Što otkriva analiza o 500 godina poplava

To se dobro vidi za period od 1990. do 2016., koji je vrlo bogat poplavama. U budućnosti se može očekivati povećana opasnost od poplava za velik dio Europe, i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava biti mnogo veće, piše u članku naslovljenom “Current flood-rich period is exceptional compared to the past 500 years in Europe”, objavljenom u uglednom znanstvenom časopisu Nature.


Grupa od 42 istraživača iz 34 istraživačke skupine iz raznih dijelova Europe analizirala je veliki broj arhivskih izvora o povijesti poplava za 103 velike europske rijeke, obuhvativši razdoblje između 1500. i 2016. godine. Za razliku od drugih kontinenata, u Europi su očuvani različiti povijesni izvori, od ljetopisa i kronika do administrativnih i pravnih spisa, privatne i poslovne korespondencije te novinskih članaka, piše Vecernji.ba.


U istraživanju je otkriveno devet perioda s intenzivnim poplavama koje su zahvatile različite europske regije, među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi. Ovo doznajemo od dr. Hrvoja Petrića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničara okoliša koji je i koautor na ovom radu.


– Za suvremenu stvarnost važni su rezultati dobiveni analizom izvora za najnoviju europsku povijest poplava. Sreća je da o tome periodu ima najviše sačuvanih podataka. Koautori su zaključili da je u periodu između 1870. i 2016. poplavama bilo zahvaćeno samo 0,03 posto europskog stanovništva, no istodobno je prosječni godišnji trošak štete od poplava iznosio 0,8–0,9 posto bruto domaćeg proizvoda – navodi prof. Petrić.


Poplave ne ovise samo o padalinama nego i o načinu korištenja krajolika, od krčenja šuma do gradnje velikih akumulacija, brana i pojačane urbanizacije.