ZNANSTVENICI spriječili širenje raka! Je li svijet na tragu revolucije

Studija o radu objavljena je u časopisu ”Cancer Cell”.

Maligne stanice mogu brzo reagirati i prilagođavati se promjenjivim uvjetima u svome okolišu, reaktivirajući stanični proces epitelno-mezenhimalne tranzicije (EMT), koji im omogućava promjenu molekularnih svojstava i transformaciju u sasvim drukčiju vrstu stanica.

Zaustavljanje ključnog mehanizma raka

Glavni autor studije Gerhard Christofori, profesor biokemije na Sveučilištu u Baselu, u priopćenju kaže: ”Stanice raka dojke ne samo da su se kroz EMT pretvorile u masne stanice, nego su se sasvim prestale reproducirati. Koliko znamo iz dugoročnih eksperimenata, stanice raka koje postanu masne stanice više se ne vraćaju u stanice raka”.

Proces EMT ključan je u fetalnom razvoju jer omogućuje da se stanice površinskog, epitelnog tkiva pretvaraju u mezenhimalne matične stanice koje se potom diferenciraju te stvaraju brojne organe i tkiva. Kada fetalni razvoj završi, proces EMT ostaje prisutan samo u zacjeljivanju rana i stvaranju ožiljaka u procesu u kojem se epitelno tkivo zamjenjuje vezivnim. No, stanice tumora mogu koristiti EMT i njemu suprotan proces MET kako bi migrirale od primarnog tumora i formirale sekundarne metastaze. Stanična plastičnost povezana je s preživljavanjem raka, širenjem, heterogenošću tumora i njegovom otpornošću na kemoterapiju i ciljane terapije.

Koristeći modele mišjeg i ljudskog raka dojke, skupina znanstvenika istraživala je mogu li se terapijski ciljati stanice raka tijekom EMT-ja, dok su još u vrlo plastičnom, promjenjivom stanju. Kada su miševi tretirani rosiglitazonom (lijek za dijabetes tipa 2) u kombinaciji s MEK inhibitorima, kao što je trametinib (lijek za rak kože), izazvana je transformacija stanica raka u post-mitotičke i funkcionalne adipocite (masne stanice). Osim toga, rast primarnog tumora zaustavljen je i spriječene su metastaze.

”Prvo, pokazali smo da stanice raka dojke koje prolaze kroz EMT, i tako postaju maligne, metastatske i otporne na terapiju, pokazuju visok stupanj promjenjivosti i aktivnosti, odnosno plastičnosti. Zato je te maligne stanice moguće transformirati u druge vrste stanica, što smo pokazali transformacijom u masne stanice. Drugo, pokazali smo da konverzija stanica raka u adipocite potiskuje njihova invazivna svojstva, a time i nastanak metastaza i njihovu reprodukciju. Adipociti se više ne umnožavaju, postaju post-mitotički, a odatle i terapijski učinak”, rekao je Christofori.

Lijekovi već odobreni

Budući da je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) već odobrila oba lijeka koji su korišteni u pretkliničkoj studiji, znanstvenici se nadaju da će uskoro biti moguća i njihova klinička primjena.

“Budući da se kod pacijenata ovaj pristup može testirati samo u kombinaciji s konvencionalnom kemoterapijom, sljedeći korak bit će provjera kombinacije na mišjim modelima. Ova bi metoda mogla biti rješenje i za druge vrsta tumora. Uskoro ćemo nastaviti istraživanje u našim laboratorijima”, pišu autori.

U opisanoj metodi ključna ljekovita tvar je trametinib koji povećava stopu pretvaranja stanica raka u stanice masnog tkiva. Djeluje kao inhibitor proteinskih kinaza MEK1 i MEK2, enzima koji imaju važnu ulogu u proliferaciji i diferencijaciji stanica. Trametinib se inače koristi u liječenju agresivnog raka kože, melanoma. FDA ga je 2018. odobrio kao lijek za liječenje melanoma treće faze, nakon kirurškog odstranjivanja, prenosi Index.hr.

Treba imati na umu da znanstvenici za sada još nisu uspjeli pretvoriti sve stanice raka u masne stanice, već samo dio njih. No one koje su pretvorili, više se nisu mijenjale nazad u stanice raka. Također, rezultate na miševima trebat će potvrditi na ljudima. Ipak, vjerojatnost za uspjeh je velika jer se radi o lijekovima čije je djelovanje već potvrđeno u liječenju ljudi.