Stari hrvatski običaj je da se tijekom vazmenog trodnevlja ne obavljaju teški poslovi u polju, a nije se ni sijalo ni sadilo. Crkvena zvona su odzvonila jednom, a potom mirovala do Velike subote. U nekim krajevima zvona su se vezala, a majke su svojoj djeci govorila 'zvona su otišla u Rim žalovati za Isusom i vratit će se samo ako djeca budu dobra'.
Običaj je bio do Velikog četvrtka očistiti kuću, okućnicu i ulice, oprati se. Veliko ogledalo su prekrivali bijelom krpom, a malo okrenuli kako ukućani ne bi gledali svoj odraz. Krpom su svezali raspelo i takvo je ostalo sve do subote kad bi krpu uklonili.
Na Veliki četvrtak ljudi bi se okupili na večernjem obredu, a tad bi odjednom zazvonila sva zvona i zasvirale orgulje, a nakon toga je sve utihnulo sve do Velike subote. Običaj je bio i otići do voćnjaka tijekom zadnjeg zvona te protresti voćke kako bi urod bio bogatiji. Žene su odlazile na groblja kako bi uredile grobove svojih najmilijih.
Sve to se trebalo obaviti do 10 sati, a tad se krenulo s pripremama za Uskrs. Žene i muškarci su na pokrivala za glavu stavljali koprive kako bi prizvali dobro zdravlje.
U nekim mjestima su majke na Veliki četvrtak prale noge svojoj djeci, po uzoru na Isusa koji je kleknuo pred svoje učenike, prao im stopala i obrisao ih svojom haljinom, prenosi narodni.net.
Veliki četvrtak je spomendan Isusove posljednje večere, ustanovljenja sakramenata svete mise i svećeničkog reda. Danas Crkva ulazi u sveto trodnevlje, u sjećanje, komunikaciju kroz liturgiju i molitvu Isusovih posljednjih dana i djela. Crkva se danas sprema na slavljenje i doživljavanje Uskrsa. Crkvi je danas pogled usmjeren preko križa ka uskrsnuću, pojasnio je preč. Mladen Matika iz Porečko i Pulske biskupije.
Veliki četvrtak posljednji je dan korizme i početak vazmenog trodnevlja koji, osim Velikog četvrtka, uključuje i Veliki petak te Veliku subotu. To je sjećanje na posljednju Isusovu večeru, na njegovu patnju te na uvođenje sakramenata svete mise i svećeničkog reda.
Na taj dan se prije podne u svakoj biskupiji održava posebna sveta misa 'Misa posvete ulja' koju biskup slavi sa svojim svećenicima. Tijekom te mise biskup blagoslovi tri ulja - bolesničko (kojim se mažu bolesnici), katekumensko (kojim se mažu krštenici) i krizmeno ulje (koje se koristi kod krštenja, potvrde te kod svećeničkog i biskupskog ređenja).
Navečer u svakoj župi organiziraju misu Gospodnje večere koja zna uključivati i obred pranja nogu po uzoru na to kako je Isus tijekom posljednje večere oprao noge svojim učenicima i tako im dao primjer rekavši: 'Primjer sam vam dao da i vi činite kao što ja vama učinih'.
- Molimo danas da iz Isusove drame života izađemo snažniji, jači, novi ljudi koji su doživjeli unutarnje preobraženje. Neka nam euharistija bude sjeme ljudskog uskrsnuća - rekao je preč. Mladen Matika.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
