Dr. Šantić s ponosom kaže: Radio sam i u Grudama! A mladima preporučujem: Manje mobitela! Starijima: Manje sjedenja, a više prirode

Datum objave: 21.09.2022   Broj čitanja: 2834
Večeras s početkom u 19 sati u kinodvorani Borak u Širokom Brijegu, u organizaciji širokobriješkog ogranaka Matica hrvatske, predstavljena je knjiga "Kako zdravije i dulje živjeti" autora primarijusa dr. sc. Žarka Šantića, sveučilišnog profesora u mirovini, koji je predavao i na doktorskom studiju na Medicinskom fakultetu...
Dr. Šantić s ponosom kaže: Radio sam i u Grudama! A mladima preporučujem: Manje mobitela! Starijima: Manje sjedenja, a više prirode


... u Mostaru, a u dva navrata bio biran za prodekana na Fakultetu zdravstvenih studija SUM-a. Nastavu je obavljao na više katedri i bio je mentor brojnih diplomskih, magistarskih te doktorskih radova na navedena dva fakulteta sve do 2021. godine. U domaćim i stranim časopisima objavio je više od 50 znanstvenih radova, sudjelovao je i izlagao radove na brojnim kongresima. Za svoj rad primio je veliki broj nagrada i priznanja. Autor je dva udžbenika, a u dva je suautor. "Kako zdravije i dulje živjeti" osma je knjiga dr. Žarka Šantića, koja je povod za razgovor s uvaženim liječnikom, sveučilišnim profesorom i vlasnikom širokobriješke poliklinike "Zdravlje".

 

Poštovani doktore, ovo je vaša osma knjiga po redu, što možete reći o njoj?

 

- Ova nova knjiga "Kako zdravije i dulje živjeti" sadrži brojne teme u sedam poglavlja. Počinje iz Amerike 1942. godine od povijesti detaljnijim opisom biljke duhana do njezina kozmopolitskog širenja u zemljama Europe. Nešto kasnije u 17. stoljeću sjeme duhana stiže preko Turske u Bosnu i Hercegovinu. Danas je poznato da se ta biljka u Hercegovini uzgaja više od 300 godina. Stoljećima su postojale peripetije i zablude o uporabi duhana, ne samo u pučkoj nego i znanstvenoj medicini. Postojao je cijeli spektar indikacija za uzimanje duhana kao lijeka. Liječnici su propisivali na recept bolesnicima i savjetovali uzimanje duhana kao univerzalnog lijeka za mnoge bolesti. O tome nam svjedoče brojne ''ljekaruše'' koje su u to vrijeme služile kao praktični priručnik za liječenje. Protiv pušenja i drugih načina uživanja duhana u nas su prvi digli svoj glas svećenici. Između dva svjetska rata jako je malo učinjeno u pogledu štetnosti duhana za zdravlje ljudi. Tek 1930. godine u Zagrebu pojavila se brošura Vuka Vrhovca "Alkohol, nikotin i srce". U to vrijeme, pa ni nakon Drugog svjetskog rata, borbi protiv duhana nije posvećena gotovo nikakva pozornost. Tek u novije vrijeme, moderna kemija, biokemija, farmakologija, klinička, epidemiološka, socijalno-medicinska i druga znanstvena istraživanja rezultirala su znanstveno utemeljenim spoznajama. Najnovije spoznaje nastale kao rezultat znanstvenih dokaza o kemijskom sastavu duhana, njegovoj štetnosti i posljedicama kontinuiranog uživanja, imperativno zahtijevaju borbu protiv uživanja u duhanu. Pušenje je na putu koji najčešće vodi do nastanka kronične opstruktivne bolesti pluća, raka pluća i raka drugih organa u ljudskom tijelu, srčanih i drugih bolesti. To dokazuju rezultati mnogih istraživanja. Do danas najznačajnije provjerene dokaze o posljedicama pušenja pružila je engleska doktorska studija koja je pratila stanje zdravlja na uzorku 34.439 liječnika u vremenskom razdoblju od 50 godina (1951. - 2001.). Prema izvješću R. Dolli i A. B. Hilla 1952. godine, pušenje je jedan od najčešćih uzroka pobola širom svijeta i prerane smrti pušača. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji od posljedica pušenja godišnje u svijetu umre šest milijuna ljudi. Zato je potrebno ostaviti pušenje, o čemu upućuje ova knjiga, učiniti sve da se zaštiti zdravlje prije nego što ono postane nepopravljivo.

 

Pretpostavljamo da je stres na drugom mjestu?

 

- Da, drugo poglavlje je o stresu. Kad god čovjeku prijeti neka opasnost, ta informacija putuje najvećom brzinom do onog dijela mozga koji se zove diencefalon. Odatle se pokreće uzbuna o nastaloj opasnosti i slijedi niz promjena u pripremi organizma za tzv. borbu ili bježanje. Stres predstavlja prirodnu obrambenu reakciju našeg tijela. Ona u malim količinama može djelovati stimulirajuće. Ali, danas stres postaje svakodnevni dio našeg života, a nerijetko intenzivan i po trajanju produžen - kroničan, što vrlo nepovoljno utječe na zdravlje. Tijelo oslobađa hormone u cilju pripreme, a u svrhu zaštite. Stres može biti uzrokovan prekomjernim i teškim radom bez opuštanja i odmora ili nekim jakim emocionalnim stanjem kao što je smrt člana obitelji, roditelja, bračnog partnera ili djeteta, prijatelja, gubitak radnog mjesta, požar, poplava, potres, bolest, odlazak u mirovinu i dr. To stresno stanje dovodi do niza poremećaja koji narušavaju zdravlje modernog čovjeka. Osoba je jako uzbuđena, uznemirena, blijeda, srce ubrzano kuca, diše ubrzano i plitko. U takvim slučajevima potrebno je pomoći osobi nefarmakološkim mjerama. U tim trenucima treba kretanje, razgovarati s članovima obitelji, prijateljima i provoditi vježbe autogenog treninga u svrhu, kako fizičkog tako i psihičkog, opuštanja. Ne treba posezati za cigaretom i alkoholom. Ma koliko stanje bilo teško, uvijek ima pomoći i rješenja, samo treba malo optimizma i krenuti na put do zdravlja (koji je u knjizi opisan).

Treće poglavlje opisuje tjelesnu aktivnost. Redovita tjelesna aktivnost djeci i mladima za rast i pravilan razvoj, posebice za fizičko i psihičko zdravlje, od neprocjenjiva je značaja. Rezultati više istraživanja upućuju na to da se mladi, koji se bave sportom, ne konzumiraju cigarete, alkohol, niti su skloni drugim toksikomanijama, normalno se razvijaju, u školi postižu bolje rezultate i uzorno se ponašaju. Znanost koja se bavi tjelesnom aktivnosti u svrhu očuvanja i unaprjeđenja zdravlja te kvalitetnijeg i dužeg života je kineziologija. Danas je to sastavni dio prevencije i liječenja mnogih poremećaja i bolesti. Kineziologija će imati sve veći značaj u budućnosti. Umjerena tjelesna aktivnost je svakodnevna potreba u životu čovjeka. Intenzitet i vrijeme vježbe treba prilagoditi životnoj dobi i zdravstvenom stanju osobe.

 

Koliko znamo, u svojoj knjizi jedno poglavlje poklanjate važnosti zdrave prehrane?

 

- "Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana", kazao je Hipokrat. Tim riječima, otac službene medicine Hipokrat, 400 godina prije Krista postavio je čvrste temelje o značaju pravilne prehrane za život i zdravlje čovjeka. Hrana je toliko povezana s medicinom da medicina ne može opstati bez hrane niti hrana bez medicine. Još u najranijim počecima ljudskog opstanka na Zemlji, čovjek je nagonski, nesvjesno, kako bi preživio, počeo se zanimati za hranu, a tim više kad je postao svjestan da bez nje nema života. Danas je poznato da pravilna, uravnotežena prehrana podrazumijeva unošenje svih potrebnih hranjivih tvari koje nazivamo nutrijentima. Nutrijente dijelimo na makronutrijente (ugljikohidrate, bjelančevine, masti, vodu i vlakna) i mikronutrijente (vitamini i minerali). Raznovrsna hrana uz redovitu tjelesnu aktivnost, dovoljan i miran san je siguran put u zaštitu i unaprjeđenju zdravlja, prevencije i liječenja bolesti. Danas je diljem svijeta mediteranski način prehrane poznat, a od Svjetske zdravstvene organizacije priznat kao najzdraviji način prehrane. Postoje tri temeljna, bolje reći, zlatna pravila za poboljšanje zdravlja i produženje mladosti i života: mediteranski način prehrane, smanjenje kalorija (za 30%) te redovito kretanje i vježbanje.

