Veliki intervju Martina Kondže: O nuspojavama na cjepivo, projektima, Sveučilištu u Mostaru

Datum objave: 01.12.2021   Broj čitanja: 3100
S 28 godina postao je doktor znanosti, a u 29. imao svečanu promociju na Sveučilištu u Zagrebu.
Veliki intervju Martina Kondže: O nuspojavama na cjepivo, projektima, Sveučilištu u Mostaru


On je Martin Kondža, najmlađi doktor iz općine Grude i jedan od najmlađih općenito u BiH. Zaslužan je za uspostavljanje prvog nacionalnog sustava za nuspojave u BiH, u intervju za Večernji list BiH je govorio o ovom sustavu, radu na Sveučilištu u Mostaru, projektima, pandemiji koronavirusa kao i o uspostavljanju prvog nacionalnog sustava za nuspojave...

Večernji list: Zaslužni ste za uspostavljanje prvog nacionalnog sustava za nuspojave u BiH, što to konkretno znači?

- Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH osnovana je Zakonom o lijekovima 2009. godine. To je institucija na državnoj razini koja je odgovorna za odobravanje i nadzor svih lijekova i medicinskih sredstava koji se nalaze na tržištu BiH. Lokacijski se nalazi na tri područja – Banja Luka, gdje je uprava i većina odjela Agencije, Sarajevo, gdje se nalazi kontrolni laboratorij Agencije koji provodi ispitivanje lijekova na tržištu BiH, i Mostar, gdje se nalazi Odjel za farmakovigilanciju. Međutim, u Agenciji se nuspojavama nitko nije sustavno bavio, nije postojao učinkovit sustav, nije se ocjenjivala uzročno-posljedična veza između korištenog lijeka i prijavljene nuspojave, nisu se objavljivala izvješća o nuspojavama… Naša Agencija bilježila je zanemariv godišnji broj prijava na nuspojave, za koji smo znali da ne odgovara stvarnom stanju. Za jedan ozbiljan regulatorni sustav je takvo stanje nedopustivo, stoga smo moji suradnici i ja odmah krenuli u uspostavu jednog funkcionalnog sustava za praćenje nuspojava. Sustavnim bilježenjem i aktiviranjem zdravstvenih djelatnika na aktivnije sudjelovanje u procesu farmakovigilancije, postigli smo ogroman rast u brojevima prijava. Da ovim putem podsjetim, zdravstveni djelatnici su zakonom obvezni prijaviti svako saznanje o svim nuspojavama lijekova i medicinskih sredstava, bez obzira na to bile one poznate ili ne, očekivane ili ne. Veći broj prijava na nuspojave omogućuje regulatornom tijelu pratiti sigurnosni profil lijekova na tržištu i podnositi sigurnosne mjere, kao što su povlačenja lijekova s tržišta. Budući da su ovim povećanim aktivnostima bili ispunjeni zahtjevi Svjetske zdravstvene organizacije za učlanjenje u svjetski centar za praćenje nuspojava u Uppsalli, BiH se Uppsalla monitoring centru priključila kao posljednja zemlja u Europi i jedna od posljednjih zemalja svijeta. Ipak, broj prijava raste iz godine u godinu, što ne znači da su lijekovi u BiH lošiji, već da je svijest o potrebama prijavljivanja veća.

Večernji list: S obzirom na to da živimo u vremenu pandemije, kakve nuspojave bilježite u BiH na cjepivo protiv koronavirusa?

 

- Neželjene reakcije na cjepiva za sprječavanje COVID-19 bolesti uglavnom su slične neželjenim reakcijama na ostale vrste cjepiva i ne razlikuju se od nuspojava koje se mogu vidjeti i u drugim zemljama svijeta. Do 20. rujna 2021. godine zaprimljene su 774 prijave na neželjenu reakciju na cjepivo. 90,5% procijenjenih prijava na cjepivo nije bilo ozbiljno, dakle nisu uključivale bolničko liječenje, kongenitalne deformacije, ugrožavanje života, smrt i slične kriterije. Najčešće prijave na sve vrste cjepiva protiv COVID-19 uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, bol u ekstremitetima, malaksalost, glavobolju, bol na mjestu primjene cjepiva, bol u mišićima, slabost, bol u zglobovima, mučninu, zimicu, drhtavicu i slično. Ovo su sve očekivane i neozbiljne nuspojave. Recimo, primjenom nekih drugih lijekova koje svakodnevno koristimo bilježimo puno ozbiljnije nuspojave i različite vrste interakcija. Ovi podaci idu u prilog sigurnosnom profilu cjepiva, čiji pozitivni učinci daleko nadmašuju potencijalne neželjene učinke. Usporedbe radi, od COVID-19 i s COVID-19 do sada je u BiH umrlo više od 12.000 ljudi.

Večernji list: Je li cjepivo najučinkovitija zaštita od koronavirusa i možemo li uskoro očekivati nešto bolje? Mnogi priželjkuju lijekove koji bi, navodno, uskoro mogli i na bh. tržište.

- Svakako. Što se tiče COVID-19 bolesti, odnosno SARS-CoV-2 virusa, mislim da smo kao čovječanstvo izgubili priliku u potpunosti ga eradicirati i zaustaviti pandemiju. Mislim da je to sada virus s kojim ćemo morati nastaviti živjeti i prilagođavati se. Imali smo situaciju u 2002. godini kada je došlo do izbijanja SARS-CoV virusa i bolesti SARS. Ta je epidemija na sreću lokalizirana i nije trajala duže od 2 godine. U ovom slučaju suočeni smo s "rođakom" ovog virusa koji se proširio na svaki kutak ove zemlje. Jedan od razloga za to je sigurno veća mogućnost širenja ovog virusa, ali i veća povezanost i globalizacija cijelog svijeta. Ljudi danas brzo i nesmetano putuju, a samim time se i virus lakše širi. Što se tiče lijekova, oni svakako nisu zamjena za cijepljenje. Ako se osoba želi zaštititi od bolesti, najbolje što može učiniti je cijepiti se. Što se tiče lijekova koje spominjete, oni se razvijaju na osnovi mehanizama djelovanja koji djeluju na virusnu RNA ili kao inhibitori proteaze – enzima uključenog u replikaciju virusa. To su mehanizmi koji su se dosad pokazali učinkovitima kod nekih drugih virusa i inicijalna istraživanja spominju smanjenje bolničkog liječenja od 50 do 90%, ako se koriste u ranoj fazi bolesti. Međutim, trebamo sačekati velika klinička istraživanja i procijeniti njihov sigurnosni profil prije odobravanja ovih lijekova, jer su lijekovi jedna od najstrože reguliranih profesija na svijetu. I to je dobro, jer vrlo često može doći do određenih nuspojava koje mogu ugroziti sigurnosni profil lijeka. Za razliku od njih, cjepivo protiv COVID-19 upotrebljavamo gotovo godinu dana te je za sada pokazalo visoku razinu sigurnosti.

Večernji list: Radite na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, kako je bilo funkcionirati u ovih godinu i pol dana otkad traje pandemija?

- Od samog početka pandemije Sveučilište u Mostaru je poduzelo sve mjere kako bi svojim djelatnicima omogućilo sigurnost i očuvanje zdravlja, a studentima uredno održavanje nastave. Imali smo sreću u nesreći da smo imali odlično razvijen informatički sustav Sveučilišta s vlastitim platformama, tako da smo našim studentima omogućili studij na daljinu. Vježbe su se održavale uživo, u manjim skupinama, a ispiti na isti način. Zahvaljujući tako dobroj organizaciji do sada, na sreću, nismo imali ozbiljnije izbijanje i širenje zaraze među studentima. Budući da se većina studenata izjasnila da im više odgovara nastava uživo, a epidemiološka situacija se popravila, polako se svi vraćamo u učionice i nastavu uživo. Svim našim profesorima smo ostavili na izbor da odluče na koji način žele održavati nastavu, omogućili smo i tzv. hibridne modele održavanja nastave, ali većina akademskog osoblja bira uživo održavanje nastave. Iako online platforme teško mogu zamijeniti živu riječ, Sveučilište u Mostaru ima odlično razvijeno online rješenje ako ponovno dođe do zatvaranja.

Večernji list: Radili ste na nizu projekata, od čega su neki provedeni uz potporu Europske unije. Jeste li trenutačno angažirani na nekom?

- Trenutačno smo kao Farmaceutski fakultet, odnosno Sveučilište u Mostaru, uključeni u ERASMUS+ KA2 projekt pod nazivom – "IQPharm – Innovating quality assessment tools for pharmacy studies in Bosnia and Herzegovina". Koordinator ovog projekta je sarajevsko sveučilište, a partneri su sveučilišta kako iz BiH, tako iz Hrvatske, Italije, Irske i Srbije. Cilj ovog projekta je jačanje kapaciteta u visokom obrazovanju i farmaceutskog obrazovanja u BiH. Naši programi studiranja su u potpunosti usklađeni i prilagođeni europskim direktivama koje propisuju farmaceutsko obrazovanje. Ovim projektom cilj je na domaće fakultete uvesti objektivni strukturirani klinički ispit, koji bi farmaceuta u potpunosti pripremio za tržište rada, jer se temelji na njegovom pristupu u stvarnim slučajevima iz prakse. Nadalje, cilj je uvesti i program evaluacije stečenog znanja, koji bi nastavnom osoblju pomogao da ima bolji uvid u to koje kolegije studenti bolje ili lošije svladavaju, odnosno gdje je potrebno napraviti poboljšanja u ishodima učenja. Također, našim ćemo studentima omogućiti učinkovitije obavljanje pripravničkog staža razvojem online platforme koja će izravno povezivati studente s njihovim mjestom rada. Čvrsto vjerujemo kako će ova poboljšanja podići kvalitetu i kapacitete farmaceutskog obrazovanja.

Večernji list: Kakav je bio osjećaj s 28 godina nositi titulu najmlađeg doktora znanosti i ostvariti ovakav uspjeh?

- To mi je iznimna čast i nemjerljivo zadovoljstvo. Moram reći da bi bilo sebično taj trenutak prisvojiti samo za sebe, to je nešto što sam ostvario zahvaljujući svojim najbližima, svojim kolegama, upravi Farmaceutskog fakulteta u Mostaru… Zahvalan sam na prilici koja mi je pružena i svjestan obveze koju ona nosi. Drago mi je da ste i vi to prepoznali.

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
  • OS02.12.2021 19:36 sati
    Pametan covjek, pametan u svojoj struci poslusajte ga.
Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2022
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Dizajn i programiranje: AVE-Studio