Batat je pogrešno prozvan slatkim krumpirom, jer riječ je o porodici slakova. Potječe iz Srednje i Južne Amerike, a od ove višegodišnje biljke iskoristivi su i mladi listovi, vršci biljke i zadebljali korijen, nalik na krumpir, pa se često pogrešno tako naziva.
Batat spada u izuzetno zdrave biljke s vrlo malo masti, a sadržava mnoštvo ugljikohidrata, vitamina. (A, C, E, B6) i bakra, mangana, kalija i željeza. Pored soje, riže i pšenice spada u najvažnije poljoprivredne kulture u svijetu.
Može se kuhati ili peći, od njega se mogu pripremati pekmez, štrudle i pite, a može se čak jesti i svjež. Listove možemo koristiti kao i listove špinata. Farmaceutska industrija rabi ga za izradu dijetetskih pripravaka.
Batat može biti žute, narančaste, crvene, smeđe i ljubičaste boje. Najbolje uspijeva u pjeskovito-ilovastim tlima, upravo onakvim kakva imamo u Primorju, neutralne do blago kisele pH reakcije (pH 6).
Biljčice treba u početku navodnjavati, a kasnije samo u slučaju suše jer prevelika količina vode može uzrokovati truljenje korijena. Nakon uzgoja na određenoj površini batat na njoj ne treba saditi u iduće tri-četiri godine. Korove treba uklanjati ručno jer je ova biljka izuzetno osjetljiva na primjenu herbicida, prenosi Zadarski list.
Batat ima manje potrebe za dodavanjem gnojiva od ostalih povrtnih kultura, no neće mu smetati povremena gnojidba mineralnim gnojivom NPK 50- 100- 150.
Batat se sadi oko 15. ožujka, kada je temperatura tla iznad 10 °C, na razmak 120 x 30-40 cm. Najčešće se uzgaja vegetativno, presadnicama (ukorijenjenim izbojima iz korijena). Prije sadnje preporučljivo je namočiti sadnice u vodi kako bi se kasnije lakše ukorijenile. Vadi se kada većina gomolja ima više od 150 grama, a što će se dogoditi 100 do 130 dana nakon sadnje.
Najbolje je zrelost odrediti tako da se iščupa jedan korijen batata i provjeri urod. Ovo se obično događa od kolovoza do listopada, ali svakako prije mraza. Zrelost je najlakše odrediti po bijelom soku koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma gomolja, a najviše se cijene kultivari tamne potkožice, žutog ili narančastog mesa i slatkog okusa. I listovi se mogu brati, i to nekoliko puta godišnje.
Batat je najbolje uzgajati ispod folije jer će ona čuvati vlagu i toplinu tla, što je odličan preduvjet za njegov razvoj, a folija će ga čuvati i od nametnika. Rast batata odvija se u tri faze: najprije raste korijen, dok nadzemni dio raste umjereno; intenzivni rast vriježa i lišća; i najzad pojačan rast listova i početak razvoja zadebljalog korijena.
Od štetnika koji napadaju batat najznačajniji su oni zemljišni, žičnjaci i grčice. Za štete koje nastaju na listovima odgovorne su gusjenice slakova ljiljka. Raspon krila leptira doseže do čak 13 cm. Gusjenice se hrane lišćem i korijenom batata. Batat je zanimljiv i puževima, poljskim miševima i voluharicama.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
