"Ako je plamen plav, sav plin je dobro izmiješan i temperatura plamena je oko 1500-1700 stupnjeva Celzijevih. Ako su plamenovi, s druge strane, narančasti/crveni, prodaju vam plin pomiješan s većom dozom kisika, što rezultira nižom temperaturom plamena oko 900-1200 stupnjeva Celzijusa i stoga s većom potrošnjom plina za zagrijavanje njih", objavio je Stipan Ujdur na društvenim mrežama, zaključivši kako se lošijim plinom povećavaju troškovi potrošnje. Njegov post potaknuo je i polemiku vezanu uz kvalitetu plina.
Odlučili smo provjeriti ovu tezu s nacionalnom tvrtkom koja se bavi transportom prirodnoga plina Plinacroom te s najvećim distributerima plina u zemlji, odnosno HEP-om i Zagrebačkim holdingom u čijem je sastavu Gradska plinara, te sa serviserima.
"Boja plinskog plamena nije mjerodavan pokazatelj kvalitete plina. Naime, boja plamena na plinskom trošilu pokazuje koliko se ispravno provodi postupak izgaranja plina", tumače nam iz Plinacroa.
Jednolična plava boja izgaranja ukazuje na potpuno izgaranje plina uz izdvajanje maksimalne količine topline, što ukazuje na idealan omjer smjese plina i zraka na plameniku, navode iz Plinacroa, dodajući da, ako je došlo do narušavanja tog omjera, boja plinskog plamena može postati žuta, narančasta ili crvena.
"Promjena boje plinskog plamena nedvojbeno ukazuje na problem, pri čemu je najčešći razlog u samim plamenicima. Također, problem nepotpunog izgaranja nastaje i uslijed dotrajalosti regulatora tlaka koji ne izvršava svoju funkciju (regulacija na 30 mbar) koji je potrebno redovito kontrolirati i zamijeniti prema uputama proizvođača", stoji u odgovoru Plinacroa.
Kako ističu iz ove tvrtke, oni kao nacionalni operator plinskoga transportnog sustava kontinuirano nadziru i prate kvalitetu plina te naglašavaju kako je sastav plina na svim ulazima u transportni sustav stabilan i unutar propisanih granica.
"To rezultira i odgovarajućom kvalitetom plina na izlazima iz transportnog sustava", naglašavaju iz Plinacroa. Iz HEP Plina, kojem smo postavili isti upit, ističu da kao jedan od operatora distribucijskog sustava u Hrvatskoj redovno na svojoj internetskoj stranici objavljuju izvještaje o kvaliteti plina na ulazima u svoj distribucijski sustav.
"Sukladno propisima, za kontrolu i osiguranje standarda kvalitete plina koji se nalazi u transportnom plinovodu zadužen je Operator transportnog sustava (Plinacro d.o.o.). Plin koji zadovoljava standarde kvalitete isporučuje se distributerima. Operator transportnog sustava provodi minimalno jednu analizu uzorka plina svakog sata te rezultate objavljuje na svojim internetskim stranicama", pojašnjavaju iz HEP Plina.
Kako dodaju iz te tvrtke, podaci se pravodobno dostavljaju i operatorima distribucijskog sustava te se na temelju njih obračunava donja ogrjevna vrijednost plina krajnjim kupcima.
Na službenim stranicama HEP-a još prije pet godina objavljen je odgovor na upit u vezi s kvalitetom plina koja se veže uz promijenjenu boju plina na štednjaku.
"Za standardnu kvalitetu plina nije mjerodavna boja plamena na trošilu plina. Ona ovisi u prvome redu o dobivenoj smjesi plina i zraka na plameniku. Ako je postignuta dovoljna količina zraka u smjesi za sagorijevanje, plamen će biti plave boje. Ako nema dovoljno zraka, bit će od žute do crvenkaste, što ovisi o količini zraka i vrsti ugljikovodika koji sagorijevaju", stoji u tom odgovoru HEP-a
Iako smo svima postavili isti upit, za Zagrebački holding bio je prekratak rok za odgovor te nam nisu do objave članka odgovorili.
Dio servisera s kojima smo razgovarali tumači nam da je promjena boje plamena iz plave u ljubičastu, zelenu, crvenu ili narančastu zapravo dokaz da postoje primjese u plinu, odnosno kondenzati koji se spaljuju u smjesi. Oni mogu biti različiti - od ulja i prašine do hrđe, benzena i vrlo štetnog polikloriranog bifenila.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
