S prostora Gruda s franjevcima se krenulo prema Vojvodini braniti južnu bojišnicu u 17. stoljeću

U Grudama je gimnazijalcima Antuna Branka Šimića, zatim i užoj intelektualnoj eliti Gruda i susjednih mjesta, govorio o problemima s kojima se Hrvati u Srbiji susreću. Na predavanju prvog čovjeka Hrvata u Srbiji nazočili su i novinari portala Grude.com. Žigmanova je najavio jedan od vodećih ljudi Hrvata u vremenu Herceg Bosne profesor Jozo Marić.

Na početku, Žigmanov je podsjetio da je broj Hrvata u Vojvodini, gdje se prvi puta pojavljuju od stoljeća 7., sa 198 tisuća 1961. godine došlo do brojke 57.900. Ispričao je kako je do toga došlo i kako je krenulo naseljavanje.

A osim starosjedioca, Hrvate iz današnjih Gruda i ostatka Zapadne Hercegovine do Vojvodine su poveli franjevci, i to nakon progona Turaka na ovim područjima. S Bečom je tada dogovoreno da Hrvati nasele i čuvaju granice Bačke, kada je u pitanju južna bojišnica.

Kada su ekonomske migracije u pitanju Hrvati Gruda i Širokog Brijega u Bačku dolaze 1945.

Najgore vrijeme za Hrvate u Srbiji je ono nakon "Hrvatskog proljeća" kada su sve institucije Hrvata bile zabranjene, a onda i zloglasni Miloševićev režim koji ulazi u otvoreni sukob s Hrvatima, događaju se ubojstva, vjerski objekti se uništavaju eksplozivom i sve do 1996. kada dolazi do razmjene diplomatskih predstavnika i potpisivanja sporazuma Hrvati su u izuzetno teškom položaju. Renesansu doživljavaju u vremenu Zorana Đinđića, doktora filozofije rođenog u Bosanskom Šamcu, predsjednika Demokratske stranke i premijera Srbije koji je ubijen u atentatu. Hrvate se tada uključuje u društveni život, kulturna i izdavačka djelanost ponovno se užurbano razvija, obrazovni sustav se mijenja Hrvatima u korist. Nažalost njegovo ubojstvo ponovno vraća stvari unatrag.

Posljednjih godina, kada predsjednik Srbije nije bio Aleksandar Vučić, a Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, nikakvu komunikaciju s institucijama Hrvati Srbije nisu imali. Ipak, dvoje lidera stvari mijenjaju, premda je to daleko od idealnog. - Naš su zahtjev zajamčeni mandati, ravnomjerna zastupljenost u strukturama državnih segmenata. Onih 0,71 posto koliko nas ima u MUP-u, od čega 0,17 posto predstavnika Hrvatske zajednice, su na najnižim pozicijama - kaže Žigmanov.

Situaciju danas označava kao dinamičnu, te da je dobro što je održan službeni posjet predsjednika Srbije i predsjednice Hrvatske. - Tada je prvi put Vučić priznao da Hrvati u Srbiji imaju problema - kaže Žigmanov.

Nažalost, nakon toga, prvo priča o Jasenovcu pa Vojislav Šešelj ponovno stvar unazaduju. - Mislimo da smo mi neka vrsta zatočenika hrvatsko - srpskih odnosa. Naravno to nas onespokojava, mi smo navikli biti hridi o koje se lupaju mnogi valovi. Hrid je okopnila, ali jednostavno nama drugog puta nema u smislu da smijemo ustuknuti. Naši zahtjevi počivaju na načelima pravednosti, suvremenosti, legitimnosti, ne tražimo više ništa od onoga što standardi kad su u pitanju manjinska prava koja međunarodna zajednica zahtjeva - ističe Žigmanov.

Dobiva i brojne prijetnje. Nedavno je potpredsjednica Skupštine iz reda Srpske radikalne stranke, vaša susjeda s Kupresa Vjerica Radetin, rekla da u Srbiji nisu zabrinuti Hrvati koji će se radovati dolasku Vojislava Šešelja u Hrtkovce, nego nju brine što ustaša Žigmanov sjedi u klupama kao narodni poslanik i vrši vlast, što je također ostalo bez osude. Biti na čelu stranke, tu nisam samo u pitanju ja, nego vi ste na čelu stranke čiji se predsjednik imenuje tako, što znači da svi koji glasuju i koji simpatiziraju tu stranku imaju stigmu, a u Srbiji je imati tu stigmu, znači imati metu na čelu - kazao je Žigmanov.

Ističe da je Srbija zemlja nekonsolidirane demokracije gdje je vlast i utjecaj jedne osobe prevelika i ne možete ništa prognozirati jer ne znate namjeru te osobe. - Ključna je stvar kako će se kosovski čvor razriješiti i hoće li se i na koji način. U posljednje vrijeme raste broj incidenata čije su mete Srbi. Kosovo ima tvrd stav da neće rješavati pitanja srpskih općina dok se ne riješe druge stvari. Srbije je strah da od završetka procesa međunarodnog priznanja Kosova, da ovi dobiju fotelju u UN-u što mislim da je glavni okidač procesa gdje smo mi kolateralna šteta što će i na koji način imati utjecaj na unutarnje političke prilike. Vidjeli ste da je Srpska pravoslavna crkva vrlo izričito i jasno rekla da nitko u Srbiji nema pravo, nijedan politički subjekt, priznati neovisnost Kosova, što nije naravno od jučer, ali treba znati da SPC ima veliki utjecaj. Vidjeli smo i da Turska snaži utjecaj ne samo kad je BiH u pitanju nego i oko Srbije i Kosova, tako da mislim da slijedi razdoblje neizvjesnosti koje će donositi veliki broj rizika. To nas primorava da budemo vrlo principijalni i snažni kada je u pitanju zaštita interesa, kada su u pitanju osnovne vrijednosti, stečevine demokracije i opća humana načela, da se uzdamo u Svevišnjeg da će i dalje biti milosrdan i za nas i da sve te procese koje smo započeli zadržimo, u smislu da ćemo imati manji odziv broja roditelja zbog osnaženih antihrvatskih resentimana, imati ćemo pojačanje straha ljudi da se uključe u politički život, biti ćemo subjekti različitih vrsta nasrtaja kada je u pitanju javnost, da će nas negativno označavati - ističe Žigmanov. Ističe ipak da Hrvati neće biti objekti etnički motiviranog nasilja jer to ne odgovara Srbiji. - Imati ćemo dimenzionirano antihrvatsko raspoloženje koje će biti u funkciji unutarnjih političkih procesa, ali i u odnosima prema Hrvatskoj. Ono što mislim da i dalje moramo intenzivno raditi, a to radimo otkad sam postao predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, da koristimo medije, da budemo preprisutni u javnosti u RH, i da budemo jako visoko pozicionirani kada je u pitanju naš položaj u ukupnim hrvatsko srpskim odnosima - kaže Žigmanov.

Podsjetio je i da su hrvatske tvrtke u Srbiju uložile više od milijardu eura, a Hrvati nisu dobili ni lipu iz njihovog osnovnog profita, niti za kulturne programe kojih organiziraju više od 40 godišnje, koje posjećuje tisuće ljudi. - Agrokor je bio glavni financijer nogometnog kluba Crvene Zvezde ili rukometne reprezentacije Srbije, a kada smo tražili barem sto kuna, simboličkog nekog prisutstva da kažemo da je netko podržao da nismo sve morali sami, nego da netko ipak stoji, nismo dobili ni odgovor na pismo - prisjeća se Žigmanov vremena kada je Ivica Todorić vedrio i oblačio Hrvatskom.

Nazočni su istaknuli da je ovo bilo jedno od najboljih upoznavanja s kulturom jedne zajednice, njenom poviješću i sadašnjošću, na ovim prostorima u posljednje vrijeme.

Grude.com