Do početka pandemije u BiH je tako živjelo tek nešto više od 350 tisuća katolika, a njihovo iseljavanje se nastavilo. Vrhbosanski nadbiskup ocijenio je da ljudi odlaze zbog činjenice da u BiH ima sve manje posla, ali da ih na to potiču i beznađe, korupcija i pravna nesigurnost.
"To pogađa i ostalo stanovništvo svih vjera i nastavljaju se no, na žalost, državnu vlast, slično kao i u zemljama u okruženju, to jedva da zanima. Prava sramota", kazao je nadbiskup Vukšić.
Prema podacima kojima raspolaže Crkva, samo je Banjolučka biskupija ostala bez 45.71 posto vjernika, odnosno njih 24 tisuće koji su ondje dočekali kraj rata. Iz Vrhbosanske nadbiskupije nakon rata je otišlo 70 tisuća vjernika, odnosno njih 32 posto u odnosu na broj iz 1996. godine.
Mostarska biskupija nakon rata je ostala bez više od 22 tisuće vjernika, odnosno njih 11 posto, a iz Trebinjske koja je ionako imala tek simbolični broj vjernika odselilo se oko 2700 vjernika, što je 13 posto u usporedbi sa stanjem na kraju rata.
Svi problemi u BiH pa tako i demografski moraju se brže rješavati, a vjerske zajednice imaju suodgovornost za uspostavu i njegovanje dijaloga koji je pretpostavka za to, poručio je Vukšić.
"Ekumenizam i dijalog koji se vrše kroz otvoreno i prijateljsko susretanje s drukčijima i različitima, sastavni je i neizostavan dio identiteta i poslanja katoličke crkve. Čak i kad možda drugi to ne prihvaćaju", rekao je nadbiskup. Inzistirao je na dijalogu.
"Prema tome, dijalog je poslanje, metoda i zadaća također svakog katoličkog biskupa", rekao je Vukšić.
"Takvu suradnju i dijalog želim sa svima i trudit ću se uvijek biti otvoren", kazao je vrhbosanski nadbiskup Vuškić koji je tu službu preuzeo od kardinala Puljića koji ju je obavljao 30 godina do potkraj siječnja kada ga je papa Franjo umirovio.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