Posljednjih desetljeća vlada epidemija tabletomanije, bolesti suvremenog čovjeka. Ljudi pokušavaju raznim medikamentima liječiti umor, glavobolju, nesanicu, probavne smetnje, neuroze srca i druge tegobe izazvane vrlo često sukobom osobnosti sa sve zamršenijim i bržim načinom života. Tablete najčešće za kratko vrijeme ublaže bol, uvedu u san, a posljedice stižu kasnije. Često i prekomjerno uzimanje medikamenata, sedativa, analgetika, antibiotika, a osobito hormona dovodi do novih nevolja. Taj moderni način liječenja samo prividno pomaže, a zapravo smanjuje imunitet - prirodnu otpornost organizma. Priroda nudi najbolje pomoćne lijekove koji ne uzrokuju nepoželjne reakcije i posljedice na zdravlje konzumenta. Često samo šalica čaja, s prirodnim biostimulatorima pridonosi psihofizičkoj ravnoteži, tihom, mirnom i dubokom snu. Ljekoviti čaj biljaka sa sunčanih brežuljaka i planinskih masiva donosi miris praiskonske čiste prirode. Ona opušta, odmara i pomaže zdravim i bolesnim osobama. Zato bi svaka osoba trebala poznavati bar nekoliko osnovnih ljekovitih biljaka koje su medicinski prihvaćene (u knjizi opisane), a koje mogu biti od velike pomoći.

 

U knjizi "Kako zdravije i dulje živjeti" pišete i o utjecaju klime na zdravlje.

 

- Hipokrat je prvi primijetio da klima utječe na zdravlje ljudi. Tijekom vremena razvila se i znanost klimatologija koja izučava djelovanje i reakcije ljudskog tijela na klimatske promjene. Blage promjene klime nekog krajolika mogu povoljno djelovati na zdravlje tzv. klimatoterapija. GENOTIP + OKOLIŠ = REAKTIVNOST ORGANIZMA. Otkako postoji ljudsko društvo, postojalo je zanimanje za traženje uzroka i objašnjenja procesa starenja. Do danas postoji više od 300 raznih teorija koje pokušavaju s biokemijskog, fiziološkog i molekularnog gledišta rasvijetliti proces starenja. Danas je to u središtu znanstvenog istraživanja. Starenje je prirodan, kontinuiran, progresivan, ireverzibilan i neizbježan dio svih živih bića, u ljudi počinje začećem i završava smrću. Promjene nastaju u stanicama slabljenjem i gubitkom stanično-regulacijskih mehanizama, prije svega, regenerativnih sposobnosti s otežanim obnavljanjem stanica jer prevladavaju katabolički procesi. Te brže ili sporije promjene prvo pogađaju vitalne organe i organske sustave. Rezultat toga je slabljenje funkcija, brzine, koncentracije, mišićne snage sa sve lošim stanjem zdravlja. Definicija zdravlja prema ustavu Svjetske zdravstvene organizacije (1948.) stanje je potpunog tjelesnog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo nepostojanje bolesti i iznemoglosti. S obzirom na to da zdravlje izravno utječe na proces starenja, svrha je što duže očuvati zadovoljavajuće zdravlje, funkcionalnu sposobnost i dobro osjećanje. Dobro zdravlje znači aktivnim stavom postići sklad i harmoniju. Sklad i harmonija čine ravnotežu svih tjelesnih i funkcionalnih zbivanja u ljudskom organizmu i svih psihičkih i duhovnih pojava dobrog zdravlja. Na starenje utječe nasljeđe s jedne i čimbenici okoliša s druge strane. Na nasljeđe još uvijek možemo malo djelovati, zato su vanjski utjecaji od iznimne važnosti jer mogu nepovoljno utjecati na osnovne biološke potencijale osobe.

