- Svi vještaci su dovršili svoja vještačenja i predali nam izvješća - objasnio je.
- U navedenom događaju nastala je šteta na 96 vozila, neslužbeno to procjenjujemo na 600.000 kuna - rekao je Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, te poručio kako su radili očevid na četiri lokacije.
Glavni vojni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok objasnio je da događaj spada u kategoriju zrakoplovne nesreće zbog potpunog uništenja bespilotne letjelice.
- Ona je namijenjena za dubinsko izviđanje teritorija, rekao bih i sa strateške razine, koji je proizvod tražen od same snimke. Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, brzina ide od 900 do 1100 na sat. Visina s kojom može provesti snimanja kreće se od 300 do 6000 metara - objasnio je.
- Letjelica je ušla u 22.57 u zračni prostor Hrvatske, imala je brzinu od 860 do 950 na sat, visinu je držala točno 1341 metar i konstantan kurs. Pri dolasku u šire područje Zagreba, na 8 do 10 km prije točke udara bespilotna letjelica započinje manevar slijetanja, pomoću padobrana, ne klasično - objasnio je.
- Na 8. do 10. kilometru je krenula u promjenu svog položaja na gore. To znači da se dovodi u uvjete idealne pozicije za slijetanje. U isto vrijeme, isključuje se iz pogona motor, aktivira se putem piropatrona kočeći padobran te se izvlači. Letjelica izbacuje višak goriva. Po zadnjem radarskom zapisu, došla je do 2000 metara i brzine od 90 na sat. Pri toj brzini ponovno mijenja položaj na dolje, to sve odgovara normalnoj proceduri. Pri toj promjeni se otkvačuje padobran i aktivira se glavni padobran. Kako se on aktivira, i pošto visi kompletno letjelica na repu, potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica iz okomitog položaja pređe u horizontalni. Putem piropatrona radi se novo hvatište, izvlači se retroraketa i letjelica prelazi u horizontalni položaj - objasnio je.
- Stabiliziralo se normalno propadanje, izbacuje se amonijak te se aktivira stajni trap. U isto vrijeme, izvlače se i sonde. Letjelica je sletjela. Odbacuje se i glavni padobran da ne dođe do prevrtanja. To je normalna procedura - rekao je.
A što se u ovom slučaju dogodilo?
- Nije bilo mehaničke veze između same letjelice i glavnog padobrana. To znači da je istovremeno retroraketa ostala u svom ležištu, nije se promijenila i sa visine od oko 1700 metara iskliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo. Kad govorimo o tehničkom faktoru, tehničkom pregledu, možemo zaključiti da je u tijeku pada bio relativno aktiviran stajni trap. Ove sonde, jedna je izletjela, a druga je ostala u svom ležištu. Retroraketa je ostala u svom ležištu do pada, a nakon toga zbog udara izletjela iz svog ležišta i budući da ima mehanička oštećenja je bila aktivirana, što objašnjava bijelu svjetlost koja se relativno vidi na snimci - objasnio je.
- Letjelica je bila u dobrom stanju i održavana. Motor pri udaru nije radio. Što se tiče flight data recordera, kutija je nađena, ali bitno oštećena. Sam medij na koji se snima je u potpunosti uništen i nije bilo nikakve šanse za oporavak - rekao je.
- Nakon svega iznesenog dolazimo do finalne točke i riječi. Uzrok pada letjelice, sa stajališta zrakoplovnih operacija, povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed slijetanja. Nastavila je padati slobodnim padom do udara u tlo - objasnio je.
Pokazali su i fragmente.
- Na temelju pregleda fragmenata, nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-120 naoružanom upaljačem - rekao je načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu OS RH bojnik Mile Tomić.
Glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ivana Bačić izvijestila je kako su automobili bili oštećeni manjim intenzitetom i oštećenja su uzrokovana raspršenjem zemlje, kamena i grančica.
- Nije bilo zacrnjenja u krateru. Osjetio se miris amonijaka. Na fragmentima tijela i upaljača aviobombe, dijelovima letjelice i zemlji iz kratera nisu utvrđeni tragovi vojnog eksploziva, privrednih eksploziva, bezdimnih baruta niti drugih eksplozivnih tvari - objasnila je.
- Prilikom pada letjelice, odnosno nakon udara u tlo, došlo do eksplozije eksplozivnog sredstva na što ukazuju nastanak kratera, raspršenje zemlje, izbacivanje dijelova, kidanje i kaljenje dijelova aviobombe - objasnila je Bačić.
- Takva bomba bi trebala sadržavati do 46 kila vojnog eksploziva TNT-a, za koji bi bilo karakteristično, osim tragova koji nastanu, nastanak i zacrnjenja, a to je posljedica tzv. negativne bilance kisika - objasnila je i poručila kako takvi tragovi nisu uočeni.
- Nije došlo do usitnjavanja na cijelom dijelu aviobombe, nije provedenim tehnikama detektirani TNT-a, niti drugih vojnih eksploziva i svi ti elementi ne podržavaju hipotezu da se u tijelu bombe nalazila tolika količina TNT-a. Došlo je do eksplozije improviziranog eksplozivnog sredstva i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini tradicionalnih vojnih ni privrednih eksploziva. Najvjerojatno je korištena nekonvencionalna tvar ili smjesa koja je u potpunosti kemijski razgrađena, što onemogućava njezinu identifikaciju - objasnila je.
Vaše ime | |
Komentar | |