Izbori u Tajvanu 13. siječnja teško da mogu biti važniji za tajvansku demokraciju s obzirom na to da je kineski predsjednik Xi Jinping održao zloslutni novogodišnji govor u kojem je inzistirao da je "ponovno ujedinjenje domovine povijesna neizbježnost".
Izlazak Tajvanaca na birališta u središtu je bitke za regionalni utjecaj između Pekinga i Washingtona, a sve će oči biti uprte u reakciju Kine na subotnje glasanje. Scenarij noćne more za globalnu sigurnost bio bi regionalni sukob usredotočen na otok koji proizvodi više od 90 posto svjetskih naprednih mikročipova, vitalnih za sve, od iPhonea do električnih vozila, piše Politico.
Tijesnu prednost u anketama ima trenutni potpredsjednik William Lai iz Demokratske progresivne stranke (DPP), koji je zagovornik suvereniteta Taipeija i nastoji ojačati odnose sa SAD-om, Europom i drugim demokracijama. Njegov glavni suparnik je Hou Yu-Ih iz stranke Kuomintang (KMT), koji ima prijateljskiji stav prema Pekingu.
Pobjednik će naslijediti Tsai Ing-Wen iz DPP-a, koja je odslužila dva mandata, osam godina tijekom kojih je Peking pojačao svoju agresiju prema Taipeiju, osobito posljednjih mjeseci. Tajvansko ministarstvo obrane u rujnu je objavilo da je rekordan broj kineskih ratnih zrakoplova prešao središnju liniju Tajvanskog tjesnaca, vodenog puta dugačkog 170 kilometara koji odvaja otok od kontinentalne Kine, piše Index.hr.
Kineska komunistička vlada, koja Tajvan smatra svojom odcijepljenom pokrajinom, na DPP gleda kao na najvećeg neprijatelja i želi ga maknuti s vlasti. Veliko je pitanje kako će Peking reagirati ako snage koje se zalažu za neovisnost osvoje treći mandat zaredom.
U subotu navečer Lai i Hou organizirali su predizborne skupove u istoj četvrti u Taoyuanu, gradu u blizini prijestolnice, privlačeći desetke tisuća pristaša uglavnom osoba srednje i starije životne dobi. DPP je namjeravao učvrstiti svoju reputaciju nepokolebljivog protivnika neprijateljski nastrojenog Pekinga. "Samo izgradnjom snažne nacionalne obrane možemo zaštititi sigurnost Tajvanskog tjesnaca", rekao je Lai okupljenima.
Nasuprot tome, Hou je pokušao prikazati DPP kao korumpiranu stranku sklonu ubrzanju obračuna s Xijem. "Dolazi nam korupcija, crni novac, ratno huškanje i nezavisnost Tajvana", rekao je Hou na suparničkom skupu u blizini. "Neovisnost Tajvana" je fraza koja nosi tenzije jer Peking upozorava da takav potez znači rat.
Evo što trebate znati o predsjedničkim izborima na Tajvanu.
U osnovi se natječu tri kandidata. Lai iz DPP-a natječe se da naslijedi svoju šeficu, predsjednicu u odlasku Tsai, a posljednje četiri godine bio je potpredsjednik. Peking je iznimno kritičan prema Laiju, koji je 2017. godine sebe nazvao "pragmatičnim zagovornikom neovisnosti Tajvana". Pridružio mu se Bi-Khim Hsiao, potpredsjednički kandidat koji je dobro poznat u Washingtonu jer je služio kao de facto veleposlanik Tajvana u SAD-u.
Lai (64) je diplomirao na Harvardu i potječe iz skromne sredine. Otac mu je poginuo u rudarskoj nesreći dok Lai nije imao ni godinu dana. Bio je među šestero djece koje je odgajala njegova majka. Prije nego što je postao potpredsjednik, bio je gradonačelnik grada Tainana, a kasnije tajvanski premijer.
Prijateljski front prema Pekingu, odnosno KMT ili Nacionalističku stranku predstavlja Hou, bivši policajac i gradonačelnik grada New Taipei, malo izvan glavnog grada.
Međutim, neki u KMT-u gledaju na Houa sa skepsom. Unutar KMT-a, okorjeli pristaše vjeruju u pankineski identitet jer su mnoge njihove obitelji došle s kontinenta i nevoljko su se preselile na Tajvan tek nakon komunističkog preuzimanja vlasti 1949. godine.
