Sretniji ljudi su zadovoljniji svojim poslom te dobivaju veću društvenu podršku od suradnika te bolje ocjene učinka od nadređenih.
Stručnjaci kaži da takvi ljudi ostavljaju bolji dojam, a time nesvjesno utječu na to kako ih ljudi gledaju i doživljavaju.
U jednoj studiji procjenjivala se produktivnost prodajnih agenata i ispostavilo se da su oni pozitivniji bili i uspješniji, prodali su 37 posto više polica osiguranja od manje pozitivnih kolega. Pokazalo se i da sretniji ljudi češće imaju bolja primanja, manje izostaju s posla i nisu skloni dati otkaz kao oni koji se osjećaju nesretno.
Druga studija je otkrila da su sretni 18-godišnjaci imali veću šansu pronaći brže posao i raditi u na prestižnijim i više zadovoljavajućim poslovima. Također, ljudi vedrije naravi tijekom studija, kasnije u životu su imali veće prihode.
Stručnjaci priznaju kako je u konačnici zapravo teško odgovoriti na pitanje - što je prvo, sreća ili uspjeh?
Na primjer, neki od vrlo poznatih i uspješnih ljudi bili su sve samo ne veseli i optimistični. Povijest pokazuje da depresivni pojedinci poput Abrahama Lincolna i Winstona Churchilla mogu ostvariti nevjerojatne podvige.
I negativne i pozitivne emocije su prilagodljive situacijama pa tako postoji vrijeme kada ste tužni, ali i vrijeme kada ste sretni - sve su to normalne i prihvatljive ljudske emocije koje samo još jednom potvrđuju da smo svi ljudi koji imaju emocije.
Filozof Bertrand Russell je 1951. godine rekao nešto što ovu temu može sažeti u dvije rečenice: 'Dobar život, kako ja to zamišljam, je sretan život. Ali, ne mislim da ćeš, ako si dobar, biti sretan; mislim da ćeš, ako si sretan, biti i dobro', prenosi Business Insider.
Vaše ime | |
Komentar | |