Njemačka se vraća u vrh geopolitike! Šalju 5000 vojnika izvan zemlje prvi put nakon 80 godina. Među njima i Hrvati!

Datum objave: 10.04.2024   Broj čitanja: 2365
Panzerbrigade 45 će se sastojati od jedne bojne iz Bavarske, jedne iz Sjeverne Rajne-Vestfalije te jedne međunarodne bojne koju će činiti pripadnici iz NATO-a.
Njemačka se vraća u vrh geopolitike! Šalju 5000 vojnika izvan zemlje prvi put nakon 80 godina. Među njima i Hrvati!


Prije dva dana u Litvu je stigla prethodnica njemačke oklopne brigade koja će od 2027. godine biti trajno raspoređena u toj baltičkoj državi. Ovo je prvi put od kraja Drugog svjetskog rata da Bundeswehr trajno razmješta svoje snage izvan njemačkih granica. Veliki je to izazov za njemačku vojsku koja se suočava s nedostatkom doslovno svega - oružja, opreme, streljiva, a ponajviše ljudstva.

Upravo će nedostatak ljudstva biti najveći problem. I dok oružje, oprema i streljivo mogu trajno ostati u bazama, vojnici zasigurno ne bi pristali na trajno preseljenje u Litvu. Novoformirana brigada Panzerbrigade 45 brojat će 4800 pripadnika te oko 200 civila (po želji, vojnici će moći dovesti i obitelji).

Panzerbrigade 45 će se sastojati od jedne bojne iz Bavarske, jedne iz Sjeverne Rajne-Vestfalije te jedne međunarodne bojne koju će činiti pripadnici iz NATO aktivnosti ojačane prednje prisutnosti. Ta se bojna, pod njemačkim zapovjedništvom, otprije nalazi u Litvi. Službena Facebook stranica NATO enhanced Forward Presence Battle Group Lithuania tvrdi da trenutno tu bojnu čine pripadnici iz Njemačke, Belgije, Češke, Luksemburga, Nizozemske, Norveške i Hrvatske.

Jedna oklopna brigada neće odvratiti Rusiju od agresije. Samo je jedan način za to

Kad za dvije godine postane borbeno spremna, Panzerbrigade 45 će biti opremljena jednom bojnom Leopard 2A7, bojnom borbenih vozila pješaštva Puma i ostalim vozilima koja pripadaju združenoj međunarodnoj bojni.

Trajno raspoređivanje njemačke vojske zasigurno je ohrabrujuće za Litvance, iako samo jedna oklopna brigada neće odveć odvratiti Rusiju od agresije. Kao što to neće učiniti ni sve ostale snage raspoređene u druge dvije baltičke države (Britanci su u Estoniji, a Kanađani u Latviji). Jedini način da se Moskva trajno odvrati od bilo kakvog pokušaja agresije na bilo koju članicu NATO saveza je odlučnost uporabe nuklearnog oružja za njihovu obranu. 

Bi li NATO naredio nuklearni udar da Rusi uđu u baltičke zemlje?

Hoće li američki i/ili francuski predsjednik te britanski premijer narediti nuklearni udar na Rusiju zato što su ruske snage ušle na teritorij Litve, Latvije i Estonije?Jesu li te tri državice vrijedne da se izazove nuklearni armagedon?

Ili je izgledniji scenarij u kojem saveznici šalju nešto malo kopnenih snaga da pomognu Litvancima, Latvijcima i Estoncima u obrani? Nakon što ih Rusi pobijede i ponovno okupiraju, američki i europski politički vođe objavit će kako su ih probali obraniti, ali eto, nije bilo moguće.

Problem je tim veći jer bi se vrlo brzo, za oko godinu dana, NATO savez mogao suočiti s najvećom krizom do sada eventualnim povratkom Donalda Trumpa u Ovalni ured Bijele kuće. Zbog toga bi sigurnost baltičkih, ali i svih ostalih europskih država skoro potpuno postala europski problem. Europa ima dvije nuklearne sile - Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, samo je Francuska članica Europske unije. 

Francuska nema impresivne nuklearne snage, ali dovoljne da odvrate Putina

Francuske nuklearne snage nisu velike (naročito ne u usporedbi s američkim i ruskim), ali bi ipak bile dostatne da odvrate Putina od agresivne politike prema europskim državama. Stoga ne čudi da postoje prijedlozi da se francuske nuklearne snage učine europskim te na taj način ojačaju europski potencijali obrane od agresivnog sjevernog susjeda.

Ne bi bilo prvi put da velike europske sile odluče kako ih savezi ipak ne obvezuju dovoljno da riskiraju svoju opstojnost. To su najteže osjetili Poljaci 1939. godine kad su im državu raskomadali njemački nacional-socijalisti i sovjetski komunisti, pri čemu su Sovjeti iskoristili situaciju da okupiraju Latviju i Estoniju).

Zanimljivo je da su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo pritom objavili rat samo Njemačkoj, dok su poljsko komadanje od SSSR-a potpuno ignorirali. Nakon objave rata nisu ništa poduzeli protiv Njemačke sve do 10. svibnja 1940. i napada na Francusku. No tada je za Francuze bilo prekasno. 

Poljska želi nuklearno oružje

Stoga ne čudi da iz Varšave dolaze izjave da se Poljska želi naoružati nuklearnim oružjem kao najsnažnijim sredstvom odvraćanja od moguće ruske agresije. Izjava poljskog brigadnog generala Jaroslawa Kraszewskog od 12. veljače za poljski medij RMF FM da "oni koji posjeduju nuklearne sposobnosti imaju vrlo visoku razinu sigurnosti" do prije dvije godine bila bi nezamisliva.

No sada nije doživjela osudu poljske javnosti. Dapače, dočekana je s odobravanjem. Problem je što Poljska nema dovoljno vremena razviti vlastito nuklearno oružje pa je pitanje čije bi koristila. Najizglednija varijanta je američko, no povratkom Trumpa na vlast i ta bi opcija bila vrlo upitna.

Ulaskom u NATO sigurnosni savez baltičke države, kao uostalom i mnoge druge, vjerovale su da su trajno riješile pitanje opstojnosti. Surova ruska agresija na Ukrajinu zajedno s republikanskom blokadom daljnje pomoći, a povrh toga i Trumpov negativan stav prema NATO-u, nisu nimalo ohrabrujući. Europski nuklearni kišobran bio bi dobra zamjena za američki, no za sada od toga neće biti ništa.


Mario Galić/Index.hr

 

Njemačka se vraća u vrh geopolitike! Šalju 5000 vojnika izvan zemlje prvi put nakon 80 godina. Među njima i Hrvati!
TAGOVI:
Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2006-2024
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO