Sve manje djece u BiH

Demografska slika BiH posljednjih je godina sve lošija. Procjene su da bi, ako se nastavi trenutačni trend, do 2070. u BiH moglo živjeti svega milijun i pol stanovnika, piše Večernji list BiH.

Podaci za zabrinutost

Razmjere "bijele kuge" najbolje prikazuje činjenica da u BiH postoje mjesta koja imaju svega nekoliko stanovnika, općine u kojima se u pola godine rodi manje od desetero djece, veliki broj područnih škola koje su u proteklom razdoblju zatvorene, a u središnjima su nekadašnji razredi prepolovljeni. Podaci Zavoda za statistiku Federacije BiH pokazuju kako ni prošla godina nije iznimka kada je riječ o padu nataliteta.

U razdoblju od siječnja do listopada 2022., prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, rođeno je tek 13.103 djece, dok je tijekom 12 mjeseci 2021. FBiH dobila 16.873 nova stanovnika. Podaci pokazuju kako je u Posavskoj županiji u navedenom razdoblju prošle godine rođeno najmanje djece, i to 96, a slijede Bosansko-podrinjska županija sa 128 živorođene djece te Hercegbosanska županija s 279 djece. U Unsko-sanskoj županiji u prvih deset mjeseci prošle godine na svijet je stiglo 1136 beba, u Tuzlanskoj 2601, u Zeničko-dobojskoj 2491, a u Srednjobosanskoj 1354 bebe.

U navedenom razdoblju u Hercegovačko-neretvanskoj županiji rođeno je 1216 beba, a u Zapadnohercegovačkoj 587 djece. U Sarajevskoj županiji rođeno je 3215 beba, što je manje u odnosu na isto razdoblje 2021. Te činjenice nedavno je za medije komentirao ravnatelj Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" Sarajevo prof. dr. Ismet Gavrankapetanović koji ističe kako podaci o natalitetu trebaju zabrinuti cijelo društvo. Smatra kako je ključni razlog za pad nataliteta socijalna situacija, odnosno nezaposlenost i visoke cijene. Drugi razlog je odlazak velikog broja ljudi u inozemstvo, i to uglavnom mlade populacije.

 Ovaj liječnik ističe kako bi za spas demografske slike ključno bilo raditi na tome da se zaustavi trend odlaska te se pomogne onima koji se žele vratiti u BiH, za što je, prema njegovu mišljenju, potrebna dobra situacija u društvu, kako socijalna tako i politička, čime bismo postali društvo u kojem postoji nada. Mišljenja je kako bi se, barem kada je u pitanju Sarajevo, u idućem razdoblju trebali pokazati rezultati nove demografske mjere koja jamči po 1000 KM svakoj rodilji tijekom prve godine djetetova života. Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj. Zavod za statistiku Republike Srpske sadrži podatke na osnovi kojih je zabilježen pad nataliteta i u tom bh. entitetu.

Omjer dječaka i djevojčica

Naime, sudeći prema popisu stanovništva, broj djece do četiri godine u 2020. bio je 46.766, a u 2021. 46.576. Podaci za prošlu godinu su tromjesečni. Na osnovi trenutačnih podataka Zavoda u siječnju prošle godine rođeno je 1990, a u veljači 1930 beba, dok je skok zabilježen u ožujku s 2318 živorođenih.

U prva tri mjeseca prošle godine u tom bh. entitetu rođeno je 3178 dječaka i 3060 djevojčica. Nadu u oporavak demografske slike u BiH daju podaci Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u kojoj je prošle godine oboren rekord kada je u pitanju broj poroda u jednoj kalendarskoj godini u toj zdravstvenoj ustanovi. Kako su naveli iz ove bolnice, tijekom prošle godine obavljeno je 1855 poroda. A sudeći prema početku ove godine, 2023. bi mogla donijeti i bolje brojke.

Naime, prvog dana ove godine samo do 10 sati ujutro rođeno je šest djevojčica i jedan dječak. U posljednjih 20 godina dvije rekordne godine po broju rođene djece u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar bile su 2014. i 2021., kada je u toj zdravstvenoj ustanovi na svijet stiglo 1839 beba.