Ističe da za sada još nema podatak koliko je ljudi prihvatilo obavezu plaćati 1 KM i tako pomaže rad ove kuće, jer kako navodi, još nisu dobili nijednu transakciju na račun. Ali, tvrdi da se javio veliki broj ljudi koji su im imali potrebu reći kako su izvršili uplatu te ističe da se probudio i interes dijaspore koja želi pratiti njihov program i pomoći rad.
"Izjave suglasnosti korisnika tek pristižu u njihove poslovnice, pa se tim slijedom 1 KM dobrovoljnog priloga i fakturira. Mi nemamo uvid u imena onih koji su naši dobročinitelji te im i na ovaj način kolektivno zahvaljujemo. Zahvalni smo svima onima koji su ovaj projekt doživjeli ispravno, kako je i zamišljen, i aktivno se uključili u rad RTV H-B, sa ciljem da se zajedničkim snagama poprave program i financijska situacija kuće", rekla je Karačić.
"RTV H-B ima 19 televizijskih i 21 radijski odašiljač, raspoređene na prostor cijele Bosne i Hercegovine s naglaskom na prostor na kojem živi hrvatski živalj. Veoma je važno sačuvati ovaj jedinstveni bosanskohercegovački medij na hrvatskom jeziku", ističe direktorica.
Uprkos ovome, tvrdi kako nemaju značajnu pomoć iz Republike Hrvatske.
"Mi smo bosanskohercegovački medij i oslonjeni smo na vlastite resurse, na naše osnivače, općine, gradove i županije s većinski hrvatskim stanovništvom. Imamo uspostavljenu suradnju s medijskim kućama iz susjednih zemalja, uglavnom iz Republike Hrvatske, ali i s ostalim zemljama u okruženju. Suradnja je na komercijalnom osnovu, a ne na pomoći. Nešto što bi se moglo okarakterizirati kao pomoć je u pravilu redovna potpora Vlade RH preko Središnjeg ureda za Hrvate izvan RH našim projektima. Zahvalni smo na svakom razumijevanju i svakoj potpori. Ali vjerujemo kako i naši ponuđeni projekti vrijede potpore", objašnjava Karačić.
"Mi u svakom trenutku imamo nekoliko spremnih društveno korisnih projekata, ali nije lako 'zagristi u proračunski kolač'. Mi imamo tu nesreću da nas se redovno, nepravedno, svrstava u komercijalne medije, a mi smo toliko javni da ne možemo biti javniji. Ali, nismo kao takvi prepoznati aktualnim zakonom… Čekamo izmjene zakona i konačnu pravičnu raspodjelu medijskog prostora, a onda i proračunskih sredstava", kaže direktorica RTV-a H-B.
Do tada je pred njom i njenim timom još dosta posla, jer pored potrebne financijske pomoći i poboljšanja programa se suočavaju s problemom koji uzrokuje zakasnjela digitalizacija u BiH i činjenicom da je HAKOM zatražio gašenje analognog signala, odnosno odašiljača.
"Svi smo mi taoci usporene dinamike digitalizacije u BiH i to već utječe na naš rad. Od 11 odašiljača u Hercegovini, 9 smo već morali ugasiti, a do kraja godine gasimo još dva. No, BiH mora poštivati svoje međunarodne obveze i mi se u tom smislu ne protivimo. Žao nam je što nisu ostvareni uvjeti stvarne digitalizacije u BiH planiranom dinamikom, ali unatoč tome pokušavamo izaći iz problema. Upravo smo u petak 17. rujna 2021. dobili suglasnost RAK-a za digitalno zemaljsko emitiranje u MUX A u digitalnom području Velež te su tako stvoreni preduvjeti za djelomično premoštavanje problema ugašenih odašiljača. Zatražili smo i od javnih teleoperatera uključenje u njihove distributivne mreže te će i to biti od velike pomoći. Borimo sa na svim frontama", tvrdi Karačić.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
