Svečano euharistijsko slavlje na Bobovcu predvodio je vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić u zajedništvu vrhbosanskog nadbiskupa metropolite Vinka kard. Puljića te uz koncelebraciju 20-ak svećenika među kojima su bili i vojni kapelani te župnici okolnih vjerničkih zajednica.
Nadbiskup Vukšić je u svome obraćanju istaknuo da postoje brojne potrebe i razlozi za koje bi se u BiH danas trebalo moliti, ali u sadašnjoj epidemiološkoj situaciji najvažnije je moliti za zdravlje te je zato uzeo prigodni misni obrazac.
„'Ne ubij' se ne odnosi samo na one najgrublje oblike prekidanja tuđih, ili svoga života nego na svaki oblik ugrožavanja ljudskoga života koji, ne daj Bože, može završiti prijevremenom smrću drugoga“, rekao je nadbiskup koadjutor potičući nazočne da svi budu odgovorni prema sebi i drugima. Potom je zazvao da „Gospod odstrani iz naših života sve ono što nas udaljava od ljudi i od Njega, svaki oblika zla, grijeha, izdaja i svega onoga čime se ne ponosimo“.
Molitvenom pohodu povodom ovog izuzetno važnog spomendana za Hrvate u BiH nazočilo je i vodstvo HDZ-a BiH na čelu s predsjednikom Draganom Čovićem koji je i ove godine, skupa s hodočasnicima, u ovom posebnom danu za sve katolike u Bosni i Hercegovini odao na poseban način počast jednom od najposebnijih mjesta koji i danas svjedoči dugoj tradiciji katoličanstva u našoj domovini.
U izjavi za medije, Čović je istaknuo kako s ponosom dođe na ovo posebno sveto mjesto svake godine. „Ovo mjesto molitve može očistiti naše misli, i dati nam snage da ovu zemlju činimo najljepšim mjestom za život gdje se svi jednako poštujemo i gdje smo jednakopravni“, izdvojio je Čović.
Svečani program započeo je okupljanjem kod rijeke Bukovice podno grada Bobovca nakon čega te okupljanjem na Bobovcu svih hodočasnika nakon čega je uslijedilo misno slavlje, koje je vodio kardinal Puljić, nadbiskup Vrhobosanske nadbiskupije.
Bobovac je bio sjedište bosanskih vladara od vladavine bana Stjepana II. Kotromanića, preko svih bosanskih kraljeva i kraljica sve do prestanka samostalnosti turskim osvajanjem Bosne 1463. godine. U Bobovcu se čuvala i kraljevska kruna, a vladari su ga nazivali svojim stolnim mjestom. Zbog svoga geostrateškog, vojnog i političkog značaja, u međuvremenu je bio meta napada različitih osvajača. Kraljica Katarina se, po legendi, prije pada Bobovca sklonila u Kozovgrad ponad Fojnice, a zatim se na konjima “naopako” potkovanima, s pratnjom povukla na Kupres u Otinovce, odakle je otišla u Ston, zatim u Dubrovnik a odatle u Rim. U Rimu je umrla, a prije smrti Bosnu oporukom ostavila Svetoj Stolici. Njezin grob zauzima počasno mjesto u rimskoj bazilici Santa Maria Aracoeli.
Grude.com/Nedjelja.ba
| Vaše ime | |
| Komentar | |
