Stručnjaci se izjasnili o granatiranju nuklearke u Ukrajini: Da na nju padne avion ništa joj se ne bi dogodilo

Datum objave: 04.03.2022 Broj čitanja: 1181

Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski u dva je navrata optužio Rusiju za nuklearni terorizam - prvi put prošli tjedan, kada su ruske snage osvojile Černobil, a drugi u četvrtak, nakon što je tijekom ruskog osvajanja najveće nuklearke u Europi, NE Zaporižja, buknuo požar u administrativnoj zgradi.

Stručnjaci se izjasnili o granatiranju nuklearke u Ukrajini: Da na nju padne avion ništa joj se ne bi dogodilo

Zelenskij je u četvrtak istaknuo da nikada ni jedan narod nije granatirao nuklearne elektrane. "Prvi put u povijesti čovječanstva teroristička država provodi nuklearni terorizam", rekao je ukrajinski predsjednik.

"Ako dođe do eksplozije, to će biti kraj svih nas, kraj Europe, evakuacija Europe. Samo hitna akcija Europe može zaustaviti ruske trupe i spriječiti smrt Europe u katastrofi nuklearne elektrane", dodao je.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba objavio je na Twitteru upozorenje da bi eksplozija NE Zaporižja, ako do nje dođe, mogla biti "10 puta veća od Černobila".

Brojne zemlje i organizacije, a osobito Greenpeace, dramatično su reagirale na ruske napade na ukrajinska nuklearna postrojenja, upozorivši da Rusija njima ugrožava sigurnost u Europi i u cijelom svijetu.

Ruska vojska u međuvremenu je zauzela nuklearku, a čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi objavio je da reaktori u nuklearnoj elektrani Zaporižja nisu pretrpjeli štetu te da nema povećanog zračenja. Dodao je da ukrajinsko osoblje i dalje radi u nuklearnim pogonima.

Stručnjaci tvrde da je opasnost eksplozije nuklearke minimalna

Razumljivo je da ukrajinski čelnici žele da političari i javnost u Europi i svijetu shvate kakvu ugrozu ruska invazija predstavlja za sve.

Također je razumljivo da Greenpeace predstavlja najstrašniji scenarij u kojem dolazi do eksplozije svih reaktora u NE Zaporižja. To mu je u opisu posla.

No koliko je realno moguće ono što predviđaju takvi najstrašniji scenariji?

Stručnjaci za nuklearnu sigurnost u svijetu i Hrvatskoj uglavnom smatraju da je eksplozija nuklearke vrlo malo vjerojatna.

Mark Wenman s Imperial Collegea u Londonu rekao je u izjavi britanskom znanstvenom medijskom centru da vjeruje da je nuklearka dobro zaštićena, tako da je mogućnost curenja radijacije minimalna.

"Bitne komponente reaktora smještene su unutar zaštitne zgrade od jakog čelika i armiranog betona koja može izdržati ekstremne vanjske događaje, prirodne i umjetne, kao što su pad zrakoplova ili eksplozije", rekao je.

"Jezgra reaktora dodatno je smještena u zatvorenu čeličnu tlačnu posudu sa stijenkama debljine 20 centimetara. Dizajn ove nuklearke bitno je drugačiji od reaktora u Černobilu, koji nije imao zgradu za zadržavanje, pa stoga po mom mišljenju nema stvarnog rizika. U elektrani su sada reaktori sigurno zatvoreni", dodao je.
Što se u elektrani može zapaliti?

Davor Grgić, redovni profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), kaže da je administrativna zgrada zgrada kao i svaka druga.

"To su uredi u kojima ne bi trebalo biti stvari koje mogu posebno jako gorjeti. Kada se pogodi elektrana, jedino što može ozbiljno gorjeti su transformatori. Oni se hlade transformatorskim uljem. Ono se može zapaliti i tada se stvara relativno veliki plamen i dim čije su pare otrovne i to je problem. Druga mogućnost za ozbiljan požar povezana je s dizelskim generatorima koji bi trebali imati rezerve goriva za jedan do sedam dana. Oni bi trebali biti posebno zaštićeni ili bi trebali biti u podzemnim spremištima. Stoga je teško moguće da bi se to zapalilo", kaže Grgić.

Pumpe za vodu i dalje mogu raditi

Ističe da je rad reaktora sada obustavljen.

"Neposredno nakon obustave rada ondje gdje je bilo 1000 MW bit će 6% od ukupne snage, što znači oko 60 MW. To se brzo smanjuje, no da bi se to događalo, potrebno je stalno odvoditi toplinu. To se radi preko posebnih nuklearnih sustava koji su radi sigurnosti projektirani da budu dvostruki. Da bi oni mogli raditi, moraju imati izvor električne energije i neki ispust topline. Da bi se jezgra hladila, toplina mora odlaziti negdje u okoliš", kaže Grgić.

Objašnjava da se u nuklearkama za hlađenje obično koristi voda iz rijeke. Naravno, da bi pumpe radile, potrebna je električna energija iz mreže. Nuklearke za tu svrhu obično koriste dio energije koju same stvaraju. Osim toga, moraju imati dvostruku vezu na električnu mrežu. Ako sve to ne radi, nuklearka mora imati barem dva puta po 100% dizelovog goriva kojim će se u generatorima osigurati struja za vitalne električne potrošače, što uključuje pumpe za vodu.

"Svaki od reaktora ima svoja dva sustava s dizelovim generatorima i svaki od njih može preuzeti napajanje strujom drugih reaktora. Najniži standard je da tog dizela ima dovoljno za jedan cijeli dan, a viši je da ga ima za tjedan dana", tumači naš stručnjak za nuklearke.

Uobičajene borbe ne mogu ugroziti nuklearke

Stručnjaci se slažu da nenamjenska borbena djelovanja uglavnom ne bi trebala moći naškoditi elektrani.

No Grgić kaže da elektrane ne funkcioniraju u automatskom režimu, što znači da treba osigurati stručne timove koji će raditi u njima.

"Netko od zaposlenika nuklearke morao bi voditi računa da sve u elektrani funkcionira. Ako su Rusi zauzeli elektranu, bilo bi dobro da je ondje ostala neka posada. Najbolje je da su to ukrajinski zaposlenici nuklearke. Mediji javljaju da oni tamo rade pod prijetnjom oružja, no mislim da bi oni trebali dobrovoljno obavljati posao unatoč tome što su Rusi zauzeli elektranu. To je ipak njihova nuklearka, u njihovoj zemlji, i trebalo bi im biti u interesu da ne bude problema", kaže Grgić.

Smatra da će u tom slučaju ruska strana trebati osigurati da mogu raditi u normalnim smjenama.

"Čak i kada ukrajinski stručnjaci ne bi htjeli raditi, svaka zemlja koja planira osvajanje nuklearke trebala bi voditi računa o tome da ima svoje stručnjake koji bi mogli preuzeti kontrolu. Konačno, Rusija je projektirala i gradila tu elektranu pa ima stručne timove koji mogu njome upravljati. Objektivno je čak sigurnije da Rusi upravljaju nuklearkom", kaže naš sugovornik.

Zaporižja ne može eksplodirati kao Fukušima

Grgić smatra da elektrana Zaporižja zapravo ne može eksplodirati.

"Kad bi sve išlo krivo, onda bi u nekoj relativno dugoročnoj ekskurziji zagrijavanja moglo doći do taljenja jezgre i nekog manjeg ispuštanja radioaktivnog materijala. No to ne bila nikakva eksplozija. Sadržaj bi ostao unutar kontejnmenta, međutim, prije ili kasnije, zbog taljenja jezgre, negdje bi se pojavila neka pukotina kroz koju bi nešto malo izlazilo. To je najgori mogući scenarij, u kojem bi se reaktori morali zalijevati vodom i trebalo bi osigurati dugoročno hlađenje. Tu se ulazi u stabilno funkcioniranje Fukušime", kaže Grgić.

Napominje da je ovo ipak drugi, moderniji tip elektrane od Fukušime.

"Razlika je ta što ovdje ne bi bilo vodika koji može eksplodirati. Zaporižja ima dvostruki kontejnment. Također, ti sustavi nisu oštećeni vojnim djelovanjima, u Fukušimi su bili oštećeni potresom. Ta je elektrana modernija i od ruskih elektrana 440. Ima kontejnment koji može izdržati veliki tlak. Takvi kontejnmenti su projektirani tako da na njih može pasti čak i avion. Obična granata namijenjena za borbe s pješadijom ne može joj uopće naškoditi. Kada bi netko namjerno htio napasti nuklearku da joj naškodi, trebao bi napasti rasklopno postrojenje. Time se dugoročno stvaraju problemi koji bi se kasnije pokazali", kaže Grgić.

U tom slučaju bi bila potrebna vanjska pomoć za napajanje električnom energijom ili, u najgorem slučaju, da opskrbi nuklearku dizelom. Osim toga, tu je riječ o ruskoj tehnologiji, a onaj tko zauzme elektranu preuzima odgovornost za nju, navodi. "Nema nikoga na kugli zemaljskoj tko bi Ruse oslobodio te odgovornosti", tumači Grgić.
Teroristi gotovo nikako ne mogu uzrokovati havariju nuklearke

A što bi bilo kada bi teroristi namjerno htjeli uništiti nuklearku?

"Unatoč tome što su nuklearne elektrane očita meta za teroriste, nikada nije bilo uspješnog napada na nju, a one također nikada nisu bile na meti tijekom rata jer bi posljedice vjerojatno bile globalne pa bi utjecale i na državu koja je izvršila napad. Svjetska nuklearna asocijacija kaže da se čak ni u napetim danima hladnog rata nuklearne elektrane nisu smatrale metama.

Elektrana Zaporižja navodno je bila meta pokušaja napada 2014. godine, kada je 40 ljudi, koji su tvrdili da su članovi ekstremno desničarske skupine Desni sektor, pokušalo upasti u nju, ali su ih stražari zaustavili.

Greenpeace se jednom srušio dronom u nuklearnu elektranu i tvrdio da je pokazao njihovu ranjivost na teroristički napad, no u stvarnosti bi za oslobađanje nuklearnog materijala bila potrebna jako velika eksplozija.

"Nuklearku nije moguće uništiti čak ni udarom putničkih aviona"

Grgić kaže da u hipotetskoj situaciji u kojoj teroristi pokušavaju napasti nuklearku treba znati da svaka elektrana ima vlastitu obranu od manjih terorističkih grupa.

"Usto ima i podršku vojske i policije za borbu protiv većih terorističkih grupa. Posada sigurnosti elektrane treba samo kupiti vrijeme dok ne dođe pomoć policije ili vojske. Tako funkcionira svaka elektrana, bilo u SAD-u ili u Europi. U normalnim situacijama nema potrebe držati vojsku na lokaciji elektrane", kaže Grgić.

"Nuklearku nije moguće uništiti čak ni udarom putničkih aviona kakvi su udarili u Blizance u New Yorku. Putnički avioni su previše mekani za to. Kako se vidjelo u udaru aviona u Blizance, oni su ušli u zgradu i ondje ispustili gorivo. Postoje eksperimenti koji su rađeni s udarima običnih aviona u beton. Kada njihov nos udara u betonsku zgradu, oni se samo spljošte", kaže Grgić.

"Najteža komponenta aviona su motori. Ja sam vidio testove u kojima se F4, jedan od najtežih borbenih aviona koji više ne lete, koji je teži od današnjih, zalijeće brzinom od nekoliko stotina kilometara na sat i udara u zgradu i ne može je probiti. U nuklearkama postoji zid od 80 cm armiranog betona. Avion je krhka struktura. Teroristi ne mogu imati ni takve rakete koje bi to probile. Osim toga, iza tog zida postoji još jedan zid", kaže Grgić.

Kaže da, čak i kada bi se neki projektil uspio probiti kroz sve to, komponente koje se nalaze unutra nisu mekane.

"To su čvrste komponente koje dodatno štite njihovi betonski pretinci. To nije zaštita od aviona, već su to betonske konstrukcije na koje se komponente oslanjaju. No one ipak predstavljaju dodatnu zaštitu od vanjskog udara. Unutrašnjost nuklearke je sklop betonskih soba u kojima se nalaze dijelovi opreme. Sama posuda teška je oko 350 tona. Ona ne može stajati u zraku. To isto vrijedi i za pumpe i za parogeneratore i sve ostalo", kaže Grgić.

Što s drugim ukrajinskim elektranama?

Budući da će Rusi vjerojatno nastojati okupirati i druge nuklearke u Ukrajini, nameće se pitanje postoje li neke koje su starije i možda osjetljivije na napade.

Grgić kaže da postoje dvije osjetljivije ukrajinske nuklearke tipa VVR 400 koje se nalaze u Rovnom, u sjeverozapadnom dijelu zemlje.

"Tu je niže Hmeljnicki, a još dvije elektrane su u izgradnji. U južnom dijelu Ukrajine postoji još jedna elektrana s tri reaktora. No sve te nuklearke otporne su na uobičajena granatiranja. Osim toga, reaktori su okruženi drugim zgradama. One nisu izložene bombardiranju. Konačno, ako gađate ljude u pokušaju da osvojite nuklearku, gađate ljude, a ne reaktor. Slučajan pogodak ili rasap streljiva ne može naštetiti nijednoj ukrajinskoj nuklearki", tumači Grgić, a prenosi Index.

Povezane vijesti:

POČEO JE RAT! RUSIJA JE NAPALA UKRAJINU, TRAJE SJEDNICA UN-a

CIJENE NAFTE 'EKSPLODIRALE' NAKON OBJAVE NAPADA NA UKRAJINU

Biden: Putinova odluka donijet će katastrofalne posljedice po ljudske živote i stradanja

Nijednog civilnog leta više nema nad Ukrajinom, zatvaraju se zračni prostori

Zelenskij proglasio ratno stanje: Spremni smo na sve

Njemački kancelar: Ovo je mračan dan za Europu

Vladimir Putin: Tko se umiješa u ovaj rat suočit će se s posljedicama većima od svih koje je imao u povijesti

Žitelji napuštaju Kijev autima ili idu u skloništa, podrume... podiže se novac s bankomata

Miro Kovač: Izveden je hitlerovski manevar, napad je izveden iz Bjelorusije

Hrvatski lideri morate sačuvati mir! Crna Gora je žarište, a BiH bure baruta

Napadnuta je bolnica, ima stradalih! Rusi su na 20 kilometara od Kijeva