Evo što se događa u Sarajevu: Bošnjački političari ruše izbornu reformu, traže prijedloge koji su protiv Daytona

Tijekom jučerašnjeg dijela bošnjački političari i međunarodni diplomati inzistirali su na rješenjima o ukidanju konstitutivnih naroda iz Ustava kroz izbor članova Predsjedništva, te rješenjima koja su protivna Daytonskom mirovnom sporazumu i na njima ne inzistiraju presude Europskog suda za ljudska prava. 

Ovi potezi očito su jedino usmjereni kako bi se zadovoljila bošnjačka strana kako pred svojim biračkim tijelom ne bi bila predstavljena kao izdajnička. No, problem je što su godinama sttranke iz Sarajeva obmanjivale vlastiti narod s tvrdnjama kako će izborna reforma dovesti do ukidanja Daytona, konstitutivnih naroda, legitimnog političkog predstavljanja. Po tvrdnjama upućenih strategija bošnjačkih pregovarača je u suštini da se ne dogodi dogovor, a da se za propast optuže Hrvate. Hrvatski stavovi u razgovorima nisu se promijenili od Neuma. 

Pregovarači iz HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Neće pristati na ukidanje konstitutivnosti i rušenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Kada bi se to dogodilo BiH posve sigurno ne bi mogla preživjeti bez Hrvata u slučaju da se ovaj narod eliminira iz vlasti. U slučaju pak da se pokušaju nemetnuti rješenja koja bi značila dalje dokidanje prava Hrvata iz Daytona kao ravnopravnog konstitutivnog naroda s brisanjem tih odredbi iz Ustava, hrvatski predstavnici bi zatražili povratak na režim prije potpisivanja Washingtonskog sporazuma. 

Zbog toga smatra se kako je jedino rješenje oko izbora članova Predsjedništva BiH uspostava dvije Izborne jedinice. Valja reći kako je Venecijanska komisija potvrdila da su apsolutni europski standard rješenja s dvije izborne jedinice, kao i legitimno političko predstavljanje. Valja reći kako su Venecijanci jasno poručili i da hrvatska formulacija o biranju hrvatskog člana BiH Predsjedništva i drugih građana u potpunosti ispunjava sve presude Europskog suda za ljudska prava. U slučaju da ne bude dogovora o izmjeni Izbornog zakona, po stajalištu hrvatske strane izbori se ne mogu održati, niti će se rezultati takvih nelegalnih izbora moći provesti.

Elektorski model biranja članova BiH Predsjedništva koji je procurio u javnost iz redova bošnjačkih stranaka donio bi mogućnost da HDZ BiH izabere jednoga člana BiH Predsjedništva, no istodobno bi apsolutno onemogućio Hrvate da se mogu pluralizirati.

Taj su model u završnici neumskih razgovora razradile bošnjačke stranke. Još problematičnije u tome prijedlogu jeste da bi se na taj drastično izmijenio aktualni daytonski okvir o predstavncima konstitutivnih naroda u državnome vrhu. 
Radi se naime o prijedlogu kojim se distribuira 300 elektorskih glasova na način da svaka županija dobija određeni broj elektora. Suštinski, bošnjačke županije bi imale 199 a hrvatske 101 elektorski glas. To bi u suštini, kako je to rekao i čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović, dovelo do toga da bi se Hrvati vratili u komunizam bez mogućnosti biranja između više kandidata, te bi zajamčilo monopol HDZ-a BiH. 

Cvitanović je rekao da takav prijedlog neće podržati. Uz to, nijedna hrvatska stranka, a to je i zaključak izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora neće prihvatiti brisanje konstitutivnih naroda iz Ustava.

Hrvati pak nakon novoga raspleta traže dvije izborne jedinice uz očuvanje formulacije "hrvatski član predsjedništva i drugih građana" čime se čuva Dayton, te ispunjavaju presude Suda u Strasbourgu i Ustavnoga suda BiH. Venecijanska komisija je ocijenila da taj prijedlog ispunjava svih pet presuda Europskog suda za ljudska prava.

Zoran Krešić/Večernji list