HDZ BiH: Od osnutka u Sarajevu i stvaranja Herceg Bosne u Grudama do danas

Datum objave: 19.08.2021   Broj čitanja: 1272
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović čestitao je jučer 31. obljetnicu utemeljenja ove stranke i pozvao na provedbu izbornih i drugih reformi kojima bi se zajamčila jednakopravnost Hrvata te ubrzao euroatlantski put BiH.
HDZ BiH: Od osnutka u Sarajevu i stvaranja Herceg Bosne u Grudama do danas


 Ova dva neostvarena cilja koja ističe HDZ BiH bila su i ostala ključni razlog zašto su se Hrvati u Bosni i Hercegovini u posljednja tri desetljeća vezivali uz ovu stranku, koja je i sada svojevrsni pokret te funkcionira u okrilju Hrvatskog narodnog sabora BiH. Upravo zbog turbulentnih vremena u kojima je djelovala, društvenih procesa koji su se odvijali te brojnih eksperimenata koji su se provodili na ovim prostorima, događale su se mnoge promjene na vrhu ove stranke, ali i raskoli koji uglavnom nisu imali bitnijeg učinka na utjecaj ove stranke, piše Večernji list BiH. Stranka je utemeljena 18. kolovoza 1990. u Sarajevu kao dio pokreta za oslobođenje Hrvatske i Hrvata koji je u RH već te godine preuzeo vlast.

Herceg Bosna presudna


Za prvoga predsjednika izabran je dr. Davorin Perinović. HDZ BiH je sa SDA i SDS-om bio uvjerljivi pobjednik na prvim demokratskim višestranačkim izborima koji su ujedno označili oproštaj od komunističkog režima, ali i svojevrstan uvod u rat. Nakon što je bošnjačka strana utemeljila Zelene beretke kao vojno krilo, a SDS proglasio autonomne pokrajine, HDZ BiH osniva regionalne zajednice Herceg Bosne, a onda na dan pada Vukovara na zasjedanju u Grudama 18. studenoga 1991. godine Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Potvrdilo se u kasnijoj agresiji i ratu da je osnivanje Herceg Bosne bilo ključna točka za opstanak Hrvata, ali i Bosne i Hercegovine. Uslijedio je rat, osnivanje Hrvatskoga vijeća obrane, preustroj Herceg Bosne u Federaciju BiH te potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Predstavnici Hrvata, odnosno HDZ-a BiH, sudjelovali su u donošenju svih tih rješenja te potpisivanju ovih sporazuma. Nakon rata veća ozbiljnija prekretnica u HDZ-u BiH dogodila se 1998., nedugo nakon petog sabora stranke, kada je Krešimir Zubak utemeljio Novu hrvatsku inicijativu. Pokazalo se to kao dio plana međunarodne zajednice da nametne Alijansu za promjene bez triju najvećih nacionalnih stranaka te kasnije provede ustavne reforme. U otporu kroz Hrvatsku samoupravu smijenjen je tadašnji hrvatski član bh. Predsjedništva Ante Jelavić. Kasnije ustavne reforme rezultirale su lošijom pozicijom Hrvata. Drugi veći raskol u HDZ-u BiH dogodio se 2005. godine, također nakon još jednoga sabora stranke, kada su na megdan za predsjednika izašli Božo Ljubić i aktualni predsjednik Dragan Čović.

Iznimka HDZ 1990.

Ključna točka razlaza bio je travanjski paket ustavnih reformi. Prije Čovića bilo je čak devet predsjednika stranaka, po čemu je ova stranka vjerojatno jedinstvena. Nakon Perinovića kraće razdoblje predsjednik stranke bio je Stjepan Kljujić koji je bio izabran kao jedan od dvojice Hrvata članova prvog bh. Predsjedništva. Nakon njegove ostavke strankom je rukovodio, također kraće vrijeme, Milenko Brkić. Uskoro na čelo HDZ-a BiH dolazi Mate Boban koji je strankom i Herceg Bosnom upravljao dvije najteže godine, da bi za novoga predsjednika bio izabran Dario Kordić koji se s te dužnosti povukao nakon što je protiv njega podignuta optužnica za ratne zločine. Privremeno je v. d. predsjednika nakon toga bio Ivo Lozančić, da bi za novoga predsjednika bio izabran Božo Rajić. Ante Jelavić povukao se s vrha stranke nakon pritisaka međunarodne zajednice, da bi stranku nakon toga vodio Bariša Čolak. Od sabora 2005. godine na čelu je Dragan Čović. U posljednjih tridesetak godina, uglavnom zbog osobnog nezadovoljstva, ali i zbog razlika u pogledima stranku je napustilo više dužnosnika, a osnovano je dvadesetak stranaka. Od toga vremena do danas ozbiljniji utjecaj ostvario je jedino HDZ 1990. koji je čak u jednome mandatu HDZ BiH na županijskoj razini poslao u oporbu, dok su sve druge stranke uglavnom propale. Ključni razlog zašto je to tako jest taj jer Hrvati imaju osjećaj da će rasipanjem glasova “pomoći” vlastitom nestanku.


Večernji list

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
  • Ivan23.08.2021 16:16 sati
    Treba oziviti Herceg Bosnu i stvoriti 3ci. ENTITEI I ZAGRADIT SVOJE KAO I SRBI I AMEN
Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2007-2021
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Dizajn i programiranje: AVE-Studio