Teško da osvane dan bez vijesti o prometnim nesrećama na cestama u BiH koje, usprkos svim apelima, prijedlozima, pa i prosvjedima građana u pojedinim gradovima i na kritičnim dionicama, odnose ljudske živote, piše Avaz.
Prema podacima BIHAMK-a, na cestama u BiH tijekom prošle godine dogodila se ukupno 31.321 prometna nesreća, u kojima su poginule 222 osobe, dok su 1.554 zadobile teže, a 8.704 lakše tjelesne ozlijede.
Brza vožnja
Nažalost, crnu statistiku ispisujemo i u ovoj godini. Za prvih devet mjeseci 2023. godine u Federaciji BiH dogodilo se 17.948 nesreća, što je, prema podacima FUP-a, više za 2.714 nesreća (17,82 posto) u odnosu na isti period prošle godine.
- Preventivne mjere kod nas ne urode plodom, čak ih i nema, dok su represivne mjere, gledajući ovu statistiku, blage, jer je, izgleda, većina ljudi spremna platiti kaznu, od pogrešnog parkiranja do izazivanja prometne nesreće - kaže za “Avaz” Igor Marković, univerzitetski profesor i stalni sudski vještak prometne struke.
Broj prometnih nesreća na cestama u BiH i do 80 posto je veći od onog u europskim državama, prebrza vožnja uzrok je oko trećine njih, tako da su mjere koje trebamo poduzeti veoma jasne, ali ih eksperti uzalud ponavljaju nakon svake tragedije.
Marković naglašava da je prometna kultura u BiH ispod svakog nivoa.
- Stanje koje imamo je kombinacija mnogo faktora. Od nedovoljnog obrazovanja kroz autoškole, ali i osnovno i srednje obrazovanje, zatim nedovoljne svijesti i prometne kulture, mladosti, obijesne vožnje, alkohola, starih vozila, loše infrastrukture, ovakvog sistema kažnjavanja, policije, tužiteljstva i sudova. Tako dolazimo do ovih katastrofalnih podataka - ističe.
Ako želimo unaprijediti stanje i crne statistike s bh. cesta učiniti barem malo drugačijima, potrebno je krenuti od edukacije, uvođenjem predmeta etika ponašanja u prometu kroz osnovnu i srednju školu.
- Dovesti i vještake da kažu svoja iskustva, da pokažu i katastrofalne stvari, mrtve ljude po cesti. Kad udarite pješaka brzinom većom od 50 kilometara na sat, 97 posto su izgledi da će poginuti. Istovremeno pojačavati represivne mjere, povećavati kazne i primjenjivati ih. Niz je mogućnosti, od zabrane polaganja vozačkog ispita trajno, oduzimanja vozila, blokiranja imovine, uvezivanja kaznene evidencije s računima za struju ili vodu. Ako imate neplaćenih kazni, isključit ću vam struju - kaže prof. Marković.
- Besmisleno je da se u Sarajevu više isplati platiti kaznu za nedozvoljeno parkiranje nego parking cijeli dan, jer kazna je 20, a parking 35 KM. U većini slučajeva, kad dođem na mjesto nesreće, vidim da ljudi ne vezuju pojas. Ako ne vežem pojas, ja mogu ugroziti samo sebe, ali nama nije žao ni sebe, a kamoli da o drugome vodimo računa - kaže Marković.
