Osim negativnog prirodnog prirasta, lošem stanju je pridonijelo i iseljavanje, pa se tako gotovo 112.000 ljudi više iselilo iz Hrvatske nego što se u nju uselilo.
Najgora je situacija u Slavoniji. Podaci pokazuju kako su četiri slavonske županije siromašnije za 122.000 stanovnika. Neslavni rekorder je Vukovarsko-srijemska županija s padom od 35.083 stanovnika, odnosno 19,54 posto koju u stopu prati Sisačko-moslavačka županija s 31.890 stanovnika manje.
Samo devet od 126 hrvatskih gradova je u proteklom desetljeću zabilježilo rast stanovnika – Dugo Selo, Sveta Nedelja, Krk, Novalja, Biograd na Moru, Solin, Stari Grad, Supetar i Ludbreg – ali čak i u tim slučajevima radi se o jako malim povećanjima. Tako grad Novalja ima četiri stanovnika više, Stari Grad devet više.
Najveći je rast u apsolutnim brojevima zabilježio Solin, kojem se broj stanovnika povećao za gotovo njih 1000 (sa 23.926 na 24.912), odnosno za 4 posto, a u postotnom rastu rekorder je Supetar sa 6,6 posto, piše Jutarnji list.
I sva velika gradska središta su izgubila stanovništvo. Najgore je prošla Rijeka koja ima 20.000 stanovnika ili gotovo 16 posto stanovništva manje nego 2011. te je broj stanovnika pao sa 128.624 na njih 108.622.
Podavi pokazuju da Hrvatska ima samo tri grada s više od 100.000 stanovnika – to su Zagreb, Split i Rijeka.
Četvrti najveći grad u Hrvatskoj Osijek je prvi put pao ispod 100.000 stanovnika (sada ih ima ih 96.848, a imao ih je 108.048), a Split danas ima 161.312 stanovnika, 17.000 manje nego 2011.
Slavonski Brod izgubio je gotovo svakog petog stanovnika (broj stanovnika pao je sa 59.141 na 50.039, a najgore je prošao Knin, kojega je prema podacima, napustio svaki četvrti žitelj.
Najbolje su profitirali gradovi u blizini velikih središta u kojima se nastanjuju mlade obitelji zbog nižih troškova života, poput Dugog Sela kraj Zagreba.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
