"Crkva je izrazito heterogena zajednica, ali u ovom kontekstu dobro je osvrnuti se na tri aktera. To su Hrvatska biskupska konferencija (HBK) kao svojevrsno predsjedništvo katolika u Hrvatskoj, zatim kler koji, blago rečeno, nije oduševljen mjerama te uzroke jedne pandemije traži ili u masonima i imaginarnoj globalnoj vladi ili u kazni/opomeni s neba. Treća skupina je najbrojnija, a to su oni tzv. folklorni vjernici koji u svemu novome, neovisno o čemu se radi, vide prijetnju i opasnost", govori Milas.
"HBK je nedavno objavio nekakvo kompromisno priopćenje jer su i sami biskupi podijeljeni. Kod HBK sam uvijek cijenio što svako malo u javnost plasiraju prilično opsežno priopćenje, a pritom ne kažu ništa. Kako sada, tako i prije pet godina. Zašto se nisu konkretnije izjasnili? Zato što se boje reakcija javnosti. Iako su domaći biskupi i sami cijepljeni, oni se boje pozvati i svoje vjernike na cijepljenje. Oni su desetljećima svojom nepažnjom i nemarom tovili nekakvog hibridnog katoličko-hrvatskog Frankensteina kojeg više ne mogu kontrolirati pa sada moraju igrati po diktatu najsirovijih strasti lišenih razuma kako se ne bi zamjerili intelektualno zapuštenom stadu", dodao je za Index Milas.
Pitamo ga misli li da takav stav Crkve potpiruje prosvjede.
"Domaći biskupi su izgubili kontrolu. To se vidi po sve većem broju katoličkih svećenika koji sve glasnije i sve agresivnije istupaju u javnost s prilično opasnim stavovima. I to sve na oduševljenje razjarene mase. Takvi svećenici su redoviti gosti na svim prosvjedima i pitam se tko će preuzeti odgovornost ako nažalost sve eskalira", naveo je.
Dodaje da je svaka kriza idealna za populiste svih boja.
"Oni žive od kriznih trenutaka i hrane se nezadovoljstvom mase. Pojedini predstavnici Crkve su jako dobro svjesni i činjenica i stvarnosti i umjesto da stvarno budu hrabri te pozovu ljude na odgovornost, oni biraju put mase. Povijest nam svjedoči da razjarena masa nikad nije bila u pravu. Stati na stranu takve mase nije znak nikakve hrabrosti, nego straha. Mislim da smo u ovoj krizi svi gubitnici. Ako ćemo gledati dugoročno, Crkva je mnogo izgubila: prije svega je izgubila vjerodostojnost, kako kod onih tzv. distanciranih do kojih je pokušala doprijeti zato što ne reagira kako treba tako i kod dobrog dijela onih tradicionalnih vjernika koji Crkvi zamjeraju šutnju i nedostatak glasnije reakcije protiv. To se neće osjetiti u idućih par mjeseci, ali definitivno hoće u idućih nekoliko godina kada sve ovo prođe", navodi Milas za Index.
Kakve su tu političke reperkusije?
"Odnos vlade i Crkve je i prije ove pandemije bio na hlađenju. Iz razgovora s brojnim svećenicima lako se može zaključiti da Andrej Plenković nije premijer po mjeri Crkve. To je jedan od razloga zašto oni sve glasnije podržavaju sve antihadezeovske političke projekte samo kako bi aktualnom predsjedniku pokazali da se "dite treba vratiti materi". Dobro je naglasiti da ovdje nije riječ o kompletnoj strukturi Katoličke crkve u RH, nego o pojedinim strujama unutar Crkve i njihovom odnosu prema Republici Hrvatskoj. Plenkoviću se definitivno može dosta toga zamjeriti, ali ne i prisna suradnja s takvim krugovima. Ove napete odnose vlade i HBK dodatno otežavaju i antivakserski klerici koji u svojim istupima napadaju i Plenkovićevu vladu", objasnio je .
"Plenković je taj koji drži Crkvu na distanci i koristi je kao "džoker zovi" onda kada osjeti da mu je potreban dodatni "booster" političke podrške. No, pretpostaviti je da će Plenković zahtijevati od Crkve da bolje kontrolira vlastite redove", kaže.
"Mogu samo dodati da Crkva nije država u državi. Ona je dio društva i ne može se ponašati kao da pandemija ne postoji. Ono što vrijedi za ostale građane, vrijedi i za katolike. Nismo mi nekakva povlaštena skupina", zaključio je Milas.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
