Upravo su cement i financije temelj njegovog posla danas, ali i humanitarni rad po čemu je itekako poznat. On je Branimir Muidža, generalni direktor svih HeidelbergCement operacija u BiH i Hrvatskoj, čelni čovjek Tvornice cementa Kakanj i jedan od najvećih investitora u ovoj zemlji. Cementare i betonare "zacementirao" je u europski vrh, a kao privatnik i predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH za Večernji list govorio je o ovom izazovnom vremenu.
Večernji list: Gospodine Muidža, nakon jedne pošasti - pandemije, sada nam je uslijedila nova, a to je rat na europskom kontinentu, već sada osjetimo posljedice, a kako će se dugoročno ovo odraziti na gospodarstvo u BiH?
- Nepovoljna sigurnosna situacija na globalnoj razini uzrokovala je nove negativne posljedice i nepovoljne trendove i u Bosni i Hercegovini što je dovelo do naglog poskupljenja, nestašice ili nedovoljne mobilnosti pojedinih energenata i roba. Svjedočimo rekordnim skokovima cijena i drastičnom poskupljenju svih energenata, prirodnog plina, nafte i nabave sirovina, a volatilnost i nepredvidivost će se i u idućem razdoblju i sigurno odraziti na domaće tržište i našu ekonomiju. Dugoročno i globalno gledano ulazimo u razdoblje opće neizvjesnosti, skuplje energije, povećanja cijena osnovnih životnih namirnica, i samim tim jednog domino-efekta koji pred građane, ekonomije i nacionalne politike stavlja izazove s kojima ćemo se svi suočavati. Geopolitička previranja dovode do ozbiljnih poremećaja u lancima opskrbe što se odražava na poslovanje naših tvrtki i smanjuje im konkurentnost. S druge strane, raste potražnja, ponuda je sve slabija i trenutačno se osjeti velika neizvjesnost za tržištu. Posljedice će se osim na bh. tvrtke, automatski odraziti i na građane. Države koje osiguraju što viši stupanj energetske samostalnosti, koje su konkretne s ekonomskim mjerama koje olakšavaju i smanjuju troškove i ostala opterećenja za tvrtke i građane, sigurno imaju veće izglede da nađu odgovor na aktualne izazove i sačuvaju konkurentnost svojih ekonomija, a time i standard svojih građana.
Večernji list: Vidimo proteklih dana i vojna vozila EUFOR-a i vojnike u BiH. Netko od gospodarstvenika reče: Pa tko će investirati u BiH kad stranci misle da se ovdje i dalje vodi rat. Kako kao predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH to komentirate i kako objasniti ljudima vani da ovdje trenutačno nije situacija kao u Ukrajini?
- U načelu ne ulazimo u politički kontekst, a u ovom slučaju ne raspolažemo ni s dovoljno informacija da bismo mogli komentirati EUFOR-ove aktivnosti. Na vaše drugo pitanje, mislim da svi znaju kakva je situacija u BiH. Svaka ozbiljna investicija pretpostavlja sigurnost, stabilnost, što veću razinu predvidivosti i rast ekonomije. Opća sigurnost, vladavina prava, sigurnost da će se dosljedno primjenjivati zakoni, visina poreznih stopa i predvidivost kretanja poreza, ekonomski rast, potencijali razvoja, dostupnost odgovarajućeg ljudskog i radnog potencijala i ostalih resursa kriteriji su koji određuju i čine razliku u tome koje su ekonomije i države više ili manje atraktivne za ulaganja. Strana izravna ulaganja izvanredna su poluga koja može nadomjestiti izostanak domaćeg kapitala, koja mogu otvoriti veliki broj radnih mjesta, donijeti najnaprednije svjetske tehnologije i podići standard građana. Mislim pritom najviše na ulaganja koja bi bila usmjerena u industriju i visoke tehnologije. Važno je pritom da iz BiH šaljemo što više pozitivnih signala u svijet, a uspješni primjeri stranih investitora koji dugo i uspješno posluju u BiH kao i domaći investitori najbolja su pozivnica novim investitorima.
Večernji list: Jedan ste od najuspješnijih gospodarstvenika, ne samo u BiH i Hrvatskoj nego i šire, pa znamo da čarobnog štapića nema, no što biste iz iskustva poručili gospodarstvenicima jer mnogi odustaju od novih investicija i usporavaju svoje projekte?
