Cijene goriva na benzinskim crpkama u Srpskoj, nakon jednog perioda mirovanja, nažalost ponovo će biti korigirane na više u idućih nekoliko dana, ali i tjedana, jer će naftni distributeri biti primorani na to, što zbog održavanja rentabilnosti u svom poslovanju, tako i novih turbulencija na globalnom tržištu i rasta rafinerijskih cijena.
Otkriva ovo za “Glas Srpske” direktor “Krajinapetrola” Milovan Bajić, pojašnjavajući kako nije tajna da je naftno tržište Srpske, zbog ovisnosti od uvoza, izravno oslonjeno na kretanje cijena nafte i naftnih derivata na europskom tržištu.
Do novih turbulencija i rasta cijena barela nafte došlo je jer trgovci i burzovni mešetari smatraju da će nakon ukidanja strogih “covid” mjera u Kini doći do ubrzanog rasta njihove ekonomije i potražnje za naftom, s obzirom na to da je ova zemlja najveći svjetski uvoznik “crnog zlata”. Međunarodna agencija za energiju čak je iznijela prognoze da će zahvaljujući Kini globalna potražnja za naftom u ovoj godini dosegnuti rekordnih 101,7 milijuna barela dnevno.
Prema riječima Bajića do novog rasta cijena na benzinskim crpkama u Srpskoj bi sigurno došlo u idućim danima i da nije bilo ovih novih burzovnih turbulencija, jer, kako je istaknuo, domaći distributeri već izvjesno vrijeme rade sa maržama koje su daleko manje od onih utvrđenih vladinom uredbom.
- Kako u siječnju, po običaju slab promet, distributeri se do sada nisu odlučivali da povećavaju cijene na crpkama i pored većih ulaznih troškova. Međutim, okolnosti nas tjeraju da cijene opet korigiramo na više, pogotovo jer su i rafinerijske cijene dizela skočile za sedam feninga po jednom litru. Nažalost, situacija se dodatno komplicira zbog Kine, ali i 5. veljače kada na snagu stupa prošireni europski embargo na rusku naftu - kaže Bajić, dodajući kako je u ovakvim okolnostima vrlo teško praviti bilo kakve procjene za koliko će cijene na domaćim crpkama biti korigirane.
Podsjećanja radi, zabrana Europske unije na uvoz sirove nafte iz Rusije stupila je na snagu u prosincu, ali će embargo od 5. veljače biti proširen i na naftne derivate koji se transportiraju morem. Pojedini europski analitičari navode da će ova nova zabrana najverovatnije izazvati određene probleme u isporukama i opskrbi dizelom, jer je Rusija u zadnjim godinama bila najveći dostavljač dizela u Europsku uniju jer europske rafinerije ne proizvode dovoljno da bi zadovoljile potražnju.
Oni čak navode da bi cijena dizela u ovom kvartalu mogla dostići čak iznos od 200 dolara po jednom barelu, jer sankcije mogu uzrokovati globalni manjak. S druge strane ima i onih koji smatraju da nakon 5. veljače ipak neće doći do nestašica, jer će, kako su istaknuli, procvjetati crno tržište te će tankeri sa ruskom naftom prolaziti ispod radara. Na taj način posrednici će puniti svoje džepove, a krajnji korisnici, vozači, plaćati peh jedne, kako ju je nazvao Bajić, sulude politike zemalja EU.
-Cijene nafte zbog ovakvih i sličnih stvari variraju, ali treba znati da su rafinerije te koje određuju konačnu cijenu naftnih derivata. Mi se samo s maržom ugrađujemo. A rafinerije vrlo često kalkuliraju. Ima tu mnogo mutnih poslova. Uvjeren sam da veliki igrači prije uvođenja ovakvih i sličnih sankcija sebe unaprijed osiguraju sa određenim količinama nafte i naftnih derivata. Nađu i alternative opskrbljivače, koji im preprodaju rusku naftu. Na kraju sve to plate mali - poručio je Bajić.
Unatoč tome što europske vlasti i tvrtke pokušavaju prekinuti veze sa Rusijom nakon početka rata u Ukrajini Europa je prošle godine iz te zemlje uvezla skoro polovicu potrebne količine dizela. Prema službenim podacima, ovaj uvoz iz Rusije je tijekom siječnja ove godine iznosio 770.000 barela nafte, što je najviše od ožujka prošle godine.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
