio je također nježan i ranjiv u svom suosjećanju za one koji su pretrpjeli ugnjetavanje, nepravdu i nasilje pod aparthejdom, te potlačene ljude &scaron;irom svijeta&rdquo;, kazao je Ramaphosa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-26-nadbiskup-tutu.jpgVIDEO: Klapa Florijan pjeva 'Svim na zemlji' usred Zagreba, nitko ni da zastane...http://grude.com/clanak/?i=355020355020Grude.com - klik u svijetSat, 25 Dec 2021 23:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-25-21-klapa-sveti-florijan.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Klapa Sveti Florijan u ponedjeljak je nastupila u K.D. Vatroslav Lisinski na proslavi 145. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice, a premijer Plenković tom je prigodom klapu koja je svoj rad počela unutar DVD-a Žrnovnica, proglasio službenom hrvatskom vatrogasnom klapom.<p><br />No, klapa je "za gu&scaron;t" zapjevala pokoju a capella pjesmu i na zagrebačkim javnim povr&scaron;inama, a božićnu "Svim na zemlji" zapjevali su u Importanne Centru.</p> <p>Ova objava do vremena objave ovog teksta pre&scaron;la je 70.000 pregleda i gotovo 2.000 lajkova na klapskoj Facebook stranici.</p> <p>Međutim, ono &scaron;to se da primijetiti je da one koji su se na&scaron;li u Importanneu ne dodiruje niti božićna pjesma nego kao muhe bez glave jure, neki možda i ne znajući &scaron;to je pravi smisao Božića...<br /><br /></p> <p><strong>pogledajte video:</strong><br /><br /></p> <p><iframe style="border: none; overflow: hidden;" src="https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fklapasvetiflorijan%2Fvideos%2F1252134458532218%2F&amp;show_text=0&amp;width=560" frameborder="0" scrolling="no" width="560" height="308"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-25-21-klapa-sveti-florijan.jpgGOSPINA PORUKA NA BOŽIĆ 2021.http://grude.com/clanak/?i=355017355017Grude.com - klik u svijetSat, 25 Dec 2021 19:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-02-gospa_medjugorje1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija punih 40 godina šalje čovječanstvu poruke preko Međugorja. Danas, na Božić, putem vidioca Jakova Čole i Marije Pavlović Lunetti, Gospa je pozvala čovječanstvo da otvori svoja srca i moli Gospodina za dar vjere.<p><strong>&nbsp;</strong><br /><strong>Poruka čovječanstvu preko Jakova Čole</strong><br /><br /></p> <p>&ldquo;Draga djeco, vi jeste i zovete se djeca Božja i kada bi samo va&scaron;a srca osjetili tu neizmjernu ljubav koju Bog ima prema vama, va&scaron;a bi mu se srca klanjala i zahvaljivala u svakom trenutku va&scaron;ega života.<br /><br /></p> <p>Zato dječice danas na ovaj milosni dan otvorite va&scaron;a srca i molite Gospodina za dar vjere, da bi uistinu mogli postati dostojni imena djece Božje, koja čista srca zahvaljuju i &scaron;tuju svog nebeskog Oca. Ja sam uz vas i blagoslivljam vas svojim majčinskim blagoslovom .&rdquo;<br /><br /></p> <p><strong>Poruka čovječanstvu preko Marije Pavlović Lunetti<br /><br /></strong></p> <p>&bdquo;Draga djeco! Danas vam nosim svog Sina Isusa da vam da svoj mir.</p> <p>Dječice, bez mira nemate budućnosti ni blagoslova, zato vratite se molitvi jer plod molitve su radost i vjera, bez koje ne možete živjeti. Dana&scaron;nji blagoslov koji vam dajemo, nosite u svoje obitelji i obogatite sve one s kojima se susrećete, da osjete milost koju vi primate. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-02-gospa_medjugorje1.jpgU Međugorju za blagdane više od 10 tisuća ljudi! Tri tisuće Ukrajinaca, dolazi i 2500 Poljaka...http://grude.com/clanak/?i=355014355014Grude.com - klik u svijetSat, 25 Dec 2021 17:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-25-211225004.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Međugorje je s božićnim blagdanima dodatno oživjelo, a u ovom blagdanskom vremenu, za Božić i Novu godinu očekuje se više od 10 tisuća gostiju.<p>&nbsp;</p> <p>Kako su za Klix kazali iz Turističke zajednice u Međugorje najvi&scaron;e je gostiju iz istočne Europe, koji su odlučili božićne i novogodi&scaron;nje blagdane povesti u tom hercegovačkom mjestu.</p> <p>"Trenutno je u Međugorju oko tri tisuće gostiju iz Ukrajine, a očekujemo i dolazak oko 2500 gostiju iz Poljske. Tako da s domaćim gostima koji dolaze na jednodnevne boravke tijekom božićnih i novogodi&scaron;njih blagdana očekujemo da će broj posjetitelja prema&scaron;iti deset tisuća", kazali su za Klix.ba iz Turističke zajednice Međugorje.</p> <p>Kako navode broj posjetitelja u ovom razdoblju bi bio daleko veći da su otvorene granice i da mogu doći svi koji žele, &scaron;to im svakodnevno potvrđuje veliki interes gostiju koji se interesiraju za uvjete dolaska u taj hercegovački kraj.</p> <p>U Međugorju vlada pravi blagdanski duh već danima, a posebno je svečano bilo na božićnoj ponoćki, kada je crkva svetog Jakova bila prepuna vjernika.</p> <p>Božićni ugođaj ispred međugorske crkve izgradnjom replike jaslica iz Betlehema su dodatno obogatili korisnici iz zajednice Cenacolo, &scaron;to je posebna atrakcija za brojne posjetitelje tog mjesta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-25-211225004.jpgFOTO: Misa božićnog bdijenja u Sarajevu! Vukšić: Ostvarenje mira traži se od svakog čovjekahttp://grude.com/clanak/?i=355006355006Grude.com - klik u svijetFri, 24 Dec 2021 23:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-24-21-sarajevo-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svetom misom božićnog bdijenja, u sarajevskoj Katedrali "Srca Isusova" počela je svetkovina i vrhunac iščekivanja najvećeg kršćanskog blagdana Božića, u kojem katolici slave rođenje Isusa Krista.<p>&nbsp;</p> <p>Misu je predslavio Vrhbosanski nadbiskup i predsjednik Biskupske konferencije BiH uzoriti kardinal Vinko Puljić, a prigodnu propovjed uputio je Vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski administrator Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vuk&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Vuk&scaron;ić je u prigodnoj propovjedi, pored ostalog kazao, da zajednica vjernika slijedi tradiciju slavljenja rođenja Isusa Krista, molitvom &bdquo;Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje&ldquo;.<br /><br /></p> <p>"Isus je knez mira, on je na&scaron; mir", kazao je Vuk&scaron;ić i dodao da je Isus svakom čovjeku pokazao veličinu i snagu unutra&scaron;njeg duhovnog mira sa samim sobom, u vlastitoj savjesti, mislima i životu, a time i s Bogom.<br /><br /></p> <p>Čast je naslijediti Isusov primjer, naglasio je on, razoriti grijeh u sebi, izbjegavati ga i to je poslanje svakoga čovjeka, a kr&scaron;ćani bi u tome trebali biti avangarda.<br /><br /></p> <p>"Mir kojeg navje&scaron;ta kr&scaron;ćanska vjera i kojega su pozvani živjeti svi Isusovi učenici, nije stvar samo njihove pojedinačne intime i samo njihovog osobnog osjećaja, već taj mir, ostvaren na osobnom duhovnom i psiholo&scaron;kom nivou, postaje podloga i sredstvo za davanje doprinosa u izgradnji dru&scaron;tvenog mira i slave", naveo je mons Vuk&scaron;ić.<br /><br /></p> <p>Po njegovim riječima, sredstva i načini za izgradnju i održanje dru&scaron;tvenog mira prema biblijskom učenju jesu poniznost kao osnovni stav, blagost prema drugima, strpljivost sa svima, konkretan život i djelovanje dostojni poziva na koji smo pozvani, ljubav kao pravilo u odnosu prema drugom, plemenite namjere i plemenito djelovanje, jedinstvo u namjerama koje trebaju biti oblikovane svezom mira.<br /><br /></p> <p>Prema nauku Katoličke crkve, rekao je, dru&scaron;tveni mir je djelo pravde i plod pravednosti. Pravedan mir je plod reda &scaron;to ga je u ljudsko dru&scaron;tvo utisnuo Božanski utemeljitelj, a ostvaruju ga ljudi koji žeđaju za većom pravdom.<br /><br /></p> <p>Monsinjor Vuk&scaron;ić je također podsjetio da se, prema nauku Crkve, dru&scaron;tveni mir nikad ne stječe jednom zauvijek, nego ga stalno odgovorno i uporno treba graditi.<br /><br /></p> <p>"Ostvarenje mira, traži se od svakoga čovjeka, trajno svladavanje strasti na osobnom nivou, a na dru&scaron;tvenom, budnost zakonite vlasti", naglasio je.<br /><br /></p> <p>Ali ni to nije dovoljno, dodao je, pravedan mir na zemlji može se postići samo ako se osigura dobro ljudima, njihovo dostojanstvo i prava, i ako ljudi s povjerenjem i slobodno međusobno izmjenjuju bogatsva uma i srca.<br /><br /></p> <p>"Za izgradnju takva mira, bezuvjetno je potrebna čvrsta volja pojedinaca, udruga, stranaka, države i cijelih naroda da se po&scaron;tuju drugi ljudi i narodi i njihovo dostojanstvo, te uzajamno življenje bratstva među svim ljudima", istaknuo je on.<br /><br /></p> <p>Želeći svim kr&scaron;ćanskim vjernicima sretan i blagoslovljen blagdan Isusova rođenja, monsinjor Vuk&scaron;ić pozvao je sve da se ujedine u ljubavi, da se ujedine sa svim mirotvornim ljudima da bi izmolili i gradili mir.<br /><br /></p> <p>I pro&scaron;le godine je zbog epidemiolo&scaron;ke situacije izazvane koronavirusom, umjesto polnoćke, održana misa božićnog bdijenja uz po&scaron;tivanje epidemiolo&scaron;kih mjera.<br /><br /></p> <p>Svetu misu Božićnog bdijenja uljep&scaron;ao je katedralski zbor "Josip Stadler" iz Sarajeva, a vjernici i svi građani su direktan prijenos mogli pratiti putem televizije BHRT.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-24-21-sarajevo-glavna.jpgPater poslao poruku i Hercegovini: Duhovni život nisu pravila, nego odnos sa živim Bogomhttp://grude.com/clanak/?i=355003355003Grude.com - klik u svijetFri, 24 Dec 2021 22:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-24-pater-stjepan-horvat.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kao smisao duhovne obnove istaknuto je to da se mladi trebaju približiti Gospodinu.<p>&nbsp;</p> <p>Adventsku duhovnu obnovu za mlade u crkvi Svetog Križa u Gružu, u Dubrovniku predslavio je pater Stjepan Ivan Horvat, misionar Krvi Kristove, pi&scaron;e Medjugorje-info.com.</p> <p>Kao smisao duhovne obnove istaknuto je to da se mladi trebaju približiti Gospodinu, zapitati se &scaron;to je to u njihovu životu na čemu mogu poraditi da bi živjeli vjerodostojno.</p> <p><br />Pater Horvat poslao je univerzalne poruke, a jedna od najjačih je ona da duhovni život nisu pravila, nego odnos sa živim Bogom.</p> <p>&ndash; Iako je lak&scaron;e živjeti tako da drugi ne znaju da smo vjernici, ipak se trebamo zapitati &scaron;to možemo činiti da Gospodina bude vi&scaron;e u na&scaron;em životu. Zahtjevno je i te&scaron;ko, ali i vrijedno je &ndash; poručio je p. Horvat.</p> <p>Kako bi mladi počeli s radom na sebi, najprije trebaju shvatiti smisao do&scaron;a&scaron;ća. Predvoditelj duhovne obnove definirao ga je kao radosno i&scaron;čekivanje Božića, a ne te&scaron;ko i naporno razdoblje.</p> <p>Osvrnuo se i na značenje sakramenta Pomirenja u životima mladih ljudi. Iako se često čini besmislenim ispovijedati se jer su svjesni da će ponovno sagrije&scaron;iti, grijesi nisu najvažniji u ispovijedi. Smisao je u pokazivanju želje za pokajanjem, pomirenjem i popravljanjem. Potaknuo ih je da ovo vrijeme iskoriste kao priliku da zatraže oprost od drugih, ali i da drugima daju opro&scaron;tenje.</p> <p>Nakon prvog dijela kateheze uslijedila je kratka stanka. U drugom dijelu programa duhovne obnove predvoditelj Horvat prisjetio se nekoliko vrlo te&scaron;kih trenutaka u svojoj službi, kada se susreo s pitanjem patnje.</p> <p>&ndash; Smisao patnje treba promatrati kroz križ Isusa Krista. Patnja nije ona koja je konačna, jer život ne zavr&scaron;ava smrću. Duhovni život nisu pravila, nego odnos sa živim Bogom. Zato je na&scaron;a smrt samo jedan prijelaz, ne kraj &ndash; poručio je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-24-pater-stjepan-horvat.jpgHNK Mostar: Već deveta nagrada u ovoj kazališnoj sezonihttp://grude.com/clanak/?i=354978354978Grude.com - klik u svijetThu, 23 Dec 2021 14:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-02-07-identitluk_3.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ovo je najbolji pokazatelj da u HNK Mostar radimo kvalitetno.<p>&nbsp;</p> <p>Koprodukcijska predstava "Identitluk", koju je Hrvatsko narodno kazali&scaron;te u Mostaru radilo s Narodnim pozori&scaron;tem Mostar, nagrađena je Specijalnom nagradom žirija za opći dojam na 5. međunarodnom festivalu "Dani Jurislava Korenića", u organizaciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva. Ovo je 16. nagrada koju je ova predstava dobila na raznim domaćim i inozemnim festivalima.</p> <p><br />"Ovo je najbolji pokazatelj da u HNK Mostar radimo kvalitetno bez obzira na otežane okolnosti zbog korona mjera. Prilog vi&scaron;e ovoj tvrdnji je činjenica kako je kazali&scaron;na sezona započela prije nepuna četiri mjeseca, a predstave HNK Mostar već su dobile devet nagrada", kazao je Josip Blažević, glasnogovornik ove kazali&scaron;ne kuće.</p> <p><br />Prije ovoga priznanja, u listopadu je predstava "Ajmo na fuka" ovjenčana s dvije nagrade na 15. Međunarodnom festivalu pozori&scaron;ta "Zlatna Vila" u Prijedoru, potom u rujnu predstava "Ja od jutra nisam stao" s tri nagrade na 18. Međunarodnom festivalu komedije "Mostarska liska" te u kolovozu predstava "Isus, sin čovječji" s tri nagrade na 40. Pozori&scaron;nim/kazali&scaron;nim igrama u Jajcu.</p> <p><br />Ukupno gledajući, od 12 repertoarskih predstava koje su trenutno na repertoaru HNK Mostar, 8 je predstava sudjelovalo na festivalima u BiH i regiji, od kojih je 7 nagrađeno s 43 nagrade.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-02-07-identitluk_3.jpgOtac James: U molitvama sam dobio odgovor kad će sve ovo završiti http://grude.com/clanak/?i=354964354964Grude.com - klik u svijetThu, 23 Dec 2021 08:58:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-05-02-james_2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Bit će nova atmosfera u svijetu, zato radujte se srcem...<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Da djeco prolazimo kroz jako te&scaron;ka vremena, ali iskreno Gospodin nam daje veliku nadu i odgovara na na&scaron;e molitve. U svojim molitvama ja sam dobio poruku da će ovaj problem s covidom nestati sljedeće godine, do Uskrsa. Do Uskrsa će trajati i bit će nova atmosfera u cijelom svijetu. Zato djeco moja, držite se svoje vjere, držite se Isusa, radujte se srcem&rdquo;, rekao je otac James Manjackal, u nedavnoj virtualnoj molitvi za ozdravljenje.</p> <p>Riječ je o indijskom katoličkom svećeniku i karizmatiku svjetskoga glasa koji je ostao zapamćen nakon desetaka seminara održanih u Hrvatskoj početkom novoga milenija, kao gorljivi propovjednik kojega su pratili brojni znakovi i čudesa. Fra James uvijek kaže da nikada nije vidio ljude s takvom nevjerojatnom vjerom u Isusa kao kod Hrvata! Nedavno je nad njim molio i papa Franjo te je blagoslovio njega i čitav njegov rad, i poslao ga u svijet &scaron;iriti Evanđelje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-05-02-james_2.jpgDodijeljene Dekanove nagrade najboljim studentima Filozofskoga fakultetahttp://grude.com/clanak/?i=354922354922Grude.com - klik u svijetMon, 20 Dec 2021 16:07:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-20-dekanove-nagrade-2021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dodijeljeno je deset Dekanovih nagrada i sedam Pohvalnica.<p>&nbsp;</p> <div class="mainArticleText" style="overflow-wrap: break-word;" data-v-088b9c4a=""> <p>Na Filozofskome fakultetu Sveučili&scaron;ta u Mostaru dodijeljene su Dekanove nagrade najboljim studentima u akademskoj 2020./2021. godini i Pohvalnice za izvannastavne aktivnosti i promicanje ugleda Fakulteta. Dodijeljeno je deset Dekanovih nagrada i sedam Pohvalnica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dekan Filozofskoga fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Ivica Musić rekao je kako je ova dodjela prilika da se javno istakne i pohvali rad najboljih studenata. &bdquo;Uspjeh ovakve vrste nije ni posljedica slučajnosti, ni usputnosti, ni spontanosti, već velika odricanja, strpljivosti, upornosti, jednostavno rečeno &ndash; predana rada. A raditi znači učiti i stvarati&ldquo;, kazao je dekan Musić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dobitnici Dekanove nagrade su: Daria Grbe&scaron;a, Emina Saračević, Lucijana Bo&scaron;njak, Vedran Raič, Domagoj Zelenika, Matea Vidović, Mateo Marinović, Luka-Stanislav Kordić, Antonia Juka i Gordana Banović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pohvalnice za izvannastavne aktivnosti i promicanje ugleda Fakulteta dobili su: Valerija Bago, Matias Zečević, Emili Ibrulj, Marijana Primorac, Petar Babić, Gordan Jelić i Ivana Vasilj.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pohvalnice za promicanje ugleda Fakulteta dobili su i studenti koji su zavr&scaron;ili prvi ciklus Zajedničkoga diplomskog studija politologije koji izvode Filozofski fakultet Sveučili&scaron;ta u Mostaru i Fakultet političkih znanosti i međunarodnih odnosa Sveučili&scaron;ta &ldquo;Matej Bel&rdquo; iz Banske Bystrice.</p> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-20-dekanove-nagrade-2021.jpgFra Mile Vlašić blagoslovio oltar u Dobriču! Poduzetnik Ivica Marušić darovao kompletan iznos za novi kameni oltar i ambonhttp://grude.com/clanak/?i=354909354909Grude.com - klik u svijetSun, 19 Dec 2021 20:38:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-19-novi-oltar-crkva-svetog-josipa-dobric-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Novi oltar i ambon za čitanje blagoslovljeni su u nedjelju na svetom misnom slavlju u crkvi svetog Josipa u Dobriču kod Širokoga Brijega.<p>&nbsp;</p> <p>Svečano misno slavlje predvodio je fra Mile Vla&scaron;ić koji je blagoslovio novi kameni oltar i ambon.</p> <p>Iz Crkvenog odbora su za Jabuka.tv rekli da su svi radovi urađeni za samo &scaron;est dana. Radilo se o &scaron;temanju poda i odvozu materijala, postavljanju novog kamenog poda povr&scaron;ine 35 metara četvornih, postavljanju ambona i oltara kao i postavljanju lika Isusa Krista na čelu oltara.</p> <p>Vrijednost radova iznosila je<strong> 18.635 KM</strong>, a cijeli iznos je <strong>dar crkvi</strong> od obitelji <strong>Ivice Maru&scaron;ića</strong> i njegove tvrtke <strong>Eurostone</strong>, kojemu je uručena zahvalnica.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-19-novi-oltar-crkva-svetog-josipa-dobric-2.jpgPomolite se za mladića koji je teško ozlijeđen u prometnoj nesrećihttp://grude.com/clanak/?i=354820354820Grude.com - klik u svijetWed, 15 Dec 2021 00:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-28-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Širi se poziv da se moli za mladića koji je u nedjelju večer doživio tešku prometnu nesreću i zadobio ozljede opasne po život.<p>&nbsp;</p> <p>Mole se svi koji mogu da mladića Ivicu stave u svoje molitve, kao i njegovu obitelj.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-28-molitva.jpg U daljini vidim selo, od kamena što se stvori, vidim svoju kuću skromnu, što je zvasmo: Naši dvori...http://grude.com/clanak/?i=354801354801Grude.com - klik u svijetTue, 14 Dec 2021 12:15:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=18-09-02-018_cere_13.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vidim dicu na proplanku, dok čuvaju stada, skupa, tada nije bilo svađa, nit podjela, niti grupa, kažu stihovi pjesnikinje Katarine Zovko Ištuk. <div><br /> <div dir="auto"> <div dir="auto"> <div class="ecm0bbzt hv4rvrfc ihqw7lf3 dati1w0a" data-ad-comet-preview="message" data-ad-preview="message"> <div class="j83agx80 cbu4d94t ew0dbk1b irj2b8pg"> <div class="qzhwtbm6 knvmm38d"> <div class="kvgmc6g5 cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql ii04i59q" style="text-align: center;"> <div dir="auto">SRITNO DITE<br /><br /><br /></div> </div> <div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: center;"> <div dir="auto">Kada diple zasviraju</div> <div dir="auto">i kad ganga složno krene,</div> <div dir="auto">zapivat bi i ja tila,</div> <div dir="auto">bude mi se uspomene.</div> </div> <div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: center;"> <div dir="auto">Tad se vrate sritni dani,</div> <div dir="auto">u nizu se slike roje,</div> <div dir="auto">dok sam bila sritno dite,</div> <div dir="auto">mladosti se sitim svoje.</div> </div> <div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: center;"> <div dir="auto">U daljini vidim selo,</div> <div dir="auto">od kamena &scaron;to se stvori,</div> <div dir="auto">vidim svoju kuću skromnu,</div> <div dir="auto">&scaron;to je zvasmo: Na&scaron;i dvori.</div> </div> <div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: center;"> <div dir="auto">Vidim dicu na proplanku,</div> <div dir="auto">dok čuvaju stada, skupa,</div> <div dir="auto">tada nije bilo svađa,</div> <div dir="auto">nit podjela, niti grupa.</div> </div> <div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: center;"> <div dir="auto">Siroma&scaron;ni svi smo bili,</div> <div dir="auto">al vesela i dobra dica,</div> <div dir="auto">osmih nije silazia,</div> <div dir="auto">sa mrljavih na&scaron;ih lica.</div> </div> <div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: center;"> <div dir="auto">Vidim ćaću , cipa drva,</div> <div dir="auto">u blizini majka stara,</div> <div dir="auto">u rukama pune kante,</div> <div dir="auto">nosi vodu iz bunara.</div> </div> <div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q" style="text-align: center;"> <div dir="auto">Prid očima sve se niže,</div> <div dir="auto">dok mi starost moja stiže,</div> <div dir="auto">svaka slika du&scaron;u hrani,</div> <div dir="auto">tako teku moji dani.<br /><br /></div> <div style="text-align: right;" dir="auto">&nbsp;</div> </div> <div class="cxmmr5t8 oygrvhab hcukyx3x c1et5uql o9v6fnle ii04i59q"> <div style="text-align: right;" dir="auto"><em><strong>KATARINA ZOVKO I&Scaron;TUK/Hercegovina.in</strong></em></div> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/18-09-02-018_cere_13.jpgSveta Lucija – navjestiteljica božićnog svjetla http://grude.com/clanak/?i=354780354780Grude.com - klik u svijetMon, 13 Dec 2021 08:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-13-lucija-sveta.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sveta Lucija od Sirakuze kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine. Zaštitnica je slijepih (tjelesno i duhovno), krojača i kovača. <p><br />Sveta Lucija od Sirakuze (284. &ndash; 303.) zbog svoje je vjere podnijela mučeni&scaron;tvo 303. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Progonitelji kr&scaron;ćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Kroz svu kr&scaron;ćansku povijest &scaron;tuje se među kr&scaron;ćanima kao mnogostruka za&scaron;titnica &ndash; slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Postoji malo pouzdanih podataka o njezinu životu, ali kako predaja kaže, dok je jo&scaron; bila djevojčica, otac ju je obećao nekom bogatom mladiću za ženu. Otac je ubrzo umro, a i majka Eutihija joj se te&scaron;ko razboljela. Velik dio imetka potro&scaron;ile su na liječnike, ali joj nitko nije mogao pomoći. Bolest nije prestajala. Tada su Lucija i njezina majka krenule na grob svete Agate u Kataniju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Do&scaron;av&scaron;i tamo, Luciji se ukazala sveta Agata i rekla joj: &rdquo;Za&scaron;to traži&scaron; moj zagovor za ozdravljenje svoje majke, kad i sama može&scaron; isprositi zdravlje za svoju majku. Vjera joj je tvoja pomogla. Već je ozdravila, zato &scaron;to si ti svojom čistoćom u svom srcu pripremila dragi stan za Gospodina. Kao &scaron;to je Krist po meni proslavio Kataniju, tako će po tebi proslaviti Sirakuzu.&rdquo; Lucijina majka je zaista ozdravila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U velikoj radosti zbog majčina ozdravljenja, Lucija je odlučila svoju ba&scaron;tinu razdijeliti siromasima, da zauvijek ostane samo Isusova. Majka ju je savjetovala da imetak oporučno razdijeli siromasima, ali joj je Lucija odgovorila: &rdquo;Tako bih siromasima dala svoje imanje samo zato &scaron;to ga ne mogu ponijeti sa sobom u vječnost. Uostalom, kad nam na putu treba svjetlost, svjetiljku nosimo pred sobom, a ne za leđima. Tako i na&scaron;a dobra djela trebaju svijetliti pred nama dok putujemo u vječnost.&rdquo; &Scaron;to je naumila, to je i učinila. Sve je svoje počela dijeliti siromasima. Zato ju je njezin mladić prijavio da je kr&scaron;ćanka. Luciju su onda prisiljavali da se žrtvuje rimskim idolima. Odbila je ponudu riječima: &rdquo;Ja poznam samo jednoga Boga, stvoritelja neba i zemlje. Njemu je najdraža žrtva kad pomažemo siromahe i udovice. Sve sam svoje razdala siromasima. Preostalo mi je jo&scaron; jedino da i samu sebe žrtvujem Gospodinu.&rdquo; Kad joj je sudac zabranio dalje govoriti, hrabra je Lucija odgovorila: &rdquo;Gospodinova se ne smije gu&scaron;iti. Ja sam službenica Gospodina koji je rekao da će njegov Duh govoriti iz učenika kad im budu sudili.&rdquo; Onda joj se sudac rugao zato &scaron;to je rekla da iz nje govori Božji Duh. Lucija je dalje svjedočila: &rdquo;Dok čisto živim, moje je tijelo hram Duha Svetoga.&rdquo; Okrutni sudac joj je tada zaprijetio da će je na silu osramotiti u javnoj kući, pa da će je ostaviti Božji Duh. Na to mu je ona odgovorila: &ldquo;Ako mi bude&scaron; na silu oduzeo čistoću, moja du&scaron;a neće biti oskvrnjena, nego ću imati na nebu dvostruku krunu. Grijeh je samo ono &scaron;to čovjek učini slobodnom voljom.&rdquo; Kad je sudac poku&scaron;ao odvesti Luciju u kuću bludnica, nisu je mogli maknuti s mjesta. Predaja kaže da je jaram volova nije mogao pokrenuti. Kada je nije uspio osramotiti na ovaj način, naredio je da je poliju vrelim uljem i smolom pa da je zapale. No, vatra nije dolazila do nje, već je stajala poput proljetne ruže. No, kako tvrdo ljudsko srce nema smilovanja, dao joj je probosti vrat mačem. Tako je Lucija dobila odjednom dvije krune: djevičansku i mučeničku. Prije smrti uspjela je primiti euharistiju i predvidjela je skoru smrt Dioklecijana kao i prestanak progona kr&scaron;ćana. Njeno predviđanje vrlo se brzo ostvarilo. Krajnji čin mučenja bilo je vađenje njenih očiju, ali nekim čudom ona je uspjela vidjeti i bez očiju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedna druga legenda svjedoči da je jedan mladić bio očaran ljepotom Lucijinih očiju. Lucija je tada sama sebi iskopala oči, da ih po&scaron;alje nasrtljivom mladiću kako bi ga se rije&scaron;ila. Mladi poganin je bio toliko ganut Lucijinom gestom da je i sam postao kr&scaron;ćaninom i svjedokom vjere koju je Lucija djelom pokazala. Predaja kaže da joj je Bog dao nove oči. Stoga se Lucija prvenstveno smatra za&scaron;titnicom slijepih i slabovidnih.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>U tradiciji narodne i crkvene pobožnosti svetu Luciju vrlo često prikazuju s pladnjom i parom očiju na njemu. Narodna tradicija je povezala ugaslu svjetlost njezinih slijepih očiju s najdužom noći zimskog sunčeva ciklusa. Pripisivali su joj posebnu moć &ndash; sveta Lucija bi zimskom suncu povratila snagu &ndash; svjetlost, da bi moglo ponovno zagrijati promrzlu zemlju iz koje bi niknuli novi plodovi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva svetoj Luciji za zdravlje očiju</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>O sveta Lucijo, čije ime znači svjetlost, pun pouzdanja dolazim preda te tražeći te svetu svjetlost koja će mi vratiti oprez u izbjegavanju putova i grijeha i tame zabluda.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pomoću tvog milosnog zagovora, molim te za milost ( &hellip; ) i očuvanje svjetla u mojim očima, kako bih ga uvijek koristio u skladu s Božjom voljom, a da ne ozlijedim svoju du&scaron;u.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dopusti, o blagoslovljena Lucijo, da poslije iskazanog divljenja i hvale za tvoju moćnu za&scaron;titu na zemlji uzmognemo se na kraju pridružiti k tebi u raju vječne svjetlosti božanskog Janjeta, tvog milostivog zaručnika Isusa. Amen.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Grude.com/<a title="Bitno net" href="https://www.bitno.net/" target="_blank">Bitno.net</a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-13-lucija-sveta.jpgObljetnica smrti Drinskih mučenica! Puljić: Uz njih je još 8 tisuća tijela bačeno u rijekuhttp://grude.com/clanak/?i=354774354774Grude.com - klik u svijetSun, 12 Dec 2021 17:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-12-21-kardinal-drinske-mucenice.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tugu i razočarenje zbog aktualne situacije u BiH iskazao je vrhbosanski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić, koji je u Goraždu predvodio misno slavlje povodom spomendana blaženih Drinskih mučenica i blagoslovio zvono crkve izgrađene u njihovu čast.<p><br />Svećenici i vjernici danas su odali počast djeci Goražda, ubijenoj tijekom agresije na BiH, kao i žrtvama četničkog pokolja iz drugog svjetskog rata, te obavili molitvu kraj spomen &ndash; obilježja Drinskim mučenicama. Kardinal Puljić obi&scaron;ao je i crkvu u izgradnji koja će primati vjernike iz cijelog svijeta koji svake godine hodočaste mjesto stradanja časnih sestara.<br /><br /></p> <p>On je naglasio da se u Goraždu obilježava i treća nedjelja doča&scaron;ćanja, kao nedjelja kr&scaron;ćanske radosti i ljubavi i nedjelja &bdquo;Caritasa&ldquo;.<br /><br /></p> <p>- Kr&scaron;ćanin ne smije dozvoliti da mu srce otruje ogorčenje, mržnja ili žalost koja nagriza čovjeka iznutra. A onda na poseban način danas smo ovdje upravo obilježili i proslavili blažene Drinske mučenice, koje su uz tolike žrtve ovdje u Goraždu bile ubijene 15. prosinca 1941. godine i bačene su u rijeku. Uz njih, tu je nažalost oko 8.000 ljudi pobijeno i s mosta u rijeku bačeno &ndash; dodaje Puljić.<br /><br /></p> <p>Časne sestre Jula Ivani&scaron;ević, Berchmana Leidenix, Krizina Bojanc, Antonija Fabjan i Bernadeta Banja službovale su u samostanu na Palama, kada su ih četnici u prosincu 1941. zarobili i sproveli u Goražde. Najstarija među njima, sestra Berchmana, ubijena je tijekom te&scaron;kog puta po snijegu i hladnoći, dok su ostale zatočene u tada&scaron;nju vojarnu, na samoj obali Drine. Nakon &scaron;to su pijani provalili u prostorije gdje su bile zatočene, kako bi sačuvale vlastitu čast, časne sestre skočile su kroz prozor s drugog kata. Te&scaron;ko ozlijeđene četnici su ih dokrajčili noževima i njihova tijela, u danima kada je sličnu sudbinu doživjelo oko 8.000 stanovnika ovog kraja, bacili u Drinu.<br /><br /></p> <p>Zbog njihovog životnog puta, posvećenosti dobru i požrtvovanja u čuvanju vjere, dekretom pape 2011. godine progla&scaron;ene su blaženima, nakon čega je Goražde postalo jedan od najvažnijih gradova za vjernike katolike iz cijelog svijeta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-12-21-kardinal-drinske-mucenice.jpgDanas su Materice! Stihovi Gruđanina: Majko, veliko ti hvala, za svu ljubav koju si mi dalahttp://grude.com/clanak/?i=354758354758Grude.com - klik u svijetSun, 12 Dec 2021 11:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-12-majka-sin.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Materice je naziv za hrvatski narodni običaj koji se slavi na treću nedjelju Došašća.<p><br />Prema običaju, majke darivaju svoju djecu slatki&scaron;ima, orasima, voćem i lje&scaron;njacima, a ponegdje jabuke u kojima su umetnute kovanice, dukati ili ora&scaron;asto voće. Bližoj robini darivali su se rupčići odnosno maramice. Djeca svoju zahvalnost iskazuju čestitanjem materica svojim majkama.<br /><br /></p> <p>Na portalu Grude.com donosimo stihove Gruđanina Zdenka Tolića - Jurkića koji su posvećeni majci, a koje je prije nekoliko godina ekskluzivno objavio na ovom portalu.<br /><br /></p> <p>MOJOJ MAJCI<br /><br /></p> <p>Zagledala se u moga ćaću,<br />rodila je i mene i braću,<br />dala mi je ljubav i dobrotu,<br />to je sve &scaron;to trebam u životu!<br /><br /></p> <p>Zato majko veliko ti hvala<br />za svu ljubav koju si mi dala,<br />i tolike suze prolivane<br />dok si tako odgajala mene.<br /><br /></p> <p>Tvoje srce vječno će kucati,<br />mojoj du&scaron;i snagu ulijevati;<br />i kad budu oči zaklopljene<br />a suze i riječi potro&scaron;ene!</p> <p>&nbsp;</p> <p>Majko voljena; majko jedina!<br />Zadnja tvoja suza majko<br />meni pripada!<br /><br /><br /><em><strong>Zdenko Tolić - Jurkić</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-12-majka-sin.jpgBiskupija se ispričala zbog poteza biskupa na Siciliji, iako nema razloga za isprikuhttp://grude.com/clanak/?i=354754354754Grude.com - klik u svijetSun, 12 Dec 2021 10:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-12-bozicnjak.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolička biskupija na Siciliji ispričala se roditeljima nakon što je njihov biskup rekao skupini djece da Djed Božićnjak ne postoji, prenio je BBC.<p>&nbsp;</p> <p>Biskup Antonio Stagliano navodno je na istom vjerskom događaju rekao da je crveno odijelo Djeda Božićnjaka odabrala Coca-Cola zbog reklame, objavili su talijanski mediji. Ti su komentari <strong>razljutili roditelje</strong>.</p> <p>U isprici, velečasni Alessandro Paolino iz biskupije Noto rekao je da je biskup htio istaknuti pravo značenje Božića, međutim vjernici komentiraju kako onda nije jasno za&scaron;to se onda biskupija ispričava, ili je cilj gurnuti Svetog Nikolu u drugi plan.</p> <p>Također, rekao je Paolino, biskup je htio skrenuti pozornost na priču o <strong>sv. Nikoli</strong>, prvotno nadahnuće za figuru Djeda Božićnjaka, poznatog po darovanju siroma&scaron;nih.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-12-bozicnjak.jpeg(FOTO) Spektakl 'Gradu s ljubavlju'! Fra Luka Marić: Nakon godine aveti, život se nastaviohttp://grude.com/clanak/?i=354748354748Grude.com - klik u svijetSun, 12 Dec 2021 09:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-12-sv_ante1_stl_bih_11221.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Gradu s ljubavlju, manifestacija i dar HKUD-a Sveti Ante Cim gradu Mostaru, održana je ove subote tradicionalni 29. put i potvrdila se kao jedan od najboljih kulturno umjetničkih događaja ne samo u Mostaru nego i puno šire.<p>&nbsp;</p> <p>Na početku programa voditeljica Andrea Marić istaknula je da 29 godina HKUD Sveti Ante Cim na pozornici Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosača dijeli prijateljstvo i ljubav. - 29 godina zajedno s vama učimo, 29 godina unosimo božićni duh u na&scaron; grad. Dragi prijatelji i gosti dobro do&scaron;li tradicionalni koncert "Gradu s ljubavlju". Godine 1993. godine rodila se ideja o održavanju koncerta "Gradu s ljubavlju", i to onda kad je grad bio uni&scaron;ten i ranjen, željelo se izdići duh grada iz ratne tame i beznađa. Uz Božju pomoć, ljubav i požrtvovnost franjevaca koji su djelovali iz Doma svetog Ante u Cimu i uz pomoć dobrih ljudi HKUD Sveti Ante Cim počinje oživljavati. Zahvaljujući tome djeca Cima, Ilića i drugih dijelova Mostara bila su izdignuta iznad onda&scaron;njih nedaća. I u ovom vremenu izoliranosti, socijalne distance, straha među ljudima odlučili smo oživjeti božićni duh u na&scaron;em gradu i u svim na&scaron;im srcima - kazala je u uvodu programa voditeljica.<br /><br /></p> <p>Na početku su zapjevali združeni zborovi Sveti Ante 39' i Sveti Franjo iz Čapljine pod ravnanjem profesorica Silvije Vukojević i Gabrijele Glavinić, a zatim su se redali brojni drugi, od HKUD fra Petar Bakula iz Posu&scaron;ja pa sve do mje&scaron;ovite klape Camerton iz Podgorice.<br /><br /></p> <p>Na kraju programa nazočnima su se obratili fra Luka Marić, čovjek koji je najzaslužniji za ovaj koncert, te Marinko Jurić voditelj folklornog ansambla Sveti Ante Cim.<br /><br /></p> <p>- Kad je večeras voditeljica kazala da su djeca poseban povod da se srca razgale i da se suza u oku ugleda, znate kako je meni bilo kad sam sve vas ugledao, nakon ove avetinske godine. Pa sam oti&scaron;ao pogledati parkirali&scaron;te, pa galeriju, pa sve vas... oči su mi pune suza, srce mi je kao Hum, kao Velež, hvala vam - kazao je s posebnim emocijama na početku govora fra Luka.<br /> Onda je pozdravio puk Mostara i Hercegovine i sve one koji su bili uz program putem internetskih platformi i drugih medija, sve pozdraviv&scaron;i ispred franjevačke misije Framost, te dru&scaron;tava i sekcija HKUD-a Sveti Ante Cim. - Na&scaron; 29. put zaredom ovom gradu i sugrađanima poklanjamo ljubav i svojom mladenačkom vedrinom gledamo unijeti tračak svjetla u ovu na&scaron;u svednevicu. A netko je rekao kako su sretni ljudi koji mogu raditi posao koji vole. Na&scaron;e dru&scaron;tvo Svetog Ante, na&scaron;a Misija, rade posao koji vole. Danas ste doživjeli raspjevano i rasplesano druženje, mladost je ovo koja voli ovo &scaron;to radi i ovim &scaron;to voli želi oplemeniti i druge, sve vas i sve nas, cio na&scaron; grad. A pro&scaron;la godina bila je godina aveti, pandemije, mnoge je uhodane tokove života promijenila. Neki su naizust govorili ni&scaron;ta vi&scaron;e neće biti ni&scaron;ta kao nekad, kao prije. I u na&scaron;em dru&scaron;tvu je do&scaron;lo do određenih promjena i smjene generacije, jedni su preminuli i jutros smo ih se prisjetili u svetoj misi, drugi su sa svojih pleća prepustili mjesto mlađem nara&scaron;taju, život se nastavio. Utabani put i stil života i rada i proba i nastupa se nastavio. S ovim koncertom večeras otpočinjemo obilježavati jedan veliki jubilej dru&scaron;tva Svetog Ante - istaknuo je fra Luka. Naime, dru&scaron;tvo Svetog Ante u Mostaru iduće godine obilježava 150 godina od utemeljenja. - 1872. godine je utemeljeno u Franjevačkom samostanu. Tim smo vi&scaron;e motivirani dati sve, i vi&scaron;e od sebe u nastupajućoj jubilarnoj godini. Proteklih dana je u na&scaron;im prostorima bila prava ko&scaron;nica rada, proba, obveza, medijskih nastupa, putovanja, izravnih, neizravnih kontakata, poziva i odziva, sve to na&scaron; je stil, na&scaron;a ba&scaron;tina i obveza, na&scaron;a poveznica svega. Kad su ovih dana na&scaron;i djelatnici, voditelji, suradnici, volonteri, osobe dobre i drage du&scaron;e, prihvatili, svatko za svoj dio života, sve se uradilo i sve se stiglo, i večeras je meni preostalo jo&scaron; iskreno se zahvaliti svima i čestitati nadolazeći Božić i porođenje Isusovo te Novu godinu. Ovom prilikom pozdravljam dugogodi&scaron;njeg koreografa folklornog ansambla Sveti Ante Cim Gorana Juričića i njegovu obitelj, te pozdravljam članove obitelji onih na&scaron;ih bratima koji su u posljednjoj godini po&scaron;li u vječnost. Pozdravljam novo vodstvo na&scaron;e misije Framost i na&scaron;ih dru&scaron;tava i sekcija u Misiji, na&scaron;ega gospodina Budimira, na&scaron;ega Marinka. Za godinu i koji mjesec na&scaron; bi Marinko trebao doktorirati. Pozdravljam počev&scaron;i od duhovno molitvenih skupina preko glazbene i folklorne skupine preko zajednice zlatoveza, preko karikativne sekcije preko medijske sekcije i inih drugih skupina koje su uvijek na raspolaganju u svemu, a samo je pitanje: Fratre, kad treba i &scaron;to treba! Čestitam Vam nadolazeći Božić i Novu godinu i svima želim obilje Božjeg blagoslova - kazao je fra Luka Marić, čovjek koji je najzaslužniji &scaron;to 29 godina koncert "Gradu s ljubavlju" daruje svoj Mostar.<br /><br /></p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Nakon njega riječ je uzeo Marinko Jurić, voditelj folklornog ansambla koji se zahvalio fra Luki i publici koja skoro 30 godina podržava ovo dru&scaron;tvo. - Ove godine se družimo uživo, hvala dragom Bogu. Hvala svima koji su doprinijeli organizaciji ovog koncerta, svim sponzorima, a posebno Vladi HNŽ-a na čelu s dr. Nevenkom Hercegom koji nam svake godine pomogne u organizaciji ovog koncerta, kao i svima drugima, a dru&scaron;tvo će im se na poseban način zahvaliti u narednom razdoblju. Ova no&scaron;nja na meni uistinu je odraz jednog ponosa, i svi smo mi ponosni na ono &scaron;to smo ovih mjeseci napravili - istaknuo je Marinko. Dru&scaron;tvu fra Petar Bakula iz Posu&scaron;ja uručio je prigodan poklon zbog njihovog doprinosa ovoj manifestaciji, kao i mje&scaron;ovitoj klapi Camerton iz Podgorice koja je također obogatila ovogodi&scaron;nju manifestaciju. Posebne zahvale uputio je kreativnoj radionici Zlatovez koja se potrudila oko nedavne Revije i oko ove manifestacije.<br /><br /></p> <p>Manifestacija "Gradu s ljubavlju" zavr&scaron;ila je pjesmom, a u idućoj godini HKUD Sveti Ante Cim proslavit će 150 godina od osnivanja u samostanu franjevaca koji su udarili snažan pečat kako Mostaru i Hercegovini tako i kulturnim događajima na ovim prostorima, a uz koje se čuvao i sačuvao identitet hrvatskog naroda i ove zemlje.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-12-sv_ante1_stl_bih_11221.jpgGeneralov mural ponovno je na Laništu!http://grude.com/clanak/?i=354741354741Grude.com - klik u svijetSat, 11 Dec 2021 22:35:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-11-21-mural-praljak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U zagrebačkom naselju Lanište ponovno je iscrtan mural s likom generala Slobodana Praljka, nešto više od mjesec dana nakon što je uklonjen.<p>&nbsp;</p> <p>Fotografije je na Facebooku objavio psihijatar Herman Vuku&scaron;ić.</p> <p>"Povratak murala tražilo je i dvadesetak zagrebačkih veteranskih udruga koje su se okupile prije par tjedana upravo na temu skandaloznog odnosa novih gradskih vlasti prema hrvatskim braniteljima. Siguran sam, odluče li Toma&scaron;ević i njegova svita ponovo ići na uklanjanje murala, branitelji će im se žestoko suprotstaviti", napisao je Vuku&scaron;ić.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-11-21-mural-praljak.jpgMostarska publika opušteno 'feštala' s glumcimahttp://grude.com/clanak/?i=354700354700Grude.com - klik u svijetFri, 10 Dec 2021 13:10:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-10-festa-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Mostarska publika oduševljena je izvedbom i sudjelovanjem u predstavi „Fešta“, koju je zagrebački Teatar „Exit“ sinoć izveo na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.<p>&nbsp;</p> <p>U ovoj komediji, koja progovara o neuralgijama na&scaron;eg dru&scaron;tva, publika je izravno sudjelovala i kroz smijeh 'pomagala' glumcima u rje&scaron;avanju bračnih i ostalih egzistencijalnih problema koji su na kritički način predstavljeni u ovom komadu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Predstava je odlična, glumci i njihov nastup bili su jako autentični za na&scaron;e podneblje. Jako je dinamična, a radi se o jednostavnoj temi, no, zbog pristupačnosti glumaca mogli smo dati povratnu informaciju. Super smo se zabavili, ba&scaron; kao da smo bili na fe&scaron;ti&ldquo;, izjavio je jedan od gledatelja Ivan Tica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sjajne dojmove gostovanja u HNK Mostar ponijeli su i glumci zagrebačkog Teatra &bdquo;Exit&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Mostar je grad u koji uvijek rado dolazim i privatno i poslovno. Bilo je najbolje ikad! Ja imam hercegovačke krvi, tako da sam tu na domaćem terenu, iako govorim splitski. Ovdje se osjećam kao doma. Atmosfera u kazali&scaron;tu je divna, domaćini su nas sjajno ugostili, a u cijelom kazali&scaron;tu vlada obiteljski ugođaj, tako da nam je čast bilo igrati pred mostarskom publikom&ldquo;, poručio je glumac Josip Ledina.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-12-10-21-12-10-festa-5.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumica Josipa Anković kaže kako je posebno iznenađena koliko je interaktivna mostarska publika bila.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Bilo mi je prekrasno, ljudi su prekrasni, toliko su razgovorljivi, nemaju nikakvog straha od gre&scaron;ke, to su pravi ljudi. U kazali&scaron;tu je jako topla atmosfera, ovo je jedna od najboljih izvedbi koju smo imali&ldquo;, navela je Anković.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumac HNK Mostar Miro Barnjak izjavio je ovom prilikom kako je ugodno iznenađen i predstavom i reakcijama gledatelja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Do&scaron;ao sam bez ikakvih očekivanja i odavno se ovako nisam od srca smijao predstavi, sjajnim glumcima i publici koja je sjajno reagirala. Jedna vrlo neobična priča izvedena na vrlo zanimljiv način i sve pohvale cijelom projektu. Sjajno&ldquo;, rekao je Barnjak.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Glumica Nikolina Marić kaže kako je imala velika očekivanja jer joj je Teatar &bdquo;Exit&ldquo; jedan od najdražih teatara.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Znala sam da će biti fantastični, ba&scaron; sam se opustila i nasmijala. Posebno me iznenadila na&scaron;a mostarska publika - reagirali su, odgovarali i dobacivali kad je bilo potrebno. Ba&scaron; sam ugodno iznenađena.&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tekst i režiju predstave potpisuju Josipa Anković i Josip Ledina, koji ujedno u njoj i glume, a nastala je u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti u Zagrebu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava govori o Josipi i Josipu, mladom dobrostojećem bračnom paru, godina je 2025., slavi se njihova peta godi&scaron;njica braka. Prisjećajući se svojih ljubavnih početaka Josipa i Josip vode nas kroz kratku povijest svojega odnosa, prepunog uspona i padova. Ni&scaron;ta ne žele sakriti, svaku sitnicu svojeg odnosa podijelit će bez imalo rezerve. Pričajući svoju priču upadaju u najrazličitije, ali vrlo prepoznatljive zamke zajedničkog života, no onu najveću zamku postavit će jedno drugome upravo pred nama. Ismijavajući na&scaron;e ljubavne, bračne i rodne odnose &bdquo;Fe&scaron;ta&ldquo; rastvara brojne stereotipe kojih često nismo ni svjesni, ali svoju kritičku o&scaron;tricu usmjerava i na dru&scaron;tvo koje jedino priznaje zakon braće i kumova.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-10-festa-1.jpgPriča o Gospinom kipu u Tihaljini: Siromašne seoske djevojke darovale su novac za kupovinuhttp://grude.com/clanak/?i=354671354671Grude.com - klik u svijetThu, 09 Dec 2021 09:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-09-21-kip-tihaljina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Tihaljini (BiH) ponosi se jednim od najljepših Marijinih kipova na svijetu. <div class="itemIntroText"> <p><br />Međutim, mnogi ga poistovjećuju s međugorskim kipom Gospe, pa i kad pitate radnice u suvenirnicama koje hodočasnicima prodaju replike kipa, samouvjereno potvrde da se isti nalazi u međugorskoj crkvi.<br /><br /></p> </div> <p>Gotovo nitko osim stranaca i hodočasnika koji dolaze u župu ne zna da se taj kip nalazi u crkvi u župi Tihaljina koja je udaljena od Međugorja ne&scaron;to manje od 40 kilometara. Gospin kip privlači mase hodočasnika, pa u ljetnom periodu rijetko prođe dan da se ne slavi i do deset misa na stranim jezicima. Tako je Marija ostala skrivena, ali neviđeno privlačna u malom hercegovačkom selu koje ne broji vi&scaron;e od tisuću stanovnika. I važna napomena &ndash; u materijalnom smislu selo uopće ne profitira od Gospe. Zanimljiv je podatak da kip također nema nikakvu materijalnu vrijednost, izliven je od jeftine plastike. Kupljen je u Italiji sedamdesetih godina pro&scaron;loga stoljeća za malu novčanu vrijednost, ali ima snažnu duhovnu pozadinu &ndash; novac za kip su darovale siroma&scaron;ne seoske djevojke.<br /><br /></p> <p>U pro&scaron;losti je postojala svijest kod ljudi da kip Bezgre&scaron;ne mogu dostojno kupiti samo nevina dječja srca. Kao &scaron;to Marija u vrijeme svoga zemaljskog života nije plijenila pažnju nekim statusom, moći ili bogatstvom, tako ljepota i privlačnost ovoga kipa nisu posljedica njegove materijalne i umjetničke vrijednosti. Hodočasnike iz svih krajeva svijeta privlači njegova jednostavnost. On dočarava ono &scaron;to je Marija doista bila: jednostavna židovska djevojka. Premda je događaj njezina Bezgrje&scaron;noga začeća izuzetan i tajanstven, Marija je živjela kao djevojka svoga vremena, i&scaron;čekujući Mesiju poput svake druge mlade Židovke.<br /><br /></p> <p>Veličina i dubina njezina bića upravo se očituje u njenoj jednostavnosti i skrovitosti. To možemo vidjeti u svim segmentima njezina života, a osobito u božićnom otajstvu. Marija je rodila Isusa u pećini, van svake udobnosti toploga doma, vreve i svjetala grada<br /><br /></p> <p>Za ljude na&scaron;ega vremena ne možemo reći da se dobro osjećaju u svojoj koži, tj. u običnosti svojega života. Svatko bi htio istaknuti svoju posebnost, &scaron;to Marija nije činila, iako je imala značajan razlog &ndash; nosila je Bogočovjeka pod svojim srcem. Ljudima vi&scaron;e nije zanimljiv život u poniznosti, jednostavnosti, pobožnosti i poslu&scaron;nosti. Ove osobine postale su znak neuspjeha i ljudske slabosti. Ali Marija je bila doista takva, nenametljiva i samozatajna. Zato se i svidjelo Bogu da postane Njegovom majkom (G. de Montfort).<br /><br /></p> <p>Veličina i dubina njezina bića upravo se očituje u njenoj jednostavnosti i skrovitosti. To možemo vidjeti u svim segmentima njezina života, a osobito u božićnom otajstvu. Marija je rodila Isusa u pećini, van svake udobnosti toploga doma, vreve i svjetala grada. Svjetlo koje je obasjalo &scaron;talicu bilo je silnije od svih ljudskih svjetiljki. Neugledna hladna prostorija odjednom je privukla mno&scaron;tvo siroma&scaron;nih pastira, običnih malih ljudi, a potom i ugledne mage. Marija je također činila sve &scaron;to i druge židovske majke, prikazala je svoga Prvorođenca u Hramu. Bog je u životu nije izuzeo ni patnje progonstva, života u tuđinskoj zemlji. Radila je i naučila Sina radu, ali je prepoznala i vrijeme kada ga je trebala pustiti da slijedi Očevu volju. U svojoj običnosti Marija je i djevica i majka, za&scaron;titnica i učiteljica, žena vjere i žena nade, smijeha i žalosti. Svi događaji iz Marijina života su tako obični i svakodnevni, ali time u sebi sadrže trajnu vrijednost. Marija nije pomodarka svoga vremena, kao mi dana&scaron;nji ljudi, ona živi neprolazne vrednote. Tu se nalazi sva njezina ljepota i njezina privlačna snaga. Ona nam trajno pokazuje dijete Isusa koje nije rođeno u modernom domu niti je ležalo povijeno u markirane pelenice. Isus nije imao skupa kolica, već neugledne jasle. Premda je Krist Kruh koji hrani cijeli svijet svoj kruh je morao zaraditi. A tome ga je naučila Marija, na&scaron;a Majka.<br /><br /></p> <p>Njezin kip u već spomenutoj crkvi u gotovo nepoznatom malom selu može biti simbol duhovne ljepote majčinstva i onih vječnih vrijednosti koje su danas u svijetu blje&scaron;tavila i moći zaboravljene. Sva bogatstva i ljepote ovoga svijeta ne mogu čovjeka ispuniti i učiniti sretnim ako ne zaviri u pećinu k Mariji i ne doživi običnost i jednostavnost maloga čovjeka, kakva je bila i na&scaron;a Nebeska i Bezgre&scaron;na Majka.<br /><br /></p> <p><strong>Mirela Primorac/Svjetlo riječi</strong></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-09-21-kip-tihaljina.jpgZagrli bližnjeg i pruži svima mir, zapjevajmo Božić dolazihttp://grude.com/clanak/?i=354603354603Grude.com - klik u svijetMon, 06 Dec 2021 10:50:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-06-dyaco-bozicna-idila-ceskic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>“Radosno je vrijeme, ljutnje više nema, A obitelj je sad važnija od svega, Zagrli bližnjeg i pruži svima mir, Zapjevajmo Božić dolazi”... <p><br />...pjevaju dečki iz Dyaca u novoj božićnoj pjesma &ldquo;Božićna idila&rdquo;. Autor teksta je Matej Če&scaron;kić, autor glazbe je Matej Podgor&scaron;čak, a autori aranžmana su Damir Ergotić i Mislav Čatić.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/1A858RXHb1w" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-06-dyaco-bozicna-idila-ceskic.jpgFOTO: Fra Stanko Pavlović predvodio Svetu misu na Rudniku, proslavljen blagdan Svete Barbarehttp://grude.com/clanak/?i=354587354587Grude.com - klik u svijetSun, 05 Dec 2021 12:32:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-05-21-sveta-barbara-rudnik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano je jučer bilo na Rudniku, u Mostaru, gdje je svetu misu predvodio grudski župnik fra Stanko Pavlović, piše Bljesak.info, uz suslavlje fra Mile Vlašića i fra Luke Marića.<p>&nbsp;<br />Sveta misa služena je u franjevačkom centru svete Barbare na Rudniku.</p> <div>Svake godine se franjevačka zajednica na Rudniku na poseban način sjeti svih poginulih i umrlih rudara, ali i članova njihovih obitelji. <div>Sveta Barbara je za&scaron;titnica rudara kao i mjesta Rudnik.&nbsp; <br /><br /></div> <div> <div>Sveta Barbara je omiljena svetica u vjerničkom puku i jedna od 14 svetaca pomoćnika u nevolji. Za&scaron;titnica je rudara, arhitekata, ljevača i topnika, vjernici je zazivaju u situacijama opasnim po život, o čemu je govorio i grudski župnik, pozvav&scaron;i i nas da slijedimo primjer svete Barbare, pi&scaron;e Večernji list.</div> <div><br /><br />Nakon svete mise, održana je i manifestacija pod nazivom "U&scaron;tipkijada" koja je u&scaron;la u tradiciju mje&scaron;tana Rudnika koji sa svojim fra Lukom Marićem hrabro, posvećeni Gospodinu i uzdajući se u Njegov zagovor, žive svoju vjeru i čuvaju kulturu i tradiciju koja se ukorijenila u Hercegovinu proteklih stoljeća.</div> <div><br /><br /><em><strong>Grude.com/Foto:Bljesak.info/Vecernji.ba</strong></em></div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-05-21-sveta-barbara-rudnik.jpgZašto je serija ‘Chosen’, koja je sada dobila i posebno božićno filmsko izdanje, tako posebna?http://grude.com/clanak/?i=354585354585Grude.com - klik u svijetSun, 05 Dec 2021 11:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-05-the-chosen-jesus-touches-the-leper-1280x0-c-default.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Trenutno prvi film po zaradi na američkim kino blagajnama ne dolazi iz Hollywooda.<p><br />&nbsp;Iza njega ne stoji neka velika produkcijska kuća, investitori, razvikani producenti. Iako se prikazuje u upola manjem broju kina, potukao je &bdquo;Obitelj Gucci&ldquo; s Lady Gagom u glavnoj ulozi, a govori o &ndash; Isusu. I ne, ne radi se o nekom progresivnom prikazu Isusa, provokaciji ili blasfemiji. Radi se o posebnom božićnom izdanju serije &bdquo;The Chosen&ldquo; (Izabrani) o kojoj se već pisalo na portalu <a href="https://www.bitno.net/kultura/film-i-tv/zasto-je-serija-chosen-koja-je-sada-dobila-i-posebno-bozicno-filmsko-izdanje-tako-posebna/" rel="nofollow" target="_blank">Bitno.net</a>.<br /><br /></p> <p>Onima koji prate seriju ovaj senzacionalni uspjeh možda i nije takvo iznenađenje, jer su navikli da ona ru&scaron;i sve rekorde i uobičajene postavke kinematografije, čime oživotvoruje jedan od svojih slogana: &bdquo;Navikni se na drukčije&ldquo;. Najprije su postali najveći &bdquo;crowdfunding&ldquo; medijski projekt ikad, skupiv&scaron;i sve novce za financiranje prve sezone serije od donacija. To su i ostali, pa se i danas financiraju <em>isključivo</em> od donacija i prodaje predmeta povezanih sa serijom, kao &scaron;to su kape, majice, knjige i slično.<br /><br /></p> <p>Potom, ne želeći da im uvjete postavlja neki veliki &bdquo;streaming&ldquo; servis čiju pretplatu ne mogu svi sebi priu&scaron;titi, iz Chosena su osmislili i izradili svoju vlastitu aplikaciju na kojoj se serija može gledati <em>potpuno besplatno</em>, na mobitelu ili pametnom televizoru. Dosad je serija u toj aplikaciji imala nevjerojatnih 315 milijuna pregleda, a aplikacija je jedno vrijeme bila četvrta u kategoriji zabave u trgovinama za mobilne aplikacije. Na Youtube kanalu serija ima gotovo milijun i pol pretplatnika, a značajan je i broj njenih pratitelja na dru&scaron;tvenim mrežama.<br /><br /></p> <p>Ako ste pomislili da se radi o fenomenu ograničenom na anglosaksonsko govorno područje, pogrije&scaron;ili ste. U aplikaciji postoje titlovi za preko 50 jezika, uključujući, primjerice i korejski ili tamilski, ali i hrvatski, sve djela prevoditelja &ndash; volontera. Ne samo to, serija je čak <em>sinkronizirana</em> na desetak jezika, među kojima su i hindi i kineski.<br /><br /></p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Konačno, odgovor na pitanje svih pitanja: &bdquo;Je li to jo&scaron; jedan od kr&scaron;ćanskih kinematografski nekvalitetnih pothvata koji se gleda iz nekog osjećaja dužnosti?&ldquo; možda je najbolje potražiti na <a href="https://www.imdb.com/title/tt9471404/">IMDB-u</a> i <a href="https://www.rottentomatoes.com/tv/the_chosen">Rotten Tomatoes</a>, dvjema stranicama koje su najmjerodavnije za ocjene filmova i serija, a na kojima The Chosen ima zaista impresivne ocjene.<br /><br /></p> <p>A sve je počelo porazom. Autor (redatelj i glavni scenarist) serije, Dallas Jenkins, doživio je profesionalni neuspjeh kolosalnih razmjera s filmom u koji je uložio sve svoje vje&scaron;tine i snage. Tada je, s dna, zavapio Bogu i darovana mu je skromnost. Shvatio je da on treba samo uložiti svoje kruhove i ribice i vjerovati da će Bog učiniti ostalo. Nakon toga je do&scaron;ao u priliku da snimi božićni film &bdquo;Pastir&ldquo;, koji je poslužio kao pilot projekt za skupljanje donacija, &scaron;to je dovelo do spomenutog &bdquo;crowdfundinga&ldquo;, a to je pak dovelo do snimanja serije.<br /><br /></p> <p>Ipak, serija je značajniji uspjeh doživjela tek kad su, za vrijeme &bdquo;lockdowna&ldquo;, Dallas i njegova ekipa odlučili da će umjesto dotada&scaron;njeg modela prema kojem se gledanje serije naplaćivalo, omogućiti svima da za vrijeme uskrsnog razdoblja besplatno pogledaju seriju, a da oni koji žele, plate unaprijed gledanje onima koji nemaju vlastitih sredstava da to učine. Njihov račun tada se učetverostručio u samo nekoliko dana, odlučili su seriju zauvijek zadržati besplatnom, a ona otada samo raste.<br /><br /></p> <p>Zanimljivo je da slična priča o padu na dno prati i glavnog glumca Jonathana Roumieja, koji glumi Isusa. I on je do&scaron;ao do zida sa svojom karijerom, radeći nekoliko poslova istovremeno kako bi mogao preživjeti, jer se nije mogao uzdržavati od glumačkih angažmana. Kad je ostao bez novaca za režije i hranu, mislio je potpuno odustati od glume i slično kao Jenkins, i on je zavapio. A Bog ga je čuo i usli&scaron;ao. Uskoro je dobio glavnu ulogu u Chosenu, a njegovi kruhovi i ribice danas odu&scaron;evljavaju milijune diljem svijeta koji se slažu da ima ne&scaron;to posebno u njegovoj interpretaciji Isusa.<br /><br /></p> <p>Nisu svi među glumcima i ekipi religiozni. Osim Jenkinsa (evangelika) i Roumieja (katolika), tu je jo&scaron; mnogo denominacija, pa i onih koji se uopće ne deklariraju kao vjernici. No gotovo svi svjedoče da je na setu Chosena neka posebna, za njih dosad jo&scaron; neviđena atmosfera, da su sretni &scaron;to sudjeluju u takvom projektu koji prenosi tako lijepe poruke, &scaron;to bi po Ericku Avariju, jednom od glumaca u seriji (publici možda najpoznatijem po ulozi u filmu &bdquo;Mumija&ldquo;), trebao biti smisao kinematografije. Rijetkost je čuti takve izjave u svijetu filma.<br /><br /></p> <p>Za&scaron;to je serija tako posebna? Za početak, to je prva serija o Isusovom životu, &scaron;to znači da postoji dovoljno vremena da se taj život prikaže u svem svom bogatstvu, za razliku od filma koji je ograničen na najvi&scaron;e tri sata. To samo po sebi ostavlja vi&scaron;e prostora za razvijanje likova koji osvajaju publiku. Chosen trenutno ima dvije sezone, treća se počinje snimati dogodine, a planirano ih je sedam!<br /><br /></p> <p>No vjerojatno najveći razlog popularnosti leži u tome &scaron;to je &bdquo;Najveća priča ikad&ldquo; zapravo ispričana iz perspektive Isusovih učenika, a sam Isus prikazan je u svoj svojoj ljudskosti, ne oduzimajući time ni&scaron;ta od njegovog božanstva. Riječima jednog mog prijatelja: &bdquo;Prvi put da je netko ekranizirao Isusa i apostole kao normalne ljude, s karakterima, duhovite.&ldquo; I to je zapravo ono &scaron;to najvi&scaron;e privlači gledatelje, pogotovo mlađu publiku, &bdquo;alergičnu&ldquo; na neautentičnost i ukočeno svetačko držanje, koji, budimo iskreni, najče&scaron;će prate vjerske filmove. Prikazivanjem apostola kao &bdquo;običnih&ldquo; ljudi svatko od nas može se u njima pronaći i tako prepoznati svoj put u odnosu s Gospodinom, shvatiti kako se život promijenio ili se može promijeniti susretom s Isusom. U tom smislu nezaustavljivo &scaron;irenje ove serije jo&scaron; jednom potvrđuje činjenicu dokazanu &scaron;irenjem Radosne vijesti prije 2000 godina: pravi, autentični Isus je jednostavno &ndash; neodoljiv.<br /><br /></p> <p>Chosen je zato idealan alat evangelizacije za sve one koji rade s mladima i žele ih privući vjeri. Za katoličke skeptike, sadržaj &bdquo;ne vuče&ldquo; na protestantizam, obožavatelj serije je i Scott Hahn, a jedan od zanimljivijih dodatnih sadržaja jest rasprava o epizodama između evangeličkog pastora, rabina i &ndash; katoličkog biskupa, i to jednog od omiljenih, biskupa Barrona. Zbog toga je Chosen i predivan primjer istinskog ekumenizma koji se koncentrira na ono &scaron;to nas povezuje, pretvarajući to u konkretan projekt koji služi &scaron;irenju vjere.<br /><br /></p> <p>No Chosen je prije svega dobra serija, ne&scaron;to u čemu možete uživati zajedno sa svojim najdražima tijekom ovog božićnog vremena. U tom tonu, možda bi najbolje bilo da prvo pogledate kratki božićni film kojim je sve započelo, &bdquo;Pastir&ldquo;, nastavite s prvom i drugom sezonom serije, a uskoro će u aplikaciju doći i ovogodi&scaron;nji božićni specijal (s hrvatskim titlovima!), onaj s početka članka, koji &bdquo;hara&ldquo; američkim kinima. &nbsp;Zove se &bdquo;Glasnici&ldquo;, &scaron;to možemo biti svi mi ako nam se dogodi ono &scaron;to se dogodilo apostolima: oni su radikalno promijenili svoj život, a Isus je postepeno mijenjao njihova srca.</p> <p><br /><em><strong>Lucija Ćorić/Bitno.net</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-05-the-chosen-jesus-touches-the-leper-1280x0-c-default.jpgDruga svijeća 'Betlehem': Brinimo se za ovu Zemlju i jedni za drugehttp://grude.com/clanak/?i=354583354583Grude.com - klik u svijetSun, 05 Dec 2021 10:37:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-05-druga_svijeca.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Diljem zemlje srca vjernika ispunjena su radošću i mirom. Vrijeme je priprave za Božić. Danas je druga adventska nedjelja. Pali se druga od četiri svijeće.<p><br />Druga svijeća naziva se &ldquo;Betlehem&rdquo;, da se prisjeti grada u kojem se rodio Mesija. Možda bi svatko od nas u trenutku kada upali drugu svijeću mogao promi&scaron;ljati o vlastitoj odgovornosti za sve ono &scaron;to činimo drugima bilo iz nehaja ili lo&scaron;e namjere. Na&scaron; planet je drugi Betlehem, dragi Bog, na&scaron; stvoritelj, nam je podario ovu Zemlju. Brinimo se za nju i jedni za druge.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-05-druga_svijeca.jpgProložac se priprema za Žive jaslice, 22. godinu zaredomhttp://grude.com/clanak/?i=354570354570Grude.com - klik u svijetSat, 04 Dec 2021 19:13:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-04-zive-jslice-prolozac.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iako su bile neslužbene informacije kako ovoga Božića postoji mogućnost da ne bude izvedbe Živih jaslica u Prološcu, ipak vrijedni organizatori to su demantirali.<p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;<strong>Žive jaslice će se organizirati i pored niza za nas vrlo te&scaron;kih okolnosti u kojima smo se na&scaron;li. Zato se i pripremamo intenzivno i pozivamo sve one koji su nas pratili ovih posljednjih 21 godinu da nam se pridruže 25. prosinca na sam blagdan Božića i budu s nama u Prolo&scaron;cu od 17 sati kako bi jo&scaron; jednom zajedno doživjeli ugođaj najradosnijeg dana u povijesti ljudskoga roda</strong>,&rdquo; riječi su organizatora.</p> <p>&nbsp;</p> <p><br />Inače u vi&scaron;e pod vodom nego presu&scaron;enom koritu <strong>rijeke Suvaje</strong> i pored hladnog vjetra iz kanjona <strong>Badnjevice</strong>, standardna ekipa svaku večer radi na popravku velike drvene scene, saniraju puteljke, kako bi kompletni prostor bio uređen na vrijeme, javlja <strong>Radio Imotski</strong>.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-04-zive-jslice-prolozac.jpg(VIDEO) Vinko Ćemeraš snimio prvu vlastitu pjesmu na hrvatskom jeziku! Krijesnice su uspomene na naše najmilije...http://grude.com/clanak/?i=354522354522Grude.com - klik u svijetThu, 02 Dec 2021 14:22:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-02-vinko-cemeras.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Skladba ‘Krijesnice’ prva je autorska skladba na hrvatskom jeziku mladog glazbenika iz Čapljine Vinka Ćemeraša, pobjednika treće sezone The Voicea, i njegove grupe Talvi Tuuli. <p><br />Tekst i glazbu potpisuje Vinko Ćemera&scaron;, a produkcija je pod Srđanom Sekulovićem &ndash; Skansijem. Redatelj novog spota je Radislav Jovanov Gonzo.</p> <p>Gostujući u programu Radiopostaje Mir Međugorje Vinko je kazao kako je nastala ova pjesma.</p> <p>&rdquo;Kad sam je pisao bile su mi na pameti osobe koje su nam jako drage, a vi&scaron;e nisu s nama. I&scaron;ao sam s nekom dozom optimizma, da su krijesnice uspomene koje ćemo imati na te osobe, te uspomene nikada ne blijede. Krijesnice su prva pjesma koja će se naći na na&scaron;em drugom albumu. Nadam se da bi za godinu mogao izići novi album &rdquo;, kazao je Ćemera&scaron;.<br /><br /></p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/X4NOmcJYB5E" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>Vinko Ćemera&scaron; &amp; Talvi Tuuli su u lipnju 2021. ostvarili veliki uspjeh &ndash; osvajanje nagrade Porin u kategoriji Najboljeg albuma rock glazbe. Uz ovo iznimno priznanje, pripala im je i nominacija u kategoriji Novog izvođača godine. Na njihovom nagrađenom albumu &ldquo;Na putu&rdquo; na&scaron;ao se i hvaljeni singl &ldquo;Samo da ti si tu&rdquo;, koji je bio izveden uživo tijekom dodjele Porina. 2020. godine Vinko je pobijedio u showu The Voice Hrvatska, zaokupio pažnju &scaron;ire publike te hrabro zakoračio u samostalnu glazbenu karijeru. Cijeli razgovor s njim poslu&scaron;ajte u audiozapisu, a preporučujemo vam i njegov spot i pjesmu &lsquo;Krijesnice.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-02-vinko-cemeras.jpgHP Mostar poštanskim markama obilježava Božić i Novu godinuhttp://grude.com/clanak/?i=354488354488Grude.com - klik u svijetWed, 01 Dec 2021 15:14:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-12-01-hpmostar-fdcbozicinova2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar prigodnim poštanskim markama tradicionalno obilježava Božić i Novu godinu koje se u poštanskom prometu koriste od srijede, 1. prosinca.<p>&nbsp;</p> <p>- Božić je blagdan kojim kr&scaron;ćani cijeloga svijeta slave rođenje sina Božjeg Isusa Krista. Njegovo rođenje navijestili su proroci u Starom zavjetu, oni koje je Bog izabrao da budu vjesnici i tumači Njegove riječi. Isusova majka Blažena Djevica Marija začela je po Duhu Svetome kako bi Božji sin bio rođen od žene i postao čovjekom na spasenje cijeloga svijeta - priopćili su iz HP Mostar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Navode da se na Silvestrovo, noć uoči Nove godine, slavi odlazak stare kalendarske godine kada svi žele novi početak, bolju i sretniju novu godinu. Za razliku od Božića, koji je obiteljski blagdan, Nova godina proslavlja se veselo i bučno u većem dru&scaron;tvu.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-12-01-21-12-01-hpmostar-fdcbozicinova2021.2.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"> </video></div> </div> <p>Ovo izdanje koje autorski potpisuje Vilim Parić, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može se kupiti jednostavno i online putem web shopa <a title="hrvatska po&scaron;ta mostar" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a>, navodi se u priopćenju.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-12-01-hpmostar-fdcbozicinova2021..jpgSlikovnica o hercegu Stjepanu Kosači predstavljena mostarskim mališanimahttp://grude.com/clanak/?i=354456354456Grude.com - klik u svijetTue, 30 Nov 2021 09:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-30-slikovnica.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva (HKD) Napredak u Mostaru je u ponedjeljak predstavljena slikovnica "Herceg Stjepan Kosača", autora Zvonimira Mikulića.<p>&nbsp;</p> <p>Slikovnica je iza&scaron;la u nakladi <strong>HKD Napredak</strong> podružnica Ljubu&scaron;ki. Autor teksta je Zvonimir Mikulić, ilustracije potpisuje Marko Barbarić, a svoj doprinos dali su i Anela Rozić-Vrankić i Mirko Ra&scaron;ić.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mikulić je rekao da&nbsp;slikovnica govori o životu Stjepana Kosače te da si je u kreativnom procesu dopustio neke slobode kako bi djeci približio lik tog velikana.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Prihvatio sam poziv ljubu&scaron;kog Napretka da im se pridružim u stvaranju ove slikovnice i napisao sam pjesmu koja ima dvanaest strofa, dvanaest katrena četverostiha koji su podijeljeni po tri strofe gdje se prate hercegovo djetinjstvo, mladost, zrelost i starost. Istraživao sam koliko je bilo moguće, ali da ne idem previ&scaron;e u dubinu povijesnih činjenica, kako bih zadržao tu neku pjesničku slobodu, da zamislim neke stvari koje ne odgovaraju tim činjenicama - rekao je Mikulić, prenosi<strong> Dnevnik.ba</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Dodao je kako je slikovnica prilagođena djeci i njezin cilj je da mlađe generacije potakne na čitanje, da kroz čitanje upoznaju velikane iz na&scaron;e povijesti.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Dopredsjednik Napretka Miroslav Landeka je rekao da ideja za ovu slikovnicu dolazi iz ljubu&scaron;ke podružnice te se osvrnuo na suradnju mostarskog i ljubu&scaron;kog ogranka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- Imamo potpisan sporazum o prijateljstvu i suradnji sa ljubu&scaron;kom podružnicom te se nadamo uspje&scaron;noj suradnji i u budućnosti. Prvo predstavljanje ove slikovnice je bilo u Ljubu&scaron;kom, a sada je ovdje u Mostaru. Napredak se trudi biti raznovrstan, organizirajući mnoge kulturne sadržaje, a večeras smo privukli one najmlađe. Želja nam je ponuditi &scaron;to bolji kulturni sadržaj Mostaru i Hercegovini - izjavio je Landeka.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Voditeljica programa bila je Barbara Landeka, a u promociji su sudjelovali Marko Barbarić, Anela Rozić-Vrankić, Zvonimir Mikulić Đono, Ljubu&scaron;ke mažoretkinje, Vitezovi herceg Stjepana, Udruga &bdquo;Lubussa&ldquo;, Glazbena &scaron;kola Ljubu&scaron;ki i Klub kulture &bdquo;Libu&scaron;a&ldquo;.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-30-slikovnica.jpgFOTO: U Mostaru upaljena prva adventska svijeća, Kordić govorio o izazovimahttp://grude.com/clanak/?i=354422354422Grude.com - klik u svijetSun, 28 Nov 2021 22:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-28-21-advent-mostar-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz Mostara se šalju poruke mira, ljubavi, tolerancije i svega što je pozitivno, rekao je mostarski gradonačelnik Mario Kordić povodom paljenja prve adventske svijeće u Mostaru. <p><br />''Stvarno su se ljudi potrudili i napravili svima jedan fini dvanaesti mjesec. Službeni dio programa će početi 15. prosinca kako smo i najavljivali i trajati do 1. siječnja s tim da ovaj dio s kućicama, klizali&scaron;tem, koje se nije stiglo namontirati zbog vremenskih neprilika. Međutim, veselimo se Do&scaron;a&scaron;ću'', rekao je.&nbsp;</p> <p>Dodao je kako se spomenute poruke &scaron;alju upravo u vrijeme pandemije, svjetske krize zbog koronavirusa i političke krize u Bosni i Hercegovini te da su te poruke upravo ono &scaron;to nam treba.<br /> <br /> Rekao je kako se u ovom vremenu trebamo veseliti i dočekati Novu godinu te dodao kako je ona pred Gradskom upravom jedan od najvećih izazova, prenosi Bljesak.info.<br /><br /> <br /> ''Čitavo ovo vrijeme smo radili, javna poduzeća su dobila nove uprave. Ovih dana s njima intenzivno razgovaramo i dogovaramo kako bi trebao izgledati početak u 2022. godini kako bi uspje&scaron;no mogli raditi svoje poslove za koje ih građani plaćaju'', rekao je Kordić i dodao kako je optimističan.</p> <p>Inače, mostarski Advent, čije je ime uzburkalo dio javnosti, trajat će do 9. siječnja 2022. godine. <br /> <br /> Live stage bit će ''živ'' od 15. prosinca do 2. siječnja 2022. najavljeno je vi&scaron;e od 50 izlagača. Uz sadržaje koji će se nuditi u kućicama i na &scaron;tandovima, bit će organizirana i besplatna &scaron;kola klizanja za djecu te će se predstaviti mostarske osnovne &scaron;kole i vrtići sa svojim programima a nastupit će MoStars i plesni prijatelji te Erigo s Čarobnjakom iz Oza. <br /> <br /> Između ostalog, najavljene su večeri Olivera Dragojevića i Đorđa Bala&scaron;evića. Kroz petnaestak dana na mostarskoj &scaron;etnici će nastupati lokalni bendovi kao &scaron;to su Dobre vibracije, Rock School Teachers, Grupa Brig, Walter Acoustic, Tri DIS, Narodni orkestar, Jazz kvartet Birdland, dok je Hrvatska glazba Mostar zadužena za Božićni koncert. <br /> <br /> Iako je ranije objavljeno da je Grad za ovu priliku osigurao 125 tisuća KM, objavljeno je kako su glavni sponzori Aluminij Industrija, Stanić grupa te Vlada HNŽ-a. Novac koji je Grad planirao za ovaj događaj bit će, kako je rečeno, preusmjeren na neke druge projekte.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-28-21-advent-mostar-glavna.jpgFatimska vidjelica: ''Zadnja bitka između Boga i Sotone vodit će se preko…''http://grude.com/clanak/?i=354353354353Grude.com - klik u svijetThu, 25 Nov 2021 21:41:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-04-11-francisco-e-jacinta_fatima-720x340.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kršćanski brak ima uzor u Svetoj obitelji.<p>&nbsp;</p> <p>Fatimska vidjelica: &ldquo;Zadnja bitka između Boga i Sotone vodit će se preko obitelji i braka&rdquo; &ndash; riječi su to sestre Lucije dos Santos, vidjelice iz Fatime. Sestra Lucija napisala je to 1980. u pismu biskupu Bologne, kardinalu Carlu Caffarru.<br />Talijanski magazin Voce di padre Pio objavio je jo&scaron; 2008. intervju sa kardinalom gdje se on referira na to pismo sestre Lucije. Dijelovi tog intervjua postaju danas aktualniji nego ikad upravo zbog svoje proročanske vizije.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kr&scaron;ćanski brak ima uzor u Svetoj obitelji. Uni&scaron;tenjem braka u tradicionalnom obliku ru&scaron;i se i Isusova slika. Ru&scaron;i se Marijina slika. Svesti Isusa samo na neki hipi lik koji propovijeda ljubav za sve, a zaboraviti na pojam žrtve, istine i pravde koju on utjelovljuje je vi&scaron;e nego sablažnjivo.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>A upravo se to događa posvuda oko nas. Svi govore o ljubavi za sve, a nitko o spasenju.</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span>&ndash;&nbsp;</span>Ivan Pavao<span>&nbsp;II je znao da je brak mu&scaron;karca i žene stup dru&scaron;tva unutar generacija. Kad se taj zadnji stup sru&scaron;i, razletjet će se cijela zgrada &ndash; citira kardinal Cafarra biv&scaron;eg papu u spomenutom intervju. Papa Ivan Pavao II je stoga 1980. osnovao papinski institut za brak i obitelj i postavio kardinala Caffarru za rektora. Kardinal se pismom obratio sestri Luciji (Fatimska vidjelica) koja je tad bila časna u jednom samostanu da moli za tu nakanu. Uskoro je od nje dobio povratno pismo iz kojeg citiramo:</span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span><span><span>&ndash;&nbsp;Svatko tko se bude zalagao za svetost braka i obitelji bit će proganjan i diskriminiran (odbacivan) jer to je ključno pitanje na kojem sve počiva&nbsp;&ndash;</span></span></span></p> <p>&nbsp;</p> <p>Ali, postoji lijek za obranu obitelji od Sotone &ndash; jedan i jedini koji nam je Gospodin ostavio. Njega također objavljuje fatimska vidjelica sestra Lucija.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Ona (Gospa op.a) je rekla meni i mojim rođacima da je Gospodin odlučio dati svijetu dva posljednja sredstva (lijeka) protiv zla, a to su sveta Krunica i pobožnost Bezgrje&scaron;nom Srcu Marijinu!<br />Ovo su dva posljednja moguća lijeka &scaron;to znači da neće biti drugih!&ldquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Fatimska tajna se razotkriva sve vi&scaron;e u svijetlu ovih riječi sestre Lucije i tko ima oči neka gleda &ndash; jer na kraju ni&scaron;ta neće ostati skriveno.</p> <p>&nbsp;</p> <p><span>Obitelj koja moli ostaje zajedno!</span></p> <p>&nbsp;</p> <p><span>medjugorje-news.com/dnevno.hr</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-04-11-francisco-e-jacinta_fatima-720x340.jpgU Mostaru predstavljena djela Zdravka Nikićahttp://grude.com/clanak/?i=354336354336Grude.com - klik u svijetWed, 24 Nov 2021 16:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-24-zdravko-nikic-tribina.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Kratku biografiju Zdravka Nikića predstavio je Ivan Sivrić.<p>&nbsp;</p> <p>Književno stvarala&scaron;tvo hrvatskoga pjesnika, člana Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Zdravka Nikića predstavljeno je danas u Mostaru, u Maloj dvorani Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače, u sklopu redovite aktivnosti DHK HB Srijedom u podne.</p> <p><br />Nikićev opus od ukupno sedam do sada tiskanih djela predstavili su književnici fra Miljenko Stojić i Ivan Sivrić (voditelj programa) te sam autor. Fra Miljenko je predstavio dva najnovija Nikićeva djela roman &bdquo;Sime života vičnoga/zapisi Stipana Trnovca&ldquo; i zbirku pjesama &bdquo;Zavičajna rapsodija&ldquo; nagla&scaron;avajući kako je temeljnu nit cjelokupnosti književnikova djela upravo riječ &bdquo;rapsodija&ldquo; a ona je nastajala tako &scaron;to je kao mali pomagao majci Anđi u tkanju.&nbsp;</p> <p><br />&bdquo;Ona nije bila pismena s obzirom na slova, ali je bila pismena s obzirom na pripadnost. Pjevu&scaron;ila je umilnim glasom malom Zdravku junačke pjesme te mu pričala razne predaje i legende. Korist je bila dvostruka. Njegova du&scaron;a dobivala je pravilan odgoj, a nije ni zaspao tijekom pomaganja. Tako je nastao Zdravko kakvog ga poznajemo&ldquo;, kazao je predstavljač dvaju Nikićevih djela fra Miljenko Stojić.</p> <p><br />Govoreći o Nikićevu romanu &bdquo;Sime života vičnoga&ldquo; naglasio je njegovu svevremenost i univerzalnost, premda je vezan za određeno razdoblje i određeno područje.</p> <p><br />&bdquo;U sredi&scaron;tu radnje je Stipan Trnovac, dok su profesor i Mate, Stipanov sin, sporedne bitne ličnosti. Upravo tako. Bez njih bi govorenje Stipana Trnovca ostalo bez glasa. A nijedan od sve trojice nije obećavao da će se zadržati na &scaron;krtom ozemlju. Stipan se najprije otisnuo u svijet da bi postao fratar, nakon toga promijenio je život i počeo studirati te onda naprasno prekinuo taj studij i vratio se kući. Mate odlazi u svijet nakon &scaron;to mu otac ne da oženiti se djevojkom koja mu je prirasla srcu. Profesor dolazi iz grada, voli knjige i pričati s ljudima te im pomagati svojim ra&scaron;ljarskim umijećem da u &scaron;krtom ozemlju pronađu vodu. Povijest s kr&scaron;a počinje se raspletati pred na&scaron;im očima. Pisac poput grčkog rapsoda prebire po žicama svoga književnog glazbala i na primjeru malog kraja priča nam o cjelokupnoj du&scaron;i hercegovačkog kr&scaron;a&ldquo;, naglasio je fra Miljenko, ističući i jezik kojim je roman napisan.&nbsp;</p> <p><br />&bdquo;Stipan pi&scaron;e ikavicom, iako dobro poznaje hrvatski standardni jezik kojim se služi pripovjedač. Iz toga se da i&scaron;čitati žal za tom podvojeno&scaron;ću u hrvatskom biću. Jedan jezik govorimo kod kuće, drugi u &scaron;koli i ostalim javnim prostorima. Ne bi li bilo vrijeme vratiti se tim korijenima? Neka ovo pitanje ostane visjeti u zraku, bar za sada&ldquo;, zaključio je o romanu fra Miljenko.</p> <p><br />Govoreći o zbirci pjesama &bdquo;Zavičajna rapsodija&ldquo; kazao je kako se ta zbirka ne drži silom nametnutog načina razmi&scaron;ljanja, ali to ne znači kako nije suvremena.&nbsp;<br />&bdquo;Ona zapravo razmi&scaron;lja o svijetu oko nas, ukazuje nam na zapretane datosti da bismo si priznali da su lijepe i da smo ih nepravedno gurnuli u stranu. Ničim nije opterećena, najmanje time da se svidi kritičarima u trendu. Provokativna je na dubokouman način. Prigrljuje suvremenost kao datost sada&scaron;njega trenutka, ali ne i njezinu postavku o hermetičnosti, kraju povijesti, nemogućnosti nakon raznih zala ponovo pisati o dobru, neangažiranju u svijetu oko nas. Ma, nema umjetnosti ako nema određene poruke, zapravo i poku&scaron;aj bježanja od poruke određena je poruka&ldquo;, kazao je fra Miljenko.</p> <p><br />Kratku biografiju Zdravka Nikića predstavio je Ivan Sivrić, a o ostalim svojim djelima govorio je i sam autor, zahvaliv&scaron;i na kraju Dru&scaron;tvu &scaron;to mu je omogućilo na ovaj se način svojim književnim djelima predstaviti &scaron;irem auditoriju.<br />Ulomke iz romana i poeziju govorila je Valerija Bago.&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Bilje&scaron;ka o piscu</strong></p> <p>Zdravko (Jerkin) Nikić, rođen je 30. srpnja 1953. godine u Ružićima, općina Grude. Osnovnu je &scaron;kolu zavr&scaron;io u Ružićima i Grudama, a Srednju &scaron;kolu za spremanje svećenika na Poljudu u Splitu 1972. godine. Zbog tada&scaron;njega nepriznavanja franjevačke gimnazije nije se odmah mogao upisati na željeni studij te je pauzirao do 1974. kada se upisuje na Filozofski fakultet u Pri&scaron;tini, gdje se zadržava tri semestra, a zatim prebacuje u Sarajevo gdje počinje sve iz početka jer mu nisu priznati ispiti iz Pri&scaron;tine. Diplomirao je 1979. u Sarajevu na odsjeku Historija jugoslavenskih književnosti i hs/sh jezik.