PAD AMERIKE I ZAPADA: Tisuće poginulih vojnika, bilijuni dolara bačeni u vjetar... a zašto?

Datum objave: 16.08.2021   Broj čitanja: 1905
Afganistan je pao. Pao je prije nego je itko mislio da je to moguće. Pao je nakon dvadeset dugih godina, nakon što je SAD potrošio više od dva bilijuna dolara za ratovanje (po procjeni Sveučilišta Brown)...
PAD AMERIKE I ZAPADA: Tisuće poginulih vojnika, bilijuni dolara bačeni u vjetar... a zašto?

 
...nakon što je u tom ratu poginulo 2448 američkih vojnika i 3846 civilnih kooperanata ili plaćenika, još oko tisuću savezničkih vojnika i nekih 66 tisuća afganistanskih vojnika. 

"Padom svakog grada ruše se snovi, povijest, budućnost, umjetnost, kultura, život i ljepota. Naš svijet propada. Molim da netko to zaustavi", napisala je na Twitteru Afganistanka Rada Akbar.

 

Njena očajna molba ostala je neodgovorena. Nakon 20 godina surovog rata, nitko nije ostao da spasi ovu nesretnu zemlju. A nije moralo biti tako.

"U Kabulu sam i stalno razmišljam, nije moralo biti ovako. Nije bilo neizbježno. Afganistanci, žene, muškarci, glazbenici, studenti, znanstvenici i mnogi drugi, marljivo su radili dvadeset godina samo da bi vidjeli kako sve propada", napisao je danas na Twitteru dopisnik NBC-ja Richard Engel.

"Amerika se vratila", poručio je Joe Biden trijumfalno u studenom prošle godine, nakon pobjede nad Donaldom Trumpom na izborima koju je Trump do kraja osporavao. 

 

"Neće se, ni u kakvim okolnostima, dogoditi da vidite ljude koje podižu s krova veleposlanstva Sjedinjenih Država iz Afganistana ... Vjerojatnost da će Talibani pregaziti sve i posjedovati cijelu državu vrlo je mala", rekao je Biden, još uvijek projicirajući samouvjerenost, 8. srpnja ove godine, iako je tada već pomalo postajalo jasno da demoralizirana i disfunkcionalna afganistanska vojska neće moći zaustaviti talibane. 

 

A onda je došlo brzo i bolno suočavanje sa stvarnošću potpunog poraza. 

 

"Tijekom 20 godina, koliko je naša zemlja bila u ratu u Afganistanu, Amerika je poslala svoje najbolje mladiće i djevojke, uložila gotovo 1 bilijun dolara, obučila preko 300.000 afganistanskih vojnika i policije, opremila ih najsuvremenijom vojnom opremom i održavala zračne snage u sklopu najdužeg rata u povijesti SAD-a. Još jedna godina, ili još pet godina američkog vojnog prisustva ne bi napravili razliku ako afganistanska vojska ne može ili neće držati svoju državu. A beskrajna američka prisutnost usred građanskog sukoba druge zemlje nije mi bila prihvatljiva", napisao je pak Biden u svom službenom priopćenju u subotu, priznajući da je rat u Afganistanu nakon 20 godina definitivno izgubljen i da Amerika tu više ništa ne može ili ne želi napraviti.

Trump počeo kapitulaciju, Biden je dovršio

 

Opravdanje za ovaj samonametnuti, potpuno nepotrebni poraz Biden je potražio u potezima svog prethodnika Trumpa: "Kad sam došao na dužnost, naslijedio sam dogovor koji je sklopio moj prethodnik - a za koji je pozvao talibane na pregovore u Camp Davidu uoči 11. rujna 2019. - koji je talibane ostavio na vojnom najjačem položaju od 2001. godine i nametnuo rok (za povlačenje) za američke snage do 1. svibnja 2021.

 

Neposredno prije nego što je napustio dužnost, također je smanjio američke snage na sami minimum od 2500 ljudi. Stoga, kad sam postao predsjednik, suočio sam se s izborom - slijediti dogovor, s kratkim produljenjem kako bismo sigurno povukli naše snage i snage naših saveznika, ili pojačati prisutnost i poslati još američkih vojnika da se opet bore u građanskom sukobu u drugoj zemlji. Bio sam četvrti predsjednik koji je predsjedao prisutnošću američkih trupa u Afganistanu - dva republikanca, dva demokrata. Ne bih, i neću, ovaj rat prenijeti na petog."

 

Mirovni sporazum s talibanima na koji se Biden referirao zaista je bio katastrofalno naivan i nepromišljen, ali i tipičan za diplomatske napore Trumpove administracije. Vođen budalastom ambicijom da zavrijedi Nobelovu nagradu za mir za kojom je žudio, Trump je pristao povući američke snage (kao i ostale snage NATO-saveznica) iz zemlje u roku od 14 mjeseci, odnosno do 1. svibnja ove godine, a talibani su se zauzvrat obvezali da neće napadati američke ciljeve, da će pregovarati s međunarodno priznatom vladom u Kabulu i spriječiti da Al Kaida operira na teritoriju pod njihovom kontrolom, kao što je bio slučaj dok su bili na vlasti prije američke invazije 2001.

 

Iako su talibani nastavili sa svojom ofenzivom na teritorij pod kontrolom afganistanske vlade, Trump je smanjio broj američkih vojnika u zemlji na samo 2500 do kraja svog mandata, uz 16 tisuća civilnih kooperanata. Biden je zaista, u neku ruku, doveden pred gotov čin kad je preuzeo vlast. Ali ultimativna odluka svejedno je bila njegova.

 

Trijumf populističke politike 

 

Mogao je poništiti Trumpov sporazum, baš kao što je Trump poništavao sporazume i odluke svog prethodnika Baracka Obame. Predsjednik koji je od početka svog mandata naglašavao važnost saveznika i multilateralizma mogao je odlučiti da ne može tek tako ostaviti svog saveznika na cjedilu i da će ostaviti američke snage, u najmanjem održivom broju, dok afganistanska vojska ne postane zaista samodostatna i sposobna braniti zemlju od islamističkih militanata. 

 

Umjesto toga, objavio je da se američke snage povlače do 11. rujna - bezuvjetno. 

 

To je na neki način bio trijumf populističke, površne i performativne politike, trijumf simbolike i stila nad sadržajem i racionalnim kompromisom, trijumf politike koju je Obama već ustoličio u progresivnom ruhu, a Trump nastavio u svojoj grotesknoj, nacionalističko-populističkoj inačici. 

 

To je, svakako, i tragični trijumf antiintervencionizma s desnice i ljevice - ideje da je svaka vojna intervencija u stranoj zemlji neopravdana i nepoželjna, bez obzira na razloge i okolnosti, barem kad je riječ o SAD-u i njegovim zapadnim saveznicima. Kad su Rusija, Iran i njihovi saveznici ti koji vojno interveniraju, doduše, ovi selektivni pacifisti nisu ni izbliza toliko kritični.

 

Povlačenje Amerike iz uloge "svjetskog policajca"

 

Ali brojni Amerikanci i nebrojeni drugi diljem svijeta agitirali su za okončanje uloge Amerike kao "svjetskog policajca" i njenih "vječnih ratova" i Biden je, bilo iz iskrenih principa ili kalkuliranog političkog interesa, odlučio prihvatiti taj zahtjev. Spoznaja da bi s Trumpom na vlasti situacija bila praktički ista slaba je utjeha. 

 

Činjenica da je izdašno naoružavana i obučavana afganistanska vojska, uz časne iznimke, predala zemlju bez borbe, u jedva dva tjedna od prvih pobjeda daleko malobrojnijih talibana, zaista je teško shvatljiva i poslužila je Bidenovoj administraciji kao opravdanje. Argument da se Amerikanci, Britanci, Nijemci i ostali zapadnjaci ne mogu boriti za Afganistan ako se Afganistanci ne žele boriti za njega svakako zvuči uvjerljivo. 

 

Ali kako profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta u Georgetownu George Miller ističe u svom članku za portal Dispatch, afganistanski vojnici i zapovjednici ustvari su donijeli racionalnu odluku, svjesni da bez američke i zapadne zračne i svake druge podrške naprosto ne mogu pobijediti talibane. 

 

Sličan argument iznosi i britanski konzervativni zastupnik i veteran afganistanskog rata Tom Tugendhat. 

 

"Odluka o povlačenju je poput tepiha izvučenog pod nogama naših partnera. Nema zračne potpore, nema posada za održavanje koje su u stanju servisirati opremu - to su činili američki kooperanti, sad ih više nema. To znači da je tehnologija koja donosi pobjedu u bitkama i na koju smo naučili Afganistance sad beskorisna. Milijarde dolara imovine protraćene. Umjesto održivog mira, koji se postupno gradi, vidimo bijeg. Naravno da je tako. Obučiti čovjeka da se bori otvorenih očiju, a zatim mu vezati oči prije borbe imat će upravo takav rezultat", konstatirao je Tugendhat.

 

Biden sada tvrdi da se SAD povlači iz Afganisana na način koji štiti "američke vrijednosti i interese", ali svima je jasno da je to laž. Povratak islamističkih ekstremista koji su podržavali i štitili Osamu bin Ladena i njegove teroriste i koji će sada proglasiti Islamski Emirat Afganistan, u kojem će se prava žena, manjina i ostalih vratiti na srednjovjekovnu razinu, ne može biti u američkom interesu i sigurno nije u skladu s američkim vrijednostima.

 

Repriza pada Sajgona

 

Jednako lažno zvuči inzistiranje američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena da "ovo nije Sajgon", jer je, za razliku od neslavnog poraza u Vijetnamu sedamdesetih, SAD u Afganistanu "ovu misiju završio", odnosno likvidirao Bin Ladena i neutralizirao Al Kaidu. Paralele kaotičnog i ponižavajućeg pada Kabula 2021. s kaotičnim i ponižavajućim padom Sajgona 1975., stihijske evakuacije vojnika, diplomata i ostalih dok vojno inferiorni neprijatelj slavodobitno ulazi u grad, previše su očite da bi se mogle poreći. 

 

Koliko je poraz Amerike, Zapada i njegovih afganistanskih saveznika nadrealan, možda najbolje svjedoči procjena američke obavještajne zajednice prema kojoj bi talibani mogli izolirati Kabul u roku od 30 dana i zauzeti ga u roku od 90. Ta je procjena objavljena u američkim medijima u srijedu. Kabul je pao točno četiri dana nakon toga - 86 dana prije ove prognoze koja je u trenutku objave zvučala alarmantno i pesimistično. 

 

Umjesto pojačanja i podrške afganistanskoj vojsci u rasulu, SAD i Velika Britanija poslali su nekoliko tisuća vojnika da pomognu u evakuaciji svojih diplomata i ostalih državljana koji su u Afganistanu pokušavali radili na uzaludnom projektu transformacije Afganistana iz disfunkcionalne, korumpirane, religiozno zatucane i plemenski ustrojene zemlje u normalnu, modernu nacionalnu državu. 

 

A fotografija uličnog radnika koji bijelom bojom prekriva plakate sa slikama žena možda najbolje svjedoči nestanku tog krhkog i krnjeg modernog društva u Kabulu i drugim urbanim centrima diljem zemlje.

 

Ekstremisti koji kamenuju žene pobijedili najveću vojnu silu svijeta

 

Ta je misija sada definitivno izgubljena. U trećem desetljeću 21. stoljeća, iz kaosa promašenih američkih i zapadnih odluka i politika izranja zemlja u kojoj će, po svemu sudeći, ponovo biti zabranjeno školovanje i rad za žene koje neće smjeti izlaziti bez muške pratnje, preljub će se kažnjavati bičevanjem ili kamenovanjem, krađa rezanjem ruku, a glazba, umjetnost i svaki oblik sekularne kulture bit će zabranjeni. 

 

Iako i Biden i nebrojeni drugi sada tvrde da nije bilo drugog izbora, odnosno da je jedina alternativa bila da američka vojska zauvijek ostane u zemlji, taj zaključak počiva na iskrivljenoj premisi. SAD drži svoje vojne baze i snage u Japanu, Njemačkoj, Južnoj Koreji, Saudijskoj Arabiji i nizu drugih zemalja i desetljećima nakon ratova i kriza zbog kojih je poslala svoje vojnike u te daleke krajeve svijeta. Desetak tisuća američkih i drugih savezničkih vojnika u Afganistanu, uz zračnu, obavještajnu i logističku podršku, vjerojatno bi bili dovoljni da spriječe talibansku ofenzivu.

 

Umjesto toga, Amerika i Zapad naprosto su se predali. Posljedice će biti dramatične i dalekosežne - i neće ih osjetiti samo ova nesretna zemlja. Nova izbjeglička kriza, preporod islamističkog terorizma i jačanje američkih i europskih suparnika poput Rusije, Irana i Kine izgledne su posljedice ove kapitulacije. O uništenju afganistanskog civilnog društva da ne govorimo.

 

A nije moralo biti tako.


Petar Stošić

Vaše ime
Komentar
 
Hvala na komentaru.
Vaš komentar će biti pregledan od strane administratora.
    Sva prava pridržana  ©  GRUDE.COM  2006-2024
    Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

    Dizajn i programiranje: AVE-STUDIO