Rusija je vratila rubalj na razinu prije invazije na Ukrajinu! Evo kako

Datum objave: 07.04.2022   Broj čitanja: 1621
Jedan od ciljeva ekonomskih sankcija Rusiji je bilo uništavanje vrijednosti njene nacionalne valute, rublja.
Rusija je vratila rubalj na razinu prije invazije na Ukrajinu! Evo kako


Ubrzo nakon invazije na Ukrajinu i oštrog odgovora Zapada raznim sankcijama, to se i dogodilo.

Do 10. ožujka tečaj rublja pada na 138 rubalja za dolar i 143 rublja za euro, što je oštar pad od predratnih tečajeva, oko 85 rubalja za eur i 75 rubalja za dolar. Ali krajem ožujka počinje veliki oporavak vrijednosti rublja te se on praktički vratio na razine prije rata.

Zašto se to događa, unatoč sve širim i intenzivnijim sankcijama, nagomilavanju troškova rata, spuštanju kreditnog rejtinga države u status "smeća" i općenito sve težoj ekonomskoj situaciji u Rusiji?

Inflacija se popela na 15.66 posto do 25. ožujka, prema informacijama samog ministarstva financija Rusije i državne statističke agencije Rosstat, što je za 6.51 postotni bod više nego prije invazije na Ukrajinu, kada je iznosila 9.15 posto. Jedna od namirnica kojima je cijena posebno jako narasla je šećer, za više od 37 posto, što je dovelo do službene istrage u Rusiji oko umjetnog izazivanja rasta cijene te sirovine.

Analiza ruskog državnog Instituta Vneshekonombanka, objavljena 22. ožujka, predviđa da će realne plaće 2022. pasti za 12 posto, a inflacija narasti na 19.3 posto do kraja godine. A to su službene procjene ruskog državnog instituta. Institut za međunarodne financije predviđa pad BDP-a Rusije za 15 posto, ruske kompanije na burzama Zapada su izgubile stotine milijardi dolara, uvoz u Rusiju je stao, zbog sankcija nedostaju dijelovi za zrakoplove i strojeve u industriji itd. Gospodarstvo Rusije je itekako pogođeno, pa zašto se onda rubalj oporavlja?

Nagli pad tečaja rublja na početku

Jedna od prvih sankcija Rusiji, i jedna od najefektivnijih, bilo je zamrzavanje deviznih rezervi Središnje banke Rusije. Do sada je zamrznuta gotovo polovica, uglavnom u dolarima i eurima. Time joj je onemogućeno da se bori protiv pada tečaja rublja prodajom dolara i eura na domaćem tržištu.

Kao odgovor na to Rusija je uvela politiku prema kojoj kompanije moraju 80 posto svojih prihoda od izvoza pretvoriti u rublje, što se primarno odnosilo na izvoznike nafte i plina. Time su se zaobišle sankcije kojima su se zamrznule inozemne rezerve Središnje banke i osiguralo da izvoznici pune domaće tržište eurima i dolarima. Naravno, cilj je održavanje stabilnosti tečaja rublja.

Uz to je u očekivanju visoke inflacije podignuta referentna kamatna stopa Središnje banke Rusije s 9.5 posto na 20 posto. Time se pokušava spriječiti rast inflacije, ali se i radikalno ograničava gospodarski rast jer zaduživanje postaje preskupo.

Zabranjeno je strancima da "iznose" dolare i eure iz zemlje, tj. uvedene su razne kontrole da bi se spriječio odljev eura i dolara iz Rusije. Čak je u prvim danima Središnja banka Rusije prijetila da će zabraniti plaćanje kuponskih isplata stranim vlasnicima ruskih obveznica, a prve takve isplate su i blokirane, što bi praktički predstavljalo bankrot.

Procjena je na kraju ipak bila da je dugoročno za Rusiju štetno prestati vraćati dugove stranim investitorima jer bi to bio signal gospodarske i političke slabosti, a budući dug bi bio daleko skuplji.