 

Vaša knjiga "Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi" na stručan način govori o bolestima, liječenju i očuvanju zdravlja starijih osoba. Koliko je Vaša nova knjiga u neku ruku "nastavak" knjige "Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi"?

 

- Ovo pitanje primarnog (prirodnog) procesa starenja, koji je neizbježan, prirodan, fiziološki na koji malo možemo utjecati za razliku od sekundarnog procesa starenja - koji možemo prevenirati izbjegavanjem loših životnih navika, možemo izbjeći mnoge bolesti, ojačati zdravlje i produljiti životni vijek osobe. Ta pitanja su usko povezana s prethodnom knjigom "Medicinska gerontologija u kliničkoj praksi".

 

Do sada ste vaše knjige predstavljali su Mostaru, Zagrebu i drugim gradovima. Predstavljanje Vaše nove knjige bit će u vašem Širokom Brijegu. Što vam to osobno znači?

 

- Predstavljanje knjige u rodnom Širokom Brijegu, gdje radim i boravim, meni je od posebnog značaja. Tu radim gotovo 60 godina. Moji pacijenti i ova sredina motivirala me da napišem knjigu ovakva sadržaja. I dok sam pisao, sjećao sam se tegoba i bolesti mnogih i mislio kako ću im pomoći dajući im upute u knjizi.

 

Možete li nam predstaviti recenzente i predstavljače?

 

- Recenzenti ove knjige su akademkinja prof. dr. sc. Ljerka Ostojić, predsjednica Savjeta za nauku BiH, predsjednica Matice hrvatske Mostar, prof. dr. sc. Vajdana Tomić, dr. med., predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo, subspecijalist fetalne medicine i opstetricije, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija u Mostaru, prim. doc. dr. sc. Kristina Galić, dr. med., pročelnica odjela za plućne bolesti i TBC, specijalistica interne medicine, subspecijalistica pulmologije, i prof. dr. sc. Dragan Babić, specijalist neuropsihijatar, redoviti profesor na Medicinskom, Zdravstvenom, Filozofskom i Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, predsjednik Udruge psihijatara u BiH, član Hrvatske akademije BiH za znanost i umjetnost.

 

Vaša knjiga "Tajne zdravlja i liječenja" doživjela je nekoliko izdanja i pravi je bestseler kad su izdanja iz područje medicine i zdravstva u pitanju. U koliko je izdanja tiskana?

 

- Treće izdanje knjige bilo je 1999. godine. Knjiga se najviše traži u Zagrebu, a sad mi predlažu da napravim četvrto dopunjeno izdanje.

 

Možete li nam ukratko opisati kako ste od osnovca, gimnazijalca, studenta medicine i liječnika opće prakse dospjeli do statusa uglednog pulmologa i predavača na dva fakulteta

 

- Što se tiče, posebno početnog školovanja poslije Drugog svjetskog rata, nije bilo lijepo. Danas je to teško razumjeti. Išao sam sa skupinom učenika pješice u opancima šumskim stazama od Dužica preko Čerigaja i Mokrog do Širokog Brijega. To je u jednom smjeru 12 kilometara, a trebalo se, pa barem i gladan, vratiti doma, a to je još 12 kilometara. Jednu godinu sam proveo u đačkom domu gdje nam je hrana bila oskudna, ali je bilo bolje jer nije trebalo pješačiti. Moguće da sam u nastavku obrazovanja imao više sreće. Noću sam radio na Očnoj klinici u Sarajevu, a u tijeku dana redovito obavljao vježbe i predavanja na Medicinskom fakultetu. Kasnije uz rad slijedila je specijalizacija, poslijediplomski o znanstvenim istraživanjima, magistarska i doktorska obrana te pisanje znanstvenih radova i knjiga.

 

Gdje ste sve djelovali kao liječnik osim u Širokom Brijegu?

 

- Radio sam i u Grudama, Mostaru i Posušju, ali nisam napuštao Široki Brijeg.

 

U Širokom Brijegu osnovali ste privatnu polikliniku "Zdravlje". Na koji način funkcionira vaša poliklinika?

 

- Otvorio sam polikliniku po odlasku u penziju, ali ne i mirovinu. Od početka pandemije COVID-19 u poliklinici radim samo dva sata poslijepodne petkom.

