Željan Šimunović: Božićni običaji (5. završni dio)

Datum objave: 27.12.2023   Broj čitanja: 1074
Uz tekstove pučkog pisca Željana Šimunovića uranjali smo u božićno vrijeme proteklih tjedana. Brojni zaboravljeni običaji oživjeli su uz njegove tekstove.
Željan Šimunović: Božićni običaji (5. završni dio)

 
Ostao nam je još peti završni dio. Međutim to, vjerujemo, nije kraj dobrog štiva kojim će nas Željan Šimunović darivati. Neka mu poticaj bude broj čitanja jer ste u velikom broju čitali našeg pučkog pisca iz mjesta Pocrte u župi i općini Grude.

Željan Šimunović/Grude.com

SVETI STIPAN I IVAN

Drugi dan Božića je Sveti Stipan kad se izjutra uz pozdrav ''valjen Isus'' nadoda ''na dobro vam doša Sveti Stipan''. ili ''Ivan'' na Ivanjdan. Svi odgovaraju ''i s tobom Bog da zajedno''. K misi se nosi voće i rakija. Iza mise časti se, piva, a zna se zabaciti i kamena s ramena. Djevojke bi bacale jabuke momcima, a oni bi im uzvraćali. Pored ostalih pjesama, na Stipanjdan, posebno bi se isticala ganga ''Punica je dočekala zeta, svarila mu nogu od pileta''. Novi zetovi bi išli u punica, gdje bi ih dočekala grotulja i dobar ručak. Grotulja se sastojala od suhi smokava, oraha, badema, rogača i sl. od kojih bi se napravila velika ogrlica. Ponekad je znala biti ukrašena trakicama šarenog papira. Punica bi zetu prebacila grotulju oko vrata, a zet je darivao punicu košuljkom[1] ili meculetom[2].

MLADENCI

Mladenci se slave u spomen na dan kada je Herod dao poubijati svu djecu do dvije godine kako bi tako bio ubijen i mali Isus. Na ovaj dan običaj je simboličnog šibanja djece kako bi se podsjetilo na bol ubijene nevine dječice. Ovaj obred uglavnom je obavljala majka djeteta, a pri tom bi stalno ponavljala ''Resti u dužinu, u širinu, u dužinu, u širinu………. Slušaj, uči, ne svađaj se sa starijim, ne odgovaraj starijim…''. Naravno da bi djeca bila zbunjena, ali bi im stariji naknadno objasnili smisao ovog postupka i darivali ih nekim sitnim darom. Nakon toga djeca su se blagoslivljala na misama.

NOVA GODINA

U stara vremena nije se slavila Nova godina, nego se to zvalo „Mali Božić“ ili „Mlado Lito“. Niko nije čekao ponoć da nastupi nova godina, nego se u zahvalu za primljena dobročinstva tijekom prolazeće godine Bogu molilo, te se od Boga tražilo da i u narednog godini bude naša snaga i da nas jača u slabosti. Na samu Novu godinu ponavljalo bi se sve kao na Božić. Razlikovao se samo pozdrav u tom što se govorilo ''na dobro vam doša Božić i mlado lito''.

ZA KRAJ

Nažalost ovi tradicionalni običaji nisu se održali, ali imaju i danas mjesto u svetkovanju Božića. Pod utjecajem zapadnih materijalističkih vrijednosti, koje mladi s oduševljenjem prihvaćaju, izgubili su duhovne vrijednosti. Ta prilagodba, novom vremenu, donijela nam je potrošačko božićevanje, koje zaboravlja na čovjekoljublje i istinsku radost. Božićevanje nam se svelo na to da smo za Božić ''dobili nešto in", nešto novo, nešto lipo i skupo, nešto "pravo", ali što vrijedi kad nas to u srcu ne veseli? Što vrijedi dar koji nije out kad nam taj dar u out stavlja obiteljsko zajedništvo? Kako se tomu oduprijeti? Možda netko zna kako Božićne običaje ispravno „modernizirati“, ali u skladu sa njihovim starim duhovnim i folklornim vrijednostima.



[1] Košuljak – tradicionalna ženska košulja

[2] Meculet – Ženska marama

 

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2006-2024
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO