U vremenima neizvjesnosti, koja karakterizira ekonomske odnose na svjetskoj razini, od ključnog je značaja, kada je riječ o BiH, pojačati investicijske cikluse, održavajući gospodarsku aktivnost dovoljno živom u cilju izbjegavanja dugotrajne recesije, preduvjet čega su mjere u fiskalnom sustavu i javnoj upravi, piše Večernji list BiH.
Programski dokumenti, koje su nedavno potpisali HDZ i stranke “osmorke” na federalnoj odnosno HDZ, “osmorka” i SNSD na državnoj razini, u fokusu ima upravo nekoliko ekonomskih reformi, od kojih se dio odnosi na poboljšanje ambijenta za ulaganje.
S obzirom na to da se u 2023. godini prognozira pad ekonomske aktivnosti, odnosno recesija, bitno je navrijeme imati donesen set mjera, a ako se pogledaju aktivnosti koje su vodile nacrtu proračuna Federacije BiH za 2023. godinu u iznosu od oko 6.622,000.000 KM, vidljivo je kako se u fokusu imalo upravo pitanje potpore investicijama.
Naime, prilikom razmatranja zahtjeva proračunskih korisnika i sastavljanja nacrta dokumenta, Federalno ministarstvo financija obrazložilo je da je analiziranjem financijskih zahtjeva promatrana i njihova usklađenost s baznim prioritetima Vlade FBiH u idućem srednjoročnom razdoblju, a koji se odnose na kreiranje ambijenta, poticanje i rast investicija.
Takve prioritetne aktivnosti trebaju se, navode kreatori proračuna, podržati izdvajanjem većih iznosa sredstava za financiranje infrastrukturnih projekata. Istodobno, kako bi se došlo do pozitivnih učinaka u kontekstu rasta broja zaposlenih, kao i raspoloživog dohotka stanovništva, planiran je nastavak provođenja mjera za suzbijanje “sive ekonomije”, uz povećanje domaćih i stranih investicija.
Pitanje investicija svakako je iznimno važno u vremenima kada se na međunarodnoj razini očekuje pad ekonomske aktivnosti, a s obzirom na to da je bosanskohercegovačko gospodarstvo uvelike ovisno o kretanju na europskom tržištu, kao jedno od rješenja nameće se olakšavanje potrebnih procedura za privlačenje izravnih investicija, bilo da je riječ o domaćim kompanijama, bilo da je riječ o kapitalu iz Europske unije.
Stoga je osobito važan dio programskog sporazuma za ustroj vlasti u razdoblju do 2026. godine, a koji jasno precizira obuhvatnu reforma u oblasti fiskalne politike, smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada.
Sve zajedno u konačnici treba voditi poboljšanju poslovne klime i olakšavanju potencijalnim investitorima pokretanja biznisa. Ovo je osobito bitno u svjetlu najava da nas u 2023. godini, prognoze su, čeka nekoliko izazova. Prema prognozama iz dokumenta World Economic Outlook, koji MMF obično objavljuje dvaput godišnje, rast bosanskohercegovačkoga gospodarstva išao bi tek do 2 posto. Ipak, kada je riječ o sudjelovanju stranih investicija, vidljivo je kako će one u idućoj godini, procjena je, iznositi 21,8 posto BDP-a, što je ipak nešto više u odnosu na ovu godinu.
Zadržati ekonomsku aktivnosti na razini moguće je i provedbom velikih infrastrukturnih projekata, kako iz sektora prometa tako i kada je riječ o energetici, a u tom je kontekstu važno navesti kako Europska unija financira, sufinancira te kreditira po povoljnim uvjetima niz takvih projekata.
Nove vlasti su i dogovor na državnoj razini najavile ubrzanje razvoja infrastrukture, počevši od prometne koja se odnosi na dovršetak koridora Vc, izgradnju mreže brzih cesta, unaprjeđenje željezničkog prometa i daljnji razvoj infrastrukture u području zračnog prometa i uvezanosti, pa do energetske koja podrazumijeva povećanje energetske neovisnosti poticanjem projekata energetske opskrbe iz obnovljivih izvora, izgradnjom toplovoda i plinovoda ondje gdje postoji infrastrukturna osnova za ove projekte.
Imati stabilnu političku vlast na svim razinama u godini koja je pred nama pokazat će se i ključnom kada je riječ o početku korištenja velikog pretpristupnog mehanizma Europske unije. IPA III, naime, nema unaprijed alocirana sredstva po državama, već sve ovisi o sposobnosti svake od zemalja pojedinačno da predlaže najkvalitetnije projekte koje će Unija financirati.
Rezultati će biti vidljivi i kroz nedavno odobreni Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, a kojim će se podupirati projekti suradnje s više od 117,600.000 eura. No, zbog viđenoga, kao i poruka koje se šalju, a koje upućuju na činjenicu da su različiti politički akteri u BiH svjesni važnosti dijaloga, vidljiv je optimizam i u gospodarskoj zajednici.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
