Jučer u Vilniusu u Litvi došlo do incidenta iza kojeg prema inicijalnim sumnjama stoji Rusija. Tamo se, naime, rano jutros prilikom slijetanja na aerodrom zapalio teretni avion DHL-a. Zabio se u kuću, pri čemu je jedna osoba poginula, dok su tri osobe u zrakoplovu ozlijeđene, rekli su dužnosnici.
Istraga je tek otvorena, ali istražitelji su poručili kako ne mogu isključiti sabotažu, odnosno terorizam.
Dio razloga za pasivnost Europe može se pripisati strahovima u zapadnim prijestolnicama da će biti uvučeni u sukob za koji nisu spremni, smatra Daniel Byman, stručnjak za terorizam i nekonvencionalno ratovanje u Centru za strateške i međunarodne studije, think tank sa sjedištem u Washingtonu.
"Većina zemalja ne želi se otvoreno sukobljavati s Rusijom. Zabrinuti su zbog moguće eskalacije koja bi pogoršala situaciju", tvrdi Byman.
Čak i riječi koje se koriste za opisivanje napada odražavaju europsku bojažljivost, ističe Gabrielius Landsbergis, litvanski ministar vanjskih poslova u odlasku: "Zašto to zovemo hibridnim napadima? Jer kada to nazovete hibridom, ne morate ništa poduzeti u vezi s tim. Ako to zovete terorizmom, onda to podrazumijeva reakciju."
Kremaljski brend hibridnog ratovanja razvio je ruski general Valerij Gerasimov, sada načelnik Glavnog stožera ruskih oružanih snaga, tvrdi austrijski stručnjak za sigurnost Gerhard Mangott.
"To znači ne samo dezinformacije i propagandu već širok arsenal instrumenata, od sabotaže do infiltracije i financiranja stranaka na Zapadu do narušavanja zračnog prostora NATO-ovih članica", rekao je Mangott.
Članice NATO-a raspravljale su o kolektivnom odgovoru na ruski hibridni rat, rekao je jedan visoki dužnosnik NATO-a uoči summita u Washingtonu u srpnju. Čak i ako se napadi ne kvalificiraju kao neprijateljstva u tradicionalnom smislu, članice se mogu pozvati na članak 4., koji poziva na konzultacije kada je sigurnost zemlje ugrožena. Ali za sada u NATO-u nema mnogo apetita za sukobljavanjem.
Vaše ime | |
Komentar | |