- U svakom trenutku i u svim okolnostima mislim da treba slijediti zdravu životnu i afirmiranu poslovnu logiku i uvijek razmišljati barem jedan ili dva koraka unaprijed. Iza svake krize dolazi oporavak, iza svakog naglog rasta dolazi i promjena trenda u poslovanju, a danas kada živimo u najdinamičnijem poslovnom okruženju ikad, kada imamo najveći prirast broja ljudi na Zemlji ikad, kada imamo najveći razvoj tehnoloških promjena sa svim svojim posljedicama, kada živimo u doba klimatskih promjena, još uvijek u okolnostima pandemije, a odnedavno i s novim globalnim sigurnosnim izazovima; to pred sve nas stavlja dodatnu dozu odgovornosti da svatko na svom mjestu i u skladu sa svojim mogućnostima promišlja i djeluje maksimalno odgovorno. Svaka naša poslovna i životna odluka utječe na našu okolinu, na naše kompanije, ekonomiju, na prirodu. Zato kažem da je odgovorno, racionalno i promišljeno ponašanje jako važno. Odgovornost na prvom mjestu, kao odgovornost prema poslovnim partnerima, prema zaposlenicima, prema dioničarima, prema javnosti i ostalim dionicima nalaže da poslovanje, kao i ulaganja trebaju biti dugoročno održiva, kako u financijskim pokazateljima, tako i da budu održiva u skladu s okolišem i prirodom. Potrebno je na vrijeme prepoznavati trendove i biti lider u pozitivnim promjenama. Ulaganje u edukaciju, u razvoj znanja i kompetencija zaposlenika uvijek se isplati, kao i fokus da što bolje upoznate potrebe svojih kupaca i zajedno razvijate proizvode koji će biti od koristi. Poznato je da u strukturi stranih izravnih ulaganja u Bosni i Hercegovini najviše, zapravo, dominira reinvestirana dobit postojećih investitora i tvrtki, a tek u puno manjoj mjeri se radi o novim ulaganjima. Ako pada dobit tvrtke, to smanjuje i reinvestiranu dobit kao i ukupnu razinu stranih izravnih ulaganja, međutim, taj učinak neće biti vidljiv još godinu dana. Sada je više nego ikad nužna odgovarajuća i aktivna potpora države gospodarstvu u smislu rasterećenja gospodarstva. Samo konkretne mjere mogu dati konkretne rezultate. U tom kontekstu svakako treba pohvaliti odgovornost iskazanu prilikom ograničenja cijena električne energije, jer da to nije urađeno, tada bi troškovi tvrtki bili značajno veći, kao i cijene proizvoda proizvedenih u BiH, čime je ublažen još snažniji ekonomski udar na konkurentnost domaćeg gospodarstva i standard naših građana. S porastom cijena roba i usluga, država sve više i brže puni svoje proračuna, odnosno, bolje rečeno, prikuplja više novca od potrošača, gospodarstva i građana. To otvara realnu osnovu da se u što kraćem roku pribjegne konkretnim mjerama smanjenja poreznih opterećenja i rada i kapitala. Svaka kriza ponudi i poneku priliku. Povoljan geografski položaj BiH, koji povezuje Istok i Zapad, mogao bi u dugoročnoj perspektivi biti važan i koristan za našu ekonomiju i povezati ili donekle zamojeniti neke od globalnih lanaca opskrbe. Naravno, pod pretpostavkom da ćemo na promišljen način znati prepoznati i iskoristiti takve prilike. U tom kontekstu važno je kreirati povoljan ambijent življenja i poslovanja, a ključne pretpostavke su stabilnost i predvidivost. U okolnostima neizvjesnosti i krize, ulagači prije svega imaju manju sklonost investiranju i reinvestiranju svoje dobiti, koja se u krizi svakako topi, pa se time topi i potencijal ulaganja i motiv.
Večernji list: Da završimo razgovor u svijetlom tonu, deset je godina otkad ste dobili povelju za međunarodnog humanista. Koliko je važno da u ovom vremenu budemo solidarni i jedni drugima na usluzi u svladavanju prepreka?
- Mir, sloboda, ljubav, solidarnost, empatija, sreća, davanje, ravnopravnost - to su životne vrijednosti koje su duboko usađene u svakom čovjeku i to su vrijednosti koje u današnje vrijeme treba dodatno afirmirati, kojih se svakodnevno trebamo podsjećati i živjeti ih u svakom trenutku. Korijen riječi mog imena Branimir sadržava riječ mir koja prilično opisuje moj karakter i definira kao miroljubivu osobu koja teži miru i a priori uvažava svako biće. Kao pravilo mislim da uvijek treba težiti dogovoru i razgovoru, miroljubivom i dogovornom rješenju jer nikakva sila ne može nametnuti nešto što je dugoročno fer i održivo, to može samo dogovor i kompromis. Poražavajuća je spoznaja da se ljudska vrsta, odnosno naša civilizacija u 21. stoljeću i dalje suočava s ratovima, da i dalje netko nekome oduzima ono što je najvrjednije što ima, a to je ljudski život, sloboda ili krov nad glavom. Zato i u javnosti treba slati pozitivne poruke, širiti pozitivne priče, a jako dobrih i lijepih i pozitivnih primjera i pozitivnih sjajnih vrijednih ljudi ima svugdje oko nas. U svakoj krizi dodatno se izražava solidarnost i ta solidarnost često je presudna da se čovjek u krizi ili ugrozi osjeća ponovno čovjekom i to mu ulije dodatnu nadu i snagu za prevladavanje svih izazova. Svakako vrlina koju posjedujemo i koju uvijek vrijedi poticati i iskazivati. Za sreću je malo potrebno. Nalazi se gdje god se osvrnemo. Unutar sebe, svojih misli, u našim srcima i osjećajima, na licima najdražih nam ljudi. Nekad se javi kao dostignuće, često kao osmijeh, ponekad kao pjesma na radiju, šum mora, žubor rijeke ili crkvut ptice. Često se sjetim izreke da se od jednog stabla može izraditi 1000 i više čačkalica, ali samo jedna čačkalica može zapaliti 1000 stabala, odnosno jedna negativna misao može zapaliti sve ostale pozitivne. Zato razmišljajmo pozitivno i afirmativno. Kakve su nam misli, takav nam je život. A dok odgovaramo na ovo pitanje s prozora vidim stotine objekata napravljene s našim cementom i betonom, vrijednim i sofisticiranim radom naših kolega; sasvim dovoljno razloga za lijep osjećaj sreće, ponosa i inspiracije do kraja dana kao i motiva za nove poslovne pothvate i snage za životne izazove.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