&nbsp;<br />Kao profesor radio u Banovićima i &Scaron;ipovu, te u Grudama kao tajnik SIZ-a kulture i knjižničar u Narodnoj knjižnici. U Hercegbosanskoj novinskoj agenciji HABENA zaposlio se na mjestu urednika 1993. godine, a od 1994. godine do 2001. bio glavni i odgovorni urednik. Od 2001., kada su se spojili BHP i Habena, radi na mjestu v.d. glavnoga urednika i pomoćnika direktora, do odlaska u mirovinu, koncem 2017. godine. Umirovljeničke dane provodi u Čitluku.<br />Sklonost pisanju ba&scaron;tini od svoje majke koja je bila nepismena, ali prava riznica usmene književnosti. Od gimnazijskih dana u raznim časopisima objavljuje pjesme i prozne radove. Iz tiska su mu izi&scaron;le slijedeće knjige: Vrisak kamena (pjesme), Hrvatska hercegovačka zajednica Herceg-Stjepan, Zagreb, 1994.; Strah i glad (roman), HKD Napredak Split &ndash; Mostar, 1996.; Hrvatska Golgota (pjesme), HKD Napredak Split &ndash; Mostar, 1998.; Korak izvan kruga (roman-kronika HKD Napredak Mostar, 2000.); knjiga iz radiestezije &bdquo;Radiestezija zrnce Božjeg dara&ldquo; (Matica hrvatska Čitluk, 2004.); roman Sime života vičnoga &ndash; zapisi Stipana Trnovca&ldquo; i Zavičajna rapsodija (pjesme), Matica hrvatska Ogranak Čitluk i Matica hrvatska Ogranak Grude, 2016. godine U rukopisu ima zbirku pjesama Vjera, obitelj, ljubav i domovina i roman radnoga naslova Sime sluga Sotonini sinova i sime sinova Sotonini sluga. Urednik je i lektor mnogih knjiga i monografija, kao i pisac proslova i pogovora vi&scaron;e knjiga. U svakome njegovu djelu zastupljena je ikavica njegova rodnoga kraja. Član je Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-24-zdravko-nikic-tribina.jpgHNK Mostar / KROZ PROCES 10-6-93http://grude.com/clanak/?i=354335354335Grude.com - klik u svijetWed, 24 Nov 2021 15:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-24-hnkmo-kroz-proces-press_23-11-21.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Predstava je izraz suvremene, rafinirane i suptilne kazališne estetike.<p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Vite&scaron;ka tragedija toliko je velika i bolna da se tiče ne samo tih ljudi kojima se ona dogodila, ne samo Hrvata Sredi&scaron;nje Bosne nego i svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini, svih naroda i građana. Ona je paradigmatična, ne samo zbog onoga &scaron;to se toga dana dogodilo nego i po svemu onomu &scaron;to se događalo nakon toga. Čak i po onomu &scaron;to se trebalo dogoditi, a nije. U cijelom tom procesu bilo je i određenih medijskih kalkulacija i ignoriranja, izostanka dru&scaron;tvene i političke reakcije pa do nekih drugih koraka koji su se možda trebali poduzeti kako bi taj događaj dobio neko svoje mjesto ili ulogu u kolektivnoj, dru&scaron;tvenoj memoriji ovih naroda i ove države&ldquo;, izjavio je ravnatelj Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru Ivan Vukoja na konferenciji za novinare održanoj povodom predstojeće premijere predstave &bdquo;Kroz proces 10-6-93&ldquo;, autorice i redateljice Marine Petković Liker.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Predstava &bdquo;Kroz proces 10-6-93&ldquo; inspirirana je događajem u Vitezu u kojem je 10. lipnja 1993. godine osmero djece koja su, na igrali&scaron;tu među obiteljskim kućama, poginula od granate ispaljene s položaja Armije RBiH, u danu kada je bilo potpisano jednodnevno primirje između HVO-a i Armije RBiH.<br />Predstava je izraz suvremene, rafinirane i suptilne kazali&scaron;ne estetike. Stoga u njoj nema politiziranja ni moraliziranja, ona se ne bavi utvrđivanjem krivnje ni osudom zločinaca, jer to je posao nekih drugih institucija. Bavi se stanjima i osjećajima sjete, boli, razočarenja, ljutnje, tuge, ali i snage, hrabrosti, dobrodu&scaron;nosti i nade. Prolazak kroz sva ta stanja u konačnici vodi svojevrsnom oslobađajućem iskustvu, proči&scaron;ćenju i izmirenju, katarzi.</p> <p><br /><strong>PROCES INTENZIVAN I ZA GLUMCE I ZA PUBLIKU</strong><br />&bdquo;Ovo je zbilja bio jedan jako intenzivan i zahtjevan proces za svakog člana HNK Mostar. Drago mi je i ponosan sam &scaron;to smo izabrali ovu temu i &scaron;to smo se s njom nosili na ovakav način koji je na trenutke svima nama bio toliko bolan da nas je dovodio do određenog ruba na&scaron;ih mogućnosti i raznih stanja kroz koja smo prolazili. Mislim kako se isplatilo i kako će predstava to pokazati&ldquo;, zaključio je ravnatelj HNK Mostar.</p> <p><br />Rad na ovom kazali&scaron;nom komadu bio je, kako mu i samo ime kaže, proces, koji je dugo trajao, a redateljica Marina Petković Liker naglasila je kako su glumci kroz to vrijeme jako duboko u&scaron;li, ne samo u materijal i sadržaj predstave, nego i u sebe osobno, svoje svjetove i prostore unutar kojih žive i koji ih okružuju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Predstava je različita kroz činove &scaron;to od glumaca iziskuje vrlo kompliciranu, izazovnu i te&scaron;ku glumačku igru. Iskreno sam im zahvalna &scaron;to kroz sve ovo prolaze tako profesionalno i umjetnički iskreno, čvrsto i uzbudljivo. Predstava će biti vrlo intenzivna i za publiku, ali ne treba se bojati, vjerojano će se dogoditi olak&scaron;anje. Pozivamo ih da se na neki način prepuste, oslobode neke dijelove sebe, da ne&scaron;to razumiju na drugi način i da izađu mrvicu drugačiji iz ove predstave&ldquo;, poručila je Marina Petković Liker.</p> <p><br /><strong>BOL JE UNIVERZALNA</strong><br />Dramska prvakinja HNK Mostar Jelena Kordić Kuret zahvalila je redateljici u ime čitavog ansambla na &bdquo;jo&scaron; jednom posebnom, zanimljivom i uzbudljivom procesu&ldquo;. Taj je proces, u isto vrijeme bio, prema njenim riječima, vrlo iscrpljujući i težak i svi su se morali doticati nekih najbolnijih mjesta.</p> <p><br />&bdquo;Upravo takvi procesi koji od nas zahtijevaju maksimalnu prisutnost i posvećenost su način na koji rastemo i iz kojih učimo. To iskustvo zlata je vrijedno za sve ono &scaron;to ćemo ubuduće raditi. To izuzetno cijenim i volim takav način rada. Za razliku od predstave 'Gnijezdo', koja se isto tako bavila jednom te&scaron;kom i bolnom temom, ova je jo&scaron; intenzivnija i jo&scaron; bolnija, ne samo zbog sadržaja predstave već i strukture predstave, &scaron;to je zahtjevno ne samo za nas aktere nego i za publiku. I sama sam u i&scaron;čekivanju i vrlo sam znatiželjna kako će publika ovo sve prihvatiti&ldquo;, poručila je Jelena Kordić Kuret.</p> <p><br />O boli koja na jedan najteži mogući način čovjeka može zateći kroz gubitak vlastitog djeteta kao polaznoj temi predstave govorio je glumac Miro Barnjak. On je rekao kako su se kroz proces stariji glumci vratili ponovno u ono ratno vrijeme koje je i dalje vrlo česta tema na ovim prostorima.</p> <p><br />&bdquo;Bilo mi je vrlo neobično, složeno i zanimljivo iskustvo prolaziti kroz ovaj proces jer sam i sam bio sudionik rata u Sredi&scaron;njoj Bosni. Rekao bih kako je ovo jedna svojevrsna terapija svima nama. Tema boli univerzalna je. Gubitak djeteta je, bilo da se radi o majci iz Srebrenice, Prijedora, Viteza ili iz Gruda, nenadoknadljiva i trajna bol. U glumačkom smislu meni je ona osobno bila najveći izazov u mojoj dvadesetogodi&scaron;njoj karijeri. Ona je na neki način povratak savjesti svih nas, mislim na sve stanovnike Bosne i Hercegovine&ldquo;, naveo je Barnjak, dodav&scaron;i &bdquo;kako u zadnje vrijeme na&scaron;e samoprozvane političke elite zveckaju oružjem i prijete jedni drugima&ldquo;.</p> <p><br />&bdquo;Stoga im poručujem da prije nego podijele oružje tuđoj djeci, po&scaron;alju svoju u rovove&ldquo;, kazao je Barnjak.</p> <p><br />Paralelno s nastankom predstave HNK Mostar producira i dokumentarni film te radio dramu o ubijenoj vite&scaron;koj djeci i njihovim obiteljima. U pro&scaron;loj i ovoj godini, već su obavljena vi&scaron;ekratna snimanja u Vitezu.</p> <p><br />Autorica i redateljica predstave Marina Petković Liker mostarskoj publici poznata po predstavi &bdquo;Gnijezdo&ldquo;, postavljenoj u HNK Mostar 2018. godine, a koja je među ostalim nagradama, osvojila i dva Grand Prixa: u Sarajevu na festivalu &bdquo;Dani Jurislava Korenića&ldquo; Kamernog teatra 55 i Banja Luci na Međunarodnom festivalu glumca ZAPLET 11, gdje je osvojila i nagradu publike za najbolju predstavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p><em><strong>Premijera predstave je u subotu, 27. studenog 2021. godine, s početkom u 20 sati. Prva i druga repriza su nedjelju i ponedjeljak, također u 20 sati.</strong> </em></p> <p>&nbsp;</p> <p>U predstavi igraju: Miro Barnjak, Ana Franjčević, Mario Knezović, Jelena Kordić Kuret, Ivo Kre&scaron;ić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Mirela Mijačank Kordić, Robert Pehar i Ivan Skoko.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-24-hnkmo-kroz-proces-press_23-11-21.jpgHercegovina: Tu sunce umire u ljepoti, iz kamena se rađaju životihttp://grude.com/clanak/?i=354327354327Grude.com - klik u svijetWed, 24 Nov 2021 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Velimir Velo Raspudić, jedan od najboljih pjesnika novije generacije koje je dala Hercegova zemlja napisao je još jednu divnu pjesmu o Hercegovini.<p style="text-align: center;"><br />Tu sunce umire u ljepoti,<br />iz kamena se rađaju životi,<br />žuljevite ruke pričaju priču<br />o neizmjernoj očevoj dobroti.<br />Tu se laste u proljeće vrate<br />kad dani duge noći skrate.<br />Tu se rijeke u beskraju gube<br />a planine sa nebom se ljube!<br />Tu zima svoje čari ima<br />kad zabjeli poljane i gore,<br />bura u kosti uvuče se svima<br />kad krene da uzburka more!<br />Tu me rodi Hercegovka mati.<br />Od kamena sivog i moji su geni.<br />Nitko mi vi&scaron;e ne može dati<br />od ovog &scaron;to ona zapisa u meni!<br />Tu ću na počinak poći,<br />sa djedovim svojim usnuti san.<br />Tu ću posljednje ispratit noći,<br />tu ću posljednji dočekat dan! <br /><br /></p> <p>Velimir Velo Raspudić</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-07-28-grude-panorama-2018-2.jpgPrije 174 godine hrvatski jezik proglašen je službenimhttp://grude.com/clanak/?i=354309354309Grude.com - klik u svijetTue, 23 Nov 2021 11:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-23-hrvatski-jezik.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski sabor podsjetio je u utorak kako je na današnji dan, prije 174 godine, hrvatski jezik proglašen službenim umjesto dotadašnjeg latinskog.<p>&nbsp;</p> <p>Sabor je povijesnu odluku o narodnom jeziku u službenoj uporabi, donio 23. listopada 1847. godine, a u njegovu radu počinje se primjenjivati od 1848. godine, prenosi <a href="https://fenix-magazin.de" target="_blank">Fenix Magazin</a>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na posljednjem stale&scaron;kome zasjedanju Sabora 1847., <strong>Ivan Kukuljević Sakcinski</strong> upozorio je narodne zastupnike na potrebu uvođenja službenog jezika u javne službe, a Sabor je na njegov prijedlog donio zaključak o uvođenju <strong>hrvatskog kao službenog jezika u javnoj uporabi.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Uvođenju hrvatskoga kao službenog jezika prethodila je <strong>polustoljetna politička borba</strong>, a osobito preporodna nastojanja da se prihvati i primijeni jedinstveni pravopis te&nbsp;prihvati <strong>&scaron;tokavsko narječje</strong> kao osnovica jezika u službenoj uporabi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru je održao upravo Kukuljević Sakcinski&nbsp;2. svibnja 1843., četiri godine prije progla&scaron;enja <strong>hrvatskog jezika službenim</strong>.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Taj hrvatski političar, povjesničar i književnik (1816. &ndash; 1889.) bio je jedan od nositelja <strong>ilirskog pokreta</strong>, tj. hrvatskog nacionalnog preporoda. Svoj je život posvetio politici te kulturnom i znanstvenom djelovanju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kukuljević Sakcinski bio je jedan od sazivača <strong>Narodne skup&scaron;tine</strong> koja je 25. ožujka 1848. godine <strong>Josipa Jelačića</strong> proglasila banom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-23-hrvatski-jezik.jpgFra Lazar Perica: Kad mi dođe zapovijed da u crkvu mogu samo oni s propusnicom, ja više neću biti u toj crkvihttp://grude.com/clanak/?i=354294354294Grude.com - klik u svijetMon, 22 Nov 2021 23:48:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-22-fra-lazar.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Fra Lazar Perica snažno u vremenu pandemije progovara protiv zatiranja ljudskih sloboda.<p><br />Njegov govor iz Zagreba prenosimo u cijelosti:</p> <p><br />&ldquo;Ja se neću libiti reći hvaljen Isus i Marija. Ako nas je 90% kr&scaron;ćana, ja vas imam pravo tako pozdraviti. Pozdravljam i ljude iz drugih religija i onih koji misle da nema Boga.</p> <p>Preda mnom stoji najzdraviji dio hrvatskog naroda. Ne mogu reći da ste mi svi braća i sestre. Velik broj nas ljudi ovdje smo ljudi koji mole Boga. Prije 30 godina na&scaron; siću&scaron;ni narod, kad su neprijatelji ovdje dolazili, mi smo prvi obranili na&scaron;u domovinu. Kad odem s ovog svijeta, otići ću slobodan.</p> <p>Nemojte nikada pomisliti da vas je crkva napustila, jer nije. Ako neki biskupi nisu uz vas, ja i moja braća i časne sestre, tu smo uz vas! Ja nisam trebao ovdje govoriti, ali kad te negdje Bog po&scaron;alje, onda te po&scaron;alje. Mi smo pred Bogom svi jednaki i nitko nam ne može nametati ne&scaron;to &scaron;to nema veze s razumom.</p> <p>Stvara se novi svjetski poredak. Vi ne volite ljude i ne volite ovaj narod. Svaki vražji plan je propao. Bez Boga se nećemo izvući iz ovoga. Oni nemaju namjeru stati, takav je vrag. Kad meni dođe u crkvu da smijem primiti samo onog s propusnicom, e onda ja vi&scaron;e neću bit u toj crkvi! Ja govorim u svoje ime.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-22-fra-lazar.jpgEmotivan istup sina neprežaljenog Tomislava Ivčića: Dugo vremena sam ga tražio, pronašao sam ga u ljubavi koju je dijeliohttp://grude.com/clanak/?i=354235354235Grude.com - klik u svijetSun, 21 Nov 2021 08:36:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-21-tomislav-ivcic-i-obitelj.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>"Gdje si sad, moj anđele, što te nema kraj mene; gdje si sad dok spava grad, gdje si sad dok još sam mlad..."<p>&nbsp;</p> <p>Davno je pokojni kantautor <strong>Tomislav Ivčić</strong> svojim prepoznatljivim, blagim tonom pjevao ovu pjesmu, kojom se ovih dana u Zadru posebno emotivno evocira uspomena na pjevača koji je, uz nezaobilaznu "Kalelargu", na najtopliji i najljep&scaron;i način opjevao svoj grad.</p> <p>Evocira se ovih dana uspomena na čovjeka čije su pjesme trajno bogatstvo, evocira se na svakom od "četiri kantuna", jer je Tomislav Ivčić, odlukom gradskog Odbora za dodjelu javnih priznanja, koju su jednoglasno potvrdili lokalni vijećnici, posthumno imenovan počasnim građaninom Zadra, pi&scaron;e <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/sin-neprezaljenog-tomislava-ivcica-prvi-put-ikad-i-to-za-slobodnu-otkrio-nejvecu-frustraciju-i-muku-svog-odrastanja-godinama-sam-trazio-oca-kci-izabela-pokazala-je-i-nevidene-fotografije-1144448">Slobodna Dalmacija</a>.</p> <p>Popularni glazbenik poginuo je u prometnoj nesreći u ožujku 1993. godine, ni dva mjeseca nakon &scaron;to je navr&scaron;io 40 godina. Uz suprugu <strong>Slavicu</strong>, nakon tragičnog događaja, doslovno odjednom, bez voljenog oca ostala su njegova djeca: <strong>Izabela </strong>je imala 13 godina, <strong>Kristina</strong> tri manje, dok je <strong>Ivan</strong> bio sedmogodi&scaron;njak.<br /><br /></p> <p>Tomislav Ivčić dobio je niz nagrada i priznanja, za života te posthumno, no progla&scaron;enjem počasnim građaninom, 28 godina nakon smrti, Zadar mu se uistinu odužio za sve &scaron;to je svome gradu, svojim sugrađanima, Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj dao za života, bilo nezaboravnim pjesmama ili nesebičnom pomoći u najtežim vremenima.</p> <p>Predsjednik Gradskog vijeća <strong>Marko Vučetić</strong>, obraćajući se s nekoliko rečenica okupljenima prije dono&scaron;enja odluke o posthumnom progla&scaron;enju laureata, nije ni slutio kakve će reakcije njegove poruke izazvati kod <strong>Ivana Ivčića</strong>, danas 36-godi&scaron;njeg Tomislavova sina.<br /><br /></p> <p>Vučetić, &scaron;tovi&scaron;e, nije ni imao obvezu da na sjednici o toj odluci govori, no izi&scaron;ao je za govornicu i kazao sljedeće:</p> <p>- Na&scaron; čin nije politički. Tomislav Ivčić je počasni građanin od kada je propjevao i od kada se nastanio u na&scaron;e du&scaron;e. Ne postoji Zadranin koji ne živi njegovu stvarnost i život, rekao je.</p> <p>Trajno smo opijeni magijom riječi, istine i zadarskog neprolaznog života koja je opjevana u Ivčićevim pjesmama. Tomislav Ivčić je biće koje je jasno adresiralo svoju ljubav, a to su svi ljudi.Ž<br /><br /></p> <p>Ivan Ivčić, samozatajni 36-godi&scaron;njak, dan nakon poku&scaron;aja da s njim stupimo u kontakt, kazao nam je, gotovo u jednom dahu:</p> <p>- Ja sam vas jučer izbjegavao... Do mene su do&scaron;le, prenesene su mi, riječi koje je o mom ocu jučer govorio netko za govornicom u Zadru, a te riječi su me duboko dotaknule. Jučer nisam bio spreman ni za kakva pitanja, ni za kakav razgovor.</p> <p>Mogao sam vam reći dvije suhonjave rečenice, ali odlučio sam vam se javiti sutradan i biti autentičan. Eto, prvi put, javno. Prvi put ću reći javno da sam sliku svog oca tražio uvijek, tolike godine...</p> <p>Nisam je mogao dobiti jer sam prerano ostao bez njega, imao sam sedam i pol godina, a onda sam je nakon dugo vremena prona&scaron;ao, da radije kažem potvrdio, u riječima koje su odaslane upravo iz Zadra: da je moj otac jasno adresirao i usmjeravao svoju ljubav", rekao je.</p> <p>Znao je gdje treba adresirati tu ljubav. I ustvari, u trenutku kada sam to shvatio, ja sam počeo živjeti sa svojim ocem - ispričao nam je kantautorov sin, koji sjećanje na oca ima samo u slikama, no iznimno ga je zanimalo koliko je njegov otac bio autentičan, koliko je radio ono &scaron;to je zagovarao, pi&scaron;e <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/sin-neprezaljenog-tomislava-ivcica-prvi-put-ikad-i-to-za-slobodnu-otkrio-nejvecu-frustraciju-i-muku-svog-odrastanja-godinama-sam-trazio-oca-kci-izabela-pokazala-je-i-nevidene-fotografije-1144448">Slobodna Dalmacija.</a></p> <p>- Ljubav koju je dijelio, koju je "adresirao", živa je i u ovom vremenu, iako njega već odavno nema.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-21-tomislav-ivcic-i-obitelj.jpgNapustila nas je Ljiljana Pranjić, bila je jedan od simbola borbe protiv rakahttp://grude.com/clanak/?i=354222354222Grude.com - klik u svijetSat, 20 Nov 2021 11:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-20-ljiljana-pranjic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ljiljana Pranjić, Zagrepčanka koja je bila zaštitno lice kampanje Ne odustajem i jedan od simbola borbe protiv raka, preminula je u 54. godini. Liljana je umrla nakon dugogodišnje borbe s rakom, a vijest o njezinoj smrti na Facebooku je objavio Bruno Šimleša.<p>&nbsp;</p> <p>"Dragi moji i Ljiljanini, s nezamislivom tugom vas moram obavijestiti da je Ljiljana preminula danas ujutro. Oti&scaron;la je mirno, u snu, bez bolova. 21 godinu borila se protiv be&scaron;tija, do zadnje sekunde davala sve od sebe, s tim unikatnim osmijehom preko čitavog srca. Imala je neprikosnovenu volju za životom i do zadnjeg se dana du&scaron;om držala za jezgru života.</p> <p>Znam da će doći trenutak kada ćemo moći slaviti njezin izvanredan život u kojem je primala i davala neograničene količine ljubavi. Ali danas nije taj dan i znam da nam ni ona ne bi zamjerila na suzama", započeo je &Scaron;imle&scaron;a.</p> <p>"Uvjeren sam da Ljiljana ne žali ni za čim, no, naravno, mi ćemo žaliti za njom. A kad se bar malo oporavimo, onda ćemo je svim srcem slaviti. Slavit ćemo njezin život koji je bio tako elegantno satkan od ljubavi.<br /> <br /> Posljednji ispraćaj je na Krematoriju u četvrtak u 12 sati, a Ljijana je željela da ne donosite cvijeće, nego da, ako imate potrebu, uplatite ne&scaron;to za njezine voljene udruge Sve za nju i Nismo same. Oprostite mi, ali ne mogu vi&scaron;e pisati. Javit ću se čim mi se srce vrati u tijelo. Znam da prava ljubav ne umire, ali trenutno ne mogu... ", zaključio&nbsp;je &Scaron;imle&scaron;a.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-20-ljiljana-pranjic.jpgIliri su pjevali Gangu, igrali kola, žene se tetovirale...http://grude.com/clanak/?i=354220354220Grude.com - klik u svijetSat, 20 Nov 2021 11:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-20-magicni-svijet-ilira.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Iz tiska je izašla enciklopedija “Magični svijet Ilira”, povijest zaboravljene civilizacije, profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amre Šačić Beća i Salmedina Mesihovića, te predsjednika Strukovnog udruženja “Bathinvs” Edina Valetovca.<p>&nbsp;</p> <p>U enciklopediji, koju je izdala Mladinska knjiga.d.o.o. Sarajevo, ilustriran je perod od 2000 godina - od 1500. godine p.n.e do 500. godine n.e., kada počinje srednji vijek.<br /><br /></p> <p>U prvom dijelu knjige, kako su u intervjuu za Fenu kazali Mesihović i &Scaron;ačić Beća, posebna pažnja posvećena je najslavnijoj etapi ilirske nezavisnosti &ndash; Agronovoj dinastiji. Čitatelj će imati priliku upoznati Ilire i njihovu državu kroz mitove o Kadmu i Harmoniji, i kralju Joniju. Na plovidbu Jadranskim morem, čitatelja će provesti slavni Argonauti i legendarni grčki junak Diomed, pobjednik trojanskog rata.<br /><br /></p> <p>Drugi dio knjige prati jedan od najuzbudljivijih perioda povijesti jugoistočne Evrope &ndash; borbe autohtonog stanovni&scaron;tva i rimskih osvajača. Detaljno su opisane krvave borbe Histra, Japoda, Desitijata i drugih naroda, protiv vi&scaron;estruko jačeg neprijatelja. Čitatelj može steći jasnu sliku o želji za nezavisno&scaron;ću nekada&scaron;njih stanovnika prostora na kojem mi danas živimo.</p> <p>U trećem dijelu knjige, ljubitelji povijesti imaju priliku saznati kako su onda&scaron;nji ljudi prije dvije tisuće godina prihvatali tekovine rimske civilizacije, postupno postajući dio nje. U skladu s tim, detaljno je obja&scaron;njena problematika rimske uprave, komunikacije i ekonomije u ilirskim provincijama Dalmaciji i Panoniji.<br /><br /></p> <p>Četvrti dio knjige uvodi čitatelje u jedan od najturbulentnijih perioda, kada Rimom vladaju carevi rođeni na prostoru zapadnog Balkana, te se zbog njihovog porijekla pamte kao &ldquo;ilirski carevi&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za Mesihovića je rad na knjizi bio izuzetno izazovan, ali i inspirativan.</p> <p>&nbsp;</p> <p>- U na&scaron;oj državi, regiji, u svijetu općenito, ne postoji enciklopedija posvećena Ilirima. Ilirski svijet je prva povijesna etapa na&scaron;e države i čitavog područja Balkana, od Alpa do Jonskog mora, od Jadrana do Dunava. Spoznati Ilira u sebi, dodaje on, znači spoznati dijete u sebi. Mi nosimo njihovo naslijeđe i važno je da provirimo u pro&scaron;lost koja je zanemarena. Ne samo u BiH nego i okruženju &ndash; navodi Mesihović.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Iliri su bili zajednica koja je naseljavala prostor od Jadranskog mora, a neki izvori kažu do Dunava. Njhovo postojanje, poja&scaron;njavaju profesori Mesihović i &Scaron;ačić Beća, je arheolo&scaron;ki dokazano.<br /><br /></p> <p>Ilire tretiramo kao skupinu različitih etničkih zajednica, kao Slavene ili Germane danas. Ne možemo govoriti o jednom narodu, već o zajednicama koje čine jedan etnički korpus. Oni su arheolo&scaron;ki potvrđeni kroz materijalnu kulturu, nalaze njihovih grobova, predmeta iz svakodnevne upotrebe, epigrafskih spomenika, ali i na osnovu toga &scaron;to su antički pisci pisali o njima.<br /><br /></p> <p>Tako da već od 2. stoljeća p.n.e. pa do dana&scaron;njeg vremena znamo o njima. O njima su pisali i grčki mitografi, a pojavljuju se i u čuvenim epovima Ilijada i Odiseja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Čitav niz dokaza njihovog postojanja, kaže &Scaron;ačić Beća, je za povjesničare neuputno, samo &scaron;to je ranije bilo zanemareno, jer je fokus bio na slavenskoj historiografiji, budući da se država u kojoj smo živjeli prije 50-tak godina se zvala Jugoslavija, pa se vi&scaron;e izučavala ta strana povijesti.<br /><br /></p> <p>- Iliri su nepravedno tretirani kao kulturna ba&scaron;tina Albanije, kao povijesno naslijeđe Albanaca, ali to nije tako. Povijesni izvori potvrđuju da najvi&scaron;e zajednica koje pripadaju Ilirima poimenično znamo na prostoru dana&scaron;nje Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore. Tako da možemo kazati da je to jezgra teritorija koji su naseljavali Iliri &ndash; istakla je ona.<br /><br /></p> <p>Nisu mogli izumrijeti, dodaje, i smije&scaron;no bi bilo pretpostaviti da ulaskom Slovena, sve te zajednice koje su naseljavale prostor dana&scaron;nje Crne Gore, Hrvatske, dijela Srbije, čak neki smatraju i dijela Slovenije, da su se naselili u Albaniju. To je nemoguće, tvrdi &Scaron;ačić Beća, već su se Iliri akultivizirali s drugim zajednicama koje su tu do&scaron;le i na neki način žive kroz na&scaron;e naslijeđe.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-paused vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Ali možemo pretpostaviti da je po dosada&scaron;njim rezultatima, najveći dio stanovni&scaron;tva BiH, oko 80 posto Bosanaca i Hercegovaca imao po mu&scaron;koj liniji, pretka koji je ovdje živio u ilirsko doba &ndash; istaknula je ona.<br /><br /></p> <p>Encikpoledija je rađena na osnovu povijesnih izvora, arheolo&scaron;kih, etnografskih, antropolo&scaron;kih i etnolo&scaron;kih, a uskoro će biti rađena i DNA analiza.<br /><br /></p> <p>Iako je fokus na prostor BiH, značajan prostor zauzima i regija. Posebna zanimljivost je dio teksta posvećen Crnoj Gori u kojoj se trenutno vode arheolo&scaron;ka iskopavanja dvorca ilirske kraljice Teute. Istraživanja vodi arheolog Dejan Gazivoda koji je, ekskluzivno za enciklopediju, ustupio fotografije i tekst.<br /><br /></p> <p>To je, kažu profesori, najbolje sačuvana ilirska palača, a najbolje sačuvani ilirski grad je Daorson, kod Stoca.<br /><br /></p> <p>Posebna je zanimljivost komparacija sada&scaron;njosti i pro&scaron;losti, naročito imena, način sahranjivanja, predrasude. I danas se djeci nadijevaju imena Teuta, klub u Albaniji nosi to ime. Zanimljivo je i to &scaron;to su Iliri bili skloni pijenju alkohola.<br /><br /></p> <p>Mnoge biljke nose naziv po ilirskim kraljevima, kao &scaron;to je biljka Gencijana, na albanskim novčanicama je lik ilirskog kralja Gencija.<br /><br /></p> <p>Također je u enciklopediji prikazan i način kako su se žene porađale, kakav je bio položaj žena u dru&scaron;tvu, a kako kaže prof. Mesihović, bio je bolji nego u susjednom helenskom, grčkom svijetu.<br /><br /></p> <p>Žene su imale određeni stupanj slobode, Teuta je bila regentica, &scaron;to je, u to vrijeme, bilo nezamislo za grčku ili rimsku republiku, protiv koje je ona ratovala. Vladari su i tada mogli imati vi&scaron;e žena. Žene su bile konzervativnije, teže su prihvatale promjene, odnosno, u to doba, latinsku kulturu, kada su rimljani okupirali te prostore. Njihova imena su se duže zadržavala u odnosu na mu&scaron;ka.