Iako se na prvi pogled čini kako u online prostoru nema granica i kako je trgovanje jednostavno, brzo i efikasno, te donosi brojne uštede, elektroničko trgovanje za građane BiH ograničeno je zbog postavljanja barijera pristupa sadržaju i ponudi, uslugama i proizvodima i to isključivo zbog naše zemljopisne lokacije i ekonomskog položaja u odnosu na razvijene zemlje svijeta piše Capital.ba.
CEFTA-ino istraživanje (Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini) pokazalo je kako prepreke postoje na 68,8% sadržaja te kako su online prodavaonice i njihove robe za nas nedostupne ili ograničene zbog komplicirane logistike i carinskih procedura, visokih naknada za isporuku van lokalnog tržišta, neizvjesnost prilikom isporuke, dvostrukog oporezivanja i drugih faktora.
"Pošto proces e-trgovanja obuhvaća nekoliko ključnih faza poput pristupa online trgovini, registracije, plaćanja i dostave, u svakoj od njih može doći do geoblokiranja, zbog čega je plan članica u budućnosti ovaj vid diskriminacije zaustaviti kroz uklanjanje barijera i uspostavljanje pravila koja važe u Europskoj uniji i za ove članice“, rekli su u CEFTA.
Plan je omogućiti olakšan pristup robi i uslugama, platnim transakcijama te raditi na jednostavnom pristupu stranicama e-trgovine.
"Dakle, zahvaljujući CEFTA pravilima trgovci neće moći diskriminirati kupce zabranom pristupa internet stranicama, preusmjeravanjem na lokalne internet stranice i zabranom pristupa ili drugačijim uvjetma za robu i elektroničke usluge npr. bukiranje hotela, hosting internet stranica i slično“, rekli su u CEFTA.
Zbog ovih barijera, većina trgovaca iz BiH danas je fokusirana na domaće tržište (preko 80%) dok manji broj njih prodaje preko granice i to češće usluge nego robe (manje od 20%).
Inozemni trgovci zbog visokih carina i troškova dostave uglavnom prakticiraju geoblokiranje ograničavanjem adrese isporuke samo na Bosnu i Hercegovinu što se vidi kao glavni problem za dalji rast međunarodne online prodaje.
S druge strane, nedostatak konkurentnosti, jaka konkurencija i neprivlačni proizvodi, te nepostojanje povoljne isporuke razlozi su zbog kojih naše robe ne nalaze svoj put do inozemnih kupaca.
Drugi problem je nepostojanje usklađene regulative s EU ili drugim tržištima u CEFTA i različiti zakoni povezani sa transportom robe za svako tržište (npr. rukovanje povratima), kao i odsustvo regulative za korištenje PayPala i drugih servisa kao načina plaćanja, što je važno za kupce izvan lokalnog tržišta.
Izvršna direktorica organizacije Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja, Snežana Šešlija, kaže kako naši trgovci slabo izlaze na inozemno tržište, ali zato mnogo rade kod nas, posebno za vrijeme i nakon pandemije. Kaže kako se u tom razdoblju e-trgovanje povećalo za 50%.
“Većina naših potrošača koji naručuju iz inozemstva, kupuje mačka u vreći i nikad ne znaju što će dobiti niti jesu li u narudžbu uračunati svi troškovi. S izuzetkom Alibabe i sličnih platformi, koje imaju istaknute sve troškove, s velikim brojem stranica sa kojih možemo naručivati, nemamo jasno definirane uvjete i pravila i onda rizikujemo da nas prevare i ostanemo i bez novca i narudžbe“, objašnjava Šešlija.
Zabrinjavajuće je, kaže, što kod nas i dalje cvjeta neregistrirana trgovina u kojoj su potrošači potpuno nezaštićeni jer ih zakon ne prepoznaje, a istražnim organima se ne isplati baviti se prijevarama trgovanjem na tako malim iznosima.
“To je uglavnom roba koja u većim količinama dolazi iz Kine, Japana, vrlo malo iz Amerike, preko luka i u kontejnerima se mogu nabaviti prilično jeftino. Onda se to preprodaje bez carine i drugih dažbina. Mi smo zato predložili zakone o zaštiti potrošača koji obuhvaćaju segmente o e-trgovini i o unutarnjoj trgovini, što je u proceduri usvajanja i očekujemo kako će kroz godinu dana i ova oblast biti regulirana zakonima“, kaže Šešlija.
Predsjednik Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u BiH Jasmin Marić iz kompanije OLX, kaže kako organizacija okuplja oko 70 online trgovaca, kartičnih kuća, banaka i drugih koji imaju dodira s online trgovinom. Za trgovce kaže kako imaju problem s dostavom i carinskim procedurama, te kako je potrebno napraviti korak dalje i raditi na olakšicama koje bi dovele do postupnog izjednačavanja uvjeta kupovine i prodaje s EU.
“Nama su svi servisi tehnički dostupni, ali postoje otežavajuće okolnosti. Kupovina robe iz EU ide teško gdje su troškovi dostave veoma visoki zbog standarda njihovih pošta koji im daju privilegije u smislu cijene i rokova. Kod prodaje naših roba prema inozemstvu, naši mali trgovci se najčešće žale na visoke cijene slanja, ali i zadržavanja na granici, lagerovanja u skladištima i dugotrajnu isporuku. Svi ovi propisi se oblikuju prema bilateralnim sporazumima, pa bi korak naprijed predstavljao uvođenje nekih olakšica“, kaže Marić.
Događalo se, kaže Marić, da naši kupci naručuju robu s međunarodnih stranica za prodaju, poput Aliexpressa i svjesno lažno označavaju kako im pošta nije dostavila narudžbe, te su otvarali “dispute” za povrat novca, što je s vremenom postavilo “crvene zastavice” na naše tržište i proglasilo ga nepouzdanim. Zbog toga se, kaže on, sada teže naručuje nego ranije, a cijene dostave su izuzetno visoke kako bi vas odbili.
“Dva najčešća problema na našem tržištu prepoznata od strane trgovaca su izuzetno visoki troškovi transakcije u smislu kartičnih plaćanja i u smislu dostave robe. Dostavljači svoje cijene pravdaju inflacijom, rastom cijene energenata i nedostatkom radne snage, što jeste točno. Ne mogu zadržati ili zaposliti nekoga tko će voziti dostavu. Nitko nije zainteresiran kod nas za povećanje kapaciteta dostave jer ne mogu naći radnike“, kaže Marić.
Podaci Eurostata, iako stari četiri godine, koriste se za otkrivanje ponašanja građana u kupovini putem interneta u zemljama CEFTA-e. Posljednji dostupni podaci su 2020.
Građani na CEFTA tržištima uglavnom naručuju robu preko interneta za manje od 50 eura, pa tako i u BiH u kojoj internet koristi 74% stanovništva. Prema podacima Eurostata, samo 38% građana BiH kupuje online i to uglavnom od domaćih trgovaca.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