Houova obitelj, nasuprot tome, generacijama je bila na Tajvanu i smatra se izvornom tajvanskom, a ne kineskom. Ova napetost je potaknula Houa da pokaže dokaz o očevoj karijeri veterana KMT-a i mehaničara na ratnim brodovima tijekom borbi protiv komunista 40-ih godina, iako je također bio regrutiran od strane japanske carske vojske tijekom kolonizacije Tajvana. Poslije ratova njegov je otac postao mesar.
Ovaj put postoji treća stranka (što nije uvijek slučaj): Tajvanska narodna stranka, koju vodi bivši gradonačelnik Taipeija Ko Wen-Je, posebno popularan među mladim biračima. Stranka tvrdi da zauzima sredinu između dva tradicionalna tabora.
Nema jasnog favorita. Tajvan ima 10-dnevnu zabranu objave anketa uoči izbora. Prema posljednjim brojkama, objavljenima prošlog tjedna, čini se da će Lai iz DPP-a pobijediti uz prednost nad Houom od 3 do 11 postotnih bodova, ovisno o anketama. Ko je u pravilu bio posljednji u anketama.
No, anketari su također upozorili na značajne fluktuacije. Prethodnih mjeseci Laijevo vodstvo često je bilo unutar statističke pogreške, pokazujući da je sve još otvoreno, pogotovo jer Koov TPP pomalo gubi podršku mladih i komplicira aritmetiku.
Bit će održan samo jedan krug glasanja. Kandidat s najvećim brojem glasova bit će pobjednik, neovisno o odazivu ili udjelu u ukupnom broju glasova. Oko 19.3 milijuna od 23.6 milijuna stanovnika na otoku ima pravo glasa. Njih milijun glasat će prvi put.
Na posljednjim predsjedničkim izborima 2020. Tsai je osvojila 57 posto, s rekordnih 8.2 milijuna glasova. Porast njene popularnosti dogodio se uvelike zahvaljujući šoku na Tajvanu zbog oštre reakcije Pekinga na prosvjede u Hong Kongu 2019. godine.
Novi predsjednik će prisegnuti 20. svibnja.
Istog dana bira se i 113 zastupnika Nacionalnog parlamenta. TPP obećava da će osvojiti dovoljno mjesta kako bi spriječio DPP ili KMT u ostvarivanju većine, iako ankete to ne pokazuju baš sasvim jasno.
Lai je u subotu apelirao na svoje pristaše da podrže kandidate DPP-a i na parlamentarnim izborima, upozorivši da neće moći učinkovito voditi zemlju ako njegova stranka ne uspije osvojiti barem polovicu mjesta u zakonodavnom tijelu.
Rezultati su prije četiri godine objavljeni u 22:30 prema lokalnom vremenu (14:30 GMT). Čim se birališta zatvore u 16:00, počinje prebrojavanje i stalno se ažurira, tako da postoje dobre šanse da saznamo ishod i prije konačne službene objave.
Izbori su dio šireg geopolitičkog rivalstva između Kine i SAD-a. Peking je pojačavao svoju vojsku za potencijalni sukob u Južnom kineskom moru, ali kineski dužnosnici su također naglasili da su vojne opcije zadnje sredstvo ako mirno ujedinjenje više ne bi bilo izvedivo.
Pobijedi li vladajući DPP, to će biti prvi put da stranka koja se zalaže za neovisnost osvoji treći uzastopni mandat otkako je Tajvan postao demokracijom 1996. godine.
Peking bi to mogao protumačiti kao signal da postoji slaba potpora budućem ujedinjenju, osobito među mlađom generacijom koja je manje povezana s Kinom, pa bi kineske vlasti mogle osjetiti potrebu za povećanjem uloga.
Imajući to na umu, vojne napetosti već su u porastu. Uz povećanu nazočnost ratnih zrakoplova iznad Tajvanskog tjesnaca, Kina je u listopadu iznad Tajvana lansirala raketu za nošenje satelita "Dugi marš", prvu koja je krenula tom putanjom.
Peking krivi tajvansku vladu za guranje otoka u "ponor katastrofe". "Vlasti iz DPP-a traže neovisnost oslanjajući se na SAD, pretvarajući Tajvan u bure baruta i otok eksploziva", rekao je u prosincu glasnogovornik kineskog ministarstva obrane Wu Qian.
Tajvan je donekle već spreman za eskalaciju. Nakon što je tadašnja predsjednica Zastupničkog doma Kongresa Nancy Pelosi svojim posjetom 2021. godine uzburkala strasti, Kineska narodnooslobodilačka vojska pokrenula je zajedničke vojne vježbe oko tajvanskog zračnog prostora i voda. Postoji bojazan da bi Kina ove godine mogla otići dalje.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
