Sveti Martin pomagao je sirotinji, volio vino, nije htio biti biskup...

Blagdan Sv. Martina, zaštitnika vinograda i vinogradara, jedan je od najželjnije čekanih i najveselijih blagdana u našim krajevima, zbog stoljetne tradicije da se baš na taj dan održava ceremonija krštenja mladog vina, koja ne prolazi bez dobre kapljice i bogate trpeze.

Slavi se u čast rimskog viteza iz pokrajine Savarije, u današnjoj Mađarskoj, koji je bio poznat kao blag i milosrdan čovjek. Završio je vojnu službu, no zaredio se i godinama djelovao u samostanu u Galiji, u Poitiersu, nakon čega je izabran za biskupa Toursa. Posvećen je 370. godine. Pokopan je 11. studenog 397 godine, što je dan koji se slabi kao njegov spomendan.

Legenda kaže da je bio veliki ljubitelj vina te vinogradar, što ga je potaknulo da uvede običaj krštenja mošta. Legenda također kaže da se protivio tome da postane biskup, pa se pred samim imenovanjem sakrio među guskama, no one su ga izdale svojim graktanjem. Tako je postao biskup, dok se u mnogim krajevima na Sv. Martina i danas tradicionalno jede guska s mlincima.

'Jesti, piti i veseli biti' glavni je moto Martinja u većini hrvatskih krajeva, a posebno se njime ponose u Općini Sveti Martin na Muri, koja je ove godine od Vlade dobila rješenje 'o značenju proslave i obilježavanja blagdana Svetog Martina biskupa, odnosno Martinja', čime je, zapravo, proslava dobila status nematerijalnog kulturnog dobra.

Još nekoliko zanimljivih činjenica:

Ime Martin dobio je po bogu Marsu, rimskom bogu rata, odnosno njegovo ime je umanjenica od tog božanskog imena
Martinovi roditelji smatrali su kršćanstvo sektom, ali njega je privlačilo te ga je s vremenom prihvatio. Čak se zaredio za egzorcista, a biskup je postao 370.godine. Smatrali su ga najvećim francuskim biskupom
Mnogi su ga željeli za zaštitnika jer je kritizirao imućne i pomagao siromašnima, pa je osim zaštitnika vinara i vinograda, postao zaštitnikom vojnika, konjanika, gostioničara, liječenih alkoholičara, hotelijera, gusaka, uzgajivača konja, švicarske papinske garde i Francuske
Sveti Martin zaštitnik je i nekih mjesta u Hrvatskoj: Belog Manastira, Virja i Čepinskih Martinaca
U narodnom vjerovanju, Martinje označava kraj jeseni i početak zime jer su svi radovi u poljima gotovi. U Srednjem vijeku je 11. studeni u cijeloj Europi bio sajamski dan i tad su završavali mnogi ugovori, vraćali su se dugovi, plaćao porez i slično