Na prvim roditeljskim sastancima nastavnici i učitelji u nekoliko osnovnih škola u Mostaru požalili su se kako djeca nemaju pozornosti, tvrde da ne žele ići na nastavu, da im je obrazovanje dosadno, piše Večernji list BiH. Zaključuju da je rezultat takve promjene ponašanja posljedica koronavirusa, epidemioloških mjera koje su prošle godine bile na snazi - od potpune obustave nastave i slanja djece kućama te takozvane online nastave koja se svodila na slanje poruka sa zadaćom ili pak skraćene sate, što je kod djece, osobito one koja su se tek suočavala s prelaskom iz vrtića u školu, posve poremetilo percepciju o školi, obrazovanju, odgovornosti.
Eventualni ponovni povratak na takvo “kaotično” obrazovanje nitko ne priželjkuje. Osim tek dijela nastavnika. Psiholog dr. sc. Marko Romić iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja u Mostaru ističe da bi takvo što ostavilo još teže posljedice.
- U svakom slučaju, nisam sretan zbog najava mogućih restrikcija. Naravno, potpuno razumijem ozbiljnost situacije oko mjera koje se uvode zbog pandemije koronavirusa, ali mislim da ništa osim nastave u učionici i živog kontakta djece s nastavnim osobljem te djece međusobno ne može polučiti dobre ishode. Samo je pitanje kolika bi šteta bila od posljedica uvođenja online nastave. Volio bih da ne dođe do zatvaranja i da djeca normalno idu u vrtiće odnosno škole, ali i visokoškolske ustanove. Nadam se da će tako i ostati - rekao je dr. Romić.
Vršitelj dužnosti ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH dr. Siniša Skočibušić rekao je nedavno kako se o prekidu nastave za sada ne razmišlja. - Zatvaranje fakulteta, škola i vrtića posljednja je stvar o kojoj se razmišlja. Prije toga pokušat ćemo ograničiti druga mjesta okupljanja i prijenosa koronavirusa. Dakle, u objektima koji nisu u ekonomskom, ali jesu u društvenom smislu ipak niže na ljestvici važnosti - izjavio je Skočibušić. Dobar dio prošle godine, ali i drugog polugodišta 2020./21. odvijao se u posebnom režimu.
Dr. Romić kaže i kako to pokazuje povećan rad s djecom i mladima u ustanovi u kojoj radi.
- Pandemija je u svakom slučaju značajno promijenila štošta kako u našim životima tako i u životima najmanjih. Dugotrajna nemogućnost da se funkcionira na normalan način dakako da je imala utjecaj na njih.
Bili su uskraćeni za sve, što je, sasvim izvjesno, doprinijelo usporavanju njihove socijalizacije na jednoj strani.
Na drugoj strani, taj dugotrajniji boravak u obiteljima, s roditeljima, na neki ih je način usmjerio k ponašanjima koja su podrazumijevala nove obrasce. Oni su tražili zadovoljstva, a to u našem slučaju prečesto znači boravak pred ekranima, igranje različitih igrica i boravak pred računalima i mobitelima. Naša djeca su, iako je to i prije bio slučaj, a u pandemiji je pogotovo došlo do izražaja, ostala bez mogućnosti usvajanja onih ponašanja koja se traže u školskoj dobi. A to je da budu prisutni na nekoliko nastavnih sati, da ih odslušaju, da imaju dovoljno visoku razinu koncentracije i pozornosti. Kao rezultat toga vjerujem da je dio odgovora na pitanje zašto se sada tako ponašaju, zašto sada govore da im je dosadno, zato što nisu bili u situaciji to u praksi živjeti - rekao je mostarski psiholog. Kako se doznaje, dio nastavnika zbog straha od koronavirusa nakon povećanja broja novozaraženih, ali i s druge strane izostanka želje za cijepljenjem, zalaže se ponovno za prelazak na modificirani sustav organizacije nastave ili online.
Predsjednik Sindikata učitelja HNŽ-a Slavko Lauš nedavno je uputio pismo vlastima ističući da se osiguraju uvjeti za neometan nastavak odvijanja nastave.
- Izričito smo protiv Viber, WhatsApp i drugih vidova online nastave jer to ne možemo prihvatiti. Nemamo precizne analize, niti je to itko radio, ali pretpostavke su da su učenici usvojili 30 - 40% predviđenih nastavnih sadržaja. To je katastrofa - poručuje Lauš. Identično stajalište imali su roditelji, a posebno glasni bili su u udruzi “Naša djeca” iz Mostara.
| Vaše ime | |
| Komentar | |
