Doktorirao je s 28 godina, bio je među onima koji su inicirali prvi funkcionalni nacionalni sustav za prijavu nuspojava u BiH, a trenutačno s timom radi na ispitivanju odnosa između dvaju važnih onkoloških lijekova. Uz to, predsjednik je Općinskog vijeća u Grudama.
Večernji list: Kako ste se snašli u relativno novoj ulozi, predsjednika Općinskog vijeća Grude?
- Prihvatio sam tu ulogu sa zahvalnošću na povjerenju koje su mi iskazali vijećnici, ali i iskustvu koje sam prethodno stekao u radu s institucijama, kako na lokalnoj tako i na međunarodnoj razini. Uloga predsjednika Općinskog vijeća donosi odgovornost, ali i priliku da budem most između različitih političkih i društvenih interesa, s ciljem da rad Vijeća bude konstruktivan, transparentan i usmjeren na stvarne potrebe Gruđana. Nadam se da s općinskim načelnikom tome doprinosim.
Večernji list: Što biste posebno istaknuli kad su projekti u Grudama u pitanju?
- Kada govorimo o projektima u općini Grude, u prvom redu želim istaknuti otvaranje podružnica za tri nova dječja vrtića: u Donjim Mamićima, Tihaljini i Sovićima. To je velik iskorak u jačanju predškolskog odgoja na našem području. Vrtićka podružnica u Drinovcima već godinama pokazuje koliko je važna ta vrsta ulaganja za lokalnu zajednicu i upravo je njezin uspješan model bio inspiracija za širenje. Vjerujemo da će i ove nove podružnice zaživjeti jednako uspješno te da će roditeljima znatno olakšati svakodnevni život. Usporedno s tim nastavljamo s infrastrukturnim projektima koji će dugoročno promijeniti prometnu sliku Gruda. Riječ je o sjevernoj i južnoj obilaznici koje će rasteretiti središte mjesta i povećati sigurnost u prometu, pogotovo za djecu i starije. Riječ je o strateškim zahvatima koji će pozitivno utjecati na gospodarske tokove, ali i na svakodnevnu mobilnost stanovništva. Uz fizičku infrastrukturu, važno je spomenuti i administrativne mjere koje smo uveli radi zadržavanja mladih obitelji. Konkretno, odlučili smo osloboditi mlade ljude od plaćanja administrativnih davanja prilikom kupnje prve nekretnine na području naše općine. To je izravna podrška mladima koji žele ostati i graditi život u Grudama i jedan od načina da im pošaljemo jasnu poruku - računamo na vas i želimo vam olakšati početak vašeg zajedničkog života. Osim toga, prvi put imamo stipendije Općine Grude za sve studente završnih godina studija, uz već stalne stipendije za izvrsne studente.
Večernji list: Kako se došlo do svih mjera kojima se pomaže žiteljima Gruda?
- Sve ove mjere nisu pojedinačne ni slučajne. One su dio šire, promišljene pronatalitetne politike koju u Grudama godinama vodi načelnik Ljubo Grizelj, a ja imam sreću što u njoj mogu sudjelovati. Ta politika proizlazi iz jasnog vrijednosnog stava da je obitelj temelj našeg društva, a ulaganje u djecu i mlade ulaganje je u budućnost. To nije samo politika Općine Grude, riječ je o identitetu našeg cjelokupnog naroda.
Večernji list: Što će u budućnosti biti najveći izazovi za Grude i na čemu trenutačno radite?
- Na razini županije u posljednjih nekoliko godina bilježi se prirodni prirast, ponajviše zahvaljujući mjerama koje potiču rađanje trećeg i svakog sljedećeg djeteta. I u samim Grudama situacija nije toliko negativna kao u nekim drugim sredinama u BiH. Imamo stabilan broj zaposlenih, razvijen poduzetnički duh i veliki broj aktivnih tvrtki koje uspješno posluju i zapošljavaju. Ali i dalje nam demografske mjere moraju biti u fokusu jer je to pozicija gdje lokalna uprava na neki način može intervenirati. Grude se sve više i više šire, a mi se trudimo da to proširenje bude plansko. Naš cilj je da se Grude šire ravnomjerno, da ne dođe do stihijske gradnje i da svaka nova stambena ili gospodarska zona ima infrastrukturu, prometnu povezanost i logičnu povezanost s postojećim naseljima. Želimo da Grude budu dugoročno atraktivne, ne samo za život nego i za ulaganje.
Večernji list: A što je s turizmom i prirodnim resursima? Koliko su u Grudama iskorišteni?
- U tom kontekstu gledamo i na prirodne potencijale i turističke resurse koje imamo. Želimo ih više promovirati i bolje iskoristiti. Tu su Peć Mlini, arheološka nalazišta, naša bogata kulturna i povijesna baština. Grude su rodno mjesto velikana poput Antuna Branka Šimića i Andrijice Šimića, mjesto gdje je osnovana Herceg Bosna, a to je identitet na kojem možemo graditi snažan kulturni turizam.
Takve priče zanimljive su i domaćim i inozemnim posjetiteljima. Svaki aspekt naše politike, od urbanizma, preko demografije do infrastrukture, uklapa se u širu viziju Gruda kao mjesta koje ima povijest, ali i budućnost, koje nudi sigurnost i perspektivu.
Večernji list: Je li lakše biti političar ili znanstvenik?
