Hrvatskoj ekonomiji stranci pomažu jer su poduzetni, Njemačku migranti skoro uništili

Situacija po pitanju rada je u Hrvatskoj daleko bolja nego što je bila prije nekoliko godina. Nezaposlenost je relativno niskih (za Hrvatsku) 6 posto, ukupno zaposlenih je krajem 2023. bilo 276 tisuća više nego krajem 2015., plaće rastu nakon višegodišnje stagnacije između 2008. i 2015.

Međutim druga strana medalje kaže da je Hrvatska jedna od država EU u kojima stranci iz država koje nisu dio EU rade više nego domaće stanovništvo. Razlika između stope aktivnosti radnog stanovništva i stope aktivnosti stranaca iz država koje nisu dio EU je zapravo najveća među svim državama.

Podaci za 2022. pokazuju kako je u Hrvatskoj radno aktivno bilo samo 69.9 posto ljudi u dobi između 15 i 64 godine. Hrvati su tako jedan od radno najneaktivnijih naroda u EU. Gori su samo Talijani (stopa aktivnosti 65.5 posto), Rumunji (66.8 posto) i Grci (69.4 posto).

Između 15 i 64 godine svaki peti stanovnik ne radi ili ne traži posao ili se ne školuje.

Ali gospodarstvo Hrvatske zadnjih godina raste pa treba sve više i više radnika.

Jedan odgovor na to je uvoz strane radne snage.

Stranci koji dolaze iz država koje nisu dio EU u Hrvatskoj su jedni od najaktivnijih u EU. Stopa aktivnosti onih između 15 i 64 godine je 86.9 posto, 17 postotnih bodova više nego domaćeg stanovništva. Stranci su radno aktivniji jedino u Slovačkoj (92.1 posto) i Malti (87.1 posto), prenosi Index.hr.

Najneaktivnije strane radnike koji dolaze iz država koje nisu članice EU imaju Njemačka (63.9 posto), Francuska (63.3 posto), Belgija (56 posto) i Bugarska (51.6 posto).

S obzirom na stanje u mirovinskom sustavu i činjenicu da nema ni političke ni javne potpore ukidanju mirovinskog sustava međugeneracijske solidarnosti, a da je domaće stanovništvo sklono ranom odlasku u mirovinu, veliki uvoz stranih radnika je jedina stvar koja može održavati mirovinski sustav.

Za razliku od država poput Njemačke, Francuske i Belgije, stranci u Hrvatskoj zaista rade. I to puno više nego domaći stanovnici. Kada bi se stopa aktivnosti povećala na razine najboljih država EU, onda strani radnici ne bi bili ni potrebni - jer bi radilo dodatnih tristotinjak tisuća domaćih ljudi.