Cijene prirodnog plina u Europi toliko su narasle da bi stotine milijuna ljudi nadolazeću zimu moglo provesti u hladnim domovima ili plaćajući znatno veće račune za električnu energiju, piše CNN.
Političari rast cijena pripisuju porastu potražnje za prirodnim plinom do koje je došlo zbog ponovne dinamizacije života koji je značajno usporio za vrijeme pandemije, otežane distribucije zbog održavanja i ne baš vjetrovitog ljeta koje je dovelo do pada količine energija koju proizvode vjetroelektrane.
Zapravo prava kriza vlada baš u europskom sektoru obnovljive energije. Stari je kontinent velika sredstva ulagao u obnovljive izvore energije, ali ne može dovoljno te energije dostaviti krajnjim korisnicima.
Nakon što Međuvladin panel o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda početkom kolovoza objavio izvješće o klimatskim promjenama i upozorio svijet da se ovog desetljeća moraju drastično srezati emisije stakleničkih plinova, politički su lideri čini se napokon shvatili da se brže nego što se mislilo treba napustiti upotreba fosilnih goriva.
Ima, međutim, i drugih razloga za brži prijelaz na obnovljive izvore energije. Potpuniji prijelaz Europe na obnovljivu energiju značio bi da Stari kontinent više ne mora sa strepnjom gledati na energetska tržišta te da ne mora toliko ovisiti o proizvođačima nafte i plina poput Rusije. Utjecaj geopolitike na energetsku sigurnost tada bi bio minimalan.
Više od 40 europarlamentaraca, poglavito iz baltičkih zemalja, zatražilo je od Europske komisije da pokrene istragu ruskom plinskog giganta Gazproma zbog sumnje da koči distribuciju i diže cijene plina kako bi Njemačku natjeralo da ubrza pokretanje Sjevernog toka 2, plinskog cjevovoda koji vodi od Rusije do Njemačke, a koji prolazi ispod Baltičkog mora.
Gazprom je za CNN rekao da ispunjava sve ugovorene obaveze te da su njegove zalihe plina kojima je raspolagao tijekom posljednjih osam mjeseci bile na gotovo rekordnoj razini.
Međunarodna energetska agencija rekla je u srijedu da Rusija trenutno izvozi manje plina nego što je to bio slučaj 2019. te da bi mogla povećati isporuke uoči zime.
- Postoje jasni dokazi da Rusija plin koristi za ostvarivanje svojih geopolitičkih ciljeva. Koristi ih strateški, a ne samo komercijalno. Osobito agresivno nastupa prema Ukrajini, a i prema nekim drugim istočnoeuropskim zemljama - rekao je Matthew Paterson, profesor međunarodne politike koji istražuje klimatske politike na Sveučilištu u Manchesteru.
Europa je već neko vrijeme svjetski lider po upotrebi obnovljivih izvora energije. Europska unija i Velika Britanija prošle su godine više struje dobile iz obnovljivih izvora energije nego od fosilnih goriva. Istovremeno, Velika Britanija oko 40 posto svoje struje dobiva iz plina, a Europa povećava investicije u plin. Prema izvještaju Global Energy Monitor (GEM), Europa planira potrošiti 87 milijardi eura na plinske projekte.
Unija planira povećati uvoz plina za 35 posto, a GEM kaže da se taj plan kosi s najavom EU da želi do 2050. godine postići nultu emisiju stakleničkih plinova.
Prirodni se plin smatra "čišćim" izvorom energije od ugljena, no uglavnom ga čini metan, iznimno štetan staklenički plin koji curi iz cjevovoda i napuštenih bunara.
Nestašica se plina više osjetila u Velikoj Britaniji, gdje su se cijene učetverostručile i gdje su neke male energetske tvrtke na rubu propasti.
Stručnjaci kažu da trenutna energetska kriza pokazuje da Europa mora izgraditi više obnovljivih izvora energije te da je treba dobavljati iz raznovrsnijih izvora.
- Dio rješenja je da se više vjetrenjača stavi na više mjesta jer će vjetar negdje uvijek puhati - rekao je Paterson te dodao da bi se Velika Britanija mogla orijentirati energijama vode i sunca.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
