HDZ Bosne i Hercegovine danas će za predsjedateljicu Vijeća ministara BiH predložiti zamjenicu predsjednika Borjanu Krišto koja je na ovim izborima bila i kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Odluku bi trebalo potvrditi stranačko vodstvo kao jedan u nizu poteza koje su upriličile nove vlasti. Na tom mjestu trebala bi, prema načelu rotacije, a s obzirom na to da pozicija pripada Hrvatima, naslijediti Zorana Tegeltiju koji, kako doznajemo, također ostaje u novom sazivu državnog Vijeća ministara. Krišto je na posljednjim općim izborima ostvarila najbolji izborni rezultat u posljednje 24 godine kod Hrvata.
Izvršna vlast i zastupničke klupe
No, svejedno, Hrvati nisu uspjeli u državno Predsjedništvo izabrati svog kandidata unatoč takvoj potpori zbog toga što je izbornim inženjeringom bošnjačkih birača i dijela političkih stranaka u državni vrh ponovno uguran Željko Komšić. Krišto u Vijeće ministara dolazi s pozicije predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Prije toga obnašala je niz važnih dužnosti u izvršnoj zakonodavnoj vlasti. Od ministrice pravosuđa Hercegbosanske županije te Federacije BiH do šefice izvršne vlasti u ovom entitetu. Bila je autorica desetaka ustavnih apelacija, a sudjelovala je u svim razgovorima o ustavnoj i izbornoj reformi. Time se u pravom smislu kvalificirala voditi budući saziv Vijeća ministara.
Potporu kandidatu HDZ-a BiH za mandatara ovoga saziva Vijeća ministara već je najavila srpska članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja dolazi iz SNSD-a, no odluku o tome mora poduprijeti još jedan član državnoga vrha. Komšić je još ranije najavio kako neće dignuti ruku za legitimnog predstavnika Hrvata te će sve ovisiti o tome hoće li to učiniti Denis Bećirović. S obzirom na činjenicu da je njegov SDP BiH postigao koalicijski sporazum, odnosno potpisao dokument o načelima zajedničkog sudjelovanja u vlasti, za očekivati je da je takav dogovor već unaprijed postignut. A odluka o tome mogla bi biti donesena razmjerno brzo na jednoj od predstojećih sjednica Predsjedništva BiH.
S obzirom na to da je definirana parlamentarna većina državnoga Zastupničkog doma, izvjesno je kako će se stvari odvijati i u izvršnoj vlasti koja će uskoro poprimiti obrise. U međuvremenu se očekuju i konkretni razgovori o raspodjeli resora. Za sada je izvjesno kako je SNSD snažno zainteresiran za poziciju ministra financija koji je do sada redovito ujedno bio i zamjenik predsjedatelja državnog Vijeća ministara.
Istodobno, iz probošnjačkoga bloka "osmorke" načelno su pri prvome "picku" bili zainteresirani za poziciju ministra vanjskih poslova BiH, koju je u dosadašnjem mandatu obnašala Bisera Turković koja je teško narušila odnose unutar Ministarstva, ali i često samostalno vodila vanjsku politiku mimo službenih stajališta državnoga Predsjedništva BiH i usvojenih dokumenata. Za tu se poziciju spominjalo Denisa Zvizdića koji je pak izabran u vodstvo Zastupničkog doma, a jedan od onih koji su se vidjeli u toj fotelji bio je i Damir Arnaut iz Naše stranke.
Različiti apetiti
Od preostalih osam resora među važnijima su oni koji se tiču vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo civilnih poslova. Nije nevažno ni tko će preuzeti resor obrane s obzirom na različite bosanskohercegovačke poglede prema NATO integracijama, ali ni resor sigurnosti. U međuvremenu će, nakon predlaganja kandidata za te dužnosti, proći izvjesno vrijeme nakon što predloženi kandidati prođu sigurnosne provjere. Kako sada stvari stoje, SDA će biti izvan vlasti na državnoj razini. O tome postoji matematička većina u Zastupničkom domu između stranaka HDZ-a BiH i HNS-a BiH te "osmorke" i SNSD-a te njihove koalicije. Kakav će pak biti raspored u svakom od klubova državnog Doma naroda, tek će se znati, no posve je izvjesno kako će većinu imati koalicija u povoju kojoj će na čelu izvršne vlasti biti Borjana Krišto. Od toga saziva vjerojatno se najviše očekuje u posljednja dva desetljeća jer bi trebalo odgovoriti očekivanjima građana, ali i Europske unije koja je nedvojbeno otvorila vrata za BiH dodjelom kandidacijskog statusa. Dio poslova mora okončati i odlazeći saziv Vijeća ministara. •
Sa 180.000 glasova na izborima u utrci za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH Krišto je na izborima ostvarila najbolji rezultat u posljednje 24 godine među hrvatskim biračima
| Vaše ime | |
| Komentar | |
