U Hrvatskoj stopa fertiliteta iznosi 1,53 što je iznad prosjeka EU (1,46).
Bugarska i Portugal jedine su države u kojima se stopa fertiliteta povećala u odnosu na 2021. godinu.
U Hrvatskoj stopa fertiliteta iznosi 1,53 što je iznad prosjeka EU (1,46).
Bugarska i Portugal jedine su države u kojima se stopa fertiliteta povećala u odnosu na 2021. godinu.
U Hrvatskoj se lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, javlja HRT.
Stopa totalnog fertiliteta mjerena brojem živorođenih po ženi u reproduktivnoj dobi iznosila je tek 1,53, što je znatno ispod razine od 2,1 rođenih koja osigurava obnovu broja stanovništva.
Tomislav Belić, koji se u svojem doktoratu bavio stopama fertiliteta u Europi, o tome zašto nam fertilitet, pada ističe da treba razdjeliti dvije razine. Jedan je apsolutan broj, a drugi su stope fertiliteta.
- U Hrvatskoj se cijelo vrijeme vrtimo oko 1,5, a za obnovu je potrebno 2,1. Prije više od 50 godina broj djece po ženi je pao ispod dva i sada nam je to došlo na naplatu jer smo imali više umrlih od rođenih. Jedan od razloga za to je i to što ljudi sve kasnije stupaju u brak.
Za to ima više razloga, kaže Belić, no teško je utvrditi što je glavni, ali ekonomski razlozi su sve manje izraženi. Uvijek postoje sustavni razlozi kao što je demografski momentum, a za primjer možemo uzeti stupanj urbanizacije koji je s time povezan. Ako se udio stanovništva u gradovima povećava, to negativno utječe na fertilitet. Jer su gradovi okruženja koja nisu prilagođena velikim obiteljima, ističe Belić.
- Zato bi trebalo zaustaviti osipanje stanovništva iz ruralnih krajeva. Naime, prema zadnjem popisu stanovništva postala su dominantna kućanstva sa jednim članom.
Krajem prošle godine predstavljena je strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