 

Dugo djelujete kao liječnik, autor ste knjiga iz područja medicine i zdravstva, predavač ste na medicinskim fakultetima, pa ste pozvana osoba da nam kažete nešto o tome koliko je medicina kao znanost napredovala, ali i o tome koliko je napredovao sustav zdravstvene zaštite u svijetu i kod nas.

 

- Medicinska znanost stalno napreduje. Istina, ne onoliko koliko bismo mi to željeli. Taj napredak je u razvijenom svijetu brži zbog materijalnih mogućnosti, ali i naši medicinski kadrovi napreduju kako u praćenju i usvajanju novih medicinskih saznanja tako i u organizaciji zdravstvene zaštite. U medicinskoj znanosti čeka nas potpuno poznavanje genoma i personalizacija u medicini, a to će osigurati i bolju zdravstvenu zaštitu.

 

A koliko je unaprijeđena zdravstvena kultura stanovništva?

 

- Zdravstvena kultura stanovništva je unaprijeđena, ali još uvijek nedovoljno, o čemu najbolje svjedoči pristup stanovništva cijepljenju protiv COVID-19. Zato edukacija i edukacija na svim razinama.

 

Rekli ste nam u jednom razgovoru da je Hercegovina "blizu" Japana kad je riječ o stogodišnjacima. Koliko nam je poznato, imate i brojčane pokazatelje o Širokobriježanima koji imaju više od 90 godina, a poznajete i stogodišnjake.

 

- Osobno me zanimalo zdravstveno stanje i broj dugovječnih osoba u Širokom Brijegu te sam osim kontakta s ispitanicima i članovima njihovih obitelji napravio uvid u matične knjige župnih ureda (zbog provjere i točnosti podataka). Od ukupno 153 dugovječne osobe u Širokom Brijegu, po skupinama je bilo od 90 do 95 godina njih 113, i to 82 žene i 31 muškarac. Od 96 do 99 godina bile su 32 osobe, među kojima 23 žene i devet muškaraca. Od 100 i više godina bilo je osam ispitanika, od kojih šest žena i dva muškarca Ta skupina je posebno prikazana i detaljno zdravstveno praćena.

 

Saznali smo da ste sa svojom obitelji svojedobno bili sustanar s obitelji dr. Jure Grubišića koji je od 1932. godine djelovao u Širokom Brijegu i skrbio o zdravlju žitelja Širokog, Posušja i Gruda. Govorili ste o dr. Juri na njegovom pogrebu u Zagrebu.

 

- Da, to je točno, ja sam dr. Juri Grubišiću na groblju Mirogoj govorio, a na ispraćaju je bilo mnoštvo Hercegovaca. Sjećam se da je od svećenika bio fra Petar Krasić.

 

Što nam možete reći o trenutačnoj situaciji vezanoj za COVID-19?

 

- Čovječanstvo je od svog postanka stalno izloženo različitim mikroorganizmima, bakterijama koje nisu vidljive prostim okom i još sitnijim česticama koje nisu vidljive ni svjetlosnim mikroskopom, a to su virusi. Oni nemaju vlastiti metabolizam, zbog čega napadaju, parazitiraju i umnožavaju se u živim stanicama. Zato antibiotici nisu učinkoviti jer ne ulaze u stanicu do virusa. Oni su biološki vrlo promjenjivi jer se javljaju brojne mutacije. Te osobine ima i virus COVID-19 koji je svijetu donio novu zaraznu bolest u vidu pandemije s ogromnim zdravstvenim i socijalno-ekonomskim problemima. Nažalost, živjet ćemo s virusom još dugo, moramo pomno provoditi sve mjere zaštite.

 

Što možete poručiti starijima, a što mlađima?

 

- Starijim osobama treba rekreacija, priroda i kretanje, češća kontrola zdravstvenog stanja, manje sjedenja i gledanje televizijskih programa. U prehrani treba koristiti raznovrsno povrće i voće uz kalorijsku redukciju te uzimanje tekućine. Budućnost je na mladima, a njima bih preporučio da se pripreme za tu ulogu redovitim učenjem s manje igrica i mobitela, a najmanje jedan sat sporta na čistom zraku dnevno.

 

Razgovarao Frano Vukoja/Večernji list (vecernji.ba)

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2022
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO