Fra Božo Ančić, vojni kapelan, svećenik je koji stvari ne voli uljepšavati nego kaže onako kako je, ma koliko god to u javnom prostoru bilo nepoželjno. Šalje on poruke i politici i crkvi, ne da bi nekoga uvrijedio nego da bi svima bilo bolje, a takav je bio i u crkvi u Sebišini, gdje je služio svetu misu za heroja Domovinskog rata Marija Glavotu, nakon čega je svečano otkriven mural.
- Jedino mjerilo po kojem se možemo ravnati je ovdje (pokazuje prstom na Sveto pismo), a sve drugo je voda. Sit sam i ja govorancije i od politike i od biskupske konferencije, ali ja govoriti moram jer kaže sveti Pavao, bilo zgodno ili nezgodno mora se propovijedati. Lako je drugome terapiju propisati, ali teško sebi i zato kao svećenik s oltara počinjem govoreći najprije sebi: Moj grijeh. Ne govorim da se nekome svidim jer onda ću izdati sebe. Nikada nemojte ničemu i nikome pristupati s predrasudama ili na temelju tuđih riječi jer to nam se uvijek obije o glavu. Mi smo katolici i idemo u crkvu, ali naša molitva često ne može dosegnuti strop od crkve jer i Bogu i ljudima pristupamo s unaprijed pripremljenim stavom kojeg mi grčevito branimo. Jednom zgodom Ante Starčević napisa tko nije svoj taj je svačiji jer se ne zna tko će biti. I ono što smo majčinim mlijekom i Kristovim krštenjem dobili, ako s tim krenemo trgovati, nema tu sriće. Isus kaže ne bacajte biserje pred svinje jer kad tad će se okrenuti protiv nas. Mariju je obljetnica danas, ali nismo samo zbog toga ovdje, mi smo ovdje prvenstveno jer smo vjernici jer smo došli preispitati svoje stavove. Jesu li ljudski i čestiti ili kao lađa koja nema kormilara. Po tradiciji smo katolici, a ovo evanđelje ako vrijedi samo do crkvenog praga, jao nama. Znamo mi nažalost Isusa ispravljati i reći da su nezgodna vremena, a kad su bila zgodna - poručio je fra Božo, piše Herc.info.
Zatim je detektirao probleme svih nas. - Nismo zadovoljni stanjem u društvu, u crkvi, zato što prepakiravamo riječ Božju. Božja riječ siječe nepogrešivo i odvaja pravdu od nepravde. Ako sam pravedan onda mi Božja milost ne treba jer da bi Bog pokazao svoje milosrđe najprije treba doć pred pravdu Božju, a onda Bog nas nađe nepravedne, a naći će nas jer smo ljudi i grešnici. Mi bismo rado zaobišli Božju pravdu, a njoj se pobjeći ne može. Evanđelje nije narodna nošnja, misa nije folklorna skupina već je to nešto životno. Život je šansa da postanemo ljudi - poručio je fra Božo.
Istaknuo je i kako sijeda glava i broj godina ne čine čovjeka niti umnim niti mudrim i istaknuo je koliko je plemenit bio Marijev život iako je poginuo u cvijetu mladosti. - Netko može živjeti 3 života, a životariti. Budemo li živjeli po pravdi Božjoj preispitivat ćemo svoje stavove svaki dan i onda ćemo biti ljudi. Nije bitno koliko ćemo živjeti već je važno kako ćemo živjeti. Božja riječ nije fikcija i apstrakcija, ona je način da možemo riješiti problem kojeg mi zovemo život. Jer ako ovih nekoliko desetaka godina potrošimo onda ćemo braćo moja i sestre moje i ljudsko u kršćansko dostojanstvo svesti na razinu korita i onda iz običaja, kad otegnemo papcima, netko će nam dati pokoj reda radi. Moramo biti svjesni da naše dostojanstvo ne može biti motivirano koritom i daj samo meni, a na 13. mjestu netko drugi. Mi smo kao nacija i crkva u krizi. Svi mislimo da će ekonomija promijeniti društvo. Neće. Kriza je duha. Mi smo u duhovnoj krizi dok god radili isto, a očekivali bolje bit ćemo glupi i još luđi. Bog nas je poslao u borbu, a onda nas je darovao darovima Duha svetoga. Isus nikad nije rekao moraš nego ako hoćeš. Moranje je prisila, a hoću je odluka. Na nama je sve. Sve mi imamo. Samo je pitanje kako ćemo se posložiti i koga ćemo slijediti. Najprije sebe, a onda drugog kroz ovu dioptriju treba gledati. Nisam ćorav, dok plaćam porez imam pravo i govoriti. Nemojmo se igrati braćo, vrijeme je da se ujedinimo oko ozbiljnih stvari, oko onog što je vrijednije od korita. Smrtna košulja džepa nema. Ništa ne nosim već ove ruke i ovo srce. Najprije ćemo Božjoj istini odgovarati. Ljudi nas pamte po imenu, a ne po onom što smo imali. To je podložno vremenu - poručio je fra Božo na misi zadušnici za Marija Glavotu.
Na kraju je poentirao. - Budućnost se stvara danas jer sutra će možda za mnoge bit kasno. Držimo se onoga što smo po krštenju. Uvijek jedni drugima dajmo ruku. Svi se mi slažemo oko Oče naša, ali samo u prvom dijelu, drugi dio je na zemlji, tu moramo otvoriti oči naše duše, naš razum. Sve ima svoje lice i naličje. Promatramo to kroz prizmu ove knjige, Svetog pisma. Mogu ja i ovu knjigu istrgati, ali ona nam je životno ogledalo - poručio je vojni kapelan fra Božo Ančić.
Herc.info
| Vaše ime | |
| Komentar | |