<br /><br /></p> <p>Također, žene u vrijeme Ilira su se tetovirala, a i danas u srednjoj Bosni žene se tetoviraju. Priča se da je Ganga, pjesma iz Hercegovine, igranje kola prikazano je na spomenicima. Selo koje se zove Deuriti kod Jajca, tako se zvao i narod koji je naseljavao taj prostor. U na&scaron;oj onomastici, nadimci idu na &ldquo;O&rdquo;, Pero, Mujo, to je ba&scaron;tina ilirskog jezika. Dalmati su bili ilirski narod i po njima dana&scaron;nja Dalmacija nosi to ime. Svi nazivi rijeka su ilirski, Neretva, Drina, Sava, izuzev Une.<br /><br /></p> <p>- Prihvaćanje ilirske pro&scaron;losti ne negira druge identitete, slavenske na primjer. To je nadogradnja, stoga je u nauku uveden novi termin a taj je &ldquo;Iliro-Sloveni&rdquo; - zaključuju autori enciklopedije &ldquo;Magični svijet Ilira&rdquo;, profesori Amra &Scaron;ačić Beća i Salmedin Mesihović, u intervjuu za Fenu.<br /><br /></p> <p>Knjiga je obogaćena ilustracijama poznatog bosankohercegovačkog ilustratira, akademskog umjetnika Emira Durmi&scaron;evića, koji je prateći inpute autora, dao značajan pečat knjizi vizualno predstavljajući činjenice iz ilirske povijesti kako bi dočarali i Ilire uveli u svijet na&scaron;e svakodnevnice.<br /><br /></p> <p>Ideja projekta je potekla od direktora i glavnog urednika izdanja Adnana Ćatovića, koji je pozvao profesore da &scaron;iroj javnosti predstave projekt, a stručnu ocjenu o knjizi dali su profesori Adnan Kaljanac i Almir Marić.</p> <p><br /><em><strong>Fena</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-20-magicni-svijet-ilira.jpgNoć teatra u HNK Mostar / Neobičan poduhvat i neuobičajena predstavahttp://grude.com/clanak/?i=354204354204Grude.com - klik u svijetFri, 19 Nov 2021 19:03:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=20-11-03-20-11-03-hnkmostar-zecjarupa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Noć teatra 2021., u subotu 20. studenog, u 20 sati, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru odlučili su se na pomalo neobičan poduhvat: otvorit će publici svoja vrata na probu predstave „Kroz proces 10-6-93“.<p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%;">&bdquo;Rijetko su probe otvorene za javnost, pa mnogi ljubitelji kazali&scaron;ta zapravo ni ne znaju kako se stvara ono &scaron;to vide na kazali&scaron;nim daskama.&nbsp;</span><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%; color: black;">Ka</span><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%;">zali&scaron;ni proces stavljamo pod povećalo, pu&scaron;tamo publiku u njega. A publika, ako želi, može nam dati povratnu informaciju o tome &scaron;to radimo&ldquo;, kaže autorica i redateljica predstave Marina Petković Liker, dodav&scaron;i kako je ovo idealna prilika za &bdquo;otvaranje prostora</span><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%;"> zajedni&scaron;tva kazali&scaron;nog&nbsp;stvaranja i kazali&scaron;nog sudjelovanja&ldquo;.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%; color: black;">Riječ je o predstavi u kojoj se dokumentira jedno vrijeme koje nikada ne zavr&scaron;ava. Paradigmatski se referirajući na događaj iz ratne pro&scaron;losti, kada je osmero djece na dječjem igrali&scaron;tu poginulo od granate ispaljene s položaja Armije RBiH u Vitezu 10. lipnja 1993. godine, predstava &bdquo;Kroz proces 10-6-93&ldquo; progovara o svim žrtvama rata u Sredi&scaron;njoj Bosni, osobito onim hrvatskim koje su se, da bi ironija bila potpuna, pre&scaron;ućivale, negirale i umanjivale. Ipak, najvažnija od svega jest činjenica da predstava govori o životu danas: ima li ga, kakav je i može li se, nakon takve boli, pronaći snaga za sutra. </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%;">&bdquo;Ova predstava mnogostruko je kompleksna &ndash; stoga otvaranjem probe želimo omogućiti &scaron;iri pogled na temu kojom se bavimo te čuti mnogoglasje misli i osjećaja, uvažavajući sve ono &scaron;to svi akteri predstave, a to je i publika, osjećaju, misle, doživljavaju&ldquo;, kaže redateljica.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%;">Marina Petković Liker već je poznata&nbsp;mostarskoj publici, i to po predstavi &bdquo;Gnijezdo&ldquo;, postavljenoj u HNK Mostar 2018. godine, a koja je među ostalim nagradama, osvojila i dva Grand Prixa: u Sarajevu na festivalu &bdquo;Dani Jurislava Korenića&ldquo; Kamernog teatra 55 i Banja Luci na Međunarodnom festivalu glumca ZAPLET 11, gdje je osvojila i nagradu publike za najbolju predstavu. Svi koji su gledali &bdquo;Gnijezdo&ldquo; znaju kako je kazali&scaron;te koje stvara ova autorica i redateljica drukčije od onog klasičnog, u kojem glumci igraju po unaprijed poznatom scenariju.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%;">&bdquo;Kazali&scaron;te koje me zanima i kojim se bavim, publiku osjeća kao važnog sustvaratelja predstave. Svaka misao koja se javi u gledatelju tijekom prisustva na predstavi sastavni je dio izvedbe. Ta misao ne mora biti materijalizirana, izgovorena, ali takva, 'osjećana', materijal je s kojim glumci u ovoj predstavi rade&ldquo;, istaknula je Marina Petković Liker.&nbsp;</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%; color: black;">Premijera predstave planirana je 27. studenog 2021. godine, a zanimljivost je da su čak četiri pretpremijerne izvedbe odigrane u srpnju ove godine. Upravo zbog činjenice da je publika, odnosno njezino mi&scaron;ljenje, važan segment ove predstave.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%;">Po autoričinim riječima, na izvedbi za Noć teatra želi se osjetiti prostor dijeljenja i komunikacije.&nbsp;Ni jedan gledatelj neće biti izazvan ili provociran na sudjelovanje. </span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%;">&bdquo;Pozivam publiku da dođe, prisustvuje, di&scaron;e, suosjeća. Za autorski tim ove predstave sudjelovanje znači prijateljsko prisustvo i empatijski rizik u stvaranju suosjećajne zajednice. Ni&scaron;ta posebno neobično. Život&ldquo;, kaže autorica.&nbsp; &nbsp;</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;">&nbsp;</p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%; color: black;">Pored glumaca i glumica HNK Mostar<strong>&nbsp;</strong>Roberta Pehara, Jelene Kordić Kuret, Mire Barnjaka, Nikoline Marić, Ivana Skoke i Ive Kre&scaron;ića,<strong>&nbsp;</strong>u predstavi igraju i Ana Franjčević, Ana Ljubić, Mario Knezović&nbsp;i&nbsp;Mirela Mijačank Kordić.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; line-height: 150%; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; font-family: Calibri, sans-serif; text-align: left;">&nbsp;</p> <p style="text-align: left;"><span style="font-size: 12pt; line-height: 150%; color: black;">Ulazak je slobodan uz prethodnu rezervaciju mjesta na broj 063/019 019 ili preko Facebook stranice HNK Mostar.</span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/20-11-03-20-11-03-hnkmostar-zecjarupa.jpgPešorda je perspektivan, ambiciozan, inteligentan pisac i studenthttp://grude.com/clanak/?i=354162354162Grude.com - klik u svijetWed, 17 Nov 2021 15:40:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-17-21-pesorda-knjiga.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U širokobriješkoj Gradskoj knjižnici, u organizaciji Zajednice Pleter i PR agencije Smart u okviru manifestacije Mjeseca knjige, upriličeno je predstavljanje romana „Koliko traje jedno zauvijek“ Filipa Pešorde. <p><br />Ovo je roman prvijenac mladog pisca iz Gruda i prvo je njegovo predstavljanje, iako je napisan prije dvije godine kad je autor imao samo 18 godina.<br /><br /></p> <p><strong>Književnica Marija Lovrić kazala je:<br /><br /></strong></p> <p>- &bdquo;Kad sam rekao zauvijek, mislio, sam, zauvijek. Samo... Zauvijek &scaron;to? Zauvijek s tobom ili zauvijek bez tebe?&ldquo; Već u prvoj rečenici vidimo autorov stav i te prve rečenice uvijek su ključne kad je u pitanju čitanje bilo kojeg romana. Kada tek krenemo čitati ovaj roman autora Filipa Pe&scaron;orde, dobijemo dojam da je riječ o sretnoj i vječnoj ljubavi dvoje mladih, Jelene i Tina. Dovoljni jedni drugom i zaljubljeni jedno u drugo uopće ne obraćaju pažnju na ostatak svijeta. No, jesen je promijenila sve, jedan trenutak mijenja sve. Tog trenutka putevi Jelene i Tina nisu vi&scaron;e i&scaron;li u jednom smjeru. Do&scaron;lo je do rastanka kojeg je Jelena inicirala, a od toga dana Tinov svijet se počeo lagano uru&scaron;avati, poput kule od karata. Autor Filip Pe&scaron;orda svojim opisima jasno nagla&scaron;ava životnu promjenu jednog dečka, čiji se svijet odjednom mijenja iz temelja, jer mora dalje bez one kojoj je dao svoju bezuvjetnu ljubav. Opisi su jasni kao slike. No, i s njegovom prijateljicom se događa isto. Često se dogodi da ono &scaron;to mi preživljavamo s nekim, netko to istoproživljava s nama. Tu autor Pe&scaron;orda opisuje osjećaje Tinove prijateljice Mie, koja ba&scaron; kao &scaron;to on voli svoju Jelenu, ona voli njega. Tek kad je ostala bez Tina, Jelena shvaća da je imala ljubav života. Pouka ovog romana mladog autora Filipa Pe&scaron;orde jest to da trebamo cijeniti ono &scaron;to imamo.<br /><br /></p> <p>Književnica Sanijela Matković opisala je Pe&scaron;ordu kao mladog, perspektivnog, ambicioznog, inteligentnog pisca i studenta. Naglasila je da je dečko u kojeg se mladi trebaju ugledati. Nakon promocije upriličen je prigodan program s glazbom i ča&scaron;icom razgovora. Filip je nazočne počastio svojom pjesmom &bdquo;Lorka&ldquo;. U programu sudjelovala je i Valentina Miličević - Ljubić.</p> <p><br /><em><strong>Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-17-21-pesorda-knjiga.jpgFra Bonifacije: Svijet očekuje Isusov ponovni dolazak, tko ostaje uz Njega bit će nagrađenhttp://grude.com/clanak/?i=354124354124Grude.com - klik u svijetMon, 15 Nov 2021 21:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-15-21-sveti-nikola-tavelic-buna-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Crkva je jučer častila i slavila svetoga Nikolu Tavelića, prvoga hrvatskoga sveca i zaštitnika hrvatskoga naroda, koji je zajedno s još trojicom svoje subraće podnio mučeničku smrt...<p>...&nbsp;jer je htio navijestiti istinu o Spasitelju svijeta muslimanskom stanovni&scaron;tvu u Jeruzalemu, ali je zbog svoje vjere bio sasječen mačevima i bačen na lomaču.<br /><br /></p> <p>Posebno svečano sveti Nikola prvi hrvatski svetac časti se, te je proslavljen u franjevačkom centru i sveti&scaron;tu svetog Nikole Tavelića na Buni.<br />Iako ove godine u ne&scaron;to drugačijim okolnostima. Misno slavlje je predvodio hercegovački franjevac fra Bonifacije Barbarić, a svetu misu klapskim pjevanjem su uveličali članovi klape Katarina.<br />Druženje je nastavljeno u crkvenoj dvorani uz prigodne delicije pripremljene od strane pripadnika bratov&scaron;tine sv. Nikole Tavelića, javlja <a href="https://hercegovackiportal.com/2021/11/14/buna-svecanom-svetom-misom-proslavljen-sveti-nikola-tavelic-prvi-hrvatski-svetac/" target="_blank">Hercegovackiportal.com</a>.</p> <p><br />U svojoj propovijedi fra Bonifacije je govorio o Svetom Nikoli Taveliću i njegovom herojstvu i iskrenosti u vjeri, a naglasio je i da dolazi dan kad će Krist napraviti svoj zavr&scaron;ni čin spasenja čovječanstva.&nbsp;- Jednog petka kojeg je svijet nazvao veliki, odjeknulo je s Kristovog križa na Golgoti: Svr&scaron;eno je. Isus je izgovorio ove riječi i predao se Gospodinu. Svijet očekuje jo&scaron; jedan Isusov zavr&scaron;ni čin, Njegov ponovni dolazak, to će biti na svr&scaron;etku svijeta kada će prestati sva i vremenska i prostorna zbilja, Kada će to biti mi ne znamo. Ali će biti. To je dan kojemu se svi mi trebamo radovati, tada će sve ovo nesavr&scaron;eno, postati savr&scaron;eno. Ako bi se posložila slika iz evanđelja, tada će demon i svi njegovi pomagači koji se bore protiv Boga biti zauvijek zapečaćeni u paklu, a pobjednici oni koji su uz Isusa i s Isusom, i oni će biti nagrađeni.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-15-21-sveti-nikola-tavelic-buna-glavna.jpgMate Bulić: Hvala Bogu na 'Mojoj Hercegovini' i hvala dečkima jer su je pjevali na Poljuduhttp://grude.com/clanak/?i=354118354118Grude.com - klik u svijetMon, 15 Nov 2021 20:00:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-15-mate-bulic-selfie.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska nogometna reprezentacija bit će među reprezentacijama koje će 2022. igrati na Svjetskom prvenstvu u Kataru, nakon što je u nedjelju na Poljudu svladala Rusiju sa 1-0. <p><br />Nakon fantastične pobjede na terenu i tribinama počelo je slavlje. Cijelo vrijeme vladala je odlična atmosfera, sve je bilo puno pozitivne energije. Jedna od pjesama koja se zaorila Poljudom bila je i 'Moja Hercegovina' Mate Bulića, te je posebno razdragala i publiku i Vatrene.&nbsp;</p> <p>Legendarni glazbenik Mate Bulić trenutačno se jo&scaron; uvijek oporavlja nakon &scaron;to se u prosincu 2020. zarazio koronavirusom, no kazao nam je kako je presretan zbog pobjede reprezentacije.&nbsp;</p> <p>- Gledao sam utakmicu. Osjećao sam se kao pravi ponosni Hrvat. Ponosan sam na na&scaron;u reprezentaciju, snažnu ekipu, mislim, kao i svi jučer koji su gledali, jer su pravi navijači napokon do&scaron;li na svoje. Ovo je bila ključna utakmica. Jedna ruska reprezentacija pre&scaron;la je centar dva puta i to sve govori&nbsp;- kazao je Bulić.</p> <p>Dodao je i da zna da su dečki slavili uz njegovu pjesmu.</p> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>-&nbsp; Pa, hvala Bogu - rekao je, te dodao da je to jedna od ključnih pjesama u njegovom repertoaru&nbsp;ili opusu.&nbsp;</p> <p>- Ona je uvijek prikladna u bilo kojem dru&scaron;tvu i bilo kojem vrijeme zato &scaron;to je to stvarno dobra pjesma - dodaje i nastavlja:&nbsp;</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>- Te emocije, to je stvarno jučer bilo ne&scaron;to posebno kod svih nas koji smo pratili utakmicu koji smo pravi navijači i prema tome meni je posebno drago &scaron;to su slu&scaron;ali moju pjesmu i hvala dečkima &scaron;to su pjevali moju pjesmu. Mate je naglasio i da su on i izbornik Zlatko Dalić već 35 godina prijatelji.&nbsp;</p> <p>- Znamo se jo&scaron; otkad je počeo igrati za Hajduk.&nbsp; Vatrenima je poručio da u ovih godinu dana sada poslože kockice.&nbsp; - Ja znam da imamo abnormalnog potencijala, prema tome, to se sada samo treba posložiti&nbsp; - rekao je.&nbsp; Otkrio je i kako se danas osjeća, nakon &scaron;to je prebolio koronavirus.&nbsp;</p> <p>- Ja sam u bolnici zavr&scaron;io u prosincu 2020., a na kućnu njegu sam poslan u osmom mjesecu ove godine, ali eto, hvala Bogu sve je ok i sad polako stajem na noge.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-15-mate-bulic-selfie.jpegSveti Nikola Tavelić – prvi hrvatski svetac i mučenikhttp://grude.com/clanak/?i=354085354085Grude.com - klik u svijetSun, 14 Nov 2021 14:17:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-14-nikola-tavelic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Šibenski biskup Antun Josip Fosco, postavši biskupom, pokrenuo je god. 1880 postupak da bi Sveta Stolica dopustila štovati Nikolu Tavelića kao blaženika. Ona je to učinila posebnim dekretom god. 1889. za šibensku biskupiju, a g. 1898. za cijeli franjevački red. Dvije godine kasnije štovanje je odobreno i za Svetu Zemlju. Svecem je proglašen 1970. godine.<p>&nbsp;</p> <p>Nikola je ugledao svjetlo svijeta oko god. 1350. Potekao je od plemenite obitelji &scaron;ibenskih Tavelića, starohrvatskoga plemena &Scaron;ubića, &scaron;to dokazuju i crveno-bijelo-plave kocke njegova obiteljskoga grba.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U mladosti je bio ponesen idealom sv. Franje pa je stupio u franjevački red. Želja za misionarskim radom dovela ga je god. 1379. u Bosnu, gdje je 12 godina u najvećim pote&scaron;koćama bogumilima-paterenima propovijedao pravu kr&scaron;ćansku vjeru te ih mno&scaron;tvo vratio u krilo Katoličke crkve.</p> <p><br /> Kad su nakon nenadane smrti prvog bosanskog kralja Tvrtka koji je umro 23. ožujka 1391., zbog nasljedstva na prijestolju, u Bosni nastali neredi koji su onemogućili svaki duhovni rad, Nikola Tavelić je s dvojicom svoje subraće franjevaca &ndash; fra Adeodatom iz Ruticinija i fra Petrom iz Narbone &ndash; kao misionar po&scaron;ao u Svetu Zemlju. To će ga s dvojicom spomenutih i jo&scaron; s fra Stjepanom iz Kunea dovesti do mučeničke smrti. I o tom se mučeni&scaron;tvu mnogo pisalo, raspravljalo, polemiziralo. Valja priznati da je sve ipak bilo temeljito proučeno, ispitano, odmjereno, jer inače ne bi nikad do&scaron;lo do kanonizacije te četvorice mučenika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Mi ćemo sada navesti prikaz toga mučeni&scaron;tva iz apostolskog pisma pape Pavla VI., kojim se podjeljuju svetačke počasti Nikoli Taveliću i njegovim drugovima mučenicima. To je pismo god. 1971. bilo objavljeno u Acta Apostolicae Sedis, službenom glasilu Svete Stolice, a sažetak je svega onoga &scaron;to je u tom slučaju najvažnije. Nadalje, to je pismo i plod svih onih proučavanja i raspravljanja &scaron;to su po veoma strogim crkvenim propisima nužno prethodili samoj kanonizaciji, zato ono nosi i pečat najvažnijega službenog dokumenta o na&scaron;emu prvom svecu. Evo toga teksta:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Slavno svjedočanstvo postojanosti dala su četvorica redovnika, kojima se ponosi ponajprije franjevačka redovnička obitelj, a s njom i čitava Crkva. To su: Nikola Tavelić, rođen u &Scaron;ibeniku iz plemenite hrvatske obitelji; Deodat iz Ruticinija u Akvitaniji; Petar iz Narbone u Francuskoj; Stjepan iz Cunea u Italiji svećenici Reda manje braće, ljudi divnih vrlina duha, hrabri i postojani u podno&scaron;enju-smrtnih muka.&nbsp;Po nauku i primjeru svoga oca i zakono&scaron;e svetoga Franje, oni su posvetili život na korist vjernika, a i o tome da druge narode, osobito islamski svijet, privedu kr&scaron;ćanskoj vjeri i bogo&scaron;tovlju.&nbsp;Oni su iz različitih zemalja do&scaron;li u grad Jeruzalem, vodeni velikom pobožno&scaron;ću prema mjestima Palestine kojima je hodao sam Otkupitelj ljudi. Nije se zatim bez Božje providnosti dogodilo da su se ondje složili ti Božji ljudi da one narode privedu Kristovu nauku, slijedeći primjer svetog Utemeljitelja, koji je radije ljude krepostima i svetim životom obraćao negoli naukom i riječima učio. Jasno i vjerodostojno svjedočanstvo, napisano od jednog očevica i svjedoka njihova mučeni&scaron;tva, govori da su oni bili ljudi veoma velike pobožnosti, da su provodili veoma krepostan život. Pripovijeda se, osim toga, da su bili potpuno vjerni zakonima i odredbama svoga Reda, sa starje&scaron;inama najspremnijom voljom sjedinjeni i od njih veoma mnogo cijenjeni. A njihova osobita vjera u Boga i postojanost duha zasjala je u onome času kad su odlučili otvoreno posvjedočiti za Krista, javno propovijedati i tumačiti njegovo Evanđelje, u kojemu se nalazi blago istine i put kojim ljudi mogu postići vječno spasenje.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Vođeni takvom odlukom, tj. da služe dobru nevjernika, savjetovav&scaron;i se prije dugo s razboritim i mudrim ljudima, da ne bi počinili ne&scaron;to &scaron;to se protivi istini i dužnoj ljubavi prema svakome, podu k najvećoj muslimanskoj, tzv. Omarovoj džamiji, a zatim do stana državnog službenika, pučki rečeno &lsquo;kadije&rsquo;, koji je vr&scaron;io vjersku upravu u gradu, da u djelo provedu stvorenu odluku. Bio je to dan 11. mjeseca studenoga god. 1391. Slavio se blagdan pučkim jezikom nazvan &lsquo;Qurban Bajram&rsquo;, uz veliko sudjelovanje svijeta. U&scaron;av&scaron;i u kuću državnoga službenika, sasvim slobodno i smjelo stanu govoriti o uzvi&scaron;enom i spasonosnom Kristovu nauku, kojem treba potpuno zapostaviti onaj koji je Muhamed uveo. Franjevce je u govoru jačala najbolja nada da će se slu&scaron;atelji, obasjani Božjim svjetlom, konačno prikloniti &scaron;tovanju jednoga Boga i njegova Sina, Otkupitelja ljudi. Ujedno ih je vodio neki zanos i žar da za istinitost kr&scaron;ćanske vjere podnesu mučeni&scaron;tvo. I takvo ih očekivanje nije prevarilo.&nbsp;Čuv&scaron;i napad na svoj zakon, prisutni se silno rasrde na propovjednike Evanđelja, osobito kadija, koji je odmah nastupio kao sudac i govorio Božjim ljudima da opozovu &scaron;to su rekli, &scaron;tovi&scaron;e, da odstupe od buntovne kr&scaron;ćanske sekte; ako to ne učine, morat će umrijeti. Kad su braća ostala postojana u Kristovoj vjeri, sudac ih je osudio na smrt. Nevjernici odmah divljački navale na njih i stanu ih tući. Tri su dana Kristovi borci trpjeli različite najstra&scaron;nije muke. Zatim su odvedeni pred građanski sud da, navodno, odgovaraju javno za zločinstva. Opet su izjavili da je Krist Sin Božji. Kad je bila izrečena smrtna osuda, mno&scaron;tvo, jo&scaron; že&scaron;će raspaljeno srdžbom i beskrajnom mržnjom, navali na njih mačevima, sasijeku ih, bace na lomaču, raznesu, da njihov pepeo kr&scaron;ćani ne bi možda sačuvali i &scaron;tovali.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&Scaron;ibenski biskup Antun Josip Fosco, postav&scaron;i biskupom, pokrenuo je god. 1880 postupak da bi Sveta Stolica dopustila &scaron;tovati Nikolu Tavelića kao blaženika. Ona je to učinila posebnim dekretom god. 1889. za &scaron;ibensku biskupiju, a g. 1898. za cijeli franjevački red. Dvije godine kasnije &scaron;tovanje je odobreno i za Svetu Zemlju. Svecem je progla&scaron;en 1970. godine.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>Molitva sv. Nikoli Taveliću</strong></p> <p><em><strong>Jeruzalemski mučeniče, sveti Nikola, jo&scaron; u ranoj mladosti nisi se obazirao na bogatstvo i rasko&scaron; ovoga svijeta, nego si izabrao život žrtve i siroma&scaron;tva u Redu svetoga Franje Asi&scaron;kog. Molim te, isprosi mi od Boga milost da po tvome primjeru uredim svoj život, te strpljivo podnoseći nevolje i križeve života, dođem u kraljevstvo nebesko. Amen.</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-14-nikola-tavelic.jpegUmjesto proslave sv. Nikole Tavelića, fra Leona i fra Nikicu ispratili na posljednji počinakhttp://grude.com/clanak/?i=354055354055Grude.com - klik u svijetSat, 13 Nov 2021 16:20:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-13-21-fra-nikica-fra-leon2.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>13. studeni je ratne 1993. godine. Dok rat bjesni Fojnicom, srednjobosankom općinom koja ja ljeta iste godine proglašena zaštićenom sanitetskom zonom, fojnički franjevci spremaju se za malu ali skromnu proslavu kako bi na trenutak zaboravili mržnju koja je razarala sve oko njih.<p><br />&nbsp;Fra Leon Migić, tada&scaron;nji vikar par dana ranije imao je imendan, a fra Nikica Miličević, gvardijan trebao ga je slaviti 14. studenog, na blagdan sv. Nikole Tavelića. Umjesto slavlja dvojicu franjevaca njihova subraća tog 13. studenog ispraćaju na vječni počinak nakon &scaron;to ih je na pragu samostana hladnokrvno&nbsp; ubio pripadnik 302. Motorizirane brigade Armije R BiH iz Visokog, Miralem Čengić.<br /><br /></p> <p>U ubijanju nedužnih fratara pomogli su mu i Nedim Zerdo, Samin Mu&scaron;inbegović i Vahid Begić, pripadnici iste postrojbe, pi&scaron;e Večernji list.<br /><br /></p> <p>28 godina poslije svijeće i molitva za ubijene fratre ali i sve poginule hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu Fojnice, za ukupno 102 žrtve. Molitvu u samostanskoj crkvi, uz sudjelovanje brojnih svećenika, predvodi sada&scaron;nji gvardijan fra Mirko Majdanžić. 28 poslije okrutnog ubojstva svoje subraće fra Mirko poručuje. &bdquo;Oni su mučenici&ldquo;! &bdquo;Puno je nevinih koji su stradali u ratu, koji stradavaju i danas u prometnim nesrećema, ali zbog načina na koji su ubijeni fra Nikica i fra Leon oni su mučenici. Ubijeni su jer su voljeli Fojnicu i željeli u njoj ostati, jer su bili najglasniji u želji da se u Fojnici sačuva mir i da rata ne bude&ldquo;, poručio je fra Mirko naglasavi&scaron;i i kako će fra Nikičina i fra Leonova žrtva imati smisla jedino ukoliko u BiH konačno prekinemo lanac međusobne mržnje koji i 28 godina nakon rata jo&scaron; uvijek tinja.<br /><br /></p> <p>"Ne možemo se ne zapitati i danas jesu li fra Nikica i fra Leon ubijeni uzalud, jesu li sve žrtve rata bile uzaludne. 28 godina poslije možemo zaključiti da lo&scaron;i učenici povijesti i dalje raspiruju mržnju zveckajući oružjem kojeg se nitko tko je bio sudionikom rata, uvjeren sam, ne bi prihvatio, ali bi možda neka druga djeca kojima žele manipulirati. Svi su ovdje stradali i mi trebalo uvažavati svačiju žrtvu, pa i muslimana koji također oplakuju svoje žrtve i ovdje u Fojnici, trebamo imati vi&scaron;e srca jedni za druge i za ovaj prostor koji nam je svima od Boga dat da u njemu živimo. Uvjeren sam da bi želja i na&scaron;ih ubijenih fratara bila da oni budu zadnje žrtve mržnje u ovoj zemlji u kojoj su željeli ostati i graditi u njoj mir&ldquo;, poručio je fojnički gvardijan.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-user-inactive vjs-paused vjs-ended" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <div class="article__linker_widget_in_text js_linkerInArticle">&nbsp;</div> <p>Mir i suživot, istinsko uvažavanje svih žrtava i Fojnica u kojoj će svi imati jednaka prava i mogućnosti je ono &scaron;to priželjlkuju oni koje je mržnja protjerala iz Fojnice ratne 1993. godine. Ali, te&scaron;ko će je biti bez istine, primjerice tko je&nbsp; vi&scaron;e puta pomilovanim ubojicama fojničkih fratara prije 28 godina naredio da pucaju u dvojicu mirotvoraca koji su ostali uz svoj narod u najtežim vremenima. Na toj istini, mi&scaron;ljenja su mnogi obični ljudi kao i politički predstavnici fojničkih Hrvata, franjevci nisu ustrajali&nbsp; svih ovih godina. Dok se nagađa tko je krivac za izostanak procesa, činjenica je da pomaka na tragu procesuiranja nalogodavaca jo&scaron; uvijek nema, ni deset godina nakon podnesenog zahtjeva za obnovom postupka te se ni 28 godina poslije ubojstva ne zna tko je Miralemu Čengiću naredio da ubije fojničke fratre&nbsp;i do kraja rasplamsa mržnju koju će najbolje ugasiti pravda i istina koja je po mnogima u ovom slučaju izostala.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-13-21-fra-nikica-fra-leon2.jpegDovoljno je reći Tin: Leti ko lišće što vir ga vije, za let si, dušo, stvorena...http://grude.com/clanak/?i=354013354013Grude.com - klik u svijetFri, 12 Nov 2021 08:09:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-11-12-tin_ujevic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tin Ujević, rođen 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu, bio je hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj. Preminuo je na današnji dan 1955. godine.<p><br />Kao najveći pjesnik hrvatske književnosti 20. stoljeća, Ujević je bio jedan od rijetkih koji su se svojim stilom pisanja uspjeli približiti velikim europskim pjesnicima poput Charlesa Baudelairea i Th&eacute;ophilea Gautiera, a njegove pjesme vrhunski su primjeri soneta i slobodnoga stiha. Zahvaljujući njegovom izvrsno poznavanju hrvatske književne povijesti, ali i hrvatskoga jezika, Ujevićeve pjesme sve do danas ostaju primjeri ne samo izvrsnog književnog nego i jezičnog dostignuća.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Na grobu su mu uklesani sljedeći stihovi iz njegove pjesme &bdquo;Igračka vjetrova&ldquo;:<br /><br /></p> <p style="text-align: center;"><em>Leti ko li&scaron;će &scaron;to vir ga vije,</em><br /> <em>za let si, du&scaron;o, stvorena.</em><br /> <em>Za zemlju nije, za pokoj nije</em><br /> <em>cvijet &scaron;to nema korijena.</em></p> <p>&nbsp;</p> <p>O Tinu Ujeviću u Zagrebu su kružile brojne anegdote kao o boemu. Tako je &lsquo;kolala&rsquo; anegdota kako se nakon &scaron;to ga je konobar otpilio da ga, nažalost, ovako odjevenog u prnje ne smiju poslužiti, pojavio u svom najboljem izdanju, te zatim &scaron;alicu kave izlio u džep uz primjedbu: &ldquo;Kad poslužujete odijelo, a ne čovjeka!&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, da bi vas &scaron;to bolje upoznali s Tinom kao čovjekom, a ne samo pjesnikom, nabrojat ćemo sljedeće anegdote:</p> <p>Tin nije volio sudjelovati u razgovorima za vrijeme brijanja u brijačnici.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svejedno, brijač mu je često dosađivao forsiranim razgovorima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom ga brijač upita: &ldquo;Kako hoćete da vas obrijem?&rdquo;.</p> <p>&ldquo;Bez riječi&rdquo;, odgovori mu mirno Tin.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jednom, dok je spavao na klupi u parku, Tina je probudio lokalni policajac.</p> <p>&nbsp;</p> <p>No, čim je vidio da je riječ o tada već slavnom književniku, počeo se žurno ispričavati.</p> <p>&ldquo;Ma ne morate mi se ispričavati&rdquo;, rekao je Tin,</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;iako bi bio red da ste prvo probudili podstanara&rdquo;, aludirajući na beskućnika koji je spavao pod klupom.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Jedan veseljak iz njegovog dru&scaron;tva, vidjev&scaron;i ga kako s praznom ča&scaron;om stoji u gostionici, pri&scaron;ao mu je i rekao:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Slaži ne&scaron;to na brzinu i platit ću ti &scaron;pricer.&rdquo;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tin ga i ne pogleda već mu preko ramena dobaci: &ldquo;Ne, prijatelju, rekao si dva!&rdquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kako je upravo trenutačno slagao, ovaj &scaron;aljivdžija mu je morao platiti piće.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ujevića, koji je ostao neženja do kraja života, neki prijatelji upita&scaron;e za&scaron;to se ne ženi.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Ljudi se trebaju ženiti, bogovi mogu, a pjesnici ne smiju&rdquo;, odgovori im Ujević.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;<br /> Jednoga dana Krleža ulazi u kavanu u kojoj je sjedio Ujević.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Krleža pozdravi</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dobar dan ljudi, a i tebi pijani pjesniče&rdquo;,</p> <p>&nbsp;</p> <p>a Tin mu na to odgovori</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;Dobar dan i tebi zastavo svih boja&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;<br /> Jednu večer do&scaron;ao je Tin Ujević u prestižnu i finu zagrebačku kavanu, sjeo za stol i naručio kavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Međutim, konobar odbije njegovu narudžbu jer Tin nije bio prikladno odjeven za tako &ldquo;otmjeno&rdquo; mjesto.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Bez ljutnje Tin otiđe i vrati se u svom jedinom i najboljem odjelu te naruči kavu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Nakon &scaron;to mu ju konobar donese, on ustane, rastegne džepić od sakoa i polije kavu te kaže:</p> <p>&nbsp;</p> <p>&ldquo;To sam učinio zato jer ste Vi ovu kavu donijeli mom odjelu, a ne meni&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&nbsp;</p> <p>&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;&mdash;</p> <p>&nbsp;</p> <p>A za kraj ćemo samo dodati pjesmu zapis na pragu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;"><strong>ZAPIS NA PRAGU<br /><br /></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Ove pjesme to nisam ja, iako sam ih ja napisao</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Ovi jauci, to nisam ja, premda sam ih zbilja uzdisao.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Moj pravi život, ja sam samo disao.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Jer ja živim i kad pjesma umre. Ja živim i kad patnja mine.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Ima u meni nemira dragog, a ima i moje &scaron;irine.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Ja pu&scaron;tam i drugog da govori za me.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">A i sam govorim druge same.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Ja ne marim čovjek biti ako sam umio ljude bogovski reći.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">O, ja. Ja sam od sebe i manji i veći.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">O, ja. Moj drugi i moj treći.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Ja ne sanjam o sreći. No ne sumnjam o sreći.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Gle ovog dvojstva i trojstva moga:</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">ima u meni tmine,</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">no ima u meni i vedrine,</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">i moja divna sloga.</p> <p>&nbsp;</p> <p style="text-align: center;">Tin Ujević<br /><br /></p> <p style="text-align: left;"><em><strong>Izvori: Srednja.hr/Narod.hr</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-11-12-tin_ujevic.jpg''Po nagovoru Mate Bobana napisao sam pjesmu Hercegovina u srcu''http://grude.com/clanak/?i=353991353991Grude.com - klik u svijetThu, 11 Nov 2021 08:34:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-10-10-mate_boban.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Pokojni predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban na samom početku rata mi je rekao da ništa ne radim te kako trebam nešto napisati.<p class="item__subtitle"><br />Pjesmu Hercegovina u srcu sam napisao po nagovoru Mate Bobana &ndash; otkrio je skladatelj i tekstopisac Ranko Boban gostujući u emisiji Kompas <a href="https://rtv-hb.com/rtv/ranko-boban-za-kompas-hercegovinu-sam-napisao-po-nagovoru-mate-bobana-ona-nije-ni-himna-ni-budnica/" target="_blank">RTV-a Herceg-Bosne</a>.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Pokojni predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban na samom početku rata mi je rekao da ni&scaron;ta ne radim te kako trebam ne&scaron;to napisati. Bio sam tada u HVO-u. Mislio sam ima dovoljno hrvatskih pjesama i da ne trebam pisati. Nisam želio da to bude neka pjesma kao &scaron;to su pisane one partizanske. Ipak iz obveze prema njemu sam rekao da hoću i tako sam napisao pjesmu Hercegovina u srcu. Kasnije smo ju dorađivali sa Željko Kozinom i napravili s ljubavlju&ldquo;, kazao je Boban, naglasiv&scaron;i kako su ljudi skloni govoriti da je to himna. &bdquo;Nije ona ni himna, ni budnica Hercegovaca, ali mi je drago &scaron;to ljudi vole tu pjesmu.&ldquo;<br /><br /></p> <p>Rekao je kako je zanatlija te da pjesme pi&scaron;e po narudžbi, ali samo za one koji znaju pjevati.<br /><br /></p> <p>&bdquo;U ladici imam pjesama koje bi kod na&scaron;e generacije i malo mlađe od nas izazvale neku emociju, ali ne znam kako bi pro&scaron;le kod mladih koji rastu uz svjetsku glazbu koja svakim danom napreduje i koja je kao matematika i znanost. Po&scaron;tujem pravo da svatko može pjevati i pisati pjesme, ali u Hrvatskoj se godi&scaron;nje napravi tri do pet tisuća pjesama. Ne možete upamtiti obično ni jednu od barem dvije tisuće skladbi&ldquo;, naglasio je.<br /><br /></p> <p>Ranko Boban je skladao i dvadeset pop i rock skladbi za Glazbenu priču o životu časnog sluge Božjeg Petra Barbarića. Ideja je do&scaron;la kroz razgovor s prijateljem i književnikom Rusmirom Agačevićem nakon &scaron;to je on napisao scenarij za predstavu. Rekao je da ne zna za&scaron;to se u Bosni puno vi&scaron;e zna o Petru Barbariću nego u Hercegovini iako je rođen u Klobuku. &bdquo;Jedno ipak znam da će se sigurno za njega sve vi&scaron;e znati kada bude blaženi. Vjerujem da će on biti na&scaron; svetac&ldquo;, istaknuo je.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Nisam ja izabrao Petra Barbarića, on je za svog kratkog života učinio toliko dobroga i ostavio traga u narodu da je on izabrao mene. Njemu se mole za zagovor svi &ndash; i katolici i muslimani i pravoslavci. U početku sam napravio jednu pjesmu i tijekom tri godine rodila se ideja za glazbeno scensko djelo s lijepom pričom o njegovom životu i djelu. Kako bi se priča nastavila i postavila na scenu potrebi su sponzori&ldquo;, kazao je Boban.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Rusmir Agačević, kniževnik i autor teksta pjesama iz Glazbene priče o životu časnog sluge Božjeg Petra Barbarića u emisiji Kompas je objasnio kako je scenarij za predstavu napisao zahvaljujući svojoj mami. &bdquo;Tekst sam napisao po želji ravnatelja Katoličkog &scaron;kolskog centra &lsquo;Petar Barbarić&rsquo; Travnik don Željka Marića. Zahvaljujući toj predstavi uspjeli smo ujediniti Gradsko pozori&scaron;te i Hrvatsko kazali&scaron;te u Travniku i na taj način napravili sjajnu priču. Petar Barbarić nas danas poziva i svojim djelima opominje da se svi trebamo međusobno po&scaron;tovati&ldquo;, rekao je Agačević.<br /><br /></p> <p>Boban je govorio i o kolegama Mi&scaron;i Kovaču, Terezi Kesoviji, Kemalu Montenu, Tomi Zdravkoviću, Vajti, Zdenku Runjiću, ali i o Mati Buliću.<br /><br /></p> <p>&bdquo;Prije nekoliko dana sam razgovarao sa zajedničkim prijateljima. Rekli su mi da je bolje nego &scaron;to je bio i da će biti dobro. Mate ozdravi čim prije&ldquo;, poručio je Boban.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-10-10-mate_boban.jpgZlatnik kralja Tvrtka I. na markama HP Mostarhttp://grude.com/clanak/?i=353975353975Grude.com - klik u svijetWed, 10 Nov 2021 13:08:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-10-fdcnumizmatika2021..jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatska pošta (HP) Mostar tiskala je dvije prigodne poštanske marke „Numizmatika 2021.“ s motivima zlatnika kralja Tvrka I. koji je na bosanskom banskom prijestolju naslijedio strica Stjepana II. Kotromanića.<p><br />Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. &ndash; 1391.) bio je sin kneza Vladislava i Jelene &Scaron;ubić. Za prvog bosanskog kralja okrunjen je 1377. godine u mjestu Mile kod Visokog.<br /><br /><br />Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost te značajan kulturni i duhovni napredak zemlje, &scaron;to ga je učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne. To je razdoblje razvitka gradova, trgovine i rudarstva, a kuje se i prvi zlatni novac. Tvrtkov zlatnik vjerojatno je iskovan 1377. godine u čast njegovog krunjenja za kralja. Na prednjoj strani (avers) prikazan je &scaron;tit sa &scaron;est ljiljana raspoređenih u dva polja. Iznad njega je kaciga s velom, a svake strane grba nalazi se jo&scaron; po jedan ljiljan. Gotskim slovima ispisan je latinski tekst: MONETA AUREA REGIS STEPHANI (Zlatnik kralja Stjepana). Na reversu je prikazan propeti lav uz natpis: GLORIA TIBI DEUS SPES NOSTRA (Slava tebi Bože na&scaron;a nado). Zlatnik je bio promjera 30 mm, debljine 1 mm i težine 14,05 g.<br /><br /><br />Koliko je poznato, sačuvan je samo jedan primjerak Tvrtkovog zlatnika. Zna se da je pronađen u Prijepolju i da ga je od sarajevskog zlatara kupio numizmatičar Aleksandar Poljanić 1936. Ponovno se u javnosti pojavio na međunarodnoj aukciji 1995. godine u Zagrebu i prodan je anonimnom kupcu za iznos ne&scaron;to vi&scaron;i od 30.000 eura.<br /><br /><br /></p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-11-10-21-11-10-araknumizmatika2021..jpg" alt="" width="640px" /></p> <p><br /><br />Autor likovnih rje&scaron;enja je Zoran Vla&scaron;ić, a marke se u po&scaron;tanskom prometu koriste od 31. listopada 2021. godine. Izdanje se, kao i starija izdanja po&scaron;tanskih maraka HP Mostar, može kupiti jednostavno i online preko web shopa <a title="epostshop.ba" href="http://www.epostshop.ba" target="_blank">www.epostshop.ba</a></p> <p>&nbsp;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-10-fdcnumizmatika2021..jpgObilježeno 9 godina od smrti franjevca rođenog u Sovićima, fra Petar Vlašić bio je i međugorski župnikhttp://grude.com/clanak/?i=353969353969Grude.com - klik u svijetWed, 10 Nov 2021 09:43:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-10-fra-petar-vlasic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dana 8. studenoga obilježeno je devet godina od smrti fra Petra Vlašića, bivšeg međugorskog župnika.<div class="itemIntroText"> <p>&nbsp;</p> </div> <p>Fra Petar je rođen 19. srpnja 1938. u Sovićima, župa Gorica, općina Grude. Za svećenika je zaređen 11. listopada 1966.</p> <p>U svom je redovničkom i svećeničkom životu obna&scaron;ao različite službe. Bio je gvardijan u Mostaru i član Uprave Hercegovačke franjevačke provincije, te župni vikar i župnik u deset župa na&scaron;e biskupije. U Međugorju je djelovao od 1999. godine, a službu župnika obavljao je od 2007. do svoje smrti. Zračio je dobrotom, srdačno&scaron;ću, jednostavno&scaron;ću i ljudskom toplinom, a takav je ostao i u danima te&scaron;ke bolesti.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-10-fra-petar-vlasic.jpgFOTO: Na Tepčićima služena sveta misa, zatim upriličen Treći sajam ćupterahttp://grude.com/clanak/?i=353965353965Grude.com - klik u svijetTue, 09 Nov 2021 21:30:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-10-21-tepcici-glavna.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Društvo Sveti “Ante” Tepčići organiziralo je 3. “Sajam ćuptera”, koji je održan sinoć na Tepčićima u Domu svetog Ante.<p>&nbsp;</p> <p>Ovo je jedinstveni sajam i, koliko nam je poznato, jedini ovakve vrste kod nas, a možda i u svijetu. Sajam je izložbenog ali i prodajnog karaktera.<br />Program je započeo svetom Misom u crkvi svetog Ante Padovanskog na Tepčićima i zahvalom Bogu za ovogodi&scaron;nji rod i urod.<br /><br /></p> <p>Nakon molitvenog dijela programa u Domu sveti Ante uslijedilo je otvorenje 3. &ldquo;Sajam ćuptera&rdquo; koji je otvorio predsjednik Matice hrvatske Čitluk prof. Andrija Stojić.<br />Uz pjesmu, gangu i bećarac, ugodno druženje je nastavljeno do dugo u noć uz ku&scaron;anje ćuptera te ostalih hercegovačkih proizvoda (u&scaron;tipci, pr&scaron;ut, sir, pita, kruh ispod sača, vino, i dr.)<br /><br /></p> <p>Predsjednik dru&scaron;tva Sveti &rdquo;Ante-Tepčići&rdquo; Mario Doko, u razgovoru za Hercegovački portal rekao je: "Ovo je događaj iznad svih očekivanja stvarno se nismo nadali ovim posjetiteljima ovolikim ali Bogu hvala na njima. Stvarno svake godine rastemo, kako izgleda biti će nam najveći problem prostor. Ove godine smo napravili jednu ogromnu dvoranu, Dom Sv. Ante. ali izgleda da je premal. Kako vrijeme ide vjerujem da ćemo dogodine i sportsku dvoranu napuniti. &Scaron;to se tiče sajma protekao je stvarno izvrsno svi sudionici su prezadovoljni utisci su prelijepi i evo nitko se nije vratio razočaran. Prijatelji iz Bune su nas počastili sa prekrasnim u&scaron;tipcima. Sve je bilo u najljep&scaron;em tonu nadam se dogodine u jo&scaron; većem. Ali nadamo se da će jo&scaron; vi&scaron;e ljudi posjetiti ovaj sajam i da ćemo se bolje pripremiti. Stvarno smo napravili pun pogodak i dobru priču. Za najavu sljedećeg i dogodine 4. Sajma po redu nadam se da će proći dobro. Nadam se da će corona mjere popustiti i da narod malo slobodnije kreće se, a dosta svijeta je do&scaron;lo tu i dosta ih se pla&scaron;i događanja i svega. Tako da razumijemo situaciju. Ja se nadam dogodine da će to jo&scaron; biti masovnije i posjećenije. Bogu hvala svima hvala, svim koji su pomogli sponzori i medijske kuće, koje su stvarno od prvog dana s nama. Svako vam dobro svima Bože zdravlja vidimo se dogodine u isto vrijeme isto mjesto", kazao je za <a href="https://hercegovackiportal.com/2021/11/10/na-tepcicima-drustvo-sv-ante-organiziralo-3-sajam-cuptera/" target="_blank">Hercegovackiportal.com</a> Doko.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-10-21-tepcici-glavna.jpgPočinje mobilizacija vjernika! Vlč. Radigović: ‘Zbijmo redove i spasimo našu Hrvatsku’http://grude.com/clanak/?i=353935353935Grude.com - klik u svijetMon, 08 Nov 2021 19:44:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=19-11-26-krunica-molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>'Ako uspijemo mobilizirati velik broj ljudi, dogodit će se velika obnova naroda'<p>&nbsp;</p> <p>Poznati hrvatski svećenik vlč. Dražen Radigović poslao je pismo vjernicima Hrvatske, a vezano za trenutno stanje u na&scaron;oj Domovini, kojoj je kako kaže, potrebna hitna mobilizacija vjernika. Ovo je njegova poruka Hrvatima:</p> <p>&nbsp;</p> <p>Pozovite sve, recite svima i molite</p> <p><em><strong>Dragi brate i sestro, ako voli&scaron; Boga i ako voli&scaron; svoju zemlju, potičem te danas da se uključi&scaron; u ovu veliku akciju molitve za na&scaron;u Hrvatsku. Podignite svoje obitelji na molitvu &ndash; navečer &ndash; bar 10 minuta (prijedlog: možete moliti Krunicu Majke Božje ili Krunicu Božanskog Milosrđa s nakanom za spas Hrvatske). Svećenici, podignite svoje župe na molitvu. Pozivam da se podignu sve molitvene zajednice u Hrvatskoj, da zbijemo redove i da molimo za na&scaron;u zemlju! Pozivam sve kr&scaron;ćane da na svojim radnim mjestima potiču ljude dobre volje da mole za Hrvatsku. Trebamo okupiti &scaron;to veći broj ljudi i kroz molitvu dati Bogu &scaron;to veći prostor &ndash; da zahvati u na&scaron;e dru&scaron;tvo svojom nadnaravnom snagom i da ga oslobodi i iscijeli! Braćo, organizirajte se i okupite na molitvu. Vapite svim srcem za duhovnu i materijalnu obnovu na&scaron;e zemlje.</strong></em><br /><em><strong>Molite: &ldquo;Krvi Kristova, pobjednice zlih duhova, spasi Hrvatsku&rdquo; (10-20 puta). Ako uspijemo mobilizirati velik broj ljudi koji će moliti dovoljno dugo i ustrajno za svoju zemlju, na&scaron;a će Hrvatska doživjeti predivnu obnovu! U to možemo biti sigurni! No, jesmo li spremni platiti cijenu? Da budemo molitveni borci, a to znači suradnici Božji za spas na&scaron;e domovine? Molim od sveg srca da budemo spremni!</strong></em><br /><em><strong>Dragi Du&scaron;e Sveti ja ti zahvaljujem za silu koju sada oslobađa&scaron; da bi podigao molitelje u na&scaron;em narodu! Daj da budemo revni i gorljivi molitelji, da se jače ljubimo i da svojim molitvama mijenjamo povijest na&scaron;e zemlje. Amen.</strong></em><br /><em><strong>Pokrenimo se ljudi, vratimo molitve u svoje domove, u svoje obitelji i Bog će odgovoriti!</strong></em></p> <p>(vlč. Dražen Radigović, Molitvom spasimo svoju Hrvatsku.)</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/19-11-26-krunica-molitva.jpgBLIDINJE / Palić predvodio duhovne vježbe za vjeroučiteljehttp://grude.com/clanak/?i=353925353925Grude.com - klik u svijetMon, 08 Nov 2021 16:02:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-08-blidinje-vjeroucitelji-misa.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Nakon obilnih kiša, u nedjelju je osvanuo sunčan dan pa su sudionici duhovnih vježbi imali priliku prošetati prirodom.<p>&nbsp;</p> <p><strong>Biskup Petar Palić</strong> predvodio je u Franjevačkoj kući molitve od 5. do 7. studenoga <strong>duhovne vježbe</strong> za vjeroučitelje, prenosi <em><strong>blidinje.net</strong> </em></p> <p><br /><br />Tema duhovnih vježbi bila je &ldquo;<strong>Vi ste svjetlost svijeta</strong>&rdquo;. Uz dnevna razmatranja, zajedničku i osobnu molitvu, svakodnevnu euharistiju, ispovijed i euharistijsko klanjanje, duhovne vježbe bila su prilika i za razmjenu iskustava.</p> <p>&nbsp;</p> <p><img src="https://www.grude.com/Datoteke/novosti/21-11-08-21-11-08-blidinje-vjeroucitelji-vjezbe.jpg" alt="" width="640px" /></p> <p>&nbsp;</p> <p>U nedjelju biskup i vjeroučitelji slavili su misu s narodom u 10 sati. Nakon obilnih ki&scaron;a, u nedjelju je osvanuo sunčan dan pa su sudionici duhovnih vježbi imali priliku pro&scaron;etati prirodom.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-08-blidinje-vjeroucitelji-misa.jpgVapaj svećenika u istini i ljubavi VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=353884353884Grude.com - klik u svijetSat, 06 Nov 2021 10:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-06-svecenici-poruka-vjernicima.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dražen Marija Vargašević, karmelićanin, Don Jozo Mužić, fr. Nikola Leopold Noso i fra Mario Knezović uputili su vapaj u ljubavi i bratskoj istini. <p>&nbsp;</p> <p>Ističu da žele biti podr&scaron;ka svojim poglavarima kako bi na&scaron;li najbolji model snalaženja u ovome izazovnom vremenu.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ovim video i pisanim porukama svećenici žele dati doprinos istini, po&scaron;tivanju savjesti i autentičnoj slobodi &ndash; u ljubavi, odgovornosti i po&scaron;tovanju prema svakom čovjeku i u sinovskoj odanosti Crkvi i njezinim poglavarima.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Kao svoj doprinos svećenici nude plod osobnog istraživanja i svjedočenja i pozivaju na argumentirani dobronamjerni dijalog.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prilozi odražavaju i uzajamni dijalog autora u njihovoj različitosti te ne predstavljaju njihovu zajedničku izjavu. Svaki od svećenika govori i pi&scaron;e u svoje ime.</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto;" src="https://www.youtube.com/embed/1KEhQ6x3zbU" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p> <p>&nbsp;</p> <p>Autori vjeruju da istina &ndash; povezana s ljubavlju &ndash; ima snagu oslobođenja i da je ključna za izlaz iz velikih prijetnji čovjekovu dostojanstvu &ndash; na opće dobro dru&scaron;tva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećenici žele izraziti duhovnu blizinu svima koji ju traže i trebaju, svima koji tjelesno, moralno i duhovno trpe i svojim razumijevanjem i blizinom potvrditi da su svećenici uzeti od ljudi i pozvani biti za ljude.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Sastavni dio video priloga su pisani tekstovi koji podrobnije i uz bilje&scaron;ke razlažu teme, a nalaze se na mrežnoj/internet stranici:&nbsp;<strong><a href="http://www.fratar.net" target="_blank">www.fratar.net</a></strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Svećenici koji izlaze u javnost ničim ne žele poticati podjele, sijati razdor, prijepore ili prozivati ili osuđivati bilo koga.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Autori svoje priloge ne smatraju potpunim i konačnim analizama slojevitih tema o kojima je riječ. I dalje će biti dio novih spoznaja i otvoreni dijalogu sa strukom.</p> <p>&nbsp;</p> <ul> <li>Cjeloviti tekst prof. dr. don Jozo Mužić: <a href="https://www.fratar.net/540-don-jozo-muzic-papa-i-savjest" target="_blank">https://www.fratar.net/540-don-jozo-muzic-papa-i-savjest</a></li> <li>Cjeloviti tekst Fr. Nikola Leopold Noso: <a href="https://www.fratar.net/542-fr-nikola-noso-moralni-vidik-lijekova-i-cjepiva-protiv-covida" target="_blank">https://www.fratar.net/542-fr-nikola-noso-moralni-vidik-lijekova-i-cjepiva-protiv-covida</a></li> <li>Cjeloviti tekst dr. sc. br. Dražen Marija Varga&scaron;ević:&nbsp; <a href="https://www.fratar.net/543-br-drazen-marija-vargasevic-idolopoklonstvo-i-zdravstvena-kriza" target="_blank">https://www.fratar.net/543-br-drazen-marija-vargasevic-idolopoklonstvo-i-zdravstvena-kriza</a></li> <li>Cjeloviti tekst dr. sc. fra Mario Knezović: <a href="https://www.fratar.net/539-fra-mario-knezovic-medijska-manipulacija-i-sijanje-straha" target="_blank">https://www.fratar.net/539-fra-mario-knezovic-medijska-manipulacija-i-sijanje-straha</a></li> </ul> <div class="anterfile"> <h3>&nbsp;</h3> <h3>U izjavi pojedinačno sudjeluju:</h3> <ol> <li>Prof. dr. don Jozo Mužić, svećenik, doktor filozofije i doktor moralne teologije. Redovni profesor u trajnom zvanju na KBF-u u Splitu. Upravitelj crkve sv. Filipa Neria u Splitu.</li> <li>Dr. br. Dražen Marija Varga&scaron;ević, karmelićanin, svećenik, doktor filozofije, supokretač Karmela Božjeg Milosrđa, župni upravitelj, Pustinjački samostan sv. o. Josipa na Pelje&scaron;cu</li> <li>Fr. Nikola Leopold Noso, dr. medicine, dominikanac, svećenik, liječnik, djeluje u samostanu sv. Jeronima u Rijeci.</li> <li>Dr. fra Mario Knezović, franjevac, svećenik, župnik, radijski urednik, doktor komunikologije-odnosa s javno&scaron;ću, sveučili&scaron;ni predavač. Djeluje na Kočerinu i Međugorju.</li> </ol></div>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-06-svecenici-poruka-vjernicima.jpgPapa umjesto biskupa na čelo Guvernatorata imenovao časnu sestru! Treća je po hijerarhijihttp://grude.com/clanak/?i=353858353858Grude.com - klik u svijetFri, 05 Nov 2021 08:45:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-05-raffaela-petrini.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo imenovao je prvu ženu na čelo vatikanskog Guvernatorata, sestru franjevku Raffaellu Petrini, nastavljajući napore za postizanje veće ravnopravnosti spolova u Crkvi.<p><strong><br />Na toj dužnosti ona je po preseansu treći dužnosnik vatikanske države, nakon pape <strong>Frane </strong>kao monarha, te predsjednika Guvernerata, a to je zasad jo&scaron; mons. <strong>Fernando V&eacute;rgez Alzaga</strong> (76), jer je na tu dužnost imenovan u početku pro&scaron;log mjeseca, iako je pre&scaron;ao dob obvezatnog umirovljenja od 75 godina.<br /><br /></strong></p> <p>Kao glavna tajnica Guvernatorata ta talijanska redovnica (52) bit će zadužena za nadzor administrativnih operacija, posebno Vatikanskih muzeja, po&scaron;te i policije. Tako će postati najvi&scaron;e rangirana žena u najmanjoj državi na svijetu.</p> <p>Prema informacijama online lista National Catholic Reporter, tu je ulogu tradicionalno obavljao biskup.</p> <p>Papa Franjo (84) je vi&scaron;e puta rekao da žene imaju važniju ulogu u Katoličkoj crkvi.</p> <p>U siječnju je promijenio zakon kako bi im omogućio da mogu čitati na liturgijama, posluživati na oltaru i dijeliti pričest, ali nije spominjao da bi te promjene jednog dana mogle omogućiti ženama da budu svećenice, prenosi Hina.</p> <p>U veljači je ženu imenovao podtajnicom biskupske sinode, prvu ženu s pravom glasa u organu koji proučava važna pitanja doktrine.</p> <p>Papa je 2016. osnovao povjerenstvo zaduženo za proučavanje povijesti žena đakonica tijekom ranih godina Katoličke crkve u procesu koji bi eventualno mogao utrti ženama put do te funkcije danas, nadaju se reformatori.</p> <p>Ali zaključci tog povjerenstva nisu ispunili očekivanja i Papa je za jo&scaron; jednu godinu produžio proučavanje tog pitanja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-05-raffaela-petrini.jpgVIDEO: Kuprešanka 'rasturila' u njemačkom The Voiceu! ŽIRI I PUBLIKA ODUŠEVLJENIhttp://grude.com/clanak/?i=353802353802Grude.com - klik u svijetTue, 02 Nov 2021 21:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-11-02-kupresanka.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U novoj sezoni popularnog showa 'The Voice' u Njemačkoj se natječe Hrvatica Katarina Mihaljević (21). <p><br />Naime, Katarina je na audiciji žiriju i publici otpjevala pjesmu 'Drivers License' od Olivije Rodrigo i odu&scaron;evila ih.</p> <p>Od članova žirija, Katarini je prvo čestitala poznata Sarah Connor u čijem timu je ona na kraju i zavr&scaron;ila.<br /><br /></p> <p>Katarina Mihaljević rodom je s Kupresa, a trenutno s obitelji živi u Darmstadtu u Njemačkoj. Nastup u showu 'The Voice' je posvetila sestri koja boluje od Rettovog sindroma, pi&scaron;e<a href="https://fenix-magazin.de/uspjeh-21-godisnje-hrvatice-u-njemackoj-vjera-mi-daje-snagu-kad-sam-izasla-pred-ziri-pomolila-sam-se/" target="_blank"> Fenix Magazin</a>.&nbsp;</p> <p>Rettov sindrom je rijetki neurorazvojni poremećaj koji se javlja isključivo kod djevojčica.&nbsp;</p> <p>- Brigu o sestri uglavnom vode mama i tata, a ja im pomažem kad god stignem i gdje god mogu pomoći. Ona na primjer jako voli kad si s njom i kad joj pjeva&scaron;. Zato sam je jednostavno povezala s glazbom - rekla je mlada pjevačica.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Za <a href="https://fenix-magazin.de/uspjeh-21-godisnje-hrvatice-u-njemackoj-vjera-mi-daje-snagu-kad-sam-izasla-pred-ziri-pomolila-sam-se/" target="_blank">Fenix magazin</a> Katarina je otkrila da je trenutno na drugoj godini studija dječije pedagodije i da u vrtiću radi tri puta tjedno.&nbsp;</p> <p>- Volim raditi s djecom i time se želim baviti u budućnosti - istaknula je.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Godi&scaron;nji odmor koji zasluži napornim radom u Njemačkoj, mlada Katarina provodi u rodnom kraju. Za vrijeme pandemije korona virusa to joj je bilo malo otežano, ali njezin redovit dolazak je ljeti i &nbsp;zimi.&nbsp;</p> <p>- Zimi je posebno dobro, jer se na Kupresu može skijati. Jako sam vezana za taj kraj - zaključila je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-11-02-kupresanka.jpgDušni dan ‒ Molitve za duše u čistilištuhttp://grude.com/clanak/?i=353786353786Grude.com - klik u svijetTue, 02 Nov 2021 09:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=15-12-11-obiteljska_molitva.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Dušni dan, spomendan svih vjernih mrtvih, nastao je inicijativom benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odila. <div class="vc_row wpb_row vc_row-fluid"> <div class="wpb_column vc_column_container vc_col-sm-12"> <div class="vc_column-inner"> <div class="wpb_wrapper"> <div class="wpb_text_column wpb_content_element "> <div class="wpb_wrapper"> <p><br />Taj je spomendan sveti Odilo službeno uveo 998. u svoju opatiju Cluny, uz koju je bilo vezano oko tisuću benediktinskih samostana. Benediktinci su blagdan pro&scaron;irili po Europi, a Rim je službeno potvrdio taj spomendan godine 1311. &Scaron;panjolska je 1748. dobila povlasticu da njezini svećenici na Du&scaron;ni dan mogu služiti tri mise: jednu po svojoj nakani, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu 1915. papa Benedikt XV. pro&scaron;irio na cijelu Crkvu<br /><br /></p> <blockquote> <p>Du&scaron;ama, koje ku&scaron;nja ognja obvezuje na či&scaron;ćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva danas posvećuje poseban spomen, potičući nas sve da za njih molimo<br /><br /></p> </blockquote> <h2>Čistili&scaron;te<br /><br /></h2> <p>Osim Crkve, hodočasnice u vremenu i slavne u blaženoj vječnosti, postoji i čistili&scaron;na Crkva, stanje &bdquo;u kojem se ljudski duh čisti te postaje dostojan da se uzdigne u nebo&rdquo;, kako je slikovito pjevao Dante. Sveti Pavao pi&scaron;e u <em>Prvoj poslanici Korinćanima </em>(3,13-15): &bdquo;Svačije će djelo izići na vidjelo. To će pokazati onaj Dan, jer će se očitovati vatrom, a ta će vatra otkriti kakvo je čije djelo. Onaj kome ostane &scaron;to je nadozidao, primit će nagradu, a onaj čije djelo izgori, &scaron;tetovat će. On sam spasit će se, ali kao kroz vatru&rdquo;.</p> <p>Tim du&scaron;ama, koje ku&scaron;nja ognja obvezuje na či&scaron;ćenje u očekivanju pune nebeske radosti, Crkva danas posvećuje poseban spomen, potičući nas sve da za njih molimo. Spomendan mrtvih, koji se na vanjski način počinje slaviti već dan prije, na blagdan Svih svetih, prilika je da za na&scaron;e drage pokojnike učinimo ono najvrednije, da za njih molimo.</p> <p>Majka Crkva sama nam daje najljep&scaron;i primjer, jer ona za vjerne mrtve ne prestaje moliti. Prisjetimo se i mi danas u molitvama svojih pokojnika, onih kojih nisu vi&scaron;e među nama, koji su zauvijek napustili ovu suznu dolinu, na&scaron;ih najdražih, pokojnih žena i muževa, majki i očeva, baka i djedova, kćeri i sinova, sestara i braće, rođaka, prijatelja i znanaca. Milosrdni Gospodin, Stvoritelj i Otkupitelj, Bog Vjere, Ufanja i Ljubavi, usli&scaron;at će po zagovoru svoje Majke na&scaron;e molbe i sjedinit će nas s na&scaron;im ljubljenima, danas u mislima i molitvama, sutra u životu vječnom, tamo gdje prestaju sve tuge i nevolje.</p> <blockquote> <p>Prisjetimo se i mi danas u molitvama svojih pokojnika, onih kojih nisu vi&scaron;e među nama<br /><br /></p> </blockquote> <h3>Sedam Očena&scaron;a za du&scaron;e u čistili&scaron;tu<br /><br /></h3> <ol> <li><strong> Očena&scaron;</strong></li> </ol> <p>Gospodine, svemogući Bože, molim te, po predragocjenoj krvi koju je tvoj sin Isus Krist prolio u Getsemanskom vrtu, oslobodi du&scaron;e iz mog rodoslovlja, osobito one koje su najnapu&scaron;tenije i koje dugo pate u čistili&scaron;tu! Uvedi ih u svoju slavu da te tamo slave i hvale uvijeke. Amen.</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Pokoj vječni daruj im, Gospodine&hellip;<br /><br /></p> <ol start="2"> <li><strong> Očena&scaron;</strong></li> </ol> <p>Gospodine, svemogući Bože, molim te, po predragocjenoj krvi koju je tvoj sin Isus Krist prolio kod okrutnog bičevanja, oslobodi du&scaron;e iz mog rodoslovlja koje se nalaze u čistili&scaron;tu, osobito one kojima je ulazak u Tvoju slavu najbliži. Dopusti im da Te doskora počnu slaviti i hvaliti uvijeke. Amen.</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Pokoj vječni daruj im, Gospodine&hellip;<br /><br /></p> <ol start="3"> <li><strong> Očena&scaron;</strong></li> </ol> <p>Gospodine, svemogući Bože, molim te, po predragocjenoj krvi koju je tvoj sin Isus Krist prolio kod bolnog krunjenja trnovom krunom, oslobodi du&scaron;e iz mog rodoslovlja u čistili&scaron;tu, osobito one kojima je najpotrebnije tvoje milosrđe. Ne dopusti im duže čekati kako bi te slavili i hvalili u tvome veličanstvu kroz svu vječnost. Amen.</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Pokoj vječni daruj im, Gospodine&hellip;<br /><br /></p> <ol start="4"> <li><strong> Očena&scaron;</strong></li> </ol> <p>Gospodine, svemogući Bože, molim te, po predragocjenoj krvi koju je tvoj sin Isus Krist prolio na putu prema Jeruzalemu, kad je na svojim leđima nosio križ, oslobodi du&scaron;e iz mog rodoslovlja koje se nalaze u čistili&scaron;tu, osobito one koje su u tvojim očima najbogatije zaslugama, kako bi te na uzvi&scaron;enom, veličanstvenom prijestolju koje ih očekuje, slavile i hvalile kroz svu vječnost. Amen.</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Pokoj vječni daruj im, Gospodine&hellip;<br /><br /></p> <ol start="5"> <li><strong> Očena&scaron;</strong></li> </ol> <p>Gospodine, svemogući Bože, molim te, po predragocjenom tijelu i krvi tvoga sina Isusa Krista koje je on sam, uoči svoje patnje, pružio svojim ljubljenim učenicima kao hranu i piće, koje je ostavio kao neprestanu žrtvu i životvornu hranu za vjernike cijele Crkve, oslobodi du&scaron;e iz mog rodoslovlja koje su u čistili&scaron;tu, osobito one koje su ovu tajnu njegove neizmjerne ljubavi najvi&scaron;e &scaron;tovale, kako bi te s tvojim božanskim Sinom i Duhom Svetim, po ovom sakramentu, slavile i hvalile u tvome veličanstvu, kroz sve vjekove. Amen.</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Pokoj vječni daruj im, Gospodine&hellip;<br /><br /></p> <ol start="6"> <li><strong> Očena&scaron;</strong></li> </ol> <p>Gospodine, svemogući Bože, molim te, po predragocjenoj krvi koju je tvoj sin Isus Krist na drvu križa prolio iz svojih svetih ruku i nogu, oslobodi du&scaron;e moga rodoslovlja koje su u čistili&scaron;tu, osobito one za koje ja najvi&scaron;e trebam moliti. Ne zadržavaj ih vi&scaron;e zbog moje krivnje nego daj da te doskora hvale i slave u tvome veličanstvu, kroz sve vjekove. Amen.</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Pokoj vječni daruj im, Gospodine&hellip;<br /><br /></p> <ol start="7"> <li><strong> Očena&scaron;</strong></li> </ol> <p>Gospodine, svemogući Bože, molim te, po predragocjenoj krvi koja je potekla iz boka tvoga božanskog sina Isusa Krista pred očima njegove svete majke i na njezinu najveću bol, oslobodi du&scaron;e moga rodoslovlja iz čistili&scaron;ta, osobito one koje su najvi&scaron;e &scaron;tovale uzvi&scaron;enu nebesku kraljicu. Dopusti im da uskoro uđu u tvoju slavu da te slave i hvale s Marijom u vječnosti. Amen.</p> <p>Oče na&scaron;&hellip; Zdravo Marijo&hellip; Pokoj vječni daruj im, Gospodine&hellip;</p> <p>&nbsp;</p> <p>Spasitelju i Otkupitelju na&scaron;, čovječe patnje i boli Isuse Kriste, zbog boli koje si pretrpio kod smrtnog straha u Maslinskom vrtu, kod bičevanja, kod krunjenja trnovom krunom, na putu prema Golgoti, kod razapinjanja i kod Tvog napu&scaron;tanja ovog svijeta, smiluj se siroma&scaron;nim du&scaron;ama moga obiteljskog stabla koje su u čistili&scaron;tu, osobito onima koje su najvi&scaron;e zaboravljene! Oslobodi ih njihovih gorkih muka, pozovi ih k sebi i privini ih s ljubavlju k sebi u nebo!<br /><br /></p> <h3>Molitva za pokojnika<br /><br /></h3> <p>Gospodine Bože, u svojoj očinskoj dobroti budi milostiv du&scaron;i svoga sluge&hellip; (ime pokojnika). Očisti od svake krivnje du&scaron;u koju si pozvao s ovoga svijeta, primi je u domovinu svjetla i mira, u zajedni&scaron;tvo svojih svetaca. Daruj joj udio u vječnom blaženstvu u svome Kraljevstvu. To te molimo po Kristu Gospodinu na&scaron;emu. Amen.</p> <p>Bože Stvoritelju i Otkupitelju svih vjernika, daruj du&scaron;ama svojih slugu i službenica otpu&scaron;tenje grijeha! Neka na&scaron;im pobožnim zagovorom postignu opro&scaron;tenje za kojim su uvijek čeznule.<br /><br /></p> </div> </div> <div class="wpb_text_column wpb_content_element "> <div class="wpb_wrapper"> <p>Izvor: Župa Jastrebarsko; Rastimo u Gospodinu; Priredio Danijel Katanović; <a href="https://book.hr/">Book.hr</a></p> </div> </div> </div> </div> </div> </div>//grude.com/Datoteke/Novosti/15-12-11-obiteljska_molitva.jpgSandra Perković u Međugorju: Prije nego zamoliš Boga za nešto, zahvali mu se za sve što ti je daohttp://grude.com/clanak/?i=353753353753Grude.com - klik u svijetSun, 31 Oct 2021 11:31:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-31-sandra-perkovic.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sandra Perković nakon putovanja s dečkom Edisom Elkasevićem na nepoznatu egzotičnu destinaciju, otkrila je na Instagramu da je i dalje izvan Hrvatske, odnosno u Međugorju.<p>&nbsp;</p> <p>Na jednoj od fotografija Sandra pozira uz &scaron;estu postaju križnog puta.</p> <p>&nbsp;"Veronika pruža Isusu rubac", napisala je i dodala emotikon srca.</p> <p>U storyjima je otkrila i da se popela na brdo Križevac, a dru&scaron;tvo joj ovaj put pravi mama.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-playing" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/CMS/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Prije nego zamoli&scaron; Boga za ne&scaron;to, zahvali mu se za sve &scaron;to ti je dao", napisala je Sandra uz zajedničku fotografiju s mamom, prenosi Vecernji.ba.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-31-sandra-perkovic.jpegSarajevski poduzetnik Sudo Hrbat s 50 tisuća KM pomogao dovršetak crkve na Alipašinom Poljuhttp://grude.com/clanak/?i=353740353740Grude.com - klik u svijetSat, 30 Oct 2021 22:47:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-30-crkva-alipasino-polje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Katolička crkva na Alipašinom Polju konačno dobiva i fasadu, a time, kako je konstatirao Semir Efendić, načelnik Novog Grada, i ova sarajevska općina poprima ljepši izgled.<p>&nbsp;</p> <p>"Pored sredstava kojima općina pomaže vjerske zajednice, zanimljivo je da je projekt dovr&scaron;etka ovog objekta s vi&scaron;e od 50 tisuća KM pomogao i Sudo Hrbat, sarajevski poduzetnik koji je nedavno u novogradskom naselju Rječica izgradio džamiju", objasnio je Efendić na Facebooku.</p> <p>Kako je kazao, to za Sarajevo nije ni&scaron;ta neobično.</p> <p>"Europa bi ovdje mogla dosta naučiti i savladati predrasude sa kojima se danas bore europska dru&scaron;tva", napisao je novogradski načelnik.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-30-crkva-alipasino-polje.jpgVIDEO: Izdajnici i herojihttp://grude.com/clanak/?i=353732353732Grude.com - klik u svijetSat, 30 Oct 2021 15:27:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-30-skoro-izdajnici.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Točno u podne Miroslav Škoro premijerno je na YouTubeu objavio pjesmu i videospot 'Izdajnici i heroji', koja je nastala u srpnju ove godine.<p>&nbsp;</p> <p>Glazbenik i saborski zastupnik poručio je na Facebooku kako nije bilo lako pretočiti osjećaje u stihove.</p> <p>Iz njegova tima poručuju kako pjesma govori o "olo&scaron;u i &scaron;ljamu s dna dru&scaron;tvene kace" kojeg na okupu drže samo novci i zajednički interesi. Biv&scaron;i čelnik Domovinskog pokreta koji se uz te&scaron;ke riječi i optužbe rastao sa svojim donedavnim stranačkim kolegama pjeva o ljudima bez dostojanstva, kičme i osobne slobode koji gaze svoj ponos kako bi ostali u milosti onih o kojima ovise.</p> <p>- Po&scaron;ten čovjek biti, ponos je i dika, a nema ni&scaron;ta gore, k'o kad majka rodi izdajnika. Taj prevarit hoće i tuđeg i svoga, lagat', otet' drugom, jer on nema ni vjere ni Boga, stihovi su kojima &Scaron;koro opisuje ljude bez dostojanstva i kičme.</p> <p>U 'Izdajnicima i herojima' opjevao je i obične, tihe i slobodne ljude koje nitko ne može kupiti ni ucijeniti.</p> <p>Stihove Miroslava &Scaron;kore uglazbio je njegov sin <strong>Matija &Scaron;koro</strong>, a video spot snimljen je u Muzeju Dvor Trako&scaron;ćan.</p> <p>&nbsp;<iframe src="https://www.youtube.com/embed/M8T7a3iYeEA" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-30-skoro-izdajnici.jpgOvo je broj telefona časne sestre Ljubice koja kaže: Bog je u mene usadio da liječim i nikad nikog nisam odbilahttp://grude.com/clanak/?i=353681353681Grude.com - klik u svijetThu, 28 Oct 2021 08:59:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-02-16-sestra-ljubica-kovac-posusje-1.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Najpoznatija hrvatska „ljekaruša“, časna sestra LJUBICA KOVAČ, živi u Batinu pokraj Posušja.<p>&nbsp;</p> <p>Već 32 godine svojim biljnim pripravcima liječi ljude iz cijeloga svijeta. Sve je počelo početkom &lsquo;80-ih kada su joj oboljeli otac i majka. Prvo je za njih kuhala čajeve, a onda i za djecu susjeda. Iduće proljeće ljudi su počeli masovno dolaziti pred vrata časne sestre.<br /><br /></p> <p>Ustaje rano, potom se sastaje sa svojim radnicima kojih ima 22, s njima moli Boga za zdravlje pacijenta. Zatim zajedno doručkuju pa ide &ldquo;svatko svojim poslom&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Časna Ljubica radi od utorka do subote od 9 do 18 sati, a nedjeljom i ponedjeljkom je slobodan dan. Jedini način da se čujete se njom je da je zovete na broj telefona ali morate biti UPORNI jer je veza često zauzeta, a broj je: <strong>00 387 39 200 220</strong>, prenosi Medjugorje-info.com</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-02-16-sestra-ljubica-kovac-posusje-1.jpgGOSPINA PORUKA ČOVJEČANSTVU PREKO MEĐUGORJA: VRATITE SE MOLITVIhttp://grude.com/clanak/?i=353636353636Grude.com - klik u svijetTue, 26 Oct 2021 09:56:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-03-11-medjugorje.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Blažena Djevica Marija poslala je poruku čovječanstvu preko Međugorja i vidjelice Marije Pavlović-Lunetti. Poruku prenosimo u cijelosti.<p><br />&bdquo;Draga djeco! Vratite se molitvi, jer tko moli ne boji se budućnosti. Tko moli otvoren je životu i po&scaron;tuje život drugih. Tko moli, dječice, osjeća slobodu djece Božje i radosna srca služi na dobro bratu čovjeku. Jer Bog je ljubav i sloboda. Zato, dječice, kad vas žele staviti u okove i vama se služiti, to nije od Boga, jer Bog je ljubav i daje svoj mir svakom stvorenju. Zato me posla da vam pomognem da rastete na putu svetosti. Hvala vam &scaron;to ste se odazvali mome pozivu.&ldquo;</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-03-11-medjugorje.jpgUgledni liječnik i književnik: Posebno hvala FRA BERNARDU MARIĆUhttp://grude.com/clanak/?i=353614353614Grude.com - klik u svijetMon, 25 Oct 2021 10:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-25-danko-lupi.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Sinoć je u dvorani “TAVELIĆ” na Buni, koja se nalazi uz crkvu sv. Nikole Tavelića. Održana promocija romana “U PAKLU RATNOG SARAJEVA – Sjećanja na uspomene” autora dr. Danka Lupija.<p><br />Bratov&scaron;tina sv. Nikole Tavelića &ndash; Buna Organizirala je ovu književnu večer i Dan klape &ldquo;Katarina&rdquo;.<br /><br />O romanu su govorili fra Mile Vla&scaron;ić, prof. Zdravko Nikić i Andrija Stojić, a sami autor romana dr. Danko Lupi bliže je predstavila svoje djelo.</p> <p><br />U zabavnom djelu programa nastupili su:<br />Klapa &ldquo;Katarina&rdquo; Buna<br />Klapa &rdquo; Zvizdan&rdquo;-Posu&scaron;je<br />Klapa &ldquo;Bratov&scaron;tina&rdquo;-Gorica-Sovići<br />Vokalni ansambl HKUD-a &rdquo; Sv. Ante&rdquo; Cim</p> <p><br />Hercegovački portal je uživo prenosio promociju koju možete pogledati klikom na link <a href="https://hercegovackiportal.com/2021/10/25/buna-promocija-romana-u-paklu-ratnog-sarajeva-sjecanja-na-uspomene-autora-dr-danka-lupija/" target="_blank">Hercegovački portal</a></p> <p>&nbsp;<br />Predstavljanje knjige &ldquo;U PAKLU RATNOG SARAJEVA &ndash; Sjećanja na uspomene&rdquo; autora dr. Danka Lupija. Uz Književnu večer održan je i DAN KLAPE &ldquo;KATARINA&rdquo; &ndash; Buna koji se redovito obilježava u sklopu blagdana blažene Katarine Kotromanić-Kosača.<br />Autor romana dr. Danko Lupi, za Hercegovački portal rekao je:</p> <p><br /><strong>Promocija romana je iza nas, &scaron;ta nam možete reći o promociji?</strong><br />Promocija je zaista bila jako jako interesantna puno je toga za kratko vrijeme rečeno bila je bogata emocijama, pjesmom, lijepim riječima tako da zaista sam jako zadovoljan i zahvalan svima koji su se okupili ovdje u dvorani &ldquo;TAVELIĆ&rdquo; na Buni, koja se nalazi uz crkvu sv. Nikole Tavelića u ovako velikom broju na moje veliko iznenađenje.</p> <p><br /><strong>&Scaron;to nam možete poručiti kao autor romana?</strong><br />Pa evo da vam kažem &scaron;to čovjek može poručiti i tko je zaslužan za izdavanje ovoga romana. Mogu poručiti svima da čitaju knjige, jer knjige se moraju čitati &scaron;teta je &scaron;to kod nas ljudi malo čitaju, pogotovo roman, jer roman je vrhunac intelektualnog rada ne mislim na svoj roman nego općenito. Svaki roman vrijedi pročitati zaista i evo to bi bila moja poruka sto vi&scaron;e čitati.<br />Pogotovo sad kada tako malo ima oko nas lijepih stvari lijepih događanja sve mnogo vi&scaron;e ima onoga čovjeka deprimira nego nekih ugođaja koji su jeli ovaj humaniji nego inače &scaron;to oko nas ima.</p> <p><br /><strong>Da li se želite nekome zahvaliti za izdavanje romana?</strong><br />O da svakako prije svega bi se htio zahvaliti Fra Bernardu Mariću. Fra Bernard je zaista puno toga učinio da bi ovaj roman ugledao svjetlo dana, fra Mili Vla&scaron;iću koji je sve ovo lijepo organizirao, te svakako profesoru Zdravku Nikiću koji je napravio fantastičnu lekturu, a i kolekturu romana. Znate tu se vidjelo njegovo majstorstvo, profesor je zaista majstor lijepe riječi kad je on to uzeo u ruke to samo nije bila ovaj lekturu nego i kolektura sigurno je li to je činjenica da je roman daleko kvalitetnije ispao sa njegovom kolektrurom nego bez nje, dakle velika mu hvala za sve &scaron;to je uradio.</p> <p><br /><strong>O piscu</strong><br />Danko Lupin rođen je u Starom Gradu na otoku Hvaru, Republika Hrvatska, 1936. godine. Zavr&scaron;io je medicinski fakultet u Sarajevu 1962. godine, a 1969. godine položio je specijalistički ispit iz infektologije. Bavio se i znanstvenim radom u području kliničke farmakologije Medicinskog fakulteta u Tuzli. Publicirano 30 znanstvenih i stručnih radova, napisao je dvije stručne knjige i jedan udžbenik iz infektologije.</p> <p><br />Potječe iz obitelji prosvjetnih djelatnika. Otac Dinko bio je profesor povijesti, a majka Kačića učiteljica. Zato i nije bilo neočekivano kada se nakon 40 godina predanog rada u struci, nakon umirovljenja pokusao baviti i pisanjem. Počeo je s pisanjem pjesama, zatim kratkih pripovjetki, a onda je poku&scaron;ao i napisati roman, svjestan kako je roman bila njegova tajna ambicija jo&scaron; u gimnazijskim danima, posebice nakon &scaron;to je profesor književnosti pohvalio njegove rečenice. Ta je želja bila tu u njegovoj du&scaron;i, ali kako je mogao ostaviti kada se zdu&scaron;no bavio medicinom i sve je tako bilo do umirovljenja.<br />U mirovini je poku&scaron;ao ostvariti svoju veliku želju i napisao je 2 romana; jedan povijesni, pod nazivom Kronika o Matiji, posvećen ustanku hvarski pučana početka 16.stoljeca. Tako se na neki način odužio svome voljenom otoku gdje je ugledao prve zrake sunca. Drugi roman. U paklu Sarajeva - sjećanje na uspomene, posvetio je građanima Sarajeva, njihovom preživljavanja tijekom trogodi&scaron;nje pakla, &scaron;to i jest srž romana, ali u njemu ima i stanice koje se mogu prepoznati kao romansima autobigrafije, gdje se prepleću fikcija i autorove uspomene.</p> <p><br /><a href="https://hercegovackiportal.com/2021/10/25/buna-promocija-romana-u-paklu-ratnog-sarajeva-sjecanja-na-uspomene-autora-dr-danka-lupija/" target="_blank"><em><strong>Hercegovački portal</strong></em></a></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-25-danko-lupi.jpgGrudska ganga se zaorila Parizom: Na današnji dan na Eiffelovom tornjuhttp://grude.com/clanak/?i=353612353612Grude.com - klik u svijetMon, 25 Oct 2021 10:04:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-25-ganga-eiffel.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Tamo di je Monaliza ovih zadnjih dana, bili naši ljudi i malo zapivali, zapivala čeljad na današnji dan 2012. godine usrid Pariza, od dragosti zadrhtala je i Monaliza, piše otpor.media.<p>&nbsp;<br />Parižani su u čudu gledali i pitali se: Pa di ste braćo dosad bili? Shvatili konačno i oni &scaron;ta je prava kultura i &scaron;ta su desetljećima propu&scaron;tali slu&scaron;ati, jer svaka čast njihovim &scaron;ansonama, ali kad zagangaju Hercegovci to se trese, ori&hellip;<br /><br /></p> <p>Nakon trodnevnog boravka u Parizu, Tomo Matković, terenski proučavatelj i tonski sakupljač gange, s ganga&scaron;ima se vratio kući. Uz gostovanje koje su uprizorili u Maison des cultures du monde (Kuća svjetskih kultura), u kazali&scaron;noj zgradi s oko 500 sjedećih mjesta u centru staroga Pariza, zajednička im je želja bila zagangati na Eiffelovom tornju.<br /><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/t6AKSMSQ2Fw" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p>Ne zna se je li to netko učinio prije njih (kao ni mnogo toga jo&scaron; o gangi), ali ganga&scaron;i su i svicki ljudi. Napravili su zasigurno prvi kratki videozapis pjevanja gange: uz odu&scaron;evljenje prisutnih turista, ganga&scaron;i su na toj visini izvili dobru pjesmu koja je oporo i resko utonula u izmaglicu velegrada zauvijek obogaćujući Pariz jednim novim, iznimnim iskustvom. Video u kojeg nas uvodi i ispraća pjesma francuske dive Edith Piaf postavili su na Yotube i nazvali ga &lsquo;Ganga s vrha Eiffelovog tornja&rsquo;.<br /><br /></p> <p>Nije mala stvar otić tamo i na&scaron;e običaje predstavljati, jer kako Tomo po povratku kući reče &ldquo;Ma ljudi moji ima taj Pariz ko Grude i Imotski skupa, kad im se na semaforu upali ono zeleno ima posla prić testu&hellip;&rdquo;, pi&scaron;e Otpor.Media</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-25-ganga-eiffel.jpgFOTOGALERIJA s kote Galac! Fra Luka Marić blagoslovio spomen-ploču povodom povijesnog datumahttp://grude.com/clanak/?i=353574353574Grude.com - klik u svijetSat, 23 Oct 2021 11:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-23-kota_galac_65.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Svečano je bilo ovih dana na koti Galac, povijesnom mjestu ponad Ilića i vrela Radobolje u Mostaru, s kojeg se, među ostalim, branila sloboda hrvatskog naroda u BiH. <p>&nbsp;</p> <p>Svečano je otkrivena spomen-ploča u povodu 30. obljetnice izlaska na brdo Galac i uspostavljanja crte obrane od agresorskih snaga JNA i srpsko-crnogorskih rezervista, pi&scaron;e Večernji list. Događaj je održan u organizaciji Odbora za branitelje i braniteljskih udruga Grada &Scaron;irokog Brijega. Spomen-ploču svečano su otkrili gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević i brigadir Ivan Primorac. Blagoslov i prigodan govor održao je fra Luka Marić iz Mostara, koji je podsjetio na povijesno vrijeme kada je cijelo hrvatsko tkivo disalo kao jedno. - Kao &scaron;to je nekoć Mojsije, vođa Božjeg naroda, gledajući gorući grm pred očima kako izgara, čuo glas: &ldquo;Mojsije, Mojsije, izuj obuću s nogu jer mjesto na kojem stoji&scaron; sveto je mjesto!&rdquo; Tako i mi danas ovdje čujemo zov sjećanja koja nas odvode u vrijeme prije 30 godina. U vrijeme kad je malo tko znao &scaron;to se događa i sprema, ali svi smo znali da se redovi zbijati moraju, da se svatko na svoj način treba pripremiti, da svi zajedno pokažemo zrelost i svjesnost za vremena koja dolaze. I doskora, do&scaron;la su vremena kad je trebalo djelovati, kad je svatko trebao djelovati. U toj sveopćoj mobilizaciji naroda i ovo mjesto gdje danas stojimo dobilo je svoju ulogu i imalo je svoje značenje - istaknuo je, među ostalim, u nadahnutom govoru fra Luka Marić.<br /><br /><br />Prigodnim riječima nazočnima su se obratili i brigadir Ivan Primorac, ministar branitelja u Vladi ZHŽ-a Mladen Begić i gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega Miro Kraljević. Ovih događaja prisjetio se kroz tekst i istaknuti hrvatski branitelj Mladen Ljubić Vajta, koji je izrazio zahvalnost svima koji su dali doprinos u borbi i pobjedi hrvatskog naroda u onim te&scaron;kim vremenima, pi&scaron;e Vecernji.ba. - Nakon zaustavljanja tenkova u Pologu, HDZ daje naputak o organiziranju po svim općinama i gradovima, kriznim stožerima, a radi uvezivanja i organiziranja obrane od JNA i srpsko-crnogorskog neprijatelja. Zahvala svima koji njeguju uspomene na ove važne ratne događaje. Jako je važno da se oda priznanje svakom živućem sudioniku obrane doma i domovine. Odbor za branitelje HVO-a &Scaron;iroki Brijeg ima posebnu ulogu u svemu ovome i hvala mu. Gradonačelnik &Scaron;irokog Brijega gospodin Miro Kraljević i sam je pripadnik prvih dragovoljaca i podupiratelj organiziranja ove obljetnice. Veliki je doprinos i ministra branitelja ZHŽ-a Mladena Begića i udruga proisteklih iz Domovinskog rata - istaknuo je, među ostalim, Mladen Ljubić Vajta.