- Rekao bih da ni jedno ni drugo nije lako, ali su i znanost i politika, barem kako ih ja shvaćam - služenje, samo na različitim razinama. U znanosti tražite istinu, radite precizno, strpljivo i najčešće bez velike vidljivosti. U politici ste izloženiji, odgovorni ste ljudima izravno, a odluke koje donosite često imaju trenutačne posljedice. Znanost me naučila analitičkom razmišljanju, argumentaciji i dugoročnom planiranju. Politika me naučila da morate znati slušati, donositi odluke u složenim okolnostima i nositi se s odgovornošću pred stvarnim ljudima, s njihovim svakodnevnim problemima i nadama. Možda je znanstveni rad često tiši, ali ništa manje važan. A politika, ako je vođena pošteno i sa željom da ostavite nešto iza sebe, može biti jednako zahtjevna i jednako vrijedna. Meni je čast što mogu djelovati u oba svijeta jer jedan me oblikovao, a drugi mi daje priliku da konkretno pomognem.
Večernji list: Zaslužni ste za prvi nacionalni sustav za nuspojave u BiH, kako on danas funkcionira?
- Mogu reći da sam ponosan što sam imao priliku biti među onima koji su inicirali prvi funkcionalni nacionalni sustav za prijavu nuspojava u BiH. Zahvaljujući takvom doprinosu uspjeli smo učlaniti BiH u sustav Svjetske zdravstvene organizacije s kojom Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH i danas surađuje. Svaka naša prijava prosljeđuje se u SZO i s njima smo u stalnom kontaktu. Svaki put to naglasim, pa moram i sada - nuspojave lijekova normalan su dio životnog ciklusa lijeka i najčešće radi toga ne treba prekidati liječenje, osim ako teško narušava kvalitetu života pacijenta. Nuspojave uz pomoć zdravstvenih djelatnika treba evidentirati i prijaviti. Iako radimo na povećanju broja prijava, jer kultura farmakovigilancije se tek razvija, napravljen je ogroman iskorak posljednjih godina. Pokrenute su edukacije, radionice, kampanje, a u planu su i određene zakonske promjene koje će rasteretiti određene birokratske probleme i više uključiti pacijenta u ovu priču.
Večernji list: S 28 godina postali ste doktor znanosti, koliko se danas s nizom obveza uspijevate posvetiti znanosti i na kojim projektima trenutačno radite?
- Još uvijek dosta dobro balansiram sve obveze, najviše zahvaljujući potpori koju dobivam od vlastite obitelji i dobro uigranoj ekipi koja sa mnom radi. Trenutačno radimo na ispitivanju odnosa između dvaju važnih onkoloških lijekova, abemacikliba i letrozola, s naglaskom na njihov utjecaj na jetrene enzime iz skupine citokroma P450 tzv. CYP enzime, koji su najvažniji za metabolizam lijekova. Abemaciklib je ciljani lijek koji se koristi u liječenju hormonski ovisnog raka dojke, a letrozol je hormonski lijek koji se koristi za smanjenje razine estrogena kod pacijentica s istim oblikom karcinoma. Oba se lijeka često primjenjuju zajedno u terapiji, no o njihovim međusobnim interakcijama na razini metabolizma još uvijek znamo relativno malo. Naš cilj je bolje razumjeti kako istodobna primjena ovih lijekova utječe na funkciju CYP enzima kako bi se optimizirale doze i povećala sigurnost pacijentica. Riječ je o translacijskom istraživanju koje može imati vrlo konkretne kliničke implikacije.
Upravo smo završili jedan europski projekt te prijavljujemo novi, usmjeren na područje farmakogenetike. To je grana znanosti koja istražuje kako naše genetske osobitosti utječu na način na koji reagiramo na lijekove. Cilj nam je kroz taj projekt približiti personaliziranu medicinu zdravstvenim sustavima u regiji i educirati novu generaciju stručnjaka u tom području.
Večernji list: U vašoj biografiji stoji da ste otkrili četiri nova flavonoida, spoja koji se nalaze u biljkama i dio su prehrane ljudi. O čemu je riječ?
- Mali ispravak, ti flavonoidi su bili otprije poznati i prisutni u biljkama, ono što smo mi otkrili je mehanizam njihove inhibicije. Prvi put smo znanstveno dokazali da četiri specifična flavonoida imaju sposobnost inhibiranja jetrenih enzima iz skupine CYP, koji su odgovorni za razgradnju lijekova u tijelu. To su ovi enzimi o kojima smo maloprije govorili.
Pojednostavljeno rečeno, ti flavonoidi mogu “usporiti” rad enzima koji inače razgrađuju lijekove. Na primjer, ako netko uzima lijek protiv povišenog tlaka i istodobno konzumira određene biljne pripravke ili dodatke prehrani bogate tim flavonoidima, može se dogoditi da lijek ostaje dulje aktivan u organizmu, što može dovesti do pojačanog učinka ili čak nuspojava. To je vrlo važno za razumijevanje interakcija između hrane, dodataka prehrani i lijekova. Naš krajnji cilj je personalizirati pristup svakom pacijentu, da znamo točno koji lijek, u kojoj dozi, i u kojim uvjetima, za koju osobu.
Večernji list: Kao mladi čovjek koji se zalaže za bolju lokalnu i znanstvenu zajednicu, što biste poručili mladima?
- Nisam toliko u poziciji da dijelim ni savjete ni poruke nikome, ali ako nešto mogu reći iz vlastitog iskustva, to bi bilo - ne čekajte da vam netko drugi stvori priliku, nego je sami stvorite. Ne bojte se rada, odgovornosti i izazova!
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
