Dočekati ili biti dio nekog jubileja je uvijek velika stvar. Ovog puta, veliki jubilej je dočekala župa Rasno – Dužice koja je u nedjelju, 2. listopada svečano proslavila 150 godina svoga postojanja.
U drugoj večeri trodnevnice sv. Franji, kojemu je ova župa posvećena, mnoštvo naroda je došlo, domaćih i njihovih gostiju da zajednički proslave veliki rođendan ove župe. Organizatori tvrde da je u Rasno toga dana došlo oko 1500 ljudi. Svečanu misu je predvodio, umjesto provincijala fra Joze Grbeše, provincijski vikar fra Miro Šego. Prigodnim govorom mnoštvu se obratio i fra Ferdo Majić, župnik koji je najduže službovao u Rasnu – 11 godina. Svim župljanima je čestitao ovaj jubilej, te je poručio da ustraju u svojoj vjeri, kako su to radili kroz sve godine postojanja župe. Novopečeni župnik fra Stipe Biško je ukratko predstavio samu povijest župe i prikazao brojke rođenih, umrlih i vjenčanih kroz ovih 150 godina. Također je, u svom izlaganju napomenuo, da je ovu župu kroz svo ovo proteklo vrijeme služilo čak 33 župnika. Zahvalio se ujedno i svima koji su pomogli u organizaciji ove proslave, jer kako reče sam župnik:
“Nisam davno ovdje došao na župu, pa mi je sve dobro nepoznato, ali bez jednog tima ljudi mojih župljana, sve ono što se čak činilo i nemoguće – ostvareno je i hvala im na tome i svima onima koji su pomogli i dali udjela u ovoj proslavi velika hvala.“
Nakon mise druženje se nastavilo kroz pravi starinski dernek. Uz HKUD „Hercegovac“ iz Širokog Brijega i HKUD „Biloševica“ iz Rasna i Dužica pred crkvom se zaigralo jedno veliko kolo uz divne zvuke dipala. Uz pjesmu; gangu i bećarac, organizatori su pripremili veliki šator pod kojim je bilo svega i svačega, tako da nitko od velikog mnoštva koje je došlo na ovu proslavu nije mogao ostati ni gladan ni žedan. Druženje se nastavilo do kasno u noć .
No prije samog završetka ovog kratkog izvještaja o proslavi 150 godina župe Rasno, par povijesnih crtica iz ove župe;
Najstariji pisani trag o župi Rasno potječe iz 1668. godine, u izvješću je makarskog biskupa fra Marijana Lišnjića koje je poslao u Rim nakon obilaska zapadne Hercegovine. Zatekao je župu uništenu od mletačke i turske vojske. Nakon dvjesta godina, tj. 1872., ponovno je obnovljena, odvojivši se od župe Širokog Brijega. Dotad je bila u sastavu župe Blato, koja je poslije promijenila ime u Čerigaj, a od 1848. zove se Široki Brijeg. Biskup fra Pavao Dragičević u svom popisu 1743. ne spominje župu Rasno, već sela Gornje i Donje Rasno, s tim da Dužice naziva Gornje Rasno i navodi ih kao dio župe Mostarsko Blato. Zatekao je 164 katolika u 19 domova. Biskup fra Marijan Bogdanović zapisao je 1768. godine da u tim dvama selima živi 237 duša u 18 domova. Oporavak i rast sela i stanovnika pod turskim jarmom odvijao se veoma sporo tako da je za dvjesto godina, odnosno, 1867., bilo u 78 obitelji 549 osoba. Kada se 1872. župa osamostalila, obuhvaćala je područje današnjih župa Rasna i Buhova te velik dio župa Ledinac i Grljevići. No, s vremenom dolazi do njezina cijepanja, Grljevići 1919., Ledinac 1930. i Buhovo 1969. godine. Župa je 1975. imala 1687 članova koji su živjeli u 297 obitelji, a 2007. godine 1245 članova u 295 obitelji. Danas župa broji oko 1100 župljana u nešto manje od 290 obitelji.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
