Dodao je i to da NATO pojačava podršku ovim zemljama kako bi ojačale svoje obrambene sposobnosti.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Selmo Cikotić, inače ratni zločinac koji je naređivao ubojstva Hrvata u Bugojnu je u razgovoru za Klix.ba rekao da NATO prepoznaje nešto na što se iz Bosne i Hercegovine već neko vrijeme upozorava.
"Bitno je da NATO prepoznaje objektivne opasnosti koje se u propagandnom, a u nekom političkom, a i u konkretnom političkom smislu sve više reflektiraju na prostoru Bosne i Hercegovine i sa tog stanovišta je to značajno za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine", kazao je Cikotić, iako to što je on rekao nema nikakve veze s digitalnom infrastrukturom i naravno da ovaj ratni zločinac plitkog razmišljanja ne kuži ovaj problem.
Alija Kožljak, šef Odjela za međunarodne odnose i europske studije na Međunarodnom sveučilištu Burch kaže da kada se govori o cyber napadima, riječ je o kibernetičkim napadima koji se baziraju na digitalnim platformama, sistemima i zloupotrebom njihovih mana.
"Ciljaju se institucije, ciljaju se agencije, energetski sistemi i sve drugo što bi moglo ugroziti, onesposobiti ili dezavuisati rad spomenutih institucija", pojašnjava Kožljak.
Kaže da se prijetnje koje je spomenuo Geoana mogu precizirati na institucije Bosne i Hercegovine i njihovo podrivanje. Pojašnjava da se može ući hakerskim sustavima u sustave Bosne i Hercegovine i slati dezinformacije koje mogu imati politički, vojni, obrambeni i sigurnosni karakter.
"U nekim konkretnim situacijama mogli bi ispunjavati i najave nekih političkih partija, a koje su i ranije označene kao podrivanje institucija Bosne i Hercegovine i narušavanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini", rekao je Kožljak.
Cilj napada bi bile sve slabosti sustava Bosne i Hercegovine, a jedan od tih elemenata mi mogli biti osobni ili osobni podaci građana. Svaka institucija je dužna da zaštiti sama sebe, a OSA i SIPA imaju odgovornost da štite i druge institucije, pojasnio je Kožljak.
"EUFOR i NATO iako imaju misiju osiguravanja stabilnosti i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, što obuhvaća i cyber sigurnost. Oni trenutno nemaju dostatne kapacitete da se dovoljno kvalitetno suporstave ovim najavama", kaže Kožljak i dodaje da te kapacitete ima NATO, koji ne moraju doći u Bosnu i Hercegovinu da bi pomogli.
Kaže da NATO posjeduje obavještajne kapacitete i da dijeli informacije sa Bosnom i Hercegovinom, te ističe da će NATO zaštiti Bosnu i Hercegovinu jer time štiti sebe. Tako da najave da će NATO slati podršku nisu iznenađenje.
Arben Murtezić, stručnjak za cyber sigurnost i autor više knjiga iz ove oblasti pojašnjava da zemlje svijeta rade na podizanju svijesti građana koji najjednostavnijim radnjama mogu malo povećati svoju sigurnost.
"Čuvanje passworda, korištenje složenijih passworda, neposjećivanje stranica koje nude ilegalne sadržaje, korištenje legalnog softvera, neotvaranje sumnjivih mailova" su neki od načina kojima građani mogu povećati sami svoju sigurnost pojašnjava dr.sc. Murtezić.
Murtezić kaže kako je napade teško predvidjeti i mogu obuhvatiti široki spektar, tako postoje primjeri kada su blokirane bolnice, sveučilišta, razni problemi sa elektro mrežom.
"U sred korone su bolnice u Velikoj Britaniji bile blokirane, glavna odbrambena akademija u Velikoj Britaniji je bila pod napadom mjesecima", opisuje Murtezić iskustva država sa cyber napadima.
Na kraju kaže da je i kada se napadi dogode teško odrediti ko stoji iza njih i da je teško dokazati sa koje su strane došle. Male su razlike između unutrašnjeg i vanjskog napada.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
