Kad vide plaće i situaciju oko sebe, mladi ne žele studirati

Datum objave: 11.03.2023   Broj čitanja: 1540
Budući studenti ne žele trošiti vrijeme (5 godina studiranja minimalno) i novac svojih roditelja da bi nakon diplome čekali po deset godina.
Kad vide plaće i situaciju oko sebe, mladi ne žele studirati

Broj upisanih studenata na fakultete počeo se kretati silaznom putanjom. Akademsko obrazovanje više ne donosi siguran ili stabilan posao, već samo dugogodišnje dugove, a studentski život više ne nudi toliko dobrobiti kao prije, piše Večernji list BiH.

 

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH za 2022. u cilju unaprjeđenja statističkog izvještavanja u situaciji kada briga o kvaliteti i razvoju obrazovanja u BiH postaje prioritet u obrazovnim politikama na svim razinama. Podaci su poražavajući.

 

Službene statistike

Na prvi ciklus studija visokog obrazovanja u BiH, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u akademskoj 2021./22. godini u zimski semestar upisano je 76.028 studenata. Od toga je 65.561 student upisan na sve godine studija, a 10.467 njih su apsolventi. U 2021. godini studij su završila 12.324 studenta, što je za 7,3% manje u odnosu na školsku 2020. godinu.

 

Statistički pokazatelji govore da je u petogodišnjem razdoblju smanjen broj studenata za 18.799. U akademskoj 2021./22. na visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9782 nastavnika i suradnika. Brojke i ne čude s obzirom na masovnost iseljavanja i činjenicu da je veliki broj onih koji su završili fakultete i na zavodima za zapošljavanje proveli najbolje godine života.

 

Mnogi će reći da je generacijama prije nas bilo lakše. Oni koji su završili fakultete zaposlili su se u solidnim tvrtkama, dobili siguran posao, imali sigurnu plaću, mogli su graditi i kupovati nekretnine i imati djecu. S druge strane, mlađa generacija, mladi koji su nedavno završili fakultet ili oni koji su trenutačno maturanti, svjesna je kako takav razvoj situacije u životu nije realan.

 

Godine stvaranja hiperprodukcije kadra došle su na naplatu jer je, iako je davno upozoravano, tržište rada postalo prezasićeno. Stoga i nije iznenađenje što budući studenti ne žele trošiti vrijeme (5 godina studiranja minimalno) i novac svojih roditelja da bi nakon diplome čekali po deset godina na zavodu za potencijalni posao. A budući da se rijetko tko zapošljava preko zavoda, i dulje.

 

Ne žele studirati

 
 
poster
 
 
 
 
 
 

- Nema više motiva da djeca studiraju jer poslije završenog fakulteta jako je teško dobiti posao, a i kada ga dobiju, plaće su postale mizerne. Djeca postaju pragmatična i počinju razmišljati od čega mogu živjeti. Simptomatično je da najviše djece, kada je riječ o srednjoj školi, upisujemo u medicinsku. Roditelji svjesno upisuju djecu za medicinske sestre koja će sutra sigurno završiti u Europskoj uniji jer su plaće puno bolje - kazao je prije početka ove akademske godine Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici, uz veliku zabrinutost zbog činjenice da u BiH drastično pada broj studenata.

 

Djece u osnovnim školama diljem BiH nema, kao ni djece u srednjim, pa će i problem nedostatka studenata biti mnogo izraženiji za 5 do 10 godina. Mladi završe fakultete, odu na zavod za zapošljavanje i potom rade za 1000 do 1200 KM.

 

Diplomirani ekonomist, pravnik, inženjer... Počeli su razmišljati "zašto gubiti 4-5 godina da budem na zavodu, a ako dobijem posao, moram raditi za 1000 - 1200 KM?" Kvalitetan obrtnik može zaraditi mnogo više, a posao može dobiti bilo gdje i u BiH i u svijetu.

 

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2006-2024
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO