Kako se navodi u priopćenju iz CBBiH u pogledu geografskog rasporeda, najviše priliva investicija tijekom 2020. godine je iz Hrvatske odnosno 149,4 milijuna KM, a zatim iz Srbije - 135,3 milijuna KM.
"Posmatrano po djelatnostima, najviše investicija je realizirano u oblasti financijske uslužne djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 157 milijuna KM, zatim u oblasti trgovine na veliko 93,9 milijuna, te u oblasti proizvodnje električne energije 88,6 milijuna KM", navodi se u priopćenju.
Iz CBBiH navode da se prilivi investicija mogu okarakterizirati kao relativno dobri s obzirom na duboku globalnu recesiju koja je utjecala na sposobnost stranih ulagača, čak je zabilježeno izvjesno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada su investicije bile niže za 81 milijun KM.
"Treba istaknuti da su glavninu investicija predstavljale reinvestirane zarade iz postojećih tvrtki sa stranim investicijama, a one su iznosile čak 586,3 milijuna KM, dok su investicije u formi vlasničkih udjela bile mnogo niže", istaknuto je u priopćenju.
Na kraju prošle godine stanje izravnih stranih investicija je iznosilo 15,08 milijardi KM. "Ovaj iznos predstavlja rezultat investiranja u prethodnim godinama, kao i poslovanja tvrtki u stranom vlasništvu. Najveći iznos stanja izravnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,78 milijardi KM), Hrvatsku (2,42 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,19 milijardi KM).
Posmatrano po djelatnostima, najviše stanje izravnih stranih investicija je u oblasti financijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,74 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,41 milijardi KM)", navode iz CBBiH.
U skladu sa politikom revizije i na osnovu dodatnih podataka prikupljenih u ovogodišnjem istraživanju, zajedno s objavljivanjem podataka za 2020. godinu izvršene su revizije podataka i za prethodne dvije godine.
TAGOVI: |
| Vaše ime | |
| Komentar | |
