Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UIO) govore da smo najviše novca dali za uvoz živih životinja i mesa, čak 174,6 miliona konvertibilnih maraka.
"U periodu od 1. siječnja do 31. svibnja 2022. godine uvezene su žitarice u vrijednosti od 153,99 miliona KM. Uvezeno je i više od 124.000 tona voća i povrća, čija je vrijednost 151,91 milijun maraka", kazali su iz UNO BiH za "Nezavisne novine".
Na uvoz ulja i masti potrošeno je 98,127 milijuna KM.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da ovi podaci u suštini nisu različiti u odnosu na prethodne godine, prvenstveno zbog toga što su cijene prehrambenih proizvoda veće nego ranije, pa je samim tim i vrijednost uvoza povećana.
"Ali najveći problem nije u tim cijenama koje se mijenjaju. Evo, recimo, konkretno, u ovoj godini, problem je u količinama. BiH uvozi prekomjerne količine hrane. To stvara strahovito veliki odliv novca iz države i nanosi direktnu štetu privredi, a posebno građanima", kaže Gavran za "Nezavisne novine".
Pojašnjava da se šteta nanosi na dva načina.
"Kratkoročno gledano, razlog je što BiH ne proizvodi dovoljno hrane. Samim tim ima potrebu za uvozom. Međutim, dugoročni problem i zašto smo uopće došli u situaciju da ne proizvodimo dovoljno hrane i da domaći proizvođači često ne mogu da prodaju ono što su proizveli jeste taj što nema dovoljno podrške domaćoj proizvodnji", smatra Gavran i dodaje da su nadležni isključivo zainteresirani za prikupljanje poreza, a to se najviše može učiniti prilikom uvoza robe.
Ni predviđanja nadležnih na svjetskom nivou nisu optimistična.
Ujedinjeni narodi nedavno su priopćili da će uvoz hrane ove godine dostići rekordnih 1,8 milijardi dolara.
"U odnosu na prošlu godinu vrijednost uvoza biti će povećana za 51 milijardu dolara, a čak 49 milijardi tog iznosa otpada na više cijene hrane", naveli su iz agencije UN-a za hranu i poljoprivredu FAO, a prenosi novinska agencija Hina.
Aleksandar Ljuboja, ekonomist, smatra da je ovakav epilog potpuno realan, s obzirom na svjetsku geopolitičku situaciju, prvenstveno na sukob u Ukrajini.
Naglašava da je dalje poskupljenje hrane sasvim izvjesno, jer je prostor za spekulacije ogroman.
"Zbog sukoba u Ukrajini bit će od 15 do 20 posto žitarica manje na svjetskom tržištu, ako se eventualno ne desi još neki dodatni poremećaj, poput hidrometeoroloških neprilika. Možemo očekivati manje prinose brojnih prehrambenih kultura. Tu su, naravno, i energenti i sve što proizvodi petrokemijska industrija, u prvom redu đubrivo", ističe Ljuboja za "Nezavisne novine".
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od siječnja do kraja travnja ove godine, ukupan obim uvoza sve robe u BiH iznosio je 8,81 milijardu KM, i u odnosu na isti period 2021. godine povećan je za 2,6 milijardi KM, odnosno 41,79 posto.
Glavni trgovinski partner BiH je i dalje Europska unija (EU), sa čijeg tržišta se uvozi 64,7 odsto sve robe. Vrijednost uvezene robe iznosila je oko 5,7 milijardi KM.
Kada su pitanju prehrambeni proizvodi, poput kruha, peciva, kolača i drugih pekarskih proizvoda, BiH se najviše oslanjala na uvoz iz Srbije.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