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-23-kota_galac_65.jpgNa današnji dan Eugen Savojski opljačkao i spalio Sarajevo, tada nazivano 'Cvijet među gradovima'http://grude.com/clanak/?i=353569353569Grude.com - klik u svijetSat, 23 Oct 2021 09:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-23-1634967678-73134350_2700515570000827_3687075324484386816_n.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na današnji dan, 23. listopada 1697. godine dogodila se jedna od najvećih katastrofa u povijesti Sarajeva kada su austrijski vojskovođa Eugen Savojski i njegova vojska opustošili i spalili grad.<p>&nbsp;</p> <p>"Historijski arhiv Sarajevo" je na Facebooku opisao kako je do&scaron;lo do ovog događaja i pojasnio &scaron;ta se sve dogodilo tog dana.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Nakon poraza kojeg su Osmanlije doživjele kod Sente u rujnu 1697. godine, nesređeno stanje je zavladalo i u Bosanskom ejaletu, &scaron;to je uz faktor trijumfa pobjede u spomenutoj bitci i želju za daljim dokazivanjem bio činioc koji je potaknuo odluku Savojskog da poduzme napad na Bosnu, sve do Sarajeva&rdquo;, naveli su iz Historijskog arhiva.<br /><br /></p> <p>Prije nego se odlučio na ovaj pohod, Savojski je uputio pismo stanovnicima Sarajeva u kojem ih je pozvao na predaju, ali njegova ponuda je bila odbijena.<br /><br /></p> <p>&ldquo;O napadu na grad Savojski je vodio dnevnik, te svoj pohod opisuje i ovim riječima: &lsquo;Izravno sam dakle uputio mar&scaron; proti gradu, a čete sam u razvijenoj fronti postavio na uzvisinu neposredno blizu varo&scaron;i. Odatle sam iza&scaron;iljao odrede na pljačku. Turci su dodu&scaron;e najvrjednije stvari već sklonili, no ipak je preostalo jo&scaron; dosta robe. Pred veče je počeo grad goriti (naročito Ta&scaron;lihan). Grad je vrlo velik i potpuno otvoren; ima 120 džamija krasnih. Turci su izvanredno zaprepa&scaron;teni i da je bilo priprave moglo se cijelo kraljevstvo (Bosna) zaposjesti i držati'&rdquo;, istaknuto je.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 vjs-user-active inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>Ovaj napad zatekao je Sarajevo, iako iscrpljeno dugim ratovima Osmanlija, kao jo&scaron; uvijek bogat i napredan grad koji je doživio puni uspon u prethodnom stoljeću, te je tada nazivan &ldquo;cvijet među gradovima&rdquo;.<br /><br /></p> <p>&ldquo;Međutim, u samo jednoj noći, 23. na 24. listopada grad je skoro potpuno nestao u požaru, stanovni&scaron;tvo se masovno iselilo ili je dijelom porobljeno. Pohod je ostavio nesagledive posljedice od kojih se grad dugo oporavljao. (Na slici: veduta Sarajeva iz vremena pohoda Eugena Savjskog, iz Bibliotečke građe HAS-a)&rdquo;, zaključili su iz Historijskog arhiva Sarajevo.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-23-1634967678-73134350_2700515570000827_3687075324484386816_n.jpgFOTO: Predstavljene dvije knjige znamenitog franjevca Šimuna Šite Ćorićahttp://grude.com/clanak/?i=353562353562Grude.com - klik u svijetFri, 22 Oct 2021 15:26:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-22-frasiti-glavna_stl_bih_211021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Na Susretima za mlade srijedom u Franjevačkoj koji su održani sinoć u dvorani ispod zvonika predstavljene su dvije knjige poznatog franjevca, pjesnika, glazbenog kantautora fra Šimuna Šite Ćorića. <p><br />Promociji su uz studente nazočili i brojni po&scaron;tovatelji i prijatelji autora.<br /><br /></p> <p>Susreti za mlade srijedom su zami&scaron;ljeni kao tribine koje otvaraju brojne životne teme kako one vjerske tako i psiholo&scaron;ke pa i povijesne. Upravo je povijest tema poveznica obje knjige koje su sinoć predstavljene. Ivan Baković predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg Bosne u predstavljanju knjige "Sveti Jeronim: Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac", osvrnuo se na činjenicu da je ovaj svetac, iako smo pro&scaron;le godine proslavili 1600 godina od njegove smrti, u na&scaron;oj javnosti ostao pre&scaron;ućivan. Ova okrugla obljetnica bila je prigoda da mladi saznaju kako je sveti Jeronim, po mjestu svog rođenja toliko blizak na&scaron;em narodu, bio jedan od najvećih svetaca i osoba izuzetne erudicije koja će ostati prepoznata po prijevodu Biblije s grčkog na latinski - glasovitoj Vulgati, čime je latinski jezik nepovratno vezao uz zapadnokr&scaron;ćansku kulturu.<br /><br /></p> <p>Povijesni roman "Olovna vremena Andrije Kulina" predstavila je književnica Anita Martinac. Ona je istaknula kako je ovo druga knjiga trilogije i nastavak ranije izdanog romana "Izgleda da drugog puta nije bilo" te da oba romana opisujući život malih običnih ljudi i njihovih sudbina daju najbolju sliku stradanja Hrvata kako u Prvom tako i u Drugom svjetskom ratu i poraću. U knjizi su prikazane sudbine na&scaron;ih ljudi u vrijeme ratnih zbivanja iz kuta majki, očeva, braće i sestara, djevojaka koje čekaju svoje mladiće. Isto tako govori o sudbini emigranata i sudbini onih koji su ostali nastojeći sačuvati vjeru i identitet u totalitarnom sustavu.<br /><br /></p> <p>Svojim glazbenim nastupima večer su uljep&scaron;ali glazbenica Lucija Zovko i sam autor koji je otpjevao dvije skladbe tematski bliske svojim knjigama, voditeljica programa bila je Ania Pehar.<br /><br /></p> <p>Autor fra &Scaron;imun &Scaron;ito Ćorić donirao je iznos od prodaje knjiga na promociji za aktivnosti mladih koji su okupljeni oko Susreta za mlade u Franjevačkoj a koje vodi gvardijan mostarskog samostana fra Danko Perutina.</p> <p><br /><em><strong>Foto: Stojan Lasić/Vecernji.ba</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-22-frasiti-glavna_stl_bih_211021.jpgAnđelko Vuletić bio je jedan od najvećih hrvatskih velikana, Grude je posebno voliohttp://grude.com/clanak/?i=353558353558Grude.com - klik u svijetFri, 22 Oct 2021 12:52:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-22-vuletic_stl_bih_221021.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Književnik Anđelko Vuletić preminuo je u četvrtak, 21. listopada 2021. godine u Zagrebu u svojoj 89. godini. <p><br />Vuletić je bio je član Inicijativnog odbora za obnovu Hrvatskog kulturnog dru&scaron;tva Napredak i vrlo aktivan član Dru&scaron;tva u Sarajevu i Zagrebu. Pogreb Anđelka Vuletića bit će u ponedjeljak, 25. listopada 2021. godine, u 13 sati u Zagrebu na gradskom groblju &Scaron;estine. Anđelko Vuletić (Trebimlja, Trebinje, 6. veljače 1933.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački pjesnik, romanopisac, dramski pisac, pisac za djecu, književni kritičar i polemičar, prevoditelj s francuskog jezika. Pučku &scaron;kolu zavr&scaron;io je u rodnom mjestu i Trebinju, Filozofski fakultet (književnost) u Beogradu. Dobitnik je Godi&scaron;nje nagrade Dru&scaron;tva pisaca Bosne i Hercegovine 1965. godine za zbirku pjesama Sedam vječnih pitanja i brojnih drugih nagrada i priznanja.<br /><br /></p> <p>Bio je jedan od osnivača Herceg Bosne u Grudama, na fotografiji osnutka Republike bio je prvi do Mate Bobana! Grude je posebno volio zbog izražene domoljubne note u tom gradu i doprinosa u Domovinskom ratu!</p> <p><br /><em><strong>Grude.com<br />Foto:Vecernji.ba<br /></strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-22-vuletic_stl_bih_221021.jpgOtišao je još jedan velikan! PREMINUO ŽARKO POTOČNJAK http://grude.com/clanak/?i=353538353538Grude.com - klik u svijetThu, 21 Oct 2021 11:29:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-21-zarko-potocnjak.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Hrvatski glumac Žarko Potočnjak preminuo je jutros u 76. godini, potvrdili su za N1 iz Glumačke družine Histrion.<p>&nbsp;</p> <p>Žarko Potočnjak rođen je 3. veljače 1946. godine u Pakracu.</p> <p>Prvi anganžman dobio je u Kazali&scaron;tu Komedija u Zagrebu. Tamo je glumio u mjuziklima i rock-operama, uz glumu pjevao je i plesao.</p> <p>Nakon toga 18 godina bio je glumac u zagrebačkom kazali&scaron;tu Gavella.</p> <p>Na poziv Georgija Para pre&scaron;ao je u zagrebački HNK, 1994. godine.</p> <p>Sa Zlatkom Vitezom osnovao je glumačku družinu Rinoceros, koja je potom preimenovana u Histrione.</p> <p>Snimio je 25 igranih filmova, a u njih 10 imao je glavnu ulogu. Glumio je u oko 30 TV-serija, među ostalima, u Dugoj mračnoj noći, Glembajevima, Vukovar se vraća kući, Tre&scaron;eti, Počivali u miru, Zauvijek susjedi i mnogim drugim.</p> <p>Igrao je u oko 150 kazali&scaron;nih premijera. Osvojio je velik broj nagrada.</p> <p><span style="color: #ffffff;"><a style="color: #ffffff;" href="https://eosmrtnice.ba">Osmrtnice</a></span></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-21-zarko-potocnjak.jpgFra Šito Ćorić predstavlja dvije vrhunske knjigehttp://grude.com/clanak/?i=353504353504Grude.com - klik u svijetTue, 19 Oct 2021 12:42:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-19-fra-sito-coric.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Ove srijede 20. listopada u 20 sati u dvorani ispod zvonika Franjevačke crkve u Mostaru u okviru Susreta za mlade u Franjevačkoj bit će upriličeno predstavljanje dviju knjiga fra Šimuna Šite Ćorića. <p><br />Životopis i dramu naslova "Sveti Jeronim: Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac! predstavit će Ivan Baković, predsjednik Dru&scaron;tva hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Sveti Jeronim živio je u jednome od najkritičnijih razdoblja Crkve, stvorio je golemi teolo&scaron;ki i književni opus, a najvi&scaron;e je postao glasovit kad je s izvornih tekstova preveo i ispravio sve prija&scaron;nje prijevode Biblije na latinski, zvanu Vulgata. Prema njoj se kroz svu povijest učilo i živjelo te s nje se na sve narodne jezike prevodilo Sveto pismo. Svjestan svoje žestoke južnjačke naravi, često je znao moliti: &ldquo;Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum&rdquo; &ndash; &ldquo;Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac&rdquo;.<br /><br /></p> <p>Povijesni roman "Olovna vremena Andrije Kulina" predstaviti će Anita Martinac, književnica.<br /><br /></p> <p>Riječ je o drugom dijelu trilogije i nastavku romana &bdquo;Izgleda da drugog puta nije bilo&ldquo;. Dok je prvi dio pokrivao vrijeme u hrvatskom narodu i Europi Prvog svjetskog rata i onoga &scaron;to je prije i poslije njega bilo, ovaj dio pokriva vrijeme Drugog svjetskog rata do &scaron;ezdesetih godina 20. stoljeća. Kroz sedam cjelina roman nas uvodi u sve aspekte stradanja Hrvata i kroz likove različitih generacija opisuje sukobe s raznim političkim režimima i borbu za očuvanje vjere i identiteta te za ekonomski opstanak.<br /><br /></p> <p>U glazbenom dijelu nastupiti će Lucija Zovko a voditeljica programa je Ania Pehar. Sam autor fra &Scaron;imun &Scaron;ito Ćorić književnik, psiholog i kantautor govoriti će o svojim knjigama i izvesti nekoliko skladbi iz svog bogatog glazbenog opusa.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-19-fra-sito-coric.jpgKoncert duhovne glazbe ''Preko Marije do Isusa'' VIDEOhttp://grude.com/clanak/?i=353485353485Grude.com - klik u svijetMon, 18 Oct 2021 16:19:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-18-koncert-duhovna-glazba.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>U amfiteatru Etno Sela u Međugorju je 30. rujna održan koncert duhovne glazbe pod nazivom „Preko Marije do Isusa“<p>&nbsp;</p> <p>Nastupali su: <strong>Ana Rucner, Vanessa Mioč, Stjepan Lach, fra Marin Karačić, Drina Dodig, klapa Concordia, Marco Mammoli i sestre Ramljak.</strong></p> <p>&nbsp;</p> <p>Pratnja svim izvođačima na koncertu je bio bend koji već godinama sudjeluje i na Mladifestu u Međugorju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Program je vodila Zdrinka Vasilj, glavna urednica <strong>Maria Vision Međugorje TV</strong>, koja je ujedno i glavni organizator ovoga događaja.</p> <p>&nbsp;</p> <p>"<strong>Preko Marije do Isusa</strong>" je prvi koncert ove prve katoličke televizije u Bosni i Hercegovini. Taj je televizijski kanal prisutan u vi&scaron;e od 20 zemalja u Sjevernoj i Južnoj Americi, Africi, Europi te od sada i u BiH.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Ulaz je bio besplatan, a svoje donacije za buduće projekte svaki je posjetitelj mogao ostaviti na ulazu u amfiteatar.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Prepun amfiteatar Etno sela Međugorje odjekivao je dva puna sata zajedničkim slavljenjem i pjevanjem u glas, na slavu Božju.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Svi zainteresirani koncert mogu pogledati na YouTube kanalu Maria Vision Međugorje na sljedećem linku:</p> <p>&nbsp;</p> <p><iframe src="https://www.youtube.com/embed/TQ6JWEwH5Co" frameborder="0" width="425" height="350"></iframe></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-18-koncert-duhovna-glazba.jpgVIDEO: Legendarni Mišo Kovač snimio spot i zapjevao 'Čuvajte mi pismu'http://grude.com/clanak/?i=353484353484Grude.com - klik u svijetMon, 18 Oct 2021 15:16:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-18-mate-miso-kovac.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Legendarni Mate Mišo Kovač snimio je spot za pjesmu "Čuvajte mi pismu". Jedan od najvećih hrvatskih pjevača svih vremena ponovno je mnoge dirnuo u dušu.<p><br /><iframe src="https://www.youtube.com/embed/YR1weMuDPGU" frameborder="0" width="660" height="350"></iframe></p> <p><br />Otkad znam za sebe<br />Pisma mi je bila<br />Nevista i mater moja dobra vila<br />Ličila mi du&scaron;u punu bolnih friža<br />S njom je bilo lak&scaron;e durat ispod križa<br /><br /></p> <p>Ono &scaron;ta san tija sve san pismon reka<br />Bila mi je blago drugo nisan steka<br />Dala mi je snagu otkrila lipotu<br />Vraćala me uvik svitlu i životu<br /><br /></p> <p>Kad mi jednom du&scaron;a među zvizde krenu<br />Nemojte mi pismu ostavit da vene<br />Čuvajte je ljudi vama san je piva<br />Živija san tugu, a o srići sniva<br /><br /></p> <p>Kad mi jednom du&scaron;a među zvizde krenu<br />Čuvajte mi pismu pivajte za mene<br />Nek je čuje more,obala i &scaron;koji<br />Čuvajte mi pismu prijatelji moji<br /><br /></p> <p>Sad je život pro&scaron;a pro&scaron;la su sva lita<br />Je li moglo bolje sad na kraju pitam<br />Nije moglo bolje srce odgovora<br />Jo&scaron; je samo pisma ljubav moja stara</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-18-mate-miso-kovac.jpegPapa Franjo svjestan da ni u Crkvi nije omiljen jer brani siromašne i ranjivehttp://grude.com/clanak/?i=353463353463Grude.com - klik u svijetSun, 17 Oct 2021 12:01:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=16-03-23-papa_franjo.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Papa Franjo svjestan je da ga neki ljudi, uključivo u samoj Crkvi smatraju gnjavatorom jer brani siromašne i ranjive no obećao je da će to nastaviti činiti jer je to dio kršćanskog nauka.<p><br />"Razmi&scaron;ljajući o isključenju i nejednakosti, gnjavim sa svojim pitanjima. Ali pitat ću ponovno i ponovno. I pitat ću svakoga u ime Boga", rekao je Franjo.<br /><br /></p> <p>Pozvao je farmaceutske tvrtke da se odreknu patenata za proizvodnju cjepiva protiv covida-19 i učine ih dostupnima za siroma&scaron;ne, jer je u nekim siroma&scaron;nih zemljama cijepljeno tek 3 do 4 posto stanovni&scaron;tva.<br /><br /></p> <p>Papa se obratio videovezom Svjetskom sastanku narodnih pokreta, krovne organizacije koja okuplja dru&scaron;tvene pokrete i udruge kojima je u fokusu borba protiv nejednakosti, pravo na rad i posjedovanje zemlje, zdravstvena skrb i druga socijalna pitanja u državama u razvoju.<br /><br /></p> <p>Pozvao je industrije poput rudarskih i gra&scaron;evinskih da "prestanu uni&scaron;tavati &scaron;ume i močvarna stani&scaron;ta, zagađivati rijeke, da prestanu trovati hranu i ljude".<br /><br /></p> <p>Bogate zemlje i financijske ustanove trebaju otpisati dug najsiroma&scaron;nijim nacijama, poručio je Franjo.<br /><br /></p> <p>Proizvođači oružja i njihovi distributeri trebaju prestati "pridonositi geopolitičkim igrama koje milijune ljudi raseljavaju i milijune ubijaju".<br /><br /></p> <p>Tehnolo&scaron;ki divovi trebaju prekinuti govor mržnje, lažne vijesti, teorije urote, političku manipulaciju, rekao je Papa.<br /><br /></p> <p>Zauzeo se za utemeljenje univerzalnog osnovnog dohotka i pozvao države da razmisle o skraćenju radnog vremena kako bi se &scaron;to vi&scaron;e ljudi zaposlilo.</p> <div id="inArticlePreroll_container" class="article__video_wrap video" style="position: relative; width: 100%; height: 0px; padding-bottom: 0; visibility: hidden; transition: all 0.5s; z-index: 1; overflow: hidden;"> <div id="inArticlePreroll" class="video-js vjs-controls-disabled vjs-workinghover vjs-v7 inArticlePreroll-dimensions vjs-has-started vjs-paused vjs-user-inactive vjs-ended vjs-ad-loading" lang="hr"><video id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" class="vjs-tech" tabindex="-1" preload="auto" muted="muted" src="https://www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4" controls="controls"><object id="inArticlePreroll_html5_api" width="320" height="240" data="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" type="application/x-shockwave-flash"><param name="src" value="https://grude.com/cms/tiny/plugins/media/moxieplayer.swf" /><param name="flashvars" value="url=https%3A//www.vecernji.ba/static/video/blank_video.mp4&amp;poster=/cms/" /><param name="allowfullscreen" value="true" /><param name="allowscriptaccess" value="true" /></object> </video></div> </div> <p>"Ovaj sustav, svojom neumornom logikom profita, izmiče ljudskoj kontroli. Vrijeme da se uspori ta lokomotiva, koja je pomahnitala lokomotiva koja juri u ponor. Jo&scaron; ima vremena i "zato ustrajem u tom da budem 'davež', rekao je."<br /><br /></p> <p>Time je aludirao na kritike koje su mu bile upućivane ranije, osobito iz crkvenih krugova Sjedinjenih Država, kada je upućivao pozive sličnog sadržaja.<br /><br /></p> <p>"Žalosti me &scaron;to neki članovim Crkve dosađujem kada spominjemo ove smjernice koje su u samoj tradiciji Crkve", rekao je pozivajući se na Kompendij socijalnog nauka Crkve koje je po nalogu&nbsp;Ivana Pavla II.&nbsp;izradilo Papinsko vijeće Iustitia et pax i objavljeno je.<br /><br /></p> <p>"No Papa ne smije prestatiti spominjati taj nauk, čak i kada gnjavi lude, jer tu se ne radi o Papi već o Evanđelju", rekao je.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/16-03-23-papa_franjo.jpgPOVIJESNA FOTOGRAFIJA: Na njoj su kardinal Puljić i fra Bonifacije Barbarićhttp://grude.com/clanak/?i=353449353449Grude.com - klik u svijetSat, 16 Oct 2021 10:11:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-16-kardinal-puljic-fra-bonifacije-glavna.jpeg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić svečano je blagoslovio kapelicu u rodnoj kući časnog sluge Božjeg Petra Barbarića u Šiljevištu u Klobuku.<p>&nbsp;</p> <p>Na misnome slavlju u &Scaron;iljevi&scaron;tu koncelebriralo je mno&scaron;tvo svećenika, a kardinal Puljić se na početku zahvalio pokojnom Stanku Barbariću koji je pomagao razne crkvene projekte, te koji je u rodnom &Scaron;iljevi&scaron;tu uredio sveti&scaron;te svoga prastrica Sluge Božjeg Petra Barbarića i potom ga sa okolnim imanjem darovao Crkvi.<br /><br /></p> <p>Nekoliko tjedana prije svoje smrti, u rujnu pro&scaron;le godine, brat fra Bonifacija Barbarića fratra u Čapljini, Stanko Barbarić inače uspje&scaron;an poslovni čovjek koji je dio svoje karijere proveo i u Londonu, cjelokupno imanje darovao je travničkom sjemeni&scaron;tu, odnosno Vrhbosanskoj nadbiskupiji, kako bi Petrovo rodno mjesto bilo zajednička uprava s onom u Travniku.<br /><br /></p> <p>Nakon svete mise objavljena je fotogalerija događaja na stranici <a href="https://hercegovackiportal.com/2021/10/15/kardinal-vinko-puljic-blagoslovio-kapelicu-u-rodnoj-kuci-petra-barbaric-u-siljevistu/" target="_blank">Hercegovackiportal.com</a>. A dvije fotografije se posebno ističu. Na njima vidimo nadbiskupa metropolita Vrhbosanske nadbiskupije i kardinala Vinka Puljića, te s njim u dru&scaron;tvu fra Bonifacija Barbarića, župnika u Čapljini. O detaljima razgovora dvojice svećenika ne zna se ni&scaron;ta, međutim kako i jedan i drugi prolaze mučeni&scaron;tvo zasigurno su teme bile zanimljive i iscrpne. Naime, poznato je da je kardinal Vinko Puljić u Sarajevu pro&scaron;ao najteže ratne dane, bio meta atentatora, a i u novije vrijeme radikali s raznih strana ne daju mu mira, ali on čvrsto stoji na putu vjere, spreman dati život za Crkvu Kristovu. S druge pak strane fra Bonifacije Barbarić, franjevac koji je bio zatvaran od strane jugokomunističkih vlasti i čiji najteži progon, od svojih, počinje u eri Ratka Perića, a ni danas nije zavr&scaron;en, a fra Bonifacije i u 87. godini nosi svoj te&scaron;ki križ i vjeruje u ispravljanje nepravde nanesene fratrima Čapljine, Gruda, &Scaron;irokog Brijega, Mostara, Ljubu&scaron;kog, Čitluka...<br /><br /></p> <p>Hoće li ova povijesna fotografija doprinijeti pomirenju i ostanku fratara na stoljetnim područjima, kao i ublaženju kazni koje su iz Centra moći u Hercegovini tako be&scaron;ćutno ispisivali i lažno svjedočeći slali u Vatikan oni koji su se borili da otmu franjevačko ostaje za vidjeti.</p> <p><br /><em><strong>Grude.com</strong></em></p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-16-kardinal-puljic-fra-bonifacije-glavna.jpegChristian Jean-Michael Jalžečić će režirati predstavu ''Zid''http://grude.com/clanak/?i=353434353434Grude.com - klik u svijetFri, 15 Oct 2021 15:46:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=21-10-15-christian-jean-michael-jalzecic.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Podsjetimo, HNK Mostar je u suradnji sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske ljetos raspisao spomenuti natječaj za izbor mladog redatelja.<p>&nbsp;</p> <p>Povjerenstvo Hrvatskog narodnog kazali&scaron;ta u Mostaru u sastavu Ivan Leo Lemo (predsjednik), Robert Pehar, Dragan Komadina, Jelena Kordić Kuret i Ivan Vukoja donijelo je jednoglasno odluku o mladom redatelju koji će režirati predstavu &bdquo;Zid&ldquo;, autorice Ružice A&scaron;čić. Riječ je o Christianu Jean-Michaelu Jalžečiću, čija je redateljska eksplikacija ocijenjena najboljom od sedam pristiglih na Natječaj za izbor redatelja do 35 godina starosti koji će režirati prvonagrađeni dramski tekst &bdquo;Zid&ldquo;.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;Iako je u svim pristiglim prijavama ponuđeno jako zanimljivo redateljsko oči&scaron;te kao polazi&scaron;na točka u mogućim inscenacijama Zida, žiriju je, ipak, za nijansu bio najinspirativniji i najuzbudljiviji Jalžečićev redateljsko-dramatur&scaron;ki koncept. Njegov pristup fizičkim i metafizičkim aspektima Zida najbolje će se nadovezati na estetske i repertoarne odrednice HNK Mostar&ldquo;, kazao je predsjednik žirija renomirani hrvatski redatelj Ivan Leo Lemo.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Podsjetimo, HNK Mostar je u suradnji sa Sredi&scaron;njim državnim uredom za Hrvate izvan Republike Hrvatske ljetos raspisao spomenuti natječaj za izbor mladog redatelja. A drama &bdquo;Zid&ldquo;, koju će na scenu HNK Mostar postaviti Jalžečić, progla&scaron;ena je najboljom na Natječaju za najbolji neobjavljeni dramski tekst na hrvatskom jeziku za mlade autore do 35 godina, koji su također raspisali HNK Mostar i Sredi&scaron;ni državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske početkom kazali&scaron;ne sezone 2020./2021.</p> <p>&nbsp;</p> <p>U sredi&scaron;tu ove drame, tri su generacije jedne obitelji koji se skupa s nekolicinom stanara na različite načine suočavaju s činjenicom da se ru&scaron;i zid stare užare koji se nalazi u neposrednoj blizini zgrade u kojoj žive. Borba stanara za zid oronule zgrade postaje metaforom sraza između starog i novog, ali istodobno kroz sudbinu dviju sestara, nudi jednu nepretencioznu čehovljevsku fresku iz na&scaron;eg susjedstva.</p> <p>&nbsp;</p> <p>&bdquo;S nestrpljenjem očekujemo početak rada na ovoj praizvedbi koju će mostarska i regionalna publika moći vidjeti krajem kazali&scaron;ne sezone 2021./2022. Zahvaljujemo svim prijavljenim redateljima &scaron;to su prepoznali na&scaron; poku&scaron;aj da doprinesemo afirmaciji mladih kazali&scaron;nih autora i čestitamo odabranom redatelju Christianu Jeanu-Michaelu Jalžečiću&ldquo;, kazao je ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/21-10-15-christian-jean-michael-jalzecic.jpgUručene nagrade učenicima koji su napisali najljepša pisma u BiHhttp://grude.com/clanak/?i=353430353430Grude.com - klik u svijetFri, 15 Oct 2021 11:57:00 GMT<img hspace="5" border="0" align="left" src="//grude.com/thumb.ashx?i=17-09-18-pismo-be31dc994c40986aac0e9923d7187260_view_article.jpg&f=/Datoteke/Novosti/&w=143&h=88"/>Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su novčanim nagradama..<p>&nbsp;</p> <p>Na svečanosti održanoj u Muzičkom paviljonu &bdquo;Staklenac&ldquo; u Banja Luci uručene su nagrade najuspje&scaron;nijim učenicima natjecanja &bdquo;Najljep&scaron;e pismo mladih BiH 2021&ldquo;, koje su zajednički organizirale Hrvatska po&scaron;ta Mostar, Po&scaron;te Srpske i BH Po&scaron;ta.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Tema ovogodi&scaron;njeg natjecanja, koje se u svijetu provodi 50. put, bila je "Napi&scaron;i pismo članu obitelji o svom iskustvu sa COVID-om 19&ldquo;. Od pristiglih radova stručni ocjenjivački sud u sastavu Dragan Marijanović (Mostar), Branislav Janković (Banja Luka) i Hadžem Hajdarević (Sarajevo) najljep&scaron;im pismom ocijenio je rad Marka Sli&scaron;kovića, učenika Druge osnovne &scaron;kole, &Scaron;iroki Brijeg. Prvonagrađeno pismo možete pročitati na sljedećem linku: https://rb.gy/gptjv5</p> <p><br />Drugo mjesto stručni ocjenjivački sud dodijelio je Pavlu Mihiću, učeniku O.&Scaron;. "Petar Petrović Njego&scaron;" iz Bileće, a treće mjesto pripalo je Emini Pajt, učenici O.&Scaron;. &ldquo;Čengić Vila 1&rdquo; iz Sarajeva. Učenici koji su osvojili prva tri mjesta nagrađeni su novčanim nagradama (300, 200 i 100 KM), tablet računalima i prigodnim poklonima, dok su njihovi nastavnici materinskog jezika također nagrađeni novčanim nagradama od 100 KM i prigodnim poklonima.</p> <p><br />Ostali učenici koji su nagrađeni bežičnim slu&scaron;alicama i prigodnim poklon paketima su: Viktorija Džidić (O. &Scaron;. Cim, Mostar), Iman Omić (O.&Scaron;. "5.oktobar", Sanski Most), Lamija Aganović (O.&Scaron;. &bdquo;Banovići&ldquo;, Banovići), Nejla &Scaron;ahović (&ldquo;Peta osnovna &scaron;kola&rdquo; , Sarajevo), Dragan Boban (Treća osnovna &scaron;kola, Mostar), Isidora Medarević (O. &Scaron;. &bdquo;Ivo Andrić&rdquo;, Banja Luka), Katarina Pajić (JU O. &Scaron;. "Aleksa &Scaron;antić", Ugljevik).<br />Za najkreativniji rad nagrađena je učenica Jelena Đuričić iz O.&Scaron;. &bdquo;Desanka Maksimović&ldquo; iz Zvornika.</p> <p>&nbsp;</p> <p>Osim navedenih nagrada, Hrvatska po&scaron;ta Mostar nagradila je prigodnim darom &scaron;kolu nagrađene učenika koji je napisao najljep&scaron;e pismo prema mi&scaron;ljenju žirija, a to je &scaron;kola učenika Marka Sli&scaron;kovića: Druga osnovna &scaron;kola u &Scaron;irokom Brijegu.<br />Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima!</p>//grude.com/Datoteke/Novosti/17-09-18-pismo-be31dc994c40986aac0e9923d7187260_view_article.jpg