Putin je 23. ožujka najavio plaćanje nafte i plina rubljima, umjesto kao do sada eurima i dolarima. Primjerice, euri čine 58 posto prihoda od izvoza Gazproma, najveće plinske kompanije u Rusiji, a dolari 39 posto. Praktički sav uvoz nafte i plina u EU je plaćen eurima ili dolarima.

Neki analitičari su smatrali da se time pokušavao ojačati rubalj. Plan je bio da kupac plina kupi rublje za eure i dolare na Moskovskoj burzi jer zbog sankcija Središnjoj banci Rusije to nije bilo moguće napraviti preko nje. To se moglo učiniti i preko nekih banaka, koje još nisu bile pod sankcijama, a Gazprombank je jedna od njih.

Nakon nekoliko dana prijetnji između Rusije i država EU, koje su odbijale pristati na Putinov ultimatum o plaćanju rubljima, stalnih izmjena onoga što najavljuje Putin i onoga što najavljuje Kremlj, navodnog telefonskog poziva između njemačkog kancelara Scholza i Putina i drugih nadmudrivanja, 1. travnja se ništa nije dogodilo, a plin i nafta su se nastavili plaćati eurima i dolarima. To plaćanje je otežano u odnosu na plaćanje prije rata jer je Rusija izbačena iz SWIFT sustava, a mnoge banke su pod sankcijama, ali se ipak odvija.

Tehnički nije bitno tko će mijenjati eure i dolare za rublje - strani kupci (što je tražio Putin), ruski izvoznici (što je sada slučaj zbog toga što moraju 80 posto prihoda pretvoriti u rublje) ili posredničke banke (što je najnoviji plan Rusije) - jer je svaka situacija pogodna za održavanje tečaja rublja. Bitno je da dolari i euri uđu u Rusiju i da ne postoji manjak tih valuta na domaćem tržištu, time rubalj zadržava stabilan tečaj.

Zahtjevi za plaćanjem nafte i plina rubljima su bili samo političke prirode, da bi se pokazala dominacija Rusije nad EU, tj. ovisnost EU o Rusiji. Putin se nadao da će EU popustiti, čime bi se poslala snažna poruka o slabosti EU, a snazi Rusije. U principu je blefirao da bi zaradio političke/geopolitičke bodove.

Kontrole odljeva dolara i eura iz Rusije

Moskovska burza je otvorena nakon što je bila zatvorena tri tjedna da bi se spriječio nagli pad cijena dionica. Nakon ponovnog otvaranja se stvarno blago oporavila, ali nedovoljno za nadoknadu gubitaka nastalih od početka invazije. No to čak i nije prava slika.

Dopušteno je trgovanje samo nekim dionicama, strancima je zabranjeno trgovati, neki načini trgovanja su zabranjeni, a prodaja rubalja je ograničena.

Zbog politike kojom izvoznici 80 posto svojih prihoda u eurima i dolarima moraju pretvarati u rublje te zbog toga što se izvoz plina i nafte nastavlja, na rusko tržište dolazi dovoljno stranih valuta, posebno s obzirom na rast cijena nafte i plina.

Istodobno, strancima je zabranjeno "vaditi" dolare i eure iz Rusije, a odljev tih valuta iz zemlje je spriječen i na druge načine. Uz to je jako ograničeno prodavanje rubalja na Moskovskoj burzi.

Drastično je smanjen uvoz pa je potražnja za dolarima i eurima uvelike smanjena. Dolari i euri ulaze u Rusiju, ali ih se manje traži zbog pada uvoza, a rubalj se teško prodaje zbog nametnutih ograničenja. To dovodi do situacije da je ponuda eura i dolara stabilna, tj. ima ih dovoljno na ruskom tržištu. Tečaj rublja se ustvari umjetno održava raznim politikama države i Središnje banke Rusije. 

Američki državni tajnik Antony Blinken je 3. travnja u videointervjuu za NBC tvrdio da je oživljavanje rublja potaknuto "s puno manipulacije". "Ljudi su spriječeni u prodaji rubalja", rekao je Blinken. "To je umjetno podupiranje vrijednosti. To nije održivo. Dakle, mislim da ćete vidjeti promjenu po tom pitanju", piše Branimir Perković u analizi za Index.

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2006-2024
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO